Dnevni list Pobjeda 14.02.2021.

неђељом Neđelja, 14. februar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19844 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Zbog odgađanja vakcinacije počelo otkazivanje aranžmana za ljeto

Za obrušene bedeme i ukupnu devastaciju Starog grada u Ulcinju odgovorni svi iz sistema zaštite kulturne baštine i planiranja prostora, lokalno stanovništvo i investitori

Kapital i korist pokorili imperativ duha i nasljeđa

Ljetnja sezona već izgubljena

STR. 11. i 12.

STR. 2. i 3.

Crna Gora je gurnuta u okrilje razarajuće velikosrpske i populističke politike

D. MALIDŽAN

INTERVJU: Osnivač Građanske inicijative „21. maj“ i nekadašnji koordinator Pokreta za nezavisnost Rade Bojović

» Partneri iz Francuske, Belgije, Izraela i Italije su nam otkazali

aranžmane do kraja juna ove godine. I od svih saradnika iz Velike Britanije smo dobili informaciju da otkazuju sve programe predviđene za Crnu Goru za 2021. godinu. To je 420 gostiju koji bi boravili u prosjeku po pet noćenja u Crnoj Gori, tačnije izgubili smo 2.100 noćenja - upozorava Zorka Raičević, direktorica agencije Istvest vojaž Montenegro STR. 5.

Trudnice negoduju zbog čekanja u redovima u doba pandemije korona virusa

Ministarstvo zdravlja konačno se javilo Pobjedi, ali ne odgovorom na pitanja, već nemuštim demantijem

STR. 6. i 7.

Str. 9.

» Mejl, u kojem Slavica Drašković objašnjava da nije državna revizorka objavljen dva sata nakon oštre reakcije DRI, pokazuje da se ne radi o početnom nesnalaženju nosilaca visokih izvršnih funkcija i osoba koje angažuju

D. MALIDŽAN

Nevladine organizacije zabrinute zbog dešavanja uoči izbora u Nikšiću

Pozivaju institucije da reaguju STR. 3.

Čirgić: Pred Ljekarsku komisiju ne mora lično, doznake mogu i elektronski

STR. 6.

POVODI: Političke igre pred izbor 46. patrijarha Srpske pravoslavne crkve EPA-EFE (Valdrin Xhemaj)

Slavica Drašković priznala da nije državna revizorka i dalje nejasno što radi

Biće kako Vučić kaže STR. 9.

2

Politika

Neđelja, 14. februar 2021.

DPS na nikšićke izbore izlazi sa SD, LP i PKS

Još nema odluke o nosiocu liste NIKŠIĆ – Demokratska partija socijalista nastupiće na izborima u Nikšiću u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Patriotsko-komitskim savezom, a naziv liste je ,,Evropski tim za Nikšić“ – saopšteno je juče na pres-konferenciji.

Predsjednik nikšićkog odbora DPS-a Zoran Vukićević kazao je da su spremni i za postizborne koalicije, prije svega sa SDPom.Vukićević je, govoreći o odborničkoj listi, rekao da je riječ o timu koji može i ima kapacitet da nastavi pozitivan talas razvoja kojim Nikšić ide posljednjih godina.

- Odbornička lista nije završena, a planirano je da predstavlja tim od 41 kandidata od kojih svi mogu biti nosioci liste. Svaka partija, ne samo nikšićka, crnogorska, nego i evropska, poželjela bi da ima takvu odborničku listu – kazao je Vukićević.

Na pitanje da li će bivša ministarka nauke Sanja Damjanović biti nosilac liste, Vukićević je rekao da još nije donijeta odluka. Vukićević je, na pitanje da li su nakon izbora spremni za koalicije, rekao da su za saradnju „sa svim dobromislećim i slobodoumnim ljudima koji žele građansku i sekularnu Crnu Goru sa građanskim Nikšićem“.

- Nijesam saznao ni ko će u

Zoran Vukićević

kom sastavu da učestvuje na predstojećim izborima, ali naša ideja je da sarađujemo sa Socijaldemokratskom partijom, ukoliko to budu i oni željeli rekao je Vukićević.

Predsjednik Odbora SD-a Marko Radojević rekao je da su se, vodeći interesima Nikšića, a ne uskopartijskim, jednoglasno odlučili za koalicioni nastup sa tradicionalnim partnerima.

Predsjednica Opštinskog odbora LP-a Jelena Marković rekla je da, ukoliko taj državotvorni blok pobijedi, u što vjeruje, nije neizvjesno da Nikšić „mora ostati crnogorska perjanica, što je oduvijek i bio“.

Predsjednica PKS-a Tanja Knežević-Perišić kazala je da im je osnovni cilj bio objedinjavanje svih crnogorskih snaga, partija i pokreta u jedan demokratski crnogorski blok. I. K.

Predsjednik SD-a najavio povratak u parlament

Brajović: Naše odsustvo većina koristi da bi razarala državu PODGORICA – Poslanici Socijaldemokrata učestvovaće u radu sjednice Skupštine zakazane za 18. februar - najavio je Ivan Brajović, predsjednik te partije, dodajući da i dalje ostaju pri stavu da je „sjednica parlamenta održana 28, odnosno 29. decembra nelegalna i bez kvoruma, a da su njene odluke ništavne“, kao i da isto važi i za sjednicu 20. januara na kojoj je, kako kaže, kvorum dala građanka bez potvrđenog poslaničkog mandata.

Brajović je kazao da su odlučili da se vrate u parlament imajući u vidu zabrinjavajuću epidemiološku situaciju, kao i činjenicu da njihovo neprisustvo u parlamentu nova većina koristi kako bi, po svim šavovima, razarala državu i njene institucije.

- Procijenili smo da je naš angažman u Skupštini u punom kapacitetu u interesu, Crne Gore i ljudi koji su nam na parlamentarnim izborima dali podršku da ih zastupamo i borimo se za njihove interese - kazao je Brajović agenciji Mina.

Prema njegovim riječima, zdravlje građana se uvijek nalazilo na vrhu liste prioriteta za SD. - Zato nijedan politički interes ne smije biti iznad interesa očuvanja javnog zdravlja, što je jedan od najvažnijih razloga za povratak u parlament – kazao je Brajović.

Istakao je da očekuje da se o pitanju ustavnosti svih zakona usvojenih na dvijema sjednicama krajem decembra i januara, u što kraćem roku opredijeli I. K. Ustavni sud Crne Gore.

DF odbija zahtjev Vlade, ne zanima ih Brisel

Hoće da se odmah ukine SDT PODGORICA - Uprkos upozorenjima iz Brisela, Demokratski front odbija zahtjev Vlade i premijera Zdravka Krivokapića da privremeno bude odgođeno usvajanje izmjena tužilačkih zakona kojima bi, između ostalog, bilo ukinuto i Specijalno državno tužilaštvo (SDT).

- Klub DF-a razmotrio je mo-

gućnost odgađanja usvajanja ,,tužilačkih zakona“ i zaključio da je opasnost od davanja dodatnih 30 dana očajnicima iz OKG u SDT-u, mnogo opasnije za državu i građane od potencijalnog privremenog zatezanja odnosa sa Briselom - objavio je na svom Tviter nalogu poslanik DF-a Slaven Radunović.

Potez DF-a dolazi nakon više poruka iz Brisela u kojima je aktuelna crnogorska vlast jasno upozorena da se od nje ne očekuju potezi nazadovanja, već napretka u uspostavljanju vladavine prava i reformski procesi u okviru poglavlja 23.

R. P.

INTERVJU: Osnivač Građanske inicijative „21. maj“ i nekadašnji koordinato PODGORICA - Formirana je Vlada ispod skuta Srpske pravoslavne crkve, pritom groteskno nazvana ekspertskom vladom. Radi se o jedva skrpljenoj vlasti koja je pod stalnim pritiskom Vučića i njegovih velikosrpskih marioneta u parlamentarnoj većini i koja istovremeno zavisi od populista i revizionista iz Demokrata i Ure. Sve u svemu, desila se promjena nagore, koja je Crnu Goru gurnula u okrilje opasne, primitivne i razarajuće velikosrpske i populističke politike, pri čemu se nova vlast već suočila i sa verbalnim osudama svoje pravne politike od strane Brisela - kaže u intervjuu Pobjedi osnivač Građanske inicijative „21. maj“ i nekadašnji koordinator Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru Rade Bojović.

Ističe da su tegobne godine pred Crnom Gorom i da je na antifašističkoj javnosti da se odlučno suprotstavi tome da Crna Gora bude nalik Srbiji ili Republici Srpskoj.

POBJEDA: Jedan ste od osnivača GI ,,21 maj“. Zašto je pokrenuta ova građanska inicijativa i dokle se stiglo sa procesom osnivanja?

BOJOVIĆ: Inicijativa je nastala kao odgovor na ishod proteklih parlamentarnih izbora. Zabrinuti zbog dolaska na vlast velikosrpskih i populističkih stranaka i razočarani lošim držanjem državotvornih partija grupa građana je odlučila da pokrene osnivanje nadstranačkog, masovnog i neformalnog društvenog pokreta. Glavni cilj pokreta je afirmacija i zaštita vrijednosti bez kojih Crna Gora ne bi imala smisla, ali će pokret težiti i tome da kao samostalna građanska lista učestvuje na budućim parlamentarnim izborima. Inače, očekujemo da ovih dana GI „21. maj“ bude konstituisan, nakon čega slijedi izbor rukovodećih tijela Pokreta.

POBJEDA: U pismu građanima objašnjavate da osnivate nezavisni društveni pokret zbog zaštite i afirmacije državotvornosti, pravedne i pravne države, evroatlantske orijentacije, građanske demokratije, sekularizma, antifašizma, multietničke i multikonfesionalne zajednice, razvojne i zelene ekonomije. Sve ovo je od 4. decembra, kada je ustoličena nova Vlada, dovedeno u pitanje. Kako smo dospjeli u ovakvu političku, društvenu i sveukupnu krizu?

BOJOVIĆ: Složen je odgovor na ovo pitanje. Podsjetio bih da je Crna Gora sličan, ali i dublji sunovrat doživjela 1989. godine kada je Milošević izvršio ulični puč i instalirao marionetsku vlast u Crnoj Gori. Istovremeno, tada su otvorena vrata velikosrpskoj

Crna Gora je gur u okrilje razara velikosrpske i populističke pol Izbori u Nikšiću su samo potvrda direktnog miješanja susjedne države, koja usput glumi proevropskog kandidata, čime se direktno ugrožava crnogorski nacionalni suverenitet. To je naravno skandalozno i za svaku osudu ali očekivati od aktuelne Vlade da se tome suprotstavi je krajnje naivno, baš kao što je iluzorno misliti i da će Brisel javno reći da je ispao tako geopolitički kratkovid.

Istovremeno, ne očekujte da se Ura suprotstavi svojim saveznicima jer je ova partija izabrala politiku relativizacije i revizionizma, sve dok se jednog jutra ne probudi kao skuvana žaba u velikosrpskom loncu Rade Bojović

politici koja se sprovodila preko agenturnih stranaka i naročito preko anticrnogorske Srpske pravoslavne crkve i njenog glavnog propovjednika pokojnog mitropolita Amfilohija. Time je Crna Gora uvedena u dugoročno vanredno stanje, međunarodno je izopštena, svedena je na nivo političke provincije, identitetski je razorena, ekonomski i socijalno je upropaštena. Pritom, dugo je trajao nedovršeni crnogorski oporavak koji je krunisan nezavisnošću tek 2006. godine i koji ne bi bio moguć bez savezništva antiratnih i demokratskih suverenista i preobraćenog DPS-a.

Međutim, nakon nezavisnosti, pored prihvatanja spasonosne spoljnopolitičke evroatlantske

Progresivnim aktivizmom građani mogu nabolje mijenjati Crnu Goru POBJEDA: Rekli ste da će se Pokret primarno okrenuti mlađim generacijama, političkim apstinentima i građanima koji su bili i ostali odani Crnoj Gori a s pravom su razočarani u politiku koja je omogućila aktuelni izborni ishod. Kako privući te ljude u ovakvim ekonomskim prilikama, ogromnom nezaposlenošću i činjenicom da mnogi ne vide životnu per-

spektivu? Pritom, istraživanja pokazuju da većina mladih želi da napusti Crnu Goru i kako ih onda zadržati?

BOJOVIĆ: Građani moraju shvatiti da samo progresivnim aktivizmom mogu nabolje mijenjati stanje u državi i društvu. Pasivnost ne vodi ničemu i u konačnom dovodi nas do toga da prosječni, neznalice i pohlepni upravljaju javnim resursima ili još i gore - da Crnu Goru

orijentacije, dominirajući DPS se potrudio da lošom unutrašnjom politikom stvori uslove da Crna Gora ponovo postane plijen nikad odsutnih protivnika evropske, građanske i suverene države i naročito neprijatelja crnogorskog nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta. Tako je partitokratska i koruptivna politika bivše vlasti iznjedrila ne samo nedavni izborni rezultat, već je ogorčila značajnu većinu građana, da bi na kraju razočarala i naše zapadne saveznike koji su pomogli smjenu Đukanovićeve vlasti. Svi ovi uzroci i razlozi na kraju su nas doveli u stanje da se moramo suočiti sa traženjem modela koji bi Crnu Goru vratio progresivnom političkom ishopredamo u ruke onima koji žele da od nje naprave marionetsku i zapuštenu ispostavu susjedne države. Zato planiramo da Pokret postavimo tako da najiskusnije generacije podstaknu srednje i mlađe generacije da se ne predaju i društveni i politički život uzmu u svoje ruke. To neće biti lako, jer u uslovima olakšanih globalnih migracija i imajući u vidu prilike u Crnoj Gori razumljivo je da mladi traže bolje životne alternative i da se ne mogu zadržati suvom patriotskom retorikom iza koje se često nazire pritajena poruka - „u ime domovine, za svoju korist“.

du. Pritom, na tom putu se moramo osloboditi aktuelne vlasti i njenih klero-velikosrpskih pokrovitelja, baš kao što ne dolazi u obzir i restauracija DPS-ovog režima.

POBJEDA: Čini se da Crna Gora nikada nije bila ovako podijeljena. U današnjem crnogorskom društvu se dijelimo po vjeri, naciji, crkvi, identitetu, neki su naši, neki su njihovi, neki su bivši, a neki novi. Zašto su podjele jedina konstanta crnogorskog društva?

BOJOVIĆ: Identitetske razlike su konstanta gotovo svakog savremenog društva. Samo je pitanje da li te razlike eskaliraju u pravcu razarajućih političkih podjela ili su produktivno smještene u kulturne okvire društvene zajednice. Crnogorske identitetske razlike su istorijski uslovljene, ali i više od vijeka politički podstaknute iz Beograda, i jedini lijek za civilizovanje tih razlika je evropeizirana, demokratska i sekularna država, kao i građansko i nediskriminatorsko društvo. Kao i odbacivanje bilo čije asimilatorske i hegemonističke politike, čemu je posebno izložen crnogorski narod.

POBJEDA: Znate da je nova Vlada sastavljana u Manastiru Ostrog, da su se zadužili 750 miliona eura iz privatnog stana, da svakodnevno ugrožavaju zdravlje građana lošim pregovorima oko vakcina, odbijanjem donacija, zatva-

Politika

Neđelja, 14. februar 2021.

or Pokreta za nezavisnost Rade Bojović

rnuta ajuće

olitike ranjem preduzeća i političkim revanšizmom koji do sada nije viđen. EU kaže da su promjene ljekovite, je li svaka promjena ljekovita, pa makar bila i ovako loša?

BOJOVIĆ: Teza da je svaka promjena ljekovita je glupa i demagoška. Promjene mogu da budu nabolje ili nagore, pri čemu su se u Crnoj Gori desile političke i društvene promjene nagore.

Formirana je Vlada ispod skuta Srpske pravoslavne crkve, pritom groteskno nazvana ekspertskom vladom. Radi se o jedva skrpljenoj vlasti koja je pod stalnim pritiskom Vučića i njegovih velikosrpskih marioneta u parlamentarnoj većini i koja istovremeno zavisi od populista i revizionista iz Demokrata i Ure. Prvi praktični učinci nove vlasti su, pored očekivanog razotkrivanja afera prethodnika, suštinski nastavak prethodnog režima kada se radi o stranačkim namještenjima ili ekonomskoj politici, ali i pogubno nesnalaženje i nesposobnost u zaštiti zdravlja građana. Sve u svemu, desila se promjena na gore, koja je Crnu Goru gurnula u okrilje opasne, primitivne i razarajuće velikosrpske i populističke politike, pri čemu se nova vlast već suočila i sa verbalnim osudama svoje pravne politike od strane Brisela.

POBJEDA: Uplitanje Srbije u sva unutrašnja pitanja Crne Gore je politički i bezbjednosni izazov. Pristalice i članovi SNS-a vršljaju po Nikšiću, potkupljuju birače i ulažu ogroman novac u kampanju. Evropa ćuti, nevladine organizacije ćute, a potpredsjednik Vlade za pitanja bezbjednosti prijeti medijima i na Tviteru najavljuje hapšenja. Kako komentarišete ovu tišinu koju ćemo svi preskupo platiti i zašto je Ura izgubila prefiks – crnogorska?

BOJOVIĆ: Uplitanje Srbije ne prestaje duže od tri decenije i sada se ponovo pružila prilika anticrnogorskoj politici da u značajnoj mjeri uređuje naše unutrašnje odnose. Izbori u Nikšiću su samo potvrda direktnog miješanja susjedne države, koja usput glumi proevropskog kandidata, čime se direktno ugrožava crnogorski nacionalni suverenitet. To je naravno skandalozno i za svaku osudu ali očekivati od aktuelne Vlade da se tome suprotstavi je krajnje naivno, baš kao što je iluzorno misliti i da će Brisel javno reći da je ispao tako geopolitički kratkovid. Istovremeno, ne očekujte da se URA suprotstavi svojim saveznicima jer je ova partija izabrala politiku relativizacije i revizionizma, sve dok se jednog jutra ne probudi kao skuvana žaba u velikosrpskom loncu.

POBJEDA: U Beranama podršku dobija prijedlog da se

ulica nazove po Ratku Mladiću, gotovo svakodnevno niču grafiti na vjerskim objektima sa brutalnim porukama vjerske i nacionalne mržnje. Institucije ne reaguju. Vraćamo li se u devedesete?

BOJOVIĆ: Devedesete nikada nijesu otišle. Crna Gora se nikada nije suočila sa političkom lustracijom zbog svog udjela u devedesetim. Prošla je kao Austrija nakon II svjetskog rata i zašto se onda čuditi kada neofašistička ideologija i politika uzimaju maha. Tegobne su godine pred Crnom Gorom. Na antifašističkoj javnosti je da se tome odlučno suprotstavi i ne dopusti da Crna Gora bude nalik Srbiji ili Republici Srpskoj.

POBJEDA: GI „21. maj“ očekuje od državotvornih stranaka da se temeljito reformišu i time ne budu prepreka smjeni sadašnje vlasti. Rekli ste da to traži formulisanje novih javnih politika u interesu ubjedljive većine građana, kao i kadrovske promjene koje će dovesti do izbora vođstva oslobođenog od tereta vremena, korupcionaških, klijentelističkih i nepotističkih afera. I u Demokratskoj partiji socijalista i u Socijaldemokratskoj partiji je bilo promjena, smatrate li ih suštinskim ili kozmetičkim?

BOJOVIĆ: Kozmetičkim, naravno. Radi se o potpunom ignorisanju činjenice da se u Crnoj Gori nije desila rutinska smjena vlasti, već je riječ o kraju jedne političke epohe. Državotvorne stranke, pritom dominantno socijaldemokratskog usmjerenja, umjesto da su pokrenule dijalog, integrisale snage i prekinule da se ponašaju kao da se ništa nije desilo, odabrale su politički šminkeraj koji je jedino u interesu rukovodstava i stranačke birokratije. Zato sam i više puta javno govorio da je Đukanović trebao da napusti mjesto predsjednika, oslobodi DPS i iz pozicije najjače partije podstakne integralističku politiku koja bi išla u pravcu stvaranja objedinjene, osnažene i reformisane socijaldemokratske stranke. Ništa od toga nije urađeno, nijesmo čuli ni riječ samokritike o unutrašnjim razlozima poraza DPS-a, dok istovremeno nema nagovještaja da će se SDP ili SD prizvati pameti osim što će čuvati svoje slabašne političke feude. Zato ovakve politike ključnih državotvornih stranaka, bez obzira na personalne promjene, nijesu obećavajuće i ne pružaju nadu.

POBJEDA: Po Apelacionom sudu pokušaja terorizma nije bilo. Suđenje vijeka je svedeno na pretjerivanje i procesne greške. Ispalo je da je najvažnije smijeniti ST Katnića i izabrati podobne tužioce i sudije po mjeri nove parlamentarne većine. Je li na djelu sistemsko urušavanje institucija i kreiranja besudne zemlje, koja će se onda lako svesti i na drugu „srpsku državu“?

BOJOVIĆ: Crnogorsko pravosuđe i institucije koje su vezane za pravdu nesumnjivo su doprinijele da ishod parlamentarnih izbora bude ovakav. Politizacija pravosuđa nije od juče i nova vlast nastavlja tamo gdje je stara vlast stala. Daleko je Crna Gora od utemeljene vladavine prava, promišljene zakonodavne politike i obećavajuće pravne sigurnosti. Zato i nije čudno kada su u radu sudova i tužilaštava stalno prisutni zbrka, različite prakse, međusobne konfrontacije, providni oportunizam, profesionalna neukost i procesi kojima se ne nazire ni početak ni kraj.

M. JOVIĆEVIĆ

3

Nevladine organizacije koje se bave izbornim procesom zabrinute zbog dešavanja tokom kampanje u Nikšiću

CDT apelovao na tužilaštva da brojne incidente u Crnoj Gori i posljednjih dana u Nikšiću „prestanu da tretiraju kao kafanske, ulične razmirice ili slučajne nesporazume jer je sasvim evidentno da se oni dešavaju iz razloga nacionalne, vjerske ili političke netrpeljivosti i mržnje“ PODGORICA – Crnogorske institucije moraju da reaguju na sve eventualne neregularnosti tokom predizborne kampanje u Nikšiću – kaže za Pobjedu Boris Raonić, predsjednik Građanske alijanse.

Centar za demokratsku tranziciju takođe je apelovao na institucije da u hitnom roku preduzmu sve aktivnosti i informišu javnost o navodima o zloupotrebama resursa u izborne svrhe u Nikšiću, kao i o nedozvoljenim političkim i finansijskim uticajima stranih država.

USIJANA ATMOSFERA

Nikšić je već mjesec i po poprište borbe za birače, a predizborna atmosfera je na ivici „usijanja“ i ne obećava da će izborni proces proći regularno i bez incidenata.

Pribjegava se raznim sredstvima, a najjače „oružje“ imaju prosrpske partije, pomognute od Srbije.

Nova srpska demokratija angažovala je, kako su objasnili, „prijatelje iz Srbije“ da im pomognu „oko baza podataka, unapređenja stranačke infrastrukture i obuke stranačkih aktivista“. Uprava policije protjerala je iz Nikšića 29. januara osam državljana Srbije, koji su, kako je Pobjeda ranije pisala, pripadnici Vučićeve Srpske napredne stranke. To su Vladimir Vojvodić, Jelena Denić, Olivera Đorđević, Jelena Nešić, Andrijana Stanković, Bojan Delić, Vuk Mladenović i Nikola Aleksić.

UP saopštila je da oni nemaju dozvolu za privremeni boravak potvrde o prijavi rada, pa im je shodno Zakonu o strancima određeno da moraju napustiti teritoriju Crne Gore 1. februara, pri čemu im je izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru do 1. maja ove godine. Nedavno je uhapšen i podržavalac Narodnog pokreta Stevan Simijanović, koji je imao lažni diplomatski pasoš.

Osim podrške sa strane srpskim partijama, mediji su objavili i da je u biračkom spisku dosta onih koji po crnogorskim zakonima nemaju pravo da glasaju na izborima u Nikšiću. U četiri nikšićke mjesne zajednice na biračkom spisku je, prema medijskim navodima, 49 građana za koje je utvrđeno da su državljani Srbije, a sumnja se da bi kontrola biračkih spiskova mogla pokazati da dvojno državljanstvo ima njih mnogo više.

Najviše, međutim, zabrinjavaju učestali incidenti po nacionalnoj i političkoj osnovi.

Građani su šokirani skrnavljenjem HadžiIsmailove džamije, na kojoj su ispisani krstovi sa četiri ocila, zatim „Srebrenica“ i „Turci“. Nešto što nije svojstveno Nikšiću i Nikšićanima, upravo se dešava.

Tome su prethodili i fizički napadi na po-

Raonić: Institucije da reaguju na eventualne neregularnosti jedine funkcionere procrnogorskih partija. Jelena Marković, predsjednica OO Liberalne partije, napadnuta je u svom stanu od stanodavca zbog raširene crnogorske zastave na balkonu, dok je Ilija Ašanin, bivši direktor Opšte bolnice u Nikšiću i funkcioner DPS-a, napadnut ispred nikšićke pekare. Tužilaštvo je u oba slučaja procijenilo da je riječ o prekršajima i da nema elemenata krivičnog djela. Mediji su objavili da je 1. februara u jednom od nikšićkih kafića pretučen D. Š. zbog navodnog dizanja dva prsta uz crnogorsku pjesmu, ali taj slučaj nije procesuiran.

KRIZA

Nevladine organizacije smatraju da su institucije na potezu.

Boris Raonić, koji je bio član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kazao je da nadležne institucije moraju reagovati, te da „atmosfera u kojoj se nalazimo već godinama eskalira i tokom izbornog procesa samo dolazi do usijanja“.

- Etnička distanca, politička moć kao pitanje života i smrti, socioekonomska kriza, samo su neke od manifestacija ozbiljnih problema koje niko ne vidi kao problem, a kamoli da želi da ih riješi. Glasovi razuma u toj masovnoj histeriji su rijetkost i onda ne treba da se iznenadimo skrnavljenjem svetinja, kršenjem izbornih zakona u vidu finansiranja i slično – smatra Raonić.

Prema njegovim riječima, „zato nam je dijalog neminovnost“.

- Neka vrsta učešća međunarodnog faktora od suštinske je važnosti za uspješnost izbornog procesa – rekao je Raonić, dodajući da su „institucije sada na testu da li mogu da primijene pozitivno zakonodavstvo koje je usklađeno sa međunarodnim standardima, u ovoj oblasti“.

Centar za demokratsku tranziciju apelovao je na nadležna tužilaštva da prekinu sa praksom stavljanja pod tepih stvarnih razloga za brojne incidente u Crnoj Gori i posljednjih dana u Nikšiću, „i prestanu da ih tretiraju kao kafanske ili ulične razmirice ili slučajne nesporazume jer je sasvim evidentno da se oni dešavaju iz razloga nacionalne, vjerske ili političke netrpeljivosti i mržnje“. CDT pozvao je Agenciju za sprečavanje korupcije i nadležno tužilaštvo da u hitnom roku preduzmu sve aktivnosti i informišu javnost o navodima o zloupotrebama državnih ili opštinskih resursa u izborne svrhe u Nikšiću, kao i o

Izborne liste predaju se do utorka Rok za predaju izbornih lista u Nikšiću ističe u utorak, 16. februara, u ponoć, što je, po Zakonu o izboru odbornika i poslanika, najkasnije 25 dana prije izbora.

Biračka mjesta određuje Opštinska izborna komisija, na prijedlog organa nadležnog za vođenje biračkog spiska, najkasnije 20 dana prije izbora, odnosno najkasnije 21.

februara do 24 sata. Najmanji broj potpisa podrške birača listi za izbore u Nikšiću je 468, odnosno najmanje 0,8 odsto od broja birača u izbornoj jedinici.

navodima o nedozvoljenim političkim i finansijskim uticajima stranih država.

- Javnost mora dobiti zvanične informacije o postupanjima ASK-a i tužilaštva povodom svakog pojedinačnog navoda o zloupotrebama državnih i opštinskih resursa, učešću državnih i opštinskih funkcionera u kampanji u toku radnog vremena, te nezakonitom zapošljavanju i političkim i finansijskim aktivnostima poslanika, državnih i opštinskih i partijskih funkcionera i aktivista iz Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske - saopšteno je ranije iz CDT-a.

Navode da ODT u Nikšiću mora dati jasna i precizna objašnjenja o kvalifikovanjima sve učestalijih nemilih događaja isključivo u domenu prekršaja čime se zamagljuje njihova suština: postojanje jasnih nacionalnih tenzija u Crnoj Gori i Nikšiću i veoma izraženo djelovanje etnonacionalističkih snaga svih predznaka.

- Ukoliko se nastavi pasivan odnos državnih organa prema navodima o događajima i informacijama iz Nikšića i ukoliko javnost ne dobije precizna obavještenja o pojedinačnim ishodima postupaka koju su vezani za njih, jasno je da će oni preuzeti odgovornost za eventualnu eskalaciju nezakonitosti i mogućih sukoba koji mogu imati nesagledive posljedice – navodi CDT. Ta NVO apelovala je na predstavnike svih izbornih lista u Nikšiću da imaju u vidu i svoj dio odgovornosti za nagomilane tenzije koje odavno nijesu viđene već u početnim fazama neke izborne kampanje.

JOŠ MJESEC DO IZBORA

Još mjesec je do izbora. Građanima to izgleda veoma dug period, s obzirom na njihov strah od nastavka incidenata i nekontrolisanog širenja nacionalizma. Kampanja se zahuktala mnogo prije podnošenja izbornih lista. Poster preminulog mitropolita SPC Amfilohija još početkom januara je, bez odobrenja loklane vlasti, zalijepljen na dvije stambene zgrade, što su analitičari doživjeli kao slanje političkih poruka.

Partije i koalicije su agresivne. Kampanja „od vrata do vrata“ uveliko se sprovodi, ali i ona pozivima telefonom. Najglasniji su predstavnici Koalicije za budućnost Nikšića, odnosno Frontovci, koji na oko 17 punktova u različitim djelovima grada prikupljaju potpise podrške. Gotovo su na svakom uglu, a ne ustručavaju se ni više puta da priđu građanima na ulici, moleći za podršku.

Na izborima u Nikšiću, zakazanim za 14. mart, učestvovaće DPS u koaliciji sa SD, LP i Patriotsko-komitskim savezom, zatim Socijaldemokratska partija koja je prva predala izbornu listu Opštinskoj izbornoj komisiji. Na izborima će nastupiti koalicija Za budućnost Nikšića, Narodni pokret, zatim Ne damo Nikšić, Demokrate i Građanski pokret URA koji je juče predao izbornu listu. Izbori u Nikšiću prvi su nakon parlamentarnih koji su održani 30. avgusta, kada je DPS prvi put prešla u opoziciju.

I. K.

4

Aktuelnosti

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo saopštilo je da nijesu tačne tvrdnje potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića iznesene na RTCG da nijesu reagovali u slučaju prijave Agencije za nacionalnu bezbjednost u vezi sa eventualnim nezakonitostima i prisluškivanjem određenih osoba.

Oni ocjenjuju da su izjave Abazovića tendenciozne, politički motivisane, i da nemaju utemeljenje u činjenicama i podacima o postupanju SDT-a, te da su stoga još jedan pokušaj političkog pritiska na rad ovog tužilaštva.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, gostujući u emisiji „Aktuelno“, izjavio je da SDT još nije reagovalo povodom prijava Agencije za nacionalnu bezbjednost, u vezi eventualnih nezakonitosti koje su u vezi sa prisluškivanjem određenih lica.

