Dnevni list Pobjeda 19.08.2020.

Srijeda, 19. avgust 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19668 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

MA i Aerodromi CG se ne mogu izvući bez pomoći države

Demokratski front priprema rezervni plan u slučaju neuspjeha na izborima koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“

Medojević bi opet šatore ispred parlamenta

STR. 2.

D.MIJATOVIĆ

Ministarstvo prosvjete uvažilo preporuku Instituta

Alen Šćuric

Šćuric ocjenjuje da će broj letova na liniji prema Beogradu biti značajan za obje kompanije, donijeće veći broj putnika i akumulirati veći novac. Naravno, jedna linija neće ,,spasiti“ MA, ni Aerodrome CG, neće čak biti presudna za obje kompanije. No, ipak, situacija će biti nešto lakša, smatra hrvatski STR. 4.i 5. vazduhoplovni analitičar STR. 4. i 5.

Školska godina počinje 1. oktobra

Rajov ranč ,,predat“ inspektoru za šume

STR. 6.i 7.

Razmatrana žalba tužilaštva o prihvatanju jemstva maloljetniku koji je osumnjičen za izazivanje nesreće na moru kod Budve

Mladić izlazi iz pritvora 11. septembra

STR. STR.9.9.

STR. 7.

Uniprom KAP otvorio fabriku bileta - trupaca

Inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma ocijenila da nelegalno gradilište na Manastirskoj tapiji na Skadarskom jezeru nije u njihovoj nadležnosti S. VASILJEVIĆ

I.BOŽOVIĆ

Analitičar Alen Šćuric smatra da su crnogorske kompanije u teškoj situaciji zbog posljedica korone

Uloženo 15 miliona, zaposleno 80 radnika

STR. 5.

2

Politika

Srijeda, 19. avgust 2020.

Demokratski front priprema rezervni plan u slučaju neuspjeha na izborima koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“

Medojević bi opet šatore ispred parlamenta

I lider PZP kao i Raković misli da treba DPS zabraniti Medojević je prije nekoliko dana ponovio stav srpskog istoričara Aleksandra Rakovića da DPS treba zabraniti.

Po zakonima Crne Gore, odluku o zabrani ne može donijeti politička stranka već isključivo Ustavni sud.

– Ustavni sud može zabraniti rad političke partije ili nevladine organizacije u slučajevima iz člana 55 stav 1 Ustava ako je njihovo djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih ljudskih prava i sloboda ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti – navodi se u Zakonu o Ustavnom sudu.

U vrhu koalicije, ali i među njihovim beogradskim mentorima se sve češće čuje da bi izlazna strategija trebalo da bude nepriznavanje rezultata izbora, odnosno, kako kažu, ,,odbrana narodne pobjede“ PODGORICA - Predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević objavio je juče na svom profilu na društvenim mrežama fotografiju šatora iz 2015. godine čime je, prema saznanjima Pobjede, obznanio plan te političke grupacije u slučaju neuspjeha na parlamentarnim izborima.

– Naselje slobode. Prvi šator za najveličanstvenije proteste u istoriji Crne Gore, montiran na današnji dan 2015. godine u mojoj kancelariji – napisao je Medojević na Fejsbuku.

Stav Medojevića poklapa se sa planovima Demokratskog fronta da u slučaju nezadovoljavajućeg rezultata ne priznaju ishod izbora i pokušaju da ponove reprizu protesta iz 2015. godine. Šatorsko naselje je tada bilo uspostavljeno ispred parlamenta ukupno 21 dan, da bi, nakon što je uklonjeno, uslijedila masovna okupljanja u organizaciji prosrpskih partija. Protesti DF-a su tada rezultirali nasiljem i pokušajem nasilnog upada u parlament.

U vrhu koalicije, ali i među njihovim beogradskim mentorima se sve češće čuje da bi

izlazna strategija trebalo da bude nepriznavanje rezultata izbora, odnosno, kako kažu, ,,odbrana narodne pobjede“.

– U tu svrhu se i lansira priča o fantom biračima, duplo upisanim biračima i Romima koji treba da dođu iz Zapadne Evrope. Sprema se atmosfera neregularnosti izbora – kaže izvor koji je dobro upućen u dešavanja.

Upravo je Medojević kazao da vlast sprema dovođenje više hiljada Roma iz Italije, Njemačke i Holandije koji će glasati na izborima 30. avgusta. Ta izjava je, kako je pisala Pobjeda, u suprotnosti sa

izjavom nosioca liste Zdravka Krivokapića koji je kazao da je ,,fantom biračima iz Zapadne Evrope teško da dođu“.

Medojević je na konferenciji

za medije kazao da će oni biti dovedeni brodom u luke Bar i Drač, a prvi dolazak se očekuje ovih dana u barsku luku. Za njihovo dovođenje su, kako je rekao, zaduženi dr-

žavni funkcioner P. M. i aktivista Demokratske partije socijalista S. A. – Mi znamo puna imena.

Znamo preko kojih agencija su kupljene karte, znamo sve o logistici tog projekta... Romi koji treba da dođu da glasaju nijesu iz Crne Gore – kazao je Medojević.

N. ZEČEVIĆ

MUP provjerio navode koalicije „Za budućnost Crne Gore“

Svih 29 osoba zakonito u biračkom spisku Ocjena Državne izborne komisije

Svi birači moći će da ostvare biračko pravo

PODGORICA – Nesporna je činjenica da će svi birači u Crnoj Gori moći da ostvare svoje biračko pravo, saopštili su iz Državne izborne komisije.

Određeni njihovi stavovi, kako je saopšteno iz DIK-a, iskazani u Tehničkim preporukama za održavanje izbora u cilju epidemiološke zaštite birača, nalaze se na preispitivanju pred Ustavnim sudom i od odluke tog suda zavisiće održivost stava Komisije.

– Međutim, nesporna je činjenica da će svi birači u Crnoj Gori moći da ostvare svoje biračko parvo – ističu u DIK-u.

U finalnoj fazi su, podsjećaju, pripreme snimanja edukativnog materijala za članove biračkih odbora, koji će biti emitovan na nacionalnom javnom servisu, objavljen na vebsajtu Komisije i distribuiran opštinskim izbornim komisijama.

Pozdravili su to što je tokom prezentacije izvještaja Ev-

ropske mreže organizacija za nadgledanje izbora (ENEMO) konstatovano da „DIK djeluje sveobuhvatno na transparentan način i da opštinske izborne komisije djeluju profesionalno i efikasno i čini se da su pripremljene za predstojeće izbore“.

- U odnosu na konstataciju da „kasne promjene koje donosi DIK, kao i nedostatak jasnoće da li će sve grupe birača imati priliku da glasaju zbog pandemije što može uticati na kvalitet izbornog procesa“, Komisija ukazuje da je u skladu sa rokovima donijet Kalendar izbornih radnji i da do danas nije odstupila ni u jednom od propisanih rokova i da sve nadležnosti izvršava blagovremeno - navodi se u saopštenju.

Istakli su da su svi politički subjekti ispoštovali odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika koje regulišu to pitanje kada je u pitanju prisutnost manje zastupljenog pola na izbornim listama.

Z. D.

PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova provjerilo je 29 osoba za koje koalicija „Za budućnost Crne Gore“ tvrdi da su na biračkom spisku Crne Gore i Kosova i saopštilo da nije utvrđeno kršenje zakona Crne Gore niti u jednom od navedenih slučajeva.

MUP navodi da su uputili poziv koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ da zvanično dostavi spisak svih osoba za koje tvrde da su nezakonito upisane u birački spisak Crne Gore, kako bi, kroz rad ekspertskog tima za kontrolu tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, provjerili ove navode.

- Do danas se koalicija „Za budućnost Crne Gore“ nije

zvanično obraćala MUP-u sa zahtjevom za ove provjere – navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je MUP, po službenoj dužnosti, provjerio navode o 29 osoba objavljene u saopštenju od 17. avgusta 2020. i nije utvrdilo kršenje zakona Crne Gore niti u jednom od navedenih slučajeva.

- MUP, u skladu sa propisima o zaštiti podataka o ličnosti, neće saopštavati identitet osoba, ali radi istinitog i objektivnog informisanja javnosti konstatujemo da je provjerama utvrđeno da su ove osobe zakonito upisane u birački spisak, da su zakonito stekle crnogorsko državljanstvo i da imaju dugogodišnje prebivalište u Crnoj Gori, a što su uslovi za osvarivanje

biračkog prava u Crnoj Gori - navedeno je u saopštenju.

Navodi se da su četiri osobe stekle crnogorsko državljanstvo prijemom po osnovu braka sa crnogorskim državljaninom, shodno članu 11 Zakona o crnogorskom državljanstvu (dvojno državljanstvo), 19 osoba po članu 41 Zakona o crnogorskom državljanstvu (otpust iz državljanstva druge države), pet po porijeklu oca, shodno propisima važećim do 1974. godine, a da je jedna osoba stekla crnogorsko državljanstvo prijemom, po članu 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu (otpust iz državljanstva druge države).

- Pojašnjenje: 19 lica koja su stekla crnogorsko državljan-

stvo po osnovu člana 41 Zakona imala su prijavljeno prebivalište prije 3. juna 2006. godine, dok je jedno lice koje je steklo crnogorsko državljanstvo po osnovu člana 8 Zakona imalo 10 godina zakonitog i neprekidnog boravka prije podnošenja zahtjeva za prijem – saopšteno je.

MUP navodi da je Zakonom o crnogorskom državljanstvu, između ostalog, propisano da se crnogorski državljanin koji ima državljanstvo druge države smatra crnogorskim državljaninom u postupku pred organima Crne Gore.

- Ukazujemo da koalicija „Za budućnost Crne Gore“ dostavljanjem medijima spiska birača sa podacima o ličnom imenu, datumu rođenja i opštini u kojoj glasaju, vrši obradu podataka bez pravnog osnova, čime krše odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti – dodaje se u saopštenju.

R. P.

SKANDALOZNO: Novi gaf poslanice Demokratskog fronta

Marina Jočić bi da firmiranim štiklama gazi bezbožnike PODGORICA – Poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić napravila je juče novi gaf na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju svojih

novih firmiranim štikli sa zmijskim printom uz neprimjereni komentar da će gaziti mafiju i bezbožnike.

– Nove, pobjedničke, da ga-

zim mafiju i bezbožnike.

Sad ili nikad – napisala je poslanica Demokratskog fronta iznad fotografije.

U pitanju nije jedini gaf poslanice DF-a.

Jočić je povodom prelaska stranačkog kolege u drugu partiju 2017. godine objavila post u kojem je prigovorila da mu kao Srbinu ne priliči da mu potpredsjednik bude Musliman, niti predsjednik političkog savjeta Albanac.

R. P.

Objava Marine Jočić na fejsbuku

Politika

Srijeda, 19. avgust 2020.

Kako će izgledati glasački listići i proces njihovog štampanja

Žuti listići, štampaće ih bjelopoljski Merkator

PODGORICA – Glasački listići, na kojima će birači imati priliku da zaokruže jednu od 11 izbornih lista na parlamentarnim izborima 30. avgusta, biće žuti, istog oblika i sadržine, ovjereni pečatom Državne izborne komisije, a štampaće ih Štamparija Merkator International d.o.o. Bijelo Polje.

To je propisano Odlukom o obliku i izgledu glasačkih listića, načinu, mjestu i kontroli štampanja, ovjeri i distribuciji glasačkih listića i šablona za glasački listić, kao i uništavanju matrice na izborima za poslanike u Skupštinu Crne Gore koji će se održati 30. avgusta 2020. godine, koju je usvojila DIK. Glasački listići na službenom jeziku, kako piše u odluci, štampaće se na formatu B-5 a na dvojezičnom pismu na formatu A-4.

Propisano je da se glasački listići štampaju u broju koji odgovara broju birača u Crnoj Gori, utvrđenom u skladu sa Zakonom o biračkom spisku.

Istovremeno će se štampati tri odsto rezervnih glasačkih listića od ukupnog broja birača.

- Rezervni broj glasačkih listića čuva Državna izborna komisija i po potrebi na zahtjev pojedine opštinske izborne komisije, u slučaju ponavljanja izbora na pojedinim biračkim mjestima

3

Lider Demokratske partije socijalista u posjeti odboru te partije u Gusinju

Đukanović: DPS ključni stožer svih uspjeha države

ili oštećenja glasačkog listića, zapisnički predaje ovlašćenim licima te komisije – predviđeno je odlukom.

Navodi se da će se glasački listići štampati u Štampariji Merkator International d.o.o. Bijelo Polje, a proces štampanja će se odvijati u prisustvu članova DIK u stalnom sastavu i po jednog opunomoćenog predstavnika podnosioca izborne liste za izbor poslanika u Skupštinu Crne Gore iz sastava DIK koji

nemaju člana u stalnom sastavu Komisije.

Proces štampanja može pratiti i po jedan predstavnik domaćih nevladinih organizacija registrovanih za praćenje ostvarivanja političkih sloboda i prava, kao i predstavnici EU, drugih međunarodnih organizacija, međunarodnih nevladinih organizacija i ovlašćeni predstavnici stranih država, kojima je DIK izdala službeno ovlašćenje za posmatranje izbora.

- Nabavku posebno zaštićenog 120-gramskog papira sa vodenim žigom za štampanje glasačkih listića obaviće Štamparija Merkator koja je obavezna da obezbijedi potrebnu količinu papira za štampanje, u broju koji će se odrediti posebnom odlukom DIK. Raspakivanje nabavljene količine papira i njegova predaja u proces štampanja obaviće se u prisustvu članova DIK – piše u odluci.

I. K.

PODGORICA – Demokratska partija socijalista je ključni stožer svih dosadašnjih uspjeha države, poručio je lider te stranke Milo Đukanović, dodajući da je uvjeren da će građani Crne Gore to prepoznati i vrednovati na predstojećim izborima.

On je, u okviru kampanje za predstojeće parlamentarne izbore, posjetio Gusinje gdje je, kako je saopšteno iz DPS-a, imao niz aktivnosti i sastanaka. Đukanović je kazao da je vrijeme potvrdilo ispravnost odluke da se ispoštuje demokratska volja građana Gusinja za formiranje zasebne opštine.

Lider DPS-a je ocijenio da na predstojećim izborima građani imaju jednostavan izbor – da podrže progresivnu politiku koja je doprinijela očuvanju mira, stabilnosti, multietničnosti i multikulturalnosti, mirnoj obnovi nezavisnosti, ekonomskom razvoju i uspjesima u evropskim i evroatlantskim integracijama.

– Ili da podrže one politike koje, iako u više kolona, rade sve protiv interesa svoje države uz zdušnu podršku parapolitičkih organizacija i inostranih elemenata – dodao je on.

Reagujući na tvrdnje o uznemirenosti građana sve učestalijim nacionalističkim ispadima, Đukanović je kazao da je uvjeren u sposobnost države da očuva mir i multietnički sklad.

Prema njegovim riječima, dugoročni cilj predstavlja unapređenje kvaliteta života građana Crne Gore na nivo evropskog standarda, „što nam i istorijski i shodno potencijalima pripada“.

– Takvu jasnu viziju samo odlučno i odgovorno može sprovesti DPS kao ključni stožer i svih dosadašnjih uspjeha naše države, što će, uvjeren sam, građani prepoznati i vrednovati na predstojećim izborima – dodao je Đukanović.

Z. D.

Socijaldemokrate Crne Gore boravile u Plavu Nosilac liste koalicije „Za budućnost Crne Gore“ posjetio Kotor

Krivokapić: Glavni cilj povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti Šehović: Plav je bastion socijaldemokratije PODGORICA – SD je u Plavu u protekle dvije godine pokazala kako se može, ako se zna i umije, ako ste dosljedni, pošteni i posvećeni. Time smo dobili dodatni kredibilitet da slično možemo uraditi i u drugim opštinama, ali i u čitavoj Crnoj Gori – kazao je juče u Plavu Ivan Brajović, predsjednik Socijaldemokrata.

Rukovodstvo SD-a poručilo je da je u Plavu u protekle dvije godine „deset miliona eura utrošeno ili ugovoreno“.

Brajović je istakao da SD, kao istinska građanska partija, ne razmišlja o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti ljudi, već se, kako je kazao, čojski zalaže za sugrađane i državu.

- Zato kad kažemo da mi odlučujemo dosljedno, nema tu ni pretencioznosti, ni naše želje za ekskluzivizmom. Već je to potreba da kažemo svima, nikad vas nijesmo prevarili u bilo kojoj našoj riječi i nikad to nećemo uraditi - rekao je Brajović.

Potpredsjednik SD-a Damir Šehović je, govoreći o rezultatima rada SD-a prethodne dvije

godine, kazao da je u Plavu oko deset miliona eura utrošeno ili ugovoreno.

On je kazao da je Plav uvijek bio, jeste i biće bastion prave izvorne socijaldemokratske ideje u Crnoj Gori.

- Novi Trg na Racini, Prnjavorska, Ribarska, Vojnoseljska ulica, putni pravac Plav - Vojno selo – Gusinje, deponija na Komarači, škola u Vojnom selu, savremeni sportski tereni, neki su od rezultata koji na najbolji način potvrđuju da se u Plavu može odgovornije od onih koji su prethodno imali priliku da čine lokalnu vlast - rekao je Šehović.

Istakao je da Plavljani na ovim izborima ne biraju između partija, već kakav Plav i život u Plavu žele.

- Na izborima se bira između toga da li Plavljani žele da sačuvaju svoj integritet i autoritet, da li žele da dozvole da se i dalje njihovim životima upravlja iz kafana, picerija i posijela, ili žele Plav kakav smo im mi u SD-u ponudili u posljednje dvije godine - kazao je Šehović.

I. K.

PODGORICA - Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ djeluje jedinstveno i saborno i svi za cilj imaju povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti - kazao je nosilac liste te koalicije Zdravko

Krivokapić tokom posjete Kotoru.

Kako se navodi u saopštenju te koalicije, ocijenjeno je da je ovom kraju za ekonomski oporavak neophodno jedinstvo poljoprivrede, turizma i industrije, „dok

Lider koalicije „Mir je naša nacija“ Aleksa Bečić u Herceg Novom

je DPS uništio sve troje“.

– Dijeljenje je nešto što su zaboravili oni na vlasti, oni samo sabiraju za sebe, a mi želimo da svima bude dobro – kazao je Krivokapić.

On je obišao objekat ,,Jugooceanije“. R. P.

Predsjednik Skupštine Crne Gore razgovarao sa predstavnicima Izborne misije ODIHR

Brajović: Vjerujem da ćete Cilj je stabilna, bogata, potvrditi unapređenje pomirena Crna Gora izbornog zakonodavstva PODGORICA - „Karavan – Zato je mir kada imate poš-

mira“, predvođen liderom koalicije „Mir je naša nacija“ Aleksom Bečićem i predsjednikom opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, nastavio je obilazak novske opštine.

Kako je saopšteno iz Demokratske Crne Gore, u razgovoru sa građanima prezentovan je program koalicije „koji sadrži konkretna rješenja kao odgovore na decenijske probleme Crne Gore“.

Bečić je istakao da je vlast u Herceg Novom, predvođena Demokratma, pokazala ,,kako se može naprijed ako se upravlja pošteno i ako odluke donose ljudi čistih ruku koji rade za platu i ni centa mimo plate“.

tenu vlast. Mir je kada vjerujete u ljude. Mir je kada pošaljete DPS u političku prošlost. Mir je kada šetate ulicama sa osmijehom – naglasio je Bečić.

– Želim da vidim slobodu Herceg Novog u svakom gradu Crne Gore. Mi smo upravo ovdje pokazali razliku između nas i njih, između ljudi i kriminalaca, između poštenja i lopovluka, između odgovornosti i bahaćenja, između naše čistine i njihove prljavštine – istakao je lider Demokrata.

On je poručio da „samo jedni sa drugima, okupljeni oko ideje mira možemo stići do cilja“. A cilj je, kako je kazao, stabilna, bogata, pomirena Crna Gora, punopravna članica Evropske unije. R. P.

PODGORICA – Vjerujem da će vaše stručne i nepristrasne ocjene potvrditi da je Crna Gora unaprijedila izborno zakonodavstvo u skladu sa datim preporukama, te da se svaki izborni ciklus odvija u bolje regulisanim uslovima – poručio je Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore, juče svom sagovorniku, šefu Izborne posmatračke misije ODIHR Tomašu Maseriću.

Brajović je juče bio domaćin glavnom timu Izborne posmatračke misije ODIHR-a, na čelu sa Maserićem. Predsjednik Skupštine je, kako je saopšteno iz parlamenta, istakao značaj formiranja ODIHR posmatračke misije za praćenje lokalnih i parla-

mentarnih izbora zakazanih za 30. avgust. Potvrdio je spremnost Skupštine da sa ovom organizacijom u kontinuitetu radi na jačanju demokratskih procesa i povjerenja građana u izbore.

Maserić je kazao da je kroz svoj prethodni poslanički mandat u Evropskom parlamentu sa pažnjom pratio dešavanja u Crnoj Gori.

- Upoznati smo sa izmijenjenim izbornim zakonodavstvom, kao i da Zakon o izboru odbornika i poslanika nije usvojen zbog nepostojanja potrebne većine u Skupštini. Stoga, nastojimo da bolje upoznamo parlamentarni proces u Crnoj Gori, kako bi što bolje razumjeli cjelokupnu političku situaciju u zemlji - istakao je.

I. K.

4

Ekonomija

Srijeda, 19. avgust 2020.

Javni poziv MORT-a za subvenciju kamate

Prijave do kraja godine

PODGORICA – Ministarstvo održivog razvoja i turizma pozvalo je sve zainteresovane da do kraja godine podnesu zahtjeve za subvencionisanje kamate tokom grejs perioda datog prilikom reprograma postojećih namjenskih kredita za turizam i ugostiteljstvo.

Javni poziv se objavljuje na osnovu Vladinog trećeg paketa socio-ekonomskih mjera, u okviru kojeg je kreirana mjera podrške sektoru turizma. Ministarstvo je pozvalo sve zainteresovane pojedince, preduzeća i preduzetnike, koji su registrovani za obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti da Ministarstvu do 31. decembra podnesu zahtjeve za subvencionisanje kamate na zaključene ugovore o reprogramu namjenskih kredita za turizam i ugostiteljstvo ko j i s u o s t v a r e n i ko d poslovnih banaka i Investiciono-razvojnog fonda.

Grejs period tokom kojeg se vrši subvencionisanje kamate može biti najviše do dvije godine. Subvencija će se odobriti samo za ugovore o reprogramiranim namjenskim kreditima za turizam i ugostiteljstvo koji su zaključeni nakon 19. marta ove godine, pod jednakim ili povoljnijim uslovima za podnosioce zahtjeva, u smislu visine ugovorene kamatne stope. Za ostvarivanje prava na subvenciju korisnik mora ispunjavati

određene uslove, između ostalog da je upisan u Centralni registar privrednih subjekata ili drugi odgovarajući registar u skladu sa zakonom, kao i u Centralni turistički registar. Uslov je i da preduzeća u svom statutu moraju imati definisanu djelatnost koja se odnosi na turizam i ugostiteljstvo, kao i da je korisnik sa poslovnom bankom ili IRF-om zaključio ugovor o namjenskom kreditu za turizam i ugostiteljstvo i da je zaključno sa februarom ove godine izmirio poreske obaveze, te da je nakon 19. marta zaključio ugovor o reprogramu postojećeg namjenskog kredita za turizam i ugostiteljstvo, sa grejs periodom do dvije godine.

Za ostvarivanje prava na subvencionisanje kamate korisnik je dužan da dostavi Ministarstvu određenu dokumentaciju. Korisnici čiji zahtjevi budu usvojeni dužni su da shodno mjesečnom planu otplate izvrše plaćanje iznosa kamate za prethodni mjesec, kao dokaz dostave Ministarstvu izvod o prenosu sredstava preko banke i dostave dokaz da su evidentirali dospjele poreske obaveze kod PU. Ministarstvo nakon dobijene dokumentacije od korisnika će, a u skladu sa rješenjem kojim je zahtjev usvojen, uplatiti iznos mjesečne kamate za vrijeme trajanja grejs perioda. N. K.

Analitičar Alen Šćuric smatra da su crnogorske kompanije u teškoj situ Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric je, komentarišući pojedine najave da ruski Aeroflot za ovu godinu ukida linije za Tivat, saopštio da kompanije dva puta mjesečno revidiraju svoje odluke, pa na duži period od toga ne možete ništa ni planirati, ni predviđati PODGORICA - Otvaranje komercijalnog avio-saobraćaja između Crne Gore i Srbije ima veliku važnost za Montenegro erlajnz (MA) i Aerodrome Crne Gore, iako to neće ,,spasiti“ ove dvije kompanije, saopštio je Pobjedi hrvatski vazduhoplovni analitičar kompanije ZAMAaero Alen Šćuric. Avioni MA i Er Srbije će od danas ponovo letjeti na linijama između Crne Gore i Srbije. Šćuric, koji je jedan od najvećih regionalnih stručnjaka za avio-saobraćaj, je ocijenio da je situacija u kojoj se nalaze MA i Aerodromi CG vrlo teška, jer su ove kompanije bile izgubile svoja dva glavna tržišta - Srbiju i Rusiju. On smatra da se ove kompanije neće moći izvući bez ozbiljne pomoći države.

LINIJE

- Linije iz Beograda za Podgoricu i Tivat najvažnije su linije MA i one akumuliraju kako najveći broj putnika, tako i najveći prihod. Stoga je jasno da je taj promet najvažniji za MA. On je važan i za Er Srbiju, te stoga otvaranje saobraćaja na ovim linijama ima veliku važnost kako za obje kompanije, tako i za Aerodrome Crne Gore, ali i Aerodrom Beograd - kazao je Šćuric Pobjedi.

On je naveo da frekvencije na linijama između Crne Gore i Srbije neće biti kao prije kovida-19.

- No, broj letova na ovim linijama kod obje kompanije će biti značajan i on će akumulirati kako značajan broj putnika, tako i značajan iznos novaca. Naravno, jedna linija neće ,,spasiti“ MA, ni Aerodrome CG, ona neće čak niti biti presudna na situaciju obje kompanije, no ipak situacija će biti nešto lakša – rekao je Šćuric.

Komentarišući to što se tek od danas uspostavljaju avio-linije između Crne Gore i Srbije, saopštio je da je to bila političko-epidemiološka odluka koja je najviše uticala na promet Crne Gore i naštetila MA i Aerodromima Crne Gore.

MA i Aerodrom se ne mogu izv bez pomoći dr

Alen Šćuric

-Ali u tom momentu nikako nije prioritet države zarada, nego zaštita svog stanovništva i stoga te stvari treba tako i posmatrati – rekao je Šćuric.

POMOĆ

Ocijenio je da je situacija u kojoj se nalaze MA i Aerodromi CG vrlo teška, jer su ove kompanije izgubile svoja dva glavna tržišta -Srbiju i Rusiju.

- Uz to, vrlo je mali broj turista koji su ove godine posjetili Crnu Goru, a koji su akumulirali gro prometa. Zemlje koje su uvele ograničenja putovanja za građane Crne Gore su još više pogoršale situaciju i smanjile broj potencijalnih putnika. Sve to u kombinaciji napravilo je situaciju iz koje se ni nacionalni prevoznik, ni oba aerodroma neće moći izvući bez ozbiljne pomoći države – istakao je Šćuric.

Prema njegovim riječima, MA i Aerodromi CG, nažalost, u ovom trenutku ne mogu ništa

MA će obezbijediti povoljne cijene karata od 109 do 119 eura, sa svim taksama i to u raspoloživosti minimum dvije trećine avio-sjedišta

uraditi kako bi popravili tržišne pozicije.

- To ne zavisi od njih. Što možete napraviti ako vam neko uvede obvezu karantina. Jednostavno takav putnik neće odabrati Crnu Goru, nego će odabrati Hrvatsku ili Grčku koje takve obaveze karantina nemaju. Ni MA, ni Aerodromi CG ne mogu tu napraviti baš ništa. Mogla bi nešto napraviti politika Crne Gore i to prema trećim tržištima, onima izvan EU – rekao je Šćuric.

Dodao je da se prvenstveno može otvoriti tržište Srbije, što će se konačno danas i desiti.

- To tržište će akumulirati nekoliko destina hiljada putnika, jer ako će se putnici odlučiti na putovanje, onda će to svakako napraviti avionom zbog daleko rizičnijeg putovanja drugim prevoznim sredstvima – saopštio je Šćuric.

MA će, kako su ranije kazali

njegovi predstavnici, pružiti mogućnost dolaska u Crnu Goru, dva puta dnevno, na linijama iz Beograda ka Podgorici i Tivtu.

- Uzimajući u obzir izražene potrebe kretanja i interesovanje potencijalnih putnika, a ipak vodeći računa da smo svi na zadatku ublažavanja posljedica pandemije za naše građane, MA će obezbijediti izuzetno povoljne cijene karata koje idu od 109 do 119 eura, sa svim taksama i to u raspoloživosti koja će minimum biti dvije trećine avio-sjedišta - rekli su ranije iz kompanije.

Time, kako su dodali, MA dokazuje da je doprinos obnovi kretanja i turističkih boravaka u Crnoj Gori prioritetniji zadatak od linijskog profita, koji kompanija, moguće, može da ostvari na kratak rok.

I Er Srbija je najavila da će danas

Slijetanje na tivatski aerodrom

PU objavila preliminarnu verziju funkcionalne specifikacije za projekat elektronske fiskalizacije PODGORICA - Poreska uprava (PU) objavila je na internet stranici preliminarnu verziju dokumenta pod nazivom Funkcionalne specifikacije za projekat elektronske fiskalizacije, zbog velikog interesovanja poreskih obveznika.

- U najskorijem roku na internet stranici biće objavljena preliminarna verzija Tehničke specifikacije, dok će finalni dokumenti biti objavljeni do 4. septembra,

Cilj je blagovremena priprema shodno planu projektnih aktivnosti - navodi se u saopštenju PU. Iz PU su kazali da će poreski obveznici, na osnovu tih dokumenata, moći da adaptiraju svoje poslovne sisteme za prenos podataka o izvršenom prometu.

- U cilju blagovremene i potpune pripreme poreskih obveznika, u narednom periodu biće organizo-

vani sastanci sa predstavnicima privrednika i informaciono-tehnoloških kompanija u Crnoj Gori - naveli su iz PU. U dokumentu je opisan način razmjene informacija između Centralnog informacionog sistema PU i sistema za fiskalizaciju poreskih obveznika.

Opisane su i sve poruke koje

sistemi razmjenjuju, procesi razmjene poruka i definisani skupovi podataka i pravila koja se striktno poštuju u komunikaciji.

Razmjena podataka će se obavljati putem veb servisa koji se služi XML porukama.

- Ova vrsta razmjene podataka ne zavisi od tehnologije koju koristi poreski obveznik niti od teh-

Ekonomija

Srijeda, 19. avgust 2020.

uaciji zbog posljedica korone

Uniprom KAP otvorio fabriku bileta - trupaca

mi CG vući ržave

ni planirati, ni predviđati – pojasnio je Šćuric.

