Dnevni list Pobjeda 25.01.2021.

Poneđeljak, 25. januar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19824 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

D. MIJATOVIĆ

Dosadašnji predsjednik DPS-a ponovo izabran na tu funkciju

Crnogorske vlasti oćutale izjavu srpskog ministra Vulina da ,,najveći dio zla u Srbiju dolazi od kavčana i škaljaraca“

Đukanović: Odbranićemo Crnu Goru od svih nasrtaja Beograd kriminal

STR. 2. i 3.

Turbulentno vrijeme, obilježeno dugotrajnom pandemijom korone kao i novi i neočekivani politički i društveni procesi, prevashodno brutalna manipulacija vjerskim osjećanjima, zajedno sa nezapamćenim uplivom stranih država, uz nagomilane unutrašnje slabosti, presudno su doprinijeli da rezultat posljednjih izbora bude iznenađujući za veći dio javnosti – ocijenio je lider DPS-a

prebacuje iz svog u tuđe dvorište

STR. 6. i 7.

Preminuo crnogorski akademik Jevrem Brković

Jedinstvena književna ličnost

Ispisivanje grafita uvredljivog sadržaja u Beranama osudili građanski aktivisti, partije, lokalni funkcioneri

STR. 7.

Kongres SDP-a zakazan za 31. januar

Raško Konjević kandidat za predsjednika

Ne dozvoliti da govor mržnje dovede do zločina iz mržnje STR. 3.

Od danas novi modeli organizovanja nastave, učionice će oživjeti STR. 8. i 9.

Većina đaka ide u školu, nema štrajka nastavnika

STR. 13.

2

Politika

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Hrvatski analitičar govori o razbijanju crnogorske diplomatske mreže i padu međunarodnog ugleda

Đenero: Pretvaraju Crnu Goru u beogradsku provinciju Diplomatiju Crne Gore valja razoriti jer nam ionako ne treba, kao što nam ne treba državnost – misle ovi u izvršnoj vlasti. I u tome im Dritan Abazović prostodušno drži lopovske ljestve – kaže Đenero PODGORICA - Diplomatska se mreža jako teško i sporo gradi, a lako ju je razbiti i deprofesionalizirati u vrlo kratkom vremenu. Kapaciteti države Crne Gore su ograničeni i treba ih štititi. Samo tako odbacivati izgrađene diplomate krajnje je opasno. Osim, naravno, ako vam nije cilj pretvoriti se u beogradsku provinciju, koju će diplomatija Republike Srbije zastupati u svijetu, u skladu sa državnim rezonom Srbije, a ne interesima Crne Gore -kaže u intervjuu Pobjedi hrvatski analitičar Davor Đenero.

POBJEDA: Crna Gora prolazi kroz tektonske promjene. Dobila je novu Vladu u čijem formiranju je veliki uticaj imala Srpska pravoslavna crkva. Iako je premijer kazao da Crna Gora ostaje dosljedna na svom evropskom putu, nove političke snage vode zemlju u kontra smjeru. Vaš komentar? ĐENERO: Dva su vrlo zabrinjavajuća elementa u vezi nove crnogorske vlade: jedan je pitanje do koje je mjere ta vlada doista europski i euroatlantski orijentirana, a drugi, meni se čini važniji je: u kojoj je mjeri aktuelna administracija uopće lojalna crnogorskoj državi i njenoj ustavnosti. Čini se da ni na jednu od ove dvije zagonetke nema jednoznačnog i konačnog odgovora.

Očito je da u današnjoj Crnoj Gori vladajuća većina nije jedinstvena, nego je pogodbena, a čini se da je i Dritanu Abazoviću i njegovim sljedbenicima iz pokreta Ura, i Zdravku Krivokapiću, kao premijeru koji formalno nastoji održavati ekvidistancu prema strankama unutar koalicije, a neupitno je lojalan samo stvarnim gospodarima – Srpskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno njenoj ekspozituri Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

Iako je formalno Abazovićeva uloga „pogodbena“, vidimo da prave pogodbe, pravog kompromisa, nigdje nema. Abazović formalno sudjeluje u parlamentarnoj većini, prema njemu ključni akteri u vladajućoj koaliciji otvoreno iskazuju prezir, a on čini kompromise kojima ispunjava interese antikonstitucionalističkih političkih aktera unutar koalicije i interese SPC. Kad je shvatio da njegov cijeli zastupnički klub nije u tome spreman sudjelovati, barem kad je u pitanju materijalno nagrađivanje crkvene organizacije iz Republike Srbije, koja je nakon 1918. pokorila i preuzela materijalna dobra autonomne Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Abazović je bio spreman na protuposlovničke kalambure, kako bi promjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti bila izglasana. Isto tako, unatoč pompeznoj retorici, tolerira razgradnju crnogorskih državnih institucija, od onih sigurnosnih, pa do diplomatske mreže. Naravno, akteri koji predstavljaju materijalne i političke interese SPC za sada su zadovoljni krotkim mlađim koalicijskim partnerom, ali glavni tok u

Moskva završila ono što je počela 2016.

– Rusi su dovoljno lukavi da se u ovoj situaciji ne ističu previše, ali oni su sada postigli ono što su prije četiri godine pokušavali postići uz pomoć Bratislava Dikića i bratije koja je s njim završila u crnogorskom zatvoru. Rusi lakše nego Beograd podnose privid o nekakvoj autonomiji Krivokapićeve vlade, a i to što crnogorski premijer pokušava glumiti neovisnost silno nervira Aleksandra Vučića i njegov autoritarni režim, prije svega njegovu tabloidnu propagandnu mašineriju, jer mali diktatori teško podnose i najmanju naznaku kompromisa i nepokornosti – kaže Đenero.

vladajućoj većini samo traži prvi zavoj na kojem će biti moguće izbaciti mladog potpredsjednika Vlade i prepustiti ga njegovoj nesretnoj sudbini.

Evropa se bavila svojim problemima, a Amerika je 20. januara izašla iz dubokog mraka, koji je mogao dovesti do toga da se u američkoj ambasadi u Podgorici stvori ovakva nakazna slika, kakvu smo promatrali u zadnje vrijeme.

S tim je, srećom, gotovo, a nova administracija Džozefa Bajdena tačno razumije o čemu se radi kad je riječ o trenutnoj parlamentarnoj većini u Crnoj Gori. Uvjerenje da ta većina već sad traje predugo, uz američku će pomoć vrlo brzo postati opšte mjesto u političkim procjenama diplomatija slobodnog svijeta.

POBJEDA: Kao što znate, posebni potresi su dešavaju u diplomatiji, pokrenut je opoziv sedam ambasadora, a ostali su dovedeni u Podgoricu na konsultacije. Ovakav politički revanšizam nije zabilježen. Koliko ovo šteti međunarodnom ugledu Crne Gore? ĐENERO: Diplomatska mreža je silno skupa stvar, vrlo osjetljiv mehanizam. Diplomatska se mreža jako teško i sporo gradi, a lako ju je razbiti i deprofesionalizirati u vrlo kratkom vremenu.

Kad je 2000. godine Ivica Račan, na čelu demokratske koalicije, preuzeo upravljanje Republikom Hrvatskom, nakon deset godina u kojima je na vlasti bila administracija Franje Tuđmana, mnogi su na Račana snažno pritiskali da preko noći počisti zatečenu diplomatsku mrežu. Račan nije bio zadovoljan njenim učincima i bazično nije imao preveliko povjerenje u tu mrežu, ali se ponio racionalno: odnosio se prema njoj kao da se radi o profesionalnom aparatu, i od tada do danas se korak po korak, doduše na razini nižoj nego što bi to većina ozbiljnih ljudi htjela, ipak uspostavio profesionalni sastav, koji je bio sposoban završiti pristupne pregovore s EU, učlaniti zemlju u NATO, provesti predsjedavanje EU. Uz to, kao rubnu korist, taj je sastav proizveo znatan dio današnje političke elite u Hrvatskoj, i to ne samo HDZ-ove.

Da crnogorska diplomatija nije valjala, ona ne bi mogla provesti pristupanje Crne Gore NATO savezu, niti bi postigla bitno bolje rezultate u pristupnim pregovorima s EU od Srbije. Kao i u Hrvatskoj, kapaciteti države su ograničeni, i treba ih štititi. Samo tako odbacivati izgrađene diplomate krajnje je opasno. Osim, naravno, ako vam nije cilj pretvoriti se u beogradsku provinciju, koju će diplomatija Republike Srbije zastupati u svijetu, u skladu sa državnim rezonom Srbije, a ne interesima Crne Gore. Čini se da patroni današnje administracije u Podgorici, kako oligarsi koji kadroviraju sastav, a pogotovo zastupnici interesa državne crkvene organizacije Republike Srbije, imaju upravo takav politički interes. Diplomatiju Crne Gore valja razoriti, jer nam ionako ne treba, kao što nam ne treba državnost – misle oni. I u tome im Dritan Abazović prostodušno drži lopovske ljestve.

POBJEDA: Kako vidite odnose u regionu?

Srbija se otvoreno umiješala u crnogorske izbore i ima veliki uticaj na konstituente nove vlasti? Da li je EU svjesna rizika ovih odnosa jer to nije pomenuto ni u jednom izvještaju evropskih institucija? ĐENERO: Svi se prave nevještima, ponašaju se kao da aktivnosti srpske državne crkve u Crnoj Gori, koja je provela preuzimanje vlasti, pod egidom klerikalizma koji je prikrivao velikosrpski nacionalizam, nemaju veze s državnom politikom Aleksandra Vučića i Srbije kojom je on ovladao. To je dugoročno vrlo štetno i za EU i za regiju, a to samo potiče velikosrpske ambicije, na kojima Vučić uostalom i jaše i zasniva M. JOVIĆEVIĆ svoju samovladu.

Dosadašnji predsjednik Demokratske partije socijalist PODGORICA – Dosadašnji predsjednik DPS-a Milo Đukanović biće na čelu te partije i u narednom periodu – odlučeno je na jučerašnjem, vanrednom Kongresu te stranke.

Za potpredsjednike DPS-a izabrani su Ivan Vuković, Jevto Eraković, Sanja Damjanović i Abaz Dizdarević. Izabran je Glavni odbor sa 178 članova, a usvojeni su novi Statut i Program partije.

Đukanov Crnu Gor

HRABROST

– Imamo i znanja, i htjenja, hrabrosti i odlučnosti da odbranimo Crnu Goru od svih nasrtaja, da je povedemo putem bržeg razvoja i napretka, zajedno sa svima koji dijele ove ciljeve – poručio je Milo Đukanović, na početku Kongresa.

Poručio je da svi strateški ciljevi politike DPS-a ostaju podudarni sa državnim interesima, a to su, kako je rekao, briga za ljude, za dostizanje višeg nivoa kvaliteta života građana. Predsjednik DPS-a kazao je da je za dalji razvoj savremene Crne Gore potrebna moderna DPS, jedinstvena, državno odgovorna, razvojno kreativna, oslobođena loše prakse, senzibilna prema problemima građana, partija za novo doba.

– Za takvu ulogu imamo i program i ljude i rezultate koji nas preporučuju – kazao je Đukanović.

Podsjetio je da je izborni rezultat DPS-a bio ispod očekivanja.

– Turbulentno vrijeme, obilježeno teškom i dugotrajnom pandemijom korona virusa kao i novi i neočekivani politički i društveni procesi, prevashodno brutalna manipulacija vjerskim osjećanjima ljudi, zajedno sa nezapamćenim uplivom stranih država u naš izborni proces, uz nagomilane unutrašnje slabosti, presudno su doprinijeli da rezultat posljednjih izbora bude ne samo ispod naših očekivanja, već i iznenađujući za veći dio javnosti – ocijenio je Đukanović.

Istakao je da ne vjeruje da je ,,bolje upućena domaća i međunarodna javnost bila posebno iznenađena višemjesečnom predizbornom atmosferom otvorenog hibridnog rata protiv Crne Gore, po istoj matrici po kojoj je vođen i četiri godine ranije, kreiranog od istih protivnika nezavisne, multietničke, evropske i evroatlantske Crne Gore“.

Turbulentno vrijeme, obilježeno dugotrajnom i novi i neočekivani politički i društveni proces brutalna manipulacija vjerskim osjećanjima, z nezapamćenim uplivom stranih država, uz nag slabosti, presudno su doprinijeli da rezultat pos iznenađujući za veći dio javnosti – ocijenio je M – Kao i uoči parlamentarnih izbora 2016. godine, učinili smo sve da se suprotstavimo tom brutalnom ugrožavanju crnogorske suverenosti i slobode da biramo svoj put u budućnost. Ali, i akteri ove savremene, sofisticirane, nesvakidašnje ,,hajdučije“ u međunarodnim odnosima dodatno su usavršili svoj repertoar medijskih, finansijskih, digitalnih, političkih, obavještajno-bezbjednosnih, religijskih i drugih pritisaka kojima ovog puta, nažalost, nijesmo uspjeli da se odupremo. Falilo je i snage i umijeća, prije svega političko-bezbjednosne pronicljivosti, kao i državne odgovornosti, patriotskog jedinstva, hrabrosti i istrajnosti da se dovoljno široko u domaćoj i inostranoj javnosti predstavi i prepozna kakvom je udaru

SPC najopakiji instrument velikosrpskog nacionalizma Predsjednik DPS-a poručio je da je Crna Gora dio apetita velikosrpskog nacionalizma, eufemistički promovisanog kao „srpski svet“.

- Otužno je da neumorni zagovornici ove stupidne ideje nijesu ništa naučili iz najnovijeg tragičnog iskustva prilikom raspada jugoslovenske federacije. Jer, i u tu tragediju sa više od sto hiljada ljudskih žrtava uvele su nas iste ideje velikodržavanih nacionalizama. Njihova brza restauracija, poslije samo 25 godina, opominje da je nažalost, zasluženi politički pogreb ovih retrogradnih projekata ostao nezavršen posao. Zato je i očekivano da njihovi autori i protagonisti ne odustaju, nego samo vrebaju za njih povoljnije međunarodne prilike i novu šansu – kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, ovog puta na politički teren u Crnoj Gori brutalno je uvedena i SPC. - Kao dokazano najopakiji instrument velikosrpskog nacionalizma, podstrekač, jatak i advokat najmonstruoznijeg genocida u Evropi novog doba. U tom aranžmanu sve se tokom posljednje godine pretvorilo u tragikomičnu farsu. SPC je branila navodno ugrožene svetinje. Iako je, zapravo, providno pokušala da zadrži nezakonito prisvojenu imovinu koju su gradili crnogorska država i građani, a koja je uz to i kulturno-istorijska baština Crne Gore.

Dakle, naš identitet, naše ime i prezime. Država Srbija se odmah nezvana našla u ulozi branioca, kako kažu njeni zvaničnici, svojih imovinskih prava, iako to tako ne tumači niko, čak ni iz redova SPC u Crnoj Gori. Ali smo tim povodom saznali da Srbiju u odbrani tobože ugroženog srpstva u Crnoj Gori vrlo zanimaju rezultati izbora u Nikšiću i predstojeći popis – rekao je Đukanović.

izložena nezavisna, građanska, antifašistička i evropska Crna Gora, i da se kao i mnogo puta u našoj istoriji okupimo i odbranimo ispod barjaka crnogorske slobode i nezavisnosti – poručio je Đukanović.

Podsjetio je da je snaga DPS-a i koalicionih partnera bila za jedan mandat ispod broja mandata tri koalicije među kojima, kako je istakao, ,,nesumnjivo i očigledno, dvotrećinski dominira koalicija koja otvoreno, čak i ponosno, služi interesima drugih država“.

- I to onih koje pokušavaju da svojataju Crnu Goru, da joj opet uskraćuju pravo na nezavisnost, suverenost i nacionalno dostojanstvo, koje pokušavaju da joj mijenjaju građanski i sekularni karakter, nudeći joj kao alternativu status nacionalne države sa državnom religijom crkve – Promjene u vrhu stranke treba da obezbijede novo lice DPS-a. Bez obzira što je politika kadrovske obnove kontinuirani proces naše partije, ovoga puta smo odlučnije iskoračili kad je u pitanju vrh stranke. To uliva povjerenje da ćemo sa energijom mladih ljudi koji su prošli značajne faze dokazivanja i u DPS-u i na raznim državnim poslovima, dobiti ono što se pokazalo kao deficit na izborima 30. avgusta - rekao je Milo Đukanović, nakon što je ponovo izabran za predsjednika DPS-a.

- Glavnina kongresnog dana bila je posvećena izazovima sa kojima se suočava Crna Gora. DPS nosi posebnu odgovornost za Crnu Goru, jer mi smo vodeća snaga koja je obnavljala nezavisnu, suverenu, međunarodno priznatu državu. Vrijednosti kao što su građanska Crna Gora, multietnička demokratija i evropsko društvo, ne dostižu se lako. Nastavljamo odlučnu

Politika

Poneđeljak, 25. januar 2021.

3

Kongres SDP-a zakazan za 31. januar

ta ponovo izabran na tu funkciju

vić: Odbranićemo ru od svih nasrtaja Koliko smo puta razgovarali o primjerima neodgovornosti i nelojalnosti partiji?

m pandemijom kao si, prevashodno zajedno sa gomilane unutrašnje sljednjih izbora bude Milo Đukanović ogrezle u kleronacionalizmu i koje Crnu Goru vide i priželjkuju kao dio nacionalističkog provizorijuma ,,srpskog sveta“, a globalno kao pridruženi dio ,,ruskog sveta“, u zamjenu za strateški pravilno odabrano članstvo u NATO i EU – kazao je Đukanović.

PROMJENE

Šef DPS-a kazao je da je od njegove partije nakon izbora stigla ,,jasna i kratka poruka – nastavljamo, još srčanije i posvećenije da se borimo za superiorne vrijednosti, građansku Crnu Goru, multietničku demokratiju i evropsku budućnost našeg društva“. Prema njegovim riječima, trebalo je da DPS ode u opoziciju da bi savremena, evropska Crna Gora doživjela da partija koja je na izborima ostala u manji-

Milo Đukanović poručio je da je važno da DPS ima jasnu svijest o nezadovoljstvu dijela javnosti njom, kao i beskompromisnu riješenost da takvu sliku promijeni.

- Nećemo pogriješiti ako u dijagnozi uzroka pođemo od toga da je tokom apsolutno zaslužene, superiorne tridesetogodišnje vladavine DPS-a, posustala naša senzibilnost u odnosu na uvijek naglašena i nestrpljiva očekivanja građana od vlasti. Vjerujem da nijesmo zaboravili koliko smo puta jedni drugima prepričali slike o nezrelom i destruktivnom rivalitetu predsjednika opštinskih odbora i predsjednika opština iz naših redova. Mislimo li da

ni ,,prizna njihove rezultate, da pokaže da poštuje izbornu volju građana, da djelom potvrdi da više voli svoju državu od svoje vlasti u njoj“. Đukanović je poručio da javnost od DPS-a očekuje promjene u dijelu realizacije „prethodno dobro odabranih i podržanih srateških politika za crnogorsku državu i društvo“.

– Kad je o implementaciji riječ, onda je riječ o ljudima. O nama.

Jer, mi smo preuzeli odgovornost za vjerodostojnu realizaciju politike kojoj su građani na svim prethodnim izborima davali povjerenje – rekao je Đukanović.

Znali smo, dodao je, da dugo trajanje na vlasti neizbježno porađa i zasićenje.

– I da se ono može odgađati samo odgovornim, poštenim, samoprijegornim obavljanjem povjerenog javnog posla, suzdržanim korišćenjem privilegija koje vlast donosi u svakom vremenu i u svakom društvu,

Nema tendencioznosti u kadrovskoj politici DPS-a borbu za ostvarivanje tih vrijednosti. Mi smo neko ko snažno vjeruje u građansku državu i ko je odlučan da se suprotstavi svim nacionalističkim napadima - kazao je Đukanović.

Na pitanje da li kao glavnog krivca za izborni rezultat vidi Duška Markovića pošto ga nema u vrhu stranke, Đukanović je istakao da je kao predsjednik stranke imao stav da treba da bude promijenjena jedna garnitura ljudi u DPS-u, koja je uključivala i njega.

- Vodili smo duge razgovore i došli do toga da je ovo optimalna formula - kazao je, dodajući da nije bila optimalna formula da se i on povuče.

- Posebno to nije optimalna formula kada se DPS nalazi u ovoj poziciji, a Crna Gora na ovim iskušenjima, kada je napadnuta na brutalan način od nacionalizma, od ogavnog

populizma, tragikomičnog neznanja ljudi koji obavljaju važne državne funkcije – kazao je Đukanović.

Nema tendencioznosti u ovakvoj kadrovskoj politici, dodao je. Niko nije sudio ni Dušku Markoviću, ni Vladi. Drugi princip je bio predložen. Želimo promjene. Imate jedan broj ljudi kojima i sam pripadam a koji su 30 godina u vrhu stranke, dok na drugoj strani imamo ljude koji su prilično mladi. Ako krećete u promjene, ne mijenjate najmlađe, nego razmišljate da promijenite starije - rekao je Đukanović.

Ne mogu, dodao je, da razumijem to da, kad smo mi u pitanju, postoji tradicionalan odnos da se u dijelu javnosti traži nešto što je skriveno.

– Pokušava se osvježiti ideja da postoje skriveni sukobi u vrhu DPS-a. Ne mogu se oteti utisku

je to ostalo van domašaja javnosti? I bez negativnog odraza na naš politički rejting? Koliko smo puta govorili o prenaglašenom lobiranju u nekim opštinskim organizacijama, s vrlo sebičnim ciljem da se u finalu kadrovskog procesa Predsjedništvo dovede pred svršen čin – da samo verifikuje tobože nepodijeljenu podršku nekom kandidatu – upitao je Đukanović.

Koliko smo puta, kazao je, o tim primjerima neodgovornosti i suštinske nelojalnosti partiji blagovremeno razgovarali u organima partije na svim nivoima?

– Koliko smo puta upozorili naše predstavnike u vlasti, ili

utoliko suzdržanijim što je društvo siromašnije i osjetljivije na socijalne razlike neizbježno produbljene u procesu tranzicije. Većom posvećenošću problemima ljudi i tada kada nam se učini da su njihova očekivanja nerealna, solidarnošću s njima u borbi za očuvanje egzistencije višestruko ugrožene i tranzicijom i pandemijom, i susprezanjem bahatog ponašanja nosilaca vlasti koje tako oštro para oko javnosti – kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, DPS mora ispuniti očekivanje dijela pokolebane javnosti koja nije trajno napustila tu partiju.

– Koja je u posljednjih pet mjeseci shvatila da je naša politička alternativa na vlasti u Crnoj Gori, zahvaljujući neskrivenoj zavisnosti njene značajne većine od velikodržavnih i imperijalnih centara retrogradne, antievropske politike, kao zabrinjavajućem neznanju i neiskustvu u obavljanju važnih da je neskriveni cilj dijela javnosti slabljenje DPS-a. Moram ih razočarati. DPS je danas djelovao nikad odlučnije i poletnije.

Vrlo intenzivno radimo, konsolidujemo svoje redove u namjeri da brzo vratimo svoju relevantnost – rekao je Đukanović.

Govoreći o izborima u Nikšiću, Đukanović je istakao da je optimista.

- Mislim da smo postavili dobru platformu za djelovanje. Kratko je vrijeme, ali naša politička konkurencija nam poprilično pomaže da se prednosti koje nudi DPS objektivnije sagledaju. Uvjeren sam da ćemo napraviti rast rejtinga u Nikšiću koji može da ide do pobjede - rekao je Đukanović.

Istakao je da je već danas jak upliv zainteresovanih strana sa vancrnogorskih adresa kojima je veoma stalo da pokažu svoju snagu u Nikšiću i da pokažu da se ne rehabilituje DPS. - Razočaraćemo ih. DPS će biti jača i može da ide do pobjede dodao je Đukanović.

u preduzećima i ustanovama kojim rukovode nakon pobjede naše politike, da moraju ljubazno i predusretljivo komunicirati sa građanima. Koliko smo puta u organima partije razgovarali o prigovorima za korupciju nekih djelova vlasti?

Makar da smo utvrdili da je samo riječ o zlim jezicima pa da time zaštitimo ljude koji su eventualno napadnuti zbog svog političkog uvjerenja.

Pamtimo li sve što smo jedni drugima kazali o našoj izbornoj infrastrukturi, koliko je zamro živi kontakt s biračima, koliko je zamijenjen površnim, sasvim nedostatnim analizama evidencija iz ranijih izbornih procesa. Napominjem sve ovo da bismo se prenuli i shvatili da su to greške svih nas - i predsjednika opštinskih odbora, i predsjednika opština, i članova GO i Predsjedništva, i predsjednika i zamjenika predsjednika stranke – poručio je Đukanović.

državnih poslova - mnogo veća opasnost za društvo od nespornih slabosti koje su uočili i kaznili kod nas – poručio je Đukanović.

DPS nije partija, dodao je, sa instant političkom pameću, površna, dnevno politička, populistički atraktivna.

– Mi smo partija koja sve izazove pažljivo sagledava i analizira, pa tek onda preduzima moguća rješenja. Za dalje njegovanje i usavršavanje takve politike potrebni su pametni, odlučni, karakterni ljudi sa integritetom. Takvih je uvijek nedovoljno. Zato ih moramo pridobijati i u našim redovima sačuvati – dodao je Đukanović.

Predsjednik DPS-a kazao je da je njegova partija ponosna na sve što je postigla.

– Ponosni smo i na odnose sa susjedima i na saradnju u regionu. Uz žaljenje zbog iskustva sa susjedom koji ne želi da bude susjed nego domaćin u našoj kući – kazao je Đukanović.

Svjesni smo, poručio je, da legat naše generacije ne smije biti ratnička, epska, balkanska, panslovenska Crna Gora, već građanska, evropska Crna Gora ukorijenjena u vjekovnom slobodarstvu i antifašizmu.

PODRŠKA

Srpska istoričarka Latinka Perović, u video poruci uoči Kongresa, kazala je da je uvjerena da će DPS procijeniti situaciju samokritički i sa odgovornošću prokrčiti dalji put razvoja.

– Sa vama smo dok ostvarujete viziju svoje zemlje. Uvijek smo bili bliski svemu što radite – kazao je u video poruci predsjednik Socijalističke internacionale Luis Ajala.

Zoran Zaev, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije, rekao je u video obraćanju delegatima Kongresa da zna da „DPS ima znanja da vrati povjerenje biračkog tijela“. Riječi podrške uputili su i poslanička grupa SDP-a Njemačke, te Partija evropskih socijalista...

I. KOPRIVICA

Raško Konjević

Raško Konjević kandidat za predsjednika PODGORICA - Socijaldemokratska partija utvrdila je kandidaturu Raška Konjevića za predsjednika SDP-a. Takođe, utvrđene su i liste kandidata za budući saziv Glavnog odbora, kao i liste za Nadzorni odbor za Statutarnu komisiju, odlučeno je juče na sjednici SDP-a, predviđenoj za utvrđivanje kandidacionih listi za deseti kongres te partije, zakazan 31. januara.

-Utvrđena je kandidatura mr Raška Konjevića za predsjednika SDP, kao i liste kandidata za budući saziv Glavnog odbora, koje su predložene

od strane opštinskih odbora i posebnih oblika organizovanja, kao i liste Glavnog odbora. Takođe potvrđene su liste kandidata za Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju – saopšteno je iz SDP-a.

Na jučerašnjoj sjednici izabrani su i potvrđeni delegati koji će učestvovati u radu Kongresa, koji će se održati 31. januara.

- Oni će na više lokacija - u centralnoj, južnoj i sjevernoj regiji učestvovati u radu Kongresa u skladu sa preporukama koje se odnose na sprečavanje širenja kovid-19 virusa – navodi se u saopNj. B. štenju.

Predsjednik Srbije poručio da Brnabić ne može da ode u Podgoricu jer „tamo nema ko da je dočeka“

Vučić traži od Vlade da vrati Božovića PODGORICA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da se nada poboljšanju odnosa sa Crnom Gorom, ali je dodao i da nema razloga zašto se ambasador Srbije Vladimir Božović ne bi vratio u Podgoricu.

Reagujući na pisanje Nova. rs da premijerka Ana Brnabić ignoriše pozive da posjeti Crnu Goru, predsjednik Vučić je istakao da ona ne može da ode u Podgoricu, jer tamo nema ko da je dočeka.

- Ljudi govore zašto Ana nije prihvatila poziv. Dobro, ona kaže da ide u Podgoricu i na aerodromu je čeka ko? Čeka li je naš ambasador ili ne? Ili ste ga protjerali, a još niste rekli da se slažete sa odlukom Đukanovića koji ga je otjerao - rekao je Vučić, podsjećajući na jednu od posljednjih odluka prethodne vlasti u Crnoj Gori.

On zbog toga ima i poruku novoj koalicionoj većini koju predvodi Zdravko Krivokapić.

- Nema problema, recite nam da ste vi saglasni sa tim,

a onda ćemo mi da vidimo šta možemo da uradimo. Ali nemojte da se pozivate na Bečku konvenciju i da nam govorite kako ne možete da povučete tu odluku, jer mi smo mogli u skladu sa tim da poništimo odluku o povlačenju crnogorskog ambasadora. Ali, svejedno, vjerujem u dobre odnose sa Crnom Gorom - rekao je on, dodajući da je potrebno ,,raditi više na poboljšanju odnosa“.

On je ukazao da, nažalost, mnogi u regionu žive na osnovu istih izjava.

- Dio u Crnoj Gori, u BiH, kod Albanaca, da je Srbija loša, hegemon, ali mi moramo, da imamo razumijevanja za njihovu emociju- naveo je Vučić.

Dodaje i da vjeruje u bolje odnose sa Crnom Gorom i podsjeća da je Srbija kupila pet odsto prenosne mreže u Crnoj Gori.

- Mi smo zainteresovani za širenje u regionu, želimo da ulažemo ogroman novac u Crnu Goru, BiH. Biće to u redu - poručio je Vučić. R. P.

4

Ekonomija

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Posljedice zatvaranja nacionalnog avio-prevoznika

Montenegro erlajnz izgubio slot za Beč

PODGORICA - Osim slot koordinacije za aerodrom Beč, koja je otkazala 15. januara, sve preostale slot koordinacije za period zimske, kao i za predstojeću ljetnju sezonu, su odobrile rok do 31. januara za dostavljanje konačne informacije da li će kompanija nastaviti sa obavljanjem saobraćaja ili će nova kompanija preuzeti taj saobraćaj - kažu u Montenegro erlajnzu u izjavi za CdM. Dodaju da su neke slot koordinacije poput Švajcarske, koja upravlja sa slotovima MA na aerodromu Cirih, dostavile rok do početka ljetnje sezone, za početak korišćenja slotova, a u protivnom će biti otkazani.

U MA objašnjavaju što je to slot.

Slot prestavlja niz od najmanje pet datuma u jednoj sezoni u kojima se obavlja saobraćaj sa slijetanjem aviona, izlaskom putnika i prtljaga, a zatim ulaskom novih i polijetanjem, u tačno definisanoj satnici.

U kompaniji kažu da je nakon obustave saobraćaja 26. decembra Montenegro erlajnz započeo komunikaciju sa svim slot koordinacijama država u kojima obavlja saobraćaj, a u cilju očuvanja slotova.

- Kompanija MA ima 15 destinacija gdje ostvaruje pravo na tzv. istorijske slotove u zimskoj i/ili ljetnjoj sezoni. To su: Beč, Cirih, Rim, Frankfurt, Diseldorf, Lajpcig, Hanover, Pariz, Lion, London, Kopenhagen, Lisabon, Prag, Istanbul i Kijev.

U avijaciji je kalendarska godina podijeljena na samo dva perioda: ljetnju sezonu, koja traje sedam mjeseci, tačni-

Švajcarska, koja upravlja slotovima MA na aerodromu Cirih, dostavila je rok do ljetnje sezone za početak korišćenja slotova, a u protivnom će biti otkazani

PODGORICA - Ideju kovid pasoša nije usvojila Evropska unija. Za njihovo eventualno uvođenje biće potrebno da se odgovori na niz pitanja – od toga koliko traje imunitet nakon vakcinacije do toga koja će pravila važiti za one koji su vakcinisani vakcinama koje nije odobrila Evropska agencija za ljekove. Cilj je i da aplikacija CommonPass, smart zdravstveni kartoni, koja se već testira na nekim od najvećih aerodroma na svijetu, bude prihvaćena na svim svjetskim aerodromima.

Mišljenja

MA imao je 15 destinacija gdje ostvaruje pravo na tzv. istorijske slotove u zimskoj i/ili ljetnjoj sezoni

je od posljednjeg vikenda u martu do posljednjeg vikenda u oktobru, i zimsku sezonu, koja traje pet mjeseci, od posljednjeg vikenda u oktobru do posljednjeg vikenda u martu, i slotovi se odnose na navedene sezone - kažu u MA. Napominju da slotovi kojima raspolaže kompanija MA nijesu kupljeni na berzi (postoje neki aerodromi poput aerodroma Hitrou koji licitiraju slobodne slotove) i u poslovnim knjigama nije iskazana njihova vrijednost, ali predstavljaju nematerijalni kapital kompanije. Značajan broj slotova se posjeduje u periodima tzv. dnevnih špiceva saobraćaja, posebno u jutarnjim satima, što pred-

stavlja dodatnu vrijednost za putnike zbog mogućnosti nastavka putovanja ka drugim destinacijama. Takođe, nije rijedak slučaj da avio-kompanije međusobno mijenjaju slotove, a zauzvrat dobijaju komercijalni benefit.

U MA, u izjavi za CdM, poručuju da će, ukoliko se odluči, nova crnogorska avio-kompanija preuzeti slotove, a uslov za njihov transfer je da ta kompanija u međuvremenu dobije AOC (Air Operator Certificate), odnosno uvjerenje o osposobljenosti prevoznika od Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, kao i da dobije tzv. identifikacione kodove od međunarodnih udruženja i to: od ICAO (International

Civil Aviation Organization) troslovni kod, kao i od IATA (International Air Transport Association) dvoslovni kod.

