Dnevni list Pobjeda 20.07.2020.

Poneđeljak, 20. jul 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19638 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

ALARMANTNO I.BOŽOVIĆ

Rekordan broj zaraženih nakon analize 720 uzoraka

AKTUELNO: Vojni sekretar Pentagona o hibridnim prijetnjama uoči crnogorskih parlamentarnih izbora

POZITIVNO 116 OSOBA, DVOJE PREMINULO

Mekarti: Shvatili smo kako možemo pomoći Crnoj Gori

STR. 3.

MCP prihvatila poziv premijera na pregovore o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Danas nastavljaju dijalog RAZGOVOR: Vesna Orlandić-Čejović, specijalista anesteziologije u KCCG

Saslušano više bezbjednosno interesantnih osoba bliskih škaljarskom klanu u istrazi ubistva Saše Klikovca

STR. 6.

Provjeravaju da li likvidacija ima veze sa napadom na Krstovića

Tragom pitanja građana i privrede može li se očekivati „jeftinija“ odluka o odlaganju plaćanja rata

Za suživot sa koronom moramo biti spremni

STR. 8.

M.BABOVIĆ

Nacionalno koordinaciono tijelo je za Cetinje i Nikšić uvelo iste privremene mjere sprečavanja širenja korona virusa kakve su na snazi u Podgorici - obavezno nošenje zaštitnih STR. 9. maski u zatvorenom i otvorenom prostoru

Nema novog moratorijuma, restrukturirajte kredite STR. 4. i 5.

STR. 7.

INTERVJU: Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine

SPC je alat Kremlja za destabilizaciju Crne Gore STR. 2.

2

Politika

Poneđeljak, 20. jul 2020.

INTERVJU: Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine

SPC je alat Kremlja za destabilizaciju Crne Gore BEOGRAD - Čitav Balkan je sistem spojenih sudova.

I zato je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine imao za cilj ne samo obaranje vlasti i same nezavisnosti Crne Gore, nego i demonstraciju ruske imperijalne sile zemljama u regionu. Isto tako i ovi protesti u Crnoj Gori, koji se predstavljaju kao nekakva borba protiv vjerskih nesloboda, nijesu ništa drugo nego udruživanje interesa ruske administracije i Amfilohijevih srebroljubaca, a ujedno i demonstracija upotrebe Srpske pravoslave crkve za potrebe mobilizacije protivnika prozapadnog kursa jedne zemlje. Dakle, alat koji bi sjutra mogao da se upotrijebi i u Srbiji - kaže u intervjuu Pobjedi predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak. Ističe da je dominacija SNS-a u Skupštini Srbije faktički vratila zemlju u jednopartijsko doba.

POBJEDA: Crna Gora se uvlači u demonstracije u Srbiji policijskim saopštenjima da su i njeni državljani učestvovali u pravljenju nereda na beogradskim ulicama. Zašto je Srbiji potrebno da Crnu Goru uvijek pominje u negativnom kontekstu – to čine i predsjednik države Aleksandar Vučić, ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i ministar odbrane Aleksandar Vulin, a od njih se očekuje saradnja sa susjedima? ČANAK: Ne bih poistovećivao ulogu ove tri ličnosti ni u Srbiji, niti u njihovom odnosu prema Crnoj Gori. Odnos prema Crnoj Gori se kod sve trojice razlikuje. Postoji jedna zakonomernost u političkom životu Srbije u tome da, što je neko bliži, da upotrebim veoma eufemističan izraz – Putinovoj administraciji, to je oštriji prema Crnoj Gori. I to debelo iza granice neukusa.

Razlog za to je vrlo jednostavan. Crna Gora koja je nezavisna, suverena i nadasve demokratska, prozapadna članica NATO-a, za proruski faktor u Srbiji predstavlja ,,odmetnutu srpsku zemlju“. Tu je došlo do simbioze ideologije ,,velike Srbije“ i interesa imperijalne Rusije koja bez obaranja ovakve Crne Gore, nema izlaz na toplo more, osim kroz Bosfor.

POBJEDA: Da li su tačne konstatacije iz vrha države da strani agenti vršljaju na

Postoji jedna zakonomjernost u političkom životu Srbije u tome da, što je neko bliži, da upotrijebim veoma eufemističan izraz – Putinovoj administraciji, to je oštriji prema Crnoj Gori. I to debelo iza granice neukusa.

Razlog za to je vrlo jednostavan. Crna Gora koja je nezavisna, suverena i nadasve demokratska, prozapadna članica NATO-a, za proruski faktor u Srbiji predstavlja ,,odmetnutu srpsku zemlju“ - kaže Čanak

Nenad Čanak

demonstracijama u Beogradu? Čuli smo procjene da je Rusija sa destabilizacije Crne Gore prešla na destabilizovanje Srbije da bi se prolongiralo rješenje kosovskog problema? ČANAK: Ponoviću po ne znam koji put to da je čitav Balkan sistem spojenih sudova. I zato je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine imao za cilj ne samo obaranje vlasti i same nezavisnosti Crne Gore, nego i demonstraciju ruske imperijalne sile zemljama u regionu. Isto tako i ovi protesti u Crnoj Gori, koji se predstavljaju kao nekakva borba protiv verskih nesloboda, nisu ništa drugo nego udruživanje interesa ruske administracije i Amfilohijevih srebroljubaca, a ujedno i demonstracija upotrebe Srpske pravoslavne crkve za potrebe mobilizacije protivnika prozapadnog kursa jedne zemlje. Dakle, alat

Region i velikosrpski projekat POBJEDA: Zemlje regiona se kreću ka EU, ali na tom putu umjesto da sarađuju dešava se suprotno - svako je svakom neprijatelj.

Srbija prednjači u optužbama kako je drugi sapliću i spletkare zbog događaja iz prošlosti. Da li ćemo se nekad pomiriti?

ČANAK: Da bi došlo do pomirenja, najpre mora da se ustanovi da li je uopšte bilo svađe. Ili, ako je i bilo, oko čega je nastala. Ako je svađa Srbije sa ostatkom regiona u tome što je Srbija htela Jugoslaviju, a niko drugi nije, onda je to budalasto. Zato što Jugoslavija koju samo Srbija hoće onda nije zajednica ravnopravnih republika,

Demonstracije u Beogradu koje su izvorno krenule nasilnom taktikom koja se pokazala kao neproduktivna, stalno pokušavaju da se pretvore u nekakav masovni narodni pokret kojim bi se oborila sadašnja vlast u Beogradu. Na tu vlast se svakako može dati veliki broj primjedbi, ali pritom nikako ne bi smjelo da se u drugi plan stavi pitanje: a šta poslije toga? Bojim se da sve to vodi u pravcu da se prikrije činjenica da bi oni koji bi da vode Srbiju poslije aktuelnog režima očigledno napravili oštar zaokret na Istok, prema Rusiji i omogućili da Srbija postane nepotopivi nosač ruskih aviona u srcu Evrope koji bi sutra mogao da se upotrebi i u Srbiji.

Demonstracije u Beogradu koje su izvorno krenule nasilnom taktikom koja se pokazala kao neproduktivna, stalno pokušavaju da se pretvore u nekakav masovni narodni pokret kojim bi se oborila sadašnja vlast u Beogradu. Na tu vlast se svakako može dati veliki broj primedbi, ali pritom nikako ne bi smelo da se u drugi plan stavi pitanje: a šta posle toga? Bojim se da sve to vodi u pravcu da se prikrije činjenica da bi oni koji bi da vode Srbiju posle aktuelnog režima očigledno napravili oštar zapokrajina i naroda, nego ,,velika Srbija“ sa lažnom ličnom kartom. Ako je u osnovi svađe velikosrpski projekat, onda je jasno da pomirenja nema dok se od tog projekta ne odustane. Naravno, ovo što sam rekao ne znači da ne vidim užasavajuće pokušaje istorijskog revizionizma i uspona ekstremizma koji ide do otvorenog fašizma i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini i u delu crnogorske

okret na Istok, prema Rusiji i omogućili da Srbija postane nepotopivi nosač ruskih aviona u srcu Evrope.

A što se kosovskog pitanja tiče, ono ima politički upotrebnu vrednost za Putinov režim samo dok nije rešeno. Onog momenta kada bi nesporazumi prestali, a granice postale nebitne po uzoru na EU, bilo bi daleko manje šansi da se po Balkanu pale požari. A, da budem malo metaforičan, jeste li ikada čuli za vatrogasca koji je dobio medalju za požar koji je sprečio? Ili se medalje daju onima koji su se borili protiv požara pošto je on već odneo javnosti. Ali, o tome treba da brinu ljudi koji su na sebe preuzeli odgovornost javnog delovanja u tim državama.

Potpuno je jasno da je upravo antifašizam ono što je decenijama jednu multinacionalnu državu vodilo putem mira, ekonomskog prosperiteta i međunarodnog uvažavanja i da upravo antifašizam mora biti u temelju trajnog pomirenja na ovim prostorima.

ljudske žrtve i napravio materijalnu štetu? Drugim rečima, na nestabilnom Kosovu Rusija može da kupi međunarodne političke poene. Na stabilnom Balkanu ne. I još nešto, ja sam u proteklih 30 godina, kao politički ,,argument“ nebrojeno puta čuo da je neko strani plaćenik. Američki, nemački, britanski, hrvatski, mađarski ..

Jedino niko nikada za nekoga nije rekao da je ruski plaćenik.

A takvih je u Srbiji najviše.

POBJEDA: Izbori su završeni pobjedom SNS-a koji će od 250 imati 188 poslanika u Skupštini Srbije. Koalicija u kojoj je bila Liga socijaldemokrata Vojvodine ima poslanike samo u pokrajinskom parlamentu. U donošenju odluka SNS-u niko nije potreban i nikoga ne slušaju, a za svaku kritiku kažu da je napad na predsjednika i državu... Hoće li preživjeti stranke koje nijesu ušle u parlament, kako će izgledati politički život? ČANAK: Još u kampanji sam govorio da su ovo najčudniji izbori na kojima sam ikada učestvovao. I da bi, koliko god da su neophodni zbog toga da bi se izborni proces zadržao u

ustavnim koordinatama, morali da se ponove čim se situacija sa pandemijom kovida-19 stabilizuje. Nažalost ne deluje mi da će to biti uskoro.

Nema sumnje da je ovakva dominacija Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije faktički vratila zemlju u jednopartijsko doba. Ipak, setite se da su političke stranke postojale i devedesetih kada je Socijalistička partija Srbije bila u sličnoj poziciji, kao SNS danas. Opstaće, uveren sam, one stranke koje okuplja ideja, a nestaće one koje je okupljao ineteres.

Sa druge strane, pored toga što su izborni rezultati koje je postigao SNS opasni za demokratiju u Srbiji, opasni su i za sam SNS. Jer, sada više ne postoji nijedna brana i izgovor za neispunjavanje predizbornih obećanja kako u Srbiji tako i van nje. A to će naterati u velikoj meri i SNS i Vučića lično, da počnu da daju političke odgovore i na vrlo neprijatna pitanja u vezi odnosa sa Kosovom, Republikom Srpskom, Rusijom, Kinom, pa i Crnom Gorom.

POBJEDA: Zbog najave predsjednika Srbije da će ponovo uvesti policijski sat počele su demonstracije u više gradova Srbije. Međutim, nakon prebijanja demonstranata i hapšenja one su se osule... Da li je opozicija spremna da kanališe nezadovoljstvo građana kroz jasne zahtjeve? ČANAK: Nisu građani nezadovoljni policijskim časom nego njegovom selektivnošću. Jer u početku se, uprkos svim nedaćama, verovalo Kriznom štabu u to da je u pitanju zdravstvena mera, kao što i jeste. Međutim, ugled države i njenih organa je poljuljan kada se na benigno lupanje u šerpice kao oblik iskazivanja građanskog nezadovoljstva odgovorilo pararežimskim masivnim bakljadama na višespratnicama Beograda, Novog Sada i Niša, pri čemu su njihovi učesnici imali dozvolu za kretanje za vreme policijskog časa. To je dovelo i do toga da nezadovoljni ljudi izađu na ulice uprkos tome što ne dele ultradesničarsku, ljotićevsku ideologiju onih koji su ih na ulicu pozvali. Ali ovi protesti su podelili sudbinu prethodnih, jer se grešilo na istom mestu.

Setite se samo, kako se 2018. godine na onim demonstracijama pod plaštom opštenarodnog bunta ipak nije dozvolilo Mirjani Karanović da govori na skupu. I već tada je bilo jasno u šta će se sve to pretvoriti tupljenjem građanske oštrice.

Isti recept se ponovio i sada. Čim se kao perjanica protesta izdvojio otpadnik ultradesničarskih Dveri bilo je jasno da će i ovi protesti propasti. I zato, da Vam kažem, dok ne vidim protest u Srbiji bez ijedne slike Draže, Mladića, Putina i Svetog Save, bez ijednog popa i akademika SANU, ja u neke velike promene ne verujem.

Violeta CVEJIĆ

Politika

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Vojni sekretar Pentagona o hibridnim prijetnjama uoči crnogorskih parlamentarnih izbora

Mekarti: Shvatili smo kako možemo pomoći Crnoj Gori

Veliki dio tih saznanja je po prirodi povjerljiv ali nam se, djelovanjem američkih timova, pružila prilika da se angažujemo u Evropi i razvijemo jake veze sa Crnom Gorom. To je predstavljalo i mogućnost za nas da bolje shvatimo kako da pomognemo i podržimo operativne planove u Evropi – rekao je Mekarti PODGORICA – Angažovanje kontrahibridnih timova u Crnoj Gori predstavljalo je za nas mogućnost kako da bolje pomognemo i podržimo operativne planove u Crnoj Gori – kazao je za Pobjedu vojni sekretar Pentagona Rajan Mekarti.

Predstavnici američke sajber komande (CYBERCOM) boravili su u Crnoj Gori prošlog novembra. Oni su, kako je Pobjedi ranije saopšteno iz Pentagona, tokom boravka u našoj zemlji, dobili informacije o protivničkim sajber prijetnjama koje se mogu pojaviti u susret crnogorskim parlamentarnim izborima.

Upitan što su zaključci ovih timova, Mekarti je kazao da

je većina podataka klasifikovana, ali da su ,,dobijene informacije pomogle da se razviju snažne veze“.

- Veliki dio tih saznanja je po prirodi klasifikovan (povjerljiv) ali nam se, djelovanjem ovih timova, pružila prilika da ovi timovi djeluju na kontinentu i razviju jake veze sa Crnom Gorom. To je predstavljalo i mogućnost za nas da bolje shvatimo kako da pomognemo i podržimo operativne planove na kontinentu – rekao je Mekarti tokom telefonskog brifinga sa novinarima.

Američki državni sekretar Majk Pompeo kazao je, tokom posjete Crnoj Gori, da je zahvaljujući direktnoj saradnji sa našom zemljom u

oblasti sajber bezbjednosti razvijena zaštita od ruskog malvera koji, kako je naveo, „sada štiti milijarde uređaja širom svijeta“.

Američki specijalizovani bezbjednosni portal „Sajberskop“ je u svojoj analizi otkrio detalje, navodeći da se radi o misiji poznatoj pod nazivom ,,Hunt Forward“, te da su operacije relativno nove za američku sajber komandu. Ova misija, kako se navodi, obično šalje između pet i 30 članova.

Portparol američke sajber komande kazao je za „Sajberskop“ da su ove operacije „dio napora upornog suprotstavljanja protivnicima u sajber prostoru, kroz zajednički rad sa vrijednim partnerima i

Na pitanje da li je sa evropskim partnerima razgovarano o djelovanju ruskih jedinica u Avganistanu, Mekarti je odgovorio odrično.

- Ove nedjelje nijesmo razgovarali sa Evropljanima o toj temi – rekao je Mekarti.

Upitan kako bi precizno definisali prijetnju koja dolazi iz Moskve, Mekarti je kazao da što se tiče širenja ruskog uticaja, sve američke snage koje su bile raspoređene na cijelom evropskom kontinentu i način na koje su djelovale, imalo je za cilj jačanje partnerstva, odlučnosti i sposobnosti da se djeluje zajedno.

- Mislim da su ruske akcije tokom 2008. u Južnoj Osetiji i Gruziji, ili 2014. na Krimu, ili 2015. u Siriji, ili 2018-19. u Libiji i drugim mjestima, vršile napade kinetičke prirode. Jasno je da moramo raditi na tome, kako bismo ojačali saveznike da ne dozvolimo napade na bilo kojoj strani – istakao je američki zvaničnik.

Povlačenje iz njemačke

Upitan o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke, što je najavio i američki predsjednik Donald Tramp, Mekarti je kazao da će više detalja o tome biti dostupno narednih sedmica.

Premještanje snaga je odluka koja je donijeta kako bi se najbolje podržala sposobnost da ostvarimo nacionalne ciljeve i podržimo naše NATO saveznike ovdje na kontinentu – prokomentarisao je Mekarti, ne iznoseći više detalja o datumu kada bi moglo doći do povlačenja snaga i u kojem obimu. jovana ĐuRiŠiĆ

Poslanik DPS-a Danijel Živković o izbornoj platformi Ure „Crno na bijelo“

Prikriveni trojanski konj DF-a PODGORICA - Izborna platforma Ure „Crno na bijelo“, kojoj bi bolje odgovarao naslov „Crnje od crnjeg“, razgolitila je suštinu tog političkog subjekta, iako im sigurno to nije bila namjera – kazao je poslanik DPS-a Danijel Živković.

Navodi da objavljivanjem sadržine platforme i imena potpisnika i podržavalaca njenog teksta, javnost može konačno stvoriti jasnu sliku o tome zašto stratezi medijsko-političkog koncerna uporno ne uspijevaju da ostvare političke ciljeve na izborima.

- Na osnovu posljednjih akcija Ure da se zaključiti da ta družina ne bira sredstva da nekako preskoči cenzus i dokopa se parlamenta. Jer kako

Crna Gora je jedna porodica Odgovarajući na navode Živkovića, iz pokreta Ura su poručili da je njihova vizija Crna Gora kao jedna porodica, za razliku od DPS-a koji Crnu Goru vidi kao vlasništvo jedne porodice.

- Platforma pokreta Ura je osnova na kojoj će se mijenjati Crna Gora i to je ono što se ne dopada poslaniku

inače razumjeti to da se na istoj listi nađu doskorašnji aktivisti za ulazak u NATO i njegovi protivnici, nekadašnji independisti i unionisti.

Stefan Đukić i Dritan Abazović, ljuti suparnici iz kampanje za ulazak u NATO, sad s iste liste hoće vlast. Može li

Poslanički klubovi uputili pitanja predsjedniku Vlade za premijerski sat

saveznicima na zaštiti važne infrastrukture“, dodajući da „takođe stvaraju uvid u protivničke sajber prijetnje pred nastupajuće američke i crnogorske izbore 2020. godine“. „Sajberskop“ podsjeća da su se i Crna Gora i Sjedinjene Države našle na meti ruske hakerske jedinice „APT28 ili Fancy Bear“.

- Ako bi sajber komanda ponovo otkrila slične aktivnosti u Crnoj Gori, te informacije bi uticale na odluke o tome kako zaštititi SAD, kazao je izvor „Sajberskopa“.

Djelovanje Rusije

Rajan Mekarti

3

Živkoviću. To je koncept koji okuplja sve ljude koji iskreno žele da doprinesu promjenama koje su nam neophodne.

Mi mirimo Crnu Goru, a vi ste ti koji je konstantno svađate zarad opstanka na vlasti.

Mi nudimo listu stručnjaka, uspješnih i sposobnih, spremnih da vode Crnu Goru kroz finansijski zahtjevna vremena

u koje nas je dovela vaša 30-godišnja vlast. Vi ste samo grupica ljudi koja je opljačkala državu i građane dovela na rub egzistencije i siromaštva.

Za vas Crna Gora nije domovina, već imovina i to ste više puta dokazali u prethodnih 30 godina. Ali, i tome dolazi kraj jer su građani siti vaših lažnih obećanja i prazne priče - navodi generalni sekretar Mileta Radovanić.

R. P.

neko zamisliti taj dvojac da kormilari i nekom lokalnom institucijom, kamoli državom – pita se Živković.

On je optužio pokret Ura da je prikriveni trojanski konj DF-a čiji je zadatak da za njihove potrebe privuče dio crnogorskog biračkog tijela, prije sve-

ga od SDP, ali i od Demokrata.

- A javno će izigravati krivca što opozicija ne ide na izbore u jednoj koloni. Abazović je tu samo u ulozi „poštenog Albanca“. Neki tvrde svjesno, neki nesvjesno. Eto zašto platformi Ure bolje odgovara – saopštili su iz DPS-a.

R. P.

Premijer Marković u srijedu pred poslanicima, ekonomija u prvom planu PODGORICA – Većina pitanja poslaničkih klubova za predsjednika Vlade Duška Markovića, pripremljenih za premijerski sat u srijedu, 22. jula, odnosi se na ekonomsku oblast. Poslanike su zanimale posljedice pandemije po ekonomsku stabilnost, stanje u turizmu, te stambena pitanja mladih.

Branimir Gvozdenović će, u ime DPS-a, pitati Markovića koje će aktivnosti Vlada sprovesti „kako bi se obezbijedio kontinuitet dobrih rezultata u turizmu, ostvarenih u prethodnom periodu“.

- Što će podrazumijevati treći paket mjera koji Vlada najavljuje i mogu li se privrednici koji posluju u sektoru turizma i pratećim djelatnostima, nadati podršci koja će im pomoći nastavak otežanog poslovanja u novonastaloj situaciji – pitaće Gvozdenović.

Raško Konjević iz SDP-a pitaće Markovića zašto su Vlada i vladajuća većina odbili zakonske prijedloge SDP-a koji se odnose na smanjenje stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost, zatim leks specijalis o neobračunavanju kamata tokom trajanja moratorijuma, te onaj o obezbjeđivanju garantnih šema za finansiranje ugrožnih privrednih subjekata i djelatnosti tokom kovid krize.

- Da li je Vlada razmatrala finansijske rezultate uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u sistem javnog zdravstva i kako objašnjavate

činjenicu da je jedna privatna bolnica, prema zvaničnim podacima, Fondu za zdravstveno osiguranje u jednoj godini za liječenje 4.318 pacijenata fakturisala vrijednost od 6 miliona eura – pitaće Konjević.

Ervin Ibrahimović iz BS pitaće Markovića da li je Vlada uradila procjenu kakve će posljedice izazvati kriza zbog pandemije korona virusa po ekonomsku stabilnost do kraja fiskalne godine.

- Kako Vlada gleda na enormnu neusaglašenost detaljnih urbanističkih planova „Budva centar-izmjene i dopune“ i „Bečići“ sa planskim dokumentima višeg reda, čime se krši zakon, i da li Vlada, u funkciji sprečavanja ovog organizovanog kriminala, planira da proglasi zabranu gradnje na tom području – pitaće Aleksandar Damjanović, u ime Posebnog kluba poslanika.

Boris Mugoša (SD) pitaće u kojoj je fazi realizacija projekta, odnosno model rješavanja stambenog pitanja mladih, a Danijela Pavićević iz SNP-a pitaće premijera koji su efekti na građane, državu i investitore ostvareni nakon usvajanja zakonodavne osnove za izgradnju elektrana na obnovljive izvore energije.

Jedino pitanje koje se ne odnosi na ekonomsku oblast je Budmira Aleksića iz DF-a, koji će pitati da li Vlada intenzivno radi na unijaćenju Crnogoraca, što je, kako je naveo, „u funkciji promjene identiteta pravoslavnog stanovništva na prostoru današnje Crne Gore“. i. k.

Reakcija DPS-a na izjavu srpskog ministra odbrane

Vulin umjesto „Zadruge“

PODGORICA - Dosadašnji ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin odlučio je izgleda da popuni prazninu u programu na srpskim televizijama i medijima koja se pojavila završetkom rijalitija „Zadruga“, a i da se preporuči uoči sastavljanja nove vlade – kazao je portparol DPS-a Miloš Nikolić komentarišući njegove izjave o Crnoj Gori i premijeru.

On ga je optužio da svakodnevno zatrpava javnost tabloidnim saopštenjima i izjavama, čiji stepen besmislenosti i nekulture prevazilazi čak i sve ono na šta su od njega navikli, što svakako nije jednostavno uraditi.

- Tako je Vulin, očito usljed smanjene doze popularnosti i pred novi izbor ministara napravio par nesuvislih, i samo njemu smislenih paralela, između današnjih i vremena

provedenih pod Osmanskih carstvom, pritom nesmotreno veličajući crnogorsku vertikalu antifašizma. Ovakva zamjena teza naslonjena je na besmislicu srpskog Patrijarha da je Srbima danas gore u Crnoj Gori nego pod Osmanlijama i u NDH. Jedino što se na ovakve budalaštine može odgovoriti, a što stalno ponavljamo, jeste da Srbima onda i nije bilo toliko loše u tim vremenima.

Jer u Crnoj Gori Srbi kao i građani svih drugih nacionalnosti žive u građanskoj državi koja svima jednako garantuje sva prava bez obzira na nacionalno ili vjersko opredjeljenje. Upravo su to tekovine crnogorske antifašističke borbe, ali nam je i savršeno jasno da kleronacionalista poput njega o tome ne može znati ništa te da je njemu, ipak, intelektualno nedokučiva činjenica – kazao je Nikolić.

R. P.

4

Ekonomija

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Tragom pitanja građana i privrede može li se očekivati „jeftinija“ odluka o odlaganju plaćanja rat

- Umjesto trećeg moratorijuma, klijenti banaka trebaju da se fokusiraju na drugi dio Odluke o privremenim mjerama za smanjenje negativnih posljedica uticaja epidemije novog korona virusa na finansijski sistem a koji se odnosi na restrukturiranje kredita. Odlukom i Uputstvom je naglašeno da na zahtjev korisnika kredita, banka može odobriti jednu ili više sljedećih pogodnosti: produžiti rok otplate za glavnicu ili za kamatu, smanjiti kamatnu stopu na odobreni kredit, preuzeti potraživanje dužnika prema trećem licu, na ime potpune ili djelimične naplate kredita, smanjiti iznos duga, glavnice ili kamate, kapitalizovati kamatu po kreditu odobrenom dužniku, zamijeniti postojeći ili postojeće kredite novim (obnavljanje kredita), ili obezbijediti druge slične pogodnosti koji olakšavaju finansijsku poziciju dužnika objasnili su iz CBCG.

STABILIZACIJA I PRELIVANJE

Iz regulatora podsjećaju da je „radi keiranja dodatnog impulsa za restrukturiranje kredita, CBCG omogućila bankama da restrukturirani kredit može u postupku klasifikacije aktive i izdvajanja rezervacija za potencijalne kreditne gubitke tretirati kao novoodobreni kredit, što otvara mogućnost za povoljnije uslove restrukturiranja, koje

Nema novog mor restrukturirajte k Bratislav Pejaković: Moratorijum je bio koristan kraći period za prevazilaženje krize, ali na duži period može biti kontraproduktivan.

Vasilije Kostić: To je bio racionalan poslovni odgovor, a manje solidarno postupanje u korist privrede i građana klijenti trebaju prepoznati“.

Oni kažu da nije realno očekivati da CBCG odobri još jedan automatski moratorijum imajući u vidu primarni mandat CBCG, održanje stabilnosti finansijskog sistema, kao i značaj bankarskog sistema u oporavku privrede u narednom periodu.

- Posebno nema osnova tražiti ,,jeftiniji“ automatski moratorijum, jer je moratorijum obračunat u skladu sa međunarodnom praksom i standardima, po ugovorenoj kamatnoj stopi - kazali su iz CBCG i podsjetili da je Crna Gora jedna od 12 zemalja na svijetu koja je implementirala automatski moratorijum, i jedina u regionu koja je automatski moratorijum produžila fleksibilnim moratorijumom.

- Apsolutni i fleksibilni moratorijum su imali ulogu stabilizacije likvidnosti fizičkih i pravnih lica na kratak rok, dok

u narednom periodu fokus treba da bude usmjeren na dugoročno, održivo prilagođavanje kreditih obaveza klijenata u skladu sa novim, smanjenim novčanim tokovima - pojasnili su iz regulatora.

U bilansima banaka u Crnoj Gori se već vidi, kažu u CBCG, prelivanje krize iz realnog na finansijski sektor, kao i uticaj imobilisanja sredstava tokom moratorijuma.

- Bilansi bankarskog sistema se pogoršavajaju. Za samo šest mjeseci zabilježen je pad profita od gotovo 50 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok nekvalitetni krediti po prvi put u posljednjih pet godina bilježe blagi rast - upozoravaju iz regulatora.

Automatskim moratorijumom je, kažu, snažno pomognuta likvidnost privatnog sektora, agregatna potrošnja i naplata poreza.

- Banke za taj period, na port-

I. BOŽOVIĆ

PODGORICA – Nije realno očekivati da Centralna banka predloži još jedan automatski moratorijum na otplatu kredita građanima i privredi. Naročito ne „jeftiniji“. Umjesto trećeg moratorijuma klijenti banaka treba da se fokusiraju na restrukturiranje kredita kazali su Pobjedi iz Centralne banke tragom pitanja građana ima li šansi da se odobri još jedan, ali jeftiniji moratorijum na koji bi imali pravo svi klijenti.

Svjetska banka i MM

Bratislav Pejaković

Vasilije Kostić

foliju od 1,3 milijarde kredita (45 odsto kreditnog portfolija) nijesu imale prihod od replasiranja obrta, a redovno su izmirivale troškove izvora sredstava na koje se nije primjenjivao moratorijum i koje su banke morale da servisiraju u skladu sa inicijalno ugovorenim rokovima - pojašnjavaju oni.

vazilaženja krize. Međutim, na duži period može biti kontraproduktivan. Kao bankar, uvijek sam prije za opciju plaćanja kamate u moratorijumu, nego odlaganje i pripis dugu kaže Pejaković.