Prema njegovim riječima, čak i ako kompanije najave otvaranje linije i krenu u prodaju karata, to ne znači da se ta linija neće otkazati 15 dana prije najavljenog leta, koji je zadnji rok da ne moraju plaćati kompenzacije.

- Stoga vam ni jedna stručna osoba u ovom momentu neće komentarisati tako daleke najave – rekao je Šćuric.

Informacija o potpunom ukidanju linije iz Moskve za Tivat za ovu godinu je u petak demantovana iz predstavništva ruske avio-kompanije u Beogradu.

Predstavnik ruske av i o - ko m p a n i j e n a letovima na relBalkanu Balkanu Vladislav aciji Beograd – Mordvinov je izTivat i Beograd javio da su letovi – Podgorica za Beograd i Tip o n ovo u s vat otkazani do postaviti ve21. avgusta, isklhiljada sjedišta do Crne zu sa Crnom jučivo zbog nedoGore u avionima Er Srbije Gorom. U plastatka dozvole od do kraja ljeta nu Er Srbije je strane Ruske Fedda do kraja ljetnje eracije, kao i da Aersezone obavi najviše oflot planira da obnovi 296 letova na linijama letove čim to bude dozvoldo Crne Gore. jeno.

Generalni direktor Er Srbije Direktor Crnogorskog turističkDankan Nejsmit kazao je ranije og udruženja (CTU) Žarko Radda je planirano da putnici te kom- ulović je prošle sedmice saopšpanije do kraja ljetnje sezone tio Pobjedi da se dolazak ruskih imaju na raspolaganju gotovo turista tek očekuje i da je jedan 60 hiljada sjedišta na linijama broj već došao avionskim linijaizmeđu Srbije i Crne Gore. ma preko Istanbula i da se rezerPlanirano je da Er Srbija ka vacije povećavaju iz dana u dan.

Podgorici saobraća do 15 pu- On tvrdi da nije tačna informacija ta sedmično. Na liniji do Tivta da je Aeroflot ukinuo redovni saoplanirano je da nacionalni avio- braćaj na linijama iz Moskve za prevoznik Srbije leti do 16 puta Tivat i da je plasirana iz nekomsedmično. Er Srbija će od 21. av- petentnih izvora. gusta ponovo uspostaviti i letove - Mislim da će brzih dana oni koizmeđu Niša i Tivta. Letovi će se ji se raduju tome da su letovi iz obavljati dva puta sedmično, pet- Rusije prema Crnoj Gori otkazani kom i nedjeljom, do 20. septem- biti jako razočarani - kazao je rabra. nije Radulović.

Direktor Aerodroma Crne Gore AEROFLOT Danilo Orlandić je u nedjelju saŠćuric je, komentarišući pojedine opštio da imaju najave da će Aernedavno objavljene medijske na- oflot 1. septembra početi sa letovijave da ruski Aeroflot za ovu godi- ma prema Crnoj Gori, on vjeruje nu potpuno ukida linije iz Moskve da će tako i biti. za Tivat, saopštio da se Rusija pot- Letovi iz Moskve za Tivat su obuspuno zatvorila zbog kovida-19. On tavljeni još od sredine marta kaje naveo i da se Rusija među zad- da je Nacionalno koordinaciono njima krenula otvarati, no vrlo tijelo (NKT) uvelo privremenu oprezno i limitirano. zabranu obavljanja redovnog - Aeroflot je krenuo sa nekim avio-saobraćaja na crnogorskim međunarodnim letovima, no gov- aerodromima. Avio-saobraćaj sa orimo o tek par linija. Tivat, za Rusijom ni nakon otvaranja aerosada, nije među njima, kao ni Beo- droma u Tivtu i Podgorici krajem grad, ni Zagreb, ni Ljubljana, gdje maja nije obnovljen čak ni nakon je prije kovida-19 redovno letio. što je nedavno NKT ponovno Stoga ne treba čuditi da je odluka stavilo Rusiju na spisak zemalja Aeroflota takva kakva je. No, mor- čiji državljani mogu ući u Crnu ate znati da kompanije dva puta Goru bez zadržavanja u karantinu. mjesečno revidiraju svoje odluke, Šćuric je naveo da ne treba da čudi pa na duži peri- odluka nacionalne avio-kompaniod od toga ne je Poljske LOT-a da zbog korona možete ništa virusa otkaže letove ka Crnoj Gori.

Prvi let LOT-a iz Varšave za Podgoricu planiran je za kraj oktobra.

- To ne treba čuditi. LOT ima 35 sedmičnih polazaka (pet dnevno) na 20 linija u Hrvatskoj, te pet sedmičnih polazaka na jednoj liniji u Sloveniji. U ostale države regije ne leti zbog ograničenja putovanja državljana tih država. I nije LOT jedini koji je redukovao letove za države izvan Evropske unije – kazao je Šćuric.

60

S. POPOVIĆ

a poreskih obveznika nologije koju koristi PU i omogućava jednoobraznu komunikaciju između bilo kog poreskog obveznika i PU - navodi se u dokumentu.

Iz PU je ranije saopšteno da će Zakon o elektronskoj fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kojim bi, između ostalog, trebalo da se riješi siva ekonomija, početi da se primjenjuje naredne godine. Prim-

5

jena zakona trebalo bi da počne početkom ove godine, novi rok je 1. januar naredne.

U PU su očekivanja od elektronske fiskalizacije kada je u pitanju rast prihoda velika i to posebno u dijelu PDV-a, gdje u prvoj godini primjene projekta očekuju i do 17 miliona eura više nego što je do sada bilo.

S. P.

Uloženo 15 miliona, zaposleno 80 radnika

PODGORICA - Fabrika bileta – trupaca, koja je juče otvorena u okviru kompanije Uniprom KAP, zapošljavaće oko 80 radnika, saopštio je premijer Duško Marković i dodao da je investicija, vrijedna oko 15 miliona eura, realizovana u vrlo kratkom roku. On je na svečanosti prilikom otvaranja fabrike kazao da je svaki novi proizvod novo radno mjesto i nova prilika da svaki zaposleni podigne kvalitet života na željeni nivo. Fabriku aluminijumskih trupaca – bileta otvorili su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i vlasnik Uniprom KAP-a Veselin Pejović. Đukanović je poručio da ovakvi projekti jačaju crnogorsku ekonomiju i utiču na poboljšanje kvaliteta života naših građana.

Marković je, kako je saopšteno iz Vladine Službe za odnose s javnošću, kazao da je za 16 mjeseci nova fabrika otvorila kapije za oko 80 novih radnika, da je investicija, vrijedna oko 15 miliona eura, realizovana u vrlo kratkom roku i da kreće u godišnju proizvodnju od čak 70 hiljada tona bileta, vrijednih na stranom tržištu oko 175 miliona dolara.

- Kada znamo da je u okviru Kombinata aluminijuma nedavno otvorena i nova fabrika silumina, koja već proizvodi specijalne legure čija je godišnja vrijednost oko 75 miliona dolara, dozvolite da uputim iskrene čestitke vlasniku kompanije Uniprom za hrabre poslovne poteze i za investicije od preko 25 miliona eura u proizvodne kapacitete, a prije svega za nova radna mjesta u KAP-u poručio je Marković.

On je rekao da crnogorsko društvo kreira proizvod kojim cijeli svijet svakodnevno trguje i to proizvod standardizovanog kvaliteta, koji se kotira na berzama od Londona do Čikaga i čija vrijednost diktira poteze najvećih globalnih korporacija.

- Danas, kada svjedočimo

Duško Marković, Veselin Pejović i Milo Đukanović na otvaranju novog pogona

Siguran da ćemo ispuniti obećano prije šest godina i da ćemo se približiti godišnjem izvozu od 400 miliona eura, sa 1.000 uposlenih radnika sa novom tehnologijom najviših ekoloških standarda, naveo je vlasnik Uniprom KAP-a Veselin Pejović šestogodišnjem zdravom radu te proizvodnje, lakše je nego ikad reći da aluminijska industrija ima još mnogo toga da pruži Crnoj Gori - naveo je Marković.

Kako je kazao, novih 25 miliona eura, materijalizovanih u dvije nove fabrike, izdižu krajnji proizvod crnogorske aluminijske industrije za stepenicu više.

-Baš kao što smo prošle godine svjedočili prvom iskoraku - temeljnoj promjeni pristupa, danas potvrđujemo pravi put. Put ka proizvodnji finalnih proizvoda, koja će, kada je dosegnemo, biti konačni dokaz transformacije naše industrije u modernu razvijenu industriju - dodao je Marković.

On je zaključio da pet decenija tradicije i lekcija naučenih iz brojnih iskušenja, čak i nekih situacija koje su izgledale bezizlazne, ali prije svega odlučnost, predanost i inventivnost sadašnjeg vlasnika i menadžerskog tima, obavezuju sve da se sa posebnim senzibilitetom i ubuduće odnosimo prema

potencijalu koji nosi proizvodnja aluminijuma.

Vlasnik kompanije Uniprom Veselin Pejović kazao je da će ova fabrika, zajedno sa onom koja je otvorena prošle godine, u narednoj godini dostići proizvodnju čija je vrijednost izvoza preko 200 miliona godišnje.

- Do kraja godine počinjemo i treću, pa ćemo se povodom njenog puštanja u rad okupiti, siguran sam, u istom sastavu iduće godine u ovo vrijeme. Sve što proizvedemo je namijenjeno izvozu i po berzanskim uslovima, ali sam ipak siguran da ćemo i taj projekat realizovati i ići u dalje proizvodne fabrike i ispuniti obećano prije šest godina da ćemo se približiti godišnjem izvozu od 400 miliona eura, 1.000 uposlenih radnika sa novom tehnologijom najviših ekoloških standarda - poručio je Pejović.

On je istakao da su zbog trajanja kovid pandemije i nemogućnosti da isporučilac opreme dovede svoje stručnjake za montažu, a što bi odložilo početak rada fabrike,

Vlasnik Telemaha i televizije Nova M ulazi na grčko tržište

EK odobrila United grupi kupovinu Forthneta PODGORICA - Evropska komisija (EK) je, shodno evropskim pravilima o zaštiti konkurencije, odobrila United grupi kupovinu grčke telekomunikacione kompanije Forthnet.

Prije okončanja procesa kupovine očekuje se i odluka grčke komisije za telekomunikacije i poštu.

- United grupa, u okviru koje u Crnoj Gori posluju kompanija Telemach, njeni servisi EON i Total TV i televizija Nova M, na-

jnovijim potezom u okviru strategije rasta još jednom će potvrditi vodeću ulogu na tržištu telekomunikacija i medija Jugoistočne Evrope - navodi se u saopštenju United grupe.

Poslije akvizicije Forthneta grupa će imati više od deset miliona korisnika i 11.000 zaposlenih, a ukupni godišnji prihodi preći će 1,7 milijardi eura.

To je treća po redu velika akvizicija United grupe, od kada je investicioni fond, BC Partners, preuzeo većinsko

vlasništvo u martu prošle godine.

-United grupa sa velikim poslovnim planovima ulazi i na g rčko tržište samo nekoliko sedmica poslije kupovine Vivacoma, vodeće telekomunikacione kompanije u Bugarskoj i Tele2 u Hrvatskoj početkom godine - navodi se u saopštenju.

Fo r t h n e t j e j e d a n o d vodećih provajdera usluga kućne zabave i komunikacija u Grčkoj - televizije, širokopojasnog interneta i fiksne telefonije.

S. P.

angažovali domaću radnu snagu, poznate stručnjake i radnike firme Metalac iz Nikšića.

- Oni su pod nadzorom inženjera konstruktora, proizvođača opreme, sproveli kompletnu montažu. Angažovali smo i druge crnogorske kompanije na čelu sa Bemaksom, domaće projektante, pa je utisak koji su stvorili pratioci izgradnje ovog projekta bio za njih potpuno iznenađenje.

Sada osvjedočeni u domaću stručnost i kompetentnost možemo sa sigurnošću reći da Crna Gora raspolaže i sa tim resursima sa kojima ćemo ubuduće realizovati sve svoje projekte - poručio je Pejović.

Pored Đukanovića i Markovića, svečanosti povodom otvaranja fabrike bileta prisustvovali su i ministarka ekonomije Dragica Sekulić, ministar finansija Darko Radunović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Kompanija Uniprom je preuzela nekadašnji Kombinat aluminijuma u julu 2014. goS. P. dine.

Kursna lista USD

1.19060

GBP

0.90375

JPY 125.54000 CHF AUD

1.07730 1.64470

CAD

1.56720

TRY

8.80240

CNY

8.24070

RUB

87.05310

6

Društvo

Srijeda, 19. avgust 2020.

Urađena PCR analiza 521 uzorka na korona virus PODGORICA – Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče su završile PCR analizu 521 uzorka na korona virus, među kojima je otkriveno 47 novopozitivnih slučajeva infekcije.

Novopozitivni su iz Podgorice i Nikšića po devet, Rožaja - osam, Berana i Bijelog Polja po pet, Budve i Ulcinja po troje, Kolašina - dvoje, Cetinja, Kotora i Mojkovca po jedan.

- Od posljednjeg presjeka

Pozitivno još 47 osoba Institutu nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka juna je 71, a od početka godine 80 - navode iz Instituta.

Prijavljen je oporavak 49 pacijenata.

- Ukupan broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 1.017. Od počet-

Direktor Instituta za javno zdravlje najavio ublažavanje mjera

Mugoša: Moguće ukidanje testova za putnike iz Srbije

Boban Mugoša

PODGORICA - Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša najavio je ukidanje testova za ulazak u Crnu Goru državljana Srbije, ukoliko se nastavi sa poboljšanjem epidemiološke situacije u toj zemlji.

Da bi građani Srbije mogli da uđu u Crnu Goru moraju da imaju negativan PCR test, ili negativan rezultat ELISA IgM testa ili ECLIA testa.

Mugoša je u „Novom danu“ na televiziji N1 rekao da je situacija u Crnoj Gori stabilna i da se vodi računa o sprečavanju širenja zaraze turista.

- Činimo sve da gosti budu bezbjedni i da se ovdje odobro osjećaju. Situacija u Crnoj Gori je stabilna. U zadnjih desetak dana imamo u prosjeku oko 50 slučajeva dnevno, što nije malo, ali nemamo porast, i očekujemo da ova tendencija počinje da opada.

U svakom slučaju, preduzimaju se sve mjere koje se mogu preduzeti, a da privreda i ekonomija opstanu, odnosno da ne dođe do novog zaključavanja. U prvom talasu smo imali dosta restriktivne mjere, i brzo smo uspjeli da dođemo do statusa da nemamo korona virus, međutim ova infekcija se ne može rješavati bez rješavanja na globalnom nivou - rekao je Mugoša.

Pojasnio je da je zbog epidemiološke situacije u regionu, došlo do očekivanog prelivanja zaraze, sa više žarišta, koje je bilo teško kontrolisati, ali da je primjenjivanje epidemioloških mjera ključno u suzbijanju korona virusa.

- Mjere su jednostavne za primjenu i kada bi ih svi primjenjivali, epidemija bi se lako

- Preduzimaju se sve mjere koje se mogu preduzeti, a da privreda i ekonomija opstanu, odnosno da ne dođe do novog zaključavanja.

Ova infekcija se ne može rješavati bez rješavanja na globalnom nivou rekao je Mugoša mogla kontrolisati. U Crnoj Gori imamo obavezu nošenja maski u zatvorenom i na otvorenom prostoru, moramo držati distancu od dva metra i voditi računa o higijeni - navodi Mugoša za N1.

Ističe da je u Crnoj Gori ostao restriktivan režim mjera u ugostiteljskim objektima i diskotekama, kao i za javna okupljanja.

- Dozvoljena su okupljanja do 20 ljudi u zatvorenom, i do 40 ljudi na otvorenom prostoru. Zbog predizborne kampanje omogućen je boravak do 50 ljudi u zatvorenom prostoru, a do 100 na otvorenom - kazao je Mugoša.

Za stolovima u ugostiteljskim objektima maske nijesu neophodne, ali su obavezne prilikom ulaska i prolaska kroz ugostiteljski objekat.

- Ograničenje je do dvije osobe za jednim stolom u zatvorenom prostoru, i četiri osobe na otvorenom, ukoliko nisu iz iste porodice - podsjetio je on.

K. J.

ka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4.132 - piše u saopštenju.

Iz Kliničkog centra Crne Gore juče su javili da su tri pacijenta smrtno ugrožena.

- U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 18 pacijenata sa potvrđenim prisustvom virusa kovid-19. Tri pacijenta su životno ugrožena. Dva

su intubirana i priključena na invazivnu mehaničku ventilaciju, a jedan na neinvazivnu mehaničku ventilaciju - saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

U Opštoj bolnici Berane, šest je pacijenata juče imalo tešku kliničku sliku.

- Na liječenju se nalazi 35 kovid pozitivnih pacijenata, šest pacijenata ima teš-

ku kliničku sliku, a četiri se nalaze na neinvazivnom respiratoru - navodi se u saopštenju.

U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ Brezovik smješteno je sedam pacijenata pozitivnih na korona virus i oni su stabilnih vitalnih parametara.

Kako je u Jutarnjem pro-

gramu TVCG-a juče rekla specijalistkinja interne medicine dr Dragica Godelj, ovi pacijenti imaju upalu pluća.

- U našu bolnicu se smještaju i pacijenti koji su pozitivno testirani na ovaj virus, ali nijesu u mogućnosti da ispoštuju mjere samoizolacije - kazala je Gudelj.

Ona je podsjetila da je ta bolnica predviđena za nastavak liječenja kovid pozitivnih pacijenata koji su liječenje počeli u drugim ustanovama.

K. J.

Inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma ocijenila da nelegalno na Skadarskom jezeru nije u njihovoj nadležnosti Inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma utvrdila je da nema izvođenja građevinskih radova iz nadležnosti Urbanističkograđevinske inspekcije, kao i da je na stijeni iznad postojećeg izvora postavljena isklesana kamena ploča PODGORICA - Inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma obišla je nelegalno gradilište („Rajov ranč“) u zoni Manastirskog vrbiša na Morači prošlog četvrtka na inicijativu Nacionalnog parka Skadarsko jezero, uradila nadzor i utvrdila da na tom prostoru nema izvođenja građevinskih radova koji spadaju u njenu nadležnost.

Predmet je, kazali su oni Pobjedi, proslijeđen juče inspektoru za šume, kao i inpektoru za željeznice jer je ,,gradilište“ u pružnom pojasu. Sa predmetom je, kako su saopštili, upoznat i direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenad Ivanović po čijoj inicijativi su i uradili ,,uviđaj“.

- Postupajući po inicijativi br.

Rajov ranč ,,pre inspektoru za š 071/4-5479/1 podnijetoj od strane JP Nacionalni parkovi Crne Gore – Nacionalni park Skadarsko jezero, koja se odnosi na radove u zoni Manastirskog vrbiša na Morači - NP Skadarsko jezero, Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma, 13. avgusta je izvršila inspekcijski nadzor na licu mjesta, u prisustvu šefa Službe zaštite NP Skadarsko jezero i nadzornika NP Skadarsko jezero - kazali su Pobjedi iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

OBRAZLOŽENJE

Kako su naveli, konstatovano je da na toj lokaciji ,,nema izvođenja građevinskih radova iz nadležnosti Urbanističko-građevinske inspekcije, kao i da je na stijeni iznad postojećeg izvora postavljena isklesana kamena ploča“.

- Sljedstveno navedenom, a imajući u vidu član 200 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (Službeni list Crne Gore, br. 64/17, 44/18, 63/18, 11/19, 82/20), kojim su propisana ovlašćenja urbanističko-građevinskog inspektora, i član 201 istog zakona kojim su propisane upravne mjere i radnje urbanističkograđevinskog inspektora koje je isti dužan preduzeti kada u postupku inspekcijskog nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis, izvedeni radovi ne spadaju u nadležnost

Manastirska tapija pretvorena u gradilište

ove inspekcije – saopštili su Pobjedi iz MORT-a.

Ekipa Pobjede prošle srijede, nakon što su se našoj redakciji obratili lokalni ribari i poslali fotografiju na kojoj se vidi bager na lokaciji Manastirska tapija, koja pripada zoni Nacionalnog parka Skadarsko jezero, što znači da je zaštićeno područje, obišla ovo mjesto i uvjerila se da je obala prekopana, da je posječeno nekoliko stabala, ali na radilištu nije bilo

radnika.

Na jednom kamenu na obali uklesano je: „Čikov izvor“ i imena - Stanko Rakčević, Rajo Šuškavčević, Momo Božović, Slobo Dabanović, Srećko Raičević, Dragan Korović, a na kraju piše: „Rajov ranč“.

ŠUŠKAVČEVIĆ

Tim tragom došli smo do Raja Šuškavčevića koji je potvrdio da je on inicijator radova na Manastirskoj tapiji, ali je bio

Statistika broja aktivno oboljelih u regionu PODGORICA – U regionu je najveći broj aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika registrovan na Kosovu, na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina, a na trećem Crna Gora.

Na Kosovu je registrovan 201 aktivno oboljeli na 100.000 stanovnika, u BiH 171, a u Crnoj Gori – 161, prenijela je Mina.

U Sjevernoj Makedoniji registrovano je 140 aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika, Albaniji - 123, Hrvat-

Crna Gora treća, iza Kos skoj - 34 i Sloveniji - 13.

Srbija, poslije tri dana objavljivanja podataka o broju aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika, opet ne objavljuje te informacije, objasnili su iz Mine zašto ove zemlje nema u ovoj statistici.

Najveći broj hospitalizovanih na 100.000 stanovnika registrovan je na Kosovu, a na drugom mjestu je Srbija.

Na Kosovu su registrova-

na 24 hospitalizovana na 100.000 stanovnika, a u Srbiji – 22, Crnoj Gori - 20, Sjevernoj Makedoniji - 17, Hrvatskoj - tri, a u Sloveniji - jedan.

U regionu je najviše zaraženih korona virusom u odnosu na broj stanovnika registrovano u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Kosovo, a na trećem Sjeverna Makedonija.

U Crnoj Gori je registrovano 6.559 zaraženih na milion stanovnika, na Kosovu 6.492, a u Sjevernoj Makedoniji 6.236.

Na četvrtom mjestu je BiH sa 4.665 inficiranih na milion stanovnika, zatim slijedi Srbija sa 4.281, Albanija sa 2.658, Hrvatska 1.680 i Slovenija sa 1.186 inficiranih na milion stanovnika.

Broj inficiranih izražava se

Društvo

Srijeda, 19. avgust 2020.

7

Ministarstvo prosvjete uvažilo preporuku Instituta za javno zdravlje

U Kliničkom nema inficiranih trudnica Specijalista ginekologije i akušerstva Milutin Mitrović kazao je da u Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra nema trudnica koje su inficirane kovidom-19, ali da je operativni program na toj Klinici stopiran, osim za pacijentkinje sa malignim bolestima.

Te pacijentkinje prilikom prijema moraju imati negativan test, ne stariji od 48 sati.

Mitrović je gostujući u Jutarnjem programu TVCG-a kazao da je u porodilištu, najvećem u Crnoj Gori, od 16. marta do juče ujutru bilo 1.219 porođaja, što je uobičajen trend.

Trudnice koje su pozitivne na virus korona i koje imaju respiratorne infekcije se upućuju u Opštu bolnicu „Kodra“ gdje se i odvija

porođaj.

Ukoliko nemaju težu kliničku sliku, kako je kazao, porodilje koje su kovid pozitivne se ponašaju kao i sve druge.

- Majke su zabrinute kako će proći porođaj i boje se za bebu, međutim nema mjesta strahu. Porođaj se odvija po akušerskim indikacijama, ne daje se prvenstvo carskom rezu - naveo je Mitrović.

Kaže da virus nije izolovan u plodovoj vodi, niti majčinom mlijeku.

- To je važno zato što ne treba prekidati trudnoću kada je trudnica pozitivna na virus i ona nakon porođaja može dojiti svoje dijete - objasnio je on.

o gradilište na Manastirskoj tapiji PRIORITETAN INTERES JE ZDRAVLJE: Sastanak čelnika obrazovnog i zdravstvenog sektora

edat“ šume

Školska godina odgođena za mjesec, počinje 1. oktobra Kamena ploča u koju su uklesana imena

kategoričan i da niko nema namjeru da nešto gradi na obali jezera.

- Svi u susjednim mjestima sređuju obalu kako bi tu odmarali, roštiljali... U godinu dana smo tu 10 i to nije nikakva katastrofa. Očistili smo vrbe, obalu smo utvrdili i ne znam šta je tu naopako - kazao je Šuškavčević.

Rekao je i da je prošle godine pitao sveštenike i dobio od njih dozvolu da utvrdi obalu kako je ne bi voda odnijela.

sova i BiH na milion stanovnika radi kvalitetnijeg upoređivanja.

U regionu je u odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost registrovana u Sloveniji, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Albanija.

U Sloveniji je stopa smrtnosti 5,25 odsto, Sjevernoj Makedoniji 4,23 odsto, slijedi Kosovo sa 3,56, Albanija sa 3,03, BiH sa 2,97, Hrvatska sa

Poručio je i da „nikada u životu ne bi nešto radio“ na Manastirskoj tapiji.

- Ne koristim to samo ja, nego svi okolo. Ja već 35 godina kosim, pazim to i tu svi odmaraju, to je samo to, samo uređenje, ništa drugo. Meni ne treba da gradim, ja već imam kuću na jezeru - kazao je Šuškavčević.

Dodaje da je sredio i izvor, postavio klupe i stolice...

U upravi Nacionalnog parka Skadarsko jezero kazali su u srijedu da ne znaju ko i što radi u Manastirskoj tapiji. Direktor Ivanović je rekao da su njihovi nadzornici primijetili da „neko devastira tu zonu“ i o tome obavijestili resorno Ministarstvo turizma i održivog razvoja, jer je to ,,protivpravna aktivnost, nelegalna promjena u prostoru“.

- Naša obaveza je da takve i slične stvari prosljeđujemo Ministarstvu održivog razvoja i turizma, odnosno Inspekciji zaštite prostora. Mi smo to uradili. Ne znam što su htjeli da prave tu - rekao je Ivanović.

Radovi se odvijaju nedaleko od Manastira Vranjina, u kojem služi sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i koje smatra da je i ovaj dio obale Skadarskog jezera njihovo gazdinstvo.

Mještanin Boban Petrović s kojim je ekipa Pobjede u srijedu razgovarala ispričao je da su

2,42, Srbija - 2,28 i Crna Gora - 1,94 odsto.

Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Srbiji, 117.603 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Slovenija sa 70.163, a na trećem mjestu je Crna Gora sa 69.735. Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 61.989 testiranih na milion stanovnika, slijedi BiH sa 46.398, Hrvatska sa 34.429 i Albanija sa 18.007 testiranih na milion stanovnika.

U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno obo-

ribari primijetili radove na obali Manastirske tapije, te da su mašine i bager bili na radilištu tri dana.

On i ostali ribari uvjereni su da je zemljište pripremano „za gradnju nekog objekta“.

- Bilo je tu nekoliko radnika.

Bager su utovarili na ponton, tu ga dovezli i onda su kopali dvatri dana. Kamenu ploču su donijeli i ugradili, a što su dalje htjeli da rade ne znam, mora da su neki objekat planirali – uvjeren je Petrović.

Naglašava da uz obale jezera ima dosta mjesta na koja su postavljeni stolovi i stolice i gdje mnogi dolaze na kampovanje ili organizuju roštilje, te da je to u redu, ali da su radovi na Manastirskoj tapiji devastacija zaštićenog prostora.

- Takvih mjesta ima dosta. Mladi dolaze i roštiljaju, donose zvučnike, kupaju se i plivaju i to nikome ne smeta. Međutim, ovo što se sada radi je već devastacija obale - ističe Petrović.

Zakon o nacionalnim parkovima, u odjeljku Izgradnja objekata, članom 22 precizira da se „izgradnja objekata i izvođenje drugih radova na području nacionalnih parkova može vršiti u skladu sa prostornim planom posebne namjene, planom upravljanja i drugim planskim dokumentima“ i uz građevinsku dozvolu.

N. KOVAČEVIĆ

ljelih na 10.000 stanovnika registrovan u Bijelom Polju i Budvi - po 30 aktivno oboljelih od kovida-19, Rožajama 24, Beranama - 21, Baru - 20, Podgorici - 18, Nikšiću - 17, Ulcinju - 14.

U Kotoru i Andrijevici registrovano je po 12 aktivno oboljelih na 10.000 stanovnika, u Petnjici, Pljevljima i Cetinju po devet, Mojkovcu - osam, a u Plavu, Kolašinu i Žabljaku po šest, Plužinama i Herceg Novom po tri, Gusinju – dva i u Danilovgradu i Tivtu po jedan.

N. K.

Dok traje prekid vaspitno-obrazovnog rada, primjenjivaće se ranije utvrđena mjera o plaćenom odsustvu sa rada jednom od roditelja (staratelja/usvojitelja/hranitelja) ili samohranom roditelju djeteta koje nije starije od 11 godina, sa izuzetkom zaposlenih u onim djelatnostima čiji je rad NKT procijenio neophodnim PODGORICA - Početak školske godine je, na preporuku Instituta za javno zdravlje, odgođen za 1. oktobar, zbog procjene zdravstvenih vlasti da regularan početak školske godine, za koji je obrazovni sistem bio spreman, nosi rizik po zdravlje djece zbog neizvjesnog razvoja epidemiološke situacije koja je, iako pod kotrolom, još uvijek složena - saopšteno je juče iz Ministarstva prosvjete.

Iz resora kojim rukovodi Damir Šehović, naglasili su da se odluka o odgađanju odnosi na škole i vrtiće, a da će u narednim danima Institut za javno zdravlje i predstavnici sistema obrazovanja definisati jasne preporuke na osnovu kojih će detaljno biti objašnjen način organizacije nastave u školama i vrtićima, kada za to dođe vrijeme.

OBRAZLOŽENJE

- Dok traje prekid vaspitnoobrazovnog rada, primjenjivaće se ranije utvrđena mjera o plaćenom odsustvu sa rada jednom od roditelja/staratelja/usvojitelja/hranitelja ili samohranom roditelju djeteta koje nije starije od 11 godina, sa izuzetkom zaposlenih u onim djelatnostima čiji je rad Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti procijenilo neophodnim u ovom periodu - navode u saopštenju.

Kako kažu iz Ministarstva, ovakvoj odluci, koja je donešena isključivo u interesu zaštite zdravlja djece, prethodila je konsultacija sa predstavnicima svih relevantnih institucija: Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomije i Zavoda za školstvo.

Navode da su o razlozima donošenja odluke i rizicima

koji su je uslovili informisani Sindikat prosvjete i NVO Roditelji.

Iz Ministarstva prosvjete prije dvije sedmice, 4. avgusta, saopštili su da se obrazovni sistem priprema za redovan početak školske godine i poručili da bi isto trebalo da učine i roditelji i đaci.

Naveli su tada da će „u komunikaciji sa Institutom za javno zdravlje, narednih dana, potvrditi potrebu redovne organizacije nastavnog procesa od septembra“, navodeći da „vjeruju da će propisane mjere uticati na bolji razvoj epidemiološke situacije, te da će dobiti potvrdu i od nadležnih zdravstvenih institucija da djeca u septembru mogu biti u školskim klupama“.