Postoji mogućnost da ove međunarodne kodove, pod određenim uslovima, nova kompanija preuzme od Montenegro erlajnza. Za ICAO je oznaka ,,MGX“, a za IATA je oznaka ,,YM“.

- Većina evropskih slot koordinacija dozvoljava transfer slotova, pozivajući se na regulativu Evropske komisije, EC 93/95, koja u članu 8 omogućava prenos slotova sa matične na kćerku kompaniju, zatim preuzimanja upravljačkog kapitala, potpunog i djelimičnog - istakli su iz ove kompanije.

R. P.

Crnogorski elektrodistributivni sistem o učinku u prethodna dva mjeseca

U decembru preuzeto 248,43 miliona kWh struje PODGORICA - Korisnici elektrodistributivnog sistema su u decembru prošle godine preuzeli ukupno 248,43 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, što je oko 19 odsto više u odnosu na novembar - saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

- Najviše električne energije, oko 42 odsto, distribuirano je korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja - navodi se u saopštenju.

Tokom prošle godine ukupno je preuzeto 2,54 milijarde kWh električne energije, što je oko sedam odsto manje u odnosu na 2019. godinu.

- Očitano je ukupno 384,73 hiljade brojila ili 93 odsto od ukupnog broja. Neočitana mjerna mjesta nalaze se u objektima koji nijesu stalno nastanjeni - rekli su iz CEDIS-a.

Procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su

POVODI: Kako crnogorski turistički po

Ekipe Sektora za održavanje u decembru intervenisale 1,77 hiljada puta

opremljena novim, elektronskim brojilima je 99 odsto.

Kako su naveli, ekipe Sektora za održavanje su u decembru 1,77 hiljada puta intervenisale na terenu. Vrijednost radova na održavanju elektroenergetskih objekata iznosila je 402,47 hiljada eura.

Na distributivnu mrežu je tokom decembra priključeno 484 nova korisnika.

- Prethodnog mjeseca na području Crne Gore je ugrađeno 891 novo, elektronsko brojilo.

Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na dal-

jinsko upravljanje je oko 335 hiljada, čime je pokriveno preko 80 odsto konzuma - navodi se u saopštenju.

Iz kompanije su rekli da su u toku radovi na izmještanju elektroenergetske infrastrukture u zoni rekonstrukcije magistralnog puta M18 Podgorica – Danilovgrad. Na ovom projektu, tokom decembra, realizovana su sredstva u vrijednosti 37 hiljada eura.

- Na nivou sekundarne mreže u toku su aktivnosti na realizaciji pet investicionih projekata, koji su vrijedni oko 300 hiljada eura bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV) - precizira se u saopštenju.

Osnovna djelatnost CEDIS-a je distribucija električne energije, izgradnja i održavanje distributivnih objekata i mreže. CEDIS distribuira električnu energiju za oko 412 hiljada korisnika na području Crne Gore.

R. P.

Turistički poslenici sa kojima smo razgovarali, međutim, misle da bi kovid pasoši ipak stimulisali međunarodna putovanja, a konkretno za našu državu to bi značilo potencijalno veći broj inostranih turista. Drugi, međutim, smatraju da bi to bila povreda ljudskih prava jer neki turisti neće da se vakcinišu i time ne mogu ni da putuju. Smatraju i da će ova godina biti bolja od prošle, ali da se još ništa ne zna jer su mnoge zemlje još ,,zaključane“, a imunizacija u zemljama ide sporo.

Kako je Pobjedi kazao direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović, ukoliko nauka dokaže da vakcinisane osobe ne mogu da budu prenosioci virusa, uvođenje kovid pasoša trebalo bi ponovo razmotriti.

- Da ne bude zabune, kovid pasoši ne bi trebali da budu uslov za putovanje - pojašnjava Golubović dodajući da se globalni turizam zahvaljujući pandemiji kovida-19 vratio na nivo od prije 30 godina, s preko milijardu dolazaka manje i gubicima od oko 1,1 biliona američkih dolara u međunarodnim prihodima od turizma u odnosu na 2019. i da treba razmotriti sve opcije da se turizam spasi.

- Kovid pasoši kao ideja su se pojavili još u samom početku, prilikom pojave virusa.

Pitanje kovid pasoša je s dolaskom vakcine bilo ponovo aktuelizovano, a njegovo definitivno uvođenje bi stimulisalo i pozitivno uticalo na oporavak sektora putovanja, a samim tim i na turističku industriju. Danas već postoje određeni pokušaji kreiranja kovid pasoša u vidu mobilnih

Turis a ne s aplikacija - CommonPass, Travel Pass - objašnjava Golubović.

Svjetska zdravstvena organizacija, podsjeća on, objavila je kako ne preporučuje izdavanje kovid pasoša za osobe koje su preboljele kovid-19 za potrebe ulaska u neku državu kao ni brze testove.

- Nadam se da će Evropska unija ponovo razmotriti ideju kovid pasoša, ukoliko se dokaže da vakcinisane osobe ne mogu da budu prenosioci virusa. Kovid pasoši bi svakako stimulisali međunarodna putovanja, a konkretno za našu državu to bi značilo potencijalno veći broj inostranih turista i brži oporavak ekonomije koja je u prethodnoj godini žestoko pogođena - tvrdi Golubović.

Po njegovom mišljenju, ova godina je za našu državu krenula pozitivno u smislu turističkih kretanja.

- Vremenski uslovi su nam naklonjeni, što koriste zimski ski- centri i bilježe jako dobru posjećenost. Sjetićemo se da je prošla zimska sezona zahvaljujući nedostatku snijega bila izuzetno loša. Istina, u pitanju su dominantno domaći gosti, ali i domaća turistička kretanja stimulativno djeluju na ekonomiju. Otvaranje granica Crne Gore bez uslova za ulazak u zemlju svakako je podstaklo i dolazak turista iz inostranstva, najviše regiona - kazao je Golubović.

Da bismo u narednom periodu, prvenstveno misli na ljetnju turističku sezonu, privukli i turiste iz drugih zemalja, a ne samo iz regiona iz kojeg tradicionalno zbog blizine postoji interesovanje, neophodno je, po njegovom mišljenju, da budemo percipirani kao sigurna i epidemiološki bezbjedna destinacija.

– Očekivanja su da će putnici znatno pažljivije birati destinaciju za odmor, a glavni motiv izbora biće upravo sigurnost. Koja destinacija

Gašenjem Montenegro erlajnza poljuljali smo povjerenje turoperatora Raičević je mišljenja da će oporavak našeg turizma biti usporen jer smo ostali bez nacionalnog avio-prevoznika. Mi smo, tvrdi ona, nakon ovog čina gašenja, u očima turoperatora danas, na početku nove godine, već nestabilna i nepouzdana destinacija.

- Znatno smo smanjili mogućnost brzog oporavka turizma Crne Gore - naglasila je Raičević.

Ona objašnjava da sve avio-kompanije koje su letjele ka nama imaju finansijskih problema, i otvoriće samo one linije koje im donose najviše benefita.

- Mi kao malo turističko tržište nijesmo među prvima na listi i sigurno je da će biti velikih problema u dovođenju turista u Crnu Goru ove sezone. Napominjem da je i način na koji je sopšteno da će se Montenegro erlajnz ugasiti poljuljao povjerenje naših najboljih emitivnih tržišta Zapadne Evrope. Jer smo ugled i kredibilitet najvećeg crnogorskog brenda srozali.

Istina je, važili smo za najpouzdaniju i najbezbjedniju evropsku avio-kompaniju, a ovim činom je poljuljan i kredibilitet Crne Gore kao destinacije - kazala je Raičević.

Ne treba

Ekonomija

Poneđeljak, 25. januar 2021.

5

oslenici karakterišu odluku EU da ne usvoji kovid pasoše

sti su svi dobrodošli, samo vakcinisani

Možemo se nadati povoljnoj situaciji u turizmu

Neophodno je da budemo percipirani kao sigurna i epidemiološki bezbjedna zemlja. Koja destinacija će biti ,,sigurnija“, zavisiće od komunikacione strategije i alociranog budžeta za oglašavanje. Za državu kao što je Crna Gora, čiji je budžet znatno manji od drugih mediteranskih zemalja, prilika leži u kreativnosti i domišljatosti – poručuje Golubović Aleksandra Maksimović

STO: Umjesto kovid pasoša, besplatno testiranje

će biti ,,sigurnija“ u percepciji potencijalnog turiste, zavisiće od komunikacione strategije i alociranog budžeta za oglašavanje. Za zemlju kao što je Crna Gora, čiji je budžet znatno manji od drugih mediteranskih destinacija, prilika leži u kreativnosti i domišljatosti da se na drugačiji, atraktivniji način pokaže da smo ,,sigurniji“ od konkurencije - tvrdi Golubović.

On je optimističan u tom smislu i vjeruje da ćemo 2021. godinu završiti sa veoma us-

Petar Golubović

Vasilije Kostić

Miško Rađenović

Zorka Raičević

pješnim rezultatima u pogledu turizma.

Prof. dr Vasilije Kostić sa Fakulteta za menadžment Herceg Novi smatra da bi uvođenje kovid pasoša u stvari značilo obaveznu vakcinaciju, što bi direktno ograničavalo ljudska prava.

- Svako za sebe odlučuje da li će se vakcinisati – što je domen ljudskih prava. Uvođenje kovid pasoša za putovanja koje u stvari znači obaveznu vakcinaciju ako se želi putovati, direktno ograničava ljudska prava na način što prinuđuje one koji ne žele da se vakcinišu da to ipak urade jer će im u protivnom biti uskraćeno pravo na putovanje - kazao je Kostić.

ničile kretanje znatnog broja ljudi.

- Slobodne procjene o broju onih koji ne bi primili vakcinu a time i ne bi mogli da putuju se kreću od jedne trećine i više. Međutim, to bi bilo uvjerenje za slobodno kretanje ljudi. Bez kovid pasoša istovremeno bilo bi ekonomski pozitivno jer u slučaju rasta infekcije zbog onih koji nijesu imunizovani situacija nalaže nove restiktivne mjere: razna ograničenja, zatvaranje i slično. Što takvu zemlju čini neatraktivnom u tom momentu i za naredni period tvrdi Kostić.

Na kraju zaključuje da kovid pasoš ima svojih prednosti, kao što ima i mana.

- Ovo bi bio instrument podizanja sigurnosti, ali kao uslov putovanja ne bi bilo dobro iz razloga što ima ozbiljne implikacije sa stanovišta ljudskih prava i što je naročito važno – odbojnost prema gubitku znatno dominira u odnosu na zadovoljstvo dobitkom, a ograničavanje kretanja uslovljavanjem vakcinacijom vjerujem da bi bilo doživljeno kao znatan gubitak za demokratiju pa u tom smislu i neprihvatljiv - kazao je Kostić.

On vjeruje da će se tražiti srednje rješenje, odnosno nešto što može biti označeno kao pravično ili najmanje nepravično jer osnovno pravilo pravičnosti jeste da je neprihvatljivo da se aktuelna situacija iskorišćava na način da se drugima nanesu gubici.

- Pri tome kovid kriza je nedvosmisleno pokazala da odlučivanje u uslovima neizvjesnosti zahtijeva jasne odgovore na još uvijek prisutne dileme tipa: da li individualna prava imaju primat nad opštedruštvenim interesom. Mehanizam uticaja na nas je istovjetan izloženom.

Način upravljanja kovid krizom će biti od velikog uticaja na posjećenost naše zemlje za koju očekujem da će biti znatno bolja - smatra Kostić.

Da bi uvođenje kovid pasoša dodatno opteretilo turiste i turizam uopšte, smatra profesor sa Univerziteta UDG Miško Rađenović.

- U svakom slučaju, u ovom trenutku treba se vakcinisati. Međutim, ne treba donositi ishitrene odluke da samo turisti koji se vakcinišu mogu da putuju tj. da uđu u Crnu Goru. Dinamikom kojom vakcinisanje za sada ide, ne mislim da će značajno doprinijeti odluci turista (koji već razmišljaju da putuju u toku ove godine) da putuju u neku zemlju, a pogotovo u Crnu Goru koja ima sve predispozicije kao i vrijeme za pripremu da spremno dočeka početak turističke sezone.

Drugim riječima, da prilagodi standarde poslovanja potrebama današnjeg kovid turizma - smatra Rađenović.

Takvom marketingu, smatra on, treba dati akcenat kao i na pripremi ljudskog resursa, faktora ili još bolje rečeno, osoblja ne samo direktno zaposlenih u turizmu nego i u svim ostalim granama privrede sa kojima turisti imaju direktan kontakt.

- Proteklo ,,kovid vrijeme“ je pokazalo i dodatne mogućnosti zaposlenih na svim nivoima u turizmu i kao takve ih treba angažovati i ove godine sa akcentom na zaposlene iz Crne Gore. Treba stvarati i propagirati imidž sigurne destinacije, ali sa druge strane, biti siguran da se to može i ostvariti - mišljenja je Rađenović.

Sa treće strane i 2022. godina, kako je dodao, u turističkom smislu će isto biti opterećena kovid problemima.

- Već sada moramo stvarati dobre odzive i pozitivan marketing kao sigurna destinacija, sa svim standardima dobre usluge. U tom slučaju ćemo imati sve predispozicije za još uspješniju 2022. godinu poručuje Rađenović.

Sa četvrte strane, dodaje on, sve ovo će biti veoma teško izvodljivo bez konstantne sinergije privrednika sa jedne strane i relevantnih vladinih institucija sa druge.

- S obzirom da u zadnje vrijeme imamo veoma dobre reakcije inostranih medija vezanih za Crnu Goru gdje je ona svrstana među najbolje destinacije svijeta,

sve veću regionalnu kovid liberalizaciju, konstantan marketing na istočnim i zapadnim tržištima, svakako treba ove godine očekivati dolazak većeg broja turista, ali i dočekati - zaključuje Rađenović.

Prava

Sa tog aspekta bi se, po njegovim riječima, moglo govoriti o ugrožavanju ljudskih prava.

- Međutim, to je samo jedna strana procesa imajući u vidu da postoji i obaveza da čuvate druge od sebe jer niko nema pravo da krši prava drugih da ugrožava zdravlje drugoga niti da ga dovodi u opasnost svojim ponašanjem - kazao je Kostić.

On smatra da bi ekonomske posljedice uvođenja kovid pasoša bile sasvim sigurno restriktivnog karaktera, a to znači sa negativnim ekonomskim predznakom jer bi ogra-

a donositi ishitrene odluke da samo turisti koji se vakcinišu mogu da uđu u Crnu Goru

S.vaSiljević

Svjetska turistička organizacija (WTO) i Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) ponovili su ovih dana poziv institucijama i vladama da se, umjesto obavezujućih kovid pasoša, nastavi s međunarodno priznatim režimom brzog i besplatnog testiranja. U očekivanju jačeg povratka turističkih putovanja, za što optimizam potiče započeta vakcinacija, putnici koji nijesu vakcinisani, a žele putovati, ne bi smjeli biti diskriminisani, smatraju u WTO-u.

U WTTC-u su još konkretniji: za vakcinaciju svjetske populacije, posebno one u manje razvijenim zemljama, potrebno je mnogo vremena, smatra se; još uvijek je malo ljudi u svijetu vakcinisano; mnogo je više onih koji još nijesu došli na red. Stoga ne bi smjeli diskriminisati one koji žele putovati a nijesu vakcinisani.

Očekivanja

Diplomirani turizmolog i direktorica agencije Eastwest Voyage Montenegro Zorka Raičević takođe smatra da ima i dobrih i loših strana kovid pasoša.

- Crna Gora kao avio destinacija, koja najveći udio u BDP-u ima od turizma, nema mnogo opcija. Moramo prihvatiti obje solucije. Ukoliko se u bliskoj budućnosti ipak uvedu kovid pasoši, moramo i onima koji žele posjetiti Crnu Goru omogućiti ulazak i bez ovog dokumenta uz obavezan negativan PCR test. Vjerujem da je ovo minimum zahtjeva koji trebamo uvesti kako bismo sačuvali naše zdravlje, a bili konkurentni na Mediteranskom turističkom tržištu kazala je Raičević.

Po njenim riječima, ima ljudi koji ne žele da se vakcinišu, i to je njihovo pravo, ,,a mi nemamo taj luksuz da u ovoj situaciji možemo birati klijentelu“.

Raičević vjeruje da ćemo ove godine imati goste, ali u znatno manjem broju nego 2019. i 2018. godine.

- Sigurno da će više turista posjetiti Crnu Goru nego prošle godine. Najave za sada nijesu obećavajuće što je i razumljivo jer još uvijek je sve neizvjesno. Sigurna sam da neće biti brojnih grupa, da će se turisti odlučiti da putuju individualno, porodično ili u manjim grupama ne bi li smanjili rizik od zaraze i širenja iste - tvrdi Raičević dodajući da ove godine moramo biti fleksibilniji i tolerantniji u potvrdama rezervacija, plaćanju kao i otkaznoj politici ukoliko želimo da ostvarimo bilo kakav uspjeh.

- Način na koji se sada rješavaju problemi sa kovid-19 situacijom i mjere koje su nedavno uvedene meni nijesu zdravorazumske - kazala

Kako je kazala pi-ar Nacionalne turističke organizacije Aleksandra Maksimović, uzimajći u obzir da se pojavilo više djelotvornih vakcina i da je proces imunizacije u cijelom svijetu u toku, možemo se nadati povoljnijoj situaciji u narednom periodu.

- Kada je riječ o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni u našoj zemlji, a imajući iskustva sa nepredvidivošću aktuelnog korona virusa i borbe cijelog svijeta sa ovom izazovnom pošasti, nezahvalno je govoriti o procjenama i baviti se predviđanjima razvoja cjelokupne situacije - kazala je Maksimović.

Sa druge strane, kako ona navodi, imunizacija ne ide onim tokom i brzinom kojem smo se nadali, a moramo uzeti u obzir i nove sojeve virusa, tačnije njegove mutacije koje se pojavljuju, a koje znatno otežavaju napore da se virus suzbije i stavi pod kontrolu.

- Sve ovo uticaće i na dešavanja u budućnosti, uključujući i oporavak turizma, ali je rano govoriti na koji način i u kojoj mjeri kazala je Maksimović.

Korona pasoši bi, dodaje ona, bez sumnje doprinijeli povećanju broja putovanja, kao i osjećaja sigurnosti, međutim, postoje podijeljena mišljenja kada je uvođenje takozvanih kovid pasoša u pitanju.

- Sa jedne strane, određene zemlje i njihovi avio-prevoznici insistiraju na ovoj mogućnosti, dok se sa druge strane govori o stvaranju ,,podijeljenog društva“ i diskriminaciji zaključuje Maksimović.

je Raičević pojašnjavajući da se cijela Evropa zatvara ne bi li tokom zime smanjila broj zaraženih i rasteretila zdravstveni sistem kao i medicinske radnike u borbi za svaki ljudski život.

- Njemačka, Francuska, Velika Britanija... su zatvorene naredna dva mjeseca kako bi sačuvale zdravlje svojih građana. U Crnoj Gori se donose odluke usred januara mjeseca kad je već zimska sezona pri kraju, i ne traže se nikakvi uslovi za ulazak u zemlju - kazala je Raičević.

Ona apeluje na kolege iz agencija, hotelijere i sve ostale učesnike da sarađuju, pomažu jer samo zajedno mogu napraviti dobro po sve nas. n. kOvačeviĆ

6

Hronika

Vršnjačko nasilje u Baru

Maloljetnici tukli dječaka i snimali telefonom BAR - Maloljetnik iz Bara, pred grupom dječaka, brutalno je pretukao svog vršnjaka, dok je nepoznata osoba sve snimala telefonom, prenosi CdM.

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Crnogorske vlasti oćutale skandaloznu izjavu srpskog ministra Aleksandra Vulina da ,,najveći dio zla

Zvanični Beograd nastav da kriminal iz svog preba u dvorište Crne Gore

Kako prenosi ovaj portal, oni su u posjedu video snimka, ali ga ne objavljuju zbog scena nasilja.

Bespomoćni dječak ne pruža otpor za vrijeme dok ga napadač udara šakama.

U sljedećem trenuku im prilazi još jedan maloljetnik, koji žrtvu dva puta udara po tijelu. Brzo se povlači, dok napadač nastavlja da surovo bije dječaka i gura ga na vrata od zgrade.

Za to vrijeme, okupljeni posmatraju i ne preduzimaju ništa konkretno da zaustave nasilje. ,,Dobro je, slomi ga“, čuje se, potom, glas sa snimka. Napadač se tu ne zaustavlja, već nastavlja da dječaka udara šakama.

Dječak se udaljava, ali mu napadač prilazi sa leđa i ponovo ga tuče. Još jednom im prilazi maloljetnik, koji se ranije priključio sukobu, ali osoba koja snima mu govori da se udalji. ,,Ako tebe ne dira, ti se skloni“, kaže osoba koja snima, a sudeći po njegovom glasu, u pitanju je stariji tinejdžer.

Napadač za to vrijeme drži ruku oko vrata žrtvi i govori mu da treba svima pojedinačno da se izvini. ,,Raskrvari ga“, kaže jedan od okupljenih dječaka, nakon čega se video završava.

Prema nezvaničnim informacijama CdM-a, policiji nije prijavljen slučaj, već su službenici policije došli u posjed snimka. ,,Identifikovani su akteri događaja i oni su sa roditeljima stupili u službene prostorije Centra bezbjednosti Bar“, nezvanično je rečeno CdM-u iz policije.

Postupanje nadležnih je u toku.

C. H.

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, gostujući u emisiji „Usijanje dana“ na srpskoj televiziji „Kurir“, govorio je o kriminalnim grupama u toj zemlji i saopštio da „najveći dio zla koji dolazi u Srbiju je iz Crne Gore, od kavčana i škaljaraca. KiM je dio Srbije, pa ne računam šiptarske klanove. Količina novca koji oni (kavčani i škaljarci) generišu je toliko velika da ovdje lako nalaze vojnike“.

Nastavak suđenja optuženom za ubistvo Kristijana Ćorića

NI RIJEČ

Nišić danas pred sudom PODGORICA – Nastavak suđenja Jasminu Nišiću iz Prijepolja zbog sumnje da je 2019. godine na smrt pretukao Kristijana Ćorića u Budvi, zakazan je za danas pred Višim sudom.

Nišić na prethodnom suđenju nije želio da prizna krivično djelo, tvrdeći da se ne sjeća činjenica. Prema navodima optužnice, Nišić je 14. aprila prošle godine oko 4.30 sati, došao do stana u kojem se nalazio Ćorić.

- J. N. je sa terase uzeo plastičnu stolicu kojom je K. Ć. više puta udario po glavi i tijelu, zbog čega je on pao na stolicu. Zatim je K. Ć. odvukao do parking prostora ispred zgrade, gdje je nastavio da ga udara nepoznatim sredstvom i pesnicom po glavi i tijelu. Na taj način mu je nanio teške tjelesne povrede od kojih povreda je kod oštećenog nastupila smrt – piše u optužnici.

Ovim je, kako se navodi, počinio krivično djelo ubistvo. M. L.

Za kriminologa Velimira Rakočevića nije sporno što je izostala reakcija nadležnih, ali samo ako oni ,,polaze od toga da je bespredmetno odgovarati na neutemeljene i činjenično nepotkrijepljene optužbe“. Ističe da se radi o, najblaže rečeno, neopreznoj izjavi i tako nešto može saopštiti samo neko ko ne vodi računa o stvarnosti

Prošlo je pet dana od Vulinovog gostovanja i skandalozne izjave koja, ukoliko se ne pojasni, može se shvatiti kao prebacivanje odgovornosti za sve što ne valja u toj zemlji na teren Crne Gore.

Stav kriminologa Velimira Rakočevića je da na ovakve izjave crnogorske vlasti ne trebaju da odgovaraju, ne zato što nemaju što da kažu, već zato što nema ko da čuje.

– Ne treba odgovarati na izjave koje u svom sadržaju nemaju argumente, jer onda nemate sa kim ili o čemu da polemišete – jasan je Rakočević.

I tačno je – niko ni riječ nije rekao. Pet dana niko iz crnogorske vlasti nije našao za shodno da Vulinu objasni da se vođe ili članovi organizovanih kriminalnih grupa ne mogu p o s m a t r a t i l o k a l n o, p o mjestima rođenja, adresi stanovanja ili mjestima gdje sprovode prljave poslove. Sa pozicije ministra unutrašnjih poslova, Vulin bi morao da zna da se kriminal sagledava šire i da nema mjesta politizaciji koja se očito sprovodi kako kome odgovara u datom momentu.

Koordinator za nacionalnu bezbjednost Dritan Abazović nije o d g o varao na pozive

Aleksandar Vulin

Pobjede, te nas je uskratio komentara na Vulinove navode.

Izostao je i odgovor ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, kojeg smo takođe pitali da prokomentariše Vulinovu izjavu.

Za kriminologa Rakočevića nije sporno što je izostala reakcija nadležnih, ali samo ako oni polaze ,,od toga da je bespredmetno odgovarati na neutemeljene i činjenično nepotkrijepljene optužbe“.

– Radi se o, najblaže rečeno, neopreznoj izjavi i tako nešto može saopštiti samo neko ko ne vodi računa o stvarnosti.

Razlog takvom pristupu može biti nepoznavanje ove problematike ili odsustvo dobre namjere – smatra Rakočević.

On pojašnjava da izjava dobija na težini i zbog toga što dolazi od visokog državnog zvaničnika susjedne države.

– Naravno da nema nikakvog osnova ovakva izjava budući da svaka ozbiljnija analiza može ukazati na potpuno drugačiju situaciju, odnosno da je najmanje ,,zla“ dolazilo iz Crne Gore. Sagledavanjem stanja i kretanja kriminaliteta na našoj teritoriji, naročito u dijelu učinilaca krivičnih djela, veliki broj delinkvenata dolazi iz inostranstva što dovoljno govori o neutemeljenosti ove izjave – kazao je Rakočević.

Dodaje da savremeni kriminal odavno ne poznaje granice među državama u nastojanju da protivpravne aktivnosti uspostavi i proširi na svim kontinentima ne birajući sredstva i da je zbog toga pogrešno vezivati kriminal za bilo koju državu pojedinačno, jer se ne može sporiti činjenica da se radi o globalnom problemu.

Rakočević ocjenjuje da iako nije eksplicitno saopšteno, ovakva izjava srpskog zvaničnika direktno targetira naše bezbjednosne službe koje su, kako je kazao, očigledna meta u ovom slučaju.

– U svim modernim državama službe bezbjednosti su odgovorne za stanje u oblasti suzbijanja i prevenciji kriminaliteta i to niko ne može relativizovati. S druge strane, odgovornost postoji u onim slučajevima kada se nezakonito i neprofesionalno vrši dužnost, što se ne može reći za crnogorske bezbjednosne službe – tvrdi naš sagovornik.

VAN CRNOGORSKIH GRANICA

Pojašnjava da ne postoji unutrašnja i spoljna odgovornost upravo zbog toga što su naše službe djelovale profesionalno i odgovorno u skladu sa najvišim standardima.

– Pouzdano mogu reći da makar od osamdesetih godina prošlog vijeka do danas, uvijek je postojao trend napuštanja naše teritorije od strane nosilaca kriminalnih aktivnosti koji su rođeni u Crnoj Gori ili kada se radilo o strancima koj su pokušavali da razviju kriminalne aktivnosti na ovom prostoru, usljed toga što im država nije pružala utočište jasno stavljajući do znanja da nemaju šta da traže, pa su bili prinuđeni da krenu u potragu za nekim drugim destinacijama za svoje nezakonite radnje. Mapiranje kriminaliteta nepobitno govori o tome da Crna Gora nije izvor kriminala i da se sve složenije kriminalne operacije odvijaju izvan crnogorskih granica – naglasio je Rakočević.

Dodaje da je na suzbijanju organizovanog kriminala u našoj zemlji ostvaren značajan napredak prelaskom sa tradicionalnih na proaktivne oblike policijsko-tužilačkih aktivnosti, o čemu svjedoče između ostalog i brojna spriječena najteža krivična djela od kojih je posljednji slučaj – spriječena likvidacija državljanina Srbije u Tivtu.

– Crna Gora kao ozbiljna država i naši istražitelji u suprotstavljanju ovim opasnostima djeluju isključivo u skladu sa priznatim standardima. Podsjećam da je naša država ratifikovala sve najvažnije međunarodne i evropske dokumente iz ove oblasti i uspostavila sveobuhvatan pravni okvir za efikasno suzbijanje najtežih oblika kriminala transnacionalnog organizovanog tipa – naveo je Rakočević.

Prema njegovim riječima, kada je riječ o institucionalnom aspektu u prethodnom periodu niko kredibilan nije mogao dovesti u pitanje postojanje političke volje oficijelnih struktura da se svim kapacitetima suprotstave kriminalitetu.

– To se ogledalo kroz istrajnu implementaciju propisa i jačanje institucija. Formiranje specijalizovanih organa kao što je Specijalno državno tužilaštvo, Specijalni policijski tim, ASK i drugi kao i specijalizacija kadrova za borbu protiv organizovanog kriminala dobila je trajni karakter. Država je uložila velika sredstva u opremu i infrastrukturu kako bi odgovoriila na sofisticirane metode i tehnike koje koriste kriminalne organizacije – kazao je Rakočević.

On je mišljenja da se sa sigurnošću može reći da su naši nadležni organi napravili velike iskorake u dijelu usavršavanja metoda i tehnika suzbijanja organizovanog kriminaliteta naročito u dijelu specijalnih istražnih metoda, sprovođenja kompleksnih istraga i slično.

- Važno je naglasiti da smo odavno osigurali kontinuiranu borbu protiv svih oblika kriminaliteta i dokazali da je čak i transnacionalni organizovani kriminalitet moguće držati

pod kontrolom uz jedinstveno postupanje i intenzivnu saradnju svih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih aktera – zaključio je Rakočević.

,,NAJVEĆE ZLO“

Samo dva dana prije Vulinovog gostovanja na srpskoj televiziji, u kojoj je ,,najveće zlo“ locirao u Crnoj Gori, od kavčana i škaljaraca, naši istražitelji na našoj teritoriji evidentirali su četiri srpska državljanina, sa debelim dosjeima – vođu navijača Partizana Veljka Belivuka, zvanog Velja Nevolja, Marka Miljkovića, Lazara Ilića, koji se potraživao zbog ubistva Aleksandra Šarca u TC Ušće i Strahinju Savića.

Prema pisanju srpskih medija, dosjei sve trojice puni su raznih krivičnih djela.

Pažnju javnosti, Belivuk je prvi put privukao 2016. kada je sa Darkom Ristićem napao direktora FK Partizan Mil o š a Va z u r u i n j e g o v o obezbjeđenje. Napadači su brutalno pretukli člana obezbjeđenja i vozača.

Sa tužilaštvom je sklopio sporazum o priznanju krivičnog djela i osuđen je na godinu kućnog zatvora. Belivuk se teretio da je učestvovao u ubistvu Vlastimira Miloševića u januaru 2017. godine. U trenutku ubistva Miloševića, Belivuk je trebalo da bude u

Nijedna država nije pošteđena Prema riječima našeg sagovornika, kriminologa Velimira Rakočevića, kriminalitet je odavno prerastao lokalne okvire kao i njegovi nosioci.

– Dovoljno je samo ukazati na pojedine tipologije savremenog kriminaliteta kao što su internacionalni organizovani kriminalitet, transnacionalni organizovani kriminalitet, multinacionalni organizovani kriminalitet, globalni organizovani kriminalitet, organizovani poslovni kriminalitet i slično i samo konstatovati činjenicu da su mjesto rođenja ili adresa stanovanja irelevantni u smislu posmatranja ovog kriminalnog fenomena kao univerzalne pojave za koju ne postoje barijere. Ne zvuči nimalo ohrabrujuće ako kažem da ne postoji ni jedan kontinent ili država u svijetu koja je pošteđena od djelovanja pripadnika organizovanog kriminala – kazao je Rakočević.

Velimir Rakočević

Hronika / Društvo

Poneđeljak, 25. januar 2021.

a u Srbiju dolazi od kavčana i škaljaraca“

vlja acuje

Kotor

kućnom zatvoru na koji je osuđen zbog prebijanja pripadnika obezbjeđenja direktora FK Partizan. On je, međutim, bio na slobodi pošto presuda nije stupila na snagu.

Belivuk je više puta osuđivan i to za nasilničko ponašanje i nanošenje teških povreda. Bio je prijatelj i najbliži saradnik Aleksandra Stankovića zvanog Sale Mutavi koji je ubijen u oktobru 2016. godine.

Stanković je, inače, bio osuđen kao vođa grupe koja se bavila trgovinom narkotika, ali kaznu nikada nije odslužio.

Kako pišu srpski mediji, Ilić se teretio da je kao maloljetnik izbo muškarca nožem, počinio krađe, razbojništva, nelegalno držao oružje, a u Crnoj Gori je, kako sumnjaju crnogorski istražitelji, planirao da ubije Budvanina Marka Ljubišu Kana, što je spriječeno pravovremenom reakcijom crnogorskih bezbjednosnih službi.

Posljednjih godina crnogorski istražitelji spriječili su više likvidacija i intenzivno radili na razbijanju klanova na nacionalnom i međunarodnom nivou. Operativnim radom došli su do informacija da se u dva primorska grada spremaju likvidacije. U petak su, kako inspektori sumnjaju, u Tivtu planirane likvidacije Beograđana Belivuka i Miljkovića. Istog dana u Budvi su lisice stavljene srpskim državljanima Lazaru Iliću i Strahinji Saviću zbog planiranja ubistva Budvanina Marka Ljubiše.

Prije skoro 18 godina u Srbiji je ubijen premijer Zoran Đinđić i za taj atentat optuženi su članovi ozloglašenog zemunskog klana, koji je postojao prije škaljaraca i kavčana, a blisko sarađivao sa surčinskim.