Centralna banka je omogućila bankama, kaže on, da mogu tretirati u bilansima kao novi kredit, odnosno da nakon moratorijuma mogu da restrukturiraju obaveze dužnicima, gdje je to opravdano i održivo, što je priličnije nego moratorijum do u nedogled.

- Nijesmo članica EU i pomoć koje imaju članice ne možemo očekivati, time niti jeftine pare kao zemlje sa kojim želimo da se upoređujemo. Vlada i banke su optimalno reagovale u dosadašnjim mjerama. Svjesni smo da i sve idealno uradite uvijek će biti nezadovoljnih i teoretskih postavki koje nemaju utemeljenje u raspoloživosti resursa. Želja i zahtjeva će uvijek biti, a pitanje svih pitanja je rizik naplate plasmana - kaže generalni sekretar UBCG i upozorava da moramo biti realni, kako u pogledu resursa, tako i mogućnosti.

UDRUŽENJE BANAKA

Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković Pobjedi je kazao da je u postojećim uslovima teško reći da li je realno očekivati treći moratorijum.

- Što je realno, a što nije, teško je reći u postojećim uslovima u kojima su najrazvijenije zemlje Evrope kao lokomotiva ekonomskih procesa u recesiji, ili na njenom pragu što je nezapamćeno u savremenoj istoriji.

Moratorijum, sam po sebi je koristan određeni period pre-

Sekulić: Svakog treba pojedinačno posmatrati

Predrag Sekulić

Željko Matović

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju dr Predrag Sekulić kaže da se moratorijum pokazao kao efikasna alatka ali i dodaje da svakog klijenta treba posebno posmatrati.

- Moramo biti svjesni da svaki moratorijum utiče na likvidnost bankarskog sektora i to na duže staze može da bude pogubno za poslovne banke. Sa druge strane, moratorijum se pokazao kao efikasna alatka za premošćavanje problema privrede i građana. Naravno, banke su svjesne da ukoliko dužnik ne moze da otplaćuje rate kredita na gubitku su svi. I svaki pojedinačni slučaj treba posebno posmatrati - kaže Sekulić.

On upozorava da ne treba zaboraviti da je u pitanju ugovorni odnos banke i klijenta.

Na pitanje da li bi Svjetska banka i MMF podržali još jedan bezuslovni moratorijum, Sekulić kaže da su već sada razmjere ekonomske krize u svijetu mnogo veće nego što su to bile i najpesimističnije prognoze ekonomista.

- I što je u ovom trenutku ne manje važno, krizi se ne može sagledati kraj. Zato smatram da će i Svjetska banka i MMF ali i druge međunarodne finansijske organizacije i globalni kreditori morati zajedno da djeluju kako svjetska ekonomija ne bi doživjela potpuni kolaps - kazao je Pobjedi predsjednik Odbora.

PODGORICA - U HTP Velika plaža AD Ulcinj nemaju ni 20 odsto popunjenosti kapaciteta, i to je samo procenat domaćih gostiju koji su došli ,,preko“ sindikata. Kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora direktora ove kompanije Željko Matović, imali su dobru popunjenost za praznike, ali sada mnogo manje. Prošle godine u ovo vrijeme su bili puni stranih gostiju - Čeha, Kosovara, Švajcaraca, Njemaca...

Kako bi uspjeli makar da budu na ,,pozitivnoj nuli“ uveli su akciju za porodični odmor, kako bi privukli domaće goste i donekle popunili kapacitete.

U Centralnoj banci kažu da Svjetska banka i MMF imaju izričit negativan stav u odnosu na apsolutni moratorijuma - koji bi se primijenio na sve dužnike, bez obzira na njihovu finansijsku situaciju.

- Izričit negativan stav SB i MMF imaju i oko propisivanja bankama visine kamate koju mogu zaračunati na svoje kredite - kazali su Pobjedi iz CBCG. Prema mišljenju Svjetske banke i MMF kombinacija generalnog moratorijuma (bez obzira na mogućnost dužnika da vrši otplatu) uz kamatne stope niže od tržišnih, bez ozbiljnijih analiza, da bi se dobio uvid u posljedice po banke, predstavlja značajan rizik za ekonomiju.

- Značajan rizik za ekonomiju, kako navode iz ovih međunarodnih finansijskih institucija predstavlja iz mnogo razloga.

Prvo, nameće značajan rizik po stabilnost bankarskog

- Čuvajući na taj način svoje klijente banka čuva sebe, svoju tržišnu poziciju i svoju profitabilnost. Dugoročno živuće privredne i finansijske subjekte u temeljnom karakteriše: tržišni fokus i sposobnost prilagođavanja, odnosno sposobnost upravljanja promjenama, a ovo je vrijeme kada su te osobi-

ANALIZA

Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment dr Vasilije Kostić Pobjedi je kazao da vjeruje da je realno očekivati da banke ponovo pristupe moratorijumu, ukoliko za tim bude potrebno - jer je to jednostavno racionalno poslovno ponašanje koje čuva klijente banke a time i dugoročnu perespektivu banke.

U Centralnoj banci ne razmišljaju o moratorijum

HTP Velika plaža neizvjesno očekuje ostatak sezone

Do gosta samo pov U njihovim apartmanima četvoročlana porodica može provesti vikend od petka ujutro do kasno u nedjelju za 100 eura na bazi polupansiona.

- U hotelu radnim danima polupansion (doručak i večera) je 26 eura, a dnevni zakup apartmana je 60 eura i to za pet osoba. Osim glavnog objekta smještenog u parku, na raspolaganju su kućice koje imaju i 60 meta-

ra kvadratnih po ležaju okolnog vrta - objasnio je Matović.

Gosti imaju mogućnost da koristite dodatne sadržaje - terene za mini sportove i roštilj, sadržaje za djecu i odrasle, igralište za odbojku, stoni tenis...

- Velika plaža je na svega par minuta hoda od hotela - kazao je Matović.

Kako je naglasio, rade sezonski, otprilike od juna do kraja

septembra i bilo je dobrih najava već u januaru.

- Imamo 39 apartmana, 52 hotelske sobe, ukupno 400 ležaja. Apartmani su jednosobni, dvosobni sa pratećim sadržajem i kuhinjom i dvije spavaće sobe. Prošle godine smo renovirali veći dio kapaciteta i do januara smo imali dosta rezervacija. Imamo dugoročne ugovore sa Česima, ali su ove godi-

Ekonomija

Poneđeljak, 20. jul 2020.

MF protiv apsolutnog moratorijuma sektora, potkopavajući likvidnost i kapital banka. Drugo, narušava disciplinu plaćanja, omogućavajući neplaćanje i onim dužnicima koji su finansijski sposobni, ali ne žele plaćati a to će samo otežati i povećati troškove dobijanja kredita u budućnosti za dobre klijente.

Treće, apsolutni moratorijum može dovesti do poremećaja u smislu odobravanja kredita klijentima koji nijesu bili komercijalno održivi ni prije kovida-19, na račun sektora koji imaju veći potencijal - kazali su iz CBCG objašnjavajući stavove SB i MMF. I generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković kaže da imaju upozorenje sa svih adresa međunarodnih institucija, a decidno od šefa kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru, Emanuel Salinasa, da u vrijeme pandemije moramo sačuvati stabilnost finansijskog sistema, što podrazumijeva pažlji-

ne naglašene - smatra Kostić.

Ako samo u gurbim crtama analiziramo samu prirodu moratorijuma vidjećemo, kaže profesor, da je on prije bio racionalan poslovni odgovor na novonastalu situaciju nego što je u pitanju bilo solidarno postupanje u korist privrede i građana.

mu

vo praćenje kvaliteta portfolija banaka i brzo reagovanje ako dođe do njegovog pogoršanja.

- Cijela privreda je što direktno što indirektno pogođena pandemijom. Savjeti su da se jače pomognu održive firme, ali ne i one koje su i prije krize bile nelikvidne, nesolventne, uz loše performanse i ne plaćanje poreza i doprinosa državi i uposlenima, gdje se dodatno traži ograničavanje kamatne stope, što naravno predstavlja rizik koji potencijalno može da podrije održivost banaka.

Dakle, ukoliko bi se išlo linearno, govorimo o nametanju mjera koje, ako se sprovedu, mogu da utiču na rad banaka, a samim tim i funkcionisanja finansijskog sektora koji je u Crnoj Gori bankocentričan. To znači da bankarske usluge u ukupnim finansijama pokrivaju oko 92 odsto, što znači da se prenosi rizik na ekonomiju države u cjelini - kaže Pejaković.

- Doduše, ne može se sasvim odreći ni elemenat solidarnosti, ali svakako dominira racionalno poslovno postupanje.

Više stvari govori u prilog ovakvom stavu. Da se radi o poslovnom postupaju banaka, a ne žrtvi pokazuje kamata koja se obračunava za period moratorijuma. Da nije tog obračuna stvari bi bile dijametralno drugačije. Ovako se prije može govoriti o restrukturiranju kredita nego o usluzi privredi i građanima, iako je svako restrukturiranje relativna olakšica za korisnika kredita. Ono je i redukovanje kreditnog rizika za kreditora jer je restrukturiranje kredita alternativa padanju u docnju dužnika što kao mogućnost otvara niz nepovoljnih posjedica za samu banku koje se odnose na njenu aktivnu i pasivnu stranu bilansa - objašnjava ovaj analitičar.

Dakle, alternativa restrukturiranju jeste bankarsko rezervisanje po tim kreditima i u konačnom NPL – nekvalitetni,

M.BABOVIĆ

ratorijuma, kredite Aleksandar Damjanović

odnosno nenaplativi krediti kao najmanje poželjna opcija, što sve zajedno može da utiče na pokazatelje banke, odnosno na kvalitet njenog poslovanja i njene performance.

- Sve ovo ukazuje na pravu prirodu već realizovanog moratorijuma i po mome mišljenju ukazuje na njegovu, prije svega, poslovnu, a potom ako se uopšte i može govoriti na njegovu solidarnu prirodu - kaže Kostić.

On ističe da nije svako vrijeme za stvaranje profita.

- Zadržavanje tržišne pozicicije – tržišnog učešća je dugoročno daleko važnije od stvaranja profita na kratak rok. Oni koji to razumiju svoju poslovnu viziju i grade na tome i uspješno posluju i opstaju dugi niz godina na tržištu - pojašnjava profesor.

Na pitanje da li smatra da bi novi jeftiniji moratorijum dobio podršku SB i MMF, Kostić kaže da misli da ne bi imali ništa protiv, ukoliko rješenja ne bi bila destabilizirajuća po bankarski sistem i same banke, a time i po ukupan finansijski sistem.

- I Svjetska banka i MMF su zainteresovane, prije svega, za stabilnost sistema u cjelini, a to podrazumijeva: političku, ekonomsku i finansijsku stabilnost. Samo u takvim okolnostima finansijski sistem može da realizuje svoje preuzete obaveze prema međunarodnim kreditorima. Ipak, konačna odluka je u rukama banaka jer su one autonomne u donošenju takvih odluka - ističe Kostić.

Damjanović: Banke moraju snažnije da podrže klijente Poslanik Posebnog kluba i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović Pobjedi je kazao da banke moraju snažnije da podrže klijente i da su u stanju da izdrže još jedan moratorijum.

- U iščekivanju trećeg paketa mjera koji je bio najavljen još za polovinu maja, a kasni dva mjeseca, dok crnogorska privreda trpi i ispašta, interesantno je kako će i u kom obimu biti uključen bankarski sektor. Dosadašnji opšti tromjesečni moratorijum, pa onda najava selektivnog moratorijuma svakako su bile poželjne ali nedovoljne mjere i očekivano je da se u trećem paketu banke uključe na mnogo većem nivou. Od garantnog fonda i brze, jeftine, finansijske podrške, pa do novog opšteg moratorijuma, imajući u vidu kolaps turističke sezone i novi talas pandemije - kaže Damjanović.

Posebno iz razloga što, kako ističe, banke posjeduju adekvatan kapital, i u stanju su da istrpe još jedan moratorijum, kojim bi crnogorska privreda, a i građani uzeli malo „vazduha“ u uslovima drastičnog pada ekonomskih aktivnosti.

- Ostale mjere poput otpisa kredita i kamata, odnosno snižavanja kamata za podršku usljed posljedica pandemije, opcije su koje banke moraju da razmotre i stave se u funkciju što bržeg oporavka crnogorske ekonomije - smatra ovaj poslanik.

Damjanović vjeruje da Svjetska banka i MMF ne bi bile protiv moratorijuma.

- Naprotiv, i u njihovom interesu je da se, uz podršku banaka, što prije saniraju posljedice pandemije, odnosno da se na ovaj način djelimično rastereti svojevrsna direktna podrška od strane države. Na taj način država će biti u prilici da bar u nekom iznosu smanji dodatno zaduživanje, čime se doprinosi manje lošem stanju javnih finansija, odnosno spoljnjeg duga, a što je stvar koja svakako interesuje i navedene međunarodne institucije - smatra ovaj poslanik.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

voljnim cijenama ne otkazali i nema najava da će doći, ne nadamo se. Imali smo prošlih godina i dosta gostiju sa Kosova, Albanije. Stanovnici Kosova koji žive u inostranstvu su koristili aparmane, kao i Švajcarci, Njemci, i bilo je baš puno - kazao je Matović.

U Ulcinju sezona kratko traje, ali se ,,ovo ne može porediti ni sa čim“.

- Imamo obično goste do 20.

septembra, što ove godine niti možemo da planiramo, niti znamo što nas očekuje. Sve je na čekanju - kazao je Matović.

Kaže i da su im radnici iz Srbije bili glavni personal, ali ove godine nijesu mogli da dovedu nikoga.

Od virusa se, kaže naš sagovornik, paze i rade dezinfekciju radnog prostora svako veče.

Radnici nose maske.

- Još ne znamo da li ćemo biti u gubitku. Jedino uz pomoć subvencije od Vlade, moratorijuma na kredite, možemo nešto da uradimo. Gledamo sa bankom da nešto kreditno obezbijedimo da opstanemo ovu godinu. Ipak smo mi firma koja isključivo radi sezonski kaže Matović i dodaje da zimi nema interesovanja za njihove kapacitete.

N. K.

Najviše gostiju preko sindikata

Drugi paket pomoći crnogorskoj privredi bio vrijedan 33 miliona eura D.MALIDŽAN

ta

5

Zgrada Vlade

U najavi treći paket mjera PODGORICA – Kroz implementaciju drugog paketa mjera pomoći crnogorskoj privredi obrađeno je blizu 30 hiljada zahtjeva, te izvršena isplata od oko 33 miliona eura za 15 hiljada privrednih društava, kazao je za PR centar generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije Radosav Babić.

On je naglasio i da je oko 65 hiljada zaposlenih dobilo subvenciju kroz taj program, odnosno da je za dva mjeseca isplaćeno oko 130 hiljada ličnih dohodaka, dok je subvenciju za novozaposlene dobilo blizu 300 radnika.

Iz Ministarstva ekonomije navode da su gotovo sve djelatnosti bile obuhvaćene drugim paketom mjera pomoći i da je veoma mali broj onih djelatnosti koje su isključene iz programa, jer ni u kom smislu nijesu bile ugrožene.

- Smatramo da su mjere Vlade Crne Gore bile pravovremene, kvalitetne i što je najvažnije da su dale rezultate i da su ih privrednici, u mjeri u kojoj im je bilo potrebno, na najbolji način iskoristili - kazao je Babić.

On je rekao da je u kriznom trenutku najvažnije bilo pomoći privredi da prebrodi najkritičniji trenutak prije nekoliko mjeseci, te pomoći radnicima, odnosno njihovim zaposlenima, da u tom trenutku ne ostanu bez posla.

- Od privrednika smo dobili pozitivne komentare. Kazali su nam da su mjere odgovarale aktuelnom trenutku, zadovoljni su načinom implementacije mjera, kao i činjenicom da smo uspjeli ne samo odložiti određene finansijske obaveze koje su preduzeća imala, već da smo uspjeli pokriti troškove i za zarade njihovih radnika - istakao je Babić navodeći da bi uskoro trebalo da bude usvojen i treći paket mjera koji će osim sanacione imati i razvojnu komponentu - kazao je Babić.

U kompaniji Alfa Ton Lekić ističu da ni njima, kao i mnogim drugim kompanijama u Crnoj Gori, nije bilo lako da se suoče sa zatvaranjem privrede na skoro dva mjeseca.

- Pad prihoda je bio od 60 do 70 odsto u odnosu na prošlu godinu, pa smo troškove pokrivali iz svojih rezervi uz pomoć Vlade i njenih mjera - kazala je menadžerka finansija i računovodstva u kompaniji Alfa Ton Lekić Ivana Luković navodeći da su im mjere bile značajne za pokrivanje komunalija, zakupa i zarada.

U okviru drugog paketa mjera koristili su subvencije za zarade, kao i mjeru produženja limita za odloženo plaćanje carinske garancije. Luković je istakla da bi kroz treći paket mjera trebalo izvršiti disperziju ekonomskog rizika kako bi se i druge privredne grane koje su „možda i zapostavljene u prethodnom periodu“ više uključile u naš bruto društveni proizvod.

Na pomoći su zahvalni i u kompaniji Siti taksi iz Podgorice, koji su iskoristili u dijelu subvencije za zaposlene.

- To je bila prava pomoć za našu firmu, jer smo u tom trenutku počeli da radimo - morala su auta da se servisiraju, moralo je da se obezbijedi gorivo i naročito važno subvencije za zarade zaposlenih. Sve to nam je pomoglo da počnemo oporavak kompanije - kazao je pravni savjetnik u kompaniji Siti taksi Podgorica NeR. P. nad Štibilj.

6

Društvo

Poneđeljak, 20. jul 2020.

MCP prihvatila poziv premijera na pregovore o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Danas nastavljaju dijalog

PODGORICA - Predsjednik Vlade Duško Marković pozvao je Mitropoliju crnogorsko-primorsku i druge eparhije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na nastavak razgovora o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

- Vladin Tim za pregovore o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti spreman je za nastavak razgovora radi pronalaska prihvatljivog rješenja u odnosu na otvorena pitanja. Pozivam Mitropoliju crnogorsko-primorsku i druge eparhije Srpske pravoslavne crkve da već od 20. jula 2020. godine, nastavimo započete pregovore na ekspertskom nivou – saopštio je predsjednik Vlade.

Mitropolija crnogorsko-primorska je prihvatila poziv premijera ukazujući da ovaj poziv „stiže sa ne malim zakašnjenjem za dovršetak započetog pa prekinutog dijaloga“.

- Koristimo i ovu priliku da podsjetimo da je naša Crkva bila, jeste i ostaje privržena dijalogu kao jedinom pravom putu i načinu da se riješe otvorena pitanja u odnosima između Crkve i države koja su nastala prije i nakon donošenja i stupanja na snagu spornog Zako-

na o slobodi vjeroispovijesti – poručili su iz MCP ukazujući da ovaj poziv „stiže sa ne malim zakašnjenjem za dovršetak započetog pa prekinutog dijaloga“.

Nadaju se da Vlada to ne čini radi uključivanja ove teme u predizbornu kampanju na šta, kako navode, ne bi mogli pristati, kako zbog Crkve tako i zbog vjernog naroda. Očekuju da će Vlada u potpunosti ispoštovati crkveni i pravni subjektivitet Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhijâ Srpske pravoslavne crkve i prihvatiti njihove prijedloge o izmjenama i dopunama Zakona.

- Imajući u vidu složenost prilika u kojima se nalazi Crna Gora, a posebno veliku zabrinutost Crkve zbog nasilja nad sveštenstvom i vjernim narodom, kao i zbog progonjenja sveštenstva i monaštva, ipak ne gubimo nadu da će Vlada i Skupština Crne Gore pod hitno izmijeniti i dopuniti sporni Zakon koji je glavni uzročnik ove nezapamćene odbrane svetinja od strane pravoslavnog naroda Crne Gore – naveli su u odgovoru iz MCP i potvrdili dolazak na današnji sastanak koji će biti održan u 16 časova u Vili ,,Gorica“ u Podgorici.

R. P.

Detalj sa prvog sastanka Vlade i Mitropolije

Ministarstvo prosvjete raspisuje konkurs za talentovane učenice i studente

Više od 1,5 miliona eura za kredite i stipendije PODGORICA - Ministarstvo prosvjete će danas raspisati konkurse za dodjelu 166 stipendija talentovanim učenicima osnovnih i srednjih škola, 352 stipendije najboljim studentima, 3.400 studentskih kredita, kao i konkurs za prijem 455 učenika i 2.343 studenata u domove učenika i studenata u 2020/2021. godini, za šta se svake godine izdvaja preko 1,5 miliona eura- kazala je direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović.

-Ako tome dodamo i sufinansiranje školarine na magistarskim i doktorskim studijama, za šta se svake godine izdvaja više desetina hiljada eura, te besplatne osnovne i master studije, možemo reći da su izdvajanja za učenički i studentski standard značajna i svjedoče o naporima da se mladima obezbijede što kvalitetniji uslovi za obrazovanjenavela je Kurpejović.

PODRŠKA TALENTIMA

Ona je navela da je jedan od prioriteta Ministarstva podrška talentovanim učenicima koji sve godine dobijaju stipendije.

Ove godine će biti dodijeljeno 20 stipendija osnovcima koji prvi put konkurišu, 40 učenicima osnovnih škola koji produžavaju pravo na stipendiju, 30 srednjoškolcima koji prvi put konkurišu za stipendiju i 60 učenicima srednjih škola. Biće dodijeljeno i 35 stipendija učenicima srednjih škola koji se obrazuju za obrazovni profil za deficitarnu kvalifikaciju.

- Podsjećam da je Ministarstvo u ovoj godini, pored ovih 16 redovnih stipendija, opredijelilo oko pola miliona eura za oko 800 stipendija za deficitarne kvalifikacije, od čega 30 obezbjeđuje Privredna komora objasnila je Kurpejović.

Ona je rekla da pravo na stipendiju mogu ostvariti talentovani učenici druge i narednih godina školovanja, a učenika za sti-

pendiju predlaže nastavničko vijeće škole, na osnovu pisane preporuke predmetnog nastavnika.

-Kada je riječ o stipendijama za najbolje studente, od ukupno 352 stipendije koje će u studijskoj 2020/2021. godini biti dodijeljene, 200 će pripasti studentima koji produžavaju pravo na stipendiju, dok je 110 rezervisano za studente koji prvi put konkurišu, 20 stipendija licima s invaliditetom i 32 stipendije za deficitarna zanimanja-navela je ona.

Pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti koji su najbolji na drugoj i narednim godinama studija, koji su prvi put upisali semestar studijske godine, nijesu gubili ni jednu godinu tokom studija, koji su prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili sve ispite iz prethodnih godina studija i postigli indeks uspjeha najmanje 9.00. Prijava za stipendije najboljim studentima može se preuzeti samo elektronski, sa sajta Ministarstva prosvjete.

U studijskoj 2020/2021. godini biće dodijeljeno 3.400 studentskih kredita studentima osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija

ustanova visokog obrazovanja.

-Od ukupnog broja studentskih kredita, 860 će biti dodijeljeno studentima prve godine osnovnih studija i to: 770 kredita studentima prve godine osnovnih studija koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori i 90 kredita studentima prve godine osnovnih studija na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore, 2.290 kredita studentima starijih godina studija koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori i 250 kredita studentima starijih godina koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore - rekla je Kurpejović.

KO IMA PRAVO

Pravo na studentski kredit mogu ostvariti studenti osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija ustanova visokog obrazovanja, koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program.

Prijava za dodjelu studenskih kredita za studente koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori podnosi se isključivo elektronski preko portala eUprave.

Učenički domovi Crne Gore

Studenti na jednom podgoričkom fakultetu

ove godine će primiti 455 učenika, a studentski domovi 2.343 studenata. Pravo učešća na Konkursu imaju učenici koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisani u određeni razred u tekućoj školskoj godini, kao i studenti koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program, i učenici koji pohađaju neku od srednjih škola u Crnoj Gori.

Dokumenta za prijem studenata I godine studija u domove studenata podnosiće se od 24. avgusta do 11. septembra 2020. godine.

Za studente II, III, IV, V i VI godine studija rok za podnošenje dokumenata je od 7. septembra do 2. oktobra 2020. godine, dok će učenici dokumenta podnositi dokumenata od 10. do 21. avgusta 2020. godine.

Kurpejović je navela da će zbog problema sa pandemijom, organizovati elektronsko prijavljivanjem, uz obavezu slanja originalnih dokumenata putem pošte. Rok za podnošenje dokumenata za studentske kredite, stipendije najboljim studentima i talentovanim učenicima je od 1. septembra do 16. oktobra 2020. godine.

R.P.

Tragična smrt dvojice mladića na putu Danilovgrad - Nikšić

Sa mjesta nesreće

U Nikšiću Dan žalosti

NIKŠIĆ – Danas će u Nikšiću biti Dan žalosti zbog tragične smrti osamnaestogodišnjaka Danila Delibašića i Andrije Vickovića, odlučio je predsjednik ove opštine Veselin Grbović.

- Dan žalosti obilježava se isticanjem zastave na pola koplja na zgradi opštine Nikšić, javnim preduzećima, javnim ustanovama čiji je osnivač Opština, objektima mjesnih zajednica i drugih ustanova na području opštine Nikšić. Elektronski i drugi mediji dužni su da svoje programe i sadržaje prilagode Danu žalosti.

Takođe, zabranjeno je emitovanje muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mjestima - navodi se u saopštenju opštine.

R. P.

Građani uputili deset primjedbi zbog sive ekonomije

Neizdavanje računa najveći problem PODGORICA- U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano deset primjedbi, koje su podnosili građani, ali nije izrečena nijedna novčana kazna.

Građani su se uglavnom žalili na neizdavanje računa u pekari Centar u Podgorici i neimenovanoj u Pljevljima, ugostiteljskom objektu u Tivtu i na plaži u Ulcinju.

Evidentirana je i pritužba da dvije osobe iz Srbije krše mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, kao i da firma “Suza” iz Podgorice švercuje spomenike iz Srbije.

Građani su se žalili i na rekonstrukciju puta, smeće i nepropisno parkiranje.

Kampanju “Budi odgovoran” su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo fi-

nansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije “Budi odgovoran”, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

R.P.

Hronika

Poneđeljak, 20. jul 2020.

7

Saslušano više bezbjednosno interesantnih osoba bliskih škaljarskom klanu u istrazi ubistva Saše Klikovca

Provjeravaju da li likvidacija ima veze sa napadom na Krstovića PODGORICA – Istražitelji su saslušali više bezbjednosno interesantnih osoba bliskih škaljarskom klanu u istrazi ubistva Saše Klikovca (38) koji je likvidiran u subotu ujutro u 9.50 sati ispred porodičnog restorana ,,Kod Crnogorca“ na rijeci Cijevni.

Kako nam je nezvanično saopšteno iz izvora bliskih istrazi, policija za sada nema osumnjičenog za ovaj zločin, ali se naslućuje motiv likvidacije.

Prikupljena su obavještenja koja upućuju da je ubistvo Klikovca osveta za nedavni pokušaj ubistva osobe bliske škaljarskom klanu. Inspektori vjeruju da će na osnovu operativnih saznanja i prikupljenih dokaza sa sigurnošću utvrditi motiv.

OBRAČUN KLANOVA

S obzirom na to da je Klikovac bio blizak osobama iz zagoričkog klana koje se terete za pokušaj likvidacije Podgoričanina Igora Krstovića (35) 28. januara u Zeti, ispituju da li su ova dva zločina povezana.

Krstovića su napadači sačekali u blizini njegove kuće u mje-

stu Balijače i ispalile više od 20 hitaca u njega dok je bio u vozilu. Iako su prognoze ljekara bile da mu život visi o koncu, ovaj Podgoričanin uspio je da se „izvuče“.

Ubrzo nakon toga, nekoliko kilometara dalje, na Kakarickoj gori pronađen je zapaljen automobil „golf“, za koji se veruje da su ga koristili napadači. U vozilu je pronađeno i oružje.

I Krstovićevo ime dugo se provlači se kroz policijsku evidenciju, a gradski nadimak Kamata objašnjava mnogo.

OSVETE

Za napad na Krstovića terete se braća Vidoje i Radoslav Stanišić, kao i Dragiša Bulatović sa kojima je Klikovac bio blizak.

Nakon zločina, Radoslav Stanišić bio je u bjekstvu, a operativna saznanja policije tada su ukazivala da se krio upravo kod Klikovca u kući u Zeti.

Istražitelji su tada pretresli kuću Klikovca, ali nijesu našli Stanišića.

Dobro obaviješteni izvori iz bezbjednosnih službi navode da Krstović važi za osobu bli-

M.BABOVIĆ

Prikupljena su obavještenja koja upućuju da je ubistvo Klikovca osveta za nedavni pokušaj ubistva osobe bliske škaljarskom klanu.

Inspektori vjeruju da će na osnovu operativnih saznanja i prikupljenih dokaza sa sigurnošću utvrditi motiv

Istražitelji juče na mjestu ubistva, ispred restorana ,,Kod Crnogorca“

sku škaljarskom klanu, čije su vođe, Igor Dedović i Stevan Stamatović, ubijene 19. januara u Atini.

Klikovac je, opet, bio blizak suprotnoj strani – takozvanom zagoričkom klanu, koji se nedavno, prema policijskim izvorima, priklonio kavčkom klanu.