On je za nezakonito prisluškivanje optužio bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koji je zadužen da daje naloge za sprovođenje akcija.

-Ovdje nema pisanog naloga, to je problem. Specijalno državno tužilaštvo bilo je u obavezi da privede gospodina Peruničića i da ga pita, ukoliko on nije nalogodavac, da kaže ko je nalogodavac? – kazao je Abazović.

Sa druge strane, iz SDT-a objašnjavaju da je tužilaštvu prijava dostavljena 28. januara, a da se ono istog dana obratilo zahtjevom Upravi policije – Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) za prikupljanje obavještenja od više lica u svojstvu građana, „među kojima i od D. P. (Dejana Peruničića) od koga je uzeta izjava 3.februara.“ -Na zahtjev (SPO) od 1. februara 2021. godine obratili smo se ANB – v. d. direktoru Vukšić Dejanu sa inicijativom za oslobađanje

Neđelja, 14. februar 2021.

Reagovanje na izjave potpredsjednika Vlade u televizijskoj emisiji „Aktuelno“

SDT: Tvrdnje Dritana Abazovića neutemeljene i politički motivisane

Dritan Abazović

Specijalno državno tužilaštvo

obaveze čuvanja tajnih podataka za 25 lica. Na ovu inicijativu v. d. direktor ANB-a odgovorio je istog dana, odnosno 1. februara 2021. godine i oslobodio od obaveze čuvanja tajnih podataka lica za koja je upućena predmetna inicijativa - navodi se u reagovanju SDT-a.

Dodaju da je 5. februara ove godine tužilaštvu dostavljena dopuna krivične prijave od strane

Protjerani srpski ambasador kazao da je premijer Zdravko Krivokapić u prvim reakcijama osudio njegovo protjerivanje

Božović: Nadao sam se da će Vlada opozvati odluku

Vladimir Božović

PODGORICA –Vladimir Božović, koji je kao srpski ambasador u Podgorici proglašen personom non grata u Crnoj Gori, kazao je da je njegovim protjerivanjem protjerana i Srbija. Dodao je da se nadao da će Vlada Crne Gore opozvati odluku o njegovom protjerivanju.

- Nijedna zemlja u Evropi danas nema ovakvu situaciju i protjeranog ambasadora. Protjerana je Srbija i to na način koji je pravno neodrživ – rekao je Božović za Hepi televiziju.

Božović tvrdi da je laž da su ga iz Ministarstva spoljnih poslova više puta pismeno i usmeno obavještavali da se miješa u unutrašnje poslove Crne Gore, kao i da mu nije jasno zašto im je zasmetala njegova izjava o Danu ujedinjenja u Srpskoj kući.

Govoreći o stavu premijera Zdravka Krivokapića o tome, Božović je istakao da su prve reakcije bile osuda tog ćina.

- Neću objaviti sadržaj našeg razgovora, jer smo se mi čuli 28. 11. uveče, kada je odluka objavljena, i sjutradan – kazao je Božović, dodajući da se nadao da će Krivokapićeva Vlada, u skladu sa njihovim privatnim razgovorima opozvati odluku o protjerivanju.

On je rekao i da je i sam Krivokapić u svojoj predizbornoj kampanji, o Mojkovačkoj bici i Podgoričkoj skupštini pričao čak tri puta oštrije nego on sam. Kako tvrdi, od prvog dana svog imenovanja, nikada nijednom svojom mišlju, pogrešnom riječju i djelom nije povrijedio Crnu Goru, niti narod u njoj.

- Ne možete da protjerujete ambasadora zbog istorijske činjenice koju je on izgovorio. Ja ne mogu unazad da mijenjam istoriju i to što oni žele da mijenjaju istoriju na štetu Srbije je potpuno pogrešno – dodao je Božović.

R. P.

istog podnosioca – ANB-a, po kojoj je tužilaštvo postupilo istog dana i od SPO ponovo zahtijevalo prikupljanje potrebnih obavještenja od više lica u svojstvu građana.

-Na inicijativu Uprave policije, SPO-a, od 8. februara 2021. godine obratili smo se istog dana (ponedjeljak), Agenciji za nacionalnu bezbijednost – v. d. direktoru Vukšić Dejanu

sa inicijativom za oslobađanja obaveze čuvanja tajnih podataka za šest lica. Kako po navedenoj inicijativi nije odgovoreno, glavni specijalni tužilac je 11. februara 2021. godine telefonskim putem urgirao kod v. d. direktora da se postupi po inicijativi za oslobađanje obaveze čuvanja tajnih podataka.

Po navedenoj urgenciji postupljeno je 12. februara 2021. go-

dine (petak) i u 14:15 časova u ovom tužilaštvu primljeno je rješenje Agencije za nacionalnu bezbjednost o oslobađanju obaveze čuvanja tajnosti podataka – pojašnjavaju iz SDT-a.

U reagovanju se tvrdi da je SDT u konkretnom slučaju postupilo i istog dana po dobijenim prijavama preduzimalo potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te da ne stoje navodi potpredsjednika Vlade da tužilaštvo nije reagovalo.

-Već upravo suprotno – da je ANB-u, po čijoj dopuni prijave se postupa, trebalo pet dana da odluči i donese rješenje za oslobađanje obaveze čuvanja tajnosti podataka i to tek nakon što je

glavni specijalni tužilac urgirao u tom pravcu. Osim navedenog, netačno je da SDT ne postupa po podnijetim krivičnim prijavama jer je Viši sud u Podgorici po zahtjevu ovog tužilaštva donio naredbu za izuzimanje i pretresanje video-nadzora sa sigurnosnih kamera sa objekta državnog organa – ANB-a, nakon čega je tužilaštvo 11. februara 2021. godine donijelo naredbu Forenzičkom centru u Danilovgradu, kojom se određuje vještačenje šest DVR i NVR uređaja. Takođe, Specijalno državno tužilaštvo aktivno preduzima i druge istražne radnje u cilju rasvjetljavanja ove krivično-pravne stvari – zaključuje se u reagovanju. B.R.

Poslanik Evropskog parlamenta i izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula o imunizaciji Nijedna kvalitetna vakcina, nezavisno iz koje zemlje dolazi, ne treba biti diskriminisana, a političke poruke treba odvojiti od najvažnijeg prioriteta - zaštite javnog zdravlja – kazao je za RTCG poslanik Evropskog parlamenta i izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula.

Ocjenjujući da je program vakcinacije u EU u početnoj fazi podbacio, odnosno da nijesu bili dobro procijenjeni kapaciteti proizvođača vakcine, Picula je rekao i da je došlo do zastoja u distribuciji, odnosno da je pandemija kovida-19 dva puta iznenadila EU. - Prvi put prošle godine u ovo vrijeme, kada su zaista u suočavanju sa enormnim javnim zdravstvenim izazovom mnoge zemlje EU zatvorile svoje granice i na neki način suspendovale jedno od osnovnih načela po kojem funkcioniše EU, a to je solidarnost.

Dobro je da su se relativno brzo pribrali i da je ta vrsta pomoći usmjerena ne samo unutar EU, nego i prema neposrednom susjedstvu, Zapadnom Balkanu - kazao je Picula.

No, ocjenjuje Picula, nakon početnog nesnalaženja rješenje u vidu vakcina ponovo je Brisel stavilo pred izazov.

- Ovaj put je iznenadilo rješenje, odnosno pronalazak vakcine. Nakon najave da će se do kraja ljeta 70 odsto građana EU vakcinisati, ispalo je da je taj program u početnoj fazi podbacio, da nijesu dobro procijenjeni kapaciteti onih koji

Ne diskriminisati vakcine, odvojiti politiku i zdravlje

Tonino Picula

proizvode vakcinu, ali jednako tako da je došlo do zastoja u distribuciji - kaže izvjestilac EP za Crnu Goru.

Picula je naglasio da je dobro

što je nakon godinu EU ponovo priznala probleme, i da je izuzela zemlje Zapadnog Balkana, a time i Crnu Goru, od ograničenja u izvozu vakcina van Unije.

- Posve je jasno da će Zapadni Balkan i Crna Gora moći dobiti određenu količinu vakcina iz EU. U međuvremenu, otvorio se prostor i za druge, prije svega za ruski ,,Sputnjik V“ koji je na putu da dobije na neki način potvrdu i autorizaciju u EU. Neke članice EU, poput Mađarske i Austrije najavljuju ne samo korišćenje, nego i proizvodnju te vakcine, vidimo da i Kina nudi svoju vakcinu… Prema tome ne bi trebalo diskriminisati nijedno kvalitetno cjepivo, ali to se mora razdvojiti od političkih poruka, koje se eventualno ,,švercuju“ iza nečega što jeste prioritet, a to je zaštita javnog zdravlja - kazao je Picula.

O načinu suočavanja s korona krizom evropski poslanici nedavno su debatovali sa predsjednicom Evropske komisije, koja je naglasila da je EU najveći finansijer mehanizma Kovaks, putem koga bi u Crnu Goru trebalo da stigne 84.000 doza vakcine proizvođača AstraZeneka.

R. D.

Ekonomija

Neđelja, 14. februar 2021.

5

AKTUELNO: Zbog odlaganja vakcinacije počelo otkazivanje aranžmana za ljeto

Ljetnja sezona već izgubljena

Ranko Jovović

PODGORICA - Stanje sa epidemiološkom situacijom i blagovremenom imunizacijom će zasigurno nepovoljno uticati na ljetnju sezonu 2021. Turističko tržište u svijetu je ,,živnulo“ ali turisti već, zbog velikog broja zaraženih i odlaganja vakcinacije, otkazuju najavljene dolaske za Crnu Goru.

Zorka Raičević

Nemanja Nikolić

Ivana Đurović

Partneri iz Francuske, Belgije, Izraela i Italije su nam otkazali aranžmane do kraja juna ove godine. I od svih partnera iz Velike Britanije smo dobili informaciju da otkazuju sve programe predviđene za Crnu Goru za 2021. godinu. To je 420 gostiju koji bi boravili u prosjeku po pet noćenja u Crnoj Gori, tačnije otkazano je 2.100 noćenja - upozorava Zorka Raičević direktorica agencije Istvest vojaž Montenegro

Destinacije se pripremaju i potencijalni turisti na emitivnim tržištima treba da budu pravovremeno informisani o načinu na koji će, ukoliko se odluče da svoj odmor provedu u Crnoj Gori, to moći da urade. Jedan od primjera dobre prakse je Kipar, koji je već definisao uslove ulaska turista za ljetnju turističku sezonu 2021.

Pravovremeno informisanje je veoma važno jer podiže i sam osjećaj sigurnosti kod potencijalnih turista.

NesigurNost

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović kazao je za Pobjedu da nesigurnost koju izaziva odlaganje početka vakcinacije protiv kovida-19 ostavlja ozbiljne posljedice po percepciju Crne Gore kao bezbjedne i odgovorne turističke destinacije.

- Situacija sa velikim brojem zaraženih i trendovi koji su prisutni sada već ugrožavaju i samu ljetnju turističku sezonu imajući u vidu aktuelnu situaciju. Potrebno je što prije pokrenuti ovaj proces, saopštiti strategiju ne samo vakcinacije već i odnosa prema inostranim turistima kako bi se ona mogla iskomunicirati sa poslovnim partnerima u inostranstvu.

Izostanak izvjesnosti namjera postupanja države i komunikacije može imati teške posljedice po crnogorski turizam i može dovesti do znatno sporijeg oporavka i rasta nego što je očekivano - kazao je Jovović.

Direktorica agencije Istvest vojaž Montenegro Zorka Raičević kaže da je nažalost u našoj zemlji previše sve ispolitizovano i potpuno su u drugi plan stavljeni svi ostali problemi sa kojima se i cijeli svijet suočava.

- Kovid-19 već godinu ne jenjava i postao je dio svakodnevice. Vakcinisanje je počelo u svijetu i okruženju, a u Crnoj Gori niti ima informacija o vakcinama, ni da li će i kada stići i koje vakcine će biti nabavljene, a da ne govorim o nemanju strategije vakcinisanja... Naše komšije uveliko sprovode imunizaciju i vode računa o zdravlju svojih građana kao i strategiji oporavka

Sve je više ubijeđena i direktorica hotela „Ramada“ Ivana Đurović da, ako ne krene skoro vakcinacija, neće biti sezone jer nećemo biti sigurna destinacija za turiste iz Evrope.

- Zbunjena sam. Čujem da čekamo kovaks sistem, pa da bi ušla Fajzer vakcina, sada imamo u opticaju i rusku vakcinu, tako da nam nije presigurno da će se to i desiti - kazala je Đurović.

Hotel „Ramada“ koji je u Podgorici, tvrdi ona, ima drugačiju klijentelu od primorskih hotela.

- Što se tiče Primorja oni su već u januaru trebali da rade planove i da budu rezervisani. Što se tiče Podgorice tu nema nekog interesovanja, nijesmo turistima toliko primamljivi kao Primorje. I u samoj sezoni bili smo tranzit - kazala je Đurović dodajući da što se tiče Podgorice, nema puno rezervacija.

Problemi

Otkazivanje aranžmana direktna posljedica kašnjenja vakcina

ekonomije. U Crnoj Gori nema nikakvih konkretnih odgovora, a jedna ljekarka i to pulmolog, koja je sada na čelu Ministarstva zdravlja odbija donacije vakcina koje bi mnogo značile u ovom momentu maloj državi kao što je Crna Gora - poručuje Raičević.

Kako ističe ,,vrijeme leti, ne čeka politiku čiji virus razara tkivo naše zemlje, jer nema opravdanja za ovo što se dešava osim sujeta i prepucavanja“...

- Moralni i intelektualni gabariti nove političke elite obeshrabruju i zabrinjavaju svakog normalnog čovjeka. I dolazimo do zaključka da je u Crnoj Gori najvažnija politika, a ekonomija kao i životi crnogorskih građana su žrtve.

U posljednjih nedjelju dana zbog informacija dobijenih putem medija, partneri iz Francuske, Belgije, Izraela i Italije, su nam otkazali aranžmane do kraja juna ove godine. I od svih partnera iz Velike Britanije smo dobili informaciju da otkazuju sve programe predviđene za Crnu Goru za 2021. godinu - tvrdi Raičević.

To je, po njenim riječima, za receptivnu agenciju, kao što

je agencija koju ona vodi, ogroman gubitak.

- Da pojasnim u pitanju je 420 gostiju koji bi boravili u prosjeku po pet noćenja u Crnoj Gori, tačnije otkazano je 2.100 noćenja - upozorava Raičević.

Ukoliko želimo, dodaje ona, da nas iko posjeti ove godine i kako-tako da imamo sezonu, moraju nadležni da reaguju kako bi usporili transmisiju i da se pod hitno krene sa vakcinisanjem građana.

- To je akcenat svih aktivnosti jer bez kontrolisanja pandemije, nemamo nikakvih šansi ni za kakve ozbiljnije turističke tokove. Ko će da dođe na odmor u zemlju koja je rekorder po transmisiji kovid-19 virusa?! - naglašava Raičević.

Kako objašnjava cijela Evropa se ,,zatvorila“ ne bi li tokom zime smanjila broj zaraženih i rasteretila zdravstveni sistem, kao i medicinske radnike u borbi za svaki ljudski život, i kako bi vakcinisali što više građana.

Posljedice

- Sve ovo se radi ne bi li se suzbila pandemija i ,,život vratio u normalu“. Takođe, zemlje EU uveliko rade i na

strategiji otvaranja granica i dozvole putovanja. I danas, Crna Gora nije preporučena kao zdravstveno bezbjedna destinacija... Naša ministarka zdravlja pored posla kojeg sam sigurna da ima i previše, gostuje po TV emisijama, odbija donacije vakcina i objašnjava kako ne zna što je protokol, i pokazuje svima koji su trenutni prioriteti u zemlji...

Nažalost ovakvo djelovanje ima užasne posljedice za sve građane Crne Gore i naravno da će se odraziti na turizam i kompletnu ekonomsku situaciju - tvrdi naša sagovornica.

Pored svega navedenog, moramo, kaže, vjerovati u bolje sjutra i bar neku turističku sezonu u drugoj polovini 2021. godine.

Direktor hotela „Hilton“ Nemanja Nikolić takođe kaže da se pod hitno mora početi sa vakcinacijom, jer kao mala populacija možemo još vratiti imidž bezbjedne destinacije.

- Kašnjenje već utiče na turističke tokove u Crnoj Gori.

Ubrzanje vakcinacije stanovništva je najbolji vid podrške koju Vlada može da ima za ekonomiju i za turizam. Obzirom da smo mi mala po-

pulacija nadam se da će se efikasnom vakcinacijom ovo kašnjenje dovesti u neke regularne tokove. Definitivno, pitanje kolektivnog imuniteta, odnosno brza vakcinacija je najbolji potez da mi stvorimo preduslove da nešto od sezone bude - tvrdi Nikolić.

Po njegovim riječima svaki dan kašnjenja je značajan.

- Ne volim da gledam unazad i da pričam negativno, ali vrijeme ima funkciju. Ima tu neki protokol koji se mora ispoštovati ali mislim da iako kasnimo možemo, ako što prije počenemo sa vakcinacijom, spasiti sezonu - naglašava Nikolić.

Tržište je, tvrdi on, ,,živnulo“, raspituju se ljudi.

- Možda mi nijesmo svjesni koliko u svijetu ove stvari sa brojem zaraženih, nepočinjanje vakcinacije utiču realno na biznis, naročito na turizam.

Tržište jeste oživjelo ali se opet čekaju neke informacije, da li će se morati primjenjivati mjere, da li će biti nekog zatvaranja, koliki će biti broj zaraženih i sigurno da one destinacije koje će biti sigurne bolje će proći za narednu sezonu - zaključuje Nikolić.

- Turoperatori iz regiona su još u problemima, tako da nemamo nikakvog nagovještaja. Rekla bih i da za Primorje nije ništa bolje, s obzirom da smo skoro imali neke sastanke. Nema perspektive da će biti dobro - kazala je Đurović.

Mada kako dodaje sve može da se promijeni u pet dana.

- Ali sve zavisi od vakcine, da ne spominjem druge probleme, koji su gorući. Iskreno mi smo odolijevali godinu dana koroni, pazili smo osobolje, ali ovo je kulminacija zadnjih 20 dana. Meni su ljudi desetkovani, svaki drugi dan se neko javlja da je obolio od kovida. Ne može više da se to izbjegne. Imamo 54 radnika samo u hotelu tako da je ovo sada veliki izazov - kazala je Đurović.

Kad dođe sezona ako ne bude vakcina, kako ističe, neće imati ko da im radi.

- Niko neće doći kad vidi stopu oboljelih, to vam je prvi uslov da bi neko putovao, da ste sigurna destinacija a mi to definitivno nijesmo kad smo na listi najugroženije zemlje u Evropi - kazala je Đurović. Što se tiče posla u hotelu „Ramada“ organizuju seminare i rade u skladu sa mjerama gdje ne može biti preko 20-ak ljudi.

- Nemamo puno zarade. To je neodrživo, preživljavanje i za neke osnovne troškove…

Ali radnici i dalje primaju plate - kazala je Đurović dodajući da su kao i svi turistički radnici u velikom problemu.

N. KoVAČeViĆ

6

Aktuelno

Neđelja, 14. februar 2021.

Laboratorije IJZ-a obradile 1.824 uzorka na korona virus

Preminula dva pacijenta, 472 nova slučaja infekcije PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su tokom petka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.824 uzorka na novi korona virus. Ukupno su dijagnostikovana 472 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2. Broj novoinfici-

ranih po opštinama izgleda ovako: Podgorica 162, Nikšić 50, Budva 43, Bar 35, Herceg Novi 29, Ulcinj 25, Bijelo Polje 21, Kotor 17, Berane, Tivat i Pljevlja po 15, Cetinje 12, Danilovgrad devet, Mojkovac šest, Kolašin četiri, Rožaje, Tuzi i Plužine po tri, Plav, Andrijevica, Petnjica, Gusinje i Žabljak po jedan.

Od jučerašnjeg presjeka Institu-

tu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa kovidom-19, i to kod pacijenta iz Bara (85 godina) i Tivta (79 godina). Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 882.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak 366 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj tre-

nutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 8.638.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 68.476.

Iz Kliničkog centra Crne Gore saopšteno je da se u toj ustanovi trenutno nalazi 95 pacijenata sa kovid-19 infekcijom, od kojih je 48 životno ugroženo.

R. D.

Osiguranici Fonda negoduju zbog čekanja u doba pandemije korona virusa

Čirgić: Pred Ljekarsku komisiju ne mora se ići lično, doznake se naručuju putem portala PODGORICA – Osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje ne moraju u vrijeme pandemije korona virusa lično da prisustvuju vijeću Ljekarske komisije, već mogu da predaju medicinsku dokumentaciju službi Fonda koja je dalje razmatra, ili da to učini neko umjesto njih, pa tako ne dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi - kazao je Pobjedi direktor te zdravstvene ustanove dr Sead Čirgić.

Osiguranica Fonda požalila se na društvenoj mreži Fejsbuk da naš zdravstveni sistem ni poslije godinu od pojave pandemije korona virusa u zemlji nije našao način da produžavanje bolovanja za vrijeme trudnoće postane jednostavnije, odnosno da trudnice ne moraju fizički da obilaze tri različite zdravstvene ustanove radi jednog papira.

- Naime, trudna žena u ovakvoj situaciji ide kod državnog ginekologa, da uzme izvještaj bolovanja za komisiju, pa onda ide u zgradu gdje se ovjeravaju knjižice i tamo čeka red. Pa još ako zakasnite pitaju vas što kasnite sa izvještajem?! A onda ide u državni dom zdravlja kod izabranog ljekara dva puta jer ne mogu odmah da vam izdaju to zbog gužve, nego vam kažu da dođete poslije dva, poslije pet ili sjutradan. I onda idete na svoje radno mjesto da ponesete taj papir koji svi oni imaju u svojim kompjuterima - napisala je ona. Čirgić na to kaže da je doznaka, koju izdaje izabrani doktor na

Fond za zdravstveno osiguranje

Sead Čirgić

osnovu utvrđene privremene spriječenosti za rad, finansijski dokument koji služi poslodavcu za refundaciju obračunate i isplaćene naknade zarade i koji se prilaže uz zahtjev za refundaciju u originalu, sa faksimilom doktora i pečatom zdravstvene ustanove, te da se iz tog razloga ne može slati elektronski.

Navodi i da je na portalu eZdravlje u okviru servisa za osiguranike dodata nova platforma eNaručivanje u okviru koje osiguranici koji su na „komisijskom bolovanju“, mogu da naruče izdavanje doznaka putem ovog portala.

- Nakon naručivanja doznaka, kad doktor završi proceduru izdavanja doznaka, osiguraniku se vraća informacija da je doznaku moguće preuzeti na pultu doma zdravlja, tako da osiguranik nakon dobijanja ove informacije na mobilnom tele-

fonu, treba u domu zdravlja da preuzme odštampane i ovjerene doznake - istakao je Čirgić.

Pojavom epidemije virusom kovid-19, u martu prošle godine, Fond za zdravstveno osiguranje odmah je, kako ističe naš sagovornik reagovao preduzimanjem aktivnosti koje bi doprinijele da se smanje kontakti građana.

- U vezi sa ovim, dva puta je traženo od NKT-a da se izvrši automatsko produženje privremene spriječenosti za rad osiguranicima bez dolaska u Fond (automatsko produženje izvršeno je u aprilu i maju 2020). Takođe, nalaz i mišljenje Ljekarske komisije nakon razmatranja medicinske dokumentacije osiguranika i ocjene privremene spriječenosti za rad, dostupan je izabranom doktoru, tako da osiguranik nije u obavezi da dolazi u Fond po isti, već služi izabranom dokto-

Tražiti da se porodiljsko ne dokazuje doznakama već drugim dokumentima Govoreći o odsustvu zaposlenih po osnovu porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva, Čirgić podsjeća da poslodavac ima pravo na refundaciju isplaćene naknade zarade zaposlenom.

- Refundaciju naknade zarade poslodavcu vrše centri za socijalni rad u okviru sredstava opredijeljenih za dječiju zaštitu. Porodiljsko i roditelj-

sko odsustvo nijesu prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, međutim u postupku ostvarivanja refundacije naknade zarade, poslodavci imaju obavezu da dostavljaju kao dokaz doznake koje izdaju izabrani doktori zaposlenom svakog mjeseca, što je mora se priznati nelogično, jer je „doznaka“ obrazac Fonda za zdravstveno osigu-

ranje i istom se dokazuje privremena spriječenost za rad tj. bolovanje - priznaje Čirgić.

Kaže da zbog toga treba uputiti inicijativu ministarstvu nadležnom za dječiju i socijalnu zaštitu, da se promijene propisi u ovom dijelu i da se porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo dokazuju drugim dokazima, a ne doznakama.

ru da na osnovu nalaza izda osiguraniku doznake - navodi Čirgić.

Ublažavanjem epidemije u toku ljeta prošle godine, kaže on, nakon isteka roka automatskog produženja bolovanja, nije zahtijevano lično prisustvo osiguranika vijeću Ljekarske komisije, već samo predaja medicinske dokumentacije koja se dostavlja na razmatranje službi Fonda, što su mogli dostaviti i članovi porodice osiguranika, pogotovo kod bolovanja zbog održavanja trudnoće.

Podsjeća da je pravo na privremenu spriječenost za rad (bolovanje) pravo zaposlenih osiguranika da odsustvuju sa posla iz zdravstvenih razloga.

- Samim tim što zaposlenom osiguraniku odobrena privremena spriječenost za rad omogućava opravdan izostanak sa posla, postupak ostvarivanja ovog prava mora biti jasno definisan tj. propisan. Zakonom su propisani razlozi za privremenu spriječenost za rad, ko su ovlašćeni ljekari koji mogu da odobre privremenu spriječenost za rad, visina naknade zarade koja se isplaćuje zaposlenom osiguraniku za vrijeme bolovanja, pravo poslodavca na refundaciju isplaćene naknade zarade i dr. pitanja, dok je pravilnikom Fonda propisana procedura za ostvarivanje bolovanja i procedura za ostvarivanje refundacije naknade zarade za vrijeme bolovanja od strane poslodavaca - navodi Čirgić.

K.J.

Ministarstvo zdravlja konačno se jav PODGORICA – Umjesto da ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović odgovori na pitanje Pobjede, odnosno javnosti, kako je bilo moguće da se Slavica Drašković, vlasnica licence koju je izdala NVO Institut internih revizora, predstavlja kao državna revizorka, poslali su takozvani demanti u kojem ništa ne demantuju, a koji puštamo integralno (vidi boks). Veliku aktivnost je, međutim, preduzela narečena interna revizorka.

Fondu PIO je u petak, u 16.44 sata poslala mejl u kojem ih moli da njene nadležnosti „ne poistovjećuju sa poslovima Državne revizorske institucije“. I to bi bilo u redu da se prethodno nije, u dopisu u kojem od Nacionalnih muzeja traži dokumentaciju, potpisala kao državna revizorka. Tu je titulu prisvojila i u reviziji Pomorskog fakulteta, a tako je oslovljava i ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić u dopisu kojim zahtijeva da joj se daju svi podaci koje traži sa Univerziteta Crne Gore.

Indikativno je da je mejl upućen Fondu zdravstva, u kojem Drašković objašnjava da nije državna revizorka, poslan dva i po sata nakon što je Državna revizorska institucija na svoj sajt okačila saopštenje u kojem osuđuje novu praksu da se neke osobe lažno predstavljaju kao državni revizori, što su prenijeli svi portali. Upravo taj mejl pokazuje da se ne radi o početnom nesnalaženju ministarki Vesne Bratić i Jelene Borovinić-Bojović na odgovornim državnim funkcijama, niti njihove „revizorke“ Slavice Drašković, već o namjeri.

Kakvoj?

Nakon što je DRI dokazala da Slavica Drašković nije državna revizorka i ova to potvrdila u naknadno poslatom mejlu Fondu zdravstva, ova osoba pravi još veću grešku i u dopisima državnim institucijama objašnjava da je interna revizorka. To zanimanje, naime, javni sektor ne poznaje, ono postoji samo u privatnom sektoru.

Kao što rekosmo DRI je dokazala, a Drašković potvrdila da nije državna revizorka. Ona, međutim, nije ni unutrašnja revizorka, u skladu sa važećim propisima o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, jer da bi to bila morala bi biti zaposlena kao unutrašnji revizor u nekoj od državnih institucija. Drašković, zatim, nije ni komercijalni revizor, u skladu sa Zakonom o reviziji, jer nema licencu Ministarstva finansija. Dakle, ona nije revizorka po važećim zakonima koji uređuju tu djelatnost u državi Crnoj Gori.

Zašto joj onda obje ministarke plaćaju po hiljadu eura mjesečno od para poreskih obveznika? Pored unutrašnjih revizora koje ima svaka od državnih službi, sa Slavicom Drašković se sklapa ugovor o djelu, koji je po propisima neprihvatljiv dokle god postoje



Slavic da nij i dalje

Mejl, u kojem Slavica objašnjava da nije dr revizorka objavljen d oštre reakcije DRI, po ne radi o početnom nosilaca visokih izv osoba koje angažuju

Drašković mijenja potpis i objašnjava svoje n

ljudi zaposleni na tim poslovima po važećoj sistematizaciji.

To je i razlog zašto u ugovoru koji je sklopila sa ministarkom Borovinić-Bojović nema na koji se pravni osnov poziva taj akt, kao što pravni osnov nema ni ovlašćenje koje je ta ministarka dala Slavici Drašković da može da pristupi svim dokumentima Ministarstva zdravlja, Montefarma, Agencije za ljekove i Fonda zdravstva.

Uz to, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, koja je takođe angažovala Slavicu Drašković da izvrši reviziju poslovanja resora kojim rukovodi, dotičnu osobu u službenim dopisima tituliše državnom revizorkom.

Ne može se tumačiti početnim nesnalaženjem na odgovornoj funkciji odluka ministarke Borovinić-Bojović da ugovor

Nakon što je DRI dokazala da Slavica Drašković nije državna revizorka i ova to potvrdila u naknadno poslatom mejlu Fondu zdravstva, ova osoba pravi još veću grešku i u dopisima državnim institucijama objašnjava da je interna revizorka. To zanimanje, naime, javni sektor ne poznaje, ono postoji samo u privatnom sektoru

Aktuelno

Neđelja, 14. februar 2021.

vilo Pobjedi, ali ne odgovorom na pitanja, već nemuštim demantijem

ca Drašković priznala je državna revizorka, e nejasno što radi

DRI: Preduzećemo radnje shodno Zakonu o DRI i Etičkom kodeksu DRI se i juče oglasila navodeći da ponovo obavještava javnost, da se određena lica, koja nijesu zaposlena u DRI, potpisuju u službenoj korespodenciji kao državni revizor, na što, shodno Zakonu o DRI, nemaju pravo.

- DRI, pored objava u javnosti, o ovome posjeduje dokumentaciju koju je dostavilo više državnih organa, koja će biti osnov za preuzimanje radnji, shodno Zakonu o DRI i Etičkom kodeksu, prema licima koja su se nezakonito legitimisala – navodi se u saopštenju i ističe da državni revizor nije „samostalna djelatnost“ i da se sa ovim zvanjem, prema trećim licima, mogu potpisivati samo lica zaposlena u DRI, koja imaju revizorsku legitimaciju i ovlašćenje DRI za vršenje revizije.