Hicima iz snajpera ,,hekler i koh“ ubijen je Đinđić, na ulazu ispred zgrade Vladu Srbije.

Na prijedlog vlade donijeta je

Nekad jedan, sad dva zaraćena klana U ratu dva zaraćena klana iz Kotora – škaljarskog i kavačkog – ubijeno je više od 40 osoba. Prva žrtva u sukobu ova dva klana bio je Goran Radoman (37) sa Cetinja koji je ubijen 15. februara 2015. u podzemnoj garaži na Novom Beogradu, koji je, kako tvrde istražitelji, ukrao 200 kilograma kokaina iz stana u Valensiji. Ubica je u njega ispalio 25 metaka i Radoman nije imao nikakve šanse da preživi.

Kao vođe kavačkog klana istražitelji su označili Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, a škaljarskog braću Igora i Jovana Vukotića.

odluka o uvođenju vanrednog stanja i izvedena je najveća policijska akcija u istoriji Srbije, kodnog naziva ,,Sablja“.

Istog dana kada je ubijen Đinđić, srpski zvaničnici saopštili su da iza atentata stoji zemunski klan i njegove vođe - Milorad Luković Legija, Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum. Pored ove trojice, MUP Srbije je odmah izdao poternicu i za članovima njihove bande među kojima su Dejan Milenković Bagzi, Vladimir Milisavljević - Vlada Budala i Sretko Kalinić, zvani Zvijer.

Nakon što su procesuirane vođe zemunskog klana, vođstvo preuzima Beograđanin Luka Bojović, za kojeg dobro obaviješteni izvori iz bezbjednosnih službi tvrde da sarađuje sa škaljarskim klanom. Bojović osim sa škaljarcima sarađuje i sa kriminalnom grupom iz Budve i Bara. Najodaniji vojnici su mu bili pokojni Luka Đurović, Alan Kožar i Igor Dedović.

Luka Bojović izdržava zatvorsku kaznu u Španiji gdje je osuđen na 18 godina zatvora zbog organizovanog kriminala. Uhapšen je u Valensiji, u februaru 2012. godine. Za falsifikovanje isprava izrečena mu je kazna od tri godine zatvora, za zločinačko udruživanje pet, a za posjedovanje oružja deset godina zatvora. Iako se dovodio u vezu sa ubistvima u Srbiji i pokušajima ubistava, nije bilo dokaza za te optužbe i Bojović je oslobođen.

Poslove Bojovića preuzeo je njegov bliski saradnik Filip Korać.

Ni drugi kotorski kriminalni klan ne djeluje samostalno, već uporište ima u srpskom podzemlju sa grupom Dejana Stojanovića Keke. Stojanovića srpske bezbjednosne službe targetiraju kao vođu beogradskog klana koji ima prevlast u švercu droge. Tamošnji istražitelji godinama su ga povezivali sa raznim krivičnim djelima, ali u toj zemlji osuđen je samo za krađu i ta presuda je zastarjela.

Kako je pisao srpski Blic, Kekina grupa osnovana je devedesetih godina, a preporuke za članstvo su bile da imaju što više krivičnih djela iza sebe.

Prioritet su imale osobe koje su bile brutalnije u izvršenju likvidacija. Ana RAIČKOVIĆ

7

AKTUELNO: Ispisivanje grafita uvredljivog sadržaja u Beranama osudili građanski aktivisti, partije, lokalni funkcioneri BERANE – Različite instalacije i poruke na fasadama zgrada predstavljaju nastavak onog što se događa na društvenim mrežama. Incidenti takve vrste su opasni zato što mogu voditi ne samo nastavku govora mržnje već i zločinima iz mržnje.

Iskustvo nam jasno ukazuje da su zločini iz mržnje inspirisali i definisali istoriju svih naroda na Balkanu – ocijenio je dugogodišnji aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković komentarišući sadržaj grafita i poruka ispisanih na nekadašnjoj zgradi aero-kluba Berane u Mjesnoj zajednici Dolac.

Mediji su u subotu informisali da su na fasadi napuštene zgrade aero-kluba Berane u Mjesnoj zajednici Dolac osvanule poruke ,,Kolji Šiptare“, ,,Oj Pazaru, novi Vukovaru“, ,,Živiš Arkane“ i ,,Kolji Šiptare“.

Zeković ističe kako je potreban prikladan odgovor na sve izraženiji govor mržnje i otvoreno zagovaranje društvenog isključivanja. Nedopustiva je relativizacija i politizacija ovih opasnosti.

Zeković poručuje da nije suština retorički osuditi i prozvati političkog oponenta da su incidenti iz ,,njegove kuhinje“.

-Potrebno je i kroz sopstveno političko djelovanje i liderstvo pokazati da je moguće voditi inkluzivnu politiku i iskreno se nositi sa mržnjom i ostalim izazovima podijeljenog društva.

Potrebne su nam nove vjerske, političke, obrazovne i medijske inicijative za borbu protiv govora mržnje, nasilja i društvenog isključivanja. Ova tematika je naročito zapostavljena kod mladih. Škole, mediji NVO i partije na žalost više nemaju vodeću društvenu ulogu. Zato je od suštinske važnosti da sve vjerske zajednice, a naročito Srpska pravoslavna crkva, kao najuticajnija, najorganizovanija među njima, i sa trenutno najviše odgovornosti, učine sve što je potrebno da mržnja ne eskalira. Svaki pa i najmanji nagovještaj mržnje treba ozbiljno shvatiti – ističe Zeković.

Osuda tog događaja je stigla iz Bošnjačke stranke i Demokratske Crne Gore.

Iz Bošnjačke stranke poručuju da ne smije proći bez reakcija nadležnih.

- Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje ispisivanje grafita i poruka u Beranama, u kojima se poziva na ubijanje Bošnjaka i Albanaca i širi međuvjerska i međunacionalna mržnja. Zastrašujuće poruke, od kojih se ledi krv u žilama, nažalost, ponovo su osvanule u Beranama.

U 2021. godini mi i dalje svjedočimo monstruoznim radnja-

Ne dozvoliti da govor mržnje dovede do zločina iz mržnje Zeković: Iskustvo nam ukazuje da su zločini iz mržnje inspirisali i definisali istoriju svih naroda na Balkanu.

BS: Građanski koncept Crne Gore ne smije dozvoliti da ovakve sramne radnje prođu bez reakcije nadležnih.

Obradović: Ne smije se dozvoliti nikome da posumnja u održivost građanskog i multikulturalnog koncepta države

Prekrečeni grafiti u Beranama

Grafiti uklonjeni, policija tvrdi da su nastali 2019.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, grafiti su iz 2019. godine i policija je već postupala po tome.

Na zvaničnom sajtu Opštine Berane objavljeno je da je Agencija za izgradnju i razvoj prekrečila grafite i poruke.

ma, da neko priziva Srebrenicu, najveći genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Građanski koncept Crne Gore, koliko god bio poljuljan danas, ne smije dozvoliti da ovakve sramne radnje prođu bez adekvatne reakcije nadležnih organa – saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

Pozvali su nadležne da pronađu aktere najnovijih prijetnji i uvreda i sudski ih procesuiraju, jer fašističke poruke moraju biti sankcionisane u građanskoj i pravnoj državi.

- Pozivamo i Vladu, kao i lokalnu vlast u Beranama da se aktivno uključe u cijeli slučaj i jasno osude ovaj neljudski i nedobronamjeran čin. Sasvim

je očigledno da neko ovakvim gnusnim porukama želi da zastraši Muslimane koji žive u ovom gradu. Ipak, moramo konstatovati da je ispisivanje grafita Srebrenica, kao i drugih grafita koji asociraju na ubijanje Bošnjaka i Albanaca dokaz da kao društvo još uvijek nijesmo spremni da se suočimo s prošlošću i da ima pojedinaca u čijim glavama još uvijek dominiraju bolesni porivi – ocijenili su iz BS-a.

Poručili su da Bošnjake i Muslimane to neće uplašiti, te da grafiti ovakve sadržine nikako ne smiju poremetiti dobre, prijateljske i komšijske odnose koje Bošnjaci gaje sa svojim ko-

U Beranama nema mjesta za ekstremizam Predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić najoštrije je osudio ispisivanje grafita.

- Sa najdubljim prezirom i neodobravanjem doživljavamo širenje ovakvih naručenih poruka mržnje koje dolaze iz dobro poznatih kuhinja DPS-a pred današnji kongres ove partije. Ponavlja se isti scenario od 30. avgusta 2020. godine, pred parlamentarne izbore, kada su tokom noći ispisani uvredljivi grafiti u naseljima gdje pretežno žive naši sugrađani, komšije i prijatelji Bošnjaci i Muslimani. I ovoga puta se radi o još jednom njihovom uzaludnom pokušaju izazivanja međunacionalnih tenzija, po već oprobanom scenariju iz 90-ih godina, ali im to Berane, kao što nije ni tada, neće ni sada dozvoliti.

Ovakav potez je dokaz da su strukture tajnih službi i dalje pod kontrolom bivšeg režima.

Apelujemo na direktora ANB-a da se pod hitno smijene svi djelovi DPS hobotnice – kazao je Šćekić.

U Beranama, kazao je on, nema mjesta za ekstremizam.

- Ovaj grad ne zaslužuje epitete koje oni pokušavaju da nametnu i ne toleriše pokušaj šovinizma po raznim osnovama. Ovaj sramni čin, usmjeren protiv dostojanstva svakog građanina, ni na koji način ne može ugroziti naše zajedništvo u Beranama, niti međunacionalno i vjersko poštovanje.

Pozivamo nadležne organe da nalogodavci i počinioci ovog sramnog djela budu što prije pronađeni i procesuirani. Budućnost je otvorena za ljude koji su za mir, stabilnost, napredak, razumijevanje i saradnju. Takvi su građani Berana – saopštio je Dragoslav Šćekić.

mšijama drugih vjera i nacija.

Predsjednik SO Berane Novica Obradović kazao je da Demokratska Crna Gora snažno osuđuje pojavu primitivnih, mrziteljskih i šovinističkih grafita u Beranama.

- Sigurni smo da je željeni domet takvih činjenja oduzimanje, Beranama, reputacije sredine u kojoj su multietnički i multikonfesionalni sklad na zavidnom nivou, što nalogodavcima iscrtavanja grafita, očito, bode oči. Slično su pokušali i prije izbora 30. avgusta, šovinističkim grafitima na kojima smo prepoznali dobro poznat potpis tajnih službi da izazovu nemir i podjele, ali nije im uspjelo. Beranci su ih prozreli. Napominjemo da će im dobri međuetnički i komšijski odnosi u Beranama, kao i u svim takvim sredinama u Crnoj Gori još dugo smetati jer ih je nemoguće narušiti. Nemaju oni toliko ni farbe, ni sprejeva, koliko ljudi različitih nacija i vjera znaju da su u Crnoj Gori upućeni jedne na druge i da će uvijek biti - kazao je Obradović.

Obradović je poručio da zahtijeva da policija preduzme hitne mjere na otkrivanju počinilaca ovih sramnih djela, koji, dodaje, očito pokušavaju da po nečijem nalogu naruše multietnički sklad.

- Oni se moraju sankcionisati jer se ne smije dozvoliti nikome, da i ma na trenutak posumnja u održivost građanskog i multikulturalnog koncepta naše države – ističe Obradović.

Podsjetimo, u avgustu prošle godine fasade privatnih kuća u beranskim naseljima Talum i Hareme, koje su većinski nastanjene žiteljima islamske vjeroispovijesti, bile su ispisane sličnim grafitima.

Počinioci nikad nijesu otkriveni.

Nj.B.

8

Društvo

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Registrovano 387 novooboljelih, najviše u Podgorici

Od danas počinju da se primjenjuju novi modeli organizovanja nast

Preminula dva pacijenta PODGORICA - Od subotnjeg presjeka, prijavljena su dva smrtna ishoda povezana sa kovidom-19 i to kod pacijenata iz Rožaja i Nikšića, koji su imali 82, odnosno 83 godine starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna 2020. iznosi 759, a od početka pandemije 768.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.331 uzorak na novi korona virus među kojima je ukupno registrovano 387 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Najviše zaraženih je u Podgorici – 172.

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalaze 73 pacijenta sa kovid-19 infekcijom, od kojih je 29 životno ugroženo.

U Podgorici, saopšteno je iz Instituta, registrovana su 172 novozaražena korona virusom, u Nikšiću 74, Budvi 23, Bijelom Polju 16, Cetinju 15, Herceg Novom, Beranama i Pljevljima po 13, Rožajama devet, Tivtu sedam, Kotoru šest i Baru pet. U Tuzima je pet novooboljelih, u Kolašinu četiri, Danilovgradu i Ulcinju po tri, Plavu dva, a u Plužinama, Mojkovcu, Petnjici, na Žabljaku po jedan.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 7.986. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 58.316 – podsjećaju iz Instituta.

Nj. B.

Nikšićanin dao izjavu u svojstvu građanina

Kasalica negirao da ime veze sa karikaturom

NIKŠIĆ- Nebojša Kasalica iz Nikšića je juče u prisustvu advokata negirao da ima bilo kakve veze sa karikaturom na kojoj je prikazana ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, potvđeno je Pobjedi nezvanično iz policije.

Ranije juče na društvenim mrežama pojavila se fotografija prepiske Nebojše Kasalice u kojoj navodno priznaje da je autor sporne karikature. Nakon toga je dobio poziv da se javi u nikšićki Centar bezbjednosti radi davanja iskaza.

- U prisustvu advokata, Kasalica je policijskim službenicima dao obavještenje u svojstvu građanina i tom prilikom negirao da ima bilo kakve veze sa tom objavom – saopšteno nam je nezvanično iz policije.

Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije, koje su navodni skrinšotovi privatne komunikacije tri osobe koje tvrde da znaju ko je autor skaredne ilustracije-karikature kojom se vrijeđa ličnost ministarke Vesne Bratić.

U navodnoj prepisci koja se dijeli na društvenim mrežama Kasalica prijeti neidentifikovanom mladiću da ga on i izvjesni Jovan ,,ne ocinkare“ i da oni ,,jedini znaju“.

Podsjećamo, predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić prvobitno je kao autora karikature ministarke optužio poznatog crnogorskog umjetnika Luku Lagatora, što je on demantovao i najavio tužbu protiv njih.

- Bio sam užasnut i zaprepašćen, kad sam saznao da je poslanik u Skupštini Crne Gore Marko Milačić, na svojoj Fejsbuk stranici objavio lažnu tvrdnju da sam ja autor skaredne i ogavne slike, koju sa prezirom osuđujem, na kojoj je prikazana ministarka Vesna Bratić - saopštio je karikaturista Luka Lagator.

M. L.

PODGORICA – U većini osnovnih i srednjih škola od ponedjeljka izvodiće se nastava u tim ustanovama, dok su neke, zbog ograničenih kapaciteta, odabrale drugi model koji podrazumijeva da đaci prvog, drugog i trećeg razreda obavezno dolaze na časove, a ostali naizmjenično.

Ova dva modela izradila je radna grupa Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i ponudila ih je školama da izaberu onaj koji smatraju da je najbolji u skladu sa njihovim mogućnostima, ali iz resora ministarke Vesne Bratić nijesu odgovorili na naša pitanja koliko se, između ostalog, tačno škola opredijelilo za određeni vid nastave.

Onim srednjim školama koje odaberu da se nastava odvija naizmjenično (da se, na primjer, sedmično smjenjuju odjeljenja – jedni uče u školi, drugi onlajn) preporučili su da đaci četvrtog razreda obavezno idu na časove.

Obaveza je i da se praktični dio nastave održava, kako u školi, tako i kod poslodavca.

Poželjno je i da deveti razred non stop ide u školu. Što se tiče nastave za opšte obrazovne predmete, ona će se izvoditi naizmjenično.

ZAMIJENJEN MODEL IZ PRVOG POLUGODIŠTA

Sve ove izmjene u organizaciji nastave uslijedile su nakon što se ispostavilo da prethodni model, koji se primjenjivao u prvom polugodištu, nije dao željene rezultate. Tada su u školu išli đaci do šestog razreda, uključujući prvi razred srednje škole, dok su ostali učili od kuće. Da taj model nije bio dobar, ukazivala je i međunarodna organizacija Unicef, profesori, stručnjaci…, pa i ombudsman koji je na kraju zatražio od Ministarstva da u drugom polugodištu svi đaci idu u školu – jer se moraju obezbijediti jednaki uslovi obrazovanja za sve. Ukazivano je da svaka peta porodica sa djecom do 18 godina nema internet, te da oni ne mogu da prate nastavu onlajn.

Radna grupa koja je izradila nove modele za organizaciju nastave u doba korona virusa nije završila time posao, već će i u narednom periodu da prati kako se sve odvija u praksi i hoće li biti nužne određene korekcije.

- Pratićemo ima li nekih problema – kazao je Pobjedi Radoje Novović iz Zavoda

Većina đaka nema štrajka Uvode međusmjene OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“ je najveća osnovna škola u Nikšiću, ima oko 1.150 đaka, ali direktorica te ustanove Vera Božović rekla je nedavno da će se moći organizovati, te da će sve učenike prihvatiti od 25. januara.

Direktor Prve srednje stručne škole Goran Davidović smatra da će moći organizovati nastavu sa tzv. kliznom ili međusmjenom.

Nikšićka Gimnazija „Stojan Cerović“ ima veliki broj učenika. I gimnazijalaca bi, ako se podijele u dvije grupe, bilo skoro 80 odjeljenja, ali direktor Boris Nikolić kaže da će se, najvjerovatnije, od 25. januara organizovati u tri smjene.

- Najvjerovatnije ćemo kombinovati nastavu u školi i onlajn, a sve zavisi i od predmeta.

Najvažnije je da đaci steknu što više znanja poručuje Nikolić.

OSNOVCI SE VRAĆAJU U KLUPE: Obavezna primjena epidemioloških mjera

Pojedini profesori će zbog uvođenja više smjena raditi prekovremeno zbog čega iz Sindikata prosvjete poručuju da razgovaraju sa nadležnima da im se poveća plata.

Saopštili su da su začuđeni što premijer Krivokapić pominje da će da štrajkuju, jer se ta mogućnost nije pominjala za školstvo.

Ispričao je i da su skraćeni programi, odnosno planovi za drugo polugodište.

- Uvažili smo činjenicu da zbog specifičnih okolnosti

OŽIVJEĆE UČIONICE: Nastava na daljinu samo u izuzetnim slučajevima

nastavnici ne mogu u punom kapacitetu da realizuju plan i program, kako bismo ih rasteretili, a da se minimum ne izgubi. Redukovali smo i ispitne kataloge za predmete

koji se polažu na maturskom, da ne dođu u situaciju da budu pitani za nešto, a nijesu učili – rekao je on.

RAD U VIŠE SMJENA

Novi model izvođenja nastave će opteretiti pojedine profesore koji će raditi više od predviđene norme zbog toga što će časovi biti organizovani u više smjena. Sindikalci su nedavno poručili da će se boriti za svoje zaposlene da im se za to poveća plata, jer nema te matematike koja može reći da je 40 časova po 30 minuta direktne nastave, koji će neki od kolega morati da drže, isto što i 20 časova po 45 minuta, u normalnim okolnostima.

- To mora biti uvećana norma ili prekovremeni rad – rekli su oni.

Poručili su nedavno da od ponedjeljka, 25. januara, svi profesori po zakonu moraju da imaju aneks ugovora o prekovremenom radu, ali su nakon te najave odmah dobili poziv od Ministarstva, te su počeli da razgovaraju na koji

Društvo

Poneđeljak, 25. januar 2021.

tave u doba korona virusa

STAV

a ide u školu, a nastavnika Sindikalci su nedavno poručili da će se boriti za svoje zaposlene da im se poveća plata, jer nema te matematike koja može reći da je 40 časova po 30 minuta direktne nastave, koji će neki od kolega morati da drže, isto što i 20 časova po 45 minuta, u normalnim okolnostima

način treba da se riješi njihovo pitanje.

Ono što je izvjesno jeste da trenutno nema novca da se plati prekovremeni rad određenim profesorima…

NEPRIMJEREN TON PREMIJERA PREMA PROSVJETARIMA…

Premijer Zdravko Krivokapić prošle sedmice održao je sastanak sa direktorima škola i poručio im, prijeteći i neprimjerenim tonom, da će njihov štrajk gledati kao na opstrukciju Vlade… Rekao je i da moraju da pokažu solidarnost i sa onima koji su u mnogo težoj materijalnoj situaciji koja je izazvana korona krizom.

Dio javnosti je kritikovao način na koji je premijer razgovarao sa prosvjetarima, pa su pojedini predstavnici Sindikata poručili da su iznenađeni njegovim tonom obraćanja prema više od 12.000 prosvjetara.

– Prijetnji sa naše strane nije bilo. Niti ucjena. Od Vas ne očekujemo prijetnje, već razuman i normalan socijalni dijalog – poručio je potpredsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Nikolaj Knežević, dodajući da priča oko zahtjeva valorizacije rada nastavnika nije nova, jer su isto tražili

i od prethodne administracije od početka školske godine sa kojom su imali konkretan socijalni dijalog koji je rezultirao povećanjem zarada u prethodnoj godini od 12 odsto.

Sindikalci ne gube nadu da će doći do rješenja i da će svi nastavnici dobiti ono što su zaslužili.

– Koji će to biti period – kratak ili dugačak, vidjećemo – kaže za Pobjedu vršiteljka dužnosti predsjednika Sindikata prosvjete Crne Gore Slavka Bošković.

NEMA ŠTRAJKA

Kaže da su začuđeni otkud premijeru priča o štrajku kad niko od njih, ko je na vrhu sindikata, niti je bilo ko na njihovim zvaničnim organima pominjao tu mogućnost.

- Govorili smo o instrumentima sindikalne borbe, ali znate koja je to lepeza - pa socijalni dijalog je jedan instrument – objašnjava ona.

Veliki broj nastavnika prihvatio je takozvani teži model nastave i tu su, smatra Bošković, pokazali posvećenost učenicima bez obzira hoće li im se to na kraju platiti ili ne.

U narednom periodu sakupiće podatke koliko prosvjetara radi mimo norme.

- Svi zajedno želimo da izna-

Premijer Zdravko Krivokapić prošle sedmice održao je sastanak sa direktorima škola i poručio im, prijeteći i neprimjerenim tonom, da će njihov štrajk gledati kao na opstrukciju Vlade

9

đemo način da svim ljudima koji su radili puno da se osmisli način kako ćemo da to valorizujemo. Činimo napor za to i (nadležni) pokazuju razumijevanje da nas saslušaju i iznađu neki način. Vrlo su otvoreni da nastavimo razgovor – navodi Bošković.

Profesori su, prema njenim riječima, i ranije dok su izvodili onlajn nastavu bili opterećeni.

– Suština je skoro slična. Dobro je sada što je data mogućnost da svaka škola može da izabere određeni model ili nešto treće ako će to bolje odgovarati školi – smatra ona.

PODIJELJENI U GRUPAMA ZBOG MJERA

Pobjeda je pisala koje će sve modele određene škole primijeniti od ponedjeljka.

Srednje škole u Podgorici pretežno su se opredijelile za onaj koji podrazumijeva povratak đaka svih razreda u školske klupe. U Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ vodili su računa i da profesori ne budu opterećeni, a u školi u jednom trenutku ne bude više od 300 đaka.

- Škola će raditi od 7.30 do 20 sati, u dvije smjene, sa naizmjeničnim ulaskom, podijeljeni po grupama – rekla je direktorica Zoja Bojanić- Lalović.

I najveće osnovne škole u ponedjeljak će otvoriti vrata za svoje učenike. Tako će se nastava u OŠ ,,Radojica Perović“ odvijati u dvije smjene, a odjeljenja će biti podijeljena u dvije grupe od po najviše 17 đaka, kako bi se ispoštovale epidemiološke mjere.

- Maksimalan broj časova je četiri, a za đake prvog, drugog i trećeg razreda po tri – rekla je direktorica Mirjana Bošković, dodajući da je model opterećenje za nastavnike - prva smjena počinje u pola osam, druga u 13, a završava se u 18 sati.

Direktorica danilovgradske Gimnazije ,,Petar Prvi Petrović Njegoš“ Nataša Latko-

Nemaju sva djeca laptop Direktor OŠ ,,Međuriječje“ Petar Bulatović kazao je za Pobjedu da je pozitivno što je školama prepušteno da odaberu kako će organizovati nastavu u drugom polugodištu jer svaka ustanova ima svoje specifičnosti.

- Naše učenike ćemo od ponedjeljka vratiti u klupe. Imamo dovoljan broj učionica, odjeljenja su malobrojna. Na taj model nastave nas obavezuje i činjenica da je u Rovcima često slab signal interneta. Takođe, đaci potiču iz porodica koje često nemaju laptop ili moderniji telefon. Škola ima 15 učenika, dva područna odjeljenja, tako da imamo dovoljno prostora da primijenimo epidemiološke mjere – kaže Bulatović.

vić kaže da su još u oktobru prošle godine bili potpuno spremni za opciju da sva djeca prisustvuju časovima.

- Kombinovaćemo dolazak u školu sa onlajn nastavom i radićemo u dvije smjene sa identičnim rasporedom časova. U prvoj smjeni pohađaće nastavu prva polovina svih odjeljenja sva četiri razreda a u drugoj smjeni druga polovina istih. Pri tome časovi će trajati po pola sata i biće ih četiri u smjeni - istakla je Latković.

Od ponedjeljka u klupe će i svi đaci SMŠ ,,Danilo Kiš“ u Budvi, te ,,,Braća Selić“ u Kolašinu. Svi đaci Osnovne škole ,,Risto Manojlović“ od ponedjeljka će, takođe, nastavu pohađati u školi.

Svi tivatski i barski srednjoškolci, takođe, od ponedjeljka će nastavu pohađati u školi.

U He r c e g No v o m , O Š „Orjenski bataljon“ u Bijeloj pohađa 630 učenika i imaju manje problema kada je organizacija nastave u pitanju, jer pojedina odjeljenja nemaju više od 17 učenika.

Direktorica Jarmila Radović kaže da su razmišljali da krenu po drugom modelu, da se smjenjuju onlajn i redovna nastava, ali da su našli modus da od 25. januara svi učenici budu u školskim klupama.

- Organizovaćemo nastavu u tri smjene, prva, druga i međusmjena. Mi nemamo veliki broj učenika, u pojedinim odeljenjima ih nema više od 16 ili 17, a imamo 16 učionica u matičnoj školi, četiri u područnom odjeljenju u Kamenarima i pet u Baošićima –kazala je Radović.

U OŠ „Ilija Kišić“, koja broji oko 400 učenika, spremni su za početak drugog polugodišta i to po prvom modelu, kazala je direktorica Snežana Mirković. U učionicu će ići i đaci iz pljevaljskih škola „Salko Aljković“ i „Ristan Pavlović“.

I u svim žabljačkim i šavničkim školama učenici će od naredne sedmice redovno pohađati nastavu.

N. ĐURĐEVAC

Crnoj Gori je nužna revolucija duha! » Piše: Branislav MILAČIĆ Uspio je ovaj virus ono što nije niko u mom dosadašnjem životu, pretvorio me u kućnu muvu. Plašim se, junački bježim i sjedim kući, čitam, razmišljam. Često se mislima vratim u ranu mladost.

Drma me nostalgija, ali ne za mojim mladim danima, već za okruženjem u kom sam živio.

AMARKORD… Sjećam se komšija u čije sam stanove ulazio kao u svoj; drugova s kojim sam, maltene po čitav dan, igrao fudbal na ulici ispred zgrade gdje smo stanovali; suza kada utakmicu izgubi naša Budućnost i nervoze zbog poraza reprezentacije Jugoslavije i Partizana; obaveznog zajedničkog ručka svih članova moje porodice, učenja u malom stanu u kojem je živjelo dosta ukućana i praktično je stalno bila gužva; povremenih tuča, ali viteških, protiv svojih vršnjaka; kupanja na Morači, posebno večernjih; putovanja vozom mog društva za Sutomore gdje smo se čitav dan kupali i bili izloženi suncu, pa se vraćali kući srećni, pregladnjeli i ošureni; nošenja debelog vunenog džempera po toplom vremenu jer sam imao informaciju da se u njemu sviđam jednoj djevojčici iz komšiluka; skakanja mog najmlađeg brata s visećeg mosta u Moraču dok smo moj drugi brat, otac i ja sjedjeli na plaži; tada smo se nas dvojica više plašili da ga otac ne vidi na djelu, nego što smo se plašili opasnosti po njega od skoka…

Bože, bože, koliko je toga lijepog bilo. Svega smo imali osim novca, no on nam uopšte nije falio.

Lijepi doživljaji iz mladosti najdraža su sjećanja. Međutim, za ovu priču je bitno nešto drugo, odgovor na pitanje - u kakvom okruženju sada živimo, kako je bilo u doba moje mladosti, a kako danas?

Tadašnje vrijeme je bilo vrijeme reda. Porodica je bila svetinja. Stariji, pametniji, bolji, predstavljali su autoritete koji su uživali opšte poštovanje.

Poštenje je bilo važno mjerilo ljudskog kvaliteta. Zadata riječ bila je svetinja, a one koji je nijesu poštovali zvali su lažovima. Voljela se svoja zemlja, i Crna Gora i Jugoslavija, radosno smo pjevali himnu. Na licima građana koji su se šetali kroz grad preovladavao je osmijeh. Ljudi su svoju muku nosili sa sobom i dijelili je sa najbližima. Pomoći bespomoćnima bilo je normalno. A danas?

PROMJENE Sve se promijenilo. Naravno, progresa ne može biti bez promjena. No, treba da se mijenja ono što ne valja, dok se dobro ne mijenja, već unapređuje.

Nažalost, danas nije tako.

Poštenje više ne znači ništa.

Bitni su samo oni koji imaju moć i mnogo novca. Srednje klase nema. Porodica je razrušena. Autoriteti ne postoje. Mržnja je postala svakodnevica.

Crnogorci su u svojoj državi Crnoj Gori postali nepoželjni.

Ne mogu imati svoju crkvu

Branislav Milačić

već im je na raspolaganju crkva druge države. Ateisti i agnostici postali su ljudi nižeg ranga. Na ulicama nema osmijeha, dominiraju maske. Laže li se - laže, u svim domenima ljudskog življenja. I gle čuda, lažovi su postali popularniji od onih drugih. Nijedna vrata u društvu im nijesu zatvorena, a ona kroz koja se ulazi u politički život širom su otvorena.

Mržnja dominira. Normalan um ne može da shvati zašto je to tako. Posebno su neshvatljivi oni koji mrze svoju državu.

Zar ima štete od ljubavi i zar nije ljudski voljeti Crnu Goru, a onda i neku drugu državu? Štete od dvostruke ljubavi ne može biti, naprotiv. Neshvatljiv je sportista koji nosi dres sa državnim grbom, a ne pjeva himnu ili makar je sriče držeći ruku na srce. Takvi snažno stisnu zube da često pomislim kako će im se od velikog pritiska polomiti.

Nejasno je kako u sekularnoj državi glavnu riječ vodi crkva koja u istoj nije registrovana. Vlada donosi tajne odluke i uopšte se ne plaši reakcije svojih glasača, sve nas tretira kao bravušane...

LJUBAV PREMA DRŽAVI Kakvi su to umovi koji pale državne zastave i zašto na to državne institucije reaguju „nježno“. Zašto institucije blagonaklono gledaju na vrijeđanje pojedinih ljudi, dok za vrijeđanje nekih drugih munjevito reaguju. Kako to da top postane bezopasniji od pištolja. Zar je moguće da postoje oni koji izjednačavaju Njegoša i Amfilohija? Prosto je neshvatljivo koliko ima političara u Crnoj Gori koji su stručnjaci za ustavno pravo, pa svakodnevno tumače Ustav. Zar neko može toliko potcijeniti kreativnost naših vrsnih dizajnera, pa pokušavati da umjetnički složene zadatke rješavaju narodne mase?

Nejasno je kako preživjesmo i pretekosmo 30 godina vladavine DPS kada nova vlast u državnoj upravi ne pronađe niti jednog sposobnog čovjeka koji bi zadržao svoj status.

Zato se pozicioniraše bližnji srodnici novih vladara. Šta će tek biti kada se pođe dalje u dubinu? Na red će doći daljni rođaci, a i đedovi i babe se mogu nadati. Ima toga još i još, ima toga jako puno!

I što sada kada smo stigli do krajnjih granica? Jasno je da ovako dalje ne možemo.

Moramo se mijenjati. Ne treba očekivati da će nas na bolje promijeniti vlast ili opozicija. Ne, moramo sami sebe mijenjati. Potrebno nam je lično ubjeđenje da je neophodna promjena u mentalitetu, u stavovima, promjena vrijednosti koje oblikuju tok razvoja jedne nacije.

Građani Crne Gore, potrebna nam je revolucija duha!

10

Crnom Gorom

Poneđeljak, 25. januar 2021.

KoToR: MD ,,Boka“ uključeno u prekogranični projekat sa BiH i Hrvatskom

Kolašin: Donacija firme SEECAO

Planirano je otvaranje istraživačkog centra za masline sa laboratorijom KOTOR – Jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja kao i uspostavljanje istraživačkog centra za masline s laboratorijom neki su od ciljeva prekograničnog projekta u kojem je Maslinarsko društvo „Boka“ jedan od partnera.

Ostali partneri su Grad Mostar, Privredna komora Hrvatske, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine.

Projekt „Povećanje konkurentnosti proizvodnje maslina u programskom području kroz prekograničnu saradnju“ će se baviti zajedničkim prekograničnim potrebama koje proističu iz nedostatka ulaganja u istraživanje i razvoj, oskudnih kapaciteta i resursa, nemogućnosti pristupa međunarodnom tržištu i nedovoljne saradnje između privatnog, javnog sektora i istraživanja i razvoja.

- Rezultati projekta biće razvijena prekogranična poslovna mreža, uspostavljen centar za masline sa laboratorijom, potpisan ugovor o održivoj saradnji između institucija i zainteresovanih strana (proizvođača, kompanija, naučnih institucija) – kažu u Maslinarskom društvu ,,Boka“.

