Dnevni list Pobjeda 17.08.2020.

Poneđeljak, 17. avgust 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19666 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Ispovijest pacijenata koji su se suočili s korona virusom

Strah od smrti realan, ali je borba za život jača

INTERVJU: Ivan Brajović, predsjednik SD-a i nosilac izborne liste „Mi odlučujemo DOSLJEDNO“

S.VASILJEVIĆ

STR. 6. i 7.

Crna Gora je naša svetinja

STR. 2. i 3.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković zadovoljan ostvarenim rezultatima u četvorogodišnjem mandatu

KOVAČEVIĆ: Osjećao sam se da brojim minute do odlaska u vječnost KALUĐEROVIĆ: Nijesam mogao da vjerujem da mi se to dešava i da 18 dana prolazim kroz pakao. Od osme godine sam fizički aktivan, fizioterapeut sam...

I pored izazova većina ciljeva realizovana STR. 4. i 5.

Novih 75 slučajeva korona virusa, preminule tri osobe

Odlučni da spriječe radove

I danas i sjutra

Najviše inficiranih iz Nikšića, oporavljeno 80 pacijenata

STR. 6.

Ljubica Šćekić-Šekularac, višestruka svjetska prvakinja u bodibildingu STR. 11.

Saobraćajna nesreća na putu od Podgorice prema Zeti

U sudaru dva motora poginuo mladić

Još jedan protest mještana Bara Kraljskih protiv izgradnje mini hidroelektrana

STR. 8.

Nada se odbrani zlata

STR. 5.

2

Politika

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

INTERVJU: Ivan Brajović, predsjednik SD-a i nosilac izborne liste Socijaldemokrata „Mi odlučuje

Crna Gora je naša svet Socijaldemokrate po pitanju državotvornih tema i državnog identiteta stabilnije su i dosljednije od drugih partija, jer smo oduvijek bili branioci interesa Crne Gore. Kako 90-ih, tako i prije i nakon referenduma, odnosno kad je bilo najteže. I opet, bez i jednog „izleta“ u neprincipijelno koaliranje. Identitet se gradi – radom i primjerom, a ne pričom i svađom, rekao je Brajović PODGORICA – Za Socijaldemokrate, nezavisna, građanska, multietnička, antifašistička i sekularna i samosvjesna Crna Gora bila je i biće najveća svetinja, rekao je u intervjuu za Pobjedu Ivan Brajović, predsjednik ove partije i nosilac izborne liste „Mi odlučujemo DOSLJEDNO“.

Za razliku od većine drugih partija koje sebe nazivaju građanskim i državotvornim, Socijaldemokrate su, kaže njihov predsjednik, uvijek odbijale da sklapaju neprincipijelne koalicije sa partijama koje su na potpuno drugoj strani političkog spektra. Put koji su izabrali je teži, jer, kako je rekao, zasniva se na radu, pa je uvjeren da će rezultat SD-a na ovim biti mnogo bolji nego na prethodnim parlamentarnim izborima.

Brajović smatra da se u resorima koje su vodile Socijaldemokrate uradilo mnogo, a što se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti kaže da imaju jasan, principijelan i dosljedan stav – za ovu partiju prihvatljivo je i podržavaju dijalog u pravcu njegove implementacije, a ne suštinskih izmjena.

POBJEDA: Na parlamentarnim izborima oktobra 2016, prvim na kojima ste nastupili kao Socijaldemokrate, osvojili ste dva mandata. Kada ste predavali listu Socijaldemokrata „Mi odlučujemo DOSLJEDNO“, za izbore 30. avgusta, kazali ste da građanima nudite kvalitetnu listu „istinskih i dosljednih socijaldemokrata“ i najbolju programsku ponudu, te da će Vaš „mnogo bolji rezultat u odnosu na prethodne izbore pokazati kojim putem treba Crna Gora da ide“. Šta to konkretno znači?

B R A J OV I Ć: To znači da od momenta kad smo se osnovali, znalo se da smo državotvorna i građanska partija lijevog centra. Od

tog stava ni milimetar nijesmo odstupili godinama, odbijajući da, za razliku od većine drugih partija koje sebe nazivaju građanskim i državotvornim, sklapamo neprincipijelne koalicije sa partijama koje su na potpuno drugoj strani političkog spektra. Upravo to je najveća potvrda naše teze da su građani sa nama načisto. Niko ko nas je glasao i ko će nas glasati nema bojazan oko toga jesmo li ili ne spremni na trgovinu osnovnim načelima, jer je sasvim jasno da – nijesmo.

Ta principijelnost i dosljednost nas je, uz rezultate koje smo ostvarili u gotovo svakoj oblasti i resoru kojim smo rukovodili – Skupština, prosvjeta, zdravstvo, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, Aerodromi, Nacionalni parkovi i mnogi drugi, izdvojila i preporučila.

U p r i l o g t o m e g ovo r i i činjenica da je, kada uzmemo u obzir sve lokalne izbore u prethodne četiri godine, naša podrška faktički duplirana.

Preciznije, u Plavu smo na posljednjim lokalnim izborima zabilježili rast od 155% u odnosu na parlamentarne izbore, u Baru 141%, u Nikšiću 191%, Ulcinju 121%, Podgorici 75%, Dani-

lovgradu 82%, Kolašinu 70%, Rožajama 67%, dok smo na Cetinju, te u Petnjici, Mojkovcu i Tuzima na posljednjim lokalnim izborima imali rast podrške za oko 51% u prosjeku u odnosu na posljednje parlamentarne izbore.

Jasno je da je put koji smo izabrali teži, jer se zasniva na radu. I stabilniji, jer ne mijenjamo stavove kako se mijenjaju politički vjetrovi. I to su građani prepoznali, te smo, simbolično, sad samo na predaju liste donijeli isto onoliko potpisa podrške koliko smo imali glasova na prethodnim izborima. Zato sam uvjeren da će naš rezultat biti mnogo bolji nego na prethodnim parlamentarnim izborima.

POBJEDA: Kazali ste i da za protekle četiri godine iza svakog Vašeg predstavnika u vlasti stoje konkretni rezultati. Da li se, ipak, moglo uraditi više kako na planu evropskih integracija, tako i u pogledu boljeg i kvalitetnijeg života građana u našoj državi?

BRAJOVIĆ: U resorima koje su vodile Socijaldemokrate uradilo se mnogo, u to sam uvjeren.

Samo činjenica da su u prosvjeti pokrenuta ulaganja kakva nijesu decenijama unazad, da su omogućene besplatne studije i uspostavljen novi sistem nagra-

đivanja, da je zdravstvo imalo višemilionske investicije u medicinsku opremu nakon čitave decenije, te nikad veći broj specijalizacija i subspecijalizacija za naše doktore, a da su Aerodromi i Nacionalni parkovi bilježili odlično poslovanje i izuzetne prihode, govori u prilog činjenici da Socijaldemokrate imaju ozbiljan kadar.

Kada je riječ o pristupanju EU, otvoreno je i posljednje pregovaračko poglavlje. A kada govorimo o integracionim procesima, ulazak u NATO je zaista bio istorijski momenat.

Naravno, ocjenu o učincima treba sagledati u kontekstu izazova u samoj EU i na međunarodnoj sceni.

Svakako da su potrebna dalja poboljšanja, zbog čega smo mi u Socijaldemokratama bolji i kvalitetniji život svakog pojedinca stavili u fokus svog izbornog programa. I to kroz realne i ostvarive mjere koje smo predložili, a ne demagoške kakvih smo se poprilično naslušali tokom aktuelne izborne kampanje.

Naravno, i napredak unutar države takođe je potrebno sagledati u konktestu izazova, društvenih i političkih. Kad i pored toga imate u vidu da smo imali volje i hrabrosti da zajedno otvorimo neke neizmjerno

važne državotvorne teme, među kojima Rezoluciju o Podgoričkoj skupštini i Zakon o slobodi vjeroispovijesti, jasno je da mogu postojati razlike u mišljenjima je li se moglo uraditi više ili ne, ali vjerujem da malo ko može reći da nijesu napravljeni neki veliki iskoraci.

POBJEDA: I pred ove izbore stvorena je atmosfera kao pred referendum 2006. godine. Imamo dva bloka – jedan, koji se zalaže za očuvanje građanske, multietničke i multikonfesionalne, suverene države Crne Gore i njenog evroatlantskog puta, doduše ne tako čvrsto povezan kao onda. Na čelu drugog bloka je takozvana „Vučićeva lista“ koja za račun zvaničnog Beograda, Rusije, ali i Srpske pravoslavne crkve, ponovo pokušava da naš državni status vrati u stanje prije 14 godina. Zašto nam se istorija ponavlja?

BRAJOVIĆ: Najveća svetinja Socijaldemokrata je građanska Crna Gora. Upravo zato što je tako bilo od početka, sada možemo da se bavimo i životnim pitanjima, ekonomijom i standardom.

Ipak, u pravu ste kada kažete da se, četrnaest godina poslije, dio partija koje potiru građanske vrijednosti ove drža-

ve ciljano bavi potpuno istim temama. Jer nalaze lakšim i profitabilnijim da svoju nišu zauzmu na mjestu oštre, nacionalističke retorike, potiranja države i raspirivanja strasti, nego radom.

No, i partije druge političke profilacije sada imaju još veću odgovornost, a to je da ne pristaju na takav ambijent zarad svojih sitnih ciljeva, već da kreiraju novi politički diskurs u kome to više neće prolaziti.

Socijaldemokrate odgovornim upravljanjem povjerenim resorima, i ne pomišljajući na koalicije sa subjektima koji se ne zalažu za građansku, multietničku i nezavisnu Crnu Goru, daju snažan doprinos upravo takvom, zdravom, a ne rušilačkom ambijentu.

Tako smo, makar na sopstvenom primjeru, pokazali da istorija ipak ne mora da se ponavlja. Potreban je samo politički integritet.

POBJEDA: Nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti SPC se direktno uključila u politički život u našoj državi. Njeni velikodostojnici, pod plaštom „Ne damo svetinje“, upućuju brojne prijetnje, uvrede i kletve na račun crnogorskog rukovodstva, nazivaju ih satanistima i odbijaju da se SPC registruje i prihvati realnost da je Crna Gora suverena država. Kako to komentarišete?

BRAJOVIĆ: Stav Socijaldemokrata o ovom pitanju je veoma jasan i od početka priče o Zakonu o slobodi vjeroispovi-

Parlament mora ostati mjesto razgovora čak i kad se razlike čine nepremostivim POBJEDA: U crnogorskom parlamentu kojim ste rukovodili u protekle četiri godine bilo je burno. Pojedini izabrani predstavnici naroda nijesu se za to vrijeme pojavljivali na svojim radnim mjestima, dok su poslanici DF, kada su prekinuli bojkot pokušavali da u parlament uvedu „uličnu atmosferu“.

Kako ocjenjujete rad parlamenta?

BRAJOVIĆ: Već sam saopštavao da crnogorski parlament - osim što mora biti hram demokratije, treba da bude i mjesto gdje se otvaraju teme od značaja

za društvo, pa i onda kada su teške. Zato smo mi u Socijaldemokratama uvijek insistirali da parlament ostane mjesto razgovora, čak i kad se naše razlike čine nepremostivim.

Tačno je da smo radili u gotovo nikad kompleksnijem ambijentu, pa je time napredak još veći. On se ogleda u tome što smo otvorili i zatvorili mnoge neizmjerno važne državotvorne teme, među kojima i one istorijske, poput članstva u NATO i Rezolucije o Podgoričkoj skupštini.

Podrškom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola pokazali smo da gradimo državu jednakih vjerskih, etničkih, kulturnih,

građanskih i seksualnih prava, ne narušavajući prava drugih.

Ubrzali smo procedure stavljanja akata na dnevni red, tako da zakoni ne „stoje u fioci“ kako bi predstavljali mehanizam za ucjenjivanje, što je nekad, nažalost, bio slučaj. Dodatno, Skupština Crne Gore je već nekoliko godina zaredom prepoznata kao najotvoreniji parlament u regionu. Uživa i značajan međunarodni ugled o čemu, pored mnogih drugih, svjedoči i prva posjeta predsjednika Evropskog parlamenta.

Dakle, rekao bih da smo postigli mnogo, u jednom specifičnom i teškom ambijentu.

Politički direktor DPS Branimir Gvozdenović posjetio Budvu

Progresivne snage će ostvariti ubjedljivu pobjedu

Branimir Gvozdenović

PODGORICA – Građani Budve u Demokratskoj partiji socijalista imaju pouzdanog partnera, koji će pokazati znanje, snagu i odlučnost da donosi odluke

od interesa za taj grad, ali i državu, poručio je politički direktor te partije Branimir Gvozdenović.

Gvozdenović je, kako je saopšteno iz DPS-a, u okviru pre-

dizborne kampanje posjetio opštinu Budva.

On je rekao da je zadovoljan do sada postignutim rezultatima, nivoom energije, sprovedenim aktivnostima, kao i sarad-

njom i komunikacijom sa koalicionim partnerima.

- Ubijeđen sam da će progresivne snage na čelu sa Demokratskom partijom socijalista ostvariti ubjedljivu pobjedu na

Politika

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

emo DOSLJEDNO“

tinja

Iz SDP-a nas napadaju jer smo pametniji i bolji od njih

jesti nije se mijenjao. Krajnje je vrijeme da svi u Crnoj Gori shvatimo da niko nije važniji od države niti može biti iznad nje. Za nas u Socijaldemokratama, nezavisna, građanska, multietnička, antifašistička i sekularna i samosvjesna Crna Gora je bila i biće najveća svetinja. Mi se zalažemo za poštovanje prava pripadnika svih vjerskih grupa u Crnoj Gori, eliminisanje predrasuda i obezbjeđenje uslova za nesmetano funkcionisanje svih vjerskih zajednica. No isto tako, smatramo da su vjerski objekti koji su izgrađeni iz javnih prihoda, kao i zajedničkim ulaganjima građana, kulturna baština Crne Gore.

Kao što sam i izjavio u Skupštini da, što se Socijaldemokrata tiče, za nas je prihvatljivo i podržavamo dijalog oko Zakona u pravcu njegove implementacije, a ne suštinskih izmjena.

Takav naš stav je jasan, principijelan i dosljedan.

Naš mandat je da čuvamo ime Crne Gore, njenu ponosnu istoriju i štitimo sve građane.

Naravno, o korišćenju državne imovine odlučivaće isključivo država, a sva baština će biti dostupna vjerskim zajednicama u skladu sa pozitivnim propisima.

POBJEDA: Je li država, za ovih četrnaest godina, mogla učiniti više na jačanju crnogorskog državnog, kulturnog i vjerskog identiteta?

BRAJOVIĆ: Snažan državni identitet se gradi. On se ne može „usaditi“ niti bi trebalo, već se, kvalitetnom obradom u kulturi, obrazovanju, ali i načinom života, prenose suštinske vrijednosti naše, zajedničke, Crne Gore. Cijenim da jačanja tih vrijednosti nikad nije dovoljno i da se uvijek može učiniti više na predstavljanju naše bogate istorije, kulture, tradicije i na podsticanju zajedništva.

Socijaldemokrate to znaju, i po pitanju državotvornih tema i državnog identiteta su stabilnije i dosljednije od drugih partija, jer smo oduvijek bili branioci interesa Crne Gore. Kako 90-ih, tako i prije i nakon referenduma, odnosno kad je bilo najteže. I opet, bez i jednog „izleta“ u neprincipijelno koaliranje.

Tako se gradi identitet – radom i primjerom, a ne pričom i svađom. Stoga sada, kad se svi svrstavaju na neki od „polova“ zarad glasa više, Socijaldemokrate biraju treći put. Jer znamo ko smo, svaki naš glasač to zna i time nećemo barjačiti,

POBJEDA: U predizbornoj kampanji Vaši nekadašnji partijski drugovi iz SDP-a, čini se, više napadaju Vas, nego druge političke protivnike. Zašto?

BRAJOVIĆ: Kao i uvijek u životu – napadaju vas kad ste iz bilo kog razloga prijetnja ili kad ste bolji.

Jer kad nijeste, prosto se ne bave vama.

Mi u Socijaldemokratama, kao što se vidi kroz odličnu kampanju „Mi odlučujemo DOSLJEDNO“, imamo sasvim dovoljno posla oko sopstvenih planova za unapređenje brojnih segmenata u društvu i nastavka projekata koje smo započeli. I zato mi je iskreno žao što sam prinuđen da svjedočim tužnim pokušajima navedene partije da na SD-u izgradi sopstvenu kampanju.

Mi nemamo namjeru da svoj renome gradimo napadajući druge. Za nas u Socijaldemokratama to je prosto neozbiljno i svakako govori o osjećaju ugroženosti onih koji to rade, te snazi onih koji su predmet napada.

lokalnim izborima i u Budvi - kazao je Gvozdenović.

Kako je naveo, dodatan podstrek takvom ubjeđenju pružili su i mladi Budve, koji imaju jasan plan i viziju, i koji pokazuju da su spremni da učestvuju u kreiranju i realizaciji programa lokalne samouprave u različitim oblastima od interesa za omladinu, u sferi sporta, preduzetništva, kulture i inovacija.

Gvozdenović je istakao da je

već ćemo nastaviti da te vrijednosti jačamo i u narednom mandatu Skupštine i Vlade.

POBJEDA: Socijaldemokrate su, neposredno nakon utvrđivanja izborne liste pretrpjele neočekivan udarac. Partiju je napustilo 14 rukovodilaca i istaknutih članova iz Plava, jedinog grada u kojem ste imali predsjednika opštine. Da li ste uspjeli da „sanirate“ štetu i kako će se to odraziti na Vaš izborni rezultat?

BRAJOVIĆ: U pitanju je nekoliko lokalnih funkcionera kojima želimo sve najbolje u daljem radu, ma u kojoj partiji bili, a mi već uveliko, sa devet od nekadašnjih deset odbornika u plavskom parlamentu, dočekujemo nove članove koji nam svaki dan prilaze. Siguran sam da Plavljanke i Plavljani najbolje znaju ko je svojim radom i ogromnim zalaganjem dao najveći doprinos razvoju Plava u prethodne dvije godine. Očigledno je da naš nezaustavljivi rast i u Plavu i u Crnoj Gori mnogima smeta, a sva dešavanja nas čine samo motivisanijim i jačim.

Zoran DARMANOVIĆ

sa nosiocem liste za lokalne izbore u Budvi Nikolom Divanovićem razgovarao o četvorogodišnjem planu za razvoj Budve.

Plan će se, prema njegovim riječima, između ostalog, odnositi na unapređenje poslovnog ambijenta sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta i podsticanja privrednih aktivnosti, a oslanjaće se na blisku saradnju sa budućom vladom i poslaničkim kandidatima iz ove opštine. N. K.

3

Poruka predsjednika Vlade Duška Markovića građanima u inostranstvu

Crna Gora država svih i u dijaspori PODGORICA - Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je crnogorskoj dijaspori i građanima u inostranstvu da je, kako je rekao, uprkos neprimjerenim i nedobronamjernim porukama koje im upućuje opozicija, Crna Gora njihova država u koju mogu doći kad god požele.

- Ovih dana imali smo prilike da vidimo neprimjerene i nedobronamjerne poruke upućene od strane opozicije našoj dijaspori i našim građanima - rekao je Marković.

On je podsjetio da je Crna Gora u najtežim trenucima epi-

demije korona virusa, kada su mnoge druge države zatvarale svoje granice, obezbijedila povratak u državu svim državljanima o trošku Vlade.

- Tada nije bilo ni kampanje za izbore, niti su izbori bili raspisani! Ali jeste bilo brige za crnogorskog čovjeka i jeste bilo domaćinskog odnosa države prema svakom našem građaninu, gdje god da se nalazio. I tako će i ostati - kazao je Marković.

On je pozvao dijasporu i građane u inostranstvu da onima koji ih popisuju i potkazuju stranim državama, najbolji odgovor daju demokratski i

Duško Marković

civilizovano, u danima koji slijede.

- Poštovana dijasporo, Crna Gora je vaša država danas i za

sva vremena. Vama je u njoj mjesto i u nju možete doći kad god poželite i u svako doba N. K. poručio je Marković.

Predsjednica SDP Draginja Vuksanović-Stanković u posjeti Gusinju

Neće više biti privilegovanih bilo da su predsjednici Skupštine ili u Vladi PODGORICA - Crna Gora će biti uspješna i jaka država kada bude imala jaku ekonomiju koja će obezbijediti građanima bolji životni standard, saopštila je predsjednica SDP Draginja Vuksanović-Stanković u razgovoru sa građanima prilikom jučerašnje Gusinju.

- Cilj liste ,,SDP – Jaka Crna Gora“ je da u Crnoj Gori imamo prosječnu platu 700 eura do kraja mandata naredne vlade. Jaka Crna Gora je i kad penzioneri dobiju sigurnu starost, a naši mladi ljudi ostanu da izgrađuju svoju, a ne tuđe zemlje Zapadne Evrope. Zbog toga, mi u SDP-u, poručujemo iz Gusinja da je došlo vrijeme promjena u kojem tajkuni neće biti važniji od građana i domaćih privrednika - navela je ona.

Kazala je da dolazi vrijeme reda, pravde i vladavine prava.

Ko je pošteno radio, imaće podršku države, a ko nije dobiće svoje po Ustavu i zakonu.

Draginja Vuksanović-Stanković u razgovoru sa građanima juče u Gusinju

- Neće biti privilegovanih bili oni predsjednici Skupštine ili ministri u Vladi. Zakon, naglasila je, mora biti jednak za sve.

Da bismo kao društvo krenuli naprijed i napravili jaku Crnu Goru, moramo imati poštenu vlast koja će cijeniti rad, odgovornost i poštovanje zakona.

Crnoj Gori je potrebna vlast koja će brinuti o svakom građaninu i koja će na pravi način

vrednovati trud naših privrednika, tako što će im omogućiti niže poreze i ravnopravne uslove poslovanja. Zbog toga je SDP spremna da od 30. avgusta preuzme odgovornost da gradi društvo solidarnosti i jednakosti, u čijoj osnovi će biti slobodan pojedinac - istakla je Vuksanović- Stanković.

Ona je dodala da se nada da će jaka Crna Gora i jako Gusinje, i

sve ostale crnogorske opštine, pobijediti na ovim temeljima.

- Upravo na temeljima te građanske i proevropske Crne Gore možemo da uđemo u EU do 2024. godine. Evropska unija mora biti naš cilj bez alternative. Samo građanska Crna Gora objedinjava sve, u njoj smo svi jednaki i sa jednakim šansama i to želim posebno istaći u sredinama poput gusinjske koja svoju multunacionalnost i multikonfesionalnost istinski živi - navela je Vuksanović Stanković.

Predsjednica SDP je zajedno sa nosiocem liste ,,SDP – Jako Gusinje“ dr Elvisom Omeragićem obišla ugledne privrednike, poljoprivrednike i upoznala se sa problemima i mogućnostima razvoja Gusinja.

Predsjednica SDP zadržala se i u prijateljskom razgovoru i sa Alenom ef. Šabovićem, glavnim imamom Gusinja i predsjednikom Islamskog odbora N. K. Gusinje.

Rektor Bogoslovije Gojko Perović saopštio da je posljednji susret sa političarima imao u zgradi Vlade

Fotografija nastala proljetos, imam pravo da pričam sa svima Nijesam srećan što živim u vremenu kad se novinarstvom zove produkovanje laži i uhođenje ljudi, rekao je Gojko Perović PODGORICA - Fotografija na kojoj su rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović, predsjednik Ure Dritan Abazović i profesor Miodrag Perović je nastala proljetos, a ne juče, saopštio je rektor Perović.

U izjavi dostavljenoj ,,Vijestima“, on je kazao da „što se ovoga popa tiče, uvijek rado razgovaram sa svima“.

Perović je saopštio da se njegov posljednji susret sa političarima desio u zgradi Vlade Crne Gore, sa predstavnicima aktuelne vlasti „kada smo po ko zna koji put konstatovali da ova vladajuća garnitura ne razumije položaj Crkve u državi, niti želi da gradi sekularno društvo - uzalud zagarantovano Ustavom i međunarodnim standardima i preporukama“.

- Još od antičkih vremena, pa sve do danas, trg jednoga grada i

podne bijeloga dana legitiman su i poželjan prostor da se ljudi sretnu i razgovaraju. Kako prijatelji i istomišljenici, tako i oni koji u međusobnim različitostima grade suživot. Srećan sam što živim u zemlji gdje čovjek ima priliku da se sretne i porazgovara sa pametnim i obrazovanim ljudima – piše u saopštenju.

On je istakao da kao građanin i kao sveštenik ima pravo i obavezu da razgovara javno, i sa vjernicima i sa onima koji to nijesu.

- Međutim, nijesam srećan što živim u vremenu kad se novinarstvom zove produkovanje laži i uhođenje ljudi – kazao je Perović, navodeći da je fotografija koja je kružila društvenim mrežama plasirana od kvazinovinara tako kao da je riječ o učešću u nečijoj predizbornoj kampanji.

- Naš uslikani susret, koji sma-

Miodrag Perović, Dritan Abazović i Gojko Perović

tram čašću i privilegijom, desio se proljetos, naočigled svih, a izbori tada nijesu bili tema ni nama ni društvenoj javnosti.

Tako da to o čemu smo pričali - sami Bog zna! Crkva je ostavila političare da sami vode predizbornu kampanju, pošto njoj to svakako ne pripada, ali izgleda da špijunske službe ne ostavljaju na miru Crkvu ni u ovom vremenu, nego slike iz prošlosti prikazuju kao juče-

rašnje – kazao je Perović.

– Eto recimo, moj posljednji susret sa političarima desio se u zgradi Vlade CG sa predstavnicima aktuelne vlasti kada smo po ko zna koji put konstatovali da ova vladajuća garnitura ne razumije položaj Crkve u drzavi, niti želi da gradi sekularno društvo - uzalud zagarantovano Ustavom i međunarodnim standardima i preporukama – rekao je Perović.

R.P.

4

Ekonomija

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Opština Bar dobija luksuzni hotel sa pet zvjezdica, investicija vrijedna 150 miliona

,,Liko Soho grup“ planira više od 1.000 radnih mjesta PODGORICA - Opština Bar dobiće u narednom periodu luksuzni hotel sa pet zvjezdica, a vrijednost investicije tokom tri godine iznosiće 150 miliona eura.

Projekat ukupne površine 120.000 kvadratnih metara realizuje ukrajinsko-crnogorska kompanija ,,Liko Soho grup“, a po završetku biće kreirano između 1.000 i 1.200 radnih mjesta. Projekat obuhvata izgradnju hotela sa pet zvjezdica i apartmanskog dijela sa kompletnom pratećom infrastrukturom.

Investitor projekta, osnivač i predsjednik ukrajinske kompanije ,,Liko holding“ Igor Lisov kazao je da Crnu Goru doživljava kao državu sa održivom ekonomskom klimom i prilikama koje treba prepoznati i iskoristiti.

IZABRALI BAR

- Imao sam sastanke sa državnim vrhom Crne Gore i rukovodstvom Opštine Bar, jer smo birali mjesto za svoje investicije na kojem ćemo primijeniti iskustvo iz Ukrajine. Pregledali smo sve ponude iz Crne Gore i našli smo takvo mjesto u gradu Baru.

Našli smo lokaciju, na kojoj ćemo zajedno sa lokalnim rukovodstvom stvarati nove vrijednosti i razvijati kompletnu infrastrukturu grada.

Nakon sastanaka koje smo imali sa svim relevantnim činiocima u državi Crnoj Gori i Opštini Bar, predstavili smo naše dalje planove i ideje i dobili punu podršku - rekao je ukrajinski investitor.

Praktično svi zakonski i administrativni preduslovi za početak izgradnje već su ispunjeni i predat je zahtjev za investicioni projekat u Baru.

- Napravili smo projekat, otvorili smo ovdje firmu „Liko Soho Group“. Ta firma je zaključila ugovor sa Ministar-

Donirao NKT-u 70.000 eura Lisov je NKT-u donirao 70.000 eura kao pomoć u borbi sa epidemijom kovida-19 i naglašava da nije imao dileme povodom velike investicije u Crnoj Gori.

- Vjerujem u pouzdanost ove države i njene institucije, kao i u ljude koje sam imao priliku da upoznam.

Igor Lisov

stvom finansija Crne Gore za kupoprodaju zemljišta, radi ostvarivanja konkretne investicije, izgradnje apart-hotela na ovoj teritoriji. Do danas, svi uslovi ugovora od strane naše firme su ispunjeni. Isplatili smo na račun Ministarstva finansija oko četiri miliona eura i ugovor je stupio na snagu - objasnio je Lisov.

TURIZAM I SPORT

Lisov kaže i da će se projekat koji će graditi u Baru sastojati od apart-hotela i imaće kategoriju hotela sa pet zvjezdica.

- Kompleks bi trebalo da ima od 950 do 1.200 apartmana.

Projekat je interesantan i sa tačke gledišta arhitekture i na planu privlačenja investicija u ovaj region, tako da vjerujemo da će ujedno biti i podrška ekonomiji države. Mislim da ćemo otvoriti okvirno 1.000 do 1.200 novih radnih mjesta, jer ćemo se, osim ovog projekta, baviti i razvojem sporta. Izgradićemo i ogromni akva park, gdje će se nalaziti sportske baze za razne oblike vodenih sportova - vaterpola, sinhronog plivanja, skokova u vodu i naravno, plivanja. Realizacijom ovog projekta, uspjećemo da Bar učinimo ekonomski privlačnijim gradom, nego što je danas R. E. - rekao je Lisov.

Zato se nijesam premišljao i kolebao oko ulaganja ovdje.

