Dnevni list Pobjeda 20.04.2021.

Utorak, 20. april 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19909 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PONIŽAVAJUĆE: Ogromna većina članova Vlade nije upoznata sa detaljima pripremljenog dokumenta Srpske crkve i Vlade Crne Gore uključujući i vicepremijera Abazovića

RAZOTKRIVANJE: Ruska jedinica GRU-a za tajne operacije ponovo u žiži svjetske javnosti

Pozovi 29155 radi terorizma Samo Krivokapić i Leposavić vidjeli temeljni ugovor sa SPC, ukinut termin Pravoslavna crkva

STR. 3.

M. BABOVIĆ

IGRAČI ,,SRPSKOG SVETA“: Kako v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić angažuje ljude na rukovodećim položajima

STR. 2.

Prvi slučaj smrti od posljedica korona virusa u Crnoj Gori nakon porođaja

I. BOŽOVIĆ

Porodilja preminula, beba stabilnog stanja

STR. 9.

STR. 4. i 5.

M. BABOVIĆ

I litijaši u stroju ANB-a

» Dok se u Evropi pojavljuju novi dokazi o učešću GRU-a u tajnim akcijama, a imena Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova povezuju sa ,,crnim operacijama“ Jedinice 29155, u Crnoj Gori su ruski špijuni za sada amnestirani bilo kakve upletenosti u pokušaj terorizma oktobra 2016.

Odlukom o poništenju prvostepene presude Apelacioni sud u Crnoj Gori postao je jedina institucija jedine evropske države koja sumnja u postojanje dvojice agenata GRU-a i njihove veze sa Kremljom

Debata o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu

Stanković: Zakon izmijenjen da bi se smijenio Katnić STR. 8. i 9.

Jedan od osumnjičenih za pripremanje ubistava dobio status zaštićenog svjedoka

Kamenko Kuč ispričao kako su pripremali likvidaciju Kašćelana

RAT ZA FUDBAL: ,,Elitni“ klubovi pokreću Superligu, Uefa najavila oštre sankcije

Stvorili siromašni, otuđuju bogati STR. 12. i 13.

Dvanaest najvažnijih evropskih klubova postiglo je dogovor o pokretanju Superlige, kojim će upravljati klubovi osnivači STR. 24. i 25.

2

Politika

Utorak, 20. april 2021.

IGRAČI ,,SRPSKOG SVETA“: Kako v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić angažuje ljude na rukovodećim položajima

I litijaši u stroju ANB-a PODGORICA – Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić angažovao je nedavno na rukovodeći položaj Miodraga Jovovića, nekadašnjeg pozornika u Upravi policije, koji je morao da ponavlja testove neophodne za izbor u zvanje jednog od čelnika Agencije, saznaje Pobjeda.

Pozicija koju bi Jovović u narednom periodu trebalo da pokriva je od izuzetnog značaja zbog saradnje sa partnerskim službama u borbi protiv međunarodnog organizovanog kriminala.

Crnogorski međunarodni partneri sa priličnom skepsom gledaju na Vukšićeve poteze, smjene državi lojalnih ljudi, uspostavljanje veza sa političkim partijama anti-NATO orijentacije, a poseban fokus na Vukšića je nakon skandala sa curenjem podataka i objavom identiteta agenata CIA i ANB članovima Odbora za bezbjednost.

Sada će se u mozaik sumnje zapadnih partnera dodati još jedna kockica.

Sudeći po dosadašnjem angažmanu Miodraga Jovovića, prvi čovjek Agencije ga je za rukovodeću funkciju u važnom sektoru izabrao, ne zbog profesionalnih karakteristika, već prevashodno – zbog političke orijentacije. Kao jednog od prvoboraca ,,pokreta otpora protiv bivšeg režima“, ali i čovjeka bliskog ideologiji Srpske pravoslavne crkve

Miodrag Jovović kao učesnik litija plemena Kuči

ČUDNI KRITERIJUMI

Naime, Jovovićeva radna biografija baš i ne pruža garancije da je Vukšić izabrao iskusnog profesionalca sa dobrim vezama sa međunarodnim bezbjednosnim službama.

Prema informacijama Pobjede, Miodrag Jovović je bio pozornik u Upravi policije, da bi kasnije, relativno kratko, bio na dužnosti komandira stanice policije na Zabjelu. Kasnije prelazi da radi u Policijsku akademiju u Danilovgradu...

Izvjesno je da za oblast na koju se prijavio da radi u Agenciji, Jovović nema iskustva. A ni procedura prijavljivanja za novi posao nije baš pokazala da je dorastao radu u ANB-u.

Prema ustaljenoj praksi, prijavljeni kandidati za važnu funkciju u ANB-u prolaze više testova, ljekarski pregled, psihološku, kao i bezbjednosnu provjeru. Izvori našeg lista tvrde da Jovović nije prošao

Uloga Miodraga Jovovića bila je zapažena još marta 2019. godine u štrajku protiv, kako su tada pisali antivladini mediji, ,,DPS mobinga“ u Policijskoj akademiji u Danilovgradu

Dejan Vukšić BRIŽLJIVA SELEKCIJA KADRA: Litijaši se postavljaju u vrh ANB-a

psihološko testiranje, što bi trebalo da ga diskvalifikuje u nastojanjima da konkuriše za jednu od važnih pozicija.

No, u ovom slučaju napravljen je presedan: po direktnom nalogu prvog čovjeka ANB-a naloženo je novo testiranje, sa novim psihologom – Lidijom Injac, inače sestrom ministarke odbrane Olivere Injac.

Nakon drugog testiranja, prema stručnom mišljenju nove psihološkinje, Miodrag Jovović je odjednom zadovoljio sve kriterijume. I odmah zadobio puno povjerenje vršioca dužnosti direktora koji ga je postavio za šefa osjetljivog resora.

Koje su to reference ,,natjerale“ Dejana Vukšića da se odluči za Jovovića?

SPC PREPORUKE

Sudeći po dosadašnjem Jovovićevom angažmanu, Vukšić ga je za rukovodeću funkciju u važnom sektoru ANB-a iza-

brao, ne zbog profesionalnih karakteristika, već prevashodno - zbog političke orijentacije, kao jednog od nosioca borbe i ,,otpora bivšem režimu“.

Uloga Miodraga Jovovića bila je zapažena još marta 2019. godine u štrajku protiv, kako su tada pisali antivladini mediji, ,,DPS mobinga“ u Policijskoj akademiji u Danilovgradu. Tada je grupa predavača na Akademiji štrajkovala, zahtijevajući smjenu direktora Bobana Šaranovića, ,,istaknutog člana DPS-a“.

Među nastavnicima koji su protestovali protiv ,,direktora DPS režima“ bio je i Miodrag Jovović koji je, za dnevni list Dan, tada najavio da će Šaranović ,,da popije krivičnu prijavu“.

A prema medijskim objavama iz prošle godine, Jovović je bio vrlo agilni učesnik litija koje je 2020. godine organizovala Srpska pravoslavna crkva. Tako je ruski propagandni portal Sputnjik, glasilo imperijalne

Ko će sada zastupati Božoviće?

Mora da je vršilac dužnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić sa posebnom pažnjom ispratio informaciju da su Igor (56) i Vladimir Božović (30) iz Kotora, dvojica visokopozicioniranih članova kriminalne grupe kavački klan, uhapšeni u vili u gradiću Redondo u Portugaliji, nakon višenedjeljne akcije portugalske policije, a po potjernici NCB Interpol Podgorica.

Imao je Vukšić razloga za pojačanu pažnju: svojevremeno je bio pravni zastupnik Božovića, što bi trebalo da bude diskvalifikujući kriterijum za njegov angažman na čelu Agencije.

Na to se, očito, niko nije tada osvrtao. Kao ni na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost: prema članu 25 Zakona, ,,direktor Agencije ne može biti član političke stranke, niti politički djelo-

vati“. Ta izričita zakonska odredba nije smetala premijeru Zdravku Krivokapiću da Vukšića izabere za vršioca dužnosti, iako je tada bio aktuelni predsjednik Skupštine opštine Kotor a prethodno nosilac liste koalicije „Za budućnost Kotora“.

Da li onda treba sumnjati da je Vukšić došao na čelo ANB-a sa jasnim političkim zadatkom i da li je baš teško otkriti kakav je to zadatak?

politike Kremlja, veliki publicitet dao litiji ,,plemena Kuči“, kada su ,,krstonosno hodili petnaestak kilometara“ da bi se ispred Hrama Hristovog vaskrsenja okupili na molebanu i sa poglavarima SPC nastavili da se bore protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Na jednoj slici se vidi i Jovović u koloni kako prema Podgorici korača pod zubatim januarskim suncem. Tada je šira javnost mogla da čuje kako iz mase počinje da se prolama pjesma ,,Hriste bože“, himna zloglasnih crvenih beretki Milorada Ulemeka Legije, čovjeka osuđenog za ubistvo Zorana Đinđića...

Biće da su sve te aktivnosti, a posebno bliskost Srpskoj pravoslavnoj crkvi i borbi protiv režima Mila Đukanovića, preporučile Jovovića kod prvog čovjeka ANB-a, koji je i sam bio izuzetno aktivan u borbi za ,,srpsku stvar“ u Crnoj Gori i zastupnik Srpske pravoslavne crkve.

AGENDA ,,SRPSKOG SVETA“

,,Slučaj Jovović“ je samo nastavak programa koji Vukšić sprovodi od kako je zasio u fotelju prvog čovjeka ANB-a. Prvo je krenuo, preko vladinog koncerna ,,Vijesti“ sa fabrikovanjem afera, sa ciljem da kompromituje prethodno rukovodstvo.

Zatim je akciju nastavio, sve pod krinkom borbe protiv DPS nasljeđa, smjenama svih onih ljudi koji su bili lojalni, ne DPSu, nego državi Crnoj Gori.

Tom ,,sječom knezova“ odstranjeni su i neki istaknuti profesionalci, sa razgranatim

,,Slučaj Jovović“ je samo nastavak programa koji Vukšić sprovodi od kako je zasio u fotelju prvog čovjeka ANB-a.

Prvo je krenuo preko vladinog koncerna ,,Vijesti“ sa fabrikovanjem afera, sa ciljem da kompromituje prethodno rukovodstvo.

Zatim je akciju nastavio, sve pod krinkom borbe protiv DPS nasljeđa, smjenama svih onih ljudi koji su bili lojalni, ne DPS-u, nego državi Crnoj Gori konekcijama sa partnerskim obavještajnim službama. Promjene u ANB-u nijesu bile samo demontaža mašinerije prethodne vlasti – mada je i u starom sistemu ANB-a bilo zaista puno DPS poslušnika i vojnika – već razbijanje sistema bezbjednosti.

Zato se afere curenja podataka, skandalozno odavanje imena agenata ANB i CIA, ne trebaju posmatrati kao izolovani incidenti, već dio jednog osmišljenog plana urušavanja državnog sistema.

Nije slučajnost što se isti mehanizam demontaže sistema dešava i u Ministarstvu odbrane, gdje je ministarka Injac za nepuna tri mjeseca ubacila u sistem, bez prethodnih bezbjednosnih provjera, brojne oficire koji su prepoznati kao obožavaoci ,,majčice Rusije“ i protivnici NATO-a. Uz sve to, planski je razbijen sistem zaštite podataka u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu, a karikaturalna smjena bez obrazloženja načelnika Aleksandra Šaranovića bila je posljednji čin razaranja bezbjednosnog sistema.

Slične stvari se dešavaju i u Ministarstvu unutrašnjih poslova:

ministar Sergej Sekulović se, iako dolazi iz nevladinog sektora, pokazao kao puki instrument za sprovođenje politike koja ne znači profesionalizaciju službe, već stavljanje policije pod kontrolu političkih snaga koje su, izvorno, antizapadno nastrojene. Da je drugačije, ne bi valjda Sekulović tako gorljivo branio ideju da se crnogorskoj dijaspori, koja je uvijek bila lojalna Crnoj Gori, ,,preispita“ biračko pravo, jedno od temeljnih ljudskih prava.

Dešavanja u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvu odbrane i Ministarstvu policije imaju isti politički kod – urušavanje sistema državne sigurnosti i striktnih bezbjednosnih protokola, uvođenjem u igru partijskih ljudi ili ljudi bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Zato ne treba da čudi što je Dejan Vukšić, ignorišući pravila i procedure, nastavio dalje i izabrao Miodraga Jovovića, istaknutog litijaša SPC u vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost.

To odgovara ključnoj političkoj agendi: da se institucije države Crne Gore stave pod komandu ljudi iz ,,srpskog sveta“.

D. ĐURANOVIĆ / A. RAIČKOVIĆ

Politika

Utorak, 20. april 2021.

3

PONIŽAVAJUĆE: Ogromna većina članova Vlade nije upoznata sa detaljima pripremljenog dokumenta Srpske crkve i Vlade Crne Gore uključujući i vicepremijera Abazovića

Samo Krivokapić i Leposavić vidjeli temeljni ugovor sa SPC, ukinut termin – Pravoslavna crkva PODGORICA - Temeljni ugovor između Srpske pravoslavne crkve i Vlade Crne Gore koji je načelno pripremio ministar pravde Vladimir Leposavić, a Beogradska patrijaršija dorađivala mjesec dana u Beogradu shodno svojim interesima, od članova Vlade, osim Leposavića, vidio je samo premijer Zdravko Krivokapić.

Dokument nije vidio, niti zna detalje potpredsjednik Vlade Dritan Abazović iako bi kao predsjednik Komisije za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku morao da bude upoznat sa svim fazama izrade.

Reakcija DF-a i krugova bliskih vrhu SPC-a u Beogradu uslijedila je nakon što je Krivokapić na sastanku u Ždrebaoniku, na kojem je upoznat sa detaljima ugovora, saopštio da bi dokument trebalo da ide na potvrđivanje, odnosno ratifikaciju u parlamentu. U vrhu SPC sumnjaju da bi takav dokument uopšte mogao da prođe u parlamentu zbog eventualnog protivljenja poslanika Ure

SASTANAK U ŽDREBAONIKU

Prema saznanjima Pobjede, sa svim detaljima ugovora Krivokapić je tek upoznat na sastanku u Manastiru Ždrebaonik gdje mu je nakon telefonskog razgovora sa patrijarhom Porfirijem predstavljen taj dokument.

Nakon tog sastanka, Krivokapić je saopštio da je temeljni ugovor spreman za potpisivanje, nakon što je prozvan od strane lidera DF-a Milana Kneževića.

– Krivokapić je na sastanku sa predstavnicima SPC saopštio da bi dokument trebalo da ide na ratifikaciju, a i zasmetalo mu je što je iz svih stavki ugovora uklonjen termin Pravoslavna crkva u Crnoj Gori što je zvaničan naziv četiri eparhije – saopštio je izvor Pobjede koji je dobro upućen.

Ipak, reakcija DF-a i krugova bliskim vrhu SPC-a u Beogradu uslijedila je nakon što je Krivokapić na sastanku u Ždrebaoniku, na kojem je upoznat sa detaljima ugovora, saopštio da bi dokument trebalo da ide na potvrđivanje, odnosno ratifikaciju u parla-

Patrijarh SPC Porfirije

pa ni onima koji dižu tenzije u društvu“.

– Svi su govorili da SPC djeluje van pravnog sistema Crne Gore i to je bio najveći problem. Zakon koji smo usvojili u parlamentu krajem prošle godine je krajnje liberalan i omogućava da sve vjerske zajednice, nezavisno od svoje veličine i zastupljenosti, budu dio jedinstvenog pravnog sistema. Sad dolazimo u situaciju da budu dio jedinstvenog pravnog sistema. Oni koji su se žalili da SPC djeluje van pravnog sistema, sada se žale zašto će biti njen dio. Naravno, tekst sporazuma treba pogledati i vidjeti da li je on zaista korektan i ispravan i sličan onim modalitetima koji postoje u regionu – naveo je Abazović.

vorizuje SPC, a diskriminiše i isključuje prava Crnogorske pravoslavne crkve i njenih vjerkika.

– To pokazuje da je Ura trojanski konj velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori iako se predstavlja kao građanska partija. Đe je poštovanje Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama od strane Ure kada su u pitanju oni pravoslavni vjernici koji ne pripadaju SPC – napisala Zdravko Krivokapić i Vladimir Leposavić je Vuksanović-Stanković na mentu. U vrhu SPC sumnjaju kada će temeljni ugovor sa Tviteru. da bi takav dokument uopšte SPC biti dostupan javnosti.

Povodom najave potpisivanja mogao da prođe u parlamentu – Kad bude dostupan meni, temeljnog ugovora sa SPC juče su reagovali i iz Građanske zbog eventualnog protivljenja biće dostupan svima. Nema nikakvih skrivenih aktivnosti inicijative „21. maj“, tvrdeći poslanika Ure. Konkordat Crne Gore i Svete - poručio je vicepremijer. kako je taj dokument očigledStolice potvrđen je i u parla- Abazović je ocijenio i da Crna no kreiran u Beogradu. mentu Crne Gore 2012. godi- Gora treba da potpiše temelj– Pri čemu će crnogorski ne. No, to je bio međunarodni ni ugovor sa SPC. premijer bez trunke srama ugovor jer je Vatikan, osim što je – Imamo konkordat potpisan prihvatiti da legitimiše tuđe centar katoličanstva i – država. sa Katoličkom crkvom, ima- KRITIKE klerikalne i političke interese. mo ugovor sa Islamskom za- A potpredsjednica Socijal- I sve to uz podršku Ure, koja POTPREDSJEDNIK jednicom, a sa SPC nemamo demokratske partije Dragi- je pravoslavnu duhovnost, da NEOBAVIJEŠTEN potpisan ugovor – rekao je on. nja Vuksanović-Stanković se ne zamjeri svojim manaPotpredsjednik Vlade Dritan Ocijenio je i da građani po- optužila je juče stirskim saveznicima, svela na Abazović nije mogao, govore- staju svjesni političke vrteške Građanski posrpsku patrijaršiju, lamentići pred novinarima, da kaže koja „nikom ne donosi korist, kret Ura da farajući o jednakosti vjerskih zajednica i pritom namjerno zaboravljajući da CPC sistema Crne Gore. Već prije ima pravo na temeljni – Moj i stav Ure je da sve su potpisali Temeljni ugovor nego li bilo koja vjerske zajednice treba ugovor sa Hrvatskom, beogradska epida funkcionišu unutar treba da potpišu i skopija u Crnoj jedinstvenog pravnog Vlada planira da sklopi sa sistema Crne Gore. Potsa Vladom Crne Gori – navedeno Gore, ne vidim tu je u saopštenju Srpskom pravoslavnom pisivanje temeljnog ugonikakvu spornost GI „21. maj“. crkvom, ali je ,,siguran vora je samo završni čin – kazao je AbazoOni su aktuelnoj da u tom dokumentu ne toga da i SPC bude unuparlamentarnoj postoji ništa sporno“. tar jedinstvenog pravnog vić novinarima.

Dritan Abazović većini i njenoj,

Mitropolit Mihailo: Zlokobna ideja Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo ocijenio je da je potpisivanje temeljnog ugovora Vlade sa SPC zlokobna ideja koja nagovještava propast zemlje, po cijenu koju će utvrđivati istoričari u budućnosti.

– Ta ista Vlada nastavlja i tradiciju dinastije Karađorđevića, koja je 1918. godine zatirala i Crnu Goru i crnogorsko ime, srušila Njegoševu kapelu na Lovćenu i ukinula Crnogorsku crkvu, priznatu od svih pravoslavnih crkava, uključujući i Srpsku. Odriče joj pravo da bude domicilna crkva i progoni i nju i njeno sveštenstvo. Najavljuje potpisivanje temeljnoga ugovora sa beogradskom svetosavskom crkvom koja je u Bosni raspirivala međuvjersku i međunacionalnu mržnju i bodrila zločince da nasrću na sve ljudsko.

Bila je i direktni saučesnik u srebreničkom zločinu. Njoj, koja je u Crnu Goru došla na srpskim bajonetima 1918. godine, namjerava da prepušti sve crkve i manastire naših predaka, da u njima raspiruje mržnju na Crnogorce i sve druge i drugačije u Crnoj Gori naveo je Mihailo.

Abazović nije vidio ugovor, a tvrdi da ,,nema ništa sporno“ Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović konstatovao je da se ,,još nije upoznao sa sadržajem temeljnog ugovora“ koji

kako su naveli, otuđenoj vlasti poručili kako će „sve prikrivene i dvolične radnje biti razlog za buduće poništenje zakulisnih propisa i raskid štetnih N.Z. - Đ.Ć. ugovora“.

Kako apostoli-eksperti iz Krivokapićevog kabineta dokazuju privrženost srpstvu i SPC

Stijović se „šepurio“ u dukserici Nemanjića PODGORICA – Apostol-ekspert zadužen da vodi resor poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i državna sekretarka Nikolina Mišnić posjetili su organizaciju „Čojstvo“ iz Berana, koja je tijesno povezana sa episkopom budimljansko-nikšićkim Joanikijem.

I to ne bi bilo posebno zanimljivo da članovi „Čojstva“ iznenadnim gostima na visokom nivou u znak

zahvalnosti nijesu poklonili dukserice sa, kako su rekli, grbom „Svetorodne loze Nemanjića“ što je, inače, i njihovo obilježje.

Ministru i državnoj sekretarki nije smetalo što je rodonačelnik loze Nemanjića okupator Crne Gore, pa su dukserice sa obilježjima Nemanjića odmah obukli i sa domaćinima, među kojima je bio i jedan sveštenik SPC, napravili par fotografija za uspomenu i dugo sjećanje.

Iz organizacije „Čojstvo“ na Fejsbuku „ne časeći časa“ objavili su te fotografije. Šepurenjem u dukserici sa grbom Nemanjića, Stijović je „jednim metkom“ pogodio „dva zeca“. Vratio se iz dvomjesečnog zaborava i, što je njemu očito važnije, pokazao je da su mu, kao i drugim apostolima-ekspertima iz Krivokapićevog kabineta, srpstvo i Srpska pravoslavna crkva važniji od države u kojoj

zauzimaju visoke funkcije.

Inače, organizacija ,,Čojstvo“ u Beranama je poznata po brojnim akcijama. Grupa članova „Čojstva“ u februaru, u Đurđevim Stupovima, slikala se i razgovarala sa vladikom Joanikijem koji im je, kako su napisali, dao „blagoslov za dalji rad“. Dobili su i obećanje da će Eparhija dati sve od sebe da pomogne svaku njihovu buduću akciju.

Momci iz organizacije „Čojstvo“ bili su i „udarne pesnice“ tokom prošlogodišnjih litija koje su organizovane u Beranama. Z. D.

4

Politika

Utorak, 20. april 2021.

Lider DUA rekao da od predsjednika Đukanovića očekuje da okupi suverenističke snage

Zenka: Izmjene Zakona o boravištu i prebivalištu su neprijateljski akt prema manjinama PODGORICA - Najavljene izmjene Zakona o boravištu i prebivalištu predstavljaju neprijateljski akt prema manjinama, jer bi njihovim usvajanjem gotovo osamdeset hiljada Bošnjaka i Albanaca preko noći ostalo bez prava glasa u svojoj državi.

Predložene izmjene razobličavaju politiku Vlade i otkrivaju koji je njen pravi cilj, kazao je predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka.

Mehmed Zenka

- Ovim izmjenama Vlada pokušava da sprovede etnički inženjering u Crnoj Gori i dovrši ono što nijesu uspjeli ratom. Vlada se bavi svim i svačim, samo ne onim što je njen posao – rješavanjem problema u Crnoj Gori. Glavni i jedini cilj im je nepostojanje Crne Gore, ali taj cilj neće ostvariti dok je mladih ljudi i njihove želje da odbrane svoju zemlju. Vrijeme će pokazati da Crna Gora ima ljude koji su je dostojni – rekao je Zenka gostujući u emisiji Gradskog radija „Znam da znaš“.

Prema njegovim riječima, mržnja vladajuće većine prema predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću samo je pokriće za politiku rušenja države. Ipak, poručuje, Crna Gora ima demokratskih kapaciteta da brani vrijednosti multietničkog, građanskog društva.

- Početkom 20. vijeka, kada je Crna Gora izbrisana sa mape Evrope i svijeta, domaćin Crne Gore bio je u egzilu. Sada je domaćin kod kuće i biće teško izbrisati Crnu Goru sa karte nezavisnih država svijeta.

Crna Gora ima i glavu kuće i

porodicu koja će tu kuću da brani - naglašava Zenka.

Manjinski narodi su, podsjeća, jednom rekli veliko ,,da“ Crnoj Gori, kao što danas govore odlučno ,,ne“ politici vladajuće većine, koja radi na rušenju države zarad tuđih interesa.

- Od „glave kuće“, predsjednika Đukanovića, očekujemo da okupi suverenističke snage u Crnoj Gori i ponovo uspostavi vrijednosti multietničnosti i multikulturalnosti, kojima smo se ponosili, a mi ćemo ga u tome podržati - poručuje Zenka.

Zenka je kazao da je očekivao da potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović, kao etnički Albanac, bude protiv ovakvih izmjena Zakona o boravištu i prebivalištu.

- Nadao sam se da će biti protiv ovakvog etničkog inženjeringa, da će u njemu proraditi albanski gen, ali izgleda da je taj gen kod njega davno izumro.

On se ne zalaže za promjene, već pomaže aktuelnoj Vladi u mračnim projektima, na štetu svog i ostalih manjinskih naroda - ističe Zenka.

R. P.

Agencija za sprečavanje korupcije

Za izbornu kampanju u Herceg Novom 30.400 eura

PODGORICA - Za finansiranje troškova kampanje za izbore u Herceg Novom, koji su zakazani za 9. maj, iz opštinskog budžeta biće izdvojeno 30.400 eura.

Agencija za sprečavanje korupcije donijela je rješenje o visini iznosa sredstava koje politički subjekat može da utroši za finansiranje izborne kampanje.

Iz ASK-a su kazali da tekući budžet Opštine Herceg Novi iznosi 12,1 milion eura, a da je zakonom propisano da najviši dozvoljeni iznos sredstava ne smije preći 0,25 odsto budžeta.

– Kako se za izbornu kampanju iz opštinske kase opredjeljuje 30.400 eura, to je ujedno i limit troškova za kampanju po političkom subjektu – navodi se u saopštenju.

R. P.

RAZOTKRIVANJE: Ruska jedinica GRU-a za tajne operacije ponovo u ž

Pozovi 29155 rad

PODGORICA – Vijest da je Češka protjerala 18 agenata GRU sa diplomatskim pasošima iz Ambasade Rusije u Pragu zbog novih dokaza da su dvojica agenata ruske tajne službe bila svojevremeno umiješana u podmetanje eksplozije u skladištu municije na jugu Češke, ponovo je u fokus svjetske javnosti dovelo špijunsko-terorističke aktivnosti famozne tajne jedinice 29155 koja je operisala širom Evrope, pa i u Crnoj Gori 2016. godine.

Češka policija saopštila je da traga za dvojicom ruskih obavještajaca koji su oktobra 2014. godine bili u reonu Vrbjetice gdje se desila eksplozija u kojoj su dva češka vojnika poginula. Ispostavilo se da su operativci imali ruske pasoše sa imenima Ruslan Boširov i Aleksandar Petrov.

Tada je krenula lavina. Već sljedećeg dana iz Velike Britanije je stigla potvrda da je riječ o istoj dvojici agenata GRU - čiji je pravi identitet Anatolij Čepiga i Aleksandar Miškin - optuženim za pokušaj ubistva ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćerke marta 2018. godine u Salsburiju.

Svjetski mediji su krenuli da objavljuju priče o jedinici 29155 koja najmanje desetak godina operiše u brojnim državama Evrope, po instrukcijama Kremlja.

BUGARSKA, MOLDAVIJA, CRNA GORA...

Skaj njuz (Sky News) je za vikend upozorio da su agenti GRU, osim trovanja Skripalja i njegove kćerke, učestvovali i u pokušaju ubistva bugarskog proizvođača oružja Emilijana Gebreva, kao i u operaciji pokušaja terorizma 2016. u Crnoj Gori.

Pobjeda je izvijestila krajem 2019. godine o tajnoj operaciji GRU u Bugarskoj, pozivajući se na pisanje uglednog Njujork tajmsa (The New York Times).

Bugarsko državno tužilaštvo je tada podiglo optužnicu protiv trojice ruskih špijuna iz tajne jedinice GRU-a zbog trovanja proizvođača i distributera oružja Gebreva, njegovog sina, kao i još jed-

Jedinica GRU na vježbi

Dok se u Evropi pojavljuju novi dokazi o učešću GRU-a u tajnim akcijama, a imena Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova povezuju sa ,,crnim operacijama“ Jedinice 29155, u Crnoj Gori su ruski špijuni za sada amnestirani bilo kakve upletenosti u pokušaj terorizma oktobra 2016. Odlukom o poništenju prvostepene presude Apelacioni sud u Crnoj Gori postao je jedina institucija jedine evropske države koja sumnja u postojanje dvojice agenata GRU-a i njihove veze sa Kremljom nog rukovodioca u kompaniji koja se bavi distribucijom oružja i municije i koja je očito bila ,,trn u oku“ Moskvi.

Njujork tajms je objavio da su trojica muškaraca ušli u Bugarsku sa lažnim pasošima.

– Na osnovu opisa bugarskih tužilaca, uzimajući u obzir da su na dan trovanja Gebreva u Sofiji bila tri službenika GRU-a, sigurni smo da su to: Sergej Fedotov (Denis Sergejev), Sergej Pavlov (pravo ime Sergej Liutenko) i Georgi Gorshkov (pravo ime još nije u potpunosti identifikovano) – objasnio je u razgovoru za Pobjedu Hristo Grozev, urednik poznate istraživačke mreže Belingket (Bellingcat).

U zajedničkoj istrazi sa Špiglom (Der Spiegel) i Insajderom (The Insider), istraživački sajt Belingket otkrio je da je u srcu bugarske operacije trovanja bio tim od osam službenika GRU-a, koji su pripadali tajnoj Jedinici

Šišmakov kao ruski vojni ataše u Poljskoj

Šišmakov i Popov u Beogradu

29155 i koji su doputovali u Bugarsku u vrijeme kada su izvršeni pokušaji trovanja.

Sve se to u Bugarskoj odigravalo nekoliko mjeseci nakon eksplozije u Češkoj i tada niko nije dovodio u vezu ova dva događaja. Ispostavilo se da su oružje i municija trebali da budu reeksportovani iz Češke, preko Bugarske, za treću zemlju, što zvaničnoj Moskvi očito nije bilo po volji.

No, dešavanja u Moldaviji, kada su ruski operativci pokušali da izazivanjem nemira, uz podršku dijela moldavske opozicije, svrgnu legalno izabranu vlast; kao i kasnija dešavanja u Crnoj Gori oktobra 2016. godine ukazali su zapadnim službama da se sve koordinira iz jednog centra i da postoji tajna jedinica unutar GRU-a, koja je napravljena za specijalne operacije o kojima nemaju saznanja ni mnogi operativci GRU-a.

Ispostavilo se da je riječ o famoznoj Jedinici 29155.

Prema tumačenju vijeća Apelacionog suda Crne Gore, Eduard Šišmakov nije bio predstavnik političkih struktura Ruske Federacije, iako i u Rusiji, kao i svuda, upravo političke strukture određuju vojno-diplomatske predstavnike

Politika

Utorak, 20. april 2021.

žiži svjetske javnosti

di terorizma Vladimir Popov na „službenom putu“ u Londonu

SPECIJALCI UNUTAR SPECIJALACA

Zapadne obavještajne službe prvi su put precizno identifikovale ovu tajnu jedinicu GRU - nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori, ali je pravi zamah u istragama protiv njih uslijedio nakon trovanja Skripalja ,,novičokom“ 2018. godine u Salsberiju.

Tako je Belingket ustanovio da operativci GRU iz Jedinice 29155 putuju pod lažnim identitetima, da se njihovi pasoši obnavljaju otprilike svake dvije godine i da svaka serija sadrži posebno numerisane pasoše, od kojih je većina rezervisana upravo za službenike GRU. Iako mnogo toga o operacijama GRU-a ostaje misterija, zapadne obavještajne službe počele su dobijati jasniju sliku strukture posebne jedinice.

U mjesecima nakon predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine, američki zvaničnici i obavještajci ustvrdili su da su dvije sajber jedinice GRU, poznate kao 26165 i 74455, hakovale servere Demokratskog nacionalnog odbora i kampanje Hilari Klinton, a zatim objavili, kroz zapadne medije, detalje interne komunikacije.

Taj podatak govori da unutar GRU postoji više jedinica koje djeluju nezavisno jedna od druge.

Centar operacija Jedinice 29155 je Evropa, po kojoj se kreću operativci, učestvujući u mnogim akcijama koje narede čelnici iz bezbjednosnog sektora.

Francuski Mond (Le Monde) 2019. godine je utvrdio da su engleska, francuska, švajcarska tajna služba, zajedno sa evropskim partnerskim službama, uspjele da ,,identifikuju 15 oficira vojno-obavještajne ruske službe (GRU)“ i rekonstruisali su njihova kretanja, ,,od pokušaja trovanja u Bugarskoj 2015, operacije organizacije terorizma u Crnoj Gori 2016, te trovanja Skripalja marta 2018. godine“.

Ispostavilo je, kako je pisao Mond, da je Gornja Savoja u Francuskoj bila tajna baza operativaca.

– Ovaj pogranični region sa Švajcarskom, prema francuskoj kontraobavještajnoj službi, služio je kao pozadinska i logistička baza oficira GRU-a za akcije širom Evrope – ustvrdio je Mond.

Prema pisanju francuskog lista, Jedinica 29155 i petnaest registrovanih agenata obučavani su u 161. Centru za specijalnu obuku GRU-a.

Kasnije su zapadne obavještajne službe tvrdile da su neke grupe operativaca obučavane u posebnom kampu kod saveznika Moskve - Ismaila Kadirova u Čečeniji.

U međuvremenu, Belingket, Insajder i njemački nedjeljnik Špigl otkrili su pseudonime šest članova jedinice 29155: Vladimir Popov, Nikolaj Koninikin, Ivan Lebedev, Danil Stepanov, Sergej Pavlov i Georgi Gorškov, koji su zaduženi za bezbjednost i logistiku.

Ime Vladimira Popova je direktno povezano sa operacijom GRU u Crnoj Gori.

– Izgleda da je Vladimir Popov ko-rukovodio, krajem 2016, sa još jednim agentom iz jedinice, Eduardom Sišmakovim, alias Eduard Širokov, jednom operacijom protiv Crne Gore u trenutku kada je ova zemlja pokušavala da se približi Sjevernoatlantskom savezu – zaključuje Mond.

POSTOJE LI ŠIŠMAKOV I POPOV?

Vladimir Popov se tako, osim dešavanja u Moldaviji i Bugarskoj, upliće i u crnogorsku priču: sa svojim saborcem iz GRU-a Eduardom Šišmakovim glavni su protagonisti u slučaju pokušaja terorizma oktobra 2016. godine. Pokazalo se da su brojevi pasoša Šišmakova i Popova iz iste serije kao i pasoši Čepige i Miškina iz slučaja trovanja u Solsberiju.

Brojni prikupljeni dokazi, kao i fotografije i presretnuti razgovori bili su povod da Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal, kojim rukovodi Milivoje Katnić, podigne optužnicu protiv njih dvojice tereteći ih da su organizatori kriminalne grupe.

Presudom Višeg suda u Podgorici Eduard Šišmakov je osuđen na 15, a Vladimir Popov na 12 godina zatvora. No, Apelacioni sud je 30. decembra prošle godine poništio odluku Višeg suda, vratio predmet na ponovno suđenje uz nalog da sutkinja Suzana Mugoša - više ne može biti postupajući sudija u tom predmetu.

Dakle: odlukom vijeća Apelacionog suda Šišmakov i Popov su oslobođeni jer, prema mišljenju Apelacionog suda, prvostepeni Viši sud nije, poštujući Zakon o krivičnom postupku, utvrdio njihovu krivicu, pa čak ni njihov pravi identitet!

Tročlano Vijeće Apelacionog suda je čak ustvrdilo da prvoosuđeni Eduard Šiš-

Politički analitičar podnosi krivičnu prijavu i traži da se rasvijetli ko mu upućuje poruke mržnje

Filipović: Administratori fašističkih stranica popunili mjesta u Vladi

Vladimir Popov se tako, osim dešavanja u Moldaviji i Bugarskoj, upliće i u crnogorsku priču: sa svojim saborcem iz GRU-a, Eduardom Šišmakovim, glavni su protagonisti u slučaju pokušaja terorizma oktobra 2016. godine. Pokazalo se da su brojevi pasoša Šišmakova i Popova iz iste serije kao i pasoši Čepige i Miškina iz slučaja trovanja u Solsberiju

Prijetnje i uvrede upućene meni proizvod su hajke aktivista Ure, koji šire lažne vijesti i izvrću činjenice.

Kao posljedicu toga imamo navalu poruka mržnje i neprimjerenog rječnika u javnom prostoru. Mislim da bi novinari i javni djelatnici morali biti odgovorniji, kako ne bi raspirivanjem mržnje potpomagali ovakvo ponašanje – kazao je Filipović

makov „svakako nije predstavnik političkih struktura u Ruskoj Federaciji“!

POSLJEDICE

Zanimljivo: Eduard Šišmakov, koji je u Srbiji koristio legalni ruski pasoš na ime Eduard Širokov, bio je svojevremeno zamjenik vojnog atašea Ruske Federacije u Poljskoj, odakle je protjeran 2014. godine zbog korumpiranja visokih oficira Vojske Poljske.

