Dnevni list Pobjeda 31.08.2020.

Poneđeljak, 31. avgust 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19680 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

I.BOŽOVIĆ

S. VASILJEVIĆ

Rezultati parlamentarnih izbora pokazali dramatičnu prekompoziciju na političkoj sceni Crne Gore, DPS prvi put nakon 30 godina u poziciji da izgubi vlast

SPC I OPOZICIJA JAČE OD DRŽAVE POVODI: Nesreće učestale na drumovima, za sedam mjeseci poginulo 27 osoba

Udesi sve češći zbog brzine i korišćenja mobilnih telefona

STR. 9.

Preliminarni rezultati pokazuju da je u biračkom tijelu Crne Gore došlo do tektonskih poremećaja jer je DPS izgubila šest mandata i kumulativno 13.500 birača, dok je spektakularan rezultat ostvarila koalicija oko DF-a povećavši broj mandata za čak 10. Direktan upliv Srpske pravoslavne crkve u izborni proces, logistička i medijska podrška Srbije koaliciji ,,Za budućnost Crne Gore“ značajno su uticali da prosrpska koalicija dođe do istorijskog maksimuma STR. 2, 3. i 4.

Od otvaranja granica prema zemljama regiona osjetno povećan turistički promet

Popunjenost u hotelima 42 odsto u odnosu na lani

Laboratorije IJZ od posljednjeg presjeka obradile 375 PCR testova, registrovana 63 novopozitivna slučaja STR. 7.

Preminulo pet pacijenata

STR. 8.

Etno-sela u Plužinama, Šavniku i na Žabljaku ovoga ljeta gotovo pusta

Ni petina od prošlogodišnjeg broja gostiju

STR. 15.

2

Politika

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Rezultati parlamentarnih izbora pokazali dramatičnu prekompoziciju na političkoj sceni Crne Gore,

SPC i opozicija jače od PODGORICA - Tri opozicione koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ,,Crno na bijelo“ i ,,Mir je naša nacija“, koje su najavile saradnju nakon parlamentarnih izbora, najvjerovatnije će imati 41 mandat, dok će stranke vladajuće koalicije koju predvodi Demokratska partija socijalista, kako se sada čini, osvojiti 40 poslaničkih mjesta u novom crnogorskom parlamentu.

Slavlje pristalica prosrpske opozicije

Na posljednjoj sinoćnoj konferenciji za medije predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović rekao je da na osnovu 88,4 odsto obrađenog uzorka ,,Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“ ima 35,10 odsto ili 30 mandata, ,,Za budućnost Crne Gore“ 32,60 odsto ili 27 mandata.

Vujović je na konferenciji za novinare kazao da je koaliciju „Mir je naša nacija“ podržalo 12,5 odsto građana, Crno na bijelo 5,7 ili 4 mandata, Socijaldemokrate 4,3 odsto, Bošnjačku stranku 4 odsto, a SDP 3,1 odsto.

NAJMANJE 41 MANDAT

Kako je rekao Vujović, na bazi analiza koje su uradili, tri opozicione koalicije, koje su najavile saradnju nakon izbora - „Za budućnost Crne Gore“, „Crno na bijelo“ i „Mir je naša nacija“ – imaće najmanje 41 mandat.

– To je nešto što vjerovatno neće biti dovedeno u pitanje, ali treba ipak sačekati – naveo je Vujović.

Po tim rezultatima, SD će imati tri mandata, Bošnjačka stranka takođe tri, SDP dva i albanske stranke dva mandata. Hrvatske stranke neće ući u parlament.

Slične rezultate objavila je druga nevladina organizacija CDT, ali nijesu dali procjenu broja mandata.

Iz te nevladine organizacije su saopštili da je, na osnovu 100 odsto obrađenog uzorka izbornu listu „Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“ podržalo 35,44 odsto birača, a koaliciju „Za

Preliminarni rezultati pokazuju da je u biračkom tijelu Crne Gore došlo do tektonskih poremećaja jer je DPS izgubila šest mandata i kumulativno 13.500 birača, dok je spektakularan rezultat ostvarila koalicija oko DF-a povećavši broj mandata za čak 10. Direktan upliv Srpske pravoslavne crkve u izborni proces, logistička i medijska podrška Srbije koaliciji ,,Za budućnost Crne Gore“ značajno su uticali da prosrpska koalicija dođe do istorijskog maksimuma budućnost Crne Gore“ 32,82 odsto.

Prema preliminarnim podacima CDT-a, listu „Mir je naša nacija“ podržalo je 11,94 odsto birača, platformu „Crno na bijelo“ 5,53, a Bošnjačku stranku 3,80 odsto.

Socijaldemokrate je, prema tim podacima, podržalo 4,13 odsto, a Socijaldemokratsku partiju 3,09 odsto birača.

Albansku listu koju predvode Genci Nimanbegu i Nik Đeljošaj podržalo je 1,54 odsto birača, a Albanska koalicija „Jednoglasno“ dobila je podršku od 1,37 odsto.

TEKTONSKI POREMEĆAJ

Preliminarni rezultati pokazuju da je u biračkom tijelu Crne Gore došlo do tektonskih poremećaja jer je DPS

izgubila najmanje šest mandata, kumulativno oko 13,5 hiljada birača, dok je spektakularan rezultat ostvarila koalicija oko DF-a povećavši broj mandata za čak 10.

Direktan upliv Srpske pravoslavne crkve u izborni proces, logistička i medijska podrška Srbije koaliciji ,,Za budućnost“ značajno su uticali da prosrpska koalicija

dođe do istorijskog maksimuma.

Upravo u padu DPS-a i rastu DF-a leži razlog uspjeha

opozicije.

U izbornom štabu koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ počelo je slavlje odmah nakon zatvaranja birališta, jer je visok procenat izlaznosti u potpunosti odgovarao.

Nosilac liste Zdravko Krivokapić je oko 23 sata proglasio pobjedu i pozvao stranke nacionalnih manjina da se, kako je kazao, priključe pobjednicima.

– Desila se sloboda. Nakon 31 godine jedne apsolutne vla-

Amfilohije i Zdravko Krivokapić slave



Kasno uveče, nosioca liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore” Zdravka Krivokapića dočekao je u Hramu Hristovog vaskrsenja lično mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije i zagrlio ga, čestitajući pobjedu

Politika

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

, DPS prvi put nakon 30 godina u poziciji da izgubi vlast

države Slavlje u štabu Koalicije za budućnost

sti moralo se desiti i ovo. Ako pogledamo rezultate takvi su da 42 poslanika pripadaju opoziciji, a 39 svim ostalim – kazao je lider koalicije Zdravko Krivokapić, koji je kazao da pruža svima ruku pomirenja.

POZIV MANJINAMA

– Naravno, to su tri koalicije koje su prirodni opozicionari i oni će učiniti sve da će graditi budućnost za sve podjednako, a ne da imamo prvorazredne, drugorazredne i trećerazredne. Ruka pomirenja treba da bude osnov našeg suživota. To nudimo svima. Sve nacionalne stranke da priđu pobjedniku. Ne zbog toga što želimo da imamo bilo koga sa nama, nego ne možemo graditi Crnu Goru drugačije. Crna Gora je majka svih nas. Molim sve građane da ostanu kući, da ne nasjedaju na moguće provokacije – rekao je Krivokapić.

On je pozvao građane da večeras proslave pobjedu u svojim domovima.

– Biće vremena za slavlje i pobjeda se može slaviti dostojanstveno i bez izlaženja na ulice, bez stvaranja tenzija. Crna Gora je podijeljena po svim šavovima i ako danas ne pružimo ruku pomirenja, nikad je nećemo ni pružiti. Mi vam je pružamo.

Ne želimo revanšizam, ali svi koji su odgovorni za ovo stanje u državi moraju da snose odgovornost. Ne može kao do sada da bude neodgovornost i nekažnjivost jer svi moramo snositi posljedice za urađeno. Dosta je prevara naroda, treba nam budućnost gdje će djeca biti srećna što žive u Crnoj Gori

– rekao je on.

On je poručio da ,,počinje novi dan u slobodnoj Crnoj Gori“.

Pristalice opozicije ipak su slavile sinoć nakon objave rezultata, kolone automobila uz trobojke i poneku crnogorsku zastavu krstarile su podgoričkim, ali i ulicama drugih gradova u Crnoj Gori.

Kasno uveče, nosioca liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore” Zdravka Krivokapića dočekao je u Hramu Hristovog vaskrsenja lično mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije i zagrlio ga, čestitajući pobjedu.

URA JE TAS NA VAGI

Lider koalicije ,,Crno na bijelo“ Dritan Abazović, koja je tas na vagi, euforično je saopštio pobjedu opozicije i kazao da je 30 godina čekao da se promijeni vlast.

– Crna Goro, nek ti je srećna sloboda. Trideset godina smo čekali da se smijeni vlast. Mnogi nijesu vjerovali, ali ovi ljudi ovdje jesu. Svima nek je srećno. Ispisali smo istoriju. Neka je srećno i ljudima koji su glasali DPS, oni nijesu neprijatelji države, ali DPS više neće vladati Crnom Gorom. Svi su dobrodošli na pravu stranu istorije Crne Gore. Znali smo da ćemo biti gejm čejndžeri. Dobili smo mafiju bez novca, samo srcem i znanjem. Crna Gora je zaslužila da je u narednom periodu vodi ekspertska vlada, raduje me što će to i prihvatiti kolege. Izvolite, uzmite svoju slobodu, zaslužili ste je – rekao je Abazović.

On je pozvao građane da ne izlaze na ulice.

Đukanović: Sa tradicionalnim partnerima 40 mandata, čekamo rezultate DIK-a – Rezultat DPS-a je, na osnovu 90 odsto obrađenog materijala, oko 145.000 glasova ili 30 mandata. Jasno je da zajedno sa tradicionalnm koalicionim partnerima imamo za sada 40 mandata, ali sačekaćemo zvanične rezultate Državne izborne komisije – kazao je Milo Đukanović, predsjednik DPS-a, nakon završenih izbora. Đukanović je rekao da takav rezultat znači da je DPS najjača partija u Crnoj Gori na ovim izborima.

– Još pristižu rezultati i teško je saopštiti potpuno pouzdanu informaciju. Borba za većinu poslaničkih mjesta još traje, sačekaćemo zvanične rezultate DIK i nakon toga znati konačan učinak – rekao je Đukanović.

Poručio je da je politika DPS dovela do visokog nivoa političke kulture i ukupne tolerancije u crnogorskom društvu.

– Ne trebaju nam provokacije, čestitajte članovima porodica, prijateljima, uživajte. Kreće novi put evropske, građanske, ekološke Crne Gore – rekao je Abazović.

EUFORIČNI BEČIĆ

Nosilac liste ,,Mir je naša nacija“ Aleksa Bečić kazao je da tri opoziciona subjekta imaju većinu za formiranje vlade.

– Crna Gora više nije jedina

Brajović: Izbori demokratski Predsjednik Socijaldemokratske partije Ivan Brajović zahvalio se svim učesnicima izbornog procesa zato što je jučerašnji izborni dan protekao u demokratskoj atmosferi.

-Nije bilo problema, koje je možda neko priželjkivao ili najavljivao. Zato zaslugu imaju svi činioci političkog života u Crnoj Gori, a prije svega naši građani i građanke – kazao je Brajović.

Posebno se zahvalio svim aktivistima, simpatizerima i glasačima Socijaldemokrata.

- Oni su nam pomogli da istrajemo na ovom putu koji smo počeli u ovom partijskom obliku prije pet godina. Hvala im za svaki trenutak koji su posvetili partijskom radu. Mislim da je to dalo rezultate. A dalo je rezultate zato što smo u odnosu na parlamentarne izbore 2016. godine povećali i broj glasova i broj mandata – kazao je Brajović.

Odajući im priznanje, predsjednik Socijaldemokrata je poručio da ova partija nikad neće odustati od svoje borbe za bolju i napredniju Crnu Goru, onu koja mora biti sekularna, građanska, evropska i antifašistička. Kako je naglasio, mogu sarađivati samo sa onima koji dijele te njihove ideje.

- Mi smo sačuvali socijaldemokratsku ideju, ona je u crnogorskom parlamentu još utemeljenija – istakao je Brajović.

Za konačnu ocjenu rezultata, dodao je on, sačekaće konačno prebrojavanje glasova.

-Građankama i građanima Crne Gore poručujem da mi nastavljamo našim putem, beskompromisno se zalažući za one postulate koje smo prezentirali u, slobodno mogu da kažem, sjajnoj kampanji koju smo imali, koja je bila ni protiv koga, nego za dobro i za javni interes, za Crnu Goru prije svega i iznad svega – zaključio je Brajović.

– Bez obzira što su iz domaćih, regionalnih i inostranih krugova priželjkivali nestabilnost, prisustvovali smo regularnoj kampanji. Čestitam ukupnoj javnosti i svim učesnicima izbora na ostvarenom rezultatu – rekao je Đukanović.

Istakao je da su mnogi politički subjekti na izborima ostvarili rezultat vrijedan poštovanja, nove prodore na crnogorskoj političkoj sceni.

– To je nešto što DPS uvijek poštuje i pozdravlja. Mnogi su i ranije i danas pitali da li je DPS partija koja je u stanju da prizna rezultat koji je drugačiji od njenog očekivanja. Uvijek smo rekli da, to želim da ponovim. Veoma respektujemo sve rezultate koje su ostvarili politički subjekti, ali sačekaćemo zvanične rezutate DIK – rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, DPS je tokom

zemlja na svijetu koja nije smijenila vlast na izborima.

Crna Gora piše istoriju – rekao je Bečić.

Kazao je da čiste ruke i iskrene namjere nemaju alternatrivu.

– Znali smo da je ovo teži put



svog ukupnog funkcionisanja na političkoj sceni izgradila jasan profil građanske partije koja se beskompromisno bori za građansku Crnu Goru i multietničko društvo, za sistem evropskih vrijednosti i, kako je kazao, oko toga se DPS neće pokolebati.

– DPS ostaje nepokolebljiv borac za evropsku budućnost Crne Gore. Mislimo da smo tokom svih prethodnih godina napravili ozbiljan iskorak u tom pravcu.

Vjerujem da će, nezavisno od konačnog prebrojavanja glasova, tako i ostati, da će Crna Gora biti stabilno društvo, multietničke demokratije – rekao je Đukanović.

Dodao je da je DPS u čitavom prethodnom periodu ostvarila rezultate od istorijskog značaja za crnogorsko društvo, od obnove nezavisnosti do krupnih iskoraka na planu evropeizacije.

koji duže traje, ali da je novi put koji Crnu Goru vodi u sigurnu budućnost – rekao je Bečić.

On je kazao da ,,nećemo da pobjeđujemo da bi stvarali nove podjele, nego da bi i njihovoj djeci bilo bolje, te da

Crna Gora više nije jedina zemlja na svijetu koja nije smijenila vlast na izborima.

Crna Gora piše istoriju – rekao je Bečić.

niko ne bi prošao golgotu koju smo mi prošli“, dodajući da je njihova ruka ispružena manjinskim partijama, jer manjinske partije treba da budu dio svake vlasti u Crnoj Gori.

– Svim predstavnicima manjinskih naroda je pružena ruka i mi hoćemo Crnu Goru da ekonomski i moralno izdignemo – naveo je Bečić.

Nastavak na 4. strani

Proslava u štabu Demokrata

3

4

Politika

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Nastavak sa 3. strane

Sinoć u centru Beograda

BS ZAHVALNA

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović zahvalio se sinoć biračima koji su podržali izbornu listu „Bošnjačka stranka – Ispravno – Rafet Husović“.

– Prema preliminarnim podacima, naša stranka je osvojila tri poslanička mandata i ostvarila najbolji izborni rezultat od osnivanja. Drago mi je da su građani prepoznali ispravnost naše politike i što su nam ukazali povjerenje. Želim da se zahvalim svim našim aktivistima i simpatizerima, koji su iznijeli ovu kampanju i koji su nesebičnim zalaganjem doprinijeli ovakvom rezultatu – kazao je Husović.

Poručio je da će Bošnjačka stranka nastaviti da vodi politiku koja je u skladu sa pravcem koji su od osnivanja zacrtali.

- To su srazmjerna zastupljenost bošnjačkog naroda u državnim institucijama, politika ravnomjernog regionalnog razvoja, a sve u cilju poboljšanja životnog standarda svih građana Crne Gore.

Očekujem da će se nastaviti evropski put Crne Gore kao građanske i multietničke zajednice i da će ta politika nastaviti da bude dominantna državna politika i u narednom periodu – poručio je Husović.

Sinoć se niko iz Soci-

Dritan Abazović sa pristalicama



Crna Goro, nek ti je srećna sloboda. Trideset godina smo čekali da se smijeni vlast. Mnogi nijesu vjerovali, ali ovi ljudi ovdje jesu. Svima nek je srećno. Ispisali smo istoriju. Neka je srećno i ljudima koji su glasali DPS, oni nijesu neprijatelji države, ali DPS više neće vladati Crnom Gorom jaldemokratske partije koju predvodi Draginja Vuksanović Stanković nije oglašavao.

Na parlamentarnim izborima

Beograd slavi izbornu pobjedu opozicije Nakon proglašenja prvih izbornih rezultata u Crnoj Gori počelo je okupljanje građana u Beogradu koji slave izbornu pobjedu opozicije, prenosi Nova.rs.

Više desetina građana okupilo se u centru Beograda, gdje proslavlja izbornu pobjedu opozicije u Crnoj Gori, prvenstveno liste ,,Za budućnost Crne Gore“.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da je na osnovu prvih preliminarnih rezultata parlamentarnih izbora u Crnoj Gori nesumnjivo da je Demokratski front, odnosno lista ,,Za

u Crnoj Gori glasalo je 75,9 odsto birača, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju.

budućnost Crne Gore“ napravila ,,veliki rezultat i pomak“, ali da treba sačekati konačne rezultate.

Vučić je u izjavi medijima na Bledu rekao da će čestitati pobjednicima ,,ko god to bio na izborima u Crnoj Gori“.

Napominjući da je vidio samo preliminarne rezultate sa sjevera Crne Gore, iz Herceg Novog i Budve, on je naglasio da je tu ubjedljiva pobjeda liste ,,Za budućnost Crne Gore“, ali da nije dobio rezultate iz Rožaja, Plava i drugih mjesta i da je zato prerano za izjašnjavanje.

-Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, koji su danas održani, biračko pravo iskoristilo je 409.880 građana,

Za mene je važno da se, i bez obzira na rezultat, srpski narod u Crnoj Gori podigao da štiti svoja identitetska prava.

- Želimo da sačuvamo srpski narod i kulturu, ćirilično pismo i neki pomaci su vidljivi, a u tvrdnje lezilebovića u Podgorici, kao ni u Beogradu, ne odgovaram - rekao je on.

-Za nas je važno da se broj Srba na narednom popisu u Crnoj Gori 2021. ne smanji, da kažemo da smo kao država mirnim djelovanjem uspjeli da pomognemo svom narodu - rekao je Vučić.

odnosno 75,9 odsto od ukupnog broja birača - objavio je CDT na Twiteru.

Oni su podsjetili da je na par-

lamentarnim izborima 2016. godine izlaznost bila 73,4 odsto, a 2012. godine 70,6 odsto.

Ekipa Pobjede

Rezultati lokalnih izbora u Budvi, Kotoru, Tivtu, Andrijevici i Gusinju

Budva: DF osvojio 15, koalicija oko DPS-a 11 mandata Sa birališta u Tivtu

Tivat: Najviše glasova građanskoj listi „Narod pobjeđuje“ Građanska lista „Narod pobjeđuje“ dobila je najviše glasova na lokalnim izborima u Tivtu. Za ovu izbornu listu glasalo je 3.514 građana.

Slijedi izborna lista DPS koja je dobila 3.012 glasova.

Skupštinu će, kako se kalkuliše, činiti: „Narod pobjeđuje“ sa 14 odbornika, DPS sa 12, SD i Bokeški forum sa po dva, a HGI i SDP sa po jednim odbornikom.

- Pobjeda je istorijska, blistava je kao suza i donosi novu šansu Tivtu. Bili smo autsajderi, nisu nam davali šansu, čak ni mediji, ali smo uradili što niko nijesmijenili smo štetočinsku vlast.

Ušli smo u istoriju i drago mi je da sam ja prvi među jednakima na našoj listi. Drago mi je da su građani Tivta prepoznali dobre i časne ljude, iskrene i dobronamjerne koji žele dobro svome gradu i zahvaljujem im se na tome. Otvoreni smo za saradnju sa svima koji žele sve najbolje svome gradu“, poručio je nosilac liste „Narod pobjeđuje“, Željko Komnenović.

Na lokalnim izborima u Tivtu pravo glasa imalo je 11.745 građana, a na parlamentarnim to pravo je imalo 11.797 birača. I

za jedne i za druge izbore svoja prava na 19 biračkih mjesta ostvarilo je 78 % Tivćana. Na lokalnim izborima glasalo je 9.172, a na parlamentarnim 9.

218 birača.

Predsjednica Opštinske izborne komisije Tivta Marija Sijerković je ocijenila da su izbori u Tivtu protekli regularno i bez značajnijih primjedbi. „Bilo je nekih sitnijih prigovora koje su rješavali birački odbori i do OIK nisu došle primjedbe. Sve je prošlo u najboljem redu, u skladu sa zakonom, izjavila je Sijerković, nakon zatvaranja biračkih mjesta.

Tivćani su za svoju Skupštinu, koju čine 32 odbornika, glasali za sedam izbornih listi: Grupa birača- „Goran Božović- Časno i odgovorno za bolji Tivat“, „Bokeški Forum- „Ljudi Boke znaju“, Hrvatska građanska inicijativa: „HGI- Svim srcem za Tivat!“, SD- „Tivat mora bolje“, Grupa građana „Narod pobjeđuje“, DPS - „Zbog Tivta.

Za Tivćane!“ i SDP: „Odbranimo grad“ Velike opozicione partije bojkotovale su izbore u Tivtu.

Sl.K.

Na lokalnim izborima u Budvi koalicija „Zajedno za budućnost Crne Gore - Marko Bato Carević“ osvojila je 42,56 odsto glasova i imaće 15 odborničkih mandata.

Koalicija „Za Budvu, za Crnu Goru! - Milo Đukanović, DPS, SD, Crnogorska, LP“ sa 30,91 odsto glasova osvojila je 11 mandata. Izborna lista

„Dragan Krapović - Budva je naša nacija - Demokrate - Demokratska Crna Gora“ osvojila je 17,42 odsto ili šest mandata, dok je izborna lista „URA za sve građane Budve Crno na bijelo!“ sa 4,01 odsto glasova dobila je jedan mandat.

– Možemo slobodno reći da smo razbili DPS. Kad je režim napao crkvu, znali smo da

Carević zadovoljan

ćemo pobijediti - kazao je nosilac liste „Za budućnost Budve“ Marko Carević.

UBudvi se glasalo na 27 biračkih mjesta, a od 17.916

građana sa pravom glasa glasalo je 78,3 odsto birača.

Za mandate u budvanskom parlamentu borilo se sedam lista.

Andrijevica: DPS poslije devet godina izgubila vlast Na lokalnim izborima u Andrijevici koalicija „Za budućnost Crne Gore“ osvojila je 13 i „Mir je naša nacija“ tri odbornička mandata, što je za mandat više od DPS koji će imati 15 odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu.

Kako prenosi portal Vijesti, to je potvrđeno i u Opštinskoj izbornoj komisiji iako je preostalo da se prebroji još jedno manje mjesto, ali se ne može uticati na konačan rezultat lokalnih izbora u ovoj opštini.

Redovi za glasanje u Kotoru

Kotor: DPS-u 34,1, Demokratama 23,5 odsto glasova Prema 38,5 odsto obrađenog uzorka na lokalnim izborima u Kotoru, DPS je osvojio 34,1 odsto glasova.

Prema podacima CEMI-ja, Demokratska Crna Gora osvo-

jila je 23,5 odsto, Građanski pokret Ura 5,8, SDP 5,2, ,,Za budućnost Kotora“ 15,7, Socijaldemokrate 4,5, Liberalna partija 5,4, HGI 2,5 i Socijalisti 3,4.

U Gusinju DPS zadržala vlast Na lokalnim izborima u Gusinju izborna lista DPS-a osvojila je najviše glasova, ali će morati da formira koaliciju sa manjim partnerima.

Prema podacima Televizije Vijesti, DPS je osvojio 776 glasova, Socijaldemokrate

oko 500, Albanska koalicija 469, a Bošnjačka stranka 242 glasa.

Pravo glasa u Gusinju na lokalnim izborima ima 4.595 birača, a glasalo se na deset biračkih mjesta. Iz OIK-a su saopštili da je glasanje proteklo bez problema.

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Marketing

5

6

Ekonomija

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Potpisan ugovor od sto miliona dolara sa njemačkim WPD-om za Vjetroelektranu Brajići

Marković: Ni u vrijeme kovida-19 nijesmo stajali sa investicijama PODGORICA - Vlada Crne Gore ni u vrijeme kovida-19 nije stala sa investicijama, objavio je na Tviter nalogu premijer

Duško Marković.

- Ugovor od sto miliona dolara sa njemačkim WPD-om za Vjetroelektranu Brajići, najbolji je dokaz naše posvećeno-

sti ekonomskom napretku i potvrda investicionog ambijenta koji smo kreirali - naveo je Marković. Prema njegovim riječima, ova investicija i pov-

jerenje moćnog investitora u crnogorsku Vladu, kvalitet e ko n o m s k i h o d n o s a S R Njemačke i Crne Gore izdižu na sasvim novi nivo.

R. P.

Pandemija nije uticala na proizvodnju struje

Zbog lošije sezone manja potrošnja PODGORICA - Pandemija korona virusa nije uticala na proizvodnju i trgovinu električnom energijom, ali je zbog smanjenja industrijske potrošnje došlo do pada cijena struje u Evropi, što je pogodovalo Crnogorskom elektroenergetskom sistemu, saopšteno je iz Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore.

Predstavnici Odbora su kazali da je pad cijena struje na evropskom tržištu odgovarao crnogorskom elektroenergetskom sistemu koji je, zbog manjka proizvodnje u hidroelektranama, uvozio struju.

- Za prvih šest mjeseci ove godine padavine su iznosile 46 odsto dugogodišnjeg prosjeka, usljed čega je hidroelektrana (HE) Perućica proizvela samo 30 odsto planirane proizvodnje iz dotoka - kazali su predstavnici Odbora agenciji Mina biznis.

HE Perućica, prema njihovim riječima, trenutno ima 265 gigavat sati (GWh) rezerve u energiji i njena akumulacija je na 98 odsto maksimuma, jer je Elektroprivreda (EPCG) bila u režimu „čuvanja“ akumulacija za ljetnju sezonu.

- Potrošnja kupaca koje EPCG snabdijeva je u prvoj polovini godine niža od planirane, što je posljedica lošije turističke sezone - rekli su iz Odbora udruženja energetike.

EPCG je, kako su naveli, za šest mjeseci uvezla 678 GWh električne energije, a izvezla 461 GWh, ali je, usljed razlika u kupovnoj i prodajnoj cijeni, ostvaren pozitivan finansijski efekat.

- Remont Termoelektrane (TE) Pljevlja teče po planu i prvi put ga izvode crnogorske firme. Kapitalni remont agregata A2 na HE Piva je u prekidu zbog pandemije korona virusa, a završetak se očekuje do kraja mjeseca - kazali su iz Odbora.

Ski centar Kolašin 1600 dnevno posjeti oko 300 gostiju

Zadovoljni posjetom KOLAŠIN - Ski centar Kolašin 1600, u kojem je ljetnja turistička sezona zvanično počela sredinom juna, na dnevnom nivou posjećuje oko 300 gostiju, saopštili su iz preduzeća Skijališta Crne Gore i dodali da su zadovoljni dosadašnjom posjetom.