Zbog toga što se radi o državi koja nema jaku ekonomiju za borbu sa pandemijom, neophodno je podržati da bi se mogla uspješno izboriti.

Odlučio sam se na donacije NKT-u kako bih pomogao vašim doktorima i vašem zdravstvenom sistemu, da bi se što brže spasili od ove međunarodne nesreće kazao je Lisov.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković zadovoljan ostvarenim rez PODGORICA - Za prethodne četiri godine mog mandata puno posla je odrađeno u svim oblastima saobraćaja i mogu reći da sam zadovoljan rezultatima rada čitavog tima i kolektiva na čijem sam čelu bio u proteklom periodu, saopštio je Pobjedi ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković.

- Ciljevi koje smo na početku zacrtali realizovali smo u najvećem dijelu. Okolnostima, na koje nijesmo mogli uticati, prilagodili smo se na najbolji način, a sve sa ciljem zaštite interesa države i interesa građana – kazao je Nurković.

On je dodao da je puno posla odrađeno u svim oblastima saobraćaja.

- Bilo je puno izazova, dilema, promjena situacija, tržišta, okolnosti. Ova godina donijela je izazove sa kojima se ranije nijesmo suočili, ali ih nijesmo mogli ni predvidjeti. Rješenja koja smo donosili i način na koji smo odgovorili izazovima rezultat su rada i brzog djelovanja kako cijelog kolektiva resora saobraćaja, tako i ostalih resora međusobno – rekao je Nurković.

I pored puno većina ciljeva Prvi kilometri auto-puta ulaze u završnu fazu izgradnje, a radi se na stvaranju pretpostavki za nastavak realizacije ovog projekta. Kada nam epidemiološka situacija dozvoli nastavićemo sa drugom fazom tendera za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat, najavio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković

POMORSTVO

Podsjetio je da je na početku mandata prepoznajući značaj pomorske privrede, ali i nedovoljno iskorišćene kapacitete u ovoj oblasti oformio poseban direktorat čiji je zadatak bio da se bavi isključivo pitanjima koja su krucijalna u ovom sektoru.

- Mogu da kažem da je odrađen ogroman posao, u sektoru pomorske privrede pomaci su vidljivi, vrlo konkretni i mjerljivi. Utvrđen je prijedlog zakona o pomorsko-agencijskoj djelatnosti, kojim je prvi put nacionalnim zakonodavstvom regulisano obavljanje ove značajne djelatnosti – izjavio je Nurković.

Kazao je da je zaključeno više ugovora o koncesijama.

- Izdvojio bih ugovor o koncesiji za Brodogradilište u Bijeloj, kojim je predviđena

PRVI KILOMETRI U ZAVRŠNOJ FAZI: Gradilište auto-puta

investicija od 20 miliona eura u prve tri godine primjene ugovora. Preduzeću Luka Kotor dodijeljena je prvenstvena koncesija na 12 godina, uz obavezu investiranja od preko pet miliona eura. Sa Lukom Bar potpisan je aneks IV ugovora, koji do 2037. godine podrazumijeva investicije u ukupnom obimu od preko 61 milion eura – kazao je Nurković.

On je naglasio da je krajem jula Vlada na prijedlog Mi-

Obezbijeđeno 42 miliona eura za zaobilaznicu oko Budve Nurković je kazao da se od početka mandata ove Vlade, kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir za podsektor puteva sprovodi 14,7 miliona eura tehničke podrške u vidu grantova za pirpremu tenderske dokumentacije (od čega je sprovođenje tehničke podrške u vrijednosti od 6,2 miliona eura finalizovano).

- Kroz investicione pozive za podsektor puteva osigurano je 42 miliona eura granta za izgradnju zaobilaznica oko Budve, a aplicirano je i za 54,6 miliona eura granta za izgradnju druge dionice

auto-puta Bar - Boljare (Mateševo - Andrijevica) – rekao je Nurković.

Za sektor željeznice sprovodi se 10,2 miliona eura tehničke podrške u vidu grantova za pripremu tenderske dokumentacije (Vrbnica - Bar i Podgorica - Tuzi), a kroz investicione pozive za rehabilitaciju same pruge sprovodi se 70 miliona eura, od čega je 36 miliona bespovratnih sredstava. Nurković je dodao da je planirano i da se aplicira za dodatnih sedam miliona eura granta kroz tehničke pozive.

U fokusu sistem bezbjednosti u crnogorskim vodama Nurković je saopštio da je veliki broj aktivnosti Direktorata za pomorski saobraćaj bio usmjeren i na kompletan sistem bezbjednosti u našim vodama, vodeći računa o usklađenosti sa međunarodnim standardima i zakonskim rješenjima.

- Posebno bih istakao donošenje Zakona o bezbjednosti

brodova i luka, nakon čega je u našim trgovačkim lukama uspostavljen međunarodni sistem bezbjednosne zaštite brodova i luka (ISPS kodeks), izmjene Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe kojima se prvi put uspostavlja poseban sistem inspekcijskog nadzora stranih brodova koji uplovljavaju u crnogorske luke

nistarstva donijela.

Strategiju razvoja pomorske privrede 2020-2030. godine sa pratećim Akcionim planom.

- Uvjeren sam da će implementacijom strategija doći do oporavka jednog od naših najznačajnijih resursa, posebno imajući u vidu da su aktivnosti, ciljevi i mjere koje je postavila strategija zaista suštinske i imaće izraziti uticaj na sve činioce pomorske privrede – saopštio je ministar.

U Ministarstvu su, kako navodi, svjesni koliko su značajni crnogorski pomorci.

- Stava sam da kompletna administracija mora biti dobar i pouzdan partner kako bi ovaj ljudski resurs i kadar bio sačuvan i kako bi nastavili da stvaramo uslove za njegov dalji razvoj i očuvanje crnogorske tradicije u pomorstvu – rekao je Nurković i podsjetio da su potpisani važni sporazumi o priznavanju crnogorskih pomorskih ovlašćenja u skladu sa Međunarodnom konvencijom o standardima obuke, izdavanju uvjerenja i vršenju brodarske straže pomoraca iz 1978.

Dodao je da se Crna Gora našla na „bijeloj listi“.

- Sva ovlašćenja izdata od strane lučkih kapetanija Bar i Kotor priznata su od EU, odnosno naši pomorci mogu da – rekao je Nurković. Govoreći o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u podmorju zakon je obezbijedio kontrolu i inspekcijski nadzor stranih pokretnih objekata za bušenje na moru i tehnički pregled i sertifikaciju inastalacija za proizvodnju ugljovodonika.

Njihov upis u Upisnik CG je obezbijeđen Zakonom o upisu brodova, plutajućih objekata i instalacija za proizvodnju ugljovodonika koji je stupio na snagu u junu pošle godine.

se zapošljavaju na brodovima koji plove pod zastavama EU – rekao je Nurković.

On je naveo da su IPA projektom međugranične saradnje odobrena sredstva od 2,44 miliona eura za izgradnju Luke Virpazar.

ŽELJEZNICA

Nurković je naveo da su u njegovom mandatu završeni projekti na željezničkoj infrastrukturi u vrijednosti 36 miliona eura.

- Od kojih su najznačajniji remont pruge na dionicama Sutomore – Virpazar (tunel Sozina) Kos – Trebješica, demontaža postojećeg, nabavka i ugradnja novog EVP postrojenja u stanici Trebješica, zamjena signalno-sigurnosnog sistema u stanici Podgorica, sanacija šest kosina na dionici pruge Kolašin - Podgorica, sanacija željezničkog mosta Trebaljevo, kao i radovi koji se odnose se na snaciju većeg broja mostova na barskoj pruzi i kosina na nikšićkoj pruzi – precizirao je ministar.

On je naveo da je postignut veliki progres u korišćenju sredstava iz Zapadno-investicionog okvira jer je prvi aražman od 40 miliona pri kraju ugovaranja, drugi od 30 miliona eura je odobren i koristiće se za sanaciju deset km barske pruge, tri mosta i modernizaciju radionica i depoa.

- Treći aranžman je u fazi odobrenja aplikacije i takođe je vrijedan 30 miliona eura, a odnosi se na sanaciju većeg broja mostova – rekao je Nurković i dodao da su svi ovi projekti podržani od strane EU sa minimalno 50 odsto grant sredstava.

Ministar je saopštio da je nakon dugo vremena kompletiran strategijski okvir za razvoj željeznice, sa posebnom sektorskom strategijom koja je objavljena 2017. godine za

Ekonomija

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

zultatima u četvorogodišnjem mandatu

o izazova a realizovana

Osman Nurković

Elektronska baza jahti, čamaca i brodova Nurković je naveo da se radilo na modernizovanju sistema i da je stavljen u funkciju softverski program za elektronsko praćenje obuke i sertifikacuju pomoraca, izdavanje vinjeta za strane jahte i čamce koji tokom godine posjete Crnu Goru. U funkciju je stavljena i elektronska baza podataka registrovanih jahti, čamaca i brodova u registar Crne Gore, kao i veb-stranica lučkih kapetanija Bar i Kotor preko koje se ulazi u aplikaciju za podnošenje zahtjeva za izdavanje vinjeta, dobijanje informacija o ispitima za pomorce, uvid u važeće zakonske i podzakonske akte iz oblasti pomorstva na crnogorskom i engleskom jeziku.

narednih deset godina.

Nurković je kazao da je Ministarstvo punu pažnju posvetilo daljem usaglašavanju propisa iz oblasti drumskog saobraćaja sa pravnom tekovinom EU, tako da su pripremljeni i usaglašeni brojni zakoni iz te oblasti.

Nurković je dodao da je u pripremi studija ,,Reforma međugradskog linijskog prevoza putnika“, koja će predstavljati osnovu za dalju reformu nacionalnog zakonodavstva kad je u pitanju organizacija međugradskog linijskog prevoza putnika.

- Urađena je ’Analiza pristupačnosti elemenata autobuskih stanica u skladu sa pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom’, kao i projekat ’Priprema tehničke dokumentacije za izradu informacionog sistema za potrebe sektora drumskog saobraćaja’, što predstavlja polazne osnove na stvaranju pristupačnih javnih saobraćajnih objekata za lica sa invaliditetom i lica smanjene pokretljivosti, odnosno stvaranja Centralnog informacionog sistema za drumski saobraćaj – kazao je Nurković.

Govoreći o EU fondovima Nurković je saopštio da je Ministarstvo zaključilo ugovore iz OPRD 2012-2013. programa (IPA I perspektiva) u iznosu od 8,2 miliona eura, a trenutno sprovodi projekte vrijedne 18 miliona eura, obezbijeđene kroz IPA II perspektivu za sektor saobraćaja.

- Radi se i na programiranju

IPA III perspektive s indikativnim budžetom od oko 70 miliona eura – rekao je Nurković.

Ministar je podsjetio i da je Vlada u junu 2019. godine usvojila Strategiju razvoja saobraćaja 2019-2035. godine, dokument na koji je EK dala pozitivno mišljenje.

VAZDUŠNE LUKE

Prema Nurkovićevim riječima, za mandata ove Vlade valorizacija i dugoročni razvoj crnogorskih vazdušnih luka prepoznati su kao prioritetni zadatak.

- Otpočet je postupak za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat, koji se sastoji iz dvije faze, s tim da je prva završena početkom januara.

Kada nam epidemiološka situacija dozvoli nastavićemo sa drugom fazom tendera – najavio je ministar.

On je dodao da je usaglašeno nekoliko sporazuma o vazdušnom saobraćaju sa drugim zemljama, kao i da se zajedno sa ACV prate uputstva, preporuke i smjernice međunarodnih institucija (Eurocontrol, EASA, ECAC, Icao).

Podsjetio je i da je Vlada donijela lex specialis sa ciljem pomoći kompaniji Montenegro erlajnz, koja je od krucijalnog značaja za turizam naše zemlje.

- Situacija sa kovidom-19 pokazala je koliki značaj predstavlja nacionalni avio-prevoznik ne samo kada je u pitanju turizam i privreda, već i za svakog našeg građanina kojem je u novonastalim okolnostima država pružila podršku i sigurnost za bezbjedan povra-

tak u Crnu Goru – naglasio je Nurković.

Ministar je rekao i da prvi kilometri auto-puta ulaze u završnu fazu izgradnje. - Ovaj projekat je oko sebe okupio najveći broj preduzeća koja su radila na jednom projektu u Crnoj Gori, stvarajući na taj način mogućnosti za transfer iskustva, znanja i tehnologija, kako bi i domaće kompanije mogle u sve većoj mjeri postajati konkurentnije na regionalnom tržištu.

- Rekao bih da se nedovoljno ističe činjenica da od ugovorene vrijednosti radova oko 40,1 odsto ostaje u domaćim finansijskim tokovima, što je u uslovima izloženosti globalnoj konkurenciji za domaća preduzeća i te kako značajno – rekao je Nurković.

On je naveo da se radi i na stvaranju pretpostavki za nastavak realizacije ovog projekta.

- Iz komunikacije koja je ostvarivana sa EK zaključujemo o spremnosti da se podrži nastavak realizacije ovog projekta, što tumačim i kao svojevrsnu potvrdu kvaliteta našeg rada u prethodnom periodu.

Razgovara se sa svima koji ispolje svoje interesovanje za realizaciju ostalih dionica auto-puta, prioritetno dionice na potezu od Mateševa do Andrijevice za koju je u toku izrada idejnog projekta sa pratećom tehničkom dokumentacijom, kao i za dionicu od Smokovca do Farmaka - saopštio je ministar.

PRIMORJE

Prema njegovim riječima, nije zapostavljen ni autoputni pravac duž Crnogorskog primorja, pa je u toku izrada idejnog projekta i prateće tehničke dokumentacije za obilaznicu oko Budve u zoni Jadranskojonskog koridora, nakon čega odmah i slijedi izrada glavnog projekta i tenderske dokumentacije za prioritetni segment ove obilaznice, za koji su već i obezbijeđena sredstva za kofinansiranje izgradnje od 42,1 milion eura.

- Ništa manji značaj se ne pridaje ni rehabilitaciji mreže magistralnih i regionalnih puteva kao mreže od posebnog nacionalnog značaja, pa je tako u periodu od 2016. godine do 2019. godine uloženo ukupno 168,1 milion eura – rekao je Nurković.

On je naveo da su potvrda da će se nastaviti u istom ako ne i većem intenzitetu i ugovori za izgradnju bulevara Podgorica - Danilovgrad, rekonstrukcija puta Rožaje - Špiljani, završeni tenderski postupci za bulevar Jaz - Tivat i rekonstrukciju puta Lepenac - Ribarevine - Berane, za koje je u toku odabir izvođača.

- Vrijednost radova za ove putne pravce je oko 120 miliona eura. U toku je realizacija i dva vrijedna projekta, putni pravac Lubnice - Jezerine, kojim će se skratiti put do Podgorice za oko 40 km, za građane šest opština sa sjevera, kao i zaobilaznica oko Rožaja – naveo je Nurković.

S. POPOVIĆ

5

Još jedan protest mještana Bara Kraljskih protiv izgradnje mini hidroelektrana KOLAŠIN - Vodotoci Ljubaštica, Crnja i Čestogaz nalaze se u Parku prirode ,,Komovi“ što je dodatna obaveza da budu zaštićeni.

Zbog toga treba raskinuti koncesione ugovore za izgradnju mini hidroelektrana na njima, poručeno je juče sa još jednog protesta mještana Bara Kraljskih.

Predsjednik MZ Bare Kraljske Mišo Labović prenio je zahtjeve mještana da se raskine koncesioni ugovor sa firmom „Dekar energy“ koja je dobila koncesije na vodotocima Ljubaštica, Crnja i Čestogaz.

- Mještani su odlučni da spriječe radove. Organizujemo stalne straže i nećemo dozvoliti da se radovi nastave. Takođe tražimo da se gradilišni teren vrati u prvobitno stanje.

Ovo su zahtjevi 23 porodice sa 78 punoljetnih gradjana kazao je Labović.

Vladimir Novović izrazio je sumnju da je u ovom projektu obmanuta država, jer se razli-

Odlučni da spriječe radove Mještani istakli da je u subotu gradilište obišla i ministarka ekonomije Dragica Sekulić i da je najavila da će radovi biti obustavljeni dok se provjeri kompletna dokumentacija

kuju činjenice iz odobrenog elaborata i gradilišne situacije na terenu.

- Cijevi koje su transportovane na gradilištu, znatno su većih profila od onih koje su planirane elaboratom koji je odobren od strane nadležnih institucija. Na osnovu toga imamo pravo da

CGO: Hitno raskinuti ugovor o koncesiji PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje pozvao je Vladu da preispita i raskine ugovor o koncesiji sa firmama ,,Dekar“ i ,,Dekar Energy“ i time spriječi investitora da stavi u cijevi lokalne i divlje rječice Ljubašticu, Crnju i Čestogaz radi izgradnje tri minihidroelektrane u Barama Kraljskim. Iz te NVO navode da su krajem jula podnijeli niz zahtjeva nadležnim institucijama u pravcu obustave eksploatacije ovih voda kroz planiranu izgradnju mHE. - Na bazi jednog od tih zahtjeva, dobili smo zapisnik inspektora za vode Miloša Vujačića od 30. jula i 3. avgusta, na koji smo uputili prigovor zbog kršenja Zakona o inspekcijskom nadzoru, neutvrđenog činjeničnog stanja na licu mjesta i neobjektivnog postupanja ovog inspektora. Naime, inspektor je bio dužan da razmotri inicijativu CGO-a za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora i o tome obavijesti CGO, što nije učinio. Inspekcijski nadzor je urađen na vodozahvatu rijeke Čestogaz, na kojem od 26. jula nema radnika ,,Dekar Energy“ zbog negodovanja mještana. No, nekim čudom izvršni direktor ,,Dekar Energy“ našao se na licu mjesta 30. jula kada je ovaj inspektor vršio inspekcijski nalaz. Činjenica da inspektor nije obavijestio CGO, kao podnosioca zahtjeva o planiranom nadzoru, niti predsjednika MZ Kraljske Bare, kako bi mještani mogli da prisustvuju i ukažu na prekršaje traženog nadzora, a da je pozvao investitora kao subjekta nadzora na lice mjesta, umanjilo je efikasnost ove kontrole čime je prekršen Zakon o inspekcijskom nadzoru - navode u CGO. Iz CGO smatraju da to upućuje na indicije da inspektor ima posebne relacije sa subjektom kojeg bi trebao kontrolisati, jer ga stavlja u privilegovan položaj, i to bi trebalo i njegove nadređene profesionalno da zainteresuje.

Pitaju se i kako je moguće, ako je inspekcijski nadzor zaista izvršen 30. jula, da inspektor za vode zajedno sa investitorom, nije vidio mještane kojih je bilo na desetine zbog N.K. zbora mještana koji je tada održan.

sumnjamo da neko hoće da obmane državu. U subotu je na gradilištu bila i ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Razgovarajući sa njom vidjeli smo i da je ona zatečena stanjem na gradilištu, a dobili smo i uvjeravanje da će radovi biti obustavljeni dok se stekne uvid u kompletnu dokumentaciju - istakao je Novović.

Potpredsjednik kolašinske opštine Danilo Medenica, koji je na čelu Savjeta PP ,,Komovi“ potvrdio je da su Vladi uputili zahtjev da se raskine koncesioni ugovor. On je podsjetio da je Vlada već donosila takve odluke kada koncesioni ugovori nijesu poštovani.

- Ovo je zaštićeno područje, a ovo su jedini vodotoci na Komovima koji nijesu stavljeni u cijevi. Prvi ugovor sa koncesionarom potpisan je u skladu sa zakonom i procedurama, ali treba da se utvrdi što je urađeno tokom prethodnih godina – kazao je Medenica.

Jučerašnjem protestu mještana Bara Kraljskih prisustvovao je i predsjednik Opštine Milosav Bulatović, koji je istakao da će problem rješavati maksimalno odgovorno i uz puno poštovanje zakonskih procedura.

- Činjenica da je ministarke ekonomije Dragica Sekulić obišla gradilište i upoznala se sa situacijom na terenu, potvrđuje da će se Vlada odgovorno odnositi prema zahtjevima mještana Bara Kraljskih.

Oblast mini hidroelektrana je isključiva nadležnost državnih organa. Lokalna uprava u mojem mandatu nije izdala nikakav dokument koji se odnosi na izgradnju mini hidrocentrala na ovom području naglasio je Bulatović.

DR. DRAŠKOVIĆ

DOSTA NEPOZNANICA: Juče u Barama Kraljskim

6

Društvo

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Ispovijest pacijenata koji su se suočili s korona virusom

Ukupan broj aktivnih slučajeva je 1.048

Novih 75 slučajeva korona virusa, umrla još dva pacijenta

Najviše inficiranih pacijenata iz Nikšića PODGORICA- Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od testirana 483 uzorka na novi korona virus, juče otkrile 75 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz te ustanove.

Preminula medicinska sestra

Najviše inficiranih je juče otkriveno iz Nikšića - 24, slijede Podgorica - 19, Berane - 11, Bijelo Polje - sedam, Rožaje - pet, Ulcinj - tri, Danilovgrad - tri, Budva - dva i Plav – jedan.

- Od posljednjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda i to kod pacijenata iz Pljevalja i Berana, rođenih 1984. i 1947. godine, a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka juna je 68, a od početka godine 77.

Prijavljen je oporavak 80 pacijenta. Ukupan broj aktivnih slučajeva je 1.048.

Od početka godine ukupan

broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4.035.

R.P.

Viša medicinska sestra Opšte bolnice u Pljevljima Dragana Loncović (1983) preminula je od posljedica koronavirusa, objavio je pvportal. Ovo je drugi smrtni slučaj od korona virusa među medicinskim radnicima u DZ Pljevlja.

Prema pisanju ovog portala, ona se liječila u bolnici Brezovik u Nikšiću, a nakon pogoršanja stanja prebačena je u KBC u Podgorici, gdje je i preminula.

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka zbog epidemije odložilo takmičenje

Turnir nakon korone PODGORICA - Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) odgodilo je zbog korona virusa košarkaški turnir za pionire koji se tradicionalno prethodnih godina u saradnji sa KK Primorje ili KK AS i KK Bijela održavao povodom Međunarodnog dana mladih.

- Sportske aktivnosti i turnir bile su način da prethodnih godina obilježimo praznik i ukažemo omladini na potrebu da budu zdravi i fizički aktivna, a ne da misle na pušenje i ostale bolesti zavisnosti – saopštio je predsjednik CDPR Domagoj Žarković.

R.P.

Ambasador BiH Branimir Jukić zatražio pojašnjenje novih mjera za prelazak granice

Veliki broj državljana bi došao u Crnu Goru PODGORICA - Ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić rekao je da je od vlasti Crne Gore zatražio pojašnjenje novih mjera koje se tiču prelaska granice, a dotiču i građane BiH. On je kazao da je Ambasada BiH juče uputila službeni upit Ministarstvu inostranih poslova Crne Gore sa molbom za pojašnjenje da li će državljani BiH moći da prelaze granicu u skladu s praksom od prethodnih nekoliko sedmica, a tiče se vrste testova.

- Treba imati u vidu da veliki broj državljana BiH planiraju provesti odmor u Crnoj Gori. Čim dobijemo odgovor u službenoj komunikaciji, proslijedićemo ga nadležnim institucijama BiH kako bi mogle obavijestiti naše građane o uslovima putovanja u Crnu

Ambasador Branimir Jukić

Goru, rekao je Jukić za portal ,,Kliks“.

Vlada Crne Gore objavila je na svom sajtu da državljani BiH mogu ući u Crnu Goru uz negativan rezultat PCR testa na virus korona ili pozitivan rezultat antitijela na kovid 19 dobijen Elisa serološkim testom koji ne mogu biti stariji više od 72 časa.

R.P.

Strah od smrti re ali je borba za živ PODGORICA – Cetinjanin Milan Kaluđerović i Podgoričanin Mrđan Kovačević su izašli kao pobjednici nakon teške borbe sa korona virusom. Više od dvije sedmice su prolazili kroz različite faze teške kliničke slike, a za čitaoce Pobjede su odlučili da ispričaju iskustva kako bi pokazali da je virus stvaran i da ga ne treba shvatati olako.

Borba sa koronom je pokazala da bez obzira na prethodno zdravstveno stanje, virus može da udari jako. Milan je snažan mladić, sportista, odličnog zdravlja, a ipak se borio za život.

Mrđan je imao neke ranije zdravstvene probleme, a osim borbe za sopstveni život, plašio se za zdravlje sina i oca koji imaju hronične bolesti.

- Osjećao sam se da brojim minute do odlaska u vječnost, priča za Pobjedu Mrđan Kovačević.

Vijest o pojavi korona virusa od početka je prihvatio vrlo ozbiljno, te se mjera pridržavao - čak i previše.

BORBA

- Prijatelji su se šalili da pretjerujem. Kao neko ko već godinama ima hronične zdravstvene probleme, vijest o novom i nepoznatom virusu primio sam sa posebnom pažnjom, mogu reći i sa strahom. Posebno sam vodio računa o bezbjednosti službenika, a prepoznavajući značaj zdravstvenog sistema u borbi protiv ove pošasti, prvi sam starješina iz državnih organa koji je opredijelio mjesečnu platu našem medicinskom sistemu u prvom talasu koji je pogodio našu domovinu - priča Kovačević.

Tokom prvog talasa, on je uspio da se sačuva, ali smatra da je za njega bilo kobno otvaranje kafića.

- Jednog popodneva počeli su prvi simptomi, grlo me neobično pecka, kao da gutam staklo. Nije bila uobičajena grlobolja. Odlučio sam da ne idem na posao i to se pokazalo kao dobra odluka, jer dobijam i temperaturu 40 stepeni. Gotovo da mi je odmah bilo jasno da sam se inficirao priča on.

Nakon toga slijedi izolacija u odvojeni dio stana, pa zvanje Instituta za javno zdravlje, odakle je dobio instrukcije kako da se ponaša.

- Ubrzo stiže i njihova ekipa koja me testira, pa onda ljekari Doma zdravlja koji određuju terapiju, uključuju infuziju i obilaze me naredna dva dana. Meni je ipak sve gore i bolovi kroz cijelo tijelo postaju nesnosni. Izgubio sam čulo ukusa i mirisa, počinjem da kašljem i sve teže dišem. Bez obzira što test nije stigao, doktorka koja me obilazi sumnja na upalu pluća i moje loše opšte stanje je opredjeljuje da me uputi u Klinički centar - priča on, sjećajući se straha koji je osjećao u tim trenucima.

Iako u bolnici pod stalnom njegom, stanje mu se pogoršava, a osim problema sa disanjem, počinju i drugi problemi – dijareja i povraćanje, kao i potpuni gubi-

Virus može da udari jako bez obzira na stanje organizma

Mrđan Kovačević

tak snage.

- Sjećam se da je bila ponoć, ležim pod maskom sa kiseonikom, a ljekari me obavještavaju da sam pozitivan na kovid-19. Sumnja se potvrdila i dajem svoje kontakte. Stanje mi je sve gore, potvrđuje se i upala pluća. Ne mogu više ni da jedem, niti pijem... Prolaze dani, poboljšanja nema, živim na infuzijama koje se ne prekidaju 24 sata – priča on.

Većina članova porodice je takođe bila pozitivna na korona virus, ali bez tegoba, neki bez ikakvih simptoma.

Dok je ležao u bolnici imao je sve manje nade da će se oporaviti.

- Pratim zabrinute poglede osoblja koje često ulazi i provjerava rad srca i disanje. Noć nikada da prođe. Nemam sna - sem halucinacija. Čuo sam da su na odjeljenju uglavnom mlađi ljudi, od 30 do 50 godina - kaže Kovačevič.

Nakon 15 dana pije prvi gutljaj vode, svjestan da mu je pored te-

Milan Kaluđerović

rapije pomogla i snaga uma.

- Zovem porodicu, čujem uzbuđenje i suze, ali ovog puta radosnice. Dodatnu energiju mi je ulila vijest da mi je porodica dobro, naročito otac koji je takođe u bolnici, ali stabilnog stanja priča Kovačević.

Iz ove teške borbe Kovačević nije izašao bez posljedica - ima upalu srčanog mišića koji još uvijek liječi.

Zbog svega što je prošao kaže da retrogradne poruke o teorijama zavjere koje se nerijetko mogu čuti o postojanju ovog virusa sa indignacijom treba odbaciti.

- Dovoljna je činjenica da su najrazvijenije nacije svijeta najpogođenije. Ako volite život i život vaših najbližih, poštujte mjere, jer koronu možemo pobijediti samo odlučno - kazao je on.

ZDRAVI MOMCI I TEŠKA BORBA

Milan Kaluđerović se nije plašio korona virusa, ali nije mogao da

vjeruje da će neko zdrav, fizički aktivan poput njega, proći kroz tako tešku kliničku sliku.

S obzirom na to da se i on do nedavno borio za život, kaže da niko ne bi trebalo da smatra virus bezazlenim jer „nikad ne znate kako će korona da utiče na vaš organizam“.

- Nijesam mogao da vjerujem da mi se to dešava i da 18 dana prolazim kroz pakao. Od osme godine sam fizički aktivan, fizioterapeut sam i zaista nikad nijesam bio ni prehlađen.

On je ispričao da su se simptomi pojavili nakon pet dana od kontakta sa osobom za koju sumnja da ga je inficirala.

- Ta osoba je moj pacijent i Institutu za javno zdravlje je dala moje ime kao kontakta. Nakon pet dana počinje blago povišena temperatura, bol u donjem dijelu leđa, malo intenzivnija glavobolja, ali i bol u uhu i očima - priča on.

