Dnevni list Pobjeda 29.11.2020.

неђељом Neđelja, 29. novembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19770 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Dr Senad Begić o značaju imunizacije protiv korona virusa koju cijeli svijet s nestrpljenjem očekuje

Ministarstvo vanjskih poslova uručilo notu srpskom Ministarstvu spoljnih poslova zbog ponašanja ambasadora Srbije

Dok vakcina ne bude dostupna, distanca i maska jedina zaštita

Božović persona non grata, da napusti Crnu Goru Nekoliko sati nakon odluke, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je na isti način – ambasador Crne Gore u Beogradu Tarzan Milošević proglašen za personu non grata i mora napustiti tu zemlju. Nova, DNP, SNP i RP kritikovali odluku MVP-a, navodeći da je ona „stepen očajanja“ i „posljednji trzaj odlazećeg režima“, da je „štetna i zlonamjerna“ STR. 3.

ANALIZA: Kako su Srpska pravoslavna crkva i pomalo GP Ura sastavljali „ekspertsku vladu“

Doze koje će u prvoj rundi distribucije biti dostupne neće moći da obezbijede kolektivni imunitet, već će samo zaštititi pripadnike vitalnih službi u društvu i najosjetljivije kategorije društva - naglasio je dr Begić STR. 6. i 7.

Bivši ministri kulture o spajanju četiri resora i izmještanju sjedišta Ministarstva sa Cetinja u Podgoricu

Monumenta Montenegrina Vatikana

STR. 10. i 11.

STR. 9.

Drevni tumuli i gradine u blizini Podgorice čekaju „da postanu poznati“

U vrijeme pandemije međunarodna oznaka ,,Sejf travels“ garantuje bezbjednost putovanja

Praistorija na pet minuta od grada Za turiste siguran Montenegro erlajnz, 28 hotela i agencija

STR. 2 .i 3.

Vatikanski arhivi i knjiga o Konkordatu iz 1886.

Za Pobjedu piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Neprihvatljivo i politički rizično

Krivokapićevih 12 apostola i „trinaesti ratnik“

STR. 5.

POGLED IZ DALJINE

Kako odzvanja praznina?

STR. 8.

Piše: Dr Srđa PAVLOVIĆ

STR. 4.

2

Politika

Neđelja, 29. novembar 2020.

ANALIZA: Kako su Srpska pravoslavna crkva i pomalo GP Ura sastavljali „ekspertsku“ vladu

Krivokapićevih 12 apostola i „trinaesti ratnik“ Teško je povjerovati da će vlada u koju ne vjeruju i koju ne podržavaju ni oni čijim glasovima će biti instalirana, moći da se ozbiljno uhvati u koštac sa nagomilanim ekonomskim i zdravstvenim i drugim problemima sa kojim se suočava Crna Gora. Ali sačekajmo, pošto ih je šef uporedio sa apostolima, možda posjeduju neke nadnaravne moći, pa će kako to reče mandatar „vjerom pomjerati planine“

PODGORICA - Crna Gora nakon 2. decembra, za kada je zakazana sjednica parlamenta na kojoj bi nova većina trebalo da izabere novu vladu, kreće u neviđeni eksperiment.

Imaćemo najmanju vladu u Evropi na čije sastavljanje je odlučujući uticaj imala Srpska pravoslavna crkva, vladu koja će imati „manjinsku podršku“ većine poslanika sa liste koju je na izborima predvodio mandatar Zdravko Krivokapić. Imaćemo vladu u kojoj, prvi put, neće biti predstavnika manjinskih partija.

U petak, mandatar Krivokapić otkrio je sve karte. Skoro tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora i skoro dva mjeseca od kako je postao mandatar, objelodanio je imena 12 ministara – apostola, plus potpredsjednika vlade. Na pres konferenciji u hotelu „Centre Ville“ u Podgorici saopštio je da će njegovu vladu činiti: Tamara Srzentić - Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija; Olivera Injac - Ministarstvo odbrane; Sergej Sekulović - Ministarstvo unutrašnjih poslova; Ratko Mitrović Ministarstvo ekologije; Đorđe Radulović -Ministarstvo vanjskih poslova; Jakov Milatović - Ministarstvo ekonomskog razvoja; Mladen Bojanić - Ministarstvo kapitalnih investicija; Aleksandar Stijović - Ministarstvo poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede; Vesna Bratić - Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta;

Jelena Borovinić-Bojović - Ministarstvo zdravlja; Milojko Spajić - Ministarstvo finansija i socijalnog staranja; Vladimir Leposavić - Ministarstvo pravde i manjinskih prava. Ovaj „novozavjetni broj - 12“, pokvario je „13. ratnik“ - lider Ure i koalicije „Crno na bijelo“ Dritan Abazović, koji je kao „nagradu“ za podršku „apostolsko-ekspertskoj vladi“, kao jedini političar u Krivokapićevom kabinetu dobio potpredsjedničko mjesto.

Leposavićev prsten i uzdignuta preporuka za Krivokapićevog

Vladimir Leposavić

i međusobno dijelili funkcije u budućoj vladi. Mandić je sebe vidio kao premijera, Medojević je poželio da koordinira bezbjednosnim službama, a Knežević bi se „zadovoljio“ Ministarstvom odbrane, unutrašnjih poslova ili pravde.

Međutim, Krivokapić i njegovi mentori u SPC imali su druge planove. Već 9. septembra, mimo znanja trojice lidera DF čiju je listu predvodio, potpisao je sporazum sa Aleksom Bečićem predvodnikom koalicije „Mir je naša nacija“ i Dritanom Abazovićem iz koalicije „Crno na bijelo“, da će nova vlada poštovati Ustav i neće pokretati nikakve inicijative ili postupke za izmjenu državne zastave, grba i himne,

Preporuke za „apostolska mjesta“ Većina kandidata za ministre u budućoj apostolsko-ekspertskoj vladi u bliskim je rođačkim ili poslovnim vezama sa nekim u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Tako je za ministra pravosuđa i manjinskih prava predložen advokat Vladimir Leposavić, koji je bio dio pravnog tima Mitropolije crnogorsko-primorske u borbi protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti zbog kojeg se SPC otvoreno umiješala u politiku i izbore.

Za ministarku zdravstva predložena je Jelena Boro-

Advokat Vladimir Leposavić, doktor pravnih nauka, kandidat za ministra pravde u ,,apostolskoj“ vladi Zdravka Krivokapića ima bogatu stručnu biografiju, ali ga je za poziciju ministra pravde očito preporučila bliskost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, borba protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti i činjenica da se diči srpskom nacionalnom pripadnošću.

Rođeni Baranin se, kao stipendista Fulbrajtovog programa, specijalizovao na univerzitetu u Vašingtonu, na programu Međun-

PRESUDAN UTICAJ SPC

Na izbor mandatara i većine ministara presudan uticaj imao je pokojni mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić nedavno je priznao da su vladike SPC Amfilohije i Joanikije insistirali, da DF prihvati Zdravka Krivokapića, do tada nepoznatog u političkim krugovima profesora Mašinskog fakulteta, kao nosioca izborne liste „Za budućnost Crne Gore“.

Još u izbornoj noći Krivokapić je u slavljeničkom govoru najavio da mu je cilj ekspertska vlada. Zatim je požurio u Hram Hristovog vaskrsenja da se pokloni i poljubi ruku svom političkom tvorcu mitropolitu Amfilohiju.

Lideri Fronta Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević, ili su u slavljeničkom zanosu prečuli poruke prvog na listi, ili ga nijesu ozbiljno shvatili, pa su pravili „račun bez krčmara“

vinić, šefica Pulmološke klinike gdje se od korone liječio mitropolit Amfilohije. Bila je u centru pažnje zbog ponašanja ljekara i sveštenstva nakon njegove smrti. Ona je, saznali su dobro obaviješteni, i snaha episkopa Kirila Bojovića.

Arhitekta Ratko Mitrović, kandidat za ministra ekologije, radio je na projektu Hrama u Podgorici ali i projektovao brojne male elektrane prije nego što je, kako kaže, promijenio stav o njima.

Njegov brat je starješina Hrama Hristovog vaskrsenja.

Zdravko Krivokapić

Kandidat za ministra finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je sestrić episkopa dioklijskog Metodija.

Prijedlog da buduća ministarka prosvjete, kulture, nauke i sporta bude Vesna Bratić, vanredna profesorica Filozofskog fakulteta u Nikšiću izazvala je najviše negativnih reakcija. Bratić je na društvenim mrežama objavila da smo smrću mitropolita Amfilohija „svi postali siročad“.

Borisa Dežulovića, zbog kritika na račun radova na Manastiru Ostrog nazvala je „đubre ustaško“ i „mag-

da će jačati odnose sa NATO i da neće pokretati pitanje nezavisnosti Kosova. To je naljutilo lidere DF-a jer je prvi na njihovoj listi potpisao da neće raditi ono što su oni obećali svojim biračima.

Javno su izjavljivali da ga neće prihvatiti kao mandatara.

U Manastiru Ostrog, 22. septembra, dan prije konstitutivne sjednice parlamenta održan je sastanak kojem su prisustvovali Krivokapić, Abazović, lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i predstavnici Demokratske Crne Gore sa mitropolitom Afilohijem i episkopom budimljansko-nikšićkim Joanikijem.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam i arac“. Za sebe kaže da je srpski nacionalista: „Ja jesam nacionalista. Srpski.

To samo znači da volim svoj narod“. Kaže i da je „žensko ko žensko čak i kad je četnik“. Crnogorce naziva „Novocrnogorcima, Montenegrinima, Milogorcima, Dukljanima koji su dio etničkog inženjeringa“.

Protiv imenovanja Vesne Bratić 150 crnogorskih intelektualca i javnih radnika potpisalo je peticiju u kojoj navode kako je njen izbor bio „motivisan njenim kleronacionalističkim stavovima, a ne stručnim kvalifikacijama“.

jedan od kopredsjednika Igmanske inicijative otkrio je u intervjuu za N1 televiziju da mu je Dritan Abazović ispričao kako je pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, na tom sastanku, presudno uticao da Zdravko Krivokapić bude mandatar.

– Kada je Abazović predložio Zdravka Krivokapića za mandatara jer je predvodio listu ,,Za budućnost Crne Gore“, u tom trenutku je skočio Andrija Mandić i rekao da to ne dolazi u obzir, a da je Amfilohije, koji je tada bio u punoj snazi, samo odmahnuo rukom, na što su ovi Mandićevi samo ućutali i nevoljno prihvatili tu opciju – citirao je Popov Abazovićeve riječi.

Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da će baš svi oni biti na spisku o kojem će raspravljati poslanici 2. decembra. Sjetimo se samo nesuđenog ministra odbrane Gorana Đurovića, kojem je deset minuta pred predstavljanje kandidata, rečeno da to neće biti on, nego neko drugi

arodna ljudska prava i pravo nediskriminacije, a doktorirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Bio je predavač na Univerzitetu Mediteran a prethodne dvije godine bio je angažovan kao pravni savjetnik Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke.

U promovisanju interesa SPC Leposavić nije, kao mnogi, bio ekstreman u izjavama, ali je vrlo glasno zastupao ideju da Zakon o slobodi vjeroispovijesti treba povući ili mijenjati

Sjutradan, na sjednici parlamenta prijedlog da Krivokapić bude mandatar podržao je 41 poslanik nove skupštinske većine.

MANDATAROVE „IGRE“

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, nakon konsultacija sa liderima tri koalicije koje čine većinu predložio je Skupštini 8. oktobra da Zdravko Krivokapić bude mandatar za sastav nove vlade. I „igre prijestola“ mogle su da počnu.

Krivokapić i lideri Demokratskog fronta nijesu „izgladili odnose“. Jaz između prvoga na listi i onih koje je predvodio postajao je iz dana u dan sve vidljiviji.

Krivokapić se rijetko sastajao sa liderima DF-a i ostalih partija od kojih je dobio podršku. Komunicirao je sa njima uglavnom mejlom i putem medija. Partijama je prvo 21. a potom 27. oktobra poslao pismo u kojem od njih traži da mu dostave ponude kadrovskih rješenja za kabinet koji bi imao premijera, 18 resora i tri potpredsjednika, jedan resor više od vlade Duška Markovića (bila je planirana podjela Ministarstva održivog razvoja i turizma na dva resora – jedan koji bi se bavio građevinarstvom, a drugi održivim razvojem i turizmom).

Međutim, samo tri dana nakon toga, na dan kada je umro mitropolit Amfilohije, 30. oktobra, Krivokapić je konačno

Politika

Neđelja, 29. novembar 2020.

3

Ministarstvo vanjskih poslova uručilo notu srpskom Ministarstvu spoljnih poslova zbog ponašanja ambasadora Srbije

Mandatar Zdravko Krivokapić se rijetko sastajao sa liderima DF-a i ostalih partija od kojih je dobio podršku. Komunicirao je sa njima uglavnom mejlom i putem medija

a tri prsta važna g ,,apostola“ da bi se zaštitilo ,,nesporno vlasništvo SPC“ nad manastirima i crkvama u Crnoj Gori.

Fotografije sa Fejsbuka, koje objavljuje portal Pobjede, govore o političkom aktivizmu Leposavića. Na jednoj je uslikan sa podignuta tri prsta dok se u pozadini vidi Kip slobode, dok na drugoj Leposavić ponosno pokazuje prsten sa četiri ocila.

Ostaje nada da budući ministar neće dokumenta u vladi ovjeravati ovim pečatom.

D. Đ.

okupio lidere trojne koalicije i saopštio im da želi trinaestočlani kabinet sastavljen od eksperata bez političara i bez potpredsjednika vlade.

Dobio je podršku lidera GP Ura Dritana Abazovića koji je bio zainteresovan za koordinaciju bezbjednosnih službi i Ministarstvo odbrane. Pristali su i lideri Fronta i Demokrata, ali iz DF-a su pljuštale optužbe da je mandatar izdao volju srpskog naroda, prevario birače i pao pod uticaj Ure, zapadnih ambasada i medijskih tajkuna iz „Vijesti“. Prednjačio je Nebojša Medojević, ali mu nijesu ostali dužni ni Mandić i Knežević.

I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se umiješao iako tvrdi da se „ne miješa“ u izbor crnogorske vlade, pa je prekorio lidere DF-a.

- Rekli su mi da su pristali na ekspertsku vladu. Mene uopšte ne slušaju, ja se sa tim ne bih saglasio. Nikada se ne bih saglasio sa manjinskom podrškom vladi, rekao je Vučić na dan Amfilohijeve sahrane.

Krivokapić se nije obazirao na te optužbe već je 5. novembra saopštio da će vlada imati 12 ministara kao „12 apostola o kojima nas je podučavao naš mitropolit Amfilohije“. Većina koje je tada predložio ima direktne veze, bilo porodične, bilo poslovne, sa vrhom SPC. Tada je ostalo upražnjeno ministarsko mjesto u resoru odbrane, koje je Krivokapić rezervisao za Abazovića. Za ministra

unutrašnjih poslova predložio je mladog advokata Nikolu Terzića, ali je on povukao kandidaturu nakon što je Pobjeda objavila da je bio u izbornom štabu Ure. Zanimljivo je da je prethodno najozbiljniji kandidat za ministra zdravlja bio dr Vuk Kadić, ali je Amfilohije preporučio Jelenu Borovinić-Bojović. Deset apostolaeksperata sa tog prvobitnog spiska Krivokapić je zadržao i u konačnom prijedlogu.

Ipak, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da će baš svi oni biti na spisku o kojem će raspravljati poslanici 2. decembra. Sjetimo se samo nesuđenog ministra odbrane Gorana Đurovića, kojem je deset minuta pred predstavljanje kandidata, rečeno da to neće biti on, nego neko drugi.

DOVEDENI PRED SVRŠEN ČIN

U vladi, prvi put u posljednjih dvadeset godina, neće biti predstavnika manjinskih partija. Većina manjinskih partija odbila je da razgovara sa mandatarom o učešću u izvršnoj vlasti jer neće da budu dekor i smatraju da je ustavni koncept građanske, multietničke, multikonfesionalne Crne Gore ugrožen ponašanjem mandatara i nekih partija koje ga podržavaju.

Na razgovore sa Krivokapićem pristala je samo Albanska lista Nika Đeljošaja, ali je na kraju i ona ostala „kratkih rukava“, bez ministarskih fotelja.

Lideri Fronta ne kriju bijes što su skrajnuti, ali će ipak glasati za Krivokapićevu vladu. Sav apsurd, možda najbolje oslikava izjava Milana Kneževića da ih je Krivokapić doveo pred „svršen čin“ i da ovo nije ekspertska vlada nego „postizborna koalicija Građanskog pokreta Ura i NVO „Ne damo Crnu Goru“.

- Za vladu ćemo glasati ali će ona imati manjinsku podršku. Kako bi gledao na poslanika koji ne bi glasao za vladu? Ne dovodim u mogućnost da će neko iz DF-a biti protiv. Vjerovatno će neko iznijeti kritičko mišljenje o toj vladi. Nigdje nije zabilježeno da pobjednička lista daje manjinsku podršku svom nosiocu liste i tri poslanika Ure - rekao je Knežević.

Na kraju, teško je povjerovati da će vlada u koju ne vjeruju i koju ne podržavaju ni oni čijim glasovima će biti instalirana, moći da se ozbiljno uhvati u koštac sa nagomilanim ekonomskim i zdravstvenim i drugim problemima sa kojim se suočava Crna Gora. Ali sačekajmo, pošto ih je šef uporedio sa apostolima, možda posjeduju neke nadnaravne moći, pa će kao što reče mandatar „vjerom pomjerati planine“.

ZORAN DARMANOVIĆ

Božović persona non grata, mora da napusti Crnu Goru PODGORICA – Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore proglasilo je juče ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića za personu non grata i zatražilo od njega da napusti Crnu Goru. Odmah nakon toga Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je na recipročan način - ambasador Crne Gore u Beogradu Tarzan Milošević proglašen je personom non grata i u naredna 72 sata mora napustiti Srbiju.

Odluka crnogorskog MVP-a, donijeta u skladu sa članovima 9 i 41 Bečke konvencije o diplomatskim privilegijama i imunitetima, uslijedila je nakon izjave Božovića da je „Podgorička skupština 1918. bila slobodna volja naroda za ujedinjenje sa Srbijom“.

Nekoliko sati nakon odluke MVP-a, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je na isti način – ambasador Crne Gore u Beogradu Tarzan Milošević proglašen za personu non grata i mora napustiti tu zemlju. Nova, DNP, SNP i RP kritikovali odluku MVP-a, navodeći da je ona „stepen očajanja“ i „posljednji trzaj odlazećeg režima“, da je „štetna i zlonamjerna“

Nikolić: Očekivana odluka Odluka MVP-a da Vladimira Božovića proglasi personom non grata očekivana je - saopštio je Miloš Nikolić, portparol DPS-a.

On je na Tviter nalogu napisao da je odluka očekivana „nakon više opomena poslije kojih je Božović nastavio da se miješa u unutrašnje stvari i omalovažava državu Crnu Goru“.

NEPRIHVATLJIVO PONAŠANJE

- Nakon dužeg i kontinuiranog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, ponašanja i izjava nespojivih sa uobičajenim i prihvatljivim standardima obavljanja diplomatske funkcije, nakon više usmenih i pisanih upozorenja na neprihvatljivost ovakvog ponašanja, ambasador Božović je nelegalnu i nelegitimnu Podgoričku skupštinu 1918. nazvao „oslobođenjem“ i „slobodnom voljom“ crnogorskog naroda. Time je još jednom, na najdirektniji način, omalovažio državu koja mu je dala diplomatsko gostoprimstvo – saopštilo je ovo ministarstvo.

Navodi se da je Božović time unizio i najviše zakonodavno i predstavničko tijelo - Skupštinu Crne Gore, koja je 29. novembra 2018. usvojila Rezoluciju o poništenju odluka Podgoričke skupštine kojima je ukinut dotadašnji suverenitet Crne Gore, njena teritorija prisajedinjena Kraljevini Srbiji i nasilno detronizovan kralj Nikola Petrović Njegoš.

- Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je o ovome na uobičajeni način, notom, obavijestilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, a nota će biti uručena i ambasadoru Božoviću - navodi se u saopštenju.

Nekoliko sati nakon toga uslijedio je odgovor Srbije. Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je povodom proglašenja Vladimira Božovića personom non grata, postupilo na recipročan način. Prema diplomatskoj noti koju je Ministarstvo spoljnih poslova uputilo crnogorskom MVP-u, ambasador Crne Gore u Beogradu Tarzan Milošević proglašen je takođe personom non grata.

U noti u koju je Tanjug imao uvid, navodi se da se, na osnovu člana 9 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, ambasador Milošević proglašava za personu non grata.

- Ambasador Milošević dužan je da u naredna 72 sata napusti teritoriju Republike Srbije - navodi se u noti i dodaje da je MSP Srbije iskoristio priliku da MVP-u Crne Gore ponovi izraze svog posebnog poštovanja.

Od srpskih zvaničnika ovim povodom prvi i jedini sinoć se oglasio ministar za brigu o porodici i demografiji Ratko

Vladimir Božović

Nije uobičajeno da država ponovo predloži ambasadora koji je protjeran - Nije praksa da država čiji je ambasador proglašen personom non grata u zemlji u kojoj je akreditovan, ponovo predloži istu osobu za to mjesto – rečeno je Pobjedi iz diplomatskih izvora.

Objašnjeno nam je da Bečka konvencija o diplomatskim privilegijama i imunitetima ne zabranjuje da bude predložena ista

Dmitrović koji je na Tviteru napisao ,,da će Srbija biti okrivljena za to što se dogodilo“.

- Zna se što slijedi nakon ovoga.

A komentari u regionu, i drugosrbijanskom Beogradu, biće svedeni na konstataciju da je Srbija kriva za ovo što se dogodilo i za ono što slijedi. Zapamtite što sam napisao - objavio je Dmitrović.

REAKCIJE PARTIJA

Odluku MVP-a da proglasi Božovića za personu non grata kritikovala je većina partija iz nove vlasti, poručujući da je odluka MVP-a „stepen očajanja“ i „posljednji trzaj odlazećeg režima“, te da je „štetna i zlonamjerna“.

Predsjednik Nove i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić kazao je da „odluka o protjerivanju ambasadora Srbije iz Crne Gore pokazuje stepen očajanja u kojem se nalazi odlažeći režim“.

- Božović je izrekao istorijsku istinu kojom se ponosi srpski narod u Crnoj Gori. To treba da mu služi na čast, jer da je nešto drugo rekao, i to vrijeme i događaje drugačije ocijenio, zamjerio bi mu njegov narod. Ovakav odnos odlazećeg režima nije samo odnos prema Srbiji nego prvenstveno prema srpskom narodu u Crnoj Gori. Upravo su naši preci organizovali veliku skupštinu srpskog naroda 1918. godine i ujedinili Crnu Goru i Srbiju. To njima služi na čast, a nama na ponos - kazao je Man-

osoba za ambasadora u slučaju kada je ona proglašena nepoželjnom, ali, kako nam je rečeno, još nije zabilježen takav slučaj u nekoj zemlji.

- Svaka država ima pravo da predloži koga hoće, a na državi kod koje se akredituje je da ga prihvati ili ne – kaže izvor Pobjede.

Iz nove većine rečeno je juče da će nova vlast poništiti odluku MVP-a.

dić za Tanjug.

Predsjednik DNP-a i jedan od lidera DF-a Milan Knežević poručio je da „protjerivanje Božovića samo zato što je saopštio istinu, predstavlja posljednji trzaj antisrpske politike odlazećeg režima“.

- Naša sloga biće poraz vragu napisao je Knežević na Tviteru.

Iz njegove partije saopšteno je da je odluka MVP-a „bezumni i ishitreni čin odlazećeg režima“. Portparolka DNP-a Jelena Kljajević kazala je da je odlazeći režima potpuno izgubio kompas, „pa u svom bezizlaznom lutanju i jalovom treniranju strogoće ne preza od antisrpskog političkog revanšizma“.

- Da bismo ukazali na neosnovanost takve ishitrene odluke odlazeće vlasti, u ime Demokratske narodne partije i većinske Crne Gore, ponavljamo izjavu Božovića, da Podgorička skupština 1918. predstavlja čin slobodno izražene volje građana i neraskidivi simbol duhovnog, nacionalnog i istorijskog odnosa dvije bratske države - navela je Kljajević, dodajući da DNP nema dilemu da će nova vlada, kao i novi ministar vanjskih poslova, odmah nakon 2. decembra, poništiti tu „sramnu antisrpsku odluku odlazećih vlasti“.

SNP je saopštio da je „odluka MVP-a i odlazećeg ministra Srđana Darmanovića da Božovića proglasi personom non

Prema članu 4 Bečke konvencije, država koja akredituje ambasadora treba da se uvjeri da je lice koje namjerava akreditovati kao šefa misije u državi kod koje se akredituje dobilo agreman te države. Država kod koje se akredituje, kako se navodi, nije dužna da državi koja akredituje saopšti razloge odbijanja agremana.

grata i zatraži da napusti Crnu Goru, posljednji u nizu antisrpskih i anticivilizacijskih stavova odlazećeg režima“.

- Pokazivanjem svojih slabašnih moći, Darmanović i njegovo ministarstvo, ali i kompletna odlazeća Vlada, pokazali su da s pravom završavaju na margini političkih zbivanja.

To je još jedan pokušaj odlazeće vlasti da zavadi narod Crne Gore i Srbije, izražavajući navodnu zabrinutost za suverenitet Crne Gore. Niti je Crna Gora njihova, niti će je oni braniti od svog naroda jer su svih ovih decenija vlasti, imali priliku da pokažu svoj patriotizam prema njoj.

Sistem podjela kojim su vladali odlazi na smetlište istorije a Darmanovićev potez će se pamtiti kao antidemokratski i antidiplomatski - navode iz SNP-a.

Radnička partija saopštila je da je proglašenje Božovića personom non grata „štetan i zlonamjeran potez MVP-a“.

- Partijski vojnici iz Ministarstva koje broji posljednje dane tehničkog mandata usudili su se da naštete odnosima između dvije država. Aparatčići kojima je glavni „patriotski“ usklik nikad više oslobođenje, koji tendenciozno tumače pojedine istorijske događaje i u tome imaju podršku samo korumpiranih i nepismenih funkcionera partije, svoj maksimum pokazali su ovim skanI. K. dalom – navodi RP.

4

Politika

Neđelja, 29. novembar 2020.

Pogled iz daljine

Kako odzvanja praznina?

U državi čije stanovništvo svakog jutra doručkuje i porciju sjećanja na neku odsudnu bitku i pokojne porodične glavosječe, predsjednik Skupštine promoviše zaborav kao vrlinu, jer ne želi (ili ne može) da razumije notornu činjenicu da stručna interpretacija prošlosti na osnovu raspoloživih dokumenata i arhivske građe nije prebrojavanje koje proizvodi podjele, nego naučna metoda koja uspostavlja osnovnu liniju istine, koju politički oportunisti poput njega nastoje da izbrišu

štine zahtijevajući da ,,građani vjeruju da ih predvode ljudi koji će ih predvoditi za platu i za ništa drugo“. Osim stilskih nedosljednosti, ovaj zahtjev gospodina Alekse Bečića je bio prvi odjek nove praznine (političke i druge) koja se sprema da vodi državu. Problem koji ovom parolom Bečic želi da sakrije je da pomenuto kanalisanje resursa i nacionalnog bogatstva ka porodičnim dinastijama nije ekskluzivno vlasništvo dugovladajućeg DPS-a.

Olako se zaboravlja činjenica da ona ,,lopovska“ elita nije određena partijskim, ideološkim, etničkim, nacionalnim, ili vjerskim limesima.

Kada je u pitanju beskrupulozno nagomilavanje novca, finansijeri novih izbornih pobjednika su jednako strastveni u tom poslu kao i njihovi bivši partneri, a sadašnji politički protivnici.

Bečić nas motiviše da ne obraćamo pažnju na ovu ,,sitnicu“. On hitro prebacuje loptu na drugi teren i poziva ,,na pomirenje i usmjerenost jednih ka drugima“. Poziva nas da ,,pustimo podjele, pre-

Piše: Dr Srđa PAVLOVIĆ

Nema sumnje da je politika ona poslovična ,,vještina mogućeg“, pa se o principijelnosti političara govori isključivo u cilju ilustrovanja pokazanog stepena takve vještine.

Kao što smo mogli vidjeti tokom prošlih decenija, retorika političkih kampanja u Crnoj Gori je znatno oštrija i emotivnija od post-izborne komunikacije i načina vođenja države. Nakon što se izborni duhovi smire, pobjednik obično vlada u okvirima koje nameće ekonomska, društvena, finansijska, i politička realnost.

Mislim da je, u Crnoj Gori i šire, svijest o razlici između izbornih obećanja i realnosti upravljanja državom razlog zašto glasači političarima često opraštaju male izborne laži i obećanja koja je nemoguće ostvariti. I glasači i političari su svjesni da prelaze preko predizbornih laži kako bi ostvarili ciljeve koji nijesu uvijek jasno (ili uopšte) definisani u izbornim programima. Tu može ležati dio odgovora i na pitanje koje je, u analizi americkih izbora, nedavno postavio Ante Tomić: Zašto dobri ljudi glasaju za ološ?

Ono što se zanemaruje jeste razlika između neprincipijelnosti i substance, odnosno, kvalitetnog sadržaja političkih obećanja. Posljednji parlamentarni izbori u Crnoj Gori su pokazali zastrašujući nedostatak kvalitetnih sadržaja, pa su ona oprostiva predizborna lažuckanja političara sporazumno redefinisana kao suština i kvalitetni sadržaj izbornih programa. Kao i u ranijim prilikama, i ovog puta je forma zamijenila suštinu.

Politički prvaci su shvatili upotrebljivost nezadovoljstva ekonomski devastiranog stanovništva prema ,,lopovskoj“ eliti koja je tokom tri decenije redistribuirala nacionalne resurse i bogatstvo ka novoformiranim porodičnim korporacijama i dinastijama. Zato je parola o poštenim liderima koji će smijeniti lopove što su do sada vladali postala jedan od tri kamena temaljca izbornih obećanja.



UPOTREBA ZABORAVA

Na to nas je podsjetio i novoustoličeni predsjednik Skup-



Nakon što je svima postalo jasno ,,koja čarapa ide na koju nogu“ i da su, zahvaljujući Uri, u sedlo zajahali vjerski fundamentalisti, poštovaoci života i djela Draže Mihailovića, Pavla Đurišića, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, uslijedilo je sporadično posipanje pepelom među nekima od ranijih agilnih aktivista, i rijetke strateški odmjerene kritike izbornih pobjednika okupljenih oko Abazovića i Bečića

postavlja osnovnu liniju istine, koju politički oportunisti poput njega nastoje da izbrišu.

