Dnevni list Pobjeda 22.02.2021.

Poneđeljak, 22. februar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19852 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

KORONA VIRUS: Imunizacija zdravstvenih radnika u svim opštinama počinje danas

INTERVJU: Borislav Banović, zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije

Prioritet vakcine za medicinare u Kliničkom centru

Vlada će trajati sve dok Ura bude trebala Frontu

STR. 2. i 3.

Čelnik Fonda za zdravstveno osiguranje povlači se sa funkcije

Medicinski radnici koji od početka rade sa oboljelima od korone, a nijesu dobili taj virus biće prvi vakcinisani. Prema nezvaničnim informacijama, Institut za javno zdravlje vakcine je ravnomjerno raspodijelio u svim opštinama. Za podgorički Dom zdravlja obezbijeđeno 150 doza STR. 6. 7.

Najavljena promjena pregovaračke strukture i dalje na čekanju

Crna Gora pregovara sa EU bez 11 pregovarača

Luksemburžani zainteresovani za Crnu Goru

STR. 11.

STR. 7.

Odbor za bezbjednost 24. februara o inicijativi SDP-a za saslušanje potpredsjednika Vlade i direktora ANB povodom afere „lažni diplomata“

Naši evropski partneri su veoma zabrinuti što nova pregovaračka struktura nije uspostavljena, a dodatno i zbog dešavanja oko predlaganja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Njihovo povjerenje u Vladu je dodatno poljuljano – zaključila je Marijana Laković-Drašković STR. 4.

DPS i DF za kontrolno saslušanje Abazovića i Vukšića STR. 2.

I.BOŽOVIĆ

Kompanija Lukser najavila letove za Podgoricu i Tivat od aprila

Sead Čirgić podnosi ostavku

Ugostitelji u osam gradova rade samo dostavu i preuzimanje hrane i pića

Četvrti lokdaun za godinu

STR. 5.

Iz „Montenegro internešenela“ objašnjavaju zašto nema reakcija iz NVO sektora

Civilni sektor ćuti jer su dobili grantove

STR. 9.

2

Politika

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Odbor za bezbjednost 24. februara o inicijativi SDP-a za saslušanje povodom afere „lažni diplomata“

INTERVJU: Borislav Banović, zamjenik predsjednika SDP-a

DPS i DF podržavaju kontrolno saslušanje Abazovića i Vukšića PODGORICA – DPS i DF podržavaju inicijativu SDPa da Odbor za bezbjednost i odbranu održi kontrolno saslušanje potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića i šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića zbog potencijalnih propusta u vezi sa lažnim diplomatom Stevanom Simijanovićem.

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na čijem dnevnom redu će biti inicijativa Raška Konjevića (SDP) za kontrolno saslušanje Abazovića i Vukšića, zakazana je za 24. februar.

– Nadležnost ANB-a je da sprečava rad drugih obavještajnih službi i to je bio moj motiv da vidim šta u zbirkama podataka ANB ima o Stevanu Simijanoviću. Ako je, hipotetički, Simijanović agent srpske obavještajne službe, onda je legitimno pitanje šta potpredsjednik Vlade radi sa nekim ko je član regionalne obavještajne službe, a da to nije u skladu sa procedurama koje su predviđene u takvim situacijama – kazao je Konjević za TVCG. Predsjednik Odbora za bezbjednost Milan Knežević poručio je da neće biti opstrukcija u demontiranju bezbjednosnih struktura.

– Javnost i građani trebalo bi da znaju šta se dešavalo u prethodnom periodu, da li je došlo do zloupotrebe službenog položaja i da li je Agencija bila udarna pesnica DPS-a.

Volio bih da saslušanje, ukoliko do njega dođe, bude javno – kazao je Knežević za TVCG. Spreman sam, dodao je, da podržim kontrolno saslušanje i Vukšića i Abazovića a koliko sam shvatio iz javnosti i oni su izrazili želju da dođu na sjednicu Odbora za bezbjednost. – Evo im prilika –

kaže Knežević.

Danijel Živković (DPS) kazao je da bi u njegovoj partiji voljeli da znaju što se dešavalo u nadležnim državnim institucijama.

– Mislim na određenu dokumentaciju koja je navodno spaljivana van prostorija Agencije. Ovo što se sada dešava kompromituje ljude u tim institucijama. Treba se jasno odrediti o medijskim navodima – kazao je Živković za TVCG. Demokrate, prije izjašnjenja o inicijativi, žele da čuju obrazloženje.

– Moramo raspraviti da li ima osnova za takvu inicijativu.

Parlament je svakako mjesto pluralizma i mi smo to uvijek podržavali – naveo je poslanik Demokrata Dragan Krapović.

Simijanović, američko-srpsko-crnogorski državljanin, koristio je lažni diplomatski pasoš SAD i pobjegao iz Crne Gore nakon privođenja u Nikšiću. Pobjeda je ranije otkrila da je lažni američki diplomata imao intenzivne kontakte tokom boravka u Crnoj Gori sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, pojedinim funkcionerima Ure, čelnikom Narodnog pokreta, biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem, ali i nizom lidera nekih vanparlamentarnih stranaka.

Koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović kazao je da je Simijanović posredovao u kontaktima sa izvjesnom američkom kompanijom koja proizvodi municiju ,,Ameriken balistik“, čiji su vlasnici litvanskog porijekla. Iste večeri Stevan Simijanović je, bez ikakvih problema, preko graničnog prelaza Dobrakovo napustio Crnu Goru i prešao u Srbiju.

R. P.

Nekadašnji evropski poslanik i bivši ministar odbrane Slovenije Roman Jakič ocijenio

Potez Radulovića nije u duhu EU preporuka o kohabitaciji

Roman Jakič

PODGORICA – Upućivanje verbalne note državama prijema ambasadora koje Ministarstvo vanjskih poslova želi da opozove, bez konsultovanja sa predsjednikom države, nije dobar potez šefa tog resora Đorđa Radulovića - ocijenio je Roman Jakič, nekadaš-

nji evropski poslanik i bivši ministar odbrane Slovenije.

On je na svom Tviter profilu naveo da se u prijedlogu rezolucije Evropskog parlamenta i izvještajima EK o Crnoj Gori naglašava potreba za saradnjom i konstruktivnom kohabitacijom između predsjednika države i Vlade Crne Gore.

– Mislim da ovaj potez ministra nije u tom duhu – dodao je Jakič.

Prema navodima pojedinih medija, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore verbalnom notom obavijestilo je države prijema ambasadora za koje je pokrenulo postupak opoziva da oni nijesu više ambasadori, iako taj proces nije završen jer predsjednik Crne Gore još nije potpisao ukaz o njihovom opozivu.

R. P.

Vlada će trajati s Ura bude potreb PODGORICA - Mandat Vlade Crne Gore trajaće duže nego što se trenutno čini uprkos uslovljavanjima, oštrim porukama i prijetnjama unutar parlamentarne većine – ocijenio je u intervjuu za Pobjedu zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Borislav Banović.

„Građanski“ dio Vlade će žmuriti na sve šovinističke i hegemonističke aktivnosti, dok god postoje, da upotrijebim premijerove riječi, „tajne, ali organizovane“ niti koje su ih spojile davno pred izbore, poručuje Banović

Smatra da će trajanje izvršne vlasti zavisiti i od Demokratskog fronta (DF), odnosno dok, kako je kazao, u tom savezu ne ocijene da im neki partneri, prvo Ura, više nijesu potrebni i da mogu sa blokom nacionalnih, prosrpskih partija sami formirati vlast.

Komentarišući opoziv više ambasadora, Banović koji je i sam ambasador Crne Gore u Londonu, ocjenjuje da je državi nanijeta velika šteta, pojašnjavajući da je Ministarstvo vanjskih poslova moglo da sprovede kadrovske promjene uz poštovanje procedure i uloge Predsjednika Crne Gore.

POBJEDA: Vladajuća većina odustala je od donošenja tužilačkih zakona nakon oštrih kritika Evropske unije. Kako komentaršite kompletnu proceduru predlaganja tih akata i očekujete li da zbog neusvajanja tih akata može doći do ozbiljnije krize u vlasti zbog evidentnih neslaganja o tom pitanju?

BANOVIĆ: Namjera parlamentarne većine je da brzo izvrši kadrovske promjene gdje god im odgovara, makar i to ne bilo u skladu sa zakonskim ili drugim pravnim aktima. Po principu, ako nije u skladu sa zakonom ili tamo nekom sistematizacijom – teško zakonu/sistematizaciji. Brojni su primjeri da vlast svoje uzavrele, ,,oslobodilačke“ nagone teško može uskladiti sa poštovanjem predviđenih procedura i političkog dijaloga na koji su pozivali prilikom izbora Vlade.

Sve legitimne ciljeve mogu postići uz više strpljenja, više poštovanja prava i više demokratičnosti.

Tako se krenulo i u izmjene zakona o tužilaštvu, brzo i olako, bez mišljenja evropskih partnera, bez razgovora sa opozicijom i NVO, izgubili vrijeme i nanijeli štetu i njihovoj vlasti i ukupnom stanju u Crnoj Gori.

POBJEDA: Crna Gora prvi put od uvođenja višestranačja ima na snazi kohabitaciju, gdje predsjednik i premijer nijesu iz iste političke partije. Čini li Vam se da se koaliranje u vladajućoj većini takođe može nazvati kohabitacijom, jer se često čini da konstituenti imaju o važnim pitanjima nespojive stavove?

BANOVIĆ: Dobro je da su u

Borislav Banović

jednom trenutku obje institucije prihvatile razgovor i dogovor, u ovoj za Crnu Goru potpuno novoj situaciji. Za krhko političko stanje i stabilnost u zemlji bilo bi važno da zaista ispoštuju međusobne ustavne nadležnosti.

Uprkos stalnim uslovljavanjima, oštrim porukama i prijetnjama unutar parlamentarne većine, mislim da će Vlada trajati duže nego što sada izgleda. Njen ,,građanski“ dio će žmuriti na sve šovinističke i hegemonističke aktivnosti, dok god postoje, da upotrijebim premijerove riječi, ,,tajne, ali organizovane“ niti koje su ih spojile davno pred izbore, dok spoljni mentori ne budu ocijenili da su zadovoljeni neki od važnih ciljeva. A prvenstveno, dok DF ne ocijeni da mu neki partneri, prvo Ura, više ne trebaju i da može sa blokom nacionalnih, prosrpskih partija sam formirati vlast, ova Vlada će trajati.

POBJEDA: Sa nedavno održanog Kongresa SDP-a poručeno je da su promjene dobre i da se Vaša partija za njih borila, ali da karakter promjena koje sprovodi ova Vlada ugrožava temeljne vrijednosti našeg društva. Na šta konkretno mislite?

BANOVIĆ: Teoretičari politike smatraju da svaka vladavina duža od 10 godina nije dobra. Mreža ličnih, političkih, poslovnih i drugih veza i odnosa, koja se stvara tokom duže vladavine, uzrokuje smetnje u funkcionisanju svakog sistema, ma koliko politička elita bila demokratskog opredjeljenja. U

zemlji kao što je Crna Gora sa niskom demokratskom i političkom kulturom i elite i društva u cjelini, sa slabim institucijama, koje ne uspijevaju da se međusobno kontrolišu, takav problem je mnogo izraženiji. I on se u jednom tranutku može rješavati – samo promjenom vlasti.

Svaka promjena ne mora biti nabolje, posebno ako je vođena interesom jednog, u ovom slučaju srpskog naroda u Crnoj Gori i van nje, i interesom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i van nje.

Sastav Vlade upravo ukazuje da će to biti njena glavna preokupacija. Za ulazak u Vladu eksperti su izgleda morali zadovoljiti jedan ili oba od ta dva kriterijuma. Kao da među pripadnicima drugih naroda eksperata nema, nije im nuđeno ili nijesu htjeli da prihvate, prepoznajući budući rukopis Vlade.

Crna Gora je mala i kompleksna zajednica u nacionalnom, u religijskom, kulturnom, u istorijskom i regionalnom smislu. Jedino građansko ustrojstvo, međusobno uvažavanje i poštovanje unutar zemlje i izbalansirani prijateljski odnosi sa svim susjednim državama mogu voditi njenoj stabilnosti. Sljedeći važan uslov njenog opstanka i normalnog razvoja je da ta zajednica bude zasnovana na apsolutnoj vladavini prava, demokratiji i pravdi za sve građane i kolektivitete. Sve drugo proizvodi podjele i sukobe sa teškim posljedicama.

Nažalost, ekstremni srpski nacionalisti, ako ne uspiju zavesti hegemoniju - a neće,

radiće stalno na scenariju nestabilnosti. Onaj ko neće da vidi ovu opasnost u nacionalno složenoj zajednici i složenom regionu Balkana, ili je potpuni manipulator ili je neznaveni i neiskusni diletant.

Bilo bi odlično da je svaki kamen na autobus, svaki natpis na džamiji, svaku pocijepanu državnu zastavu, svaki naziv ulice podmetnuo DPS, ali to jednostavno nije tačno. Tih šovinističkih ispada je bilo prije i biće poslije DPS-a, SDP-a, Ure. Sadašnji nalet minimizirati sa tako visokih pozicija predsjednika i potpredsjednika u Vladi je blago rečeno neodgovorno.

Posebno ističem da negiranje, pritisak, uvrede, prisvajanje istorije od pojedinih šovinizmu sklonih pripadnika srpskog naroda nikako ne smije biti nacionalnim Crnogorcima izgovor za bilo kakav kontra ispad i uvredu. Odbraniti se možemo i hoćemo viteški.

Odbranićemo se i uz pomoć naših sugrađana svih nacionalnosti, pa i srpske. Tačno je da se samo sa ove strane Crnogorcima negira nacionalna posebnost i identitet, ali to ne znači da treba da se udaljimo od naših komšija, prijatelja, rođaka. Srbi u Crnoj Gori su svoji na svome, kao svi ostali.

Imaju pravo na svoje, imaju pravo na svoj dio u zajedničkoj istoriji i kulturi. Pravo na svoje crkve, ako neće da budu zajedničke. A ubijeđen sam da će jednog dana građanski opredijeljeni Srbi i u Crnoj Gori i u Srbiji stati u odbranu istog prava Crnogorcima, prava na svoje. Još čekamo pojavu takvih jasnih politič-

Politika

Poneđeljak, 22. februar 2021.

sve dok bna DF-u Zabrinuti za regularnost izbornog procesa u Nikšiću POBJEDA: Ubrzo nas očekuju lokalni izbori u Nikšiću.

Atmosfera uoči njih nekome ko nije upoznat za situacijom može djelovati kao da je riječ ne o lokalnim, već o izborima za Bijelu kuću - od stranog miješanja, pravljenja (ne) očekivanih saveza, pojave novih stranaka… Kako komentarišete predizborna dešavanja u tom gradu i očekujete li da SDP nakon 14. marta bude dio lokalne vlasti?

BANOVIĆ: Iz činjenice da televizija sa nacionalnim pokrivanjem u Srbiji ima stalnu emisiju ,,Bitka za Nikšić“, da se na tom i sličnim medijima mogu čuti gadosti o „feleričnim Crnogorcima i crnogorskim poltronima“, koje će istražiti nakon pobjede u Nikšiću, vrijeđajući ovdje i one naše sugrađane sa dvojnim nacionalnim identitetom srpskim i crnogorskim, iz činjenice da strani državljani, pripadnici vladajućih partija i bezbjednosnih službi iz Srbije direktno učestvuju kao terenski aktivisti u kampanji, može se najbolje sagledati tip ,,slobode“ i demokratizacije izbornog procesa ,,crnogorskog proljeća“. Zbog toga, ali i poruka iz Vlade da eto ima nekih manjih problema, ali „da birači uzmu pare“, moramo biti zabrinuti i za regularnost izbornog procesa i za ishod izbora. Duboko smo zabrinuti i razumijevanjem državnog suvereniteta i integriteta najodgovornijeg državnog organa – Vlade Crne Gore.

Ako ti uslovi budu iole regularni, SDP očekuje odličan rezultat. Očekujemo rast podrške, jer je sve više dobrih ljudi koji glasaju srcem i za Nikšić i za Crnu Goru. Koji neće glasati ni zbog dinara ni zbog eura. Vjerujemo da sa takvom podrškom možemo opredjeljivati i predvoditi buduću upravu Nikšića, bez pojedinaca koji su skloni mračnom nacionalizmu ili nedemokratskom i koruptivnom ponašanju. Iz bilo koje partije.

kih stavova. Kao što to čine danas Srpkinje i Srbi, članovi i glasači Socijaldemokratske partije, na čemu smo duboko zahvalni. Siguran sam da će se nakon stogodišnjih trauma koje opterećuju ukupan život u zemlji, kada presuši i ovaj talas nacionalizma, uspostaviti pravi prijateljski, bratski odnosi, nikako ne na štetu trećih, naše braće Bošnjaka, Albanaca, Muslimana i Hrvata, nego zajedno sa svima.

Tu poruku i te promjene ne nosi ova Vlada, zato SDP nije uz nju.

POBJEDA: Na Kongresu je takođe saopšteno da ste u SDP-u svjesni vaših grešaka tokom 18 godina boravka u vlasti. Da li je ta činjenica dovela do lošeg rezultata na parlamentarnim izborima i šta ćete u narednom periodu uraditi kako bi eventualno vratili podršku birača?

BANOVIĆ: Prije bih rekao da je u sudaru dva bloka i uzavrelih strasti bilo malo prostora za umjereno, racionalno promišljanje i ponudu SDP, koja je ukazivala na obje opasnosti - loš način vladanja i upravljanja zemljom, s jedne, i kleronacionalistički osvajački pokret podržan spolja, s druge strane.

Naša odgovornost je što nijesmo ranije uočili dubinu, širinu i opasnost koruptivnih i kriminalnih devijacija u društvu i nedostatak spremnosti da se one zaustave, i u redovima DPS i u našoj stranci iz tog perioda.

Nažalost, opasnost od ovih problema sada nije ništa manja, pa time ni potreba da se SDP principijelno određu-

je prema oba. Nastavićemo sa brojnim inicijativama o ekonomskim i socijalnim temama, protiv devijantnih i koruptivnih ponašanja i rasipništva, protiv nacionalizma, diskriminacije i svega što ugrožava normalno građansko društvo. Vjerujemo da će dio birača razočaranih načinom upravljanja prethodne DPS vlasti i dio glasača razočaranih nacionalnom politikom nove vlade koju Ura podržava, prepoznati principijelnu poziciju SDP-a.

POBJEDA: Ministarstvo vanjskih poslova opozvalo je više ambasadora Crne Gore. Savjetnica predsjednika države saopštila je da oni ne mogu biti opozvani bez njegovog potpisa. Kao nekadašnji ambasador Crne Gore u Londonu, kako vidite tu situaciju i može li, kako diplomate tvrde, takvo ponašanje naštetiti našem ugledu, ili pak, kako Vlada kaže, imaju autonomno pravo u sprovođenju međunarodne politike?

BANOVIĆ: Ukupna situacija sa opozivom i vraćanjem svih ambasadora na konsultacije u Podgorici već je nanijela prilično štete. Kao ilustraciju navodim komentar visokog zvaničnika britanskog Forin Ofisa, kada je BiH nešto slično uradila prije dvije godine. ,,Nijesu svjesni šta sa ovim rade i kakvu poruku o svojoj zemlji šalju“. Bojim se da smo ovim već prevazišli komšijsku bruku.

Vlada ima nadležnosti vođenja spoljne politike pa i kadrovske, a predsjednik ima završne nadležnosti u proceduri imenovanja i opoziva,

3

POGLED ISKOSA ne samo protokolarne. Nadao sam se da je to prilikom njihovog susreta razjašnjeno i dogovoreno i da će se oba principa ispoštovati. MVP je moglo da sprovede kadrovske promjene uz poštovanje procedure i uloge predsjednika.

Sa manje javne demonstracije moći i sa vođenjem računa o elementarnom integritetu ambasadora, i ovih koje opozivaju i ovih koji već više od mjesec čekaju ,,konsultacije“ u Podgorici. Kad se već došlo u ovu situaciju, mislim da je na onima kojima je više stalo do ugleda zemlje, da urade što je dobro za taj ugled i da se ovo što prije okonča.

POBJEDA: Poslanički klub SDP-a je predložio više inicijativa zbog loše epidemiološke situacije, navodeći da parlament nije u dovoljnoj mjeri upoznat sa trenutnom situacijom, mjerama koja se donose niti sa procesom nabavke vakcina. Ko je najodgovorniji za trenutno loše stanje i smatrate li da je ovim tempom moguće smiriti situaciju kako bi spremnije dočekali turističku sezonu?

BANOVIĆ: Najvažnije je da se sačuvaju životi i zdravlje ljudi i tom cilju treba sve podrediti. Naravno, stanje pandemije direktno utiče na ekonomiju i ljetnju turističku sezonu. Informacija koja kruži svijetom, da smo na vrhu po procentu zaraženih, imaće velike negativne posljedice.

Neobično ponašanje ministarke i njenog tima, odbijanje i različito tumačenje postupka, zavisno od koga je donacija, rasprava sa lokalnim samoupravama i odbijanje svake pa i dobronamjerne kritike, ukazuje na problem.

Nama u SDP se čini da je vrsta politike koju ministarka demonstrira nije primjerena teškoj zdravstvenoj situaciji.

Možda je šteta što je uskratila pacijente i svoje kolege za visoko znanje i posvećenost u liječenju, koje joj svi priznaju.

Inicijativa SDP-a da se Skupština i javnost informišu o ovoj temi nije imala namjeru da poteže odgovornost, nego da se ukaže na problem i promjenu pristupa. Kako je to u više navrata odbijeno, a u međuvremenu došlo do rasta broja oboljelih i umrlih, neminovno je da se otvara i pitanje odgovornosti.

Kao što nije bilo pametno što je ministarka promijenila medicinski tim koji je imao znanja i deset mjeseci iskustva u vođenju zdravstvenog sistema, ne bi trebalo ni vršiti smjenu ministarke sada kada se valjda uhodala i shvatila obim problema.

Podjelu odgovornosti ostavimo za kasnije, kad se izborimo sa ovom pošasti. Da li je prethodni ministar mogao i u onom prelaznom mandatu ostvariti neke kontakte i dobiti neke ponude od proizvođača, mislim da jeste. Da li je većina pregovore o podjeli ministarskih mjesta mogla skratiti i baviti se najvažnijim društvenim problemima, jeste. Da li je ministarka umjesto da smjenjuje po partijskim i vjerskim kriterijumima, po sličnim odbija donacije, morala imati drugi pristup - jeste. Ali, ponavljam, to sve sada nije najvažnije.

Borislav VIŠNJIĆ

Ilustracija: Gruna Stamen, Facebook

Čudo na aerodromu

Nikada prije nije viđena čudesna scena, teško da će se ikad kasnije ponoviti. Djelovalo je toliko dostojanstveno naše poniženje, da ga niko od prisutnih nije osjetio Te večeri, dok je na aerodromskoj pisti pod naletima ledenog vjetra stajao na čelu počasnog stroja za doček, premijer Zdravko Krivokapić sjetio se onog dana kada ga je ČičaMileta doveo da prvi put vidi četnika Kavaju.

Misli su mu lelujale. Bože, ko bi rekao prije dvadeset godina, kaza u sebi, ko bi pomislio da ću baš ja, obični čovjek iz naroda, profesor i vjernik, jednog dana biti svjedok i učesnik velikog Spasenja. Bože, da li je ono sa Kavajom bilo predskazanje mog velikog puta, nastavi premijer u sebi da Njemu postavlja pitanja.

Možda bi se u tim minutima svečanog iščekivanja Zdravko prisjetio i one svoje epske borbe sa aždahom, prerušenom u šrederrezač za papir, za kojeg je mislio da je mobilna klima u kabinetu omrznutog prethodnog premijera Duška, da ga u tom času, baš u tom trenu unutrašnjeg dijaloga, nije prenuo neki spoljni glas, tu odmah iza njegovih leđa.

– Kako izgleda mali, a opet je veliki za nas – došapnu mu ministarka Jelena, spuštajući zaštitnu masku na kojoj je pri rubu bilo ušiveno ,,Air Serbia To Montenegro, made by Mickey“, dok je drugom rukom pokazivala u pravcu aviona Vlade Srbije koji se primicao postrojenoj koloni za doček.

Nije Mali, nego Brnabić – obrecnu se Zdravko, ljutit što ga dobacivanjima ometaju pred svečani čin. Ništa ipak nije moglo da zaustavi da se desi Čudo. Motori bijelog ,,lirdžeta“ su se ugasili, nekoliko sekundi je tišinu remetio samo huk vjetra, a onda su se hidraulična vrata počela otvarati, lagano, a nekako svečano i dramatično.

Da li je tako u svim istorijskim trenucima ili je tek optička varka, ali bilo je kao u usporenom filmu: Zdravko je krenuo laganim korakom u susret srpskoj koleginici; jedan poljubac, pa drugi, pa treći; onda čvrst zagrljaj, a opet pun prijateljske nježnosti, dugi pogledi i osmjesi, pa riječi duboke zahvalnosti...

– Hvala što ste od srpskih građana uzeli da bi nama dali – tako je nekako prozborio premijer Zdravko, na što se Ana, možda malo i nediplomatski nadmeno, nasmiješila.

Nikada prije nije viđena scena, teško da će se ikad kasnije ponoviti, da bude tako dirljivo. Djelovalo je toliko dostojanstveno naše poniženje, da ga niko od prisutnih nije osjetio.

Svjedoci su poslije prepričavali da se u tom trenutku šestom čovjeku u koloni za doček, Srećku Crnogorcu, iz grla oteo uzvik ,,Aleluja!“ jer mu je sve to ličilo na onu mitsku biblijsku sliku, ono kada se Crveno more razdvojilo na Mojsijevu molbu. Samo što je ovdje, u našem mitu, Mojsije bio – Zdravko, a Rimljani – pošast kovida-19, dok je Svevišnjeg igrao – Vučić. Koji se, baš kao i Svevišnji u biblijskoj priči, direktno ne pojavljuje, ali svi znamo da je baš On, načinio čudo. Čak i one dvije novinarke što su klečale pred premijerom i premijerkom, nijesu bili anđeli koji javljaju blagovijest, nego su bile da čuju i dalje prenesu o čudu u Podgorici..

U toj noći čudesne dostave vakcina, javio je pouzdani IN4S, istorijski računi su ispeglali, oni što ih dukljanski Crnogorci svako malo zlobno potežu: vele da je sada crnogorska bitka-žrtva na Mojkovcu poravnata kovid-žrtvom Srbije

na aerodromu u Podgorici. A niko iz Srbije nije morao da umre. Istorija! Koju će, nadamo se, jednog skorog dana, i to prije nego stignu, ne daj Bože, one Statisove vakcine, ovjekovječiti vladine Vijesti nekim prigodnim dodatkom.

I tu bi se priča srećno završila. Happy End. Eh, da se nije umiješao onaj dr Galić, oko majkino, da sreću pomuti. Odmah nakon svečanih govora morao je, bilo je to jače od njega, da priupita ministarku zdravlja.

– Što je sve u ova dva velika crvena paketa?

– Kako što je, pa vakcine – sad se Jelena obrecnula Igoru, sa mnogo više žestine nego Zdravko njoj prije koji minut.

Oko majkino zaćuta, osjećao se u tom času posramljen svojom radoznalošću, malo i zaplašen tonom pretpostavljene.

– Što se čudiš, treba da usklikneš s ljubavlju, hvala svetitelju Acu – nastavila je vaspitno da sikće ministarka.

Galić je i dalje ćutao, iako ga je nešto iznutra kopkalo, vuklo, tjeralo da glasno postavi pitanje.

Nije izdržao, naučnik u njemu je progovorio.

– Ministarko, ako je došlo 2.000 doza po 3,5 mililitara Sputnjika V, to znači da je iz Beograda stiglo 7 decilitara dragocjene vakcine. Mislim, i to je puno, hvala svima, ali je manje i od litra. Što su onda zapakovali u dva ovooolika paketa? Makedoncima su poslali 5.000 Fajzera u jednom omanjem zavežljaju. Malo mi je ponižavajuće da pravimo ovakvu predstavu – odvaži se dr Galić, oko majkino.

Jelena je zastala još dok je Igor deklamovao bezobraznu računicu. Htjela je da mu kaže – o kakvoj predstavi ti pričaš – ali nije reagovala odmah. Prvo ga je ošinula pogledom, teatralno spustila masku, onu na kojoj piše ,,Air Serbia To Montenegro, made by Mickey“, pa je nervozno, kao da pred sobom ima člana bivšeg omrznutog NKT-a, u sebi izbrojala do deset.

– Ti ništa ne razumiješ, je li? Pola litra, litar, dva litra... nije bitno. Ovo je čudesni nebeski dar naše nebeske braće – kazala je prekorno.

Zastala je. Zavladala je neka poduža, neprijatna tišina. Onda se, odjednom, ministarki izgubio grč na licu, ukazala se neka blagost, svojstvena onima koji naglim prosvjetljenjem shvataju da znaju više od onih iz bliskog okruženja. Klimnula je glavom i potapšala ga po ramenu.

– Dragi moj, ovo je Znak. Ne, ovo su Znaci sa Neba. Biće još dvije hiljade uskoro, pa još hiljade i hiljade. Ne zamaraj tu pametnu glavu, idemo na prvu borbenu liniju. Imamo ja i ti još mnogo posla – reče blago.

Poslije Jeleninih riječi, vjetar se naglo umirio, neka lagana magla, poput pare, počela da se stvara i kupi po granama borova ispred aerodromske zgrade, dok je u daljini na pisti rulao avion spreman za povratak za Beograd.

Uhvatila ga je drugarski pod ruku, krenuli su zajedno da koračaju.

– Igore, pusti priču o poniženju. Mi za čuda ponizni, moramo uvijek biti spremni – odlučno, a uz osmijeh prošaputa Jelena.

I možda je sve baš ovako bilo, kada se događalo Čudo na aerodromu. Noć kada su ruske vakcine iz Srbije došle u Crnu Goru.

Draško ĐURANOVIĆ

Politika

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Predsjednici Skupštine i Vlade sastali se juče sa episkopom budimljansko-nikšićkim

Najavljena promjena pregovaračke strukture i dalje na čekanju

Joanikije se nada promjenama u Nikšiću PODGORICA – Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i premijer Zdravko Krivokapić sastali su se juče u Hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću sa episkopom budimljansko-nikšićkim Joanikijem.

Episkop Joanikije kazao je da je ovo vrijeme velikih promjena za Nikšić i da im se iskreno nada i poručio da se nada da će se u ovoj godini „obratiti pažnja“ i na Hram.

- Treba da se trudimo i da radimo da sve bude nabolje. U ovoj godini se nadamo da ćemo obratiti pažnju i na ovaj sveti hram, koji je već malo oronuo.