Nije pridavao značaj tim simp-

Društvo

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

7

Nijesu donešene preporuke i mjere koje će ispratiti povratak djece u klupe i vrtiće

ealan, ivot jača Medicinari su heroji

Osjećao sam se da brojim minute do odlaska u vječnost, priča za Pobjedu Mrđan Kovačević.

Vijest o pojavi korona virusa od početka je prihvatio vrlo ozbiljno, te se mjera pridržavao - čak i previše tomima jer je pomislio da je umoran ili nervozan, ali kad je temperatura počela da raste, a ostali simptomi bivaju intenzivniji, shvatio je da se zarazio koronom.

- Odmah sam otišao u KCCG, da bih bio pod nadzorom ljekara i adekvatnom terapijom. Već prvi dan proveden u bolnici simptomi se pogoršavaju sve više i temperatura raste do 40 stepeni. To mi je, najiskrenije, bio jedan od najvećih problema, jer me je to držalo 12 dana - govori naš sagovornik.

Osmi dan u bolnici najteže mu je pao. Odveli su ga na skener pluća i dijagnostifikovali mu jaku upalu od koje se i dalje liječi.

- Predlagali su mi respirator, ali sam odbio. Plašio sam se, i nekako, psihički nijesam mogao da prihvatim da ću morati da koristim respirator. Srećom, ipak sam uspio da se izborim i bez toga, iako su nalazi koje su mi svakodnevno radili bili sve lošiji, uspio sam - priča ponosno ovaj mladić.

Za vrijeme oporavka je primio

Mrđan Kovačević kaže da je njegova porodica nalaze slala na nekoliko svjetski priznatih klinika, te da su sve imale isti prijedlog za liječenje kao u KCCG. - Odgovor da je terapija koju dobijam u Kliničkom centru Crne Gore ista ona koju bi mi dali i u Minhenu, Gracu, Milanu, bez obzira na stanje, ulivala je porodici nadu ali i povjerenje u naše ljekare. Osim njih, pohvalio bih rad i profesionalnost medicinskih tehničara Infektivne klinike. Rad u tako teškim i složenim uslovima ni u jednom trenutku ih nije pokolebao da daju sve od sebe da pacijentima bude bolje.

Naši medicinski radnici jesu heroji koji se u najžećem boju bore sa opakim nevidljivim neprijateljem za živote svojih građana, samim tim i za svoju državu, direktno ugrožavajući svoj. Ja i moja porodica im to nikada nećemo zaboraviti i u svakoj prilici ćemo nalaziti način i mogućnost da pomognemo i zahvalimo se - rekao je Kovačević.

čak 106 flaša infuzije i svaki dan uzimao pet do sedam različitih tableta.

- To mi se u životu nije dešavalo, jer nikad nijesam bio bolestan kaže on.

Naš sagovornik priznaje da se plašio za život jer je bio nemoćan i prikovan za krevet.

- Prolaze vam tada razne slike kroz glavu. Nijesam mogao da vjerujem što mi se dešava, imao sam strah od nepoznatog. Svjesni ste da je to nešto što sad vlada u svijetu i da nijedan ljekar nema odgovor na sva vaša pitanja. Ipak, vjerovao sam im, i sam sam iz te struke i svjedok sam da dobro rade svoj posao - sjeća se on.

Nije mu bilo svejedno ni kada je vidio u kakvom se stanju nalazi njegov cimer iz bolničke sobe, mlad, čovjek koji je bio zdrav i aktivan.

- Čovjek od 45 godina, prošao je kroz veći pakao i imao težu kliničku sliku od mene. Deset dana je bio na mehaničkoj ventilaciji i kada sam njega gledao pomislio sam da tako nešto može svaki čas i mene da snađe – iskren je Kaluđerović.

Kaže da je u svemu tome srećom što nije zarazio svoje pacijente, a Institutu je dao imena ukupno 49 svojih kontakata.

- Od njih, bili su zaraženi moja supruga, brat i majka, ali su imali blažu kliničku sliku, bili su na kućnom liječenju, što je zaista sreća jer ne znate nikad kako će organizam da reaguje na ovaj opasni virus - savjetuje KaluđeroK. JANKOVIĆ vić.

Svaka škola je poseban slučaj PODGORICA - Mora se razmotriti trenutna epidemiološka slika u svakom gradu i lokalnoj zajednici, kao i u cijeloj državi a onda se moraju uzeti u obzir i individualne karakteristike i djece i škola.

Ne postoji univerzalno primjenljiva strategija za otvaranje škola i vrtića, već se mora uzeti u obzir čitav niz elemenata od kojih su mnogi lokalnog i individualnog karaktera, rekli su iz Instituta za javno zdravlje Pobjedi, odgovarajući na pitanje da li može da se razmišlja o početku školske godine.

Eksperti IJZ smatraju da se, uvažavajući značaj škola i predškolskih ustanova po rast, razvoj i zdravlje djece, o njihovom otvaranju mora na vrijeme razmišljati jer bi sve drugo bilo neozbiljno i neodgovorno.

- Pitanja kada će se i kako će se vaspitno-obrazovne ustanove otvoriti, predstavljaju svakako jedan od najizazovnijih elemenata postupanja u postojećoj pandemiji novog korona virusa. Isto tako, ne postoji jednostavno rješenje, odgovor, niti model koji bi bio idealan za sve države i sve škole. Drugim riječima, ne postoji univerzalno primjenljiva strategija – kazali su iz Instituta.

PREPORUKE

Preporuke epidemiologa će u svakom slučaju uvažavati sve pomenute elemente, a u prvom redu uzrast djece, značaj škole po njih, mogućnost alternativnih pristupa nastavi, kao i mogućnost pridržavanja mjera i preporuka.

- Plan edukacije mora biti fleksibilan i adaptivan kako bi odgovarao izazovima dinamične epidemiološke situacije na terenu. S obzirom na to da svaka od škola ima svoje specifičnosti vezane kako za veličinu zgrade i organizaciju prostora, tako i za organizaciju i način rada, to su takođe elementi koji će se uzimati u obzir prilikom izrade konačnih smjernica i preporuka – odgovorili su oni.

Kao ključni element, izdvojili su saradnju nastavnika i roditelja, jer se jedino zajedničkim radom mogu stvoriti optimalni i bezbjedni uslovi za rad i boravak djece u školama.

I ZA VRTIĆE RANO

Iako vrtići sa redovnim radom

Stručnjaci iz Instituta kažu da ne postoji idealan model

Što đaku treba Osim udžbenika, pribora, novih patika, roditelji će od septembra na listu obavezne opreme morati da dodaju još poneku stavku.

- Roditelji bi na vrijeme trebali da počnu da uče djecu o adekvatnim načinima ponašanja vezanim kako za higijenu, tako i upotrebu maski i držanje distance. Sve je ovo vrlo nezahvalno adekvatno implementirati kod male djece, ali se adekvatno obrazovanje djece o preventivnim mjerama kako u kući, tako i u školi ne smije zanemariti – kazali su iz Instituta.

počinju za dvije sedmice, iz Instituta smatraju da je još rano govoriti o konkretnim preporukama.

Ono na čemu će insistirati je saradnja sa roditeljima roditelja, te adekvatna trijaža djece prije dolaska u kolektiv, odnosno mjerenje i praćenje tjelesne temperature i aktivno traganje za drugim simptomima bolesti kako bi se smanjio rizik da inificirano dijete dođe u kolektiv.

- Drugi dio preporuka će se odnositi na same vaspitače i

Pored novih patika, roditelji da kupe i maske

njihovo ponašanje, kako u vrtićima, tako i izvan njih. Određeni elementi će biti specifični za zasebne ustanove, što opet zavisi od veličine grupa, dostupnog kadra i individualnih karakteristika kako djece, tako i ustanove - kazali su iz Instituta.

VAKCINE I DRUGA OPREMA

Djeca sa hroničnim bolestima, bez obzira na uzrast, su kandidati i čvrsto im se preporučuje da budu vakcinisani protiv sezonskog gripa. Isto važi i za djecu slabijeg imuniteta i onu sa određenim urođenim bolestima i stanjima koja ih dovode u povećan rizik od komplikacija gripa, preporučuju epidemiolozi i ljekari.

Kako bi se osnažio i održao imunitet djeteta, stručnjaci iz Instituta savjetuju da se vodi računa o zdravoj i uravnoteže-

noj ishrani.

- Ona tokom pandemije u biti ne treba da se značajnije razlikuje od svakodnevne zdrave i izbalansirane ishrane, a dobra ishrana je presudna za zdravlje i imunološki sistem. Ograničeni pristup svježoj hrani tokom pandemije a naročito tokom samoizolacije može da ugrozi poštovanje principa zdrave i raznovrsne ishrane i može dovesti do povećane potrošnje visoko prerađene hrane koja ima veliku količinu masti, šećera i soli i to roditelji ne smiju zaboraviti – savjetuju iz Instituta.

Roditelji treba da vode računa o adekvatnoj zastupljenosti svih grupa namirnica, a ne smije se zanemariti ni značaj fizičke aktivnosti, kao ni sna koji su takođe presudni za adekvatno funkcionisanje imunog sistema.

J. MARTINOVIĆ

NVO Ofk Nikšić organizovala turnir i umjetnički program sa NVO RAE

Fudbalom protiv diskriminacije NIKŠIĆ – Turnir za četiri najbolje fudbalske ekipe djece romske i egipćanske populacije osnovnoškolskog uzrasta održan je juče u Nikšiću, u organizaciji NVO Ofk Nikšić – „Fudbal da, droga ne“.

Dragan Marojević, direktor te NVO je kazao da su ekipama podijelili majice u četiri boje, koje simbolizuju boje romske zastave, a nakon završenog turnira podijeljene su i medalje.

On je izrazio i nadu da će organizacija ovog turnira biti tradicionalna, te poručio da bi u perspektivi mogla biti napravljena i ekipa koja bi se takmičila na regionalnom nivou.

Nakon fudbalskog turnira održan je muzičko-zabavni program u kome je učestvovala NVO RAE sa kulturno-umjetničkim društvom. Ansambl je izveo nekoliko tradicionalnih romskih kola i igara.

- Na kraju programa smo prezentovali i

Nakon turnira podijeljene medalje

našu novu pjesmu „Fudbal da, droga ne“, za koju smo napravili i spot – rekao je Marojević.

Projekat „Fudbalom protiv diskriminaci-

je RE populacije u Nikšiću“ realizovan je uz pomoć Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a njegova vrijednost je 9.000 eura.

S. D.

8

Hronika

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Saobraćajna nesreća na putu od Podgorice prema Zeti

U sudaru dva motora poginuo mladić PODGORICA – Dvadeset četvorogodišnji mladić Safet Krusevci poginuo je juče u sudaru dva motora, u Ulici zetskih vladara, na putu od Podgorice prema Zeti, saopšteno je Pobjedi iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.

Vozač drugog motora Almir Čobić (46) prošao je sa teškim povredama, kazali su iz policije.

- Nesreća je prijavljena u 14.56 sati. S. K. (24) je preminuo na licu mjesta, dok je A. Č. teško povrijeđen i prevezen je u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore - kazali su iz policije.

O okolnostima pod kojima su se sudarila dva motocikla iz OKC-a nijesu mogli da kažu ništa detaljnije prije obavljenog uviđaja i rezultata vještačenja saobraćajne B. R. struke.

Sa mjesta nesreće

Ministar unutrašnjih poslova tvrdi da je Crna Gora bezbjedna država

Nuhodžić: U borbi protiv kriminala nema nedodirljivih PODGORICA – Crna Gora je sigurna i bezbjedna država koja je kadra i sposobna da odgovori na svaku kriznu situaciju, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. On je istakao beskompromisnu i snažnu borbu crnogorskih institucija protiv organizovanog kriminala, kao i da dosadašnji rezultati potvrđuju da u toj borbi nema nedodirljivih.

Govoreći o ostvarenim rezultatima u oblasti bezbjednosti, Nuhodžić je rekao da niko u zoni kriminala neće biti pošteđen.

- Ko god da je u zoni kriminala – nije i neće biti pošteđen - poručio je Nuhodžić.

On je obećao da će se još odlučnije i energičnije boriti protiv kriminala i korupcije.

- Ojačaćemo i bolje zaštititi granice. Naš cilj je da usvajanjem Šengen standarda, građani Crne Gore budu sigurni od bilo kakvih prijetnji od ilegalnih migracija, terorizma ili krijumčarenja ljudi, oružja ili narkotika kazao je Nuhodžić.

On je saopštio i da za uspjehe u toj oblasti imaju podršku, ali i priznanje sa važnih međunarodnih adresa.

- Spremni smo da svoja znanja dalje usavršavamo. Stoga smo i razvili jaku međunarodnu policijsku saradnju - rekao je Nuhodžić.

Protekli period, kaže on, može se označiti kao doba mnogih izazova ,,,u kome smo pokazali odlučnost, razboritost i sposobnost da rješavamo najvažnija pitanja“.

- Po mjeri svakog građanina Crne Gore i po uzvišenom državnom pozivu. Preuzeta obećanja smo ispunili. Ministarstvo unutrašnjih poslova je na svim nivoima i u svim krajevima naše države pokazalo punu zrelost i odgovornost. To prepoznaju građani koji su nam najvažniji partner. Jednako tako, pouzdane saradnike imamo u ostalim institucijama si-

Uhapšen Podgoričanin zbog prebrze vožnje

Umjesto 80 vozio 166 kilometara na sat PODGORICA – A. K. (30) iz Podgorice je uhapšen nakon što je na dijelu magistralnog puta Podgorica – Bar vozio 166 kilometara na sat, saopšteno je iz Uprave policije.

A. K. je isključen iz saobraćaja, uhapšen i priveden nadležnom sudu za prekršaje u Baru zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

- Pripadnici Grupe za bezbjednost saobraćaja su na dijelu magistralnog puta Podgorica – Bar registrovali i sankcionisali vozača A. K. iz Podgori-

ce koji je prekoračio dozvoljenu brzinu. On se, na dijelu puta gdje je dozvoljena brzina 80 kilometara na sat vozilom kretao brzinom od 166 kilometara na sat – saopšteno je iz policije.

Iz policije su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise i da neodgovornim ponašanjem tokom vožnje ne ugrožavaju svoje i živote drugih učesnika u saobraćaju.

Oni ističu da će kroz pojačano prisustvo nastojati da preventivnim ali i represivnim akivnostima utiče na ponašanje ovakvih vozača.

B.R.

Pljevaljskoj policiji za četiri sata tokom noći prijavljene tri grupne tuče, podnijete dvije prekršajne prijave

Obračunavali se pesnicama i noževima PLJEVLJA – Pljevaljska policija identifikovala je aktere tri grupne tuče koje su se dogodile u noći između petka i subote u razmaku od četiri sata Protiv N. S. (28) i P. D. (26) podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, saopšteno je iz Uprave policije.

Mevludin Nuhodžić



Naš osnovni cilj je služiti svakom pojedincu i društvu u cjelini.

Nije bilo, niti će za nas biti prečeg interesa, rekao je Nuhodžić

stema, civilnom sektoru, medijima i svim ljudima čiji je cilj – stvaranje i dalje jačanje demokratskog i multietničkog društva - rekao je Nuhodžić.

Sve vrijeme su, kaže ministar, bili u službi građana i posla koji im je povjeren.

- Naš osnovni cilj je služiti svakom pojedincu i društvu u cjelini. Nije bilo, niti će za nas biti prečeg interesa. Samo tako doprinosimo zdravijoj i boljoj zajednici. Tako gradimo demokratsku i multietničku Crnu Goru, u skladu sa našim nasljeđem, ali i sa jasnom vizijom pripadnosti evropskom sistemu vrijednosti - rekao je Nuhodžić.

Crna Gora je, kaže, sigurna i bezbjedna država, a tome su važan pečat dali i daju Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije.

- Zahtjevne zadatke ispunili

Crna Gora pouzdan partner Evropskoj uniji Misija Agencije EU za graničnu i obalsku stražu (Frontex) u Crnoj Gori potvrđuje da je naša država pouzdan partner Evropskoj uniji u suzbijanju ilegalnih migracija, rekao je ministar Nuhodžić.

- U značajnoj mjeri smo unaprijedili infrastrukturu i tehničku opremljenost graničnih prelaza.

Implementirali smo evropski koncept integrisanog upravljanja granicom, čime smo poboljšali ugled Crne Gore, naše državne kuće, na evropskom planu – rekao je on.

smo onako kako ovim službama i dolikuje. Dostojanstveno, smjelo i stručno. Tokom mandata ostvarili smo brojne uspjehe na svim poljima djelovanja. Počeli smo sa izdavanjem elektronskih identifikacionih ličnih dokumenata. Time smo učinili da usluge građanima budu dostupnije i kvalitetnije, na evropskom nivou - rekao je on.

Predano su, kaže, radili na uspostavljanju javnog reda i mira, snaženju saobraćajne kulture, unapređenju sistema zaštite i spašavanja u slučaju prirodnih i drugih nepogoda.

U tim aktivnostima, sproveli su brojne kampanje koje su dale konkretne rezultate.

Uključenost svih činilaca u društvu za nas ne samo da je poželjna, već se i podrazumijeva, ističe on.

Zadovoljan je i činjenicom da su nedavno u saradnji sa Sindikatom rješavali stambene potrebe zaposlenih u službama bezbjednosti.

- No, na tome nećemo stati, jer pripadnici bezbjednosnog sektora zaslužuju bolje uslove za život i rad, jer su sami oličenje požrtvovanosti i napornog rada. U narednom periodu predstoji nam nastavak važnih aktivnosti. Prvo, pred nama je dalji razvoj servisa koji će građanima omogućiti da još brže, lakše i jednostavnije ostvaruju svoja prava - rekao je on.

B. R.

Prekršajna prijava je podnijeta nakon što je policiji u subotu, pola sata iza ponoći, dojavljeno da se N. S. i P. D. fizički obračunavaju sa M. L. (24) u Ulici Voja Đenisijevića, u blizini jednog ugostiteljskog objekta.

Tri sata ranije, oko 21.20 časova, pljevaljska policija je postupila i po prijavi da je kod hotela ,,Pljevlja“ došlo do fizičkog obračuna u kome su M. V. (29), M. P. (28), M. T. (27) napali braću S. K. (20) i B. K. (21).

S. K. i B. K. su prilikom fizičkog obračuna zadobili povrede, ukazana im je ljekarska pomoć u Medicinskom centru i od njih su na ove okolnosti prikupljena obavještenja.

Prema pisanju portala PV Informer, do obračuna je došlo kada je grupa mladića (imena poznata redakciji) napala braću K. S. (20) i K. B. (21) i tom prilikom im otela mobilni telefon.

K. S. je u nesvjesnom stanju transportovan u pljevaljsku bolnicu gdje mu je konstatovan potres mozga dok su napadači privedeni u stanicu policije.

Ovaj portal navodi i da je obračun sukobljenih strana nastavljen oko 1.30 časova na Jaliji, kad su u masovnoj tuči korišćeni i noževi i sjekire.

U novoj masovnoj tuči bilo je povrijeđenih, koji su transportovani u prostorije Hitne medicinske pomoći u Pljevljima, a po saznanjima redakcije, nije bilo životno ugroženih.

- 16. avgusta oko 1 čas na raskrsnici ulica Mila Peruničića i Kralja Petra došlo je do fizičkog obračuna pet lica M. K. (59), D. K. (57) i I. K. (26) sa jedne i M. P. (28) i M. K. (19) sa druge strane – saopšteno je iz policije.

Povrede su ovom prilikom zadobili M. K. (59), D. K., M. P. i M. K. (19).

Na licu mjesta pronađen je manji nož, dužine sječiva 4 centimetra.

Ispred medicinske ustanove do ranih jutarnjih sati zabilježeno je prisustvo policije.

Iz Uprave policije je saopšteno da su prikupljena obavještenja od svih aktera ove grupne tuče i dostavljena Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima na ocjenu i dalji postuB. R. pak.

MJESTO GDJE JE IZBILA TUČA: Plato ispred hotela ,,Pljevlja“

Društvo

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

9

Prof. Vladimir Pešić, jedan od urednika knjige o vodotocima Crne Gore u izdanju „Springer Nature“

Ne znamo da cijenimo vrijednost naših rijeka

Knjiga „Rivers of Montenegro“ (Rijeke Crne Gore) koja je rezultat dugogodišnjeg naučnog istraživanja naših vodotoka objavljena je prije nekoliko dana u okviru posebne edicije izdavačke kuće „Springer Nature“.

Urednici knjige su prof. Vladimir Pešić (Univerzitet Crne Gore), prof. Momir Paunović (Univerzitet u Beogradu) i prof.

Andrej Kostianoj (Ruska akademija nauka). Ovo je prva i jedina knjiga o crnogorskim rijekama koju je objavio ,,Springer Nature“.

Kako je za Pobjedu kazao profesor Pešić, u pisanju knjige učestvovalo je 45 autora iz desetak evropskih država.

- Riječ je o vodećim ekspertima iz različitih oblasti, koji su svaki za svoju oblast dali prikaz postojećih kao i nova saznanja o rijekama na prostoru Crne Gore. U knjizi su obuhvaćeni različiti aspekti: od hidrologije i hidrogeologije, energetskog potencijala, uticaja klimatskih promjena, hemizma vode, mikrobiologije, geno i ekotoksikologije. Obuhvaćena su istraživanja rijeka koje presušuju, vegetacije kanjona i njihove valorizacije, primjena savremenih metoda za procjenu kvaliteta voda, primjena bioindikatora za procjenu uticaja na rječne ekosisteme pa do studija koje se odnose na biodiverzitet crnogorskih rijeka i uticaja antropogenih faktora i klimatskih promjena na živi svijet u različitim tipovima riječnih ekosistema – navodi Pešić.

POBJEDA: Kada se pomene ,,Springer Nature“, sa čime bismo to uporedili u drugim oblastima nauke?

PEŠIĆ: Knjigu je objavio vodeći međunarodni izdavač u oblasti naučne i akademske literature ,,Springer Nature“. Objaviti knjigu ili monografiju danas u ,,Springeru“ je stvar akademskog i naučnog prestiža, ne samo pojedinaca već institucija. Dovoljno je reći da je izdavač ,,Springer Nature“ i to govori više od hiljadu riječi o njenom kvalitetu. Knjiga je objavljena inače u najprestižnijoj njihovoj ediciji ,,The Handbook of Environmental Chemistry“.

POBJEDA: Evidentne su promjene tokova, nivo podzemnih voda, nestanak ponora, izvora.

Na to utiču brojni faktori, od tektonike, geologije pa do direktnog ljudskog uticaja. „Gdje su“ crnogorske rijeke danas, u kakvom su stanju i kakve će biti u budućnosti; u kojoj mjeri se već osjeća ljudski uticaj?

PEŠIĆ: Knjiga ,,The Rivers of Montenegro“ počinje rečenicom Iva Andrića ,,Nije rijeka ta koja teče – to je voda. Nije vrijeme to koje prolazi – to smo mi“. Kao i svaki sistem i rijeke se mijenjaju, a sa njom i živi svijet koji ih nastanjuje. Naša percepcija i odnos prema rijekama se isto tako mijenja, sa našim znanjem o rijekama, kao i našom potrebom za njima. Što se tiče kvaliteta vode, možemo biti zadovoljni. Rezultati monitoringa kvaliteta voda (bazirano na indeksu kvaliteta vode – WQI) rijeka Crne Gore u periodu od 2009. do 2018. pokazuju porast kvaliteta voda od 2012.

U pisanju knjige učestvovalo je 45 autora iz desetak evropskih država. Riječ je o vodećim ekspertima iz različitih oblasti, koji su svaki za svoju oblast dali prikaz postojećih kao i nova saznanja o rijekama na prostoru Crne Gore

MORAČA: Rijeke se mijenjaju, sa njima i živi svijet

godine. Rijeke u Crnoj Gori izložene su uticaju antropogenih faktora kao što je izgradnja hidroenergetskih objekata i velikih infrastrukturnih objekata, ali takođe i uticaju klimatskih promjena. U knjizi je utvrđeno ubrzano zagrijavanje područja Crne Gore, jer se temperatura vazduha od 1950. do 2010. godine povećala za 1.3 °C, ali od 1980. do 2019. godine već za 2.0 °C. U ljetnjem periodu stopa zagrijavanja je veća nego na nivou godine. Ovo utiče na promjenu temperature vode u rijekama, posebno u toku ljeta kada je u rijekama manja količina vode.

Promjena temperature vode utiče na fizičko-hemijsku ravnotežu u vodenim ekosistemima a to opet utiče na živi svijet i biološke procese, što opet sa svoje strane utiče na hemijske procese a time i na kvalitet vode.

POBJEDA: Kada se govori o promjenama, primjer Ribnice je zanimljiv - rijeka je to koja protiče kroz srce Podgorice a sve češće liči na pustinjske uade... Što se događa s njom i otkud tako drastične promjene?

PEŠIĆ: Još jedan negativni fak-

Naslovna strana izdanja

KOLEBANJE: Promjena u režimu padavina dovodi do suvih korita

tor koji utiče na rijeke su atmosferske padavine (koje su glavni izvor vode za rijeke). Količine padavina su se smanjile, od prosječne vrijednosti od 150 mm/ mjesečno u 2000. godini do 140 mm/mjesečno u 2019. godini. Posljedica ovoga je da se povećava broj rijeka i potoka koji presušuju u toku ljetnjeg perioda (to su takozvane intermitentne ili periodične rijeke) i učešće ovih rijeka u riječnoj mreži se povećava svake godine. Takve su Ribnica, donji dio Cijevne, najveći broj rječica i potoka u Crnogorskom primorju. Promjene koje se deša-

vaju u riječnim ekosistemima i koje imaju uticaja na čitav živi svijet zahtijevaju primjenu odgovarajućih metoda monitoringa, često i novih metoda koje su po prvi put predložene u ovoj knjizi i koje će imati primjenu ne samo u Crnoj Gori već i u mnogim državama Mediterana u kojima takođe dominiraju rijeke koje presušuju u toku ljeta.

POBJEDA: Jedan od glavnih problema koji ističu ekolozi je uticaj gradnje minihidroelektrana (koncept prevođenja tokova u cijevi) na prirodu, podzemne vode i uopšte cijelo

Svijet prepoznaje literaturu, u Crnoj Gori „svi već sve znaju“ POBJEDA: U kojoj mjeri će ova knjiga biti dobro polazište za istraživače, laike i sve one koje interesuju naučni podaci i činjenice o crnogorskim vodotocima?

PEŠIĆ: Očekujem da će biti tako. Ali bih isto povukao zanimljivu paralelu. Knjiga

,,Skadar lake Environment“ objavljena je 2018. godine i objavio je takođe ,,Springer Nature“. Kao urednik ove knjige prije par mjeseci sam bio obaviješten da je više od 1.500 institucija širom svijeta skinulo elektronsku verziju ove knjige, ali nijedna institucija iz Crne Gore. Naravno

da nijesam iznenađen. Za više od dvadeset godina koliko se bavim istraživanjem vodenih ekosistema i kao profesor na Univerzitetu i kao naučnik nijesam sreo u Crnoj Gori nikoga ko ne zna sve o Skadarskom jezeru ili o rijekama u Crnoj Gori.

Springer Nature

podneblje kroz koje protiče vodotok. Da li se u knjizi navodi i ovaj izazov i u kojoj mjeri je gradnja MHE, po Vama, opasnost za očuvanje sredine?

PEŠIĆ: U knjizi je analiziran i uticaj malih hidroelektrana (mHE). Kao prvo - produkcija energije koju daju mHe je oko 14 puta manja (oko 417 GWh godišnje) od one koju daju velika hidroenegetska postrojenja. I ostali parametri (kao što su broj brana koji predstavljaju prepreke i posebno gubitak staništa izražen kao dužina rijeke sa promijenjenim protokom vode po kWh proizvedene energije) pokazuju da su mHe daleko manje ,,efikasne“.

Pored toga zadnjih godina je prepoznat njihov negativan uticaj na biodiverzitet, posebno u oblastima kao što je područje Zapadnog Balkana (a tu je i Crna Gora) koje je predstavljalo jedno od skloništa za živi svijet za vrijeme posljednjeg ledenog doba, što je za posljedicu imalo izuzetno bogat i jedinstven živi svijet u rijekama na ovom području.

Na žalost, još nedovoljno znamo o crnogorskim rijekama, ali sa druge strane ne znamo ni da cije-



U Evropi čije standarde treba da slijedimo i kad je riječ o rijekama, ali i o znanju koje imamo o njima, teško da ćete naći rijeku ili čak rječicu o kojoj ne postoji knjiga, brošura, sajt sa slikama rijetkih, endemičnih ili ugroženih vrsta ili slično

nimo njihov potencijal kao i znanje koje imamo o njima. U Evropi čije standarde treba da slijedimo i kad je riječ o rijekama, ali i o znanju koje imamo o njima, teško da ćete naći rijeku ili čak rječicu o kojoj ne postoji knjiga, brošura, sajt sa slikama rijetkih, endemičnih ili ugroženih vrsta ili slično.

Igor PERIĆ

10

Crnom Gorom

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Miomir Ćulafić trinaest godina živi život sa planinom i svojim gostima ,,iz bivše Juge i inostranstva“

Mikša na Komovima svoj na svome Te 2007. godine sam počeo sa ovom prodavničicom. Onda sam izgradio jedan objekat, pa drugi, došao do tridesetak kreveta. Sve sam, svojim sredstvima, bez kredita i donacija.

Dolaze planinari, drugi gosti, dolaze i ljeti i zimi. Najbolja reklama i marketing su izgovorene riječi gosta koji je bio kod mene i na Komovima – priča Ćulafić KOMOVI - Kada neko kaže da od 365 dana, na Komovima godišnje provede 340, jasno je da tu ne fali odanosti, ljubavi i posebnog fanatizma prema planini. Pripadanje nekom poslu i nekom prostoru najbolje se potvrđuje iskrenim priznanjem da ne bi umio nešto drugo da radiš i da ne bi mogao neđe drugo da živiš.