Na Klikovca je pucano dok je bio u automobilu. Ispaljeno je pet hitaca kalibra 9 milimetara.

Tragovi koji istražitelji prate vode do podgoričkog ogranka škaljaraca. Inspektori provjeravaju i pokušavaju da identifikuju crveni „golf“ koji se prethodnih dana vrzmao oko kuće Klikovca. Iako neobično, tadašnje pojavljivanje nepo-

Saslušan pritvorenik osumnjičen za incidente u UIKS-u

Terete ga za teške povrede i prijetnje PODGORICA - Pritvorenik Aleksandar Konatar sa Cetinja, kojem se sudi za ubistvo košarkaša Ljuba Jovanovića prije devet godina na Cetinju, saslušan je u Osnovnom tužilaštvu zbog napada na šefa smjene Istražnog zatvora B. P. i prijetnji zatvorskom policajcu G. R. Kako je Pobjedi potvrđeno iz tužilaštva, Konatar je saslušan, a uzete su i izjave od više službenika UIKS-a.

U prijavi koju su podnijeli službenici Istražnog zatvora navodi se da je Konatar odbio da sa šetnje ode u ćeliju, nakon čega je i odgurnuo šefa smjene, koji je pao i polomio nogu. Nakon toga, u pomoć su mu pristigla dvojica zatvorskih policajaca i sredstvima prinude ga odveli u sobu.

Tada im je Konatar uputio psovke, a kasnije i prijetnje.

Kako je navedeno u prijavi, Konatar je G.R. prijetio da će ga ubiti.

Poslije ovog incidenta, Konatar nakon nekoliko dana ponovo je prijetio istom službeniku.

Aleksandar Konatar

- Rekao je da će ubrzo izaći iz zatvora, da zna gdje mi sestra živi i da će je silovati - piše u prijavi.

Konatar je poznat istražiteljima po više krivičnih djela.

Protiv njega su službenici UIKS-a podnijeli desetak disc i p l i n s k i h p r i j ava z b o g nepoštovanja kućnog reda u zatvoru.

M. Ž.

znate osobe u blizini kuće u Balijačama nije slutilo na zločin. Sada inspektori vjeruju da je vozač tog automobila pratio i tipovao Klikovca i da ima veze sa organizacijom ovog zločina.

Inspektori sumnjaju da je u likvidaciji učestvovalo više osoba.

U okviru izviđaja, inspektori su izuzeli video-snimke, kako bi pokušali da identifikuju ubicu.

DOSJE KLIKOVCA

Klikovac je hapšen i osuđivan zbog napada na policajce, nedozvoljenog držanja oružja, iznude, pripadništva hakerskoj kriminalnoj grupi koja je skidala novac sa inostranih računa.

Tvrdi da mu ,,načelnik radi o glavi“ Na posljednjem ročištu, krajem juna Aleksandar Konatar je dopisom iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija zatražio od sudije Vladimira Novovića premještaj u bjelopoljski zatvor jer, kako tvrdi, ,,načelnik Bauković mu radi o glavi“.

Međutim, sudija Novović je saopštio da ga je načelnik Istražnog zatvora obavijestio da nema osnova da se Konatar premjesti u drugu organizacionu jedinicu, odnosno u zatvor u Bijelom Polju.

U ovom predmetu sudi se i Nikoli Vuletiću zbog razbojništva, koji je u četvrtak iz Španije izručen Crnoj Gori.

Ljubo Jovanović je bio slučajna žrtva, kada se nakon šetnje sa drugom iz reprezentacije sklonio od kiše u kazinu u centru Cetinja. Prema optužnici, Konatar je 30. juna 2011. godine ispalio metak u Jovanovića, dok je Vuletić čuvao stražu tokom razbojništva. Tom prilikom su ukrali oko 350 eura.

Klikovcu su posljednji put lisice stavljene 11. aprila zbog kršenja mjere zabrane prisustva i zadržavanja na javnom mjestu i nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Dva mjeseca ranije, 6. februara, Klikovac je uhapšen nakon što su DNK analize pokazale da je pištolj pronađen u mašini za pranje suđa u porodičnoj kući njegov, a ne njegovih roditelja koji su tvrdili da je njihov.

U ljeto 2012. godine uhapšen je u policijskoj akciji „Fokus“, kao član sedmočlane kriminalne grupe na čijem su čelu su bili stručnjak za računarske prevare Miloš Čujović i Nikola Marković.

Klikovac je tada osuđen na dvije godine i četiri mjeseca.

U optužnici se navodi da je kriminalna grupa u dužem periodu sa računa crnogorskih banaka podigla 195.474 eura, a na račune u Crnoj Gori prebacila 488.200 švajcarskih franaka i 555.428 eura. Klikovcu je zajedno sa Vidojem Stanišićem i Željkom Bulatovićem suđeno u podgoričkom Osnovnom sudu da su 2014. godine pokušali da uzmu reket od 5.000 eura od vlasnika restorana „Garden“ Mirka Simonovića.

Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Nada Rabrenović Klikovcu i Stanišiću izrekla je po godinu zatvora, a Bulatoviću godinu i šest mjeseci.

Klikovac je hapšen i krajem decembra 2105. godine, kada je sa još pet Zagoričana napao policajce u „Velvetu“. Za ovaj napad Klikovac je osuđen na osam mjeseci robije, dok su Radoslav Stanišić i Nikola Marković dobili po godinu zatvora, Branko Vukanović sedam, i Željko Popović tri mjeseca zatvora.

Klikovac je u julu 2016. godine zajedno sa Vidojem Stanišićem, starletom Sorajom Vučelić i njenom drugaricom Aleksandrom Saškom Korać iz Beograda privođen na informativni razgovor u zgradu tivatske policije zbog nepropisnog parkiranja „BMW X6“ nikšićkih tablica, kojim je njih četvoro stiglo u Porto Montenegro i pritužbi da su pokušali da uđu u jedan od luksuznih bazena u Porto Montenegru, iako im je to obezbjeđenje branilo.

A. R.

Tokom jula povećan broj saobraćajnih nezgoda

Uprava policije uputila apel vozačima i roditeljima PODGORICA - Uprava policije apelovala je na sve učesnike u saobraćju da prilagode ponašanje uslovima i stanju na putu, te da bezbjednom vožnjom, doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

-I pored pojačanog prisustva saobraćajne policije na putnim pravcima, preventivnih aktivnosti, akcija, kao i pojačanih kontrola učesnika u saobraćaju, na putevima u Crnoj Gori je do sada tokom ovog mjeseca evidentiran povećan broj saobraćajnih nezgoda, u kojima su život izgubila četri lica - saopšteno je iz Uprave policije. Oni su podsjetili da su u subotu stradale čak tri osamnaestogodišnje osobe, a pet je zadobilo teške tjelesne povrede opasne po život, godišta između 2000. i 2003.

- Uprava policije skreće pažnju, da u bilo kojoj drugoj državi na svijetu pa ni u Crnoj Gori, ne postoji objektivna ni realna mogućnost da na svakoj kritičnoj ili manje opasnoj dionici puta bude prisutan policijski službenik, kako bi vozači, zbog straha od eventualne kazne, usporili vožnju i prilagodili svoje ponašanje u saobraćaju - navodi se u saopštenju.

Nikšićani A. V. (18) i D. D. (18) poginuli su juče, a N. D. (18) je teško povrijeđen u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Podgorica - Nikšić.

Do udesa je došlo u 19.30 sati u mjestu Brlja, kada su se sudarili automobil „opel korsa“, cetinjskih registarskih oznaka i šleper nikšićkih oznaka.

Prema nezvaničnim informacijama „opel korsa“, u kome su se nalazili mladići, se kretao prema Podgorici, i iz za sada neutvrđenih razloga udario u šleper koji se uključivao na put sa benzinske stanice.

Apelovali su i na roditelje da kategoriji mladih vozača (vozači do 24 godine), skrenu pažnju na poštovanje saobraćajnih propisa i bezbjedno i sigurno upravljanje vozilima.

- Uprava policije će i u narednom periodu u okviru realnih mogućnosti, nastojati da kroz pojačano prisustvo i preventivne aktivnosti, doprinese smanjenju broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama, ali još jednom apelujemo na sve vozače, da svojim ponašanjem doprinesu ukupnoj bezbjednosti u saobraćaju i smanjenju broja nezgoda sa najtežim posljedicama, što je konačno i naš zajednički cilj - kazali su u saopštenju.

A. R.

8

Društvo

Poneđeljak, 20. jul 2020.

INTERVJU: Vesna Orlandić-Čejović, specijalista anesteziologije u KCCG

Za suživot sa koronom moramo biti spremni POGORICA – Ukoliko u ovakvim okolnostima, svojim ponašanjem dozvolimo veliki broj oboljelih, moramo biti spremni da se suočimo sa činjenicom da, ma koliko dobro bio opremljen, uređen i pripremljen, nijedan zdravstveni sistem neće izdržati takav pritisak.

A to smo vidjeli i gledamo u okruženju, poručuje u intervjuu za Pobjedu specijalista anesteziologije sa reanimatologijom u Kliničkom centru Crne Gore i jedini subspecijalista Intenzivne medicine u našoj zemlji dr Vesna Orlandić-Čejović.

Govoreći o tome kako se Crna Gora odupire korona virusu, Orlandić-Čejović ocjenjuje da je odgovor uspješan, ali da drugi talas donosi veći izazov, te poziva ljekare da ostanu to što jesu, političare da budu manje političari, a građane da razumiju, prihvate i time poštuju predložene epidemiološke mjere.

Naša sagovornica smatra da je u sadašnjim okolnostima veliki izazov očuvati kapacitete zdravstvenog sistema.

Anesteziolozi su prepoznati da tokom epidemije nose najveći rizik od obolijevanja, ali kako ističe Orlandić-Čejović ona i njene kolege nijesu osjećali strah već su se za vrijeme borbe protiv opasnog virusa ponašali profesionalno i odgovorno.

POBJEDA: Kako su na epidemiju korona virusa odgovorili zdravstveni sistem i država u prvom, a kako sada, u drugom talasu?

ORLANDIĆ-ČEJOVIĆ: To su dva različita strateška koncepta s istim ciljevima: da se stanovništvo sačuva od masovnog obolijevana, spriječi visoka smrtnost oboljelih, sačuva zdravstveni sistem od nekontrolisanog priliva velikog broja oboljelih i da se ograniče ekonomske posljedice epidemije. Jednostavno rečeno, u prvom talasu je bila taktika sprečavanja ulaska i nekon-

Neprijatno sam iznenađena kršenjem epidemioloških mjera od strane pojedinih ljekara koji se, posebno u ovakvim okolnostima, moraju pridržavati svoje profesije, svojim znanjem prosvećivati, a ponašanjem služiti za primjer.

Kako sada svi dijelimo odgovornost, valjalo bi da ljekari ostanu to što jesu, političari da budu manje političari, a građani da razumiju, prihvate i time poštuju predložene epidemiološke mjere - kazala je Orlandić-Čejović

Vesna Orlandić-Čejović

trolisanog širenja virusa, a sada je to taktika dozvoljenog i kontrolisanog ulaska virusa. Činjenica da smo „nultog“ pacijenta dobili najkasnije u regionu, da smo imali manji broj oboljelih, manji broj hospitalizovanih u Jedinici intenzivnog liječenja, manju stopu smrtnosti, da su sačuvani zdravstveni kapaciteti, kao i to da smo u jednom, za pandemiju mogu reći dužem vremenskom periodu bili bez detektovanog virusa, govori o uspješnom odgovoru cjelokupnog društva.

Utisak je da je u tom periodu glavnu riječ imala struka.

Drugi talas donosi veći izazov.

Taktika kontrolisanog ulaska virusa će odložiti završetak epidemije i mi se u svakom segmentu moramo pripremiti za suživot sa novim korona vi-

Kako intubacija predstavlja proceduru visokog rizika od širenja infekcije, neophodno je bilo donijeti standardni operativni protokol kojim se definiše svaka radnja i pri tome neophodna oprema za sigurno izvođenje procedure, što smo mi u Kliničkom centru i učinili - kaže za Orlandić-Čejović

rusom, istovremeno se polako vraćajući ekonomskim i političkim interesima.

POBJEDA: Sa otvaranjem granica došlo je do razbuktavanja epidemije. Jesu li mjere koje se preduzimaju dovoljne da bi se kontrolisao virus? One se drastično razlikuju od onih koje su uvedene u periodu kada je broj oboljelih bio niži?

O R L A N D I Ć - Č E J OV I Ć : Mjere donesene sa otvaranjem granica su takozvane preventivne mjere usmjerene na smanjenje širenja virusa unutar populacije. Činjenica je, da ove mjere utiču na promjenu našeg ponašanja i navika, na što mi, očigledno, u početku nijesmo bili spremni. Bili smo svjedoci eksplozije aktivnosti naših sugrađana, ne vodeći računa o predloženim mjerama. Neprijatno sam iznenađena kršenjem epidemioloških mjera od strane pojedinih ljekara koji se, posebno u ovakvim okolnostima, moraju pridržavati svoje profesije, svojim znanjem prosvećivati, a po-

Podaci koji ne ostavljaju ravnodušnim POBJEDA: Anesteziolozi rade sa oboljelima u najtežem obliku infekcije, kojima otkazuju pluća i drugi vitalni organi, a pomažete im tako što ste sa njima u bliskom kontaktu. Kakvi su bili rezultati u KCCG u prvom talasu pandemije?

Da li ste se plašili? Ne samo za pacijentov život, već i za svoj život i za Vašu porodicu i prijatelje?

ORLANDIĆ-ČEJOVIĆ: Liječenje bolesnika sa kovi-

dom-19 koji su u kritičnom stanju i na aparatu za vještačko disanje podliježe standardima i principima Intenzivne medicine. Vještačko disanje je specifična, kompleksna procedura u kome aparat zamjenjuje funkciju pluća i tima daje vremenski period u kome može doći do poboljšanja zdravstvenog stanja.

Time vještačko disanje daje šansu kritično oboljelim pacijentima. Svakako, to nije procedura bez mogućih

komplikacija i medicinska nauka je predložila protokole sigurnosti vještačkog disanja, a koje smo mi uveli u svakodnevnu praksu. U prvom talasu epidemije, od ukupnog broja inficiranih 1,5 odsto oboljelih je primljeno u Jedinicu intenzivnog liječenja.

Na prijemu,većina je imala vjerovatnoću da će liječenje završiti smrtnim ishodom više od 95 odsto. Prosječna dužina boravka oboljelih u Jedinici intenzivnog liječenja

našanjem služiti za primjer.

Kako sada svi dijelimo odgovornost, valjalo bi da ljekari ostanu to što jesu, političari da budu manje političari, a građani da razumiju, prihvate i time poštuju predložene epidemiološke mjere.

POBJEDA: Što je najveći izazov za zdravstveni sistem kada je u pitanju epidemija u Crnoj Gori. Od čega ljekari imaju strah, ako bi došlo do još složenije situacije nego što je to u ovom trenutku?

Smatrate li da je sistem spreman za ono što dolazi?

ORLANDIĆ-ČEJOVIĆ: U sadašnjim okolnostima veliki je izazov očuvati kapacitete zdravstvenog sistema. To znači da sistem ima dovoljno zdravstvenih radnika, dovoljno bolničkih postelja i adekvatnu opremljenost, kako bi svima kojima je neophodna pomoć bila dostupna i pravovremena.

Sa jedne strane imamo virus koji je veoma prenosiv. Oboljenje koje ovaj virus izaziva ima svoje specifičnosti: dug period bez simptoma, dug je 20, a prosječno trajanje procedure vještačkog disanja je bilo 17 dana. Stopa preživljavanja oboljelih u jedinici intenzivnog liječenja je 20 odsto. Ono, čemu smo svjedočili, a što je uvaženi kolega prof. dr Mervin Singer, intenzivista sa Univerzitetskog koledža u Londonu, nazvao „domino efekat“, jeste postepeno otkazivanje životno bitnih funkcija.

Ovo nijesu podaci pred kojima iko može ostati hladnokrvan i trebamo biti svjesni da broj kritično oboljelih raste paralel-

i nepredvidiv tok liječenja, dug oporavak i sa mogućim posljedicama. Vidjeli smo da je individualni, to jest personalizovani pristup najbolji u liječenju oboljelog, što podrazumijeva kontinuirano, intenzivno praćenje stanja oboljelih, razumijevanje njihovih osobenosti i prilagođavanje terapijskih modaliteta.

Sa druge strane, svjedoci smo svakodnevno sve većem popunjavanju bolničkih kapaciteta, kao i sve većem broju inficiranih i izolovanih zdravstvenih radnika. Ukoliko u ovakvim okolnostima, svojim ponašanjem dozvolimo veliki broj oboljelih, moramo biti spremni da se suočimo sa činjenicom da, ma koliko dobro bio opremljen, uređen i pripremljen, nijedan zdravstveni sistem neće izdržati takav pritisak. A to smo vidjeli i gledamo u okruženju.

POBJEDA: Sa kojim izazovima se suočavaju anesteziolozi u vrijeme pandemije?

O R L A N D I Ć - Č E J OV I Ć : Anesteziolozi su prepoznati da tokom epidemije nose najveći rizik od obolijevanja.

Procedure koje izvodimo kao što su: reanimacija, intubacija, postavljanje bolesnika na neinvazivnu ili invazivnu ventilaciju, aspiracija, bronhoskopija... su procedure koje dovode do raspršivanja kapljica i sa njima do širenja virusa. Dodatno, anesteziološki tim se često nalazi u situaciji da neodložno pruža pomoć oboljelom za kojeg se ne zna da li je infektivan ili ne.

Danas je sumnjiv na kovid-19 praktično svaki bolesnik koji se u okolnostima hitnoće podvrgava nekoj dijagnostičkoj, interventnoj ili operativnoj proceduri. Ovo nalaže veliki oprez i neophodnost adekvatne primjene lične zaštitne opreme kako bi spriječili ne samo samoobolijevanje, već i širenje virusa unutar bolnice, što dodatno otežava naš rad.

POBJEDA: Izazov je intubirati pacijente, naročito one no sa ukupnim brojem oboljelih. To je jednostavno statistika kojoj ne možemo umaći.

Ne bih mogla reći da su anesteziolozi angažovani u prvom talasu epidemije osjećali strah. Ponašali smo se profesionalno i odgovorno.

Većina nas je bila odvojena od svojih porodica i prijatelja, u jednom obliku samoizolacije, znajući da ako se mi inficiramo,virus će lako preći na našu okolinu i kolege. Srećom do toga nije došlo. Vidjećemo kakav sada scenario možemo doživjeti.

Izbori – rizik ili neminovnost POBJEDA: Da li smatrate da postoji opasnost o održavanju izbora pod ovakvim epidemiološkim rizikom? Koje rješenje vidite kao najbolje?

ORLANDIĆ-ČEJOVIĆ: Mislim da smo trenutno u zamahu drugog talasa epidemije i teško je dati procjenu kako će se situacija dalje razvijati. Mislim da je naredni period kritičan. Vjerujem da će Nacionalno koordinaciono tijelo u donošenju ove odluke naći pravi balans, obezbijediti transparentnost u donošenju odluka koje će biti jednako primjenjivane za sve.

mlade. Čega se najviše plašite kada do toga dođe? Kakvo iskustvo imate?

ORLANDIĆ-ČEJOVIĆ: U ovom momentu, jedino je sigurno da je kiseonik lijek koji pomaže oboljelim od kovida-19 sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom koji zahtijevaju prijem na bolničko liječenje. Kod pogoršanja plućne funkcije procjenjuje se potreba za uvođenjem neke manje ili više invazivne metode davanja kiseonika. Neinvazivna metoda podrazumijeva isporuku kiseonika pod visokim protocima i/ili pritiscima, ali bez intubacije tj. postavljanja spečifične cjevčice u disajne puteve, dok invazivna metoda podrazumijeva intubaciju i postavljanje oboljelog na neki vid vještačkog disanja. Prvu metodu uglavnom dobro podnose oboljeli mlađeg uzrasta, bez značajnih dodatnih oboljenja, dok se drugoj najčešće podvrgavaju oni sa dodatnim oboljenjima, hipertenzijom, dijabetesom, gojaznošću, među kojima su i mlađi i stariji oboljeli.

Kako intubacija predstavlja proceduru visokog rizika od širenja infekcije, neophodno je bilo donijeti standardni operativni protokol kojim se definiše svaka radnja i pri tome neophodna oprema za sigurno izvođenje procedure, što smo mi u Kliničkom centru i učinili.

POBJEDA: Što je to što ste u međuvremenu naučili o virusu?

ORLANDIĆ-ČEJOVIĆ: U periodu koji je pred nama, kraćem ili dužem, sigurno ćemo mnogo više saznati o samom virusu, o oboljenju nazvanom kovid-19, a i o sebi samima. Voljela bih da sve što je urađeno i što se uradi, po završetku epidemije/pandemije bude podvrgnuto nezavisnoj procjeni i sve što se pokaže neadekvatnim da se ispravi.

Samo tako možemo naučiti.

Katarina JANKOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 20. jul 2020.

9

AlArmAntno: Nakon analize 720 uzoraka jučerašnji dan sa najvećim brojem zaraženih

Dvoje preminulo, pozitivno 116 osoba - U Institut su prispjele prijave još dva smrtna slučaja kod kovid-19 pozitivnih pacijenta i to iz Bara i Podgorice.

Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna od kovida-19 je 23 – saopšteno je iz IZJ. Navode da se oporavilo još sedmoro pacijenata, te da ih je od 14. juna ukupno 70 oporavljenih. Do sada su sprovedena 29.632 PCR testa, dok je ukupan broj aktivnih slučajeva u Crnoj Gori 1.771.

Dr Ilija Ašanin je za Antenu M kazao da se u nikšićkoj bolnici trenutno liječi 36 oboljelih od korona virusa, od kojih je 29 na infektivnom

Nacionalno koordinaciono tijelo je za Cetinje i Nikšić uvelo iste privremene mjere sprečavanja širenja korona virusa kakve su na snazi u Podgorici obavezno nošenje zaštitnih maski u zatvorenom i otvorenom prostoru i.božović

PODGORICA – Nakon 720 analiziranih uzoraka, korona virus potvrđen je kod 116 osoba, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Najviše novozaraženih je u Podgorici i Nikšiću 40 i 32, po desetoro ih je iz Herceg Novog i Kotora, sedmoro je iz Bara, po šestoro iz Budve i Rožaja, troje iz Berana, dok je po jedan zaraženi registrovan u Danilovgradu i Cetinju.

Zabrinjavajući rast broja zaraženih

odjeljenju, a sedam na psihijatriji. Jedan pacijent je, kako je naveo Ašanin, životno ugrožen.

Nacionalno koordinaciono

tijelo za zarazne bolesti je juče na prijedlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore odlučilo da u prijestonici Cetinju i opštini Nikšić budu od

ponoći uvedene iste privremene mjere sprečavanja širenja korona-virusa kakve su prije tri dana uvedene u Podgorici.

Ocjena predsjednice Samostalnog sindikata zdravstva

Preporuka Instituta za biologiju

Crnogorski zdravstveni sistem dobro se snalazi PODGORICA - Crnogorski zdravstveni sistem dobro se snalazi u trenutnoj situaciji koja je izazvana korona virusom, ocijenila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapić.

Ona je agenciji MINA kazala da je poslije perioda corona free bilo najava da slijedi novi talas, ali da ih je dosta iznenadila masovnost inficiranja korona virusom mlade populacije.

- Crnogorski zdravstveni sistem se dobro snalazi u trenutnoj situaciji. Nastavljeno je sa opremanjem zdravstvenih ustanova, tako da smo drugi talas dočekali spremnije - rekla je Krivokapić.

Ona smatra da su se građani tokom corona free perioda dosta opustili.

PODGORICA - Crveni krst Crne Gore, koji će u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi u utorak od 8 do 12 časova organizovati akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama zavoda, pozvao je građane i predstavnike ambasada, kompanija i nevladinih organizacija da pomognu da se obezbijedi dovoljna količina krvi u periodu kada su potrebe veće.

Ljiljana Krivokapić

- Razlog zbog koga je došlo do povećanog broja oboljelih je što smo se neodgovorno ponašali. Mislili smo da će virulentnost opasti sa toplim danima, smanjili smo upotre-

bu maski, otvorile su se sve institucije i ugostiteljski objekti, tako da su kontakti bili veći - kazala je Krivokapić.

Kako je navela, sve zemlje u okruženju se susreću sa istim problemima.

- Virus nas je uvjerio da nema pravila. Ono što moramo da shvatimo je da niko nije pošteđen - kazala je Krivokapić.

Prema njenim riječima, o ulozi i značaju epidemiologa počelo je da se razmišlja tek kad se dogodila infekcija beba u Bijelom Bolju.

- Ministarstvo zdravlja dalo je specijalizacije u svim zdravstvenim ustanovama, gdje ih do tada nije bilo, i sada sve ustanove imaju epidemiologe. Nije problem da se u novonastaloj situaciji vrši i preraspodjela kadra, gdje je epidemiološka situacija gora, što se u Crnoj

Gori i radi - navela je Krivokapić.

Ona je rekla da i privremene bolnice, u skladu sa procjenom epidemiološke situacije, ponovo mogu biti aktivirane.

Krivokapić je savjetovala građane da se pridržavaju mjera i preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela.

- Svaki građanin treba da doprinese, nosi maske, drži odstojanje i što manje izlazi - rekla je Krivokapić.

Ona je kazala da crnogorski zdravstveni sistem za sada ima dovoljno zaštitne medicinske opreme.

Nikada ne možemo reći da zaštitne medicinske opreme ima dovoljno. Svakodnevno stiže medicinska oprema.

Mislim da bi u bolnicama trebalo nabaviti više kvalitetnijih maski i zaštitnih odijela - zaključila je Krivokapić.

R. P.

Akcija Crvenog krsta Crne Gore

Dobrovoljno davanje krvi u utorak - Organizovanje akcije ima za cilj i podizanje svijesti različitih segmenata javnosti o značaju uključivanja svih u obezbjeđivanje sigurnih količina krvi. Svi pojedinci koji mogu da daju krv imaju odgovornost da to i urade, a posebno je ta odgovornost velika u ljetnjem peri-

odu kada je izazov obezbijediti dovoljne količine krvi za sve kojima je potrebna, a ove godine posebno zbog situacije izazvane pojavom virusa kovid-19 – saopštili su iz CKCG. Zato su pozvali sve koji to mogu da svojim primjerom ukažu na značaj redovnog davanja

Uvedena je privremena obaveza nošenja zaštitnih maski na otvorenom i zatvorenom prostoru. Ovo se odnosi i na djecu stariju od sedam godi-

na, a maske se moraju nositi i u vozilima javnog prevoza.

Ovim mjerama zabranjeno je okupljanje za više od 40 osoba na javnim otvorenim mjestima, odnosno za više od 20 osoba na zatvorenim javnim mjestima.

Zbog složene epidemiološke situacije i u ovim gradovima, NKT je dalo saglasnost na ove naredbe Ministarstva zdravlja, pa će u fitnes centrima i teretanama biti dozvoljeno da na deset kvadrata boravi jedna osoba, s tim što uz poštovanje fizičke distance od najmanje dva metra, u prostoriji ne može biti više od 20 lica.

Ograničenja su nametnuta i ugostiteljskim objektima, pa će za stolom u zatvorenom prostoru moći sjesti najviše dva gosta, odnosno četiri na terasi. Takođe neće biti dozvoljeno samousluživanje, zadržavanje i stajanje ispred šanka. Ugostitelji moraju poštovati obaveznu distancu između stolova od najmanje dva metra u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Ove mjere će se primjenjivati sedam dana, nakon čega, kako je navedeno, primjena može biti produžena.

- Nema zaštićenih niti pošteđenih od korona virusa. Niti postoje opština ili grad koji nijesu u opasnosti. Stoga je bitno da, i tamo gdje nijesu na snazi stroge mjere, građani sami usvoje one obrasce ponašanja koji su efikasni u prevenciji: nošenje maski uvijek i svuda, distanca koliko god je to moguće i higijena ruku navodi se u saopštenju. R. P.

krvi i da zajedno motivišu što veći broj postojećih i novih davalaca da se uključe i dobrovoljno daju krv. Za sve dodatne informacije, možete kontaktirati Snežanu Radenović, programsku saradnicu u Crvenom krstu Crne Gore (067 805 999).

R. P.

Graditi ribarsku luku blizu Ulcinja PODGORICA – Kada ribari budu imali sigurnu ribarsku luku, mirnije će spavati, jer sada svako nevrijeme i vjetar nosi opasnost od kidanja vezova i oštećenja na brodovima – kazao je direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore Aleksandar Joksimović komentarišući najavu gradnje ribarske luke u blizini Ulcinja.

To će, smatra on, obezbijediti dovoljan broj sigurnih vezova za crnogorske ribare, ali biti i turistička atrakcija ovog dijela obale.

- Kada se izgrade i osposobe i prva mjesta iskrcaja ulova na obali, ribari će imati olakšanu mogućnost iskrcaja i prodaje svog ulova u kontrolisanim uslovima. Ovo svakako daje i novi impuls kontroli od nadležnih institucija, ali i bolje i preciznije statističke podatke o ostvarenom godišnjem ulovu svih ribara – smatra Joksimović, dodajući da je modernizovano ribarstvo budućnost Crnogorskog primorja.