Ukazali su tada i da su promjene moguće, te da nije ozbiljno praviti dugoročne planove i davati obećanja koja se u nekoliko dana mogu izmijeniti, usljed objektivnih okolnosti.

U toku je snimanje časova za prvo tromjesečje, a iz Ministarstva su pojasnili da se ponovno snimanje video-časova radi kako bi se napravila baza, za slučaj pogoršanja epidemiološke situacije.

REAKCIJE

Nedavno je ombudsman zatražio od Ministarstva prosvjete i Nacionalnog kooridnacionog tijela da pod hitno donesu odluku hoće li djeca od septembra ići u školu ili ne.

- Djeca su iskazala stav da su željna druženja i direktne komunikacije sa učiteljima/ nastavnicima koja je nezamjenjiv metod. Roditelji su naglašavali da se cjelokupna situacija u vezi sa obrazovnim procesom, organizacija porodičnog života – dinamike, negativno odražava na djecu i njihovo mentalno zdravlje – saopšteno je iz ove ustanove, dodajući da se u školama ne odvija samo akademsko, već i

Region U Srbiji i Hrvatskoj početak školske godine nije odgođen za oktobar – nastava u Srbiji počinje 1. septembra, a u Hrvatskoj 7. septembra.

Stručnjaci su donijeli preporuke kako će se odvijati nastava kako bi se djeca što efikasnije zaštitila od infekcije. Časovi u Hrvatskoj će biti skraćeni na 40 minuta, a u čitavoj Srbiji na 30.

socijalno i emocionalno učenje.

Nakon izbijanja epidemije korona virusa škole u Crnoj Gore su zatvorene 16. marta, poslije čega je Ministarstvo organizovalo onlajn nastavu, preko koncepta - Uči doma.

Na taj način je okončana školska godina.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je ranije da je pandemija korona virusa dovela do najvećeg poremećaja obrazovanja u istoriji sa zatvorenim školama u više od 160 zemalja što pogađa više od milijardu đaka.

Istakao je i da je najmanje 40 miliona djece širom svijeta propuštilo „svoju kritičnu predškolsku godinu“.

Kao posljedica toga, upozorio je on, svijet se suočava sa „generacijskom katastrofom koja bi mogla da dovede do gubljenja nezamislivog ljudskog potencijala, podrije decenije napretka i pojača uvriježene nejednakosti“.

Istakao je da će odluke koje vlade i partneri sada donose imati trajni uticaj na stotine miliona mladih ljudi i na razvojne izglede zemalja u decenijama koje dolaze.

Gutereš je poručio da vraćanje đaka nazad u učionice treba da bude „glavni prioritet“. K. J.

8

Društvo

Srijeda, 19. avgust 2020.

HAJKA: Upravi OŠ „Njegoš“ na Cetinju stigao zahtjev da Sretenu Vujoviću daju otkaz

Ministarstvo: O kadru ne odlučuju ni vjerske zajednice, ni politički motivisani pojedinci PODGORICA – Mještanin Barutane Bojan Vukčević nezadovoljan, prije svega, javnim angažmanom poznatog crnogorskog pjesnika, prevodioca, akademika Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i nastavnika u lokalnoj osnovnoj školi Sretena Vujovića, kako saznaje Pobjeda, nastavio je sa hajkom, pa sada, pošto Vujoviću nije produžen ugovor za školu u Barutani, traži da ga bez posla ostave i u OŠ „Njegoš“ na Cetinju?!

On je, saznaje Pobjeda, 5. avgusta uputio dopis upravi škole „Njegoš“ u kojem je iznio niz teških optužbi na račun Vujovića i uz prijetnju upravi ove ustanove da roditelji spremaju tužbu kojom će obuhvatiti i njih, jer ne žele da Vujović bude u sistemu obrazovanja.

PRIJAVA

Vujović je juče Pobjedi potvrdio da je obaviješten da je protiv njega stigla još jedna prijava od Vukčevića, ali da, za sada, nije dobio otkaz.

Pobjeda je u utorak objavila pismo podrške Vujoviću Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog PEN centra, Crnogorskog društva nezavisnih književnika i Crnogorskog kulturnog foruma u kojem su, pored ostalog, istakli da vjeruju da „Ministarstvo prosvjete neće dozvoliti da se nastavi nezakonit i nehuman odnos prema Sretenu Vujoviću, te da će činjenično urazumiti hajkače i 'patriote', kojima je krajnji cilj obračun s crnogorskim suverenistima i nezavisnom Crnom Gorom“.

Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi je juče saopšteno da direktorica OŠ „Savo Kažić“ na Barutani nije produžila ugovor o radu sa Vujovićem ne dovodeći to u vezu sa krivičnom prijavom i zahtjevom školi koji je uputio Vukčević.

- U skladu sa sporazumom između dvije škole JU OŠ ,,Njegoš“, Cetinje i JU OŠ

Sankcije

Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi su saopštili da su i ranije isticali da se „neće baviti ličnim uvjerenjima i stavovima nastavnika, na koja, kao slobodni građani, imaju pravo, dok god se u učionici pridržavaju programa i sadržaja donijetih od strane obrazovnih institucija i dok god ne pokušavaju da na politički, vjerski ili bilo koji drugi način, suprotan pedagoškom, utiču na učenike“ ,,Savo Kažić“, Barutana, nastavnik Sreten Vujović je za školsku 2019/2020. godinu angažovan u OŠ „Savo Kažić“ na Barutani od 30. avgusta 2019. godine do 31. avgusta 2020. godine. Za školsku 2020/2021. godinu, iz matične škole nastavnika Vujovića, JU OŠ ,,Njegoš“ na Cetinju, nije zatražena dopuna norme za ovog nastavnika u školi na Barutani, jer ostvaruje punu normu u dvije škole na Cetinju: JU OŠ „Njegoš“ i JU OŠ „Lovćenski patrizanski odred“ – rečeno nam je u PR službi Ministarstva.

Poručili su i da „kada je riječ o angažmanu nastavnog kadra u školama, ne odlučuju ni vjerske zajednice, ni ostrašćeni politički motivisani pojedinci, već rukovodioci ustanova na osnovu zakona, stručnih i profesionalnih referenci“.

- Tako je urađeno i u konkret-

nom slučaju nastavnika Sretena Vujovića, koji ispunjava sve uslove za rad u obrazovnoj ustanovi i do sada nije bilo pritužbi na njegov rad i stručnost. Prosvjetni nadzor je rad nastavnika Sretena Vujovića uvijek ocjenjivao visokim ocjenama. U svojim nastupima u javnosti Vujović ne predstavlja školu, niti govori u ime obrazovnog sistema, već kao kulturni radnik i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti – naveli su oni.

Podsjećaju da su i ranije isticali da se „neće baviti ličnim uvjerenjima i stavovima nastavnika, na koja, kao slobodni građani, imaju pravo, dok god se u učionici pridržavaju programa i sadržaja donijetih od strane obrazovnih institucija i dok god ne pokušavaju da na politički, vjerski ili bilo koji drugi način, suprotan pedagoškom, utiču na učenike“.

Vukčević još od februara pokušava da prinudi Ministarstvo prosvjete da Vujovića, koji predaje crnogorski jezik (srpski, hrvatski i bosanski) ostavi bez posla, čak je protiv njega podnio i krivičnu prijavu, a sve nakon što je on, gostujući na Radiju Crne Gore, kritikovao protestne litije koje organizuje Srpska pravoslavna crkva u pokušaju da prisili Vladu da izmijeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

OPTUŽBE

Vujović je povodom krivične prijave Vukčevića i saslušavan u policiji, a ovaj ga, pored ostalog, optužuje i za širenje vjerske, nacionalne i rasne mržnje.

- Velikosrpski kleronacionalizmi i svetosavski fundamentalizam nastoji da Sretenu

Potrebno pomoći roditeljima - Udruženje smatra da ovu, ne samo školsku, nego nažalost i kalendarsku godinu u mnogo čemu treba ne samo posmatrati nego i doživljavati kao jednu od najtežih godina kako u zdravstvenom tako i u ekonomsko-socijalnom smi-

Udžbenici u prodaji

slu. U ovom momentu ne postoji nijedan razlog niti opravdanje da se roditelji-

ma ne pruži pomoć bar u kupovini udžbenika znajući koliko im sve sredstava

miti hajkače i „patriote“, kojima je krajnji cilj obračun s crnogorskim suverenistima i nezavisnom Crnom Gorom – naglasili su u zajedničkom saopštenju.

Nedavno je Vujović za Antenu M ispričao da je B. V. ranije, „nakon iscrtavanja trobojke na školskoj kapiji sa grafitom 'Djeco čitajte Njegoša jer to je najmudrija srpska glava', protestovao“, što je on na časovima pomenuo Njegoša kao najvećeg crnogorskog pisca.

- Zasmetalo ga je što sam Njegoša naznačio kao crnogorskog pjesnika! I zbog toga su bile ovako burne reakcije uvjeren je Vujović.

Vujović je i devedesetih godina prošlog vijeka bio na udaru snaga koje su se borile protiv obnove nezavisnosti Crne Gore, pa je tada, 1995. godine, Svjetski PEN na 62. kongresu u Pertu, Australija, usvojio rezoluciju kojom su zahtijevali od jugoslovenskih vlasti da mu omogući povratak u domovinu - u skladu sa principima Opšte deklaracije o ljudskim pravima.

K. KRSMANOVIĆ

Vrijedan poklon akademskih slikara

Udruženje nastavnika traži besplatne udžbenike

PODGORICA – Udruženje nastavnika društvene grupe predmeta pridružilo se inicijativi da se za predstojeću školsku 2020/21. obezbijede besplatni udžbenici za sve razrede osnovne škole.

Vujoviću ukine pravo na prosvjetno-pedagoški rad, a time mu onemogući egzistenciju, iniciranjem krivičnog postupka u kojem ga optužuju za širenje vjerske, nacionalne i rasne mržnje, upravo za ono što oni sami propovijedaju verbalnim terorom, grafitima i takozvanim litijama, na kojima se traži poništavanje nacionalnog i državnog subjektiviteta Crne Gore – upozorili su iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog PEN centra, Crnogorskog društva nezavisnih književnika i Crnogorskog kulturnog foruma.

Oni su zahtijevali „zaštitu profesionalnog i građanskog integriteta Sretena Vujovića“.

– Vjerujemo da Ministarstvo prosvjete neće dozvoliti da se nastavi nezakonit i nehuman odnos prema Sretenu Vujoviću, te da će činjenično urazu-

Pobjedi je iz Ministarstva prosvjete saopšteno da je „u slučajevima pokušaja političke indoktrinacije u učionici, obrazovni sistem u nekoliko navrata pokazao da to neće tolerisati“. Ističu kako su „zloupotrebu maloljetne djece u političke svrhe od strane pojedinih nastavnika“ sankcionisali.

- Naša dužnost je da školu učinimo bezbjednim mjestom za djecu gdje neće biti prostora za indoktrinacije, već za znanje, progres i stvaranje novih kvaliteta – saopštili su oni.

treba da bi opremili svoju djecu za narednu školsku godinu - navodi se u saopštenju.

U Udruženju traže da nadležne institucije u najkraćem roku donesu odluku da se crnogorskim osnovcima omogući da besplatno dođu do udžbenika.

Inicijativu Udruženja Roditelji, koje je od Vlade i opština tražilo da za sve osnovce budu besplatni udžbenici, podržala je i Prosvjetna zajednica Crne Gore, kao i nekoliko političkih partija i poslanika. K. J.

Umjetnički radovi Klinici za psihijatriju PODGORICA – Akademski slikari, njih 23, donirali su umjetničke radove Klinici za psihijatriju Kliničkog centra, čija je vrijednost oko 8.000 eura.

Kako je saopšteno iz Kliničkog, poklonjeno im je 35 radova različitih tehnika koji će oplemeniti prostor Klinike.

Akademski slikari su, kako su naveli, donacijom radova pokazali da se i kroz humanu dimenziju može biti prisutan u društvu.

- Njihovi radovi će krasiti zidove Klinike, a pacijentima i zaposlenima učiniti boravak ugodnijim i ljepšim - piše u saopštenju.

Klinički centar Crne Gore se zahvalio umjetnicima Aleksandru Radeviću, Goranu Ćetkoviću, Hani Mirkov, Marini Sredanović, Matanu Vukčeviću, Angeli Đuretić, Igoru Rakčeviću, Mišu Joskiću, Milodarki Milatović, Darku Vučkoviću, Maši Ratknić, Isidori Dautović, Maji Marinović, Jovanu Kovačeviću, Milici Kažić, Savini Ražnatović, Ivani Mijanović, Miloj Đerković, Đorđu Rašoviću, Ani Šofranac, Branku Mrdaku, Ani Grujučić i Radisavu Miloševiću Atosu.

N. K.

Hronika

Srijeda, 19. avgust 2020.

9

Razmatrana žalba tužilaštva o prihvatanju jemstva maloljetniku koji je osumnjičen za izazivanje nesreće na moru kod Budve PODGORICA – U Višem sudu sinoć je održana sjednica na kojoj je razmatrana žalba tužilaštva na odluku Osnovnog suda u Kotoru o prihvatanju jemstva od 332.000 eura porodice sedamnaestogodišnjeg M. S. iz Beograda kako bi se ovaj maloljetnik branio sa slobode od optužbi da je izazvao nesreću na moru u kojoj je poginula Maja Šljivančanin (31), saznaje Pobjeda.

Odluka vijeća za maloljetnike biće donijeta danas.

Nezavisno od odluke Višeg suda, sedamnaestogodišnji M. S. bi se 11. septembra svakako našao na slobodi shodno odredbama Zakona o postupanju prema maloljetnicima. Prema članu 62, stav 6 ovog zakona maloljetnik može u pritvoru provesti najviše 60 dana. Prema stavu 6 člana 62 „na osnovu rješenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, pritvor u pripremnom postupku može trajati najduže 30 dana“.

U sljedećem stavu se navodi da „vijeće za maloljetnike Višeg suda neposredno može, iz opravdanih razloga, produžiti pritvor najduže za 30 dana“.

Porodica sedamnaestogodišnjaka ponudila je još ranije hipoteku na nepokretnosti u njihovom vlasništvu u vrijednosti od 332.000 eura, ali je sudija za istrage Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević odbio ovaj prijedlog odbrane.

Advokati su uložili žalbu koju je vijeću sudija Višeg suda u Podgorici za maloljetnike prihvatilo i vratilo predmet na ponovno odlučivanje.

Međutim, u drugom navratu o prijedlogu jemstva M. S. je odlučivala sutkinja Momirka TešićMarović kojoj je zadužila predmet protiv ovog maloljetnika.

Suđenje tom Beograđaninu zakazano je za 26. avgust, ali je, shodno zakonu, zatvoreno za javnost.

U prijedlogu za kažnjavanje

Mladić izlazi iz pritvora 11. septembra

Poginuo Nikšićanin

NIKŠIĆ - Srđa Bulajić (48) iz Nikšića poginuo je juče u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Nikšić - Vilusi. Do nesreće je došlo kada su se iz za sada nepoznatih razloga sudarili putnički automobil, u kojem je bio Bulajić i cistijerna iz Bosne i Hercegovine. Saobraćaj je na ovom putnom pravcu bio u prekidu više sati, dok su se putnička vozila usmjeravala alternativnim S. D. putnim pravcem Osječenica - Podbožur.

Zakazano suđenje državljanima Albanije za ubistvo policajca Milutina Lekovića

Hasanaji pred sudom 8. oktobra PODGORICA – Početak suđenja državljanima Albanije Luanu Hasanaju (43), njegovom bratu Lulzimu (49) i majci Nure (67) zbog teškog ubistva policajca Milutina Lekovića zakazano je za 8. oktobar.

Uviđaj nakon nesreće kod Budve

maloljetnika M. S. se navodi da je pomorsku nesreću, u kojoj je poginula Šljivančanin, a teško povrijeđen Stanišić, izazvao iz nehata. Prema navodima ovog akta, maloljetnik se tereti da je počinio teško krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja u sticaju s krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti.

M. S. se sumnjiči da je 11. jula na otvorenom moru između Školjića i Mogren plaže gliserom izazvao nesreću u kojoj je nastradala službenica crnogorske policije, dok je njen vjerenik Vladan Stanišić (36) prošao sa povredama.

Vještačenje pomorsko saobraćajne struke pokazalo je da je pored skipera jahte ,,Sea Ray Sundancer 395“ sedamnaestogodišnjeg M. S. iz Beograda, pomorskoj nesreći doprinio i Vladimir Stanišić, koji je upravljao barkom budvanskih tablica, a na kojoj se nalazila njegova vjerenica.

- Pomorska nesreća u kojoj je 11. jula stradala jedna osoba dogodila se zbog nepridržavanja međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru oba učesnika pomorske nesreće – navodi se u nalazu koji je potpisao vještak Aleksandar Božo-

vić. Izvor iz istrage kazao je da je jahta prešla preko barke i prepolovila je, nakon čega je potonula.

Prema pisanju medija, sedamnaestogodišnjak je tokom saslušanja bio u šoku, ali je kazao da je on bio skiper u gliseru na kome je bilo još sedam osoba.

I njegov gliser i barka kretali su se od ostrva Sveti Nikola ka Jazu.

Maloljetnik je tvrdio da nije vidio barku ispred sebe i pojasnio da je prošlog ljeta dobio dozvolu za upravljanje čamcem, koju mu je izdala Lučka kapetanija Kotor.

B. R.

Apelacioni sud produžio pritvor optuženima za ubistvo u Bijelom Polju

Selimović i Božović osnovano sumnjivi da su ubili rođaku

PODGORICA – Apelacioni sud produžio je pritvor Damiru Selimoviću (23) i Danku Božoviću (24) optuženima da su 27. oktobra prošle godine u naselju Rakonje iz koristoljublja ubili gluvonijemu rođaku Dragicu Selimović (55).

U obrazloženju odluke, navedeno je da je prvostepena instanca pravilno postupila kada je optuženima produžila pritvor.

Kako je pojašnjeno, iz iskaza Damira Selimovića proizilazi da je 24. oktobra prošle godine pošao kod Jašara Selimovića, gdje je bio i Božović i dogovorili su se da odu u kuću Selimovića.

Iz obdukcionog zapisnika, ka-

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić - Vilusi

Baraka u kojoj je ubijena Dragica Selimović

ko se navodi u odluci Apelacionog suda, proizilazi da je smrt kod Dragice Selimović nasilna i nastupila je usljed mehaničkog ugušenja zbog zapušenja nosa i

usta i stezanja vrata – šakama.

- Istovremeno iz izvještaja Forenzičkog centra u Danilovgradu o izvršenom DNK vještačenju proizilazi da je izvršenim

DNK vještačenjem, na uzorku izuzetom sa ćebeta kojim je bila pokrivena oštećena, utvrđeno prisustvo biološkog materijala okrivljenog S. D. a na uzorcima izuzetim sa crne tašne utvrđeno je prisustvo biološkog materijala okrivljenog B. D. a koja osnovana sumnja predstavlja preduslov da bi se prema neko licu odredio, a samim tim i produžio pritvor – zaključuje se u odluci.

Kako je Pobjeda ranije objavila, osumnjičeni su u policiji „djelimično priznali djelo“ braneći se, da nijesu htjeli da ubiju svoju blisku srodnicu, već da su je samo udarili. Motiv ubistva je novac jer su znali da je u prostoru gdje je živjela sa suprugom i kćerkom imala nekoliko hiljaM. L. da eura.

Povrijeđen električar sa Žabljaka

Rasvijetljeni imovinski delikti u Podgorici

ŽABLJAK - Električar Ivan Ćurić (32) sa Žabljaka povrijeđen je juče oko 13 sati, kada je pao sa električnog stuba u selu Merulja kod Žabljaka.

Kako piše portal Antena M,

PODGORICA - Protiv četiri osobe iz Podgorice podnijete su prijave zbog sumnje da su počinile krađu. D. K. (42) se tereti za krađu vozila u Ulici Ivana Crnojevića, a M. M (39) da je iz objekta u izgradnji na putu prema Kučima ukrao kovane stolove i stolice, kao i kablove za instalaciju. J. N. (18) i L. V. (14) se terete za krađu bicikla iz dvorišta kuće u Donjoj Gorici.

A. R.

Pao sa sedam metara Ćurić je sa kolegama otklanjao kvar, a padu sa visine od sedam metara prethodio je strujni udar. Ćurić je prevezen u pljevaljsku bolnicu, gdje je utvrđeno da je povrijedio kičmu. A. R.

Terete ih za krađe

Predmet je dodijeljen sudiji Višeg suda u Podgorici Predragu Tabašu.

Smrtonosni hitac u policajca na službenoj dužnosti 15. decembra prošle godine ispalio je Luan Hasanaj. Prema navodima naredbe za istragu, majka Nure i stariji sin Lulzim umišljajno su podstrekli sina i brata Luana Hasanaja da sa zadnjeg sjedišta policijskog vozila ,,dačija daster“ puca u policajce Lekovića i Aleksandra Kilibardu kako bi izbjegli ispitivanje u policiji kojim bi se otkrio njihov nelegalan ulazak u Crnu Goru kao i njihova kriminalna prošlost.

Leković i Kilibarda su tog dana priveli Luana, Lulzima i Nure Hasanaj jer kod sebe nijesu imali lična dokumenta.

Okrivljeni su odmah nakon ubistva Lekovića i udara vozila u betonsku ogradu pored puta, izašli iz automobila i iz gepeka uzeli kesu nakon čega su se dali u bjekstvo.

Nakon kraće potrage bjegunci su uočeni u naselju Sutorina, a Luan Hasanaj se tada mašio pištolja koji je uperio prema policajcima koji su ih uočili, a i uz prijetnje pokušao da sa bratom i majkom uđe u policijski kombi ,,reno trafik“ kojim su planirali dalji bijeg.

Trojac je uspio da uđe u kombi i nastavio sa prijetnjama policiji.

Ovog puta osim pištoljem, Luan je zaprijetio i aktiviranjem bombe, na što je jedan od policajaca Luana pogodio u ruku u kojoj je držao pištolj i tako ga B. R. onesposobio.

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljeno držanje oružja

U kući u Piperima pronađene dvije ručne bombe, dva pištolja, puška, municija...

PODGORICA – U kući B. M. (38) u Piperima policija je pronašla pušku, dva pištolja u ilegalnom posjedu, dvije ručne bombe, 234 komada municije različite vrste i kalibra i tri okvira od automatske puške. Kako je saopšteno iz policije, službenici Centra bezbjednosti Podgorica su na osnovu operativnih saznanja, a postupajući po naredbi nadležnog suda, pretresli porodične kuće i prostorije koje koristi S. M. - Kriminalističkom obradom utvrđeno je da pronađeni predmeti pripadaju licu B. M. (38) - saopšte-

no je iz Uprave policije. B. M. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i uz krivičnu prijavu biće priveden tužiocu.

A. R.

Nikšićka policija raspisala potjernicu za sugrađaninom

Traže osumnjičenog za silovanje

NIKŠIĆ - Nikšićka policija traga za sugrađaninom A. B. (36) zbog sumnje da je silovao sugrađanku početkom avgusta. Prema nezvaničnim informacijama, policija sumnja da je A. B. u noći između prvog i drugog avgusta silovao sugrađanku i tom prilikom joj nanio tjelesne povrede. Kao posljedica povreda i šoka, žrtva nasilja nekoliko dana je zadržana na bolničkom liječenju, dok se od tada intenzivno traga za osumnjičenim. Kako nezvanično saznajemo, policija traga za ovim licem na teritoriji grada i širem području opštine.

Potjernica za A. B. je raspisana, dok je policija pojačala i kontrolu graničnih prelaza.

S. D.

10

Crnom Gorom

Srijeda, 19. avgust 2020.

Predsjednik Milo Đukanović juče posjetio Gusinje

Podrška države neće izostati PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović juče je posjetio Gusinje, gdje je imao sastanak sa presjednicom opštine Anelom Čekić i direktorima javnih preduzeća i ustanova.

Predstavnici lokalne uprave upoznali su Đukanovića sa jasno definisanim razvojnim šansama gusinjskog kraja, seoskim i planinskim turizmom, proizvodnjom hrane i turističkim potencijalima Alipašinih izvora.

Predsjednik Crne Gore ohrabrio je menadžment Opštine Gusinje da uz pomoć države i dijaspore, ali prije svega sopstvenim kapacitetima, rade na snaženju lokalne ekonomije koja će doprinositi kvalitetu privrede i života građana.

- Iznešeno je nekoliko veoma zanimljivih ideja gdje bi se kroz saradnju između državne uprave i lokalne samouprave mogao ubrzano una-

Predsjednik Crne Gore ohrabrio je menadžment Opštine Gusinje da uz pomoć države i dijaspore, ali prije svega sopstvenim kapacitetima, rade na snaženju lokalne ekonomije

Predsjednik Milo Đukanović sa domaćinima u Gusinju

prjeđivati kvalitet života ovdašnjeg stanovništva. Saglasili smo se oko toga da bi realna tri prioriteta morali

biti prostorno planiranje, stvaranje uslova za zasnivanje kvalitetnog biznisa i otvaranja radnih mjesta i treće,

unapređenje saobraćajne i komunalne infrastrukture.

To je nešto što sigurno može biti značajno podržano od

strane Vlade i od strane inostranih fondova koji su danas dostupni Crnoj Gori. Vjerujem da će se ti razvojni iskoraci u daljem unaprjeđenju života u ovoj sredini ubrzo i događati – poručio je predsjednik Đukanović.

On je podsjetio da Gusinje raspolaže izuzetnim prirodnim resursima i ima vrlo vri-

Predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava u Tivtu

BIJELO POLJE: U toku rekonstrukcija krova škole u Zatonu

Još bolji uslovi Primjer dobre prakse za osnovce BIJELO POLJE - Na Osnovnoj školi „Braća Ribar“ u bjelopoljskom naselju Zaton u toku je rekonstrukcija krovne konstrukcije, posao vrijedan 30.000 eura.

Direktor te obrazovne ustanove Vladimir Bugarin kazao je da je u planu zamjena kompletnog krova, izuzev na sportskoj sali koja je prepokrivena 2009. godine.

- Uklonjeni lim biće ustupljen izvođaču radova, u zamjenu za uređenje enterijer a , m o l e r a j i o p r av k u postojećih podstrešnica i oluka. Radovi na krovu škole predstavljaju nastavak projekta rekonstrukcije i adaptacije kako matične škole tako i tri područna odjeljenja, za što je Ministarstvo prosvjete u posljednjoj deceniji uložilo preko 400.000 eura kazao je Bugarin.

On je podsjetio da je u okviru tog projekta u matičnoj školi izgrađeno centralno grijanje, zamijenjeni mokri čvorovi i

Osnovna škola ,,Braća Ribar“ u Zatonu

jednu dijasporu koja je jako privržena svom rodnom kraju, ali i da je jedna od sredina u kojima funkcioniše dobar sklad među ljudima.

- Vjerujem da ćemo u tom trouglu ovdašnjeg stanovništva, vrijedne gusinjske dijaspore i države Crne Gore ubrzano rješavati sva ona pitanja koja će doprinositi i da ljudi ovdje ostaju, da ovdje mogu da zasnuju kvalitetnu egzistenciju, dobiju radna mjesta, njeguju svoje potomstvo i da samim tim doprinose da napreduje sjever Crne Gore u cjelini, i da se skladno razvija Crna Gora na ekonomskom i demokratskom planu – rekao je predsjednik Milo Đukanović.

Predsjednik Crne Gore obišao je Kosovsku ulicu u kojoj su radovi u završnoj fazi, novoizgrađeni objekat pijace sa prostorom za smještaj komunalnih službi i Službe zaštite i spašavanja i razgovarao sa lokalnim privrednicima. C. G.

kompletna stolarija, rekontruisana fiskulturna sala, postavljeni trotoari, obnovljen inventar i kompjuterizovane učionice.

- Dosta smo učinili i na poboljšanju uslova za odvijanje nastave u područnim odjeljenjima, pa smo tako potpuno rekonstruisali četvorogodišnju školu na Brzavi, obezbijedili normalno vodosnabdijevanje i izgradili sanitarne čvorove u školama u Dubovu i Laholu - podsjetio je Bugarin.

Naveo je da je u planu da u skladu sa mogućnostima bude postavljena termo fasada i završena kompjuterizacija učionica.

- Tako će učenici zatonske škole, koja se po opremljenosti nalazi u rangu ne prigradskih već gradskih škola, novu školsku godinu, ukoliko pandemija koronovirusa to dozvoli, dočekati u još boljim i kvalitetnijim uslovima - zaključio je direktor Bugarin.

B. Č.

Sastanak u Opštini Tivat

TIVAT – Ministarstvo za ljudska i manjinska prava prepoznaje i pohvaljuje uspješne akcije Opštine Tivat u zaštiti i promovisanju ljudskih prava.

Tivat je primjer dobre prakse u razvijanju politika i proaktivnog pristupa prema manjinskim narodima i zajednicama, ali i socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana. Uspostavljen je model koji je poželjan i primjenjiv i u drugim crnogorskim opštinama – ocijenio je juče državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković tokom razgovora sa predsjednikom Opštine Tivat Sinišom Kusovcem.

Sastanku su prisustvovali sekretarka za sport, mlade i socijalna pitanja Darka Ognjanović, generalni direktor Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama Ismet Latić i savjetnica u Odjeljenju za unapređenje prava Roma i Egipćana Mirela Ramčilović.

STATUS

Zajednički je ocijenjeno da je tokom mandata Vlade premijera Duška Markovića pružen odlučujući doprinos statusu i pravima manjinskih naroda, daljem unapređenju i prihvatanju svih ljudskih prava i poštovanju međunarodnih standarda.

- Opština Tivat je otvorena i obezbjeđuje kontinuiranu podršku prema svim manjinskim zajednicama osnažujući njihovo učešće u ukupnom javnom, društvenom i kulturnom životu. Posebno su podržane i pohvaljene uspješne aktivnosti kod kulture i obrazovanja pripadnika hrvatskog naroda sa čijim organizacijama je razvijeno snažno partnerstvo. Konstatovan je odgovoran odnos prema pripadnicima islamske vjerske zajednice i senzibilitet prema poboljšanju života lokalne romske i egipćanske (RE) zajednice. Zajednički je konstatovana i pohvaljena odlična saradnja lokalnih vlasti sa svim vjerskim zajednicama.

Detaljno je razgovarano i o pitanju sahranjivanja muslima-

na sa područja opštine Tivat.

Dogovoreno je da se osnaži komunikacija lokalne uprave, Ministarstva i islamske zajednice kako bi se došlo do adekvatnog rješenja – navedeno je u saopštenju sa sastanka.

Predsjednik Opštine Siniša Kusovac kazao je da je Tivat oličenje multietičnosti, zajednice različitosti, koja skladno funkcioniše i u kojoj jedni o drugima vode računa.

- Nije malo aktivnosti kojima se možemo pohvaliti, a koje utiču na kvalitet života svih građana Tivta, posebno ranjivih manjinskih grupa i zajednica: ,,RE asistent i medijator u nastavi“, zatim susreti sa predstavnicima vjerskih organizacija, pružanje podrške nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima od interesa za manjinske zajednice, angažovanje na rješavanju otvorenih problema i pitanja - podsjetio je Kusovac.