Međutim, po tumačenju vijeća Apelacionog suda Crne Gore, Eduard Šišmakov nije bio predstavnik političkih struktura Ruske Federacije, iako i u Rusiji, kao i svuda, upravo političke strukture određuju vojno-diplomatske predstavnike. Čudan je odnos troje crnogorskih sudija Apelacionog suda (Vijeće: Milić Međedović, Seka Piletić i Milanka Žižić) i kada je u pitanju drugi operativac GRU-a. Za Vladimirom Popovim je na snazi potraga zbog nelegalnih aktivnosti u Moldaviji, definitivno je utvrđeno da je operisao u Bugarskoj prilikom atentata na tamošnjeg dilera oružja, a Specijalno tužilaštvo u Crnoj Gori je nepobitno utvrdilo i njegove veze sa slučajem u Crnoj Gori. Upravo su Šišmakov i Popov usnimljeni na Kelemegdanu u Beogradu, septembra 2016. godine, mjesec prije operacije u Crnoj Gori, o čemu postoji opsežna dokumentacija u Podgorici, Beogradu, ali i kod britanske i drugih zapadnih službi. Britanski Gardijan (Gardian) prvi je objavio fotografiju Šišmakova i Popova tokom susreta sa Aleksandrom Sašom Sinđelićem, koji će kasnije biti ključni svjedok u procesu pokušaj terorizma.

Uprkos svemu, Apelacioni sud nije smatrao da ima dokaza o njihovom učešću u pokušaju terorizma, pa su agenti GRU sada oslobođeni, dok ne krene novi proces. Možda je i zato oslobađajuća presuda za učešće u pokušaju terorizma sa velikim odobravanjem pozdravljena u Moskvi: ispada da je Apelacioni sud u Crnoj Gori jedina institucija jedine države u Evropi koja sumnja u postojanje dvojice agenata GRU-a i njihove veze sa Kremljom.

Draško ĐURANOVIĆ

5

Ljubomir Filipović

PODGORICA - Politički analitičar Ljubomir Filipović našao se ponovo na meti najbrutalnijih prijetnji i uvreda nakon što je na Fejsbuku objavio da su „četnici sakriveni iza maske ekologa dočekali gradonačelnika Podgorice na Zabjelu, što je pročitana prevara koju Ura sa DFom pakuje kao na Sinjajevini“.

Filipović je u izjavi za Gradski radio kazao da će zbog toga podnijeti krivičnu prijavu i zatražiti da se do kraja rasvijetli ko mu upućuje poruke mržnje.

– Prijetnje i uvrede upućene

meni proizvod su hajke aktivista Ure, koji šire lažne vijesti i izvrću činjenice. Kao posljedicu toga imamo navalu poruka mržnje i neprimjerenog rječnika u javnom prostoru. Mislim da bi novinari i javni djelatnici morali biti odgovorniji, kako ne bi raspirivanjem mržnje potpomagali ovakvo ponašanje – kazao je Filipović.

Hajka i medijska kampanja, ne samo protiv njega, kako je rekao, nego protiv svih ljudi koji se usude da kritikuju novu vlast, počele su od litija.

– Armije trolova i fašističkih botova slobodno, bez ikakvih sankcija i straha od

istih, šire mržnju na internetu, a pojedini novinari, javne ličnosti i političari staju u zaštitu takvim ljudima – administratorima fašističkih grupa. Posjedujem određena saznanja da su administratori stranica koje su najaktivnije u promociji fašizma sada popunili mjesta u Vladi i da nam kroje politiku – objašnjava Filipović.

Filipović podsjeća da je potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića ranije upoznao sa prijetnjama koje su mu upućene, ali da se on tim povodom nikad nije oglasio.

R. P.

Najava nosioca liste Evropskog tima za lokalne izbore 9. maja PODGORICA - Evropski tim za Herceg Novi ima jasan plan rješavanja pitanja budućeg razvoja Instituta ,,Dr Simo Milošević“ kao zdravstvenog centra i statusa bolnice Meljine i njene pune integracije u zdravstveni sistem, saopštio je nosilac liste Predrag Dabović.

On je kazao da će pokrenuti konkretne inicijative koje će pomoću naprednih IT rješenja uvezati zdravstvene institucije Herceg Novog i turističku ponudu.

Briga o zdravlju i kvalitetu života svih građana je, kako je istakao Dabović, jedan od temelja koalicione liste Evropskog tima za Herceg Novi.

- Cilj je da se konkretnim mjerama poveća kvalitet zdravstvene zaštite i ukupni kvalitet života. Mjerama socijalne politike povećaćemo harmoniju življenja u našem gradu- rekao je Dabović.

On je kazao da će podići nivo dostupnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga na primarnom i sekundarnom nivou za sve građane Herceg Novog.

- Nabavkom nedostajuće medicinske aparature kom-

Herceg Novi da postane regionalni zdravstveni centar pletiraćemo dijagnostiku mo rekonstrukciju kritično u cilju boljeg i kvalitetnijeg važnih odjeljenja u Domu liječenja. Skratićemo liste zdravlja i bolnicama, i čekanja i proširiti dijapazon napraviti respektabilni redijagnostičkih procedura gionalni centar u skladu sa postojećim koji će pružati stručnim kadrom - nazdravstvene javio je Dabović. usluge visokPrema njegovim riječiog kvaliteta, a ma, Evropski tim za koji građani Herceg Novi je spreman Herceg Novog da ponudi i dalje razvija zaslužuju - kanapredna rješenja i tehzao je Dabović. nologije koje zdravstvene R.P. izazove mogu pretvoriti u šanse.

Dabović je rekao da će u naredne četiri godine razvijati sistem senzora koji prate različite parametre, a koje koriste i drugi pametni gradovi u cilju razvijanja preventivnih mjera.

Predrag Dabović -Podržaće-

6

Ekonomija

Utorak, 20. april 2021.

NVU Crnogorski zbor poručio ministru finansija

Pozive slati iz Sarajeva, a ne iz Trebinja PODGORICA – Iz NVU Crnogorski zbor su ocijenili da ministar finansija Milojko Spajić nije trebalo da poziva turiste iz zvanične posjete Trebinju, već Sarajevu.

– Da je bio pravi predstavnik Vlade Crne Gore, države Crne Gore, Spajić je trebalo da ode pravo u Sarajevo, na adresu koja odgovara nivou resora koji on zastupa, a ne da ministarske pozive šalje iz Trebinja. Jer, zašto bi Sarajlije obraćale pažnju na nekakvu izjavu koju inostrani ministar izgovara u Trebinju.

To bi mu bilo isto kao da je ministar otišao u Prijepolje i odatle pozvao turiste iz Srbije da dođu u Crnu Goru – saopšteno je iz ove NVU, uz komentar da ministri Krivokapićeve (premijer Zdravko) vlade i ne mogu dalje od Trebinja, jer ih niko ne zove iz prijestonica regiona, osim iz jedne, ali i odat-

Milojko Spajić

le samo u skladu sa njihovim potrebama u kreiranju i afirmisanju ,,srpskog sveta“.

R. E.

U Ulcinju optimistični za nastupajuću sezonu

Deset odsto popusta za sve i još deset za vakcinisane PODGORICA - Direktor Turističke organizacije Ulcinj Gzim Hajdinaga je kazao da su u Sjevernoj Makedoniji i Kosovu dobro dočekali vijest da mogu ući u Crnu Goru bez testa na korona virus.

On je dodao da je, još prošle sedmice, registrovano da u Crnoj Gori boravi neki broj Kosovara.

– Što se tiče 1. maja, kada mi zvanično promovišemo otvaranje turističke sezone, ukoliko nas vrijeme posluži, mogu da potvrdim da će dobar broj turista biti tih dana u Ulcinju.

Pozvao sam 20 medijskih kuća iz Makedonije i sa Kosova koji će biti naši gosti i prenijeti utiske. Vjerujem da ćemo, ako sve bude u redu, dostići tih 60 odsto gostiju u odnosu na 2019. godinu – poručio je Hajdinaga i naglasio da cijene treba prilagoditi konkurenciji i trenutnoj situaciji, jer je i turiste finansijski pogodila pandemija, a Albanija ima niže cijene. Uz to, što prije bi trebalo eliminisati određene stari.

Gzim Hajdinaga

Petar Delić

- Treba smanjiti čekanje na graničnom prelazu. Možda bi dobro bilo da se kontroliše samo na jednoj strani. Drugi problem, koji datira 20 godina unazad, je eliminisanje plaćanja osuguranja, te omogućiti porodicama sa djecom, za koju nemaju dokumenta, ulazak u Crnu Goru - rekao je Hajdinaga Mediabirou.

Zakupac plaže i hotelijer Petar Delić je kazao da će, ukoliko epidemiološka situacija bude povoljna, tradicionalni gosti ponovo birati Crnu Goru kao destinaciju za odmor.

– Siguran sam da će siva ekonomija doživjeti krah i da

će samo raditi siguran smještaj. Znači, u kampovima ljudi mogu biti sigurni da će ostati zdravi. Što se tiče hotela, imamo najavljene grupe iz Albanije od juna, a očekujem i dijasporu – naveo je Delić.

Istakao je da Albanija jeste konkurencija, ali da cijene u Ulcinju nijesu veće nego kod komšija.

- Za goste sam ove godine pripremio paket – deset odsto popusta za sve i još deset odsto popusta za vakcinisane. To je kampanja koja će privući jedan broj turista da dođu i da se osjećaju sigurno - zaključio N. K. je Petar Delić.

NVO Ugostitelji Crne Gore pozvala nadležne u EPCG na razgovor

Popust na pretplatu Traže i dodatni gigabajti odgodu za

– Korisnici NET biznis Regular i NET biznis Superior paketa sada dobijaju 200, odnosno 500 GB, uz dodatnih 200 GB (za Regular), odnosno 500 GB (za Superior) ukoliko potpišu ugovor na 12 ili 24 mjeseca. Popust od 25 odsto na pretplatu Regular paketa tokom trajanja ugovora dobijaju novi kori-

PODGORICA – Vijeće sudija Apelacionog suda Rama Strikovića, Katarine Đurđić i Nevenke Popović odbilo je žalbu Dragana Brkovića na odluku sudije Privrednog suda Zorana Ašanina kojom je njegov zahtjev za produženje roka za izradu plana reorganizacije za Vektru Montengro odbijen kao neblagovremen.

Ništa od reo Vektre Mon

Brković je u žalbi naveo da sudija nije imao u vidu da plan mora sadržati detaljnu listu povjerilaca, koja bi, prema zakonu, trebalo da bude usvojena na ispitnom ročištu. Zato, plan nije mogao biti podnijet, naveo je Brković ukazujući da zakonski rok od 60 dana ima smisla jedino pod uslovom da postoje svi podaci koje plan mora sadržati.

ŽALBA

Žalbom je tražio da se zakon ekstenzivno tumači, uvažavajući činjenice i prilagođavajući se životnim okolnostima. U odgovoru NLB Interfinans banke, koja je tražila stečaj u Vektri Montenegro i koja se nedavno upisala kao osnivač u CRPS-u, navodi se da Brković nema pravni osnov za podnošenje žalbe, jer su ga razriješili sa te pozicije.

Apelacioni sud je bio stava da je Ašanin ispravno odlučio, imajući u vidu da je prošao zakonski rok od 60 dana od otvaranja stečaja za predaju plana. Izjavu

Privredni sud

o namjeri podnošenja plana reorganizacije Brković je podnio 1. februara, dok je produženje

Odluka o uvođenju stečaja u Vektru Jakić do kraja sedmice

Nova ponuda za biznis korisnike Crnogorskog Telekoma

PODGORICA - Biznis korisnicima Crnogorskog Telekoma stiže do terabajt interneta u paketu, popust na pretplatu do isteka ugovora i neograničen internet za streaming video sadržaj za najpopularnije platforme, saopšteno je iz te telekomunikacione kompanije.

Apelacioni sud odbio žalbu Dragana Brkovića

snici koji ugovor potpišu do kraja juna – kaže se u saopštenju.

Novinu predstavlja i Stream On servis, zahvaljujući kojem korisnici Regular i Superior paketa bez dodatne naknade i bez potrošnje gigabajta iz paketa mogu da gledaju video sadržaj na Jutjubu, HBO GO, Netfliksu i Ekstra TV. - Osim gigabajta za surfovanje korisnicima je omogućen bezbjedan pristup korporativnom mejlu i podacima bilo gdje i bilo kada kroz Telekom Cloud, koji podrazumijeva do 200 GB prostora za skladištenje podataka i Trend Micro Antivirus zaštitu - navodi se u saopštenju.

S. P.

plaćanje računa

PODGORICA - NVO Ugostitelji Crne Gore pozvala je nadležne u Elektroprivredi na razgovor povodom najave da će početi da ih isključuju sa mreže zbog duga. Naveli su da im se obratio veliki broj ugostitelja i hotelijera tzražeći pomoć i istakli da su iznenađeni neraz u m i j e va n j e m i z E P C G. – U posljednjih godinu često nam je rad bio u potpunosti zabranjen, zbog čega smo ostali bez ikakvih prihoda, a i kad smo radili zbog epidemioloških mjera nam je bilo ograničeno poslovanje, a prihodi bili minorni – navode u saopštenju i podsjećaju da su u toku pripreme za sezonu.

R. E.

Ove sedmice trebalo bi da bude poznato da li će Vektra Jakić otići u stečaj.

Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić je zaključio ročište za utvrđivanje stečajnih razloga nakon duže od godinu i po. To što je Vektra Jakić u posljednjih nekoliko mjeseci uplatila 56,8 hiljada eura, od

čega 40 hiljada na dan ročišta, nije bilo od uticaja na stav zastupnice Uprave prihoda Anke Medojević, koja nije sporila da je dio duga izmiren, ali je ukazala da postoji još 60 hiljada eura neobezbijeđenog duga.

UP je inicijalno tražila stečaj u Vektri Jakić zbog duga od 56,8 hiljada za poreze i doprinose za

roka tražio 23. marta.

Sud je stava da nijesu od uticaja navodi da plan nije mogao biti jun 2018, ali je zahtjev naknadno dopunjen sa 60 hiljada, jer je Vektra u međuvremenu prodala dva vozila. Taj novac, kako je utvrdio privremeni stečajni upravnik Dragan Milić iz Nikšića, nije uplaćen UP, već drugoj Brkovićevoj kompaniji Vektra Investment. Zastupnik Vektre Jakić Ranko Grbavac tražio je da sud odbije prijedlog za otvaranje stečaja navodeći da je u cjelosti izmiren dug prema podnijetom prijedlogu.

Vlada imenovala dva člana borda novog nacionalnog avio-prevoznika

Ljesar i Tošanović-Radunović u upravi To Montenegra

PODGORICA - Vlada je imenovala Pavla Ljesara i Anu Tošanović-Radunović za nove članove Odbora direktora To Montenegro, nakon što su Milovan Milić i Nebojša Vuksanović podnijeli ostavke na te funkcije, par mjeseci nakon imenovanja.

Milić je ostavku podnio 18. marta, a Vuksanović 6. aprila. Vuksanovića je u petak novi bord Plantaža na konstitutivnoj sjednici izabrao za predsjednika.

Ljesar, specijalista nautičkog turizma i upravljanja marinama, kako se navodi u obrazloženju ministra

kapitalnih investicija Mladena Bojanića, ima dugogodišnje iskustvo u avijaciji, dok ekonomistkinja Tošanović-Radunović, ima iskustvo u radu u reviziji jugoslovenskih banaka i preduzeća različitih branši. Član je timova koji su radili reviziju budžeta Crne Gore, finansijskih izvještaja preduzeća i banaka: NIS Srbija, Aerodromi Srbije, Telekom Srbije, Kapital banke, Čačanske banke itd.

U bordu To Montenegra su još Filip Radulović, Pavle Tripković i Goran Đurović, dok je izvršni direktor Predrag Todorović.

R. E.

Ministar ekologije, planiranja i urbanizma sa njemačkim ambasadorom

Pomoć za uvođenje elektronskih građevinskih dozvola PODGORICA - Crna Gora želi da uspostavi sistem izdavanja elektronske građevinske dozvole i u tom pogledu očekuje podršku Njemačke, kazao je ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović na sastanku sa njemačkim ambasadorom Robertom Veberom.

Ministar i ambasador razgovarali su o mogućnosti da se Crna Gora priključi projektu Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu - modernizacija opštinskih usluga, koji sprovodi Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju po nalogu Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj. Taj je sistem razvijen u Sjevernoj Makedoniji, a preuzeli su ga Srbija i Albanija. Ova

Dogovor sa njemačkim ambasadorom

reforma je omogućila Srbiji da u izvještaju Doing biznis Svjetske banke skoči sa 182. na 10. mjesto u pogledu izdavanja građevinskih dozvola.

Veber je podržao inicijativu Crne Gore da se pridruži projektu.

N. K.

Ekonomija

Utorak, 20. april 2021.

7

Crnogorskim dugom kineskoj Eksim banci bavio se i Vašington post

organizacije ntenegro zivnom tumačenju, jer je riječ o zakonskom, a ne sudskom roku.

PLAN

Dragan Brković

podnijet ranije zbog nepostojanja potrebnih podataka, imajući u vidu da je prijedlog podnijet nakon roka, pa sud nije ni bio dužan da se upušta u ocjenu ispunjenosti uslova za produženje. Nema mjesta ni, kako navode, eksten-



Apelacioni sud je bio stava da je Ašanin ispravno odlučio, imajući u vidu da je prošao zakonski rok od 60 dana od otvaranja stečaja za predaju plana

– Potvrđeni usvojeni plan reorganizacije je izvršna isprava i smatra se novim ugovorom za izmirenje potraživanja, pa u novom stečajnom postupku, koji je otvoren zbog nepostupanja Vektre Montenegro po planu, povjerioci imaju pravo da prijave samo potraživanja u skladu sa tim planom.

Shodno tome, stečajni dužnik, koji je bio zadužen za sprovođenje plana posjeduje svu potrebnu dokumentaciju i morao je biti upoznat sa realizacijom plana, pa samim tim i ko su povjerioci i u kojem dijelu su izmirena njihova potraživanja utvrđena planom – navodi se u odluci suda.

Sud nije prihvatio podnesak NLB Interfinansa o odustajanju od žalbe, jer se, kako se navodi, Brković i dalje vodi kao izvršni direktor Vektre Montenegro u CRPS. Brkovićev zahtjev za produženje roka za predaju plana reorganizacije bio je jedan od razloga zbog kojeg se stečajni upravnik Radojica Grba žalio na odluku sudije Ašanina o bankrotu u ovoj kompaniji. Bio je stava da se sa tim rješenjem trebalo sačekati do odluke Apelacionog suda o ovoj Brkovićevoj žalbi. Odluka o Grbinoj žalbi se i dalje čeka.

Stečaj koji je u Vektri otvoren 15. januara nedavno je potvrdio i Apelacioni sud. Prijavljeno je više od 284 miliona eura potraživanja, od kojih je Grba osporio 77,6 miliona. U prvom isplatnom redu priznato je 635 hiljada eura, a u trećem 35,5 miliona. Ostalo potražuju razlučni povjerioci NLB Interfinans, Uprava prihoda, OTP banka i CKB. M. Lk.

Ministar ekonomskog razvoja susreo se sa predstavnicima Američke privredne komore

U fokusu radni odnosi i siva ekonomija PODGORICA - Cilj Vlade je da ostvari napredak u sprovođenju ekonomskih reformi dominantno usmjerenih ka politici privlačenja direktnih stranih investicija, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, dodajući da su sve aktivnosti usmjerene na unapređenje vladavine prava i put Crne Gore ka EU, saopšteno je iz tog resora.

Nvodi se da je na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima Američke privredne komore (AmCham) Nikolom Tripkovi-

ćem, Markom Miročevićem i Anom Marijom Kaluđerović konstatovano da Savjet za konkurentnost predstavlja najefikasniju platformu za javno-privatni dijalog, sa ciljem da svojim djelovanjem doprinese većoj konkurentnosti ekonomije i bržem privrednom rastu zemlje, a na benefit cjelokupnog društva.

Dogovorene su mogućnosti za produbljivanje saradnje, koje će se manifestovati kroz rad AmCham komiteta vezano za radne odnose, suzbijanje sive ekonomije i digitalnu transformaciju.

S. P.

PODGORICA - Kada je Crna Gora uzimala kredit od kineske Eksim banke za gradnju prioritetne dionice auto-puta, malo je evropskih zvaničnika mislilo da je to dobra ideja. Sada mala, planinska zemlja traži pomoć Evropske unije da vrati dug Kini – a odgovor je do sada bio ne, piše Vašington post u broju od 18. aprila.

Smatraju da EU treba da pomogne

ZAHTJEV

Prethodno se ovim kreditom i zahtjevom potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da EU pomogne i omogući Crnoj Gori povoljniji kredit da bi otplatila dug kineskoj Eksim banci, bavio i Fajnenšel tajms.

Ovaj britanski list je tekst objavio 11. aprila, a nakon toga je krenuo pad crnogorskih euroobveznica od ukupnio 6,4 odsto do kraja prošle sedmice.

Vašington post podsjeća da je portparol Evropske komisije Peter Stano podvukao da EK ne vraća kredite koji su uzeti od trećih zemalja. Istovremeno naglašava da su zvaničnici i nacionalni lideri ostavili otvorena vrata za druge oblike pomoći. Tako podsjeća da je član Evropskog parlamenta iz Njemačke Rajnhard Butikofer, koji se bavi kineskim uticajem, ocijenio da bi bilo neodgovorno od EU da ništa ne učini tim povodom.

– Radimo sa Evropskom komisijom na pronalaženju podrške EU, kako bi se smanjila zavisnost zemalja na Balkanu od Kine – napisao je prošle sedmice na Tviteru francuski državni sekretar za Evropu Kleman Bon. Prva rata duga u Crnoj Gori dospijeva ovog ljeta, a kredit od milijardu dolara gotovo je petina BDP-a zemlje. Crnogorski zvaničnici, kako piše Vašington post, tvrde da će ovog ljeta platiti prvu ratu i ako ne dobiju pomoć od EU. List navodi da je privredu Crne Gore poharala pandemija. Prema procjeni MMF-a, ekonomija je u 2020. godini opala za 15 odsto, iako se očekuje da će se djelimično oporaviti ove godine. Sada, ističe list, Crna Gora želi da ojača veze sa EU i sma-

Kleman Bon

Rajnhard Butikofer

Radimo sa EK na pronalaženju podrške EU, kako bi se smanjila zavisnost zemalja na Balkanu od Kine, tvitnuo je francuski državni sekretar za Evropu Kleman Bon nji zavisnost od Rusije i Kine.

– Iako u našoj politici gledamo na zapad, naša ekonomija gleda na istok. U našem je strateškom interesu da poveć amo ekonomske veze sa EU – citira list ministra finansija Milojka Spajića, koji je kazao da Crna Gora traži evropske razvojne fondove za pomoć u izgradnji infrastrukture.

– Refinansiranje kineskog zajma po nižoj stopi bio bi dio te pomoći – rekao je on.

Vašington post tvrdi da bi odbijanje pomoći moglo da se završi slično kao u Šri Lanki 2017, koja nije uspjela da vrati dug i na 99 godina je Kini prepustila stratešku luku nedaleko od južne obale Indije. List zaključuje da je Peking posljednjih godina usmjerio projekte na Zapadni Balkan, gdje su zemlje koje su nekada činile Jugoslaviju na različite načine uključene u procese evrointegracija.

Crnogorski susjed Srbija postala je glavna destinacija za kineske investicije, navodi list i podsjeća da sada Kina balkanskim zemljama nudi vakcine u vrijeme kad kasni obećana po-



Nakon što je Fajnenšel tajms 11. aprila objavio tekst o kineskom kreditu za autoput, naše pobvezniuce pale 6,4 odsto, a u kreditnom ugovoru se navodi da Eksim banka može da traži isplatu kompletnog kredita i kamate, ako zaključi da država ne može da vrati dug moć EU. List citira Vuka Vuksanovića, istraživača u beogradskom Centru za bezbjednosnu politiku, koji tvrdi da bi nepružanje pomoći moglo da nanese dugotrajnu štetu uticaju EU u ovom regionu.

USLOVI

Crna Gora treba ove godine da plati ratu Eksim banci od 43,2 miliona dolara. Plan otplate pokazuje da do 2035. godine treba da plaćamo polugodišnje rate od 33,7 miliona dolara.

Problem sa Abazovićevom izjavom je odredba u kreditnom ugovoru po kojoj banka može zatražiti da joj se odmah isplati kompletan kredit sa pripadajućim kamatama, ukoliko procijeni da država može imati problema sa otplatom kredita,

ili da je došlo do značajnih izmjena projekta. Radi se o 944 miliona dolara plus 140 miliona dolara kamata. Ugovorom je predviđeno da se arbitraža vodi u Pekingu, pred Međunarodnom privrednom i trgovinskom arbitražnom komisijom Kine (CIETAC).

Iz kineske ambasade u Podgorici je saopšteno da Kina nema nikakve geostrateške pretenzije, a kineski ambasador Liu Đin je prošle sedmice obišao gradilište prioritetne trase auto-puta i poručio da Kina želi da pomogne Crnoj Gori u ubrzanju ekonomskog razvoja i da joj omogući kredit sa povoljnim uslovima za izgradnju auto-puta, što je konkretna manifestacija kinesko-crnogorskog prijateljstva i saradnje.

J. R.

EKIP nastavio regulaciju tarifa

Podaci Centralne banke za januar

Niže cijene u fiksnoj mreži Crnogorskog Telekoma

Likvidna sredstva 1,06 milijardi

PODGORICA - Crnogorski Telekom će od 1. maja, na osnovu odluke regulatora, sniziti cijene za fiksne telefonske pozive, veleprodaju iznajmljenih linija i širokopojasnog pristupa internetu putem ADSL-a, kao i terminaciju poziva u fiksnu mrežu, saopšteno je iz EKIP-a.

Kompanija će sniziti cijenu poziva prema drugim fiksnim mrežama u Crnoj Gori 15 odsto, a prema mobilnim 30 odsto.

Osim toga, sniziće cijenu poziva prema fiksnim mrežama u Evropi 20 odsto, fiksnim i mobilnim mrežama SAD i Kanade 20 odsto, fiksnim i mobilnim mrežama ostalih zemalja 40, odnosno 30 odsto. Agencija je Telekomu naložila da od 1. maja snizi za deset odsto cijenu veleprodajnih usluga i to nacionalne terminacije poziva u fiksnu mrežu deset odsto, ADSL paketa 15 odsto do 45 odsto i iznajmljenih linija u prosjeku 45 odsto.

Takođe, po nalogu regulatora, od 1. marta je na snazi veleprodajna cijena terminacije poziva u mobilne mreže Tele-

koma, M-tela i Telenora, koja je u odnosu na prethodnu snižena 7,5 odsto.

Sa regulacijom cijena na relevantnim tržištima EKIP je počeo 2013. godine, kada mu je zakonom data takva mo gućnost. Od tada su snižene cijene lokalnih poziva 40 odsto, međugradskih 71 odsto i poziva prema mobilnim mrežama i drugim fiksnim mrežama u Crnoj Gori 85, odnosno 56 odsto. Cijene poziva u fiksnim i mobilnim mrežama sa Srbijom su niže osam odsto, regiona 15 odsto, EU 51, odnosno 54 odsto, SAD i Kanade 50 odsto i ostalih država 69, odnosno 62 odsto.

Snižene su i cijene ADSL paketa, u zavisnosti od vrste, između 32 odsto i 61 odsto, kao i veleprodajne cijene nacionalne terminacije poziva u fiksnu i mobilnu mrežu 59 odsto, odnosno 72 odsto, te bitstream usluge za ADSL pakete između 77 odsto i 85 odsto.

- Na ovaj način je značajno povećana ekonomska dostupnost elektronskih komunikacionih usluga za korisnike - zaključuje S. P. se u saopštenju.

PODGORICA - Prosječna likvidna sredstva banaka u januaru su iznosila 1,06 milijardi eura, što je 4,3 odsto više nego u decembru. Prosječna likvidna sredstva u januaru su u odnosu na isti period prošle godine bila veća 11,4 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su bili iznad propisanih minimuma. Bilansna suma banaka na kraju januara iznosila je 4,6 milijardi i bilježi rast od 0,6 odsto u odnosu na decembar, dok je u odnosu na januar prošle godine pala 0,7 odsto.

U strukturi aktive banaka

dominantno učešće od 69,3 odsto imaju krediti, potom novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka 19,1 odsto, hartije od vrijednosti 10,1 odsto, dok se 1,5 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 73,2 odsto imaju depoziti, slijedi kapital sa 12,8 odsto, pozajmice sa 10,1 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,9 odsto ukupne pasive.

Ukupan kapital banaka na kraju januara iznosio je 591,3 miliona eura i bilježi rast od 0,3 odsto na mjesečnom nivou, dok je na godišnjem oslabio 2,7 odsto.

S. P.

Kursna lista 1.20350

CHF

1.09980

JPY 130.09000

AUD

1.54910

GBP

CAD

1.50380

USD

0.86355

8

Društvo

Utorak, 20. april 2021.

Od 988 uzetih uzoraka, što je najmanje u posljednjih pola godine, otkrivena 144 nova slučaja

Preminulo devet osoba

jeva je u Podgorici – 58, Nikšić ima 18, Pljevlja 14, Bijelo Polje 13, Budva osam, Tuzi osam, Berane sedam, Ulcinj pet, Bar četiri, Andrijevica dva, Kotor, Herceg Novi, Cetinje, Tivat, Danilovgrad,

Istraživanje Centra za afirmaciju i razvoj mladih pokazalo što ta populacija misli o imunizaciji i epidemiji korona virusa

Čak 44,3 odsto mlađih ne želi da se vakciniše PODGORICA - Visok procenat mladih u Crnoj Gori - čak 44,3 odsto ne želi da se vakciniše, pokazalo je ispitivanje Centra za afirmaciju i razvoj mladih, koje je urađeno od 6. do 18. aprila ove godine.

Ispitivanje je pokazalo i da 69,7 odsto mladih misli da je vakcinacija najbolji način zaustavljanja pandemije, dok 30,3 odsto misli suprotno. Iz te grupacije - 62,9 odsto ispitanih nije bilo inficirano korona virusom, što znači da 37,1 jeste.

Na pitanje ,,Da li smatrate da vakcinacija protiv virusa kovid-19 treba da bude obavezna“ veći dio, 64,2 odsto mladih odgovorilo je sa ne, a 35,8 odsto je dalo potvrdan odgovor.

Protiv virusa korona ne želi da se vakciniše 44,3 odsto njih, dok je 55,7 odsto odgovorilo potvrdno.

Kada je riječ o prijavama za vakcinaciju, velika većina mladih to nije učinila, čak njih

74,5 odsto, dok se njih 25,5 odsto prijavilo za vakcinaciju.

Ispitana je 1141 osoba, 64 odsto žena i 34 odsto muškaraca iz cijele Crne Gore, uzrasta od 15 do 30 godina. Kada je riječ o obrazovanju ispitanika, 57,8 odsto je završilo srednju školu, 24,7 odsto fakultet, a 17,5 odsto ispitanika osnovnu školu.

Najveći broj mladih ima predrasude prema vakcinama Astra Zeneke, čak njih 67 odsto, dok ostatak uglavnom nema predrasude ili su one vezane za generalno sve proizvođače vakcina.

– Da imaju pravo na izbor, 27,7 odsto mladih vakcinisalo bi se Sputnjik V vakcinom, za 26,8 odsto mladih u Crnoj Gori nevažan je proizvođač vakcine, dok bi njih 25 odsto najradije primilo vakcinu proizvođača Fajzer-Bajontek, njih 16 odsto Sinofarm, a veoma mali procenat njih želio bi vakcinu proizvođača AstraZeneka, odnosno njih 4,4 odsto – piše u istraživanju. j. M.

Ministarka Borovinić-Bojović u Herceg Novom kazala da tokom izborne kampanje očekuje odgovorno ponašanje

Jelena Borovinić-Bojović

Masovna imunizacija krajem aprila ili početkom maja HERCEG NOVI – Početak masovne imunizacije građana Crne Gore se očekuje krajem ovog ili početkom narednog mjeseca, kazala je juče ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.

- Zajedno sa dr Danilom Jokićem i kompletnim operativnim timom unazad dvije

Respiratore će ravnomjerno rasporediti Borovinić-Bojović je kazala da će 60 respiratora koji su stigli kao donacija Crnoj Gori biti ravnomjerno raspoređeni svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.

– Sa tom idejom je ta donacija i stigla i učinićemo sve da ona bude ravnomjerno raspoređena svim opštinama tako da svi imaju mogućnost korišćenja respiratora u uslovima koje omogućavaju tehnički uslovi bolnice, odnosno doma zdravlja – kazala je ministarka.

nedjelje aktivno radimo na masovnoj vakcinaciji građana Crne Gore, pa i u Herceg Novom - kazala je dr BorovinićBojović prilikom obilaska stare faze Instituta Igalo.

Tu će biti obezbijeđeno deset punktova za vakcinaciju. Ministarka je kazala da će biti dovoljno vakcina za revakcinaciju te da građani koji su do sada primili vakcinu ne moraju da strahuju jer će biti dovoljno količina za drugu dozu.

– Biće vakcine za revakcinaciju, ona će se odvijati prema predviđenom planu. Revakcina za Astra Zeneku ide između četvrte i 12 nedjelje i nema nikakvog rizika da li je bolje primiti u četvrtoj, osmoj, desetoj ili 12 nedjelji. Prvi veći kontingent vakcina, 200.000 kineskih vakcina stiže u posljednjoj nedjelji aprila, a Astra Zeneke u prvoj nedjelji maja – kazala je ministarka.

Ministarka Borovinić-Bojović je rekla da očekuje odgovorno ponašanje građana i političkih subjekata dok traje izborna kampanja, kako ne bi došlo do pogoršanja epidemiološke situacije i kako bi grad spremno dočekao predstojeću turističku sezonu. Ž. k.

Rožaje, Šavnik po jedan.

– Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno devet smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19, kod pacijenata iz sljedećih opština: Bijelo Polje

(tri), Podgorica (dva), Nikšić ( jedan), Bar ( jedan), Cetinje ( jedan) i Tuzi ( jedan), od kojih je najmlađi imao 69, a najstariji 90 godina starosti – piše u saopštenju Instituta.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.438.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 3.142.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 95.695.

U Podgorici je trenutno aktivno 1.100 slučajeva, Nikšiću 403, Pljevljima 278, Beranama 202, Bijelom Polju 190, Danilovgra-

Debata o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Drž

Stanković: Zakon iz da bi se smijenio K

PODGORICA – Ignorisanje tužilačke organizacije je nastavljeno u postupku pripreme izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu, poručio je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković i, na debati o radnoj verziji Nacrta zakona, koju je juče organizovao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ocijenio da su predložene izmjene neprihvatljive i protivustavne.

Stanković je kazao da su poziv za debatu dobili u petak poslije radnog vremena i da se na poziv odazvao isključivo zbog lične i profesionalne kurtoazije. On smatra da predložene izmjene nijesu u korist tužilačke organizacije i nacionalnih interesa Crne Gore.

– Ovakva rješenja za nas su neprihvatljiva. Ona su pod političkim uticajem, a ukoliko budu prihvaćena, to će značiti stradanje prava, pravne sigurnosti, vladavine prava i na kraju pravne države – kazao je Stanković.

On je problematizovao rješenje člana 7 radne verzije Nacrta koji se odnosi na prestanak funkcije rukovodiocima državnih tužilaštava, a kojim je, između ostalog, predviđeno da rukovodiocu prestaje ta funkcija i ispunjenjem uslova za sticanje prava na penziju.

Prema njegovim riječima, takvo rješenje nije isto u odnosu na ostale državne tužioce i istakao da je riječ o diskriminatorskom odnosu koji je „ad hominem“ pristup sa ciljem da se sa mjesta glavnog specijalnog državnog tužioca ukloni Milivoje Katnić.

Stanković je kazao da se predloženim rješenjima derogiraju zakoni o penzijsko-invalidskom osiguranju i o radu.

– Ovdje se korisniku prava oduzima status subjekta prava. Ovim zakonom stečeno pravo pretvara se u obavezu – naveo je Stanković.

On je još ocijenio da je način na koji se definiše v.d. VDT-a direktno suprotan Ustavu Crne Gore kojim je definisano da VDT mora biti iz reda tužilaca, što se predloženim rješenjem ne definiše na taj način, što bi moglo dovesti do situacije da na tu funkciju bude izabrana osoba iz nekog preduzeća ili korporacije.

UGLEDNI PRAVNICI

– Tačno je da je Venecijanska komisija (VK) rekla da broj uglednih pravnika može biti

m.babović

PODGORICA - U Crnoj Gori je juče preminulo devet osoba, a otkrivena su 144 nova slučaja korona virusa, od 988 uzoraka.

Ovo je najmanji broj uzetih uzoraka u posljednjih pola godine. Prijavljen je oporavak kod 216 pacijenata.

Najviše novootkrivenih sluča-

Ivica Stanković i Dritan Abazović tokom jučerašnje debate

„Na Dritana uvijek spadaju stvari koje su najteže“ Na pitanje novinara nakon debate, ko je radio izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu, a uzimajući u obzir da se u javnosti taj akt naziva ,,Dritanovim zakonom“, vicepremijer je odgovor da ,,na Dritana uvijek spadaju one stvari koje su najteže i koje neće niko da radi“.

– Nije važno čiji je zakon, Dritanov, Markov, Petrov, Marijin, već je važno da dođemo do zakonskog rješenja koje će biti funkcionalno. Radio ga je kabinet potpredsjednika Vlade zato što sam ja, sticajem okolnosti, i predsjednik političke partije i pokušavam tu kopču sa parlamentarnom većinom da držim. Informisani su pra-

jednak broju državnih tužilaca u Tužilačkom savjetu, ali su to oni dalje razradili da ne bi trebalo da se prekida mandat uglednim pravnicima u Tužilačkom savjetu – kazao je Stanković.

On je dodao da bi trebalo razraditi mogućnost da se oni biraju dvotrećinski, da u predlaganju mogu da učestvuju nevladine organizacije, univerzitet, Advokatska komora, Udruženje sudija.

Stanković smatra da stav VK u tom dijelu nije uopšte ispoštovan, i da se ne radi o kvalifikovanoj većini prilikom izbora, već o prostoj.