- Lica koja posjeduju uvjerenje o položenom revizorskom ispitu samo su stekla uslov da budu kandidati na konkursu za izbor za državnog revizora u DRI na osnovu čl. 45 Zakona o DRI. Ista nemaju pravo da se, sa pozivom na uvjerenje o poženom ispitu, u službenoj relaciji sa trećim licima legitimišu kao državni revizori i to pretvaraju u „privatnu profesiju“ na komercijalnoj osnovi, suprotno zakonu – navode iz DRI i dodaju da, u nadi da se radi o izlovanom slučaju, cijene da ove nepobitne i na zakonu zasnovane činjenice nije više potrebno ponavljati i da će sva lica koja se legitimišu kao državni revizori van sistema DRI jasno shvatiti da ovim ulaze u polje nezakonitosti.

- Istovremeno ukazujemo da poslove unutrašnje revizije mogu raditi samo unutrašnji revizori shodno Zakonu o sistemu unutrašnjih kontrola u javnom sektoru, o čemu je dužna da se stara odgovarajuća služba Ministarstva finansija – poručili su iz DRI.

a Drašković ržavna dva sata nakon okazuje da se nesnalaženju vršnih funkcija i u

Demanti

Drašković se potpisuje kao državni revizor i traži dokumentaciju za Nacionalne muzeje

nadležnosti dva sata nakon reagovanja DRI

sa Slavicom Drašković, koji je potpisan 8. februara učini retroaktivnim po važećim i to od 8. januara ove godine.

Osim što je sebi prisvojila ingerencije Ustavnog suda, koji jedini može naložiti retroaktivnu primjenu pravnog akta, ministarka je očigledno čekala da interna revizorka sa završenim Pomorskim fakultetom i licencom NVO položi ispit kod DRI, što se desilo 21. januara. To što je položila taj ispit ne čini je državnom revizorkom, jer bi za to trebalo da bude zaposlena u DRI, a na osnovu javnog konkursa. To što ima uvjerenje da je položila revizorski ispit, koji je redakciji Pobjede dostavilo Min i s t a r s t vo z d rav l j a , n e omogućava joj da se predstavlja kao državna revizorka.

Jer bi onda svako ko je položio bilo koji državni ispit, a ne radi u državnoj službi, mogao da se predstavlja kao državni službenik.

Uz to, ministarka Bratić uradak Slavice Drašković, koji se, u skladu sa sva tri zakona o državnoj, unutrašnjoj i komercijalnoj reviziji ne može nazvati revizorskim izvještajem, proglašava tajnim. Time krši Zakon o tajnosti podata-

ka, koji jasno propisuje koji uslovi treba da budu ispunjeni da se na neki dokument stavi oznaka „interno“ ili „tajno“.

Ni iz jednog od ova dva ministarstva nijesu odgovorili na pitanje Pobjede zašto su ove dvije ministarke odlučile da angažuju internu revizorku sa licencom NVO. Kod postojeće državne revizije,



Pored unutrašnjih revizora koje ima svaka od državnih službi, sa Slavicom Drašković se sklapa ugovor o djelu, koji je po propisima neprihvatljiv dokle god postoje ljudi zaposleni na tim poslovima po važećoj sistematizaciji unutrašnje revizije, koju su nakon duge borbe sa odupiranjem prethodne administracije da se stavi u red, obu-

čili eksperti EU, pored niza specijalizovanih revizorskih kuća S tim da se iz ugovora koji je s njom sklopljen ne vidi

koji su njeni poslovi. U ugovoru se, naime, navodi da ona treba da obavlja „ekspertskokonsultantske usluge na polju interne revizije“ po nalogu pretpostavljenog (ministarke), da ih obavlja profesionalno i samostalno, te da odmah po zahtjevu naručioca pristupi otklanjanju uočenih nedostaka i propusta.

J. RABRENOVIĆ

Ugovor o ekspertsko-konsultantskim uslugama sa Drašković potpisala je ministarka Borovinić-Bojović za hiljadu eura naknade mjesečno

Povodom teksta ,,Lažni državni revizori šetaju državnim institucijama i traže dokumentaciju“, Ministarstvo zdravlja koje se u negativnom kontekstu pojavljuje u tekstu koji je objavljen 12. februara 2020. demantuje informaciju da nije izdalo ovlašćenje niti sklopilo ugovor po kome lica u ugovoru vrše poslove državne revizije.

U tom smislu su se grubo zloupotrijebile osobe koje pored drugih licenci revizora posjeduju i uvjerenje o položenom ispitu za državnog revizora koji je izdala Državna revizorska institucija koja se stavila u ulogu da onemogućava uvid drugim ovlašćenim revizorima da budu angažovani kao ovlašćeni interni revizori za obavljanje ekspertskih poslova u skladu sa zakonom.

Ministarstvo zdravlja posjeduje dokumenta koja stavlja na uvid svim nadležnima organima (licence, sertifikate) na osnovu kojih smo na zakonit način angažovali i ovlastili stručna lica (eksperte, ovlašćene interne revizore, unutrašnje revizore u javnom sektoru, advokate i druge sertifikovane osobe) da u naše ime izvrše unutrašnju kontrolu dokumentacije u skladu sa zakonom, propisima, međunarodnim standardima i drugim aktima.

Ministarstvo zdravlja će upotrijebiti sva zakonska sredstva uključujući i inspekcijski nadzor da se dokumentacija Fonda za zdravstveno osiguranje, Kliničko bolničkog centra, Montefarma i Instituta za ljekove i medicinska sredstva stavi na uvid ovlašćenim licima i izvrši finansijska provjera dokumenata.

7

8

Društvo/Hronika

Neđelja, 14. februar 2021.

Hitni radovi sanacije na Adi Bojani i dalje na čekanju jer se sakuplja dokumentacija

Medenica: Problem je nestručno sprovođenje aktivnosti Ksenija Medenica

PODGORICA - Nakon neuspjelog pokušaja sprovođenja hitnih mjera sanacije erozije plaže na Adi Bojani, nadležne institucije sakupljaju dokumentaciju kako bi se precizno znalo što će se dalje raditi kako bi se taj problem riješio.

Kako za Pobjedu tvrdi Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, hitne mjere za sanaciju plaže na Adi Bojani trebalo je realizovati još prošle godine, pa je kašnjenje samo po sebi već ozbiljan problem.

Nejasno je kako je izvođač radova mogao ovako neodgovorno pristupiti sanaciji, a sa druge strane postavlja se i pitanje zbog čega je izostao monitoring radova i pravovremena reakcija - kaže Medenica je Natura 2000 područje, važno stanište za ptice za i biljke, a na lokalnom nivou je zaštićena u kategoriji spomenik prirode - kazala je Medenica.

Kojom brzinom se dešavaju promjene na ovom području najbolje svjedoči, kaže ona, podatak da je za svega par nedjelja nestalo 40 metara plaže.

- Nejasno je kako je izvođač ra-

dova mogao ovako neogovorno pristupiti sanaciji a sa druge strane postavlja se i pitanje zbog čega je izostao monitoring radova i pravovremena reakcija - kaže Medenica.

Suština problema erozije Ade Bojane je, objašnjava ona, izmijenjen hidrološki režim usljed izgradnje hidroelektrana u Albaniji.

- Posebno nas zabrinjava nedostatak administrativnih, ekspertskih, finansijskih kapaciteta i spremnosti da se pristupi dugoročnom rješavanju problema koje bi moglo biti postignuto ukoliko se slivom počne integralno upravljati - tvrdi Medenica.

ULOGA NAPERA

Podsjećamo da je hitnim mjerama treblo biti postavljen naper kojeg čine vreće napunjene pijeskom koje su postavljene upravno na more i da to nijesu brane kao što se pominje u javnosti.

Kako su nam objasnili iz Morskog dobra, naper služi da spriječi poprečno odnošenje materijala koje uzrokuju talasi i morske struje i erodirani materijal talože prema Velikoj plaži. Dakle, svrha napera je da se pijesak nataloži na strani sa koje sa jugoistoka dolaze talasi.

Podsjećamo radove obavlja konzorcijum ,,Del-global“ čiji je nosilac društvo ,,Del-mar“.

Na dan kada je trebalo da počnu radovi konstantovano je da na zapadnom dijelu kupališta, tj. od plažnog bara ka obali mora u pravcu ušća, na kojem je projektom planirana izrada napera, nestala plaža, odnosno, da je taj prostor pod vodom, pa je potom izmijenjena skica postavljanja napera. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je podatke o izmijenjenom stanju na terenu proslijedilo prof. Savi Petkoviću koji je izmijenio skicu postavljanja napera.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, koje je vodilo izradu Studije zaštite i revitalizacije plaže Ada Bojana, u cilju hitnih intervencija na terenu uključilo je prof. Savu Petkovića, koji je tokom jeseni prošle godine uradio ,,Projekat hitnih interventnih radova u cilju zaustavljanja erozije plaže na zapadnom djelu Ade Bojane, Opština Ulcinj“. ,,Hitni“ radovi trebalo je da budu završeni za 20 dana.



UTICAJ

Opština Nikšić pozvala Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da omogući nastavak realizacije važnog socijalnog servisa

Što prije omogućiti rad gerontodomaćica Opština Nikšić pozvala je juče Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da omogući nastavak radnog angažmana gerontodomaćica.

Iz Opštine Nikšić ističu da se zrelost i humanost svakog društva mjeri odnosom prema njegovim najstarijim članovima. Dodaju da je Vlada Crne Gore godinama raznim vidovima podrške pružala pomoć najstarijim građanima. Jedan od kontinuiranih vidova podrške, podsjećaju, bio je program

,,Pružanje usluge pomoć u kući – gerontodomaćice“, koji je do sada realizovan uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Iz nikšićke lokalne uprave ističu i to da je na vijest o uvođenju participacije korisnicima usluga pomoći u kući i mogućnosti da veliki broj gerontodomaćica ostane bez radnog angažmana, Opština Nikšić hitno reagovala i donijela odluku o pružanju podrške i očuvanju ovog važnog servisa.

Poginuo muškarac PODGORICA – Šezdeset dvogodišnji G. M. poginuo je sinoć u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 20 sati na Nikšićkom putu u Podgorici, potvrđeno je iz Uprave policije.

G. M. je stradao na dijelu puta u blizini Komanskog mosta koji se trenutno rekonstruiše.

Prema nezvaničnim informacijama, G. M. je stradao kada je vozilo kojim je upravljao udarilo u bankinu ili stijenu.

A.R. – B.R

BERANE: U svađi potezali vatreno i hladno oružje

Joksimović ranjen iz pištolja, Barjaktarović izboden nožem BERANE – Marko Joksimović teško je povrijeđen u Beranama kada ga je, kako se sumnja, iz pištolja ranio Dejan Barjaktarović. Međutim, u istom incidentu povrijeđen je i Barjaktarović koji je zadobio povredu od uboda nožem, potvrdio je za Pobjedu viši državni tužilac Vladan Đalović.

Barjaktarović i Joksimović su nakon okršaja prevezeni u Opštu bolnicu u Beranama gdje se oporavljaju od zadobijenih rana.

Upravo iz tog razloga, oni nijesu mogli biti juče prive-

deni na saslušanje u bjelopoljsko Više tužilaštvo zbog okolnosti događaja u kojem su učestvovali, pojasnio je tužilac Đalović.

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, juče oko 12 sati došlo je do svađe u Ulici šeste crnogorske brigade u Beranama.

U jednom trenutku, tokom tuče, Barjaktarović je izvadio pištolj i pucao u Joksimovića. Nanio mu je teške tjelesne povrede zbog kojih mu je život u opasnosti Prema saznanjima Pobjede, Barjaktarović je pucao nakon što je zadobio ranu od B.Ć. uboda nožem.

N. K.

Ada Bojana nije samo lijepa pješčana plaža, već je riječ o jedinstvenom ekosistemu, domu za brojne zaštićene i ugrožene vrste.

Samim tim potencijalno je Natura 2000 područje, važno stanište za ptice i za biljke, a na lokalnom nivou je zaštićena u kategoriji spomenik prirode - kazala je Medenica

- Nažalost, osim toga, svjedočimo posljedicama nestručnog sprovođenja ovih aktivnosti.

Ada Bojana nije samo lijepa pješčana plaza, već je riječ o jedinstvenom ekosistemu, domu za brojne zaštićene i ugožene vrste. Samim tim potencijalno

Saobraćajna nesreća u Podgorici

- I korisnici i gerontodomaćice pozdravili su donošenje ove odluke od strane Opštine Nikšić i svi se zajedno radovali ponovnom početku ovog programa, posebno imajući u vidu da se epidemiološka situacija i dalje usložnjava i da je ovaj servis izuzetno značajan, i za korisnike, i za očuvanje radnih mjesta angažovanih gerontodomaćica – naveli su iz lokalne samouprave Nikšića.

Zabrinjava, dodaju, što Ministarstvo još nije usaglasilo uslove po kojima će se pružati te usluge.

- Opština Nikšić će, u ime korisnika ovog važnog servisa, i dalje istrajavati na obezbjeđivanju podrške i participacije, sve u skladu sa odlukom koju je usvojila Skupština opštine na posljednjoj sjednici - zaključuje se u saopštenju Opštine Nikšić.

R. D.

KOLAŠIN: Provalili u kancelarije Uprave za šume

Obili kasu, ostavili šumske žigove KOLAŠIN – Nepoznate osobe provalile su u noći između petka i subote u kolašinsku radnu jedinicu Uprave za šume, ali osim premetačine, obijanja kase i brava na ormarima, provalnici nijesu ništa otuđili, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije.

-Provala kancelarije Uprave za šume prijavljena je u subotu ujutro i policija preduzima sve neophodne zakonske radnje na identifikaciji počinilaca – rečeno je iz policije.

Radovan Dabetić, direktor RJ Uprave za šume kazao je za Pobjedu da ga je o provali u kancelarije obavijestio radnik zadužen za održavanje grijanja i termo-instalalacija.

-Provalnici nisu ušli na glavni ulaz iz Ulice 13. jula već sa druge strane zgrade.

Kako prvi sprat pripada drugim vlasnicima, provalnici se nijesu osvrtali na taj prostor kao ni na mjesto gdje su smješteni kotlovi za grijanje.

Međutim, interesantan im je

bio gornji sprat gdje smo zatekli svaku kancelariju sa provaljenim vratima – kazao je Dabetić.

On je naveo da se na osnovu stanja koje su zatekli u kancelariji Uprave za šume može zaključiti da je provalnike najviše zanimala kasa.

- Kasu su obili prilično stručno, brava je „uklonjena“. Međutim, u kasi su bili šumarski žigovi i pečati ali nijesu odnešeni. Svi šumski žigovi su ostali, ništa od papira i dokumenata ne fali. U kancelariji su bila i dva kompjutera, četiri nove automobilske gume za službena vozila ali ništa od toga nije zanimalo provalnike. Obijene su sve brave na ormarima – ispričao je Dabetić.

On sumnja da je provalnike možda zanimalo oružje koje je nekada bilo u kasi.

- Oružje je davno predato nadležnim organima tako da ih nije bilo u kasi – kazao je Dabetić navodeći da na sreću nijesu pretrpjeli veliku štetu.

Dr.D.

Region/Svijet

Neđelja, 14. februar 2021.

9

POVODI: Političke igre pred izbor 46. patrijarha Srpske pravoslavne crkve EPA-EFE (VALDRIN XHEMAJ)

Biće kako Vučić kaže

Vlada Srbije je dala 43 miliona eura SPC za posljednje tri godine i naravno da nije spremna da izbor patrijarha prepusti samo crkvi. O brojnim drugim finansijskim pogodnostima i mahinacijama koje sprovodi SPC, a vlast žmuri, ne treba posebno govoriti. Sa političke strane jedino je bitno da novi patrijarh oko rješenja kosovskog pitanja ne protivrječi vlastima BEOGRAD - Velika je zainteresovanost režima u Srbiji za izbor patrijarha jer je u posljednje tri godine Vlada uložila 43 miliona eura u SPC, ali i interesovanje javnosti je golemo: manje za kandidata za patrijarha a više zbog najava da će se patrijarh birati u kripti Hrama Svetog Save i da će zbog toga vladike bili smještene u hotelu „Hilton“. Pored patrijarha SPC treba izabrati i mitropolita crnogorskog i episkopa valjevskog, ali novi mitropolit će najvjerovatnije biti biran u maju na redovnom zasijedanju sabora SPC.

SPEKULACIJE Kao i prilikom izbora posljednja dva patrijarha Pavla i Irineja i ovaj izborni proces patrijarha prati veliki broj spekulacija i tračeva na koje SPC ne reaguje zvanično. Međutim, pojedini njeni predstavnici informacije o sopstvenom interesu nude medijima - koje takođe nije moguće proveriti.

Postavlja se pitanje da li će se patrijarh zaista birati u kripti Hrama Svetog Save, gde je sahranjen patrijarh Irinej?

Zvanični sajt SPC o tome nema informacija i njegov sadržaj uopšte ne ukazuje da se približio izbor patrijarha 18. februara. Vijest o izmještanju izbora patrijarha iz patrijaršije u kriptu hrama puštena je u medije, a kao glavni kreator te ideje označen je Nikola Selaković, ministar spoljnih poslova Srbije koji se nalazi i u Odboru za završetak hrama i koji navodno ima kancelariju u hramu.

Bez obzira na tajnost glasanja cijeli Hram Svetog Save pokriven je kamerama i jasno je zašto bi vlastima odgovaralo da se izbor patrijarha održi u njemu. Idući logikom vlasti ipak je za dovršetak hrama u posljednje tri godine (prema priznanju

predsjednika Srbije) Vlada dala 43 miliona eura i naravno da nije spremna da izbor patrijarha prepusti samo SPC. O brojnim drugim finansijskim pogodnostima i mahinacijama koje sprovodi SPC, a vlast žmuri, ne treba posebno govoriti: ne plaćanje poreza, država im plaća doprinose, ... Sa političke strane patrijarh ne bi trebalo oko rješenja kosovskog pitanja da protivurječi vlastima jer je vlast pod inostranim pritiskom da to pitanje mora da se riješi u ovoj godini. Što se tiče smještaja vladika u „Hilton“, jer im je odatle hram blizu, nakon raznih podrugljivih komentara i kritičkih natpisa od te ideje se odustalo.

KANDIDATI I KAMPANJA Na vanrednom Saboru SPC 18. februara 43 arhijereja će izabrati tajnim glasanjem tri kandidata za patrijarha, njihova imena će se staviti u tri koverte, koverte idu u jevanđelje i najstariji iguman Jovan 94 godine, izvlači jednu kovertu i čin izbora patrijarha je završen.

Ipak, ovom činu prethodi višemjesečna kampanja, baš kao i za svake druge izbore, u kojoj se favorizuju vladike koje podržavaju vlast, a medijski satanizuju oni koji joj se suprotstavljaju zdravorazumskim razmišljanjem.

Tako je vladika dizeldorfski Grigorije, ranije zahumsko-hercegovački, prošao medijski linč tabloida ali i TV Hepi zbog kritika režima i izjave da je

mnogo novca uloženo za crkve i da ga je trebalo usmjeriti ka bolnicama u kojima nema peškira i sredstava za higijenu i izgradnju vrtića. Kao kontraargument vlast je potegla Vojislava Šešelja koji je vladiku Grigoria optužio da ima ženu, dijete, da je glumici Katarini Radivojević kupio stan u SAD itd, na šta je Radivojević odgovorila da joj je važan obraz, da potiče iz hajdučke familije i da će Šešelj objasniti na sudu to što je rekao.

Iako teorijski svako od 43 arhijereja može biti izabran za patrijarha za sada najozbiljniji kandidati su: episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, vladika bački Irinej, episkop banjalučki Jefrem, mitropolit dabro-bosanski Hrizostom i mitropolit

zagrebačko-ljubljanski Porfirije.

Za bačkog vladiku Irineja i mitropolita Porfirija je poznato da su prilagodljivi svakoj vlasti kao i da su favoriti i ove vlasti i da su medijski pismeniji od ostalih u smislu propagande. Irinej je i šef pres službe SPC-a dok je Porfirije bio član REM-a Srbije (Regulatorno telo za elektronske medije).

Više neimenovanih izvora SPC navelo je da episkop Joanikije ima ozbiljne šanse da postane patrijarh jer je popularan među vjernicima, a ta šansa mu se smanjuje izaborom za mitropolita.

Mitropolit Hrizostom je najstariji član Sinoda SPC, trenutno vrši funkciju patrijarha, a da ne ide baš niz dlaku vlastima pokazao je prije nekoliko mjeseci kada se protivio otpuštanju profesora sa Bogoslovskog fakulteta jer mu je Sinod uskratio blagoslov za predavanja.... Episkopu banjalučkom Jefremu ne daju se velike šanske u ovoj trci, on kao i mitropolit Hrizostom gotovo se i ne pominju u javnosti ali sa crkvom se nikada ne zna jer i dva posljednja patrijarha Pavle i Irinej do izbora nisu slovili za ozbiljne kandidate.

ŠTO ČEKA PATRIJARHA Ako bude izabran 18. februara novi patrijarh će biti ustoličen 21. februara u Sabornoj crkvi u Beogradu i pred novim čelnikom SPC su stari izazovi: saglasnost sa vlastima oko rješenja kosovskog pitanja jer svi u SPC misle da je to neodvojivi dio Srbije i oko toga nema pregovora, neriješeno pitanje statusa Makedonske pravoslave crkve kojoj ni poslije pola vijeka kako se odvojila od SPC nije priznata autokefalnost i još mnogo pitanja oko organizacije same crkve u inostranstvu.

Na kraju treba se izboriti i riješiti razne afere u kojima su glavni akteri sveštena lica optužena za razne razvrate i nasilne radnje.

V. CVEJIĆ

Patrijarh će se birati u kripti Svetog Save

Senat oslobodio Trampa odgovornosti za pobunu VAŠINGTON - Američki Senat oslobodio je bivšeg predsjednika Donalda Trampa odgovornosti za pobunu.

Samo je sedam republikanskih senatora glasalo za trajni opoziv Trampa, a bilo je potrebno 17 republikanaca odnosno dvije trećine za osudu. 57 je glasalo ,,za“, a 43 protiv osude i trajne zabrane bavljenja politikom.

Ovo je drugi put da je Senat oslobodio Trampa odgovornosti u procesu opoziva.

U januaru prošle godine Senat je takođe oslobodio Trampa nakon što ga je Predstavnički dom osudio.

U drugom impičmentu koji je trajao pet dana Tramp je bio optužen da je inicijator pobune i napada na Kapitol 6. januara.

Trampove pristalice upale su u Kongres tvrdeći kao i tadašnji

Samo sedam republikanskih senatora glasalo za trajni opoziv američki predsjednik da su izbori u novembru pokradeni i da Džozef Bajden nije legitimno izabrani predsjednik.

U drugom napadu u istoriji na američki Kongres stradalo je pet osoba.

Demokrate su u proteklih nekoliko dana iznijele uvjerljiv

slučaj protiv bivšeg američkog predsjednika sa brojnim dokazima da su podstaknuti porukama Trampa njegove pristalice provalile u Kongres i tražile predsjedavajuću Predstavničkog doma Nensi Pelosi, potpredsjednika Majka Pensa i ostale senatore i zastupnike.

Za pokušaj ubistva zastupnice Aleksandrije Okasio Kortez podignuta je optužnica protiv dvije osobe, ali to nije bilo dovoljno da republikanski senatori osude Trampa.

- Ostaće zapamćeno da je samo sedam republikanskih senatora imalo morala i

Donald Tramp

hrabrosti da osudi Trampa rekao je lider demokratske većine Čak Šumer, nakon druge oslobađajuće presude u Senatu za Trampa.

Lider republikanske manjine Mič MekKonel, koji nije među njih sedam koji su glasali za osudu, rekao je da nema dileme

da je Tramp incirao i inspirisao pobunu mase svojih pristalica šireći lažne vijesti i teorije zavjere i kako je rekao ,,srećno gledao kako masa napada Kapitol, bije policiju i traži da napadne njegovog potpredsjednika“, ali je većinsku odluku republikanaca da Trampa oslobode odgovornosti branio time da Tramp nije više predsjednik i da nije bilo ustavnog utemeljenja za osudu.

- Da je predsjednik Tramp još u kancelariji ja bih pažljivo razmotrio da li da ga osudimo. U ovom slučaju bivši predsjednik ne može biti pozvan na odgovornost - rekao je MekKonel.

Podsjetimo, Senat je već glasao da je drugi impičment Trampa ustavan.

Za odluku je potrebna prosta većina i podržalo je šest republikanaca.

10

Kultura

Neđelja, 14. februar 2021.

Za obrušene bedeme i ukupnu devastaciju Starog grada u Ulcinju odgovorni svi iz sistema zaš

Ne mora čak runo ni da bude zlatno, ali je, po svemu sudeći, potrebno da ipak na neki način dobijete ekskluzivnu propusnicu za skrivene odaje nezavršenog hotela čija izgradnja je nedavno prouzrokovala obrušavanje bedema grada koji pamti dvije i po hiljade godina.

I sve je u ovom poduhvatu zamišljeno grandiozno i ekskluzivno: betonska kocka, sa mnoštvom prozora i izlaza na uske terase sa kojih puca pogled na morsko plaventilo. Luksuz i ugođaj, zagarantovani.

Problem je samo što to betonsko ruglo ni nakon 12 godina od izgradnje ne prestaje da izaziva podozrenje, gađenje i osudu stručne i laičke javnosti, a najviše mještana Starog grada. Posebno nakon što se 10. januara urušio dio bedema, usljed obilinih padavina i šuta što su ga neimari hotela prosipali uz same zidine. U danima koji su uslijedili, ponovo je na vidjelo isplivala naša bahatost, loša namjera i skoro apsolutno odustvo svijesti o potrebi beskompromisne zaštite baštine i kulturnih dobara, koji su vjekovima usađeni u dio našeg bića i identiteta.

SVE PO PROPISU

I sada se pitate otkud runo i ovnovi? Pa i ekipa Pobjede se to pitala prije nekoliko dana kada je obišla Stari grad i sa našim domaćinima iz ulcinjskog Muzeja pokušala da odgonetne kako smo došli do toga da na svakoj tački Crne Gore, koja je označena kao kulturno dobro, imamo po jedan primjer zbog kojeg moramo od stida u „crnu zemlju propadati“. Lakog, a ni jasnog, odgovora nema. Srećom, postoje činjenice. I dokumenti. A oni govore da je parcelom u Starom gradu, na kojoj je izgrađen sporni objekat, krajem devedesetih i skoro do kraja prve decenije novog milenijuma gazdovala porodica Zec: Radomir, Momčilo i Ana. Njima je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture 21. jula 1998. godine izdao konzervatorske uslove uz projekat izgradnje stambeno-poslovnog objekta. Ovim dokumentom je

Kapital i korist pokoril imperativ duha i naslj Odjednom, čujemo prasak.

Nešto nalik grmljavini.

Slijedi jako pljuskanje vode.

- Opet?! Pukao je jugozapadni zid?!

- neko dovikuje na crnogorskom, zatim dijalog spontano prelazi na albanski jezik.

Svi istrčavamo na ulicu, nadnosimo se sa bedema ka moru. Sve je naizgled isto, osim što je more jako prljavo i zamućeno

D. MIJATOVIĆ

PODGORICA/ULCINJ – Ljubitelji putovanja i ljetovanja na egzotičnim destinacijama plaćaju velike sume novca da bi odmarali na samoj obali, u neposrednoj blizini mora.

Međutim, Pobjeda se prije desetak dana u Starom gradu u Ulcinju uvjerila da za višednevni boravak na samoj „pjeni od mora“ nije potreban dubok novčanik, već samo runo i rogovi.

ukazano da na parceli postoje tri objekta, u neposrednoj blizini ravelina sa bedemima, koji predstavljaju ruševine stambenih objekata, uklonjenih 1958. godine prilikom izgradnje stepenastih sjedišta za ljetnju pozornicu. Novi objekat je trebalo graditi na temelju tih ruševina, a pri projektovanju je, kako se navodi u konzervatorskim uslovima, u prvom redu potrebno sačuvati spomeničke vrijednosti neposredne okoline – prostora ravelina sa bedemima, kao i spomeničke i ambijentalne vrijednosti Starog grada Ulcinja kao cjeline. Da ne bi došlo do uzurpacije ravelina, kao spomenika prve kategorije, stručnjaci Republičkog zavoda zaključili su da je potrebno „preprojektovati tri objekta čiji će horizontalni gabariti predstavljati precizno ponavljanje horizontalnih gabarita uklonjenih ruševina.“ Pored ovoga,

Izgled prostora u Starom gradu prije nego što su ušle teške građevinske mašine

Pogled na obrušeni dio bedema i građevinu koja je devastirala prostor i ambijent Starog grada

Nebriga mještana, lokalne i državne vlasti glavni uzroci devastacije

Anton Ljuljđuraj

još desetak arhitektonskih „finih podešavanja“ predvidjeli su u konzervatorskim uslovima stručnjaci Zavoda, sve sa ciljem da se dobiju objekti koji ni po čemu neće narušiti ovo zaštićeno kulturno dobro. Četiri godine je porodici Zec trebalo da dostave glavni projekat, pa su saglasnost na taj dokument, uz određene uslove, od Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture dobili 23. decembra 2002. godine.

Ovaj dokument, kao i konzer-

U elaboratu o revalorizaciji kulturnog dobra „Stari grad Ulcinj“ iz 2014. godine, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, takođe se detaljno elaborira devastacija unutar svih zona ovog viševjekovnog zdanja. Ukazano je narušavanje ambijentalnih vrijednosti sa stanovišta rekonstrukcija (dogradnji: terasa, balkona), degradaciju i devastaciju lokacije, a sa stanovišta izgradnje novih objekata (u povećanim gabaritnim vrijednostima) na mjestu starih ili pak slobodnih površina. Sa stanovišta devastacije, piše dalje u elaboratu, naročito se ističu „otpočeti radovi hotela koji u naglašenim gabaritnim vrijednostima i konstrukciji betona

vatorske uslove, potpisao je nekadašnji direktor Zavoda Čedomir Marković.

Međutim, nakon nekoliko godina članovi porodice Zec shvatili su da ipak nemaju novca da zamišljeno sprovedu u djelo, pa su parcelu prodali kompaniji Ulcinj resorts, iza koje je stajala izvjesna Ruskinja Olga Orlova.

To je Pobjedi i u kratkom telefonskom razgovoru potvrdio Radomir Mikan Zec, uz napomenu da se baš i ne sjeća svih detalja iz tog perioda. Posebno je sve maglovito Čedomiru Markoviću, koji je novinara Pobjede podsjetio da je on u penziju otišao taman u periodu kada je izdao saglasnost za glavni projekat.