PREPOZNATLJIVOST

Aleksandar Zeković je istakao da se upravo po projektu „RE asistent i medijator u nastavi“

Rezultati za pohvalu Iz Opštine su podsjetili da je prošle godine vrtić pohađalo 22 mališana, a osnovnu školu više od 120 djece RE populacije, dok je 2005. godine osnovnu školu pohađalo svega osam učenika iz ove populacije. Opština Tivat za učenike iz RE zajednice obezbjeđuje prevoz do škole, školski pribor, novogodišnje paketiće, stipendije…

Predsjednik opštine dr Siniša Kusovac je podsjetio da su 2017. godine, uz snažnu podršku Opštine, četiri porodice stambeno zbrinute kroz donaciju njemačke organizacije HELP. - Mogu najaviti jasnu namjeru opštine da kroz privatno-javno partnerstvo uđe u rješavanje stambenog pitanja i za 32 porodice koje trenutno žive u naselju 7. jul - najavio je Kusovac.

Tivat prepoznaje kod relevantnih evropskih partnera i Vlade Crne Gore po ostvarenim rezultatima.

- Ministarstvo prosvjete je podržalo mehanizam tzv. posrednika u komunikaciji između RE zajednice, roditelja i djece sa školom, što se povoljno odrazilo na smanjivanje i eliminisanje napuštanja obrazovanja. Opšitna Tivat je pokazala i dodatni senzibilitet angažujući, o svom trošku, dodatnog saradnika za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u oblasti obrazovanja. Tako je omogućeno da saradnici rade sa manjim grupama djece iz ovih zajednica budući da je na nacionalnom nivou predviđeno da jedan saradnik radi sa 70 djece. Ispoljeni senzibilitet lokalne uprave je za svaku pohvalu - kazao je Zeković. S. K.

Crnom Gorom

Srijeda, 19. avgust 2020.

PLJEVLJA - Posjetu najsjevernijoj crnogorskoj opštini potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović započeo je sastankom sa rukovodstvom lokalne samouprave sa predsjednikom Opštine Igorom Golubovićem na čelu.

- Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, zahvaljujući povećanom učešću Opštine u raspodjeli poreza na dohodak fizičkih lica, u 2019. prihodovano je 2.674.000 eura više nego 2018. godine. Pitanje eko naknade je nakon dugo godina riješeno i predstavlja novi godišnji prihod od oko 2,5 miliona eura - kazao je potpredsjednik Vlade Simović.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović u Pljevljima

Stabilizovane lokalne finansije i pokrenuti brojni razvojni projekti Simović: Više pravednosti i odgovornosti u sektoru šumarstva i drvoprerade

PODRŠKA

Istaknuto je i da je uz podršku Vlade i nadležnih resora prevaziđen dugogodišnji problem blokade opštinskog računa zbog naslijeđenog problema neplaćenih poreza i doprinosa.

- Opština Pljevlja, koja posjeduje 35 procenata crnogorskog šumskog etata, ne smije da trpi posljedice neplaćanja koncesionih naknada i za to nema i ne smije da bude opravdanja. Naprotiv, Izdašni šumski potencijal mora da donese radna mjesta, nove investicije, nove prihode i Pljevljima i Pljevljacima.

Adresa nadležne institucije koja brine o crnogorskim šumama, bila je i ostaće u Pljevljima - kazao je Simović.

On je izrazio zadovoljstvo brojnim kapitalnim projektima u oblasti unapređenja stanja životne sredine. Istaknuto je da je već počela realizacija projekta ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, vrijedna 54 miliona eura, i to izradom glavnog projekta sa izvjesnim

11

Juče u Pljevljima

početkom radova početkom naredne godine. U okviru ovoga projekta biće obezbijeđen siguran, stabilan i pristupačan izvor toplotne energije za grijanje Pljevalja, koji u cijeni koštanja rekonstrukcije učestvuje sa 4,5 miliona eura.

Pored toga EPCG će uložiti 2,5 miliona eura za izgradnju toplovoda. Preostalih 6,5 miliona eura za tu namjenu biće obezbijeđeno iz državnog kapitalnog budžeta. Poodmakli su radovi na sanaciji odlagališta Maljevac, vrijedni 20 miliona eura, kojim će Pljevlja dobiti atraktivan sportsko-

rekreativni lokalitet sa 46.000 sadnica. Takođe, u toku je remedijacija jalovišta Gradac vrijedna 9,5 miliona eura. U Pljevljima se intenzivno grade moderne regionalne saobraćajnice, što je jasan dokaz i potreba otvorenosti i Pljevalja i Crne Gore prema susjedima. U toku su radovi na putu Pljevlja - Metaljka (17 kilometara) i Pljevlja - Mihailovica (12), ukupne vrijednosti oko 20 miliona eura. Gradi se i put Vrulja - Mijakovići u dužini od osam kilometara, vrijedan oko devet miliona eura.

- Samo u oblasti poljoprivrede Vlada je u periodu 20172020. godina kroz brojne mjere bespovratne podrške i druge programe podrške uložila preko 8,5 miliona eura – podsjetio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović.

INVESTICIJE

Razgovarano je i o brojnim drugim kapitalnim projektima u oblasti obrazovne i zdravstvene infrastrukture koji su potreba Pljevalja, kao i o drugim započetim i planiranim kapitalnim projektima. U tom pravcu potvrđeno

U okviru razgovora sa predstavnicima sektora šumarstva i drvoprerade potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović istakao je da je sektor šumarstva i drvoprerade jedan od rijetkih koji i u vremenu korona virusa bilježi značajan rast od 20 odsto.

- Reforma sistema gazdovanja šumama koja je u toku donijeće više pravednosti i više odgovornosti i obezbijediti veću dostupnost drveta, posebno za manje proizvođače. U dosadašnjem koncesionom sistemu gazdovanja šumama lokalna samouprava u Pljevljima ostajala je bez prihoda od koncesija, novih očekivanih radnih mjesta, uprkos značajnim investicijama koje su već realizovane i koje u budućnosti moraju i biće pokretač razvoja lokalne ekonomije. To će biti jedina mjera uspjeha svakog preduzetnika, i velikog i malog, mjera održivosti tih projekata, mjera odnosa prema zaposlenima i mjera poštovanja poreskih obaveza prema Opštini i prema državi - kazao je potpredsjednik Simović.

je Vladino opredjeljenje za gradnju nove bolnice u Pljevljima vrijednosti oko pet miliona eura, za šta je Opština već izdala urbanističko-tehničke uslove.

Predsjednik pljevaljske opštine Igor Golubović istakao je da su u fokusu aktivnosti lokalne uprave unapređenje sistema vodosnabdijevanja i distributivne mreže, toplifi-

kacija Pljevalja i završetak sistema upravljanja otpadnim vodama i rekonstrukcija kanalizacione mreže. On je iskazao i optimizam zasnovan na ostvarenim rezultatima i uvjerenje da će u narednom periodu na temelju urađenog biti ostvaren još dinamičniji razvoj na dobrobit svih građana Pljevalja.

C. G.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović obišao zdravstvene ustanove u Risnu i Kotoru

Za adaptaciju dvije bolnice u Boki 800.000 eura PODGORICA - Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je juče da primjena mjera energetske efikasnosti u zdravstvenim ustanovama donosi ugodniji ambijent i zaposlenima i pacijentima. On je prilikom obilaska Specijalne bolnice ,,Vaso Ćuković“ u Risnu i Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru najavio da će u njihovu adaptaciju biti uloženo oko 800.000 eura oko 386.000 za ustanovu u Risnu i oko 414.000 za bolnicu u Dobroti.

EFIKASNOST

- Radovi na ova dva objeka počeli su početkom juna, realizuju se planiranom dinamikom, a završetak se očekuje do kraja godine. Fokus prilikom izvođenja radova odnosi se upravo na unapređenje energetske efikasnosti tj. zamjenu fasadne bravarije, postavljanje termo izolacije na fasadi, postavljanje hidro i termo izolacije krovnih ravni, unapređenje sistema osvjetljenja i sistema za grijanje naveo je Hrapović, najavlju-

Ministar Hrapović u obilasku Bolnice ,,Vaso Ćuković“

jući da će na taj način godišnji troškovi za utrošenu električnu energiju u te dvije zdravstvene ustanove biti manji za oko 500.000 eura.

Ministar zdravlja je izrazio uvjerenje da će nakon završetka radova ti objekti biti po-

kazni primjer o benefitima implementacije mjera energetske efikasnosti.

- Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije nastavljaju implementaciju projekta ,,Energetska efikasnost u Crnoj Gori“, kroz koji je do sada

u zdravstvene objekte uloženo oko 8,8 miliona eura - rekao je Hrapović.

RISAN

Direktor Specijalne bolnice ,,Vaso Ćuković“ Vlado Popović kazao je da je u pitanju ve-

Očigledni i mjerljivi rezultati Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović rekao je da sve što radi to ministarstvo i Vlada u cjelini daje mjerljive i očigledne rezultate.

- Projekat je od velikog značaja, a realizujemo ga sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Do sada smo završili rekonstrukciju i adaptaciju na 28 objekata iz sistema zdravstva i prosvjete. To su objekti koje koristi oko 100.000 korisnika, što daje jasnu sliku o značaju i obimu svih ovih projekata.

Raduje me što sam vidio zadovljstvo direktora bolnica u Dobroti i Risnu - kazao je Vujović.

liki i značajan projekat za tu ustanovu.

- Time ispunjavamo prvi korak u ukupnom cilju koji se tiče uređenja bolnice, bolničkog kruga, prijemno-urgentnog bloka... Već smo krenuli u realizaciju završetka projekta operacionog bloka i intenzivne jedinice koji ćemo kandidovati na kapitalni budžet - rekao je Popović.

On je istakao je da je od 1. jula u toj bolnici urađeno 151 ortopedskih i 51 neurohirurških operacija.

- Svi pacijenti koji su upućeni u našu ustanovu su zbrinuti.

Nijedan pacijent nije upućen u neki drugi zdravstveni centar. Mislim da smo svi na istom, zajedničkom putu da stvaramo ustanove koje će i infrastrukturno ispratiti sve što se u njima radi - kazao je Popović, napominjući da bi Crna Gora i risanska bolnica mogli da budu prepoznati na

mapi svjetskog zdravstvenog turizma, što ta bolnica i te kako zaslužuje.

DOBROTA

Direktor Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti Petar Abramović rekao je da će uređenje fasada, zamjena prozora i vrata, desetak kotlova za grijanje, kao i kompletna zamjena osvjetljenja i klimatizacije značiti mnogo za tu bolnicu.

- To je projekat koji je od izuzetnog značaja za ovu ustanovu. Izuzetno sam zadovoljan i kvalitetom i dinamikom radova, kao i posvećenošu radnika.

Veliku zahvalnost dugujemo Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu ekonomije. Projekat je naišao na pozitivne komentare svih građana. Siguran sam da će, kada radovi budu završeni, sve izgledati i bolje nego što smo očekivali – rekao je Abramović.

C. G.

12

Kultura

Srijeda, 19. avgust 2020.

Olja Knežević, crnogorska književnica, povodom izdanja romana „Katari

Iskrenost se lako r

PODGORICA - Roman „Katarina velika i mala“ crnogorske književnice Olje Knežević nedavno je objavljen i u Velikoj Britaniji. Nakon što je prošle godine proglašem najboljim romanom u Hrvatskoj na V. B. Z-ovom konkursu, prevod na engleski jezik je bio logičan korak.

Kao suizdavač britanskog izdanja se potpisuje Istros Booksa.

Uz poštovanje svih mjera NKT-a

FIAT od 4. do 13. septembra PODGORICA - Festival internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) uprkos korona virusu, te u skladu sa propisanim mjerama NKTa, biće održan od 4. do 13. septembra.

Kako se navodi u saopštenju organizatora, ove godine publika će imati priliku da pogleda predstave iz Italije, Francuske, Mađarske, Litvanije, Slovačke, Češke, Hrvatske i Crne Gore, ali i niz zanimljivih književnih, likovnih, muzičkih, filmskih i programa iz oblasti kreativnih industrija.

- Naš tim je i ove godine, uprkos teškoj i specifičnoj situaciji uslovljenoj virusnom pandemijom, predano radio na

pripremi ovogodišnjeg festivala. Uvažavajući i poštujući sve propisane mjere koje je donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, pripremili smo niz interesantnih programa, koji će se prvenstveno održavati na otvorenom, i čiji je kvalitet na zavidnom nivou – navodi se u saopštenju.

Kako organizatori napominju, zdravlje je prioritet, ali je i kultura jednako važna.

- Naša je odgovornost i obaveza da čuvamo zdravlje publike, umjetnika i organizatora, apelujući na značaj i neophodnost kulture i u vanrednim okolnostima – navodi se u saopštenju.

S. V.

Lab Fest od sjutra veče do 23. avgusta

Unapređenje kulturne i prirodne baštine

PODGORICA – Izložbom arhivskih fotografija „Ribarstvo - Rijeka Crnojevića“ sjutra veče u 20 sati biće otvoren program Lab Festa, na Karuču, malom ribarskom selu u Nacionalnom parku Skadarsko jezero.

Drugo izdanje festivala kulturne baštine svečano će biti otvoreno sat ranije, a bogat programski segment trajaće tri dana, do 23. avgusta. Umjetnici, učesnici rezidencije biće: Milena Živković, Darko Vučković, Milena MijovićDurutović, Srđa Dragović, Roman Đuranović, Vildana Kilian, Stefan Todorović, Vladimir Đuranović, Aleksandar Radević, Nikola Mirić, Irena Vuković, Anđelija Rondović, Zoran Rakočević, Sonja Đuranović, Mladen Ivanović i Igor Rakčević.

Festival je koncipiran kao svojevrsna međusektorska laboratorija sa osnovnim ciljem unapređenja percepcije kulturne i prirodne baštine i fokus mu je disperzovan na najrazličitije ciljne grupe. Drugi

Lab Fest će, kroz trodnevnu umjetničku rezidenciju organizovanu u sklopu festivala, publici pružiti mogućnost dokumentovane interakcije sa umjetnicima, izložbe na otvorenom, koncerte, zabavne i edukativne aktivnosti. Sprovođenje i prezentacija savremene umjetničke prakse i kreativno djelovanje se izmještaju iz okvira konvencionalnih prostora i smještaju u kontekst prirodnog i kulturnog pejzaža.

Koncept festivala, koji ima za cilj promociju kulturnog i prirodnog pejzaža, kulturne baštine i biodiverziteta u koaliciji sa savremenim umjetničkim izrazom, razvila je NVO Zona kulture kroz partnerstvo sa Narodnim muzejom Crne Gore, AP Print i Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore.

Organizaciju festivala je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore u okviru programa „Živimo kulturu“, a pomoć su pružili: Kompanija Plantaže, Pivara Trebjesa, Garaža, Radna soba, Vapor, Vinarija Rakčević – Smokovci i Vinarija Mrkan.

S. V.

Olja Knežević je postala glas žena koje su osuđene na preživljavanje, glas žena koje najprije potonu, pa se vraćaju odlučnije da sebi nađu prostor u kome će odživjeti najbolje od sebe. Sentimentalna i gorka u isto vrijeme, priča o Katarininom odrastanju koja je u suočavanju sa novim svjetovima i ljudima upoznavala sopstvene granice, na regionalnom nivou naišla na sjajne kritike i posebno je omiljena među novom čitalačkom publikom. S autorkom smo porazgovarali o prevodu romana, reakcijama, a pomenuli smo i njene ranije naslove.

POBJEDA: Nekoliko puta ste rekli da je roman na engleskom bolji nego na našem jeziku. Šta je to što je u njemu ljepše i bolje kad se čita na stranom jeziku?

KNEŽEVIĆ: Imala sam sreću da moj roman dobije dvije izuzetne prevoditeljice s naših jezika na engleski, Paulu Gordon i Elen Elias Bursać. Inače, ono što prijevod može pokvariti često bude onaj neuhvatljivi kvalitet autentičnosti iz originala. Isto tako rjeđe, ali srećom i moguće, prijevod može i poboljšati roman, kao i poeziju, a kako i zašto - ne znam. Možda je u tom slučaju original stvarno duboko dirnuo prevodioca ili prevoditeljicu. Paula Gordon u jednom je intervjuu oko prevođenja „Katarine velike i male“ izjavila: „Kad bi barem svaki posao bio ovako zabavan.“ Mislim da su s ljubavlju i toplinom prevodile Katarinu, da su tu ljubav, radost i toplinu ulile u

Nadam se da će ova godina pokazati koliko je važan kontakt uživo. Plašim se da će pokazati i suprotno: da se može i preko ekrana mnogo toga. Meni je to ružno, preko ekrana.

Preko ekrana samo kada je to naš izbor; inače - uživo, pa i kad crkne klima ili grijanje! njen glas, a ostavile joj intimistički ton i egzotiku, za publiku koja je čita na engleskom.

Katarina je neobičnija u prijevodu, odlučnija, a i iz nekog razloga i luđa. Valjda zato što naš način razmišljanja izražava na engleskom, pa to bude zaista originalan glas. Takođe, jasnija je ta podjela na njenu snagu kada je mala, a slabosti kada postane ‘velika’.

POBJEDA: Nije li čudno to što ste prvi roman napisali na engleskom jeziku, pa ga preveli na crnogorski, a sad je situacija obrnuta? Jeste li mogli i Katarinu napisati na stranom jeziku?

KNEŽEVIĆ: Nisam. Neću to više nikada moći. Milenu („Milena i druge društvene reforme“) sam pisala dok sam živjela u Londonu i završavala postdiplomske studije kreativnog pisanja. Morala sam je pisati na engleskom, jer sam svake treće-četvrte nedjelje slala do tad napisano mentoru i grupi kolega na kritike i komentare. Poslije sam Milenu dala nekome ko to nije mnogo naplatio da mi je prevede na moj jezik. On je iz Beograda, preveo je na ekavicu, pa sam ja ubacivala ijekavicu. Svašta je prošla Milena. Svašta se tu pogubilo, ali, evo, i dalje je tražena i voljena, nekima je i dalje moja omiljena knjiga.

POBJEDA: Da li će ljudi koji nijesu s naših prostora razumjeti Katarinu i njen način života, ljude koji je okružuju? Vaš roman nije objašnjavanje stanja, više je namijenjen čitalačkoj publici koja je uhvatila komadiće vremena o kojima pišete.

KNEŽEVIĆ: Pa da, nije objašnjavanje stanja, dobro ste to rekli. Roman i treba da bude većinom ‘pokaži, ne objašnjavaj.’ Kažem većinom, jer je u romanu koji višedecenijski prati život jedne žene veoma teško izdržati samo pokazivati

kroz scene kako žena sazrijeva, griješi, gubi, dobija... Ili, da kažem baš onako kako je: teško je izdržati ne pokazivati svoju pamet i ne soliti tuđu, to jest čitalačku. Soljenje pameti teže se prevodi, i, prevedeno, zvuči neprobojno za strane čitatelje. Iskrenost se lako razumije, i zato: što dublje uđemo u sebe, ono što stvaramo postaje univerzalnije.

POBJEDA: Jesu li u planu promocije u inostranstvu onog trenutka kad se svijet vrati životu kakav smo poznavali, bar djelimično? Ne-

Sjećanje na Nikolu Gregov

KOTOR - Omaž Nikoli Gregoviću biće održan na KotorArt Don Brankovim danima muzike koncertom pod nazivom „Omaž profesoru“, večeras u 22 sata na Ljetnjoj pozornici u Kotoru, u čast izuzetnog pedagoga i svestranog kulturnog pregaoca.

Na koncertu učestvuju Gradski hor Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Mandolinski orkestar Nocturno, zatim i gosti koncerta Mandolinski orkestar Tripo Tomas, kao i Klape Karampana, Štiglići i Kamerton a partner koncerta je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“.

Zbog poštovanja mjera NKTa, koncert se održava bez prisustva publike, ali uz direktan prenos na Pjaci od kina, kod ovogodišnjeg prijatelja festivala, restorana „Ombra“, kao i preko Fejsbuka i Jutjub kanala festivala.

Gregović, kao svestrani kultur-

ni pregalac – pedagog, kompozitor, dirigent, organizator muzičkog života, obilježio je kulturni život druge polovine XX vijeka u Kotoru, Herceg Novom, Nikšiću, kao i van Crne Gore, u regionu. Kotoranin rođenjem, muzičko obrazovanje stekao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Radio je kao profesor u muzičkim školama u Kotoru i u Nikšiću, u kojem je potom bio direktor škole i profesor na Pedagoškoj akademiji.

Osnovao je i vodio mandolinske orkestre i horove: orkestar Učiteljske škole u Nikšiću, Hor i orkestar Veljko Ćatović u Risnu, orkestar OŠ „Njegoš“, hor SMŠ „Vida Matjan“ i Gradsku muziku u Kotoru. Sa horom nikšićkog KUD-a „Zahumlje“ i kotorskim horom „Nikola Đurković“ ostvario je zapažene rezultate. Osnovao je i vodio mnoge muške i ženske klape, a kroz rad sa klapom Karampana, koju je osnovao 1980. godine, promovisao je bokeljske

Nikola Gregović

pjesme i van granica bivše Jugoslavije. Komponovao je i aranžirao brojne dječje, horske i klapske pjesme, kao i orke-

starske kompozicije. Nagrada koju dodjeljuje Festival klapa Perast nosi njegovo ime.

Gradski hor Kulturnog cen-

Kultura

Srijeda, 19. avgust 2020.

ina velika i mala“ za britansko tržište

razumije

dostaje li Vam komunikacija s publikom uživo?

KNEŽEVIĆ: Jesu, jesu, ne bih ja dala promociju u Londonu ni za šta na svijetu. Čekaću koliko god bude potrebno. Živjela sam tamo deset godina, promijenio me taj grad. E sad, London se uvijek podrazumijevao, ali dobila sam i neke ponude koje uključuju Njujork, San Francisko, Los Anđeles, Nju Džerzi, pa poslije promocije da ostanem kao ‘resident’ spisateljica. Sve sam to ja prihvatila, ali svi smo ove godine postali sami sebi smiješni ako dugoročno planiramo. Dan po dan. Ovdje: prvo London. Komunikacija s publikom mi nedostaje. Ne može se ovo preko Zoom-a ozbiljno shvatiti. Gledam u samu sebe, a po ekranu mi iskaču pitanja. Ja volim miris pune sale, žamor, tremu, razmjenu energija. Nadam se da će ova godina pokazati koli-

ko je važan kontakt uživo. Plašim se da će pokazati i suprotno: da se može i preko ekrana, mnogo toga. Meni je to ružno, preko ekrana. Preko ekrana samo kada je to naš izbor; inače - uživo, pa i kad crkne klima ili grijanje!

POBJEDA: Imate li uvid u to kako ide prodaja knjige na engleskom, a kako kod nas?

KNEŽEVIĆ: Kad bih pitala izdavače, vjerovatno bi mi rekli, ali ne pitam. Poslije druge knjige, više ne pitate. Nekako znate kako ide. Za „Katarinu veliku i malu“ imam dobar osjećaj, i to mi je dovoljno.

POBJEDA: Na čemu trenutno radite?

KNEŽEVIĆ: Na novom romanu. Složila sam i zbirku priča, od kojih ima i onih londonskih, obrađenih, a ima i novih.

Međutim, odjednom mi se ukazao početak romana. Početak i ton.

D. ERJAVŠEK

vića u Kotoru tra „Nikola Đurković nastao“ je 2018. godine na inicijativu uprave ove institucije, s idejom da se obnovi tradicija horskog pjevanja koja je kao organizovani oblik muzičkog života grada postojala još od X I X v i j e k a . Na t r a g u današnjeg ansambla stoji i Gradski hor „Nikola Đurković“, osnovan u godinama nakon Drugog svjetskog rata, čiji su članovi bili ugledni kulturni djelatnici kao što su Antun Homen, Darinka Marović, Tripo Tomas, Mirko Homen, Stevo Simonuti, Miloš Milošević, Julio Marić, Antun Pogačar, Nikša Čučić.

Sa svojih dvadeset pet članova, obnovljen Gradski hor je tokom prethodne dvije godine aktivno učestvovao u kulturnim zbivanjima Kotora. Na repertoaru ansambla nalaze se popularne kompozicije domaćih i stranih autora, izvorne melodije iz Boke,

kao i višeglasne kompozicije klasične muzike. U decembru 2019. godine hor je održao prvi cjelovečernji koncert, a godinu ranije osvojio prvu nagradu, na Adriatica Nova festivalu. Horom rukovode profesorke Dušica Ćetković i Ljiljana Dončić.

Mandolinski orkestar Nocturno profesor Gregović osnovao je 1990. godine u Kotoru, pretežno od svojih učenika iz klase gitare u ŠOSMO „Vida Matjan“. Prvu postavu orkestra činile su mandoline, mandole, gitare i bas gitara, s vremenom su, kako je orkestar rastao i razvijao se, uključene flaute, bisernice i vojvođanski prim.

Orkestar je nastupao na koncertima škole, na brojnim svečanostima u Kotoru i Boki uopšte. Prvi cijelovečernji koncert orkestar je održao 1992. godine u Crkvi Sv. Duha u Kotoru.

B.B.

13

Onlajn muzička kritika: Nastup KotorArt trija na Don Brankovim danima muzike

Neprolaznost klasične ljepote Piše: Boris MARKOVIĆ

KOTOR - U subotu uveče u Crkvi Sv. Duha nastupio je KotorArt trio, čime je nastavljen program Don Brankovih dana muzike.

Pred publikom u sali i onom pred kompjuterskim/telefonskim ekranima nastupili su klarinetista Petar Garić, violončelista Dmitrij Prokofjev i pijanista Ratimir Martinović.

Postojanje kamernih ansambala koji djeluju kao rezidencijalni sastavi za vrijeme održavanja festivala praksa je koju je KotorArt uspostavio na samim počecima svog razvoja.

Usljed pandemije, koncepcija devetnaestog po redu KotorArta u određenoj mjeri je promijenjena, pa su ove godine izostali zvuci Festivalskog orkestra KotorArta na koje je domaća publika i te kako navikla. KotorArt trio je, međutim, kao jedan od brendova Don Brankovih dana muzike uspio da se okupi i javnosti predstavi djela Betovena, Bramsa, Šnitkea i Bozea.

Trojica umjetnika, članovi trija, poznati su domaćoj javnosti iz različitih perspektiva. Petar Garić, kao podgorički đak, diplomirao je na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi renomiranog prof. klarineta Ante Grgina. Potom je svoju izvođačku karijeru vezao za Crnogorski simfonijski orkestar, a pedagošku za cetinjsku aka-

KotorArt trio

demiju, gdje i danas radi kao samostalni predavač na predmetu klarinet. Dmitrij Prokofjev je takođe član Crnogorskog simfonijskog orkestra i predavač na Muzičkoj akademiji na Cetinju, ali je u Crnu Goru došao sa diplomom moskovskog Konzervatorijuma „P. I. Čajkovski“, iz klase prof.

Natalije Gutman. Izvođačko iskustvo sticao je i u kamernim ansamblima sa uglednim umjetnicima poput Vladimira Spivakova, Natalije Gutman, Nikolaja Luganskog i dr. Ratimir Martinović je studije završio na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a višegodišnjeg pedagoga našao je u Kemalu Gekiću, jednom

od najvećih virtuoza današnjice. Osnivač je i direktor Festivala KotorArt i Fondacije Vasilije Mokranjac. Jedan je od najmlađih redovnih profesora u istoriji Univerziteta u Novom Sadu. Nastupao je na više od sedam stotina koncerata, sa preko šezdeset orkestara u Evropi, Aziji, Južnoj i Sjevernoj Americi.

S obzirom na to da se ove godine obilježava veliki jubilej u muzičkom svijetu – 250 godina od rođenja Ludviga van Betovena, umjetnici su u svoj repertoar uvrstili jedno djelo ovog velikana. Nastup su otpočeli Klarinetskim triom u Bduru, op. 11 Ludviga van Betovena, a nastavili Arijom za

Danas zatvaranje festivala „Dani Radovana Zogovića“ PODGORICA – Predstavljanjem izdavačke kuće „Fokalizator“ danas u 11 sati biće otvoren program posljednjeg festivalskog dana manifestacije „Dani Radovana Zogovića“.

U okviru prvog programskog segmenta govoriće Vladimir Vojinović, Sanja Vojinović i Milena IvanovićDubljević. Na današnjem proramu biće upriličeni i razgovori sa piscima, a gosti festivala tim povodom, između ostalih, biće Stefan Bošković, Đorđe Šćepović, Balša Brković... Nastupom mladih recitatora u 14 sati

biće odat i omaž Radovanu Zogoviću.

Ovogodišnje izdanje festiva-

la biće zatvoreno u 19 sati ceremonijom dodjele nagrade „Radovan Zogović“.

S. V.

„Tre Sorelle“ na Purgatorijama

Predstava „Tre Sorelle“

PODGORICA – Predstava „Tre Sorelle“ u režiji Zorana Rakočevića biće izvedena večeras u 21 sat na sceni Atijum Buća, u sklopu festivala Purgatorije.

Ovo je drugi komad koji će biti izveden na festivalu, a u pitanju je produkcija Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja. Predstava je nastala po tekstu Stevana Koprivice, a glumački ansambl čine Marija Đurić, Marija Labudović, Jelena Đukić, Vule Marković, Omar Bajramspahić i Pavle Popović.

Imajući u vidu da je zbog poštovanja mjera NKT-a broj mjesta ograničen, iz festivala apeluju na zainteresovane da na vrijeme rezervišu svoja mjesta. S. V.

klarinet i klavir francuskog autora Ežena Bozea. Još jedan duo umjetnici su predstavili pred publikom i onlajn gledaocima, „Svitu u starom stilu“ Alfreda Šnitea i time nas iz neoklasičarske pozicije djela vratili u vrijeme baroka. Koncert je završen izvođenjem Klarinetskog trija u a-molu, op. 114 Johanesa Bramsa, koji spada u standardni repertoar za ovaj instrumentalni sastav.

Podražavajući kompozitorove maštovite ideje i tehničke vještine, izvođači su kroz oba klarinetska trija, Betovenov i Bramsov, ukazali na neprolaznost klasične ljepote, koja, ni iz aspekta onlajn percepcije, nije upitna.

Stanić izlaže u Kotoru KOTOR – Izložba djela „Diši“, akademske slikarke Ivane Stanić (Andrić), biće održana u galeriji Kotor u četvrtak u 21 sat.

Poštujući preporučene mjere zdravstvene zaštite, otvaranje izložbe će biti u galerijskom dvorištu, a posjetioci će moći da pogledaju izložbu u Galeriji poštujući propisanu fizičku distancu.

Stanić (Andrić) je rođena 1982. godine u Kotoru.

Nakon završene gimnazije u Podgorici, diplomirala je na novosadskoj Akademiji umetnosti 2005. u klasi prof. Zorana Todovića, odsjek grafika. Potom je dvije godine provela na dizeldorfskoj Akademiji, gdje je u klasi prof. Herberta Brandla usavršavala slikanje i crtanje. Imala je više samostalnih i grupnih izložbi u Podgorici, Cetinju, Kotoru, Novom Sadu, Beogradu, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Umagu, Dizeldorfu, Kelnu... Živi i radi u Podgorici, a ljetnje mjesece provodi u Kotoru, gdje aktivno stvara. Bavi se tihim kulturnim aktivizmom i pokretač je inicijat i v e Ku l t u r n a B a z a Kunst. Zaljubljenik je u germanski jezik i kulturu. Mama je Kore, Vede i Vita.

