Dnevni list Pobjeda 26.11.2020.

Četvrtak, 26. novembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19767 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Analiza Digitalno-forenzičkog centra

Mandatar za sastav vlade susreo se neformalno u Beogradu nakon sahrane patrijarha Irineja sa predsjednikom Srbije

Vučić u Parohijskom domu poželio dobrodošlicu Krivokapiću

„Srpski svet“ negira crnogorski identitet i državu

I. BOŽOVIĆ

STR. 2.

Laboratorije juče otkrile 620 slučajeva korona virusa, preminulo devet pacijenata, na snazi nove mjere

» Vučić treba da stvara ,,Srpski svet“. Beograd mora da u sebi

Gradovi ,,zaključani“ poslije 19 sati

i oko sebe okupi sve Srbe, a predsjednik Srbije je predsjednik svih Srba, izjavio je u septembru ministar Aleksandar Vulin

STR. 7.

STR. 3.

Istražitelji prikupljaju dokaze o ubistvu Danilovgrađanina, stražara u restoranu „Obala“

Inspektori saslušavaju Ivana Đurovića STR. 11.

Dijego Armando Maradona, jedan od najboljih fudbalera svih vremena, preminuo juče u 61. godini

GENIJE, SVETAC, GREŠNIK STR. 21.

Direktorica Osnovne škole ,,Jugoslavija“ okončala postupak protiv nastavnice koja je pozivala đake da dođu na moleban

Kardiolog dr Ognjen Novosel o posljedicama ,,preležanog“ korona virusa

Sve više srčanih bolesnika kod osoba koje su imale kovid-19

STR. 8.

Učiteljica nas Višnjić dobila otkaz

STR. 6.

2

Politika

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Mandatar za sastav crnogorske vlade susreo se neformalno u Beogradu nakon sahrane patrijarha Irineja sa predsjednikom Srbije

Vučić u Parohijskom domu poželio dobrodošlicu Krivokapiću PODGORICA - Mandatar za sastav vlade Zdravko Krivokapić tokom boravka u Beogradu kratko se neformalno sreo sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, saznaje Pobjeda.

Više izvora Pobjede bliskih vrhu Srpske pravoslavne crkve kazalo je da se susret desio u Parohijskom domu u Beogradu u blizini Hrama Svetog Save gdje je nakon smrti patrijarha Irineja upriličena večera kojoj su, osim Vučića i Krivokapića, prisustvovali i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, predsjednik i potpredsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković i Dragoslav Šćekić, predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić, kao i rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović.

– Vučić je prišao stolu gdje je sjedio Krivokapić i poželio mu dobrodošlicu u Srbiji i u Beogradu. Krivokapić je odgovorio da se u Beogradu uvijek osjeća ugodno, da će se tako i nastaviti – prenio je izvor Pobjede detalje.

U pitanju je prvi, makar nefor-

U pitanju je prvi, makar i neformalni, susret Vučića i Krivokapića koji nijesu imali razgovore kada je predsjednik Srbije bio u Podgorici da bi prisustvovao sahrani mitropolita Amfilohija malni susret Vučića i Krivokapića, koji se nijesu srijetali ni u Podgorici u kojoj je predsjednik Srbije boravio nekoliko sedmica ranije na sahrani mitropolita Amfilohija.

Kratkom susretu Vučića i Krivokapića prethodile su dvije izjave mandatara koje se nijesu dopale predsjedniku Srbije, ali ni srpskim tabloidima pod njegovom kontrolom.

Prva se odnosila na navodno partnerstvo Vučića i predsjednika Crne Gore Đukanovića u projektu ,,Beograd na vodi“ iza kojeg stoje arapski investitori.

– Aleksandar Vučić i Milo Đukanović su veći prijatelji nego što smo moj najbliži kum i ja. Kakvi su to oni prijatelji? To njih morate da pitate. Mene sve ovo košta, ali ja samo znam da tumačim st-

vari koje se dešavaju – rekao je Krivokapić upitan o partnerstvu Vučića i Đukanovića na tom projektu.

Vučić je tu izjavu Krivokapića demantovao i tražio dokaze za tu tvrdnju. Krivokapić je poručio da će se izviniti ako je pogriješio.

Druga izjava koja se nije dopala Vučiću i njegovim tabloidima jeste senzacionalna tvrdnja Krivokapića da ,,pa-

triote“ iz Crne Gore iznose stotine miliona eura u Srbiju.

– Patriotizam koji se ispoljava posljednjih dana je patriotizam lažne nade. Iz Crne Gore stotine miliona iznose patriote koje su se zaklinjale u Crnu Goru i to najčešće završava na računima u Srbiji gdje se kupuju vile, stanovi na ekskluzivnoj lokaciji koju zovu ,,Beograd na vodi“ i na taj način se blago Crne Gore pre-

tače u drugu državu – izjavio je Krivokapić.

On je dodao da za to ima konkretna saznanja i da će vrlo brzo imati i dokaze.

– To ne ide preko Centralne banke Crne Gore nego direktno jedna banka iz Crne Gore koja je sestrinska drugoj prebacuje ogromna sredstva u Srbiju – rekao je Krivokapić.

Izjava Krivokapića je demantovana od monetarnih vlasti Crne Gore.

Iz Beograda je nekoliko puta ponovljeno da bi voljeli da prva posjeta Krivokapića bude Srbiji, ali se mandatar ipak odlučio za Brisel.

N. Z.



Vučić je prišao stolu gdje je sjedio Krivokapić i poželio mu dobrodošlicu u Srbiji i u Beogradu.

Krivokapić je odgovorio da se u Beogradu uvijek osjeća ugodno, da će se tako i nastaviti – prenio je izvor Pobjede detalje

Vučić

Krivokapić

Bivši glavni imam u Pljevljima o tome kako je biti Bošnjak u tom gradu Patriotsko-komitski savez pozvao poslanike Ure da prije glasanja o Krivokapićevom kabinetu razmisle

Kadribašić: Selektivna pravda koja se događa nakon izbora neće dovesti ni do čega dobrog PODGORICA - Samir Kadribašić, bivši glavni imam u Pljevljima, rekao je da je njegova ostavka na mjesto imama u Islamskoj zajednici u ovom gradu bila jedna vrsta upozorenja na sve što se dešavalo u Pljevljima. Ostavka je, kako kaže, njegova lična odluka.

– Ne bih rekao da se situacija u Pljevljima smirila zahvaljujući tome, ali ta informacija je naišla na odjek, ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu – rekao je Kadribašić u „Drugačijoj radio vezi“ na Anteni M. Govoreći o slučaju „Raščić“ i navodima tužilaštva da je širio paniku, Kadribašić se pita zbog čega niko nije odgovarao za napade i provokaciju u noći izbora i nakon njih koje su u tom gradu doživljavali „nesrbi“.

- Selektivna pravda koja se događa u Crnoj Gori nakon izbora neće dovesti ni do čega dobrog. Ukoliko je zaista podignuta krivična prijava protiv njega (Bošnjaka Raščića), onda ajde da podignemo krivične prijave protiv svih onih koji su uznemiravali javnost u noći izbora i par dana nakon toga. Hoću da vjerujem da tužilaštvo i sudski organi u Crnoj Gori rade svoj posao i da će svi nacionalistički i fašistički ispadi doći na naplatu vrlo brzo. Osim slučaja lomljenja stakala na Islamskoj zajednici, gdje policija ima četiri osumnjičena čovjeka za to djelo, više niko nije procesuiran za bilo šta – kaže Kadribašić.

Komentarišući optužbe da je sve incidente izazvala odlazeća vlast, Kadribašić kaže da ne može da vjeruje da bi se odlazeća vlast spustila tako nisko.

– U odlazećoj vlasti je bila tolika zastupljenost nacionalnih manjina i sigurno bi neko od njih digao glas i rekao: Stanite, pa ne možemo tako da provociramo moje ljude!

Postoje snimci demoliranja prostorija Socijaldemokrata u Pljevljima i ne mogu da vjerujem da tužilaštvo nije dobilo te snimke – ističe bivši imam u Islamskoj zajednici u Pljevljima.

Kadribašić kaže da su Pljevlja mali grad, u kome se svi poznaju, pa su i kolovođe govora mržnje i nasilja nad Bošnjacima ljudi odranije prepoznati kao sljedbenici četničke ideologije i netrpeljivosti prema Bošnjacima.

Na postavljanje transparenta „Ne damo svetinje“ ispred Husein-pašine džamije gleda kao na civilizacijski čin, a ne kao na propagandu SPC. Z. D.

PODGORICA – Patriotsko-komitski savez Crne Gore pozvao je poslanike GP Ura da prije glasanja o novoj vladi razmisle da li je ona zaista ekspertska, da li objedinjavanje četiri resora u jedan znači boljitak ili zatiranje crnogorskog nacionalnog bića.

Oni navode i da je poslanica Ure Božena Jelušić za predloženu ministarku Vesnu Bratić kazala da je sporna ličnost zbog, kako dodaju, „njene violentnosti i spremnosti da dijeli tvrde izjave na društvenim mrežama“, što je „dovodi u poziciju da ne kreće čak ni sa nule, već od minusa“.

– Međutim, tu se opservacije gđe Jelušić i završavaju; jer, kako reče, dobila je lična uvjeravanja od mandatara da „od strane gđe Bratić neće poteći ništa što bi moglo dovesti u pitanje sekularni, multinacionalni i antifašistički put Crne Gore“. Lična uvjeravanja?

Licemjerno, gđo Jelušić, nema šta! Znate odlično, kao i Vaši poslanici, ko nam dolazi da odlučuje, a znaćete i ko će,

PKS: Prihvatanje apostolske vlade je izborna prevara po „dubini“ cimentirati resore i kakvom politikom – navode iz PKS. Prema njihovim riječima, samo prihvatanje „apostolske vlade i mandatara koji je već posvađao i svoje birače i predstavnike partija koje su ga dovele na vlast“ je prevara.

- Vi što propagirate „građansko“, na osnovu čega ste dobili povjerenje građana, prihvatate „religijske ekstaze“ mandatara. Vi, što se, naoko, borite protiv nepotizma, prihvatate rođake, kumove i prijatelje tog mandatara kao eksperte, iako nikad za njih nijeste čuli. Vi, koji se borite za „jednakost svih građana“, a time i naroda, dopuštate svojim glasovima da Crnogorci, u projektovanom „srpskom svetu“, postanu statistička greška. Vi, tobož, legalisti, da-

jete mandat vladi koju niko nije želio! Osim Srpske pravoslavne crkve. I tu je vaša politička tragedija - kazali su iz PKS. - Iako vam Vaša poslanica Jelušić podrugljivo kaže kako smo se sad sjetili koliko volimo svoju državu, kad smo je doveli do ovakvog nivoa duga, moramo je, istine radi, ispraviti: Crnu Goru smo voljeli i volimo kao dom, otadžbinu, postojanje, iskon, naš „prvi i posljednji udah“, borićemo se za nju i dalje, iako su je prevarili i izdali mnogi, upravo zbog novca. PKS nikad i ni po koju cijenu neće. A koja je cijena Građanskom pokretu Ura, da podrškom ovakvoj vladi, pogazi vrijednosti jedine nam domovine - zaključuje se u saopštenju Patriotsko-komitskog saveza.

R. P.

Politika

Ćetvrtak, 26. novembar 2020.

3

Analiza Digitalno-forenzičkog centra

Narativ o „Srpskom svetu“ negira crnogorski identitet i državu

PODGORICA - Narativ o ,,Srpskom svetu“ koji se lansira iz određenih nacionalističkih krugova negira crnogorski identitet, ali i državnost Crne Gore, navodi se u najnovijoj analizi Digitalno-forenzičkog centra.

Vučić treba da stvara ,,Srpski svet“. Beograd mora da u sebi i oko sebe okupi sve Srbe, a predsjednik Srbije je predsjednik svih Srba, izjavio je u septembru ministar Vulin

U postizbornim mjesecima, koji su donijeli preokret na političkoj sceni Crne Gore, kako se navodi u dokumentu, u medijima su sve prisutniji akteri koji od Crne Gore žele da stvaraju drugu srpsku državu, negiraju temeljne vrijednosti crnogorskog antifašizma i ruše sekularni karakter države. Osmišljena kampanja negiranja identitetskih vrijednosti crnogorskog društva je vrlo intenzivna.

– Dva događaja, od kojih se jedan desio a drugi nam tek predstoji, ponovo oživljavaju narativ o negiranju državnosti Crne Gore i crnogorskog identiteta. Prvi su izbori na kojima su do tada opozicione partije odnijele pobjedu, što je značilo preuzimanje vlasti, a drugi je popis stanovništva planiran za 2021. godinu – piše u analizi.

SAVEZNA DRŽAVA: SRBIJA, CRNA GORA I RS

Najistaknutiji zagovornik spajanja Crne Gore sa Srbijom i Republikom Srpskom u jednu saveznu državu svakako je Aleksandar Raković, srpski istoričar i ideolog velikosrpskog projekta ,,Srpski svet“.

U intervjuu za Novosti, koji je prenijela Pobjeda, on je ocijenio da nakon promjene vlasti u Crnoj Gori budućnost odnosa Crne Gore i Srbije leži u ujedinjenju Beograda, Podgorice i Banjaluke u jednu saveznu državu. Objašnjavajući svoju ideju, rekao je da su Srbija i Crna Gora istorijske države srpskog naroda jer je, kako navodi, u oba slučaja riječ o srpskoj državnosti.

Raković je u oktobru ove godine na konferenciji ,,Položaj Srba u Crnoj Gori nakon pada režima Mila Đukanovića“ otkrio novu strategiju ,,Srpskog sveta“ prema Crnoj Gori.

Njom se predviđa da Srbi u Crnoj Gori postanu relativ-

Skup u Beogradu na kojem je promovisana ideja o „Srpskom svetu“

na većina na popisu, a potom da se pitanje ujedinjenja svih srpskih država na Zapadnom Balkanu postavi kao legitimna inicijativa. On je tokom tog istupa kazao da su srpsku nacionalnu ideju ubacili u glavni tok, u politiku Crne Gore i ujedinjenje ne može biti tabu tema.

– To je sasvim legitimna i legalna ideja. Ujedinjenje svih srpskih država na prostoru bivše SFRJ je potpuno legalna ideja – rekao je Raković.

O ,,Srpskom svetu“, ujedinjenju svih Srba pod patronatom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pozitivan stav ima i Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije.

-Posljednja optužba u bošnjačkim i montenegrinskim medijima je da Vučić stvara ,,Srpski svet“. Vjerujem i nadam se da je optužba istinita, Vučić treba da stvara ,,Srpski svet“. Beograd mora da u sebi i oko sebe okupi sve Srbe, a

Član predsjedništva SD Faruk Kalač kritikovao predsjednika Ure

predsjednik Srbije je predsjednik svih Srba – izjavio je u septembru ministar Vulin.

NEGIRANJE CRNOGORSKOG IDENTITETA

Sve dominantniji postaje i narativ kojim se negira postojanje crnogorskog identiteta.

Tako je dr Radmilo Marojević, nekadašnji dekan Filološkog fakulteta u Beogradu, na tribini održanoj u Srpskoj kući, saopštio da se Crnogorci, Bošnjaci i Hrvati koji žive u Crnoj Gori lažno predstavljaju tim nacionalnim imenima, koristeći lokalnu geografsku ili uvezenu identitetsku odrednicu.

Za Marojevića nacionalno opredijeljeni su Srbi i Šiptari. ,,Crnogorci u etničkom smislu niti su kad postojali, niti danas postoje, niti mogu postojati, može se pomoću te floskule samo uništavati Crna Gora kao istorijska realnost i naravno

onaj matični narod u Crnoj Gori“, riječi su dr Marojevića.

Negaciju crnogorske nacije Vladimir Đukanović, član Glavnog odbora Srpske napredne stranke, iskazao je izjednačavajući Crnogorce i Srbe kao jedan narod. Đukanović je gostujući u emisiji ,,Srpski svijet“ na nacionalnoj televiziji IN4S i komentarišući djelo pokojnog mitropolita Amfilohija, kazao da je on oživio živi srpski organizam i Crnogorce, ističući da kada kaže Crnogorci najprije misli na Srbe. Kako bi potvrdio svoje izlaganje, citirao je pokojnog protojereja-stavrofora Lazara Milinog, koji je kazao da Crnogorac koji nije Srbin nije ni Crnogorac.

POPIS KAO ,,BITI ILI NE BITI”

Planirani popis u Crnoj Gori predstavlja se kao pitanje opstanka države i naroda. I dok je u svijetu popis označen kao

prikupljanje statističkih podataka, u Crnoj Gori je politička stvar oko koje se bore i jedni i drugi.

Tema popisa stanovništva u Crnoj Gori sve učestalije popunjava i stupce medija u Srbiji, iako ne u mjeri u kojoj su bili prisutni tekstovi o formiranju nove crnogorske vlade. Dominantan narativ je da Crnogorci strahuju od popisa zbog izvjesnog povećanja broja Srba, te je zbog toga predloženo da se popis odloži. Dnevnik Alo navodi da odlazeća vlast i njoj blizak Centar za demokratsku tranziciju (CDT) već nedjeljama panično vode kampanju ne bi li se redovni popis na svaki način odložio. Sputnjik Srbija, između ostalog, piše da zahtjev za odlaganje popisa predstavlja ponižavanje etničkih Crnogoraca i da su se usljed vladavine odlazećeg režima izgubili jasni kriterijumi šta znači biti Crnogorac

– citira se u analizi DFC-a.

Pored medija, stav o popisu u Crnoj Gori iznose i političari i aktivisti. Gradonačelnik Budve Marko Bato Carević objasnio je, u intervjuu za podgoričke Vijesti, da sa te pozicije namjerava da pomogne da srpski narod u Crnoj Gori bude ravnopravan. To, kako kaže, očekuje nakon redovnog popisa stanovništva naredne godine. Ljudi nijesu do sada imali slobodu da iskažu šta zaista misle i kako se osjećaju. Moj cilj je da se to prvi put dogodi na ovom popisu, kako bismo dobili realnu sliku u našem društvu, poručio je gradonačelnik Budve i funkcioner DF-a.

Plan za popis ima i Čedomir Antić, srpski istoričar i još jedan od zastupnika velikosrpskog projekta ,,Srpski svet“. On je ocijenio da bi na predstojećem popisu u Crnoj Gori Srbi trebalo da budu većina, dok bi broj Crnogoraca trebalo da bude oko 25 odsto. Vjeruje da će Crna Gora ostati i nezavisna i multietnička ukoliko srpski narod dobije mogućnost da se razvije slobodno u demokratiji i ravnopravnosti. Srbi će pritom činiti oko 50 odsto stanovništva, a Crnogorci oko 25 odsto. To je istina i realnost; ona nema veze s tim ko je na vlasti, već da li je zemlja slobodna i demokratska, kazao je Antić.

,,SRPSKI SVET“ – ILUZIJA?

Gostujući u ,,Drugačijoj radio vezi“ Antene M Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, je na pitanje da li će pobjeda Bajdena razbiti projekat ,,Srpskog sveta“, odgovorila da taj projekat realno nema neku šansu.

-Da je ima, vjerovatno bi imao i veću podršku međunarodnih aktera. I zbog međunarodnog konteksta koji je još fluidan, a međunarodni poredak nije konsolidovan, srpski nacionalisti smatraju da pitanje granica nije riješeno, te da treba samo čekati zgodan trenutak.

– To je jedna iluzija kojoj će se stati na kraj, ali Srbija, opstajući na tom projektu, gubi dragocjeno istorijsko vrijeme – kazala je Biserko.

R.P.

Portparolka EK o odluci Sudskog savjeta da ponovo imenuje Branka Vučkovića za predsjednika Osnovnog suda Kotor

U Abazovićevoj vladi Pisonero: Potreban napredak u reformi su negatori genocida pravosuđa, a ne nazadovanje

PODGORICA – Dritana Abazovića ne treba da čudi zašto Uru ne žele da glasaju manjinski narodi i zašto njihovi relevantni predstavnici ne žele da participiraju u novoj vladi koja okuplja negatore genocida - saopštio je juče član predsjedništva Socijaldemokrata Faruk Kalač.

Komentarišući nedavnu Abazovićevu čestitku pobjedniku izbora u Banjaluci Drašku Stanivukoviću, podsjetio da je Stanivuković u utorak negirao genocid u Srebrenici, u emisiji „Presing“. Istakao je i da je Stanivuković negator svega crnogorskog – od naci-

je do jezika i veliki pristalica četničkog pokreta.

– Ovo nas više nimalo ne čudi od Abazovićevih kompanjona, s obzirom na to da je s istim takvima u koaliciji ovdje, u Crnoj Gori. I jedni i drugi, donoseći ,,slobodu“ o kojoj Abazović govori, veličaju ratne huškače i zločince i n e g a t o re genocida u Srebrenici – navodi se u saopštenju. F. J. Faruk Kalač

PODGORICA - Crna Gora, da bi napredovala na putu ka Evropskoj uniji, treba da ostvari dalji napredak, a ne nazadovanje u sprovođenju reforme pravosuđa, kako bi ispunila privremena mjerila za poglavlje 23, poručila je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez.

Ona je agenciji Mina kazala da su u EK upoznati sa jučerašnjom odlukom Sudskog savjeta da ponovo imenuje predsjednika Osnovnog suda u Kotoru Branka Vučkovića na tu

Ana Pisonero Hernandez

poziciju, osmi put zaredom.

Pisonero Hernandez je podsjetila da je u Izvještaju EK o Crnoj Gori za ovu godinu naglašeno da su odluke Sudskog

savjeta o ponovnom izboru predsjednika sudova na najmanje treći mandat već izazvale zabrinutost u pogledu načina na koji Savjet tumači

slovo i duh ustavnog i zakonodavnog okvira.

Takve odluke, dodala je ona, takođe nijesu u skladu sa preporukama GRECO-a o nezavisnosti pravosuđa, čije se ispunjavanje očekuje od Crne Gore.

– Da bi napredovala dalje na svom putu ka EU, Crna Gora treba da ostvari dalji napredak u reformama u oblasti vladavine prava, uključujući i napredak, a ne nazadovanje u sprovođenju reforme pravosuđa, kako bi ispunila privremena mjerila za poglavlje 23 – istakla je Pisonero Hernandez.

R. P.

4

Ekonomija

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Bemaks finišira radove na prioritetnoj dionici auto-puta

Juče nastavljeni razgovori predstavnika ekonomskih resora u novoj vladi i o

Drecun: To što niko ne saopštava detalje govori da traže konstruktivno rješenje Kostić: Budući ministri treba da se upoznaju sa situacijom

Most Moračica

Asfaltirana lijeva strana mosta Moračica PODGORICA - Svi glavni objekti na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare, mostovi i tuneli koje izvodi kompanija Bemaks su finiširani. Završni radovi, odvodnjavanje, hidroizolacija na mostovima, priprema za asfalt i zidovi za zaštitu od buke su u završnoj fazi, kazali su CdM-u iz te kompanije.

- Do kraja mjeseca ćemo doći do 30. kilometra trase (od 41 kilometra) sa asfaltom (osim asfalta na mostovima). Važno je napomenuti da je prije dva dana asfaltirana lijeva strana mosta Moračica, koji predstavlja najveći most na ovoj dionici. Što se tiče petlje Smokovac, završeni su radovi koji su trebali da budu završeni po osnovnom ugovoru, tj. glavni radovi kao što je proboj trase, most Smokovac – naveli su iz Bemaksa.

Rekli su da se trenutno rade instalacije koje nijesu bile u osnovnom ugovoru, priprema za asfalt, a u toku su završni radovi na naplatnoj stanici Smokovac.

– Kako je Bemaks dobio posao izgradnje spoja Bulevara Vilija Branta (Zlatičkog bulevara) i petlje Smokovac, čekamo da se riješe imovinsko-pravni odnosi. Asfalterske radove na petlji Smokovac planiramo kada na sjeveru ne budemo mogli da ih izvodimo zbog zime - naveli su iz Bemaksa.

Podsjetili su da su na prioritetnoj dionici auto-puta zaduženi za građevinske radove na četiri tunela (Suka, Vežešnik, Mrke i tunel Vjeternik sa sjeverne strane) ukupne dužine 11 kilometara, te sedam mostova i dva nadvožnjaka. Izvode radove na otvorenoj trasi ukupne dužine 10,2 km, na iskopima, nasipima, potpornim konstrukcijama, zaštiti kosina kao i na odvodnjavanju i na zidovima za zaštitu od buke. Bemaks takođe izvodi kompletne asfalterske radove na ovoj dionici.

Bemaks radi i na objektima baze za održavanje auto-puta i naplatne rampe Pelev Brijeg, naplatne stanice Mateševo, petlji Smokovac, u okviru koje je istoimeni most dužine 300 metara u obje trake kao i naplatna stanica Smokovac.

Na auto-putu trenutno imaju ima 400 radnika, uključujući poS.P. dizvođače.

PODGORICA - Sastanak predstavnika Ministarstva finansija i kandidata za ministre ekonomskih resora u novoj vladi, u vezi budžeta za narednu godinu trebalo bi da bude nastavljen iduće sedmice - ponedjeljak ili utorak. To je medijima nakon trosatnog sastanka kazao kandidat za ministra finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

Na jučerašnjem, drugom po redu sastanku, su bili odlazeći ministri finansija i ekonomije Darko Radunović i Dragica Sekulić sa saradnicima i kandidati za nove ministre Spajić, Jakov Milatović i Mladen Bojanić.

NASTAVAK

Kako je saopšteno, radni sastanak je bio konstruktivan, a intenzivnu komunikaciju će nastaviti.

Spajić je na pitanje novinara da li će budžet biti pripremljen do kraja godine, odgovorio da se

Drecun

tome nadaju i da prema tom cilju rade.

BIJELO POLJE: Premijer obišao najvažnija gradilišta

- Sastanak je bio konstruktivan i ovaj put. Nastavljamo sa tehničkim radom - rekao je Spajić.

Komentarišući nacrt koji je pripremila odlazeća vlast, Spajić je saopštio da je teško dati bilo kakve ocjene.

- Ne bismo da paušalno ocjenjujemo, nego bazirano na činjenicama. Sačekaćemo za takve ocjene - kazao je Spajić i dodao da bi o izazovima koje vidi u budžetu govorio kada preuzme funkciju.

Iz Ministarstva finansija je takođe saopšteno da je radni sastanak protekao u konstruktivnom razgovoru, uz obostranu kooperativnost i spremnost na saradnju.

ANALITIČARI

Ni jedna ni druga strana nijesu ni juče saopštile nijedan detalj iz nacrta budžeta. Pobjeda je zato pitala ekonomske analitičare da li je to prihvatljivo i da li javnost treba da zna makar okvirne detalje.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da činjenica da se ne saopštava ništa pokazuje da se pregovarači, ako ništa

D.MIJATOVIĆ

Treća runda iduće

Milatović, Bojanić i Spajić dolaze na sastanak

za sada respektuju.

- Koliko god bili različiti, uvažavaju stavove jedni drugih i ne žele da poremete budući tok razgovora. To meni govori čak i o ozbiljnosti obje strane i svijesti da se nalazimo u zaista delikatnom trenutku i da nas čekaju i dodatni

drugo,

problemi izazvani korona virusom. Sve ovo meni govori da traže konstruktivno rješenje - kazao je Drecun za Pobjedu.

Doduše, kaže on, to što se javnosti ništa ne saopštava može teorijski značiti nekoliko stvari. Između ostalog i da su polazne tačke oko kojih se raspravlja dijametralno suprotne i da je dogovoreno da se zbog toga ništa ne saopštava, jer nema saglasja.

- Druga je mogućnost da razgovori još nijesu tehnički dovršeni kao ni rješenje za određene pozicije. Treća da vlada koja odlazi želi da budžet koji je isplaniran za narednu godinu ostane kako je planiran, a vlada koja dolazi promijeniće dobar dio stavki. A možda se u Kostić

Vlasnik Telemaha ušao na grčko tržište

Nakon protesta mještana u Kraljskim Barama oglasila se Ura

Marković: Posvećeni interesu Forthnet Predložiće zabranu građana do posljednjeg dana zvanično gradnje malih HE

BIJELO POLJE – Svi kapitalni projekti u Bijelom Polju odlično napreduju, radovi se odvijaju nesmetanom dinamikom i u punom intenzitetu – kazao je predsjednik Vlade Duško Marković tokom obilaska gradilišta u toj opštini, skijalište Cmiljača, infrastrukturne projekte u okviru Đalovića pećine i

Osnovnu školu „Dušan Korać“.

On je konstatovao da od 30. avgusta ni jedan dan nije izgubljen.

- Uradićemo sve da ključni kapitalni infrastrukturni projekti na sjeveru budu prioritet institucija i u narednom periodu jer je to u interesu građana,

Duško Marković obilazi gradilišta u Bijelom Polju

Crne Gore i njene ekonomije i razvoja i višeg standarda svih građana. Na taj način potvrđujemo da ispunjavamo programske ciljeve ove vlade i naravno da do posljednjeg dana mandata ove vlade radimo u interesu građana Bijelog Polja, sjevera i Crne Gore i ispunjavamo obećanja koja smo dali – kazao je premijer.

S. P.

dio United grupe

PODGORICA - Grčka telekomunikaciona kompanija Forthnet S. A. zvanično je postala dio United grupe.

Ova grupa, u okviru koje posluju Telemah i njeni servisi EON i Total TV, televizije i portali Sport klub, Nova S i N1, ima sjedište u Holandiji i u većinskom je vlasništvu investicionog fonda BC Partners.

U junu su imali početni udio od 36 odsto u kompaniji Forthnet, do sada su povećali vlasništvo na 80 odsto, a do kraja godine, nakon što kompanija završi konverziju konvertibilnog duga, udio United grupe će porasti na 85 odsto.

Forthnet ima 1.000 zaposlenih i 1,4 miliona korisnika.

S. P.

PODGORICA - Nakon skupa mještana u Skrbuši i Kraljskim Barama koji se protive izgradnji malih hidroelektrana, Ljiljana Jokić iz Ure je pozvala investitora na Rečinskoj rijeci da prestane sa radovima i poštuje dogovor sa mještanima.

Istakla je da će predstavnici koalicije ,,Crno na bijelo“ odmah nakon formiranja vlade predložiti Skupštini deklaraciju o zabrani dalje izgradnje malih hidroelektrana.

- To podrazumijeva i obustavu svih radova i projekata dok se ne izvrši sveobuhvatna revizija - kazala je Jokić i pods-

jetila da je koncesiju za Rečinsku rijeku dobila firma Hidro lodžistiks, a radove izvodi BB solar.

Stanovnici mjesne zajednice Kraljske Bare protestuju od maja ove godine, tražeći da se zaustavi izgradnja malih HE Crnja, Ljubištica i Crni potok.

Za ove mHe vodeći i odgovorni projektant, kao i projektant idejnog rješenja i autor studije tehno-ekonomske opravdanosti izgradnje je redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu dr Ratko Mitrović, kojeg je mandatar Zdravko Krivokapić predložio za ministra ekologije, urbanizma i prostornog planiranja. S. P.

Podaci Monstata za treći kvartal

Izdato 35 građevinskih dozvo PODGORICA - U trećem kvartalu izdato je 35 građevinskih dozvola i prijava radova, pokazuju podaci

Monstata. Građanima je izdato 11, a preduzećima 24 dozvole.

Ukoliko se posmatra ukupan

odlazećeg ministra finansija i ekonomije

e sedmice

ola

Ekonomija

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Drecun: Agrobudžet da bude 100 miliona Predrag Drecun kaže da bi u budžetu za narednu godinu poljoprivredi trebalo dati značajnije mjesto.

- Agrobudžet bi trebalo da bude 100 miliona a ne dvadesetak kao do sada - kaže Drecun i dodaje da se kapitalne investicije, koje su sada rasute na više mjesta, moraju objediniti.

Smatra i da nije loše ni rješenje što je socijala pripojena Ministarstvu finansija.

Mjerenja međunarodne kompanije Umlaut

Telenor mreža najbolja na testu PODGORICA - Telenor mreža osvojila je priznanje ,,Best in test“ na mjerenju kvaliteta mobilnih mreža u Crnoj Gori, koje je sprovela međunarodna kompanija Umlaut, ranije poznata kao P3, navodi se u saopštenju ovog emitera.

Mjerenje Umlauta u Crnoj Gori sprovedeno je od aprila do septembra i obuhvatilo 5,9 miliona uzoraka od 5,8 hiljada korisnika.

Umlaut mjeri kvalitet mobilnih mreža u 120 zemalja. S. P.

broj stanova i njihova površina, prema izdatim prijavama radova u trećem kvartalu, predviđeno je građenje 158 stanova ukupne površine 8.213 kvadrata.

S. P.

Održana sjednica Odbora udruženja metaloprerađivačke industrije PKCG PODGORICA - Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore na onlajn sjednici ocijenio je neprihvatljivom visinu eko naknada za proizvodnju i deponovanje opasnog otpada navedenu u prijedlogu uredbe za ovu oblast.

- Privrednici smatraju da mjesečna naknada u visini 151,51 euro po toni (za stvaranje) i 75,75 eura po toni (za deponovanje otpada) može dovesti do ozbiljnih poteškoća u poslovanju najvažnijih privrednih subjekata – navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu PKCG. Privrednici pozivaju Ministarstvo održivog razvoja i Agenciju za zaštitu životne sredine da konsultuju uporednu praksu regiona gdje je, kako kažu, eko naknada višestruko niža. Ocjenjuju i da je visinu naknada neophodno upodobiti sa situacijom u kojoj se privreda nalazi usljed pandemije kovid-19.

- Privrednici konstatuju da je nelogično da se od kompanija naplaćuje naknada za odlaganje opasnog otpada dok u Crnoj Gori ne postoji odlagalište. Takođe smatraju da je potrebno jasno klasifikovati šta pripada opasnom otpadu – kazali su iz PKCG i predložili da izvršni direktor Uniprom KAP-a Nebojša Dožić bude član radne grupe za pripremu uredbe o visini te naknade, koju plaćaju pravna i fizička lica za ispuštanje zagađujućih materija u vazduh, uvoz supstanci koje oštećuju ozonski omotač i stvaranje i deponovanje opasnog otpada.

Pravna lica koja koriste ložišna i postrojenja na električnu energiju instalisane snage veće od 1 MW, mjesečno plaćaju naknade zbog zagađivanja životne sredine, zavisno od vrste goriva i ispuštenih štetnih i opasnih materija u vazduh, po toni od 180,67 eura do 18.868 eura. Pravna lica koja uvoze supstance koje oštećuju ozonski omotač plaćaju 0,90 eura po

Sa sjednice PKCG

Traže niže ekološke naknade za otpad Privrednici pozivaju Ministarstvo održivog razvoja i Agenciju za zaštitu životne sredine da konsultuju uporednu praksu regiona gdje je, kako kažu, eko naknada višestruko niža kilogramu, dok ona koja stvaraju i deponuju opasan otpad koji sadrži jedan ili više sastojaka toksičnih materija plaćaju mjesečno 151,51 euro po toni (za stvaranje) i 75,75 eura po toni (za deponovanje otpada).

Iz kompanije Tosčelik traže da naknada iznosi maksimalno 100 eura po toni.

- U Crnoj Gori ne postoji deponija za skladištenje ove vrste otpada i teško je to rješenje očekivati u skorijem periodu. Kao jedina opcija nameće se izvoz ove vrste otpada u neku od zemalja sa deponijom za skladištenje – naveli su iz Tosčelika i dodali da cijena izvoza po toni otpada, u zavisnosti od količine, iznosi 250 do 300 eura.

- Ona je visoka i čini 50 odsto cijene koštanja tečnog metala, što je apsurdno. Trošak poslodavca samo po osnovu iznosa za eko naknade i izvoz otpada

na godišnjem nivou prema prijedlozima iz ove uredbe bi bio 200.000 do 250.000 eura.

To je u postojećim uslovima globalne krize u industriji čelika enorman trošak. Mišljenja smo da je iznos od 100 eura po toni stvorenog otpada izbalansiran prijedlog - navode iz Tosčelika.

Predstavnici nikšićke kompanije smatraju da je potrebno definisati da će se naknada koja se plaća po osnovu deponovanja otpada u iznosu 75,75 eura po toni vratiti pravnom licu ukoliko se stvoreni otpad izveze u periodu od tri godine od momenta stvaranja.

S obzirom na velike troškove transporta, predlažu da se otpad tri godine skladišti u krugu fabrike, dok se sakupe dovoljne količine za transport baržom.

Iz Uniproma smatraju da pri-

jedlog uredbe dvostruko opterećuje generatore otpada, jer osim deponovanja moraju da plate naknadu za stvaranje opasnog otpada. Objašnjavaju da u Crnoj Gori nema preduzeća koje se bavi preradom kako opasnog, tako i neopasnog industrijskog otpada, što dodatno opterećuje kompanije koje ga generišu.

- Uredbom je potrebno predvidjeti samo naknade za količine stvorenog opasnog otpada koje nijesu predate sakupljaču/prerađivaču u toku obračunskog perioda, a da iznos naknade bude kao u Sloveniji 22 eura po toni. Treba sagledati mogućnost oslobađanja strateških privrednika od plaćanja ostalih eko naknada srazmjerno visini uloženih sredstava u zaštitu životne sredine – kazali su iz UniproS. P. ma.

Iz Vlade ponovo demantovali lidera PZP-a Nebojšu Medojevića

Vlada nije sklopila aranžman sa MMF PODGORICA – Vlada nije sklopila aranžman sa MMF-om. Nije bilo razgovora pa nema ni zaključenog aranžmana. Zato još jednom tvrdnje poslanika Nebojše Medojevića odbacujemo kao netačne i iskonstruisane, pa im više nećemo pridavati pažnju, saopštili su juče iz Vlade.

– Poslanika Medojevića ponovo demantujemo, a javnost podsjećamo da je 41. Vlada i ja kao njen predsjednik – odbila da prihvati aranžman sa MMF-om u decembru 2016. godine, što se pokazalo ne samo hrabrom, već i ispravnom odlukom. Stabilizovali smo u prethodne tri i po godine naše javne finansije i povećali fiskalnu odgovornost. Značajno smo uvećali izvorne prihode i sve do početka zdravstvene i ekonomske krize tekuću potrošnju finansirali iz sopstvenih prihoda - navodi se u reagovanju Vlade.

Medojević je juče pozvao Vladu da kaže da li je sklopila aranžman i ocijenio, ako je to uradila, da će dovesti do eksplozije siromaštva i do velikih problema.

Iz Vlade su u reagovanju podsjetili da su podigli izglede kreditnog rejtinga zemlje, pokrenuli rast ekonomije sa prosječnom stopom od 4,6 odsto, povećali zaposlenost i značajno smanjili stopu nezaposlenosti.

– Obezbijedili ne samo redovnost isplata već i povećanje zarada u prosvjeti i zdravstvu i unaprijedili položaj penzionera. Povećali minimalnu zaradu i najnižu penziju. I u uslovima nezapamćene zdravstvene i ekonomske krize, koja razorno pogađa sve ekonomije svijeta, pa i našu, a u okviru nje posebno turizam i povezane djelatnosti - ova Vlada njie tražila niti bi prihvatila aranžman sa MMF-om.

Mi smo imali rješenje za trenutnu fim.babović

nekoj i dobroj atmosferi nalaze u zajedničkom poslu, u šta lično sumnjam. Prije bih rekao da se radi o tehničkoj primopredaji s obzirom na značajne promjene u odnosu na sadašnju organizaciju i strukturu vlade, spajanje i reorganizaciju u ekonomskim resorima - kaže Drecun i dodaje da je najbliži stavu da se traži konstruktivno rješenje.

Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment dr Vasilije Kostić kaže da je odraz objektivnih okolnosti to što kandidati za ministre ekonomskih resora ne saopštavaju nijedan detalj.

- Novi ljudi, nova vlast. Budući ministri treba da se upoznaju sa situacijom. Mislim da je to razlog - ne žele da saopšte nešto sa čim nijesu upoznati. Treba biti objekti-

van i priznati da kad god preuzimate funkciju morate se upoznati sa detaljima - kaže Kostić.

On, međutim, smatra da bi sada na početku razgovora mogli saopštiti kakve su njihove namjere, politika i strategija u koncipiranju budžeta.

- U svakom slučaju, treba dati šansu onima koji su prihvatili odgovornost - objašnjava Kostić i dodaje da može biti problem to što je rok probijen, jer se može upasti u cajtnot.

- Realno bi bilo da u što kraćem roku donesu budžet zato što je prethodna vlast već koncipirala nacrt koji može dobro da posluži novoj vlasti - samo da ga prilagode cilju.

Ne vidim da ima prevelikog razloga za čekanje. Ukoliko se ne usvoji budžet na vrijeme, donosi se odluka o privremenom finansiranju što je kvazirješenje, ali je bolje i to nego da nema nikakvog M.P.M. objašnjava Kostić.

5

Zgrada Vlade Crne Gore

nansijsku situaciju, kao što smo imali domaćinsko i održivo rješenje u svih devet mjeseci krize, i to bez smanjenja penzija i zarada u javnom sektoru, a uz izdašne subvencije građanima i privredi. Pored toga, obavezali smo se i na dodatno povećanje zarada u prosvjeti i zdravstvu od januara naredne godine – što bismo i ostvarili - navedeno je u reagovanju iz Vlade.

Lider Pokreta za promjene je juče takođe zahtijevao od Vlade da kaže i

kakav je aranžman sklopljen, ukoliko je sklopljen, koji su osnovni elementi i da li je ugovoren program štednje i što znači taj program za novu vladu.

– Sa MMF-om je bilo pregovora i to je najavio ministar finansija, ali da li je napravljen dogovor mi to ne znamo...

Takvi ugovori uglavnom podrazumijevaju ,,rolover kredite“ - kazao je on.

Naveo je da je zabrinut što mandatar i eksperti nijesu izašli ni sa kakvom idejom.

– Ne znamo da li će ova vlada formirati robne rezerve, uvesti svoju valutu... DF je bio za radikalan ekonomski zaokret. Predlagali smo da se otkupe svi poljoprivredni proizvodi, da se osnuje jedna banka za razvoj... Mi sad od ekonomskih instrumenata nemamo ništa nego budžet i ako MMF bude kontrolisao budžet znači da će se recesija nastaviti - kazao je Medojević.

Ako je sklopljen aranžman, ocijenio je on, onda je ovaj budžet dogovoren sa MMF-om.