– U praksi to bi izgledalo tako da parlament bira pet uglednih

vovremeno oko svega, imali smo više sastanaka u Skupštini Crne Gore na liderskom nivou, gdje smo usaglašavali tekst i odustajali od nekih ranijih rješenja. Bilo je teško doći do ukupnog kompromisa. Jako sam zadovoljan i dinamikom i brzinom i razumijevanjem koje je postojalo među parlamentarnom većinom - rekao je Abazović.

Javnu raspravu nazvao je vrlo konstruktivnom, bez obzira na kritike.

– Neke kritike su na mjestu.

VDT Ivica Stanković je značajan dio debate posvetio vrlo konstruktivnim prijedlozima – zaključio je Abazović.

pravnika u Tužilačkom savjetu, šesti član je predstavnik Vlade, sedmi bi bio v.d. VDT-a i ostala četiri mjesta bili bi državni tužioci. To bi bio dominantan uticaj politike u Tužilačkom savjetu – naveo je Stanković.

On je još kazao da se predlaže da u Tužilačkom savjetu ne može biti bivših tužilaca što je diskriminacija, jer je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore.

Govoreći o predloženom rješenju koje se odnosi na disciplinski postupak, on je naveo da bi trebalo precizirati šta je to ,,znatna šteta ugledu države“ kako bi se spriječile zloupotrebe.

– Ako smo svi za evropske integracije i put Crne Gore u

Protestovali zbog netransparentnosti Grupa građanskih aktivista okupila se ispred stare zgrade Vlade u susret javnoj debati o Nacrtu zakona o državnom tužilaštvu.

Građanska aktivistkinja Maja Miličković kazala je da Vlada ,,koja se klela

u transparentnost“ donosi zakone ,,preko noći“ bez javnih rasprava i uticaja civilnog društva.

Aleksandra Radoman kazala je da nije jasno zašto se na ovaj način odvijaju stvari te da se u Crnoj Gori ne

pamti da je rađeno iza leđa građana.

– Ne smatramo da je tužilaštvo i sudstvo odgovorilo na način na koji je trebalo, ali ne smatramo ni da su ovi ljudi sposobni da donesu dobre promjene – dodala je Radoman.

evropsku porodicu, nadam se da nećete dozvoliti takav luksuz da Crna Gora ne postane član evropske porodice – poručio je Stanković.

MIšLjENjA koMIsIjE

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je na debati o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu da predloženi akt nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

– Ono što Crnoj Gori treba je veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema.

Odustalo se od promjene zakona o Specijalnom tužilaštvu i to malo možete čuti u javnoj debati – kazao je Abazović.

On je rekao da se cijelo poglavlje mišljenja Venecijanske komisije (VK) bavi time da taj zakon u toj formi nije bio dobar.

– Našli smo politički konsenzus i pokušali da objasnimo zašto ne treba ići u takvo zakonsko rješenje i napravili veliki iskorak ka ovom rješenju koje nije u suprotnosti sa VK. Dosad nijesmo imali funkcionalni Tužilački savjet. Ne možemo da nalazimo rješenja šireg konsenzusa i izaberemo VDT-a u punom mandatu. Mislim da je sasvim logično i pravedno da se traže rješenja koja su moguća – rekao je Abazović.

Zoran Vujičić iz Građanske alijanse ocijenio je da pojedini članovi zakona nijesu usklađeni sa preporukama Venecijanske komisije o političkom uticaju na tužilaštvo.

Takođe, rekao je da su izmjene urađene tako da je VDT-a moguće postaviti po volji aktuelne političke većine, a to znači da će moći i po volji neke sljedeće

Društvo

Utorak, 20. april 2021.

6,2 odsto stanovništva, a drugu dozu 17.756 građana, objavljeno je na sajtu covidodgovor. me. Revakcinisano je 2,9 odsto od ukupnog broja stanovnika.

U posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primilo je 238 osoba, a drugu 688.

Za vakcinaciju protiv koronavirusa prijavilo se 92.360 osoba, odnosno 15 odsto stanovništva. J. M.

žavnom tužilaštvu

zmijenjen Katnić Pozivom na debatu u pet do 12 omalovažili učesnike Iz kabineta potpredsjednika Vlade, u pozivu medijima na jučerašnju debatu, najavljeno je da će učesnici biti, između ostalih, ambasadori Kvinte, neformalne grupe zemalja koju čine Sjedinjene Američke Države i velika evropska četvorka, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija.

Ambasadora na debati nije bilo, Velika Britanija i Delegacija EU su poslali osoblje nižeg nivoa koje je samo bilježilo dešavanja i koje nije uzimalo učešće u raspravi.

Takođe, na poziv za učešće u debati nijesu se odazvali ni predstavnici Udruženja tužilaca, Udruženja sudija, Udruženja pravnika, kao ni organizacije civilnog društva Akcija za ljudska prava (HRA), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Centar za monitoring (CeMI).

HRA je saopštila da nije prisustvovala debati jer su na nju pozvani u petak na kraju radnog vremena u 17 časova, što im, kako navode, nije ostavilo dovoljno vremena za pripremu.

– U pismu potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, ponovili smo isto što smo prošle godine napisali i predsjednici odbora Skupštine Crne Gore Marti Šćepanović, kada nas je samo dan ranije pozvala na raspravu o predlogu zakona o medijima - smatramo da je pozivanje na ovakav način na ozbiljne debate neprimjereno i da omalovažava učesnike – navodi se u saopštenju.

Iz HRA kažu da su apelovali da Vlada obezbijedi odgovarajuću javnu raspravu o

političke većine te da se o tome mora razmišljati.

On je kazao i da rezultati tužilaštva do sada nijesu na zadovoljavajućem nivou, što je konstatovala i Evropska komisija u izvještajima.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić kazala je da samo država koja je svjesna svojih slabosti i krene da ih mijenja, može na pravilan način da dođe na mjesto koje zaslužuje.

– Možemo mi da govorimo, reformišemo i mijenjamo šta god hoćemo, ako ne stvorimo jake institucije. Samostalnosti i nazavisnosti ne može biti bez odgovornosti. Nemojmo da kvarimo instituciju tužilaštva

konačnom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu u skladu s propisima, prema kojima ona mora da traje najmanje 20, a najviše 40 dana.

Iz Udruženja pravnika saopšteno je da je debatu o izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu bilo neophodno zakazati blagovremeno u skladu sa propisima i na način koji omogućava učesnicima kvalitetnu pripremu.

Oni su podržali stav Akcije za ljudska prava da bi javna rasprava u skladu s propisima morala da traje najmanje 20, a najviše 40 dana.

Iz Udruženja pravnika su kazali da njihovi predstavnici danas nijesu mogli da prisustvuju debati koju je organizovala Vlada jer su poziv za učešće dobili u petak, u kasnim popodnevnim satima, a da ozbiljnost teme i sadržaj izmjena zahtijevaju temeljnu pripremu i održavanje sjednice Upravnog odbora Udruženja.

U HRA su još naveli da na osnovu letimičnog pregleda Nacrta zakona, pozdravljaju usvajanje njihovih prijedloga u pogledu sprečavanja sukoba interesa kod svih članova Tužilačkog savjeta, ali da je sa druge strane primjetno da dokument sadrži odredbe koje je VK ranije kritikovala.

- Posebno zabrinjava što se ostalo pri tome da v.d. stanje može da se produžava unedogled tako što bi se vršioci dužnosti VDT-a smjenjivali, čime se izigrava ustavno rješenje za izbor VDT, koje zahtijeva i učešće opozicije – zaključili su oni.

zbog par pojedinaca – navela je Pavličić.

Tužilaštvo, kako je istakla, veoma je značajna institucija Crne Gore i u njoj rade profesionalci i ljudi koji znaju svoj posao.

Ona je rekla da put Crne Gore u Evropu ne vodi preko Strazbura, Brisela i Luksemburga, nego preko domaćih institucija.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić kazao je da se čini da se otišlo previše u detalje, a da se zaboravilo na suštinu.

– Činjenica je da sa ovim tužilaštvom nemamo ubrzanje evropskih integracija. Vjerujem da unaprijeđenom debatom i dijalogom možemo doći do najboljih rješenja – kazao je Marić.

D. MIHAILOVIĆ

Prvi slučaj smrti trudnice od posljedica korona virusa u Crnoj Gori

Beba na neonatologiji, stabilnog stanja PODGORICA – Trideset osmogodišnja pacijentkinja koja se porodila u osmom mjesecu trudnoće preminula je u petak od posljedica korona virusa u Kliničkom centru Crne Gore, saznaje Pobjeda.

Porodilja je, prema saznanjima Pobjede, prethodno bila na terapiji kiseonikom i njeno zdravstveno stanje je bilo promjenljivo.

Beba se trenutno nalazi na Odjeljenju neonatologije i o

njoj brine tim ljekara.

– Djevojčica koja je rođena u srijedu, 14. aprila u Kliničkom centru Crne Gore, i to hitnim carskim rezom intubirane porodilje koja je bolovala od korone, danas je stabilno. Beba je smještena na Odjeljenju neonatologije Instituta za bolesti djece i danas diše spontano, bez respiratora – saopštio je KCCG. Ovo je prvi slučaj u Crnoj Gori da porodilja premine od korona virusa.

Sl.R.

m.b.

du 90, Andrijevici 88, Rožaju 87, Baru 84, Herceg Novom 74, Mojkovcu 72, Kotoru 67, Kolašinu 66, Cetinju 64, Budvi 59, Tivtu 56, Ulcinju 41, Tuzima 36, Plužinama 25, Plavu 19, Šavniku 19, Petnjici 10, Žabljaku 10, Gusinju 2.

Crnoj Gori je do sada prvu dozu vakcine protiv koronavirusa primilo 38.667 osoba, odnosno

9

Klinički centar Crne Gore

Administrativni odbor nakon silne polemike odredio kandidate za članove Savjeta RTCG o kojima će glasati parlament PODGORICA – Administrativni odbor utvrdio je juče i nakon silne polemike predložio Skupštini listu od devet kandidata za članove Savjeta Radio-Televizije Crne Gore o kojima treba da se izjasni parlament.

Zbog nesaglasja i polemike o tome da li to skupštinsko tijelo zakonsku prednost treba da ukaže kandidatu kojeg je predložila Privredna komora ili Unija poslodavaca, o listi se nijesu izjašnjavali predstavnici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije.

Lista utvrđena bez podrške opozicije

DILeMe

Većinom članova Odbora odlučeno je da kandidati za članstvo u Savjetu Javnog servisa budu Bojan Baća (prijedlog Univerziteta Crne Gore), Žarko Mirković (prijedlog CANU), Naod Zorić (prijedlog nacionalnih ustanova i NVO iz oblasti kulture), Filip Lazović (prijedlog Unije poslodavaca), Veselin Drljević (prijedlog NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (prijedlozi NVO iz oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava), Marijana Camović- Veličković (prijedlog Unije slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (prijedlog Crnogorskog olimpijskog i paraolimpijskog komiteta).

Sjednica Odbora nije protekla u mirnoj atmosferi zbog nesuglasica koje su pojedini članovi tog tijela imali oko prioriteta o imenovanju kandidata Privredne komore Jovana Lekića ili kandidata Unije poslodavaca Filipa Lazovića.

Milun Zogović je ocijenio da primat treba da ima kandidat Unije poslodavaca jer je u prethodnom sazivu Savjeta RTCG sjedio kandidat Privredne komore.

Uslijedila je polemika koju je pokušao da riješi poslanik SDP Raško Konjević predlažući da se dilema razriješi time što će se konsultovati skupštinska služba. U tome ga je podržala Daliborka Pejović (DPS), ali predsjednik Administrativnog odbora je to odbio i kazao je da će glasati samo za jednog kandidata, odnosno predstavnika Unije.

Za listu sa kandidatom Unije poslodavaca Filipom Lazovićem, uključujući i Zogovića, glasali su Vladimir Martinović (Demokrate), Srđan Pavićević (Crno na bijelo), Momo Koprivica (Demokrate), Dragan Vukić (SNP), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (PZP) i Kenana Strujić-Harbić (BS).

RASpRAVA

Prethodno, tokom sjednice Raško Konjević je ocijenio da je bilo neophodno poštova-

Sa sjednice Administrativnog odbora

Predsjednik Administrativnog odbora Milun Zogović odbio je prijedlog Raška Konjevića (SDP) da se konsultovanjem pravne službe Skupštine riješi dilema koja od dvije kandidature (Privredne komore i Unije poslodavaca) će biti razmatrana i odlučio da se glasa o predstavniku Unije ti Zakon o RTCG u pogledu određivanja prioriteta između kandidata Privredne komore i Unije poslodavaca.

– Predložili su svako svoje kandidate, a ja ne želim da kršimo Zakon i da pokreću sporove protiv nas. Protivnik sam da političari glasanjem tumače normu u Zakonu – naveo je Konjević.

Poslanica DPS Suzana Pribilović navela je da s obzirom na to da se prvi put biraju članovi Savjeta RTCG po novom Zakonu, prioritet ima kandidat Privredne komore.

– Član Udruženja poslodavaca će imati primat sljedeći put.

Ne smijemo da odstupamo od Zakona i danas treba da glasamo o predstavniku Privredne komore, da li prolazi ili ne – navela je Pribilović.

Predstavnik Demokrata Momo Koprivica bio je kategoričan da prvenstvo pripada kandidatu Unije poslodavaca.

– I u sadašnjem i u ranijem Zakonu o RTCG jasan je pravni kontinuitet. Ako se ima u vidu da je 2019. imenovan član Privredne komore, onda sad to mjesto pripada kandidatu Unije poslodavaca. U članu 31 piše da se razmatraju prijave po redosljedu. Zakonodavac je namjerno propisao pravilo

Za listu sa kandidatom Unije poslodavaca Filipom Lazovićem, uključujući i Zogovića, glasali su Vladimir Martinović (Demokrate), Srđan Pavićević (Crno na bijelo), Momo Koprivica (Demokrate), Dragan Vukić (SNP), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (PZP) i Kenana Strujić-Harbić (BS) rotacije jer onda ovaj drugi kandidat nikad ne bi stigao na red – naveo je Koprivica.

ZAkOn

Pribilović je pojasnila da nema priče o kontinuitetu jer je u pitanju novi zakon po kome se postupa.

– Članom 70 je propisano da kada stupi novi zakon na snagu kao što je to sad slučaj, onda prestaje da važi raniji zakon.

U skladu sa tim kandidat Privredne komore je onaj za koga treba da glasamo za ili protiv – navela je Pribilović.

Njen stav podržao je potpredsjednik Odbora Luiđ Škrelja, koji je kazao da Koprivica ni sam ne vjeruje u ono što govori.

Vladimir Martinović (Demokrate) izrazio je sumnju da Škrelja ima političke motive i pitao zašto bi član Unije poslodavaca uopšte podnosio kandidaturu, ako ga je Zakon eliminisao.

– Budite principijelni do kraja, jer ja ne poznajem kandidate, ali znam što Zakon propisuje – naveo je Martinović. Škrelja je kazao da nema politički motiv te da ni on ne poznaje kandidate, ali da je Zakon jasan.

Uslijedio je Konjevićev prijedlog da pravna služba Skupštine da svoj stav o ovom pitanju.

– Ne moramo mi da budemo pravnici, zato su tu ljudi koji rade u službi da nas poduče. Neko je napravio grešku.

Imamo problem u tumačenju Zakona. Ako Zakon daje prednost jednom kandidatu, trebalo je to reći ranije. Pogrešno je da glasamo za dvojicu – naveo je Konjević.

Predsjednik Odbora Milun Zogović prelomio je da nema mehanizma za takvo odlučivanje, odbio prijedlog i stavio na glasanje prijedlog kandidata kojeg je predložila Unija poslodavaca. k. J.

10

Društvo

Utorak, 20. april 2021.

Zašto je Univerzitet Crne Gore nakon devet godina tek nedavno izabrao profesora emeritusa

Poljuljana objektivnost senatora PODGORICA – Praksa da nijedan profesor/ica na Univerzitetu Crne Gore od čak 2012. godine nije izabran u zvanje emeritusa tek je nedavno prekinuta. Tu titulu, koja se uručuje profesorima u penziji, koji su svojom karijerom obilježili naučnu disciplinu, dobio je profesor Mašinskog fakulteta dr Milan Vukčević.

Studenti ne treba da glasaju

Senat Univerziteta Crne Gore na prijedlog vijeća fakulteta izjašnjava se o kandidatima pri čemu je propisano da godišnje mogu da izaberu dva. Ove godine, od ukupno 19 fakulteta, stigao im je prijedlog samo sa jednog - Mašinskog, i profesor Vukčević je tajnim glasanjem dobio skoro jednoglasnu podršku – 28 glasova od 30.

LOBIRANJE

Senatori su, u istom sastavu, međutim, prethodnih godina odbijali razne kandidate među kojima je, kako su ocijenili sagovornici Pobjede, bilo odličnih. Problematična je bila i 2017. godina kada profesori Pomorskog i Mašinskog fakulteta Slavica M. Perović i Petar Vukoslavčević nijesu izabrani u to zvanje. Komentarisalo se kako je nakon saopštenih rezultata glasanja na tadašnjoj sjednici nastao muk u sali.

– Bilo je 16 nevažećih listića. Ostao je tu neki gorak ukus kad su nam saopšteni rezultati. Mnogi su se pitali kako, prije svega, Vukoslavčević koji je akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nije dobio ovo zvanje. Čim imate dva kandidata, tu počinju neka lobiranja i na kraju se desi ovo. Ovo je mala sredina i svi se znaju. Postoje ljudi koji ne žele da se zamjere ni jednima, ni drugima. To je bio blagi šok za sve nas – kazali su tada pojedini senatori za naše novine.

PREOKRET

Je li i kakvog lobiranja bilo sada kada je izabran Vukčević, može samo da se nagađa. Upravljačka struktura na Univerzitetu Crne Gore nakon promjene vlasti u Crnoj Gori je promijenjena, ali je sastav senatora ostao netaknut. Samo, u skladu sa propisima, njime više ne predsjedava smijenjeni rektor Danilo Nikolić, već izabrani vršilac dužnosti rektora prof. dr Vladimir Božović.

– Znam da dugo godina niko nije biran u zvanje profesora emeritusa. Žao mi je zbog toga. Među predloženim kandidatima je bilo izuzetnih naučnika i zaslužnih profesora, koji su mogli puno doprinijeti radu i ugledu Univerziteta Crne Gore, još dugi niz godina. Ne bih ništa detaljnije komentarisao – rekao je za Pobjedu profesor dr Ljubiša Stanko-

Univerzitet Crne Gore

Veselin N. Ivanović

Snežana Kaluđerović

Milan Vukčević

Potrebno je promijeniti kriterijume za izbor u počasno univerzitetsko zvanje, jer bi doprinijeli onemogućavanju ovako dugačkog perioda neizbora (često veoma kvalitetnih) kandidata, ali bi i onemogućio ,,prolaz ispod radara“ kandidatima koji ne zaslužuju da budu birani u počasno univerzitetsko zvanje, što je, nažalost, realna opasnost, posebno u našim društvenim okolnostima, kaže za Pobjedu bivši senator Veselin N. Ivanović vić, potpredsjednik CANU, koji je u dva mandata bio izabran na funkciju rektora Univerziteta Crne Gore - od 2003. do 2008. godine.

OBEZBIJEDITI OBJEKTIVNOST PRI IZBORU

A profesor dr Veselin N. Ivanović, bivši senator, smatra da su neophodne temeljne i suštinske izmjene kriterijuma za izbor u počasno zvanje profesor emeritus i to isključivo u

cilju njihovog objektiviziranja. Ističe da je neophodno novim kriterijumima predvidjeti obezbjeđivanje najmanje dvije nezavisne i obavezno anonimne recenzije o kandidatu, koje bi podrazumijevale jasan stav recenzenta da li kandidat treba da bude biran u počasno zvanje profesor emeritus ili ne. Recenzenti obavezno moraju biti iz reda profesora emeritusa, s tim što smatra neophodnim da jedan od njih bude iz

Ideja emeritusa gotovo je ugašena Bivši rektor Ljubiša Stanković podsjeća da je prije skoro 20 godina na UCG uvedeno zvanje profesora emeritusa. Bilo je predviđeno da se biraju do dva profesora emeritusa godišnje, nakon odlaska u penziju, te je na taj način, u prosjeku, svaki četvrti penzionisani profesor mogao steći to počasno zvanje. Profesor emeritus dobijao je polovinu prosječnog dohotka u državi, u obliku honorara - oko 240 eura u bruto iznosu.

– Bio je to, po mom mišljenju, odličan način da iskoristimo znanje i iskustvo najboljih profesora, kada oni mogu još dugo doprinijeti Univerzitetu i društvu u cjelini, što su mnogi, poslije penzionisanja, i dokazali dugogodišnjim angažovanjem na privatnim univerzitetima. Nažalost, neizborom ni jednog kandidata u zvanje emeritusa u dugom nizu godina, od brojnih predloženih izuzetnih naučnika i zaslužnih profesora, nedovoljnim angažovanjem postojećih emeritusa u redovnim aktivnostima Univerziteta, kao i ukidanjem simbolične naknade, ova ideja je kod nas gotovo ugašena – ističe Stanković.

šire naučne oblasti (prirodnih, tehničkih, društvenih ili humanističkih nauka) kojoj pripada kandidat za izbor u počasno zvanje. Drugi recenzent, dodaje profesor, može da bude i profesor emeritus koji je van šire naučne oblasti kojoj pripada kandidat. Prema njegovom prijedlogu, samo kandidat sa pozitivnim recenzijama, kasnije (na Senatu) može biti biran u počasno univerzitetsko zvanje.

– Smatram da bi ove izmjene doprinijele objektiviziranju kriterijuma za izbor u počasno univerzitetsko zvanje, te da bi doprinijele onemogućavanju ovako dugačkog perioda neizbora (često veoma kvalitetnih) kandidata, ali bi, što je jednako važno (ako ne i važnije), onemogućio ,,prolaz ispod radara“ kandidatima koji ne zaslužuju da budu birani u počasno univerzitetsko zvanje, što je, nažalost, realna opasnost, posebno u našim društvenim okolnostima – precizirao je Ivanović.

Samo je na volji članova Senata da profesionalno i akademski odluče o statusu profesora emeritusa, poru-

 Ljubiša Stanković

Bivši senator Ivanović smatra i da studentski predstavnici u Senatu UCG ne treba da imaju pravo odlučivanja prilikom izbora profesora emeritusa.

– Jednostavno, studentski predstavnici dolaze sa različitih univerzitetskih jedinica i najviše je jedan od njih mogao imati uvid u nastavno-pedagoški rad kandidata. Umjesto toga, uticaj studentske populacije na izbor u zvanje profesor emeritus sveo bih na obavezan uvid u studentske ankete koje se odnose na kandidata za izbor u zvanje. U skladu sa ovim prijedlogom, ukoliko bi studentska procjena nastavnopedagoškog rada kandidata bila ispod nekog jasno definisanog nivoa (po meni, nekog osrednjeg nivoa), ona bi trebala da bude eliminatorna. Na ovaj način, mišljenje studentske populacije o kandidatu moglo bi biti eliminatorno, ali i visoko objektivizirano, samim tim što bi mišljenje formirao onaj dio populacije koji je i zaista imao neposredni uvid u naučno-pedagoški rad kandidata – predlaže profesor.

Kaže i da je UCG pretrpio veliku štetu dugogodišnjim neizabiranjem kandidata predloženih za izbor u počasno zvanje profesor emeritus. Nakon penzionisanja, određeni profesor može nastaviti da doprinosi Univerzitetu i društvu u cjelini kroz mentorstvo na doktorskim disertacijama i magistarskim tezama, kao i kroz učešće u komisijama za ocjenu i odbranu istih samo ukoliko je prethodno izabran u zvanje profesor emeritus. Neizabiranjem u ovo zvanje profesor, koji je, u velikom broju slučajeva, spreman i, što je veoma važno, sposoban doprinijeti razvoju budućih članova akademske zajednice, biva zakonski onemogućen u toj misiji.

čuju iz Centra za građansko obrazovanje.

– Iako je do sada vrlo često bilo situacija da neki drugi razlozi na UCG i polarizacije imaju uticaj da i pored svih zadovoljavajućih uslova koje kandidat ispunjava ne bude izabran – kaže za Pobjedu Snežana Kaluđerović iz CGO. Zabrinjavajuća je, kaže ona, činjenica da mi skoro deceniju nemamo imenovanog nijednog profesora emeritusa.

– Ovo bi trebao biti jedan od pokazatelja kvaliteta visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Kako je uopšte moguće da u tom pogledu napredujete na svjetskim rang listama, a nemate kadar u posljednjih devet godina koji bi zavrijedio ovu titulu. Ako u tom vremenskom periodu niko nije imenovan u zvanje profesora emeritusa, a bilo je kandidata, jedino se stiče zaključak da Senat nije našao opravdanje za takav izbor ili nije bio objektivan iz nekih nama nepoznatih razloga – ističe Kaluđerović, navodeći da je ovo pitanje kojim treba da se pozabavi UCG. N. ĐURĐEVAC

Znam da dugo godina niko nije biran u zvanje profesora emeritusa. Žao mi je zbog toga. Među predloženim kandidatima je bilo izuzetnih naučnika i zaslužnih profesora, koji su mogli puno doprinijeti radu i ugledu Univerziteta Crne Gore, još dugi niz godina. Ne bih ništa detaljnije komentarisao – rekao je za Pobjedu profesor dr Ljubiša Stanković

Utorak, 20. april 2021.

Marketing

11

12

Hronika

Utorak, 20. april 2021.

Jedan od osumnjičenih za pripremanje ubistava dobio status zaštićenog

Presuda Kolašincu optuženom za obljubu nad nemoćnom osobom

Tri i po godine za silovanje maloljetnice

BIJELO POLJE - Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju osudilo je juče na tri i po godine zatvora Kolašinca S. B. zbog krivičnog djela obljuba nad nemoćnim licem.

Prema navodima optužnice, okrivljeni je 3. jula 2018. godine u Kolašinu sposoban da shvati značaj svojih djela i upravlja postupcima, svjestan zabranjenosti radnji koje je preduzimao, htio njihovo izvršenje i izvršio obljubu nad maloljetnom osobom.

Navodi se da je okrivljeni iskoristio njeno fizičko i psihičko stanje u kojem se ona nalazila zbog konzumiranja

veće količine alkohola i energetskog pića, usljed kojeg nije bila sposobna za otpor.

- On je iz kafe-bara, gdje su oboje sa društvom boravili, poveo u pravcu njene kuće i kada su došli do jedne stambene zgrade, uveo je u podrumsku prostoriju gdje joj je, dok je oštećena plakala i pokušavala da pruži otpor gurajući ga od sebe, skinuo majicu, donji dio trenerke i donji veš.

Nakon toga je uhvatio jednom rukom za ruke i tako je držeći obljubio. Kada je pustio oštećena je pala i tom prilikom zadobila lake tjelesne povrede navodi se u optužnici. B. Č.

Uhapšeno pet osoba zbog učešća u incidentu na Cetinju, kod Bogoslovije

Vrijeđali učenike, sveštenstvo i pokušali da uđu u objekat CETINJE – Pet osoba uhapšeno je zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje i krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Kako se navodi u saopštenju policije, sumnja se da su D. R. (20), P. V. (20), M. Č. (20), A. L. (22) i F. B. (20) iz Cetinja, u noći između 14. i 15. aprila ispred internata Bogoslovije vrijeđali učenike i sveštenstvo koji bo-

rave i rade u ovoj ustanovi, na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, pozivali ih na fizički obračun, te su pokušali da uđu u objekat.

- Sumnja se da su ova lica iste večeri oštetila putničko motorno vozilo vlasništvo jednog fizičkog lica iz Cetinja polomivši stakla na vozilu, ispisavši po vozilu grafit, te oštetivši vrata navodi se u saopštenju.

Oni su uhapšeni po nalogu tužioca Osnovnog državnog tužilaštva.

A. R.

Optužnica protiv osumnjičenog za izazivanje saobraćajne nesreće u kojoj je stradala saputnica

Vozio 123,4 km/h, a dozvoljeno 40

PODGORICA – Protiv Mladena Garčevića (22) podignuta je optužnica zbog sumnje da je 26. februara 2021. godine, oko 23.30 sati, u Risnu izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je stradala Marija Lekić (40).

Kako se navodi u optužnici, Lekić je bila saputnica u vozilu ,,BMW“ kojim je upravljao Garčević, kada je izgubio kontrolu nad vozilom i sletjeli su u more.

U optužnici se navodi da su se kretali magistralnim putem, van naselja, iz smjera Kotora prema Risnu, nedozvoljenom brzinom od oko 123,4 km/h u zoni ograničenja brzine određene saobraćajnim znakom od 40 km/h.

Navodi se da se nije kretao što bliže desnoj ivici kolovoza i ugrozio druge učesnike.

- Na mjestu desne krivine izgubio je kontrolu nad vozilom i skrenuo udesno sa kolovoza na rigol i priputno zemljište uz desnu ivicu kolovoza, nakon čega se vozilo destabilizovalo i skrenulo ulijevo preko kolovoza, a zatim kontaktiralo sa metalnom zaštitnom ogradom trotoara sa lijeve strane kolovoza, prevrnulo se i zaustavilo u akvatorijumu mora ispod nivoa vode, kada je kod saputnika u vozilu ,,BMW“, oštećene L. M., usljed utopljenja, nastupila smrt – navodi se u optužnici.

Osumnjičeni se terete da je počinio krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u sticaju sa krivičnim djelom nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

A. R.

PODGORICA – Zaštićeni svjedok kodnog imena Kamenko Kuč krajem januara je u Specijalnom tužilaštvu ispričao da je prema prvobitnom planu grupe koju je predvodio Janko Vukadinović i još jedna nepoznata osoba planirano ubistvo Kotoranina Slobodana Kašćelana, dok o likvidaciji srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića nije bilo pomena.

Planiranje Kašćelanove likvidacije, kako je istražiteljima ispričao Kamenko Kuč, počelo je u prvim danima januara ove godine.

Kašćelanova likvidacija bila je planirana za 22. januar, kada je trebao da dođe u podgorički Viši sud gdje mu je bilo zakazano suđenje.

Kako je suđenje odgođeno, Vukadinovićeva grupa je promijenila plan i fokusirala se na organizaciju likvidacije Belivuka i Miljkovića koji su 22. januara uveče trebali da otputuju za Beograd.

Istražitelji su prikupili dokaze da je neposrednim izvršiocima likvidacije Kašćelana trebalo da bude isplaćeno 500.000 eura, dok su za zločin u Tivtu trebali da budu isplaćeni sa 700.000 i 1.300.000 eura.

Prije povratka u Beograd, kako su ustvrdili, cijeli dan su proveli u kotorskim lokalima, na otvorenom prostoru.

Belivuk, Miljković i Radoje Zvicer našli su se na meti policijskih kontrola.

Oni su privedeni u zgradu kotorske policije odakle su nakon ispitivanja o kretanju ubrzo pušteni jer kod njih nije pronađe-

Kamenko Kuč kako su pripr likvidaciju Ka

Specijalno tužilaštvo

no ništa sumnjivo.

Međutim, policija je nastavila danonoćno da ih prati, a 22. januara u Tivtu spriječena je likvidacija Belivuka i Miljkovića.

Tada su stavljene lisice na ruke

članovima kriminalne grupe koja je spremala ovaj zločin.

Prema podacima crnogorskih istražitelja, plan je bio da u njih pucaju dok stoje u redu za čekiranje karata u zgradi aerodro-

ma u Tivtu.

U akciji crnogorske policije uhapšeni su Radovan Stanišić, Mile Jovanović, Goran Marković. Pritvor je određen Stanišiću i Jovanoviću, dok je

Branilac optuženog za ubistvo Ukrajinke Anastasije Lašmanove najavio zahtjev za novo vještačenje psihijatrijske struke

Piperović: Stanović je zdrav i nije emocionalno nestabilan PODGORICA – Advokat Zoran Piperović juče je u sudnici podgoričkog Višeg suda istakao da je Arsenije Stanović, koji je optužen za ubistvo Anastasije Lašmanove zdrava i normalna osoba, a nikako emocionalno nestabilna ličnost sa poteškoćama samokontrole kako su ustvrdili vještaci psihijatrijske struke.

On je ocijenio da su osnovni nalaz psihijatrijske struke i njegove dopune koje je predstavio psihijatar Željko Golubović kontradiktorni i sa određenim propustima zbog čega je neophodno da sud naloži novo vještačenje.

Stanović, optužen za ubistvo na svirep način Ukrajinke u Kotoru maja 2018, u vrijeme izvršenja djela za koje se tereti bio je u stanju afekta razdražljivosti jakog intenziteta, stoji u nalazu komisije vještaka na čelu sa psihijatrom Golubovićem, psihološkinjom Brankom Stepanović-Ilić i psihijatrom Aleksandrom Ražnatović.

- Tvrdim da se radi o zdravom mladiću. Vještaci u nalazu ocjenjuju da je Stanović osoba koja je oprezna, pažljiva i pazi da ne zapadne u poteškoće koje ne može da savlada. Onda u narednom pasusu navode da je optuženi emocionalno ne-

stabilna ličnost sa tendecijom impulsivnih reakcija uz poteškoće samokontrole i tedencijom hirovitog ponašanja Ovo se ne slaže, isključuje jedno drugo i zato je neophodno novo vještačenje – kazao je advokat Piperović.

On je ukazao da su vještaci procjenu ponašanja Stanovića izvršili na osnovu dokaza o deliktnom događaju kao i testova i pregleda koji su odrađeni u zatvoru.

Golubović je pojasnio da je tim vještaka na osnovu podataka iz spisa predmeta, testova i pregleda cjenio stanje Stanovića u preddeliktnom, deliktnom i postdeliktnom periodu.

Piperović je u nekoliko navrata tražio od tima psihijatara da mu odgovore da li je optuženi Stanović mazohista i osoba koja ljutnu prebacuje na druge i kako to može da bude ako se u nalazu navodi da je oprezan i pažljiv.

Golubović je naveo da se u konkretnom slučaju radi o zdravoj osobi.

- Nijesmo našli postojanje duševnih bolesti. Sud i vještaci moraju da cijene da je okrivljeni mlada osoba i da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio u periodu kasne adolescencije, koji odlikuje biološko, psihološko i sociološko sazrijevanje. Nigdje

vještaci nijesu rekli da je okrivljeni sklon devijantnom, asocijalnom i amoralnom ili bilo kojem ponašanju koje implicira agresiju - naveo je vještak Golubović.

Kako je pojasnio vještak, poremećaj ličnosti nije duševna bolest nego duševno stanje.

- Ove karakterološke manifestacije ličnosti u svijetu ima 10 do 20 odsto opšte populacije.

One su krivično-pravno odgovorne i procesno sposobne.

Psihološko testiranje optuženog potvrdilo je da je emocionalno nestabilna ličnost. Unazad tri godine više psihijatara je ustanovilo da okrivljeni ima nizak prag tolerancije na frustracije, da je sklon promjenama raspoloženja, napetosti, samopovređivanju. I njegova majka je navela da su privatno dovodili školskog druga zbog emotivno-partnerskih problema kazao je Golubović.

Na pitanje tužiteljke Danke Ivanović-Đerić vještak Golubović je naveo da se afektivno stanje kod okrivljenog generiše u momentu kada mu Lašmanova govori da su on i djevojka bolesni od side, odnosno da mu je prenijela ovu neizlečivu bolest.

- On se prisjetio da je u prošlosti radio pretrage o postojanju izvjesne bakterije. Cijenili smo da ga je to dovelo u afekat razdraženosti jakog intenzi-

teta i isti je trajao praktično do završetka kritičnog događaja.

Tačno je i to da je okrivljeni kada je sjeo na kauč nakon svega i vidio tragediju jedino pomislio da želi da se ubije kazao je vještak Golubović.

Vještak je pojasnio da nakon što su se upoznali sa nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine koji je vještačio povrede oštećene, utvrdili su da nije postojao vremenski interval odlaganja nanošenja udaraca i nije moglo doći do afektivnog rasterećenja. Kako je dodao Golubović, nema naznaka da je u konkretnom slučaju bilo elemenata mučenja i zlostavljanja.

- Kada je u pitanju preddeliktno stanje, okrivljeni se ponašao racionalno odnosno njegovo ponašanje nije psihopatološki motivisano.

Da li postoji neka druga motivacija cijeniće sud - naveo je vještak u odgovoru na pitanje tužiteljke.

U optužnici Višeg državnog tužilaštva navodi se da je Stanović 11. maja 2018. u jutarnjim satima, u naselju Dobrota, sa umišljajem i na svirep način ubio Lašmanovu u njenom iznajmljenom stanu. Prema navodima iz akta tužilaštva, Stanović je žrtvi zadao 26 udaraca, 16 je nanio ,,oštricom i šiljkom jako zamahnutog mehaničkog oruđa“, a deset u predjelu tijela i glave. Lašmanova je pronađena mrtva u stanu.

Sljedeće suđenje je zakazaB. R. no za 24. maj.

Hronika

Utorak, 20. april 2021.

g svjedoka

č ispričao remali ašćelana Marković pušten da se brani sa slobode.

Kao organizatore ove kriminalne grupe tužilaštvo je označilo Janka Vukadinovića, koji se nalazi u UIKS-u i još jednu za sada neidentifikovanu osobu.

Od Vukadinovića je oduzet kriptovani telefon kojim je komunicirao sa osumnjičenima.

Inspektori se nadaju da će nastavkom aktivnosti na ovom slučaju doći do osobe koja je angažovala Vukadinovića za likvidacije.

Kao članovi Vukadinovićeve grupe označeni su i Momčilo Milić (40), Hasan Turković (33) i Dušan Ivanović (41) iz Bara koji su prema podacima istražitelja planirali da 22. janura ubiju Slobodana Kašćelana, bliskog saradnika Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su 30. januara ujutro napustili Crnu Goru, a na beogradskom aerodromu ih je dočekala policija koja ih je sprovela direktno na saslušanje.

Tamošnje vlasti zanimalo je što su ova dva bezbjednosno interesantna lica radila u Crnoj Gori i sa kim su se sastajali.