Zbog lošeg odnosa sa prethodnom vlašću došli smo u situaciju da se suočimo sa situacijom da je Hram dosta zapušten - dodao je episkop.

Istakao je da narodu treba ob-

nova dijaloga i povjerenja u svakom pogledu.

- Nadam se da će ova posjeta biti dobar znak za preporod Nikšića i za svaki uspjeh naše vlasti u svemu što dobro čini i planira - naveo je Joanikije.

Krivokapić je kazao da je Hram u Nikšiću hram njegovog djetinjstva.

- Ovo je prilika da mi kao Vlada preispitamo sve mogućnosti da sačuvamo Hram. Jedan je od rijetkih hramova koji nije u zadnje vrijeme freskopisan.

Nikšić to zaslužuje – kazao je.

Krivokapić je rekao da ih je episkop Joanikije s pravom podsjetio na obaveze koje imaju.

- Potrebno je da se konačno okrenemo stvaranju novih vrijednosti koje znače opstanak djece i mladosti – kazao je Bečić. r. p.

Predsjednik SDP-a pisao šefu Skupštine Crne Gore

Konjević: Bečić hitno da pokrene dijalog o stanju u pravosuđu PODGORICA – Predsjednik SDP-a Raško Konjević pozvao je šefa parlamenta Aleksu Bečića da hitno preduzme neophodne korake za pokretanje parlamentarnog dijaloga na temu ustavnog rješavanja stanja u pravosuđu, koji bi uključio u narednoj fazi i dogovor oko sveobuhvatne izborne reforme.

Konjević u pismu Bečiću navodi da je Crna Gora dugo pred izazovom rješavanja krupnih političkih pitanja od kojih zavisi njen dalji demokratski razvoj, napredak vladavine prava i evropska integraciona agenda za koju se, kako je naveo, makar deklarativno, zalažu svi parlamentarni subjekti.

– Aktuelni politički odnosi, stanje u društvu, kao i ukupan socioekonomski i zdravstveni ambijent ukazuju na to da se nalazimo u zoni potencijalnog usložnjavanja prilika koje mogu voditi široj političkoj, pa i društvenoj nestabilnosti – kazao je Konjević.

U SDP-u, kako je rekao, smatraju da je počinjanje sveobuhvatnog političkog dijaloga najbolji i optimalan način da se krene u demokratsko razrješavanje izazova pred kojima je Crna Gora. r. p.

Neprimjerena reakcija obezbjeđenja premijera prema kandidatu sa liste „Evropski tim za Nikšić“

Šundić spriječen da uđe u kancelarije PODGORICA – Obezbjeđenje premijera Zdravka Krivokapića juče je u Nikšiću neprimjereno reagovalo prema umjetniku, kandidatu sa liste ,,Evropski tim za Nikšić“ Petru Šundiću - saopšteno je iz te koalicije.

Navedeno je da je Šundića obezbjeđenje Krivokapića spriječilo da se popne na nikšićki Bedem i uđe u njegove službene prostorije koje, kako su rekli, godinama koristi.

- Kršenjem slobode, kabadahijskim odnosom u svojstvu iskazivanja moći i prisilom, premijer Krivokapić je zaposjeo prostor oko Bedema kao da je u pitanju njegov lični posjed. A istinskom umjetniku, simbolu Bedem festa, čovjeku koji je u potpunosti oživio ovaj lokalitet i zahvaljujući kojem je ovom mjestu vraćen stari sjaj danas je zabranjeno da radi na svom radnom mjestu zato što je premijer Krivokapić snimao promotivne spotove - navodi se u saopštenju. ,,Evropski tim za Nikšić“ najsnažnije osuđuje napad koji se dogodio.

- Kabadahijama sa vlasti poručujemo da će evropski Nikšić dati snažan odgovor na ovaj i slične sramne postupke koji se ovih dana demonstriraju u našem gradu – saopšteno je. r. p.

Crna Gora pregovara sa EU bez 11 pregovarača

PODGORICA – Mjesta pregovarača ili šefova radnih grupa upražnjena su za veliki broj pregovaračkih poglavlja, što predstavlja izazov za dalju dinamiku rada radnih grupa i ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog procesa imajući u vidu da se radi o pozicijama važnim za usmjeravanje, nadgledanje i sprovođenje aktivnosti iz evropske agende. To je navedeno u Informaciji o potrebi unapređenja pregovaračke strukture u procesu evropske integracije Crne Gore.

Od 16 pregovarača za poglavlja pravne tekovine, njih 11 je razriješeno sa funkcije, imenovano na novu dužnost ili nijesu više u okviru sistema državne administracije.

Kad su u pitanju šefovi radnih grupa, od njih 33, 11 više nije na funkcijama u okviru institucija u ime kojih su imenovani.

Uprkos najavama iz Vlade da će uskoro doći do imenovanja nove strukture pregovarača i šefova radnih grupa za pregovaračka poglavlja, to se još nije desilo. Iz Kancelarije za evropske integracije tvrde da se radi o postupnom procesu, u kojem kvalitet ima prednost u odnosu na brzinu, navodeći da trenutno stanje ne može narušiti pregovaračku dinamiku.

Odliv kadra

Bivša pregovaračica za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković-Drašković, sa druge strane, tvrdi da Vlada nije učinila ništa da zaustavi odliv kadra iz pregovaračke strukture, pa navodi da je povjerenje Brisela u Vladu i njen evropski put, zbog trenutnog stanja u pregovorima, dodatno poljuljano.

- Još početkom godine najavili smo unapređenja cjelokupne pregovaračke strukture, prije svega zbog dinamiziranja cjelokupnog pregovaračkog procesa – kazali su Pobjedi iz KEI. U pitanju je, kako navode, postupan proces nadogradnje postojeće strukture za pregovore sa EU na nivou šefova radnih grupa i pregovarača, kao i strukture za praćenje realizacije sprovođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, vodeći računa o dva aspekta.

- Prvo, da je struktura i broj ministarstava sada značajno izmijenjen, pa moramo voditi računa o tome da sve sektorske politike EU u sva 33 poglavlja pravne tekovine EU

Sigurna sam da su naši evropski partneri veoma zabrinuti što nova pregovaračka struktura nije uspostavljena, a dodatno i zbog posljednjih dešavanja oko predlaganja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju. Mislim da je njihovo povjerenje u Vladu i njen evropski put dodatno poljuljano – zaključila je Marijana Laković-Drašković m.babović

4

Mislim da je njihovo povjerenje u aktuelnu Vladu i njen evropski put dodatno poljuljano – zaključila je LakovićDrašković.

Iz KEI navode da će se postupak imenovanja ključnih funkcija u pregovaračkom procesu odvijati uporedo sa imenovanjem visokorukovodnog kadra po ministarstvima, kako bi, tvrde, obezbijedili da državni službenici najvišeg ranga, koji su odgovorni za određene javne politike, budu ujedno i nosioci posla u okviru radnih grupa za vođenje pregovora.

Marijana Laković-Drašković

budu adekvatno pokrivene.

Drugi aspekat je nova Metodologija za pregovore sa EU koja u tehničkom smislu ne donosi tematske izmjene u pregovaračkom okviru sa Crnom Gorom, ali svakako treba imati na umu da podjela na grupe poglavlja, tzv. klastere, upućuje na veću mogućnost međusektorskog pristupa i veću interakciju između srodnih grupa poglavlja – navode iz KEI.

EkspErtiza

Prema njihovim riječima, u pitanju je postupan proces gdje, kako kažu, kvalitet i ekspertiza svakako imaju primat u odnosu na brzinu.

- U saradnji s ministarstvima radimo fazno i ukazujemo na potrebu da se prevashodno imenuju pregovarači i šefovi radnih grupa za ona pregovaračka poglavlja u kojima su ove pozicije upražnjene. Pojašnjenja radi, ne vrše se sistematske izmjene, nego popunjavanje ključnih nedostajućih pozicija u pregovaračkoj strukturi u cilju pravovremenog sprovođenja obaveza iz evropske agende – objasnili su u KEI. P re m a m i š l j e n j u L a ko vić-Drašković, ponašanje Vlade ukazuje na to da izvršnoj vlasti proces EU integracija uopšte nije prioritet.

- Ne znam da li se uopšte nalazi na agendi rada ove godine, jer Vlada još nije donijela program rada za 2021, na šta se za mjesec februar obavezao pre-

mijer Zdravko Krivokapić prilikom izlaganja ekspozea – kazala je Laković-Drašković za Pobjedu.

Ona ocjenjuje i da je u trenutnoj situaciji teško očekivati bilo kakve rezultate u pregovorima.

- Kako je proces EU integracija živ proces, već je dosta vremena izgubljeno da možemo da govorimo o bilo kakvim rezultatima koje aktuelna administracija može da ostvari do kraja godine u svakom od pregovaračkih poglavlja, jer se već približavamo kraju prvog kvartala – ocijenila je naša sagovornica.

Začuđujuće je, kaže, i da ništa nije učinjeno da se zaustavi odliv kadra iz pregovaračke strukture koji je vodio proces do tada, već je, navodi Laković- Drašković, Vlada razmatrala Informaciju o stanju u pregovaračkoj strukturi u momentu kada je ostala gotovo bez ijednog pregovarača.

Laković-Drašković ocjenjuje i da se Evropska komisija nikada nije češće oglašavala po raznim pitanjima koja se tiču vladavine prava, odnosno poglavlja 23 i 24, što, kako dodaje, nije dobar znak.

- Sigurna sam da su naši evropski partneri veoma zabrinuti što nova pregovaračka struktura nije uspostavljena, a dodatno i zbog posljednjih dešavanja oko predlaganja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju.

NEma diNamikE

Na pitanje koliko trenutno stanje bez pomenutih kadrova utiče na pregovaračku dinamiku, u KEI tvrde da je pregovaračka dinamika sačuvana, ali, kako kažu, novim imenovanjima žele da daju i novi zamah cjelokupnom procesu pregovora, naročito u kontekstu bolje primjene Nove metodologije i prilike da Crna Gora u svim sektorskim politikama pokaže da primjenjuje pravnu tekovinu EU. -Važno je imati u vidu da 33 radne grupe u svom sastavu okupljaju preko 600 članova iz redova državne uprave i oko 300 predstavnika civilnog sektora koji zajednički osiguravaju pravovremeno sprovođenje obaveza, pa, iako trenutno u pregovaračkoj strukturi nedostaje trećina šefova radnih grupa, obaveze se redovno završavaju – kažu u KEI. Napominju da su, ipak, čelni ljudi u pregovaračkoj strukturi neophodni sa aspekta sistema odgovornosti za ostvarene rezultate u reformskim procesima, kao i za jedan sveobuhvatan pristup prilikom planiranja dinamike pregovaračkog procesa.

– Prema tome, pregovaračka dinamika trenutno nije narušena, ali je za dodatno intenziviranje reformi potrebno uključiti one najodgovornije i najpozvanije u sistemu državne uprave, što će uskoro i uslijediti – zaključuJovana ĐUriŠiĆ ju u KEI.

Poruka lidera DF-a parlamentarnoj većini

Mandić: Zakone o tužilaštvu vratite u proceduru do marta PODGORICA – Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić pozvao je kolege iz parlamentarne većine i sve koji su podržali odlaganje zakona o tužilaštvu da hitno obnove potpise kako bi se ti zakoni do marta vratili u skupštinsku proceduru.

– Javno pozivamo kolege iz parlamentarne većine i sve koji su podržali odgađanje zakona

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević poručio

o tužilačkoj organizaciji i Tužilačkom savjetu da odmah ovo pitanje riješimo na zadovoljenje svih građana. To znači da ćemo dobiti novu tužilačku organizaciju. Ne sumnjamo da u Crnoj Gori ima dovoljno časnih i poštenih ljudi koji bi se borili sa organizovanim kriminalom – kazao je Mandić na pres konferenciji. r. p.

Vrijeme da Kordić podnese ostavku PODGORICA – Vrijeme je da glavna pregovaračica Zorka Kordić podnese ostavku na tu funkciju, po-

ručio je jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević.

- Gospođa koja je pisala iz-

borne programe DPS-a sad traži široku debatu o tužilačkim zakonima kao da živimo na Islandu. Ali nije tražila debatu kad je direktno iz DPS-a postala glavni pregovarač Vlade sa EU. Vrijeme je da sama podnese ostavku napisao je Knežević na svom Tviter nalogu. r. p.

Ekonomija

Poneđeljak, 22. februar 2021.

5

Ugostitelji u osam gradova otvoreni samo za dostavu i preuzimanje hrane i pića i.božović

Četvrti lokdaun za godinu

Ugostitelji tvrde da je sav teret krize pao na njih

To što se mladi, otkad ne rade kafići, okupljaju u parkovima i na trgovima, kako navodi Milan Jovović, ne može se izjednačiti sa posjećivanjem ugostiteljskih objekata, ukazujući na razliku između boravka na otvorenom i u zatvorenom prostoru PODGORICA – Posljednjim mjerama Ministarstva zdravlja zbog porasta broja oboljelih od kovida, deblji kraj ponovo su izvukli ugostitelji, čiji su objekti prvobitno u Tivtu i Budvi, a onda i u Podgorici, Nikšiću, Ulcinju, Cetinju, Kotoru i Herceg Novom ponovo zatvoreni.

Sve vrijeme, od početka pandemije, ugostitelji su se žalili da na njih pada najveći teret borbe protiv korona virusa, imali su brojne razgovore sa nadležnima, ali uglavnom bez većeg uspjeha. Danas, iz podgoričkog Udruženja ugostitelja koji su bili najaktivniji u pokušaju da se zajednički nađe način da se mjere poštuju i da im se dopusti rad, ne žele više ništa da komentarišu povodom posljednjih mjera.

Mnogi ugostitelji ukazuju da veliki broj njih neće ,,preživjeti“ još jedno zatvaranje, ali ima i onih koji imaju razumijevanja za takve mjere, jer je očuvanje života trenutno najvažnije.

Iz konobe Lanterna su, kako navode, iznenađeni posljednjom odlukom, jer je ponovo sve palo na njihov dio terena.

- Kad kažemo ,,naš“, mislimo na one ugostitelje koji su doslPODGORICA - Morski talasi su ogroman, a nedovoljno iskorišćen energetski potencijal čiji je godišnji resurs na svjetskom nivou oko 80 hiljada teravat sati (TWh) – saopštila je na sjednici Odbora Udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore Isidora Šašić iz slovenačke kompanije Sigma energy.

Ona je navela da bi se korišćenjem samo 2,5 odsto tog resursa, zadovoljilo deset odsto godišnje potrošnje električne energije. Govoreći o kompaniji iz koje dolazi Šašić je navela da je njihova misija da komercijalizuju tehnologiju za pretvaranje energije talasa u električnu energiju koja je patentirana u preko 40 zemalja. Prototip njihovog uređaja postavljen je 2017. godine u Jadransko more i godinu je snabdijevao energetsku mrežu Crne Gore čistom energijom.

- Prototip je potpuno bezbjedan po životnu okolinu.

Evropski centar za energiju mora posjetio je testnu lokaciju u Crnoj Gori i verifikovao

Milan Jovović

jedno sprovodili preporučene mjere od strane IJZ, distancu između stolova i gostiju za istim stolom, maske, higijenski pribor, bez švedskog stola, živih svirki i žurki. Pa sada djelujemo kao porodica gdje imate jedno razmaženo dijete, zbog kojeg i ostali dobijaju kaznu kad nešto skrivi, a pod parolom ,,da ih ne razdvajam, neću da pitam ko je kriv, svima isto“. Za nas to nije ispravan pristup – navode iz Lanterne.

Objašnjavaju da već duži period trpe teške ekonomske posljedice, priznaju da im zbog kratke najave zabrane rada propadaju namirnice, a radnici očekuju plate, dobav-

ljači plaćanje faktura, a država dažbina.

- I kada radimo, gostima je uskraćen naviknuti ugođaj, kapaciteti su prepolovljeni, a mogućnosti desetkovane.

Ovo je jedna tipična balkanska drama na prvi pogled, a svi su u pravu. Sve postaje mnogo lakše kad pronađeš krivca. Imaš krivca, imaš i slučaj. Međutim, ovo je lov u mutnom. Ne snalaze se ni u svijetu baš najbolje, pa ni kod nas, traži se neko, nazovi ,,rješenje“, a čeka se u stvari odlikaš od koga će svi da prepišu težak zadatak - smatraju naši sagovornici iz Lanterne.

Danas za sjutra

Vlasnik podgoričkih restorana Per Sempre i Meat Mladen Dabanović takođe je stava da je problem što se odluke donose naprasno, pa danas za sutra saznaju da im restorane zatvaraju.

- Da smo imali najavu barem nekoliko dana ranije, mogli smo riješiti problem sa zalihama robe, posebno u kuhinji, ovako trpimo veliku štetu zbog toga. Taman su stvari malo krenule na bolje i nadali smo se da će nam radno vrijeme pomjeriti do 22 časa, jer bismo mogli imati barem jedan krug večere, s čim bismo

već mogli pokriti mjesečne obaveze i biti barem malo rasterećeniji –navodi Dabanović.

Plaši se da i nakon isteka zabrane rada, ovome neće biti kraj, a problem pak vidi na drugim mjestima.

- Ne vidim problem u ugostiteljskim objektima, jer rade tržni centri i butici, a ljudi se svakako okupljaju po parkovima i trgovima ne pridržavajući se mjera. Zato ne znam koliko sve ovo ima smisla, jer me strah kad se utvrdi da od ovog neće biti posebne koristi, da nam slijedi totalni lokdaun kao prošle godine, gdje će ugostitelji ponovo biti pogođeni - smatra Dabanović.

Ipak, ukazuje da nije protiv mjera, ali smatra da bi trebalo da se odnose na sve, a ne da se sav teret svaljuje samo na ugostitelje.

razumijevanje

Da su mjere opravdane, smatra vlasnik restorana Chi le ma Milan Jovović navodeći da su u ovom trenutku ljudski životi ono što je ključno.

- Apsolutno smatram da sve mjere imaju smisla. Da li imaju veći ili manji efekat na broj zaraženih, u to ne bih ulazio, jer nisam epidemiolog. Svjestan sam situacije i nisam siguran da bi moja majka, koja ima

skoro 80 godina, preživjela ukoliko se razboli od kovida.

Svjestan sam i da mladi ljudi koji posjećuju restorane i kafiće imaju mnogo manji rizik od eventualnih posljedica i da su oni ti koji najmanje brinu o tome. Zato shvatam zbog čega su mjere usmjerene na taj dio populacije – navodi Jovović.

To što se mladi, otkad ne rade kafići, okupljaju u parkovima i na trgovima, kako navodi, ne može se izjednačiti sa posjećivanjem ugostiteljskih objekata, ukazujući na razliku između boravka na otvorenom i u zatvorenom prostoru.

- Odrastao sam na Balkanu i naviknut sam na sve moguće neorganizovanosti koje mogu da nas zadese i koje su nas već zadesile, tako da ne bih pridavao posebnu pažnju tome što se mjere za ugostitelje donose u kratkom roku - komentariše Jovović u vezi eventualne štete koju restorani pretrpe zbog hrane sa ograničenim trajanjem.

Kaže da se u njegovoj firmi trude da predvide takve situacije i budu spremni da reaguju. Tako su se, kako navodi, vodeći se brojnim istraživanjima, okrenuli razvijanju dostave hrane i to električnim biciklima trudeći se da iz ove situacije globalne pande-



Da smo imali najavu barem nekoliko dana ranije, mogli smo riješiti problem sa zalihama robe, posebno u kuhinji, ovako trpimo veliku štetu zbog toga.

Taman su stvari malo krenule na bolje i nadali smo se da će nam radno vrijeme pomjeriti do 22 časa, jer bismo mogli imati barem jedan krug večere, s čim bismo već mogli pokriti mjesečne obaveze i biti barem malo rasterećeniji –navodi Dabanović

mije izvuku maksimum.

- Bavimo se proizvodnjom i prodajom hrane, a sva istraživanja pokazuju da je trenutno jedini rast u restoraterstvu vezan za preuzimanje i dostavu hrane. Na tome je sada naš fokus, trudimo se da dostavom električnim biciklima utičemo na smanjenje emisije ugljen-dioksida, a prvi u Podgorici smo razvili svoju aplikaciju za poručivanje i plaćanje – navodi Jovović. m.Lk.

Sjednica Odbora Udruženja energetike i rudarstva Privredne komore

Morski talasi energetski potencijal efikasnost Sigma uređaja od preko 20 odsto, a Evropska komisija je 2019. godine dodijelila sertifikat Seal Of Excellence našoj kompaniji – naglasila je Šašić.

Ovoj kompaniji su slovenačka vlada i EU odobrili 1,7 miliona eura za finansiranje projekta koji obuhvata postavljanje i testiranje Sigma WEC uređaja od 30 kilovata u blizini Luke Bar, što bi, kako najavljuje, trebalo da bude ove godine. Šašić navodi da bi do 2023. godine u okean trebalo da postave komercijalni uređaj snage tri megavata.

- U stalnoj smo potrazi za strateškim partnerima kako bismo komercijalizovali našu tehnologiju – kazala je Šašić, ističući veoma kvalitetnu saradnju sa Zavodom za meteorologiju i sezmologiju, Institutom za biologiju mora i Lukom Bar. Sjednici Odbora je pored

Sa sjednice Privredne komore Crne Gore

predsjednika Luke Jovanovića i sekretara Ranka Vukmirovića, prisustvovao je i državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Martin Ćalasan, koji je, kako se navodi u saopštenju Privredne komore, prepoznao značaj korišćenja energije morskih talasa. U radu Od-

bora učestvovali su i direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković i direktor sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore dr Mladen Perazić, koji je prezentovao 25,5 miliona eura vrijedan projekat Regionalnog Challenge Fonda (RCF) namijenjen razvoju stručnog obrazovanja.

RCF će, kako navode, tokom naredne četiri godine podržavati projekte konzorcijuma obrazovanih institucija i kompanija, koji će moći aplicirati za bespovratna sredstva od 150 do 600 hiljada eura. Perazić ukazuje na važnost dobre pripreme kako bi Crna Gora mogla da povuče što više sredstava za ovaj projekat.

Kada je riječ o dualnom obrazovanju, Duško Rajković je naveo da je u školskoj 2020/2021. godini 784 đaka pohađalo nastavu u okviru ovog sistema. Ukazao je da je neophodno raditi na njegovoj promociji kroz aktivno učešće svih subjekata društva koji su dio obrazovnog sistema, uključujući podjelu odgovornosti u finansiranju.

Rajković je izrazio zabrinutost što se, zbog pada nataliteta, sve manje učenika upisuje u srednje škole i istakao da

se sve više njih odlučuje za stručno obrazovanje u odnosu na gimnazije. Apelovao je na poslodavce da pažljivo razmotre kandidate za školovanje u njihovim kompanijama, kako bi se na taj način omogućilo da dobiju adekvatan kadar za svoje poslovanje.

- Moramo se fokusirati na proizvodne sektore, posebno energetiku gdje nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišćeni potencijali za razvoj dualnog obrazovanja – ocijenio je Rajković.

Apostrofiran je problem što pojedini poslodavci na trećoj godini, kada prestane državno finansiranje, otkazuju ugovore učenicima koji se obrazuju po dualnom sistemu.

- Poslodavci koji razmišljaju o budućnosti treba da ulažu u kadrove, te da ne odustaju od učestvovanja u dualnom obrazovanju – naglasio je predsjednik Odbora Jovanović. r.P.

Društvo

Poneđeljak, 22. februar 2021.

SAOPŠTENJE MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA: Podrška EU Zapadnom Balkanu u borbi protiv korone

Brza vakcinacija presudna u borbi protiv korone PODGORICA - Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost i potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borelj i evropski komesar za proširenje i dobrosusjedsku politiku Oliver Varhelji uputili su, takođe i u ime predsjednice EK Ursule fon der Lajen, pismo ministru vanjskih poslova Đorđu Raduloviću, u kojem su naglasili odlučnost EU da, u borbi protiv pandemije, posebnu pažnju posveti Zapadnom Balkanu – saopšteno je iz ovog ministarstva.

Riječ je o, kako navode iz MVP, odgovoru na obraćanje Radulovića najvišim zvaničnicima EU u kom je istakao značaj zajedničkog rada u suočavanju sa pandemijom. Tada je naveo da EU ima posebnu odgovornost da pomogne zemljama Zapadnog Balkana te da bi uspostavljanjem mehanizma EU osiguralo zajednički pristup jednom dijelu od 2,3 milijarde doza vakcina koje je EU obezbijedila u okviru Tima Evropa, što bi prvenstveno moglo koristiti zdravstvenim radnicima.

- Zvaničnici EU su naglasili da su u ovoj nezapamćenoj krizi saradnja i solidarnost važniji nego ikada, podsjećajući da je EU već obezbijedila značajnu podršku kako bi pomogla regionu da se izbori s pandemijom. Kada je riječ o Crnoj Gori, EU je već obezbijedila 3 miliona eura vrijednu medicinsku opremu, 9,5 miliona eura za investicije u zdravstvo, 40,5 miliona eura za zadovoljavanje kratkoročnih i srednjoročnih socio-ekonomskih potreba i 60 miliona eura kredita iz programa makroekonomske finansijske pomoći. Osim toga, ekonomski i investicioni plan koji je pokrenut za Zapadni Balkan podrazumijeva značajan investicioni paket u vrijednosti do devet milijardi eura, koji ima za cilj da pokrene investicije vrijedne do 20 milijardi eura za podršku modernoj i zelenoj ekonomiji i društvenom oporavku po mjeri građana – navode iz MVP dodajući navode evropskih zvaničnika da će brza vakcinacija na Zapadnom Balkanu biti presudna u okončanju pandemije i pokretanju socio-ekonomskog R.P. oporavka.

Crnogorska zastava na zgradi Opštine Nikšić PODGORICA - Velika crnogorska zastava postavljena je na zgradu nikšićke opštine.

Kako se vidi na fotografijama, zastava pokriva gotovo kompletnu lijevu stranu zgrade, od vrha do dna.

- Čija god da je ideja bila, svaka mu čast, neka se zna da je Nikšić Crna Gora - napisao nam je čitalac uz fotografije. R. P.

Podaci o broju zaraženih kovidom-19 PODGORICA – Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, do juče do 15 časova preminulo je jedanaest pacijenata čija se smrt dovodi u vezu sa kovidom-19, od kojih je najmlađi imao 48, a najstariji 85 godina. Preminula su tri pacijenta iz Bara, po dva iz Podgorice, Cetinja i Herceg Novog i po jedan iz Budve i Ulcinja.

Od ukupno 1.698 uzoraka koje su do jučerašnjeg popodnevnog presjeka analizirale laboratorije u Crnoj Gori, ukupno je registrovano 402 nova slučaja – saopšteno je iz IZJ. Podgorica i dalje prednjači po broju novozaraženih pa ih je juče registrovano 118, slijedi

Preminulo 11 osoba, 402 nova slučaja Nikšić sa 53, Herceg Novi sa 37, Budva i Bar sa po 31 zaraženim, dok je u Tivtu registrovano 23. U Bijelom Polju je 20 novozaraženih, Cetinju 19, Kotoru 18, Pljevljima 16, Ulcinju 11, Andrijevici sedam, Plužinama šest, Beranama četiri, Rožajama tri, dok je po jedan novopozitivni registrovan u Danilovgradu, Mojkovcu, Tuzima, Kolašinu i Šavniku.

Prijavljen je oporavak kod 620

pacijenata, tako da trenutni broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 8.295. Od početka pandemije u Crnoj Gori ukupno je registrovano 71.995 slučajeva infekcije, dok je 950 osoba preminulo.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je

71.995. Trenutno je najviše zaraženih u Podgorici 3.032, u Nikšiću 962, Budvi 862, Herceg Novom 514, Bijelom Polju 497 i Baru 307. Preostali gradovi imaju ispod 300 aktivnih slučajeva, a najmanje ih je u Šavniku, njih sedmoro.

Prema podacima iz Kliničkog centra Crne Gore, od 108 pacijenata koji su na liječenju u ovoj ustanovi, njih 44 je životR. P. no ugroženo.

KORONA VIRUS: Danas počinje imunizacija zdravstvenih radnika u svim

Prioritet medicina zaraženima u Klin Prema nezvaničnim informacijama, Institut za javno zdravlje vakcine je ravnomjerno raspodijelio u svim opštinama.

Za podgorički Dom zdravlja obezbijeđeno 150 doza PODGORICA - Vakcinacija zdravstvenih radnika u svim opštinama, kako Pobjeda nezvanično saznaje, počeće danas. Prvi će, prema našim informacijama, vakcinu primiti zaposleni u Kliničkom centru, a prioritet će imati zdravstveni radnici koji od početka rade sa oboljelima od korone, a nijesu dobili taj virus.

Direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Danilo Jokić potvrdio je za naš list da će vakcinacija u ustanovi na čijem je čelu početi danas tačno u podne.

SVE SPREMNO

– Vakcinacija će početi u Domu zdravlja na Pobrežju.

Opredijeljeno je 150 doza vakcina i one su smještene u frižiderima na postavljenim punktovima. Sve je sprem-

no. Ekipe su pripremljene i napravljena je lista – rekao je dr Jokić.

On je podsjetio da je za glavni grad postavljeno šest punktova, po jedan u opštinama Tuzi i Golubovci. Što se tiče Podgorice, punktovi će biti postavljeni u domovima zdravlja Stara varoš, Vojno-medicinski centar, kao i Gornja Gorica i Pobrežje.

Pregovara se i sa upravom glavnog grada oko ustupanja prostora Sportskog centra ,,Morača“.

U našoj zemlji vakcinacija protiv korona virusa koja je na dobrovoljnom nivou zvanično je počela u subotu, a prva osoba koja je primila vakcinu ruskog proizvođača ,,Sputnjik V“ je 66-godišnji korisnik Doma starih u Risnu. Vakcinu su nakon njega primili i ljekari Doma za stare – Niko-

Ekipe spremne, liste pripremljene

la Popović i Damir Adrović.

Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Dragan Laušević tada je rekao da je sljedeća institucija u kojoj D.MIJATOVIĆ

6

će biti vakcinacija Dom starih u Pljevljima, te da će kad istekne 14 dana od posljednjeg slučaja, preći u Dom starih u Bijelom Polju.

– Prije toga će biti još neki centri u kojima su smještena starija lica u Petrovcu, Danilovgradu - naveo je ranije Laušević.

Vakcinacija će početi u Domu zdravlja na Pobrežju.

Opredijeljeno je 150 doza vakcina i one su smještene u frižiderima na postavljenim punktovima. Sve je spremno.

Ekipe su pripremljene i napravljena je lista – rekao je dr Jokić

Društvo S.VASILJEVIĆ

Poneđeljak, 22. februar 2021.

m opštinama

ari koji rade sa ničkom centru Ne mogu svi primiti vakcinu Dr Jokić je ranije za Pobjedu objasnio da vakcinu protiv korona virusa ne mogu primiti svi zdravstveni radnici niti građani.