B. B.

14

Svijet

Srijeda, 19. avgust 2020.

Vanredni samit lidera Evropske unije o situaciji u Bjelorusiji najavljen za danas

Brisel steže obruč oko Lukašenka

MINSK - Vanredni susret na vrhu zbog vanjskopolitičkih pitanja rijetko se događa u Evropskoj uniji. S obzirom na državno nasilje protiv demonstranata u Bjelorusiji dogovoren je sastanak na vrhu preko video-veze, izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, prenosi Dojče vele.

On je pozvao predsjednike država i vlada EU kako bi napravili veći pritisak na bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

- Ljudi u Bjelorusiji imaju pravo odlučiti o svojoj budućnosti i slobodno birati svoje vodstvo - napisao je Mišel na Tviteru.

- Nasilje protiv ljudi koji protestuju nije prihvatljivo i ne smije biti dopušteno – dodao je on.

Održavanje vanrednog susreta na vrhu zahtijevale su Poljska i Češka. Te dvije zemlje su prošle sedmice zahtijevale održavanje sastanka kako bi se snažnije potkrijepila stajališta Evropske unije. U ponedjeljak su i njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer i francuski predsjednik Emanuel Makron oštro kritikovali bjelorusko vodstvo. Štajnmajer je u Berlinu izjavio da se divi hrabrosti ljudi koji su izašli na ulice kako bi mirno protestovali.

- Apelujem na predsjednika Lukašenka da se okrene razgovorima, da se ne uzda u nasilje nego u dijalog. Apelujem na bjelorusku vojsku da ne čini grešku upotrebe sile protiv

EU do sada nije jasno zahtijevala ostavku bjeloruskog predsjednika koji autokratski vlada već 26 godina. To bi se moglo dogoditi u srijedu. Ali, odluke se donose jednoglasno, a mađarska vlada ima dobre odnose sa Aleksandrom Lukašenkom i mogla bi se tome usprotiviti vlastitog naroda - rekao je Štajnamjer.

Sa demonstracija u Minsku

PROVJERA

Evropska unija ne priznaje rezultat predsjedničkih izbora od 9. avgusta. Aleksandar Lukašenko je navodno osvojio 80 odsto glasova. Opozicija mu predbacuje krivotvorenje izbornih rezultata. Opoziciona kandidatkinja Svetlana Tihanovskaja morala je pobjeći u Litvaniju i objavila je da ona vodi Bjelorusiju.

Neke članice EU zahtijevaju ponavljanje predsjedničkih izbora pod slobodnim i fer uslovima. Portparol njemačke savezne vlade Štefen Zeibert izjavio je da bi kod provjere rezultata određenu ulogu trebao da igra OEBS. U toj organizaciji su članice i Bjelorusija i sve države EU-a kao i Rusija i SAD. Za razliku od ranijih izbora na ove predsjedničke izbore EU nije mogao poslati posmatrače.

Njemačka trenutno predsjedava Evropskom unijom i nastoji da posreduje. Savezna kancelarka Angela Merkel je tokom vikenda kontaktirala sa brojnim partnerima i razgovarala o stanju u Bjelorusiji, izjavio je Zeibert.

EU do sada nije jasno zahtijevala ostavku bjeloruskog

predsjednika koji autokratski vlada već 26 godina.

To bi se moglo dogoditi u srijedu. Ali, odluke se donose jednoglasno. A mađarska vlada ima dobre odnose sa Aleksandrom Lukašenkom i mogla bi se tome usprotiviti.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto je prošle sedmice zahtijevao bolji dijalog sa Minskom.

Francuski predsjednik Ema-

Za Putina neprihvatljivo miješanje u unutrašnje pitanje Bjelorusije Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je svaki pokušaj miješanja u unutrašnje stvari Bjelorusije „neprihvatljiv“ i da bi doveo

do eskalacije političke krize u toj zemlji, javlja agencija Tas. Predsjednik Rusije je takođe rekao da se nada da će se situacija u Belorusiji normali-

zovati „što je prije moguće“.

Putin je juče povodom situacije u Bjelorusiji razgovarao i sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

SZO pozvala članice na zajedničko djelovanje protiv pandemije

Kineska vakcina do kraja godine PEKING – Kineska vakcina protiv novog tipa korona virusa kovid-19, koji je razvila vodeća državna farmaceutska kuća „SinoFarma“, komercijalno će biti dostupna do kraja godine, saopštio je direktor te kompanije Liju Džingžen.

Liju je za list kineske Komunističke partije izjavio da će vakcina koštati manje od 1.000 juana (140 dolara) i da će se davati dva puta sa razmakom od 28 dana.

Prema njegovim riječima, biće potrebno da đaci i radnici u većim gradovima dobiju vakcinu, ali ne i oni koji žive u slabo naseljenim ruralnim oblastima.

- Ne moraju svih 1,4 milijarde ljudi u našoj zemlji da dobiju vakcinu - rekao je on u intervjuu objavljenom juče u listu Guangming dejli.

SinoFarm trenutno ispituje dvije vakcine, a ima godišnji kapacitet proizvodnje 220 miliona doza, rekao je Liju.

Liju, koji je takođe i sekretar Komunističke partije, tvrdi i da je on već primio vakcinu.

U međuvremenu je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus saopštio da je poslao pismo svim članicama ove organizacije u kome ih je pozvao da se priključe multilateralnom projektu „Kovaks“, koji ima za cilj razvoj vakcine protiv korona virusa.

- Države koje stavljaju svoje interese ispred interesa drugih zemalja u pokušaju da obezbijede zalihe potencijalne vakcine protiv korona virusa dodatno pogoršavaju pandemiju - izjavio je Tedros Adanom Gebrejesus.

On je na onlajn brifingu izjavio da je strateško i globalno djelovanje u interesu svake zemlje, te pozvao na okončanje „vakcinalnog nacionalizma“, prenosi Rojters. Istakao je i da „niko nije bezbjedan dok svi ne budu bezbjedni“.

Od početka pandemije korona virusa širom svijeta je zaraženo više od 22 miliona ljudi, dok je usljed infekcije preminulo 772.647 pacijenata.

nuel Makron je na francuskoj sredozemnoj obali, gdje provodi odmor, izjavio da se EU mora zauzeti za stotine hiljada Bjelorusa koji mirno demonstriraju za svoju slobodu i suverenost.

Služba za vanjske poslove EU, shodno odluci ministara vanjskih poslova, od petka radi na popisu mogućih zabrana putovanja i privrednih sankcija protiv odgovornih ljudi u Bjelorusiji.

Taj popis bi trebao biti gotov do kraja iduće sedmice.

Evropska unija bi najprije trebala utvrditi ko je odgovoran za moguće krivotvorenje izbornih rezultata i nasilje prema demonstrantima i proizvoljna hapšenja. Nejasno je hoće li na tom popisu biti i predsjednik Lukašenko.

- Njemačka savezna kancelarka može zamisliti proširen

krug osoba pod sankcijama, izjavio je vladin portparol Zeibert u Berlinu.

POVOD

Do 2016. godine su na snazi bile sankcije EU protiv 173 osobe. Ukinute su nakon tadašnjih predsjedničkih izbora, jer je EU uočila blago približavanje Bjelorusije Evropskoj uniji. Istovremeno se sticao utisak pogoršanja odnosa sa prisnim saveznikom Rusijom. Bjelorusija je posljednjih godina učestvovala u nizu programa EU za susjedne zemlje, između ostalog u razmjeni studenata preko programa Erasmus i dijalogu o pravnoj državi. Postoji određena vojna saradnja i sa NATO, iako je Bjelorusija po tom pitanju usko povezana sa Rusijom.

Sada, međutim, bjeloruski predsjednik Lukašenko optu-

žuje Holandiju, Poljsku i Ukrajinu da spolja upravljaju demonstracijama u njegovoj zemlji.

Liderka opozicije djeluje iz Litvanije, koja je članica EU. - Moramo da izbjegnemo sve što bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu moglo da posluži kao izgovor za bilo kakvo vojno miješanje. Nije nam potrebna druga Ukrajina izjavio je jedan evropski diplomata koji je želio da ostane anoniman.

U ponedjeljak je Belorusija počela sa vojnim vježbama na svojoj zapadnoj granici. Predsjednik Lukašenko, koga je američki predsjednik Džordž V. Buš svojevremeno nazvao „posljednjim diktatorom u Evropi“, tvrdio je da NATO okuplja vojsku u Poljskoj, Litvaniji i Letoniji kako bi prijetio Belorusiji. Jedna portparolka NATO odmah je to odbacila.

- Multinacionalno prisustvo NATO u istočnim zemljama č l a n i c a m a n i ko m e n i j e prijetnja, rekla je Oana Lungesku. Ona je izričito defenzivna, prikladna i usmjerena na sprečavanje konflikata i očuvanje mira - rekla je portparolka NATO.

NEPOŽELJAN

Evropski parlament ne priznaje Aleksandra Lukašenka kao novoizabranog predsjednika Belorusije i smatra da je „persona non grata“ u Evropskoj uniji, stav je glavnih političkih grupacija u EP. U zajedničkoj deklaraciji donesenoj 18. avgusta, naglasili su da predsjednički izbori u ovoj državi, koji su održani 9. avgusta „nijesu bili ni slobodni, ni pošteni“ te da vjerodostojni izvještaji ukazuju na pobjedu opozicione liderke Svetlane Tihanovske.

- Pozdravljamo bjeloruski narod zbog njegove hrabrosti i odlučnosti te snažno podržavamo njihovu želju za demokratskim promjenama i slobodom - poručili su poslanici EP.

SAD: Održana prva nacionalna konvencija Demokratske stranke

Mišel Obama zvijezda večeri VAŠINGTON - Prvo veče nacionalne konvencije Demokratske stranke u susret predsjedničkim izborima održano je u ponedjeljak veče. Umjesto predviđenog okupljanja u Milvokiju, demokrate su svoje predizborne poruke emitovale u dva sata televizijskog programa koji je emitovan širom Sjedinjenih Država.

Prgram je vodila glumica Eva Longorija, dok je zvijeza večeri, kako prenose američki mediji, bila bivša prva dama Mišel Obama.

- Dozvolite mi da budem iskrena. Donald Tramp je pogrešan čovjek za našu državu. Imao je i više nego dovoljno vremena da dokaže da je sposoban da radi svoj posao.

On ne može biti onaj koji nam je potreban. To je jednostavno tako – poručila je Mišel Obama.

Na konvenciji je govorio i Bajdenov najoštriji protivnik na unutar stranačkim izborima Berni Sanders, koji je pokušao svoje pristalice da ubijedi

da Bajden i nije toliko konzervativan kao što izgleda.

Podsjetio je na ambiciozne planove bivšeg potpredsjednika kada su u pitanju klimatske promjene i upozorio da je Bajdenova pobjeda ključna za očuvanje već uspostavljenih vrijednosti ljevice.

- Budimo jasni, ako Donald Tramp bude reizabran, sav

napredak koji smo ostvarili biće u opasnosti - upozorio je Sanders.

Izbor Bajdena za novog šefa države podržao je i bivši republikanski guverner savezne države Ohajo Džon Kasič.

- Ja sam doživotni republikanac, ali to je sporedno opredjeljenje kada je u pitanju odgovornost prema mojoj zemlji

- rekao je Kasič i istakao da je ponosan na svoje republikansko naslijeđe, ali da se Donald Tramp ne podudara sa tim principima.

Nakon prve večeri virtuelne konvencije demokrata, Amerikance čekaju još tri večeri ovakvog programa.

Priredila: Đurđica ĆORiĆ

Srijeda, 19. avgust 2020.

Marketing

15

16

Marketing

Srijeda, 19. avgust 2020.

Hronika Podgorice

Srijeda, 19. avgust 2020.

17

Radnici „Bemaksa“ privode kraju radove na dionici Rogami - Spuž, dok su na trasi Podgorica - Danilovgrad u toku iskopi, izgradnja podvožnjaka i potpornih zidova

Saobraćajnica do Spuža biće završena početkom septembra Radnici građevinske firme ,,Bemaks“ privode kraju rekonstrukciju puta Rogami — Spuž.

Navodeći da je u toku izgradnja ivičnjaka, trotoara, asfalta i saobraćajne opreme puta, koordinatorka za gradilišta niskogradnje u kompaniji Bemaks Jovana Vuksanović poručuje da će posao na ovoj trasi, dugoj pet kilometara, biti završen početkom septembra.

Na dionici Podgorica – Danilovgrad, gdje ,,Bemaks“ gradi bulevar, u toku su radovi na iskopu i nasipu na trasi, izgradnja podvožnjaka, potpornih zidova, kao i radovi na izvođenju šipova na Komanskom mostu. Nakon izgradnje puta Rogami – Spuž, poručuju iz „Bemaksa“, neće biti zatvaranja saobraćaja na putu Danilovgrad – Podgorica, odnosno novoizgrađena saobraćajnica prema Spužu neće se koristiti kao alternativna.

RADOVI

-Svjesni smo da je dionica Rogami – Spuž značajna za saobraćajnu mrežu grada, pa smo iz tog razloga već nekoliko mjeseci angažovali veći broj radnika, organizovali rad u smjenama i povećali broj mehanizacije kako bismo dionicu puta Rogami – Spuž završili početkom septembra – poručila je Vuksanović.

Na dionici Podgorica - Danilovgrad radovi su počeli 13. jula, a u toku iskopi i nasipi na trasi, izgradnja podvožnjaka,

Radovi na dionici Podgorica - Danilovgrad

Rekonstrukcija mostova i izgradnja kružnih tokova Asfaltiranje na dionici Rogami - Spuž

Zbog značaja puta Podgorica – Danilovgrad nastojimo organizovati radove na gradilištu kako bi se saobraćaj odvijao nesmetano i bezbjedno. Naš plan je da ni u jednom trenutku ne obustavljamo saobraćaj – poručila je Jovana Vuksanović iz kompanije „Bemaks“ potpornih zidova, kao i izvođenje šipova na Komanskom mostu.

Iz kompanije „Bemaks“ poručuju da će nastojati da organizuju radove na način koji će omogućiti nesmetano odvijanje saobraćaja.

- Zbog samog značaja puta Podgorica – Danilovgrad nastojimo organizovati radove na gradilištu kako bi se saobraćaj odvijao nesmetano i be-

Tender za rekonstrukciju dijela Bregalničke ulice

zbjedno. Naš plan je da ni u nijednom trenutku za vrijeme izvođenja radova ne obustavljamo saobraćaj. Ukoliko se bude javila potreba za obustavom saobraćaja na određenoj dionici to će prije svega biti zbog bezbjednog izvođenja radova i bezbjednosti učesnika u saobraćaju. Ali, ukoliko i bude obustave saobraćaja neće trajati duže od nekoliko sati dnevno – pojašnjava Vuksanović.

ULAGANJA

Rok za završetak rekonstrukcije magistralnog puta M-18 Podgorica - Danilovgrad je jul 2022. godine.

- Dužina dionice koja se rekonstruiše je 15 kilometara. U sklopu ugovora predviđena je izgradnja saobraćajnice bulevarskog tipa, potpornih zidova, rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih mostova Komanski, Sušica, Matica i Mare-

Opština Tuzi pomaže roditeljima da pripreme djecu za školu

Iz Uprave za saobraćaj navode da će na bulevaru Podgorica – Danilovgrad biti izgrađeno sedam kružnih raskrsnica.

- Predvidena je rekonstrukcija postojećih mostova i izgradnja novih, paralelno sa postojećim i to most Sušica dužine 75 metara, Matica dužine 60 metara, Komanski most dužine 66 metara i Mareza dužine 15 metara, kao i izgradnja 1.300 metara potpornih zidova – poručuju iz Uprave za saobraćaj.

Sakupljanje i odvodenje atmosferskih voda, dodaju oni, biće riješeno izgradnjom dva paralelna kolektora, a predviđena je i uradnja 35 separatora.

za, zatim rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog p o d vo ž n j a ka , i z g ra d n j a atmosferske kanalizacije, javne rasvjete, izvođenje horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije i opreme puta. Poprečni profil saobraćajnice čine četiri saobraćajne trake, po dvije za svaki smjer širine po tri i po metra, razdjelno ostrvo širine 4,5 metara. Na dužini od dva kilometra

predviđena je izgradnja trotoara širine dva metra – navodi koordinatorka za niskogradnju iz kompenije „Bemaks“.

Izgradnja bulevara Podgorica - Danilovgrad finansira se preko Uprave za saobraćaj, sredstvima obezbijedenim iz kredita EBRD-a, a vrijednost radova je 24 miliona eura, bez uračunatog PDV-a.

I. MITROVIĆ

Štandovi za prodaju polovnih udžbenika postavljeni na Trgu nezavisnosti

Svim osnovcima Prodaja knjiga od kupuju udžbenike petka, trajaće 10 dana

PROJEKAT VRIJEDAN VIŠE OD 100.000 EURA: Bregalnička ulica

Ponude se predaju do 18. septembra Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za rekonstrukciju dijela Bregalničke ulice, u zahvatu PUP-a Podgorica u Momišićima. Vrijednost radova iznosi 107.438 eura.

- Rekonstrukcijom su predviđeni pripremni radovi, kolovozna konstrukcija, rekonstrukcija postojećeg asfalta, hidrotehničke instalacije - atmosferska kanalizacija, fekalna kanalizacija, tk kanalizacija i vodovod, elektroenergetske instalacije i saobraćajna signalizacija - saopšteno je iz PG biroa.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od

60 dana od dana otvaranja ponuda.

- Ponude se mogu predati do 18. septembra radnim danima od 10 do 13 sati, neposrednim podnošenjem na arhivu naručioca na adresu Jovana Tomaševića 2a, Podgorica ili preporučenom pošiljkom sa povratnicom na istoj adresi - piše u dokumentu. Otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od ovlašćenog lica, održaće se 19. septembra u 14 sati u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice na adresi Jovana Tomaševića 2a, Podgorica.

Nj. B.

Opština Tuzi je obezbijedila novac za finansiranje udžbenika za sve učenike osnovnih škola, od prvog do devetog razreda.

- Imajući u vidu situciju u kojoj se nalaze roditelji, za pripremu svoje djece za novu školsku godinu, angažovali smo se maksimalno da im ovaj teret olakšamo – saopštio je predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj, uz napomenu da su Tuzi, iako najmlađa opština u Crnoj Gori, jedna od rijetkih koja realizuje slične investicije. U nadi da će redovna nastava početi u septembru, predsjednik Opštine Tuzi je svim učenicima poželio uspjeh u nastavi.

I. M.

Glavni grad Podgorica i ove godine podržava inicijativu građana da se na Trgu nezavisnosti organizuje prodaja korišćenih udžbenika za osnovno i srednje obrazovanje.

Shodno tome, prenosi PG biro, ispod kolonada na glavnom gradskom trgu juče su postavljeni štandovi koji će od petka, 21. avgusta do utorka 1. sep-

tembra biti na raspolaganju svim zainteresovanim prodavcima.

- Pozivamo sve koji namjeravaju da prodaju svoje udžbenike, da to isključivo čine na predviđenoj lokaciji, odnosno na Trgu nezavisnosti, kako bi kupcima polovni udžbenici bili dostupni na jednom mjestu – poručuju iz gradske uprave.

I. M.

Raspisan konkurs za podršku biznis idejama na području Stare varoši

Bespovratnih 50.000 eura za razvoj gradskog jezgra Glavni grad Podgorica raspisao je juče konkurs za podršku biznis ideja na području naselja Stara varoš.

Poziv se odnosi na sva fizička i pravna lica sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Podgorice, koja svoj biznis žele da započnu ili razvijaju u Staroj varoši.

- Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu Glavnog grada za 2020. godinu, planirana su bespovratna sredstva u iznosu od 50.000 eura za realizaciju biznis ideja kojima se u Staroj varoši pod-

stiče ekonomski razvoj i proizvodnja; razvoj zanatske, ugostiteljske i trgovinske djelatnosti i razvoj turizma, očuvanje životne sredine i održivi razvoj, kao i afirmacija i valorizacija kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti ovog dijela Podgorice – saopšteno je iz Glavnog grada.

Konkursom je predviđeno da biznis ideja bude predstavljena kroz biznis plan, a maksimalni iznos odobrenih sredstava iznosiće 12.500 eura.

- Jedno lice može konkurisati sa najviše dva biznis plana, od kojih će jedan biti podržan – poručuju iz gradske uprave, uz napomenu da se prijave na konkurs podnose u roku od 30 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnom štampanom mediju.

Sve informacije o konkursu, kao i detalji u vezi sa prijavom dostupni su na linku h t t p s : // p o d g o r i c a . m e / s t o rage/16117/5f3b7645475cd_Konkurs. docx.

I. M.

18

Arena

Fudbal

Srijeda, 19 avgust 2020.

Budućnost večeras pred praznim tribinama pod Goricom (20h) igra sa Ludogorecom u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, trener Mladen Milinković optimista

Vjerujem u prolaz, nije fraza, već stvarno tako mislim PODGORICA - Nova sezona, novi evropski izazov - Budućnost večeras pod Goricom (20 h) dočekuje Ludogorec u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona.

Ludogorec

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.000.

Sudija: F. Karako. Pomoćnici: I. Albert i T. Geogriju (svi iz Mađarske). Početak: 20 časova.

Dragojević

Vukčević

Adžić

Ćuković

Mirković

Terzić

Sekulić Raičković

Moraitis

Ivanović

Grbić

Marin Čibota

Kaulo

Santana Aniset

Đakov Nedjalkov

Sisinjo Grigore

Moci Renan

Trener Mladen Milinković

Uradićemo sve da pobijedimo.

Nijesmo se za utakmicu spremali samo tri dana, već od momenta kada smo saznali sa kim igramo. Spremni smo za 90 minuta, produžetke, a vježbali smo i penale. Koja god od te tri opcije bude, samo da prođemo - ističe Milinković.

Ulog je veliki. Budućnost igra za svoj i rejting crnogorskog fudbala, kao i za lijepu zaradu.

- Ovo su mečevi koji donose finansije i podižu rejting. Ovakvi dueli privlače veliku pažnju.

Ostaje žal što tribine neće biti pune, što nećemo igrati u sjajnoj atmosferi naših navijača

MILOŠEVIĆ: Imamo svoje adute Prvo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona u ovom trenutku nameće se kao najvažnija utakmica Budućnosti u sezoni.

Tako razmišlja sportski direktor Zvezdan Milošević, koji optimistično gleda na sudar sa Ludogorecom.

- Odradili smo dobre pripreme, s obzirom na

okolnosti. Od kada je došao trener Milinković, atmosfera je pozitivna, momci odlično treniraju. Napravili smo i dobru analizu protivnika, gledali sedam-osam njihovih utakmica. Ludogorec je favorit, ali imamo i mi svoje adute.

Nadam se da će igrači izvući najbolje od sebe i napraviti iznenađenje - rekao je Milošević.

Trener Pavel Vrba

čija podrška će nam mnogo faliti. Razgovarao sam sa kolegama. Svi su složni da nijesmo imali sreće na žrijebu, da je bilo bolje da smo izvukli Omoniju ili Kluž. Mnogi su nas otpisali, ali vjerujem u ovaj tim, u momke sa kojima radim. Ubjedljivo smo osvojili titulu i pokazali da možemo dobro da igramo. Sada ćemo vidjeti gdje smo u odnosu na renomiranog, jakog protivnika koji često igra grupnu fazu evropskih klupskih takmičena. Ludogorec se nedavno u šesnaestini finala Lige Evrope sastao sa Interom koji se superiorno plasirao u finale.

Jaki su, ali i mi imamo svoje adute. Pokušaćemo da obradujemo sve naše pristalice, a siguran sam da bi se našem prolazu radovali i oni koji u Crnoj Gori ne simpatišu Budućnost - naglašava iskusni stručnjak.

Plavi su do tančina analizirali tim iz Razgrada…

- Pokrenuli smo veze i poznanstva koja imamo. Dobili smo sve informacije o rivalu. Ne vjerujem da mogu nečim da nas iznenade. Ludogorec je izmijenio tim, ali oni su jedan od onih klubova koji ne griješi sa pojačanjima. Neko ode, a zamijeni ga bolji igrač. Pogađaju sa novim fudbalerima, a oni podižu kvalitet tima. Gledali smo i veliki broj njihovih mečeva. Često mije-

GRBIĆ: Želimo da dokažemo da se i ovdje igra dobar fudbal Povreda Petra Grbića usred priprema zabrinula je navijače hoće li jedan od najboljih fudbalera Budućnosti biti spreman za Ludogorec?

Strah je prošao kada je ušao na poluvremenu meča sa Dečićem, prošlog petka na Zlatici.

Iskusni krilni napadač biće u timu protiv kluba iz Razgrada na startu kvalifikacija za Ligu šampiona.

- Naše je da izađemo hrabro, odigramo najbolje što možemo, a vjerujem da će nam to donijeti prolaz u narednu rundu. Sa Partizanom sam igrao dva puta protiv Ludogoreca. Znam koliko su jaki. Znam da i mi možemo mnogo. Prenosim glas igrača: Protivnik će morati dobro da se pomuči kako bi opravdao ulogu favorita. Imamo što da pokažemo i borićemo se maksimalno. Želimo da dokažemo da se i u Crnoj Gori igra dobar fudbal. Želimo da izbrišemo poraz od Dečića na premijeri naše lige - rekao je Grbić na pres-konferenciji u klupskom kampu na Starom aerodromu, dan uoči meča pod Goricom. ,,Luda šuma“ je ekipa koja igra ultra ofanzivno, a to je i stil ,,plavih“ na domaćoj klupskoj sceni.

Podgoričani nijesu neko ko zna da se brani, premda će defanziva biti na posebnom testu.

- Raduje me to što nećemo igrati fudbal koji inače ne igramo.

U krvi Budućnosti je da napada. Nećemo odustati od svog sistema i stila, s tim što nećemo biti ofanzivni po svaku cijenu.

Bitno je da nađemo balans. Nećemo se ponašati autsajderski.

Vidimo šansu i potrudićemo se da priredimo iznenađenje poručio je Grbić.

njaju pozicije, stekao bi se utisak da to u jednom trenutku izgleda razbacano, a u stvari je gotovo savršeno uklopljeno.

Koliko su ozbiljni govori i to što imaju 20 varijanti kornera. Moramo da držimo koncentraciju od prvog do posljednjeg minuta. Nijednog sekunda ne smijemo da se zaboravimo. Imaju mane, a to ćemo probati da iskoristimo - kazao je Milinković.

U Telekom 1. CFL obaveza svakog trenera je da na terenu drži dva igrača ispod 21. godine.

Takvog dekreta u Evropi nema. Milinković može da sastavi tim po želji, onako kako bi

možda igrao u Crnoj Gori.

Van kombinacije je, međutim, jedan od najboljih - Draško Božović, koji izdržava kaznu od prošlog ljeta kada je dobio crveni karton u Ukrajini protiv Zarije.

- Neću reći sastav, ali znam tim koji će početi. Nećemo mnogo pominjati ni probleme sa kojima smo se susretali u prethodnih mjesec dana rada, da nijesmo bili kompletni, jedno vrijeme i bez golmana. Svi smo usmjereni ka istom cilju, a to je da pokušamo da ostvarimo veliku pobjedu - zaključio je Milinković.

D. KAŽIĆ

VRBA: Napadačka igra donosi pobjede Ekspedicija Ludogoreca juče je doputovala u Crnu Goru, sinoć u vrijeme utakmice trenirala je pod Goricom, a večeras će na teren izaći kao ekipa kojoj nije samo cilj da prođe Budućnost, već da se domogne grupne faze Lige šampiona.

- Skautirali smo Budućnost koja igra ofanzivno. Igra se jedna utakmica, tako da će i naš i njihov cilj biti pobjeda. A pobjede donosi napadačka igra. Poštujemo Budućnost, tako ćemo ući u meč, s pravim pristupom i motivom. Očekujem otvorenu utakmicu, koju će odlučiti pojedinci i kvalitet. Vjerujem u moj tim i u prolaz - rekao je trener Pavel Vrba.

Tim iz Razgrada nije kompletan. Izostaće

M. BABOVIĆ

Plavi možda nijesu imali najbolju uvertiru za meč sa devetostrukim uzastopnim prvakom Bugarske, ali poraz, slaba igra i generalno loša noć na premijeri domaćeg prvenstva nijesu umanjili nadu izabranika Mladena Milinkovića u iznenađenje protiv rivala koji je prava legija stranaca, sa Brazilcima u prvom planu. Šansa crnogorskog tima je jedna utakmica, pogotovo na domaćem terenu, a možda i to što ovoga puta nije favorit.

Popravnog nema, odluka o prolazu u narednu rundu pada odmah, nakon 90 ili 120 minuta, moguće i poslije penal ruleta.

Milinković uvjerava da je Budućnost spremna za meč koji se igra na sve ili ništa.

- Vjerujem u iznenađenje, a to ne kažem samo onako, kao frazu, da bih podigao igrače.

Iskreno tako mislim - rekao je šef stručnog štaba Podgoričana na presu uoči utakmica.

Potom je nastavio: - Nijesmo odigrali dobro protiv Dečića na premijeri prvenstva, nije išlo, dešava se. Mislim da su momci mislima bili okrenuti meču sa Ludogorecom. Odmah nakon poraza na Zlatici rekao sam fudbalerima da taj duel odmah zaborave. Izvukli smo pouke i naučili nešto novo.

Očekujem mnogo bolje izdanje protiv bugarskog prvaka.

Budućnost

Treninga Ludogoreca pod Goricom

Georgij Terzijev i Vanderson, ali se u kombinaciju vraćaju Kešeru i Žoržinjo, koji su se oporavili od korona virusa.

- Imamo dovoljan broj igrača da nadoknade izostanke - dodao je Vrba.

Arena

Srijeda, 19 avgust 2020.

Risto Lakić

Fudbal

19

Golubovčani opravdali ulogu favorita protiv Engordanija u pretkolu kvalifikacija za LE

Zeta superiorna u Andori Veliki problem za Danilovgrađane pred današnji put za Andoru

Korona ušla u Iskru, tri pozitivna igrača DANILOVGRAD - Veliki problem za Iskru uoči prve, istorijske utakmice na evropskoj sceni - korona virus ušao je u danilovgradski klub pred današnji odlazak na meč sa Santa Kolomom koji se igra u četvrtak veče u Andori.

Stručni štab i ekipa odradili su obavezna testiranja na kovid-19, a rezultati su pokazali da su tri fudbalera zaražena.

Oni će ostati u samoizolaciji, a po medicinskom protokolu UEFA tretiraće se kao povrijeđeni igrači.

Ostatak ekspedicije danas čarter-letom putuje za Andoru na premijerni meč kvalifikacija za Ligu Evrope, s tim što će u Đironi imati još jedno testiranje.

Zbog sličnog problema nedavno je kosovska Drita suspendovana iz kvalifikacija za Ligu šampiona službenim rezultatom 3:0 u korist Linfilda iz Sjeverne Irske.