Miomir Ćulafić, gostima, planinarima, svim fanovima Komova, poznatiji kao Mikša, priznaje: Komove ne bih mijenjao da mi dadnu lokal u centru Podgorice ili Budve. Niti bih mogao, niti umio bez Komova.

Ali, iskreno i dodaje: ,,Finih sam para uzeo od Komova. Na 1.800 metara mala prodavnica, s dvije strane okružena klupama i stolovima“. Ima piva i

sokova, grickalica. Ima i pogled ka katunu Božića, ka Komovima, ali i ka objektima koje je Mikša Ćulafić izgradio.

- Imao sam državnu službu do prije 13 godina i onda odlučio da ipak krenem sa turizmom i Komovima. Vidim ovu ljepotu i razmišljam - mora ođe biti posla za mene. Te 2007. godine sam počeo sam sa ovom prodavničicom. Onda sam izgradio jedan objekat, pa drugi, došao do tridesetak kreveta.

Sve sam, svojim sredstvima, bez kredita i donacija. Dolaze planinari, drugi gosti, dolaze i ljeti i zimi. Dva- tri dana nije moglo proći, a da nemam gostiju. Ne sarađujem sa agencijama, ali imao sam dosta ugovorenih grupa. Najbolja reklama i marketing su izgovorene riječi gosta koji je bio kod mene i na Komovima – priča Mikša.

Prvi januar na planini Iz godine u godinu raste interesovanje za doček Nove godine na Komovima.

- Dolaze gosti iz Roterdama, Beograda, sa njima dođu prijatelji iz Norveške koji studiraju u Beogradu.

Dođu i iz Sankt Peterburga, iz Francuske... Kakav god da je novogodišnji provod i mamurluk, prvog januara ujutro svi se penjemo na Komove.

Niko ne izostane. To je tradicija da se prvi dan nove godine počne na Komovima - priča Miomir Mikša Ćulafić.



Zime na Komovima znaju da budu surove, ali Mikša zna i umije gostima da obezbijedi toplinu. Da objasni kako treba uživati i u zavijanju vukova

Miomir Mikša Ćulafić na svojim Komovima

Prijatelji pričaju prijateljima, to ti je marketinško pravilo Mikše Ćulafića. Ovoga ljeta prijatelji više zovu jer su ih zatvorene granice i nevolje koje je donijela korona spriječili da dođu. Pošalje im poneku frešku fotografiju Komova da se

makar tako ražele planine. Gostiju je znatno manje, ali Mikša će: S narodom...

Ljeti je manje posla, pa se ima vremena za prisjećanje na turističke zime na Komovima.

Mikša se tada snabdije hranom, majka spremi kace sira, tu su i proizvodi sa njegove njive, ispeče se domaća rakija, ima i svih ostalih potrepština.

Dobro je što je struja stabilna, novi je dalekovod. Zime na Komovima znaju da budu su-

rove, ali Mikša zna i umije gostima da obezbijedi toplinu.

Da objasni kako treba uživati i u zavijanju vukova. Nema straha koji može da udari na ljepotu planine.

- Moji gosti su ti bivša Juga, ali naravno, dosta ih je i iz inostranstva. Imam odličnu saradnju sa češkom „Alpinom“, počela je slučajno prije desetak godina i traje, uspješno. To su fini gosti, vrhunski planinari i kulturni ljudi. Komovi su

pravi trenažni kamp za planinare koji se pripremaju za osvajanje Mon Blana, Mont Everesta, Elbrusa... Ako ne savladaju 2.500 metara visine Komova i ne prespavaju u ovom našem snijegu, nemaju šta da traže na tim visinama tvrdi Mikša.

Desi se, tako, i tih dvadesetak dana godišnje da Mikša ne bude na Komovima. Planina mu oprosti odsustvo, ne piše mu minuse. Preplanulo lice ovoga 42-godišnjaka potvrduje da je sa planinom potpisao višegodišnji ugovor. Mikša je svoj na svome, svoj na Komovima.

DR. DRAŠKOVIĆ

Da Trešnjevik bude prohodan Mikša je prošle godine kupio motorne sanke.

Stigle su direktno iz Kanade. Motornim sankama održava prtinu od Trešnjevika i prije Trešnjevika do katuna Božiča i njegovih objekata. Dok nije imao sanke, sve je bilo teže, ali se i tada znala staza ka Komovima. Kaže da gosti do njega stižu na krpljama ili turno skijama.

- Evo i ovom prilikom da uputimo apel da

Pogled sa male terase Mikšine prodavničice

se planinski prevoj Trešnjevik počne čistiti tokom zime. Pisao sam i predlagao, tražio...

Prohodnost Trešnjevika treba zimskoj turističkoj priči Komova. Prije više od pola vijeka Trešenjevik je čišćen i održavan „vozama“ i volovima. Treba naći rješenje, a kao što nam iskustvo pokazuje, više i nema snjegova kao nekada pa je i lakše čistiti put - poručio je Mikša Ćulafić.

PLJEVLJA: Aktivnosti lokalne uprave posvećene najmlađima

Uskoro u funkciji šest novih dječjih igrališta PLJEVLJA - Projekti kapitalnog budžeta Opštine Pljevlja za ovu godinu obuhvatili su i oblast uređenja javnog prostora na teritoriji grada. Radiće se na projektima iz oblasti uređenja korita Ćehotine, Breznice i Vezišnice, a privode se kraju pripremne aktivnosti za početak izgradnje i rekonstrukcije dječjih igrališta na više lokacija u gradu.

- Ugovorom koji će Opština Pljevlja potpisati sa komunalnim preduzećem Čistoća, ući će se u izgradnju tri nova dječja igrališta u Pljevljima - u parku na brdu Stražica, u Ulici 37. divizije u naselju Zlodo i u Ulici ratnih vojnih invalida u naselju Potrlica. Dva postojeća igrališta

Rekreativno-edukativni poligon

u naseljima Moćevac i Gagovića imanje, koja su zbog devastacije van upotrebe, osvježiće se novim spravama, dok je planirano da u naselju Ševari bude izvedeni svi pripremni radovi za iz-

Dječja igrališta

gradnju još jednog novog igrališta za rekreaciju najmlađih.

Ovom aktivnošću, za koju su opredijeljena sredstva u iznosu od 50.000 eura, Opština Pljevlja ušla je u realizaciju program-

skih aktivnosti da se najmlađim građanima omogući da u svakom dijelu grada dobiju adekvatan prostor za igru i razonodu, socijalnu integraciju i dalji razvoj - saopšteno je iz lokalne

uprave.

Opština Pljevlja otpočela je uz pomoć školskih pedagoga i realizaciju projekta iscrtavanja rekreativno-edukativnih poligona koji podstiču na igru, razvoj

motorike i logičko razmišljanje djece predškolskog i školskog uzrasta.

Plan je da se na više saobraćajno rasterećenih površina u gradu koje su prepoznate kao atraktivne za mališane, specijalnom bojom otpornom na spoljašnje uticaje, iscrtaju poligoni koji nude mogućnost za igru, ali i učenje.

Kako je saopšteno iz Sekretarijata za društvene djelatnosti, ove godine će poligoni za igru mališanima biti dostupni kod Doma Vojske, Sportskog centra ,,Ada“, na šetalištu u glavnog ulici, u blizini objekta Dnevnog centra i Zračka nade, kod dječjeg igrališta u naselju Gagovića imanje i u naseljima Moćevac i A.S. Guke.

Primjeri

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

11

Ljubica Šćekić-Šekularac, višestruka svjetska prvakinja u bodibildingu

Nada se odbrani zlata u Brežicama PODGORICA - Sa dvadeset ili trideset godina svaka žena je lijepa, ali uspjeh je ostati takva i u pedesetoj. To polazi za rukom višestrukoj svjetskoj prvakinji u bodibildingu Ljubici ŠćekićŠekularac iz Bijelog Polja sa kojom smo proveli nekoliko sati na ponti Seljanovo u Tivtu.

Čim se pojavila na plaži oči su bile uprte u nju. Vitko, izvajano tijelo nije moglo da prođe neopaženo. Uslijedila su nagađanja koliko ova turistkinja ima godina. Nakon saznanja i prijatno iznenađenje.

Na pitanje koji sport je zahvalan za njenu liniju, Šćekić- Šekularac je odgovorila da se profesionalno bavi bodibildingom, a onda prošaputala „svjetski sam prvak“.

Nimalo čudno za ženu zaista svjetskog izgleda da nosi ovu titulu. Osim izvajanog tijela, odao je hod. Plažom je koračala kao da je na pisti, što nikoga nije ostavilo ravnodušnim.

Iako smo je sreli prilično rano, Ljubica je već odradila trening i skoknula do plaže.

RITAM

Njen dan počinje rano ujutro jakim treningom, a nastavlja se u teretani u hotelu „Franca“ u Tivtu sa klijentima. Šćekić-Šekularac ima i troje unučadi, a suprug i dvojica sinova takođe se bave bodibildingom.

- Uspješni su i ponosna sam na njih – uz osmijeh je kazala.

Kako je navela, pripremala se za takmičenja u Risiji i Africi, ali zbog korone sve je obustavljeno.

- Sada se malo opuštam, čitam, gledam u more, uživam sa unučićima Petrom, Ljubicom i Lazarom. Dva puta dnevno radim treninge kako bih se spremila za takmičenje u bodibildingu i fitnesu u Sloveniji, u Brežicama 22. maja kategorija je bodi fitnes – kazala je Šćekić-Šekularac.

Nada se da će zadržati titulu svjetskog prvaka, bez obzira na jaku konkurenciju i kaže, ponovo će se u Sloveniji vijoriti crnogorska zastava.

- Nije to samo titula. To je predstavljanje zdravog načina života. Žene treba da znaju da brinu o sebi, svom tijelu i da su svjesne da mogu dobro da izgledaju bez obzira na godine a time i da se dobro i osjećaju. Sve su to preduslovi da žena bude raspoložena, zado-

Njen dan počinje rano ujutro jakim treningom, a nastavlja se u teretani gdje trenira druge. Osim takmičenja i edukacije, ona je i uspješna porodična žena - ima troje unučadi, a suprug i dvojica sinova takođe se bave bodibildingom

Ulaganje u zdravlje Ljubica Šćekić-Šekularac kazala je da je uložila mnogo da nauči o bodibildingu i svom tijelu, ali da se isplatilo.

- Bila sam na raznim takmičenjima, seminarima, kongresima, gdje su učestvovali fizijatri, nutricionisti. Kompletna moja porodica vodi računa o svom zdravlju. Sada kada šetam sa unučićima dajem primjer ostalim majkama, bakama da sve one mogu da izgledaju kao ja. Ne moraju da izgledaju kao profesionalni bodibilderi, ali može da izgleda pristojno – kazala je ona.

voljna sobom. Sve to vodi zdravoj i srećnoj ženi, majki, supruzi, baki... sve što se očekuje od jedne žene – kazala je Šćekić- Šekularac.

Nakon Slovenije, šampionka će se takmičiti i u Mađarskoj u oktobru.

- Takmičenja su zakazana, ali vidjećemo šta će biti. Uglavnom, ja se svakodnevno spremam i nemam pauzu – kazala je naša sagovornica.

GODINAMA U TAKMIČARSKOM VRHU: Ljubica Šćekić - Šekularac

Da se ne bavi bodibildingom njen izbor bi bila atletika

Od svih takmičenja, najdraže joj je svjetsko prvenstvo u Brežicama i u Italiji prošle godine gdje je bila jaka konkurencija.

- Došle su čak i djevojke iz

Fizička aktivnost osnova zdravog života

Odličja, titule i profesija Sa Svjetskog prvenstva u Brežicama, u Sloveniji, u organizaciji Svjetske federacije za bodibilding fitnes u kategoriji iznad 45 godina, Ljubica se 2018. godine vratila sa zlatnom medaljom i zvanjem svjetske šampionke. Od 1997. godine profesionalni je trener bodibildinga i fitnesa i direktorica lanca klubova „Kolos gym“. Fitnes je model i višestruki evropski i svjetski šampion u bodibildingu i fitnesu, te reprezentativka Crne Gore u ovom sportu, nosilac titule Miss Europe i Miss Universe 2019.

Osvojila je zlato na Svjetskom prvenstvu na Kipru u kategoriji fitnes masters preko 45 godina. Ujedno je i postala prva žena i uopšte takmičar iz Crne Gore koji je učestvovao na ovom prestižnom, međunarodno priznatom takmičenju.

Ujedno je predsjednica IBFF federacije za Crnu Goru i aktivni takmičar u bodibildingu i fitnesu. Jedina je bodibilderka u Crnoj Gori sa više od 30 međunarodnih medalja osvojenih na prestižnim takmičenjima.

Afrike koje su uspješne u ovom sportu – kazala je Šćekić-Šekularac.

POČECI

Fitnesom i teretanom počela je da se bavi prije više od dvadeset godina zbog zdravstvenih problema, preciznije zbog okoštavanja vratnog dijela kičme, koje je uslijedilo nakon drugog porođaja.

- Imala sam jake bolove u kičmi i treninzima ne samo da sam ih uklonila, nego sam i zaustavila dalje okoštavanje.

Učvrstila sam mišićnu masu i tako spasila zdravlje. Jako sam zadovoljna što sam uspjela da od jedne obične šipke od 20 kilograma koju sam jedva podizala u čučnju, sada to radim sa sto kilograma kada sam u jakoj, takmičarskoj formi i pripremama – kazala je Šćekić Šekularac.

Ističe da je upravo na nagovor doktora počela da vježba i tako uđe u svijet sporta.

- Prethodno sam, zajedno sa suprugom, prošla edukaciju i otvorili smo teretanu. Danas smo oboje treneri u bodibildingu i fitnesu – rekla je svjetska prvakinja u bodibildingu.

Od tada ona ne preskače treninge.

- Bogu fala, nema takvih dana.

Ustanem u šest sati, probudim unuke i svi idemo na kardio. S obzirom na to da smo uslovljeni koronom, radimo ove godine u zatvorenom prostoru.

Oni me čekaju pored trake dok ja radim na traci i trbušnjake i daju mi najveću motivaciju – kazala je Šćekić-Šekularac koja dnevno trenira i

Porodica na okupu

Mišići nijesu sami sebi cilj Ljubica Šćekić-Šekularac pozvala je djevojke zainteresovane za takmičenje u bodibildingu da joj se jave, jer će uskoro organizovati takmičenje za Crnogorke.

- Mogu da se jave u teretanama ’Kolos’ i ’Olimp’ u Bijelom Polju, Tivtu, Podgorici, Budvi. Djevojke su sve više zainteresovane za ovaj sport, jer su svjesne da bodibilding ne podrazumijeva samo mišiće, već i eleganciju i stav. To nije samo sport, nego umjetnost. Ja vajam svoje tijelo godinama. U jednom period sam bila mršava, a sada imam takmičarski izgled. Nijedna djevojka nije daleko od toga, ako hoće da radi na sebi – poručila je Šćekić-Šekularac.

Kako kaže, primjećuje da su žene su shvatile da odlazak u teretanu ne znači da iz nje izađete kao bilderka.

- U teretani naučiš da se ponašaš odgovornije prema svom tijelu. Samim tim si produžio zdrav vijek trajanja – kazala je naša sagovornica.

do četiri sata.

Kaže da se ne bavi bodibildingom, njen izbor bila bi atletika.

- Volim atletsku građu – kazala je Šćekić-Šekularac.

MJERA

Ona je poručila svim djevojkama i ženama da se prvenstveno zdravo hrane i da se bave fizičkim aktivnostima.

- Treba biti umjeren. U svemu, pa čak i u treninzima.

Treba uživati u životu, ali imati u vidu da je fizička ak-

tivnost osnova zdravog života. Treba početi dan jutarnjom šetnjom – poručila je Šćekić-Šekularac i naglasila da je neophodno da se rad u teretani obavlja sa kvalifikovanim trenerima.

- Dosta mladih djevojaka ima višak kilograma, a to nije nerješivo. Bavljenje sportom je životna kultura. Trenirajte umjereno, umjereno se hranite i pokušajte da izbjegavate šećer – poručila je svjetska šampionka. Ana RAIČKOVIĆ

12

Svijet

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

U Srbiji napravljen plan za početak školske godine

Ocjenjivaće se isključivo u školi, nastava od kuće ili iz klupe

BEOGRAD - Učenici u Srbiji moći će da biraju da li će školu pohađati preko računara na daljinu ili će u nju dolaziti svaki dan, ali za bilo koji način da se opredijele ocjenjivanje će se vršiti isključivo u školi. Prvi školski dan biće posvećen značaju odbrane i prevenciji od korona virusa, maske su obavezne, a škole moraju da odrede sobu za izolaciju.

ČAS TRAJE POLA SATA

- Učenici od prvog do četvrtog razreda pohađaće nastavu u školi, a za starije učenike biće organizovana i onlajn nastava - objasnio je Mladen Šarčević, ministar prosvjete Srbije. Časovi će trajati pola sata, učionice će se detaljno dezinfikovati nakon svake smjene, neće biti kabinetske nastave i časova fizičkog, a časovi muzičkog i likovnog obrazovanja biće onlajn. Na nastavi može biti prisutno najviše 15 đaka, a maske su obavezne za sve prisutne u školi.

- Nije savršeno, ali je bolje nego nastava na daljinu - konstatovao je Šarčević i podsjetio da 40 godina radi u prosvjeti. On je ocijenio da je najlošiji model nastave na daljinu. Ministar kaže i da predloženi model nastave može da se mijenja u zavisnosti od epidemiološke situacije. Školama je dozvoljeno da odluče kako će organizovati nastavu, na daljinu ili uživo, što zavisi od broja učenika i

Nijedna država nema idealno rješenje jer svaki model nastave nosi određene rizike - nastava na daljinu dovodi u pitanje akademsku čestitost, dok odlazak u škole nosi veću mogućnost zaraze prostora škole - a škole do 24. avgusta treba da dostave operativni plan nastave. Nastava na daljinu će, kao i u prethodnom polugodištu biti organizovana preko RTS-a - prijepodne za osnovnu, a popodne za srednju školu.

Kada se radi o srednjim školama, predložen je kombinovani model nastave - učenici će jedne sedmice dolaziti u školu a sljedeće će nastavu pratiti onlajn. I njihovi časovi će trajati 30 minuta i najviše 15 učenika može prisustvovati nastavi. Što se tiče visokoškolskih ustanova, ministar je najavio da će naredne sedmice predlo-

Djeca ce moći da biraju kako će pohađati nastavu

žiti model za fakultetsku nastavu.

- Sada je poznato da je većina fakulteta protiv onlajn ispita i da će se vježbe na fakultetima odvijati uživo - rekao je Šarčević.

MJERE ZAŠTITE

Nenošenje maski kažnjavaće se ukorom, najavio je ministar, dok epidemiolozi navode da djeca mogu da nose maske od bilo kojeg materijala, ali i da će masku moći da skinu jer će u učionici imati svoja četiri kvadratna metra.

- U svim drugim slučajevima kada djeca idu na odmor ili u

sanitarne prostorije moraće da nose maske - objasnila je epidemiološkinja dr Darja KisićTepavčević.

Ukoliko se simptomi korona virusa primijete u školi nastavnik će prekinuti nastavu i javiti se u kovid ambulantu, a djeca će se javiti nastavniku koji će ih uputiti u sobu za izolaciju, odakle će ih preuzeti roditelji - objasnila je Kisić- Tepavčević.

Za dr Predraga Kona početak nove školske godine je značajan epidemiološki događaj i najavio je da su roditelji obavezni da djeci izmjere temperaturu prije polaska u školu.

- Dijete sa povišenom tempe-

raturom ili znacima bilo koje respiratorne ili druge infekcije ne treba da se šalje u školu upozorio je Kon i poručio da će djeca boraviti najviše do tri sata u školi, pa je najpametnije da nose masku sve vrijeme. Škole su obavezne da obezbijede higijenska sredstva, a maske za djecu nabavljaće roditelji jer u Srbiji ima 1,6 miliona učenika i studenata.

ZAMJERKE

Onlajn nastava je u prvom mjesecu bila svima zanimljiva, međutim, kako je odmicalo drugo polugodište, javljali su se razni problemi: od toga da

djeca nijesu razumjela sva predavanja, a nema nastavnika da odmah pojasni nejasnoće - do toga da su mnoga djeca imala bolji uspjeh u drugom nego u prvom polugodištu, što se pripisuje pomoći starijih pri pisanju radova za školu. Tu se postavilo pitanje ko je onda ocijenjen učenik ili onaj ko je pisao domaći? Ali važnije od toga je što su djeca od svega zapamtila za narednu školsku godinu?

Opšta zamjerka predloženog načina izvođenja nastave je što nastavnici nijesu konsultovani prilikom donošenja.

- Svi smo u panici nastavnici, direktori, roditelji - izjavila je Jasna Janković, predsjednica Unije prosvjetnih radnika i konstatovala da podjela đaka u grupe od po 15 učenika iziskuje i novo nastavno osoblje kojeg nema jer je godinama otpuštano.

- Svi će raditi duplo radno vrijeme - konstatuje Janković.

Međutim, plate neće biti duple.

Zato je Zvonimir Jović, potpredsjednik Unije sindikata prosvjetnih radnika, zatražio da se svaki čas urađen preko norme plati jer su se složili svi sindikati, ali ministar je izašao sa sastanka i novi zakazao za 15 dana.

- Nijesmo postigli dogovor da se prekovremeni rad plaća, ministarstvo na to ne pristaje objasnio je Jović i sugerisao da nastavnici koji imaju neko hronično oboljenje rade isključivo onlajn nastavu.

V. CVEJIĆ

Hoće li se promijeniti sudbina bivšeg američkog agenta nakon sedam godina izgnanstva

Tramp razmatra pomilovanje Snoudena

Lukašenko skida sako da bi pozdravio svoje pristalice

Bjeloruski predsjednik smatra da bi ponavljanje izbora dovelo do propasti države

Lukašenko kleknuo pred pristalicama, opozicija traži da ode MINSK - Na Trgu nezavisnosti u Minsku juče je održan miting podrške politici aktuelnog predsjednika Aleksandra Lukašenka koji je rekao da neće ni mrtav dati Bjelorusiju, a kasnije na istom mjestu je zakazan i miting opozicije, prenosi N1.

Lukašenko je odbacio mogućnost ponavljanja predsjedničkih izbora jer smatra da se ne može falsifikovati 80 odsto podrške.

On je kleknuo pred narodom, zahvalivši mu na podršci.

- Bjelorusija će propasti ako pristanemo na ponavljanje predsjedničkih izbora - rekao je on na mitingu.

Portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Bjelorusije Olga Čemodanova saopštila je

da je na mitingu podrške bjeloruskom predsjedniku prisustvovalo oko 65 hiljada ljudi i da je održan bez incidenata. Policije skoro da nije bilo na ulici.

Nakon toga je održan je Nacionalni marš slobode, u organizaciji opozicije, koja ga smatra najvećim u istoriji Bjelorusije.

Protivnici aktuelne vlasti imaju isti zahtjev - da Lukašenko ode poslije 26 godina na vlasti. ,,Hoćemo promjene, hoćemo da u ovoj zemlji ljudski život vrijedi. Sadašnji režim samo pogoršava situaciju“, rekao je jedan pristalica opozicije.

Protesti u Bjelorusiji su počeli nakon objavljivanja rezultata predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Aleksandar Lukašenko sa više od 80 odsto glasova.

VAŠINGTON - Američki predsjednik Donald Tramp razmatra pomilovanje Edvarda Snoudena, bivšeg radnika američke Agencije za nacionalnu bezbjednost NSA, koji je objavio podatke koji su uzdrmali obavještajnu zajednicu SAD 2013. godine.

Tramp je za list „Njujork post“ ove sedmice rekao da ima puno ljudi koji smatraju da se američko pravosuđe ne odnosi fer i pošteno prema Snoudenu. „Razmotriću to pitanje“, rekao je juče Tramp novinarima, govoreći o mogućem pomilo-

vanju Snoudena.

Američke vlasti godinama pokušavaju da Snoudena, koji sada živi u Rusiji, dovedu u SAD da bi se suočio sa krivič-

nom postupkom zbog špijunaže.

Snouden je pobjegao iz SAD i dobio je azil u Rusiji nakon što je objelodanio niz tajnih doku-

EU upozorila Tursku da povuče brodove iz Mediterana

menata 2013. godine medijskim kućama, u kojima se otkrivaju velike domaće i međunarodne operacije praćenja, koje organizuje NSA. Advokat Snoudena Anatolij Kučerena rekao je agenciji RIA „Novosti“ da američko pravosuđe ne treba samo da ga pomiluje, već da odbace svaki mogući postupak ili procesuiranje njegovog klijenta jer nije počinio nijedno krivično djelo.

- On je djelovao ne u samo u interesu američkih građana, već u interesu cijelog čovječanstva - istakao je advokat.

Policija u Draču zaplijenila drogu i uhapsila tri osobe

Istražuju nalazišta nafte i gasa Marihuana u 26 kg čokolade

ANKARA - Turska je juče dobila još jedno upozorenje od EU nakon što je najavila da će njen istraživački brod Javuz nastaviti sa operacijama u spornim vodama Mediterana.

Brod Javuz biće u pratnji još tri turska broda, iako se u upozorenju iz EU kaže da se ,,svi brodovi nedvosmisleno upozoravaju da ne plove u tom području“, piše Rojters.

Spor između Turske i Grčke intenziviran je proteklih nedjelja zbog prava na istraživanje nalazišta nafte i gasa u Mediteranu, čak je prošle nedjelje došlo i do manjeg sudara između grčkih i turskih brodova. ,,Turski planovi za istraživanje naftnih rezervi u Mediteranu odnose se i na djelove morskog pojasa koji pripada Egiptu, odnosno Kipru i to dodatno podiže tenzije“, upozorio je evropski šef diplomatije Žozep Borel i pozvao Tursku da bez odlaganja obustavi sve aktivnosti u tom dijelu Mediterana i počne

Brod Javuz, za bušenje nafte i gasa

dijalog. ,,Ova akcija podriva napore za obnavljanje dijaloga i pregovora, što je jedini put ka stabilnosti i trajnim rješenjima“, naveo je Borel u izjavi koju je prenijela diplomatska služba EU (EEAS).

Turski predsjednik Erdogan je juče izjavio da jezik prijetnji i sankcija ,,neće odvratiti Tursku“ da zaštiti svoja zakonska prava.

TIRANA - Tri osobe uhapšene su u Albaniji, u luci Drač, zbog pokušaja krijumčarenja 26 kilograma čokolade sa marihuanom, prenose albanski mediji.

Uhapšeni su menadžer i dva vozača autobusa kojim je čokolada sa kanabisom krijumčarena iz Italije, prenosi „Albanian dejli njuz“ i precizira da su uhapšeni albanski državljani stari 31, 49 i 59 godina, iz tri grada Drača, Tirane i Permeta. Marihuana je zaplijenjena, a slučaj je predat tužiocu u Draču.

Priredila: J.MARTINOVIĆ

Kultura

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

13

Dino Mustafić, reditelj i umjetnički direktor festivala MESS, koji će početi u septembru

Nije lako biti umjetnik na Balkanu

PODGORICA – Posljednih 60 godina internacionalni, sarajevski festival MESS refleksija je tvrdnje da kultura priča kada sve drugo zaćuti, te da granice postoje samo onda kada ih sami zamišljamo ili stvaramo. To je dom pod čiji krov dolaze najbolji, a čast da otvori jubilarno izdanje festivala imaće predstava „Ivanov“, koju je u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta režirao Andrij Žoldak.

Sada umjetnički direktor i, zajedno sa Nihadom Kreševljakovićem, selektor jubilarnog MESS-a reditelj Dino Mustafić, u organizaciji međunarodne teatarske smotre najznačajnijih predstava na svijetu učestvuje godinama.

Uvodeći nas u priču o ovogodišnjem festivalu, te položaju umjetnika i kulture na Balkanu, na početku razgovora za Pobjedu ističe da smo s obzirom na epidemiološko stanje u regionu i Bosni i Hercegovini, svjedoci kako mnogi festivali traže različite formate kako bi uspjeli da održe svoj kontinuitet.

- Tako je i festival MESS ove godine odlučio da počne u septembru i traje punih godinu do sljedećeg oktobra, kada će biti njegovo 61. izdanje. Upravo zbog trenutnih okolnosti, kako bi program mogao da bude fleksibilan, te da bi se svakog mjeseca moglo organizovati jedno gostovanje predstava, najavljenih u zvaničnom programu. Festival MESS će procijeniti da li će moći da počne u septembru, kada je planiran, ili će morati da prolongira program do mjeseca kada epidemiološka situacija bude povoljnija – kazao je Mustafić.

POBJEDA: Da li ste već imali priliku da pogledate predstavu „Ivanov“ CNP-a i kakvo je Vaše mišljenje o tom projektu?