– Neće svi zdravstveni rad-

U našoj zemlji vakcinacija protiv korona virusa koja je na dobrovoljnom nivou zvanično je počela u subotu, a prva osoba koja je primila vakcinu ruskog proizvođača ,,Sputnjik V“ je 66-godišnji korisnik Doma starih u Risnu

RASPODJELA

Sead Čirgić podnosi ostavku

nike, ali je Institut za javno zdravlje tu količunu podijelio ravnomjerno prema zdravstvenim ustanovama u svim crnogorskim opštinama.

Međutim, kako je ranije saopštila ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović do kraja ovog mjeseca trebalo bi da stigne donacija 30.000 kineskih vakcina Sinofarm.

Do kraja februara očekuje se još 5.000 ,,Sputnjik“ vakcina, a do kraja marta još 50.000 doza te vakcine.

Prema Nacionalnoj strategiji za uvođenje i distribuciju i primjenu kovid-19 vakcina, zdravstvenih radnika na poslovima najvećeg rizika je u našoj zemlji 1.830, u staračkim domovima ih je

PODGORICA – Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić danas će podnijeti ostavku na tu funkciju – saznaje Pobjeda. Čirgić je na čelu Fonda četiri i po godine, a mandat bi mu istekao u aprilu. Imenovan je u aprilu 2016. godine, ali je funkciju preuzeo tek u novembru, jer je u maju te godine izglasana takozvana Vlada izbornog povjerenja, tako da je pozicija direktora Fonda pripala opoziciji. Tada je na čelu Fonda bio Adis Balota.

UPRAVNI ODBOR

nici biti u koloni. Većina njih je preležala koronu, ima ih koji su sada zaraženi, a da bi se dobila vakcina mora da prođe najmanje tri mjeseca.

Tako da mnogi koji su sada zaraženi vakcinu će moći da prime tek u junu. To se odnosi i na stare. Čak ukoliko imaju neki komorbiditet treba sačekati i četiri do šest mjeseci – pojasnio je ranije za naš list dr Jokić.

dr Danilo Jokić

Taj broj, kako nezvanično saznajemo, neće biti dovoljan da pokrije sve zdravstvene rad-

Čelnik Fonda za zdravstveno osiguranje, saznaje Pobjeda, povlači se sa funkcije

Čirgić je na čelu Fonda četiri i po godine, a mandat bi mu istekao u aprilu. Imenovan je u aprilu 2016. godine, ali je funkciju preuzeo tek u novembru, jer je u maju te godine izglasana takozvana Vlada izbornog povjerenja, tako da je pozicija direktora Fonda pripala opoziciji

U Crnoj Gori ima 8.295 slučajeva

On je rekao da vakcinacija u Crnoj Gori teče u skladu sa planom, programom i Strategijom imunizacije, gdje su u prvom krugu predviđene najranjivije grupe - osobe koje su smještene u domovima za stare, štićenici i njihovo osoblje.

Srbija je prošle sedmice našoj zemlji donirala prvi kontingent od 2.000 doza ruskih vakcina ,,Sputnjik V“. Biće poslato još toliko kako bi se revakcinisale te osobe. Revakcinacija se obavlja nakon tri sedmice.

7

7 3 0, u Jav n o j u st a n ov i Komanski most 115, dok ih je u Resursnom centru ,,1. jun“ smješteno 221.

Tu s p a d a j u z a p o s l e n i i zdravstveni radnici koji rade u tim ustanovama. U staračkim domovima ima ih 380, u ustanovi Komanski most 93, a Resursnom centru 145.

Nakon prioritetnih grupa, podsjetimo, na redu za vakcinaciju su osobe koje imaju dijagnostikovanu neku od hroničnih bolesti ili stanja za koja je pouzdano utvrđeno da predstavljaju faktor rizika za razvoj komplikacija ili težih formi infekcije kovid-19.

Vakcinisaće se i zaposleni u službama od posebnog značaja za funkcionisanje države, kao i druge kategorije lica koja su u povećanom riziku od infekcije zbog socioekonomskih faktora.

Kako bi se olakšao postupak vakcinacije građana, formiran je i jedinstveni broj 1717 koji će služiti samo u te svrhe.

Sl. R.

Na sjednici u četvrtak Vlada je razriješila Upravni odbor Fonda i imenovala novi.

Prethodni Upravni odbor imenovan je u avgustu prošle godine. Prema informacijama Pobjede, u rješenju o razrješenju članova ovog tijela nije dato obrazloženje.

Novi Upravni odbor ima pet članova i predsjednika, umjesto zakonom definisanih šest članova i predsjednika. Nije imenovan član iz reda zaposlenih u Fondu.

Pobjeda je juče objavila da je Čirgić u petak odbio nalog ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović da njenim „ekspertima“ dostavi na uvid dokumentaciju koju zahtijevaju „u cilju zakonite primopredaje resora“.

Borovinić-Bojović je 17. februara mejlom dostavila Fondu dopis naslovljen „Stavljanje na raspolaganje kompletne dokumentacije ovlašćenim licima koji su predstavnici Ministarstva zdravlja“.

Ministarka je u tom dopisu upozorila „da ometanje rada

iz nadležnosti resornog ministarstva podliježe procesuiranju“. Čirgić joj je, pored ostalog, odgovorio da Fond za zdravstveno osiguranje nije dio resora Ministarstva zdravlja, ukazujući da na dopisu koji su dobili nema djelovodnog broja, ministarkinog potpisa i pečata Ministarstva, te da se Borovinić-Bojović pozvala i na nevažeći zakon.

Objasnio je i da Fond nije organ državne uprave, jer ne obavlja poslove državne uprave, te da za svoj rad odgovara Vladi u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i u skladu sa Za kon om o obavezn om zdravstvenom osiguranju.

DOPIS

Prema odredbama oba zakona, kako je naveo, „Ministarstvo vrši nadzor nad zakonitošću i cjelishodnošću rada Fonda“.

Ocijenio je i da se u skladu sa zakonskim odredbama „najavljena kontrola na navedeni način – obezbjeđivanjem posebne prostorije u Fondu i u trajanju od 120 dana, uz asistenciju zaposlenih Fonda, ne može podvesti pod pravom nadzora u smislu zakona“.

- U ugovoru o pružanju ekspertsko-konsultantskih usluga, stoji da je predmet ugovora pružanje ekspertsko-konsultantskih usluga na polju interne revizije, što prevazilazi propisani nadzor u smislu člana 71 Zakona o državnoj upravi – naveo je Čirgić, upućujući ministarku i njene eksperte „na važeći Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u

Pobjeda je juče objavila da je Čirgić u petak odbio nalog ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović da njenim „ekspertima“ dostavi na uvid dokumentaciju koju zahtijevaju u cilju zakonite primopredaje resora javnom sektoru („Sl. list CG“ broj 75/18) koji uređuje pitanja unutrašnje revizije u javnom sektoru“.

- Na osnovu ovog zakona Vlada Crne Gore je donijela Uredbu o uspostavljanju unutrašnje revizije u javnom sektoru („Sl. list CG“ br.

79/19) kojom se utvrđuju način i kriterijumi za uspostavljanje unutrašnje revizije u javnom sektoru. Članom 3 Uredbe je definisano da je jedinica za unutrašnju reviziju Ministarstva zdravlja ovlašćena da obavlja unutrašnju reviziju nad javnim ustanovama iz oblasti zdravstva, ali ne i nad Fondom – podsjetio je Čirgić.

Upozorio je ministarku i na stav Državne revizorske institucije „da vršenje revizije u javnom sektoru može da obavlja državni revizor, zaposlen u DRI, a da poslove unutrašnje revizije mogu vršiti samo unutrašnji revizori shodno Zakonu o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru“.

K. KRSMANOVIĆ

Reagovanje članice GO DPS-a na učešće dr Borovinić-Bojović na TVCG

Kljajić: Ministarka iznijela netačne podatke dr Lidija Kljajić

PODGORICA – Članica Glavnog odbora DPS-a dr Lidija Kljajić optužila je ministarku zdravlja dr Jelenu Borovinić-Bojović da je u emisiji „Argumenti“ na RTCG iznosila netačne podatke.

Tako je tvrdila da svuda u svijetu raste broj zaraženih, što, kako navodi dr Kljajić, nije tačno, ukazujući da je npr. 8.

januara registrovano 845.696 novozaraženih, a 14. februara 304.490. Nije tačno ni da je u Izraelu došlo do rasta broja novih slučajeva uprkos vakcinaciji, tvrdi dr Kljajić, navodeći da je 20. januara u Izraelu registrovano 10.213 novih slučajeva, a 14. februara 2.534.

Ona ukazuje da je nesporno da je Crna Gora bila posljed-

nja zemlja u Evropi u kojoj je registrovan prvi slučaj infekcije kovid-19 kao i prva korona fri zemlja u Evropi 42 dana.

Navodi da je ministarka taj period nazvala nestvarnim i umišljenim, dodajući da je u to vrijeme bilo još država na svijetu koje su bile korona fri.

- Bio je to uspjeh svih koji su radili u sistemu, kao i građana. Dijelom je to bio uspjeh i doktorke, pulmološkinje, Jelene Borovinić-Bojović. Zašto ministarka Jelena Borovinić-Bojović želi da gumicom izbriše taj uspjeh zna samo ona, a onda apsurdno istakne sebe napominjući da je od prvog dana ljekar u ,,crvenoj kovid zoni“ ponavljajući do posljednjih dana, očigledno svjesna da se tada bolje snalazila u svom poslu – navodi dr Kljajić.

R. P.

8

Hronika/Društvo

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Izbor direktora UP trese Vladu, EU neće partijsku policiju

Može li Krivokapić pomjeriti Brđanina?

PODGORICA - Nakon turbulentne, višesatne rasprave, u petak veče, na sjednici Vlade Crne Gore, koja nije rezultirala saglasjem o prijedlogu ministra Sekulovića da direktor UP bude Zoran Brđanin, sve su jasnije linije interesa po kojima se cijepa i Krivokapićev kabinet i parlamentarna većina.

Stvari su, po pisanju provladinih medija, otišle toliko daleko da se pominje ostavka resornog ministra, pa čak i kriza Vlade, prenosi Antena M.

Ministar Sekulović nije spreman da odustane od Brđanina kao kandidata za koga tvrdi da je pokazao najbolje rezultate u proceduri provje-

Zgrada Uprave policije

re sposobnosti. Snažnu podršku ima od potpredsjednika Vlade i koordinatora

bezbjednosnih službi Dritana Abazovića. Čelnik Ure, prema saznanjima Antene

M, već je obećao niz namještenja ,,po dubini“ i eventualni neizbor Brđanina za direk-

Potvrđena optužnica protiv Nikšićanina

Uskoro pred sudom zbog razbojništva PODGORICA - Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv D.J. iz Nikšića zbog sumnje da je u avgustu prošle godine prijeteći radniku kazina Ž. M. ,,A“ ukrao 3.000 eura.

Prema navodima optužnice, on je sa medicinskom maskom na licu došao do kazina ,,A“, pozvonio na taster ulazih vrata, da bi nakon što je ušao u kazino, iz pištolja NN marke ka-

Počinje suđenje optuženom za ubistvo Marka Gardaševića

l i b ra 7,6 5 i s p a l i o j e d a n projektil u plafon, obraćajući se radniku za pultom - oštećenom Ž. M. ,,Daj pare, ubiću te, Ostroga mi“. Oštećeni je potom uzeo novac iz ladice i sta-

štenja DF, potpisanog imenom cijele koalicije ZBCG. Uoči današnjeg pokušaja da se Brđanin postavi barem za vršioca dužnosti direktora Uprave policije ishod je sasvim neizvjestan, a ironično postavljeno pitanje glasi: ima li premijer koji pomjera planine, snage da sa scene izgura Brđanina?

Poslanik DF-a Milan Knežević kazao je juče da je Vlada u krizi zbog izbora direktora Uprave policije i da DF neće podržati ni jedno od sadašnjih rješenja.

- Nećemo podržati ni jedno rješenje od sadašnjih kandidata za direktora Uprave policije. Tražili smo poništavanje konkursa kako bi se omogućilo raspisivanje novog konkursa kako bi se kandidovali i Dražen Medojević i Predrag Šuković koji nijesu funkcionisali u Veljovićevom sistemu. Rješenje treba da dobije pozitivno mišljenje na Odboru i na plenumu, a od DF-a ga neće dobiti - kazao je Knežević.

On je dodao da je sada na potezu premijer Zdravko Krivokapić.

C. H.

Pucnjava u Virpazaru

Policija traga za napadačem BAR - Policija traga za Draženom Šusterom zbog sumnje da je sinoć nešto poslije 19 sati u Virpazaru ranio Zorgija Muratovića iz tog mjesta, saopšteno je Pobjedi nezvanično iz policije.

Kako nam je saopšteno, Muratović je prevezen u Klinički centar Crne Gore.

Kako je došlo do pucnjave, nije poznato.

Uviđaj je obavila barska policija, a istraga će utvrditi detalje.

M. L.

Osumnjičeni za ubistvo mečke saslušani kod sudije za istragu Osnovno tužilaštvo u Beranama

Andrijašević danas pred Višim sudom PODGORICA – Suđenje Milanu Andrijaševiću, optuženom za ubistvo Marka Gardaševića, zakazano je za danas pred Višim sudom.

Proces će voditi sutkinja Vesna Moštrokol. Čelnici nikšićke policije ranije su saopštili da je osumnjičeni manjom sjekirom i nožem nanio više povreda Gardaševiću koji je odmah podlegao njima.

- Nakon policijsko-tužilačkih mjera i radnji u ovoj fazi istrage, utvrđeno je da je 20. maja u ranim jutarnjim časovima osumnjičeni M. A. došao u kuću M. G. gdje su se prvo verbalno sukobili – kazali su tada iz policije.

Kako je pokazao nalaz obdukcije, Andrijašević je sjekirom zadao Gardaševiću više udaraca u glavu i najmanje jedan ubod nožem u vrat.

Nakon što je počinio ubistvo, kako je saopšteno, osumnjičeni je preduzeo više radnji u cilju skrivanja identiteta, ali i prikrivanja tragova kako ga istražitelji ne bi identifikovali.

- Pretragom šireg lica mjesta pronađeno je sredstvo izvršenja ovog krivičnog djela, a koje je odbacio počinilac nakon izvršenja – kazali su iz policije.

Osumnjičeni je, kako je ranije saopšteno, od ranije poznat policiji „zbog krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata, djela protiv života i tijela sa najmanjim stepenom društvene opasnosti i drugih srodnih krivičnih djela“.

M. L.

vio u kesu koju mu je okrivljeni bacio na pult, da bi zatim okrivljeni tražio da mu oštećeni da novac i iz dva sefa, cijelo vrijeme držeći pištolj u pravcu oštećenog Ž. i ponavljajući ,,Daj pare, ubiću te, Ostroga mi“. Ž.M. je nakon toga i u kesu stavio 3.545 eura.

Ovim je, kako je navedeno, počinio krivično djelo – razbojništvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

C. H.

tora UP upropastio bi mu partijsku slagalicu u policiji.

Prvi put, međutim, Abazoviću se oštro suprotstavio premijer Krivokapić. Pozadina držanja predsjednika Vlade, prema izvorima Antene M, poruka je zapadnih partnera da Brđanin, ali ne samo on, nijesu po njihovom ukusu.

Uz to, ambasadori ključnih država EU jasno su stavili do znanja Krivokapiću da u slučaju policije neće da žmure na totalno partijsko kadrovanje i politizaciju službe, kao što su to uradili u prethodnim prilikama. Evropljanima je dosta verbalnog zaklinjanja nove vlasti u meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora, dok na terenu rade sve suprotno.

Premijer je svjestan da bi insistiranje na Brđaninu napravilo i veliki problem unutar parlamentarne većine i dovelo u pitanje jedinstvenost glasanja uoči nastavka Skupštine. Demokratski front ne odustaje od advokata Dražena Medojevića kao ultimativnog kandidata te grupacije, minus UCG i Prava CG, koje su se ogradile od saop-

Uhapšena jedna osoba zbog šverca droge

Osumnjičen za krijumčarenje 40 kg marihuane

PODGORICA – Moamer Bercaj (26) iz Skadra uhapšen je zbog sumnje da je pokušao da prokrijumčari 40 kilograma marihuane.

Čukiću i Golubiću pritvor do 30 dana

BERANE - Milosavu Čukiću (30) i Dragutinu Golubiću (36) određen je pritvor od 30 dana zbog sumnje da su ubili mečku u Beranama.

Ranije juče, Osnovno tužilaštvo u Beranama predložilo je određivanje pritvora Čukiću i Golubiću.

Dvojica Beranaca se sumnjiče da su izvršili krivično djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa u sticaju sa krivičnim djelom nezakoniti lov i krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Ukoliko se dokaže krivična odgovornost, pored novčane globe, mogla bi ih čekati kazna zatvora do tri godine, makar sudeći po slovu Krivičnog zakonika. Čukić i Golubić su uhapšeni po nalogu tužilaštva nakon što su u zgradu beranske policije privedeni sa još četiri osobe gdje su ispitivani.

Od Čukića je oduzeta lovačka puška, oružni list, kao i mobilni telefon.

Osim toga, policija je pretresla stan i druge prostorije koje koriste Čukić, R. R. (50), R. Č. (53) i Golubić.

- Kod M. Č. je pronađen redenik sa 12 komada lovačke municije, te i 10 komada puščane municije koji su oduzeti radi vještačenja. Pretresom prostorija koje koristi R. R. pronađene su četiri lovačke puške, optički nišan, dva okvira municije i 30 komada patrona koji su takođe oduzeti radi vještačenja – kazali su ranije iz policije.

Incident u Beranama se dogodio dok je trajala akcija ekoloških aktivista i lovaca iz Berana koji su prije dva dana, misleći da su mečići samo zalutali od majke, pokušali da ih vrate u divljinu. Ispostavilo se da su krivolovci ubili mečku, a mečići po magli zalutali do centra grada. M.L.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, oni su zajedno sa službenicima mobilne jedinice realizovali višednevnu osmatračku aktivnost.

-Ovo lice je zatečeno u pokušaju krijumčarenja oko 40 kilograma. Sumnja se da su sa njim bila još dva lica, koja su odbacila drogu i udaljila se u

Oduzeta droga

pravcu Republike Albanije – navodi se u saopštenju.

Oduzeta droga i osumnjičeni su predati pripadnicima Centra bezbjednosti Podgorica na dalju nadležnost.

M.L.

Udes u Budoškoj ulici u Nikšiću

Lakše povrijeđene dvije osobe

NIKŠIĆ - U saobraćajnoj nezgodi u Budoškoj ulici u nikšićkom prigradskom naselju Straševina, koja se juče dogodila u 15 sati i 45 minuta, lakše je povrijeđen Jovan Šekarić (27) iz tog grada, a teže Dejan Sarić (27) iz Budve.

Do nezgode je došlo kada je motocikl, koji je vozio Šekarić, udario u parkirani automobil.

Sa Šekarićem na motociklu nalazio se i Sarić.

Povrijeđeni Šekarić zadržan je na liječenju na Odjeljenju hirurgije Opšte bolnice u Nikšiću, dok je Sarić zbog teške povrede kičme prevezen u Klinički centar u Podgorici.

Istraga će utvrditi kako je došlo do nezgode.

C.H.

Društvo

Poneđeljak, 22. februar 2021.

9

Nastavljena sanacija plaže na Adi

Stanje kod nudističkog naselja sve gore ULCINJ – Nakon što je prve napere postavljene radi daljeg širenja erozije na Adi Bojani nedavno odnijelo nevrijeme, ponovo su započeli radovi na sanaciji ovog problema.

- Imamo još dva i po mjeseca, u kojima je uobičajeno da bude jakih južnih vjetrova i talasa, tako da mislim da naper koji je na plaži neće zaštititi dalje širenje erozije i naše objekte - objasnio je direktor Ucinjske rivijere Bojan Đakonović.

On je naveo da je stanje kod nudističkog naselja gore nego što je bilo, a da je vila koja je bila na suvom, trenutno pod vodom.

- Šteta na našim objektima je 297 hiljada eura. Mi smo taj elaborat, koji je sačinjen prije nekoliko dana, proslijedili Vladi i nadležnom ministarstvu sa molbom da, u što hitnijem roku, odgovore na naš zahtjev i da nam pomognu u sanaciji tih objekata, izgradnji restorana i odvođenju šuta koji je nastao rušenjem objekata na našem imanju - rekao je Đakonović.

On smatra da će biti potrebno dosta sredstava da se pričinjena šteta sanira i poziva državu da pomogne u izgradnji restorana na Adi Bojani,

Politički revanšizam, konflikt interesa i amaterizam instalirali su se nečujno, nametnuli kao prirodna „osvježavajuća“ pojava, nakon svrgavanja bivše vlasti, kršenje Ustava i zakona na dnevnoj osnovi, nijesu izgleda dovoljno inspirativni ni MANS-u, ni Alternativi, ni CGOu, ni CRNVO-u i sličnima – ističu iz „Montenegro internešenela“ PODGORICA - Nevladine organizacije koje su u Crnoj Gori bile najglasnije u kritici bivše vlasti, koje su najdominantniji lovci na grantove i koje dominiraju javnom scenom, očigledno su na zasluženom odmoru, s obzirom da su svoj cilj ostvarile – ocijenili su iz NVO „Montenegro internešenel“.

Ova nevladina organizacija postoji tek pola godine, ali je veoma aktivan akter crnogorske javne scene i u kontinuitetu upozoravaju domaću, ali i međunarodnu javnost na opasnosti s kojima se suočava crnogorsko društvo.

MISIJA

Za razliku od njih „stari“ civilni sektor je ućutao. Od avgustovskih izbora, kada je prvu put u posljednjih tri decenije u Crnoj Gori smijenjena vlast, mimo njih nekoliko, iz ostalih nevladnih organizacija ne oglašavaju se, iako je nova Vlada davala mnogo povoda da se reaguje.

- Njihova misija je postignuta samim tim što je inaugurisana nova politička većina sa kojom dijele vrijednosne stavove, a sve

bez kog, kako navode, ne mogu funkcionisati tokom sezone.

- Naši radnici intenzivno rade na čišćenju ostrva i pripremamo se za sezonu. Tako da ljubitelji Ade i oni gosti koji su navikli da dolaze na Adu sigurno će dočekati Adu spremnu i ovoga ljeta - poručio je Đakonović.

R.P.

Iz NVO „Montenegro internešenel“ za Pobjedu ocjenjuju da vodeće civilne organizacije u našoj zemlji ćute jer su ispunile cilj

U Crnoj Gori ne postoji civilni sektor kakav poznaje Evropa i svijet Međunarodni donatori Iz „Montenegro internešenela“ poručuju da treba upozoriti međunarodne donatore, „koji enormni novac sipaju u tu kasu bez dna, da ukoliko žele da učine crnogorsko društvo boljim i naprednijim, a nemaju povjerenja ni u koga u Crnoj Gori, osim u navedene i najedene ‘jahače grantova’, oslušnu ono što poručuju ugledni čelnici još uglednijih nevladinih organizacija u Srbiji“.

- Kao na primjer Sonja Biserko i Helsinški komitet, Nataša Kandić i Fond za humanitarno pravo, pa nezavisni intelektualci i javne ličnosti koje su jedini sagovornici Evrope i demokratskog svijeta trenutno u Srbiji, kao na primjer Biljana Srbljanović, Latinka Perović, Žarko Korać... Njihova podrška ide nekome sasvim drugom i drugačijem, od onih koji čine spisak ljudi od povjerenja Delegacije EU u Crnoj Gori – ističu iz ove NVO.

su prilike, i ideologiju i metode kojima se služe. A to je diskreditacija političkih protivnika svim sredstvima i nemilosrdno – navode iz „Montenegro internešenela“.

Ističu da je odavno domaćoj javnosti „kristalno jasno da NVO koje crpe najveća sredstva, predstavljaju zapravo interesnu političku grupu i međusobno se potpomažu i podržavaju stvarajući zatvoreni krug u kojem nema mjesta ni za koga ko nije spreman i naredan udariti bespoštedno i ne birajući sredstva, na DPS i sada već bivšu vlast“.

- I samo na njih. Zato u Crnoj Gori ne postoji civilni sektor onakav kakvog ga poznaje Evropa i svijet. Po svojoj prirodi civilni sektor služi da doprinese jačanju demokratičnosti i otvorenosti čitavog društva. I ta i takva uloga ne smije da za-

visi ili da se mijenja u odnosu na to koja je politička struktura na vlasti. Kod nas imamo naopaku situaciju. Civilni sektor koji se ovđe nudi donatorima su organizacije koje su za sebe rezervisale ekskluzivno pravo da mjere demokratiju u Crnoj Gori, a takođe, imaju ekskluzivno pravo da targetiraju ličnosti, pojedince, druge organizacije, vladine i nevladine, i to po mjeri svoga ukusa i interesa – kategorični su iz ove NVO. Podsjećaju da je civilni sektor, za razliku od ovog perioda ćutnje, ranije bio aktivan akter na javnoj sceni – „od medijskih sloboda, preko prava žena i đece, do kreiranja korupcionaških afera i nadgledanja i kontrole izbora“...

- Njihov glas se čuo do svih evropskih prijestonica (uz dnevnice i putne troškove), a njihovi članovi primali veoma

visoke novčane nadoknade u raznim savjetima, odborima, radnim grupama. Reklo bi se, da su došli do cilja. Sa novom Vladom, od anti-državnog pokreta pretvolili su se u provladin privjezak – ističu oni.

GOVOR MRŽNJE

Ukazuju iz „Montenegro internešenela“ da je civilni sektor i prije izborne pobjede nove vlasti u većini ćutao na govor mržnje pokojnog mitropolita SPC Amfilohija, te da nijesu reagovali povodom jezivih poruka građanima Crne Gore islamske vjeroispovijesti.

- Nijedna od ovih organizacija

nije se pridružila našem apelu da Skupština usvoji rezoluciju o genocidu u Sebrenici. Svi su ćutali na besramno vrijeđanje i progon novinarki RTCG Tanje Šuković, Nataše Baranin, Duške Pejović, Tamare Nikčević. Naprotiv, hrabrili su ga.

Pa je čuvena dobrostojeća direktorka „Sigurne ženske kuće“, ispred svih, preuzela na sebe prijatnu joj dužnost da poziva na progon poslanice Aleksandru Vuković i novinarku Tamaru Nikčević. Takođe, nijesu ćutali nego se pridružili svesrpskoj tabloidnoj hajci protiv bivše diplomatkinje Mirne Nikčević, podnoseći

krivične prijave, a ostali su gluvi na govor mržnje svojih političkih saveznika - SPC i njenih piona – ističu iz „Montenegro internešenela“.

Iz ove organizacije neprihvatljivim ocjenjuju i ćutanje civilnog društva na prijetnje predstavnika vlasti da treba ugasiti medije koji im nijesu po volji.

Postavljaju i pitanje zašto se niko nije oglasio povodom uskraćivanja vakcina iz donacija, čime je izazvana najveća humanitarna kriza u našoj zemlji u novijoj istoriji.

- Sada su utihnuli. Ćute na drastično miješanje druge države u naše lokalne i parlamentarne izbore, na pojave kakve ne pamti Crna Gora ni iz vremena Miloševića. Politički revanšizam, konflikt interesa i amaterizam instalirali su se nečujno, nametnuli kao prirodna „osvježavajuća“ pojava, nakon svrgavanja bivše vlasti, kršenje Ustava i zakona na dnevnoj osnovi, nijesu izgleda dovoljno inspirativni ni MANS-u, ni Alternativi, ni CGO-u, ni CRNVO-u i sličnima. Samo su slobodni građani, slobodni pojedinci, digli glas protiv opšteg porobljavanja svakog zdravorazumskog principa, a nevladin sektor se preselio u drugu dimenziju - pomirenje i harmonizaciju sa Vladinim – kategoirčni su iz ove organizacije. „Čuvari demokratije“ u našoj državi, poručuju iz „Montenegro internešenela“, konačno su skinuli masku, „pa očekujemo (i u tom pravcu činimo sve) da međunarodna zajednica vidi i njihovo lice, da konačno skinemo bijele rukavice i ozbiljno razgovaramo o problemima, koji mogu i previše da nas koštaju ako im ne stanemo na kraj - više od bilo kojeg granta“.

- Pošto ćemo ostati dosljedni u težnji ka prosperitetnom, demokratskom i slobodnom društvu, nikada nećemo prodati princip za donaciju, ali ćemo sigurno, sa svim srodnim organizacijama, postati ozbiljna konkurencija aktuelnim „jahačima grantova“. Istina se, za razliku od njih, ne može ućutkati – poručili su iz NVO „Montenegro internešenel“. K. K.

10

Crnom Gorom

Poneđeljak, 22. februar 2021.

TURISTIČKI RAPORT IZ KOLAŠINA: Protekla nedjelja imala dobre bilanse

,,Radni dani“ se primakli vikendima Zabrana međugradskog prevoza je „uskratila“ vikende i onemogućila dnevne izlete na Bjelasicu. Radni i sunčani dani bili su zanimljivi pa su hoteli ostvarili dobru, a privatni smještaj i solidnu popunjenost

Još jedan uspješan skijaški vikend



U predstojećem periodu će Kolašin biti domaćin tradicionalnih manifestacija koje promovišu planinu kao što su bjelasički i sinjavinski maraton, tako da će i to biti razlog da se dođe u Kolašin. Snijega na ski-centrima ima dovoljno, staze su dobro pripremljene, tako da će se skijaška i turistička sezona produžiti i u martu - kazao je Vlahović

Skijaški i turistički detalji sa Bjelasice

KOLAŠIN - Treća nedjelja februara je donijela posebne turističke impresije. Radni dani, koje su pratili sunce i povoljni meteo uslovi, donijeli su odličnu posjećenost skijalištima. Juče je to zaokružila i po tradiciji zanimljiva „zimska subota“. Zabrana međugradskog saobraćaja vikendom je napravila gužvu „petka uveče“, ali je Bjelasicu ostavila bez dnevnih vikend gostiju kojih nije malo...

Aleksandar Vlahović, direktor lokalne turističke organizacije, priznaje da se dešava pozitivna turistička dinamika iako su negativne posljedice zabrane međugradskog prevoza vikendom vidljive i itekako se osjećaju - Kada se uzme u obzir trenutna epidemiološka situacija kao i mjere koje su trenutno na snazi, možemo reći da smo u Kolašinu zadovoljni trenutnom popunjenošću smještajnih kapaciteta. Definitivno,

mjera zabrane međugradskog saobraćaja vikendom, utiče prije svega na slabiju posjećenost skijalištima i ugostiteljskim objektima. Nije moguće organizovati jednodnevne izlete do Kolašina za koje je bilo itekako interesovanja...