Belivuk i Miljković su pušteni na slobodu a nekoliko dana kasnije, 4. februara uhapšeni su pod sumnjom da su organizovali kriminalnu grupu koja je izvršila niz najtežih krivičnih djela, skrivajući se iza Partizanove navijačke grupe ,,Principi“.

Pored njih, tada je uhapšeno još 20-ak pripadnika grupe, a Tužilaštvo za organizovani kriminal je pokrenulo istragu protiv 22 osobe.

Bezbjednosne službe označavaju ga kao bliskog saradnika ,,kavačana“ i glavnog organizatora poslova i neposrednog izvršioca na terenu, desnu ruku Radoja Zvicera. Operativci tvrde da je upravo Belivuk imao značajnu ulogu u organizovanju ubistva vođe škaljarskog klana Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini početC.H. kom prošle godine.

Zakazana kontrola optužnice osumnjičenima za više teških krivičnih djela

Osnovni sud u Podgorici u posljednjih pet godina donio deset presuda za krivično djelo nedozvoljene polne radnje PODGORICA - Sedam osoba u posljednjih pet godina osuđeno je na ukupno 10 godina i osam mjeseci zatvora zbog nedozvoljenih polnih radnji nad maloljetnicima, a jedna na šest mjeseci kućnog zatvora.

- Od 1. januara 2016. godine do 31. decembra ove godine Osnovni sud u Podgorici donio je deset presuda, protiv deset okrivljenih lica, zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl.

208 KZ CG, u vezi sa drugim krivičnim djelima protiv polne slobode (čl. 206, čl.

211 i čl. 204 KZ CG), a kojima su oštećena maloljetna lica – saopšteno je Pobjedi iz Osnovnog suda u Podgorici.

Kako dodaju, devet presuda je osuđujućih, dok je jedna presuda oslobađajuća.

- Donijetim osuđujućim presudama izrečeno je osam kazni zatvora (godina, dvije godine, četiri mjeseca, godina i dva mjeseca, godina i četiri mjeseca, godina i dva mjeseca, dvije godine i šest mjeseci, godina i dva mjeseca), kao i jedna kazna zatvora koja će se izvršiti u prostorijama za stanovanje (šest mjeseci ). Ovim presudama izrečene su i dvije mjere bezbjednosti zabrana približavanja – kazali su iz Osnovnog suda.

Kako je Pobjedi ranije saopšteno iz policije, od 1. janu-

Kadrovska promjena u Centru bezbjednosti Pljevlja

Mujović i grupa pred sudom 29. aprila

Radovan Mujović

PODGORICA - Kontrola optužnice protiv 23-člane kriminalne organizacije koju su predvodili Nikšićanin Radovan Mujović i Vasilije Rafailović iz Budve radi izvršenja više teških krivičnih djela zakazana je za 29. april, kazala je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Aida Muzurović.

Osim Mujovića i Rafalovića na optužnici su Petar Lipovina, Mitar Marković, Filip Knežević, Žarko Pejaković, Lazar Nedović, Aleksandar Ćetković, Boško Pavlović, Jovan Mirković, Aleksandar Stevanović, Marko Zorić, Nikola Marić, Uroš Đurđevac, Filip Bešović, Goran Rakočević, Ivan Brnović, Nikola Drecun, Mošo Paović, Aleksandar Đurđevac, Uroš Vučinić, Davor Avdić i Nemanja Zurovac, Bajram Pista i Marinko Rajković, su u ovom predmetu dobili status svjedoka saradnika.

Procesuiranjem ove grupe rasvijetljen je veliki broj krivičnih djela – pokušaj ubistva boksera

Dragana Radonjića na Cetinju 2017. godine, identifikovani su napadači na poznatog ugostitelja Branka Rafailovića u martu ove godine, otkriveno je i ko stoji iza napada na lokal „Tani“ 2019. u vlasništvu Ranka Radulovića, rasvijetljeno je podmetanje požara na pet vozila u vlasništvu Miloša Đuričkovića i Igora Vušurovića u aprilu 2019, podnijete su prijave protiv osoba koje su planirale ubistvo Marka Ljubiše Kana i supruge svjedoka saradnika.

Pored optužbi za izazivanje opšte opasnosti putem podstrekavanja, teška tjelesna povreda podstrekavanjem, Mujović je kako se navodi u optužnici od svjedoka saradnika Piste tražio da ,,prekolje“ M. B., suprugu svjedoka saradnika M. M. Mujović je optužen da je nepoznatim pripadnicima kriminalne organizacije naložio da 27. avgusta 2019. u Budvi ubiju Ljubišu Kana i druge osobe sa kojima je bio u društvu. N. N. osoba je došla do terase lokala „Korkovado“, ispred zidina Starog grada, gdje je Ljubiša sjedio za stolom sa Goranom Slovinićem i Draganom Markovićem, i ka njima ispalio više od sedam metaka, nanoseći im tjelesne povrede.

Rafailovića bezbjednosne službe potražuju zbogu učešća u ubistvu Đorđa Borete i slučajne žrtve doktora Dragana Zečevića 7. decembra 2016. godiB. R. ne.

13

Haris Đurđević

Na mjesto Slavulja imenovan Đurđević

PODGORICA - Načelnik Centra bezbjednosti Pljevlja Slavoljub Slavulj smijenjen je juče odlukom kolegijuma Uprave, koji je smatrao da su tamošnjoj policiji potrebne kadrovske promjene.

Na mjesto Slavulja imenovan je Haris Đurđević koji je do sada obavljao poslove rukovodioca Jedinice za suzbijanje opšteg i privrednog kriminaliteta u ovom centru. Slavulj će biti raspoređen na druge poslove i zadatke u Upravi policije.

Ispred CB u Pljevljima kasno popodne okupili su se građani u znak protesta zbog Đurđevićevog imenovanja. U toku protesta mogle su se čuti i negativne konotacije na račun vjerske pripadnosti novog načelnika Centra bezbjednosti Pljevlja.

A. R.

Osnovni sud u Podgorici

Sedam osoba osuđeno na ukupno 10 godina i osam mjeseci zatvora zbog seksualnog nasilja nad maloljetnicima ara 2016. do 1. januara 2021. godine u Crnoj Gori registrovana su 23 krivična djela nedozvoljene polne radnje gdje je žrtva dijete do 14 godina, dok je u istom periodu

registrovano sedam krivičnih djela obljuba nad djetetom.

Najstariji počinilac krivičnog djela obljuba sa djetetom i nedozvoljene polne

radnje imao je oko 80 godina, a najmlađa žrtva šest godina. Prema statistici Uprave policije, najmlađi osumnjičeni za ova krivična djela imao je 14 godina. A. R.

Akcija za ljudska prava apelovala na Ustavni sud da hitno odluči o žalbi pritvorenika osumnjičenog za ubistvo PODGORICA - Akcija za ljudska prava (HRA) apelovala je na Ustavni sud da hitno odluči o ustavnoj žalbi pritvorenika Peka Đikanovića iz Nikšića, koji je, kako navode, teško bolestan od karcinoma i kome je neophodno snimanje PET skenerom van zatvora da bi se utvrdio primarni lokalitet tumora i da bi mu se odredila adekvatna terapija.

- U pismu predsjedniku Ustavnog suda smo ukazali da je Evropski sud za ljudska prava utvrđivao kršenje prava iz člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima (zabrana mučenja i drugog zlostavljanja) i određivao privremene mjere u slučajevima kada zatvorenicima nije omogućen adekvatan medicinski tre-

Traže da se Đikanoviću omogući adekvatan medicinski tretman tman u zatvoru ili pritvoru poručuju iz HRA. HRA je ponovo apelovala na Ustavni sud da poveća transparentnost redosljeda odlučivanja po ustavnim žalbama, tako što će početi da objavljuje o kojim ustavnim žalbama će prioritetno odlučivati i iz kojih razloga.

Kako je Pobjeda objavila protekle sedmice, Apelacioni sud potvrdio je odluku Višeg suda kojom je odbijen prijedlog odbrane pritvorenika Peka Đikanovića iz Nikšića, optuženog za ubistvo Dragoljuba

Peko Đikanović

Mijuškovića, da mu se zbog teške bolesti ukine pritvor i da se liječi kući. Đikanoviću je krajem januara dijagnostifikovan maligni tumor – metastaze na jetri, zbog čega je tražio da ode na snimanje PET skenerom i liječi se kući, ali je sud odbio taj prijedlog.

Njegov branilac, advokat Obrad Delević, kazao je za Pobjedu da je njegovom klijentu „produžavanjem pritvora i liječenjem u neadekvatnim uslovima, onemogućeno da se bori za život“.

- Tretman koji je Đikanović imao od januara do danas predstavlja izgubljeno vrijeme koje je bilo presudno za njegovo liječenje. Đikanoviću je početkom aprila ustanovljeno proširenje tumora. Kako se navodi u najnovijem izvještaju bolnice Kodra, tumor je sada dodatno zahvatio i kosti, a konstatovan je i defekt u veni koji bi odgovarao trombu koji uz ovako katastrofalnu situaciju predstavlja dodatnu opasnost po njegov život – navodi advokat Delević.

A. R.

Nikšićka policija uhapsila učesnika saobraćajne nezgode

Upravljao vozilom sa 2,98 promila alkohola u krvi NIKŠIĆ - Saobraćajna policija u Nikšiću uhapsila je vozača koji je kao učesnik u saobraćajnoj nezgodi upravljao vozi-

lom sa 2,98 promila alkohola u krvi.

- Zbog počinjenog težeg prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, priveden je

nadležnom sudu za prekršaje - navodi se u objavi na Tviter nalogu Uprave policije.

C. H.

14

Crnom Gorom

Utorak, 20. april 2021.

BIJELO POLJE: Novi program Zavoda za zapošljavanje

Obukom će do posla lakše doći 15 žena

Ciljna grupa su nezaposlene žene od 25 do 34 godine sa djecom predškolskog uzrasta. Poslodavci, ukoliko imaju odgovarajuća radna mjesta, treba da se prijave do 25. aprila - kazala je načelnica Biroa rada Bijelo Polje Slađana Nedović Dok su u 2011. godini žene u ukupnoj nezaposlenosti predstavljale 44,5 odsto, njihov udio je u 2019. godini iznosio 58 odsto svih nezaposlenih, a u prvoj polovini 2020. godine čak 59,8 procenata

Slađana Nedović

BIJELO POLJE - U cilju podrške nezaposlenim ženama, koje su posebno pogođene pandemijom kovida-19, Zavod za zapošljavanje pokrenuo je novi program obuke na radnom mjestu, kojim će biti obuhvaćeno njih 15 iz Bijelog Polja.

Načelnica Biroa rada Bijelo Polje Slađana Nedović saopštila je da je program, za koji je javni poziv raspisan 17. marta, usmjeren na aktivaciju žena i to onih koje su od početka pandemije kovida-19 ostale bez posla ili su se u tom periodu prijavile na evidenciju o nezaposlenim licima.

- Preciznije, ciljna grupa ovog programa su nezaposlene žene starosne dobi od 25 do 34 godine, sa djecom predškolskog uzra-

sta, koje imaju prepreke u zapošljavanju, koje će biti identifikovane kroz rad sa savjetnicima - kazala je Nedović.

ISKUSTVO

Pozvala je poslodavce da se prijave na poziv, kako bi, kako je kazala, zajednički pomogli nezaposlenim ženama da kroz obuku na radnom mjestu steknu adekvatno radno iskustvo, praktična znanja i poboljšaju šanse za zapošljavanje.

- Pozivam poslodavce da se, ukoliko imaju odgovarajuća radna mjesta za ovu ciljnu grupu, prijave na javni poziv koji je otvoren do 25. aprila, a koji osim finansijske podrazumijeva i mentorsku podršku tokom realizacije - navela je Nedović.

Napomenula je da prijavu na poziv ne mo-

NIKŠIĆ - U okviru projekta ,,Korak ka održivom gazdovanju vodama“ Društvo mladih ekologa Nikšić podijelilo je kante za odlaganje poljoprivrednicima i mještanima koji žive neposredno uz rijeku Zetu. Istim projektom nastala je brošura ,,Analiza uticaja poljoprivrede na gornji tok Zete“, koju su predstavili poljoprivrednim proizvođačima tog kraja.

Brošura sadrži pregled zagađivača Zete i nudi adekvatne prijedloge za popravljanje stanja tog vodotoka koji ima veliki značaj za Crnu Goru, opštinu Nikšić i mještane koji žive na njenim obalama.

- Zajednički možemo pomoći rijekama Nikšićkog polja, koje su izložene koncentrisanim i rasutim izvorima zagađenja. U tom cilju, važno je adekvatno odlagati otpad koji nastaje kao rezultat poljoprivredne proizvodnje u blizini rijeka– poručili su iz Društva mladih ekologa.

Projekat ,,Korak ka održivom gazdovanju vodama“ finansijski je podržan na javnom konkursu Ministarstva poljoC. G privrede i ruralnog razvoja.

STATISTIKA

U 2019. godini u opštini Bijelo Polje registrovano je 3.549 nezaposlenih. Ukupan broj se od 2011. do 2019. godine, prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, smanjio za 10,9 odsto.

Na evidenciji Biroa rada od 2017. godine sa učešćem većim od 55 odsto preovladavaju žene. Dok su u 2011. godini žene u ukupnoj nezaposlenosti predstavljale 44,5 odsto, njihov udio je u 2019. godini iznosio 58 odsto svih nezaposlenih, a u prvoj polovini 2020. godine čak 59,8 procenata.

Udio dugoročno nezaposlenih među ženama prijavljenim na evidenciji biroa je takođe veći od prosjeka u Crnoj Gori - 57,6 odsto u 2019. godini.

B. ČOKOVIĆ

Za utovarivač, dva kipera i putare 350.000 eura premljena je dokumentacija za raspisivanje javnog poziva za nabavku opreme.

Opština će za Čistoću nabaviti utovarivač procijenjene vrijednosti 160.000 eura sa uračunatim PDV-om, prioritetno potrebnog zbog radova na održavanju deponije Jagnjilo.

Preduzeću Lokalni putevi biće nabavljena dva polovna kamiona – kipera starosti oko 10 godina, za čiju nabavku je plani-

Dijelili kante za otpatke

gu podnijeti poslodavci iz javnog sektora, kao ni poslodavci koji djelatnost obavljaju u sektoru usluga povezanih sa izvoznom djelatnosti i primarne poljoprivrede i ribarstva.

Načelnica je podvukla da finansijska podrška iznosi 70 odsto minimalne bruto zarade, koja će biti subvencionisana tri ili šest mjeseci.

- Očekujemo veliko interesovanje žena, ali i poslodavaca, koji će, između ostalog, kroz ovaj program popuniti upražnjena radna mjesta, ali i, vjerujem, naći adekvatne radnike uz navedenu podršku - zaključila je Nedović.

PLJEVLJA: Opština pomaže obnovu mehanizacije Puteva, Čistoće i Vodovoda

PLJEVLJA - Nabavka mašina i opreme za komunalna preduzeća čiji je osnivač, nova je budžetska jedinica Opštine kojom je planirano da se tokom ove godine utroši 350.000 eura.

Menadžment preduzeća Čistoća, Lokalni putevi i Vodovod dostavili su lokalnoj upravi spisak prioriteta za nabavku mehanizacije i opreme.

Cijeneći stvarne potrebe i iskazane prioritete za nabavku, pri-

NIKŠIĆ: Projekat Društva mladih ekologa

rano izdvojiti oko 100.000 eura sa PDV-om. Nabavljena vozila uposliće se u što skorijem roku i koristiti za radove na sanaciji i održavanju puteva.

- U cilju što kvalitetnijeg rada preduzeća Lokalni putevi predviđena je i nabavka vozila – tzv. putara sa produženom kabinom koji će biti korišćen za sitne intervencije preduzeća. Vozilom će se lakše vršiti prevoz radnih grupa od šest, sedam lica, kao i

potrebni materijal i oprema za rad. Za ovakvu vrstu vozila potrebno je izdvojiti oko 35.000 eura sa uračunatim PDV-om – saopšteno je iz lokalne uprave.

Prema sugestiji i potrebi rukovodstva Vodovoda, odlučeno je da se i ovo preduzeće osnaži vozilom, tzv. putarom vrijednosti 35.000 eura sa uračunatim PDV-om. Vozilo će preduzeću, takođe koristiti za sitne i brze intervencije.

- Ovim potezom osnaživanja javnih preduzeća, izvršiće se direktni uticaj da ista što kvalitetnije obavljaju poslove povjerene od Osnivača – saopštili su iz lokalne uprave.

A.S.

BIJELO POLJE

TIVAT

Prva ulična trka 21. maja

Formiran novi Privredni savjet

BIJELO POLJE - Organizacioni odbor prve atletske ulične trke usvojio je Prijedlog programa trke ,,Istrči i pokreni se“, koja će se održati 21. maja u Bijelom Polju. Trka je programom podijeljena u tri segmenta, pa će pored registrovanih atletičara u njoj imati priliku da učestvuju rekreativci i djeca.

Dogovoreno je da djeca i rekreativci trče trke na 1.000 i 2.000 metara, dok će se juniori/ke i seniori/ke trkati na 2.000, odnosno 4.000 metara.

Dogovoreno je da se u cilju kvalitetnije pripreme i organizacije trke oformi tim volontera koji će pomoći u organizaciji trke, dok je nagrade za učesnike i medalje obezbijedila Opština Bijelo Polje, odnosno Centar za sport i rekreaciju.

Tehnički dio organizacije preuzeće Atletski klub Jedinstvo u saradnji sa Atletskim savezom Crne Gore, u skladu sa propozicijama ASCG. B.K.

TIVAT – Izabran je novi Privredni savjet Opštine, a za predsjednika je jednoglasno izglasan Đorđe Bulajić, koji se bavi proizvodnjom organske hrane i agro turizmom.

Savjet čini 15 tivatskih privrednika iz ugostiteljstva, hotelijerstva, proizvodnje organske hrane, trgovine i arhitekture, predstavnici kompanija „Adriatik marines“, „Luštica Development“, „Una Montenegro“ i „IP Investment“ i nevladine organizacije Udruženja ugostitelja i Hotelijera Tivat.

Predsjednik Opštine Željko Komnenović najavio je da lokalna uprava namjerava da osnuje biznis inkubator i da se radi na pripremi strategije zapošljavanja.

Potpredsjednik Opštine Vladimir Arsić je podsjetio da je opština nedavno stekla sertifikat povoljnog poslovnog okruženja u Jugoistočnoj Evropi.

C. G.

do 16 h Gornja Polja. / NIKŠIĆ: od 8 do 15:30 h Šume i Vraćenovići; od 8 do 17 h Donji Klenak. / PLJEVLJA: od 7:30 do 18 h Crno Brdo, Glisnica i Jakupov Grob; od 9 do 13 h Vatrogasni Dom, ZOIL Lovćen, ulice: Narodne revolucije, Volođina, Podgorička, 20. novembra, Tanasija Pejatovića, Omladinska i zgrade u Omladinskoj, 37. divizije, Blaža Jovanovića, Srednjoškolski centar, OŠ ,,Ristan Pavlović“, Dom Vojske i zgrade u Ul. 1. decembra, dio ulica Pavla Bulatovića i 37. divizije (moguća isključenja do 60 minuta); od 9 do 17 h Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Male Krće i Potoci; od 9

do 17 h Odžak ( moguća kratka isključenja na početku i završetku radova). / ROŽAJE: od 7:30 do 18 h Pripeč, Malindubrava, Crnča, Vuča i Dračenovac; od 9 do 14 h Sređani, Baćevac, Seošnica, Kalače, Gusnice, Đuranovića Luke, Farma, Motel ,,Turjak“, Ski- lift, Dedeići, Baza, Mujevići - Duga, Skarepača, Bogaje, Koljeno i Bralići; od 10 do 13 h dio prigradskog naselja Rožaja. / ULCINJ: od 8 do 15 h Donja Kolomza, Pistula, Gač, Brdela, Možura, Gornja Briska Gora, Zoganje, Donja Briska Gora, Darza, Sveti Đorđe, Kodre kod auto-servisa ,,Milenium“.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

BAR: od 7:30 do 18 h Gornje Bri-

ske i Tejan; od 9 do 14 h Lamela 27, Zgrada F-2, Zgrada F-5, Jovana Tomaševića 36, Jovana Stojanovića 2 i 4. / BERANE: od 8:30 do 14:30 h Babino, Dragosava, Zagrađe i djelovi sela Dapsići i Goražde. / BIJELO POLJE: od 8 do 9 h Ravna Rijeka, Majstorovina, Božovića Polje, Slijepač Most, Bojišta, Rakita, Mijatovo

Isključenja u 15 opština

Kolo, Gilinoge, Pali, Jabučina, Gevčina, Okladi; od 8 do 18 h Slijepač Most 2, Pali, Mijatovo Kolo, Mijatovo kolo - Željeznička stanica, Jabučina, Gevčina, Tusto, Okladi; od 17 do 18 h Ravna Rijeka, Majstorovina, Božovića Polje, Slijepač Most, Bojišta, Rakita, Mijatovo Kolo, Gilinoge, Pali, Jabučina, Gevčina, Okladi. / BUDVA: od 11:45 do 16 h djelovi Petrovca i Buljarice (naizmjenična isključenja po izvodu u trajanju do 45). / CETINJE: od 8 do 14 h Čukovići i Njive. / DANILOVGRAD: od 8 do 15 h Dobri Do. / GUSINJE: od 9 do 14:30 h dio sela Grnčar. /

HERCEG NOVI: od 8 do 15 h Kruševice. / KOLAŠIN: od 7:30 do

8:30 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta.; od 7:30 do 18 h Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev Lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 8 do 9 h Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lugovi, Pčinja, Žirci, Moračka Bistrica; od 8 do 15 h Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Prekobrđe, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela i Drijen; od 8 do 16 h Dulovine,

Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari; od 8 do 18 h Lugovi, Pčinja, Žirci, Moračka Bistrica; od 17 do 18 h Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lugovi, Pčinja, Žirci, Moračka Bistrica. / KOTOR: od 9 do 12 h Zagora (Grbalj) i Muo Ramadanovići (područje oko starog magazina); od 9 do 14 h Svrčak, Gornji Morinj, Lučići, Bunovići, Bakoči i Repaji. / MOJKOVAC: od 9 do 15 h Gornji Lepenac; od 10

Crnom Gorom

Utorak, 20. april 2021.

15

Uhvaćeno 40 ničijih goveda, dvije osobe sabotirale akciju TIVAT – Oko 40 ,,divljih“ goveda uhvaćeno je na području bivšeg poljoprivrednog gazdinstva na Gradiošnici a dvije osobe su privedene na informativni razgovor jer su ometale radnike Komunalnog u realizaciji tog posla.

KARANTIN

Predsjednik Opštine Željko Komnenović kazao je da je u pojedinim momentima u pitanje bila dovedena i bezbjednost učesnika akcije.

OPSTRUKCIJA

- Pojavile su se osobe koje su privedene na informativni razgovor jer su vršile opstrukcije i pratile cijelu operaciju. Kako sam informisan u službenoj zabilješci su dale iskaz kako ne znaju čija su goveda, te da nisu njihova, što nama olakšava posao. Ta lica su imala usmenu dozvolu da se nesmetano kreću područjem bivšeg poljoprivrednog dobra, kojim gazduje tivatsko Komunalno preduzeće. Tražio sam od direktiora preduzeća da izda rješenje kojim se na ovo područje zabranjuje pristup svim licima koja nisu zaposlena ili posebno ovlašćena -

stavnicima Uprave policije iz nadležnog Centra bezbjednosti, predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Opštine Kotor.

Predsjednik Opštine pozvao je Upravu policije i Tužilaštvo da obrate pažnju na problem sa ,,lutajućom“ stokom.

- Juče smo imali saznanja da se pokušava prebacivanje goveda na padine Vrmca.

Opština će naći mehanizam i sistem da se ovaj problem riješi. Biću na čelu ovakvih akcija sve dok se i zadnje grlo ne odvede na bezbjednu lokaciju - poručio je Komnenović.

PROBLEM TRaJE GODiNaMa: Bivše poljoprivredno imanje

Na lokaciji je zatečen improvizovani obor sa pojilištem i zaključan objekat u kojem su smještene koze. Planirano je da se stoka transportuje u Spuž gdje će biti u karantinu mjesec, a nakon toga dodijeljena zainteresovanim građanima koji su u socijalnoj potrebi kazao je Komnenović.

On je dodao da je na lokaciji bivšeg poljoprivrednog dobra zatečen improvizovani obor sa pojilištem i zaključan objekat u kojem su smještene koze.

Učesnici akcije zatekli su na

ovom prostoru 30-40 grla, ali mještani tvrde da je taj broj mnogo veći.

- Ako se nešto ne uradi sada, taj će problem postati veći i on se ne može kao do sada stavljati pod tepih. Sigurno je da smo na početku i da neće-

mo odustati. Nije nam bitan politički ili medijski benefit od toga. Ono što sam obećao ljudima to ću sigurno i da ostvarim na ovaj ili onaj način - naglasio je Komnenović.

Najavio je sastanak sa pred-

Odluka o komunalnom redu pred Ustavnim sudom Komnenović je ukazao na činjenicu da je predsjednica OO DPS Tivat Jovanka Laličić, krajem marta Ustavnom sudu uputila inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o komunalnom redu koja je usvojena na sjednici SO 29.1.2021.

Ta odluka u članu 49 tretira pitanje držanja životinja i predstavlja zakonski okvir za djelovanje lokalne uprave u rješavanju ovog problema. Inicijativom pred Ustavnim sudom Laličić problematizuje ovaj okvir.

- Obzirom da je u pitanja velika priča koja

vodi do nekih nelegalnih aktivnosti, DPS bi trebalo dobro da razmisli o ovoj inicijativi za ocjenu ustavnosti i o trenutku u kojem se ova inicijativa podnosi, i zašto se baš sada podnosi - kazao je Komnenović.

Planirano je da se uhvaćena stoka transportuje u Spuž gdje će biti u karantinu mjesec, a nakon toga biće dodijeljena zainteresovanom stanovništvu koji su u socijalnoj potrebi. U tom periodu potencijalni vlasnici će imati priliku da dokažu vlasništvo nad životinjama, nakon čega će protiv njih biti podnesena krivična prijava.

Na terenu su bili pripadnici Službe zaštite, Sekretarijata za inspekcijske i komunalne poslove, Sekretarijata za privredu, pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava „Krtoli“, „Tivat“ i „Boka“, veterinarski inspektor, radnici preduzeća iz Podgorice specijalizovanog za takve aktivnosti i, jedno vrijeme, službenici tivatskog Odjeljenja bezbjednosti. Logistiku je pružilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koje je obezbijedilo prostor u Spužu, koji će biti korišćen kao karantin za dopremljena grla stoke.

Problem ,,ničije“ stoke aktuelan je više godina. Mještani Gornje Lastve, Gradiošnice i Kavča žalili su se policiji i nadležnima da krda goveda bez nadzora lutaju obroncima Vrmca praveći veliku štetu na imanjima. Prije pet godina došlo je do tuče u Gradiošnici u kojoj su povrijeđene četiri osobe, a nakon što je stoka upala u mjesno S.K. groblje.

OPŠTINA BAR

TivaT: U Gradiošnici počelo uklanjanje ,,lutajuće“ stoke

Flaša ekstra - djevičanskog ulja

Bar

Ulje od Stare masline rijedak poklon BAR - Maslinovo ulje od plodova Stare masline u Baru napravljeno krajem 2020. godine dobilo je posebno izdanje.

Stara maslina sorte žutica posađena 225 godina prije Nove ere i dan-danas obilno plodonosi.

- Oktobra prošle godine organizovana je prva javna kontrolisana berba njenih plodova. Stara maslina dala je 85 kilograma ploda, koji je prerađen u strogo kontrolisanim uslovima, od čega je dobijeno 5,9 litara ulja vrhunskog ekstra djevičanskog kvaliteta - saopštili su iz Opštine Bar. Navode da je ograničena serija ekstra-djevičanskog ulja upakovana u braon boce od 0,25 litara koje su smještene u kutiji od maslinovog drveta.

- Osim preciznih geografskih koordinata stabla Stare masline i njene utvrđene starosti, svaka kutija obilježena je rednim brojem punjenja. Dizajn pakovanja i etikete povjeren je Baraninu Ognjenu Bulajiću - kazali su iz Opštine Bar. Rijetki proizvod kao simbol grada koristiće kao reprezentativni poklon Opštine u međunarodnim kontaktima, sa gradovima pobratimima, u svečanim i priC.G. godnim prilikama.

HERCEG NOvi: Planirana adaptacija objekta Elektroprivrede CG

Investicija Opštine i države UBLaŽiTi POSLJEDiCE PaNDEMiJE: Podjela pomoći

BiJELO POLJE: Akcija Crvenog krsta i Opštine

Paketi za više od 100 porodica

BIJELO POLJE - Opštinska organizacija Crvenog krsta u saradnji sa lokalnom samoupravom obezbijedila je humanitarnu pomoć u vidu paketa hrane i higijene za više od sto porodica u stanju socijalne potrebe.

Koordinator opštinskog Crvenog krsta Mašan Živković kazao je Pobjedi kako akcijama koje sprovode kontinuirano pokušavaju da ublaže posljedice korona virusa i pomognu što većem broju sugrađana kojima

je potreban neki vid pomoći.

On je istakao da će nastaviti podjelu humanitarne pomoći, kao i to da će početkom naredne sedmice, pomoć dobiti i stariji sugrađani, korisnici programa ,,Pomoć u kući“, koja je takođe obezbijeđena u saradni sa lokalnom samoupravom. Čelnik bjelopoljskog Crvenog krsta je pozvao sugrađane kojima je potreban taj vid pomoći da se jave opštinskom Crvenom krstu, a apeluje na privredne i društvene subjekte, donatore da im se priključe.

B.Č.

HERCEG NOVI – Objekat Elektroprivrede u Herceg Novom biće adaptiran i uređena njegova okolina. To je dogovoreno prilikom posjete izvršnog direktora EPCG Nikole Rovčanina koji je sa v.d. direktorom Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Aleksandrom Kovačevićem i savjetnicom za gradnju Vladanom Kundačinom, obišao zgradu Funkcionalne cjeline Snabdijevanja EPCG u tom gradu.

Očekuje se da u najrakraćem roku bude dogovorena saradnja ovog važnog projekta, u okviru kojeg bi Opština uredila prilaz, a EPCG pokrenula postupak adaptacije objekta.

- Smatrao sam, na početku angažmana, da je od presudne važnosti da kompanija popravi imidž.

Jedan od elemenata imidža svakako je i prostor u

Pljevlja: EPCG se iseljava iz prostora Hadži Hasan džamije

RaDiĆE Na POPRavLJaNJU iMiDŽa GRaDa: Rovčanin u Herceg Novom

koji potrošači dolaze, u ovom slučaju informativno-naplatni punktovi. U prvoj sedmici svog rada u EPCG, nakon uvida u stanje objekata kompanije, pokrenuo sam inicijativu za adaptaciju i rekonstrukciju objekata – naplatnih punktova širom Crne Gore, koji se nalaze

u stanju koje narušava ugled kompanije - kazao je Rovčanin.

On je istakao da je uvjeren da će u najkraćem mogućem roku, Elektroprivreda i Opština, zajedničkim snagama, taj objekat dovesti u stanje koje će služiti na ponos Herceg NoŽ.K. vom.

Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin najavio je da će u najskorijem roku preseliti službu naplate električne energije na novu lokaciju.

Tako će se steći uslov da se prostor na kojem se nekada nalazila Hadži Hasanova džamija vrati u vlasništvo Islamske zajednice Crne Gore.

Prošle sedmice NVO „Husein PašaPljevlja“ pokrenula je peticiju za vraćanje objekta Islamskoj zajednici, za nekoliko dana je prikupljeno skoro 900 od potrebnih 3.000 potpisa.

PV Informer piše da je Hadži Hasan džamija na Jaliji eksproprisana prema podacima OIZ Pljevlja 6. februara 1965. godine. Od džamije je ostala minara, zidana lijepo tesanim kamenom, visoka 30 metara.

Na temeljima džamije sagrađen je objekat Elektrodistribucije. Harem džamije i groblje uništeni su.

16

Kultura

Utorak, 20. april 2021.

Dodjela nagrade „Komune“ Radovanu Radonjiću

Nemjerljiv doprinos emancipaciji države PODGORICA – Godišnja nagrada časopisa „Komuna“ biće uručena akademiku Radovanu Radonjiću, večeras u 18 sati u Modernoj galeriji u Podgorici. Priznanje će mu uručiti gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, dok će dobitnicima specijalnih plaketa: dr Sofiji Kalezić i Draganu B. Peroviću nagrade uručiti akademik Zuvdija Hodžić, a Borislavu Cimeši i Šukriji Žutom Serhatliću profesorica mr Nela Savković-Vukčević. U planu je i prikazivanje kratkog filma o akademiku Radonjiću, u muzičkom programu nastupiće violinistkinja Mirka Šćepanović, a moderator večeri biće Dragan Mitov Đurović.

Godišnja nagrada „Komuna“ dodjeljuje se za dugogodišnji doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore. Radonjić je redovni profesor Univerziteta i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, dobitnik Trinaestojulske nagrade, Nagrade oslobođenja Titograda i Nagrade oslobođenja Cetinja, svojevremeno odlikovan i Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom Republike sa srebrnim vijencem.

Radovan Radonjić

Kako je saopštio žiri, Radonjić je zavrijedio godišnju nagradu jer je jedinstvena intelektualna figura u novijoj istoriji države Crne Gore koja je dosljedno njegujući kritički odnos dala nemjerljiv doprinos ukupnoj njenoj emancipaciji, snaženju državotvorne svijesti i crnogorske nacionalne samobitnosti, njenog jezika, kulture i duha.

- Radonjić je napisao preko 60 knjiga iz različitih oblasti, a tokom svih prethodnih godina između ostalog, postojano je insistirao na činjenici da je Crna Gora, kao društvo i država, stoljećima funkcionisala kao jasan primjer države i društva koje je dokaz da sve veliko u istoriji nije stvorio ni etnik, ni vjernik, nego čovjek – naveo je žiri.

B. B.

Studentski život

Projekat „Oni žive“ bavi se studentskim životom od kraja Drugog svjetskog rata do danas u kontekstu svakodnevnog života u studentskim domovima, kulturnih navika i slobodnog vremena studenata, međuljudskih odnosa i odnosa među polovima, kao i društvenog i političkog angažovanja studenata.

Cilj projekta je podsticanje studentske populacije da učestvuje u razumijevanju i zajedničkom kreiranju savremene umjetnosti, koristeći arhivske materijale i učestvujući u praticipativnim umjetničkim aktivnostima tokom rezidencijalnih boravaka umjetnika u studentskim domovima. Rezultati projekta će poslužiti kao smjernice za me-

Stvaranje kroz peča PODGORICA - Izložba djela akademskog slikara Darka Vučkovića iz Podgorice, pod nazivom ,,Meke forme“, može se pogledati do 27. aprila u Gradskoj galeriji Kotor. Izložene skulpture nastale su u zadnjih nekoliko godina, rađene su u terakoti i porcelanu i dio su šireg ciklusa.

Poziv za učešće u umjetničkom projektu „Oni žive“

PODGORICA – Institut za savremenu umjetnost (ISU) pozvao je bivše i sadašnje stanare studentskih domova u Crnoj Gori da se priključe projektu „Oni žive - studentski životi otkriveni kroz kontekstualne umjetničke prakse“, tako što će sa njima podijeliti svoja sjećanja, anegdote, fotografije i dokumentarne materijale ili suvenire koje čuvaju iz studentskih godina.

Likovni umjetnik Darko Vučković za Pobjedu o izložbi ,,Meke forme“ u

nadžere kulturnih institucija i umjetničkih galerija, kustose i umjetnike, za dalje unaprjeđivanje inovativnih pristupa razvoju mlade publike.

Iz Instituta za savremenu umjetnost napominju da se zainteresovani mogu pridružiti u stvaranju kolektivne istorije studentskog života, kao i da se omogući da materijali postanu dio ovog važnog kolektivnog sjećanja.

Potrebno je poslati skenirane fotografije, dokumenata ili druge materijalne uspomena koje pripadaju periodu života u studentskim domovima na mail: studentskiarhiv@ica-me.o.

Fotografije, audio intervju i ostali materijali biće arhirivani u okviru onlajn kolekcije pod nazivom „Oni žive“ na međunarodnoj kolaborativnoj digitalnoj platformi „Topoteka“ (https://www. topothek.at/en) i zvaničnom sajtu projekta http://theylive.eu/index.php paralelno sa kolekcijama o studentskim životima u Beogradu, Zagrebu, Rijeci i Madridu.

Projekat se realizuje u okviru programa za kulturu i medije Evropske unije „Kreativna Evropa“. Pored Instituta za savremenu umjetnost, u projektu učestvuju Međunarodni centar za arhivska istraživanja „Icarus“ iz Zagreba, Akademija primjenjenih umjetnosti iz Rijeke, Fakultet za audiovizuelne komunikacije na Univerzitetu kralj Huan Karlos iz Madrida, kao i Dom kulture Studentski grad Beograd, koji je lider projekta.

Realizaciju projekta podržalo je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore.

B. B.

Izložba je po programu trebalo da bude organizovana prošle godine u ovo vrijeme, neposredno poslije izložbe istog naziva u galeriji „Centar“.

- Kako su tada uvedene mjere zbog poznate situacije, izložba je odložena za narednu sezonu. Desilo se, uprkos tadašnjim očekivanjima, da i ove godine izložba bude ograničena mjerama vezanim za situaciju sa pandemijom - kazao je Vučković za Pobjedu.

Vučković je diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2001. godine. Boravio je na L’ecole Superrieure d’Art du Grenoble, Francuska. Završio je specijalističke studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Član je ULUCG-a od 2002. godine. Učestvovao je na brojnim nacionalnim i regionalnim umjetničkim kolonijama.

TUMAČENJE

Izložba nije naturalistički prikaz prirode, već više srodnost sa prirodom koju nalazimo u sebi.

