Dnevni list Pobjeda 01.04.2021.

Četvrtak, 1. april 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19890 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

POD PRITISKOM: Ministarka odbrane Injac iz Obavještajno-bezbjednosnog direktorata izmjestila oficire koji nijesu prošli bezbjednosne provjere

Iz OBD-a uklonjeni Čović i Simonović

Vlada predstavila javnosti dugo očekivani prijedlog budžeta za ovu godinu

Stradali od prijateljske vatre Ministar finansija pokušao da demantuje da nije planirano oporezivanje penzija, provladine Vijesti, kojima je jedinim dostavio nacrt tog dokumenta, ga demantovale Milojko Spajić

STR. 6. i 7.

Saslušanje pred Odborom za bezbjednost i odbranu

M.BABOVIĆ

I.BOŽOVIĆ

Vukšić priznao propust, odgovorna je - saradnica Olivera Injac

Kada su se konačno zapadni partneri upoznali sa brojnim pogrešnim potezima ministarke Injac, ali i sa personalnim profilima novoustoličenih oficira u OBD-u i mijenjanjem strukture obavještajnog sektora, stiglo je posljednje upozorenje.

Zato je ministarka odbrane odlučila kako joj je naređeno: STR. 2. i 3. majori Čović i Simonović su poslati u ,,prekomandu“ Anesteziološkinja u Kliničkom centru dr Vesna Orlandić-Čejović saopštila da su očitavanje greške kod spornih respiratora prijavili menadžmentu koji je odmah reagovao

Svaki respirator je provjeren prije postavljanja na pacijenta

STR. 3.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović na konferenciji za novinare

Broj testiranih manji za 13 odsto

STR. 8.i 9.

STAV: O motivima i posljedicama negiranja genocida u Srebrenici

STR. 8.

Nove mjere: Policijski čas od 22 h, međugradski i dalje zabranjen

Kolutani

Urina potjernica STR. 4.

M.BABOVIĆ

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Nadam se da je i najvećim skepticima sada jasno kakvu ludačku košulju Crnoj Gori kroji ova svetosavskotajkunska politička zadruga, pijana od ,,pojanja prokletstva i dima tamjana“ STR. 15.

SKANDALOZNO: Partija potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića crta mete građanima

Otvaraju bašte lokala

STR. 8.

Politika

Četvrtak, 1. april 2021.

POD PRITISKOM: Ministarka odbrane Olivera Injac iz Obavještajno direktorata izmjestila oficire koji nijesu prošli bezbjednosne provjere

Iz OBD-a uklonjeni Čović i Simonović

Ministarstvo odbrane

Kada su se konačno zapadni partneri upoznali sa brojnim pogrešnim potezima ministarke Injac, ali i sa personalnim profilima novoustoličenih oficira u OBD-u i mijenjanjem strukture obavještajnog sektora, stiglo je posljednje upozorenje. Zato je ministarka odbrane odlučila kako joj je naređeno: majori Čović i Simonović su poslati u ,,prekomandu“

PODGORICA – Ministarka odbrane Olivera Injac donijela je rješenja kojim se iz Obavještajnobezbjednosnog direktorata uklanjaju majori Radule Čović i Ivica Simonović i preraspoređuju na druge dužnosti iako su postavljeni u sektor OBD-a prije nepuna dva mjeseca, saznaje Olivera Injac Pobjeda.

Prema informacijama našeg lista, ministarka Injac je bila prinuđena da povuče ovakav potez nakon više urgencija bezbjednosnih eksperata NATO prema Ministarstvu odbrane i Vladi Crne Gore.

Time je potvrđeno pisanje našeg lista da je, nizom pogrešnih poteza, a sve po instrukcijama iz vrha Vlade Crne Gore, čelnica Ministarstva odbrane za kratko vrijeme praktično urušila bezbjednosni sistem u vojsci i značajno kompromitovala do sada gotovo besprekornu saradnju sa zapadnim saveznicima.

To je indirektno pokazala i nedavna kontrola eksperata Alijanse iz NOS -a (Nato Oficce of Security) tokom boravka u Podgorici.

UNIŠTAVANJE SISTEMA VOJNE BEZBJEDNOSTI

Pobjeda je u više navrata pisala da je najviše spornih promjena bilo u Obavještajnobezbjednosnom direktoratu koji je centar za prikupljanje i razmjenu svih klasifikovanih podataka saradnje sa NATO, počev od organizacije vojnih vježbi do praćenja kretanja brodova i podmornica kroz crnogorske teritorijalne vode.

Pitanje imenovanja majora

Radula Čovića i Ivice Simonovića unutar OBD-a, bez ozbiljnih bezbjednosnih provjera, otvorila je upravo Pobjeda tekstovima tokom februara, a problem su dodatno potencirali poslanici opozicije Raško Konjević (SDP) i Predrag Bošković (DPS).

Major Čović je, kako je Pobjeda već pisala, tokom boravka u Poljskoj i priprema za misiju u Avganistanu pokušao da kompromituje klasifikovane podatke NATO, što su bezbjednjaci Alijanse primijetili i obavijestili Ministarstvo odbrane Crne Gore na čijem je čelu tada bio Predrag Bošković. Nakon toga je vođen postupak i o svemu je povratno izviješćena komanda NATO u Briselu.

MINISTARSKE OBMANE

Uprkos svemu, kada je Pobjeda objavila informaciju, mini-



starka Injac je kategorički demantovala pisanje našeg lista tvrdeći da ,,protiv majora Vojske Crne Gore Radula Čovića nikada nije vođen disciplinski postupak, niti se vodi i NATO partneri nikad nijesu osporili njegov rad“.

Kako su personalni dosjei oficira klasifikovana informacija, ministarka Injac je računala da Pobjeda ne može dokazati svoje tvrdnje.

Pokazalo se, međutim, da je NATO imao sve relevantne informacije i nakon vrlo izvjesnog pritiska, ministarka Injac je odjednom morala da traži nova mjesta za majora Čovića, ali i za majora Simonovića, potvrđujući time da je pisanje našeg lista bilo istinito, a da su demanti iz Ministarstva odbrane bili samo grčeviti, ali moralno niski pokušaji sakrivanja istine.

Pitanje je: u čijem interesu su

Pobjeda raspolaže informacijama da je ministarka Injac, na insistiranje iz samog vrha Vlade, majora Čovića svojevremeno namjerila da postavi na poziciju unutrašnje kontrole u OBD-u, a da je major Simonović, koji nije skrivao rusofilsku orijentaciju, bio projektovan na mjesto zamjenika direktora službe

rađene sve ove greške – da li je sve plod nehata, neznanja ili nečega mnogo opasnijeg – jasne ideje da se obezglavi i uruši sistem vojne bezbjednosti.

SUKOB SA ŠARANOVIĆEM

Pobjeda raspolaže informacijama da je ministarka Injac, na insistiranje iz samog vrha Vlade, majora Čovića svojevremeno namjerila da postavi na poziciju unutrašnje kontrole u OBD-u, a da je major Simonović, koji nije skrivao rusofilsku orijentaciju, bio projektovan na mjesto zamjenika direktora službe.

Možda bi se u tim nakanama čelnica MO zaustavila ili makar zamislila da je prethodno poštovana procedura i naložena bezbjednosna provjera.

To, međutim, nije urađeno. I, umjesto da ministarka revidira vlastitu pogrešnu odluku nakon javnih upozorenja preko medija i poslanika, ona je krenula u rat sa tadašnjim vršiocem dužnosti direktora Obavještajno-bezbjednosnog sektora Aleksandrom Šaranovićem, koji je, kao iskusni operativac i dugogodišnji rukovodilac bezbjed-

I. BOŽOVIĆ

2

Politika

Četvrtak, 1. april 2021.

o-bezbjednosnog e nosnih sektora u vojsci i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, insistirao na poštovanju protokola.

Kako Šaranović nije bio direktan izbor ministarke, već su ga zapadne partnerske službe preporučile Dritanu Abazoviću, očito da je Olivera Injac ocijenila da neće moći da kontroliše prvog čovjeka OBD-a, pa je u narednim danima uslijedila zakulisna akcija da se ,,nepodobni“ Šaranović izbaci iz igre.

To je, gotovo nasilno, učinjeno 12. marta kada je državna sekretarka Sandra Bulatović naredila Šaranoviću, pod prijetnjom vojne policije, da napušti kancelariju i kasnije zabranila ulaz u zgradu Ministarstva odbrane u Ulici Jovana Tomaševića.

POČETAK KRAJA

Ti su skandalozni potezi izazvali značajno podozrenje crnogorskih partnera iz NATO. Osim vanredne inspekcije obavještajnih eksperata iz sektora bezbjednosti (NOS), počeli su zvaničnim kanalima da pristižu brojna pitanja iz Brisela, ali i iz obavještajnih krugova velikih zapadnih sila.

Kada su se konačno zapadni partneri upoznali sa brojnim pogrešnim potezima ministarke Injac, ali i sa personalnim profilima novoustoličenih oficira u OBD-u i mijenjanjem strukture obavještajnog sektora, stiglo je posljednje upozorenje. Zato je ministarka odbrane odlučila kako joj je naređeno: majori i Čović i Simonović su poslati u ,,prekomandu“.

Biće sada zanimljivo pratiti reakciju Ministarstva odbrane. U nedavnom intervjuu za list ,,Dan“ Olivera Injac je – osim opasnosti od nasilnog ekstremizma i okršaja kriminalnih grupa u Crnoj Gori - kao jedan od značajnih bezbjednosnih izazova naznačila ,,medijsko dezinformisanje“.

- U grupi najispoljenijih izazova za bezbjednost izdvaja se medijsko dezinformisanje i distribucija spornih vijesti posredstvom medija koje kontroliše DPS, sa ciljem manipulacije javnošću i targetiranja pojedinaca iz vlasti u cilju nanošenja političke štete, te eventualnog ugrožavanja bezbjednosti pojedinaca iz vlasti – upozorila je Injac.

Kako je Pobjeda medij koji je serijalom tekstova otkrio koliko je, za svega dva-tri mjeseca, razoren sistem vojne bezbjednosti, uz brojne dokaze o nezakonitim, neustavnim potezima vrha Ministarstva odbrane, logično je zaključiti da je Pobjeda postala target ministarke Injac, uz malicioznu opasku o mediju kojeg kontroliše DPS. Pitanje je, međutim, da li će ministarka Injac, nakon što je Pobjeda otkrila sve brojne malverzacije, nastaviti da dalje širi obmane i crta mete novinarima Pobjede ili će konačno krenuti u ispravljanje pogrešaka koje je napravila.

Ili će, kao u slučaju upozorenja za kompaniju koja posreduje u reeksportu oružja slegnuti ramenima i nastaviti dalje istom trasom – razaranja sistema.

Kako god, Pobjeda će i dalje beskrupulozno otkrivati sve velike obmane i sitne laže u Ministarstvu odbrane. Jer, kako se to kaže – javnost ima pravo da zna.

Draško ĐURANOVIĆ

3

Abazović i Vukšić saslušani pred Odborom za bezbjednost

Vukšić priznao propust, odgovorna je – saradnica

PODGORICA – Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić tokom parlamentarnog saslušanja njega i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića priznao je da je došlo do bezbjednosnog propusta i odavanja identiteta agenata CIA, ali je konstatovao da je grešku napravila njegova najbliža saradnica, a da on nije provjerio detalje iz službene zabilješke prilikom potpisivanja tajnog podatka koji je dostavljen članovima Odbora za bezbjednost.

Prilikom parlamentarnog saslušanja koordinatora svih službi bezbjednosti Abazovića 19. marta, u službenoj zabilješci Agencije za nacionalnu bezbjednost otkrivena su imena i prezimena agenata ANB i CIA, kao i linije rada i njihovi prethodni angažmani, čime je povrijeđen Zakon o tajnosti podataka, kao i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Prema članu 26. Zakona o tajnosti podataka, klasifikovane podatke treće zemlje mogu u potpunosti da imaju samo tri predsjednika – države, parlamenta i vlade.

,,NEMA ŠTETE“

Na jučerašnjoj konferenciji za medije, nakon parlamentarnog saslušanja, potpredsjednik Vlade Abazović je potvrdio ranije informacije da je došlo do ,,odavanja tajnih podataka obavještajne agencije jedne članice NATO“, ali i konstatovao ,,da nije urađeno ništa na štetu države“.

– Ne postoji nikakva osnova da su urađene neke stvari koje idu na štetu države. Neka državni organi odrade svoj posao, Agencija i Odbor će završiti svoj. Nema razloga za neku pretjeranu zabrinutost– kazao je Abazović i dodao da svi moraju biti oprezniji i imati veću odgovornost.

Naznačio je da su on i nadležni iz ANB razgovarali sa predstavnicima NATO članice čije je podatke Vukšić dostavio članovima Odbora za bezbjed-

Abazović i Vukšić juče u Skupštini

Prema saznanjima Pobjede, nakon što je afera o curenju podataka postala javna, vršilac dužnosti direktora ANB-a je od 19. marta počeo sa operacijom ,,kontrole štete“. Nije, međutim, pokrenut mehanizam unutrašnje kontrole, jer je smijenjena prethodna generalna inspektorka – a nije imenovana nova.

Zato je Vukšić iskoristio ,,prazan prostor“ i pokušao da krivicu svali na saradnicu, koja je pripremala dokumentaciju koju je prvi čovjek ANB-a potpisao nost, da su ,,imali i imaju permanentne kontakte“ i da misli da su partnerima ,,sve objasnili“.

Ocijenio je i da Vukšić svoj posao obavlja profesionalno.

– Svi moramo da doprinesemo da se očuva sektor bezbjednosti u Crnoj Gori i svi koji pokušavaju da ga uruše, vjerujte, čine veliku štetu Crnoj Gori – kazao je Abazović.

KONTROLA ŠTETE

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević je nakon sjednice Odbora kazao kako je stekao utisak da je Vukšić svjestan da je napravio propust ili previd.

– Ja tu njegovu formulaciju prevodim na jasno kršenje Zakona o ANB-u jer je više nego jasno da je propust napravljen, jer po Zakonu članovi Odbora za bezbjednost nemaju pravo

uvida u one podatke za koje nije potrebno da znaju – objasnio je Konjević.

Dodao je i da je Vukšiću sugerisao kako nije smio da otvara bilo kakvu vrstu istrage unutar ANB-a.

– Jer se ovdje radi o njegovom propustu, a Zakon o ANB-u jasno propisuje proceduru kako se vrši unutrašnja kontrola unutar Agencije kada se naprave određene greške. Tu kontrolu vrši generalni inspektor, kome zakon daje ta ovlašćenja – naveo je Konjević.

Prema saznanjima Pobjede, nakon što je afera o curenju podataka postala javna, vršilac dužnosti direktora ANB-a je od 19. marta počeo sa operacijom ,,kontrole štete“. Nije, međutim, pokrenut mehanizam unutrašnje kontrole, jer je smijenjena prethodna gene-

,,Profesionalac“ prije pet dana otkrio Vukšićevu ,,odbranu“ Anonimni autor pod pseudonimom ,,Profesionalac“, koji mjesecima detaljno i intrigantno piše o dešavanjima u bezbjednosnom sektoru, još prije pet dana je predvidio kako će Vukšić pokušati da svoju odgovornost prebaci na saradnike. ,,O podlosti i karakteru Vukšića, najbolje govori podatak da je žrtvu pokušao da pronađe u najbližoj saradnici (s obzirom da su trojica ostalih odbili da to prihvate, svjesni mogućih posljedica), koja je ujedno i samohrana majka. Vukšić je

saradnici ponudio da je smijeni sa mjesta načelnika Sektora, uz obećanje da neće krivično odgovarati nego samo disciplinski, a da će joj on nadomjestiti gubitke...“, napisao je ,,Profesionalac“ na portalu Aktuelno.

Jučerašnje saslušanje govori da je ,,Profesionalac“ bio izuzetno dobro informisan ili da je očito kao čovjek koji dobro poznaje dešavanja, odnose i ljude u bezbjednosnom sektoru, pogodio slijed reakcija Dejana Vukšića.

ralna inspektorka - a nije imenovana nova. Zato je Vukšić, prema informacijama Pobjede, iskoristio ,,prazan prostor“ i pokušao da krivicu uglavnom svali na najbližu saradnicu, koju je nedavno sam imenovao.

Pri tom je Vukšić, saznaje naš list, uz saradnju i konsultacije iz vrha Vlade, ,,isposlovao“ da se medijski stvar zataška, da režimski mediji pokušaju da aferu svedu na nivo ,,propusta“... Na taj način je, minimizirajući skandal, osmislio da njegova saradnica ne bude predmet krivičnog progona, nego disciplinskog postupka, što može da znači – umanjenja plate od najviše 30 odsto?!

ODGOVORNOST I(LI) OSTAVKA

Poslanik Raško Konjević je, međutim, ukazao da je takva procedura u suprotnosti sa odredbama Zakona o ANB-u.

– Ispada da je Vukšić kontrolisao samog sebe, pa nam je saopštio da je došao do određenog stepena ko bi mogao da bude eventualno odgovoran – naveo je Konjević.

On smatra i da niko ne može da bude odgovoran osim Vukšića, jer je, kako je naveo, on bio upoznat sa sadržinom materijala koji je dostavljen i svjestan da taj sadržaj nije trebalo da se nađe pred članovima Odbora za bezbjednost.

– Vukšić kao starješina organa ima punu odgovornost za kom-

promitaciju Agencije koja se desila i narušavanje partnerskih odnosa sa drugom službom. On bi toj službi pomogao na način što bi verifkovao ono što nam je rekao, da je propust urađen, da to prihvati kao svoju odgovornost i podnese ostavku. Jer bi to bila mjera za nivo greške i kršenja zakona koje je Vukšić dozvolio da se desi – rekao je Konjević i dodao da se Vukšić nije izjasnio o njegovom stavu da treba da podnese ostavku.

– Shodno zakonskim ovlašćenjima direktora ANB-a, za eksterno informisanje članova Odbora ne može niko drugi da bude odgovoran osim direktora Agencije, jer je on odgovoran za zaštitu podataka – kategoričan je Konjević.

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević je, obraćajući se medijima, istakao da ono što se pred Odborom za bezbjednost dogodilo 19. marta nije dramatično uticalo na rad i komunikaciju sa partnerskim službama članica NATO. –Shvatio sam da tu postoji značajan stepen povjerenja– rekao je Knežević.

Istovremeno je naglasio da su se, ukoliko se precizno ne odredi odgovornost za bezbjednosni propust, poslanici Odbora za bezbjednost našli u paradoksalnoj situaciji.

– Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji da Više tužilaštvo može da pokrene istražni postupak protiv članova Odbora koji su se nečijim previdom upoznali sa materijalom u koji, shodno Zakonu o tajnosti podataka, nijesu trebali da imaju uvid. Zbog toga nam treba nova zakonska regulativa kako bi se jasno razgraničile nadležnosti – zaključio je Knežević.

Prema informacijama Pobjede, vršilac dužnosti direktora Agencije je, tokom jučerašnjeg parlamentarnog saslušanja, pokušao u jednom trenutku čak da krivicu svali na pojedine poslanike, targetirajući Konjevića da je u javnosti iznio priču o odavanju tajnih podataka i nagovijestio ,,da može i krivično da odgovara zbog toga“.

Nekadašnji ministar policije i finansija ipak se nije dao zaplašiti: samo je upitao Vukšića da li mu prijeti, upoznao ga da oni njega saslušavaju i napomenuo da bi ,,kao iskusni pravnik“ morao da zna ovlašćenja prvog čovjeka ANB-a i da zna kolika je i kakva njegova odgovornost.

– Ako mislite drugačije, podnesite krivične prijave – poručio je Konjević, što je Vukšić prećutao.

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom novinskih tekstova vezanih za odavanje tajnih podataka na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Prema saznanjima Pobjede, na saslušanje u Tužilaštvo biće, osim Vukšića, pozvani i članovi Odbora za bezbjednost koji su prisustvovali sjednici 19. marta, nakon čega će tužilac odlučiti da li u postupku prvog čovjeka tajne policije ima elemenata za krivično gonjenje. Đ.Ć. – D.Đ.

Predsjednik Srbije o izjavi ministra Radulovića da ne može da se povuče odluka o protjerivanju Božovića

Vučić: Reciprocitet u odnosima sa Crnom Gorom

PODGORICA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da će Srbija imati reciprocitet u odnosima sa Crnom Gorom, ali i nešto popustljiviji, mada ne po cijenu svojih državnih i nacionalnih interesa.

– Kako kaže naš narod – „prema svecu i tropar“ – rekao je Vučić na otvaranju radova na dionici puta Novi Beograd – Surčin, povodom izjave ministra spoljnih poslova Crne Gore Đorđa Radulovića da ne može da se povuče odluka

o protjerivanju ambasadora Srbije Vladimira Božovića.

Vučić je rekao da će Srbija graditi najbolje odnose sa građanima u Crnoj Gori, kao i da takve odnose želi i sa tom državom.

On je dodao da je u međudržavnim odnosima logično i uobičajeno recipročno ponašanje i takav odnos, ali će se, istakao je, Srbija uvijek truditi da bude popustljiva, ali nikako po cijenu nacionalnih i državnih interesa.

R. P.

4

Politika

Četvrtak, 1. april 2021.

SKANDALOZNO: Partija potpredsjednika Vlade i koordinatora svih bezbjednosnih službi Dritana Abazovića crta mete građanima PODGORICA – GP Ura, čiji je lider potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović, poslije niza apsurdnih pokušaja odbrane aktuelne vlasti, sada je krenuo u otvorenu akciju crtanja meta oponentima i kritičarima.

Urina potjernica

Nevladina organizacija Montenegro internešenel, koja je najaktivnija na javnoj sceni i koja u kontinuitetu, uz obimnu dokumentaciju, obavještava sve relevantne međunarodne adrese o nezakonitim potezima nove Vlade, našla se na udaru Ure u ponedjeljak, s ciljem da je diskredituju i umanje značaj njihovih dopisa.

Kako saopštenje nije naišlo na odjek koji su očekivali, na zvaničnoj Fejsbuk stranici Ure, pojačali su ga fotografijama ljudi koji su bili osnivači ove NVO, a za koje su iznijeli niz užasnih kvalifikacija.

SPISAK ZA ,,ODSTRIJEL“

Šest fotografija, poređanih jedna uz drugu, kao sa potjernice, uz poruku: „Od fašistkinje Mirne Nikčević do kolumnista kriminalnog portala ‹Aktuelno›“. „Mjesecima unazad osobe sa fotografije čija je ideologija zaštita kriminala bivšeg režima i fašističkih vrijednosti, okupljenih i sakrivenih iza NVO 'Montenegro International' deklarišu se kao zaštitnici države i njenih interesa. No uprkos pokušaju da sakriju svoja imena i ideologije od juče je postalo jasno ko su“.

Ura je u svom saopštenju napisala i da iza Montenegro internešenela „većinom stoje opskurne i iskompromitovane ličnosti“, te da su do podataka došli istraživačkim radom.

Navodeći samo imena Mirne Nikčević, Džejsona Golda, Komse Prijić, Veska Karadžića, Savića Rašovića, Aleksandre Radoman-Kovačević, Anta Jankovića i Predraga Markovića istakli su da su oni kontroverzama obilježili javne nastupe i politički angažman.

Onda su se ostrvili na Nikčević, Karadžića i Jankovića.

Sa svoja tri poslanika Ura je dala većinu novoj vlasti i mandat da bude konstituisana pod palicom sada pokojnog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija Radovića u

Dio objave Ure na zvaničnoj Fejsbuk stranici u čijem nastavku slijede fotografije dijela osnivača

Iz Montenegro internešenela saopštili su da je „Urin 'pendrek efendija' sa svojim medija pulom nacrtao mete i licima“ koja nijesu više članovi te NVO, „kao što su Jason Gold, Komsa Prijić, Aleksandra Radoman- Kovačević i Vesko Karadžić, koji su istupili shodno ličnom zahtjevu i tražili brisanje iz članstva i iz spiska osnivača“ Manastiru Ostrog. Nova Vlada formirana je pod patronatom SPC koja je decenijama negirala postojanje crnogorske nacije, a nepravoslavce proglašavala ,,ljudima lažne vjere“, Dukljane ,,zakivala za Vezirov most“ i bila nosilac ideje o „velikoj Srbiji“...

SAUČESNIŠTVO

Ura je očito zaboravila fašistička orgijanja po Pljevljima nakon izborne noći kada je nova većina proglasila pobjedu i poruke Muslimanima/Bošnjacima da se sele ili će biti nova Srebrenica; ne sjećaju se čelnici Ure da je njihovim glasovima najveći dio sakralnog nasljeđa Crne Gore došao u posjed crkve koja je registrovana u tuđoj državi... kao što im nije sporno da u apostoslkoj Vladi nema mjesta za Muslimane/Bošnjake, Hrvate i druge manjinske narode...

Fašizam koji oni podržavaju i grade, eskalirao je u petak kada je u parlamentu ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić poručio da ne priznaje genocid u Srebrenici i doveo u pitanje odluke međunarodnih sudova, pa je Ura u ponedjeljak nevješto probala da se sakrije optuživanjem drugih da su fašisti.

Nastavila je Ura sa sramnom ulogom koja joj je dodijeljena u novoj vlasti. I ne prvi put - iznijela je neistine.

Iz Montenegro internešenela saopštili su da je „Urin 'pendrek efendija' sa svojim medija pulom nacrtao mete i licima“ koja nijesu više članovi te NVO, „kao što su Jason Gold, Komsa Prijić, Aleksandra Radoman- Kovačević i Vesko Karadžić, koji su istupili shodno ličnom zahtjevu i tražili brisanje iz članstva i iz spiska osnivača“.

POGREŠNE METE

Saopštili su i da je 28. decembra 2020.



Objavljivanje svojevrsnih potjernica u medijima i na društvenim mrežama nije novost u našoj zemlji. Tu praksu uvela je SPC. U junu prošle godine portal In4s i SPC organizovali su zastrašujuću kampanju – ovaj takozvani medij objavio je fotografije 34 policajca, uz poruku „Identifikujmo batinaše iz Budve“

Skupština formirala Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu PODGORICA – Skupština Crne Gore formirala je juče Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, za čijeg predsjednika je izabrala Strahinju Bulajića (DF), a za njegovog zamjenika Predraga Sekulića (DPS).

Za članove Odbora izabrani su Predrag Bulatović (DF), Momo Koprivica (Demokrate) i Danilo Šaranović (Demokrate), Miloš Konatar (Ura), Draginja Vuksanović-Stanković (SDP), Dragan Vukić (SNP), Branka Bošnjak (PZP). Izabrani su i Daliborka Pejović (DPS), Jovanka Laličić (DPS), Boris Mugoša (SD), Kenana Strujić-Harbić (BS) i Genci Nimanbegu (Forca).

Poslanički klubovi iskazali su spremnost da zajedno unapređuju izborne zakone. Danijel Živković (DPS) rekao je da partija koju predstavlja nema problem da se dogovara, ali je poručio da, ako se Vlada usudi da mijenja kriterijume za sticanje državljanstva i time „u susret popisu mijenja demografsku strukturu Crne Gore, DPS ima metode kojima će to spriječiti“.

– Vidimo perfidnu najavu Vlade o izmjeni odluke o kriterijumima za sticanje državljanstva.

Ukoliko se Vlada usudi da dostavi prijedlog Skupštini, ovaj odbor neće imati legitimitet za

Bulajić predsjednik, Sekulić zamjenik Poslanički klubovi spremni da zajedno unapređuju izborne zakone nastavak rada. Razmislite da li vam je cilj takav način promjene izbornog zakonodavstva ili u Odboru – poručio je Živković.

Kazao je da se dešavalo uvijek da su svi poraženi oponenti imali cilj da diskredituju izborne procese kako bi opravdali sebe.

– DPS je isto mogla da uradi 30. avgusta, ali se razlikujemo, ozbiljna je razlika između nas i vas – rekao je, dodajući da je mržnja prema DPS-u jedino što drži na okupu novu većinu, uz konstataciju da će ,,vrlo brzo taj obruč da pukne“.

Predrag Bulatović (DF) kazao

je da se zalaže za dijalog sa DPSom, da se zakoni o prebivalištu i boravištu, kao i državljanstvu, koji, kako je kazao, spadaju u kategoriju izbornog zakonodavstva, usvoje podrškom od dvije trećine. Rekao je da jedino albanska nacionalna manjina po međunarodnim standardima

Klarić generalni sekretar Skupštine Skupština je izabrala Bečićevog savjetnika Aleksandra Klarića za generalnog sekretara parlamenta. Parlament je razriješio i Mariju Mirjačić sa mjesta zamjenice generalnog sekretara, a za zamjenice imenovao Lidiju Grdinić i Milenu Vuković-Sekulović.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić zamjerio je razriješenoj Mariji Mirjačić što je 28. decembra prošle godine što ona i generalni sekretar nijesu željeli da uđu u plenarnu salu i pruže mu asistenciju.

– Ako su Vas 28. decembra upozorili da je povreda Poslovnika, oni imaju pravo da ne dođu. Ako Vam nijesu rekli a nijesu došli, imate pravo da tražite razrješenje – reagovao je Genci Nimanbe-

gu, bivši potpredsjednik parlamenta i poslanik Force.

Bečić je odgovorio da „državni službenici moraju da služe institucijama, a ne partiji“.

Ivan Brajović je, kao bivši predsjednik parlamenta, zahvalio na doprinosu dosadašnjem generalnom sekretaru i njegovoj zamjenici. Danijel Živković (DPS) kazao je, povodom razrješenja Mirjačić, da je ona svojim profesionalnim i odgovornim odnosom u potpunosti odgovorila zadatku. On je istakao da se ne bi saglasio sa obrazloženjem da se ona razrješava zbog sjednice 29. decembra.

– Za tadašnju sjednicu nije postojao kvorum, vjerujem da će o tome odluku ažurno donijeti Ustavni sud – rekao je Živković.

godine održana sjednica skupštine ove NVO, kao najvišeg upravljačkog tijela, i da je sva dokumentacija 4. januara 2021. poslata na adresu Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

- Crtanje mete NVO Montenegro internešenel i licima koja jesu ili nijesu više članovi naše NVO, kao i prijetnje krivičnim prijavama od strane ove kriminalne družine koja krši Ustav i zakone države Crne Gore, krši sva demokratska načela savremene zapadne civilizacije i koja radeći za srpske i ruske interese pokušava da uruši ne samo sigurnost i bezbjednost građana Crne Gore, već i NATO bezbjednosni sistem i procedure, neće zaplašiti nikog u Crnoj Gori, a kamoli u NVO Montenegro internešenel. Crtanjem meta i prijetnjama će se baviti naš pravni tim i međunarodna zajednica, kao i ambasade NATO članica čiji državljani su meta Urinog sramnog napada – poručili su oni.

Naglasili su da kako među osobama čije fotografije je Ura objavila i nacrtala im metu ima, pored crnogorskih - i američkih, britanskih i kanadskih državljana, oni će o svemu obavijestiti zapadne ambasade i međunarodnu zajednicu i tražiti zaštitu, najavljujući i tužbu.

Objavljivanje svojevrsnih potjernica u medijima i na društvenim mrežama nije novost u našoj zemlji. Tu praksu uvela je SPC. U junu prošle godine portal In4s i SPC organizovali su zastrašujuću kampanju – ovaj takozvani medij objavio je fotografije 34 policajca, uz poruku „Identifikujmo batinaše iz Budve“, uz prateći tekst kako je na društvenim mrežama u toku „velika akcija“ i da „oni (organizatori te akcije) upućuju molbu internet zajednici da im pomogne u ovom zadatku kako bismo svi bili sigurni sa kim dijelimo vazduh“?! Radilo se o policajcima koji su bili zaduženi za održavanje javnog reda i mira u Budvi tokom konstituisanja nove lokalne vlasti.

Paroh Jovan Plamenac tih dana otišao je i korak dalje, pa je od „vjernog naroda“ tražio da snimaju sve policajce koji obezbjeđuju litije, saznaju njihova imena, ko su, od koga, odakle su i da sve to odmah postave na društvene mreže...

Ura je tada ćutala. A sada su samo preuzeli akciju. Kaćuša KRSMANOVIĆ

ima pravo na afirmativnu akciju, ali, kako je kazao, ne na garantovane mandate.

Genci Nimanbegu (Forca) reagovao je kad su u pitanju garantovani mandati i poručio da je to legitiman politički zahtjev.

– Moj mandat košta godinama puno više od vaših – kazao je.

– Nemam ništa protiv afirmativne akcije za albansku nacionalnu manjinu, ali imam za hrvatsku manjinu – kazao je Bulatović.

Boris Bogdanović (Demokrate) istakao je da je „konačno došlo vrijeme za ozbiljan rad na izbornoj reformi“.

– Želimo izgradnju demokratije, demokratski izborni sistem, da jedan glas vrijedi jedan glas – kazao je Bogdanović.

Rekao je da su predložili više od 16 zakonskih projekata prošlom odboru.

Milo Konatar (Crno na bijelo) kazao je da je formiranje Odbora korak ka slobodnim i poštenim izborima u Crnoj Gori.

Dragan Ivanović (SNP) kazao je da će Odbor uspjeti da donese izborni zakon, te da će Crna Gora imati potpun podatak koliko građana može imati pravo glasa.

– Sve se zna i može, vjerujem u ekipu što se tiče stručnosti. Suština je u političkoj volji – kazao je Branko Radulović (PZP).

Ivan Brajović (SD) kazao je da „ako bude volje, može se sve postići u dogovorenom roku do 30.

juna“. Podsjetio je da je u prethodnom sazivu bio najveći dio pitanja dogovoren, te da bi i izborni zakon bio usvojen da je bilo volje tadašnje opozicije.

– Treba nam podrška dvije trećine poslanika, zato treba da uđemo u posao svi sa voljom, da ga odradimo na najbolji način.

Nije dobro da se prijeti zakonom o prebivalištu i boravištu ili državljanstvu, ti zakoni će biti predmet rada Odbora – kazao je Brajović.

Draginja Vuksanović-Stanković (SDP) rekla je da će njena partija dati ključni doprinos reformisanju izbornog zakonodavstva, a Ervin Ibrahimović (BS) kazao je da podržava imenovanje Odbora jer treba stvoriti uslove da u punom sastavu to tijelo radi, kako bi došli do kvalitetnog zakonodavnog okvira iz ove oblasti.

– Nemojte da ponovo ovaj odbor i prije početka doživi debakl – kazao je Ibrahimović.

Poručio je, komentarišući inicijativu za izmjenu Zakona o prebivalištima i boravištima, da neće dozvoliti da se Crna Gora odrekne od svojih najproduktivnijih sinova - dijaspore. Nimanbegu je rekao da odgovornost imaju svi, ali da je rok do 30. juna nerealan. Najavio je da će tražiti izmjenu Zakona u dijelu afirmativne akcije, ali i tretiranje „društvenih mreža koje su I. K. jezik mržnje“.

Ekonomija

Četvrtak, 1. april 2021.

Dividenda četiri centa po akciji PODGORICA - Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma donijela je odluku o isplati dijela zadržane dobiti, odnosno ukupno 1,9 miliona eura dividende, što je četiri centa po akciji.

Kompanija je u cilju usklađivanja organizacije sa novim Zakonom o privrednim društvima, promijenila statut.

Razriješen je prethodni Odbor direktora i imenovan novi, u kojem će u naredne dvije godine biti Siniša Đuranović, Daniel Daub, Mark Stehle, Kristof Šoen i Tripko S.P. Krgović.

Kursna lista USD

1.17250

GBP

0.85209

JPY

129.91000

CHF

1.10700

AUD CAD

1.54120 1.47820

Ugostitelji, hotelijeri i turističke agencije traže pomoć, razgovarali sa potpredsjednikom Vlade

Najavili proteste ako im ne ispune zahtjeve PODGORICA – Tražimo da nam se ispune svi zahtjevi, u suprotnom, za sedam dana organizovaćemo masovne proteste, najavili su iz NVO Ugostitelji Crne Gore nakon sastanka sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem. Juče su donesene nove mjere, kojim je predviđeno da se od danas otvore bašte hotela i restorana, što su ugostitelji spremno dočekali.

M.BABOVIĆ

Skupština akcionara Crnogorskog Telekoma

5

RAZGOVOR

– Pandemija korona virusa već više od godinu ozbiljno ugrožava naše poslovanje i egzistenciju 30.000 radnika i članova njihovih porodica – kazali su ugostitelji i istakli da ih raduje brza reakcija Vlade i sastanak sa Abazovićem, ali da su njihova očekivanja mnogo veća jer ugostitelji, hotelijeri i turističke agencije nemaju vremena za čekanje.

Oni traže bezuslovnu isplatu povećanje subvencija na zaradu zaposlenih na 250 eura za drugi kvartal, smanjenje doprinosa na zarade manje od 500 eura neto, bezuslovni moratorijum na kredite ugostiteljskim kompanijama do stabilizacije ekonomske i epidemiološke situacije, kao i produženje javnog poziva

Pripremanje bašti ugostiteljskih objekata u Podgorici

za subvencionisanje kamata (kod poslovnih banaka i IRF) i za kredite koji su reprogramirani u 2021. godini ili im je produžen grejs period. Zahtjev je i oslobađanje poreza na nepokretnost za ugostiteljske i hotelske objekte za 2020. i 2021. godinu kao i odlaganje plaćanja komunalija za vrijeme zabrane rada, subvencije za zakup poslovnih prostora i komunalija tokom zabrane

rada i moratorijum na kredite zaposlenih, kao i PDV od sedam odsto na sve ugostiteljske usluge. Osim toga, hoće oslobađanje od plaćanja doprinosa za vrijeme zabrane rada i da zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu budu u prioritetnoj grupi za vakcinisanje.

PKCG

Prethodno su se ugostitelji, hotelijeri i turističke agencije

na sastaknu u Privrednoj komori dogovorili da će sinergijski djelovati kako bi Vlada u većoj mjeri uvažavala njihove preporuke u cilju opstanka ovih djelatnosti. Zaključeno je da treba udruženo da djeluju prema Vladi od koje očekuju konkretne odgovore i rješavanje problema u narednih sedam do 10 dana.

Sastanak je vodio predsjednik Odbora udruženja turizma i

ugostiteljstva PKCG Ranko Jovović, a u radu su učestvovali predstavnici novoosnovanog Udruženja ugostitelja CG, CTU i Udruženja turističkih agencija.

– Neophodno je sa Vladom napraviti svojevrsni krizni štab – predložio je Nikola Buzdovan, predsjednik Udruženja ugostitelja.

Predsjednik Udruženja turističkih agencija Milija Bojović ocjenjuje izuzetno važnim da zaposleni u ovim djelatnostima, te autobuseri i vozači limuzina budu prioriteti za imunizaciju, a da se mora uzeti u obzir i težak položaj 450 licenciranih turističkih vodiča. Bojan Joketić iz Forza Mare smatra da je razvoj pandemijske situacije nedvosmisleno pokazao da ugostiteljski objekti nijesu krivci za širenje zaraze i naglasio da će ova godina biti teža za hotelijere od prethodne. Potpredsjednica Komore dr Nina Drakić upoznala je učesnike sastanka da je ova asocijacija uputila brojne zahtjeve Ministarstvu ekonomskog razvoja kako bi izašli u susret privredi u vezi novog i implementacije i prethodnog paketa državnih mjera podršN. K. ke privredi.

6

Ekonomija

Četvrtak, 1. april 2021.

Prioriteti i podjela rada

Vlada predstavila javnosti dugo očekivani prijedlog budžeta za o

Stradali od prijatelj Ministar finansija pokušao da demantuje da nije planirano oporezivanje penzija, provladine Vijesti, kojima je jedinim dostavio nacrt tog dokumenta, ga demantovale Dritan Abazović na utakmici

Dok Vlada usvaja budžet, Abazović bodri reprezentaciju PODGORICA – Iako je Vlada na sjednici u utorak uveče raspravljala o nizu važnih dokumenata, izgleda da je to moglo da prođe bez potpredsjednika. Naime, Dritan Abazović je u utorak uveče bio na utakmici Crna Gora – Norveška, koja je počela u 20.45 sati. A sjednica Vlade bila je, kako je saopšteno, zakazana za 20 sati.

Na dnevnom redu je bila rasprava i usvajanje prijedloga zakona o budžetu za ovu godinu, o završnom računu budžeta za 2019, o izmjenama zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, o odluci o zaduživanju države za ovu godinu, o programu rada kabineta Zdravka Krivokapića za ovu godinu, kao i o programu pristupanja Crne Gore EU do 2023. godine. S obzirom da je na toj sjednici bilo više prijedloga zakona, nego što je nova vlada uradila od imenovanja, teško da su uspjeli da sve završe za 45 minuta.

A opet, potpuno je nejasno što je Abazović radio na jučerašnjoj konferenciji za novinare, posvećenoj isključivo ovim zakonima, ako nije bio na sjednici. Opet zbrka, za koju je ova Vlada ekspert. j. r.

Svjetska banka povećala prognozu rasta crnogorskog BDP-a u 2021. godini

Očekuju rast od 7,1 odsto PODGORICA - Svjetska banka povećala je prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 7,1 odsto, što je za procenat više od januarske prognose, a uslovlkjeno je oporavkom tirizma na 55 odsto iz 2019.

-Predviđa se da će se gubitak u potpunosti nadoknaditi 2023, kada se očekuje rast od 3,5 odsto - navodi se u juče objavljenom izdanju ekonomskog izvještaja SB za region. Ocijenili su da je crnogorska ekonomija u prošloj godini pala 14,9 odsto, a za narednu godinu prognozirali su rast od 4,5 odsto.

- Kriza je razotkrila strukturne izazove i ranjivosti Crne Gore, preokrenuvši ekonomske i socijalne dobitke posljednjih godina - navodi se u

izvještaju SB, u koje spadaju nedostatak fiskalnog prostora, mala proizvodna baza i niska diverzifikacija ekonomije, slabosti poslovnog okruženja, a u budućnosti i socijalne nejednakosti.

- Crna Gora je prošle godine doživjela prvu demokratsku promjenu vlasti. Nova Vlada posvećena je ubrzanju reformi, jačanju vladavine zakona i borbi protiv korupcije, što bi sa jakim fiskalnim i upravljanjem dugom, kao i nezavisnim i odgovornim državnim institucijama, omogućilo inkluzivniji i rast vođen privatnim sektorom, kao i efikasno pružanje usluga građanima - rekli su iz SB, gdje očekuju da će se javni dug od 104,8 odsto BDP-a vratiti na nivo prije krize 2023.

S. P. godine na 77,7 odsto.

PODGORICA - Mi nijesmo planirali nikakvo oporezivanje penzija, izjavio je ministar finansija Milojko Spajić na jučerašnjem presu povodom konačnog donošenja prijedloga budžeta za ovu godinu.