– MMF nije humanitarna organizacija, oni će nametnuti vrlo oštar program štednje, ili smanjivanje zarada ili otpuštanje, povećanje poreza... ili sve te mjere. Ako se ekonomija smanjila 20 odsto, to je alarm za sve – poručio je Medojević, ali i dodao da će podržati novu vladu uprkos brojnim kritikama M.P.M. jer je, kako kaže, dao riječ.

6

Društvo

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Direktorica Osnovne škole ,,Jugoslavija“ okončala postupak protiv nastavnice koja je pozivala đake da dođu na moleban

Učiteljica Višnjić dobila otkaz PODGORICA – Učiteljici Radi Višnjić iz osnovne škole ,,Jugoslavija“, u Baru, uručen je otkaz zato što je nedavno pozvala đake da dođu na moleban u Hram

Svetog Jovana Vladimira, koji se nalazi u tom gradu.

Direktorica škole Biljana Vukmanović utvrdila je da je u ovom slučaju Višnjić

počinila težu povredu radne obaveze. Na ovu odluku, objasnila je, uticalo je i ranije ponašanje učiteljice protiv koje je vođen disciplinski postupak koji je završen uslovnim

prestankom radnog odnosa na šest mjeseci. Tada su đaci učiteljice Višnjić na času likovnog crtali trobojke.

Vukmanović je istakla da u školi nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole.

- Postojeći zakoni i Statut škole jasno propisuju šta su nadležnosti odjeljenskog starješine, tako da sve nedvosmisleno upućuje na to da je Višnjić prekršila brojne zakonske odredbe… Nemamo pravo djecu da zbunjujemo, ubjeđujemo, niti prilagođavamo našim uvjerenjima – zaključila je ona.



Višnjić je preko vajber grupe učenicima V-2 odjeljenja uputila poziv na moleban porukom: ,,Draga djeco, danas je moleban u Hramu Sv. Jovana Vladimira u 18 časova… Za sretan početak škole… Da se molimo za dobro učenje… Ja idem svake godine. I večeras ću biti tamo. Voljela bih da mi se pridružite ko može. Naravno, ne obazirući se na to ko je koje vjere“.

Nakon što je u dijelu javnosti ta poruka izazvala oštre reakcije Višnjić je kazala da nije đake pozivala da prisustvuju molebanu, već ih je obavijestila o tom događaju „kao što uvijek radi kad je riječ o društvenim događajima za koje procijeni da bi djeci mogli biti intereN.Đ. santni“.

Bivši načelnik tivatske Komunalne policije tužio predsjednika i potpredsjednika Opštine Tivat

Misija OEBS-a u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava uradila tri spota

Protiv nasilja i nejednake raspodjele moći

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pridružio se kampanji “zajedno bojimo svijet u narandžasto”.

- Kažnjavanje nasilja, podrška žrtvama,suočavanje sa uzrocima i osnaživanje institucionalnog i pravnog okvira naši su zadaci u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – saopštio je predsjednik na tviteru.

Iz Skupštine Crne Gore je saopšteno da je rodno zasnovano nasilje jedan od najuzastupljenijih oblika povrede ljudskih prava u Crnoj Gori.

- Stoga je od pojave pandemije koronavirusa zabilježen porast broja prijavljenih slučajeva porodičnog nasilja od 27% saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.

Kao i prethodnih godina, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 2020. obilježiće pokretanje kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ koji će trajati do 10. decembra, Dana ljudskih prava.

I misija OEBS-a u Crnoj Gori pridružila se svjetskoj kampanji „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ i zajedno sa Ministarstvom

Osnovno državno tužilaštvo u Baru saopštilo je ranije Pobjedi da je predmet protiv učiteljice Višnjić, kao i protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve koji su služili vjerski obred 4. oktobra, u fazi izviđaja.

Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković u mišljenju o ovom slučaju istakla je da je škola blagovremeno reagovala kako ne bi došlo do eventualne zloupotrebe djece.

Postojeći zakoni i Statut škole jasno propisuju što su nadležnosti odjeljenskog starješine, tako da sve nedvosmisleno upućuje na to da je Višnjić prekršila brojne zakonske odredbe… Nemamo pravo djecu da zbunjujemo, ubjeđujemo, niti prilagođavamo našim uvjerenjima – rekla je direktorica škole

Učenici barske škole na molebanu

PODGORICA – U znak soliarnosti sa žrtvama porodičnog nasilja, povodom 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, zgrada Parlamenta i predsjedništvo Crne Gore juče su osvijetljeni narandžastim svjetlom.

Rada Višnjić

za ljudska i manjinska prava uradila tri spota kojim žele da prikažu nejednaku raspodjelu moći, nedovoljnu zastupljenost žena na pozicijama odlučivanja, ograničen pristup resursima, finansijsku zavisnost i posljedice nasilja nad ženama.

Specijalistknja psihijatrije u Kliničkom centru Crne Gore Tea Dakić, izvršna direktorka NVO Centar za ženska prava Maja Raičević i izvršna direktorka NVO Centar za romske inicijative Fana Delija pojavljuju se u video spotovima kao žene odlučne u borbi za nultu toleranciju protiv rodno zasnovanog nasilja.

Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore saopštili su da je predrasuda da osobe s invaliditetom nijesu izložene nasilju, i to u svim njegovim oblicima. Kažu da su žene s invaliditetom posebno ugrožene i zbog činjenice da su često zavisne od pomoći i podrške nasilnika, i da se plaše ostati na ulici ukoliko ga napušte, dok država ostaje pasivna.

- One ga ne prijavljuju i zbog straha od gubitka povjerenja, osude okoline i česte viktimizacije i marginalizacije – naveli su oni.

I studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore su obilježili 25. novembar, Međunarodni dan nasilja nad ženama simboličnim ,,narandžastim“ posterima sa ključnom porukom ,,Stop nasilju nad ženama“.

N.Đ.

Prijave su podnijete „zbog toga što su suprotno Zakonu o sprečavanju širenja zaraznih bolesti na teritoriji Crne Gore išli na Cetinje radi odavanja pošte preminulom mitropolitu Amfilohiju Radoviću“ TIVAT – Doskorašnji načelnik opštinske Komunalne policije Novak Leković podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor krivične prijave protiv predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića i potpredsjednika Opštine Vladimira Arsića.

Prijave su podnijete „zbog toga

Prijavio ih da su širili virus nakon sahrane mitropolita

Arsić

što su suprotno Zakonu o sprečavanju širenja zaraznih bolesti na teritoriji Crne Gore išli na Cetinje radi odavanja pošte preminulom mitropolitu Amfilohiju Radoviću, kao i odlaskom i boravkom u Podgorici u sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja na dan sahrane mitropolita Amfilohija Radovića iako za to nijesu imali zakonom ispunjene uslove“.

Leković tvrdi da je epilog toga da je od virusa korone obolio Vladimir Arsić „koji je svo-

Komnenović

jim neprimjenjivanjem mjera prenio zarazu i na službenike Opštine Tivat, držeći sastanke zarazio je jednog službenika Komunalne policije i jednog službenika Službe zaštite i spašavanja“.

Iz kabineta predsjednika Opštine, Željka Komnenovića, su saopštili da Leković ima pravo da djeluje na način na koji djeluje, a da li je i koliko u pravu, na kraju će odlučiti nadležne institucije. „Gospodin Leković o sebi je dovoljno rekao samim svojim či-

njenjem i destruktivnim ponašanjem, koje je dovelo do toga da bude disciplinski gonjen i da ostane bez posla u Opštini Tivat. Stara poslovica po kojoj „ko gubi ima pravo da se ljuti“, može da važi sve do onog trenutka dok posljedica te ljutnje nije nasilničko ponašanje i uništen inventar koji je vlasništvo Opštine i svih građana. Lokalna uprava i njeni funkcioneri sprovode propisane epidemiološke mjere, a sve osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa potpredsjednikom Arsićem, testirane su na korona virus i po dobijanju negativnih rezultata, nastavile su sa radnim angažmanom, uz krajni oprez i paživo praćenje moguće pojave simptoma. Niti jednoj od pomenutih osoba nije izrečena mjera samoizolacije, pa do kršenja iste nije ni moglo doći“, naveli su u saopštenju iz kabineta predsjednika, naglašavajući da Opština Tivat neće komentarisati dalje postupke S.K. Novaka Lekovića.

FILANTROPIJA: Istraživanje Catalyst Balkans pokazalo da firme sve više novca odvajaju za siromašne

Preko šest miliona eura donirano 2019.

PODGORICA - Više od šest miliona eura je donirano u Crnoj Gori tokom 2019. godine kroz 851 donaciju – to je zaključak godišnjeg izvještaja o stanju filantropije u Crnoj Gori, koji je pripremio Catalyst Balkans. Izvještaj je pokazao da filantropija u Crnoj Gori bilježi trend rasta od 2013. godine, kada je Catalyst Balkans počeo proces sakupljanja podataka i praćenja donacija u Crnoj Gori.

Tokom 2019. godine je zabilježen skok od 44,7 odsto u poređenju sa 2018. godinom.

Prema podacima iz izvještaja, poslovni sektor bio je najaktivniji, dok je procenat donacija od strane građana neznatno

opao. Najveća podrška bila je usmjerena na institucije (38,5 odsto), zatim pojedince/porodice (28,4 odsto) i neprofitne organizacije (24,9 odsto).

Najviše podrške, po prvi put nakon 2015. godine, dobile su marginalizovane grupe, među kojima su najveći korisnici osobe sa invaliditetom, saopštio je Fond za aktivno građanstvo koji je predstavio istraživanje.

Slijede podrška zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i smanjenju siromaštva sa zabilježenim padom procenta donacija u sistem zdravstvene zaštite, ali povećanjem za sektor obrazovanja. Smanjenje siromaštva je nastavilo da dobija podrš-

ku donatora, uz isti nivo učestalosti kao u 2018, pokazalo je istraživanje.

Podaci pokazuju da je u 2019. godini najveći procenat donacija bio usmjeren na centralni dio Crne Gore, odnosno 38,8 odsto, što ukazuje na nastavak trenda započetog prije dvije godine. Evidentirano je smanjenje aktivnosti donatora prema sjeveru, sa zabilježenih 25,4 odsto, dok je isti nivo pomoći usmjeren prema južnoj regiji, i to 30,7 odsto.

U poređenju sa prethodnom godinom, dijaspora je bila manje aktivna, ali je procenat doniranog iznosa koji je došao iz dijaspore u 2019. bio veći.

R.D.

Društvo

Četvrtak, 26. novembar 2020.

7

Laboratorije otkrile 620 novih slučajeva korona virusa od 1.923 uzorka

PODGORICA - U Crnoj Gori je od korona virusa juče preminulo devet osoba, a otkriveno je 620 novih slučajeva zaraze, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje IJZ. - Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su od posljednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.923 uzorka na novi korona virus među kojima je ukupno registrovano 620 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2 - navedeno je u saopštenju IJZ. Novootkriveni su iz Podgorice 240, Nikšića 68, Bara 44, Budve 41, Bijelog Polja 33, Kotora 32, Tivta 31, Herceg Novog 29, Berana 28, Danilovgrada 17, Ulcinja 15, Pljevalja 12, Cetinja 11, Mojkov-

ca šest, Tuzi četiri, Plava tri, Gusinja dva, Kolašina dva i Rožaja i Andrijevice po jedan zaraženi.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno devet smrtnih ishoda povezanih sa kovid-19 i to kod pacijenata iz Podgorice, Nikšića, Andrijevice, Rožaja, Bara, Budve, Ulcinja, Mojkovca i Bijelog Polja od kojih je najstariji imao 89 (1931. godište) a najmlađi 51 godinu (1969. godište).

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna mjeseca je 450, a od početka godine 459.

Do 17:30 sati prijavljen je oporavak kod 602 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva korona virusa u Crnoj Gori iznosi 11.120.

Od početka godine ukupan

broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 32.808.

Ugostiteljski i uslužni subjekti od juče rade od sedam do 18 sati, zabranjeno je napuštanje objekta stanovanja od 19 do pet sati ujutro. Te nove mjere koje je donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti važiće do 8.decembra.

“NKT poziva građane da u potpunosti poštuju sve mjere jer je to jedini način suzbijanja širenja koronavirusa.

Sagledavajući zdravstvenu situaciju NKT je ocijenilo da je naš zdravstveni sistem zahvaljujući dobrom planiranju, pravovremenim aktivnostima i stručnosti i požrtvovanju zdravstvenih radnika i dalje sposoban da se, uprkos zabrinjavajućem stepenu infekcije, odupre pandemiji”, saopštili su ranije iz NKT-a.

i.božović

Preminulo devet pacijenata

Gradovi ,,zaključani“ od 19 časova

Zamjenica ombudsmana zatražila od Ministarstva prosvjete da obezbijedi svima jednak pristup obrazovanju

Od drugog polugodišta sva djeca da idu u školu Činjenica da su otvoreni ugostiteljski objekti, prehrambeni… u kojima građani obavljaju svakodnevne potrebe i provode vrijeme, ne korespondira sa činjenicom da pojedina djeca ne idu redovno u školu PODGORICA – Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković zatražila je od Ministarstva prosvjete da do početka trećeg kvalifikacionog perioda, odnosno drugog polugodišta obezbijedi da svi učenici prate nastavu u školi, uz poštovanje mjera Instituta za javno zdravlje.

NelogičNosti…

- Smatramo da sve uzrasne grupe djece treba da ostvaruju nastavu u učionicama, uz poštovanje preporučenih mjera. Činjenica da su otvoreni ugostiteljski objekti, prehrambeni… u kojima građani obavljaju svakodnevne potrebe i provode vrijeme, ne korespodira sa činjenicom da pojedina djeca ne idu redovno u školu – napisala je Mijušković.

Mijušković

Ministarstvo je dužno da ombudsmanu dostavi izvještaj o mjerama i radnjama na izvršenju preporuke u roku od 15 dana od dana prijema.

Iz resora ministra Damira Šehovića nijesu nam juče odgovorili na koji način će da realizuju ovu preporuku.

U izjašnjenju koje je Ministarstvo dostavilo Mijuškovi.božović

Mijušković je tako odlučila postupajući po predmetu jednog roditelja koji se požalio da su njegova djeca žrtve diskriminacije zbog načina na koji je Ministarstvo prosvjete organizovalo nastavu, odnosno zbog toga što đaci do šestog idu u školu, uključujući i prvake srednje škole, dok os-

tali uče od kuće. Mišljenja je da mu je povrijeđeno osnovno ljudskih pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima za njegovo dvoje maloljetno djece koji su učenici VI i VIII razreda osnovne škole.

ić istakli su da su ovakvim načinom organizovanja obrazovno-vaspitnog rada pokazali odgovornost, prije svega, prema zdravlju djece, koje je prioritet, ali i prema potrebi stvaranja preduslova za kontinuitet učenja. Ukazali su i na važnost da je za učenike, koji nastavu prate onlajn, data mogućnost individualne i grupne stručne podrške i konsultacija u školi sa predmetnim nastavnicima, koje se obavljaju jednom u petnaest dana, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.

ProPusti u orgaNizaciji

Sva djeca treba da imaju pristup internetu i aplikacijama

Mijušković je, međutim, konstatovala da od početka školske godine 2020/2021. pravo na obrazovanje nije na jednak način dostupno svoj djeci.

Nesporno je, kaže ona, da postoji određeni dio učenika koji zbog lošijeg socio-ekonomskog statusa porodica, u najvećem broju i djeca romskih porodica - iz porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, iz udaljenih seoskih domaćinstava, nemaju mo-

gućnost korišćenja navedenih oblika komunikacije i kojima se, kako navodi Ministarstvo prosvjete prosljeđuju nastavni sadržaju, domaći zadaci prezentacije...

- Ova djeca suočavaju se s brojnim izazovima i kada je redovna sitaucija u obrazovanju, a naročito sada, u ovoj situaciji, kada su ,,prepušteni“ sami sebi. Iskustva pokazuju da kada se jednom prekine obrazovanje, najsiromašnija i najranjivija djeca možda se nikada ne vrate u redovno obrazovanje, što ih izlaže potencijalnim rizicima – navela je ona.

Smatra da za vrijeme trajanja onlajn nastave, ovoj djeci koja nemaju materijalne mogućnosti i čiji roditelji ne mogu da im priušte komunikaciona sredstva, treba omogućiti, da kao i njihovi vršnjaci imaju pristup svim sadržajima i direktnoj komunikaciji preko interneta i aplikacija.

Škole su bezbjedNe

Zaštitinik je mišljenja da je veoma važno omogućiti svim učenicima jednak pristup obrazovanju, ističući da je to preduslov za stvaranje jednakih šansi za sve bez diskriminacije.

- Svakako da je zdravstvena situacija veoma važna, te da je u ovom trenutku velika transmisija zaraze, istovremeno svjedoci smo da pojedina djeca skoro devet mjeseci ne pohađaju nastavu u školama, a što se svakako može odraziti i na njihovo mentalno zdravlje… Koliko je važno djeci od I do VI razreda da prate redovno nastavu, toliko je važno i djeci ostalih razreda osnovne i srednje škole da prate nastavu.

Smatramo da dijeljenje djece po uzrastima, koji će pohađati nastavu u školi, a koji onlajn, nije u njihovom najboljem interesu – rekla je ona.

Istakla je da se u školama nastavnici i djeca pridržavaju preporučenih mjera (distanca, higijena ruku, maske), te da su, a što i navode predstavnici Instituta za javno zdravlje, škole sigurna mjesta u kojima je do sada prenos virusa bio N.Đ. najmanji.

Preminula Stanka GlomazićLeković PODGORICA – U Podgorici je utorak preminula Stanka GlomazićLeković, nosilac Partizanske spomenice, saopštili su iz Saveza udruženja boraca NORa i antifašista Crne Gore.

Ona je sahranjena u porodičnoj grobnici u Ulcinju.

Stanka Glomazić-Leković je učesnik Drugog svjetskog rata od 1941. godine.

Najprije kao pripadnik Durmitorskog odreda, a od jula 1942. Prve proleterske brigade. Od 1943. godine do kraja rata borila se u Krajiškim jedinicama u Bosni i Hercegovini.

Rat je završila sa činom kapetana prve klase.

Poslije rata je obavljala više dužnosti u SKJ, SKCG i Skupštini SFRJ. Od 1966. radila je u Izvršnom vijeću Crne Gore. Član SKJ, član predsjedništva SK CKJ, a 1974. izabrana za delegata Savezne Skupštine u Vijeću delegata.

Bila je predsjednik Skupštinske komisije za predstavke i žalbe. Nosilac je više odlikovanja i ordenja domaćih i stranih. r. d.

8

Društvo

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Kardiolog dr Ognjen Novosel o posljedicama ,,preležanog“ korona virusa

Sve više srčanih bolesnika kod osoba koje su imale kovid-19 Kad se izađe iz kovid infekcije, osoba kad je negativna osjeća tri do šest mjeseci razne simptome. Oni koji se ,,skinu“ sa respiratora imaju problema i sa halucinacijama - kazao je Novosel PODGORICA - Sve je više mladih ljudi koji se javljaju kardiolozima zbog smetnji sa srcem, a naročito u posljednja dva-tri mjeseca, i to oni koji su preležali korona virus. Pacijentima ostaju ozbiljne posljedice u vidu hroničnog umora, teškoća u disanju, bolova u mišićima, neki bi spavali cijeli dan, a nekima predstavlja veliki napor da se popnu stepenicama… Može da izazove i probleme sa krvnim sudovima.

Srčane tegobe se mogu javiti čak i kod onih pacijenata koji su imali blažu kliničku sliku kovid infekcije, dok pacijenti koji su bili na respiratoru imaju i psihosomatske posljedice u vidu halucinacija, gubljenja pamćenja…

Kardiolog doktor Ognjen Novosel kazao je za Pobjedu da se posljednjih mjeseci primjećuje veći broj pacijenata sa početnim srčanim tegobama koji su bili zaraženi korona virusom. On tvrdi da post-kovid simptomi traju od tri do šest mjeseci i da ih nema samo 10 odsto pacijenata koji su preležali virus.

- Oni koji se ,,skinu“ sa respiratora ima problema sa halucinacijama, saturacija je niska, a mozak je veoma osjetljiv na nedostatak kiseonika, jer moždane ćelije propadaju.

Kada se skine sa repsiratora, pacijent ponovo uči da diše, ima probleme sa memorijom, rupe u sjećanju, ima anterogradnu amneziju... - objašnjava Novosel.

On je naglasio da prilikom stavljanja na respirator i intubacije, što je kompleksan i bolan proces ,,može doći do povreda vratne kičme i da zbog toga ljudi i umiru a da se to često pripisuje drugim uzrocima“.

Napada Nekoliko orgaNa

Novosel kaže da se virus širi oralnim putem vjerovatno putem sekreta, zato je kaže potrebno nositi maske.

- U nosnoj sluzokoži nalazi se veliki broj krvnih sudova koji imaju te ACE receptore.

Virus se kači šiljcima na receptorima i prvi udar je preko nosa udisanje, gubi se osjećaj mirisa i ukusa. To može da bude privremeno, a poznajem slučaj i da se 15 do 20 dana ne

Ognjen Novosel

vraća. Virus se zatim spušta na receptore pluća i lijepi se, na srcu takođe, kao i na crijevnom sistemu - ističe Novosel.

Dodaje i da je ovo multisistemsko oboljenje, koje napada nekoliko organa.

- Dolazi do miokarditisa sa pojavom vode oko srca, zatim napada pluća, kao i do destrukcije plućnog tkiva, uništava alveole, to su mali mjehurići koji su bitni za disanje. Zato pacijenti završavaju na respiratoru. Pluća postaju čvrsta, javlja se plućna fibroza i pacijent ne može da diše - objašnjava Novosel.

On dalje objašnjava da virus

Kod žena manji stepen smrtnosti Činjenicu da je kod žena manja stopa smrtnosti od korona virusa, dr Novosel objašnjava činjenicom da njihovi polni hromozomi x proizvode dva proteina koji rano prepoznaju virus koji uđe i odmah ustremljuju interferon gama da ga uništi.

- Muškarci to nemaju, zato teže prolaze. Međutim, na postkovid simptome su osjetljivije žene nego muškarci - kazao je Novosel dodajući i da su žene evolutivno otpornije od muškarca.

dovodi do pojačane proizvodnje bradikinina, koji utiče na propadanje krvnih sudova.

- Bradikinin širi krvne sudove i čini ih propusnijim, velike količine bradikinina mogu dovesti do curenja iz krvnih sudova, posebno u plućima. Tu propadaju alveole jer on povećava produkciju hijaluronske kisjeline, koja je važna za stvaranje čepova i ugrušaka u plućima. I zato osobe stradaju i zbog ugrušaka, trombofilije.

Bradikinin oštećuje i moždane ovojnice i dovodi do krvarenja sa moždanim udarima. Osobe su dekoncentrisane imaju čak halucinacije, upale srca, destrukcije plućnog krila i onda moraju na respirator, a ko ode

na respirator ima male šanse da preživi - kazao je Novosel.

ko je pod rizikom

On je istakao da su pod najvećim rizikom ljudi koji uzimaju ljekove za povećan pritisak, na drugom mjestu su gojazni i oboljeli od dijabetesa, na trećem plućni bolesnici, a na četvrtom oboljeli od kancera.

Kada su u pitanju krvne grupe, on tvrdi da je grupa A najviše opterećena odnosno najrizičnija, B manje, a nulta najmanje.

On objašnjava da virus kada uđe u organizam napravi štetu. Samo porast imuniteta može da spriječi komplikacije.

Novosel smatra da je rješenje ove pandemije u ljekovima koji zaustavljaju reprodukciju kovid-19 u organizmu. Jedna grupa su ljekovi koji sprečavaju umnožavanje virusa, a druga koji povećavaju imunitet.

- Izolacija kao ni vakcina nije u potpunosti rješenje, jer ovaj RNK virus ima 29.903 nukleotida. Nukletodi su parovi baza.

Kada se jedna baza poremeti on je već mutirao. Ako se napravi vakcina u momentu pravljenja on je već mutirao, tako da ona može da pomogne, ali ne i da riješi problem ocjenjuje Novosel.

Ističe da je potrebno davati ljekove za zaustavljanje reprodukcije virusa ranjivim grupama, zdravstvenom osoblju, vojnicima, policijacima… jer je sistem pred kolapsom.

- Doktorirao sam na RNK virusu. To su virusi koji su izuzetno opasni za ljudsku populaciju. Prije 600 godina su počele epidemije i bilo je 58 opisanih epidemija u istoriji civilizacije.

Najopasnija je bila ta španjolska groznica, 1918. godine je umrlo 50 miliona ljudi, ali to je bilo prije pronalaska antibiotika. Danas je ovaj virus opasan jer je paralisan sistem, zdravstveni sistem, komunikacije sa ljudima - kazao je Novosel.

Da bi se kovid-19 zadržao u citoplazmi i razmnožio se mora, ističen on, da prođe kroz šest faza.

- Virus ulazi pomoći spajk šiljaka, zato se zove korona jer bode kao kruna. On mora da prođe faze penetracije, prodiranje u ćeliju domaćina, segregacije, agregacije, multiplikacije, maceracije, sazrijevavanje do replikacije i do ekturzije izbacivanja propadanja ćelija, izbacivanja virusnih partikula i napadanja drugih ćelija. Pretpostavka je da se čovjek inficira, inkubacijama u periodu od četiri do 14 dana - tvrdi dr Novosel.

- Svaki virus želi da se replicira, umnožava. On čak napada prije zdravo tkivo nego bolesno, jer se tamo brže replicira.

Nijesam siguran hoće li mlade osobe u doglednoj budućnosti biti više ugrožene nego stare osobe. Mada će stariji vjerovatno imati kliničku sliku - kazao je Novosel.

SiNdrom SlomljeNog Srca

Kada je u pitanju nekretanje, izolacija, gubitak posla i to ka-

s.vasiljević

Tegobe

Vakcina pomaže, ali ne rješava

ko tvrdi naš sagovornik, može izazavati takođe posljedice.

- To se zove sindrom slomljenog srca. Osobe su pod velikom tenzijom. Ova dešavanja i izolacija će izazavati velike mentalne probleme a oni će izazvati srčane probleme.

Ljudi koji su u mentalnom problemu imaju veće količine adrenalina, dopamina a to su stresni hormoni koji će povećati osjetljivost srca na aritimije, osjetljivost krvnih sudova. Doći će do grča krvnog suda i do skoka pritiska, koji već ima 60 odsto populacije u Crnoj Gori - kazao je Novosel dodajući da se ovaj broj povećao od kada je počeo kovid.

poSljedice

- Imao sam pacijenta 2000. godište, koji je preležao kovid. Odjednom su počeli da dolaze mladi od 20 do 35 godina sa aritmijama, preskocima, skuplja im se voda oko srca i treba im skirinig i oporavak do šest mjeseci - kaže dr Novosel ističući da samo 10 odsto ljudi nema postkovid simptome.

Napominje i da se danas umire od srčanih oboljenja 58 odsto, drugo mjesto su moždani izlivi, treće karcinomi, a na četvrtom je saobraćajni traumatizam.

Pacijenti stradaju i zbog ugrušaka, trombofilije

PODGORICA - Na vijeću Prirodno matematičkog fakulteta prof. dr Vladimir Pešić izglasan je za najboljeg naučnika ovog fakulteta za ovu godinu.

Vijeće Prirodno-matematičkog fakulteta

- Hvala Vijeću i kolektivu PMF-a za ovoj izuzetnoj počasti. Ima i institucija i fakulteta u Crnoj Gori, ali samo je jedan Prirodno-matematički fakultet. Biti najbolji na fakultetu koji ne samo da je bio i ostao najbolji u Crnoj Gori (ali i van granica), koji je

bio i ostao centar naučne i intelektualne elite Crne Gore (koliko god to smetalo raznim ,,ekspertčićima“) je velika čast - kazao je Pešić.

Naveo je i da je u toku ove godine njegovih 16 radova objavljeno u časopisima koji su indeksirani u vode-

N.kovačević

Vladimir Pešić najbolji naučnik ćoj međunarodnoj bazi SCI/SCIE od toga 11 radova u časopisima koji se nalaze u najačoj kategoriji Q1, a pet radova u kategoriji Q2.

- Monografija ,,The Rivers of Montengro“ na koju sam posebno ponosan objavljena od strane vodećeg

svjetskog izdavača ,,Springer Nature“ , kao i 11 poglavlja u monografijama koje je objavio Springer. Posebna zahvalnost mojim kolegama na studijskom programu Biologija, kao i mojim doktorandima i magistrantima! - kazao je Pešić.

N.k.

Svijet

Ćetvrtak, 26. novembar 2020.

9

U Raškoj pronađena masovna grobnica

Srpski zvaničnici ćute

PRIŠTINA – Vijest o pronalasku masovne grobnice u mjestu Kiževaku u opštini Raška nije komentarisao gotovo niko iz vlasti u Srbiji, navodi Dojče vele.

Jedini predstavnik opozicije koji je o tome nešto rekao je predsjednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić. On je u saopštenju podsjetio da masovna grobnica

u Raškoj nije jedina pronađena u Srbiji i da „skriveni grobovi pokazuju kontinuiranu neodgovornost države i nesumnjivo saučesništvo u zločinu“.

Nekoliko dana pošto je otkrivena grobnica u Raškoj, objavljena je vijest i da je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću zabranjen ulazak na Kosovo. Ni o tome nijedan zvaničnik Srbije ništa nije rekao, a Predsjedništvo Srbi-

je nije odgovorilo na molbu internet-portala „Kossev“ da prokomentariše vijest o tome.

Među rijetkima koji su se osvrnuli na vijest o zabrani da Vučić uđe na Kosovo, opet je Zoran Vuletić. On je upitao predsjednika Srbije da li je zabrana ulaska na Kosovo u bilo kakvoj vezi s pronalaskom grobnice. Po svemu sudeći, odgovor do sada nije dobio, navodi Dojče vele.

Kiževak je peto mjesto u Srbiji

na kojem su otkrivene masovne grobnice. Ranije su grobnice, sa ukupno 941 tijelom, pronađene u Batajnici, Perućcu, Petrovom Selu i Rudnici.

Pitanje nestalih je dio agende dijaloga Beograda i Prištine pod okriljem Evropske unije, a rješavanje tog problema ušlo je i u sporazum potpisan u Vašingtonu 4. septembra.

Iako su se obje strane obavezale „da će ubrzati napore da

Lokacija na kojoj je pronađena masovna grobnica

lociraju i identifikuju posmrtne ostatke nestalih osoba“, neke izjave zvaničnika Srbije

Novoizabrani američki predsjednik predstavio tim za nacionalnu bezbjednost i diplomatiju

opovrgavaju uvjeravanja da Beograd to zaista i namjerava da učini.

Azerbejdžan preuzeo drugi od tri okruga koja su mu pripala mirovnim sporazumom

Bajden: Amerika se vratila Jermeni zapalili kuće i spremna je da vodi svijet svoje pa napustili

VAŠINGTON – Novoizabrani predsjednik SAD Džozef Bajden predstavio je svoj tim zadužen za diplomatiju i nacionalnu bezbjednost i poručio kako slijedi zaokret u odnosu na politiku „Amerika na prvom mjestu“ iz Trampove ere.

U spoljnoj politici i bezbjednosti, Bajden će se oslanjati na eksperte iz demokratskog establišmenta, svoje kandidate za članove tima za nacionalnu bezbjednost. Njegovi vašingtonski „veterani“ svi imaju veze sa administracijom bivšeg predsjednika Baraka Obame, dok novoizabrani predsjednik nastoji da uputi jasnu poruku o svojoj želji da uspostavi predvidljiviji angažman Sjedinjenih Država na globalnoj sceni, prenosi AP. U novoj američkoj administraciji će se kao državni sekretar naći Entoni Blinken koji je bio zamjenik državnog sekretara tokom Obamine administracije i ima bliske veze sa Bajdenom.

Diplomirao je na pravnom fakultetu na Harvardu i Kolumbiji i bio je član spoljnopolitičkih tijela tokom demokratskih administracija, uključujući i Savjet za nacionalnu bezbjednost Klintonove administracije. Takođe je bio direktor osoblja Odbora za spoljne poslove u Senatu kada je njime predsjedavao Bajden, da bi kasnije bio njegov spoljnopolitički savjetnik.

Sekretar za unutrašnju bezbjednost biće Alehandro Majorkas, bivši zamjenik sekretara za nacionalnu be-

Džozef Bajden

zbjednost. On će biti prvi predstavnik latino populacije imenovan na mjesto sekretara za unutrašnju bezbjednost.

Rođen je u Havani, a u SAD je došao kao dijete političkih izbjeglica. Kao advokat se priključio Obaminoj administraciji 2009. godine i postao direktor Agencije za državljanstvo i imigraciju, gdje je primjenjivao program za djecu imigrante koja su dovedena u SAD i bila zaštićena od deportacije.

Za ambasadorku u Ujedinjenim nacijama predložena je Linda Tomas Grinfild, koja je već 35 godina u spoljnopolitičkoj službi i radila je na četiri kontinenta. Bila je najviši diplomata za Afriku za vrijeme ebole, tokom Obamine admi-

nistracije od 2013. do 2017. godine. Nakon odlaska iz administracije, prešla je da radi za globalnu stratešku kompaniju nekadašnje državne sekretarke Medlin Olbrajt.

Za specjalnog izaslanika za klimu predložen je Džon Keri. Keri je poznata figura u politici i Demokratskoj partiji. Bivši je državni sekretar u Obaminoj administraciji, senator iz Masačusetsa 25 godina i demokratski predsjednički kandidat 2004. godine.

Specijalni izaslanik za klimatske promjene neće biti dio novog kabineta, ali će Keri biti član Savjeta za nacionalnu bezbjednost i to će biti prvi put da Savjet ima izaslanika za klimatske promjene. Keri je imenovanje objavio na Tviteru uz

poruku da će „Amerika uskoro imati vladu koja klimatsku krizu tretira kao pitanje nacionalne bezbjednosti“.

Direktorka bezbjednosnih službi biće Evril Hejns, bivša zamjenica direktora CIA i savjetnika za nacionalnu bezbjednost u Obaminoj administraciji. Prva je žena nominovana da vodi američke obavještajne službe. Ona je advokat i ranije je radila sa Bajdenom dok je bio član senatskog Odbora za spoljne poslove i kada je njime predsjedavao.

Pošto je napustila Obaminu administraciju 2017. godine radila je na Univerzitetu Kolumbija.

Novi savjetnik za nacionalnu bezbjednost će biti Džejk Saliven, koji je bio Bajdenov

savjetnik za nacionalnu bezbjednost tokom Obamine administracije, a ranije je bio zamjenik šefa kabineta Hilari Klinton. Saliven ima 43 godine i jedan je od najmlađih ljudi postavljenih na poziciju savjetnika za nacionalnu bezbjednost, prema podacima Bajdenovog tranzicionog tima.

- Nema vremena za gubljenje kada je riječ o našoj nacionalnoj bezbjednosti i spoljnoj politici. Potreban mi je tim koji će od prvog dana biti sposoban da mi pomogne da se domognemo mjesta u čelu stola, okupimo svijet kako bismo se suočili sa najvećim izazovima. Amerika se vratila i spremna je da vodi svijet - poručio je Bajden.

Obećao je i da će nova administracija reflektovati raznolikost američkog naroda.

Njegove nominacije moraće da prođu i progresivno krilo Demokratske stranke, kao i Senat koji i dalje kontrolišu republikanci. Novoizabrani predsjednik izrazio je nadu da će Senat brzo potvrditi njegove kandidate.

Međutim, pojedini republikanski senatori, koji još nijesu priznali Bajdenovu pobjedu, već su kritikovali njegove kandidate.

Senator Marko Rubio, jedan od vodećih članova Odbora za spoljnopolitičke odnose koji razmatra kandidate za Stejt department, tvitovao je da će Bajdenovi članovi kabineta „pristojno i uredno brinuti o propadanju Amerike“.

Sveštenik SPC sam sebi napisao potvrdu za oslobođenje nošenja zaštite od korone

„Maska stavlja čovjeka u robovski položaj“ VALJEVO - Sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve nastavlja da prkosi mjerama i preporukama nadležnih izdatih u cilju suzbijanja širenja korona virusa. Sudeći po dokumentu koji kruži društvenim mrežama, ovakvo ponašanje dobija novu, moglo bi se reći, nadrealnu dimenziju.

Arhimandrit Nikodim (Dragan) Bogosavljević sam je sebi izdao potvrdu za oslobađanje nošenja maski iz vjerskih ubjeđenja. Ovim dokumentom arhimandrit je sebe ,,poštedio“ nošenja maski u javnim i opštim ustanovama, prodavnicama, prevoznim

sredstvima i na otvorenom.

Da je potvrda autentična, sveštenik je potvrdio za portal Direktno.rs i pozivao se na Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama i na članove 46 i 202 Ustava Republike Srbije.

Potvrdu je izdao kao nastojatelj Manastira Vozdviženja časnog krsta u okolini Valjeva.

- Prema pravoslavnom učenju, čovjek je stvoren prema liku i podobju Božjem i stavljanjem maske unižava se dostojanstvo čovjeka kao Božje i i bogolike tvorevine, odnosno stavljanjem maske se čovjek kao slobodna ličnost ponižava i stavlja u robovski položaj - navodi pop Nikodim u obrazloženju.

Bogosavljević je već u jav-

Arhimandrit Nikodim, nekadašnji iguman Manastira Dajbabe

nost istupao sa izjavama kojima poriče postojanje korona virusa, ističući, između ostalog, da ,,nove mjere za suzbijanje kovida-19 u ško-

lama od đaka prave robote“.

– Laž je da virus postoji, to je najveća laž na kojoj počiva civilizacija – tvrdio je Bogosavljević.

Od 1997. Nikodim Bogosavljević, rodom iz Kosovske Mitrovice, bio je sabrat u Cetinjskom manastiru. Rukopoložio ga je nedavno preminuli mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji ga je 2011. godine razriješio dužnosti igumana Manastira Dajbabe, nakon nepromišljenog i netačnog iskaza o nacionalnom izjašnjavanju naroda u Crnoj Gori na popisu stanovništva.

Bogosavljević je tada, u emisiji Radija Svetigora ,,Pitajte sveštenika“, kazao da crnogorsku naciju nije stvorio Bog nego da je ona plod ljudskih sujeta i slabosti, i da je ,,generalno tvorac crnogorske nacije đavo u suštini stvari“. T.K.

Kelbadžar

BAKU - Azerbejdžanska vojska ušla je juče u region Kelbadžar, još jednu od teritorija koju su jermenske snage ustupile Bakuu sporazumom o okončanju prekida vatre u Nagorno-Karabahu, saopštilo je azerbejdžansko ministarstvo odbrane.

Jermenija je Kelbadžar trebalo da preda Azerbejdžanu 15. novembra, ali se Baku složio da preuzimanje bude odloženo, nakon zahtjeva Jerevana, prenosi AP. Azerbejdžanski zvaničnici su saopštili da je pogoršanje vremenskih uslova otežalo povlačenje jermenske vojske i civila duž jedinog puta koji ovu planinsku regiju povezuje sa Jermenijom.

– Sa puta, takođe, moraju da budu uklonjene mine – saopštilo je azerbejdžansko ministarstvo odbrane.

Sporazum o prekidu vatre sklopljen prije dvije nedjelje predviđa da Jermenija preda Azerbejdžanu kontrolu nad nekim teritorijama van granica Nagorno-Karabaha.

Agdamski region je bila prva teritorija koju je Jerevan predao Bakuu u toku prošle nedjelje.

Nakon potpisivanja primirja, neki Jermeni napustili su Kelbadžar nakon što su prethodno zapalili sopstvene kuće.

Agencija AFP prenosi da su lokalni stanovnici, u namjeri da svom dugogodišnjem neprijatelju Azerbejdžanu ne ostave ništa, skupljali električne kablove, ukrcavali djelove hidroelektrane u kamione, pa čak sjekli i stabla koja su ponijeli sa sobom.

Zapaljeni jermenski objekti

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

10

Hronika

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Apelacioni sud na neodređeno vrijeme odgodio proces razmatranja žalbi osuđenih za ubistvo Slavoljuba Šćekića

Tim vještaka utvrdiće zdravstveno stanje optuženog Bigovića

PODGORICA – Vještak sudske medicine Nemanja Radojević predočio je juče vijeću sudija Apelacionog suda da zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženi Ljubo Bigović nije u stanju da prati proces razmatranja žalbi na presudu kojom su on, Saša Boreta, Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić osuđeni na ukupno 120 godina robije za organizaciju i ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.

Sudije Apelacionog suda su zbog toga sjednice za razmatranje žalbi u ovom predmetu odgodile na neodređeno vrijeme.

Isto vijeće naložilo je da se formira tim vještaka koji treba da procijeni kada će Bigović biti u stanju da prati proces.

Radojević je vještačio zdravstveno stanje Bigovića po nalogu Apelacionog suda s obzirom na to da se ovaj optuženi nije pojavio na sjednici koja je bila zakazana u utorak.

Vrhovni sud je u decembru prošle godine ukinuo presudu Apelacionog suda od 20. fe-

Ljubo Bigović

bruara 2015. godine kojom su Boreta, Bigović, Vujadinović i Šćekić osuđeni na po 30 godina zatvora zbog ubistva Šćekića i predmet vratio na ponovno suđenje.

Odluci Vrhovnog suda je pret-

hodila odluka sudija Ustavnog suda koje su u junu prošle godine usvojile žalbu odbrane osuđenih da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje u dijelu koji se odnosi na pribavljanje i kvalitet korišćenog do-

kaza - svjedočenja zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića, kao i pravo na odbranu.

Ustavni sud je konstatovao da je odbrana na suđenjima pred redovnim sudovima osporavala kredibilitet iskaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića, ali da sudeća vijeća u svojim odlukama nijesu obrazložila suprotni stav - da je iskaz ovog svjedoka validan.

Optuženima za ubistvo Šćekića suđeno je tri puta. Apelacioni sud je prve dvije presude Višeg suda oborio zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i brojnih grešaka.

Sutkinja Biljana Uskoković, koja je donijela posljednju presudu 2012. godine, u obrazloženju je navela da je na osnovu svih dokaza prema stavu sudskog vijeća nesumnjivo utvrđeno da su Boreta i Bigović podstakli Šćekića i Vujadinovića da iz koristoljublja ubiju inspektora Slavoljuba Šćekića. Prema presudi, hice je ispalio Čila Šćekić.