HE Perućica

Oni su dodali da energetika predstavlja jednu od strateških grana crnogorske privrede, kao i da se energetski sektor razvija u skladu sa Energetskom politikom Crne Gore i smjernicama EU, sve u cilju stvaranja uslova za bezbjedno, pouzdano i kvalitetno snabdijevanje potrošača po konkurentnim cijenama, uz poštovanje principa održivog razvoja i tržišnog poslovanja.

Predstavnici Odbora udruženja energetike i rudarstva smatraju da je puštanje u rad podmorskog elektroenergetskog kabla, koji povezuje tržište električne energije Zapadnog Balkana sa EU, najznačajniji projekat koji se u u prošloj godini realizovao u oblasti energetike.

- Taj projekat predstavlja i dodatan podsticaj za aspiraciju Crne Gore da se od uvoznika transformiše u izvoznika električne energije. Takođe, značajno će uticati, ne samo na našu zemlju, već i na tržište električne energije u cijelom regionu, koje će se preko ka-

bla povezati sa tržištem EU - saopštili su iz Odbora. Oni su dodali da stečena iskustva sa vjetroelektranama Krnovo i Možura potvrđuju ispravnost opredjeljenja za izgradnju novih vjetroelektrana na Gvozdu i Brajćima.

Iz Odbora su, govoreći o boljem razvoju energetskog sektora, kazali da bi posebnu pažnju, izradom ekspertskih studija, trebalo posvetiti valorizaciji rezervi uglja od oko 200 miliona tona, gdje su do sada uložena značajna finansijska sredstva.

- Naravno to sve treba uraditi shodno zaključcima i direktivama EU i Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama UN. Sve bi to imalo za cilj ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, primjenom najboljih tehnologija koje omogućavaju nultu emisiju ugljen-dioksid gasovarekli su iz Odbora.

Oni smatraju da bi trebalo usaglasiti sa Bosnom i Hercegovinom dugoročno održivi interes oko valorizacije vodotoka Pive i Tare, kao i

EPCG je za šest mjeseci uvezla 678 GWh električne energije, a izvezla 461 GWh, ali je, usljed razlika u kupovnoj i prodajnoj cijeni, ostvaren pozitivan finansijski efekat Bilećkog jezera.

- EPCG treba da uradi nove studije o valorizaciji sunčeve energije na području Crne Gore. Udio vjetroelektrana i solarnih proizvođača električne energije treba stalno da raste paralelno sa poboljšanjem tehnologije izrade vjetrogeneratora i solarnih fotonaponskih panela. Potrebno je povećati i energetsku efikasnost prenosnih i distributivnih objekata - saopštili su iz Odbora udruženja energetike i rudarstva.

N.R.

– S obzirom na okolnosti koje su zadesile cijeli svijet i Crnu Goru, zadovoljni smo dosadašnjom posjetom, jer smo rad Skijališta u potpunosti prilagodili mjerama koje je donijela Vlada, na osnovu preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela sa ciljem suzbijanja i sprečavanja širenja pandemije kovid-19 virusa - rekli su iz Skijališta agenciji Mina-biznis.

Oni su kazali da je to preduzeće pripremilo sezonu prilagođavajući se trenutnoj situaciji, uz strogo pridržavanje naredbi koje je donijela Vlada.

– U skladu sa tim, ovogodišnja ponuda je u potpunosti prilagođena domaćim turistima, prilikom čega su cijene usluga Ski centra Kolašin 1600 snižene oko 60 odsto – naveli su iz Skijališta.

To preduzeće je, pored redovnih usluga koje se pružaju u Ski centru, ovogodišnju ponudu proširilo i sa outdoor aktivnostima kao što su planinarenje, jeep i quad safari, biciklističke ture i kampovanje.

– Gosti pristižu iz svih gradova Crne Gore, sa posebnim akcentom na goste iz Podgorice, i sa velikim oduševljenjem svjedoče realizaciji projekata koje sprovodi Vlada, a koji se odnose na proširenje Ski centra Kolašin 1600, njegovo uvezivanje sa Ski centrom Kolašin 1450, izgradnju hotela na baznim područjima ski

centara, kao i izgradnju tunela Kolašin – Lubnice – Berane, koji će se nadovezati na prioritetnu dionicu auto-puta Bar – Boljare – saopštili su iz Skijališta.

Takođe, kako su rekli, svi posjetioci prilikom posjete ski centara Kolašin 1600 i Savin kuk uživaju u panoramskim vožnjama žičarama, razgledanju prirodnih ljepota Bjelasice i Durmitora, kao i u konzumiranju nacionalnih specijaliteta.

Najveće interesovanje gosti su pokazali za planinarske i biciklističke ture.

– Najposjećenija je bila trasa Ski centar Kolašin 1600 - izvorište Biogradske rijeke, odakle se pruža veličanstvena panorama na Biogradsku prašumu, odnosno Nacionalni park Biogradska gora – dodali su iz Skijališta.

Skijališta su, prije početka ljetnje turističke sezone, kupila kompletnu opremu za mountain biking ture. Na šestosjednoj žičari K8 postavljeni su i nosači za bicikla, a ove godine je obezbijeđena jedna biciklistička staza.

– Već za sljedeću ljetnju turističku sezonu, u saradnji sa Biciklističkim savezom Crne Gore i Ministarstvom održivog razvoja i turizma, planiramo da izgradimo još četiri biciklističke staze kao i stazu za organizaciju downhill takmičenja po uzoru na renomirane centre u Zapadnoj Evropi, koji u svojoj ljetnoj ponudi glavni fokus stavljaju na razvoj biciklizma – najavili su iz Skijališta.

U tom preduzeću očekuju da će naredne ljetnje sezone preovladati povećano interesovanje za quad i jeep safari ture, kao i za kampovanje, s obzirom da su to najtraženije aktivnosti stranih gostiju. R.P.

Od početka godine tunel je opslužio skoro 1,26 miliona vozila

Kroz Sozinu prošlo 71.920 vozila PODGORICA - Kroz tunel Sozina je od 20. do 27. avgusta prošlo 71.920 vozila, većinom automobila.

Prema podacima sa sajta Monteput, koji gazduje Sozinom, od početka godine tunel je ops-

lužio skoro 1,26 miliona vozila.

U dosadašnjem dijelu godine najmanje vozila je kroz tunel prošlo 19. aprila - 204, a najviše 28. juna 12,67 hiljada.

U cieloj prošloj godini kroz tunel je prošlo 2,83 miliona vo-

zila, a u 2018. godini 2,82 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je

24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB). Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

N.R.

Ekonomija

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

7

Od otvaranja granica prema državama regiona osjetno povećan turistički promet

Popunjenost u hotelima 42 odsto u odnosu na prošlu godinu Najave za postsezonu su sada dobre, ali sve zavisi od zdravstvene situacije i uslova prelaska granice kazali su hotelijeri PODGORICA - Otvaranje granica za države Zapadnog Balkana već je osjetno uticalo na povećanje turističkog prometa. Kako su Pobjedi kazali iz Nacionalne turističke organizacije, popunjenost u hotelima je 42 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine.

Najave su sada dobre, ali kako su Pobjedi kazali hotelijeri sve zavisi od zdravstvene situacije i uslova prelaska granice.

Prema podacima lokalnih turističkih organizacija koje Nacionalna turistička organizacija obrađuje svakog petka, iz nedjelje u nedjelju evidentan je rast broja turista.

PROMET

D.MALIDŽAN

- Od 14. avgusta turistički promet bio je na nivou od 11 odsto (oko 22.000 turista) ostvarenog turističkog prometa u odnosu na isti period prethodne godine, dok je u petak u Crnoj Gori boravilo blizu 29.000 turista što je 20 odsto ostvarenog turističkog prometa u odnosu na uporedni prošlogodišnji period - kazali su iz NTO CG. U hotelskoj grupi ,,Montenegro stars“ koja je ove godine otvorila svoja dva najveća hotela, Splendid rizort i hotel Montenegro beach resort, svi kapaciteti su popunjeni do kraja mjeseca. Skoncentrisali su se ne region i to im je dalo rezultate.

Suvlasnik ove hotelske grupe

Hotel „Splendid“

Žarko Radulović

Žarko Radulović kazao je Pobjedi da ako se ovako nastavi da možemo očekivati dobru postezonu. Kako je naveo, u njegovim hotelima je najviše gostiju iz Bosne i Hercegovine, zatim Rusa koji dolaze preko Istanbula, i manje individualaca iz Zapadne Evrope koji su došli svojim vozilom.

- Bjelorusija i Ukrajina su produžili letove za Crnu Goru do 15. oktobra, pa je očekivati da ćemo imati nešto od postsezone. Rusi se još ne ,,otvaraju“, ne znam iz kojeg razloga. Ukoliko bi ukinuli PCR testove značajno bi se povećao broj turista iz Srbije - kazao je Radulović.

I hotel Regent Porto Montenegro bilježi 50 odsto popunjenosti tokom avgusta što je više nego prethodnih mjeseci.

Domaćin je ovog ljeta dominantno turistima iz regiona, Ukrajine i Bjelorusije, odnosno gostima iz zemalja kojima je moguć neometan ulazak i izlazak iz Crne Gore.

Kako je kazala Pobjedi marketing-menadžerka hotela Regent Porto Montenegro Elena Ljiljanić, uspostavljanje redovnih avionskih linija između pomenutih zemalja i Crne Gore uticalo je na brojnost gostiju sa ovih tržišta.

- Visok procenat popunjenosti tokom avgusta rezultat su kon-

tinuiranog monitoringa odluka i mjera na regionalnom i međunarodnom nivou koje se o d n o s e n a p u t ova n j a t e prilagođavanja ponuda aktuelnoj situaciji - kazala je Ljiljanić.

Ona podsjeća da su na regionalnom tržištu pristupili ponudom „Luksuz na vašem pragu“ koja obuhvata 50 odsto popusta na rezervacije smještajnih kapaciteta, dok su međunarodnom tržištu pristupili ponudama koje uključuju brojne benefite poput rentakar vozila u slučaju rezervacije rezidencije.

POPUNJENOST

- Trenutna popunjenost hotela od 50 odsto je rezultat dosadašnjeg rada, reputacije i prilagođavanje ponuda aktuelnoj stiuaciji. Pomno motrimo najave koje se odnose na dalje otvaranje granica i uspostavljanje avionskih linija sa ostalim državama odakle putnici biraju Crnu Goru kao destinaciju za odmor tokom i van sezone - kazala je Ljiljanić.

Kada je riječ o postsezoni, kako je navela, okosnica čitave godine je regionalno tržište, te se to ni ove jeseni i zime neće promijeniti.

- Aktivni smo na domaćem tržištu a što se tiče inostranih tržišta, nadamo se pojednostavljenju procedura za

Elena Ljiljanić

ulazak u našu zemlju, ponovno uspostavljanje međunarodnih avio linija te poboljšanju trenutne epidemiološke situacije. U toku svih aktivnosti tokom i nakon pandemije, apsolutni prioritet je sigurnost gostiju te spremno poštujemo sve propisane i preporučene mjere u cilju zaštite zdravlja gostiju, posjetilaca i zaposlenih te se radujemo daljem pozicioniranju Crne Gore kao sigurne destinacije za odmor zaključuje Ljiljanić.

U Hotelskoj grupi ,,Budvanska rivijera“ najave za dolazak gostiju iz Srbije su dobre i ovih dana bilježe znatan broj dolazaka gostiju sa ovog tržišta.

- U saradnji sa nacionalnom avio-kompanijom Montenegro erlajnz pripremili smo specijalne pakete za goste iz Srbije u okviru kojih su obezbijeđene povoljne cijene avionskih karata i boravka u našim hotelima - kazala je Pobjedi portparolka HG ,,Budvanska rivijera“ Jelena Kaluđerović.

Kako ističe, prema sadašnjim najavama za naredni period koje imaju, vjeruju da će postsezona u septembru i oktobru donijeti dobre rezultate, kako za Hotelsku grupu Budvanska rivijera tako i za Crnu Goru kao turističku destinaciju.

Osjetni porast gostiju iz

Jovan Vukalović

Jelena Kaluđerović

U Budvi najviše gostiju iz BiH Kako je Pobjedi kazala Tijana Kotarac iz Turističke organizacije Budva, od kada su otvorene granice za region na teritoriji Budvanske rivijere je otvoreno 65 hotela.

Primjetno je povećanje broja gostiju iz Srbije, koje se mjeri u hiljadama, dok su gosti iz Bosne i Hercegovine sa olakšanim uslovima za dolazak turista stabilno dobri tokom cijelog jula i avgusta.

- U avgustu su čak po broju dolazaka i broju noćenja na prvom mjestu. Tokom posljednjih par sedmica je primjetan i porast broja dolazaka turista iz Albanije i Kosova.

Prema posljednjim podacima koje dobijamo od budvanske turističke privrede, trenutno najbrojniji gosti u hotelima

Bosne i Hercegovine bio je ovih dana i u hercegnovskom hotelu ,,Lighthouse“. Kako je Pobjedi kazao izvršni direktor ovog hotela Jovan Vukalović, najave su i ohrabrujuće, ali ,,sve zavisi od opšte zdravstvene situacije kao i od uslova prelaska granice“.

OTVARANJE

- Nakon otvaranja granice sa BiH osjetno je porastao broj gostiju u hotelu pa se ta popunjenost kretala i preko 50 odsto - kazao je Vukalović.

Kako je dodao, najave sa ovih tržišta su izuzetno dobre.

- U prethodnom periodu održavali smo stalnu komunik-

Tijana Kotarac

su iz Bosne i Hercegovine, slijede Ukrajina, Bjelorusija i Srbija - kazala je Kotarac.

Ona navodi podatak i da je broj inostranih gostiju u hotelima ove sedmice veći za 5.700 u odnosu na domaće goste.

aciju sa partnerima sa kojima imamo višegodišnju saradnju, upoznali ih sa novim mjerama, ali zavisiće u najvećoj mjeri od avio linija kada je u pitanju tržište Rusije i od relaksiranja režima prelaska granice kada je u pitanju tržište Srbije procjenjuje Vukalović.

Kada je u pitanju spas sezone, smatra da bi se to moglo dogoditi donekle.

- Mišljenja sam naročito ukoliko bi se stvorili uslovi da se gostima iz Srbije dozvoli da prelaze granicu pod istim uslovima kao i gosti iz BiH, da bi se nešto moglo očekivati i spasiti donekle sezona - kazao je Vukalović.

N. KOVAČEVIĆ

8

Aktuelnosti

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Laboratorije IJZ od posljednjeg presjeka obradile 375 PCR testova, registrovana 63 novopozitivna slučaja

Pet pacijenata preminulo, četiri kritično Od novooboljelih, 25 slučajeva infekcije registrovano je u Podgorici, 10 u Bijelom Polju, osam u Plavu, sedam u Beranama, po tri u Budvi i Pljevljima, po dva u Gusinju i Tivtu, dok je na Cetinju, u Ulcinju i Kotoru zabilježen po jedan slučaj infekcije korona virusom

PODGORICA - Pet pacijenata oboljelih od korona virusa preminulo je od subote popodne do presjeka u nedjelju u 17 sati. U istom intervalu registrovana su 63 novopozitivna slučaja na osnovu 375 uzoraka završenih PCR testova, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Kako se navodi, tri preminula pacijenta liječena su u Kliničkom centru, dok su se dva nalazila na liječenju u beranskoj bolnici. Preminuli su bili iz Rožaja, Cetinja, Bara, Bijelo Polja i Berana.

- Za još jedan smrtni slučaj koji je imao simptome infekcije laboratorijske analize su u toku. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna je 89, a od početka godine 98 - saopštio je Institut.

Od novooboljelih, 25 slučajeva infekcije registrovano je u Podgorici, 10 u Bijelom Polju, osam u Plavu, sedam u Beranama, po tri u Budvi i Pljevljima, po dva u Gusinju i Tivtu, dok je na Cetinju, u Ulcinju i Kotoru zabilježen po jedan slučaj infekcije korona virusom.

Prema podacima Instituta, prijavljen je oporavak kod 124 pacijenta.

Ukupan broj aktivnih sluča-

Raste broj oboljelih u regionu U regionu je najveći broj aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika registrovan u BiH, na drugom mjestu je Kosovo, a na trećem Albanija. U BiH je registrovan 201 aktivno oboljeli na 100 hiljada stanovnika, na Kosovu 181, a u Albaniji 138.

U Sjevernoj Makedoniji registrovano je 128 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, Crnoj Gori 116, Hrvatskoj 67 i Sloveniji 22 inficirana na 100 hiljada stanovnika.

U regionu je najveći broj hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika registrovan na Kosovu, na drugom mjestu je Crna Gora, a na trećem Sjeverna Makedonija.

Na Kosovu je registrovano 20 hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika, u Crnoj Gori 18, Sjevernoj Makedoniji 16, a u Srbiji devet hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika.

U Hrvatskoj je registrovano šest hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika, a u Sloveniji jedan.

U regionu je u odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost registrovana u Sloveniji, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Kosovo.

U Sloveniji je stopa smrtnosti 4,64 od-

jeva kovida-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 729, dok je od početka godine ukupan broj

OpOravljena su 124 pacijenta: Detalj iz laboratorije Instituta za javno zdravlje

sto, Sjevernoj Makedoniji 4,19 odsto, Kosovu 3,87, Albaniji 2,99, BiH 2,93, i Srbiji 2,27.

Stopa smrtnosti u Crnoj Gori je 2,05, i Hrvatskoj 1,82 odsto.

registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom 4.790.

Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Srbiji, 132.513 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Crna Gora sa 78.587, a na trećem mjestu Slovenija sa 76.639.

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 17 pacijenata sa potvrđenim pri-

Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 71.067 testiranih na milion stanovnika, slijedi BiH sa 51.903, Hrvatska sa 40.843 i Albanija sa 21.534 testirana na milion stanovnika.

sustvom korona virusa.

Među njima je četvoro u teškom stanju, odnosno životno

ugroženo i priključeno na neinvazivnu ventilaciju, saopšteno je iz te ustanove. I. P.

Apel Centra za građansko obrazovanje povodom Međunarodnog dana nestalih

Uložiti više truda u rasvjetljavanje sudbine nestalih

PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje apelovao je povodom Međunarodnog dana nestalih na tužilaštvo i druga nadležna tijela da ulože više napora na rasvjetljavanju sudbine svih nestalih tokom ratnih dešavanja devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije.

Iz te organizacije su kazali da se, poslije više od četvrt vijeka od ratova koji su se dogodili u bivšoj Jugoslaviji, i dalje govori o hiljadama nestalih osoba na ovim prostorima.

- Međutim, nedovoljno se radi

na utvrđivanju činjenica o stradalima i identifikaciji svih grobnica i mjesta stradanja na teritoriji svake od zemalja na kojima su bila ratna zbivanja - naveli su iz te nevladine organizacije.

Oni su kazali da je, prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, 34.886 osoba nestalo od 1991. do 2001. godine, dok se u Crnoj Gori i dalje 51 osoba vodi kao nestala, što je, kako su naveli, za državu te veličine značajna brojka.

- Svaka od ovih nestalih osoba ima svoju životnu priču i ona mora biti do kraja rasvijetljena.

Dok se to ne desi, kultura sjećanja na žrtve prisilnog nestanka

tokom oružanih sukoba ostaje na nezadovoljavajućem nivou u regionu, uključujući i Crnu Goru - naveli su iz Centra za građansko obrazovanje.

Oni su kazali da je Evropska komisija, u posljednjem godišnjem izvještaju za Crnu Goru, konstatovala da neriješena sudbina nestalih osoba, usljed sukoba 90-ih godina, i dalje predstavlja humanitarni problem na zapadnom Balkanu.

- Takođe, naglasili su da treba uložiti napore da se obezbijedi da se nestala lica u Crnoj Gori što prije identifikuju - dodali su iz CGO. Oni su konstatovali da nema

vidljivih napora da se borba protiv nekažnjivosti ratnih zločina učini efikasnijom kroz istraživanja, gonjenja, suđenja i kažnjavanja u skladu sa međunarodnim standardima.

- A izostaje i proaktivno objavljivanje informacija o svim preduzetim radnjama, kako bi javnost znala da li se i u kojoj mjeri radi na rješavanju sudbina nestalih - naveli su oni.

Kako su kazali, pravo na istinu

koju imaju žrtve i njihove porodice, imaju i porodice nestalih.

- Njihove nerazjašnjene sudbine stoje kao opomena našoj nefunkcionalnosti i neodgovornosti. Stoga je važno pružiti podršku aktivnom, nezavisnom, sadržajnom i održivom angažovanju i učešću porodica nestalih u procesu traženja posmrtnih ostataka njihovih najbližih - smatraju u CGO. Prema njihovim riječima, važ-

no je doprinijeti uspostavljanju pravde za žrtve i pravnoj zaštiti preživjelih, uz, kako su kazali, nepristrasan i nediskriminatoran pristup pitanjima nestalih.

- Ali i unaprijediti transparentnost u procesima lociranja nestalih osoba kroz dijalog i saradnju udruženja preživjelih, odnosno žrtava sa vlastima o pitanju nestalih - zaključili su iz Centra za građansko obrazovanje.

R. P.

Hronika

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

9

POVODI: Saobraćajne nezgode učestale na drumovima, za sedam mjeseci ove godine poginulo 27 osoba

Udesi sve češći zbog brzine i korišćenja mobilnih telefona RADOVIĆ: Raditi detaljnije analize Vještak Vladeta Radović smatra da bi bilo neophodno analizirati presjek izvještaja MUP-a da bi se vidjelo ko su učesnici, mjesto gdje se nezgoda dogodila i posljedicama koje se nastale u tom udesu.

- Ako posmatramo opštu sliku o svim faktorima u nezgodama, vozač je tu dominantan u svakom slučaju.

Pored vozača na uzrok nezgode utiče naravno i kolovoz. Sudski procesi nekada traju dugo i ne možemo da saznamo šta je uzrok nezgode jer pojedine struke to zlouptrebljavaju u korist

Vladeta Radović

nekog. Možemo zaključiti da su uzrok svih većih nezgoda i smrtnosti velike brzine – kazao je Radović.

Policijske akcije Uzrok kod većeg broja saobraćajnih nezgoda je neprilagođena brzina

PODGORICA – Neprilagođena brzina, nedozvoljeno preticanje i vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, ključni su uzroci saobraćajnih udesa na crnogorskim drumovima, upozoravaju stručnjaci.

Vještak saobraćajne struke Goran Čarapić za Pobjedu objašnjava da je veliki broj saobraćajnih nezgoda izazvan korišćenjem mobilnih telefona u vožnji, ali da o tome nema preciznih i vidljivih podataka.

Mobilni telefoni

- Statistika koja bi ukazala u kojoj mjeri je korišćenje mobilnih telefona uzrok nesreća nije zaživjela kod nas, ili je nema ili se ne vodi dovoljno dobro. Uzrok kod većeg broja saobraćajnih nezgoda je neprilagođena brzina, ali se ne istražuje upotreba mobilnog telefona. Ako bi se izašlo na naše ulice može se vidjeti da u svakom drugom ili trećem vozilu, u toku vožnje vozač koristi mobilni telefon, a kada dođe do nezgode ta okolnost se zanemari – navodi Čarapić.

Neophodno bi bilo, kako objašnjava, da se kroz neke analize i istraživanje, dođe do preciznijih podatka koji bi ukazali na problem i uticalo da se upotreba telefona, odnosno posljedice koje izazivaju, smanji.

- Teške posljedice se dešavaju jer vozač samo pogledom na mobilni telefon može izgubiti kontrolu nad vozilom, skrenuti sa pravca, usmjeriti vozilo

lijevo ili desno bez mogućnosti ispravke. Kao primjer, ako vozimo brzinom od 100 na sat, u sekundi prelazimo oko 28 metara, odnosno 56 metara za dvije sekunde. To je kratko vrijeme a relativno dug put tokom kojeg možete preći na suprotnu kolovoznu traku, sletjeti sa kolovoza, odnosno izazvati saobraćajnu nezgodu - pojašnjava Čarapić.

Sagovornik Pobjede smatra da se veliki broj udesa dešava i zbog propusta pješaka.

- Pješaci su najranjivija kategorija učesnika u saobraćaju, različitih starosnih dobi, različitog psihofizičkog stanja, različitih obrazovanja u dijelu poznavanja saobraćajnih

Statistika Za sedam mjeseci u 2020. godini dogodilo se 2.407 saobraćajnih nezgoda, dok se u istom periodu 2019. godine dogodilo 3.370 saobraćajnih nezgoda.

Za ovih sedam mjeseci tekuće godine poginulo je 27 lica u saobraćajnim nezgodama, dok je povrede zadobilo 1.100 lica.

U istom periodu 2019. godine poginulo je stradalo 26 lica, a njih 1.488 je zadobilo povrede.

Za navedeni period je uhapšeno je 1.614 lica, dok je u 2019. godini u istom periodu lišeno slobode 2.390 lica zbog počinjenih prekršaja.

propisa. Određeni broj saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama uzrokovan je propustima pješaka, koji neoprezno prelaze kolovoza na mjestu gdje ne postoji pješački prelaz, kada vozači nemaju mogućnosti izbjegavanja nezgode. Pješaci se kreću noću na mjestima gdje nema ulične rasvjete ili prelaze na crveno na semaforu – kaže on.

Neke nezgode, objašnjava Čarapić, dogode se i na raskrsnicama koje su regulisane svjetlosno-signalnim uređajima-semaforima, kada nije moguće utvrditi ko je od vozača svojim vozilo ušao u raskrsnicu kada to nije dozvoljeno, odnosno kada je za njegov smjer kretanja na semaforu crveno svjetlo.

- Takvi udesi se dešavaju obično u kasnim večernjim satima.

U nedostatku video-nadzora, u najvećem broju slučajeva, nije moguće utvrditi ko je od vozača ušao u raskrsnicu kada je na semaforu za njegov smjer kretanja uključeno crveno svjetlo. Ovih dana pušten je u rad video-nadzor na nekim

raskrsnicama u gradu koji će u svakom slučaju preventivno djelovati na vozače da ulaskom u raskrsnicu poštuju svjetlosnu signalizaciju – kazao je Čarapć.

ljudski faktor

Savjestan vozač prilagođava brzinu uslovima na putu, odnosno uvažava stanje kolovoza, starost i kondiciju vozila i sl. Kako je naveo, osnovni je uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda.

- Ukoliko vozač ne prilagodi brzinu tim uslovima postoji veliki rizik i opasnost da dođe do saobraćajne nezgode - istakao je Čarapić.

On navodi da se kao neposredni uzroci saobraćajne nezgode javljaju se čovjek, faktor „vozilo“ i faktor „put“.

- U posljednjih nekoliko godina veći broj puteva u našoj državi je rekonstruisan, korigovane su krivine tzv. „mrtve tačke“, kolovoz je prekriven relativno dobrim asfaltom.

Sama rekonstrukcija puteva povećala je kvalitet putne mreže, osavremenila puteve,

Policija je realizovala niz akcija i kampanja, represivnog i preventivnog karaktera kao što su ,,Brzina“, ,,Alkohol“, ,,Pojas“, ,,Mobilni telefon“, ,,Taxi“, ,,Tehnička ispravnost vozila“, ,,Auto škola“, ,,Autobus“, ,,Motocikl“, ,,Kad pijem ne vozim“, ,,Pokazivač pravca“ i druge.