Kada je počelo iskopavanje temelja, ubrzo je postalo jasno da Orlovu ne zanimaju ni konzervatorski uslovi ni kulturna baština, već maksimalno iskorišćavanje parcele po čijim granicama je podignut objekat koji ni po jednoj pojedinosti nije mogao biti uklopljen u jezgro Starog grada. Ubrzo se po čaršiji počelo govorkati da je Orlova samo pokriće za jednog crnogorskog biznismena koji, gle čuda, čak i helikopterom dolazi do Starog grada. Međutim, niko

ulaze u kontekst ozbiljne/moguće nepovratne devastacije i degradacije ove istorijske urbanističko-arhitektonske cjeline.“ Ovo gradilište, navodi se dalje u elaboratu, ozbiljno ugrožava ambijentalne vrijednosti urbane cjeline i vrijednosti autentične barutane iz XVIII vijeka na koju se skoro naslanja.

Kao zaključak ističe se da je sveukupna devastacija Starog grada primjetna na svakom koraku.

- Nebriga kako stanovništva tako i vlasti i to ne samo lokalne već i državne vlasti, su glavni uzroci devastacije Starog grada sa istorijom dužom od 2. 500 godina – navodi se u elaboratu.

nikada nije ponudio nedvosmislene dokaze o kojem se to biznismenu radi.

KRŠENJE PROPISA

Jedan od prvih pisanih tragova u kojima je konstatovano da mnogo šta nije u redu sa izgradnjom objekta u Starom gradu, zaveden je u arhivi Republičkog zavoda 4. avgusta 2011. godine. Iz njega se vidi da su predstavnici Zavoda dan ranije obišli objekat u izgradnji. Na terenu su im društvo pravili zaposleni iz ulcinjskog Sekretarijata za urbanizam i uređenje prostora, dok se predstavnik investitora nije pojavio, iako je bio uredno pozvan. Konstatovano je da je izgrađen objekat dimenzija u osnovi 14,70 x 30 m, sa tri etaže. Ukupna visina je oko 13 metara. Takođe, zaključeno je da je Glavni projekat odobrio ulcinjski Sekretarijat 6. avgusta 2006. godine i da je u svemu urađen prema konzervatorskim i urbanističko-tehničkim uslovima. Na osnovu navedenog, investitori su u novembru iste godine dobili rješenje o lokaciji, kao i odobrenje za gradnju u decembru 2006. Dalje je ustanovljeno da investitor nije ispoštovao dio projekta ko-

ji se tiče pozicioniranja objekta na parceli i horizontalnih gabarita. Utvrđeno je i da je prvo odobrenje za izgradnju izdato na ime tri člana porodice Zec 7. decembra 2006. godine, a da je drugo Rješenje o promjeni investitora izdato 29. juna 2009. na ime d.o.o. Ulcinj resorts iz Kotora, čiji je direktor Olga Orlova, o čemu Zavod nije obaviješten. Osnivači firme Ulcinj resorts, kako se kasnije ispostavilo, bili su Vsevolod Gluhovcev i Butua Resort iz Bara.

- Republički zavod nije obaviješten od nadležnih organa opštine Ulcinj o početku radova na izgradnji ovog objekta – navodi se u zapisniku.

Dok razgovaramo o svim ovim pojedinostima, naši domaćini u Starom gradu, arheolog Anton Ljuljđuraj i direktor ulcinjskog Centra za kulturu Musa Hodžić odbacuju tvrdnju da Republički zavod nije znao da je započeta gradnja objekta. Dio ljudi iz struke i lokalna zajednica pisali su peticiju protiv izgradnje, Crna Gora je mala, a vijesti brzo putuju.

- Pisali smo peticiju. Naglasili smo da se tu nalazi crkva i groblje, te da treba da se taj prostor

Kultura

Neđelja, 14. februar 2021.

11

štite kulturne baštine i planiranja prostora, lokalno stanovništvo i investitori

li jeđa istraži. Oni su to negirali i samo su rekli da tu nema ništa i da investitor što prije završava svoje poslove. Investitori su uništili cijelu površinu „polja topova“, jer je to bio odbrambeni zid. Čitav taj prostor, koji je imao veliki arheološki potencijal, su uništili – kazao je Ljuljđuraj.

Dok obilazimo devastirani prostor, Ljuljđuraj ističe da se situacija usložnjava iz dana u dan.

Ugrožen je i ostatak bedema oko objekta.

- Ovim ogromnim objektom je obezvrijeđen cijeli Stari grad, jer arhitektonski ne liči na slojeve venecijanskog, osmanskog perioda. Ovdje imamo i urušavanje javne površine koja je ranije služila za kulturne manifestacije i druge turističke namjene – priča Ljuljđuraj.

Potvrđuje da je tokom izgradnje objekta dio šuta odlagan uz same bedeme. Usljed kiša i vremenskih nepogoda, šut je konstantno pritiskao zidove i najgore se jednom moralo dogoditi.

- Te zidine su iz venecijanskog perioda, dakle, one su za 500 godina prošle zemljotrese, dva-tri rata iz osmanskog perioda. I treba da se ruše sada u 21. vijeku kada imamo insitucije za zaštitu baštine, kada je svijest ljudi na boljem nivou nego u srednjem vijeku?! Riječju, imamo katastrofu – naglasio je Ljuljđuraj.

POGLED IZNUTRA

Na našu molbu da uđemo u objekat, Ljuljđuraj odgovara da ne zna da li je to pametno, te da on nikad nije bio unutra. Istrajni smo, ulazimo. Kao u svim velikim napuštenim građevinama, prvo nas dočekuje smeće, vlaga i voda koja je potopila donju etažu. Još prkose natruli metalni podupirači, daske i grede za šalovanje, a stepenice za treću etažu sakriva veliko parče nekog debelog lima. Pomjeramo ga i taman što smo napravili nekoliko koraka, u jednom ćošku, ispod stepenica zatičemo ovnove sa početka priče. Ograđeni drvenim paletama, pod nogama im bačeno nešto malo sijena, a u uglu ovog improvizovanog tora - jasle.

Nekoliko puta ukazivali na nelegalne intervencije Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Pobjedi je odgovoreno da je ovaj organ 2016. godine, povodom više nelegalnih građevinskih intervencija u Starom gradu, uputio dopise Upravi za inspekcijske poslove, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Sekretarijatu za planiranje i održivi razvoj Opštine Ulcinj.

- Tom prilikom smo upozorili da će, ako se ne preduzmu adekvatne mjere, doći do trajne i nepovratne devastacije Starog grada. U tom dopisu, između ostalih, navedena je i katastarska parcela 2360/I, na kojoj se nalazi objekat koji je predmet Vašeg pitanja. U najkraćem, u urgencijama je konstatovano da je potrebno reagovati kako bi se spriječile neusmjerene i nelegalne intervencije u okviru kulturnog dobra „Stari Grad Ulcinj“ – navode iz Uprave.

Nijesu željeli da komentarišu namjere novih investitora i vlasnika parcele, podsjećajući da Uprava mora poštovati Zakon i postulate struke. U cilju što hitnijeg rješavanja problema u međuvremenu su uputili urgenciju Vladi Crne Gore, Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Centru za konzervaciju i arheologiju i Opštini Ulcinj.

Dva ovna odmaraju u jednoj od hotelskih soba

Tajac. Gledamo se. Ovaj krupniji, rogova ofarbanih u crveno, lijeno nas je posmatrao, dok mu je bijelo runo podrhtavalo na jutarnjoj hladnoći. Naši domaćini ništa ne komentarišu.

Ni mi se ne pravimo da smo iz Pariza. Ovnovi, ko ovnovi. Nastavljamo dalje.

Na trećoj etaži, koja je pod vedrim nebom, jer su graditelji zbog prekoračenja dozvole zaustavljeni taman kada je trebalo postaviti krov ili čak izliti novu betonsku ploču i nastaviti zidanje, nailazimo takođe na razbacane daske, trule podupirače, lokve, smeće... U jednoj od soba ponovo zatičemo nešto nalik na improvizovani tor. Doduše, ovoga puta bez ovnova, a uz to nije bio ograđen, već natkriven daskama i najlonom. Ni ovoga puta ništa ne komentarišemo, jer ne možemo da odvojimo pogled od morske pučine i prohladnog vazduha koji nas, pod vedrim nebom i suncem, opominje da previše ne sanjarimo i ne približavamo se ivici neograđenih terasa.

Pogled sa terase hotela, na jugozapadnoj strani

NEMA ODGOVORA

Silazeći ka drugoj etaži, Anton Ljuljđuraj nas upozorava da nas pogled na more previše ne zavarava, jer se problemi za Stari grad nastavljaju. Odronjavanje se, kaže, neće samo od sebe zaustaviti.

- Taj šut je još tu, svaki dan pritiska bedeme i parcijalno se gubi dio po dio zida. Kiša se ne može zaustaviti, a šut još nijesmo počeli da skidamo. Mi, kao institucije, zatražili smo od Ministarstva prosvjete, nauke i kulture da se što hitnije nešto preduzme, ali za sada nemamo nijedan konkretan odgovor – kazao je Ljuljđuraj.

Druga strana bedema iza koje mještani bacaju šut i smeće

Detalj iz glavnog projekta kojim je projektovan izgled jednog od objekata

Jedino je pomogla Ambasada Kosova u Crnoj Gori, preko koje je iz ove države donirano 10.000 eura za sanaciju bedema.

- Te pare ćemo hitno upotrijebiti za sanaciju i skidanje šuta, da bi sačuvali ostatke zidova. Šut se mora prosijati, jer sigur-

no sadrži ostatke kostiju pokojnika. U ovom trenutku, cijeli zapadni zid, ravelin i kula su ugroženi. Zbog ove i drugih devastacija nam je 2016. godine propala nominacija za zaštitu Uneska, nakon što su njihovi stručnjaci obišli Stari grad – naglašava Ljuljđuraj.

Po izlasku iz ovog građevinskog „bisera“, vidimo da je čitav kanal oko objekta zatrpan smećem, a da se zidovi skoro pa naslanjaju na staru barutanu, koja takođe pamti nekoliko vjekova.

- Sve je devastirano – dovikuje nam Ljuljđuraj i poziva nas da popijemo kafu na terasi obližnje kafane.

Sumiramo utiske. Konobari i gosti lokala odmahuju rukama.

Nikome, kako kažu, ne odgovara ovakav objekat. Stranci, koji znaju šta je baština i šta su stari gradovi, čude nam se i podsmijavaju. I mi se iščuđavamo, dok pijemo kafu.

Odjednom, čujemo prasak. Nešto nalik grmljavini. Slijedi jako pljuskanje vode.

- Opet?! Pukao je jugozapadni zid?! - neko dovikuje na crnogorskom, zatim dijalog sponta-

Jedan od trulih metalnih podupirača

no prelazi na albanski jezik.

Svi istrčavamo na ulicu, nadnosimo se sa bedema ka moru. Sve je naizgled isto, osim što je more jako prljavo i zamućeno. Vidimo kese i plastične flaše kako plutaju površinom. Pogled ulijevo bio je dovoljan da shvatimo da se ovoga puta odronio šut koji su mještani odlagali uz spoljne ivice bedema. Po šutu, razbacane kese sa smećem i razni kabasti otpad, a široki mlaz vode, koji je kroz maleni otvor kuljao kroz bedeme, dodatno je potiskivao sve ka moru. Gledamo u nevjerici. Jedan mještanin sliježe ramenima.

- Baca se smeće, svašta. Svako je bacao dok je gradio nešto. Evo, da priznam, i ja sam bacao šut ovdje dok sam gradio objekat – iskren je.

ŠTA DALJE

Ljuljđuraj je pokazao dobru volju da nam pokaže još neke primjere devastacije Starog grada.

Mnogo ih je. Posebno je kivan na telekomunikacionu antenu koja je postavljena na krov Muzeja.

U povratku, ponovo prolazimo

pored obrušenih bedema i velikog nezavršenog objekta. Pominjemo da se za posljednih desetak godina izmijenjalo nekoliko direktora u okviru firme koja je gazdovala parcelom.

Prije tri godine, parcelu i objekat kupila je firma SJ Property, čiji je direktor, Nikola Radičević, prije dvije nedjelje u Vijestima poručio da je zainteresovan za najbolje rješenje. Kako je objasnio, čekaju plan generalne regulacije Ulcinja, čija je izrada obustavljena. Uzdaju se i u Zakon o planiraju prostora i izgradnje objekata, pa su podnijeli zahtjev za legalizaciju dijela objekta koji je izgrađen mimo preporučenih gabarita. U međuvremenu, nude finansijsku pomoć za sanaciju štete na bedemu i odbacuju odgovornost za urušavanje, budući da od preuzimanja vlasništva nad parcelom i objektom nijesu izvodili nikakve radove.

Antona Ljuljđuraja pitamo – šta dalje?

On je kategoričan da se građevina sa ovim gabaritima ne može uklopiti u ambijent Starog grada.

- Vjerovatno je jedino rješenje da objekat bude uklonjen – kazao je Ljuljđuraj.

UMIRE SJEĆANJE

Polako se vraćamo kaldrmom koju baš tih dana, na nekoliko mjesta, obnavljaju građevinski radnici. Glasno izgovaramo nadu da se bar taj posao odvija uz poštovanje konzervatorskih uslova. Ljuljđuraj se smješka i izgovara riječ – kompromis. Još jednom se osvrćemo na objekat, more i bedeme, ali nam na um ponovo dolaze ovnovi. Pitamo se, otkud tamo. Konačno čujemo da se na toj poljani, prije izgradnje objekta, nekada odvijala borba ovnova. Poljana je devastirana, ambijent starog grada je narušen, ali vezanost Ulcinjana za tradiciju i dalje je ostala, pa čak je toliko tvrdoglava da ovnove skrivaju i čuvaju na istom mjestu na kojem su nekad uživali u njihovim borbama. Simbolično, ne daju da umre sjećanje na tradiciju. Sa druge strane, naša nepokretna kulturna baština, iz godine u godinu, iz dana u dan, polako odumire. A sa njom, umire i sjećanje na lice naših predaka.

Umiremo mi. Nestaje nam trag.

Jovan NIKITOVIĆ

12

Stav

Pogled iz daljine

Neđelja, 14. februar 2021.

Povratak u budućnost Redistribucija moći je jedno od osnovnih pitanja kojima se bavi istorija. Imajući ovo na umu, čini se da bi istoričari trebali u većoj mjeri da se oslanjaju na metodološki aparatus, teorijske modele i analitičke okvire koje obezbjeđuju kulturne studije

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Ima istine u starom vicu iz Sovjetskog Saveza o tome da je ,,budućnost osigurana, ali da je prošlost nepredvidiva“. Naša svakodnevica je preplavljena istorijskim tekstovima koji ilustruju tu nepredvidivost, odnosno, mnoštvo suprotstavljenih interpretacija ranijih dešavanja. Izbor sjećanja se nudi čitaocu (konzumentu) kao metodološki utemeljena slika ,,konačnog iskustva“ prošlih vjekova. Ona vremenom postaje okvir individualnog i kolektivnog pogleda na svijet.

Pitanje koje se ne postavlja često jeste: što su istoričari i hroničari mislili (i što danas misle) o nama koji smo prolazni, koji predstvaljamo samo mutnu tačku na horizontu njihovih profesionalnih interesovanja? Što misle o onima koji su bili nedovoljno važni da budu uvršteni u stručne klasifikacije, o onima čije šapate nijesu zabilježili magnetofoni istraživača, o onima koji su bili isuviše daleko da aplaudiraju, a kamoli da stave svoj potpis, na istorijske dokumente?

FAKTOR CIKLIČNOSTI

Kako je moguće pisati istoriju individualiteta? U kojoj mjeri tradicionalno istorijsko istraživanje može pojasniti moderne etičke preokupacije o čovjekovom odnosu prema nacionalnom, etničkom, kulturnom, ili teritorijalnom identitetu?

U kojoj mjeri tradicionalna metodologija može pomoći u analizi političkih programa, strategija, i tehnika koje uokviravaju pomenuti odnos?

Kod crnogorskih istoričara je primjetan napor da se zadrže na formama velikih naracija (grand narratives) i da se time još jedanput obnovi (selekcioniše?) gradivo iz nacionalne istorije. Pošto se ovdje radi o posljedici cikličnog istorijskog revizionizma, ne može se govoriti o novim teorijskim pristupima koji doprinose rekomponovanju velikih istorijskih naracija. Osim toga, našem slučaju, faktor cikličnosti ima mnogo veću težinu, nego li želja da se iznova procijene od ranije ponuđene slike prošlih vremena.

Velike naracije funkcionišu po fundamentalnoj logici binarne opozicije, koja ,,realnost“ istorijskih dešavanja

Izbor sjećanja se nudi čitaocu kao metodološki utemeljena slika ,,konačnog iskustva“ prošlih vjekova

suprotstavlja ,,mitskom“ sadržaju. Ova distinkcija se bazira na predubjeđenju da ovako pozicionirana ,,realnost“ spada u sferu ,,istinitog“ i ,,nepobitnog“. Ipak ,,mitsko“ čini neodvojivi segment onog što istoričari nazivaju ,,realnost istorijskog procesa“ pa jedno bez drugog ne mogu opstati kao funkcionalna cjelina. Prepoznavanje ove dvojnosti je prvi korak ka formulisanju objektivnijih slika naše prošlosti i sadašnjosti.

NACIONALNO BUĐENJE

Novi teorijski pristupi nude i one zaključke koji rastaču kanonsko shvatanje procesa nacionalnog buđenja, kao jasno definisanog popularnog pokreta koji nije poznavao (prepoznavao) društvene situacije individualnog i lokalnog otklona, ili protivljenja ,,učenju“ nacionalnih buditelja.

Prošlost crnogorskih prostora, međutim, nudi mnogo primjera u kojima su lojalnosti na lokalnom nivou bile u sukobu sa naporom elita da se stanovništvo homogenizuje kroz proces ,,nacionalnog buđenja“.

Tenzije između ,,pojedinačnog“ (interes porodice, zadruge, sela, bratstva, plemena, vjerske zajednice, regije) i ,,opšteg“ (nacionalna homogenizacija), gdje opšte minimizira i sebi podređuje ili sasvim potire pojedinačno, predstavljaju konstantu istorijskih dešavanja na našem prostoru.

Naglašavanje tih tenzija bi dovelo u pitanje kanonizo-

vane postulate nacionalnih istorija, koje čitaocima nude idiličnu sliku procesa homogenizacije.

Svako od nas je proizvod sopstvene sredine, specifičnih društvenih uslova u kojima bivstvujemo i socio-političkog okruženja u kojem funkcionišemo kao homo politicus. U Crnoj Gori za oko zapinje nedostatak napora (spremnosti?) da se uspostavi snažna i funkcionalna spona između tradicionalnog načina prezentacije istorije (velikih istorijskih naracija) i kulturnih studija, koje nude nove i zanimljive analitičke okvire. Primjetno je nedovoljno korišćenje metodoloških alatki koje nude mikroistorija i mnemoistorija.

MNEMOISTORIJA

Mnemoistorija nije pozicionirana nasuprot istoriji, već čini jednu od poddisciplina, kakve su socijalna istorija, istorija mentaliteta, ili istorija ideja. Za razliku od tradicionalnog modela istorijskog mišljenja, mnemoistorija se koncentriše isključivo na one elemente koji su proizvod sjećanja, odnosno, pogleda na svijet.

U ovom smislu, može se reći da mnemoistorija predstavlja teoriju recepcije (kako je definisao Martin Tompson) koja je primijenjena na istoriju. Cilj ovako profilisanog istraživanja prošlosti nije procjena nivoa istinitosti raznih tradicija, već analiza tih tradicija kao fenomena kolektivnog sjećanja. To je analiza stepena važnosti koji

Kod crnogorskih istoričara je primjetan napor da se zadrže na formama velikih naracija (grand narratives) i da se time još jedanput obnovi (selekcioniše?) gradivo iz nacionalne istorije. Pošto se ovdje radi o posljedici cikličnog istorijskog revizionizma, ne može se govoriti o novim teorijskim pristupima koji doprinose rekomponovanju velikih istorijskih naracija

Prošlost crnogorskih prostora, međutim, nudi mnogo primjera u kojima su lojalnosti na lokalnom nivou bile u sukobu sa naporom elita da se stanovništvo homogenizuje kroz proces ,,nacionalnog buđenja“. Tenzije između ,,pojedinačnog“ (interes porodice, zadruge, sela, bratstva, plemena, vjerske zajednice, regije) i ,,opšteg“ (nacionalna homogenizacija), gdje opšte minimizira i sebi podređuje ili sasvim potire pojedinačno, predstavljaju konstantu istorijskih dešavanja na našem prostoru sadašnjost poklanja prošlosti. Takođe, to je analiza mitskih elemenata u tradiciji i dekodiranje njihovih skrivenih poruka i namjera.

Druga nedovoljno izučavana oblast naučnog interesovanja je popularna kultura.

Ona se u našoj sredini više ne posmatra samo kao korpus marginalnih društvenih epizoda i dešavanja koja nijesu vrijedna naučnog napora - kao što je to bio slučaj tokom proteklih pedesetak godina pravolinijskog ideološkog toka - već se odbacuje kao besmislena trivija koja je nametnuta nekritičkoj masi kako bi se podstakao konzumerizam i spriječila potencijalna opozicija sistemu, državi, vlasti i ideologiji.

,,PROIZVOĐAČI“ VS ,,POTROŠAČI“

Istoričari uglavnom zaobilaze ove teme, pošto pomenutom korpusu odnosa prilaze sa pozicije jasno definisane binarne opozicije: ,,potrošači“ vs ,,proizvođači“, odnosno, ,,dobro“ vs ,,loše“. Oni se uglavnom bave kategorijom ,,proizvođača“, pokušavajući da odgonetnu nemušti jezik korporativizma i definišu osnovne mehanizme potrošačkog društva. ,,Potrošači“, ili one socijalne grupe koje istoričari tako kategorizuju, bivaju uglavnom pozicioni-

rani kao nijemi konzumenti napola skuvane duhovne hrane, i njihova se uloga završava okončavanjem obroka. Ovakav metodolški pristup predstavlja polazak iz pogrešne stanice.

S obzirom na proces konstantnog redefinisanja teorijskih postavki društvenih nauka i imajući u vidu nove metodološke alatke, bilo bi korisnije da se buduća istraživanja u ovoj oblasti koncentrišu na kategoriju tzv. ,,aktivne publike“ i na načine na koje ona interpretira i ponekad odbacuje neke kulturne modele.

ISTORIJA I KULTURA

Popularna kultura može biti tumačena i na način na koji se folklor koristi da bi se zašlo u dubine kolektivne psihe. Ne tvrdim da su folklor i popularna kultura isto, ali je moguće i poželjno izučavati nivoe i modalitete na kojima popularna kultura funkcioniše kao folk kultura.

Popularna kultura je društveni segment oko kojega se, jednakom žestinom i sa jednakom dozom emotivnog naboja, bore i proizvođači i konzumenti. Publika, odnosno konzumenti nijesu samo i isključivo inertni prijemnici koji absorbuju monologičke poruke sa ekrana, ili sa stranica no-

vina i časopisa. Oni kontinuirano reinterpretiraju, prilagođavaju i odabiraju ponuđene sadržaje i forme popularne kulture na načine koji se teško mogu predvidjeti.

Može se istovremeno govoriti i o modelima kreiranja potreba i ukusa od strane proizvođača, i o načinima na koje konzument utiče na ovaj proces. Ne može se osporiti činjenica da publika - konzumenti - učestvuje u dijalogu, nekoj vrsti razmjene ideja u procesu aktivne dvosmjerne komunikacije. S pozicije publike, ovo je proces koji se bazira na kolektivnom sjećanju i životnom iskustvu, dok se proizvođač oslanja na sposobnost adaptacije sistema i na želju da što je moguće bolje i opsežnije manipuliše korisnicima kulturnih proizvoda.

U konačnoj analizi po liniji ideoloških parametara dolazi se do zaključka da se proces kreacije / proizvodjne / konstrukcije kulturnih sadržaja, u osnovi svodi na napor obije grupe da se redefiniše koncept moći i da se, koliko je to moguće, redistribuiraju, odnosno održe nepromijenjeni svi njegovi parametri. Ovi napori ne predstavljaju novinu i nijesu karakteristični samo za naše vrijeme i naš prostor. Štoviše, radi se o procesu koji ima svoje istorijske korijene i faze razvoja, pa se ne može odvojiti od generalnog metodološkog okvira za izučavanje istorije. Redistribucija moći je jedno od osnovnih pitanja kojima se bavi istorija. Imajući ovo na umu, čini se da bi istoričari trebali u većoj mjeri da se oslanjaju na metodološki aparatus, teorijske modele i analitičke okvire koje obezbjeđuju kulturne studije.

Intervju

Neđelja, 14. februar 2021.

13

Dr sc. Mječislav Đekonjski, poljsko-njemački filolog, doktor jezikoslovlja, prevodilac i sudski tumač PODGORICA - Moj utisak je da su rukovodioci prosvjete, kulture i zdravstva u Crnoj Gori potcijenili nauku i u centar ovih oblasti stavili crkvu i sveštenike. Iz tako pomjerene perspektive, atakuje se na najbolje sfere sistema, a kao filolog tvrdim da Fakultet za crnogorski jezik i književnost postiže odlične rezultate i zbog toga ih podržavam. Pogledajte njihova izdanja, Cetinjske filološke dane, gostujuća predavanja! U elektronskim katalozima američkih univerzitetskih biblioteka nalazi se dosta knjiga FCJK. U evropskim takođe. Ustanova za koju prihvate da pišu Dejvid Kristal, Mark Grinberg, Stjepan Damjanović, Ranko Matasović ili Emil Tokaž – bogatstvo je crnogorskog društva, ocijenio je u intervjuu za Pobjedu dr sc. Mječislav Đekonjski, poljsko-njemački filolog, doktor jezikoslovlja, prevodilac i sudski tumač za poljski, ruski, slovenački, makedonski, njemački i sve štokavske jezike Dr Đekonjski naglašava da Fakultet ima takav ugled u svijetu zahvaljujući, prije svega, programskoj koncepciji, viziji i velikom radu dekana Adnana Čirgića.

- Uspješnost njegovog rada ne izriče neki nevažni naučnik iz provincije, već su mu recenzije potpisivala uvažena imena današnje filologije. U okolnostima negiranja ne samo crnogorske posebnosti, kulturne, književne, identitetske, nego negiranja civilizacijskih dostignuća i građanskih vrijednosti uopšte, ne iznenađuje što se na udaru pristalica nove vladajuće strukture u Crnoj Gori našao Fakultet za crnogorski jezik i književnost i dekan Čirgić. Njegovi oponenti ne zalažu se za akademsku raspravu, ne nude argumente da ospore Čirgića, nego se služe metodama kakve su danas nezamislive u zemljama razvijene demokratije - rekao je Đekonjski.

POBJEDA: Crnogorski jezik dobio je u decembru 2017. međunarodni kod i oznaku CNR od Ujedinjenog savjetodavnog komiteta sa śedištem u Vašingtonu. Molim Vas da, kao iskusni lingvista, prokomentarišete značaj jezika za identitet jezičke zajednice i uopšte države. ĐEKONJSKI: Kao lingvista koji govori više jezika, kao prevodilac i sudski tumač za njemački i većinu slovenskih jezika, zatim kao čovjek koji mnogo putuje i različite kulture poznaje, tvrdim da je čin dodjeljivanja međunarodnog koda za crnogorski jezik jedan od najznačajnih događaja vašeg kulturnog kalendara. Pamtim da sam bio u Institutu za prevođenje kad su mi prijatelji poslali zvanični sajt toga komiteta i tabelu u kojoj sam pronašao crnogorski jezik i CNR. Iskreno sam se obradovao tome uspjehu crnogorskih prijatelja! Unutrašnji pogled može da zavara, vrlo često vam se čini da je to nekakva administrativna besmislica. Naprotiv, danas je to potrebnije nego ikada. Potcrtao bih da je bitno malim kulturama da na ovaj način ulaze u horizont svjetskih kultura, svjetskih jezika, literature, komunikacije uopšte. Crnogorska kultura u ukupnosti svojih komponenata svojim sadržajem biće tako prepoznatljivija. Ubrzo je poslije toga u Enciklopediju slovenskih jezika i lingvistika (izdavač BRILL, ur. akademik Mark L. Grinberg) uneseno poglavlje o crnogorskom jeziku. Ovaj čin je, na kraju, administrativna potvrda međunarodnih institucija da ste na planu afirmisanja i proučavanja crnogorskog jezika dobro obavili posao. Ja sam fasciniran rezultatima mojih kolega s FCJK: ovi mladi naučnici su fenomen kojeg nema nijedna druga zemlja bivše Jugoslavije!

POBJEDA: Vi i Vaše poljske kolege mnogo ste doprinijeli širenju istine o jezičkom i književnom nasljeđu Crne Gore. Postoji li sada saradnja na tome planu i kako u tome smislu vidite budućnost ovoga dijela Balkana? ĐEKONJSKI: Više puta sam učestvovao na naučnim raspravama kod vas i u inostranstvu povodom crnogorskih jezičkih tema. Za sve ove godine javile su se generacije inostranih podržavalaca i istraživača koji se bave nekim aspektom montenegristike. Tu su: akademik Emil Tokaž, u Poljskoj danas najcjenjeniji lingvista, zatim dr sc. Pšemislav Brom, koji ima knjigu o crnogorskom jeziku, univerzitetski prof. Robert Bonjkovski, autor više radova iz montenegristike, takođe univerzitetska prof.

Irena Jaros, onomastičarka dr sc. Renata Gliva, dr sc. Agata Kavecka i dosta drugih. Profesor Tokaž je dobitnik Povelje za poseban doprinos montenegristici. Postoji nekoliko sporazuma o saradnji koje su jezikoslovne katedre iz Poljske potpisale s vašim Fakultetom za crnogorski jezik i književnost. Koliko mi u Poljskoj ozbiljno gledamo na crnogorske kole-

FCJK je bogatstvo crnogorskog društva Uočava se da su i evropske diplomate već shvatile prevaru pod kojom nova crnogorska vlast sprovodi klerikalizaciju crnogorskog društva, nerazumnim odlukama podstiče netrpeljivost i međukulturno razjedinjavanje. Evropska i pogotovo sad američka diplomatija razumiju ozbiljnost trenutne situacije u Crnoj Gori i ubijeđen sam da će pružiti punu podršku snagama progresa, građanske i višekulturne Crne Gore, a ne Crne Gore skrojene u velikosrpskim skicama, kaže Đekonjski

Koliko je razoreno biće tradicionalne Crne Gore - Crnogorsko društvo upoznao sam 80-ih godina XX vijeka, i to njegove najsvjetlije primjere suživota i ljudskosti u Baru i Ulcinju.