On objašnjava da su ribari primorani da koriste samo određen broj vezova u lukama koje nijesu ciljano ribarske, što je posebno problematično tokom ljeta zbog velikog broja jahti. Smatra da razvoj ribarstva zavisi od logistike na obali, ali i da je potrebno podmladiti ribarsku flotu čija je prosječna starost blizu 50 godina. Joksimović navodi da su upravo naučnici Instituta ukazali na neophodnost ove luke, u okviru procesa pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, kroz radnu grupu 13-Ribarstvo.

Prema njegovim riječima, istraživanja resursa morskog ribarstva, koja Institut kontinuirano sprovodi za potrebe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ali i kroz međunarodne naučne ekspedicije pokazuju dobro očuvan riblji fond u crnogorskom moru u odnosu na druga područja Jadrana.

Upravo iz tog razloga, navodi Joksimović, možemo argumentovano tražiti izuzeće Crne Gore od restriktivnih mjera kada je riječ o umanjenju brojeva ribolovnih dana i ulova.

- Na ovom planu izvojevali smo ključne bitke, te se za sada odluke GFCM i EU, ne odnose na zemlje koje imaju male flote i ostvaruju male ulove na godišnjem nivou. To je za ribarstvo Crne Gore od izuzetnog značaja, jer želimo da osnažimo i modernizujemo našu flotu, sigurnim i jakim brodovima, koji mogu ostvariti bolje ulove - kazao je Joksimović.

Time se daje šansa i prerađivačkoj industriji, navodi on, navodeći da bi uz pomoć evropskih fondova trebalo otvoriti male porodične fabrike za preradu ribe i ribljih proizvoda u zaleđu Crnogorskog primorja.

- Ovakav finalni proizvod svakako će imati veću ekonomsku vrijednost od sirove ribe. Ovi proizvodi treba da nađu put i do turističke gastronomske ponude naših hotela i restorana, o čemu svakako treba povesti računa - navodi Joksimović.

R. P.

10

Povodi/Marketing

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Iz štampe izašao novi broj časopisa „Pravni zbornik“

Radulović: Svjedok trajanja crnogorske pravne misli PODGORICA - U izdanju Udruženja pravnika Crne Gore iz štampe je izašao novi broj časopisa za pravnu teoriju i praksu „Pravni zbornik“ (01/2020), koji crnogorskoj pravničkoj publici, u novom julskom izdanju, donosi ukupno 19 radova iz oblasti prava i srodnih pravnih disciplina.

Redakcijski odbor, u ovom broju, opredjelio se za publikovanje pet članaka, četiri ogleda i pet priloga, a novo izdanje sadrži i jedan prikaz, dva članka iz istorije „Pravnog zbornika“ i dva in memoriama.

- Autori u novom izdanju časopisa su ugledni crnogorski pravnici, profesori pravnih fakulteta sa dva crnogorska univerziteta, ali i mlađi autori koji na ovaj način unapređuju svoje pravničke karijere. Pored crnogorskih autora zastupljena su i po dva autora i SR Njmačke i Srbije, kao i jedan autor iz SAD – kazao je Pobjedi dr Branislav Radulović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Pravni zbornik“.

Ovim brojem, navodi naš sagovornik, dodaje se još jedna godina uspješnog rada, u dosadašnjih 87 godina trajanja časopisa i Udruženja pravnika Crne Gore, kao izdavača.

U čast preminulih kolega i uglednih stvaralaca u rubrici In memoriam dr Čedomir Bogićević je priredio sjećanje na istaknutog crnogorskog pravnika Miodraga Latkovića, a Mašo Miljić objavljuje sjećanje na dr Radoja Pajovića.

- „Pravni zbornik“, najstarije

Tradicija koja obavezuje

Naslovnica „Pravnog zbornika“ Branislav Radulović

„Pravni zbornik“, najstarije crnogorsko pravno glasilo, nastavlja svoju misiju svjedoka trajanja crnogorske pravne misli i riznice crnogorske pravne baštine, koju je počeo još 1. jula 1933. godine, kada je u Podgorici štampan prvi broj – ističe Branislav Radulović crnogorsko pravno glasilo, nastavlja svoju misiju svjedoka trajanja crnogorske pravne misli i riznice crnogorske pravne baštine, koju je počeo još 1. jula 1933. godine, kada je u Podgorici štampan prvi broj – ističe Radulović. „Pravni zbornik“ štampan je u tiražu od 300 primjeraka i na više od 400 strana, komercijalno se ne distribuira, već se besplatno dostavlja autorima, kolegama, fakultetima, sudovima...

Štampanje ovog broja „Pravnog zbornika“ pomogla je Ambasada SAD u Podgorici – Biro Stejt departmenta za sprovođenje zakona.

U novom broju, pored ostalog, je i pet članaka iz oblasti teorije prava, kompanijskog, finansijskog, krivičnog i radnog prava, a može se pročitati i više ogleda i priloga.

- Sadašnja generacija crnogorskih pravnika, urednika i članova redakcijskog odbora „Pravnog zbornika“, može biti

više nego ponosna na istorijsko trajanje, društveno utemeljenje i ostvarene ideale osnivača časopisa i stoga danas vrijedi podsjetiti na riječi akademika Mijata Šukovića, koji je svojevremeno, u svojoj besjedi, izrekao: „Narod koji ne njeguje stvaralački odnos prema korijenima, tvorevinama i tekovinama svoje kulturne i ukupne svoje istorije, osuđuje sebe da svoju budućnost projektuje bez potpunijeg znanja o svom identitetu, bez djelo-

tvornog oslonca na svoje korijene i pozitivne sadržaje svoje tradicije“ – naglasio je Radulović.

Podsjetio je i da je u programskom tekstu objavljenom u prvom broju „Pravnog zbornika“ 1933. godine pisalo da ovaj časopis treba da bude činilac „buđenja jednog novog života na polju prava, čiji su nosioci mlađi pravnici Crnogorci“, jer je postojala „jedna mučna istina“, koja se ogleda u tome da se „ne bi ni pomi-

Kao jedan od stubova postojanja i razoja pravne misli „Pravni zbornik“, ističe Branislav Radulović, dosadašnojm produkcijom pomogao je čitavim generacijama crnogorskih pravnika, da po uzoru na čuvenu Bogišićevu misao, bolje razumiju biće i suštinu pravne misli.

- Stoga, dolazeće vrijeme uvećava dosadašnju ulogu ovog časopisa i obavezuje ga da na svojim stranicama dodatno razvije stvaralačku–kritičku misao, dijelom zamrlu u sadašnjosti i da svojom uređ ivač ko m p o l i t i ko m postakne da se fokus autora ne zadržava samo na objašnjavaju kakvo pravo jeste nego i kako bi ono trebalo da bude – rekao je on.

njalo ime Crne Gore kao pravne zemlje da ne postoji Bogišićev Imovinski zakonik“.

Radulović je podsjetio i ko su prije njega bili glavni i odgovorni urednici časopisa: Božidar S. Tomović (1933-1941), Božo Vujošević (1960-1970), Stojan Đuranović (19701980), prof. dr Slobodan Blagojević (1980-1990), dr Čedomir Bogićević (1993-2003) i Željko Tomović (20032008).

K. K.

Svijet

Poneđeljak, 20. jul 2020.

11

AKTUELNO: Lideri Evropske unije i dalje pokušavaju da postignu dogovor

Nema kompromisa o budžetu

Angela Merkel i Emanuel Makron

Samit Evropske unije

BRISEL – Čelnici Evropske unije juče su nastavili samit u Briselu, produžen za jedan dan, pošto još nijesu postigli kompromis o budžetu Unije i o fondu za oporavak od krize izazvane epidemijom korona virusa.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da lideri možda neće uspjeti da postignu dogovor ni danas. Dvodnevni samit trebalo je da bude završen u subotu.

Maratonski pregovori o budžetu EU od 1,85 hiljada milijardi eura i fondu za oporavak od najteže krize u dužem vremenskom periodu ukazali su na duboka neslaganja među članicama bloka 27 zemalja.

Merkel je sinoć rekla da „ima dosta dobre volje, ali i puno pozicija“.

MiMoilaženja

Razlike su bile toliko velike da je nastavak razgovora juče pomjeren za nekoliko sati, pošto su male grupe radile na novim prijedlozima za kompromisno rješenje.

Pandemija korona virusa suočila je Uniju s najtežom recesijom u njenoj istoriji. Prema najnovijoj procjeni, ekonomija EU će ove godine imati pad od 8,3 odsto. Od posljedica zaraze korona virusom do sada je, prema zvaničnim podacima, umrlo oko 135.000 građana Unije.

Evropska komisija je predloži-

la fond za oporavak od 750 milijardi eura, dijelom zasnovan na zajedničkom zaduživanju, iz kojeg bi sredstva bila poslata u vidu zajmova i grantova zemljama kojima su najviše potrebna.

Taj fond nije dio sedmogodišnjeg budžeta od hiljadu milijardi eura oko kojeg su se lideri sukobljavali mjesecima prije nego što je epidemija pogodila Evropu.

SaglaSnoSt

Sve države se slažu da treba da pomognu, ali bogatije zemlje na sjeveru, predvođene Holandijom, žele stroge kontrole potrošnje novca, dok teško pogođene članice s juga, kao što su Italija i Španija, navode da

Turski predsjednik posmatrao radove kojima je čuveni muzej pretvoren u džamiju

Erdogan u Aja Sofiji

ANKARA: Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan posjetio je juče Aja Sofiju u Istanbulu, prvi put od kada je ta građevina prošle nedjelje pretvorena iz muzeja u džamiju. Erdogan je posmatrao radove na pretvaranju tog zdanja u džamiju, saopštio je njegov kabinet koji je objavio fotografije slikane unutar Aja Sofije.

Erdogan je ranije najavio da će prva molitva biti održana

24. jula, ali se zasad ne zna da li će joj i on prisustvovati, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Državni savjet, najviši upravni sud Turske, presudio je prošle nedjelje u korist grupe koja je tražila da se poništi odluka Savjeta ministara iz 1934. godine kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej, jer sumnjaju u autentičnost potpisa osnivača savremene Turske, Mustafe Kemala

Ataturka na tom dokumentu.

Erdogan je odmah poslije objavljivanja te odluke izdao dekret o pretvaranju Aja Sofije u džamiju.

Prema navodima vjerskih vlasti, 500 ljudi će učestvovati na prvoj kolektivnoj molitvi u petak u Aja Sofiji koja je na početku svoje istorije bila vizantijska katedrala.

Navodi se da će hrišćanske ikone biti prekrivene tokom muslimanske molitve.

takve uslove treba zadržati na minimumu.

Merkel i predsjednik Francuske Emanuel Makron sinoćne usijane pregovore napustili su s liderima takozvanih „škrtih država“, među kojima su Holandija, Austrija, Švedska i Danska.

Holandski premijer Mark Rute juče je rekao da su Merkel i Makron „otišli loše raspoloženi“.

Lideri četiri „škrte“ države razgovarali su sinoć s domaćinom samita, predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, ali se ispostavilo da šanse za postizanje brzog napretka nijesu velike.

Merkel i Makron su odbili da ublaže svoje prijedloge za po-

Planovi Trampove administracije

Zabrana ulaska u SAD članovima KP Kine VAŠINGTON- Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra da zabrani putovanja u SAD članovima Komunističke partije Kine i njihovim porodicama. Ovakva odluka mogla bi imati velike posljedice na najbogatije kineske preduzetnike, vođe i diplomate, javlja CNN. Nacrt naredbe iz Bijele kuće, o kojem je prvobitno izvijestio “New York Times”, pozivajući se na četiri anonimna izvora, još nije javno objavljen, prenosi Avaz.

Ukoliko se ipak Trampova administracija odluči da usvoji odluku, to će uticati na više od 90 miliona članova kineske partije i njihove porodice. To uključuje mnoge članove kineske korporativne elite, koji ne bi mogli putovati u Ameriku.

Zabrana putovanja u SAD teško će se odraziti i na preduzetnike koji imaju predstavništva svojih firmi u SAD-u ili često putuju u SAD radi sklapanja poslova.

U Kini postoji više od 30 miliona privatnih firmi. Među 8.000 preduzetnika koji su prošle godine odgovorili na vladino istraživanje, više od polovine njih reklo je da su članovi Komunističke partije Kine.

moć, dok su Rute, austrijski kancelar Sebastijan Kurc i lideri Švedske i Danske ostali pri svojim zahtjevima.

Mnogi vide Rutea kao predvodnika te četiri zemlje. Iako je dugo bio poznat kao neko ko gradi mostove, ovog vikenda se njegov čvrst stav u pregovorima tumači kao glavna prepreka rješenju.

Rute i njegovi saveznici insistiraju da reforme tržišta rada i penzionog sistema budu povezane sa dodjelom sredstava tako da EU može da nadgleda i da obustavi projekte iz fonda za oporavak ako bude potrebno.

Premijer Italije Đuzepe Konte rekao je tim povodom da Konte „ne može da traži (od Rima) sprovođenje konkretnih reformi“.

- Jednom kada (pomoć) bude odobrena, svaka zemlja će predstaviti svoje prijedloge kazao je Konte.

Dug put

Austrijski kancelar Kurc rekao je da vjeruje da je dogovor moguć, ali je ocijenio da pred-

stoji „dug put“, prenijela je agencija APA. Rute želi da se napravi i veza između pomoći EU i stanja u oblasti vladavine prava u članicama koje dobijaju sredstva, što je očigledno usmjereno protiv Poljske i Mađarske, zemalja s desnim populistima na vlasti koje mnogi u Uniji optužuju za urušavanje demokratije.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da „ne zna koji lični razlog holandski premijer ima da mrzi njega ili Mađarsku“.

- Ali on nas oštro napada i jasno kaže da Mađarska treba da bude kažnjena finansijski zbog toga što, prema njegovom mišljenju, ne poštuje vladavinu prava - kazao je Orban.

Orban je naveo da je spreman da pregovara i nedjelju dana ako bude potrebno.

- Ni fudbal nije tako važan kao postizanje sporazuma. Tu sada nije riječ o Mađarskoj, nego o Evropi - rekao je Orban, veliki zaljubljenik u fudbal.

Poruka kosovskog premijera Avdulaha Hotija

Podjelu Kosova više niko ne pominje

Avdulah Hoti

PRIŠTINA - Kosovski premijer Avdulah Hoti izjavio je da je mogućnost podjele Kosova uklonjena iz svakog razgovora i da to više niko ne pominje.

- U prethodnih mjesec dana, vratili smo Kosovo tamo gdje mu je mjesto, uz naše međunarodne prijatelje. Poslije narušenih odnosa sa EU i SAD, sada imamo podršku svih za cilj dijaloga (sa Srbijom), a to je međusobno priznanje i normalizacija odnosa - napisao je Hoti na Fejsbuku.

Dodao je da je „vrijeme izolacionističke politike“ prošlo.

- Uz odlučnost i hrabrost, izbjegli smo slijepi put i preuzeli državne odgovornosti u dijalogu. To smo učinili bez oklijevanja pošto smo vođeni principom očuvanja teritorijalnog integriteta i jedinstva države, kao i punim poštovanjem ustavnosti - naveo je Hoti.

Pucnjava u američkoj državi Ilinois

Ranjeno 12 osoba PEORIJA- U gradu Peoriji u saveznoj američkoj državi Illinois, ranjeno je 12 osoba.

No, čini se da niko nije u životnoj opasnosti, javlja ABC News. Pucnjava se dogodila juče oko 4:42, kako je rekla portparolka tamošnje

policije Ejmi Dotson.

Dvije žrtve prevezene su u bolnicu kolima hitne pomoći, dok je ostalih deset odvezeno privatnim automobilima. Dvije osobe teže su ranjene u vrat. Istraga je u toku i još uvijek nema informacija o osumnjičenima.

12

Kultura

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Za Boku je bila vezana čitavog života, kao da nije ni odlazila iz nje; za djetinjstvo, porodicu, ljude, običaje, za bokeljski akcenat koji nikada nije promijenila. Niti je ona mogla bez Crne Gore, niti smo mi mogli bez nje. Pozivima odavde uvijek se odazivala i pomagala i podsticala najviše što je mogla

FOTO: KotorArt

IN MEMORIAM: Povodom smrti Darinke Matić-Marović (1937-2020)

Njen moral, građen na starim zavičajnim vrijednostima, podrazumijevao je da put do uspjeha uključuje i poštovanje za svakog koga na tom putu sretne, bilo da rade zajedno ili se međusobno nadmeću

Darnika Matić-Marović na jednom od koncerata na Don Brankovim danima muzike

Dirigovanje životu ansamblima, i takmičenja od Langolena i Areca do Njujorka i Pekinga, na kojima je osvajala najviše nagrade, samo su potvrđivale posebnost njenog doživljaja muzike i načina na koji ga je prenosila drugima.

Piše: Žarko Mirković

PODGORICA - O velikim ljudima ne treba govoriti u svakoj prilici. Nije ni lako, jer izmiču našem poimanju vizije, snage i predanosti i zato što je kod njih sve drugačije, veće i bolje. To zbog čega su veliki, izdvojeni u svom okruženju, treba čuvati od viška riječi, jer njima ne možemo obuhvatiti ni objasniti ono što su uradili.

Ipak, u trenutku kada konačno odlaze, riječi su jedini način da se od njih oprostimo, mada bi ćutanjem pred onim što su uradili, više rekli o njima i njihovom djelu koje će sigurno nadživjeti nas i naše sjećanje.

Darinka Matić-Marović, dirigentkinja, pedagoškinja, lider, završila je svoj životni put. Najbolja u svemu što je radila i gdje god da ga je radila: od rodne Boke do Amerike i Kine; od bašte Dojmi i Lejtnje pozornice na Cetinju, do Karnegi hola i Muzikferajna.

Uvijek najbolja i među najboljima, ali uvijek svoja, i uvijek Dara, čovjek i prijatelj, koja je živjela za muziku, koja je svako svoje zadovoljstvo i svaki uspjeh nesebično dijelila sa drugima, i koja se radovala uspjehu drugih.

PREPUNA BAJKA

Njen život, umjetnički put i karijera su začuđujući i liče na bajku prepunu sretnih iznenađenja, ali kod Dare niti je bilo iznenađenja, niti je presuđivala sreća, već njena izuzetna priroda i porodično okruženje koji su učinili da svoje želje, karakter, energiju i posvećenost, kojima je podržavala svoj rijedak talenat od malena usmjerava na pravi način i da na tome istrajava.

Odrastanje u Kotoru, u poratnom siromaštvu, sa majkom i mlađim bratom, trajno su je obilježili, ali ne strahom od svega što joj je nedostajalo,

Dodjela najvišeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade, a kasnije i Počasnog doktorata Univerziteta Crne Gore, bili su davno zasluženo priznanje njenoj vezanosti za zavičaj i njenom velikom udjelu u razvoju crnogorske muzike već saznanjem da svoj život mora da gradi, a ne da ga slijedi, da mu diriguje, a ne da mu se pokorava. Najbolja u školi, prvakinja u plivanju, streljaštvu, gimnastici, najbolja u sviranju klavira, mada ga kući nije imala, već je vježbala na „klavijaturi“ iscrtanoj na kuhinjskom stolu, jednostavno, drugačija i bolja od ostalih.

Stizala je svuda i takmičila se gotovo do kraja života, kad god se moglo, neprekidno i uporno, sa samom sobom i drugima, ali, ljudsku želju da bude najbolja u svemu što radi, nije mjerila tuđim neuspjehom. Njen moral, građen na starim zavičajnim vrijednostima, podrazumijevao je da put do uspjeha uključuje i poštovanje za svakog koga na tom putu sretne, bilo da rade zajedno ili se međusobno nadmeću. Takav stav, fanatična upornost i samodisciplina su joj uvijek otvarali puteve kojima je željela da ide.

Nakon završetka gimnazije i muzičke škole u Kotoru, i studija na dva odsjeka Muzičke akademije u Beogradu, prva pobjeda na takmičenju školskih horova, početkom sedamdesetih, označila je početak karijere dirigenta kojoj nema premca na našim pro-

PRVA ŽENA

JEDINSTVENO DJELO: Darinka Matić-Marović

storima. Dara je uvijek radila mnogo, neumorno, i više poslova istovremeno, ali je iznad svega bila horski dirigent, naš veliki i neprevaziđeni horski majstor. Njeno prirodno mjesto je bilo sa horom na sceni. Da je mogla, sa nje nikada ne bi silazila, ali ne da bi na njoj bila viđena, već da bi pokazala što je postigla, nakon dana, mjeseci ili godina upornog, zajedničkog rada sa svojim pjevačima. Kao da je imala neku auru, neko urođeno gospodstvo kojim je zračila, i kojim je, i prije nego što počne da diriguje, uvijek uspijevala da začara i izvođače i publiku. Vodila je povremeno i velike simfonijske ansamble ali je hor, ljudski glas, pa onda riječ, priča i atmosfera koje djelo nosi, kada god je nastalo i kako god bilo ozvučeno, ono što je najviše privlačilo, u čemu se najbolje snalazila, i u čemu je uvijek

uspijevala da pronađe više emocija i značenja nego drugi. Na čelo ženskog hora Kolegijum muzikum, stala je 1971, a nepunu deceniju kasnije preuzela i Mješoviti hor Krsmanović-Obilić, decenijama gradeći njihov moćan i poseban zvuk. U osnovi amaterski, ovi ansambli su pod njenim vođstvom i njenom harizmom, postali sinonim horskog pjevanja i promoteri srpske i jugoslovenske muzike. Njen osjećaj za scenu, tajming, i ukupnu dramaturgiju koncerta, za izgled i raspored ansambla, ali prije svega muzikalnost, proživljenost i perfekcionizam interpretacija, biće još dugo bez premca, kao i gotovo nestvarnih desetak hiljada nastupa, koji svjedoče o njenoj vječitoj potrebi za novim zvukom, novim davanjem i novom publikom. Prestižne koncertne scene svijeta do kojih je stizala sa svojim

Zna se da je bila prva žena u mnogo čemu: prva žena dirigent, prva žena dekan, prva žena rektor... ali se zna i da je u svim poslovima bila neponovljivo dobra i da je sve institucije koje je vodila trajno obilježila svojim djelovanjem. Bila je rijetko inteligentna i obdarena intuicijom koja joj je često pomagala da donosi prave odluke, da vidi ono što drugi ne vide ili prećuti ono što drugi misle da treba reći. I njeni kompromisi nikad nijesu bili na štetu drugih. Voljela je ljude, nije ih dijelila ni po čemu i bez njih nije mogla, a oni su je, jednostavno obožavali, gdje god se pojavila. U njima je, više nego u mnogim priznanjima, neprekidno tražila potvrdu svog rada i svojih dostignuća.

Pomagala je svima koji su joj bili bliski, a kad je morala, umjela je i sa onima koje nije previše cijenila. Nijesu je pratile riječi, koje veliki ljudi često pobuđuju kod malih i zavidnih, a ona sama nikad nije loše govorila o drugima, čak i kada je za to bilo razloga.

Za mnoge koji duže pamte, Dara je i jedan od simbola nekadašnje zajedničke zemlje i nekadašnjeg Beograda u kojem je provela najveći dio svog života, koji su, uprkos tadašnjoj dominaciji jedne ideologije, po zamahu, otvorenosti i toleranciji, bili znatno drugačiji od ovoga što gledamo danas. Kao i mnogima, i Darinki Marović, djetetu oca koji u ratu nije bio na strani pobjednika, i koja je sa nešto pozajmljenog novca stigla iz Boke, bilo je omogućeno da se obrazuje, radi, napreduje,

dostigne umjetničke, akademske i društvene vrhove, i da za svoj rad, dobije najveća priznanja: Sedmojulsku nagradu, Nagradu oslobođenja Beograda, Vukovu nagradu...

Toga je svakako bila svjesna, i uzvraćala je neumornim i predanim radom u svakom poslu kojeg se prihvatila, i za koje nikada nije postavljala nikakve uslove. I pored svega, sa suprugom je živjela skromno, posvećena muzici, i poslovima vezanim za nju, a rijetke ljetnje predahe provodila u porodičnoj kući svoje majke u Kamenarima.

DOPRINOS RAZVOJU

Za Boku je bila vezana čitavog života, kao da nije ni odlazila iz nje; za djetinjstvo, porodicu, ljude, običaje, za bokeljski akcenat koji nikada nije promijenila. Niti je ona mogla bez Crne Gore, niti smo mi mogli bez nje. Pozivima odavde uvijek se odazivala i pomagala i podsticala najviše što je mogla. Njen doprinos razvoju savremene crnogorske muzike, a posebno razvoju Muzičke akademije na Cetinju, je ogroman, i teško mjerljiv. Bila je član Matične komisije za osnivanje ove institucije, a osnovama horskog pjevanja i horskog dirigovanja naučila je generacije studenata. Odnjegovala je i prve horske dirigente koji su školovani u Crnoj Gori. Proteklih decenija u nas nije bilo značajnijih događaja i koncerata na kojima nije učestvovala, najprije sa svojim horovima, a kasnije i sa ansamblima Muzičke akademije i Muzičkog centra Crne Gore. Prvi put je ovdje predstavila velika klasična djela, nova djela crnogorskih autora, a pod njenim vođstvom je snimljena i zvanična crnogorska himna. Dodjela najvišeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade, a kasnije i Počasnog doktorata Univerziteta Crne Gore, bili su davno zasluženo priznanje njenoj vezanosti za zavičaj i njenom velikom udjelu u razvoju crnogorske muzike i muzičke pedagogije.

Jedinstveno djelo jedinstvene i velike Darinke MatićMarović, koje ostaje svima, ostaće i u našoj muzici i našoj kulturi, a Dara, naša draga Dara, u srcima i sjećanju svih sa kojima je dijelila svoje veliko znanje, ljudskost i bezgraničnu ljubav. Njena dugogodišnja prijateljica, osnivač Muzičke akademije, Manja Radulović-Vulić, često je govorila da se takva ovdje više neće roditi. Nama, koji smo Daru dobro poznavali, nije teško da u to i dalje vjerujemo.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 20. jul 2020.

13

U infrastrukturu i razvoj sporta u Podgorici u protekle dvije godine uloženo više od deset miliona eura

Košarkaški tereni kod Bemax arene

Glavni grad posebnu pažnju poklanja izgradnji nove i obnovi postojeće sportske infrastrukture namijenjene prvenstveno rekreativcima, istaknuto je na konferenciji za medije na kojoj su učinke u toj oblasti u proteklom periodu predstavili pomoćnik sekretara za kulturu i sport Miloš Antić i direktor gradskog preduzeća Sportski objekti Vojislav Marković.

Antić je naglasio da je tokom protekle godine obnovljen i izgrađen značajan broj sportskih poligona.

- Posebno bih istakao da smo kroz saradnju sa Ministarstvom sporta i mladih rekonstruisali šest sportskih poligona, a da ćemo u narednom periodu rekonstruisati još dva, na kojima će biti postavljena specijalna podloga kako bi se rekreativcima stvorili dodatni uslovi za trening i rekreaciju.

Zatvoreni bazen SC ,,Morača“

Investicija u sport jedan od prioriteta U saradnji sa Odbojkaškim savezom Crne Gore, tokom iduće sedmice biće otvoren mini odbojkaški teren na prostoru SC „Morača“, a zasijaće podgorički „Vembli“ sa posebnom podlogom. Ukupno ulaganje Glavnog grada i privrednih društava, kada je u u pitanju sportsko-rekreativni segment, samo za ovu godinu iznosi oko 300.000 eura - kazao je Antić.

On je zahvalio partnerima Glavnog grada na podršci u realizaciji navedenih projekata,

posebno Fudbalskom savezu Crne Gore koji je za nekoliko terena donirao travnatu podlogu, zatim Odbojkaškom savezu i Ministarstvu sporta i mladih.

- Prostor oko SC „Morača“ planiran je da bude multifunkcionalni, odnosno mali olimpijski park sa odličnim uslovima za stvaranje sportista i rekreativaca, jer su upravo na tom mjestu decenijama izrastali vrhunski podgorički profesionalni sportisti. Privo-

de se kraju i radovi na rekonstrukciji Stadiona malih sportova, za koji je veliki dio Podgoričana posebno emotivno vezan i to kultno mjesto će ponovo oživjeti uz razne manifestacije koje planira da organizuje Sekretarijat za kulturu i sport - najavio je Antić.

Direktor Sportskih objekata Vojislav Marković naglasio je da je sportska infrastruktura u Podgorici znatno unaprijeđena, o čemu posebno svjedoče moderni sportski objekti sa-

građeni minulih godina.

- Samo u posljednje dvije godine u unapređenje sportske infrastrukture u našem gradu uloženo je preko deset miliona eura sredstvima Glavnog grada, ugovorima o javno-privatnom partnerstvu i donacijama društveno odgovornih subjekata - istakao je Marković.

On je u tom dijelu podsjetio na rekonstrukciju male sale SC „Morača“ i njeno pretvaranje u multifunkcionalnu dvoranu, sada poznatu „Bemax“ arenu,

koju je Glavni grad realizovao u partnerstvu sa Košarkaškim savezom Crne Gore na bazi ugovora o javno- privatnom partnerstvu. Marković je ukazao i na adaptaciju velike dvorane SC „Morača“ uz učešće Glavnog grada i donacija koje je obezbijedio KK Budućnost, čime je povećan njen kapacitet na 6.200 sjedišta, što je omogućilo odigravanje utakmica Eurolige i stvorilo pretpostavke za održavanje prestižnih sportskih manifestacija.

- Natkrivanje vaterplo bazena je takođe projekat koji služi na ponos glavnom gradu jer smo na taj način dobili moderan zatvoreni bazen koji je omogućio unapređenje i razvoj plivačkih sportova i koji je stvorio pretpostavke za formiranje VPK Budućnost, ali i odigravanje takmičarskih mečeva i pripreme naše vaterpolo reprezentacije u glavnom gradu - istakao je Marković.