- Policija će i u narednom periodu učestalo sprovoditi akcije pojačane kontrole saobraćaja, kao i kampanje kroz koje se učesnici u saobraćaju opominju, dijele im se flajeri i skreće se pažnja na obaveze pridržavanja saobraćajnih propisa – kazali su iz policije.

omogućila bržu vožnju, ali sa druge strane postala potencijalna opasnost za nastanak saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama. Mentalitet naših vozača je da se nakon izgradnje takvih saobraćajnica vozač „dokazuje“ kako je savladao određene dionice za relativno kratko vrijeme, a posebno se ovo odnosi na mlađu populaciju. Međutim, neki putevi datiraju još od prije nekoliko decenija sa dosta lošim kvalitetom asfaltnog zastora, oštrim krivinama, neadekvatnim nagibima. Vozila kojima upravljamo su relativno dobrih vučno brzinskih karakteristika, prosječne starosti oko 15 godina. Kada se uzmu u analizu sve ove komponente, tada se može doći do zaključ-

ka, na vozaču je da odabere režim vožnje za put i vozilo kojim upravlja – objašnjava Čarapić.

On je apelaovao na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise.

- Pješacima apelujem da prelaze kolovoz na objelježenom pješačkom prelazu, bez upotrebe mobilnog telefona i sa većom pažnjom. Biciklistima da koristite, ako je moguće, biciklističke staze vozeći umjerenom brzinom sa adekvatnom opremom i oznakama na biciklu, vozačima da prilagode brzinu vozila uslovima i stanju na putu i da ne voze alkoholisanom stanju, jer tim čuvaju svoje i živote drugih – istakao je Čarapić.

M. laZareViĆ

Informisati se o motociklu

Goran Čarapić

Čarapić objašnjava da savremeni motocikli dozvoljavaju da se razvijaju relativno velike brzine, na kratkom putu i za kratko vrijeme.

- Motociklima najčešće upravljaju lica mlađe starosne dobi, koji su puni mladalačke energije, koju ponekad ispoljavaju kroz upravljanje motociklom, a posebno radi nekog ,,dokazivanja“ pred društvom i sl. Oni ne pozanju dovoljno karakteristike tih motocikala. Vozač

najprije treba upoznati karakteristike motocikla kojim upravlja, odnosno njegove vučno brzinske karakteristike, kočioni sistem, upravljački mehanizam, i ostalo, pa nakon određenog perioda upravljanja takvim motociklom, bi imao mogućnost neke lagodnije vožnje.

Obično to nije tako, što dovodi do nastanka saobraćajnih nezgoda sa teškim poljedicama – navodi Čarapić.

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljeno držanje oružja

Udes na putu Podgorica - Cetinje

Kod sina aktiviste DF-a pronađena puška

Sudar „golfa“ i „pežoa“, nema povrijeđenih

PODGORICA - Filip Raičković (18) uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivčno djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Kako je saopšteno nezvanično iz policije, kod njega je prona-

đena puška u ilegalnom posjedu.

Raičković će danas biti priveden kod osnovnog državnog tužioca.

On je, prema nezvaničnim saznanjima, sin aktiviste DFa Dimitrija Raičkovića. M. L.

PODGORICA – U udesu koji se juče oko 14 sati dogodio na putu Podgorica – Cetinje nije bilo povrijeđenih.

U udesu su učestvovala dva vozila marke ,,golf“ i ,,pežo“.

Tom prilikom pričinjena je materijalna šteta na vozilima. C. H.

10

Crnom Gorom / Marketing

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Skica za portret humaniste: Milan Marković, dobitnik Zahvalnice povodom Dana opštine Kolašin

„Pruži mi ruku, pruži obadvije“...

Humanista „iznutra“ kao da je rođenjem naučio da nikada ne preskoči čovjeka i njegovu nevolju. Takav odnos je prenio i na svoje saradnike, a zahtjevni posao volonterizma učinio popularnim i prestižnim kod mladih ljudi KOLaŠIN - Milan Marković je primjer posebnog načina rukovođenja i organizovanja. On rukovodi tako što sam najprije uradi ono što treba da urade drugi i što traži od drugih. Humanista je „iznutra“...

Riječi obrazloženja koje su donijele jednu od prestžnih nagrada Kolašina u slavu 28. avgusta – Zahvalnicu koja se dodjeljuje povodom Dana opštine i koja je pripala Milanu Markoviću. Predsjedniku Opštinske organizacije Crvenog krsta prije svega. A onda diplomiranom ekonomisti, šefu računovodstva Doma zdravlja, planinaru, suprugu, roditelju.

Prijatelju koji prihvata težinu toga poziva. Čovjek koji je humanista „iznutra“. Kao da je rođenjem naučio da nikada ne preskoči čovjeka i njegove nevolje. Posebna vrijednost Milana Markovića jeste što je svojom iskrenom produkcijom humanizma taj odnos prenio i na svoje saradnike. Saradnici nestrpljivo čekaju da ih Milan pozove, pokrene, da budu dio njegove humanitarne ili spasilačke akcije. Sebe je prenio na svoje saradnike i uspio ono što je u današnjim vremenima izuzetno teško – da teški i odgovorni posao volonterizma u Crvenom krstu, učini bliskim i popularnim kod mladih ljudi.

Postalo je aktuleno i atraktivno biti volonter. Stvorena je potreba da se bude volonter Crvenog krsta. Da status volontera bude status kojim se mladi dokazuju...

Trebali smo Milanu Markoviću postaviti dosta pitanja. Ka-

Milan Marković

ko je i kada u sebi prepoznao humanistu. Koliko ga to ispunjava, Kako stvara i „vuče“ volontere i kako ih je uspio ubijediti da na taj način svoju budućnost čine originalnom i ostvarenom...

Ne voli Milan Marković da priča o sebi. Iako ne priča znamo da je gotovo nemoguće nabrojati svako ime i prezime kojem je Milan pružio ruku pomoći u sniježnom nametu, u poplavljenoj kući, u mirisu vatre i zgarišta, u kanjonu pored magistrale, i nervolji stare i zapuštene kuće i siromaštva

koje donosi. Čovjek se navikne na dobra djela i odluči da o njima pričaju drugi...

Tako su ovoga puta, drugi, dodjelom Zahvalnice opštine, pričali o humanizmu Milana Markovića. Ono što Milan radi ima poruke o dobroj organizaciji, autoritetu, viziji, entuzijazmu, čime se kolektiv pretvara u porodicu...

Rečenica koju bi njegova skromnost potpisala – rodio se da bude humanista. I čovjek koji „proizvodi“ volontere da srcem i humanošću njemu liče...

Dr. Drašković

Primjedba na pse lutalice u Baru bar - U okviru kampanje „Budi odgovoran“ ove sedmice je evidentirana jedna primjedba na osnovu koje nije izrečena novčana kazna zbog problema pasa lutalica u Baru.

Kampanju „Budi odgovoran“ su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori kao bi doprinijela jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nad-

Detalj sa barskih ulica

ležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, pu-

tem mobilne aplikacije Budi odgovoran, vebsajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555. r.P.

Svijet

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

11

Lukašenko je dobio čestitku od Putina dok Bjelorusija protestuje

Zakazan sastanak u Moskvi

MINSK - Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je preko telefona čestitao rođendan bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku i pozvao ga da posjeti Moskvu, pokazujući potporu Kremlja dok su se hiljade demonstranata slivale u centar Minska, tražeći njegov odlazak.

Predsjednik Lukašenko, koji je juče napunio 66 godina, bori se već tri nedjelje da smiri proteste i štrajkove otkako je pobijedio na izborima 9. avgusta za koje njegovi protivnici kažu da su namješteni. Negira izbornu prevaru i kaže da su protesti podržani iz inostranstva.

- Dogovoreno je da se tokom narednih nadjelja održi sastanak u Moskvi - odgovoreno je iz Kremlja nakon razgovora predsjednika.

Bjelorusija je najbliži ruski saveznik i njena je teritorija sastavni dio evropske od-

Putin je u četvrtak rekao da je Kremlj na Lukašenkov zahtjev zatražio „snage policijskog obezbjeđenja“, koje će biti raspoređene samo ako bude potrebno

Masovni protesti u Minsku ne prestaju

brambene strategije Moskve. Ipak, Lukašenka u Moskvi vide kao „bodljikavog“ saveznika.

Ekološka katastrofa kod Mauricijusa izazvala pomor preko 40 životinja

Ribari spašavaju delfine

Ako ostanu u laguni, umrijeće poput ostalih... Mi ih tjeramo da izađu van lagune, tako da neće doći u kontakt s uljem - kazali su ribari Ribari su se borili u nedjelju kako bi spasili desetine ugroženih deflina i ispirali ih od nafte na kopnu, na Mauricijusu, gdje je posljednjih dana najmanje 40 životinja pronađeno mrtvo u laguni.

U blizini tog mjesta je došlo do izlivanja nafte iz japanskog broda koji je udario u greben.

Jasafer Hinej, ribar u blizini Pointe aux Feuillesa na istočnoj obali ostrva, rekao je da je izbrojao najmanje 45 mrtvih delfina otkako su prvi put otkriveni u srijedu, i dodao da se još desetak nalazi u zalivu i bori se za život.

Rekao je da vjeruje da je prolivena nafta oštetila vid životinjama, zbog čega su završile na grebenu gdje su zadobile smrtonosne povrede.

Vlasti, koje su prijavile 42 uginula delfina su tu mogućnost isključile, ali su juče saopštile da još uvijek istražuju uzrok smrti.

- Preliminarni izvještaj o obdukciji isključio je to da je nafta igrala ulogu, međutim poslali smo neke uzorke mrtvih delfina na analizu kako bismo utvrdili zašto životinje ne mogu da plivaju i orijentacija im ne funkioniše - rekao je Jasvin Sok Apadu iz Mini-

starstva ribarstva.

Do juče su veterinari pregledali samo dva mrtva delfina koji su imali znakove povrede.

Rezultati obdukcije svih tijela očekuju se danas.

Hiljade protestanata je u subotu mirno protestovalo u glavnom gradu Port Luisu kako bi zahtijevali istragu izlivanja nafte i smrti delfina. Neki su tražili da vlada podnese ostavku.

U nedjelju ujutro Hinej je bio na moru, sa još sedam čamaca, proizvodeći glasnu buku metalnim šipkama pokušavajući tako da otjera životinje s koralnog grebena prema otvorenom moru.

- Ako ostanu u laguni, umrijeće poput ostalih... mi ih tjeramo da izađu van lagune, tako da neće doći u kontakt s uljem - rekao je.

Društvo za očuvanje mora Mauricijusa saopštilo je da je 15 kilometara obale zahvaćeno izlivanjem i da se kreće prema morskom parku Ble Bej, u kojem živi 38 vrsta korala i 78 vrsta riba.

Ugrožene su i druge životinje, kao ugoržena vrsta ružičastih golubova, endemske vrste morske trave, šume čije korijenje služi kao mrestilište ribama...

Kao najveći znak spremnosti Rusije da interveniše kako bi podržala Lukašenka, Putin je u četvrtak rekao da

je Kremlj na Lukašenkov zahtjev zatražio „snage policijskog obezbjeđenja“, koje će biti raspoređene samo ako

bude potrebno.

Hiljade ljudi, od kojih su mnogi mahali crveno-bijelim zastavama opozicije i

skandirali „živjela Bjelorusija“, marširale su prema Trgu nezavisnosti Minska, koji je policija zatvorila u očekivanju protesta.

Automobili koji su prolazili trubili su u znak solidarnosti s demonstrantima. Policija je privela najmanje desetak ljudi, rekao je očevidac.

Ostali protestanti su viđeni kako se opiru hapšenjima, navodno od strane policajaca u civilu.

Ranije u nedjelju, žene odjevene u tradicionalnu odjeću položile su nekoliko bundeva ispred glavne vladine zgrade, što je narodni običaj kojim se pokazuje odbijanje prosca.

Evropska unija sprema se za uvođenje novih sankcija Bjelorusiji. Lukašenko, vršeći dužnost 26 godina, zaprijetio je u petak da će u znak odmazde prekinuti evropske tranzitne rute preko svoje zemlje.

(Rojters)

Frans pres prikupio podatke o broju preminulih i zaraženih od korona virusa u svijetu

Više od 24 miliona oboljelih Najmanje 838.271 osoba je do danas umrla u svijetu od korona virusa, više od 24.795.760 je zaraženo, dok se najmanje 15.976.700 oporavilo od bolesti, najnoviji su podaci koje je prikupila agencija Frans pres.

Broj zaraženih ne predstavlja pravu sliku pandemije pošto neke zemlje testiraju samo teže oboljele, neke koriste testiranje za praćenje virusa, dok veliki broj siromašnih država ima ograniče-

ne kapacitete za testiranje.

U petak je širom svijeta registrovana 5.751 nova žrtva, a novozaraženih je 287.081.

Zemlje sa najviše umrlih su SAD sa 1.177 žrtava, Indija sa 1.021 i Brazil sa 855 žrtve.

SAD su najpogođenija zemlja pandemijom korona virusa sa 181.779 žrtve i 5.918.381 zaraženim, podaci su Univerziteta „Džons Hopkins“.

Poslije SAD, po težini posljedica pandemije slijede Brazil

Više od polovine stanovništva moglo bi da ostane bez hrane

Uništena luka u Bejrutu paralisala uvoz hrane

Libanu prijeti glad Više od polovine stanovništva Libana do kraja godine bi moglo da ostane bez osnovne hrane usljed ekonomske krize i nakon eksplozije u kojoj je uništen veliki dio luke u Bejrutu, upozorile su Ujedinjene nacije (UN).

Vlada mora da preduzme hitne mjere da bi spriječila krizu, rekla je Rola Dašti, koja je na čelu Ekonomske i socijalne komisije UN za Zapadnu Aziju (ESCWA). Ona je pozvala vlasti da obnove silose uništene u snažnoj eksploziji u bejrutskoj luci 4. avgusta.

- Luka je glavna tačka ulaska robe u Liban koji zavisi od uvoza hrane - navodi agencija UN. ESCWA je ranije saopštila da je Liban paralisan posljedicama mnogobrojnih šokova koji su iscrpli ekonomiju i izazvali povećanje stope siromaštva bez presedana.

sa 119.504 žrtve i 3.804.803 zaraženih, Meksiko sa 63.164 žrtve i 585.738 zaraženih, Indija sa 62.550 žrtava i 3.463.972 zaražena i Velika Britanija sa 41.486 žrtava i 331.644 zaraženih.

Među teško pogođenim zemljama su Peru, gdje ima najviše umrlih u odnosu na broj stanovnika, 86 žrtava na 100.000 stanovnika, potom Belgija (85), Španija (62), Velika Britanija (61) i Italija (59).

Kina, bez teritorije Hong

Konga i Makaa, ima 85.022 zaražene osobe, uključujući osam novoinficiranih, 4.634 žrtve.

Frans pres je došao do ovih podataka od nacionalnih zdravstvenih službi i Svjetske zdravstvene organizacije. Agencija napominje da dnevni podaci mogu da ne odgovaraju podacima objavljenim prethodnog dana zato što vlasti koriguju podatke ili kasne sa njihovim objavljivanjem.

Još 450 migranata stiglo na jug Italije

Lampeduza na koljenima

Oko 450 migranata iskrcalo se tokom noći iz ribarskog broda na ostrvo Lampeduza, na jugu Italije, javili su italijanski mediji.

Kako navodi Ansa, brod je do luke ispratila italijanska obalska straža. Nije poznato porijeklo migranata kojima je izmjerena temperatura po dolasku, nakon čega su upućeni u prihvatni centar.

Od petka je oko 30 manjih čamaca stiglo do ostrva sa oko 500 migranata, većina od tuniske obale.

Gradonačelnik Lampeduze Toto Martelo, nakon što je brodom uplovio u luku, rekao je: - Na koljenima smo. Sa ovolikim dolascima premašeni su kapaciteti. Situacija je neodrživa: ili neka Vlada donese hitne mjere ili će štrajkovati cijelo ostrvo. Direktno će administracija proglasiti štrajk, zatvoriti sve. Nije moguće više nastaviti ovako - kazao je on.

Više od 300 migranata poginulo je ove godine u pokušaju prelaska Mediterana nastojeći da stignu do Evrope.

Migranti u luci

12

Kultura

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

INTERVJU: Reditelj Srđan Vuletić o projektu „Vidra“, nagrađenom na 26. izdanju Sarajevo film festivala

Samoprihvatanje kroz ljubav i smrt

Nusprodukt trenutne situacije je činjenica da autori masovno idu u biznis serija, tako da ćemo možda imati situaciju da će igrani film postati neki endemski model rada. Što možda i nije loše, jer će film napokon postati prostor u kojem rade samo ljudi koji vole filmove PODGORICA – Sarajevo film festival godinama unazad u okviru svojih programa nerijetko daje vjetar u leđa produkcijama u začetku, pa je tako ove godine glavnu nagradu CineLink koprodukcijskog marketa Eurimages Co-Production Development Award osvojio crnogorski projekat „Vidra“ reditelja Srđana Vuletića i scenariste Stefana Boškovića iz Crne Gore.

Iza bosansko-hercegovačkog reditelja Vuletića stoje brojna pozorišna i filmska ostvarenja, a kao neko ko godinama radi na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, kaže da se nada češćim i uspješnim umjetničkim saradnjama Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i njegove krovne institucije - Primijetio veliki priliv talentovanih mladih ljudi iz Crne Gore u našu školu. Prije svega glumaca i glumica. Akademski govoreći, vjerujem da ASU Sarajevo treba napraviti tješnju

saradnju sa FDU Cetinje, i da bi obje ustanove imale koristi od toga. Profesionalno gledano, na osnovu onoga što sam vidio, i u BiH i u CG, mislim se crnogorska kinematografija zaista ima čime predstaviti.

To su nove, mlade, zanimljive glumačke energije zbog kojih će ljudi željeti ići u kino-sale – počinje priču Vuletić.

POBJEDA: Koliko je ova nagrada CineLink koprodukcijskog marketa Eurimages Co-Production Development Award važna za ostvarenje „Vidra“ ne samo u umjetničkom kontekstu, nego i u finansijskom razvoju projekta?

VULETIĆ: Nakon prilično uspješne prezentacije projekta na When East Meets West programu u Trstu gdje smo dobili nagradu za najbolji pitch, te poziva na Cannes Copro Speed Meetings, Euroimages nagrada na Cinelinku u okviru Sarajevo film festivala je potvrda da smo zaista na pravom putu, te da imamo za-

nimljiv projekat u koji vjeruje sve više i više ljudi. Zasigurno je da će nagrada imati težinu i u smislu kako budućih partnera filma, tako i kod fondacija kod kojih ćemo se prijavljivati za podršku filmu. Ono što sad mogu reći da već imamo par zanimljivih potencijalnih partnera i poziva na saradnju.

POBJEDA: Kakvu priču donosi „Vidra“?

VULETIĆ: „Vidra“, što je još uvijek radni naslov, je projekat rađen po kratkoj priči „Dolina spomenika“ pisca Stefana Boškovića iz njegove izvrsne knjige „Transparentne životinje“. Međutim, film malo odlazi od svog izvornog materijala i postaje priča o samoprihvatanju, o potrebi da u jednom trenutku uzmete sudbinu svog života u svoje ruke. Sve ovo iz vizure mlade djevojke Hane. Ono što je mene privuklo ovom materijalu je što u njemu nema ničega od osnovnih obilježja postjugoslovenskih kinematografija kao što su priče o korupciji,

tranziciji, ratu i slično. Ovo je priča koja barata najuniverzalnijim mogućim temama – ljubavi i smrti.

POBJEDA: Korona virus je u jednom momentu „zamrzao“ svijet, pa samim tim i sve umjetničke procese. Koliko je ovo uticalo na razvoj filma i kada bi se mogla očekivati premijera?

VULETIĆ: Konkretno što se našeg projekta tiče, mi smo za sada neokrznuti korona krizom. Producent Ivan Đurović je svakako napravio plan po kojem mi u snimanje najvjerovatnije idemo u 2022, a onda ćemo vidjeti šta će se dešavati sa filmom i gdje će biti premijera. To je sad rano za reći gdje će se i kad desiti, ali na nama je da napravimo što bolji film i da probamo ući na neki od najjačih festivala.

Nema tu nikakvih tajni, svi filmovi prođu taj isti put, imaju tu istu strategiju, ako se može govoriti o strategiji.

POBJEDA: Umjetnost je, istorijski gledano, uspijeva-

la da uzvrati svakoj nevolji i da odgovori stvaranjem. Da li možemo očekivati sličan odgovor kovidu-19 u budućnosti?

VULETIĆ: Rano je govoriti na koji način ću umjetnici odgovoriti na korona krizu, ali je sigurno da na se je korona virus natjerao da preispitamo svoje priče, svoje poetike, strategije i tako dalje. Što se tiče filma, mislim da će ona sama po sebi biti tema vrlo kratko vrijeme, ali i to ne možemo sa sigurnošću reći. Velika je razlika da li će korona kriza trajati godinu ili tri ili osam godina. Ono što je sada ogromna tema u film-

Scenska arhitektica Andreja Rondović o projektu „Živim prostore, jer sam pozorište“ PODGORICA – Mnogi prostori širom Crne Gore, čiji zidovi i dalje govore, zjape sami i napušteni. Da njihove priče ne bi ostale samo tačke prošlosti, scenska arhitektica Andreja Rondović pokrenula je projekat „Živim prostore, jer sa pozorište“, pokušavajući da ih oživi tako što će se u njima stvarati.

Ovaj umjetnički projekat, koji će svoje predstavljanje imati putem onlajn platformi i društvenih mreža 2. septembra, bavi se proširenim pozorišnim praksama i dokazuje na koje sve načine je to moguće predstaviti.

- Proizilazi iz razmišljanja o stanju u kome se pozorišna umjetnost danas nalazi. Uopšteno govoreći, ovaj projekat se bavi isticanjem značaja prostora kao psihološkog ambijenta, koliki uticaj ostavlja na svaki psihloški aspekt jednog čovjeka, kako u okviru umjetničkog komada tako i u širem smislu – kazala je Rondović.

Do sada je, kako objašnjava, istražila oko tri- četiri objekta, ali je posebnu pažnju posvetila brani „Slivlje“ u Ozrinićima i motelu „Korman“ u mjestu Njegovuđe.

- Sami po sebi oba objekta su konfiguracijski podobna za realizaciju pozorišnih komada.

Recimo, motel „Korman“ savršen je za imverzivni teatar, dok je brana „Slivlje“ pogodna za operu, plesni teatar, pa čak i dramu. U oba slučaja pametna dramaturgija prostora dovodi ova dva objekta u pogodnu situaciju za realizaciju ne samo pozorišnih komada već generalno pozorišnih praksi (performansa, instalacija itd.) –

Estetska dimenzija kroz sveopšte stanje čovjeka Imajući u vidu da u Crnoj Gori imamo svega četiri produkcijska pozorišta, od kojih za sada svoj prostor imaju tri, te i dosta nezavisnih, alternativnih produkcijskih kuća, neminovno je pitanje koliko bi i njima značila adaptacija ovih prostora. Kako Rondović kaže, ovog puta nije išla u tom smjeru, već je ovaj koncept okrenut podizanju kolektivne svijesti objasnila je Rondović.

Ovaj koncept, kako ona smatra, može da se proširi čak i na svakodnevni ambijent. Kako svaki prostor nosi određenu estetsku dimenziju, na taj način utiče na sveopšte stanje čovjeka. Radom na ovom projektu, pokazuje da i oni naizgled nepristupačni mogu da pruže mnogo.

- Trenutnim radom, ispitujem konfiguraciju svakog objekta i upravo dokazujem na koje sve

Korman, Njegovuđe

načine oni mogu biti pogodni inspirativni za ovakav vid intervencija – kazala je Rondović.

Imajući u vidu da u Crnoj Gori imamo svega četiri produkcijska pozorišta, od kojih za sada svoj prostor imaju tri, te i dosta nezavisnih, alternativnih produkcijskih kuća, neminovno je pitanje koliko bi i njima značila adaptacija ovih prostora. Kako Rondović kaže, ovog puta nije išla u tom smjeru, već je ovaj

koncept okrenut podizanju kolektivne svijesti.

- Nijesam razmišljala u tom smjeru, već više kao o podizanju svijesti kako bi se ljudi bavili ovim prostorima shvatili koliko su zapravo važni. Ali, možda je to moja neka sanjarska vizija, s obzirom na to da znamo kakvo je stanje generalno. Konkretno misleći na to, da li bi se alternativnim produkcijama, nezavisnim umjetnicima, dala

Slivlje

dozvola za korišćenje ovakvih prostora. Kolika bi to procedura bila, i na koji način bi se moglo doći do toga – kazala je ona.

Projekat „Živim prostore, jer sam pozorište“ sa svojim radom nastaviće i dalje, a kako Rondović kaže, za dalje istraživanje u planu ima austougarske građevine, neke stare hotele i komplekse, a jedan takav postoji i na ostrvu Svetog Marka.

S. VIŠNJIĆ

skoj industriji je neizvjesnost u pogledu budućnosti kinoprikazivanja. Platforme poput Netflixa, HBO, i drugih su već bile zadale težak udarac kinodistribuciji, i u kombinaciji sa koronom zaista se čini da će se trebati naći nove strategije dovođenja ljudi u kino. Ali, ono što je nusprodukt te situacije je činjenica da autori masovno idu u biznis serija, tako da ćemo možda imati situaciju da će igrani film postati neki endemski model rada. Što možda i nije loše, jer će film napokon postati prostor u kojem rade samo ljudi koje vole filmove.

Svetlana VIŠNJIĆ

Pozorištu nedostaje energije i života Pozorišna umjetnost, prema riječima Rondović, već duži period, nevezano za korona virus, na klimavim je nogama u smislu sadržaja koji nam plasira. Rijetko možemo čuti i vidjeti nova lica, nove snage teatra.

- Pozorište je nekad služilo da edukuje ljude, da radi na podizanju svijesti, da bude buntovno i kritički nastrojeno, to danas čini mi se da je samo prividno.

Kao da nema jake energije i života. Naravno da postoje izuzeci koji se bave teatrom na ovakakv način, zbog toga me i dalje pozorište vuče k sebi. Iskreno, jedino što mogu koroni pripisati jeste to što nam je obustavila bar malo onog osjećaja zajedništva i stvaranja – kazala je ona.



Kako svaki prostor nosi određenu estetsku dimenziju, na taj način utiče na sveopšte stanje čovjeka. Radom na ovom projektu pokazuje da i oni naizgled nepristupačni mogu da pruže mnogo

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

13

Uručene nagrade učesnicima javnog konkursa Turističke organizacije Tuzi za najljepše uređenu baštu, balkon, promociju ljekobilja

Biljka je kao beba koju treba hraniti

Đusta Dušaj: Najviše volim kad mi dođu unučice i kažu da su u najljepšem parku Semir Adžović: Ovoliku ljubav prema cvijeću prenijela mi je pokojna majka Šerifa Drita Bećaj-Dinoša: Suprug Esad i ja nastojimo da ljubav prema prirodi i biljkama prenesemo na djecu, zato ih uključujemo da nam pomažu od malih nogu Prvu nagradu na konkursu Turističke organizacije Tuzi ,,Za ljepši i čistiji grad“, za izbor najljepše uređenog privatnog vrta, dvorišta ili terase, osvojila je Đusta Dušaj iz Tuzi. Druga nagrada pripala je Goranu Lukačeviću iz Vranja, a treća Sadiki Škrijelj sa Karabuškog polja.

Diplome i zahvalnice, kao i novčane nagrade (prvoplasiranoj u iznosu od 300 eura, drugoplasiranom 200, a za treće mjesto 100) nagrađenima su uručene u sali Skupštine opštine Tuzi.