Prvi čovjek lokalne turističke organizacije je svjestan ograničenja koje donosi aktuelna epidemiološka situacija. Zabranjen je međugradski saobraćaj vikendom, gradovi na Primorju, odakle tradicionalno dolaze gosti, su u određenoj vrsti karantina. Planina im je predaleko...

- Gosti su ipak došli ranije, pa je popunjenost u hotelima skoro sto odsto. Privatni smještaj, takođe, bilježi solidnu popunjenost. Najbrojniji su gosti iz Albanije koji ovih dana bilježe najviše noćenja. Osim gostiju iz Crne Gore, tu su gosti iz regiona, dosta je gostiju sa Kosova, iz Rusije,Ukrajine.

U predstojećem periodu će Kolašin biti domaćin tradicio-

Detalj sa skijališta

nalnih manifestacija koje promovišu planinu kao što su bjelasički i sinjavinski maraton tako da će i to biti razlog da se dođe u Kolašin. Snijega na skicentrima ima dovoljno, staze

Uređena staza uz magistralu i prostor oko vidikovca na Solilima

Morsko dobro uložilo 19.662 eura

TIVAT- Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore završilo je radove na adaptaciji i uređenju pješačke staze u dužini od 75 metara uz magistralni put prema Radovićima i prostora

oko vidikovca na Solilima, posebnom rezervatu prirode. Morsko dobro je u ove radove uložilo 19.662 eura.

Staza je popločana behaton kockama u kombinaciji sive boje i terakote. Na parkiralištu za

autobuse kod vidikovca postavljena je zaštitna ograda, posebno vodeći računa o bezbjednosti posjetilaca i velikog broja školaraca koji dolaze u obilazak rezervata, a planirano je i hortikulturno uređenje staze.

U ovoj godini Morsko dobro planira i produženje staze duž Solila, odmah po rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na jednom dijelu planirane dionice.

S.K.

su dobro pripremljene tako da će se skijaška i turistička sezona produžiti i u martu - kazao je Vlahović.

Proteklih radnih dana teško je bilo naći slobodno mjesto na

parkingu hotela ,,Bjanka“. Kada prođe januar, radni dani su uvijek „turistički kritični“.

Protekle nedjelje je bilo drugačije, radni dani su pomalo ličili na vikende. Potvrdio nam je to

i Savo Medenica, direktor hotela ,,Bjanka“.

- Januar i februar bilježe dobru popunjenost. Radnim danima od 40 do 60 odsto a proteklih dana je bilo i više. Vikendi su blizu 100 odsto popunjenosti. Sve to ostvarujemo u sezoni kada nema turističkih grupa već se dominantno radi o individualnim rezervacijama. Gosti su iz Crne Gore, Albanije, Kosova, Srbije. Dosta sniježnih padavina, dobro uređene staze na skijalištima, uz ponudu i sadržaje koje nudi hotel, za sada „drže“ korektnu popunjenost. Naredni period zavisi od kovid mjera koje će donijeti Vlada. Vjerujemo da će se imati razumijevanja za turističke radnike sa sjevera ističe Medenica.

Juče je na Ski-centru Kolašin 1450 i Ski-centru Kolašin 1600 bilo više stotina skijaša.U funkciji je bila kompletna skijaška infrastruktura tako da su gosti uživali na dobro pripremljenim stazama...Dr. DRAŠKOVIĆ

Turizam

Poneđeljak, 22. februar 2021.

11

Kompanija Lukser najavila letove za Podgoricu i Tivat od aprila

Veliko interesovanje za putovanje u Crnu Goru PODGORICA - Letovi na relaciji Luksemburg - Podgorica počinju od 1. aprila ove godine, rezervacija već ima dosta, a interesovanje francuske klijentele za Crnu Goru je sve veće.

Pomoćnik generalnog direktora Tour Operating u kompaniji Lukser koja organizuje letove, Alberto Kunkel je za Pobjedu kazao da već imaju sklopljene ugovore sa crnogorskim hotelima od tri do pet zvjezdica i nude sedmodnevne aranžmane već za 450 eura sa uračunatom avionskom kartom.

U okviru kompanije imaju i svog turoperatora LukserTur.

SARADNJA

Kunkel je pomenuo i izuzetnu saradnju sa Kulturno-informativnim centrom Crne Gore u Luksemburgu i njenom predsjednicom Fetijom Kalač bez čije inicijative letovi ne bi bili organizovani. Kako bi što bolje predstavili Crnu Goru i prodali što više karata i aranžmana napravili su i brošuru Vakanz de LuxairTours.

- Prvi let na relaciji Luksemburg – Podgorica planiran je 1. aprila ove godine. Imamo već dosta rezervacija, ali ostaje još uvijek mjesta za one koji se odluče da putuju kompanijom Lukser do Crne Gore. Druga linija na relaciji Luksemburg – Tivat je planirana za 5. maj, dakle mnogo ranije nego što smo najavljivali. Ovo iz razloga velikog interesovanja ne samo crnogorske zajednice u Luksemburgu već i Luksemburžana koji žele da posjete ovu malu balkansku zemlju

Prvi let na relaciji Luksemburg - Podgorica planiran je 1. aprila ove godine. Imamo već dosta rezervacija, ali ostaje još uvijek mjesta za one koji se odluče da putuju kompanijom Lukser do Crne Gore - kazao je Kunkel - najavio je Kunkel.

Pomenuo je i činjenicu da je turistička destinacija Crna Gora jedna od traženijih od strane francuske klijentele i da su se zahvaljujući svesrdnoj podršci i inicijativi Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu i gospođi Fetiji Kalač, odlučili na ovaj korak.

- Crna Gora je već odavno poznata na tržištu i njen potencijal je prepoznatljiv svugdje u svijetu, zahvaljujući kvalitetnoj turističkoj ponudi, velikom broju posjetilaca na godišnjem nivou i njenom pozicioniranju na tržištima drugih zemalja istakao je Kunkel.

Kako je dodao Crna Gora je zemlja sa velikim turističkim potencijalom i nalazi

Mi već imamo u ponudi više hotela sa kojima smo sklopili ugovor, a koji se nalaze u brošuri Vakanz de LuxairTours. Radi se o hotelima koji imaju između 3 i 5 zvjezdica. Kada je riječ o sedmodnevnim turističkim aranžmanima, ponudili smo iste po cijeni od 450 eura, u koje su uključene sve ove navedene stavke - naglasio je Kunkel

Putnici su naviknuti da odrađuju testove pri odlasku i povratku. Ukidanje testova za ulazak u Crnu Goru svakako olakšava putovanje i način funkcionisanja.

Međutim, za povratak u Luksemburg, putnici su dužni da odrade PCR test ili brzi antigen test - kazao je Kunkel pitanju i ulazak u druge države, pozdravlja odluku Crne Gore o ukidanju testova.

TESTOVI

SIGURNI I DOBRI PARTNERI: Alberto Kunkel i Fetija Kalač i brošura Vakanz de Luxair Tours

na listi prioriteta kompanije Lukser.

- Luksemburžani vole da otkrivaju nove destinacije, a Crna Gora im se čini izazovnom i atraktivnom - kazao je Kunkel i dodao da će nastojati da turistički približe ove dvije zemlje i da pruže drugačiju ponudu svojoj klijenteli, koja će zasigurno biti oduševljena malim prostorom na kojem sve imate u blizini, more, planinu, jezero, autentičan biodiverzitet, tradiciju i gostoprimstvo istakao je Kunkel.

U okviru ponude za Crnu Goru, predvidjeli su, kaže, i nekoliko turističkih aranžmana koji se sastoje od avionske karte, smještaja u

hotelu na obali Jadranskog mora i prevoza od aerodroma do hotela i nazad.

- Mi već imamo u ponudi više hotela sa kojima smo sklopili ugovor, a koji se nalaze u brošuri Vakanz de LuxairTours. Radi se o hotelima koji imaju između 3 i 5 zvjezdica. Kada je riječ o sedmodnevnim turističkim aranžmanima, ponudili smo iste po cijeni od 450 eura, u koje su uključene sve ove navedene stavke - naglasio je Kunkel.

O tome kako je pandemija uticala na kompaniju Lukser kaže da su u otežavajućim okolnostima u kakvim su i sva ostala preduzeća koja se bave vazdušnim saobraćajem.

- Nažalost, i dalje smo usred krize i ne treba zaboraviti da je kompanija Lukser za sada jedina od kompanija u Evropi koja nije dobila bilo kakvu direktnu pomoć države. Uprkos otežavajućim okolnostima, naša kompanija nastoji da zadrži kontinuitet u poslovanju koji je imala i do sada, uz manje izmjene i adaptiranja aktuelnoj situaciji - kazao je Kunkel.

Za sada, vakcinisanje putnika, koji žele da putuju kompanijom Lukser, nije obavezno, ali napominje da svakako poštuju zdravstveno-bezbjednosne protokole koji se sprovode u državama iz kojih dolaze njihovi strani putnici. A kada su testovi u

- Putnici su naviknuti da odrađuju testove pri odlasku i povratku. Ukidanje testova za ulazak u Crnu Goru svakako olakšava putovanje i način funkcionisanja. Međutim, za povratak u Luksemburg, putnici su dužni da odrade PCR test ili brzi antigen test - kazao je Kunkel.

Uz sve ovo pohvaljuje izuzetno dobru i kvalitetnu saradnju koju imaju sa Kulturno-informativnim centrom Crne Gore u Luksemburgu, za koga kaže da im je siguran i pouzdan partner.

Kompanija Lukser u svom poslovanju broji više djelatnosti, od kojih je na prvom mjestu djelatnost u oblasti vazdušnog saobraćaja, koju obavlja istoimena avio-kompanija.

- Takođe, Lukser ima svoj turoperator LukserTur (LuxairTours). Kada govorimo o prevozu tereta, ovaj dio je u nadležnosti ogranka kompanije Lukser Kargo (LuxairCargo), dok su usluge brige o putnicima i keteringu u nadležnosti ogranka Lukser Služba (LuxairServices) kazao je na kraju Kunkel.

N. KOVAČEVIĆ

12

Kultura

Poneđeljak, 22. februar 2021.

U Novom Sadu juče sahranjen Đorđe Balašević, cijeli Balkan se oprašta od kantautora velikog srca PODGORICA - Đorđe Balašević sahranjen je juče na Gradskom groblju u Novom Sadu, u krugu porodice i najbližih, i uz zvuke tambura, prenio je beogradski portal danas.rs.

Tamburaši su od kapele do grobnog mjesta svirali njegove pjesme, a sahranjen je uz „Oliveru“, koju je posvetio svojoj supruzi. Svi prilazi groblju su, u skladu sa željama porodice, bili zatvoreni, a kako javlja RTV, neće biti ni očekivane komemoracije. Balaševićima se na Gradskom groblju pridružio samo gradonačelnik Novog Sada, Miloš Vučević. On je donio odluku da se 21. februar proglasi Danom žalosti na teritoriji Novog Sada, saopštili su ranije juče iz gradske uprave prijestonice Vojvodine. Građani su se u Novom Sadu opraštali od voljenog muzičara nakon zvanične ceremonije na groblju.

Ispraćaj uz tambure i pjesmu „Olivera“

ZAJEDNIČKA TUGA

Obožavatelji njegovog lika i djela iz cijele bivše Jugoslavije su u svojim gradovima organizovali posebne ispraćaje za Balaševića. Tri dana nakon što su mediji objavili da je umro od posljedica upale pluća, granice Balkana izbrisala je zajednička tuga i tihom su se pjesmom oglasili građani sa mnogih prepoznatljivih adresa iz njegovih pjesama. I Crna Gora je ostala zatečena viješću o smrti ovog velikog ne samo kantautora, već i čovjeka.

Nakon što se na Cetinju pojavio ogroman natpis na ulasku u grad, te ispred KIC-a „Budo Tomović“ okupio KIC pop hor da pjesmom isprati „panonskog mornara“, juče su i u Nikšiću NVO Pro Futuro i grupa građana na Trgu slobode odali počast preminulom kantautoru uz svijeće, muziku i stihove. Oko stotinjak građana, u malim grupama, tihovalo je uz zvuke poznatih melodija i nezaboravnog glasa.

Petar Šundić, organizator okupljanja, kaže da su samo željeli da se priključe brojnim gradovima koji se ovih dana opraštaju od velikog Balaševića.

- Slušali smo njegove pjesme i htjeli

Sahranjen je u krugu najuže porodice

na skroman način, tiho, bez pompe, poštujući aktuelne preporuke zdravstvenih radnika, da se oprostimo od Balaševića. Nikšić je grad pjesnika, boema, muzičkih festivala, poštovalac velikog djela i lika Đorđa Balaševića. Tek se ovih dana vidi koliko je ovaj čovjek bio cijenjen na prostorima Jugoslavije, koliko su ga voljeli svi, bez razlika na uzrast, naciju, vjeru... Đorđe je bio veliki prijatelj svih velikih ljudi, prijatelj Crne Gore i zaslužio je da ga se sjete Nikšićani, da ga isprate paleći svijeću i slušajući njegove svevremenske note i stihove - rekao je Šundić u ime NVO Pro Futuro.

Od Balaševića su se oprostili i građani Mojkovca paleći svijeće na gradskom trgu u čast neprevaziđenog umjetnika.

Radio protiv svoje popularnosti Poznati književnik Miljenko Jergović, takođe je osjetio potrebu da se oglasi povodom smrti Đorđa Balaševića.

- Jedini on, među svim pop zvijezdama, djelovao je i nastupao protiv svoje popularnosti. Zamjerao se većini u korist manjine, vlasti u korist opozicije, Srbima u korist

MURAL NA KIC-U

Inicijativa je stigla i iz Glavnog grada. Oglasio se gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na svom Fejsbuk nalogu s idejom da se Podgorica Balaševiću oduži muralom

Bošnjaka, Hrvata, Slovenaca…

I u tome nije bilo baš nikakvog komercijalnog plana. Radio je ono u što je vjerovao, pjevao je za publiku s kojom je očito htio imati nešto zajedničko, i pritom je nedvosmisleno i trajno odbijao onu drugu, potencijalno brojniju, a svakako moćniju publiku s kojom

na korovu zgrade KIC „Budo Tomović“.

- Dok se čitav region oprašta od Đorđa Balaševića, uz poruku da na ovim prostorima, među bučnim šovinistima zarobljenima u proš-

Posljednji pozdrav iz Nikšića

nije htio imati ništa. U vrijeme dugog procvata nacionalizma, koje će potrošiti više od pola godina njegova života, on je bio protiv svojih, i bio je, svo to vrijeme, najmarkantnija ili vrlo markantna estradna opoziciona figura. I jedina pop zvijezda koja je radila protiv svoje popularnosti. Valja to ponavljati – zapisao je Jergović na svojoj stranici Ajfelov most.

losti, živi i masa finog, pristojnog svijeta, puno ljudi mi je pisalo s idejom da jedna ulica u Podgorici dobije njegovo ime. Iako je prijedlog apsolutno na mjestu, zakonski to nije moguće (osim ukoliko bi Ministarstvo kulture i... napravilo izuzetak, u što se ne bih naročito pouzdao). Zato sam predložio kolegama iz Sekreterijata za kulturu i sport da se Đoletu odužimo jednim muralom koji bismo otkrili 11. maja, na njegov rođendan. Pošto je njegov posljednji (nažalost, odloženi) koncert u Podgorici trebalo da bude na terasi KIC-a, možda bi upravo fasada tog objekta bila dobar izbor – napisao je Vuković na svom Fejsbuk profilu, i dodao da ukoliko postoji bolji ili ljepši način da se sačuva uspomena na tog, kako je napisao, divnog čovjeka, da R. K. mu pišu.

PRVI DANI BEZ ĐOLA BALAŠEVIĆA: Riječ profesorice iz Kolašina Snežane Šćepanović- Đurasović KOLAŠIN - Grumen zemlje kad padne u more, kopna je manje. Smrt svakog čovjeka je i tvoja smrt. I za to ne pitaj za kim zvona zvone...

Riječi Džona Dona na uvodniku Hemingvejevog romana.

Ovoga puta i te kako je zemlje palo u more. Ovoga puta je i te kako smrt svih koji su ga slušali, čitali, pjevušili. Znamo za kim zvona zvone.

Odavno jedno zaustavljeno srce nije taklo toliko srca kao kada je u jednoj bolničkoj sobi Novoga Sada, Đorđe Balašević odlučio da „od gore vidi sve“.

Kažu da se medicinsko osoblje najprije isplakalo kada ni posljednja injekcija nije donijela reanimaciju. Pa onda svijetu saopštili da je ostao bez Đola.

Snežana Šćepanović-Đurasović, profesorica crnogorskog jezika i književnosti je prije dvije decenije u Domu mladih i

Svaki trenutak mog života ima njegov stih... ,,Sto hiljada riječi znam al jedna mi fali“ da opišem sve što osjećam od petka. Bol. Preblago, sve se pretvara u frazu...

Gorštaka, organizovala je veče „Gorštačko-Panonskog mornara“. Poruke stigle i do Novog Sada a otud Đole uzvratio pozdrave i ljubav. I najveća intelektualna samopouzdanja i duhovne čvrstine su zadrhtale....

- Svaki trenutak moga života ima jedan njegov stih. Kao marker za pamćenje. Lete samo slike prošlih dana. Ne mirim se da je otišao, da više neće biti stihova kojima ćemo podvlačiti nezaborav. I nema straha od smrti, na nju smo se odavno privikli.

Gubili smo i nastavljali sa prazninom u sebi. Njegov odlazak je mirenje sa tim da su prošle „najbolje godine života mog“ i da sve buduće neće označiti ni jedan njegov novi stih, ni koncert, ni knjiga...

Riječi profesorice Snežane Šćepanović-Đurasović „izlaze“ iz hiljade knjiga koje su se pročitale i razumjele, iz predavanja koje su učenici otćutali i odslušali znajući da su tako dobili otvorena vrata iskustva koje će im i te kako trebati...

- Nikada nijesam mogla da izdvojim jednju njegovu pjesmu koja je najviše „moja“. On je bio „moj“ zbog svega što je napisao.

Nikada ga nijesam upoznala, nijesam željela, plašila sam se da ću prizemnim razgovorom, pokvariti onu sliku o njemu koju sam decenijama stvarala.

Znala sam ga sasvim dovoljno kao najboljeg prijatelja koji je prepisivao stihom ono što sam, što osjećam, za čim patim. Voljeli smo kao u njegovim pjesmama. Sve njegove pjesme-

Snežana Šćepanović-Đurasović

priče su kao priručnik za našu generaciju. Kako god patetično zvučalo svi smo mi bili i Vasa Ladački, Sale Nađ, Provincijalka,, Mala Garava, Namćor, Braca, Čovjek s mjesecom u očima. Često u životu nas je i strah bilo što nas više nema u nečijim molitvama. Svi smo imali svoje bagrenje za koje smo spremni sve polomiti... „Sto hiljada riječi znam ali mi

jedna fali“ da opišem ono što osjećam od petka. Bol. Preblago, sve se pretvara u frazu. Gledam ljude kako plaču, slušam i čitam izjave o njemu. Sve mi zvuči otrcano, blijedo, jadno.

Otišao je i nemojte sad „vječno će živjeti u svojim pjesmama“.

Ne bi volio da tugujemo. Otišao je. Praznina. Provalija. Muk. Tačka. ,,Ostaje nam to što se volimo“. Znamo da nikada „nije bio vojnik u armiji ljudi“. Maliciozni su govorili da njegove pjesme slušaju samo ružnjikave intelektualke. Drago mi je što pripadam „ružnjikavim“ jer samo „rijetki nađu rijetke“. Mi iz salaša Svetog Vasilija, đe je nebo najbliže zvijezdama, ne zaboravljamo SVOJE. Laka ti plovidba...

Profesorica Snežana Šćepanović–Đurasović.

Kopna je manje. Nas je manje.

Znamo za kim zvona zvone...

Dr.DRAŠKOVIĆ

Kultura

Poneđeljak, 22. februar 2021.

13

Koliko su festivali klasične muzike dobili ili izgubili u svojim digitalnim izdanjima u toku prošle godine

JANKOVIĆ: Društvene mreže, platforme, kao i druge informacione tehnologije su stvorile mogućnosti aktivne komunikacije između umjetnika, učesnika i auditorijuma

Predrag Janković

ZALAGANJA

Prema riječima Danijela Cerovića, gitariste i pedagoga, koji je na čelu Međunarodnog takmičenja gitarista i Nikšićkog festivala gitare, najteže je bilo donijeti odluku da se festival izmjesti iz realnog u eterični prostor.

- Danas to više i nije nova realnost, ali kada smo svjedočili nastanku zdravstvene krize bez presedana, niko nije vjerovao da će naše navike, način života, ali i dobar dio projekata koji su globalno funkcionisali biti ugroženi. Svi smo bili svjesni rizika, ali uz prave odluke i timski rad koji je krasio našu organizaciju i ranije, donijeli smo odluku da organizujemo kompletan projekat onlajn – rekao je Cerović za Pobjedu.

Međunarodno takmičenje gitarista Tivat 2020. je obuhvatilo preko 100 učesnika iz cijelog svijeta, a ocjenjivao ih je međunarodni žiri, tako da zadatak nije bio jednostavan.

Ipak, to je bio jedan od prvih takmičarskih festivala u kovid eri na međunarodnom nivou pa su, kaže Cerović, nakon završetka dobili na desetine zahtjeva da pomognu organizacijama, kako u okviru EuroStrings platforme, u okviru koje funkcionišu, tako i van tog okvira.

Predrag Janković, profesor harmonike i čelni čovjek Harmonika festa stavlja ciljeve, a to su prezentacija kvalitetnog umjetničkog, edukativnog i kulturnog programa, ispred procesa. Po njegovom mišljenju organizacija ne poznaje fizičke odrednice načina održavanja festivala, i da bi se dostigao i održao, potrebna su velika zalaganja, bilo da se radi o onlajn verziji ili uživo.

- Razlika je jedino u tehničkoj organizaciji pojedinih sadržaja koji se modifikuju u zavisnosti od načina održavanja festivala, kako bi mogli biti prezentovani na što kvalitetniji način. Onlajn organizacija svakako predstavlja jedan novi i drugačiji način osmišljavanja i realizacije samog projekta i predstavlja ozbiljan izazov za organizatora – rekao je Janković.

Gitarista Srđan Bulatović govorio je u ime Dana gitare u

Obavezno predstavljanje domaćih umjetnika Iako su festivali imali i učesnike iz inostranstva i iz regiona (Pavel Steindl, Radu Ratoi, Amira Medunjanin, samo neke da pomenemo), Srđan Bulatović je skrenuo pažnju na to da su domaći izvođači dobili značajan prostor na svim ovogodišnjim festivalima.

- Od samog početka koncept festivala ,,Dani gitare u Podgorici“ sadrži taj segment obaveznog predstavljanja naših domaćih umjetnika. A imamo ih dosta raznovrsnih i interesantnih, samo ih treba što više podržavati i na taj način motivisati da što više rade. To je svakako jedna od najsvjetlijih tačaka sa prethodnog izdanja festivala uz, naravno, profesionalne snimke nekih od koncerata koje smo imali prilike gledati reemitovane na Televiziji Crne Gore – kazao je Bulatović.

Danijel Cerović

CEROVIĆ: Za ovu godinu pripremamo dva scenarija, ali takođe i mogućnost i uslove da se koncerti održe u prisustvu publike

rom na to da muzika nema jezičkih barijera, onlajn festival su pratili ljubitelji muzike i profesionalci iz raznih područja Evrope i svijeta - rekao je Bulatović.

Ipak, osjećaj umjetnika prilikom izvođenja u praznim salama je neobičan.

- Nema neposredne interakcije sa publikom, nadahnuća koje ona pokreće kod izvođača, te povratne reakcije umjetnika publici, vraćanjem najsuptilnijih emocija prilikom izvođenja – kazao je Bulatović.

Podgorici, festivala koji je imao nesreću da bude obustavljen drugog dana održavanja, jer su učesnici bili pozitivni na korona virus. Šteta je nadoknadiva, a Bulatović tvrdi da je organizovanje festivala putem digitalnih servisa lakše nego kreirati program s publikom.

- Za takvu vrstu organizacije potreban je adekvatan prostor, profesionalna ekipa za snimanje, režiju, montažu i direktan prenos uz prateću tonsku produkciju. Tu jedina opasnost može biti prekid internet veze, a samim tim i direktnog prenosa koncerta. Ovaj vid prezentacije otvorio je alternativne mogućnosti i dao doprinos predstavljanju umjetnika u nažalost nestabilnim vremenima u kojim živimo. S obzi-

Troškovi, po riječima sva tri sagovornika, nijesu manji kad se festival preseli u virtuelni svijet. Cerović tvrdi da se na nekim segmentima uštedi, dok se u pojedine dodatno investira. Janković se usaglašava.

- Oba vida organizacije podrazumijevaju određene specifične troškove u odnosu na način prezentacije festivala (npr. hotelski smještaj, putni troškovi, sa jedne strane i IT servis sa druge). Iznosi tih troškova nijesu značajno različiti, a ostali troškovi koji se mogu nazvati zajednički, jer su prisutni u oba načina organizacije su identični – objasnio je Janković.

Bulatović je dodao da najviše u ovakvim situacijama ode na

MALE RAZLIKE

Srđan Bulatović

tehničku podršku na licu mjesta.

- Pošto smo preko društvenih mreža zatrpani raznim snimcima koje najčešće sami pravimo putem pametnih telefona, sve nam to djeluje na prvi pogled jednostavno i skoro bez troškova. Ali kad uđete u sami proces rada prenosa onlajn koncerata, iznenadite se organizacionim zahtjevima i brojem ljudi koji to moraju osmisliti i napraviti. I na kraju, kada sve saberete bude mala razlika u troškovima – kazao je on.

Pretpostavka da su svi dobili priliku da dosta toga novog nauče prilikom pripremanja festivala za onlajn emitovanje jeste se ispostavila kao tačna, ali naši sagovornici ipak jedva čekaju da se sve vrati na staro.

- Festivali i služe takvoj komunikaciji i pružanju prilike domaćaj publici da se na neposredan način upoznaju sa raznim programima koji se dešavaju često u našem gradu.

Potreba i navika odlaska na određeni događaj i uživanje u kompletnom ambijentu, od prostora, reakcije publike, davanja najboljeg od sebe što izvođač može ponuditi publici je nezamjenjiv. Tek sada postajemo svjesni toga– rekao je Bulatović.

Cerović kaže da je prošla godina dramatično promijenila naše živote, ali i umjetnost kao medij. Po njegovim riječima, muzika je već više od deceniju dostupna na internetu, pa emitovanje umjetničkih sadržaja i nije neka novost. Ipak, ponešto od prošlogodišnjih metoda će se ipak zadržati, makar djelimično.

- Mi za ovu godinu priprema-

mo dva scenarija, onlajn izdanje festivala za koje već znamo kako funkcioniše, ali takođe i mogućnost i uslove da se koncerti dese sa prisustvom publike ukoliko to bude bilo moguće. Vjerujem da ćemo u svakom slučaju imati sadržaje za sve ljubitelje muzike u Crnoj Gori i širom svijeta. Za tu priliku pripremamo potpuno novi sajt sa servisom i aplikacijom koja je koncipirana da pruži maksimalan ugođaj korisnicima - najavio je Cerović.

NOVE IDEJE

I Janković je u svemu što ih je prošle godine zadesilo vidio pozitivne strane, prije svega u tome što je upotreba informacionih tehnologija omogućila novi vid kreativnog rada i umjetničkog izražavanja.

- Kao direktoru festivala, a prvenstveno kao umjetniku, onlajn komunikacija i organizacija festivala donijela je novi vid inspiracije i prezentacije umjetnosti, a to je ujedno i nova ideja, kako organizovati sadržaje na drugačiji način i predstaviti ih što širem auditorijumu. Društvene mreže, platforme, kao i druge informacione tehnologije su stvorile mogućnosti aktivne komunikacije između umjetnika, učesnika i auditorijuma. U toj neposrednoj komunikaciji mogla su se razmjenjivati mišljenja, različite ideje, pratiti sadržaj, usvajati nova znanja i uživati u muzici i umjetnosti uopšte, što je doprinijelo većoj globalnoj promociji kulture rekao je Janković.

Koncerti su, po njegovim riječima, bili propraćeni velikim brojem pregleda što je i umjet-

JOVAN MANDIĆ

PRIVATNA ARHIVA

Najviše su propatili festivali popularne muzike, budući da je većina organizatorskih timova digla ruke. Situacija u svijetu klasične muzike je mnogo bolja. Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike je većinu programa održao na otvorenom, i njihovim je koncertima prisustvovao određeni broj publike, ali Međunarodno takmičenje gitarista i Nikšićki festival gitare, zatim Dani gitare u Podgorici i Harmonika fest su u potpunosti održani na virtuelnim pozornicama. Razgovarali smo sa direktorima ova tri festivala Danijelom Cerovićem, Srđanom Bulatovićem i Predragom Jankovićem. Oni govore o dobrim i lošim stranama organizacije jednog digitalnog festivala.

Onlajn prenosi više nijesu nova realnost

DUŠKO MILJANIĆ

PODGORICA - Cijeli svijet je u posljednjih jedanaest mjeseci spakovan u digitalne uređaje iz kojih progovaraju najrazličitiji sadržaji, u nadi da fizička distanca neće značiti i socijalnu, i da će se umjetnost i publika u nekoj mjeri, ipak, dodirivati. Festivali svih profila su nalazili načine da održe kontinuitet, ali nijesu svi istrajali u svojim namjerama.

BULATOVIĆ: Potreba i navika odlaska na određeni događaj i uživanje u kompletnom ambijentu, davanje najboljeg od sebe što izvođač može ponuditi publici je nezamjenjivo nicima omogućilo da predstave svoj rad širem auditorijumu. Konkretno, Harmonika fest je imao oko 22.000 pregleda, pa taj segment promocije umjetnosti i kulture na globalnom nivou žele da zadrže i u budućnosti.

- Takođe, broj pregleda nije konačan jer je cio program festivala dostupan na društvenim mrežama i svi zainteresovani ga mogu pogledati u bilo koje vrijeme – dodao je Janković.

MISIJA

I dva festivala koja je Cerović organizovao sa svojim timom, Međunarodno takmičenje gitarista i Nikšićki festival gitare, su bili itekako gledani.

- Prošlogodišnje programe koji su emitovani na našim internet kanalima kao i posredstvom TVCG i TVNK vidjelo je više od 600.000 ljudi – rekao je Cerović.

Bulatović je svjestan da putem onlajn prenosa programi festivala budu gledaniji i da je ta publika iz cijelog svijeta, ali Dani gitare u Podgorici su, kaže, bili dobro posjećeni i kada izdanja nijesu bila onlajn.

