Pobjeda 12, 13, 14. Jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19632 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore

ZA PRAZNIČNI BROJ GOVORE

Većinska Crna Gora nikada neće poistovjetiti patriote i izdajnike » Aktuelni pokušaji da se izdaja predstavi kao vrlina i legitimiše kao demokratsko pravo na drugačije viđenje crnogorske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, da se glorifikuju zločinci i saradnici okupatora, bijedni su i sramni pokušaji nastavljača ideologije i politike četničkog pokreta da prikriju njegov izdajnički i zločinački karakter

Akademik CANU i predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić

Dva 13. jula su temelj crnogorskog nacionalnog bića STR. 15.

Dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje

Priznanje došlo u vrijeme najvećeg izazova STR. 9.

Predsjednik Odbora direktora Investicionorazvojnog fonda dr Zoran Vukčević

Pripremaju se posebne kreditne linije

STR. 2. i 3.

ISTRAŽUJEMO: Aktivirana je internacionalna logistika za podršku prosrpskim snagama pred izbore u Crnoj Gori

STR. 7.

PODACI IJZ: Raste broj testiranih, ali i oboljelih od korone

Ministar prosvjete Damir Šehović o novoj školskoj godini

Pozitivnih 87, dvoje preminulo Kako na silu usaditi ,,srpski svet“ u Crnoj Gori

Nadamo se redovnom početku, a spremni smo za svaki scenario

STR. 4. i 5.

Danilo Baletić skulpturama napravljenim od djelova sa otpada daje novi šmek Podgorici

STR. 10.

NA PRVOJ LINIJI: Dan u Urgentnom centru – sve u znaku odbrane od korone

Ne smijemo odustati od planete STR. 24. i 25.

STR. 21.

Od hitnih slučajeva do umišljenih bolesnika

STR. 11.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović o nasrtajima na spomenike herojima

Meta onima koji bi da prekrajaju prošlost je građanska Crna Gora STR. 13.

NAREDNI BROJ IZLAZI 15. JULA

2

Politika

12, 13. i 14. jul 2020.

INTERVJU: Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocjenjuje u razgovoru za Pobjedu da je predizborni ambijent danas bitno drugačiji, značajno nepovoljniji u odnosu na 2016. godinu, jer SPC tada nije prešla političku crtu, niti je zvanična Srbija tada bila otvoreno umiješana u unutrašnje stvari Crne Gore.

- Rijetka su društva danas u svijetu gdje vjerske organizacije i njihovi lideri imaju tako vidljivu političku ulogu. Možda bi se to na neki način moglo porediti sa Iranom. Predizborni ambijent je danas bitno drugačiji, to jest značajno nepovoljniji u odnosu na 2016. Crkva nije tada bila prešla političku crtu, bez obzira na to što se znalo ko su njeni favoriti, i u čijem interesu radi. Nije ni zvanična Srbija tada bila tako otvoreno umiješana u unutrašnje stvari Crne Gore.

Moskva je sada tiša, ali vjerovatno nema ni potrebe da bude glasnija kod tolike galame njenih srpskih eksponenata, i u Srbiji i ovdje - kazao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik i lider Demokratske partije socijalista smatra da taj ,,politički naum“ ne može proći kod građana Crne Gore.

- Svakako, neće biti lako. Ali, kad nam je bilo lako? – poručio je Đukanović.

POBJEDA: I danas, 79 godina od Trinaestojulskog ustanka i 75 godina od pobjede nad fašizmom u regionu – ali i u Crnoj Gori – jake su političke snage koje promovišu fašističke ideje krvi tla. Dosljedno se pokušava revizija istorije, od proglašenja četničkih koljača Mace Vukojičića i Obrada Šiljka u svece Srpske pravoslavne crkve, pokušaja podizanja spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, glorifikacije Radovana Karadžića i Ratka Mladića, sve do skrnavljenja antifašističkog spomenika u Ravnom lazu... Da li smatrate da je većinska Crna Gora svjesna da bez 13. jula 1941.

Većinska Crna Gora nikada neće poistov patriote i izdajnike, zločince i njihove žrt Aktuelni pokušaji da se izdaja predstavi kao vrlina i legitimiše kao demokratsko pravo na drugačije viđenje crnogorske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, da se glorifikuju zločinci i saradnici okupatora, bijedni su i sramni pokušaji nastavljača ideologije i politike četničkog pokreta da prikriju njegov izdajnički i zločinački karakter ne bi bilo 21. maja 2006? ĐUKANOVIĆ: Pokušaji revizije istorije, u namjeri da se kolaborantski pokreti iz Drugog svjetskog rata predstave oslobodilačkim i da se zločini koje su počinili minimiziraju, nijesu rijetkost ni u drugim zemljama. Posebno ne na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Ima toga i u Crnoj Gori, ali u poređenju sa zemljama u okruženju ta tendencija je slabija, a otpor revizionizmu mnogo jači. Zahvaljujući prije svega snažno ukorijenjenoj slobodarskoj i antifašističkoj tradiciji, ali i djelovanju naših institucija.