– Nije se odustalo ni od čega, mi nikada nijesmo planirali takve mjere u prošlosti, ja sam već pomenuo javno nekoliko puta da neće biti smanjenja plata, penzija i socijalnih davanja – rekao je Spajić pred kamerama i mikrofonima i prekršio zlatno pravilo političara da ne dozvole da budu uhvaćeni u laži.

Pres praktično nije bio ni završen kad je stigao ekspresni odgovor provladinih Vijesti, kojima je jedinim Spajić proslijedio nacrt budžeta, a koje su ga detaljno predstavile javnosti u broju od utorka.

– Vijesti u potpunosti odbacuju navode Spajića da je netačna informacija da je u Nacrtu budžeta za 2021. godinu bilo predviđeno oporezivanje visokih penzija i u potpunosti ostaju iza tih navoda kao i iza navoda da je Vlada odustala od tog poteza. Spajićeva ideja o oporezivanju visokih penzija je sastavni dio nacrta budžeta, koji je dostavljen članovima Vlade i o kome se raspravljalo na sinoćnjoj sjednici Vlade na kojoj je utvrđen prijedlog tog zakona – saopštile su Vijesti i tonom pravednika priznale da su jedine od medija ,,imale uvid u 389 strana nacrta budžeta“.

Stradao, što bi rekli, od prijateljske vatre.

Da ministar nije u pravu, pokazuje i snimak sa sjednice parlamenta u utorak, kad je Raško Konjević (SDP), vođen tekstom u Vijestima, rekao Spajiću da je nepošteno oporezovati ljude koji su plaćali doprinos cijeli svoj radni vijek. Spajić nije demantovao

navode u Vijestima.

Prijedlog

Prema utvrđenom prijedlogu, budžet za ovu godinu iznosi 2,46 milijardi eura, 180 miliona manji od lanjskog prije rebalansa. Spajić je kazao da je to najbolji prijedlog budžeta u istoriji Crne Gore, jer je transparentan, socijalan i razvojni.

Kad čovjek detaljnije pogleda, strukturno je isti kao svi prethodni, a nije prevelika razlika ni u iznosima dodijeljenim budžetskim jedinicama, osim kod predsjednika države i premijera. Kao vrhunac transparentnosti naveo je da će svaka od 94 potrošačke jedinice morati da do detalja navede gdje će trošiti novac, inače ga neće dobiti.

– Siguran sam da ne postoji nijedan razlog da ovakav budžet ne bude usvojen – kazao je Spajić.

Podsjetio je da su zatekli recesiju od 15,2 odsto, izbacili iz prihodne strane koncesiju za aerodrome, jer je to nerealno za ovu godinu, kao i naplatu 309 miliona eura od Budve za garancije za kolektor.

– Naći ćemo rješenje u razgovoru sa njima. Ne bismo da ih otjeramo u srednji vijek tako što ćemo to nasilno da naplatimo – kazao je Spajić.

Na pitanje na osnovu čega su projektovali prihode od oduzimanja nezakonito stečene imovine, kad tog zakona nema, Spajić je odgovorio da postoji ,,set poreskih zakona koji su više nego dovoljni da počne primjena“.

– Stopa naplate poreza na neprijavljenu imovinu je devet odsto i tu ćemo rečenicu korigovati i podići stopu na mnogo veći nivo. Ne bi trebalo da imamo probleme u Skupštini što se toga tiče – saopštio je Spajić.

Vlada planira prihode i od povećanja minimalca na 250 eura od 1. jula, a na pitanje da

Superhik

Zdravko Krivokapić

Nebojša Medojević (PZP) kazao je da je predloženi budžet po mjeri Superhika iz Alana Forda, koji uzima od siromašnih i daje bogatim.

– Ovo je najbolji budžet u istoriji Crne Gore, izjavi ministar Mickej Spajić. U pravu si Mickej. Najbolji budžet u istoriji za tebe i premijera Zdravka Krivokapića privatno! I za prvu i drugu familiju i Demohrišćansku stranku (u osnivanju) – ocijenio je Medojević.

Još nema rješenja o privremenom finansiranju za april Na pitanje da li je donijeto rješenje o privremenom finansiranju za april, Spajić je kazao da nije.

– Donijećemo ga brzo, jer ne znamo kad će biti usvojen budžet. Sad je lopta na skupštinskom terenu – rekao je Spajić.

Milojko Spajić

li će smanjiti doprinose, Spajić je odgovorio da je dijalog sa poslodavcima jedan od njihovih prioriteta.

– U razgovoru sa njima ćemo doći do rješenja koje će zadovoljiti obje strane – obećao je Spajić.

On je kazao da neće biti novog zaduženja, osim ukoliko se ne postigne dogovor sa Eksim bankom za auto-put.

– Imali smo u decembru emisiju obveznica od 750 miliona i od toga 400 miliona služi za vraćanje starih dugova, pokrivanje budžetskog deficita ove godine, koji će biti oko tri odsto i vraćanje starih nepovoljnih kredita – saopštio je Spajić.

Akcize

Komentarišući kritike privrednika na akciznu politiku, Spajić je naveo da će ona biti usklađivana u potpunosti sa EU, što nije bila praksa u prošlosti.

– Imali smo obavezu da podignemo ponderisanu cijenu cigareta sa 2,1 na 2,5 eura. To se odlagalo i Evropska komisija nam je zamjerala i sa planiranim povećanjem mnogo smo jeftiniji od EU – dodao je Spajić.

Kazao je da su diskrecione troškove skresali za 170 miliona eura i najavio da će ekonomija ove godine rasti po stopi od 10,6 odsto.

Na pitanje da li će obaviti razgovore unutar parlamentarne većine, premijer Zdravko Krivokapić odgovorio da je zakon o budžetu bitan za funkcionisanje građana.

– Učiniću sve što je u mojoj moći. Razgovaraću i sa crnim đavolom ako treba, samo da Crnoj Gori bude dobro -

poručio je Krivokapić.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da će sve aktivnosti Vlade u naredna dva mjeseca biti usmjerene na spašavanje turističke sezone.

Izvorni prihodi budžeta planirani su na 1,88 milijardi eura ili 40,6 odsto procijenjenog BDP-a od 4,64 milijarde eura, i u odnosu na ostvarene u prošloj godini veći su 240,9 miliona ili 14,7 odsto. Planirano je 2,02 milijarde izdataka, ili 43,6 odsto BDP-a i manji su za 45,3 miliona eura ili 2,2 odsto od lanjskih. Tekuća potrošnja planirana je na 1,82 milijarde ili 39,2 odsto BDP-a.

Rast budžetskih prihoda zasnovan je na oporezivanju neprijavljene imovine, suzbijanju sive ekonomije i elektronskoj fiskalizaciji. Planirano je markiranje goriva, da bi se suzbio šverc, ukidanje najviše godišnje osnovice za doprinose, povećanje akciza na cigarete, isplata dividendi u državnim preduzećima, uvođenje akcize na slatkiše i smanjenje PDV na jaja na sedam odsto.

kAPitAlni budžet

Kapitalni budžet planiran je na 203,5 miliona eura, 4,4 odsto BDP-a. Spajić je rekao da je skoro u potpunosti naslijeđen i da je loš, odnosno da nije dobro regionalno raspoređen.

– Kolašin dobija 1,5 hiljada eura po stanovniku, a Ulcinj euro, što je zastiđe i jako loša poruka, ali ne ove Vlade – naveo je Spajić i dodao da će jedan od ključnih projekata ove godine biti infektivna bolnica u Podgorici.

Govoreći o auto-putu, Spajić

Uskoro zakon o Tužilačkom savjetu Vlada posvećeno radi na tužilačkim zakonima i brzo će izaći sa prijedlogom onoga što je nesporno u ovom trenutku, a to je zakon o Tužilačkom savjetu, kazao je premijer Krivokapić.

– Što se tiče zakona koji je postao sporan, na njemu treba raditi malo duže – rekao je Krivokapić i dodao da ispada da je sporan jedan čovjek, a ne sistem.

– Zbog toga ćemo maksimalne napore uložiti u pregovore sa šefovima poslaničkih klubova da dođemo do najprihvatljivijeg rješenja. Zakon je nasušna potreba i zajednička obaveza Vlade i Skupštine – rekao je Krivokapić.

Ekonomija

Četvrtak, 1. april 2021.

Kako je Vlada podijelila pare ove godine na 94 potrošačke jedinice

ovu godinu

jske vatre Neustavno Damir Šehović (SD) kazao je da je prijedlog zakona o budžetu za ovu godinu neustavan.

– Skandal! U završnim odredbama piše da zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Sl. listu, a primjenjivaće se od 1. januara 2021, što je u suprotnosti sa članom 147 Ustava, koji navodi da propisi ne mogu imati povratno dejstvo – napisao je Šehović na Tviteru.

Marković: Nazadovanje

je saopštio da su u kapitalnom dijelu budžeta predvidjeli stavku za završetak prioritetne dionice, ali da pregovaraju da CRBC i Eksim bankom o reprogramu tog kredita.

– Imamo dovoljno novca u trezoru da sami finansiramo završetak tog puta, tako da potpuno relaksirani ulazimo u pregovore sa kineskom stranom – kazao je Spajić i dodao da otplata počinje u julu, ali ne ulazi u budžet, jer će se glavnica otplaćivati direktno iz trezora.

Utvrđen je prijedlog zakona završnog računa budžeta za 2019. godinu. Prihodi budžeta su bili planirani na 2,21 milijardu eura, a ostvareno je 2,9 milijardi, 31,4 odsto iznad plana, odnosno 0,67 odsto više nego u 2018. godini.

Za finansiranje javne potrošnje planirano je 2,38 milijardi eura, rebalansom je povećano na 2,39 milijardi eura, što je u odnosu na prethodnu godinu manje 4,85 odsto. Izvršeno je 2,59 milijardi eura ili 8,48 odsto iznad plana.

PROGRAM RADA

Krivokapić je rekao da je Vlada na sjednici u utorak veče usvojila dva ključna dokumenta koja su u direktnoj korelaciji sa budžetom, a to su program rada za ovu godinu i pridruživanja EU do 2023.

Kako je kazao, program rada je u potpunosti u skladu sa njegovim ekspozeom i podrazumijeva maksimalnu transparentnost Vlade. Planirano je 350 obaveza, a ključna oblast je vladavina prava i društvo jednakih šansi. Druga oblast su zdrave finansije i ekonomski razvoj, treća zdravlje i zdrava životna sredina, četvrta obrazovanje i društvo znanja, peta digitalna transformacija, a šesta da je Crna Gora prva sljedeća članica EU. – Zbog toga smo napravili Program pridruživanja do 2023. godine, a onaj dio programa koji se realizuje u ovoj godini direktno uključili u Program rada Vlade za ovu godinu – rekao je Krivokapić.

Abazović je istakao da je prioritet svih prioriteta vladavina prava.

– Ona nije samo direktno vezana za borbu protiv korupcije i

7

Duško Marković

Trebalo bi da novi ministri nauče da su kapitalne investicije, ma gdje se ulagalo, pretpostavka razvoja cijele zemlje i ukupne ekonomije, a ne jednog regiona ili grada – kako pogrešno zaključuju, ocijenio je bivši premijer Duško Marković na Tviteru.

Istakao je da bi premijer trebao da zna da će zaustavljanje započetih i poodmaklih projekata na sjeveru značiti gubitak radnih mjesta i ugrožavanje standarda što pogađa svakog građanina.

– Pravi budžet znači život, a ovakav samo nazadovanje – rekao je Marković.

organizovanog kriminala, već ravnomjerniju distribuciju dobara prema svim gradovima. Želimo veću integraciju Crne Gore, što će voditi ka većem pomirenju. Ukupna integracija i svođenje svega na jednu cjelinu je od presudnog značaja – rekao je Abazović.

PROSTORNI PLAN

Krivokapić je kazao da će debata o zakonu o prostornom planiranju početi u drugoj polovini godine, navodeći da je to najteži zakon koji jedna država donosi.

– Bila je formirana radna grupa od 50 članova, koja je radila intenzivno do kraja prošle godine i nije uspjela da ga finalizuje. Ako u prostoru napravite grešku, to se teško ispravlja – naveo je Krivokapić i naglasio da je resorni ministar Ratko Mitrović s pravom ukazivao da je nemoguće prije četvrtog kvartala napraviti dobar prijedlog tog zakona.

– Biće uključeni brojni eksperti. Mi smo već napravili zahtjev da određene države koje žele da pomognu ekspertski budu uključene – rekao je Krivokapić.

S.P. – J.R.

PODGORICA - Predloženim ovogodišnjim budžetom predsjedniku države Milu Đukanoviću budžet je srezan za trećinu na 782,3 hiljade eura. Smanjenje je doživjela i Skupština, ali svega za desetinu na 8,8 miliona eura. Ali, zato je premijeru budžet povećan 11 puta na 2,29 miliona eura u odnosu na prošlu godinu.

Premijeru 11 puta više novca, predsjedniku za trećinu manje

IZMJENE

Kabinet Mila Đukanovića dobiće 782 hiljade eura, a Zdravka Krivokapića 2,29 miliona

U skladu s tim povećanjem Generalnom sekretarijatu Vlade je prihod prepolovljen na 3,4 miliona eura. Savjet za privatizaciju treba da dobije 140 hiljada, što je osam puta manje nego lani.

Sve ostale izmjene su manje.

Savjet za građansku kontrolu rada policije dobio je 1,3 hiljade eura više (43,9 hiljada), Ustavni sud 160 hiljada manje (966,4 hiljade), Sudski savjet dva miliona manje (27,4 miliona), a Tužilački 400 hiljada manje (9,2 miliona).

Savjet za NATO treba da dobije 19,2 hiljade eura, za trećinu manje nego lani.

Ministarstvo pravde, kojem je pridružen resor ljudskih i manjinskih prava, treba da dobije 3,6 miliona eura, što je 1,4 miliona manje, nego što su lani dobila ova dva ministarstva.

ZIKS će dobiti 50 hiljada manje (10,35 miliona). MUP će dobiti 95,37 miliona eura, osam miliona manje, a Ministarstvo odbrane sedam miliona manje (43,4 miliona).

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja treba da dobije 321,7 miliona eura, od čega se na socijalnu zaštitu odnosi 104,6 miliona eura. Nekadašnje Ministarstvo finansija lani dobilo je 145,45 miliona, a bivše Ministarstvo rada i socijalnog staranja 102 miliona.

Uprava prihoda treba da dobije 12,25 miliona eura, dok je nekadašnja Poreska uprava lani dobila 9,1 milion eura, a Uprava carina 7,9 miliona, umjesto lanjskih milion više.

POPIS

Upravi za statistiku, zbog ovogodišnjeg potpisa, prihod je povećan 2,1 milion na 4,5 miliona. Za Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa predviđeno je 707,7 hiljada eura, 80 hiljada manje. Uprava za katastar i državnu imovinu treba da dobije 35,6 miliona

starstva održivog razvoja i turizma.

Agenciji za zaštitu konkurencije dodijeljeno je 180 hiljada manje (633 hiljade eura), a Ministarstvu kapitalnih investicija 7,1 milion. Lani je bivše Ministarstvo saobraćaja i pomorstva imalo budžet od 33,2 miliona eura.

Za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je predložen budžet od 34 miliona eura, dok je lani bio 1,3 miliona manji.

Ministarstvo zdravlja treba da dobije 2,3 miliona, 1,1 milion eura manje, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija 10,7 miliona eura, skoro isto kao nekadašnje Ministarstvo javne uprave.

NATO

Naslovna strana ovogodišnjeg budžeta

eura, isto kao i nekadašnja Uprava za imovinu, s tim što je lani i bivša Uprava za nekretnine dobila pet miliona.

Ministarstvo vanjskih poslova treba ove godine da dobije 16,2 miliona, tri miliona manje nego lani. Četovorostruko ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta treba da dobije 216 miliona eura, a Uprava za sport još sedam miliona, dok su lani četiri njegova konstituenta dobila: Ministarstvo prosvjete 169 miliona, nauke

šest miliona, kulture 7,8 miliona i sporta 8,6 miliona eura.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara biće u minusu 190 hiljada eura (540 hiljada).

Predviđeno je da budžet Ministarstva ekonomskog razvoja iznosi 21 milion eura, od čega je 8,3 miliona predviđeno za turizam.

Nekadašnje Ministarstvo ekonomije je lani dobilo 13,8 miliona eura. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dobilo je dva miliona manje (8,1 milion) od nekadašnjeg Mini-

Savjet za NATO treba da dobije 19,2 hiljade eura, 11 hiljada manje.

Za Nacionalnu turističku organizaciju je ove godine predviđeno 2,85 miliona eura, 600 hiljada više, a za Upravu za inspekcijske poslove skoro istih pet miliona.

Predloženo je da budžet Fonda PIO iznosi 454 miliona, pet i po miliona više nego lani, dok je Fondu zdravstva namijenjeno 302 miliona, 20 miliona više.

Zavod za zapošljavanje dobija 39 miliona eura, četiri miliona više.

I ANB će dobiti 1,7 miliona eura manje, odnosno sedam miliona, a Agencija za sprečavanje korupcije 1,49 miliona, 200 hiljada manje.

Za Državnu revizorsku instituciju je predložen skoro isti budžet od 2,13 miliona eura.

RTCG će dobiti 1,1 milion manje (13,8 miliona), a CANU 650 hiljada eura manje (1,35 S.P. – J.R. miliona eura).

U MANS-u zgranuti što i novo i staro ministarstvo istim riječima opisuju posao sa Eni Novatekom, aktuelni ministar tvrdi

Bojanić: Kombinacija političke kampanje i ličnih frustracija PODGORICA – Da li je Bojanić (ministar kapitalnih investicija Mladen op. a) zaista tako naivan da vjeruje da se DPS nije ugradio u posao sa naftom ili ima neke druge razloge da se tako snažno bori za nastavak sprovođenja tog sumnjivog ugovora, bez ikakve prethodne provjere, pitao je juče MANS. Bojanić je ekspresno odgovorio da je to kombinacija početka providne političke kampanje i ličnih frustracija pojedinaca.

Iz MANS-a su naveli da bi Vlada trebalo da angažuje evropske eksperte i preispita ugovor o istraživanju naf-

te, umjesto da bez pogovora sprovodi poslove koje je zaključio bivši režim.

– Smatramo da je jedno pitanje da li Crna Gora treba da izloži riziku turistički sektor u pokušaju da nađe naftu, a sasvim drugo da li to nova Vlada treba da radi na način i pod uslovima koje je postavio DPS – rekli su u MANS-u i naglasili da su vrlo zabrinuti što Ministarstvo kapitalnih investicija koristi gotovo identične argumente u odbrani tog krajnje netransparentnog posla kao i prethodna vlast, za koju tvrdi da je iza sebe Mladen Bojanić

ostavila ,,sprženu zemlju“.

Bojanić je pozvao direktoricu MANS-a Vanju ĆalovićMarković, inače predsjednicu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, da sa saradnicima posjeti Ministarstvo i zadrži se koliko god bude potrebno.

– Ministarstvo će obezbijediti kancelariju, svu dokumentaciju, stručnu pomoć, po potrebi zvaćemo i

strane eksperte koje preporuče, a o čijem trošku, to moramo da dogovorimo na sjednici Vlade. Kafa i doručak su na naš račun – odgovorio je Bojanić i naglasio da mu ne pada na pamet da se brani od besmislenih komentara, ali će uvijek braniti interes građana. Naveo je da je više puta saopštio da je uvid u sva dokumenta u vezi posla sa naftom dostupan javnosti, da je parlament donio odluku o tom poslu i da će Skupština ili građani na referendumu imati posljednju riječ, kao i da će se sva dokumenta o izgradnji auto-puta provjeriti “da gospoda iz MANS-a budu srećna i zadovoljna”.

N. K.

8

Društvo

Četvrtak, 1. april 2021.

NOVE MJERE: Otvaraju se bašte lokala u 10 gradova, policijski čas od 22 h, međugradski i dalje zabranjen

Broj testiranih manji za 13 odsto

PODGORICA - Broj testiranih na dnevnom nivou smanjen je za otprilike 13 odsto, saopštila je juče na konferenciji za novinare ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i objasnila da je to zbog smanjenog broja ljudi koji imaju simptome. Ponovila je da je uspješnost liječenja od korona virusa značajno veća u Crnoj Gori u odnosu na brojne razvijene države svijeta - da stopa umrliih u odnosu na broj registrovanih slučajeva iznosi 1,4 odsto.

Ona je ponovila tezu iznijetu u Skupštini Crne Gore da je stopa umrliih u odnosu na broj registrovanih slučajeva slika uspješnosti crnogorskog zdravstvenog sistema čak i u odnosu na sisteme iz zemalja poput Švedske, Švajscarske, Njemačke, SAD...

Na konstataciju novinara Pobjede da je naučnica iz Podgorice, dr Marija Backović, koja radi u odsjeku za virologiju na Pasterovom institutu u Parizu, doktorica biohemije i molekularne genetike, ranije upozorila da je to manipulacija selektivnim prikazom podataka

Evidencija preminulih Na pitanje novinara kako se vodi evidencija preminulih, epidemiološkinja Marija Božović rekla je da Institut za javno zdravlje od svih zdravstvenih ustanova dobija prijave smrti.

- Na osnovu dobijenih prijava na dnevnom nivou ti podaci se ažuriraju i predstavljaju javnosti. Ljekari su ti koji daju dijagnozu da li je neko preminuo od posljedica infekcije korona virusom - objasnila je ona.

Ukoliko je potvrđeno da član porodice ima korona virus, ostali će se testirati isključivo ako imaju simptome kovida-19.

Nove mjere Od danas su otvorene bašte ugostiteljskih objekata u Podgorici, Cetinju, Kolašinu, Baru, Mojkovcu, Bijelom Polju, Andrijevici, Pljevljima, Beranama i Ulcinju, nove su mjere koje je usvojilo Ministarstvo zdravlja.

Skraćen je i policijski čas, pa će zabrana kretanja umjesto od 21, važiti od 22 sata do pet sati ujutro. Međugradski saobraćaj je i dalje zabranjen vikendom, a tokom cijele sedmice za grupu gradova u kojoj je situacija sa korona virusom najozbiljnija, a to su Podgorica, Cetinje, Kotor, Plužine, Bar, Pljevlja, Budva, Tivat, Bijelo Polje, Mojkovac, Herceg Novi i Berane.

Prodavnice, butici, frizerski i kozmetički saloni, zanatlije… umjesto do 20, radiće do 21 sat.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović rekla je na konferenciji za medije da će nove mjere biti na snazi od 1. do 9. aprila.

Kako je objasnila, rad bašti ugostiteljskih objekata predviđen je do 21 sat, a za stolovima u baštama moći će da sjede najviše dvije osobe, a u cjelosti se dozvoljava rad ugostiteljskih objekata u Tivtu i Budvi.

U Nikšiću i Šavniku ostaju iste mjere zbog ozbiljne epidemiološke situacije.

Zabrana međugradskog saobraćaja u periodu od petka od 21 čas do ponedjeljka u pet časova ostaje na snazi, a ministarka je istakla da mjere u ostalim opštinama ostaju nepromijenjene, kao i uslovi za ulazak u Crnu Goru.

Džon Hopkins instituta, koja stvara konfuziju među građanima Crne Gore, BorovinićBojović je izbjegla direktan odgovor pokušavajući da spinuje pitanje novinara stavljajući ga u potpuno drugi kontekst dovođenja u pitanje relevantnosti ove američke institucije.

Backović je ranije objasnila da je korišćenje stope smrtnosti u odnosu na broj registrovanih slučajeva pristrasno do te mjere da je besmisleno koristiti taj podatak kako bi se poredile zemlje i njihova uspješnost.

Nakon izbjegavanja direktnog odgovora na postavljeno pitanje, Borovinić-Bojović je zamolila građane da poštuju epidemiološke mjere i apelovala na sve da se prijave za vakcinaciju i da budu apsolutno sigurni da je svaka vakcina u Crnoj Gori efikasna, sigurna i bezbjedna.

ASTRA ZENEKA BEZBJEDNA

Borovinić-Bojović najavila je da će novinari i svi medijski radnici biti vakcinisani Astra Zeneka vakcinom, a njihova

Pomjerena eksterna matura Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, kulture, nauke i sporta Martin Ćalasan saopštio je da je Ministarstvo u dogovoru sa Ispitnim centrom odlučilo da pomjere polaganje eksterne mature u granicama mogućeg.

- Trinaestog aprila polagaće se crnogorski-srpski-bosanskihrvatski i albanski jezik, 14. aprila matematika i 15. aprila jedan nastavni predmet po izboru učenika - naveo je Ćalasan.

On je dodao da će 24. aprila biti organizovano polaganje maturskog iz maternjeg jezika za učenike srednjih škola.

- Osmi maj ostaje termin za polaganje testa iz prvog stranog jezika, a 19. maj iz matematike. Ispit iz nastavnog predmeta biće 9. juna. Izdavanje diploma o maturskom i stručnom ispitu obaviće se najkasnije do 21. juna - rekao je Ćalasan.

On je kazao i da se preko tri hiljade zaposlenih u prosvjeti prijavilo za vakcinaciju.

- Vakcinacija zaposlenih u prosvjeti iz Podgorice obavljaće se u Domu vojske. O terminu će biti obaviješteni telefonski - rekao je Ćalasan.

U ostalim opštinama vakcinacija će se, kako je kazao, organizovati u objektima gdje se i sada obavlja.

- U petak ćemo napraviti novi prejsek i razmotriti mogućnost da se, u onim opštinama gdje je onlajn nastava, učenici vrate u škole, posebno učenici devetog razreda osnovne škole, odnosno maturanata u srednjim školama - kazao je Ćalasan.

vakcinacija počinje danas.

- Bilo bi dobro i lijepo da se vakcinišu, ali nije obavezno rekla je ministarka, dodajući da će se vakcinacija, u Podgorici, obavljati u bivšem Domu JNA. Ona je rekla da novinari trenutno ne mogu da biraju vakcinu jer je u ovom trenutku dostupna jedino Astra Zeneka, ali da to ne znači da u narednom periodu to neće biti moguće.

Na pitanje može li garantovati potpunu bezbjednost vakcine za koju postoje tvrdnje da utiče na zgrušavanje krvi, ministarka je podsjetila da je vakcinacija sa Astra Zenekom u jednom periodu prekinuta u Njemačkoj i Kanadi.

- Svjetska zdravstvena organizacija i Evropska agencija za ljekove – EMA, dali su jasne garancije da je ova vakcina bezbjedna. Međutim, rizik od neželjnih dejstava je mali u odnosu na korist od vakcine - rekla je ona, ističući da vakcine imaju sertifikat od EME. Ona je dodala i da Astra Zenka vakcine koje su stigle u Crnu Goru nisu iz istog kontingenta koji se nalazi u Srbiji.

NAKNADE

Ministarka je saopštila i da će naknada u iznosu od 250 eura biti isplaćena kovid zdravstvenim radnicima sa martovskom platom.

Očekuje da će biti značajno veći broj vakcina koje će u aprilu stiću u Crnu Goru.

Borovinić-Bojović je napomenula da se test na antitijela prije vakcinacije ne radi nigdje u svijetu, pa ni u Crnoj Gori.

- Nije potrebno da ga imate i nema potrebe da ga neko radi uoči vakcinacije - istakla je Borovinić-Bojović.

Epidemiološkinja Marija Božović objasnila je da asimptomatski slučajevi nisu kontraindikacija za vakcinu.

- Nijedna vakcina ne sadrži antibiotik iz grupe penicilina, ali ukoliko postoje osobe koje su alergične moraju se propratiti, tj. biti pola sata u prostoriji gdje se primaju vakcine - objasnila je ona.

D.M.

Od 1.699 uzetih uzoraka registrovano 386 novih slučajeva kovida-19 PODGORICA - Osam osoba je preminulo juče u Crnoj Gori od posljedica korona virusa. Novozaraženih je 386 od 1.699 uzetih uzoraka na novi korona virus. Prijavljen je oporavak kod 552 pacijenta.

Najviše oboljelih je iz Podgorice 118, Nikšić a 64, Berana 45 Bijelog Polja 25, Bara 23, Danilovgrada 21, Pljevlja 15, Ulcinja 13, Cetinja 10, Herceg Novog 9, Kotora 8, Budve 7, Rožaja 7, Tuzi 5, Tivta 4, Kolašina 4, Šavnika 3, Mojkovca 2,

Preminulo osam p Andrijevice 2 i Plužina jedan.

- Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 8 smrtnih ishoda povezanih sa kovid-19 i to kod pacijenata iz sljedećih opština: Podgorica (3), Nikšić (2), Mojkovac (1), Pljevlja (1) i Ulcinj (1) od kojih je najmlađi imao 56, a najstariji 87 godina starosti – saopšteno je iz Insituta. Ukupan broj preminulih

povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.274.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 6.446.

Podgorica ima 2.051, Nikšić 1.235, Bijelo Polje 485, Berane 461, Bar 381, Pljevlja 358, Ulcinj 202, Cetinje 171, Kotor 143, Herceg Novi 132, Rožaje

Anesteziološkinja u Kliničkom centru dr Vesna Orl greške kod spornih respiratora odmah prijavili men

Svaki respirator prije postavljan

Kod postojanja makar i male sumnje u adekvatnost opreme, ona mora biti van upotrebe i zamijenjena, bilo da se radi o potpuno novoj ili već korištenoj – kazala je dr Orlandić-Čejović, naglasivši da joj je kao anesteziologuintenzivisti mjesto u neposrednom zbrinjavanju oboljelih, pa i oboljelih od kovida-19 PODGORICA – Svi aparati za vještačko disanje prije postavljanja na pacijenta su provjereni po protokolu, a to je urađeno i sa respiratorima koji su zbog očitavanja greške poslati u Tursku na provjeru i vraćeni ispravni i provjereni. To je Pobjedi kazala specijalista anesteziologije sa reanimatologijom i subspecijalista intenzivne medicine u Kliničkom centru dr Vesna Orlandić-Čejović.

Sva 33 respiratora koje je Crnoj Gori isporučila turska firma Denizler su, prema dokumentaciji u koju je Pobjeda imala uvid, novi, nekorišteni i provjereni jedan po jedan. Crna Gora je u martu prošle godine kupila respiratore ukrajinskog proizvođača UTAS i za to platila oko 600.000 eura. U dokumentaciji i prepisci u koju je Pobjeda imala uvid, piše da su svi respiratori testirani i isporučeni kao ispravni, novi, te da nikad nijesu korišćeni prije toga ,,ni u jednoj bolnici ili bilo gdje drugo“.

Dr Vesna Orlandić-Čejović je Pobjedi kazala da svaki radni dan anesteziološke ekipe poči-

Vesna Orlandić-Čejović

nje i završava se provjerom funkcionisanja svih aparata koji mogu biti korišćeni u liječenju.

- Kod postojanja makar i male sumnje u adekvatnost opreme, ona mora biti van upotrebe i zamijenjena, bilo da se radi o potpuno novoj ili već korištenoj – kazala je dr Orlandić-Čejović, naglasivši da joj je kao anesteziologu-intenzivisti mjesto u neposrednom zbrinjavanju oboljelih, pa i oboljelih od kovida-19.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i direktorka Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović sazvali su prije dvije sedmice konferenciju za medije na kojoj su saopštili da 24 od kupljena 33 respiratora u martu prošle godine ne rade, te da su ,,stari i neispravni“.

Dr Orlandić-Čejović je Pobje-

di kazala da je već na početku, nakon izvjesnog broja sati rada na pacijentima, jedan broj aparata pokazivao ,,otklon od zadovoljavajućih parametara“.

- Ti aparati su odmah zamjenjivani, a ostale smo provjerili i tom prilikom konstatovali da jedan broj ne može proći rutinsku provjeru ili čekiranje i samim tim se ne može postaviti na pacijenta. Par aparata signalizirao je hardversku grešku. To je bio dovoljan razlog da pismeno obavijestimo tadašnji menadžment KCCG o postojećim nepravilnostima i ovi respiratori su odmah povučeni iz kliničke upotrebe – kazala je dr Orlandić-Čejović.

Pobjeda je imala uvid u taj izvještaj o prijavljenim greškama na respiratorima marke Uvent i Flexi Mag koji su 16. aprila prošle godine tadašnjem

Društvo

Četvrtak, 1. april 2021.

Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga pozvao premijera i vicepremijera da smijene ministra pravde zbog stavova o Srebrenici

pacijenata

Negiranje genocida je poziv za njegovo ponavljanje

125, Danilovgrad 104, Budva 100, Mojkovac 83, Tivat 75, Tuzi 74, Kolašin 73, Andrijevica 71, Šavnik 43, Plužine 34, Žabljak 21, Petnjica 12, Plav 8 i Gusinje 4 pozitivna.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 91.218.

R.D.

landić-Čejović saopštila da su očitavanje nadžmentu

S. VASILJEVIĆ

or je provjeren nja na pacijenta

direktoru KCCG dr Jevtu Erakoviću podnijeli dr Orlandić-Čejović kao i anesteziolog dr Ljubica Radunović.

U tom dokumentu se između ostalog navodi i da iako su ,,inkorporirani sofisticirani modovi za ventilaciju ovih pacijenata, većina aparata ne isporučuje zadate ili njima približne vrijednosti, te da je ukupan broj ovih aparata 15+2“.

Dr Orlandić-Čejović je kazala da su u tom periodu bili dostupni već postojeći respiratori u Kliničkom centru od kojih su neki, iako stariji od 10 godina funkcionisali kako treba.

Bio je i izvjestan broj nabavljenih novih respiratora, što je, kaže dr Orlandić-Čejović u potpunosti zadovoljilo potrebe i kvalitet liječenja pacijenata.

Komentarišući navode o tome da li se radi o novim ili polovnim respiratorima, naša sagovornica je kazala da je svaki respirator koji može spasiti život, bilo novi ili već korišteni dobrodošao posebno u okolnostima kakve su bile u tom periodu. Važno je da oni posjeduju sertifikat o servisiranju i garanciji, kao i da prođu tehnički prijem.

- Prije godinu dana svi smo svjedočili scenama iz okruženja kada su kolabirali mnogo opremljeniji i uređeniji zdravstveni sistemi od našeg. Sjetimo se samo novinskih naslova

9

Kako funkcioniše vještačko disanje?

Dr Orlandić-Čejović objašnjava da vještačko disanje ili mehanička ventilacija predstavlja kompleksan odnos između pacijenta i aparata u kome aparat u određenom vremenskom periodu zamjenjuje funkciju pluća pacijenta i time daje mogućnost oporavka.

Ona je kazala da je uloga aparata da isporučuje pacijentu kiseonik u potrebnim koncentracijama, protocima i pod kontrolisanim pritiscima i da se ovo može postići neinvazivnim i invazivnim načinom. Prvi podrazumijeva da je pacijenat svjestan, a invazivan način zahtijeva postavljanje cjevčice za disanje preko koje se pacijent povezuje sa aparatom.

- Svakako da sama procedura nije bez mogućih komplikacija i dosadašnja iskustva pokazuju da je strategija takozvane protektivne plućne ventilacije smanjila mogućnost njihove pojave i uvedena je kao standard u svakodnevnu upotrebu, pa i kod nas – ističe dr Orlandić-Čejović.

Današnji respiratori su, prema riječima naše sagovornice, kompjuteri koji u svojoj strukturi posjeduju konvencionalne i savremene metode vještačkog disanja, sisteme samokontrole, monitoringa i alarma.

- Kompleksna procedura vještačkog disanja zahtijeva kontinuirano praćenje životno važnih funkcija pacijenta i stalno prisustvo edukovane ekipe – objasnila je dr Orlandić-Čejović.

Na vještačko disanje se postavlja pacijent kada je funkcija disanja neadekvatna sama po sebi ili u kombinaciji sa drugim životno važnim funkcijama.

- Samim tim predstavlja proceduru koja se primjenjuje u teškim oblicima bolesti. Bitna je u spašavanju života i kada se izvodi u prisustvu edukovanog tima, adekvatne opremljenosti, uz primjenu standarda i protokola ne predstavlja opasnost za pacijenta – nagalašava ona.

kako nema dovoljno respiratora i kako respiratori škode pacijentima. Sjetimo se očaja ljekara koji su bili prinuđeni da biraju kog pacijenta neće postaviti na respirator. U tom periodu prioritet je bio obezbijediti dovoljan broj i dostupnost bolničkih postelja sa karakteristikama intenzivnog liječenja kazala je dr Orlanić-Čejović.

Denizler kompanija u mejlu Kliničkom centru, što je Pobjeda ranije objavila, tvrdi da nijedna mašina nema nikakav problem. Takođe, 12 respiratora koji su upućeni na pregled su vraćeni sa izvještajima ist potvrdama o ispravnosti.

U odgovoru turske kompanije Denizler piše i da se održavanje mora uraditi svakih pola godine bez obzira da li je istema korišten ili ne. Oni su kazali da su aparati ispravni, ali da su ,,gasni sistemi u crnogorskim bolnicama istema da je moguće da je prilikom upotrebe ventilatora u kovid cenrima došlo do curenja iz tih istema u ventilatoru“.

PROFESIJA TALAC POLITIKE

Dr Orlandić-Čejović je upozorila da je u našem društvu profesija postala talac politike, te da političko djelovanje najčešće kod građana izaziva nepovjerenje prema zdravstvenom sistemu.

Ona je istakla da je javnosti malo poznat profil anesteziologa i specifičnosti te grane medicine po kojima je u svijetu prepoznata i priznata.

- Okosnica anesteziologije i Intenzivne medicine jeste procedura vještačkog disanja. Za uvod u svaku totalnu anesteziju, kao i za liječenje kritično oboljelih, anesteziolog postavlja pacijenta na vještačko disanje. Edukacija o ovoj proceduri počinje prvim danom početka specijalizacije i prožima cio radni vijek jednog anesteziologa.

Tako da se može reći da anesteziolozi suvereno vladaju ovim poljem – nagalsila je dr Orlandić-Čejović.

Sl.R.

PODGORICA – Od promovisanog cilja nove Vlade da će od Crne Gore napraviti Luksemburg, nakon najnovijih, ni malo afirmativnih vijesti i stavova o Srebrenici, stiglo se do povećanog interesovanja članova bošnjačkih familija da se sele iz Crne Gore – upozorili su iz Zavičajnog kluba „Bihor“ iz Luksemburga.

Oni su, ujedno, pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, koji se zalaže za uspostavljanje i odbranu evropskih vrijednosti, da zaštiti tekovinu EU i kvalifikaciju genocida, i inicira smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića. To su zatražili i od premijera Zdravka Krivokapića.

-Predsjedniče Vlade Krivokapiću, sačuvajte bar minimum onog vjerskog u Vama i smijenite ministra Leposavića, pošto on nema namjeru da to sam učini već nam baca prah u oči i ponovo nas ubjeđuje da nismo kompetentni da tumačimo njegove zvanične izjave. On je što se tiče nas ovakvim stavovima izgubio legitimitet ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava jer nepriznavanjem presuđenog GENOCIDA nema naše povjerenje da vodi računa o našim pravima – kaže se u saopštenju.

OČEKIVANJA I REALNOST

Navode da su očekivali i očekuju konkretna djelovanja u ispunjavanju obećanja koje je predsjednik Vlade Krivokapić, nakon imenovanja, iznio u Skupštini Crne Gore, kada je poručio da želi da od Crne Gore napravi Luksemburg. Podsjećaju da je tada Abazović poručio da je „ovo je vlada poštenih ljudi. Crnom Gorom više neće vladati kriminalci“.

-Očekivali smo da će se prestati sa revanšizmom, uznemiravanjem, maltretiranjem i izopštavanjem iz sistema manje brojnih naroda u Crnoj Gori. Očekivali smo da je baš „osvježilo“ i da smo na pragu da usvajamo evropske vrijednosti kvaliteta življenja i uspostavljanja sistema vrijednosti koji bi bio u svrsi postizanja vizije kvaliteta života kao u Luksemburgu – što je bio prvi javno obznanjeni cilj nove Vlade. Od svega toga ovih dana imamo povećano interesovanje članova naših porodica iz Crne Gore da napuste svoju zemlju i dođu u Luksemburga – navode u saopštenju.

Prema njihovim riječima, prošlo je malo više od 100 dana kada je stigla izjava iz zakondavnog doma, od strane člana Vlade, da sumnja da se desio genocid u

Srebrenici, te dovodi u pitanje kredibilitet Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Više od 700 godina zatvora ukupno je dodijeljeno na regionalnim i međunarodnim sudovima za zločine i GENOCID u Srebrenici 1995. godine.

-Ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava - Vladimir Leposavić, advokat, pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve – u svom obraćanju u Skupštini Crne Gore, GENOCID pokušava da minimalizuje, banalizira i uz nevješt način pokušava da izjavljujući saučešće Bošnjacima reinterpretira i samu prirodu zločina objašnjavajući nam da nas je zadesio neki nemio događaj sličan prirodnoj nepogodi.

Kao ilustracija ove ekspertsko-pravne, analize izbija nam pred očima lik nasmijanog Leposavića sa tri prsta kako prkosi kipu Slobode, sprda se sa sve Međunarodnom zajednicom ali i nama koji smo preživjeli politike koje baštini ovaj mlađahni početnik – ministre, odbijmo takvo saučešće! - navodi se u saopštenju.

BEZ OBILJEŽJA

Podsjetili su da su manjinski narodi u Crnoj Gori, posebno Bošnjaci, strpljivo podnijeli brojne zločine počinjene nad njima i brojne pokušaje asimilacije i uništenja.

-Ne želimo, ali zbog aktuelnog ministra pravde, ljudskih i maninskih prava, ponovićemo da se: na teritoriji Crne Gore u mirnodopskom periodu, za vrijeme Kraljevine SHS 1924. godine u Vraneškoj dolini desio zločin u kojem je istrijebljeno cjelokupno bošnjačko stanovništvo a njihova imovina je dodijeljena čak i počiniocima zločina. U toku II svjetskog rata četnički pokret je samo u toku 1943. godine u Limskoj dolini izvršio pokolj i likvidaciju više od 8000 žena djece i muškaraca svih uzrasta. Što je dokumentovano u zvaničnim izvještajima počinioca ovih zločina. Za ove zločine ne postoji nikakav oblik obilježja ili obilježavanja na lokalnom ili državnom nivou, niti je obezbijeđena bi-

lo kakva dimenzija sjećanja a većini žrtava se ne može ni iskazati sućut jer su istrijebljene cjelokupne porodice – navode iz ZK „Bihor“.

Smatraju da srpski nacionalistički diskurs pokušava da opravda i nađe izgovor za genocid u Srebrenici služeći se opšte korišćenim frazama »A šta su oni nama radili?« ili »Zašto i njih neko ne kazni« ignorišući suštinske razlike između počinioca i žrtve.