Na to ću nadovezati jedan prozaičan detalj: prije dva ljeta došao sam s grupom mojih zemljaka poslije više godina u Bar. Moju namjeru da im pokažem prekrasni Stari Bar upropastio je gospodin koji je opsluživao crkvu koja se gore nalazi. Tokom tih dva sata on je pomoću nekog instrumenta nama i povećoj grupi turista iz drugih zemalja svirao melodije pjesama od kojih nijedna nije bila s crnogorskog prostora. Ljepota ovih pjesama iz BiH i dijela Srbije nije sporna, ali se ona u srcu Starog Bara, pred očima crnogorske

ge i vašu produkciju, dovoljno govori činjenica da je poljsko ministarstvo nauke vaš časopis Lingua Montenegrina prihvatilo kao jedini relevantni filološki časopis iz Crne Gore. Samo ako se držite fakata, nauke i promovisanja kvalitetnih publikacija, ovaj dio Evrope biće prihvaćen od svih ozbiljnih naučnih ustanova. S druge strane, oni koji nauku miješaju s raznim političkim projektima već su otkriveni. Već dugo se, na primjer, u inostranstvu piše o tome kako je crnogorskom narodu planski nametana svijest o inferiornosti sopstvenoga kulturnoga nasljeđa. Mogu potvrditi da je postjugoslovenska era, gledana okom slavistike, i dalje pod pritiskom raznih filoloških i političkih projekata srpske hegemonističke elite, a sve s ciljem uništenja svake prepoznatljivosti prije svega Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

POBJEDA: U novoj Vladi Crne Gore resor prosvjete, nauke, kulture i sporta je objedinjen, a na čelu tog ministarstva je Vesna

turističke i drugih organizacija, prodaje turistima kao prevara, jer nije produkt autentično crnogorskog melosa. Tako sam to objasnio mojim Poljacima i turistima okolo koji su me u čudu gledali. Pretpostavljam da je loš rad institucija, nemanje strategije da se adekvatno promoviše kulturno nasljeđe jedan od razloga zbog čega je Crna Gora danas na ovom nivou zapuštenosti, ovako prepuštena da joj nasljeđe prekrajaju, prepisuju na druge države. Danas kad slušam TV izvještaj o fašističkim grafitima ispred muslimanskih i albanskih naselja, ispred džamija ili dok čitam da vaše ministarstvo nijednim programom nije obilježilo godišnjicu Oktoiha i Štamparije Crnojevića ili da je prva odluka nove šefice Univerziteta Crne Gore Rajke Glušice prijava policiji jezikoslovca Adnana Čirgića samo zato što drugačije misli – ne mogu se načuditi koliko je razoreno biće tradicionalne Crne Gore, one na stvarnim vrijednostima stvorene, rekao je Đekonjski.

Bratić koja je uz svoju fotografiju na društvenim mrežama napisala status ,,žensko ko žensko, čak i kad je četnik“... Nema dugoročnog plana djelovanja u kulturi, a učenicima u viševjerskim sredinama su kao zvanični školski materijal dijeljene brošure i knjige SPC. Kako, u takvim okolnostima, zaštititi crnogorski jezik, istoriju i kulturu? ĐEKONJSKI: Personalna rješenja vaše sadašnje Vlade ne poznajem toliko dobro da bih mogao lično komentarisati. Ono što, međutim, treba razumjeti jeste da su prosvjeta i kultura temelji jednoga društva. Građansko društvo nastaje i najbolje se štiti prosvjetom i kulturom. Ona politička struktura koja zanemari te domene otvoreno daje šansu neprosvijećenom i rušilačkom faktoru da se ispolji. I to se desilo: zapazio sam da su sad ove vaše promjene mnogo lošega unijele u sferu javnoga života. Elementarna kultura i poštovanje drugoga danas su narušeni. Neznanje i neobaviještenost

zloupotrebljavaju podjednako Srpska pravoslavna crkva i onaj dio politike koji s njom sarađuje. O tome sam pisao i apelovao kao prijatelj da se stane s agresijom prema svemu građanskom u Crnoj Gori, da se kazne oni što narušavaju međuvjerski i međunacionalni suživot. Pisao sam, takođe, kao prijatelj velikog broja Crnogoraca, muslimana, Bošnjaka i Albanaca koji rade u Njemačkoj i Poljskoj, a uplašeni su vraćanjem u strahote devedesetih i u histeriju nacionalne netrpeljivosti.

POBJEDA: Nakon pokretanja tzv. litija, poslali ste pismo podrške građanskoj i progresivnoj Crnoj Gori, odnosno svima koji su se našli na udaru velikodržavnog koncepta SPC. Što može da uradi obični čovjek da izbjegne sukob, a založi se za kvalitetnu svakodnevicu? ĐEKONJSKI: Spomenuo sam destruktivno djelovanje srpske filološke i političke hegemonističke elite na crnogorsku kulturu u prošlosti i danas. S njima podruku ide SPC. Dolazim iz kulture koja je u nedavnoj prošlosti, u doba sovjetske ere, dobro spoznala što znači kulturno, ekonomsko i političko tlačenje. Nama sa strane pogled na situaciju u modernoj Crnoj Gori nekad je manje jasan zbog nerazumijevanja konteksta i slojevitosti unutarpolitičkih koncepata, ali ovoga puta je golim okom vidljivo organizovano djelovanje spoljnih elemenata u narušavanju stabilnosti te nama bliske slovenske zemlje. Moj savjet je da se očuva razum, pametno da se odluke donose te da se afirmišu antifašizam i vrijednosti slavne crnogorske tradicije. Uočava se da su i evropske diplomate već shvatile prevaru pod kojom nova crnogorska vlast sprovodi klerikalizaciju crnogorskog društva, nerazumnim odlukama podstiče netrpeljivost i međukulturno razjedinjavanje. Evropska i pogotovo sad američka diplomatija razumiju ozbiljnost trenutne situacije u Crnoj Gori i ubijeđen sam da će pružiti punu podršku snagama progresa, građanske i višekulturne Crne Gore, a ne Crne Gore skrojene u velikosrpskim skicama.

R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

14

Feljton

Neđelja, 14. februar 2021.

22.

HRONIKA JEDNE NOSTALGIJE

Za ćilim se kaže da šapuće kroz vjekove i vječnost » Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

ĆILIM - UTKAN U VJEKOVE, ŽIVOT I TRADICIJU (NASTAVAK)

Prilikom individualnih ili masovnijih migracija, kao amajlija zavičaja i nacionalnog identiteta, ćilim je bio dio obaveznog prtljaga. Istina je da su ljudi na selu više pridavali značaj ćilimu nego oni koji su živjeli u gradovima. Po završetku poljoprivrednih radova, žene su zimi najviše vremena provodile na izradi ćilima. Ono što se malo zna, i o čemu se nedovoljno piše, jeste običaj da se i za tkanje ćilima organizuje moba, najčešće u večernjim satima, kada su vješte tkalje svoje znanje i iskustvo dijelile sa djevojkama željnim učenja tog zanata, uz razmjenu najljepših ljudskih vrijednosti i vrlina, veselja i zabave. Ćilim je sebe afirmisao kao zaštitnika i čuvara ognjišta, porodične sloge i bogatstva. U brojnijim familijama bilo je kvalitetnih tkalja koje su u vrijeme krize i izrazito nerodnih godina tkanjem popunjavale kućni budžet, a najčešće se samo od toga živjelo.

Sposobna djevojka bila je stub kuće: pored prihoda od tkanja, imala je reputaciju dobre i poželjne udavače, zato su se lako i dobro udavale. Ćilimi koje su izrađivale vrijedne ruke pomenutih Francuša iz Rasova nisu samo prošlost jednog cijenjenog bratstva već i tradicija naroda kojem su pripadale.

Tkanje ćilima odavno nije motiv ni preporuka za buduće nevjeste, još manje izvor prihoda za kućni budžet, zbog čega je u našim domovima nestalo ćilima i razboja, što u posljednje vrijeme, po svaku cijenu, želimo očuvati. U mnogim porodičnim zaostavštinama, ili kao vrijedni eksponati mnogih privatnih kolekcija, danas se mogu pronaći izuzetno kvalitetni primjerci ćilima. Kolekcionari su spremni da izdvoje čitavo bogatstvo za dobro očuvan primjerak. (U Americi i Engleskoj postoje aukcijske kuće usko specijalizovane za prodaju starih ćilima, čije cijene dostižu nevjerovatne sume.

Kustosi koji određuju cijenu najčešće su istoričari umjetnosti i vrlo ih je malo u cijelom svijetu koji su sertifikovani za ovakve procjene.) Po ocjeni stručnjaka, takvi ćilimi su mnogo kvalitetniji od onih ko-

Tkalje

Po završetku poljoprivrednih radova, žene su zimi najviše vremena provodile na izradi ćilima. Ono što se malo zna, i o čemu se nedovoljno piše, jeste običaj da se i za tkanje ćilima organizuje moba, najčešće u večernjim satima, kada su vješte tkalje svoje znanje i iskustvo dijelile sa djevojkama željnim učenja tog zanata



U mnogim porodičnim zaostavštinama, ili kao vrijedni eksponati mnogih privatnih kolekcija, danas se mogu pronaći izuzetno kvalitetni primjerci ćilima. Kolekcionari su spremni da izdvoje čitavo bogatstvo za dobro očuvan primjerak. Po ocjeni stručnjaka, takvi ćilimi su mnogo kvalitetniji od onih koji se danas proizvode

Staro Bijelo Polje

ji se danas proizvode. Ćilim je postojan i generacijski dugovječan svjedok, dnevnik sjećanja na ljude, običaje, nemaštinu, bogatstvo, ali i stjecište uživanja i meraka. Po trajnosti, na samom su vrhu. Zato se za ćilim kaže da je izvan vremena, odnosno da šapuće kroz vjekove i vječnost. (Najstariji vuneni predmeti datiraju od prije 25 hiljada godina. Vuna je odličan toplotni izolator, štiti od hladnoće i vlage, koristi se u svim djelovima svijeta zimi ali i po najvećoj vrućini.) On sugeriše i formu ambijenta bliskog lavirintu koji u izlomljenom toku pokazuje svoje lice i naličje, a u svojim različitim poljima značenja nema kraja ni početka. Ćilimi imaju unutrašnji bljesak, sjetu, gracioznost i tihi šum. Kad čovjek zakorači na ćilim, njegova površina ga vodi put svijeta fantastike, halucinacije, mašte i svemoćnog mira vjekova. Ćilim nije samo ono što naše oči vide, već posebna energija.

Njemu se pripisuju različita svojstva: vjeruje se da on ublažava stres i nervozu jer vuna kao prirodni materijal upija negativnu energiju. Ispod dobro urađenog ćilima neće biti prašine, a vodu će dugo zadržavati. Svoju magičnost pokazuju prilikom gubljenja igle ili sličnih sitnih predmeta, koji, uvučeni u šareni lavirint, kao

Tkalja, crtež

da su zauvijek nestali. Svaki miriše na prostor gdje je stvoren, posebno na karakter i identitet ljudi sa kojima žive – ćilim je živo biće koje traži da se vrati u svoj kraj i svom vlasniku. Oni vezuju ljude i prostore, vjere i nacije, istorije i tradicije. O njima postoji mnogo priča i legendi. Neki smatraju da ćilim, preciznije osnova i potka, pamti sve što se pripovijeda tokom njegove izrade, zato svaki ima svoju priču. Bosanci kažu: Ćilim je staza kojom duša putuje do dženeta (raja). U nekim sredinama simbolišu sunce, udobnost, bogatstvo, luksuz, u drugim su metafora „sedam nebesa“, nade i spasa. Glorifikuju život, pružaju otpor ljudskom i konačnom kraju; predstavljaju svojevrsnu tranziciju između realnog i duhovnog svijeta.

Iako živimo u procesu ubrzanih promena, u kojima se prihvata globalno a gubi tradicio-



Donosimo izbor iz veoma zapažene knjige eseja Ramiza Hadžibegovića ,,Blisko kraju“. Autor u ovoj vrijednoj studiji, manirom vrsnog i rijetkog znalca i fenomenologa, sagledava našu iščezavajuću tradiciju i običajnost. Pred čitaocima su eseji ,,Muštuluk“, ,,Ljubav sestre“, ,,Korzo“, ,,Moba“, ,,Vršidba“, ,,Ognjište“, ,,Sofra“, ,,Ćilim“ i ,,Kolijevka“

nalno, procjene su da će ćilim ponovo zauzeti svoje značajno mjesto u domaćinstvima, unoseći tako toplinu i kolorit u hladnoću metala, mermera i stakla. I ranije i sada, ljudi zagledani u svoje patnje, pritisnuti životnim mukama, pronalaze u ćilimu nešto što razumije njihove nedaće i radosti, što saosjeća i o tome dostojanstveno ćuti. On je zapis života, naša jedinstvena i vanvremenska tapija da nijesmo od juče i svetkovina naše kulturne baštine, sa snagom pečata nacionalnog autoriteta. Ćilim je uvijek bio ljudska fascinacija, intrigantan, po-

djednako iritantan jer ima vječnost ontološke raskoši i bogatstva. On je emanacija duhovne vrijednosti naših žena i nikad ispričana priča; pratilac čovjeka od rođenja do smrti, i zato se njihovi karakteri poklapaju. Ćilim je trag prošlosti, staza za budućnost, vanvremenska dimenzija ali i misterija koju mnogi pokušavaju odgonetnuti. (Sredinom prošlog vijeka u pojedinim crnogorskim opštinama ćilimarstvo je bilo respektabilan nosilac privrednog i ekonomskog razvoja. Široj javnosti nepoznata je činjenica da je u Rožajama još 1958. godine, ta-

dašnji predsjednik opštine Rahman Adrović osnovao prvu ćilimaru u Crnoj Gori. U jednom periodu, sa radom na SIC-u (ćilimara je davala materijal za izradu ćilima ženama i djevojkama na selu, a one su u kućnoj radinosti tkale ćilime i za to bile plaćene) bilo je angažovano nekoliko stotina žena i djevojaka. Ćilimara je imala svoje pogone u Gusinju, Baru (Ostros) i u Bihoru, gdje je u Trpezima organizovana proizvodnja po seoskim kućama.

Sa tako značajnom proizvodnjom ćilima svih formata, od podmetača za telefone, fotelje, pa do velikih površina, i izradom tapiserija za svjetski poznate umjetnike, proizvodi ove ćilimare bili su izloženi u skoro svim većim prodajnim salonima bivše Jugoslavije, uz redovno učešće na prestižnim međunarodnim sajmovima. Mnoge višečlane porodice živjele su isključivo od toga, a ćilimi bili tražena i cijenjena roba. Nažalost, taj segment privrednog razvoja vremenom se ugasio.

Nema više tkanja ni pletilja, a dobri poznavaoci prilika u tim krajevima tvrde da ih je nekada bilo nekoliko desetina hiljada.

Jovan Običan, planetarno poznat umjetnik, radio je sa rožajskom ćilimarom, čije radnice su izrađivale tapiserije po njegovim crtežima. Običan je rođen u Kanu, živio u Kaliforniji, izlagao širom svijeta. Zastupljen u mnogim kolekcijama i galerijama. Njegove tapiserije kritičari smatraju vanvremenskim. U njegovom ateljeu u Dubrovniku, koji je dugo bio atrakcija za ljubitelje umjetnosti i turiste, prodavane su tapiserije izatkane u rožajskoj ćilimari.)

Budući da traju dugo, govore umjesto čovjeka. To je njihovo prirodno pravo, kao što je i pravo čovjeka da govori kroz predmete koje je stvorio. Tako je oduvijek bilo i biće. A ćilimi, iako malo uspavani, za vrijeme ne haju i ne znaju. Ono je iza njih.

Zastrti zebnjom od neizvjesne samoće, sa porukom i željom da se njihova ljepota i izrada sačuvaju, sa svojim životom i uspomenama koje se njih lično više ne tiču, pričaće svojim jezikom vremenima i naraštajima koji dolaze. Danas su ćilimi prestali biti prostirka, postali su legende, iako posjeduju savršenu moć ranoteže između klasičnog i savremenog, raskoši i jednostavnosti, između elegancije i senzualnosti. Jednom remekdjelu, jednoj čudnoj delatnosti i jednom neprevaziđenom postupku, treba odati priznanje i pokazati sve poštovanje prema ljepoti i trajanju. Znamen ćilima se dugo kazuje – jedan pa i dva života je malo da se dokuči njegova vrijednost. Svjestan smisla, porijekla i svoga dara, metaforičke sinteze neprolazne ljepote kojoj su tkalje dale snagu vječnog trajanja, ćilim je fenomen koji se rađa i živi, a umire kad se potpuno objasni.

Ako je ravnodušnost grijeh, onda će vas svaki ćilim, bar za izvjesno vrijeme, ovog grijeha osloboditi.

(Nastavlja se)

Povodi

Neđelja, 14. februar 2021.

15

RAZGOVOR: Psiholog Al-Ammar Kašić povodom Dana zaljubljenih

Nema nestašice ljubavi, ali kad je nađemo moramo je njegovati PODGORICA – Ljubav je prijatno osjećanje prema nekome koga doživljavamo kao izuzetno vrijednog i dobrog za nas i kao intimni dio našeg unutrašnjeg svijeta. Međutim, riječ ,,ljubav“ se nekako ,,izlizala“ od česte upotrebe i u sebe uključuje mnoga i različita značenja – kazao je za Pobjedu psiholog Al-Ammar Kašić sa kojim smo na tu temu razgovarali povodom Dana zaljubljenih, ili Svetog Valentina koji se obilježava danas.

Kašić objašnjava da u formiranju ljubavi kao stabilnog osjećanja ključnu ulogu ima psihički mehanizam emocionalnog vezivanja koji se zasniva na internalizaciji voljenog objekta.

- Velika vrijednost koju ljubav ima za ljude je u tome što oni koje volimo postaju dio našeg intimnog unutrašnjeg svijeta upravo procesom internalizacije, kreirajući prostor u tom intimnom svijetu gdje možemo da budemo upravo onakvi kakvi jesmo. Naše zdravo funkcionisanje podrazumijeva da možemo dobro da djelujemo na tri plana, a to je nivo socijalnog ,,Ja“ gdje možemo da budemo sposobni za bliskost (naše pravo ,,Ja“ u intimnom svijetu, gdje smo slobodni da budemo onakvi kakvi jesmo) ili distancu (naše javno ,,Ja“ u spoljnom svijetu, gdje se ponašamo u skladu sa zahtjevima okoline i sredine) i na nivou privatnog ,,Ja“ da dobro funkcionišemo u osamljenosti.

Upravo zahvaljujući internalizaciji postiže se da neko postane dio našeg najintimnijeg svijeta, a između nas i voljenog postoji stalni unutrašnji odnos koji traje čak i kada druga osoba nije tu. U tom smislu, ljubav može da nadiđe i smrt, jer mi možemo da volimo i ljude koji nijesu pored nas, a žive u našim sjećanjima – objašnjava Kašić.

Za ljubav je potrebno vrijeme i sazrijevanje, a može da se razvije u odnosima koji počinju sviđanjem, prijateljstvom ili čak i konfliktom.

Uspješni partneri nijesu oni koji se nikada ne svađaju, niti su uspješni oni odnosi u kojima nema konflikta

Vrijeme i pažnja su najljepši pokloni

Al-Ammar Kašić

Ljubav je dvosmjerna ulica, a zaljubljenost jednosmjerna

utemeljena u mehanizmu emocionalnog vezivanja i zato je postojanija i trajnija od zaljubljenosti koja može biti Razlika između ljubavi i zaljubl- objasniti na primjeru zaljublutemeljena na očekivanom ili jenosti je u tome što se ljubav stvarnom užitku koji je kratjivanja na prvi pogled, kada zasniva na poznavanju realodjednom imamo doživljaj da kotrajan – kaže Kašić. nosti druge osobe, dok je kod Slikovito dodaje da je ljubav smo se zaljubili u osobu koju zaljubljenosti riječ o iskrivljaprvi put vidimo u životu. Tada dvosmjerna ulica gdje je norvanju realnosti zbog djelovanja se desi da nas ta osoba, podsmalno da se voli i bude voljen, nesvjesne projekcije. Ljubav je, jeća nekom svojom fizičkom a zaljubljenost jednosmjerna kaže Kašić, prijatno osjećanu kojoj smo preokupirani ili karakternom osobinom je koje nastaje psihološkim drugom osobom i vrlo često na našu mentalnu predstavu mehanizmom emocionalnog nezainteresovani za druge o idealnom partneru. Zbog vezivanja i internalizacijom, a aspekte našeg života. postojanja ove sličnosti mi zaljubljenost je jako, intenzivno brzo projektujemo naše preds- Dodaje da zaljubljenost može, i prijatno osjećanje koje nastaje tave o idealnom partneru na ali i ne mora biti faza ljubavi. kao rezultat projekcije preds- Često zapravo i nije, jer osobu koju smo tek upoznali tava koje mi imamo o pravom i zato često imamo doživljaj mnogi odnosi koji započnu partneru na drugu osobu. zaljubljivanjem ne završavaju da je poznajemo iako smo se - Zaljubljenost je najlakše ljubavlju – objašnjava Kašić. sa njima tek sreli. Ljubav je

GENERACIJE

Među starijima vlada mišljenje da se mladi danas ne vole kao oni nekad, te da veze i brakovi ne traju dugo. Kašić kaže da u materijalističkom duhu vremena u kojem živimo, akcenat je stavljen na hedonističkim i infantilnim željama koje smo ohrabrivani da ispunjavamo

Da ljubav između partnera opstane i traje ključni faktor dobra komunikacija

ne vodeći računa uvijek o kvalitetu onoga što dobijamo.

- Činjenica jeste da se naš svijet u pojavnom obliku mnogo izmijenio od vremena naših predaka. Međutim, u psihološkom smislu mi i dalje upoznajemo i otkrivamo sebe tokom cijelog života, samo u drugačijim kontekstima. Za

ljubav je potrebno vrijeme i sazrijevanje, a može da se razvije u odnosima koji počinju sviđanjem, prijateljstvom ili čak i konfliktom. Naša je odgovornost da povratimo moć koju imamo da upravljamo svojim životima i da budemo ponosni vlasnici svojih resursa kako bismo imali smislenije,

prijatnije i angažovanije živote prožete odnosima u kojima možemo da razvijamo bliskost i osjećamo ljubav – objašnjava naš sagovornik.

KOMUNIKACIJA

Da ljubav između partnera opstane i traje, prema njegovim riječima, ključni faktor je dobra komunikacija.

- Uspješni partneri nijesu oni koji se nikada ne svađaju, niti su uspješni odnosi oni u kojima nema konflikta. Umjesto toga to su ljudi koji znaju što da rade sa konfliktom kada se desi, svjesni su svojih i tuđih granica i umiju da iskomuniciraju svoje potrebe. Ljubav uključuje mnogo toga, obuhvata različite odnose, od sviđanja, naklonosti, poštovanja i prijateljstva do erotske ljubavi, zaljubljenosti i seksualne strasti.

Mi se kao ljudi mjenjamo, ono što su naše potrebe danas, možda neće biti i za deset ili dvadeset godina. U ljubavnom odnosu koji hoćemo da njegujemo da bi trajao i bio zdrav, važno je da uzmemo u obzir i ovu činjenicu, kako bi se mi i druga osoba osjećali dovoljno slobodno i dovoljno zaštićeno da se razvijamo, mijenjamo i rastemo, ostvarujući svoje potencijale koje kao ljudska bića imamo – kaže Kašić.

Riječ ,,ljubav“ obično se vezuje za par. U našoj kulturi, kao i u nekim drugim kulturama, kaže Kašić, ljubav prema sebi i ljubav prema drugome i drugima se često posmatraju kao isključive kategorije: da ako volimo sebe, sebični smo i tada ne volimo druge ili ako volimo druge tada nema potrebe da volimo sebe, jer dovoljno je to što volimo druge.

- Na taj način pravi se veliki jaz između egoizma i altruizma.

To je kontaminacija iz kulture u kojoj se vjeruje da je ljubav nešto što se može potrošiti ili nešto čega nema dovoljno. U svijetu ne vlada nestašica ljubavi, ali je važno da znamo kad je nađemo kako da je njegujemo da bi ona postojala i rasla.

Rješenje je u pomirenju, tako da umjesto stava ,,ili volim sebe ili volim druge“, usvojimo

Širom svijeta danas se obilježava Dan zaljubljenih, praznik ljubavi za koji partneri gotovo uvijek biraju da jedni druge ,,obraduju“ poklonima. Naš sagovornik ističe da materijalne stvari treba ostaviti po strani, te da su najljepši pokloni vrijeme i nepodijeljena pažnja.

- U današnjem društvenom poretku većina nas mijenja svoje vrijeme za novac, tako da sa tim novcem može da kupuje potrebne stvari. U nekom simboličkom smislu poklone bismo mogli da posmatramo i tako, kao poklanjanje svojeg vremena drugoj osobi. Međutim, koliko god da je poklon vrijedan, on ne može da zamijeni autentični ljudski kontakt u kojem imamo slobodu da budemo to što jesmo i da zato budemo prepoznati i voljeni. Ako bi neko ko nas voli nama poklanjao poklone koji njega mnogo koštaju u smislu vremena ili materijalnih resursa koje ima, i ako bi on bio zbog toga nesrećan, onda to nije pokazatelj ljubavi već prije njihova potreba da nas kontrolišu ili manipulišu misleći da nas vole, a zapravo se plaše da nas ne izgube – objašnjava Kašić.

stav ,,volim sebe i volim druge“ – ističe Kašić.

PORUKA

Razumijevanje, prihvatanje i interesovanje za druge ljude moguće je uvijek na nivou do kojega mi razumijemo, prihvatamo i interesujemo se za sebe, kaže Kašić. U odnosima sa drugim ljudima, dodaje, možemo da bezuslovno vrednujemo i prihvatamo njih kao bića, što ne znači da ćemo se uvijek složiti sa njihovim neprijateljskim ponašanjem, emocionalnim reagovanjem ili povrijeđujućim razmišljanjem.

- U životu će se dešavati da budemo odbačeni i da doživimo raskid, a to su često katalizatori za velike životne krize. Posljedice za neke ljude mogu biti vrlo razorne pa čak i do eskalacije samoubistvom. Tada je važno da se sjetimo da je promjena uvijek realna mogućnost, da je podrška dostupna i da uz kontakt sa psihoterapijom možemo da umnogome ublažimo svoju patnju. Novi životni ciklus možemo da otpočnemo sa obnovljenim povjerenjem u svoju suštinsku i neupitnu vrijednost, dobronamjernost drugih ljudi i smislenost života – poZ. K. ručuje Kašić.

Arena

Sportski miks

Vaterpolo reprezentacija iz Roterdama počinje borbu za Olimpijske igre

San generacije u igri

Prve tri ekipe idu na OI Najbolje tri reprezentacije sa turnira u Roterdamu izboriće plasman na Olimpijske igre.

Od četvrtfinala kreću eliminacione borbe, a za polufinale konkurisaće četiri najbolja tima iz obje grupe.

Naš tim je u lakšoj grupi, a ako se neko čudo ne dogodi, sa jednim od favorita - Hrvatskom, sastaće se u kasnijoj fazi turnira.

Danas (17.30 h): Crna Gora - Turska PODGORICA - Sve što su od kraja decembra radili pokazaće u bazenu - poručili su crnogorski reprezentativci koje danas od 17.30 sati očekuje duel sa Turskom, prvi na kvalifikacionom turniru za odlazak na Olimpijske igre. ,,Ajkule“ će do meča sa Grčkom u pretposljednjem kolu, kroz prva tri (Turska, Kanada i Brazil) probati da ojačaju redove i sačuvaju zdravo tkivo. Prvi i glavni cilj je podizanje forme do eliminacionih mečeva, a drugi da se sačuvaju od povreda i od virusa. Zasad je sve pod kontrolom.

- Najvažnije da smo svi negativni što nam je dalo poseban mir da se skoncentrišemo na ono što nas čeka narednih dana. Prvi rival na turniru je Turska, favoriti smo i želimo ovo ulogu da opravdamo. Motiva i ozbiljnosti nam neće faliti.

Ovaj meč, takođe, želimo da iskoristimo kao dobru pripremu za ono što nas dalje čeka na turniru - kazao je centar Vladan Spaić.

Naš tim od četvrtfinala nema prava na grešku. Do tada će kroz grupu tražiti formu i što lakšeg rivala u borbi za polufinale.

- Nikoga ne potcjenjujemo u

Neđelja, 14. februar 2021.

Danas GRUPA A 13.00 - Gruzija - Grčka 14.30 - Brazil - Kanada 17.30 - Crna Gora - Turska GRUPA B 16.00 - Holandija - Njemačka 19.00 - Hrvatska - Rumunija 20.30 - Francuska - Rusija

grupi, međutim, treba biti svjestan sopstvenog kvaliteta. Takođe, treba znati da nas čeka osam utakmica za osam dana i upravo sa lakšim rivalima treba odmarati što više igrače koji se puno troše. Sve u cilju da kasnije, kada dođu bitne utakmice, svježiji uđu u velike obaveze.

Selektor Vladimir Gojković nije mogao da računa na najjači tim u kvalifikacijama za Tokio.

Mnogi pouzdani i iskusni su ostali kod kuće. Konkretno ljevoruki Đuro Radović zbog problema sa ramenom, a nema ni Dušana Banićevića, zatim Dragana Draškovića i Bog-

dana Đurđića. Sve ovo remeti koncepciju, ali želja i znanje igrača koje je selektor odabrao, nije upitna.

- Ono što smo dugo priželjkivali konačno je i došlo. A to je da igramo i da živimo san da odemo na Igre - kazao je Vlado Popadić.

Za našeg reprezentativca nema nedoumica kada su u pitanju prva tri i posljednji meč u grupnoj fazi. Crna Gora je favorit.

- Protiv Turske smo apsolutni favoriti, idemo na pobjedu.

Ustvari favoriti smo prva tri kola do meča sa Grčkom. Mislim

da je dobro što u početku igramo sa ovakvim protivnicima jer ćemo se bolje uigrati za borbu koja nas očekuje sa Grčkom za prvo mjesto.

Naši reprezentativci prije mjesec izgubili su od Grčke u evropskim kvalifikacijama za odlazak na završni turnir Svjetske lige.

- Odlično se poznajemo. Uvjerili smo se u njihov kvalitet. Radili smo od tog perioda na ispravljanju grešaka. Mislim da smo uspjeli i da ćemo odigrati kvalitetan meč. ,,Ajkule“ su u petak stigle u Roterdam, a uslovi su slični, kao u

Podgorici. Vodi se računa o detaljima, domaćin je rigorozan, a pravila Svjetske federacije jasno upozoravaju. FINA je donijela odluku da će diskvalifikovati reprezentaciju koja bude imala tri pozitivne osobe.

- Uslovi su strogi, slični kao u Debrecinu, gdje smo imali rigorozna pravila. Ovdje se ne smijemo miješati sa drugim ekipama, što je donekle dobro jer ćemo sačuvati zdravstveni bilten. Za nas je najvažnije da smo svi negativni zbog čega možemo da se posvetimo cilju, a to je da se kvalifikujemo na OI - poručio je Popadić.

A. M.

Prva liga za odbojkašice (13. kolo)

Jedinstvo iznenadilo Moraču U Pljevljima nije igrano

Morača Jedinstvo

1 3

PODGORICA – Sala OŠ “Radojica Perović”. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Mitrović, B. Batizić. Rezultat po setovima: 20:25, 16:25, 25:23, 25:27.

MORAČA: Delić 5, Savović 5, Vidaković 1, Petričević 3, Martinović, Kovač (libero), Miljanić 2, Popović 7, Rudan 10, Milačić 1, Gigović 20, Đonović (libero).

JEDINSTVO: Medenica 12, Kolić, Krgović 7, Veličković (libero), Popović, Rakočević

6, Radović, Balazo, Magdelinić 25, Madžgalj 9, Peković, Šebek, Jevrić 14, Raonić (libero).

Jedinstvo je u Podgorici iznenadilo Moraču, i sa kamatom se revanširalo za poraz u Bijelom Polju.

Budućnost Gimnazijalac

0 3

PODGORICA – Sala Medicinske škole. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Jocović, Vučinić. Rezultat po setovima: 23:25, 21:25, 20:25.