ZAKLETVA

Drugi kamen temeljac je zakletva na vjernost krstu i ikoni, i obećanje da će se stati na kraj dehristijanizaciji Crne Gore i njenom otimanju iz snažnog bratskog zagrljaja drugog oka u glavi.

Ovo je, istovremeno, bio drugi odjek praznine zaogrnut mantijom i naoružan vjerom u ljekovitost tamjana i pričešća. Iz ovog zakletničkog okvira je nikla ideja o ,,apostolskoj“ vladi koja će pod budnim okom raba božijeg, pastira Zdravka, prevesti Crnu Goru ,,preko vode, do slobode“.

Pod rukovodstvom mandatara – tog sredovječnog ,,kaplarčeta srpskoga korpusa“ agilni i ljutiti pravoslavni fundamentalisti sada imaju priliku da ispune Đedov tajni amanet: nastave da uživaju povlašćenu institucionalnu poresku poziciju, koriguju demografsku sliku Crne Gore na narednom popisu i osvete se za referendumski poraz

D. MIJATOVIĆ

PREDIZBORNA LAŽUCKANJA

brojavanja i vraćanja u prošlost“, i, kao brižan otac, savjetuje da ,,ostavimo istoriju istoriji i okrenemo se budućnosti“. Ovaj poziv je baziran na političkom kalkulanstvu predsjednika Skupštine, nedovoljnom razumijevanju prošlosti, i nepoznavanju temeljnih postulata istorijske nauke.

Zato Bečić poseže za jedinom alatkom koju ima i koju instinktivno prepoznaje kao korisnu: politička upotrebna vrijednost popularne frustracije identitetskim pitanjima i istorijskim revizionizmom.

U državi, čije stanovništvo svakog jutra doručkuje i porciju sjećanja ne neku odsudnu bitku i pokojne porodične glavosječe, predsjednik Skupštine promoviše zaborav kao vrlinu, jer ne želi (ili ne može) da razumije notornu činjenicu da stručna interpretacija prošlosti na osnovu raspoloživih dokumenata i arhivske građe nije prebrojavanje koje proizvodi podjele, nego naučna metoda koja us-

Aleksa Bečić, Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović

Na tom putu/povratku u drevni zavičaj koji miriše na čvarke i gibanicu, on neće prezati da upotrijebi sva četiri ocila kako bi pomjerio klisurine što zaklanjaju pogled na tu rajsku baštu. To je, istovremeno, pogled na pejsaže poznate i kao srpski svet – hegemoni projekat srpskog nacionalizma čiji poklonici neće nikada oprostiti čin državnog osamostaljenja Crne Gore. Pod rukovodstvom mandatara – tog sredovječnog ,,kaplarčeta srpskoga korpusa“ agilni i ljutiti pravoslavni fundamentalisti sada imaju priliku da ispune Đedov tajni amanet: nastave da uživaju povlašćenu institucionalnu poresku poziciju, koriguju demografsku sliku Crne Gore na narednom popisu, i osvete se za referendumski poraz.

MANIPULACIJA IDEJOM

Tre ć i ka m e n ( , , z a p o d glavu“?) je manipulacija idejom i konceptom građanskog u Crnoj Gori. Besprizorno laganje o snazi i brojnosti, organizacionim sposobnostima, političkom uticaju i pop-

ularnosti tzv. građanske Crne Gore je tokom posljedn j i h m j e s e c i d o st i z a l o neslućene razmjere.

Tajkunska partija Ura i odmetnici od velikosrpske SNP družine koji su se okupili oko Bečića su se nadvikivali s nekoliko NVO i sa koordinatorima protesta Odupri se o tome ko je veći i posvećeniji građanin. Ovo nadvikivanje je bilo posljednji odjek i najava kakvo će sveto trojstvo praznine vladati Crnom Gorom.

Nakon što je svima postalo jasno ,,koja čarapa ide na koju nogu“ i da su, zahvaljujući Uri, u sedlo zajahali vjerski fundamentalisti, poštovaoci života i djela Draže Mihailovića, Pavla Đurišića, Radovana Karadžića, i Ratka Mladića, uslijedilo je sporadično posipanje pepelom među nekima od ranijih agilnih aktivista, i rijetke strateški odmjerene kritike izbornih pobjednika okupljenih oko Abazovića i Bečića.

Pretpostavljam da su kritički tonovi bili češći i snažniji unutar koalicije koju formalno vodi Abazović, pošto je on bio primoran da javno pokuša razuvjeriti svoje glasače da ih nije izdao. Uvjeravao je svakog glasača njegove chiaro-scuro družine da ,,nema razloga za strah vezano za to da li je napravio pravu stvar na izborima“. Uprkos onome što smo svi mogli vidjeti i čuti, Abazović je ustvrdio da je izborna platforma ,,koja je bila za građansku, evropsku i ekološku državu“ dobila podršku. Takođe je učinio napor da uvjeri svoje birače da se takva platforma na neki način ostvaruje“!

U ovoj izjavi Abazovića najvažnija je riječ ,,bila“, jer se njome potpuno i ispravno opisuje politički put koji bi neki možda okarakterisali kao prevaru glasača. Za mene je to očekivana putanja tajkunske partije koja se na startu zaklinje u građansko, da bi cilj prešla kao grupacija koja legitimizuje izbornu pobjedu negatora građanske, multikulturalne, i nezavisne Crne Gore. Abazovićeva tvrdnja da se njegova građanska platforma ,,na neki način ostvaruje“ nije ništa drugo do očajnički pokušaj političkog manipulatora da pobjegne od odgovornosti za učinjenu štetu. Vrijeme će pokazati da li je takav bijeg moguć, iako bi bilo pravo ,,da svako, što zadrobi, i pokusa“.

Ekonomija

Neđelja, 29. novembar 2020.

5

U vrijeme pandemije međunarodna oznaka ,,Sejf travels“ garantuje sigurnost putovanja

Za turiste siguran Montenegro erlajnz, 28 hotela i agencija PODGORICA - Oznaka ,,Sejf travels“ dodijeljena je za 29 privrednih subjekata, uglavnom hotela, nekoliko turističkih agencija, kao i nacionalnoj avio-kompaniji Montenegro erlajnz, dok je u toku procedura za još jedan broj subjekata koji su dostavili prijavu - kazali su Pobjedi iz Nacionalne turističke organizacije, dodajući da je veliko interesovanje turističke privrede za korišćenje ove oznake.

SIGURNOST

Avion Montenegro erlajnza

Doprinos oporavak turizma Kako je istakla direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić za Pobjedu sprovođenje i poštovanje zdravstvenih mjera predstavlja imperativ širom svijeta.

- Očekujemo da će kroz ovu inicijativu biti ostvarena intenzivnija saradnja između privatno-javnog sektora na planu zaštite zdravlja turista i sticanja njihovog povjerenja, koja će doprinijeti oporavku turizma i omogućiti nastavak njegovog razvoja na siguran i bezbjedan način - istakla je direktorica Nacionalne turističke organizacije.

da, ali i vidljivosti pojedinačnih subjekata kao korisnika oznake ,,Sejf travels“.

- Imajući u vidu aktuelnu zdravstvenu situaciju sa kojom se suočava cijeli svijet, ova oznaka može biti moćan marketinški alat jer je, kako inostranoj turističkoj privredi, tako i turistima, više nego ikada, bezbjednost na prvom mjestu,

Oznaku ,,Sejf travels“ u Podgorici dobili su hoteli: CentreVille Hotel & Experiences , Hilton Podgorica Crna Gora, vocoTM Podgorica, Ramada; nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines i turoperator Venntour.

U Budvi oznaku su dobili hoteli: Splendid /Montenegro Stars, Montenegro/Montenegro Stars, Blue Star/Montenegro Stars, Vila Lavanda, hoteli Budva, Maestral, Bracera, Ami. U Kotoru zdravstveno sigurni hoteli su: Bokeljski dvori, Galia, Blue Kotor Bay , Amfora/Casa Del Mare, Vizura/Casa Del Mare, Huma Kotor Bay, dok su u opštini Tivat sigurni The Chedi Luštica Bay, Regent Porto Montenegro, a u Baru Apartman ,,Montenegro“.

U Ulcinju oznaku ,,Sejf travels“ dobila je Palata Venezia, a u Herceg Novom hoteli: Iberostar Bijela Park, Iberostar Bijela Delfin4, Iberostar Selection Kumbor, Mediteraneo/Casa Del Mare, Blanche/Casa Del Mare.

pominjući da je Komisija za proteklih mjesec dana, na osnovu prijava i izvršenih provjera dodijelila pravo na korišćenje ove oznake za ukupno 29 privrednih subjekata, uglavnom hotela, nekoliko turističkih agencija, kao i nacionalnoj avio-kompaniji Montenegro erlajnz, dok je u toku procedura za još jedan broj subjekata koji su dostavili prijavu.

Korišćenje oznake ,,Sejf travels“ je besplatno, a među nosiocima su Hrvatska, Bugarska, Slovenija, Island, Portugalija, Turska, Ukrajina, pojedine pokrajine Austrije, Rusije, Španije i Velike Britanije, ali i turističke destinacije na američkom, afričkom i azijskom kontinentu

INTERESOVANJE

Željka Radak-Kukavičić

a upravo oznaka ,,Sejf travels“ ukazuje na to da turistički subjekat primjenjuje higijenske i zdravstvene preporuke, mjere i protokole - kazali su iz NTO. Oni vjeruju da oznaka ,,Sejf travels“ ima i edukativni karakter na način što se kroz provjeru uslova za njeno dobijanje, podiže svijest turističkih djelatnika o primjeni

protokola, preporuka i mjera, a drago nam je što na terenu vidimo da je crnogorska turistička privreda otvorena za unapređenje svog poslovanja u svakom segmentu, naročito kada je u pitanju bezbjednost gostiju.

- Kako bismo osigurali bezbjednost turista koji dolaze u Crnu Goru, formirana je

Komisija za dodjelu i kontrolu oznake ,,Sejf travels“ koju, osim predstavnika Nacionalne turističke organizacije, čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Instituta za javno zdravlje, Uprave za inspekcijske poslove, Privredne komore i Agencije za civilno vazduhoplovstvo - kazali su iz NTO naD. MIJATOVIĆ

Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) koji predstavlja globalni privatni sektor putovanja i turizma, dodijelio je Crnoj Gori međunarodnu oznaku za sigurna putovanja ,,Sejf travels“. Riječ je o posebno dizajniranoj oznaci, usljed zdravstvene krize kovid-19, koja putnicima omogućava da prepoznaju destinacije i kompanije širom svijeta koje su usvojile globalne standarde zdravstvene i higijenske zaštite, kao važan preduslov za sigurna putovanja.

Kako su Pobjedi kazali iz Nacionalne turističke organizacije u skladu sa globalnim protokolima WTTC potvrđeno je dodjeljivanje ove oznake, što je u datim okolnostima vrlo važan korak za dobijanje povjerenja turista, oporavak i održiv razvoj ove grane koja je od strateške važnosti za ekonomiju zemlje.

- Ovo je veoma važno da bi se sigurnosni protokoli i mjere koje je donio Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa nadležnim institucijama u resoru turizma sproveli, kako bi boravak turista u našoj zemlji učinili što ugodnijim i kako bi zaštitili zdravlje svih turista - kazali su iz NTO. NTOCG je nosilac za dodjelu oznake u Crnoj Gori, a za korišćenje se mogu prijaviti svi zainteresovani učesnici sektora turizma kao što su hoteli, restorani, avio-kompanije, turoperatori, pružaoci usluga prevoza, aerodromi i drugi, naravno, uz obavezan uslov da ispunjavaju i sprovode standarde definisane zdravstvenim protokolima.

- Korišćenje oznake ,,Sejf travels“ je besplatno, a među aktuelnim nosiocima su i mnoge druge evropske zemlje poput Hrvatske, Bugarske, Slovenije, Islanda, Portugalije, Turske, Ukrajine, kao i pojedine pokrajine Austrije, Rusije, Španije i Velike Britanije, ali i turističke destinacije na američkom, afričkom i azijskom kontinentu - kazali su iz NTO. Iz ove organizacije ističu da u Crnoj Gori postoji veoma veliko interesovanje turističke privrede za korišćenje oznake ,,Sejf travels“, što je naročito značajno s aspekta podizanja kvaliteta turističkog proizvo-

Bezbjedni Hilton, Splendid, Luštica Bay, Maestral, Ramada…

Hotel Maestral

- Najveće interesovanje pokazali su učesnici turističke privrede iz primorskih opština, Podgorice, Nikšića, Kolašina, Mojkovca i Žabljaka. Nadamo se da će broj korisnika rasti iz dana u dan, čime ćemo pokazati da smo odgovorni kao destinacija i da nam je bezbjednost turista, ali i svih građana na prvom mjestu mišljenja su naši sagovornici iz NTO. Oni objašnjavaju da je procedura dobijanja oznake ,,Sejf travels“ za hotele i druge objekte za pružanje usluge smještaja, hrane i pića podrazumijeva nekoliko koraka.

- Po iskazanom interesovanju, predstavnik NTO zainteresovanom subjektu dostavlja na uvid zdravstvene i higijenske protokole zavisno od djelatnosti koju obavlja, nakon čega slijedi popunjavanje prijave i dostavljanje prateće dokumentacije o obavljanju djelatnosti. Nakon toga je predviđen dolazak Komisije u objekat radi provjere ispunjenosti uslova. Ukoliko su ispunjeni uslovi, potpisuje se sporazum za dodjelu oznake „Sejf travels“, po osnovu kojeg zainteresovani subjekat dobija pravo na korišćenje logoa ,,Sejf travels“ - objašnjavaju iz NTOCG. Upozoravaju takođe da kako bi se zdravstvena bezbjednost zadržala i održao kontinuitet primjene definisanih sigurnosnih protokola, Komisija vrši povremene nenajavljene kontrole, te se u slučaju kršenja uslova, oduzima pravo na koriščenje oznake.

- Takođe, turističke agencije, turoperatori i organizatori avanturističkog turizma mogu aplicirati za dobijanje oznake što podrazumijeva sličnu proceduru, uz obavezu poštovanja šireg spektra globalnih protokola, kao i dokaz da se i njihovi partneri pridržavaju istih. U ovom slučaju nenajavljenim posjetama Komisija kontroliše kako samog nosioca oznake tako i njegove partnere sa liste koju prilaže u svojoj izjavi poručili su na kraju iz NTOCG. N. KOVAČEVIĆ

6

Društvo

Neđelja, 29. novembar 2020.

Institut za javno zdravlje završio analizu 2.274 uzorka na korona virus

Umrlo sedmoro, pozitivnih 618 PODGORICA – Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa završile su analizu 2.274 uzorka među kojima je ukupno registrovano 618 novopozitivnih slučajeva infekcije. Umrlo je sedam osoba.

Preminuli pacijenti su iz Cetinja, Herceg Novog, Berana, Podgorice (2), Plužina i Ulcinja, od kojih je najstariji imao 83 (1937. godište), a najmlađi 64 godine (1956. godište).

Ukupan broj preminulih povezanih sa korona virusom od početka juna mjeseca iznosi 472, a od početka godine 481.

Najviše novootkrivenih slučajeva je iz Podgorice – 261, Nikšića 70, Budve 41, Berana 40, Kotora 38, Herceg Novog 34, Bara 31, Ulcinja 21, Bijelog Polja 18, Cetinja 17 i Tivta 12.

U Pljevljima ima desetoro oboljelih, Danilovgradu osmoro, Tuzima petoro, Ko-

U Podgorici više od 3.000 zaraženih za dvije sedmice Najviše novozaraženih virusom korona, čak 3.112, od 14. do 27. novembra registrovano je u Podgorici, objavio je Institut za javno zdravlje.

Na drugom mjestu po broju novozaraženih u istom periodu je Nikšić – 865 osoba, a na trećem je Bijelo Polje sa 466 novih slučajeva. Najmanje zaraženih u ovom periodu zabilježeno je u Šavniku i Gusinju, gdje su registrovana po tri slučaja. U odnosu na prethodni presjek Podgorica ima 678 slučajeva manje, a Nikšić i Bijelo Polje 124 odnosno 17 slučajeva više. Najviše novih slučajeva u posmatranom periodu registrovano je u Baru - 139. Iz IJZ su podsjetili da se sa pooštravanjem mjera na snazi na teritoriji cijele države i da će centralizovane i pooštrene mjere trajati sve do 08. decembra.

Sistem semafora je, kažu, informativnog karaktera.

- Na osnovu svih registrovanih slučajeva obolijevanja u periodu od subote 14. novembra u 00:00 sati do i zaključno sa petkom 27. novembrom u 24:00 sata, izračunate su vrijednosti četrnaestodnevnih opštinskih stopa kumulativne incidencije - navode iz IJZCG.

lašinu četvoro, Plužinama i Rožajama troje i u Mojkovcu dvoje.

Prijavljen je oporavak kod 430 pacijenta. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva je 11.177, a od početka godine inficirano je 34.454.

Iz Kliničkog centra kratko su saopštili da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječi 80 pacijenata koji su oboljeli od korona virusa.

- Životno je ugroženo njih 43 – istakli su u saopštenju.

Z. K.

UCG: Pandemija korona virusa ubrzala digitalizaciju procesa nastave

Studenti sve više koriste onlajn servise PODGORICA - Pandemija izazvana korona virusom ubrzala je digitalizaciju procesa nastave na Univerzitetu Crne Gore. Iz te visokoškolske ustanove, saopšteno je da je pandemija uslovila da od deset odsto aktivnih studenata Univerziteta u martu, danas visokoškolci u punom kapacitetu koriste onlajn servise Centra informacionog sistema (CIS) UCG.

- Od početka pandemije Centar je u prvi plan stavio komunikaciju između studenata i nastavnog kadra, aktuelizovao ranije razvijene distance learning (DL) servise, odnosno servise za učenje na daljinu, inovirao i izradio nove infrastrukture, koje bi mogle na najadekvatniji način odgovoriti izazovima i okolnostima koje je nametnula pandemija – navodi se u saopštenju.

Da bi se ispoštovale mjere protiv širenja virusa, dodaju, CIS je razvio softver za elektronsku predaju dokumentacije i upis kandidata u prvu godinu osnovnih i master studija, a samo je u prvom roku više od 3,7 hiljada kandidata završilo prijavu putem ovog sistema.

Od početka nastavne godine, 11 hiljada studenata je koristilo DL platformu, a u prosjeku se realizuje više od 20 video-konferencija svakoga dana.

- Još od nastavne 2018/19. godine studenti su, putem lansiranog servisa, mogli preuzeti automatski generisane kredencijale (podatke za logovanje) koji im omogućavaju pristup svim onlajn servisima koje pruža Akademska mreža, odnosno AAA infrastrukturi. Ova infrastruktura, u početku

Korona mijenja navike studenata

planirana za pristup mejlu i Eduroam servisu, pokazala se odličnom za autorizaciju na e-learning sistem – ističe se u saopštenju.

Za brzo i sigurno dostavljanje kredencijala studenatima, bez odlaska u studentsku službu, imajući u vidu novonastalu situaciju, Centar informacionog sistema razvio je i SMS servis.

- Sa ciljem da se olakša nastavnom osoblju, obučen je i tim IT administratora univerzitetskih jedinica sa kojima je CIS kreirao pojedinačne kurseve na DL platformi i dodjeljivao adekvatna prava profesorima i studentima - kazali su iz UCG. Oni su naveli da je za rješavanje svih problema onlajn nastave u najbržem roku, kako za studente tako i za profesore, pokrenuta korisnička podrška na mejlu: nastava@ucg.ac.me.

- S obzirom na to da nastavni proces zahtijeva au-

dio-vizuelni kontakt, CIS je kreirao klaster od 14 BigBlueButton servera koji omogućavaju video-konferencije i integrisao ga sa instaliranom DL platformom -istakli su iz Univerziteta.

Iz UCG su objasnili da profesor sada može, direktno na DL platformi, kreirati video-konferencije, snimati ih u realnom vremenu i postaviti ih za dalje gledanje, pored ranijih mogućnosti postavljanja materijala, kreiranja aktivnosti i testova.

- Pored svih ovih aktivnosti, zaposleni CIS-a su radili i na inoviranju zvaničnog sajta UCG, aplikaciji studenske službe i finansija, o b ra č u n a o p t e re ć e n j a zaposlenih, pripreme za sprovođenje fiskalizacije, redovnog održavanja servera, ostalih servisa i linkova između jedinica, kao i rekonstrukciju glavne sistem sale CIS-a Univerziteta Crne Gore – zaključuje se u saopštenju.

Dr Senad Begić o značaju imunizacije protiv korona vi PODGORICA - Iako vakcina protiv korona virusa još nije odobrena, a u fazi ispitivanja je više od deset vakcina u najpoznatijim svjetskim laboratorijama, Crna Gora je slijedeći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije uplatila avans od 646.000 eura.

Na taj način je obezbijeđen određen broj doza za najugroženije građane i pripadnike vitalnih službi.

U razgovoru za Pobjedu, epidemiolog dr Senad Begić je kazao da vakcine koje će u prvoj rundi distribucije biti dostupne neće moći da obezbijede kolektivni imunitet, već će samo zaštititi pripadnike vitalnih službi u društvu i najosjetljvije kategorije društva.

- Stoga će akcenat i dalje biti na striktnom pridržavanju preporučenih mjera sadržanih u sloganu: „distanca, ruke, maska“ – poručio je dr Begić.

- Ne smije se zaboraviti, sve dok vakcine i/ili učinkoviti ljekovi ne postanu svima dostupni, ne smije se prestati sa sprovođenjem pravovremenih i efikasnih nefarmaceutskih intervencija kako bi se smanjilo opterećenje ove infekcije na cjelokupno društvo, zaštitili najugroženiji dijelovi populacije te na najmanji mogući nivou smanjili svi društveni troškove koji nastaju kao posljedica epidemije.

On je kazao da je program vakcinacije protiv kovida-19 mnogo više od samoga plana distribucije.

- To je multisektorski strateški dokument na nacionalnom niovu koji za cilj ima ne samo identifikovanje ciljnih i prioritetnih grupa već i identifikovanje svih aktivnosti koje je neophodno sprovesti i svih preduslova koje je neophodno ispuniti kako bi se učinkovito sprovela vakcinacija te da bi vakcina bila dostupna najugroženijim grupama stanovništva – objasnio je on.

Begić je istakao da se u prvom redu radi o mehanizmu za praćenje nacionalne spremnosti za raspodjelu vakcina i vakcinaciju protiv kovida-19. Taj program sadrži mjere i preporuke „kako bi se obezbijedila adekvatna i na dokazima zasnovana podrška donošenju odluka i praćenju spremnosti cjelokupnog sistema za ovu, u ovom trenutnku, rekao bih najbitniju javno zdravstvenu intervenciju“.

On je kazao da je taj mehanizam dio ukupnog regionalnog okvira za praćenje i procjenu spremnosti zdravstvenih sistema za vakcinaciju protiv kovida-19.

- Na nacionalnom nivou ima za cilj da identifikuje područja našeg sistema u kojima je neophodno poboljšanje te da usmjerava korektivne mjere na različitim nivoima kako bi se osigurala učinkovita i koordinirana aktivnost svih elemenata sistema kao i aktivno zastupanje te angažovanje svih zainteresovanih strana – rekao je Begić.

Cijeli proces pokrenut je na vrijeme i uz nesebičnu podršku regionalne i nacionalne kancelarije SZO, istakao je on.

Dok vakci svima dos distanca, maska i ru jedina zaš Vakcine koje će u prvoj rundi distribucije biti dostupne neće moći da obezbijede kolektivni imunitet, već će samo zaštititi pripadnike vitalnih službi u društvu i najosjetljivije kategorije društva - naglasio je dr Begić jednostavan proces iz nekoliko razloga.

- Ponajprije zbog globalno ograničenih količina vakcina koje će biti dostupne u prvim isporukama a zatim i zbog niza podatka koji se moraju uzeti u obzir prilikom donošenja odluka ove vrste od kojih se neki odnose kako na same vakcine kandidate tako i na mnoge elemente bolesti koje modernoj nauci nažalost ni poslije godinu dana nijesu u potpunosti jasne – objasnio je on.

Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti odluka je na Nacionalnom savjetodavnom tijelu za imunizacije.

To tijelo će, prema Begićevim riječima procjeniti sve moguće aspekte sa posebnim fokusom na osnovne ciljeve buduće vakcinacije a to su smanjenje smrtnosti, poboljšanje zdravlja stanovništva, smanjenje ozbiljnih komplikacija i ishoda infekcije te obezbjeđivanje zaštite zdravstvenog kao i sistema socijalne zaštite koji su na najvećem udaru ove epidemije.

- Posebna pažnja biće posvećena, i vrlo je vjerovatno da će se početne preporuke o ciljnim grupama mijenjati kako budu pristizali naučni dokazi i podaci koji se tiču efektivnosti, odnosno njene djelotvornosti u

KO ĆE BITI PRVI

Na pitanje Pobjede kako će se organizovati imunizacija i ko će prvi primiti vakcinu, dr Begić je kazao da donošenje takvih odluka nije ni malo lak niti

Crna Gora uplatila avans za vakcinu od 646.000 eura

Društvo

Neđelja, 29. novembar 2020.

7

irusa koju cijeli svijet s nestrpljenjem očekuje ljim gajenjem sumnji u nauku čime bi mogli ostati i bez zdravlja i bez ekonomije“.

- Jako bitno, a možda i ključno pitanje ovdje je – što vakcinacijom želimo da postignemo? Ako je cilj da svi steknemo imunitet, te da vakcinu primi kompletna populacija – on ne može biti ispunjen bez obaveznosti pri čemu se ne smije zaboraviti ekonomska cijena ovog pristupa. Ali ako nam je cilj da zaštitimo najugroženije, da omogućimo normalno funkcionisanje zdravstva i socijalnih servisa, da sačuvamo najpogođenije ekonomske grane, da smanjimo umiranje, unaprijedimo zdravl j e stanovništva i smanjimo stope obolijevanja – sve ovo možemo postići ciljanim programom imunizacija i u kombinaciji sa drugim nefarmakološkim mjerama – rekao je dr Begić

ina ne bude stupna,

uke štita različitim starosnim i rizičnim grupama, aspekata bezbjednosti i primjene kod različitih starosnih i rizičnih grupa, efekta vakcinacije na transmisiju i dinamiku kretanja virusa u zajednici te epidemioloških, mikrobioloških i kliničkih karakteristika kovida-19 – rekao je on.

OPASNOST

- Bez ikakve sumnje vakcinacija je medicinska intervencija koja je imala nemjerljiv i ubjedljivo najznačajniji uticaj na razvoj civilizacije i cjelokupnog ljudskog roda od svih izuma i medicinskih procedura i to nikada ne smijemo zaboraviti - naglasio je dr Begić.

Podsjetio je da nije bilo vakcina danas bi bili suočeni sa mnogo opasnijim i težim zaraznim bolestima nego što je kovid-19.

- Recimo velike boginje (variola tj. variola vera), od kojih je umirala svaka treća zaražena osoba, sa lica Zemlje smo izbrisali upravo i isključivo zahvaljujući vakcinaciji. Tako da

EDUKACIJA

Korona nije novi grip - Trenutni podaci ukazuju da korona nije novi grip, prije svega zbog znatno većeg letaliteta ali većih stopa obolijevanja i hospitalizacija u odnosu na grip. Da li je kovid-19 nova sezonska endemska respiratorna infekcija tek ostaje da se vidi ali mnogo podataka ide u prilog tome da je ovaj virus došao i rješio da ostane sa nama – rekao je dr Begić.

Proizvođač Pfizer je kreirao vakcinu i izgleda da je prvi kandidat za njenu proizvodnju.

Prema informacijama iz te farmaceutske kompanije, primaće se dvije doze na 28 dana i ona se mora čuvati na -70 stepeni. Dr Begić kaže da će ta aktivnost predstavljati ogroman i do sada neviđen globalni izazov koja god vakcina bude ispunila uslove za

uopšte nemam dilemu da li se vakcinisati protiv kovida-a ili ne, već se ovo pitanje kod mene uglavnom svodi na dilemu „da ili da“ – odnosno kada i koga je najbolje vakcinisati – istakao je on.

Ipak, pojasnio je da nije svaka vakcina indikovana za svaku osobu već se radi o medicin-

masovnu primjenu.

- Neke vakcine kandidati zbog specifične tehnologije proizvodnje zahtjevaju „ultra hladne“ uslove čuvanja ali samo na tzv. centralnim nivoima sistema, odnosno u velikim skladištima ali ne i u zdravstvenim ustanovama u kojima se apliciraju. Prvi podaci o stabilnosti ukazuju da su te vakcine kandidati stabilni oko 5 dana na uobičajnim temperaturama na kojima se čuvaju vakcine tj. u rasponu između +2 i +8 stepeni Celzijusa što znači da bi adekvatnim logističkim lancem njihova distribucija sa centralnog nivoa mogla da se sprovodi i bez potrebe za kupovinom specijalne opreme za čuvanje u domovima zdravlja – pojasnio je on.

skim preparatima čija primjena je najučinkovitija kada se sprovodi na osnovu naučnih dokaza te u zavisnosti od same bolesti, uzrasta, hroničnih stanja koje dodatno ugrožavaju pacijenta, profesije, načina ponašanja i života osobe koja se vakciniše...

- Međutim, odgovor na pitanje vezano za obaveznost vakcinacije protiv kovida-19 je mnogo više od isključivo medicinskog pitanja. To je djelom pitanje i iz društveno-političke, te filozofske sfere jer mnogi obaveznost poistovjećuju sa prinudnošću te neophodnošću evaluacije da li i u kojoj mjeri organizovana forma udruženog suživota ljudi otjelotvorena u državi, ima pravo da svoje građane obave-



zuje? Pitanje je u dobroj mjeri i ekonomsko – ima li smisla trošiti sredstva na intervenciju čije efekte i rezultate možemo postići znatno jeftinije i znatno brže nekim drugim metodama koje su ciljane i specifičnije? – kazao je dr Begić.

