Dnevni list Pobjeda 14.01.2021.

Četvrtak, 14. januar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19813 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Šehović: Više od polovine javnog sektora uvedeno u nezakonito finansiranje

Zaštitnik ljudskih prava reagovao nakon što je Bratstvo srpske pravoslavne omladine podijelilo paketiće tivatskoj Osnovnoj školi ,,Drago Milović“

I. MANDIĆ

BRIFING: Ministar vanjskih poslova objašnjavao diplomatama najmoćnijih država poteze nove vlasti

Ambasadore Kvinte interesovala ekspresna izmjena zakona

STR. 3.

VAŠINGTON: Predstavnički dom Kongresa donio istorijsku odluku, predsjednik SAD ide na suđenje

Za smjene su saznali slučajno

STR. 8. i 9.

Još danas traje akcija ,,Djeca djeci“ za prikupljanje pomoći mališanima čiji su domovi razoreni zemljotresima u Hrvatskoj

STR. 17.

STR. 2. i 3.

Odlukom Vlade 5. januara razriješeni direktori direktorata u Ministarstvu kulture

Ombudsman formirao predmet

Za vaše nove osmijehe, uz vas smo

Spajić

Nastaviće promjene u sektoru odbrane

Tramp drugi put u postupku opoziva

STR. 16.

STR. 14. i 15.

Viši sud prihvatio sporazume o priznanju krivice pripadnika grupe Saše Jokića

Priznali su šverc droge u zamjenu za po tri mjeseca kućnog zatvora STR. 11.

Direktor barske kompanije zadovoljan jer su 2020. uprkos pandemiji završili u plusu

Profit Luke Bar milion i po STR. 6.

D. MALIDŽAN

Šehović

Član 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti je jasan, jednako kao i odgovornost ministra finansija za izvršenje budžeta države propisana članom 39 istog zakona. Što ćemo sa 11 dana koji nijesu pokriveni rješenjem? Ko će za to da odgovara – pita Šehović STR. 5.

INTERVJU: Ministarka odbrane u Vladi Crne Gore Olivera Injac D. MALIDŽAN

KOMEDIJA SE NASTAVLJA: Ministarstvo finansija umjesto odluke objavilo rješenje o privremenom finansiranju za januar

Politika

Četvrtak, 14. januar 2021.

Srpski mediji nastavljaju plasiranje lažnih informacija vezanih za Crnu Goru

Novosti slagale da je kongres DPS-a otkazan zbog bolesti Đukanovića PODGORICA – Informacije o zdravstvenom stanju predsjednika Crne Gore objavljene u pojedinim srpskim medijima su špekulacije i dezinformacije. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je dobrog zdravstvenog stanja i u punom kapacitetu obavlja sve svoje redovne obaveze – saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.

Crna Gora je, duže od godinu, na meti dijela srpskih medija koji se utrkuju ko će objaviti brutalniju laž vezanu za našu zemlju.

Nakon što su na izborima u avgustu prošle godine pobijedile snage okupljene oko Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koje je podržala koalicija koju je predvodila Ura, srpski mediji, koji su aktivno učestvovali u predizbornoj kampanji, neko vrijeme su stali sa objavljivanjem lažnih informacija.

Novosti.rs, međutim, juče su plasirale dezinformaciju i objavile da je Kongres Demokratske partije socijalista otkazan zbog zdravstvenog stanja predsjednika ove stranke Mila Đukanovića.

Istina, stavili su u naslovu znak pitanja, ali u tekstu nijednom riječju nijesu doveli u pitanje istinitost informacije.

- Lider partije, koji obavlja funkciju predsednika Crne Gore, leči se od upale pluća u privatnoj bolnici „Kodra“ u Podgorici – napisali su oni.

Lažnu informaciju odmah su prenijeli brojni regionalni mediji kao udarnu.

Ubrzo su se oglasili iz Đukanovićevog kabineta i demantovali objave srpskih medija.

Reagovao je i portparol DPS-a Miloš Nikolić koji je na Tviteru napisao da je lažna vijest pod na-

slovom „Otkazan kongres DPS, Milo Đukanović u bolnici“.

Srpski mediji su u okviru lažne informacije podsjetili i kako je iz Đukanovićevog kabineta ranije saopšteno da je on negativan na korona virus, te da „su posljednjih dana izostala saopštenja o njegovom zdravstvenom stanju“.

Tokom prošle godine mediji u Srbiji skoro svakodnevno objavljivali su lažne informacije o Crnoj Gori, manipulativne tekstove, teorije zavjere kojima su društvene mreže bile preplavljene.

Da je naša zemlja na udaru dezinformacija koje dolaze iz inostranstva, prvenstveno srpskih i ruskih medija, konstatovano je i u studiji o ulozi lažnih vijesti na Zapadnom Balkanu, koja je urađena za potrebe Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), a predstavljena je u decembru prošle godine.

K. K.

Demokrate tvrde da postoji novi osnov za dopunu krivične prijave protiv članova DIK-a

Koprivica: Mandat Suade Zoronjić već je utvrđen potpuno regularno PODGORICA - Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da su se stekli novi osnovi za dopunu krivične prijave protiv članova Državne izborne komisije, koji su, kako je ocijenio, atakovali na Ustav i zakon.

Poslanici parlamentarne većine, njih 41, podnijeli su 31. decembra krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv članova DIK-a koji su odbili da verifikuju mandat poslanice Građanskog pokreta Ura Suade Zoronjić.

Koprivica je na konferenciji za novinare Kluba poslanika Demokrate - Demos - Mir je naša nacija predstavio navodne dokaze u vezi sa, kako je rekao, protivustavnim postupanjem DIK-a krajem decembra prošle godine.

Prema njegovim riječima, iz mora opstrukcije, koja je primijećena u djelovanju „ekstremne i radikalne opozicije“, proizilaze jasni dokazi da je posrijedi bilo protivustavno i protivzakonito djelovanje DIK-a sa ciljem da blokira rad državnih institucija i obesmisli izbornu volju građana.

Na konferenciji za novinare

prikazan je snimak sa pete sjednice prvog proljećnog redovnog zasijedanja, koja je započela 23. juna prošle godine, na kojoj je, kako je rekao Koprivica, na početku bilo prisutno samo 12 poslanika i da nije utvrđen kvorum. Podsjetio je da je na toj sjednici podnijeta ostavka poslanika DPS Nikole Divanovića.

- Tada DIK nije prebrojavao poslanike, on na to i nema pravo.

Tada su ispoljili različite aršine, tada se nijesu bavili utvrđivanjem kvoruma, nego su dostavili izvještaj o popuni upražnjenog mjesta - kazao je Koprivica.

On je rekao da je sjednica Skupštine koja je održana 28. decembra prošle godine bila regularna i da je započela utvrđivanjem kvoruma.

Prema njegovim riječima, iz svega toga proizilazi da se radi o „organizovanoj akciji navođenja članova DIK-a da postupaju kako nikad nijesu, krše propise i pokušaju da prekroje izbornu volju građana“.

Na pitanje da li će tražiti od DIK-a da verifikuje mandat Zoronjić, on je odgovorio da je već utvrđen taj mandat, potpuno regularno.

R. P.

PODGORICA - Politizacija u Ministarstvu odbrane uticala je na donošenje odluka, pa su refleksije toga vidljive u svim oblastima rada, a posebno kada je u pitanju nefunkcionalnost institucije u cjelini, što se odrazilo na profesionalnost i stručnost, ocijenila je u prvom intervjuu za Pobjedu ministarka odbrane Olivera Injac.

Zbog toga će, kaže Injac, u cilju jačanja profesionalizma i sposobnosti, nastaviti sa promjenama jer, kako navodi, kadrovske promjene su dio svakog reformskog procesa.

POBJEDA: Zavidna biografija u oblasti bezbjednosti i odbrane preporučila Vas je za mjesto ministra jednog od najvažnijih resora u Vladi. Sa čim ste se susreli kada ste preuzeli ovu funkciju?

INJAC: Zahvaljujem se. Upravo su stručni razlozi imali najveći uticaj na moju odluku da prihvatim dužnost ministra odbrane Crne Gore. Kompleksan je trenutak zbog ukupne situacije uslovljene zdravstvenom krizom usljed kovid-19 pandemije i njenim ekonomskim i drugim posljedicama.

Razvoj sistema odbrane imao je progresivan karakter, počev od 2007. godine. Međutim, reforma odbrambenog sistema je kontinuiran proces, koji je zahtjevniji za NATO članice, zato je proces nastavka reformi glavni prioritet našeg rada.

Proces standardizacije i demokratizacije odbrambenog sistema kao ključni prioriteti reforme sektora odbrane, primarno kroz primjenu politika kvaliteta, integriteta i depolitizaciju, morali su biti efikasniji nakon članstva u NATO ( jun 2017) nego što je pokazalo zatečeno stanje. Analizom stanja uočeno je više izazova u oblasti finansija, organizacije, integriteta, ljudskih resursa i slično.

Ključni problemi s kojima smo se suočili su: nije obezbijeđena finansijska stabilnost budžeta jer su neracionalno trošena budžetska sredstva; kadrovska politika nije usklađivana sa realnim potrebama, pa je zatečena prekobrojnost i stotine angažovanih po ugovoru o djelu, za čijim angažovanjem nije bilo realne potrebe; nedostatak odgovornosti i radne discipline zaposlenih, veoma nizak stepen primjenjivanja bezbjednosne kulture i poštovanja etičkih kodeksa; nefunkcionalna organizaciona struktura; neadekvatno upravljanje finansijskim i materijalnim sredstvima (npr. veliki odliv finansijskih sredstava za isplate varijabila, prekovremenog rada i ostalim povodima); nefunkcionalni pristup korišćenju službenih vozila; neplanska ulaganja u materijalna sredstva.

Tu su i naslijeđeni problemi u oblasti stambene politike, socijalnih pitanja zaposlenih i sudskih postupaka zaposlenih protiv institucije (više od milion eura izdvojeno za troškove po osnovu sudskih sporova pokrenutih protiv ministarstva), bez jasnih pokazatelja o institucionalnoj i profesionalnoj odgovornosti koje su prouzrokovale takve probleme i njihovo dugogodišnje nagomilavanje itd.

Pored svega, politizacija je uticala na donošenje odluka, pa su refleksije toga vidljive u svim oblastima rada, a posebno kada je u pitanju nefunkcionalnost institucije u cjelini, što se odrazilo na profesionalnost i stručnost, gdje su ključni problemi upravljanja ljudskim resursima vezani za zapošljavanje, unapređivanje, karijerni system…

INTERVJU: Ministarka odbrane u Vladi Crne Gore Oliv

Nastavićem promjenam sektoru odbr

Članstvo Crne Gore u NATO savezu doprinijelo je boljoj poziciji države u sistemu međunarodne bezbjednosti, utiče na unapređenje kapaciteta i sposobnosti crnogorske vojske, kao i na potencijale za izgradnju integrisanog pristupa razvoja sistema nacionalne bezbjednosti Crne Gore, kazala je ministarka Injac

d. malidžan

2

Olivera Injac

POBJEDA: Kako se ta politizacija o kojoj pričate, konkretno odrazila na rad Ministarstva i Vojsku Crne Gore?

INJAC: Na primjer, takve politike su najveći uticaj imale na odliv profesionalnih vojnih lica, te na interno nezadovoljstvo i sistem vrijednosti unutar institucije, ali i na stepen javnog povjerenja. Bez jasne vizije o civilno-vojnim odnosima, neosnovano je očekivati povjerenje građana u odluke Ministarstva, što se pokazalo i kroz nekoliko prethodnih situacija.

Očekuje se da će eksperska pozicija ministra i rukovodnog sastava stvoriti uslove za brže i efikasnije unapređivanje sistema, jer donošenje odluka ubuduće neće biti uslovljeno političkom voljom.

Sada se očekuje da unaprijedimo i preoblikujemo nefunkcionalne djelove institucije i sistema, kao i interne politike i procedure, kao i da implementiramo inovacije i nove projekte, a za to su neophodni vrijeme, motivacija, energija i stručnost. Osim toga, fokusirani smo na modernizaciju i identifikovanje potreba za opremanjem jedinica, te na oblast dostizanja ciljeva sposobnosti, posebno imajući u vidu da prioritete moramo uskladiti sa realnom situacijom, uslovljenom ekonomskom krizom i svakako unaprijed planiranim projektima opremanja, za koje je neophodno obezbijediti isplatu od preko 90 miliona eura u naredne tri godine.

POBJEDA: Sa predsjednikom Vlade ste nedavno boravili u Briselu i razgovarali

sa čelnicima Alijanse. Kakav je Vaš lični stav o članstvu Crne Gore u NATO? Vidite li to kao dobro rješenje za Crnu Goru i kao garant stabilnosti na Balkanu, kako se često može čuti?

INJAC: Članstvo Crne Gore u NATO savezu, doprinijelo je boljoj poziciji države u sistemu međunarodne bezbjednosti, utiče na unapređenje kapaciteta i sposobnosti crnogorske vojske, kao i na potencijale za izgradnju integrisanog pristupa razvoja sistema nacionalne bezbjednosti Crne Gore, kao uslova za izgrađivanje otpornosti, spremnosti za upravljanje krizama, sposobnosti za zaštitu kritične infrastrukture i drugo.

To su prioritetne oblasti kojima treba da se posvetimo u narednom periodu, sa ciljem razvoja kapaciteta u sistemu nacionalne bezbjednosti Crne Gore, a koje su dio strateških NATO politika. Mnogo više je moglo i trebalo biti urađeno u ovim oblastima u protekle tri i po godine koje su već trebale biti usklađene sa NATO politikama, ako uzmemo za primjer da je tek djelimično izgrađen normativni okvir (usvojen je Zakon o određivanju i zaštiti kritične infrastrukture u decembru 2019. godine, a nije usvojen zakon o kriznom upravljanju planiran za 2019. godinu).

Takođe, članstvo u NATO ne podrazumijeva stabilnost samo po sebi, već iziskuje jačanje demokratskih kapaciteta država članica, vladavinu prava, razvoj nacionalnog sistema bezbjednosti i eliminisanje bezbjednosnih rizika koji ugro-

žavaju unutrašnju stabilnost, kao što su organizovani kriminal ili drugi potencijalni uzroci demokratske nestabilnosti država. Zbog toga Crna Gora mora nastaviti sa jačanjem vladavine prava, u cilju eliminisanja unutrašnjih izazova i ubrzanja pregovora sa Evropskom unijom, a posebno kroz implementaciju ciljeva iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

POBJEDA: Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić potpisali su nedavno Odluku o razrješenju dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutina Dakića. Miljan Perović podnio je ostavku.

Da li se smjene mogu tumačiti kao reforma I mogu očekivati još neke promjene kadrova u Vašem resoru?

INJAC: Nastavak reformi sektora odbrane dio je procesa demokratske konsolidacije. A kadrovske promjene su dio svakog reformskog procesa, te ni Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore nijesu imuni na te demokratske procese. Kolege koje ste pomenuli su svakako prepoznale trenutak kada su potrebne promjene, nova energija, nova snaga. General-major Dakić je dugo bio na različitim dužnostima u Vojsci i odlazi u zasluženu penziju. Gospodin Perović je podnio ostavku zbog ličnih razloga. Rješenje za poziciju direktora Obavještajnobezbjednosnog direktorata je u proceduri, a očekujem da će novi direktor svojom vizijom unaprijediti profesionalnost i metodologiju rada.

U cilju jačanja profesionalizma i sposobnosti, sa pro-

Politika

Četvrtak, 14. januar 2021.

vera Injac

mo sa ma u rane

mjenama nećemo prestati, na svim nivoima. Vizija je da imamo odbrambeni sistem koja počiva na znanju, sposobnostima i stvaralačkoj energiji. Put do tog cilja je da se podstaknu najbolji kapaciteti i da se unapređuju vrijednosti, koje će doprinijeti jačanju osjećaja pripadnosti Ministarstvu i Vojsci Crne Gore. Vjerujte da u našim redovima imamo kvalitetnih kadrova, koji žele da daju doprinos izgradnji respektabilnog sistema, a do sada im sistem nije pružio šansu.

Oni čekaju svoju šansu i svi će je dobiti, a ne sumnjam da će dati afirmativan doprinos unapređenju odbrambenog sistema i države. Takođe, intencija Vlade je transparentnost procesa angažovanja ekspertskog rukovodnog kadra, posredstvom javnih konkursa, uz precizno poštovanje kriterijuma.

POBJEDA: Nedavno ste kazali da će, kada je u pitanju resor odbrane, pažnja biti posvećena procesu depolitizacije i profesionalizacije VCG. Znači li to da smatrate da sada Vojska nije profesionalna i depolitizovana?

INJAC: Politizacija Vojske i Ministarstva je bila prisutna, a javnost je upoznata o tome kroz više konkretnih primjera. Jasno je da politizacija može uticati na urušavanje profesionalizma, pa je zbog toga neophodno eliminisati iz sistema odbrane.

Politizacija je uticala na donošenje odluka, pa su refleksije toga vidljive u svim oblastima rada, a posebno kada je u pitanju nefunkcionalnost institucije u cjelini, gdje se izdvajaju ključni problemi upravljanja ljudskim resursima vezani za zapošljavanje, unapređivanje, karijerni sistem itd. Na primjer, takve politike su najveći uticaj imale na odliv profesionalnih vojnih lica, te na interno nezadovoljstvo i sistem vrijednosti unutar institucije, ali i na stepen javnog povjerenja.

POBJEDA: Za predsjednika Odbora za bezbjednost izabran je Milan Knežević, prvostepeno osuđeni u slučaju pokušaja terorizma. Knežević je i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Da li je bilo primjedbi od saveznika na ovakvo rješenje?

INJAC: Nijesam imala razgovore o toj temi, tako da nemam informacije kakav je stav saveznika.

POBJEDA: Koliko bi ovakva imenovanja mogla da utiču na saradnju sa NATO, imajući u vidu njihovu otvorenu preporuku da Crna Gora mora poštovati standarde o postupanju prema povjerljivim podacima?

INJAC: Ukoliko mislite na tajne podatke, to je propisano Zakonom o zaštiti tajnih podataka, koji to detaljno uređu-

Učešće u misijama značajno POBJEDA: Crna Gora povukla je svoje vojnike iz misije u Avganistanu, a takođe planiran je odlazak naših vojnika u NATO misiju u Iraku. Imate li informaciju kada bi ta odluka mogla biti realizovana i da li postoji mogućnost proširenja postojećih kontingenata u misijima na Kosovu, u Letoniji?

INJAC: Kao što ste rekli, Crna Gora je u septembru 2020. godine okončala svoj angažman u misiji „Odlučna podrška“.

Višegodišnje učešće u misijama u Avganistanu, najprije ISAF, a zatim i „Odlučna podrška“, bilo je od izuzetnog značaja za razvoj sposobnosti i spremnosti Vojske Crne Gore, ali i za jačanje interoperabilnosti crnogorske vojske sa pripadnicima oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja.

Upravo u tom cilju, Ministarstvo analizira i razmatra eventualne modele angažovanja jedinica u postojećim misijama i operacijama, o čemu odluka još uvijek nije donešena.

Imajući u vidu posvećenost Crne Gore regionalnoj saradnji, kao i našu spremnost da u okviru NATO-a doprinesemo boljem razumijevanju i stabilnosti regiona, donijeta je odluka o učešću u NATO misiji na Kosovu - KFOR, kojoj Crna Gora pruža doprinos od 2018. godine. Prvi štabni oficir upućen je u misiju KFOR 18. oktobra 2018. godine. Trenutno su na Kosovu angažovani jedan štabni oficir i jedno civilno lice, angažovano kao savjetnik za ljudske resurse. Što se tiče NATO misije u Iraku, ona je zvanično započeta 31. oktobra 2018. godine sa ciljem daljeg razvoja iračkih bezbjednosnih institucija i struktura. Skupština Crne Gore je 17. decembra 2019. godine usvojila predlog odluke za upućivanje pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misiju NMI u Iraku. Odlukom je predviđeno angažovanje do dva pripadnika Vojske Crne Gore. Aktivnosti na upućivanju jednog pripadnika VCG su u toku, njegovo upućivanje se može očekivati narednih mjeseci kada se za to stvore uslovi. Kada je u pitanju eventualno angažovanje drugog pripadnika VCG, trenutno se u okviru A5 inicijative (američko-jadranske povelje) razmatra modalitet zajedničkog angažmana. U slučaju postizanja takvog dogovora VCG bi opredijelila jednog pripadnika.

Svjesni značaja kredibilne kolektivne odbrane, angažovani smo i na aktivnosti Ojačanog prisustva Alijanse na istoku – eFP (Enhanced Forward Presence), u borbenoj grupi u Letoniji pod kanadskom komandom. Prva rotacija u eFP borbenu grupu u bazu Adadži u Letoniji upućena je u decembru 2018. godine. Angažovanje pripadnika Vojske Crne Gore u eFP-u vrši se kroz redovne šestomjesečne rotacije, pa je u decembru 2020. godine upućena peta rotacija u okviru koje je angažovano jedno inženjerijsko odjeljenje (10 pripadnika). Pripreme za šestu rotaciju, koja je planirana za jun 2021. godine, su u toku.

je, pa samim tim i pristup tajnim podacima. S obzirom da se Vlada zalaže za striktnu vladavinu prava, to se nedvosmisleno odnosi i na ispunjavanje proceduralnih standarda za postupanje sa NATO podacima, za koji u Crnoj Gori funkcioniše kvalitetan normativni i organizacijski okvir, a poštovanje tih procedura eliminiše mogućnosti za kompromitaciju podataka.

POBJEDA: Plan prethodne Vlade bio je da se do 2024. godine ispuni zahtjev Alijanse u vidu izdvajanja za odbranu od dva odsto BDPa. Imajući u vidu korona krizu u zemlji i svijetu, nova zaduživanja Vlade, da li ovakav plan ostaje na snazi?

INJAC: Na samitu u Velsu sve članice NATO su se obavezale da će do 2024. godine dostići izdvajanje od 2 odsto BDP za odbranu. Crna Gora je bila na dobrom putu, i ove godine je projektovano izdvajanje od 1,81%. Očekuje nas dosta izazova u oblasti obezbjeđivanja finansijske održivosti, ali ćemo nastojati da procenat izdvajanja za odbranu bude na projektovanom nivou i tokom narednih godina. U svakom slučaju, vjerujem da ćemo izdvajanje na koje smo se obavezali dostići u predviđenom roku.

POBJEDA: Da li ćete mijenjati Dugoročni plan razvoja odbrane za period 2018 – 2028. i prioritete razvoja Vojske koji su dati u tom planu?

INJAC: Dugoročni plan razvoja odbrane, kao osnovni strateški dokument kojim se planira i projektuje razvoj Vojske i odbrane Crne Gore, utvrđuje dugoročne ciljeve i prioritete razvoja, definiše buduće sposobnosti Vojske, sadržaj i dinamiku njihovog

razvoja, finansiranje i druga pitanja od značaja za funkcionisanje i razvoj sistema odbrane. Kao i druga strateška dokumenta, DPRO je potrebno periodično revidirati i usklađivati sa promjenama, te prioritetima opremanja, strukture, transformacije uloge i zadataka oružanih snaga i drugo. Obzirom da aktuelni dokument realno sagledava aktuelne potrebe, prioritete, zadatke i ulogu Vojske Crne Gore, trenutno ne postoji potreba za izmjenama. Ali, svakako da će u dogledno vrijeme biti potrebno izvršiti reviziju ovog, ali i drugih strategijskih dokumenata.

POBJEDA: Kada je u pitanju modernizacija Vojske, kakvi su planovi Ministarstva?

INJAC: U proteklom periodu preduzete su određene aktivnosti na opremanju Vojske. U tom smislu, izvršena je nabavka helikoptera Bell 412, lakih oklopnih vozila Oshkosh i njihove nadgradnje, nabavka malih helikoptera Bell 505, nabavka uniforme, a očekuje se nastavak opremanja, prije svega deklarisanih snaga. Dostizanje ciljeva sposobnosti, kao obaveze preuzete u okviru koncepta kolektivne odbrane, ostaje glavni prioritet za naredni period. Obzirom na potrebu za racionalizacijom i uštedama, koje se moraju sprovoditi na svim nivoima i u svim oblastima, pažljivo ćemo razmotriti prioritete za nastavak modernizacije i opremanje. U svakom slučaju, ono što nas izvjesno čeka, pored plaćanja obaveza za gore navedene projekte, jeste i projekat instalacije 3D radara. Očekuje nas realizacija infrastrukturnih radova na terenu, nakon čega slijedi dopremanje i postavljanje radara. Jovana ĐURIŠIĆ

3

BRIFING: Ministar vanjskih poslova objašnjavao diplomatama najmoćnijih država poteze nove vlasti

Ambasadore Kvinte interesovala ekspresna izmjena zakona

Detalj sa radnog sastanka Kristine Pope i Đorđa Radulovića

PODGORICA – Ambasadori pet najmoćnijih država – SAD, Njemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije – uz učešće šefice Delegacije Evropske komisije, razgovarali su sa ministrom vanjskih poslova Đorđem Radulovićem o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori i posebno se interesovali za najavljene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti i Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje je nova parlamentarna većina usvojila na sjednici Skupštine 29. decembra, a predsjednik države Milo Đukanović odbio da potpiše.

Sastanak je održan u utorak u sali Direktorata za NATO u Ulici Stanka Dragojevića, a sastanku je osim ambasadora Kvinte i EU prisustvovao i šef kabineta MVP-a Đorđe Janković. Susreti ovakvog tipa uobičajeni su u državama regiona, ali je posljednji susret sa uticajnim ambasadorima bio od posebnog značaja jer je ministar vanjskih poslova morao da obrazloži najnovije zakonodavne inicijative.

Prema informacijama Pobjede, ambasadore najuticajnijih država posebno su interesova-

le ekspresne izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je predložen bez neophodne javne rasprave i bez prethodnog mišljenja Venecijanske komisije, najznačajnijeg stručnog tijela Savjeta Evrope.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je usvojio stari saziv parlamenta decembra 2019. godine nakon višegodišnje javne rasprave i nakon zelenog svjetla Venecijanske komisije. Za razliku od tog postupka, izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti ekspresno je predložio ministar pravde Leposavić početkom decembra ove godine. Ambasadori zemalja Kvinte su se interesovali i za validnost izjave episkopa SPC Joanikija koji je otvoreno rekao da su izmjene pisali pravnici Srpske pravoslavne crkve.

Osim izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ambasadore najmoćnijih država je posebno interesovao sadržaj predloženih izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, njihova usklađenost sa evropskim standardima, ali i motiv ekspresnog donošenja. Crnogorska opozicija je, kritikujući predložene izmjene, ocijenila da se one donose kako bi se omogućilo

partijsko zapošljavanje ,,po dubini državne uprave“ kadra iz tri koalicije koje čine novu parlamentarnu većinu.

Po d s j e t i m o, p o r t p a r o l ka Evropske komisije Ana Pisonero u izjavi za Pobjedu pozvala je vlast u Crnoj Gori da sva imenovanja u državnoj upravi sprovede kroz postupak zapošljavanja koji je u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, naglašavajući da je EK ,,spremna da obezbijedi dalje smjernice za poboljšanje trenutnog Nacrta izmjena i dopuna zakona“.

Pisonero je kazala da su ,,depolitizovane i stručne javne institucije od najveće važnosti za efikasnu, nezavisnu, transparentnu i uslužno orijentisanu javnu upravu, koja uživa povjerenje javnosti“.

Nakon te ,,sugestije“ brzopotezno je iz Prijedloga zakona o državnim službenicima i namještenicima izbrisana odredba kojom je bilo predviđeno da i lice protiv kojeg je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti može zasnovati radni odnos, kao i da na rukovodećoj funkciji može biti imenovano lice bez radnog iskustva na najvišim funkcijama.

D. Đ.

Opozicija pokrenula postupak za ocjenu ustavnosti akata usvojenih u Skupštini 29. decembra, a koji su stupili na snagu

Više odluka pred Ustavnim sudom

PODGORICA – Svih 40 poslanika opozicije u crnogorskom parlamentu podnijelo je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluka o izmjenama Poslovnika Skupštine, imenovanju devet članova DIKa i obrazovanju odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, koje su stupile na pravnu snagu – potvrđeno je Pobjedi.

Podnijeli su prijedlog za ocje-

nu ustavnosti i zakonitosti Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine objavljenog u Službenom listu Crne Gore br. 129/20, koji je stupio na snagu 7. januara ove godine, zatim za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o imenovanju devet članova Državne izborne komisije objavljenog u Službenom listu 129/20, koji je stupio na snagu 29. 12. 2020. godine, te za inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti

Odluke o obrazovanju odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, koji je objavljen u Službenom listu br. 129/20, a stupio je na snagu 30. 12. 2020. godine.

Osporeni akti usvojeni su na sjednici parlamenta 29. decembra, koja je počela na način što je kompletna opozicija – DPS, SD, BS, SDP i albanske partije, uskratila kvorum za rad. Pozivajući se na član 90 Poslovnika, cjelokupna opozicija je smatrala da kvoruma nema ukoliko 41 poslanik nije to potvrdio elektronskom poslaničkom karticom. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je, međutim, bio stava da kvoruma ima nakon prozivke 41 poslanika, od kojih je Maja Vukićević (DNP), koja je u samoizolaciji zbog korona virusa, uključena onlajn.

Iz DPS-a je te večeri kasno, 29. decembra, dok su usvajani zakoni, rečeno da su za opoziciju odluke Skupštine nelegitimne i nevažeće.

Nova sjednica Skupštine zakazana je za 20. januar, kada će biti glasanje o zakonima usvojenim 29. decembra, a koje je vratio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

I. K.

4

Politika

Četvrtak, 14. januar 2021.

Predsjednik Crne Gore najavio da će sazvati sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost

Đukanović: Neću potpisati razrješenje Dakića i Pešića PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je da neće potpisati prijedloge odluka za razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore general-majora Dragutina Dakića i general-majora Rajka Pešića. Đukanović je najavio da će sazvati sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost jer je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, praksa da takve odluke donose svi članovi tog tijela.

– Već danas sam ovlastio sekretara Savjeta da usaglasi termin mogućeg održavanja sjednice sa članovima Savjeta – navodi se u saopštenju Đukanovića.

Predsjednik države podsjeća da je 29. decembra prošle godine iz Ministarstva odbrane dobio Predlog odluke Ministarstva odbrane za razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general-majora Dragutina Dakića.

– Istovremeno dostavljen mi je i primjerak Predloga o razrješenju i prestanku službe general-majora Rajka Pešića.

Oba akta su potpisana od strane dvojice članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, gospodina Alekse Bečića, predsjednika Skupštine Crne Gore i gospodina Zdravka Krivokapića, predsjednika Vlade Crne Gore. Iz medija sam saznao da je ove predloge odluka pratila i odluka ministarke odbrane o

Nikada do sada Savjet za odbranu i bezbjednost o izboru i razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore nije odlučivao bez održavanja sjednice Savjeta, istakao je predsjednik države

Milo Đukanović

penzionisanju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general-majora Dragutina Dakića – navodi Đukanović.

Podsjetio je da je Odluka o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba u isključivoj nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost.

– Savjet za odbranu i bezbjednost odluke donosi kon-

Glavna pregovaračica sa EU se srela sa njemačkim ambasadorom

Robert Veber i Zorka Kordić

Intenzivirati reforme PODGORICA- Vlada je snažno posvećena evropskom putu, što će potvrditi kroz fokusiraniji i energičniji pristup u realizaciji obaveza iz evropske agende, kako bi do kraja mandata dostigla unutrašnju spremnost za članstvo u Evropskoj uniji (EU), poručila je glavna pregovaračica Zorka Kordić.

Ona je, kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, razgovarala sa ambasadorom Njemačke u Podgorici Robertom Veberom.

Kordić je zahvalila Veberu na podršci koju je EU pružila Crnoj Gori i drugim zemljama Zapadnog Balkana tokom njemačkog predsjedavanja Unijom.

Ona je istakla da, iako nije usvojen pregovarački okvir sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, za zemlje Zapadnog Balkana je jako važno što je pitanje proširenja ostalo visoko na agendi.

-Posebno je značajno što je blagovremeno donijeta odluka o finansijskoj i medicinskoj pomoći EU za borbu protiv korona virusa i ublažavanju posljedica koje je pandemija izazvala, navela je Kordić.

Na taj način je, kako je rekla, poslata jasna poruka da, i pored svih problema s kojima se suočavaju države članice i Unija, region nije zaboravljen i da je njena podrška konstantna i dokaz čvrstog partnerstva.

R.P.

senzusom na osnovu člana 8 Poslovnika o radu. U radu Savjeta postoji i praksa da Savjet između održavanja sjednica odlučuje i saglasnošću i potpisom svojih članova, o brojnim pitanjima iz svoje nadležnosti.

Međutim, nikada do sada Savjet za odbranu i bezbjednost o izboru i razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne

Gore nije odlučivao bez održavanja sjednice Savjeta. Nema razloga za novu praksu ni ovaj put – navodi Đukanović.

Predsjednik smatra da je eventualna promjena čelnog čovjeka Vojske Crne Gore pitanje od državnog značaja koje zaslužuje sjednicu organa koji čine tri najviša sudionika zakonodavne i

Krivokapić zove na sastanak u petak Premijer Zdravko Krivokapić inicirao je sastanak predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića i predsjednika Skupštine Alekse Bečića, saznaje Pobjeda. Ta informacija je sinoć potvrđena iz Đukanovićevog kabineta. Da je dobio poziv na sastanak, potvrdio je sinoć i predsjednik parlamenta Aleksa Bečić.

Sastanak bi trebalo da bude održan u petak, a teme su funkcionisanje institucija u uslovima kohabitacije i funkcionisanje Savjeta za odbranu i bezbjednost. Đukanović je odbio da potpiše sedam zakona koje je usvojila nova većina, kao i dvije odluke nove Vlade, uključujući i one o povlačenju ambasadora i smjenama u Vojsci.

izvršne vlasti u Crnoj Gori.

– Inicijativom Ministarstva odbrane napravljeni su pravni i proceduralni propusti koji mi nalažu negativan odnos prema tom aktu. Prvi pravni propust je kršenje odredaba Zakona o vojsci. Naime, Rješenje o penzionisanju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general-majora Dragutina Dakića, nije trebalo donositi bez prethodne odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Posebno ako se ima u vidu da konkretno rješenje ne daje odgovor na pitanje koje su potrebe Vojske Crne Gore da se penzioniše prvi čovjek njenog Generalštaba. Cijeneći nadležnost ministarke odbrane, a u skladu sa članom 38 Zakona o vojsci, razrješenje je prethodno pitanje koje je u isključivoj nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost,

shodno članu 40 navedenog zakona – smatra Đukanović.