Visoki policijski funkcioner ubijen je 30. avgusta 2005. godine na kućnom pragu, iz zaB. R. sjede.

Kontrolisan vozač u Beranama

Za volan sjeo pod dejstvom droga, kažnjen sa 15 dana zatvora i 420 eura

BERANE - Saobraćajna policija u Beranama uhapsila je vozača kod kojeg je utvrđeno da je upravljao automobilom pod dejstvom droga - objavljeno je na Tviter nalogu Uprave policije.

Ističe se da, osim toga, ova osoba nema položen vozački ispit, a vozilu je istekla važnost saobraćajne dozvole.

Kako dodaju u objavi, Berancu je izrečena kazna zatvora od 15 dana i novčana kazna od 420 eura.

M. L.

Uhapšen Nikšićanin

Vozio sa 2,23 promila NIKŠIĆ - B. J. (57) uhapšen je u utorak u Nikšiću jer je, kako je saopšteno iz Uprave policije, vozio pod dejstvom alkohola.

- On je kontrolisan u Ulici Šeste crnogorske brigade, te je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncen-

traciji od 2,23 g/kg - saopšteno je iz policije.

Na ovaj način B. J. je počinio prekršaj iz člana 317a Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. On je uhapšen i uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka priveden Sudu za prekršaje u Nikšiću.

M. L.

Akcija Uprave policije

Oduzeti riba i duvan PODGORICA - Pripadnici granične policije u akciji sprečavanja krijumčarenja i nezakonitog ribolova zaplijenili su više od 400 kilograma rezanog duvana i 400 kilograma ribe.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, u mjestu Barlaj spriječeno je krijumčarenje rezanog duvana, a oni raspolažu operativnim saznanjima o vozilu i osobi za koju se sumnja da je krijumčar.

Kod dvije osobe pronađeno je po 200 kilograma šarana - jednog albanskog i jednog crnogorskog državljanina.

- Albanski državljanin je imao namjeru da navedenu ribu koju je nezakonito izlovio na Skadarskom jezeru prebaci na teritoriju Albanije. Riba je oduzeta i zajedno sa licima predata inspektoru za ribarstvo na dalju nadležnost - navode u Upravi policije.

M. L.

Hronika

Ćetvrtak, 26. novembar 2020.

11

Istražitelji prikupljaju dokaze o ubistvu Danilovgrađanina, stražara u restoranu „Obala“ DANILOVGRAD – Danilovgrađanin Ivan Đurović (29), za kojeg policija sumnja da je ubio sugrađanina Zorana Pavićevića (56), čije je tijelo pronađeno prekjuče ujutro u danilovgradskom restoranu „Obala“, u kojem je radio kao noćni čuvar, saslušavan je juče u policiji, ali do zaključenja Pobjede nije saopšteno da li je protiv njega i

podnijeta krivična prijava za ovaj zločin. Đurović se, kako saznajemo, juče oko 13 sati predao inspektorima, ali do zaključenja našeg lista nije i zvanično dobio status osumnjičenog, niti su mu stavljene lisice na ruke zbog ubistva Pavićevića.

Prema našim saznanjima, Đurović je inspektorima ispričao da nema nikakve veze sa zločinom i da je bježao od policije zbog krađe,

ali kada je u medijima pročitao za što ga terete, odlučio je da se prijavi i objasni da on sa ubistvom nema nikakve veze.

Tijelo Pavićevića pronađeno je u restoranu u kojem je godinama radio kao stražar.

Preliminarni tragovi ukazivali su da je počinilac Đurović, ali policija to juče nije zvanično saopštila. Iako se u medijima pojavila informacija da je navodno Đurović uhapšen,

policija to nije demantovala.

Osumnjičeni je od ranije poznat istražiteljima po švercu droge, krađama i nasilju.

Preliminarni nalazi ukazuju da je ubica više puta oštrim predmetom nanio smrtonosne povrede Pavićeviću po glavi i tijelu.

Na mjestu zločina pronađeno je više tragova i predmeta za koje inspektori vjeruju da će potkrijepiti sumnje da iza zločina stoji Đurović.

Specijalno tužilaštvo predlaže da počne sudski proces za ubistvo Veselina Kalezića i Mila Ilića

PODGORICA - Specijalno tužilaštvo dostavilo je Višem sudu u Podgorici prijedlog da se Marjanu Vujačiću, optuženom za ubistvo Veselina Kalezića i Mila Ilića, sudi u odsustvu s obzirom na to da nije dostupan crnogorskim pravosudnim organima, jer je protiv njega u toku postupak u Republici Srbiji zbog ubistva Jugoslava Cvetanovića.

Ovo je za Pobjedu potvrdila savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici Aida Muzurović.

O prijedlogu Tužilaštva odlučivaće sutkinja Suzana Mugoša koja predsjedava krivičnim vijećem koje će suditi u ovom slučaju.

Početak suđenja Vujačiću i Ra-

du Popoviću, koji se terete za članstvo u kriminalnoj organizaciji i pomaganje u ubistvu dvojice Podgoričana, zakazano je za 2. decembar.

Vujačić je uhapšen prošle godine, 11. juna, od kada je u zatvoru u Vranju, a Popović je uhapšen četiri mjeseca kasnije u Podgorici.

Jedan od branilaca Vujačića, advokat Borivoje Borović ranije je za Pobjedu kazao da usvajanje prijedloga Tužilaštva da se Vujačiću sudi u odsustvu ne bi bilo u skladu sa zakonom.

Kategoričan je i da njegov klijent ne može biti izručen Crnoj Gori, jer je protiv njega u toku sudski postupak pred Višim sudom u Vranju zbog optužbi da je ubio Jugoslava Cvetanovića.

- Vujačić ne može biti izručen Crnoj Gori prije okončanja sudskog postupka koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Vranju i pravosnažnosti presude koju bude izrekao prvostepeni sud – kategoričan je Borović.

Ističe da je blagovremeno tražio od crnogorskog tužilaštva da predmet protiv Vujačića za ubistvo Mila Ilića i Veselina Kalezića ustupi srpskom pravosuđu i da ga oni spoje sa predmetom za ubistvo Cvetanovića.

Prijedlog Specijalnog tužilaštva da se njegovom klijentu sudi u odsustvu za advokata Borovića je povreda prava Vujačića i načela neposrednosti jer, kako objašnjava, on nije u bjekstvu i njegovo mjesto boravka je poznato.

Vujačićevo prisustvo suđenju,

kako je objasnio, može se obezbijediti i tako da se organizuje njegovo privođenje iz Srbije na ročišta u Crnoj Gori, ali bi, kako kaže, svaki njegov dolazak koštao 50.000 eura.

Branilac optuženog Popovića, advokat Miloš Vuksanović prilikom kontrole optužnice tražio je da se postupak protiv Vujačića razdvoji u odnosu na njegovog klijenta.

Viši sud u Podgorici krajem oktobra potvrdio je optužnicu Specijalnog tužilaštva protiv Vujačića i Popovića zbog sumnje da su u novembru 2018. ubili Veselina Kalezića, a pola godine kasnije i Mila Ilića.

Tužilaštvo je Vujačića označilo za organizatora kriminalne grupe koju je oformio u prvoj polovini 2017. godine u Podgorici radi djelovanja u Crnoj Gori, ali i Srbiji.

Vujačić se tereti da je ubio Kalezića i Ilića, a Popović da je kao član kriminalne organizacije pomogao likvidacije.

Pored zločina počinjenih u Crnoj Gori, Vujačić se u Srbiji tereti da je 27. septembra 2017. ubio Jugoslava Cvetanovića, dok postoje indicije da je u Amsterdamu likvidirao još jednog Vranjanca - Gorana Tasića.

Ubijeni Cvetanović bio je brat Saše Cvetanovića Pitbula koji je u aprilu prošle godine osuđen na 35 godina zatvora jer je, kako je utvrdio sud, 2013. godine u centru Beograda ubio Nikolu Bojovića, brata Luke Bojovića.

Za ubistvo ga je, kako se navodi, angažovao pokojni Slobodan Šaranović i isplatio mu 30.000 B. R. eura.

Srpsko tužilaštvo tvrdi da se nije miješalo u slučaj pokušaja terorizma

Sve informacije smo podijelili

PODGORICA/BEOGRAD Tužilaštvo Srbije za organizovan kriminal odbacilo je optužbe glavnog specijalnog tužioca Crne Gore Milivoja Katnića da se „grubo umiješalo“ u krivični predmet koji se odnosi na pokušaj terorizma, a koji se vodi pred nadležnim državnim organima u Podgorici, prenosi Danas.rs.

Tužilaštvo je u saopštenju navelo da od osnivanja ima neposrednu komunikaciju i saradnju „na zavidnom nivou“ sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore.

- Takva saradnja je postojala i u konkretnom predmetu i zapo-

četa je već sa prvim saznanjima koja su se odnosila na kriminalne aktivnosti koje su, po tadašnjoj procjeni, bile usmjerene na ugrožavanje sigurnosti i bezbjednosti najviših predstavnika državnih organa Crne Gore - piše u saopštenju.

Navodi se da su sva saznanja i informacije kojima je tužilaštvo raspolagalo podijeljene sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore „u vrijeme kada se do njih dolazilo i na način kako je to predviđeno međunarodnim konvencijama o pružanju međunarodne pravne pomoći i Ugovorom o pružanju međunarodne pravne pomoći u

krivičnim stvarima između Srbije i Crne Gore“.

Ističu da su sve radnje obavljene „na osnovu detaljnih zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore za pružanje međunarodne pravne pomoći“.

Prethodno je Tužilaštvo za organizovani kriminal uzelo je izjavu od Mirka Velimirovića, koji je pred crnogorskim pravosudnim organima priznao učešće u pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016, zbog čega je pravosnažno osuđen na šest mjeseci zatvora.

Glavni specijalni tužilac Crne Gore Milivoje Katnić

Mjesto zločina

Viša državna tužiteljka Tanja Čolan-Deretić je za portal Pobjeda ranije kazala da je

urađen uviđaj, te da će izuzeti tragovi sa mjesta ubistva biti predmet vještačenja.

A. R.

Kadrovske promjene u Upravi policije

Traže da se Vujačiću sudi u odsustvu

Uviđaj na mjestu ubistva Veselina Kalezića

dr. m.

Inspektori saslušavaju Ivana Đurovića

na to je ocijenio da „uzimanje obavještenja u svojstvu građanina od pravosnažno osuđenog Velimirovića u krivičnom postupku ‘terorizam u pokušaju’, predstavlja presedan koji jasno pokazuje namjeru miješanja u krivični postupak koji se vodi pred nadležnim sudom druge države“.

- U konkretnom slučaju mogli ste da saslušate Velimirovića na okolnosti postojanja osnova ili osnovane sumnje da je neko, uključujući i glavnog specijalnog tužioca, izvršio krivično djelo, ali niste mogli prikupljati obaveštenja na okolnosti izvršenja krivičnih dela za koja je ovo lice već pravnosnažno osuđeno - naveo je ranije Katnić.

J. Đ.

Marjan Račić novi načelnik CB Berane

BERANE - Novi načelnik Centra bezbjednosti Berane je Marjan Račić - odlučio je Kolegijum Uprave policije koji je juče donio odluku o kadrovskoj promjeni na čelu beranske policije.

Darko Ćorac, koji je do sada

obavljao poslove načelnika Centra bezbjednosti Berane, na lični zahtjev je raspoređen na druge poslove i zadatke.

Račić je, kako je precizirano u saopštenju, do sada obavljao poslove komandira stanice policije Centra bezbjednosti Berane. M.L.

Uhapšen osumnjičeni za uličnu prodaju narkotika

U kući krio marihuanu PODGORICA - Državljanin Bosne i Hercegovine Slaven Vukajlović (44) uhapšen je juče zbog sumnje da se bavio uličnom prodajom narkotika.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, u njegovoj kući je pronađeno 11 većih pvc pakovanja marihuane od 11,3 kilograma.

- Policija je raspolagala sazna-

njima da se S. V, nastanjen u Danilovgradu, bavi nabavkom i stavljanjem u takozvani ulični promet marihuane na području Podgorice i Danilovgrada - navode u saopštenju.

Od S. V. je oduzeto i sredstvo komunikacije, kao i vozilo za koje se sumnja da je koristio prilikom distribucije droge.

M. L.

Odgođeno suđenje Slobodanu Kašćelanu i članovima njegove grupe

Aleksandra Bogdanović nije došla na ročište PODGORICA - Suđenje petnaestočlanoj grupi koju je predvodio Kotoranin Slobodan Kašćelan juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 23. decembar zbog nedolaska Aleksandre Bogdanović, koja živi u Srbiji.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva, Kašćelan se konkretno tereti za zelenašenje na organizovan način.

Milan Dragović koji je nastanjen u Hrvatskoj, 2016. godine u Specijalnom tužilaštvu optužio je Kašćelana da ga je prinudio da potpiše ugovor o pozajmici na iznos od 250.000 eura, iako mu je u tom trenutku dugovao ukupno 50.000 eura.

Sa njim je, navodno, stupio u kontakt preko optuženog Gorana Ljubatovića.

Osim Kašćelana, na optuženičkoj klupi su i Zlatko Samar-

Slobodan Kašćelan

džić, Ilija Dedović, Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubatović, Tripo Moškov, Đerđ Camaj, Aleksandra Bogićević, Miloš Radonjić i Stefan Brnović. U odsustvu se sudi Igoru Božoviću, Aleksandru Đurišiću, Vladimiru Božoviću, Siniši Vlahoviću, Igoru Đurišiću i Davoru Preleviću.

B. R.

Rasvijetljene dvije krađe u Podgorici

Osumnjičeni da su krali alat, bicikla, municiju PODGORICA - A. J. (35) i S. C. (26) iz Podgorice uhapšeni su zbog sumnje da su počinili više krađa i uz krivičnu prijavu privedeni nadležnom tužiocu.

- Sumnja se da je A. J. tokom novembra iz kuće i pomoćnog objekta u vlasništvu dvije osobe ukrao više kućanskih aparata, više komada raznog električnog i baštenskog alata, dva bicikla i određeni broj komada municije - saopšteno je iz Uprave policije.

Protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, kao i dva krivična djela krađa.

- Osim toga uhapšen je i S. C. (26) zbog sumnje da je počinio tri krađe na način što je iz dvorišta porodičnih kuća otuđio dva bicikla, dok je iz unutrašnjosti jednog teretnog motornog vozila otuđio veću količinu električnih alata - zaključuje se u saopštenju policije.

M. L.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Kolašin: Rukovodstvo Opštine i turistički radnici o izlasku iz krize

Da Zlatiboru i Kopaoniku „uzmemo“ domaće goste Kriza se može ublažiti ako školski raspust prati turistički kalendar i počne sredinom januara, te da se zdravstvene vlasti Crne Gore i Albanije dogovore da način ulaska u državu ne bude otežan – smatraju učesnici sastanka

KOLAŠIN - Epidemija i neizvjesnost koju je donijela korona je usporila brojne privredne djelatnosti ali je ubjedljivo najteže onima koji se bave turizmom. Hotelski sistemi se i nekako snalaze a vlasnici privatnog smještaja su u velikim problemima.

O tome su juče razgovarali predstavnici Opštine i turistički radnici. Prvi čovjek Kolašina Milisav Bulatović kaže kako

SaČUVaTi TURiZaM i RaDna MJESTa: Sa jučerašnjeg sastanka

su sastanak organizovali sa ciljem da se pomogne opstanku turizma i očuvanju radnih mjesta jer ,,turizam generiše život u Kolašinu“.

- Radićemo na promociji tržišta koja su nam u ovoj situaciji glavna a to su domaći i gosti iz Albanije. Turizam u našoj opštini pokreće i ostale djelatnosti a najviše poljoprivredu na koju se i te kako oslanjamo i koja je jedina u budžetu za narednu godinu dobila veću po-

dršku - kazao je Bulatović.

Potpredsjednik opštine Danilo Medenica je kazao da su problemi turističkih radnika, problemi cijelog Kolašina.

– Zajednički tražimo moguća rješenja a uputićemo Vladi inicijativu za pomoć prije svega vlasnicima privatnog smještaja jer mjere NKT-a najviše pogađaju tu djelatnost – kazao je Medenica.

Direktor LTO Aleksandar Vlahović je podsjetio da je na-

BaR: Odluka menadžmenta Doma zdravlja

Izabrali najbolje u ovoj godini BAR - Dom zdravlja Bar je za Dan Bara uručio zahvalnice, uz novčanu nadoknadu, najboljim medicinskim radnicima u 2020. godini.

Direktorica te zdravstvene ustanove, dr Branka Purlija kaže kako je menadžment odlučio da za Dan Bara nagradi najbolje zdravstvene radnike u 2020. godini - doktore, medicinske sestre, vozača, higijeni-

naJBolJi MEĐU naJBolJiMa: Nagrađeni

kon lože zimske sezone, došla ljetnja tokom koje je ostavreno tek 25 odsto posjećenosti u odnosu na 2019. godinu. On je kazao da Kolašin ima 130 izdavalaca privatnog smještaja te da će intenzivirati kampanju na tržištu Albanije.

Sekretar za finansije i ekonomski razvoj Dragan Bulatović je kazao da je neophodno okretanje domaćem tržištu koje ima 300.000 potencijalnih gostiju.

Slađana Kršikapa insistira na subvencijama Vlade za vlasnike privatnog smještaja kojima se niko nije „okrenuo“ od 15. marta, na gostima iz Albanije, fleksibilnijim mjerama NKT-a tokom vikenda kao i oslobađanjima dijela obaveza koje imaju prema opštini i državi. Mikan Medenica je naglasio da se i u situaciji kakvu je ,,kreirala“ epidemija mora razmišljati o unapređenju turističkog proizvoda, da treba da kvalitetom ponude „zaustavimo“ domaće goste koji su išli ka Zlatiboru i Kopaoniku i zatražio da školski raspust ima turistički termin - da počne polovinom januara.

Privatni izdavaoci smještaja posebno su pogođeni situacijom jer od tog posla žive čitave porodice. Među njima je familija Ljubiše Rakočevića.

- Moja porodica živi od turizma a takvih slučajeva nije malo. To nam nije dopunska nego osnovna i jedina djelatnost.

Dobili smo dva moratorijuma na kredite. Prvi korektno, drugi sa dodatnim zahtjevima.

Banke samo deklarativno imaju razumijevanje. Jedini izlaz su nam domaći i gosti iz Albanije koji Kolašin doživaljavaju kao čistu i zdravu sredinu. Važno je da se zdravstvene vlasti dvije države dogovore da način ulaska turista ne bude prepreka dolasku u Kolašin - kazao je Rakočević.

Dr.DRAŠKOVIĆ

čarku i nemedicinski kadar.

- „Osluškivali smo glas naroda“, ljude koje su pacijenti prepoznali kao one koji su se maksimalno zalagali, radeći predano, stpljivo, tiho i neumorno. Izabrali smo najbolje među najboljima - kazala je Purlija.

Nagrađeni su dr Ljiljana Jovićević, dr Edina Dedeić, medicinske sestre Branka Unkašević i Jasna Lukolić, nemedicinski kadar Dragica Lekić, vozač Aleksandar Popović i higijeničarka Vanja Bujišić.

V.K.V.

BiJElo PolJE: Apel Službe zaštite i spašavanja

Neočišćeni dimnjaci mogu izazvati požar BIJELO POLJE – Vatrogasci su proteklih nekoliko dana imali više intervencija u stambenim zgradama zbog požara koji su izazvani lošim održavanjem ložišta. Zato iz Službe zaštite i spašavanja apeluju na građane koji koriste čvrsti ogrijev da, ukoliko to do sada nijesu uradili, očiste dimnjake i time preduprijede mogućnost požara.

Načelnik te Službe, Milonja Rakonjac upozorio je, da češći slučajevi paljenja čađi u dimnjacima za vrijeme zime dovodi do požara.

On pojašnjava, da do požara može doći od leta varnica iz grla dimnjaka po krovu, koje dospijevaju i na zapaljivi materijal u okolini.

- Takođe, požar se prenosi na građevinske elemente zgrade, kod nepravilno izgrađenih dimnjaka, što dovodi do zagrijavanja i paljenja krovnih greda. Do požara može doći i ako su na zidove dimnjaka naslonjeni zapaljivi materijali, poput

Gusinje

Milonja Rakonjac

papira, drveta i sličnih materija na koje se zagrijavanjem zidova dimnjaka prenosi toplota upozorava Rakonjac.

Apeluje, da u slučaju požara građani pozovu Vatrogasnu jedinicu na broj telefona 123.

- Prije dolaska vatrogasaca, potrebno je prigušiti otvore za vazduh na ložištu da bi se smanjila jačina gorenja, a zbog visoke temperature koja se stvara u dimnjaku u kojem gori čađ, požar nikako ne treba gasiti vodom - pojašnjava Rakonjac.

B.Č.

Bijelo Polje

Za rasvjetu Dan otvorenih 33.452 eura vrata za NVO GUSINJE – LED rasvjetu u naselju Begluci izgradiće DOO Temko iz Nikšića. Ugo­ vor sa tom firmom je potpi­ sala predsjednica gusinjske opštine Anela Čekić.

Radovi su vrijedni ukupno 33.452 USD a doprinos Opštine iznosi 4.049. Sredstva su obezbijeđena u sklopu poziva ,,Norveška za Vas – Crna Gora – Lokalna infrastruktura“. C. G.

BIJELO POLJE - Komisija za raspodjelu sredstava nevla­ dinim organizacijama Opšti­ ne Bijelo Polje održaće danas Dan otvorenih vrata.

Opština je raspisala javni konkurs za raspodjelu ukupno 50.000 eura. Sastanak sa nevladinim organizacijama održaće se u sali Skupštine opštine sa početkom u 12 časova.

C. G.

TiVaT: Humanitarna akcija „Miholjskog zbora“

Sakupljaju novac za porodicu iz Plava

TIVAT – Nevladina organizacija „Miholjski zbor“ organizovala je veliku humanitarnu akciju za pomoć porodici Lalević iz Plava i pozvala sve humane ljude da im se pridruže. Novac je Lalevićima, kako navode, neophodan za hranu.

Kutije za sakupljanje novca postavljene su u radnji „Franca“ na Trgu magnolije, u prodavnici brze hrane „Kontakt“ i u ugostiteljskom objektu „Teodo“.

- Pozivamo sve ljude da iz svog preskromnog budzeta, odvoje euro, dva, pet…koliko ko može. Neka vam se na dobro vrati!“ poručili su iz „Miholjskog zbora“.

S.K.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom  PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Bar: od 8 do 10 h korisnici u blizini nadvožnjaka na Bulevaru JNA; od 9 do 14 h Pečurice, Vitići.

Berane: od 8:30 do 14:30 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje.

Bijelo Polje: od 9 do 15 h Stožer, Potkrajci-Prestreke, Tomaševo, Slijepač most-Pali; od 9 do 13 h Grab – Dauti; od 9 do 14 h Pisana Jela.

Budva: od 8 do 14 h Mažići, Stanišići, Lapčići, Duletići, Jelen Do, Gornji Pobori, Donji Pobori, Stanjevići, Brajići i Di bar.

Cetinje: od 8 do 17 h Šinđon, Kokošice, Pod Uba, Drušići, Prevlaka,

Isključenja u 18 opština Rvaši, Gospoštine, Pipac, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci ,Božija Voda, Karuč, Bobija, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Dobri Do, Filendar, Grlić.

Gusinje: od 9 do 14:30 h dio sela Grnčar.

Kolašin: od 17 do 18 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 7:30 do 18 h Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev Lug, Svrke, Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 7:30 do 8:30 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta,

Vozarine, Požnja, Krušev Lug, Svrke Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 8 do 15 h Suva Gora; od 9 do 15 h Ocka Gora; od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Sunga, Đekići, Bare Kraljske, Vukićevića Lug, Drndari, Suva Gora, Vranještica.

Kotor: od 9 do 14 sati. Dobrota -Sv. Matija (od restorana ,,Elas“ do Sv. Matije); od 9 do 13 h Stoliv – centar, Dragalj; od 9 do 13 h Područje od Markovog Rta do kraja Stoliva (kratkotrajna isključenja).

Mojkovac: od 10 do 14 h Gojakovići.

Nikšić: od 8 do 16 h Vilusi, Ilijino brdo, Carina, Dolovi, Vrzipov Do; od

8 do 12 h Ul. Školska, Ul. Gračanička, Ul. Trgovačka, dio Kličeva; od 12:10 do 15 h Ul. Školska, Ul. Trebješka, Bulevar 13. jul, Ul. Trgovačka, dio Kličeva; od 9 do 13 h Podgorički Put, dio Budoša, Tunel Budoš, dio Straševine.

Pljevlja: od 9 do 15 h Sirčići, Lever Tara, Bitine; od 7:30 do 18 h Repetitor Gradac, Crno Brdo, Glisnica, Rađevići, Mironići, Jezero, Kovač, Zorlovići, Podkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli, Milakovci, Pliješ (moguća kratka isključenja); od 7:30 do 18 h Metaljka, Prisoje, Babino Brdo, Đakovići, Repetitor Vraca, Skenderovina, Jakupov Grob, Boljanići.

Plužine: od 8:30 do 16 h Jerinići.

Rožaje: od 8:30 do 14:30 h Ćosovi-

ca, Gornja Lovnica; od 7:30 do 18 h Kamenolom ,,Granit Mont“, Kajevići, repetitor Kajevići, Džudževići, Jablanica.

Tivat: od 9 do 13 h Krašići, dio potrošača.

Tuzi: od 8 do 16 h Gornje i Donje Drume, Ramza Ćaf, Spinja, Vitoja, Božaj, Kremza, granični prelaz Božaj, Skorać, Arza, Barlaj, Karaula Jagoda, Helnica, Traboin i Nabom.

Ulcinj: od 8 do 15 h Ada (iza mosta prema restoranima). Žabljak: od 8 do 16 h Pilana Karadžić, Suvodo, Zminica, Rudinovača, Smoljan, Mandića Do, Okruglica, Bare Žugića, Novakovići, Merulja, Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca, Uskoci.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Statistika Biroa rada za Nikšić, Plužine i Šavnik, potvrđuje poguban uticaj korone

Od marta čak 1.160 više nezaposlenih NIKŠIĆ – Kriza izazvana širenjem novog virusa korona nije zaobišla Nikšić. Na evidencini Biroa rada koji „pokriva“ tu, ali i susjedne opštine Plužine i Šavnik trenutno je 1.421 lice, od čega su gotovo dvije trećine pripadnice nježnijeg pola (63,10 odsto).

Prema riječima direktorice te ustanove Rajke Radonjić, na njihovoj evidenciji je najviše mladih sa četvrtim stepenom stručne spreme i to 32 odsto, ali ih i sa završenim fakultetom ima gotovo trećina (27 odsto), dok je 20,9 odsto zanatlija koji čekaju posao.

– Od pojave prvog talasa korona virusa broj nezaspolenih, prema našoj evidenciji, povećan je za 1.160 lica, a od tog broja je 730 žena. Najveći broj novoprijavljenih, na našem Birou rada, bilježimo u aprilu ove godine, kada se prijavilo čak 470 lica. Vjerovatno su novčane pomoći, koje je Vlada opredijelila za nezaposlene, uticale na kompletnu sliku, ali sigurno i brojni privrednici, zbog lošeg poslovanja, nijesu bili u mogućnosti da produže ugovore na određeno vrijeme – konstatuje Radonjić.



Najveći broj novoprijavljenih, na našem Birou rada, bilježimo u aprilu ove godine, kada se prijavilo čak 470 lica - kaže Radonjić

Kotor: Opština pomaže poljoprivrednike

Za 21 zahtjev 36.368 eura

KOTOR - Na javni poziv Opštine za subvencije u poljoprivredi stiglo je 26 zahtjeva, od čega je, na osnovu ocjene komisije, prihvaćen 21 zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava, dok je pet zahtjeva odbijeno – objavljeno je na sajtu lokalne uprave.

Budžetom je za poljoprivredu namijenjeno 50.000 eura, a biće prema prihvaćenim zahtjevima raspodijeljeno 36.368 eura, što predstavlja 72,7 odsto realizacije.

Najviše sredstava opredijeljeno je za nabavku: mašina i opreme za održavanje maslinjaka, hrane za stoku, mehanizacije za povrtarstvo i voćarstvo – motokultivatora, atomizera, sistema za navodnjavanje, opreme za pčelarstvo kao i za nabavku opreme C.G. za marikulturu.

Rajka Radonjić

Novi nezaposleni su maturanti gimnazije, ekonomski i komercijalni tehničari, zatim mašinski, elektro i tehničari za biotehnologiju... Među onima koji imaju treći stepen stručne spreme najviše je trgovaca. Očigledno je da su najbrojniji oni kojima je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme – kaže direktorica Biroa rada Rajka Radonjić Stopa nezaposlenosti u Nikšiću je oko 17 odsto, a u martu je bila 12,5 odsto.

–Ti podaci najbolje oslikavaju koliko je kovid-19 uticao na kompletnu ekonomsku situaciju, na broj nezaposlenih.

Kada je o strukturi novoprijavljenih riječ najviše ih je sa srednjom stručnom spremom. To su uglavnom maturanti gimnazije, ekonomski i komercijalni tehničari, mašinski tehničari, elektro tehničari, tehničari za biotehnologiju... Među onima koji imaju treći stepen stručne spreme na našoj evidenciji najviše je trgovaca. Očigledno je da su najbrojniji oni kojima

Uposlen samo 281 sezonac Godinama mladi Nikšićani u nedostatku stalnog posla, rade sezonski i to najčešće ljeti na Crnogorskom primorju. Korona je, kaže Rajka Radonjić, uticala i na taj segment zapošljavanja.

- Prema evidenciji nikšićkog Biroa rada, prošle godine u avgustu, čak 1.027 sezonaca je bilo radno angažovano, a ove godine svega njih 281. Početak godine je bio optimističan, mnogi poslodavci su nas kontaktirali već u februaru, namjeravajući da izvrše odabir radne snage za ljetnju sezonu, ali ubrzo se pandemija razbuktala i sve je stalo. No, vjerujemo da kovid-19 neće potrajati još dugo i da ćemo ih već za koji mjesec imati manje na našoj evidenciji, a narednog ljeta makar hiljadu optimista je Rajka Radonjić.

13

Kolašin: Bivša predsjednica opštine Željka Vuksanović podnijela tužbu protiv grada

Traži naknadu štete za nezakonitu smjenu KOLAŠIN – Bivša predsjednica Opštine Kolašin Željka Vuksanović podnijela je tužbu protiv grada tražeći naknadu štete za period kada je nezakonito smijenjena sa te funkcije.

U tužbi nijesu precizirane visine neisplaćenih zarada, već će to vještak naknadno utvrditi.

U tužbi je navedeno da je Vuksanović, izabrana na funkciju predsjednice Kolašina u četvrogodišnjem mandatu 30. oktobra 2014. godine. Nezakonitom odlukom 31. jula 2018, kako je navedeno, razriješena je sa te funkcije što je potvrdio i Ustavni sud.

Ona je tužbeni zahtjeva podnijela kako bi ostvarila naknadu na koju je imala pravo prema Zakonu o zaradam u javnom sektoru. Tim zakonom je propisano da osoba koja je profesionalno obavljala funkciju, ima pravo da godinu dana prima naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu. Željka Vuksanović u martu je pravosnažno oslobođena da je počinila krivično djelo neizvršavanje sudske odluke. Ranije je bila osuđena tri mjeseca zatvora uslovno na godinu.

Vuksanović je prvostepenom presudom sudije Osnovnog suda u Kolašinu Arsena Popovića bila osuđena da kao predsjednica Opštine nije izvršila presudu Upravnog suda od 23. januara 2018. godine kojom se Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora, stambeno-komunalnu oblast i zaštitu životne sredine opštine Kolašin obavezuje da Dragoljuba Bukilića vrati na posao i rasporedi ga na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnom



Željka Vuksanović

iskustvu.

Viši sud je oborio presudu i u obrazloženju naveo da je za krivično djelo neizvršenje sudske odluke potrebno da je odgovorno lice nadležno za izvršenje sudske odluke, a da nedvosmisleno stavlja do znanja da neće to da uradi, kao i da u njegov djelokrug rada spada postupanje po pravosnažnoj i izvršnoj sudskoj odluci.

- Može se zaključiti da nijedna odredba ni iz Zakona o lokalnoj samoupravi, ni Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ne utvrđuje obavezu predsjednika opštine da postupa po sudskim odlukama u ovakvim slučajevima. Predsjednik opštine bi bio nadležan jedino kada bi se radilo o sudskoj odluci koja se tiče predsjednika opštine, kada je on odlučivao iz sopstvene nadležnosti, odnosno kada bi bilo naloženo vraćanje na rad službenika zaposlenog u službi predsjednika opštine, menadžera i glavnog arhitetke, prema kojima, po Zakonu o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine ima prava i obaveze poslodavca - navodi se u obrazloženju presude Višeg M. L. suda.

Vuksanović je izabrana na funkciju u četvrogodišnjem mandatu 30. oktobra 2014. godine. Nezakonitom odlukom 31. je istekao ugovor o radu na u stečaj ili su njihova predujula 2018. razriješena je sa te funkcije što određeno vrijeme, mada ima- zeća likvidirana - riječi su Ra.P. je potvrdio i Ustavni sud - piše u tužbi mo i poslodavaca koji su otišli Rajke Radonjić.

Herceg novi: Postigli dogovor mještani Ubala i predstavnici Opštine i „Čistoće“ HERCEG NOVI - Narednih sedam dana na dio deponije Tisove grede odvoziće se samo komunalni otpad, rezultat je dogovora predstavnika Opštine Herceg novi i Savjeta Mjesne zajednice Ubli.

Po riječima v.d. direktora preduzeća „Čistoća“ Vasilija Seferovića, biće to probni period da utvrde da li će ovakav način deponovanja otpada i zastiranja deponije biti dovoljno dobar model, koji bi zadovoljio i potrebe preduzeća i grada ali i mještana Ubala.

– Riječ je o istočnom dijelu deponije koji je trenutno „mrtav“. Kamioni „Čistoće“ će istovarati otpad na samom platou koji će se odmah zastirati. Dosta toga smo završili, zastiranje je nastavljeno 26. oktobra. Dima ima samo u južnom dijelu deponije koji je nepristupačan mehanizaciji da bi to moglo kvalitetno da se riješi. Dogovorili smo se da bi možda trebalo uključiti Službu zaštite i spašavanja kako bi taj dio pokušali gasiti sa vodom i pjenom – kazao je Seferović.

U planu je, objašnjava, da novac koji sada izdvajaju za odvoz otpada za Bar, usmjere na sanaciju ubaljske deponije.

Otpad će narednih sedam dana odlagati opet na Tisove grede

iStoČni Dio loKaciJe Je ,,Mrtav“: Zatrpavanje deponije

– Vidljivo je da se radi i da je počelo rješavanje problema.

Trudićemo se da deponiju do-

vedemo u ispravno stanje. Od ponedjeljka su odvezena tri kamiona otpada i odmah je za-

strto i vidljivo je da nema problema – kazao je Seferović.

Načelnica Službe komunalne

policije i inspekcijskog nadzora Marija Bošković smatra da je deponija Tisove grede jedna od najuređenijih u Crnoj Gori i da je sadašnje stanje zadovoljavajuće u odnosu na prethodne godine. Objasnila je da su došli na Tisove grede kako bi sa mještanima odredili koji je to dio deponije gdje će se narednih dana deponovati komunalni otpad dok se dio na kome su vidljivi tragovi dima ne sanira.

– Konstantno se zasipa taj dio koji dimi i mislim da će se narednih dana i sanirati. Ukoliko se to ne može postići raspoloživim kapacitetima možemo angažovati dodatnu mehanizaciju –poručila je Bošković.

Mještani Ubala nijesu u potpunosti zadovoljni dogovorom, a po riječima Dragana Vukovića tri člana Savjeta Mjesne zajednice su se saglasila sa predloženim a dva nijesu, jer tvrdi, da se za problem odavno znalo ali da niko nije reagovao.

– Najveći problem je što niko ne snosi odgovornost. Ovdje nema prostora za to što oni mis l e – re ka o j e Vu kov i ć .

On smatra da će doći ponovo do zapaljenja kada se pređe na zastiranje drugog dijela deponije. Ž.K.

14

Marketing

ÄŒetvrtak, 26. novembar 2020.

Zapošljavanje

Četvrtak, 26. novembar 2020.

15

Istraživanje Privredne komore Crne Gore o deficitarnim ICT zanimanjima PODGORICA - Korona virus je protutnjao svijetom, promijenio navike i slobodu kretanja, ali i potpuno promijenio tržište rada. Naime, dok većina preduzeća pa i određenih profesija trpi velike gubitke, jer su onemogućeni u obavljanju svojih djelatnosti, neka druga zanimanja postaju dodatno tražena.

Situacija sa pandemijom novog virusa kovid-19 dodatno je ukazala na neophodnost digitalizacije ne samo crnogorskog obrazovnog sistema, već i cjelokupnog poslovnog i društvenog života i rada. Čini se da mogu opstati samo oni koji brzo prihvate inovaciju u ovom smjeru.

Budući da je digitalizacija poslovanja u ekspanziji, a samim tim i broj korisnika digitalne tehnologije, očekivanja su da će posjedovanje digitalnih znanja i vještina, odnosno digitalnih kompetencija, biti sve veća, ako ne i dominantna potreba na tržištu rada.

U bliskoj budućnosti, prema brojnim istraživanjima i mišljenju experata, na tržištu rada će najtraženiji biti stručnjaci iz oblasti IT, dok će pravnike i ekonomiste potisnuti ljudi sa srednjim obrazovanjem – bravari i vodoinstalateri.

DODATNA ZNANJA

Deficitarnim zanimanjem može se smatrati ono zanimanje za koje je tražnja veća od ponude, u određenom periodu i na konkretnom području.

Poslodavci su i ranijih godina, pored osnovnog zanimanja, sve više tražili i dodatna znanja i vještine, kako što su znanje st a n i h j e z i ka , ra č u n a ra , položen stručni ispit i posjedovanje određenih licenci (računovođe, arhitekte, programeri, inženjeri…), tako da se često dešavalo da za pojedina zanimanja istovremeno postoji i

Manjak inženjera, dizajnera, administratora, program menadžera, programera...

Lista deficitarnih kadrova je dugačka, a među njima se izdvajaju sistem inženjeri, administratori i integratori, database inženjeri, program i projekt menadžeri, programeri, dizajneri, BigData analitičari, programeri vještačke inteligencije i virtuelne realnosti, inžinjeri kvaliteta i brige o korisnicima i drugi deficit (za lica bez dodatnih znanja i vještina) i suficit (za lica sa dodatnim znanjima i vještinama).

Analiza deficitarnosti zanimanja je kompleksna, mora se razmatrati sa više aspekata: sa makro, regionalnog i mikro nivoa, a zatim i sa aspekta jaza između znanja i vještina koje nezaposleni posjeduju i znanja i vještina koje traže poslodavci.

Lista deficitarnih kadrova je velika, a među njima se izdvajaju sistem inženjeri, administratori i integratori, database in-

DIGITALIZACIJA POSLOVANJA U EKSPANZIJI: Deficitarna zanimanja

ženjeri, program i projekt menadžeri, programeri, dizajneri, BigData analitičari, programeri vještačke inteligencije i virtuelne realnosti, inžinjeri kvaliteta i brige o korisnicima i drugi.

Istraživanje Privredne komore Crne Gore o deficitarnim zanimanjima ICT profila je pokazalo da su anketirani rukovodioci kompanija koje posluju u ICT sektoru djelimično zadovoljni vještinama i kompetencijama svojih zaposlenih (56,8 odsto).

Potpuno je zadovoljno 40,5

odsto anketiranih, a nezadovoljno tek 2,7 odsto rukovodioca.

- Potrebu za zapošljavanjem novih kadrova iskazalo je 86,5 odsto poslodavaca. Većina ICT kompanija imaju poteškoća da nađu odgovarajući stručni kadar na crnogorskom tržištu rada - navedeno je u saopštenju PKCG o predstavljanju istraživanja o deficitarnim ICT zanimanjima.

NESKLAD

Kako pokazuje istraživanje na evidenciji nezaposlenih na-

jviše je lica sa srednjoškolskim zanimanjima (III i IV stepen stručne spreme) – 21.252 ili 45,85 odsto, zatim lica sa prvim i drugim stepenom stručne spreme – 15.480 ili 33,40 odsto.

Po zanimanjima, najviše je maturanata gimnazije – 1.254, prodavaca (III stepen stručne spreme) – 1.098, ekonomskih tehničara – 1.036, trgovačkih tehničara – 669, kuvara jednostavnih jela – 661, (kelnera III stepen stručne spreme) – 615.

Nesklad na tržištu rada

nameće potrebu realizacije niza programa u cilju usklađivanja tih odnosa, odnosno, prilagođavanje ponude tražnji radne snage. U tom smislu, posebno treba istaći važnost programa obrazovanja i osposobljavanja (dokvalifikacija, prekvalifikacija, ili specijalizacija), koji se realizuju saglasno aktuelnim odnosima između ponude i tražnje, potrebama zahtjevima poslodavaca ili pokazanom interesovanju nezaposlenih lica.

To dodatno potencira i okolnost što poslodavci sve više, uz osnovno zanimanje, stečeno redovnim obrazovanjem, traže dodatna znanja i vještine.

Promjene u sistemu formalnog obrazovanja ostvarene u funkciji njegovog prilagođavanja novoj privredno-ekonomskoj strukturi nijesu dovoljne da se brzo i kvalitetno odgovori na novonastale zahtjeve za radnom snagom, jer se veliki sistem formalnog obrazovanja, sporije mijenja i prilagođava promjenama na tržištu rada koje su dinamičnije.

Stoga, uspostavljanjem sistema neformalnog obrazovanja, kao dopune i korektiva formalnom obrazovanju, na duži rok, može se efikasnije odgovoriti zahtjevima tržišta. N.K.

Od izbijanja epidemije kovid-19, nezaposlenost u Crnoj Gori porasla je više od 30 procenata

Trgovina i uslužne djelatnosti najpogođeniji sektori PODGORICA - Na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Crne Gore trenutno se nalazi više od 46.000 nezaposlenih lica.

Na dan uvođenja mjera za suzbijanje epidemije novog virusa kovid-19, 15. marta ove godine, na evidenciji Zavoda je bilo registrovano 35.466 nezaposlenih lica, što znači da je došlo do povećanja nezaposlenosti više od 30 procenata.