- Misija festivala jednim dijelom jeste da poveže Crnu Goru sa velikim zemljama Evrope i svijeta i njihovim značajnim umjetnicima i njihovim kulturama. Muzika ima tu moć, jer nema jezičkih barijera. Meni lično više prija kada je sala u kojoj se organizuje koncert ispunjena publikom.

To mi stvara pozitivnu stvaralačku tenziju i naboj – rekao je Bulatović.

D. ERJAVŠEK

14

Hronika Podgorice

Aktivnosti Zelenila

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Zanimljive dosjetke i dogodovštine svojih đaka učiteljica Vesna Damjanović pretočila u knjigu ,,Portret učiteljice“

Djeca su njen život Ekipe ,,Zelenila“ posadile su na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, (ispred bivše zgrade Vlade Crne Gore) 200 sadnica ruža, koje će svojim dekorativnim cvjetovima, pored žive ograde, krasiti ovu površinu.

- Ruže predstvaljaju posebno dekorativan element te će, vjerujemo, i ovaj cvjetnjak svojom prefinjenom ljepotom privlačiti pažnju naših sugrađana – objavljeno je na Fejzbuk profilu ovog gradskog I.M. preduzeća.

Aktivnosti Agencije za stanovanje

Veliku ljubav prema djeci i želju da starijima skrene pažnju da su dječiji biseri, bogata mašta i igrarije, ali i nestašluci ili neprimjereno ponašanje samo njima svojstveni načini da pošalju poruku starijima, učiteljica Vesna Damjanović pretočila je u knjigu ,,Portret učiteljice“.

I. MANDIĆ

Zasadili 200 ruža na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog

Cijeli svoj život i ljubav prema djeci učiteljica Vesna Damjanović pretočila je u ovo zanimljivo štivo, kojim je htjela da istakne koliko je bitan odnos učiteljica – učenik, kao i to koliko je važno da slobodu razmišljanja kod djece podržavamo i njegujemo. Njena poruka starijima je da treba da razumiju djecu, iako ona ponekad prave nestašluke ili se neprimjereno ponašaju, jer to su samo djeca koja i na taj način, kao i kroz igru i maštu, šalju neku poruku

Zanimljive dosjetke i dogodovštine svojih učenika tokom trideset petogodišnjeg staža u školama ,,Lovćenski partizanski odred“ sa Cetinja i najstarije podgoričke škole ,,Savo Pejanović“, gdje i danas radi, objedinila je i zapisala i izdanje upotpunila ilustracijama iz tih školskih dana. Knjiga u kojoj su samo izmijenjena imena djece, namijenjena je svim generacijama, a uskoro će se naći u našim knjižarama.

PODRŠKA

Uređena fasada zgrade na Bulevaru Ivana Crnojevića

Uredili fasade 10 zgrada pod Goricom U okviru akcije ,,Za ljepše lice Podgorice“, radnici Agencije za stanovanje danas će početi uređenje fasade na jedanaestoj zgradi na Bulevaru Ivana Crnojevica (br. 16-18).

Paralelno sa tim, obajvljeno je na FB profilu Agencije, kreću radovi i na objektu u Bulevar Ivana Crnojevica br. 28.

Proteklog vikenda su, u okviru ove akcije koja podrazumijeva uređenje fasada starijih objekata, završili radove na desetom objektu, brojevi 20-22-24, na ovom Bulevaru.

I.M.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - Golužba, Donja Gorica, Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ledine, Lopari, Rozdec, Rudine, Nikmaraš, Stjepovo, Benkaj, Poprat, karaula Poprat i repetitor Zatrijebač – od devet do 16 sati - dio Golubovaca, Dom zdravlja Golubovci, zgrada Opštine, Beglaci i dio Bijelog Polja - od deH.P. vet do 15 sati .

Sunčano, do 18 stepeni

U glavnom gradu za danas je najavljeno sunčano vrijeme. Vjetar slab, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura oko tri, najviša dnevna 18 stepeni. H.P.

Vesna Damjanović radni vijek započela je prije 35 godina u OŠ ,,Lovćenski partizanski odred“ na Cetinju odakle, ističe ona, nosi prelijepo četrnaestogodišnje radno iskustvo. Od 2.000 godine radi kao učiteljica u OŠ ,,Savo Pejanović“.

Ističući da su djeca njena najveća ljubav, ona kaže da je cijeli svoj život i ljubav prema njima pretočila u knjigu ,,Portret učiteljice“. Htjela je, kaže, ovom knjigom da istakne koliko je bitan taj odnos učiteljica – učenik i koliko slobodu razmišljanja kod djece treba podržavati i njegovati.

- U knjizi su dogodovštine iz učionice. Sve što je šaljivo, poučno, uglavnom zanimljivi primjeri dječije mašte. Djeca su znala na sred časa da kažu neki biser, neke aforizme, zanimljive dosjeteke. To što sam zapamtila pretočila sam u knjigu, jer nijesam mogla prekidati predavanje da bih zapisala neki doživljaj – priča Damjanović.

Nikada nije sputavala dječiju slobodu i maštu.

- Kreativnost je najvažnija, djeca kroz igru najbolje uče.

Stariji treba da razumiju djecu, iako im se ponekad učini da je to nestašluk ili da se neprimjereno ponašaju, moraju znati da su to samo djeca. Ona nam zapravo kroz sve to, kao i kroz aforizme i upadice šalju neku poruku – poručuje učiteljica, pokazujući nam fotogra-

UČITELJICA I DRUGI RODITELJ: Vesna Damjanović

Rođena da bude učiteljica Učiteljica Vesna Damjanović rođena je u Titogradu. Htjela je, kaže, da studitra medicinu.

- Ali, kada sam nakon završene Gimnazije pošla kod psihologa, ona mi je rekla: ,,Vi ste rođeni da budete učiteljica“. To je prevagnulo i nijesam se nikad pokajala zbog toga – ispričala je Damjanović.

Kao mlada ostala je bez muža, sama sa troje djece.

- Suprug je umro mlad, a meni je bilo tad 33 godine. Sa djecom sam se sa Cetinja vratila u Podgoricu. Živjeli smo kao podstanari. Izborili smo se sa svime. Oni su danas uspješni ljudi, sinovi su ekonomisti, ćerka je advokat. Život me nije baš mazio. Ostala sam bez majke sa osam godina. Ali, težak život nikome ne može biti opravdanje za grubost ili loše ponašanje. To je prosto u čovjeku – zaključuje učiteljica Vesna.

fiju u kjnizi na kojoj u pedeset sedmoj godini igra fudbala sa učenicima u školskom dvorištu.

Dešavalo se da dijete koje je nemirno prepišu iz drugog odjeljenja kod nje.

- Po prirodi sam veoma smirena i blaga. Ali, ako vi poštujete dijete i lijepo se ophodite prema njemu i ono će vam isto tako uzvratiti. Uvijek sam uspijevala lijepo da komuniciram sa tim malim ljudima. Sve to treba prihvatati kao dječiju igru koju treba shvatiti i podržavati – kaže Damjanović.

DRUGI RODITELJ

Nerijetko joj se, ističe Damjanović, obrate roditelji kojima djeca neće da otkriju neku taj-

nu i kažu: ,,Učiteljice, vama će se sigurno povjeriti“.

- Djeca u učiteljicu treba da imaju povjerenja, zbog toga se za učiteljicu i kaže da im je ona kao drugi roditelji i da je veoma bitna u njihovom odrastanju – poručuje Damjanović.

Zanimljivo joj je, kaže, bilo kad joj je majka jednog učenika prenijela kako je sin pitao: ,,Majko zašto ti nijesi uvijek srećna kao naša učiteljica“.

Među velikim brojem primjera izdvaja zanimljivost kada je dječak Vito htio da joj objasni kako je đed glava porodice.

- Tokom predavanja ja kažem djeci da su porodica tata, mama i njihova djeca. A Vito naglasi: ,,A đed učiteljice. Ja ipak mislim da je on glavni. Jer, da

nije đedova ne bi bilo ni tate ni majke“ – ispričala je naša sagovornica.

Navodi i interesantnu dosjetku jednog od učenika koji nije naučio zadato iz matematike.

- On mi kaže, učiteljice prosto ne umijem da vam objasnim, nešto mi se jutros zaključao mozak – ispričala je Damjanović, koju djeca zbog prijemčivog i toplog pristupa i dalje smatraju mladom, a katkad nazivaju učiteljicom barbikom.

Smatra da učitelji treba da imaju raskošne talente.

- Išla sam na hor, slikam, pišem, na literarne radove sam dosta puta nagrađivana. Trudim se da to prenesem na djecu. Moji učenici lijepo recituju. Učim ih javnom nastupu, svi treba da znaju jasno i glasno da pričaju, da se predstave– poručuje učiteljica Vesna, uz napomenu da predavač treba da zna da priđe djetetu shodno njegovom senzibilitetu.

Nastoji da ne izađe iz učionice dok sva djeca ne shvate ono što im predaje.

- Deset puta ću im ponoviti ako treba, samo da pođu iz škole sa znanjem. Uvijek se nađe nekoliko njih koji teže shvate. Zato se trudim da im gradivo prilagodim i kroz igru ako treba, samo da bi lakše shvatili – zaključuje Damjanović.

I. MITROVIĆ

Dvije besplatne radionice ove sedmice u Razvojnom centru

Razvijaće kod djece motoriku i socijalne vještine Igračkoteka i Razvojni centar Udruženja Roditelji i ove sedmice organizuju dvije kreativno edukativne radionice, za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta.

Najmlađi će uposliti prstiće, razvijati motoriku, dok će malo stariji kroz glumu razvijati socijalne vještine.

U četvrtak, u 18 sati, organizuju novu, zanimljivu kreativno-edukativnu ra-

dionicu ,,Čarapice glumice“, za djecu od pet do devet godina.

- Na radionici će djeca od čarapa praviti svoju lutku, i osmišljavati njen lik, koji će kasnije objediniti u priču i zajedničku predstavu. Razvijaće sitnu motoriku, kreativnost, maštu, govorničke vještine, samopouzdanje i emocionalnu inteligenciju – najavljuju iz Udruženja Roditelji.

U petak u 18 sati uslijediće radionica ,,Spretne ručice“, namijenjena djeci od dvije do pet godina.

- Na radionici će djeca učiti kako se prave različite figure i oblici od domaćeg plastelina, a imaće spremne tematske modele po kojim će raditi.

Na ovaj način će uposliti pristiće, razvijati motoriku i pospješiti socijalizaciju – navode iz Udruženja.

Besplatne radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra, u Ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na e-mail igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar.

I.M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Nekoliko stotina mještana Botuna protestnom šetnjom iskazalo nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Nekoliko stotina mještana Botuna, među kojima i nemali broj djece, juče u 12 časova protestnom šetnjom do mjesta gdje je započeta izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iskazalo je nezadovoljstvo zbog lokacije koja je za to odabrana a koja je, kako tvrde, na manje od 200 metara od prvih kuća.

Poručuju da će nastaviti proteste dok se ne izbore da izgradnja kolektora bude izmještena na drugo mjesto i da su spremni da ove svoje stavove brane i životima ako treba.

POBUNA

Obraćajući se ispred mještana Botuna, Jagoš Bećirović je poručio da su se okupili samoinicijativno da izraze protest protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na ,,njihovoj lokaciji, koja je na svega 180 metara od njihovih kuća“. Naglašava da su se

Neće kolektor u blizinu kuća

trudili da ispoštuju mjere protiv širenja korona virusa. Međutim, distanca među građanima nije ispoštovana, a bilo je i dosta onih koji nijesu nosili zaštitnu masku.

Podsjetivši da su se protiv izgradnje kolektora na ovoj lokaciji pobunili prije 15 godina, Bećirović tvrdi da za to postoji i papirologija.

- Obraćali smo se Ministarstvu unutrašnjih polova, Skupštini Crne Gore, Gradskoj opštini Golubovci, predsjedniku države, predsjedniku Evroske komisjije. Međutim, niko nije imao razumijevanja za nas – kaže Bećirović.

Na tvrdnje Glavnog grada da ovi protesti imaju političku pobudu, predstavnik Botunjana poručuje da to nije tačno.

- Evo ja sam glasač Demokratske partije socijalista, među nama je veliki broj glasača DPS-a. Gradonačelnik Vuko-

vić je potpredsjednik te partije.

Ali, skup nema političku konotaciju. Mi nijesmo politička organizacija, mi samo štitimo svoje i interese ove ljepote ovdje. Zbog ove djece moramo da se izborimo sa ovom mukom koja nas je snašla – tvrdi Bećirović, što su aplauzom podržali okupljeni mještani.

Podsjeća da su počeli da protestuju prije petnaestak dana, kada su se mašine primakle na teritoriji Botuna, ,,bez njihovog pitanja“.

- Borimo se za svoja prava. Valjda i mi imamo pravo na zdravi život i čistu sredinu. Tražimo da se kolektor izmjesti sa naše teritorije, tj. teritorije koja je nama pripadala do prije nekoliko godina, a koja je prepisana na drugu opštinu (Glavni grad) – kazao je Bećirović i dodao da kolektor mogu graditi na Ćemovskom polju.

I. MITROVIĆ

Ovo je nasilje nad omladinom koja ostaje da živi ovdje. Mi stariji ćemo da prođemo. I korona će da prođe, a ovo zlo što bi da nam donesu ovdje neće nikad, nego nam ostaje dovijeka – poručio je u ime mještana Botuna Jagoš Bećirović

Očekuju podršku potpredsjednika Vlade Mještanin Botuna Ilija Raičković kazao je da očekuju podršku potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića i stranke Zelenih, čiji je inače simpatizer.

- Spasili su Sinjajevinu, svaka im čast na tome. Spasili su maslinjak u Ulcinju, kapa dolje i za to. Sad neka spase 1.200 mještana Botuna i bićemo mu svi zahvalni – poručio je Raičković.

Poručuje da će nastaviti proteste dok se ne izbore da izgradnja kolektora bude izmještena na drugo mjesto.

- Ovo je nasilje nad ovom omladinom koja ostaje da živi ovdje.

Mi stariji ćemo da prođemo. I korona će da prođe, a ovo zlo što bi da nam donesu ovdje neće nikad, nego nam ostaje dovijeka – poručuje Bećirović.

PROMJENA

Za to što im se iz Opštine u okviru Glavnog grada Golubovci zbog ovog problema nije niko obraćao, on kaže da nema komentara. Njima i predstav-

nicima Glavnog grada poručuje da ni on, kao ni ostalih 350 domaćinstava (odnosno oko 1.500 stanovnika) u Botuna nemaju gdje da se sele, niti da planiraju da se ,,žrtvuju“ zbog Glavnog grada. Ipak, poručuje on, očekuju da sjednu i da se dogovore oko ovog problema.

- Botunjanima je dosta trovanja. Tu su Kombinat aluminijuma i crveni mulj. Ne odustajemo od promjene loakacije za izgradnju kolektora sa naše teritorije – zaključio je Bećirović što su ovacijama i aplauzom podržali okupljeni mještani.

15

Mještanin Botuna Slavko Vukčević ističe da ih je dodatno povrijedio odnos Glavnog grada, odnosno gradonačelnika prema Botunjanima.

- Ne samo gradonačelnika Vukovića, nego i ranijih gradonačelnika, Stijepovića i Mugoše, koji takođe nijesu htjeli da saslušaju probleme Botunjana, nego su uvijek govorili da je to završena priča. Međutim, ne bi ovo bio ni prvi ni posljednji detaljni urbanistički plan koji bi pretrpio promjene. To je gradonačelnik Vuković radio i kada su bili interesi pojedinaca u pitanju, kao i kada je u interesu kolektivnog stanovanja skoro poništio jedan detaljni urbanistički plan – navodi Vukčević.

Naglašava da mještani Botuna neće popustiti, već da će probati da uz pomoć Vlade i međunarodnih institucija zaštite svoje interse.

- Ako ne uspijemo u tome, siguran sam da ćemo onda to zaštititi svojim životima. Znači, na toj lokaciji sigurno neće biti izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – zaključio je Vukčević.

I Boris Ćetković smatra da postoji način da se gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda izmjesti na drugu lokaciju i podsjeća da su se za rješavanje tog problema obraćali nadležnim institucijama još od 2004. godine.

Povodom ovog problema prije nekoliko dana oglasili su se i iz Glavnog grada i podsjetili da je dokaz kvaliteta projekta i činjenica da je Evropska unija u njegovu realizaciju investirala više od 10 miliona eura.

- Zato nećemo dozvoliti da krajnje neodgovorni pojedinci motivisani političkim pobudama zaustave razvoj Podgorice. Kao odgovorna gradska uprava iskoristićemo sva pravna sredstva da se obezbijede pretpostavke kako bi se najvažniji projekat za Podgoricu doveo do kraja, a na taj način i dokazali da je Crna Gora država vladavine prava – poručili su tada iz Glavnog grada.

I.M.

Sanacija prve faze Bulevara Ivana Crnojevića

Panoramski točak ispunio očekivanja građana

Uživaju i djeca i odrasli Kako je za Pobjedu kazao organizator ovog posla Đovani Manđarelo točak je u glavni grad stigao iz Italije, te da ih prvih dana kako je postavljen vrijeme nije poslužilo, ali da su zadovoljni interesovanjem građana.

- Vikendom ima više ljudi u odnosu na radne dane. Raduje nas što dolaze ljudi svih generacija, od najmlađih do baka i deka – kazao je Manđarelo.

Kapacitet panoramskog točka je 240 osoba po jednoj vožnji, a u kabini mogu da stanu tri ili četiri osobe u zavisnosti od uzrasta.

- Cijene su pristupačne, vožnja za starije košta tri i po eura i dva i po eura za djecu, dok je za djecu sa posebnim potrebama i osobe sa invaliditetom besplatna – navodi Manđarelo.

Dodaje da je bila njegova ideja za postavljanje točka.

- Putovao sam mnogo i svaki

ZA SVE GENERACIJE: Pogled sa vrha panoramskog točka

veći grad ima panoramski točak. Ja sam Glavnom gradu predložio tu inicijativu i ovu lokaciju, oni su to odmah prihvatili i dali odobrenje – kaže Manđarelo.

Prema njegovim riječima, panoramski točak će u Podgorici biti dokle god ima interesovanja.

- Skoro svaki veći grad u Evropi ima svoj panoramski točak i to je uvijek poseban doživljaj kako za turiste, tako i za građa-

ne – zaključio je Manđarelo.

Brojni Podgoričani izrazili su oduševljenje ovakvim sadržajem, navodeći da im je drago što Glavni grad konačno ima točak u svojoj turističkoj ponudi.

- Drago mi je što našu Podgoricu možemo da ,,obiđemo“ i ovako. Putovala sam po Evropi i uvijek je poseban doživljaj kada imate priliku da gradove gledate iz točka. Nadam se da će se kod nas zadržati još neko

S. VASILJEVIĆ

Po uzoru na svjetske metropole, Podgorica je nedavno dobila Panoramski točak u neposrednoj blizini Spomenika Svetog Petra Cetinjskog. Vožnja traje oko šest minuta, a točak je visok oko 40 metara.

vrijeme, ja ću vožnju sigurno ponoviti – kazala je Sanja Radević.

U vožnji je već dva puta uživala i Zerina Međedović. Kako je kazala, noćna vožnja joj se više sviđa od dnevne varijante.

- Moram da priznam da me je na početku prve vožnje bilo strah, ali je pogled, pogotovo sa vrha, mnogo lijep. Prvi put sam bila uveče i poseban je gušt.

Preporučujem svima da probaju – kazala je Međedović. Z. K.

Za pet dana biće gotova dionica od Ulcinjske do Beogradske ulice

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković u društvu direktora ,,Puteva“ Radenka Bulatovića obišao je prije dva dana Bulevar Ivana Crnojevića, gdje je u toku temeljna sanacija ove saobraćajnice.

- Planiramo da rekonstrukciju dijela bulevara, od Ulcinjske ulice do raskrsnice sa ulicama Beogradskom i Marka Miljanova završimo za sedam dana, nakon čega nastavljamo dalje, sve do Bulevara Stanka Dragojevića – objavljeno je prije dva dana na FB profilu gradonačelnika Vukovića.

Prethodnih dana, podsjetio je on, ekipe Komunalnih usluga instalirale su novu rasvjetu na pješačkoj stazi duž bulevara.

- Nakon što završimo Bulevar Ivana Crnojevića, kreće rekonstrukcija Partizanskog puta/Ulice SKOJ-a, od Mareze do Bulevara Džordža Vašingtona – navodi se u objavi.

I.M.

16

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Crnogorski košarkaši večeras (20h) sa Njemačkom igraju posljednji meč kvalifikacija za EP

PODGORICA - Crnogorski košarkaši odigraće večeras u „Bemax areni“ sa Njemačkom (20 sati), praktično, revijalni meč, na zatvaranju „balona“ u Podgorici, u posljednjem „prozoru“ kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Nakon poraza od Francuske u subotu veče (73:71), te poslije pobjede Velike Britanije u duelu sa Njemačkom (83:81), naša selekcija je izgubila sve šanse da se domogne četvrtog plasmana na EP (nakon onih 2011, 2013. i 2017. godine). Meč nije „važan“ ni Njemcima, koji, kao jedan od organizatora, već imaju osigurano učešće na EP, koje je pomjereno za septembar iduće godine (zbog pomjeranja Olimpijskih igara).

Za našu selekciju, koja je prije godinu i po nastupila na Mundobasketu u Kini, ovo je, ipak, korak unazad. Posebno ako se zna koliko je važan kontinuitet igranja na velikim takmičenjima...

Poraz Francuske nije iznenađenje, imajući u vidu kvalitet i iskustvo rivala. Ali prava je šteta što odlična igra, posebno u odbrani, i vođstvo tokom skoro cijelog meča (u jednom trenutku sa 11 poena) nijesu„unovčeni“. Pad koncentracije ili nekoliko pogrešnih odluka, ili sve zajedno, u završnici meča odnijeli su već viđenu pobjedu. Ertel i Kordinije su samo kaznili greške „crvenih“ i pokvarili sve ono što je Crna Gora strpljivo gradila tokom prethodnih 38 minuta.

Međutim, potvrdilo se da Francuska, najjača reprezentacija u kvalifikacijama za Eurobasket, nije, svakako, ekipa za vađenje. Šansa za novi plasman na EP je prokockana u novembru prošle godine u Pou, kada je Crna Gora neočekivano i ubjedljivo izgubila od Velike Britanije (74:59).

Sa pobjedom u tom meču, čak

KSCG

Ivanović: Sebi dugujemo još jedan kvalitetan meč DROBNJAK: Osjećaj je nevjerovatan

Podrška rođaka i u reprezentaciji Nikola Ivanović i Igor Drobnjak su bliski rođaci, a nakon Budućnosti sada su zaigrali zajedno i u reprezentaciji.

- Nikola mi, stvarno, mnogo pomaže u svim mogućim stvarima, pa i u i porazom manjim od sedam razlike (Crna Gora je dobila Britance u prvom duelu 81:74), izabranici Boška Radovića bi još prije turnira u Podgorici imali u džepu vizu za EP, bez obzira na rezultate u posljednja dva kola. Zato će biti potrebna dublja analiza ovog neuspjeha, imajući u vidu da je Crna Gora na FIBA rang listi 16 mjesta bolje plasirana od Velike Britanije, koja će nakon četiri godine ponovo zaigrati na EP.

košarci. Mnogo mi znači kada je sa mnom u reprezentaciji i Budućnosti – kaže Drobnjak.

Ivanoviću je drago što je „Igor dobio neke minute u reprezentaciji“.

- I prije meča smo pričali o tome da

Raspored 17.00 - Francuska – Velika Britanija 20.00 - Crna Gora – Njemačka

- Ne možemo biti zadovoljni time što se nijesmo plasirali na EP. Ali neka utjeha je, stvarno, kvalitetan meč protiv Francuske, koja je u Podgorici igrala u još boljem sastavu u odnosu na prvi meč koji smo izgubili 19 razlike. Nijesmo baš u lijepoj situaciji, ali makar igra protiv Francuske pokazuje da

dolazi jedna generacija igrača koji mogu u kontinuitetu da igraju na velikim prvenstvima – kaže plej Nikola Ivanović, koji je meč završio sa 10 poena i četiri asistencije, i pogođenom trojkom sa preko pola terena na kraju prve četvrtine.

Crna Gora će večeras protiv Njemačke pokušati da ne ostane na nuli, kada je „prozor“ u Podgorici u pitanju.

- Ne znam što da očekujem od tog meča, biće dosta teško da se igra, možda i njima, a nama

pogotovo, jer utakmica nema nikakav značaj. Treba „prešaltati“ glavu da se odigra što je kvalitetnije moguće, čvrsto i jako. Njemci imaju dosta opcija, pogotovo u napadu. Sad je došao i Cirbes, koji je dodatna dubina u napadu, možda i najkvalitetniji igrač u njihovoj ekipi. Mislim da sebi dugujemo da odigramo još jedan kvalitetan meč, i da se sa pobjedom, koja nema neki značaj, oprostimo od ovih kvalifikacija – dodao je Ivanović.

Sa 27 godina Ivanović spada u grupu „starijih“ igrača u reprezentaciji. Selektor Boško Radović je istakao da su lijepa budućnost reprezentacije Simonović, Radončić, Drobnjak...

- U proteklih godinu i po, pozivani su u reprezentaciju mlađi igrači, dobijali su šansu.

Svi oni, zajedno sa Kljajićem i Žugićem, su momci koji će u narednim godinama moći da iznesu teret reprezentacije – zaključio je Ivanović.

S. J.

Prva liga za odbojkaše (11. kolo)

Prva liga za odbojkašice (14. kolo)

Mornar opet silan u gradskom derbiju

Jedinstvo prejako za Budvanke Jedinstvo Mediteran

je ovo prvi put da igra protiv igrača takvog kalibra. Mislim da je sve svoje minute odigrao vrlo kvalitetno. Sad treba da održi kontinuitet svojih igara, ljudi iz Saveza su pokazali da računaju na njega. Mislim da on može da se nosi sa tim pritiskom koji ga očekuje u reprezentaciji – rekao je Ivanović.

Igor Drobnjak je protiv Francuske upisao prve minute u nacionalnom timu.

- Osjećaj je nevjerovatan. Svim sportistima je cilj da jednog dana zaigraju za reprezentaciju, za svoju zemlju. Zadovoljan sam svojom igrom, dao sam sve od sebe, nadam se da sam koliko-toliko pomogao ekipi – rekao je Drobnjak.

Bek Studentskog centra ističe da ostaje „žal zbog teškog poraza od Francuske i gubitka šanse da se kvalifikujemo na Evropsko prvenstvo“.

- Ali pozitivno je da su svi momci bili na maksimumu, dali su sve od sebe - ističe Kljajić.

Kaže da mu rad u reprezentaciji mnogo znači.

- Počev od treninga protiv iskusnijih igrača. Veoma su mi značili protekli dani sa reprezentacijom.

Selektor Boško Radović je nakon meča sa Francuskom kazao da je reprezentacija u Simonoviću, Drobnjaku i Radončiću dobila igrače za budućnost.

- Imamo dosta mladih momaka u ekipi, mislim da imamo potencijal za budućnost – zaključio je Drobnjak.

Mornar Galeb

3 0

BIJELO POLJE – Sala OŠ ,,Marko Miljanov“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: B. Batizić, S. Batizić. Rezultat po setovima: 25:17, 25:10, 25:22.

JEDINSTVO: Medenica 5, Kolić, Merdović, Krgović 3, Veličković (libero), Popović, Rakočević 13, Balazo, Magdelinić 14, Madžgalj 12, Peković, Šebek, Jevrić 10, Raonić (libero).

MEDITERAN: Zvicer, Novaković 3, Nevskaja (libero),

Cerović 7, Matunović, Manojlović 4, Gudelj 2, Đuričić (libero), Zejak, Nikaljević, Kovačević 11, Kovačević 5.

U derbiju začelja Jedinstvo je bilo sigurno protiv Mediterana, u posljednjoj utakmici 14. kola Prve lige odbojkašica.

Bjelopoljke su drugi put sa 3:0 savladale Budvanke u ovom prvenstvu, a stigle su do četvrtog

trijumfa u prvenstvu. Mediteran je doživio 10. poraz.

Po običaju, najviše poena od izabranica Mladena Miladinovića osvojila je Mileva Magdelinić – 14. Dragana Rakočević je upisala 13, Gordana Madžgalj 12, a Isidora Jevrić 10. Dvocifren broj poena u ekipi iz Budve osvojila je Jovana Kovačević - 11.

S. J.

3 0

BAR – Dvorana: ,,Topolica“.

Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Beljkaš, Plamenac. Rezultat po setovima: 25:16, 25:19, 25:12.

MORNAR: Radević 22, Pekić, Vujisić (libero), Bugarin 10, Dobrković 4, Gojković 5, Sekulić, Stojanović 5, Đuretić 2.

GALEB: Smolović 2, Petrović 2, Muratović, Nonković (libero), Božović 1, Strahinja, V. Cimbaljević 18, Vujošević, L. Cimbaljević 1, Milić 3, Ramović 3, Zeković, Jovetić.

Kao i u prvom dijelu sezone, odbojkaši Mornara savladali su ponovo sa 3:0 gradskog rivala, ekipu Galeba. Mornar je stigao

do sedme pobjede u prvenstvu i privremenog drugog mjesta na tabeli, sa tri boda i utakmicom više od Budućnost voleja.

Stefan Radević je bio najbolji pojedinac susreta sa 22 poena, dok je njegov imenjak Bugarin osvojio 19. U sastavu Galeba, kao i obično, najviše poena

osvojio je kapiten Vukašin Cimbaljević – 18.

Utakmica između Sutjeske i Jedinstva, koja je takođe trebalo da bude odigrana u neđelju, odložena je zbog korona virusa u ekipi iz Bijelog Polja.

U ovom kolu slobodan je bio Mediteran.

S. J.

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Arena

Sportski miks

17

GOJKOVIĆ: Imamo čemu da se nadamo

Perfektnih sedam od sedam za 1. mjesto ,,ajkula“ na kvalifikacionom turniru za OI

Pobjeda za srećan put u Tokio

Crna Gora Grčka

skog turnira. Naš tim je u posljednjih osam minuta ušao sa minusom od dva gola, kada je bukvalno tek počela utakmica za njih. Serijom 4:0 (tri gola Dušana Matkovića) za 10:8 na minut i 27 sekundi prije kraja preokrenuli su rezultat i šokirali do tada sigurne Grke. ,,Ajkule“ su turnir završile sa sedam pobjeda, a najvažnija je ostvarena juče u polufinalu protiv Hrvatske.

U meču bez rezultatskog značaja (oba tima juče osigurala plasman na OI) Grci su bolje ušli, vodili su nekoliko puta sa dva gola razlike, uz sjajan šut sa igračem više (6-4). Ali uporni su bili i igrači selektora Vladimira Gojkovića, nijesu gubili nadu i na najljepši način završili utakmicu i učešće u Roterdamu.