Predlozi za razrješenje Dakića i Pešića, istakao je on, dostavljeni su uz kršenje osnovnih procedura utvrđenih članom 12 Poslovnika o radu Savjeta za odbranu i bezbjednost.

– U njima se navodi da se materijali koji se dostavljaju radi razmatranja Savjetu, bez obzira na stepen tajnosti koji im je određen, kao i sva dokumentacija Savjeta, mogu saopštavati javnosti samo uz saglasnost Savjeta. Takva saglasnost nije tražena, logično niti dobijena od Savjeta.

Cijeneći sve navedeno, a prije svega značaj ovog pitanja, neću potpisati predloge odluka koji su mi dostavljeni.

Umjesto toga sazvaću sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost – zaključuje ĐuZ.D. kanović.

Institut alternativa o partijskoj raspodjeli funkcija „po dubini“

Muk: Politička imenovanja suprotna su obećanjima PODGORICA – Najavljene raspodjele starješinskih i visokorukovodnih pozicija suprotne su ranije najavljivanom otvaranju uprave, ohrabrivanju najboljih da dobiju posao i profesionalizaciji državne uprave, smatraju u Institutu alternativa.

Pobjeda je objavila da su stranke vladajuće većine postigle dogovor o raspodjeli funkcija „po dubini“, po kojem je koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ pripalo dvije trećine

rukovodećih mjesta, dok su ostatak podijelile koalicije „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“.

Milena Muk iz Instituta alternativa kazala je tim povodom da licitiranje imenima i partijskom pripadnošću prilikom popune rukovodećih pozicija, naročito onih koje podliježu javnom konkursu, nije u duhu profesionalizacije niti privlačenja najboljih kadrova.

Podsjetila je da se, prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, radna mjesta

Milena Muk

starješina organa i visokog rukovodnog kadra popunjavaju na osnovu javnog konkursa, u skladu sa prethodno propisa-

DPS: Nezakonitim partijskim zapošljavanjem umiruju se nezadovoljni – Nova vlast se proteklih dana „namiruje po dubini“ i nezakonitim partijskim zapošljavanjem umiruje nezadovoljne – ocijenili su iz Demokratske partije socijalista.

Sve partije iz koalicione vlasti, kako su kazali, koje su „vježbale strogoću“ na premijeru Zdravku Krivokapiću i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, potkupljene su „brojnim lukrativnim pozicijama namijenjenih njima, njihovim aktivistima, familiji, prijateljima: direktorskim mjestima raznih agencija, uprava, zavoda, drugim državnim pozicijama,

poput upravnih odbora, fondova“.

To je taj, kako kažu, proklamovani ekspertski koncept, koji se bazira na korupciji poslanika parlamentarne većine zapošljavanje njihove uže i šire rodbine, kumova i prijatelja.

- Da bi sproveli proces korupcije poslanika koji su svojim učestalim kritikama dizali svoju cijenu, prethodno su morali da, suprotno zakonu, otpuste rukovodeći kadar koji je izabran na javnom konkursu i obavlja svoj posao u skladu sa svim pozitivnim zakonskim propisima - ističu u DPS-u.

nom procedurom.

Ta procedura, kako kaže, podrazumijeva pravo svih koji ispunjavaju uslove konkursa da se prijave na ta mjesta i da budu ocjenjivani isključivo u odnosu na određene rukovodne kompetencije i druge neophodne uslove za zasnivanje radnog odnosa.

- Informacije koje su procurile šalju poruku da su te i druge pozicije javnog sektora predodređene i dogovorene u odnosu na svojevrsne partijske kvote - kazala je Muk. To je, kako je rekla, bila i ranija praksa DPS-a i koalicionih partnera.

- Izgovor da pozicije koje su u petogodišnjem ili četvorogodišnjem mandatu nijesu dovoljno privlačne za stručni kadar, nije ubjedljiv. Naročito, jer rukovodioci u državnim organima po isteku mandata imaju pravo da budu raspoređeni na druga radna mjesta i postoje zakonski mehanizmi da im se omogući pravna sigurnost i uslovi koji neće odvraćati visokokvalifikovane kandidate da se prijavljuju na konkurse - kazala je ona.

Z. D.

Ekonomija

Četvrtak, 14. januar 2021.

Fond rada i prošle godine isplaćivao bivše zaposlene

5

KOMEDIJA SE NASTAVLJA: Ministarstvo finansija umjesto odluke objavilo rješenje o privremenom finansiranju za januar

Šehović: Više od polovine javnog sektora uvedeno u Isplaćena nezakonito finansiranje

Kemal Đečević

još 162 radnika

PODGORICA – Fond rada je u prošloj godini isplatio 162 rješenja - za garantovane zarade ukupno je isplaćeno 162.106 eura, za otpremnine zbog odlaska u penziju 4.440, po osnovu naknade štete za neiskorišteni godišnji odmor 222 eura, dok je za doprinose isplaćeno 40.159 eura, kazao je Pobjedi direktor Fonda rada Kemal Đečević.

U prošloj godini usvojen je i 51 zahtjev čiji su podnosioci lica kojima je radni odnos prestao do stupanja na snagu Zakona o radu odnosno 23. avgusta 2008.

- Po ovom osnovu, a po članu 23 Zakona o fondu rada izvršena je isplata u ukupnom iznosu 98.226 eura - ističe direktor.

Fond je, kako dodaje, po osnovu pet riješenih zahtjeva uplatio 6.541 eura za doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje za godine staža koje nedostaju za sticanje prava na penziju. Đečević objašnjava da je Fond u prošloj obradio ovih 162 zahtjeva za isplatu potraživanja po članu 98 Zakona o radu od čega se većina odnosi na zarade i naknade od zarada, otpremnine zbog odlaska u penziju, u kalendarskoj godini u kojoj je pokrenut stečajni postupak, ako je pravo na penziju ostvareno prije pokretanja stečajnog postupka, kao i na uplatu doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.

Direktor kaže i da ima rješenja koja čekaju na isplatu, ali iz pravnih razloga.

- Na 21. decembar prošle godine na isplatu je preostalo 59 rješenja jer se čeka da istekne rok za njihovu pravosnažnost. U pitanju su firme Aluline, Albona, Hekras, Integral inženjering, Zaštita, Grazing, Napredak, GZD Rad DP - kaže Đečević.

On kaže da je nacrtom budžeta za tekuću godinu planirano da Fond raspolaže sa 1.390.923 eura.

- Od toga se na garantovane zarade odnosi 700.000, na otpremnine za tehnološke viškove 436.292, a na ostale naknade 250.000 eura - kaže direktor.

Fond, dodaje on, u ovom trenutku ne može izvršiti procjenu isplate sredstava za tekuću godinu.

M.P.M.



Na isplatu je preostalo 59 rješenja za bivše radnike Aluline, Albone, Hekrasa, Integral inženjeringa, Zaštite, Grazinga, Napretka, GZD Rad DP

PODGORICA – Ministarstvo finansija juče je objavilo rješenje o privremenom finansiranju za januar tekuće godine, pozivajući se na član 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

Član 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti je jasan, jednako kao i odgovornost ministra finansija za izvršenje budžeta države propisana članom 39 istog zakona. Što ćemo sa 11 dana koji nijesu pokriveni rješenjem?

Ko će za to da odgovara – pita Šehović

– Potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta za januar 2021. odobravaju se sredstva do jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini – navedeno je u rješenju.

Dok je Ministarstvo finansija objavilo rješenje za januar, odluka Vlade o privremenom finansiranju još nije objavljena ni u vladinim dokumentima, ni u Službenom listu, niti je dostavljena poslanicima koji su je tražili.

ODGOVORNOST

Poslanik SD Damir Šehović, koji je prije 15 dana tražio i još nije dobio odluku Vlade o privremenom finansiranju, kaže da se komedija sa tim aktom nastavlja.

– Vlada i dalje krije akt na osnovu koga će primijeniti ovaj institut, ali je donijela rješenje za januar, kojim se potrošačkim jedinicama odobravaju 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini. Kako čak sedam od ukupno 12 ministarstava nijesu prepoznata Zakonom o budžetu za 2020. godinu, privremeno finansiranje se na njih ne možete primijeniti, čime je više od polovine javnog sektora uvedeno u nezakonito finansiranje, odnosno nezakonito raspolaganje budžetskim sredstvima – tvitnuo je Šehović sinoć.

U tvitu, koji je tri puta duži nego oni u kojima ministar finansija Milojko Spajić saopštava da je pozajmio 890 miliona eura u ime države, ili da formira novu avio-kompaniju sa početnim kapitalom PODGORICA – Apelacioni sud je potvrdio da Turistička organizacija Budve jeste prekršila autorska prava kompanije Kopirajt Marka Kentere, organizujući manifestacije bez njene dozvole i plaćanja autorske naknade, ali je stava da tu štetu nije prouzrokovala namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Zbog toga je i ukinuo prvostepenu presudu kojom je Privredni sud, zbog povrede autorskih prava, u dva navrata Kopirajtu dosudio više od 538 hiljada eura i odštetu smanjio na 153,5 hiljada.

TO Budva je bez dozvole Kopirajta organizovala kulturne manifestacije „Dani umjetnika Budve“, „World music stage fest“, „Kadmov dan“, „Pozorišni val“, „Brodet fest“, „Muzika ljeta“ i „Pašticada fest“ u periodu od 2015. do 2017. godine. Ugovori o ustupanju prava korišćenja autorskih djela,

od 74 miliona eura, Šehović objašnjava da se ne može dodjeljivati 1/12 stvarnih izdataka iz prethodne fiskalne godine potrošačkim jedinicama koje prošle godine nijesu ni postojale.

– O kojim stvarnim izdacim a g ovo r i m o z a s e d a m ministarstava koja prošlogodišnji budžet ne prepoznaje?! Još jedan ,,ekspertski“ odrađen posao. Član 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti je jasan, jednako onako kako je jasna i odgovornost ministra finansija za izvršenje budžeta države propisana članom 39 istog zakona. Šta ćemo sa 11 dana koji nijesu pokriveni rješenjem? Ko će za to da odgovara – pita Šehović.

Poslanici će imati priliku da o ovome porazgovaraju sa Spajićem tek na zasijedanju u martu, jer je u januaru zakazano njegovo kontrolno saslušanje o rekordnom zaduženju od 890 miliona eura.

Do tada je zakon oročio mogućnost privremenog finansiranja.

PARE

Dotle će služba predsjednika mjesečno primati 84,7 hiljada eura, Skupština 717,6 hiljada, Generalni sekretarijat Vlade 385 hiljada, kabinet premijera 123,9 hiljada, MUP dva miliona, Uprava policije 6,1 milion, a novoformirana ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava 353,9 hiljada, finansija i socijalnog

staranja 51,3 miliona, prosvjete, nauke, kulture i sporta 5,9 miliona, kapitalnih investicija 1,5 miliona, ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 598 hiljada, a javne uprave, digitalnog društva i medija 579,9 hiljada eura i ekonomskog razvoja milion eura.

Ministarstva koja postoje u Zakonu o budžetu 2020. dobila su: odbrane 4,1 milion, vanjskih poslova 1,4 miliona, poljoprivrede 2,8 miliona i

zdravlja 214,5 hiljada eura.

Ustavnome sudu su namijenili 79.661, ostalim sudovima 2,19 miliona, tužilaštvu 726 hiljada, Fondu PIO 37,7 miliona, Fondu za zdravstveno osiguranje 15,4 miliona, Zavodu za zapošljavanje 4,3 miliona, novoformiranim upravama prihoda 692,7 hiljada, za katastar i državnu imovinu 2,8 miliona, a javnom servisu 1,1 milion eura.

M.P.M. – J.R.

Apelacioni sud ukinuo prvostepenu odluku i presudio

Kopirajtu odšteta smanjena tri i po puta

odnosno organizaciji spornih manifestacija zaključeni su 2013. godine, pa je TO plaćala naknade tokom te i iduće godine, što, kako se navodi u odluci, znači da Kopirajtu nijesu sporili pravo na tu naknadu.

- Tuženi je vodio pregovore sa tužiocem nakon isteka ugovora iz 2013. i 2014. godine i utvrdio da je predmetna autorska djela tuženi nastavio da koristi očekujući da će postići dogovor s tužiocem oko umanjenja ugovorene naknade, a tužilac se tom korišćenju nije izričito protivio, niti se tuženom obraćao na bilo koji način niti ga upozoravao da ne koristi ova

djela, što je utvrđeno iskazima svjedoka Jelene Rađenović, Aleksandra Armenka iz TO Budva i Marka Kentere iz Kopirajta - stoji u odluci Apelacionog suda.

Zato nijesu ispunjeni uslovi ni za primjenu člana Zakona o autorskim i srodnim pravima koji propisuje mogućnost isplate trostrukog iznosa naknade, koja je dosuđena prvostepenim presudama, jer, kako smatra Apelacioni sud, za to nema osnova, s obzirom na to da TO štetu nije nanijela namjerno.

Turistička organizacija je tokom spornog perioda ove

manifestacije organizovala kao svoje, tvrdili su u tužbi, i promovisala ih na društvenim mrežama i u časopisima koji su dijeljeni na turističkim sajmovima u regionu i svijetu. Iz TO su tvrdili da je sud pogrešno utvrdio činjenice, navodeći da potvrda Zavoda za intelektualnu svojinu nije dokaz da je manifestacija autorsko djelo, te da izrazi tradicionalne kulture ne mogu biti predmet autorskopravne zaštite. Apelacioni sud je djelimično usvojio njihovu žalbu i ukazao da je Privredni sud počinio bitne povrede postupka te da nije pravilno cijenio dokaze, zbog čega nije

Marko Kentera

pravilno utvrdio ni činjenično stanje. Zbog toga je pred ovim sudom održana rasprava i ponovno sprovedeni dokazi kako bi bili otklonjeni nedostaci.

Imajući u vidu da je Kopirajt djelimično uspio u sporu i to u manjem procentu nego TO Budva, sud ga je obavezao da za troškove postupka plati 3,3 hiljade eura. Za očekivati je da će konačnu riječ o ovom sporu dati Vrhovni sud.

M.Lk.

6

Ekonomija

Četvrtak, 14. januar 2021.

Direktor barske kompanije zadovoljan jer su 2020. uprkos pandemiji završili u plusu

Profit Luke Bar milion i po eura Do polovine decembra, Luka Bar je u potpunosti realizovala investicioni plan koji je bio predviđen za prošlu godinu i po ovom osnovu uložila šest miliona eura, rekao je Vučelić PODGORICA - Prema preliminarnim rezultatima, Luka Bar a.d. će prošlu godinu završiti sa profitom milion i po eura, saopštio je Pobjedi izvršni direktor te kompanije Vladan Vučelić.

Očekuje da će biti premašen i ,,ambiciozan“ plan pretovara za prošlu godinu od 1,65 miliona tona tereta.

– Uprkos pandemiji virusa korona, Luka Bar je uspješno odolijevala svim problemima i izazovima i u kontinuitetu, tokom čitave 2020. održavala trend pozitivnog poslovanja, započet u 2019. godini – kazao je Vučelić.

DOBIT

U prva tri kvartala 2020. Luka je imala 1,4 miliona eura dobiti, a 2019. u istom periodu 274.039 eura. U prvih devet mjeseci prihodi su bili 8,04 miliona, za 16 odsto veći, dok su rashodi pali pola procenta na 6,64 miliona. Lani je u prva tri kvartala pretovareno 1,23 miliona tona tereta, što je za devet odsto više u odnosu na isti period 2019. godine.

Naveo je da je zbog pandemije poremećena planirana dinamika poslovne komunikacije sa potencijalnim korisnicima slobodne zone, koja je trebalo da rezultira novim ugovorima u prvom kvartalu prošle godine.

- Došlo je i do pada pretovara određenih vrsta tereta, što je cement i gorivo, ali smo to pokušali kompenzirati novim vrstama tereta – rekao je Vučelić i naglasio da su uspjeli da se izbore za stabilnost u poslovanju u okolnostima kada su i korisnici usluga Luke smanjili privrednu aktivnost i kad su se brojne kompanije suočavale sa gubicima i brojnim poteš-

Konstitutivna sjednica Odbora direktora IRF-a

Prosječna plata 668,75 eura Vučelić je naveo da obaveze prema zaposlenima i državi Luka Bar redovno izmiruje.

– Optimisti smo da će tako i ostati, bez obzira na negativne trendove u okruženju i svijetu. Luka Bar ima 389 zaposlenih, a prosječna neto plata iznosi 668,75 eura – rekao je Vučelić.

Očekuje korektnu saradnju sa Vladom Vučelić očekuje korektnu saradnju sa predstavnicima Vlade.

- Očekujemo korektnu saradnju i kvalitetne odluke Vlade i resornog ministarstva, koje će dodatno uticati na nastavak pozitivnih trendova u poslovanju Luke Bar – kazao je Vučelić.

koćama zbog prekinutog lanca snabdijevanja.

Naveo je da su im najznačajniji poslovni partneri Uniprom, Cemex, MSK Kikinda, Zijin Bor, HBIS Smederevo i dodao da područja Crne Gore, Srbije i Kosova predstavljaju užu gravitacionu zonu, a da intenzivno rade na animiranju tržišta Slovačke i Mađarske.

INVESTICIJE

Vučelić je saopštio da su nastavili investicioni ciklus, započet sredinom 2019. godine, vrijedan više od deset miliona eura, sa ciljem ,,minimizacije ograničenja efikasnosti poslovanja u domenima lučke infrastrukture, lučke suprastrukture i lučke mehanizacije i ispunjenja preduslova za dalji razvoj djelatnosti, povišenje stepena iskorišćenosti postojećih i razvoj novih kapaciteta“.

- Do polovine decembra, Luka Bar je u potpunosti realizovala plan koji je bio predviđen za prošlu godinu i po ovom osnovu, tokom prošle godine, uložila šest miliona eura – ka-

Irena Radović

Velizar Kaluđerović

Radović direktorica, Kaluđerović predsjednik PODGORICA – Na juče održanoj konstitutivnoj sjednici Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda izabran je Velizar Kaluđerović, za izvršnu direktoricu ovog fonda izabrana je Irena Radović, saopšteno je iz Fonda. žIz IRF-a je saopšteno da je na redovnoj sjednici Odbora direktora sa funkcije izvršnog direktora te institucije razriješen Zoran Vukčević.

R. E.

Iz Elektromreža Srbije poručili da kupovinom akcija CGES-a učvršćuju poziciju regionalnog lidera Vladan Vučelić

zao je Vučelić, objašnjavajući da su kupili mobilnu dizalicu, slagače za kontejnere i mašinu za istovar vagona i viljuškara različitih kategorija. Naveo je i da će sanacija operativne obale Volujica, vrijedna pet miliona eura, započeti sredinom januara, a u toku su administrativne formalnosti.

Istakao je da je realizovano sve što je bilo planirano za prošlu godinu, čime je podignut nivo tehničke opremljenosti i stvorena osnova za unapređenje obima pretovara kontejnera, rasutih i generalnih tereta.

Novac je obezbijeđen kreditom kod IRF, donacijama EU i iz tekućeg poslovanja kompanije.

PLANOVI

Vučelić je zadovoljan što je projekat ,,Unapređenje infrastrukture u Luci Bar“ uvršten u listu državnih prioritetnih projekata temeljne rekonstrukcije i modernizacije Luke Bar, vrijedan preko 20 miliona eura i biće finansiran iz budžeta EU u okviru investicionog

Podaci EPCG o potrošnji električne energije

Prosječan račun za decembar 38 eura PODGORICA - Prosječan decembarski račun za električnu energiju za domaćinstva iznosi 38,48 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede.

Najniža je potrošnja na Žabljaku (17,93 eura), a najviša u Podgorici (50,62 eura). Račun do 30 eura će dobiti 57,76 odsto; od 30 do 50 eura 15,77 odsto, od 50 do 100 eura 19,31 odsto, a preko 100 eura 7,16 odsto kupaca.

Decembarske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 54,9 odsto domaćinstava, odnosno 200.128 kupaca.

R. E.

plana za Zapadni Balkan. Taj projekat obuhvata produženje operativne obale Volujica za 166 metara (5,57 miliona), produženje operativne obale na putničkom terminalu za 432 metra (12,5 miliona), produbljivanje dijela lučkog akvatorijuma (dva miliona) i rekonstrukciju željezničke mreže u luci (1,5 milion).

Najavio je donaciju EU, u okviru trilateralnog programa ITA-Al-MNE, od 450 hiljada eura za unapređenja lučkog informacionog i sistema rasvjete, te nabavku hibridnog autobusa.

- U toku su razgovori sa više kompanija koje su zainteresovane za razvoj proizvodnih aktivnosti u slobodnoj zoni, koji će rezultirati zaključivanjem novih ugovora i značajnom valorizacijom ovog lučkog potencijala, kao i razgovori oko zaključivanja komercijalnih ugovora o pretovaru i onih vrsta tereta koji, u ovom trenutku, nijesu u portfoliju Luke Bar – saopštio je Vučelić.

S. POPOVIĆ

Ministarstvo ekonomije očekuje isplatu poslije 20. januara

Subvencije pod lupom AZK PODGORICA - Isplata subvencionisanih zarada za decembar biće realizovana poslije 20. januara, nakon što se za to steknu zakonski uslovi, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

- Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) vodi ispitni postupak ocjene prvog i trećeg paketa socio-ekonomskih mjera. Nakon te ocjene, stvoriće se preduslovi za isplatu subvencija za decembar, kao i podrška planirana za prvi ovogodišnji kvartal - navodi se na Tviter nalogu Ministarstva.

R. E.

Uskočili u uspješnu firmu PODGORICA - Iz Elektromreža Srbije potvrdili su da su u utorak kupili još pet odsto akcija Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i naglasili da je to opravdana investicija.

- Na ovaj način smo učvrstili svoju poziciju regionalnog lidera – naveli su u saopštenju dostavljenom agenciji Mina biznis i dodali da su za akcije malim akcionarima platili 6,92 miliona eura.

Podsjetili su i da sada imaju 15 odsto crnogorske kompanije.

- Kupovina dodatnih akcija CGES-a u ekonomskom i poslovnom smislu predstavlja opravdanu investiciju u uspješno privredno društvo koje obavlja istovrsnu djelatnost kao i naša kompanija, a čiji prihodi, dobit i imovina pokazuju tendenciju rasta - navodi se u saopštenju.

Dodali su da je kupovina dodatnog paketa akcija dio njihovog strateškog opredjeljenja da aktivno učestvuje u jačanju panevropske povezanosti zemalja istočnog i zapadnog bloka preko italijansko-crnogorskog podmorskog kabla.

S. P.

Odluke Odbora REGAGEN-a

Licenca Vrbnici, odbili BB Hidro PODGORICA - Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) izdala je podgoričkoj kompaniji MHE Vrbnica desetogodišnju licencu za proizvodnju električne energije.

Odbor Agencije je odluku donio na sjednici 31. decembra, rješavajući po zahtjevu te kompanije. Osnivači ove firme su ljubljanski Interenergo, podgorički Montenegro metropolis media i nikšićka Mehanizacija i programat. Izvršni direktor MHE Vrbnica je Blaž Šterk.

Na sjednici od 30. decembra Odbor je kao neuredan odbio zahtjev podgoričke kompanije BB Hidro za sticanje privremenog statusa povlašćenog proizvođača električne energije za mHE Slatina. Osnivači tog preduzeća su Blažo Đukanović i Ivan Burzanović.

Kotorskoj kompaniji Don trans je, po njenom zahtjevu, oduzeta licenca za transport naftnih derivata. Izvršni direktor te firme je Zoran Donković, a ovlašćeni zastupnik Gojko Donković. S. P.

Društvo

Četvrtak, 14. januar 2021.

7

Stav: Kako je Zakon o slobodi vjeroispovijesti zarobio nezavisnu Crnu Goru

„Čudo neviđeno“ nove vlasti i izopštenje polovine građana

» Piše: Sreten ZEKOVIĆ Bitno koncepcijski, konotaciono i denotaciono, izmijenjeni, dopunjeni i krijumčarski i u „prijekom postupku“ usvajani Zakon o slobodi vjeroispovijesti CG posve je konfundirao, konfinirao, diskvalifikovao, diskriminisao i ekskomunicirao iz totaliteta „u sebi udvojenog“ crnogorskog društva najmanje jedan njegov pol, odnosno polovinu građana CG (satanisanih i anatemisanih nacionalnih Crnogoraca, samobitnih, autohtonih i autokefalnih Crnogoraca i njihove CPC i ostalijeh nacija i vjera). Isto se radi i u radikalski novoj, uzurpatorskoj i „tajnim ugovorom“, pod krovom SPC, utanačene trijumviratske Vlade i njene dopunske kohabitacione „dubinske političke čistke“.

Kažem „uzurpatorske Vlade“ jer je i njen i većinske vlasti neodstupni pristaša i sustopičar od početka ekskluzivno odbranaški naziva „čudo neviđeno“ zato što je žestoko napadaju lideri njene sopstvene pobjedničke vlasti (uvaženi i priznati dr prof. Milan Popović u intervjuu na TV Vijesti u emisiji Načisto 24.12.2020).

DIKTAT SPC

Također navodim da „krijumčarski i u ’prijekom postupku’ usvajani Zakon“, jer, ako je odnosni Zakon, kako se papagajski obznanjuje, „jednak za sve“ i „da niko nije diskriminisan“, radi česa se bezuslovno, kao okupacione 1918-20, po hitnom, prijekom postupku, kršenjem

utvrđenih pravila, zakona, manipulacijom nesigurnika poslanika za glasanje, prijekom njihovom zamjenom, kao da je „vanredno stanje“, praktično krijumčarski. Čemu toliko galopiranje da se ovom dugo osporavanom Zakonu (2015-20), koji je zaista bio spiritus movens pobjedničke i ucjenjivačke litijske opozicije, tako „prijeko presudi“ u paketu sa drugim zakonima, van propisane procedure, samo glasanjem.

Krucijalni temeljni „dokaz“ za rečeno takvo usvajanje izmijenjenog i dopunjenog Zakona je pozivanje na legitimitet koji su mu već dale duže ulične molebansko-litijsko populističkopučističke demonstracije političko-crkveno-vjerskog sijamstva političke opozicione koalicije, a ne pozivanje na Ustav, zakone, savremenu pravnu ekleziastiku, evropske standade i svjetovno naučno i sakralno utvrđivanje pravnog subjektiviteta vjerskih zajednica. Sve ovo jasno eksponira značaj odnosnog prvotbitnog Zakona za NCG i njenu stvarnu reformaciju opštenito, kao posebitog javnog interesa za cjelokupno crnogorsko društvo, na jednoj, ali i izuzetni značaj za usvajanje izmijenjenog i dopunjenog Zakona (mimo Venecijanske komisije) po „tajnim ugovorom“ sa SPC u CG i njegovoj pisanoj verziji u „Matici sveto(vele)srpstva“ - Beogradu, na drugoj strani.

Jer, sada je najvažnije da „tajeni ugovor“ sa SPC u CG i kolaboracijom u Beogradu bezuslovno se mora što brže konvalidovati i konformirati. To je postao bezuslovni kategorički imperativ za sve ostale predstavnike nove

S. VASILJEVIĆ

Zar se i pojavno, a posebno suštinski, stvarno i legislativno ne uočava da su prvobitni Zakon i nezavisna Crna Gora u uslovno-posljedičnom i među retroaktivnom odnosu, da jedno drugog pretpostavlja, privršava, dopunjava, komplementira, a bez toga nema ni evropske građanske sekularnosti, demokratije, pluralističke slobode ni stvarne nezavisnosti Crne Gore

Zakonu dale legitimitet ulične molebansko-litijske demonstracije

vlasti, iako je „načisto“, „crno na bijelo“ da se okupacioni hegemoni i monopolni legislativni status quo SPC u CG nije mijenjao puni jedan vijek od 1918-20, osim tobože „novim“ Zakonom od 2020-21, koji je uspostavio njen kontinuitet slavokruga „1918-2018-20-21. To je taj „novi početak preporoda Crne Gore“ crnokapićke teokratske kontrareformacije i njenog ugovarača-premijera Z. Krivokapića koji je ponovio i kao čestitku za Božić na TV Crne Gore.

No, nije samo to u pitnju, no i taj(anstv)enost kojom usvojeni bitno izmijenjeni i dopunjeni rečeni Zakon najozbiljnije ugrožava, odnosno direktno tragično zarobljava stvarnu (faktičku) i legislativnu nezavisnost (teritorijalnost, bezbjednost i državno-nacionalnu svoji nu) NCG. „Tajni su božji putevi“ nebesni, ovozemni i, još više, podzemni. Borbu za reformatorsku novovjeku

sekularnost, podjelu vlasti između Božjega i Čovjekova carstva i borbu protiv socijalno-civilizacijskih podjela i diferenciranja povijesnih i društvenih procesa na imperijalne i oslobodilačke (bilo profane ili sakralne), teoetnogenetika SPC, spupčena sa novom političkom vlašću, inverzivno izopačava teokratiju u satanokratiju i u teokratsku kontrareformaciju.

Stoga ću na ovom mjestu samo sažimno navesti sljedeća upitna odgovora.

TEOETNOGENETIKA

Kakva je to nezavisna Crna Gora kada ona samoodređenjem i u samoj Crnoj Gori ne može da donese odnosni Zakon koji odgovara njenoj suverenosti, nego je „novim ratom za mir“ (kao i 90-tih godina) ucjenjuje izvanjska SPC u CG i ona tajno, ali opšte poznato javno, određuje prema njenoj mjeri taj zakon i konačno ga formulišu u Beogradu

na stari način, prije reformacije, tranzicije i NCG, da tim zakonom preko SPC se nastavlja jednovjeka zavisnost, svezanost, sijamstvo, zarobljenost Crne Gore sa „Maticom Srbijom“ i vazda u obruču bezuslovnog sveto(vele)srpstva!? Nije li ovim spornim Zakonom obnovljen kontinuitet SPC i njene institucionalno ozvaničene ideologije i politike ostvarenja Velike Srbije iz okupacione 1918, kada je tek stvorena SPC, a nasilnički, nekanonski i nezakonito ukinuta vjekovna tradicionalna autokefalna CPC i NCG, a ujedno započet diskontinuitet NCG i stvarno suštinski i legislativno, baš ovim zakonom, suverenitet prolongiran u nedogljed!? Zar se i pojavno, a posebno suštinski, stvarno i legislativno ne uočava da su prvotbitni Zakon i NCG u uslovno-posljedičnom i među se retroaktivnom odnosu, da jedno

drugog pretpostavlja, privršava, dopunjava, komplementira, a bez toga nema ni evropske građanske sekularnosti, demokratije, pluralističke slobode ni stvarne nezavisnosti CG!? Zar se ne uočava, ili inadski neće, da je sve do suverenosti obnovljene NCG (2006) bio ne samo stari, nereformisani, hegemoni, monopolni i diskriminisani odnos među vjerskim zajednicama, nego i sijamski, svezani, neodvojivi odnos između Crne Gore i Srbije i u obruču sveto(vele)srpsko-svetosavskog (bezuslovnog, monističkog) totali(tari) stičkog tutorstva, te da je tek obnovljena NCG stvorila nužni uslov za samoodređenje, bez rečene njene zavisnosti, i otvorila istorijski proces reformacije koju je izmijenjeni i dopunjeni Zakon upravo prekinuo i vrnuo je u prijethodnu teokratsku kontrareformaciju!? Nije li postalo više nego očigledno da je bitno izmijenjenim i dopunjenim Zakonom, njegovim satanisanjem i anatemisanjem od strane političko-crkveno vjerskim sijamstvom litijske političke koalicije, kao spiritus movens pobjedničke nove vlasti, suštinski, stvarno, ali i formalno i legislativno, ukupnom predominacijom i tajnim i javnim diktatom SPC u CG i njenog vrha u Beogradu, njenog nametnutog duhovnogsvetosrpsko-svetosavskog stožera i sistema vrijednosti Crne Gore, inkvizitorske ekskomunikacije, posebito njenim teoetnogenetičkim nacionalizmom i „srpskim narodom kao teodulom“, rearahaizovana i reafirmisana teokratija u Crnoj Gori!?

Ministarka zdravlja obišla bolnicu u Beranama i Dom zdravlja u Rožajama

Borovinić-Bojović: Broj hospitalizovanih se ne povećava

Ministarka obišla kovid odjeljenje u Beranama i Rožajama

PODGORICA – Iako svakodnevno pregledaju veliki broj pacijenata u kovid ambulantama, u beranskoj bolnici nema povećanog prijema pacijenata koji zahtijevaju hospitalizaciju - kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.

Ona je juče obišla kovid odjeljenje u Opštoj bolnici u Beranama i stacionar u Domu zdravlja u Rožajama.

Kazala je da je u beranskoj bolnici posjetila 33 kovid pacijenta, a da ta ustanova raspolaže sa 84 postelje opredijeljene za kovid bolesnike.

- Od tih 33 pacijenta, tri su trenutno životno ugrožena, osam je sa teškom kliničkom slikom, ostali su trenutno stabilno. Od kolega koji su svakodnevno na prvoj liniji odbrane, saznala sam da se veliki broj pacijenata na dnevnom nivou pregleda u ambulantama, da je odlazak i dolazak pacijenata u bolnicu dinamičan, ali da se broj onih koji su na bolničkom liječenju u posljednje vrijeme ne povećava - kazala je Borovinić-Bojović.

Tokom susreta sa osobljem beranske bolnice iskazana je potreba za nabavkom neophodne

dijagnostičke opreme, potrebne u svakodnevnom radu sa kovid pacijentima, navode iz resora kojim Borovinić-Bojović rukovodi i poručuju da je obećala ažurnost prilikom ispunjenja ovih zahtjeva.

Pohvalila je srednji medicinski kadar, kao i kolege koji su od prvog dana epidemije na prvoj liniji odbrane, te naglasila da pohvale dolaze i od pacijenata.

Ministarka zdravlja je nakon Berana, obišla i Dom zdravlja u Rožajama i kazala da su kapaciteti te ustanove dobri.

- Ovo nije klasični dom zdravlja, pruža veći broj servisa od uobi-

čajenih u domovima zdravlja. U julu je tu liječeno 11 kovid bolesnika. Sada je 29 kovid pacijenata na svakodnevnom tretmanu u dijelu stacionara koji je pretvoren u dnevnu bolnicu i obezbijeđen je odgovarajući broj kreveta, koji su u svakom trenutku spremni da prime eventualne kovid pacijente kojima se stanje pogorša. Teški pacijenti koji zahtijevaju ozbiljan monitoring i dvadesetčetvoročasovno praćenje od strane anesteziologa, upućuju se u Opštu bolnicu Bijelo Polje i Opštu bolnicu Berane - zaključila je Borovinić-Bojović.