Prema njihovim riječima rezultat mapiranja maslinjaka (broj, starost, sorte, zdravstveno stanje, rodnost, proizvodnja) i stejkholdera zainteresovanih za učešće u oglednom i istraživačkom dijelu projekta (sadnjom i uzgojem probnih sorti), biće mreža svih subje-

Partneri na projektu baviće se zajedničkim potrebama koje proističu iz nedostatka ulaganja u istraživanje i razvoj, oskudnih kapaciteta i resursa, nemogućnosti pristupa međunarodnom tržištu i nedovoljne saradnje između privatnog, javnog sektora i istraživanja i razvoja DRUšTVEna oDGoVoRnoST: Predaja donacije

Laserski štampač za SMŠ ,,Braća Selić“ KOLAŠIN - Srednja mješovita škola ,,Braća Selić“, koja nastavlja tradiciju znamenite kolašinske gimnazije, dobila je vrijednu donaciju – laserski štampač sa kopirom i skenerom, vrijedan 2.500 eura.

MaSlinaRiMa TEšKo DoSTUPno MEĐUnaRoDno TRŽišTE: Maslinjak na Primorju

kata u maslinarstvu koja će biti integrisana u regionalni Centar za razvoj maslinarstva sa laboratorijom.

Zajednička mreža maslinara iz tri države u okviru centra za razvoj maslinarstva s laboratorijom, obezbijediće dodatu vrijednost prekograničnoj saradnji i ekonomiji tri zemlje,

jer će bolja iskorištenost resursa imati pozitivan učinak na otvaranje novih radnih mjesta, samozapošljavanje na selu, povećanje proizvodnje i stvaranje novih prihoda – saopštili su iz Maslinarskog društva ,,Boka“.

Ukupna vrijednost projekta „COOPeR Interreg IPA Cro-

Kupiće električne makaze za rezidbu Maslinarsko društvo ,,Boka“ i Stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj na prostoru Jugoistočne Evrope (SWG RRD) potpisali su ugovor o donaciji u iznosu od 1.800 eura za nabavku električnih makaza za rezidbu masline.

- Zahvaljujemo donatoru, jer će mašina koristiti za obavljanje pokazne rezidbe maslinarima na teritoriji Boke Kotorske, u cilju podizanja konkurentnosti proizvodnje, promocijom savremenog pristupa uzgoju i održavanju maslina – saopšteno je iz MD ,,Boka“ .

Kolašin: Aktivisti CDPR-a posjetili Dom zdravlja

Poklonili brošuru „Ishrana kao prevencija raka“

KOLAŠIN - Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković uručio je direktorki JU Dom zdravlja Kolašin dr Jeleni Zindović edukativne brošure „Vodič CDPR-a - Ishrana kao prevencija raka“ za pacijente Doma zdravlja.

Brošura „Vodič CDPR-a - Ishrana kao prevencija raka“ obuhvata osnovna obavještenja i naznake o pravilnoj i zdravoj ishrani, zatim značaj pravilne ishrane na zdravlje ljudi, kao i odgovor na pitanje da li hrana može da smanji rizik obolijevanja od malignih bolesti.

- U brošuri smo, pored ostalog, naveli izjavu dr Patrika Kvilina, inače bivšeg predsjednika Instituta za liječenje raka Amerike, koji kaže da je hranom i optimalnom ishranom moguće postaviti nevidljivi ali efikasni štit protiv praktično svih bolesti.Takođe smo dali i tabelu deset najboljih antikancer namirnica, gdje prvo mjesto ubjedljivo zauzima brokola, a nakon nje na listi se nalaze zeleni čaj, spanać, kozji sir, paradajz, cvekla, pomorandža, jabuka, šargarepa i bijeli luk – kazao je Žarković.

Dr. D.

TiVaT

Uklonjena četiri bora TIVAT – Radnici Službe komunalija Komunalnog su u Velikom gradskom parku posjekli četiri velika bora, koji su bili podignuti u korjenu i nagnuti na jednu stranu.

Taj posao obavljen je u dogovoru sa opštinskim Sekretarijatom za planiranje prostora, i prije nego što je počeo da duva jak sjeverni vjetra.

Iz Komunalnog su naveli da su radnici nakon uklanjanja stabala prekontrolisali stanje ostalih stabala u parku i konstatovali da nema oštećenih.

S. K.

ss-border Cooperation“ je 884.677 eura, od čega je učešće partnera 132.701 euro. C.G.



Partneri na projektu Maslinarskom društvu „Boka“ su Grad Mostar, Privredna komora Hrvatske, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine

Oprema, i te kako potrebna toj obrazovnoj ustanovi i njenim đacima, stigla je od kompanije SEECAO. Njen predstavnik Ivan Bulatović je posjetio školu i razgovarao sa direktoricom Veselinkom Peković.

- Odlučili smo se da donaciju usmjerimo ka sjeveru naše države i time postigli pun pogodak. Na licu mjesta sam se

uvjerio koliko će ovaj moderni laser sa priključnim radnjama trebati učenicima i školi. Na ovaj način potvrđujemo svoju društvenu odgovornost a moramo istaći i preduzeće Čikom koje je besplatno uradilo servis i instalaciju aparata - kazao je Ivan Bulatović.

Predsjednik Opštine Milosav Bulatović koji je posredovao u doniranju je istakao da se ovako korisnim donacijama potvrđuje odgovornost i vizija onih koji se odluče da pomognu tako važnim ustanovama kao što su škole.

- Pomoći školama znači uložiti u našu budućnost i naš razvoj Dr. D. kazao je Bulatović.

MojKoVac

Stipendiraće 50 studenata

MOJKOVAC - Sekretarijat za opštu upravu, društvene djelatnosti i kadrovska pitanja raspisao je konkurs za stipendiranje 50 visokoškolaca, za školsku 2020/21. godinu.

Pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti dvije završne godine studija koji po prvi put upisuju školsku godinu za koju se stipendija traži, koji su državljani Crne Gore i imaju prebivalište na teritoriji Mojkovca i koji nijesu korisnici stipendije drugog subjekta. Konkurs je otvoren do 18. februra.

C. G.

GUSinjE: Opština raspisala konkurs za visokoškolce

Posebne stipendije za medicinu, arhitekturu, građevinu i poljoprivredu GUSINJE – Opština je raspisala javni konkurs za dodjelu studentskih stipendija za školsku 2020/21. godinu.

Pravo na tu vrstu podrške mogu ostvariti redovni studenti primijenjenih osnovnih studija i akademskih osnovnih studija, koji imaju crnogorsko državljanstvo, prebivalište u Gusinju kao i da su položili ispite iz prethodne godine sa najnižim indeksom uspjeha 8,50 i najmanje 90 odsto ECTS kredita.

Zbog nedostatka deficitarnih kadrova dodjeljuje se posebna stipendija za studije medicine, arhitekture, građevine i poljoprivrede.

- Pravo na posebnu stipendiju mogu ostvariti studenti koji ispunjavaju opšte uslove predviđene Odlukom o stipendiranju studenata u opštini i koji su prema nastavnom program ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju, položili ispite iz prethodne godine studija sa najnižim indeksom uspjeha u visini od 7,50

i najmanje 90 odsto ETC kredita. Takođe, i učenici nosioci diplome ,,Luča“ za I godinu studiranja u slučaju da odmah nakon završetka srednje škole upišu studije iz oblasti deficitarnih kadrova – navedeno je u konkursu.

Korisnici posebne stipendije su obavezni da svoje poslove i radne zadatke, po završetku studija obavljaju na teritoriji opštine, po sistemu jedna godina stipendiranja - jedna godina rada.

Konkurs je otvoren 30 dana.

C. G.

Crnom Gorom

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom nastavilo aktivnosti u Ulcinju

Ograđuju dine i uređuju ogradu na Velikoj plaži ULCINJ - Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom nastavilo je projekat zaštite pješčanih dina na Velikoj plaži, koji je započet još 2015. godine.

Tim projektom ograđuje se postojeći pojas dina, te trasiraju putevi i prolazi do plaža, kako bi se spriječilo nekontrolisano probijanje prolaza i parkiranje vozila na dinama.

PRORAČUN

- Za izvođenje radova na zaštiti i rehabilitaciji pješčanih dina, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine izdala je dozvolu i uslove zaštite prirode na osnovu kojih je pripremljen ovaj predmjer i predračun.

Prilikom realizacije ovoga posla uzeti su u obzir pozitivni primjeri i iskustva iz inostranstva (Italija) kao primjeri zaštite pješčanih dina na plažama – navedeno je u saopštenju.

Vrijednost radova na zaštiti dina i postavljanju zaštitne ograde na lokaciji Saranda je iznosila 35.701 euro.

Pojas pješčanih dina formiranih u zaleđu plaže ima višestruku ulogu. Pored toga što su dine regulatori dinamičnog procesa transporta pijeska, te služe kao zaštita od erozije plaže, ovaj pojas predstavlja i značajno stanište jedinstvenih vrsta biljaka - halofitne vegetacije, koje imaju rijetku osobinu da opstaju u ekstremnim uslovima (kao što su zaslanje-

SPRIJEČIĆE DEVASTACIJU DINA: Uređene lokacije

Radovi

na podloga i uticaj vjetra). Najugroženija vrsta je badra Pancratium maritimum, koja se nalazi samo na ovom lokalitetu u uskoj zoni na samoj plaži, i zakonom je zaštićena.

RJEŠENJE

Velika plaža, dugačka oko 12 km i širine od 40 do 150 m, svojim zaleđem predstavlja jedin-

stveno ekološko područje u Crnoj Gori, u kome su prepoznatljiva specifična staništa kao što su pješčane dine, močvare, ušće rijeke, i dr. Rješenjem o zaštiti objekata prirode, Velika plaža sa zaleđem je zaštićena kao spomenik prirode.

- Stoga je od posebnog značaja da se postojeći pojas dina sa svo-

Realizacija projekata obuhvatala je: nabavku materijala i postavljanje drvene ograde u dužini od 540 m (kako bi se fizički zaštitio pojas i izvršila rehabilitacija dina na ovom prostoru), postavljanje drvenog prelaza - pasarele u dužini od 20 m, koja služi za usmjeravanje posjetilaca (čime je omogućeno nesmetano korišćenje kupališnog prostora plaže, odnosno sačuvana specifična vrsta vegetacije na dinama), uklanjanje stare i dotrajale drvene ograde na dijelu Velike plaže na kojem su planirane lokacije za ,,kajte surf“, nabavka materijala i zamjena postojeće drvene ograde, zaštita i farbanje u dužini od 1.560 metara (lokalitet: zaleđe kupališta Pacha surf beach), u cilju trasiranja puta do ovih lokacija, a samim tim i zaštite halofitne vegetacije, postavljanje informativnih tabli sa opštim podacima o dinama – saopšteno je iz Morskog dobra.

jom autohtonom vegetacijom sačuva, a lokacije na kojima je ovaj pojas uništen ili poremećen rehabilituju – pojasnili su iz

Morskog dobra.

Izvođač navedenih radova je društvo Grand dizajn iz Podgorice.

C. G.

Kotorska biskupija o humanitarnoj akciji za Hrvatsku

Prikupili 17.930 eura za postradale u zemljotresu KOTOR - U akciji prikupljanja pomoći za stradale u potresu na području Sisačkomoslavačke županije Kotorska biskupija sakupila je iznos od 17.930 eura.

Novac je, saopšteno je iz Kotorske biskupije, sakupljan u svim župama Kotorske biskupije te preko žiro računa Ordinarijata, a ovoj su se akciji odazvali brojni ljudi koji su

BUDVA: Biciklistička trka ,,Adriatic Race 2021“

Nastupiće više od 100 takmičara iz 30 država BUDVA – Biciklistički klub Budva sa partnerima i prijateljima biciklizma, 17. i 18. Aprila, organizuje Međunarodnu biciklističku drumsku trku ,,Adriatic Race 2021“ koja se nalazi u kalendaru Međunarodne biciklisticke unije (UCI) - Europe Tour.

Planirano je da se 17. aprila održi kriterijumsko-promotivna trka bulevarom u Budvi (kružna trka, 30 krugova), dok će se drugog dana voziti na relaciji Budva - Jaz, pa potom Jaz - Višnjeva - Turija - Krimovice (16 krugova x 8.5 km).

Nastupiće više od 100 takmičara, uz prateće osoblje trke, iz više od 30 država svijeta - Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Češke, Grčke, Poljske, Austrije, Francuske, Španije, Nizozemske, Kazahstana, Paragvaja i drugih razvrstani u 20 timova.

C. G.

željeli pomoći bez obzira na vjeroispovijest. Prikupljenom iznosu pridodana su sredstva skupljena u Barskoj nadbiskupiji, te je na račun Sisačke biskupije za potrebe stradalnika

ukupno uplaćeno 22.000 eura.

- Zahvaljujemo se svima koji su se uključili u ovu, kao i brojne druge humanitarne akcije u Crnoj Gori u kojima je sakupljana pomoć za stradalnike.

U izazovnim vremenima koja predstoje ljudima na pogođenom području nastojimo se iskazati bratskom blizinom i molitvom - saopšteno je iz Kotorske biskupije.

Iv. K.

Auto-moto savez Crne Gore PODGORICA - Saobraćaj na putu Šavnik - Žabljak u prekidu je za sve vrste vozila, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore.

Iz Auto-moto saveza Crne Gore agenciji Mina kazali su da je saobraćaj prekinut zbog snijega i mećave.

Povremeno se od 21. do 31. januara, zbog izvođenja zemljanih radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rožaje - Špiljani, odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 8 do 11 i od 13 do 16 sati, u preostalom vremenskom periodu saobraćaj će regulisati saobraćajna policija.

Na magistralnom putu M-3 Danilovgrad - Podgorica, dionica Komanski mos t-skretanje za Bandiće u toku su radovi zbog kojih je neophodna opreznija vožnja. Do 18. aprila doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni uz povremene prekide ne duže od 15 minuta.

Na putu Dinoša - Cijevna Zatrijebačka zbog izvođenja radova saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od 8 do 16 sati.

U prekidu saobraćaj na putu Šavnik - Žabljak

11

CEDIS

Radovi u 13 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Slatina i Dulipolje.

Bar: od 9 do 12 h hoteli ,,Nikšić“ i ,,Korali“; od 9 do 14 h Oćas, Gola Glava, Bjelo Brdo, Bjeli Kamen, ul. Sremska i Savska i područje prema hotelu ,,Vidikovac“; od 7:30 do 18 h Godinje i Gornja Seoca.

Bijelo Polje: od 9 do 15 h Stožer.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Kokotovac i Đeđezi; od 10 do 12 h dio centra Danilovgrada.

Gusinje: od 9 do 14 h Bucelj, Kačanik, Dolja, Veternik, Grebaje i dio gradskog jezgra.

Herceg Novi: od 8 do 11 h okolina Pošte i zgrade Opštine, Lazaret, Trg Maršala Tita, Njegoševa ulica i šetalište ,,Pet Danica“.

Kolašin: od 7:30 do 8:30 i od 17 do 18 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev Lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići i Ljevišta; od 7:30 do 18 h Dugi Laz i Starče; od 9 do 14 h Drijenak i Đurđevina; od 8 do 15 h Šljivovica.

Kotor: od 9 do 13 h Sveti Stasije i dio iznad magistrale prema Kotoru.

Mojkovac: od09 do 14 h Gornji Mojkovac.

Nikšić: od 8 do 17 h Donji Klenak, Balosavi, Tupan, Klenak, Štrpca, Dolovi, Dubravča Do, Marina Glavica, Velimlje, Prigradina, Montex, Podljut, Renovac, Macavare, Miljanići, Čista Vlaka, Prijeka Ljut, Dubočke Donje, Bijela Vrata, Cerovačka Glavica, Zlatna Strana, Dubočke Gornje, Pećinovac, Krtine, Šljeme, Garevac, Baljački Do, Crni Kuk, Zanuglina, Donja i Gornja Somina Gornja.

Plav: 9 do 14 h dio sela Đurička Rijeka.

Rožaje: 9 do 14:30 h dio sela Bać (zaseoci Murići i Besnik).

Ulcinj: od 8 do 15 h Donji i Gornji Rastiš i Curanovići; od 8 do 14:45 h Međureč, naselje iza zgrade MUP-a, kod izvora Kroni Balo i selo Pistula.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

CETINJE

Za zakup SC-a 50.900 eura OTEŽANI USLOVI: Snijeg uslovljava promjene režima saobraćaja

Na magistralnom putu M-11 Lepetani - Tivat do 5. februara zbog izvođenja radova na priključenju opštine Herceg Novi na regionalni vodovod promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a dolaziće do povremenih prekida saobraćaja ne dužih od 15 minuta.

Ulazak i izlazak putnika iz Crne Gore obavlja se preko graničnih

prelaza neprekidno tokom 24 sata svakodnevno osim graničnih prelaza Vuča na putnom pravcu Rožaje –Tutin i Metaljka na putnom pravcu Pljevlja – Čajniče, koji se obavlja od 7 do 19 časova.

Iz AMSCG-a su savjetovali da se vozi opreznije i upozorili na odrone i povremene jake udare C. G. vjetra.

CETINJE – Iz budžeta prijestonice klubovima je za zakup sadržaja i usluga u Sportskom centru (za 2020. godinu) namijenjeno ukupno 50.900 eura.

Kako je saopštio Sekretarijat za kulturu, sport i mlade Fudbalski klub Lovćen dobio je 15.900 eura, Rukometni klub Lovćen 10.000 eura, Košarkaški klub Lovćen Bemax 20.000 eura i Fudbalski klub Cetinje 5.000 eura.

Odluka je donijeta na osnovu javnog konkursa koji je raspisan u februaru 2020. godine. C.G.

12

Svijet

BEOGRAD - Novi soj korona virusa potvrđen je juče u Beogradu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je za TV Prva rekao da mu je to juče ujutro potvrdio ministar zdravlja Zlatibor Lončar i da je riječ o putnici koja je stigla

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Novi soj korona virusa u Srbiji iz Londona sa negativnim PCR testom, ali je slučaj otkriven na vrijeme i izolovan.

Na pitanje kada će se vakcinisati, Vučić je rekao da još nije ,,donio tu političku odluku“ jer smatra da ni-

je toliko ugrožen da bi se morao vakcinisati među prvima.

Kritikovao je neke funk-

Nastavljaju se protesti širom Rusije zbog zatvaranja lidera opozicije

Uhapšeno 3.000 pristalica Navaljnog MOSKVA - Ruska policija tokom jučerašnjeg dana uhapsila je više od 3.000 demonstranata koji su na protestima širom zemlje tražili oslobađanje iz zatvora opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

Protesti u više desetina ruskih gradova, ponegdje i na temperaturi od minus 50 stepeni Celzijusa, pokazali su da je Navaljni, najveći protivnik Kremlja, proširio uticaj izvan političkih i kulturnih centara, Moskve i Sankt Peterburga, navodi Asošiejted pres.

Nevladina organizacija OVD-info, specijalizovana za politička hapšenja, navela je da su vlasti danas privele 3.068 osoba u 90 gradova.

U Moskvi je uhapšeno najmanje 1.167 ljudi, a u Sankt Peterburgu, gdje je takođe bio masovan protest, više od 460. Ruska policija nije objavila broj uhapšenih.

U Moskvi se okupilo oko 15.000 demonstranata na Puškinovom trgu, odakle ih je policija potisnula poslije sukoba.

Policajci su grubo odvodili demonstrante do autobusa i kamiona, a neke su i tukli pendrecima.

Među uhapšenima je i Julija Navaljni, žena opozicionara. Mnogi od njih su grudvama gađali policajce, a potom su se razbježali, navodi AP. Pristalice Navaljnog su pozvale na nove proteste sljedećeg vikenda.

Uprkos represiji i ignorisanju Navaljnog u državnim medijima, on i njegov tim uspjeli su da izgrade široku mrežu pristalica.

Navaljni je u decembru objavio snimak svog telefonskog razgovora za koji tvrdi da je obavio sa operativcem ruske obavještajne službe FSB koji ga je navodno otrovao u avgustu i potom to pokušao da zataška.

Opozicionar se predstavio kao bezbjednosni zvaničnik i naveo sagovornika da sa njim podijeli detalje o operaciji trovanja.

Muškarac koji se čuje na snimku govori da je bio umiješan ,,u obradu“ donjeg veša Navaljnog ,,kako ne bi bilo tragova“ trovanja.

Ruska obavještajna služba FSB odbacila je taj snimak kao lažan.

Pristalice Navaljnog su pozvale na nove proteste sljedećeg vikenda

Makron za borbu protiv seksualnog zlostavljanja u porodici

Pooštravanje kazni za pedofiliju PARIZ - Predsjednik Francuske Emanuel Makron obećao je znatno veću aktivnost države u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece od članova porodice, poručivši žrtvama da više nikada neće biti same.

Vlada Francuske je u četvrtak najavila pooštravanje kazni za silovanje djece, nakon što su tokom prošle nedjelje stotine žrtava progovorile na internetu o seksualnom zlostavljanju kojem su bile izložene u svojim porodicama.

Makron je juče u video poruci obećao ozbiljno bavljenje tim problemom i preventivne razgovore sa svakim djetetom i u osnovnoj i u srednjoj školi.

Naveo je da će državni zdravstveni sistem finansirati psihološku pomoć djeci koja su žrtve seksualnog nasilja.

- Uništeni životi u svetosti dječje sobe. Ukradena detinjstva tokom porodičnih odmora ili vremena koje je trebalo da bude nevino. Niko više ne može da ignoriše ova svjedočenja, ove riječi, ove vapaje. Na nama je da ustanemo protiv seksualnog nasilja nad našom djecom - rekao je Makron.

Masovna svjedočenja u Francuskoj o seksualnom zlostavljanju unutar porodice uslijedila su nakon optužbi protiv poznatog političkog analitičara za seksualno zlostavljanje djece.

Taj slučaj je doveo i do talasa svjedočenja muškaraca da su ih davno seksualno zlostavljali drugi muškarci.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da međunarodna istraživanja pokazuju da svaka peta žena i svaki 13. muškarac prijavljuju da su bili seksualno zlostavljani u uzrastu mlađem od 18 godina.

cionere, mimo premijerke i ministara, koji su se, kako je rekao, ,,ugurali da se vakcinišu iako nijesu u

rizičnim grupama starih i bolesnih“.

Vučić je za sljedeću nedjelju najavio da će Srbiji biti isporučene nove količine vakcina, kao i da je problem što proizvođači vakcina šalju duplo manje od naručenog.

Džonson razgovarao sa Bajdenom prvi put od inauguracije

Boris Džonson

Pozdravlja odluku da se SAD priključe SZO i Pariskom sporazumu LONDON - Britanski premijer Boris Džonson, u prvom razgovoru sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom od inauguracije, pozdravio je njegovu odluku da se Sjedinjenje Američke Države ponovo priključe Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koje je napustio Donald Tramp, saopštio je kabinet britanskog premijera.

Džonson je na Tviteru objavio da se raduje ,,produbljivanju dugogodišnjeg saveza“ Velike Britanije i SAD i da je sa Bajdenom razgovarao o ,,zelenom i održivom oporavku od kovid-19“, prenio je Bi-Bi-Si. Bajden je položio zakletvu za predsjednika, a Kamala Haris za potpredsjednicu na ceremoniji koja je održana u srijedu u Vašingtonu.

Britanski premijer je rekao da je njihova inauguracija ,,korak naprijed“ za SAD. U saopštenju iz kabineta britanskog premijera je navedeno da su sagovornici, nastavljajući dugu istoriju saradnje dvije države u bezbjednosti i odbrani istakli posvećenost NATO savezu.

Oni su naveli da dijele zajedničke vrijednosti u promociji ljudskih prava i zaštiti demokratije.

Dvojica lidera razgovarali su i o ,,prednostima potencijalnog sporazuma o slobodnoj trgovini“ između Velike Britanije i SAD, a Džonson je ponovio namjeru ,,da što prije riješi postojeća trgovinska pitanja“.

Češka odlaže vakcinaciju građana mlađih od 80 godina

Nema dovoljno vakcina PRAG - Češka neće 1. februara otvoriti sistem rezervacija termina za vakcinisanje za Čehe mlađe od 80 godina jer vakcinacija najrizičnije grupe kasni, a sistem će biti otvoren građanima tek onda kada bude dovoljno vakcina, saopštio je juče češki premijer Andrej Babiš.

- Mi sigurno nećemo otvarati nekakve nove registracije, kategorije građana, jer ćemo ovu kategoriju preko 80 godina vakcinisati dugo. Starije koji se ne registruju sami moraćemo da kontaktiramo - kazao je juče novinarima Babiš u Centralnoj vojnoj bolnici u Pragu gdje je primao drugu dozu vakcine. Češki radio izračunao je da ako država nastavi vakcinaciju sadašnjim tempom, planiranih sedam miliona Čeha uspjeće da vakciniše tek 2026. godine.

Premijer je rekao da nije problem u tome da nema vakcina jer je Češkoj isporučeno 250.000 doza vakcina kompanije Fajzer/

Biontek i Moderna a do sada je vakcinisano preko 192.000 ljudi, mada je prema planu vlade do kraja januara trebalo da bude potrošeno 375.000 doza vakcine.

- Nije problem u tome da nijesmo sposobni da vakcinišemo, nego da to organizujemo kako treba - rekao

je češki premijer i upozorio da se otvaranje velikih centara za vakcinaciju stanovništva odlaže za proljeće i da bi više vakcina Češka mogla da dobije u maju ili junu.

U Češkoj živi oko 440.000 ljudi starijih od 80 godina

i za njih je od 15. januara uz velike tehničke probleme otvoren sistem registracije i rezervacije termina za vakcinisanje, dok ljekare i medicinsko osoblje kao i neke kategorije pacijenata u bolnicama koji su sa najstarijim generacijama Čeha svrstani u prvu grupu za vakcinaciju vakcinišu od 27. decembra.

Registrovalo se do sada 183.000 Čeha starijih od 80 godina a od njih konkretan termin vakcinisanja nema oko 100.000, iako je vlada htjela da oni budu vakcinisani do kraja februara.

Ministar zdravlja Jan Blatni rekao je da privremeno smanjene isporuke vakcina, u slučajevu Fajzerovih za 20 odsto, ne bi trebalo da ugroze plan vakcinacije jer je Češka vrlo brzo počela da koristi iz jedne flašice šest doza vakcine, a ne pet kao što je početna preporuka proizvođača. Češka je takođe zbog smanjenih isporuka, dok se ne vrate na ugovorene količine, odlučila da se revakcinacija obavlja nakon četiri nedjelje a ne tri, kako je prvobitno planirano da više ljudi može da primi makar prvu dozu vakcine.

Kultura

Poneđeljak, 25. januar 2021.

13

Crnogorski književnik Jevrem Brković preminuo juče u 88. godini

Jedinstvena književna ličnost PODGORICA - Poznati crnogorski književni stvaralac Jevrem Brković preminuo je juče u Podgorici, u 88. godini.

Bio je veliki inovator među liričarima, i jedan od rijetkih kome je uspjelo da utkiva novo u poeziju ne gnušajući se starog.

Bio je hroničar društvenih tokova jedne zemlje koju je volio iznad svega. Kao kritičar strog, kao razbijač predrasuda neumoljiv, pisao je iskreno, znalački baratajući riječima koje se ne mogu ignorisati.

Rođen u Seocima, u Piperima 29. decembra 1933. godine, gdje je završio osnovnu školu.

Gimnaziju je pohađao u Titogradu i Sarajevu. Tamo je završio Višu novinarsku školu.

Prve pjesme je objavljivao u Pobjedi, a zatim i u „Omladinskom pokretu“, „Stvaranju“, „Zori“ i „NIN-u“. U Beogradu je radio u Ministarstvu inostranih poslova (Institut za međunarodni radnički pokret), Borbi, Novostima, Radu. Nakon povratka u Crnu Goru radio je u Radio Titogradu.

S Brkovićem su započele mnoge važne priče na polju kulturnog uzdizanja Crne Gore. U svom bogatom angažmanu na polju prosvjećivanja upisuje se kao osnivač revije „Ovdje“, zatim Pionirskog pozorišta (u kome je bio prvi upravnik), a kasnije i kao pokretač biblioteke „Grlica“, koja je objavljivala prve knjige crnogorskih pjesnika, te edicije

„Doclea“ koju je pokrenuo kada je bio na čelu Udruženja književnika Crne Gore. Jevrem Brković je stajao svim svojim bićem i iza Crnogorskog knji-

ževnog lista, a bio je inicijator i osnivač Lovćenskih straža, Crnogorskog PEN centra, CDNK i DANU. Od decembra 2015. godine je član Crnogor-

ske akademije nauka i umjetnosti.

Brković je za svoj rad dobio sve značajne nagrade: Trinaestojulsku, Decembarsku, Nagradu UKCG, Ratkovićevu, Povelju Gorana Kovačića i druge, ali i Sterijinu za dramski tekst, između ostalih. Njegovi najznačajniji naslovi su poetske knjige: „Brđanska zemlja“, „Komitske balade“, „Revolver pod jastukom“, romani „Kneževi ljudi“ i „Ljubavnik Duklje“, a napisao je i niz polemičkih i esejističkih knjiga.

- U crnogorskoj literaturi Brković je jedinstvena književna figura koja je ostvarila ideal modernizma; njegova literatura podrazumijeva sve, od poezije, preko romana,

erotskih priča, drama, do polemički intoniranih ogleda i pisama. Takođe, njegov životopis postaje sastavni dio njegove literature: jedno živi kroz drugo. Tu je, naravno, i u takvoj projekciji neizbježan društveni angažman.

Brković je, prosto rečeno, svojim djelom ušao u svaki segment Crne Gore. O njemu se raspravlja u kafanama, kao i u parlamentu. Svoje verzije priče o njemu imaju seoski domaćini, kao i predsjednici stranaka. A to je i pravedno: to je jedina moguća sudbina za čovjeka koji je čitav svoj život posvetio Crnoj Gori, njenoj časti i slobodi – zapisao je svojevremeno Andrej Nikolaidis o pokojnom književniku. D. E.

VELIKI JUBILEJI: Ove godine navršava se 14 decenija od osnivanja čitaonica u Baru, Podgorici i Nikšiću

Aktivni kreatori društvenog života » Piše: Luka I. MILUNOVIĆ PODGORICA - Godina u koju smo upravo ušli je jubilarna za čitav niz značajnih događaja u crnogorskoj kulturi. Ne pledirajući na ma kakve svečarske aktivnosti pomenućemo neke od tih događaja, prije svega u želji da podstaknemo nova istraživanja bibliotečke i arhivske građe, kao osnovnoga preduslova za stvaranje što objektivnije slike o našoj kulturnoj i uopšte društvenoj prošlosti.

O Mitrovdanu 2021. godine navršiće se 125 godina od završetka radova i svečanoga otvaranja uređenoga Zetskoga doma – prvoga zdanja koje je u Crnoj Gori građeno za kulturne i uopšte javne potrebe, a početkom decembra isto toliko godina od donošenja Zakona o knjaževskoj crnogorskoj biblioteci i muzeju – odnosno i formalnome osnivanju ovih, za svako društvo veoma važnih, državnih ustanova. Našu pažnju, međutim, ovom prilikom usmjeravamo prema čitaoničkim društvima – u sredinama za koje su osnovana veoma važnim, često i dominantnim, nosiocima kulturnih pregnuća i aktivnim kreatorima društvenoga života do kraja 19. vijeka, pa možemo reći i do Prvoga svjetskoga rata. Ove godine navršava se, naime, ravno četrnaest decenija od kada su, tokom 1881. godine, osnovana čitaonička društva u: Podgorici, Baru i Nikšiću.

NEOBIČNA STVAR

Sa pretposljednjom decenijom 19. stoljeća otpočeće, u punom značenju riječi, godine vremena mira – neobična stvar u Crnoj Gori – kako će jednom prilikom primijetiti uvodničar ,,Glasa Crnogorca“.

Zahvaljujući situaciji nastaloj poslije potpunoga završetka Veljega rata (Crna Gora je konačno od svih međunarodno

Zahvaljujući situaciji nastaloj poslije potpunoga završetka Veljega rata, pokrenute su aktivnosti u svim oblastima života. Poratni polet, oslonjen na ostvarene međunarodne rezultate ośećao se u svim porama društva. Na takvom talasu raspoloženja u narodu pokrenuto je i osnivanje čitaoničkih društava u Knjaževini Crnoj Gori priznata, znatno teritorijalno proširena sa izlaskom na more i Barom kao glavnim morskim pristaništem) pokrenute su aktivnosti u svim oblastima života. Poratni polet, oslonjen na ostvarene međunarodne rezultate ośećao se u svim porama društva. Na takvom talasu raspoloženja u narodu pokrenuto je i osnivanje čitaoničkih društava u Knjaževini Crnoj Gori.

Za čitaonička društva, odnosno čitaonice u Knjaževini Crnoj Gori, čija se mreža počela širiti poslije Berlinskoga kongresa, iako oficijelno organizovane na bazi slobodnoga udruživanja zainteresovanih građana, ali i značajno podržavane i kontrolisane od strane zvanične vlasti, treba reći da su to ustvari institucije sui generis koje iniciraju i sprovode gro aktivnosti u oblasti kulture, umjetnosti, opšte edukacije, pa i informisanja stanovništva na područjima na kojima djeluju. Skrećemo i ovđe pažnju na posebnost tj. nepodudarnost formalno-pravne pozicije (privatno društvo) i ostvarivanja funkcije u praksi (državna institucija) što u ono vrijeme neće biti karakteristika samo čitaonica i čitaoničkih društava.

Već u januaru 1881. godine ,,Glas Crnogorca“ će donijeti oglas naslovljen:,,Objava i molba“ iz kojega saznajemo o pokretanju organizovanoga oblika sprovođenja kulturnih aktivnosti, odnosno formiranja čitaoničkoga društva u Podgorici. U istome listu, kra-

jem marta te godine, čitaoci će moći pročitati širi dopis iz Bara sa detaljima o formiranju barskoga čitaoničkoga društva.