Najveći broj evidentiranih na birou rada, više od 9.000, je upravo u prethodnih osam mjeseci ostao bez posla.

U trgovini na veliko i malo,

popravka motornih vozila i motocikala 1.399 lica, usluge smještaja i ishrane 903, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 633.

Sa druge strane, prema povratnim informacijama dobijenim od Poreske uprave Crne Gore, u prvih deset mjeseci 2020. godine, zaposlenje je dobilo 11.527 lica sa evidencije nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Najviše su zapošljavani srednjoškolci sa četvrtim stepenom stručne spreme – 4.074 ili 35,34 odsto, zatim, visokoškolci sa VII1 stepenom stručne spreme 3.941 ili 35,01 i

POVEĆANJE NEZAPOSLENOSTI: Trgovina pogođena

srednjoškolci sa trećim stepenom stručne spreme – 1.574 ili 13,65 odsto.

Najviše zapošljavanja je bilo u Podgorici – 3.235 ili 28,06 odsto, zatim u Bijelom Polju 1.062 ili 9,21 odsto, Nikšiću 1.006 ili 8,73 odsto, Budvi 843 ili 7,31 odsto.

Najviše zapošljavanja je bilo u obrazovanju - 2.150 ili 18,65 odsto, trgovini na malo i veliko, popravci motornih vozila – 1.855 ili 16,09 odsto, na poslovima usluga smještaja i ishrane 1.440 ili 12,49 odsto, zatim administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 1.152 ili 9,99 odsto.

N.K.

PANDEMIJA NIJE OBESHRABRILA POSLODAVCE: Visokoškolci

Rekordno interesovanje za devetu generaciju Programa stručnog osposobljavanja

Poslodavca dobilo 3.165 visokoškolaca PODGORICA - Priliku za stručno osposobljavanje, u devetoj generaciji, dobilo je 3.165 lica sa stečenim visokim obrazovanjem, bez radnog iskustva u nivou obrazovanja.

Oni su upareni sa izabranim poslodavcima.

Za učešće u programu stručnog osposobljavanja ove godine prijavljeno je gotovo 3.500 visokoobrazovanih.

Drugi krug prijavljivanja potencijalnih korisnika počeće danas i trajaće do nedjelje. Pravo učešća imaju samo već prijavljeni, njih 293, koji u prvom krugu nijesu dobili poslodavca ili okončali prijavu.

Poslodavci su ove godine ponudili više od 12.500 radnih mjesta.

Sudeći po brojkama moglo bi se zaključiti da epidemija novog virusa Covid 19 nije obeshrabrila ni poslodavce, koji su ove godine oglasili najviše upražnjenih mjesta do sada, niti buduće korisnike.

Lista korisnika devete generacije Programa stručnog osposobljavanja zvanično je objavljena i nalazi se na sajtovima Zavoda za zapošljavanje, eUprave, Uprave za kadrove i Ministarstva prosvjete.

Podsjetimo, pravo na stručno osposobljavanje imaju osobe sa

stečenim visokim obrazovanjem, bez radnog iskustva sa visokim obrazovanjem, i koje su na evidenciji nezaposlenih.

Stručno osposobljavanje svršenih studenata traje devet mjeseci tokom kojih oni obavljaju praksu kod poslodavaca a priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci. Svak korisnik ima pravo na mjesečnu naknadu u visini polovine prošlogodišnje prosječne plate u Crnoj Gori. Po završetku programa korisnici imaju mogućnost polaganja odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.

Kroz prethodne programe više od polovine korisnika programa je ostalo da radi kod istog ili našlo posao kod drugog poslodavca.

Program zvanično počinje 15. januara i traje do 15. oktobra 2021. godine.

N.K.

16

Kultura

Ćetvrtak, 26. novembar 2020.

Novo djelo Ognjena Spahića „Pod oba sunca“ uskoro u Hrvatskoj i Crnoj Gori

Roman o ljudima u okovima vlastitih odluka

PODGORICA – Hrvatska izdavačka kuća „Fraktura“ već je najavila novi naslov crnogorskog književnika Ognjena Spahića. Roman „Pod oba sunca“ je ispripovijedan kroz glasove četvoro protagonista, nekadašnjeg kapetana prve klase Branimira Bata Lončara, sada svjetioničara, i njegove supruge

Danice, te para u krizi srednjih godina, Nevene i Mitra, koji jednog ljeta razapinju šator pred svjetionikom. U fokusu je zajednička večera koja će, kako piše u najavi „Frakture“, promijeniti sve u njihovim životima.

To je priča je o krugu života koji iscrtavamo sami i pokušajima da iz tog kruga iskoračimo, navodi se u zvaničnom saopštenju izdavača.

- Spahić u svom novom tekstu iznova pokazuje svu raskoš pripovjednog talenta i zavidnu sposobnost da stvori moćne, pamtljive likove duboko obojene lokalnom istorijom – navodi se u najavi „Frakture“. „Pod oba Sunca“ je roman o ljudima u okovima vlastitih odluka kojih se nikako ne mogu osloboditi. Roman će uskoro biti objavljen i u izdanju „Nove knjige“ za crnogorsko tržište.

D. E.

Dijana Pajković objavila knjigu o dijaspori

Doprinos poznavanju istorije i etnologije PODGORICA – Knjiga „Crnogorski entitetni identifikatori u Beloj krajini“, autorke Dijane Pajković, objavljena je u izdanju „Crnogorskog društva Montenegro Maribor“ iz Maribora.

Knjiga je naučno-istraživačkog karaktera, a govori o Crnogorcima koji su došli u Sloveniju kao branitelji Habsburške monarhije prije četiri stotine godina.

jEzik u fokusu

Autorka je istakla da se o toj crnogorskoj dijaspori gotovo ništa ne zna, posebno u Crnoj Gori.

- Zato smo se prioritetno bavili jezikom kao glavnim identitetskim pitanjem, porodicom, običajima i tradicijom – zapisala je Pajković u predgovoru.

Potrebno je istaći da u literaturi ne postoji tačan datum odlaska crnogorskog stanovništva sa ovih prostora, kao ni tačan datum dolaska u Sloveniju. Zato je pristup informacijama i rad na ovom projektu bio u velikoj mjeri otežan.

Različitim metodološkim pristupima, istraživanjima i terenskim radom dokazano je njihovo crnogorsko porijeklo.

U svojoj recenziji dr Marko Terseglav navodi da je autorka uporednim analizama jezika, migracijskih tokova, genealogije, društvenih obrazaca, uslova i razmjera, otkrila da je većina izbjeglica, branitelja došla u Belu krajinu iz Crne Gore. Prema njegovim riječima, ova teza

U galeriji „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju otvoren Crnogorski likovni salo

Laureati Pavićević, Tomašević i Bratkov

Sa otvaranja Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“

CETINJE - Umjetnici Milija Pavićević, Jelena Tomašević i Sergej Bratkov dobitnici su tri ravnopravne nagrade na ovogodišnjem Crnogorskom likovnom salonu „13. novembar“, koji je juče otvoren u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Jednoglasnu odluku donio je žiri koji su činili predsjednica žirija dr Anastazija Miranović, selektor Salona Petar Ćuković i dr Svetlana Racanović.

Pavićević je nagrađen za rad ,,Cetinje 2015“, Tomašević za djelo ,,Noć u Crnoj Gori“, a Bratkov za rad ,,Apel komiteta nacionalnog spasa“.

- Svo troje autora na različite načine problematizuju subjektivno iskustvo, bilo da je u pitanju duboko egzistencijalno proživljavanje vlastitog

je novost u dosadašnjoj literaturi o uskocima.

A dr Miran Štuhec, takođe recenzent, knjigu ocjenjuje kao veliki doprinos poznavanju istorije i etnologije u Sloveniji i šire, što takođe ističe neka ključna otkrića o crnogorskoj istoriji.

komplEtan prEglED

Akademik Milorad Nikčević je zapisao da prevazilazeći granice svog interesovanja, autorka upoređuje arhivsku građu i naučne relevantne dokaze, kako bi donijela i dala kompletan pregled Bele krajine od dolaska i naseljavanja uskoka, pa sve do opisa kulture i načina njihova života.

Knjiga, kako se navodi u saopštenju, predstavlja veliki doprinos Crnoj Gori, njenoj dijaspori kao i Crnogorcima u Beloj krajini, koji su malo znali o svom porijeklu iz Crne Gore, kao i vremenu i načinu naseljavanja u Sloveniju.

Knjiga je objavljena uz finansijsku pomoć Uprave za dijasporu Crne Gore.

B. B.

Sve troje autora na različite načine problematizuju subjektivno iskustvo, bilo da je u pitanju duboko egzistencijalno proživljavanje vlastitog rada ili opservacija o prisustvu u javnom prostoru muških i ženskih nagih tijela... – navodi se u obrazloženju žirija rada ili opservacija o prisustvu u javnom prostoru muških i ženskih nagih tijela ili da se radi o načinu na koji jedan stranac doživljava morfološku, mitsku i mentalnu slojevitost i znakovnost crnogorskog prostora - saopštila je Miranović obrazlažući odluku žirija.

noVinE

Na otvaranju su govorili gradonačelnik Prijestonice Cetinje mr Aleksandar Kašćelan, a obratili su se i Ćuković i Miranović. Ćuković je kazao da ima ličnu potrebu da javnosti

PODGORICA – Iako je 1. decembar označen kao datum do kog bi sve zemlje trebalo da odaberu nacionalne kandidate koji će se takmičiti za 93. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke – Oskar, odabir predstavnika u Srbiji izazvao je brojne kontroverze.

Naime, kako prenose tamošnji mediji, sedam filmova prijavljeno je za izbor srpskog kandidata – „Otac“ Srdana Golubovića, „Ime naroda“ Darka Bajića, „Vikend sa ćaletom“ Miroslava Momčilovića, „Pijavice“ Dragana Marinkovića, „Moj jutarnji smeh“ Marka Đorđevića, „Realna priča“ Gordana Kičića i „Dara iz Jasenovca“ Predraga Gage Antonijevića.

Međutim, nakon što su objavljena imena filmova, uslijedile su polemike u kojima se dovodi u pitanje ko i kako bira kandidata, kao i sumnje da pojedina ostvarenja čak i ne ispunjavaju uslove da konkurišu.

Izbor srpskog predstavnika prethodnih decenija organizovala je Akademija za filmsku nauku i umetnost (AFUN), a od ove godine Filmski centar Srbije.

Filmska kuća „Baš Čelik“, producent filma „Otac“ Srdana Golubovića, kako prenosi Danas.rs, uputila je dopis Filmskom centru Srbije u kome traže potpunu transparentnost u izboru srpskog kandidata za nagradu Oskar. Producentkinja Jelena Mitrović kazala je da se stiče utisak da se cio proces krije, te da do producentskih kuća dolaze oprečne informacije, dok se istovremeno u pojedinim medijima vodi otvorena kampanja za jedan film.

- Mi ne znamo ništa o cijelom procesu. Ni koji su kriterijumi, ni ko su članovi komisije, ni da li će biti ispoštovana procedura, ni koliko je filmova ukupno prijavljeno, ni da li svi ispunjavaju formalne uslove

potvrdi ono što njegovi prijatelji sa Cetinja znaju, a to je da je zbog njegove izolacije, nametnute poznatim okolnostima, Salon odložen za 12 dana.

- Želio bih da se ta priča o odlaganju Salona zadrži samo na tome faktu. U takvim okolnostima nijesam bio u situaciji da radim i da se posvetim ovoj izložbi onoliko koliko bi trebalo. Ali, odlaganje ništa ne znači zbog toga što se mnogo važnije stvari odlažu u ovakvim okolnostima. Ono što je najvažnije jeste sama izložba i to šta ra-

dovi na ovoj izložbi govore na temu koju sam odabrao - kazao je Ćuković.

On je podsjetio da izožba nosi naslov ,,Noć u Crnoj Gori i druge priče“ kako bi se ukazalo na mogućnost da se još neke stvari uključe u samu izložbu.

- U centru je ideja noći. Ova izložba je proširena, ne možete sve vezivati za Lubardu, ali možete za taj naziv ,,Noć u Crnoj Gori“. U izložbu sam uključio strane umjetnike, a najzaslužniji za to je Marat Geljman. To je novina u odnosu na tradiciju Salona. Veoma mi je značajno

Kontroverze oko izbora srpskog kandidata za Oskara

U Los Anđeles ide film koji još niko nije vidio?

Kadar iz filma „Dara iz Jasenovca“

da budu kandidati za nagrade Američke akademije – kazala je Mitrović.

Problem, kako je rekla, predstavlja i to što postoje naznake da jedan od prijavljenih filmova („Dara iz Jasenovca“) ne ispunjava glavne uslove koje AMPAS zahtijeva i koji su bili navedeni u propozicijama konkursa FCS. - Jedan od najbitnijih uslova je distribucija filma, najmanje sedam dana u bioskopima u Srbiji, potkrijepljena svim člancima i recenzijama kao i promotivnim materijalima. AMPAS ostavlja rok filmovima koji se kandiduju za Best International Film of the Year da imaju distribuciju do 31. decembra

2020, ali ko je iole imao prilike da se bavi Oskarima ta distribucija podrazumijeva međunarodne festivale, međunarodna i domaća priznanja - kazala je ona i dodala da se pomenuti film vrlo visoko rangira kao državni projekat, koji je u pojedinim medijima favorizovan kao kandidat.

Predsjednica Upravnog odbora Filmskog centra Srbije Jelena Trivan, međutim, kazala je da svaki film ima punu podršku FCS-a, te da ne postoji nijedan element koji govori u prilog tome da se film „Dara iz Jasenovca“ promoviše kao već izabrani kandidat. priredila s. V.

Kultura

Ćetvrtak, 26. novembar 2020.

U Podgorici održano stručno vođenje kroz izložbu umjetnice Milene Mijović-Durutović

on „13. novembar“

Izazovno vrijeme za organizaciju Salona

Aleksandar Kašćelan

Otvarajući Salon, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan uvjeren je da je pred publikom izuzetno zanimjiva postavka Salona koja referiše na rad jednog od najvećih crnogorskih likovnih stvaralaca - Petra Lubardu.

- ,,Noć u Crnoj Gori i druge priče“, kako je naziv ovogodišnje postavke Salona, sam po je sebi inspirativan, alegoričan, snažan i upečatljiv i rekao bih dovoljno utemeljen u odrednicama sada i ovdje, da intrigira i ukazuje na kontekste koji su u umjetnosti uvijek smisleni i aktuelni. Smatram izuzetno važnim što smo i u ovom izazovnom vremenu uspjeli da organizujemo Crnogorski likovni salon ,,13. novembar“ i da nastavimo tradiciju jedne od najdugovječnijih likovnih manifestacija u našoj zemlji - kazao je Kašćelan.

što su ovdje različiti radovi, što su u pitanju razičiti mediji. Veoma mi je drago što smo, na neki način, vratili u zemlju, odnosno, prvi put prezentovali u zemlji Darju Bajagić - jednu sjajnu umjeticu koja živi u Sjedinjenim Državama, rođena je Podgoričanka i ovo je njen prvi nastup u Crnoj Gori. Ono po čemu je ovaj Salon novina je što za mene nije bilo presudno vrijeme nastanka rada - kazao je Ćuković.

UČESnICI

Na Salonu su se predstavili Milija Pavićević, Anka Burić, Tomo Pavićević, Sreten Milatović, Roman Đuranović, Igor Rakčević, Jelena Tomašević, Gordana Kuč, Vesna Bošković, Irena Lagator, Milka Delibašić, Anka Gardašević, Darja Bajagić, Dragoljub Raša Todosijević, Oleg Kulik, Dmitrij Prigov

(In memoriam), Sergej Bratkov, Semjon Fajbisovič, Olga Florenska, Damir Muratov, Katja Granova i Ruslan Tremba.

Ovaj umjetnički događaj organizovali su Prijestonica Cetinje i Društvo istoričara umjetnosti Crne Gore, u partnerstvu sa Ministarstvom kulture i Narodnim muzejom Crne Gore.

Zainteresovani će, kako je saopšteno, postavku Salona moći da pogledaju do 15. decembra prema organizaciji posjeta koju će u skladu sa epidemiološkom situacijom pripremiti Crnogorska galerija umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“.

Zbog aktuelne epidemiološke situacije otvaranju Salona nije prisustvovala publika, a svi zainteresovani su otvaranje mogli pratiti putem „live streaminga“ koji je bio obezbijeđen na zvaničnom Jutjub kanalu A. Đ.

Prijestonice Cetinje.

Razumjela vrijeme u kojem živi

PODGORICA - Stručno vođenje i razgovor sa umjetnicom Milenom Mijović-Durutović održani su u Modernoj galeriji, gdje je umjetnica i predstavila radove iz ciklusa ,,#kosmickiritmovi2020“. Publiku su kroz izložbu vodile autorka i kustoskinja Maša Vlaović.

Govorilo se o izloženim radovima, tačnije djelima rađenim kombinovanom tehnikom, uz instalaciju u prostoru koja čini centralni dio postavke, Mileninim stvaralačkim počecima, fazama rada, inspiraciji, radu sa neobičnim materijalima...

Ljubiteljima likovne umjetnosti prikazani su kratki filmovi čiji je autor Đorđe Živaljević, u produkciji Kristine Kestner.

Vidno inspirisana publika imala je vrlo zanmljive komentare i pitanja za autorku izložbe.

STVARALAČKI OPUS

Na samom početku večeri Maša Vlaović je kazala da je ulaskom u atelje Mijović-

Durutović shvatila da se radi o izuzetnoj i produktivnoj umjetnici koja ima veliki stvaralački opus.

- Razmišljali smo kako da sve to prilagodimo datom prostoru Moderne galerije. Onda smo primijenili jednu od najtežih metoda, a to je metod redukcije, sažimanja kada morate da se odlučite što je najboje i što najviše odgovara prostoru u kome smo radili. Krenuli smo od ove centralne instalacije, a potom smo izvdojili 11 radova iz serija ,,Dubine“ i ,,Kosmički ritmovi“ - istakla je Vlaović.

Ona je rekla da je Milenu kao umjetnicu možda malo ,,isprovocirala“ kada joj je tražila da izvuče sve fotografije, još iz svojih studentskih dana.

- Od njene prve izložbe do završnih radova. Imali smo vrlo kratak vremenski period za rad, ali smo se upustili u taj posao. Kao istoričarki umjetnosti bilo mi je bitno da vidim kako je počela i kako je došla do tog

Dokaz kolika je moć savremene umjetnosti Izložba je na umjetnicu Milenu Živković ostavila snažan utisak.

- Kao vuzuelna umjetnica ovdje sam doživjela jedno vrlo zanimljivo iskustvo.

Ova postavka djeluje na način da ,,hipnotiše“ i zainteresovanog i nezainteresovanog. To sam osjetila ne samo ja, nego i ljudi koje sam poslala na izožbu, a koji nijesu zainteresovani za savremenu umjetnost.

Oni su se ,,blago hipnotisali“ jer je određena harmonija ove postavke djelovala na

PROCESI RADA

Milena Mijović-Durutović osvrnula se na centralnu instalaciju na izložbi koja, kako je kazala, nije planirana da bude

PODGORICA – Dugogodišnji generalni sekretar Matice crnogorske i glavni i odgovorni urednik časopisa „Matica“ Marko Špadijer, biće gost „Śednika četvrtkom“, danas u 13 sati.

I. BožovIć

Špadijer gost tribine „Śednik četvrtkom“

njih. To je dokaz kolika je moć savremene umjetnosti - kazala je Živkovć.

Fotograf Đorđe Živaljević naveo je da mu je uitisak koji nosi sa izložbe veoma jak.

- Ne mogu da se oduprem utisku da vidim snažnu žensku energiju u ovoj izložbi. Vidim ove slike kao ,,čuvare“ ove žice. To mi je zanimljivo. Ove dvije crne slike vidim kao dva muškarca, kao mušku stranu.

To je moj utisak - rekao je Živaljević.

redukovanog izraza. Milena je kao umijetnica razumjela vrijeme u kojem živi, uhvatila je duh vremena, tu neku tehno i sajber eru, pa sami tim i u nazivu izložbe taj hešteg koji ukazuje na tehnološki momenat koji je uhvaćen. Sa druge strane, nije zaboravila tradiciju, ona se oslonila na neke tradicionalne stvari koje je dobro uklopila sa savremenim trendovima. To je dalo dobar rezultat - kazala je Vlaović.

Nastavak programa Matice crnogorske

Špadijer je pokretač, glavni i odgovorni urednik časopisa „Matica“, koji ove godine obilježava 20 godina izlaženja.

Pored razgovora o časopisu i ovom jubileju, govoriće se o crnogorskoj kulturi, institucijama kulture i njihovom položaju. Biće riječi o periodu nakon referenduma 2006. godine, identitetskoj politici i aktuelnim društvenim i političkim prilikama. Moderator razgovora će biti novinarka Tanja Pavićević.

Zbog aktuelnih zdravstvenih prilika i mjera NKT-a programu će moći da prisustvuju predstavnici medija, dok će za publiku i zainteresovane kompletan snimak razgovora biti dostupan sjutradan na sajtu Matice crnogorske (www.maticacrnogorska.me), Fejsbuk profilu Matice i Jutjub kanalu ove ustanove. Špadijer je rođen 1938. godi-

17

Stručno vođenje i razgovor sa Milenom Mijović-Durutović u Modernoj galeriji

Objavljen novi broj časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu „Matica“

Razmišljanja o slobodi

ne na Cetinju. U svojoj radnoj karijeri bio je urednik izdavačkog preduzeća „Obod“, urednik časopisa „Ovdje“, urednik i direktor dnevnog lista „Pobjeda“. Autor je više publicističkih izdanja, romana „Bibliotekar“ i brojnih tekstova na teme iz oblasti kulture, društvenih kretanja i identitetskih traganja. Jedan je od osnivača Matice crnogorske, a dužnost generalnog sekretara obavljao je od 1993. do 2013. godine. Pokretač je i glavni urednik časopisa „Matica“. Aktivan je u svim organizacijama i pokretima koji su se zalagali za mir i toleranciju u vrijeme raspada Jugoslavije i bio beskompromisan borac za suverenu Crnu Goru. B. B.

baš takva kakva je sada.

- Međutuim, meni se jako dopao crtež žice tako da sam ga tako i ostavila. Vidjećemo šta će se dešavati dalje. Ovo jeste jedna vježba, proba za neke veće prostore i prostore koji nijesu vezani za institucije. Očekujem dalji život ove instalacije, možda u nekom drugom obliku. Svi ovi objekti koji su na podu podložni su transformaciji. Mislim da će živjeti dalje u nekom drugom obliku - kazala je MijovićDurutović.

Prema njenim riječima, ova izložba je razrada jednog dijela prethodne izložbe.

- Nijesam htjela da opteretim prostor onim svojim zemljanim radovima. Prilagodila sam se prostoru. Kada krenem u stvaranje tu ima i dosta prepuštanja. Nikad ne znam šta ću da dobijem u konačnom. Posebno ako se radi sa prirodnim materijalima, u mom slučaju sa prirodnim pigmentima. Ta iznenađenja su stalno moguća. To je slučaj sa ovom instalacijom. Ova žičana instalacija je promijenila svoj oblik. Zbog temperature koja je u ovoj galeriji ona se širila i mijenjala. Pustila sam je da se ona sama širi gdje joj odgovara - rekla je umjetnica.

Mijović-Durutović smatra da svaka izložba pokaže neki novi put.

- Na svakoj izložbi umjetnik dobro vidi gdje se nalazi i šta će dalje - kazala je ona. A. Đ.

PODGORICA – Iz štampe je izašao novi 83. broj „Matice“, časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu, u izdanju Matice crnogorske.

Novi broj otvara tekst „Pandemija – permanetno vanredno stanje“, autora Bojana Jovanovića, gdje se postavlja pitanje slobode.

- Kada je u pitanju akutna i aktuelna pandemija, uzeta kao oblik globalizacije ili globalnog širenja artificijelnog i, shodno tome, dosad nepoznatog uzročnika zaraze, otvaraju se pitanja koja, naravno, nijesu više samo uže medicinska i farmaceutska, nego još i neuporedivo više etička i politička – zapisao je Jovanović.

POSLjEDICE SLIjEDE

On je ukazao da će akutna pandemija tek suočiti pojedince, porodice i populacije sa bazičnim, egzistencijalnim pitanjima. Jovanović je

naveo da njegov ogled predstavlja pokušaj da se slobodno razmišlja o slobodi.

Hamdija Šarkinović takođe je pisao o ograničavanju ljudskih prava i sloboda u doba korona virusa.

Autorka Teodora Perović je u radu „Stilska razmeđa pjesnika i prozaiste Rista Ratkovića“, istakla da su cijeli Ratkovićev život i njegovo kompletno književno djelo obilježeni strahotnom atmosferom Prvog svjetskog rata.

- O Ristu Ratkoviću se nije mnogo pisalo. I ono što je napisano, u većini slučajeva je okrenuto njegovom poetskom opusu, dok je pripovjedački ostao u sjenci – zapisala je Perović.

Autorka rada „Identitet u romanu Bašta, pepeo Danila Kiša“ Itana Kaluđerović, bavi se Kišovim životnim i književnim pregalaštvom, kao i analizom romana.

- Iz svih razgovora koji su potekli po nastanku ovoga

roamana o samome romanu i glavnom junaku, osnovno pitanje koje prožima kroz sve ove godine jeste „Da li je Andreas Sam ustvari autor?“ – zapisala je Kaluđerović.

U novom broju časopisa „Matica“ zastupljeni su naučni radovi autora, koji se bave aktuelnim temama, esejistikom, književnošću, istorijom, obrazovanjem, etikom, analitičkom psihologijom, filmom, urbanizmom i arhivom.

VjEČITA PITAnjA

U poglavlju ‘Prizma’, autor Milan Gašović se bavio ekonomskim temama u radu naslovljenom „Od neoliberalizma ka ekonomskom patriotizmu“. Željko Rutović se u eseju „Zašto su nam (ne) potrebne društvene nauke“ pita gdje su nam danas vječita pitanja o smislu djelovanja i razmišljanja podjednako u političkom, kulturološkom, civilizacijskom, etičkom, socijalnom i ekonomskon smi-

slu. U poglavlju ‘Književnost’ autor Đorđe Šćepović se bavio pjesničkom genezom Dušana Kostića, a autorka Marijana Terić rad posvećuje pjesniku Miodragu Bulatoviću. Bojana Pržić se bavila stvaralaštvom pjesnika Ratka Vujoševića, dok je Sofija Kalezić-Đuričković napisala rad naslovljen „Simbolika bjeline i zime u romanima Iva Andrića „Prokleta avlija“ i Borisa Pasternaka „Doktor Živago“. U poglavlju ‘Istorija’ autor Ilija Velev je napisao rad na temu „Gorički zbornik“ na raskršću balkanske duhovne i kulturne tradicije, dok je rad Novaka Adžića naslovljen „Ronald Meknil i Crna Gora“. Njegov kolega Šerbo Rastoder se bavio crnogorskom političkom emigracijom u Carigradu poslije 1921. godine. Za novi broj „Matice“ pišu i Svetozar Savić, Vesna Stanković-Pejnović, Mirjana Manojlović, Igor Ivanović, Esko Muratović, Žarko Martinović, Branko Borilović, Zdravko Ivanović, Miroslav Doderović i Ilija Kapičić.

B. B.

18

Hronika Podgorice

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Budžetom za 2021. godinu za bruto zarade planiran iznos od 11,239 miliona eura

Glavni grad zaposliće oko 60 novih radnika Budžet Podgorice za narednu godinu planiran je u iznosu od 93,457 miliona eura, što je 4,3 odsto više u odnosu na prošlogodišnji. Za bruto zarade biće izdvojeno 11,329 miliona eura, što je 2,5 odsto više u odnosu na ono što je planirano rebalansom, a planirano je zapošljavanje oko 60 novih radnika u više gradskih društava. To su neke od stavki koje je na centralnoj javnoj raspravi o ovom dokumentu iznijela sekretarka za finansije Snežana Popović.

Prilikom planiranja budžetskog okvira za narednu godinu, kaže Popović, Glavni grad se rukovodio smjernicama politike Vlade Crne Gore za period od 2020. do 2023. godine i preporukama Ministarstva finansija za izradu budžeta jedinica lokalne samouprave za 2021. godinu.

- Rukovodili smo se i zahtjevima naših potrošačkih jedinica, privrednih društava, realnom procjenom prihoda i rashoda, uzimajući u obzir efekte pandemije na privredne aktivnosti i činjenicu da nas u narednom periodu očekuje visok stepen neizvjesnosti. Primar-

ni cilj budžetske politike jeste uspostavljanje održivog sistema finansija, gdje će se iz ostvarenih prihoda pokriti tekući rashodi i obezbijediti sredstva za planirane kapitalne projekte – ističe Popović.

OPREMANJE

ZARADE

Budžetom za narednu godinu za bruto zarade planirano je 11,329 miliona eura, što je povećanje za 2,5 odsto više u odnosu na rebalans.

- Nije riječ o povećanju zarada, već o planiranom zapošljavanju za popunu u 2020. godini, koje nije bilo realizovano zbog aktuelne situacije, pa planiramo da to realizujemo u toku 2021. godine. Planirano je zapošljavanje u Sekretarijatu za komunalne poslove, Službi zaštite, Službi za zajedničke poslove, Komunalnoj policiji i inspekciji. S obzirom na to da sljedeće godine imamo završetak zgrade Gradskog pozorišta, tu imamo predviđeno zapošljavanje 14 glumaca, u Muzeju i galerijama šest novih zaposlenih, u Biblioteci ,,Radosav Ljumović“ pet. Nova zapošljavanja su u skladu sa postojećim sistematizacijama, čak za oblast kulture gdje važe

smo u narednoj godini predvidjeli povećanje subvencija za obavljanje javnog prevoza u iznosu 270.000 eura i pet miliona za kupovinu novih autobusa. Razmatrali smo kreditne linije za finansiranje projekata zaštitne životne sredine koji podrazumjeva period otplate na 15 godina, sa grejs periodom od pet godina, tako da bi otplata kredita otpočela 2026. godine, kada će Glavni grad izmiriti većinu svojih obaveza po uzetim kreditima, tako da neće biti opterećenja – obrazložila je sekretarka za finansije.

Centralna javna rasprava o budžetu

posebni propisi, važeće sistematizacije neće biti popunjene zbog racionalizacije. Vodimo računa i o racionalizaciji potrošnje, planirali smo samo ono što je neophodno. Planirano je oko 60 novih zaposlenih na nivou Glavnog grada, koji ima 952 radnika sa javnim ustanovima na dan 30. septembar – kazala je Popović.

INVESTICIJE

Odbornika Demokrata Janka Krstovića interesovalo je za-

što se za Jugozapadnu obilaznicu u narednoj godini dodatno izdvaja 4,3 miliona eura, a za Gradsko pozorište tri miliona, kao i izdvajanje za gradsko društvo Čistoća.

- Do današnjeg dana za izgradnju Jugozapadne obilaznice realizovano je 10,572 miliona eura. U 2018. godini utrošeno je 615.000 eura, u 2019. godini 6,339 miliona i u ovoj godini 3,617 miliona. Ova investicija je kreditno zaduženje od 10 miliona, mi smo sredstva po-

vukli zbog korone jer nijesmo uspjeli da realizujemo do kraja ove godine. U Gradsko pozorište do sada je uloženo 3,407 miliona eura i ostalo je njegovo opremanje. Što se tiče Čistoće, riječ je o planiranim sredstvima za obavljanje javne funkcije u iznosu od 1,9 miliona eura . Mi smo ih rebalansom bili povećali na 2,2 miliona i sada ih vratili na prvobitna sredstva utvrđena odlukom o budžetu. Grad nije zadovoljan stanjem u javnom prevozu, pa

Pomoćnica direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Snežana Adžić kazala je da tri miliona eura za Gradsko pozorište koja su planirana za narednu godinu nijesu dodatni radovi.

- Osnovni ugovor o izvođenju radova su radovi na samoj konstrukciji objekta i instalacijama, a ovo je potpuno novi tender o scenskoj opremi koji nije ni oglašavan zbog protoka vremena potrebnog za izgradnju, odnosno napretka tehnologije. Na primjer, kada koristimo mobilni telefon, pa za koji mjesec kažemo da je zastario jer su izašle nove tri serije. Zato je sada tender u toku, a otvaranje ponuda je 30. novembra. Dok se završi vrednovanje ponuda i sva procedura, mislim da nećemo uspjeti da utrošimo novac u scensku tehniku ove godine, zato je kompletan iznos prebačen za iduću godinu – kazala je Adžić.

Nj. B.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 26. novembar 2020.

19

Kompanija Bemax donira 200.000 eura za uređenje plaže na Zeti i prostora ispod vijadukta u Rogamima

Omiljeno izletište i kupalište uskoro u novom ruhu

Nastaviće investicije istim tempom

M.BABOVIĆ

Radovi se izvode prema idejnom rješenju firme ,,Arhitektonski atelje“ iz Podgorice, u okviru kojeg je predviđena izgradnja parking zone ispod samog vijadukta, pristupnog puta do plaže kao i roštiljnica, čiji će betonski zidovi biti obloženi kamenim oblucima Gradonačelnik Ivan Vuković sa saradnicima i predstavnicima kompanije Bemax obišao je juče radove uređenja plaže i javne površine ispod vijadukta u Rogamima koji se realizuju u okviru projekta Mikro 020.

Riječ je o donaciji kompanije Bemax Glavnom gradu, vrijednoj 200.000 eura, koja je odlučila da tu popularnu izletničku lokaciju u potpunosti adaptira i modernizuje.

DONACIJA

Gradonačelnik Vuković kazao je da će omiljeno izletište i kupalište uskoro biti predato Podgoričanima na upotrebu u novom ruhu.

- U pitanju je investicija koju realizuje kompanija Bemax kao poklon Glavnom gradu jer je tokom rekonstrukcije starog puta prema Danilovgradu ovdje bila lagerovana izvjesna količina građevinskog materijala. To je privuklo pažnju mještana i tada su društveno odgovorni ljudi iz kompanije Bemax obećali da će plažu vratiti u prvobitno stanje. Dodatno, zahvaljujući investiciji koja premašuje 200.000 eura u narednih nekoliko mjeseci na ovom mjestu dobićemo najljepšu plažu u Podgorici - poručio je Vuković i zahvalio kompaniji Bemax na vrijednoj donaciji.

Gradilište ispod vijadukta u Rogamima

Piperi neodvojivi dio Podgorice Odgovarajući na pitanje novinara o mogućnosti da Piperi postanu samostalna opština, gradonačelnik Vuković rekao je da bi na nešto tako trebalo gledati iz ugla konkretnog interesa.

- Ako bi to značilo nešto za Pipere, svakako možemo razmišljati o tome, ali u tome prepoznajem jednu dozu populizma i neozbiljnosti. Na kraju krajeva, i u Zeti imate vrlo živu debatu da li ona treba da postane samostalna

Podsjetivši da su radovi počeli u oktobru, predstavnica kompanije Bemax Jovana Vuksanović kaza-

opština. Debatu na kojoj insistraju isti oni ljudi koji ne razmišljaju o tome, jer nijesu u obavezi da razmišljaju o tome od čega će se sjutra Zeta finansirati, da li će im biti bolje ili gore... Kao odgovoran čovjek, na odgovornoj funkciji, razmišljam isključivo o tim kategorijama. O tome sam razgovarao sa prijateljima iz Zete – kazao je Vuković.

On je naglasio da na tu temu nije raz-

la je da je rok za završetak posla april naredne godine.

- Radovi se izvode prema idejnom

govarao sa ljudima iz Pipera jer nije ni bilo takve inicijative.

- Mislim da je Piperima sasvim dobro u ovom statusu. Piperi su neodvojivi dio glavnog grada. Oni su zadužili ne samo Podgoricu nego i Crnu Goru, istorijski i svakako. Mi smo veoma ponosni na tu činjenicu i prema njoj se vrlo odgovorno odnsosimo. Sve ove investivcije su u jednom dijelu motivisae i time – poručio je Vuković.

rješenju firme ,,Arhitektonski atelje“ iz Podgorice, u okviru kojeg je predviđena izgradnja parking zo-

U subotu predstavljanje kompletnog rješenja za Trg nezavisnosti Gradonačelnik se osvrnuo i na reakcije u javnosti povodom objavljivanja idejnog rješenja rekonstrukcije Trga nezavisnosti.

- Kao što znate Glavni grad već dugo muku muči sa javnim prevozom. Ja sam kazao da je javni prevoz rak rana Podgorice i da u tom smislu Podgorica izgleda kao provincija, a ne kao glavni grad. Konačno smo stvorili neophodne pretpostavke na bazi višemjesečnog planiranja i zaokružili finansijski okvir koji nam omogućava da naredne godine uđemo u nabavku jednog broja novih autobusa. Međutim, odmah su krenuli napadi, od istih onih koji su do juče prozivali Glavni grad zbog stanja u javnom prevozu – podsjetio je Vuković.

Ista stvar, dodao je, ponavlja se i kada je u pitanju Trg nezavisnosti.

- Mi smo na nedjeljnoj osnovi imali priču o tome kako je glavni gradski trg ružan, nefunkcionalan, kako mu fali parking. Kako zbog toga centar grada zamire. I što mi radimo - organizujemo međunarodni konkurs, dobijamo 35 idejnih rješenja sa svih kontinenata. Ne pamtim da je bilo toliko interesovanje za neki konkurs raspisan u glavnom gradu, možda čak i u Crnoj Gori. I onda na bazi jednog rendera imate svu ovu priču

Gradonačelnik Ivan Vuković sa predstavnicima Bemaksa

u medijima posljednjih dana!? Ljudi neće ni da sačekaju nekoliko dana, jer mi smo po proceduri obavezni da sačekamo određeni vremenski period prije nego kompletan materijal stavimo ljudima na uvid, što ćemo uraditi u subotu na pres-konferenciji.

Ljudi će se iznenaditi kada vide ko je sve bio u toj komisiji i pogotovo, kada vide ko je radio to projektno rješenje.

Ali, prosto mi smo takvi, do jednog trenutka vas kritikuju zbog toga što nešto ne radite, a kad krenete da radite, ti isti vas kritikuju zbog toga što

ste počeli da se bavite time – kazao je Vuković.

U subotu će, najavio je, zainteresovana stručna i laička javnost imati mogućnost da izvrši uvid u idejna rješenja i da sve relevantne informacije dobije direktno od ljudi koji su bili u komisiji. Osim toga, dodao je on, i putem društvenih mreža pozvaće građane da postavljaju pitanja. Prvi čovjek Glavnog grada smatra da je opravdana suma novca koja je izdvojena za idejno rješenje Trga nezavisnosti.

- Da li je 50.000 ili 75.000 eura puno novca u ovoj situaciju – jeste. Ali, da li je to puno novca, s obzirom da se radi glavnom gradskom trgu – nije ako hoćemo da dobijemo kvalitetno rješenje. Iznenadićete se kada vidite gdje rade i gdje su angažovani ljudi koji su prvorangirani na ovom konkursu – istakao je Vuković.

On naglašava da ništa, dok je on na čelu gradske uprave, neće biti rađeno demagoški i populistički.

- Znam da bih možda bio mnogo popularniji da sam kazao da to nije više potreba glavnog grada, nego da ćemo taj novac da doniramo.

Međutim, ja sam tu da vodim računa o onome što je dugoročni interes glavnog grada, a to je da oživi centar, a sa onakvim trgom mi to ne možemo. Trudimo se kroz razne manifestacije, ali s obzirom na stanje kakvo imamo u saobraćaju, imamo ozbiljan strukturni problem. Dakle, bavimo se trgom. Bavimo se robnom kućom, Bekom... to su naslijeđeni problemi i najmanje što smo očekivali je da ljudi budu strpljivi, bar do trenutka kada dobiju punu informaciju o tome što je rezultat našega rada u proteklih nekoliko mjeseci. Međutim, eto, to nije bio slučaj ni ovoga puta – zaključio je Vuković.

Komentarišući izjave odbornika Demokrata Aleksandra Božovića i Mitra Vukovića, koji su naveli da je u Zetu ove godine uloženo tri miliona eura, a u Pipere navodno ni centa, gradonačelnik Vuković je poručio da će Glavni grad i naredne godine nastaviti da ulaže i u Zetu i u Pipere.

- Moram da ih razočaram.

Iduće godine ćemo u Zetu investirati jednako novca koliko i ove godine i nastaviti istim tempom. Kada je u pitanju realizacija krupnih infrastrukturnih projekata, nastavljamo da radimo put prema Matagužima. Gradićemo novi trg, novu pijacu i sve ono što Zeti treba. Žao mi je što Glavni grad nema više novca, jer da možemo uložili bismo ne tri, nego 33 milina eura, jer Zeta to zaslužuje – poručio je Vuković.

Podsjetivši da su ove godine u Pipere uložili više od pola miliona eura, on poručuje da će još makar toliko uložiti i naredne godine.

- Što se tiče doprinosa razvoju Pipera, ovu dvojicu odbornika ste ovdje mogli da vidite jedino kad su organizovane litije. Toliko su se interesovali za to što se dešava u ovom kraju. Deklarativno su vrlo ponosni što pripadaju Piperima. Za razliku od njih, koje ne možete da sretnete ovdje, ja sam sa mojim saradnicima ovdje svaka dva mjeseca i zato imamo rezultate ovakve kakve imamo. Ukoliko imaju neku korisnu sugestiju - dobro je došlo, ukoliko ne, zamolio bih da nas ostave na miru da radimo koliko smo radili do sada, jer znamo koliko su ljudi u Piperima zadovoljni zbog toga i koliko su zahvalni na kraju krajeva – poručio je Vuković.

ne ispod samog vijadukta, pristupnog puta do plaže kao i roštiljnica, a betonski zidovi i roštiljnice biće obloženi kamenim oblucima – kazala je Vuksanović, iskazujući zadovoljstvo što je kompanija Bemax dio ovog projekta.

ULAGANJA

Gradonačelnik Vuković je podsjetio da je u Pipere tokom ove godine uloženo više od pola miliona eura.

- Ovo je samo dio priče koja se dešava na teritoriji tri mjesne zajednice koje se nalaze u Piperima, jer smo tokom ove godine na ovom području investirali preko pola miliona eura. U rekonstrukciju putne infrastrukture uložili smo 240.000 eura, nešto preko 80.000 eura u novu rasvjetu i 210.000 eura u izgradnju nove vodovodne mreže za sela Gole Strane i Velje Brdo - naveo je Vuković i podsjetio da je u međuvremenu Pričelje dobilo najmoderniji sportski poligon u gradu.