MUSTAFIĆ: Predstavu „Ivanov“ sam gledao na snimku, a direktor festivala Nihad Kreševljaković je bio prisutan na premijeri. Festival MESS je veoma dobro poznaje rad Andrija Žoldaka, on je na jedan način i festivalski reditelj – kod nas je već gostovao sa tri ukrajinske produkcije, te jednom makedonskom. U pitanju je kontroverzni reditelj, neobične poetike, koja i

Scena iz predstave „Ivanov“

Ova kriza može da iznjedri zanimljive nove poetike

Kada danas govorimo o regionalnoj sceni, ne možemo da zanemarimo činjenicu pandemijske krize koja je obustavila mnoge projekte, odnosno na jedan način zaustavila život, pa sa njim i teatar – kazao je Mustafić

NAŠ POSAO SE SVE MANJE CIJENI: Dino Mustafić

kada uzima klasični dramski obrazac vrlo ga radikalnim scenskim jezikom propituje i stavlja u kontekst savremenog osjećanja svijeta. To se dogodilo i sa crnogorskom predstavom „Ivanov“, koja ima poetski ključ Žoldaka u kojem mnogo zanimljivog scenskog ima u onome što se može reći između redova Čehovljevog klasičnog komada. Mislim da je ovo jedan nekonvencionalan, radikalan, na određeni način i eksperimentalan komad, te da mu je mjesto na jubiarnom izdanju festivala.

POBJEDA: Koliko je Čehovljev „Ivanov“, naročito u aktuelnoj društvenoj situaciji, i dalje personifikacija vremena u kom živimo?

MUSTAFIĆ: Mi se uvijek vraćamo klasici kada se nađemo u velikim civilizacijskim i istorijskim dilemama. Čehov je pisac koji se na prvi pogled čini da je u mirnoj luci, a zapravo je izuzetno uznemiren.

Izrazito je intenzivan, a i Žoldak ga tako čita. Kao određeni tok podsvijesti, iracionalnog, nagonskog, čulnog i intuitivnog od glavnog junaka. Čehov je poput Šekspira, antičara, jedan od onih pisaca koji je uvijek, u bilo kom vremenu, intrigantan za propitivanje sopstvene egzistencije i političko-socijalnih okolnosti našeg života.

POBJEDA: Osim podgoričke predstave, jedini regionalni produkcijski podu-

hvat na MESS-u je hrvatska predstava „Med zidima“.

Iako je ovo festival internacionalnog karaktera, izuzetno konkurentan, samo od sebe nameće se pitanje kakva je regionalna teatarska scena i koliko može da odgovori evropskim i svjetskim standardima?

MUSTAFIĆ: Kada danas govorimo o regionalnoj sceni, ne možemo da zanemarimo činjenicu pandemijske krize, koja je obustavila mnoge projekte, odnosno na jedan način zaustavila život, pa sa njim i teatar. Smatram da je regionalno pozorište, sa svim svojim oscilacijama, još uvijek konkurentno istočnoevropskom teatru. Osjetljiv je i vidljiv naš tehnološko-produkcioni faktor koji i te kako odlučuje o samom kvalitetu pozorišnog čina. Ali, ne možemo reći da u svakoj sezoni, u nekim od teatarskih centara, nemamo jedno do dva veoma zanimljiva ostvarenja koja, čini mi se zbog pripadanja kulturi jednog manje govorljivog jezika, imaju manje šanse na evropskim festivalima. Naši internacionalni festivali, koji poput MESS-a imaju i regionalni karakter, žele na svaki način informisati našu publiku o dostigunućima kolega u okruženju.

POBJEDA: Centralna tema ovogodišnjeg MESS-a je „Nostalgija za budućnošću“. Što je to što nas iz

prošlosti, ali i sadašnjosti navodi na to da budemo čežljivi? Strah od toga što dolazi ili zbog nečeg što možda doći neće?

MUSTAFIĆ: Podsjetiću vaše čitaoce da je ovo jubilarni 60. MESS, a kada su u pitanju takva izdanja, kao što je bilo i sa pedesetim, imamo veliku temu a festival te godine nije takmičarskog karaktera. Kada smo postavljali ideju željeli smo da pod širi programski kišobran dovedemo različite predstave, bez obzira na scensku formu i sadržaj – od dramskih, verbalnih, neverbalnih, koreografskih, konceptualnih, instalacijsko-performativnih, dakle, sve oblike scenskog akta. Nijesmo tada mogli ni sanjati da ćemo kreirati festival u jeku od jedne od najveće ekonomske, ali i globalne krize čovječansta, kao što je ova, uzrokovana pandemijom korona virusa. U ovom slučaju, naša nostalgija jeste okrenuta nekom odsanjanom vremenu boljeg života, socijalne pravde, jednakosti, iz perspektive jednog turbulentnog doživljaja svijeta kao što je danas. Iz perspektive svijeta koji je dobrim dijelom obolio i od virusa nacionalizma, ksenofobije, šovinizma. Društva u kom ima više pitanja nego odgovora, više bojazni, strepnje, iščekivanja od izvjesnosti. Zbog toga smo željeli da ovim festivalom i odabirom predstava propitujemo odnos subjekta prema svijetu. Teatar je pravo mjesto za to. Teatar je prostor dijaloga, socijalne komunikacije, a sada kada je u normalni vokabular ušla riječ „socijalna distanca“, onda sigurno da i u ovom teškom vremenu, kada smo primorani da se naviknemo da živimo sa virusom, preko kulture i umjetnosti mi se možemo intenzivno spajati. Duhom, emocijom i mislima, a u tom smislu će umjetnost pomoći, ne samo da oplemenimo naše živote, nego da i psihički i fizički budemo izdržljiviji sa iskušenjima koje donosi ovo vrijeme.

POBJEDA: Da li je kultura kadra da preživi pandemiju korona virusa? Iako je evidentno da će se posljedice i te kako osjetiti na finansijskom planu, koliko je realno očekivati da ova situacija iznjedri neke kulturološke stvari vrijedne pažnje?

MUSTAFIĆ: Kultura je ve-

oma brzo, po izbijanju pandemije, pronašla komunikacijske kanale sa publikom.

Na onlajn platformama smo vidjeli brojne koncerte, predstave, imali virtuelne posjete muzejima. Međutim, sigurno da je za ono što je performativna umjetnost, koja računa na neposrednost, komunikacijski „feed back“ ovdje i sada, ovo veliki hendikep, ali i pitanje. U Sarajevu je, bez obzira na pandemijske okolnosti, u junu i julu održano čak četiri ili pet premijera. Shodno epidemiološkim mjerama, njima je prisustvovala i publika, naravno, u nešto redukovanom obliku. Umjetnici čine sve da u ovom teškom vremenu neizvjesnosti, ezistencijalnih muka, prežive, ali u isti mah pokažu političkim elitama, koje nijesu svjesne koliko je kultura bitna za mentalno stanje nacije. Zanimljivo da se u svim ekspozeima naših premijera na različitim nivoima vlasti u BiH, u interventnim mjerama, spominju sve društvene i ekonomske djelatnosti, ali ne i kultura. To jeste možda mali sektor po broju poslenika, ali značajan i bitan za funkcionisanje javnog sektora. Očigledno, nedostaje nam više pažnje, sistemske brige, još od prije pandemije korona virusa. Krajnje je vrijeme da se naši vlastodržci ugedaju na neke zemlje na koje se vole pozivati kada govore o ljudskim pravima, demokratiji, evropskim integracijama – poput Njemačke, vide sa kojim ozbiljnim budžetskim sredstvima su intervenisale velike vlade, čak i one u kojima vlada tržišna ekonomija kao u SAD-u, za saniranje štete u kreativnoj industriji.

POBJEDA: Ima li kod nas prostora za mlade ljude, kako glumce, tako i reditelje, koji su spremni i znani da tradicionalnim – kulturološkim, teatarskim, te na kraju i ljudskim vrijednostima daju savremene okvire, a da ih pritom ne skrnave?

MUSTAFIĆ: Kada danas vidim mlade reditelje, dramaturge, glumce koji ulaze u teatar imam potrebu da ih zagrlim, kao gestom ohrabrenja i ujedno moje poruke da danas nije lako biti umjetnik na Balkanu. Naš posao se sve manje cijeni, naročito na kapitalističkom tržištu rada.

Ako želite opstati na Balkanu, onda prije svega morate

POBJEDA: Hoće li će pandemija prinuditi teatre da privremeno ili trajno rekonstruišu igru na sceni i koliko će to, ako se desi, negativno uticati na teatar?

MUSTAFIĆ: Kada je u pitanju produkcija novih predstava, možemo mnoge stvari preduprijediti i pretpostaviti, prije svega sigurnost gledalaca. Ekipa koja radi predstavu će se morati ponašati kao jedan zajednički klaster u kojem ćemo svi čuvati jedni druge, provjeravati zdravlje, imati određeni protokol, ali to se ne smije i ne može ni na koji način odražavati na estetiku predstava.

Nije moguće promišljati ozbiljniji umjetnički akt sa određenim limitima u mizanscenu. To bi bilo kontraproduktivno. Može se iz toga promišljati određeni koncept, ali nije moguće da bude trajno pravilo ponašanja. Ova kriza može da iznjedri zanimljive, nove poetike, ali otkako je vijeka, teatar kao i čovječanstvo, preživio je razna iskušenja.

Teatar je uprkos svemu ostao ono što jeste - drevna umjetnost koja računa na razmjenu koja je evidentna, koja ničim ne može ograničiti ljudsku komunikaciju.

jako voljeti svoj posao, imati neugasivu strast i žeđ za znanjem, sticanjem iskustava da bi ste se u svom poslu razvijali na adekvatan način. Mlade umjetnike savremene institucije, koje su trome, birokratizovane, koje su i same često podložne političkim uticajima, nekompetentne u evoluaciji onog što je zaista vrijedno, često dovode pred neke svršene zidove. Pred njima nemaju ni pravu šansu, uz faktor sreće koji je uvijek potreban, da se bave onim što ih istinski zanima. Njihovi profesionalni ulasci u teatar su često uslovljeni velikim kompromisima, koji im lome kičmu, vilicu, a najčešće kada se vidim sa njima čujem: „To nije bila moja želja, moj izbor“. Ja to mogu da razumijem, ali sam istovremeno veoma tužan. Zbog toga su festivali poput MESS-a, FIAT-a ili Bitefa važni.

To je sublimat najvrednijih umjetničkih ostvarenja na kojima se vidi da teatarski čin je nešto uzvišeno, plemenito i humanistički vrijedno. Naročito u odnosu na opštu poplavu, gdje se sve pretvara u procentualni dohodak ili konkurentnost na lokalnom nivu kako bi se pred vlastodršcima pokazala posjećenost kulturnih institucija. Ne može se uspjeh predstave mjeriti brojem prodatih karata. Uspjeh se mjeri njenim kulturološkim refleksijama koje ostalja na društvo. Svetlana VIŠNJIĆ

14

Feljton

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

12.

Dao Bog da crnogorska pera ovjenčaju slavom otačastvo Crnoj Gori je životno načelo - Crnogorstvo. Bez toga Crna Gora ne bi mogla materijalno propasti, u njoj bi ostale one iste stijene i krši, možda još zaodjenute šumom i zelenilom, u njoj bi moglo biti više naroda, bogatijeg i prosvjetljenijeg, ali ne bi bilo više Crne Gore, kada u njoj ne bi bilo Crnogorstva. Prvo što se tiče Crnogorstva, ono nije samo junaštvo nego i čojstvo (humanost). U njemu su dakle dva elementa, koji samo kad su u slozi, sastavljaju ideal Crnogorstva. U drugom svijetu za čovjeka je dovoljno samo čojstvo, u Crnoj Gori hoće se, istina, za potpuna čovjeka i junaštvo. Ali bez čojstva ni u Crnoj Gori ne valja junaštvo niti se mnogo cijeni.

(Iz „Glasa Crnogorca“, 1884) K nj az i k ral j Nikol a I Petrović, kada je išao u posjetu Dubrovniku i Dalmaciji, svoju perjaničku pratnju vraćao je s Debelog brijega a kao pratioce prihvatao konavovskog Kneza i njegove momke.

Crna Gora niti je kome od koristi, niti od štete, ali zato što je satrap ruski, mnozina joj ne simpatišu. Stoga, dakle, dokle god se bude nahodila u tome obliku neka se ne nada iskreno potpori Engleske.

(Jedan britanski državnik knjazu Nikoli) Novinari su rasa brbljivaca kojima ne dajem intervjue, ali bih im dao dobre batine.

(Knjaz Nikola, 1896) Ko crnogorstvu ne bio vjeran Bogom i ljudima bio ćeran!

(Nikola I Petrović Njegoš, “Balkanska carica”) Taj postupak (zabrana ulaska i naseljavanja Crnogoraca u Srbiju) zaprepastio je cijeli svijet srpski i on ga je strogo osudio, izgledalo je i svijet strani, tumačeći ga kao nepovjerljivo raspoloženje srpske vlade prema Crnoj Gori, a mene i Crnogorce zabolio je jako.

(Knjaz Nikola I Petrović u pismu kralju Aleksandru Obrenoviću, od 1. 9. 1898. godine) Neka se iz ovog Zakonika razlijeva Pravda i neka se on na isti način primjenjuje na sve one koji se bilo kako krste ili se ne krste.

(Knjaz Nikola I, prilikom proglašenja Opšteg imovinskog zakonika, 1888. godine) Ja vi dakle naređujem da ovu ovdje sakupljenu braću našu (...) podučavate u duhu crnogorskom (...) ostavite mi mog Crnogorca u onom narodnom duhu, koji je nerazdvojiv od ovog gorskog zavičaja, jer bi ga sve drugo zbunilo...

(Knjaz Nikola I obraćajući se prvim školovanim oficirima u Crnoj Gori) Doznajemo da je Vlada Nj e g ovo g Vi s o č a n st va primila pismo iz Rima od 5.

Naša junačka crnogorska krv crpiće u nauci i umjetnosti moć da su Crnogorci još bolji junaci nego kad bi ostali u svom, primitivnom stanju. Narod moj je brojno mali ali moralno će biti veliki, dok u jednoj ruci uzdrži brus da sablju oštri, a u drugoj knjigu da se njom prosvjećuje (Knjaz Nikola I Petrović 1910. godine)



Povodom petog izdanja, donosimo izvode iz knjige “O Crnoj Gori i Crnogorcima” dr Cvetka Pavlovića, koja predstavlja jedinstveno portretisanje crnogorskog nacionalnog bića i njegove istorijske uloge.

Studija sadrži misli oko 300 naučnika, filozofa, književnika, slikara, putopisaca, državnika i vjerskih dostojanstvenika sa 1200 odrednica

Kralj Nikola u Francuskoj

aprila (po novom), kojim javlja državni tajnik Svete Stolice da je S. O. Papa (Lav XIII) dozvolio da se uspostavi u punoj važnosti ona povlastica (privilegio) te su je u stara vremena rimski prvosveštenici, a naime Papa Benedikt XIV, davali i potvrđivali, da se u oblastima barske nadbiskupije katolicima latinskog obreda čita sveta liturgija na slovenskom jeziku.

(Glas Crnogorca broj 16/1887. nedjelja, 19. aprila 1887. god.)

Sve što se k nama prenese, pređe nego što se na naše zemljište presadi, mora proći kroz crnogorsko sito i rešeto, mora biti okušano na crnogorskom kamenu, mora se pocrnogorčiti.

(Jovan Pavlović) Prijestolonasljednik Danilo je uzeo iz oružnice šezdeset-sedamdeset primjeraka oružja i prodao ih Muzeju vojnom u Beogradu za

Crnoj Gori je životno načelo - Crnogorstvo.

Bez toga Crna Gora ne bi mogla materijalno propasti, u njoj bi ostale one iste stijene i krši, možda još zaodjenute šumom i zelenilom, u njoj bi moglo biti više naroda, bogatijeg i prosvjetljenijeg, ali ne bi bilo više Crne Gore, kada u njoj ne bi bilo Crnogorstva (Iz „Glasa Crnogorca“, 1884.)

Prijestolonasljednik Danilo Petrović

15.500 švajcarskih franaka.

(Stanko Roganović, arheolog) Jedna od neophodnih potreba koje se u Crnoj Gori osjećaju, jest bez ikakve sumnje, dobar zemaljski zakonik koji bi se imao sastaviti shodno potrebama, okolnostima, osjećanjima, tradicijama i običajima postojećim u ovoj Knjaževini, i kojim bi se Zakonikom opredijelili i utvrdili različni otnošaji prema Vladaru, Zemlji i porodicama, da bi se tim načinom kredit ove male, ali slobodne državice, pred očima okolnih zemalja uzdigao i učvrstio, a pred Evropom da bi se opravdao onaj dosadašnji prijekor s neuređenih zemaljskih zakona.

(Knjaz Nikola I u pismu Joninu)

Vojvoda Ilija Plamenac

Neka da Bog da crnogorska pera ovjenčaju slavom otačastvo, i zadrže ga na onoj visini na koju su ga podigli njegovi džeferdari.

(Knjaz Nikola I o slobodnom zakonu o štampi) Uvjerio sam se da je Vaša Svjetlost jučer iz Laboratorije (vojne radionice) digla nekoliko komata oružja i naredila Vašim potčinjenim da te komate oružja ponesu, ali ne zna se đe. Vaša Svjetlost zna da je ovo oružje bez dozvole nosilo i da nije na to najviša pažnja postavljena bila da se oružje sačuva, da Vaša Svjetlost tu ne bi ništa jučer mogla naći.

Zato molim izvolite narediti, da se oni komati ponesu u Laboratoriju i podpune upražnjeni klinci o kojima je to oružje visilo, a zato što je Vaša Svjetlost bez moga pi-

tanja to učinila, izvolite mi poslati u ime globe dvadeset talijera.

(Vojvoda Ilija Plamenac, ministar vojni prijestolonasljedniku Danilu, 1886) Vojvoda Lazar Sočica je za dvadesetak godina glavarstva „stekao“ preko 1500 rala obradive zemlje, blizu 1000 brava, 164 govečeta, 68 konja, 9 mlinova, 5 valjaonica.

Vojvoda je imao više rala zemlje od Cetinjskog manastrira (Manastir 1277).

(Objavio akademik Mirčeta Đurović) Kralj Nikola I je poklonio s r p s k o m k r a l j u Pe t r u Karađorđeviću dvorac Topolica u Baru. Pošto je kralj Petar pretjerano kockao u Beču i Parizu, bio je prinuđen da poklon tasta izloži javnoj lic i t a c i j i . D a r o d av a c s e preobratio u kupca sopstvene imovine.

Ne bi bili Crnogorci, kad se ne bi isticali.

(Kralj Nikola I Petrović Njegoš)

Jaroslav Čermak - Portret Jovana Mašanovog Vukotića

Vaše bogatstvo tamo, moje siromaštvo ovamo!

(Kralj Nikola I, Rusima) Knjiga ne (nas) neće omlačiti.

(Kralj Nikola I Petrović, 1910) Divio sam se bataljonima koje su stvorili moji dobri prijatelji Arbanasi. Nijesam vjerovao svojim očima da vidim te ljude kako marširaju po taktu muzike ne kvareći svoje redove. Šta!

Arbanasi i disciplina zajedno! Ko bi na to ikada pomislio?

(Kralj Nikola I Petrović) Neću vam govoriti o diplomatskom koru. Sasvim tiho ću vam reći ipak da je sastavljen, kao i svuda drugo od prepredenjaka, i samo od prepredenjaka.

(Kralj Nikola I Petrović) Sokolovi moji, junaci moji, evo nam našeg mora, naše drevne i pradavne želje.

Pozdravljam ga da bude čuvano i vjerno potomcima onih koji na kopnu proliše krv da u moru sagrade kule našem sretnijem boljitku.

(Knjaz Nikola I Petrović prilikom oslobođenja Bara) Od njenih oči suza jezero se ovo stoči, / i boje je istovjetne kao njene plave oči. / A priroda sačuva ih kao biser u kutiju, / da se izvan divne Zete, / njene suze ne proliju.

(Nikola I Petrović Njegoš, “Pjesnik i vila”) Moje najbolje selo su Zupci, samo da nije Sutormanskog vjetra.

(Kralj Nikola I Petrović) Polja Kolašinska i Lipovo podno Sinjajevine i Vučja su dva najljepša sela na sjeveru moje, crnogorske, države.

(Kralj Nikola I Petrović) Kod nas u brda može biti narod samo u sojevima, a svi smo mi soj, gospodaru!

(Minja Radović, kralju Nikoli) Ko kod mene ne dođe za groš, ne valja ni groš!

(Kralj Nikola I Petrović) Ustav sam dao ne da se narodna snaga cijepa, i besplatno troši u partijskoj borbi, već da se svačija riječ čuje u narodnom predstavništvu, gdje će dogovorno biti uvaženo najbolje.

(Knjaz Nikola I Petrović) Naša krv, naša junačka crnogorska krv crpiće u nauci i umjetnosti moć da su Crnogorci još bolji junaci nego kad bi ostali u svom, primitivnom stanju. Narod moj je brojno mali ali moralno će biti veliki, dok u jednoj ruci uzdrži brus da sablju oštri, a u drugoj knjigu da se njom prosvjećuje.

(Knjaz Nikola I Petrović na otvaranju Knjaževskog crnogorskog narodnog, pozorišta 10. maja 1910. godine) Cetinje je mali a moćni grad, originalan kao bajka a jedinstven kao narodna pjesma.

(Knez Galicin (1860-1928) ruski književnik i putopisac) (Nastavlja se)

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Završena rekonstrukcija drugog dijela Bulevara Svetog Petra Cetinjskog

Završna dionica biće sanirana za deset dana Cijelom dužinom ovog dijela bulevara dobili smo i novu zaštitnu ogradu, koja nam je potrebna i kako bi se podigao nivo bezbjednosti učesnika u saobraćaju, pješaka i kako bi iskorijenili loše navike nepropisnog parkiranja - istakao je gradonačelnik Ivan Vuković i najavio postavljanje ograde cijelom dužinom, kako bi se obezbijedio bolji protok saobraćaja na bulevaru Radnici Puteva i Agencije za stanovanje prije dva dana su završili rekonstrukciju drugog dijela Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, na potezu od mosta Blaža Jovanovića do raskrsnice ulica Svetozara Markovića i Ivana Vujoševića.

ULAGANJA

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je tom prilikom sa saradnicima obišao bulevar, izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da se investiciona aktivnost Glavnog grada uspješno nastavlja.

- U veoma kratkom roku temeljno smo rekonstruisali i drugi dio Bulevara Svetog Petra Cetinjskog. Ukupna dužina dionice koja je sanirana je 450 metara, a vrijednost ove investicije prevazilazi 160.000 eura. Dominantno su na ovom

potezu bile angažovane naše kolege iz privrednog društva Putevi - kazao je Vuković i izrazio zahvalnost direktoru Puteva i njegovim kolegama koji su uprkos izuzetno visokim temperaturama uspješno odgovorili ovom izazovu.

Radnici Agencije za stanovanje

ugradili su zaštitne ograde cijelom dužinom ovog dijela bulevara.

- Cijelom dužinom ovog dijela bulevara dobili smo i novu zaštitnu ogradu, koja nam je potrebna i kako bi se podigao nivo bezbjednosti učesnika u saobraćaju, pješaka i kako bi iskorijeni-

Za uređenje razdjelnih ostrva 40.000 eura Iz Glavnog grada su najavili da će u narednom periodu gradsko Zelenilo pejzažno urediti razdjelna ostrva na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, na potezu od Ulice Marka Miljanova do Ulice Jovana Tomaševića.

- Na ovom potezu biće zasađeno parterno zelenilo i to 928 komada mirte i 630 komada kane, kao i drveće topiarne forme. Rekonstruisana razdjelna ostrva biće pokrivena sistemom za navodnjavanje, a vrijednost radova biće više od 40.000 eura – poručili su iz gradske uprave.

I. BOŽOVIĆ

Izgradnja kružnog toka na raskrsnici ulica Meše Selimovića i Blaža Jovanovića

Detalj sa gradilišta između blokova pet i šest

Vuković: Manji broj stabala je morao biti uklonjen Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković saopštio je da je prilikom izgradnje novog kružnog toka na raskrsnici ulica Meše Selimovića i Blaža Jovanovića, u skladu sa pravilima struke jedan manji broj platina morao biti uklonjen.

- Mi smo odmah proglašeni gradskom upravom koja betonira Podgoricu. Mi koji smo samo u Bloku pet u posljednjih godinu posadili 300 odraslih sadnica. Zahvaljujući ovoj gradskoj upravi glavni grad je u proteklih godinu dobio više od 2.000 novih odraslih sadnica, ne govorim o malim sadnicama za pošumljavanje – poručio je Vuković.

On je podsjetio da je prije desetak dana počela izgradnja kružnog toka u Ulici Meše Selimovića i Blaža Jovanovića, nakon godina čekanja i nebrojenih zahtjeva mjesne zajednice i ljudi koji žive u tom dijelu grada i koji znaju koliko je ta raskrsnica opasna i koliko se saobraćajnih nesreća tamo desilo.

Podsjećamo Koalicija za održivi razvoj (KOR) prije deset dana uputila je apel gradonačelniku Podgorice Ivanu Vukoviću povodom izgradnje kružnog toka na raskrsnici ulica Meše Selimovića i Blaža Jovanovića, a radi očuvanja platana koji se u tom dijelu nalaze, a koja su stari četiri decenije.

I. M.

ZA veću SAOBRAćAJNu BeZBJeDNOST: Glavni gradski bulevar

li loše navike nepropisnog parkiranja - istakao je Vuković i najavio postavljanje ograde cijelom dužinom, kako bi se obezbijedio bolji protok saobraćaja na bulevaru koji predstavlja najznačajniju saobraćajnicu u Podgorici.

Kako bi motivisali što više sugrađana da koriste autobuse i taksi, gradonačelnik je najavio da će do kraja godine treću traku odvojiti za autobuse i taksi prevoz, u skladu sa onim što su dobre prakse gradova u regionu i šire.

RADOVI

Ekipe Puteva nastavile su radovime, a cilj je da u narednih desetak dana rekonstruišu i preostali dio bulevara, do raskrsnice sa Bulevarom Džordža Vašingtona.

Direktor Puteva Radenko Bulatović naveo je da se kompletna rekonstrukcija Bulevara Svetog Petra Cetinjskog izvodi dužini od 1,5 kilometara, odnosno četiri saobraćajne trake površine preko 30.000 kvadrata, a da je vrijednost radova više od 500.000 eura. Radovi su, dodao

Gradonačelnik Vuković sa saradnicima

je on, obuhvatili rekonstrukciju slivničkih rešetki, fekalnu kanalizaciju, uklanjanje oštećenog asfaltnog kolovoza, pripremu podloge za asfaltiranje, izradu habajućeg sloja i iscrtavanje horizontalne signalizacije.

- Danas se nastavlja rekonstrukcija treće faze bulevara koja ima više od 10.000 kvadratnih metara, gdje ćemo sanirati slivničke rešetke i pripremiti podlogu za asfaltiranje, a radovi će trajati oko 10 dana - zaključio je Bulatović.

I. M.



Kako bi motivisali što više sugrađana da koriste autobuse i taksi do kraja godine, treću traku bulevara će odvojiti za autobuse i taksi prevoz

Stari aerodrom i Konik uskoro dobijaju nove parkovske površine Naselja Stari aerodrom i Konik uskoro dobijaju nove parkovske površine – saopšteno je iz PG biroa.

Na površini većoj od 6.000 kvadratnih metara u Aerodromskoj ulici na Starom aerodromu biće formirana nova parkovska površina, na kojoj će biti posađeno više od 100 odraslih sadnica različitih vrsta drveća, formiran travnjak na oko 3.500 kvadrata i zasađeno niže ukrasno bilje.

- Na ovom prostoru biće izgrađeno novo dječje igralište na bezbjednoj gumenoj podlozi, novi sportski poligon i prostor za fitnes. Osim toga ova parkovska površina će po obodima biti oslikana dječjim – didaktičkim motivima koji će djecu navoditi na razmišljanje i probuditi njihovu maštu i kreativnost. Postojeće betonske i pješčane staze biće rekonstruisane, dok će postojeći mobilijar specifičnog izgleda biti obnovljen, pa će višeugaone betonske konstrukcije biti popravljene i obložene novim letvama. Takođe, biće ugrađeno još 28 novih parkovskih klupa i 12 korpi za otpatke i dva seta stolova sa klupama na podlozi od dekinga namijenjenih za miran odmor. Navodnjavanje parka, koji će u cjelini biti pokriven sistemom za zalivanje, obavljaće se iz novog bunara, a u parku će biti ugrađena i nova rasvjeta – navode iz Glavnog grada.

Zahvaljujući angažovanju gradskog preduzeća Zelenilo i naselje Konik uskoro će dobiti novu parkovsku površinu.

-Na površini 7.000 kvadratnih metara na uglu ulica Husinjskih

Za bezbjednu igru, odmor i rekreaciju

Budući izgled novog dječjeg igrališta na Starom aerodromu

rudara i Drvarske biće izgrađena nova parkovska površina sa dječjim igralištem i pratećim sadržajima: platoom, stazama, parkovskim mobilijarom, novim sadnicama drveća, žbunja i drugog ukrasnog bilja, kao i sistemom za navodnjavanje – navodi se u saopštenju, uz naomenu da na ovaj način Glavni grad još jednom pokazuje da vodi brigu o potrebama građana Starog aerodroma i Konika i svih djelova Podgorice, a sve radi poI. M. dizanja kvaliteta života.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

17

Sunčano vrijeme i visoke temperature izmamili kupače

Rijeke kao dobra zamjena za more JOŠ SEDAM NOVIH UČIONICA: Posjeta vrtiću ,,Mogli“

U proširenje kapaciteta vaspitne jedinice na Zabjelu ulažu 70.000 eura

Od jeseni duplo više mjesta u vrtiću ,,Mogli“ Vrtić ,,Mogli“ koji radi u sklopu JPU ,,Đina Vrbica“ od ove jeseni moći će da primi duplo više mališana – najavio je ministar prosvjete Damir Šehović.

Kako saopštavaju iz Ministarstva prosvjete, u toku su radovi na proširenju kapaciteta vrijedni 70.000 eura, a pored dosadašnjih pet, vrtić će dobiti još sedam novih učionica.