K. J.

8

Društvo

Četvrtak, 14. januar 2021.

Poslanica Pokreta za promjene neće povući iz skupštinske procedure predložene izmjene Zakona o visokom obrazovanju iako je UCG zatražio od zakonodavnog doma da se to učini

Bošnjak: Na oko 700 profesora se ne može uticati kako će da glasaju

Sa posljednjeg izbora rektora UCG

Spremna sam, ako su spremni sa UCG, da rektor (prof. dr Danilo Nikolić) i predsjednik Upravnog odbora (prof. dr Duško Bjelica), dođu na sjednicu Odbora i onda da sučelimo argumente i da vidimo ko ugrožava autonomiju Univerziteta – poručila je Bošnjak PODGORICA – Poslanica Pokreta za promjene prof. dr Branka Bošnjak neće povući predložene izmjene Zakona o visokom obrazovanju, kojim traži da se promijeni način izbora rektora tako da ga putem neposrednog glasanja biraju profesori, iako je Univerzitet Crne Gore zatražio od Skupštine da se to učini, jer smatraju da se njenim prijedlogom urušava autonomija Univerziteta.

Aktuelnim propisom uređeno je da po konkursu rektora bira Upravni odbor. U tom upravljačkom tijelu je 15 članova - pet predstavnika osnivača (Vlade), šest predstavnika akademskog osoblja (pet sa akademskim zvanjem i jedan saradnik) izabranih iz reda zaposlenih na Univerzitetu, jedan predstavnik drugih zaposlenih, te tri predstavnika studenata.

Rektorat Univerziteta Crne Gore ove sedmice poslao je dopis dekanima o pokretanju peticije za zaštitu autonomije ove visokoškolske ustanove, negodujući što nijesu bili uključeni u proceduru izrade predloženih izmjena Zakona. Ova visokoškolska ustanova krajem decembra, nakon što je Bošnjak dostavila Skupštini sporne izmjene akta, zatražila je od zakonodavne vlasti da iz procedure povuče sporni prijedlog.

- Prijedlog Univerziteta proslijeđen je poslanici Bošnjak na upoznavanje, imajući u vidu odredbu člana 147 Poslovnika Skupštine Crne Gore kojom je propisano da predlagač zakona može povući prijedlog zakona sve do završetka pretresa prijedloga zakona u pojedinostima – rečeno je Pobjedi kratko iz Skupštine.

MODEL SE PRIMJENJUJE U SLOVENIJI

Bošnjak, međutim, ne namjerava da uvaži zahtjev UCG. Smatra da se izmjenama ovog propisa doprinosi demokratizaciji i autonomiji Univerziteta, te da se omogućava da oko 700 profesora, koji imaju izbor u zvanje, biraju rektora, a ne da to čini ,,pet-šest lojalnih ljudi u Upravnom odboru i pet studenata koji su izmanipulisani“.

- Ovo je iskorak iz razloga što postoji i u zemljama Evropske unije. Ovaj model je u Sloveniji – rekla je Bošnjak.

Kaže da je peticija koju je pokrenuo Univerzitet ,,besmislena iz razloga što se Zakon do

Branka Bošnjak

Studenti se žalili, žele i oni da glasaju Bošnjak kaže da su joj se studenti obraćali, žaleći se da im je predloženim izmjenama Zakona onemogućeno da učestvuju u izboru rektora, jer po aktulenim propisima to mogu da čine – članovi su Upravnog odbora, tijela koje bira rektora. Bošnjak je mišljenja da studenti treba da budu u Senatu i vijećima fakulteta, gdje se rješavaju njihova pitanja, te da se u Upravnom odboru njima manipuliše u korist politizacije UCG“.

- U krajnjem slučaju, možda bi se moglo naći neko kompromisno rješenje, da bude neka izborna jedinica, pa da bude jedan njihov glas negdje, ali to usložnjava model. Treba da se pogleda uporedno, da li postoji šansa da se to odradi – rekla je Bošnjak.

sada mijanjao iks puta – produžavao se, na primjer, rok ,,vječitim apsolventima“ i nikada se UCG nije pobunio što nije bilo javne rasprave ili što se niko od njih nije ukjučio“.

- A više je to autonomija Univerziteta nego ovaj dio koji se tiče izbora rektora. Jer autonomija UCG se odnosi na kurikulime - planove i programe, po kojima se izvodi nastava i izbor u akademska zvanja – navodi Bošnjak.

Spremna je za korekcije predloženih izmjena Zakona, navodeći da UCG ,,pritiska peticijom dekane iz razloga što će vidjeti da ne mogu sve da kontrolišu“.

UNIVERZITETSKI REFERENDUM

Predloženim izmjenama zakona predviđa se raspisivanje konkursa za izbor rektora, te da se u slučaju kada se javi više kandidata omogući da vode kampanju na fakultetima i izlože svoj program. Potom bi se odredio jedan radni dan kada bi se obavilo neposredno glasanje.

- Figurativno rečeno, to bi bio ,,unievrzitetski referendum“ gdje će imati priliku svi profesori (docenti, vanredni i redovni) UCG da glasaju za rektora...

Ovo je iskorak u depolitizaciji,

da omogućimo akademskom osoblju da izaberu onog ko je najbolji među njima. Ne može se 700 profesora vrbovati da se izabere baš jedan. To ne – smatra poslanica.

Ako bi se desilo da se na konkurs prijavi samo jedan kandidat, birao bi ga Upravni odbor.

OČEKUJE MIŠLJENJE VLADE

Bošnjak očekuje da se na predložene izmjene Zakona izjasni Vlada, jer bi ,,voljela da ga dobije“, iako se i mimo njega o propisu može raspravljati na skupštinksim odborima.

- Spremna sam, ako su spremni sa UCG da rektor (prof. dr Danilo Nikolić) i predsjednik Upravnog odbora (prof. dr Duško Bjelica), dođu na sjednicu Odbora. Ja ću sugerisati predsjedniku Odbora da mogu da budu tu i onda da sučelimo argumente i da vidimo ko ugrožava autonomiju Univerziteta – poručila je Bošnjak.

Predložene izmjene akta bi nakon toga bile upućene na dnevni red Skupštine, a poslanica će inicirati da se to dogodi u februaru, ukoliko bude vanredne sjednice. Ako ne bude, onda će poslanici o izmjenama Zakona raspravljati na redovnom zasijedanju u martu.

N.Đ.

Registrovana 502 nova slučaja, oporavljeno 480 pacijen

Preminulo sedam osoba PODGORICA - U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata registrovana 502 nova slučaja korona virusa, a sedam osoba je preminulo od posljedica te infekcije, novi su podaci Instituta za javno zdravlje.

Prijavljen je oporavak kod 480 pacijenata.

- Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave

dijagnostikom infekcije novog korona virusa su od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu proslijedile rezultate za 1.860 uzorka na novi korona virus među kojima su ukupno registrovana 502 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2 - saopšteno je iz IJZ-a.

Najviše novih slučajeva je u Podgorici – 220, slijede Nikšić sa 42, Bijelo Polje 31, Kotor 30,

Berane 27, Budva 21, Bar 20, Tivat 18, Herceg Novi 17, Cetinje 16, Rožaje 13, Danilovgrad devet, Pljevlja osam, Andrijevi-

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda reagovao nakon što je B ,,Sveti Pantelejmon“ podijelilo novogodišnje paketiće tiv

Ombudsman formirao predmet

PODGORICA – Zaštitnik ljudskih prava i sloboda formirao je predmet povodom toga što je nedavno Bratstvo srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“ prvacima u tivatskoj Osnovnoj školi ,,Drago Milović“ podijelilo novogodišnje paketiće uz koje je prikačilo letak te organizacije, rečeno je Pobjedi iz institucije Ombudsmana.

Predmet su formirali nakon što su dobili više individualnih pritužbi roditelja i Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Na spornom letku koji je uručen prvacima bilo je ispisano: ,,Blagosloveni praznici“, a u nastavku je otisnut logo ove organizacije, te njihov naziv na Fejsbuk i Instagram profilu.

- U okviru svog postupanja ispitaćemo sve navode i okolnosti. O ishodu postupanja bićete

blagovremeno obaviješteni – istakli su iz ustanove Ombudsmana.

Pojedini roditelji iz Tivta su, s druge strane, juče saopštili da su povodom ovog slučaja osim ombudsmanu, uputili apel i Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, ističući da od njih nijesu dobili odgovore.

Tvrde da je Bratstvo srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“ pokušalo paketiće i letke da dijeli i u vrtiću u Tivtu, ali da to tamošnja direktorica nije dozvolila.

- Strašno je na koji način nam se zloupotrebljavljaju djeca, a još strašnije što direktor ne vidi u tome ništa sporno – naveli su oni.

Direktor tivatske Osnovne škole ,,Drago Milović“ Predrag Šušić ne smatra da je u ovom slučaju došlo do kršenja propisa iako u Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju pi-

še da u ovim ustanovama nije dozvoljeno religijsko djelovanje.

- Nikakvih namjera ili religijskih djelovanja nije bilo. Ukoliko je neko to tako doživio,

Dan hrvatskog narod TIVAT – Za Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori odabran je 13. januar u spomen na dan kada su mošti Svetog Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor (Karike).

Hrvatsko nacionalno vijeće je po Zakonu o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola odabralo da 13. januar bude Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, pa se u skladu sa tim juče na zgradi Opštine, pored crnogorske, zavijorila i zastava Republike Hrvatske.

Za Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori odabran je 13. januar u spomen na dan kada su mošti Svetog Tripuna 809. godine prenesene iz Carigra-

da u Kotor (Karike).

Povodom nacionalnog praznika Hrvata u Crnoj Gori juče je u kabinetu predsjednika Opštine Tivat, Željka Komnenovića, upriličen prijem za predstavnike Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore: Zvonimira Dekovića, Adrijana Vuksanovića i Iliju Janovića. U ime lokalne uprave prijemu su prisustvovali i predsjednik Skupštine dr Andrija Petković i v.d. sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja.

Uz čestitku svim građanima hrvatske nacionalnosti u Crnoj Gori, Komnenović je naglasio da Boka Kotorska vjekovima unazad živi toleranciju i suživot. „O tome su svjedočili i sakralni objekti

sa dva oltara u istoriji Boke.

Multikulturalnost, multikonfesionalnost i multietničnost u samoj su srži našeg društva i samo međusobno poštovanje i uvažavanje mogu biti garant njegovog daljeg razvoja - kazao je Komnenović.

Predsjednik Skupštine, dr Andrija Petković, je podsjetio da je HNV CG prepoznato po brojnim projektima iz oblasti kulture, te da je nesumnjiv i njihov doprinos u očuvanju identiteta Hrvata Boke. Petković je nacionalnoj zajednici Hrvata Crne Gore čestitao praznik i izrazio nadu u dalji razvoj grada, zasnovan na pravednom i poštenom odnosu prema gradu i interesima svih građana Tivta.

U ime Hrvatskog nacional-

Društvo

Četvrtak, 14. januar 2021.

9

Vršiteljka dužnosti predsjednika Sindikata prosvjete Crne Gore poručila da nikada ne smiju biti u potpunosti zadovoljni postignutim rezultatima

nata

ca osam, Kolašin sedam, Tuzi pet, Plužine četiri, Plav tri, Mojkovac dva i Ulcinj jedan.

- Od jučerašnjeg presjeka In-

stitutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa kovid-19 i to kod pacijenta iz Podgorice (3), Herceg Novog, Pljevalja, Nikšića i Budve od kojih je najmlađi imao 52, a najstariji 91 godinu – saopšteno je iz Instituta. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna 2020. iznosi 728, a od početka pandemije 737. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 9.702.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 53.840.

R.D.

Bratstvo srpske pravoslavne omladine vatskoj Osnovnoj školi ,,Drago Milović“ Paketić sa letkom koji je podijeljen učenicima u Tivtu

javno upućujem izvinjenje i molim za razumijevanje – rekao je on prekjuče za Pobjedu.

On je kazao i da sve organizacije koje su u prethodnim

godinama obavljale donacije u toj školi, bilo kog tipa, imale su svoj potpis (logo ili grb) na samoj donaciji.

- Porto Montenegro, Luštica development, Opština Tivat, Crveni krst, Caritas, Tika, Japanska ambasada i mnogi drugi, što se desilo i ovoga puta. Uz to, napominjem da je letak napravljen u vidu čestitke predstojećih praznika, a nikako promocije – rekao je Šušić.

Direktor tivatske Osnovne škole ,,Branko Brinić“ Ivica Tošev, s druge strane, kazao je da je i ta ustanova od Bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“ dobila novogodišnje paketiće, ali da uz njih nije bio prikačen letak.

- Nije bilo prikačenog letka, samo su paketići bili. To su dijelili naši bivši đaci iz ove organizacije – rekao je on.

Nedavno je na vijest o dodjeli paketića reagovao poslanik SDP Raško Konjević pitajući se otkud crkva u osnovnoj školi, te krši li se na ovaj način neki zakon u Crnoj Gori.

- Reče li pokret Ura da SPC mora da poštuje zakone Crne Gore... Da budemo korektni, direktor škole je vjerovatno ili DPS ili SD kadar. Možda ga Bratićka smijeni – napisao je on na Tviteru, uz objavljenu fotografiju novogodišnjeg paketića na kom se vidi letak ove organizacije.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta najavili su da će se oglasiti o ovom slučaju čim budu imali odgovarajući odgovor.

N.Đ.

da u Crnoj Gori

PODGORICA – Nedavno smo na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete usvojili platformu sa kojom ćemo ići prema Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, a upravo taj dokumenat sadrži zahtjev za valorizaciju dodatnog rada nastavnika u vrijeme pandemije - rekla je za Pobjedu vršiteljka dužnosti predsjednika Sindikata prosvjete Crne Gore Slavka Bošković.

- Sindikat neće odustati od ovih zahtjeva, imamo evidentne i relevantne dokaze. Očekujemo da ćemo ovaj problem rješavati kroz socijalni dijalog, ako ne uspijemo moraćemo tražiti naša prava posredstvom nadležnih institucija – kaže ona.

Sindikat prosvjete će, prema njenim riječima, uvijek pokretati zahtjeve za povećanje zarada zaposlenih u obrazovnom sistemu. Navodi da se moraju boriti da njihove zarade budu izjednačene sa zaradama u javnom sektoru.

- To je minimum što država treba da učini za ljude koji prenose znanje mladima, učini nastavnike dostojanstvenim, što priliči svakom uređenom društvu – ističe Bošković. Što je obilježilo proteklu godinu Sumirajući dešavanja koja su obilježila proteklu godinu kaže da ono što će zasigurno pamtiti svi članovi naše organizacije, jeste gotovo iznenadna smrt dugogodišnjeg predsjednika Zvonka Pavićevića.

Godinu će pamtiti i po povećanju zarada zaposlenima u vaspitnoobrazovnim ustanovama od devet odsto, plus tri odsto za ovu godinu.

Bošković podsjeća da je organizacija kojom rukovodi uključena u raspodjelu časova nastavnicima prije početka školske godine, pa su mnoge kolege i koleginice zahvaljujući tome dobili status zaposlenog na neodređeno, odnosno stalno zaposlenje.

- Sindikalna borba mora biti kontinuirana, nikada ne smijemo biti u potpunosti zadovoljni sa postignutim rezultatima, već se uporno boriti za dostojanstvo svakog prosvjetnog radnika u Crnoj Gori – navodi Bošković.

Upitana kako komentariše što su pojedini asistenti u nastavi negodovali što imaju ugovore samo do 30. juna, te ostaju bez julske i avgustovske plate i da je njihovo angažovanje neizvjesno na konkursu koji se raspisuje za narednu školsku godinu, Bošković ističe da je zakon jasan u ovom slučaju.

Plate nastavnika da se izjednače sa onim u javnom sektoru Pratićemo realizaciju ostatka školske godine

Poboljšati uslove za rad Bošković navodi da određeni broj seoskih škola ima zastarjele i loše uslove za rad, te da bi bilo dobro da se u najskorije vrijeme poboljšaju. Objašnjava da nemaju precizne podatke koje su to škole, ali sigurno ima Ministarstvo.

- Ovaj problem se može riješiti sveobuhvatnim zalaganjem Ministarstva i lokalne samouprave kojoj škole gravitiraju.

Potrebno je obezbijediti iste uslove za sve učenike, bez obzira gdje žive i rastu, jer na to imaju pravo, a država je dužna da im to i obezbijedi. I nastavnom osoblju koje radi u tim školama je neosporno teže i drugačije, u odnosu na one koji rade u novim i moderno opremljenim - rekla je ona.

Slavka Bošković

Objašnjava da su oni podrška djeci sa poteškoćama u razvoju koja su integrisana u vaspitno obrazovne ustanove, a da je broj ove djece promjenljiv svake školske godine.

- Nijesam razgovarala na ovu temu sa Ministarstvom. No, kako je potreba za asistentima evidentna i pokazala se kao opravdana, treba u budućnosti, prilikom izmjena i dopuna Zakona o obrazovanju sagledati mogućnost unapređenja njihovih radnih prava i dugoročno ih riješiti – kaže ona. Škole ne treba zatvarati Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ranije su ukazivali da pojedinim seoskim školama može da zaprijeti zatvaranje zbog malog broja đaka, te Bošković pod-

sjeća da su evidentna demografska kretanja, iz sela u grad, sa sjevera prema centralnoj regiji i jugu, neminivno dovela do ovog problema. Imamo situaciju, precizirala je Bošković, da je u seoskim školama mali broj đaka, dok u većim gradovima postoji prebukiranost i nerijetko organizacija nastave u tri smjene.

- Teško je donijeti odluku o zatvaranju matične škole, odnosno javne ustanove. To tako treba i da ostane, jer škola je simbol određenog mjesta – poručuje ona.

Korona virus odgodila je određene aktivnosti Sindikata prosvjete, te planiraju, prije svega, da organizuju kongres - u prvom kvartalu 2021. godine.

Uspjeh pomoć za kupovinu stanova Sindikat prosvjete Crne Gore obezbijedio je podršku Vlade za kolektivnu stambenu izgradnju kako bi prosvjetni radnici riješili probleme stanovanja po povoljnim uslovima, a Bošković podsjeća da Vlada u sklopu 2020, 2021 i 2022. izdvaja za svaku godinu po 700.000 eura.

Izdvajajući važne aktivnosti Sindikata, Bošković navodi da su, takođe, isplatili stipendije za 35 studenata koji su djeca njihovih članova.

- Raspisan je konkurs i za ovu školsku godinu po istom principu i pravilniku – navodi ona.

- Uporedo i prioritetno, pratićemo realizaciju ostatka školske godine, koja će zasigurno imati velike izazove i opterećenje za zaposlene. Ono što je sigurno, intenziviraćemo i unaprijediti komunikaciju sa članstvom – zaključuje naša sagovornica.

N.Đ.

U toku prikupljanje novca za Ilinu Raonić i Mašu Baošić

Budi human: Djevojčice moraju da nastave medicinske tretmane

nog vijeća, na prijemu i na poštovanju koje im je ukazano zahvalio se Zvonimir Deković, ističući da Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori ima veliki značaj za sve Hrvate Boke i Crne Gore „Borimo se za iste

vrijednosti sa različitih pozicija, i naš je zajednički posao rast naše zajednice. Međusobno uvažavanje i poštovanje polazna su osnova za dalji napredak“ - kazao je Deković.

S.K.

PODGORICA – Na sajtu Fondacije „Budi human“, ponovo se prikuplja novac za Ilinu Raonić i Mašu Baošić kojima su humani građani omogućili da odu na liječenje jer im je dijagnostifikovana cerebralna paraliza, ali su im sada neophodni dodatni medicinski tretmani.

Iz Fondacije su pozvali građane da im pomognu da ima-

ju srećnije i bezbrižnije djetinjstvo, tako što će donirati novac za nastavak njihovog liječenja.

- Sada im je naša pomoć i humanost ponovo potrebna. Ilina i Maša boluju od cerebralne paralize, a uprkos tome, one hrabro koračaju kroz život, čekajući svoju šansu za bolje sjutra. Ta sedmogodišnja djevojčica ima mnogo talenata i interesovanja, jedna

je od najboljih učenica u razredu. Uz podršku braće i roditelja, ne odustaje. Četiri godine mlađu Mašu, baš kao i njenu drugaricu, odlikuje iskren dječji osmijeh, radost, vedrina, ali prije svega hrabrost - za dalji nastavak njihovog liječenja, udružimo snage i pokažimo humanost poručuju iz Fondacije.

U toku je prikupljanje novca, a sredstva možete donirati

putem SMS-a ili uplatom na račun.

- Pozivamo vas da pošaljete SMS sadržine 34 na 14543 za Mašu, i 36 na 14543 za Ilinu.

Ilini možemo pomoći i uplatom na žiro račun 52041932-88, devizni račun 5 2 0 0 4 2 0 0 0 0 0 1 5 1 5 3 4 6, IBAN BROJ: E25520042000001515346, a Maši uplatom na žiro račun 520-41926-09 ili devizni račun 520042000001514861 IBAN broj: ME25520042000001514861 - zaključeno je u saopštenju Fondacije ,,Budi human“. K. J.

10

Hronika

Četvrtak, 14. januar 2021.

Uhapšen srpski državljanin po međunarodnoj potjernici

Saobraćajna nezgoda u Baru

Pritvor zbog prevare i povreda radnog i socijalnog prava

BIJELO POLJE - Sutkinja za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac donijela je rješenje o određivanju ekstradicionog pritvora državljaninu Srbije Perici Mančiću (67) iz Pirota. Mančić je uhapšen po međunarodnoj potjernici Interpola Beograd zbog krivičnih djela prevara i povreda radnog i socijalnog prava KZ Republike Srbije.

Službenici Uprave policije Sektora granične policije 12. januara oko 2 sata poslije ponoći, na graničnom prelazu Dračenovac, kod Rožaja uhapsili su Mančića.

Advokar Radovan Obradović saopštio je za Pobjedu da u rješenju piše da je određivanje ekstradicionog pritvora bilo nužno, s obzirom na to da je Mančić bio nedostupan pravosudnim organima Srbije, odnosno da se krio i bio u bjekstvu te da takva B. Č. opasnost i dalje postoji.

Uhapšen Kotoranin zbog nedozvoljenog držanja oružja

U stanu pronađeni puška, droga, štapini

Odjeljenje bezbjednosti Kotor

KOTOR - V. D. (42) iz Kotora uhapšen je juče zbog sumnje da je počinio nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, oni su pretresom pronašli marihuanu, eksploziv i pušku u ilegalnom posjedu.

- Prilikom pretresa pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su pronašli tri zamotuljka u kojima se nalazila marihuana, vaga za precizno mjerenje, puška CZ 8x57, osam inicijalnih kapisli i osam štapina eksploziva „amonex“ – navodi se u saopštenju.

Iz policije dodaju da se u odnosu na pronađenu drogu tužilac izjasnio da se ne stiču elementi krivičnog djela, te i da će protiv njega biti podnijeta prekršajna prijava po Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.

Službenici Odjeljenja bezbjednsoti Kotor će i u narednom periodu preduzimati planske aktivnosti shodno svojim ovlašćenjima u pravcu suzbijanja ulične prodaje opojne droge i lišavanja slobode i procesuiranja C. H. lica koja se bave prodajom.

Sa mjesta udesa

Povrijeđena dok je prelazila ulicu BAR - N.N. iz Bara (75) zadobila je teške tjelesne povrede kada je na nju, dok se kretala u zelenom pojasu (nadomak Ratca) automobilom „fiat“, registarskih oznaka PG-DC 662, naletio V. B. (47) iz Podgorice.

Kako je saopšteno iz policije, žena je u besvjesnom stanju prevezena u barsku bolnicu sa povredama opasnim po život.

Saobraćaj je u oba smjera bio u prekidu oko dva sata.

Okolnosti pod kojima je došlo do udesa utvrdiće istraga. Sinoć su na terenu bili ekipa za uviđaj i tužilac, kao i vještak saobraćajne struke iz Podgorice.

V.K.V.

Brajović i ostali danas pred sudom PODGORICA – Suđenje Goranu Brajoviću (25), Costanu Casu Jose Aleksandru (43) i Caicedo Bandoyu Juan Davidu (29) iz Kolumbije, osumnjičenima za stvaranje kriminalne organizacije koja je djelovala na međunarodnom nivou, zakazano je za danas pred Višim sudom.

Kriminalna organizacija čiji su članovi optuženi Brajović i Kolumbijci formirana je sa ciljem izvršenja neodređenog broja teških krivičnih djela protiv života i tijela.

Brajović i Kolumbijci su uhapšeni 2. avgusta u Nikšiću zbog sumnje da su pripremali teško krivično djelo.

Istražitelji su imali operativna saznanja da Brajović i dvojica Kolumbijaca pripremaju likvidaciju. Operativnim radom istražitelji su prikupili dokaze i zaustavili vozilo u kojem su bili osumnjičeni i osujetili njihov plan.

M. L.

Hronika

Četvrtak, 14. januar 2021.

11

Apelacioni sud umanjio za dvije godine desetogodišnju robiju optuženom za trgovinu ljudima

Šest godina tjerao svoje četvoro djece da prosjače

PODGORICA – Adnan Salihi pravosnažno je osuđen na osam godina zatvora jer je svoje četvoro maloljetne djece punih šest godina tjerao na prosjačenje.

Prvostepenom presudom koju je donijela sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Moštrokol, Salihi je za krivično djelo trgovina ljudima osuđen

na desetogodišnju zatvorsku kaznu.

Međutim, nakon razmatranja žalbe branioca Salihija, Apelacioni sud je ovom optuženom umanjio kaznu za dvije godine.

Prema navodima optužnice, Salihi se tereti da je od 1. januara 2010. godine do 15. septembra 2016, svoju djecu, čija lična dokumenta je držao kod sebe,

tjerao da prosjače koristeći to što su oni, kao maloljetnici, zavisni od roditelja.

Ukoliko bi djeca odbila da ga poslušaju, Salihi ih je tukao uz prijetnje da će ih ubiti.

On ih je svojim vozilom svakodnevno prevozio od romskog naselja na Koniku do centra grada, a ljeti i do Budve gdje su tokom većeg djela dana prosjačili.

- Pošto bi ostavio djecu na odredištima, Salihi je pratio njihovo kretanje i svakodnevno im oduzimao sav novac koji bi isprosili – navodi se u jednoj od odluka Apelacionog suda kojom je Salihiju produžen pritvor.

Tokom istrage prikupljeni su brojni dokazi koje potvrđuju optužbe Višeg tužilaštva iz Podgorice protiv Salihija.

Viši sud prihvatio sporazume o priznanju krivice pripadnika grupe Saše Jokića

Iz zapisnika o saslušanju svjedoka S. M. se navodi da ga je otac kombijem ujutru oko osam časova vodio u centar Podgorice, ljeti u Budvu tjerajući ga da prosi, i to ne samo njega, već i njegovu braću i sestre M, F. i B. Ostavljao bi ih kod semafora gdje su vozačima brisali stakla, a zatim prosili, nadgledajući ih iz parka, nakon čega je dolazio

po njih i sav novac uzimao.

Djevojčica S. M. je u istrazi ispričala da ju je otac kombijem vozio do semafora u Podgorici u blizini hotela ,,Premier“ gdje su vozačima koji su čekali da se upali zeleno svijetlo na semaforima čistili stakla, zatim tražili novac koji su kasnije morali da predaju ocu.

Tvrdnje Salihijeve djece potvrdila je i njegova supruga S. N. B. R.

Potvrđena optužnica protiv 25-godišnjakinje zbog pokušaja ubistva

uskoro Priznali šverc droge Šahmanović pred sudom u zamjenu za po tri mjeseca kućnog zatvora PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Ilderine Šahmanović (25) zbog sumnje da je 6. februara prošle godine nožem ranila taksistu L. P. u Podgorici. Šahmanović se tereti da je počinila krivično djelo ubistvo u pokušaju.

Prema navodima optužnice, ona je u februaru oko 12.40 časova u Podgorici sa umišljajem pokušala da ubije P. L. - Dok se nalazila na mjestu suvozača u vozilu „škoda oktavia karavan“, bez registarskih oznaka, koje je bilo zaustavljeno na raskrsnici nakon kraće verbalne rasprave sa oštećenim, koji je sjedio na mjestu

PODGORICA – Viši sud prihvatio je sporazume kojim su Danilovgrađani Mladen Karadžić i Branislav Bulajić Specijalnom tužilaštvu priznali članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je formirao njihov sugrađanin Saša Jokić radi šverca droge.

U zamjenu za priznanje specijalnoj tužiteljki Nataši Bošković, Karadžić i Bulajić su pristali na kaznu u trajanju od tri mjeseca koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuju.

Njima je ukinuta i mjera obaveznog javljanja Upravi policije. Karadžiću je sud oduzeo četiri mobilna telefona sa SIM karticama.

Odluku je donijela sutkinja Višeg suda u Podgorici Evica Durutović.

Prije prihvatanja sporazuma, Bulajić i Karadžić su saopštili da su sklapanje nagodbe inicirali preko svojih advokata i da to nijesu učinili pod bilo čijim pritiskom Sa druge strane, tužiteljka Bošković je ocjenila da je sankcija koju je predložila odbrana optuženih adekvatna težini krivičnog djela za koje se terete.

Ona je navela da su optuženi dali iskreno i sveobuhvatno priznanje što je uticalo na odluku tužilaštva da sa njima potpiše nagodbu.

- Optuženi su izrazili kajanje, a dodatni razlozi koji su tužioca rukovodili da prihvati nagodbu su vremenski protok od izvršenja CETINJE – Protiv bezbjednosno interesantnih osoba Bojana Stanojevića (31) i Milisava Đuričkovića (24) sa Cetinja podnijete su krivične prijave zbog nelegalne gradnje dva objekta u tom gradu.

Stanojević i Đuričković u policijskim evidencijama označeni su kao članovi škaljarskog klana.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, oni su u saradnji sa inspekcijskim službama u 2020. godini kontrolisali dva objekta koja su počela da grade lica koja prema policijskim saznanjima važe za pripadnike jedne organizovane kriminalne grupe.

– Nakon provjera u skladu sa nadležnostima i zakonskim pro-

Cetinje

vozača, iz džepa jakne, koju je imala na sebi, izvadila nož, dužine devet centimetara, a zatim jako zamahnula u pravcu grudnog koša oštećenog.

Nanijela mu je tjelesnu povredu u vidu ubodne rane u predjelu unutrašnje strane desne nadlaktice, pri čemu je bila svjesna da ga na taj način može ubiti, pa je to i htjela – piše u optužnici.

Iz Uprave policije je ranije saopšteno da je taksista ranjen u centru grada, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i Bulevara Svetog Petra Cetinjskog. Šahmanović nije bila stranka u taksiju već se sa L. P. poznavala od ranije.

M. L.

Potvrđena optužnica protiv Beranca zbog porodičnog nasilja Viši sud u Podgorici

krivičnog djela i karakter krivičnog djela – pojasnila je tužiteljka Nataša Bošković.

Karadžić i Bulajić su uhapšeni početkom marta prošle godine zajedno sa sugrađaninom Sašom Jokićem. Jokić, koji je označen kao organizator kriminalne grupe, ranije je sklopio sporazum sa tužiocem, na osnovu kojeg je osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora.

Mediji su ranije objavili da Specijalno tužilaštvo sumnjiči Jokića da je početkom 2016. organizovao kriminalnu grupu koja je švercovala stotine kilograma marihuane.

Kako je ranije saopšteno, članovi Jokićeve grupe su pored Bulajića i Karadžića bili Radovan Bulajić i Marko Rašović koji su uhapšeni 2019. godine u Albaniji.

Jokić je planirao krivična djela, davao naredbe i uputstva pripadnicima kriminalne grupe.

- On je obezbjeđivao novac i vozila opremljena tajnim pregradama i bunkerima i bezbjedne lokacije za prijem, skladištenje, a zatim utovar u teretna vozila i dalju distribuciju... marihuane u količinama od po više stotina kilograma – kazali su ranije iz policije.

B. R.

Krivične prijave protiv dvojice „škaljaraca“ sa Cetinja

Đuričković i Stanojević osumnjičeni za nelegalnu gradnju cedurama, od strane nadležnih inspekcijskih službi donijeta su rješenja kojima se obustavlja dalja gradnja ovih objekata – navodi se u saopštenju.

Oni su dodali i da su dokumentaciju koja je sačinjenu prilikom kontrola izgradnje nelegalno započetih objekata

dostavili tužilaštvu u Cetinju.

- Tužilaštvo se izjasnilo da se protiv B. S. podnese prijava za krivično djelo gradnja objekta bez prijave i dokumentacije za gradnju, a protiv M. Đ. za krivično djelo gradnja objekta bez prijave i dokumentacije za gradnju u produženom trajanju, jer je on

nakon donijetog rješenja o obustavi nastavio izgradnju objekta – saopšteno je iz policije.

Milisav Đuričković je sin Miloša Đuričkovića koji je ranjen 2017. godine u Beogradu, samo sedam mjeseci nakon što mu je na Cetinju ubijen brat Radomir Đuričković. Za taj zločin optužen je Podgoričanin Mario Milošević, a pomogli su mu Vukan Vujačić i Igor Mašanović, koji su takođe uhapšeni na Kosovu. Đuričkovići su u kumovskim relacijama sa kontroverznim biznismenom iz Nikšića Rankom Radulovićem koji je u pritvoru po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva jer je pripremao više likvidacija. Radulović je u pritvoru od juna 2018. godine, gdje se nalazi i Milošević, koji je mjesec kasnije uhapšen na Kosovu, a u novembru 2019. godine izručen Crnoj Gori, kao i Vujačić i Mašanović.

M.L.

Nožem na supruga, a on nju stezao za vrat BIJELO POLJE - Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Beranke D. J. (51) i njenog vanbračnog supruga M. R. (55) zbog pokušaja ubistva i porodičnog nasilja.

D. J. se tereti za krivično djelo ubistvo u pokušaju, a M. R. za nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

Prema navodima optužnice, D. J. je 16. januara 2020. u porodičnoj kući u mjestu Donja Ržanica kod Berana pokušala da ubije M. R. sa kojim živi u vanbračnoj zajednici. Navodi se da ga je nožem, sječiva dužine 20 cm, jedanput ubola u

predjelu lijeve bočne strane grudnog koša usljed čega je zadobio laku tjelesnu povredu.

M. R. se tereti da je u isto vrijeme i na istom mjestu primjenom grubog nasilja narušio tjelesni i duševni integritet člana svoje porodice, vanbračne supruge D. J. sa kojom ima zajedničko dijete.

Nakon što je zadobio povredu od supruge i kada je ona krenula ka izlaznim vratima, on je povukao i oborio na pod, a zatim pesnicom i otvorenom šakom više puta udario u predjelu lica i tijela i rukom stezao za vrat usljed čega je zadobila lake tjelesne povrede.