TELEGRAM

Ne želeći da zaostaju u pregnućima na polju kulture i uopšte poboljšanju društvenoga života, u Baru su pokrenuli formiranje tada jako popularnoga oblika organizovanja u oblasti kulture – čitaoničkoga društva. Kako je to bilo i uobičajena praksa, Okružni sud iz Bara javlja Ministarstvu unutrašnjih djela o svim važnijim aktivnostima i događajima u Baru. Tako će 19. marta 1881. godine iz Bara na Cetinje stići telegram upućen vojovodi Mašu Vrbici, ministru unutrašnjih djela Knjaževine Crne Gore u kome se kaže: ,,Čast nam je dostaviti Vašoj Preuzvišenosti da se ovamo otvara čitaonica, za koju je već sve po mogućnosti nabavljeno...“. Ministru Vrbici je u pomenutome telegramu saopšten i čitav niz podataka o ovome važnome kulturnome pregnuću u Baru. Članova osnivača će biti, kako se kaže, oko pedeset i naglašava: ,,članovi iste čitaonice su od sve tri vjeroispovijedi...“. Saopšten je, tom prilikom, još jedan važni i veoma interesantni podatak. Navedeni su naime, naslovi 17 periodičnih publikacija koje će, kao se kaže, narodnja čitaonica nabavljati. Tražeći saglasnost ministra Vrbice u telegramu se nabrajaju: ,, 1.

Glas Crnogorca 2. Srbski List 3.

Narodnji List 4. Kolo 5. Samo-

uprava 6. Osservatore Triestine 7. Vakat (turski) 8. Star mali 9.

Slovinac 10. Srpska zora 11. Maritca (Bugarska) 12. Otačbina 1 3. S r b a d i j a 14.

Tersseveranza (Milano) 15. Vijenac 16.

Seljak 17. Pobratimstvo“. Ovako ambiciozno obiman spisak listova koji se namjeravaju nabavljati je sasvim u maniru onoga vremena. Tako je, na primjer, tokom 1881. godine Podgorička čitaonica, kako će sami članovi u izvještaju o radu istaći, nabavljala 15 naslova periodike od kojih su tri, bili na: njemačkome, ruskome i turskome jeziku.

Istoga dana po prijemu telegrama ministar Vrbica je uputio odgovor na adresu Okružnoga suda, kao najvišoj lokalnoj vlasti u Baru, odobrio pregnuće, plemenitu želju i istakao: ,,...molim boga da vaša čitaonica urodi najboljim plodom prosvete i bratstva i jedinstva u domoljublju sviju tamošnji vjeroispovijesti...“.

Poslije ovako snažne i hitre podrške ministra, u Baru su odmah pokrenuli osnivanje čitaonice. ,,Glas Crnogorca“ će u dopisu iz Bara, koji smo već pomenuli, izvjestiti da je čitaonica stupila u život 22. marta 1881. godine. Prema pisanju ovoga lista na svečanosti je govorio okružni kapetan Vuko Pejović, otpjevana je crnogorska himna, a izabrana je i uprava čitaoničkoga društva.

Telegram upućen vojvodi Mašu Vrbici

DOŠLO DRUŠTVO

Govoreći o kulturnome i društvenome životu u Baru tokom 1881. godine pomenućemo još dva događaja. Početkom avgusta, te godine okružni kapetan će iz Bara javiti o jednome, ne baš uobičajenome dešavanju.

U Bar je naime, došlo društvo (,,...od dva čojeka i jedne ženske...“) italijanskih državljana: ,,koji su naročito došli da čine prestavu tejatora u ovoj varoši“ pa traži dozvolu od nadležne lokalne vlasti. Vlast im je dala dozvolu i društvo je boravilo u Baru i nekoliko dana davalo predstave. O ovome društvu, odnosno prikazanome repertoaru, još koji podatak ćemo saznati iz dopisa sudskoga činovnika koji je inače o događajima u Baru opširnije izvještavao ministarstvo na Cetinju. U njegovom pismu ministru M. Vrbici, od 9. avgusta između ostaloga stoji: ,,Prošle sedmice je ovamo došao neki pozorišni akter iz Dalmacije, podanik je kraljevsko italijanski, koji izigrava istorijske, geografske i čarodne slike i predstave.“

O Nikoljdanu 1881. godine svečano je obilježen imendan knjaza Nikole I – praznik o kojemu će se inače u Crnoj Gori do Prvoga svjetskoga rata uvijek posvećivati naročita pažnja. Kako javljaju iz Bara tamo je, kao i prošle godine, držana služba božija sa blagodarenjem u sve tri bogomolje, pucao je top sa gradskih bedema, a zatim su građani i svo činovništvo išli na čestitanje kod najvećih predstavnika lokalne vlasti. U opštemu slavlju učestvovali su i strani državljani i državni predstavnici koji su bili u Baru. Austrougarski vicekonzul je izgovorio prigodnu čestitku. Uveče, Bar je krasilo naročito osvjetljenje.

Stanovnici Bara su i tokom 1881. godine, koja je nažalost otpočela golemom nevoljom izazvanom eksplozijom barutane, umjeli da u okviru kulturnih i uopšte društvnih događaja jasno pokažu skladni međuvjerski suživot i spremnost na zajednička pregnuća u razvoju i jačanju svoje države, suverene Knjaževine Crne Gore.

14

Hronika Podgorice

Glavni grad pokrenuo je onlajn anketu o lokalnom javnom emiteru RTV Podgorica

Prijedlozi i sugestije građana biće detaljno analizirani Glavni grad pokrenuo je onlajn anketu o lokalnom javnom emiteru RTV Podgorica s ciljem dobijanja informacija o tome koliko su naši sugrađani upoznati sa dosadašnjim radom Gradskog radija, početkom rada novog portala i što očekuju od buduće Gradske televizije.

- Svi prijedlozi i sugestije građana u narednom periodu biće detaljno analizirani kako bi sve one teme i oblasti koje najviše interesuju naše građane dodatno pomogle u kreiranju programskog sadržaja i emisija RTV Podgorica – saopšteno je iz PG biroa, uz napomenu da anketu mogu popuniti na linku: https://podgorica.me/ankete/1.

Podsjećaju da je Skupština Glavnog grada 24. februara prošle godine izglasala osnivanje RTV Podgorica. Društvo sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter RTV Podgorica osnovano je na neodređeno vrijeme.

- Na istoj sjednici Skupštine gra-

da imenovan je i Savjet RTV Podgorica koji čine Živko Andrijašević, Dragana Tripković, Amer Ramusović, Husein Tuzović i Božidar Jaredić. Na konstitutivnoj sjednici Andrijašević je izabran za predsjednika, a Predrag Vučinić za v. d. direktora RTV Podgorica – naI. M. vodi se u saopštenju.

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Vožnja kočijom sa Djeda Mrazom do kraja mjeseca Omiljeni dječji novogodišnji lik – Djeda Mraz ovih dana jedna je od glavnih atrakcija na Gorici. Iako su praznici prošli iz Avanturističkog parka, u čijoj je ponudi vožnja kočijom sa Djeda Mrazom, odlučili su da još malo produže prazničnu atmosferu i da mališanima uljepšaju boravak na omiljenom podgoričkom brdu.

Kako je za Pobjedu kazala menadžerka pomenutog objekta Andrea Perović, Avanturistički park Gorica već četvrtu godinu organizuje ovu vožnju.

- Moram da istaknem da je, za razliku od prethodnih godina, ove bilo najviše interesovanja.

Djeca su oduševljena i nerijetko čujemo kako roditeljima, nakon vožnje, prepričavaju ovo lijepo iskustvo – kaže Perović.

Vožnja, dodaje ona, kreće ispred lokala koji posluje u okviru Avanturističkog parka, a traje desetak minuta. Cijena po djetetu je pet eura, dok je

Praznična atmosfera na Gorici još traje pratnja roditelja besplatna.

- Sa Djeda Mrazom obilaze oko Spomenika partizanu borcu i botaničke bašte, nakon čega se vraćaju na isto mjesto, ispred objekta. Djeda Mraz je licencirani instruktor za rad sa dje-

com, što je najbitnije, ima iskustva. On takođe brine i o konju koji je smješten u prikolici pored lokala, a koja je u potpunosti adaptirana za njega – kaže Perović.

Među posjetiocima je bilo i

stranaca, naročito Rusa, koji, kako kaže naša sagovornica, ne kriju oduševljenje.

- Uglavnom su pozitivne reakcije. Kako su nam kazali, ovakve vožnje organizuju se u Beču i drugim svjetskim metropolama. Naravno, iznenađeni su što postoji i kod nas, a pogotovo što je adaptirano za djecu i za njihovu animaciju – ističe Perović.

Na radost mališana i zbog velikog interesovanja, odlučili su, kaže, da vožnje produže do kraja mjeseca.

- Planirali smo da to bude od 25. decembra do 15. januara. Međutim, nijesu nas vremenski uslovi poslužili, pa smo odlučili da Djeda Mraza ,,zadržimo“ do 31. januara. Interesovanje ne jenjava - pretpostavljam da je tako jer naši građani, zbog aktuelne situacije, ne mogu mnogo da se kreću i nemaju gdje da animiraju svoju djecu. Zbog toga sve češće biraju Goricu i za šetnju i prolazak kroz park – zaključuje Perović. Z. KALAČ

Biblioteka ,,Radosav Ljumović“ pokrenula serijal pod nazivom ,,Čitamo crnogorske autore“

Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ pokrenula je serijal pod nazivom ,,Čitamo crnogorske autore“, koji je namijenjen mlađoj populaciji, a emitovaće se na Jutjub kanalu Narodna biblioteka - Radosav Ljumović.

- Ovim projektom Biblioteka želi da probudi čitalačke navike kod đece i podstakne širenje znanja o crnogorskoj književnosti za đecu i mlade. Serijal je ostvario odlomak iz knjige dramskih tekstova ,,Tajna plavog kristala“, autorke Dragane KršenkovićBrković, a tekst je čitao Omar Bajramspahić, glumac Gradskog pozorišta u Podgorici – saopšteno je iz Gradske biblioteke. I. M.

D. MALIDŽAN

Na Jutjub kanalu djela domaćih autora za najmlađe

NA RADOST NAJMLAĐIH: Djeda Mraz na Gorici

Veliki dio investicionih aktivnosti Vodovoda i kanalizacija planiranih za ovu godinu oslanja se na započete aktivnosti u prethodnoj Veliki dio investicionih aktivnosti Vodovoda i kanalizacija d. o. o. Podgorica, planiranih za ovu godinu, oslanja se na započete aktivnosti u prethodnoj godini.

U izgradnju infrastrukture uložiće milion i po eura

Iz ovog gradskog preduzeća najavljuju da u ovoj godini planiraju da u izgradnju infrastrukture ulože 1,5 miliona eura.

proces implementacije.

- Kada se govori o značaju ovog projekta, definitivno je njegova realizacija preduslov održivog razvoja grada, a za opšti cilj ima doprinos zaštiti životne sredine i poboljšanju uslova života stanovništva na ovom području. Tokom 2020. godine započeta je realizacija prve faze projekta i to izgradnja primarnog kolektora, pješačkog mosta za prenos hidrotehničkih instala-

ULAGANJA

Najvažniji kapitalni projekat izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom, ističu iz Vodovoda i kanalizacija, uveliko je ušao u

cija sa lijeve na desnu obalu Morače, kao i na sekundarnu kanalizacionu mrežu u cilju povećanja broja potrošača povezanih na organizovani sistem odvođenja otpadnih voda – kažu iz gradskog Vodovoda.

Radovi se izvode planiranom dinamikom i njihov završetak planiran je u ovoj godini.

- Takođe, u prvom kvartalu ove godine, biće završena priprema tenderske dokumentacije i ras-

Smanjenje gubitaka i evidentiranje potrošača Iz Vodovoda i kanalizacija d. o. o. Podgorica kažu da će osim investicionih aktivnosti u dijelu obavljanja osnovne djelatnosti nastaviti i sa aktivnostima na smanjenju gubitaka i unapređenju postupka evidentiranja potrošača, kroz ažuriranje katastra instalacija.

- Jedno od osnovnih ljudskih prava jeste pravo na zdravu vodu za piće, koja je nezamjenljiv uslov opstanka.

Zbog toga Vodovod pridaje veliki značaj kontroli kvaliteta vode. Kontrola kvaliteta vode se vrši prema važećem Pravilniku o zahtjevima koje u pogledu bezbijednosti treba da ispunjava voda za piće u laboratoriji našeg društva, koja je akreditovana za fizičko-hemijska i mikrobiološka ispitivanja u oblasti ispitivanja vode za piće. Naša misija i vizija je da u buduć-

nosti efikasno koristimo ograničene vodne resurse i da kroz valorizaciju njihovih vrijednosti obezbijedimo našim sugrađanima i dalje kontinuirano snabdijevanje kvalitetnom vodom, uz to misleći na buduće generacije kojima ostavljamo uredan i sređen sistem vodosnabdijevanja teritorije glavnog grada – poručuju iz Vodovoda i kanalizacija.

pisivanje javnog poziva za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda, postrojenja za tretman mulja i postrojenja za spaljivanje mulja. Tokom ove godine očekujemo da će se završiti sve pripremne aktivnosti i početak radova na realizaciji ovog dijela projekta – poručuju iz Vodovoda i kanalizacija.

RADOVI

Aktivnosti koje su Vodovod i kanalizacije d. o. o. Podgorica planirali za ovu godinu odnose se na izgradnju lokalne infrastrukture i to izgradnju vodovoda u Berima III faza.

- Projekat predstavlja izgradnju cjevovoda na potezu Gornjogoričkog bulevara do ulaza u naselje Beri, u dužini oko 1,6 kilometara. Ovi radovi obezbijediće bolje vodosnabdijevanja naselja Beri i rješavanje problema potrošača na višim kotama – poručuju iz Vodovoda Širenjem prigradskih naselja, dodaju oni, javlja se potreba za poboljšanjem vodosnabdijevanja, prvenstveno u naseljima

Radnici Vodovoda i kanalizacije na terenu

Doljani i Dajbabska gora.

- Na seoskom području planirana je rekonstrukcija sedam kilometara vodovodne mreže u Lješanskoj nahiji, u selima Goljemadi i Gornji Kokoti – najavljuju iz Vodovoda.

Planirali su i aktivnosti na području opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci i to izgradnju oko pet kilometara sekundarne vodovodne mreže u centralnom dijelu Golubovaca, odnosno dijelu koji nije trenutno pokriven sistemom vodosnabdijevanja.

Na vodoizvorištima Mareza i Zagorič, dodaju oni, planirana je rekonstrukcija elektro-opreme sa ciljem povećanja sigurnosti vodosnabdijevanja potrošača.

- Planirana je rekonstrukcija pumpnih stanica za atmosferske vode na Tuškom putu i na jugoistočnoj obilaznici (put M-2), a sve u cilju podizanja sigurnosti i smanjenja mogućnosti plavljenja atmosferskih voda na ovim saobraćajnicama, a nastaviće se sa aktivnostima na širenju sekundarne kanalizacione mreže na teritoriji glavnog grada – najavljuju iz Vodovoda i kanalizacija d. o. o. Podgorica, uz napomenu da više od 90 odsto populacije ima pristup pitkoj vodi, a takođe povećao se i procenat pokrivenosti kanalizacionom mrežom, što sve dovoljno govori o pravcu razvojne politike ovog ovog društva. I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 25. januar 2021.

15

Dobra ponuda voća i povrća na zelenoj pijaci Pobrežje

Fortunele i raštan za jači imunitet I. MITROVIĆ

Na zelenoj pijaci Pobrežje juče je bila dobra ponuda voća, povrća, ribe, mliječnih proizvoda... Prema riječima prodavača, najbolje prolazi voće bogato vitaminom C pomorandže, limun, mandarine, a od povrća raštan.

ZA SVAKOGA PO NEŠTO: Juče na pijaci Pobrežje

lji imunitet i borbu protiv virusa.

Blitva iz Vranja kod Tuzi koštala je 1,20 eura, vezica mladog luka 50 centi, a kilogram zelene salate euro i po. Patlidžan se mogao kupiti po euro i po, tikvice 1,30 eura, paradajz i

krastavac od euro do euro i po, dok je za kilogram krompira trebalo izdvojiti od 50 do 70 centi. Crmnički luk koštao je dva eura, praziluk euro i po, obični crni euro, bijeli od četiri do pet, a šargarepa i cvekla po euro. Za kilogram barskih ma-

Za manje od tri dana palo 112 litara kiše po kvadratnom metru

Vodostaj Morače porastao pet metara

POSLJEDICA OBILNIH PADAVINA: Detalj na Morači

Naša zemlja i glavni grad ovih dana su pod uticajem ciklonske aktivnosti, koja uslovljava veoma nestabilne vremenske prilike.

Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZCG Branko Micev kazao je za Pobjedu da je na području glavnog grada od 22. januara do juče u 19 časova palo 112 litara kiše po kvadratnom metru, dok je od početka januara palo 342 litara po kvadratu.



Nivo Skadarskog jezera od početka ove kišne serije porastao za 30 centimetara, a za samo šest sati juče porastao za 10 centimetara

Najbolje im prolaze cijeđeni sokovi sa đumbirom Braća Matija i Miloš Perović na tezgi su imali razne vrste brašna, džemova, sokova... Najbolje im, ističu oni, prolaze cijeđeni sokovi bez šećera.

- Od kako je počela korona njih ljudi najviše traže, jer su dobri za jačanje imuniteta. Najbolje prolaze miks jabuka, šrgarepa, limun i đumbir, kao i jabuka, šargarepa, cvekla, limun i đumbir. Puni su vitamina i štite od svakog gripa – poručuje mlađi brat Matija, uz napomenu da im je sok od divljeg šipka već nestao.

Stariji brat naglašava da je ove godine baš velika potražnja za čisto cijeđenim sokovima i sokom od šipka, kojeg više nemaju u ponudi.

- Nudimo proizvode i na Instagram profilu ,,Healty.proizvodi“, pa ljudi dosta naručuju i na taj način – kazao je Matija, uz napomenu da su im cijeđeni sokovi tri eura, koliko su i sirupi od koprive i zove, dok su sokovi od šipka i drenjina po četiri eura.

VOĆE

Prodavačica Jovanka Ćoso na tezgi je imala veliki izbor voća bogatog vitaminom C. Mandarine iz Turske prodavala je dva eura, limun euro i po, koliko je tražila i za kilogram klementine iz grčke.

Iz ponude izdvaja domaće fortunele, koje su veoma dobre za jačanje imuniteta, a koje je prodavala tri eura za kilogram.

- Citrusi inače bolje prolaze od kada je počeo virus korona – kazala je Ćoso.

Za kilogram turskog nara trebalo je izdvojiti dva i po eura a, kako navodi ova vrijedna prodavačica, dobro joj prolazi i srbijanska jabuka tzv. ,,pink lejdi“.

Za kilogram raštana iz Komana trebalo je izdvojiti euro.

Prodavačica kaže da je raštan sada najbolji, jer je promrzao pa se lakše kuva. Takođe, ističe ona, ovo zelje odlično je za bo-

Braća Perović za štandom

Obina kiša, ističe on, registrovana je u planinskom okruženju glavnog rada i u susjednim opštinama, što je uticalo na značajan porast vodostaja Morače.

- U Kolašinu je u ovoj kišnoj seriji palo 154 litara kiše po kvadratnom metru, a u Nikšiću 176 litara. Zbog obilnih padavina nivo Morače je od 22. januara porastao pet metara u Podgorici i iznosio je oko 800 centimetara – kazao je Micev.

Navodeći da je nivo Skadarskog jezera od početka ove kišne serije porastao za 30 centimetara, on ističe da je za samo šest sati juče (od 13 do 19 časova) porasatao za 10 centimetara.

Naše područje će biti pod uticajem serije ciklonskih aktivnosti i danas i sjutra.

- Za sjutra (ponedjeljak) u prijepodnevnim satima očekuje se kratkotrajni prestanak padavina, a onda sredinom dana i naveče opet kiša, pljuskovi sa grmljavinom i jak južni vjetar. U noći

između ponedjeljka i utorka očekuje se naglo zahlađenje, pa će u neposrednom okruženju Podgorice biti uslova za kratkotrajnu pojavu snijega, naročito u ranim jutarnjim satima. Tokom dana očekuje se prestanak padavina, postepeno razvedravanje i jačanje sjevernog vjetra – kazao je Micev.

U srijedu i četvrtak, najavljuje on, očekuje se hladno i pretežno vedro vrijeme, bez jakog sjevernog vjetra. Dnevne temperature vazduha kretaće se između pet i sedam stepeni, a jutarnja oko nule.

- U petak se očekuje ponovo naoblačenje, povremeno sa kišom i porast temperature vazduha. U subotu će biti bez padavina. U nedjelju, ponedjeljak i utorak ponovo oblačno vrijeme i kiša, sa pojačanim južnim vjetrom i porast temperature vazduha – zaključuje načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena.

I. M.

slina trebalo je izdvojiti pet eura, dok je livadski med iz Pipera ili Kuča koštao 10 eura.

POVRĆE

Prodavačica Nataša Đukić pohvalila se da joj dobro prolaze sezonske salate, koje kisjeli

na porodičnom imanju u Bratonožićima.

- Kilogram salate je tri i po eura, a najbolje prolazi barena crvena paprika i masni kupus – kazala je Đukić.

U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda za kilogram mladog sira trebalo je izdvojiti četiri eura, dok se stari kretao od pet do šest eura. Istu količi-

nu kolašinskog lisnatog sira trebalo je platiti sedam eura.

Dobro je prolazio i mladi kajmak iz okoline Nikšića, čija je cijena 10 eura, kao i niskokalorični namaz urda iz okoline Cetinja, za koji treba izdvojiti četiri eura. Za kilogram pivskog skorupa iz mješine trebalo je izdvojiti 18 eura.

I. MITROVIĆ

16

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Budućnost Voli, uprkos problemima u igri, mora iskoristiti trijumf na gostovanju Borcu kao podstrek

PODGORICA - Nema jednoznačnih zaključaka za Budućnost Voli nakon pobjede 76:72 nad Borcem u Čačku, niti ih može biti kada ekipa nakon 30 odlično odigranih minuta prokocka visoku prednost, pa u dramatičnoj završnici ipak zasluži trijumf.

Ova pobjeda za ekipu može biti jasan podstrek, da se problemi u igri rješavaju što prije. Pred stručnim štabom je da pronađe prave odgovore - zbog čega je od 13 izgubljenih lopti na utakmici čak pet bilo u periodu od 31. do 39. minuta, kada je Borac od 12 poena deficita stigao do izjednačenja. Zbog čega je ekipa ubacila svega 32 poena u drugom poluvremenu? Zašto je problem sa šutom za tri poena kontinuiran (u ovom meču ,,plavi“ imali svega 20 procenata realizacije šuta za tri)?

Ono što ,,plavima“ u ovom trenutku i nakon meča sa Borcem niko ne može oduzeti je izuzetna požrtvovanost. Riješenost da se pronađe reakcija nakon dva poraza od Cedevita Olimpije. Pogotovo je bila očigledna u igri Džastina Kobsa - plejmejker je bio igrač meča sa 19 poena, po tri skoka i asistencije, šut 9-5 iz igre i 24 indeksna poena.

- Bitno je da smo ostvarili bitnu pobjedu za nas na vrlo nezgodnom terenu.

Igrali smo protiv dobro vođenog mladog tima. Od starta smo nastupili sa mnogo energije, tokom cijelog prvog poluvremena. Borac je odgovorio u nastavku, odličnom odbranom su pokušavali da nam nametnu pritisak rekao je Kobs.

Treneru Petru Mijoviću se u trećoj dionici isplatila atipična odluka da je skoro u cjelosti odigraju starteri (visoka petorka sa Edžimom na niskom i Danilom Nikolićem na visokom krilu). Problemi su nastali od početka četvrte četvrtine, kada su na terenu bili igrači koji meč počinju sa klupe... Tako je rotacija bila mač sa dvije oštrice za tim - a Borac je ekipa koja na svom terenu zna odlično da iskoristi momente nesigurnosti protivnika.

- Borac je pokušavao različite stvari, mijenjao sisteme u odbrani... Što se same završnice tiče, ponosan sam na moj tim. Džoni (Nikola Ivanović) preuzimao je odgovornost i režirao neke bitne momente u finišu. Zaista dobro igra za nas. Mel (Melvin Edžim)

ABA LIGA

Kobs: Ponosan sam na tim u završnici Problem sa trojkama Budućnost Voli ima svega 32,9 procenata šuta za tri poena ove sezone u ABA ligi, postiže svega 6,3 trojke po meču. Od gostovanja Crvenoj zvezdi i velike pobjede u Beogradu početkom decembra, ekipa je samo jednom, u pobjedi nad Krkom u ,,Morači“, imala više od trećine ubačenih trojki na meču.

Po procentu ubačenih trojki, Podgoričani dijele posljednje mjesto u ABA sa Borcem. Takođe su posljednji, na 13. mjestu po broju ubačenih trojki po meču - poređenja radi, Cedevita Olimpija je prva sa 13,4 trojke po utakmici, a na 12. mjestu je Zadar (7,1).

Melvin Edžim najbolji šuter

Uskoro opet sa Cedevita Olimpijom Za ,,plave“ u narednom periodu, do početka marta, slijedi raspored izuzetno bitnih utakmica. Nakon gostovanja FMP-u (skor 5-9) 30. januara, igraće izuzetno bitan derbi protiv Cedevita Olimpije 6. februara u ,,Morači“. To je šansa da se rivalu iz Ljubljane revanširaju za dva poraza prošle sedmice.

U 19. kolu gostovaće odličnoj Igokei, a potom slijede mečevi sa Zadrom u ,,Morači“ i Cibonom u Zagrebu. Do 22. kola i velikog derbija protiv Crvene zvezde u Podgorici, situacija u borbi za pozicije pred plej-of ABA lige biće jasnija. je takođe ubacio veliki šut za pobjedu na kraju. To je sjajno za nas - rekao je Kobs.

Ono što je očigledno nakon meča bilo, i u izjavi Kobsa, ponašanju igrača na terenu, izjavi trenera Mijovića - je olakšanje. Serija poraza je prekinuta na nezgodnom terenu. Ekipa će

rasterećenija, prije svega više fokusirana na izazove koji slijede, nastupiti u narednim mečevima. Počev od potencijalno najtežeg gostovanja do početka plej-ofa u ABA ligi ili eventualnog četvrtfinala Evrokupa. U utorak ,,plave“ u Bolonji čeka meč sa moćnim Virtusom, favoritom Evrokupa, u 3.

Kontinuirano najbolji trojkaš u ekipi Budućnost Volija je Melvin Edžim, koji ima 47 procenata šuta za tri poena - ubacio je 17 od 36 šuteva za tri u ABA. Upravo njegovim šutem iz kornera u posljednjem napadu riješen je meč sa Borcem.

Poređenja radi, Džastin Kobs ima 30 procenata šuta za tri (206), Nikola Ivanović 29,8 (57-17), Amadeo dela Vale 22,2 procenta (18-4), Danilo Nikolić 24 procenta (50-12)... Interesantno, veliki talenat Fedor Žugić je od osam šuteva za tri tokom ove sezone ubacio čak šest trojki. kolu Top 16 faze.

- Gledamo naprijed, radujemo se narednom meču. Znamo naše ciljeve i vjerujemo u našu igru - dodao je Kobs.

Serija od pet gostovanja u svim takmičenjima biće završena u subotu, kada će podgorički tim u Beogradu igrati meč protiv FMP-a.

S. S.

NBA: Bruklin bolji od Majamija, sjajne partije Djurenta i Jokića

Prva pobjeda ,,velike trojke“

Bruklin Netsi su se uozbiljili i dočekali prvi trijumf sa sve tri velike zvijezde u postavi, protiv Majami Hita 128:124.

Njujorški tim je protiv vicešampiona NBA umalo propustio visoku dvocifrenu prednost. Ipak, trijumf je zapečatio trojkom Kevin Djurent, koji je meč završio sa 31 poenom, šutirajući odlično 19-11 iz igre. Kajri Irving dodao je 28 poena.

Veliko pojačanje Netsa Džejms Harden ubacio je svega 12 poena uz 11 asistencija, a šutirao je skromno 8-2 iz igre.

Sa druge strane, krilni centar

Rezultati Bruklin – Majami Detroit – Filadelfija Minesota – Nju Orleans Čikago – L.A. Lejkers Dalas – Hjuston Finiks – Denver Juta – Golden Stejt

128:124 110:114 120:110 90:101 108:133 112:120 127:108

Bem Adebajo predvodio je Majami sa čak 41 poenom uz devet asistencija i pet skokova.

Bruklin ima očigledne probleme u odbrani pod košem nakon niza trejdova da bi doveli Hardena i očekuje se da klub angažuje nekog od slobodnih agenata na tržištu među visokim igračima.

Ovim trijumfom Netsi su stigli do skora 9-7 i sada su peti u Istočnoj konferenciji, dok Majami ima skroman učinak 6-9.

Denver je savladao Finiks 120:112 uz novu vrhunsku predstavu Nikole Jokića. Srpski centar je odigrao u velikom stilu pod košem, sa 29 poena, 22 skoka i šest asistencija. Trenutno je Somborac statistički najkorisniji igrač lige.

Meč je riješen u produžetku, a Nagetsima je put ka trijumfu trasirao bek Džamal Marej, trojkom za izjednačenje na kraju regularnog dijela. Marej je upisao 26, Grin 16 pona. Za Finiks po 21 poen ubacili su Krauder i Pol. Sa učinkom 9-7 Denver je sada peti u Zapadnoj konferenciji, a Finiks je sedmi (8-7).

U porazu Golden Stejta od Jute 127:108 proslavljeni bek Stefon Kari postao je drugi trojkaš u istoriji NBA lige. Sada ima 2.562 trojke u karijeri, jednu više od legendarnog Redžija Milera, a u ovom meču ubacio je pet iz deset pokušaja. Samo slavni Rej Alen sada ima više trojki od Karija u NBA karijeri - 2.973. Na ovom meču Stefon je pored 24 poena imao po sedam skokova i asistencija. S. S.

ABA 2 (7. KOLO): Peti poraz Nikšićana

Sutjeska bez daha u finišu Sloboda Sutjeska

81 78

BANJA LUKA - Dvorana: ,,Borik“. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudije: Kruljac, Babić i Muhvić. Rezultat po četvrtinama: 16:13, 23:19, 22:27, 20:19.

SLOBODA: Tejić, Ćubić 4, Stepanović 12, Aksentijević, Tadić 14, Ilić 13, Matović, Matić, Čvorović 10, Vojino-

vić 10, Pažin 18.

SUTJESKA: Milović, Goranović, Milošević 24, Varajić, Tončić, Bošković 9, Ćalić 3, Spasojević 12, Brzoja 18, Sejfić 10, Lalović 2, Drašković.

Sutjeska je propustila priliku da izađe iz zone ispadanja u ABA 2 ligi, porazom u 7. kolu od tuzlanske Slobode 81:78.

U posljednjem meču za Nikšićane u Banjaluci, ekipa nije imala snage za preokret u samoj završnici. Đorđe Milošević je sedam sekundi prije kraja promašio trojku za vođstvo, a potom je Pažin sa linije bacanja riješio meč.

Milošević je za Sutjesku, koja sada ima skor 2-5, bio najbolji akter duela sa 24 poena, po osam skokova i asistencija. S. S.

ABA LIGA (16. KOLO

Poraz povre Bez prave reakcije na agresivnu odbranu Crvene zvezde, Mornar je bio bez šanse u završnici u porazu u ABA derbiju u Baru 86:78.

Prvo mjesto prepušteno je Beograđanima, a treći poraz u sezoni donio je veliku brigu - povredu koljena Džejkoba Pulena u trećoj dionici.

Bez Pulena, suočen sa odbranom ,,u kost“ spoljne linije rivala, Mornar nije mogao parirati u šutu sa distance. Derbi nije mogao proći bez varnica: zbog verbalnog duela u 32. minutu, isključeni su predsjednik Mornara Đorđije Pavićević i trener Zvezde, Podgoričanin Dejan Radonjić. Pola minuta prije kraja zbog protesta na odluku arbitra isključujuću tehničku dobio je i strateg Mornara Mihailo Pavićević.

Bez obzira na poraz i ovaj meč je pokazao da barski tim ima skup pojedinaca koji mogu parirati evroligašu. Do eventualnog plej-of duela valja tražiti odgovor na ovako agresivan nastup i šut sa distance jednog od najjačih rivala.

HVATANJE EGALA Čak deset igrača dobilo je priliku na terenu za Mornar u

Košarkašice Budućnost Bemaxa

Najveći izazo PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa kasno sinoć otputovale su za Bugarsku, jer će sjutra u Staroj Zagori, protiv Beroe, igrati meč 11. kola WABA lige.

Podgoričanke su oduševile u dvomeču protiv Celja, a sa dvije pobjede praktično četiri kola prije kraja osigurale plasman na završni turnir, pa potpuno rasterećene odlaze na posljednje gostovanje u ligaškom dijelu regionalnog takmičenja.

Beroe je tokom sezone već pokazao snagu - dva puta je savladao najvećeg konkurenta, ekipu Montane, angažovao tokom sezone tri pojačanja (dvije internacionalke Bosne i Hercegovine Mateu Tavić i Anđelu Delić, te Amerikanku Saru But), čime je tim iz Stare Zagore jasno pokazao da želi trofej i na domaćoj i na regionalnoj sceni. Nikad mlađa Budućnost Bemax, koja je u dva derbija protiv Celja pokazala kakve talente ima, realno protiv najjače ekipe ne može ništa da izgubi,

Slavni Švajcarac slavio i drugi pu

Fojc opet prvi u Kicbilu Proslavljeni švajcarski skijaš Beat Fojc (33) slavio je drugi put zaredom na čuvenom spustu u Kicbilu, na stazi ,,Štrajf“.