Nagradu za doprinos ljepšem ambijentu Tuzi osvojio je Semir Adžović, koji je najljepše uredio svoj balkon. Za promociju principa održivog razvoja nagrađena je Ljulja Ljuljđuraj iz Šipčanika, za efikasno korišćenje prirodnih resursa Marija Đonaj Vitoja iz Tuzi, a za promociju ljekovitog bilja Drita Bećaj Dinoša iz Tuzi. Pored diploma i zahvalnica uručeni su im vaučeri u iznosu 50 eura za trgovinu u ,,Okovu“.

LJUBAV

Dobitnica prve nagrade za najljepšu baštu, šezdeset jednogodišnja Đusta Dušaj kaže da je po nagovoru prijatelja prvi put prijavila na konkurs porodični vrt koji sama uređuje 32 godine.

- Rođena sam na selu, volim prirodu. Pokušavam da to moje selo prenesem u svoj vrt. Najviše volim kad mi dođu unučice i kažu da su u najljepšem parku.

Sa porodicom i prijateljima veći dio godine uživamo u vrtu – kaže Dušaj.

Na oko 2.000 kvadratnih metara dvorišta Đusta sama brine o sezonskom i višegodišnjem bilju.

- Volim sama da vezem dvorište raznim kulturama. Volim da mi kuća i dvorište imaju dušu. Svaka biljka za mene ima svoju priču. Milo mi je da su i drugi to prepoznali. Voljela bih da svako dvorište u Tuzima bude ljepše od našeg – poručuje Dušaj.

Napominjući da ima supruga i

Terasa Semira Adžovića

Bašta Đuste Dušaj proglašena je za najljepšu u Tuzima

troje djece, svi fakultetski obrazovani, vrijedna Tuzanka iskazuje zadovoljstvo jer njen sin Mark, koji je arhitekta, uređuje Tuzi, a ona porodično dvorište.

TRADICIJA

Pedeset četvorogodišnji Semir Adžović, koji je osvojio nagradu za doprinos ljepšem ambijentu opštine Tuzi, ljubav prema uzgajanju cvijeća naslijedio je od majke Šerife. Njegova terasa od 80 kvadratnih metara, u strogom centru Tuzi, na kojoj u 220 saksija uzgaja cvijeće, ocijenjena je kao najljepša.

- Pokojna majka Šerifa na mene je prenijela ovoliku ljubav prema cvijeću. Već 16 godina u uljepšavanju terase pomaže mi supruga Flutura. Biljka neće da čeka, ona je kao beba koja treba da se nahrani i napoji. Gajimo sezonsko cvijeće u bijeloj boji, koja simbolizuje čistoću. Potrebno je dosta truda. Godišnje potrošimo minimum 700 eura za nove sadnice sezonskih biljaka, ali to mi je najmiliji trošak – kaže Adžovvić.

Na lijepo uređenoj terasi, ističe

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži DANAS će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 16 sati: dio Donje Gorice uz Moraču kod fudbalskih terena, dio Zagoriča oko groblja, dio Tološa - Ceklinska, Piperska, Rogamska i.Trifuna Đukuća, Džordža Džeksona, naselje preko puta Volija prema Bloku 9, dio Donje Gorice - Raka Mugoše; - od 9 do 12: Termoelektro, dio oko Cijevne, hladnjača Krstović, Balijače, benziske stanice Cijevna, Senić i Montenegro Petrol, servis Vujačić i hladnjača Novaković.

Zbog planiranih radova na mreži SJUTRA će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15: Novo Selo, Livade Bandićke, Lužnica, Ćafe, Baloče, Oraovica, Laško Rele, Dolovi Komanski, Crvena Paprat, Podkuk, Vučiji Studenac, Rupice Komanske, Mokanje, preduzeća Savović, Selekt, Jovanović i Volmont; - od 8 do 16: područje Lješanske nahije - Barutana, Goljemadi, Begova glavica, Liješnje, Brežine, Staniseljići, Parci, Progonovići, Gradac, Bigor, Ćepetići, Orasi, Lipe, Zagora, Buronje i Pelinovo, dio Donje Gorice uz Moraču kod fudbalskih terena, dio Zagoriča oko groblja, dio Tološa - Ceklinska, Piperska, Rogamska i Trifuna Đukuća, Džordža Džeksona, dio Tološa - naselje preko puta Volija prema Bloku 9, dio Donje Gorice - Raka Mugoše.

H. P.

Zaštita životne sredine i promocija održivog razvoja opštine V. d. direktorice Turističke organizacije Tuzi Leonora Dedivanović, navodeći da se u samostalnoj opštini Tuzi prvi put organizuje ovakva vrsta izbora, kaže da su zadovoljni brojem prijavljenih učesnika.

- Veoma je važno pokazati koliko su naši sugrađani posvećeni stvaranju pozitivne slike naše opštine i uređenju svog životnog prostora. Takođe, zaštita životne sredine i promocija principa održivog razvoja, jedan je od ciljeva razvoja naše opštine. Turistička organizacija Tuzi usmjerava svoje aktivnosti u tom pravcu. Nadamo se da će ovogodišnja akcija biti podsticaj učesnicima da se sljedeće godine prijave u još većem broju – kazala je Dedivanović.

on, provode većinu vremena, osam-devet mjeseci godišnje.

- Na terasi su tri garniture za sjedjenje. Tu uživamo sa porodicom i prijateljima. Ali, nerijetko nam svrate i turisti kada vide ovako ukrašen balkon. Oni koji nas ne znaju misle da je ovo neki restoran. Zaustavljaju se autobusi, svraćaju putnici da se slikaju, to mi pričinjava veliko

zadovoljstvo – priča Adžović.

Drita Bećaj-Dinoša, kojoj je uručena nagrada za promociju ljekobilja, kaže da je u proizvodnju ljekovitog i začinskog bilja uključena njena cijela porodica.

- Muž Esad uglavnom radi oko rasada. Najstariji sin Esmer, koji će ove godine upisati Biotehnički fakultet, smjer za uzgaja-

Esad i Drita Bećaj na svojoj plantaži

nje ljekobilja, zaliva biljke.

Ostala djeca su mlađa, pomažu da punimo vrećice aromatičnim biljkama, u dekoraciji…

Najmlađa kćerka ima tri godine, ali i ona pomaže – kaže Drita.

Navodeći da je njen svekar bio otkupljivač ljekobilja, Drita kaže da ona sa mužem i djecom uzgaja plantaže lavande, smilja, žalfije, origana, majčine dušice, ruzmarina…

- Nastojimo da ljubav prema prirodi i biljkama prenesemo na djecu, zato ih uključujemo da nam pomažu već od malih

nogu – poručuje Bećaj Dinoša.

TO Tuzi, u okviru akcije ,,Za ljepši i čistiji grad“ krajem maja objavila je konkurs za izbor najljepše uređenog privatnog vrta, dvorišta ili terase. Pravo prijavljivanja imala su sva fizička lica sa područja te opštine, a prijavljena su 22 dvorišta, bašte i terase. Žiri sastavljen od predstavnika Turističke organizacije, Sekretarijata za urbanizam i Sekretarijata zalokalnu samoupravu, na osnovu utvrđenih kriterijuma, obilaskom bašti odabrao je najbolje. I. MITROVIĆ

Park-šuma Ljubović bogatija za još jedan rekreativni sadržaj

Rekonstruisan sportski poligon U subotu je gradonačelnik Ivan Vuković sa saradnicima predao građanima na upotrebu rekonstruisani sportski poligon na Ljuboviću, a kvalitet koševa provjeren je basketom ,,tri na tri“ između ekipe gradske uprave i mladih stanovnika Zabjela.

- Zadovoljstvo mi je da na Ljuboviću predstavim ovaj rekonstruisani sportski poligon, sa novim koševima i novom ogradom. Glavni grad je za ovu rekonstrukciju izdvojio oko 15.000 eura. Ovo je idealan prostor za bavljenje košarkom i basketom. Pozivamo sugrađane da dođu na ovaj te-

Teren otvoren prijateljskim basketom

ren i da uživaju na revitalizovanom Ljuboviću - kazao je glavni gradski administrator

Vuksan Vuksanović.

Glavni grad je u saradnji sa gradskim preduzećima ne-

davno započeo projekat revitalizacije park-šume Ljubović kako bi se ovo mjesto obogatilo novim sadržajima. Gradsko preduzeće Zelenilo uradilo je svoj dio planiranih aktivnosti, prvenstveno košenje, protivpožarnu zaštitu i sađenje 40 sadnica lišćara i četinara. Kako bi na Ljuboviću bili poboljšani uslovi za boravak, odmor i rekreaciju građana, postavljen je novi parkovski mobilijar - 15 klupa, osam korpi za otpatke i česma. Istovremeno, Komunalne usluge su zamijenile staru rasvjetu energetski efikasnom, sa LED tehnologijom, a ofarbani su svi stubovi javne rasvjete.

H. P.

14

Feljton

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

26.

Visocki: Zarobit se davali nijesu, u lancima Crnogorca nema Može on biti hrabar i odan koliko hoće, može valjati za trojicu ili za desetoricu, ipak će i oni najbliži oko njega pokušati i postići da prisvoje njegove zasluge i da mu zakinu priznanja, a ako bude uporan u traženju tog priznanja - još će mu se i narugati (Mihailo Lalić, ,,Svadba“)

U ratu vazda s njima (Crnogorcima), a u miru što dalje od njih!

(Josip Broz Tito, Marku Vujačiću) Jezerski vrh ionako podsjeća na ogroman pijedestal isklesan rukom prirode.

(Veljko Milatović) Izgleda da su ova crnogorska pleća obavještenija od naših ambasadora!

(Josip Broz Tito, na Njegušima prilikom gledanja u pleća, na proslavi stogodišnjice ,,Gorskog vijenca“) Veljko, narodi su nam nacionalno neiživljeni, a JNA je konzervativna. Snažna je i otrgnuće se kontroli. Moramo nešto učiniti. Namjeravam da u Crnoj Gori iz JNA izvučem teritorijalnu odbranu i da je potčinim Tebi.

(Josip Broz Tito Veljku Milatoviću u Beogradu, 1968. godine) Sudeći po broju savjetnika, ja sam najgluplji Crnogorac.

(Veljko Milatović) Srpski i crnogorski komunisti su više od drugih bili opterećeni internacionalizmom.

(Prof. dr Branko Petranović) Srpski komunisti i Srbija kao država ne smiju se prema Crnoj Gori postavljati paternalistički.

(Ivan Stambolić, 1986) Vi Crnogorci imate dugovječne vladare.

(Ivan Stambolić, 1999) Crna Gora, ne jedina, danas je mnogo siromašnija nego što je bila i nego što je trebalo.

(Prof. dr Lev Kreft) Lelejska gora postoji - ne kao geografski, nego kao mitološki pojam.

(Mihailo Lalić) Lako ti je biti nesrećan kad si rođen u Crnoj Gori, na zlom Limu što izvire ispod Prokletija i prima u sebe Zlorečicu, i gdje se svaki đavo koti.

(Mihailo Lalić, “Tamara”) Bila je to jedna od onih mnogih crnogorskih žena što sazrenu ali ne uvenu u patnji, što se prekale u nesrećama i očeliče dušom i tijelom, te su uistini zaslužnije nego njihova braća, sinovi i muževi za sve dobro i lijepo što se katkad čuje o Crnoj Gori.

(Mihailo Lalić, „Svadba“) Može on biti hrabar i odan koliko hoće, može valjati za

trojicu ili za desetoricu, ipak će i oni najbliži oko njega pokušati i postići da prisvoje njegove zasluge i da mu zakinu priznanja, a ako bude uporan u traženju tog priznanja - još će mu se i narugati.

(Mihailo Lalić, „Svadba“) Kosa smrti zviždala je nad sjevernim krajevima Crne Gore, gdje su i otprije samo ljudske žrtve bogate, svaljujući na otkose - s jedne strane mlade glave partizanske, s druge strane sijede, krupne i čupave četničke bradare.

(Mihailo Lalić „Svadba“) Takve podjele, kao što je ova naša, ne liječe se lako. Treba da prođu dvije ili tri generacije, pa da se tu nešto ispravi.

Još su žive udovice koje siju osvetničke želje i otrove u duše svoje djece.

(Mihailo Lalić, 1976) Ako Crnogorac izabere dobro možda još i odustane, ali ako u izboru pogriješi zasigurno odustati neće.

(Mihailo Lalić) Crnogorci su brzaci.

(Mihailo Lalić)

Povodom petog izdanja, donosimo izvode iz knjige ,,O Crnoj Gori i Crnogorcima“ dr Cvetka Pavlovića, koja predstavlja jedinstveno portretisanje crnogorskog nacionalnog bića i njegove istorijske uloge.

Studija sadrži misli oko 300 naučnika, filozofa, književnika, slikara, putopisaca, državnika i vjerskih dostojanstvenika sa 1.200 odrednica

Josip Broz Tito i Veljko Milatović

Ivan Stambolić

Mihailo Lalić

Veljko, narodi su nam nacionalno neiživljeni, a JNA je konzervativna. Snažna je i otrgnuće se kontroli. Moramo nešto učiniti. Namjeravam da u Crnoj Gori iz JNA izvučem teritorijalnu odbranu i da je potčinim Tebi (Josip Broz Tito Veljku Milatoviću u Beogradu, 1968) U Crnoj Gori su svi proleteri, osim ono malo plaćenika.

(Mihailo Lalić, „Svadba“) Kod nas, po zloj sudbini i goroj navici, zazorno je svima koji nijesu budale ili guslari da pjevaju kada nije svadba ili slava.

(Mihailo Lalić, „Svadba“) Ako se Crnoj Gori prizna status posebnosti (posebne nacije ili narodnog dijela koji teži formiranju u posebnu naciju), a mora joj se priznati jer se nekoliko vjekova posebno razvijala ili posebno tavorila, stagnirala, onda se toj posebnoj etničkoj grupi mora priznati i pravo da svojata kulturna dostignuća koja su stvorili ljudi njenog tla.

(Mihailo Lalić, 1976) Ako Crnoj Gori oduzmu Njegoša, Ljubišu, Marka Miljanova - proglasiće Crnogorce za nekulturan, nepoetski, ne-

stvaralački narod, a to nije tačno. Iako su se u onim prilikama svi trojica izjašnjavali kao Srbi, danas u ovim prilikama, vjerovatno bi se nazvali Crnogorcima.

(Mihailo Lalić, 1976) Nesrećna Crna Gora izdaleka privlači ne samo kišne nego i ljudske oblake i gromove.

(Mihailo Lalić „Svadba“) Seljaci su to: škole nimalo, pameti vrlo malo, a lukavstvo im je jedina odbrana, od prirode je naučio da bude podmukao i kolebljiv i na obje strane.

(Mihailo Lalić „Svadba“) Uzrok svih naših podjela je u dvjema riječima: vlast i privilegije.

(Mihailo Lalić „Prelazni period“) Ne znam je li veselije kod drugih, ali kod Crnogoraca i ostalih Dinaraca baš je tako,

Vladimir Visocki

zato sam ih i nazvao Lelejcima, priznajući da sam i ja jedan od njih. Tu vazda sretam dinarsku tugu i pitam se: je li ona samo zla slutnja, ili je dugo iskustvo naučilo naše ljude da su nam sva radovanja varke.

(Mihailo Lalić „Prelazni period“) Kolo kozaračko ili crnogorsko - to su duge epopeje koje traju: u toru od živih ljudi što se okreću korak po korak i pjevaju, parovi od muških i ženskih istrčavaju na sredinu, kao na životnu pozornicu, da odigraju svoju ulogu i da budu smijenjeni kao što biva u životu. Smjenjuju se i nestaju, i to uvijek radi istog; da se nova smjena osigura, da se ne prekine izazov sudbini, hrana nesitoj istoriji.

(Mihailo Lalić „Prelazni period“)

Kod nas, naprotiv, leševi - ne samo da ne slušaju no mira ne daju. Življi su i žilaviji od živih. Najmilije im je da se povampire - ne toliko da piju krv, koliko da jašu žive. Zauzdaju ih, pokriju im oči, vodaju ih ukrivo, unazad, u sukobe, pizme, hajke, paljevine i pokolje.

Tako nas ni djavo ne natjera da podjemo istim putem, da zajednički ponesemo isti teret, da podjednako shvatimo i poslušamo isti savjet ili zavjet.

Radije ćemo se posvadjati, prebjeći, izdati, samo da svako ostane sa svojom glupošću i na svoju ruku: individua - makar i najponiznija, najturskija, najšvapskija, i ne samo za života no i poslije. A zar je to nešto bolje?

(Mihailo Lalić, „Prelazni period“) Mit junaštva, koji je kod Crnogoraca postojao i trajao do kraja Drugog svjetskog rata (a otada već jenjava), kojim su se hvalili (na svoju štetu i nesreću), u stvari je uporno stvaranje navike da se gleda zlu u oči. Mučna navika i zamorna, lomi snagu. U ratu se nađe razloga i podsticaja da se iz dana u dan obnavlja, a zato se u takozvanom miru jedva čeka malo odmora od toga prokletstva.

(Mihailo Lalić, „Prelazni period“) Samoubistva od žalosti bila su česta u Crnoj Gori svakog rata i odmah poslije rata.

(Mihailo Lalić, „Prelazni period“) Domazet je vrsta ljudi obdarena osobinama koje joj pomažu da potisne starosjedioce. Postepeno ih potiskuje, ponekad čak i nesvjesno, ali kroz dvije-tri generacije zavadi ih, zakrvi, stijesni, raseli, te od njih ostane za uspomenu samo ime nekog prla, laza, krša ili čukara.

(Mihailo Lalić, „Prelazni period“) Kod nas se laže svuda, pa i u pogrebnim govorima.

(Mihailo Lalić, „Prelazni period“) Naši ljudi ne vole pravičnjaka koji ne grabi za sebe, smatraju ga za luđaka ili bar slabotinju, mazohistu.

(Mihailo Lalić, „Prelazni period“) Dinarci i Crnogorci nose jednu specifičnu osjetljivost i nije im lako da podnesu književnika koji je vrlo tačno dao njihove odrednice i karakteristike.

(Antonije Isaković o Mihailu Laliću) Štedjeli su vodu Crnogorci / Da se život do tridesete spase.

(Vladimir Visocki (19381980), ,,Crna Gora“) Zarobit se davali nijesu / U lancima Crnogorca nema.

(Vladimir Visocki (19381980), ,,Crna Gora“) Živovali tako Crnogorci / Svoj dug vijek jedva do tridesete.

(Vladimir Visocki (19381980), ,,Crna Gora“) (Nastavlja se)

Reportaža

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

15

Etno-sela u Plužinama, Šavniku i na Žabljaku ovoga ljeta gotovo pusta Domaći turisti posjećuju ih najčešće vikendom, cijene smještaja su znatno smanjene, ipak, tek u avgustu je petina kreveta bila zauzeta, a neki nijesu vrata bungalova ni otvarali PLUŽINE/ŽABLJAK/ ŠAVNIK – U svim etno- selima koja okružuju Durmitor, ovog ljeta je identična priča.

Stranci su minulih godina bili najčešći posjetioci i na Žabljaku i u Plužinama, Šavniku..., a do prošlog jula mogli su se na prste jedne ruke izbrojati.

Domaći turisti posjećuju ih najčešće vikendom, cijene smještaja su znatno smanjene, pa ipak, tek u avgustu je petina kreveta bila zauzeta, a neki nijesu vrata bungalova ni otvarali.

Novica Godić, vlasnik Etno-sela „Izlazak“ u plužinskom selu Rudinice kaže da imaju 70 odsto manje gostiju nego lani ili godinu ranije.

- Naši gosti su minulih godina bili većinom stranci, u procentima čak 90 odsto, a ovog ljeta je sasvim druga priča. Mislim da do sada nijesmo imali više od 15 stranaca, a domaći turisti najčešće smještaj rezervišu vikendom. Naše etno-selo raspolaže

Ni petina od prošlogodišnjeg broja gostiju Etno selo Sljeme kod Žabljaka

sa pedesetak kreveta, ali neke manje bugalove nijesmo ni otvarali, dok je situacija u restoranu nešto drugačija. Ipak, poznato je da je najveća zarada na prenoćištima. No, iskren da budem kako se razvijala pandemija, nijesam očekivao da ćemo imati i ovoliko posla. U junu gotovo nikoga nijesmo imali radnim danima, jul je bio koliko-toliko bolji, a u avgustu je još bolja situacija, ali to je neuporedivo sa prošlom sezonom. Mi smo u predsezoni imali i akciju, pa je svak na dva noćenja treće dobi-

jao gratis, cijene smo snizili za 20 odsto kako bi makar malo bolje poslovali - priča Novica Gogić.

Njegov kolega Ranko Mitrić koji nudi prenoćište i restorantske usluge u selu Nedajno ima još gore iskustvo ovog ljeta. Kaže da nije imao čak ni jedno noćenje.

- Prošla sezona je bila dobra, „durmitorski prsten“ je atraktivan za inostrane goste, ali čini mi se tek kad se Žabljak dobro popuni. Nijesmo ove sezone imali ni jedno noćenje, sve re-

zervacije su davno otkazane, iako su usluge odlično ocijenjene. Neko od naših ljudi, kad je proputovanju, svrati da popije kafu, eventualno kupi kilogram sira ili skorupa i to je sve. Imamo desetak kreveta, planirao sam bio da proširim kapacitete, ali i odustao. Ko zna koliko će ovo i potrajati. Jedino je dobro što ovdje živimo, pa nemamo nekih dodatnih troškova. Ko svrati i svrati, mi smo svakako tu - priča Ranko Mitrić iz Nedajna.

I desetak dvokrevetnih soba i pet bungalova Etno-sela „Šlje-

me“ na Žabljaku „zvrjali“ su ovog ljeta prazni. I Nikola Lučić kaže da su minulih godina njihovi gosti bili pretežno stranci, da su ove godine gotovo prepolovili cijene, ali...

- Ništa od sezone. Nijesmo imali ni petinu gostiju u poređenju s lanjskom sezonom. Vikendom se nešto dešava, dođu primorci i gosti iz centralnog dijela naše države, ali zadrže se najviše dan-dva. Radi i restoran, ali je gostiju malo. U avgustu je koliko-toliko bilo drugačije, bilo je sunčanih dana, pa Žabljak pri-

Domaćinstvo Ranka Mitrića u selu Neđno kod Plužina

Nema stranaca na sjeveru

Na Kruševicama objekti nijesu ni otvarani, dok je na Pošćenju nešto bolja situacija, ali deset puta manje turista je ovog ljeta prošlo kroz kanjon Nevidio nego lani, stranci su rijetki posjetioci bili, što najbolje svjedoči kakvi su bili pazari tamošnjih ugostitelja vuče izletnike, ali već prvi hladniji i kišni dani sve će vratiti na predsezonsko stanje - riječi su Nikole Lučića vlasnik dugo godina jedinog etno-sela na Žabljaku.

Slične statistike je i Etno-sela „Vojnik“ u Miloševićima kod Šavnika. Radoje Backović kaže da su im najčešći gosti izletnici i to iz Podgorice i sa Primorja.

- Petak, subota i nedjelja su dani kada imamo najviše posjetilaca.

Za prenoćište ih je još manje zainteresovanih nego za restoranske usluge i cijene nijesu problem. Jednostavno, sezona je loša, ali šta da se radi - konstatuje Backović.

Gotovo istu priču imaju i vlasnici ostalih etno-sela u Šavniku.

Na Kruševicama objekti nijesu ni otvarani, dok je na Pošćenju nešto bolja situacija, ali deset puta manje turista je ovog ljeta prošlo kroz kanjon Nevidio nego lani, stranci su rijetki posjetioci bili, što najbolje svjedoči kakvi su bili pazari tamošnjih R. PEROŠEVIĆ ugostitelja.

16

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Objektiv FESTIVALI

„Vrba“ u režiji Milča Mančevskog: najbolji film u selekciji „U fokusu“ Sarajevo film festivala

Hipnotišući triptih o majčinstvu

Jalovo I plodno

No, zbog vrbine neplodnosti i nepouzdanosti nastale su i izreke: „Kad na vrbi rodi grožđe“ i „Siguran k’o vrbov klin.“ U narodnim pjesmama, u njenom stablu su pčele, u krošnji sjede slavuji i rajske ptice – ali u korijenju leži zmaj. Tako je njena priroda postala i simbol proljeća i rađanja života, ali i vještičarenja – jer, onoga kome prišijete dugme od vrbinog drveta, čeka sedam godina nesreće.

Opet, i pored svih ovih značenja, vrba je i do dan-danas ostala najpoznatija i kao simbol nesrećne ljubavi. Orfej je zauvijek izgubio Eurdiku u jednom vrbaku na pragu između podzemlja i svijeta živih, a o

Vizuelno opčinjavajuće „korijenje“ filma seže u srednji vijek

njenoj melanholiji pisali su i Dučić i Popa.

Sva ova dualna značenja vrbe – mjesta susreta života i smrti, zdravlja i bolesti, jalovosti i plodnosti, radosti i duboke žalosti, sreće i nesreće u ljubavi, magijske zaštite ali i djelovanja demona – ulovio je makedonski majstor Milčo Mančevski.

I hipnotišućom „Vrbom“, najboljim naslovom u netakmičarskoj selekciji „U fokusu“ Sarajevo film festivala, ispisao jednu od najljepših posveta majčinstvu.

SuJevJerJe I nauka

U šestom filmu Mančevskog, dugogodišnjeg Njujorčanina koji se vratio u rodnu zemlju da radi poslije deset godina, vrba nije provučena samo kroz sadržaj. Čak i forma „Vrbe“ ima oblik drveta. Tri priče u još jednom bravuroznom triptihu Mančevskog mogu se posmatrati kao korijenje (zmaj, karma predaka, tradicija, kolektivno nesvjesno), stablo puno pčela - i krošnja

Stablo i krošnja triptiha vrte se oko dvije sestre u modernom Skoplju

Režija i scenario: Milčo Mančevski Uloge: Sara Klimoska, Natalija Teodosieva, Kamka Tocinovski, Nikola Risteski Trajanje: 101 min sa rajskim pticama.

Radnja prve, najkraće priče odvija se u srednjem vijeku, iako se onima koji su gledali makedonski dokumentarac „Zemlja meda“ (Tamara Kotevska, Ljubomir Stefanov, 2019) može učiniti da se dešava i sada. U fokusu su Donka (fenomenalna Sara Klimoska) i Milan (Nikola Risteski), bračni par koji već pet godina pokušava da začne dijete. Očajni, potražiće pomoć od seoske vještice (sjajna Ratka Radmanović) i pristaće na đavolji dogovor: da joj predaju prvorođenog sina u zamjenu za mađiju koja će im donijeti još djece.

Poslije babinih vradžbina i predivno snimljenog, atmosferič-

SIMbolI I predznanJe

FoTo: plusinFo.mk

Prije nego što je došlo do smjene matrijarhata i preinačivanja hrasta u Drvo života, centralno mjesto u staroslovenskoj mitologiji imala je vrba. Njene savitljive, prilagodljive grane kazivale su Slovenima kako da se probijaju kroz život. Vrbinu koru, koja i te kako ima veze sa glavnim sastojkom aspirina i andola, koristili su kao lijek.

Opasivali su njeno granje i oko vedara mlijeka, vjerujući da će tako da naraste; a za Vrbice, Mladence i Lazarevu subotu, kad počinje praznovanje Uskrsa, smijali su se i šibali dječicu njenim prutićima „da bi rasla kao vrbe“.

Sa korijenjem duboko u zemlji i granama koje dodiruju vodu i onostrano, Sloveni su smatrali vrbu mostom između svijeta živih i mrtvih.

Vjerovali su i da je ženska želja za seksom najjača tokom „vrbopuca“, kad vrba ozeleni, ali i da njeno drvo pruža magijsko utočište onima koji su u nevolji.