- Bilo je teško, ali željeli smo trijumf i došli smo do bodova. Juče smo slavili, a danas ćemo

10 9

ROTERDAM - Olimpijski bazen. Sudije: Derviju (Francuska) i Ome (Njemačka). Igrač više: Crna Gora 11-2, Grčka 8-2.

Peterci: Crna Gora 1 (1), Grčka 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 2:3, 3:3, 1:2, 4:1.

CRNA GORA: Lazović, Brguljan 2, Perković, Petković, Čučković, Popadić 1, Vidović, Ukropina, Ivović 2, Spaić, Matković 5, Radović, Kandić (sedam odbrana).

GRČKA: Zerdevas, Genidunijas 1, Skubakis 1, Kapocis, Fudulis 1, Papanastasiju, Dervisis 1, Argiropulos 4, Murikis, Kolomvos, Juvecis 1, Vlahopulos, Galanidis (15 odbrana).

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je Grčku 10:9 u finalu kvalifikacionog olimpij-

Hrvatska se provukla Posljednju šansu za Tokio reprezentativci Hrvatske prigrabili su pobjedom iz peteraca (25:24) protiv Rusije (regularni dio završen 11:11) u

posljednjem meču kvalifikacionog turnira u Roterdamu.

Tačku na dramu u petnaestoj seriji stavili su golman Marko Bijač kada je odbra-

nio šut Romanu Šepeljevu (promašio u petoj seriji šut za pobjedu) i Josip Vrlić koji je prevario Evgenija Kotsrova za veliko slavlje.

Hrvati su u regularnom dijelu mogli da riješe meč, ali je

nastaviti. Najvažnije da smo izborili plasman na Olimpijske igre. Mislim da ćemo biti spremni za Tokio - kazao je Matković, MVP finalne utakmice.

Za perfektan niz od sedam pobjeda (dvije protiv Grčke) zasluge jednake idu na račun od najmlađeg Vasilija Radovića (17 godina) do najiskusnijeg kapitena Draška Brguljana.

Upravo je ova snaga iskustva i dokazanog kvaliteta, sa entuzijazmom momaka koji su tek zaplivali u vrhunske vode, bila dobitna kombinacija za četvrti

plasman na Olimpijske igre.

- Za ovo smo se spremali odavno, a posljednja tri mjeseca mislili samo o kvalifikacijama.

Zaslužili smo vizu za Tokio, bili smo najbolji tim u Roterdamu.

Bila mi je čast i da budem uz reprezentaciju, da treniram uz odlične momke koje sam prije godinu gledao na TV-u i bodrio - poručio je Radović. Žestoko oslabljena Crna Gora (u odnosu na posljednju medalju sa EP u Budimpešti nedostajali su Đuro Radović, Dragan Drašković, Bogdan

Đurđić, Dimitrije Obradović i Stefan Pješivac) sa selektorom Gojkovićem i pomoćnicima u ozbiljnu priču oko kvalifikacija ušla je ljetos. ,,Ajkule“ su od kraja maja do pred sam kraj avgusta, sa kratkim pauzama, trenirale u Igalu. U tom periodu odigrali su samo meč sa Hrvatskom u Dubrovniku i izgubili. Sa novim okupljanjem, nakon klupskih obaveza, ušli su u 2021. godinu. Priča do Roterdama je poznata...

- Vrhunski turnir je iza nas. Po-

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za rukometaše

Mornar 7 Lovćen

27 (14) 35 (17)

BAR - Dvorana ,,Topolica“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudije: M. Vujisić i S. Ivanović (obojica iz Podgorice). Sedmerci: Mornar 4 (2), Lovćen 2 (2). Isključenja: Mornar 12, Lovćen 10 minuta. Crveni karton: Aleksa Perišić (Lovćen) u 57. minutu.

MORNAR 7: Jović 1 (1) (dvije odbrane), Drča (tri odbrane), Hadziristić ( jedna odbrana), Živković 7, S. Ražnatović, Beharović, Ljuši, Šabanović 8 (1), A. Ražnatović, Gvozdenović 3, Ašanin 3, Perović, Mijušković 1, Ratknić, Agović 3, Mrdak 1.

LOVĆEN: Borilović 1 (sedam

D. MALIDŽAN

Lovćen rutinski do polufinala ŠUTIRAO OSAM OD OSAM: Miodrag Ćorsović, pivot Lovćena

odbrana), Vukić (odbrana i dva sedmerca), Perišić, Ćorsović 8, Kaluđerović 8, Poje 1, Pejović 1, Drakulović 7 (2), Božović, Lakićević, Eraković 3, Bulajić 6.

Rukometaši Lovćena posljednji su polufinalisti Kupa

Crne Gore.

Oslabljeni branioci trofeja, sa samo 12 igrača u sastavu, od kojih su dvojica bili golmani, opravdali su ulogu favorita na gostovanju Mornaru 7 (35:27).

Barani su u prvom poluvremenu u više navrata vodili dva ra-

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore na Olimpijskim igrama u Tokiju igraće u grupi B sa Srbijom, Hrvatskom, Španijom, Australijom i Kazahstanom.

U grupi A nastupaće Italija, Mađarska, SAD, Južna Afrika, Grčka i Japan.

Naš tim imaće težak zadatak na Olimpijskim igrama već u grupnoj fazi jer će igrati sa olimpijskim šampionom (Srbija) i vicešampionom (Hrvatska).

Tu je još opasna Španija, nezgodna Australija i autsajder Kazahstan.

- Grupa je izuzetno teška.

Vidjeli ste šešire. Znali smo da možemo da dođemo do teške ili do malo lakše grupe. Svake Olimpijske igre su izuzetne, a u Tokiju će nastupati veliki broj po kvalitetu izjednačenih ekipa. Meni je drago da možemo da igramo, što prije dvije godine nije bilo realno, sa Hrvatskom, Mađarskom, Španijom i sa Grčkom.

Vjerujem da imamo čemu da se nadamo. Treba ostati smiren, napraviti dobar plan i vrlo brzo krenuti sa pripremama.

Nadam se da će svi biti zdravi - kazao je selektor Vladmir Gojković.

Najbolje četiri ekipe iz obje grupe nastaviće takmičenje na OI. Nakon grupne faze krenuće eliminacione borbe od četvrtfinalnih mečeva.

Dimirije Kolod (16 sekundi prije kraja) donio Rusima remi.

bijedili smo u svim mečevima.

Iako posljednja utakmica nije imala značaj, našli smo snagu i motiv da završimo turnir na najbolji način. Sada se vraćamo u klubove, a biće vremena da mislimo o Tokiju. Jedva čekamo da se opet okupimo i da počnemo pripreme za Olimpijske igre.

Do 1. mjesta i plasmana na OI Crna Gora je savladala Grčku (8:4 i 10:9), Hrvatsku (14:12 nakon peteraca), Holandiju (13:7), Gruziju (11:9), Brazil (15:5) i Kanadu (21:7).

A. M.



Šesnaestogodišnji golman Nikola Vukić na debiju za prvi tim Lovćena odbranio je dva sedmerca zlike, posljednji put 12:10 u 24. minutu, nakon čega je tim Duška Milića zaigrao bolje, na poluvremenu imao vođstvo 17:14, a u nastavku rutinski priveo meč kraju.

Najefikasniji u Lovćenu bili su Miodrag Ćorsović i Draško Kaluđerović sa po osam pogodaka (obojica bez promašaja), jedan manje dao je Nemanja Drakulović, a šest od šest šutirao je Slobodan Bulajić.

Mjesto u polufinalu dan ranije obezbijedili su Komovi, Budvanska rivijera Budva i Berane 1949.

Ne. K.

Kup Crne Gore za rukometašice

Iznenađenje u Baru PODGORICA - Rukometašice Mornara 7 pobijedile su prvoligaša Trebjesu 24:22 i boriće se za polufinale domaćeg Kupa.

Barski tim, lider Druge lige, u posljednjih deset minuta uspio je da nadoknadi minuse i sa tri gola prednosti dočeka finiš meča. Anita Muratović postigla je devet golova, a u poraženom timu Sara Blečič dala je gol manje.

U Nikšiću protiv domaćina Rudar je slavio 34:25, lider Levalea 2010 očekivano je savladala Tivat 19:11, dok je Feniks kao gost bio bolji od Ulcinja - 31:24.

A. M.

18

Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Novak Đoković sil

Lijevi bek Marko Vučić ne žali previše zbog ispuštene šanse Budućnosti da veže 11. pobjedu u prvenstvu

Važno je da smo ubjedljivo prvi, rekord ćemo oboriti sljedeći put PODGORICA - Proljećnu polusezonu Budućnost je otvorila remijem sa Sutjeskom (1:1).

Podjela bodova u najvećem crnogorskom derbiju nije mnogo usporila ,,plave“ na putu ka sigurnoj tituli - po tom pitanju stvari su savršeno jasne, budući da Podgoričani imaju nedostižnih 19 bodova prednosti na vrhu tabele.

Ono što su izabranici Mladena Milinkovića propustili pod Goricom jeste da ostvare rekord od 11 pobjeda u nizu.

- Ne žalimo previše zbog toga.

To su neke lijepe stvari koje mogu, ali i ne moraju da se postignu. Važno je da smo ubjedljivo prvi, da sve zavisi od nas, to što smo dokazali da

smo bez premca na domaćoj sceni. Sada smo izjednačili seriju od 10 uzastopnih pobjeda koju je imala generacija našeg kluba u sezoni kada je osvojila titulu 2012. godine.

Sljedeći put kada se ukaže prilika da oborimo rekord vjerujem da ćemo u tome uspjeti - rekao je Marko Vučić za Arenu.

Lijevi bek Budućnosti smatra da je epilog meča sa Nikšićanima najpravedniji.

Oba gola postignuta su iz penala - za goste je pogodio Marković, a za domaćina Božović.

- Izašli smo iz priprema, još smo ,,teški“, prva takmičarska utakmica je nezgodna, pogotovo nakon duge pauze… Bili smo bolji u prvom poluvreme-

GOSPOD MELBUR

nu, ali je u nastavku Sutjeska imala posjed, moguće da je bila i opasnija. Kada se sve uzme u obzir - remi je realan - poručio je brzonogi defanzivac, koji nastavlja: - Nema dileme da možemo bolje. Možda će biti potrebno par mečeva da uhvatimo željeni ritam. Vjerujem da će brzo sve doći na svoje i da ćemo već od narednog izazova započeti novi kontinuitet pobjeda - dodao je Vučić.

U proteklih 20 kola Telekom 1.

CFL, ,,plavi“ su samo dva puta izgubili.

Jedan od tih poraza stigao je od narednog protivnika ekipe Podgorice, koja je na svom terenu krajem avgusta slavila 4:0.

Do tada se ne pamti da je

Budućnost rezultatski tako loše prošla u nekoj utakmici.

Grbić i društvo u utorak će imati priliku da se revanširaju Lješkopoljcima na ,,DG Areni“.

- Ne gledamo na taj duel osvetnički, već kao i na svaki drugi. Naš cilj je da uvijek pobijedimo, odigramo najbolje što možemo. Podgorica je dobar tim, sa nekoliko odličnih pojedinaca. Znamo od koga nam prijeti najveća opasnost. Ipak, gledamo sebe. Kvalitet je na našoj strani. Ukoliko pružimo ono što možemo, trijumf neće izostati - zaključio je Vučić.

Budućnost će protiv Podgorice nastupiti bez štopera Ćukovića koji ima kartone, dok su vezista Mirković i napadač Vujačić na listi povrijeđenih.

D. K.

D. MALIDŽAN

Petrovac na ,,minus 2“ od konkurenta za opstanak pred sjutrašnji međusobni duel

I da pobijedimo Titograd, ništa neće biti odlučeno U Sutjesci zadovoljni remijem u derbiju, ali svjesni i da su mogli do pobjede

Najvažnije je zadržati ritam bez poraza NIKŠIĆ - Remijem protiv Budućnosti, i to pod Goricom, Nikšićani su otvorili proljećni dio šampionata. Igrali su izabranici Miljana Radovića dobro, pogotovo u drugom poluvremenu i reklo bi se da odavno nijesu bili bliži pobjedi nad najvećim rivalom.

Oba gola viđena su u prvom poluvremenu, u nastavku se igralo otvorenije, ali mreže su mirovale.

Kapiten Sutjeske Vlado Giljen kaže da je zadovoljan bodom, ali priznaje i da su previše respektovali domaćina.

- Mislim da smo u početku bili u grču, a nastavak je donio igru koja nas je krasila tokom pripremnih mečeva. Izuzetno je važno da zadržimo ovaj ritam bez poraza, da ređamo partije kakva je bila ova u drugom poluvremenu derbija. Već je izvjesno da ova Sutjeska ne mora brinuti o tome da li će izaći u Evropu ili ne, ali to ne znači da u svaki meč do kraja šampionata nećemo ulaziti s najvećim ambicijama - kaže kapiten nikšićkog sastava Vlado Giljen.

Strateg „plavo-bijelih“ Miljan Radović ne krije nezadovoljstvo prikazanim u prvom poluvremenu.

- Ipak, u nastavku smo se trgnuli. Mnogo je značajno da smo nastavili seriju bez poraza, jer svaki bod je bitan. Biće i pobjeda, ovaj tim će igrati sve bolje. Momci dobro rade, zadovoljan sam bio njihovim odnosom od početka priprema - kazao je kratko Radović.

I prvotimac Aleksandar Vlahović obećava sve bolje igre.

- Prva je utakmica i možda u toj činjenici treba tražiti razloge što smo loše počeli. Bilo je to, zaista, ispod očekivanog nivoa.

Nastavak je donio sasvim drugačiju priču i jasno je da smo tako igrali od početka da bi konačan ishod na kraju bio sasvim drugačiji. Jurili smo sva tri boda, mislim da su nam i bila blizu, ali nijesmo ni imali sreće, a gosti su, kako je vrijeme odmicalo, djelovali sve bezazlenije. Već smo se okrenuli sljedećem protivniku, razmišljamo samo o Iskri i svjesni smo da će to biti izuzetno težak meč. Naravno, svaku utakmicu do kraja želimo da dobijemo i ne opterećujemo se trkom za titulu, plasmanom koji obezbjeđuje izlazak na međunarodnu scenu. Važno je samo osvojiti što više bodova - komentar je prvotimca Sutjeske Aleksandra Ra. P. Vlahovića.

Petrovac je pobjedom otvorio drugu polusezonu i odmah smanjio zaostatak za posljednjeplasiranim Titogradom na dva boda.

Trijumf nad Podgoricom od 2:1 nagovještava vedro proljeće za ekipu Nenada Vukčevića, ali savladan je tek prvi stepenik na trnovitom putu do izbjegavanja direktnog ispadanja.

- Nikad ne znate kako će ekipa da reaguje u prvom kolu poslije pauze. Ni forma se ne tempira za start polusezone, niti možete da znate što tačno da očekujete od protivnika.

Iskreno, nijesam znao što nas čeka protiv Podgorice - rekao je trener ,,nebo-plavih“ Nenad Vukčević.

- Pobjedi se u zube ne gleda, mada taktički uopšte nijesmo izgledali loše. Osujetili smo njihove pasove iza naša zadnje linije, a iz jedne-dvije kontre bili opasni u prvom poluvremenu. Poslije vođstva imali smo dvije-tri šanse da ga uvećamo. Primili smo gol iz prekida, koji su nam problem ove sezone. Tačnije, ne branimo ih toliko loše, ali moramo da smanjimo njihov broj. Drugo poluvrijeme je donijelo čvrstu igru, dali smo pogodak iz penala, potom svjesno prepustili inicijativu rivalu i sačuvali pobjedu.

Petrovac je u poziciji da već poslije dva kola nastavka sezone prepusti fenjer, budući da sjutra direktnom rivalu, Titogradu.

- U ovom momentu ta utakmica može da izgleda kao odlučujuća, ali ne ne bih je tako okarakterisao. Naravno, ne bi

Nenad Vukčević

Novak Đoković je devetom titulom na Australijan openu zaslužio da se lijepa napadačka teniska igra u modernoj eri sporta po njemu naziva.

Danjila Medvedeva, velikog konkurenta, ,,isprašio“ je za manje od dva sata u finalu u Melburnu – 7:5, 6:2, 6:2.

To što je u meču dominirao u potpunosti jedan teniser, najbolji na svijetu – ne znači da je spektakl izostao. Naprotiv, na tvrdim podlogama u posljednjoj pandemijskoj godini niko nije odigrao tako dobar meč, kao Beograđanin u ovom duelu sa Rusom. I šteta da je trajao svega sat i 53 minuta – u režiji tenisera koji je, prije samo desetak dana, pokidao mišić abdomena.

MENTALNO JAČI Najavljivana je velika borba, teniska javnost je čak i isticala da je Medvedev u blagoj prednosti i u sjajnoj formi, spram Đokovića koji se duže od sedmice oporavljao od povrede... Realnost je ipak drugačija: Novak je mentalno nesalomiv, sa mnogo raznovrsnijih igračkih rješenja od Medvedeva.

- Medvedev je sjajan momak, na putu do finala je pokazao zašto. Mnogo ga cijenim i

Zbir gren slem Od 18 gren slem titula u karijeri, Đoković je devet osvojio u Melburnu – gdje je osvojio i prvu u karijeri, još 2008. godine.

Najbolji teniser svijeta ima jednu titulu na Rolan Garosu u Parizu, pet volim kao osobu van terena.

A na terenu jedan je od najtežih rivala sa kojima sam se suočio. Samo je pitanje momenta kada će osvojiti gren slem. Volio bih da sačeka još nekoliko godina – našalio se Đoković nakon duela.

Rivala je Đoković ,,torpedovao“ perfektnim riternom od starta, ekspresno poveo 3:0 u prvom setu. Kada je Medvedev uzvratio prvim od dva brejka na meču, nije mentalno pao. Naprotiv – u finišu prvog seta riternom režirao je brejk za osvojen set. Potom je u drugom setu osvojio šest od sedam uzastopnih gemova i trasirao put ka tronu. Težak poraz od Nadala u oktobru prošle godine, u finalu Rolan Garosa je zaboravljen. Sada se vidi, da bi na US openu u septembru prošle godine bio apsolutni favorit, da nije diskvalifikovan u osmini finala.

Uspješan nastup crnogorskih reprezentativaca u dresu Pa

Pogodili Vujačić i Šćekić

dobro izgledalo da opet budemo na pet bodova zaostatka, ali poslije ovog kola ima još 15 i ništa neće biti odlučeno. Kakav god bude ishod, neće biti kasno ni za nas, ni za Titograd - poručio je Vukčević.

- Trenutno razmišljam samo o tome kako da uzmemo tri boda, mada ni bodom ne bismo bili nezadovoljni. Suština je u tome da ne gubimo. Sve zavisi od nas.

Titograd je u petak glatko poražen od Rudara (4:2), čini se da Petrovac ima dobru šansu da ga pošalje na dno.

- Znači nam mnogo i ovo što smo prišli na ,,minus 2“, a tek koliko bi nam značilo da ih preskočimo. Ponavljam, ipak, da ni u tom slučaju ništa neće biti odlučeno i da je tek početak polusezone. Jedino što je izvjesno je da je svaki bod bitan - poručio je Nenad VukčeNe. K. vić.

Partizan je do pobjede nad Radnikom (3:0) stigao na krilima crnogorskih reprezentativaca - Igora Vujačića i Aleksandra Šćekića.

Dvadeset šestogodišnji štoper je u 44. minutu najavio siguran trijumf u Humskoj - prvim golom u crno-bijelom dresu Vujačič je pogodio za 1:0.

Prednost je duplirao visoki Beranac - Šćekić je u 54. minutu riješio pitanje pobjednika.

Dobru igru beogradskog tima

krunisao je japanski internacionalac Takuma Asano u 63. minutu.

Oba naša fudbalera odigrali su čitav meč u 23. kolu Super lige Srbije.

Naše dame ubjedljive u pripremnom meču u Podgorici

„Crvene“ ekspresne Crna Gora S. Makedonija

5 0

PODGORICA - Trening kamp FSCG. Sudija: Mileta Šćepanović (Crna Gora). Strijelci: Kuč u 2. i 73, Vujadinović u 12, Bulatović u 16. (iz penala) i 36.minutu. Žuti karton: Karličić (Crna Gora).

CRNA GORA: Obradović (od 46. Krstović), Šaranović (od 75. Bošnjak), Maraš (od 71.

Miletić), Bulatović (od 84. Ja-

njušević), Tošković, Karličić, Kuč, Vujadinović (od 75. Đurđevac), Radunović, Božić (od 46. Ivana Boričić), Đukić.

SJEVERNA MAKEDONIJA: Lekoska (od 46. Pančurova), Boseska, Mileska, Šemsovikj (od 68. Markoska), Maksuti, Mustafa (od 46. Salihi), Andonova, Zivikj, Joševska (od 70.Petrovska), Ristovska, Jakovska. Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore savladala je Sjevernu Makedoniju rezultatom

Arena

Poneđeljak, 22. februar 2021.

lan protiv Medvedeva u finalu Australijan opena

Vjerujem u sebe više nego ikada

m titula na Vimbldonu u Londonu koji se nije održao prošle godine, i tri na US openu u Njujorku, gdje je prošle godine diskvalifikovan u osmini finala, kada je lopticom u prvom setu pogodio linijskog sudiju.

- Hvala ljudima koji su bili uz mene na dugom i teškom putu. Svima koji su mi pružili energiju. U Australiji uvijek igram posebno inspirisano, srećan sam što je publika mogla biti tu. Naša ljubav se nastavlja – rekao je Đoković, koji će u budućnosti ciljati deseti trofej u Melburnu.

RITERN, IGRA NA MREŽI...

Ukupan skor vinera bio je 24:20 za Medvedeva, ali u ključnim momentima napadao je upravo Novak. Tek na kraju drugog seta napravio je prvu grešku na mreži. Osvojio je čak 89 procenata poena pri izlasku na mrežu (18-16).

Od 11 brejk-šansi iskoristio je sedam. Na drugi servis osvojio je 58 procenata poena, a Medvedev samo 32 procenta... U skoro svim dugim poenima Rus je bio inferioran.

Najjači utisak je ipak kvalitet Đokovićevog riterna, niko ga

artizana

Dodig i Polašek šampioni dubla Hrvatski teniser Ivan Dodig dočekao je drugu gren slem titulu karijere, u paru sa Slovakom Filipom Polašekom. U finalu dubla Australijan opena protiv Amerikanca Radživa Rama i Džoa Salisburija iz Velike Britanije Dodig i Polašek bili su bolji 6:3, 6:4. u istoriji tenisa nije igrao tako dobro na brzim podlogama.

- Đokovića cijenim kao prijatelja i čovjeka. Nikad se nije promijenio, čak i u momentima kada sam bio 600. na svijetu, a on bio vimbldonski šampion, tada smo prvi put trenirali. Bio sam tada iznenađen kako je razgovarao sa mnom, kao da smo bliski prijatelji. Vjerujem da ovo nije njegov posljednji osvojeni gren slem – rekao je džent-

Kadetska reprezentacija od danas na pripremama

Kavaja testira 24 igrača

Partizan je u seriji od 11 uzastopnih pobjeda na domaćoj sceni, a trenutno je drugi na tabeli sa 56 bodova, šest manje od vodeće Crvene zvezde, uz meč više.

D. K. 5:0 u prijateljskom duelu ovih ekipa. Sjajan start naše selekcije obilježio je ovaj meč. Za nešto više od 15 minuta igre Crna Gora je postigla tri gola i na taj način najavila ubjedljivu pobjedu.

Po dva gola postigle su Armisa Kuč i Slađana Bulatović, a u listu strijelaca upisala se i Jelena Vujadinović.

-Zadovoljan sam igrom, rezultatom, pobjedom. Ovo je veoma lijep početak novog takmičarskog ciklusa. Ipak, pored svega, moram da istaknem da je u današnjem meču u dresu reprezentacije debitovalo čak šest igračica, što je veoma dobra stvar - kazao je selektor Crne Gore Mirko Marić.

R.P.

19

Marija Vuković, nakon osvojenog zlata na dvoranskom prvenstvu Balkana, za Arenu istakla

AUSOPEN.COM

DAR RNA

Sportski miks

PODGORICA - Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici, gdje će do 26. februara obaviti mini-pripreme.

Selektor kadetske reprezentacije Crne Gore Radovan Kavaja objavio je spisak igrača koji će tokom naredna četiri dana trenirati na kampu u Podgorici.

Kavaja će imati priliku da na kampu provjeri 24 igrača.

Na spisku su - golmani: Filip Domazetović (Budućnost), Andrej Krivokapić (Podgorica); odbrana: Balša Vukotić, Pavle Mugoša, Damjan Kovačević, Balša Medenica (Podgorica), Nihad Balić (Jedinstvo), Damjan Kukuličić, Đorđe Pešukić, Luka Živković, Damjan Dakić, Risto Pejović (Budućnost); vezni red: Nemanja Carević (Grbalj), Mihailo Guberinić, Medo Juković (OFK Berane), Nikola Braletić (Bokelj), Vedad Turusković (OFK Titograd), Lazar Stanišić (Kom), Tomo Šoć (Podgorica), Balša Barović (Budućnost), Dragoljub Radoman (Grafičar, Srbija); napad: Mitar Globarević (Bokelj), Balša Radusinović (Zeta), Riad Bralić (OFK Berane).

Naša kadetska selekcija okupiće se danas u podne na Trening kampu FSCG. R. P.

Duel je riješen praktično rutinski, za nepunih 90 minuta igre. Dodig (35) je 2016. osvojio Rolan Garos u dublu, u paru sa Marselom Melom. Tokom cijelog meča novi šampioni Melburna nijesu izgubili servis gem.

lmenski Medvedev.

Medvedev je bio očigledno nervozan od finiša prvog seta, odgovarao je na dobacivanja publike, a mentalno nije bio spreman na pravi način za drugo gren slem finale karijere. Završena je serija njegovih 20 pobjeda na takmičarskim mečevima.

Od 18 gren slem titula u karijeri, Đoković je devet osvojio u Melburnu. Drugi put u karijeri u australijskom gradu osvojio

,,Derbi dela Madonina“ je otklonio dilemu - Inter je najveći favorit za osvajanje Serije A ove sezone.

U duelu gradskih rivala koji je imao ukus Skudeta, ,,nerazuri“ su ,,počistili“ Milan (3:0) i odmakli ,,rosonerima“ četiri boda.

Juventus je na ,,minus 11“, ali ima dvije utakmice manje, dok su se između milanskih timova i .,stare dame“ poređali Roma, Atalanta i Lacio.

Savršen početak i savršen kraj gradskog derbija za Inter - već u petom minutu Romelu Lukaku je idealno pronašao Lautara Martinesa, koji je glavom matirao Đanluiđija Donarumu.

Tim Antonija Kontea je sačuvao 1:0 do kraja prvog poluvremena u kojem je bilo šansi pred oba gola, a onda početkom drugog izdržao nalet Milana.

Heroj je bio svemoćni Samir Handanović koji je u samo minut upisao tri izvanredne odbrane - dvije Zlatanu Ibrahimoviću, jednu Sandru Tonaliju.

Milan je ,,izašao visoko“, rizikovao da Inter iz kontre udvostruči vođstvo, što se i dogodilo u 57. minutu.

Martines je krunisao sjajnu akciju Hakimija, Eriksena i Perišića, da bi Lukaku u 66. ponovo demonstrirao kakva je klasa od napadača.

- Igrači su do savršenstva doveli ono što smo vježbali.

je tri titule zaredom. Trijumf je pokazao da mu na brzim podlogama nema ravnog, a sada ima samo dvije gren slem titule manje od rekordera, Rafaela Nadala i Rodžera Federera.

Važan korak ka statusu statistički najboljeg tenisera u istoriji teniser iz Srbije napraviće već 8. marta. Tada će započeti 311. sedmicu na čelu planetarne ATP liste i preteći rekordera Federera.

S. S.

PODGORICA - Marija Vuković definitivno opet ,,leti“.

Nakon 2020. godine u kojoj crnogorska rekorderka u skoku uvis nije imala ,,letove“ preko 190 centimetara, ove godine već je pomjerila granice i najavila nove uspjehe. Članica Atletskog kluba Podgorica samo dvije sedmice nakon što je u Beogradu postavila novi crnogorski rekord u dvorani (193 cm), uspjela je u Istanbulu da osvoji zlato na prvenstvu Balkana (190 cm). Na taj način Marija je konačno stigla do odličja koje joj je nedostajalo, jer nakon što je osvojila bronzu na ovom takmičenju 2015. godine, pet godina zaredom bila je vicešampionka Balkana.

- Kada smo ostale Slovenka Apostolovska i ja da se borimo za prvo mjesto vjerovala sam da konačno mogu stići do zlata.

Imala sam ogromnu želju i u prvom pokušaju na 190 centimetara sam preskočila bez problema i rekla sam sebi: ,,Konačno i to zlato“ - iskreno je istakla za Arenu Marija Vuković.

Tokom prethodne godine Marija, kao i ostali takmičari, imala je malo nastupa, uglavnom je bila na visinama 187 cm i 188 cm.

- I tokom perioda korone treniram zaista dobro i moram istaći da sam se odlično adaptirala u

Atini. Vjerovala sam u sebe da mogu da napravim i skok koji je ozbiljno iznad 190. Zadovoljna sam i srećna, zahvalna što sam prije svega zdrava, a napokon se naporan rad isplatio i to se pokazuje - naglasila je Vuković.

Na početku 2019. postavila je dvoranski rekord Crne Gore (192 cm), bila blizu finala dvoranskog prvenstva Evrope, a sa 194 cm ispunila normu za Svjetsko prvenstvo. Sada je godinu otvorila novim rekordom (193 cm), a sigurno da će juriti nove uspjehe tokom 2021.

- Bilo je jako teško prošle godine izbalansirati sve, dugo vremena trenirali smo u kućnim uslovima, bili bez takmičenja i sve to je uticalo. Ali zato sada imam još veći motiv da pokažem da sam i taj period koristila da dodatno napredujem.

Crnogorska rekorderka, čiji je lični rekord 195 cm, nakon dugog niza godina 2017. otišla je iz Novog Sada u Luksemburg, zatim je uslijedio kratak period boravka u Švedskoj, a krajem 2019. otišla je u Grčku, gdje u Atini radi pod nadzorom trenera Sjoane Siomu.

- Prvi put u karijeri imam ženskog trenera. Ekipa je korektna, trener je zaista super, tako da sam veoma zadovoljna. Moja očekivanja polako se ostvaruju. R. P.

SERIJA A (23. KOLO): Inter odmakao četiri boda

Handanović i La - Lu tandem zgromili Milan

Veliko je zadovoljstvo vidjeti kako tim raste, drago mi je jer momci zaslužuju da vide plodove svog rada - rekao je trener Antonio Konte, koji je upitan da li mu je ovo najdraža pobjeda na klupi Intera.