On je naglasio da primjera i odgovora za i protiv ima za svaku ovu stavku ali da trenutno treba biti realan i uzeti u obzir ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo, ograničene resurse, izuzetno ograničenu dostupnost vakcine u narednom vremenskom periodu, „te mogući dalji pogubni uticaja ove epidemije kako po zdravlje tako i po ekonomiju i opasnosti začaranog kruga u koji vrlo lako možemo upasti da-

Jako bitno, a možda i ključno pitanje ovdje je – što vakcinacijom želimo da postignemo? Ako je cilj da svi steknemo imunitet, te da vakcinu primi kompletna populacija – on ne može biti ispunjen bez obaveznosti pri čemu se ne smije zaboraviti ekonomska cijena ovog pristupa. Ali ako nam je cilj da zaštitimo najugroženije, da omogućimo normalno funkcionisanje zdravstva i socijalnih servisa, da sačuvamo najpogođenije ekonomske grane, da smanjimo umiranje, unaprijedimo zdravlje stanovništva i smanjimo stope obolijevanja – sve ovo možemo postići ciljanim programom imunizacija i u kombinaciji sa drugim nefarmakološkim mjerama – rekao je dr Begić

On je kazao da bi u tom slučaju program imunizacija bio usmjeren na one djelove populacije koji su ili najugroženiji od teških ishoda ili smrti kao i na one koji su u najvećoj opasnosti da budu izloženi virusu na svome radnom mjestu.

- U svakom slučaju bez edukacije i shvatanja značaja vakcina od strane samih građana nijedan od ovih pristupa neće imati uspjeha – istako je ovaj epidemiolog.

Nedavno istraživanje Unicefa je pokazalo da preko 40 procenata ljudi ne bi primilo vakcinu protiv korona virusa. Na pitanje da li bi taj visok procenat nevakcinisanih smanjio njenu djelotvornost te koja je njena svrha, ukoliko bi skoro polovina populacije bila nevakcinisana, Begić je odgovorio da bi i u tom slučaju ona štitila i vakcinisane i nevakcinisane.

- Ako je obuhvat vakcinacijama u populaciji niži – tada nema smanjenja zaštitnog efekta koji vakcina pruža pojedincu i u tome se razlikuje individualni i populacioni značaj vakcina, odnosno vakcine ako se primjenjuju u odgovarajućem postotku populacije pružaju djelimičnu zaštitu čak i onima koji nijesu vakcinisani a posebno bitno – onima koji nijesu bili kandidati da budu vakcinisani (alergije ili neka zdravstvena stanja npr.) -pojasnio je on.

Begić naglašava da za razliku od ljekova koji imaju učinak samo na onu osobu koja ih uzima, pravi efekat neke vakcine zaista zavisi od ukupnog broja vakcinisanih osoba u nekoj populaciji te samim tim što je broj vakcinisanih pojedinaca veći – veći je i efekat koji vakcina ima u zaštiti zdravlja svakog pojedinca.

- Dvije stvari se ovdje ne smiju zaboraviti: efekti drugih nefarmakoloških mjera – distanca, higijena ruku i maske koji doprinose kolektivnoj zaštiti kao ni rezultati pomenutog istraživanja koji ukazuju da postoji statistički značajno bolje prihvatanje vakcinacije među osobama sa hroničnim stanjima i bolestima nego u opštoj populaciji što automatski znači da će oni koji su nam u neku

ruku i najbitniji jer su najugroženiji i imati bolju zaštitu i bolji stepen obuhvata vakcinacijom – rekao je dr Begić.

NEPOVJERENJE

Veliki broj onih koji se izjašnjavaju protiv vakcina i porast antivakserskog mišljenja u svijetu je rezultat višegodišnjeg razvijanja nepovjerenja u sistem. Tokom epidemije variola vere, vakcina je bila obavezna, i tada nije bilo onih koji su joj se protivili. Što se promijenilo?

- Vrlo jednostavno – vakcine su postale žrtva sopstvenog uspjeha. Sa visokim stepenom vakcinacije pojedine zarazne bolesti su postepeno prestale da se pojavljuju i mi smo kao rod prosto zaboravili na sve patnje, bol i smrti za koje su ove bolesti bile zaslužne. Samim tim zaboravili smo i zašto ih nema te da su za to uglavnom zaslužne vakcine – rekao je dr Begić.

On smatra da je internet koji je zaslužan za mnoge proboje u sferama nauke, obrazovanja, kulture... takođe je doprinio da se mogu čuti i vrlo lako promovisati mišljenja laika koji sa medicinom nikada nijesu imali dodirnih tačaka, „koji nerijetko iz samo njima znanih razloga aktivno promovišu stavove jako opasne po zdravlje, posebno djece“.

- Tako da je ključno pitanje kako smo dospjeli do trenutka u kojem mišljenje bilo kog pojedinca nosi istu težinu i značaj kao stavovi nauke i struke? Kako su glasovi najedukovanijih među nama, glasovi onih profesionalaca koji su svoje karijere i živote posvetili traganju za naučnom istinom postali ništa više nego „samo još jedno mišljenje“? – zapitao se on.

Vakcina koja je u fazi proizvodnje i ispitivanja je već naručena i planirana je njena primjena na globalnom nivou. Na pitanje Pobjede da li se ona može smatrati bezbjednom, Begić kaže da ni jedan lijek niti farmakološki preparat se a priori ne smatra bezbjednim i velika je zabluda da je to tako.

- Štaviše, bezbjednost svih ljekova i vakcina, se prati i nakon odobravanja upotrebe i plasiranja na tržište te se sa praćenjem i procjenom bezbjednosti nikada ne prestaje sve dok su ti ljekovi prisutni i dok se upotrebljavaju. To je i osnovno pravilo nadzora nad bezbjednošću ljekova – tzv. postmarketinško praćenje – rekao je on.

Dr Begić je objasnio da smisao nadzora leži u velikim brojevima, odnosno u činjenici da jednom kada se lijek počne koristiti, broj osoba koje ga uzimaju višestruko je veći nego broj osoba koji je mogao biti uključen u bilo koju od faza istraživanja te je samim tim i mogućnost da se neko neželjeno dejstvo prepozna veće, a posebno ako je taj neželjeni događaj samo po sebi jako rijedak.

- Proces istraživanja ljekova i vakcina je strogo definisan i postoje jasno propisane faze i čitav niz jako strogih preduslova koje svi kandidati moraju da isupne bez obzira da li se radi o redovnim ili vanrednim okolnostima kao što je ovo trenutno. U svim fazama bezbjednost je na prvom mjestu pa tek onda učinkovitost - istakao je dr Begić.

Jelena MARTINOVIĆ

8

Društvo

Neđelja, 29. novembar 2020.

Drevni tumuli i gradine u blizini Podgorice čekaju „da postanu poznati“

DREVNE NEKROPOLE

- Na osnovu prečnika koji je u osnovi 20-25 metara ubraja se u veće tumule ovog tipa – pojašnjava arheolog Miloš B. Petričević, koji je polovinom novembra sa ekipom Pobjede obišao ovog nijemog svjedoka praistorijskog vakta.

Iako se gomila nalazi na poznatoj panoramskoj ruti „Krug oko Korita“ - nije označena, niti do nje vodi ikakav putokaz. Tumul je prepušten vremenu i, očigledno, hobi tragačima za keramikom ili ostacima prošlosti, a može da „posluži“ i kao usputni majdan ako kome prifali kamena za gradnju...

Dok pravi snimke iz drona, koji je nezaobilazna alatka u arheologiji, Petričević napominje da je šteta što se ovakvi lokaliteti tretiraju samo kao puke gomile kamenja. Smatra da bi trebalo da promijenimo odnos prema ostacima prošlosti koji mogu biti valorizovani, i naučno i turistički.

 S. VASILJEVIĆ

Gradina na Fundini je takozvanog lingularnog (jezičastog tipa) koja obzidom zatvara najugroženiji dio, dok se na drugim segmentima naslanja na prirodnu topografiju, odnosno stijene koje služe kao štit

Iako se nalazi na poznatoj panoramskoj ruti „Krug oko Korita“ – tumul nije označen, niti do njega vodi putokaz. Prepušten vremenu i, očigledno, hobi tragačima za keramikom ili ostacima prošlosti.

Slične je sudbine i gradina na Fundini, koja „kopni“ na strateškoj poziciji iz bronzanog doba - Tumule karakteriše precizan koncept slaganja kamena, spiralno ređanog, a ovakve nekropole nerijetko imaju po nekoliko slojeva sahranjivanja – ističe arheolog.

Impozantne dimenzije i količina upotrijebljenog kamena ukazuju da je, navodi Petričević, na ovoj lokaciji sahranjen neko bitan, odnosno moćan u tadašnjoj zajednici.

- Obično se primarna grobnica nalazi u osnovi, a na vrhu se nekada mogu pronaći takozvane ciste sa sekundarnim sahranjivanjem. Uporedo postoje i zemljani tip nekropola, takozvanih gruda, koje su takođe locirane na potezu od Primorja do Durmitora – kazao je on.

Prema njegovim riječima, donja istorijska granica pojave ovog tipa nekropola je bronzano doba. Hipoteza je, ističe on, da se pojavom kamenih tumula, uporedo javljaju i gradine kakva je fundinska, udaljena koji kilometar istočno od gomile.

GRADINA NA FUNDINI

Kada od Podgorice, preko Meduna, Dučića ili Ubala, krenete ka Orahovu, a onda do Kučkih Korita, panoramski put se nastavlja kroz Zatrijebač odakle vodi ka Fundini, ispod koje se ponovo uključuje na cestu ka Podgorici, čime se zatvara

S. VASILJEVIĆ

Tumul ili mogila, lokalno poznat na ovom podneblju kao gomila, nalazi se sa desne strane puta koji od Podgorice vodi ka Medunu. Lako je dostupan i vidi se tokom uspona. A kada se popnete uočavaju se tragovi devastacije: vršni dio, ili kalota, je pretumban, nedostaje kamena cista, laički rečeno „sarkofag“, koji je prije dvadesetak godina bio uočljiv na vrhu.

Mnogo je sličnih tumula u Kučima zbrisano sa lica zemlje tokom vremena, bilo iz neznanja ili nemara jer niko nije „udarao na trag“, kako bi se to reklo u ovim krajevima.

Praistorija na pet minuta od grada

Miloš B. Petričević M. PETRIČEVIĆ

PODGORICA – Ostaci velike kamene nekropole – tumula, najvjerovatnije iz bronzanog doba - i drevne gradine iz istog perioda nalaze se pored puta na nekoliko kilometara od Podgorice, u Kučima, ali te spomenike iz praistorije nećete naći ni na jednoj turističkoj mapi ili karti.

Mogila (tumul) u Kučima sa koje se vidi Podgorica



Na osnovu prečnika koji je u osnovi 2025 metara ubraja se u veće tumule ovog tipa – pojašnjava arheolog Petričević, koji je polovinom novembra sa ekipom Pobjede obišao nekropolu taj saobraćajni prsten.

Nekoliko stotina metara sa glavnog puta kroz Fundinu je krak koji vodi do tačke sa koje se pješke stiže do gradine.

Ovaj praistorijski objekat na nekih 600 metara nadmorske visine ne krase kiklopske ili monumentalne zidine, ali njegova pozicija, širina suvome-

đe i gabariti ukazuju na značaj.

Kako smo se uvjerili na terenu, riječ je o ostacima zidina, tačnije obzida, kako precizira Petričević, koji je već opisan u literaturi, ali slabo poznat van stručne javnosti.

- Radi se o gradini takozvanog lingularnog ( jezičastog tipa) koja obzidom zatvara naju-

groženiji dio, dok se na drugim segmentima naslanja na prirodnu topografiju, odnosno stijene koje služe kao štit – kaže Petričević.

Pregledom snimaka koje je napravio, na pojedinim tačkama se moglo uočiti da je neko u skorije vrijeme vjerovatno pomoću detektora metala pretraživao teren. To pokažu snimci iz vazduha, koji su nezaobilazni za istraživanje terena u današnjoj arheologiji.

Gradina je pozicionirana na uzvišenju koje je prirodna „predstraža“ fundinskim stra-

Prostorno pozicioniranje

Petričević na Fundinskoj gradini

Prema Petričevićevim riječima, jako koristan servis za arheologe je mogućnost korišćenja benefita Monte PN projekta koji su realizovali Ministarstvo nauke i UDG. Riječ je o geodetskom servisu za centimetarsko pozicioniranje preko CORS stanice instalirane na zgradi Univerziteta u Donjoj Gorici.

- Koristim ga od marta i primijenio sam ga prilikom snimanja i pozicioniranja tačaka na gradini na Fundini. Precizno mjerenje je važno zbog izrade plana nalazišta i njegovog trodimenzionalnog prikaza. Drago mi je da imamo takve resurse u Crnoj Gori i da ima ljudi koji imaju viziju – kazao je Petričević.

U opisu projekta MontePN navodi se njegov multidisciplinarni karakter. Ključno je ostvarivanje preciznog pozicioniranja u prostoru, što je između ostalog presudno u arheološkim istraživanjima.

Primjenu ima i u brojnim djelatnostima poput saobraćaja, upravljanja rizicima, poljoprivredi, turizmu, ekologiji, upravljanje geoinformacijama, katastarskom premjeru i mnogim drugim oblastima.

Fenomen u arheologiji Petričević je godine posvetio proučavanju praistorijskih tumula koje je u Crnoj Gori moguće naći od mora do Sinjajevine, na kojoj se nalaze neke od, prema dostupnim podacima, najviših nekropola tog tipa u Evropi, na više od 1.800 metara nad morem.

Samo na potezu od Budve do Kotora, dakle u Grblju i na Luštici, Petričević je mapirao više od 200 ovih tumula od kojih je dosta ruiniranih, oštećenih, ali ima puno sačuvanih.

Takva koncentracija tumula u tako maloj zoni nije zabilježena u evropskoj arheologiji zbog čega je fenomen zaokupio pažnju naučnika, poput istraživača drevnih civilizacija i DNK starih naroda Karlesa Lalueze Foksa iz Barselone. Taj je španski stručnjak, zahvaljujući prof. dr Miodragu Grbiću, predavaču na univerzitetima u Kanadi i Španiji, nedavno posjetio Crnu Goru i dogovorio saradnju sa domaćim arheolozima i CANU o proučavanju materijala sa tumula.

Očekuje se da bi iz ostataka kostiju mogla da se uzorkuje DNK čije će proučavanje pomoći u rekonstrukciji i popunjavanju istorijske praznine u ovom dijelu Balkana.

Odnosno da se dobije odgovor na to ko su bili ljudi čije humke dominiraju uzvišenjima širom crnogorskog krša.

nama, dok se sa nje pruža odličan pregled na Ćemovskog polje i korita Cijevne. Uočava se jasno i niži Dečić na jugoistoku, na kojem se takođe nalaze ostaci sličnog utvrđenja.

Prema njegovim riječima, distribucija takvih gradina pokazuje da su smišljeno pozicionirane i mogle su igrati važnu ulogu u kontroli agrarnog potencijala tog vremena.

- Logičnost u distribuciji je prisutna kako u Dalmaciji, tako i kod nas, ali i u kontinentalnoj Evropi – pojašnjava Petričević.

ZNAČAJ I MOGUĆNOSTI

Obje lokacije koje smo posjetili, tumul na putu ka Kučima, i Fundinska gradina, zaslužuju više od toga da tavore bez znaka i markacije. Za poznavaoce praistorije oni su značajni tragovi prošlosti kakvi širom zemlje nestaju pod naletom gradnje, neznanja ili tek puke nebrige.

Primjer da su za takve „gomile kamenja“ pokazali interesovanje istraživači iz Evrope ukazuje da ovi krši kriju možda mnogo više nego pretpostavljamo. Budući da istraživanja stare DNK na ovim prostorima tek treba da pokažu ko su bili ovašnji starosjedioci, valjalo bi ih posmatrati kao potencijalne „razbijače mitova“ kakvima je preplavljena naša istoriografija.

Za početak - istraživanje ruiniranih i zaštita donekle očuvanih tumula, prvi su koraci.

Tabla sa recimo QR kodom, lako bi mogla, kako predlaže Petričević, da turistima ponudi osnovne podatke o mogilama. Ujedno i pomogne da ovi spomenici prošlosti, sveta mjesta ljudi iz bronzanog doba i njihove strateške gradine, kad su već pretekle tokom nekoliko hiljada godina, prežive i ovo naše doba.

Igor PERIĆ

Kultura

Neđelja, 29. novembar 2020.

9

Bivši ministri kulture o spajanju četiri resora i izmještanju sjedišta Ministarstva sa Cetinja u Podgoricu

Neprihvatljivo i politički rizično PODGORICA – Mandatar Zdravko Krivokapić nije popustio pod pritiskom brojnih kulturnih i javnih radnika koji su tražili da se odbaci ideja o objedinjavanju kulture, prosvjete, nauke i sporta u jedno ministarstvo, ali i da se odabere drugi kandidat koji bi, umjesto Vesne Bratić, obavljao tu sada već jako složenu funkciju. U petak je, predstavljajući budući kabinet, potvrdio Bratić za ministarku, a ranije je u intervjuu TV Vijesti najavio da će ona boraviti u Podgorici.

Zgrada Ministarstva kulture na Cetinju

To se kosi sa Zakonom o prijestonici, budući da član 9 propisuje da je „u prijestonici rezidencija predsjednika Crne Gore, kao i sjedište Ustavnog suda Crne Gore, ministarstva nadležnog za vanjske poslove i ministarstva nadležnog za poslove kulture“.

Pobjedini sagovornici na ovu temu, bivši ministri kulture Branislav Mićunović, Pavle Goranović i Janko Ljumović, ne gledaju blagonaklono na spajanje četiri resora, ali ni na odluku da sjedište buduće ministarke bude u Podgorici. Ovo posljednje, najvjerovatnije, izazvaće nužnost izmjene Zakona o prijestonici.

SLABLJENJE POZICIJE

STRATEŠKI MOTIVI

Branislav Mićunović, koji je za ministra kulture, sporta i medija biran u tri mandata 2008, 2010. i 2012. godine, kazao je za Pobjedu da namjeru o spajanju bilo kog resora sa kulturom ne može principijelno podržati. Po preuzimanju dužnosti ministra u Vladi Crne Gore, kako je rekao, od prvog dana posvetio se radu na prvom crnogorskom Zakonu o kulturi i inicijativi da kultura dobije samostalni resor u Vladi.

- Pred timom koji sam vodio su bile zakonodavne i institucionalne reforme, brojni strateški programi poput razvoja kulture na sjeveru, podrška razvoju kulture u Nikšiću, Program Cetinje - grad kulture, izrada Nacionalnog programa razvoja kulture, pregovori sa EU u ovoj oblasti i brojni drugi poslovi, te je bilo dovoljno strateških i ključnih motiva da Vlada Crne Gore prihvati moju inicijativu – kazao je Mićunović.

Nadležnosti Ministarstva kulture su prilično široke, a Mićunović, pored zakonodavne, izdvaja i brigu o stvaralaštvu, baštini, međunarodnoj kulturnoj saradnji, ali i važnu činjenicu da ovaj vladin resor obavlja nadzor nad organima uprave - Upravom za zaštitu kulturnih dobara i Državnim arhivom, kao i nad brojnim nacionalnim institucijama kulture.

- Strateško unapređenje kulturnih politika, afirmacija multikulturalizma, snaženje kulturnih raznolikosti, valorizacija kulturnog nasljeđa su identitet jedne, u ovom slučaju, naše zemlje, i po mom mišljenju, identitetu ne može biti pretpostavljen izuzetno kompleksan administrativni sistem.

Jer identitet nije znak, nije naziv i ne pokazuje se kao lijepa, idilična slika.

Identitet se stvara. To je rađanje koje traje. A dužnost kulture je da obezbijedi to trajanje. No, ako je kultura jednog naroda nemušta, ako ne bije svakim damarom njegovog bića, nema

On ističe kao očigledno da nije u skladu sa zakonom najavljeni plan da Ministarstvo kulture ne bude smješteno na Cetinju. Za Goranovića je to i neprirodno, a unutar tog čina on vidi i višeslojnu simboliku.

- A zašto ne bi bilo opravdano, imajući u vidu kulturološki i prosvjetiteljski značaj prijestonice, da i Ministarstvo prosvjete države Crne Gore bude smješteno na Cetinju! – naglasio je on.

Opravdava reakcije dijela javnosti na nove ideje o Ministarstvu kulture i kontroverzne izjave ministarke i tumači ih kao bojazan i smisleno pitanje gdje će se zapravo odlučivati o crnogorskoj kulturi i ključnim pitanjima naše posebnosti, stvaralaštva i nasljeđa.

GORANOVIĆ: Ovakva mijena ne liči na put ka progresivnoj ideji.

Takvu odluku teško je pravdati racionalizacijom državne uprave identiteta. A bez identiteta nema nas – rekao je Mićunović.

BIĆEMO SVJEDOCI

Komentarišući najavu da će buduća ministarka kulture, prosvjete, nauke i sporta sjedjeti u Podgorici, Mićunović je podsjetio da se navršilo deset godina od preseljenja Ministarstva kulture na Cetinje. U promišljanju ideje o preseljenju, kako je objasnio, prirodno su se nametale dileme o njenoj održivosti iz administrativnih razloga.

- Uprkos tome, cijenio sam da ova ideja, njena misija i njen smisao nadilazi administrativnu logiku. I danas, poslije deset godina sam na istom stanovištu. Jer Ministarstvu kulture je mjesto na Cetinju koje je naša državna i kulturna prijestonica.

Ministarstvo kulture, na koncu, mora biti tamo gdje su brojne nacionalne institucije kulture važne i presudne za naš identitet – rekao je on.

Potvrdio je da se predloženim rješenjem krši Zakon o prijestonici, koji propisuje da se resor nadležan za po-

LJUMOVIĆ: Nemoguće je zastupati na kvalitetan način tako različite teme i politike sa jednog mjesta i od jedne osobe slove kulture nalazi na Cetinju. Ovakva ideja, prema mišljenju Mićunovića, neminovno vodi do izmjene Zakona o prijestonici što je „politički rizičan posao.“ - Administracija ne nadilazi supstancu i istoriju jedne zemlje, njenog savremenog građanskog društva i njenog međunarodnog statusa. Bićemo svjedoci kako će se odvijati politika i koncept koji nova vlada planira za oblast kulture i, shodno tome, bićemo u prilici da budno pratimo posljedice ovakve administrativne i, po mom sudu, rizične ideje – rekao je Mićunović.

Ne može, kaže, da povjeruje u to da je moguć paradoks da Ministarstvo kulture više nije na Cetinju u Ulici Njegoševoj. I da više ne postoji.

- Reći ću i to da nijesam sreo nijednog građanina Crne Gore, bez obzira na to kakve je i koje političke i etničke pripadnosti, da nije sa neskrivenom empatijom govorio o ostvarenoj ideji da je Ministarstvu kulture mjesto na Cetinju. Jednako kao i nebrojeni saradnici, gosti, kolege i

Kultura kao ključna poluga međunarodne afirmacije države Kao mala država, prema riječima Pavla Goranovića, Crna Gora je kroz djelovanje i programe Ministarstva kulture imala mogućnost da iskaže svoje kulturne posebnosti, na unutrašnjem i međunarodnom planu, kroz savremenu produkciju u svim oblastima, trinaest ustanova kulture, i programe očuvanja i razvoja kulturne baštine.

- I to vrlo konkretno, prateći evropske standarde, usvajajući Nacionalni program razvoja kulture, uz definisanih 2,5 odsto izdvajanja iz budžeta, itd. To je rijedak i smatram

vrlo pozitivan primjer, budući da je procenat izdvajanja za kulturu kod nas veći nego u regionu. Uostalom, novu vladu, u skladu sa zakonskim obavezama, očekuje i donošenje novog dokumenta strateškog tipa, pa će biti interesantno magistralno opredjeljenje koje će se time definisati. Dosadašnje je uvažavalo vrijednosti multikulturnog karaktera Crne Gore, a sama kultura je prepoznata kao jedna od ključnih poluga međunarodne afirmacije države – kazao je Goranović.

MIĆUNOVIĆ: Ne mogu da povjerujem u to da je moguć paradoks da Ministarstvo kulture više nije na Cetinju u Ulici Njegoševoj. I da više ne postoji umjetnici iz svijeta, sa kojima smo u Njegoševoj na Cetinju radili i susretali se. Ne želim ni da mislim na to da bi se jedan uspostavljen državni sistem i njegov kontinuitet mogao dovesti u pitanje po uzoru na ideju o rušenju Mauzoleja na Lovćenu. ,,Grehota je o tom i misliti“ – kazao je Mićunović.

On je dodao da Cetinje nije samo prijestonica naše države.

- Cetinje je prijestonica našeg državnog identiteta. Cetinje je prijestonica naše slobode – rekao je Mićunović.

IMAMO PRIMJERE

Pavle Goranović, koji je bio ministar kulture od marta 2015. godine do novembra 2016. godine, zapitao se da li se u novoj koncepciji vlade radi o objedinjavanju ili ukidanju (pojedinih) resora. I da li je riječ o promjenama organizacionog ili suštinskog karaktera.

- Konačno, ovakva mijena ne liči na put ka progresivnoj ideji. Takvu odluku teško je pravdati racionalizacijom državne uprave. Naime, ovdje su već zatečene četiri zasebne administracije – znači li to da je samo jedna od njih dovoljna za četiri oblasti i šta da očekuju ostali? – kazao je Goranović.

Podsjetio je da je u Sloveniji, ne tako davno, prilikom formiranja jedne od vlada napravljen sličan eksperiment, koji je vrlo brzo dobio epilog u povratku samostalnog resora kulture.

- U evropskim zemljama imamo primjere spajanja kulture sa drugim resorima (npr. sa turizmom) no mišljenja sam da je takva praksa za našu državu nepotrebna i neodrživa – kazao je Goranović.

I Janko Ljumović, ministar kulture od novembra 2016. do oktobra 2017. godine, vjeruje da je rješenje o spajanju resora pogrešno, ne samo zbog toga, kako je objasnio, što svaki resor pojedinačno predstavlja specifičnu i složenu javnu politiku, već i zbog toga što se na taj način ne uvažavaju promjene koje su se desile nakon obnove nezavisnosti u pomenutim resorima, niz reformi i razvojnih projekata.

- Objedinjavanje slabi poziciju svakog resora pojedinačno unutar vlade, a sama racionalizacija ne uvažava okolnost da su to sektori koji nemaju značajnu tradiciju u sistemu izvršne vlasti još od perioda socijalizma. Za malu državu i kulturu to su resori koji zaslužuju najveći stepen pažnje – rekao je Ljumović.

Nemoguće je, prema njegovom mišljenju, zastupati na kvalitetan način tako različite teme i politike sa jednog mjesta i od jedne osobe.

- Svaki resor ponaosob i do sada je imao niz problema, od pitanja budžeta koji je u slučaju sektora kulture zakonski određen procenat od 2,5 odsto, zatim pitanja prostornog menadžmenta i kapitalnih investicija u kulturi, kadrovske politike, do specifičnih podsektorskih politika.

Koliko primjećujem, nijesmo dobili dovoljno argumentovan odgovor na izrečene kritike, pa ostaje da vidimo učinak tog novog modela, kao i dalji tok javne debate u procesu donošenja nekih važnih razvojnih dokumenata, koje inicira i sam Zakon u kulturi. Ne smijemo zanemariti i lične preferencije svakog ministra koje u konačnom predstavljaju i pitanje menadžerskog stila, ali i programske prioritete koji se uspostavljaju. Nepoznata je u ovom trenutku i organizaciona struktura novog ministarstva, i posebno važna pitanja direktorata – kazao je Ljumović.

STRATEŠKA ODLUKA

Ljumović je ukazao da odluka da Ministarstvo kulture ima sjedište na Cetinju jeste rješenje koje postoji i prije Zakona o prijestonici.

- To je bila strateški značajna odluka, slična ranijoj da na Cetinju djeluju i tri umjetnička fakulteta. Cetinje kao adresa Ministarstva kulture je konceptualno rješenje koje nadilazi pitanja pojedinačnog uređenja bilo koje vlade – istakao je Ljumović.

Komentarišući brojne kontroverzne i neprihvatljive izjave buduće ministarke Vesne Bratić, Ljumović je kazao da svjedočimo da se takve izjave uklapaju u ideologiju nove većine ili jednog njenog dijela koja treba da preuzme funkcije izvršne vlasti.

- Ne znam što bih novo dodao kao komentar, a da nije već rečeno. Možda činjenicu da neko ko tako loše upravlja komunikacijama u polju društvenih medija, sigurno će još teže upravljati istima u realnom životu – kazao je Ljumović.

Jovan NIKITOVIĆ

10

Povodi

Neđelja, 29. novembar 2020.

Vatikanski arhivi i knjiga o Konkordatu iz 1886.

Monumenta Montenegrina Vatikana

Kada me je neobični sticaj okolnosti - za što neki, potpuno legitimno koriste i izraz ,,čudni su putevi Gospodnji“ - doveo u Vječni grad, da budem treći po redu ambasador Crne Gore na ovoj značajnoj istorijskoj adresi, nijesam mogao znati da će me najzanimljiviji i, moguće je, najvažniji dio posla i obaveza čekati upravo na mjestu o kojem najmanje znam - u vatikanskim arhivima

Za Pobjedu piše: Miodrag VLAHOVIĆ Izbjeći ćemo, ovim povodom, upotrebu, za diplomatiju uobičajene, ,,skromne množine“, jer nema potrebe da ambasador, povodom lijepih i pozitivnih stvari koje slijede u tekstu, koristi taj uzus. Em zvuči i izgleda rogobatno, em gotovo niko ne vjeruje u skromnost te formalne množine, em je opet došlo vrijeme kada se ne treba ,,kriti“ iza kolektiviteta. To je, uzgred, stav da prvo lice množine mora biti zasnovano i podržano od mnogih ,,prvih lica jednine“, spremnih da reču i učine što treba i kad treba.

Dakle: priznajem da sam, prije dolaska u Rim, i preuzimanja dužnosti crnogorskog ambasadora pri Svetoj Stolici i pri Suverenom Viteškom Malteškom Redu, sliku i ideju o Vatikanu i njegovim tajnama, o istorijskom blagu, nebrojenim dokumentima, artefaktima i umjetninama koje čuvaju njegove riznice, arhivi, depoi, katakombe, stalne i posebne izložbe i muzeji (bazilike, crkve i druge sakralne objekte da ne pominjemo), dobio čitajući francuskog nobelovca Andre Žida i njegove čuvene ,,Vatikanske podrume“. Malo čudni i neprecizni indirektni način, priznajem, ali su, ponekad, atmosfera, nagovještaj i utisak upečatljiviji od ređanja činjenica i detaljne hronologije i inventara.