Prema riječima Šehovića, u pitanju je zajednički projekat Ministarstva prosvjete i JPU ,,Đina Vrbica“, a objekat vrtića ustupio je Resursni centar Podgorica.

- Na ovaj način pokazujemo odgovoran odnos prema potrebi rješavanja prebukiranosti vrtića na nivou glavnog grada, čemu smo kao Vlada tokom ovog mandata dali snažan doprinos – poručio je Šehović.

Direktor JPU ,,Đina Vrbica“ Vuk Stanišić rekao je da će



Svaka učionica će imati direktan izlaz u dvorište, što će djeci značajno uljepšati boravak u ovom objektu

objekat imati sedam novih učionica, toalete za djecu i zaposlene, kuhinju i prostoriju za izolaciju.

- Posebno je interesantno što će svaka učionica imati direktan izlaz u dvorište, a to će djeci značajno uljepšati boravak u ovom objektu – istakao je Stanišić i dodao da JPU ,,Đina Vrbica“ u kontinuitetu radi na pronalaženju novih rješenja za povećanje kapaciteta i stvaranje boljih uslova rada i boI. M. ravka djece.

Isključenja struje

Na popularnim Sastavcima juče je najviše bilo tinejdžera. Na plaži na Vranićkim Njivama na Zeti nekoliko porodica iskoristilo je lijep dan za roštiljanje, dok su mladi, iako je voda bila hladna, vrijeme provodili kupajući se. Na plažama na Cijevni tradicionalno se okuplja najveći broj kupača Sunčano vrijeme i visoke temperature izmamile su juče brojne kupače na podgoričke rijeke.

Popularna kupališta na Morači - Sastavci, plaža na Vranjskim Njivama na Zeti i nekoliko na Cijevnoj posjetili su zaljubljenici prirode, uživajući u kupanju, roštiljanju i druženju sa porodicom i prijateljima.

Među kupačima na popularnim Sastavcima juče je najviše bilo tinejdžera.

- Na raspustu smo još petnaest dana, imamo još malo slobod-

Zbog planiranih radova na mreži danas će bez napajanja električnom energijom ostati: - Dio Donje Gorice uz Moraču kod fudbalskih terena, dio Zagoriča oko groblja - Dio Gornjih Vranića, dio Tološa i Ceklinska ulica od 8 do 16 sati.

- Djelovi grada Preko Morače, dio Mareze, Sadine, Sjenokos, dio Tološa i Zagoriča (isključenja ne duža od 10 minuta u navedenom periodu) - od 8 do 14 sati.

Pretežno sunčano, do 35 stepeni

umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, U glavnom gradu za danas je promjenljivog smjera. Jutarnja najavljeno pretežno sunčano i temperatura vazduha oko 22, veoma toplo vrijeme, uz slab do najviša dnevna oko 35 stepeni.

Vožnja čamcem po Morači

nog vremena, toplo je, a ne možemo da boravimo u kući.

Na ovoj plaži sam sa roditeljima dolazio kao mali svakog ljeta, a sada sa društvom – kazao je Saša Filipović.

Podgoričke plaže redovno obilazi i vremešni Simo Milić. Kako je kazao, trend kupanja u rijekama je opao, te da se na Morači kupači više ne okupljaju kao prije tridesetak godina.

- Kupanje na rijekama je tada bilo mnogo više popularno.

Svaki dan smo mijenjali plaže i morali smo prije podne da

SKOKOVI U VODU: Sa Sastavaka

dolazimo da bi našli mjesto.

Omladina danas više bira da ide na more i siguran sam da

mnogi od njih ne znaju kakve ljepote ima naša Podgorica – kazao je Milić.

Na plaži na Vranićkim Njivama na Zeti, nekoliko porodica iskoristilo je lijep dan za roštiljanje, dok su mladi, iako je voda bila hladna, vrijeme provodili kupajući se.

- Drugi put smo ovdje, obišli smo skoro svaku plažu u Podgorici, ali na Zeti nam je do sada najljepše. Pokušale smo i da se okupamo, ali je voda hladnija, pa dan koristimo samo za sunčanje i odmor – kazala je Melisa Agović.

Plaže na Cijevni tradicionalno okupljaju najveći broj kupača.

- Češće sam na Cijevni, nego na moru. Dolazim više puta nedjeljno, voda je topla i čista, imamo i hlad, ali i mnogo mjesta za sunčanje – kazao je SaZ. KALAČ ša Potpara.

Foto: I. BOŽOVIĆ

Pripadnici Službe i spašavanja gasili stan u Ulici 4. jula

Mačka stradala u požaru Pripadnici Službe zaštite i spašavanja gasili su požar juče u stanu u Ulici 4. jula broj 56, na Zabjelu.

Prilikom pretrage stana, vatrogasci spasioci su utvrdili da je požar nastao u dnevnom boravku.

Vatra je zahvatila inventar i kućanske aparate a, kako nam je potvrđeno iz Službe zaštite i spašavanja, u požaru je stradao kućni ljubimac - mačka.

- U 12:08 sati Službi zaštite i spašavanja upućena je prijava da je došlo do požara u stambenoj jedinici u Ulici 4. jula br. 56. Na lice mjesta upućene su tri ekipe, koje su stigle u 12:12 časova i zatekle jako izbijanje dima iz stambene jedinice. Gašenje požara i pretraga objekta u potpunosti je izvršena do 12:21 sati. Od velike zadimljenosti nastala je šteta i na ostatku stambene jedinice - kazali su iz Službe zaštite.

Navodeći da nije bilo povrijeđenih lica, iz Službe su nam kazali da je u požaru stradala mačka.

UŽIVANJE: Sa plaže na Cijevni

Pripadnici Službe zaštite juče u Ulici 4. jula

- S obzirom na to da su vlasnici stana u trenutku izbijanja požara bili odsutni, ulazak u stan izvršen je preko terase – naveli su iz Službe zaštite.

Nj. B.

18

Arena

Fudbal

Zeta danas putuje u Andoru na meč sa Engordanijem, Goran Milojko oprezan

Ne bi bilo opuštanja ni da igramo sa trećeligašem Zeta je poražena od Iskre (1:0) na startu Prve crnogorske lige i posljednjem testu pred nastup u pretkolu kvalifikacija za Ligu Evrope. ,,Vukovi“ su odigrali prilično slabo protiv Iskre, mada ni rival iz Danilovgrada nije naročito blistao na ,,Trešnjici“ u meču koji je i ,,crveno-bijelima“ poslužio kao uvertira za izlazak na kontinentalnu scenu, takođe u Andori.

- Igra i rezultat iz meča sa Iskrom nijesu mjerilo naše snage ili slabosti. Više je razloga za to - ja sam se priključio ekipi prije četiri-pet dana, Vasko Kalezić je nedavno stigao, Aleksandar Milić odradio samo nekoliko treninga... Još se ne zna koliko može ova ekipa, treba još vremena da se sve iskristališe rekao je Goran Milojko.

USKORO ODLAZI

Zeta je niz bez pobjede u duelima sa Iskrom produžila na pet mečeva.

- Mogli smo da izbjegnemo poraz. Iskra nam je tradicionalno neugodan rival, ne leži nam. Uz to, glavni su konkurenti za novi izlazak u Evropi, budući da u

Zeti uvijek postoji taj pritisak, pa i da igraju sve kadeti - naveo je Milojko.

Pouzdani zadnji vezni, međutim, ne bi trebalo da dijeli sudbinu ,,vukova“ ove sezone budući da čeka inostrani angažman.

- Tu sam da pomognem na startu kvalifikacija za Ligu Evrope i na početku prvenstva. Bio sam blizu odlaska u Kinu, bio bi to

transfer iz Kine, ali je na kraju propalo. Mislim da ću odigrati još dva kola u prvenstvu, ali iskustvo me naučilo da dok ne potpišem ugovor ne mogu ništa sa sigurnošću da kažem - naveo je Milojko.

NIJAVEĐI NE PUTUJE

Nekadašnji igrač Grblja je veliko ,,pojačanje“ za Zećane pred

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

okršaj sa Engordanijem.

Ekipa danas čarter letom putuje za Andoru, na megdan rivalu koji joj je nepoznanica. Ali, i Zeta je nepoznanica sama sebi, priznao je to nedavno i trener Dejan Roganović.

Opuštanja ne smije da bude, naročito jer se u novom, jednokratnom sistemu kvalifikacija igra samo jedan meč.

- Ma, kakvo opuštanje, ne bismo mogli to da priuštimo ni da igramo protiv trećeligaša.

Engordani sigurno ima dobrih igrača, mislim da ne možemo da tvrdimo da smo favoriti. Da je ostala na okupu ista ekipa iz prošle sezone, onda bismo bili, i to veliki - poručio je Milojko.

- Imamo dosta mladih igrača, neiskusnih posebno za evropske mečeve. Bilo bi dobro da prođemo, i sa finansijske strane naravno, ali i zbog toga što bi nas čekao Niderkorn iz Luksemburga, ekipa protiv koje bismo vjerovatno mogli nešto da uradimo. Ipak, ne smijemo da mislimo o tome, važno je da preskočimo prvi stepenik, a neće biti lako jer se igra samo jedna utakmica i sve je moguće u 90 ili 120 minuta.

Na muke oko brojnih odlazaka (Sopo, Baošić, Sekulić, Jamoa, Stefan Vukčević, Goranović, Bošnjak...) nadovezao se i administrativni problem - Elom Kođo Nijaveđi, internacionalac iz Toga, nije dobio vizu za ulaNe. K. zak u Andoru...

Pobjedom u Golubovcima Is

Kraj Bistrice zadovoljni igrom, ali ne i rezultatom

Goleada, ziceri, ali bez sreće NIKŠIĆ – Ljubitelji fudbala u Nikšiću ne mogu biti zadovoljni remijem Sutjeske u premijeri, pa sve da i nije bio protivnik Petrovac, da se nije igralo kraj Bistrice...

No, uživalo se u fudbalu kakav nijesmo navikli gledati na našim prvoligaškim terenima, u jakom ritmu, napadačkoj igri, požrtvovanoj do kraja, sa šest pogodaka... I navijače „plavobijelih“ trebala bi da hrabri činjenica da je tim Dragana Radojičića, nakokn što je gubio 2:0, stigao do preokreta, što potvrđuje da su imali izuzetnu želju. Desetak minuta prije kraja, ipak, uslijedilo je izjednačenje, a nakon toga kao da je bila začarana mreža Popovićevog gola – stativu pogađa Kojašević, pa tri minuta kasnije i Adrović, a u samom finišu moglo bi se reći da je lopta od noge do noge i ruku golmana Petrovca putovala čitavu vječnost, pa ponovo su gosti u toj „metljaži“ imali sreće.

S nevjericom su gledali igrači oba tima i na kraju se radovali primorci, s izuzetnim razlogom, jer kad se sve sumira sve što su uradili bilo je iz kontre, uglavnom po denosj strani i zahvaljujući greškama domaćina.

Radojičić je, pošto je vidio da bi „vrag mogao odnijeti šalu“, odlučio da mijenja formaciju, pa Sutjeska igra (3-52), što je odmah donijelo rezultat, kad su poveli vraća se početnoj kombinaciji, ali tada mijenja i njegov kolega Vukčević, da bi u finišu ponovo domaćin imao napadačku formu, ali ne i sreće. Dakle, u ovom meču je bilo i te kako i taktičkog nadmudrivanja.

Radojičić je prezadovoljan zalaganjem svojih prvotimaca pogotovo u drugom poluvremenu, ali...

- Imali smo dominaciju, ali napravili kardinalne greške, dugim loptama i iz kontre Petrovac nas je ugrožavao.

Poklonili smo im, praktično te dvije lopte. U nastavak smo ušli ekstremno, onako kako se igra posljednjih

desetak minuta meča, morali smo i uspjeli. Momci su vjerovali u preokret i nijesmo stali kad smo stigli do njega. Tražio sam od njih i četvrti pogodak da postignemo, ali samo da ne srljamo, međutim, potrošili su se

momci, a onda i ušli u neku nepotrebnu nervozu. Ovakve greške moramo eliminisati, jer stvoriti ovoliko prilika, postići tri pogotka, a osvojiti samo bod... malo je. Ne osvaja bodove uvijek bolji, idemo dalje, a vrlo je

važno da igramo dobar fudbal i da imamo želju, što je ovaj meč najbolje potvrdio, rekao je nakon meča Radojičić.

Marković je juče postigao prva dva pogotka, a onda i Kojaševiću asistirao za preokret. Za svega 16 minuta, sredinom drugog poluvremena, tri se puta zatresla mreža gostiju!

- U samom početku nijesmo iskoristili sjajne prilike, onda su nas šokirala dva brza pogotka, pa bi neko rekao i da smo loše počeli, ali nastavak je bio druga priča. Mnogo smo rizikovali napadačkom igrom, ali se ispostavilo kao pravi potez. I treći smo gol primili, zahvaljujući sopstvenoj grešci. Ovo treba da nam bude velika opomena za nastavak šampionata.

Nijesmo obeshrabreni, bez obzira na to što nijesmo startovali kako smo očekivali, bar rezultatski. Ipak je ovo prvo kolo, bićemo sve bolji - kaže njen centarfor Božo Marković.

Uoči početka meča, koji se igrao bez publike i pod reflektorima, Marku Ćetkoviću, kao najboljem prošlosezonskom strijelcu, Trofej Radija Crne Gore uručio je novinar te medijske kuće Milan Jovanović.

Ra. P.

Podgorica na premijeri nove sezone savladala Titograd, vezista Andrija Kaluđerović poručio

Lijepo je kada se nešto novo započne pobjedom PODGORICA - Podgorica se nalazi u grupi klubova koji su pobjedom otvorili novu sezonu u Telekom 1.

CFL - fudbaleri kluba iz Lješkopolja priredili su lijep debi trenera Milorada Pekovića nakon što su na premijeri savladali Titograd (2:0).

Domaćin je imao više od igre na „DG areni“, a uoči odlaska na odmor propustio je nekoliko obećavajućih situacija da stigne do prednosti.

Podgorica je od 51. minuta bila brojčano jača u polju (isključen Gašević), ali je sredinom nastavka preživjela penal koji je skrivio, a potom odbranio sedamnaestogodišnji golman Ivezić. ,,Romantičari“ su najveću šansu prokockali preko Novovića koji nije realizovao šut sa ,,kreča“, a onda je stigla kazna pred sami kraj meča. Prevagu su napravili igrači sa klupe - Kordić je bio strijelac u 85, a u 88. minutu je asistirao mladom Tripkoviću koji je

postavio konačan rezultat.

- Uvijek je lijepo kada se nešto novo počne uspjehom. Odigrali smo dobru utakmicu, mada smo imali sreće u drugom poluvremenu kada protivnik nije iskoristio jedanaesterac. Prije i poslije toga smo bili bolji, imali nekoliko šansi, a u finišu zasluženo dali golove. Prvi meč je uvijek bitan. Ovo su bodovi koji mnogo znače - rekao je vezista Andrija Kaluđerović.

Iskusni Cetinjanin novi je u timu nakon što je stigao iz Koma, baš kao i šef stručnog štaba koji je donedavno u ulozi selektora predvodio omladinsku reprezentaciju Crne Gore.

I Peković je uspješno započeo trenersku misiju na prvoligaškoj sceni.

- Šef je donio novu energiju, prezadovoljni smo radom, svi momci daju maksimum. Drago mi je da sam i ja postao dio ovog kluba koji je organizovan i ambiciozan. Imamo kvalitetnu ekipu, bez obzira na to što je

hendikep odlazak Vujnovića, koji je bio mnogo bitan prošle sezone. Stigla su pojačanja i vjerujem da možemo imati ozbiljnu ulogu na domaćoj sceni. Podgorica je prošle sezone bila blizu istorijskog plasmana u Evropu, ali manjak sreće, kao i pojava pandemije korona virusu su je u tome spriječili. Rano je da sada pričamo o ambicijama, ali smatram da možemo da odemo korak dalje u odnosu na prethodnu takmičarsku godinu - ističe nekadašnji internacionalac u Norveškoj, te bivši član Lovćena, Rudara i Titograda.

Podgorica u narednom kolu (23. avgusta) gostuje Petrovcu…

- Petrovac je napravio iznenađenje u Nikšiću, gdje je protiv Sutjeska imao dva gola razlike, a na kraju je izbjegao poraz (3:3). Biće teško, ali vjerujem da možemo do novog pozitivnog epiloga. Probaćemo da pobijedimo, ali je i remi prihvatljiv u gostima - zaključio je Kaluđerović.

D. K.

Arena

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

skra najavljuje uspjeh i protiv Santa Kolome

SPREMNI ZA NOVI PODVIG DANILOVGRAD - Iskra je već na startu šampionata stavila do znanja crnogorskoj fudbalskoj javnosti da će njene ambicije u tekućoj takmičarskoj sezoni biti znatno veće nego u prethodnoj.

Minimalac protiv Zete najljepša je uvertira Danilovgrađana uoči odlaska u Andoru na istorijski debi sa Santa Kolomom u pretkolu kvalifikacija za ligu Evrope.

Poslije slavlja na Trešnjici raspoloženje u taboru „crveno-bijelih“ je udvostručeno i u gradu na Zeti sa nestrpljenjem se očekuje prvi nastup izabranika Aleksandra Nedovića na međunarodnoj sceni.

- Ostvarili smo veoma važnu pobjedu u Golubovcima koja nas motiviše da nastavimo u istom ritmu i na drugim frontovima.

Ovo je tek početak i nema euforije. Moramo se prizemljiti i hladne glave čekati nova iskušenja.

Naravno da sam zadovoljan zalaganjem i odnosom prema igri svih prvotimaca koji su znalački i profesionalno izvršavali zadatke na terenu. Ali moramo biti još bolji u Andori ukoliko želimo da preskočimo i tu prepreku, jer nema popravnog, nema revanša - sugeriše Nedović mladićima koji su obećali da će ostaviti srce na terenu opštinskog stadiona „Ajšovalj“ višestrukog prvaka ove male kneževine na Pirinejskom poluostrvu. Šef struke ističe kako raspolaže sa svim podacima o protivniku koji se ne smije potcijeniti, naprotiv, treba najozbiljnije shvatiti ovaj susret koji može da donese mnogo dobrog za naš fudbal ne samo na lokalnom nego i državnom nivou. – Oprez mora biti svima na umu od prvog do posljednjeg minuta i strpljivo čekati priliku za gol. Takođe i eventualne greške treba svesti na minimum, tačnije

koncentraciju držati na onom nivou koji garantuje sigurnost na svojoj polovini i bezbjednost po sopstvenu mrežu. Ako ove stavke popravimo makar za nijansu u odnosu na utakmicu sa Zetom rezultat neće izostati, uvjeren je Nedović. Inače zdravstveni bilten je odličan tako da su svi potencijalni kandidati za najbolju jedanaestoricu spremni za najveći izazov na početku drugog vijeka od osnivanja ovog uzornog sportskog kolektiva i ujedno ispišu zlatnim slovima još jednu stranicu u bogatoj biografiji danilovgradskog prvoligaša.

Prema riječima sekretara kluba Zorana Dragovića danas će se na stadionu „Braće Velašević“ obaviti testiranje igrača i ostalih putnika na koronu, a u srijedu ujutro ekspedicija Iskre čarter-letom kreće za Đironu, predgrađe Barselone, odakle će autobusom otputovati za Andoru. B. KADIĆ

Fudbal

19

Sevilja savladala Mančester junajted u polufinalu Lige Evrope (2:1)

Ciljaju šesti trofej Mugoša bolji od Damjanovića Cijela vječnost je prošla dok Inčon nije prekinuo post - za prvu pobjedu u elitnom južnokorejskom fudbalu pobrinuo se Stefan Mugoša koji je postigao jedini gol na gostovanju Daeguu (1:0). ,,Crno-plavi“ su na slavlje u prvenstvu čekali 16 kola, a do trijumfa na strani stigli su preko najboljeg igrača, crnogorskog reprezentativca koji je u 30. minutu matirao golmana Gua. Za Mugošu je to bio četvrti pogodak u ligi, od ukupno devet koliko je postigla njegova ekipa.

Na kontra strani bio je još jedan naš golgeter, bivši član najboljeg državnog tima, s tim što je ušao sa klupe - Dejan Boske Damjanović dobio je priliku od 61. minuta, ali nije uspio da promijeni stvari na terenu.

Inčon je nakon trijumfa osvojio tek osmi bod i nalazi se na posljednjem mjestu na tabeli, na ,,minus šest“ od Suvona koji je za jednu poziciju bolje plasiran.

Daegu je peti, sa 25 bodova D. K. nakon 16 mečeva.

Sevilja je definitivno specijalista za Ligu Evrope - Andalužani su savladali Mančester junajted u polufinalu (2:1) i imaće priliku da šesti put u istoriji osvoje drugo po jačini klupsko takmičenje na kontinentu.

Do plasmana u samu završnicu fudbaleri Žulena Lopetegija stigli su nakon preokreta u Kelnu - ,,crveni đavoli“ su poveli preko Bruna Fernandeša koji je na startu pretvorio penal, ali je izjednačenje stiglo u 26. minutu preko Susa.

Bolja igra, inicijativa i velike prilike nagovještavali su novo vođstvo Junajteda, ali desilo se suprotno - De Jong je u finišu šokirao protivnika i odveo španskog predstavnika u odlučujući meč za pehar.

Prvo poluvrijeme proteklo je u visokom tempu i otvorenom gardu, a viđen je po jedan gol na obje strane. ,,Crveni đavoli“ su poveli u devetom minutu nakon penala koji je iznudio Rašford - siguran izvođač bio je Bruno Fernandeš.

Andalužani su od tog trenutka preuzeli inicijativu, a to se isplatilo u 26. minutu kada su

priredili lijepu akciju nakon koje je lijevi bek Ragilon horizontalnim pasom kroz šesnaesterac spojio Susa sa mrežom.

Sevilja je imala veći posjed, ali do odlaska na odmor engleski tim je bio opasniji.

Nekoliko obećavajućih izlazaka i udaraca, međutim, nijesu promijenili rezultat.

Mančester je krenuo silovito u nastavku, napravio pritisak i imao dvije kolosalne prilike koje nije iskoristio Marsijal.

Kazna je stigla kasnije, u 78. minutu, kada su izabranici Ole Gunara Solskjera loše reagovali u odbrani, što je iskoristio De Jong, koji je ostao sam i sa ivice peterca rutinski pogodio metu poslije centaršuta Navasa.

Englezima nije ostalo mnogo vremena da se izvuku, nešto više od desetak minuta, plus nadoknada.

Ipak, Mančester nije uspio da se domogne produžetaka.

Sevilja slavi još jedno finale.

Drugi finalista biće poznat nakon duela Šahtjora i Intera.

Meč se igra večeras od 21 čas, na Merkur Špil Areni u Dizeldorfu.

D. K.

U polufinalu Lige šampiona nema nijednog tima i trenera iz Engleske, Španije i Italije

Pepova stagnacija i nova fudbalska mapa

Božo Osmajlić donio Jezeru pobjedu

Ovo će biti godina moje pune afirmacije PODGORICA - Fudbaleri Jezera skoro da nijesu mogli da zamisle ljepši povratak u elitni rang - na premijeri nove sezone u Telekom 1. CFL, Plavljani su slavili protiv Rudara na Gradskom stadionu u Beranama.

Mala/velika pobjeda izabranika Milije Savovića, na koju se čekalo punih 12 godina, od vremena kada je klub sa sjevera prošli put bio dio najboljeg društva, stigla je u režiji Boža Osmajlića koji je mrežu Pljevljaka proparao u 20. minutu.

Bio je to jedini gol na meču, vrijedan tri boda na startu…

- Odličan trenutak za nas, najbolji mogući početak prvenstva. Nijesmo bježali od uloge blagog favorita, pogotovo zbog situacije koju je Rudar imao pred početak lige. Oni su kasnije formirali ekipu, promijenili trenera, a iza sebe nemaju ni potreban broj treninga. Sve nam je to davalo dodatnu nadu da možemo do trijumfa - rekao je Osmajlić, koji nastavlja: - Odigrali smo kako treba, dali relativno brzi gol, a nakon toga kontrolisali meč. Trijumf je zaslužen i mnogo znači za nas koji smo se poslije dugo vremena vratili u prvoligaško takmičenje. Na ovome nećemo da stanemo. Zadržali smo kostur ekipe, doveli pojačanja, imamo dobru atmosferu i očekujem da izborimo opstanak.

Pokazaćemo da pobjeda u baražu nad Komom nije bila slučajnost - dodao je ofanzivac kluba iz Plava.

Osmajlić je bio heroj prve pobjede na otvaranju sezone, a gol je postigao nakon asistencije Isljamija.

- Asistencija Isljamija je bila odlična, za veći nivo. Zatresao sam mrežu nakon njegove, ali i pomoći ostalih saigrača. Srećan sam zbog pogotka koji je veliki podstrek, najbolji psihološki stimulanas za dalje. Vjerujem da će ovo biti godina moje pune afirmacije na najvećoj domaćoj sceni. Naravno, očekujem da i tim igra dobro i ostvari cilj - ističe dvadeset šestogodišnji ofanzivac.

Jezero je i u narednom kolu domaćin, ponovo u Beranama, ovoga puta Zeti.

- Da smo birali ovakav raspored, teško da bi bio bolji. Naredne nedjelje dolaze nam Golubovčani, koji će u međuvremenu imati evropsku utakmicu, idu i vraćaju se s puta. Možda to može da bude naša prednost. Možemo da vežemo i drugu pobjedu, iako znamo da će biti teško.

Ostaje žal što ne igramo na svom stadionu, ali ambijent i teren u Beranama su nam dobro poznati. Nije to neki hendikep, s tim što svi jedva čekamo da se navijači vrate na tribine, njihova podrška nam je mnogo bitna D. K. - zaključio je Osmajlić.

,,Jednom u životu se ukazuje ovakva šansa“ - optimistično je poručio Pep Gvardiola prije dolaska u Lisabon, gdje ga je čekao četvrtfinalni meč Lige šampiona sa Lionom.

nom stigao do polufinala - zasluživao je i ovaj tim to minulih sezona, ali nijesmo uspjeli. Jednog dana ćemo napraviti taj korak - rekao je Pep Gvardiola.

Činilo se da Mančester sitiju odgovara novi jednokratni format završnice elitnog takmičenja, da u 90 minuta teško ko može da mu parira ako nametne svoj ritam, naročito nakon što je glatko eliminisao Real Madrid sa po dvije pobjede od 2:1.

Međutim, kod španskog stručnjaka preovladao je oprez koji je koštao njega i njegov tim.

Uzevši u obzir ambicije, uložen novac i standarde koje je postavio klub, poraz 3:1 od Liona za Mančester siti je ogroman neuspjeh. I znači - promašenu sezonu.

Osvojen je Liga kup protiv Aston Vile, ali je titula u Premijer ligi ubjedljivo izgubljena od Liverpula, dok je pokušaj odbrane trofeja FA kupa propao u polufinalu sa Arsenalom (2:0).

Sve bi to bilo zaboravljeno da su ,,građani“ u Ligi šampiona konačno odigrali u skladu sa očekivanjima, ali pod vođstvom Pepa Gvardiola nikako da naprave iskorak.

Siti ne može da ,,dobaci“ čak ni do polufinala, a u protekle četiri godine - koliko je Katalonac zadužen za igrački kadar - potrošeno je skoro milijardu eura!

Tačno je da Gvardiolini timovi uglavnom igraju atraktivno, tačno je da igrači kod njega napreduju, da je na ,,Etihad“ donio dvije titule prvaka Engleske, FA kup, tri Liga kupa i jedan Komjuniti šild, ali tačno je i da nije doveden u Mančester da osvaja ,,samo“ domaće trofeje.

Liga šampiona je postala prokletstvo za Siti i harizmatičnog Katalonca, čovjeka koji je dok je bio u Barseloni promijenio fudbal, postavio standarde.

Do tad, Gvardiola će morati da promijeni tim, da svrsishodnije raspolaže arapskim milionima i ne pravi greške poput prošlogodišnje kada nije tražio zamjenu za igračke i liderske kvalitete Vensana Kompanija.

Moraće da promijene i sebe da ne bi postao prevaziđen, kao na primjer Žoze Murinjo. Ili Dijego Simeone, mada Ćolo nikad po trofejima i svemu drugom nije bio ni blizu Pepa.

Iznad Pepa je trenutno Jirgen Klop (ne samo po tabeli Premijer lige), a stigle su i nove trenerske snage.

Hansi Flik je kao debitant doveo Bajern do duple krune u Njemačkoj i četvrtfinalne rapsodije protiv Barselone u Ligi šampiona - 8:2.

U srijedu protiv Liona imaće priliku da uradi ono što nije Gvardiola - da pobijedi francuske ,,lavove“ i u finalu donese Bajernu trofej Lige šampiona.

Julijan Nagelsman sa 33 godine čeka prvo trenersko polufinale LŠ, i to sa RB Lajpcigom, klubom osnovanim prije 11 godina.

Njegovi ,,bikovi“ igraće u utorak sa Pari Sen Žermenom, na čijoj klupi je takođe Njemac Tomas Tuhel.

Ovakva završnica Lige šampiona daje šansu svakome. Gvardiola i Siti su imali najveću, nijesu je iskoristili.

Među četiri najbolja tima u Evropi nema nijednog iz engleske, španske i italijanske lige. I nijednog trenera iz tih zemalja.

Tri Njemca (Tuhel, Nagelsman i Flik) i jedan Francuz (Rudi Garsija iz Liona) ostali su u završnici.

Fudbalska mapa se promijenila.