H. P.

Vatrogasci juče imali posla, privedena jedna osoba

Ugašen požar u Lekićima Pripadnici Službe zaštite i spašavanja ugasili su juče veći požar koji je izbio u Lekićima, a zbog sumnje da je izazvala požar jedna osoba je privedena u policiju.

Plan novog gradskog groblja

Gradsko preduzeće Pogrebne usluge završilo idejni projekat

Novo gradsko groblje biće u Dajbabama Gradsko preduzeće Pogrebne usluge saopštilo je da je završena izrada idejnog rješenja za novo gradsko groblje, koje će biti izgrađeno na oko 300.000 kvadratnih metara, na području KO Dajbabe. Predviđeno je da gradsko groblje ima 18.412 grobnica, odnosno 39.369 novih grobnih mjesta.

Novo groblje će biti građeno u dvije faze.

Prijedlog rješenja kompleksa novog groblja može se svrstati u kombinovani tip, koji sadrži parkovske i arhitektonske elemente.

Shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnje objekata, u okviru navedene lokacije predviđena je izgradnja pristupnog trga sa objektima za specijalne usluge i trgovinu, kompleksa trga za ispraćaj sa kapelama, krematorijumima, rozarijumima, osarijumima,

kolumbarijumima, alejama zaslužnih i uglednih građana, kao i parkovskim linearnim zelenilom.

Na grobnim parcelama su prikazane vrste i strukture grobnih mjesta ̶ grobnice sa pred u ko p o m i g ro b n i c e s a ukopom odozgo. Prema planu, posebna pažnja je posvećena dizajniranju trgova i slobodnih površina groblja kroz odgovarajuće projekte pejzažne arhitekture. Planiran je i objekat za kremiranje, kao i mjesta za ukop urni – rozarijumi (ukop u zemlju) i kolumbarijumi (ukop u zid).

Novo gradsko groblje biće izgrađeno na dijelu pet katastarskih parcela u KO Dajbabe i na dijelu jedne katastarske parcele u KO Podgorica III, koje su sada klasifikovane kao neuređeno zemljište, odnosno pašnjak pete klase.

H. P.

- Riječ je bila o većem požaru, koji je bio zapaljen na više pozicija. S obzirom na to da smo imali sumnju da je požar namjerno izazvan pozvana je i patrola policije, koja je na licu mjesta zatekla osobu koja je izazvala požar i koju su priveli u službene prostorije OB Podgorica - kazao je komandir vatrogasno-spasilačke jedinice Lazar Ćađenović.

Prema njegovim riječima, u Lekićima je gorjela trava i nisko rastinje u blizini više objekata koji su bili ugroženi. Dvije vatrogasne ekipe pravovremenom intervencijom požar su stavile pod kontrolu, spriječile širenje vatre prema stambenim objektima, a potom ga i sasvim ugasile.

Uključujući ovu u Lekićma,

Manje požara nego prošle godine Komandir vatrogasno-spasilačke jedinice Lazar Čađenović ocijenio je da je situacija sa požarima nešto povoljnija nego prošle godine.

- Preventivne aktivnosti, dron koji svakodnevno snima teren, saradnja sa policijom i Komunalnom inspekcijom, ali i padavine koje su uslovile da vegetacija nije isuviše suva, faktori su koji su uticali da je ove godine nešto manje požara. Najviše interven-

vatrogasci su juče imali ukupno 18 intervencija gašenje požara – trava i nisko rastinje gorjele su i u Mahali, Vukovci-

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - od 8 do 16 sati: dio naselja oko TS Zagorič, Rogami, Drezga, Cerovice, Zavala, Liša, Radeća, Markovići, Lopate, Vranićke Njive, Miletine Njive, Radevići, Velje Brdo, Vukovići i Gola strana; dio Donje Gorice oko puta za Ribnnjak

Opožareno područje u Lekićima

cija imali smo na teritoriji gradske opštine Golubovci i u Tuzima, a riječ je bila uglavnom o požarima na poljoprivrednim zemljištima, gdje mještani ne uklanjaju poljoprivredni otpad već ga spaljuju. Nažalost, tako nasta-

ma, kod Krivog mosta, zatim k o d Vu j a č i ć a m a l e , u Vuksanlekićima, u Bloku pet, u blizini gradske deponije, u

i dio ul. Raka Mugoše; dio Donje Gorice uz Moraču kod fudbalskih terena; dio Zagoriča oko groblja; Rusa Radulovića, Lička, Đure Daničića i Branka Deletića; Ceklinska i Vlada Raičevića; Brežine; - od 8 do 12: Ksenije Cicvarić; - od 12:30 do 14:30: betonjerka Cijevne komerc na Zabjelu; - od 9 do 11: Janka Đonovića (preko puta Femili kvarta).

H. P.

ju požari koji se šire i ugrožavaju objekte u blizini - od plastenika do stambenih - rekao je Čađenović, ponavljajući poziv građanima da povedu više računa o postupcima kojima sebe i druge mogu da izlože opasnostima.

Vladni i Vranju, te u krugu KAP-a, u Đurkovićima, Orahovu i na Zabjelu.

H. P.

Sunčano, do 32 stepena U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano i toplo. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 17 stepeni, najviša H. P. dnevna oko 32.

14

Feljton

Poneđeljak, 20. jul 2020.

5.

POGLED NA URBANIZAM „BLOKA 5“ U TITOGRADU

Može li iko 'ladne nebodere ośećati kao svoj „topli dom“?

Ono što je primaća ili dnevna soba u stanu ili za dom, to je glavni trg za grad i ostali (nazovi: naseljski-blokovski) trgovi u pojedinim gradskim distriktima. Danas, i u potonjih 40-ak godina, u najvišem i, (što je važno naglasiti) ka' cjelina - urbanističko-arhitektonski zaokruženom distriktu u gradu, cca 5.000 njegovih stanovnika - nema svoje naseljske dnevne sobe. Trebaju li je imati? Naravno, i to fino uređenu

» Piše: Miodrag BAJKOVIĆ, univ. dipl. inž. arh.

Kad sam već kod ovijeh suptilnosti i nešto teže opipljivih rabota, navešću i jedan (nadam se) zanimljiv detalj. Prije 20ak godina sam od jednoga ovdašnjeg kolege čuo - da je nek o j a d av n a š n j a s t u d i j a (znavaše on i ime autora i godinu nastanka, mnim da je u pitanju 1972.) - pokazala da vaskoliki prostor u zahvatu „Bloka 5“ (i šire: put i sve do nekadašnje mljekare na istočnu bandu i - put i do „Rimskog trga“ na jugo-zapadnu bandu) - ima vrlo moćna nepoželjna, bolje reći - po zdravlje štetna zračenja iz zemlje.

Ja u to vjerujem - a, isto se, naravno, mimo čovjekove volje, nažalost - može i „opipati“. Što želim reći?

Kako se u nekim evropskim državama i ozbiljnim društvima, bez ovakvih studija-istraživanja ne ulaže u planiranje prostora i urbanizaciju (naravno, ni u gradnju) - to je u slučaju „Bloka 5“, dodatno bio (ili mogao bit’) razlog da se, uzimajući u obzir i poštujući rezultate ove studije, snagom urbane morfologije (urbana morfologija proučava fizički oblik gradova, koji se sastoji od: uličnih obrazaca, veličina, oblika i rasporeda-postavljanja zgrada, gustoće stanovnika, arhitekture, etc.) - stvori građeni prostor koji bi bio što humaniji i koji bi u ovom slučaju i konkretnim okolnostima što pozitivnije uplivao na njegove korisnike!

Vrćem se na oni trg i/ili one pjacete od prije gornjega zbora o utopiji i negativnim uplivima iz zemlje. Što gođ da je od ova dva urbana elementa gradnje gradova šćelo bit’ izabrano, glede i u zavisnosti od urbanističkog koncepta i konteksta - bilo bi odraz neophodnosti gradacije značaja prostora (ovo potonje je množina).

Blok V

Onako smješteni-organizovani (pojedini) parkinzi pomeđu krila nekih od zgrada, svojim položajem i veličinom zauzete površine, ipak razdvajaju i udaljavaju korisnike-žitelje kvarta, i - tijem čine manje dopadljivim njihov doživljaj naseljskog partera (i uopšte stvorenog prostora) Naime: ono što je primaća ili dnevna soba u stanu ili za dom, to je glavni trg za grad i ostali (nazovi: naseljski-blokovski) trgovi u pojedinim gradskim distriktima. Danas, i u potonjih 40-ak godina, u najvišem i, (što je važno naglasiti) ka’ cjelina urbanističko-arhitektonski zaokruženom distriktu u gradu, cca 5.000 njegovih stanovnika - nema svoje naseljske dnevne sobe.

Trebaju li je imati? Naravno, i to fino uređenu - koja bi bila jedan od polova grada i dio njegove ukupne mreže polova, to jest preciznije i u konkretnom primjeru: šire mreže - sekundarnih

(ili tercijalnih) gradskih trgova.

Da se ne bismo naopako razumjeli - uopšte ovđe ne mislim na neki klasičan i/ili spektakularan gradski trg, no u mislima imam, u arhitektonskom smislu (dobro) formiran centralni javni prostor ovoga zaisto veljega sta-n-benoga naselja.

Dakle: arhitektonski definisan prostor (u kombinaciji sa zelenilom i fontanom/fontanama) - sa potrebitim (pravim) sadržajima u parternim etažama zgrada koje ga tvore.

Smatram da je ovaj prostor dozvoljavao i još jedan princip ili mogući pristup u formiranju urbanog sta-n-benog tkiva, a to

je - podjela ili gradacija prostora na: javni, polujavni i privatni, što je (po mojemu mnijenju) - bilo vrlo potrebito.

Naravno: javno je ono vanka (ulica, trg, park, ... (u detalju: trotoar pred trgovinom, pa i sama trgovina, ...)); polujavna su (bila bi) ona dvorišta unutar kare-a, koja najviše pripadaju njegovim stanovnicima, dok borave u tijema atriumima ili ih posmatraju sa svojih taraca, iz svojih odaja - znači: privatnih prostora.

Dobro je imati sa jedne bande svojega doma (ako je ikako moguće) i ovo - polujavno!

To je kvalitet više u prožimanju čovjeka i prostora ili - čovjekovog doživljaja prostora, u odnosu na najčešću (nekad neizbježnu, a ponekad drastičnu i zbunjujuću) podjelu na samo: javno i privatno.

Ukratko: sve što ovđe opisah da se (i kako se) moglo postu-



Za čovjekov topli dom (čini mi se) nije dovoljan samo dobar interijer i stvorena prijatnost u tom smislu, no je, valjda - važna i lokacija i ono vanka, odnosno - đe se taj „moj topli dom“ nalazi i kak(v)o je ostvareno prožimanje unutrašnjeg i vanjskog prostora

Blok V

Blok V

Blok V

piti, a prijeko potrebito - (post festum) učinjeh u nekoj „virtuelnoj varijanti“, a povodom i s ciljem pokušaja oslanjanja na antropocentrično mjerilo, što znači: humanijeg, raznolikijeg i emocionalno bogatijeg urbanističko-arhitektonskog uređenja (ovoga) prostora.

No, u stvarnom fizičkom prostoru „Blok 5“ je - nešto sasma drugo od mojega viđenja.

Eto, to nešto drugo nam studenti vide ili gledaju kroz ona okna od svojega fakulteta.

Sve vas koji čitate ovi tekst, a osobito mlade koleginice i kolege (studente i one koji su teke diplomirali), uljudno molim da se, kad se zateknete u tom „realnom naselju“, (pomeđu ostaloga) zapitate: Može li iđe iko i, ako može, kako taj neko - ko pośeduje četiri zida u nekojem od nebodera u „Bloku 5“, može - primičući se onijema ka’ na pjat teke „pomalo“ usamljenim, nezgrapnim i ‘ladnim neboderima, i posebice ulazeći u one (svoje)

ulaze, imati ośećaj da je tu/i to - njegov „topli dom“?!

Za čovjekov topli dom (čini mi se) nije dovoljan samo dobar interijer i stvorena prijatnost u tom smislu, no je, valjda - važna i lokacija i ono vanka, odnosno - đe se taj „moj topli dom“ nalazi i kak(v)o je ostvareno prožimanje unutrašnjeg i vanjskog prostora?!

Naravno, ni oni postojbnici (stanovnici) okolnih građevina istoga bloka, zarad svega ovđe napisanog, nijesu baš u idealnoj situaciji - naprotiv. Viši dio njih je u još nezavidnijem položaju, jer, povrh ostaloga spomenutog, namjesto - ozelenjenih i uređenih dvorišta (lijepih dimenzija) i/ili onoga tamo naspram „drugog lica“ (fasade) pješačke ulice, iz svojih odaja moraju (cijeli svoj vijek ili dio svojega življenskoga doba) - svakodnevno gledati u one: oku (im) neizbježne, umu neprihvatljive i emocijama odbojne nebodere.

Ili - namjesto da tu odma’ dolje pred svoj ulaz, mogu iskočit’ na prijatnu pješakovu pješačku ulicu unutar naselja, moraju (vjerujem: ambijentalno neispunjeni i estetski ugroženi) nevoljno gaziti već spomenutom: običnom, (čak i danju) usamljenom i nedefinisanom betonskom stazom („ulicom“) - onom bajagi glavnom pješačkom okosnicom vaskolikoga naselja.

Pa, i - onako smješteni-organizovani (pojedini) parkinzi pomeđu krila nekih od zgrada, svojim položajem i veličinom zauzete površine, ipak razdvajaju i udaljavaju korisnike-žitelje kvarta, i - tijem njihov doživljaj naseljskog partera (i uopšte stvorenog prostora) čine manje dopadljivim.

(Nastavlja se)

Arena

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Rukomet/Košarka

15

Podgoričke rukometašice danas kreću na pripreme, povratnica Itana Grbić vidi dobre signale za Ligu šampiona

Najviše vjerujem našem sistemu PODGORICA - Itana Grbić je napravila pauzu od rukometa skoro četiri mjeseca, ali nije zapostavila rad na ,,suvom“. Koliko god je mogla održavala je kondiciju. Uželjela se lopte.

Jedva čeka danas da sjedne sa ekipom u autobus i u Kolašinu, u narednih 15 dana, kroz jak uvodni rad, uhvati zamah.

Ništa joj neće biti teško jer sve što bude radila radiće za bolje rezultate svoje Budućnosti.

- Jedva čekam da krenemo.

Posljednju utakmicu odigrala sam 11. marta u dresu Bukurešta protiv Valčee. Ne mogu da opišem koliko sam se svega uželjela. Nedostaje mi sala, analize, ekipa... Skoro sam pričala sa porodicom da mi fali takmičenje, kontakt, da pobijedim nekoga u nečemu, u igrici na treningu... U bilo čemu. Želja je veća kada znam da sam se vratila kući i da ću ponovo nositi plavo-bijeli dres i igrati za klub koji mi je u srcu.

Iz čiste, velike emocije.

I prošlo i sadašnje vrijeme je teško, neizvjesnost je velika. Ali

vedar duh Itanu nije napustio.

- Svakome je teško, zato se i nalazi način da se prilagodi i olakša boravak kod kuće ili negdje drugo. Što se tiče mene, u početku je, zaista, bilo teško, jer sam, kao i svaki sportista, morala kod kuće da osmišljavam plan rada. Kao što je poznato, neko vrijeme su parkovi bili zatvoreni, teretane nijesu radile, ali ni to nas, čini mi se, nije omelo da sprovedemo zacrtano. Nijesam željela da se zapustim, maksimalno sam radila, ali rukomet kao rukomet ništa nije moglo da zamijeni.

Budućnost 12. septembra debituje u novom formatu Lige šampiona u Koprivnici protiv Podravke. Ekipa je izmijenjena u odnosu na prošlu godinu, a koliko jača ili slabija pokazaće vrijeme.

- Iskreno, papir ništa ne znači, ako tim nije pravi. Bila sam do ove sezone u Bukureštu, u Vardaru dvije godine i na papiru smo imali najjača imena. Ali ako nemaš sreće, kao što prošle godine nijesmo imali zbog

Za novi izazov dobila podršku od Adžića Gdje god da je bila Itana je pozitivno govorila o sistemu Budućnosti, posebno isticala rad sa trenerom Draganom Adžićem, koji je nedavno u razgovoru za naš list potvrdio da je vidi na srednjem beku.

- Suvišno je pričati o našem sistemu, rezultati godinama povreda, džaba sva imena.

Ono u što vjerujem je sistem Budućnosti kao i činjenicu da su nove igračice profesionalci i da će pozitivno odgovoriti obavezama. Lekić, Pino, Arenhart imena su poznata u našem svijetu. Sve što su osvojile govori o njima Vjerujem u njih i sigurna sam da ćemo zajedno, sa stručnim štabom, dati sve od sebe da što prije uđu u sistem. Što se tiče mene,

sve govore. Kakva god da je bila ekipa uvijek smo bili u samom vrhu, a u koji god klub da sam bila, primjenjivala sam sistem odbrane Budućnosti. Najviše vjerujem sistemu Budućnosti.

Radujem se radu sa Adžićem i Bojanom. Želim da kažem da sam, prije nego

što sam došla na ideju da pokušam sebi da dam šansu na srednjem beku, prvo sa Adžićem razgovarala. Željela sam od njega mišljenje jer ga najviše cijenim. Dobila sam maksimalnu podršku, što me dodatno ohrabrilo da se prihvatim izazova i napravim taj potez.

kao da nikad nijesam izlazila iz sistema.

Novi sistem donijeće konkretno rukometašicama Budućnosti puno dobrih stvari. Prije svega više utakmica, što je nedostajalo minulih godina.

- Uvijek smo komentarisali da bi voljeli da igramo takav sistem. Nama će posebno značiti jer nemamo jaku domaću ligu. U principu, što više utakmica bolje za nas. Obje

grupe su preteške, ekipe su ojačale, svako svakoga može da dobije i svi imaju cilj. E sad, ko se bude ozbiljnije pripremao, bolje će proći. Biće malo teže za oporavak ekipama sa jakim domaćim prvenstvima, ali što je tu je. Sigurna sam da svi učesnici jedva čekaju start Lige šampiona. ,,Plave“ su u grupi sa Đerom, Brestom, možda i glavnim favoritima za mjesta koje vode

Efekat pandemije

Dobila vizu, bliži se put za Francusku

Duškova Baskonija smanjuje plate igračima

Đurđina sitno broji PODGORICA - Prvu brigu je prebrodila, Đurđina Jauković dobila je francusku vizu.

Okeanija odustala, mjesto za naše rukometašice

Juniorke na SP PODGORICA - Rukometašice Crne Gore, nakon što je Okeanija odustala, dobile su poziv da učestvuju na juniorskom SP u decembru u Ru-

muniji.

Naše mlade rukometašice su na prethodnom šampionatu Evrope bile dvanaeste, što im je omogućilo da kao prva zamjena odu na ovo takmičenje koje je trebalo da se održi u avgustu.

Ovu generaciju (2000. godište i mlađe) predvodi Suzana Lazović.

A.M.

U četvrtak će uraditi testiranje na korona virus, biće potrebno malo vremena da sačeka na rezultat, a ako test bude negativan krajem ove ili početkom naredne sedmice priključiće se pripremama Bresta.

Crnogorska reprezentativka od ove sezone je članica francuske ekipe koja je prije desetak dana počela pripreme za obaveze u domaćem prvenstvu i za Ligu šampiona.

- Viza je stigla, samo još da je

preuzmem. Nadam se da će i test biti negativan, a onda mogu da pakujem kofere. Odužilo se sve ovo, jedva čekam da se priključim ekipi - kazala je Jauković.

Naša reprezentativka će sa Brestom, voljom žrijeba, dva puta u

grupnoj fazi elitnog takmičenja igrati protiv bivšeg kluba - Budućnosti. Prije starta LŠ sa Brestom će u Đer na nekoliko dana priprema sa šampionom, a po povratku su planirane prijateljske utakmice sa nekim francuskim ekipama.

A. M.

Nikšićani polako sklapaju tim za novi nastup u ABA 2 ligi od jeseni

Povratak Koraća u Sutjesku PODGORICA - Nikola Korać (34), iskusni plejmejker iz Bijelog Polja, drugi put u karijeri igraće za nikšićku Sutjesku.

Iza Koraća je dobra sezona u redovima Novog Pazara u Košarkaškoj ligi Srbije. Odigrao je 22 utakmice, sa učinkom od 12,3 poena, 6,5 asistencija, 3,5 skokova i 1,6 ukradenih lopti po utakmici.

Prethodno, igrač sa bogatim iskustvom nastupao je u ABA ligi za Sutjesku u sezoni 2015-16, a

direktno u četvrtfinale. Itana vjeruje da će i protiv ovih timova sitnice odlučivati.

- Svaka utakmica biće bitna i protiv svakoga moraćemo da odigramo sa sto posto mogućnosti. Đer je, inače, svake godine glavni favorit, ali prošle sezone nije pokazao taj nivo.

Brest sa Đinom će imati dva ozbiljna beka šutera na obje strane. Ostali? CSKA se pojačao, Odenze sa Grot i još nekim kvalitetnim domaćim igračicama imaće što da pokaže, tu je i Valčea, zatim i Podravka. Mislim da će se u našoj grupi puno ekipa boriti za prva dva mjesta, a na nama je da budemo maksimalne, jer će nas takav pristup dovesti do nečega.

Crnogorska reprezentativka je prošle godine u Bukureštu dosta vremena provodila na terenu i to na poziciji srednjeg beka. Iako je bila angažovana kao lijevo krilo, zbog raznoraznih okolnosti, po potrebi je napadala i sa desnog krila.

- Uvijek sam govorila da je srednji bek pozicija u kojoj uživam i najviše volim da igram. Međutim, šest sezona bila sam lijevo krilo, a kad god je trebalo uskakala sam na srednjem beku i ostalim pozicijama. Moje razmišljanje je da, gdje god mogu da pomognem ekipi, odradiću posao kako znam najbolje. U Budućnost sam došla više kao srednji bek, što ne znači da neću odgovoriti na nekoj drugoj poziciji.

Biće prostora, a moje je da se borim, svjesna da na srednjem beku imamo možda i najbolji par na svijetu u ženskom rukometu. Ali nikad se nijesam plašila izazova, imam od koga da učim i koga da gledam. Uz Bojanu, koja mi sada može više pomoći, spremna sam da radim i napredujem. Nadam se da ću odgovoriti trenerovim A. MARKOVIĆ zahtjevima.

potom i za barski Mornar u ABA u sezoni 2016-17. Potom je igrao i za cetinjski Lovćen, te za hrvatskog prvoligaša Šibenku i kosovski Baškimi iz Prizrena.

U Sutjesku je stigao i Zdravko Bošković (23), krilo visoko 196 santimetara. Nekada dijete nikšićkog Anagastuma, stiže iz tivatskog Teoda.

Igrao je za veliki broj domaćih klubova u Erste ligi - Ulcinj, Primorje, kao i za Sutjesku.

Klub je, nakon imenovanja Velimira

Gašića za prvog trenera, u procesu formiranja konkurentnog tima za ABA 2 sezonu koja kreće od jeseni.

Obezbijeđen je ostanak iskusnog kapitena Borisa Lalovića u klubu.

Ostaje i centar Ismet Sejfić, kao i specijalista za odbranu, bek-krilo Marko Ćalić, te Miloš Vujović.

Očekuje se da u Sutjesci naredne sezone priliku dobiju veliki broj mladih igrača koji su ponikli u lokalnoj sredini - poput Ilije Goranovića, Bogdana Bojića (igrao za Budućnost Voli u šampionskoj ABA sezoni), Andreja Vulevića, Ilije Varajića i Radoša Vukovića.

S. S.

Baskonija je plejmejkeru Pijeriji Henriju ponudila ugovor za narednu sezonu sa manjom platom u odnosu na prethodnu, objavili su španski mediji.

Naš slavni trener Duško Ivanović želi da u ekipi španskog šampiona zadrži Henrija, koji je prošle sezone bilježio 10,6 poena, 3,9 asistencija i 3,4 skoka po meču španske ACB lige.

Međutim, klub zbog efekata ekonomske krize, izazvane pandemijom korona virusa, više ne može da garantuje visoke plate prvotimcima.

Henri je u sezoni za nama zaradio više od milion eura. Iz kluba se ipak nadaju, da će postići dogovor sa važnim igračem tokom naredne sedmice.

U međuvremenu, iz njemačkog Ludvigsburga doveden je plejmejker Kadim Kerington, plejmejker koji je kratko u sezoni 2018-19 tokom jeseni nastupao za barski Mornar.

Bio je to njegov prvi evropski angažman. Kerington iza sebe ima vrhunsku sezonu u Bundesligi.

S. S.

16

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 20. jul 2020.

ODLAZAK IZ RUDARA: Iskusnom defanzivcu Predragu K

Petrovac ostao bez jednog od najboljih igrača

Kalezić za jači Titograd PODGORICA - Titograd sprema tim za novu sezonu nakon što je izborio opstanak u elitnom rangu - dres ,,romantičara“ zadužiće Miloš Kalezić.

Korpulentni vezista, poznat po topovskom šutu i evrogolovima sa velike udaljenosti, bio je jedan od najboljih igrača Petrovca, ali je po isteku ugovora odlučio da promijeni sredinu.

Najbrži i najkonkretniji su bili čelnici podgoričkog kluba koji su sa dvadeset šestogodišnjim Danilovgrađaninom dogovorili saradnju za sljedeću takmičarsku godinu.

Kalezić je bio dugogodišnji

fudbaler Budućnosti, igrao je za Mogren, Iskru, slovački Šamorim i tuzlansku Slobodu prije nego što je 2018. godine stigao pod Malo brdo, gdje je u nedavno završenom šampionatu bio prvi strijelac sa sedam pogodaka na 29 prvenstvenih utakmica.

Ranije je igrao za mlađe reprezentativne selekcije Crne Gore.

Uprava Titograda planira još pojačanja kako bi formirala tim koji će biti bliži borbi za gornji dio tabele, a ne kao što je bio slučaj sada - da kroz baraž traži očuvanje mjesta u najboljem društvu.

D. K.

Razmišljam o novim izazovima PODGORICA - Po završetku sezone krenuo je i još traje igrački egzodus Rudara.

Među fudbalerima kojima su istekle obaveze prema Pljevljacima je i pouzdani štoper Predrag Kašćelan, koji je bio jedan od najstandardnijih u timu prvoligaša sa sjevera države.

Iskusni defanzivac imao je zapaženu takmičarsku godinu, a ostaće upamćen po evro golu u post-korona eri kada je iz slobodnog udarca pogodio mrežu Titograda - za 1:1.

Dvadeset devetogodišnji Kotoranin sada je slobodan u izboru nove sredine.

- Iza mene je uspješna sezona - klupski i lično. Najvažnije je da smo izborili opstanak.

Slobodan i Stijepović Lijevi bek Nikola Stijepović slobodan je u izboru novog kluba nakon što mu je istekao ugovor sa Rudarom.

Dvadeset šestogodišnji Nikšićanin stigao je pod Golubinju u zimskom prelaznom roku kao pojačanje u zadnjoj liniji.

Na poziciji kraj aut linije odigrao je 12 mečeva.

- Najvažnije je da je Rudar izborio opstanak bez baraža, a to je i bio cilj. Zadovoljan sam polusezonom u Pljevljima. Ugovor mi je istekao, a vidjećemo što će biti dalje - kazao je Stijepović.

Rudaru je mjesto u eliti. Drago mi je što sam bio dio tog kluba. Svi znaju kroz što smo prošli, kako smo ušli u prvenstvo, kakve smo sve imali probleme, ali da se ne vraćamo na to. U jednom trenutku

Bokelj prokockao šansu da se domogne elite, ali tokom sezone pokazao da ima ozbiljan tim

bili smo hit lige, ali ponovo je bilo teško nakon nastavka takmičenja koje je bilo prekinuto zbog pandemije. Korona nas je negdje razorila, ali korona nas je i spasila. Kada se sezona prekinula bili smo

iznad opasne zone i vjerujem zasluženo sačuvali status u eliti - rekao je Kašćelan, koji nastavlja: - Odigrao sam skoro sve utakmice, osim jedne zbog kartona. Igrao sam standardno,

Iskusni defanzivac nakon eliminacije Koma iz Prve l

Bubanja vratio Kotorane na pravi kurs Radulović razmišlja

PODGORICA – Koliko je važno imati dobrog kapetana možda se najbolje vidjelo na primjeru Bokelja.

Kotorani su ušli sa dosta ambicija u novu sezonu, bili među timovima koji su jasno projektovali planove za gornji dio, odnosno za bitku za Prvu ligu.

Ali Bokelj je krenuo loše – prvi trijumf na svom terenu ostvario je tek u 8. kolu, gubio od Arsenala, Mornara, Ibra...Početkom oktobra situacija na tabeli bila je sumorna – Bokelj je imao čak 13 bodova manje od Dečića, osam od Jezera.

Bio je to signal da su promjene neophodne – stigao je Slavoljub Bubanja, pod čijim vođstvom je Bokelj u narednih 11 kola imao samo minimalan poraz u Bijelom Polju. Bokelj je zaplesao, stigao da priprijeti i Dečiću. ,,Probuđeni“ Bokelj djelovao je sve bolje, jače, sigurnije – potpuno zasluženo došao je i do baraža, gdje, iako je na klupi imao čovjeka koji je rekorder po broju učešća u baražima, nije uspio da napravi senzaciju protiv Titograda, a dijelili su ga milimetri.