Kada me je neobični sticaj

okolnosti - za što neki, potpuno legitimno, koriste i izraz ,,Čudni su putevi Gospodnji“ - doveo u Vječni grad, da budem treći po redu ambasador Crne Gore na ovoj značajnoj istorijskoj adresi, nisam mogao znati da će me najzanimljiviji i, moguće je, najvažniji dio posla i obaveza čekati upravo na mjestu o kojem najmanje znam - u vatikanskim arhivima.

Naravno, u pripremama, pred dolazak, sjetio sam se i mog prvog boravka u tzv. Drugoj sekciji Državnog sekretarijata - kako se kolokvijalno zove segment apostolske administracije koji mi prepoznajemo kao Ministarstvo vanjskih poslova - u decembru 2005. (što će reći - šest mjeseci prije referenduma!), kada je Sveta Stolica uvažila Crnu Goru i primila u radnu posjetu

Crna Gora je platila visoku cijenu nepoznavanja i neprepoznavanja sopstvenih vrijednosti, identiteta i interesa.

Propušteno se može nadoknaditi, ali nemar i inercija taj napor obnove čine teškim i mučnim i ostavljaju Crnu Goru ranjivom i podložnom uticajima kojima nije u interesu da sakupimo i svijetu i sebi predstavimo dokaze o sopstvenom postojanju i trajanju, o našem identitetu i našoj poziciji i našim interesima u modernom dobu

,,Monumenta“ knjiga

tadašnjeg ministra inostranih poslova.

Dvanaest godina kasnije, u oktobru 2017. dok idem niz hodnik Treće lođe Sekretarijata, kako bih se susrio sa sekretarom za odnose sa državama (dakle - ministrom vanjskih poslova), nadbiskupom Polom Galagerom, sjećam se njegovog prethodnika iz 2005, monsinjora Đovanija Lajola (tada takođe nadbiskupa, a sada kardinala) i našeg razgovora.

O sadržini tog dijaloga i o diplomatskim detaljima je, naravno, još rano, ali se sjećam da je domaćinu bilo drago da, na kraju susreta, primi primjerak ,,Oktoiha“, uz objašnjenje da je to ,,poklon od naroda i kulture koja je prva od nacija na jugoistoku Evrope štampala knjige, koristeći Gutembergov izum, pa je poslije morala da topi ta štamparska slova - za municiju, kako bi branila svoju slobodu i samostalnost“.

(Drugom prilikom ću detaljnije o toj posjeti i posebno o don Branku Sbutegi, mom dragom počivšem prijatelju, koji mi je bio podrška i prije i poslije toga, a kojeg se, nei-

Istorijski arhiv Vatikana je smješten u kuli Borđija

zbježno, moram sjetiti kada je i o ovim stvarima - knjigama, istoriji i kulturi - riječ.)

Sa dr Johanom Iksom (baš se tako preziva, Ickx se piše kao Džeki/Jacky Ickx, čuveni belgijski automobilski as, na primjer), Flamancem/Belgijancem - koji je već jedanaest godina, kao ,,laik“, kako uvijek ističe (kao svetovno lice, dakle) - na čelu ,,Istorijskog arhiva Sekcije za odnose sa državama Državnog sekretarijata Svete Stolice“, što je zvanično ime te riznice dokumenata, smještene na ,,Belvedere“ trgu, unutar vatikanskih zidina, u kuli Borđija - upoznao sam se na jednom prijemu, u decembru 2017. ,,A Vi ste taj čuveni dr Iks! Baš sam htio da Vas potražim“ rekao sam mu tada - ,,Crna Gora je zainteresovana za dokumente iz Vašeg arhiva, sigurni smo da imate bar nešto i o našoj zemlji.“ ,,Vrlo mi je drago da konačno upoznam crnogorskog ambasadora - Vi ste prvi kojeg srijećem - i biće mi drago da Vam pomognem, tome naš arhiv i služi“, odgovorio je tada ljubazno (i diplomatski sadržajno!) naš budući prijatelj.

Dr Johan Iks (koji je, kasnije, tokom 2018, uz blagoslov državnog sekretara Svete Stolice, kardinala Parolina, posjetio Crnu Goru, održao zapaženo predavanje u CANU, dao intervju ,,Pobjedi“ i imao niz korisnih susreta sa našim zvaničnicima i istoričarima, kao i u Ministarstvu kulture, koje mu je bilo domaćin)

imao je ključnu ulogu u uspostavljanju stalne komunikacije i vrlo uspješne saradnje sa Ambasadom Crne Gore.

Nikada neću zaboraviti trenutak ( jer sam ja takođe laik, ali u jednom drugom smislu kao univerzalna neznalica i bez iskustva i znanja koji su neophodni da bi se proučavala istorija i konsultovali arhivirani dokumenti), kada je dr Iks iznio originale Konkordata Crne Gore i Svete Stolice iz 1886., sa potpisom našeg Knjaza Nikole, i prepisku, koju je tada, u ime Gospodara, vodio Jovan Sundečić.

Odjednom sam bio suočen sa mnogobrojnim fasciklama, punih papira i dokumenata koji govore - direktno i posredno - o našoj Crnoj Gori, iz tog perioda, ali i iz ranijeg i iz kasnijeg. Posebno su me dojmili pisma i - svjedoci nesrećne i gotovo zaboravljene golgote Crnogoraca, o kojoj još uvijek nedopustivo malo znamo, koji su bili u crnogorskoj Vladi u egzilu, baš u Rimu, na adresi Via Volturno broj 7, kojima se, 1920. i 1921, obraćaju Svetoj Stolici i pišu o situaciji u našoj zemlji, tada izbrisanoj sa političke mape Evrope.

Johan Iks mi je pokazao i mnoge druge dokumente jer je dovoljno ukucati ,,Montenegro“ - da ,,iskoči“ stotine i stotine naslova na ekranima komjuterizovanog sistema arhiva sakrivenog u srednjovjekovnoj kuli.

Ne umijem da opišem to osjećanje, a patetika nije odavno

Povodi

Neđelja, 29. novembar 2020.

Ambasador Vlahović, Johan Iks i ministar Bogdanović ispred zgrade Istorijskog arhiva Vatikana

Taj susret, na tom čudnom mjestu, sa crnogorskom istorijom, tužnom i tragičnom, sa originalnim potpisima i bilješkama na marginama dokumenata, koje su ostavili znani i neznani, sa mirisom starog papira koji podsjeti čitaoca na čovjekovu prolaznost, sa dokumentima uglavnom rukom pisanim, a koji, i u ovom slučaju, jasno i neporecivo svjedoče, o čemu god da je u njima riječ, o postojanju jedne nacije - naše države i našeg naroda, svih nas u Crnoj Gori - za mene je vredniji od svih kurtoazija i prijema, koktela i ceremonija, formalnih priznanja, prigodnih medalja, ordenja i drugih diplomatskih kolotečina, procedura i rituala

Iks i Bogdanović sa djelićem bogate riznice dokumenata o Crnoj Gori

Razumijevanje i podrška ministra Bogdanovića Objavljivanje prvog toma buduće edicije ,,Monumenta Montenegrina Vatikana“, štampanog, kako i treba, u cetinjskom ,,Obodu“, posvećenog upravo Konkordatu Knjaževine Crne Gore i Svete Stolice iz 1886. - ne bi bilo moguće bez razumijevanja i inicijativnosti ministra kulture Aleksandra Bogdanovića, koji je prepoznao vrijednost i važnost započinjanja takvog dugoročnog kapitalnog projekta.

Organizacioni dio posla, što nam, ponekad, nije najbolja od crnogorskih vještina, odlično je obavio tadašnji pomoćnik ministra kulture, Aleksandar Dajković. Naši istoričari Slavko Burzanović i Boban Batrićević su priređivači ovog dvojezičnog izdanja, na 400 strana, sa ekipom mlađih saradnika i prevodilaca.

Hodnik Treće lođe koji vodi prema Sekretarijatu

popularna, pa će uvaženi čitaoci oprostiti - ali je taj susret, na tom čudnom mjestu, sa crnogorskom istorijom, tužnom i tragičnom, sa originalnim potpisima i bilješkama na marginama dokumenata, koje su ostavili znani i neznani, sa mirisom starog papira koji podsjeti čitaoca na čovjekovu prolaznost, sa dokumentima uglavnom rukom pisanim, a

koji, i u ovom slučaju, jasno i neporecivo svjedoče, o čemu god da je u njima riječ, o postojanju jedne nacije - naše države i našeg naroda, svih nas u Crnoj Gori - za mene vredniji od svih kurtoazija i prijema, koktela i ceremonija, formalnih priznanja, prigodnih medalja, ordenja i drugih diplomatskih kolotečina, procedura i rituala.

Brzo se pokazalo da je neophodno, da je neizbježno i nužno, da je obavezujuće za sve nas i da bi bilo nedopustivo i istorijski neodgovorno da se u tom arhivu (a dr Iks je, sa saradnicima, za posljednjih jedanaest godina, digitalizovao preko milion i dvije stotine hiljada dokumenata i još na tome svakodnevno radi) pronađu, izdvoje i klasifikuju

oni koji se odnose na naše prostore i na našu zemlju, u istorijskoj vertikali koja seže u davnu prošlost, stoljećima iza nas.

Ideja o knjizi o Konkordatu između Svete Stolice i Knjaževine Crne Gore iz 1886. se rodila te večeri, poslije prve posjete Istorijskom arhivu.

Odabir naslova - ,,Monumenta Montenegrina Vatikana“ -

bio je logična posljedica misli i projekcije da je ta knjiga samo prva u nizu.

Kao Ambasada Crne Gore smo, vremenom, uz podršku i dozvolu sekretara Galagera i zaista prijateljski odnos svih domaćina, uspostavili komunikaciju sa Arhivom Propaganda Fide (,,Kongregacija za evangelizaciju naroda“ koja se nalazi u Via di Propaganda,

11

kod Španskog trga), i najavili da ćemo, kada prilike to dozvole, raditi i sa Apostolskim arhivom - koji se nedavno dobio to ime kao zvanično obično su ga zvali Tajnim (papinim) arhivom - a koji čuva najveću vatikansku zbirku dokumenata, smještenu u zgradi na drugom kraju trga Belvedera u Vatikanu.

Predstoji nam, dakle, ozbiljan i dugogodišnji rad na ovom projektu.

Biće, naravno, vremena za kritičko sagledavanje urađenog i, nadam se, pravu prezentaciju prvog toma Monumenta Montenegrina Vatikana, i kod nas i ovdje, u Vatikanu - kako dolikuje jednom ovako značajnom izdanju.

Na tome se, naravno, ovaj poduhvat neće zaustaviti. Posjeta Rimu i Vatikanu od strane delegacije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (akademici Vukčević, Radonjić, Martinović i Borozan), u maju 2018. označila je početak saradnje i te naše institucije sa vatikanskim arhivima.

Akademik Borozan je na čelu tima koji će, nadam se, uz podršku svih državnih instanci, u godinama pred nama, nastaviti projekat. U tu svrhu je naša Ambasada, u međuvremenu preseljena na ljepšu i bolju lokaciju, u neposrednoj blizini Trga Svetog Petra, sa većim i funkcionalnijin prostorom, opredijelila jednu prostoriju upravo za rad sa arhivima. To bi trebalo da bude kontinuirana aktivnost i prilika za usavršavanje crnogorskih arhivista, istoričara, umjetnika i prevodilaca, koji treba da borave i rade u Rimu - kao što bi o takvim projektima trebalo razmisliti i kada se razmišlja o drugim arhivima đe se mogu naći zaboravljena ili još uvijek nedovoljno istražena i obrađena svjedočanstva o Crnoj Gori - od Istambula do Vašingtona.

Zbog svega toga - ne smije biti bitno, niti najvažnije, ko je i ko će biti crnogorski ambasador pri Svetoj Stolici, niti ko je i kakav je crnogorski ministar/ ministrica vanjskih poslova, ni ko je na funkcijama u drugim resorima, pa ni to kakve su buduće crnogorske vlade.

Podrazumijeva se da moraju raditi za našu zemlju.

Posao na sakupljanju pamćenja i dokaza o našem postojanju ne smije biti prepušten stihiji i improvizaciji, letargiji i nezainteresovanosti, otaljavanju i nebrizi.

Crna Gora je platila visoku cijenu nepoznavanja i neprepoznavanja sopstvenih vrijednosti, identiteta i interesa.

Propušteno se može nadoknaditi, ali nemar i inercija taj napor obnove čine teškim i mučnim i ostavljaju Crnu Goru ranjivom i podložnom uticajima kojima nije u interesu da sakupimo i svijetu i sebi predstavimo dokaze o sopstvenom postojanju i trajanju, o našem identitetu i našoj poziciji i našim interesima u modernom dobu.

Zato je prvi tom ,,Monumenta Montenegrina Vatikana“, uz sve neizbježne nesavršenosti, moguće propuste i omaške - skromni, ali i značajni doprinos podsjećanju na tu našu obavezu - svih nas zajedno i svakoga od nas pojedinačno.

(Autor je bio crnogorski ministar vanjskih poslova u vrijeme obnove nezavisnosti. Iznijeti stavovi i mišljenja ne izražavaju nužno zvanične crnogorske pozicije.)

12

Svijet

Neđelja, 29. novembar 2020.

AKTUELNO: Što o društvu u Srbiji govori napad na novinara Dinka Gruhonjića

Nasilje je legitimno, očekivano i poželjno BEOGRAD - Više javno tužilaštvo u Novom Sadu vodi predistražni postupak protiv nepoznatih ljudi koji su na zgradi u kojoj živi Dinko Gruhonjić, novinar i profesor novosadskog Filozofskog fakulteta ispisali parole: ,,Pizdo ustaška, ovo nije tvoj grad“, ,,Smrade konjušarski“, ,,Ratko Mladić je heroj“, crtali nacističke simbole i potpisali se ,,Četnici“.

ANTIHEROJI

Za pravosuđe je ovo krivično djelo izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti iz člana 317. Krivičnog zakonika, ali što su te poruke za društvo u Srbiji koje je već jednom te zločince koje slavi na grafitima isporučilo u Hag? Zašto se sada slave sve vrijednosti koje su dovele do krvavog građanskog rata 90-ih godina, a protivnici verbalno linčuju?

Potire li Srbija ovakvim porukama period u istoriji koji je već osudila: na Hepi televiziji redovno se pojavljuju ratni zločinci poput Vojislava Šešelja i branitelji Ratka Mladića… Veselin Šljivančanin nakon odslužene kazne za ratni zločin je primljen u Glavni odbor Srpske napredne stranke, general Vladimir Lazarević nakon odslužene kazne za ratne zločine imao je predavanja na Vojnoj akademiji….

Sociolozi objašnjavaju što treba da se desi da počnemo normalno da se ponašamo i uvažavamo odluke koje je donio prethodni režim.

- Ovaj najnoviji slučaj nasilja prema Dinku Gruhonjiću je još jedno konkretno ishodište procesa dehumanizacije drugih koji se odvija još od kraja osamdesetih kada je bio dio nacionalističke mobilizacije i priprema za ratove devedesetih godina - objašnjava Marijana Stojčić, sociološkinja koja se u Centru za primjenjenu istoriju bavi istraživanjima događaja iz 90-ih godina za Pobjedu.

Ona precizira da su nasilje i zločini tokom devedesetih pripremani, a onda opravdavani

ULAZ U ZGRADU U KOJOJ ŽIVI DINKO GRUHONJIĆ: Besprizorne poruke mržnje

U Srbiji nije bilo suštinskih promjena odnosa prema ratovima i u njima počinjenim zločinima precizira istoričar Milivoj Bešlin i naglašava da su zločinci i masovne ubice i dalje heroji, a stigmi se izlažu oni koji pozivaju na suočavanje sa pogubnim posljedicama zločinačke politike

Frustracija i nezadovoljstvo

Dinko Gruhonjić

ugroženošću i samoodbranom „nas“ od svih drugih i navodi da je tada uspostavljena matrica u čijoj osnovi je svođenje politike na razlikovanje prijatelja i neprijatelja i netrpeljivost prema svakoj različitosti (etničkoj, vjerskoj, rodnoj, ali i političkoj).

- Atmosfera egzistencijalne ugroženosti koja se stalno stvara nameće kao logičnu potrebu, insistiranje na homogenizaciji i podstiče dalju mobilizaciju za obračun sa onima koji se od strane elita moći označavaju kao neprijatelji - kaže Stojičić i naglašava da ta matrica funkcioniše ka spolja kada se kao neprijatelji vide druge države, drugi narodi i slično.

- Frustracija i nezadovoljstvo širokih slojeva stanovništva, umjesto na pitanje odnosa društvenih i državnih institucija i prema drugima i prema vlastitim građanima/kama, kao i pitanje pravednosti sistema koji je ustanovljen devedesetih, usmjerava se ka tim „drugima“ (kako god oni bili određeni).

Za nas ostale bi možda bio dobar početak „normalnosti“ da stalno insistiramo na tim pitanjima - navodi sociološkinja Marijana Stojičić.

Ali da ona funkcioniše i ka unutra – prema svima koji su na različite načine označeni kao „unutrašnji neprijatelji“ koji ugrožavaju to navodno prijeko potrebno jedinstvo.

- U tom procesu kategorija neprijatelja je fluidna i promjenljiva i u tijesnoj vezi sa trenutnim političkim interesima, a nasilje se konstituiše ne samo kao legitimno i očekivano, već i kao poželjno. Onda nije neočekivano da se ratni zločinci promovišu kao heroji, a zločini i nasilje kao nužni i opravdani - smatra Stojičić.

Rđava slika Prema njenim riječima sada je pitanje što bi bilo i za koga „normalno ponašanje“ - kada se ima u vidu ne samo ideološ-

ki, već i doslovni personalni kontinuitet vladajućih struktura u odnosu na devedesete godine XX vijeka.

- Za političku klasu u Srbiji ovo jeste normalno ponašanje i ta matrica im je vrlo korisna.

Njome se legitimizuje današnji sistem, potiskuju se sporna pitanja (posebno ona koja se tiču njihove političke odgovornosti) oko ratova devedesetih, ali i toga kako nam društvo izgleda danas i ko je sve profitirao od zločina i patnje - kaže Stojičić.

Verbalno nasilje koje promovišu i podstiču predstavnici SNS-a počinje u parlamentu žestokim napadom na sve one koji ne hvale predsjednika Srbije i njegovu partiju, prenosi

Milivoj Bešlin

Javni linč i stigma - Haške presude su ovde odavno stigmatizovane kao antisrpske i nemaju nikakav efekat u javnom prostoru. A oni koji se pozivaju na njih ili na elementarne činjenice izlažu se javnom linču i stigmi kao što je slučaj sa jednim od najcjenjenijih novinara, urednika i medijskih stručnjaka, prof. Dinkom Gruhonjićem - objašnjava istoričar Milivoj Bešlin.

ji pozivaju na suočavanje sa pogubnim posljedicama zločinačke politike..

Bešlin primjećuje da je i ovako rđava slika radikalizovana poslije 2012. kada preimenovani radikali i nosioci ratne politike i propagande ponovo preuzimaju vlast.

- Njihova orijentacija je išla za potpunom rehabilitacijom i reafirmacijom retorike i argumetacije iz 1990-ih - zaključuje Bešlin.

KO JE ŽRTVA

Marijana Stojičić

se u medije koji forsiraju sadašnju vlast i često završava fizičkim nasiljem na ulici. Što nije urađeno - Srbija posljednjih 30 godina nije napravila ideološki i vrijednosni diskontinuitet u odnosu na ratne 90-e. Mijenjali su se režimi i personalni nosioci, ali je ideologija nacionalizma ostajala kao i njene ključne vrijednosti i ciljevi - objašnjava istoričar Milivoje Bešlin za Pobjedu.

- Upravo zbog tog odsustva diskontinuiteta nije bilo ni suštinskih promjena odnosa prema ratovima i u njima počinjenim zločinima - precizira Bešlin i naglašava da su zločinci i masovne ubice i dalje heroji, a stigmi se izlažu oni ko-

Postavlja se pitanje da li je samo promjena vladajuće elite uticala na promjenu vrijednosti u društvu ili će se te vrijednosti uspostaviti tek kada se suočimo sa istinom 90-ih godina, odnosno kada od izigravanja žrtve priznamo žrtve koje su imali drugi narodi a koji su počinjeni u ime Srbije.

Stojičić smatra da bi taj proces morao da bude dosta kompleksniji i da je njegov nužan dio i priznavanje patnji žrtvama i nepravdi koje su učinjene drugima u ime političke zajednice, države u kojoj živimo.

- Ali taj proces bi morao da otvori i šira pitanja: što se dešavalo uopšte tokom devedesetih na ovim prostorima i čemu je to služilo, kao i na koji način to utiče danas na svakodnevni život svakog od nas - navodi ona i zaključuje da bi ta pitanja morali da otvaramo zajedno na postjugoslovenskim prostorima, jer je to naš zajednički kontekst oblikovan između ostalog, i prošlošću devedesetih.

Violeta CVEJIĆ

Iranski predsjednik optužio Izrael za ubistvo naučnika

Rohani: Smrt Fahrizadeha neće poremetiti naučni napredak Irana TEHERAN - Iranski predsjednik Hasan Rohani optužio je juče Izrael da je djelovao kao ,,plaćenik Amerike“ i ubio visokorangiranog naučnika u iranskom nuklearnom programu.

- Još jednom su nemilosrdne ruke svjetske arogancije sa cionističkim režimom kao plaćenikom isprljane krvlju sina ove nacije - rekao je Rohani u saopštenju na svom zvaničnom sajtu u osvrtu na

jučerašnje ubistvo naučnika Mohsena Fahrizadeha blizu Teherana.

Iran koristi izraz ,,svjetska arogancija“ da označi SAD. Prema navodima iranskog ministarstva odbrane, pedeset devetogodišnji Mohsen Fahrizadeh podlegao je povredama poslije napada automobilom bombom na vozilo u kome se nalazio, uz dodatnu paljbu napadača koje su ubili Fahrazadehovi telohranitelji.

Ministarstvo je navelo da je naučnik bio šef odjeljenja za istraživanje i inovacije.

Rohani je obećao da smrt naučnika neće poremetiti naučni napredak Irana i dodao da je ubistvo posljedica ,,slabosti i nesposobnosti neprijatelja Teherana da spriječe njegov razvoj“.

Rohani je izjavio saučešće ,,naučnoj zajednici i revolucionarnom narodu Irana“.

Ministar odbrane Amir Hatami je rekao na televiziji da je

Fahrizadeh imao istaknutu ulogu u inovacijama u odbrani.

- Upravljao je nuklearnom odbranom i obavljao veliki posao - rekao je ministar ne navodeći detalje. Šef iranske diplomatije Mohamad Džavad Zarif juče je optužio Izrael da je imao ulogu u tom ,,terorističkom činu“.

Ubistvo Fahrizadeha je najnovije u nizu ubistava nuklearnih naučnika u Iranu u

Hasan Rohani

proteklim godinama za koja ta zemlja optužuje Izrael.

Američki Stejt department je 2008. naveo da Fahrizadeh vodi ,,aktivnosti i transakcije koji doprinose razvoju iranskog nuklearnog programa“.

List Njujork tajms je sinoć objavio, pozivajući se na tri nei-

menovana obavještajna zvaničnika, da je Izrael odgovoran za ubistvo glavnog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadeha.

Taj izvještaj je objavljen pošto je nekoliko iranskih funkcionera okrivilo jevrejsku državu za njegovo ubistvo.

Hronika Podgorice

Neđelja, 29. novembar 2020.

13

Gradska uprava Podgorice zadovoljna idejnim rješenjem za Trg nezavisnosti

Rekonstrukcija će koštati 12,3 miliona eura PODGORICA – Prioritet gradske uprave je oživljavanje centra Podgorice, a rješenje rekonstrukcije tog prostora koje je pobijedilo na međunarodnom konkursu je izvanredno - kazao je gradonačelnik Ivan Vuković.

Kako je pojasnio na jučerašnjoj konferenciji za novinare, prvorangiranim rješenjem ispod Trga nezavisnosti predviđena je izgradnja 737 parking mjesta, što je za 200 više od broja u užem centru grada.

Pored toga, predviđena je izgradnja 4.500 kvadrata poslovnih prostora. Okvirna procjena vrijednosti je 12.387.486 eura, a kako je gra-

Nagrađeni Kako je saopšteno na jučerašnjoj konferenciji za medije, žiri je nakon dva zasijedanja odlučio da dodijeli tri prve nagrade, dva otkupa i posebno pohvali tri rada. Nagrada za prvo mjesto je 30.000 eura, za drugo iznosi 15.000 i za treće 7.000 eura. Za dva otkupa nagrada je 1.500 eura.

Prvu nagradu dobio je autorski tim sa sjedištem u SAD kog čine Konstantina Tzemou, Ninoslav Krgović, Tomaso Bernabo-Silorata, Džejms Ričardson, Veljko Knežević i JungVon Jais Kvon.

Drugu nagradu dobio je tim iz Sjeverne Makedonije – Irena Milojevska, Natali Micevska i Elena Andonova. Treća nagrada pripala je timu iz Srbije – Miroslava PetrovićBalubdžić, Mihailo Timotijević, Milica Balubdžić-Juster i Julija Janković.

Prvi otkup dobio je autorski tim iz Crne Gore – Ivan Milošević, Andrej Mitrović, Danilo Drobnjak, Marko Popović, Filip Kvgorvić, Janko Vukićević, Aleksandar Strugar, Mirko Mugoša, Bojana Bobičić, Andrea Vujović, Stefan Mitrović i Vasilije Gazivoda.

Drugi otkup dobio je tim iz Holandije, a čine ga: Raul Alehandro Martines Medina i Liao Ji Čieh.

Pohvale su dobile tri rada, prva je za autorski tim iz Crne Gore – Nađa Pejović i Nina Ćulafić, druga pohvala je za autorski tim iz Gruzije – Nikoloz Lekveishvili, Nutsa Kandelaki, Beka Guldedava, Tamar Naparidze, Giorgi Pataridze, Ognjen Banović i Elene Shurgaia.

Treća pohvala je za tim iz Srbije - Dušan Grujović, Boris Ivanović, Milan Ivanović, Milica Božović i Nikolina Lalić.

donačelnik naglasio, namjera gradske uprave je da se ovaj projekat realizuje tako da on građane Podgorice ne košta nijedan euro.

CILJ

- Trgu nezavisnosti nedostaju sadržaji koje obično nalazimo na glavnim gradskim trgovima evropskih i svjetskih gradova. Kao gradska uprava zacrtali smo cilj da pokušamo da promijenimo to stanje. Prethodnih godina pokušavali smo da glavnom gradskom Trgu udahnemo novi život. U budžetu za ovu godinu smo opredijeli značajna sredstva za novo idejno rješenje glavnog trga - saopštio je Vuković.

Konkurs za idejno rješenje rekonstrukcije Trga nezavisnosti, čiji su rezultati objavljeni prošle sedmice, izazvao je veliku pažnju javnosti, posebno na društvenim mrežama gdje su objavljivane parodije na izabrano rješenje.

- Dobili smo značajan broj prijedloga i rješenja. Na bazi detaljne analize donijeli smo odluku o prva tri rangirana.

Ostaci originalnog spomenika vojvodi Mirku Petroviću bačeni u Moraču Gradonačenik Podgorice Ivan Vuković kazao je da su ostaci originalnog spomenika vojvodi Mirku Petroviću bačeni u Moraču, te da prema njegovim informacijama ništa od tih ostataka nije pronađeno.

On je odgovarajući na pitanje novinara gdje se čuvaju originalni ostaci spomenika vojvode Mirka Petrovića koji su tokom rekonstrukcije Trga republike 23. jula 2006. godine pronađeni na toj lokaciji, rekao da se zna kako je taj spomenik završio nakon prisaje-

Pažnju javnosti izazvalo je objavljeno rješenje na kojem se više ne vidi nego što se vidi.

Takvi kakvi jesmo, temperamentni i nestrpljivi, nijesmo mogli da sačekamo nekoliko dana da donesemo sud o kvalitetu pristiglih radova, nego se na društvenim mrežama gledalo da se diskredituje proces i kvalitet prvonagrađenog rješenja. Jedan dio odgovornosti snosimo i mi, jer smo građanima na uvid ponudili samo jednu dimenziju i nijesu mogli da razumiju koliko je zapravo komplek-

dinjenja Crne Gore Srbiji 1918. godine.

- Znam da se taj spomenik, odnosno njegovi ostaci, nalaze neđe u koritu Morače, gdje je bačen tada kada je nasilno uklonjen sa gradskog trga. Ono što je prethodna gradska uprava uradila jeste replika izrade tog spomenika, imamo obelisk, ono što je nalik originalnom izgledu tog spomenika u neposrednoj blizini. Na taj način smo se odužili najvećem crnogorskom vojskovođi 19. vijeka - kazao je Vuković.

san projekat koji je prvonagrađen i što sve podrazumijeva - rekao je Vuković.

ZELENILO

Novim idejnim rješenjem biće udvostručen i zeleni fond na trgu, dok je, kako je rekao, famozno vodeno ogledalo multifunkcionalno i biće prisutno zavisno od godišnjeg doba.

- Nemamo nikakvu dilemu da će ukrasiti izgled trga. Što se tiče mene kao gradonačelnika i više sam nego zadovoljan sa ovim što smo dobili kao dio

ovog konkursa. Ono što je takođe važno i što je interesovalo naše sugrađane, jeste i zelenilo na trgu. Znamo u kakvim klimatskim uslovima živimo, trenutno imamo oko 50 stabala, a ovim projektom je planirano da dobijemo još 60 novih, tako da ćemo udvostručiti taj zeleni fond – istakao je Vuković.

Kako je naveo, u planu su i poslovni prostori na minus 1 nivou, te da se time otvaraju nove šanse za biznis i zapošljavanje.

- Još jedna konkretna korist koju ovaj projekat nosi. Da ne govorimo da su projektanti

Idejno rješenje Trga nezavisnosti

Robna kuća na prodaju, do kraja godine javni poziv Kada je u pitanju objekat robne kuće, gradonačelnik Ivan Vuković podsjeća da je nedavno okončan sudski spor koji se vodio 18 godina. Bila je ideja, kako je kazao, da se pretvori u multifunkcionalni kulturni dijalog, međutim, došli su do zaključka da bi to bilo veoma skupo.