- Nadam se da veće pobjede tek slijede. Ovo je bila čudesna utakmica, igrali smo derbi i poslije toliko godina ulog je bio veliki. To donosi veći pritisak i odgovornost.

Moramo pokazati napredak do posljednjeg kola. Slijede nam mečevi sa Đenovom i

Rezultati Parma - Udineze 2:2 (2:0) (Kornelijus u 3, Kucka u 32. (pen) - Okaka u 64, Nujtink u 80) Milan - Inter 0:3 (0:2) (Martines u 6. i 56, Lukaku u 66) Atalanta - Napoli 4:2 (0:0) (Sapata u 52, Gosens u 64, Murijel u 71, Romero u 79. - Zjelinski u 58, Gosens u 76. (ag)) VEČERAS 20.45 - Juventus - Krotone

Parmom i te dvije utakmice će nam mnogo reći o tome koliko daleko možemo da idemo - kazao je Konte.

Milan je vezao drugi poraz u

Seriji A, a između ta dva rezultata remizirao je sa Crvenom zvezdom u prvom meču osmine finala Lige Evrope.

- Prvih 15 minuta u oba poluvremena su odlučila meč. Prvi gol omogućio je Interu da igra kako želi, a onda smo početkom drugog poluvremena dominirali i potom bili surovo kažnjeni za to što nijesmo postigli pogodak. Zaslužili smo remi. Iza nas je teških sedam dana, sada moramo da pokažemo koliko smo jaki - poručio je trener Stefano Pioli. Ne. K.

20 Studija » Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

IV ARHETIP DISLOKACIJE

Mnogi povratnici iz Amerike su donosili znatne sume novca kojim su kupovali nove, ili renovirali stare kuće, otvarali restorane i kupovali imanja.

Ove aktivnosti su bile manifestacije njihovog ,,uspjeha“ u dalekoj zemlji. Uz sve to išao je novi društveni status. Mnogi od Crnogoraca koji su se tokom prvih decenija dvadesetog vijeka vratili iz Amerike bivali su viđeni od svojih komšija i sugrađana kao osobe koje su iskusile nešto novo i nepoznato.

Personalizacija američkog prostora i mimikrija formiranja zajednica u Americi, kao modeli održavanja tradicionalnih vrijednosti, izviru iz svake od iseljeničkih priča. Ova dva elementa su imala dvostruki efekat na njihove susjede i rođake u Crnoj Gori.

Prvo, za većinu stanovništva koje je ostalo u selima, ovi povratnici, sa njihovim radio aparatima i zapadnjačkim odijelima, su bili epitom Amerike, njenog nacina života, njene moderne strukture i njenih kulturnih sadržaja.

Drugo, činjenica da su oni posjedovali iskustvo funkcionisanja u stranom okruženju i preživjeli da o tome pričaju, obezbijedila je povratnicima visoku poziciju na društvanoj skali. Pored toga, neki od njih su govorili engleski jezik relativno dobro, što je dodatno izoštravalo njihov socijalni profil.

Dok su rođacima i komšijama prepričavali svoje ,,amerikanske priče“, čini se da su ovi povratnici iskoračavali izvan okvira ličnih i lokalnih identiteta i privremeno preuzimali identitete koje su naseljavali tokom prošlih života preko okeana: identitete šumskih radnika, rudara i tragača za zlatom. Za vrijeme potrebno da se ispriča doživljaj sa drugog kontinenta, oni su naseljavali okvire prošlih sjećanja i prošlih identiteta i putovali kroz daleke predjele nepoznate zemlje. Nikola bi postajao Nick, Ivan bi postajao John, a Milosav bi postajao Mike, dok bi Pavlovo mjesto zauzimao Paul. Oni bi pričali o njihovom hard leber (hard labor/ težak rad) u majns (mines/ rudnici), i o njihovim pejčeki (paychecks/ plata) i junija miting (union meeting/ sastanak

Poneđeljak, 22. februar 2021.

AMERIČKI CRNOGORCI U PET IDENTITETSKIH SLIKA (2)

Maj nejm iz M U Crnoj Gori s početka dvadesetog vijeka, Amerika je bila izjednačavana sa bogatstvom, društvenim prestižom i promjenom diskursa. Veliki broj crnogorskih Amerikanaca je insistirao na obrazovanju đece, i u tu svrhu su slali novčane priloge za izgradnju škola u njihovim selima. U Crnoj Gori su se povratnici iz SAD lako prepoznavali po spoljnjim znacima koji su ih izdvajali od sugrađana unije/sindikata).

Ove periodične transformacije, znanje stranog jezika i često korišćenje američkih referenci koje nijesu bile poznate lokalnom stanovništvu, pozicioniralo je povratnike na sasvim drugačiji nivo od njihovih sunarodnika. Oni su bili sposobni da funkcionišu u ,,dva različita svijeta“ i bili su viđeni kao osobe koje bivstvuju na razmeđi ,,imaginarnog“ (sjećanja i podsjećanja na život u Americi) i ,,realnog“ (životne svakodnevice u crnogorskom selu ili gradu). Oni su naseljavali nejasno definisane međuprostore identiteta i živjeli u međuvremenu.

U Crnoj Gori s početka dvadesetog vijeka, Amerika je bila izjednačavana sa bogatstvom, društvenim prestižom i promjenom diskursa. Veliki broj crnogorskih Amerikanaca je insistirao na obrazovanju đece, i u tu svrhu su slali novčane priloge za izgradnju škola u njihovim selima. U Crnoj Gori su se povratnici iz SAD lako prepoznavali po spoljnjim znacima koji su ih izdvajali od sugrađana.

Važilo je nepisano pravilo da je svako ko se vratio sa rada u Americi morao posjedovati nekoliko jasnih oznaka boravka u drugoj sredini.

Uglavnom se radilo o odijelu zapadnjačkog kroja, modernim cipelama, zlatnom prstenu, novom konju i nezaobilaznom zlatnom džepnom satu. Ovo

su bili dokazi susreta sa zapadnom/modernom sredinom, i kulturom, i isticali ,,američki uspjeh“ vlasnika. Nabavka ,,američkih simbola“ bilo je pitanje časti čitavih porodica, pa je ovaj naglašeni društveni pritisak da se po svaku cijenu nabave često rezultirao humornim situacijama. Čini se da je narastajući društveni pritisak da se na neki način dostignu ili čak prestignu uspijesi crnogorskih Amerikanaca, bilo stvarni ili izmišljeni, bio i osnovni motiv što su pojedinci izmišljali svoj ,,put u Ameriku“.

Jedan od takvih ljudi je bio Mitar, đedov komšija. Treba reći da je lično ime Mitar fiktivno, ako je priča koja slijedi bazirana na stvarnom događaju. Sudeći po seoskom pripovijedanju, priče o širini i bogatstvu američkih prerija, kao i javno pokazivanje ,,američkih simbola“ o svakom pazarnom danu, ponukale su Mitra da izjavi kako on nije ništa gori od drugih, i kako će i on otići u tu ,,njihovu Ameriku“. Njegova porodica je uspjela da sakupi dovoljno sredstava da se pokriju troškovi putovanja, pa se i Mitar zaputio ,,u svijet“.

Dvije-tri nedjelje kasnije, on se krišom vratio u selo i priznao svojim ukućanima da nije imao hrabrosti da ode. Sve vrijeme je proveo u obližnjoj planini, dok mu nije nestalo hrane. Mitar je svoj povratak objasnio

Mnogi povratnici iz Amerike su donosili znatne sume novca kojim su kupovali nove ili renovirali stare kuće

komšijama time da mu se život u Americi nije dopao. Kako bi se izbjegao skandal, porodica je iznova pozajmila novac da bi Mitru kupila oznake Amerikanca: konja i zlatni džepni sat.

No, priča o Mitrovom ,,putovanju u Ameriku“ se ubrzo pročula po selu. Ono što je, između ostalog, odalo Mitrovu tajnu bila je i činjenica da on nije znao kako da ,,čita“ zlatni džepni sat, s obzirom da su njegov dan, radni ritam, i životni ciklus funkcionisali na osnovu položaja sunca. Seoska đeca su brzo shvatila o čemu se radi, pa su koristila svaku priliku da pitaju nevinim glasom: ,,Koliko je sati, čika Mitre?“ On bi tada, teatralnim pokretom izvukao sat, ustao, iskoračio preko praga svoje kolibe, pogledao u nebo i autoritativno odgovorio: ,,Sad će podne!“ Priča o ,,džepnom satu“ je interesantna na mnogo nivoa i može biti interpretirana na različite načine, pa je moje tumačenje samo jedno u nizu mogućih. Čini mi se da je Mitrova avantura prvenstveno značajna za pravilno pozicioniranje iskustva i percepcije Amerike u tadašnje crnogorske društvene i kulturne okvire.

Centralni motiv ne mora obavezno biti ,,odlazak“ u Ameriku, već to može biti i jasno definisana fundamentalna razlika između Amerike i Crne Gore. To je razlika u shvatanjima koncepta vremena. Bez



Predstavnici brodarskih kompanija su ih savjetovali da na svako pitanje američkih vlasti odgovore jednom rečenicom: ,,Ja sam došao u Ameriku da tražim sreću i blagostanje“. Ova rečenica je postala lozinka za sve crnogorske doseljenike koji su pristajali na ostrvo Elis. Nakon što bi prošli kapiju i useljeničke kontrole oni su se namah transformisali u Džordža, Majka, Stivena, Džozefa i Dejvida, kako bi se uklopili u postojeći anglosaksonski stereotip

Inicijalna faza je započinjala u trenutku donošenja odluke o odlasku

obzira koliko je zlatni džepni sat bio kvalitetan, i bez obzira koliko tačno je pokazivao vrijeme, osoba koja je čitav svoj život provela u rodnom selu u Crnoj Gori, nije bila sposobna da ga iskoristi. Sat je pokazivao američko vrijeme – vrijeme modernog doba – dok je Mitar naseljavao geografske i kulturne prostore predmodernosti i živio u okvirima cikličnog koncepta vremena.

Njegova priča moze biti interpretirana i kao alegorija, čija je namjera da pokaže koliko su važnosti Crnogorci poklanjali društvenom položaju i prestižu. Mitar je postao vlasnik oznaka ,,uspjeha“ i ,,bogatstva“, i to je uradio bez obzira na cijenu koju kasnije može/ mora platiti.

Osim toga, ova priča je istovremeno i priča o odnosu između ličnog identiteta i društvenog prestiža, gdje želja za postizanjem društvenog prestiža djelimično marginalizuje postojeći identitet i definiše okvire novog identiteta. Zarad čestitki na ,,kratkom“, ali očigledno ,,uspješnom“ boravku u Americi, Mitar pristaje da iskorači iz okvira svog ličnog identiteta i da, makar na tren, bude neko drugi.

Ovo je primjer kako konstruisani diskurs želje za ostvarenjem visoko pozicioniranog društvenog statusa neminovno dekonstruiše ranije uspostavljeni model identiteta.

Ovaj sračunati napor otvara još jednu moguću interpretaciju.

Koliko je meni poznato, Mitar nikada nije bio javno kritikovan zato što nije otišao u Ameriku. Naprotiv, komšije su se trudile da o tome ne govore, već su sa uzdržanim osmijehom dopuštali da se ,,povratnik“ povremeno hvali svojim ,,poduhvatom“. Dakle, u analitičkom diskursu koji dozvoljava fikcionalizaciju ,,realnosti“ i izjednačavanje tjelesnog i duhovnog iskustva (,,imaginacije“), moglo bi se reći da je Mitar zaista bio u Americi.

Pored toga, Mitrova priča je istovremeno i priča o redefinisanom identitetu crnogorskih

Amerikanaca. Figura iseljenika (Mitar), koji u donkihotovskom maniru pokušava da postane dio ekskluzivne zajednice ,,izvanjaca“ tako što konstruiše iskustvo boravka u ,,njihovoj Americi“, samo još snažnije potvrđuje dubinu i višeslojnost dislociranosti identiteta samih ,,izvanjaca“.

V KORABLJE SAMOĆE: DRUGI U SOPSTVENOM ZAVIČAJU

Dobro materijalno stanje i sposobnost korišćenja stranog jezika, kao i iskustvo drugačijeg pogleda na svijet su bili neki od važnih faktora koji su crnogorske Amerikance odvajali od njihovih sunarodnika.

Položaj koji su zauzimali u crnogorskom društvu može da posluzi kao dobra ilustracija procesa konstrukcije drugog.

Crnogorski povratnici iz SAD su činili kategoriju drugog i u Americi, i u Crnoj Gori.

Kad god su društvene situacije zahtijevale privremenu adaptaciju, oni su s relativnom lakoćom prihvatali alternativne identitete (Milosav/ Mike, i obrnuto). U Sjedinjenim Američkim Državama, oni su funkcionisali u okvirima stereotipa o ekonomskim imigrantima koji su išli u potragu za ,,boljim životom“.

Predstavnici brodarskih kompanija su ih savjetovali da na svako pitanje američkih vlasti odgovore jednom rečenicom: ,,Ja sam došao u Ameriku da tražim sreću i blagostanje“.

Ova rečenica je postala lozinka za sve crnogorske doseljenike koji su pristajali na ostrvo Elis. Nakon što bi prošli kapiju i useljeničke kontrole oni su se namah transformisali u Džordža, Majka, Stivena, Džozefa i Dejvida, kako bi se uklopili u postojeći anglosaksonski stereotip.

Po povratku u Crnu Goru, oni su prolazili kroz još jednu metamorfozu identiteta.

Način na koji su živjeli svoje živote i način na koji su bili viđeni od strane svojih

Studija / Povodi

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Mitar ski pasoš

Stari imigrant



komšija i rodbine, kao i nivo i karakter njihove interakcije s društvom, predstavaljao je arhetip dislokacije. Promjene u ponašanju i njihovo dugo odsustvo iz rodnog mjesta doprinosilo je da ih njihovi sunarodnici u Crnoj Gori vide i osjećaju kao drugog.

Moguće je zaključiti da je ova postepena i višeslojna dislokacija identiteta prepoznatljiva bez obzira na geografsko okruženje ili sociološke (?) situacije u kojima su se nalazili crnogorski Amerikanci.

Na generalnom nivou, dislokacija identiteta je bila inducirana odlukom da se putuje za Ameriku i moguće je prepoznati tri jasno određene faze ovog procesa.

Inicijalna faza je započinjala u trenutku donošenja odluke o odlasku. Pripreme za put su često podrazumijevale učešće svih članova porodice, a ponekad i većeg broja rođaka, pa je budući putnik ovim širokim angažmanom dobijao posebnu poziciju u svom okruženju, prije nego što je i zakoračio na palubu parobroda.

Odlazak nije predstavljao isključivo čin fizičkog odvajanja

Nujork sa početka XX vijeka

Mitrova priča je istovremeno i priča o redefinisanom identitetu crnogorskih Amerikanaca. Figura iseljenika (Mitar), koji u donkihotovskom maniru pokušava da postane dio ekskluzivne zajednice ,,izvanjaca“ tako što konstruiše iskustvo boravka u ,,njihovoj Americi“, samo još snažnije potvrđuje dubinu i višeslojnost dislociranosti identiteta samih ,,izvanjaca“

od voljenih osoba ili porodice, nego i početak neobičnog procesa ,,zamrzavanja u vremenu“, odnosno konzerviranja sjećanja. Ovo je bio dvosmjerni proces koji je uticao i na putnika i na one koji su ostajali na obali. Oni koji su ostali u ,,starom kraju“ decenijama se se sjećali putnika onako kako je izgledao u trenutku kada je napustio rodnu kuću. Na drugoj strani, sa nekoliko dolara u džepu, iseljenik je u Ameriku sobom nosio i sjećanja na drage osobe i na srećne trenutke iz rodnog kraja. Ovi segmenti sjećanja su zauvijek ostajali u njemu, nepromijenjeni i zamrznuti u vremenu.

Sličan proces se odvija i među savremenim crnogorskim iseljenicima na sjevernoameričkom kontinentu. Način na koji se sjećaju zavičaja, pri-

21

O ČEMU GOVORI NEDAVNO OBJAVLJENA KNJIGA ĐORĐA LUKIĆA „DIPLOMATIJA ZA DUDUKE“ jatelja i porodice je moderna manifestacija procesa zamrzavanja u vremenu. Povremena okupljanja, bilo da se ona dešavaju u Njujorku, Filadelfiji, Torontu, ili u Edmontonu, obično završe romantizovanim i sentimentalinim reminiscencijama o dobrim starim danima u zavičaju.

Ljudi o kojima govore ove iseljenčke priče nijesu ostarili ni za jedan dan, jer je iseljeničko sjećanje konzerviralo sliku zavičaja u trenutku odlaska.

Dolazak u ,,novu zemlju“ označavao je početak druge faze koja je bila karakteristična po pokušaju iseljenika da ostvare naoko kontradiktorne ciljeve. Trudili su se da se prilagode na novu sredinu i nova pravila ponašanja i istovremeno pokušavali očuvati sopstveno nasljeđe tako što su formirali male zajednice ili živjeli u grupama.

Ove zajednice su se pokazale kao nedovoljno jaka brana elementima dominantne američke kulture. Nije bilo lako pomiriti san o dobrim starim vremenima u zavičaju sa mučnom svakodnevicom i teškim životom na ulicama Čikaga, Njujorka ili u rudnicima Pensilvanije. Prije ili kasnije, iseljenici su bili primorani da napuste ovu praksu funkcionisanja na nivou paralelnih života i paralelnih realnosti. Mnogi su prihvatili anglosaksonska imena, formirali porodice i postali američki državljani.

Neki od crnogorskih Amerikanaca su imali drugačije prioritete – vratili su se u zavičaj da bi, po povratku, postali drugi u sopstvenim domovima.

Njihov povratak označava treću fazu procesa dislokacije identiteta. Može se reći da su se, na nivou ličnog iskustva, ovi povratnici osjećali kao da su istovremeno bili i kod kuće i daleko od kuće. Ovakav osjećaj je bio logična posljedica iskustva druge sredine, pošto svaki prelazak granice (političke, ekonomske, ili granice kulturnog kruga) nesporno i permanentno mijenja svakog pojedinca. Bez obzira na to gdje su se nalazili, oni su konstantno živjeli paralelne živote.

Gotovo da bi se moglo pomisliti da su se oni ujutro budili na jednom kontinentu i u jednom okruženju (Crna Gora), a naveče padali u san u nadi da će, makar za trenutak, iznova posjetiti i odsanjati sopstvene ,,prošle“ živote na drugoj strani Atlanskog okeana. (Kraj)

Namijenjeno najviše onima koji su zalutali u diplomatiju

Karijerni jugoslovenski, kasnije i srpski diplomata Đorđe Lukić objavio je nedavno knjigu „Diplomatija za duduke“, koju uz naslov prati poruka „Mnogi su skitali, jer nijesu pitali“. To djelo se pojavljuje u momentu kada crnogorskom diplomatijom rukovode osobe koje su propustile da se kod starijih i iskusnijih obavijeste o osnovnim principima diplomatske profesije Piše: Blagoje ĐUKANOVIĆ

Diplomatija je u posljednje vrijeme vruća tema u Crnoj Gori. Apostolski ministar vanjskih poslova je nekim čudnim odlukama uzburkao javnost, ne samo u našoj zemlji već i na prostorima daleko od njenih granica.

Izjavama da su ambasadori napravili štetu zemlji koju zastupaju, pa ih treba opozvati, pa pozivom da svi dođu na konsultacije sa kupljenom kartom u jednom smjeru, uz još neke „bisere“ sa javnih istupa ovog ministra, su daleko od uobičajene diplomatske prakse.

Sve to, učinilo je da do detalja proučim pravi diplomatski bukvar, tačnije knjigu pomalo čudnog naziva „Diplomatija za duduke“ (koju uz naslov prati poruka „Mnogi su skitali, jer nijesu pitali“). Autor knjige je karijerni jugoslovenski, kasnije srpski diplomata Đorđe Lukić, objavljena je prije par mjeseci od Izdavačkog preduzeća „Albatros plus“ iz Beograda. Pokušaću da čitaocima Pobjede prenesem neke interesantne detalje iz ove zanimljive knjige, napisane na preko 300 stranica.

Naslov knjige je neobičan, ali se u knjizi krije ozbiljna priča o ozbiljnoj profesji. Sama riječ duduk, izvorno frula ili svirala, figurativno ograničen čovjek, glupan ili lijenština, šalje poruku da diplomatija nije za svakoga. Tačnije, sa pravom se može reći da malo ljudi ima dara i znanja za taj posao. Profesionalni diplomata, nobelovac Ivo Andrić napisao je sljedeće za diplomatiju i diplomate: - To su ljudi dobre ili jednostavne pameti, ljudi uprošćene i ograničene osjetljivosti i hladna srca, ali ne i lišeni srca i svake osjetljivosti, sposobni za pretvaranje, ali ne zatvoreni i tajanstveni, još manje podli.

Snažni ali ne grubi, brzi i odlučni, ali ne prijeki i brzopleti; stvarni, trezveni ali ne suvi i dosadni. Oni treba da znaju dosta, da svojim znanjem prijatno iznenade pa možda i zadive onoga s kim govore, ali da ga nikad ne zbune, ne uvrijede i ne postide njime. Isto tako je sa njihovom hrabrošću, treba da je imaju, i da je sigurna, i dobra, ali da je ispoljavaju samo u krajnjem slučaju i da je nose kao što se nosi oružje za koje svi znaju da ga imate, ali ga ne pokazujete (…) Ukratko, treba biti čovjek naročite vrste a nimalo ne ličiti na to, nego uvijek u svemu imati izgled običnog prosječnog čovjeka. Stotinu sposobnosti treba imati, ali strogo i na sto načina doziranih.

Diplomatija za duduke je napisana kao praktikum, kako za one koji se žele ozbiljno baviti diplomatijom, tako i za diletante izvan tog ozbiljnog

posla, ali najviše za one koji su u diplomatiju zalutali. Na duhovit način uz dosta praktičnih primjera je u zanimljivoj formi obuhvaćeno sve što podučava buduće profesionalce, vodeći ih do Bečke konvencije. Sve je u funkciji važne i nimalo lake profesije, gdje je bitna vještina zapažanja, pregovaranja, zaključivanja, komuniciranja, selekcije prioriteta, uz samokontrolu i osjećaj mjere.

U Znakovima pored puta Ivo Andrić kaže i ovo: - Greška pri izboru profesije se svuda plaća, ali niđe tako skupo kao u diplomatskoj službi.

U drugim pozivima neko ko je zalutao može da ostane neprimijećen u mnoštvu, da pjeva u horu, u kojem pjevanje niti uljepšava niti kvari, tako da njegov glas i sluh niko ne može da provjeri. U diplomatiji čovjek je natjeran da prije ili kasnije samostalno nastupi i pokaže kakav je i šta umije. Ko ne položi taj ispit, postaje komična i tragična figura u jednom poslu, koji nije krojen za njega i koga ne može da se oslobodi, olupina koja dugo pluta na vodi.

U knjizi su objašnjena brojna značenja diplomatije. Ističem ovu definiciju: ,,Diplomatija je skup načina i sredstava kojima se država, na osnovu utvrđenog spoljnopolitičkog programa i putem posebno ovlašćenih organa, koristi u održavanju i vođenju svojih odnosa sa drugim državama, a u skladu sa načelima međunarodnog prava“. A diplomata je kako kaže Bečka konvencija ,,član osoblja diplomatske misije koji ima diplomatsko svojstvo, diplomatski agent. On nije samo predstavnik i zastupnik interesa svoje države i njenih građana pred vladom države prijema, već i savjestan i nepristrasan tumač interesa države prijema kod svoje vlade“.

Autor knjige, koji je službovao u užarenoj Africi (Zambija, Tanzanija, Namibija i Uganda), ali i na hladnom sjeveru Evrope

(Finska) podvlači da je diplomatija prije svega zanat, i to ne običan već umjetnički zanat.

Citira on i Vinstona Čerčila koji kaže: ,,Diplomata je onaj koji dvaput dobro razmisli prije nego što ništa ne kaže“. Ističe autor knjige da je za diplomate logično dobro poznavanje stranih jezika i to što više to bolje, vezujući to za narodnu izreku: Koliko jezika znaš, toliko vrijediš. Između korica knjige ima obrađeno maltene sve bitno za diplomatiju: Istorijat, bilateralu, multilateralu, vojne, konzularne i ekonomske poslove, počev od organizacije rada diplomatsko-konzularnih predstavništava, preko pisanja telegrama, bilješki, nota i izvještaja, poruka, običnih i šifrovanih, do oblačenja smokinga i fraka, organizovanja prijema, banketa, balova, diplomatskog lova…

Knjiga je svakako putokaz da se diplomatijom bave znalci (a ne duduci) ili kako je Miloš Crnjanski napisao za diplomatiju da nije samo pompa i parade, već teška i tužna, slabo plaćena služba. Knjiga ima jasnu poruku da se diplomatija uskladi sa pravilima Bečke konvencije, a to nije baš nimalo lako.

Analizirajući ,,Diplomatiju za duduke“, ostaje mi mnogo pitanja i dilema za sadašnjeg crnogorskog ministra vanjskih poslova: Zašto je ciljano udario na vrsne karijerne diplomate - Vlahovića, Kaluđerovića, Perovića, Kuliš, koji su neprocjenjivo bogatstvo i neobično cijenjeni u zemljama službovanja. Umjesto da ih pohvali za sve što su učinili za Crnu Goru, za crnogorsku diplomatiju, koji su ljestvicu kvaliteta naše diplomatije podigli visoko, našli su se na kritici nekog koji je u svemu daleko iza njih, toliko daleko da ih nikada ne može dosegnuti.

Knjiga o kojoj pišem govori da diplomatija nije za svakoga već za vrsne znalce ovog umjetničkog zanata.

22

Feljton

Poneđeljak, 22. februar 2021.

ENGLESKI PUTOPISAC ROJ TREVOR O CRNOJ GORI

6.

Nezavidan položaj žena je mrlja na ugledu Crne Gore Priredio: Blagoje ĐUKANOVIĆ

Mada je Trevor pun hvale za mnogo toga što je doživio i vidio u Crnoj Gori, nimalo mu se nije sviđelo ponašanje prema ženama. Te žene, majke takvih junaka u cnogorskoj porodici bile su u nezavidnom položaju. Ispraćale su svoje muževe, braću, sinove u bojeve bez plača, suzdržavajući suze i prikrivajući patnju.

Brakovi su najčešće bili dogovoreni, pa su mnoge muževe upoznale na vjenčanju. Đevojke su se udavale vrlo rano, oko petnaeste godine. Brakove su obično ugovarali očevi, a sin koji je želio da se oženi to je saopštavao ocu i čekao da mu bude izabrana odgovarajuća đevojka.

Hrabre Crnogorke su rađale, podizale i vaspitavale ratnike, i radile sve poslove oko kuće, stoke i imanja. To su, kako je u narodu dugo ostalo, bile gorde Crnogorke, mučenice i majke junaka. Evo kako je to engleski putopisac vidio: „Vjekovi puni borbi, kada su muškarci morali u vojevanja, pretvorili su nažalost ženu u tegleću radnu snagu. Danas se one tretiraju kao manje vrijedne poštovanja i pažnje. Na primjer ženama nije dozvoljeno da sjede u prisustvu muškaraca. Poneđe, žena kada napušta prostoriju u kojoj sjede muškarci, ne smije da im okrene leđa, već ide natraške, leđima okrenuta ka izlazu. Po pravilu ženi se uskraćuje pravo na poljubac muškarca. Muškarci se međusobno ljube, a žene ljube ruke muškarcima. Kako je voda u ovim planinskim selima vrlo dragocjena, jer je najbliži izvor često udaljen po dva sata hoda planinskim stazama, svaka kap se ručno donosi, a ovaj beskonačno mučan posao većinom pada na ženska pleća. Đevojčice od dvanaest godina i starice, s teškom mukom prelaze ovaj predugi težak put. Tužno je gledati ih, kako se odmaraju, spuštajući teške terete na kamenje pored puta i kako pokušavaju da

Kako je voda u ovim planinskim selima vrlo dragocjena, jer je najbliži izvor često udaljen po dva sata hoda planinskim stazama, svaka kap se ručno donosi, a ovaj beskonačno mučan posao većinom pada na ženska pleća. Tužno je gledati ih, kako se odmaraju, spuštajući teške terete na kamenje pored puta i kako pokušavaju da isprave leđa

Crnogorke s bremenima

Cetinjani



Kada dječak postane dovoljno snažan da može da drži pušku, uče ga da puca, pa ako je granica napadnuta, on će se boriti uz oca. Muškarci, a pogotovo mladići, veoma vole da pucaju i stalno vježbaju. Uglavnom su dobri strijelci ali vole i duge mačeve radi mačevanja i ushićeni su susretom prsa u prsa

isprave leđa. Nekada se može vidjeti kako lijepi, visoki ratnici prolaze istim putem pored ovih žena, a da ne bace niti pogled na lica koja liče na njihove majke ili sestre. Ovo je nesumnjivo mrlja ugledu Crne Gore, ali se ne smiju zaboraviti duge godine borbi koje su uticale na formiranje ove mane, nacionalnog nedostatka. S druge strane, ni jedan muškarac ne smije dići ruku na ženu. Ona radi dok ne padne, ali nikada neće biti udarena. Za vrijeme trajanja krvne osvete žene su oslobođene kazne, pa je i muškarac bezbjedan ako se nalazi u njenom društvu.

A što se tiče podizanja i odgoja mladih naraštaja Trevor i

to posmatra sa ushićenjem pa kaže: „Kako je borba za opstanak bila surova i trajna, đeca su se rađala, figurativno rečeno, sa ukusom baruta na jeziku. Crnogorska beba mora da je najsnažnije malo živo biće na svijetu. Ako preživi rano đetinjstvo i svu surovost borbe za opstanak, više za tu bebu ne postoje nikakve tegobe. Čvrsto je vezuju u veliku drvenu kolijevku sa ravnim dnom, đe beba plače dok joj stežu udove. Kasnije oslobođena tog teškog iskušenja puzi preko kamenjara onako kako bi to činili mladi, zdravi, morski rakovi. Padajući tu i tamo, mladi Crnogorac počinje da hoda, postaje okretan, spretan i siguran na nogama

kao planinska divokoza. Kako žene ne mogu da se bore kao muškarci i ne smatraju se jednakima sa njima, rođenje ćerke ne donosi radost kao kad se rodi dječak. Čim đeca prohodaju, oni rade, pomažu majkama, ili nose hranu i municiju očevima. Kada dječak postane dovoljno snažan da može da drži pušku, uče ga da puca, pa ako je granica napadnuta, on će se boriti uz oca. Muškarci, a pogotovo mladići, veoma vole da pucaju i stalno vježbaju. Naslanjaju puške na stijenu i duže vrijeme biraju svoj cilj za nišanjenje. Uglavnom su dobri strijelci ali vole i duge mačeve radi mačevanja i ushićeni su susretom prsa u prsa.”