Sva ova priča, ističe on, počinje i završava se rekonstrukcijom starog puta prema Danilovgradu.

- Smatram da smo, kad su Piperi u pitanju, imali godinu za ponos i iskreno se nadam da će finansijska situacija i naredne godine omogućiti da u ovaj kraj uložimo makar onoliko novca koliko smo investirali tokom ove godine - zaključio je Vuković, zahvaljujući mještanima tog kraja na sugestijama i strpljenju prilikom izvođenja radova.

I.MITROVIĆ

Arena

20 Fudbal

ČETVRTFINALE KUPA CRNE GORE: Budućnost šest puta tresla mrežu Bokelja, Sutjeska eliminisana

Dečić Sutjeska

1 0

TUZI - Teren Dečića. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Strijelac: Ad. Rudović u 77. minutu. Žuti kartoni: Marković, Ad. Rudović, Banović (Dečić), Šofranac, Cicmil, Pajović (Sutjeska).

DEČIĆ: Ljuljanović, Drešaj, Banović, Ad. Rudović, Ljuljđuraj, Marković, Božanović, Đoljaj (od 72. Pešukić), Vuljaj (od 87. Ujkaj), Rolović (od 71. Mijušković), Camaj (od 75. Pepić).

SUTJESKA: Giljen, Grivić, Šofranac, Cicmil, Vlahović, Janković (od 65. Bubanja), Eraković, Dubljević (od 64.

Pajović), Ćetković (od 80.

Vuković), Osmajić, Marković (od 80. Marušić).

Jedina neporažena ekipa iz Telekom 1. CFL ne staje ni u Kupu - Dečić je eliminisao Sutjesku (1:0) i prvi put izborio polufinale masovnijeg takmičenja u Crnoj Gori.

Jedini pogodak u Tuzima bio je djelo Adrijana Rudovića u 77. minutu.

Pouzdani štoper je povukao akciju, potom dobio odličan pas od Kristijana Vuljaja iza leđa gostujućih defanzivaca, zaobišao golmana Vladana Giljena i u maniru prekaljenog napadača poslao loptu u mrežu.

Bio je to i gotovo jedini momenat vrijedan pažnje iz okršaja dva prvoligaša, budući da je prvi šut u okvir gola zabilježen u 52. kada je napadač Nikšićana Božo Marković sa 18 metara šutirao slabo u golmana Damira Ljuljanovića dovoljno govori.

Dok Dečić nastavlja da živi bajku, Sutjeska sve dublje tone. Promjena trenera kratkoročno je dala efekta jer je pod vođstvom Miljana Radovića upisana pobjeda na gostovanju Zeti, ali mladog stručnjaka očigledno čeka težak posao da razmrda i razigra ekipu koja je bila kandidat za oba trofeja.

Od jednog se oprostila već u novembru, a i od drugog je miljama daleko budući da za prvoplasiranom Budućnošću zaostaje čak 12 bodova.

Podgorica Zeta

2 3

PODGORICA - Stadion: „DG arena“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Strijelci: Ukšanović u 45.+2, Kordić u 86. (Podgorica), Simović u 33, L. Lambulić u 65, Burzanović u 90.+1 minutu (Zeta). Žuti kartoni: Mi. Lambulić (Zeta).

PODGORICA: Ivezić, Vukčević, Marjanović (od 90. Đajić), Čelebić, Živković, Kaluđerović, Nikolić (od 74. Sekulić), Ukšanović, Jovanović, Sentoku (od 74.

Muharemović), Kordić.

ZETA: Aković, Tuzović, Simović, Ceklić, Milić, Milojko, Krstović, Vukčević (od 68. Jamoa), L. Lambulić (od 78. Burzanović), Kalezić, Mi. Lambulić (od 84. Ma. Lambulić).

D. MALIDŽAN

Dečić blista na oba fronta, Zeta prošla u 91. minutu Detalj sa jučerašnje utakmice Podgorica - Zeta

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Marko Vešović za Arenu nakon prvog izlaska na teren poslije teške povrede ligamenata koljena

Nekad mi je svega preko glave, ali želim da budem kao prije PODGORICA - Dvadeset prvog juna ove godine Marko Vešović doživio je tešku povredu na meču Legije sa Slaskom u prvenstvu Poljske.

U Tivtu presuda u trećem minutu Arsenal Iskra

0 1

TIVAT - Teren Arsenala.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Strijelci: Vuković u 3. minutu. Žuti kartoni: Batuta, Montenegro (Arsenal), Obradović, Šaletić, Drinčić, Kordić, Mandić (Iskra).

ARSENAL: Lemajić, Radinović, Batuta, Manojlović, Đorđević (od 60. Popović), Montenegro (od 87.

Krgović), Todorović, Tačibana (od 79. Mirković), Uzbudljiv meč na ,,DG areni“ pripao je Zeti, koja je majstorijom rezerviste Marka Burzanovića u prvom minutu nadoknade stigla do polufinala Kupa.

- Čestitke mojim igračima na rezultatu koji su ostvarili, jer je plasman u polufinale Kupa za ovu mladu ekipu uspjeh.

Mislim da smo kontrolisali meč, imali dva puta vođstvo, a onda na kraju u nadoknadi za to nagrađeni efektnim golom Burzanovića. Nadam se da ćemo ostatak jesenje polusezone odigrati u istom ritmu i sakupiti što više bodova rekao je Dejan Roganović, šef stručnog štaba Zete. ,,Vukovi“ su protiv Podgorice dva puta vodili, a domaćin dva puta izjednačavao.

U 33. je Srđan Krstović iz slobodnog udarca na drugoj stativi našao Janka Simovića koji je glavom zakucao loptu u mrežu, da bi nesporazum u defanzivi gostiju omogućio Nikoli Ukšanoviću da u drugom minutu nadoknade pogodi za 1:1.

U 65. je Zeta opet povela Vasko Kalezić je lijepo pronašao Lazara Lambulića, a mladi vezista ušao u šesnaesterac i efektno matirao Ivezića.

Podgorica je morala da zaigra ofanzivnije, što joj se isplatilo u 86. minutu sjajnom solo akcijom Šalete Kordića.

Mršulja (od 79. Pajović), Muhović (od 60. Asanović), Pepić.

ISKRA: Kordić, Malešević, Obradović, Drinčić, Đurišić, Rogošić (od 23. Kato), Adžović, Boričić (od 69.

Jamamoto), Šaletić, Vuković (od 69. Mandić), Milić (od 69. Petrović).

Pogodak Ivana Vukovića u trećem minutu, nogom u padu poslije očajne reakcije glavom defanzivca Arsenala, bio je dovoljan Iskri da se domogne polufinala Kupa.

Na izuzetno lošem terenu u Tivtu očekivano nije bilo Činilo se da će meč u Lješkopolju ishod dobiti u penal seriji, ali Marku Burzanoviću se ,,žurilo“ - iz slobodnjaka sa oko 20 metara poslao je loptu tamo gdje je želio...

Bokelj Budućnost

0 6

KOTOR - Gradski stadion.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Strijelci: Janketić u 19, Vujačić u 22. i 60, Mijović u 25, Raičković u 36, Đukanović u 86. minutu Žuti karton: Radulović (Bokelj).

BOKELJ: Karadžić, Marković, Augusto (od 61. Katelan), Banićević, Jeknić (od 14. Peruničić), Bošković (od 46. Zlatičanin), Radulović, Čavor, Čađenović (od 46. Čavor), Bakić, Milačić (od 61. Guzina).

BUDUĆNOST: Dragojević (od 46. Pavličić), Milić, Babić, Ćuković (Dakić), Vučić, Đuričković, Raičković (od 46. Moraitis), Božović (od 46. Terzić), Janketić, Mijović, Vujačić (od 61. Đukanović).

Budućnost u Kotoru nije ostavila ni trunku dileme oko plasmana među četiri ekipe u masovnijem takmičenju. ,,Plavi“ su protiv Bokelja već na poluvremenu vodili 4:0 i imali kartu za nastavak puta ka ovo-

mnogo kvalitetnog fudbala.

Balša Boričić je za korak zakasnio da Iskru dovede do 2:0, a šansu utakmice propustio je Jasmin Muhović na drugoj strani u 31. minutu.

Poslije auta i dobrog centaršuta, ofanzivac gostiju bio je sam kao duh u petercu gostiju, ali umjesto da je sprovede u mrežu - lopta je završila pored stative gola Iskre.

Arsenal u nastavku nije imao ni približno tako dobru šansu za izjednačenje. Iskra nije rizikovala, čuvala je vođstvo i odbranila prolaz u polufinale. sezonskom cilju - osvajanju duple krune.

Golman Aleksandar Karadžić na početku je odbranio dva opasna pokušaja Draška Božovića, ali njegov dobar dan nije bio dovoljan da Bokelj izbjegne težak poraz.

Najavio ga je Velizar Janketić u 19. minutu kada je sa 18 metara plasirao loptu u gornji suprotni ugao, a već do 36. bilo je 4:0.

Aleksandru Vujačiću u 22. nije bilo teško da poslije centaršuta Marka Vučića neometan na drugoj stativi glavom pogodi nebranjenu mrežu, da bi u 25. Karadžić odbranio jedanaesterac Lazaru Mijoviću, ali se lopta odbila do mladog ofanzivca ,,plavih“ koji ju je ,,zakucao“ pod prečku.

Poker golova u prvom poluvremenu zaokružen je minijaturom Miloša Raičkovića na asistenciju Božovića - reprezentativac Crne Gore lijepo je primio loptu u šesnaestercu i u istom stilu poslao je iza leđa Karadžića.

Budućnost je bez velike potrošnje odradila drugo poluvrijeme, a i u tom rimtu stigla je do još dva pogotka.

Vujačić je snagom i umijećem doveo ,,plave“ do 5:0, a mladi rezervista Viktor Đukanović na lijep način postavio konačan rezultat. Priredio: N. KOSTIĆ

Vijesti iz Varšave bile su loše nalazi su pokazali da je crnogorski fudbaler pokidao ligamente koljena.

Dvadeset četvrtog dana novembra iz trening centra poljskog velikana stigla je lijepa vijest, praćena fotografijama na kojima Marko Vešović trči na terenu.

- Četiri mjeseca sam bio u Beogradu, gdje sam radio prvi dio oporavka sa Androm Milutinovićem, stručnjakom za kondiciju i oporavak. Nastavio sam rehabilitaciju u Varšavi sa klupskim fizioterapeutom i doktorom i u utorak sam prvi put, pet mjeseci od trenutka povrede, trčkarao malo po terenu. Srećan sam, odličan je osjećaj kad znaš da polako sve dolazi na svoje. Ima još dosta rada i posla dok ne budem na 100 odsto, ali radim svakog dana stvarno naporno i ne vidim razlog zašto to ne bi bilo uskoro - rekao je Marko Vešović juče za Arenu.

USKORO SA LOPTOM

Prve prognoze bile su da će dvadeset devetogodišnji Podgoričanin pauzirati osam mjeseci. Tok oporavka, ipak, nagovještava da bi pauza mogla da bude kraća.

- Ne žurim, radim sve pod punom kontrolom. Noga za sad dosta dobro napreduje, prognoza doktora koji je radio operaciju je bila da me čeka osam mjeseci pauze, ali uvijek ima prostora da se krene ranije.

Sve zavisi od osobe do osobe.

Ne volim da dajem prognoze, bitno mi je samo da radim jako i po planu, nadam se da ću uskoro biti spreman. Dosta vremena je prošlo, najteži dio je iza mene. Snaga, snaga, snaga - sve se vrti oko toga, cijeli dan radim samo noge, razne specifične vježbe. Krenuo sam da trčim po terenu, a polako ću da krenem i da radim sa loptom kako bih dobio osjećaj. Za sada je sve u redu - nave je Vešović.

PUKLO SVE ŠTO JE MOGLO

Vešović se u ,,kobnom“ meču protiv Slaska povrijedio već u prvom minutu drugog poluvremena. Uz bolnu grimasu uhvatio se za koljeno, ali nije mislio da će toliko dugo biti van onoga što najviše voli da radi.

- U trenutku povrede nijesam mislio da je toliko ozbiljna jer nijesam imao toliku bol koja je karakteristična za kidanje prednjih ligamenata, a u mom slučaju i medijalnog, što je otežalo oporavak jer sam mjesec i po nosio ortozu, nijesam uopšte mogao da pomjerim nogu prisjetio se Legijin univerzalac.

- Poslije magnetne rezonance ispostavilo se da je sve što je

Rezultat u Ligi nacija velika stvar za reprezentaciju Marko Vešović zbog povrede nije učestvovao u osvajanju prvog mjesta u C1 grupi Lige nacije, koje je reprezentaciji Crne Gore donijelo plasman u viši rang.

- Žao mi je što nijesam bio u reprezentaciji jer volim da igram za nacionalni tim.

Raduje me što smo konačno napravili rezultat i plasirali se u B diviziju, gdje nas čekaju jači i atraktivniji rivali. Daj bože da se do tada vrati publika, napuni stadion i stvori kult reprezentacije. Dosta je mladih igrača i ovo je velika stvar za ekipu. Vidjećemo koga ćemo izvući u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, ali o tom - potom. Najbitnije da je napredak ostvaren, prvi put smo bili prvi u grupi, što nije mala stvar protiv bilo koga. Jedva čekam da se ponovo nađem na spisku selektora - kazao je Vešović.

moglo da pukne - puklo. To je prolongiralo oporavak, ali ne volim da se osvrćem na to.

NE PLAŠIM SE

Vešovića je povreda zatekla u trenutku kada je bio najbolji igrač ,,legionara“ i jedna od najvećih zvijezda poljske Ekstraklase.

- Povreda se desila u najgorem momentu jer sam bio u velikom zaletu i usponu forme. Ali ne brinem za to jer znam kakav sam radnik i sa kakvom motivacijom ću se vratiti na teren.

Sa te strane nemam nikakav strah, samo da budem spreman 100 odsto i siguran u sebe kad se vratim na teren - optimista je Vešović.

Iz teških momenata u karijeri i životu izlazi se snagom volje, svjedoči crnogorski reprezentativac, poznat kao besprijekorno spreman fudbaler.

- Teško je psihički, možda i teže nego fizički, sve to podnijeti.

Uvijek sam radio na sebi, naporno trenirao i uvijek bio spreman, jer u današnjem fudbalu ako nijesi spreman nemaš što da tražiš. Radim naporno, bukvalno se ,,ubijam“ od treninga i nekad se čovjek zasiti.

Nekad mi bude svega preko glave, ali u tim momentima dolazi do izražaja karakter i guraš dalje. Jednostavno - imam cilj da se vratim na teren, budem kao prije i što god bude trebalo da uradim za to, uradiću - poručio je Vešović, bivši fudbaler Budućnosti, Crvene zvezde, Ne. K. Torina i Rijeke.

Arena

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Fudbal

21

Dijego Armando Maradona, jedan od najboljih fudbalera svih vremena, preminuo juče u 61. godini

GENIJE SVETAC GREŠNIK

Godinama i decenijama igrao je tango sa smrću hodajući po ivici i živjeći kao da sjutra ne postoji.

Driblao je život poigravajući se sa samim sobom jer su ga zavisnost od kokaina i drugi poroci nekoliko puta dovodili blizu ishoda koji se - na žalost cijele planete - dogodio juče.

Dijego Armando Maradona preminuo je u 61. godini od srčanog udara u Tigreu.

Legendarni El Pibe početkom mjeseca primljen je u bolnicu zbog malaksalosti, ali je ustanovljeno da ima krvarenje u mozgu.

Operisan mu je hematom i 12. novembra poslat je na kućno liječenje.

Iz Argentine su stizale vijesti da je u dobrom stanju, ali ekscentričan, nezdravi način života - koštao ga je života.

Prestalo je da kuca srce čovjeka koji je bio u srcu gotovo svakog ko je ikada šutnuo fudbalsku loptu, svakog ko na sport gleda kao na ljubav i strast, a ne samo način zarade.

Njegova genijalnost na terenu bila je tolika da ni svi grijesi van njega nijesu mogli da mu umanje status ikone. U Argentini je proglašena trodnevna žalost, a za El Pibeom plače cijeli svijet.

PUT U BESMRTNOST A njegov život bio je - pjesma.

Samo, nikad balada.

Rođen je 30. oktobra 1960. u Lanusu, predgrađu Buenos Ajresa, kao peto od osmoro djece Dijega Maradone Seniora i Dalme Salvadore Franko.

Deset dana prije 16. rođendana odigrao je prvu prvenstve-



„BOŽJA RUKA“: Čuveni gol protiv Engleske u četvrtfinalu SP

SAVIĆEVIĆ: Dijego je neprevaziđen

PELE: Jednog dana igraćemo zajedno na nebu Pele ili Maradona - ko je najbolji fudbaler ikad?

Pitanje koje je dijelilo fudbalski svijet ostalo je aktuelno i u eri Lionela Mesija i Kristijana Ronalda.

Maradona je 2000. izabran nu utakmicu za Argentinos Juniors, a 14. novembra iste godine (1976) postigao prvi prvoligaški gol.

Za reprezentaciju Argentine debitovao je 27. februara 1977. u susretu sa Mađarskom (5:1).

Dvije godine kasnije, 2. juna, u Glazgovu protiv Škotske postigao je prvi gol za ,,gaučose“, čiji će postati najbolji igrač u istoriji.

Sa omladinskom reprezentacijom Argentine 1979. postao je prvak svijeta i dao gol u finalu, a 19. februara 1981. potpisao za Boku juniors.

Godinu kasnije debitovao je na Mundijalu i potom potpisao za Barselonu za svjetski rekord od sedam miliona dolara.

U Napulju je pokrenuta inicijativa da se ime stadiona Napolija ,,San Paoli“ promijeni u ,,Dijego Armando Maradona“

Tako je govorio Maradona...

O djetinjstvu u Vilja Floritu: - Sa mojim timom pobjeđivao sam svakoga ko bi nam stao na put. Imali smo 136 utakmica bez poraza. Kako smo igrali! Čak su me i fotografisali.

O počecima: - Ušao sam na početku drugog poluvremena. Na ivici terena, Montes mi je rekao: ,,Idi, Dijego, igraj kako znaš.

Probacio sam loptu kroz noge čuvaru, napravio sam lažnjak prije toga. On je pao, a čulo se ,,Oleee“ od ljudi koji su gledali.

O fudbalu: - Kada vidim loptu, trčim za njom, to me čini najsrećnijim čovjekom na svijetu.

O roditeljima:

Čovjek koji je vjerovao i u Boga i u komunizam, kojeg su voljeli i bogati i siromašni, koji je spajao nespojivo

- Moja majka misli da sam najbolji. Naučen sam da uvijek vjerujem u ono što mi majka kaže.

O Peleu: - Ljudi su glasali za mene.

Sada oni (Fifa) žele da podijelim nagradu sa Peleom. Neću da dijelim nagradu ni sa kim.

O ,,Božjoj ruci“: - Čekao sam saigrače da dođu i da mi čestitaju, da me zagrle i niko nije dolazio... Rekao sam im: ,,Dođite da me zagrlite ili sudija neće priznati gol“. Čak iako je bila ruka, bila je to Božja ruka.

O drugom čuvenom golu protiv Engleske: - Što da kažem o tom golu?

za ,,fudbalera vijeka“ u internet anketi Fife, ali je Svjetska fudbalska federacija nagradu dodijelila Peleu.

Njih dvojica su posljednjih godina ipak bili u dobrim odnosima, o čemu svjedoči



Lionel Mesi o Maradoni: - Ovo je tužan dan za Argentince i fudbal.

On nas je napustio, ali nije otišao, jer je Dijego vječan

i dirljiv oproštaj Brazilca od juče preminulog El Pibea.

- Tužno je izgubiti prijatelja.

Jednog dana šutiraćemo loptu zajedno na nebu - napisao je Pele, koji je 23. oktobra napunio 80 godina. svijeta, a na tom putu, protiv Engleske u četvrtfinalu, postigao dva kultna pogotka ,,Božju ruku“ i ,,Gol vijeka“.

KOKAINSKI PUTEVI

U Bilbau je 24. septembra 1983. doživio najtežu povredu u karijeri kad mu je Gojkoćea iz Atletika pokidao ligamente i članak lijeve noge.

U Napoli je 1984. prešao za rekordnu sumu od 9,5 miliona dolara i 1987. donio mu prvi Skudeto u istoriji kluba, dvije godine kasnije i Kup UEFA, potom još jedan Skudeto 1990.

Maradona je 1986. vodio Argentinu do titule prvaka

Svi su znali da se pojavio veliki igrač, fudbalski mag, ali i as sa porocima koji će obilježiti njegov život.

Sedamnaestog marta 1991. godine poslije pozitivnog testa na kokain suspendovan je iz fudbala na 15 mjeseci.

Prešao je u Sevilju, pa se vratio u domovinu i zaigrao za Njuels Old Bojs, a 1993. zvanično proglašen za najboljeg fudbalera Argentine svih vremena.

I, onda, opet doping - 1994. izbačen je sa Svjetskog prvenstva u Americi zbog pozitivnog testa na efedrin.

Bio je to faktički kraj igračke karijere, iako se 1995. vratio u svoju Boku i izazvao trans na

Sanjao sam ga u Floritu, kada nijesam imao patike da igram.

O sebi kao ocu: - Moja legitimna djeca su Dalma i Đanina. Ostalo je sve proizvod mog novca i grešaka.

O Bogu: - Bog je učinio da igram ovako dobro. Zato se uvijek prekrstim kada ulazim na teren. Osjećao bih kao da sam ga izdao kada to ne bih uradio.

O Mesiju i Ronaldu: - Superiorni su u odnosu na ostale. Mesi nije bolji od Ronalda, i obrnuto. Kristijano je životinja, volio bih da je Argentinac. Kada Mesi da gol, ide da ga proslavi. Kristijano postigne gol i pozira kao da je u reklami za šampon.

O drogi: - Bio sam, jesam i uvijek ću biti zavisnik od droge. Osoba koja uđe u taj svijet mora da se bori svakoga dana.

O Mišelu Platiniju: - Svi znamo kakvi su Francuzi.

A Platini je Francuz. I vjeruje da je bolji od ostalih.

O Mundijalu 1978. na koji nije išao.

- Mislim da sam mogao da igram na Svjetskom prvenstvu 1978. Plakao sam mnogo.

Nijesam zaboravio Menotiju i nikada mu to neću oprostiti, ali nikada ga nijesam mrzio zbog toga.

O novcu: - Novac nije faktor motivacije.

Radim ono što mi dođe u momentu.

O sebi:

Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević rekao je da je Maradona bio njegov idol.

- Najbolji, najveći igrač kojeg sam gledao. Moj idol, Maradona. S njim sam se i sastao na SP u Italiji, 1990. godine, u duelu reprezentacija Jugoslavije i Argentine. Priliku da ga malo bolje upoznam imao sam prije tri-četiri godine u Kataru, kada je u društvu s nama bio i Zvonimir Boban. Sjedio sam, uživao u priči, postao bogatiji… Sam je, nažalost, sebi uništio život, žao mi je, mnogo mi je žao, prerano se preselio u carstvo nebesko, a bio je car na zemlji, igrač blistave karijere, bio je Maradona. Neprevaziđeni Maradona - rekao je Savićević za Sport klub.

- Takvu strast prema fudbalu, takvu želju i volju nikada niko nije posjedovao, tvrdim. Tuguje Argentina, tuguju i Napulj i Barselona, tuguje planeta. Ima i za kim - dodao je Savićević. ,,Bombonjeri“.

U avgustu 1997. bio je ponovo pozitivan na doping testu, da bi na 37. rođendan 30. oktobra odlučio da završi igračku karijeru.

Zbog konzumiranja kokaina 2000. je otišao u Kubu na rehabilitaciju i razvio veliko prijateljstvo sa tadašnjim predsjednikom Kube Fidelom Kastrom.

ANĐEO I ĐAVO I to je bio Dijego Armando Maradona - čovjek koji je vjerovao i u Boga i u komunizam, kojeg su voljeli i bogati i siromašni, koji je spajao nespojivo.

Nekoliko puta je hospitalizo- Ja sam Maradona, dajem golove, pravim greške. Mogu sve da podnesem, imam ramena dovoljno velika da se pobijem sa bilo kim.

O godinama u Napulju: - Kada sam bio tamo, sa trofejom Svjetskog prvenstva u rukama, osjećao sam se kao da dodirujem nebo. Svi snovi su mi se ostvarili.

O životnoj filozofiji: - Ja sam ili crn ili bijel. Nikada u životu neću biti siv. Uradio sam što sam mogao. Mislim da nije bilo loše. Znam da nijesam neko ko će promijeniti svijet. Niko me neće ubijediti da su moje greške oko droge ili posla promijenile moja osjećanja. Isti sam kao i uvijek što sam bio. To sam ja. Maradona. El Dijego.

van zbog kokaina, hepatitisa i(li) konzumiranja alkohola, i svaki put je ispred bolnice dolazilo hiljade navijača da se mole za svog idola i daju mu podršku da preživi.

Oporavljao se i uspio da bude i selektor Argentine, ali kao trener nije bio ni jedan odsto uspješan kao fudbaler.

Za takvog boema to nije bio pravi posao.

Maradona je mijenjao fudbal, ratovao sa Fifom, a kritikovao je i političare, bio antiglobalista, odbio da se sastane sa britanskim princom Čarlsom jer nije htio da se rukuje sa nekim ,,čije su ruke uprljane krvlju“, nije mu se sviđala američka spoljna politika...

Sve što je radio - odjekivalo je planetom.

I kad se u dresu Napolija ,,zagrijavao“ za meč žonglirajući loptu odvezanih pertli na kopačkama, i kad je između Engleza prolazio ostavivši im ranu za sve vremena, i kad je išao kokainskim putevima, i kad je odbijao da prizna vanbračnog sina, i kad je bio na ivici života i smrti, i kad su mu kao treneru na klupu donijeli neki ,,čudan paketić“...

I kad je bio anđeo i kad je bio ,,đavo“.

Dijego Armando Maradona umjetnik na terenu, prestupnik u životu.

Dijego Armando Maradona genije i buntovnik.

Dijego Armando Maradona takav se više ne rađa...

Neđeljko KOSTIĆ

22

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Liga šampiona (4. kolo): Mančester siti i Bajern Minhen u osmini finala

Real gurnuo Inter u ambis

Zakazan odloženi meč Budućnost Volija u Evrokupu

Bulonj u Podgorici 11. decembra

U meču bez prava na grešku - Real Madrid je pobijedio, Inter je gurnut u ambis. ,,Merengesi“ su slavili u Milanu 2:0 i napravili veliki korak ka osmini finala, dok je tim Antonija Kontea ostao na dnu tabele grupe B, sa samo dva boda iz četiri utakmice.

Gosti su poveli u sedmom minutu kada je Eden Azar iskoristio penal poslije faula nad Naćom, a domaćin u 33. ostao sa igračem manje zbog faula, pa burne reakcije Artura Vidala.

Do velikih 2:0 madridski tim došao je u 59. poslije šuta Rodriga i blage devijacije Hakimija, bivšeg igrača Reala.

Lider grupe sa osam bodova je Borusija Menhengladbah, koja je deklasirala Šahtjor (4:0).

Ukrajinski tim ima četiri boda, dva više od Intera, koji i dalje ima šanse za nokaut rundu, ali bi to sada već bilo čudo.

Rezultati i tabele GRUPA B Atletiko M. - Lokomotiva M. Bajern M. - Salcburg

0:0 3:1 (1:0)

1. Bajern 4 4 0 0 15:4 12 2. Atletiko M. 4 1 2 1 4:7 5 3. Lokomotiva 4 0 3 1 4:5 3 4. Salcburg 4 0 1 3 7:14 1 U narednom kolu (1. decembra) sastaće se: Lokomotiva - Salcburg, Atletiko - Bajern.

GRUPA B Borusija M. - Šahtjor Inter - Real M.

4:0 (3:0) 0:2 (0:1)

1. Borusija M. 4 2 2 0 14:4 8 2. Real M. 4 2 1 1 9:7 7 3. Šahtjor 4 1 1 2 3:12 4 4. Inter 4 0 2 2 4:7 2 U narednom kolu (1. decembra) sastaće se: Šahtjor - Real, Borusija - Inter.

Atletiko Madrid je odigrao 0:0 sa Lokomotivom iz Moskve i zadržao dva boda prednosti u odnosu na ruski tim, ali i neizvjesnost oko drugog putnika u osminu finala iz grupe A. ,,Kolćonerosi“ su imali sedam šuteva u okvir gola, Lokomotiva samo jedan, ali to nije

GRUPA C Olimpijakos - Mančester siti Marsej - Porto

0:1 (0:1) 0:2 (0:1)

1. Man. siti 4 4 0 0 10:1 12 2. Porto 4 3 0 1 8:3 9 3. Olimpijakos 4 1 0 3 1:6 3 4. Marsej 4 0 0 4 0:9 0 U narednom kolu (1. decembra) sastaće se: Marsej - Olimpijakos, Porto - Man. siti.

GRUPA D Ajaks - Mitjiland Liverpul - Atalanta

3:1 (0:0) 0:2 (0:0)

1. Liverpul 4 3 0 1 8:2 9 2. Ajaks 4 2 1 1 7:5 7 3. Atalanta 4 2 1 1 8:7 7 4. Mitjiland 4 0 0 4 2:11 0 U narednom kolu (1. decembra) sastaće se: Liverpul - Ajaks, Atalanta - Mitjiland.

pomogli ekipi Dijega Simeonea da stigne do pobjede u meču u kojem je Stefan Savić odigrao svih 90 minuta.

Siguran učesnik osmine finala je Bajern, koji je opravdao ulogu favorita protiv Salcburga - 3:1. To je 15. uzastopni trijumf bavarskog giganta u

EVROLIGA (11. KOLO): CSKA domaćin Realu, oslabljeni Efes u Beogradu

,,Kralj“ na ispitu u Moskvi CSKA i Real Madrid će večeras (18 h) igrati veliki evroligaški derbi u Moskvi i direktni duel za drugu poziciju.

Oba tima su u usponu forme, a Moskovljani (skor 7-3) trenutno imaju trijumf više. Domaćin je blagi favorit, a pitanje je kako će se ,,kraljevići“ iz Madrida snaći bez plejmejkera Fakunda Kampaca, koji je potpisao za Denver u NBA ligi. Očekuje se da Serhio Ljulj, Karlos Alosen i Niko Laprovitola dijele ulogu organizatora igre.

Crvena zvezda će u Beogradu dočekati istanbulski Efes, koji

ima mnogo problema sa selekcijom sastava. Za najjači turski klub sigurno neće igra-

ti bek Vasilije Micić zbog povrede butnog mišića, te Rodrig Buboa zbog povrede

Ligi šampiona.

Iznenađenje večeri dogodilo se u Engleskoj - Atalanta je slavila usred Liverpula (2:0) i revanširala se ,,redsima“ za katastrofalan poraz u Bergamu (6:0).

Desetkovani tim Jirgena Klopa nije uputio nijedan šut u okvir gola, a ishodom meča na ,,Enfildu“, uz pobjedu Ajaksa nad Mitjilandom (3:1), situacija u grupi D postala je potpuno otvorena.

Dva kola prije kraja, Liverpul ima devet bodova, Atalanta i Ajaks po sedam.

Mančester siti je pogotkom Fodena minimalno pobijedio Olimpijakos, upisao četvrti trijumf i obezbijedio osminu finala.

Porto je zahvaljujući Sanusiju i Serhiju Oliveiri stigao do trijumfa protiv Marseja (2:0) i došao do kote 9.

Tri boda imaju Pirejci, Marsej je na nuli.

Ne. K.

Raspored VEČERAS 18.00 - CSKA - Real Madrid 19.00 - Žalgiris - Zenit 19.00 - Crvena zvezda - Efes 20.00 - Alba - Himki 20.00 - Olimpijskos - Baskonija 20.05 - Makabi - Armani PETAK 18.45 - Fenerbahče - Valensija 20.00 - Panatinaikos - Bajern 20.45 - Asvel - Barselona

jagodične kosti i centar Brajan Danston zbog problema sa okom. Tibor Plajs je bolestan, a spekuliše se da četiri igrača imaju korona virus.

Na teškom gostovanju Olimpijakosu Baskonija našeg trenera Duška Ivanovića tražiće put do trijumfa i bolje forme, nakon lošeg izdanja u poneđeljak u porazu od Zenita. Ovaj meč je poslastica kada je u pitanju duel timova koji igraju vrhunsku odbranu.

S. S.

PODGORICA - Meč Budućnost Voli - Bulonj Metropolitan, ranije odloženi duel 7. kola Evrokupa, biće odigran 11. decembra u ,,Morači“.

Ta utakmica trebala je da se odigra 6. novembra. Zbog velikog broja slučajeva pozitivnih na korona virus u podgoričkom timu duel je početkom mjeseca odložen.

Utakmica protiv pariske ekipe za ,,plave“ biće šansa da ovjere ne samo plasman u Top 16 fazu evropskog takmičenja, već i visok plasman u grupi B, što može biti izuzetno bitno za tim Petra Mijovića na žrijebu za narednu rundu.

Trenutno Budućnost Voli ima učinak 4-3 u grupi i u odličnoj je poziciji da se plasira u Top 16, što je i zacrtani cilj našeg najve-

ćeg kluba. Bulonj trenutno ima pobjedu više. U njihovom prvom meču, 6. oktobra, bilo je 89:83 za podgorički tim.

Budućnost Voli čeka žestok raspored teških mečeva nakon ,,prozora“ kvalifikacija za Eurobasket u kojima ove sedmice nastupaju reprezentacije. ,,Plavi“ će 6. decembra u velikom ABA derbiju gostovati evroligašu Crvenoj zvezdi, a potom će 9. decembra igrati u gostima Ulmu u Njemačkoj, u takođe vrlo bitnom duelu Evrokupa.

Do duela sa Zvezdom očekuje se oporavak centra Vili Rida i beka Petra Popovića, čime bi strateg Mijović konačno imao na raspolaganju kompletan sastav, izuzev dugoročno povrijeđenog krilnog centra Alekse S. S. Ilića.

Jedan od najboljih evropskih bekova dobio četvorogodišnji ugovor u Hoksima

Bogdan Bogdanović potpisao za Atlantu Bogdan Bogdanović (28) potpisao je četvorogodišnji ugovor za Atlanta Hokse, vrijedan 72 miliona američih dolara.

Slavni srpski bek bio je ove jeseni ograničeni slobodni agent, a za njega su se interesovali i Milvoki Baksi i Los Anđeles Lejkersi. Nakon propasti skoro izvjesnog trejda iz Sakramento Kingsa u Milvoki, ponuda Atlante bila je najbolja - kako u finansijskom aspektu, tako i po garantovanoj ulozi na terenu u narednoj sezoni.

Prethodno, Atlanta je angažovala slavnog plejmejkera Radžona Ronda, te Italijana Da-

nila Galinarija i Krisa Dana.

Tim ima jasan plan da konkuriše za plej-of u Istočnoj konferenciji.

- Hvala mnogo Sakramento Kingsima što su me dočekali sa mnogo ljubavi na početku NBA karijere. Hvala što ste mi dazvolili da ostanem svoj i što ste mi pružili priliku da pratim snove - poručio je Bogdanović na društvenim mrežama.

U NBA ligi bivši bek Partizana i Fenerbahčea nastupa od 2017. godine. U sezoni za nama bek visok 198 centimetara imao je učinak od 15,1 poen i po 3,4 skoka i asistencije po utakmici.

S. S.

Arena

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Košarka

23

Krilni centar reprezentacije Danilo Nikolić najavio važan meč kvalifikacija za Eurobasket u petak

Bitno je odgovoriti tranziciji Njemaca

Selektor Njemačke najavio duel sa Crnom Gorom u petak

REDL: Jedva čekamo da meč počne Henrik Redl (51), selektor reprezentacije Njemačke, okupio je najbolje mlade igrače te zemlje oko kapitena, iskusnog krila Robina Bencinga.

Strateg Njemaca nada se kvalitetnoj i požrtvovanoj partiji protiv Crne Gore u petak, u 3. kolu kvalifikacija za Eurobasket 2022. godine u francuskom Pou. - Impresioniran sam kakav su stav na treninzima iskazali svi igrači. Što se tiče sastava, sa sličnim problemima smo bili i u prethodnom ciklusu u februaru, tako da tu nema nekih promjena. Mi ćemo svakako biti domaćini Eurobasketa, ali je ovo izuzetno bitna prilika za

PODGORICA - Danilo Nikolić igra na visokom nivou za Budućnost Voli od starta sezone. Igri reprezentacije Crne Gore, u mečevima protiv Njemačke u petak i Velike Britanije u neđelju u kvalifikacijama za Eurobasket 2022. godine, može pružiti novu dimenziju.

Visoki igrači ,,crvenih“ su košarkaši koji pružaju opciju i u šutu sa distance, pogotovo Nikolić i Marko Simonović iz Mege. Sveukupno, utisak je da pod košem ,,crveni“ imaju više opcija u važnom duelu 3. kola, koji će naša selekcija odigrati u francuskom Pou. Nakon tri dana treninga na jugu Francuske, optimizam u redovima selekcije Boška Radovića je očigledan.

- Kada je naša selekcija u pitanju, atmosfera u ekipi nikada nije bila problem. Imali smo problema sa pozitivnim slučajevima korona virusa među igračima koji su reprezentativci, ali polako se vraćamo, već treći dan smo u Pou. Odradili smo već nekoliko treninga i utisak je dobar, sve to dobro izgleda - rekao je Danilo Nikolić.

ENERGIJA NEĆE IZOSTATI Reprezentacija ovog puta neće računati na važne igrače poput kapitena Bojana Dubljevića koji će ove sedmice igrati za Valensiju u Evroligi, ali je u ovom trenutku manje oslabljena od direktnih rivala.

- Nije previše vremena za pripremu, ali kako je svima, tako i nama. Moramo se navići na to i vjerujem da ćemo biti spre-

Draft kao novi podstrek

Karantin u Pou

Iza Marka Simonovića je izuzetna sezona u Megi, zaslužio je da bude odabran u drugoj rundi NBA drafta. Do kraja sezone biće sigurno u ABA ligi, potom možda već na ljeto dobije šansu u Čikago Bulsima...

- Izbor na draftu sada je važan i za moje samopouzdanje, kao novi podstrek za dobre partije. Takođe je i novi razlog da radim još više nego do sada. Trudiću se da pružim sve od sebe i da opravdam povjerenje koje mi je pruženo - rekao je Simonović.

Crna Gora, kao i sve selekcije koje će igrati ovih dana u kvalifikacijama za Eurobasket, provodi dane u svojevrsnom hotelskom karantinu. Svakodnevno funkcionisanje svodi se na vrijeme u dvorani na treninzima i u hotelu, uz strogo poštovanje mjera predostrožnosti od zaraze korona virusa...

- Sve je ovo novo za nas, ali kako je svima tako je i nama i moramo se navići na to. Ne smatram da će to biti problem, računajući na utisak sa treninga i zajedničkog vremena svih ovih dana - rekao je Danilo Nikolić.

mni. Njemačka će se sigurno boriti 40 minuta, imati dobru energiju. Naravno, mi moramo da odgovorimo na to, a siguran sam da energije nama neće faliti. Nadamo se pobjedi u petak - dodao je Nikolić.

Protiv Njemaca se očekuje žestok duel, borba od starta do kraja utakmice u petak.

- Odlična atmosfera je naša prednost, stvarno za sada izgledamo odlično na treninzi-

ma. Već tri dana smo zajedno, imamo još dva dana do meča...

Energije sigurno neće izostati.

To je vrlo bitno pogotovo za odbranu, od odbrane sve kreće. A napad imamo odličan i siguran sam da tu neće biti mnogo problema - dodao je Danilo.

Rival igra specifičan stil napadačke košarke sa traženjem realizacija u ranoj fazi napada.

- Defanzivno moramo biti

jaki, jer Njemci igraju vrlo brzu košarku. Moraćemo da branimo njihov tranzicioni napad, to je ono što će nam sigurno praviti problem ukoliko ne budemo vodili računa u dovoljnoj mjeri - zaključio je krilni centar Budućnost Volija.

OPCIJA SIMONOVIĆ U specifičnom sistemu i kalendaru kvalifikacija, glavnih opcija Crne Gore pod obru-

čem nema - kapitena Bojana Dubljevića i NBA zvijezda Nikole Vučevića. Mlada zvijezda Mege Marko Simonović, Kolašinac kojeg su ove jeseni slavni Čikagu Buls odabrali na NBA draftu, biće važan adut u predstojeća dva duela.

- Mnogi igrači nijesu se mogli odazvati zbog obaveza u klubovima, a na nama mlađima je da odradimo zadatke onako kako se očekuje, da opravda-

WABA LIGA, 5. KOLO: Podgoričanke danas u drugom vezanom derbiju traže četvrti trijumf

Za Arenu iz Montane :

Rajko Perović

Košarkašice Budućnost Bemaxa prošlu sezonu okončale su brejkom u Montani, kojim su i osvojile titulu u WABA ligi.

Danas (17 h), upravo u ovom malom bugarskom gradu, Podgoričanke imaju priliku da četvrtom pobjedom, a drugom uzastopnom protiv direktnih konkurenata (prije sedam dana u Podgorici savladan Beroe) već sada naprave brejk vrijedan možda i pol pozicije.

Baš zbog toga duel jedina dva

Tabela 1. Beroe 2. Orlovi 3. Budućnost Bemax 4. Montana 5. Vojvodina 6. Partizan 7. Celje 8. Banovići

4 5 3 2 3 3 3 3

3 2 3 2 1 1 1 0

1 3 0 0 2 2 2 3

+59 -34 +58 +36 -24 -35 0 -60

7 7 6 4 4 4 4 3

tima koja su bez poraza ove sezone u regionalnom takmičenju nosi poseban značaj, jer trijumf u ovom derbiju jednom od timova donosi prvu meč loptu u borbi za sam vrh tabele. Pobjeda protiv Beroe sedam dana ranije dodatno je podigla samopouzdanje u redovima ,,plavih“, koje su sinoć doputovale u Montani, nakon 12 sati puta, pa će na mjestu gdje su prije dvije i po godine osvojile trofej, pokušati da brejkom pokažu da su spremne i ove sezone za velike stvari.