B. Č.

Viši sud u Bijelom Polju

Uhapšen mladić zbog krijumčarenja

Duvan namjeravao da proda na području Podgorice PODGORICA - Granična policija uhapsila je u utorak C. J. (20) iz Podgorice u reonu mjesta Traboin zbog pokušaja krijumčarenja 350 kilograma duvana, saopšteno je iz Uprave policije.

Policija sumnja da je uhapšeni prokrijumčario duvan iz Albanije i da je namjeravao da ga

proda na području Podgorice i drugih gradova Crne Gore.

- O događaju je obaviješten nadležni tužilac, a osumnjičeni i oduzeta roba su, nakon uviđaja, predati na dalje postupanje službenicima Centra bezbjednosti Podgorica - zaključili su u Upravi policije.

C. H.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 14. januar 2021.

Cetinje: Položen vijenac na spomenik Gojku Kruški i Musi Buti Hodžiću

Klicali su slobodi i sa omčom oko vrata

POČASt HeROjiMA: Juče na Balšića pazaru

CETINJE - Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan, predsjednica Skupštine Maja Ćetković i predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja Stevan Radunović položili su vijenac na spomenik herojima Gojku Kruški i Musi Buti Hodžiću na Balšića pazaru.

Stevan Radunović podsjetio je da su Gojko i Musa, zajedno idući u smrt, ,,primjer ne samo hrabrosti i dostojanstvenog držanja, nego i zajedništva na ovim prostorima koje, kao jednu od značajnih karakteristika Crne Gore, treba njegovati“.

Prema njegovim riječima, Gojko Kruška je prilikom izvršenja smrtne kazne vješanjem bio

hrabar i dostojanstven.

- Hrabrio je porodicu i građane koje su Njemci na silu doveli da prate taj čin sa ciljem da ih zastraše. Ali on je i tu klicao i pjevao Crnoj Gori i njenoj slobodi - naveo je Radunović.

On je kazao da je Gojko Kruška 1951. godine proglašen za narodnog heroja, te da je nesumnjivo jedan od rijetkih primjera koje naredne generacije ne bi smjele dozvoliti da se zaboravi.

- Na takvim primjerima odnosa prema državi trebalo bi da se vaspitavaju mlađe generacije i da uče sa koliko ljubavi se voli otadžbina, što se sve može i treba za nju žrtvovati.

Naravno, nadajmo se da više nikada neće biti potrebno da se

žrtvuju životi, ali za otadžbinu uvijek treba i možemo ponešto uraditi. Neka je vječna slava i hvala Gojku Kruški i Musi Buti Hodžiću. Neka je vječna Crna Gora - rekao je Radunović.

Gojko Kruška rođen je 22. avgusta 1922. godine na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu i sedam razreda gimnazije.

Od rane mladosti pripadao je naprednom omladinskom pokretu i učestvovao u mnogim akcijama srednjoškolske omladine. Sa 17 godina postao je član SKOJ-a, a ubrzo potom i član gimnazijskog komiteta SKOJ-a.

Trinaestojulski ustanak 1941. zatekao ga je u okupiranom Cetinju. Želio je da pođe sa drugovima u borbu, ali mu je

partija namijenila drugi zadatak - da ostane na Cetinju i prikuplja i šalje podatke o neprijatelju i njegovim namjerama, organizuje omladinu, prikuplja oružje, municiju i drugi materijal za NOP. Otkriven je i uhapšen 24. decembra 1943. godine. U ,,nacionalističkoj policiji“ bio je izložen najstrašnijim mukama, ali ništa nije priznao i nikoga nije odao. Potom je predat Njemcima, koji su ga osudili na smrt vješanjem. Ocu i sestri u zatvoru je rekao: ,,Nemojte da plačete, ne vrijeđajte me vašim suzama“.

Zajedno sa Musom Butom Hodžićem odveden je na vješala. Njihova pjesma nadjačala je buku motora kamiona kojim su dospjeli do gradskog trga.

Njemački agent upitao je Gojka: ,,Je li ti žao što ideš u smrt?“.

Dobio je prkosan odgovor: ,,Ne, izdajniče, jer ginem kao čovjek, a vi ćete ginuti kao izdajnici!“ Dok mu je omča bila oko vrata, spazio je majku u masi prisilno dovedenog svijeta: ,,Zar si ti to?

Zar zbilja plačeš pred ovim bijednim razbojnicima?!“ Majka je prestala da plače, a Gojko je počeo da pjeva: ,,Sa Lovćena kliče vila, Crna Goro majko mila!“ Nakon pogubljenja, tri dana i tri noći tijela Gojka Kruške i Muse Hodžića ostala su na vješalima ispod starog brijesta na Balšića pazaru. Gojkova majka Milica bila je prinuđena da sama sahrani C.G. njegovo tijelo.

BAR: Komunalno preduzeće o napuštenim životinjama

Utvrditi čiji konji lutaju po Sutomoru BAR – Komunalna policija identifikovaće vlasnike konja koji se nekoliko dana mogu vidjeti na javnim površinama u Sutomoru – saopšteno je iz Komunalnog preduzeća. Životinje se kreću saobraćajnicama i zadržavaju na prostoru pored kontejnera.

- To stvara ružnu sliku, zahtijeva dodatnu angažovanost naših radnika na otlanjanju posljedica, a od građana na našu adresu stiže značajan broj pritužbi po pitanju ovog problema. O tome smo informisali Komunalnu policiju, koja će u okviru nadležnosti sprovesti pojačane aktivnosti

na identifikaciji vlasnika ovih životinja i u skladu sa Odlukom o komunalnom redu, preduzeti mjere. Vjerujemo da će pronaći vlasnike životina koji će potom obezbijediti njihovo držanje na propisan način, i tako trajno riješiti ovaj problem - navodi se iz Komunalnog preduzeća.

V.K.V.

UlCinj: Predsjednik opštine Ljoro Nrekić o sanaciji klizišta u Pinješu

OPŠtinA ČeKA RijeČ StRUČnjAKA: Odron u Pinješu

Tražiće izvođača po hitnom postupku ULCINJ – Nemamo vremena za redovne tenderske procedure. Izvođača radova za sanaciju klizišta u Ponjenšu biraćemo po hitnom postupku. To znači, da ćemo ga imati za sedmicu, dvije, a ne za 40 ili više dana – kazao je Pobjedi predsjednik Opštine Ljoro Nrekić.

U utorak se oko 11.30 sati na put u naselju Pinješ obrušilo kamenje i zemlja i gotovo zatrpalo dva vozila. Jedna osoba lakše je povrijeđena. Put je od tad blokiran.

Nrekić očekuje da lokaciju obiđe ekipa stručnog Tima za obrušavanje koja će procijeniti koje mjere treba preduzeti da se spriječe novi odroni i lokacija sanira.

- Moramo djelovati brzo. Međutim, tom poslu treba prići veoma oprezno, jer je to klizište od preko 3,6 hiljada metara. Ne samo što je zatrpan put, nego je veoma opasno i za kuće koje se nalaze ispod njega. Jedna od opcija je podizanje betonskog zida - rekao je Nrekić.

D. Š.

BUdvA: Donacija Turističke organizacije

Crvenom krstu i kovid ambulanti po 5.000 BUDVA - Turistička organizacija grada uplatila je opštinskom Crvenom krstu 5.000 eura za nabavku životnih namirnica za materijalno ugrožene građane Budve, a kovid ambulanti u Budvi - 5.000 eura za nabavku montažnog kontejnera.

Direktorka TO Budva Maja Liješević kaže da ,,bez obzira na to koliko je ova godina bila teška za poslovanje TO, jer direktno zavise od broja turista i naplate boravišne takse, uvijek postoji neko kome je teže. Postoji potreba da budete društveno odgovorni subjekt i dobar član svoje zajednice“.

- Prethodna godina stavljala nas je pred velika iskušenja i svi zajedno moramo da se potrudimo da olakšamo život onima kojima je u ovim trenucima najugroženiji – kazala je Liješević.

Turistička organizacija opštine Budva krajem minule godine je nagradila najbolje pojedince i kolektive koji su obilježili turističku 2019. godinu, kao i najbolje učenike srednje mješovite škole ,,Danilo Kiš“ u Budvi.

D.Š.

HeRCeg nOvi: Urušeno šetalište i obalni zid na Šetalištu pet Danica HERCEG NOVI – Olujna nevremena i jaki talasi posljednjih godina sve više oštećuju Šetalište pet Danica i urušavaju obalne zidove. Evidentna su oštećenja na Toploj, dijelu Savine, a od nedavno i ispod Opšte bolnice u Meljinama gdje je more oštetilo potporni zid šetališta.



Stijene koje su postavljane sa morske strane na mnogim mjestima slegle su se ili su potpuno uklonjene prilikom izgradnje kupališta te su podzide ostale bez adekvatne zaštite

Priroda uzvraća udarac Načelnica Službe komunalne policije Marija Bošković kaže da su početkom prošle sedmice prilikom redovne kontrolne komunalni policajci primijetili da je neposredno ispod bolnice urušen obalni dio šetališta u manjem obimu.

- Obezbijedili su lice mjesta postavljanjem trake a Morskom dobru je dat nalog da

sanira ovaj dio šetališta kako bi se omogućila nesmetana pješačka komunikacija. Sačekaćemo da prođe rok od sedam dana a ukoliko ne postupe po nalogu pristupićemo administrativnom izvršenju -kazala je Bošković.

Da bi se podzide sačuvale neophodno je sa morske strane postaviti velike stijene koje

POtReBnA HitnA ReAKCijA: Obrušen obilni zid

ublažavaju djelovanje talasa.

To je nekada redovno i rađeno međutim stijene su se na mnogim mjestima slegle ili su potpuno uklonjene prilikom izgradnje kupališta te su podzide ostale bez adekvatne zaštite. Priroda sada uzvraća udarac.

Mještani kažu da su podzide još iz vremena austrougarske,

građene su u suvomeđi i navodi da bez održavanja ništa ne može vječito da traje. Tvrde da će se ukoliko se ne reaguje na vrijeme otvoriti još veća rupa, pa će se profundati, pa će otići nova kanalizacija...

- Što prije se reaguje to je bolje.

Sve se može riješiti za male pare, a ukoliko se zapusti imaćemo problem – poručili su. Ž.K.

Morsko dobro raspisalo tender Iz Javnog preduzeća Morsko dobro su saopštili da su raspisali tender za izbor najpovoljnijeg ponuđača za vanredne i hitne sanacije.

- Nakon sprovedene tenderske procedure za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na saniranju obale (vanredne i hitne sanacije) duž primorja od 145.000 eura, počeće sanacija obale. Otvaranje najpovoljnijih ponuda biće obavljeno krajem januara - kazali su u Morskom dobru.

U hercegnovskoj opštini su predviđene za rad na tri lokacije: sanacija urušenih stepenica ka plaži iza tunela na Toploj, zatim kaverne, odnosno dijela urušenog zida ispod Bolnice Meljine, kao i sanacija dijela prepolovljenog obalnog zida na ulazu kupališta na Savini.

Crnom Gorom

Četvrtak, 14. januar 2021.

CEDIS

NIKŠIĆ: Na Vučju „kao u košnici“, pogotovo vikendom

Isključenja u osam opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Bar: od 9 do 13 h dio Makedonskog naselja oko marketa ,,IDEA“ zgrade C6 i C7; od 9 do 10:30 h Zgrada Zetagradnje A6 Ulica JNA. Cetinje: od 9 do 15 h Vulaši, Velestovo, repetitor Promonte, Bajramovica i Markovina.

Danilovgrad : od 8 do 15 h dio Novog Sela, dio Livada Bandića, Savović, Velmont, dio Lužnica i Ćafa (kratkotrajna isključenja); od 8 do 15 h Baloče, Oraovica, Crvena Paprat, Podkuk, Vučiji Studenac. Frijeska Glavica, Rupice Komanske, Laško Rele, Dolovi Komanski i Mokanje.

Nikšić: od 8 do 17 h Bijelovića Pilana, Bijelovića Selo, Podljut, Renovac, Macavare, Miljanići, Čista Vlaka, Prije Ljut, Dubočke, Cerovačka Glavica, Krtine, Garevac, Crni Kuk, Zanuglina, Somina, Donji Klenak; od 9 do 11 h Brana, Gornje Polje, Potkraj, Grahovo, Katunjani, Tospude, Trešnjevo, Retetitor Krotinja, Rokoči; od 12 do 15 h Zaslap, Nudo; od 9 do 11 h Termo Elektro, dio Rubeža, dio Žirovnice, Ul. Vuka Karadžića (kod Željezare), Ul. Krsta Kostića (nove zgrade).

Pljevlja: od 7:30 do 18 h repetitor Gradac, Crno Brdo, Glisnica, Metaljka, Prisoje, Babino Brdo, Đakovići, repetitor Vraca, Skenderovina, Milakovci, Pliješ, Jakupov Grob, Jezero, Kovač, Zorlovići, Podkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli (moguća kratka isključenja); od 7:30 do 18 h Rađević i , M i ro n i ć i , B o l j a n i ć i , Jakupov grob.

Tuzi: od 8 do 16 h Gornje i Donje Drume, Ramza Ćaf, Spinja, Vitoja, Božaj, Kremza, Granični prelaz Božaj, Skorać, Arza, Barlaj, Karaula Jagoda, Helnica, Traboin i Nabom.

Ulcinj: od 8 do 14 h dio naselja Kodre kod auto - servisa ,,Millenium“; od 8 do 14:45 h Pristan potok, naselje kod restorana ,,Bela Vista“; od 8 do 15 h Međureč. Žabljak: od 10 do 14 h dio potrošača Usijeka i Motičkog gaja.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C.G.

13

Snijega dovoljno, a slobodnog kreveta nema ni narednih dana

SEZONA DOBRO POČELA: Juče na Vučju

NIKŠIĆ – Sela u Nikšiću su bez snijega, iako je sredina januara, ali ga dovoljno ima na Vučju, što znači da su jednako zadovoljni oni što mu se ne raduju kao i oni kojima je do skijanja. Na svega 20-ak kilometara od grada i radnim danima je „kao u košnici“.

Minulog vikenda u poznatom izletištu falilo je opreme za iznajmljivanje, tražio se krevet više, a to najbolje potkrepljuje priču da je zimska turist i č ka s e z o n a i t e ka ko uspješno počela.

Menadžerka Milena Dubljević kaže da su svi njihovi kapaciteti zauzeti i narednih pet dana, te da imaju ohrabrujuće najave.

I vremenske prilike su im naklonjene.

- Najvažnije je da snijega imamo dovoljno, a najavljuju niske temperature i nove padavine, što znači da će ovo biti dobra sezona. U ponudi imamo više od stotinu ležajeva, raspoređenih u sobama i

Žabljak: Skijalište Savin kuk bilježi rekordnu posjetu ŽABLJAK – Na Žabljaku ponovo pada snijeg, na Savinom kuku ga već ima više od metar utabanoga, a niske su temperature, što garantuje da će sezona skijanja potrajati.

Juče je na skijalištu Turističkog centra ,,Durmitor“ bilo više od hiljadu posjetilaca, gužva kakva se ne pamti posljednjih godina.

Milutin Tomić direktor TC ,,Durmitor“ koje gazduje skijalištem Savin kuk na Žabljaku zadovoljan je.

- Imali smo rekordnu posjetu, samo na stazama Savinog kuka više od 750 skijaša, gužvu u

apartmanima, a predsezonu smo iskoristili za nove investicije, adaptaciju soba, krova na hotelu... Gosti su, pretežno, s primorja i iz Podgorice. Već danima su na Vučju polaznici

podnožju skijališta, u restoranu Durmitorsko sijelo, lokalu Kulina. Snijega ima dovoljno, ponovo pada, a staze redovno uređujemo. Nijesmo ovako dobru posjetu imali posljed-

njih nekoliko godina, jer su izostajale padavine ili je bilo nevrijeme. Ove zime sve se poklopilo kako treba i to u vrijeme đačkog raspusta, a možda su se svi i zaželjeli boravka

škola skjanja, u tri grupe, ali već imamo najave i za četvrtu.

Dakle, na Vučju će se do kraja januara tražiti krevet više.

Nikšićani su, očekivano, najmasovniji, jer od Vučja ih dije-

li svega 20-ak minuta vožnje, a đački raspust je u toku. Naravno, na našim stazama, svakodnevno, imamo na desetine mališana koji skijanje uče kao polaznici Javorkove ili neke

na otvorenom i prirode zbog pandemije koja je potrajala.

Naravno, i cijene su privukle skijaše, snizili smo ih za 20 odsto u odnosu na prošlogodišnje - kaže Tomić.

Ra.P.

druge škole skijanja - kaže Dubljević.

Ubijeđena da će, ako je vjerovati meteorolozima, sezona skijanja na Vučju potrajati do marta.

Ra.P.

KOLAŠIN: Komunalno preduzeće uspješno savladava zimske zadatke

Prohodno do svih sela, očišćena je i Klisura Snijeg je bio težak za čišćenje što je uzrokovalo dosta kvarova na mehanizaciji.

Dosta je snjegopadnih dana tako da nas čeka veliki posao - priča direktor Komunalnog preduzeća Milivoje Bulatović KOLAŠIN - Svi seoski putevi na području opštine su prohodni. Posljednja je očišćena Klisura, lokalitet iznad Gornjeg Lipova i ispod Sinjajevine. Prirodno zahtjevan teren, uzan, a trebalo je savladati i uspon. Čišćenje je bilo kompleksno, jedna mašina je na tom dijelu pokvarena pa je angažovana nova.

To je raport direktora Komunalnog preduzeća Milivoja Bulatovića.

Seoski putevi su prohodni ali

su kao i uvijek u zimskim uslovima, „teški“ za saobraćaj putničkih automobila. Ponekad i „terenci“ imaju probleme da savladaju kritične tačke na seoskim putevima.

- Proteklih dana smo bili stalno na terenu. Angažovana je bila kompletna mehanizacija, dvije „kombinirke“ sa kosim nožem, dva kamiona sa kosim nožem, traktor, bob – cat. Snijeg je bio previše vlažan i težak za održavanje. Imali smo dosta kvarova na mehanizaciji

Milivoje Bulatović

MAŠINE NA TERENU U SVAKO DOBA DANA: Mehanizacija Komunalnog

što nam je donosilo dodatne probleme. Ipak uspjeli smo da održimo potrebnu prohod-

nost - priča Bulatović.

Održavanje puteva na području kolašinske opštine je kom-

pleksno i zbog prostora kojeg „pokrivaju“. Kolašin je među najprostranijim opštinama u državi. Opštinska putna mreža se povećava iz godine u godinu jer lokalna uprava nastoji

da otvaranjem novih puteva poboljša uslove za život i omogući povratak na imanja i ognjišta.

- Na području opštine je više od 50 puteva. Ukupna dužina kategorisanih puteva je oko 350 kilometara, dok je nekategorisanih oko 150 kilometara.

Sve to moramo da pokrijemo našom mehanizacijom – kaže Bulatović.

Teško je, keže on, procijenitii koliki su troškovi održavanja.

- Na primjer, u posljednjih desetak dana imali smo skoro 3.000 eura troškova. Još nije ni mjesec zime, a dosta je snjegopadnih dana, dosta je zaleđenih ulica tako da će ove zime, očigledno trebati dosta angažmana a samim tim i troškova - konstatuje Bulatović.

Dr.D.

14

Kultura

Četvrtak, 14. januar 2021.

Roman „Pod oba sunca“ ušao u uži izbor za NIN-ovu nagradu

Spahić među 17 najboljih

PODGORICA - Roman „Pod oba Sunca“ crnogorskog književnika Ognjena Spahića ušao je u uži izbor za ovogodišnju NIN-ovu nagradu.

To su juče objavili članovi žirija Marija Nenezić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Branko Kukić i Teofil Pančić (predsjednik), a prenosi portal danas.rs.

Spahićev roman je jedan od sedamnaest romana čiji će odlomak biti objavljen u NIN-u u narednim danima, a najvažnija objava je planirana za 25. januar. U konkurenciji su i neki od najznačajnijih pisaca današnjice, poput Darka Cvijetića, Svetislava Basare i Enesa Halilovića, što za roman „Pod oba sunca“ u najboljem slučaju može biti samo dobra preporuka. Priča o Batu Lončaru i demonima prošlosti koji mu kroje po zdravom razumu, njegovoj ženi koju izjeda zajedništvo bez razumijevanja, o mladom bračnom paru koji ulazi u tuđi prostor i izlazi

iz komforne zone da spozna (najgore od) sebe zaista vrijedi opšte medijske pažnje koju bi ova nagrada mogla donijeti.

Roman „Pod oba Sunca“ objavljen je za hrvatsku „Frakturu“, srpski „ Kontrast“ i crnogorsku „Novu knjigu“.

- Branimir Bato Lončar, ražalovani kapetan JNA i njegova supruga Danica žive na svjetioniku na Jadranu. Nasukani po kazni, nakon Batovog protivljenja zlostavljanju ratnih zarobljenika s Dubrovačkog ratišta u logoru Morinj, Boka Kotorska, razoreni i ličnom tragedijom Danicine neuspjele trudnoće okončane sterilitetom, obrastaju sve dublje u drače koji ih okružuju, i fizički i metaforički, dok se iznenada u njihovom dvorištu ne pojavi dvoje mladih ljudi, kampera, u potrazi za slamkom koja će spasiti njihov raspadajući brak – navodi se u sinopsisu romana, koji je poslala „Nova knjiga“ „Pod oba Sunca“, kako navode iz „Nove knjige“, minuciozno i psihološki precizno oslikava likove, njihova stanja i osjećanja, ogledana u tišini, ćutanju i neizrečenom.

- Ognjen Spahić ispisuje veliku temu o crnogorskoj krivici u jugoslovenskim ratovima, o promjeni političkog i društvenog sistema koji je legitimisao zločine i obračune sa onima koji su se usprotivili bezumlju. Koristeći mladi bračni par kao antipod, roman pokreće i pitanja motivacije bračnih odnosa, ostanka ili odlaska – navodi se u saopštenju „Nove knjige“.

D. E.

Filmski kritičari proglasili najbolje u 2020.

Odlukom Vlade 5. januara razriješeni direktori direktorata i sekretar u Mi

Danima dolazili na bez saznanja da su s

Ministarka Vesna Bratić, Dragica Milić i Dobrila Vlahović na prvom sastanku 9. decembra prošle godine

PODGORICA – Vlada je na sjednici 5. januara razriješila sve direktore direktorata u Ministarstvu kulture. Kako saznaje Pobjeda, razriješeni su direktorka za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Dragica Milić, direktorka za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović i direktor za projekte od kapitalnog značaja za kulturu i promociju i razvoj kreativnih industrija Aleksandar Pavićević.

Kako je za Pobjedu kazao Pavićević, sa odlukom o razrješenju upoznao se prošlog

PAVIĆEVIĆ: Vlada ovog puta nije uradila ništa u skladu sa zakonom, nijesu nas čak ni obavijestili MILIĆ: U odluci Vlade piše da smo razriješeni zbog ukidanja organa. Mi nijesmo izabrani tako što nas je Vlada postavila bez konkursa, već smo prošli institut javnog konkursa koji je trajao 21 dan ponedjeljka. Sa njim, ali ni sa ostalim direktorima, kao i sa sekretarom Ministarstva kulture Igorom Vučinićem koji je takođe razriješen, niko nije zvanično razgovarao.

- Mi smo išli uredno na posao i obavljali profesionalno svoje

Imenovani prošle godine odlukom prethodne Vlade Sve troje direktora direktorata imenovala je prethodna Vlada, na prijedlog tadašnjeg ministra Aleksandra Bogdanovića, nakon javnog konkursa. Rješe-

nje o imenovanju Pavićevića objavljeno je na sjednici Vlade 13. avgusta, a za Milić i Vlahović 22. oktobra 2020. godine. Ministarka prosvjete, nauke, kulture

funkcije. Čak i ja kao neko ko je imao mogućnost bolovanja u uslovima teškog zdravstvenog stanja izazvanog „kovidom-19“ nijesam to iskoristio kao legitimnu mogućnost već odgovorno obavljao svoje obaveze.

Neko je pozvao našeg aktivnog i sporta Vesna Bratić zvanično se prvi put srela sa Dragicom Milić, Dobrilom Vlahović i Igorom Vučinićem 9. decembra prošle godie, kada su, kako je saopšteno na Fejsbuk nalogu Ministarstva, razgovarali o „dosadašnjim rezultatima i narednim koracima“.

Kadar iz filma „Nomadland“

Drami „Nomadland“ najviše priznanja PODGORICA - Drama „Nomadland“, rediteljke Kloi Zao, najbolje je ostvarenje u 2020. godini, po izboru Američkog nacionalnog udruženja filmskih kritičara.

Film „Nomadland“ je, kako prenose agencije, po izboru NSFC-a osvojio još dvije nagrade - Kloi Zao dobila je priznanje za najbolju režiju, a Frensis Mekdormand dobila je nagradu za najbolju glavnu žensku ulogu. Film prati priču žene koja gubi sve u velikoj krizi 2008. godine, te odlučuje da spakuje stvari u svoj automobil i da živi nomadskim životom, vozeći se američkim zapadom nakon ekonomskog sloma maloga grada.

Najbolji glumac, prema izboru Udruženja, u prethodnoj godini je Britanac Delroj Lindo, koji je nagrađen za ulogu vijetnamskog veterana u ratnoj drami Spajka Lija „Da 5 Bloods“.

Bugarska glumica Marija Bakalova osvojila je nagradu za najbolju sporednu ulogu u nastavku filma „Borat“ Saše Barona Koena, a priznanje za najbolju mušku sporednu ulogu dodijeljeno je američkom glumcu Polu Raciju za ulogu u drami „Sound of Metal“.

Nacionalno udruženje filmskih kritičara za najbolje strano ostvarenje u 2020. godini proglasilo je dokumentarni film „Collective“ Rumunja Aleksandera Nanaua. U fokusu radnje je priča o strašnom požaru koji je izbio 2015. godine u noćnom klubu u Bukureštu, pri čemu je smrtno stradalo desetine ljudi.

Nacionalno udruženje filmskih kritičara osnovao je 1966. godine Džo Morgenstern, a sjedište mu je u Njujorku. Udruženje čini više od 60 najboljih filmskih kritičara iz raznih američkih listova i časopisa, među kojima su „Njujorker“, „Los Anđeles tajms“, „Njujork tajms“ i „Vol strit džurnal“.

Priredila: S. V.

PODGORICA - Poetska radio drama „Maternji jezik“, koju je po tekstu Ibrahima Hadžića režirao Mirsad Rastoder, biće premijerno emitovana sjutra u 16 sati na Radiju Crne Gore. „Maternji jezik“, kako Rastoder objašnjava, radio je drama urađena u formi kućnih razgovora brojne porodice i njenih susjeda i musafira, u okruženju u kojem se oduvijek raspredaju priče o svemu - o sebi samima, o čudesima prirode, životnim okolnostima, ratnim posljedicama, ali i o doživljenoj diskriminaciji, sumnjama i strahovima. Uz sve to, pripovijedači su ponosni što imaju ljijep govor.

- Riječ je, u stvari, o jeziku koji je pun lokalizama, gramatičkih nepravilnosti, orijentalizama i zanimljivih prastarih riječi koje je sačuvala Majka, glavna ličnost drame i personifikacija svih žena rožajskog kraja ili žena Bošnjakinja. Ona suptilno i

sekretara prekjuče tokom dana da mu kaže da smo zvanično razriješeni i to prije desetak dana i pitali ga da li je voljan da dođe i uzme rješenja koja su bila kod njih u Ministarstvu.

Obavio je konsultacije sa nama i usaglasili smo se da je važno da ta dokumenta imamo kod nas i uz naše saglasnosti preuzeo rješenja o prestanku mandata sa potpisom preuzimanja na prekjučerašnji dan – kazao je Pavićević.

KONTRA PROPISIMA

Pavićević tvrdi da ništa nije urađno u skladu sa propisima.

- Vlada ovog puta nije uradila ništa u skladu sa zakonom,

Poetska radio drama „Maternji jezik“ premijerno sjutra na Radiju Crn

Životne priče kroz Riječ je, u stvari, o jeziku koji je pun lokalizama, gramatičkih nepravilnosti, orijentalizama i zanimljivih prastarih riječi koje je sačuvala Majka, glavna ličnost drame i personifikacija svih žena rožajskog kraja ili žena Bošnjakinja – zapisao je Mirsad Rastoder majčinski nenametljivo brine za svoju djecu, unučad, komšije i rođake, ali u sebi nosi i osjećanje opšte brige za opstanak naroda i očuvanje autohtonog identiteta – zapisao je Rastoder.

Majku, kako je objašnjeno, prate likovi koji dočaravaju lirski obojen, na mahove i komičan, katkad i sasvim običan, prozaičan život, ali sa psihološkim i sociološkim karakteristikama tipično naših ljudi.

- Svu tu slojevitost njihovih razgovora nastojali smo

dočarati radiofonskim „slikama“, koje iz tradicije i sjećanja crpe vječite teme i dovode ih pred savremeni naraštaj, trudeći se da prenesu poruku novim generacijama. Drama slijedi ideju UNESKO-a, koja je sublimirana u obilježavanju Dana maternjeg jezika, jer, kako kažu lingvisti i ostali stručnjaci, u svijetu svakodnevno nestane po jedan jezik – naveo je Rastoder.

Uloge tumače: Seniha Tahirović, Adnan Hadžić, Adis Murić, Bahrija Baka Nu-

rković, Nermina Hadžić, Lejla Kalač, Mirza Luboder, Adnan Hadžić i Enes Nurković, dok epizodne glasove čine Nedim i Zakir Tahirović, Damija Hadžić, Faris Zekić, Faik Kalač, Šemsudin Kujević, efendija Amel Ramović.

Radio drama je realizovana uz projektnu podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i produkcionu logistiku Radija Crne Gore. Nastala je u produkciji NVO Centar za kulturu - BiS. V. hor.

Kultura

Četvrtak, 14. januar 2021.

nijesu nas čak ni obavijestili, nego su 5. januara na sjednici Vlade donesena rješenja o prestanku mandata. Ta sjednica nije ni održana, već je obavljena telefonskim putem što naravno zakon i omogućava, ali mi se čini da su se ti pozivi obavljali koji dan kasnije a zavodili da su obavljani 5. januara – naveo je Pavićević.

On je ocijenio da ovaj proces nije u skladu sa propisima, jer, kako je kazao, trebalo je prvo obaviti razgovor sa svima njima, uz već gotovu sistematizaciju i tek nakon toga da se uđe u procedure razrješenja.

- Dio nas je već imao i spremne ostavke i svakako namjeru da istupi iz ovakvog sistema. Ali, ovo je samo sada podstrek za mene i ovo je dokaz da Vlada radi protivno zakonu. Ovo je ogromni revanšizam na djelu i ovo nije Vlada svih građana naše države - ovo je Vlada zastiđa i pravnog nasilja – rekao je Pavićević.

Kako je dodao, ovim će se dalje baviti advokati, a vjeruje da će druge grane vlasti donijeti odluke u skladu sa zakonom. On je takođe istakao da je pređašnje Ministarstvo kulture od spajanja sa ostalim ministarstvima blokirano.

U Ministarstvu, kako je kazao Pavićević, neće nastaviti dalje da radi.

- Neću nastaviti da radim u takvom ambijentu, a i da sam imao namjeru, smatram da ova Vlada nije dobronamjerna. Ostvariću prava koja me sljeduju zakonom, odnosno 12 zarada, a ostalim će se baviti sudstvo – rekao je Pavićević.

JAVNI KONKURSI

Milić je takođe potvrdila za Pobjedu da povodom razrješenja sa njom nije razgovarao niko iz resornog ministarstva.

- Niko sa nama nije razgovarao o razrješenju, nijesmo ni znali da je to u proceduri. Bilo je svega i svačega, ali ovako nešto u svojoj praksi zaista nijesam srela – rekla je Milić.

ne Gore

Aleksandar Pavićević

Ona je podsjetila da je na funkciju izabrana putem javnog konkursa.

- U odluci Vlade piše da se razrješavamo zbog ukidanja organa. Mi nijesmo izabrani tako što nas je Vlada postavila bez konkursa, već smo prošli institut javnog konkursa koji je trajao 21 dan, na koji je mogao da se javi ko god smatra da ispunjava uslove – kazala je Milić.

Dobrila Vlahović nije željela da za Pobjedu komentariše odluku o razrješenju.

Podsjetimo, poslije spajanja četiri ministarstva u jedno – Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, doskorašnje Ministarstvo kulture dobilo je status resora, na čijem je čelu trebalo da bude reditelj i profesor FDU sa Cetinja Nikola Vukčević. On je u decembru sa Ministarstvom, kao kandidat za tu poziciju, potpisao ekspertski ugovor, u iščekivanju dogovorenog imenovanja, koji je raskinuo početkom ove godine. Više izvora Pobjede potvrdilo je da je u susret imenovanju bilo potrebno izmijeniti Zakon o radu, koji u ovom trenutku profesorima Univerziteta ne omogućava mirovanje akademskog statusa na poziciji državnog sekretara. To je, po svemu sudeći, moguće tek na proljeće, pa je Vukčević procijenio da resor kulture na taj način ne može da funkcioniše i kolegama najavio da neće više biti dio te priče, osim ako ga S. V. zvanično imenuju.

z lijepi govor

Plakat projekta „Maternji jezik“

KOTOR - Admiralat Mornarice je odlučio na jučerašnjoj sjednici da ne izabere novog malog admirala, već da produži mandat prošlogodišnjem, Karlu Marjana Ribici, do 13. januara 2022. godine.

Uzeto je u obzir da u toku prošle godine mali admiral, kao i glavni odred Mornarice, zbog pandemije nije nastupao na većini statutom predviđenih manifestacija.

Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega saopštio je za Pobjedu da u skladu sa vanrednim okolnostima Bokeljska mornarica počinje obilježavanje svečanosti Svetog Tripuna. On je objasnio da se mali admiral bira iz porodica koje imaju pomorsku tradiciju i čiji su članovi vezani za Bokeljsku mornaricu. Odora malog admirala je kao odora mornara, samo bez duge puške (džeferdara ili šaralije) i sa malom puškom ili kuburom, a na rukama ima bijele rukavice.