- Prije svega bila mi je čast da sarađujem sa sjajnom grupom momaka. Radi se o igračima koji su bukvalno tokom cijele godine radili maksimalno i bili spremni da budu fokusirani samo na teren. Nijednog dana se niko nije požalio na bilo šta, niti se ikada osjećalo nezadovoljstvo. Imali smo nevjerovatnu grupu, na koju sam ponosan i bez obzira na krajnji ishod zaista mislim da su napravili podvig – kazao je Slavoljub Bubanja.

Po mnogima u Kotoru Bubanja je vratio Bokelj na pravi kurs, jer je kotorski fudbalski brod bio praktično već nasukan. Posebno je Bokelj blistao u nastavku, a iako nijesu dovedena zvučna pojačanja, gotovo svaki igrač je skrenuo pažnju javnosti. Bubanja je pokazao da se i sa malo para, može ,,slušati dobra muzika“.

- Dosta igrača smo vratili praktično u život. Imali smo situa-

Akcenat na mlade

Slavoljub Bubanja je istakao da se u Bokelju sada posebna pažnja poklanja i radu sa mlađim kategorijama.

- Imamo određeni vakuum, tako da sada praktično nemamo omladince, što je veliki problem. Ali Dika Adžagić zajedno sa trenerima mlađih selekcija sada radi ozbiljan posao i sigurno da je to jako važno za Bokelj.

Moramo imati mlade igrače, posebno sada kada je pravilo da meč moraju početi četiri igrača ispod 21 godine, a ne želimo da to budu igrači koje ćemo odmah na startu drugog dijela mijenjati – kazao je Bubanja.

ciju da za Guzinu nijesu znali da je iz Nikšića, mislili su da smo angažovali nekog stranca.

Bilo je igrača koji nijesu igrali pola godine ili godine, čak i onih koji su rekli zbogom fudbalu. Osim Stevovića i Zlatičanina, to su sve bili mladi igrači, po čemu je Bokelj imao vjerovatno najmlađi tim u ligi. Ali ukomponovali smo sve, velikim radom uspjeli su da se vrate, da napravimo sistem u kojem je mnogo toga djelovalo dobro – kaže Bubanja, a zatim ponosno istakao da se mnogi klubovi interesuju za njegove igrače.

- Praktično za većinu igrača imamo ponude. To je najbolji znak da su se nametnuli, da su igrali dobro, da su se fudbalski vratili i to me raduje – naglašava iskusni stručnjak i otkriva da je francuski drugoligaš za tandem Bokelja poslao zvaničnu ponudu.

- Ponosni smo što imamo i konkretnu ponudu Ažaksjoa za Vasilija Čavora i Anta Babića, za koje je kupljena i avionska

karta i sve zavisi samo od situacije sa koronom što će biti.

Ali iako je Bokelj na najbolniji način ostao bez plasmana u Prvu ligu, uprava vrijedno radi, što je najbolji dokaz da se u drevnom gradu ponovo ozbiljno posvećuje pažnja fudbalu.

- Od prvog dana imao sam potpunu slobodu u radu, a iako smo sezonu završili eliminacijom u baražu, ljudi iz kluba nijesu željeli ni da pomisle da treba da odem. Zaista za sve što je urađeno dugujem im veliku zahvalnost. Igrači znaju da i u najtežim okolnostima plata nikada nije kasnila jednog dana, iako Bokelj možda ne daje ,,avione i kamione“, uvijek bude redovno. Igrači su to cijenili, baš kao i ljudski odnos predsjednika Davora Kumburovića i direktora Dejana Ognjanovića. Pokazalo se da imamo njihovu maksimalnu podršku, a moram pomenuti i ljude koji su bili uvijek uz nas, a to su Slavko Piper, Vuk Živković i Đoko Radulović , zahvaljujući kojima je takođe

mnogo toga funkcionisalo na najbolji način – objasnio je Bubanja i tako potvrdio da ostaje na klupi Bokelja, uz napomenu da je veliku sreću imao što je uz njega bio izuzetan stručni štab.

Osim Babića i Čavora, Bokelj će praktično veći dio tima zadržati.

- Izvjesno je da će nas napustiti Poček, koji ima nekoliko ponuda, a što se tiče ostalih uprava je već sa svima obavila razgovore i očekujem da većina nastavi saradnju, tako da sam siguran da ćemo u novu sezonu ući sa gotovo istim timom uz možda manje promjene – kaže Bubanja, uz jasnu poruku na kraju: ,,Samim tim ljudi iz kluba pokazuju da žele da bez obzira na ishod baraža Bokelj nastavi sa još jačim ambicijama u novu sezonu, ne samo da bi se domogli Prve lige, već da stvorimo jak kolektiv, a sigurno je da nas bolan poraz u baražu neće obeshrabriti. Uostalom, u Kotoru svi znaju jedno – Bokelj R. P. živi vječno!“

mogućnost povratk

PODGORICA – Kom je nakon samo jedne sezone završio ,,putešestvije“ kroz Prvu ligu.

Zlatičani su djelovali dobro u drugom dijelu sezone, često nijesu imali sreće, posebno u finišu kada su često primali golove, ali su igrama pokazali da zaslužuju bolji plasman. Prekid prvenstva uslovio je da, ipak, budu u baražu u kojem su neočekivano eliminisani od Jezera.

Većini igrača istekao je ugovor, pa je sada pitanje sa kakvim igračkim kadrom će Kom dočekati početak novog dokazivanja kroz Drugu ligu. Veliko pitanje je što će biti i sa jednim od najstandardnijih – Milošem Radulovićem, iskusnim defanzivcem koji je komandovao odbranom Zlatičana.

- Žao mi je što se sve ovako završilo. Imali smo tešku i napornu sezonu u kojoj je bilo i uspona i padova.

Mislim da će svi reći koji su nas pratili da zaista na mnogo utakmica nijesmo imali ni sreće – kazao je Radulović.

Ipak, najstandardniji defanzivac u timu Koma, koji je odigrao 21 meč (1708 minuta), a uspio da postigne i gol, priznaje da je njegov tim podbacio u najvažnijim utakmicama.

- Jasno je da smo u baražu podbacili. Imali smo minimalnu pobjedu

Legendarni Holanđanin bi mogao da naslijedi Kike Setjena

Klajvert preuzima Barselo Kada Leo Mesi javno kaže da nešto ne valja - onda je to znak za uzbunu.

Mediji u Španiji su to protumačili kao najavu smjene trenera Kike Setijena pod čijom dirigentskom palicom je ekipa izgubila titulu.

- Već sam rekao da, ako budemo ovako igrali, to neće biti dovoljno za osvajanje Lige šampiona, a na kraju nije bilo dovoljno ni za prvenstvo. Moraćemo da promijenimo puno toga ako želimo nešto da uradimo. Treba da budemo samokritični. Izgubili smo titulu zbog svojih grešaka, a ne zbog Realovih uspjeha, kako mnogi kažu. Ako nastavimo ovako, nećemo proći ni Napoli u Ligi šampiona - rekao je argentinski genijalac.

Arena

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Fudbal

17

Kašćelanu istekao ugovor pod Golubinjom dao taj gol kojim smo osvojili bod protiv Titograda, u tom trenutku veliki jer smo bili u krizi. Sa svima sam imao odličan odnos, počev od saigrača među kojima sam pronašao prijatelje za cijeli život, preko sportskog direktora Čakara, trenera Mulalića, do ostalih u klubu. Imali smo izuzetnu atmosferu. Sarađivao sam možda i sa najboljom grupom momaka koje sam sreo u karijeri. Svi problemi su nas ojačali, držali smo se kao jedan i zato smo nagrađeni. Saradnja sa Rudarom je istekla, a u međuvremenu nijesam razgovarao sa sportskim direktorom oko ostanka u Pljevljima.

Počeo sam već da razmišljam o narednim izazovima - ističe nekadašnji fudbaler Bokelja, Titograda, Grblja, subotičkog Spartaka, švedskog Vasalundsa, te ruskog Arsenala iz Tule i Himika.

Rudar su već napustili Velizar Janketić i Igor Ćuković, koji su prešli u Budućnost, odlazak su najavili Ermin Seratlić i Danilo Marković, a ranije je obaveze pod Golubinjom završio Brazilac - Tijago Farija, kao i Kragujevčanin Marko Krasić.

D. K.

lige u dilemi

a o ostanku, postoji ka u elitni rang

na svom terenu, ali smo u Plavu primili čak tri gola – prokomentarisao je Radulović.

Nekadašnji defanzivac Zete, sa kojom je igrao kvalifikacije za Ligu Evrope i bio dio tima koji je napravio najveći uspjeh na evrop-

skoj sceni, kada je Zeta stigla do četvrtog kola kvalifikacija i čuvenih mečeva protiv PSV-a, bio čak i strijelac protiv Pjunuka i JJK-a iz Finske, nastupao je i za Mladost (današnji OFK Titograd), sa kojom je osvojio i titulu prvaka i trofej Kupa i tri puta igrao za ,,crvene“ na evropskoj sceni. Nakon sezona nastupanja u timovima koji su imali što da kažu i u Evropi, Radulović je ovog puta bio u timu koji je ispao iz elite.

- Na ličnom planu zadovoljan sam svojim partijama i zdravstvenim stanjem tokom sezone. Proveo sam godinu na Zlatici i uvjerio se da se radi o ozbiljnom klubu, koji po svemu treba da bude stabilan prvoligaš – objasnio je Radulović, koji još razmišlja o daljim planovima.

- Istekao mi je ugovor sa Komom i postoji mogućnost nastavka saradnje, ali imam i par ponuda iz Prve lige, tako da ću narednih dana definitivno odlučiti što i kako dalje – istakao je Miloš Radulović.

R. P.

na klupi katalonskog kluba

onu

Mundo Deportivo, katalonski list koji intenzivno prati Barsu, tvrdi da igrači žele novog trenera. Zna se i ko je prvi pik.

Patrik Klajvert je legenda ,,blaugrane“ u kojoj je proveo najbolje dane igračke karijere. Holanđanin je diplomirani trener i zna kako stvari funkcionišu na ,,Nou Kampu“.

Trenutno je direktor Barsine akademije, a prije toga je radio kao sportski direktor u PSŽ-u, te kao trener rezervne ekipe Tventea.

U dresu katalonskog kluba proveo je šest godina i dao 122 gola na 257 utakmica. U tom periodu Katalonci su osvojili samo jedan trofej kada su bili prvaci 1999. godine.

Klajvert je dugo bio najbolji strijelac u istoriji holandske reprezentacije sa 40 pogodaka na 79 nastupa.

D. K.

Čelzi izgubio trku za napadača Lila

Osimhen u Napoliju

Jednom od zapaženijih golmana Telekom 1. CFL istekao ugovor sa Petrovcem

Mugoša gleda ka inostranstvu Samo dvije ekipe primile su više pogodaka od Petrovca (46) u prekinutoj sezoni Telekom 1. CFL - Rudar (57) i Grbalj (49).

Imajući u vidu taj podatak, većini će čudno zvučati da je među najboljim igračima ,,nebo-plavih“ tokom 31 kola bio - golman.

Međutim, Sava Mugoša je u mnogim od 25 utakmica (na preostalih šest mrežu čuvao Miroslav Orlić) bio igrač utakmice, čovjek koji je ulivao sigurnost, podizao samopouzdanje ekipi i direktno donosio bodove kojim je Petrovac iz opasne došao u bezbjednu zonu.

- Zadovoljan sam i na ličnom i na ekipnom planu. Ne mogu da kažem da je moja zasluga za opstanak veća nego bilo kojeg drugog igrača, sve što smo uradili nakon lošeg starta sezone je rezultat kolektivnog kvalite-

Viktor Osimhen (21), mlada zvijezda Lila u francuskoj Ligi 1, dogovorio je transfer u italijanski Napoli.

Nigerijac je prethodnih sedmica bio blizu potpisa za londonski Čelzi, ali premijerligaš je odbijao da plati visoku cijenu obeštećenja za njega - od čak 80 miliona eura.

Očekuje se da Napoli plati kompletnu sumu obeštećenja, ali u više rata tokom naredne dvije ili tri godine.

Sa druge strane, menadžer Čelzija Frenk Lampard je spreman da povjerenje pruži mladom Tamiju Abrahamu, dok je iz RB Lajpciga doveden Njemac Timo Verner.

Osimhen, mladić iz Lagosa, je na 27 mečeva Lige 1 ove sezone postigao 13 golova.

S. S.



Petrovac su napustili i desni bek Aleksandar Milić, ofanzivci Milivoje Raičević i Halil Muharemović...

ta. Trudio sam se da svoj posao obavim najbolje što mogu, imao sam podršku stručnog štaba i saigrača, a lagao bih kad bih rekao da mi pohvale ne prijaju. U fudbalu se, ipak, sve to brzo promijeni, a moj zadatak je da se fokusiram samo na teren i zadržim isti nivo, odnosno budem još bolji - naveo je dvadeset sedmogodišnji čuvar mreže, od kojeg su u posljednjih dvadeset kola manje pogo-

FA KUP: Čelzi preko Junajteda do meča sa Arsenalom

Veteran potencijalno završava igračku karijeru

Kazorla napušta Viljareal Santi Kazorla (35), iskusni španski vezista, neće igrati za Viljareal nakon kraja aktuelne sezone u Primeri.

Klub je saopštio, da je meč sa Eibarom u posljednjem kolu španskog prvenstva posljednji za Kazorlu u timu. Takođe, Viljareal će napustiti i vezista Bruno Sorijano.

Sve je izvjesnije, da je ova sezona bila posljednja za Kazorlu u igračkoj karijeri. Spekuliše se, da će trenersku karijeru započeti u londonsom Arsenalu, u stručnom štabu prijatelja Mikela Artete.

Repriza finala iz 2018.

Kazorla je za Arsenal igrao od 2012. do 2018. godine, a veći dio karijere proveo je u Viljarealu. U karijeri je osvojio dva FA kupa. Sa reprezentacijom Španije bio je prvak Evrope 2008. i 2012. godine, na 81 utakmici za nacionalni tim postigao je 15 golova.

S. S.

U finalu FA kupa 1. avgusta na ,,Vembliju“ igraće se londonski derbi između Arsenala i Mančester sitija. ,,Plavci“ su juče zasluženo pobijedili Mančester junajted 3:1, a tragičar meča bio je David de Hea. Golman ,,crvenih đavola“ snosi krivicu za prva dva gola ,,plavaca“. Loše je reagovao u 11. minutu nadoknade prvog poluvremena poslije šuta Olivijea Žirua, a još lošije već u prvom minutu drugog poluvremena nakon udarca Mejsona Maunta sa distance.

U 74. je sve bilo gotovo - Hari Megvajer je poslao loptu u sopstvenu mrežu, da bi Bruno

Fernandeš u 85. iz jedanaesterca samo ublažio poraz. Čelzi je u sezoni 2017/18. u finalu FA kupa pobijedio Arsenal 1:0.

- Rekao sam momcima da bih volio da osvojim još jedan trofej, bio bi to moj peti FA kup. Čeka nas velika utakmica sa Arsenalom, koja će biti posebna za mene kao bivšeg igrača tog kluba. Igrali smo veoma dobro, a želimo i da završimo među vodeća tri tima u Premijer ligi - kazao je Žiru.

- Igrali smo sa trojicom pozadi i vrlo dobro počeli meč. Pritisli smo ih, nijesu napravili mnogo na našoj polovini. Dominirali smo.

Ne. K.

daka primili samo golmani Budućnosti i Podgorice.

Dilema je gdje će Mugoša pokušati da ostvari ambicije momku koji je ponikao u Budućnosti istekao je ugovor sa Petrovcem.

- Moguće je da ostanem u Petrovcu ukoliko nađemo ,,zajednički jezik“, ali prioritet mi je odlazak u inostranstvo. Želim da napravim korak više, da odem u jaču ligu od crnogorske. Već sam igrao vani, ali sam spletom okolnosti ostao nedorečen na tom polju i volio bih da to promijenim. Smatram da imam kvalitet da uradim nešto više u inostranstvu - naveo je jedan od zapaženijih golmana Telekom 1. CFL prošle sezone i bivši član Zore, Mornara, grčkog Kozanija, IFK Stokholma, austrijske Admire Vaker, Rada, Sinđelića...

Ne. K.

Zapata na radaru Juventusa

Atalanta je najprijatnije iznenađanje u Italiji, jedno od najvećih i na evropskoj sceni.

Klub iz Bergama igra moderan, efikasan fudbal, sa brojkama koje su svojstvene najboljim timovima.

U takvim okolnostima logično je da su igrači ,,crno-plavih“ skrenuli pažnju. Među njima je i kolumbijski napadač - Duvan Zapata.

Za dvadeset devetogodišnjeg golgetera ozbiljno je zainteresovan Juventus, koji je spremio ponudu vrijednu 30 miliona eura, u dio paketa uključen je i golman Matija Perin. ,,Stara dama“ je u potrazi za klasičnim ofanzivcem, a na radaru su još Arkadijuš Milik (Napoli), Edin Džeko (Roma) i Aleksandre Lakazet (Arsenal). Zapata je, međutim, sada glavni pik.

Sportski direktor Juventusa Fabio Paratići već je započeo pregovore oko transfera.

Korpulentni špic je ,,eksplodirao“ ove sezone sa 18 golova i ,,crno-bijeli“ u njemu vide zamjenu za Gonzala Iguaina koji će u ljetnjem prelaznom roku promijeniti sredinu. D. K.

18

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Šampion Formule 1 vozio bez greške od starta do cilja na ,,Hungaroringu“

Luisova 86. pobjeda Potpuna dominacija - u vođstvu od starta do cilja, Luis Hamilton dočekao je 86. pobjedu karijere u Formuli 1; osmu na Velikoj nagradi Mađarske. Niko nikada nije tako dominirao na jednoj staz, kao on na ,,Hungaroringu“; izjednačio je rekord Mihaela Šumahera po broju pobjeda na jednom gran priju.

Trijumf vozača Mercedesa, ispred Maksa Ferstapena iz Red Bula i Valterija Botasa iz Mercedesa, bio je potpuno rutinski. Već nakon prvog kruga trke imao je tri sekunde prednosti u odnosu na rivale, i samo nastavio bijeg. Na kraju - 8,7 sekundi prednosti u odnosu na Holanđanina Ferstapena, uz zaustavljanje više.

POTPUNO DOMINANTAN

Dominacija Hamiltona na stazi stala je u detalj iz 44. kruga - kada je za cijeli krug već obišao velikog rivala iz ove godine nemoćnog Ferarija, Šarla Leklera.

Samo su četvorica vozača uspjela da završe trku, a da ih Britanac ne obiđe za krug!

- Guram dalje, do kraja, maksimalno, pa dok traje... Nije bitno da li vodim sa krugom prednošću ili jurim zaostatak za liderima. Ekipa je ponovo odradila fantastičan posao, u različitim vremenskim uslovima imao sam utisak da je strategija sjajna, da je brzina bolida odlična.

Moram ostati fokusiran. Nijesmo u situaciji da se opuštamo u Mercedesu, iako djelujemo dominantni. Uvodni dio sezone je fantastičan, ali sezona će biti teška - rekao je Hamilton.

Heroj trke je ipak podjednako Ferstapen, jer se uoči početka trke, na krugu za zagrijevanje, ,,zakucao“ u barijeru kraj staze“. Mehaničari su uspjeli da brzo poprave težak kvar na prednjem točku. U prvom krugu zaradio je četiri pozicije, tokom skoro cijele trke bio je drugi. Na kraju je perfektno branio drugo mjesto ispred Valterija

MOTOGP: Težak pad i odustajanje šampiona Markeza na VN Španije

Prvijenac Markez na Kvartarara operaciji u Herezu

Rezultati 1. Luis Hamilton (Mercedes) 2. Maks Ferstapen (Red Bul) 3. Valteri Botas (Merceds) 4. Lans Strol (Rejsing Point) 5. Aleks Albon (Red Bul) 6. Sebastijan Fetel (Ferari) 7. Serhio Perez (Rejsing Point) 8. Danijel Rikardo (Reno) 9. Karlos Sajnc (Meklaren) 10. Kevin Magnusen (Has)

+8,702 +9,452 +57,579 +1:17,211 +krug +krug +krug +krug +krug

Lov na rekord Luis Hamilton sada ima realnu šansu da već do kraja ljeta obori rekord legendarnog Njemca i sedmostrukog šampiona Mihaela Šumahera, koji je 91 put pobijedio na trkama Formule 1.

Hamilton sada ima pet pobjeda manje od slavnog Šumija u karijeri - i već u Monci, početkom septembra, mogao bi ga dostići.

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Valteri Botas 3. Maks Ferstapen 4. Lando Noris 5. Serhio Perez

64 boda 58 33 26 22

Botasa...

- Znamo da zaostajemo, znam bolje od svih koliko je teško protiv ovako dobrog i kvalitetnog bolida Mercedesa. Mehaničari su bili sjajni na startu, pod pritiskom smo napravili odličan posao. Teško je protiv Mercedesa, ali borim se i nastaviću da se borim. Šampionat Formule 1 je zaslužio interesantne trke - rekao je Ferstapen.

BOTASOV KIKS

Utisak javnosti koja prati Formulu 1 je jednoglasan - samo Ferstapen trenutno čini, da se šampionat ne pretvori u dosadnu i predvidljivu dominaciju vozača Mercedesa.

Valteri Botas prepustio je lider-

Ferari ne napreduje Oba vozača Ferarija, Sebastijan Fetel i Šarl Lekler, završili su sa više od kruga zaostatka u odnosu na pobjednika Hamiltona...

- Očekujem bolje rezultate na bržim stazama i borbu za podijume. Konfiguracija staza u Austriji i Mađarskoj nije nam odgovarala, a strategija i neke odluke tokom trke nijesu bile idealne - rekao je Fetel.

sko mjesto šampionata Luisu Hamiltonu. Umjesto da, sa druge startne pozicije, napane timskog kolegu - potpuno je kiksao. Odmah je u uvodne dvije krivine izgubio čak četiri pozicije. Finac je svjestan, može i mora bolje ako želi da konkuriše za titulu šampiona svijeta.

- Start je bio vrlo, vrlo loš za mene. Nijesam iskoristio priliku koja mi se pružala. Kako je trka odmicala bio sam opušteniji, došao u poziciju za podijum.

Do kraja sam jurio poziciju Fer-

stapena, ali nije bilo dovoljno da ga prestignem na sporijoj i užoj stazi. Vjerujem da ću biti bolji u narednim izazovima rekao je Botas, koji sada ima šest poena manje od Hamiltona na tabeli šampionata svijeta. Šampionat se nastavlja 2. avgusta u Silverstonu, u Velikoj Britaniji - vozači će nakon tri sedmice žestokog takmičenja, imati konačno priliku za kratak predah, uoči dvije trke na Ostrvu. U avgustu su na programu četiri trke.

S. S.

Fabio Kvartararo (21) dočekao je prvu pobjedu u MotoGP karijeri - na debiju sezone u Herezu pobijedio je na Velikoj nagradi Španije.

Trka u kojoj je mladi Francuz iz Nice vodio posljednjih 20 krugova, na kraju i rutinski pobijedio ispred Maverika Vinjalesa (Jamaha) i Andree Dovicioza (Dukati), pamtiće se po vožnji i teškom padu svjetskog šampiona Marka Markeza, četiri kruga prije kraja. Španac Markez je imao vođstvo, kada je 22 kruga prije kraja napravio veliku grešku u četvrtoj krvini, pri brzini od 140 kilometara na čas izašao sa staze i uspio da održi ravnotežu. U naredni 16 krugova uspio je da sa 16. mjesta dođe do treće pozicije. U momentu kada je imao čustu putanju da pretekne Vinjalesa - napravio je grešku u istoj četvrtoj krivini. Ovog puta kobnu: izgubio je kontrolu nad motorom Honde, koji ga je ,,lansirao“ na šljunak kraj staze. O ozbiljnosti povrede desnog ramena znaće se više narednih dana - a potencijalno ga čeka duga pauza.

- Ponos je povrijeđen, prije svega - rekao je, u jakim bolovima, šestostruki i aktuelni prvak svijeta Markez, očigledno u bolovima pored staze.

Dan je pripao prije svega Kvartararu, talentu Petronas

Slavni trener našeg porijekla govorio o ciljevima u finišu karijere

Popović: Razvoj bitniji od plej-ofa

Najveća zvijezda snukera zabrinut zbog planova britanskog premijera

Roni ne želi navijače na mečevima Roni o’Saliven, prva zvijezda snukera, najavio je da će preispitati odluku da nastupa na turnirima tokom pandemije korona virusa, jer je najavljen povratak navijača na mečeve.

Boris Džonson, premijer Velike Britanije, najavio je da će od oktobra navijači početi da ponovo prisustvuju sportskim događajima, prvo u manjoj mjeri. Takođe, do toga

će na nekim takmičenjima biti napravljene probe, poput Svjetskog prvenstva u snukeru u Šefildu.

- Iskreno, ako krenu da dovode navijače, makar i nekoliko stotina, neću se osjećati sigurnim. Išao bih do te mjere da možda neću ni nastupati.

Moramo da budemo vrlo pažljivi i razmišljamo kako da smanjimo rizik. U zatvorenom navijača ne treba da bude do 2021. godine - rekao je O’Saliven.

Svjetsko prvenstvo u snukeru održaće se od 31. jula do 16. avgusta ove godine.

Englez O’Saliven je petostruki šampion planete.

S. S.

Greg Popović, legendarni NBA trener crnogorskog porijekla, kazao je da ga ne interesuje pretjerano šansa da postane trener sa najvećim brojem uzastopnih plej-of sezona u najjačoj ligi svijeta.

Sa Popovićem na čelu, San Antonio Sparsi su 22 godine zaredom učesnici plej-ofa Zapadne konferencije, po čemu dijele rekord.

- Ako budemo dovoljno dobri

Mark Markez u utorak će morati na operaciju - ljekari su nekoliko sati nakon trke utvrdili prelom desne nadlaktice koji se lako može sanirati.

O prognozama oporavka moći će se preciznije govoriti u utorak ili srijedu, a mala je šansa da nastupi u nedjelju na drugoj trci sezone u Herezu.

Jamahe, koji je prošle godine u debitantskoj sezoni čak pet puta bio drugi na trkama.

- Znao sam da imam veliku prednost, ali i da je iza mene velika borba i da moram biri precizan u vožnji. Pamtiću ovu trku cijelog života.

Nadam se da ću konkurisati za titulu - rekao je Kvartararo, koji će naredne godine zamijeniti legendarnog Valentina Rosija na fabričkom motoru Jamahe.

Rosi je odustao sedam krugova prije kraja, u momentu kada je bio osmi na trci - zbog problema sa prednjim pneumatikom.

Interesantno, Kvartararo je Francuskoj donio prvu MotoGP pobjedu nakon 21 godinu. Šampionat se nastavlja 26. jula, na Velikoj nagradi Andaluzije - na istoj stazi u Herezu. Ključno pitanje je, koliko će Marku Markezu biti potrebno vremena, da se oporavi i ponovo vozi. Šanse za sedmu svjetsku titulu već sada su ugrožene...

S. S.

za plej-of i plasiramo se, to će biti lijepo. Ipak imam bitnije ciljeve od toga. Prvi je razvoj mladog tima. U ovoj specifičnoj situaciji pandemije, razvoj ekipe je bitniji od svega. Ne razmišljam uopšte kako da stignemo timove poput Lejkersa, Klipersa ili Milvokija koji se bore za titulu. Već da napredujemo korak po korak. To je bio put i recept za osvajanje svih naših titula - rekao je Popović.

San Antonio je petostruki NBA šampion. Trenutno u Zapadnoj konferenciji ima skor 27-36, na 12. mjestu. Memfis na osmoj poziciji, u zoni plej-ofa, ima učinak 32-33.

S. S.

Od srijede prvi pripremni dueli pred NBA završnicu

Četvrtine od deset minuta NBA ekipe imaće priliku da već od srijede veče igraju prve pripremne utakmice uoči završnice sezone, u kompleksu Diznilenda u Orlandu.

Jedna od prvih utakmica biće duel Orlando Medžika našeg Nikole Vučevića, protiv jednog od favorita za titulu Los Anđeles Klipersa sa Kavajem Lenardom i Polom Džordžom.

Svi detalji organizacije pripremnih utakmica još nijesu po-

znati, ali se već zna da su neki detalji dogovoreni - poput toga da na pripremama četvrtine na mečevima traju deset, umjesto standardnih 12 minuta.

U prvoj sedmici priprema timovi će insistirati na laganijem ritmu utakmica, bez pretjeranog fizičkog opterećivanja igrača. Tek treba da bude dogovoreno, da li će ekipe nastupati u punoj opremi za NBA mečeve, ili će moći da se razigravaju u opremi za treninge.

Sezona se zvanično nastavlja 30. jula, završnicom regularnog dijela sezone, koja će traja-

ti do kraja avgusta. Potom će se do sredine oktobra igrati plejof za titulu.

S. S.

Drugi pišu

Poneđeljak, 20. jul 2020.

19

Ima nešto utješno u teorijama zavjere

Kad nas svi napuste, Bil Gejts i dalje se zanima za nas » Piše: Ante Tomić Znanstvenici pretpostavljaju da nam je korona virus došao sa životinje, vjerojatno voćnog šišmiša koji se, na užas zapadnjaka, u dijelovima Azije i Afrike jede. Bilo je to, po prilici, ovako. Dok je mesarskom sjekirom komadao trup letećeg sisavca, jednoga je Kineza nazvala žena da ne zaboravi uzeti kaput u kemijskoj čistionici.

On je krvavom rukom izvadio telefon iz džepa i živčano joj rekao: „Dobro, jesam ti rekao da me ne zoveš na posao“, a jedna mala, nevidljiva kap životinjske krvi mu je pala na usnu. Devet mjeseci od tog nesmotrenog trenutka diljem svijeta je više od trinaest milijuna zaraženih i gotovo šest stotina tisuća mrtvih.