- Nijesmo još u željenoj formi, jer smo imale veliku pauzu, pa smo zbog reprezentativnih obaveza samo par treninga

odradile zajedno pred Beroe, ali pobjeda u tom derbiju svima je ulila dodatno samopouzdanje i vjeru da možemo mnogo.

Sada pune optimizma odlazimo na još jedan derbi, svjesne da bi u ovom duelu mogle da napravimo važan iskorak - istakla je Mina Đorđević, centar Podgoričanki.

Nekadašnja igračica Crvene zvezde blistala je protiv Beroe, a već danas imaće opet težak posao, jer je Montana osim na pleju (Snežana Aleksić) i beku (Ramona), angažovala Amerikanku Maize.

- Radi se o dobroj i iskusnoj ekipi. Većina igračica je odavno na okupu, dodatno su se pojačale i

Svi rezultati negativni Ono što je posebno brinulo stručni štab jeste situacija sa korona virusom, ali neposredno pred put Podgoričanke su odradile testiranja, a sve igračice i članovi stručnog štaba su negativni, pa će Vladan Radović u današnjem meču imati sve igračice na raspolaganju.

sigurno da ove sezone Montana ima najveće ambicije. Ali nastojaćemo svakako da pružimo maksimum i da nakon pobjede u derbiju u Podgorici pokušamo da napravimo brejk koji bi nam već sada mnogo značio dodala je Đorđević.

Veliku ulogu ponovo će imati mlađe igračice, a jedna od njih

mo povjerenje selektora. Pružićemo sve od sebe i potruditi se da odradimo dobar posao poručio je Marko, 211 centimetara visoki centar koji je ponikao u kolašinskom Gorštaku.

Marka će izvjesno čekati duel sa iskusnim njemačkim centrom Sajfertom, uz krilo Bencinga glavnog igrača ove ekipe.

- Njemačka je ozbiljna i kvalitetna ekipa, iako ne računaju na većinu standardnih reprezentativaca. Ipak imaju sastav sa dobrim igračima, tako da nas očekuje teška utakmica.

Svakako, pripremamo se tako da se nadamo i očekujemo pobjedu nad Njemcima dodao je Simonović.

Duel u petak u Pou na programu je od 21 čas. Crna Gora će u neđelju u istoj dvorani u gradu na jugu Francuske igrati sa Velikom Britanijom od 18 S. S. časova.

ALEKSIĆ: Budućnost uvijek u srcu

Odbranom do brejka Danas (17h): Montana Budućnost Bemax

mlade igrače, da pokažu da vrijede i eventualno zasluže mjesto na šampionatu Evrope. Tako da nam takmičarskog motiva ne fali - rekao je Redl.

Trener iz Ofenbaha je bio igrač berlinske Albe u periodu od 1993. do 2004. godine, a potom je dvije sezone bio strateg tog kluba. Nakon pet godina na klupi Trira od 2010. do 2015. godine bio je pomoćnik u nacionalnom timu. Selektor je od 2017. godine.

Marija Leković puna je motiva i želje pred izuzetno važno gostovanje.

- Ovo je za nas veoma teško, vjerovatno sada i najteže gostovanje. Ali nastojaćemo da velikom željom, energijom i odbranom napravimo podvig, koji bi nam zaista mnogo značio - naglasila je Leković.

Jedno od glavnih pojačanja Montane ove sezone je Podgoričanka Snežana Aleksić, kapitenka crnogorske reprezentacija. Aleksić je karijeru počela upravo u Budućnosti, pa će nakon sezone u Njemačkoj, opet igrati WABA ligu i imati priliku da igra protiv matičnog kluba, jer je prije Njemačke igrala takođe u Bugarskoj, ali za Beroe, sa kojim je i osvojila regionalnu ligu.

- Budućnost je uvijek u srcu. Sve djevojke znam jako dobro, a sa čak njih pet sam prošle nedjelje bila na pripremama za reprezentaciju, tako da se može reći da ih znam odlično - kroz osmijeh je istakla Aleksić i naglasila.

- Montana ove sezone želi da napravi iskorak i da se suprostavi ekipi Beroe u šampionatu Bugarske, ali i da napadne sam vrh WABA lige. Budućnost je savladala Beroe, tako da je ovo bez dileme derbi u kojem će sitnice odlučivati.

24

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Predstavljen novi Stručni štab ,,lavica“ koje 3. decembra očekuje Evropsko prvenstvo u Danskoj

RASMUSEN: Na pobjedu u svakom meču PODGORICA - Juče je predstavljen novi Stručni štab Ženske rukometne reprezentacije Crne Gore: selektor Kim Rasmusen, pomoćnica Bojana Popović i trener golmanki Gojko Vučinić.

Novi Stručni štab juče je odradio prvi trening sa reprezentativkama i ujedno počeo pripreme za Evropsko prvenstvo koje startuje 3. decembra u Danskoj.

- Savez je nakon prekida saradnje sa Johansonom bio primoran da brzo reaguje. Ukazali smo povjerenje iskusnom stručnjaku sa zapaženim rezultatima na klupskom i reprezentativnom nivou, a saradnja je zaključna sa olimpijskim kvalifikacionim turnirom, što je naš glavni cilj.

Poznati su saradnici - Bojanu ne treba posebno predstavljati, a tu je i Gojko, koji će biti zadužen za golmanke, inače član Stručnog štaba muške reprezentacije. Prvenstvo će biti prilika da novi Stručni štab upozna ekipu, osjeti atmosferu i krene sa uigravanjem za ono što je najvažniji cilj. Uvjeren sam da će sve uraditi da opravdaju naše povjerenje. Zahvalnost za trogodišnji rad dugujemo Johansonu i njegovom Stručnom štabu - rekao je predsjednik RSCG Petar Kapisoda.

Došle da podrže „lavice“ Kim pozdravio i upoznao tim Danski stručnjak sinoć je imao i prvi trening sa rukometašicama koje će voditi na Evropsko prvenstvo u Danskoj. Kompletan stručni štab - Bojana Popović i Gojko Vučinić bili su uz Rasmusena na prvoj prozivci.

Naš rukometni tim 2. decembra putuje u Dansku.

BOJANA IZUZETNO VAŽNA

Danski stručnjak srećan je što je zvanično preuzeo brigu o reprezentaciji ogromnog potencijala.

- Vrlo sam srećan i ponosan što sam ovdje, a prije tri dana bio sam na putu za Dansku.

Posebno sam zadovoljan što je Bojana sa nama jer je izuzetno važna za mene, kao i Gojko, trener golmanki. Bojana zna bolje reprezentativke nego što one sebe poznaju. Možemo

Specifična situacija Trener golmana u muškom nacionalnom timu Gojko Vučinić stavio se na raspolaganje ekipi za EP. - Zahvalan sam na povjerenju Savezu i stručnom štabu.

Situacija je specifična zbog čega je i veći izazov. Tek smo se okupili, putovao sam 30 sati i nijesam imao priliku u međuvremenu da razgovaram sa golmankama. Ali pratim njihove karijere i znam kako funkcionišu, kako rade i brane duži niz godina. Ovo nije prvi put da radim za golmanka, jer u svom klubu radim sa njima.

Trener golmanki vjeruje da neće biti problema za pripremu mečeva.

- Imaćemo sigurno dobru komunikaciju. Radićemo dosta, a neće biti velikih odstupanja u načinu rada.

napraviti dobar posao, ali je i za to potrebno vrijeme - rekao je danski stručnjak.

Crna Gora će oslabljena na EP, što mnogo remeti planove novih stručnjaka kojima ni vrijeme ne ide u prilog.

- Reprezentacija putuje na Evropsko prvenstvo bez Milene Raičević kao najvažnije igračice tima i neće biti lako.

Izazov je ogroman, posao težak, a brzo se sve izdešavalo. ,,Lavice“ će na šampionatu Evrope u Herningu igrati u grupi A sa Francuskom, Danskom i Slovenijom. Težak posao očekuje naš nacionalni tim, posebno na premijeri sa aktuelnim šampionkama.

- Prvi meč igramo sa jednom od najboljih reprezentacija. To je velika ekipa. Ono što želim je da u svaki meč uđemo sa željom da vjerujemo da možemo da pobijedimo i da damo najbolje od sebe. To je važno za tim koji ima veliki potencijal, kao što je važno da nađemo pravi put - jasan je Rasmusen.

Pred Rasmusenom je, možda, i najveći izazov karijere. Stručnjak iz Danske ima dovoljno

Milena Raičević i Tatjana Brnović došle su sinoć u ,,Moraču“ da podrže koleginice i požele im sreću na putu i Evropskom prvenstvu. Obje će preskočiti obaveze nacionalnog tima u Danskoj, Tanja je nedavno operisala desno rame, a Milena, iskustva, ali ovo je prvi put, što je napomenuo, da će predvodi tim koji će upoznati neposredno pred put na EP. - Nikad ranije nijesam ovo probao, zato je veliki izazov.

Ali ja volim izazove. Inače, ova sezona je kompletno izazovna. Nema mnogo pozitivnih stvari, ali ćemo se potruditi da uradimo sve i da se u ovom periodu što bolje upoznamo.

A nakon Evropskog prvenstva pogledaćemo tabelu i vidjećemo kakav smo rezultat ostvarili.

MNOGO IZAZOVA I Popović vidi mnogo izazova, malo vremena za pripremu, ali očekuje maksimum kompletne ekipe.

- Očekujem borbu, a to je najvažnije. Ključni faktor je da selektor upozna ekipu, a sastav je specifičan. Najbitnija je Crna Gora i naša želja. Zato smo svi dostupni izazovu i stvarima koje će se desiti, a moja uloga je da dam doprinos selektoru i cijeloj ekipi, jer sastav od svih najbolje poznajem.

kao i Marina Rajčić, ubrzo će se ostvariti u roditeljskoj ulozi.

Na treningu ,,lavica“ bila je i predsjednica Budućnosti Radmila Petrović.

Bez Milene, Tanje, Marine...

Crnogorska reprezentacija oslabljena će se predstaviti u Danskoj na EP. U odnosu na posljednje takmičenje prošle godine na SP u Japanu, Rasmusen ne može da računa na Milenu Raičević, Marinu Rajčić, Tanju Brnović, dok se Katarina Bulatović oprostila od aktivnog igranja. Uz to, mnoge igračice sa spiska su bile u karantin zbog virusa, a neke čak nemaju adekvatan broj odigranih mečeva.

Nemali broj sa spiska bile su bez zavidne minutaže u svojim klubovima.

Popović je na pravom mjestu, jer će na pravi način predstaviti sliku snage ekipe novom selektoru.

- Želim na najbolji način selektoru da dočaram i predstavim njihove mogućnosti, a onda će selektor na svoj način da uklopi stvari. Evropsko prvenstvo je veliki izazov sa više strana.

Prije svega, nije samo rezultat važan, koliko kvalifikacije za Olimpijske igre.

Smatra da Crna Gora nije favorit u grupi A. - Nijesmo favoriti, ali ćemo se boriti na najbolji način. Mislim da je šampionat izazov u psihološkom smislu. Poznato je

da će dosta stvari biti zatvoreno, sa strogim mjerama, a sa tribina neće biti dobre energije. Takođe je i aspekt zdravlja izuzetno važan, jer su u ovim okolnostima povrede česte i teške. Moraćemo igračice da sačuvamo.

Reprezentacija Crne Gore premijerni meč odigraće sa najjačom selekcijom grupe - Francuskom. Nakon ove utakmice ,,lavice“ očekuje novi izazov protiv domaćina, a posljednji meč u grupi odigraće sa Slovenijom, koja u jačem sastavu od prošlogodišnjeg sa SP u Japanu. A. MARKOVIĆ Foto: D. MALIDŽAN

Velika MotoGP zvijezda Mark Markez najavila povratak na stazu

Šampion ATP finala u Londonu govorio o ambicijama

Napadam devetu titulu

Medvedev: Još dug put do vrha

Mark Markez vjeruje da će nakon dugog oporavka od povrede dočekati početak naredne MotoGP sezone u top-formi.

Slavni Španac, osmostruki prvak svijeta (šest titula u najjačoj MotoGP klasi), od jula je u komplikovanom oporavku od loma ruke. Zbog toga je nastupio samo na prvoj trci sezone za nama, u Herezu.

- Vjerujem da ću biti spreman za napad na devetu titulu. To je bio cilj ove godine, a biće i

naredne. Naravno, moram reći da će rivali biti odlični i da ih mnogo poštujem. Treba poštovati sve ono što su ostvarili ove godine kada nijesam bio tu da se takmičim. Biće teže nego do sada za mene, ali to je motivacija - kazao je Markez.

Vozač Honde ima 27 godina i već 56 pobjeda u najjačoj MotoGP klasi, na ukupno 128 trka na kojima je startovao. Šampion svijeta ove godine bio je njegov zemljak Đoan Mir, vozač Suzukija koji je slavio na samo jednoj trci.

S. S.

Danjil Medvedev (24) želi da postane prvi teniser svijeta nakon osvajanja ATP finala u Londonu, ali ne misli da će se to brzo desiti.

Rus je istakao da era vladavine Rodžera Federera, Rafaela Nadala i Novaka Đokovića još nije završena, a da niz mlađih igrača takođe ima vrhunske ambicije.

- Još uvijek je dug put ispred mene do vrha ATP liste. Moram da odigram sezonu bolje od svih igrača na svijetu i da zaslužim ,,broj jedan“ na kraju godine. Nekada je za to dovoljno 8.000 poena na ATP listi, a nekada nije ni 12.000. Sve zavisi od mene. Ako odigram više turnira kao što sam u Parizu i

Londonu, imaću priliku da preuzmem ATP tron koji želim. Neće biti lako da to postignem jer Nadal, Federer i Đoković i dalje izgledaju sjajno

na terenu - rekao je Medvedev.

Moskovljanin je trenutno četvrti teniser svijeta, a ove godine je pored turnira u Londonu osvojio i masters u Parizu. S. S.

Feljton

Četvrtak, 26. novembar 2020.

GLADOMOR 1932-1933. - GENOCID NAD UKRAJINOM

25

1.

Oni koji su preživjeli nijesu smjeli da govore o pomoru » Piše: Božidar PROROČIĆ

Donosimo djelove knjige Božidara Proročića ,,Gladomor 1932-1933. – Genocid nad Ukrajinom”, koju je nedavno objavio Crnogorski kulturni forum u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori.

Kako autor napominje, ovakva knjiga se prvi put pojavljuje na prostorima Crne Gore. Ovo je bolna priča o milionima onih koji nijesu i nikada neće biti rođeni zbog vješto osmišljenog genocida

Borba Ukrajinaca za uspostavljanje nezavisne države pred kraj Prvog svjetskog rata, i odmah nakon toga, pokazala se bespoštednom i nemilosrdnom borbom za očuvanje vlastitih teritorija, kulture, crkve, jezika i identiteta ali nažalost i uzaludnom. Produkt tako jake političke vrhuške oslikan je prvo u Lenjinu potom u Staljinu koji je nastavio politiku crvenog terora nad Ukrajinom i Ukrajincima. Većina ukrajinskih teritorija bila je uključena u Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika kao dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Ukrajinci su bili izloženi brutalnom teroru izazvanom borbom sa komunistima i režimom vojnoga komunizma, izloženi kolektivizaciji poljoprivrede i sovjetizaciji kao i rusifikaciji ukrajinskog društva. Sa završetkom građanskog rata i porazom nacionalno-oslobodilačke borbe, Ukrajini su, sa razorenim teritorijama, bile uskraćene šanse za ekonomski i socijalni preporod. 1920-e dovele su do drastičnog osiromašenja cjelokupnog društva, posebno na selu, kao ključnom nosiocu proizvodnje žita i žitarica jednog od najplodnijih regiona u Evropi koji će u tri navrata doživjeti Gladomor - genocid bez presedana koji je ljudski um mogao da konstruiše. Gladomori su tri puta bili izazvani u Ukrajini i to u periodima 1921-1922, 19321933 i 1946-1947 od čega je Gladomor iz 1932. godine bio najveći i najbrutalniji, koji će odnijeti živote do 10 miliona Ukrajinaca.

Vrhunac tih tragičnih događaja dešava se početkom 1930-ih kada je namjerna, destruktivna i nemilosrdna politika sovjetske vladsti donijela raspad poljoprivrede, haos i široko rasprostranjeno siromaštvo, što je rezultiralo velikom tragedijom za Ukrajince i predstavlja skrivanu stranu istorije kako od javnosti SSSR-a tako i od svjetske javnosti. Glad koja je tada vladala kod građana Sovjetske Ukrajine, njen obim i ozbiljnost, postali su poznati kao jedno od najvećih uništenja savremene Ukrajine. Velika glad 1932-1933 godine ra-

čuna se kao jedna od najtežih katastrofa u istoriji ukrajinske nacije. To je u isto vrijeme i jedna od najvećih tragedija u modernoj istoriji Evrope. Ni druge riječi ne djeluju humano niti pokajnički u pogledu miliona žrtava gladi stradalih od spore i bolne smrti. Tragedija umirućih ukrajinskih porodica i čitavih sela bila je strašna, o čemu svjedoče tada prisutni konzuli u Sovjetskoj Ukrajini koji su o svemu tome sačinjavali službene bilješke i slali ih svojim ministarstvima, koja su ,,prećutala” ovaj genocid bez presedana.

Ovakva knjiga se prvi put pojavljuje na prostorima Crne Gore kao moj svojevrsni autorski omaž svim stradalim Ukrajincima umrlim od gladi kao i onima koji su svoje živote položili za odbranu Ukrajine.

Takođe, ova knjiga će doprinijeti boljem upoznavanju crnogorske javnosti sa istorijskom slikom Ukrajine koja je, nažalost, nama dugo godina bila nepoznanica. Ovo je bolna priča o milionima onih koji nijesu i nikada neće biti rođeni zbog vješto osmišljenog genocida koji vuče korijene u dubokoj prošlosti.

Ukrajina se uvijek poput Fe-

Gladomor ili pomor glađu je planski pripremana i vještački stvorena glad u Ukrajini u periodu 1932-1933. godine, podstaknuta boljševičkim režimom SSSR-a, koji je na ovaj način želio da u Ukrajini uništi njen jezički, kulturni, a iznad svega etnički identitet. U ovom pomoru stradalo je prema procjenama antropologa, istoričara, publicista od 4 do 10 miliona Ukrajinaca

Američka štampa o gladi u Ukrajini



Spomenik žrtvama gladomora



Tragedija umirućih ukrajinskih porodica i čitavih sela bila je strašna, o čemu svjedoče tada prisutni konzuli u Sovjetskoj Ukrajini koji su o svemu tome sačinjavali službene bilješke i slali ih svojim ministarstvima, koja su ,,prećutala” ovaj genocid bez presedana

niksa iznova rađala. Za sam kraj reći ću čuvene riječi komandanta Zaporoškog gvozdenog (kozačkog) puka koji je pronio slavno ime, slobodu i državni integritet Ukrajine - “SLAVA UKRAJINI” Božidar Proročić, ukrajinista, pisac i prevodilac, Cetinje 2020

UVOD

Gladomor ( prema ukr: Голодомор, голод (holod) – glad i морити (moryty) - umoriti; Holodomor (Gladomor) - pomor glađu) – planski pripremana i vještački stvorena glad u Ukrajini u periodu 1932-1933 godine, podstaknuta nehumanim militarističkim boljševičkim režimom SSSRa koji je na ovaj način želio da u Ukrajini uništi njen jezički, kulturni, a iznad svega etnički identitet, i na račun totalne pljačke seljaka, napravi tešku industriju. U ovom pomoru od gladi stradalo je prema procje-

nama antropologa, istoričara, publicista od 4 do 10 miliona Ukrajinaca, tako da se ovo smatra jednim od najvećih genocida na planeti. Analogno sličnim zločinima u svjetskoj istoriji po obimu, veličini, brutalnosti, cinizmu i surovosti, ovakav primjer je teško pronaći. Mnogo decenija tokom postojana Sovjetskog Saveza (SSSR) priča o Gladomoru je bila najstrožije čuvana tajna, koja je bila strogo zabranjena. Čak i oni koji su preživjeli ovaj strašan pomor od gladi (Gladomor) i tragediju, nijesu smjeli javno da pričaju o tome.

Nakon što je Ukrajina stekla nezavisnost 24. avgusta 1991. godine otvoreni su brojni arhivi, dokumentacija tajnih službi i sve što je bilo vezano za ovu strašnu tragediju pod okriljem tada već srušenog ,,bratskog i jedinstvenog SSSR-a.” Gladomor će ovoj i svim narednim generacijama služiti kao primjer bezdušnog uništenja ljudi, postaće bol i rekvijem uništenja Ukrajine.

Nakon Oktobarske revoluci-

Josif Visarionovič Staljin

Lenjin i Staljin 1922.

je 1917. godine, komunisti su uspjeli da preuzmu vlast u većini krajeva bivšeg Ruskog carstva. Okupirali su i novu nezavisnu Ukrajinsku Narodnu Republiku poslije brutalne borbe koja je trajala nekoliko godina. Komunisti su osigurali kontrolu nad Ukrajinom čineći neke ustupke ukrajinskim nacionalnim kretanjima u oblasti kulture, kao i postavljajući komunistički marionetski režim - tako je 1919. godine nastala Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika. Ukrajinci su iskoristili prednost ove kulturne autonomije. Ukrajina je 1920-ih stvarno doživjela brzi razvoj moderne kulture usmjerene ka Evropi; Ukrajinci su stvorili nacionalni obrazovni sistem zasnovan na ideji Ukrajine kao nezavisnog ekonomskog faktora. U isto vrijeme, od 1922. do 1928. godine, vlast SSSR-a vodila je takozvanu „novu ekonomsku politiku“ sa namjerom obnove teško pogođene privrede građanskim ratom. Bila je dozvoljena sitna privreda i trgovina. Tako da se u tom periodu desio značajan ekonomski preporod ukrajinskog sela.

Ali komunističke vlasti na čelu sa Josifom Staljinom su od kasnih 1920-ih učvrstile svoju moć i pokrenule ofanzivu protiv ukrajinskog kulturnog ustanka. Staljin je krenuo u program brze industrijalizacije. Prevashodni cilj bio je stvaranje snažnog vojno-industrijskog kompleksa i tehnički opremljene armije da bi komunistička država mogla da dominira međunarodnom scenom. Staljin je eliminisao bilo koju vrstu suprotstavljanja njegovom autoritetu kroz moćan represivni aparat.

Iako je Ukrajina uživala samo kratak period nezavisnosti 1917-1921, pružila je žestok otpor komunizmu. Mada, i tokom prve decenije sovjetske vladavine u Ukrajini je postojala obrazovana elita i jaka inteligencija orijentisana na Ukrajinu, kao i ekonomski nezavisno seljaštvo sa relativno razvijenom nacionalnom sviješću (u zavisnosti od regije).

Staljinistički režim je shvatio Ukrajinsko pitanje kao egzistencijalnu prijetnju za Sovjetski Savez, odlučivši se za zastrašujuću taktiku – smrt od gladi kao način totalnog sloma otpora ukrajinskih nepokornih seljaka. Jer uglavnom seljaci su bili ti koji su pružali neprekidan otpor komunizmu - ponekada veći, ponekada manji. Boljševici nijesu mogli osigurati svoju pobjedu i zadržati vlast nad ogromnim Ruskim carstvom bez kontrole Ukrajine koja je kroz vjekove bila baza prirodnih resursa i bogastava za cio region. Prvo, kao što je već spomenuto, komunisti su konsolidovali nadmoćne snage i iskoristili lokalne pristalice (uglavnom gradske proletere neukrajinskog porijekla) da unište nezavisnu Ukrajinsku Narodnu Republiku koja je nastala 1918. god. Ukrajina je izgubila ovu bitku u neravnopravnoj borbi, ali borba za slobodu je nastavljena kako u Ukrajini tako i u emigraciji koja je na najbolji način čuvala istoriju, kulturu i književnost ove stare slovenske države. Samo jedna činjenica, da ukrajinske teritorije nijesu pripojene i ugrađene u temelje Rusije, bila je ,,nastavak” njenog ,,života” kao USSR - Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika.

(Nastavlja se)

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

ÄŒetvrtak, 26. novembar 2020.

ÄŒetvrtak, 26. novembar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini („Sl.list CG“, br. 21/09 i 40/11), Odluke Vlade Crne Gore o davanju prethodne saglasnosti Opštini Danilovgrad za otuđenje nepokretnosti („Sl. list CG“, br. 99/20), Odluke o prodaji katastarske parcele br.2160/8 KO Pažići („Sl. list CG - opštinski propisi“, br. 37/20 ), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG“, br. 44/10 ), Uredbe o prodaji imovine putem javne aukcije („Sl.list RCG“, br.20/04) i Rješenja predsjednice Opštine Danilovgrad br. 01-421/20-1754/1 od 18.11.2020. godine, kojim je formirana Komisija za sprovođenje Odluke o prodaji na javnoj licitaciji niže navedene nepokretnosti, ista raspisuje:

JAVNU LICITACIJU 1. Predmet prodaje Premet prodaje je kat.parcela br.2160/8, livada II klase, površine P= 761m², evidentirane u listu nepokretnosti br.

611 KO Pažići, svojina Crne Gore – raspolaganje Opštine Danilovgrad.

2. Početna cijena Početna cijena nepokretnosti iz tačke 1. iznosi 7.610 €, shodno procjeni Centralne Komisije Uprave za nekretnine Crne Gore.

3. Uslovi prodaje Pravo učešća na Javnoj licitaciji imaju sva pravna i fizička lica, koja prije početka licitacije uplate 10% od početnog iznosa vrijednosti na žiro račun Budžeta Opštine Danilovgrad kod Prve banke Crne Gore br. 535- 7027- 47 ili na žiro račun Budžeta Opštine Danilovgrad br. 510-3043-29 kod CKB Banke, sa naznakom „uplata kaucije za licitaciju“.

Učesnici javne licitacije su u obavezi Komisiji dostaviti na uvid: - fizička lica: ličnu kartu; -pravna lica: naziv i sjedište pravnog lica; izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata; ime i prezime direktora odnosno ovlašćenje – punomoćje za učestvovanje na javnom nadmetanju.

Minimalnu promjenu raspona u postupku usmenog nadmetanja utvrđuje Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja o prodaji katastarske parcele broj 2160/8 u KO Pažići.

Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika, ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene cijene. U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Javno nadmetanje se smatra uspjelim i u slučaju kada je za kupovinu predmetne nepokretnosti dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje i prisustvuje nadmetanju.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu, proglašava se kupcem.

4. Ostali uslovi javnog nadmetanja ( licitacije ) Ugovor o kupoprodaji se zaključuje sa najpovoljnijim ponuđačem u roku od 30 dana od dana licitacije, nakon uplate cjelokupnog iznosa.

Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima javnog nadmetanja u roku od 7 ( sedam ) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Troškove u vezi ovjere ugovora, poreza na promet i uknjižbe snosi kupac.

O postupku javnog nadmetanja ( licitacije ) Komisija sačinjava zapisnik.

5. Mjesto i vrijeme prodaje Licitacija o prodaji nepokretnosti održaće se dana 14.12.2020.godine u Velikoj sali SO Danilovgrad sa početkom u 12 časova.

Bliže informacije o prodaji nepokretnosti mogu se dobiti u Opštini Danilovgrad - Sekretarijatu za imovinu i investicije, Trg 9. decembar b.b. Danilovgrad, svakog radnog dana od 10,00 – 12,00 časova ili na telefon 020/ 816 – 132.

Oglas o javnoj licitaciji biće objavljen na sajtu Opštine Danilovgrad www.danilovgrad.me i dnevnom listu ,, Pobjeda“.

PREDSJEDNICA KOMISIJE Emila Vlahović

Mali oglasi NEKRETNiNE BAR centar, povoljno prodajem odličan trosoban stan 100 m2 – II sprat.

Tel. 069/332-332 1

RaZNo

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 2

POTREBNI momci za rad u girosu, tražimo radnike na duži vremenski period.

Zvati radnim danima do 16h Tel.068/378-391 3 U selu Rujište - Gornji Zagarač, poklanjam 50 kamiona kvalitetnog kamena besplatno, a posled toga svaki kamion želio bih da mi se plati po dogovoru.

Tel.068/040-754 4

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. novembar 2020.

AD,,Turjak”Rožaje Br. 100/20 Rožaje.24.11.2020.god.

Na osnovu čl.36 Zakona o privrednim društvima i člana Statuta preduzeca AD,,Turjak“Rožaje,na zahtjev većinskog vlasnika doo M.Petrol Rožaje,izvršni direktor,zakazuje

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA Koja će se održati dana 28.12.2020 godine sa početkom u 11 h u prostorijama Hotela Rožaje.

DNEVNI RED 1.Izbor članova odbora direktora 2.Problematika preduzeća AD TURJAK ROŽAJE -prodaja nepokretnosti,krediti hipoteke Izvršni direktor Šabotić Dženan

I.br.334/19 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul.

M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Vešović Milo, Selo Lužac, Berane, koga zastupa Adv. Popović Bojan, City Kvart, Faza I,Ulaz II/38, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radičević (Vučića) Nenada, iz Berane, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 25.11.2020 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radičević (Vučića) Nenada, sa zadnje poznatom adresom ul. Osme Crnogorske, lamela 1,ulaz 1, sprat 5, Berane i Donje Zaostro bb, Berane.Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u predmetu I.br.334/19 i to poziva za ročište - obavještenja za 18.12.2020. godine sa početkom u 11,30 časova i kopiju zapisnika sa ročišta od 19.11.2020. godine, neposredno izvršnom dužniku.S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Dana 25. novembra 2020. poslije duže bolesti preminuo je u 94. godini naš dragi Dana 25. novembra 2020. u 83. godini preminuo je naš dragi

ĐORĐIJE – ĐOLE BOGDANOVIĆ

NIKOLA Novakov NIKEZIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju naše porodice, velikom čovjeku, drugu, plemeniku vrijednom profesionalcu – vrsnom geodetskom inžinjeru i nadasve dobrom i plemenitom čovjeku, ponosu Pive, Durmitora i njegove vječne Crne Gore.

ĐORĐIJE – ĐOLE BOGDANOVIĆ dipl. ing. geodezije

S poštovanjem i zahvalnošću, ZLATKO, IVAN i HRISTINA BULIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice 26. novembra u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Shodno mjerama NKT-a i Ministarstva zdravlja Crne Gore sahrana će biti obavljena 26. novembra u selu Pišče, opština Plužine u krugu porodice.

1531

Ožalošćeni: sin DRAGAN, kćerka DANKA, snaha NEVENKA, unučad, praunučad i ostala rodbina

OŽALOŠĆENA PORODICA BOGDANOVIĆ

1528

1533

ĐORĐIJE – ĐOLE BOGDANOVIĆ Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu našeg kolektiva

Dana 25. novembra 2020. godine poslije kraće bolesti preminula je u 83. godini naša draga

Pamtićemo te po dobroti i plemenitosti.

Tvoji: DRAGANA, MILENA, MILOŠ i MILAN ĆUKOVIĆ

1530

BOSA Kostadinova BAĆOVIĆ rođena Kilibarda

Posljednji pozdrav našoj dragoj

ĐORĐIJU – ĐOLU BOGDANOVIĆU dipl. ing. geodezije

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana u krugu najuže porodice na mjesnom groblju Vraćenovići.

OŽALOŠĆENI: sinovi AKIM- ACO, JOVAN i BAĆO, kćerke RADMILA, RUŽA i RAJKA, braća RADOJE i DUŠAN, sestre ZORA i JOKA, snahe MILIJANA, DRAGA, ZORANA, DARA, KATARINA i BRANKA, unučad, praunučad, čukununuk, đeveričići, đeverične, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina BAĆOVIĆ i KILIBARDA

VESNI PAJOVIĆ Počivaj u miru.

UPRAVA ZA NEKRETNINE CRNE GORE

LAZAR KRCALOVIĆ i tetka BRANKA sa porodicom

Poslednji pozdrav dragoj majci

1526

Poslednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi i baki

1527

BOSI BAĆOVIĆ Draga majko, hvala ti za svu ljubav sa kojom si nas dočekivala i ispraćala. Vječna ti slava i hvala.

Tvoje ćerke: RADMILA, RUŽA I RAJKA sa porodicama

BOSI Kostovoj BAĆOVIĆ Vječno zahvalan za sve što si nam pružila i ponosan na tebe, MAJKO. Počivaj u miru.

Sin BAĆO, snaha ZORANA, unučad BOGDAN, DAMJAN i KALINA

ĐORĐIJE – ĐOLE BOGDANOVIĆ

Za sve ti hvala. Počivaj u miru. Śećaćemo se sa ponosom uvijek tvoji

BOGDAN, BOJANA, BATO i KOKA

1529

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. novembar 2020.

31

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi Poslije duge i teške bolesti preminula je naša voljena

Dana 24. novembra 2020. u 83. godini preminula je naša draga

DRAGI 1506

Ćerka NATAŠA sa porodicom

DRAGINJA Radomirova MANOJLOVIĆ

STANKA Ilijina VUKMIROVIĆ

rođena Vojvodić Posljednji pozdrav našoj miloj babi i prababi Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 25. novembra u 13 časova na starom gradskom groblju u krugu porodice.

Sahrana će se shodno mjerama NKT-a obaviti u krugu najuže porodice 26. novembra 2020. godine na mjesnom groblju u selu Bobija.

Ožalošćeni: sin VOJIN, kćerke VESNA i NATAŠA, sestra BOSA, brat JAGOŠ, snaha BILJANA, unučad, praunučad i ostala rodbina

Ožalošćeni: bratanične SLAVICA, LJILJANA i GORDANA, sestrići RAJKO, DRAGO i RAJKO, sestrične RADOJKA i NADA, braća od stričeva, sestre od stričeva i ostala mnogobrojna rodbina 1508

DRAGI 1477

Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav našim dragim

Unuka MARIJA, praunučad KRUNA, VELJKO i zet JANKO JOVIĆEVIĆ

Драгој и вољеној стрини и баби

1515

RADMILI KRUTI

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj babi

GORANU KRUTI

Dragi naši!

Vaš odlazak ostavio je veliku tugu i bol svima nama. Uspomene na vaš časni i životni put čuvaćemo sa ljubavlju, poštovanjem i ponosom.

DRAGAN V. DRAGIŠIĆ sa porodicom 1523

DRAGI

ДРАГИ МАНОЈЛОВИЋ

Zauvijek ću te čuvati od zaborava, jer si za mene bila nešto veliko i posebno, volim te puno.

Tvoja IRENA

Voljena naša teta Biso

1505

Тешко је повјеровати да ће даљина и оваква ситуација болести пандемије урадити да не можемо присуствовати твом испраћају на вјечни починак и поклонити се твојим сјенима. Незаборавна ти хвала на твојој доброти и људскости. Почивај у миру и лака ти земља по којој си часно корачала.

Draga

BISERKA LEKOVIĆ Duboki naklon iz daljine, cvijeće i suze naše. Bila si biser plemenitosti, majčinske topline i nježnosti.

Hvala ti što si uljepšala naš svijet i tvojom dobrotom ostavila divna sjećanja u srcu tvoje Dijane i svih nas.

Laka ti noć i vječni spokoj.

1524

Tvoji JANJUŠEVIĆI Sa sobom si odnijela i dio moje mladosti.

Ostaju sjećanja...

Draga

DAJANA

teta BISERKA

1519

1484

Sjećanje na Vas i Vašu plemenitost trajaće vječno.

U rajskim vrtovima počivajte u miru i spokojstvu.

1525

АЦО, ТАМАРА, ЛАЗАР и РАДЕ МАНОЈЛОВИЋ

MIRA

IN MEMORIAM

Vaši RAJKOVIĆI

DRAGA MANOJLOVIĆ

Velika moja

Voljena naša, Ponosni što smo te imali, vječno ćemo te čuvati u našim srcima.

Tvoji: VOJIN, BILJANA, DRAGANA i LUKA

DUŠAN DELIĆ OLGA Brankova MILOŠEVIĆ rođena Vešović 1931–2019.

Bićeš uvijek ponos, putokaz i najljepši primjer.

1520 Dragi naš Dule, prošla je godina otkako nijesi sa nama. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

Unuka SVETLANA POPOVIĆ-VUJOTIĆ Tvoji: MILA, VANJA i ANDREJ

1532

DRAGI 1522

Bila si nam velika podrška i oslonac, nesebično si dijelila svoju ljubav sa nama. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoje: ćerka VESNA, unuke IRENA, LIDIJA i ANĐELA 1504

32

Oglasi i obavještenja

Dana 25. novembra 2020. u 87. godini umrla je

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Dana 25. novembra 2020. preminula je u 75. godini naša draga

Posljednji pozdrav iskrenom i dragom prijatelju

ZORANU PAVIĆEVIĆU RAZIJA Muratova GRUDA rođena Đulamerović

NOVKA Ljubova MARKOVIĆ rođena Milić

Hvala ti za nesebičnu podršku i svaki aplauz. Bio si primjer svima kako se voli crveno-bijeli dres i kako se srcem navija za svoj klub.

Počivaj u miru, naš vjerni navijaču.

Zbog novonastale situacije NKT-a dženaza će se obaviti u krugu uže porodice na mezarju Cijevna.

Sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice na mjesnom groblju Tološi.

Ožalošćeni: ćerka SENADA, sinovi SENAD i MIRSAD sa porodicama, sestra NAZIRA i porodica ĐULAMEROVIĆ

FK ISKRA 1481 Posljednji pozdrav našem drugu, bratu, prijatelju sa tribine

OŽALOŠĆENA PORODICA

1492

Knjigu poštenog života nenadano je zatvorio

1512

ZORANU PAVIĆEVIĆU Zorane, pamtićemo te kao dobrog i poštenog čovjeka koji je uvijek bio tu kada treba pomoć i savjet, i zajedno sa nama prošao dobro i zlo.

Dragi

Počivaj u miru.

NAVIJAČKA GRUPA „PATRIOTE CRNA GORA“

LAZAR ČELEBIĆ sekretar UBNORA Cetinje

1486

Zaslužnik, dobročinitelj, antifašista i crnogorski patriota, istaknuti član naše Organizacije, poštovani drug i prijatelj.

Posljednji pozdrav dragom drugu i komšiji

SUBNOR I ANTIFAŠISTI CRNE GORE

BATKO

1478

ZOKI

Častan život je završila

Naše posljednje druženje u Londonu hranit će moju vječnost. Čekamo te u našoj Crnoj Gori. Još si ti samo falio.

S ljubavlju i tugom, Tvoj brat

ZORANU PAVIĆEVIĆU

Tužan je tvoj iznenadni odlazak u nepovrat.

MILENA FILIPOVIĆ

STANKA LEKOVIĆ-GLOMAZIĆ

Nedostajaće nam tvoje veliko srce i topla duša Počivaj u miru.

1482

OLJA i MIRKO ĐUROVIĆ 1493

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

nosilac Partizanske spomenice 1941.

VESO KLJAJIĆ

Hrabra skojevka i partizanka iz prvog stroja, humanista i izuzetan društveno-politički radnik, istaknuti član naše Organizacije, drugarica za sjećanje i poštovanje.

SUBNOR i ANTIFAŠISTI CRNE GORE 1483

1513

ZORANU

Napustila nas je naša mila

Danas je godina od kada nije sa nama naš dragi

GORANU

Od ĆIRA DAMJANOVIĆA sa porodicom 1514

Tvoja iznenadna smrt nas je mnogo pogodila.

DESANKA, ŽARKO i ŽANA sa porodicama 1507

Posljednji pozdrav bratu i đeveru

RADOJKA PEJOVIĆ i otišla da nastavi nebeski život sa svojim dragima.

Ostaće nam u sjećanju njen dragi lik pun ljudskosti i dobrote.

VASILIJE – VASO RAŽNATOVIĆ

LJILJA, GOGA i MIĆO sa porodicama

Sa ljubavlju koju odlazak ne prekida, a vrijeme ne umanjuje.

Ponosni na tebe. Zauvijek u našim srcima.

ČEDO i LJILJA

1516

1509

Posljednji pozdrav stricu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav

Tvoji: sin MILAN i kćerka MILENA sa porodicama

RANKU J. MEDENICI 1521

RANKU J. MEDENICI

S ljubavlju,

1517

Brat SAVA sa porodicom

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

RANKU J. MEDENICI LENKA

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1518

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

33

Posljednji pozdrav bratu od tetke

Дана 24. новембра 2020. године у раним јутарњим часовима насилно је одузет живот нашем вољеном

VOJU ĐURAŠKOVIĆU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ZORANU

SLOBO i MARINA BOŽOVIĆ sa porodicom

Mili brate, rano vječna, skrhana od bola i tuge, žalićemo vječno za tobom.

1497

ЗОРАНУ Жарковом ПАВИЋЕВИЋУ

Od sestre RATKE, sestrića MILOŠA i KRISTIJANA, sestrične MILICE i ANASTASIJE

Posljednji pozdrav bratu, šuri i ujaku

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

1964–2020. Због настале ситуације пандемије сахрана драгог нам покојника је обављена 25. новембра у кругу најуже породице на градском гробљу у Даниловграду. Ожалошћени: брат ДАРКО, сестре РАТКА, ВЕРА и ВЕСНА, стрина САША, брат од стрица НЕНАД, сестра од стрица ЗОРИЦА, тетке ДАНИЦА, ДРАГИЦА и СПАСОЈКА, сестрићи, сестричне, братанићи, братаничне, браћа и сестре од тетака, ујака, стричева и остала многобројна родбина ПАВИЋЕВИЋ и ВУКОВИЋ 1489

ZORANU Sa nevjericom, slomljeni od bola, primismo vijest da više nisi među nama.

Mili brate, rano ljuta, počivaj u miru.

1498

VOJU ĐURAŠKOVIĆU Sa tugom i poštovanjem ćemo te pamtiti.

MEŠA i SEKA BOŽOVIĆ sa porodicom 1510

Posljednji pozdrav voljenom bratu od strica

POMENI

Od sestre VESNE, zeta LJUBIŠE, sestrića ANDRIJE i ALEKSANDRA i sestrične ANDRIJANE

Dana 26. novembra 2020. navršava se godina od smrti naše drage majke

Voljenom i nikad prežaljenom bratu

ZORANU Žarkovom PAVIĆEVIĆU

1511

ZORANU Zanijemismo na tužnu vijest o tvojoj tragičnoj smrti, u nevjerici se danas opraštamo od tvoje plemenite duše i časnoga života, hvala ti za svu bratsku ljubav i pažnju koju si nam poklanjao.