U teškim uslovima, gdje je magla prijetila da se takmičenje

Arena

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Sportski miks

O): Mornar izgubio od Zvezde u Baru i prepustio vrh tabele

Peruničić: Pregruba igra Zvezde

ABA LIGA

z u derbiju i eda Pulena Dvorana: SC ,,Topolica“.

Odigrano bez prisustva publike Sudije: Pukl, Petek i Radojković

Pulen Gejbrijel Nidam Jeremić Gordić Šehović Smit Vajthed Lazić Vranješ Bjelica Luković

6 11 13 3 2 15 19 5 3 1

78

86

(27:14, 22:18, 29:15, 31:21)

73% (26-19) 51% (37-19) 35% (20-7)

za 1 za 2 za 3

88% (17-15) 37% (27-10) 49% (35-17)

Skokovi 37 (9+28) 30 (6+24) Blokade 5 5 Asistencije 14 16 Ukradene lopte 7 1 13 Izgubljene lopte 9 Faulovi 21 28

Rezultati Borac - Budućnost Voli Partizan - FMP Mega - Cibona Split - Cedevita Olimpija Krka - Zadar Mornar - Crvena zvezda

72:76 odloženo 72:71 81:98 63:81 78:86

uvodnih osam minuta. Trener Pavićević brzim rotacijama tražio je reakciju i dobio je u završnici uvodne četvrtine (25:22). Njen ishod mogao se okarakterisati kao pozitivan za domaćina, koji je gubio 18:8 u 6. minutu. Starteri su odradili loš posao u borbi pod obručem, a Zvezda povela ekspresno 8:1, zahvaljujući prisustvu pod košem novog centra Noka i pritiskom u odbrani

O'Brajant 14 Hol 7 Volden 7 Lojd 18 Davidovac 2 Lazić 6 Radanov Dobrić 20 Jagodić Kuridža 2 Kuzmić Noko 5 Kolom 5

na spoljnu liniju na pola terena. Tek u 5. minutu barski tim je preko Pulena dočekao prve poene iz igre. Dionica je zaključena trojkom razigranog Vajtheda, uz tri asistencije Nemanje Gordića.

Krilo Aleksandar Lazić je na startu druge dionice položio za rezultatski priključak, a na početku 25. minuta ubacio bitnu trojku za deficit 31:29.

Ispravni izbori na terenu, poput polaganja iz rolinga Šehovića i postavljanja Bjelice za iznuđen faul u napadu O'Brajanta u 19. minutu, donijeli su Mornaru šansu za egal. Loše branjeno polaganje beka Lengstona Hola lijevom rukom

Stiže Džoni Hamilton Džoni Hamilton (26), centar Fenerbahčea, gotovo izvjesno potpisaće za Mornar u narednim danima. Po našim informacijama, njegova pozajmica iz evroligaša dogovorena je u subotu. gostima je donijelo prednost 40:37 na odmoru, uz utisak da je Zvezda čuvala prednost zahvaljujući kvalitetu rotacije.

Tako je beogradski tim mogao da istrpi čak 13 faulova za dvije dionice (Hol i Volden po tri).

Loše poluvrijeme odigrao je Pulen, sa šutem iz igre 5-2 (šest poena), po dvije asistencije i ukradene lopte.

TROJKAŠKI POTOP Kakav je udar za Mornar bila povreda Džejkoba Pulena - u

17

Očekuje se da klubovi već danas objave dogovor, ukoliko ne bude administrativnih komplikacija. ,,Petica“ sa Trinidada, bivši igrač Darušafake, je izuzetan atleta visok 213 centimetara i trebao bi biti veliko pojačanje za finiš sezone. O njegovom potencijalnom dolasku naš list je pisao prije dvije sedmice.

povratku u odbranu, na tranzicionom napadu Zvezde u 23. minutu, poklizao se na vlažnom parketu i doživio povredu koljena. U lošem momentu za barski tim, kada je rival sa dvije rojke u ranoj fazi napada (O'Brajant i Lazić) došao do prednosti 49:43. Ulazak Nemanje Gordića u igru uticao je dobro na timski fokus u oba pravca - Keni Gejbrijel je, sa linije bacanja, donio egal 52:52 u 26. minutu nakon faula pri šutu za tri. Čak sedam faulova

napravio je beogradski tim za pet minuta i platio je cijenu toga. Bilo je očigledno da Zvezda ,,živi“ od šuta za tri; kada je O'Brajant na kraju 28. minuta pogodio za 62:57, bila je to već 13. trojka Beograđana uz čak 59 procenata realizacije.

Veliki udar na planiranu rotaciju bio je peh u 32. minutu Jeremić je u duelu pod košem dobio udarac u lice, Vranješ je morao na teren. Zvezda je vezala dvije trojke, Kolom nakon dobre odbrane ubacio

Zoran Peruničić, pomoćni trener Mornara, govorio je na konferenciji za medije nakon poraza od Crvene zvezde.

- Moramo da čestitamo Zvezdi, ali ne možemo se oteti utisku da je Mornar izgubio u, najblaže rečeno, kao rukometnoj utakmici. Možda se nijesmo adaptirali, a mislim i da se ne možemo adaptirati kada je bio takav meč.

Naročito od Lazića i Dobrića, koji su najblaže rečeno bili preagresivni.

To se tolerisalo. Na njihovom skoku u napadu desila se povreda Jeremića, nigdje im nije sviran faul.

Sa druge strane Vranješu je na skoku u napadu odmah sviran faul...

Pregruba igra Zvezde je najveći utisak - rekao je Peruničić. floter za 72:62... Timske rotacije su samo amortizovale štetu, a ekipa sa evroligaškom rotacijom šutem sa distance čuvala prednost. Dobrić je nakon ofanzivnog skoka nebranjen pogodio novu trojku (njegov 20. poen) za 80:68, četiri minuta do kraja. Derbi za prvo mjesto prošao je bez neizvjesne završnice, za to je Mornaru bio potreban bolji šut za tri i manje pehova, poput povrede Pulena koja će biti briga za stručni štab u danima pred nama. S. S.

a otputovale za Staru Zagoru na posljednje gostovanje u ligaškom dijelu WABA lige

ov u kojem mogu samo da dobiju

Dragana Živković

može samo da dobije. Ukoliko mlade snage odigraju još jedan spektakularan meč, jasno je da dobija i Budućnost i crnogorska košarka…

- Svjesne smo da nas čeka teško, odnosno najteže gostovanje. Beroe ima odličnu ekipu, u odnosu na prethodni duel sada su dodatno pojačane, ali i sada, kao i uvijek, gledamo sebe i

ut na čuvenom spustu

otkaže, Fojc je dočekao 12. trijumf karijere u spustu u Svjetskom kupu. Imao je 17 stotinki prednosti ispred Francuza Jo-

razmišljamo o svojoj igri. Dva meča protiv Celja u samo dva dana mnogo su nam koristila i vjerujem da će nam te dvije pobjede i dobre igre dati dodatnu energiju da u Staroj Zagori pružimo što jači otpor - istakla je Dragana Živković, koja je neposredno dan prije putovanja proslavila 20. rođendan.

Podgoričanke su na učinku 9-1, hana Klareja, dok je treći bio Austrijanac Matijas Majer, koji je kasnio 38 stotinki za pobjednikom.

U petak je Fojc takođe slavio u Kicbilu, a u subotu je takmičenje bilo otkazano zbog loših vremenskih uslova.

Za Švajcarca ovo je 15. trijumf karijere u Svjetskom kupu i 50. podijum. U posljednje tri godine osvajao je mali kristalni globus za pobjednika sezone u disciplini spust. Obje pobjede ove sezone ostvario je u Kicbilu.

S. S.

a Beroe uz šest pobjeda ima i dva poraza. ,,Plave“ su nakon jedinog poraza u sezoni, upravo u Bugarskoj, od Montane, vezale šest trijumfa, pa u dobrom raspoloženju odlaze na megdan velikom rivalu. Budućnost Bemax, inače, u prvom dijelu sezone savladala je Beroe (78:69) prvi put nakon tri godine.

Podmlađena Budućnost sada će biti na najvećem izazovu, a trener Vladan Radović ima dosta kadrovskih problema, jer je zbog povreda i bolesti nekoliko igračica van stroja.

- Možda je za ostale timove i iznenađenje da smo sa ovako podmlađenom ekipom lideri.

Znamo da će biti teško, ali motivisane smo da protiv najjače ekipe u ligi pokažemo da imamo kvalitet i da kako vrijeme odmiče napredujemo. Neće biti lako, ali daćemo sve od sebe da odigramo još jedan dobar meč i ostavimo dobar utisak - naglasila je crnogorska reprezentativka Violeta Lazarević.

R. P.

U Danilovgradu održan osmi košarkaški Memorijal ,,Ljubo Jovanović“

Trijumf Budućnosti DANILOVGRAD - Košarkaški klub Danilovgrad u saradnji sa KS Crne Gore i lokalnom upravom organizovao je osmi po redu Memorijal „Ljubo Jovanović“ u čast tragično nastradalog mladića koji je branio boje Budućnosti, Sutjeske i Lovćena 1947.

Upravo ovi klubovi i predstavnik grada domaćina odmjerili su snage u gradskoj sportskoj dvorani.

Takođe, Jovanović je tokom uspješne karijere jednu sezonu proveo u grčkom KAOD-u sa kojim je izborio plasman u prvu ligu, a nosio je i dres crnogorske ,,B“ selekcije.

Prvog dana turnira Budućnost je bila bolja od Sutjeske 91:73, a Danilovgrad od Lovćena 101:67.

Drugog takmičarskog dana u susretu za treće mjesto Sutjeska je slavila protiv Lovćena sa 77:69, dok je u finalnoj utakmici Budućnost pobijedila Danilovgrad sa 82:72.

- Ovaj prestižni sportski događaj je sjećanje na prerano izgubljenu nevinu mladost, sjećanje na prekratki, ali časni život vrsnog i veoma talentovanog sportiste, sjećanje na njegov osmijeh i tek započeti životni put, sjećanje na svega 24 godine radosti i mladosti. Ali tuga nikada neće prestati i zato ovaj i svi

Švajcarska zvijezda ponovo najbolja u Kranj-Montani

Lara dominira u superveleslalomu Lara Gut-Behrami (29) zaslužila je drugu uzastopnu pobjedu u Svjetskom kupu skijašica u superveleslalomu, na skijalištu u KranjMontani u Švajcarskoj.

Prethodno, slavila je u Sent Antonu 10. januara u istoj disciplini. Vrijeme od 1:15,63 minuta bilo je za čak 93 stotinke bolje od Tamare Tipler iz Austrije.

Švajcarska zvijezda tako je ostvarila trijumf sa najvećom razlikom u superveleslalomu za skijašice još od 2015. godine. Treća je bila šampionka Svjetskog kupa Federika Brinjone, sa 1,02 sekunde zaostatka.

Gut-Behrami tako je treći put u karijeri pobijedila na nekom superveleslalomu u domovini.

Sada je u poretku te discipline u Svjetskom kupu prva sa 245 bodova, vođstvo je preuzela ispred zemljakinje Korine Suter, koja je u Kranj-Montani bila deveta.

Sa 14 pobjeda u karijeri u superveleslalomu, četvrta je na vječnoj listi te discipline, na kojoj vodi legendarna Lindzi S. S. Von sa 28 trijumfa.

naredni turniri će nas podsjećati na divnog i sjajnog druga koji je bio čvrst oslonac svojoj generaciji i na parketu i mimo njega - rekao je potpredsjednik Opštine Ilija Grgurović i naglasio da svi koji vole igru pod obručima čine veliku porodicu koja će i dalje igrati u slavu i čast Ljuba Jovanovića.

Po završetku finalnog susreta porodica Jovanović je uručila vrijedna priznanja KK Danilovgrad za organizaciju memorijala, te najboljem MVP igraču Danilu Ivanoviću (Budućnost Voli) i strijelcu Vasiliju Jovoviću (Danilovgrad), dok je Grgurović nagradio peharima Budućnost Voli za prvo i Danilovgrad za drugo mjesto.

B. K.

18

Arena

Rukomet

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Bojana Popović, pred veliki derbi u petak sa Đerom, sumira izdanja ,,plavih“ u januaru

Tim je uvijek ključna riječ PODGORICA - Rukometašice Budućnosti i stručni štab na jednom su talasu, što je možda i ključni detalj za novu stranicu koju je Bojana Popović od 2021. okrenula sa ekipom koja se doskora borila za plasman u osminu finala Lige šampiona.

Zahvalna do neba francuskoj reprezentativki To što francuska reprezentativka Alison Pino radi na terenu za ekipu velika je stvar, kazala je Popović. Manje golova i tehničke greške ne umanjuju, konkretno u trijumfu nad Odenzeom, ogroman učinak u odbrani - Neko bi rekao loša utakmica za Pino, ali zahvalna sam joj do neba jer je odradila vrhunski posao u odbrani. Bez njenih dobrih reakcija i pokrivanja prostora Barbara ne bi možda toliko lopti odbranila. Pino ih je navela da Barbara u nekim situacijama bude tamo gdje treba baš zato što je pokrila prostor. To se možda ne vidi, ali su taktičke stvari i stvari dogovora. Njena potrošnja i koncentracija u odbrani je velika da prosto ne mogu da joj zamjerim napadački bilo kakvu grešku. Ne mogu u statistici svi da imaju 10 golova, a Pino je odradila posao koji niko ne vidi, a ustvari je ogroman posao.

Čim je došla na mjesto prvog trenera poručila je da će Budućnost igrati bez pritiska. Jer - ništa se ne mora, poručila je u decembru Popović, a upravo je takva priča, u kojoj su silom prilika mlade dobile šansu, pun pogodak. Budućnost je u nastavku Lige šampiona od maksimalnih osam osvojila pet bodova, pobjedama nad Borusijom i Odenzeom i remijem u Brestu. Poraz upisan u Valčei može se pripisati umoru, tankoj klupi, lošim ulaskom u meč i slabijom odbranom u 1. poluvremenu.

NEMA ŽURBE - Od početka smo željeli da podižemo nivo igre i stvaramo timski duh i čini mi se da smo većim dijelom uspjeli. Tim je radio zajedno i pobjeđivao i to je satisfakcija poslije četiri kola. Na sve to smo rasli i napredovali, sa sitnim promjenama na putu.

Došli smo do toga da igramo utakmicu u kontinuitetu nakon napornog programa i umora kod iskusnijih igračica - kazala je Popović. ,,Plave“ su u subotu odigrale najbolji meč u Ligi šampiona. Srušile su favorita iz Danske i pokazale novi nivo, koji bi uz još neke korekcije, mogao da garantuje dobro izdanje u petak protiv Đera.

- Iznijele su do kraja, bez većih oscilacija, i ovu utakmicu. Pobjeda je došla kao posljedica igranja u kontinuitetu i stvaranja sigurnosti i nečega kako u određenim situacijama da odreaguje. Tako da sam zadovoljna i svjesna od početka da ova ekipa samo sa velikom energijom i bez pritiska, jer rukomet treba da se igra zato što se voli, može puno. Od početka djevojkama pričam da igru ne doživljavaju kao moranje, već kao uživanje.

Svjesna sam da u svakom momentu na terenu žele najbolje za ekipu i za sebe, a to su pokazale. Grešaka mora da bude i od umora i dekoncentracije, radimo na tome, ispravljamo i budimo se.

Rukometašice slušaju pažljivo Bojanine savjete, jer bez njih, svaka priča na terenu bila bi kratkog daha.

- Pokazale su dobru energiju, pratile ritam koji sam tražila i došle su do nivoa da vjeruju mnogo više u neke stvari, prije svega jedna u drugu i da se bore za svaku loptu. Zahvalna sam i ponosna za sve što su uradile

Kad se vraća Valerija?

I ranjiv Đer je opasan

Budućnost čeka na povratak ruske reprezentativke Valerije Maslove. Problem sa ramenom je postao ozbiljniji kada se vratila sa Evropskog prvenstva.

- U procesu je oporavka poslije EP kada je došla sa ramenom u mnogo lošem stanju. Radimo na tome da se oporavi, nemamo tačnu informaciju kada će na teren, malo i od nje zavisi, odnosno od želje da bude dio tima. Iskreno se nadam da ćemo moći da je koristimo kasnije, bar za osminu finala, možda i prije.

Puno bi nam značila za rotaciju.

Budućnost će u petak sa Đerom u Podgorici odigrati zaostali meč 7. kola grupe 2. Mađarski tim je u blagom padu forme, pokazuju posljednji remiji u gostima sa Odenzeom i kod kuće sa Brestom.

- Duži period ih pratim i ranjivi su. Ali igrali su sa vrhunskim ekipama, koje znaju što hoće. Postoji način da se dobije, a sa igračicama koje imaju, kada su u lošem danu, igraju fenomenalno. U padu su forme, ali igraju koliko treba, ponekad to nije dovoljno za pobjedu, ali od sistema nikad neće odustati, kao ni mi - poručila je Popović.

u ovom periodu. Sada, naravno, moramo da se sačuvamo od povreda i bolesti, jer roster je mali i to je jedina opasnost zbog koje moramo da budemo oprezni. Dobra stvar je da je vrijeme ispred nas, realno treba nam nekoliko sedmica da ispravimo neke stvari, jer kada je ovakav ritam, trening se uglavnom svodi na oporavak. Upravo zbog toga se oslanjamo na energiju.

JEDNOSTAVNA RJEŠENJA Budućnost je do dobrih rezultata stigla protiv trkačkih ekipa. U situaciji bez velike rotacije, ali sa velikim srcem i duelima na ivici isključenja, ,,plave“ su našle odgovore i zaustavile konkretno Odenze na samo šest lakih golova. Možda su im u nekim mečevima nedostajali laki golovi, ali i za to postoji opravdanja.

- Nijesam iznenađena jer smo nametnuli ritam koji nama odgovara u datom momentu. Nije da ne želimo u svim utakmica da trčimo i da smo neprestano u tranziciji.

Ali te stvari možemo da radimo

samo u periodima, zbog fizičke snage i taktike, a sve u cilju da se sačuvamo za neke druge stvari.

Na primjer, ako igramo malo dužu odbranu i ako se protivnička ekipa brže vraća, nema potrebe da trošimo snagu na tranziciju drugog talasa. Zato smo se opredijelili za jednostavne stvari i to samo za čistu tranziciju. A što se tiče vraćanja - na ovaj detalj gledam kao na ključnu stvar bez koje ne bi mogli da budemo konkurentni. Kada smo u ovom dijelu na nivou, onda se javlja stabilnost i šansa da se dođe do lakog gola. Zbog manje rotacije moramo da balansiramo, pogotovo što imamo Alison Pino koja je dominatna na teškoj poziciji i koja se nenormalno troši, a često nema adekvatnu zamjenu. Zbog toga na svaki način pokušavamo da je pripazimo i sačuvano snagu da izvuče utakmicu. Bilo bi idealno da imamo jednu ili dvije izmjene u odbrambenoj formaciji, jer bi se neke igračice manje trošile. Samim tim tranzicija bi bila na višem nivou.

FAKTOR MLADI

U timskom radu ,,plavih“ bonus je individualni kvalitet, pa ne čudi što su neke od igračica isplivale u prethodnim mečevima. U subotu je dominatna bila sa gola Barbara Arenhart, sjajna u šutevima sa devet metara u 1. poluvremenu Itana Grbić, a po običaju nezamjenljive su bile kapitenka Majda Mehmedović i Jovanka Radičević...

- Iskoče pojedinci, a dobro je što uvijek nijesu isti. Sa Odenzeom je Barbara pokazala kvalitet, koji inače ima, kao i Armel, ali u subotu je bio njen dan. Itana raste iz dana u dan i mora da dobije prostor i pravo na grešku, kako bi sebe opustila i pokazala više nego što je pokazivala. I sa njom moramo da pokažemo strpljenje, svjesni procesa i da je sve moguće sa karakterom i voljom. Ništa novo neću reči, ali za napredak je potreban prostor, obavezno vrijeme i povjerenje. Za krila sam znala da će da rastu i kroz mečeve iskazuju sigurnost.

Odsustvo na crti Tatjane Brnović - otvorio je prostor Nikolini Vuk-

čevič, a ogromnu potrošnju Emi Ramusović.

- Zadatak pivotmena u odbrani traži baš puno energije i potrošnje. Miks Ema i Nina je dobar miks sa zahtjevnim ulogama u oba pravca. U subotu je Nina u 2. poluvremenu djelovala svježije i odmornije, a Ema je bila umorna od ranijih utakmica i prosto smo morali da je sačuvamo. Odradila je drugi dio posla koji ne piše na tabli nakon meča i koji možda ne primjete navijači.

Značajnu ulogu u igri Budućnosti imaju mlade igračice. Na terenu najviše vremena provodi Katarina Džaferović, a Nađa Kadović uglavnom je u odbrambenim zadacima.

- Imaju spremne zadatke, a koliko god da igraju treba da uživaju i žive za minute u Ligi šampiona. I one to rade odlično, a sa dobrim i odgovornim radom rastu. Nemoguće je da imaju bilo kakva očekivanja jer su bez iskustva čak i igranja crnogorske lige. Kaća me konkretno oduševila u odbrambenim zadacima. Trezveno i svjesno igra vrlo bitnu ulogu u odbrani gdje su lijevi bekovi najbolji šuteri.

Uz neke greške, koje su potpuno opravdane za nju, odradila je odličan posao kroz ove četiri utakmice. Zadovoljna sam i sa njenom izdržljivosti, iako sam mislila da će biti na manjem novou. Igra u kontinuitetu, a kada se odbrani više posveti, onda, realno, napadački ne ide toliko na gol. U Valčei je vidjela da neke stvari mora da mijenja, a protiv Odenzea je pokazala da je karakterna. Generalno uživam kako prihvataju uloge, rade bez pogovora, ne predaju se i idu dalje nakon svake greške.

A. M.

SP ZA RUKOMETAŠE: Francuska obradovala Norvešku, prošla i Švedska

Slovenija prokockala četvrtfinale Oslabljena Slovenija, bez tri važna igrača, na početku drugog poluvremenu vodila je 13:8 protiv Egipta, imala napad za ,,plus 6“, a na kraju uzela samo bod i ostala bez četvrtfinala na Svjetskom prvenstvu za rukometaše uprkos fenomenalnom izdanju golmana Klemena Ferlina koji je skupio čak 19 odbrana.

Domaćin je kod 15:10 za ,,deželu“ iskoristio to što je selektor Slovenije Ljubomir Vranješ odlučio da igra bez golmana, pa su Egipćani postigli tri vezana pogotka na prazan gol.

Uskoro je bilo 15:15, da bi u 48. minutu Egipat preokrenuo šutem Jahije takođe na prazan gol, a potom preko Eldere prvi put došao na ,,plus 2“ (21:19).

Slovenija je uspjela da izjednači na 22:22, a poslije prave drame neriješe-

no je bilo i na kraju - 25:25.

Nedovoljno za ,,deželu“, kojoj je odgovarao samo trijumf, dok je Egipat otišao među osam najboljih sa drugog mjesta u grupi 4 i u borbi za polufinale sastaće se sa Danskom.

Argentina, Hrvatska ili Katar biće rival Švedske, koja je u direktnom duelu za prolaz deklasirala selekciju Rukometnog saveza Rusije (34:20) i zauzela prvu poziciju.

Hrvati za četvrtfinale moraju da savladaju Dansku, a da ,,gaućosi“ ne uzmu ni bod protiv Katara.

U grupi 3, Norveška je savladala Island (35:33) i potom čekala da Francuska ne izgubi od Portugala. ,,Eksperti“ nijesu ostavili ni promil mogućnosti da se to dogodi. Iako bez prve zvijezde Nikole Karabatića koji zbog povrede nije došao na SP, Fran-

cuzi su pokazali da su sila i pobjedom od 32:23 revanširali se pirinejskoj selekciji za poraz na prošlogodišnjem EP, kada je velikan eliminisan već u preliminarnoj rundi.

Sa kim će Norveška i Francuska igrati u četvrtfinalu biće poznato poslije današnjeg duela Mađarske i Španije u grupi 1.

Mađari imaju osam, ,,crvena furija“ bod manje.

Rezultati i tabele: Grupa 3: Alžir - Švajcarska 24:27, Island - Norveška 33:35, Portugal Francuska 23:32.

Tabela: Francuska 10, Norveška 8, Portugal 6, Švajcarska 4, Island 2, Alžir 0.

Grupa 4: Bjelorusija - S. Makedonija 30:26, Slovenija - Egipat 25:25, Rukometni savez Rusije - Švedska 20:34.

NEDOVOLJNO BILO I NJEGOVIH 19 ODBRANA: Klemen Ferlin, golman Slovenije

Tabela: Švedska 8, Egipat 7, Slovenija 6, Švedska 5, Bjelorusija 4, S. Makedonija 0.

DANAS: Grupa 1: Brazil - Urugvaj (15.30h), Španija - Mađarska (18), Poljska - Njemačka (20.30).

Tabela: Mađarska 8, Španija 7, Njemačka 4, Poljska 4, Brazil 1, Urugvaj 0.

Grupa 2: Bahrein - Japan (15.30), Argentina - Katar (18), Danska - Hrvatska (20.30).

Tabela: Danska 8, Argentina 6, Hrvatska 5, Katar 4, Japan 1, Bahrein 0. Ne. K.

Arena

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Sportski miks

19

Tragedija u Brazilu

Fudbaleri poginuli u padu aviona

Gojković zadovoljan Vaterpolo reprezentacija Crne Gore završila je šestodnevne pripreme u Đenovi sa ekipom Pro Reka, a od danas je u Podgorici gdje će se pripremati za međunarodni turnir sa selekcijama Srbije i SAD. - Radili smo sa jednom od najboljih ekipa na svijetu. Zadovoljni smo jer su naši igrači imali priliku da treniraju sa jednom takvom ekipom. Osim Ivovića i Petkov-

ića, uglavnom su bili mlađi igrači, i ovo je za njih bilo neprocjenjivo iskustvo. Prva dva treninga su bila teška, dok su mladi igrači našli načina da se uklope i suprotstave takvoj ekipi. Iz dana u dan je bilo sve bolje i siguran sam da će ovo iskustvo u narednom periodu doći do izražaja. Nastavljamo pripreme u Podgorici gdje nas očekuje i turnir. To će biti posljednja provjera pred kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre u februaru. Nakon turnira, radićemo sami

dvije neđelje. Zdravstveni bilten nije idealan. Imamo nekoliko povrijeđenih i bolesnih igrača, koji su već ispali iz igre za Roterdam. Ali tokom turnira u Podgorici imaćemo jasniju sliku - kazao je selektor Vladimir Gojković.

Spisak igrača za pripreme i turnir u Podgorici selektor će objaviti sjutra. ,,Ajkule“ će turnir u Podgorici otvoriti u četvrtak sa Srbijom, a dan kasnije protivnik je SAD. A. M.

život izgubili fudbaleri Lukas Prašedes, Giljerme Noe, Raule i Markus Molinari, kao i pilot Vagner.

- Sa žaljenjem obavještavamo javnost da u padu aviona nije bilo preživjelih. U ovo vrijeme bola i tuge, klub bi zamolio sve za molitve za rođake poginulih, kojima će pomoći na svaki mogući način - navedeno je u saopštenju Palmasa.

Ovo je druga velika tragedija koja uključuje pad aviona sa fudbalerima neke brazilske ekipe.

U novembru 2016. avion koji je prevozio fudbalere Šapekoensea na meč finala Kopa Sudamerikana srušio se u Kolumbiji i tom prilikom poginula je 71 osoba od 77 putnika.

Među njima je bilo 19 fudbalera Šapekoensea.

R. A. AFP

,,Ajkule“ završile pripreme u Đenovi sa Pro Rekom

Tragična vijest stigla je iz Brazila - igrači brazilskog niželigaša Palmasa poginuli su u padu aviona.

U padu aviona koji je prevozio fudbalere ovog kluba na utakmicu poginula su četiri prvotimca ovog kluba, kao i predsjednik Lukas Meira i pilot.

Navodno, fudbaleri Palmasa krenuli su čarter letom na utakmicu u Gojaniju, gdje je trebalo da učestvuju na meču ,,Zelenog kupa“ protiv Vilja Nove.

Avion u kojem se u tom trenutku nalazila četiri fudbalera Palmasa pao je nedugo po polijetanju iz, do sinoć, neutvrđenih razloga nešto poslije 8:15 časova po lokalnom vremenu.

U tragediji su, pored Meire,

Fudbaleri Jezera od poneđeljka nastavljaju pripreme na Crnogorskom primorju

Isljami: Sve radimo da bismo na proljeće bili bolji

PODGORICA - Fudbaleri Jezera završili su uvodnu fazu priprema u Podgorici, a rad će nastaviti na Crnogorskom primorju.

Zbog snijega, leda i niskih temperatura na sjeveru, Plavljani su prethodnih dana vježbali na terenima FSCG i Budućnosti.

Treniralo se i po dva puta dnevno, a kontrolne utakmice protiv Adrije (1:0) i Podgorice (0:1) dale su smjernice izabranicima Milije Savovića.

- Imali smo optimalne uslove za rad i trudili smo se da te povoljnosti iskoristimo maksimalno. Ovaj dio je najnaporniji, ali naš šef je tako koncipirao treninge da nam je bilo zanimljivo. Dosta smo koristili loptu i ovu fazu realizovali po planu. Neđelja je bila slobodan dan, a već od poneđeljka selimo se u Budvu - rekao je Er-

nes Isljami, krilni napadač ekipa iz Plava.

Ekspedicija Jezera boraviće u hotelu ,,Splendid“, a duž jadranske obale brusiće formu i kroz prijateljske mečeve.

- Ima još dosta vremena do nastavka sezone i potrudićemo se da u što boljoj formi dočekamo proljeće. Dobro će nam doći utakmice na Primorju. Znamo na koje stvari treba da obratimo pažnju da bismo bili još bolji nego jesenas. Drugi dio šampionata je zahtjevniji, ekipe se pojačavaju, svi imaju ambicije i boriće se za svaki bod. To je slučaj i sa nama. Uradićemo sve da izborimo opstanak u elitnom rangu. Direktno ili kroz baraž svejedno.

Plavljani su jesenas imali problema sa realizacijom.

Završili su prvi dio Telekom 1.

CFL kao tim koji je postigao

najmanje golova - svega 11.

- Nijesmo igrali defanzivno.

Stvarali smo šanse, ali ih na pravi način nijesmo koristili. Mučila nas je realizacija. Vjerujem da ćemo osjetno popraviti taj segment igre, a sa tim bi trebalo da raste i bodovni saldo - ističe krilni napadač.

Jezero je na zimsku pauzu otišlo kao tim koji je u mirnoj luci, doduše sa 22 boda, koliko ima i Rudar u opasnoj zoni.

- Možda smo malo pokvarili utisak u finišu nakon tri vezana poraza, ali generalno smo zadovoljni ostvarenim. Igrali smo dobar fudbal, pokazali da sa svima možemo da se nosimo, a očekujem da tako bude i u nastavku. Odlično radimo, atmosfera je pozitivna i nadam se da će ovo biti uspješna sezona za nas - naglašava Isljami.

Dvadeset sedmogodišnji Beranac postigao je dva gola i imao nekoliko asistencija. Bio je najstandardniji prvotimac uz štopera Meldina Dreškovića.

- Drago mi je da sam odigrao svih 19 utakmica u prvenstvu i što trener Savović ima povjerenja u mene. Trudiću se da golovima i asistencijama u nastavku dam veći doprinos rezultatima ekipe. Naravno, nijesu mi bitne lične brojke, već samo timski uspjeh - zaključio je Isljami.

D. K.

SERIJA A (19. KOLO): Šampion pobijedio Bolonju, Marušić asistent

Junajted eliminisao Liverpul Mančester junajted je prošle sedmice osvojio priželjkivani bod na ,,Enfildu“, a sinoć ponovo zadovoljniji završio derbi sa Liverpulom. ,,Crveni đavoli“ su u šesnaestini finala FA kupa savladali najvećeg rivala 3:2 i eliminisali ga iz najstarijeg takmičenja na svijetu. Kod svih pogodaka kiksale su odbrane, ali poroznija je bila Liverpulova.

Mohamed Salah je donio prednost ,,redsima“ u 18. minutu, da bi u 26. izjednačio Mejson Grinvud.

Greška Neka Vilijamsa omogućila je Markusu Rašfordu da preokrene u 48, ali je novi egal postavio Mohamed Salah u 58. Tačku je stavio Bruno Fernandeš iz slobodnog udarca u 78.

Junajted će se u narednoj rundi sastati sa Vest Hemom.

Liverpul je bez pobjede u posljednja tri meča u svim takmičenjima. Temi Ejbraham je het-trikom protiv Lutona (3:1) odveo Čelzi u osminu finala, u kojem će se sastati sa Barnslijem. Lester je istim rezultatom bio bolji od Brentforda, dok je Barnli bio ubjedljiv Ne. K. protiv Fulama (3:0).

Juve drži priključak Juventus je iskoristio subotnji poraz Milana i remi Intera i pobjedom nad Bolonjom (2:0) približio se vrhu tabele Serije A. ,,Stara dama“ ima sedam bodova manje od ,,rosonera“, a pet od ,,nerazura“, s tim što je od oba rivala odigrala meč manje.

Između Juventusa i milanskih timova je Roma sa bodom više od ,,bjankonera“.

Juve je zasluženo uzeo tri boda protiv Bolonje, koja bi bila ispraćena sa više pogodaka u mreži da na golu nije bio raspoloženi Skorupski.

Istina, imao je tim Siniše Mihajlovića šanse i za izjednačenje poslije pogotka Artura Mela u 15. minutu, nije ih iskoristio, a timovi poput Juventusa to ne praštaju - Veston Mekeni je u 71. stavio tačku na meč.

Za razliku od atkuelnog šampiona, Napoli je propustio šansu da smanji zaostatak za vodećima.