BUDUĆNOST: Tošić (libero), Sutaj 8, Cvijović, Andrea Ra-

Derbi utakmice između Rudara i Luke Bar u Pljevljima nije odigrana.

Iz Luke Bar obavijestiti su kancelariju Odbojkaškog saveza Crne Gore da nijesu u mogućnosti da putuju za Pljevlja. Odluku o registraciji utakmice komesar takmičenja Miloš Jovanović objaviće u Biltenu.

dulović (libero), Vulanović 2, Stanković 3, Đurković 3, Bulajić 2, Anja Radulović 1, Kiković, Vulanović 5, J. Ćetković, Kovač 6, M. Ćetković 14.

GIMNAZIJALAC: Stanišić 12, Dojčinović 6, Peraš, Franović (libero), Krgović 18, Mališić 10, Ćorović, Stojanović (libero), Ogurlić, Kilibarda 10, Radević, Telesmanić.

Kotoranke su opravdale ulogu favorita u Podgorici i stigle do pete pobjede. Budućnost je, sa druge strane, i dalje jedina ekipa bez pobjede u ligi.

S. J.

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za košarkaše

Sutjeska bolja od Zete PODGORICA - Očekivano lako i više nego ubjedljivo, košarkaši Sutjeske izborili su plasman u polufinale Kupa Crne Gore.

U neravnopravnom duelu, Nikšićani su na svom parketu deklasirali Zetu 120:62, u trećem četvrtfinalnom duelu ove sedmice.

U ekipi Velimira Gašića, koji je, uglavnom, odmarao najbolje igrače, najefikasniji su bili Radosav Spasojević sa 20, Ilija Goranović sa 18 i Jure Pelko sa 14 poena.

Bolji od ostalih u sastavu Zete, bio je Marko Koljević sa 22 poena.

Prije Sutjeske plasman u polufinale izborili su košarkaši Budućnost Volija i Lovćena, nakon što su eliminisali Primorje, odnosno Podgoricu.

Posljednji polufinalista biće poznat nakon duela Studentskog centra i Mornara, a termin tog meča biće naknadno određen.

Prije Sutjeske plasman u polufinale izborili su košarkaši Budućnost Volija i Lovćena, nakon što su eliminisali Primorje, odnosno Podgoricu.

Posljednji polufinalista biće poznat nakon duela Studentskog centra i Mornara, a termin tog meča biće naknadno određen.

S. J.

Prva liga za odbojkaše (10. kolo)

Mornar ovjerio ulazak u plej-of Mediteran Mornar

1 3

BUDVA - SC ,,Rea“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Simonovska, Beljkaš. Rezultat po setovima: 17:25, 21:25,

25:12, 14:25.

MEDITERAN: Novaković 4, Lečić, Milenković, Bigović 1, Miljanić 12, Ražnatović, Krivokapić (libero), Zec 5, Simović 3, Jovićević 16, Bagarić, Tršić 1, Radević (libero).

MORNAR: Radević 27, Vuji-

sić (libero), Bugarin 7, Dobrković 1, Gojković 5, Sekulić, Stojanović 8, Đuretić 8.

Odbojkaši Mornara i drugi put ove sezone su bili bolji od Mediterana (u Baru je bilo 3:0). Barani su stigli do šeste pobjede, kojom su odigurale plasman u

plej-of. Mediteran je, sa druge strane, upisao šesti poraz.

Danas se igraju preostala dva meča, od 16 časova u ,,Morači“ se sastaju Budućnost volej

i Jedinstvo, dok sat kasnije (17) počinje susret između Galeba i Sutjeske, koji se igra u ,,Topolici“ u Baru. U ovom kolu slobodna je ekipa Budve. S. J.

Podgoričke rukom

Zaka obrač FTCosmi Rukometašice Budućnosti pobjedom su juče proslavile 72. rođendan kluba i zakazale obračun sa FTC-om u osmini finala Lige šampiona. Prvi meč igraće kod kuće 6. marta, a naredni je sedam ili osam dana kasnije u Budimpešti.

Pobjednik iz ovog duela u četvrtfinalu sastaće se (izvjesno) sa Đerom - apsolutnim favoritom protiv njemačkog predstavnika Bitighajma. ,,Plave“ su grupnu fazu elitnog takmičenja završile trijumfom protiv Podravke, uz konačan učinak od pet pobjeda, dva remija i sedam poraza. Mogle su i bolje, a moglo je i mnogo gore.

Faktor korona virus uticao je na ljepšu, kompletniju sliku djevojaka koje su od 9. januara uspjele da ostvare tri pobjede (Borusija, Odenze i Podravka), remi (Brest u gostima), a bez bodova vrate se kući sa gostovanja iz Rumunije i Rusije. Budućnost je izgubila od Đera kod kuće u odličnom izdanju nakon 2. poluvremena. Kao i sinoć sa Podravkom gdje su pokazale novo lice i energiju i to najviše od 39. do 44. minuta (serijom 6:1 za 24:17) riješile dilemu oko pitanja pobjed-

Osmina finala Kupa za rukometaše

Favoriti po planu Zabjelo Jedinstvo

M. BABOVIĆ

16

24 36

PODGORICA - Dvorana: Univerziteta. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Kaluđerović, Vujačić. Sedmerci: Zabjelo 2 (2), Jedinstvo 4 (4). Isključenja: Zabjelo 10, Jedinstvo 10 minuta.

ZABJELO: Pečurica, Kalezić 3, Stanišić, Anđelić 5, Đurović 1, Cerović, Popović 1, Rakočević, Banović 3, Vlahović, Ljevaja, Drobnjak, Perazić 2, Bulatović 1, Čović 7, Perutić 1.

JEDINSTVO: Medojević, Babović 1, Vojinović 2, Dulović 2, Babović 4, B. Jelić 1, Husović 1, Kučević 3, Radičević 2, N. Jelić 6, Ljajević, Tomović 2, Đurđević 1, Spahić, Popo-

Arena

Neđelja, 14. februar 2021.

Sportski miks

17

metašice proslavile 72. rođendan pobjedom u posljednjem kolu grupne faze Lige šampiona

Dvorana: ,,Bemax arena“ Igrano bez prisustva publike

Budućnost

Sudije: Dojčinov i Gorecov (Bugarska)

33

Isključenja: Budućnost 6, Podravka 8 minuta

13

Sedmerci: Budućnost 3 - 3, Podravka 4 - 3

Podravka

11

26

BUDUĆNOST

PODRAVKA

Atingre .................... (jedna odbrana) Arenhart (14 odbrana i sedmerac) Radičević .......................................... 8 (1) Gugač ..........................................................Popović ......................................................G. Marsenić ...................................... 2 (1) Novović ......................................................A. Marsenić ....................................... 1 (1) Pavićević ................................................. 2 Pino ............................................................4 Maslova ......................................................Ramusović ............................................. 2 Mehmedović ........................................ 2 Kadović .................................................... 2 Grbić .......................................................... 5 Vukčević ................................................. 5 Trener: Bojana Popović

Ećimović ....................... (tri odbrane) Dumanska .............. (dvije odbrane) Zadravec ................................................. 1 Turk .......................................................... 4 Beganović .............................................. 1 Karlovčan ............................................... 1 Popović .....................................................Jandrašić ..................................................Džono ........................................................ 1 Milosavljević .................................. 6 (1) Mrđen .........................................................Mugoša .................................................... 1 Franušić.....................................................Buljan..........................................................Cakalu ...............................................7 (2) Karloš ........................................................3 Trener: Zlatko Saračević

nika. Upravo su u 2. poluvremenu, kada su i smanjile broj grešaka (do odmora sedam, nakon odmora tri), odigrale izvanredno u napadu, posebno u dijelu tranzicije i postigle šest golova! I u pozicionom napadu djelovale su brže i sigurnije, a individualni kvalitet iz prvog poluvremena, stopio se u ekipni što je upotpunilo sliku. Sve je to sa gola odlično pratila Barbara Arenhart, ponovo dvocifrena (14 odbrana i sedmerac).

- Srećna sam i ponosna što

ŽRK BUDUĆNOST

azale ačun sa -om u ini finala Popović: Neke od djevojaka su „multipraktik“ jer igraju na više pozicija Bojana Popović je ponosna na igračice koje su dale maksimum i izborile se sa brojnim problemima i izazovima od početka sezone. Vjeruje da njen tim može da se suprotstavi mađarskom Ferencvarošu u osmini finala elitnog takmičenja.

- Hvala ekipi Podravke na dobroj utakmici. Teško prvo poluvrijeme u kojem se nijesmo dobro vraćale, pravili smo greške i to je protivnik kažnjavao. Mnogo minusa u vraćanju u odbranu, koja nije bila dobro postavljena i o tome smo pričali tokom pauze, jer smo znali da moramo mnogo bolje. U nastavku smo to riješili na mnogo bolji način, komunikacija je bila na potrebnom nivou i natjerali smo Podravku da igramo ,,šest na šest“. Mnogo stvari je iza nas i ponosna sam na ove djevojke, neke od njih su „multipraktik“ jer igraju na više pozicija, a naročito se to odnosi na poziciju desnog beka. Srećna sam što smo ostale zdrave nakon ovog meča - kazala je Popović.

Đer prvi, Matea Pletikosić postigla 11 golova Derbi samo na papiru - Đer je od 2. poluvremena dodao gas i ubjedljivo slavio protiv CSKA 31:24 za prvo mjesto u grupi B. U grupi gdje nastupa i Budućnost danas će konačnu tabelu zaključiti Valčea - Brest i Borusija - Odenze.

U grupi A sve je poznato - Rostov je nakon pobjede nad FTC-om (26:24) osvojio prvo mjesmo uspjele da se izborimo sa svim okolnostima i problemima koje smo imali u proteklom periodu. Pravile

sto, drugi je Mec sa bodom manje poslije trijumfa protiv Bukurešta (25:22). Rumunski tim zavšio je kao treći, FTC četvrti, peti je Vajpers, šesti Esbjerg (igra danas sa Bitighajmom), dok je Krim pretposljednji (juče poražen od Vajpresa 37:30 uz 11 golova Mateee Pletikosić).

Na začelju je njemački tim.

smo greške u duelu protiv Podravke, protivnik je to kažnjavao golovima iz kontri, ali zasluženo smo došle do

vić 4, Došković, Drašković 3, Mandić 1, Barac 2, Kaluđerović 3.

Mornar je opravdao očekivanja. Tivćani su samo do sredine prvog poluvremena bili ravnopravni, a sve nakon toga bilo je u znaku Barana.

Budućnost Rudar

Pljevljaci lako u Podgorici

vić 1, Joksimović 10.

Jedinstvo je bez problema opravdalo očekivanja u Podgorici. Gosti su predvođenim sjajnim Danilom Joksimovićem dominirali i zasluženo došli do pobjede.

Mornar 7 Partizan

29 19

BAR - Dvorana: ,,Topolica“.

Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Vešović, Mitrović.

Sedmerci: Mornar 3 (2), Parti-

zan (1). Isključenja: Mornar 4, Partizan 16 minuta.

MORNAR 7: Jović, Živković 2, S. Ražnatović, Bujić, Ljuši, Šabanović 6, A. Ražnatović, Drča (tri odbrane), Lalatović 2, Gvozdenović 4, Hadziristić 2 (osam odbrana + sedmerac), Ašanin 5, Perović, Mijušković 2, Agović 1, Mrdak 5.

PARTIZAN: Čolo, Marković, Samardžić, Pejović, Čule (tri odbrane + sedmerac), Međedović 4, Mudreša (tri odbrane), Mrvaljević 2, Drakulo-

22 34

PODGORICA - Dvorana: Univerziteta. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Rovčanin i Drobnjak. Sedmerci: Budućnost 16, Rudar 10 minuta.

BUDUĆNOST: Mrvaljević 7, Radović, Jokić 3, Dobrović 1, Otašević, Kadija, A. Đurović 1, N. Lipovina, D. Lipovina 8, Pantović, Jovanović 2, Tomanović, P. Đurović, Sinđić.

RUDAR: Junuz 5, Jelušić 6, Matović 1, Racković 3, Čolović, Peruničić 1, Barjaktarović 2, Matović 7, Suljević, Leković 4, Vukas 2, Knežević 3.

Budućnost je pokušala da pruži što jači otpor, ali je Rudar pokazao snagu i opravdao očekivanja u prvoj rundi Kupa. R. P.

pobjede. Srećna sam i što nije bilo povreda. Ferencvaroš nas očekuje u osmini finala, to je težak protivnik, ali imamo

Buket za rođendan kluba Najtrofejniji crnogorski klub juče je proslavio 72. rođendan.

Tom prilikom predstavnik kluba Savo Laković uručio je kapitenki Majdi Mehmedović buket cvijeća. vremena da se pripremimo na najbolji način i vjerujem da možemo da im se suprotstavimo - kazala je reprezentativka Brazila Rukometašice Budućnosti u naredne tri sedmice probaće da podignu formu za eliminacione mečeve. Krajem mjeseca u Podgoricu dolazi Krim.

Odličan sparing partner za ono što je potrebno ,,plavima“ pred najvažnija dva meča.

- Ferencvaroš je dobar, mlad tim, koji je generacijski sklapan i odlično djeluju tokom

čitave sezone. Ipak, bilo je i oscilacija u njihovoj igri, imaju slabih tačaka koje su bile evidentne u nekim utakmicama.

Treba međutim, da razmišljamo prije svega o našoj igri, da ispravimo neke greške koje smo uočili u prethodnim utakmicama, imamo vremena da to uradimo u pauzi do osmine finala. Najvažnije je da nas zaobiđu povrede i korona virus, na nama je da naporno radimo i vidjećemo za što će to biti dovoljno – zaključila je Popović.

A. M.

Osmina finala Kupa za rukometašice

Rutina za gošće Komovi Tivat

22 25

BERANE - Dvorana: SC ,,Berane“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Predrag Martinović i Filip Martinović.

Sedmerci: Komovi 1 (0), Tivat 5 (3). Isključenja: Komovi 10, Tivat 8 minuta.

KOMOVI: Baošić 1, Guberinić 6, Golubović 1, Đurković 4, Stojković, Marijanović, Ka. Jukić 3, Ćeranić 4, Ks. Jukić, Dubak 2, Marković, Burdžović, Femić 1, Tajić.

TIVAT: Radulović, Drakić 1, Peruničić 1, Ćuzović 4, Matijević, Radović 6, Bandović, Mulić 3, Srdanović 5, Deković, Račić 1, Gugolj 3, Cmiljanić 1.

ŽRK Tivat

Raspored DANAS 16.00 - Podgorica 2013 - Mornar 18.30 - Zeta - Ulcinj

Tivćanke su od starta vodile i na kraju zasluženo stigle do velike pobjede. Tim Đorđa Peruničića pokazao je da iz dana u dan napreduje i dobrom igrom tokom cijelog meča zasluženo slavio.

Berane Nikšić

29 39

BERANE - Dvorana: SC ,,Berane“. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: Bailović i Marković. Sedmerci: Berane 7

(6), Nikšić 6 (4). Isključenja: Berane: Berane 6, Nikšić 8 minuta.

BERANE: Lazović 2, V. Simonović 1, L. Simonović 5, Bašić, Ramusović 13, Ivanović, Vujović 3, Bogavac 3, Knežević 2, Božović, Radojević.

NIKŠIĆ: Kovačević, Lučić, Bulatović 6, Jakovljević 1, Vučetić, Radović, Vojinović, Žižić 1, Sekulić 8, Terzić 5, Vukasojević 4, Radonjić 8, Laketić 3, Ivanović 1, Vidaković 2, Vujačić 2.

Nikšićanke su rutinski stigle do pobjede protiv Berana, koje su imale raspoloženu Ramusović, ali je kvalitet bio apsolutno na strani gošći.

R. P.

18

Arena

Fudbal

Neđelja, 14. februar 2021.

Završen zimski prela

Golubovčani ubjedljivi protiv turskog niželigaša

Zeta dala pet golova pred povratak u Crnu Goru

Ubjedljiva pobjeda fudbalera Zete na kraju priprema u Turskoj - Golubovčani su deklasirali turskog niželigaša po imenu Antalija Čemerspor sa 5:0.

Crnogorski tim je trebalo da se sastane sa Arsenalom iz Tule, ali je meč otkazan zbog pojave korona virusa u ruskoj ekipi.

Rukovodstvo Zete je pronašlo alternativnog protivnika, a momci Ratka Dostanića raspucali su se uoči povratka kući.

Goleadu je najavio Ivan Vukčević koji je pogodio mrežu u 11. minutu, a do poluvremena je prednost Zete duplirao napadač Petar Orlandić u 34.

U nastavku je precizan bio

Vasko Kalezić u 52, a potom je Matija Lambulić dva puta matirao golmana - u 64 i 81. minutu.

- Momci su ispunili sve zahtjeve šefa stručnog štaba i unaprijedili igru. Juče smo postigli pet golova, imali još nekoliko prilika i nakon svega viđenog u prethodnom periodu, spremno čekamo nastavak šampionata – rekao je Aleksandar Kaluđerović, asistent u stručnom štabu prvoligaša iz Golubovaca.

Zeta je odigrala meč u sastavu: Radulović (od 59.

Grbavčević), Milić (od 60.

Tuzović), Simović (od 46. Đurović), Ceklić (od 60.

Sopo), Đinović, Milojko (od 60. L. Lambulić), Krstović (od 73. Goranović), Burzanović (od 78. Šišević), Kalezić (od 79. Popović), Orlandić (od 36. Mi. Lambulić), Vukčević (od 41. Ma. Lambulić).

Golubovčani će narednih dana trenirati u svom ambijentu, a na proljećnoj premijeri (19. februara) gostuju Jezeru u Beranama.

D. K.

Međunarodni turnir ,,Andrija Anković“

Nikšićani sa penala do trećeg mjesta Sutjeska GOŠK penalima 6:5

1 1

GABELA - Stadion: „Perica – Pero Pavlović“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Antonio Bandić (Grude). Strijelci: Marušić u 88. minutu iz jedanaesterca za Sutjesku, a Haračić u 57. minutu za GOŠK. SUTJESKA: Ličina, Radović, Janjić, Stijepović, Cicimil, Pajović, D. Vuković, M. Vuković, Korea, Marušić, Raičević.

Igrali su još: Bojović, Kecojević.

GOŠK: Vičković, Trklja, Mašinović, Tipurić, Glibo, Mekić, Čoko, Haračić, Jurinčić, Soldo, Krekić.

Igrali su još: Ljuboje, Todorović, Vukočić, Darić, Guzina.

Sutjeska je osvojila treće mjesto na 31. Memorijalnom turniru „Andrija Anković“ u Gabeli.

Nikšićani su nakon poraza u polufinalu uspjeli u meču za treće mjesto da trijumfuju zahvaljujući boljem izvođenju penala. Sigurni sa 11 metara, kod Nikšićana bili su Janjić, M. Vuković Korea, Marušić i Raičević, dok kod Gabele Čoko nije bio siguran.

Sutjeska je imala nekoliko poluprilika, a najbolju je propustio Raičević. Domaćini turnira su došli do prednosti, koju su sačuvali do samog finiša utakmice, kada je iz opravdanog dosuđenog penala izjednačio Marušić.

U finalnom meču, Zrinjski rezultatom 2:0 savladao je Gradinu iz Srebrenika.

R. P.

Mićunović blizu Španije?

PODGORICA - Ivan Mićunović nakon tačno godinu završio je misiju u Bokelju.

Nekadašnji biser sa Bistrice, koji je kao talentovani omladinac bio najmlađi debitant za Sutjesku, napustio je redove drugoligaša iz Kotora, a kako saznaje naš list karijeru će navjerovatnije nastaviti u Španiji.

Mićunović je igrao za Sutjesku, a nakon što nije dobijao veliku šansu otišao je u Rudar. Igrao je

za Grbalj, te Zvijezdu 09 iz Bosne i Hercegovine, da bi se prošle godine vratio, kada je potpisao za Bokelj. Mićunović je bio jedan od glavnih igrača Kotorana, pokrivao mjesto štopera i zadnjeg veznog, a mladi Nikšićanin bio je i u mladoj reprezentaciji Crne Gore.

Zapaženim partijama Mićunović je skrenup pažnju na sebe, pa je moguće da već u drugom dijelu sezone zaigra u Španiji.

R. P.

Završen je zimski prelazni rok za fudbalere u Crnoj Gori.

Januarski ,,merkato“ sveo se uglavnom na međuklupske prelaske, s tim što je nekoliko prvoligaša pronašlo pojačanja u inostranstvu.

Izostali su zvučni transferi, a jedan član Telekom 1. CFL u nastavak prvenstva kreće sa novim trenerom. U pitanju je Zeta na čijoj klupi je Ratko Dostanić zamijenio prethodnog kormilara Dejana Roganovića.

Na berzi je bilo i povratnika na domaću scenu, a među njima najzvučnije ime je Petar Orlandić koji će ponovo braniti boje ekipe se ,,Trešnjice“.

Elitni rang crnogorske lige nastavlja se 19. februara.

BUDUĆNOST Došli: Andrija Ražnatović

Mladi Nikšićanin karijeru nastavlja u Tekstilcu

BUNDESLIGA (21. KOLO): Boru

Bubanja u Derventi

Bajer ispustio dobijeni meč

PODGORICA - Petar Bubanja novi je član Tekstilca iz Dervente.

Mladi reprezentativac napustio Bokelj

Berza veliko

Mladi Nikšićanin, koji je minule sezone bio član Igala dogovorio je saradnju sa timom koji je član Prve lige Republike Srpske. Glavni kandidati za veći plasman su vodeći Rudar Prijedor i Zvijezda 09, od koje međutim Tekstilac ima samo četiri boda manje, pa je jasno da se očekuje uzbudljiva polusezona.

- Ovo je za mene neki novi izazov. Moram istaći da sam izuzetno primljen, da su svi u klubu zaista posvećeni i da se trude da sve bude na maksimalnom nivou. Osim toga, Tekstilac ima sjajne uslove, tako da vjerujem da će ovo biti idealna prilika za mene da napredujem - kazao je Bubanja.

Mladi Nikšićanin prošao je mlađe selekcije Sutjeske i Če-

Bajer Leverkuzen je ostao bez dobijenog meča u 21. kolu Bundes lige -,,farmaceuti“ su protiv Majnca u finišu prokockali dva gola prednosti (2:2).

lika, igrao za ,,metalurge“ i Polet Stars iz Nikšića, a bio je i član Igala. Sada će prvi put probati da se oproba van Crne Gore.

- Liga ima 16 klubova, dosta timova se pojačava, bodovna razlika između ekipa je

mala,tako da će sigurno u drugom dijelu sezone biti baš zanimljivo. Na meni je sada da dobro radim, da se trudim da sve zahtjeve ispunim i da svaku šansu maksimalno iskoristim - istakao je vezista Petar R. P. Bubanja.

Domaćin je do 89. minuta vodio 2:0 i izgledalo je da će bez problema opravdati ulogu favorita u duelu sa pretposljednjim timom na tabeli.

A onda je uslijedila šokantna završnica - Majnc je smanjio, a potom i poravnao rezultat u 92. minutu.

Strijelci za Bajer bili su Alario u 14. i Šik u 84. minutu, dok su za goste pogodili Glacel i Stoger.

Arena

Neđelja, 14. februar 2021.

Fudbal

19

azni rok za fudbalere u Crnoj Gori

a prošla bez og transfera (Petrovac), Marko Mrvaljević (OFK Titograd) Otišli: Ivan Bojović (OFK Titograd), Panajotis Moraitis (Grčka), Petar Vukčević (Podgorica), Petar Vuković (Jezero), Bogdan Obradović (Iskra)

DEČIĆ Došli: Jovan Nikolić (Podgorica), Andrija Dragojević (Alaškert), Admir Adrović (Sutjeska), Mladen Zeljković (Napredak Kruševac), Endrit Sefa (Otrant Olimpik), Elvir Maloku (Olimpija, Poljska), Milun Joković (Kom) Otišli: Damir Ljuljanović (Balkani), Ivan Mijušković (Petrovac)

SUTJESKA Došli: Rene Mihelič (Maribor), Augusto Korea (Bokelj) Otišli: Admir Adrović (Dečić), Filip Mitrović (Bačka), Damir Kojašević (Feronikeli).

PODGORICA

Došli: Petar Vukčević (Budućnost), Kohei Kato (Iskra) Otišli: Jovan Nikolić (Dečić)

ZETA Došli: trener Ratko Dostanić, Petar Orlandić (slobodan igrač), Andrej Pupović (Srbija) Otišli: trener Dejan Roganović, Kođo Nijaveđi (Vlaznija), Aleks Jamoa (?), Hrvoje Rizvanović (Rudar).

ISKRA Došli: Filip Rosandić (slobodan igrač), Blagota Marković (Kopar, Slovenija), Ivan Đorić (Voždovac), Stevan Luković (Budućnost Dobanovci), Miloš Bakrač (Zira, Azerbejdžan), Bogdan Obradović (Budućnost), Mirko Tanjević (Kom), Luka Krkeljić (Budućnost).

Otišli: Srđan Blažić (završio karijeru), Miloš Lakić (završio

usija Dortmund kiksala protiv Hofenhajma (2:2)

karijeru), Kohei Kato (Podgorica), Bogdan Mandić (OFK Titograd), Alija Krnić (Javor), Vuk Orlandić (Kom), Aldin Adžović (Kosovo).

JEZERO Došli: Mamadu Mendi (OFK Titograd), Petar Vukčević (OFK Titograd), Petar Vuković (Budućnost), Deniz Brizuela (Argentina).

Otišli: Nikola Lekić, Nikola Tmušić, Aleksandar Rako-

vić, Danilo Vukićević (Berane), Lazar Vučićević (Kom).

RUDAR Došli: Ljubomir Đurović (Rad), Dušan Živković (Rad), Zakarija Suraka (Železničar Pančevo), Nikola Vukotić, Lazar Baltić (Budućnost), Hrvoje Rizvanović (Zeta), Stefan Dajević (Igalo).

Otišli: Miljan Vlaisavljević (Kosovo), Marko Mujović (Arsenal Tivat), Amar Kaltak (?).

OFK TITOGRAD Došli: Bogdan Mandić (Iskra), Ivan Bojović (Budućnost), Masato Šimokava (Ibar).

Otišli: Marko Mrvaljević (Budućnost), Miloš Kalezić (Vlaznija), Petar Vukčević (Jezero), Mamadu Mendi (Jezero).

PETROVAC Došli: Marveđo (Bokelj), Ivan Mijušković (Dečić),

LA LIGA (23. KOLO): Stefan Savić odigrao čitav meč u novoj pobjedi ,,kolćonerosa“

Atletiko grabi ka tituli Atletiko Madrid grabi ka tronu - ,,kolćonerosi“ su u 23. kolu La Lige kao gosti savladali Granadu sa 2:1.

Tim Dijega Simeonea se učvrstio na vrhu tabele sa 54 boda, osam više od drugoplasiranog Real Madrida, a devet ispred trećeplasirane Sevilje.

Još jedno razočarenje priredila je Borusija Dortmund koja nije imala snage da savlada Hofenhajm na svom terenu - 2:2. ,,Milioneri“ su poveli u 24. minutu preko Sanča, ali su brzo kapitulirali - izjednačio je Dabur u 31.

Zidan želi klupu Francuske Trener Real Madrida Zinedin Zidan ne krije da bi u budućnosti volio da postane selektor Francuske.

- Trenutno sam fokusiran samo na Real i uživam ovdje u svakom danu. Ipak, ne znate nikada što vam nosi budućnost. Nacionalni tim Francuske je moj cilj i to sam rekao kada sam počeo da se bavim trenerskim poslom prije deset godina - poručio je Zidan uoči prvenstvenog duela sa

Valensijom.

On je kao igrač ostavio veliki trag u dresu ,,trikolora“ s kojima je 1998. godine osvojio Mundijal, a dvije godine kasnije i Evropsko prvenstvo. D. K.

Da su ,,jorgandžije“ u velikoj prednosti svjedoči i činjenica da imaju meč manje od najbližih pratilaca.

Nakon ispuštenog trijumfa u prošlom duelu protiv Selte (2:2), Atletiko se brzo vratio na

pravi put.

Utakmica u Granadi riješena je u drugom poluvremenu kada su pali svi golovi. Ljorente je u 63. minutu doveo goste u vođstvo, a izjednačio je Herera samo 180 sekundi kasnije.

Nijesu se fudbaleri Atletika previše razočarali, jer su od 74. minuta ponovo imali rezultatsku prednost. Pogodak za trijumf potpisao je Korea.

Crnogorski reprezentativac Stefan Savić proveo je na terenu svih 90 minuta.

Dobru formu potvrdila je Sevilja koja u ulozi domaćina nadigrala Uesku - 1:0. Trenutak odluke na ,,Ramon Sančez Pizjuan“ dogodio se u 57. minutu kada je El Hadadi matirao golmana Fernandeza.

Bila je to deveta vezana pobjeda za momke Žulena Lopetegija, koji prave važne korake ka osiguranju mjesta u Ligi šampiona za sljedeću sezonu. D. K.

Premijer liga (24. kolo): Preokret Lestera protiv šampiona, ,,građani“ ubjedljivi protiv Totenhema

Početkom nastavka Hofenhajm je prešao u vođstvo, a mrežu Hica pogodio je Bebu.

Veliko iznenađenje spriječio je Haland koji je ,,žuto-crnima“ donio bod u 81.

Pobjednika nije bilo ni u utakmicama Štutgart - Herta (1:1) i Verder - Frajburg (0:0). D. K.

Trener Real Madrida planira da se u budućnosti oproba u ulozi selektora svoje zemlje

Ljubomir Đurović (slobodan igrač), Drago Bumbar (Apolonija, Albanija), Misa (Japan), Danilo Bracanović (Mornar), Petar Mališić (Grbalj), Adnan Bašić (Slovačka).

Otišli: Sava Mugoša (Viljnus), Nenad Vujović (Grbalj), Andrija Ražnatović (Budućnost), Stefan Savić (?), Pavle Savković (?), Nikola Stojanović (?), Milovan Ilić D. K. (Igalo).

Serija A (22. kolo)

Napoli bolji od Juventusa Napoli je pobijedio Juventus u derbiju 22. kola Serije A. Utakmica na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“ završena je 1:0, a gol odluke postigao je Lorenco Insinje koji je u 31. minutu realizovao jedanaesterac.

Do kraja se vodila otvorena borba. ,,Stara dama“ je imala više loptu u posjedu, veći broj pokušaja, ali nije uspjela da izbjegne poraz.

Juventus je ponovo zastao u borbi za Skudeto, a trenutno je treći na tabeli - na ,,minus pet“ od Intera, dok od vodećeg Milana ima sedam bodova manje.

Napoli se vratio u zonu Lige šampiona, a sada je četvrti, odmah iza Juventusa.

D. K.

Siti odmiče na vrhu, potop Liverpula Stvari oko titule u Engleskoj polako se kristališu - Mančester siti ima otvoren put ka tronu nakon ubjedljive pobjede nad Totenhemom (3:0) u derbiju 24. kola Premijer lige.

Na „Etihadu“ nije bilo mnogo neizvjesnosti.

Utakmica je prošla u znaku ,,građana“, koji su pokazali da su mnogo bolji tim od ,,pijevaca“.

Sredinom prvog dijela domaćin je poveo iz penala koji je realizovao Rodi u 23. minutu.