Od braće SAŠE i SINIŠE i sestre SANJE sa porodicom

Nijem pred tvojom sudbinom, slomljen od bola, zauvijek sa ljutom ranom u grudima i ponosan što sam imao takvog brata.

Tvoj DARKO 1495

PERSE B. SAVOVIĆ

1503 Posljednji pozdrav brataniću i đeveričiću

Posljednji pozdrav

Umjesto godišnjeg pomena, zbog epidemiološke situacije, porodica prilaže Osnovnoj školi „Bajo Jojić“ iz Andrijevice novčani prilog.

Posljednji pozdrav bratu i šuri

Porodica SAVOVIĆ 1485

ZORANU

ZORANU ZORANU

Voljeni brate, diko naša i rano dovijeka.

Počivaj u miru!

Od sestre VERE i zeta RADENKA MILETIĆA

Voljeni naš, tuga i žalost za tobom.

Počivaj u miru u toplom zagrljaju svojih roditelja.

Porodici iskreno saučešće.

Od strica RAJA i strine RAJKE

RADMILA MIŠKOVIĆ sa porodicom

1496

1502

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Posljednji pozdrav bratu naše koleginice Vere

1490

ŠĆEPAN Mijajlov PANTOVIĆ 2017–2020.

Vrijeme prolazi, ali tuga i bol za tobom ne prestaju. Živjećeš uvijek u našim srcima.

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

ZORANU Ne postoje riječi ni način da se opiše bol u grudima.

Mili ujo, zauvijek će tugovati za tobom tvoji voljeni

Neka tvoja čestita i plemenita duša počiva u miru.

Porodici Pavićević izrazi dubokog saučešća.

sestrići MILOŠ i KRISTIJAN, sestrične MILICA i ANASTASIJA 1491

1500 Posljednji pozdrav ujaku

Tvoji najmiliji MILOŠ i NADA

ZORANU PAVIĆEVIĆU 1480

26. 11. 2013 – 26. 11. 2020.

DOO ,,BONNY“ DANILOVGRAD

Posljednji pozdrav dragom

ZORANU

VLADETA – BATO MEĐEDOVIĆ

Mili ujo, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si poklanjao meni i mojoj đeci.

Od sestrične MILICE, zeta DRAGANA, VLADA, VLADANE i EMILIJE VUKOJE 1499 Voljenom ujaku

ZORANU PAVIĆEVIĆU

Sedam godina te nema, a mi svaki dan pričamo o tebi.

Mnogo nam nedostaješ.

Iskreno žale za tobom, 1487

BILJANA ĐOKIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

Tvoji roditelji MITAR i MILOSAVA 1479 Godina je od smrti

ZORANU Duša boli, suze teku i teći će zauvijek za tobom i tvojom plemenitom dušom.

ANDRIJA, ANDRIJANA i ALEKSANDAR PEROVIĆ 1501

MILORADA BEGOVIĆA

ZORANU Pamtićemo te kao dobrog i poštenog čovjeka.

1488

Prodavnica ,,AGROŽARE“

Još jedan tužan pozdrav našem dragom prijatelju.

1494

KASALICA VELJO, BATO i VLADAN sa porodicom

34

TV program

Četvrtak, 26. novembar 2020.

SERIJA Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

RTCG 2 20:10

FILM

VIJESTI 22:30

Sin

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Zavjerenik

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program 10:05 Naučno – obrazovni program 10:55 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

11:05 Upoznajte Meksiko, r.

12:05 Crnogorci sentom po svijetu, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Upoznajte Meksiko, dok. program 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Fokus, r.

16:45 Zapis, r.

17:15 Dokumentarni program 18:05 Skadarsko jezero, dok. serijal 18:35 Profil, r.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Biser Bojane, s.

21:00 Art magazin 21:30 Ženski raj IV, s.

22:30 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 Noć i dan II, s.

00:00 Sa koncertnih podijuma

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:20 Glas Amerike, r.

06:35 Meridijani, r.

07:00 Dokumentarni program, r.

08:00 Nastava za prvi razred 09:00 Nastava za drugi razred 10:00 Nastava za treći razred 11:00 Nastava za četvrti razred 12:00 Nastava za peti razred 13:00 Nastava za prvi razred, r.

14:00 Nastava za drugi razred, r.

15:00 Nastava za treći razred, r.

16:00 Nastava za četvrti razred, r.

17:00 Nastava za peti razred, r.

18:00 Luda kuća, r.

18:35 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:10 Sin, s.

21:00 Afera, s.

22:10 Glava za brisanje, film 23:40 Dnevna soba, r.

00:50 Glas Amerike 01:05 E sport

06:15 07:15 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 14:15 15:30 16:15 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:45 22:30 23:00 00:30 01:30

Stolice, kviz Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Jutro, e.

Karma, s.

Zabranjeno voće, r.

Dva oca i dva sina, r.

Tate, r.

Igra sudbine, r.

Praktična žena, e.

60 minuta sa Iris, e.

Ekskluziv, e.

Dva oca i dva sina, s. Žurnal Andrija i Anđelka, s.

Tate, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Noćni žurnal Šok tok, talk show Andrija i Anđelka, r.

Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:50 08:35 08:40 09:05 09:25 09:45 10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 14:30 15:00 15:50 16:35 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:05 23:45 00:15 01:45

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Lud, zbunjen, normalan, r.

Kuzgun, r.

Vijesti Kuzgun, nastavak Domaćinske priče, e.

Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Kuzgun, s.

Lud, zbunjen, normalan, s.

Sportisimo, r.

Totalni obrt, r.

Mješoviti brak, r.

Lud, zbunjen, normalan, r.

Pljačka zatvora, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 14:45 15:05 15:40 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:30 02:30

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Velvet, s.

Vijesti Dnevnica, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

M:tech, r.

Boje dana, e.

Eliza iz Rivombroze, s.

Vijesti Gorka osveta, s.

Velvet, s.

Vijesti Zabranjena jabuka, s.

Načisto, e.

Vijesti Sport, e.

Zavjerenik, film Načisto, r.

Djevojke iz Taner Hola, r.

04:10 Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film

20:00 21:00 22:00 23:00

Jugoslovenka, s.

Zakletva, s.

Brak na neviđeno, e.

Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r.

Kako se to radi, r.

Dok. program Velika porodica, r.

Jutrom iz Budve, r.

Serija Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera

777 19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Amfiteatar, e.

Velika porodica, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r.

Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r.

Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

14:45 15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r.

Dogodilo se Mapet šou, r.

Otium, r.

Skener Ljepota je u oku U objektivu, r.

Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r.

Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r.

Raskovnik Film Aktuelno, r.

Repriza dnevnog programa

ÄŒetvrtak, 26. novembar 2020.

Marketing

35

36

Marketing

ÄŒetvrtak, 26. novembar 2020.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 26. novembar 2020. • broj 247.

Perfekcija koja odbija da abdicira

ili:

zbog čega je četvrta sezona Netfliksove kraljevske drame „The Crown“, fokusirana na Margaret Tačer i princezu Dajanu, najzanimljivija do sada Str. 8. i 9.

2

ÄŒetvrtak, 26. novembar 2020.

3

Četvrtak, 26. novembar 2020.

A cappella

Razguli N

akon duge borbe s opakom bolešću preminuo je Mustafa Nadarević, jedan od posljednjih velikih bosanskohercegovačkih, ili još preciznije, jugoslovenskih glumaca. Otišao je tiho, u 78. godini, bez mnogo medijske pompe, u svom domu u Zagrebu.

Zijah iz „Oca na službenom putu“ (Emir Kusturica, 1985) i Mihailo iz „Već viđenog“ (Goran Marković, 1987) počeo je karijeru u Zagrebačkom pozorištu mladih, a 1969. godine postao i član Drame Hrvatskog narodnog kazališta. Do mlađe publike u posljednjih desetak godina došao je zahvaljujući ulozi u seriji „Lud, zbunjen, normalan“, koju su s pažnjom pratili čak i oni kojima sjeđenje ispred televizora i nije neki prioritet. Upravo zahvaljujući Nadareviću i replikama koje su se prepričavale i zašto ne reći, zbog ijekavskog kao najmanjeg zajedničkog, lako transkribovale na naš jezik.

Komedija „Lud, zbunjen, normalan“ puna je duhovitosti koje su suštinski veoma bliske crnogorskom humoru, pa je tako ova serija sa Nadarevićem u ulozi Izeta Fazlinovića, u vremenu ogromnog priliva programa raznih žanrova, uspjela da bude jedna od najgledanijih, najcitiranijih, naj... Bez dvojbe, i kao zajedničko mišljenje svih kolega koji su ga ili lično poznavali ili imali priliku da s njim sarađuju, shvatili smo da se radilo o dobrom, pristojnom i voljenom čovjeku, ali i vanserijskom glumcu.

*** Istovremeno, prethodne dane obilježila je i vijest o smrti srpskog patrijarha Irineja, a uoči i tokom sahrane prethodne sedmice, javnost je svjedočila amaterizmu pojedinih televizijskih voditelja iz Srbije, koji su titule kao što su „stavrofor“ ili „Vaša Svetost“ lagano prebacivali u „staforde“ i „njegovu svetlost“.

Bili bi ti „lapsusi“ zaista zanimljivi i smiješni, da u suštini nijesu tragični i opasni. Što bi rekla voditeljka televizije s nacionalnom srpskom pokrivenošću dirljivog naziva Happy, „čitala su se jevanđelja nad odronom patrijarha“.

Lapsusi se dešavaju i najboljima, bez dileme, no, neka niko nema dvojbu da li se ovdje radi o greškama ili o knjiškom primjeru neznanja, neobrazovanosti i pokazatelja dokle smo stigli s profesijom novinara ili urednika medija – dakle, stigli smo niđe. Devastacija javnog prostora i odron profesionalizma upravo su rezultati rada svih vlasti na balkanskim prostorima u po-

ješi stvar. Teško će to moći tako. Za početak, na odgovorne pozicije, one koje kreiraju politike, moraju da dođu ljudi koji znaju padeže, koji znaju đe ide „p“ umjesto „b“ i koji, iako možda ateisti ili agnostici, znaju razliku između odra i odrona ili staforda i stavrofora. A ovima drugima da se kaže da razgule.

***

Piše: Vladimir MARAŠ

Uoči sahrane srpskog patrijarha Irineja, javnost je svjedočila amaterizmu pojedinih televizijskih voditelja iz Srbije, koji su titule kao što su „stavrofor“ ili „Vaša Svetost“ lagano prebacivali u „staforde“ i „njegovu svetlost“.

Bili bi ti „lapsusi“ zaista zanimljivi i smiješni, da u suštini nijesu tragični i opasni sljednje dvije ili tri decenije. O tome se govorilo, pisalo, debatovalo, ali je neznanje pobjeđivalo. Bilo ga je više ili makar je bilo glasnije.

Kvantitet je unizio kvalitet, a oni, nažalost malobrojni koji znaju o čemu se radi, ćute i ne talasaju. Čekaju da neka nevidljiva sila dođe i ri-

Umjesto da se sabiramo, što bi se reklo pravoslavnim rječnikom, ponovo se odvajamo, dijelimo na polove. Nesumnjivo je da je kovid-19 odradio svoj dio posla u posljednje vrijeme, a da su mu masovna okupljanja u tome dobrano pomogla. Na kraju krajeva, dva crkvena velikodostojnika preminula su u tri sedmice.

Dok na socijalnim mrežama buja rat „iskrenih pravoslavaca“ koji u vrijeme pandemije ne vide ništa sporno u pričešćivanju istom kašičicom i govore nam kako će vakcine Bila Gejtsa da nas pretvore u zombije, s druge strane imate one koji u tom činu vide razlog za ogroman broj novonastalih slučajeva infekcije i ubjeđuju ove prve da je vakcina, koja je na pragu da bude odobrena, spas za čovječanstvo.

To ne bi bilo ništa čudno, uvijek je razmjena mišljenja dobra i karakteriše svako normalno društvo. Međutim, način komunikacije između nosilaca suprotstavljenih stavova jasno ukazuje da je sve skoro pa pošlo dođavola. Ljudi olako vrijeđaju, upućuju jedni drugima riječi koje nijesu primjerene, a najgore od svega je što svi to čitamo i gledamo.

Jedan od posljednjih takvih događaja, koji sublimiraju sve navedeno je i koncert Boža Vreća u beogradskoj Kombank areni, nekadašnjem Domu sindikata. Koncert, zakazan prije nekoliko mjeseci, održan je uz poštovanje svih zdravstvenih mjera, sa tri puta manje ljudi nego što to dozvoljava kapacitet sale. Ali avaj, eto svađe po mrežama, zato jer se slave slave sa maksimalno pet ljudi u istom prostoru, a neki tamo Vrećo može što mu se hoće.

Zbog smrti srpskog patrijarha i proglašenih tri dana žalosti u Srbiji, planirani drugi koncert nije održan. Ali, to nije smetalo tabloidima i puku na društvenim mrežama da nastavi da pljuje Vreća, pa čak i da podmeće lažnu vijest da je održao koncert, zamislite, na dan patrijarhove smrti. Moraćemo da se branimo od neznanja i amaterizma. Nema druge, no da kažemo: „Razguli!“

4

Četvrtak, 26. novembar 2020.

cinematerial.com

U fokusu

Pogledali smo sve epizode

Jedina serija premijerno prikazana na ovogodišnjoj Mostri

J

edan je Džon Voters, ali može se reći da i Aleksa de la Iglesiju oduvijek prati etiketa „režiser koji nije svačija šolja čaja“. Još na početku karijere, kada je iznio pred svijet žanrovski uvrnute, mutirane filmove „Mutant Action“ (1993), „The Day of the Beast“ (1995) i „Dance with the Devil“ (1997) sa najčudnijim Havijerom Bardemom u istoriji čudnih Havijera Bardema – neobični Španac bio je unaprijed osuđen na to da ga obožavaju malobrojni, ali žestoko posvećeni filmofili.

Oni koji će od odrednice „dirigida por Alex de la Iglesia“ napraviti kult...

Venecijanski pečat

Napucano Jevanđelje po Judi

Skoro tri decenije kasnije, može se reći da pedeset četvorogodišnji De la Iglesija nije odstupio ni milimetar od sopstvenih fascinacija. „Perfect Strangers“ (2017) ostaje do dana-današnjeg, jedini skroz „normalni“ film koji je režirao, a između debija i najsvježijih naslova šetao je prilično kvrgavim putem.

Na primjer, „El bar“ (2017) je gotovo negledljiv, iako je ovo, ironično, jedini De la Iglesijin rad koji je prikazan na velikom, prestižnom filmskom festivalu kao što je Berlinale. S druge strane, za „Witching and Bitching“ (2013) zaslužio je omanji aplauz, iako se ovaj čudnjikavi spoj akcije, komedije i fantazije nije previše dopao ni njegovim najtvrđim fanovima.

I pazite sad... Ove godine jedna takva „ne baš svačija šolja čaja“ uspjela je da ugura prvu autorsku seriju ni manje ni više nego na Venecijanski filmski festival i postane dio društva u kojem se nalazi i Sorentinov televizijski masterpis „The New Pope“. Ako vam De la Iglesijin autorski pečat ništa ne znači, onda bi barem pedigre jedne Mostre mogao da vas zainteresuje za njegovu „30 monedas“ („30 Coins“ ili „Trideset srebrnjaka“).

Zahvaljujući novoj saradnji sa HBO Europe, pod uslovom da izbjegnemo spojlere

Četvrtak, 26. novembar 2020.

5

e serije „30 Coins“ koja 29. novembra stiže na HBO GO nog humora tako karakterističnog za De la Iglesijine žanrovske zafrkancije.

Aleks de la Iglesija poznat kao režiser koji nije „svačija šolja čaja“

elperiodico.com

Preprodaja Hrista

u recenziji, dobili smo skrinere svih osam epizoda De la Iglesijinog televizijskog čudaka. Nažalost, nemamo dobre vijesti u vezi sa serijom koja u nedjelju, 29. novembra stiže na HBO GO. Poštujemo De la Iglesiju, dragi su nam njegovi filmovi, često pronalazimo i grešna zadovoljstva u njegovim ludilima... Ali, ovog puta je pretjerao. „30 Coins“ je najnabudženiji i ujedno najslabiji projekat u koji se upustio.

Vezare u akciji

Krenimo od početka i prve, sedamdeset sedmominutne opuč-epizode. Nakon brutalno uzbudljivog i krv-crvenog uvoda, tokom kojeg pratimo vrlo interesantnu i rijetko viđenu pljačku banke u Ženevi u Švajcarskoj prebacujemo se u malecko selo u blizini Madrida.

U fokusu je otac Vergara (diskutabilni Eduard Fernandez), sveštenik koji je sve samo ne običan božji rab. Prije dolaska u špansku palančicu, u kojoj se odvija veći dio radnje, naš (anti) heroj bio je egzorcista, a prije posvećivanja života religiji bio je i bokser i osuđenik.

Otac Vergara napustio je veliki grad i došao u mjesto u kojem nikoga ne poznaje želeći da pobjegne od vrlo problematične prošlosti koja, pretpostavljate po nazivu serije, ima veze sa jednim od najvećih izdajnika u istoriji ljudskog roda. Da

počne novi život. Da zaboravi i da bude zaboravljen. Da ga se više nikad ne sjete ni prijatelji, ni neprijatelji. Ali, potonji mu nijesu priuštili takvo zadovoljstvo... I čim su pronašli oca Vergaru, počele su da se događaju izuzetno čudne, natprirodne stvari. Između ostalog, umjesto teleta, jedna krava u selu otelila je bebu. Savršeno zdravu. Pravu ljudsku bebu. Ili barem tako izgleda na početku...

Za rješavanje misterije teljenja postaju zaduženi veterinarka Elena (mlaka Megan Montaner) i gradonačelnik Pako (Migel Anhel Silvestre iz Vačovski hita „Sense8“). I to je, nažalost, samo jedna u nizu grešaka koje već u prvoj epizodi prave Aleks de la Iglesija i drugi koscenarista, njegov stalni saradnik Horhe Gerikaećevarija.

Sleđena krv

De la Iglesija troši više uvodnih minuta da postavi temelj Eleninog i Pakovog (predosadnog) rukavca priče nego za glavni kojim bi trebalo da dominira otac Vergara. To je loše za karakterizaciju glavnog (anti)heroja, za kojeg bi valjda trebalo da se vežete već na samom početku i čije bi kontradiktornosti morale da vas intrigiraju.

Nažalost, ne samo što glavni lik nije dobro postavljen i

što ga glumi Fernandez koji djeluje iznenađujuće ravno i sasvim nezainteresovano, nego ni ovi sporedni ne funkcionišu. Montaner i Silvestre, blago rečeno, glume kao vezare. Nemaju potrebni talenat, hemiju, energiju, a bogami ni dovoljno mesnat scenario da bi postali pokretački motori hororistične misterije.

Isto se može reći za većinu glumaca koje je odabrao De la Iglesija. Rijetki su oni koji su uspjeli da se izmigolje njegovoj „viziji“ i udahnu život papirnatim likovima.

Među njima je, na primjer, Karmen Maći, najpoznatija po saradnji sa Pedrom Almodovarom, a sa kojom je De la Iglesija već radio na filmu „El bar“. Uz odličnog Manola Soloa, čiji bi se toksični kardinal Petručeli, uz nekoliko sitnih izmjena, vrlo lako uklopio i u ambijent Sorentinove trilogije „The Pope“ – Maći je jedina koja je uspjela i da sledi krv u žilama, i da oživi mrvu cr-

Trapava gluma bi se možda i mogla nekako podnijeti da je De la Iglesijin narativ makar malo ukroćen. Da nije nabacan, raštrkan, nadžidžan; da ne liči na nekakvu lijevu verziju „Američkog idola“ primijenjenu na svijet horora; da je podšišan i sređen sa smislom i osjećajem za mjeru.

Nažalost, režiser je žrtvovao koherentnu priču zbog želje da se razgoropadi, da se poigra sa žanrom, da zavrti pamet gledalaca podvaljujući joj vrlo zavodljivu priču o 30 srebrnjaka koji ipak nijesu simbol Judine preprodaje Hrista – nego njegove ljubavi za raspetog sina Božjeg. Tolike, da je bio u stanju da žrtvuje sopstvenu dušu i primi žig najvećeg izdajnika hrišćanstva da bi mu pomogao da ostvari ispuni Božanski plan.

Umjesto da se fokusira na razvoj interesantnih likova, uzbudljivo pripovijedanje začinjeno hororističnim elementima i vrlo potentnu iako poznatu ideju u vezi sa apokrifnim Jevanđeljem po Judi - De la Iglesija je uložio sve što je imao u groteskna stvorenja, hororistične obrte i lične fascinacije žanrom. Rezultat? Pa, nešto što je kvalitetom znatno daleko od onog što očekujete kada se ekranom raspe oznaka „dirigida por Alex de la Iglesia“. „Trideset srebrnjaka“ je serija koja svakako ima dobrih obrta i dovoljno jezivih momenata da bi se mogla nazvati gledljivom. De la Iglesija izvlači to što može iz očekivane, toliko puta viđene žanrovske rekvizite: od vještica i tabli za prizivanje duhova, preko zombija i medijuma, do zlokobnih ogledala kroz koja se prolazi do drugih dimenzija.

Ali, sve je to ništa spram onoga što je „30 Coins“ mogao biti da je njegov tvorac malo spustio loptu, pauzirao ciku, nasilje i vrisku... I posvetio se razradi likova, naročito oca Vergare. Uostalom, čak ne morate da pogledate nijednu epizodu De la Iglesijine prve autorske serije da biste shvatili koliko je ovog puta pretjerao. Za to vam je dovoljna samo uvodna špica sa prestilizovanim raspećem Isusa Hrista i (ne)očekivanom izdajom Jude Iskariotskog.

Već tu je jasno da autor serije „30 Coins“ uopšte ne razumije da ovakve fantazije ne moraju da budu vizuelno prenaglašene, silovane bojama i grafičkim nasiljem, da bi gledaoci zaista imali osjećaj da ulaze u neki potpuno novi, do sada neviđeni svijet. Kad u tome pretjerujete, dobijate suprotan efekat: osjećaj da ono što gledate nije stvarno. I tu cijela filmska/televizijska iluzija pada u vodu.

Serija „Trideset srebrnjaka“ pala je u vodu mnogo prije finalne, osme epizode, pa čak i pored toga što je De la Iglesija ostavio otvorenu mogućnost da priča bude nastavljena. Udavili su je loš kasting, mlaka gluma, nabudženi dizajn produkcije i najviše to silno insistiranje da se čudovišta žanra koriste kao štaka narativa, umjesto da se razradom likova i izokretanjem simbolike Jude čitava serija drži u galopu od prve do posljednje sekunde.

Tako da, slobodno zaboravite na „30 Coins“. Ovo jeste prva serija „šolje čaja koja nije za svakoga“ i jedina koja je prikazana na ovogodišnjem, 77. izdanju Mostre.

Ali, ni jedno ni drugo nije joj zagarantovalo da i sama postane ona najljepša moguća verzija „ne baš svačije šolje čaja“, niti komad vrhunske televizije o kojoj će se pričati dugo nakon premijere.

Aleks de la Iglesija je ovog puta omanuo, živio Aleks de la Iglesija!

Marija IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ Ocjena: 2.6/5

6

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

M

inhaunzenov sindrom sa posrednikom je kompleksan i još nedovoljno istražen mentalni poremećaj. No, dvije masteralne Patriše ipak su uspjele da otključaju njegove užase i pokažu nam kako može da izgleda život djeteta čija majka hrani patološku potrebu za pažnjom narušavajući mu zdravlje i glumeći žrtvu pred doktorima, prijateljima, okolinom. Prvo, to je učinila Patriša Klarkson jezivom, gotovo nadzemaljskom ulogom u briljantnoj HBO mini-seriji „Sharp Objects“. A onda i Patriša Arket u vrlo ubjedljivoj Huluovoj mini-seriji „The Act“.

Poslije dvije Patriše čija gluma rastavlja na proste činioce i dvije vrlo interesantne televizijske studije psihopatološkog odnosa majke i djeteta, Huluov novi film „Run“ sa Sarom Paulson u ulozi majke sa Minhauzenovim sindromom – baš i nije djelovao privlačno, zar ne?

„Run“ sa odličnom Sarom Paulson u ulozi majke sa Minhauzenovim sindromom

Dobro poznat, ali održiv triler

variety.com

zerkalo

Bombastičan debi

Za takav inicijalni utisak nije kriv samo izbor glavne glumice koja je neuporedivo manje talentovana od Klarkson i Arket. Potencijalni problem otkrio je i trejler u kojem režiser Aniša Čaganti (odličan debi „Searching“, 2018) ipak nije ostavio previše mjesta za domaštavanje.

Ipak, sada kada je „Run“ konačno postao dostupan na Huluovom striming servisu, može se reći da i za njega važi ono: „Ne sudi filmu po trejleru...“ Uz malu dopunu: „Ni Sari Paulson po lošoj psihopatološkoj ulozi u seriji ‘Ratched’“.

Trejler jeste otkrio dobar dio radnje, ali predvidljivost je najmanje bitna kada priču nose izuzetna gluma i režiserska rješenja karakteristična za stare, dobre trilere. Čaganti, koji je

REŽIJA: Aniš Čaganti ULOGE: Sara Paulson, Kira Alen, Onali Ejms TRAJANJE: 90 min

Gluma Paulson i Alen najbolji element Čagantijevog psiho-trilera

napisao i scenario sa Sevom Ohanijenom, izvukao je maksimum iz Paulson i izuzetne debitantkinje Kire Alen. Inače, prve glumice sa invaliditetom koja igra u nekom bombastičnijem trileru. Čisto da znate, ako vas začudi njena spretnost u invalidskim kolicima, čiji izostanak tako često odaje glumice bez disabiliteta u sličnim ulogama...

Stresno odvajanje

Priča o majčici iz pakla počinje u prelomnom momentu života Dajen (Paulson) i Kloi Šerman (Alen). Sedamnaestogodišnja Kloi treba da krene na koledž. Puštanje djeteta iz „porodičnog gnijezda“ stresno je i za mnoge uobičajnije porodice, ali sa majkom koja treba da se odvoji od kćerke koja je jedva preživjela prijevremeno rođenje i koja se od tada svakog dana bori sa astmom, dijabetesom i paralizom od struka nadolje – taj strah doživljava vrhunac.

Ipak, Dajen je prilično smirena za majku tinejdžerke čiji se život vrti oko aparata za mjerenje šećera, inhalatora, krema za ekcem i bočica sa šarenim pilulama. Štoviše, previše smirena. Njena vjera u Kloinu spo-

sobnost da izađe na kraj sa svakim problemom nema granica, a od posesivnosti nema ni traga. Čeka se, eto, samo to pismo prihvatanja od koledža. Ali, ono nikako da stigne... A Dajen je ta koja se uvijek nekako nađe u blizini kada poštar pokuca na vrata... „Run“ je neobično tenzičan i interesantan triler s obzirom na to da u startu znate da se vrti oko Minhauzenovog sindroma. Nije uvijek pametan (posebno sa onim „obrtom“ u posljednjoj trećini), ali kada jeste – skoro da može da vas ubijedi da je Kloi možda umislila da joj prezaštitnička majka radi o glavi.

Taj osjećaj je, naravno, neuporedivo slabiji u odnosu na anksioznost koju bude „The Act“ i „Sharp Objects“.

Ali, iako „Run“ ne zaustavlja dah i ne ubrzava puls, ipak ovo jeste vrlo spretan i održiv triler.

Spretna žrtva

Osim Čagantijevih ubjedljivih rješenja (poput one scene na krovu) i utegnutog trajanja od 90 minuta, najbolji element filma su zanimljivo osmišljen karakter „žrtve majčinske ljubavi“ i gluma Sare Paulson i Kire Alen.

Uloga tinejdžerke koja je, uprkos disabilitetu, nezavisna i puna života lansirala je potencijalno izuzetnu karijeru.

I pritom pokazala da filmske žrtve zlostavljanja mogu da budu pametne i spretne, a ne klišeizirane mukice koje od starta do kraja samo povlače glupkaste poteze zbog kojih se još više upetljavaju u mrežu mučitelja.

I zbog toga je šteta što Čaganti nije poradio više na karakterizaciji Dajeninog lika, što ga nije zanimalo ubacivanje fleš bekova i poniranja u njenu prošlost. Da jeste, možda bi idejno snažan ali nedorečen kraj, kao i logičke rupe (dokle više sa zločincima koji čuvaju sve dokaze o nepočinstvima u kutiji u podrumu?) u završnoj trećini bile manje očigledne. „Run“ se kvalitetom svakako ne može ni primaći Čagantijevom „Searching“, a kamoli serijama „The Act“ i „Sharp Objects“. Ali, dovoljno je gledljiv i tenzičan da lansira karijeru Kire Alen; potvrdi da Čaganti i dalje zaslužuje pažnju filmofila... I pokaže da Sara Paulson može da glumi psihopatkinje skoro kao da se zove Patriša, ako je ne usmjerava Rajan Marfi.

Ocjena: 6.6/10

7

Četvrtak, 26. novembar 2020.

serije

Ghosts

Najšašaviji britanski sitkom koji vjerovatno ne gledate Majk i Alison pod paljbom ne tako ukrotivih duhova

iše su vam na vr’ glave i korona, i besparica, i jedne te iste serije i filmovi, i primitivci i eksperti sa svih strana? Želite nešto da opustite mozak? Volite uvrnute, šašave slapstik komedije? Imamo pravu seriju za vas... Vjerovatno nijeste ni čuli za BBC sitkom „Ghosts“, ali vjerujte nam, morate da ga pogledate.

Njegovi opičeni likovi su baš kao i mi u 2020. godini – zaglavljeni u egzistenciji koju nipošto nijesu tražili.

Vibrantni duhovi

Iza šestočlanog kreatorskog tima su dvije sezone i božićni specijal ali, nažalost, „Ghost“ i dalje nije previše poznat mimo matičnog Ostrva. To bi se moglo promijeniti u budućnosti, s obzirom na to da Gardijan šuška da je američki rimejk već u pripremi. Ali, budući da svi znamo kako to ide kad se Ameri bave britanskim humorom, toplo preporučujemo da prvo pogledate original. „Ghost“ se vrti oko mladog para, Majka (Kil Smit-Bajno) i Alison (Šarlot Riči), koji žele da se skuće, ali nemaju centa. Srećom, nakon što Alisonina daleka, daleka tetka premine, nasljeđuju njenu porodičnu vilu (!) na prastarom britanskom imanju Baton.

Majk i Alison žele da pretvore urušenu kućetinu u hotel sa pet zvjezdica, nađu ozbiljnog kupca i otperjaju s lovom. No, planove im remete neočekivani rezidenti. Na naslijeđenom imanju, već vjekovima živi (minimum) devet duhova kojima ne pada na pamet da se bakću sa kojekakvim turistima i investitorima u sopstvenom domu.

Džumbus za fanove Taike Vaititija Mladi i bankrotirani, a sad i duhovima progonjeni – Majk i Alison pokušavaju da nađu neko (para)normalno rješenje koje će zadovoljiti obje strane. Ali, situaciju im nenormalno otežavaju vibrantni karakteri onih koji ih gone.

Komedija situacije

U kući Baton glavnu riječ vode, odnosno, tačnije – za nju se prepiru: pećinski čovjek Robin (fantastični Lorens Rikard); obezglavljeni elizabetanac (takođe Rikard); vještica Meri spaljena u 17. vijeku (Kati Viks), prva vlasnica vile - lejdi Fani Baton (Marta Hov-Daglas)...

Tu su, zatim, i: kikotava plemkinja Kiti (Loli Adefop); edvardijanski pjesnik Tomas (sjajni Matju Bejnton); borac iz Drugog svjetskog rata poznat samo kao Kapetan (Ben Vilbond)... I

ne manje važni: dobroćudni Pat - vođa skauta iz osamdesetih (Džim Hovik), kao i britanski premijer iz devedesetih Džulijan (Sajmon Brnabi), amoralni torijevac koji je umro tokom seksa sa ljubavnicom – i od tada hoda naokolo gologuz, sa gaćama oko članaka.

Sad vam je barem malo jasnije sa čim se suočavaju sluđeni Majk i Alison, ali i što je glavni pokretački motor slapstik poslastice „Ghosts“. Kad u jednu kuću, pa makar to bila viktorijanska vila od ko zna koliko kvadratnih metara – nagurate toliko ludaka koji sežu od neandertalskog doba, preko viktorijanske Engleske, do modernog, 21. vijeka... E, tu moraju da nastanu džumbus, nerazumijevanje i najjača komedija situacije.

One od kojih se svima njima plače od jada, a vama samo od smijeha.

Sjetite se samo momenata kada je Dik Solomon prvi put probao cigarete, čuo muziku ili upalio kompjuter u kultnoj „The 3rd Rock from the Sun“. Ili svih onih situacija u kojima je jadni Giljermo morao da objašnjava Nandoru, Lazlu i Nađi što su to imejl, hrana za mačke ili Superbowl u fantastičnoj „What We Do in the Shadows“.

Nezahtjevni šarm

Kada su najbolje, zgode i nezgode u seriji „Ghost“ podsjećaju baš na njih. I zbog toga je ova serija idealna za autore poput Taike Vaititija. Tako je lako zamisliti baš njega kako se smije onom pokušaju Tomasa, beznadežno romantičnog pjesnika iz 18. vijeka, da zavede strunjenu Alison imitirajući čuveno „How you doin’?“ Džoija Tribijanija...

bbc.co.uk

V

Ili momentu kada neandertalac potpuno pošandrca nakon što sazna za (lažirano) slijetanje na Mjesec. „Ghosts“ je šou koji nije nimalo zahtjevan, a beskrajno je šarmantan. Kreatorski tim, koji i igra šest od devet glavnih duhova, pobrinuo se da serija napreduje iz epizode u epizodu; da polako upoznajete i još se više zaljubljujete u njene likove, a da opet tu ostane dovoljno misterije (na primjer, još se ne zna kako je svako od njih poginuo) da bi se priča nastavila kvalitetno.

I zbog toga mnogo raduje vijest da će treća sezona, uprkos pandemiji, stići na male ekrane 2021. Potrebno nam je više ovako laganih, zabavnih i šašavih serija koje čuvaju tradiciju najboljih britanskih sitkoma. Sa ili bez korone.

M. I.-N.

Ocjena: 4/5

8

Četvrtak, 26. novembar 2020.

serije

Z

a Pitera Morgana, kreatora Netfliksove serije „The Crown“, svaka sezona o dinastiji Vindzor predstavljala je izazov za sebe. Ipak, kako su osamdesete jedna od istorijski najbolje dokumentovanih decenija kraljevske porodice (pritom, i jedna od najkomplikovanijih kako politički tako i porodično), četvrta je morala biti najteža. Ali, za divno čudo, ispala je i najbolja.

Glavne protagonistkinje nove sezone, uz kraljicu Elizabetu (Olivija Kolman), jesu dvije žene čiji se uticaj na Veliku Britaniju osjeća i dan-danas: bivša premijerka Margaret Tačer (Džilijan Anderson) „od milošte“ zvana Čelična lejdi - i Dajana, najvoljenija princeza na svijetu (Ema Korin).

The Crown Četvrta i najzanimljivija sezona fokusirana na M

Pun krug do drame „The Queen“ U potvrđenoj petoj i šestoj (finalnoj) sezoni, ulogu kraljice Elizabete od Olivije Kolman preuzima Imelda Stanton. Džonatan Prajs glumiće princa Filipa, a Lesli Manvil princezu Margaret. Činjenica da će Elizabet Debicki igrati princezu Dijanu i u petoj i u šestoj sezoni pokazuje da će se serija vjerovatno završiti njenom smrću. Na taj način, projekat će napraviti pun krug i vratiti se drami „The Queen“ (Stiven Frirs, 2006) sa Helen Miren, za koji je Morgan napisao scenario. Ideja za seriju došla mu je upravo nakon tog filma, u kojem se bavio reakcijom kraljice Elizabete na smrt Lejdi Di.

Osim uspona i pada Tačerke i evolucije princeze Dajane, Morgan je prikazao i brojne teme koje su još jednom inspirisane istorijskim događajima, ali se mogu protumačiti na razne načine. Pored rojalnog vjenčanja (koje zapravo ne vidimo), tu su i rođenje Vilijama i Harija, kao i Folklandski rat, aparthejd, Komonvelt.

Onda u nastavku, horori testa koji Tačerka spektakularno pada, dok Dajana prolazi s najboljim mogućim ocjenama, borba sa bulimijom, famozni performans uz „Uptown Girl“ u Kraljevskoj operi. Zatim, strašna porodična tajna koju otkriva princeza Margaret (Helena Bonam Karter) i na kraju mladi čovjek po imenu Majkl Fejgan (Tom Bruk) koji je toliko bio ogorčen stanjem u državi, da je provalio u Bakingemsku palatu (čak dva puta) da bi popričao sa kraljicom.

Očekivano, Anderson se odmah izdvaja u ulozi kontroverzne Tačer. Uspješno dočarava čudnu mješavinu političarke ali i domaćice u pedesetim performansom koji podsjeća na Kejt Blan-

čet u ulozi konzervativke Filis Šlafli u mini-seriji „Mrs. America“. Sastanci premijerke i kraljice i razgovori koje vode jesu neki od najzanimljivijih trenutaka u četvrtoj sezoni, ali primjetno je da je Morgan prikazao njihov odnos mnogo gorim nego u realnosti.

Od početka je vrlo jasno da kreator serije nije bio fan premijerke Tačer. Čeličnu lejdi koja je sa Ronaldom Reganom odigrala odlučujuću ulogu u okončavanju Hladnog rata i za koju se smatralo da je preobrazila britansku privredu i izvukla je iz posleratne stagnacije, suptilno ismijava u svakoj mogućoj prilici. Pritom, prikazuje njenu političku moć isključivo kao ambiciju, a karijeru samo kroz privatizaciju i nezaposlenost koju je ostavila za sobom.

Romantične noći

Morgan stavlja akcenat na propadanje i razaranje za vrijeme Tačerkinog mandata. Rat je započet iz njene nerazumne lične motivacije, institucionalni rasizam je ojačan i osnažen

vulture.com

Čelična Anderson

Princeza Dajana (sjajna Ema Korin) u najljepšoj sceni četvrte sezone

Perfekcija ko odbija da abd

radi oligarhijske dobiti.

Javni resursi su preusmjereni sa marginalizovanih, uz pokušaj da se implicitna pristrasnost opravda poprostačenim objašnjenjem da su neki ljudi, jednostavno, lijeni i da su sami odlučili da nemaju i pate.

Kraljica Elizabeta prikazana je kao da je imala jasnu nadmoć nad premijerkom, ali da je i pored toga poku-

šala da joj se približi zbog toga što je, u tom momentu, bila jedina na svijetu koja je znala što čeka Tačerku kao jednu od liderki mizoginog društva. S druge strane, Tačerkin otpor prema Elizabeti otkrio je njenu komplikovanu vezu sa drugim ženama i pozicionirao ju je kao antifeministkinju.

Njen prikaz ovdje jasno je pokazao da, koliko god nje-

na karijera jeste bila veliki korak za rodnu ravnopravnost, premijerka je učinila vrlo malo da i druge žene krenu njenim stopama.

Morganova pažnja se ipak vrlo brzo prebacuje na Dajanu koja je bila i ostala „princeza naroda“.

U prvom susretu sa šesnaestogodišnjom Dajanom Spenser ona je obučena kao šumska nimfa iz

9

eonline.com

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Margaret Tačer i princezu Dajanu

bio bitniji od ljubavi. Za njene članove, ljubav je više formalnost i nešto što će se, ako imate sreće, samo pojaviti nakon godina i godina posvećenosti dužnostima koje nosi kruna.

Zarazna sapunica

Džilijan Anderson briljira u ulozi Margaret Tačer

vijanje ne samo da se ne desi, nego vam poslije samo dvije epizode princ Čarls postaje mrzniji čak i od princa Filipa u prvoj sezoni.

Za Dajanu, Morgan uzima nešto drugačiji pristup.

Njegova princeza je dopadljiva ali i frustrirajuća, divna ali i proračunata. Ona je zdravorazumna, blesava, djetinjasta, često mrzovoljna. Ona je poznata širom svijeta, a opet željna pažnje. Ona pleše sve dok ne padne u nesvijest, sluša Od početka muziku i vozi rošule po je jasno da kreator palati (najslađa scena u četvrtoj sezoni), očajna Piter Morgan nije bio je i pomahnitala... I fan Čelične lejdi. S druge sve samo ne srećna.

U pitanju je komstrane, pokazao je naklonost prikaz jedne prema princezi Dajani, mladoj pleksan kompleksne osobe, a ženi koja, nažalost, nije na Ema Korin jednostavno briljira u ulovrijeme shvatila da ono zi. Princeza je mlada u što se upustila nije žena koja, nažalost, nema emotivne zrelosti da ljubavna priča, već razumije da ono u što se posao upustila nije ljubavna priča, već posao. Dok gledate njen duh koji se polako lomi, nemoguće je ne sažaliti Šekspirove pozorišne „Romeo and Juliet“ (Baz se na nju. komedije „San ljetnje no- Lurman, 1996).

Morgan ne bježi ni od Daći“. Čarls (Džoš janine borbe sa bulimijom, O’Konor) i Dajana imaju Kompleksna Di ali je u jednom trenutku jedan od najromantični- Ta scena je toliko simpatič- pretjerano naglašava. Nejih susreta u seriji. Pričaju na, da se na trenutak zabri- koliko epizoda zaredom, o Šekspiru, pritom, sve nete da je zamisao kreatora Dajanino sveto trojstvo čivrijeme gledajući jedno da vas natjera da navijate ne samo lijepe haljine, budrugo kroz listove biljke za njihovu vezu i da je pot- limija i balet. Ipak, „The koja se nalazi između, po- puno zanemario činjenicu Crown“ na kraju ostavlja put Kler Dejns i Leonar- da vjerovatno odlično zna- gledaocima da sami odluče da Dikaprija u sceni s te ovu lekciju iz britanske da li je Lejdi Di bila žrtva akvarijumom u romansi istorije. Spoiler alert: to na- hladne i disfunkcionalne

oja dicira

porodice ili pak krojač sopstvene (ne)sreće.

Oštećeni princ

Posmatramo samo stvaranje bajke o Dajani, pritom dobijajući nešto malo drugačije od uobičajene mitomanije na koju smo navikli.