- Forme koje su prikazane i koje nastaju u toku rada sa glinom su srodne organskim formama u prirodi, ali na jedan način koji nije preslikavanje nečega što već postoji.

Svaka od ovih skulptura je drugačija, ali takođe posjeduje zajedničku nit sa ostalima.

Iz tog razloga stavljam akcenat na neko dublje srodstvo

Forme koje su prikazane i koje nastaju u toku rada sa glinom su srodne organskim formama u prirodi, ali na jedan način koji nije preslikavanje nečega što već postoji. Svaka od ovih skulptura je drugačija, ali takođe posjeduje zajedničku nit sa ostalima - rekao je Vučković

Rad Darka Vučkovića, „Meka forma XVI“, terakota-raku

i ostavljam posmatraču da slobodno tumači i doživljava viđeno - rekao je Vučković.

Izložena djela izrađena su od gline, a korišćene su različite vrste iste.

- Postoji mnogo vrsta glina koje se razlikuju po svojoj strukturi i osobinama tako da daju različite efekte pri različitim temperaturama pečenja i kontaktu sa glazurama. Kroz taj stvaralački proces sam se upoznavao sa različitim vrstama tog materijala. Keramika je kod nas donekle zapostavljena umjetnička disciplina s obzirom na mogućnosti koje pruža i uzbuđenje koje nosi sa

sobom. Glina kao materijal je zanimljiva po mnogim stavkama. Postoji jak istorijski i umjetnički kontekst vezan za nju još od zore civilizacije istakao je Vuković.

On je u jednom periodu dosta vremena provodio u zatvorenim prostorima, bio to atelje ili kancelarija. Međutim, kako je kazao, u jednom trenutku počeo je da se osjeća zarobljeno, tjeskobno i odsječeno svim tim zidovima kojima je svakodnevno okružen od nekog života koji je svuda oko nas.

- Više kao neki instinkt, ali dovoljno da svjesno počnem više vremena da provodim napolju

kada god bi to bilo moguće. Savremeni tempo života i njegova užurbanost me sada mnogo manje preokupira i privlači nego što je to bio slučaj ranije.

Njegova privlačnost je zamijenjena jednim vrednijim i ispunjenijim sadržajem - kazao je Vučković

PROSTOR

Veliki broj djela izloženih u Kotoru vezan je za određeni prostor u prirodi. Jedan dio radova nastajao je napolju, pored rijeke, mora ili na planini.

- Na taj način sam svoju ljubav prema planinarenju i kampovanju spojio sa umjet-

Antologija „Kolaborativno dramsko pisanje“ promovisana u Zetskom domu

Duboko satiričan balkanski humor

PODGORICA – Antologija „Kolaborativno dramsko pisanje“, urednika Pola Kastanja, u izdanju renomirane britanske kuće „Rutlidž“ iz Londona, promovisana je u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“.

Mjesto u antologiji, između ostalih, našao je i tekst „Kučka“, koji je razvijan tokom procesa pripreme istoimene predstave, a koja je u produkciji Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ premijerno izvedena 2018. godine, kroz EU projekat „Collective Plays!“. Tekst je nastao zajedničkom saradnjom jednog od najboljih evropskih reditelja današnjice Arpada Šilinga, dramske spisateljice Eve Zabežinski i crnogorskih glumaca Nade Vukčević, Srđana Grahovca, Stevana Radusinovića, Zorana Vujovića i Vula Markovića.

Urednik antologije Pol Kastanjo, putem video uključenja, kazao je da „Kučka“

istražuje tamnu stranu života na Balkanu, ali i govori o otpornosti koja daje prostor za kreativnu promjenu. Balkanski humor je, kako je istakao, duboko satiričan u odnosu na pogled prema životu i vrlo je važno da čitaoci prepoznaju humor koji se provlači kroz tamne uglove teksta.

- To je onaj element koji prikazuje svu posebnost Arpada i glumaca, jer kroz predstavu je jasno da vi marite za ljudski rod, kako kroz strukturu tako i kroz oživljavanje ovakvih likova – rekao je Kastanjo.

Uvodni tekst Pola Kastanja, prema riječima moderatora promocije prof. mr Janka Ljumovića, predstavlja značajan doprinos teoriji polivokalne dramaturgije.

- Ključni aspekti ili pojmovi, metodologija ujedno i teorija polivalentne dramaturgije i pozorišta, komentari procesa nastanka važan su doprinos ovoj sasvim novoj stvarnosti savremenog pozorišta - kazao je Ljumović.

Naslovna stranica antologije

Nada Vukčević, koja se takođe uključila putem videoporuke, kazala je da je veoma zadovoljna zbog saradnje sa Šilingom i činjenice da je umjetnički tim zajedničkim radom stvorio tekst od kojeg je nastala predstava, dok je Stevan Radusinović istakao značaj slobode uključivanja ličnog iskustva u proces i temu kojom su se bavili. Za pozorište i cjelokupnu kulturu,

kako je istakao Vule Marković, predstavlja privilegiju to što se komad „Kučka“ našao u antologiji renomirane izdavačke kuće iz Londona. Posebna satisfakcija je i saradnja sa poznatim rediteljem.

- U moru ranžera, velikih reditelja, Šiling je čovjek koji najbolje poznaje čovjeka i njegovu dušu. To zna da prenese na glumce i izvuče ono pravo i najviše iz njih. Nadam se da ćemo opet raditi zajedno – kazao je Marković.

Osim „Kučke“, antologija sadrži još četiri teksta u produkciji partnerskih pozorišta unutar projekta EU „Colective Plays“: „Darkness-The Enemy Inside“, „FREETIME“, „And So My Face Became My Scar“ i „Narcissus“. O značaju tekstova i iskustvima u radu, na promociji su putem video-poruka takođe govorili pisci Đan Marija Ćervo (Republika Italija) i Tale Naes (Kraljevina Norveška).

Na naslovnoj strani Antologije nalazi se fotografija iz predstave „Kučka“, crnogorskog autora Duška Miljanića, što je prema Ljumovićevim riječima takođe značajna okolnost da se ovim izdanjem ukupno svjedoči izuzetna međunarodna teatrološka i umjetnička refleksija Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ kroz njegovu produkciju.

S. V.

Kultura

Utorak, 20. april 2021.

Gradskoj galeriji Kotor

17

Fotograf Andrija Kasom predstavio svoje radove u Kanadi

Crna Gora na naslovnici čat prirode magazina „Marika“ PODGORICA - Fotografije iz serijala ,,Moja Crna Gora“ fotografa sa Cetinja Andrije Kasoma našle su se na naslovnici aprilskog izdanja magazina „Marika“ za prirodu i putovanja. Takođe, u martovskom izdanju ovog magazina objavljeno je i šest njegovih radova iz serije ,,Play of light“ kao i serijal fotografija sa putovanja po Egiptu.

Puno toga zavisi od lične senzibilnosti autora Važan elemenat svih skulptura Darka Vučkovića je ritam. Komentarišući koliko je ,,teško“ prenijeti oblike, pokrete i pulsiranje prirode u svijet likovne umjetnosti, Vučković je kazao da je riječ o procesima koje je prilično teško objasniti riječima.

- Ritam nije jedini, ali je jedan od bitnih segmenata od kojih se sastoji jedno djelo. Kada se govori o tome koliko je teško ili lako doći do toga treba imati na

nošću. Takvo okruženje razumljivo pogoduje određenom relaksiranom stanju iz koga se lakše i spontanije dolazi do određenih rezultata. Kasnije bi ti radovi u mom pamćenju nosili sa sobom pečat mjesta na kojem su nastajali - rekao je on.

Istoričarka umjetnosti Maša Vlaović zapisala je da djela Darka Vučkovića nastaju na mjestu gdje ,,stvaralački čin i priroda najuže sarađuju“.

umu da ne postoji recept za te stvari. Nekada se do toga dođe iznenađujuće brzo, a nekad je potrebno mnogo truda i pokušaja.

Taj element neočekivanog je jako bitan u svemu tome. Različiti umjetnici na različite načine prilaze tim stvarima. Puno toga zavisi od lične senzibilnosti autora i na koji način će on reagovati na neki podsticaj u smislu kreativnog izražavanja - rekao je Vučković.

- To što je rečeno shvatam kao da se kroz stvralački proces povezujemo sa nekim skrivenim i univerzalnim ritmovima koji su istovremeno i dio prirode i dio nas samih. Kroz umjetnost oni postaju vidljivi i razumljivi. Iz te povezanosti nastaju forme koje donekle diktira i određuje materijal u kome se radi, ali i preovladavajuća emocija ili raspoloženje - rekao je Vučković.

A. Đ.

Večeras izložba ,,Okom Tivćana“ TIVAT - Izložba ,,Okom Tivćana“ biće otvorena večeras u 19 sati, u JU Muzej i galerija iz Tivta.

Učesnici izložbe su profesionalci i amateri koje povezuje ljubav prema fotografiji. Različite priče ispričane su kroz objektive ovih talentovanih Tivćana, i svaka od njih bilježi jednu

Naslovnica magazina „Marika“

nose ljepotu Crne Gore, hvataju i taj poseban momenat atmosfere prirode i pričaju

- istakla je Kokotović.

Kokotović je rođena u Sarajevu, a živjela je u Bejrutu, Londonu, Beogradu i USA. Diplomirala je na Accademia del Lusso.Vizuelna umjetnica koja svoj rad izražava kroz slikarstvo, vajarstvo, crtež i grafiku.

Priredila je 26 samostalnih izložbi u renomiranim institucijama, muzejima i galerijama. Učestvovala je na preko 50 grupnih žiriranih izložbi u regionu i svijetu.

Izložba se može pogledati do 20. maja.

A. Đ.

priču mjesta i podneblja. Takve su i njegove fotografije sa putovanja širom svijeta.

KotorArt uspostavlja nagradu „Darinka Matić-Marović“

Počasna priznanja za istaknute umjetnice

Nova satnica u KIC-u

PODGORICA – Najavljeni programi KIC-a „Budo Tomović“ do kraja mjeseca biće održani u 20 sati, u skladu sa epidemološkim mjerama i omogućavanjem rada kulturnim institucijama do 22 sata.

U četvrtak će biti organizovan koncert mladog crnogorskog benda „Kuhinjazz“, monodrama „Potonja ura Njegoševa“ u izvođenju Slobodana Marunovića odigraće se u petak, 23. aprila, a nastup prvog omladinskog džez orkestra Balkana „Balkan Youth Jazz Orchestra“ zakazan je za 29. april.

Besplatne ulaznice za ove programe mogu se podići od danas na biletarnici KIC-a.

B. B.

individualnu istinu i emociju, otrgnutu iz stvarnosti i sačuvanu od zaborava.

Na otvaranju izložbe govoriće direktorica JU Muzej i galerija iz Tivta mr Jelena Bošković, predsjednik i jedan od osnivača Foto kino i video kluba ,,Mladost“ Anton Gula Marković i fotograf Mihael Miko Đuričić.

A. Đ.

„Iluzija realnosti“ u Podgorici PODGORICA - Izložba ,,The Illusion of Reality“ (Iluzija realnosti) umjetnice Aleksandre Kokotović biće otvorena danas u 17 sati u Perjaničkom domu na Kruševcu.

Umjetnica je zapisala da najveća iluzija naše realnosti počiva u našem nesavršenom i nekompletnom znanju o svijetu koji nas okružuje.

- Mi smo uslovljeni programiranjem vaspitanja i edukacije od našeg rođenja, te imamo potpuno ubjeđenje na koji način stvari funkcionišu oko nas, u našem životu

Nakon što je magazin već dva puta objavio njegove fotografija, Kasom je uredništvu sugerisao da u aprilskom izdanu objave radove iz njegovog serijala ,,Moja Crna Gora“. Na taj način umjetnik je, kako je kazao, želio da magazin obrati pažnju na ljepote Crne Gore.

Kasom, koji je prošle godine učestvovao na 127. internacionalnom salonu fotografije u Torontu, kazao je da su mu objavljivanjem fotografija u martovskim brojevima pričinili ličnu čast, ali i odali priznanje njegovom radu.

- Opet se pokazalo ono staro pravilo, da se prvo moramo dokazati u svijetu da bi kući bili priznati - kazao je Kasom, dodajući da magazin „Marika“ pokriva veliki broj oblasti: finu umjetnost, modu, dizajn, portrete, prirodu - putovanja i distribuira se po cijelom svijetu.

Njegove fotografije, koje do-

- Mišljenja sam da prvo moramo upoznati svoju zemlju, pa tek onda krenuti u otkrivanje ostatka svijeta. Crnu Goru sam uzduž i poprijeko prešao više puta, pojedinim mjestima se vraćao po ko zna koliko puta. Čudesna jezera, magične planine i planinski lanci, krivudave duboke rijeke, čarobna jezera sa bojama i oblicima koje samo prioda iscrtati može... su jedinstvena ljepota na tako malom prostoru - rekao je Kasom.

Kasom kaže da je putovanja širom svijeta, sve te impresije, uspomene, događaje i saznanja poredio uvijek sa Crnom Gorom.

- Tako sam više uviđao njenu ljepotu, tog raznolikog neprocjenjivog prirodnog blaga na takom malom komadu planete i privilegije žvota koje ta prioda pruža čovjeku. Ta ljubav prema ljepoti svoje zemlje i moja želja da svijet vidi tu ljepotu preko mojih fotografija rezultirala je upravo naslovnicom i editorijalom motiva Crne Gore u magazinu „Marika“. Čini mi se da nijesam mogao dati ljepši dar domovini - istakao A. Đ. je Kasom.

Radio KotoR

Darko Vučković

Prvo moramo upoznati svoju zemlju, pa tek onda krenuti u otkrivanje ostatka svijeta. Crnu Goru sam uzduž i poprijeko prešao više puta, pojedinim mjestima se vraćao po ko zna koliko puta - kazao je Kasom

Darinka Matić-Marović

PODGORICA - Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike odaće počast preminuloj dirigentkinji Darinki Matić-Marović uspostavljanjem bijenalne nagrade koja će nositi njeno ime.

Ova će nagrada biti dodijeljivana istaknutim umjetnicama za djela ili ostvarenja koja predstavljaju izuzetan doprinos razvoju muzičke umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije, kao i za ženske stvaraoce porijeklom sa ovog prostora.

Odluku o tome kome će pripasti nagrada će donositi međunarodni žiri koji će činiti renomirani umjetnici iz domena muzičke umjetnosti. Nagrada će biti uručivana u Kotoru za vrijeme realizacije festivala Don Brankovi dani muzike, a pored diplome, za izabranu umjetnicu je planirana i novčana nagrada.

Organizatori ovom prilikom pozivaju organizacije, udruženja, ustanove, kao i pojedince iz

Nagrada će biti uručivana u Kotoru za vrijeme realizacije festivala Don Brankovi dani muzike, a pored diplome, za izabranu umjetnicu je planirana i novčana nagrada

oblasti muzičke umjetnosti da podnesu prijedloge za nagradu „Darinka Matić-Marović“. Svi prijedlozi se podnose popunjavanjem onlajn formulara koji se nalazi na veb-adresi kotorart. me/nagrada. Pored osnovnih podataka o organizaciji ili pojedincu koji podnosi prijedlog, kao i njihovoj kandidatkinji za dodjelu nagrade, potrebno je poslati i obrazloženje i potkrijepiti prijavu prilozima koji potvrđuju doprinos kandidatkinje u razvoju u oblasti muzičke umjetnosti. Poziv je otvoren do 15. maja.

Festivalski tim KotorArt Don Brankovih dana muzike, kako navode, ime Darinke MatićMarović vezuju za neiscrpnu energiju, perfekcionizam, upornost, marljivost, autoritet i muzikalnost.

- Uvijek je ostala vjerna svojoj Boki i svom Kotoru. Na festivalu KotorArt Don Brankovi dani muzike učestvovala je mnogo puta, a publika će najviše pamtiti koncert kada je dirigovala najvećim muzičkim ansamblom ikada okupljenim u Crnoj Gori, sastavljenim od mladih instrumentalista i horista iz Crne Gore i regiona. Na programu tog istorijskog koncerta 2006. godine, izveden je premijerno u Crnoj Gori Mocartov „Rekvijem“ koji je posvećen tada tek preminulom don Branku Sbutegi.

Darinka nije bila samo uspješna dirigentkinja već i prva žena dekan i prva žena rektor. Revolucionarka borbenog duha i nevjerovatne radne etike podstakla je mnoge žene na dalji rad, usavršavanja i razboritost. Ovim činom, želimo odati počast našoj dragoj Dari, ali i podstaknuti sve muzičke umjetnice na dalji rad - istakli su iz PR službe Festivala.

D. E.

Programi počinju u 20 sati

18

Hronika Podgorice

Utorak, 20. april 2021.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma obavilo inspekcijski pregled radova u podnožju Ljubovića

Prijava o građenju nezakonita, moguća obustava gradnje

Gradilište pod Ljubovićem

Urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma juče je obavio inspekcijski pregled radova u podnožju brda Ljubović. Konstatovano je da prijava o građenju nije u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji

objekata, te da je moguća obustava gradnje ukoliko investitor u roku od tri dana ne dostavi izjašnjenje na utvrđeno činjenično stanje.

- Povodom izvođenja radova na izgradnji saobraćajnice u podnožju brda Ljubović, a imajući u vidu burnu reakciju i interesovanje javnosti, Mini-

starstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma obavještava javnost da je 19. aprila izvršen inspekcijski pregled od strane urbanističko-građevinskog inspektora ovog ministarstva. Provjera dostavljene dokumentacije je izvršena u skladu sa ovlašćenjima urbanističko-građevinskog in-

Nakon skoro 40 dana juče se u učio spektora shodno članu. 200 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata („Službeni list“ Crne Gore, br. 64/17, 44/18, 63/18 i 11/19 i 82/20) i u tom dijelu su utvrđene nepravilnosti: nije dostavljen elaborat parcelacije prema DUP-u i nijesu riješeni imovinskopravni odnosi u pogledu katastarskih parcela – saopšteno je iz Ministarstva.

U saopštenju se navodi da je utvrđeno da prijava građenja br. 071/4-1419 od 25. marta ove godine, koju je podnio investitor ovog projekta Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, nije u skladu sa članom 91, Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

- U odnosu na utvrđeno činjenično stanje, investitor se može izjasniti shodno članu 111 Zakona o upravnom postupku i izjašnjenje dostaviti u roku od tri dana od dana prijema zapisnika. U suprotnom, Ministarstvo ima ovlašćenje da obustavi gradnju – navedeno je u saopštenju.

Na pomenutoj lokaciji plairana je izgradnja saobraćajnica radnog naziva ,,Ulica 1“ i ,,Ulica“ u zahvatu DUP-a ,,Pobrežje - Zona G izmjene i dopune“.

Na građevinskoj tabli navedeno je da je planirana saobraćajnica u dužini od 350 metara, te da je završetak radova predviđen u avgustu. Izvođač radova je firma ,,Avio-petrol“.

Radovi ispod Ljubovića obustavljeni su u četvrtak, nakon protesta grupe građana. Nj. B.

Počela demontaža panoramskog točka Juče je počela demontaža panoramskog točka, koji je kod spomenika Svetom Petru Cetinjskom bio postavljen početkom februara. Iako je bilo planirano da u glavnom gradu ostane najmanje do 30. juna, ova atrakcija Podgoricu će napustiti znatno ranije.

Naime, mjerama Vlade za suzbijanje širenja kovida-19 zabranjeno je organizovanje zabavnih i rekreativnih aktivnosti za djecu i odrasle na otvorenim javnim mjestima (luna park, panoramski točak i slično). Stoga su u firmi ,,Rilplej“, koja je organizator postavljanja panoramskog točka u glavnom gradu, odlučili da ga uklone.

Objašnjavaju da je neisplativo da točak i dalje bude postavljen, a da ne radi. Iako smatraju da je nepravedno

da točak ne radi jer je na otvorenom, navode da im nije preostalo ništa drugo nego da ga demontiraju.

- Nema nikakve logike da praktično sve bude otvoreno, a da to nije dozvoljeno za panoramski točak. Desetak dana prije donošenja posljednjih mjera obraćali smo se svim nadležnim adresama sa zahtjevom da nam odrede mjere i daju smjernice kako da radimo, ali nikakav odgovor nijesmo dobili – naveli su iz kompanije ,,Rilplej“.

Iako je točak bio van funkcije skoro dva mjeseca, kažu da su ipak očekivali da će dobiti dozvolu za rad.

- Građani su ovo lijepo prihvatili, interesovanje je bilo iznad očekivanja i nijesmo se nadali da nam neće dozvoliti da radimo. Mislim da se nakon ovoga pano-

Tržnice i pijace nude u zakup mjesta za prodaju vaskršnjih ukrasa

Očekuju bogatu i raznovrsnu ponudu Gradsko preduzeće Tržnice i pijace i ove godine opredijelilo je dio kapaciteta na zelenim pijacama ,,Pobrežje“, ,,Bazar“ i ,,Forum“ za prodaju ukrasa za Vaskrs. Navode da se veliki broj zakupaca koji su prethodnih godina učestvovali na vaskršnjem pazaru prijavio i ovoga puta, pa očekuju da ponuda ukrasa bude bogata

i raznovrsna.

- Tezge se izdaju na dan, u skladu za zahtjevom zainteresovanih i raspoloživim kapacitetima. Svi zainteresovani koji žele da zakupe tezgu za ovu vrstu prodaje, informacije mogu dobiti pozivom na broj telefona 020 625 424 ili uputiti pitanje na imejl pijacepg@t-com.me – naveli su iz Tržnica i pijaca.

I. Kr.

M. BABOVIĆ

Nesuđena turistička atrakcija još jedna u nizu žrtava korona krize

Nakon više od mjesec učenici podgoričkih osnovnih i srednjih škola vratili su se u školske klupe. I nastavnici i đaci bili su složni – povratak u školu bio je na zadovoljstvo svih. O tome najbolje svjedoči to što je, uprkos prohladnom, tmurnom jutru i činjenici da se već ulazi u posljednji kvartal nastavne godine, atmosfera u školskim dvorištima juče više podsjećala na septembarsku s početka školske godine. U svakom slučaju, jučerašnji povratak u školske klupe djeci je bio svojevrsni četvrti početak tokom ove školske godine.

Najstarija podgorička osnovna škola, ,,Savo Pejanović“, povratak svih učenika u školske klupe dočekala je potpuno spremna, uz organizaciju koja je i ranije bila uspostavljena, pa problema u izvođenju nastave nije bilo. Direktorica Biljana Krivokapić kazala je da je redovna nastava počela prema rasporedu koji je važio prije prekida, na opšte zadovoljstvo i učenika i nastavnika.

- Učenici su vidno raspoloženi i zadovoljni što su ponovo u školskom okruženju, a raspoloženje je slično onom s početka školske godine – kazala je Krivokapić.

Ona je naglasila da je redovna nastava nezamjenljiva, te da će nastojati da realizuju sve što je predviđeno programom do kraja školske godine.

- Prisustvo u školi je važan preduslov kako za uspješnije savladavanje nastavnih ciljeva, tako i za objektivnije ocjenjivanje.

Nastojaćemo da u narednom periodu prevaziđemo eventualne propuste nastale usljed prelaska na onlajn nastavu – kazala je Krivokapić.

Učenica Nađa Stojanović istakla je da se raduje povratku u školske klupe, te da se uželjela ,,učionica obasjanih znanjem i drugarstvom“.

- Naravno, nijedna internet komunikacija ne može zamijeniti školsku klupu i drugarske razgovore i stalnu podršku nastavnika koju nam pružaju kroz znanje i profesorske vještine. Ako bismo nastavili sa ovakvim vidom nastave do kraja školske godine, to bi za nas djecu bio veliki pozitivan pomak.

Svakako, ovaj vid nastave me raduje, a sigurna sam i sve moje vršnjake – kazala je Nađa.

ORGANIZACIJA

Kabine već uklonjene sa panoramskog točka

ramski točak neće vraćati u Podgoricu – kazali su iz kompanije ,,Rilplej“.

Panoramski točak bio je visok oko 40 metara, bio je najveći u regionu i jedan je

od najvećih u Evropi. Imao je 40 gondola u kojima je moglo stati do četiri osobe.

Jedan krug panoramskog točka trajao je oko osam miZ. K. nuta.

Navodeći da učenici, nastavnici i uprava škole spremno nastavljaju svoje aktivnosti. direktorica OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ Andreja Sokić kazala je da su svi učenici od prvog do devetog razreda na nastavi u školi, da su odjeljenja podijeljena u dvije grupe, kao i da časovi (najviše četiri u toku dana) traju po 30 minuta. Posebno je naglasila da su za ulazak i izlazak

Povr na za

Uprkos prohladnom, tmurnom jutru i činjenici da se već ulazi u posljednji kvartal nastavne godine, atmosfera u školskim dvorištima juče je više podsjećala na septembarsku s početka školske godine učenika obezbijeđena tri ulaza.

- U cilju što boljeg poštovanja preporučenih epidemioloških mjera napravljen je klizni početak za različite grupe – poručuje Sokić, koja je iskazala nadu da će epidemiološka situacija dozvoliti da se nastavna godina privede kraju upravo u školi, kroz neposredan obrazovno-vaspitni rad.

Prvačić Sava Vukčević kazao je da se uželio učiteljici i drugarima.

- Više volim da idem u školu, nego da učim od kuće – kazao je Sava.

Jelena Pavićević kazala je su joj se sin Andrej (sedmi razred) i ćerka Andrea (četvrti) obradovali ponovnom polasku u školu.

- Više vole da idu u školu, jer im je tako i lakše i ljepše. Vole da se druže, uželjeli su se profesorima i društvu. Sin na času gotovo sve završi pa mu i ne odgovara onlajn nastava, a bogami živu riječ ne može ništa zamijeniti – kazala je Pavićević.

Učenik osmog razreda Filip Pavićević imao je pomiješana osjećanja zbog novog početka nastave u školi.

- Ako uzmemo u obzir zimski raspust, onda nam je ovo četvrti put da se vraćamo u školske klupe.

Iskreno, meni je nekako lakše da pratim nastavu onlajn jer sjedim kući i učim, ali i uželio sam se društvu, jer se praktično nijesam gledao sa njima više od mjesec – kazao je Pavićević.

Inicijativa gradonačelnika Ivana Vukovića

Oslobađanje obaveze plaćanja zakupa tezgi Gradonačelnik Ivan Vuković predložiće odluku o oslobađanju zakupaca obaveze plaćanja zakupa tezgi za prodaju mješovite robe u okviru objekata Tržnica i pijaca za period od 11. marta. Vuković je istakao da u parlamentu glavnog grada očekuje jednoglasnu podršku odbornika ovom prijedlogu, kao i eventualnim narednim potezima kojima je cilj da pomognu građanima u borbi s finansij-

skim posljedicama pandemije. Gradonačelnik je podsjetio da su trećim setom mjera u okviru Odluke o ublažavanju finansijskih posljedica korona virusa u glavnom gradu, zakupci ranije oslobođeni obaveze plaćanja zakupnine za period od tri mjeseca. Vuković je naveo da se Glavni grad na taj način, a u korist građana, odrekao prihoda u iznosu 285.000 eura.

H. P.

Osnovci OŠ ,,Savo Pejanović“ uželjeli se ,,prave“ škole

Hronika Podgorice

Utorak, 20. april 2021.

19

onice vratili osnovci i srednjoškolci, a počele da rade i predškolske ustanove

D.MIJATOVIĆ

ratak u školu adovoljstvo svih

Baba Sonja Božović i unuka Lena Cimbaljević

Vrata otvorili i vrtići

Đaci ispred OŠ ,,Milorad Musa Burzan“

Vraćanje redovnom sistemu rada Redovna nastava od juče odvija se i u Srednjoj ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“. Organi-

zovana je u četiri smjene, od 7:30 do 18 sati. Kako je pojasnila direktorica Dijana Vujačić,

Juče ispred Srednje ekonomske škole ,,Mirko Vešović“

ŽIVA RIJEČ

I u Osnovnoj školi ,,Oktoih“ u toku jučerašnjeg dana bilo je živo, a dječja graja ispunila je školski prostor. Direktorica Mirjana Radulović kazala je da je u toj školi nastava juče počela u 7:30 za učenike od šestog do devetog razreda, a u 7:45 časova za prvake. ,,Uo-

ulazak učenika uz poštovanje epidemioloških mjera, sprovodi se na pet ulaza, a tehničko osoblje i dežurni nastavnici omogućavaju bezbjedan boravak u školi uz poštovanje zaštitnih mjera. Nastava se odvija po rasporedu koji obezbjeđuje učenicima kvalitetno usvajanje znanja.

- Učenici i njihovi roditelji bili su izuzetno zadovoljni realizacijom nastave i u prethodnom periodu, ali profesori su ovakvim, uobičajenim načinom rada zadovoljniji jer smatraju da ima velike prednosti u odno-

su na onlajn nastavu. Naša škola ovih dana sprema se za realizaciju stručnog ispita iz Crnogorskog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti i zajedno sa učenicima radujemo se novim uspjesima – kazala je Vujačić.

Učenik Marko Đukić istakao je da je važan povratak u učionice jer je nezamjenjiv direktni kontakt profesora i učenika.

- Mnogo mi znači to što sam se vratio u školske klupe i nijesam mogao da iščekam da se ponovo sretnem sa drugovima. Priželjkujem da ovu godinu završim kroz ovaj model pohađanja nastave – kazao je Đukić.

DISCIPLINA

bičajeni“ raspored podrazumijevao je po četiri časa od 30 minuta, u grupama po 15 učenika. Nastava je za popodnevnu smjenu počela u 13 sati.

- Prava stvar je vratiti se u školske klupe koje ništa ne može da zamijeni. Živa riječ, ljubav i predanost nastavnika, predavanja na času, prisustvo drugara... to je nešto što se ni sa čim ne može porediti – kazala je Radulović, uz naglasak da su reakcije učenika bile izrazito pozitivne s obzirom na to da su jedva dočekali povratak u učionice.

Ona ukazuje na dodatni značaj redovne nastave kada je u pitanju proces ocjenjivanja.

- Kada je ocjenjivanje u pi-

tanju, takođe je lakše to učiniti u školi, učionici, neposredno na času i u kontinuitetu. Učenici se pripreme za isto i pod manjim su stresom i tremom – kazala je Radulović.

Učenica Ksenija Kumburović bila je, kao i svi njeni drugari, radosna povratkom u školske klupe.

- Zaista smo srećni. Osim što je lakše sarađivati sa nastavicima, tu su i drugari i druženje, jer bez toga ništa nije isto.

Nadam se da ćemo s ovim vidom nastave završiti školsku godinu. Ujedno ovo je i posljednja godina našeg školovanja, zbog čega bismo htjeli da je z av r š i m o z a j e d n i č k i u školskim klupama – kazala je Ksenija.

Ozarena lica đaka OŠ ,,Radojica Perović“ svjedočila su bolje od ičega koliko su im nedostajali škola i druženje. Direktorica Mirjana Bošković kazala je da se nastava odvija po ranijem utvrđenom rasporedu.

- Imamo nastavu po grupama, uz poštovanje svih epidemioloških mjera. Nastavu u prvoj smjeni pohađaju učenici prvog, drugog, trećeg, četvrtog i petog razreda, s tim što su đaci četvrtog i petog jedne nedjelje u školi, a druge nastavu prate onlajn.

Učenici od šestog do devetog razreda idu u školu od 13 časova.

Vodili smo računa o tome da ne mjenjamo smjenu, jer su se djeca već navikla da tako idu. Ranije smo napravili takav raspored

U OŠ ,,Vladimir Nazor“ nastava i dalje onlajn

do oštećenja na konstruktivnim elementima jednog paviljona. Iz resornog ministarstva tada su angažovana stručna lica kako bi procijenila stabilnost objekta, a upravi je naloženo da ne koristi ostale objekte škole.

Predsjednik Gradskog odbora sindikata prosvjete Slobodan Savović rekao je za Gradski radio da su građevinska mjerenja i ispitivanja stabilnosti pavi-

ljona završena prošle sedmice, ali se na izvještaj Građevinskog fakulteta čeka 30 dana.

- Mi ćemo, sa aspekta socijalnog partnera, pratiti dalja dešavanja u školi radi zaštite radnopravnog statusa naših kolega - kazao je Savović, dodajući da očekuje da ih Ministarstvo prosvjete obavijesti o načinu na koji planira da riješi ovaj problem na duže staze.

Za razliku od ostalih osnovnih škola, đaci OŠ ,,Vladimir Nazor“ u Maslinama juče se nijesu vratili u učionce već su nastavu nastavili da prate onlajn. Naime, u toj školi u februaru je došlo

V. d. direktorice JPU ,,Đina Vrbica“ Bojana Razić kazala je da je poslije nešto više od mjesec svih 19 vaspitnih jedinica te ustanove nastavilo rad u redovnom režimu. Ona je podsjetila da je ove školske godine u JPU ,,Đina Vrbica“ upisano oko 5.700 djece, a da ih je juče u vrtićima bilo nešto više od 2.000 tj. oko 35 odsto. Takva dolaznost djece srazmjerna je periodu prije prekida redovnog rada u martu, kazala je Razić i naglasila da je grupama prosječno 15 mališana, što odgovara preporukama Instituta za javno zdravlje.

- Veoma nas raduje činjenica da se ponovo družimo sa našim mališanima. U vaspitnim jedinicama vlada izuzetno prijatna atmosfera – poručuje Razić, naglašavajući da propisane mjere (nošenje zaštitnih maski, održavanje propisane fizičke distance od dva metra, dezinfekcija ruku…) poštuju i zaposleni i roditelji.

Razić priželjkuje da u predstojećem periodu vremenske prilike budu takve da vaspitači mogu sa djecom boraviti u dvorištima vaspitnih jedinica, što je, uostalom, i jedna od preporuka Institita za javno zdravlje.

- Nadamo se da će epidemiološka situacija u predstojećem periodu biti povoljna i da ćemo biti u prilici da ostvarimo sve planirane aktivnosti – poručila je v. d. direktorice JPU ,,Đina Vrbica“. Četvorogodišnja Lena Cimbaljević, za koju je juče oko 12 sati u vrtić ,,Đina Vrbica“ došla baba Sonja Božović bila je srećna zbog toga što se poslije duge pauze vidjela sa drugaricom Anđelom i ostalim drugarima. Baba Sanja potvrdila je da je unuka jedva čekala da krene u vrtić.

- Dok je bila ova pauza zbog korone, dosta vremena je provodila sa mnom i bilo nam je lijepo. Ipak, mislim da je za djecu bolje da se druže sa svojim vršnjacima – kazala je Božović.

Direktorica JPU ,,Ljubica Popović“ Slavica Luburić navela je da je počelo da radi svih devet vaspitnih jedinica te ustanove.

- Prisutne djece u vaspitnim grupama približno je isto kao u prvoj polovini marta, dakle oko 40 odsto u odnosu na broj upisanih mališana. U svim vaspitnim jedinicama sprovode se i poštuju mjere i preporuke Instituta za javno zdravlje, sve s ciljem da sva djeca bezbjedno, sigurno i zdravo borave u vrtiću – kazala je Luburić.

Upisan prvi đak prvak U Osnovnoj školi ,,Radojica Perović“ juče je počelo testiranje prvaka. Upisan je i prvi đak prvak Maksim Dabanović.

- Danas smo upisali prvog đaka prvaka Maksima Dabanovića.

Tradicionalno, kao i svih prethodnih godina, prvi upisani đak na poklon je dobio školsku torbu za srećan polazak u školu.

Prijave za prvi razred završene su u petak i prijavio se veliki broj đaka. Testiranje će trajati do 18. maja – kazala je direktorica Mir- Maksim Dabanović sa direktoricom OŠ ,,Radojica Perović“ Mirjanom Bošković jana Bošković.

zbog toga što smo procijenili da je bolje da mlađi đaci budu ujutro, a stariji popodne – kazala je Bošković. Časovi traju po 30 minuta, i to najviše četiri časa.

- U učionicama je smješteno od 15 do 17 učenika. Na vratima im se termalnom kamerom mjeri temperatura. Naše radnice koje brinu o higijeni, dezinfikuju sve učionice prije nastave, tokom velikog odmora i između smjena. Dežurni nastavnici kontrolišu da li učenici nose maske. Ukoliko neki učenik nema masku, imamo rezervne koje se daju. Đak ne može da uđe u školu bez maske, kao ni u učionicu – kaže Bošković. Škola je na početku školske godine brinula u kojoj će mjeri đaci poštovati epidemiološke mjere.

Međutim, pokazali su visok stepen discipline.

- Đaci poštuju distancu, nose maske i baš su disciplinovani, čak i oni najmlađi. Ozbiljno su

shvatili epidemiju, rijetko izlaze između časova, odgovorno koriste toalete, ne okupljaju se po školi – ističe Bošković i dodaje da se nada će epidemiološka situacija dozvoliti da nastavu pohađaju u školi do kraja godine.

Učenica Tara Mihailović kazala je da se jako uželjela škole.

- Teško mi je palo to što moram sama da sjedim u klupi. Nedostaje mi mnogo drugarica.

Nosim masku dok sam u školi, ne skidam je iako mi smeta. Nedostaje mi period u školi kada nije bilo korone, kad smo se normalno družili, bez maski – s somijehom je kazala Mihailović.

Učenik Vojin Babović kaže da je ljepše kad se uči u školi, nego u kući.

- Nedostajala mi je škola, bolje je kad smo ovdje. Nije mi teško palo što sjedimo po jedno u klupi jer se ionako družimo poslije škole – kazao je Babović.

I. MITROVIĆ / I. KRUNIĆ / Nj. BOŠKOVIĆ

20

Svijet

Utorak, 20. april 2021.

Politikološkinja sa Univerziteta Oksford Liana Semčuk o situaciji u Ukrajini

Šanse za rusku invaziju su male

LONDON - Rizik od invazije i vojne eskalacije u Ukrajini ne može se u potpunosti isključiti, ali način na koji se Rusija bavi ovim pitanjem i eskalacija napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama sugerišu da trenutni razvoj događaja, za sada, ne predstavlja neposrednu ratnu opasnost.