- Na bazi analiza i statike, došli smo do zaključka da je takvo nešto izuzetno skupo i u vremenu kojem živimo nije preporučlji-

vo, tako da smo odlučili da robnu kuću oglasimo za prodaju. Postupak pripreme javnog poziva je u toku i očekujemo da ćemo javni poziv imati do kraja godine kazao je Vuković.

Komentarišući stanje zgrade Beka, on je rekao da je riječ o objektu koji je u privatnom vlasništvu.

- Ne možemo srušiti zgradu Beka, kako neki ljudi predlažu, jer ona nije imovina

glavnog grada. I da jeste, pitanje je da li bi je trebalo rušiti. Naša ideja je bila da vlasnicima pomognemo da se nađe partner da se to komercijalizuje da tu bude hotel, šoping mol… Da se nađu ljudi koji imaju novac i međunarodne reference, koji bi taj objekat temeljno rekonstruisali i tako bi dobili jedan ozbiljan komercijalan sadržaj koji bi definitivno oživio centar grada – istakao je Vuković.

imali u vidu i stanje okolnih objekata. Moramo naći način da animiramo preduzetnike da u centru otvore biznise i da život vratimo centru grada pojasnio je gradonačelnik.

Predsjednik žirija, arhitekta Nikola Drakić je rekao da je prvonagrađeni rad i funkcionalno i estetski iskoristio prostor.

- Na trgovima u svijetu dominiraju reprezentativni objekti. Taj akcenat i prostor rada koji je nagrađen i funkcionalno i estetski je odrađen na pravi način. Ti elementi racije, estetike i funkcije su najbolje objedinjeni u ovom radu, zbog toga je i dobio prvu nagradu - obrazložio je Drakić odluku žirija.

RAD

Na konferenciji su putem Skajpa, učestvovali i članovi žirija, arhitekte iz Zagreba Saša Begović i Beograda Milan Đurić.

Kako je kazao Begović, pobjednički rad kvalitetno je rješenje na svim nivoima zadatka - prema okolini, zgradama i fleksibilnosti trga.

- Rad je vrlo jasan i artikulisan.

Ima i ova dva specifična podignuta ugla prema Beku gdje stvara zanimljive tačke foruma... Definitivno najbolje je riješen podzemni dio prema zgradi Beka. Ima vrlo zanimljivu centralnost, tu su savremeni elementi, pristupačnost sa svih strana. Voda je jedan od scenarija koje je moguće napraviti na trgu. Rad ima energetsku i ekološki zanimljivu stvar počev od elemenata koje pokriva. Mislim da će ovo biti izuzetan trg - rekao je Begović.

Milan Đurić je istakao da je konkurs dao izvanredna rješenja.

- Za šire uslove, konkurs je vrlo dobro postavljen, a odgovori su bli adekvatni. Pobjedničko idejno rješenje donosi glavnom gradu novu simboliku, što i suštinski mijenja karakteristiku prostora i grada u cjelini. Sadrži jasno racionalno saobraćajno rješenje i time je uspostavljen novi sloj ekoloških elemenata koji su na značajnom nivou unaprijeđeni – kazao je Đurić.

Glavni državni arhitekta Dragan Vuković kao član žirija je saopštio da je žiri formalno jednoglasno donio odluku za prvonagrađeno rješenje i da su odlučivale nijanse između prva dva rada, dodajući da su dva od četiri predstavnika prvorangiranog rješenja iz jednog od svjetski najvećih i najpoznatijih arhitektonskih biroa, ali da bi jednako bio zadovoljan i da se radilo o studentima arhitekture.

Z. K.

14

Arhiv

Neđelja, 29. novembar 2020.

KNJIGA JUNAČKOG I VITEŠKOG ŽIVOTA: Sjećanje na hrabrog revolucionara Vida Burića iz Zagrede i njegove sinove

Tri rata Vida Jovanova Vido Burić predvodio je Čevsko-bjelički bataljon crnogorske vojske na Skadru i Bregalnici, na Javoru i Mojkovcu i učesnik je Trinaestojulskog ustanka sa sinovima Đorđijem, Radosavom i Blažom (koji je jedini preživio rat). Bio je delegat Prvog zasijedanja Avnoja u Bihaću, a ratni i životni put završio je na Sutjesci pri proboju posljednjeg obruča na Miljevini » Piše: Dragan Mitov Đurović DANILOVGRAD - Vjekovima na plećima Maloga i Veljega Garča samuju dvije Zagrede, Mala i Velja, pogleduju na ravnicu Bjelopavlićku, đe su u pomoć tokom starih ratova priskakali, a srčano čuvaju granicu Katunske nahije i stare Crne Gore prema Brdima.

Iz pede zemlje među kršima su vadili koru ljeba, sa čašom rakije i ,,carskog“ vina prijatelje dočekivali, pod veljim bukvama su nekada stada plandovala, a pređe skoro dva i po vijeka ,,starosjedioci Burići, Popovići i Kaluđerovići u znak vječne uspomene na oslobođenje Bjelopavlića i sjedinjenja sa Crnom Gorom“ podigli su crnogorsku crkvu Svetog Arhanđela Mihaila koju je osveštao Sveti Petar Cetinjski.

Sa vjerom u Boga, u obraz, čast, pravdu i poštenje čuvali su svoja ognjišta i slobodu crnogorsku, od kada za sebe znaju. I nije bilo rata, ni ratišta u skoro tri potonja vijeka đe nije bilo junaka iz Zagrede, što potvrđuju ratne hronike, istorijske istine i zabilježena sjećanja.

Posebno svijetla stranica pripada Vidu Jovanovu, junaku iz tri rata i Đorđiju i Radosavu, njegovim viteškim sinovima, koji su živote ugradili u slobodnu budućnost novih generacija.

STARI RATNIK NA ČELU KOLONE

Knjigu viteškog i časnog života ispisivao je Vido Burić kako u ratovima tako i u miru. Predvodio je kao junak, vojnik i starješina Čevskobjelički bataljon crnogorske vojske na Skadru i Bregalnici, đe je ranjavan, zatim na Javoru i krvavom Mojkovcu.

Svjedoče to brojna odlikovanja toga vremena - zlatna Obilića medalja, orden Bijelog orla i druga.

Između dva rata Vido je bio u četiri mandata predsjednik Čevske opštine i predsjednik Opštinskog suda, uživao je kao gostoljubljiv domaćin,

Ratni i životni put Vido Burić završio je na Sutjesci

pravedan, moralan i razborit čovjek veliki ugled među narodom i imao, za crnogorske prilike veliki broj, čak 162 vjenčanja i krštenja.

U Drugom svjetskom ratu bio je sa Đokom Šajovim Pavićevićem najstariji partizan, koji je prošao kroz najteže borbe. Učesnik je 13-julskog ustanka sa sinovima Đorđijem, Radosavom i Blažom (koji je jedini rat preživio), zatim prvi predsjednik Narodnooslobodilačkog odbora opštine Čevske, pa delegat Ostroške skupštine crnogorskih i bokeljskih rodoljuba, kada je usvojena Ostroška zakletva: ,,Na ovom mjestu gdje su se naši đedovi zakljinjali osveti i slobodi, mi, učesnici Konfe-

Glas dao izbornom protivniku Vido Burić je, između dva svjetska rata, četvrti put na Čevu, na listi opozicije, kao vrlo popularan među narodom, biran za predsjednika Opštine.

Jednom su, pri javnom glasanju, ostali da glasaju Vido i njegov izborni protivnik. Iz komisije su se prvo obratili Vidu: ,,Za koga glasaš, Vido?“ On je odgovorio da glas daje izbornom protivniku, jer je smatrao da nije časno i moralno da glasa za sebe. Tada se Komisija obratila drugom kandidatu, njegovom protivniku.

On je, bez dvojbe, odgovorio da glasa za sebe i svi su se međusobno pogledali. Neko se smješkao, neko zgražavao... Vido je pobijedio na izborima, a postao je i moralni pobjednik.

Osnivačko i prvo zasijedanje Avnoja održano je 26. i 27. novembra 1942. u Bihaću. Avnoj je konstituisan kao opštenacionalno i opštepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta.

Nakon oslobađanja Bihaća i proglašenja Bihaćke republike u tom gradu održano je Prvo zasijedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, koje je bilo veoma značajno za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Otac i sin poginuli u istom danu - Kada je poginuo, sa Vidom su bili Đuro Čagorović i Andrija Prlja.

Desetak minuta nakon Vidove smrti sreli su njegovog najmlađeg sina Blaža,

rencije crnogorskih i bokeljskih rodoljuba, zaklinjemo se da ćemo ostati vjerni duhu svoga naroda, koji je u borbi za junačku slobodu stvarao svoje junake, pjesnike i svetitelje, svoje tvrđave i svoje

Nas dva brata...

Stamena Crnogorka Vidosava ispratila je u rat muža Vida i tri sina Đorđija, Radosava i Blaža, koji se jedini doma vrnuo, da lozu nastavi i sjećanje čuva. Sjećanje na hrabrog oca, koji je ostao na stazi prema slobodi, sa svojim sinovima, sa saborcima.

Bio je Đorđije, najstariji brat, student medicine na Beogradskom univerzitetu, đe se kao član KPJ borio za pravdu i slobodu. Sa Čeva je krenuo sa trinaestojulskom ustaničkom puškom, kao borac i medicinar pomagao ranjenicima tokom Pljevaljske bitke. Nastavio je sa Lovćenskim partizanskim odredom prema Bosni.

Političko rukovodstvo vratilo ga je u pozadinu, pao je u ruke neprijatelju, kome nije odao ratne

borca Četvrte crnogorske proleterske brigade i uručili mu očeve stvari: pištolj, sat, dokumenta, legitimaciju vijećnika AVNOJ-a.

Odmah zatim, Blažo se srio

s bratom Radosavom, jednim od starješina u istoj brigadi i saopštio vijest o pogibiji, predajući mu, kao starijem bratu, očeve lične stvari. Radosav je

manastire - zaklinjemo se da nećemo objesiti svoje puške dok naša pobjeda ne satre posljednjeg fašističkog krvnika, dok naša pobjeda ne osreći život naše djece i ne ograne grobove naših predaka”.

POGIBIJA NA SUTJESCI

drugove. I prije nego je trebao da bude zamijenjen, Italijani su ga strijeljali u Andrijevici.

Njegov mlađi brat Radosav bio je borac i starješina Četvrte proleterske brigade, učesnik 13-julskog ustanka, zamjenik političkog komesara Zagredske partizanske čete, komandir čete u Četvrtoj proleterskoj brigadi, ranjavan na Pljevljima, potom kod Kolašina, pa prilikom proboja Operativne grupe prema Srbiji i četvrti put – smrtno nedaleko od Žabljaka kao komandant bataljona.

I brat Blažo, priča vrli i umni pamtiša i hroničar Branko Milovanov Burić, posebno zaslužan za ovo podsjećanje, bio je kao otac i braća, hrabar, istrajan, privržen idealima revolucije.

U borbama za slobodu na bojištu su ostali i Vidovi sinovci Božina, Stanko, Vaso, Aleksa i Dragoje.

Prisustvovao je, zatim, konferenciji rodoljuba Crne Gore, Boke i Sandžaka na Tjentištu 1942. godine, a nakon bitaka oko Danilovgrada, Čeva, Lastve, Nikšića, Golije i Njegoš

rekao Blažu da su njihovog najstarijeg brata Đorđija istog dana Italijani strijeljali u Andrijevici - zapisao je u sjećanjima na hrabre slobodare Vida Burića i njegove sinove, saborac Mišo Martinović.

planine, je u slavnom stroju Četvrte crnogorske proleterske brigade od formiranja iznad sela Vrbice, Zaostra i Kruševa, đe je kao stari ratnik hrabrošću i urednošću bio primjer mlađim borcima u svim bitkama.

Kao delegat Prvog zasijedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Bihaću, siguran u pobjedu nad fašizmom odlučno je podržao ispravnost puta KPJ i Vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita.

Ratni put Vido Burić završio je na Sutjesci, na čelu kolone, u prvom stroju, pri proboju posljednjeg obruča na Miljevini. Počiva sa hiljadama ratnih drugova u Dolini heroja, dok ime starog ratnika ponovo svijetli u obnovljenom Spomen domu na Tjentištu.

(Fotografije Vida Burića i sinova preuzete su iz knjige ,,Zagreda“ Svetozara Domazetovića)

Feljton

Neđelja, 29. novembar 2020.

15

4.

GLADOMOR 1932-1933 -- GENOCID NAD UKRAJINOM

Žito kojim je gladni narod mogao biti spašen je izvoženo » Piše: Božidar PROROČIĆ U knjizi o genocidu, Rafael Lemkin istražuje problem genocida van kasnije definicije UN-a. On u svojim istraživanjima ističe: ,,Generalno gledano, genocid ne znači nužno i brzo uništavanje nacije, osim kad je izvršeno masovnim pogubljenjem svih pripadnika nacije.

Umjesto toga, više se namjerava naznačiti koordinirani plan različitih mjera koje imaju za cilj uništavanje najvažnijih temelja za život nacionalnih grupa, s ciljem uništenja tih grupa. Među ciljevima takvog plana biće uništavanje političkih i društvenih institucija, kulture, jezika, nacionalnog osjećaja, religije i ekonomskog okruženja nacionalnih grupa, kao i uništavanje lične sigurnosti, slobode, blagostanja, dostojanstva, pa čak i života članova takvih grupa. Genocid je usmjeren protiv nacionalne grupe kao takve, a mjere se preduzimaju protiv pojedinaca, ne zbog njihovih ličnih osobina, već zbog pripadnosti nekoj nacionalnoj grupi”.

Lemkin u Gladomoru kao genocidu nad Ukrajinom vidi četiri ključna faktora i to: -Uništavanje ukrajinske inteligencije – mozga ili uma nacije da bi se paralizovalo tijelo nacije. Glavni udarci su naneseni 1920, 1926. i 1932-1933; - Likvidacija Ukrajinske pravoslavne autokefalne crkve - ,,duše Ukrajine”. Ista sudbina zadesila je i Ukrajinsku katoličku crkvu nakon okupacije Zapadne Ukrajine; - Gladomor nad ukrajinskim seljakom – čuvarom ukrajinske kulture, jezika, tradicije itd.

Ukrajinsko seljaštvo je žrtvovano za stvaranje homogenog sovjetskog naroda. Suprotno pokušajima da se Gladomor opravda teškim posljedicama kolektivizacije i dekulakizacije, Stanislav Kosior je u decembru 1933. nazvao „ukrajinski nacionalizam“ glavnom prijetnjom sovjetskoj vlasti; - Naseljavanje Ukrajine od strane stranih etničkih elemenata radi radikalne promjene u sastavu stanovništva, disperzije nacije širom Istočne Evrope.

Slične mjere su, prema Lemkinu, primijenjene i na druge nacionalne manjine u Sovjetskom

Svjedočanstvo o slučajevima kanibalizma na Kubanju

Majka sa gladnom djecom, Harkov 1933. godine

Donosimo djelove knjige Božidara Proročića „Gladomor 1932-1933 – Genocid nad Ukrajinom“, koju je nedavno objavio Crnogorski kulturni forum u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori. Kako autor napominje, ovakva knjiga se prvi put pojavljuje na prostorima Crne Gore. Ovo je bolna priča o milionima onih koji nijesu i nikada neće biti rođeni zbog vješto osmišljenog genocida Savezu. Ove mjere postale su dio širenja Sovjetskog Carstva, jer su brzo obezbijedile homogenost multietničkog stanovništva Sovjetskog Saveza.

Srž zlodjela sovjetskih vlasti bila je u: 1. Nemilosrdnom gušenju stremljenja ukrajinskog naroda za stvaranjem nezavisne države; 2. Uništenje postojeće strukture seoskog stanovništva po načelu: - Masovno „raskulačenje“ seljaka; - Nasilno sprovođenje kolektivizacije seoskih gazdinstava; - Obavezivanje pojedinih reona Ukrajine i zasebnih seoskih imanja na prekomjerno visoke planove predaje žita (u svrhu sakupljanja državnih zaliha žita). Stoga je Gladomor planski organizovana glad u periodu 1932-1933. godine i predstavlja genocid nad ukrajinskim narodom.

Politika komunističkog režima dovela je do gladi 1932. godine u mnogim regionima SSSR-a, ali niđe nijesu bile represivne mjere i, kao rezultat toga, nije bilo žrtava u takvim razmjerama kao u Ukrajini i na Kubanu, naseljenom uglavnom Ukrajincima. Ovdje je važno istaći odluku koja je postojala, a to je zabrana izlaska (odlaska) sta-

Žrtva gladi na ulici Harkova, 1933. godina

novništva, koja direktno potvrđuje namjerni zločin organizatora Gladomora. Cilj politike mržnje totalitarnog režima bio je uništenje nezavisnog ukrajinskog seljaštva – jezgra nacije, nosioca iskonskih tradicija i nacionalnih vrijednosti koje su bile u suprotnosti sa komunističkom ideologijom i koje su izazivale neprikriveno neprijateljstvo boljševičkih vođa. Nije ni čudo da je Josif Staljin već 1925. izjavio: ,...seljaštvo je glavna vojska nacionalnog pokreta (…) Bez seljačke vojske se ne događa i ne može biti snažnog nacionalnog pokreta. Samo to oni misle kad kažu da je nacionalno pitanje u osnovi seljačko pitanje”. Rukovodstvo SSSR je Gladomor smatralo sredstvom za suzbijanje nacionalnog otpora svih Ukrajinaca. To je posebno jasno iskazano u odluci Centralnog komiteta komunističke partije SSSR-a i Vijeća narodnih komesara SSSR-a „O proizvodnji žita u Ukrajini, Sjevernom Kavkazu i zapadnom regionu“ usvojenoj 14. decembra 1932. godine. U ovom dokumentu uprkos naslovu, mnogo se pažnje posvećuje pitanju „pravilnog sprovođenja ukrajinizacije“, što je značilo, posebno, likvidaciju ukrajinskih škola na Kubanu i masovne progone i brutalna ubistva ukrajinske inteligencije, posebno svih pisaca.

Glad u Ukrajini 1932-1933. nije bila prouzrokovana propašću usjeva, sušom, ili elementarnim nepogodama. Sovjetska vlada u isto to vrijeme masovno prodaje žito u inostranstvu.

U Ukrajini rade punim kapacitetom destilerije, prerada dragocjenog žita i krompira za alkohol i votku, koji su takođe izvoženi. Iz Ukrajine se 1932. godine u inostranstvo izvozi u količini 1,72 miliona tona žitari-

Seljačka kuća u okolini Kijeva

ca, a 1933, 1,68 miliona tona. Ta količina žita mogla je da spasi Ukrajinu od izgladnjivanja. Iz izvještaja italijanskog konzula Serđija Gradeniga, napisanog u Harkovu, 31. maja 1933. ističe se sljedeće: ,,Etnografski materijal” treba zamijeniti, cinično je rekao jedan visoki načelnik DPU-a (Društveno politička uprava, organ državne bezbjednosti u sklopu tajne policije NKVD-a). Međutim koliko god to ružno zvučalo on(i) nijesu odustajali od takvih namjera već su ih ostvarivali u punom zamahu. Uostalom, kroz bezobzirnu konfiskaciju (...) moskovske vlade priredili su ne glad, već potpuni nedostatak bilo kakvih sredstava za život na ukrajinskom selu (...)

Iz ovoga zaključujem: sadašnja katastrofa će izazvati kolonizaciju Ukrajine uglavnom ruskim stanovništvom. Promijeniće svoju etnografsku (etničku) prirodu“.

Ovo je samo jedan u nizu brojnih primjera kako je vršena rusifikacija Ukrajine ali i progon i uništavanje autohtonog stanovništva koje je tu živjelo vjekovima. Iz izveštaja Generalnog konzulata Njemačke u Harkovu, 26. januara 1934. ističe se sljedeće: ,,Postišev (Pavlo Postišev, 1887-1939, sovjetski političar i državnik, jedan od

glavnih organizatora Gladomora 1932-1933. u Ukrajini, rušitelj ukrajinskog nacionalnog preporoda i politike ukrajinizacije.

Posebno se ,,istakao“ u rušenju spomenika crkvene arhitekture u Ukrajini manastira Svetog Mihaila u Kijevu), je za manje od godinu dana ojačao moć sovjetskog sistema u Ukrajini, uz ogromne žrtve i milione umrlih od gladi (...) uništio ,,prijeteći“ nacionalni pokret na neodređeno vrijeme. U Ukrajini je tako riješeno nacionalno pitanje na način ovdje opisan“. Žrtve Gladomora se broje u milionima. Istoričari i demografi procjenjuju broj direktnih i indirektnih gubitaka stanovništva u Ukrajini, na više od 10 miliona ljudi. Sprovođenje politike totalitarnog režima dostiglo je vrhunac u zimu i proljeće 1933. kada je svakodnevno od gladi ubijano (umiralo) na desetine hiljada nevinih ljudi. Bio je to teror Gladomora, izuzetno visok mortalitet. U nadi da će se spasiti, seljaci su se probili preko granica DPU-a (Društveno politička uprava) do gradova u mjestima, ostavljali svoju đecu i odlazili. Ova đeca su najčešće umirala na ulicama zbog “zagušenja” sirotišta, zbog gladi i bolesti. Tužni rezultat Gladomora bio je evidentan u mnogim oblastima, U septembru

Politika komunističkog režima dovela je do gladi 1932. godine u mnogim regionima SSSR-a, ali niđe nijesu bile represivne mjere i, kao rezultat toga, nije bilo žrtava u takvim razmjerama kao u Ukrajini i na Kubanu, naseljenom uglavnom Ukrajincima 1933. školske klupe i katedre bile su skoro prazne. Bilo je manje dvije trećine učenika i studenata. Posljedica tragedije, osim fizičkog uništenja miliona ljudi, bilo je uništenje tradicionalnog ukrajinskog sistema života na dugi niz godina. U izvještaju generalnog konzulata Njemačke u Harkovu od 26. januara 1934. ističe se sljedeće: ,,U Ukrajini je bila ove godine kritična situacija - vladala je velika glad, ili, po definiciji vlasti - pobjeda socijalističkog sistema nad selom. Prema zvaničnim izvorima, broj umrlih se procjenjuje na gotovo sedam miliona ljudi“. Ukrajinski pisac Oles Gončar (ukr: Олександр (Олесь) Гончар, 1918-1995, publicista, jedan od najistaknjutih predstavnika ukrajinske proze druge polovine XX vijeka) je u svom dnevniku zapisao: ,,A ja da pomenem da je 1933. godine to bio genocid! Polovina “suvih” (mršavih) umorena je glađu za jedno proljeće. U porodici Bulatkova starija đeca su jela manje... A oni moji drugovi iz razreda iz Breusovskih imanja koji su pokazali izuzetan uspjeh u matematici, - danas su bili u školi, sjutra nijesu došli: obojica su umrla. A u Trgosin (Savezno udruženje za trgovinu sa strancima) bila je poslata Galicijska šunka za izvoz. No, to je Staljinov vječni grijeh, zločin koji nije i nikada neće biti (Nastavlja se) opravdan“.

16

Neđelja, 29. novembar 2020.

Objektiv U FOKUSU

edan je Džon Voters, ali može se reći da i Aleksa de la Iglesiju oduvijek prati etiketa „režiser koji nije svačija šolja čaja“. Još na početku karijere, kada je iznio pred svijet žanrovski uvrnute, mutirane filmove „Mutant Action“ (1993), „The Day of the Beast“ (1995) i „Dance with the Devil“ (1997) sa najčudnijim Havijerom Bardemom u istoriji čudnih Havijera Bardema – neobični Španac bio je unaprijed osuđen na to da ga obožavaju malobrojni, ali žestoko posvećeni filmofili. Oni koji će od odrednice „dirigida por Alex de la Iglesia“ napraviti kult...

CINEMATERIAL.COM

J

Pogledali smo sve epizode serije „30 Coins“ koja danas stiže na HBO GO Jedina serija premijerno prikazana na ovogodišnjoj Mostri

VENECIJANSKI PEČAT

Skoro tri decenije kasnije, može se reći da pedeset četvorogodišnji De la Iglesija nije odstupio ni milimetar od sopstvenih fascinacija. „Perfect Strangers“ (2017) ostaje do dana-današnjeg, jedini skroz „normalni“ film koji je režirao, a između debija i najsvježijih naslova šetao je prilično kvrgavim putem.

Na primjer, „El bar“ (2017) je gotovo negledljiv, iako je ovo, ironično, jedini De la Iglesijin rad koji je prikazan na velikom, prestižnom filmskom festivalu kao što je Berlinale. S druge strane, za „Witching and Bitching“ (2013) zaslužio je omanji aplauz, iako se ovaj čudnjikavi spoj akcije, komedije i fantazije nije previše dopao ni njegovim najtvrđim fanovima.

I pazite sad... Ove godine jedna takva „ne baš svačija šolja čaja“ uspjela je da ugura prvu autorsku seriju ni manje ni više nego na Venecijanski filmski festival i postane dio društva u kojem se nalazi i Sorentinov televizijski masterpis „The New Pope“. Ako vam De la Iglesijin autorski pečat ništa ne znači, onda bi barem pedigre jedne Mostre mogao da vas zainteresuje za njegovu „30 monedas“ („30 Coins“ ili „Trideset srebrnjaka“).

Zahvaljujući novoj saradnji sa HBO Europe, pod uslovom da izbjegnemo spojlere u recenziji, dobili smo skrinere svih osam epizoda De la Iglesijinog televizijskog čudaka. Nažalost, nemamo dobre vijesti u vezi sa serijom koja danas stiže na HBO GO. Poštujemo De la Iglesiju, dragi su nam njegovi filmovi, često pronalazimo i grešna zadovoljstva u njegovim ludilima... Ali, ovog puta je pretjerao. „30 Coins“ je najnabudženiji i ujedno najslabiji projekat u koji se upustio.

VEZARE U AKCIJI

ljudskog roda. Da počne novi život. Da zaboravi i da bude zaboravljen. Da ga se više nikad ne sjete ni prijatelji, ni neprijatelji. Ali, potonji mu nijesu priuštili takvo zadovoljstvo... I čim su pronašli oca Vergaru, počele su da se događaju izuzetno čudne, natprirodne stvari. Između ostalog, umjesto teleta, jedna krava u selu otelila je bebu.

Savršeno zdravu. Pravu ljudsku bebu.

Ili barem tako izgleda na početku...

Za rješavanje misterije teljenja postaju zaduženi veterinarka Elena (mlaka Megan Montaner) i gradonačelnik

FOTO: ELPERIODICO.COM

Krenimo od početka i prve, sedamdeset sedmominutne opuč-epizode. Nakon brutalno uzbudljivog i krv-crvenog uvoda, tokom kojeg pratimo vrlo interesantnu i rijetko viđenu pljačku banke u Ženevi u Švajcarskoj - prebacujemo se u malecko selo u blizini Madrida.

U fokusu je otac Vergara (diskutabilni Eduard Fernandez), sveštenik koji je sve samo ne običan božji rab. Prije dolaska u špansku palančicu, u kojoj se odvija veći dio radnje, naš (anti)heroj bio je egzorcista, a prije posvećivanja života religiji bio je i bokser i osuđenik.

Otac Vergara napustio je veliki grad i došao u mjesto u kojem nikoga ne poznaje želeći da pobjegne od vrlo problematične prošlosti koja, pretpostavljate po nazivu serije, ima veze sa jednim od najvećih izdajnika u istoriji

Napucano Jevanđelje po Judi

Aleks de la Iglesija poznat kao režiser koji nije „svačija šolja čaja“

Pako (Migel Anhel Silvestre iz Vačovski hita „Sense8“). I to je, nažalost, samo jedna u nizu grešaka koje već u prvoj epizodi prave Aleks de la Iglesija i drugi koscenarista, njegov stalni saradnik Horhe Gerikaećevarija.

SLEĐENA KRV

De la Iglesija troši više uvodnih minuta da postavi temelj Eleninog i Pakovog (predosadnog) rukavca priče nego za glavni kojim bi trebalo da dominira otac Vergara. To je loše za karakterizaciju glavnog (anti)heroja, za kojeg bi valjda trebalo da se vežete već na samom početku i čije bi kontradiktornosti morale da vas intrigiraju.

Nažalost, ne samo što glavni lik nije dobro postavljen i što ga glumi Fernandez koji djeluje iznenađujuće ravno i sasvim nezainteresovano, nego ni ovi sporedni ne funkcionišu. Montaner i Silvestre, blago rečeno, glume kao vezare. Nemaju potrebni talenat, hemiju, energiju, a bogami ni dovoljno mesnat scenario da bi postali pokretački motori hororistične misterije.

Isto se može reći za većinu glumaca koje je odabrao De la Iglesija. Rijetki su oni koji su uspjeli da se izmigolje njegovoj „viziji“ i udahnu život papirnatim likovima.

Među njima je, na primjer, Karmen Maći, najpoznatija po saradnji sa Pedrom Almodovarom, a sa kojom je De la Iglesija već radio na filmu „El bar“. Uz odličnog Manola Soloa, čiji bi se toksični kardinal Petručeli, uz nekoliko sitnih izmjena, vrlo lako uklopio i u ambijent Sorentinove trilogije „The Pope“ – Maći je jedina koja je uspjela i da sledi krv u žilama, i da oživi mrvu crnog humora tako karakterističnog za De la Iglesijine žanrovske zafrkancije.

PREPRODAJA HRISTA

Trapava gluma bi se možda i mogla nekako podnijeti da je De la Iglesijin narativ makar malo ukroćen. Da nije nabacan, raštrkan, nadžidžan; da ne liči na nekakvu lijevu verziju „Američkog idola“ primijenjenu na svijet horora; da je podšišan i sređen sa smislom i osjećajem za mjeru.

Nažalost, režiser je žrtvovao koherentnu priču zbog želje da se razgoropadi, da se poigra sa žanrom, da zavrti pamet gledalaca podvaljujući joj vrlo zavodljivu priču o 30 srebrnjaka koji ipak nijesu simbol Judine preprodaje Hrista – nego njegove ljubavi za raspetog sina Božjeg. Tolike, da je bio u stanju da žrtvuje sopstvenu dušu i pri-

Aleks de la Iglesija žrtvova o je koherentnu priču zbog želje da se poigra sa postulatima žanra i zavrti pamet gledalac a podvaljujući zavodljivu prič u o Judinom izdajstvu iz, pa zite sad, ljubavi mi žig najvećeg izdajnika hrišćanstva da bi mu pomogao da ostvari ispuni Božanski plan.