Ko sad može da potcijeni BunNe. K. desligu i Ligu 1?

MURINJOVA SUDBINA?

NEISPUNJENI CILJEVI

Na ,,Kamp nouu“ je, izgleda, dostigao i vrhunac, koliko god to čudno zvučalo budući da je prošlo osam godina od odlaska.

Tri puta je bio prvak Njemačke sa Bajernom, ali u Minhen bi ,,salatare“ sigurno stizale sa ili bez Gvardiole. Trebalo je da donese Ligu šampiona - nije uspio.

Nesumnjivo veliki trener posljednji put je podigao trofej LŠ daleke 2011, dvije godine nakon prvijenca u elitnom takmičenju.

Devet godina kasnije imao je veliku šansu, u četvrtfinalu rivala koji jeste prethodno izbacio Juventus, koji je igrala disciplinovano i koristila šanse, ali je u odnosu na sastav Sitija (iako nije igrao Aguero) - prosječna ekipa.

Uostalom, u trenutku prekida francuske Lige 1 ,,lavovi“ su bili tek sedmi, čak 28 bodova iza PSŽ-a, koji je odigrao

meč manje.

Kako je onda Gvardiola dozvolio da bude poražen? U startnih 11 uvrstio je četiri defanzivca i trojicu vezista (Fernandinjo, Gundoan i Rodri) čiji su ofanzivni kvaliteti - blago rečeno limitirani.

Pep je pokušao da se opravda riječima da nije želio da defanzivce ostavi „1 na 1“ ili „2 na 2“ sa napadačima Liona, ali ta priča ne pije vodu.

Sva tri pogotka Siti je primio ne nedopustiv način.

Rahim Sterling je imao zicer kod 1:2, ali to nije razlog Sitijevog evropskog kraha.

Tim Pepa Gvardiole ispao je jer je plan igre bio pogrešan. Misterija je i zašto Pep nije iskoristio potencijal igrača sa klupe.

- U ovom takmičenju morate da budete perfektni. Stvorili smo mnogo šansi, uradili sve osim postizanja golova. Sada idemo na odmor. Znam da je Siti sa Manuelom Pelegrinijem jed-

20 Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Naš reprezentativac Stefan Vidović mogao bi nakon turnira u Šibeniku da se vrati u Ortiđu

Rukometašica Meca pozitivna na korona virus

Šampion Francuske u velikom problemu

Radom protiv neizvjesnosti PODGORICA - Stefan Vidović još će pričekati sa pakovanjem kofera.

Reprezentativac Crne Gore probaće u Italiju da ode nakon turnira u Šibeniku, u nadi da će do 7. septembra mjere popustiti. Njegova Ortiđa je strpljiva, svakodnevno je u kontaktu, ne požuruju ga sa povratkom, svjesni da je u treningu nacionalnog tima.

- Italija je zabranila ulazak, a odluka je na snazi do 7. septembra. Moja ekipa je počela pripreme, sparingovala je sa reprezentacijom Italije i sa manjim prekidima radi duži period. Novost je da je klub angažovao Gorana Volarevića koji je branio za italijansku reprezentaciju. Biće koordinator mlađih selekcija i pomagaće u radu prvog tima, odnosno biće zadužen za golmane, što mu je posao u timu sa Kampanjom. To fenomenalna vijest - rekao je Vidović.

Korektan odnos i razumijevanje Ortiđe čine neizvjesnost podnošljivijom - Zakomplikovalo se, ali iz kluba sve rade da se vratim.

Od prvog dana su korektni, što je bio jedan od razloga da ostanem. Zovu svaki dan, brinu se, stalo im je, što pokazuje kakav su klub. I po pitanju finansija su korektni, jer nikome ugovore nijesu smanjili. Takav ljudski odnos naveo me da produžim saradnju iako sam imao bolje ponude.

Naš reprezentativac se nada da neće doći do otkazivanja turnira u Šibeniku.

Jelena Despotović u Debrecinu sanja 4. septembar - početak domaćeg prvenstva

Ne mogu da zamislim da kompletan rad u vodu padne PODGORICA - Jelena Despotović vjeruje da rad u Debrecinu neće biti uzaludan i da će se disciplinom kako njena ekipa, tako i svi učesnici mađarske lige, sačuvati od korona virusa.

- Sad ne znam hoće li ga biti ili neće... Sve je u vazduhu, jer bi Italija mogla da otkaže nastup zbog novih mjera. Možda odigramo prijateljsku utakmicu.

Bilo bi lijepo da se održi turnir i nakon završetka priprema odem u Italiju. Ne moram da brinem oko drugih stvari, biću spreman za Kup i prvenstvo.

Najbliža opcija starta takmičenja je posljednja sedmica septembra.

Zahvalan je Vaterpolo plivačkom savezu Crne Gore jer je u teškim mjesecima uspio da organizuje pripreme nacionalnih selekcija.

- Nije bilo lako organizovati pripreme. Za svaku pohvalu je

i to i način na koji momci rade.

Bez takmičenja smo tri mjeseca, a ljudi rade po dva i po sata - dva puta na dan. Odnos prema obavezama je profesionalan, svi imamo ogroman motiv i želju. Naši ugovori nijesu veliki, ne znamo kada će sve ovo da krene, neizvjesnost nas čeka, ali vjerujem da će nam se ovakav rad vratiti kroz dobre rezultate u budućnosti.

Selektor Vladimir Gojković sa saradnicima udario je jake temelje za budućnost.

- Praktično bez prekida radimo tri mjeseca. U ritmu smo nestvarnog inteziteta treninga.

A. M.

- Ne mogu da zamislim da ponovo prolazim kroz period kakav je bio od marta. Želim da vjerujem da će prvenstvo početi 4. septembra - kazala je crnogorska reprezentativka.

Ona je godinama jedna od važnijih igračica mađarske ekipe, koja će i u ovoj sezoni nastupati u Evropi.

- Prošli smo kroz težak pripremni period. Počeli smo sa radom 9. jula i odigrali pet utakmica. Do starta lige planirana su još dva meča.

Debrecin je igrao sa Đerom, protivnikom Budućnosti u grupnoj fazi Lige šampiona.

- Nije bilo baš dobro, bukvalno noge nijesmo mogle da pomjerimo. Đer je, sa druge strane, počeo sa treninzima 24. juna, tada je ovaj tim super izgledao.

Tip-top su, mogli bi danas ligu da igraju. Što se tiče moje ekipe, najteže smo pregurali, radimo na taktici jer se prvenstvo polako približava.

Falio je svima rukomet. Jelena ne može da uporedi rad kod kuće sa ekipnim treninzima - Vjerujte, prvi trening, nakon

pauze, bio je kao prvi susret sa loptom.

Njena ekipa mogla bi i ove sezone da se približi Đeru, Šiofoku i FTC-u.

- Stigla je Dora Hornjk iz FTCa, Kovač i ja smo lijevo i desno, došla je Vukajlović, krila su od prošle sezone... Sad ne znam da li smo jači, ali teško možemo preteći vodeću trojku. Naravno, borićemo se, a dobra stvar je što ćemo igrati Evro kup.

Od naše reprezentativke očekuju se najbolje partije.

- Nijesam došla nespremna na pripreme, ali to nije bilo to. Radila sam, kao i kompletna ekipa, jako u ovom periodu, polako ulazila u priču i vjerujem da ću biti spremna za start sezone.

U Debrecinu je situacija pod kontrolom.

- Ovdje nemam osjećaj da je situacija loša. Utakmice se normalno igraju, ali bez publike.

Lijepo je što se mnoge prenose na TV-u i na taj način se radi na popularizaciji rukometa. Samo se nadam da se virus neće vratiti i ugroziti kompletan rad.

Testiranja su obavezna, prošli smo kroz sve to, a poštujemo osnovnu proceduru. Zabranjeno nam je da napuštamo zemlju, klubu moramo da prijavimo ako neko dolazi sa strane.

Vrlo smo oprezni, ne mora niko da nas upozorava i ponavlja da A. M. se čuvamo.

FORMULA 1: Lagana pobjeda Britanca na Velikoj nagradi Španije

Perfektni Hamilton prestigao Šumahera MOTO GP: Velika nagrada Austrije

Doviciozo bez greške Vozač Dukatija Andrea Doviciozo pobjednik je Velike nagrade Austrije - Italijan je treći put u posljednje četiri godine trijumfovao u četvrtoj trci sezone koju je obilježio incident u osmom krugu između Žoana Zarka i Franka Morbidelija. Srećom bez posljedica.

Doviciozo je došao do prvog trijumfa u sezoni, ukupno 15. u kraljevskoj klasi. Đoan Mir na Suzukiju bio je drugi, a Džek Miler iz Pramak Dukatija treći.

Finiš je odlučio pobjednika kada je Doviciozo uspio da se za sekund odvoji od pratioca. Četvrto mesto osvojio je Bred Binder, iza njega bio je Rosi...

A. M.

Luis Hamilton odvozio je gotovo perfektnu trku na Velikoj nagradi Španije, od prvog do posljednjeg kruga držao prvo mjesto i peti put slavio na stazi Katalunja.

Do četvrte pobjede u sezoni, a 88. u F1 karijeri, stigao je sa skoro pola minuta prednosti nad Holanđaninon Maksom Ferstapenom (Red Bul), dok je trećeplasirani bio Hamiltonog timski kolega iz Mercedesa, Valteri Botas, sa 45 sekundi zaostatka. ,,Crnom biseru“ ovo je bio 156. podijum u karijeri (u 256. trci), čime je prestigao legendarnog Mihaela Šumahera (155) i došao na prvo mjesto vječne liste.

- Bio sam kao omamljen na stazi. Osjećao sam se stvarno dobro. Bio je ovo fantastičan ekipni napor. Imali smo problem sa pneumaticima u prošloj trci, ali čini mi se da smo ga razumjeli - rekao je Hamilton, koji u generalnom poretku ima 132 poena, čak 37 više od Ferstapena i 43 od Botasa, šest trka prije kraja.

- Razlika je mnogo manja nego što ljudi misle. Ali, moram da kažem da imam prelijep osjećaj dok vozim, bolji nego što sam imao već duže vremena.

Trku je kao drugi počeo Botas,

Rezultati

ali ga je odmah pretekao Ferstapen i ostao ispred Finca i kada je ulazio u cilj.

- Bilo je dobro razdvojiti dva Mercedesa. Nijesam imao tempo poput Luisovog, ali zadovoljan sam drugim mjestom. Početak je bio presudan da preteknem Botasa, poslije sam pokušavao da držim svoj tempo. Neprekidno se trudimo da se poboljšamo, ali Mercedes gura po svome. Vidjećemo na kraju što će biti - prokomtarisao je Ferstapen.

Ferarijev vozač Šarl Lekler morao je da se povuče u 40. krugu zbog otkazivanja motora, ali je lijepa vijest za italijanski tim bila sjajna vožnja Sebastijana Fetela.

Nekadašnji šampion Formule 1 krenuo je jedanaesti, a završio na sedmom mjestu iako je vozio na mekim gumama.

Navijači širom planete izabrali su ga za vozača dana.

Naredna trka Formule je voziće se za Veliku nagradu Belgije 30. avgusta.

Ne. K.

1. Luis Hamilton (Mercedes) 1:31:45.279 2. Maks Ferstapen (Red Bul) +24.177s 3. Valteri Botas (Mercedes) +44.752 4. Lens Strol (Rejsing Point) +1 krug 5. Serhio Peres (Rejsing Point) +krug 6. Karlos Sajnc (Meklaren) +krug 7. Sebastijan Fetel (Ferari) +krug 8. Aleksander Albon (Red Bul) +krug 9. Pjer Gasli (AlfaTauri) +krug 10. Lando Noris (Meklaren) +krug

Generalni plasman konstruktora 1. Mercedes 2. Red Bul 3. Rejsing Point 4. Meklaren 5. Ferari

221 poen 135 63 62 61

Generalni plasman vozača 1. Luis Hamilton 2. Maks Ferstapen 3. Valteri Botas 4. Šarl Lekler 5. Lens Strol

132 poena 95 89 45 40

Loše vijesti dolaze iz Francuske - samo dan nakon pobjede nad Borusijom Dortmund (rival Budućnosti u grupnoj fazi LŠ), Mec je objavio da je jedna igračica pozitivna na korona virus. Zbog novonastale situacije ovaj klub je otkazao prijateljske mečeve sa Brestom i Besansonom.

- Stručni štab je odlučio da ne rizikuje i da se ne igraju utakmice. Novi testovi će biti urađeni krajem sljedeće sedmice, kada ćemo odlučiti o nastavku priprema.

Negativne igračice će biti podijeljene u male grupe, radiće u različitim terminima, u skladu sa zdravstvenim pravilima - piše u saopštenju ove ekipe.

Liga šampiona za rukometašice počinje 12/13. septembra.

A. M.

Portland bolji od Memfisa, izborio plej-of

Čeka ih najbolji tim Zapada Portland je posljednja ekipa koja je izborila plasman u plejof, u direktnoj borbi za osmu poziciju porazili su Memfis (126:122). Blejzersi će se u prvoj rundi doigravanja sastati sa Lejkersima koji su izborili prvo mesto na Zapadu.

Tvorci uspjeha bili su Lilard, Mekalum i Entoni. Trojac je važne poene postigao u finišu. Lilard je meč završio sa 31 poenom i deset asistencija, dva manje postigao Mekalum, a Entoni je borojao do 21.

Fenomenalnu partiju pružio je i Jusuf Nurkić - postigao 22 poena i dodao 21 skok.

Plej-of počinje danas, Klipersi se u prvoj rundi sastaju sa Dalasom, Denver sa Jutom, a zanimljiv će biti duel između Hjustona i Oklahome.

Na Istoku će igrati Milvoki i Orlando, Toronto i Bruklin, Boston protiv Filadelfija, a Indijana ide na Majami.

A. M.

Lilardu počast, Dončić u najboljoj petorci Dejmijen Lilard proglašen je za najkorisnijeg igrača nastavka NBA lige. Bek Portlanda postizao je u prosjeku 37,6 poena, a imao je i 9,6 asistencija. Novinari su izabrali najbolje dvije petorke gdje nije bilo iznenađenja. U najboljoj petorci našli su se Devin Buker, Luka Dončić, Džejms Harden i Ti-Džej Voren, a najbolja druga postava je Janis Adetokumbo, Kavaj Lenard, Kristaps Porzingis, Karis Levert i Majkl Porter Junior.

Za najboljeg trenera u spomenutom periodu proglašen je Monti Vilijams iz Finiksa, koji je ostao bez plej-of, iako su u Orlandu A. M. ostvarili osam pobjeda.

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Marketing

21

22

Drugi pišu

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Da li je ruska vakcina čipovana? » Piše: Nenad KULAČIN Vest da je prva vakcina protiv korona virusa „puštena u promet“ nije toliko obradovala građane Srbije koliko činjenica da je proizvedena u Rusiji. Iako o ovoj vakcini Svetska zdravstvena organizacija i ostatak naučnog sveta nije nešto naročito informisan, ni na koji način ne utiče da tvrdokorni rusofili likuju nad ovom informacijom.

U srpskoj javnosti još nije izražena ni najmanja sumnja ili skepsa po pitanju ruske vakcine. Nekakva je izmaglica na sceni kada je reč o ovoj vakcini. Niko nije još izjavio da se neće vakcinisati sa njom, barem kada je reč o onima koji su se do sada veoma glasno suprotstavljali obaveznoj vakcinaciji.

Ljudi koji veruju da je „nas i Rusa 300 miliona“ ne sumnjaju u valjanost ove vakcine i ubeđeni su da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić mislio na rusku vakcinu kada je rekao da će upravo njegovi sunarodnici među prvima u svetu imati priliku da se vakcinišu. Doduše, Vučićev ministar zdravlja Zlatibor Lončar je još 1. februara rekao da Srbija može da napravi svoju vakcinu i da joj je potrebno za tako nešto tri meseca, ali nije spomenuo koje godine. Ono što je iznenadilo sve, uključujući i one koji nisu naklonjeni Moskvi, jeste da Vučić nije mislio na rusku vakcinu kada je mislio da će Srbija biti među prvim

U srpskoj javnosti još nije izražena ni najmanja sumnja ili skepsa po pitanju ruske vakcine

maciju da je Republika Srpska već ponudila Rusiji da uplati avans za nabavku ove vakcine i da će na taj način „Srbi iz RS biti prvi Srbi koji će primiti rusku vakcinu“.

O KAKVOJ JE VAKCINI RIJEČ

Kao i mnogo toga u Srbiji, i vakcinacija građana zavisi od volje i odluke Vučića

državama koja će obezbediti cepilo protiv korona virusa. Ni on, izgleda, nije verovao da će Rusi prvi da registruju vakcinu protiv korona virusa, već je u kontaktima sa nekim drugim zemljama, S druge strane, ipak je srećan, kako je rekao, što je Rusija uspela ranije nego što se očekivalo da proizvede lek.

I VAKCINACIJA ZAVISI OD VUČIĆEVE VOLJE

Kao i mnogo toga u Srbiji, i vakcinacija građana zavisi od volje i odluke Vučića. Jednom carstvu će, međutim, morati da se privoli. Ako je za utehu, predsednik Srbije nije naročito podložan teorijama zavere

tipa čipovanje, 5G, Zemlja je ravna ploča, za razliku od nekadašnjeg radikala Vučića. Što bi rekao njegov prethodnik na mestu predsednika - Poraslo dete, osamostalilo se.

Sa pojavom informacije o registrovanju ruske vakcine protiv korona virusa, nekako su se ućutali i teoretičari zavere.

Stalno su u javnosti provlačili stavove da je cela pandemija i izmišljena da bi farmaceutske kuće zaradile ogromne novce zbog vakcine, da će Bil Gejts da kroz svoju vakcinu da čipuje ceo svet i da će putem 5G mreže imati kontrolu nad svim ljudima. Za sada deluje da je situacija takva da ruska

vakcina nema taj čip. Tradicionalno okrenuti „majčici Rusiji“ nekako ni ne ide da se takvo pitanje postavi, ali brine i ćutanje „anrivaksera“. Gotovo uvek aktivni kada je reč o vakcinama, ovoga puta i oni se ne oglašavaju. Ipak, lek dolazi iz Rusije i nekako se ne uklapa u priču o svetskoj zaveri. Kao da bi im bilo draže da je vakcina došla sa Zapada, pa da krenu u u svoju kampanju.

Ni tabloidi u Srbiji, koji su znali da bilbordima izlepe Beograd u znak zahvalnosti prema Rusiji, nisu euforično pisali o ruskoj vakcini. Ko zna, možda su i oni obazrivi zbog tih čipova, ali su objavili infor-

Da li je ruska vakcina ona prava, da li je bezbedna, sa ili bez čipa, odlučiće, kako je najavljeno iz državnog vrha, stručnjaci u Beogradu. Dobar deo javnosti, međutim, i dalje navija za vakcine koje bi mogle da se uskoro pojave iz nekih evropskih laboratorija, najviše iz Nemačke. Nekako veruju i dalje da je nemačka medicina „die beste“. Postoje neke indicije da je državni vrh mislio na te vakcine kada je rekao da će Srbija među prvima dobiti vakcinu. Ako je logično da Rusija ne koristi čipove u medicini, još je logičnije da i „die beste“ medicina to ne radi.

Bez obzira na sve veće prijateljstvo sa Kinom, utisak je da bi najveći deo građana Srbije nekako da izbegne vakcinu koja se očekuje da stigne od „kineske braće“. I dalje postoji taj skepticizam, ali ko zna, možda ako predsednik Vučić dodatno ubedi svoje podanike u valjanost kineske vakcine možda ona postane glavni favorit u Srbiji.

Bilo kako bilo, Srbija će, ako je verovati Vučiću, imati među prvima vakcinu protiv korona virusa. Ta potencijalna vakcina mora, međutim, prvo da bude proverena i potvrđena od srpske struke. Ono što je najvažnije, svaka vakcina koja se bude pojavila kao lek

mora da bude potvrđena od svetske agencije čije je sedište u Londonu.

SRBIJA IMA PROBLEMA SA KOVID-19

Pravi poznavaoci situacije u vezi sa vakcinama, upravo tu vrstu međunarodne verifikacije smatraju pouzdanom. To što je Rusija registrovala vakcinu, u međunarodnoj stručnoj javnosti, ne predstavlja relevantan proizvod sve dok ne dobije potvrdu, bez obzira šta na ovu temu govori ruski predsednik Vladimir Putin ili Srbi iz korpusa „nas i Rusa 300 miliona“. Teško da će se ta vakcina pojaviti u Srbiji bez međunarodnog i srpskog odobrenja, bez obzira na veliku „bratsku ljubav“ dva naroda.

Vakcina je, bez obzira na otpor koji nije prisutan samo u Srbiji, jedini način da se korona virus pobedi. Teorije o tome da bi virus mogao sam od sebe da nestane, za sada, nije realan i ostavlja malo nade. Čovečanstvo je u prošlosti od nestajanja, usled bolesti, spasavala uglavnom vakcina i neverovatna je ta opčinjenost teorijama zavere kada je ova vrsta leka u pitanju.

Srbija ima mnogo problema sa korona virusom i sigurno je da bi vakcina, kao i svuda u svetu, u najboljoj meri pomogla borbu protiv COVID-a 19.

Priče o čipovanim vakcinama, vakcinama koje su nezdrave i ne proverene treba ostaviti po strani. Da je sve tako lako, verovatno bi ministar zdravlja Srbije Lončar već mahao srpskom vakcinom, a predsednik Vučić bi proglasio još jednu veličanstvenu pobedu srpskog naroda.

TEŠKA GODINA Iako su se banke dosad uspješno nosile s koronakrizom, ako se ona produbi, ovih dana objavljeno istraživanje ECBa među 86 banaka eurozone pokazuje da bi se mnoge od njih mogle se naći u teškoćama jer neće moći udovoljiti propisanim kapitalnim zahtjevima.

U lošijem scenariju, u slučaju da BDP eurozone padne 12,6 posto, stopa ukupnog kapitala banaka smanjila bi im se za 5,7 posto, što bi za nekoliko banaka značilo da moraju potražiti dodatni kapital kako bi udovoljile regulatornim zahvatima. Za

Korona prepolovila dobit banaka, stvaraju zalihe zbog rasta loših kredita očekivati je da bi se u sličnoj situaciji mogle naći i neke manje hrvatske banke koje su slabije kapitalizirane, ali većina ne bi trebala imati takvih problema jer je stopa ukupnog kapitala bankarskog sustava oko 20 posto, znatno iznad minimalno potrebnih osam posto. Proteklih tjedana objavljeni rezultati poslovanja banaka

pokazuju da je koronakriza već ostavila značajan trag na njihove poslovne rezultate u prvoj polovici godine dobit im je mahom prepolovljena.

PAD PRIHODA

Dobit najveće hrvatske banke, Zagrebačke banke, iznosila je 633 milijuna kuna, što je 43 posto manje nego u prvoj polovici godine, dok je

druga po veličini Privredna banka Zagreb ostvarila 48,7 posto manju dobit ili 373,7 milijuna kuna. Prema podacima objavljenim na Zagrebačkoj burzi, dobit Hrvatske poštanske banke nije tako snažno pala, „samo“ 6,9 posto, ali glavni razlog tome je pozitivan ishod jednog sudskog spora koji je ta banka imala.

Slabijim rezultatima banaka najviše su pridonijeli smanjeni prihodi i povećane rezervacije za gubitke do kojih bi moglo doći uslijed nemogućnosti vraćanja kredita u okolnostima pandemije. Tako su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke u Zabi iznosili 271 milijun kuna i veći su za 200 milijuna kuna nego u prvoj polovici godine lani.

Istodobno su joj prihodi pali za 17 posto, pri čemu su neto prihodi od kamata manji za 14,3 posto.

Vrijednosti usklađivanja u PBZ-u, pak, porasli su sa 192,2 na 288,1 milijun kuna.

UČINAK NA GOSPODARSTVO

Iz te banke su poručili kako je nedvojbena činjenica da će se učinak na globalna gospodarstva odraziti i na Hrvatsku, „pa će tako određeni efekt imati i na poslovanje banke i grupe

Objavljeni rezultati poslovanja banaka pokazuju da je korona-kriza već ostavila značajan trag u 2020. godini“. Podsjećaju i da su izašli u susret klijentima s privremenim financijskim poteškoćama te su u travnju počeli s odobravanjem moratorija na otplatu kredita od tri do šest mjeseci, a za neke sezonalne industrije, poput turizma, i na dulje razdoblje.

S obzirom na neizvjesnost, u PBZ-u navode da u ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću predvidjeti utjecaj Covid-19 pandemije na financijska izvješća u cjelini, kao ni na poslovanje u 2020. godini. Austrijska Erste Group, u čijem sastavu posluje i hrvatska Erste banka, također je prošlog tjedna objavila da snažan pad dobiti odražava rezerviranja za troškove rizika.

Prema riječima Bernda Spalta, glavnog izvršnog direktora Erste Group Bank AG, kretanje troškova rizika zasigurno je bio ključni pokretač koji je utjecao na dobit u prvoj polovici 2020. godine.

POVRATAK NAPLATE RATA

- Iako je naš omjer nenaplativih kredita ostao na povijesno niskih 2,4 posto, pažljivo smo

unaprijed planirali kako bismo uzeli u obzir očekivano pogoršanje kvalitete imovine što je više moguće u ovom trenutku.

Izdvojili smo rezervacije u iznosu od 675 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine. Kao rezultat toga, neto dobit se za isto razdoblje smanjila na 294 milijuna eura - kazao je Spalt.

Dobit grupacije pala je u prvih pola godine za čak 60 posto, a to navješćuje „značajan pad profita“ u cijeloj godini.

No, kao znak svoje snažne pozicije, u toj grupaciji izdvajaju rekordno visoku kapitalizaciju, sa stopom osnovnog redovnog kapitala od 14,2 posto, daleko iznad minimalnog regulatornog zahtjeva.

Ako se koronakriza ne bude produbljivala, već na jesen, nakon što istekne moratorij na otplatu kredita, hrvatske banke će početi ponovno naplaćivati rate kredita, što će vjerojatno malo popraviti njihove rezultate. Međutim, sasvim je izgledno da će se u idućem razdoblju povećavati broj građana i poduzeća koji neće biti u mogućnosti vraćati kredite.

Drugi pišu

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

23

Postizborno prestrojavanje u Srbiji

Politički tango opozicije » Piše: Jasmina Lukač Savez proevropskih izdanaka Demokratske stranke i samoniklih proruskih Dveri trebalo je da dovede opoziciju na nov nivo – nivo bojkota.

Ta nova politika trebalo je da rezultira medijskim ustupcima, masovnim protestima a zatim prelaznom vladom, posredovanjem Evropske unije i novim izborima u kratkom roku.

Na tim novim izborima trebalo je da vlast Aleksandra Vučića padne uz nešto malo guranja sa ulice, odnosno održavanja nekih većih demonstracija.

Umesto toga, vođstvo opozicije su preuzela dva izdanka Demokratske stranke – Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa i Narodna Vuka Jeremića, dok je izvorna Demokratska stranka u teškom problemu da li još uopšte postoji.

Dveri su se odvojile posredstvom prepoznatljivosti svog vođe Boška Obradovića, jedinog dobitnika protesta 2018/2019.

Krilo Demokratske stranke i građanska udruženja koji su se protivili bojkotu, na junskim izborima pretrpeli su ili potpuni debakl, ili delimični time što su osvojili po nekoliko odbornika ili vojvođanskih poslanika, tek da Vučićeva vlast bude legitimna.

U to se može uključiti i izvornom DS ipak srodan Demokratskoj stranci Srbije Miloša Jovanovića. Građanska udruženja koja su se predvođena Ne davimo Beograd takođe bojkotovala izbore, ostala su bez odbornika u beogradskim opštinama Vračar i Stari grad gde bi ih svakako osvojili.

Socijaldemokratska stranka bivišeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koja je bojkotovala parlamentarne, a izašla na izbore za

„Kada je ’gospodin Damir’ u filijali kompanije ’Cepelin’ u Koblencu poručio bager, zvučao je kao klasična mušterija. Rekao je da mu je mašina potrebna za gradilište u Vestervaldu. ’Cepelin’ je vodeća firma za iznajmljivanje građevinskih mašina, a s obzirom na to da je čovek već imao otvoren račun kao klijent kompanije, mašina je isporučena brzo i bez dodatnih pitanja.

Tek tri dana kasnije jedna službenica firme je uočila da je poručilac bager možda kriminalac“, piše Špigel u tekstu pod naslovom „Bager mafija“.

KAMION S HRVATSKIM TABLICAMA

Nemački magazin napominje da su službenicu „Cepelina“ upozorili iz saksonskog Baucena: „Odmah je pozvala policiju, ali kada su se policajci sat kasnije pojavili na građevini, već je bilo prekasno. Žuti bager od 15 tona – koji nov košta 200.000 evra – jednostavno je nestao“. Jedan očevidac kasnije je ispričao da je video da bager tovare na nov crveni mercedosov kamion s hrvatskim tablicama.

Radi se o profesionalnoj bandi koja „operiše u velikom stilu,“

opštinu Vračar, ne uspeva da se nametne kao novi predvodnik opozicije i stare i prave Demokratske stranke.

Glavni opozicioni Savez za Srbiju koji je nosio bojkot je ugašen i umesto toga proglašen je nejasni projekat Ujedinjene opozicije Srbije, koji čak nema ni zajedničko predsedništvo, a kamoli zajedničke timove na terenu.

Taj projekat je odmah urušen objavom tajno snimljenog razgovora u kome čelnik Narodne stranke objašnjava kako će i zašto izdati Jeremića da bi postao prvi do Dragana Đilasa.