Nije teško povjerovati u ovaj tragikomični slučaj ako ste ateist. Za ateiste, lakoumne i naivne čovjekov je život i inače tragikomični slučaj, besmislen i glup.

No, ako vjerujete da svime vlada Bog, svemoćni i sveprisutni Jahve iz Psalma, koji vas svega proniče i poznaje, zna kada sjednete i ustanete, izdaleka vidi vaše misli i čuje vaše riječi prije nego što ih izgovorite, vjerojatno ćete tražiti nešto iza takozvanog slučaja. Vjerujete li da jedno savršeno biće dvadeset četiri sata na dan, sedam dana u tjednu pazi na vas, kao i sva druga bića, stvari i pojave u svemiru, i korona virus vam je samo djelić nekakvog šireg nauma čiji nam se početak i kraj kriju u dubokoj tami, a smrtnom su čovjeku nedokučivi. Sve je to odlična podloga za uzgoj teorije zavjere.

Jednom kad nas sve ili, bolje rečeno, sve lakovjerne čipuje injekcijama, osnivač Microsofta biće svemoćan i sveprisutan Jer, vidite, teorija zavjere ima mnogo sličnosti s vjerovanjem u Boga. Nagađanja da je korona virus umjetno stvoren i da je pobjegao iz laboratorija ove ili one tajne službe ili je čak, po nalogu mračnog centra moći, namjerno, zločinački pušten da bi se istrijebio jedan dio ljudi ili da bi se instalirala 5G tehnologija i cijepljenjem čipiralo stanovništvo Zemlje, da bi Bill Gates u svakom trenutku za svakoga od nas znao gdje je i što radi...

Sve su to parareligijski sustavi vjerovanja koji se u osnovi ne razlikuju od onih u svetim knjigama. Zapravo, ono što ćete naći u Bibliji, Kuranu i drugim svetim knjigama često i nije razumnije od paranoičnih buncanja s internetskih foruma i Facebooka.

Pogledajte, za početak, s kakvim kraljevskim samopouzdanjem nastupaju pristalice teorija zavjera. Upoznat ćete ih, ako nigdje drugdje, u taksijima. Ne postoji vjerojatno taksist kojega su vlast i mediji uspjeli prevariti. Oni, istina, imaju zaštitne maske, ali ne mogu suspregnuti bijes i gađenje da ih je nekakav Krunoslav Capak natjerao da jedan beskorisni komad krpe nose preko nosa i usta. „Nemojte me zezati?!“, zaprepaste se kad čuju da vi vjerujete da se od korona virusa umire.

Pa vas krenu educirati, u dva i pol kilometra naprave vam sažetak svega što trebate znati o svijetu: Kina, Amerika, Putin, Arapi, Židovi, Sionski priorij, Iluminati, nafta, plin, topla

mora, nuklearni projektili, biološko oružje... U pričama taksista sve je tako jasno i logično da naprosto ne možete vjerovati da oni od škole imaju samo autoškolu.

Jednaku sveznajuću nadmenost naći ćete i u vjernika. „Nemojte me zezati?!“, skandaliziraju se kad im kažete da ne vjerujete u Boga i gotovo svaki bi vas evangelizirao. Čak i ako je ateist s odličnim ocjenama završio astrofiziku na Oxfordu ili doktorirao mikrobiologiju na Harvardu, vjernik sa srednjom ugostiteljskom smatra se intelektualno superiornim. On zna nešto što ateist ne zna, njemu je njegov župnik, fra Marin iz Gospe od Zdravlja, otkrio nešto o čemu na Harvardu i Oxfordu, jadna im majka, nemaju blage veze.

Temeljno je, rekli smo već, da nema slučaja. Sve što se događa namjerno je učinjeno, djelo je nekakvog svjesnog bića neusporedivo većeg od nas.

Vi ga možda ne vidite, ali on je čitavo vrijeme tu, skriven, nevidljiv, u svemu što postoji, gospodar je naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, tek što je za vjernika, kršćanina, muslimana ili židova tajanstveni centar moći na nebesima, a za pristalicu teorije zavjere on je u slobodnozidarskoj loži, Bilderberškoj grupi, kineskoj tajnoj policiji ili u svojoj raskošnoj vili od šest tisuća četvornih metara u Seattleu.

Gledajući kako veliko crveno sunce tone u mirnu površinu Lake Washingtona mućka vrhunski bourbon u čaši od

Bil Gejts

brušenog kristala i podlo se smiješeći fantazira kako će cjepivom protiv korona virusa pomoriti jednu šestinu čovječanstva kao što je Jahve u stara doba pomorio sve egipatske prvorođence.

U parareligijskom sustavu vjerovanja u teoriju zavjere Bill Gates, istina, još nije Bog, ali nastoji Mu biti nalik, lukavstvom steći osobine koje samo Bogu pripadaju. Jednom kad nas sve ili, bolje rečeno, sve lakovjerne čipira injekcijama, osnivač Microsofta bit će svemoćan i sveprisutan. Nigdje

mu se nećemo moći sakriti.

Vidjet će u svakom trenutku gdje smo i što radimo i nemilosrdno će nas šibati budemo li nevaljali. Strepit ćemo od kazne kao što pobožni dječaci premiru da ih ne ubije grom dok masturbiraju.

Pogledate li bolje, ima nešto dirljivo u teorijama zavjere.

I teorije zavjere, kao i religije, porodio je strah od kaosa.

Kako god vam možda čudno zvučalo, lakše nam je vjerovati da je korona virus nastao u laboratoriju nepoznate tajne službe, nego da je došao s

voćnih šišmiša, jer laboratorijski stvoren virus ima nekakvog, makar i zlokobnog smisla, dok je onaj s voćnih šišmiša besmislen.

Mnogi bi od nas prije izabrali živjeti u svijetu u kojemu iza svega stoji nekakva namjera.

U teorijama zavjere, kako god one bile mračne, nekome smo ipak važni. Kad nas svi napuste, i žena i djeca i pas mješanac kad nam bestraga odu, utješno je znati da Bill Gates još pokazuje zanimanje za nas i da naš život nije samo glupi, tragikomični slučaj.

vlasništvo građanina kome je to jedino ostalo, nego postaje opšte socijalno svojstvo.

Strah je sredstvo vladavine, najhitnija pomoć diktatorima za rasterivanje sopstvenog straha. Antipod tog osećanja je hrabrost, a to je samo sposobnost da se savlada strah. Najveća junaštva postignuta su munjevitom pobedom nad nepodnošljivim osećanjem smrtonosnog užasa. Čitava epidemija ovde je obele-

žena strahom, ili korišćenjem svih sredstava za proizvodnju parališuće strepnje. Strah od nemoći ume da bude jači od straha od smrti. Strah od male mogućnosti da se ljudi uopšte leče, jači je od užasa koji donosi smrtonosna bolest. Ma kako to surovo izgledalo, lakše je umreti u bolničkom krevetu nego u hodniku punom samrtnika.

Stalna pretnja policijskim satom jeste upotreba straha od gubitka slobode. Obećanje da će groblja biti prepuna ali nedovoljna, je čudovišna projekcija budućnosti za neposlušne. Nerealna ohrabrivanja da više nema razloga za brigu od bolesti, bila su samo predikcija za najstrašnije što tek dolazi. Strašno izgleda premijerka dok za širenje bolesti okrivljuje učesnike protesta a podlački ignoriše sve pre toga. Neprekidna agresija vladajućeg para udvostručuje estetski strah. Tako i nikako drugačije morali bi da izgledaju simboli sudnjeg dana.

Policijska banda je poslednje sredstvo za rasterivanje straha kod onoga čija je ona sluškinja.

Lice koje nam uteruje strah jeste zaista komično u svom nastojanju da izgleda strašno, ali

u konačnom obliku je užasno.

Posebno sredstvo za dnevnu distribuciju jeze. Predrag Kon, sa svojim neiscrpnim podaničkim elanom, već je mesecima njegov delegat za unošenje opasnih zabuna i širenje opšteg nespokoja.

Pa kako onda da nam glasnici straha, sažeti u svom totemu, ne izgledaju drugačije ni kad obećavaju spas i pobedu nad bilo čim i bilo kim, pa i nad nama! Čuli smo mnogo puta: predaja nije opcija. Predaja virusu, stranim agentima, ljudima koji su se pobunili. Predaja organima gonjenja kad za to dođe vreme, ni to nije opcija. Nema mu druge osim pobede, on mora da pliva u ovoj prljavoj močvari kao ajkula. Ona je živa samo dok pliva, i ne zaustavlja se nikada, od rođenja do smrti.

Ali ovo je kaljuga, i od blata se ne vidi ništa.

Zato je potreban najveći trijumf, onaj koji briše sve što je manje i beznačajnije. A to je plan o naglom izlečenju naroda nabavkom vakcine na crno.

Srbija će biti najbolja na svetu.

U svemu. I našoj sreći neće biti kraja.

Da li vas je strah od ovoga?

Ako jeste, sve je u redu sa vama.

STAV

Strah » Piše: Ljubodrag SToJADiNoVić

Na ulicama srećem uplašene ljude, i takvih je sve više. Sa nekima razgovaram. Mnogi priznaju da se boje, ali ne znaju tačno od čega. Epidemija je svuda oko nas, možda i u nama, strah od smrti je opšte svojstvo, uz varljivu nadu (Vladimir Jankelevič) da se ona, dakle smrt, može beskonačno odlagati.

To jeste spasonosna zabluda, ali strah u Srbiji se prostire na sve moguće načine koje bi svako da objasni makar sebi, ali nije u stanju. Taj poduhvat najčešće vodi u nespokoje, nesanice i teška buđenja.

Juče je Sofija Mandić ispisala priču o fantastičnoj nastranosti koja naše živote pod strepnjom na granici očaja, čini podvigom.

Pisala je o vakcini, koja će stići iz nama nepoznate zemlje, na tajni način. Bićemo spaseni do kraja godine, da vam sad ne zagađujem dan govoreći o spasio-

cu i njegovim izmaštanim lutanjima po buvljacima za cepivo.

Taj Sofijin ogled može da nas odvede bar do pokušaja da razumemo bit našeg građanskog postojanja u stvarnosti izvan nje same. Zloćudna mitomanija nam dolazi iz drugog misaonog sveta koji je naš samo po dekodiranju perverznog iživljavanja nad bilo kojim smislom.

Može li se to podneti bez straha o limitima trpljenja i zamoru materijala koji vodi kolektiv-

nom etičkom i vrednosnom slomu? Očaj i užas ne proizvodi samo neumorni govornik svojim praznim brbljanjem i sumanutim eskapadama. Moguće je da se bojimo beskraja u tome i sopstvene nemoći da taj beskraj ipak dovedemo do kraja.

Postoje neiscrpni izvori raznih strahova, koji su sublimirani samo u jednom: strahu od života u Srbiji, uz malo nade da se takav život može preživeti. Na tom nivou strah prestaje da bude

20 Drugi pišu

Poneđeljak, 20. jul 2020.

da njima nije pokazivao slike Đilasa i ekipe, već Srđana Noga i njegove ekipe.

Skoro da možemo da čujemo njegove reči kako su to fašisti koji eto omladinu huškaju da upadnu u parlament, da sve lome pred sobom čak i noge policajaca. Sa njima nikada neće biti postignut bilo kakav sporazum sa Prištinom.

Srpskoj i međunarodnoj javnosti je pokazao da je spreman da slomi svaki otpor eventualnim protestima, zbog eventualnog postizanja konačnog rešenja za Kosovo. Sada se nije dugo mislio pre nego što je je pred demonstrante poslao čak i SAJ, konje i pse. Bila mu je ovo prilika da utrenira jedinice represije ako bude trebalo.

Piše: Nenad KulačiN

Kada god se i učini da je Vučić u političkoj defanzivi, desi se neki zaokret Prosto je čudno kako politička situacija u Srbiji uvek nekako ide na ruku aktuelnoj vlasti, odnosno predsedniku Aleksandru Vučiću.

Kada god se i učini da je Vučić u političkoj defanzivi, desi se neki zaokret i on uspe poput ptice Feniks iznova da se povrati.

Kao po nekom pravilu, Vučićeva defanziva uvek bude izazvana njegovim nekontrolisanim izlivima besa na konferencija za štampu koji se p o p rav i l i p re t va ra j u u obraćanje narodu. Tako je bilo i na početku demonstracija u Srbiji krajem 2018. godine kada je rekao da može i pet miliona građana da se okupi u Beogradu, te da neće da im ispuni nijedan zahtev.

Ta izjava je dodatno motivisala ljude da izađu na ulicu, ali par nedelja kasnije više to nisu bili toliko masovni protesti. Tokom epidemije korono virusa za vreme prvog pika prvog talasa ljutio se na narod, svi su drugi bili krivi sem njega, a onda je sve to zaboravljeno kada je obećao građanima 100 evra.

I na studente se naljutio na početku drugog pika prvog talasa, pa je odsečno naredio zatvaranje studentskih domova.

Studenti su izašli na ulicu i, brže bolje, izmišljen je neki sastanak predsednika Srbije sa studentima i on je morao da povuče svoju nameru.

POKAZAO SLABOST SA POLICIJSKIM SATOM

A, onda je usledila tirada duža od sat vremena gde je najavio novi trodnevni karantin za građane Beograda sa njegovom preporukom da to važi za celu Srbiju. I susreo se sa besom građana kada je prvi put za osam godine vlasti morao da upotrebi policiju.

Sve ove njegove defanzivne situacije opozicija nije umela

OZBILJNO DISCIPLINOVANJE SRBIJE

Protesti koje je Vučić iskoristio da iskoristi. Zabeležila je tu i tamo po neku sitnu pobedu, ali to je sve. Mnogi su pomislili da su poslednje demonstracije ono što se dugo čekalo, ali ni ovoga puta nije uspelo da se ništa konkretnije uradi sem da se ne realizuje njegova ideja o uvođenju policijskog časa.

Kratkoročno gledano, Vučić je ponovo zabeležio pobedu, ali dugoročno - pitanje je, s obzirom da je pokazao slabost povlačeći ideju o policijskom času. U svakom slučaju, i posle ove defanzive, dočekao se na noge. A, u čemu je u stvari uspeo?

Svakako je razbio demonstracije, pod broj jedan i dodatno razjedinio opoziciju. Tu su mu, iskreno, pomogli sami demonstranti kojih je bilo svih boja od kojih su neki isprozivali, pa i fizički nasrnuli na deo opozicije na koji je Vučić najalergičniji - Vuka Jeremića, Sergeja Trifunovića i Dragana Đilasa.

Upravo zbog ove činjenice de-

luje malo prenategnut stav Vučića, pa čak i za njegove stranačke kolege, da je Đilas organizator protesta. Teško da bi bilo ko organizovao proteste na kojima bi demonstranti tukli i izviždali onoga ko ih je okupio.

BANALIZACIJA I PODSMIJEH PROTESTIMA

Iz ove priče nemoguće je isključiti teoriju po kojoj je veći deo nasilnog dela demonstracija bio istruisan, ali za tu tvrdnju nema dokaza bez obzira na pojavu fotografija sa ljudima iz bliskog SNS okruženja iza kordona policije. Trećeg dana protesta, građanski deo je sedeo po ulici, dok oni koji su bili prethodnih dana agresivni nisi hteli mirno da demonstriraju. Bez obzira na njihovu rešenost, tog dana nisu zabeleženi incidenti i sukob sa policijom. Tada je napravljena jasna podela.

Posle tog dana značajno je opao intenzitet protesta, ali ne i represije policije. Već sledeće veče, posle Vučićevog kasno večernjeg obraćanja putem Televizije Pink, do tada malobrojna policija, potpomognuta novim snagama, krenula je u okršaj sa demonstrantima.

Vučić je od početka protesta uspeo da banalizuje proteste, pričom da su se tu okupili teroristi, ljudi koji veruju da je zemlja ravna ploča i koji se bore protiv MMR vakcina. Po njemu, na protestima su bili takvi ljudi, a ne oni kojima je je došla voda do grla od njegovih konferencija za štampu i medijskih manipulacija sa akcentom na ponovno uvođenje policijskog časa.

Svaku priliku je koristio da im se podsmeje, ali premijerku i ostatak ekipe je poslao pred novinare da smiruju situaciju u vezi sa korona virusom. Ana Brnabić je morala da pere nastale fleke i ministar policije,

Ono u čemu će svakako najviše da profitira jeste činjenica da je upravo Đilasa i opoziciju dodatno da okrivio za porast broja zaraženih i preminulih od koronavirusa. To je prvo uradio drugog dana svog boravka u Parizu, a četvrtog dana protesta, kada je naglasio da su tog dana platili danak sa brojem zaraženih i preminulih zbog demonstracija.

Još nije dokazano da korona virus deluje tako masovna posla dva, ili tri dana, ali nije nemoguće, naročito ako tako nešto tvrdi predsednik Srbije. U sredu je to i ponovio ne spominjući imena, već samo proteste. To mu je idealna pozicija imajući u vidu činjenicu da ne prihvata svoju odgovornost za porast broja pozitivnih na korona virus usled održavanja izbora, derbija, teniskog turnira, matura, rada noćnih klubova..., što je sve on dozvolio.

Na međunarodnom polju je pokazao svojim zapadnim sagovornicima da u slučaju da mu ne priznaju kao legalnu i legitimnu vlast osvojenu na nedavnim izborima, imaće priliku da razgovaraju sa mnogo gorima od njega. Naravno

Ako se setimo da je protest počeo tako što je Vučić najavio uvođenja policijskog časa u Beogradu, ne možemo a da ne primetimo da je sve od početka možda bila velika igra.

Nekako je nezamislivo da najbolji student pravnog fakulteta u njegovoj istoriji, kako voli da tvrdi za sebe, nije znao ili je ispustio takvu činjenicu iz vida, da policijski čas nije moguće uvesti bez prethodnog uvedenog vanrednog stanja.

To je, nekako, svima promaklo.

Ovako je ponovo pokazao slabost, ali je ojačao, naročito u svom biračkom telu.

Na kraju ove proteste je odlično iskoristio i da u velikoj meri smanji apetite Socijalističke partije Srbije i njenog lidera Ivice Dačića koji nikako da postane svestan svoje nemoći posle ovih izbora i gubitka više od 70.000 glasova u odnosu na pre četiri godine. Svaki član SPS-a je, bukvalno, popisan ako je bio na tim protestima, i ne samo to, već su iz SPS-a izbačeni i roditelji čija su deca bila na beogradskim ulicama.

Sve u svemu, protesti su utihnuli, narod je preplašen koronom i represijom policije. Vučić je krenuo u ozbiljno disciplinovanje Srbije. To što je kratkoročno uspeo da ponovo preokrene situaciju, ne znači da je pred njim izvezna budučnost. Pokazao je da popušta pred pritiscima i da država nije sposobna da sprovede mere koja je propisala.

Pred njim i Srbijom je buran period u kojem će ulica, svakako, imati veliki uticaj.

radio to što je radio) sve dok se opozicija (čitaj: DS) nije solidno organizovala i dokonala šta hoće i kako da uradi to što hoće.

Onda su sile – nazovimo ih „htonske“ – kojima je u javnosti JexS Tadić bio zaštitno lice, streljale Đinđića i stale mic po

mic vraćati SNiS na stari put grešnika. Na čijem se (ko zna kojem po redu) početku obreo Vučić.

Protiv koga su ustali Nogova ad hoc narodna skupština i nekakva ulična skupština.

Dačiću, svaka ti je ka vladičina.

koji je upravo sahranio oca, koji je preminuo usled posledica korona virusa.

NEPRIHVATANJE ODGOVORNOSTI

Kamen gluposti Piše: Svetislav BaSara

Konačno smo na pragu novoga doba, rešena je kvadratura kruga, pronađen je kamen mudrosti i odgovor na (već pomalo večno) pitanje – kako strmopizditi Vučića?

Stvar je u suštini prosta ko pasulj, sve što treba učiniti je – strmopizditi Dačića. Ko je to obezbedio mesto u istoriji srpske imbecilnosti, kome će to pripasti zahvalnost budućih pokolenja?

Opet – Dačiću. Lično on je opoziciji serbskoj podastro akcioni plan za Visoko Rušenje. „Put rušenja Vučića“ – blagoodvalio je Ivica onomad – „vodi preko rušenja Dačića“.

(Bakiću, ne oklevaj.) Dačićeva

blagoodvala je usledila nakon SPS-u nesvojstvenog komešanja u inače zbijenim redovima.

Neki SPS-ovci su se nešto uskurobecali, Visoki se momentalno namrgodio, pale su neke čistke, neki mangupi su oterani iz njihovih redova, a Dačić se promptno namazao vazelinom i odlučno zakoračio u Visoko Dupe.

Da li to znači da je Dačić nadljudski lojalan? Ne! To znači da je procenio da od rušenja Vučića (zasad) nema ništa. Da nije tako, Dačić bi već igrao basket sa rušiteljima.

Moj drug, Prokić, inače odličan poznavalac fenomenologije Dačića, tvrdi (a ja mu verujem) da od Dačića veštijeg realpolitičara u Srbiji nema.

Jeste da su ovdašnje politike (svih boja) promašene, ali Dačića politika i ne interesuje, njega interesuje realnost, znate na šta mislim.

Lepo je Žikica Simić prekjuče opisao kako svaka poljuljanost u vladajućim redovima izaziva imbecilni ushit u redovima opozicije serbske i građanskih intelektualaca i budi slatke nade u skori strmopizd Vučića & Co (da li će Dačić biti included u Co, ostaje da se vidi.).

Da sve bude apsurdnije, Visoki Gospodar je vaistinu uzljuljan i destabilizovan, ali suština je u tome da se Srbija od nastanka nalazi u permanentnom stanju uzljuljanosti i destabilizovanosti, a da se on – tj. Visoki – u destabilizovanosti i uzljuljanosti snalazi kao riba u vodi i čak uspeva da u čitavu tu uzljuljanost i razjebanost unese malčice organizovanosti i reda.

Ako niste spavali na časovima – kao što verovatno jeste – možda ćete se setiti lekcije (iz ne sećam se više kog predmeta) koja kaže da priroda ne trpi vakuum.

Ivica Dačić

Sledstveno lekciji, da ne bi nastao vakuum (čitaj anarhija i totalno rasulo) Visoki će ostati tu gde jeste (i nastaviti da radi to što radi) sve dok se ne suoči sa dobro organizovanom političkom snagom.

Kao što je i Milošević sedeo (i

21

Poneđeljak, 20. jul 2020.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ADVOKAT VUJAČIĆ Đ SAŠA Adresa: BULEVAR IVANA CRNOJEVIĆA 56/2

Tel.: 020-229-725,020-229-730 Email: office@lawoffice-vujacic.com Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -prijave slati putem e-maila:office@ lawoffice-vujacic.com

FIAT I IVEKO DOO Adresa: SV. PETRA CETINJSKOG 25

Tel.: 068-578-587 Oglašava potrebu za: 1. SERVISER/KA MOTORNIH VOZILA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Automehaničar, Servisni automehaničar. Trajanje oglasa: 7 dana Napomena: -Program“Osposobljavanje za samostalan rad” -dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi,izdatu od strane Zavoda za zapošljavanje CG

ORACAL POLIKARBONATI DOO Adresa: BULEVAR ŠARLA DE GOLA 2

Tel.: 067-322-835 Email: office.pg@oracalpolikarbonati.com Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA SJEČA MATERIJALA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana

VODOVOD I KANALIZACIJA PODGORICA DOO Adresa: ZETSKIH VLADARA B.B.

Tel.: 020-440-341 Email: info@vikpg.me Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III. Trajanje oglasa: 7 dana Napomena: sso u obimu od 180 kredita cspk-a građ. smjer hidro/mašinska škola

BAR TEL: 030/313-048

DOO TOPOLICA Adresa: ul.JNA BR.13

Tel.: 067/444-913 Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Lice sa invaliditetom

BERANE TEL: 051/233-332

NVO ,,MLADIINFO MONTENEGRO“ Ul. Božidara Vukovića Podgoričanina br.29 PODGORICA

Tel.: 068/078-424 Oglašava potrebu za: 1. INFO RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 3 dana

Napomena: Program ,,Osposobljavanje za rad kod poslodavca,,. Potrebno je dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi izdatu od strane ZZZCG. Biografiju slati na e-mail adresu: posao@ mladiinfo.me 2. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/ CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Program ,,Osposobljavanje za samostalan rad,, Pootrebno je dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi izdatu od strane ZZZCG. Biografiju slati na e-mail adresu: posao@mladiinfo.me

NVO ,,LIM CONSULTING“ BERANE Adresa: ul. Mojsije Zečevića br.6

Tel.: 068/019-234 Oglašava potrebu za: 1. SARADNIK/CA ZA IZRADU PROJEKATA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: Stepen bachelor - Menađžment u poslovno - civilnoj bezbjednosti Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Program ,,Osposobljavanje za rad kod poslodavca,,. Potrebno je dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi izdatu od strane ZZZCG. 2. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: Maturant gimnazije (IV SSS) Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Program ,,Osposobljavanje za rad kod poslodavca,,. Potrebno je dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi izdatu od strane ZZZCG. 3. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Program ,,Osposobljavanje za rad kod poslodavca,,. Potrebno je dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi izdatu od strane ZZZCG.

BUDVA TEL: 033/402-556

DOO MONTENEGRO PEPE CETINJE Adresa: Cetinje

Tel.: 067/888-878 067/202-081 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva. Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: CV sa slikom poslati na e-mail: lovcen.becici@usdz.me

LOB COMPANY DOO Adresa: CETINJSKI PUT 36

Tel.: 069-236-055 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA OPERATERA/KE NA RAČUNARU, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje rada na računaru. Trajanje oglasa: 5 dana

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

JAVNO PREDUZEĆE ,,KOMUNALNO“ DANILOVGRAD Adresa: NOVICE ŠKEROVIĆA

Tel.: 813-151 Email: biljana.komunalno@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ČIŠĆENJU, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Javni rad po projektu »Neka bude čisto«

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

KOTOR TEL: 032/325-732

JU POMORSKI MUZEJ CRNE GORE Adresa: BOKELJSKE MORNARICE 391, KOTOR

Tel.: 032/304-720;067/201-228 Email: muzej-dir.@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RAČUNOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi:visoko obrazovanje (sedmi nivo (VII), 240 kredita CSPK-a); ekonomski fakultet; znanje jednog stranog jezika nivo A1; rad na računaru (word i excel program); tri godine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

OPŠTINA KOTOR Adresa: STARI GRAD 317, KOTOR

Tel.: 032/325-860-lokal 114 Email: www.opstinakotor.com Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA II ZA PROTOKOL, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: -visoko obrazovanje, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti humanističkih, društvenih ili prirodnih nauka; -najmanje 3 godine radnog iskustva; -položen stručni ispit za rad u državnim organima; -poznavanje engleskog jezika-najmanji nivo B2; -poznavanje rada na računaru.

Potrebna dokumentacija: 1.Obrazac prijave na slobodno radno mjesto (formu obrasca prijave na slobodno radno mjesto kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 2.Curriculum Vitae – CV (formu CV-a kandidati mogu preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor); 3.Uvjerenje o državljanstvu (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); 4.Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; 5.Uvjerenje nadležnog suda da protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti; 6.Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu; 7.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; 8.Dokaz o poznavanju rada na računaru.

Kandidat/kinja je dužan/a Sekretarijatu za opštu upravu dostaviti potrebnu dokumentaciju u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju potrebne dokumentacije, tra-

ženu javnim oglasom, u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument (obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti sa sajta Opštine Kotor ili u Građanskom birou Opštine Kotor).

Kandidati koji ispunjavaju uslove javnog oglasa podliježu provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta.

Provjera sposobnosti pored pisanog testiranja i usmenog intervjua obuhvataće i provjeru engleskog jezika, najmanji nivo B2, u skladu sa članom 12 Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, kandidati će biti obaviješteni putem internet stranice Opštine Kotor (www. kotor.me), najkasnije pet dana prije dana provjere sposobnosti.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon) na adresu: Opština Kotor, Sekretarijat za opštu upravu, Stari grad 317, 85330 Kotor sa naznakom: prijava na javni oglas za potrebe Stručne službe predsjednika za popunu radnog mjesta samostalni/a savjetnik/ca II za protokol.

Kontakt osoba: Dragana Kašćelan Broj telefona: 032/322-277; E-mail: dragana.kascelan@kotor.me

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

MLADIINFO MONTENEGRO NVO Adresa: BOŽIDARA VUKOVIĆA PODGORIČANINA 29

Tel.: 068-078-424 Email: posao@mladiinfo.me Oglašava potrebu za: 1. INFO RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV. Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Zapošljavanje kroz program: »Osposobljavanje za rad kod poslodavca«.

Biografiju slati na: posao@mladiinfo.me Obavezna potvrda o ciljnoj grupi izdata od ZZZ CG 2. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV. Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Zapošljavanje kroz program: »Osposobljavanje za rad kod poslodavca«.

Biografiju slati na: posao@mladiinfo.me Obavezna potvrda o ciljnoj grupi izdata od ZZZ CG 3. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: SŠS-IV. Trajanje oglasa: 3 dana

Napomena: Zapošljavanje kroz program: »Osposobljavanje za samostalan rad«.

Biografiju slati na: posao@mladiinfo.me Obavezna potvrda o ciljnoj grupi izdata od ZZZ CG

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

DOO PRIMASOFT Adresa: 37.DIVIZIJE 60

Tel.: 356-995 Oglašava potrebu za: 1. KNJIGOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS) Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Slobodno radno mjesto za zapošljavanje u programu Osposobljavanje za samostalan rad , lica moraju dostaviti potvrdu o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi, izdatu od strane Zavoda.