-Fenomen koji je direktno povezan sa ovom vrstom »opravdanja« zločina je poricanje, koje prati gotovo sve slučajeve genocida i čini jedan od osnovnih elemenata identifikacije genocida kao takvog. Nas Bošnjake u Luksemburgu jako zabrinjavaju ovakve izjave i garantujemo vam da vas one od civilizovanog svijeta i Evrope udaljavaju svjetlosnim godinama – naglašavaju u saopštenju.

STRAH

Ističu da su Bošnjaci u potpunosti odani državi Crnoj Gori i duboko su, kao autohton narod, utkani u temelje ove države.

- Nikada kroz istoriju nisu bili nikakav remetilački faktor a podnijeli su srazmjerno najveće žrtve, koje ih nisu pokolebale da imaju ispravan i zdrav odnos prema državi i svim njenim građanima. Bošnjaci u domovini i dijaspori su spremni na konstruktivnu i partnersku saradnju sa svima u Crnoj Gori koji rade na prosperitetu i stvaranju boljeg i kvalitetnijeg ambijenta za život svih njenih građana, ali nisu spremni da opet budu žrtve bilo kakve isljučivosti – kaže se u saopštenju.

Naglašavaju da su kroz istoriju pružali ruku saradnje i partnerskog odnosa, i to čine.

-Nekada smo na pružanje ruku dobijali odgovor, koji je bio srazmjeran odsijecanju ruku. Želimo da to sve ostavimo u prošlosti. Ali da ne dozvolimo da se zločini iz skorije prošlosti, posebno zločin GENOCIDA negira ili banalizuje, jer je negiranje genocida poziv za njegovo ponavljanje -zaključuje se u saopštenju.

R.D.

10

Društvo

Četvrtak, 1. april 2021.

Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić reagovao na izjave ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta

Bratić nije dobronamjerna prema albanskim lingvistima

PODGORICA – Opaska ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić o knjizi o albanskim lingvistima dobronamjerna je taman kao što je dobronamjera i finansijska blokada rada Fakulteta za crnogorski jezik i književnosti - rekao je za Pobjedu dekan ove visokoškolske ustanove Adnan Čirgić.

- Ministarku žulja činjenica da je FCJK izdavač Leksikona albanskih lingvista, izdanja koje je nastalo iz saradnje s relevantnim autorima i ustanovama iz Albanije, čime pokazuje i svoj odnos ne samo prema crnogorskome jeziku, no i prema albanskome kao jednom od jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Etnički očišćena Vlada Crne Gore preferira etnički čist prostor. Jedna od prepreka na tome putu „očišćenja“ jeste i FCJK protiv kojega se vodi skandalozna propaganda – navodi on.

KonfliKt

Nakon što je Bratić u Skupštini u sklopu poslaničkih pitanja ove sedmice, između ostalog, saopštila da su joj sporna određena djela koja je izdao Fakultet, kasnije je saopštila da tu nije postojala namjera da se denuncira bilo koji autor, ,,već da se razjasni nepažljiva i, u najmanju ruku, nesuvisla selekcija izdavačkog programa“.

- Tek jedan primjer takve nebrige, koja je pravdana željom da se očuva crnogorski identitet, može da bude edicija „Nova luča“ u kojoj se kaže da predstavlja izbor iz novije crnogorske književnosti, a u kojoj su štampana djela Basrija Čaprićija (pisao albanskim jezikom), Žarka Lauševića, Miodraga Vukovića i Biljane Jovanović (pisali srpskim/ srpskohrvatskim) i Voja Šin-

Svjetski naučnik ,,čovjek bez reference“ Pored knjige o albanskim lingvistima, Bratić je, podsjeća Čirgić markirala i knjigu Vukića Pulevića, ,,čovjeka bez reference“.

- A zbilja bi bilo degutantno navoditi ovđe ministarki koje su sve reference Vukića Pulevića. Da je ministarka kojim slučajem o tome što upitala i svoju baku, vjerujem da bi joj i ona umjela kazati. Smeta ministarki i knjiga eseja Milorada Nikčevića jer se on u tim esejima razračunava s okupatorskom ideologijom i ideolozima srpskoga sveta. Smeta joj i knjiga o Njegošu Savića Markovića Štedimlije koju svjesno i zlonamjerno dovodi u vezu s pogrešnim ideološkim svjetonazorima iz jednoga perioda života toga autora. Ne spominje naravno da je to knjiga koju prati opsežan predgovor Danila Radojevića – ističe Čirgić.

Pošto ,,nije uspjela ozakoniti svoj Index librorum prohibitorum, sad je najavila da će poslati kaznenu ekspediciju u liku nezavisnih revizora sa zadatkom novoga političkog revanšizma“.

- Nema sumnje da će i izvještaj revizora pokušati iskoristiti u propagandne svrhe, kao što nema sumnje da ćemo joj i na tu propagandu adekvatno odgovoriti – istakao je Čirgić.

Sa protesta FCJK ispred Ministarstva kulture na Cetinju

A zbilja bi bilo degutantno navoditi koje su sve reference Vukića Pulevića. Da je ministarka kojim slučajem o tome što upitala i svoju baku, vjerujem da bi joj i ona umjela kazati - rekao je dekan Adnan Čirgić dolića (pisao hrvatskim jezikom). Ljudi iz struke bi morali da poznaju književno-teorijski fakat da autor pripada literaturi naroda na čijem jeziku piše, drugim riječima, iako su neki od ovih autora rođeni u Crnoj Gori, to ne znači da pripadaju crnogorskoj književnosti, na isti način na koji Franc Kafka ne pripada češkoj, ili Kami alžirskoj – saopšteno je prekjuče iz Ministarstva, gdje dodaju ,,da je jedno želja da se sačuva identitet, a drugo ono što bi

Adnan Čirgić

se moglo nazvati krađom tuđe kulturne baštine, a ovakvi primjeri su brojni“.

Da je Bratić, smatra Čirgić, ,,kojim slučajem uspjela ukinuti autonomiju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, kao što je to učinila s autonomijom Univerziteta Crne Gore, da je na čelo FCJK mogla postaviti ljude kakve je postavila na čelo UCG – negatore crnogorskoga jezika i montenegristike, ministarka bi sigurno bila kudikamo zadovoljnija“.

Sporni Kriterijumi

- Pošto nije u tome uspjela, pokušala je s finansijskom blokadom FCJK. Kad je viđela da joj ni to ne ide od ruke, pokušala se ostrviti na izdavačku djelatnost FCJK. I u tome nasrtaju jednako je prošla. Po njezinim kriterijumima, ni ne može biti crnogorski pisac jer je pisao srpskohrvatskim jezikom. Po tim ekspertskim kriterijumima, Lalić pripada književnosti Srbohrvata. Tako valjda i američka književnost, koju ona predaje,

Sudski savjet dobio prijedlog za prvog čovjeka crnogorskog sudstva

Miraš Radović kandidat za predsjednika Vrhovnog suda PODGORICA – Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore juče je, nakon razgovora i tajnog glasanja, za predsjednika Vrhovnog suda predložila sudiju tog suda Miraša Radovića.

U kratkom saopštenju naveli su da će prijedlog sa obrazloženjem biti dostavljen Sudskom savjetu.

Osim Radovića na konkurs su se prijavili sutkinja Apelacionog suda Milenka Žižić i sudija Suda za prekršaje u Podgorici Rajko Radulović.

Sudski savjet prihvatio je kandidature Radovića i Žižić i proslijedio ih Opštoj sjednici Vrhovnog suda na izjašnjenje.

Radulović nije ispunjavao zakonom propisane uslove za izbor.

Vrhovni sud je u takozvanom „vd“ stanju od 30. decembra

Miraš Radović

prošle godine kada je tadašnja predsjednica Vesna Medenica podnijela ostavku, a Sudski savjet za vršiteljku dužnosti imenovao njenu zamjenicu sutkinju Stanku Vučinić.

U biografiji Radovića na sajtu Vrhovnog suda navodi se da je rođen u Kolašinu 1959. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a Pravni fakultet u Podgorici - 1981.

Sudijsku karijeru počeo je kao sudija Opštinskog suda u Kolašinu 1986, nakon što je od 1982. u ovom sudu bio sudijski pripravnik i stručni saradnik.

Za sudiju Vrhovnog suda prvi put izabran je 2001. godine.

Radović je bio i ministar pravde od 2006. do 2010. godine, nakon čega je izabran za sudiju Ustavnog suda, a sudija u Vrhovnom sudu ponovo je od 2014.

Jedan od lidera Demokratskog fronta, koalicije koja je najjači konstituent nove vlasti, Milan Knežević juče je oštro reagovao na informaciju da je Radović predložen za predsjednika Vrhovnog suda.

On je sa Tvitera poručio da je kandidovanjem Radovića završena eutanazija crnogorskog pravosuđa, uz konstataciju da je poštenije da se „vrati Vesna Medenica u Vrhovni sud“.

Medenica je bila u trećem mandatu na čelu Vrhovnog suda kada je podnijela ostavku i to tek nakon velikih pritisaka koje je Crna Gora trpjela od zvaničnika Evropske unije.

U Izvještaju o napretku Crne Gore, predstavljenom u novembru prošle godine, Evropska komisija ukazala je na problematičan treći mandat Medenice, odnosno trećih mandata u pravosuđu, jer osim nje, još nekoliko predsjednika sudova izabrani su na te funkcije tri i više puta, neki čak i osam puta.

EK je u izvještaju izrazila zabrinutost zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio Ustav omogućavajući na taj način Medinici treći mandat.

Predsjednik Vrhovnog suda bira se na period od pet godiK. K. na.

nije američka no engleska jer je pisana engleskim jezikom – kaže on. Čirgić kaže ,,ostavimo po strani ovoga puta da ministarka Bratić i deklarativno pripada četničkoj ideologiji“.

- Neka ovoga puta o njenim kompetencijama posvjedoče dva primjera. Prvi je onaj za koji je dosad više puta prozvana – da je Šekspir američki pisac. Drugi je onaj izrečen u Skupštini – da je Desanka Maksimović autorica pjesme „Ako je verovati mojoj baki“. Braniteljka lika i djela D. Maksimović, za koju prvo čusmo da je proćerana iz školskih programa pa onda da je čak zastupljena i u čitankama, ne zna da „Ako je verovati mojoj baki“ nije pjesma no bajka. E, takva osoba našla se da komentariše izdavačku djelatnost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost čijim autorima osporava reference. Neznavena ministarka Bratić bi da sudi o djelu V. Nikčevića, R. Rotkovića, N. Kilibarde, M. Perovića, D. Radojevića, S. Damjanovića, M.

Grinberga, D. Kristala, E. Tokaža i desetina drugih autora.

Da je svoje poglede na svijet kojim slučajem bazirala na takvim autorima a ne na pričanjima svoje bake, danas bi za nju svijet bio kudikamo bolje mjesto. A i Crna Gora s njom kao ministarkom ljepše mjesto za življenje – naveo je on. No ministarka Bratić, smatra Čirgić, ,,ni uz pomoć svojih 12 eksperata ne može osporiti izuzetnu bogatu izdavačku djelatnost FCJK niti rezultate koje je prepoznala i međunarodna slavistička javnost“.

- Praveći se da ne zna da je FCJK objavio desetine knjiga koje izlaze iz kruga montenegristike (napominjem da se samo jedna od naših biblioteka naziva Montenegrina), ona ističe izdanje iz oblasti albanologije. Ističe ga zato što joj smeta. Da je kojim slučajem pomenula i knjige i studije iz oblasti njemačke književnosti, srpske književnosti, francuske književnosti, antičke književnosti i druge koje su izvan okvira montenegristike, vjerovali bismo joj na riječ da nije zlonamjerna – ističe on.

N.Đ.

Istraživanje Cgo o povjerenju u medije

Polovina građana smatra da su mediji pristrasni PODGORICA – Da mediji u Crnoj Gori nijesu nepristrasni misli 47,3 odsto građana, a čak 87,2 odsto smatra da su mediji spremni ili donekle spremni da, radi povećanja tiraža i rejtinga, objavljuju senzacionalističke informacije koje nijesu uopšte ili su nedovoljno provjerene.

Predstavljajući rezultate, koordinator za razvoj u CGO-u Damir Nikočević naveo je da manje od 15 odsto ispitanika smatra da je medijima stalo do interesa građana.

- Više od trećine građana bi svom omiljenom mediju oprostili neistinu čak i ako je namjerna - navedeno je u istraživanju „Kako građani i građanke vide medije u Crnoj Gori?“ On je naglasio da više od polovine građana (57,3 odsto) nema povjerenja ni u jedan dnevni list.

Polovina ispitanika smatra da

na uređivačku politiku medija u velikoj mjeri utiče politička orijentacija vlasnika, a svega 13,7 odsto građana smatra da mediji rade u njihovom interesu.

Kao najveću garanciju da će neki mediji izvještavati objektivno građani vide ekonomsku održivost medija (30,6 odsto) i nezavisnost od političkih partija (22,7 odsto). Građani procjenjuju na uređivačku politiku medija imaju političke partije (93 odsto), ekonomski centri moći (91 odsto), vlasnici medija (89 odsto), međunarodni faktori (78 odsto) i NVO sektor (67 odsto) .

Da su novinari i imovina medija u Crnoj Gori ugroženi smatra 38,5 odsto ispitanika, a 34,2 odsto da novinari nijesu adekvatno plaćeni za svoj posao.

Istraživanje je uradila agencija Damar od 20. do 25. marta, CAPI metodom, uz slučajni stratifikovani uzorak koji je činio 991 K. J. punoljetni ispitanik.

Hronika

Četvrtak, 1. april 2021.

Okončana potraga za srpskim državljaninom

11

Potvrđena optužnica protiv kriminalne grupe iz Herceg Novog

Bigović organizator ulične prodaje kokaina Ronioci Regionalnog centra „Jug“

Ronioci pronašli tijelo radnika BAR- Ronioci Regionalnog centra „Jug“ iz Bijele pronašli su juče oko deset sati i 30 minuta, kod gata, tijelo M. M. iz Republike Srpske, potvrdio je za Pobjedu direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan. Stradali radnik je bio angažovan na sanaciji operativne obale Volujica.

Za radnikom se tragalo od

utorka poslijepodne, kada su nestanak prijavile kolege koje su na obali pronašle njegove lične stvari.

Nakon obavještenja, Luka Bar je odmah angažovala Upravu pomorske sigurnosti (UPS), a od juče ujutro su im se pridružili i ronioci Regionalnog centra „Jug“.

Okolnosti pod kojima je M.M. stradao utvrdiće istraga. V.K.V.

Ulcinjska policija ispituje pod kojim okolnostima je nastupila smrt

U automobilu stranih tablica pronađeno tijelo ULCINJ – U Ulcinju, na Velikoj plaži, u vozilu stranih registarskih oznaka, pronađen je muški leš, saznaje Pobjeda.

Kako nam je nezvanično saopšteno, ispituje se da li se radi o nasilnoj smrti. Do zaključenja lista iz policije nam nije saopšten identitet muškarca koji je pronađen u automobilu.

O događaju je obaviješten viši državni tužilac koji je, nakon uviđaja, naložio obdukciju, nakon koje će se utvrditi pod kojim okolnostima je nastupila smrt.

A.R.

Advokat tražio izuzeće vijeća Višeg suda koje je trebalo da razmatra validnost dokaza SDT-a

Kontrola optužnice protiv Mujovića i njegove grupe odgođena na neodređeno PODGORICA - Kontrola optužnice protiv 23-člane kriminalne organizacije koju su predvodili Nikšićanin Radovan Mujović i Vasilije Rafailović iz Budve juče je Višem sudu u Podgorici odgođena na neodređeno vrijeme nakon što je advokat Marko Radović zatražio izuzeće kompletnog vanraspravnog vijeća kojim predsjedava sudija Boris Savić, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

Advokat Radović je obrazlažući zahtjev za izuzeće kazao da je vijeće koje sačinjavaju sudije Boris Savić, Vesna Pean i Dragica Vuković dodijelilo Marinku Rajkoviću i Bajramu Pisti statuse svjedoka saradnika zbog čega ne bi smjeli da odlučuju o validnosti dokaza specijalnog tužilaštva u fazi kontrole optužnice.

Spisi predmeta dostavljeni su Apelacionom sudu na razmatranje koji će odlučiti o prijedlogu advokata Radovića.

Osim Mujovića i Rafailovića, na optužnici su: Petar Lipovina, Mitar Marković, Filip Knežević, Žarko Pejaković, Lazar Nedović, Aleksandar Ćetković, Boško Pavlović, Jovan Mirković, Aleksandar Stevanović, Marko Zorić, Nikola Marić, Uroš Đurđevac, Filip Bešović, Goran Rakočević, Ivan Brnović, Nikola Drecun, Mošo Paović, Aleksandar Đurđevac, Uroš Vučinić, Davor Avdić i Nemanja Zurovac.

Bajram Pista i Marinko Rajković, su u ovom predmetu dobili status svjedoka saradnika.

Rafailović i Mujović od početka 2017. godine u Crnoj Gori i na Kosovu organizovali grupu koja je planirala krivična djela za koja se može izreći kazna od četiri godine ili teža.

Procesuiranjem ove grupe rasvijetljen je pokušaj ubistva boksera Dragana Radonjića na Cetinju 2017. godine, identifikovani su napadači na poznatog ugostitelja Branka Rafailovića, napadači na lokal „Tani“ 2019. u vlasništvu Ranka Radulovića, rasvijetljeno je podmetanje požara na pet vozila u vlasništvu Miloša Đuričkovića i Igora Vušurovića, podnijete su prijave protiv osoba koje su planirale ubistvo Ljubiše Kana i supruge svjedoka saradnika.

Mujović je optužen da je nepoznatim pripadnicima kriminalne organizacije naložio da 27. avgusta 2019. u Budvi ubiju Marka Ljubišu i druge osobe sa kojima je bio u društvu. N.N. osoba je došla do terase lokala „Korkovado“, ispred zidina Starog grada, gdje je Ljubiša sjedio za stolom sa Goranom Slovinićem i Draganom Markovićem, i ka njima ispalio više od sedam metaka, nanoseći im tjelesne povrede.

Rafailovića bezbjednosne službe potražuju zbogu učešća u ubistvu Đorđa Borete i slučajne žrtve doktora Dragana Zečevića 7. decembra 2016. godine. B.R.

PODGORICA – Protiv devetočlane kriminalne grupe iz Herceg Novog, koja je uhapšena krajem novembra 2020. godine u akciji „Levant“, kada je policija zaplijenila više vozila , novac, telefone, potvrđena je optužnica kojom joj se na teret stavlja prodaja kokaina.

Prema stavu tužilaštva, kriminalnu grupu formirao je Milovan Bigović, a članovi su postali Radomir Bigović, Nikola Ivović, Dragan Bigović, Ivan Bigović, Vitorijo Šuković, Milana Bigovići, Željko Bigović i N. B. Prema stavu tužilaštva, Milovan Bigović je organizovao nabavku kokaina, pratio novčane tokove, nadzirao članove grupe i aktivnosti.

Radomir Bigović prodavao je kokain i marihuanu, sakrivao i raspoređivao kokain ostalim članovima grupe, vodio evidenciju prodatih količina, po potrebi angažovao Šukovića za rasturanje i dostavu kokaina članovima i korisnicima.

Zaplijenjeno vozilo

Isto zaduženje za prodaju bilo je dodijeljeno i Nikoli Ivoviću, koji je ujedno i angažovao Šukovića za dostavu droge kupcima.

Protiv Ivovića se u podgoričkom Višem sudu vodi postupak zbog ubistva Stefana Šarovića.

Dragan Bigović je bio zadužen za skrivanje marihuane i kokaina, a zadužen je bio i za logistiku i obavljao je i primopredaju droge.

Ivana Bigovića optužnicom terete da je prodavao kokain i marihuanu u svom lokalu

„Magnum“. Vitorio Šuković je po nalogu Milovana i Radomira Bigovića i Ivovića držao i raznosio kokain kupcima i na njihov zahtjev im dostavljao kokain radi primopredaje kupcima.

Milan Bigović je bio je angažovan da prodaje koakin.

-Okrivljeni B. M, najkasnije sredinom juna 2018. godine u Herceg Novom organizovao kriminalno udruženje i mrežu preprodavaca i posrednika, čiji pripadnici su postali okrivljeni B. R, I. N, B. D, B. I, Š. V. i B. M, sa ciljem vršenja neodređenog broja krivičnih djela neovlašće-

na proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 300 Krivičnog zakonika Crne Gore, za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna – navodi se u optužnici.

Milovan Bigović osuđivan je ranije zbog držanja i prodaje droga na šest mjeseci zatvora. Radomir Bigović osuđivan je od strane Višeg suda zbog ubistva u pokušaju na godinu i mjesec dana zatvora i presudom Osnovnog suda Herceg Novi zbog nasilničkog ponašanja na kaznu od godinu i četiri mjeseca. Dragan Bigović osuđivan je od strane Višeg suda zbog pomoći učiniocu nakon učinjenog krivičnog djela na kaznu od deset mjeseci, kada je sud utvrdio da je pomogao Dragoju Baošiću nakon ubistva Jovana Kosaća. Ivan Bigović ranije nije osuđivan. Vitorio Šuković osuđivan je dva puta zbog krivičnog djela krađe na dvije godine uslovne robije.

Milan Bigović osuđivan je ranije zbog nasilničkog ponašanja na dvije godine zatvora. A.R.

Na pres konferenciji MUP-a saopšteno da je napadač Esada Kočana višestruko osuđivan PODGORICA - Napadač na urednika Monitora Esada Kočana, višestruko je osuđivano lice, saopšteno je na pres konferenciji u Ministarstvu unutrašnjih poslova koja je održana nakon Sjednice Komisije za praćenje istraga napada na novinare i njihovu imovinu. Motiv napada na Kočana, kako su kazali nadležni, i dalje nijesu poznati.

Državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić ocijenio je da je Dragutin Šuković tempirana bomba koja je šetala našim ulicama.

On je, sudeći po evidenciji koju je Miljanić saopštio, osuđen na ukupno 23 godine i mjesec zatvora zbog više krivičnih djela.

-Pročitaću izvod iz kaznenih evidencija Crne Gore i država Evrope, kakva tempirana bomba je šetala našim ulicama: Ubistvo u pokušaju, zatvor dvije godine i šest mjeseci 2014. godine; zatim 2004. godine švajcarski Porotni sud, zatvor 11 godina i šest mjeseci; Viši sud Podgorica, 2001. godine, zatvor tri godine i šest mje-

Miljanić: Tempirana bomba je šetala našim ulicama

Sa presa

seci; Osnovni sud u Podgorici, 1999. godine zatvor jedna godina i sedam mjeseci, Viši sud Podgorica, 1998 godine, zatvor četiri godine – ovo su sve pravosnažne presude – kazao je Miljanić.

On je napomenuo i da je jučerašnjoj sjednici prisustvovao i Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, kao i pomoćnik direktora Uprave po-

licije (UP) Dejan Knežević.

-To samo po sebi ukazuje na količinu političke volje koju ova Vlada i ovo Ministarstvo imaju u cilju sprečavanja ovakvih pojava. Ne možemo ih spriječiti svaki put, ali ih možemo procesuirati. Ovaj čovjek koji je napao Kočana je procesuiran, određen mu je pritvor i nalazi se u Istražnom zatvoru – dodao je Miljanić.

Svaki reon u gradu imaće svog policajca Miljanić je kazao da će MUP-u i Upravi policije u prevenciji napada na novinare u od velike pomoći biti prijedlog da za svaki reon u gradu bude zadužen određeni policajac.

-U izmjenama Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova koji je u završnoj fazi, poslanicima ćemo predložiti vraćanje pozornih reona. Kvartovski policajci najbolje znaju ko se čime bavi u reonima koje nadgledaju kao

i ko su povratnici u izvršenju krivičnih djela a što će nam olakšati preventivno djelovanje. Prema ovoj problematici se moramo odnositi sistemski a ne incidentno. Mora postojati sistem koji će da prati i detektuje ovakve osobe – kazao je Miljanić.

Kako je ranije saopšteno iz UP, Kočan je u subotu, u popodnevnim satima, napadnut ispred zgrade u kojoj stanuje.

Da je Seada Kočana napao veoma opasan čovjek, koji je veći dio života proveo u zatvoru zbog nasilničkih djela, istakao je i predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović.

Ono što, međutim, posebno zabrinjava, jeste činjenica da se zahuktava serija napada na novinare.

-Stvara se klima u društvu koja pojačava utisak da je potpuno normalno i prihvatljivo napasti ne samo novinare, već bilo koga. Neki skupovi se organizuju, govori se to što se govori, pa bih apelovao na čitavo društvo i na donosioce odluka da malo stanu i razmisle – kazao je Jovović.

Kako je dodao, tačno je da je napadnut novinar, ali je u ovom trenutku teško reći zbog čega se napad dogodio.

-Komisija će u svom daljem radu posebno tražiti da se ispita motiv napada na Kočana.

Znači, vrlo je bitno da se utvrdi da li ga je neko poslao tamo ili je to bio napad nekog čovjeka koji nije baš svoj, a vidimo iz ovih papira da je i to moguće – istakao je on.

Odgovarajući na pitanje Pobjede, Jovović je kazao da Šuković prilikom napada nije izgovorio ime Esada Kočana, ali da to ne znači da napadač nije znao ime osobe koju napada.

B.R.

Uhapšen zbog napada na policajca

Prešao mu automobilom preko stopala

BAR - M. J. (33) iz Bara uhapšen je zbog sumnje da je 21. februara oko 20.40 sati prilikom kontrole na platou jedne benzinske stanice u mjestu Orahovo prešao gumama vozila preko stopala policajca i polomio mu kosti.

M. J. se tereti da je počinio krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.

M. J. je sjeo u vozilo da se udalji sa mjesta kontrole, bez odobrenja policajaca,

a zatim je upravljajući vozilom udario policajca koji je pao na asfalt.

Tada mu je M. J. vozilom prešao preko stopala i nanio tešku tjelesnu povredu u vidu preloma kosti desnog stopala.

A.R.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 1. april 2021.

KOTOR: SO usvojila program mjera za prevazilaženje kovid krize

KOTOR - Odbornici su jednoglasno na prijedlog Opštine usvojili set mjera za podršku privrednicima i građanima koji trpe posljedice izazvane poštovanjem epidemioloških mjera za suzbijanje kovida-19. Ukupna vrijednost paketa je 850.000 eura, tj. tog iznosa se Opština odrekla oslobađanjem obaveze plaćanja naknada za zakupe prostora, terasa i drugih opštinskih nameta.

Donošenje mjera je kasnilo pa važe unazad - od 1. septembra 2020. godine do 31. marta 2021.

- Oslobađaju se obaveze plaćanja zakupnine sva pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja koriste poslovne prostore u opštinskom vlasništvu (osim pošte, banke, telekomunikacije, zabavne igre i igre na sreću,

RADIO KOTOR

Podrška građanima i privredi Opštinu će koštati 850.000 eura

ODLUKE USVOJENE JEDNOGLASNO: Sa sjednice Skupštine

zdravstvene usluge i kancelarije), pod uslovom da su do dana podnošenja zahtjeva za korišćenje mjera pomoći izmirili sve obaveze zaključno sa 31.8.2020. godine, uključujući i one koje su po prethodnim

odlukama o donošenju seta mjera za podršku privrednicima i građanima opštine sklopili ugovor o izmirenju obaveze na rate sa Direkcijom za uređenje i izgradnju Kotora. Pod istim uslovima se oslobađaju oba-

DPS: Sporno održavanje sjednice Iz Demokratske partije socijalista uputili su primjedbu zbog toga što je juče počelo održavanje 6. sjednice SO iako nije završena 5. Odbornik Željko Avramović je ustvrdio da se sjednica kad se zakaže i otvori mora i završiti, pa tek onda može početi sa radom naredna zakazana.

Međutim predsjednica SO Maja Mršulja kazala je da nema kršenja propisa, te da se 6. sjednica mogla održati.

Prethodna sjednica čije je održavanje počelo 23. marta prekinuta je jer vladajuća koalicija u

Kotoru koju čine koalicija Za budućnost Kotora, Demokrate i GP URA, nije imala potrebnu većinu za razrješenje sekretarke SO Kotor Duške Banićević i imenovanje v. d. sekretara Snežane Barbe. Za GP URA sporno je to što se kadrovi dovode sa strane, Barba radi u notarskoj kancelariji u Tivtu. Mršulja je tada najavila da će u roku od tri dana biti sazvan kolegijum predsjednika Skupštine radi dogovora o datumu nastavka 5. sjednice. Nastavak te sjednice još nije zakazan.

veze plaćanja zakupnine za privremene objekte na javnim površinama – navedeno je u odluci.

Opština neće u istom periodu naplaćivati naknadu za ugostiteljske terase kao ni lokalne komunalne takse za korišćenje javnih površina.

Odlukom je predviđeno i umanjenje za 50 odsto za 2021. godinu plaćanje obaveza za sva pravna lica, preduzetnike i fizička lica po osnovu naknade za korišćenje opštinskih i nekategorisanih puteva, za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara (osim banke, osiguravajuća društva i ostale finansijske organizacije, fiksni, mobilni i kablovski operatori).

Upola je smanjena i članarina koja se plaća Turističkoj organizaciji, a odgođeno je plaćanje godišnjeg poreza na nepokretnost za 2021. godinu - prva rata do 31.8.2021. godine, a druga rata do 30.11.2021. godine.

Registrovani poljoprivredni proizvođači oslobađeni su plaćanja takse za komunalne poslove i saobraćaj kao i dnevne naknade za korišćenje jednog stola za prodaju sira i ostalih mliječnih proizvoda, ribe, svježeg i suvog cvijeća, svježeg voća i povrća.

Sjednica se nastavlja danas.

Iv.K.

CETINJE: Zasijedao Operativni štab za borbu protiv zarazne bolesti kovid-19 CETINJE - Epidemiološka situacija na Cetinju poboljšana je u posljednjih 15 dana. Broj inficiranih smanjen je 43 odsto, sa 306 na 175 osoba. Od kraja februara u Domu zdravlja Cetinje prvom dozom vakcina vakcinisano je 575 osoba, a drugom 208, dok će masovna vakcinacija biti organizovana u prostorijama Crvenog krsta o čemu je postignut sporazum sa tom organizacijom - saopšteno je iz Operativnog štaba za borbu protiv zarazne bolesti kovid-19.

Za 30 dana marta umrlo je 17 osoba, ukupno je zaraženo njih 496, dok se oporavilo 587 osoba. U kovid ambulanti Doma zdravlja u martu je pregledano 2.640 osoba, testirane su 1.304, dok je pozitivna na novi korona virus bila 281 osoba. Obavljene su i 33 hos-

Masovna vakcinacija u prostorijama Crvenog krsta pitalizacije. U ovoj zdravstvenoj ustanovi za tri mjeseca ove godine obavljeno je 6.809 pregleda što čini 99 odsto ukupnog broja pregleda iz prošle godine, kada ih je bilo 6.866. U Domu zdravlja u toku je vakcinacija prioritetnih grupa, a trenutno je na raspolaganju 300 doza vakcina Astra Zeneka.

Na kovid odjeljenju Opšte bolnice „Danilo I“ od 15. do 31. marta primljeno je 35 pacijenata, a 32 su otpuštena kući. Testirano je 95 osoba, od kojih su njih 33 bile pozitivne na korona virus. U ovoj ustanovi trenutno se

na liječenju od kovid-19 nalazi 17 pacijenata. Vakcinisane su 73 osobe.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti u martu su u saradnji sa Komunalnom policijom i Turističkom inspekcijom obavili 70 kontrola i kaznili vlasnika jednog ugostiteljskog objekta 2.500 eura zbog kršenja mjera Ministarstva zdravlja. Samostalno ili u saradnji sa Sanitarnom inspekcijom, službenici OB Cetinje obavili su više od 2.000 kontrola osoba kojima je izrečena mjera samoizolacije.

C.G.

KOLAšIN: Kovid bolesnih 72, Opštinski tim zabrinut

KONTROLISATI SAHRANE: Sa sastanka Opštinskog tima

Broj inficiranih ne smije preći 80 KOLAŠIN - U posljednjih nekoliko sedmica došlo je do povećanja inficiranih koronom tako da ih je trenutno 72. Taj broj utiče na rast kumulativne incidencije i predstavlja rizik uvođenja restriktivnijih mjera tako da je neophodno podići nivo borbe protiv epidemije kako bi izbjegli tu situaciju - istaknuto je na sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje.

Predsjednik Opštine i Opštinskog tima Milosav Bulatović kazao je kako je neophodno stabilizovati situaciju dodatnom disciplinom u sprovođenju mjera.

- Važno je da i mi visokom odgovornošću u poštovanju mjera, skrenemo pažnju građanima da i oni budu dodatno odgovorni. Razmotrićemo mogućnost dezinfekcije javnih prostora. Konstatujemo da je i dalje prisutan problem kretanja ljudi koji su inficirani i njihovo pojavljivanje na javnim mjestima. Smanjen je taj broj ali i dalje treba vršiti permanentnu kontrolu lica koja su u izolaciji od nadležnih organa - istakao je Bulatović.

Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin više od godinu daju svoj doprinos kon-



Masovna vakcinacija biće organizovana u holu Doma kulture

troli poštovanja mjera koje su donosile nadležne institucije na suzbijanju korona virusa i očuvanju zdravlja građana.

Načelnik OB Milija Vukanić smatra da su, uprkos ograničenim resursima u ljudstvu i tehnici, ispunili ono što se od njih očekivalo u borbi protiv epidemije uz to obavljajući redovne poslove kada je u pitanju javni red i mir i zimska turistička sezona.

- Kada su u pitanju preventivne mjere, samo u toku marta pružili smo 31 asistenciju inspekcijskim službama i to 16 turističkoj inspekciji, šest sanitarnoj inspekciji, šest tržišnoj inspekciji, dvije inspekciji rada i jednu inspekciji igara na sreću. Svakodnevno sa Komunalnom policijom kontrolišemo 22 ugostiteljska objekta.

Zbog nepoštovanja nošenja maski i držanja fizičke distance, upozoreno je ukupno 885 lica. Tokom marta službenici OB Kolašin su podnijeli 11 krivičnih prijava koje su se odnosile na 15 lica a kršenje mjera se odnosilo na kršenje odredbi međugradskog prevoza. Takođe se redovno kontrolišu potvrde - istakao je Vukanić.

Istaknuto je da je i dalje aktuelan problem nedostatka smještaja za stare i samohrane osobe sa seoskog područja koje su inficirane. Komunalna policija redovno kontroliše ugostiteljske objekte taksi vozila, trgovinske radnje. Fokus mjera treba i dalje usmjeriti ka sahranama. Kada je u pitanju traženje prostora za masovnu vakcinaciju, podržan je prijedlog da to bude hol Doma Dr. DRAŠKOVIĆ kullture.

TIVAT: Sjednicu Skupštine obilježile burne rasprave i uvrede odbornika koalicije Narod pobjeđuje

Abović: DPS i SD krimo-fašistička vlast

TIVAT – Odbornik koalicije Narod pobjeđuje, dr Miomir Abović je tokom rasprave sa Igorom Petkovićem rekao da su DPS i SD bili krimo-fašistička vlast nakon čega mu je predsjednik Skupštine, dr Andrija Petković, oduzeo riječ.

Poslije je u jednoj od rasprava dr Abović kazao da je konstatovao prirodu bivšeg režima i da građanima mora objasniti zašto su DPS i SD fašističke partije, ali su ga prekinuli predsjednik SO i Igor Petković (SD).

- Ne dozvoljavam da se fašizam pominje uz moje i ime moje partije – rekao je Petković i zatražio pauzu kako bi se dogovo-

rili da li će odbornici SD-a prisustvovati nastavku sjednice.

Nakon pauze, Petković je zamjerio predsjedniku Skupštine što nije opomenuo odbornika Abovića.

- Nadam se da biste ga udaljili i da on sam nije napustio salu.

Ako opet do ovoga dođe SD neće više prisustvovati sjednicama Skupštine. Nadam se da će se Abović izviniti građanima rekao je Petković, naglasivši da je SD antifašistička partija.

Uz kritiku na račun predsjednika Skupštine da dozvoljava Aboviću da priča, pa da ga tek onda opominje, Jovanka Laličić (DPS) je istakla da je DPS antifašistička partija i da je sra-

mno kako je Abović etiketira.

Sjednica tivatskog parlamenta, koja se po prvi put odvijala i putem video-linka zbog samoizolacije jedne odbornice vladajuće koalicije, započela je raspravom o zapisniku sa prethodne sjednice. Adrijan Vuksanović (HGI) kazao je da ,,zapisnik ne služi ničemu jer nema sadržaja već samo puko nabrajaje učesnika“. Sa njegovim mišljenjenm saglasili su se i njegov kolega Ilija Janović, Igor Petković, Jovanka Laličić i Dubravka Koparan (DPS).

Prije glasanja o usvajanju opozicioni odbornici, koji su isticali i da su nezadovoljni atmosferom u skupštinskoj

sali, napustili su sjednicu, a do usvajanja nije moglo doći jer nije bilo kvoruma.

Predsjednik Skupštine, Andrija Petković, je nakon pauze saopštio da se zapisnik povlači sa dnevnog reda, da će se doraditi za narednu sjednicu, a najavio je da će se uskoro formirati radna grupa koja će raditi na izmjenama Poslovnika.

Opozicioni odbornici, kako su naglasili, vratili su se u skupštinske klupe zbog važnosti odluka koje su se trebale donijeti, a predsjednik Opštine, Željko Komnenović, pozvao je sve odbornike na odgovornost, da čuvaju druge od sebe i da njeguju kulturu dijaloga.

Sa 17 glasova za i osam uzdražanih usvojen je izvještaj o radu predsjednika Opštine i radu organa lokalne uprave i službi za 2020. godinu, a rasprava o tom dokumentu potrajala je pet sati. Komnenović, je naglasio da su izvještaji specifični, jer je on stupio na dužnost 16. oktobra, a sekretari krajem novembra, pa je ispalo sa su izvještaji o radu bivše vlasti.

Opozicioni odbornici zamjerili su vladajućoj koaliciji da su iz čistog revanšizma otpustili 44 posto zaposlenih.

- Najavljivali ste decentralizaciju, a iz Podgorice ste doveli arhitektu uprkos tvrdnjama da imate stručne ljude i da treba

zapošljavati Tivćane - kazala je Jovanka Laličić, ističući da se odnos Vlade prema Tivtu oslikava i u Upravnom odboru Aerodroma u kome nema Tivćana.

Nije bilo revanšizma prilikom racionalizacije radnih mjesta, bili su kategorični potpredsjednici Opštine, Goran Božović i Vladimir Arsić. U nastavku sjednice usvojene su odluke o spajanju Autobuske stanice i Parking servisa u cilju, kako je obrazloženo, racionalnijeg poslovanja jer Autobuska stanica u trenutnoj situaciji ne može prihodovati ni za plate zaposlenih, zatim o osnivanju JU Gradska biblioteka.

S.K.

Crnom Gorom

Četvrtak, 1. april 2021.

Danas počinju rad 56 gerontodomaćica, program finansira Vlada a sprovodi Crveni krst

Pomoć u kući za 540 osoba u deset opština

PODGORICA – U opštinama Nikšić, Danilovgrad, Mojkovac, Kolašin, Plužine, Cetinje, Bijelo Polje, Andrijevica, Pljevlja i Žabljak od 1. aprila biće nastavljen program ,,Pomoć u kući“ koji finansira Ministarstvo finansija i socijalnog staranja a sprovodi Crveni krst Crne Gore, preko opštinskih organizacija. Gerontodomaćice, njih 56, brinuće o 540 starijih osoba.

Usluga Cilj programa ,,Pomoć u kući“ je da se olakša obavljanje svakodnevnih aktivnosti starijim osobama kako bi im se omogućilo da što duže borave u svom prirodnom okruženju uz očuvan kvalitet života i dostojanstvo.

Jelena Šofranac kaže da se usluga pruža kroz redovne kućne posjete koje obavljaju gerontodomaćice.

- Usluga obuhvata nabavku hrane, pomoć pri pripremi obroka, hranjenju i kretanju, pomoć pri održavanju lične i higijene prostora, pri grijanju prostora.

Takođe, gerontodomaćice pomažu korisnicima u nabavci štampe i knjiga, plaćanju računa za električnu energiju, telefon, komunalije i sl; Korisnici mogu računati i na posredovanje u obezbjeđivanju različitih vrsta usluga za održavanje stana i uređaja za domaćinstvo, nabavku ljekova i odvođenje na ljekarske preglede– navodi Šofranac.

On ističe da se zainteresovani za ostvarivanje prava na korišćenje pomoći u kući ali i drugih usluga mogu se javiti centru za socijalni rad ili opštinskoj organizacija Crvenog krsta.

Jelena Šofranac iz Crvenog krsta Crne Gore očekuje da će se brojke mijenjati jer tokom ovog mjeseca očekuju da ta vrsta pomoći bude dostupna i u Plavu, Gusinju, Beranama, Petnjici i Rožaju.

TROŠKOVI

Neki korisnici će učestvovati u plaćanju troškova, dok će oni sa najmanjim primanjima tu uslugu dobijati besplatno kao i ranije.

- Neke opštine izrazile su želju da pokrivaju troškove participacije za svoje građane, a sa nekim pregovori još traju.

Za korisnike koji imaju minimalna primanja usluga će ostati besplatna, a troškove će snositi Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Mjesečni iznos dobija se tako što se broj sati pomnoži sa cijenom usluge po satu koja iznosi 2,47 eura, a zatim se od ukupne cijene određuje procenat učešća. Na osnovu pravilnika o kriterijumima i mjerilima za učešće korisnika, roditelja, odnosno srodnika u plaćanju troškova usluga podrške za

Jelena Šofranac

Gerontodomaćice će od danas obilaziti korisnike u Nikšiću, Danilovgradu, Mojkovcu, Kolašinu, Plužinama, Cetinju, Bijelom Polju, Andrijevici, Pljevljima i na Žabljaku. Njihova usluga za one sa najnižim primanjima biće besplatna život u zajednici određuje se učešće korisnika. Procjenu pravi nadležni centar za socijalni rad, a procenat zavisi od visine primanja korisnika – objasnila je Šofranac.

Pomoć u kući mogu ostvariti osobe koje imaju 65 godina ili više, zatim starije osobe sa invaliditetom, one koje najčešće zbog zdravstvenog stanja i smanjene funkcionalne sposobnosti ne mogu same da obavljaju svakodnevne aktivnosti, ukoliko žive u teškim

uslovima i sa manjim primanjima, kao i starije osobe koje žive same ili sa članom porodice koji je u sličnoj situaciji.