- Moramo se ponašati u skladu sa preporukama NKT-a, kao i odlukama FSCG, pa će se njihovo odsustvo tretirati kao da su povrijeđeni. Što se tiče drugih stavki sve se odvija po planu i programu i sve smo dobro razradili od odlaska do povratka kazao je Lakić, uvjeren da će ,,crveno-bijeli“ i u ovoj situaciji imati dovoljno snage i kapaciteta za megdan sa Santa Kolomom.

On ističe da su ostali igrači i fizički i psihički spremni za utakmicu koju je danilovgradski prvoligaš čekao više od jednog vijeka.

- Možda će strategija šefa struke Nedovića biti izmijenjena zbog novih okolnosti, ali je sigurno da će ostali fudbaleri koji istrče na teren pružiti maksimum i koliko-toliko nadomjestiti odsustvo svojih saigrača. Bitno je da koncentracija ne popusti do posljednjeg zvižduka sudije i da jednom odgovornom i kolektivnom igrom utakmicu riješimo u svoju korist - istakao je Lakić.

Utakmica sa Santa Kolomom na gradskom stadionu u Andora la Velja igra se u četvrtak u 19.30 B. KADIĆ časova.

Zeta nije ništa prepustila slučaju na Pirinejima - izabranici Dejana Roganovića savladali su Ergondani iz Andore u pretkolu kvalifikacija za Ligu Evrope. Na kraju 3:1, superiorno, a moglo je da bude i ubjedljivije da su Golubovčani bili presebniji u realizaciji.

Kako god - crnogorska ekipa ispunila je cilj. Opravdala je ulogu favorita u Andora la Velji, zaradila dodatnih 220 hiljada eura i zakazala novi meč na kontinentalnoj sceni, ovoga puta u gostima protiv Niderkorn Progresa iz Luksemburga narednog četvrtka.

Prevagu na terenu napravio je Vasko Kalezić, povratnik iz Budućnosti, koji je namjestio dva gola, a u strijelce su se upisali Ivan Vukčević i dva Lambulića - Matija i Lazar.

Golubovčani su slomili protivnika u sudijskoj nadoknadi prvog poluvremena, a u nastavku je sve bilo stvar rutine.

Nije Zeta pošla turistički u Andoru, već da uradi ono što je bilo realno - da prođe u naredno kolo.

Početak je to najavio. Golubovčani su od starta preuzeli inicijativu i stvorili nekoliko obećavajućih situacija.

Najraspoloženiji u crnogorskoj ekipi bio je Kalezić, preko kojeg su išle gotovo sve akcije gostiju. Krilni napadač je prodorima, driblinzima i asistencijama stvarao šanse saigračima, ali ispočetka nije glatko išlo u završnici. Dvije dobre prilike promašio je osamnaestogodišnji Mijat Lambulić, a

Engordani

Zeta

10 31

Stadion: Gradski stadion u Andora la Velji. Odigrano bez prisustva publike.

Sudija: J. Džaja (Albanija).

Golovi: 1:0 I. Vukčević u 45+1, 2:0 Mi. Lambulić u 54, 3:0 L. Lambulić u 63. Žuti kartoni: Spano, Rudler (Engordani), Ceklić (Zeta)

KALEZIĆ: Drago mi je što sam povukao mladu ekipu Krilni napadač Zete Vasko Kalezić bio je asistent kod trećeg gola svog tima, a imao je još nekoliko dobrih dodavanja koje saigrači nijesu pretvorili u pogodak.

Povratnik u redove Golubovčana i sam je mogao da se upiše u listu strijelaca…

- Najvažnije je da smo prošli. Ispunili smo cilj. Prolaz u narednu rundu je jako važan za klub, za sve nas. Mogli smo da damo gol ranije, mogli da budemo i ubjedljiviji, ali i ovako smo zadovoljni. Drago mi je da sam povukao mladu ekipu i što su mladi igrači dali golove. I tim, i ja možemo bolje, vjerujem da ćemo napredovati. Okrećemo se narednom protivniku na evropskoj sceni, očekuje nas put u Luksemburg, ali prije toga imamo obavezu u prvenstvu protiv Jezera u gostima - rekao je Kalezić za Arenu nakon meča u Andori.

jednom je neprecizan bio Ceklić. Imala je Zeta još nekoliko interesantnih napada, s tim što je falilo mirnoće prilikom šuta ili zadnjeg pasa.

Malo je falilo da Golubovčani

budu kažnjeni za neiskorišćenu nadmoć na terenu. Krenuo je da teče 40. minut kada je Ergondani imao zicer, ali prednost domaćina spriječio golman Aković bravuroznom

intervencijom.

I kada je izgledalo da će prvo poluvrijeme biti završeno bez golova, na semaforu malog stadiončića, opasonog kamenim zidom i šumom sa jedne strane, promijenio se rezultat, Doslovno u posljednjem napadu pred odmor Zeta je povela asistent je bio Kalezić, a realizator Ivan Vukčević koji je lijepo pogodio iskosa sa desne strane - prizemnom dijagonalom u suprotni ugao.

Nastavak je počeo udarcem Kalezića koji je sa ivice šesnaesterca bio neprecizan, ali nije mnogo prošlo kada je Zeta osigurala pobjedu. Mijat Lambulić je ovoga puta uradio sve kako je trebalo - u primanju je dao for ka petercu, bio brži od golmana Koke i efektno plasirao loptu u mrežu.

Gosti su od 54. minuta imali dva gola razlike, a od 63. je rezultat izgledao još bolje - Kalezić je kroz sredinu filigrantski

Engordani

Zeta

Koka Agero Masijel Munjoz Rudler Spano San Nikolas (od 67. Lafont) Edson (od 75. Lopez) Rame (od 87. Teiksiera) Gomez Sančez

Aković Milić Tuzović Ceklić Đinović Milojko Krstović I. Vukčević (od 89. Đurović) L. Lambulić (od 89.

Tripunović) Kalezić Mi. Lambulić (od 81. Ma. Lambulić)

proigrao Lazara Lambulića koji je pogodio metu u situaciji jedan na jedan sa čuvarom mreže domaćina.

Roganovićeva četa je od tog trenutka svjesno uvela utakmicu u mirniji ritam, odmarala je kroz igru, ali nije završila duel bez kapitulacije.

Sa zvukom sudijske pištaljke u 94. minutu domaćin je ublažio poraz - sa bijele tačke pogodio je Gomez.

Pobjeda Zete za prolaz i finansijsku injekciju klubu.

D. K.

Polufinale Lige šampiona: Razgoropađeni Bajern favorit protiv Liona

Bavarska mašina lomi ubicu favorita Impresivnom pobjedom nad Barselonom u četvrtfinalu Lige šampiona, jednom od većih u klupskoj i istoriji elitnog takmičenja (8:2), Bajern iz Minhena je cijeloj Evropi poslao poruku: ,,Imamo ekipu za evropski tron“.

Bavarci su zgromili Lionela Mesija i drugove, ogolili sve mane ekipe sa ,,Kamp noua“, ali im je to donijelo i epitet prvog favorita za osvajanje ,,ušatog“ trofeja.

Ekipa Hansa Ditera Flika je veliki favorit protiv najvećeg iznenađenja Lige šampiona, Liona, i koliko god francuski tim bio neugodan, prolaz u finale neće doći u pitanje ukoliko Bajern ponovi savršeno izdanje iz četvrtfinala.

- Imam veliko povjerenje u moj tim. Oduševljen sam ekipom jer imamo sjajnu atmosferu, veliki kvalitet i visok intenzitet na treninzima. Ne znam da li je to potrebno timu, ali relaksiran sam jer znam koliko su fokusirani i imaju visoke ciljeve. Ali, svi znamo da se igra samo jedan meč, počinje od 0:0 i moramo da odigramo svih 90 minuta istim intenzitetom kao protiv Barselone - upozorio je Flik.

Lion je u osmini finala u dva meča eliminisao Juventus, potom je u Lisabonu šokirao Mančester siti. Dovoljno razloga za oprez u redovima Bajerna.

- Vjerujem da smo ih dobro ana-

Hansi Flik

lizirali. Svjesni smo njihovih kvaliteta, odlično se brane i izuzetno su kompaktni, sa dosta igrača iza lopte. Mnogo trče, a raznovrsni su i u napadu, tako da je važno da radimo prave stvari na terenu - istakao je Hansi Flik. Čovjek koji je preporodio Bajern nakon što je naslijedio Nika Kovača, najprije kao vršilac dužnosti, za večerašnji meč na raspolaganju ima kompletan tim.

- Imamo sjajan tim i različite opcije. Toliso je dugo bio povrijeđen i trenirao je naporno posljednje dvije sedmice da bi bio spreman za završnicu Lige šampiona. Medicinski tim je odradio veliki posao, Toliso je spreman. Protiv Barselone je odigrao nekoliko minuta i osta-

vio dobar utisa. Riječ je o sjajnom ,,box to box“ igraču, mnogo trči i opasan je pred protivničkim golom - objasnio je Flik.

- Srećni smo što je i Benžamin Pavar sa nama. Nije opcija za startnih 11, ali možda će protiv Liona biti na klupi.

Lion je u trenutku prekida francuske Lige 1 bio sedmi, ali je to moglo samo da zavara njegove rivale u Evropi.

Ekipa Rudija Garsije je u Ligi šampiona pokazala disciplinu i raznovrsnost, nije ustuknula ni pred protivnicima koji su bili apsolutni favoriti, Juventusom i Mančester sitijem.

Kao nagazna mina, ali ne i tim koji je zalutao među četiri najbolja u Evropi, želi da na muke stavi i velikana iz Minhena.

- Opcija da zaustavite Bajern je da se branite dobro sa psihološkog aspekta. Siti je postigao preko 100 pogodaka u prvenstvu, tako da ne treba previše da gledate statistiku. Ako bismo to radili, onda bi bilo bolje da ostanemo u hotelu - poručio je Garsija.

Jedini od trenera polufinalista LŠ koji nije Njemac neće odstupiti od svoje filozofije.

- Znamo sa kim igramo i kakvi su kvaliteti rivala. Nemaju slabih tačaka, ali nijedan tim nije savršen. Ako budemo u prilici da nametnemo našu igru i uradimo ono što možemo sa loptom u nogama, onda ćemo imati šansu da napravimo nešto veliko. Nije sve u defanzivi. Moramo da vjerujemo u sebe, znamo da smo sposobni da napravimo probleme protivnicima - izjavio je francuski stručnjak. Ne. K.

Polufinale Lige šampiona: ,,Sveci“ prvi put u finalu

IMPRESIVNI PSŽ Pari Sen Žermen je preslišao RB Lajpcig (3:0) u meču u kojem su oba kluba tražila kartu za ulazak u istoriju. ,,Sveci“ će igrati prvo finale Lige šampiona u pedesetogodišnjem postojanju kluba - bili su lepršavi, razigrani i do vođstva stigli već u 13. kada je Di Marija centrirao iz slobodnog udarca i na prvoj stativi pronašao Markinjoša, koji je bio neshvatljivo zaboravljen od protivničkih igrača.

Pari Sen Žermen nije stao, Mbape je u 16. bio blizu pogotka, a sve što je uradio RB Lajpcig bila je velika šansa Poulsena nakon prodora Lajmera.

Kazna je stigla u 42. - golman Gulači je loše ispucao loptu, koja je došla do Nejmara, a on ju je majstorski petom dodao do Di Marije.

Tačku je u 56. pogotkom glavom stavio najniži igrač na terenu, Huan Bernat. Ne. K.

RB Lajpcig

PSŽ

00 3 2

Stadion: Luž Sudija: Bjern Kujpers (Holandija) Golovi: 0:1 Markinjoš u 13, 0:2 Di Marija u 42, 0:3 Bernat u 56. Žuti kartoni: Lajmer, Halštenberg, Poulsen (RB Lajpcig), Kimpembe (PSŽ)

RB Lajpcig

PSŽ

Gulači Klosterman (od 63. Orban) Upamekano Mukiele Lajmer (od 62.

Halštenberg) Kampl (od 64. Adams) Zabicer Anhelino Olmo (od 46. Šik) Nkunku (od 46. Forsberg) Poulsen

Rico Kerer Kimpembe Silva Bernat Markinjoš Erera (od 83. Verati) Paredes (od 83. Draksler) Di Marija (od 87. Sarabija) Mbape (od 86. ŠupoMoting) Nejmar

Arena

20 Sportski miks Klub iz Radanovića imenovao novog kormilara

ABA ligaš iz Bara započeo pripreme

Kavaja trener Grblja RADANOVIĆI - Uoči starta Druge lige gdje će Grbalj igrati prvi put, rukovodstvo ,,trikolora“ na čelu sa Nenadom Maslovarom izabralo je Radovana Kavaju za trenera seniorskog tima, a u radu će mu pomagati Aleksandar Pejović, Branislav Šćepanović i Mato Đurković.

Kavaja iza sebe ima dugu igračku karijeru, posebno u dresu Lovćena i Mogrena, a sa klupe je vodio klub sa Obilića poljane u dva navrata, Mogren i titogradsku Mladost.

U ljetnjoj pauzi Grbalj je iz osnova promijenio sastav, dosta igrača otišlo je iz kluba, a najbolji omladinci i kadeti prekomadovani su u seniorski pogon. Što se novajlija tiče - spisak nije

konačan. Za sada su izvjesni Luka Klikovac iz Zete i Zaid Niković iz Arsenala. U toku su

kontakti sa iskusnim Mirkom Todorovićem koji je godinama bio stub odbrane Bokelja, a jedno vrijeme igrao je na Malti, dok je njegov posljednji klub tivatski Arsenal.

- Poslije vanredne Skupštine očekujem svestraniju podršku prijatelja kluba i konsolidaciju po svim linijama. Što se igračkog kadra tiče, trudićemo se da do kraja prelaznog roka utanačimo neke dogovore, a na zimskoj pauzi analiziraćemo učinak ekipe i utvrditi dalje planove - ističe član Uprave Grblja Gojko Donković.

U prvom kolu Grbalj gostuje Mornaru u Baru, a za navijače ,,trikolora“ je ohrabrenje što su i dalje u klubu i redovno treniraju golman Balša Popović i naD. D. padač Vladan Kordić.

Zastoj u pregovorima Liverpula i Bajerna

PROBLEM CIJENA TIJAGA Liverpul nije spreman da plati 30 miliona eura obeštećenja za vezistu Tijaga Alkantara, objavio je londonski Gardijan.

Slavni Španac brazilskog porijekla dogovorio je sve detalje ugovora sa šampionom Premijer lige. Međutim, Bajern Minhen ne odustaje od visine obeštećenja i prodaće Tijaga jedino u slučaju ako se obezbijedi pomenuta suma od 30 miliona. ,,Redsi“, sa druge strane, imaju sužene budžetske opcije ovog ljeta zbog efekata pandemije korona virusa. Očekuje se da transfer ipak bude kompletiran nakon kraja Lige šampiona, jer

Tijago ima samo još godinu ugovora u Bajernu, a njemački gigant želi da iskoristi posljednju šansu da zaradi od prodaje jednog od najboljih igrača.

Tijago Alkantara je u Bajernu

Srijeda, 19 avgust 2020.

od ljeta 2013. godine. U sezoni za nama je odigrao 24 meča u Bundesligi i postigao tri gola. Za nacionalni tim Španije na 37 utakmica postigao je dva gola.

S. S.

PODGORICA - Napad na vrh ABA lige jasan je cilj Mornara u sezoni pred nama. To je poručio predsjednik kluba Đorđije Pavićević obraćajući se igračima na prvom treningu predsezone u dvorani ,,Topolica“ u Baru.

U teškim vremenima pandemije korona virusa, Mornar je jedan od rijetkih klubova sa visokim ambicijama u Evropi čije finansije neće zavisiti od aktuelne situacije u svijetu. Igrači sa te strane mogu biti mirni, i maksimalno posvećeni obavezama u timu.

NAJVEĆI CILJEVI

- Vaša obaveza je da date svoj maksimum, a kvalitet koji imate garantuje da ćemo biti u vrhu ABA lige i daleko dogurati u FIBA kupu. Morate da trenirate i budete mnogo više disciplinovani nego prethodnih godina, da biste, prije svega, sačuvali zdravlje - poručio je Đorđije Pavićević igračima uoči treninga.

Trener Mihailo Pavićević je zadovoljan što je sačuvana okosnica sastava iz prethodne sezone. To je zalog da barski tim bude konkurentniji od prvih takmičarskih izazova u ABA ligi, potencijalno od oktobra.

- Nema lažne skromnosti, ovaj sastav, sa ovim imenima, teži najvećim ciljevima. Prema njima ćemo usmjeriti sve svoje snage od prvog dana. Prvo i osnovno je - moramo da dišemo kao jedna familija. Problema će sigurno biti, ali zajedno ćemo ih rješavati. Starosjedioci znaju: vike neće faliti, ovi novi brzo će se na to navići. Ljestvica je podignuta na najveći stepenik - rekao je Pavićević.

Ter Štegen mora na operaciju koljena Mark-Andre ter Štegen, golman Barselone, tokom sedmice operisaće jednu tetivu koljena, kako bi riješio dugoročan problem.

Njemac je branio za katalonski klub čak 46 puta tokom sezone za nama. Sezona se završila neslavno, katastrofalnim porazom 8:2 protiv Bajern Minhena u četvrtfinalu Lige šampiona. Ipak, golman je sveukupno ostavio dobar utisak u vicešampionu Španije tokom sezone, u kojoj je u 14 mečeva u Primeri sačuvao mrežu.

Očekuje se da Ter Štegen pauzira između mjesec i mjesec i po nakon operacije. Sezona u Primeri startuje 12. septembra tako da će potencijalno propustiti prvo kolo.

Drugi golman Barselone je iskusni Neto, koji je u sezoni za nama branio četiri puta i jednom sačuvao mrežu.

S. S.

RIJEČ UPRAVE

Na prozivci igrača bili su i mnogobrojni članovi uprave kluba.

Igračima su se obratili i predsjednik Opštine Bar i predsjednik Skupštine KK Mornar Dušan Raičević; najstariji član Upravnog odbora kluba Nedeljko Čović, sportski direktor kluba Drago Spičanović, član Upravnog odbora Rade Vujačić. Uz prisustvo kompletnog stručnog štaba i medicinskog tima, na prvom treningu bili su i generalni menadžer kluba i doskorašnji prvotimac Lazar Pavićević, te direktor Radivoje Mandić.

- Uz vrijedan rad uprave kluba, predsjednika i sponzorskog pula, obezbijeđeni su svi uslovi da možemo da očekujemo od vas značajne rezultate ove godine.

Na tome im se zahvaljujem jer bez tih osnovnih pretpostavki mi ne možemo ni da tražimo rezultate od vas. Bez obzira što je ova sezona puna izazova, i pripreme se organizuju pod novim okolnostima, čak i takmičenje, naši ciljevi su jednaki kao što su bili ranije, a to je da Mornar bude u vrhu i možda vrati onaj dug navijačima od prošle godine, proistekao bez njegove krivice, odnosno da se bori za titulu prvaka u ABA ligi. Siguran sam da ovaj sastav garantuje da ćemo biti među favoritima, a na vama je da cilj ostvarite i opravdate naše povjerenje - poručio je Radičević.

Uz dobrodošlicu novajlijama, Raičević je u ime Opštine i rukovodstva kluba poželio igračima srećan početak priprema. S. S.

Poruka trenera Borusije Dortmund mladoj engleskoj zvijezdi

Poslije trenera, smijenjen i sportski direktor

Lusijen Favr, trener Borusije Dortmund, izrekao je javno upozorenje ofanzivcu Džejdonu Sanču (20) da se što prije u potpunosti posveti fudbalu.

Nastavljena je čistka u Barseloni poslije debakla protiv Bajerna (8:2) u četvrtfinalu Lige šampiona - prvi je ,,stradao“ trener Kike Setjen, za njim sportski direktor Erik Abidal.

Sančo je meta Mančester junajteda za transfer ovog ljeta, iako čelnici Dortmunda demantuju da će mlada zvijezda otići iz kluba. Sa druge strane, Englez je svakodnevno aktivan na društvenim mrežama, uz česte objave sa noćnih zabava širom Evrope, gotovo svakog vikenda...

- Džejdon prosto mora da se uozbilji i odraste. Kao i svaki igrač njegovih godina, mora da nauči da živi život profesionalca. Ako to učini, postaće jedan od najboljih u našoj igri. Takođe razumijem da mu nije lako, svakodnevno u engleskoj štampi se pojav-

Setjen i Abidal su prije dva dana zajedno bili na ručku dok se na ,,Kamp Nouu“ održavao četvorosatni sastanak uprave, na kojem je odlučeno da se krene u restrukturiranje sportskog sektora.

Iste noći potvrđen je rastanak sa Setjenom, a juče i sa Francuzom, čija je misija kao operativca kluba trajala svega dvije godine.

Prošlog ljeta je dobio veća ovlašćenja oko stručnog i igračkog kadra, a već je bio na tankom ledu zbog krize u odnosima sa Lionelom Mesijem, zbog nekih izjava

Favr: Sančo, uozbilji se

Novi problem za Barselonu u postsezoni

ZALET IZ

ljuju tekstovi i glasine o transferu, pominju se nevjerovatne svote novca. Nije to lako izdržati - rekao je Favr.

Sančo je u sezoni za nama postigao 20 golova i imao 20 asistencija u svim takmičenjima. Borusija Dortmund za njegov transfer traži 120 miliona eura.

S. S.

I Abidal dobio otkaz u

na koje je Argentinac oštro reagovao.

Abidal, nekadašnji lijevi bek ,,blaugrane“, četvrti je sportski direktor koji je napustio klub otkad je Bartomeu predsjednik.

Važan test za Olimpijske igre u Tokiju

Limit u VULVSI OD STARTA Japanu 5.000 U PREMIJER LIGI gledalaca

Liga je odbila zahtjev kluba iz Vulverhemptona

Vulverhempton će morati da nastupi u sezoni pred nama u Premijer ligi već od pr-

vog vikenda 12. septembra, potvrđeno je iz takmičenja.

Liga je odbila zahtjev popular-

nih Vulvsa da im se odloži start sezone za jednu sedmicu.

Klub je ispao u četvrtfinalu Lige Evrope od Sevilje, a imaće samo pet sedmica da se igrači odmore i pripreme za nove izazove.

Sa druge strane, Mančester siti koji je ispao u četvrtfinalu Lige šampiona, te Mančester junajted koji je poražen u po-

lufinalu Lige Evrope, ostvariće pravo na pomenuto odlaganje mečeva prvog kola i u Premijer ligi startovati od 19. septembra.

Vulvsi u narednoj sezoni neće igrati u Evropi - u Premijer ligi su prethodnu sezonu završili na sedmom mjestu, a željenu poziciju ispustili su u posljednjem kolu.

S. S.

Maksimalan broj gledalaca na sportskim dešavanjima u Japanu je 5.000 i važiće makar do kraja mjeseca.

Ovo je važan test za državu koja tokom pandemije korona virusa pokušava da utvrdi idealan pro-

tokol bezbjednosti, koji bi važio i za Olimpijke igre u Tokiju na ljeto naredne godine.

Limit od 5.000 navijača je važan prije svega za megapopularne mečeve bejzbola u Japanu, kao i duele fudbalske Džej lige.

Od početka pandemije korona virusa u Tokiju, jednom od najvećih gradova planete, zaraženo je preko 17.000 ljudi, a registrovano je 338 smrtnih slučajeva.

S. S.

Arena

Srijeda, 19 avgust 2020.

Z ,,TOPOLICE“

Barane čeka put u Bjelorusiju

u Barseloni

21

Trener Jovanović najavio iskorak u ABA 2 ligi

za narednu sezonu, ambicije visoke

Košarkaši Mornara igraće u grupi F FIBA Evropa kupa, u kojoj će izvjesno biti favoriti.

Barani su na žrijebu u središtu FIBA Evrope saznali imena rivala, a utisak je da su imali povoljan žrijeb. Za sada su izvjesna imena dva protivnika - holandski Den Boš i bjeloruski Borisfen.

Ime trećeg protivnika biće poznato tek nakon drugog kola kvalifikacija. To će biti poraženi iz duela pobjednika ekipa koje će nastupati u prvoj kvalifikacionoj rundi. U drugu rundu idu bolji iz duela Dnjipro (Ukrajina) - Donar Groningen (Holandija) i Keravnos (Kipar) - Iraklis (Grčka). Ko izgubi u meču druge runde kvalifikacija, ide u grupu F u kojoj je Mornar.

Ono što Baranima potencijalno ne odgovara je dugo putovanje u Bjelorusiju na evropsko

Sportski miks

gostovanje. Takođe, željeli bi da izbjegnu i dugo putovanje u Ukrajinu, tj. da iz kvalifikacija u grupu F ne dođe ukrajinski Dnjipro.

Hiros Den Boš je u grupu F stigao iz trećeg šešira (Mornar je bio u drugom). Klub je osnovan još 1951. godine i 16 puta bio je prvak Holandije.

U sezoni 2019-20. u domaćem prvenstvu bio je treći.

Borisfen iz Mogiljeva je nasljednik bivšeg Tempa, kluba koji je postojao do 2011. godine.

Prošle sezone nastupao je u kvalifikacijama za FIBA Evropa kup i ispao od Dnjipra. Potencijalni je autsajder u grupi.

Mornar je jedan od favorita za osvajanje ovog evropskog takmičenja. Ekipa je okupljena u Baru i čeka je šest žestokih sedmica rada, uoči početka sezone u ABA ligi i Evropi.

Lovćen počeo pripreme PODGORICA - Košarkaši Lovćena odradili su na Cetinju prvi trening uoči sezone pred nama, uz predstavljanje novog trenera Petra Jovanovića.

Klub ne krije ambicije u sezoni koja treba da počne početkom oktobra. Sačuvana je okosnica tima, dovedena su američka pojačanja. Jovanović je vodio prvi tim tokom proljeća 2018. godine, odlično poznaje ekipu i klub - kontinuitet je važan adut Lovćena.

- U rezultatskom dijelu, nadam se da ćemo napraviti iskorak više kada je u pitanju regionalno takmičenje, u odnosu na protekle dvije-tri sezone. Kada je u pitanju domaća liga cilj nam je da budemo među dvije ekipe koje će obezbijediti učešće u ABA 2 ligi i naredne sezone. Od trenutne zdravstvene situacije zavisiće učinak svih ekipa, jer se zbog virusa korona još uvijek ne zna model igranja - kazao je Jovanović.

Kapiten tima biće dugogodišnji prvotimac, bek-šuter Milutin Đukanović, čiji je ostanak važan za klub.

- Odluka da ove godine ostanem u klubu umnogome je doprinijela promjenom trenera i

dolaskom Petra i u nekom privatnom razgovoru sa njim odlučio sam da ostanem. Naša obostrana želja je da ove godine napravimo neki iskorak u Drugoj ABA ligi, i da u domaćoj ostvarimo dobar plasman. Željno isčekujemo početak sezone. Duga je bila pauza, a problem sa virusom je sve poremetio, tako da svi jedva čekamo da se sastanemo na terenu i krenemo zajedno u nove pobjede - rekao je Đukanović.

Klub će pripreme odraditi na Cetinju, uskoro se očekuje da se zakažu mečevi na pripremama.

- Doveli smo dva stranca, Đitu i

Boldena. Imamo namjeru da dovedemo još mladih i perspektivnih igrača iz regiona, uglavnom, imamo vremena za to. Mislim da će ekipa ove godine biti mnogo bolja nego što je to bila prošle godine, a naš cilj je da budemo u vrhu ABA 2 lige i da izborimo plasman za regionalno takmičenje kroz domaće prvenstvo - kazao je Farit Kazamanović, sportski direktor Lovćena.

Kazamanović je istakao zahvalnost Prijestonici Cetinje na podršci, čime su se ostvarili uslovi da klub nastupi u ABA 2 ligi i formira konkurentan saS. S. stav.

Korona virus u hrvatskoj vaterpolo reprezentaciji

NIŠTA OD TURNIRA U ŠIBENIKU

Ništa od vaterpolo turnira u Šibeniku. Razlog je kovid 19 u redovima hrvatske reprezentacije.

Naime, kompletna reprezentacija poslata u samoizolaciju nakon što su slučajevi korone potvrđeni u plažnom baru na Korčuli, gdje su

se družili prošle sedmice tokom trening kampa.

Hrvatski mediji pišu da je test Ante Vukićevića bio pozitivan, dok se čekaju rezultate ostalih igrača.

Prvobitna ideja je bila da Hrvatska ugosti Španiju, Italiju, Grčku i Crnu Goru.

A. M.

Prvi je bio Zubizareta, drugi Robert Fernandes, a treći Pep Segura...

Očekuje se da Barselone do kraja sedmice za novog trenera postavi Holanđanina Ronalda Kumana, igračku legendu kluba.

Ne. K.

Osvojila WTA turnir u Leksingtonu (SAD)

Prva titula za Brejdi

Dženifer Brejdi, američka teniserka, osvojila je prvu WTA titulu karijere, u Leksingtonu (američka savezna država Kentaki).

U finalu Top sid opena pobijedila je Džil Tejhman iz Švajcarske 6:3, 6:4. Pred praznim tribinama imala je više od 80 procenata realizacije poena na prvi servis, a dominirala napadačkom igrom pogotovo u drugom setu.

Djevojka koja ima 25 godina trenutno je 40. teniserka na WTA listi, što joj je najbolji plasman karijere.

U polufinalu Brejdi je pobijedila veliku američku nadu Koko Gof. Turnir je bio generalna proba za Sinsinati open, koji će ove godine biti održan u Njujorku.

S. S.

Orlando šokirao najbolji tim regularnog dijela NBA sezone

Vučević zgromio Milvoki Najbolji kad je najpotrebnije. Nikola Vučević odigrao je fantastično u pobjedi Orlanda nad Milvokijem (122:110), ekipom sa najboljim skorom iz ligaškog dijela NBA lige!

Start plej-ofa tako je donio prvoklasnu senzaciju, u režiji crnogorskog centra.

Baranin je na kraju prve dionice već ubacio 12 poena. Orlando je sredinom druge dionice zaslužio prednost od 16 poena, poluvrijeme završio sa prednošću 62:52... To što su Baksi zaprijetili i prišli na tri razlike u 27. minutu nije bilo pretjerano bitno. Nikola se potpuno razigrao, na kraju treće dionice već imao 30 poena i 12 skokova - a ,,magični“ prednost 91:79!

Nije bilo šanse za povratak; Vučević je meč završio sa 35 poena, 14 skokova i četiri asistencije (trojke 8-5), bek Merkel Fulc sa 15 poena i šest asistencija, a plejmejker

Di Džej Ogustin sa po 11 poena i asistencija. Sa druge strane, u napadački sputanom timu Baksa, prva zvijezda Janis Adetokumbo je uz 31 poena imao i 17 skokova i sedam asistencija, ali i pet izgubljenih lopti.

Orlando će se boriti za drugu pobjedu nad Milvokijem u noći između četvrtka i petka, u ponoć po našem vremenu.

Interesantno, ovo je bila druga pobjeda za Vučevića u plej-of mečevima u dosadašnjoj NBA karijeri, u dresu tima sa Floride.