JZU DOM ZDRAVLJA Adresa: LOVĆENSKOG BATALJONA B.B.

Tel.: 052/311-942 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA- TEHNIČAR/ KA ZA RAD U TIMU IZABRANOG DOKTORA ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Medicinska sestra, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 6 mjeseci.

TIVAT TEL: 032/674-585

GILJAČA DOO Adresa: RADOVIĆI BB, TIVAT

Tel.: 069/770-069;069/024-290 Email: giljaca@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: Kuvar Trajanje oglasa: 30 dana 2. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: SSS-III. Trajanje oglasa: 30 dana 3. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: Konobar. Trajanje oglasa: 30 dana

22

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. jul 2020.

UNIVERZITET CRNE GORE GRAĐEVINSKI FAKULTET U PODGORICI

OBJAVLJUJE

Da se doktorska disertacija pod naslovom „Ponašanje AB konstrukcija ojačanih kompozitnim materijalima pod dugotrajnim opterećenjem“, autora mr Nataše Kopitović Vuković, dipl.inž.građ, stručnog saradnika Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kao i Izvještaj o provjeri doktorske disertacije na plagijarizam i Izvještaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije, koja je radila u sastavu: -

Prof. dr Radenko Pejović, dipl.inž.građ, redovni profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, u penziji; Prof. dr Vlastimir Radonjanin, dipl.inž.građ, redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu; Prof. dr Radomir Zejak, dipl.inž.građ, redovni profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore;

stavlja na uvid javnosti.

Doktorska disertacija i Izvještaji, mogu se pregledati u prostorijama Univerzitetske biblioteke u Podgorici, Univerziteta Crne Gore, u roku od 30 dana od dana objavljivanja, radnim danom od 8,00 do 16,00 časova.

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJEM jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan na Starom Aerodrumu, između Maksija i Volija, zgrada, prizemlje.

Tel. 069/357-808 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2 IZDAJEM pet shop 33m2 sa postojećim inventaromoprema za kućne ljubimce.

Nalazi se pored veterinarske ambulante Medicus-Vet Podgorica Cetinjski put bb na glavnu magistralu put Delta. Tel. 069/11-63-63 3

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Svom dragom unuku i sestričiću

25

Обавјештавамо кумове, другове и пријатеље да је

МУНИБ ЉУЈКОВИЋ

SAŠI преминуо дана 18. јула 2020. године, послије дуже болести. Због новонастале ситуације, сахрањен је 19. јула у кругу породице.

Posljednji pozdrav Ожалошћена породица ЉУЈКОВИЋ od đeda VUKA, babe MILKE i ujaka RANKA 899

902

Тужним срцем јављамо да је после краће болести преминула у 80. години наша драга

ДОБРИЦА пок. Радивоја ГОЛОВИЋ рођена Кривокапић Сахрана ће се обавити 20. јула 2020. у кругу уже породице у 14 часова на Градском гробљу у Никшићу. Ожалошћени: кћерка СЛОБОДАНКА, унучад БОГДАНА и БОГДАН, зет БОШКО, сестре ДАРА, ВОЈКА, НОВКА, СТАНКА, БОСА и ЉЕПОСАВА, братанић, сестрићи, сестричне и остала родбина ГОЛОВИЋ и КРИВОКАПИЋ

901

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Tužnim srcem javljamo da je tragičnim slučajem izgubio svoj mladi život u 18. godini naš voljeni

Sine naš

DANILO Milošev DELIBAŠIĆ

DANILO

18. jula 2020. godine.

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti 20. jula 2020. u krugu porodice na starom groblju u Nikšiću u 11 časova.

DANILO

Ožalošćeni: otac MILOŠ, majka VOJKA, stričevi SLAVKO i SIMO, strina MAJA, babe MILEVA i RADMILA, brat od strica NIKOLA, sestra od strica MILICA i ostala mnogobrojna rodbina DELIBAŠIĆ i AŠANIN

Ambis bola je odnio naše riječi. Ti ne možeš doći nama, mi idemo prema tebi.

Duboko nas je potresla tvoja iznenadna, tragična smrt.

Dragoj razrednoj i poštovanoj porodici Delibašić iskreno saučešće.

851

Vole te i sa tobom su

Posljednji pozdrav

IV-6 GENERACIJA 2010. tvoji RODITELJI

DANILU DELIBAŠIĆU

892

Napuštio si nas, a tek si zakoračio u život.

Tvoj prerani odlazak donio nam je mnogo bola i tuge.

Znaj da ćeš živjeti vječno u srcima našim.

Posljednji pozdrav dragom

881

876 Posljednji pozdrav dragom drugu

Tvoj brat DAVID DELIBAŠIĆ sa porodicom

Sa tugom i bolom se opraštamo od

DANILU Voljeni nikad ne umiru sve dok žive oni koji ih se sjećaju.

Tvoj drug CILE 862

DANILU

Tvoj prerani odlazak veliki je gubitak za tvoju porodicu i prijatelje.

Tvoja duša nek se nastani u rajska naselja gdje je vječna radost.

Anđeli nek čuvaju tvoju bezgrešnu dušu.

DANILA Počivaj u miru Danjo i neka ti je laka crna zemlja.

JOCO PAVIĆEVIĆ sa porodicom

NEMANJA i FILIP MIJUŠKOVIĆ

DANILO

893

870

Težak će biti boravak u učionici gledajući mjesto na kojem nema mog iskrenog druga. Posljednje zbogom, počivaj u miru sa anđelima.

MAŠA MIRKOVIĆ 863

Dragi

Posljednji pozdrav

Neka te anđeli čuvaju dobri naš

DANILO

DANILU

Dok živim žaliću za tobom, za tvojom mladošću i dobrotom.

Počivaj u miru, naš anđele.

Tetka GARA 894

889

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav komšiji

Od IVANA PAPIĆA sa porodicom

DANJO A mi ćemo te čuvati od zaborava.

VOJIN, TANJA, LUKA i VUK KOSTIĆ 883 Dragi naš

DANILO

DANILU

DANILU DELIBAŠIĆU Beskrajno tužni i nijemi od bola se opraštamo od tebe, anđele lijepi.

Počivaj u miru.

Porodica pokojnog RADONJE BAJOVIĆA

Duboko potrešeni tvojim preranim odlaskom ovim ti putem šaljemo posljednji pozdrav.

Neka te anđeli čuvaju.

BILJANA i ZORAN PEJAKOVIĆ sa porodicom

Od GORDANE, MARKA i MILOŠA BLEČIĆA sa porodicama 890

884

Posljednji pozdrav dragom

Dragi

897

DANILU 891

Od BOJANA i BOŽIDARA ŠĆEKIĆA

DANJO Riječi nijesu dovoljne da opišu tugu koju osjećamo za tobom. Počivaj u miru.

MRVA sa porodicom 885

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

27

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

DANILU DELIBAŠIĆU

BOŽO i BRANO MIĆUNOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom bratu

DANILU Miloševom DELIBAŠIĆU

Brate naš, najmlađi među nama, teško je pomiriti se sa zlom sudbinom koja te je odvojila od voljenih roditelja. Njihova bol je nemjerljiva, a velika tuga pokosila je sve nas koji smo godinama na „istoku“ gledali kako od tek stasalog osnovca rasteš u zrelog mladića. Energija koja te je krasila će se pamtiti i prepričavati generacijama koje dolaze, a tvoja tribina će te čuvati od zaborava.

Hvala ti za bezuslovnu ljubav koju si pružio nama, našem klubu i gradu.

Počivaj u miru, dobri naš Danilo.

PAVLU Voli te tvoja sestra VJERA 879

„I kada odem ja na onaj svijet neka ovo svako zna, i tada ću da pjevam samo njoj, naprijed Sutjeska!“

852

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Tvoje VOJVODE PAVLU Lazara MATANOVIĆU

DANILO

Neka ti je vječna slava i hvala na svemu.

Tuga je beskrajna, bola je mnogo, riječi premalo da ti kažemo koliko te volimo.

MAŠA, ANDRIJA, ANA i BAJA 874

Sestrična SANJA i sestrić SAŠA ĐUROVIĆ sa porodicom

Sa tugom u srcu našem drugu posljednji pozdrav

866

880

Posljednji pozdrav našem bratu

Opraštamo se od našeg učenika

DANILA DELIBAŠIĆA

DANILU

ODJELJENJE IV-10 sa razrednim starješinom ANOM VUJAČIĆ

DANILU

Dragi Danilo, težak, bolan i preran ovaj rastanak od tebe. Tvojim odlaskom ostaje ogromna praznina tvojim roditeljima i školi.

Neka te anđeli čuvaju.

Kolektiv JU GIMNAZIJA „STOJAN CEROVIĆ“ NIKŠIĆ 853

854 Posljednji pozdrav

„I sa neba nek se čuje glas sina tvog“.

Posljednji pozdrav dobrome

NK 30+

DANILU

DANJU

MILIVOJE, NATAŠA i RANKA KRIVOKAPIĆ

RUS MATIJAŠEVIĆ

Mirno spavaj, anđele.

882

877 Mili

873

Posljednji pozdrav dragom

DANILO Ostavi nas da vječno tugujemo za tobom.

NINA, SLAVICA i BLAGOJE ĐUKANOVIĆ 875

Posljednji pozdrav

DANILU

DANILU 888

VIDOJE PEROVIĆ sa porodicom

Od KRCE GRBOVIĆA sa porodicom 871

28

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav našim drugovima

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Posljednji pozdrav dragom Dana 18. jula 2020. godine, poslije kraće i teške bolesti, u 59. godini, preminuo je naš dragi i nikad prežaljeni

ANDRIJA

DANILO

Ostaćete vječno u našim srcima.

LIKA ĐUROVIĆ, IVA ĐUROVIĆ, NINA PERIĆ, ANDREA ĐURKOVIĆ, JELENA SAVIĆ, IRINA KRUNIĆ i ANDREA VUKOTIĆ

DANJU Počivaj u miru.

GORAN MILIČIĆ sa porodicom

900

ILIJA Milivojev KANKARAŠ

Dana 19. jula 2020. godine umro je, poslije duže bolesti, naš dragi

Usljed okolnosti izazvanih epidemijom virusa kovid-19, sahrana pokojnika je obavljena u krugu najuže porodice 19. jula.

Ožalošćeni: sestre KOVILJKA i SLAVKA, sestrići NEBOJŠA, NIKOLA, BOŽO i MARKO, sestrična JASMINA, snahe RANKA i IRENA i unučad, stric BOŽIDAR, strina ANĐELIJA, sestra od strica JASNA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka, porodice KANKARAŠ i MILJANIĆ

867 Posljednji pozdrav

857

GOJKO Dušanov STANIĆ

ANDRIJI

Bivšem učeniku naše škole, sinu naše koleginice Svetlane.

Dana 18. jula 2020. preminula je u 83. godini naša draga

Zbog novonastale situacije u okruženju, sahrana je obavljena u užem krugu porodice.

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, kćerke ANKA, NEVENKA i SLOBODANKA, brat BRANKO, unuci RIČARD, MIRKO i MARKO, bratanići SRĐAN, ŽELJKO i ALEKSANDAR, snaha MARINA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina STANIĆ

JELENA Vasova TATAR rođena Brnović

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena 19. jula u 11 časova u Žabljaku Crnojevića u najužem krugu porodice.

Kolektiv JU OŠ „LUKA SIMONOVIĆ“ 860 898

Ožalošćeni: porodica TATAR i porodica BRNOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragom 869 Dana 17. jula 2020. godine preminula je

SNEŽI

ANDRIJI sa neizmjernom tugom.

BOBO i MARINA JOVANOVIĆ sa porodicom 896 Posljednji pozdrav

Tvojim odlaskom u vječnost otišao je i dio nas, tvojih najbližih. Ne postoje riječi kojima bismo se oprostili od tebe. Za vrijeme ovozemaljskog života zaslužila si da te pamtimo i pominjemo, sve dok mi postojimo. Hvala ti za svu podršku, ljubav i nježnost koju si nam nesebično pružala.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji MILOŠEVIĆI: majka ROSA, sestra VINKA, brat VLADO, snaha BRANKA, bratanične IVANA i ANA i bratanić ALEKSA

LJILJANA Jankova POPOVIĆ udata Martinović

Sa velikom tugom saopštavamo da nas je iznenada napustila naša draga Ljilja.

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice, dana 18. jula u Barama Šumanovića.

886

Za njom žale: ćerke NATAŠA i MAJA i brat DANILO sa porodicom

ANDRIJI Od KRCE GRBOVIĆA sa porodicom

Voljenoj sestri

872

895

Posljednji pozdrav učeniku naše škole

Dana 15. jula 2020. godine, u 84. godini, preminuo je naš

SNEŽANI

ANDRIJI VICKOVIĆU

Pitam se da li je moralo ovako? Da li si morala da odeš?

Ti koja si svima pružala snagu i volju za život.

Tvoja duša je bila zaista posebna.

Ne boli smrt toliko, već najviše boli ono posle, a to je tuga...

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ožalošćena sestra DRAGANA BOLJEVIĆ sa porodicom

KOLEKTIV JU EKONOMSKO UGOSTITELJSKE ŠKOLE NIKŠIĆ 868

BUDIMIR Dušanov RADONJIĆ

887

Sahrana dragog nam pokojnika biće obavljena u Feniksu – Arizona (SAD).

Ožalošćeni: porodice RADONJIĆ i MARKUŠ

878

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Dana 19. jula 2020. godine, u 57. godini, preminula je

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

29

Tri godine nije sa nama naš voljeni

SNEŽANI RADOVIĆ SNEŽANA RADOVIĆ

Sahrana je obavljena 19. jula u krugu porodice, na gradskom groblju Čepurci.

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam godinama pružala. Ti si primjer kako se dostojanstveno živi do posljednjeg časa. Bila si važan dio našeg odrastanja i ta sjećanja ćemo s ljubavlju čuvati od zaborava.

ZORICA, MAJA, ANA i NINA

DRAGAN NOVAKOVIĆ

861

POMENI

Ožalošćeni: majka ROSA, ćerke MILENA i ANĐELA, sin STEFAN, sestre DRAGANA i VINKA, brat VLADIMIR i ostala mnogobrojna rodbina

Пет година

седам година

прим. др МИЛОВАН АЏИЋ

МИЛАНКА АЏИЋ

865

Prolazi još jedna godina, a ti nam sve više nedostaješ. U našim srcima, mislima i razgovorima si svakog dana. Svaki novi 20. jul težak je kao onaj prije tri godine, kad si nam otet, iznenada i bez pozdrava.

Ta rana ne zarasta, ali tvoja duša će zauvijek biti naš lijek, za svaki novi dan koji živimo bez tebe.

Posljednji pozdrav voljenoj

Tvoje BRANKA, MILICA, ANA i ANJA

интерниста у пензији

MAJCI Prve riječi – upućene tebi, prvi koraci – ka tebi, prvi osmjesi – refleksija tvog osmjeha na našim licima.

Majko, tvoja dobrota, hrabrost, mudrost i strpljenje zauvijek će biti putokazi na našem putu i činiti nas ponosnima što u sebi nosimo barem djelić onoga što si ti bila.

Počivaj u miru. Živiš u našem sjećanju.

Болна је истина да више нисте међу нама. Оставили сте нам сјећање на вашу широку душу, топло срце за свакога и ваш честити живот којим се поносимо. Син РАЈКО, снаха ИВАНА и унука ИНА 843

847 Dvije godine je od smrti naše voljene

Četrdeset dana od kad nije sa nama

MILENA, ANĐELA i STEFAN 864

JULKE Vladove MILUTINOVIĆ

Dana 18. jula 2020. godine preminula je naša draga

VOJIN Milovanov KEKOVIĆ Tata, bio si i uvijek ćeš biti jedno od najdivnijih, najvelikodušnijih i najmilijih bića koje sam poznavala. Nedostajaćeš mi i nosiću te u srcu kud god krenem do kraja života.

VUKOSAVA – VUKA Danilova OGNJENOVIĆ rođena Vujačić 1934 – 2020.

S ljubavlju i ponosom čuvamo te od zaborava.

Tvoji: DARKO, ZORAN i GORAN sa porodicama 849 Navršava se godina dana od smrti voljene sestre i tetke

Ćerka NADA sa porodicom 846

MIRJANE STOJANOVIĆ Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena 19. jula u Velimlju kod Saborne crkve Sv. Arhanđela.

Navršilo se devetnaest godina od smrti

U srcima te čuvamo, naša draga i plemenita dušo.

Sestra GARA LAZAREVIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: kćerke VESNA i MIRA, brat BRANKO-ĆIRO, sestra OLGA, đever SPASOJE, porodica pok. đevera KRSTA, unučad, praunuk i ostala mnogobrojna rodbina

850 Četrdeset je dana od smrti naše majke

855

ŠAKA Đurova KALUĐEROVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj dragi lik.

LABUDE ŠEKULARAC

Sinovi MIROSLAV i MOMČILO sa porodicama

Teško je prihvatiti da si zauvijek pošla, draga majko. Čuvaćemo te od zaborava u našim srcima.

Počivaj u miru.

845

VUKOSAVI Danilovoj OGNJENOVIĆ

Dana 20. 7. 2020. godine navršava se godina dana od kada nije sa nama naš dragi

SPASOJE, RANKA, VLADIMIR i ALEKSANDAR

859

Ćerka DRAGICA – NADA, sinovi GOJO i ŽELJKO i snaha LJILJA

Četrdeset je dana kako me napustila voljena sestra

856 Posljednji pozdrav dragoj majci i tašti

MILUTIN Blažov ĐUROVIĆ Prođe godina od smrti voljenog supruga, oca, svekra, đeda. Ali vrijeme ne umanji tugu i sjećanje na tvoje vrline, odmjerenu riječ, osmijeh, podršku i brigu za sve nas.

Ostaćeš zauvijek u našim mislima i srcima.

LJILJANI MARTINOVIĆ

Tvoji: supruga ANKA, sinovi ŽELJKO i DUŠKO, snahe LJILJANA i STANICA i unuk BLAŽO

Počivaj u miru.

848

Ćerka MAJA i zet MILENKO

844

MIROSLAVA - MINA ČIZMOVIĆ 858

MIROSLAV

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

30

TV program

Poneđeljak, 20. jul 2020.

FILM

RTCG 2 12:00

SERIJA

RTCG 1 23:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Crni biseri

LAZAR MIŠUROVIĆ

El Čapo II

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Šofrovizija, r.

10:05 Naučno – obrazovni pr.

11:05 Kako Zemlja funkcioniše, r.

12:05 Obrati pažnju, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Emisija iz kulture, r.

15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Lubarda, dok. emisija 17:00 Press – Institut javnog zdravlja 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Šofrovizija, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Golem iz Lajmhausa, film 21:50 Ženski raj III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 El Čapo II, s.

00:10 Golem iz Lajmhausa, r.

01:55 Lubarda, r.

02:40 Press – Institut za javno zdravlje, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:30 Zapis, r.

07:00 E sport 09:00 Montenegro all in one, r.

09:30 Dnevna soba, r.

11:00 Program za djecu 12:00 Crni biseri, film 14:00 Sofija, r.

15:00 Dokumentarni program, r.

16:00 D-mol, festival 17:00 Četiri godišnja doba u Havani, r.

18:10 Program za djecu 18:20 Luda kuća, r.

18:40 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:10 Ko to tamo pjeva, r.

20:30 Fudbal fest 21:30 D-mol, festival 22:15 Grad grijeha 2, film 23:45 Glas Amerike 00:00 Fudbal fest, r.

02:00 E sport

07:00 08:00 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 21:15 23:00 23:30 01:00 01:30

Praktična žena, r.

Andrija i Anđelka, r.

Ekskluziv, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Jutro, e.

Drugo ime ljubavi, r.

Zabranjeno voće, r.

Milost, s.

Igra sudbine, r.

Praktična žena, e.

Press – NKT Zabranjeno voće, s.

Ekskluziv, e.

Andrija i Anđelka, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s.

Igra sudbine Retrospektiva Noćni žurnal Snaga metka, film Noćni žurnal, r.

Milost, r.

NOVA M 06:55 07:40 07:45 08:00 08:25 08:40 09:00 09:40 10:25 11:30 12:35 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:00 17:30 18:00 18:40 19:20 20:20 22:00 22:50 23:35 01:10

Centralni dnevnik, r.

Kefalica Kafanica pored SIS-a, s.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Mr. Kitchen Totalni obrt, r.

M(j)ešoviti brak, r.

Vijesti Među nama, r.

Ubice mog oca, r.

Vijesti Ubice mog oca, r.

Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Sportisimo Totalni obrt Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s.

Među nama, e.

Dijete, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Oteti u kolima, film Roki 2, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:50 16:30 16:50 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 01:45 03:15

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Ljeto u vinogradu, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Alo, alo, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s.

Alo, alo, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Romantični anonimusi, film Vijesti Sport, e.

Novac, film Ubiti Irca, r.

Ljeto u vinogradu, r.

Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r.

09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r.

11:00 Film 13:00 Nemoguća ljubav, r.

14:10 Premijera 14:25 Ekskluzivno, e.

14:40 Narod pita, r.

15:30 Scena 16:10 Narod pita, r.

18:30 19:00 20:30 21:30 22:00 01:00 03:00

Scena Film Zakletva, s.

Nemoguća ljubav, s.

Narod pita Film Film

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra .

777 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:15 13:45 14:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Poneđeljak, 20. jul 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Poneđeljak, 20. jul 2020.

The Frajle predstavile na festivalu u Splitu spot za pjesmu ,,Voli me godinama“

Nostalgična i hipnotizirajuća priča

BEOGRAD - Pandemija je možda zaustavila planetu, ali ne i ,,Frajle“.

Poslije neočekivano duge pauze u svim sferama života, odlaganja rasprodatih koncerata i davno dogovorenih nastupa, popularne Novosađanke odlučile su da ovo ljeto ne ispuste tako lako iz ruku.

Trenutno su stacionirane na jadranskoj obali, pune baterije pored mora, privode kraju dnevnik i, naravno, čuvaju se od virusa, a iskoristile su i priliku da snime novi spot. Riječ je o pjesmi ,,Voli me godina-

ma“, koju su prije nekoliko dana predstavile na festivalu u Splitu.

Na čuvenoj muzičkoj smotri na Prokurativama, koja je ovog jula održana jubilarni 60. put, osvojile su i jedno od najznačajnijih priznanja – nagradu za najbolju interpretaciju.

Time su napravile presedan, kao i prošle godine kada su bile prvi izvođači iz Srbije koji su poslije tri decenije nastupili na prestižnoj manifestaciji lakih nota. Kako su rekle, ovog puta okolnosti održavanja festivala bile su drugačije – petsto ljudi u publici umjesto uobičajenih dvije hiljade,

uz stroge mjere opreza koje su uključivale i mjerenje temperature na ulazu. No, to ih nije spriječilo da svoju pjesmu savršeno izvedu i scenu napuste uz ovacije prisutnih.

Pjesmu „Voli me godinama“ The Frajle pretočile su u spot i dobile malu, romantičnu, nostalgičnu, hipnotizirajuću priču u kojoj se vrijedi izgubiti.

Pjesmu je napisala Frajla Marija, u tekstu joj je malo pomogla Alka Vuica, a spot, koji su prije nekoliko dana premijerno predstavile na svom Jujtubu, snimljen je u Zagrebu u režiji Sandre Mihaljević i Igora Ivanovića.

Novosađanke se svidjele splitskoj publici

Nastavlja se snimanje popularne serije na Novom Zelandu

Zeleno svjetlo za ,,Gospodara prstenova“

VELINGTON – Ekipa serije ,,Gospodar prstenova“, koja nastaje u produkciji Amazon prajm

videa, dobila je dozvolu da uđe na Novi Zeland kako bi nastavila sa snimanjem.

Brojna odlaganja prate rad na najiščekivanijoj seriji godine, a vjerovatno i najskupljem TV projektu decenije. Taman

Maraja Keri objavljuje memoare

Istina o pop zvijezdi LOS ANĐELES - Maraja Keri je na svom Instagram nalogu objavila vijesti da će objaviti svoje memoare. Pjevačica će ispričati istinu o svom djetinjstvu, karijeri, prvim koracima u muzičkoj industriji, usponima i padovima, kao i testu slave.

Knjiga će biti objavljena pod naslovom „The Meaning of Mariah Carey“.

Knjiga će obuhvatiti, navodi pjevačica, „moja sjećanja, moje neuspjehe, moje borbe, moj opstanak i moje pje-

sme“. Obećava da će ispričati o svim poteškoćama i prenijeti iskustvo na način koji

nijedan intervju ili članak u časopisu ne može učiniti.

- Prošle su godine i sada

kada je sve bilo spremno za nastavak snimanja prve sezone, i kada je odobrena i druga, produkcija je sve pauzirala zbog pandemije virusa korona. Zamišljeno je da prva sezona ima osam epizoda, ali sada nije sigurno kada će one biti snimljene, niti kada bi serija mogla da se nađe na malim ekranima.

Novozelandsko ministarstvo za biznis, inovacije i zapošljavanje objavilo da je međunarodnim timovima sedam filmskih i serijskih projekata dozvoljeno da uđu u zemlju uprkos pandemiji. Ukupno će za više od 240 ljudi biti omogućen boravak na Novom Zelandu tokom šest mjeseci.

Serijska adaptacija filmske trilogije ,,Gospodar prstenova“ već je bila u produkciji u Oklandu kada je naišao talas pandemije, što je primoralo neke članove ekipe da ostanu u karantinu, a druge da se vrate kućama. Zato će sada na ostrvo doći 93 člana tima sa porodicmama, uključujući zvijezde poput Roberta Aramaja, Ovena Artura, Nazanine Bonijadi, Eme Horvat i Markele Kavenah.

Snimanje još nije nastavljeno, ali pretpodukcija je u toku.

Nedavno je za potrebe serije objavljen oglas sa krajnje neobičnim zahtjevima. Reklama poziva muškarce i žene od 18 do 65 godina, bilo koje nacionalnosti, da se prijave ukoliko imaju fizičke deformacije ili izuzetno čudan izgled.

imam hrabrosti da napišem svoje memoare. Želim da ispričam priču o trenucima – usponima i padovima, trijumfima i povredama, neuspjesima i snovima koji su me učinili osobom kakva sam danas - navela je Maraja.

Knjiga će biti u prodaji 29. septembra i prodavaće se po cijeni od 20,99 dolara.

Samo nekoliko dana kasnije, svjetlost dana ugledaće i autobiografija Marajinog kolege Lenija Kravica. Muzičar će knjigu ,,Let love rule“ objaviti 6. oktobra. U njoj će biti riječi o periodu od rođenja 1964. godine do izdavanja prvog albuma 1989. godine.

Eli Golding objavila album „Brightest Blue“

Od romantike do samouvjerenosti LONDON - Novo studijsko izdanje pjevačice Eli Golding napokon je stiglo. Njen četvrti studijski album nosi naziv „Brightest Blue“.

Prije objave, muzička zvijezda objavila je pjesme „Power“, „Flux“, „Close To Me“ i „Slow Grenade“.

Album se sastoji od dva dijela, „Brightest Blue“ i „EG.0“, a u njegovom nastajanju učestvovali su brojni producenti i autori pjesama kao što su Tobias Džeso Jr, Ilija i Džim Eliot.

- Prvi dio albuma odraz je moje ranjivosti, osvrt na kompleksan svijet u kojem romantični odnosi upravljaju našom srećom.

Osim toga, pjesme simbolizuju proces odrastanja i postajanja ženom. Drugi dio je utjelovljenje moje hrabre i samouvjerene strane - objasnila je Eli. Pjevačica je nedavno obilježila deset godina od objave debi-

tantskog albuma „Lights“, koji je u svijetu prodat u više od 1.4 miliona primjeraka, a našao se na prvom mjestu britanske albumske ljestvice. Do danas je osvojila dvije BRIT nagrade, a njeni su albumi prodati u više od 15 miliona primjeraka. „Brightest Blue“ je ujedno naziv i turneje na koju će pjevačica krenuti idućeg proljeća, a koja će se održati na području Ujedinjenog Kraljevstva i Irske.

- Neopisivo sam uzbuđena zbog nadolazeće turneje. To će biti povratak onom što najbolje radim. Uložila sam veliku količinu strasti u moj novi album, koncerti će biti iskreni i posebni – kazala je.

Osim muzike, Golding je posvećena i podizanju svijesti o mentalnom zdravlju, te često koristi svoju platformu kako bi upozorila na poteškoće koje donose anksioznost i depresija.

Dodjela AMA nagrada ipak u novembru LOS ANĐELES - ABC i Dick Clark Productions najavili su da će se ovogodišnje izdanje American Music Awardsa (AMA) ipak održati i to 22. novembra.

Iako je utvrđen datum održavanja, još uvijek nije iskristalisano u kojem će se formatu

održavati ovogodišnji AMA, kao ni to da li će publika moći da prisustvuje ovom događaju.

Ali ono što je utvrđeno, jeste da će lista nominovanih biti objavljena u oktobru 2020. godine.

Podsjetimo, na prošlogodišnjem AMA-u trijumfovala je američka pjevačica Tejlor Svift osvojivši šest nagrada, sada ih već ima ukupno 29 i prestižući tako rekord legendarnog Majkla Džeksona koji je prikupio 24 nagrade.

Svečanost je 2019. godine otvorila Selena Gomez, a u fokusu su bili i Jonas Brothers, Kiša Halsi, Kristina Agilera, Šania Tvejn, Lizo, Kamila Kabeljo, kao i Bili Ajliš.