Umjesto da se fokusira na razvoj interesantnih likova, uzbudljivo pripovijedanje začinjeno hororističnim elementima i vrlo potentnu iako poznatu ideju u vezi sa apokrifnim Jevanđeljem po Judi - De la Iglesija je uložio sve što je imao u groteskna stvorenja, hororistične obrte i lične fascinacije žanrom. Rezultat? Pa, nešto što je kvalitetom znatno daleko od onog što očekujete kada se ekranom raspe oznaka „dirigida por Alex de la Iglesia“. „Trideset srebrnjaka“ je serija koja svakako ima dobrih obrta i dovoljno jezivih momenata da bi se mogla nazvati gledljivom. De la Iglesija izvlači to što može iz očekivane, toliko puta viđene žanrovske rekvizite: od vještica i tabli za prizivanje duhova, preko zombija i medijuma, do zlokobnih ogledala kroz koja se prolazi do drugih dimenzija.

ISPUŠTENI GALOP

Ali, sve je to ništa spram onoga što je „30 Coins“ mogao biti da je njegov tvorac malo spustio loptu, pauzirao ciku, nasilje i vrisku... I posvetio se razradi likova, naročito oca Vergare.

Uostalom, čak ne morate da pogledate nijednu epizodu De la Iglesijine prve autorske serije da biste shvatili koliko je ovog puta pretjerao. Za to vam je dovoljna samo uvodna špica sa prestilizovanim raspećem Isusa Hrista i (ne)očekivanom izdajom Jude Iskariotskog.

Već tu je jasno da autor serije „30 Coins“ uopšte ne razumije da ovakve fantazije ne moraju da budu vizuelno prenaglašene, silovane bojama i grafičkim nasiljem, da bi gledaoci zaista imali osjećaj da ulaze u neki potpuno novi, do sada neviđeni svijet. Kad u tome pretjerujete, dobijate suprotan efekat: osjećaj da ono što gledate nije stvarno. I tu cijela filmska/televizijska iluzija pada u vodu.

Serija „Trideset srebrnjaka“ pala je u vodu mnogo prije finalne, osme epizode, pa čak i pored toga što je De la Iglesija ostavio otvorenu mogućnost da priča bude nastavljena. Udavili su je loš kasting, mlaka gluma, nabudženi dizajn produkcije i najviše to silno insistiranje da se čudovišta žanra koriste kao štaka narativa, umjesto da se razradom likova i izokretanjem simbolike Jude čitava serija drži u galopu od prve do posljednje sekunde.

Tako da, slobodno zaboravite na „30 Coins“. Ovo jeste prva serija „šolje čaja koja nije za svakoga“ i jedina koja je prikazana na ovogodišnjem, 77. izdanju Mostre. Ali, ni jedno ni drugo nije joj zagarantovalo da i sama postane ona najljepša moguća verzija „ne baš svačije šolje čaja“, niti komad vrhunske televizije o kojoj će se pričati dugo nakon premijere. Aleks de la Iglesija je ovog puta omanuo, živio Aleks de la Iglesija!

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 2.6/5

Neđelja, 29. novembar 2020.

SERIJE

17

Objektiv

Ghosts

Najšašaviji britanski sitkom koji vjerovatno ne gledate

Džumbus za fanove V

a j i t i t i a V e Taik

Kad u jednu viktorijansku vilu nagurate toliko ludaka koji sežu od neandertalsko g doba, preko viktorijanske Engleske do modernog 21. vijeka... E, tu nastaje najjača komedija situa cije

iše su vam na vr’ glave i korona, i besparica, i jedne te iste serije i filmovi, i primitivci i eksperti sa svih strana? Želite nešto da opustite mozak? Volite uvrnute, šašave slapstik komedije? Imamo pravu seriju za vas... Vjerovatno nijeste ni čuli za BBC sitkom „Ghosts“, ali vjerujte nam, morate da ga pogledate.

Njegovi opičeni likovi su baš kao i mi u 2020. godini – zaglavljeni u egzistenciji koju nipošto nijesu tražili.

Vibrantni duhoVi

Iza šestočlanog kreatorskog tima su dvije sezone i božićni specijal ali, nažalost, „Ghost“ i dalje nije previše poznat mimo matičnog Ostrva. To bi se moglo promijeniti u budućnosti, s obzirom na to da Gardijan šuška da je američki rimejk već u pripremi. Ali, budući da svi znamo kako to ide kad se Ameri bave britanskim humorom, toplo preporučujemo da prvo pogledate original. „Ghost“ se vrti oko mladog para, Majka (Kil Smit-Bajno) i Alison (Šarlot Riči), koji žele da se skuće, ali nemaju centa.

Srećom, nakon što Alisonina daleka, daleka tetka premine, nasljeđuju njenu porodičnu vilu (!) na prastarom britanskom imanju Baton.

Majk i Alison žele da pretvore urušenu kućetinu u hotel sa pet zvjezdica, nađu ozbiljnog

Majk i Alison pod paljbom ne tako ukrotivih duhova

kupca i otperjaju s lovom. No, planove im remete neočekivani rezidenti. Na naslijeđenom imanju, već vjekovima živi (minimum) devet duhova kojima ne pada na pamet da se bakću sa kojekakvim turistima i investitorima u sopstvenom domu.

Mladi i bankrotirani, a sad i duhovima progonjeni – Majk i Alison pokušavaju da nađu ne-

Fenomenalna, Oskarom nagrađena glumica - tempirana bomba koja otkucava od početka do kraja filma, glavni je razlog zbog kojeg „Misery“ i dalje stoji čvrsto na ljestvici omiljenih psiho-trilera

ko (para)normalno rješenje koje će zadovoljiti obje strane.

Ali, situaciju im nenormalno otežavaju vibrantni karakteri onih koji ih gone.

Komedija situacije

U kući Baton glavnu riječ vode, odnosno, tačnije – za nju se prepiru: pećinski čovjek Robin (fantastični Lorens Rikard); obezglavljeni elizabe-

tanac (takođe Rikard); vještica Meri spaljena u 17. vijeku (Kati Viks), prva vlasnica vile lejdi Fani Baton (Marta HovDaglas)...

Tu su, zatim, i: kikotava plemkinja Kiti (Loli Adefop); edvardijanski pjesnik Tomas (sjajni Matju Bejnton); borac iz Drugog svjetskog rata poznat samo kao Kapetan (Ben Vilbond)... I ne manje važni:

nezahtjeVni šarm

Sjetite se samo momenata kada je Dik Solomon prvi put probao cigarete, čuo muziku ili upalio kompjuter u kultnoj „The 3rd Rock from the Sun“.

Ili svih onih situacija u kojima je jadni Giljermo morao da objašnjava Nandoru, Lazlu i Nađi što su to imejl, hrana za mačke ili Superbowl u fantastičnoj „What We Do in the Shadows“.

Kada su najbolje, zgode i nezgode u seriji „Ghost“ podsjećaju baš na njih. I zbog toga je ova serija idealna za autore poput Taike Vaititija. Tako je lako zamisliti baš njega kako se smije onom pokušaju Tomasa, beznadežno romantičnog pjesnika iz 18. vijeka, da zavede strunjenu Alison imitirajući čuveno „How you doin’?“ Džoija Tribijanija... Ili momentu kada neandertalac potpuno pošandrca nakon što sazna za (lažirano) slijetanje na Mjesec. „Ghosts“ je šou koji nije nimalo zahtjevan, a beskrajno je šarmantan. Kreatorski tim, koji i igra šest od devet glavnih duhova, pobrinuo se da serija napreduje iz epizode u epizodu; da polako upoznajete i još se više zaljubljujete u njene likove, a da opet tu ostane dovoljno misterije (na primjer, još se ne zna kako je svako od njih poginuo) da bi se priča nastavila kvalitetno.

I zbog toga mnogo raduje vijest da će treća sezona, uprkos pandemiji, stići na male ekrane 2021. Potrebno nam je više ovako laganih, zabavnih i šašavih serija koje čuvaju tradiciju najboljih britanskih sitkoma.

Sa ili bez korone. m. i.-n. ocjena: 4/5

Trideseti rođendan Rajnerovog psiho-trilera „Misery“

Samoizolacija iz pakla sa Keti Bejts Keti Bejts u kultnoj ulozi mučiteljke popularnog pisca

P

olitičko-liberalni filmski miljenik Rob Rajner počeo je karijeru daleko od režije. Ipak, specifičan miks glume i pisanja za šaljive komade doveo ga je, prirodno, do stolice iza kamere. Iako je režisersku karijeru načeo poigravanjem sa temama zabave, 1990. godine zagrizao je nešto ozbiljnije: adaptaciju romana „Misery“ Stivena Kinga. Iako je tada mnogima ovaj Rajnerov podvig izgledao kao nemoguća misija, američki režiser iskoristio je perfektan momenat da lansira sad već kultni samoizolacioni triler koji 29. novembra slavi 30. rođendan.

hičKoKoVa pomoć

looper.com)

dobroćudni Pat - vođa skauta iz osamdesetih (Džim Hovik), kao i britanski premijer iz devedesetih Džulijan (Sajmon Brnabi), amoralni torijevac koji je umro tokom seksa sa ljubavnicom – i od tada hoda naokolo gologuz, sa gaćama oko članaka.

Sad vam je barem malo jasnije sa čim se suočavaju sluđeni Majk i Alison, ali i što je glavni pokretački motor slapstik poslastice „Ghosts“. Kad u jednu kuću, pa makar to bila viktorijanska vila od ko zna koliko kvadratnih metara – nagurate toliko ludaka koji sežu od ne-

andertalskog doba, preko viktorijanske Engleske, do modernog, 21. vijeka... E, tu moraju da nastanu džumbus, nerazumijevanje i najjača komedija situacije. One od kojih se svima njima plače od jada, a vama samo od smijeha.

Interesantno: režiseri su se otimali oko Kingovog hiperpopularnog romana, ali pisac nije želio da ga ekranizuje niko osim Rajner. Nije ni čudo, s obzirom na to da je bio i više nego zadovoljan kako je Amerika-

nac adaptirao njegovu novelu „The Body“ u kultnom filmu „Stand by Me“ četiri godine ranije.

Na prvi pogled, Rajner možda i nije bio najidealniji izbor za hororističnu bajku u kojoj medicinska sestra maltretira poznatog pisca. Njegov manjak senzibiliteta za trilerske uglove mogao je da našteti takvoj vrsti adaptacije. No, ne bi li se bolje pripremio za ovaj poduhvat ali i za sve potencijalne kritike, Rajner je, inteligentno, pred početak snimanja, pogledao sve filmove Alfreda Hičkoka!

Fanovi psiholoških igara pamte „Misery“ po odnosu Keti Bejts i Džejmsa Kana, centralnim figurama ove hororistične bajke, ali prvenstveno po scenariju Vilijama Goldmana koji je krajnje precizno ulovio Kingov senzibilitet.

Goldman je zaslužan i za to što smo imali šansu da uživamo u ikonskoj glumi Keti Bejts koja

u tom periodu nije bila pretjerano poznata faca u Holivudu.

nametnuti zatVor

Odabir Keti Bejts za ovu ulogu bio je krajnje čudan ali vrlo efikasan. Glumica je nagrađena Oskarom za najbolju glavnu žensku ulogu, a pritom je pobijedila Džuliju Roberts koja je te godine, iako krajnje nepoznata, imala jak marketing za film „Pretty Woman“ (Geri Maršal, 1990).

Sa nagrađenom Bejts, „Misery“ je postao jedini film koji je dobio Oskara a da ima ikakve veze sa Stivenom Kingom.

Iako su njegovi romani rado viđeni gosti u filmskim adaptacijama, čak i oni kvalitetniji izvisili su za Oskare.

Kult lika Keti Bejts u ovom Rajnerovom komadu ne jenjava već 30 godina, tako da na svakom kutku Zemlje možemo pronaći barem jedan primjer zločeste Mizeri. Što nas dovodi do krajnje logičnog zaključka - Bejts, tempirana bomba koja otkucava od početka do kraja filma, glavni je razlog zbog kojeg „Misery“ čvrsto stoji na ljestvici omiljenih psiho-trilera.

Uostalom, u ovoj kritičnoj 2020. godini, može li nešto biti relevantnije od filma o nametnutom zatvaranju u skrajnutoj kući u diviljini sa perfektnom dozom psihološkog mučenja?

L. murseLjeVić

18

Arena

Sportski miks

Neđelja, 29. novembar 2020.

,,Crveni“ večeras na jugu Francuske pobjedom

Iz Poa se vidi Džastin Kobs

Matea Pletikosić debitovaće za Crnu Goru na EP u Danskoj

Želim da budem od koristi PODGORICA - Matea Pletikosić posljednje veliko takmičenje odigrala je pred dolazak u Budućnost, prije pet godina.

Tada je na kadetskom Evropskom prvenstvu nastupala za reprezentaciju Hrvatske. U međuvremenu, dok je igrala za ,,plave“, odlučila je da postane ,,lavica“ i debitovaće za Crnu Goru 4. decembra na šampionatu Evrope u meču protiv Francuske.

U ponedjeljak je stigla iz Ljubljane (nastupa sa Krimom) i priključila se crnogorskom nacionalnom timu.

- Dobro se osjećam, sve teče kako treba, ništa mi nije nepoznato, kao da sam sa njima bila svaki dan. Sa mnogim djevojkama sam igrala i zbog toga mi ništa nije čudno. To su poznata lica i osjećam se kao da sam došla kući - kazala je Pletikosić.

Za EP je malo vremena za pripremu, ali Matea smatra da su ključni faktori za dobra izdanja energija i karakter.

- Kompletna situacija je teška zbog virusa. Nadam se samo

da ćemo zdrave završiti šampionat. Iskreno svaka od nas jedva čeka da počne prvenstvo, a ja sam srećna što ću debitovati na ovom takmičenju.

Sigurna sam da će sve biti drugačlije kada počne prva utakmica. Što se tiče same grupe i protivnika, čeka nas težak posao, mada, realno ako pogledamo i druge grupe, jasno je da nikome neće biti lako. Ne mogu da kažem da idemo u Dansku samo da se pojavimo. Želimo da se borimo, a kao ekipa možemo svakoga da iznenadimo. Milena Raičević će nam puno faliti, ali ako igramo kao tim možemo da postignemo prvi cilj - da prođemo grupu.

Matea će sa Itanom Grbić voditi ekipu sa srednjeg beka. U Krimu je blistala u Ligi šampiona i stigla je u Podgoricu sa ogromnim samopouzdanjem.

- Srećna sam što sam dobila mogućnost i šansu da igram i naravno da želim da pomognem na bilo koji način reprezentaciji. Želim da budem uz ekipu i kad je potrebno da preuzmem odgovornost. Definitivno sam samopouzdanje do-

bila u Krimu.

Crnogorske rukometašice 2. decembra putuju za Dansku, u avionu neće biti Raičević, Marine Rajčić i Tatjane Brnović. Tri ključne reprezentativke. Ali i mnogi drugi rivali biće slabiji u odnosu na sastav na koji su računali, konkretno selektori Slovenije, Francuske i Danske. Tako je prije dva dana domaćin doživio šok zbog povrede srednjeg beka Helen Elver. Aktuelni šampion Francuska će nastupati bez Alison Pino, a Slovenija bez prvog pivota Aneje Beganović. I mnoge druge selekcije će bez najboljih - ruskoj reprezentaciji nedostajaće Ana Vjahireva, Norveška putuje bez dvije najbolje golmanke, Srbija ne može da računa na Draganu Cvijić...

- Specifična atmosfera, situacija... Sve zbog virusa. Ali se nadam da će šampionat proteći u najboljem redu. Vjerujem da ćemo da rastemo kao tim i da ćemo u martu biti spremnije za novu, veoma važnu ulogu koja nas čeka u kvalifikacijama za Olimpijske igre. A. M.

Večeras (18h): Velika Britanija Crna Gora PODGORICA - Sa ulogom favorita, sa jasnom šansom da pobjedom već večeras (18 h) ovjere plasman na Eurobasket, košarkaši Crne Gore ulaze u duel protiv Velike Britanije.

U meč godine naše reprezentacije, ,,crveni“ će ponijeti zasluženi optimizam.

Partija u trijumfu nad Njemačkom 80:74 je ohrabrenje, jer je odraz kvaliteta rotacije mladog tima Boška Radovića.

Sa druge strane biće oslabljen

STOJTEL: Bitan start Mark Stojtel, selektor Velike Britanije, zahtijeva dobar početak meča od izabranika.

- Start meča biće vrlo bitan, razočaran sam kako smo počeli duel sa Francuzima u petak. Dobro je što smo u drugom poluvremenu koliko-toliko uspjeli da pronađemo ritam u odbrani i odgovorimo karakterno. To može biti dobra osnova za meč sa Crnom Gorom. Samo kao jaka cjelina možemo ugroziti protivnika koji je izuzetno motivisan i igraće jako - rekao je Stojtel. rival, koji neće moći da računa na Ovija Soka - košarkaša koji je u porazu Britanaca u Podgorici u februaru (81:74) ubacio 18 poena. Očigledno je da naši košarkaši imaju prednost u kvalitetu pojedinaca - kako pod košem, tako i u spoljnjoj liniji. Ipak, za pobjedu protiv

Prva liga za rukometaše (9. kolo)

Lovćenov perfektan krug Jedinstvo Lovćen PRVA LIGA ZA RUKOMETAŠICE (7. KOLO): Budućnost II bolja od Trebjese

Vujisić i Pandurović najbolje u derbiju PODGORICA - Rukometašice Budućnosti II slavile su protiv Trebjese 24:21 u 7. kolu domaćeg šampionata. ,,Plave“ su bolje ušle u meč od Nikšićanki, ali su nakon 5:2 neočekivano ušle u ozbiljne probleme u napadu i sa golmankom Danicom Pandurović, koja je proglašena za MVP meča.

Trebjesa je iskoristila sve tehničke greške i kaznile domaće za promašaje što je rezultiralo preokretom i vođstvom od ,,plus 4“ (23. minut - 9:5). Uzbuđenja do odmora nije falilo, igračice Gabrijele Markoč su se sabrale i uspjele u nastavak

da uđu sa minusom od gola, ali i nakon prvih deset minuta 2. poluvremena povedu - 14:11.

Približile su se gošće na gol u finišu, međutim ,,plave“ nijesu dozvolile iznenađenje. Milena Vujisić, nakon što je ušla u 2. poluvremenu, zabilježila je devet odbrana, a Pandurović je imala dvije više. Najefikasnija na utakmici je bila Sara Blečić sa 8 golova.

Juče je odigran još jedan meč u Nikšić je lider Levalea 2010 savladala Nikšić 30:25 uz šest golova Nataše Ćorović i pet Katarine Šutović. Kod domaćina najraspoloženije su bile Nikolina Pejović (8) i Danila Radonjić (7).

A. M.

22 (10) 42 (19)

BIJELO POLJE - Dvorana ,,Nikoljac“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: N. Mitrović (Podgorica) i M. Vešović (Berane). Sedmerci: Jedinstvo 4 (2), Lovćen 4 (1). Isključenja: Jedinstvo 16, Lovćen 4 minuta.

JEDINSTVO: Medojević ( jedna odbrana i sedmerac), Ljaljević (četiri odbrane i sedmerac), Babović, Vojinović 1, Babović 4, Laličić, Dulović, Medojević 3, Kučević, Kruščić 3, Jelić 5 (1), Đurđević 3, Joksimović 3.

LOVĆEN: Borilović (šest odbrana i sedmerac), Borozan (10 odbrana i sedmerac), Beloica 3, Ćorsović 5, Marković 5, Kaluđerović 4, Poje 3, Drakulović 5, Latković 3, Pravilović 1, Mrvaljević 3, Eraković 5 (1), Bulajić 5.

Koliko je Lovćen veliki favorit za titulu u Prvoj ligi za rukometaše, dokazuje to što je prvi krug prvenstva završio ne izgubivši ni bod.

Tim Duška Milića savršen krug zatvorio je laganom po-

Rezultati i tabela Jedinstvo - Lovćen Berane 1949 - B. rivijera Partizan 1949 - Danilovgrad Večeras 18.00 - Komovi - Mornar 7 1. Lovćen 2. B. rivijera 3. Komovi 4. Berane 5. Rudar 6. Partizan 7. Mornar 8. Danilovgrad 9. Jedinstvo

8 8 8 6 7 5 8 5 7 3 7 2 6 2 8 1 7 0

0 0 0 0 0 1 0 1 0

0 2 2 3 4 4 4 6 7

22:42 27:23 30:30

267:198 246:196 190:179 204:188 191:184 172:192 164:184 212:264 165:226

16 12 10 10 6 5 4 3 0

bjedom nad Jedinstvom, posljednjeplasiranom ekipom u ligi - 42:22.

U sastavu sa Cetinja svi igrači, ne računajući golmane Borilovića i Borozana, upisali su se u strijelce.

Berane 1949 27 (15) B. rivijera 23 (14) BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: S. Ivanović i M. Vujisić (obojica iz Podgorice). Sedmerci: Berane 2 (2), B. rivijera 6 (6). Isključenja: Berane 10, Budvanska rivijera 10 minuta.

BERANE 1949: Lutovac (16

odbrana), Popović, D. Došljak, Jelić, Marsenić 3, Trifunović 8, Femić, Danić 3, Popović, Lekić, L. Došljak, Šćekić, Đurašković 8 (2), L. Folić, Đ. Folić 4.

BUDVANSKA RIVIJERA BUDVA: Pešić (16 odbrana), Ivančević, Vidović 1, Simović 5, Nikolić, Lakić 3, Zeković, Kapisoda, Đođić 4, Vukić 8 (6), Katnić, Brnović 2, Ivančević.

Seriji Budvanske rivijere od šest uzastopnih trijumfa došao je kraj - oslabljeni tim Dejana Dragnića poražen je na gostovanju Beranama 1949, koje je došlo do značajnih bodova u borbi za Mini ligu za prvaka.

Budvani su prvi krug prvenstva završili sa četiri boda zaostatka za Lovćenom.

Partizan 1949 30 (15) Danilovgrad 30 (15) TIVAT - Dvorana ,,Župa“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudije: M. Ražnatović i I. Pavićević (obojica sa Cetinja). Sedmerci: Partizan 3 (2), Danilovgrad 5 (5). Isključenja: Partizan 8, Danilovgrad 8

rivala specifičnog stila igre, biće potrebno odigrati i na visokom energetskom nivou, uz držanje preciznog plana igre.

- Pametna, čvrsta igra, koja nam je donijela rezultat u drugom poluvremenu meča sa Njemcima, je rješenje i za meč

Poraz Budvanske rivijere omogućio Lovćenu da odmakne četiri boda

minuta.

PARTIZAN 1949: Čolo, Čule (11 odbrana), Mudreša (dvije odbrane), Marković 1, Pejović 1, Međedović 8 (1), Klakor, Mrvaljević, Živić, Drakulović 4, Došković, Drašković 1, Mandić, Barac 8, Peruničić 7 (1), Kaluđerović.

DANILOVGRAD: Đurđevac (sedam odbrana i sedmerac), Jovićević, Đurković 3, Tomanović, Kažić 3, Krivokapić 4, Marušić 3, Popović, B. Vujović, V. Zmajević 4, Jokanović 6 (5), Jokić 5, Zaru-

Arena

Neđelja, 29. novembar 2020.

mogu ovjeriti plasman na Evropsko prvenstvo

i Eurobasket Švajcarci šokirali Srbiju Košarkaši Švajcarske priredili su senzaciju pobjedom nad Srbijom 92:90 u 3. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Uzbudljivi meč riješen je tri desetinke prije kraja, košem rođenog Beograđanina Dušana Mlađana, koji je meč završio sa 16 poena. Sada obje selekcije imaju skor 1-2, a plasman Srbije na Eurobasket je pod znakom pitanja. Za pobjednički tim Marko Mlađan je postigao 18, a Džonatan Kazadi 16 poena. U ekipi Srbije centar Budućnost Volija Dragan Apić ubacio je 20 poena, kao i Anđušić, dok je Avramović postigao 23 poena. acije za polaganja pod košem.

Mislim da smo odigrali pametnih 40 minuta i to je putokaz - dodao je Nikola Ivanović.

Grupa G Danas 15.00 - Francuska - Njemača 18.00 - Velika Britanija - Crna Gora 1. Francuska 3 2 1 233:205 2. Crna Gora 3 2 1 227:233 3. V. Britanija 3 1 2 211:233 4. Njemačka 3 1 2 230:230

5 5 4 4

sa Velikom Britanijom - poručio je plejmejker ,,crvenih“ Nikola Ivanović.

JASAN PUTOKAZ Podgoričanin Ivanović igrao je liderski, ubacio 18 poena u meču protiv Njemaca u kojem je nastupio od 8. minuta. U paru sa Džastinom Kobsom, koji je ubacio 20 poena, bio je sjajan na terenu u završnici.

Od njih dvojice ponovo se očekuje da budu glavne realizatorske opcije.

- U Budućnost Voliju ove sezone imamo sjajnu saradnju.

Razumijemo se dobro, prvenstveno smo i ja i on plejmejkeri, ali Džastin i ja možemo da se prilagodimo i igramo kao kombo-bekovi. Spremni smo za varijante kad treba da igramo zajedno na terenu - rekao je Ivanović.

Dobre stvari iz igre u meču sa Njemcima sada treba ponoviti.

- Da budemo pravi u odbrani, da čuvamo naš reket i prostor, da hvatamo defanzivne lopte.

Bili smo i strpljivi u napadu, čekali smo dobre pozicije kako za koševe spolja tako za situ-

SNAGA POD KOŠEM Sa 11 poena, osam skokova i dvije blokade, centar Budućnost Volija Zoran Nikolić potvrdio je dobru formu ovog novembra. I sa klupe u meču sa Njemcima donio potrebnu energiju i čvrstinu. Bio je izuzetan u odbrani ,,dva na dva“ situacija, a odličan u realizaciji pika, postavljanju blokova, borbi za skok u napadu. Takav Zoran potreban je reprezentaciji i u meču sa Britancima.

- Zahvaliću selektoru Radoviću jer mi je pružio šansu. Čast mi je da budem tu i pomognem da napravimo veliki korak ka Eurobasketu. Ova pobjeda je veoma bitna, jer već u neđelju možemo da završimo sve i da se plasiramo na prvenstvo.

Malo nam je lakše nakon pobjede protiv Njemačke, ali mislim da ćemo biti fokusirani, da se nećemo opustiti i da ćemo pobijediti u neđelju. Nije lako igrati veliki broj mečeva u kratkom periodu. Međutim, smatram da smo fizički svi spremni i da ćemo moći da izguramo to bez ikakvih problema - rekao je Nikolić.

Crna Gora je pobijedila Veliku Britaniju 81:74 u Podgorici u februaru. Iskustvo tog meča,

Kalkulacije za prolaz Ukoliko naša selekcija pobijedi Veliku Britaniju, gotovo sigurno izboriće plasman na Eurobasket.

Trijumf ne bi bio dovoljan jedino u slučaju kada bi sve reprezentacije završile sa učinkom 3-3 u kvalifikacijama - a da posljednja dva meča naši izgube vrlo ubjedljivo.

Koliko je takav scenario malo vjerovatan, svjedoči i to da je za takvu kalkulaciju potrebno da Francuska danas izgubi od Njemačke u Pou... Ako Francuzi pobijede, a ,,crveni“ savladaju Britance, naši košarkaši su definitivno na Eurobasketu. kada su Britanci odigrali izuzetno u našem glavnom gradu, mnogo će pomoći ,,crvenima“ u pripremi potencijalno ključnog meča kvalifikacija.

- Dobra stvar je što Njemci i Britanci imaju jako sličan stil igre. Obje ekipe igraju jako fizički, tako da smo se već blago pripremili za Britance sa utakmicom odigranom u petak. Ako budemo igrali kao protiv Njemačke, timski, požrtvovano i jako fizički, mislim da ne bi trebalo da imamo nikakvih problema da se kvalifikujemo na Eurobasket - zaključio je Nikolić.

Za igrače ,,crvenih“ sjajna vijest bi bila da obezbijede plasman na šampionat kontinenta već večeras - i da igraju rasterećeni u posljednja dva duela u februaru... Ali prvo treba opravdati ulogu favorita i savladati Britance.

S. S.

Marina Raković uzela srebro PODGORICA - Crnogorska karate reprezentativka Marina Raković osvojila je srebrnu medalju na prestižnom turniru Karate fest - Top ten u Zagrebu. Članica Omladinca je u finalnom meču poražena od zvanične svjetske šampionke, Azerbejdžanke Irine Zaretske.

Borba je završena neriješeno 1:1, ali je slavila nekadašnja evropska šampionka i zlatna sa Evropskih igara u Bakuu zahvaljujući pravilu o prvom osvojenom poenu.

Raković je na putu do finala

eliminisala Hrvaticu Luciju Čatlak, Slovakinju Ingrid Sučankovu i Slovenku Tjašu Ristič.

Zagreb je 18. put bio domaćin

prestižnog turnira, koji okuplja osvajačice medalja sa evropskih i svjetskih prvenstava, koji se nadmeću u apsolutnoj konkurenciji.

R. A.

FORMULA 1: Šampion startuje prvi danas (15.10h) u Bahreinu

Luisov pol i rekord

Luis Hamilton je u Bahreinu zaslužio 98. pol-poziciju karijere u Formuli 1. Novi-stari šampion ne staje ni nakon ovjerene titule, njegovo vrijeme 1:27,264 minuta za najbrži krug je novi rekord staze. Danas (15.10 h) biće favorit u borbi za pobjedu.

Vozač Mercedesa je na kraju u kvalifikacijama imao cijelih četiri desetinke prednosti u odnosu na Maksa Ferstapena iz Red Bula, koji je završio treći.

Očekivala se ipak uzbudljivija borba i žešći otpor Holanđanina. Drugi je u kvalifikacijama

bio Valteri Botas, svjetski vicešampion i Hamiltonov kolega iz Mercedesa.

- Iskreno, nijesam pretjerano slavio sedmu svjetsku titulu. Želio sam da u periodu nakon prethodne trke treniram, da ostanem fokusiran na trke i na ono što nas čeka u narednim bitnim sedmicama. Ovo su borbe za važne pobjede, ali i priprema za narednu sezonu. Dužan sam timu da pružam sve od sebe, kao da je i dalje borba za titulu - rekao je Hamilton.