DOSTUPNOST

Crveni krst program ,,Pomoć u kući“ sprovodi od 2020. godine na osnovu licence Ministarstva rada i socijalnog staranja. Od marta do kraja decembra realizovan je u 15 opština (Andrijevica, Berane, Petnjica, Bijelo Polje, Plav,

Radile i tokom epidemije Gerontodomaćice su, kaže Jelena Šofranac, prošle godine, i u vrijeme epidemije radile bez prekida, ali uz prilagođavanje preventivnim mjerama.

- Imale su obavezu da svakodnevno telefonski komuniciraju sa korisnicima, da provjeravaju njihove potrebe i stanje i da reaguju. Prioritet su korisnici koji zavise od pomoći u svakodnevnim aktivnostima, i za njih su kućne posjete nastavljene uz skraćeno trajanje i poštovanje svih mjera. Gerontodomaćice su bile fokusirane na obavljanje svih poslova van doma korisnika koji su se odnosili na nabavku hrane, ljekova, higijene, plaćanje računa, podizanje terapije,

penzije itd. kako bi se korisnicima omogućilo da ostanu kod kuće i tako se smanjio rizik od obolijevanja. Pored toga su učestvovale i u prikupljanju zahtjeva za humanitarnu pomoć kao i u podjeli iste za socijalno najugroženije starije osobe. Sa pojavom prvih slučajeva virusa kovid-19, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, Crveni krst je podijelio 7.500 flajera namijenjenih starijim osobama sa mjerama zaštite i preporukama za rad gerontodomaćica.

Takođe, kroz projekat ,,Zdravo starenje“ Crveni krst je u šest opština za vrijeme pandemije omogućio posjetu ljekara za 361 stariju osobu iz ruralnih sredina – navodi Šofranac.

Gusinje, Rožaje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Plužine, Pljevlja, Žabljak, Danilovgrad i Cetinje) a troškove zarada koordinatora i gerontodomaćica pokrivalo je Ministarstvo.

- Tokom tih 10 mjeseci broj korisnika je varirao od 1.132 do 1.080 što je brojka na osnovu posljednjih izvještaja iz decembra. Broj gerontodomaćica zavisi od broja korisnika ( jedna može imati najviše 10 korisnika), kao i od mjesta boravka korisnika jer je za obilazak starijih sa sela potrebno mnogo više vremena pa su neke gerontodomaćice imale manji broj korisnika.

Tokom prošle godine u 15 opština je bilo angažovano 118 gerontodomaćica, prema izvještajima iz decembra. U Baru, Budvi i Tivtu usluga pomoć u kući realizuje se 15 godina, a broj korisnika i gerontodomaćica takođe varira.

Sada ih je 11, a korisnika oko 110 – kaže Šofranac.

Ona smatra da će zbog stalnog povećanja broja starijih osoba u ukupnoj populaciji, potreba za tom uslugom biti veća. Svi-

ma će biti na raspolaganju i još neke usluge Crvenog krsta.

- Naša organizacija teži potpunoj dostupnosti usluga za starije, putem svojih opštinskih organizacija, i uz ponudu različitih modela pomoći kao što su: volontiranje (u osam opština), klubovi za starije osobe (pet opština), aktivni kol centri za pružanje psihosocijalne podrške (pet opština), centri za njegu u zajedinici koji će u novembru biti otvoreni u Baru i Bijelom Polju, zatim podjela humanitarne pomoći za socijalno najugroženije koja se dijeli u kontinuitetu u svim opštinama – ističe Šofranac.

D.Š.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Slatina.

Bar: od 8 do 15 h Ul. Popa Dukljanina (br. 2, 4, 5, 6, 7, 9 i 11), Ul. Maršala Tita br. 22, 24 i 32, Ul. Jovana Tomaševića 15 i 25; od 07:30 do 18 h Donji i Gornji Murići i Pinčići; od 8 do 15 h Potrošači u blizini naftinih zgrada u Popovićima; od 8 do 15 h Gornja Poda.

Berane: od 8:30 do 14:30 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca, Lisijevo i dio sela Dapsići.

Isključenja u 14 opština

Bijelo Polje: od 9 do 17 h Cerovići, Muslići, Selakovići, Grančarevo, Ujniče, Tomaševo, Skočigorina, Drndari, Glibavac, Potrk, Obod, Žaljevo, Lijeska, Galica, Sokolac, Šljemena, Pisana Jela i Barice; od 8 do 9 i od 17 do 18 h Ravna Rijeka, Majstorovina, Božovića Polje, Slijepač Most, Bojišta, Rakita, Mijatovo Kolo, Gilinoge, Pali, Jabučina, Gevčina i Okladi; od 8 do 18 h Božovića Polje, Slijepač Most, Mijatovo Kolo, Pali, Jabučina, Gevčina, Tusto I Okladi; od 9 do 16 h Crnča, Ivanje, Radulići, Vrbe, Crhalj, Goduša, Kradenik, Sipanje, Ličine, Lazovići, Moravac, Godijevo, Stubo, Šipovice, Vrh,

Negobratina, Sušica, Osmanbegovo Selo, Đalovići, Čampari i Dupljaci; od 9 do 15 h Lipnica; od od 8 do 17 h Nedakusi.

Cetinje: od 9 do 16 h Paprati, Gornič, Bjeloši, Duge Njive, Presjeka, Ivanova Korita, Bostur, Dolovi i Lovćen; od 10:30 do 12 h Podgor, Višnjica, Građani, Sjenokos pumpa i pumpe Cetinjske.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Glava Zete i Dobri Do. Gusinje: od 9 do 14:30 h dio sela Grnčar.

Kolašin: od 7:30 do 8:30 i od 17 do 18 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev Lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice,

Starče, Bojići i Ljevišta; od 7:30 do 18 h Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev Lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići i Ljevišta; od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, manastir, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vraneštica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića i Drndari; od 8 do 16 h Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Prekobrđe, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari i Sela; od 9 do 15 h Đuđevina.

Mojkovac: od 10 do 13 h Slatina.

Nikšić: od 8 do 17 h Donji Klenak; od 8 do 15:30 h Pilatovci, Prijespa i Zavraca.

Plav: od 9 do 14 h dio sela Pepići.

Pljevlja: 7:30 do 18 h Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići i Đuli; od 11:30 do 12:30 h Kalušići, Klačar, Grevo, Mrzovići, Rabitlje, Zabrđe Živinska Farma, Zabrđe, Šumani, Klanica Trojica, Vujanović, Zenica, Duja, Delić, Zeleno Borje, Dragaš, Mišović, Podrogatac, Pauče, Borovica, Vrbica, Lađana, Kruševo, Dragaši i Kakmuže; od 13 do 14 h Katun i Boščinovići; od 8 do 16 h Vrbica i Vidre.

Rožaje: od 9 do 14:30 h selo Dračenovac.

Ulcinj: od 8 do 15 h naselje Kruče Hije ispod hotela ,,Vidikovac“.

C.G.

13

HErCEg NovI: Naplata putarine na dionici Meljine – Petijevići

Rampe neće biti sljedećeg ljeta HERCEG NOVI - Predsjednik Opštine Stevan Katić očekuje da će do ljeta biti ukinuta putarina na dionici Meljine – Petijevići i da će se u narednih nekoliko dana napraviti trojni sporazum opštine, države i koncesionara, kako bi se definisala prava i obaveze svih strana.

Katić smatra da se mora ponovo preispitati koncesioni ugovor jer je 2016. godine država kategorisala taj put sa lokalnog na magistralni.

- Očekujem da se rampa ukloni do početka naredne ljetnje turističke sezone. To se definitivno mora riješiti –smatra Katić.

Podsjeća da je lokalna uprava u nekoliko navrata inicirala rješavanje tog pitanja.

– Sa našim inicijativama, koje smo imali nekoliko puta i u razgovoru sa premijerom Krivokapićem i u dopisima resornim ministrima, jasno smo naznačili koji je problem.

Vidio sam spremnost Vlade da se Herceg Novom pomogne kako se više ne bi naplaćivalo 12 km magistralnog puta, što je jedinstven primjer u Evropi – rekao je Katić.

Navodi i da postoji spremnost koncesionara, koji se takođe obratio prije nekoliko dana Ministarstvu finansija da se kroz novi državni budžet obezbijede sredstva za otkup.

Spremni su i da prihvate otplatu na rate.

Ministar za kapitalne investicije Mladen Bojanić kazao je prije nekoliko dana odgovarajući na poslaničko pitanje Tamare Vujović (Demokrate) da će inicirati ponovno preispitivanje ovog problema u nadležnom ministarstvu i pokušati da provjeri postoji li način da se pomogne građanima Herceg Novog. Međutim, kako je rekao, bilo koju promjenu ili raskid ugovora kao i otkup od koncesionara za put Meljine – Petijevići, može ostvariti samo Opština, a ne država.

- Osnovni problem je, prema zaključku ondašnjeg Ministarstva saobraćaja a sada Ministarstva kapitalnih investicija i Uprave za saobraćaj, da bilo koju promjenu ugovora, raskid ili otkup od koncesionara može obaviti Opština jer je ugovor radila i pravila. Jasno je u ovom trenutku da država to ne može preuzeti. Razumijem građane Herceg Novog, molim ih da razumiju da država ne može da se uključi u svaki lokalni ugovor, tada bi svaka lokalna uprava isto to tražila – kazao je on.

Put u dužini 12,5 kilometara je gradila beogradska kompanija „Universal Holding“ koja je u Crnoj Gori osnovala firmu „Univerzal Monte“, koja je preuzela upravljačka prava. U izgradnju puta uloženo je oko 18,5 miliona eura a investitor je dobio pravo naplate putarine na 20 godina. Naplatna rampa je postavljena 2008. godine. Cijena putarine je od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Ž.K.

14

Marketing

Četvrtak, 1. april 2021.

Povodi

Četvrtak, 1. april 2021.

STAV: O motivima i posljedicama negiranja genocida u Srebrenici

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Iako jezik negiranja zločina genocida može zvučati višeslojno, dvosmisleno i sofisticirano, poruka koja se šalje je lako prepoznatljiva, dehumanizujuća i teška u svojoj konačnosti.

Prateći nastupe crnogorskih zvaničnika oko genocida u Srebrenici jasno je da je dizajnirana višeslojnost jezika, u stvari, pažljivo odabrana verbalna taktika negiranja genocida, koje se novoustoličena vlast drži kao ,,pijan plota“.

,,POŠTOVANJE“ I(LI) ,,PRIZNAVANJE“

Kao što su drugi već pomenuli, u našem odnosu prema genocidu u Srebrenici, postoji velika značenjska, etička i moralna razlika između termina ,,poštovati“ i ,,priznavati“. ,,Poštovalac“ odluke međunarodnog suda u Hagu može istovremeno tu odluku smatrati ništavnom, a sud pravnom karikaturom. Njegovo , , p o š t ova n j e “ j e o d ra z stečenog refleksa komformizma i znak visoko razvijenog osjećaja za politički oportunizam, a ne pokazatelj iskrenog odnosa prema sudu u Hagu, genocidu u Srebrenici ili prirodi ratova u SFRJ. Ovakve ljude dobro opisuje termin kojeg ovom prilikom posuđujem od kolege Aljoše Puzara: ,,kolutan“. Kolutan je osoba kojoj je glavni oblik života ,,malograđansko kolutanje očima uz površnu moralnu paniku“, a čije se ,,političko tijelo sastoji od sumpora, tamjana i praznine“.

Nakon negiranja genocida u Srebrenici, ministar pravde, njegovi kolege iz Vlade, predsjednik Vlade i njegovi koalicioni partneri ovih dana pokazuju kakvi su oni, u stvari, ,,kolutani“. Potpredsjednikovo glumatanje moralne gromade i igranje političke tutumiše, dok nastavlja da daje podršku Vladi sastavljenoj od negatora genocida ne zavređuje ozbiljan komentar. ,,Priznati“ sudske odluke znači prihvatiti dokazano kao činjenicu koja ne može biti dovedena u pitanje. To takođe znači spremnost za kritički osvrt o sopstvenom narodu, vlasti, državi, crkvi, partijama ili vojsci. To znači prepoznati ljudskost žrtve i vratiti joj dostojanstvo ukradeno negiranjem genocida.

CRNOGORSKE REALNOSTI

Mnogi se pitaju koji su razlozi za osporavanje utvrđenih činjenica o zločinima iz 1990-ih, uključujući i genocid u Srebrenici. Zar još uvijek mora da se ponavlja ta faktografija užasa? Kako je moguće da dokazi ne znače



Izvršna vlast u Crnoj Gori vidi hašku presudu za genocid u Srebrenici na isti nakaradni način na koji je vide najeminentniji negatori ovog genocida, poput Aleksandra Vučića, Vojislava Šešelja, Radoša Ljušića, Dragoslava Bokana, Smilje Avramov, Ratka Mladića, Radovana Karadžića ili Biljane Plavšić: kao politički motivisanu presudu cijelom srpskom narodu…

Negatori ne žele da izbjegnu samo etiketu genocida, već i sve posljedice koje utvrđeni genocidni kriminalitet sobom nosi: odgovornost, kaznu, reparaciju

Kolutani ROJTERS

ništa?

Iako su ovo legitimna pitanja, neophodno je prepoznati i prihvatiti određene realnosti u Crnoj Gori, i šire, koliko god one bile gorka pilula.

Potrebno je biti svjestan snage suparnika i konteksta u kojem se u Crnoj Gori kritikuju negatori genocida u Srebrenici. Oni nijesu manjina na našem prostoru. Nije neosnovano reći da se veliki broj stanovnika Crne Gore slaže s onim što je rekao ministar pravde, a potvrdio predsjednik Vlade. Nije nemoguće da je većina onih što su glasali tajkunsku i klero-nacionalističku koaliciju oko Zdravka Krivokapića spremna da zažmuri i na ovu sramotu, jer je najvažnije da je ,,osvježilo“.

Manjina u Crnoj Gori su oni koji se danas trude da negatore genocida i ratnih zločina nazovu pravim imenom i privedu ,,k poznaniju prava“.

Antiratni aktivisti i prozapadno-orijentisani suverenisti su bili manjina još od vremena ,,događanja naroda“.

Tih godina su oni za Đukanovića bili ,,apstraktni humanisti“ i ,,dezerteri“ koje je trebalo ,,zakonski procesuirati“. Kasnije su bili suverenistička manjina koja je kritikovala tajkunski diskurs ,,država, pa demokratija“, osuđivala DPS-kleptokratiju i njeno dijeljenje Crne Gore kroz nametanje identitetske politike kao jedinog okvira djelovanja.

Dok danas agilno nastavlja praksu produbljivanja podjela koristeći sve DPS alatke identitetske politike, nova vlast za sve krivi prethodnike, a svoje kritičare, koji su opet u manjini, kastiga kao ,,milogorce“, ,,grazđane“, ,,soroševce“, ,,montenegrine“, ,,ustaše“ i što sve ne…

Takođe je važno bolje razumjeti neke od motiva za današnje negiranje ratnih zločina i genocida u Srebrenici.

Negatori genocida ne osporavaju istinu samo da bi je potisnuli iz javnog diskursa, nego i zato što nastoje da marginalizuju sve ono što slijedi nakon spoznaje o istini – sve ono što društvo i država moraju uraditi nakon prihvatanja istine. Negatori ne

Tragedija koja ne smije i ne može biti zaboravljena

žele da izbjegnu samo etiketu genocida, već i sve posljedice koje utvrđeni genocidni kriminalitet sobom nosi: odgovornost, kaznu, reparaciju. Zato i traže zaklon u kolektivnom, i tvrde da negirajući genocid oni, u stvari, brane i čuvaju identitetsku strukturu srpskog naroda.

ZAKLANJANJE IZA NARODA I IDENTITETA

Naše shvatanje prošlosti je temelj naših nacionalnih identiteta. Naša priča o prošlosti je ponosna, herojska, časna, vrijedna poezije, moralna, prosvijetljena, emancipatorska...

Ponekad je ona, kao u slučaju srpskog nacionalnog identiteta, i priča o kolektivnoj žrtvi nesretnih istorijskih okolnosti, koja je platila visoku cijenu za blagostanje svojih zapadnih susjeda. Na ovoj priči se kreiraju međusobno neodvojivi elementi individualnog i kolektivnog identiteta. Oni se ljubomorno čuvaju, brane svim sredstvima i po svaku cijenu. Toj idealizovanoj slici ništa i niko ne smije nauditi!

Sudski dokazano činjenje genocida u Srebrenici je netačno predstavljeno kao prijetnja srpskom nacionalnom identitetu: individualnom i kolektivnom. Iako se pravno procesuirani zločin genocida ni u kom pogledu ne odnosi na zajednicu, već na kriminalne aktivnosti pojedinaca, identitetske matrice brane cijelu zajednicu. Nacionalni identitet ne poznaje individuu, pa zato i ne može da pojedinačno (krivična odgovornost; komandna odgovornost; politička odgovornost) odvoji od

opšteg.

Iako za to nema osnova, presuda za genocid u Srebrenici se doživljava kao neprijateljski akt koji je izvana usmjeren prema srpskom narodu s ciljem da ga ponizi, uvrijedi i rastoči njegovu identitetsku matricu.

Važno je reći da niko normalan ne optužuje srpski narod za genocid u Srebrenici. Taj genocid je počinila vojska para-države, Republike Srpske.

Taj genocid ima svoje individualne uzročnike, individualne organizatore i individualne ubojice. Njima, a ne srpskom narodu, je sudio Međunarodni sud u Hagu.

Oni koji tvrde drugačije su lažovi. Zanimljivo je primijetiti da priču o genocidnom narodu najčešće, ili jedino, čujemo od onih koji sebe predstavljaju kao branitelje srpskog naroda i nacije. Pitam se zašto je to tako?

Na kraju, činjenica je da je svako nastojanje da se negatori genocida urazume i nagovore da prihvate dokaze osuđeno na neuspjeh.

Treba reći da neprihvatanje dokaza o zločinima, kao i odbijanje da se istorizuju prošla dešavanja nijesu isključivo vlasnistvo sadašnje vlasti. Iako politički suparnici, DPS i njeni koalicioni partneri s jedne strane, i prosrpska opozicija u saradnji s interesnim političkim grupacijama poput današnje Ure i njenih preteča, s druge, već decenijama koriste iste elemente identitetske politike kako bi održali kontrolu nad svojim biračkim tijelima.

Bez obzira na njihovu retoriku, ni jednom od političkih aktera u Crnoj Gori tokom posljednjih trideset godina

GENOCID SUDSKI DOKAZAN: Međunarodni tribunal u Hagu

nije bilo u interesu da se odrekne identitetske politike i fokusira se na rješavanje drugih važnih pitanja koja bi pomogla da se premoste duboke podjele u društvu.

Zato je sadašnje negiranje genocida u Srebrenici od strane političke elite koja je nastala u uskim okvirima srpske identitetske politike i koja na vlasti opstaje zahvaljujući svojem gotovo zavjetničkom odnosu prema srpskom nacionalnom diskursu, sasvim očekivano.

OPASNOST PO DRŽAVU I DRUŠTVO

Ono je, međutim, veoma opasno po stanovnike Crne Gore, po regionalnu stabilnost i po međunarodnu poziciju naše države.

Ministrovo negiranje dokazanog zločina genocida u Srebrenici je problematično, ali lako rješivo pitanje personalne promjene na čelu resornog ministarstva. Ministar nije ni prvi, a neće biti ni posljednji negator genocida u Srebrenici. Ima njih i među Ura-osvježivačima, a o DF da ne govorimo.

Kada ministar odbije da podnese ostavku, jer ne smatra da je uradio nešto loše, a u tome ga podrži Vlada i njen predsjednik, to je problem koji prevazilazi ministarski nivo. Kada predsjednik Vlade u jednom dahu iskaže ,,poštovanje“ odluka svih međunarodnih institucija, a zatim poentira konstatacijom da njegova Vlada ne želi da ,,jedne narode proglašava genocidnim, a druge svetim“, to je problem države Crne Gore!

Bez obzira na to što su rekli predsjednik i potpredsjdnik

15

Nadam se da je i najvećim skepticima sada jasno kakvu ludačku košulju Crnoj Gori kroji ova svetosavskotajkunska politička zadruga, pijana od ,,pojanja prokletstva i dima tamjana“.

Njihov ,,trikrati Amen“ negatorima genocida u Srebrenici je jasan znak da je Crna Gora na opasnom putu produbljivanja unutrašnjih podjela, normalizacije nasilja, uokviravanja državnog projekta istorijskog revizionizma i negacionizma, kao i na putu ka mogućoj međunarodnoj izolaciji Vlade i što o tome galamila skupštinska politička pero-kategorija vladajuće većine, ukazati na ovaj d r ž av n i p ro b l e m n i j e politizacija žrtava. Retoričko posezanje za žrtvama i iskazivanje ,,pijeteta“ prema njima u okviru odbrane ministrovog uvredljivog negiranja genocida, međutim, jeste politizacija žrtava.

Jasno je da izvršna vlast u Crnoj Gori vidi hašku presudu za genocid u Srebrenici na isti nakaradni način na koji je vide najeminentniji negatori ovog genocida, poput Aleksandra Vučića, Vojislava Šešelja, Radoša Ljušića, Dragoslava Bokana, Smilje Avramov, Ratka Mladića, Radovana Karadžića ili Biljane Plavšić: kao politički motivisanu presudu cijelom srpskom narodu.

Nadam se da je i najvećim skepticima sada jasno kakvu ludačku košulju Crnoj Gori kroji ova svetosavsko-tajkunska politička zadruga, pijana od ,,pojanja prokletstva i dima tamjana“. Njihov ,,trikrati Amen“ negatorima genocida u Srebrenici je jasan znak da je Crna Gora na opasnom putu produbljivanja unutrašnjh podjela, normalizacije nasilja, uokviravanja državnog projekta istorijskog revizionizma i negacionizma, kao i na putu ka mogućoj međunarodnoj izolaciji.

16

Kultura

Četvrtak, 1. april 2021.

Koreogra inja Tamara Vujošević-Mandić povodom premijere koreod

Sloboda žene ne po Konkurs Uneska za kulturnu raznolikost

Za projekte i do 100.000 dolara PODGORICA – Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (Unesko) objavila je dvanaesti konkurs za podnošenje zahtjeva za finansiranje projekata sredstvima iz Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost. Među potencijalnim korisnicima sredstava fonda je i Crna Gora, kao članica Konvencije o zaštiti i promovisanju raznolikosti kulturnih izraza.

Međunarodni fond za kulturnu raznolikost pruža podršku projektima koji vode ka strukturalnim promjenama kroz uvođenje i/ili izradu politika i strategija koje imaju direktan uticaj na stvaranje, proizvodnju, distribuciju i pristup raznolikosti kulturnih izraza, kao i jačanje institucionalne infrastrukture, uključujući profesionalne i organizacione kapacitete, a podržavajući održive lokalne i regionalne kulturne industrije.

Projekti podržani od Međunarodnog fonda imaju širok spektar aktivnosti, od izgradnje kapaciteta i kulturnog mapiranja do analize politika i razvoja, kao i podrške preduzetništvu i kon-

solidaciji kulturnih industrija.

Na konkurs mogu aplicirati organi javne uprave, institucije i nevladine organizacije, a aplikacije se ispunjavaju isključivo na onlajn aplikacionoj platformi, na engleskom ili francuskom jeziku.

Krajnji rok za onlajn podnošenje aplikacija je 16. jun u podne, a nakon toga uslijediće proces nacionalne predselekcije projekata koji sprovodi Nacionalna komisija za Unesko.

Rok za predselektovanje projekata i dostavljanje prijedloga je 16. jul 2021. godine.

Uspješne podnosioce zahtjeva Sekretarijat će obavijestiti tokom januara 2022. na veb sajtu Konvencije.

Maksimalan iznos sredstava koji se može potraživati predloženim projektom je 100.000 dolara.

Više informacija o uslovima konkursa, kao i dodatna pojašnjenja i kriterijume evaluacije, uz uputstvo za podnošenje zahtjeva, može se naći na linku: https://mpnks.gov.me/rubrike/_KULTURA/241366/ Dvanaesti-UNESCOkonkurs-za-finansiranje-projekata-iz-Fonda-za-kulturnuA. Đ. raznolikost.html.

OKF objavio knjigu eseja Boška Tomaševića

Pjesništvo u svojoj biti jeste ontologija CETINJE - Knjiga eseja „Bivstvovanje, jezik, pesma: Poezija kao put sećanja na metafiziku“, autora Boška Tomaševića, objavljena je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma. Izdavač knjige je Milorad Popović, urednik Goran Martinović, a knjigu je likovno opremila Ana Matić.

Knjiga je sastavljena od petnaest radova pisanih u rasponu od dvadeset godina.

Kako je u predgovoru zapisao autor, knjiga je napisana sa namjerom da pjesništvo prikaže sa one najređe strane, no njemu najbliže: sa stanovišta fundamentalne ontologije koja govori da samo pjesništvo u svojoj biti jeste ontologija, odnosno pjesnička hermeneutika bivstvovanja.

Tomašević je naveo da se u djelu utvrđuje suština koja nosi sa sobom isto porijeklo i namjere kao i njegovo tumačenje.

- Fundamentalna ontologija i hermeneutika jezika kao raspoloživi izvori za tumačenje suštine pjesništva ukazuju se kao prirodno otvaranje pod-

PODGORICA – Istrajavanje na obrascima tradicionalnih normi mentalitetsko je nasljeđe većine rođenih na prostorima Balkana. I nije naša tradicija, naravno, nešto što je nužno loše, ali sudari uobičajenog i modernog često imaju posljedice po one koji im se povinuju. Takve primjere, u odnosu majke i ćerke, prati i koreodrama „U amanet“ Tamare Vujošević-Mandić, čije će premijerno izvođenje biti upriličeno u subotu, 3. aprila u 17 sati, u Dodestu.

Autorski projekat VujoševićMandić nastao je u produkciji Festivala internacionalnog alternativnog teatra (FIAT), a interpretatorsku postavu čine glumica Julija Milačić-Petrović Njegoš i balerina Ana Babac. Vujošević-Mandić u Crnoj Gori i van njenih granica, po svojim projektima veoma je priznata u domenu koreografije.

Diplomirala je u baletskoj školi „Lujo Davičo“ u Beogradu, a u Sarajevskom Narodnom pozorištu je kao baletska igračica ostvarila značajne solo i epizodne uloge, u klasičnim i savremenim baletima. Od 2000. radi kao baletski pedagog u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ i paralelno osniva baletsku trupu „Ballo“, s kojom u samostalnoj produkciji radi predstave, i razvija savremeni pokret u Crnoj Gori. Kao autor-saradnik radi koreografiju i scenski pokret za Crnogorsko narodno pozorište, i ostala pozorišta u Crnoj Gori.

O jačini i porukama koje koreodrama „U amanet“ donosi, ali i stvaranju umjetnosti u doba korone, Vujošević-Mandić govori za Pobjedu.

POBJEDA: Koreodrama „U amanet“ propituje jedan komplikovan odnos majke i ćerke. Kakvo je Vaše promišljanje ovog komada i gdje je granica u kojoj roditeljska ljubav i briga prelaze u patologiju?

VUJOŠEVIĆ-MANDIĆ: To je ustvari prvenstveno pitanje straha. Što je strah veći, to smo

Scena iz predstave „U amanet“

Svakodnevno smo svjedoci mizoginih i šovinističkih komentara u svim sferama crnogorskog društva i to moramo mijenjati. Ali taj proces je dug i spor i trajanje te borbe se sad već mjeri stotinama godina – kazala je Vujošević-Mandić bliži patologiji. U ovom konkretnom slučaju, radi se o strahu od slobode, strahu od oslobađanja od stereotipa i predasuda koje nam nameće patijarhat kao takav. Da bi zaštitila žensko potomstvo od sredine, majka nameće okvire ponašanja u kojima je sama odrastala, često i ne shvatajući da time ćerku stavlja u lance, već misleći da je spašava. I upravo taj paradoks vodi u patologiju i udaljava nas od zdravog odnosa.

POBJEDA: Šta je to što nam majke ostavljaju u amanet?

Desi li se nekada da nam to breme bude preteško?

VUJOŠEVIĆ-MANDIĆ: Majke nam ostavljaju „obavezu“ da se ponašamo kao one, a to u crnogorskoj sredini znači da budemo poslušne, vrijedne, da istrpimo do kraja sve nepravde ćutke, da budemo majke, sestre, supruge, domaćice, komšinice, uvijek u službi drugog, nikako u

svojoj. Da ne pitamo mnogo, da se sklanjamo u stranu, da budemo istrajne, čvrste u nevolji, podrška i potpora, ali bez mnogo uplitanja u važne odluke, krotke i radne. I opet da trpimo, i onda iznova da trpimo, i nakon toga i dalje da trpimo... kako tekst Stele Mišković, koji nam je poslužio kao inspiracija, kaže - „trpi, pati, podnosi, ostani“.

Savremenost odnosno tzv. moderno doba se opire svemu tome i onda nastaje taj unutrašnji konflikt o kojem govorimo.

Upravo taj sukob je breme koje nosimo, a breme je uvijek preteško jer je biću nepripadajuće.

POBJEDA: Koliko smo mi i dalje u tradicionalnim stegama, možemo li dokučiti slobodu ili živimo njen privid?

VUJOŠEVIĆ-MANDIĆ: Sama činjenica da se javila potreba da napravimo ovakvu predstavu govori dovoljno. Mi ne živimo čak ni privid slobode, već je ve-

oma eksplicitno i jasno da sloboda žene, u punom smislu u našem društvu ne postoji. Svakodnevno smo svjedoci mizoginih i šovinističkih komentara u svim sferama crnogorskog društva i to moramo mijenjati.

Ali taj proces je dug i spor i trajanje te borbe se sad već mjeri stotinama godina. Uvijek se čini da je ta sloboda na dohvat ruke, ali predugo već traje to dostizanje, te tako shvatamo da je mnogo dalje nego što nam se čini. Ta činjenica je zaista porazna, ali to je samo znak da treba još ustrajnije i „glasnije“ da se borimo.

POBJEDA: Prenosimo li onda, svjesno ili nesvjesno, na buduće generacije sve ono što nam je smetalo u našem vaspitanju?

VUJOŠEVIĆ-MANDIĆ: Prenosimo, naravno. Kako ono što nam je smetalo, tako i ono što nam nije smetalo, nego smo ga

Od 9. aprila Kuća Iva Andrića otvorena za posjetioce, juče predstavljen novi projekat

Eko-muzej ojačaće ponudu H ručja analize unutar koje se bit pjesmovanja može predočiti, i u čijem temelju kao odredbeni uput predloži mislilačko razumijevanje bivstvovanja – zapisao je Tomašević.

Tomašević je rođen 1947. godine u Bečeju u Vojvodini.

Docent je Univerziteta. Od 1990. do 2012. godine, držao je predavanja iz književne teorije, poetike, hermeneutike i književne epistemologije na univerzitetima u Frajburgu (Brajzgau), Nansiju, Insbruku, Hajdelbergu, Frajburgu, Beču i Berlinu. Tematika njegovih književno teorijskih radova okrenuta je problemima književne teorije kao sekundarnog diskursa, razlozima postojanja književne teorije, vrednovanju njenih ciljeva i rezultata. Autor je viB. B. še zapaženih djela.

HERCEG NOVI - Kuća nobelovca Iva Andrića određena je kao glavna aktivna tačka muzeja zajednice i turizma zajednice, a uključuje i objekte poput Njegoševe škole, Muzeja Mirko Komnenović i Galerije Josip Bepo Benković, Gradske biblioteke i mogih drugih.

Ova dva modela razvijena su u saradnji sa prekograničnim partnerima iz Albanije i Italije, a projekat je kofinansirala Evropska unija kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II). Svečano otvaranje Kuće Iva Andrića za posjetioce biće upriličeno 9. aprila. Juče je u Herceg Novom održan završni događaj Co.Co. Tour projekta u okviru koga je rekonstrisana kuća poznatog pisca i realizovana ideja ekomuzeja.

Prema riječima predsjednika

Opštine Stevana Katića, ovaj projekat jasno potvrđuje da je Herceg Novi snažno posvećen i okrenut očuvanju i valorizaciji kulturnog nasljeđa, kao i modernizaciji turističke ponude grada.

- Rado smo prihvatili koncept Eko-muzeja, odnosno muzeja zajednice, potpuno sigurni da je to pametan i održiv pristup turističkim potencijalima Herceg Novog, koji se oslanja podjednako na kulturno naslijeđe i modernu tehnologiju.

Najveći dio projektnih sredstava uložen je u infrastrukturne radove na Kući Iva Andrića, za koju smo procijenili da je jedna od vitalnih tačaka Eko-muzeja i sveukupne kulturno-turističke ponude grada - kazao je Katić.

Kako je kazala otpravnica poslova delegacije EU Plamena Halačeva, Eko-muzej odiše pozitivnom energijom, a EU je

Domaćini i gosti u Kući Iva Andrića

čast što je pomogla u njegovom oživljavanju.

- Andrić je pokazao da mostovi

donose mir, povezuju prošlost i budućnost, okupljaju nas i donose prosperitet. Baš poput

Kultura

Četvrtak, 1. april 2021.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara obići će radove na krovu Crkve Sv. Dimitrija, ipak najavljena i zamjena krovne konstrukcije

ŠTO JE STRAH VEĆI, TO SMO BLIŽI PATOLOGIJI: Tamara VujoševićMandić

usvojili ne razmišljajući i ne opirući se. Upravo te psihološke zamke u koje upadamo prvo kao djevojke a onda kao majke, su pogubne. Ono na što ne računamo i u što ne možemo da upremo prstom. Sve ono što prepoznajemo ima šanse i da se ispravi ili makar koriguje u određenoj mjeri. Problem je u onome što ne vidimo, ili ga ne prepoznajemo kao loše.

POBJEDA: Predstava je zasnovana na igri, plesu, pokretu, nečemu što karakteriše sve vaše pozorišne projekte.

Da li pokret nekada „progovara“ jače od bilo koje riječi?

VUJOŠEVIĆ-MANDIĆ: Od davnina stari narodi su se pokretom oslobađali bola, iskazivali tugu, izvodili posmrtne igre, ratne igre i sl. Pokreti mogu da se čitaju kao pismo i imaju svoje simboličko značenje, kao i iskazivanje emocija. Kada osjećate svoje tjelo, kada ga osvijestite dobijate najtačniji iskaz svojih emocija. Pokret kao neverbalna komunikacija iskazuje emocije koje mogu biti istinitije nego bilo koja riječ.

POBJEDA: Uprkos i te kako složenoj situaciji kojom smo okruženi, uspjeli ste da realizujete projekat do kraja. Koliko je i već to veliki uspjeh i pokazatelj da je moguće da

Polako razvijamo i stvaramo plesni teatar POBJEDA: U kakvom je položaju koreodrama kod nas u odnosu na region i Evropu? Ima li dovoljno prostora za ovu svojstvenu umjetničku formu?

VUJOŠEVIĆ-MANDIĆ: Znamo da ples (kao umjetnička forma) u Crnoj Gori nije razvijen na tom nivou kao u regionu i Evropi.

Radeći plesne predstave sa baletskom trupom ,,Ballo“ uspjeli smo da polako razvijamo i stvaramo plesni teatar, kao što smo uspjeli da stvorimo i edukujemo neku novu publiku za ovakve scenske forme. Uvjek će biti prostora za istraživanja i novitete ove umjetničke oblasti, samo treba imati veliku želju, volju, hrabrost i biti uporan i istrajan u tome.

umjetnost živi bez obzira na sve, te i da postoji način?

VUJOŠEVIĆ-MANDIĆ: Ovo je pokazatelj da se bez ikakve podrške ništa ili malo toga može napraviti. Odnosno, da bi postignuće bilo samo i isključivo zahvaljujući žrtvovanju onih koji u tome učestvuju. Mi smo, kao mali ali odabran tim - dramaturškinja Stela Mišković, glumica Juija Milačić Petrović Njegoš, balerina Ana Babac i ja – osim bezrezervne međusobne podrške, imali sreću da budemo podržane od FIAT festivala, na čelu sa direktoricom Anom Vukotić i tako uspjele da iznesemo ovaj projekat i da damo svoj doprinos da kultura i u ovim uslovima nastavi da obogaćuje naše živote. Kultura je jedna od esencijalnih ljudskih potreba za koju smo spemni da se žrtvujemo, jer to je život nas umjetnika. Ipak, potrebna je određena doza podrške i zato je važno da se prepozna potreba kako umjetnika za stvaranjem tako i društva za umjetnošću i da se iz relevantnih institucija pruži puna podrška radnicima u kulturi.

S. VIŠNJIĆ

Herceg Novog

Andrića, EU gradi mostove između ljudi putem naših programa prekogranične saradnje.

Ovaj projekat je primjer za to poručila je Halačeva.

Savjetnica glavne pregovaračice sa EU Dragana Marković kazala je da Kuća Iva Andrića danas predstavlja novi prostor koji će privlačiti ljude od pera, ali i turiste kojima je kultura visoko na ljestvici vrijednosti i nezaobilazno mjesto u okviru školskih i turističkih posjeta Herceg Novom.

- Sigurna sam da će ovako renovirana Kuća posjećati na neprolaznost lika našeg nobelovca, ali i postati simbol saradnje između Crne Gore i Evropske unije - naglasila je Marković.

Prisutnima se obratio i Kerim Međedović iz Agencije za lokalnu demokratiju, koji je pojasnio da je model eko-muzeja jedna centralna tačka u kojoj će posjetioci moći da se informišu o tome šta još mogu da vide interesantno i autentično, a ne pripada primarnoj turističkoj ponudi. Ž. K.

Mitropolija je bila dužna da traži stručnu procjenu M. BABOVIĆ

drame „U amanet“

ostoji

17

PODGORICA – Upravi za zaštitu kulturnih dobara nijesu prijavljeni radovi na sanaciji krova Crkve Sv. Dimitrija, koja se nalazi kod Dvorca Petrovića na Kruševcu. Vlasnik, odnosno držalac, kulturnog dobra, tačnije Mitropolija crnogorsko primorska Srpske pravoslavne crkve, bila je u obavezi da se obrati Upravi.

- Naime, član 75 Zakona o zaštiti kulturnih dobara tretira pitanje redovnog održavanja kulturnog dobra. U njemu se navodi da je „redovno održavanje kulturnog dobra preduzimanje mjera zaštite na kulturnom dobru od strane vlasnika ili držaoca, za koje na osnovu stručne procjene Uprave nije potrebno izdavanje konzervatorskih uslova.

Redovno održavanje sprovodi se na osnovu stručne pomoći Uprave – saopšteno je Pobjedi iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Kako nam je pojašnjeno, za bilo kakvu intervenciju na kulturnom dobru potrebno je zatražiti stručnu procjenu, na osnovu koje se odlučuje da li su vlasniku/držaocu potrebni konzervatorski uslovi za izvođenje radova.

- Stručna lica Uprave za zaštitu kulturnih dobara izvršiće terenski obilazak kako bi utvrdili činjenično stanje, što će opredijeliti naše dalje postupanje – saopštili su Pobjedi iz Uprave.

Podsjetimo, Mitropolija crnogorsko primorska Srpske pravoslavne crkve započela je u utorak zamjenu crijepa na Crkvi Sv. Dimitrija, u okviru Dvorskog kompleksa na Kruševcu, koji je kao kulturno do-

Raskriveni krov Crkve Sv. Dimitrija u Podgorici

Pristupilo se zamjeni polomljenih crijepova i elemenata drvene konstrukcije krovnog pokrivača čije je stanje prijetilo da ugrozi enterijer ovog predivnog hrama – navodi se u tekstu na sajtu Mitropolije bro zaštićen 1957. godine. Radnici su postavili skelu i potpuno uklonili crijep, čiji izlomljeni ostaci su se mogli vidjeti uz same zidove ovog vjerskog objekta.

Starješina ove crkve, sveštenik i prof. na crnogorskom Univerzitetu Boris Brajović, kazao je u utorak za Pobjedu da za ove radove nijesu pribavili konzervatorske uslove od Uprave za zaštitu kulturnih dobara jer im, kako je rekao, nijesu ni potrebni budući da je riječ o redovnom održavanju i zamjeni crijepa usljed prokišnjavanja krova. On je demantovao informaciju da će, pored crijepa, majstori zamijeniti i krovnu konstrukciju, odnosno

drvene grede.

- Mijenjamo samo polomljene tigle i to se radi u sklopu redovnog održavanja, te nam za to nijesu potrebni konzervatorski uslovi. Garantujem vam da nećemo mijenjati grede, jer bi to bio veći zahvat za koji nam trebaju sredstva, koja trenutno nemamo – kazao je Brajović.

Međutim, ispostavilo se da to nije tačno, jer je na sajtu Mitropolije crnogorsko primorske www.mitropolija.com 30. marta u poslijepodnevnim časovima objavljena vijest o, kako se navodi, nastavku obnove dvorske Crkve Svetog Dimitrija na Kruševcu. Između ostalog, u tekstu se ističe da se

„po obavljanju administrativnih procedura pristupilo zamjeni polomljenih crijepova i elemenata drvene konstrukcije krovnog pokrivača čije je stanje prijetilo da ugrozi enterijer ovog predivnog hrama“.

- Svetinja na Kruševcu decenijama se nalazila u nepravednom vlasništvu države, tj.

Centra savremene umjenosti, i za to vrijeme je došlo do drastičnog pogoršanja stanja krovnog pokrivača kome je, usljed nebrige, neminovno slijedilo urušavanje – navodi se u tekstu Mitropolije i podsjeća na sudski spor o vlasništvu između ove eparhije SPC i države, u kojem je 2017. presuđeno u korist crkve. J. NIKITOVIĆ

Kulturna baština i turizam tema diskusije u okviru Jadranskog festivala

Promocija manje poznatih destinacija PODGORICA - Crna Gora jeste zemlja kulturnog kapitala koji da bi bio održiv mora stalno da se reinterpretira.

Važno je da nasljeđe konstantno njegujemo, pričamo nove priče, kreiramo nove aktuelne narative i edukujemo lokalno stanovništvo, ali i goste, turiste i investitore zaključci su onlajn panel diskusije na temu uticaja nematerijalne kulturne baštine na razvoj kulturnog turizma.

Diskusija je održana u okviru Jadranskog festivala, organizator je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, a dio je realizacije IPA projekta HAMLET. U ime Ministarstva Milena Ražnatović predstavila je aktivnosti i rezultate pomenutog projekta. Izabrani lokaliteti u Crnoj Gori obuhvaćeni ovim projektom su prostor Skadarskog jezera i područje Bihora, a glavne aktivnosti odnose se na promociju materijalne i nematerijalne kulturne baštine, posebno tradicionalnih zanata, sa ciljem turističke valorizacije. Na festivalu su prezentovani lokaliteti mapirani projektom (Godinje, Virpazar,

Prva diskusija u okviru Jadranskog festivala

Vranjina, Karuč i Petnjica) sa posebnim osvrtom na nematerijalnu kulturnu baštinu ovih područja - tradicionalnu izradu čuna, pletenje korpi od pruća, izradu bihorskog ćilima itd.