Staroslovensko drvo, kao mjesto susreta života i smrti, zablistalo je u filmu makedonskog majstora. I uz muziku Kirila Džajkovskog i glumu tri izuzetne dame podvuklo plemenitu poentu najfeminističkijeg režisera regiona: da se ništa u vezi sa neutaživom željom za majčinstvom nije promijenilo od pamtivijeka FoTo: FesT.rs

Piše: Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Mančevskog imamo – usvajanje.

Nakon što usvoje Kireta (savršeno ambivalentni Petar Caranović), Katerina počinje da sumnja da povučeni petogodišnjak, koji odbija da govori, ima autizam. Njen suprug brzo nestaje iz šire slike. Katerina je ta koja mora da se izbori sa pritiskom društva, tradicije, vjere, sopstvene griže savjesti i da odgovori na najvažnije pitanje – da li može da voli takvo dijete...

Ili svoju rajsku pticu treba da potraži drugdje?

nog seksualnog rituala pod mjesečinom u podnožju vrbe, Donka će ostati trudna. Rodiće predivnog, zdravog dječaka i neće se ni sjetiti „zmaja“, sve dok se baba ne pojavi u njihovoj kući – i zatraži ono što je njeno.

Dok je u narativnom „korijenju“ triptiha magija ta za kojom posežu nesrećni majka i otac koji izgaraju od želje za potomstvom, u drugom dijelu – „stablu“ filma Mančevskog – jedan drugi, moderni bračni par uzda se u nauku.

Med I gorčIna

Junaci središnje, najduže priče su dobrodušni Branko (Nenad Nacev) i šarmantna Rodna (ubjedljiva Natalija Teodosie-

va), čije predivno upoznavanje na kišom natopljenim ulicama modernog Skoplja (samo Mančevski može da pronađe ljepotu u spomenicima novomakedonske kič-arhitekture) može da stane rame uz rame sa najboljim svjetskim rom-komovima.

No, nakon medonosnog početka, slijedi velika gorčina. Poslije ko zna koliko mučnih pokušaja in vitro oplodnje, Rodna napokon ostaje trudna sa blizancima – i odmah dobija žaoku u srce. Jedna beba biće hendikepirana, a različiti odgovori na sudbinu djeteta (Branko je hrišćanski pomirljiv, odbija mogućnost „grešnog“ uklanjanja fetusa) može zauvijek da je odvoji od supruga.

U trećoj priči, koja se takođe odigrava u modernom Skoplju, glavna je sporedna junakinja iz prethodne pripovijesti, Donkina sestra Katerina (fenomenalna Kamka Tocinovski). Poslije posezanja za magijom i naukom u neutaživoj želji za djecom, u „krošnji“ triptiha

Najveće filmove nemoguće je pokvariti prepričavanjem – jer, čak i kada znate što, maestralni autori čine da vam „predznanje“ bude nebitno dok gledate kako se to događa. Ali, nećemo analizirati baš sve detalje kojima je Mančevski uvezao tri priče, još jače pojačavajući utisak da je voda koju je upilo Donikno korijenje, ušla u Rodnino stablo i slila se u Katerinino lišće. Čitanje njegovih simbola zavisi i od vas.

Recimo samo da se vrba u sve tri priče pojavljuje na ključnim mjestima; da eho sudbine uvodnih junaka odzvanja i u modernom vremenu; da je muzika Kirila Džajkovskog jedan od ključnih tragova za podvlačenje poente Mančevskog: da se ništa u vezi sa nepobjedivom potrebom za majčinstvom nije promijenilo od pamtivijeka. Samo su patnja i borba dobile drugačije forme.

Filmskom gozbom za sva čula, izuzetnim konceptom koji premošćava vjekove i pravi naklon vjerovanjima sa ovih prostora, feminističkim vajbom, dubinskim poznavanjem (ženske) psihologije i glumačkom ekipom kojom dominiraju tri fenomenalne, karakterne dame, Mančevski je još jednom dokazao da je najbliži makedonskom, pa i balkanskom Ingmaru Bergmanu. „Vrba“ je njegov najbolji film još od masterpisa „Prije kiše“ (1994), pa bi bilo lijepo da ga i naša publika vidi na nekom od crnogorskih filmskih festivala. Ovako tragični i okrutni filmovi koji su, opet, natopljeni nadom (saviju vrbu do tačke pucanja, ali je ipak ne slome) ravni su događajima. Zaslužuju centralno mjesto u vašem kalendaru.

Ocjena: 9,4/10 imdb.com

„Exile“: zasluženi dobitnik Srca Sarajeva za najbolji igrani film

Imigrant u paklu paranoje Sve u vezi sa filmom Visara Morine tjera vas da konstantno sumnjate i u sistem i u sopstveno zdravlje zajedno sa sluđenim glavnim junakom, kosovskim Albancem koji živi u Njemačkoj Zasluženog pobjednika glavne takmičarske selekcije Sarajevo film festivala nije režirao jedan i jedini Mihael Haneke, ali kada je najbolji – „Exile“ djeluje kao da jeste. Nijedan film iz ovogodišnjeg programa, a možda ni iz cijele 2020. nije tako spretno ulovio rasizam u najlukavijoj i „najmekšoj“ formi kao gastarbajterska psiho-drama Visara Morine.

I forMa I SadržaJ

U fokusu njemačko-kosovsko-belgijske produkcije je Ćafer (Mišel Matičević, njemački glumac hrvatskog porijekla najpoznatiji po serijama „Babylon Berlin“ i „Dogs of Berlin“), Albanac sa Kosova zaposlen u njemačkoj firmi za hemijski inženjering.

Režija i scenario: Visar Morina Uloge: Mišel Matičević, Sandra Huler, Rajner Bah Zemlja: Njemačka, Belgija, Kosovo Trajanje: 121 min Većina gastarbajtera u Njemačkoj sanja o Ćaferovom životu, ženi Njemici (Sandra Huler, „Tonny Erdman“), vaspitanoj djeci i idiličnoj kući u predgrađu. Ali, sve se mijenja jednog dana nakon što Ćafer pronađe mrtvog pacova zakačenog na kapiji a potom i bude izostavljen iz bitne imejl prepiske kolega iz laboratorije.

Da li je Ćafer stvarno žrtva „nevidljivog“, institucionalnog rasizma ili se zavjera protiv imigranata događa sa-

mo u njegovoj glavi? Morina, inače imigrant sa Kosova, daje fascinantan odgovor na ovo bitno pitanje, i to i formom i sadržajem uznemirujućeg „Egzila“.

Izvor otuđenJa

Način na koji je film snimljen, između ostalog, bez fokusa na Ćaferove sagovornike (kamera je usmjerena na njegovo lice i reakcije), zatim i pojačana muzika, zastrašujući simboli

paranoje poput zapaljenih kolica za bebe, Matičevićeva izuzetna gluma, pa čak i odbojni karakter „progonjenog“ imigranta koji misli da je mnogo bolji od drugih – sve u vezi sa ovim filmom tjera vas da konstantno sumnjate i u sistem i u sopstveno zdravlje zajedno sa unezvijerenim glavnim junakom.

Ovogodišnji dobitnik Srca Sarajeva u kategoriji najboljeg igranog filma je vrhunski podsjetnik da politički korektna društva često još više dube osjećaj otuđenosti imigranata tako što im stalno naglašavaju koliko su politički korektni i „otvoreni“ samo zbog toga što su im dali šansu.

Baš zbog toga je Morinina imigrantska paranoja jedno od obaveznih šti-

va 2020. godine. Pogledajte ga, a onda mu se vratite svaki put kada previše poletite i potapšete se po leđima, osjećajući se lijepo zbog sopstvene „otvorenosti“ prema drugima. „Exile“ će vam i tada, kao i prvi put, udariti šamar otrežnjenja – i pokazati da baš „politički korektni“ često umiju da budu glavni izvor otuđenosti kad je riječ o imigrantima.

M. I.-n. ocJena: 8/10

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Podgoricarenje:

17

Objektiv

festival alternativnog teatra ove godine slavi 35 godina od prvog izdanja

FIAT bliži mjesečini

,,Tijesno nam je u vlastitoj koži“. Sav je FIAT, a prije njega FJAT a još prije njega DODEST, stao u riječi kojima su Slobodan Milatović i Ljubomir Đurković najavljivali prvi festival. Potpisali mu i ličnu kartu i epitaf, da se iz njega iznova rađa poput feniksa. ,,Tražimo izlaz u drugačijem; kao šansu. Istrošili smo riječi kao što su avangardno i eksperimentalno... kao što smo ranije oblike, koje ćemo otkrivati opet i nanovo. Novi festival - sa svojim marginama i svojim (bez)značajnim pojavama.

Kao feniks!“ - potpisali su Milatović i Đurković. Bio je 17. decembar; a one suterenske margine jedne scene im nijesu dale da ozebu. Sjeverac je, lupnjavom o vrata, mogao biti samo savršen orkestar u predstavi života. Te 1985. godine, i baš svakog decembra u Titogradu i Podgorici...

foto: fiat-montenegro.org

Suterenske stepenice, mimo glavnog ulaza. Smjernica za zbjeg naniže; odstupnica od decembarskog sjeverca. Geometrija bez prozora, a svjetlo prigušeno tako da u njega stane sav spektar onoga što znači - supkultura. Jer samo je tako, kao supkultura, alternativa mogla disati u Titogradu.

stencijalnoj, političkoj, kulturološkoj“...

Nakon 35 godina, FIAT valja prepoznati i priznati; kao zametak iz koje je rascvjetavala alternativna kultura glavnog grada. U jednoj patrijarhalnoj sredini prije pola vijeka stisnut poput onog ugljenog crnila u zemaljskoj dubini iz kog konačno bljesne unikatna dragocjenost. U gradu, u kom je ta prva alternativa zaista i dugo godina mogla jedino i biti supkultura. Suočena sa nepovjerljivim pogledima; suviše često u poziciji da sebe mora da pravda i objašnjava.

Prvi dašak alternative

Sa predstave ,,Car Edip“ na prvom izdanju festivala 1985. godine

Pozorište osvajač

FIAT je prošao dug put od te prve alternativne pozorišne scene Dom omladine Dramski eksperimentalni studio Titograd (DODEST) - do postelje pod mjesečinom i zvjezdama kasnog ljeta, na krovu KIC-a, tog istog Doma omladine. Uvijek u odstupnici, u traganju za mjestom gdje će prodisati i rascvjetati novom, drugačijom svježinom.

Kako samo priliči alternativi.

Za kontranapad. Uz koman-

SERIJE

du u još nekoliko Ljubovih i Slobovih riječi tog decembra: ,,Alternativno pozorište je Osvajač. U žestokoj borbi za svoj prostor, za svoje mišljenje u toliko, ukoliko je marginalniji njegov prvi korak. Novo mišeljenje, nove forme, nova osjaćajnost...“.

FIAT je danas, u svakoj tački grada koje vežu one, nepogrešivo fiatovske uspomene, poput kote na mapi što čuva jedan intimni prostor. Jedna najšira terasa i dvorište nad

Star Trek: Lower Decks

ribničkim stepeništem. Vertikala od temelja do krova Doma omladine. Ali i svaka od tih malih plaža na rijeci, klupa u parku, hladova pod mostom, ćoškova na samom kraju šanka... Geografija koju nepogrešivo prepoznaju i iznova osvajaju fiatovci; oni za, koje je alternativa nužnost. I još riječi izgovorenih tog 17. decembra prije 35 godina: ,,Alternativa, to je riječ koja ima svoje porijeklo u nužnosti; socijalnoj, egzi-

Ipak, tako je simbolično, da prvi alternativni odbljesak i krik bude sa pozorišne scene.

Da prva titogradska i podgorička alternativa, nekoliko godina prije, recimo, prvog alternativnog novotalasnog benda Kohinori - 70-ih bude taj DODEST. Ta zamisao i to čedo Slobodana Milatovića.

Da pomjera granice i traži horizonte nove poetike - ali ne tako da to bude nužnost samo po sebi. Već da to bude odraz jednog života i svih života, koji u svakodnevici nijesu mogli pronalaziti dovoljno širine, prostora i daha za glasno izgovorenu riječ. Pa su je ipak naš-

li, zamislite - na pozorišnoj sceni. Na mjestu koji nije ni paradigma, ni imitacija života - već njegovo vrhunsko ostvarenje. Tada, kao i danas, kada festivalom rukovodi rediteljka Ana Vukotić.

Prva prestava FIAT-a, tog decembra 1985. bila je Slobovo ,,Odjeljenje za kolektivnu psihoterapiju“. Početak i još jedan prilog za ličnu kartu. Uz onu dozu autoironije, što je prepoznatljivo fiatovska i autentično podgorička. Uz zagrebačke ,,Legendu o Tesli“ i pantomimu ,,Posljednja prestava“, ,,Železni džez“ beogradskog SKC-a, skopsog ,,Cara Edipa“... Svaka od tih priča govorila je nešto o fiatovcima. I pomagala im da odrastu; da prepoznaju i prihvate sebe. Preko ,,Lažne predstave Magbeta u Njegoševom parku“, pitanja ,,Ko je izdao Hrista“, dok društvo pravi ,,Marko Kraljević - Super star“ i uzvikuje ,,Godo je doša0“...

FIAT - danas, kao i na početku, prije 35 godina. I još ranije, u DODEST-u, na temeljima Doma omladine. Za dobar komad života bliži mjesečini i zvijezdama. I dalje dosljedan onim Ljubovim i Slobovim riječima.

Tijesno nam je, u vlastitoj koži. s. staMeniĆ

Animirana komedija slavnog serijala naučne fantastike prije svega namijenjena starijim tinejdžerima

Generacija Z u zvjezdanoj floti

U MrakU PotPalUblja

E sad, zamislite kako bi jedna takva misija ,,kontakta“ sa dalekom i nepoznatom kosmičkom civilizacijom izgledala - da ste obični radnik u potpalublju svemirske krstarice. Pripravnik koji je sa svoje planete ponio praktičnog znanja taman koliko i prosječan bečelor. Početnik kojem se uvodni entuzijazam prosto prospe onog momenta kad se sudari sa inertnošću jedne birokratije i svima onima koji se grčevito drže da zadrže pozicije... Zvuči poznato? U animiranoj seriji ,,Star Trek: Lower Decks“ je savršeno jasno: galaktička federacija funkcioniše nikad bolje, čovječanstvo je zalog galaktičkog mira više neko ikada ranije... Ali i u toj, 2380. godini, jedna kosmička krstarica je kompanija kafkijanske efikasnosti.

U mrak potpalublja ponosa svemirske flote perom vas vodi ni manje ni više nego Majk Mekmahan, scenarista kultne animirane poslastice naučne fantastike ,,Rick and Morty“

U mrak potpalublja ponosa svemirske flote, perom vas vodi ni manje ni više nego Majk Mekmahan, scenarista kultne animirane poslastice naučne fantastike ,,Rick and Morty“.

Odrastao je upravo u najvećem jeku popularnosti serije ,,Star Trek: The Next Generation“ - koja je 90-ih sa dva velika spinof hita ,,Star Trek: Voyager“ i ,,Star Trek: Deep Space Nine“ dovela franšizu do vrhunca.

Ipak, potpuni bioskopski neuspjeh filma ,,Star Trek: Nemesis“ 2002. godine je cijeli univerzum ,,Zvjezdanih staza“ umrtvio. I cijelih 18 godina se čekalo da, nakon mnogo igranja sa prequel projektima, početkom godine serija ,,Star Trek: Picard“ zakorači u... budućnost. U novo nepoznato.

novoPečeni kiborg

Ako bilo šta ,,Star Trek: Lower Decks“ u tri vrtoglave uvodne epizo-

foto: cnn.com

Znate šta ,,Zvjezdane staze“ (,,Star Trek“) čini posebnim u (kosmičkoj) gomili franšiza naučne fantastike? Radost otkrića. Svijest, da njihovi junaci stupaju dalje, otkrivaju do tada neslućeni horizont.

Uz svu odgovornost koju to nosi.

Poput svemirskog karavana pionira što grabe ka nepoznatom u nekom prvoklasnom vesternu, za ,,Star Trek“ je uvijek ono najdragocjenije kontakt. Uspostaviti, pa sačuvati tanku liniju konekcije sa dalekim neznancima. Razumjeti ih i prihvatiti.

Junaci ,,Treka“ uvijek su i bez greške znali, da samo od toga kako će se na toj novoj granici ponijeti, zavisi karakter i budućnost čovječanstva. Tako je svaka nova misija Spoka, Pikara ili ,,Sedmice“ bila poput svetog hodočašća, gdje bi pronalazili neku bolju verziju sebe. I to u kosmičkoj avanturi!

Ekipa junaka iz potpalublja svemirske krstarice

de pokazuje, je to koliko je ,,The Next Generation“ tajmlajn primamljiv i plodan. I koliko je kompletna mitologija autentična. Problem? Naše ,,Potpalublje“ je izborom tema, tipom humora, serviranjem (ne)predvidivih obrta i razmotavanjem priče epizoda - jasno namijenjen prije svega starijim tinejdžerima. A pitanje je, koliko njih danas zanimaju ,,Zvjezdane staze“, ,,Vojadžere“, Pikar, Klingonci i Borg kocke...

Njeni junaci, stažista Bred Bojmler, štreber nedopečenog karaktera koji se strogo drži pravila i sanja o mjestu kapetana i buntovna, egzotična Beket koja mu naravno svu musavost efikasno nabije na nos - su tipični mi-

lenijalci. Sem Raterford je možda i najinteresantniji - novopečeni kiborg čija podešavanja nijesu baš još ,,kliknula“ u klinču sa tinejdž hormonima; dok je D’Vana Tendi, novopečena članica svemirske flote, na palubu donijela samo gomilu entuzijazma - i makar za sada, ništa više.

Mekmahan je u uvodne dvije epizode dijelio simpatične, slatke ali uglavnom poznate štoseve koje ,,Rick&Morty“ publika prozre nekoliko koraka unaprijed. Vizuelna rješenja, sa druge strane, su savršeno prikladan iskorak iz ,,The Next Generation“ i ,,Voyager“ skučenosti, na koju je bila osuđena produkcija 90ih...

Za koga je, na kraju, sniman ,,Star Trek: Lower Decks“? Ipak, najprije za one koji su odrastali 90-ih i voljni su igranjem sa ovakvim ,,sjećalicama“... Zbog toga, ako nastavi da igra odveć poznatu i naučenu igru, serija bi nažalost već ovog avgusta mogla ostati ,,ispod cenzusa“. A to je potencijalni udar i za kompletnu franšizu... U rukama Mekmahana je prilično vruć krompir. Da pomislite, da li je za ovakvu, prvu ,,Star Trek“ animaciju nakon skoro pola vijeka, bilo prikladno silaziti u potpalublje - umjesto blistave širine pogleda sa komandnog mosta. s. staMeniĆ ocjena: 3,1/5

18

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

CRNA GORA POČELA PRIPREME ZA LIGU NACIJA: ,,Crveni“ na startu gostuju

HADŽIBEGIĆ: Ako budemo pr možemo da kažemo da smo ne PODGORICA - Prava ,,vječnost“ prošla je od posljednjeg okupljanja reprezentacije, treninga i utakmice koja je u novembru prošle godine odigrana pod Goricom, gdje je Crna Gora savladala Bjelorusiju u prijateljskom odmjeravanju snaga 2:0.

Došao je trenutak da ,,hrabri sokolovi“ okrenu novi list i započnu avanturu zvana Liga nacija.

Grupa po mjeri, reklo bi se da ,,crveni“ imaju šansu da budu ispred Kipra, Luksemburga i Azerbejdžana nakon šest duela, ali za selektora Faruka Hadžibegića sada je najvažnije što fudbal opet može da se igra na reprezentativnom nivou.

- Sreća je što se fudbal vratio, a tako se i mi vraćamo svome poslu sa zadovoljstvom. Korona virus je napravio puno štete, ali ako želimo iz ovoga da izađemo, gledano sa sportske strane, najbolje je ne pričati o nastalim problemima.

Treba da okreneno stranicu, okrenuti se budućnosti, utakmicama, zdravlju igrača, da pokušamo da budemo što kompletniji, da vratimo publiku koja nam je neophodna za sve utakmice kući i na strani rekao je Hadžibegić na brifingu uoči treninga u kampu na Starom aerodromu.

Okupljanje će trajati barem dva dana, budući da je kormilar nacionalne ekipe na raspo-

laganju večeras imao samo tri golmana - Mijatovića, Šarkića i Petkovića, kao i pet fudbalera - Vukčevića, Bećiraja, Jovovića, Jankovića i Hočka.

Fudbal se vratio, ali problemi koji odavno prate ,,hrabre sokolove“ nijesu nestali.

Naš najbolji državni tim i ovoga puta ima kadrovskih problema pred gostovanje Kipru (5. septembar) i tri dana kasnije Luksemburgu.

- Povrede su sastavni dio igre, a ja jako žalim što se povrijedio Marko Vešović, koji nije mogao da bude sa nama.

Mnogo će nam faliti na terenu i kao kolega u svlačionici. Povrijedio se i Žarko Tomašević.

Daj bože da samo oni budu van stroja. Već me dovoljno poznajete. Ja sam neko ko više voli da priča o pozitivnim stvarima. Tako je - kako je. Niko nas nije prisilio da dođemo ovdje, već smo to uradili čista srca. Gledaćemo da izvučemo maksimum - kazao je Hadžibegić.

Otpao je i napadač Stefan Mugoša, kojeg južnokorejski Inčon nije pustio da se odazove pozivu za reprezentaciju.

- Kod Mugoše nijesmo mogli ništa da uradimo. FIFA je dozvolila njegovom klubu da mu zabrani dolazak ovdje. Ja sam razgovarao sa Stefanom. Nije bilo drugog rješenja, nego da prihvatimo tu situaciju. Nadam se da će biti samo jedan jedini takav slučaj. Jako je potreban reprezentaciji. Žao mi je što nije sa nama - poručio je

selektor.

Najpozitivnija moguća stvar za Crnu Goru bile bi pobjede u oba meča na startu Lige nacija.

Posebno nakon prošlog kvalifikacionog ciklusa koji je bio za zaborav…

- Bio sam kritikovan zbog svog optimizma. Ja sam takvog karaktera i neću ga promijeniti.

Jednostavno sam takav. Igramo da pobijedimo. Danas smo i grupi C, a treba da budemo prvi ako hoćemo da kažemo da smo nešto napravili. Drugo, treće ili četvrto mjesto nama ništa ne vrijedi. Da bismo bili prvi, jedina garancija je da pobijedimo svih šest utakmica. Sve ostalo su kalkulacije. A da li ćemo pobijediti - to ćemo vidjeti. Za početak je važno da svi igrači budu zdravi. Rezervoar fudbalera nije ekstremno veliki i ne možemo nikako da se odreknemo, a svakoga trebamo - naglašava Hadžibegić.

Da li biste više voljeli da prve dvije utakmice igrate kod kuće, umjesto što gostujete?

- Da se pitam nikada ne bih otišao sa domaćeg terena. Ne kaže se džabe da je publika 12. igrač, koji je najjači u onim ključnim momentima kada treba da se podigne ekipa, naročito kada ide loše ili kada gubiš. Takav je sport. Moramo prihvatiti da treba da se igra i u gostima - odgovorio je Hadžibegić.

Novo lice je golgeter Rozenborga - Dino Islamović…

- Trebalo je ranije da bude sa

Selektor mlade reprezentacije Miodrag Vukotić saopštio spisak za naredni meč u kvalifikacijama za EP

Kreće operacija Kazahstan PODGORICA - Selektor mlade reprezentacije Miodrag Vukotić saopštio je spisak igrača za meč sa Kazahstanom u 7. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Duel u Almatiju igra se 3. septembra od 15 časova po srednjoevropskom vremenu, na stadionu ,,Ortaljik“.

- Okupljamo se nakon dugo vremena. Posljednji put zajedno smo bili u novembru.

Ipak, nadam se da će igrači koji su na spisku odgovoriti zahtjevima. Za nas je ovo važna, ali i teška utakmica, u kojoj ćemo ići na pobjedu.

Nedostaje nam nekoliko igrača, što zbog povreda, što zbog lošeg položaja u klubu.

Međutim, očekujem da igrači koji su tu pruže maksimum i dokažu da zaslužuju poziv u reprezentaciju - istakao je selektor Vukotić. ,,Sokolići“ nakon šest kola imaju četiri boda, a upravo je Kazahstan jedna od ekipa koja je uspjela da ih savlada.

Prvi put u mladu selekciju pozvani su Balša Dubljević iz Sutjeske, Ivan Vukčević ofanzivac Zete, kao i napadač Čukaričkog - Marko Rakonjac.

Ofanzivac najavio odlazak iz Liona

Zemljak Lautaro Martinez p

Depaj želi u Barselonu

Telegraf: Sve iz

Memfis Depaj (26), holandski ofanzivac, ovih dana preko svojih agenata lobira da pređe u Barselonu iz Liona.

Depaj, bivši talenat PSV-a i Mančester junajteda, je u francuskom Lionu sazreo. Sada želi da nastupi za tim koji će predvoditi Ronald Kuman, bivši selektor Holandije sa kojim je u odličnim odnosima. Po informaciji madridske Marke, transfer bi mogao biti realizovan tokom septembra.

Čelnici Barselone su se pomirili sa tim da će Lionel Mesi najvjerovatnije ovog ljeta pojačati Mančester siti, objavio je Dejli telegraf.

- Naravno da sanjam o nastupima za neki od najvećih klubova.

Vidjećemo što će biti, za sada sam u Lionu - prokomentarisao je Depaj za francuske medije.

U sezoni za nama, u kojoj je Lion igrao polufinale Lige šampiona, Memfis je na 22 utakmice u svim takmičenjima postigao 15 golova.

S. S.

Holandski vezista trenutno najbliži Mančester junajtedu

- Ne mogu biti zadovoljan bodovnim saldom, ali, sa druge strane, mogu biti zadovoljan igrom u većini utakmica. Nijesmo imali sreće u par mečeva, malo nam je falilo, pa da imamo mnogo bolju situaciju na tabeli. Zbog toga je važno da dođemo do pobjede u Kazahstanu - dodao je Vukotić.

Vukotić je pozvao 23 igrača - golmani: Lazar Carević (Barselona B, Španija), Filip Đukić (Hvidorve, Danska), Balša Popović (Grbalj); odbrana: Ognjen Obradović, Miloš Drinčić, Luka Malešević, Nikola

Kumburović (Iskra), Danilo Pešukić (Dečić), Stefan Milić (Dinamo Z, Hrvatska), Anto Babić (Budućnost), Bojan Roganović (OFK Titograd); vezni red: Danilo Marković (Iskra), Vasilije Terzić (Budućnost), Miloš Brnović (OFK Titograd), Ilija Vukotić (Benfika B, Portugal), Milutin Osmajić, Balša Dubljević (Sutjeska), Srđan Krstović (Zeta); napad: Nikola Krstović (Crvena zvezda, Srbija), Marko Rakonjac (Čukarički, Srbija), Ivan Vukčević (Zeta), Balša Sekulić (Podgorica).

D. K.

Van de Bik ide iz Ajaksa Veliki holandski talenat Doni van de Bik nije nastupio za Ajaks u subotu u pripremnom meču, u dogovoru sa stručnim štabom i upravom kluba. Njegov odlazak iz Amsterdama je izvjestan.

Trenutno je njegovom potpisu najbliži Mančester junajted, nakon što su se Real Madrid i Barselona distancirali od ovog transfera. Vezista izuzetne

tehnike i raznovrsnosti u igri na tržištu je procijenjen za oko 40 miliona eura za obeštećenje.