Institucija maloga admirala postoji od srednjeg vijeka, a sigurno od XV vijeka, iako se tada nije tako nazivao. On, pored toga što predstavlja simbol podmlađivanja drevne institucije i nastupa sa glavnim odredom Mornarice prateći admirala, ima najvažniji zadatak da izgovara tekst pohvala - Loda Svetom Tripunu sa lođe katedrale u podne 27. januara. Radi se o tekstu koji je prvo bio na latinskom jeziku, kasnije bio preveden na italijanski, a u XIX vijeku na narodni jezik. Smatralo se da je samo dječak toga uzrasta bez velikih grijeha dostojan da izgovori pohvale Svetome Tripunu, zaštitniku Kotora i Kotorske biskupije. Početak teksta pohvala glasi: „Godišnje ponovljenje svečanosti koju smo spravni da svetkujemo, dok oživljuje u nama najmilije bogoljubne uspomene, podsjeća nas na sjajna djela naših praotaca, koji pod okriljem Čudotvorca, čije svete moći Kotor poštuje, postadoše zaslužni za vjeru i za domovinu, a nama njihovim sretnim potomcima ostaviše slavno nasljedstvo.“ Kada je komunistički režim

Produžen mandat malom admiralu

Radio TivaT

a posao smijenjeni

Bokeljska mornarica počinje obilježavanje svečanosti Svetog Tripuna

Mali admiral Karlo Ribica

Procedura izbora U skladu sa tradicijom član 29 statuta Bokeljske mornarice određuje da „Admiralat bira, odnosno imenuje malog admirala na prijedlog Upravnog odbora, starosti od 7 do navršenih 12 godina, koji u odori mornara Bokeljske mornarice Kotor simbolizuje podmlađivanje i napredak Bokeljske mornarice Kotor. Mali admiral se bira, odnosno imenuje na sjednici Admiralat 13. januara svake godine, a mandat mu traje godinu dana. Mali admiral stupa na dužnost 27. januara, danom izgovorenih Loda, i sudjeluje u nastupima glavnog odreda Bokeljske mornarice Kotor.“

1947. godine odvojio Bokeljsku mornaricu od njenih vjerskih tradicija i zabranio joj učešće na Tripundanskim svečanostima, nije se imenovao mali admiral niti su izgovarane pohvale. I u tom periodu su ipak četiri puta imenovani mali admirali (1957, 1976, 1977. i 1985. godine), koji su imali samo folklornu funkciju. Na misama u katedrali na dan Svetog Tripuna, učestvovali su i neki članovi Mornarice u odorama, a od 1985. godine pohvale je čitao,

uz prisutnost jednog dječaka iz obitelji Mirošević, obučenog u narodnu bokeljsku nošnju, rektor katedrale don Anton Belan. Konačno je 1990. godine ponovo obnovljeno učešće Mornarice u proslavi Tripundana, izabran je mali admiral Frano Milošević, koji je izgovorio pohvale i do danas je ta tradicija nastavljena.

Prema tradiciji i istorijskim indicijama Bokeljska mornarica je osnovana 13. januara 809. godine, prilikom dolaska

Otvorene onlajn audicije za Medinea sesije u 2021. godini

Poziv za muzičare od 18 do 30 godina

PODGORICA - Audicije za Medinea sesije kojima koordinira festival EksEn-Provans (Francuska) otvorene su za sve muzičare uzrasta od 18 do 30 godina, navodi se u zvaničnom saopštenju Muzičkog centra Crne Gore.

Radi se o tradicionlanoj saradnji sa zemljama Mediterana u okviru Medinea mreže (Mediteranski inkubator za nove umjetnike).

Audicije će biti sprovedene onlajn (slanjem videa) nakon kojih će biti odabrani najbolji mladi muzičari iz zemalja Mediterana (od 12 do 14 izvođača po audiciji).

Medinea sesije su usmjerene na različite muzičke pravce i stilove (džez, tradicionalna muzika, rana muzika, itd.), uz primjenu improvizacionih tehnika,

vincenT Beaume

inistarstvu kulture

15

Sa prošlogodišnjeg izdanja festivala Eks-En-Provans u Francuskoj

te je potrebno da kandidati prethodno imaju intenzivniju izvođačku praksu i solidnu sposobnost improvizovanja pri muziciranju, navodi se u saopštenju.

Sesije će voditi Fabricio Kasol, kompozitor, saksofonista i džez muzičar, koji će predlagati i sa polaznicima sesija primjenjivati

različite tehnike komponovanja tokom zajedničkog kreiranja muzike. U procesu komponovanja učestovovaće svi polaznici, u cilju stvaranja konačnog umjetničkog proizvoda koji će dodatno razotkrivati izvođačke posebnosti svih muzičara u grupi.

Zbog pandemije korona

relikvija svetog mučenika Tripuna u Kotor. Ona je, poslije Crkve, najstarija postojeća institucija u Crnoj Gori i najstarija postojeća pomorska organizacija na svijetu. Bila je jedna od brojnih srednjevjekovnih bratovština u Kotoru, koje su, kao i u drugim gradovima Evrope, okupljale osobe istog zanimanja, štitile njihove interese, brinule se o njihovom obrazovanju, imale humanitarne, socijalne i kulturne funkcije, bile vjerske organizacije i imale svece zaštitnike. U periodu vladavine Mletačke republike od 1420. do1797. godine Mornarica je imala i vojne funkcije. Svetac zaštitnik Bratovštine pomoraca je bio do druge polovine XIX vijeka sveti Nikola, iako je ona bila posebno vezana za kult svetog Tripuna, koji je postao njen svetac zaštitnik od 1873. godine. Kultovi svetog Tripuna i svetog Nikole su zajednički Katoličkoj i PravoB. B. slavnoj crkvi.

virusa i ograničenosti putovanja, produkcija Mediteranskog orkestra mladih (za klasične muzičare) bila je primorana da otkaže audicije koje se svake godine održavaju u dvadeset gradova na mediteranskom području, ali svi klasični muzičari koji dobro vladaju principima improvizacije, a žele da učestvuju u sesijama Medinee, mogu takođe aplicirati. Muzičari će biti izabrani u partnerstvu sa članovima mreže Medinea, čiji je član i Muzički centar Crne Gore. Za sesije u Lisabonu (Portugal) prijave se mogu slati do 2. marta, za sesije u Sidi Bou Saidu (Tunis) do 21. aprila, za one u Eks-en-Provansi (Francuska) do 10. juna, a za sesiju u Nuoru (Italija) do 15. jula 2021. godine.

Sve potrebne informacije o sesijama i konkursu se nalaze na zvaničnoj veb stranici Medinea grupe (https:// academie.festival-aix. com/en/workshop/2021medinea-sessions), dok se onlajn prijave šalju na: https://aix.diesesoftware. com/aix/inscription-108. html.

D. E.

16

Svijet

Četvrtak, 14. januar 2021.

VAŠINGTON: Predstavnički dom Kongresa donio istorijsku odluku, predsjednik SAD ide na suđenje VAŠINGTON - Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao je sinoć poslije 22 sata po našem vremenu opoziv Donalda Trampa, koji predsjednika tereti za podsticanje pobune u vezi sa nasilnim neredima na Kapitolu prošle sedmice. Rezoluciju o opozivu su podržala 232 člana Predstavničkog doma, protiv je bilo 197.

Tramp je tako postao prvi predsjednik u istoriji SAD koji je dva puta bio opozvan.

Najmanje 10 članova Republikanske stranke podržalo je opoziv Tramp. To su: Liz Čejni (Vajoming), Džon Katko (Njujork), Adam Kinzinger (Ilinois), Fred Apton (Mičigen), Džejmi Herera Botler (Vašington), Den Njuhaus (Vašington), Piter Majer (Mičigen), Tom Rajs (Južna Karolina), Entoni Gonzales (Ohajo) i Dejvid Valadao (Kalifornija).

Opoziv je uspješan ako ima podršku svih demokrata i najmanje pet republikanaca, odnosno ukupno 435 članova Predstavničkog doma.

REZOLUCIJA

U rezoluciji o opozivu je navedena samo jedna tačka optužbe, koja glasi ,,podsticanje na pobunu“.

– Suđenje u okviru procesa opoziva Trampa neće početi prije 19. januara – izjavio je lider republikanaca u Senatu američkog Kongresa Mič Mekonel. Njegov portparol potvrdio je da početak suđenja nije planiran prije 19. januara, kada se sudijsko vijeće vraća sa odmora.

Lider demokratske većine u Predstavničkom domu SAD Steni Hojer odbacio je izjave republikanaca da će brzi opoziv podijeliti zemlju, rekavši da postoje posljedice za postupke. On je rekao da Trampovi postupci zahtijevaju hitne i jasne poteze Kongresa.

Predmet će se zatim prebaciti na Senat, gdje bi dvije trećine senatora moralo da glasa da se Tramp osudi, kako bi bio uklonjen sa funkcije.

PRVI U ISTORIJI

Trenutno se čini malo vjerovatno da bi Senat glasao za, ali izvještaji ukazuju na to da je republikanski lider Mič Mekonel rekao kolegama da vjeruje da je Tramp počinio teške prekršaje.

Tramp drugi put u postupku opoziva Vojnici u Kapitolu prvi put poslije Građanskog rata Jučerašnje zasijedanje Predstavničkog doma pratilo je ogromno obezbjeđenje, a među njima su i pripadnici Nacionalne garde, koji su ušli u Kongres prvi put poslije Građanskog rata.

Glasanje u parlamentu

Pelosi: Tramp mora da ode Predsjedavajuća Predstavničkim domom Kongresa SAD, Nensi Pelosi, rekla je na početku debate o opozivu da je predsjednik Tramp ,,prijetnja naciji koju svi volimo“ i poručila da on mora da ode sa vlasti.

- Znamo da je predsjednik Donald Tramp podstakao ovu pobunu, ovu oružanu pobunu protiv naše jedine zemlje. On mora da ide, on je jasna i prisutna opasnost po naciju koju svi volimo - rekla je Pelosi povodom upada u zdanje Kongresa 6. januara kada je život izgubilo petoro ljudi.

Tramp je postao prvi američki predsjednik koji se dva puta suočavao sa opozivom. On je u decembru 2019. godine postao treći američki predsjednik koji se suočavao sa opozivom zbog optužbi da je prekršio zakon jer je od Ukrajine zatražio istragu protiv Bajdenovog sina Hantera.

Uticajnu zastupnicu iz redova

Pripadnici Nacionalne garde u Kapitolu

Tramp pozvao Amerikance da se uzdrže od nasilja Pelosi: „Tramp je prijetnja naciji“

Njuhaus: Nema opravdanja za Trampove postupke Član Republikanske stranke Den Njuhaus je tokom debate o opozivu predsjednika najavio da će glasati za opoziv jer tvrdi da nema opravdanja za postupke predsjednika Trampa.

– Ostali, među kojima sam i ja, odgovorni smo jer nijesmo ranije progovorili, prije nego što je predsjednik obmanuo i zapalio nasilnu rulju – rekao je Njuhaus, prenio je CNN. On je ocijenio da Tramp nije učinio ništa da spriječi pobunu na Kapitol Hilu i upad u zdanje američkog Kongresa.

republikanaca u Predstavničkom domu Kongresa i predsjedavajuću poslaničkim klu-

Raspala se koaliciona vlada u Italiji

RIM - Koalicija koja čini italijansku vladu raspala se kada je koalicioni partner premijera Đuzepea Kontea, Mateo Renci povukao svoje ministre, uvodeći državu u političku krizu usred pandemije korona virusa.

Bivši premijer Mateo Renci nedjeljama je kritikovao Konteove planove za korišćenje sredstava Evropske unije za oporavak od pandemije.

On je novinarima rekao da „mu je dosta“ Konteove vladavine dekretima, umjesto da se obraća parlamentu.

- ‘Italia Viva’ nije izazvala

Zgrada Kapitola puna je vojnika pod punom ratnom opremom, a društvene mreže su prepune fotografija na kojima se vidi kako vojnici leže na podu, neki spavaju, neki gledaju u mobilne telefone.

ovu političku krizu. Nećemo nikome dati da ima puna ovlašćenja - rekao je Renci novinarima.

Još nije jasno da li će Konte podnijeti ostavku na mjesto šefa vlade koja je trenutno na rubu opstanka.

Moguće opcije su i rekonstrukcija vlade i izglasavanje o povjerenju u parlamentu.

Tada bi italijanski predsjednik obavio razgovore sa političkim strankama kako bi utvrdio da li će tražiti od Kontea da pokuša da formira novu vladu, da uspostavi tehničku vladu ili da raspiše nove vanredne izbore.

bom republikanaca u Donjem domu Elizabet Čejni, njene kolege republikanski zako-

Papa Franjo primio vakcinu protiv korone

Đuzepe Konte

Posljednja opcija, izbori, smatra se malo vjerovatnom, s obzirom na dubinu krize zbog porasta broja zaraženih korona virusom.

Renci je kritikovan da je neodgovoran jer izaziva krizu vlade dok se ona bori da zaustavi širenje virusa, vakciniše Italijane i sprečava dalje propadanje ekonomije.

Renci tvrdi da on samo radi ono što je najbolje za zemlju, a ne traži vlast za sebe.

VATIKAN - Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo primio je vakcinu protiv korona virusa prvog dana vakcinacije u Vatikanu.

Franjo je primio vakcinu na ulazu u salu za audijencije, prenijeli su novinari bliski papi, mada Sveta Stolica još nije zvanično potvrdila vijest.

Portparol Svete Stolice Mateo Bruni izjavio je ranije juče da je počela vakcinacija oko 5.000 stanovnika i zapošljenih u državi Vatikan.

Papa je nedavno rekao da će primiti vakcinu, dok je protivljenje vakcini opisao kao „samoubilački negacionizam“ i dodao da je „etički izbor“ od suštinske važnosti za zaštitu života drugih ljudi.

Tramp pozvao Amerikance da se uzdrže od nasilja Tramp je i na kanalu Foks njuz rekao da ne stoji iza napada na Kongres prošle nedjelje i pritom je pozvao Amerikance da smire strasti, u vrijeme dok se u Predstavničkom domu govori o njegovom opozivu.

nodavci pozvali su da podnese ostavku zbog toga što podržava opoziv Trampa.

- Nikuda je ne idem. Ovo je glasanje po savjesti, a u našem poslaničkom klubu ima ljudi sa različitim stavovima

– U svjetlu izvještaja o novim demonstracijama, molim vas da ne bude nikakvog nasilja, nikakvog kršenja zakona, ni vandalizma bilo koje vrste.

To je nešto za šta se nikada nijesam zalagao, a ni Amerika. Pozivam sve Amerikance da pomognu u smirivanju strasti i tenzija. Hvala vam – rekao je Tramp, a prenio Independent.

o tom pitanju. Naša nacija je suočena sa ustavnom krizom bez presedana od Građanskog rata. Na to se moramo fokusirati i u tom smjeru moraju biti usmjereni naši napori - izjavila je Čejni.

Najveći kritičar Kremlja napušta Njemačku poslije više mjeseci

Navaljni se 17. januara vraća u Rusiju

BERLIN - Ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni najavio je juče da će se 17. januara vratiti u Rusiju iz Njemačke, gdje se prethodnih nekoliko mjeseci liječio od posljedica navodnog trovanja nervnim agensom „novičok“.

On je na svom Instagram nalogu napisao da vjeruje da se u potpunosti oporavio i da je vrijeme da se vrati u Rusiju uprkos brojnim pravnim postupcima koji ga tamo očekuju.

Navaljni, jedan od najglasnijih kritičara Kremlja i ruskog predsjednika Vladimira Putina, prebačen je u avgustu u Njemačku, nakon što je kolabirao u avionu kojim je iz Sibira putovao za Moskvu.

Njemačka i druge zapadne zemlje tvrde da je u pitanju

Aleksej Navaljni

pokušaj Navaljnijevog ubistva nervnim agensom iz sovjetske ere „novičok“, ali za te tvrdnje nikada nijesu ponudile konkretne dokaze.

Navaljni je u utorak izjavio da je ruska zatvorska vlast zatražila od suda da ga zatvori jer je navodno prekršio uslovnu kaznu koju izdržava.

Hronika Podgorice Realizacija projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda

Nastavljeni radovi u sve tri aktivne komponente Nastavljeni su terenski radovi na realizaciji projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda, i to na sve tri aktivne komponente - primarnom cjevovodu, sekundarnoj kanalizacionoj mreži i pješačkom cjevovodnom mostu na Morači.

Postavljanje logoa RTV Podgorica na južnoj tribini Gradskog stadiona

Brendirane prostorije Radio-televizije Podgorica U sklopu priprema prostorija Radio-televizije Podgorica juče je u sjedištu tog medija u Ulici 19. decembra ( južna tribina Gradskog stadiona) postavljen njihov logo.

Na konferenciji za novinare održanoj 29. decembra prošle godine u prostorijama Radio-televizije Podgorica, gradonačelnik Ivan Vuković podsjetio je da radio uveliko radi (Glavni grad počeo je testiranje opreme gradskog radija 31. jula na frekvenciji od 103 megaherca), da će krajem januara ili početkom februara početi da radi portal, dok će gradska televizija startovati sredinom ove godine.

Skupština Glavnog grada je 24. februara prošle godine izglasala osnivanje RTV Podgorica. Društvo sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter RTV Podgorica osnovano je na neodređeno vrijeme. Na istoj sjednici Skupštine grada imenovan je i Savjet RTV Podgorica koji čine Živko Andrijašević, Dragana Tripković, Amer Ramusović, Husein Tuzović i Božidar Jaredić. Na konstitutivnoj sjednici Andrijašević je izabran za predsjednika, a Predrag Vučinić za v. d. direktora RTV Podgorica.

R.U-I.

17

d.malidŽan

d.malidŽan

Četvrtak, 14. januar 2021.

Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija saopšteno je da se radovi na primarnom cjevovodu, odnosno kolektoru, izvode paralelno na dva segmenta.

- Jedna ekipa kompanije Bemaks nastavila je radove na potezu od Jugozapadne obilaznice ka lokaciji novog postrojenja, dok druga završava polaganje preostalih 950 metara vodovoda i 250 metara sekundarne kanalizacije od Dahne i Dajbaba ka Jugozapadnoj obilaznici. Predviđeno je da radovi na novom kolektoru budu završeni u maju tekuće godine, nakon čega slijedi završna faza asfaltiranja i testiranje – navedeno je u saopštenju.

Na južnom području sekundarne kanalizacione mreže (LOT 1) Ulica Braće Ribar priprema se za asfaltiranje, što do sada nije bilo moguće usljed padavina.

- Kompanija Tehnoput-MNE,

Pješačko-cjevovodni most na Morači

koja je sada punopravni izvođač na ovom dijelu, nakon Konika i Vrela Ribničkih započeće aktivnosti u Maslinama i na Ibričevini. Predviđeni rok za završetak svih radova je sredina decembra 2021. godine. Nastavljeni su radovi i na sjevernom području (LOT 2), odnosno u Ulici Antona Čehova na Murtovini, nakon čega će biti započeti i u Ulici Sava Orovića. U Zagoriču se Ulica Vita Nikolića priprema za asfaltiranje. Radovi na sjevernom području trebalo bi da

budu dovršeni tokom avgusta – ističe se u saopštenju.

Nastavljene su i aktivnosti na izgradnji pješačko-cjevovodnog mosta na Morači, preciznije nastavlja se varenje i farbanje konstrukcije nakon čega će uslijediti montaža trećeg segmenta, premošćavanje i postavljanje hidrotehničkih instalacija. Kraj radova na mostu predviđen je za septembar 2021, međutim shodno dinamici odvijanja radova, Bemaks bi ovaj dio posla trebalo da završi i prije toga roka.

Obustava saobraćaja u Ulici 8. marta Iz Sekretarijata za saobraćaj saopšteno je da će dio Ulice 8. marta od kapije bivšeg Titeksa do novog pješačkog mosta, biti privremeno zatvoren za saobraćaj za sve vrste motornih vozila od 15. do 19. januara. Do privremenih obustava saobraćaja dolaziće u terminu od

deset do 14 sati, a za to vrijeme saobraćaj će se odvijati okolnim saobraćajnicama. Promjena režima saobraćaja uvedena je zbog izvođenja radova na pjeskarenju i farbanju čelične konstrukcije budućeg pješačko-cjevovodnog mosta na Morači.

Tokom ove godine biće započete i zvanične aktivnosti za četvrti, glavni segment projekta.

- Izgradnja novog postrojenja sa kompletnim tretmanom kanalizacionog mulja predstavlja posljednju i najvažniju fazu izgradnje samog sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Uskoro će biti objavljen pretkvalifikacioni poziv za izbor izvođača radova na postrojenju čija će lokacija biti „Industrijska zona – Kombinat aluminijuma Podgorica“.

Očekuje se da će izvođač biti izabran polovinom ove godine – navedeno je u saopštenju.

Iz Vodovoda i kanalizacije podsjećaju da se svi podaci o toku radova, izmjenama i predstojećim aktivnostima, kao i kontakt informacije za upite građana nalaze na zvaničnom sajtu www.ovpg.me.

H. P.

Gradonačelnik se sastao sa šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori i. mandiĆ

Još danas traje akcija ,,Djeca djeci“ za prikupljanje pomoći mališanima u Hrvatskoj čiju su domovi razoreni zemljotresima

Prioritet je intenziviranje procesa evropskih integracija Gradonačelnik Ivan Vuković primio je juče šeficu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oanu Kristinu Popu u prvu zvaničnu posjetu Glavnom gradu.

Dio prikupljenih poklona

Za vaše nove osmijehe - Drugari, dječji osmijeh je najljepša stvar na svijetu. Za vaše nove osmjehe, uz vas smo.

Ljube vas i pozdravljaju Tarik i Hana iz Bara – poruka je uz veliki paket koji je juče stigao na Oglasno odjeljenje Pobjede, namijenjen djeci u Hrvatskoj čiju su domovi razoreni u nedavnim zemljotresima.

Tarikova i Hanina donacija jedna je od brojnih koje su proteklih dana donijete u Pobjedu.

Vrijeđelo je viđeti mališane koji donose kese igračaka i školskog pribora i porukama podrške vršnjacima iz Siska, Petrinje, Gline i drugih mjesta. Oni stariji su to činili vjerovatno noseći u sjećanju naša slična iskustva iz 1979. godine, pamteći koliko znači poruka podrške u teškim danima.

Akcija ,,Djeca djeci“ koju su pokrenule humane Podgoričanke, a kojoj su se priključili Pobjeda, brojni pojedinci i kompanije traje do večeras do 19 časova. Kako su organizatorke akcije naglasile, pokloni treba da sadrže igračke, društvene igre, knjige (na latinici), pribor za slikanje i crtanje... Poželjno je na kesi ili kutiji napisati za koji je uzrast prilagođena donacija, broj komada stvari koje se nalaze u kesi, odnosno kutiji, uz poruku ,,Pomoć za djecu Hrvatske“.

Kamion koji će isporučiti prikupljenu robu kreće za Hrvatsku sjutra, a vaše donacije možete ostaviti još danas do 20 sati u Oglasnom odjeljenju Pobjede (prizemlje južne tribine Gradskog stadiona), kao i na Oglasnom odjeljenju u nekadašnjoj zgradi Pobjede (Bulevar Revolucije 15).

Z. K.

Vuković je iskazao zadovoljstvo zbog činjenice da je prvi zvanični sastanak u 2021. godini imao upravo sa ambasadorkom Popom, naglašavajući da to označava novi početak uspješne i plodotvorne saradnje Glavnog grada i Delegacije EU u Crnoj Gori.

- Glavni grad je potpuno otvoren za sve inicijative i projekte koji su usmjereni dostizanju evropskih vrijednosti i evropskog kvaliteta života kako bismo na partenrskim osnovama i Podgoricu i Crnu Goru nastavili da mijenjamo u pozitivnom smjeru i da zajednički gradimo prosperitetnije i bolje društvo u cjelini – rekao je gradonačelnik Vuković.

On je upoznao ambasadorku Popu sa kapitalnim infrastrukturnim projektima koje Glavni grad realizuje uz podršku EU, kao i sa projektima iz oblasti socijalne zaštite.

Ambasadorka Popa je izrazila zadovoljstvo dosadašnjom

Oana Kristina Popa i Ivan Vuković

saradnjom Glavnog grada i Delegacije EU u različitim oblastima i projektima, izražavajući uvjerenje da će u narednom periodu ta saradnja biti još intenzivnija i sadržajnija. Ona je zahvalila Glavnom gradu što se pridružio nedavnim kampanjama protiv nasilja nad ženama, obilježavanju ,,Nedjelje ponosa“ i Dana Evrope, koji je jedan od značajnijih projekata koji realizuje Delegacija EU u Podgorici.

Sagovornici su se saglasili da je veoma dobro što u Crnoj

Gori raste podrška procesu EU integracija i da je veoma važno da građani Crne Gore ostanu na tom putu, bez obzira na dinamične društvene i političke procese u zemlji.

Zaključeno je da je intenziviranje procesa evropskih integracija i jačanje društvenog dijaloga oko važnih pitanja ključno za dalji napredak na putu punopravnog članstva Crne Gore u EU, kao i da će u narednom periodu biti intenzivirana komunikacija u cilju realizacije konkretnih dogoH. P. vorenih aktivnosti.

18

Arena

Košarka

Četvrtak, 14. januar 2021.

Budućnost Voli jasno cilja četvrtfinale Evrokupa nakon pobjede nad Burgom u ,,Morači“

Mijović: Tražimo šansu za brejk PODGORICA - Budućnost Voli spremna je da preuzme teret jasnog kandidata makar za četvrtfinale Evrokupa. Pobjeda nad Burgom 108:80 na startu Top 16 faze u ,,Morači“ ne donosi novi teret očekivanja za ,,plave“ - oni vjeruju u svoj kvalitet.

To je i jasna poruka trenera Petra Mijovića, povratnika nakon preležanog korona virusa. Igrači su se potrudili, da strategu ,,plavih“ povratnički meč na klupi učine što lagodnijim i manje stresnim; duel sa jakim francuskim timom riješen je do sredine treće dionice. Uz fantastičnu napadačku partiju i klupski rekord po broju poena na Evrokup meču.

VAŽNA GOSTOVANJA Naredni meč, u gostima Cedevita Olimpiji u Ljubljani 19. januara, ,,plave“ bi mogao značajno primaći ostvarenju novog cilja - plasmanu među najboljih osam u Evrokupu.

- Nijesmo se mnogo osvrtali ni nakon kritika u javnosti, pa nećemo ,,letjeti“ ni nakon ovakvih pobjeda...

Kad napravimo dobar trening mi smo zadovoljni, a ovakve pobjede nas podižu. Mi smo na startu Evro-

Luka Mitrović sve bolji Sa sedam poena, četiri skoka, asistencijom, ali i dvije bitne ukradene lopte protiv Burga, krilni centar Luka Mitrović nastavio je da prikazuje napredak u formi.

- Pogotovo za nas koji smo se kasnije priključili timu, dosta je nezgodna situacija, jer je tim dva puta pogođen korona virusom od novembra.

Nijesmo mogli da uhvatimo kontinuitet treninga i utakmica, što je najbitnije za igrača kad dođe u novu sredinu u već poodmakloj sezoni.

Nadam se da će moja forma nastaviti sa uzlaznom putanjom i da će se to poklopiti sa dobrim timskim partijama, što je svakako i bitnije - rekao je Novosađanin Mitrović. kupa bili od šestog do 12. mjesta po kvalitetu. Virtus je favorit takmičenja, Lokomotiva je izuzetan tim, a izgubila je od Pariza kući, Unikaha je sjajna, to su ekipe koje mogu da igraju Evroligu u svakom trenuntku.

Mi ćemo da se trudimo da prođemo, a onda ako uđemo među osam apsolutno sve je otvoreno - rekao je trener Petar Mijović.

Ekipa koja želi da uhvati jednu od prve dvije pozicije u grupi G moraće da ostvari jedan važan cilj na tom putu...

- Tek smo na početku, imamo još pet kola, slijede nam dva vezana gostovanja, Cedevita Olimpiji i Virtusu. To su jako teški i zahtjevni protivnici, mi

Kobsove asistencije Već sredinom treće dionice meča sa Burgom Džastin Kobs imao je deset asistencija. Plejmejker ,,plavih“ je izuzetno siguran u organizaciji igre, pogotovo u pik-en-rolu sa Vilijemom Ridom.

Ove sezone ima 5,6 asistencija po meču u Evrokupu, po čemu je deveti igrač u takmičenju. Takođe ima i 11,1 poen i dva skoka po utakmici. Problem za njega trenutno je procenat šuta u Evrokupu, pogodio je samo tri trojke iz 20 pokušaja, a za dva poena šutira sa 40,2 procenta realizacije.

tražimo šansu za makar jedan brejk dodao je Mijović.

Strateg Budućnost Volija istakao je koliko je u rotaciji bitan povratnik Vili Rid, startni centar, nakon odrađene suspenzije od dvije utakmice u ABA ligi. U pik-en-rolu protiv Burga bio je neuhvatljiv, ekipi pruža izuzetnu sigurnost u oba pravca.

- Nijesmo isti sa njim i bez njega, ali svaki put kada imamo jednog ili dva igrača manje mi smo u problemu.

Vili otvara prostor, obezbjeđuje lagane poene, zatvara reket, sa njim smo konstantiji u skoku, njegov povratak je od izuzetne važnosti i vjerujem da će biti još bolji - dodao je Mijović.

O POJAČANJIMA...

Rotacija sada djeluje vrlo ,,uštimovano“, kada je kompletna Budućnost Voli može parirati bilo kome u Evrokupu. Pojačanje, eventualno za ABA ligu do kraja mjeseca, ostaje opcija.

A strateg ,,plavih“ želio je da istakne, da je zadovoljan rosterom i ako se na tržištu ne pojavi odgovarajuće rješenje.

- Predsjednik kluba je izuzetno posvećen timu, živi sa timom,

imamo otvorenu tu opciju da dovedemo igrača. Mislim da u ovom momentu iz ovih momaka moramo da izvlačimo maksimum, neki od njih nijesu još na svom nivou i oni će nam biti pojačanja. Neću pobjeći od toga da reagujemo na tržištu ako se otvori nešto i dovedemo igrača koji može da donese ekstra kvalitet, ali mislim da je bolje da nastavimo sa grupom koja postavila standard rada, koja radi dobro i ponaša se

dobro uhvatimo kontinuitet dobrih utakmica, nego da svaki čas nešto mijenjamo. Već smo prošli pola sezone, nije lako da se novi igrač uklapa, koliko god da je dobar i kvalitetan igrač - dodao je Mijović.

Budućnost Voli u subotu u ,,Morači“ dočekuje Partizan u ABA ligi; period od narednih desetak dana izuzetno je bitan za ,,plave“, kako u regionalnom tako i u evropskom takmičenju.

S. S.

Povratak obavezama: Košarkašice Budućnost Bemaxa u dva dana igraju dva meča protiv Celja

Dva derbija kao prekretnica PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa prve mečeve u 2021. godini odigraće u ,,Bemax areni“ i to u dva dana dva derbija protiv Celja.

Povratak u Evropu nakon dvije godine u NBA

Musa stiže u Efes Džanan Musa (21), veliki talenat evropske košarke, nakon dvije sezone u NBA ligi na korak je od povratka u Evropu.

Po saznanjima grčkih i turskih medija, bek-krilo iz Bihaća dogovorilo je prelazak iz Bruklin Netsa u istanbulski Efes, jedan od najjačih evroligaških timova.

Reprezentativac Bosne i Hercegovine tako bi zaigrao u Evropi nakon 2018. godine, kada je bio član zagrebačke Cedevite. Bruklin ga je na ljeto 2018. birao kao 29. pika na NBA draftu.

Prošle sezone u NBA Musa je odigrao 40 mečeva u regularnom dijelu i tri u plej-ofu, sa skorom od 4,8 poena, 2,2 skoka i 1,1 asistencijom po meču.

S. S.

Dva derbija za oba tima mogu biti prekretnica - za ,,plave“ koje su na skoru 7-1 ova dva duela, koja se igraju u petak i subotu, mogu ostaviti samo jednu dilemu da li će biti prve ili druge uoči fajnal-fora, dok za Celje, koje ima kiks protiv Orlova, može biti od još većeg značaja za borbu kada je u pitanju finalni turnir.

Dva klub koja imaju najduži staž učešća na završnim turnirima tokom posljednje decenije, ove sezone imaju nikad mlađe sastave. Šampion Slovenije na domaćoj sceni već je doživio dva poraza, u WABA ligi je neočekivano kiksao protiv Orlova, ali kako je sezona odmicala tako se i Celje dizalo, pa je i pored činjenice da je gotovo pola U17 ekipe priključeno seniorskoj ekipi, ponovo jako blizu plasmana na fajnal-for.

Iako su Slovenke podmlađene, u podgoričkom timu sa dosta opreza očekuju dvomeč, svjesni značaja utakmice.

- Utakmice protiv nas i Celja uvijek su neizvjesne. Tu prednost domaćeg terena ne znači mnogo, jer igramo godinama sa njima zaista jako dobre utakmice, igrali smo i na završnim turnirima, za treće mjesto, finale, tako da je po mnogima to pravi regionalni derbi koji već godinama traje. Istina je da je Celje sada podmlađe-

Nikolina Babić na prošlom meču sa Celjem

no, ali to je ekipa jako talentovanih igračica, uz nekoliko starijih, koja je tokom sezone napredovala, tako da neće biti lako - upozorila je kapitenka Budućnost Bemaxa Nikolina Babić.

Celje je imalo veliki kiks protiv Orlova, pa je samo sebi zakomplikovalo posao, ali je pobjedom protiv Montane napravio možda i presudan korak ka fajnal- foru.

- Ta pobjeda protiv Montane, koja je uz Beroe, definitivno najjača, dokaz je da je Celje sada mnogo bolje nego na početku sezone. Ispravili su se za taj kiks i sada su opet u dobroj poziciji - dodala je plejmejkerka ,,plavih“.

Podgoričanke će nakon dvomeča sa Partizanom na kraju 2020. godine, sada ovu otvoriti još jednim dvomečom, ali protiv šampiona Slovenije.

- Nije lako igrati protiv istog rivala u malom vremenskom intervalu, posebno ne u dva dana odnosno to je gotovo za 24 časa. Ali sigurno da naše iskustvo baš u tom dvomeču može biti prevaga, tako da se nadam da možemo slaviti, što bi nam stvorilo dobru poziciju pred teško gostovanje u Staroj Zagori i sam finiš ligaškog dijela u kojem imamo i derbi protiv Montane na svom terenu - naglasila je Babić.

R. P.

Četvrtak, 14. januar 2021.

Arena

Košarka

19

Mornar napravio brejk protiv Gran Kanarije na startu Top 16 faze Evrokupa

Barani pokorili Kanarska ostrva Neka španski favoriti nauče da nikako ne potcjenjuju Mornar. U gostima Gran Kanariji, timu koji je imao 8-2 u prvoj fazi Evrokupa, Barani su ostvarili veliku pobjedu 102:100 na startu Top 16 faze.

Ovaj brejk u gostima može biti ključni momenat u borbi za četvrtfinale.