Nastavio je Siti da kontroliše stvari, a početkom nastavka riješio pitanje epiloga. Heroj je bio Gundogan, koji je savladao Ljorisa dva puta u 50. i 66. minutu.

Izabranici Pepa Gvardiole sakupili su 53 boda na vrhu tabele, sedam više od drugoplasiranog Lestera od kojeg imaju utakmicu manje.

Liverpul se polako oprašta od krune - ,,redsi“ su izgubili na gostujućem terenu od Lestera (3:1) i sada zaostaju 13 bodova za liderom.

Nije bilo golova u prvom poluvremenu, a od 67. minuta stvari su izgledale dobro za izabranike Jirgena Klopa, koji su poveli preko

Salaha.

Ipak, radost ,,crvenih“ je kratko trajala. Uslijedila je šokantna završnica za Liverpul koji je u posljednjih desetak minuta tri puta kapitulirao.

Preokret je najavio Medison u 79. iz slobodnog udarca, dok su Vardi i Barns dotukli aktivnog šampiona koji je daleko od prošlogodišnje forme.

Drugi pogodak domaćina ide na dušu golmana Alisona koji je napravio grubu grešku prilikom istrčavanja van kaznenog prostora. Brazilski čuvar mreže je loše ispucao loptu, što je kaznio najbolji strijelac ,,lisica“ kojem se otvorio brisani prostor do mete.

Liverpul je četvrti na tabeli sa 40 bodova, a već do kraja kola može da bude van zone Lige šampiona, budući da za petama ima Čelzi, Vest Hem i Everton, koji tek treba da izađu na teren.

Barnli je u gostima savladao Kristal Palas sa 3:0.

D. K.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 14. februar 2021.

Jučerašnji dan bez većih iznenađenja na Australijan openu

Nadal hvata ritam Iako je u Melburn stigao bez odigranog meča, Rafael Nadal je prvu sedmicu na Australijan openu prošao na najbolji mogući način, sa tri maksimalne pobjede.

U trećoj rundi je bez većih problema pobijedio kvalifikanta Britanca Kamerona Norija, 69. tenisera svijeta, sa 7:5, 6:2, 7:5, za dva sata i 13 minuta, i izborio plasman u osminu finala.

U duelu ljevorukih tenisera, drugi reket svijeta je, interesantno, prvi izgubio servis, ali je ekspresno odgovorio ribrejkom i poravnao na 3:3, da bi novim brejkom u posljednjem gemu poveo u setovima. Pojačao je Nadal ritam u drugom setu i pri rezultatu 2:2 nanizao četiri uzastopna gema, ali u trećem nikako nije uspio da slomi otpor Norija i oduzme mu servis sve do završnog gema.

- Ovo su moji prvi mečevi nakon dugo vremena, nadam se da će mi pomoći za ono što mi slijedi. Nadam se da ću biti spreman za poneđeljak – rekao je Nadal. Šampion iz 2009. godine u borbi za četvrtfinale igraće protiv Italijana Fabija Fonjinija (16), koji je sa 6:4, 6:3, 6:4 dobio Australijanca Aleksa de Minora.

Nije bilo iznenađenja ni u drugim mečevima.

Grk Stefanos Cicipas (5. kosturaš) je lako slomio otpor Šveđanina Mikaela Imera (6:4, 6:1, 6:1), a u osmini finala ga čeka duel protiv Italijana Matea Beretinija (9), koji se prošao dalje zahvaljujući pobjedi nad Rusom Karenom Hačanovim sa 3:0.

Sva tri seta dobio je u taj brejkovima – 7:6(7-1), 7:5(7-5), 7:6(7-5) za skoro tri sata igre, a samo su u prvom teniseri gubili servise. Tokom trećeg seta, deseti igrač svijeta je doživio povredu rebra i bilo je pitanje da li će moći da nastavi meč.

Iako je dobio medicinsku pomoć, otežano se kretao i udarao lopticu, ali je na kraju uspio da ostvari trijumf.

Đoković juče nije trenirao

Barti sigurna, Muhova bolja u češkom duelu U osminu finala za samo 80 minuta, plasirala se prva teniserka svijeta Ešli Barti, koja je pobijedila Ruskinju Jekaterinu Aleksandrovu sa 6:4, 6:2. Rivalka u borbi za četvrtfinale biće joj Amerikanka Šelbi Rodžers, koja je sa 6:3, 6:4 dobila Estonku Anet Kontaveit.

U sjajnom sudaru dvije češke Karoline, slavila je Muhova (25). Eliminisala je bolje rangiranu Pliškovu (6), sa 7:5, 7:5, a u borbi za četvrtfinale, Muhova će igrati protiv Eliz Mertens (18), koja je Belgijanki Belindi Benčić (11) prepustila ukup-

Danil Medvedev (4) se mučio protiv srpskog tenisera Filipa Krajinovića (28), ali je na kraju slavio - 6:3, 6:3, 4:6, 3:6, 6:0.

Naredni rival Medvedevu biće Amerikanac Mekenzi Mekdonald, 192. igrač svijeta, koji je savladao Južnoafrikanca

no tri gema – 6:2, 6:1.

U meču koji je bio zanimljiv samo u prvom setu, Ukrajinka Elina Svitolina je savladala Kazahstanku Juliju Putincevu (26) sa 6:4, 6:0.

Peta teniserka svijeta za prolaz u četvrtfinale odmjeriće snage sa Amerikankom Džesikom Pegulom, koja je za samo sat i devet minuta slomila otpor Francuskinje Kristine Mladenović 6:2, 6:1.

Mjesto među 16 najboljih našla je Dona Vekić (28).

Hrvatica je poslije preokreta i spašene meč lopte savladala Estonku Kaju Kanepi 5:7,

Lojda Harisa 7:6 (9-7), 6:1, 6:4.

Andrej Rubljov (7) je eliminisao španskog veterana Felisijana Lopeza 7:5, 6:2, 6:3 i, poput Cicipasa, jedini mali problem sa Lopezom imao je u prvom setu.

Iskoristio je u 12. gemu tek

Svjetsko prvenstvo u skijanju

Norveška biatlonka Tiril Ekof, ponovo je svjetska prvakinja u disciplini sprint na 7,5 kilometara. Na šampionatu na Pokljuki, trijumfovala je sa 12 sekundi prednosti u odnosu na drugoplasiranu An Ševalije-Buše iz Francuske i 14 ispred bronzane Beloruskinje Hane Sole.

Trijumf 30-godišnjakinje iz Beruma stigao je poslije sjajnog gađanja (deset od deset) i zahvaljujući dovoljno dobrom trčanju. Ekofova je na ovaj način osvojila drugu zlatnu medalju u Sloveniji, a čak osmu u karijeri, pa je po broju najsjajnijih odličja izbila na deveto mesto u istoriji Svjetskih šampionata.

Tiril je već osvojila svjetsko zlato u sprintu, na SP 2016. godine u Oslu.

Nakon 32 godine i trijumfa Marije Valizer Švajcarska ponovo ima svjetsku prvakinju u spustu.

Korin Suter osvojila je zlatnu medalju u spustu na Svjetskom prvenstvu u italijanskoj Kortini d’Ampeco. Srebrna u superveleslalomu je do pobjede i četvrte medalje na šampionatima svijeta došla u vremenu 1:34,27 minuta.

Suter je prije dvije godine u Oreu bila srebrna u spustu, a bronzana u superveleslalomu.

- Imala sam veoma dobru vožnju, uradila sam ono što sam planirala, što je bilo potrebno da mi da brzinu – rekla je Suter, uz napomenu da joj je srebro u superveleslalomu dalo samopouzdanje.

- Uvijek sam znala da u spusti

7:6 (7:2), 6:4. U osmini finala je čeka 22. nosilac Dženifer Brejdi (22), koja je savladala kvalifikantkinju, Slovenku Kaju Juvan 6:1, 6:3.

šestu šansu da oduzme servis rivalu. To je ujedno bio i kraj seta. U nastavku dileme nije bilo, pa će Rus u narednom kolu igrati protiv Kaspera Ruda (24). Norvežanin je savladao Moldavca Radua Albota 6:1, S. J. 5:7, 6:4, 6:4.

Rašović još četiri godine na čelu Teniskog saveza PODGORICA - Dimitrije Rašović i naredne četiri godine biće predsjednik Teniskog saveza Crne Gore (TSCG), odlučeno je na današnjoj 16. redovnoj i izbornoj Skupštini.

Kako je saopšteno iz TSCG, Rašović je bio jedini kandidat za predsjednika, a predložilo ga je 13 od 16 klubova članova saveza.

I to Eminent - Podgorica, Elitte - Bijelo Polje, Tivat, Igalo, Nec-Podgorica, Mornar - Bar, Bellevue - Ulcinj, A-Tim - Danilovgrad, Glava Zete - Danilovgrad, Nikšić, Challenge - Danilovgrad, Macho - Kotor i Herceg Novi.

Iz TSCG su saopštili da je na sjednici prisustvovalo 13 od 16 delegata, njih 12 su glasali “za”, dok je jedan bio uzdržan.

Kako se navodi u saopštenju, za potpredsjednike su izabrani Momčilo Drobnjak i Luka Mićković.

U Upravni odbor birani su Dimitrije Rašović, Momčilo Drobnjak, Luka Mićković, Ratko Saveljić, Branko Pejović, Senad Tafa, Tihomir Konjević, Slobodan Bulatović i Vukašin Mačić.

Na sjednici je usvojen finansijski izvještaj za 2020. godinu i finansijski plan za 2021, kao i izvještaj predsjednika o radu S. J. između dvije sjednice.

Skijaški skokovi

Kobajaši najbolji u Zakopanima Japanac Rjoju Kobajaši pobjednik je takmičenja u skijaškim skokovima, koje je za Svjetski kup održano u poljskom zimskom centru Zakopani.

Bio je četvrti nakon prve serije, a do prve pobjede od 29. decembra 2019. godine, 17. u Svjetskom kupu, došao je skokovima 136,5 i 134,5 metara, za koje je dobio 268,9 bodova.

Drugi je bio Poljak Andrej Stekala skokovima od 137 i 133,5 metara i 268,6 bodova, dok je treće mjesto zauzeo Norvežanin Marius Lindvik

skokovima od 133 i 141,5 metara (267,8 bodova).

Vodeći nakon prve serije, Norvežanin Halvor Egner Granerund završio je kao sedmop l a s i ra n i ( 1 3 9,0/ 1 2 9,0 ) .

Granerud je vodeći u plasmanu Svjetskog kupa sa 1.442 boda. Drugoplasirani Njemac Markus Ajzenbihler ima 995, dok je na trećem mjestu Poljak Kamil Stoh sa 856 bodova.

Zakopane će i sjutra biti domaćin takmičenja u skijaškim skokovima.

S. J.

Održan skijaški Kup na Vučju

Odlična manifestacija

Korin Suter zlatna Niko kao u spustu

Tiril Ekof

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković juče nije trenirao i današnji meč osmine finala protiv Miloša Raonića (oko 11 sati) je pod znakom upitnika, saopštio je ESPN. ESPN je do tog saznanja došao preko Novakovog trenera Gorana Ivaniševića, koji je tom prilikom istakao i da srpski igrač čeka dodatna mišljenja ljekara. Đoković je povrijedio mišić u predjelu stomaka tokom trećeg seta duela sa Tejlorom Fricom, ali je uspio da privede posao kraju i slavi u pet setova.

- Vidjećemo Novaka, ništa ne brinite. On je jak, on je otporan. Probudiće se, vidjeće u čemu je problem i dobiće odgovarajući medicinski tretman.

Vidjelo se da se mučio u trećem i čevrtom setu meča protiv Frica. Međutim, uspio je da nađe dodatnu snagu i dobije pet set. To samo pokazuje od kakvog je materijala napravljen - istakao je Kreg Tili, direktor Australijan opena.

U Podgorici održana redovna i izborna Skupština ove asocijacije

imam više šansi, uz srebro u superveleslalomu je bilo sve lakše – dodala je Švajcarkinja.

Sa zaostatkom od 20 stotinki, srebrna medalja pripala je Njemici Kiri Vajdl, kojoj je to prva medalja na šampionatima svijeta.

Pobjedničko postolje kompletirala je šampionka u superveleslalomu, Švajcarkinja Lara Gut-Behrami, sa 37 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.

To je njena sedma medalja na šampionatima svijeta jer, pored zlata i bronze iz Kortine d’Ampeco, ima još tri srebrne i dvije bronzane medalje.

Svjetsko prvenstvo biće nastavljeno danas, kada je na programu spust skijaša.

S. J.

Član nikšićkog skijaškog kluba osoba sa invaliditetom ,,Onogošt“ - Petar Kasom osvojio je na Vučju dvije zlatne medalje u veleslalomu, u konkurenciji dječaka rođenih 2005. i 2006. godine.

U trci za Krnovski kup slavio (51,13) je ispred člana Bjelasice Branislava Pekovića (51,73) i skijaša Durmitora - Stefana Nikčevića (56,82).

U konkurenciji djevojčica najbolje su bile članice Bjelasice Danijela Medenica (2007) i Anja Bulatović (2005).

U konkurenciji dječaka (2008. godište) najbrži je bio član Bjelasice Luka Grdinić.

Kod mlađih cicibana pobijedili su Petar Rabrenović i Dunja Tomić, a kod starijih Ognjen Rabrenović i Dunja Kovačević.

Kasom je na Kupu Vučja u konkurenciji dječaka rođenih 2005. i 2006. godine slavio u vremenu minut, 41 sekunda i 98 stotinki.

Kao drugoplasirani završio je član Bjelasice Branislav Peković (1:41,99), dok je treći bio njegov klupski drug Maksim Medenica (1:54,23).

U konkurenciji djevojčica rođenih 2005. i 2006. godine najbrža je bila Anja Bulatović

iz Bjelasice.

U konkurenciji mlađih dječaka i djevojčica (2007. i 2008) slavili su članovi Bjelasice Nikola Rabrenović i Danijela Medenica.

Kod mlađih cicibana prva mjesta osvojili su Petar Rabrenović (Bjelasica) i Dunja Tomić (Savin kuk), a kod starijih Ognjen Rabrenović (Bjelasica) i Dunja Kovačević (Onogošt).

Organizator takmičenja nikšićki skijaški klub osoba sa invaliditetom ,,Onogošt“ okupio je oko 40 skijaša i skijašica iz Crne Gore.

R. A.

In memoriam/Marketing

Neđelja, 14. februar 2021.

21

Mr Mihailo Mujo Jovićević, akademski slikar Cetinje. Kiša lije kao iz kabla.

Cetinjska kiša. Oblaci niski, tamni, čini se da se naslanjaju na krovove. Godina polako sklapa kapke, sprema se za vječni san i broji 30. dan mjeseca decembra 2020. godine.

Srijeda, jutro, 9,55 sati, ugasio se život Mihaila Jovićevića, akademskog slikara.

Umjetnik, koji je cio svoj život odživio na Cetinju, za Cetinje i Crnu Goru. Umjetnik dugog staža, koji je sve oblike slikarskog, restauratorskog, kulturnog, profesorskog, stvaralaštva znao, poznavao i do najvišeg nivoa uzdigao. Generacije su prošle, starale i ostarale, kojima je prof. Jovićević prenosio znanje, od gimnazijskih klupa do fakultetskih ateljea, od muzejske tišine do mirisa platna, od kulturoloških vještina do slikarskih tajni, od govorništva do predavanja, od skica do slika, od duše do .... jutra 30. decembra, kada se ona, kroz snopove kiše, vinula u vječnost! Sve što je stvorio viđalo se i viđelo, prikazivalo i pokazivalo, od primorskih crkava, do Risanskih mozaika, od Manastira Piva, do Gospe od Škrpjela, od Cetinja do Kanade, Italije, grupnih i samostalnih izložbi, od kojih je jedna od posljednjih bila organizovana na godišnjicu smrti Mladena Lompara, naravno na Cetinju, a zadnja, 2020. god. u Galeriji ,,Centar“ u Podgorici.

Sve je mr Mihailo znao i umio, lako i lagano s ljubavlju, bez umora, danima i noćima, gubeći osjećaj za vrijeme, ne osjećajući glad ili pospanost. Da, sve je umio samo nije htio da izađe iz sjenke stvaralaštva, nije htio da se nameće bilo kome, ili da tetoši svojih ruku, uma i znanja djelo. Atelje je bio njegova luka

Atelje je bio njegov osunčani svijet

Maturanti Cetinjske gimnazije, generacija 1969/70.

na suvom. Atelje je bio njegov osunčani svijet. Atelje je bio prostor po kome je jedrio, osjećao se svoj na svome, tonuo u mirisu boja, snivao svoje vizije i kičicom ih prenosio na platno. To je bila njegova ljuštura, to je bila njegova sloboda, mir, zadovoljstvo, to je bilo mjesto njegovog življenja, stvaranja, vrijedno svakog divljenja i poštovanja. On je bio princ svojega carstva, cetinjsko nebo bilo je njegov ogrtač, Lovćen, njegov oltar i svetinja, a Biblija vječita inspiracija i utočište. Što mi znamo o mr Jovićeviću?

Samo ono koliko je htio i dozvolio On! To je bilo malo, skromno, preskromno! O njemu su više znali i poznavali njegove ostvarene domete, ljudi koji nijesu govorili našim jezikom, ali su poznavali njegovo stvaralaštvo bolje i temeljnije nego neki naši likovni kritičari.

Prof. Mihailo je bio akademski slikar, ali nije bio boem! Možda mu je to nedostajalo? Ali, nije.

On je mogao biti samo to što jeste ! Neumorni stvaralac zapanjujućih sposobnosti koji time nije mahao, niti se nametao, ni

sa svojih 30, kada je napisao Katalog za izložbu u Galeriji „Santa Marija“ - Budva; „Religioznim slikarstvom se bavim od samog početka mog stvaralaštva tako da sam na prvoj samostalnoj izložbi, između ostalih slika, izložio SUĐENJE HRISTA i NOŠENJE KRSTA. I, evo, poslije trideset godina, na vrhu GOLGOTE....

Samo je krst, natopljen cetinjskim kišama, postao nepodnošljivo težak.“ (2. do 20. avgust 1996. god.)... a ni sa svojih, 60, ni sa svojih 80 godina! Ništa ni od koga nije tražio. Smatrao je da svaka individua treba da radi

ono što najbolje zna. Upravo tako, Mihailo Jovićević je stvarao kičicom koja se umakala samo u boju. Boja je bila njegovo more, njegov okean. Samo je u njoj mogao plivati, izlivajući i oblikujući Svijet onakvim kakvim ga je On vidio. Za sve drugo, sem Cetinja i Crne Gore, bio je slijep.

Nije uočio da živi i stvara u Ateljeu, nije uočio da Atelje prokišnjava, nije uočio da Atelje postaje sve manji prostor za njegova platna, nije uočio mnogo toga što bi mu život činilo komfornijim i lagodnijim.

To su za njega bili nebitni detalji, te nije ništa činio da ih promijenio. Uvaženi ljudi, intelektualci, znali su da dođu, obiđu ga i sate provedu sa njim u Ateljeu. Golobradi mladići, opčinjeni umjetnošću, mjesecima dolazili su u Atelje i učili, učili, prve poteze ili ,,popravljali ruku“ dok su još bili na vrijeme. Cure, koje su smatrale da su amfiteatri mali prostor za njih, dolazile su u Atelje i predavale svoje snove spektru boja i kontura koje su izlazile iz njihovog oka, dlana, iz njihove avlije ili prozora u potkrovlju prizemnih kuća tihog Cetinja. I tu tišinu Cetinja, Mihailo je živio kao i svoju tišinu. Kakve li je bila boje? Ili sive, kišne, ili blijedo zelene, kao lišće još neprocvjetalih li-

pa? Nije ni važno, to je bila zajednička tišina Mihaila i Cetinja!

A onda, nedavnog 30. decembra, tišina je počela da odzvanja. Prebirale su se Monografije, u neki ,,red“, koji On vjerovatno ne bi prihvatio tako, slagala su se platna, samo ne posljednje na štafelaju, prebrojavala i ... tako do ... i onaj krst koji se sklapao iz četiri dijela da bi formirao cjelinu! A da, tu je i magistarski rad, na temu „Metafizika Mihaila Jovićevića“, Podgorica 2020, Selme Đečević...

Mi nijesmo pristali da se o našem Prof. ne čuje ni jedan glas, ne napiše ni jedno slovo, a On je, opet u tišini, uzletio u visine. Ko zna, možda se njegova duša vije oko Lovćena, ili iznad Perasta, ili se već srela sa Don Brankom Sbutegom, sa kojim se, za života, izvanredno razumio i nebrojene sate proveo, a ipak, uvijek im je vremena bilo malo!

Mi nijesmo pristali da naš Prof, nosilac „13-julske“ nagrade i statusa - Istaknuti kulturni stvaralac - Prof. Gimnazije na Cetinju, Kulturološkog fakulteta, na Cetinju, Fakulteta Mediteran, u Podgorici, (koji nije mogao dobiti dozvolu za rad, prilikom otvaranja, bez makar jednog mr), gostujući Prof. na Fakultetu umjetnosti u Trebinju, godinama; kustos i savjetnik u „Muzejima Cetinje“. Autor ili koautor velikog broja međunarodnih izložbi.

Možda se naš Prof. i umorio, mada teško, te se njegova duša sklopljenih krila, utkala i uronila u stranice i slova njegove Biblije!?

Maturanti Cetinjske gimnazije ,,Đorđe Lopičić“, generacija 1969/70.

22

Horoskop

Neđelja, 14. februar 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (15. 2 - 21. 2) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju mjesečeDa bi ste mogli pratiti ovu kolu- vog znaka i mjesečeve nakšamnu poznatog đotiš astrologa tre možete lako dobiti na ovoj Mladena Lubure, neophodno adresi ukoliko unesete podatke je da znate sideralnu poziciju rođenja: www.soulmatestars.

Mjeseca! Samo tako ćete imati com/vedic-signs/calculatekorektan rezultat navedenih your-vedic-sign, ili ako preuztranzita, te istinsku dobrobit od mete besplatan đotiš program

PETAK I VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Lavu Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno

na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u utorak u 16:24.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u nedjelju u 17:25.

Neđelja, 14. februar 2021.

Enigmatika

23

24

Oglasi i obavještenja

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM dvosoban stan sa garažom, ul. Georgija Dimitrova 58, Podgorica.

HITNO. Cijena 25.000e Tel. 068/040-754 1

RAZNO KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2 PRODAJEM neupotrebljivanu grobnicu sa dva ukopna mjesta Novo groblje Cetinje.

Tel. 067/541-959 3

UslUgE OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3 IZDAJEM u zakup vinograd 1300 čokota, vranac, kratoštija, rajnski rizling, selo Drušići, 22 km od Podgorice.

Tel. 069/300-633 4

Neđelja, 14. februar 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. februar 2021.

Naša voljena i nikad zaboravljena, najbolja i najveća suprugo i majko

25

Poslije duže bolesti preminula je naša mnogo, mnogo voljena

U petak, 12. februara 2021. godine, u noćnim urama, izdahnuo je moj stariji brat

SONJA

SONJA Svetozarova – Cicka VUKČEVIĆ NIKOLA Antov SLOVINIĆ 1941 – 2021. u osamdesetoj godini života, boreći se sa kovidom u KBC u Podgorici.

Sahrana je obavljena u subotu 13. februara u 15 sati u porodičnoj grobnici na starom groblju crkve Svetoga Luke u Budvi u krugu najuže porodice.

Naš dalji život bez tebe će biti besmislen ali zbog tebe hoćemo i moramo nastaviti dalje.

Neporebolu naš.

rođena Vojvodić 1953 - 2021.

Tvoji CICKO i SIMON Sahrana će biti obavljena 14. februara u 12 časova u porodičnoj grobinici na Čepurcima uz poštovanje mjera novonastale situacije.

940 Našoj dragoj majci, svekrvi i najvoljenijoj i najdražoj babi

Ožalošćeni: suprug SVETOZAR – CICKO, sinovi DAVOR i SIMO, snaha BILJANA, unučad ANDREA i MLADEN, kao i mnogobrojne familije VUKČEVIĆ, VOJVODIĆ, ĐURIŠIĆ i PEKIĆ

Ožalošćeni: brat SLOBODAN BOBO SLOVINIĆ sa porodicom

933

SONJI

S tugom se opraštamo od Bila si naš životni put, naša zaštita, naša ljubav i poštovanje, bila si sve naše.

Počivaj u miru, ponosu naš i nijesmo sigurni da ćemo znati dalje bez tebe.

939 Posljednji pozdrav za našu voljenu

Tvoji: sin DAVOR, snaha BILJANA i unučad ANDREA i MLADEN

MILJANA ĐURANOVIĆA Iskrenog komšije i velikog čovjeka.

SOJKU

941 Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

od ANDREE i NIKOLE

945

Posljednji pozdrav dragoj KOMŠIJE IZ ULAZA OKTOBARSKE REVOLUCIJE 20

922

SONJI VOJVODIĆ-VUKČEVIĆ

Posljednji pozdrav

SONJI VUKČEVIĆ Počivaj u miru.

Ostaće sjećanje na ljubav, toplinu jedne žene koju smo Tetka zvali.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Đever DARKO sa porodicom 946

MILJANU ĐURANOVIĆU

Tvoji: VERA, VLADIMIR, VALENTINA i STEVO

Počivaj u miru, stari druže.

Posljednji pozdrav velikom i iskrenom prijatelju

ZORAN BOLJEVIĆ i SAJO ORAHOVAC 948

942

Posljednji pozdrav dragom i plemenitom drugu

Posljednji pozdrav mojoj dragoj sestri

SONJI VUKČEVIĆ Lijepe uspomene i sjećanje na tebe čuvaćemo od zaborava.

LEPA i GORAN DRAŠKOVIĆ sa porodicom

SONJI VUKČEVIĆ

MILJANU ĐURANOVIĆU ALEKSA ASANOVIĆ sa porodicom

Tužna je i bolna istina da te više nema, ali tvoja dobrota, ljubav i pažnja ostavile su neizbrisiv trag u mom srcu, zbog čega ću te pamtiti zauvijek.

947 Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi

Sestra od ujaka KATICA NIKOLIĆ sa porodicom 927

984

SONJI VUKČEVIĆ Hvala ti za sve lijepe trenutke provedene sa tobom.

BOBAN i SEKA MIŠKOVIĆ sa porodicom 983

26

Oglasi i obavještenja

Obavještavamo braću, kumove, prijatelje, komšije, drugove i sugrađane da je naš dragi

Neđelja, 14. februar 2021.

Sa mnogo tuge u srcima se opraštamo od našeg dragog kumare

Teško nam je voljena naša

ŽELJKA

ŽELJKO Žarkov ĐUROVIĆ

Nikada te nećemo zaboraviti.

preminuo 13. februara 2021. u 46. godini.

Sahrana je obavljena istoga dana na starom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: otac ŽARKO, majka STANKA, braća DARKO i MARKO, sestra ANA, snaha DANIJELA, sinovične MILICA i ELENA, sestrići DORIJAN i ANTONIO, stric RADOMIR, strina RADOJKA, braća od strica DEJAN i RATKO, sestra od strica NATAŠA i ostala rodbina

Tvoji kumovi BRACANOVIĆI 975

NATALIJA – NATA ŽIŽIĆ

Posljednji pozdrav

Premalo je riječi a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.

Beskrajno ti hvala na svim neprospavanim noćima tokom našeg odrastanja, hvala ti na svim životnim savjetima, na svakoj lijepoj riječi, na ljubavi kojom si nas obasipala.

Hvala ti što si nas naučila da su najsvetije riječi na svijetu sloga i porodica.

Hvala ti na blagoslovu, draga naša majko!

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava.

974

ŽELJKU ĐUROVIĆU Počivaj u miru i neka ti je laka gruda crnogorske zemlje. ŽARKO VUJOVIĆ sa porodicom 976

ŽELJKO ĐUROVIĆ

Sa tugom i bolom u duši opraštamo se od

Tvoji:

Dragi naš Žeki, otišao si a nijesi se uspio pozdraviti sa nama.

Nedostajat ćeš nam jako ali će sjećanje na tebe zauvijek živjeti u našim srcima.

Neka tvoja napaćena duša nađe mir u Carstvu Nebeskom.

S ljubavlju i tugom

sinovi DUŠKO, DRAGAN i GORAN, snahe ŽELJKA, STANKA, DANKA i JELENA, unučad MILENA, ŽARKO, DANIJELA, MILAN, NIKOLA, VUK i UROŠ, praunuk LUKA i praunuka ĐORĐINA

Baba STANKA, stric MIŠO, tetke BISERKA, ZORICA i MAJA sa porodicama 980

ŽELJKA Žarkovog ĐUROVIĆA U našim srcima uvijek ćeš ostati vedar i nasmijan.

Počivaj u miru.

RAJKO Vasov VUJOVIĆ sa porodicom 988

Smrt našeg dragog

949

Dragi naš Preminuo je 13. februara 2021. u 70. godini od posljedica kovida-19

ŽELJKA Žarkovog ĐUROVIĆA Ostavlja duboku prazninu i bol u našim srcima.

Srećni smo što smo te imali, beskrajno tužni što smo te prerano izgubili.

S poštovanjem čuvaćemo tvoj lik, dobrotu i plemenitost.

981

Stric RADOMIR, strina RADOJKA, braća od strica DEJAN i RATKO i sestra od strica NATAŠA

ŽELJKO – ŽEKA S tugom se opraštamo od Tebe, nedostajaće nam tvoje tople riječi i zagrljaji puni ljubavi za sve nas.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Posljednji pozdrav voljenom kumu 985

Tvoji: NATAŠA, MILOŠ, DIMITRIJE, RAJKO i LJUBICA MIJAILOVIĆ

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

ŽELJKU Žarkovom ĐUROVIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Tvoji kumovi RADIŠIĆI 977 S tugom se opraštamo od našeg voljenog

ŽELJKU Žarkovom ĐUROVIĆU

SLOBU

Ožalošćena porodica: supruga RADMILA, sin RODOLJUB, kćerke MILICA i VOJKA, sestra DESANKA, brat SAVO, snaha JASMINA, unučad i ostala rodbina MARIĆ

989

Posljednji pozdrav dragom komšiji

JELENA NIKOLIĆ sa porodicom

BOŽIDAR Vasov VUJOVIĆ

Bio si za nas uvijek poseban, tako ćemo te i pamtiti.

Tetka NADA sa familijom 978

Zbog nastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice na mjesnom groblju Vrbice u Dobroti – Kotor.

Kuća žalosti: Daošine bb.

987

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ŽELJKA

MILORAD Đurov MARIĆ

963

MILORADU MARIĆU

Posljednji pozdrav dragom komšiji i prijatelju!

VESELIN MILJENOVIĆ sa porodicom 960 Posljednji pozdrav dragom komšiji

S tugom se opraštamo od našeg voljenog

MILORADU MARIĆU

ŽELJKA

Laka ti crna zemlja, počivaj u miru!

979

Tetka NENA sa familijom

MILORADU MARIĆU

DEJAN, VIDE i RADMILA ROGANOVIĆ

Ostaćeš zauvijek u našim srcima, neka te anđeli čuvaju.

962

961

VOJO MILJENOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. februar 2021.