- Doni ovog ljeta napušta klub, neki od evropskih velikana dobiće veliko pojačanje na sredini terena. U Ajaksu smo ponosni na njega - kazao je trener ,,kopljanika“ iz Amsterdama Erik ten Hag. U međuvremenu, iz Mančester junajteda je saopšteno da trenutno samo prate situaciju sa Van de Bikovim transferom, i da realizacija nije definitivna.

Takođe, ostrvski velikan je u pregovorima i sa Aston Vilom oko angažovanja ofanzivca Džeka Griliša.

S. S.

Londonski list je objavio, da je odbijanje argentinskog superstara da dođe na medicinske pregleda u klubu jasan znak da želi da ode iz Barselone.

Takođe, pojavila se informacija da je klauzula u njegovom ugovoru po kojoj zainteresovani klubovi treba da plate čak 700 miliona eura obeštećenja za transfer - istekla još uoči sezone 2019-20. Ipak, pravni tim argentinskog superstara čeka težak posao

LJEŠKOPOLJCI HIT NA ST

PODGORIC PODGORICA – Tri od tri! Jedini tim sa maksimalnim učinkom nakon prva tri kola i prvog mini ciklusa do pauze zbog reprezentativnih obaveza je Podgorica.

Najmlađi prvoligaš apsolutni je hit nove sezone – Podgorica je predvođena novim trenerom Miloradom Pekovićem, sa nekoliko promjena u timu, ali više odlazaka, nego dolazaka, napravila pravi bum na startu i poslala jasnu poruku da nakon sezone u kojoj joj je Evropa izmakla za

Arena

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

rvi u grupi ešto uradili

Fudbalski pad kakav se nije očekivao

PODGORICA - Prst na čelo i velika briga - sa tim umišljajem je Budućnost otišla na dvonedjeljnu pauzu nakon što je na startu izgubila dva od tri prvenstvena meča, a na to se nadovezao i poraz od Ludogoreca u Evropi.

Neobično loš start ,,plavih“, posebno na domaćoj sceni, gdje su prošle sezone superiorno osvojili titulu.

Izdanje protiv Dečića na premijeri pripisano je slaboj noći, ispadanje od Bugara u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona bilo je manje-više očekivano, a potom je stigla pobjeda u derbiju sa Sutjeskom. Vjerovalo se kao okidač kontinuiteta pozitivne priče.

A onda košmarno veče na „DG areni“. Najteži poraz u klupskoj istoriji. Budućnost je deklasirana od Podgorice 4:0, što automatski otvara pitanje - što se dešava sa ,,plavima“?

Ekipa je u kontra ritmu, a većina igrača van forme. Negdje je pošlo kako ne valja. Tim se ne može prepoznati.

Ne ide na početku…

- Nije prijatno kada izgubite, a tek nije prijatno kada upišete poraz na ovakav način. Napravili smo mnogo grešaka u Lješkopolju, a one su bile surovo kažnjene. Ostaje nam dosta razloga za brigu. Jedina dobra stvar u svemu je pauza tokom koje ćemo uraditi sve da se konsolidujemo - rekao je trener Mladen Milinković.

Od kada je iskusni Lozničanin jesenas preuzeo tim, Budućnost je pomjerila standarde, makar za crnogorske prilike. ,,Plavi“ su igrali atraktivno, brže, efikasnije, raznovrsnije… Na koncu je stigao šampionski pehar, četvrti klupski, osvojen najdominantnije, sa

Povratak Jovetića, gol Šćekića, asistencija Hakšabanovića Dobre vijesti za crnogorsku reprezentaciju - Stevan Jovetić vratio se na teren nakon povrede, Aleksandar Šćekić dao je gol za Partizan, dok je Sead Hakšabanović upisao asistenciju za Norčeping.

Kapiten nacionalnog tima zaigrao je za Monako prvi put od 7. marta - ,,Jo-Jo“ je ušao sa klupe u 76. minutu u pobjedi na gostovanju Mecu (1:0), u 2. kolu Lige 1. Šćekić je bio strijelac za Partizan u Novom Sadu - ,,crno-bijeli“ su imali igrača manje, ali su preko korpulentnog veziste poveli u 69. minutu. Beogradski tim imao je prednost do 90. minuta, a onda je šokaktno izgubio od Vojvodine nakon primljenih pogodaka u 90. i 93. minutu (3:2).

Zapažen učinak imao je i Hakšabanović koji je namjestio gol saigraču, ali je njegov Norčeping poražen na gostovanju Erebru (4:3).

ramo naći rješenje da ih pobijedimo.

Hadžibegić razmišlja o dopunjavanju spiska koji je objavio prije desetak dana, ali ne po svaku cijenu.

- Velika je mogućnost da dođe do toga. Sačekaćemo još par dana da dođu svi i da vidimo u kakvom su stanju. Imamo dovoljan broj igrača za ove dvije utakmice, ali konsultovaću se i sa saradnicima iz stručnog štaba. Treba biti oprezan. Ne zvati nekoga samo da bi bio pozvan, već treba sve podići na jedan veći novi, da se zasluži. Jedino što je ispravno je naš grb i dres, a mi još uvijek nijesmo sportski odgovorili na to - zaključio je Hadžibegić.

D. KAŽIĆ

najvećom bodovnom razlikom.

Očekivalo se da Budućnost nastavi da se razvija, ali umjesto toga - fudbalski pad na startu nove sezone.

Premijera na Zlatici bila je za zaborav, ne zbog poraza, koliko zbog utiska koji je ostavila Budućnost.

Ipak, pokazalo se da i od goreg ima gore. Primjer je utakmica u Donjoj Gorici, gdje podgorička ekipa nije pokazala ama baš ništa.

Izgubila je utakmicu grubim individualnim greškama zbog nedostatka jačine u direktnim duelima i pogrešnih procjena.

Zadnja linija nije ličila na sebe, dok je vezni red izgubio

Milinković: Šansa da se vratimo u život

zvjesnije da Mesi stiže u Siti deći da katalonski klub već uveliko traži zamjenu za prvu zvijezdu modernog fudbala.

To će najvjerovatnije biti njegov zemljak, mladi Lautaro Martinez, napadač Intera. Lautaro je još u junu povezivan sa Barsom, ali vicešampion Španije tada nije imao dovoljno novca da kompletira transfer.

Novcem od obeštećenja za Mesija, Barselona bi mogla dovesti nekoliko mladih zvijezda i početi veliku rekonstrukciju tima koji se priprema za novu generaciju, pod vođstvom holandskog trenera Ronalda Kumana.

S. S.

Budućnost je jedini crnogorski klub koji je ostao na ino-sceni. Nakon ispadanja od Ludogoreca u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, ,,plavi“ su se preselili u drugu rundu kvalifikacija za Ligu Evrope.

Protivnik će biti poznat na današnjem žrijebu od 13 časova u Nionu. Rival za izbjeći je Astana, a među potencijalnim protivnicima je veliki broj onih koji se čine premostivom preprekom.

Podgoričani bi mogli da se sastanu sa Interom iz Andore, Tre Fjorijem (San Marino), Florijanom (Malta), Dritom (Kosovo), Evropom (Gibraltar), Florom (Estonija), Rigom (Letonija), predstavnikom Makedonije - Sileksom. Mogući rivali su i Dandalk (Republika Irska), Fola Eš (Luksemburg), Linfild (S. Irska), Konahs Kej (Vels), Ararat (Jermenija), Rejkjavik (Island), Đurgarden (Švedska), Slovan Bratislava (Slovačka) i Dinamo Tbilisi iz Gruzije.

Uz malo sreće, Budućnost bi mogla dalje, ali sa igrom kao protiv Podgorice nema što da traži…

- To je tačno. Ako budemo ovako igrali, ne možemo puno. Razgovarali smo i prije, Evropa je velika šansa za nas. U slučaju malo srećnijeg žrijeba trebalo bi da imamo realnu šansu da se plasiramo u naredne kolo, a to bi nas sigurno vratilo u život i podiglo rejting kluba. Ako budemo ispadali u prvim kolima, ne samo mi, nego i ostali crnogorski klubovi, onda ćemo nailaziti na jače protivnike, posao će nam biti teži. Da vidimo prvo koga ćemo dobiti, a onda imamo desetak dana da se spremimo za novi nastup u Evropi i obaveze koje nas čekaju na domaćoj sceni.

Drugo kolo kvalifikacija za Ligu Evrope igra se na jednu utakmicu, a na programu je 17. septembra.

TARTU NOVE SEZONE: ,,Žuti“ odigrali meč za pamćenje protiv šampiona

CA GAZI U VELIKOM STILU dlaku, ima velike ambicije!

Da je Podgorica napravila zaista tim koji može mnogo pokazao je duel protiv Budućnosti, kada su Lješkopoljci, nakon pobjeda protiv Titograda i Petrovca, potpuno demolirali šampiona (4:0) za najubjedljiviji poraz plavih u nezavisnoj Crnoj Gori. Dobra igra, efikasnost, borbenost, volja, energija definitivno su pokazali da Podgorica ima moć i da može mnogo.

-Nakon dvije startne pobjede

bili smo silno motivisani da i u derbiju protiv šampiona pokažemo da to nije slučajnost, već da zaista imamo kvalitet. Bili smo željni dokazivanja, potajno se nadali da možemo iskoristiti neke njihove slabosti i da možemo do povoljnog rezultata, ali baš ovako ubjedljiv trijumf definitivno nijesmo očekivali – iskren je na početku priče za Arenu Andrija Kaluđerović, vezista Podgorice.

Lješkopoljci su ostali bez glavne

kreativnost, lucidnost, tačnost u pasovima i sigurnost na lopti. Napad nije potentan.

Konkretno - Moratis je ušao u minus fazu.

Grk je u početku davao golove kako je htio, maltene se šalio sa odbranama, a sada ne može da pogodi ni kada je sam na pet metara od mreže.

Jedini igrač koji je bar malo iskočio iz sivila je Ivanović.

- Moramo da nađemo uzroke svega ovoga. Prošle sezone smo primili pet golova u 10-15 utakmica, a sada šest nakon tri meča naše lige. Nijedan napadač nam nije u formi, a ako hoćete da pobijedite morate da date gol. Slabo igramo i u odbrani. Što se tiče Moraitisa, jednostavno ga neće. Odlučili

Budućnost sjutra u Nionu (13 h) čeka rivala za drugo kolo kvalifikacija za Ligu Evrope

potencijalna zamjena u Barseloni

da dokažu da Mesi može napustiti Barselonu za manju cifru obeštećenja.

Ipak, Dejli Telegraf se poziva na izvore u upravi Barselone, navo-

19

ŠAMPION NA KOLJENIMA: Budućnost doživjela najubjedljiviji poraz u nezavisnoj Crnoj Gori - 4:0 od Podgorice u Lješkopolju

Kipru i Luksemburgu

nama, ali otkazali smo akcije zbog pandemije. Ponovio sam manje-više isti spisak. Oni koji su pozvani treba da opravdaju poziv. Pratimo igrače svuda, vani gdje god ih ima i u domaćoj ligi. Volio bih da bude novih koji će biti kao Savić i Jovetić - kaže Hadžibegić. Što možete reći o Kipru i Luksemburgu kao narednim rivalima?

- Obje reprezentacije su promijenile selektore. Ako pričamo o Kipru, kao prvom sljedećem protivniku, baziraćemo se na rad njihovog selektora dok je bio trener u Belgiji. Vidjećemo da li će tako igrati sa svojom novom selekcijom. Rivali zaslužuju pažnj u, ali mo-

Fudbal

karike u napadu – Nikole Vujnovića, a iako je na golu ove sezone šansu dobio mladi Ivezić, dok je Agović rezerva, Podgorica je nakon tri kola na impresivnih 7:0. Čak i protiv šampiona Podgorica je demonstrirala silu, pa je već do poluvremena imala prednost 3:0.

-Budućnost je bila u usponu forme, pokazala je to u derbiju protiv Sutjeske i sigurno da je vjerovala u pobjedu i protiv nas.Ali, uspjeli smo da im neutrališemo

udarne igle, a kao što rezultat pokazuje potpuno zasluženo došli smo do velikog trijumfa – dodao je Cetinjanin.

Poslije tri kola u Lješkopolju vlada zaista veliko raspoloženje – Podgorica je sama na vrhu, a rezultatima i igrom pokazuje da zaista vrijedi.

-Radimo zaista kvalitetno, naporno i iz dana u dan rastemo kao ekipa. To se prenosi na utakmice i zato imamo ovakav učinak, ništa nije slučajno. Nema euforije, nastavljamo da radimo punom parom, pa ćemo vidjeti gdje će nas to dovesti – podvukao je Kaluđerović.

R.P.

smo da ga malo odmorimo i nije počeo utakmicu protiv Podgorice, ali je ušao na poluvremenu. Ne samo da ne može da postigne gol, nego ga nema ni u šansama. U Lješkopolju je to bilo malo bolje, ali za centarfora je važno da pogađa mrežu. Nije jedini kojega ne ide. Brine me to što olako primamo golove. To je veći problem. Ostaje nam da sve dobro izanaliziramo. Pauza je dobrodošla nakon poraza, ali sa druge strane - psihološki ne idemo dobro na tu pauzu ističe kormilar ,,plavih“.

Posebna priča je i trener. Milinković kao da je izgubio kompas. Uostalom - kada ne valja, svi će uperiti prst u šefa i reći: „Vi ste krivi“.

Odgovornost je i na sportskom direktoru Zvezdanu Miloševiću, koji je u prelaznom roku brze igrače mijenjao sporijim, a samim tim je ekipa izgubila prepoznatljivi tonus…

Postoje i drugi problemi, oni koji se ne vide golim okom, a tiču se odnosa unutar rukovodstva, neslaganja, podijeljenosti na dvije struje.

Dva direktora, sportski i izvršni (Milošević i Ivanović) nemaju najbolju relaciju, a nezvanično se moglo čuti da i ne komuniciraju, osim kada moraju - službeno.

Sveukupno to se reflektuje na ekipu…

- Ja stojim iza igrača. Moramo ih sada svi podržati. Momci nijesu zaboravili da igraju fudbal. Umjesto da uživamo u pauzi, mi smo ušli u probleme. Moramo ih brzo rješavati - kazao je Milinković.

Mislite li da ih možete riješiti?

- Sigurno da moramo riješiti.

Nijesmo primijenili sve fudbalere da bismo rekli da je to nov tim, da nam treba vrijeme.

Došlo je do malog pada forme, a to se drastično odražava na rezultat. U fudbalu je to najvažnije. Da je utakmica sa Podgoricom završena 0:0, pa i da nijesmo odigrali kako možemo, ne bi bio toliki problem.

Ali, kada primite četiri gola, onda je problem veliki. U fudbalu ovo nije ništa novo, ali je novo za nas, budući da nijesmo bili u ovakvim situacijama.

Očigledno je da se u ovakvim situacijama ne snalazimo najbolje i bitno je da se što prije iščupamo. Navijači su sigurno nezadovoljni, ali vjerujem da ćemo se izvući - naglašava Milinković na kraju. D. KAŽIĆ

20

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

FORMULA 1: Šampion svijeta pobijed

Hamilton sve b Na putu do 89. pobjede karijere u Formuli 1, Luis Hamilton nije se pošteno ni oznojio. Šampion svijeta u bolidu Mercedesa, od prvog do posljednjeg 44. kruga slavne staze ,,Spa-Frankoršamp“ u Belgiji nije bio ni ugrožen.

US open, prvi teniski gren slem pandemijske ere, počinje u poneđeljak

NEPONOVLJIVI NJUJORK Pred praznim tribinama najveće teniske arene na planeti, ,,Artur Eš stadiona“, neki od najboljih teniserki i tenisera svijeta boriće se za po svemu posebnu titulu. US open 2020. godine, prvi teniski gren slem za vrijeme pandemije korona virusa, biće drugačiji i nesvakidašnji izazov.

To što veliki broj planetarnih zvijezda, zbog pandemijske situacije ili povreda, nije došao u Njujork (Nadal i Federer u muškoj, Barti u ženskoj konkurenciji) - ne umanjuje spektakl. Oni koji su tu, potrudiće se da demonstriraju visok nivo forme, što nije lako budući da od kraja februara do prošle sedmice nije bilo profesionalnih turnira.

DANKINA ŠANSA

Uspjehu se u Njujorku nada i naša najbolja igračica Danka Kovinić. Novljanka je u prvoj rundi imala povoljan žrijeb - rivalka će, već u poneđeljak, biti Australijanka Lizet Kabrera.

Kovinić, trenutno 92. teniserka svijeta, prošle sedmice nije uspjela da prođe kvalifikacije Sinsinati opena.

Ipak, protiv Kabrere, trenutno 127. na svijetu i igračice nižeg renomea, ima jasnu šansu. Australijanka je najbolji plasman karijere ostvarila u februaru, kada je bila 119. na svijetu.

Ukoliko Crnogorka pobijedi u prvom kolu, igraće protiv pobjednice duela 24. nositeljke, Poljakinje Magde Linet, i Australijanke Medison Inglis. Potencijalna rivalka u 3. kolu mogla bi biti 14. nositeljka Estonka Anet Kontavejt...

Danki ne odgovara igra na brzoj betonskoj podlozi, specijalista je za igru na šljaci, ali ne treba bježati od uloge favoritkinje.

ĐOKOVIĆEV SLEM?

Novak Đoković će, osvajanjem titule na Sinsinati mastersu, pokazao da je prvi favorit US opena. Prvi igrač svijeta je pod pritiskom očekivanja - da osvoji 18. gren slem turnir karijere, četvrtu titulu na turniru na kojem je čak pet puta gubio finala.

Sinsinati masters je pokazao da nije u idealnoj formi; mučila ga je povreda vrata, potom i stomačni problemi... Ima povoljan žrijeb, već u poneđeljak igraće protiv Damira Džumhura, najboljeg igrača Bosne i

Kreće nova Asocijacija igrača Dan uoči početka US opena, prvi igrač svijeta Novak Đoković je otvorenim pismom naveo razloge za formiranje nove Asocijacije profesionalnih igrača. Trenutna organizacija Savjet igrača se, po njegovim tvrdnjama, uopšte ne poštuje od međunarodnih organizacija.

- ATP struktura je nesavršena za igrače. Ne mislim da struktura ATP-a pomaže igračima. U prošlosti je mnogo puta dokazano da je ovaj sistem protiv igrača. Mnogo puta nijesmo konsultovani oko toga što mislimo i kako se osjećamo po određenim pitanjima. Na primjer, prošle sedmice, šef ATP je za pet minuta odlučio da će otkazati igru cijelog dana na turniru. Niko nije pitao, kako mene, tako i druge igrače koji se takmiče na turniru. To je veoma pogrešno i pokazuje da nemaju poštovanja. To je, naravno, samo jedan primjer. Ima ih mnogo - napisao je Đoković u otvorenom pismu upućenom kolegama.

Niko kao Kris i Serena U profesionalnoj eri tenisa, najtrofejniji šampioni US opena sa po pet titula su Amerikanci Džimi Konors i Pit Sampras, te Rodžer Federer, sa po pet titula. Prošlogodišnji šampion Rafael Nadal je četiri puta osvajao turnir, Novak Đoković tri puta.

Neprikosnovene u konkurenciji dama u profi eri su američke velikanke - Kris Evert i Serena Vilijams, sa po šest titula u Njujorku.

Hercegovine. Tokom prve sedmice turnira pokušaće da popravi prvi servis.

- Dobro se osjećam, nakon finala Sinsinati mastersa mogu reći da sam spreman i da sam probleme ostavio iza sebe. Vrat se ,,otključao“, vjerujem da to neće biti problem. Rješavaću muku sa servisom, pravim mnogo duplih grešaka upravo da bih dostigao određeni nivo... Spreman sam za US open - rekao je Đoković.

MLADI NAPADAJU

Glavnog konkurenta Đokoviću za titulu US opena treba tražiti prije svega u drugoj polovini žrijeba.

Potencijalni rivali u polufinalu biće Rus Danjil Medvedev, prošlogodišnji finalista, i Austrijanac Dominik Tim, treći igrač svijeta, finalista Australijan opena i Rolan Garosa.

Organizatori su ove godine ,,ubrzali“ podlogu, to ne odgovara Timu koji je ispao u

Đoković favorit Sa kvotom 1,8 za osvajanje titule, Novak Đoković je izrazit favorit u muškoj konkurenciji za osvajanje titule US opena. Na listi slijede Danjil Medvedev (7,5), Stefanos Cicipas (9,5), Dominik Tim (kvota 11), po procjeni evropskih onlajn kladionica.

U konkurenciji dama blage favoritkinje su Serena Vilijams i Naomi Osaka (kvota 6), ispred Karoline Pliškove (12) i Sofije Kenin (18).

prvom kolu Sinsinati mastersa.

- Teško se privići, pogotovo nakon duge pauze bez zvaničnih mečeva. Razočaran sam nastupom u Sinsinatiju. Podloga je specifična, ali ranije sam igrao dobro na ovom turniru... Vidjećemo, mnogo toga je u glavi - rekao je Tim. Potencijalni uspjeh tražiće Stefanos Cicipas, koji bi mogao biti rival Đokovića u polufinalu; te uvijek nezgodni Španac Roberto Bautista-Agut, Rusi Hačanov i Rubljov, Njemac Zverev...

U konkurenciji dama, ključna dilema je - može li veteranka Serena Vilijams do rekordne 24. gren slem titule karijere? Amerikanka na Sinsinati openu prošle sedmice nije pokazala vrhunsku formu, ali iskustvo i veliki motiv su aduti. Da proslavi titulu u gradu gdje se radovala najvećim uspjesima; pa makar i pred praznim tribinama...

S. STAMENIĆ

Drugoplasirani Valteri Botas i Maks Ferstapen na trećem mjestu su od prvog kruga bili van domašaja Hamiltonovog bolida. Njih dvojica nažalost nijesu imali ni duel za drugu poziciju - tako da je pravi trkački spektakl izostao. Jedini zaključak nakon četvrte pobjede ,,crnog bisera“ Hamiltona u Belgiji je, da grabi ka sedmoj tituli prvaka svijeta. Sada je sve bliži rekordima Mihaela Šumahera (91 pobjeda na trkama, sedam šampionskih titula F1).

Hamilton je do kraja trke čak imao i pravo na grubu grešku u 37. krugu su mu ,,zaključali“ prednji točkovi i završio je pored staze. Finac Valteri Botas, timski kolega, uspio je samo da smanji zaostatak na nekih pet sekundi...

- U posljednjih pet krugova sam bio pod tenzijom, vrlo pažljiv, jer prednji desni pneumatik je bio potpuno istrošen.

Postojala je opasnost da mi se desi isti defekt kao u Silverstonu na prvoj trci u Britaniji ovog ljeta... Srećom, nije se desilo.

Vozio sam vrlo preciznu trku i moram biti zadovoljan. Imam 35 godina, uskoro 36, ali osjećam da sam bolji nego ikad do sad - poručio je Hamilton.

Botas se očigledno mučio na stazi sa dugim pravcima, koja mu očigledno ne leži. Nekih 15 krugova prije cilja požalio se na bol u lijevoj nozi, zbog čestog i jakog kočenja... Jedini Hamiltonov rival u borbi za titulu u Belgiji očigledno nije bio dostojan rival za pobjedu.

- Biće prilika za mene, ne odustajem od borbe za titulu iako je Luis bio naravno ponovo sja-

Đovinaci i Rasel dobro prošli Veliku sreću, da u 11. krugu u teškom incidentu na stazi prođu bez posljedica, imali su Antonio Đovinaci (Alfa Romeo) i Džordž Rasel (Vilijams).

Italijan Đovinaci je izgubio kontrolu nad bolidom u brzoj kombinaciji krivina i zakucao se u zaštitnu ogradu. U tom momentu točak njegovog vozila se odlomio - i udario u Raselov bolid... Britanac Rasel je dobro prošao jer je ,,za dlaku“ izbjegao da ga točak sa vozila rivala pogodi u kacigu. Potom je i njegov udario u barijeru.

U društvu legendi Četvrtom pobjedom u Belgiji Luis Hamilton se izjednačio sa legendarnim britanskim šampionom Džimom Klarkom i finskim veteranom Kimijem Raikononeom.

Više pobjeda na stazi ,,SpaFrankoršamp“ imaju samo Airton Sena (pet, u periodu od 1985. do 1991) i Mihael Šumaher (šest, od 1992. do 2002. godine).

jan. Imao sam probleme, nema potrebe pričati o tome, ovo je dobar rezultat a sjajan za tim, nova dupla pobjeda - rekao je Botas.

Maks Ferstapen je opet treći, njegov bolid Red Bula je pouzdan i sa odličnom aerodinamikom. Ipak, svima u Red Bulu je jasno da je za ovakvu stazu bila

potrebna drugačija taktika.

Holanđanin je od starta bio na medium pneumaticima kao i rivali iz šampionskog Mercedesa. Mogao se možda odlučiti na rizik sa mekim pneumaticima, što mu je donijelo pobjedu

TUR DE FRANS: Francuz slavio u drugoj etapi u Nici

Alafilip n Žilijen Alafilip, francuski biciklista, pobjednik je 2. etape i novi lider generalnog plasmana Tur de Fransa.

Na cilju u Nici, miljenik domaćih navijača koji je prošle godine vodio tokom skoro cijele Trke oko Francuske, pobijedio je mladog Marka Hiršija i britansku zvijezdu Adama Jejtsa. Napao je na posljednjem usponu 13 kilometara do cilja, sa dvojicom rivala se izdvojio iz glavne grupe, a na cilju je bio nezadrživ. Glavna grupa vozača kasnila je

Krilni centar blizu potpisa za Al Sad iz Dohe

DAŠIĆ IDE U KATAR? Vladimir Dašić (32), naš dugogodišnji reprezentativac, ove jeseni mogao bi zaigrati za Al Sad, klub iz glavnog grada Katara Dohe.

Podgoričanin visok 207 santimetara, jedan od atletski najdominantnijih igrača u posljednjoj deceniji na ovim prostorima, u dijelu sezone za nama igrao je za hrvatski Šibenik. Prethodno je, u sezoni 2018-

19, nastupao za ABA ligaša iz Dalmacije, tim Zadra.

Dašić je u Šibeniku bio jedan od ključnih igrača, imao je učinak od 10,4 poena, osam skokova i 3,5 asistencija po utakmici.

Iza igrača koji je još u sezoni 2004-5 igrao za Budućnost u Evrokupu, je bogata internacionalna karijera. Nastupao je za Real Madrid, Gran Kanariju, rimski Virtus, ljubljansku Olimpiju, Metalac iz Valjeva, kiparsku Larnaku i turski Bešiktaš.

Na egzotičnoj košarkaškoj destinaciji u Aziji Dašić bi mogao biti ključni predvodnik tima i u potpunosti iskazati kvalitet i talenat.

S. S.

Arena

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Sportski miks

21

dio u Belgiji ispred Botasa i Ferstapena

bliži Šumaheru Potpuna nemoć Ferarija Uvodnih pet krugova otkrili su sve slabosti Ferarijevog motora, u odnosu na skoro sve timove. Odličnim startom Šarl Lekler stigao je do osmog mjesta i zone bodova. Vrlo brzo, u svega dva kruga, ispao je iz zone poena. Trku je završio na mjestu.

- Ne mogu niša da učinim, potpuno smo nemoćni na dužim pravcima, nemamo brzinu, sirovu snagu -jasan je bio mladić iz Monaka Lekler, pobjednik dvije trke prethodne sezone.

Rezultati 1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Valteri Botas (Mercedes) 3. Maks Ferstapen (Red Bul) 4. Danijel Rikjardo (Reno) 5. Esteban Okon (Reno) 6. Aleks Albon (Red Bul) 7. Lando Noris (Mercedes) 8. Pjer Gasli (Alfatauri) 9. Lans Strol (Rejsing Point) 10. Serhio Perez (Rejsing Point)

+8,448 +15,455 +18,877 +40,650 +42,712 +43,774 +47,371 +52,603 +53,179

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Maks Ferstapen 3. Valteri Botas 4. Aleks Albon 5. Šarl Lekler

u Silverstonu.