Stekao se utisak da Maks Ferstapen nije u potpunosti zadovoljan trećim mjestom u kvali-

Rezultati 1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Valteri Botas (Mercedes) 3. Maks Ferstapen (Red Bul) 4. Aleks Albon (Red Bul) 5. Serhio Perez (Rejsing Point) 6. Danijel Rikardo (Reno) 7. Esteban Okon (Reno) 8. Pjer Gasli (Alfatauri) 9. Lando Noris (Meklaren) 10. Danjil Kvjat (Alfatauri)

1:27,264 1:27,553 1:27,678 1:28,274 1:28,322 1:28,417 1:28,419 1:28,448 1:28,542 1:28,618

fikacijama. Na treninzima je mladić iz Red Bula bio brži od Hamiltona...

- U kvalifikacijama mi je falilo malo bolje prijanjanje zadnjeg dijela bolida u sporijim krivinama. Biće teška trka, potrošnja pneumatika biće problem za sve i veliki izazov. Očigledno je Mercedes napravio iskorak u kvalifikacijama - rekao je Ferstapen.

Među najboljih deset nije bilo vozača Ferarija, dok je dobre rezultate ostvario tim Renoa (šesto mjesto Danijela Rikarda, sedmo Estebana Okona), kao i Alfatauri (Pjer Gasli na osmom mjestu).

S. S.

Uspjeh naše teniserke na turniru ,,Podgorica Open 2020“

Iva pokazala klasu

Ubjedljiv poraz Titograda od Pezara

bica, Popović 1, M. Zmajević, A. Vujović 1.

Prvi remi ove sezone upisan je u Tivtu, gdje su se sastali Partizan 1949 i Danilovgrad - 30:30.

Zanimljivo, isti broj pogodaka pao je u oba poluvremena jer je poslije 30 minuta bilo 15:15.

Nemanja Barac je domaćem timu 48 sekundi prije kraja meča donio prednost od 30:28, ali su Miloš Jokanović iz sedmerca, te Nikola Marušić tri sekunde prije kraja, donijeli bod danilovgradskom sastavu.

Ne. K.

19

Karate turnir Top ten u Zagrebu

Kvalifikacije za LŠ u futsalu

Prvak Crne Gore u futsalu, Titograd, nastup u kvalifikacijama za Ligu šampiona završio je u preliminarnoj rundi.

Titograd je sinoć u dvorani ,,Verde“ poražen od šampiona Italije, ekipe Pezara 6:0.

Italijanski tim, sastavljen osim od italijanskih reprezentativaca i od pet Brazilaca, tri Argentinca i jednog Paragvajca, opravdao je ulogu favorita i zasluženo slavio.

Pezaro su do pobjede vodili Marselo u drugom, Žulio de Oliveira u devetom, Kristijan Boruto u 13, Mauro Kanal u 15, Đulijano Fortini u 21, Umberto Onorio u 28. minutu.

U kvalifikacijama igra se samo jedna utakmica. R. A.

Sportski miks

Njemac slavio na ski-skokovima u finskoj Ruki

Ajzenbihler opet prvi Markus Ajzenbihler, njemački ski-skakač, pobjednik je i drugog takmičenja sezone Svjetskog kupa, održanog u finskoj Ruki.

U trećem trijumfu karijere Njemac je potvrdio odličnu formu, fantastičnim skokovima od 146 i 141 metar, za ukupno 313,4 poena. Ajzenbihler je bio ubjedljiv na putu do pobjede, sa čak 19,3 poena više od drugoplasiranog Poljaka Pjotra Žile (skokovi od 136 i 137 metara). Treći je bio Poljak David Kubacki sa skokovima od

139 i 132,5 metara, ukupno 293,9 poena.

Ajzenbihleru je put do pobjede olakšalo to što na takmičenju nijesu učestvovali najbolji austrijski ski-skakači. Slavni Poljak, dvostruki osvajač Svjetskog kupa Kamil Štoh završio je na 12. poziciji, a proslavljeni Slovenac Peter Prevc na 29. mjestu.

U Ruki će se u neđelju održati novo takmičenje Svjetskog kupa. Potom narednog vikenda slijede dva takmičenja u ruskom Nižnjem Tagilu.

PODGORICA - Iva Lakić na najbolji način završila je ovogodišnju sezonu. Mlada teniserka je na međunarodnom turniru „Podgorica Open 2020“ pobijedila u konkurenciji djevojčica do 14 godina u singlu i u dublu.

Lakić je u finalu savladala Dariju Mariju Angel iz Rumunije, dok je u finalu dubla, sa Slovakinjom Jesikom Kolesarovom, bila bolja od sestara Angel iz Rumunije.

- Na prošlom turniru sam bila na korak od trijumfa, ali nijesam uspjela da podignem pehar, ali uz ogromnu želju, vjeru, kvalitetan rad, uz podršku porodice i trenera, došla sam do prve titule na evropskom turniru - kazala je mlada teniserka. Članica TK „Eminent“ je od pete godine na terenu. Učestvovala je na domaćim i ino turnirima gdje je imala zapažene rezultate.

R. A.

Arena

FK DEČIĆ

20 Fudbal Sa meča Dečića i Sutjeske u Kupu

Budućnost kao apsolutni favori Sutjeska

Dečić

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: kraj Bistrice. Igraće se bezprisustva publike. Sudija: M. Milačić. Pomoćnici: N. Radulović i S. Jovanović.

Početak: 13 časova.

Giljen Cicmil

Šofranac

Grivić

Eraković

Marušić

Ćetković Marković Camaj Vuljaj

An. Rudović

Đoljaj Marković

Božanović Ljuljđuraj

Drešaj Ad. Rudović

Tući

Velimirović

Trener Miljan Radović

Trener Edis Mulalić

Nikšićani imaju priliku da se revanširaju Dečiću za ispadanje iz Kupa

NIKŠIĆ - Da li je Dečić bio srećniji u četvrtfinalnoj utakmici Kupa, odnosno, da li je slučajno jedini prvoligaš neporažen ove jeseni, imaće priliku da dokaže danas kraj Bistrice.

Nikšićanima je, s razlogom, ,,krivo“ što su ih Tuzani eliminisali iz masovnijeg takmičenja i danas žele da im se revanširaju, a ne spremaju nikakvu posebnu taktiku. Ipak, za očekivati je da im danas bude lakše jer su sa Dečićem ove sezone igrali već dva puta. Šef struke „plavo-bijelih“ Miljan Radović priznaje da nije lijepo ispasti iz jednog takmičenja, ali zadovoljan je kako je odigrao njegov tim u Tuzima.

- Od meča sa Zetom radimo dobro, čini mi se i da „rastemo“ u igri, ispravljamo greške u hodu, svjesni da nemamo baš mnogo vremena. Zadovoljan sam kako momci odgovaraju mojim zahtjevima i primjećujem da ima stvari koje mi se ne sviđaju, ali to je normalno u fudbalu. Mislim da smo na dobrom putu i da ćemo kako vrijeme odmiče dokazati svoj pravi kvalitet.

Dečić je novajlija u eliti i jedini sastav bez poraza tako da zaslužuju respekt, ali imaju ma-

na. Naravno, ne opterećujemo se pričom da li ćemo baš mi biti ti koji su prvi pobijedili Tuzane, jer želimo svakoga da dobijemo. Utakmica po utakmica, a nadamo se da ćemo do kraja polusezone prikupiti dovoljno bodova za koliko-toliko mirnu zimu - riječi su Radovića.

I Milutin Osmajić je optimista uoči novog okršaja s Dečićem.

- Važno je da odigramo kako od nas očekuje stručni štab i onda bi trebalo i da se radujemo nakon meča. Privikavamo se na novi sistem rada, dobro sarađujemo s trenerom Radovićem, trudimo se da sve njegove zamisli realizujemo na terenu i vjerujem da ćemo polusezonu „izgurati“ kako treba. Moramo se danas revanširati Tuzanima i sebi napokon obezbijediti sigurno mjesto u gornjem dijelu tabele - kaže Milutin Osmajić.

NASTAVITI NIZ

Dečić ne prestaje da oduševljava. Tuzani su u samom vrhu prvoligaške tabele, kao jedini tim bez poraza, kao tim sa najmanje primljenih golova, a od prije četiri dana su i polufinalisti Kupa Crne Gore. Dečić je perfektan niz bez poraza nastavio i u četvrtfinalu protiv

Sutjeske, a priliku da ga produži ima danas protiv istog rivala, ali kraj Bistrice.

- Poznato je da je najteže igrati protiv istog rivala u kratkom vremenskom intervalu. Uspjeli smo da savladamo Sutjesku na našem terenu, da napravimo još jedan uspjeh plasmanom u polufinale Kupa, a sada se okrećemo novim prvenstvenim obavezama, svjesni da će biti izuzetno teško - kazao je Adrijan Rudović, štoper Tuzana.

Pouzdani defanzivac oduševio je evrogolom u Pljevljima protiv Rudara, a zatim je golom odlučio duel protiv Sutjeske i pokazao da je u sjajnoj formi, zbog čega je očigledno ove sezone najbolji štoper naše lige.

Tuzani nijesu imali kad da slave veliki uspjeh u Kupu, jer ih očekuje teško gostovanje. Zanimljivo je da su ova dva tima ove sezone igrali dva puta, oba puta u Tuzima - u prvenstvu je bilo 1:1, a u Kupu 1:0.

- Sutjesku dobro poznajemo.

Radi se o iskusnoj ekipi, koja ima mnogo kvalitetnih igrača, reprezentativaca i sigurno da je za nas uspjeh da smo iz dva puta ove sezone iznenadili.

Znamo da će nam sada biti teško, jer Sutjeska je došla u tešku situaciju, posebno nakon eliminacije iz Kupa, ali mi gledamo samo sebe i idemo od utakmice do utakmice. Nadam se da ćemo i ovog puta biti na nivou, da ćemo sve ono sa treninga sprovesti u djelo i samim tim nastaviti sjajnu seriju rezultata - jasan je Rudović. Ra. P. - R. P.

Amplitudo Druga liga, 18. kolo: Arsenal gostuje Igalu, Kom u Rožajama

Lider na ispitu u komšijskom derbiju PODGORICA - Arsenal je u prošlom kolu uspio da napravi preokret na tabeli i da nakon 17 kola preuzme vrh Amplitudo Druge lige.

Tivćani se sada nadaju i jesenjoj tituli, mada i Arsenal i Kom do kraja prve polusezone gostuju. Već danas timovi sa vrha imaju teška gostovanja, posebno lider. Arsenal odlazi na komšijski derbi Igalu, koje je četvrto i gaji realne šanse da do kraja može stići do baraža. Baš zbog toga će ovaj duel biti od izuzetne važnosti za oba tima.

Kom, sa druge strane, traži šansu da se ispravi, ali gostuje Ibru.

Rožajci su u opasnoj zoni i svaki bod im je zlata vrijedan, pa baš zbog toga Ibar, iako je Kom favorit, ne treba gledati kao otpisanog. Uostalom, Ibar je u

prvom dijelu sezone uspio da iznenadi Kom na Zlatici, pa će gosti imati mnogo motiva za osvetu, a domaćin tražiti šansu kako ne bi zimovao u opasnoj zoni.

Prilično neizvjestan meč očekuje se u Baru, gdje Mornar dočekuje Berane. Beranci su uspjeli u prvom krugu da ,,razbiju“ rivala (3:0), ali su zbog propusta sa ,,bonus igračem“ taj meč izgubili službenim rezultatom i još ostali bez jednog boda. Beranci se još nadaju da mogu, poput Igala, da se dodatno primaknu baražu, dok Mornar želi da se učvrsti na trećem mjestu i eventualno smanji zaostatak za vodećim tandemom.

Jedinstvo i Bokelj u novu sezonu krenuli su ispod očekivanja - timovi koji su bili projekto-

Raspored i tabela B. POLJE: Jedinstvo - Bokelj BAR: Mornar - Berane SPUŽ:Drezga - Grbalj ROŽAJE: Ibar - Kom IGALO: Igalo -Arsenal 1. Arsenal 2. Kom 3. Mornar 4. Igalo 5. Berane (-1) 6. Jedinstvo 7. Grbalj 8. Bokelj 9. Ibar 10. Drezga

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

12 11 9 6 7 5 5 3 3 2

(12 h) (12 h) (13 h) (12 h) (13 h)

2 3 31:18 2 4 26:14 5 3 26:14 8 3 21:12 3 7 19:22 5 7 23:19 3 9 14:20 8 6 16:18 4 10 9:32 4 11 14:30

,,Plavi“ hoće jo Budućnost je uhvatila odličan ritam - prva je na tabeli, a sredinom sedmice osigurala je plasman u polufinale Kupa nakon ubjedljivog izdanja protiv Bokelja u Kotoru (6:0).

Stijepović

Janković

Osmajić

Sutjeska želi da uradi ono što nikome nije uspjelo

Neđelja, 29. novembar 2020.

38 35 32 26 23 20 18 17 13 10

vani za baraž, nalaze se u donjem dijelu, a poraženi iz ovog duela, može nakon ovog kola biti u velikom problemu, posebno ako Ibar iznenadi Kom. Grbalj je uspio da napravi seriju dobrih rezultata i pobjegne iz zone ispadanja, a danas protiv ,,fenjeraša“ može i definitivno da potvrdi da ima kvalitet za nešto više. Ipak, u slučaju da Drezga nakon Bokelja iznenadi i Grbalj, gledaće se veoma neizvjesna trka za opstanak na proR. P. ljeće…

Do kraja jeseni ,,plavi“ će biti fokusirani na prvenstvo, sa ciljem da uvećaju trenutnih pet bodova prednosti u odnosu na najbližeg pratioca.

Podgoričani su na posljednjih 12 utakmica na domaćoj sceni ostvarili 11 pobjeda i remi, a još bolje brojke očekuju nakon današnjeg duela sa Rudarom pod Goricom (13 h).

- Sigurno je da želimo da nastavimo niz pozitivnih rezultata. Nalazimo se u dobrom momentu i sve to treba da valorizujemo u našu korist.

Ne smijemo da potcijenimo Rudar, to je ekipa koja ima par dobrih pojedinaca i iskusnih igrača. Najbitnije je da damo sve od sebe i da sto odsto uđemo u utakmicu - tada će presuditi naš kvalitet - rekao je Igor Ćuković za klupski sajt.

Dvadeset sedmogodišnji štoper upravo se iz Pljevalja ljetos preselio u Budućnost.

- Lijepe uspomene nosim iz Pljevalja. Vidim da su u problemima, a od srca im želim da se što prije finansijski konsoliduju i da Rudar bude stabilan prvoligaš. A kada su u pitanju emocije - već sam odigrao dvije utakmice protiv mog bivšeg tima, profesionalac sam, fokusiran sam isključivo na Budućnost. Nadam se novoj pobjedi - ističe stameni Nikšićanin.

Momci Mladena Milinkovića su ove sezone već odigrali dvije utakmice sa Rudarom - Budućnost je u prvenstvu slavila rezultatom 2:1 pod Golubinjom, dok je u 1/8 finala Kupa Crne Gore bila bolja sa

Igor Ćuković, štoper Budućnosti

3:1 na Starom aerodromu u Podgorici.

- Prihvatio bih bilo kakvu pobjedu, samo da nastavimo da pišemo bodove kako bismo održali niz rezultata koji imamo. Na planu samopouzdanja dosta nam znači trijumf u Kotoru od prije nekoliko dana. Lijepo je kada se pobijedi sa tolikom razlikom, ali to ne smije da nas zavara. Svaka utakmica je priča za sebe i treba da damo maksimum - poručio je Ćuković, koji nastavlja: - Mi smo tu da nastavimo niz dobrih rezultata. Daćemo sve od sebe da serija traje što

duže i kako bismo pokazali da smo kvalitetom najbolja ekipa u ligi - poručio je korpuletni defanzivac.

Budućnost i Rudar su do sada odigrali 53 utakmice - ,,plavi“ su slavili na 21 meč, 15 puta je bilo neriješeno, dok je 17 mečeva u svoju korist riješio Rudar.

BOD BI BIO PREMIJA Rudar je znao da iznenadi Budućnost pod Goricom, ali sada mu se ne daju velike šanse za pozitivan epilog.

Između dva tima postoji velika razlika u kvalitetu, ali

Petrovac u Radanovićima dočekuje Iskru

Krajnje vrijeme za pozitivan niz

PODGORICA - Iako posljednji na tabeli, sa samo jednom pobjedom u 13 utakmica, u Petrovcu imaju razloga za optimizam pred današnji meč sa Iskrom na terenu Grblja u Radanovićima (ne igra se pod Malim brdom jer su u toku radovi na terenu).

Trener Nenad Vukčević konačno može da računa na gotovo kompletan igrački kadar, koji je u prethodnom periodu bio desetkovan zbog korona virusa, povreda i kartona.

- Fale nam samo dva igrača, s tim što je upitno koliko fizički mogu da izdrže oni koji su imali korona virus. U svakom slučaju, imaćemo više igrača na raspolaganju nego u prethodnim utakmicama, što nam omogućava da dobijemo pomoć sa klupe. Sa tog aspekta situacija je mnogo bolja kazao je Vukčević.

Desetkovani Petrovac u prošlom kolu mogao je da napravi

iznenađenje dosadašnjeg toka sezone, budući da je na gostovanju Budućnosti vodio 1:0 na poluvremenu.

U nastavku je šampion, ipak, stigao do očekivane pobjede, ali uprkos tome strateg ,,neboplavih“ nije mogao da bude razočaran.

- I na utakmicama prije te nijesmo igrali loše, ali uvijek nam je malo falilo za dobar rezultat.

Utakmica sa Iskrom će biti drugačije od one sa Budućnošću jer smo tada znali da će rival da napada i čekali smo šansu iz kontri. Sada očekujemo više i moraćemo da budemo aktivniji u napadu. Vrijeme je da krenemo sa pobjedama jer ne smijemo da dozvolimo da se konkurenti u borbi za opstanak odlijepe na više od pet-šest bodova - kazao je Vukčević.

OPET NA OBALI MORA Minimalac protiv Arsenala i plasman u polufinale Kupa

trebalo bi danas da motiviše fudbalere Iskre, koji će na neutralnom terenu pokušati da uknjiže tri boda u meču sa Petrovcem.

Međutim, to što Iskra na papiru ima ulogu favorita ne znači da će lako doći do čitavog plijena jer je domaćin bez obzira na trenutnu situaciju na tabeli pokazao u većini susreta - i sa pretendentima na titulu - da mu nije mjesto u opasnoj zoni.

- Ponovo smo na obali mora, ali mnogo umorniji nakon povratka iz Tivta. To znači da igrači koji istrče na teren moraju biti

Arena

Neđelja, 29. novembar 2020.

21

Fudbal

it dočekuje Rudar pod Goricom

oš bolje brojke Budućnost

Rudar

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: pod Goricom. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: D. Vujisić.

Pomoćnici: D. Dević i D. Vujović.

Početak: 13 časova.

Podgorica protiv Zete traži osvetu i izlaz iz krize

Dragojević Babić

Ćuković Đuričković Mirković

Božović Ivanović

Vučić

Raičković

Zarubica

Mijović

Striković Matsuji

Vlaisavljević

Ernec Golubović

Kotorac Merdović

Tomašević Kartal

Kašćelan Helić

Trener Mladen Milinković

Trener Vuko Bogavac

Raspored Podgorica: Budućnost - Rudar

(13h)

Podgorica: Titograd - Jezero

(13h)

Nikšić: Sutjeska - Dečić

(13h)

Podgorica: Podgorica - Zeta

(14h)

Radanovići: Petrovac - Iskra

(14h)

Tabela Pljevljaci ne dolaze sa bijelom zastavom.

- Bili smo dugo jedini klub u državi koji je imao bolji skor od Budućnosti u međusobnim duelima. To se promijenilo u posljednje dvije godine.

Budućnost je najbolja ekipa u Crnoj Gori, igra odlično i zasluženo je i ove sezone prva na tabeli. Domaćin je apsolutni favorit, ali pokušaćemo da odigramo za utisak, makar da osvojimo bod koji bi za nas bio ogroman uspjeh. Ipak, ne smijemo mnogo da tugujemo sve i da izgubimo. Očekuje nas naporan raspored i pro-

LISTA STRIJELACA 9 - Kordić (Podgorica) 8 - Vuljaj (Dečić) 7 - Striković (Rudar) 6 - Božović (Budućnost), Camaj (Dečić), Marković (Sutjeska)... baćemo što više da izvučemo iz finiša polusezone - rekao je trener Vuko Bogavac.

Rudar nije kompletan…

- I dalje nam fali Zečević koji je jako bitan za našu igru. Počeo je da trenira sa ekipom, ali ne

1. Budućnost 13 10 1 2 22:11 31 2. Dečić

14 6 8 0 21:6 26

3. Podgorica 14 5 5 4 15:12 20 4. Sutjeska

14 5 4 5 16:15 19

5. Jezero

14 5 4 5

7:9 19

6. Iskra

14 4 6 4 13:15 18

7. Zeta (-2)

14 5 4 5 11:11 17

8. Rudar

14 4 1 9 14:22 13

9. Titograd

14 3 4 7 11:23 13

10. Petrovac 13

1 5 7 13:19 8

smijemo ništa da rizikujemo.

Imao je već dvije povrede i igraće samo kada bude potpuno spreman. Ostali su zdravi i na raspolaganju za meč pod Goricom - zaključio je kormilar Rudara.

D. K.

Pobjeda obaveza PODGORICA - Prvi put ove sezone Podgorica će imati priličan imperativ pobjede.

Lješkopoljci su vezali tri poraza, zatim još dva remija u prvenstvu, a niz bez pobjede nastavljen je i u Kupu, gdje je Podgorica prije četiri dana eliminisana od Zete u četvrtfinalu.

Sada Podgorica baš protiv Zete traži osvetu i izlaz iz krize, jer je eliminacijom iz masovnijeg takmičenja prinuđena da samo kroz prvenstvo traži evropsku vizu, kako bi napravila korak dalje od minule, debitantske sezone u Prvoj ligi.

- Dobro nam je poznata situacija u kojoj se nalazimo. Svjesni smo da neće biti lako. Imperativ postoji, ali sigurno i velika želja da dođemo do toliko potrebne pobjede - kazao je Anđelko Jovanović, vezista Podgorice.

Lješkopoljci su prije tačno dva mjeseca remizirali sa Zetom u Golubovcima, a nakon poraza u Kupu sada se svi u taboru Podgorice uzdaju u ,,treću sreću“.

- Zeta je dobra ekipa. Radi se o timu koji ima nekoliko mladih i izuzetno talentovanih igrača, ali i par iskusnih i veoma dobrih igrača. Neće biti lako, svjesni smo kvaliteta rivala, ali po-

znajemo se dobro i potrebno je da se nakon šokantnog poraza u posljednjim sekundama vratimo na pravi način - dodao je Jovanović.

Nakon eliminacije iz Kupa, Podgorica je sada fokusirana samo na prvenstvo. Lješkopoljci su i pored rezultatske krize treći, ali imaju samo bod više od Sutjeske i Jezera, odnosno dva od Iskre, pa je jasno da su im bodovi potrebni protiv Zete da bi ostali u vrhu i sačuvali evropske snove.

- Na nekoliko utakmica nijesmo imali sreće, ali treniramo dobro, vrijedno se spremamo i vjerujem da će naše igre ispratiti i rezultat i da ćemo krenuti opet u pozitivnu seriju - istakao je Jovanović.

ZETA ŽELI REPRIZU

Zeta na stadionu ,,DG arena“ priželjkuje epilog od protekle srijede - pobjedu.

- Teško je kada u pet dana dva puta igrate sa istim protivnikom. Naš cilj je, ipak, jasan, a to je uvijek pobjeda. Biće teško jer je Podgorica odlična ekipa, dobro vođena sa klupe, poštujemo je, ali očekujem da se meč završi povoljno za nas. Tri boda bi nam mnogo značila da se vratimo u gornji dio tabele, tamo gdje i zaslužujemo da budemo - kazao je golman Zoran

Podgorica

Zeta

(4-3-3)

(4-3-3)

Stadion: DG Arena. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: S. Vujović.

Pomoćnici: V. Todorović i M. Brajović.

Početak: 14 časova.

Ivezić

Vukčević

Đajić

Marjanović Jovanović

Kaluđerović

Suzuki

Nikolić

Muharemović

Kordić

Sentoku

Kalezić

Mi. Lambulić

Nijaveđi

Krstović

Jamoa Milojko

Milić

Tuzović Ceklić

Simović Aković

Trener Milorad Peković

Trener Dejan Roganović

Aković.

Iskusni čuvar mreže prije četiri dana vratio se na gol poslije jednomjesečne pauze usljed zdravstvenih problema i povrede.

- Mlađi kolega Petar Radulović dobro je odradio posao dok sam bio van terena. Vratio sam se u meču sa Podgoricom gdje je postignuto pet golova, a vjerujem da će ih danas biti manje.

Odnosno, da ću sačuvati mrežu, a da će saigrači makar jednom zatresti protivničku - dodao je Aković.

R. P. - Ne. K.

Titograd danas na Starom aerodromu dočekuje Jezero

Petrovac

Iskra

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: pod Malim brdom. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Ćupić.

Pomoćnici: A. Đikanović i I. Bogdanović.

Početak: 14 časova.

Popović

Popović

Medigović Ražnatović

Mikijelj Marković

L. O. Merdović

Ivanović Tačibana

Divanović Rudović

Adžović

Vuković

Kato

Petrović Šahman

Boričić

još oprezniji i koncentrisaniji kako bi zabilježili pozitivan rezultat. Naravno, nećemo odustati od ofanzivne strategije, ali nam je prevashodno cilj da sačuvamo sopstvenu mrežu, te po mogućnosti makar jednom zatresemo protivničku - rekao je trener Aleksandar Nedović, ohrabren činjenicom da se u prvu postavu vraća Japanac Kohei Kato.

Međutim, kadrovski problemi i dalje muče stručni štab jer će izostati povrijeđeni Irfan Šahman i Matija Račić.

- Njihovo odsustvo svakako

Obradović Kumburović

Malešević Drinčić

Kordić

Trener Nenad Vukčević

Trener Aleksandar Nedović

predstavlja hendikep, tako da ostali moraju pružiti sto odsto mogućnosti tokom svih 90 minuta. Ipak, vjerujem u snagu i dobru formu potencijalnih prvotimaca koji su spremni da iznesu teret ove veoma važne utakmice, od čijeg će ishoda zavisiti i naši dalji nastupi u nastavku šampionata - rekao je Nedović.

Ne. K. - B. K.

PODGORICA - Titograd je bodom na gostovanju Iskri i brejkom pod Malim brdom protiv Petrovca najavio da je ,,živ“ i da nije za otpisivanje.

Može li do polusezone da napravi pomak? Možda će to biti jasnije danas, kada dočekuje Jezero u meču koji može biti prekretnica za ,,romantičare“.

Titograd je u prvom dijelu poražen od Plavljana, koji su osvojili 19 bodova i na opšte iznenađenje zauzimaju peto mjesto. Sve to donosi dodatnu opreznost u taboru Titograda…

- Jezero igra dobro, ali mi smo domaćini - kristalno jasan bio je na početku razgovora jedan od najiskusnijih u taboru Titograda Ermin Alić.

U Titogradu ne prave kalkulacije, niti ih može biti - razmišlja se samo o pobjedi, koja bi bila vjetar u leđa pred finiš polusezone, koju bi Titograd mogao okončati na boljoj poziciji.

- Očekivanja su uvijek pozitivna. Radimo jako i vrijedno na treninzima i vjerujemo u pozitivan ishod meča. Sada kreće jedan od pet mečeva u veoma gustom rasporedu, ali idemo meč po meč i u svaki ulazimo da ostvarimo pozitivan rezultat.

Ova ekipa to može i mora - kazao je Alić.

Jezero je, ipak, pokazalo da je

Meč za prekretnicu

Titograd

Jezero

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: na Starom aerodromu.

Igraće se bez prisustva publike. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: M. Đukić i M. Paunović. Početak: 13 časova.

Joksimović

M. Roganović

Muzurović B. Roganović

Alić

Kalezić Mendi

Peličić Novović

Popović Škrijelj Mujeci Pavlović

Osmajlić

Isljami Matanović

Đurković Dinoša

čvrsto i neugodno, a to potvrđuju i brojke - samo devet primljenih golova u 14 mečeva (manje je primio samo Dečić).

- Jezero igra čvrst, dobar fudbal, sigurno da su svaki bod zaslužili, ali dolaze na naš teren i vjerujem da ćemo odigrati bolje od njih i doći do pozitivnog rezultata - objasnio je Alić.

NASTAVITI DOBRU SERIJU

Jezero je u seriji od tri utakmice bez poraza i primljenog gola.

Taj niz želi da nastavi i protiv Titograda na Starom aerodromu.

- Titograd je dobra ekipa, digli su nivo forme, trgli se rezultatski…

Sigurno će biti ekstra motivisani da ostvare pozitivan epilog protiv nas. Biće teško, ali sa puno entuzijazma ulazimo u meč na Starom aerodromu. U dobrom smo ritmu, a to želimo da potvrdimo i u novom prvenstvenom okršaju - rekao je trener Milija Savović, koji nastavlja: - Igramo sve bolje u fazi odbrane, ali kuburimo sa završnicom.

Ne koristimo adekvatno situacije koje napravimo u posljednjoj trećini terena. To je neka specifičnost koja nas prati u dosadašnjih 14 kola. Pokušavamo to da riješimo. Vjerujem da ćemo pokazati pomak protiv Ti-

Dedić

Radunović Drešković Asanović

Trener Nikola Rakojević

Trener Milija Savović

tograda - ističe kormilar Jezera.

Plavljani su tim koji otvara napade kroz pas iz zadnje linije. U tom dijelu ne planiraju ništa da mijenjaju.

- To je stil koji nas krasi neko vrijeme. Nećemo ga mijenjati, a uradićemo sve da još bolje igramo. Očekujem dobru utakmicu i naš novi dobar rezultat. Bod je prihvatljiv, a probaćemo da osvojimo sva tri - zaključio je Savović.

R. P. - D. K.

22

Horoskop

Neđelja, 29. novembar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (30. 11 - 6. 12) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali ima-

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog Da biste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i Mjesečeve nakšatre možete poznatog vedskog astrologa Mlade- lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/ tako ćete imati korektan rezultat calculate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te istinsku uzmete besplatan đotiš program na ti na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Tranzit se završava u utorak u 17:07

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih.

Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za nove početke i poduhvate.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partne-

www.vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. rom. Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimlji-

vim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u utorak u 17:07

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Neđelja, 29. novembar 2020.

Enigmatika

23

24

Oglasi i obavještenja

MAlI OglAsI

Neđelja, 29. novembar 2020.

Tužni pozdrav dragoj kumi

NEKRETNINE BAR centar, povoljno prodajem odličan trosoban stan 100 m2 – II sprat.