Sve je propalo na strani gde su Vučićevi protivnici. Zavladala je tama i Vučić će vladati dokle hoće i kako hoće.

Tamu jedino mogu da razbiju samo neki novi opozicionari koji će se odnekud pojaviti srušivši ostatke UOS jer oni to zaslužuju i izgraditi neku bolju, lepšu, pristojniju i požrtvovaniju opozicionu Srbiju, koja će ubrzo potom

počistiti Vučića i uvesti nas konačno u neki oblik društvenog raja.

Dakle, da li je na strani opozicije samo kolebanje, razočarenje i osujećenost?

Nije.

To je samo namerno podsticani privid.

Ispod tame bukti bitka između dva krila srpskog establišmenta koja može i da se primiri nekom nagodbom, ali neće biti rešena bez promene vlasti, kad tad. Vučićev prostor uopšte nije tako širok, kao što se čini.

Toliko puta ponovljene i dosadne reči da je bojkot ogolio Vučićevu diktaturu, mogu i da znače da je Vučić priteran u diktaturu.

Dragan Đilas, u datim okolnostima, igra pametno i ozbiljno.

Ono što se na površini čini kao razočaravajuća konfederacija UOS, kao zgodna meta za podsmevanje raznih političkih znalaca, jeste nagoveštaj opasne platforme.

Ne svakako iz razloga što su tamo Boška Obradovića zamenili ljudi poput Đorđa Vukadinovića i Slobodana Samardžića i što je glavni glasnogovornik Janko Veselinović.

Nego zbog mogućnosti da UOS postane platforma za predsedničke izbore.

Pogledajmo mogući razvoj situacije. Bojkot opštih izbora 2020. nije ni služio tome da se Vučić da neke ustupke (a dao ih je u nizu, od delimične promene sastava REM, do omogućavanja opozicionih TV stanica), niti da se desi prelazna vlada i novi parlamentarni izbori.

Bojkot je postavljen kao temelj za moguće osporavanje predsedničkih izbora 2022. Jer, ako niste priznali rezultate izbore 2020. kad budu predsednički 2022. nećete priznati čitav izborni proces.

Umesto toga napravićete svoj i proglasićete da je Vučić izgubio izbore.

Imaćete svoje glasanje na Internetu, svoju izbornu komisiju i svoj predsednički rezultat. Da bi to uspelo neophodno je da imate svog kandidata, koga će birači, svi, i pozicioni i opozicioni, doživeti kao glavnog protivnika Vučiću.

Tu, što bi rekao sam predsednik Srbije, nema popuštanja. Drugi kandidati se u javnom mnjenju moraju doživeti ili kao nebitni, ili kao da su se povukli u korist glavnog kandidata.

Samo naivni i politički neiskusni ljudi mogli su 2017. godine zaključiti da je dobro da se u prvom krugu protiv Vučića pojavi više kandidata, jer će time i izlaznost biti veća, pa on neće moći da pobedi u prvom krugu.

U slučaju nove platforme UOS krug je nebitan, bitno je vreme izbora kao vreme promene vlasti.

Uostalom, pogledajmo pokušaj smene Aleksandra Lukašenka u Belorusiji.

To da se vlast menja na predsedničkim, a ne na parlamentarnim izborima u Srbiji, je poznato, ali nije moglo da se kaže da parlamentarni izbori 2020. opoziciji služe za premošćavanje.

Od 2014. do 2017. priliku za predsedničku kampanju imala je prethodna opoziciona ekipa u kojoj su glavnu reč vodili Boris Tadić, ali i Čedomir Jovanović kao i Nenad Čanak, te Zoran Živković, Dragan Šutanovac, njegov predsednički kandidat Saša Janković, uz pomoć niza organizacija civilnog društva.

Njihovi pokušaji završili su se neuspehom, pre svega zbog pogrešne procene da treba podržati Vučića kako Tomislav Nikolić ne bi uzeo drugi mandat.

Sledeći pokušaj biće tim teži. Srbija je zato u pretkampanji za predsedničke izbore, a borba za glavnog Vučićevog protivkandidata uveliko traje.

Tu će odlučivati naklonost i podrška javnog mnjenja, a ne odluke nekih stranačkih ili koalicionih organa.

Da još više zadobije takvu naklonost, na primer, Mariniki Tepić iz SSP je pomogao bivši radikal Draško Marković, sada jedan od direktora u Telekomu.

Kad je Marković u beloj košulji izašao da skloni Tepićevoj mikrofon to je zaličilo na trenutak kao da hoće da odigraju tango, a ne da se spreči njeno obraćanje novinarima, na koje uzgred Stranka slobode i pravde nije ni pozvala novinske agencije.

Marković, nije neko ko bi izašao da pravi incident da mu to nije rečeno i traženo.

Za njega se, kao i za Vučića svojevremeno, uvek smatralo ovo što su sada otkrili poslanici DJB bivše nove opozicije u Skupštini, da se sa naprednjacima (radikalima) normalno može razgovarati, sve dok se ne uključe kamere.

Tada se preobraze u nešto ne baš normalno.

Trag „bager-mafije“ vodi na Balkan nalci ih deaktiviraju i ometaju tehnologiju.“ Nemački list tako citira jednog saradnika „Cepelina“ koji kaže da je to isto kao „trka zeca i ježa“.

„Bager-mafija“, služeći se lažnim identitetom, krade po Njemačkoj bagere, utovarivače i druge građevinske mašine teške i po više tona.

Policija najčešće obustavlja istrage, a mašine završavaju na Balkanu piše Špigel. „Ogromne građevinske mašine, utovarivači i bageri nestaju, a trag ’bagermafije’ vodi na Balkan - u Srbiju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu“, piše nemački list i dodaje da se mašine prvo skladište u iznajmljenim halama. „Počinioci menjaju tipske oznake, broj šasije… Transport preko granice preuzimaju firme iz istočne Evrope. Štete su milionske. Samo u Hamburgu je u poslednje tri godine nesta-

SLOVENAČKA POLICIJA ODMAH REAGOVALA

lo 16 Cepelinovih utovarivača.“

KRAĐA IDENTITETA

„Lopovi uvek idu na istu foru: predstavljaju se kao obične mušterije, otvore račun i zvanično iznajmljuju mašine. A kako bi to postigli, uzimaju identitet uglednih kompanija.

I ’gospodin Damir’ zaista postoji, samo što nije on iznajmio mašine“, piše Špigel naglašavajući da se radi o jednom poštenom građevinskom predu-

zimaču iz Rurske oblasti.

Dodaje se i da je „banda bacila oko na njegovu firmu zbog toga što ima ’odličan rejting’.“ „Krađom identiteta početkom godine bio je pogođen i Hajnrih K, vlasnik mašinogradnje u Minhenu. (…) Nepoznate osobe su na njegovo ime poručile bager i druge mašine za građevinu u Elmshornu i Barmštetu, severno od Hamburga. Sve je nestalo bez traga“, piše dalje Špigel primećujući da je „bor-

ba protiv lopova u toj branši deo svakodnevice“.

„TRKA ZECA I JEŽA“

„Građevine su često slabo čuvane, a javnost jedva da primećuje šta se tamo dešava. Retko bude svedoka koji su videli osumnjičene i koji ih prijave“, piše list uz konstataciju da bi tehnika mogla da pomogne: „nadzorne kamere i GPS-odašiljači“. „Ali to plaši samo lopove koji povremeno kradu. Profesio-

Pogođeni su izgubili nadu u to da će im policija pomoći. „’Naravno da prijavljujemo slučajeve’, kažu u Cepelinu, ’ali službe istražuju samo na lokalnom nivou i svaka počinje od nule’. A pri tom postoji isti obrazac po kojem se radi širom zemlje“. U se tako Cepelinu „osećaju prepušteni sami sebi, jer skoro svi slučajevi istrage se obustavljaju“. „Detektivima je doduše pošlo za rukom da u Hrvatskoj i Sloveniji uđu u trag nekoliko mašina. Tamošnja policija nije kao nemačka oklevala i odmah je zaplenila mašine. Među njima je bio i žuti bager iz Koblenca koji sada, kako kažu u ’Cepelinu’, stoji na jednom parkiralištu uz granicu i čeka da ga vrate u Nemačku. Pre toga nemački istražni organi moraju da razjasne sve formalnosti – a to može da potraje“, zaključuje Špigel.

24

Enigmatika

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

MAli OglAsi RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. ovoljno.

Vukčević.

Tel. 069/991-999, 67/000-008 1 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 2 IZDAJEM pet shop 33m2 sa postojećim inventaromoprema za kućne ljubimce.

Nalazi se pored veterinarske ambulante Medicus-Vet Podgorica Cetinjski put bb na glavnu magistralu put Delta. Tel. 069/11-63-63 3 PRODAJEM grožđe Šardone(Chardonnay) Tel.069/252-504, 063/445-707 4 U PODGORICI – 18 aluminijumskih cijevi od FI-70, dužine 6m sa koljenima, račvama i ventilima, neupotrebljavane.

Tel.067/555-215 5 PRODAJEM kvalitetno grožđe Chardonnay(Šardone) Ćemovsko polje- Kuće Rakića Tel. 067/851-900 6

NA PRODAJU STANOVI (NOVOGRADNJA)

GARSONJERE: 21,41 m2 - 23,59 m2 JEDNOSOBNI: 33,58 m2 - 50 m2 LOKACIJA: GORNJA GORICA STARI AERODROM

KONTAKT: DEJAN 069 349 690

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Navršava se pola godine Дана 16. августа 2020. године преминуо је у 74. години

Дана 16. августа 2020. године у 83. години преминуо је наш драги

ANDRIJI Vasovome GAZIVODI САВО Драгов ЈАНКОВИЋ

МАРКО Милов ГАЗИВОДА

Због новонастале ситуације, сахрана ће бити обављена 17. августа у кругу уже породице у селу Јанковића Крш у 13 часова. Кућа жалости: Партизански пут бб, Мареза.

Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити истога дана на сеоском гробљу у Рвашима у 14 часова у кругу породице.

Ожалошћени: супруга БОСА, кћерка БИЉАНА, синови ЈАНКО, ВЕЉКО и БРАНКО, браћа ИВАН, ВАСИЛИЈЕ и ГОЈКО, сестра ВАСИЉКА, снахе БОЈАНА, ЛЕНКА, ЈЕЛА, СЛАВИЦА, ЈУЛКА и НАТАША, тетка СТАНА, ујак ВЕЛИМИР, унучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина ЈАНКОВИЋ и ШОФРАНАЦ

Ожалошћени: супруга ИЛИМИРА, ћерка ТИЈАНА, синови ФИЛИП и МИЛОШ, брат АНДРИЈА, снахе МИЛИЦА, ЈОВАНКА и БРАНКА, синовци, синовице, унучад, праунучад и остала многобројна родбина ГАЗИВОДА, ВУКИЋЕВИЋ и ПЕЈОВИЋ

963

955 Posljednji pozdrav suprugu

Dragi brate, ne mirim se sa surovom istinom da si nas zauvijek napustio. Bol i tuga ostaje ista.

Bio si iskren, dostojanstven i plemenit brat, ujak i šura. Taman onakav kako si živio, pošteno, jer drukčije nisi znao. Ali sad počivaj u miru, Anđele naš.

969

Sestra IVANA BAJRAMAJ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

BUJU KOPRIVICI

Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu i đedu

Počivaj u miru, od zaborava će te čuvati i uvijek te se rado sjećati

SAVU JANKOVIĆU DUŠAN, BILJANA, MILICA i MAJA

Bio si moj najveći oslonac u životu.

Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.

MARKU M. GAZIVODI

Supruga BOSA 975

971 S bolom i tugom, posljednji pozdrav dragom bratu

Voljenom ocu, svekru i đedu

Supruga ILIMIRA, djeca TIJANA, FILIP i MILOŠ sa porodicama

970

BUJU SAVU JANKOVIĆU

Dragom ocu i dedi Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Otišao si tamo gdje nema bola, a bol si ostavio nama. Neka ti je vječni mir i spokoj tvom velikom srcu i duši.

976

RADULE sa porodicom 973

Sin JANKO, snaha BOJANA, unučad TEODORA, FILIP i NIKOLA

MARKU Milovom GAZIVODI

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MARIJI BEBI POČEK

BUJU KOPRIVICI

Posljednji pozdrav dragom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Vječna zahvalnost za brigu, ljubav i blagost. Za bogatstvo riječi i djela, za bespoštednu borbu i svevremenu hrabrost. U nadi da je Tvoja duša našla mir i sa vjerom da ćemo se ponovo sresti, znaj da živiš u našim molitvama, sačuvan od zaborava.

Sa beskrajnom ljubavlju i dubokim poštovanjem,

TELEFON ZA INFORMACIJE

tvoja ćerka TIJANA, zet MARINKO, unuci MILENA, NIKOLA i MILICA sa porodicama

020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

SAVU Dragovom JANKOVIĆU Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

rođena Martinović Čestitom i plemenitom čovjeku.

968 Dana 15. avgusta 2020. u 87. godini preminula je naša draga

Tvoja VESNA, IVO, JOVANA i IVANA 967

PEĐA, SUZANA, VUK i UROŠ ŠĆEPANOVIĆ 964

Porodica BABIĆ iz Trebinja 974

Posljednji pozdrav

MARIJA - BEBA POČEK RADOJKI POPOVIĆ Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena 16. avgusta u krugu najuže porodice na Starom groblju na Cetinju.

Hvala ti, kuma, za svu ljubav i gostoprimstvo koje si ukazivala nama, tvojim kumovima.

GORAN, BILJA, BOJAN i MOMO sa porodicama 972

Ožalošćene porodice: MARINOVIĆ, GOLDBERGER i POČEK

954

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

29

Dana 15. avgusta 2020. godine u 86. godini preminula je naša draga Дана 16. августа 2020. у 82. години преминуо је наш драги

ANDRO

RADOJKA Dušanova POPOVIĆ

КОНСТАНТИН Блажов СЕКУЛИЋ

Brate, prošlo je pola godine, tužni i teški dani za sve nas... Ostalo je da se sjećamo tvog osmijeha i veselog lica. Teška je istina da nisi sa nama...

rođena Paunović

Sestra SANJA ALKOVIĆ sa porodicom Због новонастале ситуације, сахрана је обављена у кругу породице 16. августа на градском гробљу Чепурци.

Zbog aktuelne situacije, sahrana drage nam pokojnice obavljena je 16. avgusta u krugu porodice u porodičnoj grobnici na groblju kod Nikolj crkve u Golubovcima.

Ožalošćeni: kćerka VERA, sinovi MILORAD i LJUBOMIR, snahe NADA, ZOJA i CICA, unučad DANKA, RISTO, ANĐELA, PETAR, NENAD i LIDIJA, bratanići, bratanične, đeveričić, zaovičić, zaovična, kao i ostala rodbina POPOVIĆ i PAUNOVIĆ

958 Pola godine je od smrti mog dragog i nikad prežaljenog bratanića

Ожалошћени: супруга КОВИЉКА-МИРА, син МИХАИЛО, кћерке ЖАНА и ЖЕЉКА, снахе ДРАГАНА и ДАНИЦА, унучад БЛАЖО, НАТАША, НИКОЛИНА, ОГЊЕН и РАДЕ, братанић ГОРАН, братаничне ВЕРА и ГАРА и остала родбина

ANDRIJA

953

Brate, prođoše dani, mjeseci, prođe pola godine kako te nema. Bole riječi koje bismo rekli.

Bole suze, boli ćutanje.

Neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav sestri 956

Sestra JELIKA JOVIĆEVIĆ sa porodicom

Dana 16. avgusta 2020. godine, u 83. godini, ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

STANKI

ANDRIJE Vasa GAZIVODE Vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom ne prestaje.

959

Tetka MIRJANA ŽIVKOVIĆ sa porodicom 960

Пола године је од смрти мога брата

Двадесет седам година је од смрти нашег

АНДРИЈЕ

ЉУБАНА С. БРАЈОВИЋА

Увијек ћемо те чувати од заборава и са поносом причати о теби.

Вријеме које пролази не умањује бол за тобом. Живиш кроз своје насљеднике.

Sestra MILA sa porodicom 952

POMENI

NOVO Nikolin JOVOVIĆ

Voljeni brate Zbog nastale pandemije, sahrana dragog nam pokojnika je obavljena u krugu najuže porodice, u porodičnoj grobnici u Danilovgradu.

Сестра ЈОВАНА МИЉЕНОВИЋ са породицом

950

961

Ožalošćeni: sinovi MIŠO i DEJO, braća MIRKO i VLADO, snahe DANICA, JELENA, RADOJKA i MARTA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad VASILIJE, ANĐELA, MAGDALENA, IRINA i PETAR i ostala mnogobrojna rodbina

Твоји НАЈМИЛИЈИ

IN MEMORIAM 17. 8. 2015 - 17. 8. 2020.

962

MILO

Dana 16. avgusta 2020. u 80. godini, poslije kraće bolesti, preminuo je naš dragi

Kad si otišao, mislio sam da sam stradao. Ali ubrzo se taj osjećaj pretvorio u tvoje vrline koje brižno i muški čuvam, u tvoju naklonost, razumijevanje i hrabrost. Upravljao si znalački svojim životom i to prenosio na one koje si volio i koji te vole. Sa tobom sam bio od rođenja i danas je tako. Bio si i ostao moje veliko blago.

Nedostaješ, bratska uzdanico!

Hvala ti na svemu.

BRANKO Obradov ČOLOVIĆ Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 16. avgusta u 15 časova na mjesnom groblju u Šipačnu.

Zahvalnost svima koji su htjeli da izraze saučešće.

Ožalošćeni: supruga DANICA, kćerka VANJA, sinovi VLADIMIR i ČEDO, unučad, sestre SENKA, ANKA i DESA, snahe TAMARA, LJUBICA i MILKA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične, braća i sestre od strica i ostala mnogobrojna rodbina

966

SOKE Sve veća i jača je tuga i bol za tobom.

Tvoji NAJMILIJI

965

Danas se navršava pola godine od kada nije sa nama naš voljeni otac, tast i đed

Tvoj brat RAŠO NENADOVIĆ sa porodicom

MILAN PERUNOVIĆ 957

Hvala ti za ljubav, dobrotu i pažnju koje si nam nesebično pružao.

Zauvijek te nosimo u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru.

Danas je sedam godina od kad je preminula moja majka

Tvoji: LIDIJA, STEFAN i ŽELJKO 949 54 мјесеци туге

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” VESELINKA Milovanova PAVLIČIĆ rođena Radević Tužno sjećanje, s ponosom i poštovanjem.

SONJA 951

САВО Јовов СКРОБАНОВИЋ На очном капку претпостављам пошиљку, гдје свјетлосни зраци уљепшавају ти слику. Оче очи зато не плачем, чувам блиставост каквом си запамћен. Син НЕНАД 948

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

30

TV program

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

FILM

PRVA TV 00:00

SERIJA

VIJESTI 17:50

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Crni bombarder



RTCG 1

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 10:05 Emisija iz kulture 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom, r.

12:05 Obrati pažnju, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Dokumentarni program, r.

15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Predstavljanje lista za parlamentarne izbore 16:30 Crna Gora, wild beauty 17:00 Press – Institut javnog zdravlja 18:10 Program za djecu 18:30 Sat tv 19:30 Dnevnik 2 20:15 Debate za parlamentarne izbore 22:15 Parlamentarni izbori 3 22:35 Izbori – besplatan politički marketing 23:05 Dnevnik 3 23:35 Sportski dnevnik



   TV PRVA

RTCG 2

06:30 Zapis, r.

07:00 E sport 09:00 Montenegro all in one, r.

09:30 Dnevna soba, r.

11:00 Program za djecu 12:00 Martovske ide, film 14:00 Šetland, r.

15:00 Dokumentarni program, r.

17:00 Ana Karenjina, r.

18:10 Program za djecu 18:20 Luda kuća, r.

18:40 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:10 Ana Karenjina, s.

21:30 Dokumentarni program 22:00 Nebo nad Berlinom, film 00:10 Glas Amerike 00:25 Dokumentarni program, r.

01:20 E sport

07:15 08:15 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 21:10 23:00 23:30 00:00 01:45 04:00

100 ljudi, 100 ćudi, kviz Nemoj da zvocaš, s.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Jutro, e.

Drugo ime ljubavi, r.

Zabranjeno voće, r.

Odmor, film Praktična žena, e.

Press – NKT Zabranjeno voće, s.

Ekskluziv, e.

Andrija i Anđelka, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s.

Igra sudbine – retrospektiva, s.

Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Crni bombarder, film Odmor, r.

Noćni žurnal, r.

06:15 07:00 07:20 07:40 08:00 08:20 09:00 09:40 10:25 11:30 12:35 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:00 17:30 18:00 18:40 19:45 22:00 22:50 23:35 01:10

PINK M

06:30 Film 08:00 Sestre, r.

09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r.

11:00 Film 13:00 Narod pita, r.

14:10 Premijera 14:25 Ekskluzivno, e.

14:40 Narod pita, r.

15:30 Scena 16:10 Narod pita, r.

17:30 Scena 18:00 Film

Alo, alo

20:00 21:00 23:00 01:00 03:00

Zakletva, s.

Sestre, s.

Narod pita Film Film

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kefalica Kafanica pored SIS-a, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Kafanica pored SIS-a, s.

Totalni obrt, r.

M(j)ešoviti brak, r.

Vijesti M(j)ešoviti brak, r.

Moja majka, r.

Vijesti Moja majka, r.

Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Sportisimo Totalni obrt Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s.

Moja majka, s.

Principe, s.

Totalni obrt, r.

Najgora noć u životu, film Roki Balboa, r.

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:50 16:30 16:50 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 02:00 03:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Debata – Lokalni izbori 2020, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Alo, alo, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s.

Alo, alo, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Debata – Parlamentarni izbori 2020 Vijesti Sport, e.

Sigurnost nije zagarantovana, film Debata – Parlamentarni izbori 2020, r.

Dva dana u Njujorku, r.

Boje dana, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

16:00 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00

Zabavni magazin Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:45 10:00 10:15 10:45 11:00 11:45 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:45

Jutarnji program Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Intermeco Top deset Sportski intermeco Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Na domaćem terenu

Marketing

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

„ Razlikuješ političku odgovornost od političkog avanturizma. To, svakako! ”

8

31

32

Magazin

Poneđeljak, 17. avgust 2020.

Tokom ovog i narednog mjeseca održava se Međunarodni muzički festival 2220

Ana Stanić objavila singl ,,Moje“

Osnažiti vezu Ukrajine i drugih zemalja

PODGORICA – Tokom ovog i narednog mjeseca održava se Međunarodni muzički festival 2220 (Kijev, Ukrajina), festival vokala koji se organizuje u onlajn formatu. Svi zainteresovani mogu uče-

stvovati slanjem svog videa na imejl 2220festival@gmail.com (detaljnije informacije na veb-stranici https://2220rar.com ).

Pobjednicima festivala iz balkanskih zemalja biće omoguće-

Ališa Kiz predstavila duet sa Kalidom

Bojan Marović nastupio u Herceg Novom

no besplatno učešće na Intern a c i o n a l n o m m u z i č ko m festivalu 2220 u Kijevu sljedeće godine u uobičajenom formatu.

- Ove godine festival aktivno sarađuje sa zemljama Zapadnog Balkana. Članovi žirija su

poznati crnogorski muzičar Momčilo Zeković Zeko, TV voditelj Vladimir Fuštić, direktor Međunarodnog festivala FeNS u Sloveniji Pavle Plahutnik i predsjednik albanskog odbora za Dječji Eurosong Sokol Marsi – navodi se u saopštenju.

Predsjednica žirija je poznata ukrajinska pjevačica Ruslana – pobjednica Eurosonga 2004. godine.

Pobjednici iz Ukrajine i drugih zemalja (osim balkanskih) biće nagrađeni učešćem u muzičkim festivalima u Crnoj Gori i Sloveniji.

- Cilj festivala je jačanje međunarodnih kontakata između Ukrajine i drugih zemalja kroz kulturnu diplomatiju i otkrivanje mladih talenata. Festival se organizuje uz podršku ambasada Ukrajine u Crnoj Gori i Sloveniji – zaključuje se u saopštenju.

Dodir melanholije i duh osamdesetih BEOGRAD - Poslije kraće pauze Ana Stanić je objavila novi singl „Moje“, za koji potpisuje i tekst i muziku. Uskoro stiže i spot, najavljuje pjevačica.

Uz dodir melanholije koju nosi u tekstu, Anina pjesma ,,Moje“ odiše atmosferom pravog ljetnjeg hita iz osamdesetih, pjevačicine omiljene muzičke epohe.

Za dodir sa modernim zvukom zaslužan je mladi i talentovani Predrag Ristić Meta, koji potpisuje aranžman.

– Dvoumila sam se zbog cjelokupne situacije kod nas i u svijetu, da li da objavim pjesmu ili ne, ali na nagovor mnogobrojnih ljubitelja moje muzike odlučila sam da pjesmu pustim u etar, a uskoro stiže i spot. Moram da priznam da sam srećna i zadovoljna, dugo sam htjela da mi se desi ovakva pjesma – rekla je Ana dodajući da je nestrpljiva da vidi reakciju publike.

Elvis Kostelo objavio još jednu pjesmu

Uvertira za album

,,Hey Clockface“ stiže u oktobru

LOS ANĐELES - Jedna od najpopularnijih pjevačica r’n’b muzike Ališa Kiz predstavila je spot za novu pjesmu pod nazivom ,,So Done“.

Ova pjesma u saradnji sa pjevačem Kalidom predstavlja treći singl sa njenog predstojećeg albuma ,,Alicia“.

Tokom refrena oni u duetu pjevaju kako ,,konačno žive kako žele“, a spot je upotpunila mlada glumica Saša Lejn koja je glumački proboj imala u filmu ,,American Honey“ koji je pobrao odlične festivalske kritike 2016. godine.

– Ne može se pobjeći od energije ove pjesme. Saradnja sa Kalidom je bila posebna. Ova numera govori o momentu kada prestanete da se mijenjate zbog drugih i kada odlučite da odbacite tuđe ideje o tome kako bi vaš život trebalo da izgleda – napisala je Ališa na Instagramu prilikom promocije nove pjesme.

Ana Stanić

Našli smo način da pjevamo zajedno PODGORICA - U trenutku kada se saznalo da Crna Gora otvara granice za građane nekih zemalja, veliki broj građana iz Srbije, Bosne kao i Sjeverne Makedonije, uputio se ka Crnoj Gori. Već narednog dana, 16. avgusta, fanovi iz pomenutih zemalja, pohrlili su u Herceg Novi

na nastup Bojana Marovića.

Uz sve propisane mere, jedan od najpoznatijih crnogorskih pjevača je nastupio u Herceg Novom, gde je u romantičnom ambijentu, uz zvuk mora, pjevao svoje najveće hitove.

- Veoma sam iznenađen, toliko interesovanje, u situaciji koja

Nastupi u vrijeme pandemije virusa korona

LONDON - Elvis Kostelo još je ranije najavio novi studijski album ,,Hey Clockface“ koji će biti objavljen 30. oktobra za Concord.

Sada je otkrio još jednu pjesmu, ,,We Are All Cowards Now“, nasljednicu singlova ,,No Flag“ i ,,Hetty O’Hara Confidential“ koje će se takođe naći na albumu koji je snimao u Helsinkiju, Parizu i Njujorku.

– Snimili smo devet pjesama za dva dana. Vrlo malo smo pričali. Goto-

vo sve što su muzičari odsvirali bio je spontani odgovor na pjesme koje sam pjevao.

Sanjao sam da snimam u Parizu jednog dana, baš kao sada – rekao je Elvis i dodao kako je htio da ploča bude živa bez obzira zahtijevaju li pjesme glasno i napeto sviranje ili intimno i umjereno. ,,Hey Clockface“ nasljednik je albuma ,,Look Now“ iz 2018. godine koji je Elvis Kostelo objavio sa svojim Impostersima.

nas je sve zadesila, to se zove ljubav fanova. Preći tolike kilometre, uz sve mjere opreza, kako bi uživali u emocijama koje im pjesmom darujem. Hvala vam, volim vas. Našli smo način da pjevamo zajedno, čuvajte se, vidimo se uskoro ponovo - poručio je Marović.

Z. K.

Održan prvi koncert sa fizičkom distancom NJUKASL - Društvo i dobra muzika, gužva, upoznavanje novih ljudi, energija koja se osjeća u vazduhu, to je sve što mora da postoji da bi neki koncert bio dobar.

Kako bi koncerti u budućnosti mogli da izgledaju pokazao nam je ,,prvi koncert sa fizičkom distancom“ kako su promoteri nazvali svirku održanu u Njukaslu u Engleskoj. Na koncertu je bilo oko 2.500 ljudi, a u metalnim boksovima bilo je obezbijeđeno piće, de-

zinfekciona sredstva i maske.

Sam Fender je svojim nastupom imao čast da bude začetnik nečeg što se nadamo neće prerasti u trend jer, iako se radujemo koncertima, nismo ni malo oduševljeni svojevrsnim pakovanjem publike u neke metalne boksove.

Broj ljudi koji je bio smešten u svaki od ovih ,,separea“ je manji od 10 i nisu mogli da se spajaju sa nekim ko je bio iza tog, za njih ograđenog dijela. Većina je imala i sto-

lice na raspolaganju.

Sudeći po komentarima sa društvenih mreža utisci su podijeljeni, jedni smatraju da je previše ograđeno ,,kao obor“, drugi se raduju bilo kakvom načinu realizacije koncerata, a kao srećnu okolnost vide to što na ovaj način nema guranja i gužvi, te svako ima svoje mjesto.

Plan je da se na istom mjestu nastavi sa koncertima, a sljedeći će nastupiti Van Morison.