- Realnost na ovoj stazi je to da Mercedes ima mnogo jači motor, što je ključni faktor za pobjedu u Belgiji. Biće i na nekim narednim trkama... Ipak ostaje dovoljno prostora za nas da

odgovorimo i borimo se za trijumfe. Svima je jasno da se ni ja ni bilo ko u Red Bulu ne predajemo - rekao je Ferstapen.

Danijel Rikjardo je potvrdio četvrtu poziciju - sa iste je vozač Renoa i započeo trku. Sve-

157 poena 110 107 48 45

NBA: Tim iz Los Anđelesa u polufinalu Zapada, Hjuston poveo 3-2

Lejkersi otpisali Portland Los Anđeles Lejkersi plasirali su se u drugu rundu NBA plej-ofa, pobjedom nad oslabljenim Portlandom 131:122 za 4-1 u seriji.

Nakon izjednačene borbe u prvom poluvremenu, ,,jezerdžije“ su riješile treću dionicu 32:24 i stekle ključnu prednost. Bez najboljeg igrača, bek Demijena Lilarda, Portland nije uspijevao da uzvrati.

Centar Entoni Dejvis je blistao za Lejkerse sa 43 poena, dok je Lebron Džejms ostvario izuzetan tripl-dabl učinak sa 36 poena, po deset skokova i asi-

stencija. U posljednjem meču u sezoni Blejzersa, Mekalum je postigao 36 a veteran Entoni 27 poena.

Pravo lice pokazali su Hjuston Rokitsi, u pobjedi nad Ohlahoma Siti Tanderima 114:80. Sada teksaški tim vodi 3-2 u seriji i potrebna mu je pobjeda za plasman u narednu rundu.

Prvi strijelac lige Džejms Harden postigao je 31 poen, a važan za Hjuston je povratak plejmejkera Rasela Vestbruka.

Iako je imao skroman skor u napadu sa šutem 13-3 iz igre, Vestbruk je protiv bivšeg tima donio sigurnost u igri za rutin-

ski trijumf. Treću dionicu Rokitsi su riješili sa 19 poena razlike, pa nosioci igre nijesu ni nastupili u završnici meča.

Tako je Džejms Harden odigrao svega 28 minuta.

Za Oklahomu Siti, plejmejker njemačke reprezentacije Denis Šruder postigao je 19 poena, u sveukupno skromnom napadačkom izdanju ,,gromova“.

Hjuston će imati priliku da, u šestom meču plej-of serije prve runde Zapada, obezbijedi naredno kolo u noći između poneđeljka i utorka - od tri sata po našem vremenu.

S. S.

ukupno Australijanac je ostavio odličan utisak.

Naravno, razočarali su vozači Ferarija, u potpunosti. Bolidi slavnog tima sa inferiornim motorom na ovoj stazi su surovo kažnjeni. Sebastijan Fetel završio je tek 13. a Šarl Lekler na 14. poziciji od 17 vozača...

Naredna trka, već u neđelju 6. septembra, voziće se na čuvenoj stazi u Monci, za Veliku nagradu Italije.

S. S.

novi lider Naš slavni NBA centar govorio nakon ispadanja Orlanda u plej-ofu

dvije sekunde na cilju.

U generalnom plasmanu Alafilip, vozač tima Kvikstep, ima četiri sekunde prednosti u odnosu na Jejtsa iz Mičelton-Skota. Treći je Švajcarac Hirši sa sedam sekundi zaostatka, a potom slijede brojni favoriti trke sa 17 sekundi lošijim vremenom u odnosu na novog lidera.

Treća etapa, sa ciljem u Sisteronu na jugu Italije, je prilika za sprintere - ima tri uspona treće i jedan četvrte kategorije.

S. S.

VUČEVIĆ: SEZONA JE BILA KORAK NAPRIJED Nikola Vučević je zadovoljan NBA sezonom, koja se za njegov Orlando Medžik završila ispadanjem od Milvoki Baksa u prvoj rundi plej-ofa Istočne konferencije, sa skorom u seriji 4-1.

Odluka košarkaških federacija dvije zemlje, na potezu FIBA

Kreće liga Albanije i Kosova Košarkaški timovi iz Albanije i Kosova će od sezone 2020-21. najvjerovatnije igrati u zajedničkoj ligi.

Već 10. septembra Košarkaški

savez Kosova (FBK) i Albanska košarkaška federacija (FSHB) potpisaće sporazum o stvaranju zajedničke lige.

O takmičenju treba da se izjasni i Svjetska košarkaška federacija (FIBA), ali je start zajedničke lige gotovo izvjestan.

Poznato je da će takmičenje u prvoj sezoni imati osam klubova. Kalendar će biti poznat u naredne dvije sedmice, kao i format plej-ofa i svi organizacioni detalji.

S. S.

Sveukupno Orlando je oslabljen, bez dva važna igrača Gordona i Ajzeka, pružio dostojan otpor prvom favoritu za NBA titulu.

U posljednjem meču sezone, porazu 118:104, Vučević je upisao 22 poena uz 15 skokova. U svakom duelu plej-ofa bio je lider tima, za razliku od prošle godine i serije protiv Toronta, pokazao je da je jedan od najboljih centara moderne košarke. Baranin je želio da se nakon meča pred američkim novinarima osvrne prije svega na timsku igru.

- Vjerujem da smo tokom ove sezone napravili jasan korak naprijed u odnosu na prošlu godinu. Opet smo izgubili 4-1 u plej-of seriji, ali smo pružili mnogo bolju košarkašku predstavu. Osim u trećem meču, bili smo u igri i borili se u svim mečevima protiv Milvokija. Mislim

da smo naučili mogo u odnosu na prošlu godinu. I to se odrazilo, da budemo bolji ove sezone i u plej-ofu - kazao je Nikola.

Centar naše reprezentacije kazao je da Orlando ima veliki potencijal za napredak.

- Očigledno, čeka nas još veliki rad. Ponovo smo ispali u prvoj rundi plej-ofa. Jasno je da postoji prostor da neke stvari počnemo da radimo bolje, stvari u kojima treba da napredujemo ako želimo novi korak naprijed... Zbog svega toga, i onog što smo učinili, izuzetno sam ponosan na saigače, na sve što smo uradili, boreći se sa dobrim i lošim stvarima koje su nam se dešavale, mnogo povreda... - dodao je Vučević.

Očigledno je, da će Nikola i naredne sezone predvoditi Orlando - on je ključni igrač ovog koncepta ekipe sa Floride.

- Pokazali smo da smo borci. Izuzetno sam ponosan na saigrače i takođe sam ponosan što sam dio ove cjeline - zaključio je Nikola.

Očekuje se da Vučević u narednim danima stigne u rodni Bar, gdje nije boravio od ljeta prošle godine.

S. S.

22

Drugi pišu

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Kako je Osimov saigrač spalio sarajevsku Vijećnicu Čovjek koga je Sarajevo prihvatilo iz Bileće, odužio se glavnom gradu Bosne i Hercegovine ubijanjem, razaranjem, paljevinom i lažima

» Piše: Dragan Bursać Ko pali knjige, palit će i ljude.

(Tomas Man) Priča je potpuno nevjerovatna, a opet istinita. Mladić, suvonjav i okretan, došao je te 1960. godine iz Bileće u sarajevski Željezničar. Igrao je na mjestu centrahalfa u najpoznatijoj fudbalaskoj generaciji sigurno najslavnijeg bosanskohercegovačkog nogometnog kluba.

Navijači Željini mogu vam napamet izdeklamovati imena te čuvene, legendarne generacije. Uz Dusparu, Radovića, Štaku, Kapidžića, Jovičevića, Gašića, Osima, Jusufbegovića, Vrepca i Kulovića, bio je tu još jedan mladić koji se kalio u Željezničaru. I ne da se kalio, ponosio se tom svojom epizodom toliko da je i 30 godina nakon toga u gornjem lijevom džepu košulje nosio fotografiju na kojoj je treći s lijeva uz poborojane legende. A ko se ne bi ponosio?

I te noći 25. na 26. avgust 1992. godine Osimov saigrač imao je zajedničku fotografiju pored sebe, uz sebe. U tom trenu jedini foto-dokument koji je svjedočio o silnoj generaciji i njemu u njoj. A onda je naredio paljbu po gradu...

ČETNIČKI NERON NA BRDIMA OKO SARAJEVA

Osimov saigrač zove se Tomislav Šipčić i komandant je Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srspke. Po činu je general-ma-

učini sve kako bi se zaustavilo zlostavljanje i brutalno ubijanje Srba.”

Zastrašujuće!

I, šta bi na kraju sa centarforom, masovnim zločincem, prvim gospodarom urbicida, kulturocida i elitocida? Šta bi sa kreatorom najmonstrouznije laži ratu na teritoriji Bosne i Hercegovine? Pa, eno ga u Beogradu. Živi spokojno, kao slobodan čovjek, bez bilo kakve kazne, sa nekakvom, nikad do kraja, sprovedenom istragom i bez reakcije sudstva i tužilaštva. Živi potpuno mirno i normalno, kao da se ništa desilo nije.

A svi oko njega - i Slobodan Milošević, i Radovan Karadžić, i Ratko Mladić, i njegovi nasljednici, Stanislav Galić i Dragormir Milošević, svi su optuženi i sa punim pravom usuđeni zlodjela koja su učinili. Samo, eto ovaj demijurg, pokretač zla, ovaj neuspješni Željin fudbaler, ovaj malograđanski Neron, živi poptuno bezbrižno, bez osjećaja krivice, bez srama, stida, ali i potjernice.

U RATU SE NE GUBE ŽIVOTI, NEGO UBIJAJU LJUDI

Ubica po komandnoj odgovornosti i neronski piroman sarajevske Vijećnice danas je slobodan čovjek

jor. Od zapaljivih granata u mraku moći gori Vijećnica, arhitektonski biser Bosne i Hercegovine, u kojoj je tada bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka.

Rezultati nekadašnjeg centrahalfa: Ubijeni Aida Buturović, Adela Leota, Mirko Azinović i Ante Slavko-Kovačić. Spaljeno dva miliona knjiga i 300 rukopisa u bibliotečkim artefekaktima. Počinjen urbicid, kulutroicid i elitocid. Neki će reći - bilo je to najveće spaljivanje knjiga nakon spaljivanja Aleksandirijske biblioteke i Hitlerovih plamenih noći.

Nije se tu zaustavio Šipčić, o ne. Za vrijeme njegovog komandovanja korpusom, od maja do septembra 1992. godine, ubijeno je 138 djece, više od 1.200 civila, uništeni su

» Piše: Ljubodrag sTOJaDINOVIć Imaćemo novi stadion! Vest je već bila pod debelim naslagama prašine, jer se još od prve najave videlo da je budalasta. Nacionalni stadion, kolosalni projekat u zemlji siromaha, mogao je da bude samo cinično podsmevanje raji svikloj na sprdnju, bez igre i radosti u njoj i bez navika na život.

Ali, ponovo smo čuli iz usta koja se ne zatvaraju da će Srbija dobiti svoj veliki stadion, i mnogo malih po gradovima i selima, i da para ima. To će biti ponos najvažnijeg graditelja u istoriji cele Srbije, trijumfalne arene svuda kako bi bila iskazana gordost zbog neprekidnog niza pobeda u svim oblastima.

Srbija će dobiti moderna borilišta za fudbal, loptačko takmičenje u kome smo potpuni dunsteri, država čije se ekipe u ogledanju sa malo ozbiljnijim protivnikom redovno vraćaju sa punim mrežama. Svejedno, ostavili smo srce na terenu, reći će nesrećni trener pre nego što ga najure i dovedu još goreg.

Talentovani dečaci su od ranog uzrasta samo belo roblje koje menadžeri preprodaju na podzemnim nogometnim kvantašima. I oni se brzo gase i nestaju u merenju sa darovitijima od sebe. U ligu na srpskim oranicama

Orijentalni institut u Sarajevu, Olimpijska dvorana Zetra i Dom mladih Skenderija. Jednom riječju, bila je to silina zla od koje se ledila krv u žilama.

Od nekadašnjeg igrača Željezničara, od nečovjeka, koga su i klub i grad ugostili i kao svoje dijete primili te 1960. godine, kad je došao iz Bileće. I tako se, valjda, zahvalio i klubu i gradu i građanima Sarajeva.

Uništavajući sve živo i sve lijepo u tom gradu pod sobom.

A mogao je - zapravo, morao je - general Šipčić, kao prvi komandant korpusa koji je držao u okruženju grad-heroj, zaustaviti monstrume koji su to radili, a ne obrnuto - rukovoditi im svojom komandom, svojim naređenjima i svojom odlukom da pokuša spaliti Sarajevo. Oni koji znaju Tomislava Šipčića

svjedoče kako je prije dolaska na brda iznad grada, godinu dana ranije, u Ljubljani okrenuo topove i haubice na Cankarjev dom i time pokazao da mu kultura, grad, sloboda i građani znače samo jedno - topovsko meso u ime “velike Srbije”.

LAŽ O BACANJU SRPSKE DJECE LAVOVIMA

Ono što nije realizovao u Ljubljani, okrutno je uradio Sarajevu. Centarhalf Željin centrirao je ubitačne granate po gradu. Jedna od njih tako u redu za hljeb u tadašnjoj Ulici Vase Miskina 27. maja ubila 26 Sarajlija i ranila njih 108.

I da je samo to, a to je i đavolu previše. Ne, Šipčić Tomislav tvorac je jedne od najmonstruoznijih laži u modernoj

istoriji ratovanja - one po kojoj su Sarajlije bacale srpsku djecu lavovima. Tako u beogradskoj Politici na datum 16. jul 1992 godine piše ovo: “Komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine, general-major Tomislav Šipčić, kako javlja Srna, optužio je danas muslimanske snage da bacaju srpsku decu lavovima u sarajevskom zoološkom vrtu. General Šipčić je o tome telegramom obavestio načelnika Štaba snaga UNPROFOR-a, brigadnog generala Luisa Mekenzija.

U telegramu se, takođe, navodi da su muslimanske snage u ‘Pionirskoj dolini’ kod zoološkog vrta formirale koncentracioni logor za Srbe. Šipčić je pozvao Mekenzija da

Vođina zamisao igre

vraćaju se kao već isluženi veterani bez igre i propadaju tamo gde sve ionako propada.

Nacionalni stadion bi morao da bude dom državnog tima, koji retko dospeva na velika takmičenja, a ako se i provuče ispada ponižavajuće brzo.

Ali sve to je strašno skupo i jedino je najbolje najskuplje, divno izgleda kad se dobro napravi. Tako se stvar vidi na nekim maketama. I ostaje večni spomenik velikanu, čije je nadahnuće kao i uvek došlo samo po sebi, iz nekih nama nepoznatih tamnih prostora, kao lična velika misija za ostavljanje tragova koji se ne brišu. Zadužbina iz puste državne blagajne, građevina koja zaluđuje svojim dimenzijama. Nepotrebna ali čarobna ilustracija svemoći i samovolje koje se ostvaruju jedino u onome što je suvišno i besmisleno.

Ploča na spomeniku igre sa znamenitim imenom darodavca koji nasilno uručuje sebe svome narodu. Potpisi odanosti nekada velikih sportista nekada malom huliganu na podvigu koji u Srbiji menja istoriju. Stub srama za ta imena koja zauvek nestaju u neobjašnjivom podaništvu.

Možda će u takvoj sportskoj areni, gde će igralište imati specijalnu travu,

posebnu drenažu i grejače za svako sedište, luksuzne lože za krem ovakve Srbije, možda će dakle u tom hramu sporta biti odigrane i neke utakmice.

Recimo 4-5 godišnje. Šta se ima događati u međuvremenu, kad su svetla pogašena i nikoga nema ni na jednom od 55.000 mesta?

Ništa, eto šta. To je zamišljeni sadržaj za apstraktnu građevinu čiji je idejni projekat stigao iz sfere pretenciozne glupave bahatosti, iz ambicija malog nasilnika da od svega rugobnog što

nastaje može da bude sastavljana jedna bista za njega, veća od Nemanjine kad jednom zamakne u onostrano.

Ovo je prostor gde nastaju fontane koje sviraju džez, jarboli koji paraju nebo, gondole što lete nad gradom, grad na vodi koja ne podnosi da se na njoj gradi, spomenici istorijskog šunda koji nadrastaju solitere, trgovi koje svako novo renoviranje konačno devastira. Stalna novogodišnja rasveta koja bi da pretvori Beograd u metropolu svetlosti, gde praznik traje bez prekida. Tamo

I tako se obistinila zlokobna sentenca velikog Tomasa Mana sa počeka teksta - odistinski, ko pali knjige, paliće i ljude. U Bosni i Hercegovini većinom nekažnjeno - i za paljenje knjiga, i za paljenje ljudi. Žena i djece, dodao bih.

U jednom intervjuu za Srpske gradske novine, list koji je izdavao Pres centar samozvane srpske opštine Novo Sarajevo te 1992. godine, zločinac Šipčić će reći i ovo: „I rat je nekakva utakmica. U sportu, međutim, sve nekako možeš popraviti, a u ratu se gube ljudski životi.

Tu je apsurd te sličnosti, i kroz rat se stvaraju prijateljstva...“ U ratu se, generale, ne gube životi, nego se ubijaju ljudi, i to planski, kao naprimjer od tvoje zločinačke ruke, i zato je ovoj utkamici, osim Božjeg sudije, nepohodno djelovanje i zemljaskih sudova. Jer, nije li neshvatljivo i ljudskom umu nepojmljivo da je ubica po komandnoj odgovornosti i neronski priroman sarajevske Vijećnice potpuno slobodan čovjek, tu, nekih par stotina kilometara od nas?

gde tasmanijski đavoli ubijaju Košutnjak i betoniraju šumu, a lupeži iza kojih stoji sila pljačkaju sve čega se dohvate.

Najbolji smo u Evropi i svetu, ispred Nemačke smo u svakom pogledu, Srbija leti prema nebu. Tako govori Tvorac.

Nacionalni stadion je višnja ili trešnja na torti, kako hoćete, ukras u kruni ludog kralja koji je davno zastranio u merenju svojih dimenzija.

Ako ništa drugo, stadion će imati svoju misiju na samom otvaranju, pa makar posle toga zarastao u paprat. Zamisao vođe da održi trijumfalni govor pred 55.000 izabranih podanika jeste opijajuća. Neće moći da odbije aklamacijski zanos, da najveća stvar u njegovom životu dobije njegovo ime.

Stadion Aleksandar Vučić! Kako vam to zvuči? Veličanstveno prazno u novoj areni koja bi bila simbol preživljenih poraza i onih koji slede.

Bez dovoljno bolnica, vrtića, u zemlji sirotinje gde stalno raste broj gladnih, bez para za lečenje dece, bez modernih škola i učila. Bez mere i objašnjenja čemu će služiti taj Koloseum bez hleba i igara.

Ostaje nam samo da se uzdamo u vladajuću laž. Laž da će biti napravljen stadion verovatnija je od istine da će ga biti.

Kad bude započeto riljanje metroa, a ljudi nađu put za Prokop, zemlja u kojoj je zaparloženo hiljade hektara moravskih rodnih njiva biće zasejana stadionima.

Drugi pišu

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

23

Presude američkog suda

RS i Srbija dužne žrtvama milijarde dolara odštete Dok Milorad Dodik i Aleksandar Vučić dižu tenzije uoči posjete srbijanskog predsjednika Washingtonu, Vučić razmatra kako da izbjegne konačni gubitak Kosova, a Dodik mu na dnevni red pokušava ubaciti „slučaj statusa bh. entiteta Republika Srpska“, na drugoj strani aktueliziraju se presude Federalnoga suda u New Yorku, koje bi mogle zabrinuti lidere RS-a i Srbije više nego razgovori u SAD-u.

Presudama suda u New Yorku protiv bivšeg političkog lidera bosanskih Srba i presuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, RS-a i, indirektno, Srbije iz 2000. godine, žrtvama genocida, terora i zločina dodjeljene su milijarde dolara odštete. Presude su do sada stajale bez riješenog načina izvršenja, ali se taj sudski predmet sada ponovo aktivira ka krajnjem epilogu – naplati odštete od RS-a i Srbije. Ukoliko bh. entitet i Srbija odbiju izvršenje, mogli bi se naći u blokadi finansijskih tokova i prijeti im bankrot, a RS-u i u funkcionalni kolaps kao administrativnom entitetu unutar Bosne i Hercegovine.

To bi možda bio povod Dodiku za radikaliziranje situacije i bijeg od odgovornosti u novu krizu. S druge strane, vjerovatnije, možda bi to bio uvod u ustavno prekomponiranje Bosne i Hercegovine, o kojem američki zvaničnici u posljednje vrijeme govore, moguće i nevezano za ove presude.

KARADŽIĆ POKUŠAO POBJEĆI OD SUDA I PRAVDE

- Očigledno je da su bosanskohercegovačkom Ustavu potrebne reforme. Zašto?

Zato što bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlanske zajednice, rekao je prije nekoliko dana za medije američki ambasador u Sarajevu Eric Nelson. Činjenica je da je važeći Ustav Bosne i Hercegovine prevaziđen, ali kakve to veze može imati s presudama suda okruga New York?

Na okružnom sudu Južnog distrikta New York 1993. godine pokrenuta su dva sudska postupka, na osnovu univerzalne sudske juristikcije poznata pod nazivom Jane Doe v. Radovan Karadzic, No. 93-Civ-0878 (PKL) (S.D.N.Y. ), odštetni zahtjev 4,9 milijardi dolara, i Kadić i ostali protiv Karadžića i ostalih, broj1:93- cv-01163(PKL) (S.D.N.Y), odštetni zahtjev 750 miliona dolara.

Tužbe u ime žrtava sadržavale su sve optužbe za koje je Karadžić pravosnažno osuđen i pred Međunarodnoim sudom za ratne zlčočine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, sa sjedištem u Hagu (geno-

Iznos za isplatu nakon presude protiv ratnog zločinca Radovana Karadžića, Republike Srpske i Srbije iz 2000. godine dosegao je gotovo 100 milijardi dolara, što RS može koštati postojanja

Nakon što je Radovan Karadžić odustao od pravne borbe, čime je, u pravnom smislu, priznao sve navode iz tužbi, presude su postale pravosnažne

cid, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, ubistva, mučenja, okrutno nehumano i ponižavajuće postupanje, silovanja, namjerno nanošenje duševnih boli...), ali su ove tužbe, budući da su pokrenute od konkretnih žrtava, bile usmjerene na traženje materijalne odštete.

Karadžić je angažirao advokate Ramseya Clarka i Lawrencea W. Schillinga, koji su bili u sudnici cijelo vrijeme procesa. Međutim, nakon jula 1996. godine, kada je podignuta optužnica pred Haškim tribunalom, Karadžić je, bojeći se hapšenja, izbjegavao doći na svjedočenje, da bi u decembru 1997. godine i zvanično obavijestio američki sud da neće učestvovati u daljem procesu. Bio je svjestan posljedica tog akta, koje su uslijedile u oktobru 2000. godine, kada je sud u New Yorku presudio u korist žrtava – tužitelja i usvojio sve tužbene zahtjeve.

Suština prijetnje po RS je u tome da je Karadžić tada proglašen odgovoranim za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti kao “državni službenik” (as a state actor), vojni i politički lider, pa tako sankcija zahvata i entitet u čije ime je počinio zločine.

Nakon što je Karadžić odustao od pravne borbe, čime je, u pravnom smislu, priznao sve navode iz tužbi, presude su postale pravosnažne.

STRATEŠKA IZDAJA RS!

Tako je RS postao dužnik, koji je oštećenoj strani, odnosno tužiteljima, tada trebao isplatiti više od pet milijardi dolara, sudske i advokatske troškove i zatezne kamate. Na ovaj način upravo prvi predsjednik je doveo RS u bezi-

zlaznu situaciju, što je ravno strateškoj izdaji. Jer, ukupan iznos do danas je dosegao astronomskih gotovo 100 milijardi dolara, što RS može koštati postojanja.

I više od toga. Nakon presude Međunarodnog krivičnog suda (ICC) u Hagu, kojom se i Srbija označava odgovornom za genocid koji je počinila RS / Vojska RS / Radovan Kardžić i ova susjedna država došla je u status saučesnika, pa samim tim i obavezna da namiri štetu koju je Srbija napravila u Bosni i Hercegovini. Posebna otežavajuća okolnost za Srbiju su njeni vlastiti dokumenti kojima postaje nesporno učešće u međunarodnom vojnom sukobu na teritoriji Bosne i Hercergovine.

Iz knjige američkog diplomate i “tvorca” Dejtonskog mirovnog sporazuma Richarda Hoolbroka Završiti rat saznali smo da je Karadžić naknadno pokušao popraviti grešku. Kroz pregovore je od Holbrookea tražio da se presuda poništi, što nikad nije učinjeno. Karadžić je zatim otiša u “višegodišnju ilegalu”, odnosno bijeg, a kasniji haški pravosnažni epilog (doživotna robija) je poznat.

Nastavkom ovih sudskih postupaka danas se bavi američki državljanin bh. porijekla Muradif Pajt, koji je bio učesnik procesa kao zastupnik žrtava. Pajt je nezavisni istraživač za međunarodno, privatno, humanitarno i krivično pravo u procesima s odštetnim zahtjevima. Također je specijalista za priznanje i izvršenje američkih presuda građanskog i ugovornog prava u zemljama Evropske unije i bivše Jugoslavije. O daljim koracima ka izvršenju presude kaže:

IZETBEGOVIĆ ZNA ZA SVE, ALI NIJE REAGOVAO

„Sada je potrebno da se na jednom od sudova u Evropi izdejstvuje priznavanje presude američkog suda, što je prvi korak. Raditi to u Bosni i Hercegovini je iluziorno, ako znamo kakvi politički odnosi i utjecaji u pravosuđu trenutno ovdje vladaju. Zbog toga je potrebno da se presuda potvrdi na sudu jedne od zemalja Evropske unije. Trenutno smo u potrazi za advokatskom kućom koja bi preuzela taj zadatak.“ Ističe da kompletan posao sada radi pro bono i u korist žrtava, za koje kaže da im treba pomoći, ali da pomoć ne dolazi od države Bosne i Hercegovine, koja ima najveću obavezu da pomogne žrtvama u dobijanju zadovoljštine. Naglašava da se obraćao i Bakiru Izetbegoviću, kao članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te ostalim članovima iz tadašnjeg saziva ovog tijela (Mladen Ivanić i Dragan Čović), ali... „Izetbegović zna za sve ovo, opširno sam ga pismeno informirao, ali on nije reagirao. Ne zanima ga. A upravo bi država bila obavezna naći i platiti advokata za ovu fazu procesa. U međuvremenu je propala i revizija presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, a kako vidimo, odgovornost za to je upravo na Izetbegovićevom timu. On je davno i pravovremeno znao da se mora obnoviti aktivna legitimacija našeg [bosanskohercegovačkog] oficira za vezu u Tribunalu i zatajio je to“, rekao je Pajt.

Nasuprot ignoriranju od „bošnjačke političke elite“,

o k u p l j e n e o ko St ra n ke demokratske akcije (SDA) i Bakira Izetbegovića, Pajt je dobio podršku poznatih pravnih eksperata Francisa Boylea i Geoffreya Nicea i njihovu procjenu realne mogućnosti pozitivnog ishoda procesa. Boyle je bio glavni akter i pravni zastupnik prve tužbe Bosne i Hercegovine protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) pred Međunarodnim sudom pravde, sve dok mu, iz nikad objašnjenih razloga, Izetbegović nije otkazao punomoć. Upravo je Boyle akcentiao Izetbegovića kao krivca za propast revizije.

RS BI MOGLA IZGUBITI POLITIČKI SUBJEKTIVITET

„Nisu radili ništa, dok ja nisam počeo davati intervjue i govoriti da se bliži revizija.

Uradio se minimum od onoga što se moglo uraditi, ali bilo je prekasno. Ako sjedite deset godina i ne radite ništa, očekivati je da će sud naći načina da izbjegne takvu tužbu... Izetbegović i svi njegovi savjetnici su bili uključeni u sabotažu“, kazao je Boyle u nedavnom intervjuu.

Nakon što je propala revizija presude, u kojoj bi Srbija eventualno bila označena kao agresor, a time i obavezna da plati ratne reparacije, ove presude njujorškog suda još su značajnije. One sada predstavljaju jedini značajan pravni instrument za pritisak na označene planere i počinioce genocida.

Značaj priznanja presude na nekom sudu u Evropi Pajt objašnjava kao osnovu za naredni korak, kojim bi se RS (i Srbiju) primoralo na izvršenje presude isplatom, ili, ako

nema novac i nekretnine van Bosne i Hercegovine (a vjerovatno nema u toj vrijednosti), onda bi se tražio drugi način. „Verifikacija presude pred nekim evropskim sudom je bitna, jer bi se zatim moglo obavijestiti sve međunarodne i strane finansijske institucije da su RS i Srbija dužni po toj presudi određeni iznos. Time se blokiraju svi njihovi finansijski tokovi, obara se kreditni rejting RS-a i Srbije. Postoji mehanizam da se od ovih mjera izuzme država Bosna i Hercegovina i entitet Federacija Bosne i Hercegovine, tako da se optereti samo RS. U ovoj fazi tužena i osuđena strana bi shvatila da se ne radi o ‘krezavoj presudi’ i da ne mogu samo reći ‘mi nemamo para’, i nikom ništa“, objašnjava Pajt.

A šta ako zaista nemaju para? „U tom slučaju presuda bi se naplatila na drugi način, teritorijom, odnosno gubitkom političkog subjektiviteta u dijelu osuđenog entiteta. U historiji nije neobičan takav postupak.

Nakon Prvog svjetskog rata Francuska je ratnu štetu naplatila od Njemačke izuzimanjem Alzasa i Lorene. Italija je štetu Austro-ugarske, odnosno Austrije, naplatila teritorijom Južnog Tirola. Kanada je svojevremeno dug naplatila pripajanjem Labradora i Newfoundlanda... Osim toga, Njemačka je godinama plaćala reparacije za štetu iz Drugog svjetskog rata“, rekao je Pajt.

KABINET: PREDSJEDNIK VUČIĆ NEMA NADLEŽNOST

Nesumnjivo da se u slučaju RS-a i Srbije radi o sasvim drugačijem pravnom, političkom i historijskom kontekstu, ali je zajedničko sa starim slučajevima to da dugovi verificirani sudskim presudama dođu na naplatu bilo kada i na bilo koji mogući način.

Kako bi ispitao raspoloženje zvaničnog Beograda za mirno rješenje, Pajt se, u skladu s američkim zakonima, obratio predsjedniku Aleksandru Vučiću, Ministarstvu pravde Srbije i ostalim funkcionerima, objašnjavajući neminovnost (i finansijskog) suočavanja Srbije s odgovornošću, jer... „Za Srbiju je, pored dovoljnoga broja presuda Haškog tribunala, ključna bila presuda Međunarodnog suda pravde, gdje se navodi da je Srbija odgovorna, jer ‘nije spriječila genocid počinjen u Srebrenici’“, navodi Pajt u obraćanju zvaničnicima Srbije, na šta je dobio tek birokratski odgovor iz Kabineta predsjednika da „predsednik nema nadležnost da postupa po Vašoj molbi.“ Pajt planira pokrenuti tužbe s odštetnim zahtjevima i u korist porodica žrtava Srebrenice i Albanaca sa Kosova, što će dodatno otežati poziciju posebno Srbije. Nema sumnje da će Beograd i Banja Luka nastojati maksimalno ignorirati obaveze iz postojećih presuda, kao i do sada.

24

Enigmatika

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 31. avgust 2020

Ivm.br.1158/2014 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, protiv izvršnog dužnika Milorada Šekularca, Njegošev Trg bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 32,138.59€), dana 27.08.2020. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se sedma prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog dužnika Milorada Šekularca iz Berana, upisanih u LN 1672 KO Berane i to: kat.parcele br. 1462, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 166 m2, sa sledećim posebnim djelovima objekta: poslovni prostor PD 4, spratnosti P, površine 35 m2, nestambeni prostor PD 5, spratnosti P, površine 29 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 7, spratnosti P1, površine 26 m2, stambeni prostor u izbradnji PD 8, spratnosti PN, površine 26 m2, kat. parc. br. 1462, broj zgrade 2, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 20 m2, sa posebnim djelovima objekta: stambeni prostor u izgradnji PD 1, spratnosti P, površine 15 m2, stambeni prostor u izradnji PD 2, spratnosti P1, površine 23 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 3, spratnosti PN, površine 23 m2, svojina izvršnog dužnika Milorada Šekularca sa obimom prava 1/1, kao i na idealnom dijelu nepokretnosti i to: nestambeni prostor PD 9, spratnosti P1, površine 11 m2, nestambeni prostor PD 10, spratnosti P, površine 21 m2, na kojima je izvršni dužnik Milorad Šekularac suvlasnik sa obimom prava 1/2. Sedmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 18.09.2020. godine u 13:00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm.br.1158/2014 od 06.09.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 32,138.59€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 10.07.2014. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm.br. 1158/2014 od 22.03.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 80.500,00 €. Na sedmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno ćl. 173stav 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br.

550-19032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti tj. 8.050,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 31.08.2020. godine.

U Beranama 27.08.2020. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM stan u City Kvart 34m2/1350 eura Tel.069/725-845 1 IZDAJEM kompletno namještenu garsonjeru preko Morače preko puta Pobjede, 160e do 180e Tel.068/074-033 2 PRODAJEM GROŽĐE vranac i šardone. Odličnog kvaliteta.

Tel. 069/252-504, 069/505-619 3

Ivm.br.1158/2014 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br.

30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, protiv izvršnog dužnika Milorada Šekularca, Njegošev Trg bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 32,138.59€), dana 27.08.2020. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se sedma prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog dužnika Milorada Šekularca iz Berana, upisanih u LN 1672 KO Berane i to: kat.parcele br. 1462, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 166 m2, sa sledećim posebnim djelovima objekta: poslovni prostor PD 4, spratnosti P, površine 35 m2, nestambeni prostor PD 5, spratnosti P, površine 29 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 7, spratnosti P1, površine 26 m2, stambeni prostor u izbradnji PD 8, spratnosti PN, površine 26 m2, kat. parc. br. 1462, broj zgrade 2, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada površine u osnovi 20 m2, sa posebnim djelovima objekta: stambeni prostor u izgradnji PD 1, spratnosti P, površine 15 m2, stambeni prostor u izradnji PD 2, spratnosti P1, površine 23 m2, stambeni prostor u izgradnji PD 3, spratnosti PN, površine 23 m2, svojina izvršnog dužnika Milorada Šekularca sa obimom prava 1/1, kao i na idealnom dijelu nepokretnosti i to: nestambeni prostor PD 9, spratnosti P1, površine 11 m2, nestambeni prostor PD 10, spratnosti P, površine 21 m2, na kojima je izvršni dužnik Milorad Šekularac suvlasnik sa obimom prava 1/2. Sedmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 18.09.2020. godine u 13:00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm. br.1158/2014 od 06.09.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 32,138.59€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 10.07.2014. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje.

Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom Javnog izvršitelja Isada Jašarovića Ivm. br. 1158/2014 od 22.03.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 80.500,00 €. Na sedmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno ćl. 173stav 7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti tj. 8.050,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 31.08.2020. godine.

U Beranama 27.08.2020. godine Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

POTREBNA vrijedna i iskusna gospodja sa poznavanjem posla odrzavanja apartmana i dvorista.

Stan i hrana obezbijedjeni ukoliko je potrebno.

Visoka mjesecna nadoknada.

Prednost Podgorica i Bar. Tel.067/854-444 4

NA PRODAJU STANOVI (NOVOGRADNJA)

GARSONJERE: 21,41 m2 - 23,59 m2 JEDNOSOBNI: 33,58 m2 - 50 m2 LOKACIJA: GORNJA GORICA STARI AERODROM

KONTAKT: DEJAN 069 349 690

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

25

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Са тугом у срцу обавјештавамо да је дана 29. августа 2020. године, послије краће болести, у 43. години живота преминуо

Poslije kraće bolesti u 83. godini preminula je naša draga

DANICA Veljkova BULAJIĆ

АЛЕКСАНДАР - САША Радивоја РАИЧЕВИЋ

rođena Vukotić

Сахрана ће се обавити у кругу најуже породице, сходно мјерама НКТ-а, на сеоском гробљу у Буковику, општина Бар.

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti 30. avgusta 2020. godine u 12 časova na mjesnom groblju u Vilusima.

Ожалошћени: супруга ИВАНА, кћерке АЊА и НИНА, отац РАДИВОЈЕ-РАЈО, мајка МИРОСЛАВА, сестре КРИСТИНА и ЛИВИЈА, стричеви ВЕСЕЛИН и СВЕТОЗАР, ујак МИЛАН, тетка ЉУБИНКА и остала многобројна родбина

Ožalošćena porodica: ćerka ZORICA, sin MARJAN, braća VOJO i BRANKO, sestra VIDOSAVA, snahe VESNA i ŽELJKA, unučad DEJAN, IGOR, BORIS, LUKA, ŽELJKO, DARKO, NEMANJA, KRISTINA, IVANA i JELENA, praunučad i ostala rodbina BULAJIĆ i VUKOTIĆ

1720

1726

Napustio nas je

Posljednji pozdrav

DANICI Nijesi me rodila, a bila si mi više nego majka.

PETAR BULATOVIĆ

Tvoji: MARJAN, VESNA, KRISTINA i LUKA 1723

Počivaj u miru, anđele.

Porodici naše iskreno saučešće.

Posljednji pozdrav dragoj majci

KOLEKTIV „INFOSTREAM – a“

DANICI Tužan je i bolan, danas, rastanak sa tobom.

Hvala ti za život i ljubav koju si mi dala.

Ostaćeš uvijek voljena i nikad zaboravljena, draga majko.

1719 Posljednji pozdrav tastu, ocu i đedu

Tvoja ćerka ZORICA GARDAŠEVIĆ sa porodicom 1724 Posljednji pozdrav našoj dragoj svekrvi, babi i prababi

MILIVOJU STIJEPOVIĆU DANICI zet MILKO, ćerka IRENA i unuka JANA JOKSIMOVIĆ

Ostaćeš vječno u našim sjećanjima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: ŽANA, DEJAN, IGOR i BORIS sa porodicama

1728

1725

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Tužnih 20 godina je od smrti

29

Навршава се четрдесет дана од смрти нашег вољеног

VASU KALUĐEROVIĆU JANKA Čedova NOVOSELA

Bila je čast i ponos imati te za brata.

i

DEJANA Jankova NOVOSELA

МИРА Мијајлова ПОПОВИЋА

S ljubavlju i poštovanjem, tvoji: sestra MILICA, sestrična DANIJELA i sestrić DRAGAN sa porodicom

Vrijeme ne može umanjiti bol i tugu za vama. Teško je istinu pravdati sudbinom, dragi naši. Neka vas u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

1721 Zauvijek vaši BRAT i STRIC i SESTRE i TETKE sa porodicama

Voljenom bratu, šuri i ujaku

Данас ћемо посјетити његову вјечну кућу на гробљу Чепурци у 10 сати. Захваљујемо свима који су нам изјавили саучешће лично, путем телеграма и телефона. Заувијек у нашим срцима и мислима.

1717

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Danas je devet godina od kada nije sa nama, ali je uvijek u našim srcima naš voljeni 1707

VASU KALUĐEROVIĆU

Godina dana je od smrti našeg voljenog oca S bolom u srcu opraštamo se od tebe, dragi brate. Ponosni što smo te takvog imali.

JOVAN Nika RADOMAN

Sestra DRAGICA, zet JOZO, sestrić ŽELJKO i sestrična ANA

Tata, vrijeme nije lijek već svjedok bola i tuge, i samo oni koji su te voljeli znaju koliko je teško bez tebe. Dosta je lijepih uspomena da te vječno čuvamo u našim srcima.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

1722 Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu i đedu

Tvoja ćerka ZORICA sa porodicom

BORISA PERKOVIĆA Dragi tata, bez tebe je velika praznina. Mnogo nam nedostaju tvoja topla riječ, ljubav i pažnja koju si nam uvijek pružao. Bio si i ostaćeš najbolji otac na svijetu.

Vole te tvoji sinovi

1718

1716

31. 8. 2016 – 31. 8. 2020.

9. 9. 1998 – 9. 9. 2020.

SLAVKO Ilijin

MILAN Ilijin

DANILO i VICTOR HUGO

Godina je tužnih dana od smrti mog brata

VASU KALUĐEROVIĆU Tvoj častan život čini da te se s ponosom i ljubavlju sjećamo i da te nikad ne zaboravimo.

Hvala ti za sve što si uradio za nas i neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Od DRAGICE, NENADA, LAZARA i SANDRE sa porodicama

BOLJEVIĆ

Sjećanja, poštovanje, ljubav... trajaće dok postojimo.

1709 1712

Vaši: MLADEN, MARINA, MILICA, DANIJELA, ANĐELA i MILAN

BORISA PERKOVIĆA Brate moj, 31. avgust je dan koji će nas uvijek podsjećati da ništa više nije kao prije, niti će biti.

Teško je stegnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku za tobom.

Bobane moj, dođi mi ponekad u snove moje i probudi mi javu poljupcem svoje duše, utješi mi srce iz kojeg liju sestrinski uzdasi.

Voli te i čuva od zaborava tvoja sestra BILJANA sa porodicom

Десет година је од смрти наше драге

1714

VASILIJE VASO KALUĐEROVIĆ

Godina dana je od smrti moga ujaka

Tužan je ovakav pozdrav, kume Vaso.

Počivaj u miru!

Kum JOVO Rakov SJEKLOĆA sa porodicom 1708

БИСЕРКЕ ДАБАНОВИЋ рођена Глобаревић

POMENI 31.8.2011 - 31.8.2020.

Године пролазе, али ниједна без сјећања на тебе. Тако већ 10 година. Твој драги лик, љубав коју си нам поклањала и лијепе успомене чуваћемо од заборава. Твоји: супруг ИЛИЈА, ћерке ЧЕДОМИЛА, ВИДОСАВА и МАРТА са породицама 1711

MILOVAN – BATO VUKOVIĆ S poštovanjem, 1727

BORISA PERKOVIĆA Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već uspomene na tebe. Živiš u našim srcima zauvijek.

Počivaj u miru.

Volimo te.

SARA i ŽIVKO 1715

Deset godina je od kada je umorna od života, pošla na vječni počinak moja sestra

Godina dana je od smrti mog dragog ujaka

PORODICA

BORISA PERKOVIĆA

BISERKA Ilijina DABANOVIĆ rođena Globarević

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

U našim si mislima.

Brat NIKOLA s porodicom 1713

SLAĐA i ACO 1710

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30

TV program

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

SERIJA

RTCG 1 16:00

FILM

RTCG 2 22:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II

Žil i Džim

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Program za djecu 09:20 Slonovi i tonovi, e.

10:05 CMC festival, r.

10:35 Muzika 11:05 Naod, r.

12:05 Sat tv, r.

13:05 Profil, r.

14:05 Dokumentarni pr, r.

15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, s.

17:00 Press – IJZ 17:30 Crna Gora – Wild beauty 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Sat tv 19:30 Dnevnik 2 20:05 Fatalni ishod, film 21:35 Ženski raj III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno, s.

00:00 Sat tv, r.

00:30 Jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 09:15 09:30 11:00 12:15 13:30 14:00 15:10 15:40 16:00 16:30 17:00 18:00 18:35 19:30 20:10 21:15 21:45 22:30 00:10 00:25 01:15

Zapis, r.

E sport Otkrij.me, r.

Svakog gosta sat i po dosta, r.

Program za djecu Pucajte na pijanistu, r.

Muzika Šetland, r.

Dokumentarni program, r.

Otkrij.me, r.

CMC festival, r.

Dokumentarni program, r.

Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s.

Luda kuća, r.

Luda kuća, s.

Dnevnik 2 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s.

CMC festival Dokumentarni program Žil i Džim, film Glas Amerike Dokumentarni program E sport

07:15 100 ljudi, 100 ćudi, kviz 08:15 Nemoj da zvocaš, s.

09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s.

10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e.

11:15 Drugo ime ljubavi, r.

13:00 Zabranjeno voće, r.

13:45 Dalas, s.

16:00 Praktična žena, e.

17:00 Press – NKT 17:30 Zabranjeno voće, s.

18:00 Ekskluziv, e.

18:30 Andrija i Anđelka, s.

19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s.

22:10 Igra sudbine, r.

23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, r.

00:00 Putevi droge, film 02:15 Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:30 07:15 07:20 07:35 08:00 08:40 09:00 09:50 10:35 11:00 11:30 12:35 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:00

17:30 18:00 18:40 19:45 22:00 22:50 23:35 01:05

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Kefalica Mr. Kitchen, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Agencija za SIS, s.

Totalni obrt, r.

M(j)ešoviti brak, r.

Vijesti M(j)ešoviti brak, r.

Moja majka, r.

Vijesti Moja majka, r.

Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Sportisimo Totalni obrt Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s.

Moja majka, s.

Principe, s.

Totalni obrt, r.

Lova, film Posle smrti, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:05 15:50 16:30 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 01:50 03:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Rej i Helen, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Alo, alo, r.

Vijesti Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s.

Alo, alo, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Film Vijesti Sport, e.

Kurir, film Zbogom kraljice, r.

Mala sirena, r.

Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 Film 08:00 Sestre, r.

09:00 Scena, pregled sedmice, r.

10:00 Zakletva, r.

11:00 Film 13:00 Narod pita, r.

14:10 Premijera 14:25 Ekskluzivno, e.

14:40 Narod pita, r.

15:30 16:10 17:30 18:00 20:00 21:00 23:00 01:00 03:00

Scena Narod pita, r.

Scena Film Zakletva, s.

Sestre, s.

Narod pita Film Film

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra .

777 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Poneđeljak, 31. avgust 2020.

Muzičari Božo Vrećo i Almas Smajlović snimaju duet

Kvin i Adam Lambert najavili zajedničko izdanje

Pjevamo o pravdi i boljem životu

SARAJEVO - ,,Ne želim odustati“ naziv je nove pjesme koju proteklih dana snimaju Božo Vrećo i Almas Smajlović. Ova dvojica muzičkih velikana udružili su snage i odlučili da publici predstave nešto sasvim novo, prvi put zajedno, prenosi klix.ba.

- Božo Vrećo je jedan od najunikatnijih i najznačajnijih interpretatora sevdaha.

Pored predivnog glasa koji

ima, on je za razliku od većine interpretatora tradicionalne muzike koji samo recikliraju stare pjesme - i autor, znači stvara nove vrijednosti u tradicionalnoj muzici, a to je možda i najvažnije. Obojica smo imali već duže vrijeme želju da uradimo nešto zajedno i eto desilo se kad je trebalo - kazao je Smajlović.

Riječ je, kako kaže, o predivnoj, neobičnoj baladi.

- Mogu reći da smo snimili

Nova adaptacija klasika Stivena Kinga

neobičnu pjesmu zato što sam uspio da ni Božo, a ni ja ne pobjegnemo od sebe i ono što smo mi, a da to opet skupa zvuči kao jedno. Pjesma ,,Ne želim odustati“ govori o zahvalnosti, ne uzimanju stvarnih vrijednosti zdravo za gotovo i o neodustajanju od samog sebe - pojašnjava Smajlović.

Na njega se nadovezuje i Božo koji kaže da je njegova saradnja sa Almasom spoj

prijateljstva, uzajamnog poštovanja i ljubavi prema umjetnosti koju žive i stvaraju.

- Za mene je presudno osim talenta, originalnosti i umijeća da muzičar posjeduje i isijava dobrotu, a te kvalitete Almas i te kako posjeduje i bilo mi je zadovoljstvo gostovati na njegovom novom albumu i snimiti duet, svako u svom maniru i zaista je sjajno sve se spojilo - kaže Vrećo.

Glad za slobodom, pravdom, boljim životom... teme su ove numere.

- Na o v o j p j e s m i s a m sarađivao i sa još nekim vrhunskim muzičarima, a s obzirom na to da je pjesma još u realizaciji, više o saradnicima i detaljima kada objavimo pjesmu jer ima tu još dosta da se radi - poručuje Smajlović.

S druge strane, Vrećo kaže da će za ovu pjesmu snimati i spot, te da će sve završiti u oktobru.

- Mogu samo reći da ćemo vjerovatno snimiti i spot za duet i vjerujem tokom oktobra da će pjesma izaći, pa se tome i radujemo. Snimili smo sjajnu numeru i ona će dotaći one koji imaju dara za čuti i to je i više nego dovoljno - kaže Božo dodajući da radi na novim pjesmama.

Prvi lajv album LONDON - Kao što su nagovijestili u nekim intervijuima, bend Kvin i Adam Lambert su sada i službeno potvrdili da će objaviti prvi lajv album. Izdanje pod nazivom ,,Queen + Adam Live Around the World“ moći će da se kupi kao CD, CD+DVD, CD+Blue-ray i Vinil od 2. oktobra.

U pitanju je kolekcija koncertnih nastupa sa održanih 218 koncerata širom svijeta gdje ih je slušalo 3.659.232 ljudi. Snimci obuhvataju nastupe od festivala Rock in Rio u Lisabonu do britanskog Isle of Wight festivala, japanskog Summer Sonica, odabranih britanskih i sjevernoameričkih nastupa, pa sve do jednog od posljednjih koncerata prije prekida turneje, dobrotvornog koncerta u Australiji za pomoć u borbi protiv požara.

Svi formati sadrže kompletan dvadeset dvominutni pomenuti australijski nastup u kojem su izveli originalan set sa nastupa na Live Aidu 1985: ,,Bohemian Rhapsody“, ,,Radio Ga Ga“, ,,Hammer To Fall“, ,,Crazy Little Thing Called Love“, ,,We Will Rock You“ i ,,We are The Champions“.

Album od dvadeset pjesama uključuje i poznate: ,,Don’t Stop Me Now“ i ,,I Want To Break Free“ te neke od raritetnih pjesama, kao što su Merkjurijeva ,,Love Kills“ i ,,I Was Born To Love You“.

Remiks albuma ,,Gimme Some Truth“ za 80. rođendan Džona Lenona

,,The Stand“ stiže Od analognog u digitalno u decembru NJUJORK - Nakon niza problema, odlaganja, promjena i ostalih nesporazuma sa novom adaptacijom Kingovog klasika ,,The Stand“ televizija CBS napokon je objavila datum premijere njihove nove mini-serije.

Sajt Deadline javlja da je mreža odlučila da će mini-serija od 10 epizoda biti spremna za 17. decembar ove godine.

Kreatori su Bendžamin Kavel i Tajler Elmor, koji su prvi put sarađivali na kultnoj krimi seriji ,,Justifed“, a Džoš Bun, režiser filmova ,,The Fault in Our Stars“ i Foksovog predstojećeg blokbastera ,,The New Mutants“ potpisuje scenario i režiju. ,,The Stand“ se vrti oko pandemije supervirusa ,,Captain Trips“, koji prijeti da izbriše cjelokupnu ljudsku populaciju. Po Kingovim standardima, ekranizacija ovog djela je težak i komplikovan posao, a režiseri poput Dejvida Jejtsa, Bena Afleka i Skota Kupera redom su odustajali poslije pokušaja da naprave filmsku adaptaciju.

Priča prikazuje što se događa kada virus, vještački stvoreno biološko oružje koje izmakne kontroli, briše oko 99 odsto života na zemlji. Oni koji ostanu, ostavljeni su izboru da slijede svoje temeljne, iskonske nagone ili da zajedno rade na izgradnji nečeg dobrog.

Svaka sličnost sa aktuelnom pandemijom korona virusa – sasvim je slučajna.

Aleksander Skarsgard glumi čarobnjaka/demona Rendala Flega, a Vupi Goldberg dobronamjernu majku Ebigejl. Pored Skarsgarda i Goldberg, među glavnim ulogama su i Džejms Marsden, Heter Grejem, Ember Hard, Greg Kinir i drugi. Knjiga je prethodno adaptirana u obliku kultne četvorodjelne miniserije 1994. godine za ABC.

Objavljen trejler za dokumentarac o Džimiju Karteru

Roker iz Bijele kuće LOS ANĐELES - Izdanjem novog remiks albuma nazvanog ,,Gimme Some Truth“ biće proslavljen 80. rođendan slavnog muzičara Džona Lenona.

Ova specijalna kolekcija pjesama pokojnog Bitlsa, koju je izabrala njegova udovica Joko Ono, dok je producent njegov sin Šon Lenon, trebalo bi da bude objavljena 9. oktobra, dana kada bi Lenon navršio 80 godina.

Album će se sastojati od 36 klasičnih pjesama koje su po najavi izdavača potpuno rađene od nule, radikalno poboljšavajući njihov kvalitet i predstavljajući ih kao nikad doživljeno zvučno iskustvo.

Na spisku se nalaze klasične

numere poput ,,Come Together“, ,,Mind Games“, ,,Jealous Guy“, ,,Dear Yoko“, ,,Happy Xmas (War Is Over)“ i ,,Instant Karma! (We All Shine On)“, kao i druge numere iz njegovog bogatog opusa. Sve pjesme očišćene do najvišeg mogućeg zvučnog kvaliteta modernom tehnologijom, prije nego što su završene korišćenjem analogne opreme i efekata u Studiju Henson u Los Anđelesu.

Potom je završni miks albuma ,,Gimme Some Truth“ takođe analogno odrađen u legendarnom londonskom studiju Ebi roud.

Fanovi će album moći da kupe kao CD izdanje, dvostruku vinilnu ploču, kao i u stri-

ming/daunlaud varijantama.

Ovo izvrsno izdanje imaće 36 pjesama, Blu-ray audio disk i ekskluzivnu knjigu od 124 stranice, koju je dizajnirao i uredio Sajmon Hilton a koja donosi priče u vezi sa svih 36 pjesama rečima Lenona i Joko Ono, kao i priče ljudi koji su radili uz njih, kroz arhivske snimke i potpuno nove intervjue.

- Džon je bio sjajan čovjek sa odličnim smislom za humor i razumijevanjem. Vjerovao je u istinu i da će snaga ljudi promijeniti svijet. I hoće. Svi smo odgovorni za stvaranje boljeg svijeta za sebe i svoju djecu.

Istina je ono što stvaramo. U našim je rukama - napisala je Joko u ovoj knjizi.

NJUJORK - Dokumentarni film pod nazivom ,,Jimmy Carter: Rock & Roll President“ biće prikazan onlajn 9. septembra.

Riječ je o 96 minutnom dokumentarcu koji je režirala Meri Varton i koji govori o velikoj strasti za rokenrolom američkog predsjednika Džimija Kartera kao i korišćenju rokenrola u njegovim kampanjama, kao i odnosima koje je imao sa brojnim rok zvijezdama, piše Nacional.hr.

Ta ko se u f ilmu pojavljuju Bob Dilan, Nil Rodžers, Vili Nelson, Bono... Poslije virtuelne premijere 9. septembra najavljeno je da će film biti dostupan i kao fizičko izdanje od 9. oktobra.