Tel. 069/332-332 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 2 NO POTREBNI momci za rad u girosu, tražimo radnike na duži

vremenski period.

Zvati radnim danima do 16h Tel.068/378-391 3

RADI

Cio život si proživjela časno, pošteno i dostojanstveno.

Tvoj osmijeh vedrina, ljubav i toplina živjeće u našem sjećanju.

U selu Rujište - Gornji Zagarač, poklanjam 50 kamiona kvalitetnog kamena besplatno, a posled toga svaki kamion želio bih da mi se plati po dogovoru.

Tel.068/040-754 4

STOJANKA ČELEBIĆ sa porodicom

1665

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 29. novembar 2020.

Dana 28. novembra 2020. poslije duže bolesti preminuo je u 81. godini naš dragi

25

Opraštam se od mog dragog brata

Дана 27. новембра 2020. у 83. години преминуо је наш драги

Sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice.

Ožalošćeni: supruga RATKA, sinovi BUDIMIR - BUDO i DANILO -DIKI, bratanić NIKOLA, bratanična DRAGANA, sestrične NADA i RATKA, snahe BELA i IVANA i ostala rodbina

dr BORISA ĆETKOVIĆA

МИЛИНКО Ратков ЛУКОВАЦ

BLAŽO - BAJO Vidov RADULOVIĆ

Сахрана ће се, сходно мјерама НКТ-а обавити у кругу најуже породице 28. новембра на градском гробљу Чепурци у 12 часова.

Ожалошћени: супруга МИЛЕВА, син ЗОРАН, кћерка СНЕЖАНА, унука БОЈАНА, брат МИЛОШ, снахе, братанић, братаничне, сестрић као и остала породица ЛУКОВАЦ и ТОМИЋ

Dana 26. novembra 2020. otišao je u 72. godini na vječni počinak, moj dragi Bokile, dr Boris Ćetković kojeg sam zajedno sa majkom i ocem njegovala i vaspitavala. Omiljeni stomatolog, Boris je generacijama Kotorana bio zubni ljekar, prijatelj i učitelj čijih se instrumenata nijesu plašili. Otišao je tiho i dostojanstveno.

Zbogom, dragi moj brate.

Za one koji te vole vrijeme je vječno.

Tužna sestra SMILJA ĐURANOVIĆ i zet VESELIN ĐURANOVIĆ

1673 Са великим болом и тугом се опраштамо од наше драге маме, баке и свекрве

1693

1745

Tiho nas je napustio naš voljeni suprug i otac

Poslije duže i teške bolesti umrla je naša draga majka, baba i prababa

ВЕРЕ АРНАУТОВИЋ дипл. инг. арх.

BAJO RADULOVIĆ

преминуле 28. новембра 2020. у 79. години. Драга наша, неизмерно смо ти захвални за сву љубав, подршку и топлину којом си нас обасипала, никада нећемо заборавити твоју племенитост и доброту. Сахрана је обављена истог дана, на Новом гробљу на Цетињу, у кругу породице.

ANKA PEŠALJ

Ожалошћена породица: син ИВАН, ћерка АЛЕКСАНДРА, снаха МАРИНА, унучад ПЕТАР, МИЛИЦА, КАТАРИНА и КСЕНИЈА

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 27. novembra 2020. godine, u krugu uže porodice.

Tužni, ali beskrajno ponosni...

rođ. Đukanović

Zauvijek tvoji RATKA, BUDO i DIKI

1724

Ožalošćene porodice: PEŠALJ i ĐUKANOVIĆ

Dragoj 1744

1694 Sa posebnim pijetetom opraštamo se od uvaženog i plemenitog

VERI R. ARNAUTOVIĆ

Dana 28. novembra 2020. preminuo je u 86. godini naš dragi

Nek Bog da vječan mir tvojoj plemenitoj duši.

1725

BAJA RADULOVIĆA

Od porodice MARKA JABUČANINA

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

ČEDOMIR Aksentijev ŠUNDIĆ Sa tugom i poštovanjem, Usljed novonastalih okolnosti u državi, sahrana će se obaviti 29. novembra u 13 časova na mjesnom groblju Vasiljevići u krugu porodice.

BUDOVI DRUGOVI IZ ZGRADE

MILKI Dušanovoj KANBAN rođenoj Vukmanović

1728 S bolom i poštovanjem se opraštamo od našeg kuma, plemenitog i čestitog čovjeka

Počivaj u miru kao što si mirno i živjela, a mi ćemo te čuvati od zaborava

Ožalošćena porodica: supruga JAGRA, sinovi AKSENTIJE i LJUBIŠA, kćerke BRANKA, ANGELINA i MARINA, bratanić DRAGO, bratanična VERA, snahe NADA, ZORICA i DRAGICA, sestra od strica VASILJKA, brat od strica ILIJA, unučad, praunučad, sestrići, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoj unuk SRĐAN i ćerka LJILJANA JOVANOVSKI 1718

1701 Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

BAJA RADULOVIĆA Počivaj u miru, dragi kume, a mi nećemo zaboraviti kako si časno i ljudski njegovao naše kumstvo i prijateljstvo.

VUČETI BULATOVIĆU Hvala ti za pravo i veliko prijateljstvo.

Počivaj u miru, a nama ćeš zauvijek ostati u sjećanju

Porodica pok. KRSTA LEKOVIĆA 1719

Posljednji pozdrav mom dragom ujaku

ČEDOMIRU ŠUNDIĆU S ljubavlju, zahvalnošću i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe.

Porodici iskreno saučešće.

MLADEN DEDIĆ sa familijom 1672

e-mail: oglasno@pobjeda.me

NADA NIKČEVIĆ sa porodicom 1742

26

Oglasi i obavještenja

Dana 28. novembra 2020. ispratili smo na vječni počinak našeg voljenog

Neđelja, 29. novembar 2020.

Tužni smo, ostali smo bez našeg divnog brata i ujaka

Pozdrav dragom prijatelju i velikom čovjeku

LUKI MAKSIMOVIĆU Počivaj u miru u tvojoj crnogorskoj zemlji koju si mnogo volio i za koju si se borio.

VLADAN, SNEŽANA, BORO i BOJANA RADULOVIĆ

LUKE MAKSIMOVIĆA

1692 Posljednji pozdrav dragom stricu

LUKU Milovanovog MAKSIMOVIĆA

u krugu najuže porodice.

Morala je da se desi bolest svjetskih razmjera da bi ukrotila njegov nesputani duh.

Počivaj u zasluženom miru i sjećanju najmilijih.

Nedostajaće nam njegove uvijek raširene ruke za sve nas, njegova podrška, njegova bezuslovna ljubav i privrženost.

Za njim žale:

LUKI MAKSIMOVIĆU

STANA, ANA, MILO i ACO ĐUKANOVIĆ sa porodicama

Ostaćeš nam u najljepšim uspomenama i vječnom sjećanju.

VESKO ĐURKOVIĆ sa porodicom 1706 Posljednji pozdrav kumu

1703

Supruga LJILJANA, sinovi LAZO i IVAN, snahe ZORICA i MARIJA, unuke MARIJA, TEODORA, i MILA

LUKI MAKSIMOVIĆU

LUKA MAKSIMOVIĆ Neka nam mir i blaga riječ budu za utjehu, a najljepša sjećanja neka ostanu za uspomenu.

Tvoji: GAGA i SAŠA VUŠOVIĆ 1700

1682

Posljednji pozdrav našem

Ostaćeš zauvijek u mome sjećanju. ŽELJKO BURIĆ sa porodicom 1717

Posljednji pozdrav, utemeljivaču i predsjedniku naše Organizacije

LUKI MAKSIMOVIĆU

LUKI MAKSIMOVIĆU

Bio si čovjek od koga se uči život.

Hvala Ti na mnogim lijepim trenucima provedenim zajedno i uspomenama koje nam ostavljaš.

Opraštamo se od Čovjeka koji je posljednje decenije svoga života nesebično posvetio otkrivanju i promovisanju Crne Gore.

Trasirali smo, zajedno, brojne staze i bogaze, a na svakoj od njih i Njegov je pečat.

Ostalo nam je još nepređenih kilometara..., a On je zatvorio svoju Knjigu puta.

GORAN BAROVIĆ, ŽELJKO LABUDOVIĆ i RATKO PEROŠEVIĆ sa porodicama

1677

Vječno zahvalni, DŽIP RELI MONTENEGRO TROPHY

1678

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 29. novembar 2020.

Posljednji oproštaj od

27

Posljednji pozdrav bratu

LUKI MAKSIMOVIĆU Tvoj dragi i plemeniti lik čuvaćemo od zaborava.

LUKA MAKSIMOVIĆ

„Ako ti jave umro sam, Ne vjeruj! Ja to ne umem!“ I ne vjerujem! Moj drug Luka je samo otputovao. Jer takav čovjek, dok je nas koji ga volimo, ne umire. „A ja pijem, pevam, plačem Od žalosti i milina, Kud god krenem, ja posrnem Od ljubavi i od vina.

Sa prozora majka stara Gleda, pa se osmehiva.

Ne smejte se, gospo mila, Sve je Vaša kćerka kriva.“ Kad se setim...

LUKE MAKSIMOVIĆA

ĐUKAN ĐURKOVIĆ sa porodicom 1675

Bio si mi kum, drug i iskreni prijatelj.

Hvala ti za dane i godine, što si bio uz nas kad nam je bilo najteže i dijelio našu bol.

Zahvalnost i sjećanje na Tebe će biti u nama dok smo živi.

Posljednji pozdrav dragom bratu

BANJO KOSTIĆ sa porodicom

LUKI MAKSIMOVIĆU 1704

Tvoj veliki vezir HAFIZ

Od DRAGOLJUBA, MIODRAGA, MILUŠE i VIDE sa porodicama

Preminuo je iskreni prijatelj naše porodice

1679 Posljednji pozdrav šefe

1713 Posljednji pozdrav čika

LUKA MAKSIMOVIĆ

LUKA Milovanov MAKSIMOVIĆ

LUKI Teta Ljilji i porodici Maksimović moje iskreno saučešće.

Drugovali smo šezdeset i više godina i zajedno dijelili lijepe i bolne momente što život nosi.

I kada smo fizički bili daleko, bili smo zajedno, uvijek i toplo.

Počivaj u miru, moj iskreni druže.

Porodici iskreno saučešće.

Gospodin na zemlji, gospodin na nebu.

Nijeste trebali žuriti gore, sve bi se stiglo.

Nadam se da ćete biti zadovoljni sa nama kada bacite pogled odozgo.

1680

PEĐA NIKOLIĆ sa porodicom

HANA HAFIZOVA 1714 MIRKO ŠABANOVIĆ sa porodicom Otišao je naš dragi

1716

LUKA MAKSIMOVIĆ

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog kuma i velikog prijatelja naše kuće

Dragi moj iskreni prijatelju, počivaj u miru.

GORAN DAVIDOVIĆ 1681

LUKA MAKSIMOVIĆ

Posljednji pozdrav

LUKE MAKSIMOVIĆA Kume, hvala Ti za svu ljubav i energiju koju si nam uvijek pružao.

Ovim putem izražavamo iskreno saučešće ožalošćenoj porodici.

Uspomenu na njega vječno ćemo čuvati.

LUKI MAKSIMOVIĆU

SLOBO TADIĆ sa porodicom

Porodice LABUDOVIĆ i IVANČEVIĆ 1676

Prijatelju SLOBODAN BATO MIRJAČIĆ

Posljednji pozdrav

1685

1686

Dragi kume

Posljednji pozdrav dragom

LUKI MAKSIMOVIĆU LUKA Uvijek si želio da svi oko tebe budu srećni, pa se nadam da ćeš nam oprostiti ove naše suze. Bio si Anđeo koji zemljom hoda. Iako više nijesi među nama, znam da ćemo i dalje imati našeg Anđela čuvara.

Žao nam je što zbog okolnosti ne možemo ispratiti zajedno sa vama našeg Luku, onako kako je on volio, stalno u društvu i pokretu. Sa njim odlazi i dio našeg srca i predivnog sjećanja na druženje Milije i Luke. Kroz njegovo srce je i Milija duže živio.

Porodica pokojnog MILIJE RADULOVIĆA

Od tvog BOJANA KALEZIĆA sa porodicom 1715

1711

LUKI MAKSIMOVIĆU I sada kad nijesi više tu, ostaćeš vječno u mom srcu.

Počivaj u miru, plemenita dušo.

PEĐA ĐURKOVIĆ sa porodicom 1699

28

Oglasi i obavještenja

Opraštamo se od tebe dragi naš

Neđelja, 29. novembar 2020.

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

LUKA MAKSIMOVIĆ Tvoje postojanje je bilo sigurnost i čvrst oslonac užoj i široj familiji, pa nam tvoj odlazak teže pada. Nedostajaće nam svima ona tvoja vedrina sa kojom si dolazio u svaki dom. Ti sada počivaj u miru, a mi ćemo čuvati lijepe uspomene i žaliti što više nijesi sa nama.

LUKI MAKSIMOVIĆU Počivaj u miru i laka ti rođena zemlja.

BORO KOVAČ sa porodicom

Gospodin

SLOBO PEROVIĆ Na crnogorsko, nikšićko šarmerski način oplemenjivao si naš život.

IVAN SREDANOVIĆ sa porodicom

1705 Dragom đedu

1740

S poštovanjem, GAGA, PAVLE, BILJA, NIKOLA, MARIJA i đeca 1731

Posljednji pozdrav dragom

SLOBU PEROVIĆU

LUKI

LUKA MAKSIMOVIĆ

Luka, druže naš, Tvoje plemenito biće – zasluživalo je i duži život i lakšu smrt!

Bićemo siromašni za tvoju dobrotu i iskreno drugarstvo. Na gubitku su danas i sve planine Crne Gore kojima smo se s ljubavlju džipovima kretali.

Eto, okrutno je, danas ti ni na sahranu ne možemo doći.

Ali doći ćemo mi, iz cijele Crne Gore, i zasvirat će naše sirene, kao pozdrav i oproštaj, pored tvoje vječne kuće!

Počivaj u spokoju – druže i prijatelju naš.

Luka, …već nam nedostaješ…

Postajemo svjesni da će ovaj svijet od sada biti, nekako drugačiji… siromašniji…prazniji, bez tvog osmijeha, tvog vedrog duha, bez tvog plesa, tvoje muzike, tvog relija… bez tebe…

Hvala za čistu ljubav koju si prema nama tako nesebično ispoljavao, a to umiju samo posebni.

Počivaj u miru, najbolji…

MIHAILO, VIDA, LANA, IVA, MIRA i LAZO VUŠOVIĆ

Hvala ti na svim zajedničkim trenucima i pažnji koju si nam nesebično pružao. Plamen tvoje ljubavi nastavlja da gori u nama.

Tvoji: SONJA, VLADO, JANA, ALEKSA i EVA 1736 Dragom ocu, tastu i đedu

1689 Posljednji pozdrav

SLOBU PEROVIĆU RAKO NIKČEVIĆ i SLOBO PEROVIĆ

LUKI MAKSIMOVIĆU Sve što krasi čovjeka to je imao Luka.

I hodao je stopama Tuka. Samo je jedan bio Luka. Poslije zadnje stepenice nećeš biti sam.

Srešće tebe brat Mišo, sestra Milka, te otac i majka.

Vječno ti hvala za sve sto si učinio za nas.

1709 Dragi naš

RADOVAN, LINA PEROVIĆ sa porodicom - Toronto, Kanada

Počivaj u miru, a sa nama ćeš živjeti u našim pričama, uspomenama i sjećanjima.

Tvoji: VANJA, BOJAN, LENA i MARINA 1737 Dragom ocu, svekru i đedu

1708 Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

LUKIJANE Mnogo si nas volio. I mi Tebe još više, ako je to moguće. Moju đecu i unučad malo si odvajao od svojih rođenih.

Naša ljubav prema Tebi trajaće dok živimo, jer Ti si svim svojim ponašanjem to i zaslužio.

Počivaj spokojno u našoj gornjepoljskoj zemlji.

SLOBU PEROVIĆU

LUKI

ĐIKA VUŠOVIĆ sa porodicom 1688

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomene na tebe. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: BRANKO, TANJA, DORIS i BLANKA

Od NIKOLE ĐUKANOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom kumu

1738

1707

Posljednji pozdrav dragom bratu

LUKI MAKSIMOVIĆU Teško je riječima opisati tugu i prazninu koju ostavlja tvoj odlazak.

Tvoja mudrost, dobrota i velika duša su imale posebno mjesto u našim srcima.

Tako će zauvijek i ostati. Tvoj život se nastavlja u našim mislima, sjećanjima na tebe. Počivaj u miru.

Tvoje kume JAREDIĆ MIRA, LJILJA i MILA 1687 Posljednji pozdrav našem velikom dobrotvoru, prijatelju i kumu

LUKI MAKSIMOVIĆU Posljednji pozdrav, ljudska veličino, a porodici Maksimović iskreno saučešće.

MOCO, NINA i TIJANA MIĆUNOVIĆ 1712

MIĆO PEROVIĆ iz San Franciska 1739

Bila je privilegija poznavati te i imati za kuma. Počivaj u miru, kume, bio si veliki čovjek. Neka ti je laka crna zemlja.

1690

Tvoj odlazak je ostavio veliku prazninu i bol. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

LUKI MAKSIMOVIĆU

MILOŠ i JASNA MIJANOVIĆ sa porodicom

SLOBODANU PEROVIĆU

LUKI MAKSIMOVIĆU 1691

MARKO NIKOLIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 29. novembar 2020.

Dana 28. novembra 2020. u 64. godini, preminuo je naš dragi

Dana 28. novembra 2020. u 73. godini preminula je naša draga

29

Godina je kako nijesi sa nama, voljeni naš

VESKO Draškov LEKIĆ

DRAGOMIR Radojičin OSTOJIĆ

OLGA Mitrova BOŠKOVIĆ rođena Knežević

Usljed novonastalih okolnosti u državi, sahrana je obavljena 28. novembra u 13 časova na gradskom groblju Čepurci, u krugu porodice.

Kuća žalosti: Bul. Save Kovačevića br. 26.

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti 29. novembra u užem krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: majka MITRA, brat NOVAK, supruga SONJA, ćerke IVANA i JOVANA, snaha VESNA, bratanične MAJA i ANJA, unučad MIA, MAKSIM, LUKA i DANILO, kao i ostala porodica OSTOJIĆ

Ožalošćeni: suprug MITAR, sin IGOR, kćerka TAMARA, sestre IKONIJA i VIDOSAVA, snaha SANJA, unučad, đeveri, zaove, snahe, jetrve, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina BOŠKOVIĆ i KNEŽEVIĆ

1732

„Ne postoji rok nedostajanju... Niti se mogu sabrati dani u kojima ono može stati...“ A ti si, Vesko, tu... u svakom našem danu, u svakoj priči, u svakoj suzi...

Ostaješ za sva vremena voljen i nezaboravljen.

Tvoja PORODICA 1667

29. 11. 1990.

22. 2. 1991.

DRAGANA – GAGA PRELEVIĆ

NIKOLA – NIKO PRELEVIĆ

akademski vajar

advokat iz Podgorice

1741

POMENI

Tužna sam ti mili moj

Navršava se tužna godina od kada više nije sa nama naš dragi i nikada prežaljeni

Vaše: LJILJANA, MARINA i GOCA sa svojima

DRAGANE

1668

Ostala ti je neutješna majka, moja prva radosti.

Počivaj u miru.

Majka MITRA

Najdraži naši, godine prolaze, a vi nam i dalje puno nedostajete da sve trenutke dijelimo sa vama.

GORAN pok. Mihaila ĐIKANOVIĆ

1733

Dana 1. decembra 2020. godine u 10 časova, posjetićemo i suzama zaliti njegovu vječnu kuću na gradskom groblju Brdišta u Tivtu u skladu sa mjerama NKT-a.

S tugom se opraštamo

1730

OŽALOŠĆENA PORODICA

KOKO 2009–2020.

Već je prošlo šest mjeseci od kada nisi sa nama. Tvoj vedar i nasmijani lik će nas uvijek pratiti, kao i ljubav koju si nesebično pružao svima.

Tvoji NAJMILIJI

DUŠO

1726

Tuga je vječna, boli mnogo, a riječi je malo da bi ti rekle koliko nam nedostaješ.

SONJA, IVANA i JOVANA

KOSA KOVAČEVIĆ

1734

Tužan je i bolan svaki novembar koji nas podsjeća na rastanak sa tvojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Tužni smo dragi naš

1671

Prijatelju naš

Tvoji sinovi: DRAGAN i RATKO

DENI

Navršava se pola godine od smrti naše majke

MILICE Steva KAPIČIĆ

na današnji dan umjesto smijeha i veselja, imamo samo bol, tugu i suze.

Nedostaješ!

Tvoji SITOVCI

KIKA Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat NONA, bratanične MAJA i ANJA i snaha VESNA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje prazninu koja je ostala za tobom.

Počivaj u miru.

Kćerka DESANKA sa porodicom

1666 Ovih dana navršava se pola godine od smrti našeg oca

1695

1735 Navršava se pola godine od smrti dragog tasta i đeda Posljednji pozdrav našoj dragoj i brižnoj svekrvi i babi

ZARIJE Stankovog MUGOŠE Bio si otac i drug, brat i prijatelj, bio si sve, beskrajno hvala.

ZARIJE Stankovog MUGOŠE BOSI GAZIVODI

Tuguju za tobom tvoji ACO i ANA MUGOŠA

Zet VESKO i unučad ALEKSANDRA, DRAGANA, SAVO i ANĐELA Od porodice njenoga sina MOMA: snaha BUBA, unuk NIKOLA i unuke MILENA, VESNA i TAMARA sa porodicama

1674

1743

1684

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 29. novembar 2020.

Dana 30. novembra 2020. godine navršava se četrdeset tužnih dana od kada nije sa nama

Dana 2. decembra 2020. godine navršava se tužna godina od kako nije sa nama naša voljena

DUŠAN ANTOVIĆ

Navršile su se tužne dvije godine da smo bez naše sestre

NADE Mišove VUKIĆ Osjećamo ogromnu prazninu bez tebe i mnogo nam nedostaješ.

Čuvaćemo sjećanje na tvoju dobrotu i vedri duh.

PERKO i NENA

Tvoja PORODICA

1729

1697

TUŽNO SJEĆANJE 2018–2020.

VUKOSAVA Perova JABLAN rođena Muhadinović

VUKOSAVA JABLAN NADA VUKIĆ Majko, pišem pa brišem... ne nalazim riječi dostojne da opišu tebe, tvoju ljubav, snagu i dobrotu, riječi dovoljno jake da sjedine sva lijepa sjećanja na tebe.

Prolazi najduža godina, a bol u srcu ne jenjava. Međutim tješi me to što znam da tvoj blagi roditeljski osmijeh i pogled uvijek bdi i bdjeće nad nama.

Spokojna budi, dobra dušo.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Naša mnogo voljena, sa tvojim dosta ranim odlaskom mnogo smo izgubili.

Bila si čvrst i siguran oslonac svoje familije, koja će te vječno voljeti i čuvati od zaborava.

U neđelju, 29. novembra u 10 časova tvoja najuža familija će posjetiti tvoju vječnu kuću, na Novom groblju na Cetinju.

Tužno i teško je živjeti bez tebe...

IVAN, MARKO, IRENA, ANĐELA, NIKOLA, BOJANA 1727 Navršava se 40 dana od smrti mog voljenog ujaka

Tvoji: ćerka LJILJANA i zet MILAN 1722

Tvoji najmiliji: suprug PERO, sinovi MILORAD i RATKO, ćerka LJILJANA, snaha IVANA i unučad PETAR i ALEKSANDRA VELJKA SPASOJEVIĆA S ponosom i zahvalnošću čuvaću uspomenu na tebe.

VUKOSAVA Godina prođe brzo, ali nam i dalje puno fališ majko, svekrvo i bako!

Tvog toplog zagrljaja nema više, a ljubav i toplinu koju si pružala još uvijek osjećamo.

U našim velikim i ,,malim“ srcima zauvijek ćeš živjeti.

Sestrična ŽELJKA GLUŠICA sa porodicom 1670

1721 3. 12. 2017 - 3. 12. 2020.

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog brata i ujaka

Tvoj sin MILORAD, snaha IVANA i voljena unučad PETAR i ALEKSANDRA JABLAN 1723 Тужно сјећање на моје драге Три дана од смрти мог брата

два мјесеца од смрти мог сестрића

VELJKA SPASOJEVIĆA осам мјесеци од смрти моје сестре

NUKICA RAKOČEVIĆ

Dragi brate i ujače tvoj odlazak mnogo nas je zabolio. Počivaj u miru tamo gdje pravedne duše počivaju jer si to svojom dobrotom za života zaslužio.

Tvoja sestra RADMILA ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Tu si. Svakog trena.

Ljubav. Praznina puna tuge. Neprebol. Živiš u nama.

1669 Prošlo je pet godina od smrti našeg voljenog

Tvoja PORODICA

СЛОБОДАНА

БЛАЖА

ОЛГЕ

ПЕРОВИЋ 1720 Вријеме које пролази не умањује бол и тугу за вама. Почивајте у миру.

Dvije godine je od smrti naše majke i babe

i

deset godina je od smrti našeg oca i đeda

РИСТА са породицом

MIODRAGA - MIJA RADUNOVIĆA Nedostaješ nam beskrajno. Vječno ćeš trajati u našim najdražim uspomenama.

S ljubavlju i poštovanjem tvoja porodica: VRANKA, VUK, IVONA i unuke MIJA i NIKOLIJA

1698

1696

Prošla je godina od smrti našeg đeda

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog ujaka

SONJE Mišove ZEKOVIĆ

MIŠA ZEKOVIĆA

Nedostajete nam u svemu što je bilo i što će doći, jer vrijeme zaborava za nas ne postoji!

VUKA VUJADINOVIĆA

MILOVANA Vole vas:

Čuvamo te od zaborava.

DANILO, TANJA, PUPE, HANA, ANJA, PETAR i MARKO

Pamtiće te kroz lijepe uspomene

Tvoji unuci: BOJANA, FILIP, JELENA, MILENA i ALEKSA 1710

SLAVICA i VERICA sa porodicama 1702

1683

TV program

Neđelja, 29. novembar 2020.

FILM

SERIJA

RTCG 1 23:15

31

RTCG 2 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Tabu

Loro

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

11:00 Agrosaznanje, e.

12:05 Dokumentarni program 12:55 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

13:00 ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 13:25 Argumenti, r.

14:40 Sat tv, e.

15:05 Lajmet 15:25 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Robin Hud, regionalni magazin 17:10 Dokumentarni program 19:00 Nacionalni parkovi, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Sutjeska, film 22:10 Teže se diše, emisija iz ekologije 22:35 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Loro, film 01:45 Agrosaznanje, r.

02:40 Robin Hud, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Muzika 06:30 ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, e.

07:00 E sport 09:00 Dokumentarni program 11:30 Skrivena kamera, r.

12:30 Zaliv, r.

13:30 Idila u polju, r.

15:30 Igram svoju igru, e.

15:50 Fudbal:Podgorica – Zeta, CFL, 15. kolo, direktno 17:50 Košarka: Crna Gora – Velika Britanija, kvalifikacije za EP, direktno 19:50 Stoni tenis, reportaža 20:10 Zaliv, s.

21:00 Skrivena kamera, e.

22:00 Tabu, s.

00:00 Košarka: Crna Gora – Velika Britanija, kvalifikacije za EP, snimak 00:45 E sport

08:00 Grof Monte Kristo, crtani film 08:45 Zvjezdice, emisija za djecu 09:30 Muzički program 11:30 Urgentni centar, r.

13:00 Prva intervju, r.

13:45 Smrtonosno oružje 3, film 15:45 Auto moto show, e.

16:15 Muzički program 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka, s.

20:10 U kadru, e.

21:00 Muzički program 23:15 Ona voli Zvezdu, film 01:00 Četiri ruže, film 02:45 Ona voli Zvezdu, r.

NOVA M 05:55 06:35 06:45 07:30 09:00 11:00 11:10 12:15 12:45 13:00 13:20 14:50 15:00 15:20 16:15 18:00 18:40 20:15 23:15 00:45 02:15

VIJESTI

A1 TV

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:10 Bejblejd, crtana serija 09:15 Pčelica, e.

10:00 Putokazzz, r.

10:30 Maradona, dok. film 12:00 Vijesti 12:06 Dnevnica, r.

13:10 Bez granica, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:20 Biljana za vas, r.

18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Alo, alo, s.

20:00 Via Balcanica, magazin 20:30 Put osvete, dokumentarno – istraživački serijal 21:00 Crvena kraljica, s.

22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Glavni sastojak, film 00:00 Okulus, r.

01:25 Samoća, r.

03:15 Život sa morem, r.

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo Domaćinske priče, r.

Muzički program Nakit tv Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Zoom, e.

Kapital, e.

Vijesti Mješoviti brak, r.

Sportisimo Vijesti Zdravo misli, e.

Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Mješoviti brak, s.

Tvoje lice zvuči poznato, e.

Muzički program Danas umireš, r.

Svaka sekunda je važna, r.

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

15:00 16:55 17:00 18:00 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:15 23:15 01:00

Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica

PINK M 06:45 11:15 12:15 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r.

15:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled

sedmice 19:10 Film 21:15 Državni službenik, s.

22:15 Zadruga, pregled dana 23:00 Zadruga, izbacivanje

RTV BUDVA 07:00 08:00 10:05 11:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija

16:45 17:00 17:50 18:00 18:25 19:00 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00

Muzički program Dječji val Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program Muzički program Vikend film

777 07:00 09:30 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 13:30 13:45

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Sportski intermeco Legende

JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 29. 11. 2020.

OBJEKTIV

Urednica

Temperatura Crna Gora / danas

MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto

4° 15° 5° 5° 14° 9° 14° 14° 4° 13°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

2° -1° -1° -3° 8° -1° -4° 9° 10° -4°

9° 4° 5° 4° 14° 5° 4° 14° 14° 3°

Ponedjeljak 30. 11. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

6.50 sati

Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

-2° 11° 1° 1° 11° 3° 7° 10° -2° 10°

ZALAZAK SUNCA

16.11 sati

Sjutra u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano uz mjestimično promjenljivu oblačnost tokom jutra.

Na sjeveru pretežno oblačno, u popodnevnim satima razvedravanje. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, na jugoistoku moguće i olujne jačine. www.meteo.co.me

Utorak 01. 12. 2020.

32

Marketing

Neđelja, 29. novembar 2020.