Rezultati Juventus - Bolonja 2:0 (1:0) (Melo u 15, Mekeni u 71) Đenova - Kaljari 1:0 (1:0) (Destro u 10) Verona - Napoli 3:1 (1:1) (Dimarko u 34, Barak u 62, Zakanji u 79. Losano u 1) Lacio - Sasuolo 2:1 (1:1) (Milinković-Savić u 25, Imobile u 71. - Kaputo u 6)

Tim Đenara Gatuza vodio je na gostovanju Veroni već poslije osam sekundi i 69 desetinki i pogotka Irvinga Losana (najbrži gol u istoriji Napolija), ali je na kraju poražen 3:1, što ga je ostavilo na devet bodova minusa u odnosu na Milan, uz utakmicu manje.

Isto toliko zaostaje Lacio nakon što je poslije preokreta pobijedio Sasuolo (2:1).

Crnogorski reprezentativac Adam Marušić asistirao je Ćiru Imobileu za pobjedonosni Ne. K. gol.

Stevan Jovetić projektilom ukrasio pobjedu Monaka u derbiju sa Marsejom

Dugo nijesam dao gol iz slobodnog udarca Kad god uđe i koliku god minutažu da dobije, Stevan Jovetić pokaže da trener Niko Kovač vjerovatno griješi što mu ne daje veći prostor u Monaku.

Mada, hrvatski stručnjak u svoju odbranu može da kaže da njegov tim pobjeđuje, i to u seriji - ,,kneževi“ su poslije trijumfa u derbiju nad Marsejom (3:1), četvrtim u nizu, na četvrtom mjestu Lige 1 sa šest bodova manje od

prvoplasiranog Pari Sen Žermena.

U duelu sa nekadašnjim šampionom Evrope tačku je stavio crnogorski as, raznornim šutem iz slobodnog udarca čija je brzina bila 104 kilometara na sat.

- Odlučio sam da šutiram jer su bili posljednji minuti meča, a dugo nijesam dao gol iz slobodnog udarca.

Veoma sam srećan zbog gola i pobjede. Ovo su važni bodovi, protiv veoma dobrog tima, koji je naš rival. Moramo

da ostanemo mirni jer imamo dosta mečeva pred nama. Moramo da pravimo sitne korake - izjavio je Jovetić.

Monako dugo nije bio u vrhu francuskog fudbala, u posljednje vrijeme se čak borio za opstanak, sad je opet u igri za visok plasman.

Ugodna je atmosfera u Kneževini.

- Loše smo počeli meč, ali drugo poluvrijeme je bilo veoma dobro. Fizički smo spremni, imamo dobar, ali veoma

mlad tim, tako da moramo da ostanemo staloženi i da nastavimo da radimo - istakao je Jovetić.

Trideset jednogodišnji Podgoričanin ove sezone upisao je 16 nastupa za Monako, ali samo dva puta kao starter.

Ukupno, na terenu je bio svega 312 minuta, a gol protiv Marseja mu je drugi ove sezone.

Na kraju sezone ističe mu ugovor sa D. K. Monakom.

20 Feljton

Poneđeljak, 25. januar 2021.

2.

HRONIKA JEDNE NOSTALGIJE

Muštuluk je dar ili poklon donosiocu radosne vijesti Kulturi življenja imanentna je i kultura radovanja. Svi bi da se raduju. Svakako, treba praviti razliku između banalne radosti i one koja nam se dešava nekoliko puta u životu. Upravo u takvim radostima, koje su neočekivane, snažne, jake, intenzivne, muštuluk je našao svoju funkciju, svoj smisao i ulogu, svoju draž i ljepotu

» Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

MUŠTULUK - PRAZNIK RADOSTI

Jedno je sigurno: u potpuno drugačijem ambijentu, nezamislivom današnjim generacijama, naši preci su živjeli srećnije nego mi danas. Zadovoljavali su se malim stvarima, uz dobro zdravlje, veselu i složnu porodicu, čestitu djecu i skromnu trpezu. Bez puteva, automobila, telefona, radija i televizije, interneta. Bosonogi, ili oni malo bogatiji u opancima, kasnije u cipelama, živjeli su čvrsto na svojoj zemlji i od zemlje. Radovali se dobrom rodu kukuruza, ječma, pšenice, kupanju u rijeci ili potoku, prvim trešnjama, a ponajviše muštuluku. Pa ipak, i tada su veze funkcionisale, ljudi međusobno komunicirali, sarađivali, kupovali i prodavali.

Svaka generacija živjela je u progresu. U aktuelnom vremenu, koje nam nudi mnoge pogodnosti za rijetke trenutke neočekivane sreće i traganja za novim konceptom saopštavanja najradosnijih vijesti, lagano i nečujno izmiče muštuluk, jedan od običajnih rukopisa i potpisa mnogih generacija.

Svakoj zabavi, pa i muštiluku, dođe kraj, pod uslovom da ovaj fenomen u vremenu u kojem živimo shvatimo kao zabavu i igru, a ne kao nužnost, potrebu i običaj. Raskošno semantičko zdanje, građeno i dograđivano od pamtivijeka, urušava se pod naletom novih tehnologija a možda i pod težinom sopstvenog značenja i dugog trajanja.

Radost je univerzalni fenomen. Njena fascinacija, posebno iznenadna i neočekivana, stara je koliko i ljudi. Njome su se bavili filozofi, sociolozi, pjesnici, ali i običan čovjek.

Kulturi življenja imanentna je i kultura radovanja. Svi bi da se raduju. Svakako, treba praviti razliku između banalne radosti i one koja nam se dešava nekoliko puta u životu. Upravo u takvim radostima, koje su neočekivane, snažne, jake, intenzivne, muštuluk je našao svoju funkciju, svoj smisao i ulogu, svoju draž i ljepotu.

Muštuluk je turska riječ, stvorena od persijskog izraza mužde, radosna vijest i turskog sufiksa lek. Bratoljub Klaić, navodi da je muštuluk „nagrada donosiocu dobre vijesti”, a muštulugdžija „prvi glasnik radosne vijesti, kome se daje muštuluk“ (Veliki rječnik stranih riječi izraza i kratica, l966).

Ivan Klajn i Milan Šipka, u Velikom rečniku stranih reči i izraza (2006), muštuluk prevode kao: „radosna vest, dobar glas; figurativno, nagrada onome ko je doneo lepu, rado-

Staro Bijelo Polje

snu vest”. Milan Vujaklija, u svom Leksikonu stranih reči i izraza (1975), nije obradio ovaj pojam. U mnogim stručnim publikacijama, rječnicima i forumima, muštuluk se definiše kao dobar, radostan glas ili nagrada. Iz onoga što je život afirmisao, a ovaj običaj nosio i potvrdio, muštuluk treba definisati isključivo kao dar / poklon/ donosiocu radosne vijesti, a ne kao dobar, veseo ili radostan glas! Takođe, ne bih se složio sa Klaićem, Klajnom i Šiškom, ali i mnogim drugim lingvistima, koji smatraju da je muštuluk nagrada za radostan glas, jer ona, u preciznom tumačenju muštuluka, to ne može biti, već samo dar ili poklon.

Uostalom, daruje se onoliko koliko se ima i može.

Ljudi su za muštuluk znali prije nego su mu dali ime. On se javlja u vremenu kada su informacije putovale danima, pa i mjesecima, prenošene od usta do usta. U takvim uslovima svaka vijest je bila dragocjena, pogotovu ako su bile važne i radosne. Vremenom

taj rital postaje navika i mijenja se u skladu sa životnim okolnostima, a darivanje muštulugdžije prerasta u kultni običaj. Muštuluk je svojevrsna čarolija neočekivane radosti i ogromne količine emocija, koji nikada nije bio izvan života, vremena i prostora. Ponekad, neizrecivo je opisati emocije ljudi koji u tom činu sudjeluju. Muštuluk svjedoči o velikoj želji i pažnji da se drugi učine srećnim, zbog čega se i kaže: dar muštuluka je sam muštuluk. U njemu je kondenzovana ogromna količina katarzične emocije. Radost koju donosi muštuluk, svojstvena je ljudskoj težnji za srećom i dostojanstvom. U trenutku kada predaju poruke, muštulugdžije su srećni ljudi, jer su svjesni da su druge učinili srećnima. Muštuluk ima svojstvo hipersenzibilne, intimne i porodične magije. U njemu

su sadržani uzbuđenje i potres duše. Simbolizuje ljudsko ostvarenje, dokazuje postojanje, dostiže smisao skladnosti i savršenstva, ukazuje na luksuz života koji se živi uprkos latentnoj nemaštini i oskudici.

Svaki muštuluk je čuvar pamćenja. On jedino priznaje sebe za autentičnog tumača beskrajne radosti i vjesnika slave, praznika i veselja. Živimo u multikonfesionalnim, višenacionalnim i multikulturnim sredinama, gdje za svaku radnju i događaj, za svaki praznik i slavu, priliku i nepriliku, imamo svoje običaje, ali nažalost, od mnogih nedovoljno prihvaćene kao zajedničko bogatstvo i raskoš. U takvom poretku stvari, muštuluk se posebno izdvaja, ističe i ponosi, kao običaj koji nije podlegao uticajima nacionalnih i vjerskih obilježja, već se od svog početka do danas, sa vrlo



Donosimo izbor iz veoma zapažene knjige eseja Ramiza Hadžibegovića ,,Blisko kraju“. Autor u ovoj vrijednoj studiji, manirom vrsnog i rijetkog znalca i fenomenologa, sagledava našu iščezavajuću tradiciju i običajnost.

Pred čitaocima su eseji ,,Muštuluk“, ,,Ljubav sestre“, ,,Korzo“, ,,Moba“, ,,Vršidba“, ,,Ognjište“, ,,Sofra“, ,,Ćilim“ i ,,Kolijevka“

Hadžibegovićevu knjigu

a 2016. godine

objavila je Ćigoja štamp

neznatnim razlikama, koje su više rezultat lokalnog shvatanja, poštuje kao zajednička vrijednost i dragocjenost.

Koji su to izrazito radosni događaji uticali da muštuluk izraste u našu značajnu kulturnu instituciju, sa karakteristikama univerzalnog fenomena, koja se uz običajne, kulturološke i druge razlike, primjenjuje kod mnogih naroda na planeti? To su, prije svega: rođenje djeteta, povratak bliske osobe iz rata ili okončanje vojne obaveze, vjeridba, vjenčanje, upis i diplomiranje na fakultetu, vojni uspjeh, prestanak rata, razni državni i nacionalni uspjesi (literarni, kulturni, filmski, sportski i sl).

Dakle, muštuluk može biti personalna, familijarna, timska, lokalna ali i nacionalna i državna radost. Postoje očekivani muštuluci, koji izvjesno donose rezultat i oni koji su potpuno iznenađenje. U ovakvoj skali posebnih i rijetko veličanstvenih trenutaka svakog pojedinca, skoro da nema osobe koja nije za svog života, počev od običnog čovjeka pa do krunisanih glava, darivala za neku radosnu vijest. Poznato je da se “i od sultana uzimao muštuluk”, a Njegoš je za muštuluk o pogibiji Smail-age Čengića, poklonio jednom kaluđeru iz Nikšićke župe, svoj zlatni krst sa grudi (B. Pavićević). Muštuluk se daje prvoj ruci, odnosno prvom glasu, najčešće u usmenom kontaktu, a poznati su i muštuluci zatraženi putem pisma, depeše.

Postoji i tajno darivanje, za dragocjenu vijest koja je samo djevojci upućena. Iako spontan, svaki muštuluk je autentičan i poseban, taman onoliko koliko su i ljudski karakteri različiti. U svakoj sredini, posebno u selima udaljenim od saobraćanih i drugih komunikacija, muštuluk je imao svoja lokalna pravila i posebnosti,



Ne bih se složio sa Klaićem, Klajnom i Šiškom, ali i mnogim drugim lingvistima, koji smatraju da je muštuluk nagrada za radostan glas, jer ona, u preciznom tumačenju muštuluka, to ne može biti, već samo dar ili poklon. Uostalom, daruje se onoliko koliko se ima i može

počev od saopštavanja poruka, do izbora dara i načina darovanja. Kod uobičajenih radosti za koje je izvjesno da će se dogoditi - rođenje djeteta, vjeridba, vjenčanja, kumstva, i sl., u selima i porodicama unaprijed se dogovaralo ko ide po muštuluk i kako se traži. Navešćemo nekoliko karakterističnih fraza kojima su se muštulugdžije obraćale onima kojima saopštavaju vijest: Imal muštuluk; Radostan ti aber donosim; Neka telali udare u talambase, za radosnu vijest dolazim po muštuluk; Radosnoj i od danas srećnoj majci, za muštuluk dolazim; Stiže haber za muštuluk; Prvi sam mušterija za muštuluk… U narodu se i danas pamte i pominju rečenice: „Da uhvatim muštuluk”; „Idem pokupiti, muštuluk”; „Idem majci na muštuluk”; „Trče djeca ugrabiti muštuluk”; „Na muštuluk pošao”.

U narodnoj epskoj pjesmi Ženidba Milića Barjaktara, u kojoj je opjevana djevojačka ljepota, jedan stih kaže: Hajte, braćo, da mi putujemo. / Hajde, svaki, kako koji može. / A ja idem, kako konjic može. / Mojoj staroj na muštuluk majci..

Sam čin saopštavanja vijesti najčešće se dešavao na vratima kuće, rjeđe u samoj kući.

Muštulugdžija na vratima traži domaćina. U slučaju da on u tom trenutku nije u svom domu, informacija je uručivana nekom drugom članu familije, ili se čekalo na domaćina. Ono čime se muštulugdžija u takvim slučajevima rukovodio, jeste procjena kome je poruka upućena: domaćinu, njegovoj ženi, ili nekom drugom članu domaćinstva. Kod svadbenih veselja, muštuluk se uglavnom uzimao od roditelja mladenaca, a kod je riječ o rođenju djeteta otac je taj koji daruje.

Ako je muštuluk spomenik veselju, radosti zbog novog života, novog početka, kako sve to može funkcionisati bez učešća djece? Ima li veće radosti za svakog roditelja od saznanja da mu je dijete radosno? Zato, ne treba da čudi što su djeca bila najčešći vjesnici radosnih poruka i vlasnici raznoraznih vrijednih poklona. Dječji muštuluk doprinosi atmosferi veselja i utiče na emocije koje pospješuju nivo radosti i ljepotu trenutka. (Nastavlja se)

Drugi pišu

Poneđeljak, 25. januar 2021.

21

MIŠLJENJA

Koga briga za činjenice i istinu, obožavatelje Karadžića i Trampa svakako nije. Oni žive u svijetu takozvanih alternativnih istina, tom podlom eufemizmu za gole laži, u kojem mogu slobodno da se prepuste svojim fantazijama » Piše:Tomislav MARKOVIĆ Dok je vasceli demokratski svet osuđivao nasilje u američkom Kongresu, zgrožen d i vl j a n je m Tra m pov i h pristalica, u Srbiji je vladala grobna tišina. Ućutali se najviši državni funkcioneri, niko iz vladajuće partije nije našao za shodno da se oglasi, a i najveći deo opozicije otkrio je mudrost narodne izreke koja veli da je u ćutanju zlato. Jedino je predsednik Narodne skupštine Ivica Dačić nešto promucao gostujući na TV Pink. Bolje da nije, pošto je odmah nakon formalne osude nasilje usledilo čuveno „ali“ i prelazak na još čuveniju priču o „licemerju međunarodne zajednice“, što je automatski poništilo prethodno rečeno.

Od Dačića je i ovo više od očekivanog, budući da je dotični pred izbore u SAD-u izjavljivao kako „Boga moli da pobedi Tramp“. Nije Dačić bio usamljen u molitvi, odjekivala je Srbija tih dana od sličnih prozbi odapetih put nebesa, ali uzalud.

Izgleda da je Bog gluv za molitve srpskih trampovaca, jedino što su sa nebesa mogli da čuju jeste razočaravajuća poruka dežurnog operatera: „Korisnik je nedostupan“.

LJUBITELJI MLADIĆA, KARADŽIĆA I TRAMPA

Od naprednjaka nismo čuli reči osude nasilja na Kapitol Hilu, ali smo čuli štošta drugo.

Na primer, visoki funkcioner

Demokratski svijet odahnuo, a srpski nacionalisti tuguju za Trampom Srpske napredne stranke i narodni poslanik Vladimir Đukanović vrlo je glasan u odbrani voljenog bivšeg predsednika SAD-a. To je onaj dilber što obožava sve srpske ratne zločince na čelu sa Mladićem i Karadžićem, a 11. jula ima običaj da srpskom narodu čestita „oslobođenje Srebrenice“. „Nemam dilemu da je Tramp pobedio i nikada me niko neće ubediti u drugačiji ishod”, bio je izričit Đukanović nakon proglašenja Bajdenove pobede. Nakon upada Trampovih pristalica u Kongres i uklanjanja najpoznatijeg belog suprematiste sa društvenih mreža, Đukanović je zavapio protiv cenzure i kukao kako je sve dozvoljeno protiv Trampa – „krađa izbora, lupanje i pljačka po gradovima, vređanje i ponižavanje Trampovih pristalica, pozivi na njihova ubistva, premlaćivanja i maltretiranje njihovih porodica, spinovanje Trampovih izjava i svakodnevno izvrgavanje ruglu svega što kaže i njegove ličnost”.

Džaba svi dokazi da je priča o krađi izbora samo još jedna gnusna laž patološkog lažova Donalda Trampa, džaba činjenica da je Bajden osvojio sedam miliona glasova više od protivkandidata – Đukanović i dalje misli da je u pitanju zavera zlih liberala, a usput mu se priviđa i Kominterna. Nije zdravo diviti se masovnim ubicama i rugati se žrtvama genocida, ume to da utiče na moć percepcije.

PREZIR PREMA ČINJENICAMA I ISTINI

Nije nesrećni naprednjački funkcioner usamljen u svom jadu zbog Trampovog odlas-

DOČEKAN SA EUFORIJOM, ISPRAĆEN TUŽBALICAMA

Vučić i Dačić boga su molili da pobijedi Tramp

ka s vlasti, cela bulumenta nacionalnih udarnika udarila je u plač i zgražavanje nad smerom u kojem svet ide.

Tako je profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu i neodustajni branitelj Kosova Slobodan Antonić Trampov poraz protumačio kao demaskiranje “tri velika mita”. Po njemu, tokom predsedničkih izbora demaskirane su “tri velike prevare vezane za američko društvo – demokratija, mediji i pravni sistem”. Čim se realnost ne poklapa s njihovim željama, nacionalisti to proglase za prevaru, jer je njihov prezir prema činjenicama i istini neizmeran. I to je jedna od glavnih osobina koje ih spajaju s Trampom.

Profesionalni negator genocida Srđa Trifković nariče

nad Trampovim padom, mrmori o tome kako je Amerika pala „pred totalitarizmom levice“, te upozorava da je sad u opasnosti opstanak srpske nacije. I zato preporučuje Srbima sa „obe strane Drine bezrezervno i beskompropisno odbacivanje kulturne i vrednosne matrice ‘predsednika Džozefa Bajdena’ i njegovih močvarnih kontrolora” kao jedini spas. To je ona vrednosna matrica koja veli da postoje istina i laž, dobro i zlo, i da se oni ne mogu relativizovati.

To je matrica koje se Bajden držao i tokom ratova devedesetih kada je pisao izveštaj sa Balkana u kojem je jasno rekao da je rat u Bosni srpska agresija, te kako se „dobro naoružana srpska vojska bori protiv jedva naoružanih Hrvata i bosanskih Muslimana, kojima Zapad dodatno otežava odbranu perverznim embargom na oružje”. Svako ko je prokljuvio suštinu zločinačkog poduhvata srpskih snaga za naše nacionaliste predstavlja najveću opasnost i ljutog neprijatelja. Pogotovo ako je u pitanju predsednik najmoćnije zemlje sveta.

U SVIJETU ALTERNATIVNIH ISTINA

Tramp je u nacionalističkim krugovima dočekan sa euforijom (Reuters)

u formiranju Trampovog kulta, pa je prihvatio i najluđe teorije zavere i hvali se kako vrlo rado pristupa „globalnim inicijativama kao što je ‘QAnon’“.

Tu je negde i nekadašnji vođa Nacionalnog stroja Goran Davidović, poznatiji po simpatičnom nadimku Firer. On je, mučenik, do poslednjeg trenutka živeo u nadi da će se neko čudo desiti, da će Tramp ostati predsednik uprkos izbornoj volji, valjda državnim udarom Proud boysa i sličnih naoružanih grupa. Na dan Bajdenove inauguracije Firer je napisao: „Danas je poslednji dan da Tramp ostane predsednik. Nisam optimista“. Dirljivo. Kad je konačno Tramp napustio Belu kuću, a Bajden održao inauguracioni govor, Davidović je najavio apokalipsu: „Sad ćemo da gledamo kako će demoni-humanoidi iz Bajden ekipe da melju sve pred sobom“. Ni srpski ekstremni desničari nisu više ono što su nekad bili, danas veruju da svetom vladaju demoni prerušeni u ljude, a njima se suprotstavljaju sinovi svetla i egzorcisti poput Trampa i Firera. Kuda idu nacionalizam i fašizam, prosto čovek da se zabrine.

Na sličnim frekvencijama nariče i Aleksandar Pavić, nekadašnji savetnik Radovana Karadžića. On je u Trampovim pristalicama prepoznao srodne duše: „Sličnost poraženih trampovaca i Srba iz devedesetih ogleda se u tome što su i jedni i drugi stavljeni van zakona, satanizovani i cenzuri-

sani od suštinski istih snaga – globalista, ‘humanitarnih’ intervencionista, militarista, medijskih monopolista, radikalnih propagatora raznih ‘identitetskih’ politika”. E, sad, što niko nije stavljen van zakona, već se samo zakon sprovodi nad onima koji su ga prekršili, to Paviću nimalo ne smeta. Koga briga za činjenice i istinu, obožavatelje Karadžića i Trampa svakako nije. Oni žive u svetu takozvanih alternativnih istina, tom podlom eufemizmu za gole laži, u kojem mogu slobodno da se prepuste svojim fantazijama. Širom patriotskog fronta ra z l e g a o s e l e l e k z b o g Tr a m p o v o g n e s l av n o g odlaska iz Bele kuće, ne mogu nacionalisti da prežale svog idola. I svuda se forsiraju iste priče iz Trampove propagandne kuhinje: krađa izbora, zavera liberala i antife, propast demokratije (do koje im je stalo kao do lanjskog snega), nameštaljka, zavera medija, režiran upad u Kongres, prevara preko glasova poslatih poštom, puč, nasilni prevrat, i sve u tom konspirativnom stilu.

Veliki Srbi i van Srbije kukaju za Trampom, tako je jedan od njegovih najvatrenijih poklonika Nebojša Medojević, predsednik Pokreta za promjene iz Crne Gore, gorko zavapio: „Prvi Predsjednik SAD posle Kenedija koji se suprotstavio dubokoj državi i vladarima i z s e n ke. Mo ra l i s u d a organizuju ogromnu izbornu krađu i razore demokratiju da bi ga zaustavili!” Medojević je verovatno otišao najdalje

Ovakve žalopojke diljem srpskog sveta nisu nikakvo čudo, pošto je Donald Tramp valjda jedini američki predsednik koji je među domaćim nacionalistima naišao na razumevanje i oduševljenje. Kada je pre četiri godine Tramp pobedio na predsedničkim izborima, nacionalistički krugovi u Srbiji preko noći su bacili svoj ovejani antiamerikanizam u smeće. Krem srpstva pao je u trans, jer su najzad i domaći šoveni dočekali da u Beloj kući imaju nekog svog.

U tabloidima su stajali euforični naslovi: „Tramp vraća Srbiji Kosovo”, „Tramp i Putin menjaju svet”, „Tramp: Dobro za Rusiju, dobro za Srbiju”. Pojavile su se majice i šolje sa Trampovim likom, a u Beogradu su nikli bilbordi sa adekvatnim sloganom „Trampe, Srbine“.

Tramp je u nacionalističkim krugovima dočekan sa euforijom, pa je red da bude ispraćen tužbalicama. Ponadali su se da dolazi kraj svetu demokratije i ljudskih prava, da dolazi njihovo vreme haosa, rušenja i zla, ali su pravili račun bez krčmara. Uzdali su se da će ostvariti svoje mračne planove u svetu u kojem SAD-om vlada rasista, lažov, širitelj teorija zavere, seksista, cinik, šarlatan, čovek koji mirno prepušta svoje sunarodnike opakom virusu, čovek koji Amerikance poginule u borbi protiv fašizma smatra gubitnicima. Zahvaljujući Bajdenovoj pobedi, svet se polako vraća u kakvu-takvu ravnotežu, a našim nacionalistima ostaju samo žalopojke nad Trampovom epohom. Takva je ta čudna sorta: dok se celom demokratskom svetu nakon Bajdenove inauguracije otima uzdah olakšanja, među nacionalistima se čuju samo leleci, ridanje, vapaji i žalopojke. Možda je Tramp otišao sa vlasti, ali je trampizam živ i zdrav, kako u SAD-u, tako i u Srbiji.

22

Drugi pišu

Poneđeljak, 25. januar 2021.

STAV

Serbia ist Partizanfrei!

Samo istorijski mrtav partizan je dovoljno mrtav partizan » Piše: Dragan Bursać U Valjevu je nedavno, mogli ste to pročitati, formiran skupštinski Anketni odbor za otkrivanje tajnih grobnica u kojima su žrtve kako se navodi „zločina komunista“ nakon Drugog svetskog rata.

Dakle, u narečenom Valjevu ili bilo gdje u Srbiji nije formiran anketni odbor, šta znam, za ispitivanje četničkih zločina, eto na primjer u susjednom Vraniću. Jer, četnički zločini u ultranacionalističkoj Srbiji današnjice su ili passe ili su pak predstavljeni kao ultimativna herojstva.

Znači, klanje djece u kolijevci, klanje žena, muškaraca, nije neki pretjerani problem, niti je zločin, ako nosite četničku kokardu na glavi ili ste jurišnik Nedićev ili Ljotićev. Četnici su, konačno, u toj pervertiranoj državnoj igri rehabilitovani i kao pokret ali i kao pojedinci, od Kalabića do Mihailovića, pa se pristupilo fazi dva – potpunom istorijskom istrebljenju partizana i antifašista sa pozitivne strane povijesti i njihovom uzglobljavanju u krvnike, ratne zločince, strvinare i ološ ljudski, koji ni za života nije vrijedio života, a smrt je pravedna i kompletna jedino ako bude i istorijska.

NASLJEĐE JUDENFREI ZEMLJE

Jedan takav postupak, baš u Srbiji i to na početku Drugog svjetskog rata zajedno sa okupacionim njemačkim trupama sproveli su i lokalni kolaboracionisti, kada su narečenu Srbiju „oslobodili“ od Jevreja. „Oslobođenje”

U logoru Sajmište, u zloglasnom kamionu gasnoj komori „dušegupki“ koji je polazio iz današnje Savamale ubijani su beogradski Jevreji u Drugom svjetskom ratu

PrEDVODNIK aKCIJE KONaČNOG OsLOBOĐENJa OD ParTIZaNa: Ljubinko „četnik“ u akciji napada Srđana Milivojevića na skupu „Sloboda za Aleksandra“ u Valjevu 28. oktobra 2019.

znači – jasno vam je – smrt.

Tako je Emanuel Šefer, šef njemačke Policije bezbijednosti u Srbiji još u junu 1942. obavijestio svoje nadređene da „Serbia ist Judenfrei“ („Srbija je očišćena od Jevreja“). Beograd je tako bio prvi evropski grad, a Srbija druga država pod okupacijom nacista (poslije Estonije), koja je nosila ovu jezivu oznaku. Jedini Jevreji koji su preživjeli bili su oni koji su se skrivali (uglavnom po selima) ili oni koji su se pridružili partizanskom pokretu otpora. Istom onom pokretu koji se danas u ovakvoj Srbiji satanizuje.

I tu pod nosom Beograda stoji sa one strane Save hrpa gvožđa, naseobina kukaca, smeća i novokičerajskih prenamijenjenih hala, a sve pod imenom koje se prešućuje Staro sajmište. Eto, Staro sajmište je bilo motorna snaga u kojoj je Beograd i Srbija „oslobođenja“ od Jevreja.

Gasni kamion marke Sauer, specijalno pripremljen za ovu vrstu „djelatnosti“ došao je iz Berlina u Beograd. Palio se u Starom sajmištu, svaki

artefakt kojim se budućim generacijama dodirno prikazuje mašina smrti koja vrlo dobro obavlja svoj posao kad je antifašizam ubijen.

Namjesto toga?

Namjesto toga imamo sramni valjevski Anketni odbor, koji će uz kosti, istina i ponekog nevinog civila, tražiti ostatke fašističkih kolaboracionista četnika, ali još više, zadatak ovog Odbora nije nikakva istina, niti pomirenje, niti sagledavanje povijesti.

Jer da jeste, njega bi sačinjavali najugledniji povjesničari iz zemlje i regiona, a ne šarlatani, koji kažu: „Mi nismo nikakva kaznena ekspedicija koja bi zloupotrebila pozicije vlasti uzimajući pravdu u svoje ruke, kao što su to radili oni koji su u crno zavili skoro svaku porodicu u Valjevu u vreme mira i slobode, neposredno po formiranju nove komunističke vlasti posle rata...“ Oni upravo JESU ideološka kaznena inkvizicija, koja u svom prijekom pohodu ima samo jedan cilj: satanizovati partizane, satanizovati anti-

dan – jer svaki dan je radni dan za ubijanje. Tako su između marta i maja 1942, svi jevrejski zatvorenici na Sajmistu – oko 6280 žena i djece – ubijeni trovanjem ugljen-monoksidom, a potom sahranjeni u masovnoj grobnici u Jajincima.

Dušegupka, tako se kolokvijalno i strašno zvao kamion koji je uz znanje Beograđana kružio ulicama glavnog grada, jer da bi ubijao ugljen-monokisdom, on mora da radi, dušegupka je 90 dana bola oči Beograđanima.

Dovoljno mu je 15 minuta da ubije sve one koji su u hermetički zatovrenoj prikolici. Dakle, vožnjama po Beogradu, ubijeno je 6280 žena i djece. Ponavljam, pred očima, cipelama i kaputima Beograđana.

ZAŠTO SVE OVO PIŠEM?

Pa zato što Beograd nije od Starog sajmišta napravio dostojan komemorativni centar, varam se, nije napravio nikakav komemorativni centar, a dušegupka bi trebala biti krucijalan

fašiste i borce protiv tiranije okupatorske. Zaboli njih donji dio leđa za nastradalim nevinim ljudima, kojih je, ponavljam, sigurno bilo.

SVE ZASLUGE LJUBINKA ČETNIKA

A da je to tako, da se vrši propedeutika „konačnog rješenja“ za partizane i antifašiste u Srbiji, svjedoči i Ljubinko Andrić, jedan od sedam članova Anketnog odbora.

Ne znate ko je Ljubinko Andrić, poznatiji kao Ljubinko četnik? Ljubinko je nekadašnji direktor JP „Poleta“ iz Valjeva, a sada zaposlen u tržišnoj inspekciji.

Ljubinko je član Vučićevog SNS-a. Ljubinko obožava da paradira u četničkoj uniformi…

No dobro, to su sulude performerske finese. Ljubinko je svoju karijeru i članstvo u tom Anketon odboru za satanizaciju partizana i antifašista zaradio ipak na jedan drugi način.

Poznato vam je? Ne baš.

Pa dobro: Sjećate li se mirnog sku-

Dvije smrti Mire Furlan » Piše: Ivica IVaNIŠEVIć Mira Furlan preminula je u 66. godini i ta se tužna vijest u hipu proširila našim medijima. Da je Mira Furlan preminula u 36. godini, Hrvatska bi je ispratila zaglušujućom tišinom. Naime, sa stajališta našeg vladajućeg poretka i kulturnog establishmenta, ona je do tada već bila mrtva da mrtvija ne može biti.

U novinama koje su u to vrijeme većinski sličile zidovima javnoga zahoda, prokazana je kao loša Hrvatica, k tome još i židovskog porijekla, čiji je partner – zamislite užasa! – Srbin. Ono što su započeli mediji, nastavila je ulica. Tih godina Internet je još uvijek bio u povojima, pa nije postojala mogućnost iživljavanja nad ljudima ispisivanjem odvratnih komentara ispod tekstova. Nije bilo ni društvenih mreža za koje danas znamo kako

Mira Furlan umrla je na tridesetu godišnjicu druge smrti. Koja je nastupila od srama što je obuzeo sve civilizovane ljude kad je prognana iz zemlje su vrlo učinkovite kao sredstvo digitalnog linča. Ljudi su tada još uvijek mrzili analogno, pljujući žrtve na ulicama i telefonirajući im u gluhe sate, obećavajući im skoru egzekuciju. Ulično zlostavljanje dobilo je na koncu i svoju institucionalnu ekstenziju: glumica je izgubila posao (u zagrebačkom HNK) i oduzet joj je obiteljski stan. Na koncu i de

Patuljci iz trećeg ešalona mislili su da ne mogu narasti ako na svoju malešnu mjeru ne spuste neupitne, autentične veličine poput Mire Furlan

jure, Mira Furlan otišla je iz zemlje. De facto, iz Hrvatske je prognana.

Da ne bude nikakve zabune, nisu je prognali novinari.

Kao i toliko puta prije, oni su samo odradili prljavi

špediterski posao u tuđe ime. Tko bi htio s tri desetljeća zakašnjenja istjerati pravdu, neka svrne pogled na protagoniste našega tadašnjeg kulturnog života, osobito na patuljke iz trećeg

ešalona, koji su se ponadali da bi u maloj državi kao što je Hrvatska konačno mogli postati velike i važne face, kad im to već nije polazilo za rukom u kudikamo većoj Jugoslaviji. Njima je bilo jasno

pa „Žena u crnom“, koje su 2014. u Valjevu obilježile godišnjicu srebereničkog genocida?