To je navela politikološkinja sa Univerziteta u Oksfordu Liana Semčuk u autorskom tekstu objavljenom na američkom portalu „Nacionalni interes“.

Ona je ocijenila da su nedavna pojačanja ruskih trupa na 80.000 vojnika na zapadnoj granici sa Ukrajinom i na poluostrvu Krim dovela međunarodnu zajednicu u stanje visoke pripravnosti. Dodala je i da postoji sveopšta zabrinutost vezano za namjere Moskve i moguće prijetnje ratom.

- Tehnički gledano, Moskva i Kijev su u sukobu od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i podržala separatističke snage u istočnim regijama Ukrajine - navela je Semčuk.

Ona smatra i da je teško doći do bilo kakvog rješenja krize između dvije zemlje, imajući u vidu strateški značaj Ukrajine za Rusiju.

Uviđaj na mjestu napada

Napad u džamiji u Tirani tokom molitve

Povrijeđeno pet osoba TIRANA - Albanska policija uhapsila je Rudolfa Nikoljija (34) koji je juče, iz nerazjašnjenih razloga, upao u džamiju u Tirani i nožem ranio pet osoba.

35 godina, da su hospitalizovani, ali i da niko nije životno ugrožen. Mediji navode da je Napadač Rudolf Nikolji živio u Engleskoj, te kako je nakon povratka iz te zemlje imao ozbiljne psihičke probleme.

Napad se dogodio oko 14:30 Na društvenim mrežama su se sati tokom molitve u džamiji pojavili snimci koji prethode ,,Dine Hodže" u centru Tirane, dolasku policije, a na kojima se prenosi AP. vidi da su okupljeni u džamiji Lokalni mediji navode da savladali Nikoljija, oborili ga povrijeđeni imaju između 22 i na zemlju i tukli.

Moskva i Kijev u sukobu od 2014. godine

Navela je i da postoji nekoliko faktora koji bi mogli objasniti zašto dolazi do pojačavanja regionalnih tenzija i zašto Rusija možda pokušava da dovede do eskalacije sukoba u Ukrajini.

Međutim, uprkos eskalaciji, Semčuk napominje kako je rizik od vojne konfrontacije između dvije zemlje ili otvorene ruske invazije na Ukrajinu trenutno malo vjerovatan.

Objašnjava i da postoji nekoliko razloga za to.

- Postoji presedan za ruskog

predsjednika Vladimira Putina u korištenju vanjskopolitičkog avanturizma, kako bi povećao stopu podrške javnosti, poput aneksije Krima 2014. Prema tome, njegov cilj u trenutnoj eskalaciji može biti povećanje podrške javnosti, posebno uoči presudnih parlamentarnih izbora u septembru 2021. Ali potencijalni ekonomski troškovi koje bi takva intervencija donijela vjerovatno će biti preveliki – napominje Semčuk.

Ona podsjeća i da je Vašington

uveo nove sankcije Rusiji koje postavljaju ograničenja na kupovinu novog državnog duga.

- To je značajno, jer pokazuje da je američki predsjednik Džozef Bajden spreman da svoje riječi podrži djelima. Svako dalje širenje Rusije na ukrajinsku teritoriju imalo bi štetnije posljedice po rusku ekonomiju, uz mogućnost preusmjeravanja ruskog plinovoda „Sjeverni tok 2“ prema Njemačkoj, što bi za Kremlj moglo biti preskupo – zaključila je Semčuk.

Stranka Zeleni Njemačke odredila svog kandidata za budućeg kancelara

Analena Berbok ima najveće šanse da naslijedi Angelu Merkel

BERLIN – Partija Zeleni Njemačke izabrala je Analenu Berbok za svog kandidata u trci za novog njemačkog kancelara na predstojećim parlamentarnim izborima koji bi trebalo da se održe na jesen.

Dok druge stranke vode unutarpolitičke bitke oko kandidata, Zeleni su pitanje kandidata koji će predvoditi tu partiju u predizbornoj trci riješili bez medijske halabuke, prenose njemački mediji.

U trci za prvog čovjeka Zelenih našlo se dvoje kandidata. Osim

Analene Berbok, tu je bio i Robert Habek.

Na digitalnoj konferenciji za štampu Zelenih saopšteno je da je Berbok određena da bude kandidatkinja za buduću kancelarku i nasljednicu Angele Merkel na toj funkciji.

- Oboje smo željeli, a na kraju to može biti samo jedan od nas rekao je Habek, dodajući da će Berbok biti nosilac liste.

- Ona je borac. Fokusirana je, tačno zna šta želi i kako može, uz veliku strast, da zastupa program Zelenih. Ona će nas predvoditi u predizbornoj trci - dodao je Habek.

MOSKVA – Ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni, koji već 19 dana štrajkuje glađu u zatvoru u kojem izdržava dvoipogodišnju kaznu zbog finansijskih prevara i pranja novca, biće prebačen u zatvorsku bolnicu, saopštila je Uprava zatvora, a prenijela agencija Rojters.

Iz zatvorske službe su naveli da je zdravlje Navaljnog (44) „zadovoljavajuće“, te da njegovo stanje svakodnevno prate ljekari.

Sa druge strane, porodica Navaljnog tvrdi da je on loše i da je životno ugrožen.

Evropska unije je juče ponovila poziv ruskim vlastima da Navaljnom obezbijede adekvatnu zdravstvenu njegu.

I šef evropske diplomatije Žosep Borelj juče je, pred početak neformalnog sastanka Savjeta EU u Briselu, upozorio da se zdravstveno stanje Navaljnog pogoršava.

- Izdali smo saopštenje u kojem u ime 27 država članica EU tražimo od ruskih vlasti da obezbijede zdravstvenu

Odluka o izboru Analene Berbok za kandidatkinju za kancelarku trebala bi sredinom juna da bude potvrđena i skupštini stranke. Njemački mediji prenose kako je gotovo sigurno da će delegati glasati za nju.

Analena Berbok se, nakon nominacije, u svom obraćanju javnosti usredsredila gotovo isključivo na zaštitu klime.

- Zaštita klime je zadatak moje generacije - poručila je ona.

Istraživanja javnog mnjenja pokazala su da je, među glasačima Zelenih, Analena Berbok daleko popularnija od Roberta Habeka.

Helikopter „Indžinuiti“

Za nju bi, kako su pokazala istraživanja, glasalo 52 odsto birača Zelenih, dok bi Habeka podržalo svega njih 26 odsto.

Analena Berbok je u ranijim intervjuima navodila da smatra da može obavljati dužnost kancelarke.

Ona je političarka bez iskustva u vlasti, ali sa iskustvom u politici, pišu njemački mediji i dodaju da je radila u parlamentu EU, te da je od 2013. godine bila poslanica u Bundestagu, a od 2018. zamjenica šefa stranke.

Zeleni mogu da se nadaju mjestu kancelara, budući da vladajućoj CDU/CSU pada popularnost. Zbog toga bi, kako procjenjuju njemački mediji, nova vlada mogla da bude sačinjena od koalicije koja ne može izbjeći ovu stranku.

Uspio let Nasinog helikoptera na Marsu

„Dovitljivi“ nadmudrio gravitaciju Crvene planete VAŠINGTON – Prvi let minijaturnog robot helikoptera „Indžinuiti“ uspješno je izveden na Marsu, saopštila je juče američka svemirska agencija NASA, napominjući da to predstavlja prvi let neke motorne letilice iznad površine druge planete.

- Helikopter ,,Indžinuiti“ je izveo svoj prvi let na drugoj planeti. Podaci su pokazali da je let bio uspješan - saopštila je NASA na Tviteru.

Prvobitno je planirano da prvi let helikoptera na Marsu bude

izveden 11. aprila, ali je on tada odgođen zbog tehničkih problema. Helikopter Indžinuiti (dovitljivost), koji je vezan za rover Perseverans, stigao je na Crvenu planetu 18. februara.

Iz američke svemirske agencije tada je objašnjeno kako Mars ima trećinu gravitacije Zemlje i izuzetno rijetku atmosferu u odnosu na našu planetu, pa da je zato i let helikoptera na Marsu složeniji od letjenja na Zemlji, te da promjena energije i temperature predstavlja dodatan izazov tokom leta.

Ruske zatvorske vlasti prebacuju na liječenje pritvorenog opozicionara

Navaljni ide u zatvorsku bolnicu

njegu Alekseju Navaljnom. Oni su odgovorni za njegovu bezbjednost i zdravstveno stanje - poručio je Borelj. Šef evropske diplomatije je najavio i da će prva tačka dnevnog reda videokonferencije EU ministara spoljnih poslova biti Rusija.

Ministri će, kako je objasnio Borelj, razgovarati o stanju Navaljnog, ali i o gomilanju ruskih trupa na granici sa Ukrajinom.

- Odnosi EU sa Rusijom se ne poboljšavaju već se tenzije podižu u različitim oblastima - zaključio je Borelj.

Aleksej Navaljni, koji važi za žestokog protivnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, počeo je štrajk glađu u znak protesta zbog, kako je rekao, odbijanja zatvorskih vlasti da ga adekvatno liječe od akutnih bolova u leđima i nogama.

Aleksej Navaljni

Zatvorske vlasti, sa druge strane, tvrde da su mu ponudile odgovarajuće liječenje, ali da je on to odbio i da insistira

da ga liječi ljekar po njegovom izboru izvan ustanove. Taj zahtev je ranije odbijen.

Navaljni je u februaru osuđen na dvije i po godine zatvora zbog kršenja uslovne slobode koja mu je dosuđena zbog finansijskih prevara i pranja novca. On je uhapšen 17. januara na aerodromu u Moskvi, a po povratku iz Njemačke gdje se prethodno oporavljao od navodnog trovanja nervnim agensom novičok.

On je u avgustu hitno prebačen na liječenje u Njemačku nakon što mu je naglo pozlilo u avionu kojim je putovao iz Tomska ka Moskvi.

Njemačka i druge zapadne države tvrde kako je to bio pokušaj ubistva Navaljnog pomoću nervnog agensa novičoka. Moskva je to negirala tražeći od njemačke strane dokaze za te tvrdnje, ali ih do danas nije dobila.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Arena

Sportski miks

21 S. IVANOVIĆ

Utorak, 20. april 2021.

,,Lavice“ danas očekuje revanš baraža za Svjetsko prvenstvo, u Minsku neće braniti ,,plus šest“ iz Podgorice DANAS (17h): Bjelorusija Crna Gora PODGORICA - ,,Lavice“ žele pobjedom u Bjelorusiji da zaokruže posljednju proljećnu akciju pred novo i najvažnije okupljanje za nastup na OI u Tokiju.

Pred našim djevojkama je lak i težak zadatak u revanšu baraža za Svjetsko prvenstvo.

Težak, jer žele uz pobjedu da ostave snažniji utisak nego u prvom meču kod kuće. Lak iz razloga što imaju šest golova viška i što su pokazale, u prvih 20 minuta drugog poluvremena, klasu za koju rasterećene gošće nijesu imale rješenja.

DRUGAČIJI PRISTUP - Utisak poslije prve utakmice nije bio gorak, jer je ,,plus šest“ dobar rezultat, ali znam

POBJEDA JE CILJ Danas

17.00 - Bjelorusija - Crna Gora – prvi meč 17.30 - Njemačka – Portugal 18.00 - Poljska – Austrija 18.30 - Rusija – Turska 20.15 - Švajcarska – Češka

23:29 32 :27 29 :29 35 :23 27:27

da možemo mnogo bolje od onoga što smo pokazali. Za revanš smo se, takođe, spremali tako da od prvog minuta budemo na boljem nivou i boljim fokusom za mnoge zadatke.

Mislim da ne treba da razmišljamo o razlici, već od starta pokažemo šta znamo i koliko možemo i da vidimo za koliko će to biti dovoljno - istakla je selektorka Bojana Popović.

Iznenadile su Bjeloruskinje u prvom i finišu drugog poluvremena. Bez problema bekovi

su dolazili do lakih golova, a ponekad je ovaj tim pogađao u serijama.

- Pristup će sigurno, nakon prve utakmice, biti drugačiji.

Bjelorusija igra dobar rukomet i zato vjerujem da ćemo biti na drugačijem nivou. Što se tiče prvo duela nijesmo uvijek poštovali zadatke, radili smo neke dodatne poteze, a sve iz razloga da osvojimo ,,živu“ loptu. Djevojke nijesu bile strpljive, a da je bilo drugačije, lopta bi sama po sebi došla kod nas.

Duel domaćina i našeg tima igraće se u hokejaškoj dvorani, koja je preuređena za rukometni meč. I to u specifičnim uslovima, pred punim tribinama.

- Igrali smo pred navijačima i na klupskom nivou u Ligi šampio-

na protiv CSKA. Sada se u Bjelorusiji vraćamo starim momentima, a publika je dodatni motiv i snaga da pokažemo i više nego što možemo. Sigurna sam da ćemo sa tribina dobiti dodatnu energiju.

SP U DŽEPU Rukometašice su na korak do plasmana na SP, ako prođu, u što niko ne sumnja, krajem godine nastupaće na čak petnaestom vezanom takmičenje, što je samo Norveškoj, Španiji i Francuskoj, od 2010, pošlo od ruke.

- Borimo se za još jedno veliko takmičenje, a bez sumnje znam da ćemo uspjeti.

Vjerujem u ovo što radim i u djevojke. Zato ne sumnjam da ćemo 15. put zaredom učest-

vovati na velikom takmičenju - poručila je Popović.

Popović raspolaže sa najjačim sastavom, kao i u prvom meču u Podgorici. Dobra okolnost, jer će imati mogućnost da kombinuje sa jakom postavom i klupom. I upravo u rotaciji, ako se izuzmu iskustvo i klasa, Crna Gora je u ogromnoj prednosti. Zna i Popović da njen tim ima mnogo rezervi, jer konkretno u prvom meču mnoge nijesu imale veliku minutažu, a neke su bile pošteđene.

- Imamo sigurno veću rotaciju i nema mjesta umoru na terenu. Sve smo spremne i daćemo maksimum - poručila je Andrea Klikovac.

Ljevoruka crnogorska reprezentativka posljednji meč u

baražu vidi kao dobru uvertiru za početak priprema za najveći sportski događaj.

- I jeste uvertira za Tokio.

Mislim da smo ponovo napravile veliki uspjeh za ponos.

Pokazali smo da smo karakterne, borbene i da uvijek dajemo maksimum, bez obzira na protivnika i takmičenje.

Zato i na ovaj meč gledamo sa optmizmom. Ne razmišljamo da branimo razliku.

Došle smo da odigramo bolju utakmicu, svjesne da je teže igrati na gostujućem terenu.

Eto, i nakon dužeg perioda igraćemo pred publikom, što je dobro.

Andrea vjeruje u bolji odnos prema odbrambenim zadacima.

- Dobro smo analizirali prvi meč, vidjeli ono što je trebalo.

Znamo da možemo bolje u oba pravca, a nadam se boljoj odbrani - jasna je Klikovac.

Utakmica u Bjelorusiji počinje u 17 sati.

A. M.

Jadran od danas u Budimpešti na posljednjem, preliminarnom turniru Lige šampiona

Još ima nade za F8

Novi skok na WTA listi najbolje crnogorske teniserke

Danka 63. na svijetu, sve bliža OI u Tokiju PODGORICA - Danka Kovinić od juče je 63. igračica svijeta!

Najbolja crnogorska teniserka, nakon sedmice u kojoj je igrala finale WTA turnira u Čarlstonu, napredovala je 26 mjesta i sa 91. pozicije došla do 65. mjesta, da bi sada nakon još jednog učešća na turniru, takođe u Čarlstonu, na kojem je stigla do polufinala, svoj plasman popravila za još dva mjesta.

Danka Kovinić zaustavljena je u polufinalu turnira ,,MUSC Health open“, jer je u meču za drugo finale u Čarlstonu poražena od Ons Žabur iz Tunisa,

ubjedljivo 6:3, 6:0. Prije toga savladala je Amerikanku Šelbi Rodžers sa 2:0 (7:5, 6:1), njenu zemljakinju Loren Dejvis 2:1 (6:1, 1:6, 6:3) i Bugarku Viktoriju Tomovu, 2:0 (6:3, 6:3).

Nakon novog skoka na WTA listi, Danka je nastavila da korača ka Olimpijskim igrama. Sa WTA liste će 56 igračica učestvovati na olimpijskom turniru, s tim da najviše četiri teniserke iz jedne zemlje mogu da igraju u Tokiju. Međutim, trenutno je ispred Danke čak 11 Amerikanki, sedam Čehinja i pet Ruskinja, pa je Kovinić u idealnoj situaciji da bude sigurna učesnica Igara u Tokiju. R. P.

PODGORICA - Jadran će napokon sa skoro najjačim timom (nedostaje ljevak Uroš Vučurović) odigrati posljednji, preliminirani turnir Lige šampiona u Budimpešti.

Protivnici su Dinamo Tbilis (danas od 16.30 h), Breša (srijeda), a u posljednjem kolu, u četvrtak Barseloneta.

Novljane čeka težak zadatak, možda i nemoguća misija za plasman među četiri najbolja tima i odlazak na završni turir, ali dokle god ima nade, aktuelni šampion Crne Gore neće se predavati.

Posljednja tri meča u grupi Jadran čeka sa tri boda, kao i Dinamo, dok četvrti Hanover ima tri više. I upravo je cilj da se njemački tim bodovno nadmaši (u slučaju istog broja bo-

Raspored DANAS 14.00 - FTC - Hanover 16.30 - Jadran - Dinamo T. 19.00 - Barseloneta - Breša SRIJEDA 14.00 - Dinamo T. - Hanover 16.30 - Breša - Jadran 19.00 - Barseloneta - FTC ČETVRTAK 14.00 - Barseloneta - Jadran 16.30 - FTC - Dinamo T. 19.00 - Hanover - Breša

dova Njemci idu dalje zbog boljeg međusobnog skora), a za to je potrebno perfektno izdanje. Prve tri pozicije drže španski, italijanski i mađarski tim koji će putovati na F 8 u Beogradu.

- Posljednji turnir Lige šampiona donosi nam tri nove utakmice sa izuzetno kvalitetnim protivnicima. Nadamo

se da ćemo uspjeti da pružimo dobre partije i da probamo da zabilježimo nove bodove, a ako nam se ukaže prilika i da prođemo na završni turnir kazao je Petar Radanović, trener Jadrana.

Gledaće Novljani i rezultate njemačkog tima koji će u Budmpešti igrati protiv FTC-a, Di-

nama i Breše.

Dobar zalet za odlučujuće duele u Mađarskoj naš tim napravio je u domaćem prvenstvu, kroz polufinalnu seriju plej-ofa sa Budvom. Trener Radanović mogao je, koliko-toliko, da uigra ekipu i oporavljeni da se do kraja iskažu.

A. M.

Budvanin trijumfovao u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva za mlade u Poljskoj

Liješević osigurao medalju PODGORICA - Evropski šampion Petar Liješević piše istoriju! Član Bokserskog kluba Budva, nakon dvije evropske medalje, osigurao je već i svjetsku, čime je ispisao istoriju, jer je do četvrtfinala Svjetskog prvenstva do sada jedini stigao Nikola Sjekloća.

Crnogorski bokser sinoć je u četvrtfinalu Svjetskog prven-

stva u poljskom Kjelceu savladao Kubanca Brajana Leona Salgada sudijskim preglasavanjem - 3:2. Meč izuzetnog tempa, gdje se oba takmičara nijesu štedjela, već su od prvog gonga krenuli nevjerovatnim tempom.

Nakon zaista mnogo udaraca, trojica sudija (Junis Nabel, Sergej Krutasov i Bakitzan

Bekpenbetov) su bodovala 29:28 za Liješevića, a ostala dvojica (Emerson Pastor i Artur Kurginian) istim rezultatom dala prednost Salgadu.

Njegov protivnik u polufinalu biće Uzbekistanac Šohjakon Abdulajev, koji je sa 5:0 savladao u polufinalu Njemca Delila Dadajeva.

R. P.

22

Arena

Košarka

Utorak, 20. april 2021.

Trener Mornara Mihailo Pavićev Volija, za plasman u plej-of im

Kad pror repertoar Trener Budućnost Volija Dejan Milojević za Arenu nakon poraza od Mornara, kojim su ,,plavi“ izgubili prvo mjesto na tabeli ABA lige

Ne može jedan meč da naruši sve što smo napravili do sada PODGORICA – Dan nakon poraza u Baru od Mornara (100:92), utisci trenera Budućnost Volija Dejana Milojevića nijesu se promijenili u odnosu na ono što je kazao neposredno nakon meča.

Podgoričani su u ,,Topolici“ izgubili nakon 11 vezanih pobjeda i prvo mjesto prepustili Crvenoj zvezdi, koja treba da ga ovjeri pobjedama u gostima protiv Krke i Zadra. A izgledalo je da će biti drugačije, kada je Budućnost povela 31:18 u prvoj četvrtini…

- Otvorili smo dobro utakmicu i pomislili da je gotova kada smo poveli 13 razlike i ušli opušteno u drugu četvrtinu. Tada su se igrači Mornara razigrali, a kad se tako kvalitetni igrači razigraju i osjete komforno, onda ih je teško čuvati. Mornar je odigrao jako dobru utakmicu, ostao je u igri za plej-of, dok smo mi izgubili prvo mjesto – kaže za Arenu Dejan Milojević.

Za razliku od nekoliko prethodnih mečeva, kada je Budućnost imala slabiji ulazak u meč, a onda je rivala lomila i slomila od druge četvrtine ili od poluvremena, u Baru se dogodilo suprotno. Energija ,,plavih“ iz prve četvrtine je, jednostavno, nestala od drugog kvartala, u kojem su Podgoričani napravili samo jedan faul (Vili Rid). Jednostavno, izostala je adekvatna

Da se osvježimo i zaliječimo za plej-of Dvije neđelje su do početka plej-ofa. S obzirom na to da su slobodni u posljednjem kolu ligaškog dijela (ne igraju sa Primorskom, koja je odustala od takmičenja), Podgoričani će imati period za odmor i treninge koje nijesu imali u ovoj sezoni…

- Mislim da će nam taj period koristiti, jer imamo dosta nekih sitnih povreda, gdje su igrači igrali preko bola i čekali priliku da se pojavi nekoliko dana pauze da se to zaliječi. Gledaćemo da se osvježimo i malo zaliječimo, da spremni dočekamo početak plej-ofa – rekao je Milojević.

reakcija ekipe na terenu i sa klupe Budućnosti.

- Ponavljam, pomislili smo da je gotovo. Počeli smo kvalitetno, mislili smo da je dovoljno da odigramo sa pola gasa. Ali protiv Mornara, kao i bilo koje druge ozbiljne ekipe, morate da dajete 100 odsto svojih mogućnosti. Mi to u Baru nijesmo uradili defanzivno, tu nijesmo bili dobri, zato smo i izgubili – dodaje Milojević.

Nakon 11 uzastopnih pobjeda u nizu, Budućnost je bila na korak od najbolje startne pozicije u plej-ofu i prednosti domaćeg terena u razigravanju za titulu. ,,Plavi“ nijesu izdržali pritisak do kraja, kao što je bio slučaj u dva poraza od Monaka, u četvrtfinalu plej-ofa Evrokupa.

- Bili smo u situaciji da smo imali sve u svojim rukama, sve

smo kontrolisali do meča sa Mornarom. Igrali smo sjajno čitave sezone, a onda smo prvo mjesto ispustili u posljednjem meču. Dva puta smo dobili Crvenu zvezdu, koja nam je najveći konkurent za prvo mjesto, i to nije bilo dovoljno da na kraju budemo prvi. Jedina gorčina je što smo kiksali u posljednjem kolu. ABA liga je izuzetno kvalitetna, svako svakoga može da dobije, što se ove sezone mnogo puta i pokazalo.

Trener Budućnosti ističe da ne može da bude nezadovoljan sezonom, bez obzira što je nakon 11 pobjeda u nizu poraz stigao u najnezgodnijem trenutku.

- Ne može jedna utakmica da naruši sve što smo napravili do sada. Ulazimo u plej-of sa druge pozicije, ima još da se igra, iako Zvezda sada ima pre-

NBA: Skup i ubjedljiv poraz Meveriksa od Sakramenta

Dalasu malo Lukinih 37 poena Dalas Meveriksi posustaju u borbi za šesto mjesto Zapadne konferencije NBA lige, poraženi su od Sakramento Kingsa 121:107. Čak 37 poena mladog Slovenca Luke Dončića (šut iz igre 2714) uz osam skokova i četiri asistencije nijesu bili dovoljni.

Smit je dodao 22, Branson 20 a Porcingis svega devet poena u ovom porazu teksaške ekipe.

Tim iz glavnog grada Kalifornije predvodio je standardno najbolji Dieron Foks sa 30 poena, 12 asistencija i četiri skoka.

Dončić je, interesantno, bio kritičan na račun, prije svega, svog izdanja nakon ovog neočekivanog spoticanja.

- Moramo da budemo čvršći u

igri, ja prvi. Počinje od mene, moram da igram bolje – kazao je Dončić nakon poraza ekipe koja ima skor 30-26, dva trijumfa manje od Portlanda koji je šesti na Zapadu.

Toronto je pobijedio Oklaho-

mu Siti 112:106. Za poraženu ekipu Tandera vratio se tinejdžer Aleksej Pokuševski, nakon što je propustio pet mečeva zbog povrede. Ostvario je istorijski ruki učinak – osam poena, sedam skokova, šest blokada i

Nije taktika, drugo mjesto je realnost Pred meč sa Cedevita Olimpijom, trener Crvene zvezde Dejan Radonjić je kazao da je to duel za drugo mjesto. Dejan Milojević sada ističe da će Budućnost sa druge pozicije u plej-of, iako Crvena zvezda treba da dobije u gostima Krku u Zadru da bi ovjerila prvu startnu poziciju. Na pitanje da li je to taktiziranje trenera i namjera da se opusti lider, Milojević odgovara: - Nije taktika. Ni ja, iskreno, nijesam očekivao da ćemo izgubiti u Baru, kao što ni Radonjić, vjerovatno, nije očekivao da ćemo izgubiti od Mornara. Zato je i pričao o drugom mjestu.

Ja sad pričam o drugom mjestu jer je to realno.

Ne vjerujem da će Zvezda kiksati u preostalim utakmicama, jer imaju lakše protivnike nego što je nama bio Mornar, koji je po sastavu jedna od najkvalitetnijih ekipa u ligi.

Imali su mnogo problema sa povredama, a protiv nas se pokazalo koliko im je Pulen nedostajao zbog povrede i kakav je to igrač – rekao je Milojević.

dnost domaćeg terena. Međutim, ne treba pričati ni o finalu, treba prvo proći polufinale, sve ekipe su kvalitetne i nikome neće biti lako da uđe u finale.

Treba ići korak po korak - zaključio je Milojević. S. JONČIĆ pet asistencija. Prvi je ruki koji je imao skor pet u makar četiri statističke kategorije još od Lebrona Džejmsa 2003. godine. Trojke je ipak očajno šutirao na ovom meču (8-0).

Bučer je predvodio Toronto sa 31 poenom uz 12 skokova, Trent je dodao 23. Dort je bio najbolji za Oklahomu Siti sa 29 poena.

Los Anđeles Klipersi zaslužili su 40. trijumf sezone uz 19 poraza. Kalifornijska ekipa pobijedila je Minesotu na svom terenu 124:105. Džordž je ubacio 23, a Lenard 15 poena, 11 skokova i osam asistencija u prvom meču nakon dužeg oporavka i propuštene četiri utakmice.

Klipersi se i dalje nadaju borbi za vrh Zapadne konferencije, sada imaju skor 40-19, isti broj pobjeda, ali čak tri poraza više od drugoplasiranog Finiksa.

R. A.

PODGORICA - Pobjedom protiv Budućnost Volija (100:92), košarkaši Mornara uhvatili su posljednji voz u borbi za plej-of, koji je u januaru izgledao više nego izvjestan, a daleko nakon tri poraza u nizu (Partizan, FMP, Cedevita Olimpija).

A nakon prve četvrtine meča u „Topolici“, u kojoj su Podgoričani vrlo brzo stekli 13 poena prednosti (31:18), izgledalo je da su Mornaru, definitivno, potonule sve lađe. Međutim, druga četvrtina je odredila tok meča, a u njoj su domaći košarkaši upisali čak 37 poena, od čega 27 iza perimetra, jer su pogodili nestvarnih devet trojki iz 11 pokušaja.

Od trenutka kada su prvi put poveli (51:50), na 70-ak sekundi prije poluvremena, Barani, predvođeni sjajnim Džejkobom Pulenom (32 poena), do kraja meča više nijesu ispuštali prednost koja je dostizala i 17 poena (92:75)...

- Malo ko se nadao da ćemo se, poslije minusa od 13 poena i 31 postignutog poena Budućnosti u prvoj četvrtini, tako vratiti u igru. Međutim, uspjeli smo. Odigrali smo našu prepoznatljivu košarku. Taj šuterski repertoar kad proradi, onda smo zaista opasna ekipa - kaže trener Mornara Mihailo Pavićević.

Da bi se našli u plej-ofu, Barani idućeg utorka u Laktašima moraju da savladaju Igokeu.

Teži put je da se nadaju da će Cedevita Olimpija da izgubi obje preostale utakmice, protiv Cibone u gostima (meč je večeras u 20.30 sati) i Mege kod kuće.

- Eto, u posljednjem kolu će dva prijateljska kluba igrati

za prolaz u plej-of, to je sport.

Viteštvo je najljepša stvar koja može da se desi, čitao sam svakakve budalaštine o puštanju utakmica. Sjećate li se braće Čarlton, brat je izbacio brata iz lige, mi ovo shvatamo kao viteštvo - dodao je Pavićević.

Mornar je protiv Budućnosti podsjetio na partije koje je pružao do pred kraj januara, kada je Pavićević najavio bitku za prvo mjesto u ABA ligi.

- I sada stojim iza te izjave od prije tri mjeseca. I tvrdim, da Mornar nije bio baksuz da ostane bez Pulena i Vajtheda, budite sigurni da bi već sada bio prvi na kraju regularnog dijela. To sam tada govorio na osnovu igre svog tima i kompletne atmosfere i upoređujući nas sa drugim ekipama. Isto sam tako priznao poslije povrede dvojice najboljih igrača da to više nije

Crnogorska košarkašica igraće finale plej-ofa Njemačke

Milica vodila Osnabrik rezultata u posljednje 2 PODGORICA - Crnogorska košarkašica Milica Ćuić igraće finale plej-ofa Njemačke. Za Osnabrik, u kojem igra već pet godina, to je najbolji rezultat u posljednje 23 godine, jer je ovaj klub posljednji put igrao za trofej još 1998. godine.

Zanimljivo je da je Osnabrik bio u Drugoj ligi kada je stigla u ovaj klub u sezoni 2016/2017.

- Saša Ćuić, moj muž, je u to vrijeme igrao košarku u Drugoj njemačkoj ligi, sat vremena je bio udaljen od moga grada. Upoznali smo se sasvim slučajno, te nakon kratkog vremena počeli smo zajedno da živimo u Osnabriku. Saša se pridružio klubu kao savjetnik i pomoćni trener u sezoni 2018/2019, i krajem te sezone postignuti su veliki uspjesi,

plasman na finalni turnir Kupa i priželjkivani ulazak u Bundesligu - prisjeća se Ćuić.

Nakon brojnih pauza u aprilu 2020. vratila košarci.

- Prvo sam imala peh da sam doživjela povredu prednjih ukrštenih ligamenata, tako da sam morala na operaciju, a nakon toga i rođenja djeteta u aprilu 2020. godine, vratila sam se na svoju poziciju, jednog od ključnih igrača Osnabrika - objašnjava crnogorska internacionalka, koja je trebala u posljednjoj akciji reprezentacije da se vrati u nacionalni tim, ali je doživjela povredu šake.

Njen suprug sada je prvi kormilar tima, tako da zajedno žele da ispišu istoriju Osnabrika.

- U međuvremenu, Saša je postao sportski direktor i glav-

Utorak, 20. april 2021.

Arena

Košarka

23

vić optimista nakon pobjede protiv Budućnost m treba pobjeda protiv Igokee u Laktašima

oradi šuterski r, opasni smo Mornarova najbolja četvrtina u sezoni

2.

put je Mornar ubacio 14 trojki na jednom meču, nakon što je isto uradio u gostima protiv Cibone. Barani su više trojki u sezoni – 15, ubacili kod kuće protiv Cibone i Borca

ista ekipa. Vidite šta za nas znači povratak Pulena na nivo na kojem je bio. Uz njega se razigraju i ostali, to su te uloge vođa timova. Pa Lejkersi bez Lebrona (Džejmsa) ne mogu nikoga da dobiju. Ta moja izjava da idemo na prvo mjesto nije bilo nikakvo hvalisanje, već čvrsto ubjeđenje da ćemo se sa takvom igrom boriti za prvo mjesto.

Protiv Budućnosti nije bilo Ajzee Vajtheda, za koga je Pavićević pred meč rekao da je završio sezonu zbog povrede.

Međutim, situacije sa povredama u Mornaru se mijenjaju iz časa u čas, pa ne bi začudilo da

američki bek bude u sastavu protiv Igokee.

- Više neću komentarisati ničiju povredu. Pulenu je pauza trebalo da traje tri do pet sedmica, pa je počeo da trenira poslije 11. i ne pitajte me kako. Za noć smo ga oporavili.

Otišao je u Beograd sa nama protiv FMP-a kao turista, sa otečenim koljenom, i desilo se što se desilo, za veče je čovjek ozdravio. Vajthed je povrijedio drugo rame, a on igra rizično, ulazi u kontakte, ne štedi se i imao je nesreću da padne direktno na rame. Rečeno mi je odmah da je završio sezonu, to sam i prenio. Poslije su mi

Mornar je u drugoj četvrtini protiv Budućnosti ubacio ove sezone rekordnih 37 poena za jedan kvartal.

Prije meča sa Podgoričanima, ekipa Mihaila Pavićevića je u ABA ligi četiri puta upisala 30 i više poena u jednoj četvrtini - po 33 u prvoj četvrtini u pobjedi u gostima protiv Cedevita Olimpije (93:88), odnosno u drugom kvartalu u trijumfu kod kuće protiv Splita (81:71). Barani su u posljednjoj četvrtini pobjede kod kuće protiv Cibone (109:68) upisali 31 poen, a 30 poena su uknjižili u trećoj četvrtini pobjede u gostima protiv Splita (95:87).

U „Morači“ počeli četvrtfinalni mečevi plej-ofa ABA 2 lige

Borcu prva runda, Podgorica mora da juri ,,plus pet“ Borac Podgorica

stigle informacije da on možda može da igra. Ja sam trener, prepuštam sve medicinskoj ekipi, da ne trčim ja pred rudu.

Za sad je van ekipe, ništa drugo ne mogu da vam kažem.

Ono što je sigurno jeste da je centar Džoni Hamilton okončao misiju u Baru.

- To je završena priča. To je vid apsolutnog neprofesionalizma. Pred utakmicu sezone se izgubio da ne znamo ni gdje je, ni što je. Ne javlja se nikome.

Tek se javio i počeo da glumi dobrog momka kada je čuo da je suspendovan. Ali ponavljan, to je završena priča - zaključio je Pavićević.

S. J. Milica Ćuić

ni trener kluba. Plasmani u plej-of i sportski uspjesi kulminirali su sa ovogodišnjim trećim mjestom u njemačkom Kupu i plasmanom u finale njemačkog prvenstva, što je ovaj klub posljednji put ostvario 1998. godine - ističe Milica.

U jednoj jako rijetkoj situaciji, oboje su se kao stranci zadržali u ,,vukovima“ već pet godina i više se na smatraju strancima na ,,privremenom“ radu.

- Mislim da smo klubu donijeli određeni, crnogorski stil i način rada na koji smo bili navikli na našim prostorima i da se to vidi kroz napredak i rezultate posljednjih nekoliko sezona. Iako se u ovome poslu nikad ne zna što nosi budućnost, nadam se da ćemo nastaviti sa pozitivnim rezultatima - naglasila je Milica Ćuić.

R. P.

PHILIP DAUWER

do najboljeg 23 godine

90 86

PODGORICA – Dvorana: „Morača“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Arsenijević, Stefanović, Ćalić.

Rezultat po četvrtinama: 20:19, 27:23, 13:25, 30:19.

BORAC: Dejvis 11 (2-2), Knežević 14 (6-5), Simeunović 20 (6-3), Marković, Radukić 9 (4-4), Leso 16 (1-1), Kočić 2, Đumić 4, Ljuboja, Tanasković 11 (4-4), Reljić, Janković 3.

PODGORICA: Bulajić, Mićović, Titić 6 (2-2), Tmušić 7 (2-2), Tomašević 18 (8-6), Musić 12 (2-0), Kovačević 5, Koprivica 19 (4-2), Čarapić 7 (3-1), Vučinić, Kartalović, Robinson 12.

Borac je dobio prvo poluvrijeme protiv Podgorice, u prvom od dva meča četvrtfinala plej-ofa ABA2 lige – na finalnom turniru u „Morači“, ekipa Zorana Kašćelana je poražena 90:86, pa će u četvrtak, ponovo u podne, morati da slavi sa pet razlike kako bi eliminisala tim iz Banjaluke i izborila plasman u polufinale.

Protiv tima od kojeg je ubjedljivo izgubila u ligaškom dijelu (98:78), Podgorica je bila ravnopravan rival, a bila je i blizu pobjede.

Nakon izjednačene prve četvrtine, Borac je u 13. minutu uspio prvi put da stigne do dvocifrene razlike (32:22), dok je nakon trojke Kneževića tim iz Banjaluke u 18. minutu imao i „plus 11“ (44:33).

Međutim, Podgorica se nije predavala i nakon dva penala Tmušića je u 23. minutu preokrenula (48:47), a onda je do kraja treće četvrtine stigla i do prednosti od 67:60. Podgorica je prednost od šest poena održavala do šest minuta prije kraja (77:71), ali je Borac serijom 10:0 preokrenuo na 81:77, i tu razliku je sačuvao do kraja...