- Cilj ovog projekta bila je promocija manje poznatih turističkih destinacija koje baštine ruralnu arhitekturu i kulturnu posebnost - kazala je Ražnatović.

Ražnatović je podsjetila da je ukupan budžet projekta, koji je trajao tri godine, bio 975.000 eura, te da su u prethodne tri godine implementirane brojne

aktivnosti.

O umrežavanju kulturnog nasljeđa i turizma govorili su producent i dekan FDU na Cetinju dr Edin Jašarović i dizajner i kreativni direktor u agenciji DAA Montenegro Nikola Bada Radonjić.

- Nematerijalna baština jeste polje djelovanja i menadžera u kuturi i producenata i dizajnera, ponekad i pažnje kulturne i turističke javnosti. Koliko to može biti reprezentativno za jednu zemlju i doprinijeti kapacitetu kulturne produkcije u toj zemlji. Postoji još nemate-

rijalnih dobara koja tek treba da budu valorizovana - kazao je Jašarević.

On je istakao da nematerijana dobra nemaju deficitaran status kao materijalna.

- Ona se ne mogu tako lako istrošiti. Ona nemaju karakteristiku pada prinosa kao što to materijalna dobra imaju.

Oni su neograničen resurs i mogu se reinterpretirati neograničen broj puta. Zbog toga su nematerijalni reusursi u teorijskoj ravni veoma značajni - rekao je Jašarević, dodajući da bi projekat ,,HAMLET“ trebao da se uvezuje sa drugim privrednim granama.

Radonjić smatra da će nematerijalni korpus uvijek biti vječan i da će dodatno pomagati bilo kakav vid materijalizacije.

- On se može materijalizovati kroz neki vid izraza, ali vro je važno ostati dosljedan kontekstu vremena u kojem živimo.

Imate, recimo, bihorski ćilim.

On je takav kakav jeste u kognitivno-tehnološkom smislu, ali određenom dizajnerskom nadogradnjom može da dobije jedan potpuno novi obris. Zašto da bježimo od toga - rekao je Radonjić.

A. Đ.

18

Hronika Podgorice

Četvrtak, 1. april 2021.

Izgradnja bulevara Veljka Vlahovića i Zmaj Jovinog odvija se po planu

Stari aerodrom će dobiti saobraćajnu žilu kucavicu Bulevar Veljka Vlahovića

Izgradnja dvije naznačajnije saobraćajnice na Starom aerodromu - bulevara Veljka Vlahovića i Zmaj Jovinog, odvija se planiranom dinamikom.

Izgradnjom ove dvije saobraćajnice Stari aerodrom će dobiti potpuno novi izgled, a pored mnogo bolje i bezbjednije saobraćajne povezanosti biće

riješen i višedecenijski problem ovog dijela grada koji se odnosi na tretman atmosferskih voda.

- Rekonstrukcija Bulevara Veljka Vlahovića počela je u oktobru prošle godine. Najveći dio do sada završenog posla odnosi se na hidrotehničke i elektro instalacije, kao i na radove na

Zmaj Jovin bulevar

iskopu i nasipu. Dužina bulevara je 1.816 metara, širina kolovoznih traka je 10 metara, a za oba smjera predviđene su po tri saobraćajne trake koje

će razdvajati razdjelno ostrvo širine 4,5 metara. Uz ivice kolovoza nalaziće se zeleni pojas promjenljive širine, uz koji su projektovane jednosm-

Sastavljena lista prijavljenih za dodjelu subvencija za kupovinu bicikala i trotineta

Konačna rang lista do 10. aprila Komisija za dodjelu subvencija za kupovinu bicikala i električnih trotineta kroz projekat ,,Podgorica na dva točka“ sastavila je listu podnijetih prijava. Za kupovinu dvotočkaša stigle su 763 prijave, a lista je dostupna

na linku https://podgorica.me/ storage/20389/6064342491f47_ Podgorica-na-dva-tocka---spisakprijavljenih-gradjana.xlsx.

- Imena kandidata koji bi trebalo da dostave nedostajuću dokumentaciju

označena su crvenom bojom sa napomenom što je neophodno dostaviti kako bi prijava bila potpuna. Takođe, naglašavamo da su žutom bo jom označena imena aplikanata čije prijave neće biti razmatrane, jer ne

jerne biciklističke staze i trotoari. Na raskrsnicama sa Cvijetnom i budućim Zmaj Jovinim bulevarom biće urađena svjetlosna signal-

ispunjavaju propozicije konkursa (nijesu državljani Crne Gore, iz istog su domaćinstva kao još jedan aplikant, nijesu dostavili predračun kako bi komisija utvrdila visinu subvencije i za šta tačno apliciraju ili su od dokumentacije dostavili samo prijavu na konkurs) – saopšteno je iz Glavnog grada.

Dostava nedostajuće dokumentacije može se obaviti do ponedjeljka, 5. aprila u 16 sati, na arhivi Glavnog grada pod

izacija – saopšteno je iz Glavnog grada.

Rok za završetak rekonstrukcije Bulevara Veljka Vlahovića je 30 mjeseci.

- Ugovorena vijednost radova je 4.591.205 eura, a procijenjena vrijednost do sada izvedenih radova je 900.000 eura – navodi se u saopštenju.

Rekonstrukcija Zmaj Jovine ulice u saobraćajnicu bulevarskog tipa, ističu, od kapitalnog je značaja za Stari aerodrom, ali i za Podgoricu u cjelini.

Vrijednost radova na rekonstrukciji ove saobraćajnice, koji su započeli u januaru ove godine iznosi 1.629.000 eura, a rok za izgradnju je 18 mjeseci.

Glavnim projektom je obuhvaćen potez od projektovane kružne raskrsnice sa Bulevarom Josipa Broza do raskrsnice sa Bulevarom Veljka Vlahovića dužine 640 metara. Širina kolovoznih traka je sedam metara (za oba smjera kretanja predviđene su po dvije saobraćajne trake širine 3,5 metara), razdjelno ostrvo je širine dva metra, a uz ivice kolovoza projektovani su trotoari, a raskrsnica sa Bulevarom Veljka Vlahovića biće semaforizovana.

Nj. B.

istim zavodnim brojem koji je dobijen prilikom podnošenja prijave na konkurs. Konačna rang lista biće objavljena najkasnije pet dana od dana dostave nedostajuće dokumentacije U prvom krugu subvencioniranja za ovu godinu biće opredijeljeno 20.000 eura, odnosno za najmanje 50 građana koji su aplicirali za kupovinu električnog trotineta i 150 građana koji su aplicirali za kupovinu bicikala. Nj. B.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 1. april 2021.

Usljed obilnih kiša i visokog vodostaja Savinog potoka dio kolovoza se obrušio u Ulici dr Nika Miljanića u Maslinama

19

Vanredna akcija pripadnika Službe zaštite NP ,,Skadarsko jezero“

Navodeći da ima oštećenja na nekoliko mjesta, mještani ove ulice apeluju da taj dio saobraćajnice bude što prije saniran. Potok je sada suv i biće tako dok ne bude velikih kiša pa bi, smatraju mještani, zbog bezbjednosti svih trebalo riješiti ovaj problem

D. MALIDŽAN

Potrebno izgraditi potporni zid i ogradu Plavnička rijeka bila puna ribe

Čuvali ribu u Plavničkoj rijeci OPASNO I ZA VOZAČE I ZA PJEŠAKE: Ceković pored obrušenog dijela kanala u Ulici dr Nika Miljanića

Komunalni i zeleni otpad

Usljed obilnih kiša i visokog vodostaja Savinog potoka dio kolovoza se obrušio u Ulici dr Nika Miljanića u Maslinama.

Navodeći da ima oštećenja na nekoliko mjesta, mještani ove ulice apeluju da taj dio saobraćajnice bude što prije saniran.

Smatraju da bi trebalo uraditi potporni zid kako se ne bi nastavilo obrušavanje zemlje, ali i malo proširiti kolovoz i ugraditi zaštitnu ogradu uz potok koji je dubok tri – četiri metra.

BEZBJEDNOST

Navodeći da je put potkopan usljed visokog vodostaja nakon obilnih kiša, mještanin Predrag Ceković ističe da ovaj dio, u dužini od pedesetak metara, nije bezbjedan za odvijanje saobraćaja, ali i za kretanje pješaka.

- Apelujemo na gradske službe i preduzeća da nam izađu u susret i obezbijede na neki način ovaj prostor, kako bi bio siguran za kretanje pješaka i vozila – kazao je Ceković.

Kako naglašava, na mjestu gdje se obrušio dio zemlje i puta je krivina, pa je kolovoz sada sužen i onaj ko ne poznaje ovaj

Otpad mimo kontejnera

teren može vozilom da upadne u Savin potok.

- Kad prođe malo veće vozilo ili kamion, dešava se da je na samoj ivici. Taj dio puta se svakodnevno osipa. Takođe, kamionu je jedan zadnji točak praktično u vazduhu iznad Savinog potoka, jer nema prostora da uhvati krivinu - objašnjava Ceković, uz napomenu da je naročito rizično kada je loše vrijeme i smanjena vidljivost.

On smatra da bi najsvrsishodnije bilo u ovom dijelu Savinog potoka uraditi potporni zid i zaštitnu ogradu.

SANACIJA

Sa njim je saglasna i komšinica Dubravka Popović. Ona ističe da je veoma rizično za djecu

Mještanin Predrag Ceković pohvalio je radnike Čistoće, koji svake jeseni očiste Savin potok i prodube ga. Njegova komšinica, Dubravka Popović kaže da za odvoz zelenog otpada angažuju ovo gradsko preduzeće, kako ne bi otpad odlagali oko kontejnera koji su na samoj ivici Savinog potoka.

Međutim, dodaje Ceković, svašta se baca oko kontejnera.

- Radnici Čistoće to očiste, ali neodgovorni pojedinci opet bacaju. Niša oko kontejnera je uz samu ivicu potoka, pa se dešava kad neko tu odloži kabasti otpad da ga auto zakači i obruši se u potok – objasnio je Ceković, uz napomenu da je ograda iza kontejnera na samoj ivici potoka, te da prijeti opasnost da se i ona obruši. koja tuda prolaze, kada nadođe voda u Savinom potoku.

- Kamioni ovuda više i ne mogu prolaziti, jer je put sužen.

Nadamo se da će neko od nadležnh iz Glavnog grada izaći na teren i utvrdi što se može učiniti po ovom pitanju – kazala je Popović, uz napomenu da je zbog ovog problema prije dvadestak dana uputila mejl Komunalnoj inspekciji, ali da još nije dobila odgovor.

Navodeći da je put propao na nekoliko mjesta i da se svakod-

nevno po malo obrušava, ona kaže da je pitanje vremena kada će se obrušiti u potok. Takođe, u Ulici dr Nika Miljanića (koja jednim krakom izlazi na Ulicu Đulje Jovanova, a drugim na Franca Rozmana) ima i oštećenja na kolovozu koje bi trebalo sanirati. Potok je, poručuju mještani, sada suv i biće dok ne bude velikih kiša, pa bi bilo dobro zbog bezbjednosti svih sanirati ovaj problem u Ulici dr Nika Miljanića.

I.MITROVIĆ

Ekipe Službe zaštite Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“ nekoliko dana čuvale su jata riba koja su se usljed sjevernog vjetra povukla u kanalu Plavnice.

Nakon stabilizacije vremena, riba se od ponedjeljka vratila nazad u jezero, pa su mogle da budu povučene i patrole čuvara koje su obezbjeđivale ribu od krivolovaca. S obzirom da je na snazi zabran izlova ribe (od 15. marta do 15. maja), na jezeru svakodnevno patroliraju po dvije-tri ekipe Službe zaštite Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“, a pri osmatranju terena u velikoj mjeri pomaže im moderna oprema - termovizijska kamera i dron.

ČUVARI

Direktor NP ,,Skadarsko jezero“ Nenad Ivanović kazao je za Pobjedu da je bila riječ o pojavi koja se dešava gotovo svake godine, kad dune jak sjeverni vjetar.

- Većina ribe se povuče u Plavnicu jer joj je u tom slučaju, da tako kažemo, to mirna luka – objašnjava Ivanović.

On naglašava da je u kanalu Plavnice nekoliko dana bilo i čitavih jata raznih vrsta ribe.

- Dok je riba bila u kanalu Plavnice naše patrole su dežurale

24 časa, odnosno obezbjeđivale ribu od krivolovaca. Tih dana dešavalo se da budu na terenu i patrola sa čamcem i kopnena, jer je u pitanju specifičan teren, dugačka je Plavnička rijeka. Bilo je i privođenja, intervenisala je i policija – kazao je Ivanović i dodao da su u ponedjeljak povukli patrolu, nakon što je riba izašla iz kanala.

ZABRAN

Kako počnu topli dani, navodi direktor Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“, sva riba će se povući u plićak, odnosno u močvarnom priobalju, da se mrijesti gdje je voda topla. Kako dodaje, zbog specifičnosti terena kretaće se u priobalju jezera od Pijesaka prema Albaniji. S obzirom da je zabran izlova ribe na snazi od 15. marta do 15. maja, ističe Ivanović, pojačane su kontrole na Skadarskom jezeru.

- Svakodnevno su po dvije - tri patrole na vodi, to nas dosta iscrpljuje, ali to će trajati još mjesec i po, dok traje mriješćenje krapa – poručuje Ivanović, uz napomenu da su ove godine u suzbijanju krivolova angažovali svoje novozaposlene, koji posao obavljaju u saradnji sa kolegama iz Uprave policije.

I.M.

Agencija za izgradnju i razvoj raspisala javni poziv za izradu putokazne signalizacije

Info-table na još 28 lokacija

Dio nove putokazne signalizacije

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je juče javni poziv za odabir najpovoljnije ponude za izradu druge i treće faze putokazne signalizacije na području Podgorice. Procijenjena vrijednost tenedera je oko 80.000 eura.

- Putokazne table će kroz drugu i treću fazu biti postavljene na još 28 lokacija,

najprometnijih saobraćajnica, kao i na onima koje vode ka izlazima iz Podgorice, prvenstveno u cilju informisanja učesnika u tranzitnom saobraćaju i smjeru u kojem se nalaze skretanja za druge gradove, odnosno gradska naselja, a sve u skladu sa najvišim međunarodnim standardima – saopšteno je iz Agencije za izgradnju.

Adaptacija sportskog poligona u Ulici serdara Jola Piletića

Postaviće nove koševe i male golove Sunčano, do 23 Adaptacija sportskog poligona na prostoru između četvrstepena tog i petog solitera u Ulici serdara Jola Piletića privodi se kraju. Urađena je nova asfaltna podloga, poligon je ograđen, a u toku je postavljanje novog mobilijara - koševa, malih golova i klupa. Radove izvode Putevi i Agencija za stanovanje.

Nj. B.

Juče na poligonu u Momišićima

Za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, jugoistočni. Jutarnja temperatura oko devet stepeni, najviša H. P. dnevna oko 23.

Ponude se podnose preko Elektronskog sistema javnih nabavki, zaključno sa 4. majem do devet sati kada je zakazano otvaranje prispjelih ponuda.

Nedavno je počela prva faza (sjever - jug) postavljanja nove putokazne signalizacije u Podgorici, čija je ugovorena vrijednost radova iznosi 47.026 eura.

Nj. B.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 18 sati: Lijeva Rijeka, Brskut, Veruša, Opasanica i Mokra; - u terminu od 09 do 15: dio Momišića (Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Baja Pivljanina i 18. februara); - od 09 do 16: dio Murtovine (Orijenska, Vukosava Božovića, Goranska, Savska, Veljka Jankovića, Pionirskih odreda i Generala Sava Orovića); Ksenije Cicvarić, Voislavljevića (oko Roki Pistolata) i Đure Jakšića; Iva Vizina i dio Zlatice (Prve crnogorske brigade narodne odbrane, Janka Vukotića, Branka Ćopića i Plužinska).

H. P.

20 Svijet

Četvrtak, 1. april 2021.

Preminuo Gordon Lidi, američki operativac i saradnik Ričarda Niksona

Bio je sinonim za Votergejt VAŠINGTON - Gordon Lidi, operativac koji je 1972. godine učestvovao u organizaciji krađa u sjedištu Demokratskog nacionalnog komiteta u Vašingtonu u hotelu „Votergejt“ što je dovelo do ostavke tadašnjeg predsjednika Amerike Ričarda Niksona, preminuo je juče u 90. godini.

Lidi je bio operativac FBI, a tokom Niksonovog mandata obavljao je dužnost specijalnog savjetnika u Bijeloj kući.

Ostao je upamćen kao neko ko je inicirao upad u sjedište Demokratskog nacionalnog komiteta, što predstavlja jedan od najvećih političkih skandala u američkoj istoriji.

Aferu „Votergejt“ otkrili su novinari Bob Vudvord i Karl Bernstin, koji su u Vašington postu objavili seriju tekstova o upadu i prisluškivanjima, zbog čega je Post 1973. godine dobio Pulicerovu nagradu.

Vudvord i Bernstin su informacije o ovom slučaju dobijali od nekadašnjeg drugog čovjeka FBI-ja Marka Felta koji je navođen pod imenom „Duboko grlo“.

Oni su se sa Feltom sastajali

u podzemnoj garaži zgrade u Arlingtonu. Felt im je prilikom tih susreta davao smjernice o detaljima operacija, koje su vođene iz Niksonovog kabineta, a koje su podrazumijevale prisluškivanja, sabotiranja, špijuniranja i zastraživanja demokrata.

Identitet Marka Felta ostao je tajna više od 30 godina nakon afere „Votergejt“. Duboko grlo smatra se jednim od najslavnijih anonimnih izvora u istoriji novinarstva.

Skandal oko provale i naknadnog zataškavanja doveo je do ostavke 37. predsjednika SAD. Gordon Lidi je zbog zavjere, krađe i odbijanja svjedočenja pred komitetom Senata, u zatvoru proveo gotovo četiri i po godine, uključujući i više od 100 dana u samici.

Lidi se ponosio svojom ulogom u aferi „Votergejt“, a jednom prilikom je rekao kako bi „ponovo sve isto uradio za svog predsjednika“.

Lidi je bio šef tima republikanskih operativaca poznatih kao „vodoinstalateri“, čija je misija bila da, za potrebe Niksonove administracije, pronađu kompromitujuće informacije o demokratama.

Gordon Lidi pored automobila čijim se registarskim oznakama dičio

Lidi je kao operativac bio specijalozovan za organizovanje aktivnosti ometanja ili diskreditacije Niksonovih demokratskih protivnika.

Osim ideje da se provali u sjedi-

šte Demokratskog nacionalnog komiteta u Vašingtonu, Lidi je imao i radikalne ideje o tome kako se riješiti političkih protivnika i onih koji su, prema njegovom mišljenju, štetili imidžu

Svjetska banka predviđa rast ekonomija u usponu i u zemljama u razvoju

Najpogođenije su privrede koje zavise od turizma i usluga VAŠINGTON – Ekonomije u usponu i u zemljama u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji ove će godine ostvariti rast od 3,6 odsto, zahvaljujući oporavku izvoza i stabilizaciji cijena industrijskih proizvoda, objavila je u srijedu Svjetska banka u novom, ažuriranom izvještaju.

Umjeren rast u 2021. godini uslijediće nakon pada od 2,0 odsto prošle godine, do kojeg je došlo usljed poremećaja uzrokovanih pandemijom korona virusa, prenosi agencija Tanjug.

Ekonomski pad je bio manji nego što se očekivalo zbog oporavka Turske, koji je bio snažniji od predviđenog i otpornosti Rusije, kao dvije najveće privrede u toj regiji.

Najteže su pogođene privrede koje u velikoj mjeri zavise od usluga i turizma, imajući u vidu da su mjere socijalnog distanciranja i ograničenja kretanja dovele do trajnijeg slabljenja.

Očekuje se da će stopa regionalnog rasta dostići 3,8 odsto u 2022. godini, kako efekti pandemije budu postepeno slabili, a trgovina i investicije ubrzavale rast.

Ovakvi izgledi su ipak veoma neizvjesni i rast može biti niži ukoliko borba sa pandemijom potraje duže nego što se očekuje, dodaje se u izveštaju.

U cjelosti, uprkos oporavku rasta, povećanje bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u toj regiji je blaža i ispod trenda prije pandemije.

- Pandemija i dalje baca sjen-

ku na ekonomsku aktivnost u Evropi i Centralnoj Aziji.

Međutim, dok se kreatori politika hvataju u koštac sa kratkoročnim efektima na zdravlje, obrazovanje i privredu, trebali bi ugrabiti priliku da se pozabave dugoročnim izazovima podsticanja produktivnosti, izgradnje živahnijeg privatnog sektora, unapređenja institucija i prelaska na zelenije i inkluzivnije privrede sa manjom emisijom ugljika – rekla je potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Ana Bjerde.

Da svjetska ekonomija raste bržim tempom od 5,5 odsto pokazaće i najnovija prognoza Međunarodnog monetarnog fonda koja će biti objavljena iduće sedmice, saopštila je juče direktorica MMF-a Kristalina Georgijeva.

Ona je, kako prenosi AP, tokom izlaganja pred američkim nevladinim Vijećem za vanjske odnose, kazala kako su glavni razlozi za bolju prognozu paket pomoći od 1.900 milijardi dolara, koji je američki predsjednik Džozef Bajden odobrio 11. marta i rast povjerenja zbog vakcinacije u mnogim naprednim ekonomijama.

Georgijeva je konstatovala da su vlasti širom svijeta preduzele vanredne mjere u proteklih godinu, uključujući ukupno 16.000 milijardi dolara pomoći i masovno ubacivanje svježeg novca.

- Bez tog brzog odgovora, prošlogodišnji privredni pad bio bi tri puta gori - procijenila je Georgijeva.

Međutim, ona je upozorila da se izgledi ekonomije svijeta „opasno razilaze“ jer se oporavljaju različitom brzinom koju daju dvije glavne ekonomije SAD i Kina, dok druge zemlje zaostaju.

Ekonomisti predviđaju da bi privreda SAD-a mogla ove godine porasti za šest do sedam odsto, što bi bilo najviše još od 1984. godine.

Georgijeva je rekla da zemlje u razvoju i one sa niskim prihodima ionako imaju ograničene snage u borbi protiv krize i da su veoma pogođene padom turizma i drugih sektora teško narušenih pandemijom.

Navela je i da MMF procjenjuje da brži napredak po okončanju zdravstvene krize može dodati skoro 9.000 milijardi dolara svjetskom BDPu do 2025. godine.

i rejtingu Ričarda Niksona.

Lidi je tako svojevremeno predlagao kidnapovanje predvodnika antiratnih demonstracija i atentate na političke protivnike, ali su njegove ide-

je uglavnom ignorisane – sve dok se nije sjetio upada u suparničko sjedište Demokratske stranke u hotelu „Votergejt“ u junu 1972. godine.

Provala je ipak razotkrivena, što je dovelo do istrage, a zatim i ostavke Ričarda Niksona u avgustu 1974. godine.

Lidi je, takođe, osuđen i za provalu u kancelariju psihijatra Denijela Elsberga, koji je objavio tajnu istoriju vijetnamskog rata poznatu kao „Pentagonski papiri“, koji su potvrdili dotadašnja nagađanja da je pravi motiv za američko prisustvo u Vijetnamu bila strategija „obuzdavanja komunističke Kine“, a ne zaštita južnovijetnamskog saveznika.

Po izlasku iz zatvora, Lidi je postao voditelj radio emisije u kojoj je nastavio da plasira svoje radikalne ideje. Vozio je automobil registarskih oznaka „H2OGATE“ (Votergejt), te i na taj način isticao da se ponosi svojom ulogom u toj aferi.

U jednom intervjuu u emisiji televizijske mreže CBS „60 minuta“ Lidi je tvrdio kako je Nikson bio „nedovoljno nemilosrdan“ i da je trebao da uništi magnetofonske snimke svojih razgovora sa saradnicima.

Muškarac pokušao da uđe u parlament Slovenije s motornom testerom

,,Dosta mi je lokdauna“

LJUBLJANA – Jedan muškarac pokušao je juče da s motornom testerom uđe u zdanje slovenačkog parlamenta uzvikujući „dosta mi je lokdauna“, ali su ga pripadnici bezbjednosne službe zaustavili na glavnom ulazu.

U incidentu niko nije povrijeđen, niti je događaj uticao na rad parlamenta u kojem je bila u toku rasprava o razrješenju predsjedavajućeg Igora Zorčića, prenijela je STA. U policiji su potvrdili da su pozvani zbog tog slučaja, kao i da je izgrednik uhapšen.

Evropska agencija za ljekove

Vakcina Astra Zeneke nije rizična BRISEL - Stručnjaci koji istražuju moguće veze antikovid vakcine Astra Zeneke i krvnih ugrušaka, nijesu našli specifične faktore rizika, ali nastavljaju analizu, saopštila je Evropska agencija za ljekove.

EMA je precizirala da njen odbor za bezbjednost treba da objavi „ažurirane preporuke“ o toj vakcini nakon mjesečnog sastanka predviđenog iduće nedjelje.

- Za sada ispitivanja nijesu identifikovala specifične faktore rizika kao što je starost, rod ili medicinska istorija, koje uključuju probleme krvnih ugrušaka za te vrlo rijetke slučajeve naznačene kao komplikacije nastale kod osoba vakcinisanih preparatom Astra Zeneke - navodi se u saopštenju evropskog regulatornog tijela za ljekove.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Arena

Četvrtak, 1. april 2021.

Košarka

21

Košarkaši Budućnost Volija poraženi u Monte Karlu od Monaka, u majstorici četvrtfinala Evrokupa

Polufinale ostalo samo san Košarkaši Budućnost Volija moraće da čekaju novu priliku za plasman u polufinale Evrokupa – u najefikasnijem meču serije, izabranici Dejana Milojevića izgubili su majstoricu četvrtfinala od Monaka (90:87), pa su i četvrti put u klupskoj istoriji zastali na ovoj stepenici.

Monako je, sa druge strane, prvi put u polufinalu, i imaće priliku da se protiv španske Gran Kanarije bori za finale i plasman u Evroligu (u drugom polufinalu igraće Virtus i UNIKS)…

Budućnost nije iskoristila vođstvo u seriji, a u drugom meču u Ljubljani, kao i majstorici u Monte Karlu izgubila je, maltene, na isti način. Dozvolila je protivniku da je nadvisi u skokovima, posebno ofanzivnim. Monako je u Ljubljani imao 20 ofanzivnih skokova, u trećem meču čak 23 (ukupno 46), svega dva manje nego što su „plavi“ imali pod oba koša. I pored toga, Budućnost je bila u igri do samog kraja, meč je odlučen u posljednjim sekundama, a Podgoričani nijesu imali dovoljno vremena da bolje organizuju posljednji napad, pa je Danilo Nikolić sa oko osam metara morao da šutira za tri poena i pokuša da izbori produžetak. Lopta je, međutim, završila na obruču, pa su snovi za polufinale, definitivno, raspršeni…

TEŠKO PROTIV OFANZIVNOG SKOKA S obzirom na to da su na poluvremenu imali čak 10 skokova manje, da je Monako u napadu imao čak osam uhvaćenih lopti, skoro koliko Podgoričani pod oba koša (10), minus od samo jednog koša na polovini meča (48:46) je bio zanemarljiv za Budućnost. Posebno što je domaćin imao bolji procenat šuta za dva poena (61 – 57 odsto) i bio nešto precizniji sa penala.

U prvoj četvrtini dva tima se nijesu proslavila u šutu za tri poena, naprotiv. Nikola Ivanović je na isteku prvog kvartala, uz zvuk sirene pogodio prvu trojku, nakon četiri promašene Budućnosti, i sve tri Monaka.

Monako je poveo 6:0 na startu, i to je bila najveća prednost domaćih na utakmici. Nakon tri promašene trojke (dvije Suada Šehovića i jedne Melvina Edžima), i promašenog šuta za dva Džastina Kobsa, prve poene za Budućnost na meču upisao je kapiten Šehović, nakon dva i po minuta igre. Gosti su prvi put poveli u

Lesor nakon meča psovao na našem Matija Lesor je bio najzaslužniji za pobjedu Monaka protiv Budućnosti, sa 24 poena i sedam skokova. Time se iskupio za promašaj u prvom meču u Monte Karlu, kada uz zvuk sirene nije pogodio za pobjedu Monaka.

Djelimično se iskupio i za promašen zicer iz 2018. godine u trećem meču finala plej-ofa ABA lige protiv Budućnosti, dok je nosio dres Crvene zvezde, kada je „pomogao“ Podgoričanima da povedu 2:1 (Budućnost je kasnije osvojila i titulu).

Da li od tada ima nekih neraščišćenih računa sa Podgoričanima, nije poznato, ali je Lesor po završetku meča u TV prenosu nekome iz podgoričkog sastava uputio niz psovki na našem jeziku, a zatim se i zaletio ka njemu. U prenosu se nije čulo da li je neko Lesoru uputio neke uvrede…

Brzo se, međutim, sve smirilo, jer je Francuz 20-ak sekundi kasnije s osmijehom prokomentarisao pobjedu...

- Osjećaj je sjajan. U prvoj utakmici smo izgubili na posljednjem šutu, ali smo nakon toga pokazali veliki karakter. Naučili smo iz tog prvog poraza, sada smo napravili veliki uspjeh i idemo u polufinale – rekao je Lesor.

6. minutu (11:10), a koševima Vilija Rida i Edžima su tri poena prednosti stekli minut i po kasnije (15:12). Serijom 6:0, Monako je u pretposljednjem minut vratio vođstvo (20:17), ali od 22:18 do kraja kvartala više nije pogodio ni koš. Prvo je Luka Mitrović pogodio dva bacanja, a onda je Ivanović trojkom donio pola koša prednosti na kraju ove dionice.

Budućnost je u drugoj četvrtini vodila samo na početku, košem Ivanovića (25:22), dok je Monako do poluvremena kontrolisao vođstvo, koje, međutim, nije bilo veće od pet poena (35:30, 42:37),

Dvorana: ,,Gaston Medesan“.

Odigrano bez prisustva publike Sudije: Lamonika, Aliaga i Laurinavičijus

Bost Šupa Demaji Inglis Najt Endoj Jeget O'Brajen Lesor Grej Sisoko

11 6 4 12 6 9 13 24 5 -

90

87

(22:23, 26:23, 22:20, 20:21) 80% (30-24) za 1 55% (49-27) za 2 23% (17-4) za 3

81% (32-26) 57% (40-23) 26% (19-5)

46 (23+23) Skokovi 25 (10+15) Blokade 1 5 Asistencije 10 13 6 Ukradene lopte 10 17 Izgubljene lopte 13 Faulovi 27 31

Kobs Ivanović Edžim Šehović D. Nikolić Apić Mitrović Dela Vale Z. Nikolić Popović Rid Žugić

17 11 6 2 5 4 11 4 11 16 -

MITROVIĆ: Nevjerovatan rezultat, ali ovo nije kraj puta Vidno i razumljivo zadovoljan nakon pobjede protiv Budućnosti, trener Monaka Zvezdan Mitrović je kazao da su u četvrtfinalu viđene tri različite utakmice na jednu loptu.

- Najgore od svega je što u dvorani nije bilo ljudi da gledaju sve ovo. Mi treniramo, živimo za ovakve utakmice, da ih prikažemo publici, našim navijačima.

Večerašnji rezultat od 90:87 je došao uz sjajne odbrane. To je karakteristika ove utakmice, puno poena, uz odlične odbrane. Čestitke, zaista, za oba tima, na ekstra uloženom naporu, posebno mojoj a na odmoru je domaćin, predvođen sjanim Matijom Lesorom (17 poena u prvih 20 minuta) vodio sa samo dva poena (48:46).

ŠANSA SE UKAZALA U FINIŠU U najvećem dijelu trećeg kvartala igralo se koš za koš, do 64:64, najviše zahvaljujući odličnom Petru Popoviću (do kraja meča sjajan u odbrani na Robu Greju, efikasan u napadu). Trojkom Greja i košem Vilfreda Jegeta, Monako je došao do pet razlike (69:64), a imao je poen prednosti manje na kraju ove četvrtine (70:66).

Prednost od četiri poena, Monako je čuvao do 75:71, na šest i po minuta do kraja. Mini serijom od 7:0 (trojka Popovića, koševi Zorana Nikolića i Kobsa), Budućnost je na

ekipi – rekao je Mitrović.

Mitrović je dodao da je njegova ekipa „uhvatila mnogo ofanzivnih skokova“.

- Momci su se borili, od veterana do mladih igrača. Svi su igrali sjajno. Sad smo u polufinalu, to je nevjerovatan rezultat, ali sam rekao igračima da ovo nije kraj, nastavljamo put do Evrolige. Veoma smo optimistični, sa puno emocija. Pokazali smo da možemo da igramo drugačiju košarku, u napadu i odbrani. Ponavljam, čestitke momcima, a sada se okrećemo narednom cilju – zaključio je bivši selektor Crne Gore.

MILOJEVIĆ: Kad ne kontrolišete skok, obično ne dobijete utakmicu Trener Budućnost Volija Dejan Milojević je kazao da je „očekivao ovakvu utakmicu“.

- I večeras smo imali isti problem kao na prethodnom meču, i zato je Monako pobijedio.

Dozvolili smo im 23 ofanzivna skoka, to je bio ključ današnje utakmice. Uradili smo i neke dobre stvari, imali smo svoju šansu, ali

Jovetići bodrili „plave“ Kapiten fudbalske reprezetacije Crne Gore Stevan Jovetić sa suprugom Marijom bodrio je sa tribina košarkaše Budućnost Volija.

Fudbaler Monaka je juče doputovao na Azurnu obalu nakon što je završio obaveze u prva tri meča

KOBS: Imao sam utisak da me „biju“ čitavu utakmicu Plej Budućnosti Džastin Kobs je priznao da se meč protiv Monaka sveo na ofanzivni i skok uopšte.

- Mislim da su ukupno imali 20 skokova više od nas, više poena iz drugog šuta. Treba im čestitati na tome – rekao je Kobs.

Američki košarkaš sa crnogorskim pasošem je istakao da je „užasan osjećaj nakon polovini četvrtine preokrenula na 78:75, i činilo se da hvata dobar ritam za završnicu.

Međutim, „plavi“ nijesu imali rješenja za ofanzivni skok domaćina, koji su ponovo

kad ne kontrolišete skok, obično ne dobijete utakmicu. Želim sreću Monaku i mom prijatelju Zvezdanu Mitroviću u polufinalu – rekao je Milojević.

Trener Podgoričana je dodao da su se obje ekipe u četvrtfinalu borile i igrale snažno.

- Ali, oni su nas nadskakali i to je bio ključ – dodao je Milojević.

ovog poraza, u odlučujućem meču za plasman u polufinale“.

- Ovo je bilo četvrtfinale između dva dobra tima, sa puno dobrih igrača, koji godinama igraju na visokom nivou, što je logično za ekipe koje se bore za polufinale. Ovo je košarka na visokom nivou, gdje moraš da pogađaš, da budeš pametan. došli do četiri poena prednosti, koje su držali do 13,5 sekundi prije kraja (88:87), Nakon tajmauta Budućnosti, Danilo Nikolić je pogodio trojku iz ugla (88:87), brzo je uslijedio faul

našeg fudbalskog nacionalnog tima na početku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Jovetić je dao tri gola u prva tri kola u kojima je Crna Gora osvojila šest bodova, savladala Letoniju i Gibraltar, a izgubila od Norveške.

Na pitanje novinara da li je veći broj faulova bio problem za njegovu ekipu, Kobs je odgovorio u svoje ime.

- Mislim da im je mnogo toga dozvoljeno. Ja sam imao utisak da me „biju“ čitavu utakmicu, konstantno sam bio pod pritiskom. Sa druge strane, njima su lako svirani faulovi. Zbog tih faulova smo imali problema, Amedeo(Dela Vale) je imao tri već u prvom poluvremenu, Vili (Rid) dva, Mel (Edžim) je meč završio ranije zbog pet – zaključio je Kobs. na Džalilu O’Brajenu, koji je 8,6 sekundi prije kraja bio precizan sa penala (90:87).

Težak šut Danila Nikolića uz zvuk sirene nije imao srećan S. JONČIĆ kraj…

Arena

Fudbal

PODGORICA - Selektor Miodrag Radulović i crnogorski fudbaleri bili su saglasni nakon poraza od Norveške (1:0), prvog u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2020: izdanje je bilo dobro, rival ih nije nadigrao, negativan rezultat je posljedica pada koncentracije kod gola Aleksandera Serlota u 35. minutu...

Radulović je bio toliko zadovoljan izdanjem ,,sokola“ da je rekao da su iznenadili Norvešku.

- Nijesu imali rješenja za naš sistem u prvom poluvremenu, neutralisali smo njihove napadače. Rekao sam kad sam dolazio da imam viziju kako bi Crna Gora trebalo da izgleda i u kojem sistemu, to smo i prezentovali. Desio se trenutak nepažnje kod gola, loša korekcija, sve ostalo je bilo kako smo tražili. Prepustili smo im inicijativu, ali bili su bezopasni, međutim desio se taj pad koncentracije i kažnjeni smo – kazao je pedeset trogodišnji stručnjak poslije prvog poraza na klupi Crne Gore, koji je uslijedio nakon startnih pobjeda nad Letonijom i Gibraltarom.

Četvrtak, 1. april 2021.

KASNO BUĐENJE I PREVIŠE RESPEKTA: Igor Vujačić uvjeren da je Crna Gora zaslužila makar bod protiv Norveške

Haland nije bauk

Igrali smo muški, vratiće nam se na nekom narednom meču

Igor Vujačić je sjajnu formu iz Partizana potvrdio i u dresu reprezentacije. Bio je na visini zadatka u Rigi, a prije dvije noći u tandemu sa Stefanom Savićem zaustavio napadača o kojem bruji cijeli svijet – Erlinga Halanda.

As Borusije Dortmund nije se naigrao pod Goricom.

- Vrhunski je igrač, tu nema dileme, brojke dovoljno govore. Ipak, nije bauk. Može da se igra protiv njega – prokomentarisao je Vujačić.

Raspored Crne Gore do kraja kvalifikacija

S. VASILJEVIĆ

22

Vujačić u duelu sa Halandom

KASNO BUĐENJE Oni koji su utakmicu gledali sa tribina ili posredstvom TV prenosa, međutim, nijesu stekli toliko pozitivan utisak.

Crna Gora je izgubila od Norveške ne zbog toga što je odlučila da prepusti inicijativu rivalu, uostalom i neke od najvećih pobjeda u istoriji upisala je primjenjujući takvu taktiku, i ne samo zbog pada koncentracije, već zato što u prvom poluvremenu nije ni pokazala jasnu namjeru da uradi nešto više ka naprijed, niti je mogla da poveže nekoliko pasova.

Kasno se probudila i kasno shvatila da nije djelotvorno kada problemi pred golom golmana Milana Mijatovića ,,vise“ u vazduhu, koliko god neko tvrdio da su Norvežani bili bezopasni.

Da je moglo bolje u prvom koje su ,,prepustili“ protivniku, dokazalo je – drugo poluvrijeme. Kad su krenuli da stižu prednost, ,,sokoli“ su uvidjeli da sa Norveškom može da se igra.

- Bili smo tužni poslije utakmice jer po svemu prikazanom zaslužili smo makar bod. Igrali smo bolje od Norvežana, imali bolje šanse, ali oni su iskoristili naš pad koncentracije. Možda smo ih i respektovali više nego što je trebalo, ali dali smo maksimum, igrali muški, pošteno, međutim, nije nam se vratilo.

ove kvalifikacije teške. Igrala su se tri meča u sedam dana, ne postoji garancija da ćete bilo gdje uzeti bodove. Turci imaju sedam bodova, Holanđani, Norvežani i mi po šest.

Ima prostora i za nas, nadamo se najboljem, čekamo svoju šansu – istakao je Vujačić.

- Prvi cilj nam je bio da pobijedimo u prve dvije utakmice.

U tome smo i uspjeli. Mučili smo se protiv Letonije, ali na onakvom terenu nijesmo ni mogli bolje. Išli smo i protiv Norveške na tri boda, ali nije nam se dalo.

JAČI U SEPTEMBRU

Nadam se da hoće na nekom narednom meču. Turska je odigrala 3:3 sa Letonijom, što nam takođe ostavlja šansu, ali ne želimo da prognoziramo i kalkulišemo. Idemo meč po meč, pa ćemo vidjeti – rekao je štoper Igor Vujačić za Arenu.

PREVIŠE RESPEKTA Radulović je za duel sa Norveškom izabrao formaciju 3-5-2, sa dva zadnja vezna – Šćekićem i Lagatorom.

Kosović je na djelujući na

neprirodnoj poziciji, uz desni bok, bio ,,žrtva“ takve postavke, dok ni Hakšabanović na suprotnoj zbog izrazite defanzive Crne Gore nije imao mnogo prilika da brzinom napravi probleme gostima...

Za to vrijeme, Norvežani su se izigrali na travi Gradskog stadiona i zaslužili vođstvo na poluvremenu.

- Možda smo ih previše respektovali u prvom poluvremenu, pa je zbog toga to tako izgledalo, ali poslije smo poka-

zali da možemo da igramo sa njima. Lopta, međutim, nije htjela u gol – dodao je Vujačić.

ŠTETA...

Daleko od toga da je sve crno i da izdanje protiv Norveške zaslužuje samo negativne ocjene. Uostalom, protiv rivala koji ima Halanda, Serlota, Edegora... Crna Gora, naročito oslabljena, ne može da bude favorit, niti je tragedija to što je izgubila 1:0, niti će biti neuspjeh ako ne ode na SP.

Omladinska fudbalska liga Crne Gore

Iskra zaustavila ,,plave“ GRUPA A

Iskra Budućnost

1 1

DANILOVGAD - Pomoćni teren ,,Braća Velašević“.

Igrano bez prisustva publike. Sudija: Radoje Pajović.

Strijelci: Mišurović u 80.

(Iskra), Dašić u 62. minutu (Budućnost). Žuti kartoni: Raspopović (Iskra), Pešukić (Budućnost). Crveni karton: Vasilije Mišurović u 85.minutu (Iskra).

ISKRA: Vujisić, Bogićević, Radulović, Vuković, Perišić (od 58. Jošanović), Radu-

1. SEPTEMBAR Turska - Crna Gora 4. SEPTEMBAR Holandija - Crna Gora 7. SEPTEMBAR Crna Gora - Letonija 8. OKTOBAR Gibraltar - Crna Gora 11. OKTOBAR Norveška - Crna Gora 13. NOVEMBAR Crna Gora - Holandija 16. NOVEMBAR Crna Gora - Turska

lović (od 46. Mišurović), Tomašević (od 90+7. Mušikić), Marović, Raspopović, Popović (od 69. Keković), Obradović.