Ljubinko Andrić je na čelu organizacije „Četnici Valjevo“, čiji su pripadnici mučki napali „Žene u crnom“, tokom navedenog skupa.

Sjećate li se skupa podrške za zviždača Aleksandra Obradovića, uposlenika valjevskog „Krušika“, koji je bio u kućnom pritvoru? Skup je održan 2019.

E pa narečeni četnik Ljubinko Andrić fizički je napao jednog od oragnizatora skupa podrške Srđana Milivojevića, uz povike „izdajnici“, „rasturiću vam skup, kao što sam rasturio Žene u crnom“, „ponižavate vojvodu Mišića“ i „Aleksandar Obradović je izdajnik koji je prodao državne tajne“.

Vidite, nije lako doći u inkvizicijski Odbor kojim se konačno brišu partizani i antifašisti sa prave strane povijesti. Prvo treba biti ulični klovn četnik, ali dobro – to može svako u Srbiji. Zatim je neophodna članska karta SNS-a, što je opet više pravilo nego izuzetak u Srbiji, i to može svako. Naravski, dobar je i položaj, recimo mjesto tržišnog inspektora. Onda, treba iskoristiti svoje četništvo da se unize i fizički osujete svi oni koji imaju prvo ljudske, pa zdravorazumske, pa antifašističke kvalitete. Da li je meta napada Aleksandar Obradović ili su to „Žene u crnom“, nevažno je sve dok vam država prašta, da ne kažem da vas bodri.

E, tako se dolazi u tim Anketnog odbora, koji će biti zadužen za „konačno rješenje“ za partizane i antifašiste u Srbiji.

Realno govoreći, Srbija je odavno partizanfrei zemlja, samo se čeka par zadnjih eksera na kovčeg sramote.

Ništa više…

kako oni ne mogu narasti ako prije toga na svoju malešnu mjeru ne spuste neupitne, autentične veličine, pa su se prihvatili posla. Nije, međutim, fer upirati prstom samo na one koji su aktivno huškali. Jedva nešto manji prezir zaslužuju oni koji su tome mirno svjedočili. A jedni i drugi kad se zbroje čine zastrašujuću većinu s kojom nam valja živjeti.

Izvan svake sumnje, Mira Furlan bila je naša najveća glumica osamdesetih godina. Na filmu i televiziji toliko je radila da je razložno upitati se kad je stizala živjeti. A k tome je igrala i u kazalištu, bavila se glazbom (snimila je jedan album uz Orkestar Davora Slamniga)... Jednom kad joj je brutalno oduzeto pravo da taj život nastavi, uspjela je u nemogućem: nanovo se roditi i još jednom samu sebe stvoriti kao glumica, ovoga puta američka.

Mira Furlan umrla je na tridesetu godišnjicu jedne druge smrti. Koja je nastupila od srama što je obuzeo sve civilizirane ljude kad je velika glumica prognana iz ove zemlje.

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Marketing

23

24

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

CENTRALNA BANKA CRNE GORE Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 6

Tel.: 020-403-216 Oglašava potrebu za: Viši/a savjetnik/ca – sistem inženjer/ ka, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, probni rad od 6 mjeseci, u Odjeljenju za sistemsku podršku i zaštitu IS u Direkciji za operativne poslove u Sektoru za informacione tehnologije.

Uslovi: Visoko obrazovanje, elektrotehnički fakultet, prirodno-matematički fakultet, nivo: VII-1(240 CSPK), 3 godine radnog iskustva, znanje engleskog jezika: nivo 6, srednji viši (1), B2.1, Specijalistička znanja o funkcionisanju i organizovanju infrastrukturnih komponenti IT sistema (serveri, OS, računarska mreža).

Oglas traje 7 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja.

Napomena: Prijavljivanje na Oglas se vrši predajom dokumenata na Arhivu Centralne banke Crne Gore, odnosno slanjem dokumenata putem pošte, na adresu Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 6, 81000 Podgorica, u roku trajanja oglasa.

Od dokumentacije je potrebno, uz molbu, priložiti radnu biografiju, identifikacioni dokument (ovjerena kopija lične karte ili pasoša), dokaz o završenom stepenu obrazovanja (original ili ovjerena kopija diplome), sertifikat o znanju engleskog jezika (nije obavezno), kao i dokaz o radnom iskustvu (ovjerena kopija radne knjižice).

Prije donošenja Odluke o izboru kandidata obaviće se provjera znanja engleskog jezika, provjera profesionalnih sposobnosti, kao i intervju sa komisijom Centralne banke Crne Gore.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 6

Tel.: 020-403-216 Oglašava potrebu za: Pripravnik/ca, 2 izvršioca, na određeno vrijeme od 9 mjeseci.

Uslovi: Visoko obrazovanje, elektrotehnički fakultet (elektronika, telekomunikacije i računari), nivo: VII-1 (240 CSPK), znanje engleskog jezika: nivo 6, srednji viši (1) B2.1.

Oglas traje 7 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja.

Napomena: Prijavljivanje na Oglas se vrši predajom dokumenata na Arhivu Centralne banke Crne Gore, odnosno slanjem dokumenata putem pošte, na adresu Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 6, 81000 Podgorica, u roku trajanja oglasa.

Od dokumentacije je potrebno, uz molbu, priložiti biografiju, identifikacioni dokument (ovjerena kopija lične karte ili pasoša), dokaz o završenom stepenu obrazovanja (original ili ovjerena kopija diplome) i sertifikat o znanju engleskog jezika (nije obavezno).

Prije donošenja Odluke o izboru kandidata obaviće se provjera znanja engleskog jezika, provjera profesionalnih sposobnosti, kao i intervju sa komisijom Centralne banke Crne Gore.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 6

Tel.: 020-403-216 Oglašava potrebu za: Viši/a savjetnik/ca – administrator/ ka baze podataka, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, probni rad od 6 mjeseci, u Odjeljenju za sistemsku podršku i zaštitu IS u Direkciji za operativne poslove u Sektoru za informacione tehnologije.

Uslovi: Visoko obrazovanje, elektrotehnički fakultet, prirodno-matematički fakultet, nivo: VII-1(240 CSPK), 3 godine radnog iskustva, znanje engleskog jezika: nivo 6, srednji viši (1), B2.1, Specijalistička znanja o funkcionisanju i organizovanju baza podataka i Aplikativnih servera (SQL server, Oracle).

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Oglas traje 7 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja.

Napomena: Prijavljivanje na Oglas se vrši predajom dokumenata na Arhivu Centralne banke Crne Gore, odnosno slanjem dokumenata putem pošte, na adresu Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 6, 81000 Podgorica, u roku trajanja oglasa.

Od dokumentacije je potrebno, uz molbu, priložiti radnu biografiju, identifikacioni dokument (ovjerena kopija lične karte ili pasoša), dokaz o završenom stepenu obrazovanja (original ili ovjerena kopija diplome), sertifikat o znanju engleskog jezika (nije obavezno), kao i dokaz o radnom iskustvu (ovjerena kopija radne knjižice).

Prije donošenja Odluke o izboru kandidata obaviće se provjera znanja engleskog jezika, provjera profesionalnih sposobnosti, kao i intervju sa komisijom Centralne banke Crne Gore.

JU DOM STARIH PODGORICA Adresa: BULEVAR VELJKA VLAHOVIĆA B.B.

Tel.: 067-554-438 Email: domstarih.pg@usdz.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Opšti uslovi koje kandidati treba da ispunjavaju prilikom prijavljivanja na javni oglas/konkurs su : 1. Da je navršio petnaest godina starosti – što se dokazuje dostavljanjem ovjerene kopije biometrijske lične karte.

2. Da ima opštu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, što se dokazuje ljekarskim uvjerenjem koje ne može biti starije od šest mjeseci.

Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa kandidati moraju ispunjavati posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa propisane posebnim zakonima, drugim propisima ili Aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Dokumentacija za dokazivanje ispunjavanja posebnih uslova podrazumjeva: 1. Ovjerenu fotokopiju ili original diplome o završenom obrazovanju u kojoj je navedeno stručno zvanje u određenoj oblasti sa navedenim nivoom kvalifikacije obrazovanja, 2. Dokaz o položenom stručnom ispitu – original ili ovjerena fotokopija, 3. Dokaz o radnim iskustvu –uvjerenje izdato od strane poslodavca, original ili ovjerena kopija Sve prijave sa dokazima u orginalu ili ovjerenoj kopiji dostaviti isključivo putem Pošte na adresu Bul. Veljka Vlahovića bb, Podgorica.

Neblagovremeno podnijeta dokumentacija i dokumentacija poslata putem e-maila neće se razmatra

UNIVERZITET MEDITERAN PODGORICA Adresa: JOSIPA BROZA TITA B.B.

Tel.: 020-409-230,067-278-589 Email: rektorat@unimediteran.net Raspisuje KONKURS ZA IZBOR a) jednog saradnika u nastavi, doktora nauka engleskog jzika za izvođenje nastave (časovi vježbi) na Fakultetu za strane jezike iz predmeta Fonetika i fonologija, Morfologija engleskog jezika i Primijenjena lingvistika, za zasnivanje radnog odnosa u trajanju od 5 godina; b) jednog saradnika u nastavi doktora nauka informacionih tehnologija za izvođenje nastave (časovi vježbi) na Fakultetu za informacione tehnologije iz predmeta: Visokotehnološki kriminal, Digitalna forenzika, Mrežne informacione tehnologije i Sigurnost i zaštita softvera, za zasnivanje radnog odnosa u trajanju od 7 mjeseci,

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

odnosno do kraja školske 2020/21. godine.

Konkurs je otvoren 4 dana od dana objavljivanja.

Prijave na konkurs mogu se dostaviti neposredno pisarnici Univerziteta „Mediteran“ svakog radnog dana u vremenu od 14:00 do 16:00 časova ili putem mejla na adresu: rektorat@ unimediteran.net; dragica.andjelic@ unimediteran.net Kontakt telefon: 020 409230; 067 278589.

Uz prijavu na konkurs obavezno se podnosi dokaz o stečenoj kvalifikaciji nivoa obrazovanja i CV.

BAR TEL: 030/313-048

DOO CENTAR ZA PROJEKTOVANJE Adresa: KUĆA LEKOVIĆA B.B.

Tel.: 067/250-874 Oglašava potrebu za: 1. PROJEKTANT/KINJA SARADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Diplomirani inženjer arhitekture (VII/1 SSS), Građevinski tehničar (IV SSS), Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 30 dana

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine 1.Nastavnik/ca gastronomije, za 21 čas sedmične norme.

Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti gastronomije, položen stručni ispit, licenca za rad u nastavi.

Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za radno mjesto predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JU OŠ ,,NJEGOŠ“ Adresa: Ivana Crnojevića bb

Tel.: 041-230-491 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Rad se zasniva na određeno vrijeme, najduže do 30.06.2021.godine. Broj izvršilaca 1 Uz prijavu dostaviti: Diplomu o odgovarajućoj stručnoj spremi, VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva(240 odnosno 300 kredita CSPK-a) Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno – vaspitnim ustanovama, Licencu za rad, Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu, Uvjerenje o zdrastvenom stanju, Uvjerenje da se ne vodi krivični postupak Radno vrijeme kraće od punog, 11 časova nedeljno.

Predviđen je probni rad u trajanju od 2 mjeseca.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslovekoji su istaknuti u okvirenom djelu pod naznakom opšti uslovi.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi a prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU OŠ ,,Njegoš“, ul.Ivanbegova bb, Cetinje 2. PROFESOR/ICA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Profesor hemije Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Rad se zasniva na određeno vrijeme, najduže do 30.06.2021. godine. Broj izvršilaca 1 Uz prijavu dostaviti: Diplomu o odgovarajućoj stručnoj spremi, VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama.

Licenca za rad, Uvjerenjeo crnogorskom državljanstvu, Uvjerenje o zdrastvenom stanju, Uvjerenje da se ne vodi krivični postupak Radno vrijeme je kraće od punog, 13 časova nedeljno.

Predviđen je probni rad u trajanju od 2 mjeseca.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslovekoji su istaknuti u okvirenom djelu pod naznakom opšti uslovi.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi a prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU OŠ ,,Njegoš“, ul.Ivanbegova bb, Cetinje 3. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Rad se zasniva na određeno vrijeme, najduže do 30.06.2021. godine. Broj izvršilaca 1 Uz prijavu dostaviti: Diplomu o odgovarajućoj stručnoj spremi, VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama.

Licenca za rad, Uvjerenjeo crnogorskom državljanstvu, Uvjerenje o zdrastvenom stanju, Uvjerenje da se ne vodi krivični postupak Radno vrijeme je kraće od punog, 16 časova nedeljno.

Predviđen je probni rad u trajanju od 2 mjeseca.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslovekoji su istaknuti u okvirenom djelu pod naznakom opšti uslovi.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi a prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU OŠ ,,Njegoš“, ul.Ivanbegova bb, Cetinje 4. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Profesor razredne nastave Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Rad se zasniva na određeno radno vrijeme, do povratka radnice sa bolovanja a najduže do 30.06.2021.god. Broj izvršilaca 1 Uz prijavu dostaviti: Diplomu o odgovarajućoj stručnoj spremi, VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK –a) Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno – vaspitnim ustanovama, Licencu za rad, Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu, Uvjerenje o zdrastvenom stanju, Uvjerenje da se ne vodi krivični postupak Radno vrijeme puno, norma časova nedeljno.

Predviđen probni rad u trajanju od 2 mjeseca.

25

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslovekoji su istaknuti u okvirenom djelu pod naznakom opšti uslovi.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnoj štampi a prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU OŠ ,,Njegoš“, ul.Ivanbegova bb, Cetinje

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

JU OŠ ,,NJEGOŠ“ SPUŽ Adresa: SPUŽB.B.

Tel.: 881-408 Email: zeljko.brajovic@os-njegos-dg. edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 5 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Spuž Uslovi: Profesor matematike, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na 16 časova sedmičnodo 30.06.2021 godine.

Uslovi za sve konkurse Kandidat koji konkuriše treba da dostavi: - Prijavu na konkurs sa CV; - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte; - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, licenca za rad (ili ovjerenu fotokopiju); - Dokaz o položenom stručnom ispitu; - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

- Probni rad je obavezan i traje 1 mjeseca.

Prijave sa dokazima slati na adresu: JU OŠ „Njegoš“ Spuž, Spuž bb, 81412 Spuž D i r e k t o r i c a, Smiljka Pavićević 2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 5 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Spuž Uslovi: Profesor matematike, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na 12 časova sedmično , do 30.06.2021 Uslovi za sve konkurse Kandidat koji konkuriše treba da dostavi: - Prijavu na konkurs sa CV; - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte; - Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, licenca za rad (ili ovjerenu fotokopiju); - Dokaz o položenom stručnom ispitu; - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; - Probni rad je obavezan i traje 1 mjeseca.

Prijave sa dokazima slati na adresu: JU OŠ „Njegoš“ Spuž, Spuž bb, 81412 Spuž D i r e k t o r i c a, Smiljka Pavićević

KAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Srpska Uslovi: Pedagog - specijalista, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - crnogorsko državljanstvo - do 30.06.2021. godine - položen bibliotekarski ispit

GOLUBOVCI

DOO KOMUNALNO KOLAŠIN

TEL: 020/671-638

JU OŠ ,,VLADIKA DANILO“ Adresa: SRPSKA B.B. GOLUBOVCI

Tel.: 020-872-550,067-128-214 Raspisuje konkurs za: 1. PEDAGOG/ŠKINJA BIBLIOTE-

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

DOM ZDRAVLJA HERCEG NOVI JZU Adresa: NIKOLE LJUBIBRATIĆA 1

Tel.: 031/343-155 Oglašava potrebu za: 1. LOGOPED/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Defektolog, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

Adresa: ul. MIRKA VEŠOVIĆA 2A

Tel.: 865-455 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA TERETNOG MOTORNOG VOZILA I RUKOVODILAC/TKINJA GRAĐEVINSKIH MAŠINA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim

iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Sertifikat za rukovaoca građevinskih mašina.

Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove .

ROŽAJE TEL: 051/271-343

JPU ,,BOŠKO BUHA“ ROŽAJE Adresa: MARŠALA TITA B.B.

Tel.: 051-682-756 Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Do povratka radnice sa trudničkog bolovanja,a najduže do 30.06.2021 godine u Matičnoj jedinici,jaslena grupa.

Uz zahtjev priložiti sledeće:uvjerenje o crnogorskom državljanstvu,uvjerenje o položenom stručnom ispitu,uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,uvjerenje o opštoj zdrastvenoj sposobnosti,diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja.

2. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje

Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Do povratka zaposlene sa trudničkog bolovanja,a najduže do 30.06.2021 godine u Matičnoj jedinici,vrtićka vaspitna grupa.Uz zahtjev priložiti sledeće: uvjerenje o crnogorskom državljanstvu, uvjerenje o položenom stručnom ispitu,uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,uvjerenje o opštoj zdrastvenoj sposobnosti, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja.

ULCINJ TEL: 030/412-213

OŠ ,,BEDRI ELEZAGA“ Adresa: VLADIMIR BB.

Tel.: 459-230, Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ALBANSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Profesor albanskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radnik se prima na određeno vrijeme do povratka prethodnog sa bolovanja, odnosno do 30.06.2021.g. sa nepunom normom od 12 časova nedjeljno. Nastava u školi se izvodi na albanskom jeziku.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. januar 2021.

27

Dana 23. januara 2021. godine prestalo je da kuca srce

VERE Č. DUBLJEVIĆ rođene Korać Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 24. januara u 14 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: sin ANDREJ, suprug ČASLAV, majka MARTA, brat VESELIN, sestre ZORICA, VESNA i SNEŽANA, snaha NADALINA, stric MILOSAV, ujak TIHOMIR, tetke, strine, ujna, bratanić, bratanične, sestrići, sestrična, braća i sestre od stričeva, ujaka, tetaka i ostala rodbina KORAĆ, STANIŠIĆ i DUBLJEVIĆ

1465 Sa velikom tugom se opraštamo od našeg dragog

RANKA ĐURANOVIĆA Sve naše nade da ćeš uspjeti da se otrgneš od zagrljaja smrti bile su uzaludne.

Tvoj bol je prestao a naša tuga za tobom ostaje vječna.

Umiru samo oni koji se ne pamte.

Hvala ti za svu podršku i pažnju koju si mi nesebično pružao.

Tvoja neutješna sestra BILJANA sa porodicom 1463

MIODRAG – MILE TABAŠ Čovjek kao Ti, posebnih vrijednosti, jedinstven u svojoj dobrodušnosti, plemenitosti, zaslužuješ vječno sjećanje.

BUBA VUKOVIĆ sa đecom 1464 Majko, draga bako, cijenjena svekrvo, neizmjerno hvala što smo bili tvoji

DOBRICA DRAGIĆEVIĆ A ti naša snaga, podrška, naša vječna ljubav.

Hvala ti za sve.

Vječno u srcu tvoji: MOMO, VESNA, MARIJA i NIKOLA 1466 Posljednje zbogom našoj dragoj svekrvi i babi

MAli OglAsi PRODAJA Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno.

Može i razmjena i otkupljivanje istih.

Tel. 069 051 526 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.

Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

DOBRICI DRAGIĆEVIĆ Hvala za svaki lijepi trenutak, svaki topli zagrljaj, razumijevanje, ljubav i podršku.

Tvoji:

SANJA, SARA, ANĐELA i VUK

POTREBNA osoba za održavanje i brigu o životinjama u MINI-ZOO, kao i sa jahačkim vještinama u organizovanju izletničkih tura, Donje Liješnje – Gornji Kokoti, Podgorica.

Tel. 069/116-363 4

1467

POTREBNA osoba za održavanje i brigu o životinjama u MINI-ZOO, Donje Liješnje – Gornji Kokoti, Podgorica.

Tel. 069/116-363 5

Ostaćeš u našim najljepšim sjećanjima.

Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

DOBRICI DRAGIĆEVIĆ

Tvoja unučad: ALEKSANDAR, STEFAN, MARIJA, SARA, ANĐELA i VUK i praunučad LUKA i EVA 1468

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Dana 23. januara 2021. u 67. godini poslije duge i teške bolesti, preminula je naša voljena Dana 24. januara 2021. umro je u 82. godini

Dana 24. januara 2021. u 78. godini preminuo je naš dragi

STANKA Gajova KNEŽEVIĆ LUKA Milanov PERIŠIĆ

MILORAD Ivanov STANIŠIĆ

Usljed novonastalih okolnosti u državi sahrana je obavljena 24. januara u 16 časova u krugu uže porodice u Dragovoljićima.

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u užem krugu porodice, 25. januara u 13 časova, na groblju Sveti Jovan u Sutomoru.

Ožalošćeni: braća KRSTO i MILADIN, snahe BRANKA i LJILJANA i ostala rodbina

Ožalošćeni: supruga OLIVERA, sinovi ZORAN i SAVO sa porodicama, brat BOŽIDAR sa porodicom, sestre NEVENKA i LJILJANA sa porodicama i ostala rodbina

1457

rođena Gardašević

Usljed novonastale situacije sahrana je obavljena 24. januara u krugu uže porodice na groblju u Građanima u 13 časova.

Ožalošćeni: sin DRAŠKO, ćerke SANJA i BILJANA, snaha TAMARA, unuke KRISTINA, KSENIJA i MILICA i ostala rodbina KNEŽEVIĆ i GARDAŠEVIĆ

1458

1455 Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Posljednji pozdrav majci i svekrvi

Dana 24. januara 2021. poslije kraće bolesti u 83. godini umrla je naša draga

DOBRICA Nikova DRAGIĆEVIĆ rođena Magovčević

1456

MILORADU STANIŠIĆU

STANKI KNEŽEVIĆ

od brata BOŽA sa porodicom

Bol za tobom sve je jača, suze neprestano idu.

Zaborav ne postoji za nas koji te volimo i dok god živimo ti ćeš živjeti sa nama u našim srcima zauvijek.

Dana 24. januara 2021. u 88. godini umro je naš voljeni

Sin DRAŠKO, ćerka BILJANA i snaha TAMARA 1459

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice 24. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Kuća žalosti : Željeznička 1/8, Kličevo - Nikšić

Posljednji pozdrav dragoj

Ožalošćeni: sinovi MOMIR i ŽARKO, snahe VESNA i SANJA, braća ILIJA i BOŽIDAR, sestra VUKOSAVA, bratanići, bratanične, sestrić, sestrična, snahe, unučad ALEKSANDAR, STEFAN, MARIJA, NIKOLA, SARA, ANĐELA i VUK, praunučad LUKA i EVA i ostala mnogobrojna rodbina DRAGIĆEVIĆ i MAGOVČEVIĆ 1443

MIODRAG – MILE Dušanov TABAŠ

STANKI

Sa dubokim bolom i tugom opraštamo se od naše drage prijateljice Zbog trenutne situacije istog dana sahranjen je u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci – Podgorica.

LJUBICE Dušanove ĐURIŠIĆ

Ožalošćeni: supruga MILOSAVA – MARA, ćerke MARINA, VERA i MARIJANA, unuci MILAN i FILIP, unuke DUBRAVKA i DRAGANA, brat MIRKO - ĆIRO sa porodicom i mnogobrojna rodbina

Čovjeka velikog duha, ljubavi i razumijevanja sa kojom smo toliko lijepih i iskrenih trenutaka doživjeli.

Hvala za ljudsko i iskreno prijateljstvo.

IVAN MANDIĆ sa porodicom: ALEKSANDROM, SANDROM, IGOROM i ANOM

Za nas ne umireš nikada, u našim srcima vječno će živjeti tvoja dobrota, tvoje mile riječi i tvoj topli pogled kojim si nas sve grijala kroz život. Bila si nam uzor i podrška, sastavni dio našeg djetinjstva.

Postoji nešto što nikada umrijeti neće a to je ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. Ćerka SANJA, zet ZORAN, unuke KRISTINA, KSENIJA i MILICA 1461 Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

1453 Opraštamo se od dragog oca i đeda

1437

STANKI Опраштамо се од великог човјека и великог пријатеља

Težak je rastanak sa tobom.

Tvoje mjesto će ostati prazno, a tvoja dobrota i ljubav se neće zaboraviti.

U srcu ćemo te nositi s ljubavlju, pominjati po dobru i čuvati od zaborava.

MIODRAGA – MILA TABAŠA ЉУБИЦЕ ЂУРИШИЋ Хвала за преко педесет година дружења и искреног пријатељства. Тугују за њом.

Svjesni da si nas zauvijek napustio, ne mirimo se sa tom bolnom i surovom istinom da te više nećemo vidjeti. Vrijeme će prolaziti a bol i tuga za tobom neće.

Brat MILISAV, snaha DANICA i bratanić BORIS

Preselila se u vječnost naša draga teta

MARIJANA, DRAGANA i FILIP VUKSANOVIĆ

НОВЕЉИЋИ 1454

1436

NADA Čedova MAROVIĆ

LJUBICI ĐURIŠIĆ

Vidim jata onih istih ptica, istu zvijezdu previsoku.

Opet živi stotinama lica Dalmacija u tvom oku...

Posljednje zbogom na putu u nezaborav Od AZRE RADANOVIĆ sa porodicom

NADA MAROVIĆ

Strinočka moja

Dragoj prijateljici i jedinstvenoj osobi

1435

1460

1462

Voli te tvoj BOKI

Posljednji pozdrav i veliko hvala za dugogodišnje iskreno druženje i prijateljstvo sa našom majkom i našom porodicom.

Porodica ZLATE DRLJEVIĆ 1449

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 25. januar 2021.

S tugom se opraštamo od naše poštovane i voljene prijateljice

29

SJEĆANJE 25. 1. 2021.

Tužnog srca i sa bolom u duši obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 24. januara 2021. nakon kraće bolesti u 72. godini uspokojio svoju plemenitu dušu naš voljeni i dragi

MILE BULATOVIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

DARKO ĐUKANOVIĆ Svaki dan si u našim mislima.

BOŠKO i JOVANKA KARADŽIĆ sa porodicom

MILUTIN - MIŠKO Ilijin BULATOVIĆ Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 25. januara u 14 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

1434

Preselila se u vječnost naša draga

Prošle su četiri godine bez tebe

Ožalošćena porodica: supruga DANICA, sin BRANKO, kćerke ALEKSANDRA, SONJA i BOJANA, braća ALEKSANDAR i MOMČILO, snahe MILENKA, VELIZARKA i SANDRA, unučad i ostala rodbina

MIRSADA Zoranova MARKOVIĆ

MILA Tvoja dobrota i plemenitost ostaće vječno u našim sjećanjima.

1448

TVOJI NAJMILIJI

1444

Kako vrijeme odmiče, tuga za Tobom ne jenjava.

S ljubavlju i poštovanjem te čuvamo u srcu.

MILANKA i SLOBO KALEZIĆ sa porodicom Dana 23. januara preminula je u 73. godini naša voljena

ZORAN i ANA

1445

1439

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Tri godine od kako nije sa nama naš dragi suprug, otac i djed

ZORKA Ivova RADONJIĆ MILOJ BULATOVIĆ Sahranjena je u krugu najbližih 24. januara u 13 časova na mjesnom groblju u Raićevićima – Njeguši.

Draga naša Zore, tvoja dobrota i plemenitost zaslužuju naše poštovanje i vječito sjećanje na tebe.

Počivaj u miru.

1438

MIROSLAV ČUPIĆ

VESKO i VESNA pok. TOŠA POPOVIĆA Uvijek ćeš biti dio nas.

Nedostaješ nam svakoga dana. Čuvamo te u mislima i srcu.

Umro je naš stric i djed

TVOJA PORODICA Ožalošćena porodica RADONJIĆ

1442

1450

BORISLAV Tomov STANIŠIĆ

Sklopivši zauvijek svoje nježne, dječje ruke, preselila se u vječnost moja tetka

S ljubavlju i tugom.

Četrdeset dana naše nevjerice a tvoga odmora. Odmora nakon dugih osam godina borbe i nade, kroz bolest koja te je razdirala i odvela iz naših života... odvela u neki svijet gdje bol ne postoji

BUDO, VLATKO i DUŠAN 1446 Dragi moj ujače

VESELIN VESKO DRAGOJEVIĆ

ZORKA RADONJIĆ Svjesna sam da je tvoje krhko tijelo konačno našlo željeni mir, ali mi ipak oprosti na suzama i tuzi koju osjećam. Danas me tvoj životni vijek boli više i jače nego ikada.

Molim se Bogu da u vječnom životu blagoslovi tvoju namučenu dušu svim onim što ti je oduzeto na pragu ranog djetinjstva. U mojim mislima, sjećanjima i molitvama bićeš sve dok me bude bilo, voljena moja Koke.

Tvoji: MARIJA, SRĐAN, NIKOLA i ANA

BORO Mnoge, najljepše uspomene iz mog života vezane su za tebe. Mnogo sam te volio. Nećemo te zaboraviti.

1451

IGOR NOVELJIĆ sa porodicom 1447

Moja

Teško je... idu još teži dani za prihvatiti da naše glave kuće... uzdanice... vizionara, mjere za moral, čast, ugled i jednostavnost... više nema pokraj nas.

Nekako guramo dane, miješaju se neizmjerna bol i ponos. Živimo te kroz ponos koji ni na jednom papiru ne može stati. Naš izlaz iz patnje je ljubav i ponos za tebe...

A znajući, uzdanice naša, koliko patetiku nijesi volio... tako živimo i nastojimo se držati sada... ostati na nogama.

Ti si naša mjera za ljubav i dobro koje Bog rijetko darova. Otišao si voljen... znao koliko te volimo. Ljubav smo mi zauvijek.

U ime pomena porodica prilaže prilog seoskoj crkvi u Drušićima.

Tvoji najmiliji: supruga DANICA, djeca MILENA, NIKOLA i JELENA, snaha IVANA, unučad LEO, MILICA, VASILIJE – VASKO 1440

POMENI

25. 1. 2017 – 25. 1. 2021.

25. 1. 2008 – 25. 1. 2021.

Sjećanje na našeg dragog

KOKE Beskrajno hvala za svaki topao pogled, osmijeh i riječ kojima si nas uvijek dočekivala.

Mnogo mi je teško što nijesam mogla da te bar jednom zagrlim jako, kao ti mene svojim ručicama kojima si me othranila.

Nedostajaćeš mnogo.

BOŽIDAR – FRINJO KONTIĆ RADOVANA R. LOPIČIĆA

Vrijeme teče, ali sjećanje ne prolazi.

Tvoji: MILENA, PETAR, MIHAELA, ALEKSA i STEFANA

BRANKA

S tugom i poštovanjem, 1452

1441 porodica LOPIČIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1433

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

30

TV program

Poneđeljak, 25. januar 2021.

SERIJA

RTCG 2 22:00

FILM

VIJESTI 22:30

Novi život

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Sin II

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni pr, r.

10:05 Naučno – obrazovni program, r.

11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom V, r.

12:05 Zapis, r.

13:05 Bolnica nade, r.

14:05 Kroz crvotočinu sa M. Frimenom V, s.

15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor 16:30 Crna Gora – Wild beauty 16:55 Naučno – obrazovni program, r.

17:25 Dojč Caffe II, s.

18:00 Dnevna soba, e.

19:00 Meridijani, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje, e.

21:30 Bolnica nade, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Kardinal II, s.

00:05 Zumiranje, r.

01:30 Dnevna soba, e.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

TV PRVA

RTCG 2 06:30 Košarka: Mornar – Crvena zvezda, 16. kolo, ABA liga, snimak 08:00 Nastava za prvi razred 09:00 Nastava za drugi raz.

10:00 Nastava za treći raz.

11:00 Nastava za četvrti razred 12:00 Nastava za peti razred 13:00 Nastava za prvi razred, r.

14:00 Nastava za drugi razred, r.

15:00 Nastava za treći razred, r.

15:20 Rukomet (m): SP u rukometu, direktno 17:15 Igram svoju igru, r.

17:50 Rukomet (m): SP u rukometu, direktno 20:20 Rukomet (m): SP u rukometu, direktno 22:00 Sin II, s.

22:45 Dnevna soba, r.

23:45 Glas Amerike 00:00 Rukomet (m): SP u rukometu, snimak 01:30 Rukomet (m): SP u rukometu, snimak 03:00 E sport

07:15 Praktična žena, r.

08:00 Pokahontas, crtani film 08:45 Čikago u plamenu, s.

10:15 Jutro, e.

11:15 Brusko, s.

13:00 Sanjalica, r.

13:45 Mame, r.

14:15 Andrija i Anđelka, s.

16:00 Praktična žena, e.

17:00 Andrija i Anđelka, s.

18:00 Ekskluziv, e.

18:30 Mame, s.

19:00 Žurnal 19:30 Sanjalica, s.

20:15 Igra sudbine – retrospektiva, s.

22:30 Mamini sinovi, s.

23:00 Noćni žurnal 23:30 Guča, film 01:00 Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:30 11:00 11:30 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:40 01:45 03:35

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Nauči me voljeti, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Okrutni Istanbul, r.

Vijesti Okrutni Istanbul, nastavak Sportisimo Domaćinske priče, e.

Totalni obrt, e.

Centralni dnevnik Među nama, e.

Okrutni Istanbul, s.

Good doctor, s.

Totalni obrt, r.

24 minuta sa Zoranom Kesićem, e. Čin hrabrosti, r.

Agencija za SIS, s.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:10 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00

Boje jutra, e.

Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Vijesti Crvena kraljica, r.

Snovi, kuća, dom, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Eliza iz Rivombroze, s.

Vijesti Put u sigurno: Povratnici, dok. film Gorka osveta, s.

Vijesti Zabranjena jabuka, s.

Bez granica, magazin Dokumentarni program Vijesti Sport, e.

Novi život, film Bez granica, r.

Slučajni ljubavnici, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e.

Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Film Film

20:15 Zakletva, s.

21:15 Fatalna ljubav, s.

22:30 Zadruga, izbor potrčka 23:00 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra .

777 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:15 13:45 14:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Poneđeljak, 25. januar 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Poneđeljak, 25. januar 2021.