Luka Dončić ubacio je čak 42 poena uz sedam skokova i devet asistencija, ali to nije bilo dovoljno protiv Los Anđeles Klipersa, koji su pobijedili Dalas Meverikse 118:110 na startu NBA plejofa.

Drugoplasirani tim Zapadne konferencije Klipersi duel su prelomili u završnici, a za Dalas je otežavajuća okolnost bilo, po mnogima ne-

pravedno, isključenje krilnog centra iz Letonije Kristapsa Porcingisa.

Kavaj Lenard je ubacio 29 poena uz 12 skokova i šest asistencija, Pol Džordž dodao je 27 poena - najbolji igrači i velike zvijezde Klipersa od starta plej-ofa željeli su da pokažu da su u dobrom ritmu. Ipak, očekivao se mnogo lakši meč. Moris je dodao 19, Vilijams 14, Zubac deset poena i deset skokova.

U plej-ofu je poveo i Boston - Seltiksi su u derbiju prve runde Istoka pobijedili oslabljenu Filadelfiju 109:101.

Duel je riješen u posljednjoj četvrtini (34:22 za Boston), a došla je do izražaja razlika u kvalitetu opcija u rotaciji kada je trećeplasirani tim Istočne konferencije u pitanju. Krilo Džejson Tejtum je uz 32 poena imao i 13 skokova. Bek Džejlen Braun dodao je 29 poena uz šest skokova, a bek Kemba Voker 19 poena S. S. i pet asistencija.

22

Drugi pišu

Srijeda, 19. avgust 2020.

RADIO SARAJEVO: Šeki Radončić uoči premijere filma ,,Zavjera” na Sarajevskom filmskom festivalu

U četvrtak, 20. avgusta, na Sarajevo film festivalu (SFF) biće održana svjetska premijera filma „Zavjera“ uglednog crnogorskog novinara i publiciste Šekija Radončića, autora zapaženih dokumentarnih filmova. „Zavjera“ govori o tome kako se na putu male Crne Gore u NATO ispriječila „velika Rusija“ i kako su moskovski agenti pokušali da organiziraju državni udar u toj državi na dan parlamentarnih izbora, prije četiri godine.

O filmu, koji je izazvao burne reakcije i prije nego je prikazan, SFF-u, utjecaju Rusije i oživljenim velikosrpskim idejama, politici Srbije prema regionu, dijalogu Beograda i Prištine Šeki Radončić govori za Radiosarajevo.ba.

RADIO SARAJEVO: Iako je bilo mnogo sumnji, Sarajevo film festival je otvoren i, evo, već plijeni svojim sadržajima, potvrđujući i u teškim okolnostima pandemije kovid-19 zašto je jedan od najboljih festivala u ovom dijelu Evrope. Kako Vi, kao neko ko je po četvrti put u zvaničnom programu SFF-a, komentarišete tu činjenicu?

RADONČIĆ: Prvo bih želio čestitati organizatorima SFF-a i njihovim saradnicima, te iskazati čak i dozu divljenja što su u ovako vanrednoj situaciji u kojoj se nalazi čitav svijet uspjeli organizovati, i to bez greške, ovako ozbiljan i veliki fimski festival. Tako su ostvarili svoje geslo: ,,Ako smo SFF mogli održati pod snajperima, zašto ne bismo mogli održati i pod koronom“. To je velika stvar, i velika investicija u budućnost, ne samo za SFF, Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, već i za čitav filmski svijet.

RADIO SARAJEVO: Zanimljivo je da je Vaš film izazvao reakcije i prije nego je prikazan. Kako to komentira t e ? O d a k l e re a kc i j e dolaze?

RADONČIĆ: Odmah nakon objave da je „Zavjera“ uvrštena u takmičarski program SFF-a, neki beogradski tabloidi su okarakterisali još neprikazani film kao veliku opasnost po mir u regionu i miješanje Bosne i Hercegovine u unutrašnje stvari Crne Gore i Srbije. Što, naravno, nema blage veze sa istinom.

Film čak i ne tretira unutrašnje stvari tih država. U svakom slučaju, želim podvući da „Zavjera“ nije niti antisrpski, niti

San o „velikoj Srbiji“ je odsanjan

Protiv Crne Gore se, nažalost, i dalje vodi hibridni rat iz Rusije, koja je pod svoje okrilje stavila velikosrpske nacionaliste i Srpsku pravoslavnu crkvu.

I da Crna Gora nije pod kišobranom NATO, odavno bi na nju krenuli dobro naoružani dobrovoljci iz okruženja kao i „psi rata“ iz Rusije. Ali, to je sada prošlost i Crna Gora će i nakon ovih izbora izaći jača i stabilnija antiruski, već film koji pokazuje šta se u Crnoj Gori planiralo i desilo 16. oktobra 2016. godine na dan parlamentarnih izbora.

RADIO SARAJEVO: Inače, film je prošao oštru selekciju i uvršten u program festivala od, kako je već objavljeno, čak ukupno 220 filmova iz 20 zemalja. Koliko ste zadovoljni ovim činjenicama?

RADONČIĆ: Naravno da sam zadovoljan zbog toga, posebno sa konstatacijom koju sam dobio uz obavijest da je moj film uvršten u takmičarski program, a to je da se radi o „izvrsno urađenom i značajnom filmu“, te o „sjajnom





Meni su prije dva dana iz najvećeg festivala dokumentarnog filma u svijetu IDFA Amsterdam uputili poziv da prijavim film za taj festival koji počinje krajem novembra. Dakle, i „Zavjera“ počinje put po svijetu prvim korakom iz Sarajeva filmskom istraživanju“. Dakle, film je u startu dobio relevantnu ocjenu da se radi o kreativnom dokumentarnom, a ne propagandnom filmu, jer takvi filmovi ne mogu nikada proći selekciju SFF-a.

RADIO SARAJEVO: Da li film nastavlja svoj festivalski život po svijetu?

RADONČIĆ: Sa r a j e v s k i

filmski festival je, bar tako govori moje iskustvo, sjajna odskočna daska za dobre filmove. A, znate i sami, ovo je četvrti put da se pojavljujem u zvaničnom programu SFF-a.

Sa prva dva filma kao scenarist, a sa druga dva kao scenarist i režiser. Prethodna tri filma su nakon Sarajeva dobila brojna priznanja širom svijeta.

Odmah nakon objave da je „Zavjera“ uvrštena u takmičarski program SFF-a, neki beogradski tabloidi su okarakterisali još neprikazani film kao veliku opasnost po mir u regionu i miješanje Bosne i Hercegovine u unutrašnje stvari Crne Gore i Srbije. Što, naravno, nema blage veze sa istinom. Film čak i ne tretira unutrašnje stvari tih država. U svakom slučaju, želim podvući da „Zavjera“ nije niti antisrpski, niti antiruski, već film koji pokazuje što se u Crnoj Gori planiralo i desilo 16. oktobra 2016. godine na dan parlamentarnih izbora

Meni su prije dva dana iz najvećeg festivala dokumentarnog filma u svijetu IDFA Amsterdam uputili poziv da prijavim film za taj festival koji počinje krajem novembra. Dakle, i „Zavjera“ počinje put po svijetu prvim korakom iz Sarajeva.

RADIO SARAJEVO: Vratimo se na centralnu temu filma. Koliko je važno danas govoriti o ruskom utjecaju u regionu i koliko je on stvarno izvor destabilizacije Zapadnog Balkana?

RADONČIĆ: O svakoj opasnosti, pa i o ruskom destruktivnom djelovanju u regionu treba govoriti otvoreno, bez straha i samocenzure. I, što je veoma važno, istinito. To je najbolji put ka zapadnim civilizacijskim vrijednostima, uz maksimalno uvažavanje Rusije, ruskog naroda i njene sjajne umjetnosti.

RADIO SARAJEVO: Da li će se, po Vama, nastaviti pokušaji destabilizacije Crne Gore? Vidimo i ovih dana nova „spontana ok-

upljanja građana“. Do koje granice to može ići?

RADONČIĆ: Protiv Crne Gore se, nažalost, i dalje vodi hibridni rat iz Rusije, koja je pod svoje okrilje stavila velikosrpske nacionaliste i Srpsku pravoslavnu crkvu. I da Crna Gora nije pod kišobranom NATO, odavno bi na nju krenuli dobro naoružani dobrovoljci iz okruženja kao i „psi rata“ iz Rusije. Ali, to je sada prošlost i Crna Gora će i nakon ovih izbora izaći jača i stabilnija.

RADIO SARAJEVO: Očito je, a na to nas upozoravaju i beogradski intelektualci, da velikosrpske ideje i dalje žive unutar intelektualnih, crkvenih, pa i zvaničnih krugova u Srbiji. Ovih dana o tome govori predsjednik Matice srpske Dragan Stanić, tvrdeći da se ,,Evropa mijenja“ i da ,,dolazi vrijeme povoljnije za nas“, odnosno takve koncepte, uključujući i velikosrpski.

Kako to komentirate?

RADONČIĆ: Snila baba što joj milo bilo. San o fašističkoj ,,velikoj Srbiji“ je odsanjan onog trenutka kada je Crna Gora stekla nezavisnost, ali zaslijepljeni velikosrbi ne žele da se probude i suoče se sa realnošću. Izgubili su, u međuvremenu, i „kolijevku srpstva“ Kosovo, pa sada bulazne da dolazi povoljnije vrijeme za njih.

RADIO SARAJEVO: Na koji način se, po Vama, obnovljeni dijalog Prištine i Beograda može odraziti na region i kako vidite otvaranje Pandorine kutije promjene granica, tj. razmjene teritorija? Da li će Srbija pokušati da naplati Kosovo preko Bosne, pa i Crne Gore?

RADONČIĆ: Zvanična Srbija će učiniti sve da od svojih desničara prikrije činjenicu da je Kosovo samostalna država u kojoj se Beograd pita koliko i ja u Bangladešu.

Kosovo, da se razumijemo, nije izgubio Vučić, već Milošević kada je sa svojom hordom počinio masakre na Kosovu i zločine protiv čovječnosti. Taj bumerang se samo vratio u Vučićeve ruke. U međuvremenu su se Kosovo i Albanci emancipovali, ostavili istoriju iza sebe i okrenuli Zapadu i zapadnim vrijednostima i standardima, a Srbija je, nažalost, ostala i dalje talac Miloševićevog šovinizma i zločina. Dakle, Kosovo ima mnogo jaču poziciju i na kraju će Srbija ostati „cela iz jedFaruk VELE nog dela“.

Feljton

Srijeda, 19. avgust 2020.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

23

14.

Pašić: Gubimo rat protiv Beča, ali ga dobijamo protiv Crne Gore

Crnogorac

Pored Jadranskog mora u svom surom stijenju nalazi se Crna Gora. Istorija slavi ovo gnijezdo orlova. To je Otadžbina nenadmašna, slavna kao Sparta.

(Gaston Rupnel) Ljubav, koju Crnogorci imaju prema svojoj maloj zemlji, dolazi otuda, što su se duge godine borili i zajedno osjećali, s oca na sina, vjekovima imajući iste običaje, a ovi zajednički običaji su najjača veza, najsolidniji lanac između ljudi i između vremena. Čvrsti brđani, Crnogorci nose sa sobom, ako se tako može reći, obilježje svoje Otadžbine.

Zemlju svoju oni, uprkos njene sirotinje ljube onako, kao što je njihovi preci voljahu, kad sa vrha Lovćena posmatrahu stijene i kada rekoše: “Evo! Mi izabrasmo ovu zemlju!“ I pošto je njihova i pošto je vole, ko im je može oduzeti?

(Luj Avenje, Švajcarac, član Internacionalnog komiteta za nezavisnost Crne Gore) Nikad nije bilo hrabrijeg i čestitijeg od crnogorskog naroda. Nikad nije bilo više mučeništva i nepravde nego što ga je podnio crnogorski narod. Nikad svetijeg prava nego pravo Crne Gore. To je zaloga njene pobjede.

(Makelar, književnik) Istorija bdije nad malenim ali slavnim crnogorskim narodom, koji sada brani, kao što je i vjekovima branio, svoju slobodu i nezavisnost.

(Hugo Movnikel)

Crnogorska kapa

Nikola Pašić

Crnogorac

Nikad nije bilo hrabrijeg i čestitijeg od crnogorskog naroda. Nikad nije bilo više mučeništva i nepravde nego što ga je podnio crnogorski narod. Nikad svetijeg prava nego pravo Crne Gore. To je zaloga njene pobjede (Makelar, književnik) Istorija Crne Gore jeste nepobjedivi David koji se, bez straha i bez prestanka, bori sa novim Golijatima. Ona je bila prvak u borbi za slobodu i hrišćanstvo, a danas je prvak u borbi za pravo malih naroda.

Hvala joj u ime malih naroda.

(Hektor de Vik) Crna Gora je jedan simbol cijeloga čovječanstva. Država koja je, mada onako malena, umjela kroz čitava stoljeća očuvati svoju nezavisnost.

Mišljenja smo da je nezavisnost Crne Gore jedna svetinja i da oni koji drznu rukom taknuti je nijesu prijatelji slobode, mira i čovječnosti. (“Herojska Crna Gora” u grčkom listu “Novi svijet” od 5.12.1918. godine) Ne mogu se udaviti oni koji su bili lavovi na Jadranu.

(Al-Anri Besie) Crnogorska Kraljevina niti je izraz kakvih ambicija, niti djelo čije protekcije ili nepozvanog uticaja. Ona je odjek silne životne moći jednog hrabrog i valjanog naroda, koji se pokazao sposoban za napredak i za jačanje i održanje svoje države.

Uzvišenje Crne Gore na stepen Kraljevine prirodna je posljedica vjekovne slobode ove zemlje, njene prošlosti, njenih žrtava i priznanja koje je stekla kao pouzdan oslonac evropske

prosvijećenosti na Balkanu.

Mislim da ne bi bilo pravo, kad bi se to odlikovanje uskratilo narodu sa takvim vrlinama i takvim kulturnim zadatkom.

Crna Gora, kao Kraljevina, računa na još jaču potporu od strane prosvijećenog evropskog javnog mišljenja, da bi sa još više volje i ljubavi uzela udijela u mirnom kulturnom radu.

(Kralj Nikola I u intervjuu bečkom „ Neue Freie Presse“, 1910.)

Dok sam ja živ, Crna Gora neće nikada izgubiti svoju individualnost.

(Kralj Nikola I srpskom poslaniku na Cetinju, 1914. god.)

Crnogorsko pitanje nije pitanje dinastije, kao što to njegovi neprijatelji tvrde. Naprotiv, ono se postavlja vrlo načelno, što mora biti duboko poštovano, jer je riječ o mukom stečenijem pravima jedne slabašne nacije i maloga naroda.

(Kralj Nikola u egzilu) Crna Gora i Crnogorci nemaju neiscrpna bogatstva, velikih gradova i varoši, plodnih ravnica, umjetničkih spomenica. Sve što imamo bilo je, i prije i sada: sloboda, čast i junaštvo. To je i jedino blago Crne Gore i Crnogoraca. Nestane li toga, nestalo je svega!

(Kralj Nikola I 6. 1. 1919. god) Tokom oktobra 1912. godine

Crna Gora je jedan simbol cijeloga čovječanstva. Država koja je, mada onako malena, umjela kroz čitava stoljeća očuvati svoju nezavisnost. Mišljenja smo da je nezavisnost Crne Gore jedna svetinja i da oni koji drznu rukom taknuti je nijesu prijatelji slobode, mira i čovječnosti („Herojska Crna Gora“ u grčkom listu „Novi svijet“ od 5.12.1918. godine)

u Carigradu je izdato 650 crnogorskih pasoša, od kojih 500 vojnicima - obveznicima koji su se vratili u Crnu Goru.

Poslije izmjene misli između velikih sila, ruska vlada je stekla ubjeđenje da nije mogućno dobiti Skadar za Crnu Goru.

Prema tome, Rusija bi u ovom pitanju ostala usamljena, ako bi nastojala u korist Crne Gore. Želja kralja Nikole da zauzme Skadar beznadežna je i zadaće koban udarac interesima njegove dinastije.

(Ruska poruka poslanicima u Beogradu i Cetinju, 1913. god.) Čuvajte rz muhamedanski, obraz muslimanki!

(Serdar Janko Vukotić svojim vojnicima, pred prodor u Metohiju, 1913. godine) Neljudi carstvo ne zaslužuju!

(Serdar Janko Vukotić, jednom austrougarskom generalu u zarobljeništvu u Osijeku) Plav se sprda sa Sedmoro Brda, a Gusinje s kraljem na Cetinje.

(Narodna pjesma) Bolje su nas poznavali nesrećni Turci od ijednog cetinjskog konzula, pa i onog srpskog, što mišljaše, kad dođe, da se bez njegovog pitanja ne smije ni ručak na Dvoru pristaviti.

(Rade Zvicer) Teško nama, odoše Turci iz Crne Gore. Časnijeg i ljućeg neprijatelja nikada više nećemo imati. Koljući se s njima toliko vjekova, mi se nekako jedni s drugima i srodismo.

(Rade Zvicer) Ako ćemo pravo, Turci su nas i velikom junaštvu naučili, oni nas junaštvu, a mi njih ljudskosti i velikom čojstvu, otuda i naša velika žalost što Turaka nikad više pored nas neće biti. I jeste tako, i biće tako, ku-

kaćemo mi za Turcima kao za rođenom braćom! Četvrtog dana, negdje oko podne, obrnusmo iz Skadra.

Te tuge i vojničke žalosti: sjetni i ojađeni Turci, a još sjetniji i ojađeliji mi! I mi i oni moramo iz Skadra. Mi otjerasmo Turke, a nas velike sile. Turci će nekud u Aziju, a mi natrag u Crnu Goru. Popišam ti se u rat u kojem i pobjednici ispadoše poraženi. Gdje smo bili - nigdje! - Što smo radili - ništa!

Sjeti se đeneral Radomir Vešović, a njemu je to i bastalo, te ne piatjući nikog povika s čela kolone: “Crnogorci, odajemo s tri puščana plotuna počast najčasnijem našem neprijatelju, kakvog nikada više nećemo imati!” Oglasi se cijela crnogorska vojska, okrenu se nalijevokrug i ispali tri puščana plotuna u čast zaista najčasnijem našem neprijatelju. I Turci uradiše isto, počast nam za počast vratiše. Đeneral Vešović im i kapu u počast skide, i mi svi za njim. Da potraja to još koji tren, bilo bi nas kojima bi i suza niz obraze utekla. Barjaktar Joksim Banjestrić na svoju ruku zapjeva, a oni oko njega prihvatiše: “Zbogom Turci i turski barjaci, sve vam prosto ljudi i junaci!”

Svojtljiviji su i ljudskiji pokoreni Turci no svi oni konzuli na Cetinju.

Vidjeste li juče kako Esad-paša, iako nije od one bolje vrste Turaka, časno predade grad (Skadar), pozdravi našu zastavu, poljubi Prijestolonasljednika Danila i đenerala Janka Vukotića, biranim riječima reče da ključ i katanac grada pre-

Istorija Crne Gore jeste nepobjedivi David koji se, bez straha i bez prestanka, bori sa novim Golijatima. Ona je bila prvak u borbi za slobodu i hrišćanstvo, a danas je prvak u borbi za pravo malih naroda. Hvala joj u ime malih naroda (Hektor de Vik) daje boljem vojniku od sebe!

Crnogorska skupština je jednoglasno na sjednici održanoj 1. avgusta 1914. godine odlučila da zatraži od gospodara da objavi rat Austriji.

Crna Gora mora kapitulirati!

(Nikola Pašić) Bolje je da Francuzi zauzmu Boku Kotorsku no kralj Nikola!

(Nikola Pašić) Crnu Goru treba tretirati kao most preko koga treba preći, a potom ga zarušiti.

(Nikola Pašić) Gubimo rat protiv Austrije, ali ćemo ga dobiti protiv Crnogoraca.

(Nikola Pašić, 1915. godine) Sjedinjenje Crne Gore i Srbije mora se izvesti, pa bilo Jugoslavije ili ne. Anomalija je da Crna Gora i Srbija ostanu razdvojene iz interesa dinastičkih.

(Nikola Pašić „Instrukcije‘‘ u 15 tačaka koje je dostavio svim poslanstvima 1916. godine) Krfska deklaracija (konferencija) 15-20. jul 1917. godine, na sugestiju Nikole Pašića, završena je porukom: „U buduću jugoslovensku državu, Crna Gora može ući samo preko ujedinjenja sa Srbijom, kao njen sastavni dio, jer je to unutrašnja stvar Srbije“.

(Nastavlja se)

24

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 19. avgust 2020.

JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Broj: 03/01 - 18312/3 Podgorica, 17.08.2020.godine Na osnovu člana 104. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Sl. list CG«, br. 39/16, 2/17, 44/18, 24/19), Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdrastvenoj ustanovi (»Sl. list CG«, broj 3/16), Klinički centar Crne Gore u Podgorici, r a s p i s u j e j a v n i

KONKURS I Za odobravanje specijalizacija zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima za potrebe Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, kako slijedi: Klinika za psihijatriju - specijalizacija iz oblasti kliničke psihologije - 1 (jedna) II Učesnici konkursa moraju ispunjavati slijedeće uslove: 1.da ima opštu zdravstvenu sposobnost, 2.da ima završen fakultet društvenih nauka - odsjek psihologija 240 ects, 3.da ima završene master studije iz psihologije u iznosu 60 ects 4.da ima minimum 4 godine kliničkog radnog staža.

III Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1.Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2.Uspjeh iz predmata iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3.Dužina studiranja; 4.Poznavanje stranog jezika i 5.Rezultat usmenog intervjua.

IV Kandidati za odobravanje specijalizacija uz prijavu na konkurs zdravstvenoj ustanovi podnose sledeće dokaze: 1. Kopiju lične karte, 2. Diplomu odgovarajućeg fakulteta, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori, 3.Dokaz o položenom stručnom ispitu, 4. Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom, 5. Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija, 6. Dokaz o dužini studiranja, 7. Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) izdato od nadležne visoko - školske ustanove, 8. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, 9.Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

2. Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom (roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao, bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza ( Rješenje Medicinskog fakulteta ili upisano vrijeme mirovanja studija u indeksu).

VIzbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (»Sl. list CG« br. 3/16).

VIOdluku o odobravanju specijalizacije donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata. Odluka će se dostaviti svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nijesu izabrani mogu izvršiti uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke kandidata kome je odobrena specijalizacija.

VII Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

VIII Konkurs će biti objavljen i na Sajtu Centra za nauku KCCG. IX Prijave sa dokazima slati na adresu: Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore, preko arhive Kliničkog centra.

X Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

Kontakt telefon: 020/ 412-572.

D I R E K T O R, Dr Jevto Eraković

Na osnovu člana 104 stav 3, a u vezi sa članom 102 stav 1 Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službeni list Crne Gore“ br. 3/16; 39/16; 2/17, 44/18 i 82/20), člana 3, a u vezi sa članom 6 Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Službeni list Crne Gore“ br. 22/16), Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore broj: 6-112/20-685/48 od 07.08.2020. godine, Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja Podgorica, r a s p i s u j e

JAVNI KONKURS za izbor doktora medicine radi specijalizacija iz oblasti 1.PEDIJATRIJE za dodjelu pet (5) specijalizacija, 2.GINEKOLOGIJE I AKUŠERSTVA za dodjelu četiri (4) specijalizacije, 3.DERMATOVENEROLOGIJE za dodjelu jedne (1) specijalizacije, 4.INTERNE MEDICINE za dodjelu dvije (2) specijalizacije, 5.SPORTSKE MEDICINA za dodjelu jedne (1) specijalizacije, 6.MEDICINE RADA za dodjelu dvije (2) specijalizacije i 7.KLINIČKE BIOHEMIJE za dodjelu jednu (1) specijalizacije.

Na konkurs se mogu prijaviti zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi i koji ispunjavaju sljedeće uslove: - Završen Medicinski fakultet sa kvalifikacijom VII nivoa okvira kvalifikacija; - Položen stručni ispit; Kandidati su dužni, dostaviti sledeća dokumenta: 1)prijavu na javni konkurs; 2)dokaz o završenim studijama na Medicinskom fakultetu, ili nostrifikovanu diplomu stečenu na stranom fakultetu, VII nivoa kvalifikacije; 3)dokaz o položenom stručnom ispitu; 4)uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti; 5)dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 6)dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se dodjeljuje specijalizacija; 7)dokaz o dužini studiranja; 8)dokaz o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski), o čemu se dostavlja dokaz nadležne visokoškolske ustanove, 9)dokaz o crnogorskom državljanstvu i 10)dokaz o radnom odnosu od najmanje jednu godinu u zdravstvenoj ustanovi nakon položenog stručnog ispita Rok Konkursa je 15 dana od dana objavljivanja.

Odluku o dodjeli specijalizacije saglasno zakonu donosi Direktor, u roku od sedam dana od dana prijema Rang liste kandidata, u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija.

Prijave sa dokazima dostaviti na adresu: JZU Dom zdravlja Podgorica, Trg Nikole Kovačevića br. 6, Podgorica.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 19. avgust 2020.

25

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Uprava za saobraćaj, ul.IV Proleterske br.19, Podgorica, podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mosta na rijeci Tari, na KO Podbišće i KO Bjelojevići, u skladu sa smjernicama Prostornog plana područja posebne namjene „Bjelasica i Komovi“, Opština Mojkovac.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova 216 i u Sekretarijatu za uređenje prostora i održivi razvoj Opštine Mojkovac, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 28.08.2020.godine

Crna Gora Glavni grad Podgorica Komisija za podršku biznis idejama na području gradskog naselja Stara Varoš Podgorica, 18. avgust 2020. godine Komisija za podršku biznis idejama na području gradskog naselja Stara Varoš, u skladu sa Rješenjem o obrazovanju Komisije broj: 01-018/20-5209 od 14. avgusta 2020. godine, raspisuje:

KONKURS ZA PODRŠKU BIZNIS IDEJAMA NA PODRUČJU GRADSKOG NASELJA STARA VAROŠ 1.Pozivaju se fizička i pravna lica sa prebivalištem odnosno sjedištem na teritoriji Glavnog grada koja svoj biznis žele da započnu ili razvijaju na području gradskog naselja Stara Varoš da dostave svoje prijave na ovaj konkurs.

2. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o Budžetu Glavnog grada Podgorice za 2020. godinu (“Službeni list CG - Opštinski propisi”, broj 28/20) planirana su bespovratna sredstva u iznosu od 50.000,00 EUR za realizaciju biznis ideja kojima se u Staroj Varoši podstiče: ekonomski razvoj i proizvodnja; razvoj zanatske, ugostiteljske i trgovinske djelatnosti i razvoj turizma; očuvanje životne sredine i održivi razvoj, kao i afirmacija i valorizacija kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti ovog dijela Glavnog grada. Konkurs se odnosi na razvijanje biznisa na teritoriji koja je definisana kao područje Stare Varoši - krajnje zapadni dio nekadašnje podgoričke varoši koja se sa ove pozicije razvijala ka istoku, uzvodno duž lijeve obale rijeke Ribnice. Obuhvat je definisan sa sjeverne strane prirodnom granicom kanjonske doline vodotoka rijeke Ribnice, sa zapadne strane prirodnom granicom kanjonske doline vodotoka rijeke Morače, sa istočne strane ulicom Kralja Nikole, a sa južne strane ulicom Petra Prlje i ulicom Ljubović.

Dobitnik je dužan da angažuje minimum jednog novozapošljenog.

Dobitnik je dužan da svoju biznis ideju sprovodi minimum godinu dana od dana dobijanja sredstava.

3. Po ovom konkursu mogu se odobriti sredstva u maksimalnom iznosu do 12.500,00 EUR. Jedno lice može konkurisati sa najviše dva biznis plana, a može biti podržan samo jedan biznis plan.

4. Biznis ideja predstavlja se kroz biznis plan koji sadrži: osnovne podatke (rezime, misija i cilj projekta, podaci o privrednom subjektu, analiza dosadašnjeg poslovanja); analiza tržišta (prodajno tržište, nabavno tržište, analiza konkurencije); proizvod i proizvodni program; zapošljenost i kvalifikaciona struktura; lokacija; predračun investicionih ulaganja; izvori finansiranja; rashodi poslovanja; investicioni troškovi (amortizacija, investiciono održavanje, kamate, osiguranje); tekući troškovi (materijalni troškovi, obračun bruto zarada, ostali nematerijalni troškovi); zaključak i prateća dokumentacija.

5. Fizičko lice koje namjerava da započne biznis uz prijavu na Konkurs dostavlja: prijavu za dodjelu sredstava na predviđenom obrascu; biznis plan na predviđenom obrascu; ovjerenu kopiju lične karte; potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; pismo namjere i/ili pismo preporuke; tri štampane i jednu elektronsku verziju biznis plana na CD-u.

6. Privredno društvo uz prijavu na Konkurs dostavlja: prijavu za dodjelu sredstava na predviđenom obrascu; biznis plan na predviđenom obrascu; potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; pismo namjere i/ili pisma preporuke; tri štampane i jednu elektronsku verziju biznis plana na CD-u; rješenje o upisu krajnjeg korisnika u sudski registar, odnosno registar nadležnog lokalnog organa; rješenje o registraciji za porez na dodatu vrijednost ako je krajnji korisnik obveznik ovog poreza; važeći statut; ovjerene potpise lica ovlašćenih za zastupanje (OP obrazac) i važeći karton deponovanih potpisa; potvrdu organa državne uprave i organa Glavnog grada u čijoj nadležnosti su poslovi utvrđivanja, naplate i kontrole poreza da podnosilac prijave nema neizmirenih poreskih obaveza i koja potvrda nije starija od 30 dana; godišnje finansijske iskaze (bilans stanja, bilans uspjeha, zaključni list, analitika kupaca i dobavljača) za prethodnu godinu; odgovarajući obrazac za posljednji mjesec obračuna i uplate poreza i doprinosa za zapošljene ovjeren od organa državne uprave i kao dokaz o broju zapošljenih.

7. Na dokumentaciju koja se uz prijavu na Konkurs dostavlja od strane preduzetnika shodno se primjenjuje tačka 6. ovog konkursa.

8. Po ovom konkursu neće se podržati biznis ideje koje se odnose na: aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade Crne Gore, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl.; kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći; jednokratnu izradu, pripremu i štampanje knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, ako objava takvih publikacija nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti; aktivnosti koje se smatraju nezakonitim ili štetnim po okolinu ili opasnim za ljudsko zdravlje (organizacija igara na sreću, proizvodnja duvana ili alkoholnih pića, izuzev proizvodnje vina i voćnih rakija); nemoralne i nelegalne aktivnosti.

9. Komisija sprovodi postupak raspodjele sredstava po ovom Konkursu u skladu sa Poslovnikom o radu Komsije za podršku biznis idejama na području gradskog naselja Stara Varoš broj: 01-018/205254 od 17. avgusta 2020. godine.

10.Lica koja dobiju sredstva dužna su da potpišu Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještavanje i nadzor nad realizacijom biznis plana.

Ukoliko ne ispune ugovorene obaveze dužna su da vrate dodijeljena sredstva po ovom konkursu.