BUDUĆNOST: Pejović, Lucević, Mijović (od 81.

Karamanaga), Ćetković, Perišić, Živković (od 69.

Lubarda), Dakić, Dašić, Mugoša (od 81. Ćinćur), Pešukić (od 90+3. Čelebić), Milić (od 46. Đukanović).

Podgorica Dečić

4 1

PODGORICA - Pomoćni teren ,,DG Arene”. Igrano bez

prisustva publike. Sudija: Jovica Bojović. Strijelci: Vicković u 14, Vuković u 40. i 90+3, Radetić u 78. (Podgorica), Raičević u 53. minutu (Dečić). Žuti kartoni: Đukanović (Podgorica), Avduljaj (Dečić).

PODGORICA: Krivokapić (od 87. Đurašković), Vučinić (od 87. Perunović), Boričić (od 46. Minić), Vukotić, Đukanović, Bajović, Vuković, Vujović (od 46. Jelić (od 74. Radetić), Vuković (od 46. Pavlićević), Habibović, Vicković (od 80. Šćekić).

DEČIĆ: Vuljaj (od 46. Ar. Đoković), Mustagrudić,

Aj. Đoković (od 67. Berišaj), Kukuličić, Raičević, Rakočević (od 82. Dedvukaj), Tošić (od 46. Gojčaj), Davidović (od 57. Brajović), Abazović (od 46. Avduljaj), Lakušić (od 46. Mališić).

Kom OFK Titograd

3 1

PODGORICA - Stadion na Zlatici. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Globarević u 22, Pupović u 36. i Mešter u 41.

(Kom), Pavićević u 80. minutu (OFK Titograd). Žuti kartoni: Medenica, Roganović, Rado-

Šteta je samo što zbog jednog ,,bačenog“ poluvremena naš nacionalni tim nije makar bodom potvrdio ono što je bilo očigledno – da nema potrebe da zazire od takvog rivala.

I šteta bi bila da se ne izvuku pouke.

- Ima još dosta da se igra.

Iznenadio me remi Turske sa Letonijom, nakon što su pobijedili Holandiju i Tursku, ali to je pokazatelj koliko je grupa ujednačena i koliko su

Kvalifikacije će se nastaviti u septembru, kada će se opet igrati tri kola.

I daće odgovor može li Crna Gora da ostanu u trci za odlazak na SP u Kataru – 1. septembra gostovaće Turskoj, tri dana kasnije Holandiji, a potom dočekati Letoniju.

- Čekaju nas dva izazovna gostovanja, protiv dva vrhunska rivala, ali ima vremena do tada. Vjerujem i da ćemo biti jači, sa Điđom Vukčevićem, Bakićem, nadam se i Vešovićem... Njihovo prisustvo bi nam mnogo značilo i to je još jedan od razloga da budemo optimisti – poručio je Vujačić.

Ne. K.

Grupa A

Grupa B

1.Budućnost 4 3 1 0 17:4 10 2. Zeta 5 2 3 0 8:4 9 3. Kom 5 3 0 2 6:7 9 4. Rudar 5 2 1 2 11:10 7 5. OFK Titograd 5 2 1 2 7:8 7 6. Podgorica 4 1 2 1 9:7 5 7. Iskra 5 1 2 2 4:3 5 8. Dečić 5 0 0 5 1:20 0 U narednom kolu (3/4 aprila) sastaju se: Dečić - Rudar, OFK Titograd - Zeta, Budućnost - Kom i Podgorica - Iskra.

1. Mornar 6 5 1 0 15:5 16 2. Sutjeska 6 4 1 1 19:2 13 3. Bokelj 6 4 0 2 9:12 12 4. Petrovac 6 3 1 2 14:6 10 5. Ibar 5 2 3 0 7:4 9 6. OFK Mladost DG 6 2 1 36:9 7 7. Igalo 5 2 0 3 5:8 6 8. Berane 6 1 2 3 6:9 5 9. Jezero 6 0 2 4 8:17 2 10. Jedinstvo 6 0 1 5 3:20 1 U narednom kolu (3/4 aprila) sastaju se: Mornar- Ibar, OFK Mladost DG - Petrovac, Bokelj- Jedinstvo, Igalo - Sutjeska i Jezero Berane.

njić (Kom).

KOM: Radošević, Pupović, Mešter, Bulatović (od 65.

Knežević), Peličić, Medenica, Radulović, Globarević (od 84. Radonjić), Pavićević (od 76. Čolović), Roganović, Prelević.

OFK TITOGRAD: Zlajić, Vujačić, Magdelinić, Tošković (od 82. Adrović), Turusković (od 60. Pavićević), Vujisić, Spahić, Mihaljević, Janković, Radević (od 46. Smolović), Đaković.

Zeta Rudar

2 2

GOLUBOVCI - Pomoćni teren na ,,Trešnjici“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: N. Vukčević u 67. (iz penala) i S. Popović u 85. (Zeta), Čepić u 40. i Ernes u 55. minutu (Rudar). Žuti kartoni: Stajkić, Peličić, N. Vukčević, S. Krstović, Ajković (Zeta),

Arena

Četvrtak, 1. april 2021.

Fudbal

23

Amplitudo Druga liga, 24. kolo: Važan trijumf Ibra u borbi za spas

Lider preokretom do pobjede Rezultati i tabela

Kreću kampovi za ženske nacionalne selekcije

Marić objavio spisak za pripreme u Budvi PODGORICA - Selektor ženske seniorske fudbalske reprezentacije Mirko Marić objavio je spisak igračica koje će od 1. do 6. aprila odraditi pripreme u Budvi.

Marić je pozvao 24 igračice.

Na spisku su: golmani: Ivana Čabarkapa (Breznica), Nikolina Perunović (Mladost) i Anastasija Krstović (Budućnost); odbrana: Radosava Kočanović, Marija Maraš, Aleksandra Popović, Maja Miletić, Džejrana Čengić (Breznica), Helena Božić, Maja Šaranović (Partizan Bardejov, Slovačka), Jovana

Miladinović, Milica Radunović, Majda Drešević (Budućnost) i Jelena Sarić (Ekonomist); vezni red: Jelena Karličić, Enida Bošnjak (Breznica), Nikolina Caković (Budućnost), Darija Đukić (Partizan Bardejov, Slovačka) i Danka Topalović (Ekonomist); napad: Nađa Đurđevac (Breznica), Svetlana Bečić, Anđela Tošković (Budućnost), Ana Knežević i Marica Bajić (Breznica).

Nakon seniorske, u Budvi na pripremnim kampovima boraviće i mlađe ženske selekcije, omladinska i kadetska. R.P.

Francuski napadač odluku saopštio stručnom štabu

Mbape ne ide na OI u Tokiju Informacija katalonskih medija

Siti odustao od Mesija Sve je izvjesnije da će Lionel Mesi ostati u Barseloni, objavili su katalonski listovi Mundo Deportivo i Sport.

Legendarni Argentinac više nije meta Mančester sitija.

Lider Premijer lige odustaje od dovođenja fudbalske legende.

- Slučaj je zaključen, nema tu više bilo što da se kaže – kazao je izvor iz vrha uprave Sitija za medije iz Barselone.

Očekuje se da do kraja maja Mesi potpiše novi ugovor sa gigantom Primere, po posljednjim informacijama.

R. A.

Ernec (Rudar).

ZETA: Grbavčević (od 66.

O. Popović), Stajkić, Bečić (od 21. A. Krstović), Peličić, Radičković (od 66. Krkotić), Bjelobrković (od 55. Čelebić), N. Vukčević, S. Popović, S. Krstović, M. Vukčević (od 46. Matanović), Ajković (od 46. Đukić).

RUDAR: Helić, Irić (od 87.

Danilović), Ernec, Vukašinović, Kasalica, Kovačević, Ciguljin, Čepić, Krstonijević (od 65. Dukić), Dajević, Despotović.

GRUPA B

Berane Igalo

2 0

BERANE - Gradski stadion.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Ivan Vidaković. Strijelci: Ralević u 8. i Ćeman u 86.

Kilijan Mbape (22), velika mlada fudbalska zvijezda, odlučio je da ne igra na Olimpijskim igrama u Tokiju ovog ljeta.

Napadač Pari Sen Žermena je pred ključnom odlukom o budućnosti karijere – da li će ovog ljeta ostati u pariskom klubu ili potpisati za Real Madrid ili neki od ostrvskih klubova.

Zbog toga ne želi da se opterećuje dodatnom obavezom u julu i avgustu, već želi da u top formi i odmoran dočeka narednu sezonu.

Velika zvijezda francuske Lige 1 u klubu iz rodnog grada nastupa od ljeta 2017. godine. Za PSŽ je na 36 mečeva ove sezone u svim takmičenjima bio strijelac 30 golova.

R. A. minutu.

BERANE: Aković, Mitrović (od 57. Vujović), L. Dević (od 63. Ćeman), Ralević (od 88.

Bajić), D. Dević, Lazović, Ivanović (od 46. Pešić), Obradović, Bojičić, Skenderović (od 46. Drljević), Marsenić.

IGALO: Kulinović, Perović (od 63. Lučić), Grubač (od 81. Manojlović), Vasiljević, Kovačević (od 81. Kosjerina), Kosać (od 81.Banićević), Popović, Lazović (od 81. Bjeletić), Dubljević (od 53. Gluščević), Đilović (od 63. Milović), Bošković (od 53. Đuković).

Sutjeska Bokelj

7 0

NIKŠIĆ - Pomoćni teren kraj Bistrice. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Adamović. Strijelci: Milić u 15. i 29,

Jedinstvo - Kom Arsenal - Grbalj Igalo - Berane Ibar - Bokelj Drezga - Mornar

Arsenal Grbalj

Drezga Mornar

0 1

SPUŽ - Stadion: Zore. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelac: Poček u 13. minutu. Žuti kartoni: Bogićević, Vujisić (Drezga), Marstijepović (Mornar).

DREZGA: Ivanović, Bogićević, Kubo, Vujisić, Božović, Vukčević (od 46. Lazarević), Burzanović, Zlatičanin, Mirković (od 83. Ćosović), Bulatović, Krivokapić (od 75. Kovačević).

MORNAR: Vukčević, Marstijepović (od 46. Mucević), Kajević, Bugarin, Idrizović (od Vuković u 40. i 60, B. Dubljević u 45+3, Popović u 47, Žižić u 77. minutu. Žuti karton: Čolan (Bokelj).

SUTJESKA: R. Dubljević (od 46. N. Radović), M. Radović, B. Dubljević, Žižić, Popović, Radojević, Vuković (od 63.

Lješković), Milić, Đukanović (od 75. Milinković), Grbović, Petrušić (od 70. Bukilić).

BOKELJ: Janjalija, Sklender (od 65. Vukajlović), Bušković (od 73. Radević), Čolan, Vukčević, Kovačević (od 73.

Lakčević), L. Milosavljević (od 65. Pajović), M. Milosavljević, Tabaš, Braletić (od 73.

Vulović), Mirković (od 46.

Papović).

Jedinstvo 2 OFK Mladost DG 3 BIJELO POLJE - Gradski stadion. Igrano bez prisu-

1. Arsenal 24 15 4 5 37:25 49 2. Mornar 24 13 7 4 33:15 46 3. Igalo 24 11 10 3 33:14 43 4. Kom 24 12 5 7 30:20 41 5. Jedinstvo 24 9 6 9 36:26 33 6. Berane (-1) 24 9 5 10 26:32 31 7. Bokelj 24 4 13 7 22:24 25 8. Grbalj 24 7 4 13 19:29 25 9. Ibar 23 5 5 13 14:38 20 10. Drezga (-1) 23 2 5 16 16:43 10 U narednom kolu (4. aprila) sastaju se: Mornar - Jedinstvo, Bokelj - Drezga, Berane - Ibar, Grbalj - Igalo i Kom - Arsenal.

2 1

TIVAT - Stadion Arsenala.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Marko Ćupić. Strijelci: Muhović u 58. i Dragičević u 71.

(Arsenal), Klikovac u 13. minutu (Grbalj). Žuti kartoni: Delić, Manojlović (Arsenal), Mićanović, Petović, Pribilović (Grbalj).

Crveni karton: Lazar Grandov u 90. minutu (Grbalj).

ARSENAL: Lemajić, Delić, V. Mršulja (od 58. Marković), S. Mršulja, Kovačević, Manojlović, Tačibana, Montenegro, Muhović (od 81. Moračanin), Hadžibegović, Dapčević (od 46. Dragičević).

GRBALJ: Mićanović, Stešević (od 79. Carević), Petović, Vukčević, Niković, Klikovac, Radenović (od 58. Popović), Vujović (od 79. Obadović), Suva, Grandov, Ilić (od 67. Perović).

Arsenal je uspio da slavi u primorskom derbiju i sačuva lidersku poziciju. Tivćani su bili u velikim problemima, nakon što je Grbalj poveo rano, već u 13. minutu preko Klikovca.

Međutim, Arsenal je velikom željom i energijom u drugom dijelu igre uspio da napravi preokret. Prvo je Muhović još jednom pokazao koliko je važan adut za Tivćane u 58. minutu, da bi rezervista Dragičević samo 13 minuta kasnije potpisao trijumf domaćina.

2:0 2:1 4:0 1:0 0:1

90+2. Đorđević), Seratlić, Bulatović (od 46. Guzina), Škrijelj (od 70. Kacić), Pajović, Bakić, Poček (od 84. Kažić).

Mornar je rutinski odradio gostovanje „fenjerašu“. Barani su nastupili oslabljeni, bez nekoliko igrača zbog parnih kartona, uspjeli da dođu do važne pobjede, kojom su zadržali korak za liderom, a istovremeno uvećali prednost u odnosu na Kom. Ključni detalj dogodio se u 13. minutu, kada je Poček uspio da matira Ivanovića.

Igalo Berane

4 0

IGALO - Stadion: ,,Solila”. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Koprivica u 13. (iz penala) i 81. (iz penala), Maraš u 74. i 87. minutu. Žuti kartoni: Redžović, Radović (Igalo), Nedić, Tmušić (Berane).

IGALO: Perović, Petrović, Koprivica (od 85. Vlahović), Perović (od 46. Radović), Bakrač, Li (od 85. Bogdanović), Roganović (od 74. Dabović), Maraš, Redžović, Ilić (od 46.

Vučić), Gajić.

BERANE: Bećić (od 26. Aković), Šćekić, Šoškić, Nedić, Šunjević, Globarević, Vilotijević (od 75. Milanović), Ajostva publike. Sudija: Dražen Petrić. Strijelci: D. Kolić u 67. i Muzurović u 74. (Jedinstvo), Dragović u 84, Popović u 86. i Filipović u 89. minutu (OFK Mladost DG). Žuti kartoni: Mujanović (Jedinstvo), Džogović (OFK Mladost DG).

JEDINSTVO: Š. Kolić, Janković, Bahović, Vlaović, Mujanović, Cvijović, Va. Brajić (od 85. Veličković), Vl. Brajić, Nedić, Nikolić (od 46. D. Kolić), Muzurović (od 82. Sredojević).

OFK MLADOST DG: Vojvodić, Dragićević, Nikolić (od 80. Filipović), Drmač (od 70. Živković), Džogović (od 60. Bojanić), Tešović (od 80. Pavićević), Ljutica (od 70. Dragović), Smolović (od 80. Radević), Šekularac (od 80. Vukotić), Kovinić (od 80.Cvetković), Mugoša (od 80. Popović).

ma (od 81. Vulević), Tmušić, Vukićević, Lekić (od 75. Bošković).

Igalo je u velikoj formi, a dobru seriju nastavilo je protiv Berana i to sa ubjedljivih – 4:0.

Domaćin je imao prednost sa bijele tačke (Koprivica pogodio u 13. minutu), a u posljednjih 15 minuta Igalo je čak došlo i do velikog trijumfa. Prvo je Maraš pogodio, zatim Koprivica relizovao još jedan penal, da bi na kraju Maraš uvećao pobjedu...

Jedinstvo Kom

2 0

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dejan Cimbaljević. Strijelci: Mušović u 58. i Nikolić u 64. minutu.

JEDINSTVO: Džafić, Banda, Šćepanović, Nikolić (od 81.

Cvijović), Kolić (od 59. Muzurović), Ivanović, Ajković, Dacić (od 81. Memčević), Šćekić, Korać (od 15. Mušović), Dulović.

KOM: Novović, Radenović, Lačević (od 67. Dujović), Golubović (od 67. Vučićević), Hot, Radulović (od 83. Bulatović), Rjosuke, Đukić (od 80.

Vujošević), Brnović, Vujačić, Orlandić (od 80. Filipović).

Petrovac Mornar

0 3

BUDVA - Pomoćni teren na Jazu. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Vasilije Ljumović. Strijelci: Ličina u 39, Bušković u 41. i A. Hajdarović u 90+3. minutu. Žuti kartoni: Raketić, Ljuca, Ćulafić, Džuver (Petrovac), Bušković (Mornar).

PETROVAC: Popović, Raketić, Đelošević (od 15. Raičević), Ljuca, Šćepanović, Ćulafić, Džuver, Lolović (od 67. Mihailović, od 83. Jovančević), Boričić, Vukčević (od 67. Bogojević), Darmanović.

MORNAR: Begzić (od 74.

Perović), Bušković, Đurašković (od 32. Ličina), A. Hajdarović, Golubović, Vujačić, Marstijepović, Šoškić, Tripković, Mihaljević, H. Hajdarović.

Kom je definitivno u velikom problemu. Zlatičani na pet mečeva u proljećnom dijelu ne samo da ne znaju za pobjedu, već su bez postignutog gola. Jedinstvo je pobjedom produžilo krizu Zlatičana, koji su nakon još jednog kiksa sada „kliznuli“ iz zone baraža, pa je jasno da ih u ostvarivanju ciljeva čeka teška misija.

Kom je bio ravnopravan do poluvremena, ali su Bjelopoljci u nastavku golovima Mušovića i Nikolića uspjeli da dođu do pobjede.

Ibar Bokelj

1 0

ROŽAJE - Stadion pod Bandžovim brdom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Savović. Strijelac: Dinoša u 33. minutu. Žuti kartoni: Mučalica, Huremović, Bujiša, Čmajčanin, Murić (Ibar), Marković, Popović (Bokelj).

IBAR: A. Kuč, Hodžić (od 77.

Muković), Mučalica, B. Kuč, Kopitović (od 87. Murić), Damjanović, Dinoša, Huremović, Asanović (od 77. Bujiša), Horike, Čmajčanin (od 87.

Tahirović).

BOKELJ: Radović, Jeknić, Marković, Čađenović (od 61. Đorđević), P. Čavor (od 78. V. Čavor), Lekić, Globarević , Barjaktarović (od 46. Škrelja), Batuta, Popović, Vučinić (od 85. Braletić).

Ibar se ne predaje. Rožajci su savladali Bokelj golom Dinoše, čime je Ibar opet tu. Rožajci su uz meč manje (i to protiv otpisane Drezge) sada na -5 u odnosu na Bokelj i Grbalj. Ibar je potpuno nadigrao rivala, imao dobre šanse preko Kopitovića i Japanca Horikea, ali nijesu bili precizni...

Priredio: R. PEROVIĆ

Ibar Jezero

2 2

ROŽAJE - Stadion pod Bandžovim brdom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Aleksandar Šćekić. Strijelci: Ju. Fazlić u 39. i A. Murić u 57.

(Ibar), Đukić u 40. i 64. (Jezero). Žuti kartoni: Kalač (Ibar), Julević, Đukić (Jezero).

IBAR: Camić, Demić (od 46. M. Murić), R. Hasović (od 46. Ja. Fazlić), I. Hasović (od 70. Husović), E. Hasović (od 70. Kurtagić), Ju. Fazlić (od 73. Hodžić), Kalač (od 73. Šabović), Dedeić, A. Murić (od 73. Kurpejović), Klica (od 89. Sutović), Čivović.

JEZERO: Božović, Julević, Đešević, Nikočević (od 59. Ciriković), Vučetović (od 59. Nikočević), Šabović, Gutić, Kojić, Đukić, Ećo, Zindović (od 85.

Sijarić). Priredio: R. PEROVIĆ

24

Arena

Sportski miks

U iščekivanju Skupštine, predsjednik Mornara insistira na sastanku klubova ABA lige

Pola novca za obeštećenje i pola za ugovor Norvežaninu

Pavićević: Nešto nije kako valja u našim relacijama

Siti sprema ponudu iz snova: 350 miliona za Erlinga Halanda Mančester siti spreman je da potroši čak 350 miliona eura (oko 300 miliona funti) za dovođenje napadača Borusije Dortmund Erlinga Halanda (20).

Lider Premijer lige je planirao da za obeštećenje plati 170 miliona eura, a da ostalu sumu rasporedi za šestogodišnji ili petogodišnji ugovor za zvijezdu Bundelige. To znači da bi Haland u redovima ,,građana“

iz Mančestera mogao zarađivati preko 30 miliona eura godišnje.

Po pisanju ostrvskih medija, samo Pari Sen Žermen može parirati Sitiju u borbi za potpis Halanda, čiji je otac nastupao u mančesterskom klubu.

Haland, koji je u utorak nastupao u dresu Norveške u Podgorici protiv naše reprezentacije, ove sezone je na 31 meču u svim takmičenjima postigao 33 gola za Borusiju.

R. A.

Egipćanin govorio o ličnoj ambiciji samo osam dana prije meča

U Liverpulu ljuti, Salah flertuje sa Realom Izjava Mohameda Salaha, velike zvijezde Liverpula, da želi da jednog dana zaigra u Španiji, žestoko je naljutila čelnike aktuelnog šampiona Premijer lige.

Egipćanin je nagovijestio ambiciju da pređe u Real Madrid samo osam dana prije direktnog duela klubova u četvrtfinalu Lige šampiona. To apsolutno nije bio trenutak da se u javnosti plasira takva poruka.

- Nadam se da ću igrati još

mnogo godina. Što da ne? Niko ne zna što nosi budućnost, tako da jednog dana, možda i zaigram. Nadam se da ću nastaviti da radim što sam i prethodnih godina. Da osvajam trofeje, postižem golove, pomažem svom timu. To mi je najvažnije – kazao je Salah za madridsku Marku.

Salah ima aktuelni ugovor u Liverpulu do ljeta 2023. godine, a postoji šansa da ovog ljeta bude prodat.

R. A.

PODGORICA – S obzirom na to da se bliži zakazana Skupština ABA lige, predsjednik Košarkaškog kluba Mornar Đorđije Pavićević pismeno je zatražio odgovor od Društva ABA lige j.t.d. da se „neko oglasi da li ima uslova da se Skupština ABA lige održi u Zagrebu“.

Skupština ABA lige je zakazana za petak (2. april) u 12 časova, u glavnom gradu Hrvatske, navodi se u pozivu sa dnevnim redom koji je klubovima, koji su vlasnici lige, upućen još 16. marta. „Takođe, ukoliko nije moguće u Zagrebu, da li će se organizovati putem Zoom aplikacije?“, upitao je prvi čovjek Mornara. Đorđije Pavićević je jedan od dva potpredsjednika ABA lige, ali, kako kaže, „u prethodnom periodu nije primio niti jedan dokument od Radne grupe, advokatske kancelarije koja zastupa ABA ligu, ni od ABA lige“. „Dobio sam nezvanično informacije vezano za Nadzorni odbor, Društveni ugovor, Integrity Bylaws, a upoznat sam i sa prepiskom advokata… Takođe, radna grupa je naknadno proširena, iako je bila ranije definisana i određena. Zaključujem da nešto nije kako valja u našim relacijama i zato tražim da se sastanemo na bilo koji način, jer očito imamo o čemu razgovarati“, navodi se u dopisu predsjednika barskog kluba.

Poziv klubovima za učešće na Skupštini ABA lige potpisao je Dragan Bokan, predsjednik Budućnost Volija. Bokan je 16. novembra prošle godine na sastanku klubova regionalnog takmičenja jednoglasno izabran da predsjedava Skupštinom ABA lige, koja je trebala da se održi 15. decembra, sa jednom tačkom dnevnog reda – transformacija ABA lige iz javnog trgovačkog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću.

Skupština tada nije održana, i još nije došlo do transformacije društva...

Bokan je sjednicu Skupštine

zakazao za petak, sa 16 tačaka dnevnog reda.

Pored uobičajenih tačaka (otvaranje sjednice, utvrđivanje prisutnih članova Društva, usvajanje dnevnog reda, verifikacije zapisnika skupština održanih u julu i septembru prošle godine, razno...), na dnevnom redu Skupštine su i izvještaj o sprovođenju odluka Skupštine vezanih za prenose udjela u Društvu, upis u sudski registar KK Mornar, KK Primorska, KK FMP i KK Cedevita Olimpija, izvještaj o postupku otvaranja računa Društva, kao i stečaj KK Primorska (odluka o nastavljanju Društva bez KK Primorska i odluka o uređenju međusobnih odnosa sa KK Primorska).

Na dnevnom redu su i odluka o produženju ugovora direktoru i sportskom direktoru Društva, status dugovanja klubova prema Društvu, odluka o dodjeli prava organizacije plej-ofa i plej-auta ABA 2 lige, odluka o promjeni poslovne adrese Društva i otvaranje poslovnog računa predstavništva Društva u Erste banci u Beogradu.

U dnevni red Skupštine uvršteni su i izvještaj direktora Društva o finansijskom stanju Društva, izvještaj o radu Radne grupe u vezi preoblikovanja Društva, te status tužbi KK Crvena zvezda protiv Društva.

Iz Crvene zvezde su saopštili da neće prisustvovati, kako su naveli, „na sastanku, odnosno takozvanoj skupštini ABA lige“, jer je, kako su između ostalog saopštili, „sazvana od straS. J. ne neovlašćenog lica“.

Veliko pojačanje Lejkersa govorilo nakon što se priključilo NBA šampionu

Trener Reala Laso suspendovan u Evroligi Pablo Laso neće moći da vodi košarkaše Real Madrida na narednom meču u Evroligi.

To je veliki problem za ,,kraljeviće“, kojima predstoji velika borba za plasman u Top 8 fazu evropske elite.

U četvrtoj dionici ubjedljivog poraza od Efesa Laso je dobio isključujuću, drugu tehničku grešku. Prije odlaska u svlačionicu ušao je u žestoku svađu sa sudijama meča.

Propustiće meč 33. kola protiv Olimpijakosa, a ima pravo žalbe na sve odluke disciplinske komisije Evrolige.

R. A.

Dramond: Dejvis, Lebron i ja ćemo igrati ludu odbranu Andre Dramond, jedan od najboljih defanzivaca moderne košarke, obećao je napad na NBA titulu nakon što se priključio novom klubu, Los Anđeles Lejkersima.

Slavni centar biće važan adut ekipe na ,,petici“ i rasteretiti Entonija Dejvisa, koji se dugoročno oporavlja od povrede Ahilove tetive.

- Nikada nijesam bio spremniji za mečeve. U sjajnoj sam formi i mislim da sam izgubio između pet i sedam kilograma tokom ove pauze kada nijesam igrao. Mislim da ne mogu biti u boljoj formi.

Naša odbrana biće luda, sa mnom, Dejvisom i Lebronom Džejmsom – rekao je

Dramond.

Njegov debi se očekuje tokom sedmice. U NBA je od 2012, nastupao je osam

sezona za Detroit i jednu za Klivlend. Ove sezone bilježio je 17,5 poena i 13,5 skokova po meču.

R. A.

Četvrtak, 1. april 2021.

DOBILA POVJERENJE BOJANE I T

Nije znala koliko može dok nije dobila šansu PODGORICA - Nikolina Vukčević od prve utakmice sa Dortmundom u nastavku Lige šampiona ima posebnu ulogu u odbrambenoj formaciji ,,5-1“ koju forsira Bojana Popović.

Ona kvari igru, u prvoj je, isturenoj liniji odbrane i pokazaje izuzetan kvalitet što su osjetili mnogi vrhunski bekovi.

Najsvježiji primjer je odnos prema norveškim reprezentativkama Kristijansen i Oftedal u kvalifikacijama za Olimpijske igre. Bukvalno je stavila u džep sjajne šutere, fintere i izuzetno brze igračice.

- Sreća je što sam brza i mogla sam da ih stignem. Možda su se obje začudile da neko može da ih isprati njihovom brzinom. Možda su bile u šoku. Sigurna sam bila da me neće preteći iako su obje jake i nenormalno brze – ispričala je ova mlada rukometašica.

Protiv prvih zvijezda norveš-

kog nacionalnog tima, sada u dresu Đera, očekuje se da u subotu i Nikolina i kompletna odbrana Budućnosti odgovore izazovu prvog četvrtfinalnog meča LŠ. Prava reakcija se očekuje i prema Amorim, Minko i ostalim zvijezdama mađarskog šampiona.

- Sa mnogo više samopouzdanja dočekujemo mečeve četvrtfinala. Dobra energija se osjeća od strane komletnog tima. Nećemo dozvoliti da utakmica prođe pored nas.

Potrudićemo se da pravim odgovorima ispariramo velikoj ekipi. Za nas je, svakako, ovo veliki izazov – bez pritiska.

Puno detalja je u igri za što bolji rezultat u ,,Bemax areni“.

Odbrana je na vrhu zadataka.

- Specifična je po svemu odbrana koju igramo. Sjećam se pred Dortmund riječi naše trenerice da probam i da budem pametna. Uvjerila sam se koliko je teško odgo-

NBA: Nagitsi spustili Sikserse na

Denver pr Otkrio razloge za dolazak u Bruklin

OLDRIDŽ: Djurent me nagovorio da dođem u Netse Lamarkus Oldridž, slavni NBA centar i veteran, kazao je da ga je superstar Kevin Djurent nagovorio da prošle sedmice potpiše za Bruklin Netse.

Bivša zvijezda San Antonija kazala je da vjeruje u šampionske ambicije tima i u ulogu koja mu je namijenjena na putu do trona.

- Vjerujem da ekipi mogu pružiti novi kvalitet na ,,petici“, više opcija u igri u napadu u odnosu na period kada će na terenu biti Deandre Džordan. Sa Djurentom sam prvo pričao prije pregovora sa svim timovima. To je prirodno, sjajno se poznajemo, vjerujemo jedan drugom, bili smo i na istom koledžu.

Kevin mi je jasno rekao da sam potreban timu i da vjeruje u titulu – rekao je Oldridž.

U prvom dijelu sezone za San Antonio Oldridž je nastupao sa značajno manjom minutažom nego u prethodnim godinama.

R. A.

Denver Nagitsi su u jednom od najboljih timskih izdanja od starta sezone pobijedili Filadelfija 76erse 104:95 u derbiju noći NBA lige. Ekipa iz Kolorada ne odustaje u borbi za makar treće mjesto Zapadne konferencije.

Sa devet igrača u rotaciji Denver je iskoristio sve raspoložive snage, uz vrhunsko izdanje krila Majkla Portera Džuniora koji je upisao 27 poena uz 12 skokova i četiri asistencije.

Centar Nikola Jokić odigrao je na standardno visokom nivou sa 21 poenom, deset skokova i četiri asistencije, a bek Marej je pored 30 poena imao šest skokova. Bek Barton imao je interesantnu rolu sa četiri poena, sedam skokova i šest asistencija.

Filadelfija je ovim porazom pala na drugo mjesto Istočne konferencije iza Bruklina, sa-

Čak 12 pozitivnih vikenda nove se PODGORICA - Tokom prvog vikenda nove sezone u šampionatu Formule 1 bilo je 12 pozitivnih slučajeva na korona virus, objavila je Međunarodna automobilska federacija (FIA).

Od 22. do 28. marta obavljeno je 8.150 testova, a 12 osoba je

Četvrtak, 1. april 2021.

Arena

Sportski miks

25

Skupština VPSCG prekinuta, naknadno o novom terminu

TIMA: Nikolina Vukčević u ,,5-1“ odbrani ključan igrač

Novi predsjednik na čekanju PODGORICA - Izborna Skupština Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore danas je prekinuta zbog statutarne greške, a novi termin naknadno će biti određen.

e

vjeka VPSCG i za četvorogodišnji mandat su dr Đuro Marić, predsjednik Jadrana, i Mirko Vičević, proslavljeni vaterpolista.

Po tri predstavnika (glasa) u Skupštini imaju Primorac i Jadran, po dva Budvanska rivijera i Kataro, a po jednog Budućnost i Verde (iz Podgorice), nikšićki Baterflaj i Nikšić, te Stari grad i Orka iz Budve.

Samim tim odložena je promocija novog predsjednika koji će naslijediti Dejana Bajića kojem je istekao mandat.

Kandidati za mjesto prvog čo-

u voriti zadacima, jer u ovakvoj odbrani nema odmora, ni sekund. Potrebno je prema svakom detalju da se iskaže fokus, koncentracija, snaga, brzina... Na primjer, ako sam ja, kao neko ko igra naprijed agresivna, onda će i svi biti agresivni. Čujem često djevojke iz odbrane kako me bodre i govore: ,,ajde ti, pa ćemo i mi za tobom“. Vjeruju mi i daju veliko samopouzdanje.

Iz utakmice u utakmicu Nikolina sve bolje slaže kockice.

Kaže da joj je lakše nakon početnog šoka.

- Možda sam se u početku tro-

šila na nepotrebne stvari. Sada već znam kako da reagujem kod nekih situacija: kada brže ili sporije da istrčim, kako da neke stvari pročitam...

Budućnost želi perfektnom odbranom da spriječi lake golove iz tranzicije i pozicionog napada mađarske ekipe.

Ali, ,,plave“ za nešto više moraju da daju golove.

- Samo da se odbranimo, a golovi će doći – jasna je Vukčević. ,,Plave“ će u prvi meč sa Đerom bez Majde Mehmedović. Od prije dva dana Itana Grbić je pod injekcijama

a drugo mjesto Istočne konferencije

rejak za Filadelfiju

da ima skor 32-15. Interesantno, u njenim redovima bilo ko od igrača nije postigao više od 13 poena, koliko je ubacio rezervista Maksi. Ekipa i dalje ne računa na prvu zvijezdu,

povrijeđenog centra Embida.

Denver ima učinak 29-18, samo poraz više od timova iz Los Anđelesa – Klipersa i Lejkersa, u borbi za treće mjesto Zapada.

Los Anđeles Klipersi neočeki-

h tokom prvog ezone Formule 1

bilo pozitivno, saopštila je FIA i navela da su testirani svi učesnici - vozači, članovi timova i prateće osoblje.

Rukovodstvo Formule 1 i FIA najavili su da će o broju zaraženih javnost obavještavati nakon svake trke, a sve u cilju povećanja transparentnosti i integriteta takmičenja.

Na prvoj trci sezone u Bahreinu pobijedio je Britanac Luis Hamilton, a sljedeća trka vozi se za Veliku nagradu Italije u Imoli 18. aprila.

R. A.

zbog gnojne angine. Pitanje je da li će, odnosno koliki je rizik, da Tatjana Brnović (operisala rame u novembru) u nekom momentu pomogne ekipi.

- Ova sezona je bila teška, zbog korone, povreda, iskakanja... Nažalost, na Majdu u subotu ne možemo da računamo. Žalila se na bol, ali je izdržala i pomogla reprezentaciji na kvalifikacionom turniru.

Sada će veliki dio tereta da padne na Ivonu Pavićević u koju svi vjerujemo. Što se tiče Itane, vjerujem da će nam se danas priključiti i da će nam pomoći u subotu.

A. M.

vano su na svom terenu izgubili od Orlanda 103:96. ,,Magični“ su preokrenuli u samoj završnici, a u ovom meču predvodio ih je krilni košarkaš Okeke sa 18 poena. Bez Džordža, Beverlija, Morisa, Ibake i Ronda u rotaciji Klipersi nijesu odigrali inspirisano, a Lenard je bio najbolji u poraženoj ekipi sa 28 poena.

Finiks se ne zaustavlja, ekipa koja je druga na Zapadu sa skorom 32-14 pobijedila je na svom terenu Atlantu 117:110. U samoj završnici Hoksi su prijetili preokretom, koji se ipak nije desio. Čak sedam igrača Sansa ostvarili su dvocifren skor, a najefikasniji bio je bek Devin Buker sa 21 poenom.

Hrvatski centar Dario Šarić dodao je 20 poena uz pet skokova za ekipu koja ima samo tri pobjede manje od Jute, tima sa najboljim učinkom u ligi.

Atlantu je predvodio srpski bek Bogdan Bogdanović u do sada najboljem izdanju ove sezone, sa 22 poena, šest asistencija i četiri skoka. Jang je dodao 19 poena uz 12 asistencija.

R. A.

Odbojkašice Galeba potvrdile primat u Kupu Crne Gore i okreću se završnici prvenstva

Masoničić: Nema favorita ni u plej-ofu PODGORICA – Odbojkašice Galeba potvrdile su primat u Kupu Crne Gore koji traje godinama.

Pobjedom u finalu protiv gradskog rivala Luke Bar (3:1), izabranice Nikole Masoničića su osvojile četvrti trofej u Kupu, peti u posljednjih šest godina, a šesti ukupno u klupskoj istoriji.

- Mislim da nam leži to takmičenje. I u nekim situacijama kada nismo bili favoriti, ili kada smo imali slabiju ekipu, u finalu Kupa smo uvijek uspijevali da ostvarimo pobjedu - kaže za Arenu Nikola Masoničić, trener Galeba.

Galeb je lako dobio prva dva seta (25:13, 25:22), Luka Bar je uzvratila u trećem (25:17). Iako su „sirene“ u četvrtom setu pokazivale veće znake živosti u odnosu na prva dva seta, stekao se bio utisak da Galeb kontroliše dešavanja na terenu, da, praktično, ne može da izgubi finale...

- Tako je izgledalo, pogotovo u prva dva seta. Luka Bar je baš bila oslabljena, osjetilo se neigranjem Melise Cenović, ali

smo i mi bili oslabljenje, jer nam nije igrao prvi dizač Milica Knežević. Međutim, Staša Krivokapić, kojoj je ovo prvo ozbiljnije takmičenje, odigrala je na jako dobrom nivou, s obzirom da je ona još kadetkinja. Iz tog ugla mogu biti zadovoljan, kao što sam zadovoljan osvajanjem Kupa, i time što iz sezone u sezonu afirmišemo što više mladih igračica, što uvijek možemo da računamo na naš pogon – dodaje Masoničić.

Galeb je finale Kupa dočekao bez zvaničnih utakmica u više od dvije nedjelje. To se nije osjetilo na terenu.

- Mislim da smo taj period iskoristili dobro da treniramo. Odigrali smo i prijateljske utakmice sa muškom kadetskom ekipom Galeba, koja nam je dosta pomogla da što spremnije dočekamo finale Kupa.

Galeb je ligaški dio prvenstva završio na prvom mjestu, sa samo jednim porazom, od Luke Bar, i istakao je najozbiljniju kandidaturu za titulu, samim tim i duplu krunu, drugu u klupskoj istoriji, nakon one iz

MILAČIĆ: Kup je potrebno što prije zaboraviti Trener Luke Bar Vladimir Milačić čestitao je Galebu na zasluženoj pobjedi i osvojenom trofeju u Kupu.

- I mi i oni smo bili ranjeni bez nekoliko bitnih odbojkašica.

Međutim, oni su to lakše prebrodili nego mi. Prva dva seta smo dosta tanko odigrali, jednostavno su bili bolji. Ovo moramo što prije arhivirati i okrenuti se polufinalu plej-ofa sa Moračom – kazao je Milačić.

Prvi meč polufinala plej-ofa za odbojkaše

Budva silna u gradskom derbiju Budva Mediteran

3 0

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Odigrano bez prisustva gledalaca: Sudije: Plamenac, Lazović.

Rezultat po setovima: 25:12, 25:13, 25:12.

BUDVA: Jelić 10, Oković 2, Lečić, Radonić, Jevtović (libero), Zvicer 5, Pavićević 5, Milivojević 5, Milić 6, Popović (libero), Zlobin 12, Mihajlov 10.

MEDITERAN: Novaković 3, Radević, Bigović, Miljanić 4, Ražnatović (libero), Krivokapić (libero), Rađeno-

vić, Zec, Milenković, Simović 5, Jovićević 3, Jovanović, Bagarić 1, Šćekić.

U prvom budvanskom polufinalu plej-ofa u istoriji crnogorske odbojke, početnu prednost, očekivano, stekao je šampion – Budva je maksimalnim rezultatom slavila protiv Mediterana, koji je pla-

Cilj je da nastavimo da igramo što bolje Nikola Masoničić, inače i crnogorski selektor, ističe da Galeb nema nikakav pritisak u završnici plej-ofa.

- Mi smo već skoro sve ciljeve ispunili. Osvojili smo Kup, a ligaški dio prvenstva smo završili na prvom mjesto, prvi put u klupskoj istoriji. Naš cilj je da nastavimo da igramo što bolje, da se ponašamo što bolje i da napravimo što bolji rezultat u plej-ofu. Ako to bude dovoljno za titulu, mi ćemo biti jako srećni – rekao je Masoničić.

sezone 2009/2010. Masoničić, međutim, spušta loptu na zemlju...

- Očekujem nas težak posao protiv Albatrosa u polufinalu plej-ofa, pogotovo nakon osvajanja Kupa i potrošnje koju smo imali. A prvi meč je već u petak, nemamo previše vremena ni da spremimo, tako da neće biti nimalo lako. Nadam se da ćemo igrati na nivou iz finala Kupa i da ćemo se plasirati u finale. A ko god dođe iz drugog polufinala biće nezgodan rival.

Jer, Morača je iskusna ekipa koja dugo godina igra zajedno, a sa druge strane Luka Bar je aktuelni šampion, iako je izgubila finale Kupa. Ali, nije prvi put da Luka Bar izgubi finale Kupa, pa da nakon toga uzme titulu, i nikako ih ne treba otpisivati. Mislim da u finalu plejofa nema favorita, kao što ga nije bilo ni u finalu Kupa – zaključio je Masoničić.

S. J. smanom u polufinale ostvario najveći uspjeh.

U sva tri seta dileme nije bilo, pa je trener domaćih Miloš Marković mogao da podijeli “minutažu” na sve igrače.

Drugi meč istih rivala igra se u subotu, i sve osim nove pobjede Budve i plasmana u finale bila bi senzacija.

U prvom polufinalu, Budućnost volej je već završila posao u dva meča protiv Mornara – u Podgorici je bilo 3:0, a u Baru 3:1.

S. J.

Arena

26

Četvrtak, 1. april 2021.

ŠAH Na času sa polaznicima škole ŠK „Budućnost“

Rasadnik talenata i trezor brojnih odličja Skoro 15 godina FIDE majstor Sreten Đukanović, instruktor u školi Budućnost, izvodi na šahovski put najmlađe ljubitelje drevne igre koji su zahvaljujući velikom trudu i radu ostvarili značajne rezultate na domaćim i međunarodnim takmičenjima u svojim kategorijama.