Englez zaključuje da je okrutno i teško bilo crnogorsko vaspitavanje mladih, pa se ne treba čuditi da dječak koji je vaspitavan uz ovako surove prizore stekao muškost u vrlo ranom dobu i gleda život drugim očima u odnosu na vršnjake iz drugih sredina. Inače, on smatra da izdržljivost Crnogoraca, bez obzira na izvanredan stas i snagu, dolazi od načina ishrane, čiji je unos veoma mali: „Rano ujutro doručkuju komad proje i ne uzimaju apsolutno ništa do večeri, kada jedu nešto više hljeba, ovog puta sa mlijekom. Rijetko jedu meso, izuzev u dane praznika ili svadbi, jer ne mogu sebi priuštiti takav luksuz.

Poslije ovako oskudne hrane, oni su u stanju da izvedu fantastična putovanja, pokazujući svu svoju izdržljivost, penju se po nepristupačnim planinama, satima se veru po kozjim stazama, ne pokazujući ni najmanje znake umora.”

Kako je borba za opstanak bila surova i trajna, đeca su se rađala, figurativno rečeno, sa ukusom baruta na jeziku.

Crnogorska beba mora da je najsnažnije malo živo biće na svijetu. Ako preživi rano đetinjstvo i svu surovost borbe za opstanak, više za tu bebu ne postoje nikakve tegobe

Cetinjska đeca

Crnogorke

Evo i nekih Trevorovih zapažanja o svadbarskim radostima prilikom vjenčanja i ispraćaju umrlih na onaj svijet: „Vjenčanje je prilika za veliko veselje i svetkovnu, a glavna zabava je jelo i piće. Revolverski i puščani pucnji pozdravljaju srećni par, a praznovanje traje tri dana. Prisutnost je velika, gosti donose darove i hranu koja se dodaje onoj koju su pripremili domaćini, kako bi se gozba produžila”. „Kada dođe smrt, na žalost vrlo često, to je vrijeme veoma duboke žalosti. Tijelo umrlog junaka polaže se na svečani odar u dnevnoj sobi, pored koga žene tiho plaču, a muški rođaci ulaze u sobu jedan po jedan, cijepaju svoje razdrljene košulje i udaraju se u grudi, beskrajno tužni.

Na taj način odaju oduška svome dubokom bolu. U mnogim djelovima Crne Gore smrt preraste u ispoljavanje najdubljih emocija, jer žene danima nariču tužbalice, tako da i planine odjekuju ovim jecajima.”

Na kraju ovog Trevorevog viđenija, osvrnućemo se i na njegove želje Crnoj Gori, koje mogu biti putokaz i za današnje generacije koje stasavaju u našoj lijepoj i nezavisnoj državi: „Izražavam najiskreniju i najvatreniju želju i nadu za budućnost, koja će donijeti blagostanje a koja neće zasijeniti starinske vrline Crne Gore. Daleko je bolje da njeni sinovi ostanu kao što su uvijek bili, neporočni i štedljivi, pošteni i hrabri, nego da upijaju socijalne trzavice svojih naprednijih susjeda. Neka ljubomorno čuvaju i zadrže svoju živopisnu nošnju kao znak poštovanja i priznanja sjaja svojih predaka, jer čineći to stalno će se podsjećati na najkvalitetnije izvore iz kojih je Crna Gora izrasla”.

(Kraj)

23

Poneđeljak, 22. februar 2021.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

CODRA SPECIJALNA BOLNICA Adresa: RADOSAVA BURIĆA B.B.

Tel.: 020-648-944 Email: codramed@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 5 izvršioca, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 4 dana od 22/02/2021 do 26/02/2021 2. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 4 dana od 22/02/2021 do 26/02/2021

BAR TEL: 030/313-048

JPU ,,VUKOSAVA IVANOVIĆ MAŠANOVIĆ“ BAR Adresa: BJELIŠI BB

Tel.: 030/302-100 Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Vaspitač predškolske djece, Albanski - viši ili konverzacijski nivo, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Vaspitač/ica predškolske djece - 1 izvršioc/teljka, puno radno vrijeme, na određeno vrijeme, do povratka radnice sa bolovanja, a najduže do 30.06.2021.godine; rad se odvija na albanskom jeziku.

Kandidat/kinja za popunu navedenog radnog mjesta treba da ispunjava sljedeće uslove: • Dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 kredita CSPK-a) ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) za predškolsko obrazovanje i vaspitanje; • Položen stručni ispit za rad u obrazovno –vaspitnim ustanovama, odnosno licencu za rad, • crnogorsko državljanstvo.

Osim traženih dokaza kandidat/kinja treba da dostavi i dokaze o: • uvjerenje o nekažnjavanju, odnosno da se ne vodi krivični i prekršajni postupak, • ljekarsko uvjerenje.

Kandidat/kinja mora posjedovati znanje albanskog jezika, pošto se rad u VJ,,Cvijeće života“ odvija na albanskom jeziku.

Izabrani kandidat/kinja obavljaće probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

Svi dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje traženih uslova moraju biti orginali ili ovjerene kopije.

Dokumenta se dostavljaju na adresu JPU,,Vukosava Ivanović Mašanović“ Bar, Bjeliši bb, sa naznakom ZA KONKURS.

JU SREDNJA EKONOMSKO UGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA RESTORATERSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Profesor grupe predmeta ugostiteljstva i turizma, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine Nastavnik/ca restoraterstva,za 20 časova sedmične norme, Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti restoraterstva,položen stručni ispit, licenca za rad u nastavi

Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

JU SREDNJA EKONOMSKO UGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje konkurs za: 2. NASTAVNIK/CA RESTORATERSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Profesor grupe predmeta ugostiteljstva i turizma, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine Nastavnik/ca restoraterstva, za 21 čas sedmične norme, Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti restoraterstva, položen stručni ispit,licenca za rad u nastavi Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje konkurs za: 3. NASTAVNIK/CA GASTRONOMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Profesor grupe predmeta ugostiteljstva i turizma, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine: Nastavnik/ca gastronomije, za 22 časa sedmične norme. Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti gastronomije ,položen stručni ispit,licenca za rad u nastavi Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

JU SREDNJA EKONOMSKO UGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje konkurs za:

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

4. NASTAVNIK/CA GASTRONOMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Profesor grupe predmeta ugostiteljstva i turizma, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine Nastavnik/ca gastronomije, za 24 časa sedmične norme. Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a) stručne spreme iz oblasti gastronomije, položen stručni ispit, licenca za rad u nastavi.

Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

JU SREDNJA EKONOMSKO UGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje konkurs za: 5. NASTAVNIK/CA GASTRONOMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Profesor grupe predmeta ugostiteljstva i turizma, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine Nastavnik/ca gastronomije,za 21 čas sedmične norme.Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti gastronomije, položen stručni ispit, licenca za rad u nastavi.

Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

DOO HOLIDEJ BIJELO POLJE Adresa: SLOBODE B.B.

Tel.: 067/202-070 Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA JEDNOSTAVNIH JELA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana od 22/02/2021 do 02/03/2021

JU OŠ ,,KRSTO RADOJEVIĆ“ Adresa: TOMAŠEVO

Tel.: 050/ 478-830 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Potrk Uslovi: Profesor razredne nastave Rok za prijavljivanje: 15 dana od 22/02/2021 do 09/03/2021 Napomena: 1 IZVRŠILAC ZA RAD U PJ POTRK ,DO POVRATKA RADNIKA SA BOLOVANJA A NE DUŽE OD 30.06.2021.,PUNO RADNO VRIJEME,PROBNI RAD 3 MJESECA,STRUČNI ISPIT, LICENCA, CRNOGORSKO DRŽAVLJANSTVO. 2. PROFESOR/ICA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tomaševo Uslovi: Stepen specijaliste - Informacione tehnologije Rok za prijavljivanje: 15 dana od 22/02/2021 do 09/03/2021 Napomena:VII STEPEN,POLOŽEN STRUČNI ISPIT, LICENCA, ODREĐENO VRIJEME DO 30.06.2021., NEPUNO RADNO VRIJEME OD 13 SATI NEDELJNO, RAD U MATIČNOJ ŠKOLI,PJ POTRK I PJ ČOKRLIJE, CRNOGORSKO DRŽAVLJANSTVO, PROBNI RAD 3 MJESECA. 3. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Tomaševo Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana od 22/02/2021 do 09/03/2021 Napomena: VII STEPEN,POLOŽEN STRUČNI ISPIT,LICENCA,ODREĐENO VRIJEME,NE DUŽE OD30.06.2021.GOD. NEPUNO RADNO VRIJEME OD 35 SATI SEDMIČNO, CRNOGORSKO DRŽAVLJANSTVO, PROBNI RAD 3 MJESEC.

BUDVA TEL: 033/402-556

TOŠIĆ PLUS DOO

1. DIPLOMIRANI/A INŽENJER/KA GRAĐEVINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Prijave slati na tosicplusbudva@gmail. com i kontakt tel. 068/454-335

GOLUBOVCI TEL: 020/671-638

JP ZA NACIONALNE PARKOVE CRNE GORE PODGORICA Adresa: TRG BEĆIRBEGA OSMANAGIĆA 16

Tel.: 020-601-015 Email: npcg@nparkovi.me Oglašava potrebu za: 1. NADZORNIK/CA U NP SKADARSKO JEZERO, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Vranjina Uslovi: SŠS-IV, VŠS, Zaštitar/ka lica i imovine Rok za prijavljivanje: 8 dana od 22/02/2021 do 02/03/2021 Napomena: Pored opštih uslova kandidati su u obavezi dostaviti dokaze o ispunjavanju posebnih uslova za oglašeno radno mjesto, i to: -Viša ili srednja školska sprema, - da ispunjavaju uslove iz Zakona o zaštiti lica i imovine, - pasivno znanje jednog stranog jezika - 1 godina radnog iskustva.

Prijavu i CV sa kompletnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti na arhivu Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore - Trg Vojvode Bećir - bega Osmanagića br. 16 - Podgorica.

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

HAUS MAJSTOR DOO Adresa: MILADINA POPOVIĆA 175

Tel.: 020-669-842 Email: hausmajstorz@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kolašin Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 5 dana od 22/02/2021 do 01/03/2021 Napomena: email: reservationdreamhouse@gmail.com

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

JZU DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ

Adresa: FILIPA KOVAČEVIĆA BR.45

Adresa: Radoja Dakića bb

Tel.: 068/454-335 Oglašava potrebu za:

Tel.: 040/204-656 Oglašava potrebu za:

24

Poneđeljak, 22. februar 2021.

1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR/KA ZA RAD U COVID ZONI, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Nikšić Uslovi: Medicinska sestra Rok za prijavljivanje: 3 dana od 22/02/2021 do 25/02/2021

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

SREDNJA STRUČNA ŠKOLA Adresa: VUKA KARADŽIĆA 15

Tel.: 052/301-288 Email: sstrucna.pv@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA ELEKTRO GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani inženjer elektrotehnike za energetiku (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

2. NASTAVNIK/CA MAŠINSKE GRUPE PREDMETA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani mašinski inženjer

(VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

3. NASTAVNIK/CA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor hemije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

4. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

5. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad

u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

6. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE FRIZER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Frizer - specijalista, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

7. NASTAVNIK/CA FRANCUSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Profesor francuskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

8. NASTAVNIK/CA UGOSTITELJSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

9. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE MAŠINSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani mašinski inženjer (VII/1 SSS), Instalater grejanja - specijalista, Instalater klimatizacije - specijalista, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

10. NASTAVNIK/CA UGOSTITELJSKE GRUPE PREDMETA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama, Položen stručni ispit

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 30.06.2021godine jedno slobodno radno mjesto do povratka zaposlenog/ne sa bolovanja a najkasnije do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

11. NASTAVNIK/CA GRUPE PREDMETA DRVOPRERADE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani inženjer šumarstva (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka zaposlenog/ne sa bolovanja a najkasnije do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

12. NASTAVNIK/CA PRAVNE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka zaposlenog/ne sa bolovanja a najkasnije do 30.06.2021godine.Svi kandidati osim opštih moraju ispunjavati i posebne uslove i priložiti dokaze o ispunjenosti istih.

MALi OgLASi ZANATSKE USLUgE STRUČNO i savjesno radim sve vrste građevinskih radova.

Samo pozovite Tel.020/629-558, 069/431-429 1

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i uvaženoj tašti

25

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je dana 20. februara 2021. u 77. godini preminuo naš dragi

RATKO Dušanov LJUMOVIĆ

MAŠI Ljubovoj PETRIČEVIĆ

1944-2021.

Sahrana je obavljena u krugu porodice, na mjesnom groblju Babljak - Gornji Crnci 21. februara.

GVOZDENIJA, LELA, SARI i SAFET ŠAĆIRI

Kuća žalosti Stanjevića Rupa br.14.

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, sinovi RANKO i GORAN, kćerka NEVENKA, brat VLAJKO, sestra ANA, snahe IRENA, SANDRA, DANICA i RADOMIRKA, unučad ANĐELA, DUŠAN, MIOMIR, JELENA, LUKA i ANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna porodica LJUMOVIĆ

1648

1610

Posljednji pozdrav dobroj i plemenitoj

Poslednji pozdrav

RADMILI LATKOVIĆ ĐINA i ANA

1612

Posljednji pozdrav voljenoj kumi

MOMU PAPOVIĆU Porodici saučešće.

RANKO MIJUŠKOVIĆ sa porodicom

Pola godine je od smrti naše majke

i

27 godina od smrti našeg oca

RADMILI Brankovoj LATKOVIĆ 1618

MILUTIN VUKIĆEVIĆ sa porodicom

KSENIJE - SENKE

ĐURA

POPOVIĆ – LIPOVAC

Posljednji pozdrav

Zauvijek će vaša ljubav i toplina grijati naša srca, a sjećanje na vas , na vašu dobrotu i plemenitost živjeće vječno u nama. Hvala vam što s ponosom izgovaramo vaša imena.

RADMILI LATKOVIĆ

Umjesto pomena priložićemo sredstva u humanitarne svrhe.

Tvoju dušu je krasila dobrota i plemenitost.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Porodica KALUĐEROVIĆ 1619

Vole vas i tuguju: sin IVO, ćerke VESNA i MACE, snaha BILJANA, unuke JANA i KSENIJA

Posljednji pozdrav tetku

IVANU BOŽOVIĆU Otišao si kako si i živio mirno i dostojanstveno.

Pamtiću te po tvojoj dobroti i lijepim uspomenama.

BOŽIDAR, SLAVICA, NIKOLA i IVAN sa porodicama 1647 Posljednji pozdrav dragom kumu

KRCUNU od DEJA JOVOVIĆA sa porodicom 1608

e-mail: oglasno@pobjeda.me

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Dana 21. februara 2021. godine u 68. godini je preminuo naš voljeni i dragi

MOMČILO-MOMO Obrenov PAPOVIĆ

Usljed novonastalih okolnosti u državi sahrana će se obaviti 22. februara na Gradskom groblju u Nikšiću u krugu porodice.

Ožalošćena porodica: supruga LJUBICA, sinovi FILIP i PETAR, ćerka BILJANA, brat MILISAV-MIKELJA, snahe KSENIJA, ANĐELA i DRAGANA, bratanići BALŠA, STEFAN i VOJIN, bratanične TAMARA, SNEŽANA i NEVENA, unučad NIKŠA i BOGDAN, braća od stričeva, braća i sestre od tetaka i ujaka i ostala mnogobrojna rodbina

1613 Posljednji pozdrav voljenom suprugu, ocu, svekru i đedu

Našem voljenom

MOMU

Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru i stricu

MOMU

MOMU

posljednji pozdrav

Tvoji: LJUBICA, FILIP, BILJANA, PETAR, DRAGANA, NIKŠA i BOGDAN

1635

Porodici saučešće.

1645

Tvoji: sin FILIP, snaha DRAGANA i unučad NIKŠA i BOGDAN

1636

Posljednji pozdrav

1637

Posljednji pozdrav dragom

MOMU

ĆIBO ZEČEVIĆ sa porodicom

Tvoji: MIKELJA, ANĐELA, SNEŽANA, NEVENA i VOJIN

Posljednji pozdrav drugu

MOMU PAPOVIĆU

MOMU DEJAN NILOVIĆ sa porodicom 1628

Porodici iskreno saučešće.

1650

ĆIBO, JOLE, CULE i RACO

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Opraštamo se od tebe naš dragi ćiko

Dragi striko

Počivaj u miru, naš voljeni

MOMO

Pamtićemo tvoj osmjeh i dobrotu.

27

MOMO

MOMO

Nedostaješ nam, Tvoji: snaha KSENIJA, BALŠA, TAMARA i STEFAN

Tvoji: BALŠA, TAMARA, STEFAN, SNEŽANA, NEVENA i VOJIN

Tvoji STEFAN, ANA, ANIKA i ITANA

1638

1639

1640

Opraštamo se od tebe, naš voljeni

Moj posebni i dragi prijatelju,

Posljednji pozdrav svom kumu

MOMO

MOMO PAPOVIĆ

MOMU PAPOVICU

Nedostajaće tvoja dobrota i osmeh.

TAMARA i MILAN MATOVIĆ sa porodicom

SAVA VUJOVIĆ sa porodicom

MARKO ĆALASAN sa porodicom

1641

1627

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

MOMU Iskrenom i dragom kumu, čiju ćemo dobrotu i plemenitost čuvati u najljepšim uspomenama. Počivaj u miru moj Bos.

1642

1631

VIDO RUTEŠIĆ sa porodicom

Dragi tata

MOMU PAPOVIĆU Primite moje iskreno saučešće za našim plemenitim Momom.

Od RANKA RADOŠEVIĆA sa porodicom 1622

PREDRAG MUGOŠA Uzoru moj i najstrožiji učitelju.

Svestranost, mudrost i širina duha koje su te odlikovale, bile su mi glavna smjernica u životu.

Spoljašnju očinsku strogoću, dopunjavala je unutrašnja plemenitost koja se ogledala u spremnosti da uvijek pomogneš drugima, a da ni u najtežim izazovima ne tražiš pomoć od drugih.

Divila sam se snazi tvoga duha i volji za životom, smirenosti koju si pokazivao u teškim trenucima i hrabrosti da se nosiš sa najtežim bolestima.

Ali ova pošast je iznenadila i ostavila nas zauvijek bez tebe.

Tvoja kćerka JASNA 1646

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Dana 20. februara 2021. preminula je u 75. godini

Posljednji pozdrav drugu i prijatelju Посљедњи поздрав драгом брату

DARINKA ĐUROVIĆ rođena Bojanić

ПРЕДРАГУ - МИГИЈУ ЛОВИЋУ

MOMU PAPOVIĆU Заврши се твој тешки, поштени, честити и поносни животни пут. Остављаш нас са твојим дјелом са много чега што си за нас учинио, а ускратио си нам жељу и обавезу да ти доброчинство макар дјелимично узвратимо. Драги брате, за све што си учинио, а учинио си много, дугујемо ти вјечну захвалност коју ћемо исказивати обавезом поноса на твој честити и поштени живот, твој свијетли и достојанствени племенити лик. Хвала ти. Нека ти је лака родна и хладна земља.

S poštovanjem

Sahrana je obavljena 21. februara na groblju Vrbice u krugu porodice. Posebnu zahvalnost upućujemo osoblju Doma zdravlja i Bolnice u Kotoru kao i Bolnice u Risnu.

Ožalošćene porodice: ĐUROVIĆ i BOJANIĆ

1643 Твоја браћа: МАРКО и ЖАРКО

BRANO MIĆUNOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj majci

1624

Posljednji pozdrav dragom i voljenom kumu

DARINKI ĐUROVIĆ

1632

rođena Bojanić Hvala ti na nesebičnom davanju i pregalaštvu do posljednjeg dana.

Tvoja dobrota i posvećenost porodičnom gnijezdu trajaće vječno u našim sjećanjima.

Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

Sin DRAGAN ĐUROVIĆ 1644

MOMU PAPOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj ujni

MOMU PAPOVIĆU

DARI ĐUROVIĆ Porodica GRUJIČIĆ od porodice pokojnih ANDRIJE i DANICE BAJOVIĆ

S poštovanjem 1623 Posljednji pozdrav dragoj

SAVA GRBOVIĆ 1634

DARINKI ĐUROVIĆ Posljednji pozdrav Sa ponosom i tugom pamtićemo tvoja dobročinstva, saosjećajnost i plemenitost.

PORODICA POPOVIĆ – CETINJE

1633 1630 Posljednji pozdrav velikom drugu i čovjeku

DRAGU TATARU

Posljednji pozdrav mojoj sestri

Počivaj u miru, dragi i dobri kume.

MILENKO MAŠANOVIĆ sa porodicom 1593

MOMU PAPOVIĆU Posljednji pozdrav

NJANJI

Posljednji pozdrav

Zahvalna sam što si mi sestra, a tužna zbog rastanka s kojim će doći bolna praznina.

Imamo puno lijepih uspomena, da tvoj častan i dostojanstven život ne zaboravimo.

Tvoje postojanje bilo je naš uzor, a tvoje ime PONOS.

Porodici iskreno saučešće.

BEBAN KOSTIĆ sa porodicom 1649

1620

DRAGU TATARU

DRAGU TATARU

Počivaj u miru, moj dobri rođače.

Tvoju dobrotu i plemenitost nikad nećemo zaboravit.

BUDO TATAR sa porodicom 1629

Porodica MARKOVIĆ 1588

Sestra KIKA sa porodicom pok. ŠUĆA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Dana 20. februara 2021. u 91. godini, preminula je naša draga

DESANKA Radovanova GLIGOROVIĆ rođena Brković

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena 21. februara u krugu uže porodice na seoskom groblju Babljak - Gornji Crnci u Piperima.

Kuća žalosti: Vijenci Danila Kiša 3, Podgorica.

Ožalošćeni: unuci MIRKO i RADOVAN, snahe VERICA, LJILJANA i RADMILA, praunučad PETAR, VESELIN, ANĐA i DUNJA, bratanići, bratanične i porodice GLIGOROVIĆ i BRKOVIĆ

Дана 21. фебруара 2021. у 79. години преминуо је наш драги

Dana 20. februara 2021. u 65. godini iznenada je preminuo naš dragi

ИВАН Јованов БОЖОВИЋ

NEĐELJKO-NEŠO Mirkov MARKOVIĆ

Због новонастале ситуације сахрана је обављена истог дана у кругу породице.

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 21. februara u 13 časova na Novom groblju na Cetinju.

Ожалошћени: синови МЛАДЕН, ЈОВАН и МИЛАН-БОЖИ са породицама и остала бројна родбина

Ožalošćena porodica: kćerke MARIJA, VESNA i MARINA, brat VLADO-BAJO, unučad ILIJA, PETAR i PETRA, sestrić, braća i sestra od strica i ostala porodica MARKOVIĆ

1614

1592

Посљедњи поздрав драгом оцу, ђеду и свекру

Sa dubokom tugom opraštamo se od našeg dragog oca

NEŠA MARKOVIĆA

ИВАНУ 1603

29

Вољени наш, нека ти Бог подари рајска насеља.

Umrla je naša tetka

Твоји: МЛАДЕН, ЗОРИЦА, ФИЛИП и АНЂЕЛА

Otišao si tiho i dostojanstveno, kao što si i živjeo. Ostajemo u dubokom bolu.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Kćerke MARIJA, VESNA i MARINA

1615

1594

Посљедњи поздрав оцу и ђеду

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

DESANKA GLIGOROVIĆ

Njenu plemenitost, pažnju i dobrotu ne možemo zaboraviti.

S poštovanjem i tugom, MILOŠ, MIRJANA i MILKA sa porodicama

Хвала ти за све лијепе тренутке проведене са нама. Чуваћемо те од заборава као што си ти нас за живота. Почивај у миру и нека те анђели чувају заједно са мамом. Твоји: ЈОВАН, ДАНИЛО, ДАНИЦА, СТЕФАН и АНА

1621

1616

Dana 20. februara 2021. u 77. godini, umrla je

Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i svekru Dragi moj

MAŠE Ljubova PETRIČEVIĆ

ŚIRI

rođena Jovićević

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružio. Uspomena na tebe živjeće u našim srcima.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: MILAN, TAMARA, ALEKSA, MATIJA i KSENIJA

Sahranjena je 21. februara u krugu porodice.

Ožalošćeni: kćerke GVOZDENIJA i VALENTINA, sestre KRESE i GARA, braća GAVRO, NEŠO i DRAGO, snaha TANJA, đeveričić MILAN, zaove VASE i OLGA, unučad, praunučad i ostala rodbina

NEŠU MARKOVIĆU

ИВАНУ

Tvoj iznenadni odlazak sve nas je rastužio.

Počivaj u miru pored svojih voljenih i neka te anđeli čuvaju.

Za tobom tuguju i žale, kćerka MARIJA, zet MIJAILO-BUĆO i unuci ILIJA i PETAR LUKOVAC 1595 Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

NEŠU MARKOVIĆU Počivaj u vječnom miru. Hvala ti za beskrajnu dobrotu.

Anđeli neka te čuvaju, a mi ćemo od zaborava.

Kćerka VESNA, zet JANKO i unuka PETRA MARTINOVIĆ

1617

1596

Posljednji pozdrav ocu i bratu

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav bratu

1589

NEŠU MARKOVIĆU

Posljednji pozdrav 1597

Ćerka MARINA i brat BAJO

Posljednji pozdrav

NEŠU MARKOVIĆU

NEŠU

DEJAN, BORIS, MITAR, SONJA, IVANA, NEDA i JANA

SVETO MARKOVIĆ sa familijom

1605

MAŠI PETRIČEVIĆ Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od voljene babe, prababe i svekrve.

Počivaj u miru.

Tvoji: LUKA, MARIJA, NAĐA, FILIP i TANJA 1591

NEŠU MARKOVIĆU od kumova ZORANA i VJERE VUKADINOVIĆ sa porodicom 1625

1609

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 22. februar 2021.

POMENI

Posljednji pozdrav

25 година од смрти

14 година од смрти

22. 2. 2019 – 22. 2. 2021.

Danas se navršavaju dvije godine od smrti

ДУШАНА

БРНОВИЋА

СТЕВАНА

LJILJANI ČOBRENOVIĆ VUKOMANA Brankovog BULATOVIĆA

Почивајте у миру, а ми ћемо Вас чувати у срцу док живимо.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene i sjećanja na tebe.

Hvala ti za Tvoje veliko srce, za godine prijateljstva i osmjehe sa kojima si nas uvijek dočekivala i ispraćala.

Počivaj u miru, naša draga i dobra baba Ljiljana.

Ваши НАЈМИЛИЈИ

Tvoja PORODICA 1586 1585 Četrdeset dana je od smrti mog voljenog brata

Godina dana od smrti našeg voljenog oca ZORAN i STOJAN JOCOVIĆ sa porodicama

VESELINA - VESKA ŽUJOVIĆA 1590 S tugom i poštovanjem se opraštamo od našeg prijatelja

Bio si moja snaga, moje sve.

Kako ću dalje...

Tvoj VELJO 1606 Četrdeset je dana od smrti voljenog brata, ujaka i šure

MIJO-MIKO KADIJEVIĆ 22. 2. 2020 – 22. 2. 2021.

GOJKA VUKOVIĆA Porodici iskreno saučešće.

DRAGO MILOŠEVIĆ sa porodicom

VESELINA ŽUJOVIĆA Voljeni brate, otvorio si neprebolu vrata i otišao zauvijek.

Vjerujemo da je tvoja dobra duša našla vječni mir u zagrljaju nikad prežaljene sestre i voljenih roditelja.

Zauvijek u našim srcima.

Sestra VERICA, sestrična BOJANA, sestrić MILOŠ, zet MIJO GARDAŠEVIĆ 1607

Ljubav koja je jača od smrti.

Tuga koju vrijeme ne liječi. Čežnja koja ostaje zauvijek.

Počivaj u miru pored tvojih i naših voljenih.

1604

Tvoji sinovi: VOJKO, MARKO i RANKO

TUŽNO SJEĆANJE 22. 2. 2015 - 22. 2. 2021.

1598

GOJKO VUKOVIĆ Dragi prijatelju i veliki druže, za mene nikad nećeš biti pokojni, vazda ćeš biti u mom srcu. Najmiliji si mi bio, a čast svim Danilovgrađanima.

Prijatelju moj, laka ti crna zemlja, a meni je velika tuga i žalost za velikim čovjekom Gojkom Vukovićem.

1611

ZOĆO BURIĆ sa porodicom

RADOJKA RADA Đonova POPOVIĆ

22. 2. 2020 – 22. 2. 2021.

Baki, Godine prolaze bez tvoje snage i topline koja nam je davala neizmjernu snagu za život. Nedostaješ nam da se sa nama raduješ sreći koja dolazi i tvojim novim praunučićima koje čekamo.

Volimo te i nosimo u srcima gdje god da krenemo.

Posljednji pozdrav poštovanom kumu

MIJO KADIJEVIĆ

RADOICA BRACO POPOVIĆ sa porodicom

Mnogo je tužan ovaj pomen tebi, voljeni naš jedini brate.

Bol, tuga i suze za tobom postadoše naše saputnice.

Ali brate, dok mi živimo, živjet ćeš i ti u našim srcima, mislima i sjećanjima.

1626

GOJKU 1602

Danas je 40 dana kako nas je napuštio naš

MIĆO STRUGAR sa porodicom

Tvoje sestre NADA, ĆOKI i MIRA 1599 Voljenom ujaku

Voljenoj majki, baki i tašti

BOBO

SLAVKI Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu i plemenitost, koju si nam nesebično pružala.

Bila si veliki dio nas i uvijek ćeš to ostati.

Hvala na svemu.

S tugom i poštovanjem, tvoji: STANKA, JELENA, BLAŽO i BATO 1601

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Porodica je pośetila vječnu Bobovu kuću, u neđelju, 21. 2. 2021. godine, u selu Orasi ispod Stavora.

Hvala svima koji na bilo koji način izjaviše saučešće.

Osobito se zahvaljujemo Bobovim drugovima iz Kolašina: Mišku, Lazaru, Stevu, Goranu, Tonku i Borku.

Mnogo si je volio da bi Ti bila teška, zemlja – Crnogorska.

MIKU Za nas zaborav ne postoji.

Sa mnom si svaki dan, svaki tren jer si ti moja duša.

Nedostaješ nam. Volimo te.

Tvoji: sestra SLOBA, MARIJA, ĐOKO, VJERA i brat NENO

1587

Tvoji: ĐURAN, MAJA i LENA

1600

Poneđeljak, 22. februar 2021.

Oglasi i obavještenja

31

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Poneđeljak, 22. februar 2021.