Voljena princeza ovdje ni u jednom trenutku nije negativac, ali jasno je da nije ni svetica. Ona je samo mlada žena koja je željela da bude voljena i koja je budalasto ušla u brak i porodicu koji joj nijesu mogli pružiti potrebnu ljubav.

Džoš O’Konor je sjajan u ulozi Čarlsa. Princ, oštećen djetinjstvom koje je proveo daleko od porodice i nedostatkom roditeljske ljubavi, toliko želi pažnju, da zbog toga tako lako i pada na Dajanin šarm. Ipak, način na koji se neprestano vraća Kamili povređujući Dajanu iznova i iznova, definitivno će ga držati kao neprijatelja broj jedan na listama gledalaca ove, ali i narednih sezona.

Za razliku od kralja Edvarda Osmog, čija je abdikacija zaista bila čin ljubavi što su on i Volis Simpson dokazali ostavši zajedno do kraja života, princ Čarls ne budi ni prividno sličnu emociju svojim kukumakanjem za Kamilom koja očigledno ne osjeća isto.

Ono što smo do sada već dobro ustanovili jeste da je za kraljevsku porodicu, osim u slučaju Edvarda Osmog, opstanak uvijek

U govoru koji Elizabeta drži u čast 25. godišnjice braka, kaže da uspješna unija može biti skovana samo iz vjernosti, odanosti, poslušnosti i predanosti. Opisuje brak ne kao čin ljubavi, već kao dogovor sklopljen između dvije individue koje obećavaju ne samo da će se prilagoditi jedno drugom, već i standardima kraljevske porodice.

Ovo pogrešno shvatanje ljubavi godinama samo donosi nesreću kraljevskoj porodici, ali je ipak i jedan od razloga koji ovu beznadežnu rojalnu sapunicu čini tako zabavnom i zaraznom. Svaka generacija nosi isti teret i iste greške. I sve one se svode na nedostatak ljubavi i ljudskosti.

I dok se princ Filip (Tobajas Menzis) pomirio sa svojom ulogom u porodici (zbog čega je daleko podnošljiviji, na trenutke čak i simpatičan u četvrtoj sezoni), princeza Margaret bori se sa samoćom i depresijom. Očajnički pokušava da nađe životnu svrhu i ne želi da se udalji od institucije čiji je rob godinama. Scena u kojoj pleše uz Dejvida Bouvija biće vam najdraža u cijeloj sezoni. Naravno, nakon one Dajanine sa rošulama. Zbog ovakvih momenata nedostajaće nam ovi glumaci na koje smo se taman navikli, a postavka se ponovo mijenja u narednoj sezoni.

Iz sezone u sezonu, Morganova „The Crown“ pokazuje da kruna može i uništiti ljubav i slomiti ljudski duh, ali i da je takva monarhija - sa čeličnom kičmom i ledom u venama, naredna za sve što se može dogoditi.

Pitanje je, hoće li takva i ostati poslije šeste sezone, kada Netfliks podsjeti narod na činjenicu da je nasljednik krune možda i najo m ra ž e n i j i č ov j e k i z dinastije Vindzor...

Biljana MARTINIĆ Ocjena: 4.5/5

10

Četvrtak, 26. novembar 2020.

serije

The Liberator

Prva serija rađena „trioskop“ an

P

ištolj uperen u vazduh, metak spremljen ni manje ni više za letilicu nacističkog Luftwafea na bojnom polju... Momenat dovoljan da, već o naivnosti i „ambiciji“ Netfliksove animirane ratne mini-serije „The Liberator“.

- Ratni ep kakav do sada sigurno nijeste vidjeli na malim ekranima ili velikom platnu - glasi reklama koja, kada je „The Liberator“ u pitanju, ne zvuči makar ni kao poluistina.

Shvatite je bukvalno: ovo je prvi projekat rađen „trioskop“ tehnologijom animacije, svojevrsna pokazna vježba onoga što se ovom tehnikom može postići.

Idealizovana porodica

Naravno, iole iskusnije filmsko oko prepoznaće matricu rotoskopije, tehnike koja se u filmu koristi više od pola vijeka... Ali ipak, krenimo redom. Puka forma ne čini ono što je suštinski dobro ili loše u ovom ili bilo kom televizijskom ili filmskom projektu. Za one koji ipak misle i vjeruju drugačije, topla preporuka je bilo koja kompjuterska igra „Call of Duty“ u vezi sa Drugim svjetskim ratom. Takva vrsta interaktivne zabave pruža mnogo više adrenalinske zabave i interaktivnog ratnog iskustva od ovog eksperimenta. „The Liberator“ je svjedočanstvo ratne golgote jedne američke jedinice, koja je od iskrcavanja na jugu Italije 1943. do oslobađanja nacističkog logora Dahau 1945. godine prošla istinski pakao.

Od predgrađa Napulja i Rima na prvoj borbenoj liniji, preko novog iskrcavanja na Azurnoj obali i jurenja za nacistima po Francuskoj, do golgote na Ardenima zamišljena je poput spiral-

nog putovanja u srce tame. Što, na kraju, i jeste kapija naci-logora.

U centru je Feliks Sparks (Bredli Džejms), više brižni nego autoritarni oficir, koji predvodi svojevrstan, 500 dana dugi marš.

Na ruti oslobođenja Evrope, ova skupina autsajdera postaće mnogo više od pukih saboraca (kliše nad klišeima): idealizovana slika jedne šarenolike američke porodice.

FOTO: twitter.com

Ratna golgota s In Vizuelno meso

Serija, zasnovana na vrlo uspješnoj knjizi Aleksa Keršoa, prošla je sličan put golgote u produkciji: potpuno zaglavljena usred neisplativog snimanja za ,,History“, proglašena prvo kao neprofitabilna za klasičan film, a preskupa kao dramatizovani dokumentarac u osam djelova...

Do tada, naravno, o animaciji nije bilo ni govora. Sve dok za projekat nijesu čule upravo face iz Trioscope Studios. I shvatili da je ovo za njih win-win situacija: za malo novca dobili su šansu da na već jasan narativni skelet i snimljene scene dodaju vizuelno „meso“.

Insistirajući na dinamici, serija je skraćena na četiri epizode i lansirana na Netfliksu 11. novembra, na Dan veterana, godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Režije se prihvatio Gržegorž Jonkajtis, tip koji je u Holivudu ostavio nezaboravan trag osmišljavajući medvjeda u Injarituovom hitu „The Revenant“ (2015), uz rad u ekipama animatora brojnih filmova nagrađenih Oskarima za specijalne efekte.

To što je scenario adaptirao niko drugi nego Džeb Stjuart, autor odgovoran za narativno tkanje kultnog akcionog serijala „Umri muški“

Ovo je manjeviše ona ista rotoskopija koju ste, na primjer, gledali u uvodnom dijelu animiranog hita „Heavy Metal“ (1981). Ili u Linklejterovim filmovima „Waking Life“ (2001) i „A Scanner Darkly“ (2006) („Die Hard“), otprilike je dovoljno da shvatite na koje karte igra „The Liberator“ i koje su mu potencijalne rupe.

Kapetan Sparks

Jedinica kapetana Sparksa je totalno autajderska: čine je šikanirani regruti iz manjinskih latino ili domoro-

Povremeni vizuelni bljeskovi brzo se rasplinu u jednoličnosti

dačkih zajednica američke provincije. Za svakog od tih Meksikanaca i Indijanaca, iz Kolorada, Oklahome ili Arizone, rat je, naravno, kakva-takva prilika da steknu status poštovanog, „pravog“ Amerikanca. A kapetan Sparks je njihova „ratna majka“, usamljeni teksaški rendžer, pravi ćutljivi ve-

stern tip koji će ih predvoditi do slobode - s kraja na kraj Evrope.

Serija je bazirana na istinitom svjedočanstvu kapetana Feliksa Sparksa, a njegova životna priča nakon Drugog svjetskog rata je arhetip ostvarenja američkog sna. Čovjek je bio tužilac okruga, a potom stigao i do

Četvrtak, 26. novembar 2020.

11

nimacijom ne opravdava velike ambicije sopstvenih autora

nstagram filterom

Vrhovnog suda Kolorada.

Penzionisao se kao brigadni general (!), a do kraja života vodio je uspješnu borbu za očuvanje kvaliteta vode u toj američkoj državi. Uz sve to, bio je oficir aktivno angažovan kao obavještajac tokom Kubanske raketne krize, kada je svijet bio na ivici nuklearnog rata (!).

Sve to je dovoljno da se shvati da animirana miniserija podijeljena na četiri epizode ne može da istrpi teret Sparksove ličnosti. Svi ti tipovi pod njegovom komandom, na putu od obala Sicilije do kapija Dahaua, ostali su nerazrađeni, daleko u sjenci kapetana Feliksa. Umjesto da u fokusu bude tim, cjelina, da se tako gradi istinski inkluzivna priča - ovdje imamo isključivo ličnu borbu bijelog dječaka iz komšiluka, koji je odlučan da se na bojnom polju bori za svoje Amerikance, ma koje boje kože oni bili i kako se zvali.

Deplasirana ideja

Više puta tokom serije, ispisujući lament-pisma adresirana supruzi, Sparks se

pravda da „nije još završio posao u Evropi i da ne može ostaviti braću neobavljenog posla“ – i svaki put zvuči deplasirano i naivno. Toliko, da vam se ideja da „The Liberator“ nije suštinski oslobodilac Evrope, već duša svojih podređenih - propisno smuči.

Sa takvom stereotipnom pričom, koja nije za primaći ni kvalitetnijim rješenjima najboljih kompjuterskih igara sa tematikom Drugog svjetskog rata, a kamoli filmovima - projekat može isključivo spasiti vizuelna tehnika.

No, kako god studio „Trioscope“ pokušao to da upakuje i predstavi, to je manje-više ona ista rotoskopija koju ste, na primjer, gledali u uvodnom dijelu animira-

nog hita „Heavy Metal“ (1981) prije skoro četiri decenije. Ili, za zaljubljenike u opus Ričarda Linklejtera: tehnika nalik onoj kojom su oblikovani filmovi „Waking Life“ (2001) i „A Scanner Darkly“ (2006).

Tehnologija nije pretjerano komplikovana: preko igranih kadrova dodaju se boje, manipuliše pokretima, lovi efekat „animacije uživo“...

Trioskop tehnika donosi, u nekim segmentima, zaista kvalitativan skok na tom polju - s posebnim fokusom na izražajnost lica i dinamiku pokreta.

Odškrinuta vrata

Ono gdje „The Liberator“ ostaje nerazrađen je, nažalost, nespremnost autora (ili budžetska ograničenost, kombinovana s vremenskom stiskom i rokovima završetka) - da se pobrinu za raznovrsniju, smjeliju i kvalitetniju animaciju okoline.

Tako serija od početka do kraja, uz povremene bljeskove koji se brzo rasplinu u jednoličnosti - djeluje kao ratna drama provučena kroz nekoliko Instagram filtera... pa puštena niz Netfliks servis, za instant

zabavu koju ćete zaboraviti do kraja praznika koji se na Zapadu slavi u spomen na ratne žrtve.

Za pravi „rat kakav do sada sigurno nijeste vidjeli“ preporuka ostaje, sa suštinski i sličnom vizuelnom formom, fantastični izraelski „Waltz With Bashir“ (Ari Folman, 2008), koji se tek u segmentima dotiče rotoskopske tehnike i ima mnogo više veze s „pravom“ animacijom. „The Liberator“ ipak ostaje zaglavljen u ambiciji bez pokrića, tamo negdje u rovovima i blatu Ardena, u posljednjoj zimskoj ofanzivi Drugog svjetskog rata. Onoj, koja je Saveznike naučila oprezu i skromnosti, po cijenu krvavih žrtava.

Svakako, trioskop tehnologiju gledaćemo i treba da je vidimo u visokobudžetnim projektima televizijske produkcije, već u skorijoj budućnosti. Ova prva demonstracija, služi da samo odškrine vrata i pokaže put na ratnom planu televizijske animacije. Do narednog puta valja se nadati mnogo raznovrsnijem arsenalu od jednog metka ispaljenog uvis.

S. STAMENIĆ Ocjena: 2,6/5

12

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Tamara Senić, teoretičarka umjetnosti

Zgrabi FILM

Privatna arhiva

Uputstvo za slamanje zidova

amazon.com

PREPORUKA

Netfliksova mini-serija o mladoj Jevrejki u potrazi za sobom

Strastveni sam ljubitelj horora i misterija, ali (paradoksalno), moj omiljeni film je ujedno i najromantičniji koji sam pogledala. To je italijanski „Tigar i snijeg“ („La tigre e la neve“, 2005) neprevaziđenog Roberta Beninjija. „Tigar i snjeg“ prikazuje snagu jedne djetinje, snažne ljubavi u doba rata, bombardovanja... Kada je cilj bio jedino preživjeti - baš kao životinja, Beninji donosi jednu očaravajuću poetiku ljubavi koja ne ostavlja ravnodušnim. Što se tiče horora, misterija, trilera - neki od filmova koji su me zbunili, iznenadili i oduševili su: „Contratiempo“ (Oriol Paulo, 2016), „The Platform“ („El Hoyo“, Galder GaztelUrutia, 2019); „Carved: The Slit-Mouthed Woman“ (Kodži Širaiši, 2007)...

elemente muzike i mentaliteta našeg vremena. Još kada Božo otpjeva onako, iz duše, nije teško osjetiti ono o čemu pripovijeda.

TV

Kao što sam navela, ne pratim mnogo sadržaje na televiziji. Čini mi se da tu ima mnogo više toga što bi trebalo zaobići, nego zgrabiti. Naravno, uvijek postoje edukativni kanali kao što su National Geographic, Animal Planet, Discovery, humanitarne emisije, dobri filmovi... Ali, rijaliti programi uzimaju maha, a složićemo se da u njima nema ništa dobro da se nauči ili usvoji.

Ne pratim televiziju. U toku osnovnih studija ni jednom nijesam upalila TV, niti sam osjetila potrebu. Radije ću pročitati dobru knjigu ili sama izabrati sadržaje koje želim da ispratim na internetu.

Neki od takvih sadržaja su, u posljednje vrijeme, Netfliksove serije. Istaći ću jednu možda malo manje poznatu: „Unorthodox“ (2020). Riječ je o njemačko-američkoj mini-seriji, inspirisanoj autobiografijom Debore Feldman. Prati priču jedne hrabre jevrejske žene koja shvata da mora da pobjegne od braka, sigurno uređenog života i zajednice, da bi se oslobodila i upoznala sebe. Interesantna priča o (ženskoj) slobodi, religiji, društvenim uređenjima... kao i cijeni koja se mora platiti jednom kada se slome zidovi.

MUZIKA Po profesiji sam muzički pedagog.

Bavim se muzikom od osme godine,

Zaobiđi FILM Nedavno sam u bioskopu pogledala film ,,The Unhinged“ (Derik Borte, 2020). Očekivala sam mnogo, valjda zbog toga što jednu od glavnih uloga tumači Rasel Krou. Nažalost, radnja filma puna je nelogičnosti i svodi se na bježanje od nasilnika. Pritom, ako pogledate trejler – ni ne morate gledati film.

TV

MUZIKA

ali nikada nijesam imala omiljenog pjevača, žanr i slično... Valjda zbog toga što smatram da je muzika jedno nepregledno prostranstvo koje ne bismo mogli da istražimo i da se naslušamo svega kvalitetnog, pa da živimo još stotinu života.

Ali, ako već moram da izdvojim jednog pjevača kojeg bih preporučila – to bi definitivno bio Božo Vrećo.

Za mene, on je zaista nešto posebno, neko ko odskače s naše muzičke scene. Njegove pjesme komponovane su u duhu tradicionalnih, ali imaju

Za muziku mislim isto što i za televiziju: ne bi bilo kraja spisku onog što bi trebalo zaobići. Popularne su melodije siromašne, deformisanog zvuka i nakaradnih tekstova. Smatram da nas ono što čitamo, gledamo i slušamo, i te kako definiše i usmjerava.

Dvadeset prvi vijek je vijek izbora, te uvijek možemo izabrati da li ćemo na Jutjubu uključiti pjesmu „Žena od sultana“ ili Rahmanjinov koncert.

Nije do vremena, muzičkih i filmskih industrija, do drugih ljudi... Do nas je.

13

dž uboks rik galeba nad nemirnom pučinom što sluti na jesen, otvara „As Long As You Are“, šesti album benda Future Islands.

- Nobody’s gonna pick me up, I’m falling down and I’m 5th Street Bound - izgovara Samjuel Hering u pjesmi „Thrill“, glasom čovjeka što hoda po smrvljenom staklu.

Razočaranost svijetom

pitchfork.com

Štogod baltimorska sintpop senzacija Future Islands uradila u godinama pred nama, uvijek će prva asocijacija biti ono strastveno i očuđeno, televizijsko izvođenje „Seasons (Waiting on You)“ kod Dejvida Letermana 2014. godine.

Tako je malo velikih bendova koje je jedan momenat na sličan način obilježio i definisao.

Na izvjestan način, „Seasons“ je i sjenka njihove karijere, što se posebno osjetilo na narednom albumu „The Far Field“ (2017). Utegnut, raznovrstan, emotivno jak i idejno originalan, za fanove i muzičke zaljubljenike ipak je ostao upamćen po ključnom utisku - da nije imao momenat takve oštrine kao „Seasons“.

Ako je „The Far Field“ bio Heringov lagani, atmosferični i ipak bezazleni album za vožnju - onda je „As Long As You Are“ oštro skretanje u drumsku birtiju, da se dobro zalije nezadovoljstvo životom i svijetom. Nikad do sada nije bio tako introspektivan i, pošteno je reći, razočaran, iako se zna da je vrlo dugo u skladnoj vezi u Švedskoj.

U „I Knew You“ ili briljantnoj ,,City’s Face“, Hering je brutalan, proganjajući. I njegov tako specifični, toksični glas je naravno idealan za retrospektive promašaja ličnih odnosa: „,We walked into the pines and sat amongst the graves. You told me you’d been fine, since I poisoned your life...“. Bilo bi dozlaboga creepy, da ne znate da se kod njega tu uvijek radi o samokažnjavanju.

Fu ture I

sla

stern.de

K

n ds

Četvrtak, 26. novembar 2020.

Baltimorska senzacija je ludo iskrena i zabavna na albumu „As Long As You Are“

Euforična riznica životnih promašaja

Sjajna sintpop ekipa predvođena Samjuelom Heringom

Ako je „The Far Field“ bio Heringov lagani, atmosferični ali ipak bezazleni album za vožnju - onda je „As Long As You Are“ oštro skretanje u drumsku birtiju, da se dobro zalije nezadovoljstvo životom i svijetom Ipak, nećete vjerovati, „As Long As You Are“ ima cijelu riznicu razbuđujućih, radosnih, skoro euforičnih momenata. Sa efektnom prvog nebeskog plavetnila koje proviri ispod olovnog neba nakon nekoliko dana novembarskog potopa. „Walking“ je najbolji primjer, sa pulsirajućim bas-linijom i širokopojasnim sintisajzerima osamdesetih.

Upravo ona, kao i „For Sure“ (uz ključnu liniju, moto albuma „I will never keep you from an open door.

I know, you know... That’s how much I feel in everything you are“) - najbliže će ga primaći eufo-

ričnoj hitičnosti koju je imao, naravno, sa „Seasons“. I tu se najbolje osjeti, o kakvoj se širini jedne senzitivne osobe radi.

Lično, do kraja

Zamjerka? To što Future Islands zvuči potpuno isto kao bilo kad u prethodnoj deceniji. Na primjer, tako bi New Order zvučao gonjen gladnim lavovima u antičkoj, umjesto na koncertnoj areni. I to što, naravno, Hering ne odstupa ni milimetar iz sopstvene glave i sopstvene povrijeđenosti.

Opet, sve je to nebitno spram one, realne životne energije, od mo-

menta kad Samjuel na bilo kom nastupu razulari svoj ludi grol, uspostavi ludo intenzivan kontakt očima sa kamerom ili nekim u publici... I naravno, otprilike na svakoj drugoj-trećoj strofi, sebe udari u grudi.

Jer, ipak, u momentu kada se pita da li je uopšte zaslužio sreću koju sada proživljava („Do I deserve the sea again? The slow-lapping waves, bathing my face in light…

Finding love and a friend, in the dawn“), znate da je prokleto zabavan, ličan i iskren, do kraja.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 88/100

Četvrtak, 26. novembar 2020.

mu

z ika

Film koji Vas čini srećnim?

- To je ono kada na televiziji naiđem na neki film i vrisnem : „Joj, evo ga onaj film!“, kao na primjer „The Devil Wears Prada“ (Dejvid Frankel, 2006).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Svaki gdje neka životinja umire na kraju.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Možda mi se neki budu smijali, ali već nekoliko puta sam pokušala da odgledam „The Eternal Sunshine of the Spotless Mind“ (Mišel Gondri, 2004) i ne ide mi, hahaha.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Život našeg pjesnika, njegovo doba i promišljanje Vitomira Vita Nikolića.

Omiljeni filmski rivali?

- Mogli i zmija Ka. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Hačiko. I sve u vezi sa njim.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Sutra da si opet dođete na paterice.“ („Ivkova slava“, Zdravko Šotra, 2005). I: „Niki, prolazim kroz pakao, Niki“ („Mi nismo anđeli“, Srđan Dragojević, 1992) Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Princ Džon i zmija Ser His iz c r t a n o g „ Ro b i n Ho o d “ (Volfgang Rajterman, 1973).

Neprevaziđen tandem.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Harry Potter and the Sorcerer’s Stone“ (Kris Kolambus, 2001) u Kinu „Kultura“.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Uvijek i na svakom mjestu: Jan Tjersen, soundtrack filma „Amelie“ (Žan-Pjer Žene, 2001).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Lisabon! Nakon filma „Night Train to Lisbon“ (Bili Ogust, 2013) i predivnog Džeremija Ajronsa u glavnoj ulozi.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Emir Kusturica, Vudi Alen i Gaspar Noe, na čaj, pa da se ispričaju.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Sama pomisao da snima ovdje je već film sam po sebi, hahaha. Uživao bi i više nego što misli.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Provincijalka“, Đorđe Balašević Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Upside Down“, Dajana Ros. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Pravo ja“, Hladno pivo. I „Goli i bosi“, Elemental.

Noćnim vozom za Lisabon

Jedna od najljepših pjesma sa imenom u nazivu?

- „Ne može“, Vojko V! Vaša pjesma za karaoke?

- „Ja sam za ples“, Novi Fosili.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Može žanr? To bi bio fank.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Sve ono što neki sada nazivaju „kul“ muzikom, sa što ružnijim tekstom, dok su spotovi sve vulgarniji, a i teže tome, smatram trešom i za: zaobići, obavezno!

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Kada sam bila tinejdžerka, smrt Toša Proeskog.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Fuego“, Valentino, hahaha.

Lava i zmiju iz „Robina Huda“ smatra neprevaziđenim tandemom

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Mnogo ih je bilo: Partibrejkersi, Disciplina kičme, Džej Lo, Tokio Hotel, hahaha.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Vrlo vjerovatno.

pinterest.com

film

33 OBRTAJA

youtube.com

14

Dopao joj se Džeremi Ajrons u filmu „Night Train to Lisbon“

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Grey’s Anatomy“, sjedi doma skuvaj čaj, pusti koju suzu. Ili „The Office“ i „Modern Family“ - u tom slučaju, pivo i smijeh.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „The 3rd Rock from the Sun“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Jutro će promeniti sve“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnoge.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Pa nijesam ih završila, hahaha.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Poželjela sam da imam labaratoriju, jer „CSI Miami“.

Najdraži par iz serije?

- Mič i Kem. „Modern Family“.

Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Definitvno za šefa Horejšija Kejna, a i sav njegov tim je i više nego dobrodošao.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma. Vjerovali ili ne.

S. VIŠNJIĆ

Četvrtak, 26. novembar 2020.

15

Milica Šćepanović, glumica

itove „Intime“ na svako čitanje uvijek nađu novi, skriveni put ka horizontima duše. Ipak, vremešni stihovi kao da udahnu i novi život onda kada ih čujemo naglas.

Naročito kada stihove „noćas bih htio sebi – dječaku da ličim i da mi opet kažu kako sam dobar“ izgovara neko poput nove gošće naših „Obrtaja“, glumice Milice Šćepanović.

Mlada umjetnica dio je poetsko-muzičke audio forme „Poetika Montenegro I“ u kojoj zajedno sa kolegama Tatjanom Torbicom, Nikolom Perišićem, Nadom Vukčević i Omarom Bajramspahićem oživljava poeziju naših prepoznatljivih i savremenih pjesnika. Takođe, u jednom od posljednjih projekata „Preko žice“, u režiji Andrije Mugoše, sa Stefanom Vukovićem donijela je priču o zavrzlamama u partnerskim, ljubavnim odnosima u samoizolaciji. A, sigurni smo da ste je ranije primijetili u predstavama „Mi djeca sa stanice Zoo“, „Zimska bajka“, „Ekvinocijo“ i mnogim drugim. Šćepanović je igrala i u primijećenim filmovima. Između ostalih, u „Lijenštini“ (Aleksa Stefan Radunović, 2018) u kojoj se pojavljuje u glavnoj roli, kao i u kratkometražnom ostvarenju „Praskozorje“ (Andrija Mugoša, 2019) za koji je nagrađena na novosadskom festivalu Filmski front, priznanjem za najbolju žensku ulogu.

Ove sedmice izborom pjesama koje je asociraju na slobodu i hedonizam, Milica nas je vratila u period prije korone, kada se dobro đuskalo u večernjim izlascima. Odvela nas je i u sjećanje na prvi film koji je pogledala u Kinu „Kultura“, a onda i otkrila što je poželjela da ima nakon što je pogledala „CSI Miami“. A šta mislite, uz koju seriju uvijek skuva čaj i pusti poneku suzu? Otkrijte u njenim „Obrtajima“...

Miroslav Jovović

V

16

Četvrtak, 26. novembar 2020.

kalendar

Formanov „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ relevantan

K

ada vatrogasac kasno stigne na zgarište jedne farme, a seljak mu se požali da mu je hladno, sve što može učiniti jeste da ga svesrdno primakne vatri. Takav humor paradoksa u filmu u „The Firemen’s Ball“ (1968) donio je Milošu Formanu globalnu slavu prije nego što je lučonoša bunta među režiserima emigrirao iz Čehoslovačke.

Kičma, stav, duh

Formanov klasik „Let iza kukavičjeg gnijezda“ („One Flew Over the Cockoo’s Nest“), premijerno prikazan u novembru 1975, nakon četiri i po decenije i dalje je jedan od onih rijetkih filmova koji uspijeva da nam prodaju jednu skoro banalnu manipulaciju.

U sanatorijumu za mentalno oboljele, sve što je štičenicima potrebno za lično otkrovenje jeste da im nezaboravn i k avg a d ž i j a Re n d a l Mekmarfi (Džek Nikolson) pokaže malo kičme, stava, slobodnog duha. Sva ljepota i suština filma staje u tu naivnost: u slavu slobode i integriteta u rigidnom sistemu, što je za Formana gotovo opsesivna tema karijere. Ožiljak što je bridio decenijama nakon bjekstva iz domovine. „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ je film transformacije, preobražaja. Slava je kolektivne akcije, otvaranja sebe

Lučonoša borbe p rigidnog sistem prema drugima. I to u onoj mjeri u kojoj to može biti veliki trijumf „Poglavice“ Bromdena (Vil Sempson), nezaboravnog stoika, koji se od cijelog svijeta branio tako što je godinama glumio da je gluvonijem.

Bromden, šarmantni mucavac Bili Bibit (Bred Durif) i cijela galerija likova koji titraju na sanatorijumskoj liniji između komedije i farse - svi oni u Rendalovim očima pronalaze iskru dijeljene slobode. Samo takva im postaje dragocjena, kad okuse gorko-sladak ukus malih zajedničkih pobjeda.

Prokleto odustajanje

Ipak, Formanov film je veliki, epohalan, jer nas hvata za gušu onda kad nam servira

neke bolne istine o slobodi.

Prvo, da je tako lako ispustiti.

Da je prokleto jednostavno odustati. I da je sasvim razumljivo kada postanete sasvim umorni i iscrpljeni od nje.

Džek Nikolson imao je 35 godina kada je snimao „Let iznad kukavičjeg gnijezda“.

U finišu filma, u jedan dugi pogled njegovog Rendala Mekmarfija, na jednoj od nizu raskrsnica i životnih izbora kada će sebi prosto reći da je dosta i da više ne može stala je sva tragedija filma.

Kako je samo Forman majstorski i đavolski razbuktio taj plamen bunta za svakog svog gledaoca. Ili makar za sve one, koji su grozničavo navijali da Rendal, ipak, do kraja napravi i još taj jedan,

posljednji ispravan izbor.

Rendal Mekmafri je daleko od cvećke. On je robijaš koji je iza rešetaka zaglavio zbog veze sa maloljetnicom, a potom lažirao ludilo da bi dobio lagodniji tretman u sanatorijumu. Nikolsonov lik je od starta sebičnjak, prznica, probisvijet, savršen kontraš.

Slika liberala kojem je sloboda velika u onoj mjeri u kojoj je ograničena njegovim životnim prostorom.

Kroz njegov lik i veliku transformaciju ka osobi koja se bori za nešto zajedničko, Forman postavlja ključnu zajedničku tezu, toliko puta ponavljanu u njegovim velikim filmovima, poput kultnog hipi mjuzikla „Kosa“ („Hair“, 1979)... Tezu o vrijednosti žrtve pojedinca za

neku zajednički dosanjanu slobodu.

Miltantna sestra

S druge strane, ono što „Letu iznad kukavičjeg gnijezda“ često pripisuju kao defekt jeste izostanak humanizovanih ženskih likova. Glavni instrument opresije, sestra Mildred Ratčed (Luiz Flečer), ipak je nezaboravna skoro kao i Nikolsonov lik.

Postoji nešto duboko seksualizovano u toj militantnoj gospodarici ludare, u toj dominatriks pojavi žene koja svaki nagovještaj putenosti sabija u pokornost autoritetu. Sama po sebi paradoks - kao onda kad odbije jedan mali ustupak štićenicima, onda kad ludo poentira sa „nikako ne smijemo prepustiti dio odgovorno-

17

Četvrtak, 26. novembar 2020.

kao i prije 45 godina

Trideseti rođendan Rajnerovog psiho-trilera „Misery“

Samoizolacija iz pakla sa Keti Bejts

sti nekom drugom“. Što je njena snaga, ali i slabost na kojoj kapitulira bilo koji sistem represije.

Konačno, „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ je i predivan dokaz da je Miloš Forman pažljiv i odličan interpretator „američkog duha“. Ne samo kroz Mekmarfijevo kaubojsko buntovništvo, već i kroz tih, stamen i nesalomljiv svakodnevni kredo Bromdena. „Poglavica“ blista proročki, onda kada kao „deus ex machina“ u pozorištu konačno progovori.

Pa zbori, recimo, o svom ocu... U takvom liku i njegovom karakternom indijanskom plesu preko vatre, Forman do kraja ispravno slika svog velikog pobjednika. I uči, koliko je to lako i teško preletjeti preko kukavičjeg gnijezda.

S. STAMENIĆ

Hičkokova pomoć

Interesantno: režiseri su se otimali oko Kingovog hiperpopularnog romana, ali pisac nije želio da ga ekranizuje niko osim Rajner. Nije ni čudo, s obzirom na to da je bio i više nego zadovoljan kako je Amerikanac adaptirao njegovu novelu „The Body“ u kultnom filmu „Stand by Me“ četiri godine ranije.

Na prvi pogled, Rajner možda i nije bio najidealniji izbor za hororističnu bajku u kojoj medicinska sestra maltretira poznatog pisca.

Njegov manjak senzibiliteta

Keti Bejts u kultnoj ulozi mučiteljke popularnog pisca

za trilerske uglove mogao je da našteti takvoj vrsti adaptacije. No, ne bi li se bolje pripremio za ovaj poduhvat ali i za sve potencijalne kritike, Rajner je, inteligentno, pred početak snimanja, pogledao sve filmove Alfreda Hičkoka!

Fanovi psiholoških igara pamte „Misery“ po odnosu Keti Bejts i Džejmsa Kana, centralnim figurama ove hororistične bajke, ali prvenstveno po scenariju Vilijama Goldmana koji je krajnje precizno ulovio Kingov senzibilitet. Goldman je zaslužan i za to što smo imali šansu da uživamo pinterest.com

protiv ma

olitičko-liberalni filmski miljenik Rob Rajner počeo je karijeru daleko od režije. Ipak, specifičan miks glume i pisanja za šaljive komade doveo ga je, prirodno, do stolice iza kamere. Iako je režisersku karijeru načeo poigravanjem sa temama zabave, 1990. godine zagrizao je nešto ozbiljnije: adaptaciju romana „Misery“ Stivena Kinga. Iako je tada mnogima ovaj Rajnerov podvig izgledao kao nemoguća misija, američki režiser iskoristio je perfektan momenat da lansira sad već kultni samoizolacioni triler koji 29. novembra slavi 30. rođendan.

looper.com

P

Džejms Kan, žrtva torture zločeste Mizeri

Fenomenalna, Oskarom nagrađena glumica - tempirana bomba koja otkucava od početka do kraja filma, glavni je razlog zbog kojeg „Misery“ i dalje stoji čvrsto na ljestvici omiljenih psiho-trilera u ikonskoj glumi Keti Bejts koja u tom periodu nije bila pretjerano poznata faca u Holivudu.

Nametnuti zatvor

Odabir Keti Bejts za ovu ulogu bio je krajnje čudan ali vrlo efikasan. Glumica je nagrađena Oskarom za najbolju glavnu žensku ulogu, a pritom je pobijedila Džuliju Roberts koja je te godine, iako krajnje nepoznata, imala jak marketing za film „Pretty Woman“ (Geri Maršal, 1990).

Sa nagrađenom Bejts, „Misery“ je postao jedini film koji je dobio Oskara a da ima ikakve veze sa Stivenom Kingom. Iako su njegovi romani rado viđeni gosti u filmskim adaptacijama, čak

i oni kvalitetniji izvisili su za Oskare.

Kult lika Keti Bejts u ovom Rajnerovom komadu ne jenjava već 30 godina, tako da na svakom kutku Zemlje možemo pronaći barem jedan primjer zločeste Mizeri. Što nas dovodi do krajnje logičnog zaključka - Bejts, tempirana bomba koja otkucava od početka do kraja filma, glavni je razlog zbog kojeg „Misery“ čvrsto stoji na ljestvici omiljenih psihotrilera.

Uostalom, u ovoj kritičnoj 2020. godini, može li nešto biti relevantnije od filma o nametnutom zatvaranju u skrajnutoj kući u diviljini sa perfektnom dozom psihološkog mučenja?

L. MURSELJEVIĆ

18

Četvrtak, 26. novembar 2020.

PODGORI č ARENJE

Brnović protiv Trampa

I

spod radara domaće javnosti ostala je vijest da se jedan američki Crnogorac prvi javno usprotivio predsjedniku Donaldu Trampu među njegovim republikancima, kada su u pitanju sumnje u navodnu krađu predsjedničkih izbora. I tako odškrinuo vrata trijumfa Džoa Bajdena.

Brnović u programu televizije „Fox“

Udarna vijest U noći između 11. i 12. novembra, u živom uključenju u program televizije „Fox“ (tradicionalno naklonjene republikancima), državni tužilac američke savezne države Arizona Mark Brnović (Brnovich) kazao je: „Izgleda da je Džo Bajden pobijedio u Arizoni. Nema bilo kakvih dokaza, nema tih činjenica koje bi bilo koga navele da povjeruje, da će se rezultati glasanja mijenjati“.

To što je tokom istog dana Brnovićeva izjava bila među udarnim vijestima na sajtovima najcjenjenijih američkih medija, poput Vašington posta - apsolutno ne čudi. Jer, te riječi izrekao je republikanac besprijekorne reputacije. Pravnik iza kog su glasovi čak 1,2 miliona građana Arizone za reizbor na mjestu državnog tužioca, na izborima 2018. godine. Prvi republikanac u Americi na odgovornoj poziciji, koji je odbio navode o izbornoj krađi ili neregularnosti u brojanju glasova.

- Ostalo je još približno 50.000 gla-

sova za prebrojavanje. Predsjednik Tramp bi trebalo da od toga osvoji dvije trećine, pa da osvoji elektore iz Arizone... Ali, računajući na analize eksperata i trendove, to je minimalno vjerovatno - mirno je istakao Brnović.

Lični integritet Ta riječ imala je težinu zato što je bila usmjerena protiv partijskog, ali i ličnog interesa. Već mjesecima se spekuliše da bi Brnović mogao biti kandidat na izborima za guvernera Arizone - a njegova izjava za „Fox“ dočekana je ,,na nož“ kada su glasovi republikanskih simpatizera u pitanju. Sada je minimalno vjerovatno da će naredni kandidat za guverena biti Mark. Ali, ovakav je potez za njega savršen na duže staze, jer je odraz ličnog integriteta. Pravnika

Zaglavi se

koji brani profesiju, javnu dužnost i javni interes. I kojem je istina bitnija od onoga što je i sam, kao republikanac priželjkivao.

- Bilo kakva velika šema i plan da se lažiraju izbori ne postoje.

Na kraju krajeva, pobijedili smo i ostvarili uspjeh kao republikanci na izborima za čelnike i legislaturu Arizone. Sve da je i postojala velika teorija zavjere, u ovom sistemu ne bi uspjela - kazao je Brnović pred licem Amerike.

Mark Brnović rođen je u Detroitu, a od djetinjstva je u Arizoni. Porijeklom iz Lješanske nahije, u Crnoj Gori prvi put boravio je na ljeto 2017. godine. Naš jezik govori izuzetno iako je rođeni Amerikanac - a imao je, tokom godina za nama, sastanke sa našim državnim zvaničnicima. Kao trenutno najbolje

Crta: Srđan Ivanović

pozicionirani Crnogorac u američkoj politici.

Impresivne parnice Brnovićeva priča je tipično imigrantska - porodica majke i dalje nosi traumu golgote Drugog svjetskog rata i ustaškog terora u zaleđu Splita.

Proslavljen je u slučajevima poput afere honorara za časove na univerzitetima Arizone 2017. Iste godine štitio je prava konzumenata nakon što je utvrđeno da su nepouzdan testovi na krv kompanije Teranos.

Dobio je parnicu protiv Dženeral motorsa koja se ticala čak 33.000 stanovnika Arizone, koji su kupovali vozila te kompanije od 2009. do 2014. godine.

Njemački Folksvagen morao je da uplati čak 40 miliona američkih dolara u budžet cijenjenih poreskih obveznika Arizone zbog skandala korišćenja dizel goriva u njihovim vozilima, u maju 2018. godine - u parnici koju je vodio Mark Brnović.

Njegov posljednji veliki slučaj, i dalje u proceduri, jeste velika tužba protiv kompanije Google, gdje pokušava da dokaže ilegalno sakupljanje privatnih podataka. Konačno, prošlog mjeseca izborio se da kompanija Ticketmaster isplati 71 milion dolara svima koji su platili karte za događaje tokom kovid-19 pandemije u Arizoni... I to je sasvim dovoljno za skicu integriteta jednog javnog funkcionera. I najpoznatijeg Crnogorca u današnjoj američkoj politici, onog koji se stao na crtu Trampu.

S. STAMENIĆ

19 L. Murseljević

Četvrtak, 26. novembar 2020.

LONDON CALLING

Ulični marketi Možda ovo i nije najbolja sezona za piće i „street food“ u Londonu ali, ako ništa drugo, ovo je ipak jedan od načina da se tokom krizne godine osjetimo normalno

K

rajnje apokaliptičan scenario karantina broj dva: zatvoreni muzeji, galerije, kulturne manifestacije preseljene na onlajn platforme, Londonci koji broje dane do trenutka kada će se vlasti smilovati da ih oslobode restrikcija. Iako je mala vjerovatnoća da će se lockdown biti potpuno ukinut, ostaje nada da će se život u Londonu, do katoličkog Božića, barem koliko-toliko normalizovati.

A u međuvremenu, dok se nestrpljivo čeka izmjena odluke centralne admini-

stracije, Londonci vikendom šetaju kroz otvorene markete.

storani fokusirali snagu na dostavu i „take away“ menije, a Londonci zauzvrat podržali lokalna mala preduzeća kako bi lakše ispunili finansijske rupe, vikendom imaju i svoje tezge na londonskim marketima.

Iako ih tokom drugog karantina ima mnogo manje nego ranije, vlasti lokalnih okruga potrudile su se da svaki ćošak dobije barem jednu opciju. U pomoć su uskočile i starješine vjerskih objekata u Londonu koji su ustupili svoja dvorišta za odličan „street food“ koncept.

Odličan koncept

Iako su tokom prvog „zaključavanja“ marketi bili limitirani u više segmenata, ovog puta stvar je malo drugačija. Za vikend, hrane i pića ne fali zahvaljujući snalažljivim vlasnicima ali i disciplinovanim Londoncima kojima lokalne vlasti vjeruju da će poštovati pravila distance.

Pored toga što su u posljednjih nekoliko mjeseci re-

Sopstvene čaše

ganih Londonaca i njihovih ljubimaca. Od meksičke i mediteranske kuhinje, do veganskih opcija sa istoka,

L. Murseljević

L. Murseljević

Hladni dani i snažan vjetar sa Atlantika nijesu pokvarili ugođaj – prošlog vikenda marketi su bili puni razdra-

„Beer to go“ grupica u dvorištu paba

Street food market u dvorištu Anglikanske crkve

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Londonci su brzo usvojili koncept hrane i pića za ponijeti

praznih stomaka skoro da nije moglo biti.

Ipak, krajnje očekivano, ta se hrana morala adekvatno i zaliti. Obližnji pabovi riješili su i ovu dilemu nudeći pivo i kuvano vino za ponijeti.

Iako, tehnički, u ovoj zemlji nije dozvoljeno konzumiranje alkohola nasred ulice, to pravilo se zaobišlo tako što se ispunio prostor između marketa i paba. Nije se zaboravio ni koncept „održivosti“, pa su pabovi molili da oni koji žele popiti neki od ova dva alkoholna užitka donesu sopstvene čaše.

Možda ovo i nije najbolja sezona za piće i „street food“ u Londonu ali, ako ništa drugo, ovo je ipak jedan od načina da se tokom krizne 2020. godine osjetimo normalno. I da ostanemo normalni...

Leila MURSELJEVIĆ

Izdavač „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić