Issuu

Crkva mora da poštuje političke institucije Crne Gore

PRIKUPLJENI DOKAZI U VIŠE ISTRAGA Rasvijetljeno ubistvo Saše Klikovca, razbijena i grupa koja je pripremala teška djela D.MIJATOVIĆ

INTERVJU

Šef delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik

Kožareva grupa planirala i ubistvo člana porodice policajca STR. 8. i 9.

OSVRT Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Sve mi se nešto pomutilo... Održavanje izbora usred pandemije zahtijeva pažljivo planiranje i razmatranje zdravstvenih protokola. To znači da biračka mjesta moraju biti spremna za izbore u trenutnim izuzetnim okolnostima i da i osoblje na biračkim mjestima i birači koji ostvaruju svoja prava uživaju punu moguću zdravstvenu zaštitu na dan izbora- rekao je Bilčik STR. 2.

Preminula tri pacijenta – iz Nikšića, Bijelog Polja i Plava

STR. 6. i 7.

Svetozar Marović

STR. 3.

Korona zaustavila tržište nekretnina u prethodnih pet mjeseci

Prodaja prepolovljena, cijene stanova ostale iste

M.BABOVIĆ

Institut za javno zdravlje analizirao 540 uzoraka, na koronu pozitivno 66 nalaza

Duško Knežević

STR. 4. i 5.

Uprava za bezbjednost hrane ne testira meso na korona virus

Nema dokaza da Završeni radovi na rekonstrukciji dijela starog puta od Podgorice prema Danilovgradu je hrana izvor ili put Uspješno okončan prenosa posao čekan kovida-19 decenijama STR. 6. i 7.

STR. 17.

Politika

Srijeda, 26. avgust 2020.

INTERVJU: Šef delegacije EP za Crnu Goru Vladimir Bilčik

Crkva mora poštovati političke institucije Crne Gore PODGORICA - Savremene evropske demokratije temelje se na jasnom odvajanju političkog života i vjerskog prostora. Demokratska država mora garantovati slobodu vjeroispovijesti, dok vjerske institucije moraju poštovati političke institucije demokratske države – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu šef delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik. Bilčik od crnogorskih vlasti na dan izbora očekuje pažljivo sprovođenje zdravstvenih protokola i poziva državne institucije i medije da ostanu profesionalni i politički neutralni i da svoje javne dužnosti izvršavaju na jednak način prema svim građanima. POBJEDA: Zajedno sa gospodinom Piculom pozvali ste crnogorske vlasti da „obezbijede fer izbore u skladu sa zdravstvenim preporukama“. Šta mislite pod tim sugestijama? BILČIK: Održavanje izbora usred pandemije zahtijeva pažljivo planiranje i razmatranje zdravstvenih protokola. To znači da biračka mjesta moraju biti spremna za izbore u trenutnim izuzetnim okol-

nostima i da i osoblje na biračkim mjestima i birači koji ostvaruju svoja prava uživaju punu moguć u zdravstvenu zaštitu na dan izbora. POBJEDA: Ni predstavnici Evropskog parlamenta, ni predstavnici PACE-a neće biti zaduženi za praćenje izbora u Crnoj Gori, kako je prvobitno najavljeno. Može li to uticati na izborni legitimitet? BILČIK: Međunarodnu zajednicu predstavlja misija OSCE/ODIHR, koja je početkom avgusta u Crnu Goru rasporedila misiju za posmatranje izbora. Vodi ga bivši poslanik Tamas Meszerics, a sastoji se od stručnog štaba i dugoročnih posmatrača. U trenutnim okolnostima povezanim sa širenjem pandemije kovid-19, međunarodna zajednica je dobro zastupljena. Izvještaj misije OEBS/ODIHR-a pomno ć e pratiti Evropski parlament kao i druge evropske institucije. POBJEDA: Državna izborna komisija je u preporukama za glasanje donijela odluku da osobe sa korona virusom neće moći da glasaju. Kako komentarišete tu odluku i da li je nešto slično zabilježeno u nekoj od evropskih zemalja?

Na dan izbora suspendovati rješenja o samoizolaciji

Međunarodnu zajednicu predstavlja misija OSCE/ ODIHR, koja je početkom avgusta u Crnu Goru rasporedila misiju za posmatranje izbora. Vodi ga bivši poslanik Tomaš Mesarić, a sastoji se od stručnog štaba i dugoročnih posmatrača. U trenutnim okolnostima povezanim sa širenjem pandemije kovid-19 međunarodna zajednica je dobro zastupljena BILČIK: Svaka zemlja je odgovorna za sigurno sprovođenje svojih izbora uz poštovanje međunarodnih standarda za slobodne, fer i konkurentne izbore. POBJEDA: Da li ste primijetili da određene stranke u Crnoj Gori imaju institucionalnu prednost u kampanji? Može li to uticati na izborni rezultat? BILČIK: Ovo može biti sporno pitanje tokom bilo koje političke kampanje, takođe i u drugim evropskim zemljama. Stoga je od ključne važnosti da državne institucije i javni mediji ostanu profesionalni i politički neutralni i da svoje javne dužnosti izvršavaju na jednak način prema svim građanima. Ovo je još važnije tokom izborne godine na koju utiče i trenutna pandemija.

IJZ predložio da se osobama u karantinima omogući glasanje na biračkom mjestu

POBJEDA: Kako komentarišete činjenicu da se crkva u Crnoj Gori uključila u političku kampanju i politički život u Crnoj Gori? BILČIK: Dozvolite mi da ponudim širi komentar na ovo pitanje. Naime, savremene evropske demokratije temelje se na jasnom odvajanju političkog života i vjerskog prostora. To razdvajanje trebalo bi da se uzajamno poštuje u javnom prostoru, takođe u toku izbora i tokom političkih kampanja koje bi trebalo da se tiču konkurencije ideja među političkim strankama. Kao opšte načelo rekao bih, dakle, da demokratska država mora garantovati slobodu vjeroispovijesti, dok vjerske institucije moraju poštovati političke institucije demokratske države. Jovana ĐURIŠIĆ

AZLP najavio prekršajnu prijavu protiv Nove srpske demokratije

PODGORICA – Institut za javno zdravlje mišljenja je da se osobama - kontaktima oboljelih i putnicima u međunarodnom saobraćaju, koji se u skladu sa naredbama Ministarstva zdravlja, a na osnovu rješenja zdravstveno-sanitarne inspekcije, nalaze u kućnoj samoizolaciji ili institucionalnom karantinu, može omogućiti da glasaju na biračkom mjestu, uz privremeno suspendovanje rješenja zdravstveno-sanitarne inspekcije na dan izbora pod utvrđenim i kontrolisanim uslovima – navodi se u dopisu kojeg je Institut juče uputio DIK-u, a u koji je Pobjeda imala uvid. Institut je mišljenja da je pravo glasa tim osobama potrebno omogućiti uz strogo pridržavanje preporuka, a one podrazumijevaju najavu zdravstveno-sanitarnoj inspekciji o vremenu tokom kojeg je planiran boravak izvan samoizolacije isključivo za potrebe ostvarivanja biračkog prava, obavezno nošenje maske tokom kompletnog vremena boravka izvan samoizolacije za potrebe glasanja, zatim strogo pridržavanje ostalih mjera sadržanih u Tehničkim preporukama DIK-a (glasanje sa maskom, držanje distance, dezinfekcija ruku...), te pridržavanje opštih mjera prevencije infekcije, kao i zabranu fizičkih kontakata sa drugim osobama. Institut navodi da je proslijedio mišljenje i preporuke Ministarstvu zdravlja o neophodnosti izmjena i dopuna naredbi kako bi se osiguralo ostvarivanje biračkog prava za navedene kategorije lica uz minimiziranje javno-zdravstvenih rizika. Kada se radi o ostalim kategorijama osoba u samoizolaciji (kovid-19 pozitivne osobe), Institut smatra da biračko pra-

vo treba da ostvare putem glasanja pismom na način definisan Zakonom o izboru odbornika i poslanika. - Vezano za glasanje osoba koje su u bolnicama, ne smije se zaboraviti da je dobar dio oboljelih od kovid-19, koji se nalaze u bolnicama, sa teškom kliničkom slikom koja onemogućava glasanje, te da je stepen zaraznosti kod ovih pacijenata najveći. Isto važi i za mnoge druge osobe na bolničkom liječenju koje zdravstveno stanje sprečava da aktivno učestvuju u glasanju – navodi se u dopisu. Institut upozorava da bi, imajući u vidu da se na bolničkom liječenju zbog drugih stanja i bolesti osim kovid-19, nalaze pacijenti iz svih opština, glasanje putem pisma u bolnicama podrazumijevalo prisustvo velikog broja članova biračkih odbora (najmanje po 4 sa svakog biračkog mjesta na kojem su registrovani hospitalizovani pacijenti) koji bi na dan glasanja trebalo da obiđu sve bolnice i pacijente na bolničkom liječenju. - Primjera radi, omogućavanje glasanja samo za 100 hospitalizovanih pacijenata u KC koji iskažu zainteresovanost za glasanje putem pisma (kapacitet oko 800 kreveta) podrazumijevalo bi ulazak i boravak oko 400 osoba iz biračkih odbora u Kliničkom centru na dan izbora. Mjere bi u najmanju ruku podrazumijevale obavezno korišćenje kompletne lične zaštitne opreme najvećeg stepena zaštite tokom boravka u bolnici (skafander, visoko filtraciona maska, vizir, rukavice, adekvatna obuća ili zaštita za nju), superviziju od stručne i obučene osobe prilikom boravka u bolnici i obaveznu dezinfekciju nakon glasanja – navodi se u dopisu koji potpisuje Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje. I. K.

Aplikacija „Neka ostanu doma“ nezakonita PODGORICA - Agencija za zaštitu ličnih podataka najavila je da će zbog aplikacije „Neka ostanu doma“ podnijeti prekršajnu prijavu protiv Nove srpske demokratije koja je članica koalicije „Za budućnost Crne Gore“. Agencija je, kako je saopšteno, utvrdila da je aplikacija „Neka ostanu doma“ nezakonita i

ukazala da je treba ukloniti u roku od tri dana, što nije urađeno. AZLP je kontrolisala Novu srpsku demokratiju kod koje se nalazi aplikacija za obradu ličnih podataka i prijavljivanje birača koji ne žive u Crnoj Gori, a nalaze se u biračkom spisku. - Izvršenim nadzorom utvrđeno je da je formiranje ove aplikacije u suprotnosti sa

članom 28 Zakona o zaštiti ličnih podataka s obzirom na to da navedena aplikacija nije definisana niti jednim zakonom, ne postoji pisana saglasnost lica čiji će se podaci obrađivati i rukovalac se nije obratio nadležnom organu za dobijanje neophodne saglasnosti za automatsku obradu podataka - navedeno je u saopštenju AZLP. Oni su Novoj srpskoj demo-

kratiji ukazali da otkloni nepravilnosti „da se aplikacija ‘Neka ostanu doma’, koja predstavlja alatku za obradu ličnih podataka suprotno članu 10 Zakona o zaštiti podataka ličnosti, a koja je kreirana suprotno članu 28 istog zakona, stavi van funkcije i da se lični podaci koji su, po navodima odgovornog lica, već obrađeni putem navedene aplikacije izbrišu“. Z. D.

Napadači na državljanina Turske u Budvi prekršajno procesuirani

Prijava protiv tri Budvanina zbog napada na turskog glumca PODGORICA - Budvanska policija je, postupajući po prijavi H. K. (36) iz Republike Turske, identifikovala i prekršajno procesuirala tri lica. - Juče oko 10 časova H. K. je podnio prijavu u Centar bezbjednosti Budva u kojoj je naveo da ga je više nepoznatih lica verbalno i fizički napalo u zgradi Zavoda za izgradnju.

Budvanska policija je Sudu za prekršaje u Budvi zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv B. V. (56), J. P. (39) i V. L. (53), svi iz Budve - navodi se u saopštenju Uprave policije. Kako je saopšteno, B. V. je počinio prekršaje iz članova 10 i 7, fizički napad i naročito dr-

sko ponašanje. J. P. je počinio prekršaj iz članova 10 i 5, fizički napad i izazivanje osjećaja uznemirenosti, dok je V. L. počinila prekršaj iz člana 7 drsko ponašanje. Svi prekršaji su počinjeni na štetu H. K. O ovom događaju upoznat je i nadležni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama navedenih lica ne stiču elementi krivičnog djela.

Mediji su prekjuče izvijestili da je poznatog turskog glumaca Karagula Hasana napala grupa ljudi. Tražili su mu ličnu kartu i pasoš, vrijeđali ga, unosili mu se u lice i optuživali ga da je došao u Crnu Goru da glasa. Hasan je glumio u filmu ,,Taken 2“ sa poznatim glimcem Lijamom Nisonom. Na snimcima koje su objavili portali vidi se da je u toj grupi ljudi koja je vrijeđala turskog glumca aktivisti koalicije „Za budućnost Crne Gore“, a na jednom od njih je bivši predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević. R. P.

Hercegnovska policija podnijela krivičnu prijavu

Sveštenik SPC pozivao na otpor

PODGORICA – Hercegnovska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv sveštenika Z. M. (37) iz tog grada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo pozivanje na otpor, saopšteno je iz Uprave policije. Z. M. je, kako je saopšteno, preko Vajber grupe, u kojoj ima više hiljada članova, juče postavio obavještenje kojim poziva članove te grupe da mu se na dan parlamentarnih izbora, nakon vjerskog obreda u Crkvi Svetog Spasa na Toploj,

pridruže u litiji iz crkve ka biračkom mjestu. Iz policije su dodali da su članovi pomenute Vajber grupe kao birači upisani na određenim biračkim mjestima u Herceg Novom. - Osumnjičeni je na taj način pozvao članove grupe da postupe suprotno naredbama Ministarstva zdravlja kojima su zabranjena vjerska okupljanja na otvorenom javnom mjestu, osim na prostoru koji pripada vjerskom objektu zaključuje se u saopštenju. R. P.

Politika

Srijeda, 26. avgust 2020.

Lider Demokratske partije socijalista posjetio Nikšić

Đukanović: DPS ima viziju kako razvijati Crnu Goru PODGORICA – Demokratska partija socijalista preuzela je teret da trasira politiku sveobuhvatnih reformi koje će harmonizovati Crnu Goru sa Evropom, rekao je predsjednik DPS-a Milo Đukanović i poručio da ta stranka ima viziju kako razvijati Crnu Goru. U kampanji za parlamentarne izbore, lider najjače stranke u Crnoj Gori posjetio je Nikšić i razgovarao sa funkcionerima DPS-a, aktivistima i uglednim građanima tog grada. Đukanović je istakao da „neki teško razumiju da je stasala jedna nova, savremena Crna Gora“. – Da je stasala Crna Gora koja kaže: toliki smo - koliki smo, vrlo smo ponosni i smatramo sebe ravnopravnim dijelom i regionalne i evropske i evro-atlantske zajednice. I imamo svoje interese i želimo da ih nepokolebljivo slijedimo. Ne možete nas nikada više navesti na to da budemo taoci vaših interesa, zaboravljajući na interese Crne Gore – poručio je Đukanović. Upravo zato, kazao je predsjednik DPS-a, danas na pijedestalu vrijednosti u Crnoj Gori je mir, a ova partija je preuzela teret da trasira politiku sveobuhvatnih reformi koje će harmonizovati Crnu Goru sa Evropom, „i da se prilagođavamo novom vremenu i novim izazovima“. – Mislim da radimo uspješno i nemamo ni približno ozbiljnu konkurenciju na crnogorskoj političkoj sceni – smatra Đukanović. Iz jednog u drugi izborni ciklus, ističe on, alternativna ponuda ponudi DPS-a, nažalost, stalno se pogoršava.

Milo Đukanović sa građanima Nikšića

Došli smo 2020. godine, kazao je Đukanović, do faze da nam se kao „svetionik za budućnost“ Crne Gore nudi – crkva. Rekao je da poštuje istoriju, tradiciju, pravoslavnu i sve druge crkve kroz istoriju Crne Gore, ali da ne misli da srednjovjekovne dogme mogu otvarati oči i biti njena budućnost. Podsjetio je na ponude koje su predstavljale alternativu politici DPS-a. – Od 2006. do 2016. godine imali smo jednu ponudu koja je glasila: odrecite se Crne Gore, odrecite se njene nezavisnosti i suverenosti; mali ste i ne možete opstati u vrtlogu globalne politike; pridružite se Srbiji, pristanite da veća država u vašem susjedstvu - uz to prijateljska i bratska, kako kažu - upravlja onim što je vaša budućnost – podsjetio je Đukanović.

Ta ponuda je, kazao je lider DPS-a, odbijena, ne samo zbog istorijske odgovornosti, „nego i odgovornosti prema našem potomstvu“. Podsjetio je da je 2016. godine stigla nova ponuda, koja je bila dodatno pogoršana. – Ta ponuda je glasila: ne, nemojte se odreći samo nezavisnosti Crne Gore, odrecite se i evropskog puta. Jedna plaćenička djelatnost domaćih saradnika i sluga tuđim interesima koji žele da promjenom vlasti u Crnoj Gori osujete crnogorsko članstvo u NATO – rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, članstvo u NATO je veći dio puta ka članstvu u Evropskoj uniji. –I gledajte sada, 2020, nude nam da ispunimo ova dva prethodna, a završni uslov je da dozvolimo da Crnom Gorom upravlja Srpska pra-

Zamjenik predsjednika DPS-a poručio da je država odlučna da obezbijedi mir u zemlji „i danas i na dan izbora i nakon toga“

Marković: Ne obraćajte pažnju na galamdžije i kukavice PODGORICA – Država je odlučna da obezbijedi stabilnost i mir u zemlji danas, na dan izbora, i nakon toga, kazao je Duško Marković, zamjenik predsjednika DPS-a, poručujući da moderan savremeni svijet, posebno u 21. vijeku, nije zabilježio i ne pamti da se jedna vjerska zajednica uključila u izborni proces. – Ne pamti se situacija da su političari iz crkava i manastira kretali u političku kampanju. Niko ne pamti da je bilo koji sveštenik, bilo koje vjerske zajednice, širom planete, uključen u političku agitaciju bilo koje političke stranke. A mi to imamo sad u Crnoj Gori. To je udar na slobodu i dostojanstvo – rekao je Marković. Istakao je da je država odlučna da obezbijedi stabilnost i mir u zemlji i danas, i na dan izbora, a i nakon toga, uprkos, kako je naveo, prijetnjama opozicije i kletvama sveštenika. – Svjedočimo da nam pristalice DF-a i SNP-a prijete, da prijete našim glasačima, da to rade i javno i tajno, pozivima i različitim vrstama oglasa, da nas kunu i proklinju sveštenici u njihovim političkim povorkama. Ne obraćajte pažnju na te galamdžije i te kukavice – poručio je Marković.

Duško Marković

Crna Gora i mi u njoj, dodao je, imamo mudrosti i hrabrosti. – Mi smo odgovorna politička partija. Mi smo odgovorni politički ljudi, mi čuvamo stabilnost i mir u zemlji, mi ne odgovaramo na provokacije. Mi smo sposobni - kao nikada do sada - da očuvamo mir svakog pojedinca i svake porodice u Crnoj Gori. Odlučni smo da obezbijedimo stabilnost i mir u zemlji, i danas i 30. avgusta i poslije 30. avgusta – poručio je Marković. I. K.

voslavna crkva – rekao je Đukanović. Predstavljajući političku ponudu DPS-a na predstojećim parlamentarnim izborima, on je istakao da je primarno održati mir i stabilnost, kao što su uspjeli i ranije u turbulentnim vremenima. –DPS ima viziju kako razvijati Crnu Goru, što je dokazano kroz pažljivo strateško usmjerenje ka gradnji ključnih infrastrukturnih, saobraćajnih i energetskih projekata, privlačenju najpoznatijih svjetskih turističkih brendova i stvaranju velikog broja radnih mjesta. To je dovelo do udvostručavanja plata, penzija i BDP-a od sticanja nezavisnosti – naveo je Đukanović. Kazao je da je uvjeren da će na predstojećim parlamentarnim izborima građani Nikšića i cijele Crne Gore razlučiti zdravu od nezdrave političke ponude. Z. D.

MUP saopštio

Pokrenut sistem za identifikaciju otisaka prstiju

PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je sistem za automatsku identifikaciju otisaka prstiju crnogorskih državljana koji imaju biračko pravo (AFIS), upoređivanjem fotografije otisaka, radi utvrđivanja da li postoji međusobna usklađenost i tačnost podataka iz biračkog spiska. Kako je saopšteno iz tog resora, AFIS je pokrenut juče u 16 sati. Iz MUP-a su podsjetili da je Ekspertski tim za kontrolu tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, kojim rukovodi ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, na sjednici od 20. avgusta, zaključkom naložio sprovođenje te procedure. Sjednici su, na poziv Ekspertskog tima, prisustvovali predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović i predstavnici međunarodnih posmatračkih misija. R. P.

OSVRT

Sve mi se nešto pomutilo...

Duško Knežević

Svetozar Marović

Jes da su izbori, jes da mnogim političarima budući životi zavise od ishoda 30. avgusta, ali ovo je kao da živimo neku – nadrealnu realnost. Eto, koliko preksinoć. Jedan odbjegli biznismen, Di Kej, kojeg sumnjiče da je pokrao nekih 300-400 miliona, izigrava instant istraživačkog novinara i intervjuiše odbjeglog političara, Sveta, koji je potpisao priznanje krivice da je na čelu kriminalne grupe koja je otela, brat-bratu, 200-300 miliona, a koji se uživio u ulogu svetog mučenika više od (H)Rista, pa mirno daje lekcije o moralu i principima. Obojica bi – jedan zato što hoće da ga ne izruče, drugi zato što mora da ga ne bi Vučić izručio – nekako da pomognu da se svrgne Milo, a njima oproste svi grijesi. Nije baš išlo sjajno, voditelj-naturščik se uzvrpoljio; vidi da ovaj ekskluzivni intervju nikom ne valja, da Mila ne dodiruje. Da pomogne, valjda bistrinom, prvo se u priču, mejlom, umiješala samoprozvana nezavisna novinarka – nekad gotivna spram Mila, a sad mrziteljka Mila – koja glumata policajca, tužioca i vrhovnog sudiju pa moli Duška da on pita Sveta zna li što loše o Milu?! Sveto, onako lakonsko-jezuitski, sve to iskulira. Pa se potom nadoveže novinar ovdašnjeg lista, kojeg je osnovao srpski KOS pred kraj one krnje Jugoslavije, tražeći odgovor na ono sveto pitanje od Sveta: đe su Milove pare? No, Sveto, opet o iskušenjima, grjehovima, porodičnom usudu, putu do pakla koji je popločan dobrim namjerama... Te je brže-bolje novinar jednog portala – koji je nekad radio za isti list KOS-a a danas bljuje vatru po listu za koji je radio – krenuo da Duška moli da Sveto nešto ipak kaže... I tako tri sata. Umjesto čuvene ,,plave torbe pune para“, preznojeni Di Kej dostavio je javnosti – Sveta sa plavom kapom. Sad se više ne zna da li su bjegunci i opozicioni novinari svjesni što rade. Ili su, toliko ograničeni mržnjom, nesvjesni da – tako kako rade – neće oboriti vlast. Ili ih, što je najvjerovatnije, vodi samo lični interes. Sva ta šarolika konfuzija, pretvaranje i lažljivost radi ostvarenja sopstvenog interesa, neodoljivo podsjeća na jednu realnu situaciju s kraja vijeka, u ono doba kada je plamtio sukob Mila i Momira u vrhu jedinstvenog DPS-a. Elem, jedan podgorički lokalni ugostitelj iz, što bi se reklo, ugledne velikosrpske porodice, inače žovijalan tip sklon da pozajmljuje a ne vraća pare, uhvaćen je – iako je javno bio za Momira – kako unosi gajbe kisjele i sokova za bife u staroj zgradi Vlade, đe je i sjedište DPS-a. Gajba po gajba, euro po euro... – Alo, brate, kome nosiš to jadan ne bio, jesi li za Momira ili Mila? – povikao je njegov dobar pajtos koji je, sav u čudu, zaustavio kola kada je vidio prizor kako njegov prika nosi gajbe pića omrznutom Milu. – Viđi, ako znam, meni se sve nešto pomutilo! – odgovori mu razotkriveni ugostitelj, posrćući pod teretom gajbi. I danas se izgleda nešto mnogo pomutilo mnogima. Ili se, ipak, samo prave neznaveni, dok ćeraju za svojim ličnim interesom? Kako god, ovo što vidimo tokom izborne groznice liči na halucinacije: pješačke protestne litije (čuš: protestna litija); pa kučke, beranske, brdske i udolinske auto-litije; zatim budvanske, novljanske barka-litije... Pa onda još se uvrzao i justinijanac Amfy koji, osim što se ubi od propovijedanja lažljive istorije, sada najavljuje da će, prvi put od kako je punoljetan, izaći na biralište da glasa – za partije koje on direktno kontroliše. Crkva se, svuda u svijetu, određuje i politički u državi u kojoj stoluje. Ali, niđe drugo no baš u Crnoj Gori, popovi ne bi mogli, bez ozbiljnih kritika i društvenih posljedica, da izigravaju partijske lidere i da pozivaju na blokadu biračkih mjesta na dan izbora, kao što je to uradio onaj nesrećnik u crnoj mantiji iz Herceg Novog. Samo još fali da onaj padobranac-sveštenik iz 63-će niške sleti na biračko mjesto. Jeste nadrealna realnost. Eto, prije koju noć, kod Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici divotna slika: Zdravko Krivokapić, nosilac liste ,,Za budućnost Crne Gore“ – onaj profesor sa Mašinskog što mu je politički uzor Ahmadinedžad i što uz dubok naklon rukoljubi svakog popa koji mu poremeti distancu od dva metra – umjesto političkog programa koalicije deklamuje Očenaš, okružen popovima koji ćute i krste se! Što je ovo, spremaju pravoslavnu džamahiriju? Hoće li Risto podnijeti ostavku ako izgubi izbore? Tu je, naravno, i vlast koja, kako vele, dosljedno vodi istu procrnogorsku politiku evo trideset godina, volšebno zaboravljajući da su prve decenije, kad su ono Milo, Momo i Sveto bili ,,mladi, lijepi i pametni“, tu procrnogorsku politiku zatirali sve sa Slobom, Šešeljem i Ristom zajedno. Pa onda veliki bilbordi Socijaldemokrata đe piše velikim slovima ,,MI odlučujemo“, a oni dišu nešto iznad cenzusa; pa ,,multietnička“ Ura i Dritan spremni za vlast sa multičetničkim Frontom... Nama se stvarno sve nešto pomutilo. I možda je u pravu Vesna III Vrhovna, treba zaboravit ovu izbornu groznicu: osedlaš konja, propneš ga na zadnje noge i đir na planinu; bog-te-veselio, razbistriš glavu... Wild beauty, vaistinu. Draško ĐURANOVIĆ

Ekonomija

Srijeda, 26. avgust 2020.

AGENCIJA MINA

Tender za kamenolom Haj Nehaj u Baru

Korona zaustavila tržište nekretnina u prethodnih pet mjeseci

Prodaja prepolov cijene stanova os Bemaks jedini Kamenolom

dostavio ponudu PODGORICA - Kompanija Bemaks jedina je dostavila ponudu na javni oglas za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničkograđevinskog kamena sa ležišta Haj Nehaj u opštini Bar. Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da je predmet dodjela ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina tehničko-građevinskog kamena sa tog ležišta. Rok za podnošenje ponuda bio je 23. jul, a jedinu je dostavila kompanija Bemaks, kojoj je tenderska komisija dodijelila ukupno 100 bodova. Bemaks je u dijelu ponuđenog procentualnog iznosa za obračun koncesione naknade ponudio sedam odsto od tržišne vrijednosti bilansnih ili eksploatacionih rezervi tehničko-građevinskog kamena, gdje mu je dodijeljeno maksimalnih 40 bodova - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva. Bemaksu je dodijeljeno i maksimalnih 20 bodova za kriterijum koji se odnosi na godišnju rudarsku proizvodnju. Kompanija je ponudila period trajanja koncesije od 29 i po godina.

Bemaksu je prema kriterijumu reference ponuđača dodijeljeno maksimalnih 15 bodova, na osnovu dugogodišnjeg iskustva kompanije u izvođenju građevinskih radova, kao što je probijanje puteva i tunela, izrada platoa, nasipa, usjeka, iskopa i priprema mineralne sirovine. Kompanija, kako se dodaje, poštuje realizovanje ugovornih obaveza, redovno uplaćuje koncesione naknade i posjeduje licence i dozvole za obavljanje radova na eksploataciji, miniranju i odgovarajući stručni kadar. Bemaks je takođe dostavio poslovni plan u kojem je naveo da je cilj realizacije koncesije usmjeren na plasiranje mineralne sirovine tehničko -građevinskog kamena kao finalnog proizvoda na domaće tržište i kao međuproizvoda/sirovine u proizvodnji betona i asfalta. U okviru poslovnog plana, ponuđač je prikazao da je regionalno prepoznatljiv brend u izvođenju građevinskih radova, organizaciono, kadrovski i tehnički osposobljen da izvede najsloženije građevinske projekte u oblasti izgradnje putne i energetske infrastrukture, infrastrukturnih objekata, kao i rezidencijalnih i objeS. P. kata visokogradnje.

Preliminarni podaci CBCG za prvih šest mjeseci

Strane investicije 379 miliona PODGORICA - Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 378,8 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 119,6 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG). Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u junu je iznosila 259,2 miliona eura, što je 14,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine. - Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 1,1 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat povećanja priliva od interkompanijskog duga - navodi se u biltenu CBCG. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 13 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 106,6 miliona eura. Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 112,9 miliona eura, što čini 29,8 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 43,6 miliona eura, a u preduzeća i banke 69,3 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 247,8 miliona eura, što je 108,6 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. S. P.

Kursna lista USD

1.18140

CHF

1.07520

GBP

0.89945

AUD

1.64720

JPY 125.67000

CAD

1.55970

Smanjićemo možda intenzitet gradnje u narednom periodu, ali ne i cijene stanova, poručuju iz Zetagradnje. U agenciji Iva nekretnine ne očekuju pad cijena, jer velikim investitorima ne pada na pamet da ih koriguju

PODGORICA - Crnogorsko tržište nekretnina je od marta i pojave korona virusa zamrlo i gotovo da nema interesovanja za kupovinu stanova i kuća, saopšteno je Pobjedi iz agencija za nekretnine, čiji telefoni posljednjih pet mjeseci bukvalno ne ,,zvone“. Predstavnici agencija ističu da, i pored slabog interesovanja, cijene nekretnina, prvenstveno stanova, nijesu pale. Jedan od najpoznatijih crnogorskih građevinskih investitora, vlasnik podgoričke kompanije Zetagradnja Blagota Radović rekao je našoj redakciji da je zbog kovida-19 u prethodnih pet mjeseci prodaja njihovih stanova upola manja, ali da ne razmišljaju o smanjenju cijena.

PAD

– Interesovanje za kupovinu stanova je i dalje smanjeno, a cijene su kod nas ostale iste – kazao je Radović i dodao da Zetagradnja u zadnjih pet mjeseci bilježi pad prodaje stanova od 50 odsto u odnosu na period prije pandemije. On ne očekuje da ubrzo dođe do oporavka tržišta nekretnina. - Do rasta tražnje za nekretninama će teško doći, dok se ne riješi pitanje sa kovidom-19 – smatra Radović, koji očekuje da će situacija na tržištu nekretnina biti otežana u narednom periodu, kao i da će biti smanjene investicije u toj oblasti. - Očekujem da se smanje investicije u stanogradnji – kazao je Radović i objasnio da Zetagradnja prodaje stanove po cijeni od 1.100 do 1.400 eura za kvadrat. - Zetagradnja neće sigurno mijenjati cijene, smanjićemo možda intenzitet gradnje u narednom periodu, ali cijene stanova nećemo smanjivati – poručio je Radović i dodao da ne očekuje ni da će drugi investitori smanjiti cijene. Smatra da su na smanjeno interesovanje za kupovinu nekretnina uticali i pogoršani uslovi za dobijanje stambenih kredita. - Banke sada malo teže daju kredite i traže veće učešće nego što su tražili ranije – rekao je Radović. Prema njegovim riječima, za kupovinu stanova u posljednjih petnaestak dana interesovanje su pokazali crnogorski građani koji žive u inostranstvu, a koji su došli na ljetovanje i ,,pokušavaju da riješe svoja stambena pitanja za budućnost“.

HILJADU PLUS

Komentarišući četvrtu fazu projekta Hiljadu plus, Radović je naveo da taj projekat može da dovede do povećanog interesovanja za kupovinu stanova, ali da Zetagradnja neće učestvovati u ovom projektu ako im ne bude isplativo. - Mi smo zainteresovani za učešće u ovom projektu, ali to zavisi od uslova projekta, jer oni obično diktiraju cijene i ako cijena bude preniska Zetagradnja ne bi učestvovala u projektu jer nećemo da mijenjamo cijene. Imamo nivo cijena ispod kojeg mi ne možemo da idemo – istakao je Radović. Generalni direktor za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović je ranije saopštio Pobjedi da će javni poziv za ponuđače stanova i komercijalne banke u okviru četvrte faze projekta Hiljadu plus biti raspisan do kraja sedmice. On je dodao da se četvrta faza projekta realizuje planiranom dinamikom. - Imajući u vidu novinu, a to je da će javni poziv biti stalno otvoren za ponuđače već izgrađenih stanova, bilo novogradnje ili starogradnje, uz ispunjenje uslova, znatno ćemo unaprijediti ponudu stanova kazao je Čanović. On je naveo da se očekuje da se uključe i agencije za nekretnine. - Nakon završetka javnog poziva za komercijalne banke, znaćemo koje će učestvovati u ovoj fazi i znaćemo uslove. Sigurno je da kamata neće biti veća nego u prethodnoj fazi, a to je 2,99 odsto – rekao je Čanović. On je naveo da će se nakon što budu znali kod kojih banaka građani mogu aplicirati i pod kojim uslovima, kao i koji su stanovi u opticaju, stvoriti uslovi za raspisivanje javnog poziva za građane.

AGENCIJE

Direktorica podgoričke agencije Iva nekretnine Mira Ra-

odsto pad prodaje nekretnina

dović navodi da je interesovanje za kupovinu stanova vrlo slabo. - Desi se da kupci traže stan, ali obično svi očekuju neku značajniju korekciju, veći pad cijena stanova. Međutim, do toga ne dolazi – kazala je Radović. Saopštila je da se nakon pojave korona virusa nije desila nikakva značajna korekcija cijena nekretnina, iako kupci očekuju da će zbog kovida-19 doći do pada cijena. - Cijene se apsolutno nijesu korigovale, a pojedinačnog interesovanja ima, ali svi hoće da kupe po nekim nižim cijenama, koje za sad ne postoje – pojasnila je Radović. Do kraja godine ne očekuje da

će doći do značajnijih promjena cijena nekretnina, iako kupci to očekuju jer, kako kaže, investitorima ne pada na pamet da koriguju cijene. - Smatram da neće doći do pada cijena stanova, jer je od marta i pojave korone prošlo dosta vremena, ali veliki, ozbiljni investitori izgleda nemaju potrebu da koriguju cijene, iz razloga što vjerovatno prodaju stanove po ovim cijenama koje su sada važeće, jer da ne prodaju smanjili bi cijene – rekla je Radović. Navela je da je prosječna cijena stanova u Podgorici od 1.100 do 1.300 eura po kvadratnom metru. Radović je iznenađena trenutno malom potražnjom za zakupom. - Ja to pravdam time što još nije definisano kada će početi i kako će se obavljati nastava na fakultetima, kao i time što nema dolazaka stranaca – saopštila je Radović. Prema njenim riječima, uobičajeno je avgust bio udarni mjesec za zakup stanova. - Ne mogu reći da nema intere-

I izbori uticali na slabiju prodaju Direktorica podgoričke agencije Iva nekretnine Mira Radović smatra i da parlamentarni izbori utiču na manju tražnju i slabiju prodaju nekretnina. - Moje dvadesetogodišnje iskustvo u ovom poslu mi govori da je uvijek jedan mjesec do dva pred izbore dešava slabija potražnja za nekretninama, tako da su pored korone i izbori imali uticaja na to što je posao agencija stao – kazala je Radović. Prema njenim riječima, uvijek pred izbore crnogorsko tržište nekretnina biva bukvalno zaustavljeno. - Nama se to uvijek dešavalo i ne iznenađuje me, to je činjenica na koju sam navikla, jer građani vjerovatno razmišljaju što će biti nakon izbora – rekla je Radović.

Ekonomija

Srijeda, 26. avgust 2020.

vljena, stale iste

PODGORICA - Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović kazao je da je teško procijeniti kakvi će biti rezultati u turizmu i ostalim granama ekonomije u okolnostima pandemije. Golubović je TVCG rekao da, u slučaju stabilizacije epidemiološke situacije u zemlji i regionu, imamo šansu da popravimo rezultate u sektoru turizma. Iako se očekivala dobra turistička sezona u junu i julu, s obzirom na dobru epidemiološku situaciju u prvom talasu korone, to se nije ostvarilo. - Sada imamo potpunu drugu sliku u avgustu. Dobra je popunjenost hotela, broj turista nije ni približno broju od prethodne godine, ali je zadovoljavajući. Ako epidemiološka situacija bude dobra, očekujemo da ćemo imati dobru postsezonu - kazao je Golubović. Otvaranje granica sa Rusijom, Ukrajinom, Bjelorusijom, Srbijom, ostalim zemljama re-

Ocjena predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića

Imamo šansu da popravimo rezultat u turizmu giona, kaže Golubović, daće rezultate. Podsjetio je da se naša ekonomija posljednjih godina „izuzetno dinamično razvijala“, te da je nezaposlenost u junu 2019. bila na istorijskom minimumu od 15,1 odsto. - Imali smo pravovremene mjere Vlade kroz tri paketa mjera. Ova kriza pokazala je da nije dobro oslanjati se na jedan ili manji broj sektora, da treba imati diverzifikovanu privredu - rekao je GolN. K. ubović.

Vlastimir Golubović

Podaci Monstata za drugi kvartal

Promet usluga manji za trećinu PODGORICA - Indeks prometa uslugama u drugom kvartalu bio je manji pet odsto u odnosu na prvi, dok je u poređenju sa istim periodom prošle godine oslabio Do kraja godine ne očekuje se da će doći do značajnijih promjena cijena nekretnina

Blagota Radović

sovanja za zakup, ali je jako malo. U ovo vrijeme ranijih godina nije se mogao naći stan za zakup u djelovima Podgorice u blizini fakulteta. Sad baš imamo nikad bolju ponudu stanova na dobrim lokacijama za rentiranje, ali nema tražnje – naglasila je Radović. Prema njenim riječima, puno ljudi je otkazalo stanove, a novih zakupaca ,,nema na vidiku“. - Cijene rentiranja stanova su se značajno korigovale na svim lokacijama. Cijene izdavanja su pale 15 do 20 odsto, ako smo stan u zgradi Maksim ranije izdavali 350 eura, sada jedva da se može rentirati za 290-280 eura mjesečno – kazala je Radović.

TRAŽNJA

I iz agencije As nekretnine ističu da je tražnja za nekretninama jako slaba. - Apsolutno nemamo poziva i interesovanja i pored inten-

zivnog reklamiranja i objavljivanja na sajtovima – rekli su iz ove agencije. U ovoj agenciji smatraju da je glavni razlog slabog interesovanja pojava korona virusa. U As nekretninama su, nakon pojave kovida-19, očekivali pojeftinjenje nekretnina. - Iako smo očekivali pad cijena, ne primjećujemo da je došlo do pada – kazali su predstavnici As nekretnina. Oni ipak očekuju pad cijena nekretnina u narednom periodu. Prema njihovim riječima, prodavci nekretnina bi trebalo da razmisle i shvate da u trenutnoj situaciji ako im je interes da prodaju stan moraju biti spremni da spuste cijenu. - Možda bi bilo i neke trgovine da ljudi imaju gotov novac. Ali ljudima potencijalnim kupcima je vjerovatno sada rizično ući u neki veći kredit, s obzirom na neizvjesnost situacije sa koronom, kada ni posao, ni ništa nije sigurno – smatraju u ovoj agenciji. I oni navode da je cijena zakupa nekretnina pala. - Kad je u pitanju rentiranje, tu su cijene vidno spuštene, nekih 50-ak eura po stanu – saopšteno je iz As nekretnina. Oni navode da cijena zakupa posljednjih godina lagano pada, jer je prevelika ponuda. - To su apsolutno zakoni tržišta, čim je velika ponuda dolazi do pada cijena. Ali u principu u posljednje vrijeme se dosta otkazuje zakup stanova. Posebno je to primjetno kod mlađe populacije, od kojih su neki dobili otkaze na poslu pa se vraćaju kući na Primorje i na sjever – pojasnili su iz As nekretnina. S. POPOVIĆ

34,1 odsto, pokazali su podaci Monstata. Indeks prometa uslugama u sektoru trgovina na veliko i malo motornim vozilima i mo-

tociklima i trgovine na veliko oslabio je u drugom kvartalu u poređenju sa prvim 1,8 odsto, a u odnosu na uporedni period 25,8 odsto. U sektoru saobraćaj i skladištenje pao je u od-

nosu na prvi kvartal 22,7 odsto, a u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom 55,7 odsto. Indeks prometa uslugama u sektoru usluga smještaja i ishrane u drugom kvartalu je u odnosu na prvi bio manji 39 odsto, a u poređenju sa uporednim periodom 77,1 odsto. Pad u sektoru informisanje i komunikacije u drugom kvartalu je u odnosu na prvi 1,8 odsto, a u poređenju sa uporednim periodom prošle godine 6,4 odsto. S. P.

Od početka drugog moratorijuma reprogramirano 99,3 miliona eura Sedma aukcija kratkoročnih hartija od vrijednosti

Prodati zapisi za 6,8 miliona eura PODGORICA - Na sedmoj ovogodišnjoj aukciji sa rokom dospjeća od 182 dana prodati su državni zapisi za 6,8 miliona eura, po prosječnoj stopi od 1,1 odsto. Ukupna nominalna vrijednost emisije državnih zapisa iznosila je 18 miliona eura, dok su dostavljene ponude vrijedne 11,8 miliona. Iznos prihvaćenih ponuda bio je 6,8 miliona eura. Ove godine je održano šest aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana. Na prvoj su prodati zapisi vrijedni 14,9 miliona eura, na drugoj pet miliona, na trećoj 18 miliona, na četvrtoj 15 miliona, na petoj 14,9 miliona, a na šestoj pet miliona eura. Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospjeća od 182 dana. S.P.

Odložene obaveze za 1.589 klijenata PODGORICA - Banke su tokom drugog moratorijuma odobrile odloženu otplatu kredita za 1.589 firmi i građana. Prvi moratorijum je bio krajem marta i svi su imali pravo da odlože plaćanje rata na 90 dana. Krajem maja odobren je drugi moratorijum na koji su imali pravo oni koji dokažu da im je poslovanje ugroženo pandemijom korona virusa. Prvi moratorijum iskoristilo je 64 hiljade klijenata, odnosno 45 odsto kreditnog portfolija. Ukupna vrijednost odloženih obaveza od početka drugog moratorijuma je 3,43 odsto kreditnog portfolija. Prijavljivanje za drugi moratorijum

počelo je 1. juna. Bankama je ostavljeno da odlučuju da li će da ponude za sve ili samo za određene kreditne proizvode. Nijesu obavezne da ponude drugi moratorijum korisnicima, čak i ako ispunjavaju uslove propisane novom odlukom CBCG. Korisnik kredita može tražiti moratorijum na 90, 30 ili 60 dana. Novi moratorijum banke mogu odobriti samo korisnicima kredita koji 31. decembra 2019. nijesu imali kašnjenje u otplati duže od 90 dana, čiji kredit nije bio klasifikovan kao nekvalitetan i nije restrukturiran u 2020. Korisnici kredita koji su iskoristili pravo na moratorijum iz prve odluke imaju pravo i na ovaj drugi, pod određenim

uslovima. To su samo neki od uslova za drugi moratorijum. Restrukturirani kredit banka može tretirati kao novoodobreni pod uslovom da korisnik na kraju prošle godine nije imao kašnjenje u otplati duže od 90 dana, čiji kredit na taj dan nije bio klasifikovan kao nekvalitetan i nije restrukturiran u 2020. Uslov je i da korisnik može dokumentovano dokazati banci da je njegova finansijska pozicija pogoršana ili će to biti u bliskoj budućnosti, zbog uticaja pandemije na njegovo poslovanje, te ako banka procijeni da će nakon restrukturiranja biti poboljšana njegova kreditM.P.M. na sposobnost.

Društvo

Srijeda, 26. avgust 2020.

S.VASILJEVIĆ

Institut za javno zdravlje analizirao 540 uzoraka, na korona virus pozitivno 66 nalaza

Preminula tri pacijenta – iz Nikšića, B Iz Instiuta za javno zdravlje saopšteno je da su od posljednjeg presjeka završili PCR analizu 540 uzoraka na korona virus i da je registrovano 66 novopozitivnih slučajeva infekcije. - Slučajevi infekcije su iz Pod-

Ministarstvo prosvjete izdvojilo 435.000 eura

Besplatne knjige za 9.300 učenika PODGORICA - Ministarstvo prosvjete izdvojilo je 435.000 eura za besplatne udžbenike za oko 9.300 učenika iz ranjivih kategorija koji ostvaruju ovo pravo, a Zavod za udžbenike i nastavna sredstva počeo je da ih besplatno isporučuje. Iz Ministarstva je saopšteno da pravo na besplatne udžbenike imaju djeca čiji su roditelji/staratelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, bez roditeljskog staranja na porodičnom smještaju i ona koja su smještena u ustanove socijalne i dječje zaštite. Besplatne knjige sljeduju i djecu sa smetnjama u razvoju, kao i romske i egipćanske populacije koja su uključena u redovan vaspitno-obrazovni proces. - Isporuka udžbenika je realizovana za dio škola u Podgorici, a za ostale škole u Crnoj Gori biće završena narednih dana po utvrđenom rasporedu – poručili su iz resora Damira Šehovića. N. Đ.

Ministarstvo prosvjete

Udruženje mladih sa hendikepom

Nužan je protokol o postupanju u situacijama rizika PODGORICA – Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore pozvalo je Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova da, na osnovu upućene inicijative u julu, usvoji protokol o postupanju sa osobama sa invaliditetom u situacijama rizika, drugim vanrednim i kriznim situacijama. Iz ove nevladine organizacije objašnjavaju da bi poznavanje potreba i prepreka s kojima se OSI suočavaju značajno doprinijelo adekvatnijem planiranju i definisanju politika, ali i akcijama u praksi. - Neophodno je da Zakon o zaštiti i spašavanju, ali i druga dokumenta, te procedure koje bi proistekle iz zakona i drugih strateških dokumenata, sadrže odredbe/mjere koje se tiču postupanja prema osobama kojima je neophodno prioritetno pružiti pomoć, u ovom slučaju osobama s invaliditetom. Na ovaj način bi država Crna Gora postupila i u skladu s članom 11 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, koje je preuzela ratifikacijom ovog dokumenta još 2009, ali i preporukama Komiteta UN o pravima osoba s invaliditetom iz septembra 2017. u odnosu na član 11 Konvencije – naveli su oni. Podsjećaju da je Komitet UN u zaključnim razmatranjima o inicijalnom izvještaju Crne Gore iskazao zabrinutost zbog nedostatka redovnih treninga relevantnih profesionalaca i u objektima u javnoj upotrebi kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju pristup pomoći u rizičnim, kriznim i humanitarnim situacijama, a što treba, takođe, biti definisano protokolom kao obaveza svih javnih institucija i službi. - Kako je nacrtom akcionog plana za realizaciju preporuka Komiteta UN o pravima osoba sa invaliditetom, koji treba biti usvojen od strane Vlade Crne Gore, definisana mjera koja se odnosi na Planove zaštite i spašavanja, to smatramo da Protokol treba usvojiti kako bi se osiguralo da se Planovima zaštite i spašavanja na sistematičan, standardizovan i ujednačen način pristupi deN. Đ. finisanju mjera zaštite OSI – poručili su oni.

gorice - 26, Rožaja - 19, Bijelog Polja - sedam, Berana - četiri, Pljevalja - tri, Nikšića i Tuzi po dvije osobe, Budve, Bara i Gusinja po jedna novozaražena osoba - navodi se u saopštenju. Preminuli pacijenti, kako su naveli iz Instituta, godišta su

1937, 1943. i 1939. - Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka juna je 78, a od početka godine - 87. Prijavljen je oporavak kod 60 pacijenata. Ukupan broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori

iznosi 877 - navodi se u izvještaju Instituta. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom je 4.444. U Opštoj bolnici u Beranama na liječenju je 29 kovid pozi-

Uprava za bezbjednost hrane ne testira meso na korona virus

Nema dokaza da je h izvor ili put prenosa Na osnovu prethodnih iskustava izbijanja virusa srodnih korona virusu, kao što su teški akutni respiratorni sindrom (SARS-CoV) i respiratorni sindrom Bliskog istoka (MERSCoV), prenošenje virusa hranom nije zabilježeno. Nema dokaza koji bi sugerisali da se kovid-19 u ovom pogledu razlikuje - rečeno je Pobjedi iz Uprave za bezbjednost hrane PODGORICA – Ne postoje naučni dokazi da hrana može biti uzrok prenosa korona virusa, te se stoga i ne testira - rečeno je Pobjedi iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Američki CNN nedavno je objavio informaciju kako su Kinezi pronašli virus kovid-19 u smrznutoj piletini iz Brazila. Naveli su da je uzorak smrznutih pilećih krila uvezenih iz Brazila bio pozitivan na korona virus u južnokineskom gradu Šenzenu. Nije objavljeno i ko je proizvođač spornog mesa.

INSTITUCIJE

- Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslo-

ve u kontinuitetu prati situaciju i preporuke relevantnih međunarodnih organizacija u vezi sa korona virusom (kovid-19) koji pogađa veliki broj zemalja širom svijeta. Prema saznanjima Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA), trenutno nema dokaza da je hrana izvor ili put prenosa virusa kazali su Pobjedi iz Uprave. Kako su naveli, oni, kao državni organ, kao i sve slične institucije na svjetskom nivou bave se primjenom samo potvrđenih naučnih saznanja. - Na osnovu prethodnih iskustava izbijanja virusa srodnih korona virusu, kao što su teški akutni respiratorni sindrom (SARS-CoV) i respiratorni sindrom Bliskog istoka (MERSCoV), prenošenje virusa hranom nije zabilježeno.

Iz SZO su naglasili da je „malo vjerovatno da se osoba može zaraziti kovidom-19 iz hran

Trenutno nema dokaza koji bi sugerisali da se kovid-19 u ovom pogledu razlikuje - kategorični su iz Uprave. Kada je riječ o bezbjednosti hrane, naglašavaju da je neophodno pridržavati se opštih dobrih higijenskih praksi tokom rukovanja i pripreme hrane. - To su pranje ruku, temeljna termička obrada mesa i izbje-

gavanje potencijalne unakrsne kontaminacije između kuvane i sirove hrane - naveli su iz Uprave. O eventualnim novim naučnim saznanjima na ovu temu, javnost će, kako kažu, biti pravovremeno obaviještena.

ZARAZA

Nakon što je u Kini izolovan korona virus na smrznutom

Direktor Kliničkog centra obišao zdravstvene ustanove u Herceg Novom

Eraković: Obezbijedićemo dva respiratora za Meljine PODGORICA - Klinički centar Crne Gore uskoro će obezbijediti dva respiratora za potrebe Bolnice Meljine, najavio je direktor najveće zdravstvene ustanove u zemlji dr Jevto Eraković.

PODRŠKA KOLEGAMA: Eraković juče u Herceg Novom

On je juče sa saradnicima obišao zdravstvene ustanove na području opštine Herceg Novi i razgovarao sa rukovodiocima tamošnjeg Doma zdravlja, Instituta Igalo i Bolnice Meljine. Kako je saopšteno, oni su upoznali kolege iz Kliničkog sa načinom organizacije i funkcionisanja ustanova i problemima sa kojima se su-

očavaju u svakodnevnom radu, posebno u doba epidemije korona virusa. Eraković je istakao da će kroz obezbjeđivanje respiratora pružiti veliku podršku kolegama. - Pružićemo i sigurnost svm građanima Herceg Novog – rekao je on. Istakao je da je fokus dogovora i nacrta buduće saradnje ispomoć kadra Kliničkog centra Bolnici Meljine, te uspostavljanje podrške i pomoći u smislu određenih aparata. - Najbitniji segment jeste podrška u edukciji kadra – kazao je on. Klinički centar, prema njegovim riječima, kao krovna institucija zdravstvenog sistema je spremna da podrži Bolnicu Meljine i to će činiti i u narednom periodu. N. Đ.

Društvo

Srijeda, 26. avgust 2020.

Prvi čovjek zdravstvenog sistema juče posjetio Dom zdravlja u Rožajama

Bijelog Polja i Plava tivnih pacijenata, od čega šest ima tešku kliničku sliku. - Dvije osobe se nalaze na neinvazivnoj ventilaciji - precizirano je u saopštenju. U Kliničkom centru Crne Gore od korona virusa liječi se 16 pacijenata.

Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, u Klinici za infektivne bolesti nalazi se devet pacijenata i Internoj klinici - sedam, od kojih je četvoro životno ugroženo i oni su priključeni na neinvazivnu ventilaciju. K. J.

hrana a kovida-19

ne ili ambalaže“

mesu uvezenom iz Brazila, zdravstvene vlasti Šenzena, kako prenosi CNN pronašle su i testirale osobe koje su došle u kontakt sa ovim proizvodom i svi rezultati bili su negativni. Brazil je dosad imao više od 3,1 milona slučajeva korona virusa, prema čemu je na drugom mjestu u svijetu iz Sjedinjenih Američkih Država,

pokazuju podaci Univerziteta „Džon Hopkins“. Nakon objave informacije o tome da je pronađen korona virus na mesu, zdravstvene institucije kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) naglasile su da je mogućnost zaraze kroz hranu vrlo mala. Iz SZO su naglasili da je „malo vjerovatno da se osoba može zaraziti kovidom-19 iz hrane ili ambalaže“. Prema CDC-u, rizik od infekcije virusom iz prehrambenih proizvoda, ambalaže ili kesa vrlo je nizak. Obje organizacije ističu da se korona virus širi uglavnom sa osobe na osobu kroz respiratorne kapljice dok osoba kašlje, kija ili govori. - Iako je moguće zaraziti se kovidom-19 dodirom površine ili predmeta, pa tako i hrane ili ambalaže na kojoj je virus, te potom dodirivanjem usta, nosa ili očiju CDC vjeruje da to nije glavni način širenja virusa. Dosad nije bilo dokaza da se virusi koji uzrokuju respiratorne bolesti šire hranom ili ambalažom. Korona virusi se ne mogu multiplicirati u hrani, potreban im je životinjski ili ljudski domaćin kako bi se razmnožavali - objavio je SZO. K. J.

Projekat međunarodnih organizacija za zemlje Zapadnog Balkana

Pomoć za izbjeglice i migrante vrijedna osam miliona eura PODGORICA - Evropska unija, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice - UNHCR, pokrenule su regionalni projekat „Prepoznavanje i rješavanje izazova povezanih sa kovidom-19 unutar migrantsko-izbjegličkog odgovora na Zapadnom Balkanu“, vrijedan osam miliona eura. Projekat, koji se finansira iz instrumenata EU namijenjenih doprinosu za mir i stabilnost, obezbijediće da se zaštite prava migranata, tražioca

azila i izbjeglica. - Projeka obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo , i bavi se potrebama za zaštitnom opremom za službenike granične policije i osoblja koje radi u prihvatnim centrima – precizirali su u saopštenju. Dodaju da je u planu da rade na pripremi i osposobljavanju osoblja da odgovori na izazove prouzrokovane pandemijom kovid-19 i prilagođavanju prihvatnih centara, poboljšanju sanitarne infrastrukture, kao i pružanju osnovnih usluga i higijenskih sredstava. N. Đ.

Ponašanje neodgovornih pojedinaca koštalo je sve PODGORICA – U opštini Rožaje aktivan je 51 slučaj korona virusa, tako da odgovornost i istrajnost građana u pridržavanju propisanih mjera i preporuka i dalje mora biti na prvom mjestu - kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović koji je juče boravio u radnoj posjeti Domu zdravlja u tom gradu. Svjedoci smo, kako je rekao, koliko je činjenje nekoliko neodgovornih pojedinaca koštalo sve nas. - Od prvog slučaja zaraze korona virusom u Rožajama registrovano je 330 slučajeva, a 267 se oporavilo. Na kovid odjeljenju liječeno je 11 pacijenata. Nažalost, preminulo je 12 osoba - podsjetio je Hrapović. U samoizolaciji se, kako je precizirao, nalazi 76 osoba, a pod mjerama zdravstvenog nadzora ih je 28. - Dva ljekara i jedan medicinski tehničar su pozitivni i na liječenju su, a šest medicinskih tehničara, koji su bili pozitivni, su se oporavili i vratili na posao istakao je Hrapović. Lične zaštitne opreme, prema njegovim riječima, ima dovoljno. - Zdravstveni radnici i građani u Rožajama pretrpjeli su veliki teret i pritisak, ali borba sa korona virusom i dalje se nastavlja zbog čega je neophodno da svi rade zajedno i odgovorno, jer lična odgovornost dovodi do kolektivnog zdravlja - ocije-

Od prvog slučaja zaraze korona virusom u Rožajama registrovano je 330 slučajeva, a 267 se oporavilo. Na kovid odjeljenju liječeno je 11 pacijenata. Nažalost, preminulo je 12 osoba - podsjetio je ministar zdravlja Kenan Hrapović

Hrapović juče u Rožajama

nio je Hrapović prenosi PR centar. Direktor Doma zdravlja Rožaje Jaho Pepić podsjetio je da je prvi registrovani slučaj u tom gradu bio 15. juna i od tada do danas, kako je rekao, svi zdravstveni radnici su „pod punom ratnom opremom“. - Svakodnevno obavljaju svoj posao ne žaleći sebe, svoje živote, živote svojih porodica, jer oni su se zakleli da će biti u službi zaštite zdravlja stanov-

ništva - kazao je Pepić, koji im je zahvalio i poručio da nastave. Cilj je, kako je rekao, da iz epidemije „izađemo kao pobjednici sa što manje žrtava“. - Složićete se da je 12 žrtava u Opštini Rožaje veoma veliki broj. Porodicama i svima želim da izrazim saučešće. Gubitak jednog pacijenta je veoma težak, a ne gubitak 12 pacijenata za ovako malu sredinu - istakao je Pepić. Samo je jedan pravi put, a to je,

Vozni park Zavoda za hitnu medicinsku pomoć bogatiji za dva vozila

kako je kazao, očuvanje zdravlja stanovništva i prevencija. - Jedina moja želja je da nam naši građani u svemu ovome pruže maksimalnu podršku, a to će učiniti ako se budu pridržavali svih mjera NKT-a. Moraju da nose maske, da drže distancu i da imaju što manje kontakata, da ne učestvuju u masovnim okupljanjima. Čuvajte sebe, prije svega, svoje najmilije, a tako ćete čuvati sve nas - poručio je Pepić. K. J.

Protestne šetnje „za odbranu svetinja“ u nekoliko opština

Stefanović: Vrijedne donacije iseljenika unaprijedile su rad Carević PODGORICA - Vozni park Zavoda za hitnu medicinsku pomoć bogatiji je za dva vozila koja će se koristiti u opštinama na sjeveru. Donirana vozila odgovaraju potrebama ovih organizacionih jedinica u skladu sa konfiguracijom terena i uslovima u kojima medicinski timovi pružaju neophodnu urgentnu pomoć, saopštio je direktor Zavoda dr Saša Stefanović. Vozila su dar crnogorskog biznismena koji živi i radi u Njemačkoj i velikog humaniste Hajriza Brčvaka, koji je obezbijedio sanitetsko vozilo reanimobil „VW T5“ za potrebe organizacione jedinice za HMP u Bijelom Polju i iseljenici iz Luksemburga koji su vozilo „dacia duster“ poklonili Hitnoj u Rožajama. Stefanović je izrazio veliku zahvalnost Brčvaku i predstavni-

ku iseljenika iz Luksemburga Erdanu Moniću. - Vozila Zavoda za hitnu medicinsku pomoć godišnje pređu oko milion kilometara, a 12 novih vozila sa kompletnom opremom koja su obezbijeđena decembra 2016. već su prešla, u zavisnosti od rasporeda vozila po opštinama od 60.000 do 130.000 kilometara, dok su četiri reanimobila dobijena 2017. godine prešla u prosjeku po 70.000 km - kazao je Stefanović. Vozni park Zavoda, kako je rekao, raspolaže vozilima novije proizvodnje, bezbjedna su i omogućavaju komfor pacijentu i medicinskim timovima. Kako je neophodno konstantno obnavljanje voznog parka, naveo je Stefanović, u kontinuitetu se nabavljaju nova vozila, pa će tako narednog mjeseca stići i tri reanimobila marke „citroen“ za potrebe više organizacionih jedinica. Vozila su nabav-

ljena u okviru realizacije prve faze projekta INTERREG IPA - CBC Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 20142020. Stefanović je iskazao i zahvalnost društveno odgovornim pojedincima koji su svojim donacijama takođe unaprijedili kvalitet rada Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. - Porodica Hamović donirala je za potrebe Jedinice za HMP u Herceg Novom najsavremeniji defibrilator i dvanaestokanalni EKG aparat, a gospođa Amra Lagator donirala je građevinski materijal i sitnu medicinsku opremu za potrebe Jedinice za HMP Pljevlja. Zahvalnost dugujemo i izvođaču radova gospodinu Zoranu Lazareviću. U saradnji sa ovim donatorima adaptiran je enterijer i dio eksterijera ove organizacione jedinice - zaključio je Stefanović. N. K.

Vozila Zavoda za hitnu medicinsku pomoć godišnje pređu oko milion kilometara

na čelu kolone u Budvi

PODGORICA - Veliki broj Nikšićana okupio se i sinoć na Trgu Šaka Petrovića, odakle je počela protestna šetnja ulicama grada pod Trebjesom, kako tvrde zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Okupljeni su uzvikivali: „Ne damo svetinje“, „Ustala je Crna Gora, svetinja se branit' mora“, pjevali su pjesme o Crnoj Gori, Kosovu, Srbiji. Nikšićani su nosili srpske trobojke, crkvene barjake, ikone i krstove. Grupa zdravstvenih radnika, koji su potpisima dali podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi, priključila se sinoć građanima u protestnoj šetnji. Sergije Rojević pozdravio je zdravstvene radnike kojima je, kako je kazao, na prvom mjestu zdravlje, ali, kako je dodao, i odbrana crkve i vjere. U još nekoliko gradova organizovane su protestne šetnje. U Budvi je nosilac lokalne liste „Za budućnost Crne Gore“ Marko Carević na čelu protestne kolone. Protesti su organizovani i u Bijelom Polju, Beranama, Mojkovcu i Andrijevici, dok je u Baru održana takozvana autoR. D. litija.

Društvo/Hronika

Srijeda, 26. avgust 2020.

Epidemija korona virusa usporila proces priprema za primjenu Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola

PRIKUPLJENI DOKAZI U VIŠE ISTRAGA: Rasvijetljen

Prioritet je obuka Kožareva grupa lokalnih službenika i pravljenje registra i ubistvo člana Ministarstvo javne uprave i nevladine organizacije su pripremile sve aktivnosti vezane za obuke službenika u matičnim službama lokalnih samouprava. Bilo je predviđeno da se organizuju radionice, ali pripremljeni su materijali i biće distribuirani onlajn – rekla je Blanka Radošević-Marović PODGORICA – Nakon što je nedavno, 1. jula, u Skupštini usvojen Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola, počele su pripreme za obuke službenika iz lokalnih samouprava koji će primjenjivati taj akt, ali je taj posao značajno usporen zbog epidemije korona virusa - rekla je za Pobjedu Blanka Radošević-Marović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Zakonom je propisano da će akt stupiti na snagu nakon godinu od usvajanja, a generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu za ljudska prava poručuje da se taj rok neće prolongirati.

OBUKE

- Ministarstvo javne uprave i nevladine organizacije su pripremile sve aktivnosti vezane za obuke službenike u matičnim službama lokalnih samouprava. Bilo je predviđeno da se organizuju radionice, ali pripremljeni su materijali i biće distribuirani onlajn – rekla je ona. Precizirala je da će se organizovati obuke, prije svega, za one službenike koji će da rade u Ministarstvu unutrašnjih poslova i lokalnim samoupravama, a njihov posao biće da vode registre ili sam postupak sklapanja životnih partnerstava. Registar će, prema riječima Radošević-Marović, biti u formi koja je gotovo identična i za heterogene parove. Dodaje da će imati modifikacije koje su neophodne. - Osim formranja baze podatka registara po lokalnim samoupravam i u Minstarstvu unutrašnjih poslova i nakon obuka koji su obavezne, moći ćemo da očekujemo da sve to profunkcioniše. Vrlo spremno smo reagovali od samog trenutka usvajanja Zakona - navodi ona. Govoreći o usklađivanju ostalih zakona sa ovim, Radošević-

Podgorički prajd

Marović podsjeća da su, između ostalog, nedavno usvojeni važni zakoni – o radu i PIO-u, te da sadrže ono što pretpostavlja usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu. - Ključni zakoni su usklađeni. Unijet je kao osnov i životno partnerstvo – rekla je ona.

PAROVI

Na pitanje koliko osoba će sklopiti životno partnerstvu kada Zakon stupi na snagu, Radošević-Marović odgovora da ono što je njoj poznato iz direktne komunikacije sa nevladinim organizacijama koje se bave ovom problematikom, je da će pouzdano takvih slučajeva biti. - Na osnovu praćenja podataka u zemljama u okruženju, poput Hrvatske, Slovenije i uopšte u zemljama koje imaju ovakav zakonski osnov, uvijek je u prvoj godini najveći broj sklopljenih životnih partnerstava. Svi koji su to željeli, a da nijesu mogli čitav niz godina unazad, urade to odmah nakon što zakon stupi na snagu. Nakon toga, to ide u jednom značajno manjem obimu. Na primjer, u Hrvatskoj u prvoj godini bilo je blizu 200 parova koji su sklopili životno partnerstvo, a nakon toga ih je bilo po dvadesetak – rekla je ona, dodajući da je Hrvatska, ipak, značajno veća od Crne Gore, te da mi sigurno ne možemo očekivati veliki broj

sklopljenih partnerstava. Skupština je većinom glasova poslanika, 42, usvojila predloženi Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola. Ovaj akt podržali su poslanici vladajuće koalicije DPS-a, SDa, LP-a, troje poslanika SDP-a i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović. Protiv su glasali koalicioni partneri DPS-a - BS, HGI i FORCA, kao i poslanik SDP-a Džavid Šabović. Predloženi zakon pao je u Skupštini prošle godine, jer nije dobio potrebnu većinu– 41 glas. Oni koji su podržali Zakon smatraju da je riječ o najboljem modelu životne zajednice za ovu populaciju koji je prepoznat u najvećem broju evropskih zemalja, dok su oponenti stava da se ovim aktom izjednačava životno partnerstvo sa institucijom braka koji predstavlja zajednicu muškarca i žene, te da se njime želi ,,smanjiti populacija na planeti“. Zakonom se omogućava istopolnim parovima da imaju ista prava kao heterosekusalni parovi, osim što im nije dozvoljeno usvajanje djece. Aktom je normirano izdržavanje partnera, regulisani su njihovi imovinski odnosi, poreski status, a izjednačeni su i u pogledu zdravstvenog osiguranja, te prava na socijalnu i dječju zaštitu. N. Đ.

Ministar sporta uručio nagrade najbolje plasiranim učenicima kviza ,,Šta znaš o internetu“

Djeca proširila znanje PODGORICA – Ministar sporta Nikola Janović je u Omladinskom centru u Podgorici uručio nagrade najbolje plasiranim učesnicima kviza ,,Šta znaš o internetu“. Za kviz se prijavilo više od 100 djece uzrasta od 13 do 18 godina iz svih krajeva Crne Gore, a sastavni je dio kampanje ,,Digitalna pismenost i zaštita djece i mladih na internetu“

koja je nastala u saradnji ministarstava sporta i mladih, javne uprave, unutrašnjih poslova i Uprave policije. - To je jasan znak da smo uspjeli djecu da zainteresujemo da na zanimljiv i produktivan način prošire svoje znanje o onlajn prostoru. Uspjeli smo da kroz interaktivno iskustvo približimo djeci informacije koje su od značaja, a koje im sjutra mo-

gu pomoći da se bolje i sigurnije snalaze na internetu - rekao je Janović. Projekat Digitalna pismenost i zaštita djece i mladih na internetu bavi se tematikom koja je, prema njegovim riječima, od ključnog značaja za formiranje zdravog odnosa djece i mladih ka digitalnim platformama. - Ponosan sam na kreativnost i posvećenost svih onih koji su radili i nastavljaju da rade na ovako bitnom pitanju – poručio je Janović. N. Đ.

službenika po Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da su došli do podataka da je ubistvo Klikovca plaćeno 100.000 eura, da je za ubistvo visokopozicioniranog člana kriminalne grupe dato 500.000 eura, a za ubistvo člana porodice funkcionera policije 200.000 eura PODGORICA - Osumnjičeni za ubistvo Saše Klikovca planirali su i likvidacije više članova suprotstavljenog kriminalnog klana i članova porodica visokopozicioniranih službenika bezbjednosti, kazao je juče šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić na zajedničkoj konferenciji Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije. Istražitelji su rasvijetlili ubistvo Klikovca i, kako je saopšteno, identifikovan je i organizator kriminalne grupe saopštivši samo njegove inicijale A. K. Prema pouzdanim saznanjima Pobjede, vođa grupe bio je Alan Kožar koji je sa saradnikom nedavno ubijen na Krfu. Kožar je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovio za vođu barske kriminalne grupe koja blisko sarađuje sa škaljarskim kriminalnim klanom. Ubijeni Klikovac bio je blizak takozvanom zagoričkom klanu braći Stanišić - koji se dovode u vezu sa osobama iz kavačke kriminalne grupe. U istrazi ubistva Klikovca odmah nakon zločina uhapšeni su Miloš Marković, koji je označen kao direktni egzekutor i Marko Šuković, koji je bio saučesnik. Šef Specijalnog tima juče je naveo se zbog učešća u ovoj likvidaciji potražuju još dvije osobe M. I. (27) i P. L. (22). dok su identifikovani i D. M. i V. P.

PLAĆENE LIKVIDACIJE

Radonjić je naveo da su njegov tim i kolege iz drugih sektora u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom odmah nakon ubistva Klikov-

ca imali operativna saznanja da se u selima Mrke i Radovče kriju osumnjičeni za ubistvo Saše Klikovca, a upravo tamo su pronašli crveni ,,golf 3“, garderobu korišćenu u ubistvu, oružje. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da su došli do podataka da je ubistvo Klikovca plaćeno 100.000 eura, da je za ubistvo visokopozicioniranog člana kriminalne grupe, na jednoj planini, dato 500.000 eura, a za ubistvo člana porodice funkcionera Uprave policije 200.000 eura. Prema saznanjima Pobjede, planirana je likvidacija člana porodice jednog od visokih funkcionera bezbjednosnog sektora iz Nikšića.

ZADUŽENJA

O ulozi osumnjičenih za učešće u ubistvu Klikovca govorio je specijalni tužilac Veljko Rutović koji rukovodi ovom istragom. On je istakao da je organizator grupe (Alan Kožar) članovima davao uputstva i naloge te i da su svi imali jasna zaduženja. Marković je, kako se osnovano sumnja, prihvatio da izvršava likvidacije, učestvuje u njihovom planiranju, obezbjeđuje vozila, ukradene tablice i mjesta za skrivanje. Rutović se osvrnuo i na ulogu Šukovića koji je, prema nalazima iz istrage, prihvatio da pruža logistiku, prati članove suprotstavljenih grupa, nabavlja i krije oružje. Tužilac je pojasnio da je 2016. godine formirana kriminalna organizacija. - Organizator je A. K. a

PRIKUPLJENI MATERIJALNI DOKAZI PROT

članovi su D. M. i još najmanje dvije NN osobe, okrivljeni M. M., a od juna 2020. godine postali su i okrivljeni Š. M, M. I. i V. P. Kriminalna organizacija je imala za cilj vršenje neodređenog broja krivičnih djela teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija radi sticanja nezakonite dobiti i moći. Svaki član je imao unaprijed određen zadatak i ulogu, a djelovanje je planirano duže vrijeme, uz primjenu tačno određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline – istakao je Rutović. Kožar je, kako se osnovano sumnja, sam ili preko drugih osoba vrbovao članove kriminalne organizacije, davao uputstva za izvršenje krivičnih djela, obezbjeđivao novac... Okrivljeni M. I. je, kako se osnovano sumnja, prihvatio da postupa po naredbama i uputstvima organizatora i članova kriminalne organizacije, pruža logističku podršku izvršiocima, prati i osmatra kretanje članova suprotstavljene kriminalne organizacije, obezbjeđuje maske i kačkete, sredstva za

Grupa iz 2016. nije potpuno uništena Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, upitan da prokomentariše ocjene da može doći do nereda u noći parlamentarnih izbora, podsjetio je na događaje iz 2016. godine i dodao da ta kriminalna organizacija nije u potpunosti uništena. - Nažalost i dalje funkcioniše. Tužilaštvo je tu učinilo sve što je moglo i dalje radimo tu. Postoje grupacije

koje zagovaraju ekstremizam i radikalizam, ima grupa koje su spremne za tako nešto, koje bi u slučaju nekih izbornih situacija prije izbornih rezultata zvaničnih okupile se i proglasile pobjedu. Zato kažem građanima i svim mislećim Crnogorcima, a njih je mnogo, da izađu, slobodno glasaju za bilo koga i da čekaju što kaže Državna izborna komi-

sija - rekao je Katnić. On je poručio da nam ne treba bjeloruski scenario jer smo mi demokratska država. - Ja ću izaći i glasati po svom uvjerenju i tu ja završavam sve i čekam da vidim šta će biti. Ako bude nečega što je krivično djelo, onda će policija i tužilaštvo reagovati – naglasio je glavni specijalni tužilac dodajući da misli da do toga ipak neće doći.

Hronika

Srijeda, 26. avgust 2020.

no ubistvo Saše Klikovca, razbijena i grupa koja je pripremala teška djela

a planirala a porodice olicije

Katnić: Maroviću bolje bilo u zatvoru nego tamo gdje je Katnić je razgovor bivšeg funkcionera Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića, kojeg Crna Gora potražuje zbog izdržavanja kazne, sa odbjeglim biznismenom Duškom Kneževićem, preko društvenih mreža i Kneževićeve A 1 televizije, ocijenio kao propagandu. - Takva propaganda je vršena od strane lica koje je osuđen. Vidjeli ste da se veza prekidala kada lice nije željelo da iznosi činjenice koje su mu zadate i kako je dodatno ohrabrivan – rekao je Katnić. Naveo je da nikada nikome nije pomenuo Mila Đukanovića, a da su se mnogi pozivali na njega, te da se sadašnjim predsjednikom sastao samo jednom službeno. Nazivajući Duška Kneževića Gebelsom, kazao je da je njegov plan bio da se glavni specijalni tužilac predstavi kao

neko ko sluša naloge Đukanovića. Katnić je saopštio i da je protiv Marovića podnešeno pet optužnica. - Planiram da protiv njega podnesem deset optužnica i kako god izgledalo, imam određenu blagonaklonost prema njemu - rekao je Katnić, dodajući da bi Maroviću bolje bilo u zatvoru, nego tamo gdje je. - Ja sad da imam moći, ja bih ga pomilovao - rekao je Katnić. Istakao je i da Srbija mora da izruči Marovića, koji je duže od tri sata davao intervju, a tamošnji organi tvrde da ne mogu da ga nađu. -Ta osoba je imala kada to reći prije dvije, tri godine, a ne šest dana prije izbora. I to sve moram da pratim ja sa mojim timom, koji treba da prati Kolumbijce koji su došli ovdje da ubiju nekog - naveo je glavni specijalni tužilac.

SDT utvrđuje kako je Brajović prodao zemljište

TIV VIŠE OSOBA: Sa jučerašnje konferencije

Stijepović priznao više nego što smo ga pitali Govoreći o bivšem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću koji se tereti za pranje novca, Katnić je kazao da je on priznao i više nego što su ga pitali i da nije bilo potrebe da se određuje pritvor. - Da je bilo, tražio bih, budite sigurni - rekao je Katnić. Komentarišući ukidanje potjernica za Duškom Kneževićem, Aronom Šavivom i Džozefom Asadom, tužilac Katnić je kazao da je to greška i da će, kada prikupi činjenice, poslati prigovor svim komisijama Interpola i Evropske unije.

komunikaciju. Takođe, bio je zadužen i da, od za sada nepoznate osobe, preuzima oružje i predaje ga drugim članovima kriminalne organizacije. -V.P. prihvatio je da postupa po naredbama i uputstvima organizatora i pripadnika kriminalne organizacije, pruža logističku podršku izvršiocima nakon krivičnog djela, obezbjeđuje prevoz i mjesta za skrivanje drugih članova, preuzima, čuva i predaje novac za potrebe članova kriminalne organizacije - pojasnio je Rutović.

PRONAĐENI DOKAZI

On je dodao da je Klikovac po nalogu organizatora (Alana Kožara) ubijen 18. jula u Podgorici, u mjestu Cijevna, ispred ugostiteljskog objekta „Kod Crnogorca“, a zločin je počinjen na podmukao način i iz koristoljublja. U Klikovca je pucano iz vozila „golf“ i u žrtvu je ispaljeno najmanje šest projektila iz pištolja kalibra devet milimetara. Marković je ispalio smrtonosne hice, a Šuković je upravljao „golfom“. Tužilac Rutović je podsjetio da su Marković i Šuković zajedno sa okrivljenim M. I. zakopali

oružje u zemlju, u šumskom reonu, u mjestu Radovče. - Zakopali su pušku – karabin sa montiranim optičkim nišanom – snajperom i četiri metka u „magacinu“ puške, automatsku pušku M-70 AB2 sa preklopnim kundakom sa dva okvira puške, osam puščanih metaka i pištolj marke „para“ kalibar 9 milimetara bez fabričkog broja, (pištolj koji je korišten u izvršenju krivičnog djela), 11 metaka malokalibarske municije kalibra 22, kao i garderobu koju su koristili prilikom izvršenja teškog ubistva, kao i ukradene registarske tablice koje su bile na vozilu „golf“. Oružje, garderobu i registarske tablice policija je pronašla 27. jula – kazao je tužilac Rutović.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da je u toku istraga na koji način je predsjednik Socijaldemokrata i Skupštine Crne Gore Ivan Brajović prodao zemljište. Brajović je navodno od sumnjive prodaje zemljišta zaradio 150.000 eura. Katnić je kazao da je u toku nekoliko postupaka, te da će ukoliko se dokaže krivica, ,,jednako odgovarati i predsjednik Skupštine i predsjednik države i bilo ko“. Glavni specijalni tužilac je kazao da svako ima pravo da svoju imovinu proda što skuplje može, ali da nema pravo da koristi poziciju kako bi postigao veću cijenu. Katnić je kazao i da utvrđuju da li je direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić nezakonito zapošljavao, te da je u toku više izviđaja o izgradnji auto-puta.

GRUPA IZ KOLUMBIJE

Na jučerašnoj konferenciji za medije saopšteno je i da je hapšenjem dvojice Kolumbijaca i Podgoričanina Gorana Barovića osujećena likvidacija. Specijalni tužilac Saša Čađenović potvrdio je pisanje Pobjede da su dvojica Kolumbijaca, koji su nedavno uhapšeni u Nikšiću, sa Barovićem planirali teško djelo. Čađenović je objasnio da su dvojica stranih državljana ilegalno prešla granicu, preko planina između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Objasnio je da do sada prikupljeni podaci govore da su za 25.000 eura trebali da ubiju člana suprotstavljenog kriminalnog klana. Čađenović je ispričao kako su i kuda došli iz Kolumbije, gdje su se krili u Hrvatskoj, ali i da su plaćeni da počine više ubistava u drugim državama. - Prikupljeni su dokazi koji ukazuju da je ova organizacija

Analizira se dokumentacija u slučaju Možura Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević govorila je o Možuri i podsjetila da je formiran predmet. Ona je istakla da je SDT u posjedu dokumentacije o prenosu i da je u toku analiza te dokumentacije, ali i finansijskih transakcija između pravnih lica uključenih u te poslove i njima povezanih lica, kako bi utvrdili da li je počinjeno krivično djelo pranje novca i zloupotreba ovlašćenja u privredi.

formirana krajem 2019. sa djelovanjem na teritoriji Crne Gore, Hrvatske, Austrije, Kolumbije, Turske, a za cilj je imala vršenje krivičnih djela ubistava. Utvrđeno je do granica osnovane sumnje da su za neposredne izvršioce određeni državljani Kolumbije C.B.J.D i C.C.J.A. koji su angažovani od strane kriminalne organizacije i kojima je plaćen dolazak u Crnu Goru iz Kolumbije isključivo radi likvidacije u Crnoj Gori, a kasnije i u drugim evropskim državama. Prikupljeni su dokazi o načinu i vremenu dolaska tih osoba iz Kolumbije – naveo je Čađenović. Dvojica stranih državljana su u februaru iz Kolumbije došli u Istanbul, pa nastavili, preko Bukurešta, Budimpešte, do Beča i Austrije gdje su ih preuzeli drugi članovi kriminalnih grupa sa prostora bivše Jugoslavije i sredinom marta transportovali ih u blizini Splita u Hrvatskoj gdje su boravili do kraja jula 2020. Tada su, prema riječima Čađenovića, prevezeni od Splita do BiH gdje su nelegalno prešli granicu, pa odatle takođe ilegalno došli u Crnu Goru. Njima su lisice stavljene 2. avgusta u Nikšiću. -Podaci ukazuju da je planirano da oni likvidiraju najmanje jednog pripadnika suprotstavljenog kriminalnog klana u Crnoj Gori za 25.000 eura - zaključio je Čađenović. M. ŽIŽIĆ - M. LAZAREVIĆ

Akcija saobraćajne policije u ponedjeljak

Uhapšeno osam osoba zbog vožnje u pijanom stanju i prekoračenja brzine

PODGORICA – Crnogorska policija uhapsila je u ponedjeljak osam osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola i prekoračenja brzine saopšteno je iz Uprave policije. Podgorička policija je u Ulici Vlada Martinovića stavila lisice na ruke vozaču Lj. U. (27) iz Tuzi kada je alkotestiranjem ove osobe utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,37 g/kg (promila) . U Glavnom gradu uhapšen je i M. M. (24) i zbog upravljanja vozilom brzinom od 113 kilometara na sat na dionici puta gdje je brzina ograničena na 60 kilometara na sat. U Danilovgradu je uhapšen D. V. (57) nakon što je alkotestom utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,27 g/kg (promila). M. Š. (21) je kažnjen u Bijelom Polju, u mjestu Potkrajci. nakon što je izazvao saob ra ć a j n u n e z g o d u p o d uticajem alkohola. U udesu je učestvovalo još jedno vozilo, ali nije bilo povrijeđenih. M. Š. je alkotestiran i kod nje-

ga je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,01 g/ kg (promila) zbog čega je uhapšen. Mojkovačka policija je stavila lisice na ruke E. Š. (36) koja je upravljala vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,94 g/kg (promila). Uz prekršajnu prijavu E. Š. je privedena nadležnom sudiji za prekršaje. U Beranama je u mjestu Rudeš uhapšen S. Ć. (40) kod koga je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,02 g/kg (promila). Nakon što je uz prekršajnu prijavu priveden nadležnom sudiji, njemu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 dana, tri mjeseca zabrana upravljanja motornim vozilom i tri kaznena boda. Barska policija je alkotestiranjem E. A. (31) utvrdila prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,32 g/kg (promila), dok je kod M. A. (30) utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1,40 g/kg (promila). Ove osobe su uhapšene i privedene B.R. sudiji za prekršaje.

Prekršajni sud u Budvi izrekao kaznu stranoj državljanki, nastanjenoj u Budvi

Za napad na supruga dobila 32 dana zatvora BUDVA – Dvadeset devetogodišnja strana državljanka L. Č. kažnjena je sa 32 dana zatvora jer je u ponedjeljak veče napala supruga i grubo ga vrijeđala u prisustvu maloljetne djece. Ovo je saopštio zamjenik predsjednika budvanskog Prekršajnog suda i sudija portparol Marko Đukanović. On je pojasnio da je L. Č. povratnik u vršenju prekršaja iz oblasti nasilja u porodici. - L. Č. je pred ovim sudom 21. avgusta 2020. godine kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 250 eura zbog istovrsnog prekršaja. Kako se radi o stranoj državljanki, ona je odmah upućena u UIKS radi izdržavanja kazne – pojasnio je Đukanović. B. R.

Saobraćajna nezgoda u Podgorici kod Gintaša

Motociklista lakše povrijeđen PODGORICA - Motociklista je juče lakše povrijeđen u udesu koji se dogodio oko 14 sati na Bulevaru Save Kovačevića, u blizini Gintaša - kazali su iz OKCa Uprave policije. Iz policije su pojasnili da je na vozilu kojim je upravljao

motociklista konstatovana materijalna šteta, ali ne i kako je došlo do saobraćajne nezgode. Povrijeđeni motociklista je nakon udesa prevezen do Urgentnog bloka Kliničkog centra gdje mu je ukazana medicinska pomoć. B.R.

10 Crnom Gorom

Srijeda, 26. avgust 2020.

Kotor: Predsjednik Vlade razgovarao sa predstavnicima opštine i zdravstva

Pomoći će izgradnju stanova za medicinare

KOTOR – Lokalna uprava radi izuzetno uspješno, sastavljena je dobrim dijelom od mladih ljudi i pokazala je da ima viziju i operativne sposobnosti kako da tu viziju pretvori u vrijednost za građane – kazao je premijer Duško Marković tokom posjete Kotoru. Vlast u tom gradu je, ocijenio je on, uspjela da nadoknadi dio zaostajanja do kojeg je došlo za vrijeme prethodne vlasti. - Grad je slobodno prodisao i vratio se na pozicije naših temeljnih vrijednosti zajedničkog suživota i antifašizma. Vi ste pokazali da se za kratko vrijeme mogu pokrenuti značajni razvojni projekti, pogotovo oni koji imaju širi značaj za crnogorsku e ko n o m i j u i ko j i ko r e spondiraju sa Vladinim politi-

VLAST NADOKNADILA ZAOSTATAK: Marković u Kotoru

kama, prije svega u turizmu – kazao je premijer, saopštila je Vladina služba za odnose s javnošću. Na sastanku su analizirani svi projekti u gradu, Marković je

CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje

Isključenja u 19 opština

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas će izvoditi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijoma. Bar: od 9 do 15 h Kips i Cerovo (do 90 minuta); od 8 do 13 h Podsustaš, Zupci, Tuđemili, Manastir Ribnjak, Dvorac Todorović, kafana ,,Kod Marka“, Boškovići i Sušara. Berane: od 8:30 do 14:30 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje. Bijelo Polje: od 7:30 do 8:30 i od 17 do 18 h Potkrajci, Kukulje, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Njegnjevo, Oluja, Gubavač, Unevina, Voljavac, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Mioče, Dobrinje, Granični prelaz, Kumanica, ,,Franca“, Ušanovići, Rodijelja, Pećarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Koke Hasanbegovića, Bistrica, Bistrica Nova, Dolac, Mojstir Donji i Gornji, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Dobrinje, Nedakusi Lelo, Potkrajci, Vinilplast od 12 do 14 h Jagoče. Cetinje: od 8:30 do 15 h Dodoši Danilovgrad: od 9 do 11 h dio Novog Sela, Suk, Mamućevina, Begovine, Plana, Strahinjići i Kovinić; od 8 do 13 h dio Novog Sela; od 8 do 15 h Vučiji Studenac. Herceg Novi: od 7 do 15 h Kameno, Mokrine, Kruševice, Vrbanj, Žlijebi, Ubli. Kolašin: od 7:30 do 8:30 i od 17 do 18 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 7:30 do 18 h Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev lug, Svrke Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 9 do 18 h Skrbuša, Bijeli Potok, Mateševo, Bare Kraljske, Vranještica i Jabuka, Drndari, Crni val, Andrijevo, Bogutov Do, Cerovica, Jasenova, Liješnje, Međuriječje, Ocka Gora, Mrtvo Duboko, V. Duboko, Smolice, Trešnjica, Višnje, Bulje, Trmanje; od 9 do 14 h Skrbuša. Kotor: od 10 do 13 h Rakite; od 8 do 11 h Kavč; od 8 do 13 h Kri-

vošije, Jelov do; od 11:30 do 12:30 h naselje oko Tunela. Mojkovac: od 9 do 14 h centar. Nikšić: od 8 do 15 h Jasenovo Polje, Ul. Trebješka, Školska, Rudarska, Pod Trebjesom, dio Kličeva; od 9 do 15 h Počekovići, Vidne, Kljakovica, Koravlica, Jabukovac, G.prelaz, Podvrš, Vraćenovići, Pilatovci, Obljaj, Vučji Do, Rvana Gora, Bratogošt, Bjelice, Vrbice, Crkvice, Ubla. Petnjica: od 8:30 do 14:30 h Dobrodole, dio sela Vrbica. Plav: od 9 do 14:30 h Malo Selo. Pljevlja: od 8 do 15 h Otilovići, Kleke, Ilino brdo, Ljutići. Plužine: od 8 do 16 h Bajovo Polje, Potrk, Duba, Zaborje, Polja Pejovića, Bukovac, Miljkovac, Rudinice, Seljane i Zakamen. Rožaje: od 9 do 14:30 h Đuranovića Luke; od 12 do 14:30 h dio gradskog jezgra; od 8 do 18 h Biševo; od 8 do 12 h Nikoljac; od 8:30 do 18 h Dubrave, Kukulje, Sela, Livadice; od 7:30 do 16 h Tomaševo, Mislići, Lijeska, Sokolac, Šljemena, Barice, Pisana Jela, Potrk, Obod, Žaljevo, Pape, Glibavac, Grančarevo, Ujniče, Čokrlije; od 11 do 15 h Stožer; od 9 do 15 h Nikoljac Nedakusi, Srđevac, Crnča, Radulići, Godijevo, Goduša, Ivanje, Crhalj, Crniš, Kradenik, Sipanje, Ličine, Sušica, Osmanbegovo selo, Đalovići, Dupljaci, Lazovići; od 9 do 13 h Čokrlije, Rajkovići, Grubješići, Kičava, Mahala, B.i Potok, Krstače, Pavino Polje, Biokovac, Grab, Vergaševići, Kovren, Gorice, Slatka, Stožer, Bliškovo. Tivat: od 8 do 11 h Tripovići, dio Učura i Mažine. Tuzi: od 7:30 do 18 h Ramza Ćaf, Spinja, Gornje i Donje Drume, Vitoja, Božaj, Kremza i granični prelaz Božaj (kratkotrajna isključenja); od 7:30 do 18 h Skorać, Arza, Barlaj, Karaula Jagoda, Helnica, Traboin i Nabom Ulcinj: od 11:30 do 12:30 h Štoj, Sv.Nikola, Ada Bojana; od 8:30 do 14 h dio Zoganja kod bivše kasarne. Žabljak: od 8 do 15 h Pušonjski Do; od 8 do 18 h Smrčevo Brdo, Grabovica, Rudinovača. C.G.

poseban akcenat stavio na završetak bazena, sportsko-rekreativni centar, pitanje otpadnih voda u Perastu i Risnu, te projekat žičare Kotor – Lovćen.

- O žičari se pričalo decenijama kao što se pričalo i o Đalovića pećini. Crtale su se slike. Mi smo u tri godine pokrenuli taj projekat. Tamo je već pušten u saobraćaj put, rade se vizitoring centar i bazna stanica. Tako želim i da počne realizacija projekta žičare i da te dvije buduće turističke atrakcije budu povezane kroz zajedničku ponudu – kazao je predsjednik Vlade. Premijer je razgovarao je i sa čelnim ljudima kotorskog zdravstva o zdravstvenom sistemu Crne Gore i posebno Kotora. On je ukazao na značajno povećanje sredstava koja se iz budžeta izdvajaju za zdravstvo – povećanje više od 50 miliona eura u tri godine, te da je Vlada bila izdašna u osavre-

Izgradnja puta za Bigovu Bay počeće 1. septembra KOTOR – Kompanije BBI Development i Briv Construction potpisale su juče u Kotoru prvi izvođački ugovor o komunalnom opremanju a koji obuhvata izgradnju pristupne saobraćajnice do lokacije poluostrva Trašte na kojoj je planiran projekat Bigova Bay. Prva dionica pristupne saobraćajnice predstavlja izgradnju nove putne dionice u nasipu koja spaja postojeću saobraćajnicu koja vodi ka naselju Bigova sa makadamskim putem koji vodi do poluostrva. Druga dionica obuhvata rekonstrukciju i proširenje makadamskog puta. Predsjednik Opštine Željko Aprcović koji je prisustvovao potpisivanju ugovora objasnio je da je osnov za ugovor sporazum koji su krajem prošle godine postigli Bigova Bay DOO, Opština i gradska Direkcija za uređenje i izgradnju. - Vrijednost investicije je više od 1.560.000 eura, opciono sa još 336.358.00 eura – kazao je Aprcović. Ukupna dužina pristupne saobraćajnice je 882 metra, početak radova je zakazan za 1. septembar, a završetak za 270 dana. C. G.

menjavanju zdravstvenih ustanova i finansiranju dalje e d u ka c i j e m e d i c i n s ko g kadra. Premijer je iskazao spremnost da Vlada u saradnji sa Opštinom i medicinskim ustanovama u gradu preduzme dalje korake na unapređenju kotorskog zdravstva. Bilo je

riječi i o konkretnim rješenjima da Vlada i Opština zajedničkim ulaganjima obezbijede stambeni prostor za medicinske radnike u Kotoru. – Naš cilj je da zadržimo kvalitetne ljudske resurse i omogućimo im da ostanu u Crnoj Gori – kazao je premijer Duško Marković. C. G.

Predsjednik države o izgradnji planinskog centra Štedim na Hajli

Simbol ekonomske budućnosti Rožaja Rožaje je u ozbiljnom investicionom zamahu koji dominantno generiše država, ali u sadejstvu sa lokalnom upravom vjerujem da će se ubrzano mijenjati fizionomija ovog grada i da će ljudi ovdje zaista moći da žive mnogo udobnije - rekao je predsjednik Milo Đukanović

ROŽAJE – Veoma dobra perspektiva je očigledna i radujem se da sam vidio vrlo intenzivne radove koji će, siguran sam, u kratkoj budućnosti dovesti do realizacije izgradnje ovog planinskog centra, do završetka, otvaranja značajnog broja radnih mjesta i do utiranja perspektive nove turističke djelatnosti u ovom kraju, i nove šanse ekonomskog i društvenog razvoja - rekao je predsjednik države Milo Đukanović nakon obilaska planinskog centra Štedim na planini Hajli koja predstavlja simbol budućeg ekonomskog razvoja te opštine i tog kraja. On je kazao da je Rožaje oduvijek bilo prepoznato kao važan industrijski i trgovinski centar u Crnoj Gori.

TRANZICIJA

- Rožajska ekonomija je u periodu poslije Drugog svjetskog rata pa sve negdje do tranzicionog vremena bila važan pokretač ukupne crnogorske ekonomije, naravno da su uslijedile teškoće kroz koje je prošla crnogorska kao tranziciona ekonomija, ali sada smo u nekoj novoj etapi gdje je država Crna Gora smogla snage da značajnije uloži u infrastrukturu sjevera i da otvori perspektivu boljeg korišćenja naših razvojnih resursa na sjeveru države i brzog sustizanja sjevera drugih djelova Crne Gore u pogledu nivoa razvoja. U tom kontekstu je i pokrenut ovaj projekat sa osloncem na efekte koje proizvodi gradnja auto-puta - kazao je Đukanović.

BROJNE RAZVOJNE PERSPEKTIVE: Đukanović u Rožajama

Predsjednik je podsjetio da je za taj kapitalni projekat već završen put do planine, radi se na hidro i na elektroinfrastrukturi. - Takođe, počela je isporuka prve žičare na Hajli, tako da sam potpuno siguran da nijesmo daleko od trenutka kada će domaći i strani privatni investitori krenuti, kao i u Kolašinu, sa inicijativom za gradnju novih hotela, ugostiteljskih i drugih objekata koji će upotpuniti i obogatiti ekonomiju ovog kraja – kazao je Đukanović. Pored tog projekta, koji, kako je kazao, doživljava kao simbol nove ekonomske budućnosti Rožaja, Đukanović je podsjetio da su u toku brojne investicije – od obale utvrda Ibra preko gradnje novih sportskih hala koje će dominantno opsluživati

potrebe ovdašnje gimnazije i Srednje stručne škole, ali i svih ljudi i svih sportskih klubova u Rožajama, preko gradnje novog vrtića, pripreme za početak gradnje osnovne škole za koju su već obezbijeđena sredstva samo se čeka rješavanje imovinsko pravnih pitanja, ozbiljnih radova na vodovodnoj i drugoj infrastrukturi i gradnja gradske pijace.

VIZIJA

- Država preko Uprave za javne radove ima potpisanih 22-23 miliona ugovora za realizaciju projekata samo u ovoj opštini, a o sjeveru i da ne govorim – rekao bih da je oko 70 odsto kapitalnog budžeta države namijenjeno ulaganju u sjeverne opštine. Rožaje je u ozbiljnom

investicionom zamahu koji dominantno generiše država Crna Gora, ali u sadejstvu sa lokalnom upravom vjerujem da će se ubrzano mijenjati fizionomija ovog grada u željenom smjeru, i da će ljudi ovdje zaista moći da žive mnogo udobnije i da na kvaliteniji način zadovoljavaju svoje potrebe. To će biti istovremeno važan impuls daljem dinamičnom ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore. Kao što sam kazao, Rožaje je bilo važan motor poslijeratnog razvoja Crne Gore, Rožaje i danas ima sve potencijale, i prirodne i ljudske da i u ovoj fazi daljeg ekonomskog i demokratskog prosperiteta Crne Gore da važan pečat tom procesu – kazao je Đukanović. C. G.

Crnom Gorom

Srijeda, 26. avgust 2020.

DanilovgraD: Premijer sa privrednicima o posljedicama epidemije Sudbina osamnaestogodišnjeg mladića

Uz Vladinu podršku privreda se oporavlja DANILOVGRAD - Privrednici Danilovgrada su pozdravili Vladine pakete mjera podrške privredi i građanima za prevladavanje ekonomskih posljedica pandemije. Oni su na sastanku sa premijerom Duškom Markovićem kazali da su uvjereni da će uz podršku Vlade ubrzo uslijediti oporavak i dalji razvoj u svim oblastima. Premijer je ocijenio da se ni iz jedne krize, pa ni ove zdravstvene, ne može izaći bez investicija i razvoja. - Zbog toga nijesmo zaustavili nijednu investiciju nego ih čak pojačavamo širom Crne Gore kako bi držali investicioni ciklus i na taj način i živu ekonomiju u ovim teškim uslovima - istakao je Marković. Govoreći o Danilovgradu, premijer je podsjetio da ta opština ima najnižu stopu nezaposlenosti od 3,5 odsto ispod državnog prosjeka. - Ovdje su privatni preduzetnici u prethodne tri godine investirali blizu 13 miliona eura. To je za pohvalu. Rijetko u kojem gradu je da su privatni investitori toliko investirali u različite sektore i u proizvodnju. Vjerujem da je to rezultat opšteg ambijenta koji smo zajedno kreirali - istakao je Marković. On je kazao da je Vlada u protekle tri i po godine preko Direkcije javnih radova opredijelila što zaključenih ugovora, što izvedenih radova, blizu 35 miliona eura u razvoj kapitalne infrastrukture, navodeći da je samo novi bulevar Danilovgrad - Podgorica vrijedan 25 miliona eura. - Ne samo kad je u pitanju biznis, kad je u pitanju zapošljavanje, nego Danilovgrad postaje jedno od najpoželjnijih mjesta za život u Crnoj Gori - naglasio je Marković.

INVESTICIJE

I predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je ocijenio da je Danilovgrad jedna od najperspektivnijih opština u Crnoj Gori, sa najTIVAT - Gradskom rivom, odnosno javnim pristaništem Pine gazduju Opština i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobroma. Ponta Seljanovo je u režimu javnog korišćenja, dostupna svim građanima i posjetiocima, a nakon izrade glavnog projekta, Opština Tivat i JP Morsko dobro će izgraditi moderno javno šetalište. To je saopšteno na sastanku predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca sa direktorom Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predragom Jelušićem. Na sastanku je istaknuta važnost nepromijenjenog režima upravljanja lučicom Kalimanj, u kojoj će i dalje biti najmanje 85 odsto komunalnih vezova. Podsjećajući da je Opština Tivat u posljednje dvije godine investirala u infrastrukturu lučice, Kusovac je istakao da je lučica građena sredstvima gra-

ujedinila Barane

Ovdje su privatni preduzetnici u prethodne tri godine investirali blizu 13 miliona eura, a Vlada preko Direkcije javnih radova opredijelila blizu 35 miliona eura u razvoj kapitalne infrastrukture. Ne samo kad je u pitanju biznis, kad je u pitanju zapošljavanje, nego Danilovgrad postaje jedno od najpoželjnjih mjesta za život u Crnoj Gori - naglasio je premijer Damjan Ranitović

Da Damjan za život dobije drugu šansu BAR - Maturantu Srednje stručne škole u Baru, osamnaestogodišnjem Sutomoraninu Damjanu Ranitoviću, dijagnostifikovan je Jungov sarkom - maligni tumor kostiju.

oPŠTina KrEirala DoBar PoSlovni aMBiJEnT: Sa sastanka u Danilovgradu

konkurentnijim, najstimulativnijim poslovnim investicionim ambijentom. - Skoro pet milijardi ostvarenog bruto društvenog proizvoda, odnosno 7.900 eura po glavi stanovnika, predstavlja najbolji dokaz našeg rada. Mjereno po kvalitetu života i standarda, a podatke je objavio Eurostat, Crna Gora se nalazi na 50 odsto evropskog prosjeka. To je podatak koji najbolje govori. Srbija je na 41 odsto prosjeka, Sjeverna Makedonija na 38 odsto, Bosna i Hercegovina 32 odsto, Albanija 31 odsto. Slične rezultate na niovu Crne Gore ostvarila su privredna društva iz Danilovgrada. Ukupno predatih bilansa i finansijskih iskaza iz Opštine Danilovgrad je 391 i ostvarili su i rast ukupnog prihoda i rast zaposlenosti i rast dobiti i rast bruto isplaćenih ličnih dohodaka naveo je Golubović. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić podsjetila je da je Vlada treći paket mjera doni-

jela početkom jula, navodeći da je on strukturiran da bude sanacioni i razvojni. - Osim toga, treći paket mjera predviđa da sva preduzeća iz oblasti turizma i ugostiteljstva imaju pravo da u slučaju reprograma kredita kod Investiciono-razvojnog fonda i kod komercijalnih banaka, država u potpunosti pokriva kamatnu stopu u vrijeme do dvije godine grejs perioda na reprogramirane kredite, dok je u oblasti poljoprivrede to do godinu - kazala je Sekulić.

PARTNERI

Prema riječima predsjednice opštine Zorice Kovačević, lokalna uprava u svim privrednicima vidi svoje partnere za poboljšanje životnog standarda svih građana i sveukupan razvoj lokalne zajednice. - Opština je kroz niz nomativnih akata obezbijedila potrebne preduslove za uspješno poslovanje. U prvom redu misli se na prostorno- plansku

dokumentaciju sa kojom raspolaže, kao što su PUP i DUP, zatim efikasniji i brži administrativni aparat i relativno kratke postupke za pribavljanje potrebnih odobrenja za dalji rad. U cilju podrške donijeli smo i odluku o mjerama za ublažavanje finansijskih posljedica nastalih usljed pandemije kovida-19. Zatim odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta koja između ostalog, uvodi olakšice i stimulans za privrednike u dijelu umanjenja komunalija i do 75 odsto. Kao finalizaciju rada opštinskih organa u ovom dijelu, sa ponosom mogu istaći da je Opština uspješno završila proces sertifikacije po mjeri privrede i vrlo brzo i zvanično uručenje sertifikata. Sve to nesporno svjedoči o jasnoj namjeri opštine Danilovgrad da u svim segmentima pospješi i podrži privredni rad i razvoj naglasila je Kovačević. B. KADIĆ

Umjesto da punoljetstvo proslavi sa voljenima i društvom, ovaj vrijedni, vaspitani, plemeniti dječak je taj prvi stepenik ka svijetu odraslih obilježio primanjem prve hemioterapije na Institutu za onkologiju u Beogradu. Za nastavak Damjanovog liječenja neophodan je odlazak u inostranstvo (preporuka su Bolonja ili Njujork) za što su potrebna velika materijalna sredstva. Damjan Ranitović je iz osnovne škole „Kekec“ u Sutomoru izašao kao đak generacije, a među najboljim je učenicima i Srednje stručne škole u Baru - odsjek farmacija. Njegovi drugovi i drugarice, sa profesorima, počeli su sakupljanje novac za liječenje omiljenog druga, koji je uvijek među prvima bio spreman da pomogne svima koji su na bilo koji način ugroženi. Bar je ujedinila humanost, a akciji prikupljanja sredstava, koju je pokrenula Damjanova drugarica Denisa Ličina, priključili su se i ostali srednjoškolci, profesori i razredna Žana Janković. - Prije nekoliko mjeseci Damjan i ja smo se dogovarali da za naše drugare koji nijesu bili u mogućnosti da idu na ekskurziju, prikupimo novac. Zbog situacije sa korona virusom ekskurzija je odložena, pa tu namjeru nijesmo realizovali... Međutim, sada drugim povodom obilazimo sve firme koje smo tada planirali da zamolimo za pomoć prilikom organizovanja ekskurzije. Takođe, nekoliko drugara je novac pripremljen za ekskurziju proslijedilo našem Damjanu na žiro račun - priča Denisa. Apel za pomoć putem društvenih mreža uputio je i Božidar Nikolić Čarli, poznati humanista i građanski aktivista. Damjanovi roditelji, Vjera i Dragan, koji su prije više godina izgubili osmogodišnju kćerkicu oboljelu od leukemije, zahvalili su se na podršci sugrađanima, puni nade i optimizma da će se Damjan uspješno izboriti sa opakom bolešću i vratiti školskim obavezama, drugovima i drugaricama koji su uz njega u ovim najtežim životnim trenucima. Za uplatu novca iz zemlje i inostranstva otvoreni su žiro računi. Uplate se mogu izvršiti na broj žiro računa: 565-020010001105032 (Lovćen banka), na ime Vjera Ranitović. Za inostranstvo je otvoren žiro - račun kod Raiffeisen banke u Austriji. Na društvenoj mreži Instagram je otvoren profil Podrška Damjanu koji će, kako piše u opisu, kada profil dostigne određeni broj pratilaca biti prodat, a sav novac će biti uplaćen za liječenje Damjana Ranitovića. Osim toga, po gradu su na više lokacija, postavljene kutije za prikupljanje novca za pomoć u Damjanovom liječenju. V. K. V.

TivaT: Siniša Kusovac i Predrag Jelušić o najvažnijim projektima

Pinama upravljaju Opština i Morsko dobro, Seljanovo je javno kupalište đana i predstavlja srce Tivta. - Ta tri projekta su najvažnija i prioritet od velikog značaje za građane Tivta. Izuzetno je važno što će koncesioni akt za Ka-

limanj odrediti paritet komunalnih vezova od najmanje 85 odsto, što će ponta Seljanovo biti javno kupalište onako kako je to Opština zagovarala duži

BiĆE DoSTUPna graĐaniMa: Ponta Seljanovo

period i što će riva Pine biti pod upravom Opštine i Morskog dobra. Svi ti projekti, uz dodatno uređenje Solila predstavljaju ogledalo grada - istakao je predsjednik Kusovac. Direktor JPMD Predrag Jelušić je istakao da svi projekti imaju javni karakter i tiču se uređenja obalne infrastrukture. Istaknuta je izgradnja centra za posjetioce u Solilima, vrijedna 190.000 eura. Projekat, koji se finansira iz IPA fondova u partnerstvu sa BiH i Hrvatskom, trebalo bi da u sezoni 2021. bude u potpunoj funkcijii za ljubitelje prirode i posmatranje ptica. Prema riječima Jelušića, potpisivanje ugovora se očekuje u

oktobru a JPMDCG je uradilo glavni projekat, pribavilo saglasnost glavnog gradskog arhitekte i dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine. Centar za posjetioce imaće vidikovce sa solarnom rasvjetom, drvena odmorišta sa hladovinom, multimedijalnu salu... Na sastanku je saopšteno da je zaključen dugoročni ugovor za izgradnju kupališta na lokaciji Belane vrijedan 128.000 eura, kojim se dobija 1.250 m² nove kupališne površine, kao i dugoročni ugovor za izgradnju kupališta na Kalardovu vrijedan 262.500 eura, kojim se dobija 2.000 m² nove plažne površine. S. K.

Šetališta, Belane Predstavnici Opštine i Morskog dobra ramatrali su i projekat izgradnje šetališta Sv. Roko – Lepetane. Planirana je izgradnja pješačke staze u dužini od 2,5 km. Prva faza je u planu sljedeće godine. Na sastanku je saopšteno da je zaključen dugoročni ugovor za izgradnju kupališta na lokaciji Belane vrijedan 128.000 eura, kojim se dobija 1.250 m² nove kupališne površine, kao i dugoročni ugovor za izgradnju kupališta na Kalardovu vrijedan 262.500 eura, kojim se dobija 2.000 m² nove plažne površine.

12 Kultura

Srijeda, 26. avgust 2020.

Ivana Radovanović učesnica Internacionalne kolonije u Galičniku

Odnos čovjeka i prirode

A normalno je da ću danas u sklopu koncerta odsvirati i neke kompozicije svog oca, jer je peta godišnjica njegove smrti, pa su me zamolili ljudi iz KotorArta. Pred kraj koncerta ili u sredini sigurno ću se posvetiti i svom ocu

PODGORICA - Crnogorska vajarka Ivana Radovanović učesnica je Internacionalne kolonije u Galičniku u Sjevernoj Makedoniji. Zbog specifične situacije sa pandemijom korona virusa, učesnici će raditi u paru i to velikim dijelom putem onlajn komunikacije i saradnje u periodu koji je predviđen za to. Ivana Radovanović će sarađivati sa umjetnikom Nenadom Tonkinom. Ovogodišnja tema je ,,Koegzistencija“ i direktno se odnosi na odnos čovjeka i prirode, a rezultiraće saradnjom jednog makedonskog i jednog inostranog umjetnika. Radovi će biti predstavljeni na bijenalnoj izložbi koja je predviđena za 2021. godinu. Ivana Radovanović kazala je za Pobjedu da se kolonija održava 31. put, što, kako je istakla, i nije zanemarljiva činjenica. - Zbog vrlo specifične situacije, svi učesnici će raditi velikim dijelom putem onlajn komunikacije i to saradnje u paru - jednog makedonskog i jednog inostranog umjetnika. Ovogodišnja tema je ,,Koegzistencija“ koja se direktno odnosi na odnos čovjeka i prirode, a u narednom periodu - od nekih godinu dana, radićemo zajedno na datoj temi. Make-

Portret umjetnice

donski umjetnici su putem aplikacije Zoom stupili sa nama u komunikaciju, gdje smo imali onlajn predstavljanje svakog ponaosob, upoznali se i razmotrili modele dalje saradnje, koja se čini izazov u svakom pogledu. Sa njihove strane postoji spremnost i dobra volja za nove

Dugometražni igrani film Draška Đurovića podržan na konkursu Fondacije za kinematografiju Sarajevo

Za „Zaliv“ oko 25.000 eura

Draško Đurović

PODGORICA - Dugometražni igrani film „Zaliv“ reditelja Draška Đurovića podržan je kao prvoplasirani na listi izabranih projekata za sufinansiranje manjinskih bosanskohercegovačkih koprodukcija na konkursu Fondacije za kinematografiju Sarajevo, u iznosu od 50.000,00 KM (oko 25.000 eura). Ovaj projekat je na prethodn im kon k ursima Filmskog centra podržan za sufinansiranje razvoja projekta i proizvodnju dugometražnih igranih filmova. Scenario za film radio je Gordan Gocić, dok su za produkciju zadužene kompanije Montenegro Max Film i Udruženje Relative pictures (BiH). U obrazloženju stručnih

Neposredno pred nastup na Don Brankovim danima m smo sa džez pijanistom Matijom Dedićem

konsultanata Filmskog centra navodi se da se projekat „Zaliv“ na specifičan način poigrava motivima iz istorije Bokokotorskog zaliva i klasičnom fikcijom. - Smješten u slikoviti prostor u kojem se sreću raznovrsne kulture i sudbine, vrlo jednostavan u svojoj naraciji i stilu, uz priču koja je tretirana na momente bajkoliko, projekat pokazuje kapacitete za komercijalni uspjeh na regionalnom, ali i internacionalnom nivou – piše u obrazloženju. Među dobitnicima sredstava se našao i projekat „Nebesa“ reditelja Srđana Dragojevića, koji je podržao Filmski centar Crne Gore na konkursu za sufinansiranje manjinskih koS. V. produkcija.

kreativne pomake što će zasigurno donijeti rezultate u narednom periodu - kazala je Radovanović. Umjetnica je zadovoljna što je dobila poziv da učestvuje u koloniji kao predstavnik Crne Gore i što će sarađivati sa umjetnikom Nenadom A. Đ. Tonkinom.

Izložba fotografija u hotelu ,,Blue Kotor Bay“ KOTOR - Izložbe fotografija visoko priznatih crnogorskih fotografa biće otvorena u petak u 19.30 sati u hotelu ,,Blue Kotor Bay“ u Prčanju. Na izložbi će biti izložene fotografije Dejana Kalezića, Maje Đurić, Đorđa Živaljevića i Dalibora Ševaljevića. U sklopu svečanog otvaranja izložbe, ujedno će biti priređen i koktel za posjetioce izložbe. Na svečanom koktelu povodom otvaranja izložbe biće ispoštovane sve predviđene mjere IZJ i NKT-a. - Riječ je o izuzetnoj izložbi koja koncepcijom obuhvata umjetničke fotografije pažljivo odabranih crnogorskih fotografa, sa ciljem da prikaže potencijal crnogorske ljepote kroz fotografije, kako domaćoj publici, tako i turistima. Te na taj način, pored doprinosa promociji umjetničkog izraza umjetnika, realizovanje izložbe će dati i pozitivan odraz na turističku ponudu u ovoj regiji - ističe se u najavi. A. Đ.

Riječ je o izuzetnoj izložbi koja koncepcijom obuhvata pažljivo odabrane umjetničke fotografije

PODGORICA – Zagrebački džez pijanista Matija Dedić je čest gost u Crnoj Gori i ne propušta priliku da naglasi koliko uživa u našoj zemlji, ne samo kada su koncerti u pitanju, već i druženje s ljudima. Nedavno je objavio album „Tempera“ na kom je odsvirao 12 pjesama Zlatana Stipišića Džibonija, udahnuvši im novu emociju, bez rušenja strukture. Gotovo da nam je, kao u slučaju kada svira kompozicije svog oca, Arsena, ponudio novu muziku koja se samo temelji na onoj koja nam je poznata. Tako je njegov koncert koji je održao na Don Brankovim danima muzike u ponedjeljak, 24. avgusta, bio prijatna posveta opusima i jednog i drugog autora, i još jedna u nizu potvrda virtuoznosti ovog izuzetnog muzičara. Za Pobjedu je, neposredno pred nastup, govorio o poštovanju prema publici, o dodirnim tačkama između Džibonija i Arsena Dedića, i o svojoj povezanosti s Kotorom i ljudima u njemu, a za one koji su propustili ovaj nastup uživo, informacija da se Matija Dedić uskoro vraća u Crnu Goru povodom festivala Made in New York jazz Montenegro. POBJEDA: Konačno ste se vratili nastupima uživo. Džez nikada nije vapio za brojnom publikom, ali da li će Vam prijati ovi nastupi u intimnijoj atmosferi, a opet ne sasvim u samoći? DEDIĆ: Mi džezeri smo navikli da nastupamo u polupraznim klubovima, a ovog ljeta pogotovo imao sam dosta nastupa baš po crkvama gdje je bilo nekad 20, 30, nekad 80 posjetilaca, zavisi koliko bi grad u kome nastupam i stožeri omogućili. Ali meni to odgovara, jer ovakvi solistički koncerti, kad sviram Arsena i ovaj novi program što ima premijeru na Don Brankovim danima muzike, materijal gdje sam snimio Džibonija, upravo je to to. S druge strane, pristupam poslu isto i za 20 ljudi, a jednako sam spreman došao i kad me Zdravko Čolić pozvao dva puta u „Arenu“ pred 20 i nešto hiljada ljudi.

Džez me različite s

ČEST GOST U CRNOJ GORI: Matija Dedić

Primijetio sam, a to i Džibo zna, kako ja imam neka nasljeđa svog oca, a ima ih i on. Kod njega je jako prisutna i klasična i crkvena harmonija Tako sam vaspitan i tako pristupam. I moram reći da se veselim večerašnjem nastupu, jer ono što je programski zamišljeno za danas, to je upravo za to. To što je pred 20 ljudi – nema veze, ali koliko čujem od organizatora, biće neki strimovi po gradu, tako da oni koji imaju interesa vidjeti i čuti šta ja to radim, imaće priliku. POBJEDA: Na novom albumu svirate Džibonijeve pjesme. Šta ste im dali u novim aranžmanima što one ranije nijesu imale? DEDIĆ: Pa ono što mi je i Džibo rekao: „Hvala ti što se na taj način baviš mojim opusom.“ Primijetio sam, a to i Džibo zna, kako ja imam neka nasljeđa svog oca, a ima ih i on. Kod njega je jako prisutna i klasična i crkvena harmonija. Ja dolazim iz klasične muzike i uvijek kompariram kako sam napravio „Matija svira Arsena“ bez Arsenovih bezvremenskih tekstova o ljudima koji se sastaju i parovima koji se rastaju. Isto tako, novije generacije Džibonija znaju po tekstovima, ali sam dokazao i na jednom, i na drugom albumu koliko je njihova muzika sama za sebe lijepa. Pristupam im više ambijentalno i klasično, nego džezerski. Tako da tu ima dosta prostora i to sam pronašao u pretežno baladnom odabiru Džibonijevih kompozicija. Njegova mu-

zika, to kako je harmonijski postavljena, daje mi nekad slobodu da odlazim u razne svjetove, a zbog toga se, hvala bogu, bavim džezom, jer volim tu nepredvidivost, volim da vidim tu interakciju s publikom i sve to čini moj put, neku vodilju koncerta. Isto tako, sve zavisi i od kvaliteta klavira, ali ne sumnjam, jer već peti put sam na KotorArtu i znam da sam svaki put imao adekvatan instrument na kom sam se mogao dobro muzički izraziti. POBJEDA: Na ovom koncertu svirate i kompozicije Džibonijeve i kompozicije Arsena Dedića. Da li ima nekih dodirnih tačaka u radu ta dva autora, nevezano za ono što vi od njih napravite na kraju? DEDIĆ: Dodirnih tačaka apsolutno ima, jer sam koncepcijski na jednak način pristupio i jednom i drugom albumu koje smo spomenuli, dakle i očevoj i Džibonijevoj muzici sam pristupio na jedan više ambijentalno-klasični način, nego na džezerski, i to bi bila ta neka poveznica. A normalno je da ću danas u sklopu koncerta odsvirati i neke kompozicije svog oca, jer je peta godišnjica njegove smrti, od njegovog odlaska, pa su me zamolili ljudi iz KotorArta. Pred kraj koncerta ili u sredini sigurno ću se posvetiti i svom ocu. U Kotoru ću, gdje

Kultura

Srijeda, 26. avgust 2020.

Bojana Brajović i Boris Nikčević večeras u 21 sat nastupaju u Muzičkoj kapeli na Kruševcu

muzike razgovarali

e vodi u svjetove Što se tiče daljih planova, i na području regiona, s obzirom na to da je sad Džiboni izašao, a prošle godine album za strano tržište na kome sviram sa bubnjarom Manuom Kačeom, sad sam se diskografski ispucao i vidjećemo šta nas čeka u ovoj sezoni

svom ocu. U Kotoru ću, gdje je i on bio sa majkom, kada smo imali prekrasan koncert gore na tvrđavi, odati počast njemu na neki način. POBJEDA: Da li ste se odva žili u autorskom smislu, pa da uskoro možemo očekivati i neke Vaše kompozicije? Negdje ste govorili o tome kako nemate dara, ali je teško povjerovati u to nakon slušanja Vaših nastupa, budući da improvizacija takođe traži demijurški proces, podrazumijeva novo stvaranje. DEDIĆ: Ja definitivno nemam nimalo dara kada je u pitanju pisanje pjesama koje imaju tekstove, ono po čemu je moj otac bio bard za sva vremena. Ali što moja supruga kaže, bolje je tako, ja sam na neki način odlaskom na džez ublažio, isto to priča i Vasil Hadžimanov, tu usporedbu s roditeljima koja će nas pratiti cijeli život. Gabi (Novak) je bila krajem pedesetih nešto aktivnija džezerski i dala mi je neke ploče, a otac nije bio neki veliki zaljubljenik u improvizaciju, on je bio čovjek stroge forme. Tu zaista nemam nikakvog dara. I mislim da, kad bih se uhvatio toga, kritika i svi zajedno bi me zakucali u pod, a ionako i dan-danas, kad imam 47 godina, po nekim portalima čitam da šta „on nešto džezira, a otac mu je bio legenda.“ Pa, normalno da znamo ko je moj otac i ne pokušavam da se upoređujem. Ja sam, prije svega, ponosan i srećan što sam imao takve roditelje. Dara za instrumentalnu muziku ipak imam i za svoje potrebe džezističke, a radio sam

i za film, i za pozorište, i u instrumentalnoj muzici mogu nešto dati. Što se tiče daljih planova, i na području regiona, s obzirom na to da je sad Džiboni izašao, a prošle godine album za strano tržište na kome sviram sa bubnjarom Manuom Kačeom, sad sam se diskografski ispucao i vidjećemo šta nas čeka u ovoj sezoni, koliko će nastupa biti i hoće li ih biti uopšte. Skrenuo bih pažnju na još jedan materijal gdje nas je korona skrenula. Već sam krajem 2019. ‘zakucao’ kompletan materijal sa braćom Teofilović, jer su poželjeli da rade nešto sa mnom; već smo sve postavili, počeli su ljudi zvati i desilo se šta se desilo. Zlatana (Stipišića) sam počeo pomalo svirati, pa se nadam i da će sa braćom Teofilović doći do realizacije nekih koncerata. Ljudi mogu, ako već nijesu, na Jutjubu vidjeti i spot za „Kaleš bre Anđo“ koji smo snimili u Kolarcu, gdje sam snimio i Džibonija. Zahvaljujem Jasni Dimitrijević, šefici Kolarčeve zadužbine. POBJEDA: Nakon što ste već nastupali u Crnoj Gori, možete li mi reći šta Vas ovdje uvijek obraduje? DEDIĆ: Ovo su kao moja braća. Meni je žao što ove godine iz raznih razloga neću vidjeti ni Viktora Varošija, ni Marinu Mikić, ali Andrea Živković je tu, i Sara Lakičević, i Ratimir Martinović. Došao sam na KotorArt peti put u nekim potpuno nadrealnim okolnostima, ali mi je drago, zaista sam bio puno puta tu i mnogi smatraju da je to nekako najpitoresknije i najljepše mjesto, neka niko u Crnoj Gori ne zamjeri. Ono što me raduje je da ima džez klub i u tako malom Kotoru. Dragana ERJAVŠEK

Koncert za gitaru i flautu PODGORICA - Muzička kapela na Kruševcu će večeras u 21 sat biti pozornica za gitaristkinju Bojanu Brajović i flautistu Borisa Nikčevića. Na večerašnjem koncertu, koji je dio programa Podgoričkog kulturnog ljeta izvodiće kompozicije Daulenda, Lojea, Vilja Lobosa, Pjacole, Di Marina i drugih. Brajović je diplomirala na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi prof. Vere Ogrizović kao prva crnogorska diplomirana gitaristkinja. Tokom školovanja je osvojila brojne nagrade na takmičenjima i usavršavala se na seminarima kod eminentnih svjetskih gitarista i nastupala je na brojnim festivalima u Crnoj Gori i inostranstvu. Sa-

rađivala je sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i svirala u kamernim ansamblima sa violončelom, flautom, u duu, triju i kvartetu gitara. Od 2006. godine je predsjednica Udruženja gitarskih izvođača i pedagoga Crne Gore – „Argus“. Predaje gitaru i vodi gitarski odsjek u muzičkoj školi „Vasa Pavić“ u Podgorici. Nikčević je diplomirao flautu na Muzičkoj akademiji u Podgorici, u klasi prof. Miodraga Azanjca, a potom se usavršavao u rodnoj Francuskoj, na Konzervatorijumu u Versaju kod prof. Žan Mišela Varaša. Tamo je redovno nastupao kao solista, u kamernim ansamblima i kao orkestarski muzičar, i između ostalih, predavao na konzervatorijumima „Rahmanji

Nikčević i Brajović

nov“ u Parizu i „Klod Debisi“. Snimio je prvi CD za flautu i gitaru u Crnoj Gori, „Cafe“, sa gitaristom Srđanom Bulatovićem. Osnivač je Asocijacije flautista Crne Gore. Predaje flautu i šef je duvačkog odsjeka u muzičkoj školi „Vasa Pavić“ u Podgorici. Kao duo nastupaju od 2011. godine, a u zajedničkoj biografiji posebno značajna je bila njihova turneja po Crnoj

Gori kada su 2013. svirali u 13 gradova, te 2016. godine, kada su nastupili u Istorijskom muzeju Kremlja, u Moskvi, u čast obilježavanja decenije crnogorske nezavisnosti. Oboje su članovi ansambla Clazz quintet, osnovanog da izvodi prevashodno djela francuskog kompozitora Kloda Bulinga. Posljednji put su svirali zajedno u septemD. E. bru prošle godine.

Novi broj Istorijskih zapisa dostupan na internetu

Crna Gora i 1918.

Novi broj časopisa Istorijski zapisi 3-4/2018, dostupan je na veb stranici Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore. Prvi dio broja posvećen je obilježavanju jubileja 140 godina od održavanja Berlinskog kongresa 1878. i prvog sticanja nezavisnosti Crne Gore, održanom u

Rektoratu Univerziteta Crne Gore 12. novembra 2018. godine. Tematski dio broja je posvećen Crnoj Gori i 1918. godini. Imajući u vidu značaj ovog razdoblja za istoriju Evrope, slovenskih naroda i same Crne Gore, redakcija časopisa je odlučila da jedan njegov broj posveti upravo ovoj krupnoj istorijskoj prekretnici. Na ovaj način se priključujemo nizu aktivnosti kojima je međunarodna naučna zajednica obilježila kraj operacija u, do tada, najvećem ratnom sukobu u istoriji i otvaranju novog poglavlja u razvoju odnosa na svjetskoj političkoj sceni. Sa okončanjem Prvog svjet-

skog rata, na Konferenciji mira u Parizu tražena su različita rješenja, od onih da se ublaže posljedice ratnih stradanja, do drugih koja su podrazumijevala reorganizaciju odnosa u međunarodnoj zajednici i izmjene geopolitičke karte Evrope. U okviru rješavanja tih i mnogih drugih pitanja, nestala je AustroUgarska, a na prostoru Evrope stvorene su nove države među kojima i Kraljevina SHS. Takođe sa okončanjem Prvog svjetskog rata, prestala je da postoji i Kraljevina Crna Gora, koja je svoj međunarodni subjektivitet temeljila na odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. godine. U tematskom dijelu broja objavljeni su radovi Radoslava Raspopovića i Šerba Rastodera sa Univerziteta Crne Gore, kao i kolega iz Beograda (Miroslava Radivojevića i Srđana Mićića), Ljubljane (Maje Vehar, Ivana Smiljanića i Petera Mik-

ša), Budimpešte (László Gulyás, Ferenc Szávai). U okviru rubrike Izvori, kolege Slavko Burzanović i Ivan Laković priredili su dokumenta iz operativne arhive komande jadranskih trupa za novembar i decembar 1918. godine, koja se čuvaju u arhivu Istorijskog instituta. U rubrici Hronika dat je osvrt na otvaranje izložbe posvećene 140 godina od održavanja Berlinskog kongresa, u okviru manifestacije „Dani evropske kulturne baštine“, kao i na naučnu konferenciju „Kulturna baština Crne Gore“, održane u Podgorici, 21. septembra 2018. U rubrici Povodi prenijeto je izlaganje Rad o s l av a R a s p o p ov i ć a Istorijski kontekst obnove nezavisnosti Poljske 1918. Predavanje je održano u Rektoratu Univerziteta Crne Gore 9. novembra 2018. godine na svečanosti povodom proslave 100 godina obnove nezavisnosti Poljske. B. B.

Reditelj filmova „Munje“ i „Kad porastem biću Kengur“ opet iza kamere Trodnevna kulturna manifestacija

Kopernikanski obrt: Film o mladima koji žele da odrastu PODGORICA - Radivoje Raša Andrić je jedan od onih fenomena srpske kinematografije, poput Slobodana Šijana i Dušana Kovačevića („Ko to tamo peva“, „Maratonci trče počasni krug“), čije filmske replike odmah ulaze u svakodnevni govor svakoga od nas, a situacije i kadrovi postaju gradivo koje se uči napamet i ponavlja decenijama. Koliko puta ste u odgovarajućoj prilici citirali Gojka Sisu, Bracu, Sumpora?, piše b92. Danas, šesnaest godina nakon posljednjeg filma koji je režirao, a to je megahit „Kad porastem biću Kengur“ Andrić je ponovo iza kamere. Riječ je o ostvarenju „Ljeto kad sam naučila da letim“, čiji je scenario nastao prema istoimenom romanu Jasminke Petrović i priča o djevojčici koja je krenula na naizgled predosadno ljetovanje sa dvije bake, ali je onda počeo da joj se dešava život, prenosi Wanted.rs.

Iz filma „Kad porastem biću Kengur“

- U prošla tri filma sam se bavio mladim ljudima koji odbijaju da sazru, a sad činim kopernikanski obrt i želim da snimim film o djevojčici koja baš želi da sazre što je prije moguće - objašnjava Raša Andrić. - Pauzu sam napravio zato što sam prilično probirljiv po pitanju scenarija. Radije za džabe uradim skript doktoring i vratim scenario koji mi se ne dopada nego da ga uzmem samo da bih nešto radio. Radije radim kao pomoćnik u filmu koji mi se dopada nego što bih radio kao režiser filma koji mi se poludopada. Kroz moje ruke su svih ovih godina prošle gomile scenarija, ali samo tri-četiri su zaista bila po mom ukusu. Ovo je jedan od njih. Privlači me taj izazov, moram priznati. I osjećam da sam spreman za njega - otkriva reditelj. R. K.

Sajam knjiga od danas u Tuzima Sajam knjiga u Tuzima biće otvoren večeras u 20 sati. Prisutne će pozdraviti sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Marina Ujkaj i predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj. Prve večeri će nastupiti violinistkinja Dea Nicaj i pijanista Kristijan Bojaj. Festival će biti otvoren 27. i 28. avgusta od 9 do 12 i od 18 do 22 sata.

14 Svijet

Srijeda, 26. avgust 2020.

U indijskom gradu Mahadu se urušila petospratna zgrada i zarobila 90 stanara

Spasioci iz ruševina izvukli 60 preživjelih

Spasioci sa mehanizacijom pokušavaju da dopru do preživjelih

MUMBAJ – Petospratna zgrada u indijskom gradu Mahadu srušila se u ponedjeljak veče. Najmanje 90 ljudi koji su se u njoj nalazili ostalo je zatrpano u ruševinama, a spasilačke ekipe juče su tokom dana uspjele da izvuku 60. - Jedan stanar je nastradao, a

najmanje je još 30 ljudi ostalo zarobljeno u ruševinama - saopštile su lokalne vlasti, a prenio Rojters. Indijski zvaničnici su saopštili da se potraga za preživjelima nastavlja, te da su, osim vatrogasaca i policije, angažovana i tri tima indijske službe za reagovanje u

Zbog situacije u Bjelorusiji zasijedao spoljnopolitički odbor EP U debatu pred Spoljnopolitičkim odborom EP iz Litvanije se, putem video linka, uključila i kandidatkinja ujedinjene bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovskaja, koja je poručila da se u Bjelorusiji trenutno dešava mirna i demokratska, a ne geopolitička revolucija

Američki predsjednik na konvenciji republikanaca

Mekalister tvrdi da vlasti muče uhapšene Demokrate koriste demonstrante kovid da bi Donald Tramp

pokrale izbore

VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je juče članove Republikanske stranke na nacionalnoj konvenciji da bi njegovi protivnici mogli da pokradu predstojeće predsjedničke izbore.

STRAZBUR - Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta na vanrednom sastastanku posvećenom situaciji u Bjelorusiji ponovio je da Evropska unija ne priznaje rezulatate nedavno održanih predsjedničkih izbora u toj zemlji, prenosi Tanjug. Generalna sekretarka Evropske službe za spoljne poslove Helga Šmit rekla je da narod Bjelorusije ima pravo da slobodno i demokratski bira svoje lidere i odlučuje o svojoj budućnosti. - Ovdje se ne radi o izboru između Zapada i Rusije – rekla je Šmit. Predsjednik Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlameta Dejvid Makalister kaže da je izborna kampanja u Bjelorusiji jasno pokazala želju za demokratskim promjenama u zemlji, a da izvještaji domaćih posmatrača ukazuju da izbori nijesu ispunili očekivane međunarodne standarde. Prema njegovim riječima, manipulacija rezultatima izazvala je najveće proteste u Bjelorusiji od njene nezavisnosti na koje je vlast odgovorila estremnom brutalnošću. Makalister navodi da izvještaji govore i da je najmanje troje demonstranata poginulo, a da su uhapšeni podvrgnuti mučenju i zastrašivanju. - Ne priznajemo rezultate izbora, osuđujemo brutalnost bezbjednosnih snaga i podržavamo zahtjev naroda Bjelorusije za novim i slobodnim izborima pod nadzorom nezavisnih posmatrača kao što je OEBS - poručio je Makalister. Generalna sekretararka Evropske službe za spoljne poslove Helga Šmit naglašava da je Bjelorusija „blizak susjed“ i da je za

vanrednim situacijama. Spasilačkim ekipama priključilo se i lokalno stanovništvo Mahada, koji se nalazi u okrugu Raigad, oko 200 kilometara južno od Mumbaja. Policija i lokalno stanovništvo i dalje traže preživjele uprkos velikim monsunskim

kišama i strahu od zaraze korona virusom. Za sada još nije jasno kako je došlo do urušavanja petospratnice. Britanska agencija, međutim, navodi da su obrušavanja zgrada u Indiji česta pojava i da se to uglavnom događa zbog loše gradnje, neadekvatnog građevinskog materijala i nepoštovanja zakona. Svake godine, velike padavine tokom sezone monsuna, koja traje od juna do septembra, doprinose urušavanju malih i velikih građevina u kojima je opasno stanovati.

Tramp je na nacionalnoj konvenciji Republikanske stranke u Šarlotu rekao da Demokrate „koriste kovid kako bi prevarile američki narod“, preneo je BBC. Dodao je i da glasanje poštom može da dovede do iz-

borne krađe. - Jedini način na koji oni mogu da otmu ove izbore od nas jeste ukoliko ovo budu pokradeni izbori - rekao je Tramp i dodao da će on pobijediti. Istraživanja pokazuju da se Donald Tramp trenutno nalazi iza svog protivnika na predstojećim izborima, kandidata demokrata Džoa Bajdena. Donlad Tramp je u ponedjeljak zvanično nominovan za kandidata Republikanske partije na predsjedničkim izborima koji će biti održani u novembru.

Sa demonstracija u Bjelorusiji

EU „važno šta se tamo dešava“. Ona je navela da je i ranije viđeno nasilje nad demonstrantima u Bjelorusiji, ali da ovoga puta ono nije proizvelo rezultat koji su vlasti očekivale, već je podstaklo na dalje mirne demostracije i „neviđenu mobilizaciju društva Bjelorusije“. - Protesti su jasan odgovor na falsifikovanje izbornih rezulata. Ljudi ne žele da se njihovi glasovi zanemaruju. Oni imaju jasan zahtjev za slobodne, fer i demoktaske izbore – rekla je Šmit. U Evropskom parlamentu podsjećaju i da su ministri i lideri EU odmah osudili nasilje nad demonstrantima u Bjelorusiji, pozvali na održavanje novih izbora, ali i na sankcionisanje odgovornih za brutalnost i falsifikovanje izbora. Zahtjevima Evropski parlament sada dodaje i puštanje svih privedenih tokom protesta kao i poziv za nacionalni dijalog u Bjelorusiji. - Podržavamo nezavisnost Belorusije i njen suverenitet i protiv smo svih mješanja spolja – navela je Helga Šmit. Ona je naglasila i da će se u narednim danima u Savjetu EU razgovarati o odnosima sa Bjelorusijom koji, kako navodi, moraju biti zasnovani na zajedničkim vrijednostima, demo-

kratiji i vladavini prava. U debatu pred Spoljnopolitičkim odborom EP iz Litvanije se, putem video linka, uključila i kandidatkinja ujedinjene bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovskaja, koja je tom prilikom poručila da se u Bjelorusiji trenutno dešava mirna i demokratska, a ne geopolitička revolucija. Ona je tokom svog govora pozvala sve zemlje svijeta da poštuju nezavisnost i suverenitet Bjelorusije i izrazila spremnost za početak pregovora sa tamošnjim vlastima. - Izjavljujem našu spremnost za pregovore sa vlastima. Spremni smo da nominujemo pregovarača. Spremni smo da razmotrimo posredovanje međunarodnih organizacija radi lakšeg dijaloga - poručila je Tihanovskaja. Poručila je i da se njena zemlja nakon, kako je rekla, falsifikovanja izbornih rezultata nalazi u krizi, te da je „najmanje šetoro demonstranata ubijeno, a na destine nestalo“. - Falsifokovani službeni rezultati izbora su odbijeni od bjeloruskog naroda i međunarodne zajednice – rekla je Tihanovskaja. Navela je i da su u Bjelorusiji u nedjelju održani najveći prote-

sti u istoriji zemlje koji su, kako ona tvrdi, okupili 200 hiljada ljudi. - Bjelorusija se probudila. Mi više nijesmo opozicija. Sada smo većina. Ono što se dešava jeste mirna revolucija – navela je Tihanovskaja. Ona je istakla i da revolucija u Bjelorusiji nije geopolitička revolucija, kako je vide neki u svijetu. - To nije ni proruska, ni antiruska revolucija. Ni protiv EU ni za EU revolucija. To je demokratska revolucija – naglasila je Tihanovskaja, te dodala da narod Bjelorusije teži ka tome da slobodno bira svoje lidere i odlučuje o svojoj sudbini. - Slobodni i fer izbori su naš jedini zahtjev i slogan naroda Bjelorusije – poručila je Tihanovskaja. Na predsjedničkim izborima, koji su u Bjelorusiji održani 9. avgusta i koje opozicija i međunarodna zajednica ne priznaju, Tihanovskaja je, kako glavna protivkandidatkinja aktuelnog predsjednika Aleksandra Lukašenka, osvojila svega devet odsto glasova. Lukašenko je, sa druge strane, sa 80 odsto osvojenih glasova, izvojevao apsolutnu većinu i još jedan mandat na čelu države koju je vodio prethodnih 26 godina.

Hoti vjeruje da će se naći rješenje za put Dečani - Plav

Avdulah Hoti

PRIŠTINA - Premijer Kosova Avdulah Hoti izjavio je da ta država ima institucionalnu kulturu da poštuje odluke nadležnih i da vjeruje u pronalaženje rješenja za put Dečani – Plav, koji jednim dijelom prolazi kroz za-

štićenu zonu Manastira Visoki Dečani. On je nakon sastanka sa gradonačelnikom Dečana Baškimom Ramosajem, kako prenosi agencija ekonomiaonline, rekao da oni takođe rade na pronalaženju rješenja za taj put, koji je važan za stanovnike Dečana. - Mi smo ovdje da pronađemo rješenja za stanovnike Dečana i očuvamo kulturna dobra. Uvjeren sam da ćemo tokom narednih nedjelja pronaći rješenje - rekao je Hoti. Komandant Kfora Mikele Risi takođe je bio prisutan na sastanku Hotija i Ramosaja. Nakon sastanka sa Ramosajem, kosovski premijer je posjetio i Visoke Dečane. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Drugi pišu

Srijeda, 26. avgust 2020.

Odgovor Džona Grogana, nekadašnjeg predsjedavajućeg Svestranačke parlamentarne grupe za Crnu Goru u parlamentu Velike Britanije, dvojici bivših kolega na javne istupe o stanju u našoj zemlji

Neke vodeće ličnosti u SPC nikada se nijesu pomirile da je Crna Gora nezavisna država Drugi element je pitanje upisa u registar što je samo Srpska pravoslavna crkva od glavnih religija u Crnoj Gori odbila da učini. Možda je vrijedno primijetiti da ista crkva nema problema da registruje svoje prostorije u Londonu pod uslovima iz Zakona o dobrotvornim organizacijama PODGORICA – Osim kapetana Toma Mora, koji je nedavno osvojio srca nacije za svoje napore u prikupljanju sredstava na vrhuncu pandemije, najpoznatiji živi sin gradića Kejlija iz Jorkšira (mjesto koje sam zastupao u parlamentu od 2017. do 2019. godine) vjerovatno je Alister Kempbel. Dok je radio za Tonija Blera na mjestu direktora za komunikacije 2003. godine slavno je prekinuo novinara koji je pokušavao da pita premijera o njegovim hrišćanskim uvjerenjima izjavljujući da se oni „ne bave Bogom!“. Više od deceniju kasnije 2019. godine Ministarstvo vanjskih poslova zauzelo je prilično drugačiji stav i zatražilo izvještaj biskupa iz Trura u kojem je bilo navedeno kako Velika Britanija može da prihvati snažniji pristup u pružanju podrške progonjenim hrišćanima na svim kontinentima. Kao katolik pozdravljam britansku Vladu koja se zabrinula za vjersku slobodu ljudi svih vjera u problematičnom svijetu. Iznenađen sam, pak, bio nedavnim člankom u Tajm magazinu (Time Magazine) u kom se dvoje mojih bivših kolega iz parlamenta liberal-demokrata Tim Faron i konzervativac Stiv Bejker pozivaju na izvještaj biskupa i ističu Crnu Goru kao primjer države u kojoj je hrišćanstvo ugroženo. Naslov je tvrdio da NATO i Velika Britanija moraju da stoje iza hrišćana Crne Gore. Obojici poslanika je dokaz Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je nedavno usvojen u crnogorskom parlamentu. Tvrdili su da je „državna do-

Džon Grogan

Grogan podsjeća da je u izdanju „Encyclopedia Britannica“ (Enciklopedija „Britanika“) iz 1911. zaključeno da je: „Crnogorska crkva autokefalna grana istočnopravoslavnog zajedništva i da je 1894. formalno odbranila svoju nezavisnost protiv tvrdnji ruskog Sinoda“

Cetinjski manastir

zvola sada obavezna za praktikovanje religije“, te da je „za imovinu vjerskih zajednica potrebna državna registracija“, dok su „Vladini službenici imenovani kao donosioci odluka u svim sporovima koji se tiču vjerske imovine, a nijedna pomoć nije data putem sudova“. Srpska pravoslavna crkva i njihov „primat“ (vođa) u Crnoj Gori mitropolit Radović predstavljeni su kao žrtve velikog progona.

CRKVA

Pa šta je slučaj sa odbranom parlamenta u zemlji koja ima nešto više od 600.000 stanovnika i koja privlači dva miliona turista godišnje? Odgovor počinje istorijom. Crna Gora, što se prevodi kao „crna planina“, bila je jedina balkanska nacija koju Otomansko carstvo nije potpuno pokorilo i kojom su vjekovima vladali biskupi i kraljevi. Vrijedno je naglasiti da pravo-

slavna crkva kao jedinstveno zajedništvo sadrži nacionalno različita autokefalna (samoupravna) tijela ujedinjena zajedničkom teologijom. Crkva i država, osim u doba komunizma, u pravoslavnim zemljama su tradicionalno bliske kao što je to sada slučaj u Rusiji i Grčkoj. U Crnoj Gori je dugo dominirala pravoslavna crkva, ali pitanje je koja grana - crnogorska ili srpska? Sve do Prvog svjetskog rata nema sumnje da je crkva imala prepoznatljiv crnogorski identitet. Kako je britanska putnica i spisateljica Edith Durham zapisala 1905. godine: „Samo je Crna Gora zadržala slobodnu i nezavisnu slavensku crkvu koja opstaje do danas“. Štaviše, u izdanju „Encyclopædia Britannica“ (Enciklopedija „Britanika“) iz 1911. zaključeno je da je: „Crnogorska crkva autokefalna grana istočnopravoslavnog zajedništva. Godine 1894. for-

SPC i njihov „primat“ (vođa) u Crnoj Gori mitropolit Radović predstavljeni su kao žrtve velikog progona

malno je odbranila svoju nezavisnost protiv tvrdnji ruskog Sinoda“. Ipak, 1918. godine crnogorska nacija pripojena je Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a sva imovina Crnogorske pravoslavne crkve ilegalno je prebačena Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Naprijed kroz drugi rat i Crna Gora je postala jedna od republika koje su bile dio Jugoslavije pod predsjednikom Titom. Nakon raspada federacije devedesetih Crna Gora je inicijalno bila povezana sa Srbijom, ali je postepeno usvojila nezavisniju politiku, posebno koja se odnosi na vođenje ratova predsjednika (Slobodana) Miloševića u Bosni, Hrvatskoj, a potom i na Kosovu. Referendum 2006. je potvrdio nezavisnost Crne Gore. Otprilike polovina stanovništva se uglavnom identifikuje kao crnogorsko, a četvrtina kao srpsko, sa dodatnim značajnim brojem Albanaca i Bošnjaka. Usvajanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti prethodilo je pet godina planiranja i savjetovanja i podržalo ga je više stranaka u parlamentu. Ovaj Zakon dobio je široku podršku Venecijanske komisije koja je savjetodavno tijelo Savjeta Evrope, sastavljena od nezavisnih stručnjaka iz oblasti ustavnog prava. Komisija je stvorena 1990. godine nakon pada Berlinskog zida u vrijeme kada je bila neophodna ustavna pomoć u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Venecijanska komisija ocijenila je da je „pružanje novog pravnog okvira za ostvarivanje prava na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, koji uzima u obzir aktuelne i istorijske uslove zemlje, danas neophodno“ i

pohvalila „istinske napore crnogorske vlasti da to učini“.

RAZLOZI

Postoje dva glavna elementa Zakona koji su se među pojedincima u Crnoj Gori pokazali kontroverznim. Prvi element je pitanje vlasništva. Sva imovina koja je izgrađena poslije 1918. godine i dalje će pripadati dotičnim vjerskim organizacijama, kao i sva imovina podignuta prije tog datuma gdje postoje dokazi o vlasništvu. U pitanju su vjerski objekti koje je Srpska pravoslavna crkva 1918. godine zaplijenila od svojih crnogorskih predaka. Vlada je ponudila izmjene Zakona tako da su sudovi konačni arbitri i teret dokazivanja je stavljen na one koji žele da ospore vlasništvo. Drugi element je pitanje upisa u registar što je samo Srpska pravoslavna crkva od glavnih religija u Crnoj Gori odbila da učini. Možda je vrijedno primijetiti da ista crkva nema problema da registruje svoje prostorije u Londonu pod uslovima iz Zakona o dobrotvornim organizacijama. Tačno je da su neki pravoslavni sveštenici uhapšeni poslije protesta organizovanih zbog protivljenja Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ali to se desilo više zbog kršenja propisa za sprečavanje širenja korona virusa umjesto vjerskog uvjerenja. Sam mitropolit Radović je saslušan, ali nije uhapšen. Možda on nije najbolji „dečko za plakate“ za pitanja vjerske slobode i tolerancije. Tokom godina izrazio je podršku srpskim nacionalistima poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Neke vodeće ličnosti u Srpskoj pravoslavnoj crkvi nikada se nijesu pomirile

sa tim da je Crna Gora nezavisna država. Poziv članicama NATO-a da intervenišu u ime Radovića imaju određenu ironiju s obzirom na to da je tokom referendumske kampanje u Crnoj Gori o ulasku u NATO u propovijedi on kazao: „Šta je NATO? To je samo nastavak nacionalne fašističke ideologije koja je krvlju preplavila Evropu i cijeli svijet“. Savjetovao je svoje stado da stane sa Rusijom. Baker i Feron imaju pravo što su istakli raspravu o borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. Zaista, ambicije za članstvo u Evropskoj uniji zavise od vrlo značajnog napretka koji treba da bude postignut u godinama koje predstoje. To je živo pitanje u aktuelnoj opštoj izbornoj kampanji sa glasanjem koje bi trebalo da bude održano 30. avgusta. Sa druge strane nije iznenađujuće da crnogorski parlament, poput Ukrajine, želi da podstakne razvoj pravoslavne crkve sa identitetom koji oslikava crnogorsku naciju, a ne identitet susjedne države. Imajući u vidu istoriju posljednjih 30 godina na Balkanu nije malo postignuće što je Crna Gora sa svojim raznolikim stanovništvom uspjela postići mirnu tranziciju u nezavisnost i demokratiju. S obzirom na to da se bavi nasljeđima svoje prošlosti, a gleda u budućnost u srcu Evrope, neka se tradicija stalnog napretka dugo nastavi. (Autor je nekadašnji predsjedavajući Svestranačke parlamentarne grupe za Crnu Goru u parlamentu Velike Britanije od 2017. do 2019. godine) Izvor: EU political report Priredila: Jasmina BEHAROVIĆ

16 Hronika Podgorice

Srijeda, 26. avgust 2020.

Pušten u rad Komandno-kontrolni centar

Grad će kontrolisati 270 kamera na 35 lokacija Vlada Crne Gore i Ministarstvo unutrašnjih poslova opredijelili su višemilionska sredstva za uvođenje videonadzora gradova. Prva faza tog projekta obuhvata lokacije u Podgorici, Baru i Budvi, dok će od naredne godine video-nadzor obuhvatiti i Nikšić, Herceg Novi i Kotor Cilj nam je da imamo manje kriminala na ulicama, bolju zaštitu djece od narkotika i ulične prodaje droge, bolje rezultate Policije u sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela i prekršaja, veću bezbjednost u saobraćaju, bolji preventivni rad, a sve ovo znači veću sigurnost svih naših građanki i građana – rekao je juče ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić prilikom puštanja u rad Komandno-kontrolnog centra. Iz tog centra policija će na više od 270 kamera sa najsavremenijom

Komandno-kontrolni centar

tehnologijom pratiti stanje na ukupno 35 lokacija u Podgorici, za koje je prethodno pribavljena saglasnost Agencije za zaštitu podataka o ličnosti. STANDARDI Ministar Nuhodžić podsjetio je da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo unutrašnjih poslova

opredijelili višemilionska sredstva za uvođenje video-nadzora gradova. Prva faza tog projekta obuhvata lokacije u Podgorici, Baru i Budvi, dok će od naredne godine video-nadzor obuhvatiti i Nikšić, Herceg Novi i Kotor. - Video-nadzor je u skladu sa najvišim evropskim standardi-

ma, uz puno poštovanje pravila obrade i zaštite ličnih podataka. Dakle, nema straha od ugrožavanja privatnosti građana kazao je Nuhodžić. On je najavio da je u narednom periodu planirano i uvođenje kamera, odnosno uređaja za snimanje postupanja policijskih službenika.

- U skladu sa najboljim uporednim iskustvima i novim zakonskim rješenjima, nastojaćemo da obezbijedimo budžetska sredstva da svi policajci koji su u neposrednom kontaktu sa građanima budu opremljeni ovim uređajima na uniformama, u cilju zaštite integriteta ali i sprečavanja eventualnog pre-

koračenja ovlašćenja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. Gradonačelnik Ivan Vuković istakao je da je jedan od prioriteta gradske uprave pretvaranje Podgorice u pametni grad, odnosno stvaranje pretpostavki da se budući razvoj našeg grada temelji na korišćenju modernih tehnologija.

TEHNOLOGIJA

- Ovaj projekat predstavlja korak od sedam milja za naš grad i zahvaljujući sistemu videonadzora mi ćemo, ukupno gledano, imati puno bolje stanje u Podgorici kako na planu očuvanja javnog reda i mira, stanja u saobraćaju, tako i na planu opšteg nivoa bezbjednosti u glavnom gradu – rekao je Vuković. Gradonačelnik je naglasio da se doprinos Glavnog grada ogleda kroz obezbjeđenje potrebne infrastrukture za instalaciju pomenute opreme u vrijednosti od 270.000 eura. - Uporedo sa tim, realizovali smo pilot projekat na tragu ove priče, a on podrazumijeva instalaciju sistema video-nadzora u desetak parkova u glavnom gradu. Kako smo nažalost u prethodnom periodu bili svjedoci raznoraznih devijantnih društvenih pojava, već sada možemo da konstatujemo, iako je sistem u funkciji tek mjesec dana, da je toga mnogo manje. Nemam nikakvu dilemu da ćemo sa ovim sistemom koji danas puštamo u rad u Podgorici imati puno bolje stanje u narednim godinama. Čestitam kolegama iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kolegama iz Uprave policije, uz poruku da ćemo im, kao i do sada, mi u gradskoj upravi biti pouzdan partner - poručio je Vuković. H. P.

Hronika Podgorice

Srijeda, 26. avgust 2020.

Završena rekonstrukcija dijela starog puta od Podgorice prema Danilovgradu

Uspješno okončan posao čekan decenijama Svako ko je ovih dana imao priliku da prođe ovom trasom mogao je da se uvjeri u kvalitet izvedenih radova. Znajući koliko to znači ljudima koji žive duž trase ovoga puta, koliko ljudi iz Podgorice, Danilovgrada, Nikšića ga svakodnevno koristi, mogu samo da kažem da smo odradili fantastičan posao – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković Partnerski do kvalitetno urađenog posla

Predsjednik Vlade Duško Marković, gradonačelnik Ivan Vuković, predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević i direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača obišli su juče završene radove na rekonstrukciji starog puta od Podgorice prema Danilovgradu. Riječ je o dijelu tog puta od glavnog grada do Spuža u dužini od pet kilometara. Investitor projekta vrijednog više od tri miliona eura bila je Vlada Crne Gore, odnosno Uprava za saobraćaj, a radove je izvodila kompanija Bemax. KVALITET Gradonačelnik Vuković izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da je još jedan kapitalni infrastrukturni projekat na teritoriji Podgorice uspješno priveden kraju. - Svako ko je ovih dana imao priliku da prođe ovom trasom mogao je da se uvjeri u kvalitet izvedenih radova. Znajući koliko to znači ljudima koji žive duž trase ovoga puta, koliko ljudi iz Podgorice, Danilovgrada, Nikšića ga svakodnevno koristi, mogu samo da kažem da smo odradili jedan fantastičan posao. Bilo je i većih projekata, inženjerski složenijih, finansijski zahtjevnijih, koje je Vlada Crne Gore realizovala na teritoriji glavnog grada, što samostalno, što u saradnji sa Glavnim gradom

Zadovoljstvo urađenim Jovana Vuksanović iz kompanije Bemax kazala je da je rekonstruisana saobraćajnica veoma važna za šire jezgro grada, a da su radovi završeni u rekordnom roku. - Danas smo uspješno priveli kraju rekonstrukciju dionice Rogami - Spuž. Nadam se da će svi naši sugrađani biti zadovoljni onim što smo uradili. Imali smo poteškoća u toku izvođenja radova, međutim to nas nije omelo. Takođe, imali smo odličnu saradnju sa našim investitorom, Upravom za saobraćaj. Dionica koja je rekonstruisana duga je pet kilometara i ima dvije saobraćajne trake, širina kolovoza je 6,6 metara, trotoari su cijelom dužine saobraćajnice širine 1,5 metara, a tu je i vijadukt koji je uspješno završen - kazala je Vuksanović, uz napomenu da će u okviru projekta „Mikro 020“, na zadovoljstvo svih građana, urediti i plažu na Zeti u Rogamima.

Dionica rekonstruisanog puta na Vranićkim Njivama

– Donjogorički bulevar, Tuški bulevar... Uprava za saobraćaj je nedavno krenula da realizuje i projekat izgradnje novog bulevara između Podgorice i Danilovgrada, međutim, smatram da ovaj projekat nije ništa manje značajan s obzirom na to koliko znači za sve one koji ga koriste - rekao je Vuković. Gradonačelnik je uputio zahvalnost direktoru Uprave za

saobraćaj Savu Parači kao i direktoru Uprave javnih radova Rešadu Nuhodžiću. - Oslonjeni na taj tim, mi smo u Glavnom gradu pokrenuli i uspješno realizujemo investicioni ciklus vrijedan preko 200 miliona eura - naglasio je Vuković. Gradonačelnik je istakao i doprinos kompanije Bemax. - Završili su ovaj put na najbolji mogući način, mjesec i

po dana prije roka, što dovoljno govori o tome sa kakvim potencijalom raspolažemo kad su oni u pitanju - zaključio je gradonačelnik Vuković, čestitajući novu saobraćajnicu i mještanima Rogama i Pipera.

PARTNERSTVO

Direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača zadovoljan je što se građanima predaje na upo-

tebu još jedan savremeni putni objekat. - Uprava za saobraćaj je više nego zadovoljna načinom i kvalitetom izvođenja radova na ovoj trasi. Puno je projekata koje je Uprava za saobraćaj realizovala i pokrenula u partnerstvu sa Glavnim gradom i drugim gradovima u Crnoj Gori koji se mjere stotinama miliona, jer zajedno sa Vladom pažljivo osluškujemo potrebe loklanih samouprava koje imaju neposrednu komunikaciju sa građanima i pokušavamo, u što je moguće većoj mjeri, da izađemo u susret njihovoj realizaciji - istakao je Parača. On je naglasio da se desetinama miliona eura mjeri vrijednost projekata koji su planirani ili se već realizuju u

partnerstvu sa Glavnom gradom. Bulevar od Podgorice do Danilovgrada vrijedan je 24 miliona eura, završena je tenderska procedura za 1,7 kilometara dionice od Podgorice do Komanskog mosta, koji će Uprava za saobraćaj početi da realizuje vrlo brzo u partnerstvu sa Glavnim gradom, a izabran je i izvođač radova na dionici Bulevara Vilija Branta. - Imali smo izuzetnu podršku Vlade Crne Gore, a naročito premijera, koji je sa posebnim senzibilitetom i izuzetnom voljom pratio šta se dešava na crnogorskim putevima i meni i čitavoj Upravi za saobraćaj daje dodatnu snagu da istrajemo i uspješno realizujemo ovako velike projekte - istakao je Parača. H. P.

Konkurs za podršku biznis ideja na području Stare varoši

Foto-detalj

Cvrkut lasta umjesto budilnika Đe ima drveća ima i ptica. U krošnjama u atrijumu zgrada ,,Zetagradnje“ u Ulici 4. jula na Zabjelu laste ovih dana imaju svoj siguran dom. Naročito lijepo ih vidjeti i čuti ujutru rano kad se razlete po dvorištu. Privilegovani su naročito oni stanari čiji štrik za sušenje veša na terasi ove ptičice odrede kao mjesto za odmor, pa ih umjesto budilnika na mobitelu budi veseli cvrkut. I.M.

Sunčano, do 33 stepena

Rok za prijavu 18. septembar

U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 19 stepeni, najviša dnevna do 33. H. P.

Isključenja vode Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija saopšteno je da će potrošaci dijela Kakaricke gore, Omerbožovića i Donje Vrbice biti bez snabdijevanja vodom danas od osam do 14 sati. Do prekida snabdijevanja doći će zbog izvođenja radova u pumpnoj stanici u Dinoši. H. P.

Stara varoš

Zbog velikog interesovanja građana, a u želji da se dođe do što boljih i kvalitetnijih biznis rješenja koja će biti dugoročno održiva i čime će Staroj varoši biti vraćena nekadašnja prepoznatljivost i autentičnost, Glavni grad je odlučio da, osim finansijske podrške, svim zainteresovanima pomogne da koncipiraju svoje biznis ideje u biznis planove. Svi zainteresovani za predlaganje biznis ideja mogu najkasnije do 5. septembra da se jave na kontakt telefon +382 020

665-041 ili na imejl edina.serhatlic@podgorica.me, nakon čega će dobiti povratnu informaciju, saopšteno je iz Glavnog grada. Konkursom za podršku biznis ideja na području Stare varoši planirana su bespovratna sredstva u iznosu od 50.000 eura za realizaciju biznis ideja kojima se u tom dijelu grada podstiče ekonomski razvoj i proizvodnja. Prvenstveno riječ je o razvoju zanatske, ugostiteljske i trgovinske djelatnosti i turizma, zatim očuvanje

životne sredine i održivom razvoju, kao i afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti ovog dijela Podgorice. Konkursom je predviđeno da biznis ideja bude predstavljena kroz biznis plan, a maksimalni iznos odobrenih sredstava iznosiće 12.500 eura. Jedna osoba može konkurisati sa najviše dva biznis plana, od kojih će jedan biti podržan. Prijave na konkurs podnose se najkasnije do 18. septembra. Nj. B.

Arena

18 Fudbal

Srijeda, 26 avgust 2020.

Zeta večeras (18.30h) u Luksemburgu igra sa Progres Niderkornom u prvom kolu kvalifikacija za LE PODGORICA - Zeta je preskočila startnu prepreku na međunarodnoj sceni, a sada želi da savlada makar još jednu - Golubovčani će večeras od 18.30 časova igrati u Luksemburgu protiv Progres Niderkorna u prvom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope. Zadatak u Diferdanžu je neuporedivo složeniji od onoga na premijeri u Andori, gdje su izabranici Dejana Roganovića bili bolji od Engordanija (3:1). ,,Žuto-crni“ igraju u bojama opreme po kojoj je prepoznatljiva Borusija Dortmund, ali na tome se završava svo poređenje Progresa sa njemačkim velikanom. Ipak, klub iz Niderkorna ima zanimljiv tim, a u igračkom kadru i nekoliko stranaca, među kojima je nekadašnji član mlađih selekcija Crne Gore Belmin Muratović. Stranac je i trener - Roland Vrabec, četrdeset četvorogodišnji stručnjak iz Frankfurta, koji je vodio Sent Pauli, švajcarski Vaduz i Lokomotivu iz Lajpciga. Luksemburžani su na evropskoj pozornici odigrali 22 mača, a od toga su pobijedili pet, uz tri remija i 15 poraza. Najveći uspjeh van granica svoje zemlje napravili su 2017. godine kada su iz Lige Evrope eliminisali Glazgov Rendžers. Škotski tim je u prvom meču slavio 1:0, ali su igrači Progresa uspjeli da u revanšu pobijede 2:0. Proučila je Zeta sa kim ima

Vjera u sebe jača od respekta rivala

Progres N.

Zeta

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: „Munisipal“ u Diferdanžu. Kapacitet: 3.000. Sudija: R. Hasanov (Azerbejdžan). Pomoćnici: Zejnal Zejnalov i Namik Husejnov (oba iz Azerbejdžana). Početak: 18.30 sati. Flaus

Karajer

Ferino

Laterza

Holc

Bastos

Silaj

Skenderović

Latić

Valdemar Habas

Kalezić

Vukčević

Mi. Lambulić

L. Lambulić Krstović

Milojko

Tuzović

Milić Ceklić

Sopo Aković

Trener Roland Vrabec

Fudbaleri Zete pred let za Luksemburg

posla, respektuje rivala, ali u krajnjem vjeruje da će na kraju 90. ili 120. minuta, možda i nakon penala, ona biti ta koja će čekati novog rivala u Evropi. Znali su Golubovčani da eliminišu i jače rivale… - Siguran sam da ćemo dati makismum i spremni smo na to. Činjenica je da nam ne odgovara zgusnuti raspored na početku sezone iz razloga što se srijećemo sa dosta kadrovskih problema. Četiri utakmice u 11 dana su možda veći protivnik nego što je sami

Proges. Neki su imali povrede, neki su se kasnije priključili, ali smo u suštini pokazali da možemo da odigramo dobar meč. Sa te strane smo rasterećeni, ali sigurno imamo ozbiljniju utakmicu, protiv mnogo jačeg protivnika nego što je to bio Engordani iz Andore. Ipak, vjerujemo u sebe i uradićemo sve da se zadržimo na evropskoj sceni - rekao je trener Roganović. Zeta je juče čarter-letom nacionalne crnogorske avio-kompanije - Montenegro erlajnz otputovala za Luksemburg.

U vrijeme utakmice sinoć je trenirala na stadionu u Diferdanžu. - Znamo protiv koga igramo. To je ekipa koja je prethodnih godina na evropskoj sceni ostvarila nekoliko dobrih rezultata. Prije tri godine su eliminisali veliki Glazgov Rendžers. Skup su ozbiljnih igrača, reprezentativaca Luksemburga, koji imaju podršku internacionalaca iz Njemačke i Francuske. Znaju u svakom momentu šta hoće, a drugo mjesto na tabeli koje su ostvarili u prošlom prvenstvu Luk-

Legendarni Brazilac pušten iz pritvora u Paragvaju

semburga je nešto što nas motiviše. Idemo, dakle, da se nadigravamo, da pokušamo da dođemo do još jednog velikog rezultata – ističe Roganović. Zeta se još nije kompletirala, a ima i kadrovskih problema. Pod znakom pitanju su krilni napadači Kalezić i Nijaveđi. - Imamo problema sa određenim igračima. Sopo se priključio nedavno, Kalezić i Nijaveđi su lakše povrijeđeni, ali su svi u kombinaciji za tim. Koliko će moći da izdrže vidjećemo. Vjerujem da će stegnuti

Trener Dejan Roganović

zube i da ćemo na teren izvesti najjači tim u ovom trenutku - naglašava kormilar Golubovčana. Između dvije utakmice u Evropi, upisan je prvenstveni remi sa Jezerom u Beranama (1:1). - Nije to psihološki uticalo na ekipu, ali ostaje žal što nijesmo osvojili tri boda, jer smo imali utakmicu pod kontrolom. Međutim, taj remi na nam ne smanjuje samopouzdanje, koje smo stekli na meču u Andori. Nadam se da po tom pitanju nećemo imati problema – zaključio je Roganović. D. K.

ČETIRI BODA NAKON DVA KOLA: Jezero u

Ronaldinjo na slobodi Ronaldinjo (40), dvostruki dobitnik nagrade za najboljeg fudbalera svijeta, nakon pet mjeseci pušten je iz pritvora u Paragvaju.

Tajna uspjeha trenera koji je novog prvaka Evrope preuzeo prije devet mjeseci

Flik je vratio Bajern - Bajernu Kada je Hans-Diter Hansi Flik (55) preuzeo Bajern u novembru prošle godine, Bavarci su bili peti na tabeli Bundeslige. I mnogi su ga vidjeli kao ,,žrtveno jagnje“ potencijalno već izgubljene sezone. U julu 2019. dobio je priliku da bude asistent trenera Nika Kovača; bio je to njegov prvi angažman nakon pet godina i prvi u klupskom fudbalu nakon 13 godina! Asistent u reprezentaciji Njemačke bio je od 2006. do 2014. godine. U eri ,,supermenadžera“, trenera čija zvijezda na fudbalskom nebu sija poput najvećih igračkih imena, Flik je za Bajern bio u najmanju ruku neobičan izbor, nakon otkaza za Kovača. Bivši vezista, koji je za Bavarce igrao od 1985. do 1990. godine, a opet nikada nije bio reprezentativac, za Bajern je bio nešto važno - dio kulture, identi-

teta kluba. Sada je njegov učinak na klupi besprijekoran: preko 91 procenat pobjeda u mečevima; sezona u Ligi šampiona završena sa svim trijumfima. Titula Lige šampiona, sezona triple krune! Najbolje je o Fliku govorio predsjednik Bajerna, fudbalska legenda Karl-Hajnc Rumenige, njegov bivši saigrač iz 80-ih. - Već godinama, decenijama, suština Bajerna je posjed, dominacija na lopti, jaka poziciona igra i mnogo, mnogo golova. Hansi Flik je taj koji je tu filozofiju klubu vratio. Koji je vratio Bajern Bajernu - poručio je Rumenige. U aprilu je potpisao trogodišnji ugovor, imaće priliku da vodi Bajern u budućnosti. U klubu su uvjereni, da u njemu imaju dostojnog taktičara za godine pred nama. Jup Hajnkes, njemačka trenerska legenda koji je Bajernu

donio titulu LŠ 2013. godine, opisao je Flika kao ,,pravi biser od trenera“. Javnost često zaboravlja činjenicu, da je iza velikih pobjeda njemačkog fudbala, poput Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. godine, bio upravo Flik - kao podrška selektoru Joakimu Levu. Trener je odlučan da, uz podršku uprave, sve odluke na terenu i van njega pravi tipično ,,bajernovski“. A to znači prilika za domaće i vrhunske mlade igrače. Stati uz igrače i onda kada ne ide, jer mentalitetom, stavom, kontinuitetom - pripadaju Bajernu i identitetu kluba. Razmišljati dugoročno, insistirati na timskom pristupu. I uvijek napadati, igrati proaktivno, sa visokim posjedom i taktički precizno. Bajern - onakav kakav je proslavljao njemački fudbal još prije pola vijeka. Onakav, kako doživljavamo najveći njemački klub. S. S.

Sa bratom Robertom de Asisom, svojim agentom, uhapšen je u martu nakon pokušaja da uđe u tu južnoameričku zemlju sa falsifikovanim dokumentima. Mjesec dana bio je u zatvoru, a potom u pritvoru u jednom hotelu. Tužilaštvo Paragvaja je prihvatilo argumentaciju, da Ronaldinjo nije imao bilo kakve veze sa falsifikovanjem dokumenata, iako njegov brat jeste. Njih dvojica su dobili dozvolu da napuste Paragvaj i vrate se u Brazil, uz plaćenu kaznu od oko 200.000 američkih dolara. Prethodno platili su milionsku kauciju. S. S.

PODGORICA - Četiri boda nakon dva kola - dobar početak Jezera na prvoligaškoj sceni. Plavljani su u oba prethodna duela bili domaćini u Beranama, gdje su prvo savladali Rudar (1:0), a potom odigrali neriješeno sa Zetom (1:1). - Možemo da budemo zadovoljni

načinom na kojim smo otvorili novu sezonu - bodovno i igrom. Ovo je početak koji obećava, ali svjesni smo da je pred nama mnogo izazova, čeka nas dug put do ostvarenja cilja. Kao neko ko se poslije više od 10 godina vratio u prvoligaško društvo, ambicije su nam da obezbijedimo opstanak. Vjerujem da ćemo u tome uspjeti

Klub iz Zapadnog Londona u jeku pandemi

Čelzijevo ljeto trošenja Čelzi će, dovođenjem Kaija Haverca i Bena Čilvela, zaokružiti trošenje na transfere ovog ljeta sa čak 250 miliona eura za obeštećenja. Po analizi londonskog Tajmsa, klub na čijem je čelu ruski milijarder Roman Abramovič je, nakon isteka suspenzije zabrane dovođenja igrača, odlučio da troši više nego ikad u svojoj istoriji. I to u jeku pandemije korona virusa i ekonomske krize. Tako će ofanzivac Bajer Leverkuzena Havers biti plaćen 80 miliona eura, uz dodatnih 20 miliona po klauzulama ugovora. Čilvel, lijevi bek

Lestera i engleske reprezentacije, koštaće između 50 i 60 miliona eura. Napadač RB Lajpciga Timo Verner i ofanzivac Ajaksa Hakim Ziješ plaćeni su zajedno oko 100 miliona eura. To ukupnu cifru dovodi na pomenutih 250 miliona. I to nije kraj - klub je dogovorio dolazak slavnog štopera Tijaga Silve, veterana iz Pari Sen Žermena. Bez obeštećenja, jer mu je istekao ugovor u francuskom prvaku. Sa pet velikih pojačanja, pokušaće da smanje zaostatak za šampionom Liverpulom u Premijer ligi - koji je prošle sezone iznosio 33 boda. S. S.

Arena

Srijeda, 26 avgust 2020.

Fudbal 19

Odlična atmosfera u taboru Danilovgrađana uoči susreta sa bugarskom Lokomotivom u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope

Iskra vjErujE DO kraja DANILOVGRAD - Juče je na stadionu „Braće Velašević“ ponovo obavljeno testiranje na korona virus svih igrača i članova stručnog štaba, te službenih lica FK Iskra koji će u četvrtak od 20 časova biti na zelenom tepihu ili na tribinama pod Goricom, gdje će „crveno-bijeli“ odmjeriti snage sa Lokomotivom iz Plovdima u okviru prvog kola kvalifikacija za ligu Evrope.

,,Građani“ žele argentinca, u igri Inter i PsŽ

MEsI ODLazI Iz BarsELONE

Lionel Mesi je želja Mančester sitija ovog ljeta, ali engleski vicešampion smatra da je realizacija transfera izuzetno teška.

Po saznanjima londonskog Dejli mirora, uprava kluba je svjesna prilike da ovog ljeta u timu menadžera Pepa Gvardiole dovedu njegovog bivšeg igrača i prvu zvijezdu modernog fudbala Mesija. Pregovori sa upravom Barselone biće vođeni u narednim sedmicama. Ipak, u Sitiju ni u kom slučaju ne žele da, nakon ukinute suspenzije zabrane nastupa u Ligi šampiona, prekrše stroga pravila finansijskog fer-pleja koje nameće Evropska fudbalska federacija

(UEFA). To znači, da nije opcija da se plati astronomsko visoko obeštećenje za Mesija. Trenutno je ipak realnije da, ukoliko Argentinac napusti Barselonu, pojača Pari Sen Žermen ili Inter. A sve su veće šanse da će Mesi napustiti Kamp Nou. Argentinski ,,TyC sports” javlja da je jedan od najboljih fudbalera svih vremena poslao poruku rukovodstvu katalonskog kluba u kojoj navodi da želi da iskoristi opciju raskida ugovora na kraju sezone i bez obeštećenja promijeni sredinu. Mesi je takvu odluku saopštio i novom treneru ,,blaugrane“ Ronaldu Kumanu. S. S.

uspješno započelo sezonu u Telekom 1. CFL

U međuvremenu, uprava danilovgradskog prvoligaša je organizovala prigodan koktel u renomiranom lokalu ,,Kordoba“ u čast uspješnog debija na Evropskoj sceni. Među slavljenicima bio je i iskusni lijevi bek Miroje Jovanović koji se poslije pauze od tri mjeseca zbog slomljenog prsta na nozi vratio na teren i imao ponajbolji učinak protiv Santa Kolome. On je izostao iz sastava protiv Dečića u drugom prvenstvenom kolu vjerovatno da bi se odmorio za okršaj sa rivalom iz Bugarske. - Po mnogo čemu bila je to zanimljiva i kasnije se ispostavilo rezultatski neizvjesna utakmica po pitanju konačnog ishoda. Domaćin se opredijelio za defanzivu i posrećilo im se da ne prime gol za 120 minuta. I pored ogromne terenske inicijative koju smo imali, njihova

čvrsta odbrana bila je uspješnija od našeg napada - osvrnuo se objektivni Jovanović, na prvu međunarodnu fudbalsku avanturu matičnog kluba. Iskusni univerzalac ističe da se sve završilo onako kako je zamišljeno prije odlaska na Pirineje i najvažnije je da Iskra upotpunjuje bogatu biografiju i na početku drugog vijeka od osnivanja. - Sada nas očekuje potpuno druga situacija i mnogo teže

iskušenje. Imao sam priliku da više puta posmatram ekipu Lokomotive na djelu. To je uigrani sastav koji zna što hoće u svakom trenutku i s pravom nosi ulogu favorita. Sa našeg stanovišta možda je to i dobro jer mi sigurno nećemo istrčati sa bijelom zastavom i imati podređenu ulogu u ovom susretu. Naprotiv, već smo dokazali da je naša snaga u kolektivnoj igri i profesionalnom odnosu i prema klubu i navijačima.

Imamo dovoljno motivacije da se predstavimo, možda u najboljem izdanju do sada rekao je na kraju Jovanović, uvjeren da će trener Nedović naći pravu taktiku za Bugare kako bi napravili najveći podvig u istoriji ovog uglednog sportskog kolektiva u gradu na Zeti. Utakmica između Iskre i Lokomotive Plovdiv igra se u četvrtak na stadionu pod Goricom od 20 časova. B. KADIĆ

Ekspedicija sutjeske jutros otputovala u Banjaluku

isljami: Imamo što Nikšićani desetkovani, da pokažemo u eliti - rekao je krilni napadač Ernes Isljami. Nekada veliki talenat crnogorskog fudbala, član mlađih reprezentativnih selekcija, zimus je stigao u Plav iz kosovskog Fljamurtarija. Proljetos je učestvovao u velikom povratku u Telekom 1. CFL, a na najvećoj domaćoj sceni već je upisao asistenciju u trijumfu na premijeri. - Trener Savović odlično radi sa ekipom, a imamo i sjajnu atmosferu koja je jedan od naših aduta. Tim je ostao na okupu, a stigla su i pojačanja. Imaćemo što da pokažemo u najvišem rangu. Igramo otvoreno, a to će biti naš stil kući i na strani. Uklopio sam se zimus dobro, prija mi takav fudbal. Očekujem da asistencijama i golovi-

ma pomognem ekipi da ostvari cilj - ističe Isljami, bivši igrač Berana, Radničkog i Zete, te švedskog Galiverea. Plavljani u narednoj rundi gostuju u Tuzima… - Igrali smo sa Dečićem prošle sezone, ali oni su u međuvremenu izmijenili ekipu, doveli drugog trenera. Uspješno su započeli sezonu nakon što su pobijedili Budućnost i remizirali sa Iskrom. Osvojili su bodove protiv dva kluba koja su kandidati za trofeje, a to je znak da imaju kvalitet. Biće teško, ali naš plan je da ostvarimo pozitivan rezultat. Remi ili pobjeda - sve je dobro kada se nakon utakmice popravi stanje na tabeli. Spremni smo i motivisani da nastavimo pozitivnu mini-seriju D. K. zaključio je Isljami.

ije najaktivniji na tržištu transfera

a od 250 miliona eura

ali obećavaju hrabru igru

NIKŠIĆ – Ako je suditi po atmosferi koja vlada kraj Bistrice, nijesu fudbaleri Sutjeske obeshrabreni uoči prvog ovosezonskog evropskog meča. No, svjesni su svi u „plavo-bijelom“ taboru da je Borac iz Banjaluke izuzetno kvalitetan rival, da bi im bio „tvrd orah“ sve i da su oni u prva dva prvenstvena meča briljirali, a zna se da su svega bod osvojili. Uz to, Nikšićani putuju desetkovani, praktično bez standardnih prvotimaca u odbrani. Na jučerašnjoj konferenciji za novinare i šef struke i Dragan Radojičić i kapiten Vlado Giljen obećali su požrtvovanu igru. Rekoše da su analizirali koliko su mogli protivnički sastav, da su otkrili od kojih pojedinaca im vreba najveća opasnost, a njih je, očigledno, pa sve i da Sutjeska nema personalnih problema, previše... Posebno su dobri Zilkić, Vranješ, Zakarić, Lukić, Danilović..., a tim je izuzetno discip l i n ova n i t e š ko d a ć e dozvoliti sebi diskvalifikaciju iz evropskog takmičenja, tim prije što se igra samo jedan meč i to na njihovom terenu. Borac je lani ušao u prvoligaško društvo, odmah izborio mjesto na međunarodnoj sceni, ima najveće ambicije i ove sezone u domaćem šam-

pionatu, a već su odigrali i pet mečeva novog prvenstva što je velika prednost u poređenju s našim predstavnikom, s obzirom na to da je šampionat tek počeo. Sutjeskina ekspedicija jutros u 8:30 putuje za Banjaluku, čarter-letom crnogorske nacionalne kompanije, a u popodnevnim satima (16:30), u vrijeme odigravanja meča, odradiće i posljednji zvanični trening na stadionu koji će sjutra, zbog epidemije korona virusa, biti bez publike.

Putovaće 22 igrača, stručni štab, tehničko osoblje i desetak pojedinaca iz uprave FK Sutjeska. Povratak je planiran, takođe avionom, nakon meča. Stigli su i rezultati testova, svi koji putuju u Banjaluku iz Nikšića, negativni su na korona virus, pa su makar, što se toga tiče, odahnuli. U derbiju pod Goricom, Cicmil je teško povrijedio rame i oporavak će mu potrajati najmanje mjesec, Šofranac nema pravo nastupa zbog crvenog kartona zarađenog u

prošlogodišnjem meču s Linfildom, Bulatović se nije oporavio, pa će, po svemu sudeći, Radojičić morati da bude umjetnik da bi sastavio štopersku i bekovsku liniju za izuzetno važan meč na međunarodnoj premijeri koji donosi novac, prestiž i produženje evropske priče. Očigledno, šansu će morati dobiti i neiskusniji fudbaleri, mladi igrači koji nijesu imali zavidnu minutažu ni u domaćim šampionatima minulih R. PEROŠEVIĆ sezona.

Arena

20 Sportski miks

Srijeda, 26 avgust 2020.

Budućnost Voli dovela dvojicu

Omladinci FK Zeta

MAGI I HAG STUDENTS Odigrano prvo kolo nove sezone u omladinskoj ligi

ZETI BOD U BERANAMA PODGORICA - Krenula je nova sezona u omladinskoj ligi. Na premijeri su odigrani mečevi obje grupe - A i B. U grupi A najubjedljiviju pobjedu ostvarila je Budućnost koja je kao gost slavila protiv Petrovca - 3:0, dok je Mornar u grupi B sa dva razlike iskazao bolju igru u meču protiv Mladosti DG - 3:1.

GRUPA A

Iskra Titograd

0 2

DANILOVGRAD - Stadion: „Braće Velašević“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: M. Gospić (Podgorica). Strijelci: Mihaljević u 75. i Radević u 78. minutu. ISKRA: Vujisić, Bogićević, L. Raspopović (od 45. Keković), D. R a d u l o v i ć ( o d 4 5 . Mišurović), Perišić, V. Radulović (od 77. Perović), Jovanović, Tomašević, N. Raspopović, Vučinić, Popović. TITOGRAD: Zlajić, Lubarda, Spahić, Vujisić, Đaković, Ljumović, Mihaljević (od 76. Adrović), Turusković (od 45. Vujačić), Milić (od 62. Šoć), Pavićević (od 76. Radević), Janković. Titograd je uspješno započeo novu sezonu. Meč u Danilovgradu riješen je u drugom poluvremenu, u rasponu od tri minuta - Mihaljević je u 75. pogodio za vođstvo „romantičara“, dok je Radević u 78. potvrdio trijumf.

Podgorica Kom

0 0

PODGORICA - Stadion: „DG arena“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: I. Vidaković (Mojkovac). Žuti kartoni: Aničić (Podgorica), Peličić, Pavićević (Kom). PODGORICA: Krivokapić, Vuković, Đukanović, Bajović, Bojanović (od 90. Pavlićević), Božović, Habibović, Vučinić, Dapčević, Vukotić (od 78. Aničić), Hadžibegović. KOM: Radošević, Pupović, Dujović (od 75. Stanišić), Mešter, Radetić (od 90+1 Tanjević), Joković, Peličić, Medenica, Globarević (od 83. Popović), Pavlićević (od 46. Vušurović), Roganović. Mreže su ostale netaknute u meču Podgorice i Koma na „DG areni“ u Lješkopolju.

Petrovac Budućnost

0 3

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Igrano bez pri-

sustva publike. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Strijelci: Ćetković u 48. i D. Đukić u 71. i 90+1. minutu. Žuti kartoni: Boljević, Ćulafić (Petrovac), Obradović, Čelebić, Ivanović (Budućnost). PETROVAC: Boljević, Raketić (od 63. Alibašić), Jovanović, Đelošević (od 59. Džuve r ) , L j u c a , R a d i n ov i ć , Šćepanović (od 86. Spalević), Ćulafić, Darmanović (od 86. B o g o j e v i ć ) , Vo j v o d i ć , Šuševačević (od 59. Raičević). BUDUĆNOST: Baltić, Vuković, Lucević (od 21. Ivanović), B. Ćetković, Obradović, Dakić, Krkeljić (od 71. Čelebić), Dašić, Vukotić (od 46. A. Ćetković), D. Đukić, Đukanović (od 78. J. Đukić). Budućnost je bila superiorna pod Malim brdom - ,,plavi“ su riješili meč u drugom poluvremenu kada je Ćetković donio svom timu vođstvo u 48, dok je Dino Đukić sa dva pogotka obilježio utakmicu protiv Petrovca.

Sutjeska Jedinstvo

3 1

NIKŠIĆ - Pomoćni teren kraj Bistrice. Sudija: M. Adamović (Podgorica). Strijelci: Janjić u 16. iz penala, Milić u 76. i Mujanović (autogol) u 90.+2. za Sutjesku, a Baković u 27. minutu za Jedinstvo. Žuti kartoni: B. Dubljević, Peković (Sutjeska), Konatar, Mujanović, Balić (Jedinstvo). SUTJESKA: R. Dubljević, Radojević (Radović), Vujačić, B. Dubljević, Janjić, Kecojević, Peković, Đurković (Grbović), Žižić (Lješković), Vuković, Milić. JEDINSTVO: Kolić, Janković (Mrdak), Baković, Ćinćur (Ramović), Konatar, Korać (Brajić), Mujanović, Balić, Kolić, Cvijović (Sredojević), Nedić. S u t j e s ka n i j e d o z vo l i l a iznenađenje na premijeri Nikšićani su duel sa Jedinstvom riješili u finišu sa dva gola za startna tri boda u prvenstvu.

GRUPA B

Igalo Rudar

0 1

IGALO - Stadion: „Solila“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: J. Bojović (Nikšić). Strijelac: Golubović u 10. za Ru d a r. Ž u t i ka r t o n i : V. Kovačević (Igalo), Irić, Terzić (Rudar). I G A LO : K u l i n o v i ć , U. Kovačević (od 76. Bjeletić), Perović, Vasiljević, Lučić (od

87. Kosjerić), U. Kovačević (od 87. Milović), Kosać, Dubljević, Đilović (od 66. Đuković), Glušćević (od 66. Grubač), Vujnović (od 87. Bošković). RUDAR: Vojinović, Irić, Terzić, Golubović, Vukašinović (od 81. Danilović), Despotović, Kovačević, Ciguljin (od 91. Tešović), Vučetić (od 64. A. Čepić), u. Čepić, Krstonijević (od 91. Bambur). Rudar je pobjedom započeo novu sezonu - gol odluke na stadionu „Solila“ postigao je kapiten Pljevljaka Aleksa Golubović u 10. minutu.

Dečić Ibar

2 1

TUZI - Stadion: „Tuško polje“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: M. Gospić (Podgorica). Strijelci: Raičević u 8, Brajović u 51. za Dečić, M. Murić u 74. minutu za Ibar. Žuti kartoni: Raičević, Rakočević (Dečić), Hasović, Čivović (Ibar). DEČIĆ: H. Đoković (od 46. A. Đoković), Berišaj (od 66. Adžović), Đeljević, Dizdarević (od 46. Brajović), Ivezić (od 55. Drešaj), Ljuljđuraj (od 55. Gojčaj), Dedvukaj (od 46. Tošić), Kukuličić, Raičević, Rakočević, Davidović (od 55. Filipović). IBAR: Camić, Demić (od 57. Fa z l i ć ) , Ho d ž i ć ( o d 6 5. Đurović), I. Hasović, E. Hasović, Am. Husović, Kalač, A. Murić, M. Murić, Čivović, Kurtagić (od 84. Al. Husović). Dečić je osvojio tri boda na startu takmičarske godine. Tuzani su prelomili meč u 51. minutu kada su poveli sa dva gola prednosti, a sve što je Ibar napravio bio je gol kojim je u 74. ublažio poraz.

Jezero Bokelj

2 2

PLAV - Stadion: Gradski. Igrano bez prisustva publike. Sudija: M. Nedić (Berane). Strijelci: Julević u 10 i 45. za Jezero, Radević u 9, Lakčević u 65. minutu za Bokelj. JEZERO: Božović, Julević, Đešević, Ulaj, Nikočević, Ciriković, Vučetović, Šabović (od 89. Hadžibegović), Kojić, Đukić (od 74. Pušija), Zindović (od 46. Ećo). BOKELJ: Radulović, Radević, Bušković, Vukajlović (od 46. Lesjak), Katelan (od 46. Vukčević), Milosavljević, Papović (od 57. Gopčević), Adamović, Braletić, Tabaš (od 64. Lakčević). Podjela plijena u Plavu. Bokelj je poveo preko Radevića u 9. minutu, ali je izjednačenje Jezera stiglo 60 sekundi kas-

nije u režiji Julevića. Isti igrač je donio preokret domaćinu u finišu prvog poluvrema, a konačnih 2:2 postavio je Lakčević u 65, minut nakon što je ušao sa klupe.

Berane Zeta

0 0

BERANE - Stadion: Gradski. Igrano bez prisustva publike. Sudija: M. Savović (Podgorica). BERANE: Sekulić, Pešić, Mitrović (od 61. Đukić, od 85. Ivanović)), Đurašković, Dević, Janković, Babović, Lazović (od 25. Radošević), Obradović, Đurišić, Guberinić. ZETA: Grbavčević (od 80. O. Popović), Bečić, Peličić, Krstović (od 80. M. Popović), Bjelobrković (od 74. Radičković), N. Vukčević (od 80. Čelebić), Stanišić (od 74. Krivokapić), S. Popović, S. Krstović, M. Vukčević, Matanović Svakome po bod - Berana i Zeta odigrali su meč bez golova na početku nove sezone.

Mornar Mladost DG

3 1

BAR - Stadion: „Topolica“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: V. Ljumović (Podgorica). Strijelci: Mekić u 4, Fuštić u 21 i 57, Bojić u 34. minutu za Mladost DG. Žuti kartoni: Begzić, Stojanović, Sinanović, Šoškić, Fuštić, Mihaljević, Perović (Mornar), Mugoša, Vujisić (Mladost DG). Crveni karton: Savo Stojanović u 78. minutu (Mornar). MORNAR: Begzić, Bušković (od 84. Žigović), Mekić, Hajdarović (od 94. Perović), Stojanović, Vujačić, Marstijepović, Sinanović, Šoškić, Fuštić, Mihaljević (od 92. Pepđonović). MLADOST DG: Pejović, Bojić, Dragićević, Mugoša, Živković (od 43. Maljević), Marković, Smolović (od 75. Perović), Šekularac (od 51. Nikolić), Kovinić (od 46. Vujisić), Tešović, Drmač (od 46. Dragović). Pobjeda Mornara na otvaranju sezone na „Topolici“, gdje je viđeno dosta golova i kartona. U oba segmenta prednjačili su Barani. Domaći tim je tri puta zatresao protivničku mrežu, ali i dobio osam kartona sedam žutih i jedan crveni. Isključen je Stojanović u 78. minutu, s tim što brojčani manjak u polju nije skupo koštao Mornar koji je do tog trenutka osigurao utakmicu. Meč je obilježio Fuštić koji se dva puta upisao u listu strijelaca. Priredio: D. K.

Flečer Magi (23), doskora bek-šuter španskog Obradoira i Tajler Hagedorn (25), krilni centar koji je prošle sezone igrao za NCAA univerzitet Južna Dakota, novi su igrači Budućnost Volija. Obojica će u sezoni pred nama igrati u Studentskom centru, ABA 2 filijali podgoričkog kluba. Magi je dobar šuter, u španskoj ACB ligi prošle sezone bilježio je 11,3 poena u prosjeku, uz šut za tri poena od 35 procenta. Potpisao je dvogodišnji ugovor sa našim najvećim klubom. Igrač rođen u Orlandu (američka savezna država Florida), visok 193 santimetra, igrao je četiri godine na jakom koledžu Voford. U posljednjoj sezoni u NCAA bilježio je čak 20,2 poena po sezoni. Garantuje šutersku raznovrsnost i kvali-

tet igre u odbrani. Hagedorn može igrati i na poziciji krila i niskog krila, iako

Konte ostaje u Interu Italijanski stručnjak Antonio Konte i naredne sezone će voditi Inter. Poslije razgovora sa Stiven Žengom, postignut je dogovor – Konte će biti na klupi vicešampiona Italije.

Poslije izgubljenog finala Lige Evrope, Konte je rekao da nije siguran da li će ostati u Interu i itali-

janski mediji su mu već uručili otkaz. Ali, to nijesu učinili vlasnici Intera i Konte ima poverenje i za sezonu 2020/21. Ponovo će glavni cilj biti osvojiti Seriju A i ostvariti dobar rezultat u Ligi šampiona. Ove sezone završili su na drugom mjestu u domaćem šampionatu, stigli su do polufinala Kupa Italije i finala Lige Evrope. R.A.

Slavni Holanđanin dobija ulogu trenera u prvom timu

Bergkamp blizu povratka u Arsenal Denis Bergkamp, proslavljeni bivši holandski fudbaler, ima ponudu da se vrati u londonski Arsenal, u ulozi pomoćnog trenera. Menadžer Mikel Arteta odlučan je da u stručni štab dovede Bergkampa, nekada idola navijača ,,tobdžija“. Bergkamp bi u klubu trebao da zamijeni Fredija Ljungberga, koji je napustio Arsenal da bi započeo karijeru prvog trenera. U prethodnom periodu Bergkamp je volontirao kao pomoćni trener u malom amsterdamskom klubu Almer siti, a tri godine bio je pomoćni trener u Ajaksu. U Arsenalu je stekao status klupske legende, nastupao je 11

godina za taj klub i osvojio tri šampionske titule. U sezoni 2003-2004. bio je dio tima koji je titulu u Premijer ligi osvojio bez poraza tokom sezone. S. S.

Srijeda, 26 avgust 2020.

Arena

Sportski miks 21

u Amerikanaca, naredne sezone u ABA 2 filijali

AGEDORN U SKOM CENTRU Flečer Magi

je visok 208 santimetara. Prije svega, odličan je šuter sa distance.

Na posljednjoj godini u koledžu Južna Dakota, u sezoni za nama, Hagedorn je bilježio

18,1 poen i 6,9 skokova po utakmici. Trojke je šutirao sa čak 51,4 procenata uspješnosti - a šutirao je 4,4 po meču! Potvrđena je informacija objavljena u utorak veče, da je Hagedorn potpisao trogodišnji ugovor sa Budućnost Volijem. Na ovaj način, obezbijeđeno je da Studentski centar ima vrlo konkurentan tim u ABA 2 ligi, drugom po jačini regionalnom takmičenju, u sezoni pred nama. Dovođenje američkih igrača je prošle sedmice najavio i trener Studentskog centra Nenad Trajković. Tim će prije svega biti orijentisan na kvalitetan razvoj mladih domaćih igrača, a u njemu će u sezoni pred nama igrati i igrači koji su prošle sezone bili sa prvim timom Budućnost Volija - Igor Drobnjak i Milić S. S. Starovlah.

Prvi teniser svijeta nije blistao protiv Letonca Berankisa

Đokovića brine bol u vratu Novak Đoković, prvi teniser svijeta, opterećen je povredom vrata na startu Sinsinati mastersa.

Beograđanin je odigrao ispod nivoa u trijumfu nad Letoncem Ričardasom Berankisom 7:6, 6:4. Naredni rival u 3. kolu turnira koji se igra u Njujorku biće opasniji - Amerikanac Tenes Sandgren. Imao je očigledne probleme pri servisu u prvom zvaničnom meču nakon februara. - Za mene je otežavajuće to što me vrat boli baš sada, nakon šest mjeseci bez mečeva. Smeta mi prilikom servisa, ali je bolje nego što je bilo juče i prekjuče, tako da je to dobar znak. Nadam se da će sve biti u redu. Ne

Povreda Lilarda, rutina Lejkersa Los Anđeles Lejkersi pobijedili su Portland 135:115 za vođstvo 3-1 u plej-of seriji NBA lige, jedna pobjeda im fali za plasman u drugu rundu. Meč je obilježila povreda prve zvijezde poraženih Blejzersa, beka Demijena Lilarda. U trećoj dionici stradalo mu je koljeno, u banalnoj situaciji bez bilo kakvog kontakta sa protivnikom. Potencijalno radi se o ozbiljnoj povredi, popularni Dejm nije igrao do kraja. Lejkersi su u prvoj dionici poveli 43:25, a duel su otvorili serijom 15:0. Lebron Džejms ubacio je 30 poena uz deset

asistencija i šest skokova. Dejvis i Kuzma postigli su po 18 poena, Deni Grin dodao je 14. Portland je očigledno bio u šoku zbog Lilardove povrede do kraja. Centar Bosne i Hercegovine Jusuf Nurkić postigao je 20, bek Mekalum dodao 18, a veteran Entoni 16 poena. Oklahoma Siti Tander zaslužila je izjednačenje 2-2 u seriji protiv favorita, Hjuston Rokitsa, trijumfom 117:114. Na ovoj utakmici poraženi tim iz Teksasa oborio je rekord sa 58 šutnutih trojki, ali nije bio naročito uspješan u šutu sa distance. Bekovi Šruder i Pol riješili su meč pogocima sa poludistance u završnici. Plejmejker Nje-

mačke reprezentacije Denis Šruder pokazao se kao sjajan džoker sa klupe sa 30 poena. Veteran Kris Pol dodao je 26, dok je mladi Šaj Gildžus-Aleksander bio sjajan sa 18 poena i 12 skokova. Prvi strijelac lige Džejms Harden je za Hjuston postigao 32 poena, uz 15 asistencija i osam skokova - nedovoljno za trijumf. Ekipi koja plaća ceh izostanka povrijeđenog beka Rasela Vestbruka fali širina u rotaciji. Gordon je postigao 23 a Haus 21 poen u porazu. Peti meč ove plej-of serije igraće se u noći između srijede i četvrtka po našem vremenu, S. S. pola sata iza ponoći.

Naš centar u narednoj sezoni u slovenačkoj ligi

Sekulović u Heliosu PODGORICA - Mihailo Sekulović (29), naš centar i internacionalac, naredne sezone igraće za slovenački Helios iz Domžala.

znam šta su uradili sa podlogom, ali je 20 do 30 procenata brža nego što je bila. Moraću da se naviknem, biće mi potrebno malo više vremena - rekao je

Đoković nakon duela sa Berankisom. Na istim terenima igraće se veliki gren slem turnir, US open, S. S. već od poneđeljka.

Šokantan poraz finaliste Australijan opena u prvom meču na turniru

Očajni Tim ispao na Sinsinati mastersu Dominik Tim je osvojio samo tri gema u potpuno neočekivanom porazu od Filipa Krajinovića, 6:2, 6:1, na startu Sinsinati mastersa. Treći teniser svijeta, finalista Australijan opena, je u prvom zvaničnom meču u pandemijskoj eri odigrao očajno. Daleko i od nivoa koji je pokazivao na brojnim egzibicionim turnirima

Korona ušla u Cibonu Košarkaški klub Cibona saopštio je sinoć da su četiri osobe iz kluba pozitivne na korona virus. Kako se navodi, inficirana su dva košarkaša i dva trenera. Svi koji su osjetili simptome odmah su o tome obavijestili epidemiološku službu i testi-

NBA: Oklahoma Siti izjednačila u seriji protiv Hjustona

tokom ljeta. Austrijanac je protiv 32. tenisera svijeta igrao ravnopravno samo u uvodna četiri gema (2:2). Potom je protiv Somborca izgubio čak šest uzastopnih gemova zaredom, pokušavao teške udarce sa osnovne linije, promašivao sve više - i potpuno razočarao. Iznenađenje je i poraz petog na svijetu Aleksandra Zvereva od povratnika Endija Mareja - 6:3, 3:6, 7:6. Upravo Marej, nekada prvi na planetarnoj ATP listi, igraće protiv Podgoričanina koji nastupa za Kanadu Miloša Raonića u narednoj rundi. S. S. rani su. Nakon pozitivnih nalaza, na testiranje idu svi igrači, stručni štab i zaposleni u klubu - navodi se u saopštenju zagrebačkog kluba, koji nije objavio identitet zaraženih osoba. Košarkaši Cibone prijee tri dana igrali su pripremnu utakmicu protiv Dubrave, a prije sedam dana gostovali u Bosni i Hercegovini, odigravši u Laktašima meč sa Igokeom. R.A.

Iza ,,petice“ visoke 205 santimetara uspješan je period proveden u bugarskom Balkanu. Kao jedan od najboljih igrača tog tima pomogao je da se obezbijedi plasman na prvo mjesto u regularnom dijelu sezone, potom i plasman u finale. Sekulović je za Balkan u domaćoj ligi bilježio 11,3 poena, 5,8 skokova, 2,8 asistencija i ukradenu loptu po meču. U dva meča FIBA Lige šampiona imao je gotovo isti učinak - 11,5 poena i 5,5 skokova u prosjeku. Potom je nastupio i u šest utakmica FIBA Evropa kupa. Iza crnogorskog centra su sezone u poljskom Mjastu, bosanskoj Slobodi i Zrinjskom, francuskom Lilu, mađarskom Kapošvariju. Za nacionalni tim Crne Gore nastupao je prije pet godina, na Univerzijadi u Južnoj Koreji. U domaćoj ligi igrao je za Mornar, Mogren, Zetu, Teodo S. S. i Zetu 2011.

Orlando pred ispadanjem iz NBA plej-ofa, naš centar ponovo sjajan protiv Milvokija

VUČEVIĆ: Ostaje nam samo da pružimo sve od sebe Realnost je, Orlandu je potrebno više od briljantnog Nikole Vučevića, pa da u plej-of seriji NBA lige bude ravnopravan rival prvom favoritu Istočne konferencije Milvoki Baksima. Ekipa sa Floride gubi 3-1 u seriji, nakon poraza 121:106 u četvrtom meču. Šansa za preokret u ovom meču ispuštena je četiri minuta prije kraja, kada je Orlando imao svega sedam poena deficita i napad... Vučević je meč završio sa 31 poenom i 11 skokova, trojke šutirao 3-3, nije bilo dovoljno. Milvoki u srijedu veče trijumfom ima priliku da ovjeri drugu rundu plej-ofa. - Jednostavno je, ili ćemo pobijediti ili idemo svi kućama... Ostaje nam samo da pružimo sve od sebe u narednom meču. I vidjećemo što će biti - poru-

čio je Vučević. Interesantno, nakon ovog meča, trener Orlanda Stiv Kliford nije krio superlative govoreći o Nikolinoj igri, ali i o partijama cijelog tima. Ekipa je žestoko oslabljena neigranjem povrijeđenih krila Gordona i Ajzeka. - Zaista su momci pokazali sjajan karakter. Nije lako sada u našoj svlačionici, u jednom momentu blizu kraja bili smo u poziciji da se borimo za pobjedu... Očekujem da sa izuzetnim pristupom ponovo izađemo na teren i borimo se. Timska igra bila je fenomenalna, ono što nas u ključnim momentima košta je slabija ,,egzekucija“ - rekao je Kliford. Orlando i Milvoki igraće u srijedu, od 22 časa po našem vremenu, naredni meč prve runde plej-of serije NBA lige. S. S.

22 Magazin

Srijeda, 26. avgust 2020.

Crnogorska dizajnerka Bojana Čelebić o novoj kolekciji

PODGORICA – Devet mjeseci nakon premijernog predstavljanja na Nedjelji mode sa kolekcijom ,,Šapat zime“, dizajnerka Bojana Čelebić nedavno je predstavila nove modele. Mini kolekcija ,,Preporod“ nastala je u karantinu, a njena realizacija uslijedila je kada su okolnosti to dozvolile.

NIKOLA PEJOVIĆ

,,Preporod“ je bijeg od nemile svakodnevice

- Rad na novoj kolekciji je bio moj način da se izborim sa teškim periodom koji nas je zadesio. Trudila sam se da budem pozitivna, kreativna i da iz svega toga izvučem neku ozbiljnu pouku, pa je tako i nastao ,,Preporod“ – kazala je Čelebić za Pobjedu.

MODELI

Riječ je o mini kolekciji od svega nekoliko modela koji su, kaže, apsolutno autentični. - Akcenat je bio na jednostavnijim formama, ali snažnom koloritu inspirisanim zelenilom, suncem, zemljom… Budući da je u pitanju ljetnja kolekcija, izabrala sam materijale koji su prijatni za tople, ljetnje dane, a odjevni komadi su prilagođeni svakodnevnom nošenju – kaže Čelebić. ,,Preporod“, kako objašnjava, označava okretanje prirodi, bijeg od nemile svakodnevice. - Kolekciju je inspirisala cjelokupna situacija koja je nažalost zadesila svijet. ,,Preporod“ je nešto što svi, vjerujem, željno iščekujemo i podsjeća koliko nam je malo za sreću potrebno - da je najvažnije biti živ i zdrav – ističe Čelebić.

Bojana Čelebić u modelu iz nove kolekcije

PLATFORME

Modeli su, u skladu sa aktuelnim mjerama, promovisani na onlajn platformama. Prema njenim riječima, takav vid prezentacije je trenutno najbolje i najbezbjednije rješenje, iako se teško može uporediti sa radovima pred publikom. - Kolekcija je prikazana na taj način i koncept je osmišljen tako da podstakne ljude da poštuju preporuke i izbjegnu bilo koju mogućnost širenja virusa. Stoga sam se potrudila da prenesem jaku poruku, kroz samu ideju prvenstveno, a potom i kolorit, fotografije. Kada se steknu uslovi, a iskreno se nadam da će se to dogoditi uskoro, očekujem da ću na nekoj modnoj manifestaciji predstaviti neku drugu, novu

kolekciju – kaže Čelebić. Iako je, kaže, za svakog umjetnika nemjerljiv osjećaj prezentacije stvaralaštva uživo, iskustvo je pokazalo da moda itekako dobro funkcioniše i onlajn. - Pretpostavljam da je ljudima u pojedinim momentima to služilo i kao bijeg od stvarnosti, dok drugima, što je i razumljivo, vjerovatno nije ni bilo do toga. Svjedoci smo da smo u trenutku pandemije neminovno svi pribjegli onlajn platformama, što je bio slučaj i sa modom, pa vjerujem da će, s obzirom na sve brži tempo života današnjice, to i ostati kao jedna od dobrih opcija u budućnosti – kaže Čelebić. Kada je riječ o planovima, Čelebić kaže da će, kada uslovi

Novi spot pančevačkog dvojca

dozvole, nastaviti usavršavanje u prijestonici mode, Milanu. - Nesumnjivo je da će se situacija sa virusom odraziti na sve sfere naših života, ali mislim da je ovom trenutku neizvjesnosti nezahvalno bilo šta komentarisati. Ja sam uvijek optimista i trudim se da izvučem najbolje iz svega. Kada su u pitanju moji planovi, moj prioritet trenutno je nastavak školovanja, odnosno master studije. Dobitnica sam stipendije jednog od najprestižnijih fakulteta za modu i dizajn na svijetu koji se nalazi u Milanu, pa očekujem, naravno ukoliko okolnosti izazvane virusom to dozvole, da nastavim usavršavanje upravo u prijestonici mode – zaklZ.K. jučuje Čelebić.

Vodeći akteri svjetske elektronske scene nastupiće u Egzitovom Lajf strimu

Koks, Krevic i De Vit predvode program NOVI SAD – Egzitov projekat Lajf strim donosi udarnu, prvu postavu globalnih i regionalnih muzičkih zvijezda, impresivan spisak izvođača koji će ekskluzivnim nastupima usmjeriti pažnju planete na projekat koji realizuje u saradnji sa Svjetskim programom za hranu Ujedinjenih nacija. Od 3. do 6. septembra na poznatoj dens areni program će predvoditi vodeći akteri svjetske elektronske scene. Uživo za didžej pultom biće Šarlot de Vit i kralj elektronske muzike Karl Koks, Gremi dobitnik i višestruki osvajač titule za najboljeg svetskog di-džeja Paul van Dajk, kao i jedna od najvećih didžej zvijezda današnjice Nina Krevic. Uz njih na Petrovaradinsku tvrđavu stižu Marcel Detman, di-džej Tenis, Satori live, Ofenbah, Burak Jeter i Mahmut Orhan, kao i mlada zvijezda Edže Ekren. Posebno mjesto u programu i na bini dens arene činiće izuzetna postava regionalnih elektronskih izvođača – Marko Nastić, Lag, Ilija Đoković, Koeus, Space Motion i After Affair u specijalnom back 2back setu sa Kristijanom Molnarom. Lajf strim će u onlajn prenosu putem zvaničnog sajta i Fejsbuk stranice Egzit festivala moći da prate milioni širom svijeta. Strim će u u partnerstvu sa Svjetskim programom za hranu Ujedinjenih nacija u septembru ući u svoju novu fazu djelovanja. Projekat, koji je pokrenut prošle godine i zajedno sa Zelenom R:Evolucijom predstavlja najveći ekološki poduhvat Egzita do sada, saradnjom sa najvećom svjetskom humanitarnom organizacijom proširuje opseg djelovanja, pa tako pored zaštite okoline, ističe i problem gladi miliona ljudi širom svijeta. Globalna pandemija će dovesti čak 270 miliona ljudi na ivicu egzistencije prije kraja 2020. godine, što je povećanje od 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a posljedice će biti najsurovije za one koji su već ranjivi. Tokom nastupa izvođača emitovaće se video materijali i poruke koje govore o zaštiti okoline i krizi gladi, a pored muzičkog festivala priprema se i međunarodni panel na kojem će Z. K. se raspravljati o ovim problemima.

Počinje snimanje filma o grandž ikoni

Buč Kesidi ekranizovao ,,Crni dani“ Krisa Kornela ,,Nedelju ujutru“

BEOGRAD – Dvojac Buč Kesidi objavio je za pjesmu ,,Nedelja ujutru“. Riječ je o novom singlu sa hvaljenog albuma ,,Euforija“ koji je objavljen prošle godine. Spot za novi singl sniman je u Pančevu, a za njegovu realizaciju bili su zaduženi Vedrana Vukojević i Luka Trajković. Bend je pripremio novi singl i spot neposredno pred objavljivanje vinilnog izdanja albuma ,,Euforija“, koji će se u prodaji naći sredinom septembra zajedno sa drugim tiražom CD izdanja albuma. - Vedrana i Luka su nam jako dobri drugari, prethodno smo sa Lukom sarađivali na spotovima za ,,Đuskanje ne pomaže“ i ,,Subotu“, a Vedrana nam je prošlog ljeta režirala spot za pjesmu ,,TIHO“, to nam je do sada bilo najdraže snimanje ikada. Ona je u međuvremenu otišla u Berlin, ali čim smo shvatili koliko joj nedostajemo kupili smo joj kartu u jednom smjeru i samo joj javili da dolazi da nam režira novi spot sa Lukom. Skupili smo najbolju ekipu sa svih spotova na kojima smo radili do sada i napravili novo najljepše snimanje - kažu momci iz benda. Album ,,Euforija“ benda Buč Kesidi donio im je nominaciju za prestižnu nagradu IMPALA za najbolji nezavisni evropski album godine, kao i put na prestižni Eurosonic festival koji je održan u januaru u Holandiji. Album je objavljen krajem prošle godine za izdavačku kuću Kontra, a sa albuma su se već izdvojili hitovi ,,Nema ljubavi u klubu“, ,,Đuskanje ne pomaže“, ,,TIHO“ i ,,Subota“. Snimanje i izdavanje albuma podržali su Sokoj i OFPS. Album ,,Euforija“ se našao na svim relevantnim listama najboljih izdanja iz 2019.

SIJETL - ,,Crni dani“, film koji će se fokusirati na posljednje dane života slavnog pjevača i gitariste Krisa Kornela, počeće da se snima u septembru. Glavne role tumače glumac Džon Holidej poznat po ulogama u filmovima „Walk The Line“ i „To Hell with the Devil“, Film produciraju „AmeriFilms LLC“ i „Road Rage Films“ sa sjedištem u Los Anđelesu. Priča će biti bazirana na istinitim događajima koji su se dogodili tokom posljednjih dana života ikone grandž roka, a naziv je dobio po kultnoj numeri ,,Fell On Black Days“ sastava Soundgarden. Muzičar je umro 2017. godine, nakon što su ga zatekli obješenog u njegovoj sobi u

hotelu „MGM Grand Detroit“ nakon koncerta sastava Soungarden. Kornel je svjetsku slavu stekao kao glavni pjevač, gitarista i tekstopisac rok sastava Soundgarden (1984 – 1997, 2010 – 2017) i Audioslave (2001 – 2007), a takođe je bio i frontmen kultnog benda Temple of the Dog. Uz Nirvanu i Prl džem, njegov bend Soundgarden sma-

Dorsi objavljuju album

Reizdanje za jubilej LOS ANĐELES - Povodom 50. godišnjice od izlaska albuma ,,Morrison Hotel“, legendarni bend The Doors objaviće reizdanje kultnog albuma. Naziv reizdanja biće ,,Mor-

rison Hotel: 50th Anniversary Deluxe Edition“ album dolazi sa kopijom originalne ploče, reizdanjem na CD-u i još jednim CD-om popunjenim kolekcijom pjesama koje se nisu

tra se jednim od vodećih pionira grandž pokreta, a on je bio poznat i po svom moćnom glasu u rasponu od gotovo četiri oktave. Objavio je četiri samostalna studijska albuma „Euphoria Morning“ (1999), „Carry On“ (2007), „Scream“ (2009), „Higher Truth“ (2015), te lajv album ,,Songbook“ (2011). Kornel je bio nominovan za nagradu Golden

Globe za pjesmu ,,The Keeper“ filma „Machine Gun Preacher“ (2011), a bio je koautor te izvođač glavne pjesme za film „Casino Royale“ pod nazivom “You Know My Name” (2011). Njegov Soundgarden potpisuje i pjesmu „Live to Rise“ za film „The Avengers“. Tokom karijere Kornel je prodao više od 30 miliona albuma širom svijeta , a bio je nominovan za 14 Gremi nagrada, od toga je dvije i osvojio. Tokom života slavni umjetnik patio je od depresije i biopolarnog poremećaja uz česte upotrebe narkotika i alkohola u ranijim godinama života. Producenti filma rekli su da će primjenjivati dodatne mjere opreza tokom snimanja filma zbog pandemije virusa korona. Većina glumaca sama će se snimati s malom ekipom, koja će nositi maske uz mjere socijalne distance.

našle na albumu. Ovo neobjavljeno izdanje uključuje i različite verzije pjesama ,,Queen of the Highway“, ,,Roadhouse Blues“ i obradu r ’n’b pjesme ,,Money (That’s What I Want)“. ,,Morrison Hotel: 50th Anniversary Deluxe Edition“ izlazi na tržište 9. oktobra. Album će biti dostupan i u

digitalnom obliku putem striming servisa istog dana. Osim izlaska reizdanja albuma, grupa će proslaviti ovaj jubilej novom linijom oficijelnih proizvoda. Na vebsajtu benda uskoro će biti dostupne stvari sa motivima albuma poput dukserica, majica, čarapa, jakni, kao i privjezak za ključeve s motivom albuma.

Feljton 23

Srijeda, 26. avgust 2020.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

21.

U crnogorskim pjesmama domovina je božanska riječ U borbama su Crnogorci odvažni i neustrašivi, lukavi i razdražljivi. U osveti strašni. (Vijala de Somijer) O najmanji od naroda, Ti velika Crna Goro. (Alfred Tenison, 6. 8. 1809 – 6. 10. 1892) Uvijek izloženi opasnosti da ih Turci podjarme, Crnogorci nemaju drugog interesovanja osim da se brane od tih varvarskih susjeda. Umjetnost, nauke, književnosti, ti ideali evropske slave, za njih ništa ne predstavljaju. Crnogorac se zadovoljava puškom, mačem i Biblijom, koju više cjeliva nego čita. Zbog toga je, možda, i srećniji, ukoliko je istina da se sreća sastoji u tome da čovjek ostane što bliže prirodi. (Vijala de Somijer) Nekakvo nesnosno teško osjećanje pritiska grudi ovdje, u ovoj divnoj i bogatoj zemlji pod ovim jasnim nebeskim plavetnilom, čak i u ovo doba godine, krajem februara. (Jegor Petrovič Kovaljevski o Podgorici, 1854.) Za Crnogorce je svuda put. (Kovalevski, ruski kapetan) Crna Gora je kameno more. (Kovalevski, ruski kapetan) Za Crnogorce rat nije kao za američka plemena - lov na ljude. Ti junaci čuvaju izvjesna prava naroda, poštuju zakletvu, drže riječ, bore se samo časnim oružjem. Zarobljenici su za njih pošteđeni, nema izrugivanja. A sigurno se ni u jednoj književnosti ne može naći kratka poema tako obrađena, tako dobro složena u svim pojedinostima i dovršena kao poema o ženidbi Maksima Crnojevića. (Adam Mickijevič, 1798-1855) Crna Gora je to (bibliografiju) tim više zaslužila, jer je ona svoju povijest do sada krvlju pisala, a drugima je bilo ostavljeno da pišu perom. Crnogorci nijesu imali vremena ni da doznadu šta je ko o njima pisao, a kamoli da sami pišu. (Čezare Tondini de Kvarengi, 1839-1907) Otadžbina Temistokla i Miltijada trese svojim okovima videći kako i dalje krstari orao carice Katarine, ali ne može da ih slomi. Šta? Zar u Evropi nema do jednog nepoznatog naroda, jedne šake Crnogoraca,

Povodom petog izdanja, donosimo izvode iz knjige ,,O Crnoj Gori i Crnogorcima“ dr Cvetka Pavlovića, koja predstavlja jedinstveno portretisanje crnogorskog nacionalnog bića i njegove istorijske uloge. Studija sadrži misli oko 300 naučnika, filozofa, književnika, slikara, putopisaca, državnika i vjerskih dostojanstvenika sa 1200 odrednica

Taj osobni poetski duh Crnogoraca ispoljava se u velikom broju simbolički upotrijebljenih izraza, tipičnim epitetima, obrtima i frazama što je inače kod njih svakodnevna pojava, a ne što bi bilo svojstveno samo jeziku junačke pjesme (Zigfrid Kaper, „O Crnoj Gori“)

Marko Pekov Mijušković, komandant pješivačkog bataljona crnogorske narodne vojske

Nikola Pekov Mijušković, plemenski kapetan pješivački, branilac Ostroga 1852.

jednog mravinjaka, koji je smio da slijedi put što nam taj pobjedonosni orao pokazuje na nebesima u svome gordom letu. (Volter) Crnogorci su među svim Južnim Slovenima najistrajnije i najprilježnije njegovali istorijsku narodnu pjesmu. (Zigfrid Kaper (l821-1879), “Istorijske pjesme Crnogoraca”) Crnogorci se žene samo Crnogorkama pa se rađa manje ženske djece. (Zigfrid Kaper, ,,O Crnoj Gori“) Oduševljava me crnogorska upornost, smjelost do drskosti koja nije čak lišena izvjesnog humora, hrabrost do suludosti. (Zigfrid Kaper, ,,O Crnoj Gori“) Crnogorci su na glasu da svoj jezik, u biti hercegovački govor, govore posebnim izgovorom, sa konkretnim sklopom riječi, čak i poetsko-poletnim rečeničkim sklopovima. Taj osobni poetski duh Crnogoraca ispoljava se u velikom bro-

vinih godina, čednom radošću djevičanskog doba. Crnogorci pjevaju o ljubavi jakoj, postojanoj i vjernoj, pjevaju o prijateljstvu gdje prijatelja nazivaju bratom, pjevaju o gostoljubivosti, pjevaju o osveti, jer “ako se ne osveti, taj se ne posveti”, pa je i osveta za njih sveta stvar. (Timeleone Vedovi, ,,Bilješke o Crnoj Gori“) Narodna poezija Crnogoraca obuhvata sve elemente stvaralaštva, od cvijeta koji raste usamljen i zaboravljen u pustinji do zmije koja gmiže u blatu, od najveće zvijezde, Sunca, Božijeg oka, koje oživljava i održava svemir, do hladne i duboke tame koja ledi dušu od straha. (Timeleone Vedovi) Crnogorske narodne pjesme živo predstavljaju prirodu tog

Crna Gora je svoju povijest do sada krvlju pisala, a drugima je bilo ostavljeno da pišu perom. Crnogorci nijesu imali vremena ni da doznadu šta je ko o njima pisao, a kamoli da sami pišu (Čezare Tondini de Kvarengi, 1839-1907) ju simbolički upotrijebljenih izraza, tipičnim epitetima, obrtima i frazama što je inače kod njih svakodnevna pojava, a ne što bi bilo svojstveno samo jeziku junačke pjesme... (Zigfrid Kaper, “O Crnoj Gori”) Ako bismo pak Crnogorcima ipak htjeli da odredimo posebno mjesto u okviru srpsko-hrvatske grupe, onda bi ono bilo među Slovenima Jadrana od kojih potiču i njihovo jezgro i njihove pridošlice. (Zigfrid Kaper, ,,O Crnoj Gori“) U njihovim pjesmama domovina je božanska riječ, imena njihovih junaka su sveta, sveto je ime majke, stepenika kojim poštovanje i ljubav ulaze sa zemlje u nebo. Sveto je i ime sestre koju nazivaju drugom ne-

Danilov alaj-barjak sa Grahovca

Ludvik Kuba - Crnogorka s kolijevkom

Krstaš-barjak s Vučjeg dola

otresitog, ratničkog, čestitog naroda, pitomog u dubini duše, ali razdražljivog do divljine, prijatnog, veselog ponekad, češće pak - melanholičnog i strasnog. Stihovi su im milozvučni, skladni, pokretljivi i prepoznaju se po izvjesnoj prisnoj opuštenosti koja je veoma privlačna. (Timeleone Vedovi, ,,Bilješke o Crnoj Gori“) Crna Gora zauzima bez sumnje jedno među prvim mjestima. Legendarno junaštvo njenog naroda čini čast čovječanstvu. (Đuzepe Garibaldi, 1807-1882) Toliko se uzdam u čovječnost vašeg (crnogorskog) duha, o velikani. (Timeleoni Vedovi, ,,Bilješke o Crnoj Gori“) Crnogorske pjesme su uzvišena inspiracija koja se može očekivati samo od nepatvorene mašte jednog naroda koji izuzetno živo osjeća i u pjesmu pretače ta svoja osjećanja, svoj bol, svoja vjerovanja, pokazujući sve to jednim snažnim jezikom, bez uvijanja i izvještačenosti, prelazeći preko manje važnih ideja, smatrajući da su i drugima poznate i stalno težeći cilju bez ulaženja u digresije i epizode svojstvene vještini pisanja. (Timeleone Vedovi, ,,Bilješke o Crnoj Gori“) Veliki dio ljepote slovenskih pjesama, i crnogorskih, naravno, treba pripisati snazi porodičnih osjećanja. U njima je prisutan mir kao svjetlost na prostranom vedrom nebu. (Timeleone Vedovi, „Bilješke o Crnoj Gori“)

Crnogorci ne idu za onim sitnim ljubavisanjima za koja smatraju da skrnave uzvišene i plemenite ideale koje oni po prirodi osjećaju. ( T i m e l e o n e Ve d o v i , „Bilješke o Crnoj Gori“) Do predaje nama nije, / Crnogorska to je ćud. (A. S. Puškin, “Bonaparta i Crnogorci”) Ti slavna, junačka Crna Goro! Ti jedina od slovenskog roda pored brata Rusa, jedina koja si u borbi sa neprijateljem podigla svoje čelo i sačuvala svoju nezavisnost! (Ludvig Kuba, ,,U Crnoj Gori“, 1892.) Jedan mali narod, jedna šaka Crnogoraca, jedan mravinjak, koji smije da slijedi put što nam ga pobjedonosni orao pokazuje na nebesima u svome gordom letu. (Volter) Svojim prijateljima preporučio sam da što prije posjete Crnu Goru, jer će uskoro bankrotirati dijeleći skupocjene poklone. (Bernard Šo) Veličina jednoga naroda ne mjeri se po broju. (Viktor Igo o Crnogorcima) Narod koji ovdje živi ne pokorava se nikome, žilav je i tvrd kao i zemlja za koju se morao boriti od kad postoji. (A. Den Dolard, danski publicista, „Zemlja iza božjih leđa“) Nijesu spomenici ti koje ovdje treba doći vidjeti, nije to ni grad, to je narod, neobičan po svojoj istoriji, po svojim običajima, po svom karakteru i po svojoj odjeći. (Pjer Marž o Crnogorcima) Legenarno junaštvo njenog (Crne Gore) naroda čini čast čovječanstvu. (Đuzepe Garibaldi, 1807-1882) Kad su sijani biseri prirode, na ovom mjestu zahvaćeno je punom šakom. (Bajron o Crnoj Gori) U trenu rađanja naše planete, najljepši susret kopna i mora desio se na crnogorskoj obali... (Lord Bajron) Većina Crnogoraca vjernika na koncu zaboravlja i molitvu „Oče naš“ te od cijele hrišćanske nauke ne zna ništa drugo osim post i znak krsta. (Siprijan Robert) U Crnoj Gori nema prosjaka. (Siprijan Robert) Na Virpazaru izbio je prvi ustanak crnogorske raje protiv Turaka koji su skupljali desetinu kukuruza, pa su tvrdili da je malena posuda, kojom se mjerilo. Razjarena time, raja je porazbijala posude o glave Turaka uz uzvike: “Vidite, ovako će vam ubuduće Crnogorci mjeriti desetinu!” Njeguši su Moskva ove minijaturne Rusije: skromnu kuću predaka dinastije ovdje poštuju kao svetinju isto kao što se poštuje na obali Moskve kuća prvih Romanova. (Siprijan Robert) (Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Srijeda, 26. avgust 2020.

Ivm.br.57/2018 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorska komercijalna banka” AD Podgorica, ul. Moskovska bb, PIB: 02239108, protiv izvršnog dužnika Bojana Filipovića, iz Berana, Pešca bb, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 28.374,34€), dana 24.08.2020. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Određuje se četvrto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Bojana Filipovića iz Berana, upisanih u LN br. 135 KO Pešca, i to: porodična stambena zgrada, spratnosti 1P, površine 62 m2, br. zgrade 1; nestambeni prostor, spratnosti 1P, površine 9 m2, br. zgrade 1; stambeni prostor, spratnosti P, površine 50 m2, br. zrade 1; pomoćna zgrada spratnosti P, površine 36m2, br. zgrade 2; dvorište površine 227 m2, kao i prostor ispod porodične stambene zgrade i pomoćne zgrade, koje nepokretnosti se nalaze na kat parceli br. 921 u svojini izvršnog dužnika, sa obimom prava 1/1. Četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 11.09.2020. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova. Nepokretnosti izvršnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju Osnovnog suda u Beranama Iv.br. 60/2014 od 04.02.2014. godine i rješenju ( o promjeni sredstva izvršenja) ovog Javnog izvršitelja Ivm.br.57/2018 od 17.07.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 28.374,34€ na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom od 23.01.2014. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka koliko budu iznosili do okončanja postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja Ivm.br.57/2018 od 11.10.2019. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 20.000,00 €. Na navedenim nepokretnostima upisana je hipoteka u korist povjerioca CKB AD Podgorica-Filijala Berane. Na četvrtom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti ali ne ispod 50% te vrijednosti, shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 550-19032-23 kod Podgoričke banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti(2.000,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 26.08.2020. godine. U Beranama 24.08.2020. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

VD JAVNI IZVRŠITELJ - MARKO ĐAKOVIĆ HERCEG NOVI, Sava Ilića (Zgrada Tržnog centra ,,Zevs”) I.BR. 784/2015 IZVRŠNI POVJERILAC: D.O.O ,,HOLDCO EAST” Podgorica, Cetinjska br.11, PIB: 03189414 ( ranije HETA ASSET RESOLUTION D.O.O) IZVRŠNI DUŽNIK: 1. SNEŽANA NINKOVIĆ iz Herceg Novog, I Bokeške brigade br. 68, jmbg: 2603963747024 2. D.O.O ,,BARIKTON” sa sjedištem u Herceg Novom, Braće Grbića 14/4, PIB: 02112660 Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI Određuje se DRUGA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika ad1, koje su upisane u 1. Listu nepokretnosti LN. br. 580 KO Đenovići, kat.parceli br. 575/2, u vlasništvu izvršnog dužnika ad1, - stambeni prostor PD1, površine 32 m2, na iznos od 31,200.00 eura, - stambeni prostor PD2, površine 38 m2, na iznos od 37,050.00 eura, - stambeni prostor PD3, površine 17 m2, na iznos od 16,575.00 eura, - stambeni prostor PD4, površine 24 m2, na iznos od 23,400.00 eura, - stambeni prostor PD5, površine 32 m2, na iznos od 48,000.00 eura, - stambeni prostor PD6, površine 30 m2, na iznos od 45,000.00 eura, - stambeni prostor PD8, površine 32 m2, na iznos od 52,800.00 eura, - stambeni prostor PD9, površine 30 m2, na iznos od 49,500.00 eura, - stambeni prostor PD10, površine 56 m2, na iznos od 92,400.00 eura, što ukupno iznosi 395,925.00 eura 2. Listu nepokretnosti LN.br. 584 KO Đenovići, kat.parcela 575/3, vlasništvo izvršnog dužnika ad 2, - poslovni prostor PD1, površine 116 m2, na iznos od 113,100.00 eura, - stambeni prostor PD2, površine 123 m2, na iznos od 184,500.00 eura, - stambeni prostor PD3, površine 123 m2, na iznos od 202,950,.00 eura, što ukupno iznosi 500,550.00 eura, 3. Listu nepokretnosti LN.br. 588 KO Đenovići, kat.parcela 575/4, vlasništvo izvršnog dužnika ad 1, - poslovni prostor - PD1, površine 105 m2, na iznos od 102,375.00 eura - stambeni prostor PD2, površine 123 m2, , na iznos od 184,500.00 eura, - stambeni prostor PD3, površine 51 m2, na iznos od 84,150.00 eura, - stambeni prostor PD4, površine 50 m2, na iznos od 82,500.00 eura, što ukupno iznosi 453,525.00 eura, 4. Listu nepokretnosti LN.br. 340 KO Đenovići, kat.parcela 575/5, vlasništvo izvršnog dužnika ad 1, - poslovni prostor PD1, površine 246 m2, na iznos od 541,200.00 eura, - stambeni prostor PD2, površine 161 m2, na iznos od 289,800.00 eura, što ukupno iznosi 831,000.00 eura, Ukupna vrijednost opisanih nepokretnosti u tačkama 1-4, utvrđuje se na iznos od 2,181.000.00 eura Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.09.2020.godine u 14.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javne izvršiteljke Jasminke Bajović I.br. 784/2015 od 24.12.2018.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 1,617.257.60 eura,(1.299.877.43 eura po ugovoru o dugoročnom kreditu br. HDM0015, iznos od 317,380.28 eua po ugovoru o dugoročnom kreditu br. HDM0016) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 01.06.2015.godine pa do konačne isplate) iznosa od 239,80 eura na ime troškova izvršnog postupka, iznosa od 10,000,00 eura na ime nagrade za sprovođenje izvršenja, te svih troškova koji nastanu u toku sprovođenja izvšenja, Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I.br. 784/2015 od 03.04.2020. godine, odnosno po rješenju o ipravci od 25.06.2020.godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 2,181.000.00 eura. Na drugom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.4.ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-1896-53 kod Prve banke, u iznosu od 218,100.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pisani predlog zainteresovanog kupca. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-1896-53 kod Prve banke, u roku od 10 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima. Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 21.08.2020. godine

MOJA ŠANSA ZA ZAPOSLENJE U okviru projekta, koji na teritoriji opštine Rožaje sprovodi d.o.o. ‘’Aprom’’ iz Rožaja, osam lica sa invaliditetom imaće priliku da se osposobe za radna mjesta pomoćni kuvar/ica, servir/ka i konobar/ica, nakon čega će najmanje pet uspješnih polaznika zasnovati radni odnos u d.o.o.’’Aprom’’, na period od pet mjeseci, uz mogućnost produženja radnog odnosa. Projekat se sprovodi u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, koji je dodjelom grant sredstava za zapošljavanje lica sa invalidtetom, podržao ovaj projekat. Aprom će uz partnersku saradnju sa NVO ‘’Teferidž’’ iz Rožaja, sprovođenjem projektnih aktivnosti, doprinijeti postizanju ciljeva projekta, koji se odnose na smanjenje stope nezaposlenosti lica sa invaliditetom na teritoriji opštine Rožaje, i njihovo aktivno uključivanje u privredne i društvene tokove, te doprinijeti prevenciji socijalne isključenosti lica sa invaliditetom, uspostavljanje ravnopravnih uslova na tržištu rada i pružanje jednakih mogućnosti, povećanje stručnih i radnih kvalifikacija OSI, zapošljavanje OSI, uspostavljanje partnerstva između poslodavaca, podizanja svijesti javnosti, a prije svega poslodavaca o radnim kapacitetima lica sa invaliditetom. Predviđeno trajanje projekta je deset mjeseci.

Srijeda, 26. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja 25 CRNA GORA Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirod i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Crnogorski Elektrodistributivni Sistem“ d.o.o. iz Podgorice, Ivana Milutinovića br. 12, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-1156/5 od 24.08.2020.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje priključnog 10 kV dalekovod i STS 10/0.4 kV 250kVA “Vrela” i uklapanje u NN mrežu, na Kat.parc. br. 3708, 2623, 3697/1, 2664, 3700, 2665, 2668, 2669, 2671, 2672, 3701, 2704/2, 2706, 2703, 3707 i 3708 KO Borje II, Vrela, PUP Žabljak. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izgradnje, funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.”

26 Oglasi i obavještenja Mali oglasi

OBAVJEŠTENJE Obavještavaju se vlasnici investicionih jedinica OIF Eurofond Podgorica da je Odbor Direktora DZU Euroinvest ad Podgorica donio Odluku o likvidaciji Fonda u skladu sa članom 22 i 23 Zakona o investicionih fondovima, Pravilima o postupku troškovima i rokovima likvidacije Fonda. Za likvidatora Fonda je izabran Boiša Šotra. Vlasnici investicionih jedinica Fonda se ovim putem obavještavaju i pozivaju da u sjedište Društva ( Bulevar Sv.Petra Cetinjskog 78 Podgorica) dostave svoje žiro račune , da bi Društvo moglo dalje postupati u skladu sa zakonom. Kontakt tel. 020/246-735 Likvidator Fonda Boiša Šotra Javni izvršitelj Dejan Čogurić

Srijeda, 26. avgust 2020.

Bijelo Polje Ul.Slobode br.10,II sprat

Ivm .br.108/2018 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja , ul.Slobode br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica, Moskovska bb, Podgorica , protiv izvršnog dužnika Popović Vukomira iz Bijelog Polja, Ul.Živka Žižića br.28 Podgorica , radi naplate novčanog potraživanja , u smislu čl.45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Vukomir Popović iz Bijelog Polja , sa poslednjom poznatom adresom Živka Žižića 28, Bijelo Polje, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju IVM 108/2018 od 26.01.2018 .godine sa predlogom i prilozima ,rješenje o izvršenju IVM-108/2018 od 28.09.2018 godine , te rješenje o troškovima izvršnog postupka IVM -108/2018 od 25.08.2020 godine, kojim je ista obavezana da izvršnom povjeriocu namiri novčano potraživanje u iznosu od 7.453,47 eura na ime glavnog duga sa kamatom i troškovima , te rješenje o troškovima izvršnog postupka. Izvršni dužnik Popović Vukomir iz Bijelog Polja, može se obratiti Javnom izvršitelju Čogurić Dejanu na adresi Slobode br.10 u Bijelom Polju , i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja navedenih pismena.Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj tabli suda, nakon što je izvršeno objavljivanje u ovom štampanom mediju. Bijelo Polje 25.08.2020.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan

OPŠTINA BUDVA SEKRETARIJAT ZA URBANIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je investitor “SUNRAF PLUS” doo Podgorica podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene na životnu sredinu za projekat: “ Izgradanja hotelskog kompleksa”, na urbanističkim parcelama br. 14.1,14.2, 13.3, 13.4 i dijelu urbanističke parcele 13.2, u zahvatu DUP-a “Bečići”.U vezi sa navedenim,pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj,Trg Sunca 3, (zgrada “Montenegroexpressa”, prvi sprat), radnim danima od 09 do 11 časova ili na sajtu Opštine Budva www.budva.me (zaštita životne sredine). Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Budva, Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj je 27.08.2020. godine. Vaše primjedbe i mišljenja u naznačenom roku možete poslati i na e-mail adresu : urbanizam.bd@budva.me. SEKRETAR Stevo Davidović

Poslovni broj: Ivm.br.453/2020 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore, osnovana 1901.godine, AD Podgorica, koju zastupa advokat Dragoljub Đukanović, ul. Moskovska bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Đukanović Nebojše iz Nikšića, ul. Narodnih heroja br.19, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 36.801,28 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serije AA 0302499 koja je izdata dana 21.04.2011. godine, dana 21.08.2020.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Đukanović Nebojši iz Nikšića, ul. Narodnih heroja br.19, vrši se dostavljanje Rješenja o poslovne oznake Ivm.br. 453/2020 od 27.05.2020. godine sa podneskom od 27.05.2020. godine, kojim se određuje izvršenje na udjelu koji izvršni dužnik ima u DOO ,,NIK-WEST,, Nikšić i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 453/2020 od 21.08.2020. godine.Izvršni dužnik Đukanović Nebojša iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića br.10 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja poslovne oznake Ivm.br. 453/2020 od 27.05.2020. godine sa podneskom od 27.05.2020. godine, i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 453/2020 od 21.08.2020. godine. Upozorava se izvršni dužnik Đukanović Nebojša iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 21.08.2020.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO „Grijanje” Pljevlja, Kralja Petra I b.b. oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Uglja za grejnu sezonu 2020/21 , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 90.000,00€. Tenderska dokumentacija broj PV 01/20-21 G objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 25.08.2020. godine. Lice za davanje informacija je Radoš Gačević službenik za javne nabavke, telefon 052/351-185, e-mail grijanjepljevlja@t-com.me Ovlašćeni službenik Radoš Gačević, s.r.

nekretnine PRODAJEM stan u City Kvart 34m2/1350 eura Tel.069/725-845 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 4

NA PRODAJU STANOVI (NOVOGRADNJA)

GARSONJERE: 21,41 m2 - 23,59 m2 JEDNOSOBNI: 33,58 m2 - 50 m2 LOKACIJA: GORNJA GORICA STARI AERODROM

KONTAKT: DEJAN 069 349 690

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, „KIPS GRADNJA“ D.O.O., iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: 08-UPI-331/20-262 od 24. avgusta 2020. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta stanovanja velike gustine, na urbanističkoj parceli broj 14, u zahvatu DUP-a „Radoje Dakić“ – izmjene i dopune, u Podgorici. Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija 2, u vremenu od 12 h - 15 h, u vremenskom okviru od petnaest (15) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, „Crnogorski Telekom“ a.d. iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/20-342 od 25.08.2020. godine, kojim je odlučeno da je za postavljanje bazne stanice mobilne telefonije, planiranoj na dijelu katastarske parcele broj 2090/1147, KO Podgorica III, u Podgorici, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 1, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, u vremenskom okviru od petnaest (15) radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Srijeda, 26. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Srijeda, 26. avgust 2020.

Posljednji pozdrav snahi

Dana 25. avgusta 2020. u 90. godini preminula je naša voljena

RADOJKI Počivaj u miru, mi ćemo čuvati uspomenu na tvoj dragi lik. 1440

NADEŽDA – NADA Radovana JOVANOVIĆ

DRAGO i GARA

rođena Marović

Sahrana će se obaviti 26. avgusta na gradskom groblju Čepurci u krugu porodice.

Ožalošćeni: sin BUDIMIR, ćerka LJILJANA, brat BRANKO, unučad JELENA, NIKOLA i MILENA, praunuka ĐINA i snaha SLAVICA

1442

Dana 25. 8. 2020. godine preminula je u 82. godini naša draga

TEREZINA - SEKA OGNJENOVIĆ rođ. Janković

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice na gradskom groblju u Škaljarima.

Ožalošćeni: brat ĐURO, nevjesta NATAŠA, bratanić ZORAN, bratanična ANITA, rođaci MARKO i ŽELJKO PASKOVIĆ, đeveričić BRANKO-MIŠO OGNJENOVIĆ, đeverična BORKA LOMPAR i ostala rodbina 1439 Godinu dana je od smrti moje majke

VELIKE VOJVODIĆ

tri mjeseca od smrti moga oca

LJUBOMIRA VOJVODIĆA

I sada posle godinu dana još uvijek nijesam svjesna da ste otišli zauvijek. Teško mi pada svaka pomisao da Vas nema. Nema topline, nema zagrljaja, nema raširenih ruku da me sretnu onako kako ste Vi to znali. Tješim se i kažem tako mora biti. Svaka pomisao na Vas u meni izaziva bol i suze. Hvala Vam na svemu što ste uradili za mene. Neka Vam je laka crna zemlja, počivajte u miru a ja ću Vas čuvati od zaborava.

Ćerka SLAVICA sa porodicom

1441 Дана 26. 8. 2020. године навршава се пола године од смрти нашег драгог

МИЛОША БУЛАТОВИЋА Вријеме које је прошло није умањило бол и тугу за тобом. С поносом те чувамо у нашим срцима и мислима. Почивај у миру. Твоја ПОРОДИЦА 1444

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja 29

Srijeda, 26. avgust 2020.

Дана 25. августа у 79. години преминула је наша драга

Dana 24. avgusta 2020. preminula je u 84. godini naša draga

RADOJKA PEROVIĆ

МАРИЈА Станкова РАДУСИНОВИЋ

Tužno završena jedna roditeljska priča, najdraža moja.

рођена Радуловић

Из Градске капеле у Никшићу крећемо 26. 8. у 11 часова за Буроње, Љешанска нахија, гдје ће се у 14 часова обавити сахрана у кругу породице.

rođena Križek

Tvoj MAĐO 1429

Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 25. avgusta 2020. godine u 10 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Ожалошћени: син СЛОБОДАН, кћерке РАДМИЛА и ГОРДАНА, снаха АЛЕКСАНДРА, браћа МИРКО, МИЛОЊА, МИЛИНКО и РАДЕ, сестре ЈОВАНКА, МАРТА и ЈЕЛЕНА, ђевер ВЕЉКО, заова ЉИЉАНА, јетрве ВЕРА и СЛОБОДАНКА, унучад, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне, ђеверичићи и ђеверичне, заовичићи и заовичне и остала родбина

Ožalošćeni: sin MLADEN, kćerka MARINA, braća VASILIJE i BRANKO, sestra JOVANKA, snaha SANJA, đever DRAGUTIN, zaova MILEVA, unučad MIMO, MILICA, VLADIMIR i IGOR i ostala brojna rodbina PEROVIĆ i KRIŽEK

1438

RADOJKA PEROVIĆ

Našem dugogodišnjem radniku

RADOJKA Vladova PEROVIĆ

Počivaj u miru i neka tvoju dobru, plemenitu i napaćenu dušu anđeli u raj odnesu.

1428 Našoj najdražoj

Tvoji MLADEN, SANJA, DADO i IGOR 1430 Iskreno žalimo zbog odlaska naše drage i plemenite prijateljice

DIJANI GRDINIĆ

HAKIJI RADONČIĆU Draga sestrice, ne postoji riječ kojom bismo mogli da opišemo bol za tvojim preranim odlaskom. Mnogo fališ, seko. Počivaj u miru na nebu sa anđelima.

RADOJKE

S poštovanjem te se sjeća tvoje

Za koju nas vežu najljepše i nezaboravne uspomene. Tvoji BLAŽO, ILIJA i TANJA SENJA i VESO DRAŠKOVIĆ CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE

1431 1426

POMENI 1427 TUŽNO SJEĆANJE Draga baba

RADOJKA PEROVIĆ

dvije godine od smrti mog voljenog sina

tri godine dvadeset četiri godine od smrti od smrti mog voljenog supruga mog voljenog sina

Draga majko, predala si bogu svoju dobru dušu i ostavila me da vječno i neutješno patim za tobom. Nedostajaće mi tvoja ljubav, briga i toplina koje si mi uvijek pružala.

RADOJKA PEROVIĆ Pod velom bijelih oblaka čuvaj nas ko što si znala, nek ti je nikšićka zemlja laka kojom si uvijek časno hodala.

Tvoja MARINA 1432 Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

ZORANA

1435

Dragi moji, ne postoje riječi koje bi opisale moju bol i tugu za vama. Godine prolaze, a nijedan dan bez sjećanja na Vas. Vaše postojanje je bila moja snaga a vaš odlazak je moja doživotna rana.

Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi

RADOJKI PEROVIĆ Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju

Tvoj častan život, veliko srce, bogata duša i topla riječ učinilo je da te vječno volimo i pamtimo. Počivaj u miru.

DEJANA

OBRADOVIĆA

Tvoji MIMO i MILICA

RADOJKI PEROVIĆ

TOMISLAVA

MILICA, ŽELJKO, SARA i NAĐA DELIBAŠIĆ

Vaša neutješna majka i supruga DESANKA 1425 Voljeni

Godina dana je od smrti naše drage majke, svekrve i babe

1433 Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

OLGA TONČIĆ sa porodicom 1436

ACO MILOVIĆ 26. 8. 1992 – 26. 8. 2020.

RADOJKI PEROVIĆ Nađi mir na nebu i neka te anđeli čuvaju.

VELIKE VOJVODIĆ

Dvadeset osam godina tuge i bola. Mnogo si me zabolio da bih te zaboravila. Ti i dalje živiš u mom srcu.

Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje bol i tugu za tobom.

Tvoja majka MILKA MILOVIĆ

NEŠO, ANA, MARIO i JELENA

1437

1443

MIMO, SLAĐANA, MARTINA, DUŠAN i ĐINA 1434

DRAŠKOVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me

30 TV program

Srijeda, 26. avgust 2020.

SERIJA

PRVA TV 22:20

FILM

RTCG 2 22:15

Glas mjeseca

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Slatke muke

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Program za djecu, r. 09:20 Slonovi i tonovi, r. 10:05 CMC festival, r. 11:05 Dokumentarni pr, r. 12:05 Obrati pažnju, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Dokumentarni pr, r. 15:00 Lajmet 15:10 Tragovi Forte Mare, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Predstavljanje lista za parlamentarne izbore 16:30 Dokumentarni pr, r. 17:15 Gdje je dom, dok. film 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu, r. 18:30 Montenegro all in one, r. 19:30 Dnevnik 2 20:20 Nesalomljivi, dok. serijal 21:30 Ženski raj III, s. 22:10 Parlamentarni izbori 1 22:30 Izbori – besplatan politički marketing 23:00 Dnevnik 3 23:30 Sportski dnevnik 00:20 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

RTCG 2 06:30 Glas Amerike, r. 07:00 E sport 09:15 Otkrij.me, r. 09:30 Više od ljeta, r. 11:00 Program za djecu, r. 12:15 Đulijeta među duhovima, r. 14:35 Otkrij.me, r. 15:00 Dobar osjećaj, r. 15:30 Koloseum, r. 16:00 Dokumentarni program, r. 17:00 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r. 18:00 Luda kuća, r. 18:35 Luda kuća, s. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s. 21:15 Dokumentarni program, r. 22:15 Glas mjeseca, film 00:15 Glas Amerike 00:30 Dokumentarni program 01:25 E sport

TV PRVA 07:15 100 ljudi, 100 ćudi, kviz 08:15 Nemoj da zvocaš, s. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e. 11:15 Drugo ime ljubavi, r. 13:00 Zabranjeno voće, r. 13:45 Pink Panter 2, film 15:15 Igra sudbine, r. 16:00 Praktična žena, e. 17:00 Zabranjeno voće, s. 18:00 Ekskluziv, e. 18:30 Andrija i Anđelka, s. 19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s. 21:10 Prva tema, e. 21:30 Igra sudbine, s. 22:20 Slatke muke, s. 23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, r. 00:00 Plagijator, film 01:45 Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:35 Centralni dnevnik, r. 07:10 Sportisimo 07:25 Kefalica 07:45 Mr. Kitchen, r. 08:00 Ljubav, navika, panika, r. 08:20 Ljubav, navika, panika, s. 08:40 Agencija za SIS, r. 09:40 Totalni obrt, r. 10:25 M(j)ešoviti brak, r. 11:00 Vijesti 11:30 M(j)ešoviti brak, r. 13:00 Vijesti 13:15 Principe, r. 14:20 Moja majka, r. 15:00 Vijesti 15:40 Moja majka, nastavak 16:45 Mr. Kitchen 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s. 19:45 Moja majka, s. 22:00 Principe, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:30 Svadbeno ludilo, film 01:00 Djevojka od milion dolara, r.

VIJESTI 06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:06 Zauvijek tvoja, r. 11:10 Pčelica, e. 12:00 Vijesti 12:06 Debata – Lokalni izbori 2020, r. 14:00 Vijesti 14:06 Gorka osveta, r. 15:15 Boje dana, e. 15:50 Alo, alo, r. 16:30 Vijesti 17:00 Institut javnog zdravlja – konferencija za medije 17:30 M:tech, magazin 17:50 Alo, alo, s. 18:30 Vijesti 19:10 Zauvijek tvoja, s. 20:00 Orao, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Slučajni ljubavnici, film 00:00 Med, r. 01:40 Orao, r. 03:40 Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 Film 08:00 Sestre, r. 09:00 Kuća od srca, r. 10:00 Zakletva, r. 11:00 Film 13:00 Narod pita, r. 14:10 Premijera 14:25 Ekskluzivno 14:40 Narod pita, r. 15:30 Scena

16:10 Narod pita, r. 17:30 Scena 18:00 Film 20:00 Zakletva, s. 21:00 Sestre, s. 22:00 Paparazzo lov, e. 23:00 Narod pita 01:00 Film 03:00 Film

07:00 Kuhinjica 09:05 Serija 10:00 Celebrity 11:00 Glas Amerike 11:30 Dokumentarni program 12:00 Pregled, meteo, stanje na putevima 12:15 Mediteraneo , e. 13:40 Muzički program 14:00 Kuhinjica 16:20 Naše ljeto 17:15 Bandolera, r.

777 18:35 Gavra, crtani film 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Problem, e. 21:05 Velika porodica, s. 22:00 Polis 22:35 Ćakule, r. 23:00 Celebrity 23:10 GlasAmerike 23:40 Bandolera, r. 00: 25 Muzički program

07:00 Jutarnji program 10:15 Mapet šou 10:45 Slovo o jeziku 10:55 Priča o riječima 11:00 Čuj, čuj to 11:30 Druga strana sporta 11:40 Kolačić sudbine 12:00 Sportske vijesti 12:30 Opstanak 13:00 Dogodilo se 13:15 Ekstremno 13:30 Film 15:00 Na domaćem terenu

A1 TV 07:30 Glas Amerike, r. 08:00 Pljevaljska hronika 08:30 Jelena, r. 09:30 11 minuta sa Tihom Vujovićem 10:00 Život uživo 10:30 Prč, r. 11:00 Dokumentarna serija 12:00 Dječja TV 13:30 Jelena, s. 14:30 Život uživo 15:00 Prč, r. 15:30 Pljevaljska hronika 16:00 Kratke forme 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 Top A1 17:15 Dokumentarna serija 18:00 Top A1 18:15 Život uživo 19:00 Top A1 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 Top A1 20:15 Klub A 21:00 Top A1 21:10 Kapadokija, s. 22:00 Glas Amerike 22:30 Al Jazeera news 23:30 Klub A, r.

15:45 Crnogorske anegdote 16:00 Living room, r. 17:00 Mapet šou, r. 17:30 Dogodilo se, r. 17:45 Čuj, čuj to, r. 18:00 Druga strana sporta, r. 18:10 Kolačić sudbine, r. 18:15 Otium, r. 19:00 Aktuelno 19:30 Slovo o jeziku, r. 19:40 Priča o riječima, r. 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 20:00 Humoristička serija 20:30 Koncert 21:00 Crnogorske anegdote, r. 21:15 CG Ekonomija 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r. 00:30 Repriza programa

Srijeda, 26. avgust 2020.

Marketing

32 Marketing

Srijeda, 26. avgust 2020.

8 Mi nemamo konkurenciju na ovim izborima. U oktobru 2016. odgovorili smo na pokušaj da se - kroz onaj krvavi scenario - Crna Gora zaustavi na evroatlantskom putu. I, gledajte čuda: mi na ovim izborima imamo još retrogradniju političku ponudu anticrnogorske opozicije nego 2016. godine. Ista plaćenička djelatnost domaćih saradnika i sluga nacionalističkim i geostrateškim interesima - srpskim i ruskim - pokušava da Crnoj Gori oduzme nezavisnost i poništi dostignutu evroatlantsku reputaciju, nudeći crkvu kao svetionik za budućnost Crne Gore?! Uz dužno poštovanje naše istorije, tradicije i crkve, nude nam srednjovjekovne dogme da kroje budućnost Crnoj Gori?! 30. avgusta, naša građanska i evropska Crna Gora jedina je superiorna - politička ponuda. Pobjednička!

Rožaje, 25. avgust 2020.