- Kako je takmičenje specifično, i kako je ovo samo jedno poluvrijeme od dvije utakmice koje igramo protiv Borca, čestitam rivalu na, ipak, bolje odigranoj prvoj polovini. Kao što smo očekivali, odlučivaće nijanse. Obje ekipe su u

Studentski centar danas protiv Slobode Na parket dvorane „Morača“ danas će i domaćin završnog turnira, te prvoplasirana ekipa ligaškog dijela, Studentski centar. Izabranici Nenada Trajkovića će u prvom meču četvrtfinala, od 16 sati, igrati protiv Slobode iz Užica.

- Naša očekivanja su da idemo do kraja, da pokušamo da osvojimo. Ostvareno prvo mjesto pred plej-of nam je dalo za pravo i da organizujemo ovo završno takmičenje u Podgorici, tako da ćemo mi pokušati da idemo do prvog mjesta. Prvi cilj i korak je da idemo meč po meč. A prvi je protiv Slobode, koja je nezgodan protivnik. Usmjereni smo na to – rekao je centar „studenata“ Filip Barović.

Barović je upozorio na taktičku raznovrsnost Slobode.

- Zavisiće u meču mnogo i od toga kakvu taktiku oni spreme za ovaj meč. U našem prvom duelu tokom sezone su dosta preuzimali u odbrani. Da li će opet, mi to ne znamo.

U toku meča ćemo se prilagoditi kako to bude bilo. Imamo širinu opcija u rosteru, dobru ekipu. Zadovoljni smo kako izgledamo na terenu. Ako nastupimo agresivno i spremni da se svi ,,potrošimo“, mislim da bi to trebalo da bude dobro - dodao je Barović. meč ušle sa velikom željom, a Borac je sa samo malo više iskustva i individualnog kvaliteta napravio neznatnu razliku. Pred nama je još 40 minuta, imamo i dva dana da se pripremimo još bolje, i vjerujem da nas i u srijedu očekuje neizvjestan duel – rekao je trener Podgorice Zoran Kašćelan.

Miloš Koprivica je ubacio 19 poena za Podgoricu, Vladimir Tomašević 18, uz devet skokova. Dvocifren učinak imali su Novak Musić i Džaston Robinson sa po 12 poena. Ognjen Čarapić je upisao 11 asistencija i sedam poena.

Najefikasniji igrač meča bio je Đorđe Simeunović iz Borca

sa 20 poena, Draško Knežević je dodao 14.

- Interesantno je kada poluvrijeme u košarci traje 40 minuta. Na ovo treba da se naviknemo, jako je interesantno. Meč je bio odličan, drago mi je kad sam akter ovako interesantnih i kvalitetnih utakmica. Očekujem da će tako biti i u drugom meču. Želim da se zahvalim domaćinu na odličnoj organizaciji, koliko vidim to će sigurno biti dobro – rekao je Dragan Nikolić, trener Borca.

U drugom meču jučerašnjeg programa, Zlatibor je bio bolji od Sparsa, koje vodi Miodrag Kadija, sa 82:79. Pobjednici ovih četvrtfinalnih parova igraće u polufinalu.

S. J.

Arena

Fudbal

Utorak, 20. april 2021.

POČEO RAT ZA FUDBAL Superligu, Uefa naja

Florentino Peres

Stvorili sir otuđuju Aleksander Čeferin

PODGORICA - Fudbal sa dušom, fudbal koji ruši predrasude, fudbal koji ispunjava snove ,,malima“ da mogu (do)stići ,,velike“, fudbal koji daje šansu svima - od juče zvanično ne postoji.

Dvanaest evropskih velikana formiralo je takmičenje odvojeno od Uefe, Superligu.

- Dvanaest najvažnijih evropskih klubova postiglo je dogovor o pokretanju novog takmičenja - Superlige, kojim će upravljati klubovi osnivači.

Milan, Arsenal, Atletiko Madrid, Čelzi, Barselona, Inter, Juventus, Liverpul, Mančester junajted, Mančester siti, Real Madrid i Totenhem su se ujedinili kao osnivači, a biće pozvana još tri kluba da se priključe prije inauguralne sezone koja će početi što je prije moguće - navodi se u zajedničkom saopštenju 12 klubova osnivača.

Klubovi ,,odmetnici“ na takav potez su se odlučili, naravno, zbog novca.

Američka investiciona banka ,,JP Morgan“ stoji iza projekta čije je formiranje uzdrmalo fudbalski svijet.

Spekuliše se da početni kapital novog takmičenja iznosi čak pet milijardi eura, te da bi dolaskom novih sponzora mogao da dođe do cifre od sedam milijardi.

Zbog čega ,,eliti“ nije više zanimljiva Uefa? Zato što kroz Ligu šampiona nudi tri i po puta manje novca.

Navodno, klubovi učesnici Superlige u startu bi trebalo da dobiju po 350 miliona eura, dok Uefa za osvajanje Lige

Glas razuma ALEKS FERGUSON (legendarni trener Mančester junajteda): Ovim se briše 70 godina istorije fudbala. Bio sam trener Aberdina, malog provincijskog kluba iz Škotske, osvojili smo Kup pobjednika kupova, to je za nas bio kao osvajanje Mont Everesta. Tokom mog perioda u Junajtedu, igrali smo u četiri finala Lige šampiona i to su uvijek bili posebni dani. Ovo je pogrešno.

GERI NEVIL (nekadašnji kapiten Junajteda): Ovo je sramotno. Navijač sam Junajteda 40 godina, ali zgrožen sam. Gadi mi se odluka Junajteda i Liverpula. Liverpul je klub naroda, klub navijača... Junajted su stvorili radnici, a sada taj klub želi otići u ligu iz koje ne može da ispadne. To je sramotno. Ovo je kriminalno djelo protiv fudbala.

LUKAS PODOLSKI (bivši igrač Arsenala i Intera): Super iga je uvreda za fudbal. Fudbal je sreća, sloboda, strast, navijači... Fudbal je za svakoga.

Projekat Superlige je odvratan i razočaran sam što je klub za koji sam igrao u toj priči.

Moramo da se borimo protiv ovoga.

LUIS FIGO (bivši igrač Barselone, Real Madrida i Intera): šampiona daje 120 miliona eura, u zavisnosti od učinka.

Osvajač Superlige mogao bi da inkasira oko 400 miliona eura.

Takođe, osnivači novog takmičenja tvrde da će njihova pomoć manjim klubovima biti mnogo veća nego ona koju dodjeljuje Uefa na ime ,,solidarnosti“. Za tu namjenu predviđeno je 10 miliona eura, šest više nego što Evropska fudbalska unija uplaćuje preko nacionalnih saveza.

- Fudbal je jedini sport u svijetu

Navijači protiv Fudbalski navijači širom Evrope digli su glas protiv formiranja Superlige.

Navijačka grupa Liverpula ,,Spirit of Shankly“ navela je da je zgrožena odlukom Fenway Sports Group (FSG) iz SAD u čijem se vlasništvu nalazi njihov klub.

- FSG je ignorisao navijače u njihovoj neumornoj i pohlepnoj potrazi za novcem. Fudbal je naš, a ne njihov. Naš fudbalski klub je naš, nije njihov - naveli su navijači Liverpula u saopštenju.

Navijači Čelzija poručili su da je potez uprave neoprostiv.

- Navijači fudbala širom svijeta doživjeli su krajnju izdaju. Ovaj potez je neoprostiv.

Oštra je bila i reakcija ,,fanova“ Arsenala.

- Ovaj potez doživljavamo kao smrt Arsenala kao sportske institucije - istakle su pristalice ,,tobdžija“, dok su navijači Mančester sitija istakli da se mora poštovati tradicija.

Klubovi osnivači Superlige - Milan, Arsena Juventus, Liverpul, Mančester junajted, Manč investiciona banka ,,JP Morgan“ stoji iza projekt

Ova takozvana Superliga je sve samo ne Super. Ovaj pohlepni i sebični potez predstavljao bi katastrofu za klubove na lokalnom nivou, za ženski fudbal i širu fudbalsku zajednicu, i sve to samo kako bi poslužio sebičnim vlasnicima, koji su davno prestali da brinu o svojim navijačima, potpuno zanemarujući sportske zasluge. Tragično.

MESUT OZIL (doskorašnji fudbaler Arsenala): Klinci odrastaju maštajući o osvajanju Lige šampiona i Svjetskog prvenstva, a ne tamo neke Superlige. Uživanje u velikim utakmicama je zbog toga što se one igraju jednom ili dvaput godišnje, a ne svake sedmice. Stvarno mi je, kao i svim fudbalskim navijačima, teško da razumijem ovakvu odluku.

BORIS DŽONSON (premijer Velike Britanije): Uradićemo sve što možemo, u saradnji sa fudbalskim vlastima, da ova ideja ne opstane u formi u kojoj je predstavljena. Mislim da ovo nije dobra vijest za navijače, mislim da ovo nije dobra vijest za fudbal u našoj zemlji.

Ovi klubovi jesu veliki globalni brendovi, ali nijesu samo to. To su klubovi koje su istorijski osnovali gradovi, lokalne zajednice. Moraju da imaju vezu sa navijačima, sa ljudima iz svoje zajednice. Izuzetno je važno da se neke stvari ne promijene.

sa više od četiri milijarde navijača i naša odgovornost kao velikih klubova je da odgovorimo njihovim željama - izjavio je Florentino Peres, predsjednik Real Madrida i prvi čovjek Superlige.

- Pomagaćemo fudbal na svim nivoima i staviti ga na pravo mjesto u svijetu.

I predsjednik Juventusa Andrea Anjeli danonoćno je osluškivao glas zaljubljenika u fudbal.

- Naših 12 klubova osnivača predstavlja milijarde navijača Protest navijača Liverpula

- Oni koji odlučuju u našem klubu ne poštuju tradiciju. Odlučni smo da se borimo protiv Superlige.

Slično razmišljaju i pristalice Junajteda.

- Prijedlozi o Superligi su potpuno neprihvatljivi za nas. To takmičenje ide protiv svega onoga što fudbal treba da predstavlja i za šta treba da se zalaže klub sa tradicijom i veličinom Mančester junajteda.

širom planete. Ovih 12 klubova ima zajedno 99 trofeja. Došli smo zajedno do ovog kritičnog momenta.

Srećan je i suvlasnik Mančester junajteda, Džoel Glejzer, koji je uz Anjelija jedan od dva potpredsjednika Super lige.

- Ovo će otvoriti novo poglavlje za evropski fudbal, osigurati takmičenje svjetske klase, povećati finansijsku podršku za fudbalsku piramidu - objasnio je Glejzer.

Osim 12 navedenih i tri nepoznata kluba osnivača, još pet klubova bi se kvalifikovalo za Superligu na osnovu rezultata u nacionalnim prvenstvima uoči premijerne sezone, s tim što nije navedeno iz kojih bi država bili.

Utakmice bi se igrale tokom sedmice, a timovi bi vikendom nastupali u svojim nacionalnim prvenstvima. Sezona bi počinjala u avgustu i timovi bi bili podijeljeni u dvije grupe po 10 timova.

Svaka ekipa bi s ostalim timovima iz grupe igrala kod kuće i u gostima, nakon čega bi po tri najbolje izborile četvrtfinale. Njima bi se kroz doigravanje između četvrtoplasiranih i petoplasiranih priključile još dvije.

U četvrtfinalu i polufinalu bi klubovi igrali po utakmicu kod kuće i u gostima, dok je u finalu

TWITTER

THE SCOTSMAN

24

zamišljen jedan susret na neutralnom terenu.

ŽESTOK ODGOVOR UEFE Na jučerašnjem sastanku Uefe jednoglasno je izabran novi format Lige šampiona, takmičenja koje po svemu sudeći više neće biti privlačno.

Promjena bi trebalo da nastupi od 2024. godine, a najvažnije je da će se broj učesnika povećati sa 32 na 36.

Ukida se format osam grupa od po četiri tima i prelazi na zajedničku ligu.

Međutim, neće igrati svako sa svakim. U prvoj fazi svi timovi bi odigrali po 10 utakmica (pet kod kuće, pet na strani), a na žrijebu bi klubovi bili podijeljeni u šešire koji određuju i s kim igraju.

U prvom šeširu bili bi šampioni iz prethodne sezone, a naredna tri bi se određivala na osnovu Uefa koeficijenta.

Timovi iz prvog šešira igrali bi dva meča protiv timova iz prvog šešira, tri protiv timova

iz drugog, tri protiv timova iz trećeg i dva protiv timova iz četvrtog.

Time bi ,,bogataši“ imali što manji broj mečeva sa ,,siromašnijima“.

U nokaut rundu proći će prvih osam na tabeli, a timovi rangirani od devetog do 24. mjesta igrali bi potom dvomeč koji bi odredio preostale učesnike osmine finala.

Oni koji izgube prelazili bi u Ligu Evrope, dok timovi od 25. do 36. mjesta ne nastavljaju nastup u Evropi.

Liga šampiona će se ubuduće igrati tri dana sedmično - utorak, srijeda i četvrtak - čime bi bio povećan i fond za televizijska prava, kako bi se ugodilo ,,eliti“, koja je ipak pronašla isplativiji model.

Od septembra do decembra planirano je 180 utakmica umjesto 96 u grupnoj rundi Lige šampiona.

Ukupno, igralo bi se 100 mečeva više nego ranije, a do titule

Arena

Utorak, 20. april 2021.

Fudbal

25

L: ,,Elitni“ klubovi pokreću avila oštre sankcije

iromašni, u bogati

al, Atletiko Madrid, Čelzi, Barselona, Inter, čester siti, Real Madrid i Totenhem. Američka ta čije je formiranje uzdrmalo fudbalski svijet

SAVIĆEVIĆ: FSCG podržava Uefu Fudbalski savez Crne Gore u potpunosti podržava odluke Evropske fudbalske asocijacije (UEFA), Svjetske fudbalske federacije (FIFA), nacionalnih saveza i nacionalnih liga koji su odlučni u stavu da za Superligu nema mjesta u evropskom fudbalu, saopšteno je iz FSCG. - Fudbal je od svog nastanka bio igra za sve, za male i velike, slabije i jače, siromašne i bogate. Fudbal je igra koja svima pruža iste šanse za dokazivanje, bez obzira na sve naše različitosti. Uprkos svim različitostima fudbalska zajednica je uvijek bila složna, njegujući solidarnost kao jednu od ključnih vrijednosti fudbala koji poznajemo.

Zahvaljujući zajedničkim naporima svih nas - FIFA, konfederacija, nacionalnih

je neophodno odigrati od 17 do 19 mečeva, dok je danas to 13.

Najjače lige svijeta ostale bi na četiri direktna učesnika.

Takođe, dva tima koja su najbolje rangirana po Uefa koeficijentu, a koja nijesu obezbijedila učešće u Ligi šampiona već Ligi Evrope ili Konferencijskoj ligi, obezbijediće direktan plasman u novu Ligu šampiona.

Tako bi se zaštitili ,,elitni“ klubovi, pa bi npr. Real Madrid bio u Ligi šampiona i da završi peti u španskoj La Ligi.

Dodatno treće direktno mjesto u Ligi šampiona dobiće i peta najbolja liga Evrope, a to je u ovom trenutku Francuska, pa bi oni takođe mogli da imaju ukupno četiri predstavnika u prvoj rundi jer će u tom slučaju četvrtoplasirani igrati kvalifikacije za Ligu šampiona.

Ipak, sve ove promjene i najave djeluju prilično nebitno i besmisleno nakon čvrstog stave bogatih klubova da će pokrenuti svoje ,,zatvore-

no“ takmičenje.

Odgovor Uefe biće žestok, najavio je predsjednik Aleksander Čeferin.

- Uefa i fudbalski svijet su ujedinjeni protiv ove užasne odluke, koju je donijelo nekoliko klubova vodeći se pohlepom - kazao je Čeferin.

- Bio sam advokat ratnim zločincima i to godinama, ovako nešto nikada nijesam vidio.

Slovenac je posebno razočaran gestom Andree Anjelija, predsjednika Juventusa, sa kojim je imao prijateljski odnos.

- Čuli smo se u subotu u 15 sati, rekao mi je da su to glasine.

Zatim je isključio telefon... Pohlepa je jedino što te ljude spaja - naveo je Čeferin i poručio.

- Igrači koju nastupaju u Superligi neće moći da učestvuju na evropskim i svjetskim prvenstvima. Neće moći da igraju za svoje zemlje.

To bi značilo da Stefan Savić od septembra, kada se nastavljaju kvalifikacije za Svjetsko

prvenstvo, ne bi mogao da igra za reprezentaciju Crne Gore. Čeferin je dodao da osnivači Superlige ne razmišljaju o dobrobiti fudbala.

- Uefa distribuira 90 odsto zarade fudbalskoj zajednici. Za nas fudbal nije samo pitanje novca, za Superligu jeste. Ovo je interes desetak ljudi, prljavih ljudi. Za njih ne postoji fudbal, već samo novac. Hvala cijeloj fudbalskoj porodici, hvala svim klubovima, osim ovih 12, hvala vladama evropskih zemalja... Ova ideja je šamar svima koji vole fudbal. Nećemo im dozvoliti da unište naš sport - kazao je Čeferin.

BITKA ZA MOĆ Fudbalski rat je buknuo jer su iz Superlige poručili da neće dozvoliti Uefi da ih zaustavi u naumu da pokrenu privatno takmičenje.

- Vaša zvanična saopštenja su nas primorala da preduzmemo zaštitne korake kako bismo se osigurali od takve neželjene reakcije koja ne samo da ugrožava naša sredstva, već bi bila i nezakonita. Iz tog razloga podnijet je zahtjev relevatnim sudovima kako bi se obezbijedilo neometano uspostavljanje i funkcionisanje takmičenja u skladu sa važećim zakonima navodi se u pismu upućenom Čeferini i predsjedniku Fife Đaniju Infantinu.

- Naša je dužnost, kao članova

saveza, liga, klubova, igrača, službenih lica i navijača stvara se sistem i uslovi za bavljenje fudbalom širom svijeta u kojima će svi imati jednaku priliku za uspjehom i sistem u kojem će svi imati odbora SL, da obezbijedimo da se preduzmu sve razumne radnje radi zaštite naših interesa, s obzirom na nenadoknadivu štetu koju bismo pretrpjeli ako bismo iz bilo kog razloga bili lišeni prilike da odmah formiramo takmičenje i raspodijelimo prihod od bespovratnih sredstava. Superliga će se igrati zajedno sa postojećim domaćim ligaškim i kup takmičenjima, koja su ključni dio takmičarskog tkiva evropskog fudbala. Ne težimo da zamijenimo Uefinu Ligu šampiona ili Ligu Evrope, već da se takmičimo i postojimo zajedno sa tim turnirima - navodi se u pismu Superlige.

mogućnost da kroz takmičenja na nacionalnom nivou ostvare san i osvoje jedan od trofeja na kontinentalnom ili interkontinentalnom nivou.

Izdvajanje pojedinaca i odustajanje od zajedničke borbe

predstavlja izraz pohlepe i želje za ostvarenjem što većeg profita kao glavne motivacije za bavljenje sportom. Zbog toga je stvaranje zatvorene lige projekat protiv kojeg se kompletna fudbalska zajednica mora boriti zarad očuvanja vrijednosti koje smo godinama zajednički stvarali. Rukovodstvo FIFA i Uefe imaju punu podršku Fudbalskog saveza Crne Gore i moju ličnu u svim daljim koracima usmjerenim ka onemogućavanju pokretanja projekta koji nije zasnovan na suštinskim vrijednostima fudbala kao najpopularnijeg sporta na svijetu - rekao je Savićević.

Navodi se da će Fudbalski savez Crne Gore pružiti svu neophodnu podršku FIFA i Uefi u borbi za očuvanje kontinentalnih i interkontinentalnih takmičenja u aktuelnom formatu.

Njemci i PSŽ rekli ,,ne“ Njemački velikani Borusija Dortmund i Bajern Minhen neće biti dio Superlige.

- Fudbalski klub Bajern nije učestvovao u stvaranju Superlige. Uvjereni smo da trenutna dinamika u fudbalu garantuje ozbiljnu osnovu. Bajern podržava reformu Lige šampiona jer vjerujemo da je to pravi korak za razvoj evropskog fudbala.

Izmijenjena preliminarna runda će doprinijeti stvaranju veće tenzije i emocionalnosti u takmičenju - izjavio je izvršni direktor Bajerna Karl Hajnc Rumenige.

Uefi je vjeran ostao i Pari Sen Žermen, najviše jer je njegov vlasnik Naser Al-Kelaifi član Uefinih organa, a u pitanju je i interes jer je Katar, odakle se finansiraju ,,sveci“, domaćin narednog Mundijala.

Moguće je čak da PSŽ bude proglašen novim šampionom Evrope ukoliko Real Madrid, Siti i Čelzi - ,,odmetnici“ u Superligu - budu izbačeni iz Lige šampiona.

U Superligu ne žele ni RB Lajpcig, Lion, kao ni Porto...

UMIRANJE FUDBALA Odluka bogatih da formiraju takmičenje samo za svoj džep i merak nije nikakvo iznenađenje.

U vremenima kada vladaju pohlepa i halapljivost, kada je sve veći jaz između bogatih i siromašnih, velikih i malih, Superliga dolazi samo kao potvrda tako nakaradnog sistema vrijednosti.

Jer, što bi jedna Barselona ili Mančester junajted gostovali u ,,tamo nekom“ Bukureštu, Sofiji, Zagrebu, Budimpešti, Beogradu ili u Kijevu, Istanbulu, Kopenhagenu, Sankt Peterburgu?

Zašto bi se ,,mučili“ da igraju sa nekim ko ima mnogo manji budžet, zašto bi u domaćim prvenstvima rizikovali da

zbog loše sezone ostanu bez najjačeg evropskog takmičenja, zašto bi priuštili spektakl ,,sirotinji“ da gleda kako se njihovi ,,mali“ klubovi bore sa ,,velikim ribama“ i ponekad ih ,,zakinu“, zašto bi poštovali suštinu postojanja sporta...?

Zašto - kad mogu da naprave zabavu za odabrane, da ne haju za ,,obične smrtnike“ i da pritom ,,vrte“ milijarde eura.

Fudbal je igra koju su stvorili ,,obični“ ljudi, sport koji je bio dostupan svima, koji je postao ,,najvažnija sporedna stvar na svijetu“ ne zato što je gospodi u foteljama donosio milionski profit, već zato što je mogao da se i igra ,,krpenjačom“

na betonu, u blatu, u prašini, na snijegu... I zato što je kao takav činio srećnima ljude svih rasa, vjera, nacija, statusnog položaja...

Takav fudbal umire, gasi se i pravi se podjela slična onoj u košarci gdje Svjetska federacija (FIBA) nema nikakve ingerencije nad najjačim klupskim takmičenjima, a reprezentacije su toliko obesmišljene da ne igraju najbolji, već oni kojima klubovi dozvole da se odazovu.

Fudbal nije košarka, Uefa i FIFA nijesu FIBA, ali moć je u novcu, a ne u tradiciji. Čini se da je rat za fudbal počeo, ali vrlo moguće da je već izguNeđeljko KOSTIĆ bljen...

26

Arena

Fudbal

Utorak, 20. april 2021.

Jezero vezalo dvije male/velike pobjede, Milija Savović optimista pred duel sa Titogradom u Beranama

Neka i treći put bude 1:0 za nas Danas Kongres UEFA

Savićeviću mjesto u Savjetu FIFA PODGORICA - Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević jedan je od kandidata za predstavnika UEFA u Savjetu FIFA tokom naredne četiri godine.

Prvi čovjek naše kuće fudbala je u prethodnom četvorogodišnjem mandatu bio član Savjeta FIFA. Redovni, 45. kongres Evropske fudbalske asocijacije održaće se danas u švajcarskom Montroju, sa početkom u 10 časova.

Na dnevnom redu naći će se pet tačaka. Sastanak će početi izborom članova Izvršnog odbora UEFA i evropskih

predstavnika u Savjetu FIFA. Uslijediće - potvrda imenovanja dva predstavnika Evropske klupske asocijacije (ECA) i jednog predstavnika Evropskih liga (EL) kao članova Izvršnog odbora UEFA, te usvajanje finansijskog izvještaja za 2019/20. godinu i budžeta za sezonu 2020/21.

Planirano je usvajanje amandmana Statuta UEFA, a na kraju potvrda imenovanja novih članova organa UEFA. Sjednica Izvršnog odbora UEFA, u čijem radu učestvuje Savićević, održana je juče.

Savićević je u Švajcarsku otputovao u društvu generalnog sekretara FSCG Momira Đurđevca. D. K.

PODGORICA - Dvije vezane pobjede odmah su popravile šanse Jezera da riješi prvoligaški status bez baraža.

Plavljani su uzeli mjeru ekipama koje jure Evropu - Zeti i Dečiću, a to bi mogao da bude nagovještaj uspješnog završetka sezone.

Izabranici Milije Savovića trenutno su na pet bodova od luke spasa, s tim što imaju utakmicu manje od direktnog konkurenta - Iskre.

Zaostatak bi mogli da smanje već u srijedu kada će u Beranama ugostiti pretposljednji Titograd u zaostalom meču 24. kola Telekom 1. CFL. - Dobar trenutak za nas.

Mnogo znači to što smo povezali dvije pobjede. Konačno nam se sve sklopilo. Imali smo sve igrače na raspolaganju, zimska pojačanja su spremna i na terenu smo pokazali ono čemu težimo ovog proljeća.

Došao je taj kvalitet više, odigrali smo na rezultat, znali da sačuvamo prednost, a nagrada je stigla u vidu šest bodova

iz mečeva sa ekipama koje imaju visoke ambicije. Moramo da budemo zadovoljni, ali i svjesni da još ništa nijesmo završili. Dva uzastopna trijumfa dobiće na značaju samo ako nastavimo u ovom ritmu - rekao je Savović, koji nastavlja: - Pred nama je meč sa ekipom koja je jedno mjesto ispod

nas. To će biti možda i najteži izazov do sada. Titograd je u komplikovanijoj situaciji jer iza sebe treba da zadrži posljednjeplasirani Petrovac, dok se mi nadamo bijegu iz zone baraža. Ulog je veliki sa obje strane, ali vjerujem da ćemo na kraju biti uspješniji.

Vezali smo dva puta po 1:0, a nemamo ništa protiv da tako

bude i u srijedu - ističe kormilar Plavljana.

U derbiju začelja nema kalkulacija. Oba tima idu na pobjedu.

- Ulazimo u finiš sezone, bitan je svaki bod, greške moraju da se svedu na minimum. U međusobnoj utakmici Titograda i nas pobjeda je imperativ sa obje strane. To ne mijenja činjenica da oni, kao ni mi, ne možemo da izvedemo najbolju postavu. Opterećeni smo kartonima, ali i pored toga računam da imamo snage da spojimo tri pobjede - ističe Savović, koji će sastaviti ekipu bez Dreškovića i Đurkovića (kartoni), a sve su prilike i povrijeđenog Dedića.

Jezero će u završnici prvenstva igrati sa rivalima iz donjeg doma, ali i gostovati Sutjesci i Budućnosti.

Raspored, međutim, nije nešto što mladi stručnjak gleda previše.

- Ovo je liga u kojoj raspored ne igra neku pretjerano bitnu ulogu. Svako svakog može da pobijedi, a to smo vidjeli nedavno - mi smo bili bolji od Zete i Dečića, dok su recimo Zeta i Podgorica kao gosti savladali Budućnost. Razmišljamo od meča do meča. Tako se i spremamo. Sada je ključno da izvučemo maksimim iz meča sa Titogradom, a onda ćemo praviti strategiju za duel sa Sutjeskom kraj Bistrice.

Primarni cilj je da ostanemo u ligi, a najbolje bi bilo da to uradimo bez doigravanja zaključio je Savović.

D. K.

Superligaši papreno platili raskide ugovora sa slavnim Portugalcem

Murinjo dobio 100 miliona dolara Tokom karijere slavni portugalski fudbalski trener Žoze Murinjo samo je od odštete za otkaze dobio oko 100 miliona američkih dolara, prenijeli su ostrvski mediji.

ujutru dobio otkaz u londonskom Totenhemu, nakon niza mjeseci razočaravajućih rezultata u Premijer ligi. Šanse ,,pjevaca“ da se plasiraju u Ligu šampiona naredne sezone su minimalne.

Već četvrti put dobio je otkaz u Engleskoj – dva puta u Čelziju, po jednom u Mančester junajtedu i Totenhemu.

Klub iz Sjevernog Londona će, interesantno, igrati finale Liga kupa Engleske sa Mančester sitijem ovog vikenda.

R. A.

Interesantno, radi se o cifri koju je dobio od otkaza u klubovima Super lige Evrope, novog takmičenja koje bi moglo postati elitno na kontinentu.

Proslavljeni Portugalac je u poneđeljak

Kadetska liga Crne Gore

Beranci tri puta gubili i na kraju slavili GRUPA A

Naša mlađa kadetska reprezentacija danas igra prvi kontrolni meč u Skoplju

Sjeverna Makedonija testira ,,crvene“ PODGORICA - Mlađa kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore odigraće danas prvi od dva zakazana prijateljska duela sa Sjevernom Makedonijom. Oba duela igraju se u Skoplju, a biće idealna prilika za selektora Radovana Kavaju da provjeri trenutnu formu reprezentativaca.

Selektor mlađe kadetske reprezentacije Crne Gore za prijateljski dvomeč sa Sjevernom Makedonijom odlučio je da pozove 21 igrača, koji će u dva meča imati priliku da se nametnu i dokažu u kakvoj su formi.

Radovan Kavaja pred put u Skoplje sastavio je spisak na kojem je 21 igrač - golmani: Petar Bobičić (Podgorica), Petar Petrović (Budućnost);

odbrana: Romario Camaj (Budućnost), Janko Vukićević, Stefan Radojević (Sutjeska), Jovan Kecojević (Kom), Tomislav Turović (OFK Titograd), Luka Bubanja (OFK Berane), Miloš Vračar (Drezga); vezni red: Luka Lečić (Crvena zvezda, Srbija), Nikola Radusinović (Podgorica), Dragan Miranović (Zeta), Strahinja Tešović (Mladost DG), Nenad Krivokapić, Marko Perović, Nikola Medojević (Budućnost), Nemanja Pavićević (Kom); napad: Balša Mrvaljević (Drezga), Marko Tadić (OFK Titograd), Denis Ljuljanović (Budućnost), Aleksa Vukadinović (Vojvodina, Srbija).

Današnji meč u Skoplju počinje u 15 časova, dok će isti rivali drugi kontrolni meč odigrati R. P. za dva dana.

Iskra OFK Berane

4 5

DANILOVGRAD - Pomoćni teren ,,Braće Velašević“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Boris Rebronja.

Strijelci: Šćepanović u 12, Jovanović u 37, Šimšić u 57. i Radulović u 65. (Iskra), Bralić u 15, Jukić u 39, Juković u 47, Bubanja u 80. (iz penala) i Bulatović u 82. minutu (OFK Berane). Žuti kartoni: Jovanović, Kovačević (Iskra), Guberinić, Anđić, Obadović (OFK Berane).

ISKRA: Prelević, Radulović, Jovanović, Đurišić, Šimšić, Uskoković, Kostić, Mrvošević (od 83. Saveljić), Šćepanović (od 80.

Jelušić), Kovačević (od 77. Vukčević, od 84. Brajović).

OFK BERANE: Folić, Bubanja, Juković, Bralić, Jezdić, Guberinić, Anđić (od 77. Jelić), Popović, Celić (od 46. Ivanović), Obadović (od 46. Peruničić), Jukić (od 73. Bulatović).

Drezga Podgorica

2 3

PODGORICA - Pomoćni teren ,,DG arene“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Vasilije Ivanović. Strijelci: Laličić u 15. i Vračar u 62. (Drezga), Aničić u 14, Šoć u 51. i Vračar u 77. minutu (Podgorica). Žuti kartoni: Badnjar, Laličić, Vukčević (Drezga), Aničić, Bojanović, Kovačević (Podgorica).

DREZGA: Peruničić, Mašanović (od 46. Vušurović, od 84. Vukašinović), Badnjar, Laličić, Vračar, Piperović, Vujisić (od 63. Radonjić), Caković, Vukčević, Mrvaljević (od 73. Kaluđerović), Mudreša (od 84. Kostić).

PODGORICA: Bobičić, Durković, Aničić (od 70.

Savković), Medenica (od 70. Vračar), Šoć (od 82.

Vlahović), Pavićević (od 75.

Veličković), Radusinović,

Mugoša, Bojanović, Lukovac, Kovačević.

Zeta Budva

2 2

GOLUBOVCI - Pomoćni teren ,,Trešnjica“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Srđan Klačar. Strijelci: Radusinović u 22. i 75. (Zeta), Franeta u 67. i Sukara u 89.minutu (Budva). Žuti kartoni: Tripunović, Matanović, Đuretić (Zeta), Pavlović,

Arena

Utorak, 20. april 2021.

Sportski miks

27

Ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore nekompletna počela pripreme za kvalifikacije za šampionat Starog kontinenta

Bez Tanje Bokan u borbu za prvi plasman na EP Finale plej-ofa za odbojkašice – Galeb slavio u četvrtom meču i izjednačio na 2:2 protiv Luke Bar

Majstorica odlučuje šampiona Luka Bar Galeb

PODGORICA - Nakon muške, okupila se i ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore, istim poslom – priprema za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

Selektor ,,crvenih“ Nikola Masoničić, inače i trener Galeba, zbog finalne serije plej-ofa sa Lukom Bar, ali i kašnjenja nekih igračica iz inostranstva, juče je na prozivci u hotelu ,,Voco“ imao samo šest igračica. To su Marija Šušić, Ema Uskoković, Nikoleta Perović, Mina Dragović, Saška Đurović i Melisa Cenović.

Najveći hendikep je izostanak kapitenke i najbolje igračice Tatjane Bokan koja će, kako je saopšteno, zbog bolesti propustiti ovu akciju.

Narednih dana će se reprezentaciji priključiti igračice Luke Bar i Galeba: Lana Labović, Tijana Tvrdišić, Marija Tu-

Grupa A 1. OFK Berane 9 7 0 2 29:16 21 2. Budućnost 9 6 2 1 16:8 20 3. OFK Titograd 9 6 1 2 14:7 19 4. Podgorica 9 4 3 2 17:9 15 5. Budva 9 3 4 2 13:12 13 6. Sutjeska 8 3 2 3 11:8 11 7. Zeta 8 2 2 4 22:23 8 8. Kom 9 2 2 5 12:20 8 9. Drezga 9 1 1 7 9:21 4 10. Iskra 9 1 1 7 13:32 4 U narednom kolu sastaju se: Budva Podgorica, Drezga - OFK Berane, Iskra Budućnost, OFK Titograd - Sutjeska i Kom - Zeta.

Grupa B 1. Jezero 9 9 0 0 39:9 27 2. Dečić 9 7 1 1 34:10 22 3. Rudar 9 5 2 2 19:13 17 4. Grbalj 9 4 2 3 22:12 14 5. Brskovo 8 4 2 2 15:17 14 6. Arsenal 9 4 1 4 29:15 13 7. Mornar 9 3 2 4 21:28 11 8. Petrovac 8 1 1 6 13:30 4 9. Lovćen 9 1 1 7 9:33 4 10. Otrant O. 9 0 0 9 8:42 0 U narednom kolu sastaju se: Petrovac Jezero, Rudar - Mornar, Otrant O. - Grbalj, Dečić - Brskovo, Lovćen - Arsenal.

V. Matejić, Vujović (Budva).

ZETA: Krcalović, Pejović, Radusinović, Mikulić (od 46. S. Matanović), Đurović (od 65. Đuretić), Kažić (od 61. Krstović), Babović (od 85. Bjelobrković), Miranović, Vujošević (od 65. Batrović), Tripunović (od 61.

Radičković), B. Matanović (od 85. Kažić).

BUDVA: B. Matejić (od 46. Čegar), Šćepanović (od 61.

Krezović), Pejović (od 79.

ševljak, Simona Petranović, Dijana Vuković, Nevena Vukčević, Dušanka Petrović, te internacionalke Ana Otašević, Marija Milović, Evgenija Milivojević, Danijela Džaković, Milena Burzanović i Jelena Cvijović.

- Nadam se da ćemo se kompletirati tokom neđelje, i da ćemo probati da ispunimo plan priprema koji smo napravili. Radićemo na tome da se što bolje uigramo, da napravimo što bolju atmosferu i oba kvalifikaciona turnira odigramo što bolje - rekao je selektor Nikola Masoničić, u čijem stručnom štabu su i pomoćni treneri Predrag Đonović, Marko Radusinović i Zlatko Ćaćić, kondicioni trener Vladan Mihailović, statističar je Đorđe Nahod, doktor Miroslav Kezunović, te fizioterapeut Tanja Savović.

Crna Gora je u kvalifikacionoj

grupi D sa ekipama Slovačke, Finske i Kosova, a turniri će se održati u Podgorici i Njitri (Slovačka). Prvi turnir kvalifikacija, koje bi našoj zemlji mogle da donesu istorijski, prvi plasman na Evropski šampionat, održaće se od 7. do 9. maja u Podgorici, a drugi od 13. do 15. maja u Nitri (Slovačka). Plasman na EP izboriće dvije prvoplasirane selekcije iz svih šest kvalifikacionih grupa.

- Želje su uvijek najveće, ali, svakako, nijesmo favoriti u ovoj grupi. Međutim, uz dobru igru i atmosferu, možemo da se nadamo da ćemo se kvalifikovati na EP. I Slovačka i Finska su bolje rangirane reprezentacije od nas, učesnici prethodnog EP, tako da njima pripada uloga favorita. Ali mi se nadamo da ćemo uz pomoć domaćeg terena uspjeti da izborimo vizu – dodao je Masoničić.

Anđelković), Sukara, Pavlović (od 57. Bubanja), Lepetić, V. Matejić, Liješević, Lejs Grahić (od 79. Vujović), Franeta, Žujović.

kartoni: Popović, Mujković (OFK Titograd), Ljuljđuraj, Medojević, Đukanović (Budućnost).