O tome najbolje svjedoče na stotine osvojenih medalja, pehara i drugih vrijednih priznanja koja danas krase njihove i vitrine našeg najtrofejnijeg šahovskog kluba. Ove godine nastava je počela u februaru i odvija se poneđeljkom i srijedom u popodnevnim satima u skladu sa mjerama i preporukama Instituta za javno zdravlje.

- Mališani su izuzetno vrijedni i lijepo vaspitani, tako da brzo uče i savladavaju lekcije za niži, srednji i viši kurs. Za njihov uzrast neophodno je pripremiti ono gradivo koje je zanimljivo i drži im koncentraciju. Njima su posebno interesantne teme o početnom razvoju figura, zatim otvaranje, središnjica i završnica te priče o svjetskim prvacima kao i anegdote sa turnira. Ipak, pažnju im najviše privlače analize partija i rješavanje šahovskih problema, rekao je Đukanović. Fide majstore nabraja ko se sada nalazi u njegovom regrutnom centru: Kosta Bogdanović, Vaso Stevančević, Petar Šuković, Bogdan Golović, Ognjen Vuković, Nikša Radojičić, David Pavlović, Gavrilo Bogdanović, Vuk Blečić, Desa Sredanović, Filip Vujošević, Vuk Đurović, Vojin Bušković, Miloš Svrkota, Aleksa Radulović, Toman Perić, Andrija Marković, Đorđe Žižić i Andrija Koprivica. Takođe, on ističe da je upis novih članova u toku i da je sve više osnovaca koji žele da „ratuju“ sa vršnjacima na crno-bijeloj tabli ili da odmjeravaju snage na simultankama sa našim već afirmisanim igračima.

Podgoričanin koji nastupa pod zastavom Kanade propustio je



priliku da se u četvrtfinalu bori protiv jednog od najvećih talenata modernog tenisa Stefanosa Cicipasa.

Grk Cicipas, drugi nosilac na turniru, bez velikih problema izborio je četvrtfinale pobjedom nad Lorencom Sonegom 6:2, 7:6.

Prvi nosilac i drugi teniser svijeta Danjil Medvedev lako je savladao Amerikanca Tijafoa 6:4, 6:3. U četvrtfinalu rival će mu biti sedmi nosilac, Španac R. A. Bautista Agut.

Sreten Đukanović je za naše čitaoce analizirao partiju koju su Velimirović i Sofrevski odigrali 1965. godine u Titogradu na pojedinačnom seniorskom prvenstvu tadašnje Jugoslavije Slavni Slovenac sa jasnim ambicijama za ovu godinu

Velimirović 1 Sofrevski 0 1. e4 c5 2. Nf3 Nc6 3. d4 cxd4 4. Nxd4 Nf6 5. Nc3 d6 6. Bc4 e6 7. Be3 Be7 8.

Qe2 (Ovo je novitet „strašnog“ Draška, potez koji je Velimirović prvi afirmisao pa se otuda čitav nastavak zove „Velimirovićev ogranak Sozinove varijante“. Ovim potezom dame bijeli je pripremio veliku rokadu, a zatim bi uslijedio pješački napad na kraljevom krilu).

8. … a6 9. 0 -0 Qc7 10. Bb3 Na5 11. g4 b5 12. g5 Nxb3+ 13. axb3 Nd7 14. Nf5!! (Sada treba spriječiti sve moguć-

RADULOVIĆ KAO FIŠER

Minulog vikenda održano je pojedinačno prvenstvo kluba za polaznike srednjeg kursa.

Aleksa Radulović je po ugledu na slavnog Bobija Fišera superiorno osvojio prvo mjesto i turnir završio sa svih 11 pobjeda. Srebrna medalja pripala je Andriji Koprivici sa poenom manje, dok se bronzanom okitio Đorđe Žižić sa

nosti za eventualnu žrtvu skakača na f5 i d5, bar tako misle neki majstori i taj način preporučuju za borbu protiv Velimirovića. Međutim, on je i tu pronašao dopunsko rješenje i prokomentarisao „Onda bih ja žrtvovao skakaca na b5!“ Znači, od žrtve nema odbrane! Aktuelna žrtva i njene posljedice analizira-

ne su u mnogim svjetskim šahovskim časopisima, a u pojedinim u nastavcima čitave dvije godine!)

14. … exf5 15. Nd5 Qd8 16. exf5 (dijagram) 0-0.

17. f6! (I zaista, bijeli je za žrtvovanog skakača dobio dosta kompenzacije jer će sada umjesto e-linije težište napada prenijeti na g-liniju pa crni kralj kud god da krene – stižu ga velike prijetnje).

17. … gxf6 18. Bd4! Ne5 19. gxf6 Bxf6 20. Rhg1+ Bg7 21. Bxf5 dxe5 22.

Qe5 f6 23. Ne7+ Kf7. (Kralj mora izaći iz bunkera, jer na 23. … Kh8 slijedi mat nakon 24. Rxd8 fxe5 25. Txf8+) 24.Qh5+ 1:0

Poslije više od godinu turnir kandidata sa osam vrhunskih igrača koji odlučuje ko će biti izazivač za titulu svjetskog prvaka biće nastavljen 19. aprila u ruskom Jekaterinburgu.

Ovo dvokružno takmičenje počelo je 16. marta prošle godine, međutim, prekinuto je 11 dana kasnije kada je ruska vlada najavila zatvaranje vazdušnog saobraćaja sa drugim zemljama, zbog brzog širenja pandemije korona virusa.

Iznenadna zdravstvena kriza stopirala je ovaj prestižni događaj, jedan od onih sa

Roglič napada titulu na Tur de Fransu Primarni cilj Primoža Rogliča (31) je da ove godine osvoji Tur de Frans, saopštio je slavni Slovenac.

Prošle godine Roglič je završio drugi na Turu, iza zemljaka Tadeja Pogačara. U karijeri je dva puta osvajao Vuelta a Espanju a 2019. bio je treći na Điro d'Italiji. Čast mi je što ja i Tadej pišemo istoriju slovenačkog sporta i biciklizma. Osvojiti žutu maji-

cu Tur de Fransa je san svakog bicikliste. Uvijek je želja da žutu majicu lidera Tura nosim posljednjeg dana, u finalnoj etapi u Parizu. To je želja i ove godine – rekao je Roglič za beogradski Sportklub.

Biciklista iz Trbovlja imao je specifičan put sportske karijere, do 2007. se bavio ski skokovima i bio je juniorski prvak svijeta u ski skokovima u timskoj konkurenciji.

R. A.

Favoritkinje zakazale duel na jakom turniru 8,5 poena. Za veliku ozbiljnost i borbenost u svim partijama instruktor Đukanović je pohvalio igru sedmogodišnjeg Vuka Đurovića.

-Zahvaljujući nesebičnoj podršci i razumijevanju rukovodstva kluba uspijevamo da realizujemo planirane aktivnosti koje se odnose ne samo na edukaciju, nego i organizaciju zvaničnih nastupa naših osno-

vaca. U toku su pripreme za državna takmičenja, naravno, ukoliko ih bude zbog trenutne zdravstvene situacije u zemlji.

Zato u svakom trenutku moramo biti spremni da opravdamo postignute rezultate u minulom period, naročito u omladinskoj i kadetskoj konkurenciji, kako bi odbranili prošlogodišnje titule, rekao nam je Đukanović.

Lagrav i Nepomnjašći „prijete“ Karlsenu

Engleski velemajstor David Huvel prkosi hladnoći i kupa se u zaleđenoj rijeci. Očigledno mu vremenski uslovi ne smetaju da odigra koju partiju sa prijateljima i obavi „zimske pripreme“ za naredna takmičenja.

Raonić poražen u Majamiju Miloš Raonić izgubio je meč osmine finala mastersa u Majamiju od Poljaka Roberta Hurkača 4:6, 6:3, 7:6.

Nastavlja se turnir kandidata FIDE

Kupanje i šah

Hurkač iznenadio Podgoričanina na mastersu

najstarijom tradicijom u svijetu sporta. Budući da je polovina turnira već odigrana, ovaj prekid nametnuo je situaciju bez presedana, jer propisi predviđaju da rezultati dobijeni do tog trenutka moraju da se računaju, umjesto da turnir ponovo započne od nule. Kada je turnir prekinut, Francuz Maksim Vašje-Lagrav i Rus Jan Nepomnjašći bili su u vođstvu, sa 4,5 poena nakon sedam partija. Fabijano Karuana (SAD), Aniš Giri (Holandija), Vang Hao (Kina) i Aleksandar Griščuk (Rusija) su u još u konkurenciji za prvo mjesto

Barti na Svitolinu u polufinalu Majamija Prva teniserka svijeta Ešli Barti pobijedila je Arinu Sabalenku u teškom meču u četvrtfinalu turnira u Majamiju – 6:4, 6:7, 6:3.

Meč je trajao dva i po sata. Australijanka Barti na ovom turniru pokušava da zadrži vodeću poziciju na planetarnoj WTA listi.

Naredna protivnica biće joj peta nositeljka, Ukrajinka Elina Svitolina, koja je pobijedila Anastasiju Sevastovu 6:3, 6:2.

Svitolina je zaslužila pobjedu za

svega 70 minuta igre i potvrdila dobru formu na početku proljeća, iako je u prvom setu rivalki prepustila dva brejka.

R. A.

Ocjena trostrukog šampiona F1 jer za vodećima zaostaju samo jedan poen. Takođe, račune mogu da im pomrse Kinez Ding Liren i Rus Kiril Aleksenko koji su sakupili po 2,5 poena. Jedno je sigurno, poslije dugog čekanja, konačno će biti poznat izazivač šampiona Magnusa Karlsena. Zato nema dileme da će oči čitavog šahovskog svijeta biti okrenute prema ovom turniru, za koji se očekuje da će imati ogromni publicitet među ljubiteljima drevne igre.

Priredio: B. KADIĆ

Pike: Ferstapen bi potisnuo Hamiltona Velikan Formule 1, smatra da je Maks Ferstapen značajno bolji vozač od sedmostrukog i aktuelnog prvaka svijeta Luisa Hamiltona.

Slavni Brazilac vjeruje da bi mladi Holanđanin to lako pokazao da vozi u istom timu kao i Hamilton.

- Prednost dajem Maksu. U toj mjeri, da bjerujem da bi ,,razbio“ na stazi Hamiltona da su u istom timu šampionskog Mercedesa.

Agresivniji je, zbog toga češće pravi greške ali je taktički sazreo – rekao je Pike. Šampion svijeta Formule 1 Pike je bio 1981, 1983. i 1987. godine. R. A.

Zapošljavanje

Četvrtak, 1. april 2021.

27

Zavod za zapošljavanje i UNDP pokrenuli novi vebsajt dostupan na linku www.zatvojbiznis.me

Podrška preduzetništvu i novim malim biznisima

PODGORICA – Vebsajt www.zatvojbiznis.me nastao je kroz partnerstvo Zavoda za zapošljavanje i Kancelarije UNDP u Crnoj Gori koje za cilj ima podršku preduzetništvu i malim biznisima u našoj državi.

Zavod za zapošljavanje realizuje 3,5 miliona eura vrijedan projekat ,,Program grantova za samozapošljavanje“, koji se finansira iz pretpristupnih fondova EU. „Program grantova za samozapošljavanje“ Zavod sprovodi u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i Ministarstvom finansija i socijalnog staranja i predstavlja dio 18 miliona vrijednog Programa EU- CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Ovaj Program i sve pojedinačne aktivnosti u njegovim okvirima su državni projekat i rezultat dobre saradnje, posvećenosti i zajedničkog rada naše administracije i Vlade sa EK i DEU.

PODRŠKA KROZ MENTORSTVO

Biznisima koje je podržao Zavod za zapošljavanje, UNDP pruža mentorsku podršku u okviru projekta „Inkluzivna tržišta rada na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Austrijska razvojna agencija. U okviru tog projekta je podržana i izrada veb sajta www.zatvojbiznis.me koji je crnogorskoj javnosti dostupan od 25. marta ove godine.

- U okviru ove mentorske šeme, mentori i mentorke pružaju podršku u oblastima finansija, pravne regulative, marketinga, digitalizacije, kako bi podržani biznisi bili što uspješniji i održiviji, a plasman proizvoda bolji, uprkos pandemiji kovid-19 i krizi koju je izazvala – kazala je programska menadžerka u kancelariji UNDP Jelena Miljanić.

Kako je dodala, preduzetnici su više nego zadovoljni ovakvom vrstom pomoći.

- Mnogima od njih je bilo značajno što u svakom trenutku mogu da se obrate m e n t o r i m a , ko j i s u p o k a z a l i posvećenost i uložili ogroman trud ne samo da pruže potrebne savjete i informacije, već i da motivišu i ohrabre preduzetnike i preduzetnice za dalji razvoj biznisa. Posebno nas raduje što smo omogućili korisnicima grantova da, kako su nam rekli, održe svoje biznise i time obezbijede egzistenciju sebi i svojim porodicama - napomenula je Miljanić.

SVE O GRANTOVIMA NA JEDNOM MJESTU

Novi vebsajt je upravo i nastao kako bi na jednom mjestu bile dostupne korisne informacije o biznisima podržanim kroz grant šemu, kako bi se promovisale uspješne priče podržanih biznisa i njihove usluge i

Zavod za zapošljavanje Crne Gore u saradnji sa Kancelarijom UNDP pokrenuo je novi vebsajt dostupan na linku www.zatvojbiznis. me, kao podršku preduzetništvu i malim biznisima.

Na sajtu se nalaze i uspješne priče biznisa koji su podržani kroz program, koji su već dobili bespovratna sredstva iz fondova EU u iznosu od 3.000 do 7.500 eura proizvodi.

- Vjerujemo da će njihove video i foto priče za sve one koji imaju ideje o sopstvenom biznisu biti inspiracija i motivacija da se osmjele i otisnu u preduzetničke vode, bilo kroz naredni poziv Zavoda ili na druge načine. Na sajtu su dostupni i kontakt podaci i iskustva ovih korisnika, koji su Program grantova za samozapošljavanje prepoznali kao šansu koju ne treba propustiti i iskoristili priliku da svoje biznis ideje

Što obuhvata pravilno razrađen i analiziran biznis plan?

Biznis plan je ključan dokument za dobijanje sredstava.

On je rađen po vrlo jednostavnom modelu - Kanvas modelu. Pomenuti model je sličan upitniku kroz koji popunjavanjem dajete odgovore na pitanja, čime dolazite do sistematizacije vaše biznis ideje. Dakle, dajete odgovor na sljedeća pitanja: kako ste došli na određenu biznis ideju, ko su vaši potencijalni kupci,

Jelena Miljanić

sprovedu u djelo. Osim toga, vebsajt nudi korisne informacije o različitim programima podrške preduzetništvu, kao i savjete stručnjaka u oblastima marketinga, finansija, pravne regulative, strateškog planiranja u biznisu, namijenjene svima koji koji vode ili žele da započnu biznis - precizirala je Miljanić.

OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO

Zavod za zapošljavanje Crne Gore do sada je realizovao dva javna poziva za dodjelu bespovratnih sredstava po Programu grantova za samozapošljavanje zahvaljujući kojima je u Crnoj Gori sa radom počelo preko 300 novih preduzeća, odnosno preduzetnika.

Rezultat prvog javnog poziva su 93 novootvorena preduzeća dok ih je nakon drugog poziva otvoreno 216. Biznisi su uglavnom iz oblasti ličnih i zanatskih usluga, trgovine, poslovnih, finansijskih i tehničkih usluga, turizma, poljoprivrede i sl.

ko su dobavljači od kojih ćete nabaviti opremu, da li imate sopstveni udio vezano za projekat, analizira se tržište, gdje i kako će se plasirati proizvod ili usluga, konkurencija itd. Zatim popunjavate finansijski dio, gdje prikazujete sopstveno učešće osnovnih i obrtnih sredstava, ukoliko ih imate, kao i osnovna i obrtna sredstva koja planirate nabaviti iz sredstava granta.

Nakon toga popunjava se tabela planiranih prihoda i rashoda za period od jedne godine, što daje mogućnost uvida u održivost biznisa.

Posljednja tabela u biznis planu sadrži spisak prihvatljivih troškova sa aspekta projekta i ona se kao takva prenosi u ugovor i predstavlja projekciju troškova koji se finansiraju sredstvima granta.

Svetlana Krgović

- Budući da se, u ovom teškom periodu za cijeli svijet, rijetkima pruža slična šansa, nezaposlena lica a sada i preduzetnici su zadovoljni, a mi u Zavodu jako ponosni na ovaj projekat. Od 93 korisnika iz prvog Javnog poziva 91 preduzetnik i dalje radi i opstaje na tržištu, dakle više od godinu dana nakon potpisivanja ugovora, uprkos situaciji koja je svima poznata u vezi sa pandemijom kovid-19 - saopštila je pomoćnica direktora u Zavodu za zapošljavanje, i koordinatorka Programa grantova za samozapošljavanja mr Svetlana Krgović i podsjetila da su korisnici iz drugog Javnog poziva potpisali ugovore krajem prošle godine što znači da su tek počeli sa realizacijom svojih biznis ideja, te očekujemo da budu ništa manje uspješni nego korisnici iz prvog javnog pozva.

USKORO TREĆI POZIV

Treći javni poziv biće objavljen polovinom aprila. Bespovratna sredstva se finansiraju iz EU fondova, i iznose od 3.000 do 7.500 eura.

- Pravo da se prijavi imaće svako nezaposleno lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, najmanje četiri mjeseca u kontinuitetu, na dan objave poziva, što je eliminatorni uslov. Nakon toga, ulaze u sam proces apliciranja, koji se na samom startu sastoji od trodnevnih obaveznih radionica. Na radionicama će dobiti sve informacije vezane za Javni poziv i Projekat grantova za samozapošljavanje, kao i uputstva i smjernice za pisanje biznis plana i priliku da prezentuju isti – precizirala je Krgović.

Cilj projekta je otvaranje oko 400 novih radnih mjesta, odnosno preduzeća.

- Obzirom da su u prvom pozivu sklopljena 93 ugovora, u drugom pozivu još 216 aplikanata, ostaje prostora za sve one koji nijesu pokušali do sada da se otisnu u preduzetničke vode, iskoriste ovu priliku i apliciraju za treći poziv. Izuzetno smo zadovoljni učešćem žena u ovom programu, čak 63 odsto u okviru drugog javnog poziva, a nadam se da će se ovaj trend i nastaviti. Zainteresovana nezaposlena lica treba da znaju da imaju na raspolaganju koordinatore iz naših biroa, raspoložive mentore iz UNDP, i operativni tim u Zavodu za sve potrebne savjete. Dakle, imaju nekoga na koga mogu da se oslone, i neće biti prepušteni sami sebi već usmjereni koliko je moguće na put kojim treba dalje da idu - istakla je Krgović, uvjerena da će u bliskoj budućnosti doći do širenja preduzeća te da će novi preduzetnici uposliti i članove porodice, ili nezaposlena lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje.

- Moja poruka svima je da se ne obeshrabruju, da se maksimalno informišu o projektima i mogućnostima koje se nude, potraže podršku i realizuju svoje biznis ideje. Ako imate neki hobi, ako imate smisla za nešto, a nezaposleni ste i niste do sada imali finansijsku podršku – ovo je prava prilika. Po prvi put jedan program nudi mogućnost finansijske i nefinansijske podrške i mislim da je ovo prava prilika za pokretanje biznisa – zaključila je Krgović.

N. K.

28

Feljton

Četvrtak, 1. april 2021.

15.

SRPSKO KIDISANJE NA CRNU GORU

„Srpstvo“ svodi Njegoša na marketinšku kategoriju Crnogorski etos je specifikum, kao i njegova „prirodna“ legitimacija „Gorski vijenac“, sa kojim srpski populos nikad nije mogao da ima prirodni i istorijski, karakterološki i jezički doživljaj. I spontano ostvarenu komunikaciju: epsku i lirsku, istorijsku i etničku; etičku i kulturnu, jezičku! » Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ Nekoliko godina bio sam član paštrovskog Odbora za prikupljanje istorijske građe o Paštrovićima. S tim u vezi, ośećam se odgovornim, pa otvoreno pitam – za istorijske podatke o srpskim oslobodiocima Budve, Paštrovića, Primorja (1918). Jer mnogi današnji Paštrovići, Grbljani i sl. neodmjereno likuju zbog toga? Trebalo bi da imaju odgovarajuća dokumenta, da znaju datume operacija, tačne lokacije borbenih dejstava i okršaja, žrtve sa obije strane, i njihova groblja. I drugo, što ih je (mimo ovog pobrojenog: i potpuno ne postojećeg!) motivisalo za onu ploču zahvalnosti srpskim „oslobodiocima“ – koja je postavljena na zidinama Budvanskog grada, tek 1925. godine? Osim što su udvorički i snishodljivo htjeli na sebe da skrenu pažnju kralja Aleksandra, koji je upravo 1925. bio na Cetinju, Lovćenu, Čevu – prilikom završetka radova na izgradnji njegove Kapele na Jezerskom vrhu. (Koja izgledom vara kao da je Njegoševa, a suštinski nije ni na istoj lokaciji).

Za srpske halucinacije po Balkanu, veoma su bitni crnogorski Petrovići, bez kojih kao da im malo znače – najbrojniji srpski prezimenjaci Petrovići – koji sa crnogorskim nemaju ništa zajedničko. Isto kao ni sa još brojnijim srpskim Jovanovićima – crnogorski Jovanovići nijesu u objektivnoj nacionalnoj „koaliciji“.

Jer kako bi mogla da se vrši četvrta srpska kolonizacija ovog dijela Balkana – bez Njegoša i podlovćenskih Petrovića!? (Prvi kolonizator bio je „Mirotočivi“, drugi „Zmaj Ognjeni Vuk“, treći „viteški“ kralj Aleksandar, i četvrti potencijal – sadašnji gospodar Srbije…). Da nije toga, Srbi

bi lako oturili crnogorske Petroviće, čak i njeguške. Pa bi možda opet bilo (kao nekad ranije), kad su o njima izmišljali sve najgore: Vladika Danilo „franzavi kurvar“ koji krije kopilad po Primorju“, Petar I „jado svetac“…, Njegoš – „palinoga njeguška“, „koji se previše uzdigao i slave prigrabio“, Zeko „mali“ i „maniti“, a već o kralju Nikoli svašto: „Kozar iz gladnih crnogorskih gudura“, „Nikolica Stanin“, „Matko I“, „Kralj zulumćar“, itd., i tsl. „Polemisati“ o Njegošu i „srpstvu“ Petrovića (sa arogantnim i ideološki uvrnutim predstavnicima srpske kulture, i SPC) je samo uzaludni pokušaj da se makar malo osvijetli i provjetri njihova duboka neviđelica. Na ruku im idu i čitavi korpusi marljivih štrebera (posebno iz Crne Gore), koji kao „vodeći“ intelektualci parafraziraju i ponavljaju okoštala, nedovoljno razložna, pa i maliciozna rezonovanja o Petrovićima i Crnoj Gori uopšte.

Njegoš je stvaralac oslobodilačke energije, a Srbi ga svojataju i primitivizuju u neplemenitu posvajačku ideologiju. „Gorski vijenac“ je crnogorski poredak i crnogorska narodnost, crnogorski karakter, a „Luča“ je mikrokozma – crnogorska svjetlost.

Lovćen – stožer, a Cetinje centar slobodnih ljudi – bio vojničko, i ostao ljudsko pribježište! Crnogorski etos je specifikum, kao i njegova „prirodna“ legitimacija „Gorski vijenac“, sa kojim srpski populos nikad nije mogao da ima prirodni i istorijski, karaktereološki i jezički doživljaj. I spontano ostvarenu komunikaciju: epsku i lirsku, istorijsku i etničku; etičku i kulturnu, jezičku! Srpsko klero-nacionalističko srbovanje je usud patetičnog i banalnog „srpskog klero-nacionalnog hermetizma“. Srpska izvorna lektira bi trebala da bude B. Stanković, S. Sremac, Gli-



„Polemisati“ o Njegošu i „srpstvu“ Petrovića sa arogantnim i ideološki uvrnutim predstavnicima srpske kulture, i SPC je samo uzaludni pokušaj da se makar malo osvijetli i provjetri njihova duboka neviđelica. Na ruku im idu i čitavi korpusi marljivih štrebera, posebno iz Crne Gore

Njegoševa bilježnica

Petar II Petrović Njegoš



Knjaz Danilo Petrović Njegoš

Njegoš je stvaralac oslobodilačke energije, a Srbi ga svojataju i primitivizuju u neplemenitu posvajačku ideologiju. „Gorski vijenac“ je crnogorski poredak i crnogorska narodnost, crnogorski karakter, a „Luča“ je mikrokozma – crnogorska svjetlost. Lovćen – stožer, a Cetinje centar slobodnih ljudi – bio vojničko, i ostao ljudsko pribježište!

šić („Nečista krv“, „Koštana“, Sofka, „Pop Ćira i pop Spira“…) „Srpstvo“ svodi Njegoša na marketinšku kategoriju parapolitičko pravoslavnu, potpuno ignorišuči mnogovjekovnu istorijsku pozadinu i državnu realnost crnogorsku. Tzv. srpstvo Njegoševo (i Petrovića) apsolutno nije bilo etničko. Ni cilj, niti svrha!

To je dio vrlo složenog i originalnog političkog zadatka – dinastičkog nadmetanja i nametanja Petrovića. Potpunim zaokretom od Mlečana i latina, viševjekovnih (ipak neizvjesnih) saveznika („starih varalica“). Njegoš naročito, a potom posebno (balkanski vlastoljubivi) kralj Nikola – manipulativno traže političku sinergiju na drugoj strani (u velikoj pravoslav-

noj „zaštitnici“ Rusiji prije svega, a onda i u balkanskom pravoslavlju, sa sinonimno pravoslavnom, ili „srpskom“ vjerom). Osnovni razlog je bila namjera da Petrovići obezbijede porodično pravo da budu nasljedna kategorija crkvena i državna, i da se oslobode vrlo neuglednog tutorstva Venecije: sa njihovim predstavnikom vlasti u Crnoj Gori, guvernadurom Radonjićem, čak i Petar I je (po pola) dijelio državni pečat. Koji je mogao biti korišćen jedino kad se usaglase. Čini se da je vladika Petar I spontanije od ostalih Petrovića razmišljao o ropskoj srpskoj sudbini. Njegova pjesma „Sveoslobod“, zajedno sa njegovom zamisli o „srpskoj narodnoj revoluciji“ to „programski“ potvrđuju.

Knjaz Danilo je, u odnosu na prozapadni kurs Crne Gore, sve ostalo više ignorisao. (Da bi mu pakostili, Srbi su lansirali priču da je Zeko „maniti“ htio da oženi neku Karađorđevićku, a oni mu nijesu ni odgovorili). Iz sličnog konteksta je i površno, uglavnom netačno, sebično i odavno zaparloženo „tumačenje“ Njegoševe misli (od strane brojnih, politizovanih srpskih stručnjaka). I sa onima koje je kao mlad uvažavao (S. Milutinovića – Sarajliju i V. Karadžića) – vremenom je stvorio distancu (zbog njihovog banalizovanja odnosa sa zvaničnim Cetinjem, naročito nakon što su otvoreno po-

stali „Miloševi ljudi“. Sarajlija je morao čak i da se bjekstvom spašava iz Crne Gore).

Odabrao je Njegoš Karađorđa kao širi, pravoslavni, južnoslovenski, balkanski… simbol i obelisk slobode (iako je morao znati da Karađorđa prati priča o „bratoubistvu“; pa i priča o žrtvovanje oca, ostavljajući ga nemoćnog na obali Dunava, pošto je morao – poslije propasti Ustanka – da bježi iz Srbije). Ostale srpske „junake“ morao je da izmišlja, da ih izmašta literarno i „kosovski.

Srpska nauka, kultura, crkva, čaršija… srbujušćom pravoslavnom unifikacijom Njegoša prave još jednu nepravdu Njegošu, a štetu Crnoj Gori.

(Njegoš će to „naučno“ četnikovanje mnogo lakše „podnijeti“, nego Crna Gora). Riječ je o Njegoševoj religioznosti.

Kao da je bio mistik, i da ga je jedva sunce moglo „izvući“ iz „kelije“ Cetinjskog manastira! A on je tu „keliju“, tj. isposnicu (kao i oni prije, a i poslije njega), koristio kao Ladnicu, tj. prostor za hlađenje… A kad bi zatrebalo i kao tamnicu, po čemu je ostala poznata kao Guvernadurica.

Ambiciozno religiozno „tumačenje“ Njegoša počelo je sa knjigom vladike srpskog Velimirovića „Religija Njegoševa“, a ovih dana sam uočio da je neki književni zadrugar Srpske kuće („sa sred Crne Gore“) takođe objavio knjigu koja se bavi Njegoševom religioznošću. Aman, zaman:

Njegoševo ovozemaljsko, pa nebesko i vaseljensko, odnosno filozofsko razmišljanje i poimanje dimenzije života, i uopšte „luče“, svjetlosti kao životnog i stvaralačkog čina – grče i tiskaju u njihove vjerske katakombe. Pa makar bile one i čuvene „svetosavske“…

Eno im Popa Mića, kao promemorije za takvu nauku!

Zar i samo uvođenje onakvog popa Mića u radnju „Gorskog vijenca“ ne govori o Njegoševom veoma kritičkom odnosu prema balkanski površnoj i izvještačenoj crkvenoj duhovnosti. A što se osnovne pismenosti tiče (što podrazumijeva i brigu za opismenjavanje popova), u Njegoševo vrijeme su radile četiri osnovne škole (veoma obaviješteni P.A. Rovinski je prije više od stotinu godina pisao da ih bilo pet).

U „njegošologiji“, takođe i scenskoj „kreativnosti“ prilikom izvođenja Njegoševih djela – nepromijenjeno traje mnogo površnih i pogrešnih ocjena, stavova, improvizacija („religija“ Njegoševa, njegovo „srpstvo“, „istraga poturica“, ključni politički i diplomatski, dinastički zaokret Crne Gore, ili „Draško u Mlecima“, kao i o još nekim navodnim Njegoševim „uobraziljama“ – u odnosu na suštinsku etno-kulturnu „potku“ u njegovim djelima).

Farsičnost interpretacija „Draška u Mlecima“ je daleko ispod kompleksnosti strukture „Gorskog vijenca“.

(Nastavlja se)

Četvrtak, 1. april 2021.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Orhan Arslanu, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 25, Glavni grad Podgorica, donijeto rješenje broj: 02-UPI-274/9 od 30.03.2021. godine, kojim je data saglasnost na Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju benzinske stanice za snabdijevanje gorivom motornih vozila i TNG-om sa prodajnim kompleksom, na UP 26, koju čine djelovi katastarskih parcela br. 298/1, 299/1 i 299/2 KO Gorovići, u zahvatu Lokalne studije lokacije “Grbalj 1“ Opština Kotor, koji je uradio „Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu – Zavod za ekologiju” iz Podgorice.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju benzinske stanice, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove izgradnje benzinske stanice, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, eksploatacije i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Oglasi i obavještenja

29

30

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj : Ivm.br.1537/19 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, “KIPS” doo Podgorica, ul. Veljka Vlahovića br.90, PIB: 02047403, protiv izvršnog dužnika Žarić Mladena iz Podgorice, adresa prebivališta ul.Spasoja Raspopovića br.47, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 1.972,07 eura, u smislu člana 45 ZIO-a dana 25.02.2021.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik , Žarić Mladen iz Podgorice, adresa ul. Spasoja Raspopovića br.47 u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bu se istom uručilo Rješenje o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti Ivm.br.1537/19 od 17.02.2021.godine,.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 25.02.2021.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

AD „PROLJEĆE COMMERCE“ PLJEVLJA Na osnovu Odluke Odbora direktora od 30.03.2021.godine, AD „Proljeće commerce“ Pljevlja, objavljuje JAVNU LICITACIJU O prodaji stambeno poslovnog prostora i garaže Prodaje se stambeno poslovni prostor u Pljevljima, ul. Nikole Pašića bb, površine 98,90 m2, po početnoj cijeni od 712,00 €/m2, i garaže površine 16m2 po početnoj cijeni 446,00 €/m2.

Na javnoj licitaciji mogu učestvovati pravna i fizička lica, koja prije nadmetanja na blagajni preduzeća uplate 10% vrijednosti od početne cijene imovine koja se prodaje, najkasnije do 10 časova istog dana.

Javno nadmetanje (licitacija) održaće se 15.04.2021.godine (četvrtak) u prostorijama Upravne zgrade „Proljeće commerce“ ul. Kralja Petra I/29 u Pljevljima sa početkom u 11h.

Četvrtak, 1. april 2021.

Udruženje penzionera Danilovgrad, na osnovu Odluke Upravnog odbora od 23.03.2021 .godine oglašava

JAVNI POZIV Za prikupljanje ponuda o davanju u zakup poslovnog prostora Predmet zakupa je poslovni prostor ukupne površine 130m i to: Kafanski prostor 80m2 magacinski prostor 38m i mokri čvor 12m . Prostor je isključivo namijenjen za ugostiteljski objekat (restoran ili kafana), i u druge svrhe se ne može koristiti.

Prostor i oprema se izdaju u viđenom stanju. Prostor se izdaje na vrijeme od 4 godine.

Najniža početna cijena je 200,00 eura mjesečno. A, obaveza zakupca je da plaća troškove za struju, vodu i smeće.

Pravo učešća imaju pravna i fizička lica.

Ponude dostaviti u zatvorenim kovertama na adresu Udruženja penzionera Danilovgrad ulica Novice Skerovića bb, u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva, sa naznakom za ‘ ‘Javni poziv”.

Javno otvarenje ponuda će se održati 15.04.2021.godine u IO časova. Uz prisustvo zainteresovanih kandidata. Javno otvaranje ponuda će se održati i ako bude samo jedna ponuda.

Izbor najpovoljnije ponude će se izvršiti isključivo na osnovu najviše ponudene mjesečne cijene zakupa izražene u eurima.

Komisija će utvrditi rang listu i donijeti Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u roku od 5 dana od dana otvaranja.

Bliže informacije mogu se dobiti na telefon 020 811 912 od 08:00 h do 11:00 h i 067 113 164.

Poslovna oznaka I.br. 552/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “ INTOURS ” DOO PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – Trg Golootočkih žrtava bb, koga zastupa izvršni direktor Vujović Uglješa, protiv izvršnog dužnika “ HIDROMOL DRILL ” DOO PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – Valtazara Bogišića br. 29, radi naplate novčanog potraživanja, dana 31.03.2021. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Na osnovu člana 36, stav 1 Pravilnika o uređivanju postupaka nabavki roba, usluga i radova u Hotelskoj grupi „Budvanska rivijera” (Broj 02-4884/2 od 19.09.2017. godine) naručilac Hotelska grupa „Budvanska rivijera” a.d. Budva, Trg Slobode 1 , Budva, oglašava

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Ugradni i građevinski materijal, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 88.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 04/1-953 objavljena je na web adresi www.hgbudvanskarivijera.com, dana 31.03.2021. godine.

Lice za davanje informacija Vladimir Janjušević, telefon: 033/452831, email: sektornabavke@budvanskarivijera.co.me.

Poslovna oznaka I.br. 632/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca CAPITAL PLAZA DOO PODGORICA, Šeik Zaida br. 13, koju zastupa Miroslav Adžić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika FOS DOO PODGORICA, VII Omladinske brigade BB, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, dana 31.03.2021. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku “ HIDROMOL DRILL ” DOO iz Podgorice vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 552/2021 od 19.02.2021. godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Stim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Izvršnom dužniku “FOS” DOO PODGORICA iz Podgorice vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 632/2021 od 24.02.2021. godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Stim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Bliže informacije mogu se dobiti u Upravi preduzeća.

AD „Proljeće commerce“

I.br.3484/2015 Javni izvršitelj u Bijelom Polju Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore AD Podgorica, osnovana 1901 godine, koju zastupa punomoćnik Đukanović Dragoljub, advokat iz Podgorice protiv izvršnog dužnika Velibora Kljajevića iz Bijelog Polja, radi naplate novčanog potraživanja, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je u smislu čl.169-177 ZIO-a, dana 31.03.2021 godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI 1.Određuje se sedmo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Velibora Kljajevića iz Bijelog Polja, upisanih u Ln.br.27 KO Čeoče, svojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1 i to: kat.parcela br.307, potes Luka, po kulturi šuma 4 klase, površine 529 m2 u iznosu od 1.692,80 eura, kat.parcela br.308, potes Luka, šuma 4 klase površine 339m2 u iznosu od 1.240,50 eura, kat.parcela br.309, potes Luka,voćnjak 3 klase, površine 1876m2 u iznosu od 7.147,56 eura, kat.parcela br.311,potes Luka, voćnjak 3 klase, površine 836m2 u iznosu od 3.185,16eura, kat.parcela br.312, potes Luka, livada 3 klase, površine 1113m2 u iznosu od 4.240,53eura, kat.parcela br.312, potes Luka, dvorište, površine 500m2 u iznosu od 2.500,00eura, kat.parcela br.312, broj zgrade 1, površine 269m2 na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, spratnosti P,površine 269m2 i stambeni prostor u izgradnji, PD1, spratnosti P, površine 215m2 u iznosu od 67.788,00 eura.

2.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja I.br.3484/15 od 28.02.2018.godine, na ukupan novčani iznos od 87.794,55 eura.

3.Na sedmom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz predhodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

4.Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova.

5.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

6. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u u roku od 8 (osam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost.

7.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

8.Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 27.04.2021 godine sa početkom u 13:00 h u kancelariji Javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju, Ulica Slobode br.10.

9.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“.

Javni izvršitelj Dejan Čogurić

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM kvalitetan stan od 32 m2, prizemlje (ekstra bašta 35 m2, i avlija 30 m2 koja se otvara za parkiranje kola plus šupa napravljena kao kuhinja).

Ulica Georgija Dimitrova 58.

Konik.

Tel. 068/040-754 1 POKLANJAM 50 kamiona kvalitetnog zagaračkog tvrdog kamena.

Tel.068/040-754 2

RaZNo PRODAJEM umjetničke slike i kupujem umjetničke slike, filateliju okupaciju Crne Gore, ćemer, medalje, knjige o staroj Podgorici . Kolekcionar Beli Tel. 069/051-526 3

ZaNaTsKE UslUgE KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 5 VODOINSTALATER-adaptacija kupatila i sitne popravke Podgorica Tel. 069/ 759 - 055 6 RUŠENJE pregradnih zidova skidanje keramike sa odvozom šuta Tel. 069/ 759- 055 7

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. april 2021.

Posljednji pozdrav majci naše koleginice Sonje

31

Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima, komšijama i prijateljima da je naša draga i nikad prežaljena

RUŽI LAZAREVIĆ

RUŽA Miraševa LAZAREVIĆ

Porodici iskreno saučešće.

rođena Rudić

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE 80

preminula poslije duže bolesti 31. marta 2021. godine u 88. godini.

Sahrana će se obaviti 1. aprila na groblju u Crnionici, shodno mjerama Ministarstva zdravlja u krugu porodice.

Дана 31. марта 2021. године у 71. години преминуо је наш драги супруг, отац, брат, ђед и свекар

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i MOMIR, kćerke SLAVICA, ANGELINA i SONJA, unučad, praunučad i ostala rodbina

75 Posljednji pozdrav dragoj teti

МИЛЕТА Заријев ЖугИћ Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити 1. априла 2021. године у кругу уже породице.

MILJI ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИЛОСАВА-МИЛА, синови СЛАВКО и ДАРКО, ћерка МАРИНА, брат МИРКО, унуци ДАМЈАН, АЛЕКСА и ОЛЕГ, унуке НАСТАСЈА и ЛЕНКА, снаха ЈАСМИНА и остала многобројна родбина

S poštovanjem ćemo pamtiti njen lik.

ZORAN i VERA ĐURIČKOVIĆ

72

Posljednji pozdrav dragom bratu i stricu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

S tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg

KRSTU BEGOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

DRAGANA DANICA i BOŠKO Brat VESKO sa porodicom

84

77 S tugom se opraštamo od dragog brata od strica i ujaka

KRSTA BEGOVIĆA Počivaj u miru.

ZORKA, VESNA i DRAGIŠA 78

DRAGAN BOŠKOVIĆ Bio si nam oslonac, snaga, uzor i nepresušni izvor ljubavi.

Ostale su nam brojne uspomene kroz koje ćemo osjećati tvoje prisustvo i toplinu i tražiti utjehu.

GARA, NINO, IVO, ANA, PAJO i MARTINA 88

e-mail: oglasno@pobjeda.me

32

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. april 2021.

Dana 30. marta 2021. preminula je u 86. godini naša draga

Iskreno žalimo povodom smrti oca naših dragih Mire, Dada i Bojana

MIOMIRA VULETIĆA МИОМИР ПИКА ВУЛЕТИЋ

MILJA Miloradova ZORIĆ

S tugom i poštovanjem,

rođ. Raičević

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 31. marta 2021. u krugu uže porodice.

KOLEGE IZ LITOGRAFIJE SLAVENKA, NIKOLA i LIDIJA Посљедњи поздрав великом навијачу Будућности.

45 Bivšem kolegi, prijatelju i ocu naših kolega

Навијачка група ВАРВАРИ Ožalošćeni: sin ŽELJKO, ćerka SNEŽANA, snaha BRANKA, zet RADOVAN RUTEŠIĆ, unučad ANDRIJA, NEMANJA, STEFAN, PETAR, VUK, ANASTASIJA i ostala rodbina

82

MIOMIRU – PIKI VULETIĆU

Posljednji pozdrav dragom kumu

85

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, svekrvi i babi

ODJELJENJE ROTACIJE VIOLETA, ŽELJKO, BRANO, RANKO, MIKI, PEĐA, STEFAN, SRĐA, SLAVEN, ACO, FILIP i DUŠKO Počivaj u miru.

MIOMIRU VULETIĆU Porodica RAJKA KUSOVCA

87

Posljednji pozdrav ocu naše koleginice

MILJI Miloradovoj ZORIĆ rođ. Raičević

32

Moja draga majka

Ostavila si tragove koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede i dobrotu koja se ne zaboravlja.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj dragi i plemeniti lik.

Tvoji: ŽELJKO, BRANKA, ANDRIJA, NEMANJA i STEFAN 86

MILJA ZORIĆ

MIOMIRU VULETIĆU Dana 31. 3. 2021. godine preminula u 69. godini naša draga

Preminula je nakon duge i teške bolesti.

Neka njena duša nađe vječni spokoj, a nama će utjeha biti sjećanje na ljubav i dobrotu kojom nas je nesebično darivala.

Počivaj u miru.

Porodici iskreno saučešće.