Kakva sedmica crnogorske košarke na evropskoj sceni: pobjedama u grupama Top 16 faze, i Mornar i Budućnost Voli su istakli jasne ambicije da dođu do četvrtfinala. U oba meča crnogorski timovi ubacili su preko 100 poena! To što je ostvaren već istorijski uspjeh, najbolji evropski plasman, za ekipu Mihaila Pavićevića apsolutno nije kočnica. Naprotiv, samo motivacija - da na Kanarskim ostrvima odigraju jednu od najboljih evropskih partija od starta sezone. Tamo gdje su i najjači evroligaši doživljavali ubjedljive poraze, Mornar je Gran Kanariju savladao njenom košarkom - napadačkom igrom u žestokom ritmu insistiranja na ranim šutevima. Katastrofalno odigran posljednji minut, kada je ispuštena prednost od osam poena za pola minuta, nije bio skup - a trijumf je potvrđen slobodnim bacanjima Džejkoba Pulena dvije sekunde prije kraja.

Pored izuzetnog učinka beka Ajzee Vajtheda (28 poena i pet asistencija), koji je ubacivao ključne koševe od sredine druge dionice, valja istaći i rolu novajlije Nemanje Gordića.

Iako je imao svega po dva poena i skoka, plejmejker je u bitnim fazama duela ekipi pružio drugačiju dimenziju, mijenjao ritam. Protiv odlične

Kilpatrik Balcerovski Okoje Albisi Klark Sloter Dimsa Šurna Diop Burđanadze Beiran Stević

16 12 4 15 7 23 1 13 2 7

100

102

(23:27, 20:20, 24:25, 33:30)

71% (21-15) 58% (45-26) 38% (29-11)

za 1 za 2 za 3

77% (39-30) 46% (26-12) 53% (30-16)

34 (10+24) Skokovi 32 (5+27) Blokade 4 4 Asistencije 25 21 8 Ukradene lopte 5 10 Izgubljene lopte 15 Faulovi 24 21

Pulen Gejbrijel Nidam Jeremić Gordić Šehović Smit Vajthed Lazić Vranješ Bjelica Luković

14 14 8 13 2 11 28 5 2 5

Ajzea Vajthed, junak pobjede Mornara sa 28 poena, pet asistencija i tri skoka (šut iz igre 15-10, trojke 4-4) istakao je timsku igru.

- Pokazali smo da smo pravi tim, da imamo veliko srce.

Padali smo, vraćali se... Nije bilo lako, Gran Kanarija je odlična. Mislim da smo odigrali vrlo dobro, osim u posljednja dva minuta. Nije nas skupo koštalo. Ova pobjeda je zaslužena - rekao je Vajthed.

Grupa H Andora - Uniks Gran Kanarija - Mornar

Gran Kanarije (Albisi, Okoje, Sloter, bivši igrači Budućnost Volija Klark i Kilpatrik) Mornar je djelovao kao tim sa više opcija u igri, zato je zasluženo pobijedio.

SPREMNI DA ODGOVORE U momentu kada je Mornar poveo 21:13, već nakon šest i po minuta bilo je jasno koliko je bila ispravna odluka da se meč počne sa nižom petorkom sa Tejlorom Smitom na ,,petici“, umjesto Uroša Lukovića. Do tada je, pored sedam bitnih poena, imao i tri skoka - a Barani su šutersku sigurnost gradili upravo na sigurnosti u skoku.

Do tada uhvaćena su dva bitna skoka u napadu, a Derek Nidam postigao je dvije trojke.

Seriju 11:2 za preokret do sredine druge dionice i prednost 34:32 Gran Kanarija je napravila upravo u periodu kada Smit nije bio na parketu. U brzim rotacijama, domaćin se bolje snašao - a bek Ej-Džej Sloter već u toj fazi meča imao je šest asistencija. Uz bitne koševe Francuza Albisija i bivšeg krila Budućnost Volija Šona Kilpatrika, Gran Kanarija je pokazala kakvu širinu opcija u igri spoljne linije ima. U takvoj situaciji, Mornaru je bio potreban odgovor ključnih napadačkih opcija.

Upravo to bila je trojka Ajzee Vajtheda za egal na početku 19. minuta (42:42), na asistenciju Pulena.

Trojka Pulena, 51 sekundu prije poluvremena za pred-

nost 47:42, bila je bitna za Mornar, ekipa je osjećala da ima momentum pred odmor.

Bio je to i prvi pogodak iz igre prvog strijelca ekipe Mihaila Pavićevića, koja je i bez Džejkobovog standardnog napadačkog učinka djelovala jako napadački i zasluženo vodila 47:43 nakon dvije dionice. Gran Kanarija je neracionalno trošila faulove, napravila čak pet više do odmora i pružila Mornaru čak 17 šuteva sa linije bacanja za 20 minuta igre. Barski tim je u odbrani djelovao racionalnije.

VAJTHED SE PITA Od prednosti 57:50 u 24. minutu, Mornar je rivalu dozvolio drugu brzu seriju na meču:

66:73 100:102

kada je Gran Kanarija napravila parcijalni skor 9:0 i povela, Barani su imali tri izgubljene lopte (Nidam, Pulen, Gejbrijel). U situaciji kada se ekipa suočila sa četiri poena deficita, ponovo je imala i odgovor: Vajthed se sve više iskazivao kao organizator, igrao je dobar pik sa Lukovićem koji je donio prednost 69:65 na početku 30. minuta. Upravo Vajthed je, u karakterističnom šutu iz driblinga, ubacio trojku za prednost 72:67 tri sekunde do kraja treće dionice. Sa 17 poena na kontu, djelovao je fizički superioran u odnosu na sve čuvare u spoljnoj liniji Gran Kanarije.

Do kraja trećeg minuta posljednje dionice Mornar nije imao koš iz igre; svih sedam ubačeni su sa linije bacanja, za prednost 79:74. Upravo tada u strijelce se upisao i novajlija, veliko pojačanje Nemanja Gordić, koji je ekipi u bitnom periodu pružio drugačiji ritam u igri. To je bila uvertira za novi šuterski niz Vajtheda: bivši igrač Bruklin Netsa vezao je tri pogotka iz igre, seriju zaključio

16

trojki ubacio je Mornar iz 30 pokušaja protiv Gran Kanarije

trojkom na asistenciju Bjelice za 86:79. Već u 35. minutu imao je 26 poena na kontu - a Mornar je ,,mirisao“ pobjedu...

Uhvaćen bitni skok u napadu Lukovića, na tri i po minuta prije kraja, kada je rival prišao na ,,minus četiri“, bio je prelomni momenat. Sa kakvom sigurnošću je, u narednom napadu, Gejbrijel ubacio trojku na asistenciju Pulena za 95:86... I sve to, duge faze racionalne i odgovorne igre, čine katastrofalnih pola minuta Mornara u završnici četvrte dionice neshvatljivim: izgubljene lopte Vajtheda i Nidama, ishitren šut Pulena 25 sekundi prije kraja u devetoj sekundi napada, rješenje posljednjeg napada sa novim promašajem Pulena. Ipak, Džejkobova realizacija sa slobodnih bacanja, dvije sekunde prije kraja, meču je pružila zaslužen epilog. S. S.

NBA: Bruklin bez Irvinga nadoknadio 18 poena razlike i pobijedio, Embid brojao do 45

Djurentov šou za preokret protiv Denvera

Trejd godine: Harden u Bruklinu

Tim iz Njujorka sada će imati najglamurozniju postavu u ligi - a u borbi za titulu moraće da, prije svega, riješi problem centarske pozicije. Uz niz pikova na draftu, Bruklin se po prvim informacijama odrekao i beka Kerisa Leverta i startnog

Sudije: Zamojski, Juras i Udjanskij

VAJTHED: Veliko srce tima

Netsi uspjeli da sastave bekovsku liniju iz snova

Džejms Harden (31) novi je košarkaš Bruklin Netsa, prvi strijelac NBA lige iz prethodne tri sezone pridružio se Kevinu Djurentu i Kajriju Irvingu u potencijalno šampionskom projektu.

Dvorana: Gran Kanarija arena Odigrano bez prisustva gledalaca

centra Džereta Alena. U trejdu su uključeni i Indijana Pejsersi, koji bi da pošalju beka Viktora Oladipa u Hjuston Rokitse. Definitivan epilog, ko su sve igrači uključeni u trejdu, biće poznat u četvrtak.

Amerikanac Harden je u Hjustonu igrao od 2012. godine, a 2018. izabran je za najboljeg igrača (MVP) lige. Čak šest puta biran je u prvi tim lige. Osvajao je olimpijske i svjetske titule, a prošle sezone bilježio je čak 34,3 poena, 7,5 asistencija i 6,6 skokova po meču.

S. S.

Bruklin Netsi su oslabljeni pobijedili Denver Nagitse 122:116, nakon što su imali 18 poena deficita na poluvremenu.

Njujorški tim nastupio je bez beka Kajrija Irvinga, a izostanak kontroverzne zvijezde nadomjestio je Kevin Djurent sa 34 poena, 13 asistencija i devet skokova. Slavno krilo je šutiralo čak 18-12 iz igre, u najboljoj partiji od oporavka od teške povrede Ahilove tetive, koji je trajao godinu i po.

Keris Levert je dodao 20 poena i šest asistencija u trijumfu Bruklina, koji je sada sa učinkom 6-6 u plej-of zoni Istočne konferencije. Za Denver, standardno najbolji bio je centar Nikola Jokić sa 23 poena, 11 asistencija, osam skokova, ali i sedam ukradenih lopti. Šutirao je 17-8 iz igre. Denver ima skor 5-6 i čeka ga važan duel sa Golden Stejtom u srijedu.

Fantastičan meč odigrao je centar Filadelfije Džoel Embid, u pobjedi nad Majamijem 137:134. U produžetku je uba-

cio 11 poena, a ukupno je imao čak 45 poena i 16 skokova.

Grin je dodao 29 poena i deset

skokova. Sve bolji bek Tajler Hiro predvodio je Majami sa 34 poena. Filadelfija sada ima

učinak 8-4 i iza je lidera Bostona na vrhu Istočne konferencije, koji ima skor 7-3.

Los Anđeles Lejkersi lako su pobijedili Hjuston 117:100.

Trijumf šampiona obilježio je Lebron Džejms sa 26 poena i osam skokova, a u rutinskom timskom izdanju Entoni Dejvis dodao je 19 poena i deset skokova.

Hjuston se od starta sezone muči, timska hemija je očigledno narušena, a u ovoj utakmici Džejms Harden sveden je na svega 16 poena uz loš šut iz igre 16-5. Lejkersi su prvi u Zapadnoj konferenciji sa učinkom 9-3, dok je Hjuston na tek 14. mjestu (3-6).

San Antonio savladao je Oklahomu Siti 112:102, a Loni Voker odigrao je jednu u nizu odličnih partija sa 24 poena.

Džonson je dodao 17 poena, kao i Mils. Za poražene Tandere, Gildžus-Aleksander postigao je 20 poena. Sparsi igraju dobro na startu sezone i trenutno imaju učinak 6-5, a S. S. Oklahoma Siti 5-5.

20 Sportski miks

Arena

Četvrtak, 14. januar 2021.

Danas u Dubrovniku počinje kvalifikacioni turnir Re

Novi problemi za tim sa Starog aerodroma

Titograd počeo pripreme, tri igrača zbog korone u izolaciji PODGORICA - Za Titograd izgleda ne može ništa lako nakon jednodnevnog štrajka igrača, koji su bili nezadovoljni, jer im klub duguje tri plate, prvotimci su se vratili obavezama, čime je Titograd počeo pripreme. Ali već prvog radnog dana trener Nikola Rakojević imao je nove probleme.

Neočekivano, ne može da računa na sve igrače na početku trenažnog ciklusa…

- Imamo malo kadrovskih problema na startu. Ekipi se nijesu priključili Bojan Roganović, Miloš Brnović i Ognjen Peličić, koji su zbog korona virusa u samoizolaciji - potvrdio je trener Titograda. Što se tiče plana i programa priprema sigurno je da će ,,romantičari“ raditi na svom terenu.

- Ostajemo u Podgorici da radimo pripreme za proljećni dio prvenstva, koji je planiran da počne 19. februara - kazao je Rakojević, koji je priključio i

nekoliko omladinaca.

- Sa prvim timom trenira i nekoliko omladinaca, da provjerimo njihove mogućnosti i potencijalno ih priključimo i ovako mladoj ekipi - rekao je trener Titograda.

Prema njegovim riječima Titograd će odigrati sedam ili osam pripremnih utakmica.

- Za sada imamo dogovorenih pet mečeva. Igraćemo protiv Adrije, Mornara, Iskre, Koma i Sutjeske - saopštio je Rakojević.

Prema njegovim riječima, plan je da se ekipa pripremi što bolje za proljećni dio prvenstva. Titograd je trenutno u teškoj poziciji, sa pet bodova više od ,,fenjeraša“ Petrovca i isto tolikim zaostatkom za Jezerom, koje je u sigurnoj zoni.

- Znate da imamo veoma težak zadatak da ovu ekipu ostavimo u ligi, ali i da ove momke izvedemo na pravi put i od njih napravimo zrele igrače - zaključio je šef stručnog štaba Titograda Nikola Rakojević.

R. P.

Jadran, Primorac i Bu kreću u borbu za fajn PODGORICA - Jadran, Primorac i Budva od danas do neđelje u Dubrovniku će tražiti šansu za jedno od dva mjesta koja vode na završni turnir Regionalnog vaterpolo takmičenja.

U Dubrovniku će nastupati još Jug, Solaris i Radnički, a prvi će u bazen Novljani i to upravo sa domaćinom i favoritom turnira. Malo kasnije Budvane očekuje težak posao sa Radničkim, a u posljednjem meču dana Primorac ne bi trebalo da ima problema sa Solarisom.

Uporedo sa ovim turnirom i u Beogradu će se igrati mečevi za odlazak na fajnal-for, učestvuju Mladost, splitski Jadran, Primorje, Partizan, Crvena zvezda i Šabac.

JADRAN VIDI ŠANSU - Očekuje nas zahtjevan turnir, a već na startu duel sa apsolutnim favoritom. Jug je i na prvom turniru Lige šampiona pokazao da pretenduje na najveći plasman. Probaćemo da damo maksimum i neke stvari uigramo, a svakako će sve ovo dobro doći igračima koji su jedno vrijeme bili povrijeđeni i van stroja - kazao je trener Jadrana Petar Radanović.

Novljani će morati, a žele plasman na završni turnir, da odigraju najbolje mečeve sa

Petar Radanović (Jadran)

Primorcem i Radničkim.

- Glavne dvije utakmice na koje ćemo probati da stavimo sve karte su protiv Primorca, sa kojim igramo u petak, i Radnički dan kasnije. Pobjede iz ovih mečeva mogu da nam donesu drugo mjesto i odlazak na finalni turnir. Ako uspijemo da pronađemo pravu formu i adekvatna rješenja, mislim da će krajnji cilj biti dostižan.

Marko Petković kapiten ekipe sa Škvera očekuje jake rivale i kvalitetne mečeve - Nakon završnog turnira u Debrecinu sa reprezentacijom, čekaju nas ponovo klupske obaveze - turnir u Dubrovniku je jak, lako nam neće biti jer smo u fazi gdje smo pomalo potrošeni. Mislim na reprezen-

Transfer iz Pari Sen Žermena u Barselonu malo vjerovatan

Nejmar sada želi da ostane

Mornar krenuo sa pripremama za drugi dio sezone u kojem ima velike ambicije

Barani ciljaju Prvu ligu BAR - Nakon što je danima u Baru padala jaka kiša, juče je ,,Topolica“ bila obasjana suncem - simbolično ili ne, ali baš prvog lijepog dana u 2021. godini Mornar je počeo pripreme, sa nadom da će u drugom dijelu sezone napraviti lijepu priču i izboriti povratak u Prvu ligu!

Iako je početak proljećnog dijela šampionata u Amplitudo Drugoj ligi zakazan za 7. mart, fudbaleri Mornara juče su počeli pripreme, a na prvom treningu bilo je oko 30 igrača, jer je prvom timu priključeno i nekoliko omladinaca. Igračima su se obratili predsjednik Nikola Simović, sportski direktor Mitar Novaković, član Uprave Mićo Perović, a uspješnu godinu prvotimcima je poželio i Svetislav Śaro Marković, legendarni navijač barskog kluba.

U odnosu na minulu poluse-

zonu klub su napustili Bracanović, Marković, Bulatović i golman Nikčević, dok su već juče opremu zadužili i četiri nova igrača - Boško Guzina, Igor Poček, Danilo Bakić i Bogdan Rašo.

- Po običaju krećem ranije sa pripremama, jer želim da iskoristim dodatni mikro ciklus, kako bi kroz lagani rad krenuli za ono pravo što nas očekuje.

Svjestan sam da će biti teško, ali kroz dva mjeseca siguran sam da ćemo uraditi sve da u idealnom stanju dočekamo nastavak sezone u kojem je Uprava postavila jasan cilj, a to je Prva liga - kazao je Slavoljub Bubanja, trener Barana.

Barani su već zakazali i nekoliko jakih kontrolnih utakmica.

- Već 17. januara igramo sa Novim Pazarom a u slučaju da ode za Antaliju, onda bi igrali protiv Adrije. U planu je da odigramo sedam pripremnih utakmica, a

tu su još i mečevi sa Sutjeskom, Dečićem, Jezerom. Pored tih utakmica, imam najavu da ćemo odigrati i dva meča sa premijerligašima Bosne i Hercegovine, kao i protiv Slobode iz Užica. Nadam se da će igrači proći pripreme bez povreda, a takva je konkurencija da će maltene sami sebe stavljati u ekipu i samo oni najjači će moći da isprate naš cilj - dodao je Bubanja.

Mornar ima tri boda manje od drugoplasiranog Koma i pet od lidera, ekipe Arsenala, ali Bubanja je uvjeren da će biti još ekipa koje će juriti baraž.

- Očekuje nas izazovna polusezona, pored tri prvoplasirane ekipe, tu je Igalo, koje želi dobro da se pojača i uđe u baraž, kao i Berane koje je već dovelo pet pojačanja. Poštujemo sve, ali moramo sebe najviše cijeniti - podvukao je Bubanja.

R. P.

Brazilska zvijezda Nejmar izgladio je loše odnose sa čelnicima Pari Sen Žermena i želi da ostane u klubu i za narednu sezonu, objavila je madridska Marka.

Slavni napadač bi već u narednim danima mogao potpisati novi ugovor sa ,,svecima“ iz Pa-

tativce. Siguran sam da ćemo dati sve od sebe i koliko možemo da napravimo potrebne korake za završnicu.

I PRIMORAC VIDI ŠANSU Primorac će najvjerovatnije bez Draškovića i Crepulje dočekati turnir - hendikep, jer ova ekipa može puno kada je kompletna. Kotorani su već najavili dobre stvari za sezonu plasmanom među 16 u Evrokupu i trijumfom u domaćem prvenstvu protiv Jadrana.

- Ovoliki broj utakmica u ovako kratkom periodu je nešto što predstavlja napor. Kod nas je situacija takva da su neki igrači tek preboljeli virus i dalje nisu u top formi, ali je i većina redovno trenirala. Vjerujem da

riza, nakon uspješnih pregovora sa glavnim operativcem kluba Leonardom.

Prethodnih mjeseci spekulisalo se da je Nejmar demotivisan u šampionu francuske Lige 1 i da je povratak u Barselonu realna opcija. Ipak, Barsa trenutno ne djeluje kao dovoljno ambiciozan projekat, a odlazak prve zvijezde Lionela Mesija iz Primere je realnost. Zbog toga je Nejmar razočaran, jer je od perioda kad je nastupao za katalonski klub ekipa značajno oslabljena.

Pari Sen Žermen će pokušati da od ljeta ponovo učini Mesija i Nejmara saigračima, a za potpis legendarnog Argentinca iz Barselone konkurisaće Mančester siti.

S. S.

Sandro Sukno (Primorac)

da će svako dati sve od sebe i nadam se da ćemo ostvariti zadovoljavajući rezultat. Lično uvijek očekujem najbolje. Bez obzira na to što smo rasterećeni, opet imamo odgovornost da opravdamo i ponovimo sve dobre partije koje smo ranije odigrali. Biće jako teško, kako zbog rasporeda, tako i zbog vrlo kvalitetnih ekipa protiv kojih igramo - istakao je Miroslav Perković iz Primorca koji je sa reprezentacijom nedavno u Mađarskoj imao zapaženu ulogu na putu do završnog turnira Svjetske lige.

Mladi igrač i budućnost reprezentacije vjeruje da pravim pristupom mogu do dobrog rezultata.

- Nemamo imperativ, a jedino

Crnogorski internacionalac vratio se u Ivanjicu

Alija Krnić ponovo u Javoru PODGORICA - Alija Krnić vratio se u Javor. Crnogorski internacionalac nakon polusezone provedene u Danilovgradu, gdje je za Iskru upisao 12 nastupa (postigao i jedan gol) vratio se u Javor, gdje je igrao tri sezone (od 2017. do 2020. godine).

U prvom mandatu u Javoru, 23-godišnji ofanzivac odigrao je 49 utakmica, postigao šest golova i upisao dvije asistencije. R. P.

Menadžer ,,građana“ Gvardiola u timu želi zvijezdu Sasuola

Lokateli za novi Siti Manuel Lokateli (23), vezista Sasuola i jedan od najboljih igrača sezone u Seriji A, velika je želja Mančester sitija za narednu sezonu.

Po pisanju londonskog Dejli mejla, menadžer mančester-

skih ,,građana“ Pep Gvardiola je upravi saopštio da je Lokateli jedan od igrača oko kojih bi gradio novi mladi tim u Premijer ligi. Pojačanje na sredini terena djeluje kao urgentna potreba za tim koji se pretjerano oslanja na izdanja brazil-

skog veziste Fernandinja.

Lokateli je bivši talenat Milana, koji se u potpunosti ostvario u Sasuolu. Mladić visok 186 centimetara ima već šest nastupa za nacionalni tim Italije.

Fudbaler kojeg zbog stila igre porede sa legendarnim Andreom Pirlom ove sezone na 16 mečeva Serije A bio je strijelac dva puta.

S. S.

Četvrtak, 14. januar 2021.

Arena

Sportski miks

21

egionalne vaterpolo lige

udva nal-for Drago Pejaković (Budva)

Raspored DANAS 17.00 - Jug Jadran HN 18.45 - Budva - Radnički 20.40 - Primorac - Solaris PETAK 10.30 - Solaris - Budva 12.20 - Jug - Primorac 17.00 - Radnički - Solaris 18.50 - Primorac - Jadran HN 20.40 - Budva - Jug SUBOTA 10.30 - Jadran HN - Radnički 17.00 - Jadran HN - Solaris 18.50 - Primorac - Budva 20.40 - Jug - Radnički NEDJELJA 10.00 - Budva - Jadran HN 11.50 - Solaris - Jug 13.40 - Radnički - Primorac

- Osjećam se odlično i poslije svih priprema i takmičenja u dobroj sam formi. Uspio sam da odmorim dva dana po dolasku iz Budimpešte i nestrpljivo očekujem da odmjerim snage sa bekovima drugih ekipa.

BUDVANI SKROMNI

očekivanje je da će svi igrači dati i posljednji atom snage.

Takvim pristupom možemo napraviti dobar rezultat.

Kotorane čeka možda i najlakši meč na startu turnira.

- Prvu utakmicu igramo protiv Solarisa iz Šibenika, sigurno respektabilna mlada ekipa, koja će dati sve od sebe da nam pomrsi račune. Ne znamo baš ni šta konkretno da očekujemo od njih, ali sam siguran da će stručni stab odraditi svoj posao i upoznati nas sa tom ekipom do najsitnijih detalja, kao sto je bilo i do sada. Naravno da idemo na pobjedu.

Primorac može biti ohrabren izdanjima Perkovića od starta sezone.

Treći crnogorski predstavnik na turniru - Budva bez opterećenja gleda na prve obaveze u ovom takmičenju.

- Očekuje nas vrlo težak i zahtjevan turnir u Dubrovniku samim tim što ćemo odigrati pet utakmica za četiri dana, što je realno nama veliki problem zbog male rotacije koju ove godine imamo. Rezultatskog imperativa nemamo, ali svakako da je naša obaveza da damo sve od sebe i pokušamo da ostvarimo neku pobjedu. Najveću šansu ćemo tražiti protiv Solarisa, koji je po kvalitetu sličan nama. Na turniru Jug je bez premca, dok ostalim rivalima ne možemo da prijetimo. Obećavamo borbu i ukoliko nam se ukaže prilika pokušaćemo da trijumfujemo - poručio je Petar A. M. Ćetković.

Rukometni savez Crne Gore uručio priznanja za 2020. godinu

Radičević i Bulajić najbolji u Crnoj Gori PODGORICA - Rukometni savez Crne Gore organizovao je juče u svojim prostorijama uručenje nagrada najboljim pojedincima u 2020. godini.

Igrač Lovćena Slobodan Bulajić i kapitenka reprezentacije i desno krilo Budućnosti Jovanka Radičević najbolji su rukometaš i rukometašica Crne Gore u prošloj godini.

Bulajić je srednji bek Lovćena, koji je prvi dio takmičenja u Prvoj ligi završio maksimalnim učinkom od 10 pobjeda, a osvojio je i trofej Kupa Crne Gore.

Radičević je u dresu Budućnosti u prošloj sezoni koja je prekinuta zbog pandemije korona virusa bila najbolji strijelac Li-

ge šampiona, a izabrana je u idealni tim Evropskog prvenstva u Danskoj, na kome je Crna Gora u decembru osvojila osmo mjesto.

Najbolji rukometaš Crne Gore u inostranstvu je desni bek njemačkog Veclara Stefan Čavor, dok je Jeleni Despotović iz mađarskog Debrecina pripala nagrada za najbolju igračicu u inostranstvu. Despotović zbog klupskih obaveza u mađarskom Debrecinu nije prisustvovala svečanosti i nagrada će joj naknadno biti uručena.

Igrač Lovćena Mirko Latković je najbolji mladi rukometaš (2004. godište i mlađi) u našoj državi, a u ženskoj konkurenciji to priznanje pripalo je An-

Đoan Laporta otkrio

Počelo Svjetsko prvenstvo za rukometaše

Barselona 2003. odbila da kupi Kristijana Ronalda Barselona je 2003. godine mogla da kupi Kristijana Ronalda, ali je odbila da to uradi.

Tako tvrdi Đoan Laporta, bivši predsjednik ,,blaugrane“, koji će na ovogodišnjim izborima pokušati da se vrati na čelo ka-

talonskog kluba.

- Trebalo je da potpišemo ugovore sa Ronaldinjom i Markesom. Markesovi agenti su nam ponudili igrača sa imenom Kristijano Ronaldo. U to vrijeme on je još igrao za Sporting. Jedan od njegovih menadžera je rekao da bi nam ga prodali za

drei Škerović iz ORK Rudar.

Nagrade je uručio predsjednik Saveza Petar Kapisoda.

- Minula godina bila je teška i izazovna za sport na globalnom planu. Ipak, sa zadovoljstvom možemo da kažemo da smo u najvećoj mjeri ispunili zacrtane ciljeve i planirane aktivnosti u prošloj godini. Pamtićemo je po prvoj pobjedi rukometaša na prvenstvima Evrope i odličnom rezultatu rukometašica koje su uprkos odsustvu nekoliko važnih igračica, osvojile osmo mjesto na Evropskom prvenstvu u Danskoj, prošlog mjeseca. Vjerujem da će situacija sa virusom kovid-19 dozvoliti održavanje svih planiranih takmičenja u

ovoj godini, da ćemo sve naše reprezentativne selekcije gledati na najvećoj sceni i da ćemo se radovati novim uspjesima vas kao najboljih u prošloj godini i vaših saigračica i saigrača - kazao je Kapisoda.

U ime nagrađenih obratila se Škerović.

- U ime nagrađenih, a kao najmlađa među njima, pripala mi je čast da vam se obratim i zahvalim na priznanjima koje smo dobili za rezultate ostvarene u prošloj godini. Dugujemo zahvalnost Rukometnom savezu Crne Gore što je prepoznao naš rad, ali ne samo naš, već i naših saigračica i saigrača, bez kojih ne bi mogli da ostvarimo iste. Rukomet je timski sport, pa ovu nagradu doživljavamo kao nagradu koje smo ostvarili kao tim, kako na klupskom, tako i na reprezentativnom planu. Nagrada je uvijek i podsticaj za još veći rad i odricanja u narednom periodu, pa vjerujem da je ista samo najava boljih rezultata u godini koja je pred nama - rekla je Škerović.

R. A.

Čileanci lak zalogaj za Egipćane Svjetsko prvenstvo za rukometaše počelo je očekivanom pobjedom Egipta nad Čileom - 35:29 (18:11).

17 miliona. Ali već smo investirali u Ronaldinja. Odbio sam i ne žalim zbog toga - ot-

Selektor futsal reprezentacije objavio spisak

Ljesar otkrio adute za mečeve protiv Italije i Belgije

krio je Laporta.

Laporta je od 2003. do 2010. bio predsjednik Barselone. Ne. K.

PODGORICA - Selektor futsal reprezentacije Crne Gore Sveto Ljesar objavio je spisak igrača koji konkurišu za nastup u duelima sa Italijom i Belgijom u okviru kvalifikacija za UEFA futsal EURO. Ljesar se odlučio za 19 igrača – golmani: Dragoljub Despotović, Milun Sekulić (Titogard), Borisav Ćirković (Onogošt); igrači: Balša Đurković, Kosta Vuković, Ognjen Šušić (Bajo Pivljanin), Luka Vuletić (Skver Dubrovnik, Hrvatska), Eldin Ćorović (Brskovo), Ilija Mugoša, Aleksandar Obradović, Nikola Vidaković, Marko Spasojević, Dejan Miličić (Titograd), Ivan Mugoša (Nikšić), Luka Marković, Aleksa Bečanović (Onogošt), Fatmir Molbećirović, Edmond Kurti, Nermin Krumić (Ulcinj).

Naša reprezentacija okupiće se sjutra u Tivtu, gdje će trenirati do 22. januara i selidbe u Podgoricu. U glavnom gradu će raditi do utakmice prvog kola grupe 7 sa Italijom, 28. januara. Meč sa Belgijom u okviru drugog kola zakazan je za 2. februar u Liježu.

R. P.

Domaćin, za koga je selektor Crne Gore Zoran Roganović rekao da je kandidat za finale, nije imao mnogo problema sa južnoameričkom selekcijom, autsajderom grupe u kojoj će se večeras od 20.30 časova sastati Švedska i Sjeverna Makedonija, koja je u posljednji čas zauzela mjesto Češke.

Egipćani su poveli 5:2, pa 9:5, do poluvremena se odlijepili na ugodnih ,,plus 7“ i u

Raspored DANAS GRUPA E 18.00 - Austrija - Švajcarska 20.30 - Norveška - Francuska GRUPA F 18.00 - Alžir - Maroko 20.30 - Portugal - Island GRUPA G 20.30 - Švedska - S. Makedonija GRUPA H 15.30 - Bjelorusija - Rusija 18.00 - Slovenija - J. Koreja

nastavku rutinski priveli meč kraju.

Pred praznim tribinama dvorane u Kairu, najefikasniji je bio Jehia Elderaa sa šest pogodaka, jednim više od Akrama Jusrija.

Ne. K.

Arena

22

Al Rađi pobjednik 10. etape Dakar relija

ŠAH FIDE proširuje Svjetski kup

Stefan Peterhansel sačuvao vođstvo

GM Emil Sutovski

Veći broj igrača i bolji nagradni fond

U obnovljenom FIDE Svjetskom kupu za rekordni nagradni fond od 1.890.000 američkih dolara takmičiće se 206 matadora. Takođe i turnir za žene je proširen na 103 amazonke koje će se nadmetati za nagradni fond od 676.000 dolara.

Inače, Svjetski FIDE kup jedno je od vodećih i najprestižnijih pojedinačnih takmičenja, a posljednjih godina očigledno je postao jedan od najpraćenijih događaja u šahovskom kalendaru. S obzirom na tu činjenicu međunarodna šahovska federacija odlučila je da ga proširi, povećavajući i broj igrača i nagradni fond.

Ova značajna poboljšanja će uticati na predstojeći kup u obje konkurencije koji će se održati u Rusiji u drugoj polovini tekuće godine. Za početak će se broj igrača povećati sa 128 na 206. Direktno su pozvani aktuelni svjetski prvaci u muškoj i ženskoj te juniorskoj konkurenciji kao i četiri polufinalista sa turnira iz prošle godine. Njima će se pridružiti 80 igrača koji će parvo nastupa izboriti kroz kontinentalna prvenstva, s tim

što će svakom kontinentu biti osigurana minimalna kvota i 100 igrača nominovanih od prvih sto federacija prema prosječnom rejtingu. Tačan popis država, odnosno federacija koje će imati pravo da nominuju igrače biće objavljen do kraja februara.

SPISAK Spisak će popuniti 12 najbolje rejtingovanih igrača koji se nijesu kvalifikovali ni po jednom od prethodnih kriterijuma, kao i najbolje plasirani igrač sa ACP Toura. Osim dobrih nagrada, FIDE Svjetski kup za žene omogućava da se tri šahistkinje direktno kvalifikuju za turnir kandidata, koji će se održati u prvoj polovini 2022. godine.

- Po svemu sudeći, ovaj format, zajedno s prethodno najavljenim FIDE Grand Swissom u kojem će moći da učestvuju skoro svi igrači sa rejtingom većim od 265o ELO, stvara gotovo savršenu ravnotežu, objašnjava Emil Sutovski, direktor FIDE i predsjednik komisije za globalnu strategiju, koja je odgovorna za sve događaje

Saudijac Jazid al Rađi pobjednik je 10. etape Dakar relija, od Neoma do AL-Ule na zapadu Saudijske Arabije.

Na kraju etape imao je 2:04 minuta prednosti ispred trostrukog šampiona Nasera al Atijea iz Katara i 2:53 minuta bolje vrijeme od legendarnog šampiona Stefana Peterhansela.