OFK TITOGRAD: Adrović, Smolović (od 45. Drakić), Popović (od 45. Akšabanović), Mujković, Turusković (od 65. Bojanić), Bokan, Asović (od 45. Skrobanović), Dragović, Turović (od 45. Radević), Mandić, Radulović.

BUDUĆNOST: Kustudija, Ljuljđuraj, Barović, Camaj, Krivokapić (od 90+1. Mugoša), Medojević, Vuković, Ljuljanović, Đukanović (od 82. Vulanović), Pejović, Maraš (od 86. Kukuličić).

Kom Sutjeska

1 1

PODGORICA - Pomoćni teren Koma na Zlatici. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Ćupić. Strijelci: Knežević u 23.

(Kom), Papović u 57. minutu (Sutjeska). Žuti kartoni: Begović, Kecojević, Radonjić (Kom), Radojević, Šaprić (Sutjeska).

KOM: Božović, Knežević, Begović (od 70. Baošić), Bubanja, Bulatović (od 70.

Vujošević), Čađenović (od 46. Ramović), Kecojević, Radonjić, Prelević, Pavićević, Popović (od 66. Adžić).

SUTJESKA: Kilibarda, Bojović, Papović, Radojević, A. Međedović, Šapurić (od 48. Roganović), Vukićević, Perošević, Vujačić, Đurković, Đukanović (od 46. N. Međedović).

OFK Titograd Budućnost

0 2

PODGORICA - Pomoćni teren Titograda. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nemanja Radulović. Strijelac: Barović u 23. i 67. minutu. Žuti

GRUPA B

Arsenal Petrovac

5 2

TIVAT - Pomoćni teren Arsenala. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Marković. Strijelci: Golub u 24. i 26, Radović u 70, Đuričić u 78, S. Laboviću 85. (Arsenal), Jokić u 51. (iz penala) i Draganić u 53. minutu (Petrovac). Žuti kartoni: Novaković (Arsenal), Nikolć (Petrovac).

ARSENAL: Brkan, Radović, Baštrica, Golub, Novaković (od 82. Šrapović), Sužnjević (od 86. Bajo), M. Labović,

Sve će biti teže bez Tatjane Bokan…

- Znamo koliko je Tanja sve ove godine značila kao kapiten i lider ove reprezentacije. Nažalost, nje neće biti u ovoj akciji sa nama, a mi ćemo uraditi sve da nadomjestimo njen izostanak. Pod znakom pitanja je i Melisa Cenović, koja već neko vrijeme iz kluba vuče nezgodnu povredu, ali sam siguran da će tim uraditi sve da je osposobi za kvalifikacije – zaključio je Masoničić.

Evropsko prvenstvo za odbojkašice održaće se od 18. avgusta do 4. septembra u Beogradu (Srbija), Plovdivu (Bulgarska), Zadru (Hrvatska) i Klužu - Napoki (Rumunija). Borbe za medalje biće u Beogradu. Pored 12 selekcija iz kvalifikacija, na EP će nastupiti domaćini (Srbija, Bugarska, Hrvatska, Rumunija) i osam najuspješnijih selekcija sa EP 2019.

S. J. Kuč (od 88. Kašćelan), Đinović, Đuričić (od 82. S. Labović), Hagen (od 86.

Stevović).

PETROVAC: Si. Rodić (od 75.

Mudrić), Marljukić, Mitrović, Nikolić, Draganić, Milović (od 75. Jovićević), Jokić (od 80. Pelinković), Todorović (od 69. St. Rodić), Krunić (od 80. M. Tomašević), S. Tomašević, Marković.

Lovćen Brskovo

1 4

BUDVA - Pomoćni teren na Jazu. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Marko Roganović. Strijelci: Božović u 45. (Lovćen), Đurović u 17. (autogol), Stanić u 51, Božović u 76. i Vukanić u 79. minutu (Brskovo). Žuti karton: Božović (Lovćen).

LOVĆEN: Đurović, Radišić, Drašković, Lalić (od 71.

Novović), Cvetković (od 71. Drašković), Roganović (od 61. Janković), Kostić, Božović, Ražnatović, Petranović, Martinović (od 79.

Laličić).

BRSKOVO: Vujisić, Ljiljanić (od 57. Raonić), Vuković, Grdinić (od 82. Jokić), J. Bulatović, Vujisić, Stanić, Bulatović, Vukanić, Božović (od 79. M. Bulatović), Filipović.

2 3

BAR – Dvorana: ,,Topolica“.

Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Mitrović i Kovačević (oboje iz Podgorice).

Rezultat po setovima: 25:17, 20:25, 25:18, 28:30, 11:15 LUKA BAR: Petrović 23, N. Tvrdišić (libero), Adžić, Hodžić, Kovačević 10, Pepđonović, Martinović 3, T. Tvrdišić 4, Vukoslavčević 10, Vuković 26, Smolović (libero), Raičević 1, Ražnatović 6, Dabanović.

GALEB: A. Knežević, Bojić 10, Krivokapić, Dragojević 10, Đurašić, Labović (libero), Petranović 22, M. Knežević 3, Kovačević, Tuševljak 18, Vukčević, Mašanović (libero), Medin, Vlaović 5.

Prvi put od 2012. godine, a treći put ukupno u nezavisnoj državi, igraće se majstorica u finalu plej-ofa za odbojkašice. U još jednom uzbudljivom meču ovogodišnjeg finala, četvrtom po redu, Galeb je slavio sa 3:2 i izjednačio rezultat u finalnoj seriji protiv Luke Bar na 2:2. Šampion je seriju otvorio sa dvije pobjede od po 3:2, ali se Galeb revanširao u naredna dva meča, pobjedama od 3:1 i 3:2, pa će peti meč u srijedu (20.30 časova) u Baru dati

Dečić Grbalj

2 0

TUZI - Pomoćni trener Dečića.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Mihailo Milošević.

Strijelac: Lekić u 54. i 70. minutu (iz penala). Žuti kartoni: Krkanović, Junčaj (Dečić), Nikaljević (Grbalj).

DEČIĆ: Camaj (od 77. Vuljaj), Muminović (od 77. Đoković), Zećirović (od 77. Junčaj), Jaji (od 62. Krkanović), Mujić (od 62. A. Đoković), Racković (od 54. Camaj), Đečbitrić, Fetić (od 77. Purović), Kolar, Adrović (od 77. Baukovič), Dedivanović (od 46. Lekić).

GRBALJ: Ćetković (od 46.

Božinović), Marković, Ercegović, Stanišić, Jovićević (od 82. Radulović), Vujović, Čortan, Nikaljević, Radović (od 27. Rozgaja, od 89. Stanišić), Borovnica, Kulinović (od 73. Živković).

Otrant O. Mornar

1 4

ULCINJ - Teren Olimpika.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Pelinkovič u 64. (Otrant Olimpik), Perišić u 9, Mitrović u 37, Nišavić u 57. i 60. minutu (Mornar). Žuti kartoni: Karamanaga (Otrant Olim-

odgovor na pitanje da li će Luka Bar osvojiti devetu uzastopnu titulu, a ukupno 12. u klupskoj istoriji, ili će, pak, Galeb prekinuti dominaciju gradskog rivala i osvojiti treću titulu, prvu od 2011. godine.

U sezoni 2011/2012. Luka Bar je protiv Budućnost vodila 2:0 u pobjedama, ali su Podgoričanke preokrenule i sa 3:2 slavile prvu i do sada jedinu titulu. Ostaje da se vidi da li će se istorija ponoviti, ili će ,,sirene“ slaviti u petom meču, kao što su to uradile protiv Podgorice, u prvom finalu u nezavisnoj državi, u sezoni 2006/2007... Galeb je ove sezone već osvojio Kup Crne Gore, u finalu upravo protiv Luke Bar (3:1) i ima šansu da osvoji duplu krunu, drugu u klupskoj istoriji.

Luka Bar je lako dobila prvi i treći set, u drugom je Galeb u finišu slomio otpor rivala, sa dva uzastopna poena za nedostižno vođstvo od 23:19.

U četvrtom setu je Luka Bar bila pred pobjedom, jer je vodila 20:17, ali je Galeb prvi došao do set lopte na 24:23.

Galeb nije realizovao četiri vezane set lopte, kao ni Luka Bar prvu meč loptu na 28:27, ali je onda Galeb iskoristio petu set loptu i meč odveo u taj-brejk.

U petom odlučujučem setu je na promjeni strana Galeb vodio 8:5, Luka Bar je uzvratila serijom 5:0 za vođstvo od 10:8, imala je i 11:9, ali je tu stala. Galeb je do kraja osvojio sve poene, šest u nizu, i stigao do velike pobjede i majstorice…

S. J.

pik), Šoškić (Mornar).

OTRANT OLIMPIK: Muratović, Malokraja, Dragović, Cungu (od 51. Begzić), Karamanaga, Pelinković, Lešević (od 64. Bojanović), Vuković, Čogurić (od 78.

Jakupi), Sadriju (od 78.

Rudović).

MORNAR: Đonović, Šoškić (od 74. Petrov), Ljuljić (od 82. Knežević), Konatar (od 74. Škrijelj), Nišavić, Dabanović (od 77. Agović), Dacić (od 82. Hadžispahić), Hajdarović, Malović, Perišić, Mitrović (od 74. Duraković).

Rudar Jezero

0 2

PLJEVLJA - Gradski stadion.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Sanjin Hajdaragić.

Strijelci: Cvijović u 65. (iz penala) i Sekulić u 84. minutu. Žuti kartoni: Bajčetić (Rudar), Tomović, Šekularac (Jezero).

RUDAR: Mrdak, Jašović, Marjanović, Drobnjak, Terzić, B. Tošić, Boričić, Starovlah, Ajduković, Golubović, Bajčetić (od 77. D. Tošić).

JEZERO: Sekulić (od 53.

Mulić), Lukač, Banda, Sekulić, Cvijović, Šećerović, Mahmutović (od 33. Spahić), Tomović, Šekularac, Kolić, Rakonjac (od 86. DizdarePriredio: R. PEROVIĆ vić).

28

Feljton

Utorak, 20. april 2021.

HRIŠĆANSTVO I CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNO-ISTORIJSKI IDENTITET

2.

Provincija Prevalitana nalazila se na hrišćanskom raskršću Studija Ilije Veleva izvorno je objavljena u časopisu Matica, br. 81, proljeće 2020. Velev je naučnik i pisac. Profesor je na Institutu za makedonsku književnost Univerziteta „Sv. Ćirilo i Metodije” u Skoplju.

Autor je oko 500 naučnih knjiga, studija i članaka s područja srednjovjekovnih studija, kulturologije i književnosti, saradnik Matice crnogorske. Studiju je sa makedonskog na crnogorski preveo Ivan Ivanović

» Piše: Prof. dr Ilija VELEV

Tumačeno sa istorijske distance, savremeni hrišćanski narodi imaju jednako pravo da kontinuitet sopstvene tradicije napajaju iz ovog globalnog duhovnog i kulturnoistorijskog izvora. Usp o st av l j a n j e m st a t u s a hrišćanstva kao dominantne religije, civilizacije i kulture u sastavu Vizantije, bilo je organizovano 14 dijaceza na tri kontinenta: Egipat, Istok, Azija, Pont, Aheja, Makedonija, Trakija, Dardanija, Ilirija, Italija, Afrika, Španija, Galija i Britanija. Hristijanizacija zemalja i naroda odvijala se preko dva crkvena centra: Konstantinopolja i Rima, a crkvena organizacija se uspostavljala i razvijala – u istočnom duhovnom protektoratu preko episkopa i arhiepiskopa, a u zapadnom, rimolatinskom preko biskupa i nadbiskupa.

U ranohrišćanskom periodu počeli su da se grade i hrišćanski hramovi arhitektonskog tipa bazilika. Uzajamni odnos između države i crkve bio je tijesno vezan pri čemu su sami papa ili konstantinopoljski patrijarh krunisali mirske vladare zemalja, a potvrđivali ih i crkveni velikodostojnici (pomjesni poglavari i arhijereji). Dominacija vizantijskog Konstantinopolja u tim je odnosima bila naglašenija, jer je u prvom planu imala u vidu nametanje svjetovne političke vlasti – a papski centar u Rimu uglavnom je bio koncentrisan na uspostavljanje duhovne dominacije, bez većeg interesa za unutrašnje svjetovne političke prilike. Zbog toga su i radi neutralisanja vizantijskog vojnog i političkog uticaja neke zemlje i narodi prihvatile rimopapsko hrišćansko vrhovništvo.

Ta kav j e i p r i m j e r s a pređašnjom rimskom provincijom Galijom, gdje je

Ostaci rimske Duklje

Ostaci rimske Duklje

496. godine papa podržao formiranje Franačke hrišćanske države pod vladavinom Klodovika. Papin uticaj je bio značajan i prilikom širenja hrišćanstva u zemljama klasične Dalmacije duž Jadranskog primorja.

KONTINUITET HRIŠĆANSKOG DUHOVNOG I KULTURNOISTORIJSKOG IDENTITETA U CRNOJ GORI U vizantijskom i rimopapsko m i st o r i j s ko m i s o ciološkokulturološkom ambijentu odvijalo se uspostavljanje i širenje hrišćanstva i na prostoru današnje Crne Gore. Do danas ovaj fenomen ima drevnu tradiciju sa dvomilenijumskim istorijskim kontinuitetom. Javlja se još u prva tri vijeka procesa hritijanizacije na balkanskom prostoru, u okvirima globalne rimske civilizacije, u čijem je supstratu bila nataložena i simbioza sa drevnim slojem ilirskog nasljeđa u formi ilirskorimske tradicije. Specifičan primorsko-kontinentalni geopolitički položaj postao je dodatni razlog za tamošnji brži razvoj rimoantičke kulture, pri čemu se još u II vijeku istakao značaj rimskog municipijuma Duklja (municipium Doclea) – imenovan prema nazivu naseljeništva Dukljani (Docleati).

Prevalitana je nastala podjelom provincije Dalmacije na dva dijela

Uspostavljanjem statusa hrišćanstva kao dominantne religije, civilizacije i kulture u sastavu Vizantije, bilo je organizovano 14 dijaceza na tri kontinenta. Hristijanizacija zemalja i naroda odvijala se preko Konstantinopolja i Rima, a crkvena organizacija se uspostavljala i razvijala – u istočnom duhovnom protektoratu preko episkopa i arhiepiskopa, a u zapadnom, rimolatinskom preko biskupa i nadbiskupa Razvoj i širenje hrišćanstva u Duklji, sve do njegovog ozvaničenja Milanskim ediktom iz 313. godine, odvijao se prema, za to vrijeme aktuelnim društveno-političkim, duhovnovjerskim i civilizacijsko-kulturnim uslovima. Svakako da su oni imali svoje specifičnosti u odnosu na druge balkanske sredine i narode, kao posebna geografska i istorijska oblast nekadašnje primorske Ilirije – u ono vrijeme imenovane kao rimska provincija Prevalitana (Prevalis). To je postao istorijski preduslov da se u Duklji još u IV vijeku organizuje i hrišćanska crkva, a da se hrišćanstvo uspostavlja preko romanizovanih primorskih gradova, kao značajnih centara naslijeđene antičke civilizacije i kulture.

Potrebno je naglasiti da su političke i duhovne prilike u zemljama klasične Dalmacije presudno uticale da provincija Prevalitana (Duklja) stekne status zemlje pozicionirane na hrišćanskom raskršću, gdje se graničio crkveni Istok i crkveni Zapad. Svakako da je na ovom prostoru dominiralo javljanje hrišćanstva rimolatinske provenijencije, jer ono za domicilno stanovništvo nije značilo cjelovito svjetovno pokoravanje. Zato je, pak, Konstantinopolj zadržavao u g l av n o m n o m i n a l n o političko-administrativni (svjetovni) uticaj kao u protektoratu, dok je posredno vršio uticaj u cilju afirmacije istočnog hrišćanskog predanja i učenja. Pri tome je ova provincija još krajem

IV vijeka bila povezana sa prefekturom Istočni Ilirik (Illirycum Orientale), čiji je papski vikar bio solunski episkop Ruf. Pretpostavlja se da je još 412. godine solunska episkopija u svojoj dijacezi imala pod jurisdikcijom episkopije Škodru (Skodra) i Duklju (Doclea).

U sačuvanim izvorima, dukljanski episkop se prvi put pominje među učesnicima Halkidonskog sabora 451. godine. To nam svjedoči da je na prostoru Crne Gore već postojala samostalna ranohrišćanska crkvena organizacija sa rimolatinskim duhovnim karakterom. Međutim, u prvoj polovini V vijeka na Jadransko primorje sa Dukljom direktno se odražavala crkvenopolitička i dogmatska konfrontacija između rimolatinskog pape Bonifacija I (418– 422), Celestina I (422–432) i Siksta III (432–440) sa jedne strane, sa vaseljenskim/ konstantinopoljskim patrijarsima Atikom (406–425) i Proklom (434–446) sa druge strane. Kao posljedica toga, u periodu Justinijanove vladavine Vizantijom 518/527–565. godine, nominalno je svjetovna politička vlast Konstantinopolja činila pokušaje da u Duklji neutralizuje preplitanje između istočnog i dominantno zapadnog hrišćanskog uticaja. Tada postaje aktuelna vizantijska ideja o ideološkoj centralizaciji hrišćanstva, u vrijeme kada su progonjeni monofiziti koji su smatrani glavnim protagonistima

razdora između Istočne i Zapadne crkve. Istovremeno je pokrenut proaktivan proces hristijanizacije još uvijek javno deklarisanih pagana, a podržavano je i masovnije građenje hrišćanskih hramova. U okolini današnjeg Skoplja imperator je izgradio novi, za uticaj prestižan grad nazvavši ga po sebi imenom Justinijana Prima, a 535. godine izdao je Novelu o reorganizaciji Crkve – dijeleći Istočni Ilirik na dvije autokefalne crkvene dijaceze: Solunsku i Skupsku arhiepiskopiju. Cilj ovih aktivnosti imperatora Justinijana je bio da preko Vizantije kao nasljednice Rimskog Carstva, uspostavi jedinstvo novog rimskog svijeta i da povrati hrišćansko vjersko jedinstvo pročišćeno od jeresi, kao hrišćansku ekumenu. Na taj način je samo traženo rješenje za postizanje političkog i idejnog kompromisa koji bi odstranio (ili relativizovao) razloge konfrontacije, koji su nepovratno vodili šizmi između Istočne i Zapadne crkve. U tom kontekstu je sazvan i Peti vaseljenski sabor u Konstantinopolju 553. godine, čijim se odlukama ipak nije došlo do značajnijeg ideološkog i dogmatskog jedinstva između dvije polarizovane crkve. Justinijanove deklarisane političke aktivnosti prouzrokovale su žestoke unutrašnje državne i crkvene konfrontacije pa čak i organizovane pobune, pri čemu su vizantijske veze sa Rimom i zemljama pod duhovnom jurisdikcijom

pape ostale na izvjesnoj distanci. Prilikom ranije pomenute reorganizacije Crkve iz 535. godine veći dio Prevalitanske eparhije u današnjoj Crnoj Gori našao se pod jurisdikcijom nove arhiepiskopije Justinijana Prima.

(Upravo se na duhovnu titularnu tradiciju arhiepiskopije Justinijana Prima kasnije pozivaju autokefalni statusi: Svetoklimentskog ohridskog duhovnog centra pri kraju IX i početkom X vijeka u odnosu na samostalnost prema bugarskoj Preslavskoj patrijaršiji uspostavljenoj 893. godine i prema vaseljenskom Konstantinopolju, a od kraja X i početka XI vijeka i Ohridska patrijaršija cara Samuila, kao i obnovljena Ohridska arhiepiskopija u liku savremene Makedonske Pravoslavne Crkve - u tituli aktuelnog makedonskog poglavara gospodina Stefana stoji naziv: arhiepiskop ohridskomakedonski i Justinijane Prima).

Takvu odluku prihvatio je papa Vigilije (537–555), a novog je arhiepiskopa proglasio papskim vikarem (zastupnikom). Na ovaj način je učvršćen rimolatinski status hrišćanske crkve i u Duklji. Potrebno je istaći da su se tada na prostoru Crne Gore ozbiljno odrazile posljedice neuspješnog uspostavljanja crkvenog jedinstva između Istočne i Zapadne crkve, dok je samo u kratkim periodima funkcionisalo crkvenopolitičko balansiranje kao uticaj nominalne vatikanske vlasti.

(Nastavlja se)

Utorak, 20. april 2021.

Oglasi i obavještenja

29

30

Oglasi i obavještenja

Utorak, 20. april 2021.

OPŠTINA BUDVA SEKRETARIJAT ZA URBANIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ

Shodno članu 20 stav 1 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Službeni list CG“, broj 75/18)

Na osnovu člana 13 i 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva

Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je investitorima Tanović Saši, Tanović Marti i Tanović Vasku, svi iz Budve, donijeto Rješenje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu, broj UPI-06-322/21-81/3 od 12.04.2021.godine, za projekat - izgradnja turističkog objekta - apartmanskog bloka, na urbanističkoj parceli 60, koju čine djelovi katastarskih parcela 593, 594, 595/1, 582 i 581/2 KO Budva, u zahvatu DUP-a “Podkošljun”.

da je nosilac projekta Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za baznu stanicu mobilne telefonije „Njeguši M tel“, na dijelu katas.parcela br. 4499/1 i 4499/2 K.O. Njeguši, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Prijestonice Cetinje.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je za projekat izgradnje predmetnog turističkog objekta, u Budvi, potrebno sprovesti proceduru pribavljanja saglasnosti na Elaborat procjene uticaja kojim će biti definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Budva u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koji izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.

SEKRETAR, Stevo Davidović

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta ‘’SHAMADE-CO“ D.O.O. iz Podgorice, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja za poslovni objekat za preradu mesa, na životnu sredinu, koji je lociran na katastarskoj parceli broj 1680/2 KO Tološi, opština Podgorica.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan javnosti u trajanju od trideset (30) dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 1, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova i na internet stranici nadležnog organa na adresi http://www.sekretarijat-za-plurzs. podgorica.me/2021/04/20/zahtjev-nosioca-projekta-shamade-co-d-o-oza-davanje-saglasnosti-na-elaborat-procjene-uticaja-na-zivotnu-sredinu/ Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail milena.becic@podgorica.me.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se 10. maja 2021. godine, u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, sala za sastanke, I sprat, sa početkom u 10:00 časova.

U vezi sa navedenim pozivamo javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje, kancelarija broj 81, radnim danima od 10 do13 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Prijestonice Cetinje www.cetinje.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanja primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje, je do 20.05. 2021. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u maloj sali Prijestonice Cetinje, dana 05.05.2021. godine, sa početkom u 10 časova.

Poslovni broj : Iv.br.1603/20 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “S&V co” Podgorica,PIB:03112080 koga zastupa punomoćnik Bojan Šušić, advokat iz Podgorice,ul.Ivana Milutinovića br.13, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU,EXPORT-IMPORT „ MB 2017“ sa sjedištem u Podgorici, Crnogorskih serdara br.29,PIB:03273156, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 519,89 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 19.04.2021. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, EXPORT-IMPORT „ MB 2017“, D.O.O , adresa: Crnogorskih serdara br.29, sa sjedištem u Podgorici, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju Iv.br.1603/20 od 29.12.2020. godine sa predlogom za izvršenje i prilozima i rješenje o troškovima poslovne oznake Iv.br.1603/20 od 15.03.2021.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 19.04.2021. godine

Tužnim srcem javljamo da je posle duge i teške krize, izazvane nezajažljivom glađu bogatih za novcem, iz naših srca otrgnut, nikad prežaljeni,

Javni izvršitelj Ivan Petrović

Mali oglasi RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 1 ODČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 2

ZaNaTsKE UslUgE

FUDBAL

Sa neizrecivim bolom u našim dušama, uvijek ćemo ga se sjećati, o njemu besjediti i nepotkupljivo čuvati od zaborava.

OŽALOŠĆENI: Neli, Tigre, Pesak, Mika, Dajo, Zeko i Dujo

VODOINSTALATER: popravka i zamjena česama, vodokotlića, umivaonika i wc šolja kao i renoviranje kupatila.

Tel. 069/ 759 - 055 3 RUŠENJE pregradnih zidova, otvaranje vrata i prozora, skidanje pločica i parketa kao i odvoz šuta Tel. 069/ 759- 055 4 RUŠENJE – otvaranje prozora, vrata armiranog betona pregradnih zidova pločica-odvoz šuta.

Tel. 067/457-796 5 HUGO kafic u Bokeškoj ulici traži šankere,konobare, kuvare i kuvarice i pomoćne radnike u kuhinji sa iskustvom Tel. 067/067-163, 067/411-574 6 VODOINSTALATER- električar instalacija stanova, kuća, sve vrste popravki.

Tel. 069/ 623-160 7

Oglasi i obavještenja

Utorak, 20. april 2021.

31

Dana 18. aprila 2021. godine preminuo je uvaženi član našeg kolektiva Дана 19. априла 2021. године у 53. години изненада је преминуо наш драги

DRAGAN BAOŠIĆ

САВА Миланов ЏАКОВИЋ

Pamtićemo ga po vedrini, posvećenosti i dobroti kao izuzetnog kolegu.

Njegov prerani odlazak ostavio je prazninu i žal našem kolektivu.

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у најужем кругу породице 20. априла у 15 часова на градском гробљу Чепурци.

ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка МИЛЕВА, супруга МАРИЈАНА, кћерка МАРИЈА, син МИЛОШ, брат ВЕСЕЛИН, сестра ВЕСНА, братанић, братаничине, стричеви, тетке и остала родбина ЏАКОВИЋ и БОЈОВИЋ

DOO „DEPONIJA“ PODGORICA

1213

Dana 19. aprila 2021. preminuo je u 88. godini

VELIMIR Dušanov NIKPALOVIĆ Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 19. aprila u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: supruga VUKOSAVA, sin DEJAN, ćerka VESNA, brat LUKA i sestra RADMILA sa porodicama, snaha DIJANA, zet DRAGAN, unučad SRĐAN, KRISTINA, LANA, SARA i ostala mnogobrojna rodbina 1235

Posljednji pozdrav voljenom ocu

VELIMIRU NIKPALOVIĆU Anđele moj, otišao si bez pozdrava, kako se to moglo dogoditi najboljem ocu na svijetu.

Zauvijek ćeš ostati dio mene i moje duše. Neka te anđeli čuvaju.

1236

Tvoja VESNA sa porodicom

32

Oglasi i obavještenja

Utorak, 20. april 2021.

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici Умрла је у 66. години

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je 19. aprila 2021. u 100. godini preminuo

МИЛУША Вукоманова ЕРОВИЋ LJUBIŠA Neđeljkov BAKRAČ

рођена Тодоровић 1955-2021.

NAĐI KOSTIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti 20. aprila u 13 sati, u krugu porodice, na mjesnom groblju u selu Goransko.

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у кругу најуже породице 20. априла 2021. године у 14 часова на градском гробљу Чепурци.

Ožalošćeni: sinovi VESO i DRAGAN, šćeri MIKA, RAJKA, RADOJKA i STANKA, snahe RUŽICA i STANKA, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Ожалошћени: кћерке ЕНЕЛА и САНЕЛА са породицама, син СИНАН са породицом, брат ДРАГУТИН - БРАНО ТОДОРОВИЋ са породицом

1232

1201

KOLEKTIV UPRAVE ZA STATISTIKU CRNE GORE Tužni oproštaj

Umrla je

BUDO VLAHOVIĆ Čitavog života darivao si dobrotu svima, sa tišinom i toplim pogledom koji voli ljude.

STANE Gajova PEJOVIĆ 1208

rođena Ivanović

Našem suprugu, ocu, djedu i tastu Sahrana je obavljena 19. aprila 2021. godine u krugu najuže porodice na starom groblju na Cetinju.

Tuguju za tobom, VANJA, ĐURĐINA, KAĆA i ACO 1229

Ožalošćene porodice PEJOVIĆ i IVANOVIĆ

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je 19. aprila 2021. u 85. godini preminuo 1217

RADOJU

LJUBOMIR - LJUBO ŠUŠIĆ

Posljednji pozdrav

Privilegovani što smo Tvoji.

Počivaj u miru.

Zaslužio si.

Od DRAGA IVANOVIĆA sa porodicom

Ožalošćeni: sin DRAGAN, kćerke BUDIMKA, LJUBINKA i MILENKA, sestre DANICA i DRAGICA, sinovci ZORAN, VESKO, SAŠA i IGOR, sinovica ZORICA, snahe DRAGICA i DARA, sestrići, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

Voli te PORODICA

Babi STANI

Tetki STANI S poštovanjem,

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti 20. aprila na mjesnom groblju na Mljetičku u 14 časova u krugu porodice. Ispraćaj iz kapele u Šavniku u 13 časova.

Posljednji pozdrav

Sa ljubavlju, Od NIKOLE sa porodicom

1218

1219

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

1231

Babi STANI Dana 18. aprila 2021. u 73. godini preminuo je naš dragi

Sa ljubavlju, Od BALŠE sa porodicom

1226 Posljednji pozdrav voljenoj kumi

Babi STANI Sa ljubavlju, Od BLAŽA sa porodicom

1220

1221

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav komšinici

SVETOZAR Vojinov POPOVIĆ Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu porodice u ponedjeljak 19. aprila u 15 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

NADI RAKETIĆ Hvala za sve prijateljske trenutke, za svaku iskrenu emociju i pažnju. Čuvaćemo te od zaborava. ŠĆEPAN i MILEVA ŠOFRANAC sa djecom 1230

Ožalošćeni: supruga JOKA, sin ŽELJKO, kćerke DARKA, RAJKA, BRANKA, SLAVKA i ŽANA, braća DRAGAN i ČEDO, brat od strica BORO, sestre ZLATIJA i ANKA, sestra od strica NATA, snahe JELENA, ROSA, VERA, STOJANKA i JAGODA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina 1203

Babi STANI Sa ljubavlju, Od ANE 1222

ANKI STOJANOVIĆ

Od NATAŠE DAMJANOVIĆ sa djecom 1224

Oglasi i obavještenja

Utorak, 20. april 2021.

Posljednji pozdrav đeveru, stricu, đedu

33

POMENI

Posljednji pozdrav

TUŽNO SJEĆANJE

RADOJU Radunovom DRAŠKOVIĆU Bistri pogled iz savardaka Raduna i Ikonije Cetinjski gimnazijalac i beogradski student za ugled Odgovorni rukovodioc posla i života Pamet je sveo na jednostavnost, a riječ na podršku i razumijevanje. „Mašinac“ sa dušom i stilom.

Poljuljao je temelje ali i nas i davno naučio kako da ih učinimo jačim i čvršćim.

Rasporedio se u svima nama Ostavio ljubavi, ponosa, amaneta...

1210

RADOJE DRAŠKOVIĆ

Dragi ujače, što god da napišemo malo je što osjećamo zbog tvog odlaska.

Neće više biti tvog prepoznatljivog osmijeha, tvoje pjesme, tvoje snažne podrške našoj čitavoj porodici.

Volimo te i ponosni smo što si nam ujak, a žalosni što nijesi više sa nama.

PERO Milošev

MARE Perova

1970.

2004.

RADUNOVIĆ

TVOJI DRAGOJEVI: ZLATIJA, DRAŽEN, SLAVEN, DIANA, RATKA, ANJA i RADE

Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

BORILOVIĆI: MIĆO i MIKI sa porodicama, porodica pokojnog FIĆA i sestrična ZORE LATKOVIĆ sa porodicom

1214

BOSE Vasova JOVANOVIĆ

MIRA Danilova MARTINOVIĆ

2012.

2018.

SAVO Perov

VESELIN Perov

1944.

1949.

Ožalošćene šćeri i sestre: ZORKA i STANKA

Dragom 1212

ANKI STOJANOVIĆ

RADOJE DRAŠKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tri godine su od kada nas napušti naš dragi kum

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

LUTKA i PEPA sa porodicama

ZORICA Ratkova CEROVIĆ 1216

1215

Dana 18. aprila 2021. u 88. godini preminula je naša draga

RADOJE DRAŠKOVIĆ

Naš PRIJATELJ. Sa ljubavlju ostaješ u našem sjećanju.

PAVLE M. KALUĐEROVIĆ Godine koje prolaze još veći bol stvaraju.

Nedostaješ nam, kume...

LJILJA i MILAN

TVOJI PROROČIĆI 1211

1206

ANKA Miloševa STOJANOVIĆ

Тужним срцем јављамо да је 19. априла 2021. послије краће болести у 42. години преминуо наш драги

IN MEMORIAM 20. 4. 2011 – 20. 4. 2021.

Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice, na starom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA

dr dent. med. NIKOLA Vukašinov LAĐIĆ

ИЛИЈА Марков МРВАЉЕВИЋ

Dravograd, Slovenija Sa ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na našeg neprežaljenog brata od ujaka.

1205

Сахрана је обављена у 11 часова на гробљу у село Предиш - Бјелице, у ужем кругу породице.

Posljednji pozdrav tetki

Sestra BRANKA ĐURIČKOVIĆ, braća BATO i BORIS ĐUROVIĆ 1209 Pet godina je od smrti našeg dragog

Ожалошћени: мајка ГОСПАВА, супруга САЊА, син ВАЛЕНТИНО, ћерке САНДРА и АЊА, браћа НИКОЛА и МИЛО, сестре ЈЕЛИЦА, НЕВЕНКА, МИРА, ЗОРИЦА и остала многобројна родбина

ANKI Od ANE, SEKE i NINA

1223

1204

MUJE N. PEJOVIĆA

Posljednji pozdrav

Godine prolaze, ali sjećanje na tebe nikad.

Tvoji najmiliji:

Posljednji pozdrav dragom i voljenom

NADA, JELENA, NIKOLA, VESNA, LUKA, PETAR 1207

ILIJA MRVALJEVIĆ Počivaj u miru.

ILIJI Počivaj u miru.

1233

Od majke GOSPAVE, brata NIKOLE i sestre MIRE

JOKO, BOŽO, NEVENKA, DARE

1227

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Dana 20. aprila 2021. godine navršava se 25 godina od smrti našeg oca

i

13 godina od smrti naše majke

Tužni pozdrav dragom kumu

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MILOSAVA ILIJI Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Voljen i nikad zaboravljen.

Neka tvoja duša počiva u miru.

1234

Od sestre JELICE sa porodicom

Počivaj u miru

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

MLADEN MARTINOVIĆ sa porodicom 1228

JANKETIĆ

ILIJI

IDŽU

Sa ponosom čuvamo uspomene na vas.

DRAGAN TANOVIĆ sa porodicom 1225

ROSE

RATKA i ZORAN 1202

34

TV program Dnevni list

Utorak, 20. april 2021.

FILM

PRVA TV 23:00

SERIJA

RTCG 2 20:05

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Pakao na horizontu

Rej Donovan

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

06:30 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 07:20 Jutarnji program 09:10 Hronika Podgorice 10:05 Naučno–obrazovni program 10:25 Meridijani, r.

11:05 Dokumentarni program, r.

11:50 Košarka: Mladost – MZT, ABA2 liga, četvrtfinale, direktno 13:40 Muzika 14:05 Dokumentarni program 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 15:50 Košarka: Sudentski centar – Sloboda, ABA2 liga, direktno 18:00 Dnevna soba, r.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarni program 21:35 Bolnica nade IV, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Bjegunci, dok. emisija 00:15 Dokumentarna emisija, r.

00:45 Koncert 01:45 Košarka: Studentski centar – Sloboda, ABA2 liga, snimak

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:20 06:35 06:45 07:45 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 16:50

18:35 19:30 20:05 21:00 22:10 23:15 23:30

01:00

Glas Amerike, r.

Muzika Fudbal fest, r.

Sportski dnevnik, r.

Nastava za I razred Nastava za II razred Nastava za III razred Nastava za IV razred Nastava za V razred Nastava za I razred, r.

Nastava za II razred, r.

Nastava za III razred, r.

Nastava za IV razred, r.

Rukomet (ž): Bjelorusija – Crna Gora, kvalifikacije za SP, direktno Luda kuća, s.

Dnevnik 2 Rej Donovan, s.

Skrivena kamera, e.

Dnevna soba, r.

Glas Amerike Rukomet (ž): Bjelorusija – Crna Gora, kvalifikacije za SP, snimak E-sport

07:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:00

Jutro, e.

Povratak Lukasa, s.

Praktična žena, r.

Brusko, s.

Dnevni žurnal Sanjalica, s.

Tri muškarca i tetka, r. Žurnal Igra sudbine, r.

Praktična žena, e.

60 minuta sa Iris, e.

Ekskluziv, e.

Kuhinja – Rat za hotel, s. Žurnal Sanjalica, s.

Tri muškarca i tetka, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Pakao na horizontu, film 00:45 Povratak Lukasa, r.

01:30 Brusko, r.

SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:15

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno, e.

Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zakletva, s.

21:15 22:00 22:30 00:00

Fatalna ljubav, r.

Nek ide život, s.

Amidži šou Zadruga

RTV BUDVA 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20

Jutrom iz Budve Serija, r.

Celebrity Naše ljeto, r.

Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto

NOVA M 07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 14:30 15:00 15:40 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:45 23:50 00:45

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Zabranjena ljubav, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Žigosani u reketu, r.

Konak osvete, r.

Vijesti Konak osvete, nastavak Domaćinske priče, e.

Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Konak osvete, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Sportisimo, r.

Pare ili život, r.

Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

17:05 Bandolera, r.

18:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Mediteraneo, e.

21:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 21:05 Bandolera, s.

22:00 Polis 23:00 Naše ljeto, r.

23:40 Bandolera, r.

00:25 Koncert

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:25 16:30 16:55 17:30 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 01:50 02:40

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Vijesti Bez granica, r.

Za volanom, r.

Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Boje dana, e.

U okovima ljubavi, r.

Filmopis, e.

Vijesti U okovima ljubavi, s.

Zabranjena jabuka, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Reflektor, e.

Vijesti Sport, e.

Mandarine, film Reflektor, r.

Boje dana, r.

More smrti, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

777 07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r.

13:30 Goleada, r.

14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r.

19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 20. april 2021.

Marketing

35

36

Marketing

Utorak, 20. april 2021.