SNEŽANA, RADOVAN, PETAR, VUK i ANASTASIJA RUTEŠIĆ

MILUŠA Dragutinova MILIČIĆ rođena Stanišić Usled novonastalih okolnosti u državi sahranjena je istog dana na mjesnom groblju Dučice - Župa Nikšićka u krugu porodice.

70 S tugom se opraštamo od naše drage babe

KOLEKTIV CIJEVNA KOMERC DOO

Ožalošćeni: suprug DRAGUTIN-MIRO, sin BOŠKO, kćerke BILJANA, BORKA i ŠAJA, brat MILAN, sestre RADA, LJILJA i BRANKA, snahe JELENA i ŽANA, đever PAJO, zaove DRAGINJA, MAJA, DRAGOMIRKA i JOVANKA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina MILIČIĆ i STANIŠIĆ

31

81

MILJE ZORIĆ Posljednji pozdrav našem dragom

Našoj voljenoj Mnogo je vole i za njom tuguju njeni unuci

PETAR, VUK i ANASTASIJA 71

VESNI Tužna srca se opraštam od moje drage prije

BRANKU Blažovom MITROVIĆU

I nama su potekle suze na vijest o tvojem odlasku u vječnost.

Mnogo smo te voljeli, ali i ti si voljela nas, a posebno našu Ksenijicu.

Nikada nećemo zaboraviti tvoju plemenitost, dobrotu i široki osmijeh iz sveg srca pri svakom susretu.

IVAN i DEJAN MITROVIĆ sa porodicama

MILJE ZORIĆ Tuguju za tobom MIĆO, LOLA i KSENIJA VUKIĆ

Počivaj u miru i neka ti je spokoj duši.

73

83

MILKA RUTEŠIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me

22

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. april 2021.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 31. marta 2021. godine, poslije kratke bolesti preminuo naš dragi

Mojoj

33

Tužnim srcem javljamo da je poslije duge i teške bolesti dana 30. marta 2021. u 57. godini života umrla naša draga

VETICI

BRANKO Blažov MITROVIĆ 1950 – 2021.

Imala sam tu čast da ti budeš moja Veta, moj uzor i daš snažan pečat mom djetinjstvu. Hvala ti na tome!

Veliki kao ti se ne predaju, znam da ćeš nastaviti borbu, na nekom drugom svijetu dostojnijem tebe.

Nek mi te anđeli čuvaju.

Tvoja IRENA

Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice, na mjesnom groblju kod manastira Praskvica.

VESNA LAGATOR rođena Koljević

Sahrana je obavljena 31. marta na Novom groblju u Cetinju u krugu porodice.

57 Posljednji pozdrav ženi velikog srca

Ožalošćeni: suprug JOVO, kćerke ANITA i SANDRA, sin LUKA, brat JOVAN i ostala porodica LAGATOR i KOLJEVIĆ

51

Ožalošćeni: supruga DRAGANA, ćerka VARJA, sin SLAVEN, sestra RADOJKA – KINJA, braća NIKOLA – KOKO i VELJKO – BUĆO sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

VESNI LAGATOR Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

55

MIĆO i STAMENKA sa porodicom

20

VESNI

Posljednji pozdrav dragom bratu

VESNA LAGATOR

Uvijek ćeš ostati u našim sjećanjima kao veliki borac u životu, iskren i častan kolega i profesionalac.

Počivaj u miru, draga Vesna.

rođ. Koljević Sa velikom tugom u srcu opraštamo se od drage Vesne, a porodici iskreno saučešće.

KOLEKTIV MONTENEGRO BONUSA

Porodica ĐUKIĆ 62

BRANKU Blažovom MITROVIĆU

56

Draga,

Našoj voljenoj

Doći na rivu i ne sresti te tamo, to je mnogo bolno.

Tvoje mjesto među nama ostaće trajno prazno.

Počivaj u miru.

VESNA Bile smo više nego sestre.

I ostaćemo to. Zauvijek.

63

VESNI

ZORICA RADONJIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu

NIKOLA – KOKO MITROVIĆ sa djecom

Hvala ti za neizmjernu ljubav, hvala ti što si bila najbolja sestra, zaova i tetka.

Hvala ti za sve.

Tvoji: JOCO, MAJA, BOBO, NIKOLINA i ĐORĐE

53

21

BRANKU Blažovom MITROVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj snahi

Posljednji pozdrav dragom bratu

VESNI

VELJKO – BUĆO i MIMA sa familijom

od MIĆA 52

BRANKU Blažovom MITROVIĆU

24

Draga

VESNA

RADOJKA – KINJA i SAŠA MILOŠEVIĆ sa familijom

23

Putuj carstvom nebeskim i budi među anđelima jer si u ovozemaljskom životu to itekako zaslužila.

Porodici iskreno saučešće. S ljubavlju LJILJA MARKOVIĆ sa djecom IVANOM, DIJANOM i MIRKOM 54

e-mail: oglasno@t-com.me

34

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. april 2021.

Dragi naš

Дана 30. марта 2021. у 82. години живота, преминула је наша драга

Наш вољени

TEČO

ЉУБИЦА Павићева ЂУКИЋ

ШЋЕПАН ЈЕКНИЋ

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити у ужем кругу породице, дана 1. априла у 14 часова на гробљу Гвозден бријег у Бару. Саучешће ћемо примати на број телефона 067/244-244.

Преминуо је у сриједу, 31. марта 2021. у 88. години живота. Биће сахрањен у четвртак у Бијелом Пољу, у кругу породице.

рођена Кујовић

професор у пензији

Mi ne umijemo da napišemo riječima sve što bismo Ti rekli da možemo još jednom da te zagrlimo. Hvala Ti za svu ljubav i podršku, za svaki pokazani zadatak iz matematike, navijanje na utakmicama tvog košarkaša i za svako zrno tvog domaćeg grožđa. Hvala što si nas branio, čuvao i štitio kao da smo tvoja djeca.

Mi smo to uvijek osjećali i zauvijek ćemo pamtiti.

Umjesto pozdrava šaljemo Ti ljubav i obećavamo da ćemo Te se svakog dana sjetiti.

Tvoji: LUKA, MILICA i JOVANA ŽUGIĆ 27

Ожалошћени: супруг ПАВИЋ, синови ЂОРЂЕ – МИКИ и БОРО, сестре ВЕРА и МИТА, снаха АНА, унучад, праунуче и остала родбина

Ожалошћени: супруга ВЕРА – БЕБА, синови АЛЕКСАНДАР и ОЛЕГ, сестра ЛУЦИЈА, брат ПЕТАР, родбина и пријатељи

60

76

Posljednji pozdrav dragom

U četvrtak 1. aprila 2021. godine navršava se četrdeset dana od smrti naše majke

Dragi naš

DRAGANE Tvojom ljubavlju i dobrotom utkao si se u naše živote i uvijek dijelio sa nama sve naše male i velike radosti i tuge.

Ostaćeš zauvijek naš najdraži tečo, tečoni...

BORISU Od stričeva ILIJE, SAVA i MARKA sa porodicama

STANUŠA, DUŠKO, MIRA, MILICA i LUKA ŽUGIĆ

58

ANKA Nikolina BOKAN

Posljednji pozdrav

28

rođena Vujović Danas se navršava pola godine od smrti našeg voljenog supruga i oca

ZAGORKA Vladimirova RAKOČEVIĆ Uz zahvalnost dragoj Zari na srdačnim i toplim dočecima, izražavamo naše iskreno saučešće porodicama Rakočević i Ćetković.

DANIJELA-BEBA i GORAN VRATNICA iz Belgije 59

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom, trajno ćemo te čuvati od zaborava.

Porodica će u četvrtak 1. aprila u 10 sati posjetiti njenu vječnu kuću na seoskom groblju Bukovik – Crmnica.

GOJKA ORLANDIĆA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Živiš i uvijek ćeš živjeti u našim srcima i najljepšim uspomenama.

Posljednji pozdrav

Ožalošćene ćerke: SLAVICA, MIRA i MILIJANA

Supruga ZDRAVKA, ćerka TIJANA i sin BALŠA 66

OLGICI KNEŽEVIĆ Tugujemo za našom dobrom tetkom.

NENAD, SLAVICA, MILENA i JELENA

Pola godine je od smrti našeg

61 Drugog aprila 2021. navršava se šest godina od smrti našeg voljenog

50

GOJKA ORLANDIĆA

1. 4. 2012 – 1. 4. 2021.

NIKOLE Mašanovog NIKOVIĆA

GORČINU ABRAMOVIĆU

Umjesto da slavimo tvoju prelijepu mladost, životne radosti i uspjehe, brojimo godine tuge i bola od preranog rastanka sa tobom, čuvajući najdraže uspomene na tvoj divni, nasmijani lik, dobrotu tvoga srca i plemenitost čiste duše.

Neka te anđeli čuvaju i tvoja majka prigrli, kako to samo majka može, na vječnom počinku u nebeskom carstvu.

Dani prolaze i godine, sjećanja i bol ostaju.

Tvoja supruga DARINKA ABRAMOVIĆ 74

Tuguju za tobom: Otac MAŠAN – MARKO i brat IVAN sa porodicom

Tvojim preranim odlaskom ostali smo uskraćeni za nesebičnu ljubav, pažnju i privrženost koju si nam pružao.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Majka SLAVKA, brat RADIVOJE – RADO, snaha GORDANA i bratanične MILENA i MAJA 67 Šest je tužnih mjeseci od smrti našeg

69 Sedam godina od kada nije sa nama jedini brat

Posljednji pozdrav dragoj

GOJKA ORLANDIĆA DRAGAN PEROVIĆ

VESNI Nedostajaće nam tvoj osmijeh i tvoja snaga.

79

JASNA i RADA

e-mail: oglasno@t-com.me

Još jedan 1. april... Još jedno nadanje da ovo nije istina i da ćeš se odnekud pojaviti, ali uzalud...

Tvoj prerani odlazak, ostavio je veliku prazninu u našim srcima.

Dragi naš Gojko, tužni i teški su ovi dani bez tebe. Hvala ti za veliku ljubav i pažnju koji si nam pružio. Živjećeš vječno u našim srcima.

Voljena moja braćo, Gojko i Slavko, počivajte u miru jedan pored drugoga.

Sestra RADISLAVA, sestrična SLAĐANA, sestrići ILIJA i IGOR TOMOVIĆ

Tvoje sestre: LJUBICA, RADMILA i MARINA 64

68

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. april 2021.

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom stricu

35

Poslije kraće i teške bolesti 29. marta 2021. umro je u 69. godini

DRAGAN Maksimov BOŠKOVIĆ

DRAGANU Maksimovom BOŠKOVIĆU

DRAGANU BOŠKOVIĆU Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena 31. marta u krugu uže porodice.

Kuća žalosti: Vaka Đurovića bb, Podgorica

Cio smo život zajedno koračali, dijelili dobro i loše. Boli ovaj rastanak, ova praznina koja ostaje. Bole i naši nedovršeni razgovori, ali ostaju sjećanja na tebe – uvijek nasmijanog, stamenog i čestitog.

S ponosom i tugom se opraštam od tebe, zauvijek ranjenog srca.

Toplinu, ljubav i snagu, sve si nam nesebično pružao. Bio si nam oslonac, uz nas i kad smo se radovali i kad smo tugovali. Zauvijek ostaješ dio nas.

Brat VESELIN, snaha NADA, bratanić MIRKO, bratanične ANA i MIRJANA

Tvoji: ANA, MIRJANA i MIRKO

Ožalošćena porodica: supruga RADOJKA – GARA, sinovi IVAN i NIKOLA, unučad PAVLE i MARTINA, snaha ANA, braća VESELIN i MILOVAN, sestra MILICA, snahe NADA i STANKA, bratanići i bratanične, sestričine i ostala brojna rodbina

29

S poštovanjem, ponosom i tugom opraštamo se od našeg prijatelja

19

17

Dragi brate, ujače

Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru i stricu

DRAGANA BOŠKOVIĆA DRAGAN BOŠKOVIĆ

Sa velikim bolom i tugom se opraštamo od tebe. Nijesmo ni sanjali da ćemo se ovako rastati. Čuvat ćemo te u srcima i pamtiti po tvom veselom duhu, plemenitosti i toplini kojom si nas zračio.

Tvoj lik i djelo ostaje za primjer našim najmlađima, sa kojima ćemo te ponosno nositi u srcu.

Tvoja sestra MILICA, zet MILAN i sestrične SANDRA, SILVANA i SUZANA sa porodicama

DRAGANU BOŠKOVIĆU

Sa velikom tugom i neizmjernim bolom opraštamo se od tebe.

Počivaj u miru.

Živio si život iskreno, časno i dostojanstveno.

Ostalo je puno lijepih uspomena da te po njima pamtimo i nikad ne zaboravimo.

Zaslužio si naše poštovanje i zahvalnost.

Brat MILOVAN, snaha STANKA, bratanići VELIBOR i GORAN, bratanične MILENA i BILJANA

ŽUGIĆ MILOŠ i VOJIN sa porodicom

4

18

Voljeni ujače,

Posljednji pozdrav dragom ujaku

43 Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

DRAGAN BOŠKOVIĆ

DRAGAN BOŠKOVIĆ

Nismo se pozdravili kako doliči i kako smo navikli.

Bio si veliki borac i tvoj odlazak ostavlja veliku prazninu u našim srcima.

Hvala ti za sve lijepe uspomene.

S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na tebe.

Počivaj u miru.

SANDRA, SILVANA i SUZANA 6

5 Prerano je otišao na vječni počinak naš

Posljednji pozdrav dragom teču

DRAGAN

Sa tugom se danas opraštamo od tebe, uvaženog kolege, prijatelja a nadasve dobrog čovjeka.

Imao si razumijevanja i lijepu riječ za svakoga od nas.

Ostavio si ljudski i profesionalni trag dostojan trajnog sjećanja i poštovanja.

DRAGANU

Tvoju dobrotu i veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas nikad nećemo zaboraviti.

Počivaj u miru.

KOLEKTIV DOO STADION

Pamtit ćemo te i čuvati od zaborava jer si ti to zaslužio. ŽARKO i SANJA

MARA i DRAGI 26

DRAGANU BOŠKOVIĆU

JUGOSLAV VELIMIROVIĆ sa porodicom

25

e-mail: oglasno@pobjeda.me

42

36

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. april 2021.

Dana 31. marta 2021. u 76. godini preminula je naša draga

Dana 30. marta 2021. u 83. godini života preminuo je naš dragi

Посљедњи поздрав нашој највољенијој мајци, супрузи, сестри, свекрви, заови, баби и прабаби

PERSA pok. Gaja STANIĆ rođena Grdinić

VELJKO Stankov ŠARANOVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 1. aprila u 13 časova u krugu najuže porodice na mjesnom groblju u Straševini.

Kuća žalosti: Bulevar 13. jul bb – Nikšić

ЉУБИЦА – РУСА ЂУКИЋ

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice dana 31. marta na groblju Ždrebaonik – Danilovgrad.

Ožalošćeni: kćerka OLJA, sinovi ILIJA, PETAR i RADOJE, snaha CVIJETA, brat MILETA, sestre MILENKA i MILEVA, unuke JELENA i MAJA, unuci MARKO i MILOŠ i ostala rodbina STANIĆ i GRDINIĆ

Ožalošćeni: supruga MARTA, sestra JAGODA, sin DRAGAN, kćerke NADA, RADMILA i MARINA, unuk BOŽO, unuka JELENA, snaha MINJA, sestrići, sestrične i ostala rodbina ŠARANOVIĆ i ujčevina JOVANOVIĆ

16

3

Dana 31. marta 2021. u 66. godini posle kraće bolesti preminuo je naš dragi

С неизмјерном тугом и болом, обавјештавамо да нас је дана 30. марта 2021. изненада у својој 58. години напустио наш вољени

од њених синова ЂОРЂА – МИКИЈА и БОРА, супруга ПАВИЋА, сестара ВЕРЕ и МИТЕ, снаха АНИЦЕ и ЂИНЕ, заове РАДМИЛЕ, унука МИЛОША, МИЛОВАНА, ОГЊЕНА, САВА, МАРКА, ВАСИЛИЈА, САВИЋА и КАТАРИНЕ и праунуке НАЂЕ

37 Voljeni brate i ujače

SLOBODAN Radonjin ŠĆEPANOVIĆ

МИЛОШ Владов АНЂЕЛИЋ

Usled novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana u krugu uže porodice u selu Sreteška Gora – Rovca.

Због новонастале ситуације, сахрана је обављена 31. марта у кругу породице на градском гробљу Чепурци у Подгорици. Кућа жалости: Улица 27. марта бб, Градња Промет 2/2 –Подгорица.

Ožalošćeni: supruga VIDRA – NAKA, sinovi DRAŽEN i VELJKO, brat SLAVKO – DIDA, sestra SLAVICA, snaha DRAGANA, unučad NIKOLINA i NIKOLA, bratanići ROBERT i EMMA i ostala porodica ŠĆEPANOVIĆ

Ожалошћени: мајка НАДА, супруга ДРАГИЦА, син МАРКО, ћерка КРИСТИНА, брат НЕНАД, сестра СНЕЖАНА, браћа од стричева ДРАГАН и ЈОВАН, сестра од стрица БИЉАНА, снаха ГОРДАНА, ујак СЛАВКО, братанична ВИОЛЕТА, зет ДЕЈАН и остала бројна родбина

7

11

Dana 31. marta 2021. godine umro je

Posljednji pozdrav dragom drugu

KRSTO BEGOVIĆ

S bolom i tugom opraštamo se od Tebe.

Volimo te...

Sestra JOVANKA, sestrične GORANA, DRAGANA, SVETLANA i ANA sa porodicama

MILOŠU ANĐELIĆU DRAGAN Jovanov DUBLJEVIĆ 1950 – 2021.

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana na novom groblju pod Trebjesom.

Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru.

Porodici iskreno saučešće.

ZORAN i RADMILA TOMAŠEVIĆ sa porodicom 33

30

Umro je moj jedini brat, moj ponos

Sa tugom i pijetetom opraštamo se od naše drage

Ožalošćeni: supruga SLAVKA, sin IGOR, braća ZORAN i GORAN sa porodicama i ostala rodbina

DRAGO GOLOVIĆ Dok sam živa, plakaću za tobom.

15

MILKE Vukotine VUŠKOVIĆ rođene Tadić

Tvoja sestra DESA POPOVIĆ sa djecom DRAGANOM, DANOM, CAJOM i BILJOM

SJEĆANJE 46

RAJKO NIKEZIĆ ZUJO

CVIJETA – BEBA NIKEZIĆ

1. 4. 1982 – 1. 4. 2021.

12. 4. 2017 – 12. 4. 2021.

Draga Milka, Život je prošao, ostalo je mnogo razloga za osobito poštovanje njegovog nesebičnog ulaganja za dobrobit tvojih najmilijih.

Od ranih djevojačkih dana bila si kućedržnica, uvijek naredna da pružiš pomoć, daš savjet i razumiješ potrebe svakog svojega. Vječno brižna si nas napustila.

Ostavila si mnoga dobročinstva i uspomene za sve nas, zbog čega želimo vječiti mir i spokoj tvojoj plemenitoj i napaćenoj duši.

Mila moja

KOSE S ponosom i tugom u srcu nosimo uspomene na vas.

VAŠI NAJMILIJI 65

Tvoji: brat MOMČILO, snaha ENISA, bratanići SAŠA i NIKŠA sa familijom

Bila si izuzetna, odana, imala si razumijevanja i lijepu riječ za svakoga. Želim ti da pronađeš zasluženi mir, duboko zahvalna za dugogodišnje iskreno prijateljstvo.

47

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

9

MICA ĐUKANOVIĆ sa familijom

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. april 2021.

Posljednji tužni pozdrav našem dragom

37

Sedam je godina od smrti našeg

FILIPU - FIĆU MUGOŠI PREDRAG – DRAGO MUGOŠA

Iskrenom prijatelju, sjajnom sportisti i uvaženom profesoru.

Njegovi drugovi sa studija generacija 1967. godine

40

BOGDAN - MARIO, MITRA, ŠUNJA, VANDA, STANE, DESA, PAJO, LEKO, KROMA ADŽIJA, DILE, NIKAC -MAJO, MITAR, PERO i BUDO

DAMIRA „I nisam pao, nisam dao, da mi kroz oči gmižu tuge, već sam od samog sebe krao, pomalo sebe za sve druge.“

Posljednji pozdrav poštovanom i dragom kolegi

Dani prolaze a nijedan bez suza i sjećanja na tebe. Sa ponosom te pominjemo, a sa tugom živimo. Sve ovo brzo prolazi, nedostaješ nam, bol je ista kao prvog dana kad si otišao, ali mi smo naučili da prihvatimo i živimo srećni što smo te imali i što smo jedan dio ovog života koračali zajedno.

Tvoja ćerka SVETLANA sa porodicom

Neutješna TVOJA PORODICA

14

35

FILIPU

Danas se navršava 15 tužnih godina od pogibije u saobraćajnoj nesreći našeg

KOLEKTIV SREDNJE POMORSKE ŠKOLE – KOTOR 10 Opraštamo se od naše drage i omiljene

KRCUN RADOVIĆ 20.02.2021.

Nedostaješ nam za sve što dolazi.

MILOŠA Vojislavovog ANDRIJAŠEVIĆA Godine i dani prolaze, a bol i tuga za tobom ne prestaju, sjećanje je vječno.

OLGE KNEŽEVIĆ BORKA, LUKA i VOJIN

34

Neutješni Tvoji: majka MILENA i otac VOJISLAV

Tvoji NIKOLA i ENA

Ostaju uspomene na njenu dobrotu, na nezaboravne godine druženja naših porodica.

2

49

Posljednji pozdrav dragom našem

TUŽNO SJEĆANJE

KRCUN RADOVIĆ

MIŠU RADULOVIĆU Možda spava sa očima izvan svakog zla, izvan stvari, iluzija, izvan života, i s njim spava, neviđena, njegova dobrota, možda živi i doći će posle ovog sna.

Možda spava sa očima izvan svakog zla...

Dvadeset godina od smrti

20. 2.2021.

BRANKA Mićova MARTINOVIĆA

MILOŠ Vojislavov ANDRIJAŠEVIĆ

Vrijeme prolazi, sjećanja na tebe ostaju.

Ostaje sjećanje na našeg dragog prijatelja.

Stric BRANKO sa porodicom

PORODICA

RADOSLAV STANISAVIĆ sa porodicom

1

36

DARKO i DIJANA 12

48

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Navršava se 40 tužnih dana od smrti voljenog oca, đeda i svekra

Данас ти је педесети рођендан, срећо наша

ЖЕЉКО – МЕН МРВОШЕВИЋ 4. 1971 – 21. 9. 1991.

IVANA Jovanovog BOŽOVIĆA

DRAGICI JANKOVIĆ Tvoja toplina i ljudskost ostaju sa nama i zauvijek ćemo te po dobru pamtiti.

Bio si ljudska širina, velika duša i topao osmijeh.

Ponosni što smo bili tvoji, zahvalni što si bio naš. Čuvamo te u srcu. Počivaj u miru.

NIKOLA, BRANKA i JELENA 13

Tvoji: MLADEN, JOVAN i MILAN sa porodicama 39

POMENI

А ти, заувијек, имаш само двадесет година. За тих двадесет, поносу наш, успио си да оплемениш све око себе својом добротом. Успио си да од највеће среће постанеш највећа туга. Успио си да од највеће радости, остане празнина која никада неће бити попуњена. Успио си да од малог плавог враголана постанеш херој. Живот без тебе таквог боли све више. Тугују за тобом: Мајка АНГЕЛИНА, сестра АНА, сестрична НАТАЛИЈА 8

Sedam je godina od kada nas je napustio naš otac i muž

Tri godine od smrti

40 dana je od smrti

DIMITRIJA – DEJA LATKOVIĆA

DRAGAN PEROVIĆ GOJKA S. VUKOVIĆA

Tvoj život nestao je u trenu, ali tvoje plemenito srce živi i dalje u svakom od nas.

Ponosni smo na tvoj životni put satkan od najdivnijih ljudskih vrlina. Zauvijek ćemo te voljeti i čuvati od zaborava.

44

Tvoji LELA, KATJA i VLADO

Tri godine čujemo Tvoj smijeh i osjećamo Tvoj zagrljaj.

Ne želimo da nadomjestimo prazninu koja je ostala za tobom.

Učimo da živimo sa njom i jednako dijelimo sve radosti i tuge sa Tobom.

MARKO, MARIJA i JADRANKA 41

Tvoji FILIP, NAĐA i OLJA 38

38

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 1. april 2021.

Poslovni broj: I.br. 1325/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, koga zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Aničić Milorada iz Nikšića, Bulevar 13 Jul bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 45.814,62 eura, dana 31.03.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1325/17 od 19.05.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne ispravepresude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.433/10 od 25.01.2011. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 2051 KO Kličevo PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja livada 3. klase, površine 280 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, broj zgrade 1, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 126 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, broj zgrade 1, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 101 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za prvu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 28.04.2021.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića br.10 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 45.955,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1325/17 od 04.02.2019.godine.

IV Na prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, stim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 4.595,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.31478/07 od 14.09.07. godine za iznos duga 30.000,00 eura, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.31478/07 od 14.09.07. godine, i zabilježba obavještenja o početku namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca- obavještenje broj 24-01/3976.

Dana 31.03.2021. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

I.br.357/2018 Javni izvršitelj u Bijelom Polju, Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa punomoćnik Đukanović Dragoljub, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Korać Danila iz Bijelog Polja, koga zastupa punomoćnik Arsenije Kljajević, advokat iz Bijelog Polja, radi naplate novčanog potraživanja, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je u smislu čl.169-177 ZIO-a, dana 31.03.2021 godine ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI 1.Određuje se dvanaesto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Korać Danila iz Bijelog Polja, koje su upisane u Ln.br.1309 KO Bijelo Polje, i to: kat.parcela br.210, potes Trinaestojulska, po načinu korišćenja dvorište, površine 332m2, kat.parceli br.210, potes Trinaestojulska, zemljište pod porodičnom stambenom zgradom , broj zgrade 1, površine 101m2, korišćenje sa obimom prava 1/1, u iznosu od 32.475,00 eura , porodična stambena zgrada , spratnosti P1, površine 101m2, koja se nalazi na kat.parceli br.210, broj zgrade 1, PD1 garaža kao dio zgrade, spratnosti P, površine 20 m2, koja se nalazi na kat.parceli br.210, broj zgrade 1, PD2 stambeni prostor, spratnosti P, površine 61m2, koja se nalazi na kat.parceli br.210, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, spratnosti P1, površine 81m2, koja se nalazi na kat.parceli 210, broj zgrade 1, stambeni prostor PD4, spratnost PN, površine 66m2, koja se nalazi na kat.parceli 210, broj zgrade 1, svojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1, u iznosu 55.548,90 eura.

2.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja I.br.357/2018 od 08.03.2019.godine, na ukupan novčani iznos od 88.023,90 eura.

3.Na dvanaestom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz predhodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

4.Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova.

5.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

6. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u u roku od 8 (osam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost.

7.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

8.Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 21.04.2021 godine sa početkom u 12:00 h u kancelariji Javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju, Ulica Slobode br.10.

9.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“.

Javni izvršitelj Dejan Čogurić

TV program 39

Četvrtak, 1. april 2021.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

SERIJA

FILM

RTCG 1 20:05

PRVA TV 00:00

Dug moru

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Riplijeve igre

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 2

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni pr, r.

10:05 Naučno – obrazovni pr.

11:05 Iluzije i trikovi, r.

12:05 Dokumentarna emisija, r.

12:35 Meridijani, r.

13:05 Bolnica nade III, r.

14:05 Iluzije i trikovi, r.

15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Horizont, e.

16:30 Zapis, r.

17:00 Fokus, r.

18:00 Dnevna soba, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Dug moru, s.

21:00 Art magazin, e.

21:30 Bolnica nade III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Bratstvo II, s.

00:00 Sa koncertnih podijuma 01:40 Dnevna soba, r.

02:40 Art magazin, r.

06:15 06:30 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 18:35 19:30 20:05 21:00 22:10 23:15 23:30 00:30 01:30

TV PRVA

Glas Amerike, r.

Muzika Dokumentarni pr, r.

Nastava za prvi razred Nastava za drugi raz.

Nastava za treći raz.

Nastava za četvrti raz.

Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r.

Nastava za drugi razred, r.

Nastava za treći razred, r.

Nastava za četvrti razred, r.

Nastava za peti razred, r.

Zicer, r.

Luda kuća, s.

Dnevnik 2 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s.

Basket magazin Dnevna soba, r.

Glas Amerike Dokumentarni pr, r.

Basket magazin, r.

E sport

06:15 07:00 09:15 10:00 11:15 13:00 13:05 14:15 15:00 15:05 16:15 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 22:50 00:00 01:45 02:30

60 minuta sa Iris, r.

Jutro, e.

Povratak Lukasa, s.

Praktična žena, r.

Brusko, s.

Dnevni žurnal Sanjalica, s.

Tri muškarca i tetka, r.

Dnevni žurnal Igra sudbine, r.

Praktična žena, e.

60 minuta sa Iris, e.

Ekskluziv, e.

Dođi juče, s. Žurnal Sanjalica, s.

Tri muškarca i tetka, s.

Igra sudbine, s.

Dosije, e. Šok tok, e.

Riplijeve igre, film Povratak Lukasa, r.

Brusko, r.

NOVA M 07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 14:30 15:00 15:50 16:35 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 22:50 23:20 23:25 23:45 00:45

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Zabranjena ljubav, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Good doctor, r.

Konak osvete, r.

Vijesti Konak osvete, nastavak Domaćinske priče, e.

Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Konak osvete, s.

Good doctor, s.

Dva smo svijeta različita, r.

Sportisimo, r.

Totalni obrt, r.

Balkanskom ulicom, r.

Muzika

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:20 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:30 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:30 02:25 03:15

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Moja polisa, r.

Vijesti Dnevnica, r.

Dokumentarni program, r.

Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Boje dana, e. Žrtve ljubavi, s.

Vijesti Žrtve ljubavi, s.

Zabranjena jabuka, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Načisto, e.

Vijesti Sport Koža u kojoj živim, film Načisto, r.

Boje dana, r.

Zaštitnik, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Klub A, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film

PORTAL POBJEDE

Urednica

19:05 20:15 21:15 22:00 22:30 23:30

Film Zakletva, s.

Fatalna ljubav, s.

Nek ide život, s.

Brak na neviđeno, e.

Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r.

Kako se to radi, r.

Dok. program Velika porodica, r.

Jutrom iz Budve, r.

Serija Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera

777 19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Amfiteatar, e.

Velika porodica, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

JOVANA ĐURIŠIĆ

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r.

Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r.

Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

15:00 Sport info 15:45 Crnogorske anegdote, r.

16:15 Dogodilo se 16:30 Mapet šou, r.

17:00 Otium, r.

18:00 Skener 18:30 Ljepota je u oku 18:45 U objektivu, r.

19:00 Aktuelno 19:30 Muzika 19:45 Lijek iz prirode, r.

20:00 Humoristička serija 20:30 Knjizevnost, istorija, mit, r.

21:00 Raskovnik 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

00:30 Repriza dnevnog programa

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 01. 04. 2021.

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

KULT

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

4° 10° 5° 5° 9° 6° 9° 10° 4° 9°

15° 22° 17° 18° 22° 19° 23° 21° 17° 20°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

6° 4° 3° 4° 9° 3° 4° 10° 9° 0°

19° 15° 16° 16° 23° 15° 14° 21° 20° 12°

Petak 02. 04. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

6.25 sati

ZALAZAK SUNCA

19.08 sati

Sjutra promjenljivo do pretežno oblačno, u kontinentalnim predjelima mjestimično povremena kiša, prvenstveno u sjevernim predjelima. Vjetar slab do umjeren, najčešće južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 12, najviša dnevna od 11 do 21 stepen. www.meteo.co.me

Subota 03. 04. 2021.

40 Magazin

Četvrtak, 1. april 2021.

Pjevačica Ivana Popović-Martinović o učešću u projektu ,,Nikšičko rocks: Pjesma za društvo“

Mnogo nam znači šansa da radimo Jasno je da nam je publika nedostajala, prihvatili smo situaciju takva kakva je. Strpljivo smišljam, kujem nove planove i čekam povoljnu priliku da ih realizujem

organizatorka Milena Đergović kao najglasnija podrška, pa nam je bilo sasvim prijatno. Mala ekipa, iako fokusirana na posao, ipak nam je pružila osjećaj da je sve kao ranije, pa čak i da nam razbije tremu. Jedno veliko bravo za divnu našu malu publiku.

FOTO: ZDRAVKO BAJZEK

PODGORICA- Pjevačica Ivana Popović-Martinović ne krije zadovoljstvo što je dio projekta ,,Nikšičko rocks: Pjesma za društvo“ u kojem sa ostalih 11 kolega bez prisustva publike u Delta sitiju snima mini koncert koji prenose brojni mediji u Crnoj Gori.

Za Pobjedu ističe da joj mnogo znači šansa da radi, ali i mogućnost da publici ponudi nešto novo nakon godinu dana pauze. Kaže da planova na muzičkom polju ne fali, ali za sada su ,,zaključani“ u fiokama i čekaju bolje dane, da se situacija sa korona virusom stabilizuje.

POBJEDA: Dio ste projekta ,,Nikšičko rocks: Pjesma za društvo“, koliko Vam u ovoj složenoj situaciji bez svirki znači što ste dio ekipe od 12 odabranih muzičara?

POPOVIĆ-MARTINOVIĆ: U ovom trenutku puno mi znači šansa da radim, ali prije svega prilika da ponudim nešto novo nakon godinu dana pauze. Jasno je da nam je publika nedostajala, prihvatili smo situaciju takva kakva je, strpljivo smišljam, kujem nove planove i čekam povoljnu priliku da ih realizujem.

POBJEDA: Kakav je osjećaj nastupati bez prisustva publike?

POPOVIĆ-MARTINOVIĆ: Od publike smo imali kamermane, tonce, tu je bila i naša

Ivana Popović-Martinović

POBJEDA:Kakav repertoar ste priredili za ovu priliku, da li većinom dominiraju Vaše pjesme?

POPOVIĆ-MARTINOVIĆ:

Repertoar se pretežno sastoji od mojih pjesama i nekoliko kavera koje do sada nikad nijesam izvodila, a naravno i nekoliko pjesama koje inače

Četvrto izdanje festivala crnogorske narodne pjesme ,,Stare note – novi zvuci“ održaće se u junu

Prijave počinju danas PODGORICA - Prijave za četvrto izdanje festivala crnogorske narodne pjesme ,,Stare note – novi zvuci“, koji će ove godine biti održan u junu u KIC-u ,,Budo Tomović“, počinju danas i trajaće do 10. aprila.

- Kulturno – informativni centar ,,Budo Tomović“ poziva sve zainteresovane vokalne umjetnike da se od danas prijave na konkurs za učešće na četvrtom izdanju festivala crnogorske narodne pjesme ,,Stare note – novi zvuci“. Prijave se do 10. aprila mogu slati na na imejl umjetničkog direktora festivala Aleksandra Saše Magovčevića (aleksandarmagovcevic@ gmail.com), putem kojeg mogu dobiti i više informacija – navodi se u saopštenju.

Ove godine festival će biti koncipiran kroz dvije muzičke večeri, a održaće se 17.

i 18. juna. Time su organizatori željeli da ova jedinstvena crnogorska muzička manifestacija dobije na dodatnom kvalitetu, budući da su prethodna tri izdanja pokazala da ,,Stare note – novi zvuci“ uživaju veliku podršku i interesovanje publike i ljubitelja izvornog crnogorskog melosa.

- Prvo veče festivala rezervisano je za

učešće vokalnih izvođača do 30 godina starosti, koji će uz pratnju narodnog orkestra izvesti prepoznatljive, tradicionalne crnogorske pjesme. Za drugo veče osmišljeno kao veče novih pjesama, mogu se prijaviti umjetnici sa pjesmama koje su objavljene prethodne godine, a u ovom slučaju nema starosnog ograničenja.

Prednost pri izboru kandidata imaju izvođači i autori iz Crne Gore, a odabir i provjera izvođača i pjesama je od 10. do 20. aprila u prostorijama KIC-a, shodno dogovoru sa prijavljenim kandidatima – ističe se u saopštenju.

Festival organizuje KIC ,,Budo Tomović“, direktorica festivala je direktorica KIC-a Snežana Burzan-Vuksanović, a umjetnički direktor festivala i vođa orkestra je Aleksandar Saša Magovčević. Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada i PAM CG i ove godine pružiće podršku u organizaciji, a medijski prijatelj je Radio televizija Crne Gore.

Z. K.

Bend Činčila predstavio spot za pjesmu ,,Pogledaj“

Priča o ,,odmetnicima“ koji se ne uklapaju u šablone SARAJEVO - Sarajevski alternativni bend Činčila je objavio novi spot za pjesmu ,,Pogledaj“. Novi singl govori o današnjem vremenu i društvu, o dehumanizaciji i nedostatku individualizma unutar modernog načina života.

Tema pjesme se osvrće na određenu skupinu ljudi koji pokušavaju, bez obzira na vanjske i sistemske uticaje, da ostanu dosljedni svojim idealima. Radi se o jednoj priči o ,,odmetnicima“, o onima koji se ne uklapaju u nametnute društvene šablone i norme. ,,Pogledaj“ se nalazi na njihovom posljednjem albumu ,,Bez oblika“ koji su objavili

pod etiketom beogradske izdavačke kuće Lampshade Media. Spot je tematski u žanru psiho-krimi filmova iz devedesetih, a prikazuje jednu klasičnu detektivsku priču u kojoj se detektiv uputio da pronađe izgubljenu djecu.

Autor spota Zoran Herceg

kaže da gledaocima serviraju na tanjiru razrješenje misterije kojem su već prisustvovali, te da koriste animaciju da podcrtaju činjenjicu da je sve fikcija.

- Stavljamo publiku na poznato tlo, poručujući im sve vrijeme kroz muziku da pa-

žljivo gledaju, da obrate pažnju na okruženje, kao i na okruženje spota. Naš glavni lik se u spotu obračunava sa troje ljudi koji izgledaju na prvu kao negativci. Mi očito vjerujemo u našeg junaka, samo zato što je glavni lik. ,,Negativci“ su obučeni u bijelo, dok je glavni lik taman, postavlja se pitanje jesmo li možda mi na pogrešnoj strani? Možda naš glavni lik nije agent haosa, već pravde? Odgovor je da nema odgovora.

Zaključak je da iz minute u minutu trebamo tražiti odgovore – kaže Herceg.

Zvuk pjesme je snimao Kemal Sulejmanović, a miks i mastering pjesme je radio Haris Saračević.

- Činčila je počela raditi na novom materijalu, uprkos svim preprekama koje je izazvala pandemija, odlučni smo da se snalazimo i stvaramo – rekao je frontmen benda Vanja Solaković.

Z. K.

imam u repertoaru. Tako je nam je bilo prezabavno dok sam sa mojim kolegama (Enes Tahirović, Marko Prentić, Mladen Lalović)

pripremala sve, a posebno dok su se stvarali novi aranžmani.

POBJEDA: Koliko je teško opstati u svijetu muzike danas, da li ste za ovo vrijeme od kada su zabranjeni nastupi dobili pomoć od države?

POPOVIĆ-MARTINOVIĆ: Do sada praktično ništa nijesmo dobili od države, osim veoma male grupe samostalnih umjetnika sa priznatim statusom. Ja, kao samostalni umjetnik, od skoro priznat, nijesam ostvarila mogućnost za te subvencije, jer nijesam registrovana do određenog mjeseca, kako je predviđeno.

Tako da osim PAM-a, koji je u nekoliko navrata pomogao autorima, muzičari, koji su ostali bez posla, nemaju šansu da rade i da dobiju pomoć.

POBJEDA: Vaši muzički planovi za naredni period?

POPOVIĆ-MARTINOVIĆ: Planovi su se prilično nagomilali jer situacija ne dozvoljava da se oni prethodni realizuju. Tako će biti gužve kad se finansijska situacija ustabili makar da počnemo da funkcionišemo i pristojno zarađujemo. Tu su neke pjesme koje čekaju od prošle godine, kao i spotovi, onda neke nove saradnje. Što reći o planovima, koji se samo gomilaju i čuče u fiokama. Bojim se samo da će mnogi propasti, jer vrijeme prolazi, i ljudi idu dalje. A to ne bih voljela.

B.P.

Pjesme sa Masimove turneje ,,Vještina Boutique“ uskoro na vinilu

Arsenova ,,Ne plači“ otvara ploču ZAGREB - Krajem 2019. godine, dok nam još riječi pandemija, katastrofa i zabrane nisu tako često bile u vokabularu, Masimo je održao turneju za pamćenje. „Vještina Boutique“ obilježila je 15. godišnjicu od izlaska albuma ,,Vještina“ koji je zauvijek obilježio Masimovu karijeru, a sastojala se od sedam koncerata u nekim od najljepših dvorana Hrvatske, prenosi musicbox.hr.

Masimo je u pratnji Iva Popeskića, Henrija Radanovića i Elvisa Stanića obišao Čakovec, Karlovac, Slavonski Brod, Osijek i Zagreb i odsvirao koncerte koje i muzičari i publika pamte kao posebne. Upravo se zato rodila ideja da neke od tih lajv izvedbi zauvijek uhvatimo u vremenu i objavimo – i to na ploči.

LP „Vještina Boutique“ donosi sedam predivnih izvedbi u lajv verziji – pjesme ,,Bacila je sve niz rijeku“, ,,Iz jednog pogleda“, ,,Da mogu“, ,,Razgovor s konobarom“, ,,Loše vino“, ,,Ne plači“, ,,Sve će to mila moja prekriti ruzmarin, snjegovi i šaš“...

– Bila mi je velika želja da atmosfera, izvedbe, osjećaj sa ove turneje nekako ostane zabilježen. I onda se rodila ideja o ploči, pošto me, moram priznati, sasvim oduševilo. Baš je nekako prigodan medij ploča za ove pjesme izvedene u tom neponovljivom ambijentu – rekao je Masimo koji je teško odabrao koje pjesme želi vidjeti na LP-u.

Kako kaže – sve one imaju posebno značenje. A upravo je pjesma ,,Ne plači“, omiljenog Arsena Dedića odabrana za singl sa ove nove ploče.

Snimljen je i spot, i to na koncertu u zagrebačkom pozorištu Gavella, a za odličan video broj zaslužan je priznati reditelj Radislav Jovanov – Gonzo.

- Gonzo je savršeno uhvatio naše trenutke muziciranja, atmosferu i jako sam srećan što se mogu ovako vjerno podsjetiti na te trenutke kada smo slobodno nastupali, komunicirali sa publikom, putovali i prenosili našu umjetnost ljudima – rekao je Masimo.