Peterhansel, koji ima odlične šanse za rekordnu 14. titulu na najtežoj trci na planeti, nije mnogo tugovao zbog gubitka vremena u odnosu na

1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.Bb5+ Nd7 4.0–0 a6 5.Bxd7+ Bxd7 6.c3 Nf6 7.Re1 e6 8.d4 cxd4 9.cxd4 d5 10.exd5 Nxd5 11.Nc3 Nxc3 12.bxc3 Bd6 13.Ng5 Qe7 14.Rb1 b5 15.Qh5 Rc8 16.Bd2 g6 17.Qh6 Bc6 18.a4 Kd7 19.axb5 axb5 20.Ne4 Bxe4 21.Rxe4 Qf6 22.Rxb5 Rb8 23.Rxb8 Rxb8 24.Re1 Qf5 25.Qe3 Rb2 26.Rc1 Qa5 27.g3 Qa2 28.Rd1 Qa4 29.Qf3 f5 30.Bg5 Qa2 31.Bc1 Rb1 32.Be3 Rxd1+ 33.Qxd1 Qc4 34.Qa1 Bc7 koji su dio ciklusa Svjetskog prvenstva. Grad Soči glavni je kandidat za domaćina oba Svjetska prvenstva, a okvirni datum početka je 10. jul. Međutim, ove informacije su privremene i treba da ih

35.Qa3 Qb5 36.Qa2 Qd3 37.Qa4+ Kc8 38.Qe8+ Kb7 39.Qxe6 Qxc3 40.d5 Qc2 41.h4 Qe4 42.Qd7 (dijagram) Qb1+ 43.Kh2 1:0 potvrdi Ruska šahovska federacija. Soči je već uspješno bio domaćin sličnog događaja, Svjetskog prvenstva za žene 2015. godine, koje se igralo u sličnom formatu sa nokaut sistemom.

Firouzja Griščuk 6:4

Đukiću najviše glasova U anketi „Šah-mat liste“ najuspješniji šahista Crne Gore za prošlu godinu je višestruki prvak naše zemlje velemajstor Nikola. On je od čitalaca dobio 101 glas dok je na drugom mjestu aktuelni seniorski šampion, intermajstor Blažo Kalezić sa 53 glasa. Zatim slijede GM Dragiša Blagojević sa 36, IM Slaviša Milanović sa 20, GM Milan Draško sa 12 glasova itd.

Finalno takmičenje Levitovljevog kupa održano je preko internet sajta lichess krajem decembra prošle godine. Šesnaest igrača je igralo nokaut brzopotezni turnir sa tempom od tri minuta po igraču plus dvije sekunde dodatka za svaki odigrani potez.

Prije glavnog turnira održano je pet kvalifikacionih takmičenja. U meču za šampionski pehar Iranac Alireza Firouzja pobijedio je

Firouzja 1:0 Griščuk 1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nf3 d5 4.Nc3 Be7 5.Bf4 0–0 6.e3 Nbd7 7.Be2 dxc4 8.0–0 c5 9.d5 Nxd5 10.Nxd5 exd5 11.Qxd5 Nf6 12.Qxc4 Be6 13.Qc2 h6 14.Rfd1 Qb6 15.Ne5 Rfd8 16.Nc4 Qc6 17.Bf3 Bd5 18.Ne5

glavnog konkurenta, Al Atiju iz Tojote. U generalnom plasmanu, dvije etape do kraja, Francuz iz Minija ima 17:01 minut prednosti u odnosu na Al Atiju. Treći je prošlogodišnji šampion Karlos Sajnc sa čak sat i tri minuta zaostatka za Peterhanselom.

Naredna, 11. etapa, u četvrtak od Al-Ule do Janbua, je ključna sa najdužim specijalom od čak 511 kilometara. Posljednja etapa u petak, sa ciljem u Džedi, više je nego duplo kraća i mala je šansa da na njoj bude velikih obrta. S. S.

Dubov 1:0 Bo. Lagrav

U finalu Levitovog kupa

Anketa „Šah-mat liste“

Četvrtak, 14. januar 2021.

Aleksandra Griščuka sa 6:4.

Na turniru su inače nastupili vrhunski matadori Levon

Trostruki prvak svijeta u snukeru ispao u prvoj rundi Mastersa

Šokantan poraz Selbija Mark Selbi, jedan od najboljih snukeraša današnjice, izgubio je u prvom kolu Mastersa 6:3 od Stivena Megvajera, što je veliko iznenađenje.

Na jednom od najbitnijih turnira sezone Selbi nije uspio da preskoči prvu prepreku, trostruki prvak svijeta poražen je od trostrukog polufinaliste Mastersa.

Megvajer godinama igra ispod vrhunskog nivoa, na ovom turniru posljednji put u polufinalu bio je još 2014. godine. Ni u jednom trenutku meča ,,Džester iz Lestera“ Selbi nije imao prednost u frejmovima.

Naredni rival Mekvajera biće veliki talenat Jan Bingtao (20), koji je takođe priredio iznenađenje trijumfom nad Nilom Robertsonom 6:5. S. S.

Aronian, Boris Savčenko, Aleksandar Morozevič, Vladimir Kramnik i drugi.

Qe6 19.e4 Bxa2 20.Rxd8+ Rxd8 21.Qa4 Bb3 22.Qxa7 g5 23.Bg3 g4 24.Be2 Nxe4 25.Bxg4 f5 26.Bh5 Qf6 27.Ng6 Bd6 28.Bh4 Qxb2 29.Rf1 Bc4 30.Re1 Bb8 31.Qa4 Qc3 32.f3 Qd4+ 33.Kh1 b5 34.Qa5 Re8 35.fxe4 Rxe4 36.Rxe4 fxe4 37.Qe1 e3 38.Ne7+ Kh7 39.Bg6+ Kh8 40.Nf5 Qd2 41.Qa1+ (dijagram) 1:0

Prva pobjeda u slalomu Amerikanke u ovoj sezoni

Šifrin pretekla Hiršera na vječnoj listi Mikaela Šifrin dočekala je 68. pobjedu karijere u Svjetskom kupu, na slalomu u austrijskom skijalištu Flašau.

Greške na šahovskim markicama

Zamijenili Morfija i Spaskog Mnogi sakupljači poštanskih markica na temu šahovske igre, uočili su da umjetnici, odnosno dizajneri, ponekad naprave zanimljive greške prilikom njihovog kreiranja.

Tako je na primjer, na markici Republike Gvineje, koja je zvanično objavljena 1998. godine, prikazan portret Borisa Spaskog, a ispod njega je napisano Paul Morfi.

Takođe, na markama Centralne Afrike iz 1983. godine napravljen je veliki štamparski propust jer su prikazani likovi imali pogrešne nazive tačnije Bent Larsen i Tigran Petrosjan. To je lako uočiti bez obzira na to što su crteži poznatih svjetskih matadora urađeni veoma lose da se i jedva mogu prepoznati

Priredio: B. KADIĆ

Proslavljena Amerikanka tako je pretekla legendarnog Marsela Hiršela na vječnoj listi po broju pobjeda u alpskom skijanju. Samo Lindi Von i Ingemar Stenmark imaju više trijumfa od nje.

Za Šifrin ovo je prva pobjeda sezone u slalomu i prva u ovoj disciplini još od Linca u decembru 2019. godine. Na cilju je imala za 14 stotinki bolje vri-

jeme od Austrijanke Katarine Linsberger. Treća je bila Vendi Holdener sa 49 stotinki zaostatka. Interesantno, Holdener u karijeri ima čak 25 podijuma u karijeri u slalomu - a još nije ostvarila trijumf u toj disciplini. Šifrin je sada treća u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 485 bodova. Prva je Petra Vlhova, velika rivalka iz Slovačke, sa 699 poena, ispred Mišel Gisin iz Švajcarske sa 575 bodova. Na redu su takmičenja u veleslalomu u slovenačkoj Krajnjskoj Gori. S. S.

Feljton

Četvrtak, 14. januar 2021.

23

14.

ISTORIJSKI TRAGOVI ISELJAVANJA CRNOGORSKOG NARODA

I neškolovani Crnogorci bi nadvisili filozofe rimske » Piše: Jovan - Joro ĐURANOVIĆ

Ruski ambasador u Beču Kajzerling je 26. februara i 8. marta 1754. godine uputio note austrijskom kancelaru Kaunicu, na koje je austrijska vlada odgovorila 2. i 18. aprila 1754. da nema ništa protiv prolaza Crnogoraca preko njenog zemljišta, ali da postoji sumnja da li su oni slobodan narod i da li se mogu seliti bez prethodne dozvole turske vlasti. Ruski ambasador Kajzerling je na to odgovorio austrijskom kancelaru da su Crnogorci potpuno nezavisni od Porte i da njihovom seobom nijesu tangirani interesi Turske, pošto se ne radi o njihovim podanicima.

Crnogorski narod je zbog njegove vjekovne borbe za slobodu krasila hrabrost i oštroumnost, kako je to pisao mitropolit Vasilije Petrović ruskom grofu Bestjuževu: „Takvog su uma Crnogorci, da i neškolovani, može ubijediti velikog filozofa rimskog“.

Crnogorski mitropolit Vasilije Petrović vodio je računa da se Crnogorci u Evropi raspoznaju po svojim osobinama od drugih naroda na Balkanu, pa je u tom cilju 29. aprila 1753. godine pisao praviteljstvujušćem Senatu Rusije u kojem zahtijeva da se ne primaju u Rusiju Srbi pod imenom Crnogoraca bez njegove svjedodžbe. Evo tog njegovog pisma: „Praviteljstvujušćem Senatu je dovoljno poznato kako je, preuzvišeni pobožni i vječnodostojnih sjećanja veliki gospodar car Petar Prvi, izvolio nagraditi crnogorski narod, sada od boga predato meni smireno stado, pohvalnim gramatama zbog pokazane usrdnosti i onoga što je učinio ovaj narod za rusko carstvo u prošlim poznatim godinama, kad je ovaj narod po želji Njegovog Imperatorskog Veličanstva ustao protiv užasne turske sile i sa slavom ratovao pod komandom moga strica pok. Mitropolita Danila, podvrgnuvši domovinu svoju velikom razaranju. Ovaj crnogorski narod, budući bogato darovan od velikog monarha ćerke, premilostive gospodarice carice, meni kao pastiru zapovijediše da prenesem usrdnost Njenom Imperatorskom Veličanstvu. I tako ja smireni imam veliku sreću ličnu i svega naroda crnogorskog da ovu revnosnu namjeru ispunim i više puta sam pred velikom caricom, Njenim Imperatorskim Veličanstvom bio.

Sada sam ja pouzdan da dobijem dopuštenje od Njenog Imperatorskog Veličanstva da se uskoro obratim u domovinu svome duhovnom stadu. No kako sam za vrijeme moga boravka ovđe vidio, da mnogi srpski ljudi (Srbi) dolaze u Rusiju i da od milosti Njenog Imperatorskog Veličanstva dobijaju časti i dostojanstvo, to sumnje ne može biti da se mogu neki Srbi zbog slave i zasluge nazivati bez osnove Crnogorcima i plemićima i na taj način dobijati časti i dostojanstva, a takvih vjerovatno već stvarno

Na austrijsku sumnju da li su Crnogorci slobodan narod i da li se mogu seliti bez prethodne dozvole turske vlasti, ruski ambasador u Beču je odgovorio da su Crnogorci potpuno nezavisni od Porte i da njihovom seobom nijesu tangirani interesi Turske, pošto se ne radi o njihovim podanicima



Crnogorski mitropolit Vasilije Petrović vodio je računa da se Crnogorci u Evropi raspoznaju po svojim osobinama od drugih naroda na Balkanu, pa je u tom cilju 29. aprila 1753. godine pisao praviteljstvujušćem Senatu Rusije u kojem zahtijeva da se ne primaju u Rusiju Srbi pod imenom Crnogoraca bez njegove svjedodžbe

Carica Marija Terezija

Mitropolit Vasilije Petrović Njegoš

ima. Radi toga javljam praviteljstvujušćem Senatu, da ću, ukoliko se ovo odobri, ja, smireni i po svojoj usrdnosti prema Njenom Imperatorskom Veličanstva, ubuduće svim Crnogorcima, koji požele da stupe u službu Njenog Imperatorskog Veličanstva, izdavati prava svjedočanstva, o njihovoj prirodi i dostojanstvu (vrlinama). Bez takvih svjedočanstava da se ne bi pod imenom dobrih Crnogoraca, mogle javljati kojekakve varalice, kakvih može bit već ima, te da ne bi svojim lošim djelima ružili slavu i čast crnogorskog naroda. Ja smireni molim, da se ova moja molba uvaži.“ Ruska vlada je prihvatila molbu Mitropolita Vasilije Petrovića da Crnogorci treba da



imaju status slobodnog naroda i da se mogu slobodno kretati preko granica, što potvrđuje i pismo od 8. avgusta 1745. godine, poslato od strane Ministarstva inostranih poslova Ministarstvu odbrane Rusije, koje glasi: „Iako je nesporno da se u okruženju Crnogoraca nalaze mnogi drugi narodi koji su pod turskom vlašću, ali Crnogorci, kojima bez ikakvih prepreka treba da bude dozvoljen prelazak u Rusiji, su slobodan narod, Turcima ne plaćaju dažbine, nego, naprotiv, u cilju sopstvene zaštite, oni s Turcima stalno imaju problema, o čemu nas je njihov arhijerej (Vasilije Petrović N. H.) istinski uvjerio, te da nakon toga Bečki dvor u to ne treba da sumnja, vezano za stavove

Otomanske porte, kada pomenuti Crnogorci, kao slobodni ljudi, budu prelazili preko austrijskih teritorija na putu za Rusiju”.

Na molbu mitropolita Vasilije ruske vlasti šalju majora Stevana Ivanovića Petrovića, rodom iz Crne Gore, da obezbijedi transport 100 Crnogoraca da mogu prijeći preko teritorije Austrije u Rusiju. Crnogorcima je trebalo da putuju 8-14 dana preko turske teritorije dokle ne stignu u Zemun.

Austrijski kancelar Kaunic 15. maja 1755. izvještava Ratni Savjet i prema odluci carice Marije Terezije skreće mu pažnju, da se pri dolasku 100 ljudi iz Crne Gore u Zemun mogu dogoditi dvije situacije: ili da će turski pogranični za-

„No kako sam za vrijeme moga boravka ovđe vidio, da mnogi srpski ljudi dolaze u Rusiju i da od milosti Njenog Imperatorskog Veličanstva dobijaju časti i dostojanstvo, to sumnje ne može biti da se mogu neki Srbi zbog slave i zasluge nazivati bez osnove Crnogorcima i plemićima“, pisao je vladika Vasilije grofu Bestjuževu

Čobanin sa Lovćena, crtež

Ilija Šobajić - Crnogorac

povjednici podići tužbu kod austrujskih graničnih komandanata zbog odlaska Crnogoraca u Rusiju uz zahtijev da ih naše vlasti zadrže i izruče; ili, drugo, da će se se Turci mirno držatii da neće uložiti tužbu.

U prvom slučaju, neka graničarski zapovjednici zadrže Crnogorce na granici i neka Turcima dadu odgovor, da će o svemu svoj dvor obavijestiti i sačekati dalje naredbe, koje će onda odmah biti izvršene.

U drugom slučaju treba kroz Ugarsku dozvoliti prolaz, ali pod ovim uslovima: 1. Svi Crnogorci moraju po dolaskiu na austrijsku granicu izdržati karantin od četiri neđelje; 2. Prolaz treba dozvoliti samo Crnogorcima, ali ne i Bosancima i drugim turskim podanicima, s tim, da se moraju svi emigranti pasošima ili drugim svjedodžbama legitimisati, a oficiri koji ih vode moraju izdati revers da oni nijesu turski podanici; 3. Čim ovih 100 ljudi dođu, ili svi skupa ili jedan za drugim i čim stupe u karantin, treba svakog pojedinca zapisati po imenu i po godinama starosti i taj popis treba poslati ovamo u Beč kao i onim komandatima kroz čije će predjele proći, da se ne bi provukli i takvi Crnogorci, koji nijesu karantin izdržali ili drugi turski ili austrijski podanici; 4. Treba što se više može ograničiti dodir Crnogoraca sa austrijskim pravoslavnim podanicima i treba emigrantima saopštiti, da ako počnu austrijske Srbe da nagovaraju na seobu, primijenit će se na njih

kazne, određene carinskim propisom za ovakve krivice.

Iz ove diplomatske note se vidi da je Austrija i u to doba bila visoko razvijena pravna država na najvišem nivou, i da je uvažila molbu crnogorskog mitropolita Vasilija Petrovića da preko Austrije mogu prelaziti samo Crnogorci koji su dobili pasoše na Cetinju, ali ne i Srbi ili Bosanci koji su bili turski podanici, a koji su se lažno predstavljali Crnogorcima.

Procedura oko odobravanja prelaženja Cnogoraca preko austrijske granice trajala je dosta dugo, i napokon je prema istorijskim dokumentima Ratni Savjet austrijske vlade 23. juna 1756. godine izdao pasoše za jednu grupu od 63 Crnogorca i šest za njihovu đecu da mogu nesmetano preći austrijsku granicu i preko Poljske useliti se u Rusiju. Za ovu grupa crnogorskih doseljenika carski dvor je naredio da se o njima stara kijevska gubernatorska kancelarija, a najveći broj Crnogoraca izrazio je želju da stupi u rusku vojnu službu.

U februaru 1756. godine na granicu je stigla druga grupa od oko 80 Crnogoraca na čelu s poručnikom ruske vojske Jakovom Jezdimirovičem, koji su preko Bosne stigli u Mitrovicu. Austrijska vlada je 12. februara 1756. godine donijela odluka o propuštanju Crnogoraca za Rusiju. U Kijev je 3. septembra 1756. godine pristigla grupa na čelu s konjičkim narednikom ruske vojske Jakovom Fišerom.

Prilikom raspoređivanja na novo mjesto življenja, 20 Crnogoraca raspoređeno je u ruski vojni odred, koji je u decembru 1756. godine premješten u Orenburg, na krajnjem istoku ruske države. Istoričari su utvrdili da je u naredne četiri godine bilo nekoliko grupa Crnogoraca koji su se preselili u Rusiju.

(Nastavlja se)

24

Oglasi i obavještenja

Posl. br. Iv-1882/2020 i drugi Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari D.o.o.”Komunalno”, adr.Jaroslava Čermaka bb, Cetinje protiv izvršnog dužnika RADUNOVIĆ MILUTIN VELIŠE, ul. Peka Pavlovića br. 11 (I sprat), Cetinje i drugih, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu izvršne/vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima kako slijedi: Radunović Milutin Veliša, adr. Peka Pavlovića br. 11 (I sprat), Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1882/2020 od 05.10.2020. godine, Radomir M. Vujošević, adr. Peka Pavlovića, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1338/2020 od 10.07.2020. godine, Nikola Đurović, adr. Dubovica BB, Budva i adr. Bulevar crnogorskih junaka 191, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-714/2020 od 06.04.2020. godine, Ljubica Lazar Jozić, adr. Rozino BB, Budva i adr. Bajice-Barutana, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2024/2020 od 22.10.2020. godine, Ljubo Stojković, adr. IV jul, lamela E, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1214/2020 od 26.08.2020. godine, Marko Radislav Vujović, adr. Jabučka br.

72, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-388/2020 od 24.02.2020. godine, Branka Božidar Radović, adr. Bulevar crnogorskih junaka BB, Cetinje i adr. Gipos niz III/26 (IV sprat), Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1108/2020 od 17.06.2020. godine, Zoran Blažo Dapčević, adr. IV jul BB, Cetinje i adr. Bajova br. 27, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-736/2020 od 06.04.2020. godine, Milan Miraš Radović, adr. Hercegovačka br. 21, Cetinje i adr. Bajova br. 2 i to Rješenja posl.br. Iv-1372/2020 od 17.07.2020. godine, Aleksandar Stevan Rudović, adr. pod Granicom br. 32, Cetinje i adr. Očinići BB, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-428/2020 od 26.02.2020. godine, Vjera Mašan Adžić, adr. X crnogorske brigade br. 18, Cetinje i adr. Luke Ivaniševića br. 40 i to Rješenja posl.br. Iv-2112/2020 od 30.10.2020. godine, Milka Rako Jovović, adr. Peka Pavlovića br. 20, Cetinje i adr. BCJ(I sprat) i to Rješenja posl.br. Iv-514/2020 od 06.03.2020. godine, Sandra Miloš Bojbaša, adr. Gruda(zgrada Mudreše)-Donje Polje BB, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2188/2020, od 30.10.2020. godine, Boško M. Jabučanin, adr. Jabučka, Cetinje i to Rješenja posl.br.

Iv-637/2020 od 17.03.2020. godine, Mihailo J. Knežević, adr. Bulevar crnogorskih junaka br. 120, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1163/2020 od 25.06.2020. godine, Tijana A. Branković, adr. Njegoševa, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-625/2020 od 17.03.2020. godine, Đorđije A. Roganović, adr. Donji kraj br. 42, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-183/2020 od 06.02.2020. godine, D.O.O. ‘’Graccia’’, Bajova BB(mala pjaca), Cetinje i adr. Luke Ivaniševića br. 36, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1443/2020 od 28.07.2020. godine, D.O.O. ‘’Pegasus trade’’, adr. Kružni put BB, Cetinje i adr. IV jul B/II/9, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1379/2020 od 17.07.2020. godine, ‘’Pelikan SM’’, adr. X crnogorske BB, Cetinje i adr. Luke Ivaniševića BB, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-961/2020 od 29.05.2020. godine, D.O.O. ‘’T & V’’, adr. Donje polje br. 50, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1444/2020 od 28.07.2020. godine, D.O.O. ‘’Los hermanos’’, adr. Njegoševa br. 114, Cetinje i to Rješenja posl. br. Iv-1446/2020 od 28.07.2020. godine, Dušan Mihailo Martinović, adr. Peka Pavlovića br. 55, Cetinje i adr. Odžak, Cetinje i to Rješenja posl. br. Iv-2206/2020 od 30.10.2020. godine, Vladan Marko Marković, adr. Hercegovačka br. 6, Cetinje i adr. Predgrađe, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2150/2020 od 30.10.2020. godine, Milena Danko Perošević, adr. Bogdanov kraj, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1937/2020 od 13.10.2020. godine, Nevenka Petar Đukanović, adr. BCJ br. 21, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1933/2020 od 13.10.2020. godine, Pero Slobodan Čelebić, adr. Gruda-Donje polje br. 23, i adr. BCH br. 83, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1975/2020 od 15.10.2020. godine, Božidar Mitar Kaluđerović, adr. 13 novembra BB, Cetinje i adr. IV jul, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1961/2020 od 15.10.2020. godine, Željko Dušan Pavlićević, adr. Pavla Rovinskog br.12, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-554/2020 od 09.03.2020. godine, Nataša Ljubo Marković, adr. Njegoševa br. 120, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2151/2020 od 30.10.2020. godine, Miloš Dimitrije Pejović, adr. Lovćenska br. 14, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2163/2020 od 30.10.2020. godine, Vida Zorzut, adr. Bulevar crnogorskih junaka br.2, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv2299/2020 od 18.11.2020. godine, Zoran Vlado Vuletić, adr. Trebinjska BB, Herceg Novi i adr. Peka Pavlovića IX, Cetinje i to Rješenja posl. br. Iv-626/2020 od 17.03.2020. godine, Vojislav Velimir Milanović, adr. Gruda-Donje polje br. 16, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2014/2020 od 22.10.2020. godine, Dejan Vukašin Vujošević, adr. Sava Burića br. 14, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2054/2020 od 23.10.2020. godine, D.O.O. ‘’Pčelarstvo S. Jovanović’’, adr. Peka Pavlovića br. 47, Cetinje i adr. Njeguši trg Štandov, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2031/2019 od 12.12.2019, Petar Niko Martinović adr. Trg Božane Vučinić br. 78/8, Podgorica i adr. BCJ br. 153, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-542/2020 od 06.03.2020. godine, Branka Đorđe Bošković, adr. Radosava Burića br. 167, Podgorica i adr. Stankova gomila, Cetinje i to Rješenja posl. br. Iv-1060/2020 od 15.06.2020. godine, Petar Miodrag Jovanović, adr. Gruda-Donje polje BB, Cetinje i adr. Peka Pavlovića br. 49, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2120/2020 od 30.10.2020. godine, Marko Stevo Martinović, adr. Bracana Bracanovića br. 82/V, Podgorica, i adr.

Bajice, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-140/2020 od 06.02.2020. godine, Slobo S. Jovanović, adr. Lovćenska, Cetinje i adr. Zavod za izdržavanje krivičnih sankcija, Spuž, Danilovgrad i to Rješenja posl.br. Iv-1332/2020 od 10.07.2020. godine, Jovan Ilija Jabučanin, adr. Jabučka br.

12, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2146/2020 od 30.10.2020. godine, Vukan Đorđije Pejović, adr. Bulevar crnogorskih heroja br. 83, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2045/2020 od 22.10.2020. godine, Desanka Martinović, adr. X crnogorska br. 65, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv2224/2020 od 30.10.2020. godine, Radovan Đ. Dapčević, adr. Proleterskih brigada S/10, Cetinje i adr. Bajova br. 49, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-688/2020 od 06.04.2020. godine, Miodrag Jovan Martinović, adr. Bajice br. 37,Ljučice, Cetinje od 23.10.2020. godine, Milorad M. Martinović, adr. Stankova gomila, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2121/2020 od 28.10.2020. godine, Maša K. Martinović, adr. Bajice br. 44, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2304/2020 od 18.11.2020. godine, Nikola Danilo Popović, adr. Bajova br. 85, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv1988/2020 od 15.10.2020. godine, Jovanka Stevo Martinović, adr. Petrovac na moru BB, Budva i adr. Luke Ivaniševića br. 2, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-754/2020 od 14.04.2020. godine, Zorica Petar Mijač, adr. Bulevar crnogorskih heroja br. 65, Cetinje i adr. BCJ BB, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2038/2020 od 22.10.2020. godine, Ljubomir Milorad Mitrović, adr. Mainski put BB, Budva i adr. Bajova br. 66, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-270/2020 od 17.02.2020 godine, Vaso Veselin Popović, adr. Naselje Budo Tomović BB, Podgorica i adr. Donje Polje, br. 3, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-728/2020 od 06.04.2020. godine, Čedomir Blažo Damjanović i Vjera Blažo Damjanović, adr. Njegoševa br. 49, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2125/2020 od 28.10.2020. godine, Aleksandar Čedomir Špadijer, adr. Pržno BB, Budva i adr. Njegoševa br. 69, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-240/2020 od 24.02.2020. godine, , Vaso N. Milić, adr. Bajova br. 96, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv1328/2020 od 10.07.2020. godine, Vidak Živković, adr. IV jul, lamela A, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1306/2020 od 07.07.2020. godine, Ljubica Adžić, adr. Bajova br. 125, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1154/2020 od 25.06.2020. godine, Petar Živko Marković, adr. Predgrađe br. 10, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2032/2020 od 22.10.2020. godine, Dare Drašković, adr. Luke Ivaniševića BB, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2222/2020 od 30.10.2020. godine, Milka I. Radović, adr. Donji kraj, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1211/2020 od 26.06.2020. godine, Miodrag Banović, adr. Luke Ivaniševića br. 57, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1325/2020 od 10.07.2020. godine, Savo A. Janković, adr.

Ivanbegova br. 13, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1301/2020 od 07.07.2020. godine, Radovam Radović, adr. Peka Pavlovića br. C20, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1213/2020 od 26.06.2020. godine, Dragan Leković, adr. BCJ, IV Jul, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1162/2020 od 25.06.2020. godine, Svetozar Tomović, adr. IV jul br. 7, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1316/2020 od 07.07.2020. godine, Drago Filipović, adr.

Bajova br. 82, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1156/2020 od 25.06.2020. godine, Jovan L. Čelebić, adr. Donji kraj br. 23, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1340/2020 od 10.07.2020. godine, Zorka V. Perović, adr. Peka Pavlovića br. 12, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1242/2020 od 28.09.2020. godine, Radovan Š. Vujović, adr. Medovina br. 7, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1205/2020 od 26.06.2020. godine, Marko Arsović, adr. Bulevar Lenjina br. C-45, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1155/2020 od 25.06.2020. godine, Nikola L. Filipović, adr. Bajova br. 82, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1157/2020 od 25.06.2020. godine, Dušan F. Ivanović, adr. Donji kraj, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1945/2020 od 13.10.2020. godine, Filip Savo Sjekloća, adr. IV jul, lamela E, Cetinje i adr. IV jul-lamela D(III sprat), Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv1924/2020 od 13.10.2020. godine, Filip Slobodan Radulović, adr. IV jul br. 28, Cetinje i adr. Bajova br. 128, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv568/2020 od 09.03.2020. godine, Marko Nenad Martinović, adr. Bulevar crnogorskih heroja, br. 77 i adr, Jovana Tomaševića, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2218/2020 od 30.10.2020. godine, Ljiljana Jovana Sjekloća(Srdić), adr. Nova ulica 46 br. 29, i adr. Bajice-Boane, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1584/2020 od 06.08.2020. godine, Mirjana Božidar Vulićević, adr. Proleterskih brigada br. 1, Cetinje i adr. Obilića Poljana br. S-53, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2200/2020 od 30.10.2020. godine, Neđeljko Gojko Lopičić, adr. Vojvode Boža br. 40, Cetinje i adr. Vojvode Boža br. 28, Cetinje od 28.10.2020. godine, Ljubinka Vojislav Vukić, adr. Prvomajska br. 7, Budva i adr. Obilića Poljana br. 1, Cetinje od 30.10.2020. godine, Mira Savo Vukadin, adr. BCH br. 102, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2107/2020 od 28.10.2020. godine, Vjera Igor Latković, adr. Baja Pivljanina br. 26, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2043/2020 od 22.10.2020. godine, Mitar Marko Jovanović, adr.

Donji Kraj BB, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2083/2020 od 28.10.2020. godine, Aleksandar P. Parchuk, adr. Bajova br. 117-zgrada Vujanović, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2303/2020 od 18.11.2020. godine, Božidar M. Martinović, adr. Bajice, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv2094/2020 od 30.10.2020. godine, Sveto Ljubomir Martinović, adr. Peka Pavlovića br. 77, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2081/2020 od 28.10.2020. godine, Jovana Đorđije Martinović, adr. Ivanbegova, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-1903/2020 od 13.10.2020. godine, Nenad Momčilo Roganović, adr. Jabučka br. 5, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2088/2020 od 30.10.2020. godine, Blažo Radovan Đuričković, adr.

Peka Pavlovića br. 12, Cetinje i adr. Ivanbegova BB, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-234/2020 od 19.02.2020. godine, Zagorka Ljubomir Pejović, adr. Bulevar crnogorskih heroja br. 83, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2089/2020 od 28.10.2020. godine, Vjera Savo Džaković, adr.

Pod granicom br. 17, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2152/2020 od 30.10.2020. godine, Veselin Đuro Krivokapić, adr. Pregrađe br. 4, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2097/2020 od 28.10.2020. godine, Desanka Veliša Miljanić, adr. Velji Vinogradi BB, Budva i adr. Ivanbegova br. 54, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2192/2020 od 30.10.2020. godine, Mladen Andrija Đurović, adr. Gruda-Donje polje br. 64, Cetinje i adr. Bajova br. 64. Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-890/2020 od 13.05.2020. godine, Jovanka Blažo Marković, adr. Bulevar crnogorskih heroja br. 144, Cetinje i adr. BCJ br. 14, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2186/2020 od 30.10.2020. godine, Danijela Dragoljub Kaluđerović, adr. Bulevar crnogorskih heroja br. 47, Cetinje i adr. BCH BB(Predgrađe), Cetinje od 22.10.2020.godine, Maja Branislav Martinović (Roganović), adr. Velimira Terzića br. 1, Podgorica i adr. Donji Kraj, Cetinje i to Rješenja posl.br. Iv-2198/2020 od 30.10.2020. godine, sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno. Uz navedena Rješenja, izvršnim dužnicima se dostavljaju i prijedlozi za izvršenje sa prilozima, te Rješenja o troškovima gornje poslovne oznake od 21.12.2020.godine. Pozivaju se izvršni dužnici da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrate postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja navedenih akata. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava navedenih pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snose same stranke. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, dana 21.12.2020.godine Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog Zaključka nije dozvoljen prigovor.

Četvrtak, 14. januar 2021.

Odbor direktora AD „Novi Prvoborac“ Herceg Novi, u sprovođenju svoje odluke sa 67. redovne sjednice od 12.01.2021. godine o proširenju dnevnog reda VII vanredne Skupštine akcionara, na osnovu čl. 139. st. 2. Zakona o privrednim društvima Crne Gore objavljuje OBAVJEŠTENJE O PROŠIRENJU DNEVNOG REDA VII VANREDNE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA, SAZVANE ZA 26.01.2021. GODINE I/ Dnevni red navedene Skupštine akcionara, objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 25.12.2020. i 26.12.2020. godine, proširuje se, i to tako što se iza tačke 1. dodaje nova tačka: - Tačka 2: Donošenje odluke o razrješenju od dužnosti članova Odbora direktora i imenovanju novih članova Odbora direktora tako da jedinstveni dnevni red VII Vanredne Skupštine akcionara AD „Novi Prvoborac“ Herceg Novi sada glasi: _______________________________ Otvaranje Skupštine i izbor radnih tjela: • Predsedavajućeg Skupštinom • Verifikacione Komisije • Zapisničara i ovjerivača zapisnika, i • Usvajanje jedinstvenog spiska prisutnih i zastupanih akcionara 1.Donošenje odluke o davanju saglasnosti za zaključenje ugovora o hipoteci sa povjeriocem DOO “Kvorum“ Podgorica.

2.Donošenje odluke o razrješenju od dužnosti članova Odbora direktora i imenovanju novih članova Odbora direktora.

II/ Obavještavaju se akcionari da tekst oglasa o sazivanju VII vanredne Skupštine akcionara AD “Novi Prvoborac” Herceg Novi, objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 25.12.2020. i 26.12.2020. godine, u svemu ostalom što nije predmet ovog obavještenja ostaje nepromjenjen.

ODBOR DIREKTORA AD „NOVI PRVOBORAC“ HERCEG NOVI

Na osnovu Pravilnika o sprovođenju postupka javnih nabavki za zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine broj:0201/6688 od 10.07.2020.godine Uprava za imovinu oglašava:

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Uprava za imovinu pokreće postupak nabavke zakupa poslovnog prostora u Podgorici, za potrebe smještaja Sekretarijata savjeta za konkurentnost uz primjenu okvirnog sporazuma na period od četiri godine . Zahtjev za dostavljanje ponuda za nabavku usluga - zakupa, kao i obrazac za popunjavanje ponuda objavljeni su na portalu Uprave za imovinu – www.uzi.gov.me dana 13.01.2021. godine, a isti se mogu preuzeti sa portala ili neposredno na arhivi naručioca na adresi ul. Jovana Tomaševića br.2, kancelarija 156 (Arhiva ).

Lice za davanje informacija Nela Milošević br.tel. 067 071 993 ,e-mail : nela.milosevic@uzi.gov.me.