Dana 13. februara 2021. u 81. godini umrla je naša majka

27

Sa osjećajem neopisivog bola i nenadoknadivog gubitka opraštamo se od našeg voljenog brata

Sa tugom u srcu obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da nas je dana 13. februara 2021. iznenada napustio u 66. godini naš voljeni

ŠEFKA Kemalova ČEKIĆ

BOŠKA BIBE KALUĐEROVIĆA Sahrana je obavljena u krugu uže porodice.

JOVAN pok. Boškov KANKARAŠ 1955 – 2021.

Ožalošćeni: sinovi ENES, HARIS, ALMIR, snahe i unučad i mnogobrojna porodica ČEKIĆ i BEKTEŠEVIĆ

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 13. februara na groblju Brdišta.

Čuvaćemo te od zaborava, tvoja braća i sestre: RADA i MIŠO DAPČEVIĆ, ANA VUČELIĆ, DRAGANA JEVTIĆ, BOBAN, BATO, ANDRIJA i GORAN KALUĐEROVIĆ

952

Ožalošćeni: majka BORIKA, supruga NEVENKA, sin STEFAN, ćerke TIJANA i KSENIJA, braća MIODRAG i SLOBODAN, unučad ĐORĐE, SAVA, NATALIJA, LARA, EMILIJA i NEVENA, snahe LIDIJA, MIROSLAVA i VANJA, šura NENAD sa porodicom, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna rodbina KANKARAŠ i NIKOLIĆ

Bio si naš najbolji i najpožrtvovaniji brat, naša uzdanica i najveći oslonac.

Naš doživljaj Crne Gore je bio neprekidno vezan za tebe i ljubav koju si nam darivao i mi ostajemo vječno zahvalni.

Tužnog srca i sa bolom u duši javljamo rodbini, prijateljima, kumovima i komšijama da je naš dragi

934 Sa velikim bolom i tugom opraštamo se od

986

PAVLE Ristov PAPOVIĆ 1941-2021.

Дана 13. фебруара 2021. године преминула је наша драга

BOŠKA BIBE Vasovog KALUĐEROVIĆA

preminuo 13. februara 2021 godine.

Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se u nedjelju 14. februara na seoskom groblju u Papovini - Kazanci. Posmrtna povorka kreće ispred Manastira Svetog Save pod Orlinom u 13 časova.

ДАНИЦА Николина АСАНОВИЋ

Ožalošćeni: sestra BOJANA, bratići DRAGAN i ZORAN, sestrić SLAVKO, bratične NADA, PLEMA, LOLA, RANKA, ZORICA, sestrična DUŠANKA, snaha VIDOSAVA, unučad, praunučad, porodice PAPOVIĆ, BAJAGIĆ, ŠUKOVIĆ i ostala brojna rodbina, kumovi i prijatelji

Čuvaćemo te vječno u našim srcima.

MILIJANA, ANĐELA i MIĆO MARKOVIĆ 935 Posljednji pozdrav ocu našeg druga Danila

рођена Булатовић 943 Сахрана је обављена у кругу породице на мјесном гробљу у Доњим Кокотима.

Preselila se u vječnost moja učiteljica

BOŠKU – BIBI KALUĐEROVIĆU

Ожалошћени: кћерке СЛАВИЦА, ЛОЛИЦА и САЊА, унучад БОЈАН, ИТАНА, МИЛОШ и МИЛИЦА и остала многобројна родбина АСАНОВИЋ и БУЛАТОВИЋ

MARKO i SANJA MARKOVIĆ, NIKOLA i JOVANA KUBUROVIĆ, PETAR i ANA LEKIĆ, STEFAN KUBUROVIĆ i BOJANA KALEZIĆ

NENA KALEZIĆ 930 Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Beskrajno hvala za svaku riječ podrške, za svaku životnu lekciju, za svaki osmijeh, nježnost i ljubav koju ste mi darivali.

SAŠA DRLJEVIĆ

936 S tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog komšije

997 Posljednji pozdrav dragoj

BIBE KALUĐEROVIĆA

DANI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru pored tvojih roditelja i brata Deja.

Porodici iskreno saučešće.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Uvijek ćemo te se sjećati s ljubavlju...

GORDANI ŽUNJIĆ

VERA i DIMO JANKOVIĆ sa porodicom 938

LILA, TINA i BOBAN sa porodicom

Od MILADINA i RADOVANA ŽUNJIĆA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom kumu

995 923 Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage Posljednji pozdrav

BIBI

BIBI DANE ASANOVIĆ

Dragi kume, sa velikom tugom se opraštam od tebe. Zauvijek će mi u srcu ostati urezani najljepši trenuci mog djetinjstva provedeni sa tobom.

Kum MIKI VUKOTIĆ sa porodicom

Divne i drage žene i prijatelja naše kuće.

DANILO i VLADAN BULATOVIĆ sa porodicom 993

932

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

931

Porodica VUKOTIĆ: STANKA, GAGA, MIKI i DRAGANA sa porodicama

28

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav

Neđelja, 14. februar 2021.

Četrdeset je dana od kada me je napustio moj dragi suprug

VOJISLAV T. PETROVIĆ

BOŽIDARU ČOLOVIĆU Počivaj u miru naš dragi komšija i prijatelju.

ZORAN JOCOVIĆ sa porodicom

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš voljeni

Hvala ti za pažnju, ljubav i poštovanje koje si mi pružao više od 60 godina.

Ostaju mi samo uspomene i sjećanja na bezbroj lijepih trenutaka provedenih sa tobom.

Počivaj u miru.

Supruga LJILJANA 999

JOVAN RADOVIĆ Teško se nositi sa istinom da više nijesi sa nama.

Hvala ti na svemu što si učinio za nas.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Nedostaješ nam.

965

Brat MIODRAG i snaha SENKA sa porodicom

Navršava se 40 dana od smrti moje majke

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog oca, svekra i đeda

926

POMENI Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg voljenog

VOJIN JANKOVIĆ

VOJISLAVA T. PETROVIĆA

MAŠANA DEDIVANOVIĆA Vrijeme prolazi ali bol ostaje zauvijek. Sjećanje na tvoju dobrotu nikada neće izblijeđeti. S velikom ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. Zahvaljujemo se svima koji su lično, putem telegrama i telefona izjavili saučešće.

Smrt ne može umanjiti pobjedu. Prethodnih dana takve riječi obuzimale su naše misli, jer si odnio pobjedu i nastavio da živiš u nama, kroz nas. Vrijeme provedeno sa tobom ostavilo je trag u duši i najljepša sjećanja na radost i bezbrižnost. Nedostaju nam tvoji mudri savjeti, utješne riječi i snažan zagrljaj , pun sigurnosti.

Oni koji su te poznavali o tebi pohvalno pričaju , a mi sa ponosom slušamo i čuvamo te u srcu, daleko od zaborava.

Počivaj u miru.

998

Tvoji: sin ČEDO, snaha ZORICA, unuk ALEKSANDAR i unuka SLAĐANA

2003 – 2021.

Puno je vremena prošlo. Mnogo nam nedostaješ.

TVOJA PORODICA

OLGE JOVANOVIĆ Počivaj u miru.

Tvoja kćerka NEĐELJKA 970

925

Četrdeset dana je od smrti

Dragi tata Supruga MRIJA, ćerka ANA, sinovi IVAN i VASO

1000

VOJISLAVA S. PAVIĆEVIĆA

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

BORISLAV - BORO POLOVIĆ

Preselio se u vječnost ali je nastavio da živi u svakom kutku našeg doma i u našim životima.

Počivaj u miru.

Tvoji: supruga VUKA, sin SLAVKO i kćerka ANKA

LJUBA MIRKOVIĆA

Mnogo nam nedostaješ.

Ostajemo te željni, beskrajno tužni i ponosni.

991

966 Navršava se četrdeset dana od smrti

VESO, NADA i MATIJA Tvoje ćerke NATAŠA i OLGICA sa porodicama

Četrdeset je dana od smrti mog brata

972 Danas se navršava godina dana od smrti našeg

LJUBA MIRKOVIĆA

VOJISLAVA S. PAVIĆEVIĆA

Tata, nikad više neće biti isto.

Bio si nam oslonac i sigurnost, izvor snage, ljubavi i pažnje.

Bol za tobom je vječan. Uvijek si sa nama, u našim mislima.

992

BLAŽO sa porodicom

Vole te, Kćerka RANKA, unuk DARKO i unuka DANIJELA

BORA POLOVIĆA

Posljednji pozdrav mome bratu

Godina prođe, a bol i tuga za bratskom pažnjom i poštovanjem neće nikada.

Počivaj u miru brate moj.

967 Četrdeset dana je od smrti

Sestra DANICA i sestrične VERICA i VESNA sa porodicama

LJUBU Prođe tužnih i teških 40 dana.

Znam Ljubo, da moj glas ne možeš čuti, ni ja tvoj poziv telefonski.

Zato počivaj u zagrljaju naših roditelja, bratanića Zorana, snaha Kate i Ljilje.

928 U neđelju, 14. februara 2021. navršiće se godina od kada nije sa nama

Tvoja sestra ZORKA sa porodicom

Znali smo koliko ti značimo i koliko nas voliš.

Nadamo se da si i ti znao koliko značiš nama.

Nedostaješ.

1002 Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

LJUBA Vrijeme prolazi ali bol i sjećanja traju. Naviru uspomene, uzdasi i suze za tobom.

Počivaj u miru, a mi te čuvamo u našim srcima.

Sestra BELA sa porodicom 1001

VOJISLAVA S. PAVIĆEVIĆA

BORISLAV Dušanov POLOVIĆ Ni dani, ni godine, ne mogu izbrisati sjećanje na sve lijepe trenutke koje smo dijelili sa tobom.

Nedostaješ nam.

Počivaj u spokoju tvoje crnogorske zemlje.

Tvoji: LJEPOSAVA, DUŠAN, LIDIJA i tvoj DAVID 990

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Kćerka BRANKA sa porodicom

968

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. februar 2021.

SJEĆANJE 14. 8. 2020 – 14. 2.2021.

Dana 17. februara 2021. godine navršava se pola godine od bolnog rastanka od našeg dragog i voljenog

29

Dana 14. februara 2021. navršava se deset godina od kada nije sa nama naš sin, suprug, otac, đed, brat, ujak, svekar i tast

VELISAVA – MIĆE KNEŽEVIĆA MILENKO SJEKLOĆA

Sa ljubavlju i ponosom te čuvamo u našim srcima

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom, jer sa tobom nestao je dio nas. Mnogo nam nedostaješ. Tvoj oštar um i širok pogled na život, vedrina i duhovitost. Nedostaje nam tvoja nesebična ljubav, nježnost i pažnja.

U našim mislima i srcima bićeš stalno prisutan.

Ponosni smo što smo te imali. Hvala za sve. U miru počivaj.

SRĐAN Jovanov STIJEPOVIĆ

Sin MIRKO, kćerka SNEŽANA i sestra JELENA Tvoja PORODICA

918

Dragi naš Srđa, naši se životi dijele na: život sa tobom i život bez tebe. Život bez tebe, obojen je tugom i dubokom čežnjom.

Voljeni sine, svaki naš novi dan počinje i završava se mislima o tebi i željom da ti se što prije pridružimo.

Bilo je u našim životima, za ovih deset godina, srećnih i radosnih trenutaka, ali nikad sreća do kraja i nikad radost potpuna. Svaku našu suzu radosnicu, pratila je suza tuge, a ranjena srca nijesu mogla pružiti više zbog činjenice da tebe nema i ne možemo to dijeliti sa tobom.

Volimo Te 964

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

ANDRIJA

TVOJA PORODICA

VUJADIN VUJAČIĆ sa porodicom

LJUBA Ristovog MIRKOVIĆA Teško se možemo pomiriti sa surovom i bolnom istinom da si nas zauvijek napustio. Čuvaćemo te od zaborava s ljubavlju i poštovanjem.

Hvala svima na izjavama saučešća i onima koji su bili uz nas. Najbliža porodica posjetiće njegovu vječnu kuću u nedjelju, 14 februara u 10 časova.

Voli te

920 971

Dana 14. februara 2021. navršava se deset godina od kada nije sa nama naš brat i ujak

Tvoji: MILIJANA, DIJANA i MARIJA 973 IN MEMORIAM 14. 2. 2011 –14. 2. 2021.

BISERKA RADOŠEVIĆ Bako, godine prolaze, ali što više prolaze, to nam više nedostaješ.

Sjećanje i uspomene na tebe nikada neće izblijediti. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

ANDRIJA GAZIVODA

SRĐAN – ĐILE STIJEPOVIĆ

Previše za kraj, a premalo za oproštaj.

Ti si samo otišao u drugi dom, da se tvoja duša i misli oporave.

Postao si anđeo čuvar naše sreće i naše tuge.

Uvijek ćemo čuvati sjećanje na tebe.

Ti nam se nasmiješi nekad tamo sa druge strane, tamo iza plavog mora i visokih planina!

Dragi moj brate, nedostaješ mi puno i svakog dana sve više i više. Ne mogu neki da shvate da tuga toliko traje i zašto ja i moj život nijesu isti kao nekad, prije tog prokletog dana, 14. februara 2011. godine.

Drugovi BOBAN, SRĐAN, DEJAN 982

Uvijek si sa mnom u mom srcu. Voli te tvoja Sestra MIRA sa porodicom 919 Četrdeset je dana od kada nas je napustio naš dragi zet i tetak

TVOJA PORODICA 924

na Našu dragu sestru

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGAN Mirkov IVANOVIĆ

ANDRIJA GAZIVODA Sjećanje na tebe trajaće vječno.

Nedostaješ.

BEBU RADOŠEVIĆ S LJUBAVLJU

MILOŠ JOVANOVIĆ 958

NINA i NJANJA 921

1947 – 9.1.2021.

Tvoj životni put je prekinut. Za njim je ostao duboki trag dobrote i iskrene ljubavi, plemenitosti i požrtvovanosti, koje si nesebično pružao svojoj porodici, svojim unučadima i svim ostalim bližnjim i milim.

Bio si dio nas, naš zet, naš tečo. Blaga i topla duša. Sa ponosom čuvaćemo u našim srcima lijepa sjećanja i uspomene na tebe i naše zajedničke trenutke.

Počivaj u miru.

BRICO, BEBA, LAZAR i JOVANA ĐURIČIĆ

Četrdeset dana je od kada se upokojila naša draga i voljena majka, baba i tašta

929 Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš

Drugi rođendan bez tebe živote sestrin

ŽARKO Vidim snjegove kao tvoje oči, to me pokida i polomi, skoro svake noći.

Toliko ti toga dugujem, a premalo je tvoje živote duše moje!

994

DADA

DANICA GARA TEŠOVIĆ DRAGAN IVANOVIĆ Ostavila si nenadoknadivu prazninu u našim životima.

Neka tvoja divna i plemenita duša počiva u miru.

Voljećemo te i čuvati u našim srcima zauvijek.

Tvoje kćerke VERICA i LIDIJA sa porodicama

Čuvaćemo u sjećanjima tvoju blagu dušu i snažan duh, dobrotu i ljubav koju si nam pružao. Privilegija je bila dijeliti vrijeme sa tobom.

Hvala ti na svemu što si za nas učinio, sa radošću nas sretao i uvijek bio tu kad je najviše trebalo.

953

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Tvoji: BUTO, VLADO, VECO i STEFAN sa porodicama 969

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. februar 2021.

Dana 19. februara navršava se godina od kada nije sa nama naš voljeni

MIHAILO – TURO V. TODOROVIĆ

Vrijeme prolazi, a bol za tobom ne prestaje. S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomene na tebe. Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima, voljen i nikad zaboravljen, jer voljeni nikad ne umiru.

Dana 14. februara u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoji najmiliji: Supruga LJUBICA, sestra JELIKA, sinovi SAŠA i SLAVKO, kćerka TANJA, snahe IVANKA i NENA, unučad ANĐELA, STEFAN, ANDREA, ANASTASIJA, FILIP, ELENA, PETAR, ANITA i LAZAR

954 SJEĆANJE

Godina je od smrti mog tate

MIHAILA TODOROVIĆA

14. 2. 2001 – 14. 2. 2021.

СЛАВКА КОВАЧЕВИЋ VIDOJE TODOROVIĆ 1989.

LJUBICA TODOROVIĆ

Suza iz oka na tvoju sliku pada, moj mili tata anđeo si sada.

Tvoj odlazak neću preboljeti, dok živim neću te zaboraviti.

rođ. Đikanović 2019.

Двије деценије непотпуне среће у срећи, непотпуне туге у тузи. Недостајеш! ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ 937

Tvoja ćerka TANJA, zet SLOBO, unuke ANASTASIJA, ELENA i unuk PETAR

14. 2. 2001 – 14. 2. 2021.

955 Navršava se 40 dana od smrti naše drage majke

MIHAILO – TURO TODOROVIĆ 2020.

Bol je preteška, a tuga za vama vječna.

SOFIJA – SONJA BOŽOVIĆ rođ. Todorović 2017.

SLAVKA KOVAČEVIĆ rođ. Roganović

Vaše: JELA, MILANKA i STANA sa porodicama

RADMILE PAJOVIĆ Draga majko, počivaj u miru, uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

944

Tvoji: GORAN i IGOR sa porodicama

Dvadeset dugih godina bez tebe.

S bolom i ljubavlju,

950 Godina i dva mjeseca je od smrti

Godina je od smrti

Četrdeset dana od smrti

rođ. Đikanović

DRAGOLJUB, SLAVICA, DUŠKO, TAMARA i ACO sa porodicama

MIKAN, MIKICA, IVANA i SEKULE 951

Danas se navršava dvije godine od smrti našeg voljenog oca i đeda

MIHAILA – TURA TODOROVIĆA STEVANU

STEVANA

Živiš u našim srcima, mislima, sjećanjima, zauvijek...

Sa ponosom i tugom uvijek ćemo te se rado sjećati.

Kćerka RADMILA sa porodicom

Kćer NEVENKA sa porodicom

Počivajte u miru, naši voljeni i nikad zaboravljeni.

Tvoj odlazak ostavio je prazninu u našem srcu.

Ostaju nam nezaboravne uspomene i lijepa sjećanja da kroz njih živiš.

996

959 Dvije godine su dragom ocu

LJUBICE TODOROVIĆ

DRAGANA IVANOVIĆA

VOJO, LUTKA i BRANKO

956

957

TV program

Neđelja, 14. februar 2021.

FILM

SERIJA

PRVA TV 23:15

31

RTCG 1 21:45

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Najjači glas

Roki Balboa

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

11:00 Agrosaznanje, e.

12:05 Božićni ustanak, r.

12:45 Muzika 13:00 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 13:30 Argumenti, r.

14:35 Muzika 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Vrh program 17:00 Dokumentarni program 17:30 Mostovi, e.

18:00 Zicer, sportski kviz 18:40 Naučno–obrazovni program 19:30 Dnevnik 2 20:05 U ritmu Bruklina, film 21:45 Najjači glas, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Mektub, ljubavi moja, film 02:15 Agrosaznanje, r.

03:15 Vrh program, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:30 Muzika 07:00 Rukomet (ž): Budućnost – Podravka, LŠ, snimak 08:30 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r.

09:00 Dnevna soba, r.

11:15 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r.

13:20 Podmornica, s.

14:10 Koncert 15:20 Jesen u vinogradu, film 17:20 Vaterpolo: Crna Gora – Turska, kvalifikacije za OI, direktno 19:00 Igram svoju igru, e.

19:30 Dnevnik 20:05 Podmornica, s.

21:00 Vaterpolo: Crna Gora – Turska, kvalifikacije za OI, snimak 22:10 Vrh program, r.

23:10 Velingtonova odbrana, s.

00:10 Muzika 00:45 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r.

01:15 E-sport

06:45 07:30 08:45 09:30 11:30 12:00 13:00 15:45 17:30 19:00 19:30 21:00 23:15 01:00 02:15 04:00

Kralj lav, crtani film Lilo i Stič 2, crtani film Zvjezdice, e.

Muzički program Moj prijatelj, r.

Slobodna zona, r.

Muzički program Tate, r. Šok tok, e. Žurnal 12 reči, s.

Muzički program Roki Balboa, film Šok tok, r.

Roki Balboa, r. Čikago u plamenu, r.

NOVA M 06:40 07:20 07:30 09:00 11:00 11:10 12:15 12:45 13:00 13:20 14:50 15:00 15:20 16:15 18:00 18:40 19:45 21:00 22:00 23:45 01:25

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo Muzički program Nakit tv Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Zoom, e.

Kapital, e.

Vijesti Pare ili život, r.

Sportisimo, e.

Vijesti Zdravo misli Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Pare ili život, s.

Okrutni Istanbul, s.

Balkanskom ulicom, e.

Muzički program Neprijatelj u kući, film Asteriks i Obeliks u Britaniji, r.

VIJESTI 07:10 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, crtana serija 07:50 Bejblejd, r.

09:30 Pčelica, r.

10:30 Randevu, r.

12:00 Vijesti 12:06 Dnevnica, r.

13:00 Bez granica, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:40 Život sa planinom, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:50 Biljana za vas, r.

17:55 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Novine, s.

20:05 Gospodin Pip, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Crvena kraljica, s.

23:30 Preko ivice, r.

01:10 Ubiti Irca, r.

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

15:00 16:55 17:00 18:00 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica

PINK M 06:45 11:15 12:15 13:15 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Kuća od srca, s.

Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r.

15:30 Premijera Vikend specijal

18:30 Scena, pregled sedmice 19:10 Film 21:10 Fatalna ljubav, s.

23:00 Zadruga, izbacivanje

RTV BUDVA 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:40

Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Film Dokumentarna emisija

16:45 17:00 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 22:00

Muzički program Dječji val Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Dokumentarni program 23:00 Vikend film

777 07:00 09:30 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 13:30 13:45

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Sportski intermeco Legende

JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 14. 02. 2021.

OBJEKTIV

Urednica

Temperatura Crna Gora / danas

MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto

-7° 4° -6° -5° 5° -2° 2° 4° -8° 3°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

-9° -11° -12° -12° -3° -14° -11° 1° -1° -16°

-4° -7° -6° -7° 3° -8° -4° 4° 3° -11°

Ponedjeljak 15. 02. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

6.40 sati

Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

-13° 0° -10° -9° 1° -6° -3° 0° -12° 0°

ZALAZAK SUNCA

17.13 sati

Sjutra malo do umjereno oblačno, na jugu sunčani intervali, a na sjeveru još ponegdje uz povećanu oblačnost moguć je slab snijeg, prvenstveno tokom jutra. Vjetar umjeren i jak, tokom dana će slabiti, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od -14 do 1, najviša dnevna od -7 do 11 stepeni. www.meteo.co.me

Utorak 16. 02. 2021.

32

Magazin

Neđelja, 14. februar 2021.

Manekenka Amra Mehović o saradnji sa poznatim brendovima

Modeling pruža cijeli svijet na dlanu Crna Gora nažalost ne može da se poredi sa inostranstvom što se mode tiče, ali svakako da naše vaspitanje i ljepotu trebamo uzeti sa sobom i dati sve od sebe – rekla je Amra Mehović PODGORICA - Amra Mehović iz Bara modelingom se bavi od 14. godine, do sada je imala priliku da sarađuje sa poznatim imenima svjetske modne scene kao i da radi u Meksiku, Kini, Italiji, Francuskoj, Turskoj…

U razgovoru za Pobjedu ističe da je modeling u doba korone nemoguć, te da su svi poslovi i angažmani svedeni na minimum.

- S obzirom da sam bila u Kini kada se tek pojavio korona virus, sa sigurnošcu mogu reći da sam neko ko najduže nosi masku i prati sve mjere predostrožnosti. Trenutno sam u Crnoj Gori i nikada nijesam provela ovoliko vremena u svojoj državi.

Kao što mnoge druge profesije stagniraju u ovom period, isto se to dešava i sa modelingom - rekla je na početku razgovora Mehović.

Dodaje da je tokom desetogodišnje karijere modela živjela u mnogim državama odakle nosi nezaboravne uspomene.

- U Meksiku sam živjela godinu i po

dana, u Kini više od tri godine, na Tajlandu oko godinu dana, takođe sam radila revije i snimanja na Filipinima, u Milanu, Parizu, Istanbulu...

Teško je izdvojiti jedan angažman na koji sam najponosnija. Prije svega, srećna sam zbog činjenice da sam se na tom trnovitom, a ujedno lijepom životnom putu transformisala u najpozitivnijem mogućem smislu – rekla je naša sagovornica.

Ističe da nije lako izgraditi internacionalnu karijeru i da formula za uspjeh ne postoji.

- Za svakog uspjeh predstavlja nešto drugo, za sebe smatram da je uspjeh kada se osjećam ispunjeno, srećno i izbalansirano. I to nije jedan cilj, već put koji je teško zadržati. Susrijetala sam se sa svim i svačim, u pravom smislu te riječi. Mnogo odricanja, mnogo zanimljivih kultura, ljudi i situacija su nešto što je svakako obilježilo moj život. Na kraju se sve isplatilo, sada se u svojoj modnoj biografiji mogu pohvaliti da sam imala saradnju sa brendovima ,,La Perla“, ,,Fila“, „Alberta Fereti“, „Aleksan-

dar Mekvin“, „Valentino“, ,,Lacoste“, ,,Coca Cola“, ,,Nautica“… – kazala je Mehović Na pitanje koliko se razlikuje modeling u inostranstvu od domaće piste, naša sagovornica odgovara: - Svaka država je priča za sebe, i u svakoj modeling funkcioniše drugačije, ali jedno je sigurno, nezavisno od grada, bitno je naučiti ovaj p o s a o ko j i u o p š t e n i j e l a k , konkurencija je velika, ne treba se upoređivati ali i te kako se treba izboriti i raditi na sebi. Crna Gora nažalost ne može da se poredi sa inostranstvom što se mode tiče, ali svakako da naše vaspitanje i ljepotu trebamo uzeti sa sobom i dati sve od sebe.

Za uspješnu manekensku karijeru u inostranstvu pored visine i prirodne ljepote, naša sagovornica ističe da je potrebna i jaka volja.

- Ljubav prema modelingu nije dovoljna, ovo je prelijep posao koji nam daje cijelu planetu na dlanu. Ali je bitno ići pravim putem. Jer je nažalost vrlo lako izgubiti sebe u

ovom poslu. Svako ko želi da se bavi modelingom trebao bi da proba i da ne odustaje lako, da izgradi svoj

Objavljen trejler za dokumentarac ,,Long Live Rock… Celebrate the Chaos“

U slavu haosa rok kulture LOS ANĐELES - Metalika, Slipknot, Rage Against the Machine, Guns N' Roses, Korn, Greta Van Fleet i brojni drugi rok bendovi nalaze se u najavi za novi rok dokumentarac „Long Live Rock…

Celebrate the Chaos“, prenosi headliner.rs.

Premijera filma najavljena je za 11. mart, a snimljen je na brojnim rok festivalima u SAD tokom godina. Film sadrži intervjue sa Larsom Ulrihom iz Metalike, Tomom Morelom iz Rage Against The Machine, K o r i j e m Te j l o r o m i z Slipknota, Dafom Mekeganom iz Guns N’ Rosesa, kao i mnogim drugima akterima rok scene.

Film je režirao producent, reditelj i muzički supervizor Džonatan Mehju koji je producirao široku lepezu dokumentarnih i igranih filmova o brojnim muzičkim, televizijskim i filmskim zvijezdama kao što su Džastin Long, Kim

Katral, Zoe Saldana, Britni Spirs, Džastin Biber, Snup Dog, Dani Treho, Sara Brajtman, Dženis Džoplin, Pol Sorvino i mnogi drugi. Govoreći o filmu, Mehju je rekao: – Geri Spivak, producent filma i ja smo željeli da snimimo film koji slavi haos rok kulture.

Odrastajući u Njujorku, činio bih sve što je bilo potrebno da bih ušao da vidim bendove kao što su Zeppelin, Black Sabbath i druge rok ikone. Ponosni smo što smo obasjali najstrastvenije fanove na svijetu i muziku koja ih pokreće – kazao je Mehju.

U saopštenju stoji da film prati ,,strastvene fanove koji izlaze iz svoje svakodnevne kolotečine kako bi komunicirali sa svojim rok porodicama“, a takođe osvjetljava ,,neizgovorene istine koje su nažalost previše uobičajena stvar u svijetu rokenrola i za umjetnike i za fanove, poput zloupotrebe droga i depresije.

Kit Ričards objavio fotku iz studija i zagolicao maštu fanovima LONDON - Kit Ričards objelodanio je da je ,,nova muzika na pomolu“ u svom posljednjem postu iz studija, nagovještavajući da bi novi materijal Roling Stonsa mogao uskoro da se nađe pred publikom.

Stonsi su prošle godine objavili singl ,,Living In A Ghost Town“, a frontmen

Nova muzika stiže Mik Džeger rekao je još u septembru da bend želi snimati više, ali da će to učiniti samo ,,u sigurnim okolnostima“.

Ričards je otkrio da se vraća u studio na društvenim mrežama krajem prošle sedmice, fotografijom na kojoj se

vidi kako svira gitaru. ,,O prošloj noći! Nova muzika stiže!“ – napisao je uz fotografiju u studiju.

Stonsi su retvitovali objavu sa zvaničnog naloga, podstičući nagađanja da Ričards trenutno radi upravo na novoj muzici za bend.

Slavni gitarista je prošlog mjeseca za Classic Rock rekao da ga je zaključavanje zbog korona virusa natjeralo da piše.

– Tokom dana imam trenutke kada odjednom uzmem gitaru i nešto mi uvijek padne na pamet. Sjedim i pišem pjesme, ili djelove pjesama, djeliće koji će možda jednom postati pjesme – rekao je.

karakter i bude još jači i spremniji u životu za sve sto slijedi – zaključila B.P. je Amra Mehović.

Poznat spisak nominovanih za Kuću slavnih rokenrola za 2021. godinu

Na listi Džej Zi, Tina Tarner, Ajron Mejden...

KLIVLEND - Poznate su nominacije za prijem u Rokenrol kuću slavnih za 2021. godinu. Kako piše časopis rollingstone. com, na listi se nalaze Džej Zi, grupa Foo Fighters, Meri Džej Blajdž, bend Ajron Mejden, zatim Go-Go’s, Rage Against the Machine, Kejt Buš, Devo, Šaka Kan, Kerol King, Fela Kuti, LL Kul Džej, New York Dolls, Tod Rangren i Dion Vorvik.

Oni koji budu dobili najviše glasova, biće dio Rokenrol kuće slavnih. To će se znati u maju, a ceremonija prijema je u Klivlendu, na jesen.

Da bi se kvalifikovalo za ovogodišnje glasanje, prvi singl ili album svakog nominovanog morao je biti objavljen 1995. ili ranije. Foo Fighters, Go-Go’s, Ajron Mejden, Džej Zi, Tina Tarner (kao samostalan izvođač), Fela Kuti i Dionn Vorvik prvi put su se našli među nominovanim.

Kerol King je primljena zajedno sa Džerijem Gofanom kao neizvođač 1990. godine. Tina Tarner je u instituciju ušla 1991. godine zajedno sa Ajkom Tarnerom.

Ako King i Tarner budu primljene, one će biti druga i treća umjetnica koje će dva puta ući u Kuću slavnih nakon Stivi Niksa 2019. Takođe, ovo je prilika da Dejv Grol drugi put uđe u Rokenrol kuću slavnih nakon svoje indukcije 2014. kao član Nirvane, prenosi Telegraf.