11. Prijava na Konkurs predaje se u zatvorenoj koverti na adresu: Glavni grad, Njegoševa broj 13, 81000 Podgorica, sa naznakom: KONKURS ZA PODRŠKU BIZNIS IDEJAMA NA PODRUČJU GRADSKOG NASELJA STARA VAROŠ – NE OTVARATI PRIJE ZVANIČNOG OTVARANJA. 12. Prijava na Konkurs podnosi se sa dokumentacijom u izvorniku ili se uz prijavu podnose ovjerene fotokopije.

13. Prijave na Konkurs podnose se u roku od 30 dana od dana objavljivanja Konkursa u dnevnom štampanom mediju. Dodatne informacije o Konkursu mogu se dobiti na telefon: 020/665-041 i na mail: edina.serhatlic@podgorica.me.

14. Glavni grad ne snosi troškove koji su nastali povodom prijava na ovaj konkurs, konkursni materijal se ne vraća i ostaje u arhivi Glavnog grada.

15. Ovaj konkurs objaviće se na internet stranici Glavnog grada i u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore.

Predsjednica Komisije, Dr Slađana Vujačić

26

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 19. avgust 2020.

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „Košćela“ d.o.o., iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UP.08-331/20-324 od 18.08. 2020. godine, kojim je odlučeno da za modernizaciju poljoprivrednog gazdinstva - farma kokošaka na otvorenom, koja se nalazi na katastarskim parcelama broj 507, 511, 512, 514 KO Đurkovići, u Podgorici, nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 1, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, u vremenskom okviru od petnaest (15) radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

I.br.701/20 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić u postupku izvršenja izvršnog povjerioca MFI MonteCredit DOO Podgorica PJ Nikšić,koga zastupa Pero Andrijašević,protiv izvršnih dužnika Nurković Aiše,Nurković Huseina i Nurković Edine,svi iz Rožaja,radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.08.2020.godine,vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Rješenja o izvršenju od 04.08.2020.godine izvršnom dužniku Nurković Edini iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi,koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore,obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45 Zakona o izvršenju i obezbedjenju,a da negativne posledice koje mogu nastati snose izvšni dužnik Nurković Edina.Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija „Pobjeda“ koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 19.08.2020.godine.

Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama,18.08.2020.godine

Javni izvršitelj Armin Camić

I.br.738/20 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić u postupku izvršenja izvršnog povjerioca Kalač Nušo,protiv izvršnog dužnika Fejzić Saliha iz Rožaja,radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.08.2020. godine,vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Rješenja o izvršenju od 11.08.2020.godine izvršnom dužniku Fejzić Salihu iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi,koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore,obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45 Zakona o izvršenju i obezbedjenju,a da negativne posledice koje mogu nastati snose izvšni dužnik Fejzić Salih.

Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija „Pobjeda“ koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 19.08.2020. godine.Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama,18.08.2020.godine Javni izvršitelj Armin Camić

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore AD Podgorica, Trg Golootočkih žrtava br.13, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-1145/5 od 18.08.2020.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za zaštitu prioritetnih kosina na pruzi Nikšić – Podgorica (dionica pruge Ostrog - Danilovgrad), Opština Danilovgrad.U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izgradnje, funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG“, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora opštine Pljevlja- Služba za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je SZR ’’SJAJ’’ iz Pljevalja, ul. Narodne revolucije b.b., donijeto Rješenje br. UPI-05-322/20-175/6 od 17.08.2020.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat autoperionice, na katastarskoj parceli 2903/3 KO Pljevlja,Opština Pljevlja.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izvođenja, funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta primjeni sve mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje svakog štetnog uticaja na životnu sredinu utvrđene ovim Rješenjem.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru opštine Pljevlja u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja u štampanom mediju i/ili na sajtu Opštine Pljevlja, a preko ovog organa.

Mali oglasi

JZU DOM ZDRAVLJA BIJELO POLJE Broj Bijelo Polje 18.08.2020.godine Na osnovu člana 104 stav 3,a u vezi sa članom 102 stav 1 Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl.list CG“,broj 3/16,2/17 i 44/18) člana 3, a u vezi sa članom 6 Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Službeni list Crne Gore“ br. 22/2016), Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore broj: 6- 112/20-685/58 od 07.08.2020.godine JZU Dom zdravlja Bijelo Polje raspisuje

JAVNI KONKURS Za dodjelu specijalizacija zdravstvenim radnicima za potrebe JZU Dom zdravlja Bijelo Polje i to: • jedna (1) specijalizacija iz oblasti ginekologije i akušerstva • jedna (1) specijalizacija iz oblasti pedijatrije • jedna (1) specijalizacija iz oblasti medicine rada Prijave na konkurs mogu podnijeti zdravstveni radnici moraju ispunjavati sljedeće uslove: – da imaju završen Medicinski fakultet sa kvalifikacijom VII nivoa okvira kvalifikacije – da imaju položen stručni ispit Izbor kandidata po konkursu vršiće se u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi ( Sl. list CG 22/2016).

Kandidati su dužni da uz prijavu na konkurs prilože sljedeće dokaze: – ovjerenu kopiju diplome i rješenja o nostrifikaciji diplome – ovjerenu kopiju uvjerenja o položenom stručnom ispitu – dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom – dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se dodjeljuje specijalizacija – dokaz o dužini studiranja – dokaz o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski),o čemu dokaz o poznavanju stranog jezika je uvjerenje nadležne visokoškolske ustanove, – ljekarsko uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti Kriterijumi za odobravanje specijalizacije su: uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom, uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija, dužina studiranja, poznavanje stranog jezika i rezultat usmenog intervjua.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.Prijave sa dokazima, u zatvorenoj koverti dostavljaju se na arhivu ustanove ili putem pošte na adresu: JZU Dom zdravlja Bijelo Polje, ul.Voja Lješnjaka bb. Bijelo Polje Kontakt telefon :050/432-327 VD DIREKTORICA Prim.dr Majda Dobardžić

JZU Dom zdravlja Pljevlja Na osnovu člana 104 Zakona o zdravstvenoj zaštiti („ Sl. list CG’’, broj :3/16,39/16,2/17i 44/18 ), člana 6 Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (‘’Sl.list CG’’,br.22/16) i Saglasnosti Ministarstva zdravlja CG broj : 6-112/20-685/49 od 07.08.2020 godine JZU Dom zdravlja Pljevlja, raspisuje

KONKURS * Za dodjelu: 1.Jedne (1) specijalizacije iz oblasti oftalmologije 2. Jedne (1) specijalizacije iz oblasti ginekologije i akušerstva 3. Jedne (1) specijalizacije iz oblasti porodične medicine * Uz zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme: Na konkursu mogu učestvovati kandidati, koji pored opštih uslova utvrđenih Zakonom ispunjavaju i sledeće posebne uslove: • da imaju završen Medicinski fakultet, • da imaju položen stručni ispit, • da su u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi,najmanje jednu godinu Kandidati su dužni uz prijavu na konkurs priložiti sledeću dokumentaciju: 1. Kopiju diplome i Rješenja o nostrifikovanju diplome ako je ista stečena na stranom fakultetu posle stupanja na snagu Zakona o priznanju i vrednovanju obrazovnih isprava (‘’Sl. list CG’’,br. 04/08).

2. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu; 3. Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 4. Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se dodjeljuje specijalizacija 5. Dokaz o dužini studiranja; 6. Dokaz o poznavanju stranog jezika ( engleski, njemački, francuski, italijanski), o čemu se dostavlja uvjerene nadležne visokoškolske ustanove; 7.Potvrda o radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi,najmanje jednu godinu 8. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti , 9. Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopija biometrijske lične karte(za učesnike konkursa koji imaju crnogorsko državljanstvo), a za strance, dozvola za stalni boravak u skladu sa članom 93 Zakona o strancima (‘’Sl.list CG’’,br.12/18 i 3/19) Sve kopije moraju biti ovjerene.

Dodjela specijalizacije vrši se na osnovu kriterijuma utvrđenim Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (‘’Sl.list CG’’,br.22/16).

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Odluku o dodjeli specijalizacije donosi direktor u roku od 30 dana od završetka konkursa.

Prijave na Konkurs sa potrebnom dokumentacijom se predaju na arhivi Doma zdravlja Pljevlja ili na adresu: JZU Dom zdravlja Pljevlja, ul. Lovćenskog bataljona bb, Pljevlja.

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 1 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 2 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah.

Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 3 IZDAJEM pet shop 33m2 sa postojećim inventaromoprema za kućne ljubimce.

Nalazi se pored veterinarske ambulante Medicus-Vet Podgorica Cetinjski put bb na glavnu magistralu put Delta Tel. 069/11-63-63 4 PRODAJEM grožđe Šardone(Chardonnay) Tel.069/252-504, 063/445-707 5 U PODGORICI – 18 aluminijumskih cijevi od FI-70, dužine 6m sa koljenima, račvama i ventilima, neupotrebljavane.

Tel.067/555-215 6 PRODAJEM kvalitetno grožđe Chardonnay(Šardone) Ćemovsko polje- Kuće Rakića Tel. 067/851-900 7

NA PRODAJU STANOVI (NOVOGRADNJA)

GARSONJERE: 21,41 m2 - 23,59 m2 JEDNOSOBNI: 33,58 m2 - 50 m2 LOKACIJA: GORNJA GORICA STARI AERODROM

KONTAKT: DEJAN 069 349 690

Srijeda, 19. avgust 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 19. avgust 2020.

Dana 18. avgusta 2020. u 92. godini preminula je naša voljena i draga

Dana 18. avgusta 2020. godine u 71. godini preselio se na Ahiret naš dragi suprug, otac i djed

LJUBICA Lazova LEKIĆ

HAKIJA Junuza RADONČIĆ

rođena Mašanović

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 19. avgusta na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: sinovi DUŠAN i DRAGAN sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

Zbog novonastale situacije dženaza će se obaviti 19. avgusta u krugu porodice u 14 časova na groblju Cijevna.

Ožalošćeni: supruga BUKURIJA, ćerke AZRA, ALMA i JASMINA, sestra SEVDIJA, zetovi, unučad i ostala mnogobrojna rodbina RADONČIĆ, JULEVIĆ i PIRANIĆ

1039

1040

Посљедњи поздрав драгом брату Дана 18. августа 2020. године у саобраћајној несрећи изгубио је живот у 49. години

СЛАВИШИ КЕКОВИЋУ СРЂА Милов БУЛАЈИЋ Усљед новонасталих околности у држави сахрана ће се обавити у кругу уже породице 19. августа у 15 часова на мјесном гробљу Вилуси.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: отац МИЛЕ, мајка МИЛИЦА, сестра АНА, сестрична ТИЈАНА, сестрићи ТАДИЈА и МИХАИЛО, стричеви ВУКАШИН, ПЕЈО и БРАНКО, стрине ОЛИВЕРА, ЉИЉА, МИЛЕВА и БЕБА са породицама, ујаци и тетке са породицама и многобројна родбина БУЛАЈИЋ и САРИЋ

Нека твоја племенита душа и велико срце почивају у миру. Воле те твоји СЛАВЕН, ВЕСНА и ВАЊА 1038 Posljednji pozdrav

MILENKU SJEKLOĆI STEVAN, BATO POPOVIĆ, SEAD – GANO ŠLAKOVIĆ i CVETKO BOŠKOVIĆ 1041 Opraštamo se od našeg voljenog

DRAGANA MILJANIĆA Tvoj vedar duh, optimizam i atmosfera koju si stvarao bili su sastavni dio našeg druženja i kao takav ostaćeš trajno u našem sjećanju.

Sestra BILJANA i zet i drug MOMČILO sa djecom 1042 Posljednji pozdrav našem dragom

DRAGANU MILJANIĆU Živjećeš u našem sjećanju, počivaj u miru!

Ujna DRAGICA i snaha TANJA sa djecom 1043

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 19. avgust 2020.

Posljednji pozdrav dragom kolegi

Preminuo je dana 17. avgusta 2020. godine, moj prijatelj

29

19. 8. 2011 - 19. 8. 2020.

SLAVIŠA KEKOVIĆ SLAVIŠI KEKOVIĆU

S poštovanjem.

BORIS VULEVIĆ

1024

od KOLEGA IZ CENTRA

МИЛОШ – МИШО ДЕДОВИЋ

Posljednji pozdrav đeveričiću i bratu

1025

DRAGANU D. MILJANIĆU

Dragom

С тугом,

Otišao si, ali tvoja plemenita duša ostaće sa nama.

Strina RADMILA i sestra VESNA

1032

POMENI

SLAVIŠI KEKOVIĆU Svojom dobrotom i časnim življenjem nijesi zaslužio muke, sa kojima si se dostojanstveno borio.

Počivaj u miru, tvoj plemeniti lik i dobrotu pamtićemo i čuvati od zaborava.

ПОРОДИЦА

19. 8. 2020.

Godina dana je od smrti našeg

Brat ALEKSANDAR, strina OLGA i sestre ANĐELKA i MILENA sa porodicama 1027

1033

DRAGANA Velišinog BULATOVIĆA

Dana 17. avgusta 2020. godine preselio se u ahiret u 91. godini

Навршава се седам година од смрти наше драге

Dragi brate, mnogo mi nedostaješ. Počivaj u miru među tvojim najmilijima a mi ćemo te zauvijek čuvati u našim srcima.

Brat RADE, bratanične NEDA i MILICA 1026

OSMAN Omera FRLJUČKIĆ

ЗОРКЕ КОНТИЋ

IN MEMORIAM 19. 8. 2011 – 19. 8. 2020.

Našu voljenu sestru

Dženaza je obavljena istog dana u krugu porodice.

И даље са нама, невидљиво и снажно. Заувијек у нашим срцима и мислима...

Ožalošćeni: supruga VASVIJA, sinovi MERSAD i NEDŽAD, kćerka ZINETA, brat ĆAZIM, snahe, unučad i ostala rodbina

MIRJANU Slobodanovu RAJKOVIĆ rođenu Martinović

1028

Od zaborava čuvaju, ljubavlju i tugom

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu 1036

brat JOVAN MARTINOVIĆ i sestra LJILJANA ADŽIĆ sa porodicama

МИЈО, МИЛА и НАЂА ПЕЈОВИЋ

Voljeni

ČEDOMIRU Vuksana RAŠOVIĆU Tužan je ovaj rastanak s tobom, brate. Neka tvoja duša počiva u miru. Sa tugom i bolom sjećaćemo se tvog lika.

Brat MILORAD – MIĆO, snaha VESNA, bratanić NIKOLA sa porodicom, bratanična MILENA sa porodicom 1037

MILO Ne prođe dan da ne mislim na Tebe.

1029 Navršava se 40 dana od smrti našeg poštovanog i voljenog

Tvoja sestra LJILJA

S tugom se opraštamo od našeg dragog 1030

Prošla je duga godina prazna bez tebe

ČEDOMIRA Vuksanovog RAŠOVIĆA

Velika praznina je ostala tvojim odlaskom. Mnogo pažnje, ljubavi i plemenitosti otišlo je sa tobom. Hvala ti za požrtvovanje, nježnost i beskrajnu ljubav i sve što si za nas uradio. Živjećeš vječno u našim srcima, voljen i nikad zaboravljen.

Uvijek ćemo se sjećati tvoje ljubavi, plemenitosti i spremnosti da pomogneš svima.

Ožalošćeni: ujak BRANKO VULEVIĆ – GALJO sa porodicom i tetka MILEVA VULEVIĆ 1035

e-mail: oglasno@t-com.me

UROŠA Savovog VUKOTIĆA

TOMAŠ BURIĆ Ja samujem, bolujem zahvalna svojoj porodici na velikoj pažnji i liječenju. Čekam naš susret!

Neizmjerno te volim!

Tvoji: supruga MILEVA, kćerka MARINA, sin ZORAN sa porodicama

Ožalošćena supruga NADA i šira porodica BURIĆ 1031

1034

TV program

Srijeda, 19. avgust 2020.

FILM Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

SERIJA

PRVA TV 08:15

Tako daleko, a tako blizu

RTCG 2 22:00



RTCG 1

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Program za djecu 10:05 Emisija iz kulture, r.

10:40 Muzika 11:05 Zapis, r.

12:05 Obrati pažnju, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Dokumentarni program, r.

15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Predstavljanje lista za parlamentarne izbore 16:30 Šta znaš o internetu, r.

17:00 Dokumentarni program 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:30 Montenegro all in one, r.

19:30 Dnevnik 2 20:20 Nesalomljivi, dok. serijal 21:30 Ženski raj III, s.

22:10 Parlamentarni izbori 3 22:30 Izbori – besplatan politički marketing 23:00 Dnevnik 3 23:30 Sportski dnevnik 23:45 Gomora III, s.

00:00 Montenegro all in one, r.

 06:30 08:00 09:00 10:00 11:00 13:00 14:10 14:25 14:40 15:30 16:10 17:30 18:00 20:00

   RTCG 2

06:30 07:00 09:00 09:30 11:00 12:10 14:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:10 18:40 19:30 20:05 21:00 22:00 00:30 00:45

Glas Amerike, r.

E sport Kultura na Drugom, r.

Dnevna soba, r.

Program za djecu Male stvari, r.

Više od ljeta, r.

Sedmi kontinent, r.

Dokumentarni program, r.

Ana Karenjina, r.

Helen Doron, crtani film Luda kuća, r.

Luda kuća, s.

Dnevnik 2 Ana Karenjina, r.

Dokumentarni program, r.

Tako daleko, a tako blizu, film Glas Amerike Dokumentarni program

PINK M

Film Sestre, r.

Kuća od srca, r.

Zakletva, r.

Film Narod pita, r.

Premijera Ekskluzivno Narod pita, r.

Scena Narod pita, r.

Scena Film Zakletva, s.

Nemoj da zvocaš

30

21:00 22:00 23:00 01:00 03:00

Sestre, s.

Paparazzo lov, e.

Narod pita Film Film

TV PRVA

07:15 100 ljudi, 100 ćudi, kviz 08:15 Nemoj da zvocaš, s.

09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s.

10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e.

11:15 Drugo ime ljubavi, r.

13:00 Zabranjeno voće, r.

13:45 Pink Panter, film 15:15 Igra sudbine, r.

16:00 Praktična žena, e.

17:00 Zabranjeno voće, s.

18:00 Ekskluziv, e.

18:30 Andrija i Anđelka, s.

19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s.

21:10 Prva Intervju 22:10 Igra sudbine, s.

23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, r.

00:00 Blekvej, film 01:30 Pink Panter, r.

03:00 Moćni Džo Jang, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:15 13:40 14:00 16:20 17:15 18:35

06:35 07:25 07:45 08:00 08:20 08:40 09:40 10:25 11:00 11:30 13:00 13:15 14:20 15:00 15:40 16:45 17:00 17:10 18:00 18:40 19:45 22:00 22:50 23:30 01:15

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kefalica Mr. Kitchen, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Totalni obrt, r.

M(j)ešoviti brak, r.

Vijesti M(j)ešoviti brak, r.

Vijesti Principe, r.

Moja majka, r.

Vijesti Moja majka, nastavak Totalni obrt Press – Institut javnog zdravlja Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s.

Moja majka, s.

Principe, s.

Totalni obrt, r.

Pravično ubistvo, film Keš i metak, r.

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Glas Amerike Dokumentarni program Pregled, meteo, stanje na putevima Mediteraneo , e.

Muzički program Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

Gavra, crtani film

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:15 15:50 16:30 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:05 02:00 03:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Debata – Lokalni izbori 2020, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Alo, alo, r.

Vijesti Institut javnog zdravlja – konferencija za medije M:tech, magazin Alo, alo, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Big stoun gep, film Vijesti Sport, e.

Sve za bebu, film Kolonija, r.

Big stoun gep, r.

Boje dana, r.



777

19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Hronika grad teatra Problem, e.

Velika porodica, s.

Polis Ćakule, r.

Celebrity GlasAmerike Bandolera, r.

Muzički program

07:00 10:00 10:15 10:45 10:55 11:00 11:15 11:30 11:40 11:45 12:00 12:30 13:00 13:30 15:00

Jutarnji program Muzika Mapet šou Slovo o jeziku Priča o riječima Čuj, čuj to Muzika Druga strana sporta Kolačić sudbine Muzika Sportske vijesti Opstanak Dogodilo se Film Na domaćem terenu

07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Prč, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Prč, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:45 16:00 17:00 17:30 17:45 18:00 18:10 18:15 19:00 19:30 19:40 19:45 20:00 20:30 21:00 21:15 22:00 00:00 00:30

Crnogorske anegdote Living room, r.

Mapet šou, r.

Dogodilo se, r. Čuj, čuj to, r.

Druga strana sporta, r.

Kolačić sudbine, r.

Otium, r.

Aktuelno Slovo o jeziku, r.

Priča o riječima, r.

Koliko poznaješ svoj grad Humoristička serija Koncert Crnogorske anegdote, r.

CG Ekonomija Film Aktuelno, r.

Repriza programa

10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Srijeda, 19. avgust 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Srijeda, 19. avgust 2020.

Kreatorka Anastazija Miranović učestvuje na 23. izdanju Internacionalne smotre mode u Kotoru

Bend Urban&4 predstavio singl

V.nikača

Zlatovez za 110 godina crnogorske krune

Anastazija Miranović

Namjensku kolekciju rađenu povodom obilježavanja 110 godina od obnove crnogorske kraljevine, čini 20 modela u raznobojnom, pamučnom plišu sa bogatom dekaoracijom ručnog zlatoveza.

Vještina izrade crnogorskog zlatoveza, dominantno zastupljenog na crnogorskim nošnjama, zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Višemjesečni ručni rad na zlatovezu, po Anastazijinim nacrtima djelo je NVO Niti od zlata iz Bijelog Polja.

- Kao više puta do sada, želim skrenuti pažnju na ovu tradicionalnu vještinu i pokazati da njegova upotreba može biti

primijenjena i na savremenim odjevnim komadima. Modeli bojom i krojem prate savremene modne trendove kojima ekskluzivnost naglašava ukras u vezu, a osim zlatnog, kao najzastupljenijeg, prisutan je i u srebrnom i raznobojnom koncu – kazala je Miranović.

Kreatorka u kolekcijama uvijek kontekstuira umjetnost i modu, pa ne čudi što već treći put učestvuje na Smotri. Ovogodišnja Smotra je u znaku baletske umjetnosti, a Anastazija se potrudila da u premijernom predstavljanju njene kolekcije učestvuje „AcroDuoBallet“, baletski par - Elena Petričenko i Sergej Čumakov, profesori crnogorske Baletske škole „Princeza Ksenija“ .

Modni studio „Da Qui“ iz Tivta i „Acro DuoBallet“ zaduženi su za muziku i koreografiju, manekenke Modna agencija Fabrika i Da Qui, realizacija kolekcije Studio „Stil“ iz Bara i NVO Niti od zlata iz Bijelog Polja, šminka Farmasi, fruzura

Poznati nosioci glavnih uloga u Netfliksovoj seriji

Debicki glumi princezu Dajanu

Salon Bajlo Kotor.

Osim Miranović, koja će modele predstaviti prve večeri, biće priređen i modno-baletski performans njemačke modne kuće DSTM i kreatorke Jen Gilpin kojom je otvorena ovogodišnja Berlinska nedjelja mode. Drugo veče rezervisano je za svjetsku premijeru „Siciliano Contemporary Ballet“ – koreografa Salvatore Siciliana,

Davor Roko. Iako kilometrima daleko pridužio nam se i naš dragi prijatelj Ante Gelo, koji je snimio i napravio aranžman za gudače – rekao je Damir Urban.

Muziku, tekst i miks potpisuje Damir Urban, a režiju spota snimljenog na Brionima Milica Czerny Urban.

– ,,Nitko osim nas“ mi se činila previše intimnom pjesmom da bih video za nju napravila pretenciozno i pompozno i time naštetila atmosferi i slikama koje pjesma daje. Odlučila sam snimiti Damira što jednostavnije i prirodnije, poigrati se svjetlom u cik zore i sumrakom kako bih zadržala tu toplinu i dojam bliskosti. Željela sam da video prati smisao pjesme, da bude pitom i životan, ali da vizuelno ne preslikava muziku, Moram da priznam da je bilo poprilično izazovno s obzirom da smo sve snimali sami, a da su mi ,,asistirala“ djeca. Ali, to su izazovi, kao i ljepota života o čemu pjesma zapravo i govori – opisala je Milica proces snimanja ovog intimnog spota.

sa predstavama: „Unsighted/ Blunt Eros“. Modele će predstaviti i mlade crnogorske dizajnerke Ivana Murišić, ITSA Couture (Ivana Miranović) i Isidora Ceković.

Internacionalna smotru ,,Umjetnost & moda – Kotor 2020.“ održaće se u petak i subotu, a organizuje je agencija ,,Fabrika“ u saradnji sa OpštiZ. K. nom Kotor.

Mlada podgorička umjetnica Milica Milović o projektu ,,Crnogorska poezija u novom ruhu“ PODGORICA – Mlada podgorička umjetnica Milica Milović putem konkursa Ministarstva kulture namijenjenom nezaposlenim umjetnicima, a čiji je cilj promocija crnogorske kulture, pokrenula je projekat ,,Crnogorska poezija u novom ruhu“.

PJESME

LONDON - Elizabet Debicki će igrati britansku princezu Dajanu u petoj i šestoj sezoni Netfliksove serije ,,Kruna“, objavio je Netfliks.

Debicki će se pridružiti novoj glumačkoj postavi u seriji među kojima će biti Imelda Stonton kao kraljica Elizabeta Druga, Lezli Menvil kao princeza Margaret i Džonatan Prajs kao princ Filip. Stonton nasljeđuje Oliviju Kolman i Kler Foj u ulozi kraljice Elizabete.

Ema Korin igra Dajanu u predstojećoj četvrtoj sezoni ove popularne drame, ali Debicki će preuzeti ulogu za, kako se sa sigurnošću očekuje, najdramatičnije djelove za taj lik.

Očekuje se da će sezone pet i šest biti posljednje za tu seriju. Za sada nije objavljen datum za premijeru četvrte sezone.

- Duh princeze Dijana, njene riječi i djela žive u srcima mnogih.

Istinska je privilegija i čast da se pridružim ovoj izvanrednoj seriji koja me je potpuno osvojila od prve epizode - napisala je Debicki na Tviteru.

Debicki je dvadeset devetogodišnja australijska glumica viđena kao zvijezda u usponu poslije pojavljivanju u filmu ,,Udovice“ Stiva Mekvina. Ona takođe igra glavnu ulogu u novom trileru Kristofera Nolana ,,Tenet“. Igrala je i u ,,Velikom Getsbiju“ i drugom dijelu filma ,,Čuvari Galaksije“.

ZAGREB - Prvi singl Damira Urbana I njegovog benda sa budućeg albuma, koji će činiti snimci iz kuće, a nastalog sticajem okolnosti uzrokovanih situacijom sa virusom korona, nosi naslov ,,Nitko osim nas“. ,,Umorni i potrošeni, slomljeni, ali još zaljubljeni“, pjeva Urban u novoj baladi.

– U situaciji u kojoj je tešto realizovati normalan rad, uobičajena snimanja i aktivnosti benda, kad nam je naložena fizička distanca, skrivanje iza maski, kad nam je ona prirodna ljudskost u međusobnom kontaktu dokinuta, želio sam barem svojim pjesmama i pristupom, onime što ja znam i mogu, da budem bliži publici i ljudima. Upravo zato je ,,Nitko osim nas“ snimljena intimno, u jednoj maloj sobi na Brijunima, uz pomoć nekolicine prijatelja, u malom mobilnom studiju, na gitari, oplemenjena svirkom naših saradnika Džonatana Valtona na trubi i Clee Friend na čelu, čiju je dionicu aranžirao naš prijatelj

Modeli iz nove kolekcije

Milović je muzički obradila nekoliko poznatih crnogroskih pjesama među kojima su odlomci iz ,,Gorskog vijenca“ i poeme ,,Noć skuplja vijeka“ Petra Drugog Petrovića Njegoša, ,,Kari Šabanovi“ Lesa Ivanovića, ,,Ringišpil u glavi“ Dragana Radulovića, ,,Poslednja pjesma... mala noćna muzika“ Nataše Žurić, ,,Pravedno li je“ Valentine Šuković , ,,Kroz život jurišaj“ i ,,Išao poljem mravičak“ Velimira Ralevića i narodna pjesma iz devetnaestog vijeka iz Podgorice – ,,Fisliđen mi se ne nija“.

- Svaka pjesma je priča za sebe, poseban pečat autora, njihovog stila pisanja i emocija. Veliko je zadovoljstvo bilo komponovati na svaki od odabranih tekstova. Volim raznovrsnost, otvorena sam za novo i nepoznato, kako u muzici tako i u životu. Ovaj projekat me je uveo u drugu dimenziju znače-

Otkrila sam drugu dimenziju stihova M.LjuLjđuraj

PODGORICA - Na 23. izdanju Internacionalne smotre mode u Kotoru, koja se drugu godinu zaredom održava pod sloganom „Umjetnost i moda“ novu kolekciju predstaviće jedna od najboljih crnogorskih dizajnerki Anastazija Miranović.

,,Nitko osim nas“ najavljuje album

Milica Milović

nja poezije, koja je već sama po sebi snažan umjetnički izraz – kazala je Milović za Pobjedu.

Konkurs Ministarstva motivisao je, kaže, da razmisli kako crnogorsku kulturu može da promoviše muzikom. U cilju da, pored već postojećih obrada odabranih pjesama, napravi nešto drugačije nastao je projekat ,,Crnogorska poezija u novom ruhu“.

- Mnogi muzičari rade obrade već postojeće muzike, što

smatram da je zaista važno i da je lijepo čuti različita viđenja i doživljaje, ali moj lični cilj je bio drugačiji. Odlučila da iskoristim postojeće poetske tekstove i da iskomponujem muziku. Ideja mi je bila da napravim malu antologiju crnogorske poezije, u kojoj će se naći pjesme različite tematike, emocije, karaktera pa samim tim i autora. Suvišno je napominjati da su sve pjesme ostavile traga kod mene i da su bile inspirativne za muzičku obradu – objašnjava Milović.

AUTORI

Jedna od ,,obaveza“ prije prijave na konkurs bila je i da se obrati autorima nosiocima autorskih prava odabrane poezije, koji su, prema njenim riječima, sa zadovoljstvom izašli u susret.

- Bili su od početka tu za mene da me posavjetuju oko izbora i da saslušaju moje ideje. Mnogo mi je značila njihova podrška – kaže Milović.

Prilagođavanje odabranih pjesama muzici je, kaže, bio izazov, jer je riječ o tekstovima čiji su autori značajne ličnosti crnogorske kulture.

- Ipak, kad sam već dobila prava i podršku, nijesam dozvolila sebi da me strah sputa, već sam odlučila da pratim svoj doživljaj i tako komponujem. Naravno, uz duboko poštovanje svim autorima, Njegoš je predstavljao poseban izazov. Autori umjetničke, klasične muzike su stvarali inspirisani njegovim stihovima divne kompozicije. Ja sam mu dala drugačiji izraz, pa se nadam da će publika to uspjeti da doživi – kaže Milović.

Milica je muziku sama komponovala snimila pjesme u kućnom studiju. Miks i master pjesama je uradio producent Nikola Đurović, a fotografije, kao neizostavni vizuelni dio koji zaokružuje ovu ideju, uradila je mlada umjetnica – fotografkinja Majdana Ljuljđuraj. Z. K.