Na osnovu Pravilnika o sprovođenju postupka javnih nabavki za zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine broj:0201/6688 od 10.07.2020.godine Uprava za imovinu oglašava:

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Uprava za imovinu pokreće postupak nabavke zakupa poslovnog prostora, za potrebe smještaja Državnog arhiva Crne Gore, odsjek Andrijevica, uz primjenu okvirnog sporazuma na period od četiri godine . Zahtjev za dostavljanje ponuda za nabavku usluga - zakupa, kao i obrazac za popunjavanje ponuda objavljeni su na portalu Uprave za imovinu – www.uzi.gov.me dana 13.01.2021. godine, a isti se mogu preuzeti sa portala ili neposredno na arhivi naručioca na adresi ul. Jovana Tomaševića br.2, kancelarija 156 (Arhiva ).

Lice za davanje informacija Nela Milošević br.tel. 067 071 993 ,e-mail : nela.milosevic@uzi.gov.me.

Mali oglasi nekretnine IZDAJEM jednosoban klimatizovan i opremljen stan na Starom aerodromu u PG, u blizini Volija odnosno Arome.

Stan je u zgradi visočije prizemlje.

Tel. 067/879-220 1 IZDAJEM jednosoban stan prva zgrada na Starom aeorodromu preko puta „Lukoil“ pumpe.Može i za kancelariju na duži period Tel.069/460-015 2

prodaja Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno.

Može i razmjena i otkupljivanje istih.

Tel. 069 051 526 3

razno

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 4 ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 5

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. januar 2021.

I.br.51/2015 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca A.D. „IMPREGNACIJA DRVETA“ KOLAŠIN u stečaju, Drijenak bb, PIB: 02004305 koga zastupa punomoćnik Milovan Nišavić, advokat iz Bijelog Polja, protiv izvršnog dužnika MOMČILA L. PEJOVIĆA iz Podgorice, ul. D. Milutinovića br.20, dana 13.01.2021.godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, i to: susvojinskog idealnog dijela od 335/1000 kat.parcele br.1304/1 po načinu korišćenja poslovne zgrade u privredi, površine 247 m2 broj zgrade 1 i zemljište uz privrednu zgradu, površine 1806 m2, koja nepokretnost je upisana u LN.br.4706 KO Podgorica I na ime nosioca prava susvojine sa obimom prava 335/1000 PEJOVIĆ LUKA MOMČILA. II Na nepokretnosti navedenoj u stavu I ovog zaključka postoje tereti i ograničenja koji su precizno navedeni u Listu nepokretnosti broj 4706 KO PODGORICA I. III Drugo usmeno javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 01.02.2021.godine u 12:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara ulaz A/1, kontakt tel: +382 (0)50 435 384 i + 382 (0)68 829 822, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

IV Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti ovog javnog izvršitelja I.br.51/2015 od 05.08.2020. godine, u smislu čl. 168 ZIO-a, i to za: susvojinski idealni dio od 335/1000 kat.parcele br.1304/1 po načinu korišćenja poslovne zgrade u privredi, površine 247 m2 broj zgrade 1 i zemljište uz privrednu zgradu, površine 1806 m2, koja nepokretnost je upisana u LN.br.4706 KO Podgorica I na ime nosioca prava susvojine sa obimom prava 335/1000 PEJOVIĆ LUKA MOMČILA, tako da ukupna procijenjena tržišna vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 165.061,20 eura.

V Na drugom usmenom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod vrijednosti utvrđene stavom IV ovog zaključka, ali ne ispod 50 % te vrijednosti. Ako se nepokretnost ne može prodati na drugom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz člana 173 st. 4 ZIO-a.

Na osnovu član 20.23. i 28, Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine OPŠTINE BAR

OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANU JAVNOST -Da je »Mušović Ćazimu i Zlatičanin Veljko« iz Bara, Črvanj bb,opština Bar, i Sutomora podnjela zahtev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje za Hotel 4*, investitora Mušović Ćazima, i Zlatičanin Veljka koji se nalazi na urbanističkoj parceli UP 96, i 97, odnosno kat. parcele br.2226/4 i djelovi kat. parcela br.2223/2, 2226/2, 2226/5 KO Sutomore, Dup-Zelen, opština Bar. U vezi sa navedenim možete izvršiti uvid u Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje za Hotel 4*, u prostorijama Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova.

Ujedno Vas obaveštavamo da će se javna trebina o predmetnom Elaboratu održati dana 29.01.2021 god. u 10 časova u Maloj sali SO-Bar. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je 5 radnih dana na adresu Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem ovog projekta.

VI Ponudioci su dužni, da najkasnije do 29.01.2021.godine polože jemstvo na račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22028-48 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje i to: za susvojinski idealni dio od 335/1000 kat.parcele br.1304/1 po načinu korišćenja poslovne zgrade u privredi, površine 247 m2 broj zgrade 1 i zemljište uz privrednu zgradu, površine 1806 m2, koja nepokretnost je upisana u LN. br.4706 KO Podgorica I na ime nosioca prava susvojine sa obimom prava 335/1000 PEJOVIĆ LUKA MOMČILA, iznos od 16.506,12 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Polaganja jemstva oslobođen je izvršni povjerilac. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti, u terminu koji će dogovoriti sa javnim izvršiteljem.

VII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica – filijala Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na usmenom javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX POZIVAJU SE izvršni povjerilac, “DRVOIMPEX-MOBILE” Akcionorasko Društvo za trgovinu na veliko i malo Podgorica, Društvo za usluge i trgovinu “ZRELO DOBA” D.O.O. – Podgorica u stečaju, Dušan Odović iz Podgorice, Luka Pejović iz Podgorice i Olga Pejović iz Podgorice da u smislu člana 170 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, iskoriste zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet izvršenja.

X Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama “Nova Pobjeda” o trošku izvršnog povjerioca, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti .

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

UNIVERZITET CRNE GORE FILOLOŠKI FAKULTET Na osnovu člana 106 Statuta Univerziteta Crne Gore, dekanica Filološkog fakulteta

Raspisuje KONKURS Za lektora njemačkog jezika, jedan izvršilac – govornik njemačkog jezika kao maternjeg, na određeno vrijeme od 12 mjeseci, za studijsku 2020/21. godinu Zainteresovani kandidati moraju ispunjavati uslove predviđene Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore.

Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu Filološki fakultet, ul. Danila Bojovića bb Nikšić u roku od 8 dana od dana objavljivanja.

DEKANICA

Prof. dr Tatjana Jovović

25

Javni izvršitelj Ivan Sekulić

UNIVERZITET CRNE GORE FILOLOŠKI FAKULTET Na osnovu člana 104 Statuta Univerziteta Crne Gore, dekan Filološkog fakulteta raspisuje

KONKURS Za izbor saradnika u nastavi sa doktoratom (1 izvrsilac) na određeno vrijeme u ljetnjem semestru akademske 2020/21. godine saglasno članu 75 Zakona o Visokom obrazovanju ( “Sl. list CG” br. 44/14) za sljedeće predmete: - Osnove prevođenja 2, Engleski jezik i književnost (2+0) - Engleski jezik IV, Energetika i automatika (2+0) - Engleski jezik IV, Elektronika, telekomunikacije i računari (2+0) Kandidati su dužni da uz prijavu dostave dokaz o ispunjenosti uslova iz člana 75 Zakona o visokom obrazovanju i članova 104 i 105 Statuta Univerziteta Crne Gore.

Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu Filološki fakultet, ul. Danila Bojovića bb Nikšić u roku od 8 dana od dana objavljivanja.

DEKANICA

Prof. dr Tatjana Jovović

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. januar 2021.

Posljednji pozdrav prijatelju, bratu i velikom čovjeku

Умрла је у 82. години

Tužnim srcem javljamo da je u 45. godini preminula naša draga majka, ćerka, sestra

BRANISLAVU JANKOVIĆU

МИЛИЦА Ђурова ВУЈАДИНОВИЋ JELENA Rajkova IČEVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 14. januara 2021. godine na seoskom groblju u Donjem Zagaraču.

SAVIĆ GOJKO i NEBOJŠA MILOSAVLJEVIĆ sa porodicom

рођена Савовић Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу породице 13. јануара 2021. године у 15 часова на сеоском гробљу у мјесту Момче – Кучи. Кућа жалости: Улица Валтазара Богишића б. б., Подгорица.

759 Posljednji pozdrav dragoj ujni

Ožalošćeni: kćerka NENA, otac RAJKO, brat VESELIN, sestra LIDIJA, snaha BOJANA, bratanići LAZAR i JOVAN, stric DRAGAN, tetke BRANKA, ANKA, STANKA, VERICA i MILKA, ujak DRAGAN i ostala rodbina IČEVIĆ i MITRANIĆ

Ожалошћени: синови РАЈО и РАДЕ, кћерке ВЕСНА, РАЈКА и РАТКА, снахе МАЈА и МИРА, унучад, јетрва, заове, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи и ђеверичне заовичићи, заовичне и остала родбина ВУЈАДИНОВИЋ и САВОВИЋ 743

789

RADMILI Ljubomirovoj PAJOVIĆ Od SRĐANA i IVANA RADOVIĆA sa porodicom 784

Тужним срцем обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље да је 13. јануара 2021. изненада преминуо у 86. години наш драги

MARTA MITROVIĆ

Ponosni i srećni što si bila naša majka, svekrva i baka.

Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to su ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

РАДОМИР Милутинов КНЕЖЕВИЋ

Сахрана је обављена у ужем кругу породице 13. јануара на градском гробљу Чепурци.

Tvoj sin MIĆKO, snaha DEJANA, unuka MARTA Ожалошћени: супруга НАТАЛИЈА, синови СЛОБОДАН и ГОРАН, кћерка ДРАГАНА, зет ДРАГАН, снахе НАТАША и СЊЕЖАНА, унуци АНДРЕЈ, ФЕЂА, МАТИЈА и ВИКТОР и остала многобројна родбина

749

790 Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini

VERI JAREDIĆ Draga Vera, prebrzo si otišla u zagrljaj svom dragom suprugu Ratku.

Počivajte u miru, a mi ćemo Vas vječno čuvati od zaborava.

RADOMAN i MILANKA JAREDIĆ sa porodicom 783 Posljednji pozdrav dragoj komšinici

VERI JAREDIĆ Od porodice PANTOVIĆ 781 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. januar 2021.

Draga strina

Draga

MARTA

MARTA

Odrastali smo uz puno tvoje ljubavi i brižnosti. Svima nam je značila ta toplina ispod istog krova. Ista ta toplina kroz sjećanja uvijek će čuvati uspomenu na tebe.

Neka tvoja duša počiva sa anđelima.

Nedostajaće cijeloj našoj porodici tvoja plemenitost, snaga, vedrina i dobrota. Oko nje smo se sa lakoćom okupljali.

Počivaj u miru, zaslužila si to svojim časnim životom.

Đever VLADO MITROVIĆ sa porodicom

ŽELJKO MITROVIĆ sa porodicom

786

787

Dana 13. januara 2021. u 97. godini preminula je naša draga

Draga strina

VUKOSAVA Milanova TEPAVČEVIĆ rođena Aleksić

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 14. januara u 13 časova na groblju u Kočanima – Nikšić.

MARTA

Ožalošćeni: sinovi MILUTIN – MIĆO i MILORAD, unuci ZORAN i NIKOLA, snahe STANICA, RADA, RADMILA i ALEKSANDRA, praunuk ILIJA, praunuke NINA, ANA i MAJA i ostala rodbina TEPAVČEVIĆ i ALEKSIĆ 785

Uspomena na tebe će uvijek biti tvoje veliko srce, snaga i pozitivan duh koji nas je učio da život gledamo sa vedrije strane ma koliko on težak bio.

Počivaj u miru.

Dana 12. januara 2021. u 76. godini preminuo je naš dragi

MILOVAN Đorđija BULATOVIĆ ŽARKO MITROVIĆ sa porodicom

788

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 13. januara u 14 časova u krugu najuže porodice na groblju u Gornjem Polju.

Ožalošćeni: supruga VERICA, sinovi ZORAN, RADOJE, DARKO i MARKO, brat RADOJICA, sestra RAJKA, snahe STANISLAVKA, ANA, MILICA, IVONA i IVANA, unučad, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične, ujčevina GOJKOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina 782

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. januar 2021.

Dana 10. januara napustio nas je naš plemeniti đed

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Дана 13. јануара 2021. у 83. години преминула је

MARTI MITROVIĆ

LJUBOMIR Lukin NIKČEVIĆ

РОСАНДА Павлова ДРОБАЦ рођена Цавнић

Dragi đede, velika privilegija je bila odrastati uz uzor kao što si ti i mada je svijet nesumnjivo gore mjesto bez tebe, obećavamo ti da ćemo dati sve od sebe da svom svojom dobrotom nadoknadimo sve ono što smo s tvojim iznenadnim odlaskom izgubili. Zauvijek ćeš ostati naš krunski dokaz da su sve tople priče o ljubavi i dobroti stvarno istinite.

Tvoja dobrota i plemenitost zauvijek će ostati u našim srcima.

Сахрана је обављена у ужем кругу породице 13. јануара 2021. године у породичној гробници на градском гробљу Загорич.

Ожалошћени: кћерке ДУБРАВКА и ЈАДРАНКА, сестра РУМИЦА, зетови ВЕЉКО и ЈОЗО, снаха МАЈА, унучад БОЈАН, ФИЛИП и САРА, праунучад и остала родбина

VESKO i TANJA RADULOVIĆ sa porodicom

755 Посљедњи поздрав драгој

745

Tvoji unuci DIMITRIJE i VUK BATRIĆEVIĆ

МАРТИ МИТРОВИЋ

Dana 13. januara 2021. umrla je u 84. godini

745

Нека твоја добра душа почива у миру. Чуваћемо те од заборава.

Dana 10. januara 2021. godine zauvijek me je napustio

ВАСИЉ МИТРОВИЋ са породицом 744

RADMILA Vučićeva BRAUNOVIĆ rođena Lakićević

Dana 13. januara 2021. poslije kraće bolesti u 70. godini preminula je naša draga

Sahrana će se obaviti u krugu porodice 14. januara na groblju u mjestu Prekobrđe u 14 časova.

LJUBOMIR Lukin NIKČEVIĆ 1946–2021.

VELIKA – VERA Ratkova JAREDIĆ

Ožalošćeni: sin ĐOKICA, ćerka ZORICA, braća RADOŠ, MILOSAV i MOJSIJE, snahe NATAŠA, VERICA i SAVKA, unučad FILIP, MILAN i MARIJA, bratanići i bratanične i ostala rodbina BRAUNOVIĆ i LAKIĆEVIĆ

rođena Čizmović

Sahrana je obavljena u krugu porodice 13. januara u 11 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Moj voljeni otac.

763 Posljednji pozdrav mojoj voljenoj sestri

Neutješna kćerka ALEKSANDRA NIKČEVIĆ – BATRIĆEVIĆ

Ožalošćeni: sin BLAŽO i ćerka MARIJA sa porodicama, braća DRAGAN i JOVAN sa porodicama, sestre ANKA i BOSA sa porodicama, đever NEĐO sa porodicom, unučad JOVANA, NIKOLA, BORIS i LAZAR i ostala rodbina JAREDIĆ, ČIZMOVIĆ i ujčevina USKOKOVIĆ 750

VERI JAREDIĆ

Otišla je na vječni put i pridružila se svome mužu naša snaga

Imala si najveće srce i najplemenitiju dušu. Onom ulicom više neću prolaziti. Hvala ti na svemu, sestro.

747

Tvoj brat JOCKO sa porodicom

VERA JAREDIĆ

772

Dragi naš

S poštovanjem i tugom opraštamo se od našeg dragog

Draga Vera, bila si ponos roda svoga i doma svoga!

Nikad te nećemo zaboraviti i čuvaćemo te u najljepšim uspomenama.

DRAGO, DUŠKO i RADONJA sa porodicama 765

BUBA Previše je bola i tuge u našoj porodici Nikčević bilo i za dva života.

Tvoja toplina, osmijeh, blagost i plemenitost milovala je naše rane i grijala naša skamenjena srca.

Tvoj odlazak je naš gubitak ljubavi, podrške i razumijevanja, kao i svih koji su te poznavali.

Ostaćeš u našim srcima, nikad zaboravljen.

Draga sestro

LJUBINKA – BUBE NIKČEVIĆA Počivaj u miru, dragi Buba, a porodica neka primi najiskrenije saučešće.

DRAGAN, BILJANA i NENA sa porodicom 762

Porodica pok. ŠPIRA RADOJIČIĆA 754

MIRO Posljednji pozdrav.

780

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Od brata MIĆKA, snahe SANJE, MARKA, ŽARKA i SARE

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. januar 2021.

29

Дана 12. јануара 2021. послије краће болести преминула је у 69. години наша драга

МАРТА Драгутинова МИТРОВИЋ рођена Радоњић

Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу уже породице 13. јануара у 13 часова на мјесном гробљу Марковина. Кућа жалости: Ул. Милана Божовића бр. 14, Забјело – Подгорица.

Ожалошћени: супруг ДРАГУТИН, синови МИЛОРАД – МИЋКО и СТОЈАН – БАТО, кћерке СЛАВИЦА, ДАЈАНА, МИЛАНКА, СНЕЖАНА и СВЕТЛАНА, мајка ОЛГА, брат ВЕЉКО, сестре БОСИЉКА и АНЂЕЛИЈА, ђевер ВЛАДО, јетрва МИЛИСАВКА, снахе ДЕЈАНА и ЗОРИЦА, унучад, братанићи, братанична, ђеверичићи, ђеверичне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина МИТРОВИЋ и РАДОЊИЋ

739

Нашем чедном саборцу за ТАТИНУ Правду

Posljednji pozdrav

MIŠKU

БЕКИ Ацикиној

GORAN DAMJANOVIĆ sa porodicom

Вјечито памћење исписују Наше крви. Трајаћеш и живјети кроз Ацикине са Нама разговоре. Читаш мисли моје да ми пригрлиш Мог ТАКИЈА, као што си грлила Нас и била Нам подршка.

757

Дана 11. јануара 2021. у 4 часа престало је да куца срце моје сестре, заове и тетке

АНГЕЛИНЕ Војинове ШАРЧЕВИЋ из Ивања

Покушаћемо Твом - Нашем Ацики истински Твој загрљај бити.

Posljednji pozdrav 775

ЈАНКОВИ КАТНИЋИ ТАМАРА, ЖЕЉКО

Посљедњи поздрав вољеној сестри

Вољеној сестри посљедњи поздрав

MIŠKU LABOVIĆU 758

Ожалошћена породица: брат АЛЕКСАНДАР са породицом, сестре МИЦА и ГАРА са породицама и остала многобројна родбина

Od VJERE, ZORANA i DEJANA DAMJANOVIĆ 771 Posljednji pozdrav dragoj tetki

DOBRANI BAJČETIĆ rođenoj Peruničić

АНГЕЛИНИ ШАРЧЕВИЋ

АНГЕЛИНИ ШАРЧЕВИЋ

од брата АЛЕКСАНДРА, снахе ЈОВАНКЕ, братанића МЛАДЕНА и братаничне АНДРИЈАНЕ са породицом

од сестре ГАРЕ из Савина Села, Војводина

773

VLADAN PERUNIČIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

760 Posljednji pozdrav dragom zetu

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

RADOJICI POPOVIĆU MAKSIM, MIRKO i MILOJE VUJAČIĆ

Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i poznanike da je naša draga

774

Bila si veliki čovjek, velikog srca, proživjela život časno i pošteno.

Počivaj u miru.

752

Због ситуације вируса корона, сахрана се обавила истог дана у селу Ивање у Бијелом Пољу у 14 часова.

e-mail: oglasno@t-com.me

Posljednji pozdrav mom dragom ćići

OLGA Miloradova JOKSIMOVIĆ rođena Radunović nastavnik u penziji

BORU KOSTIĆU Neka ti je laka crna zemlja.

Počivaj u miru.

BRANISLAVKA ĐUKANOVIĆ sa porodicom

1111 777

preminula poslije duže bolesti 13. januara 2021. u 88. godini.

Posmrtni ostaci biće izloženi u gradskoj kapeli u Beranama. Sahrana drage nam pokojnice obaviće se 14. januara u 14 časova na gradskom groblju u Beranama, u krugu porodice, zbog novonastale situacije.

Ožalošćeni: kćerke VESNA i MAJA, unuci VLADIMIR, PETAR i ANDRIJA, sestrične i ostala brojna rodbina JOKSIMOVIĆ i RADUNOVIĆ 766

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. januar 2021.

Данас је пет година од када је отишао наш вољени

Četrdeset je dana od smrti našeg

Četrdeset dana je od kada je preminuo naš zet

SAŠE ĆETKOVIĆA МИОДРАГ – МИШКО РАДУНОВИЋ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Počivaj u miru.

BRANISLAV – ĐIKA RADONJIĆ

Tvoja PORODICA

Твоја племенита душа остаје звијезда водиља у нашим животима. Увијек си у нашим мислима. Недостајеш!

778

Sa ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj lik, tvoju dobrotu i častan život. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Dana 14. januara devet godina je od smrti Воле те твоје: СОЊА, МАРИНА и ИРЕНА

ACO, BORO i VLATKO NIKIĆ sa porodicama

741

SAVE KASALICE Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji: supruga JOVANA, sinovi BRANISLAV, VASO i GORAN sa porodicama 779

Sjećanje na naše 770

JOVOVIĆE

Godina je od kada nije sa nama naša majka, baśko, bakoje i tašta

IN MEMORIAM Tužno sjećanje na voljene roditelje 2011–2021.

ZORKA ĐUROVIĆ

NATALIJA

NOVAK

Majko, mile pile moje, bol mi se uselio u grudi i svaki dan je sve jači, srce sa prazninom u njemu, misli okupirane uspomenama.

Nije tačno da vrijeme liječi sve, kad izgubiš dio sebe, dio svoje porodice to boli uvijek. Svaki dan donosi sjećanja i uspomene, veliku tugu koja na svoj način i čuva sjećanje na tebe. A čuvamo ga i mi, tvoja đeca, kojoj toliko fališ. Mi, koji te čuvamo u srcu, dugujemo ti vječnu zahvalnost, ne samo za sve što si uradila za nas, ne samo za život, ljubav, pažnju i brigu koju si nam pružila, već i za samo tvoje postojanje u našim životima.

Trudimo se da nastavimo živote vođeni načelima koje si nam usadila i dok je nas i ti si tu. Uvijek nasmijana nas i dalje čuvaš.

14. 1. 2008.

30. 1. 2014.

764

Prolaze godine, a vi ste sa nama u sjećanjima.

2018–2021.

KOSTADIN – KOSTO MILOSAVA ROGANOVIĆ Tužan je roditeljski dom bez vaših zagrljaja, savjeta i toplih riječi

PORODICA JOVOVIĆ

Porodica ROGANOVIĆ

753

Zauvijek tvoji: SAŠA, ZORAN, STEFAN, ANĐELA i VUK

TUŽNO SJEĆANJE 748

Вољени моји родитељи

Tužno sjećanje na naše drage

RAJKA Boškova IKOVIĆ ВЕЉКО

и

Danas je dan tvoga rođenja – tužan i bolan, a još tužniji i bolniji zaborav onih koje si najviše voljela. Počivaj u miru.

ДЕСАНКА JELICA Đurova PEROVIĆ

КОВАЧЕВИЋ

i

14. 1. 2018 – 14. 1. 2021. Стало је вријеме, не смањује бол. Све је другачије. Да се помирим са тим да вас нема више међу нама... не могу! Воли вас ваша ЉЕПА

GOJKO Đurov PEROVIĆ 15. 2. 2011 – 15. 2. 2021.

Živjeli ste častan život, vrijedan vječnog sjećanja, poštovanja i zahvalnosti.

Počivajte u miru.

Tvoja sestra LOLA

751 Voljenoj sestri

VAŠI NAJMILIJI

761 742 Sedam je godina od kada je u nekom drugom svijetu nezaboravna

ZORKI OJDANIĆ

Draga majko

I poslije osam godina sve nas sjeća na tebe, tvoju blagorodnu dušu i plemenito srce.

Počivaj u miru sa našom dobrom namučenom majkom, koja te je neizmjerno voljela, a mi vaši najbliži čuvaćemo vas u svojim srcima od zaborava.

GOSPAVA – GOJA KUČEK

ZORKA

Toliko je vrijeme i tuga u meni zaleđena.

756

Tvoj sin MLADEN KUČEK

Nedostaju dani, ali ne i toplina sjećanja, ali ne i snaga ljubavi koju si nam podarila.

740

STEVO sa porodicom

Dana 15. januara 2021. je 40 dana kako nije sa nama naša voljena

Tvoji: RADOMIR, SANDRA i MILOŠ

Majko 769 Voljena naša

MARA Petrova TOPALOVIĆ Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

Pomen će se obaviti u krugu najuže porodice u 10 sati.

ZORKA Dan za danom ide i tako osam godina praznine i bola tvojim odlaskom. Što vrijeme odmiče sve više mi nedostaje tvoja majčinska ljubav koju si mi nesebično pružala. Sada te pored anđela čuva i baba Danica, počivajte u miru.

Tvoja ćerka ANA sa porodicom 768

ZORKA OJDANIĆ Vrijeme prolazi, a ti si uvijek sa nama.

Neizmjerno smo ti zahvalni za sve lijepo što si nam u životu pružila.

767

Sin JANKO, snaha ŽANA

776

Tvoje ćerke OLIVERA i ROSANDA

e-mail: oglasno@t-com.me

TV program

Četvrtak, 14. januar 2021.

FILM

SERIJA

RTCG 2 13:10

31

RTCG 1 12:05

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Dojč Caffe

Moderna vremena

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE



RTCG 1

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dok. program, r.

10:05 Naučno – obrazovni program 12:05 Dojč Caffe, s.

12:35 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

13:05 Bolnica nade, r.

14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom IV, s.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Horizont, e.

16:30 Zapis, r.

17:00 Idiot, s.

17:50 Dojč Caffe, r.

18:15 Sat tv, e.

18:40 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

18:45 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Biser Bojane II, s.

21:00 Dokumentarni serijal, r.

21:30 Bolnica nade, s.

22:30 Dnevnik 3



    RTCG 2

06:20 06:35 07:00 08:30

10:00 10:40 11:00 12:00 13:10 14:50 15:20

17:50

22:00 22:45 23:45 00:00 00:50

02:20

TV PRVA

Glas Amerike, r.

Meridijani, r.

E sport Rukomet (m): Egipat – Čile, SP u rukometu, snimak Preko veze, r.

Van dometa, r.

Dokumentarni program, r.

Obrati pažnju, r.

Moderna vremena, film Igram svoju igru, r.

Rukomet (m): Bjelorusija – Rusija, SP u rukometu, direktno Rukomet (m): Norveška – Francuska, SP u rukometu, direktno Sin, s.

Grad na granici, s.

Glas Amerike Dokumentarni program, r.

Rukomet (m): Slovenija – Koreja, SP u rukometu, snimak E sport

PINK M

06:45 Novo jutro 11:15 Zadruga, uživo 13:15 Premijera 13:30 Ekskluzivno 13:40 Zadruga, uživo 15:15 Scena 15:30 Zadruga, uživo 18:05 Scena 18:30 Film 19:05 Film 20:30 Zlatni dani, s.

06:15 Stolice, kviz 07:15 Praktična žena, r.

08:00 Crvenkapa, crtani film 08:45 Čikago u plamenu, s.

10:15 Jutro, e.

11:15 Brusko, s.

13:00 Sanjalica, s.

13:45 Mame, r.

14:15 Tate, r.

15:30 Igra sudbine, r.

16:15 Praktična žena, e.

17:00 Andrija i Anđelka, s.

18:00 Ekskluziv, e.

18:30 Mame, s.

19:00 Žurnal 19:30 Sanjalica, s.

20:15 Tate, s.

21:00 Igra sudbine, s.

21:50 Šok tok, e.

23:15 Ekskluziv, e.

23:30 Ma nije on takav, film 01:00 Sanjalica, r.



NOVA M

07:50 08:35 08:40 09:05 09:25 09:45 10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 14:30 15:00 15:50 16:35 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:05 23:45 00:45 02:35

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Good doctor, r.

Okrutni Istanbul, r.

Vijesti Okrutni Istanbul, nastavak Domaćinske priče, e.

Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Okrutni Istanbul, s.

Good doctor, s.

Sportisimo, r.

Totalni obrt, r.

Balkanskom ulicom, r.

Druga žena, r.

Agencija za SIS, s.

RTV BUDVA

21:15 Zakletva, s.

22:00 Brak na neviđeno, e.

23:00 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r.

Kako se to radi, r.

Dok. program Velika porodica, r.

Jutrom iz Budve, r.

Serija Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera

VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:05 12:00 12:06 13:20 14:00 14:06 14:45 15:00 15:40 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10

20:00 22:00 22:15 22:30 00:25 02:25

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Velvet, s.

Vijesti Dnevnica, r.

Moja polisa, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

M:tech, r.

Boje dana, e.

Eliza iz Rivombroze, s.

Vijesti Gorka osveta, s.

Velvet, s.

Vijesti Zabranjena jabuka, s.

Načisto, e.

Vijesti Sport Izdajnik, film Načisto, r.

Ne znam kako joj uspijeva, r.



777

19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Amfiteatar, e.

Velika porodica, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Mapet šou Grad koji volim, r.

Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r.

Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Sport info Crnogorske anegdote, r.

Dogodilo se Mapet šou, r.

Otium, r.

Skener Ljepota je u oku U objektivu, r.

Aktuelno Lijek iz prirode, r.

Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r.

Raskovnik Film Aktuelno, r.

Repriza dnevnog programa

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 14. 01. 2021.

BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

IZLAZAK SUNCA

7.10 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

-1° 9° -2° -1° 8° 2° 5° 8° -1° 7°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

-6° -10° -11° -11° -1° -12° -9° 4° 2° -13°

1° -3° -3° -3° 6° -4° - 1° 10° 8° -5°

Petak 15. 01. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

-10° 4° -9° -8° 3° -5° -2° 2° -9° 2°

ZALAZAK SUNCA

16.34 sati

Sjutra promjenljivo oblačno, na jugu sa dužim sunčanim intervalima, na sjeveru nešto više oblačnosti. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do jak, na udare mjestimično i veoma jak, tokom dana će djelimično slabiti. Jutarnja temperatura vazduha -14 do 3, najviša dnevna -7 do 10 stepeni. www.meteo.co.me

Subota 16. 01. 2021.

32

Magazin

Četvrtak, 14. januar 2021.

Pjevačica Nina Žižić govori o aktuelnoj situaciji zabrane nastupa usljed novih mjera za suzbijanje korona virusa

Muzičare tretiraju kao građane drugog reda

PODGORICA - Pjevačica Nina Žižić u razgovoru za Pobjedu komentarisala je nove mjere Ministarstva zdravlja u borbi protiv suzbijanja korona virusa, kojima su zabranjeni nastupi muzičara u kafićima.

Kao i mnoge njene kolege ne krije nezadovoljstvo, ističući da je uporno ignorisanje muzičara, kao da su građani drugog reda, frustrirajuće, jer muzičari kao i svi ostali građani imaju obaveze prema državi, koje je zbog teške egzistencijalne situacije sve teže izmiriti. Dodaje da je najgore što se zabrane donose preko noći, pa unaprijed zakazani nastupi koji bi koliko-toliko pomogli da se prebrodi finansijska kriza, padaju u vodu.

POBJEDA: Složena situacija sa korona virusom uzdrmala je i muzički svijet, koliko je teško opstati u muzičkom

Nimalo nije lako, naročito što smo mi uvijek prvi na udaru kada se krene sa iole strožijim mjerama

Isak zaslužuje da se njegov glas daleko čuje POBJEDA: Da li ste možda ispratili nastup našeg takmičara Isaka Šabanovića u Zvezdama granda, i što mislite o regionalnim takmičenjima? ŽIŽIĆ: Sva takmičenja su sjajna prilika da svako pokaže što umije, da na najbolji način ispjeva srce iz sebe. Isak je sjajan i kao takav zaslužuje da se njegov glas nadaleko čuje.

svijetu u ovom specifičnom vremenu? ŽIŽIĆ: Nimalo nije lako, naročito što smo mi uvijek prvi na udaru kada se krene sa iole strožijim mjerama. Svjesna sam da generalno nepoštovanje mjera ima domino efekat na sve, ali uporno ignorisanje muzičara, kao da su građani drugog reda, postaje zaista frustrirajuće jer ne znam da li je iko ko donosi te iste mjere po-

mislio da ti isti muzičari imaju obaveze prema toj istoj državi kao i svaki drugi građanin. Šteta što ne nailazimo na razumijevanje, ali meni lično više ono i ne treba jer će i ovo proći.

POBJEDA: Imate li nastupe, da li ste zadovoljni? ŽIŽIĆ: Ljetos kada je bilo dozvoljeno da se nastupa imala sam poprilično nastupa, ali već od kraja septembra do sada gotovo da i ne nastupam.

Najgore kod ovih zabrana je što dolaze iznenada. Evo, baš sam sad za subotu imala ugovoren jedan nastup i razmišljala sam kako ću da uhvatim malo vazduha i koliko-toliko olakšam sebi funkcionisanje i ne samo ja nego svaki moj kolega i koleginica, međutim, i pored toga što su najavili da neće biti pooštravanja mjera oni su nam po ko zna koji put preko noći ukinuli nastupe i

tako po ko zna koji put razočarali ne samo pojedince nego i cijele familije.

POBJEDA: U kojoj mjeri je država pomogla muzičare da prebrode period kada su bile zabranjene svirke? ŽIŽIĆ: Koliko znam, postojao je i postoji konkurs putem koga umjetnici mogu da traže sufinansiranje, međutim ja nijesam učestvovala na istom.

POBJEDA: Da li ste vrijeme od kada vlada korona virus iskoristili da nešto novo izbacite iz Vaše muzičke radionice? ŽIŽIĆ: Lično svoje nijesam, ali sam, što se kaže, u minut do dvanaest sa koleginicom Jelenom Zvicer i talentovanim nikšićkim muzičarima bila dio pjesme o Nikšiću pod nazivom ,,U mom gradu“ koju je napisao i komponovao naš sugrađanin i veliki entuzijasta Petar Šundić.

POBJEDA: Što je to što Vas pokreće da živite i stvarate muziku u ovom specifičnom vremenu? ŽIŽIĆ: Muziku nažalost ne stvaram već sve ovo vrijeme uživam u njoj. Pokreću me knjige, filmovi, druženje sa porodicom i prijateljima, šetnje...

Pokreće me sam život jer kao što sam već rekla, i ovo će proći.

POBJEDA: Planovi za naredni period? ŽIŽIĆ: Iako imam neke opcije u glavi svakodnevno se trudim da živim dan za danom. Da se naoružam smirenošću i psihičkom snagom jer mislim da je to upravo ono što nam treba da bi spremniji dočekali sve što dolazi. I dobro i loše.

B.P.