U svom etičkom kodu značajna većina u Crnoj Gori nikada ne može poistovjetiti patriote i

Zašto kažemo: Nikad više 1918!

POBJEDA: Nedavno je u intervjuu Pobjedi istaknuti crnogorski književnik i intelektualac Branko Banjević dao interesantno tumačenje korijena podjela u Crnoj Gori. Da li ste saglasni da je jedan od ključnih razloga crnogorskih podjela - što postoje spoljni interesi koji se ovdje sukobljavaju i nas sukobljavaju i razbijaju? ĐUKANOVIĆ: Svakako je zanimljiva ta tvrdnja o korijenu podjela u Crnoj Gori. Ne treba je nikako previdjeti, mada ima korijena i autentično crnogorskih. Oni su uporište za podsticanje naših podjela sa strane, koje onda dobijaju drugi smisao. Jer onaj koji ih podstiče

navija vodu na svoju vodenicu. Na kraju, to se uvijek sublimira u pitanju da li Crna Gora treba da postoji kao samostalna država, ili kao pokrajina neke druge države.

Ovo pitanje nije nastalo ni 90-tih, niti 2006, nego još u vrijeme Petrovića.

Za one koji bi opet da vide Crnu Goru dijelom Srbije, i koji navodno preferiraju tradicionalnu Crnu Goru, najbolja je Crna Gora kralja Nikole. A od nje je najbolje što je nestala kao država. Idealna je ona iz 1918. Zato i kažemo: nikad više 1918.

izdajnike, niti zločince i njihove žrtve. To se kod nas vjekovima smatra uvredom i sramotom. Aktuelni pokušaji da se izdaja predstavi kao vrlina, i legitimiše kao demokratsko pravo na drugačije viđenje crnogorske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, da se glorifikuju zločinci i saradnici okupatora, bijedni su i sramni pokušaji nastavljača ideologije i politike četničkog pokreta da prikriju njegov izdajnički i zločinački karakter.

Za njih je nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta Pavle Đurišić heroj i patriota, a ubice nedužnih ljudi, kao dvojica koje pominjete, mučenici i sveci. U tome prednjači Demokratski front i Srpska pravoslavna crkva. Kanonizacija Vukojičića i Šiljka jedna je od najsramnijih mrlja na obrazu Srpske pravoslavne crkve. Zamislite Svetog Petra Cetinjskog i Svetog Vasilija Ostroškog u tom društvu. Ogromna većina u Crnoj Gori prepoznala je monstruozni karakter pokušaja da se ti zločinci predstave kao sveci, i učvrstila shvatanje da se naša obnovljena država jedino može utemeljiti na antifašističkoj, Trinaestojulskoj Crnoj Gori.

Samo na

tim temeljima ona može postojati kao građansko, multietničko, demokratsko društvo. Tako da bez 13. jula 1941. ne bi bilo ni 21. maja 2006, niti bi bilo nezavisne proevropske Crne Gore.

Crnogorski Trinaestojulski ustanak u svom suštinskom vrijednosnom značenju, ne samo da nadilazi granice Crne Gore, već, imajući u vidu istorijski kontekst, predstavlja jedan od najvećih događaja u evropskoj istoriji 20. vijeka.

Koristim priliku da svim građanima Crne Gore čestitam ovaj veliki praznik koji služi na ponos pokoljenjima.

POBJEDA: Zbog čega na neofašističke poruke ćute akademici CANU, profesori univerziteta, zašto se oglase samo pojedini intelektualci, tek nekoliko medija u Crnoj Gori? Je li to čekaju da vide ko će pobijediti na izborima, koja će opcija prevladati? ĐUKANOVIĆ: Ugodnije bi bilo iz pozicije predsjednika svih građana ne suditi o tome. Pa ipak, kad pitate... Primjećujem da su brojni intelektualci reagovali na mnoge neofašističke poruke, što smatram njihovim moralnim i intelektualnim izborom, zrelom odgovornošću prema društvu u kome žive i djeluju. Prihvatam - iako ne razumijem - i pravo drugih koji se opredjeljuju da ćutke isprate ove retrogradne i opasne društvene procese. Koji, kako vidimo, imaju karakter pomodnog glo-

balnog političkog trenda. Zato ne mislim da je riječ o sezonskoj pojavi u Crnoj Gori uoči predstojećih izbora. Prije bih to opisao, kao lijenu, nedovoljno državno odgovornu oportunističku javnost podijeljenog crnogorskog društva.

Naravno, iz toga isključujem onaj njen dio koji svjesno i uvjereno pristaje da bude intelektualni i ideološki oslonac anticrnogorskim društvenim i političkim pokretima. Ekstremne poruke koje pominjete, ili politika koju one tvore, povremeno su toliko agresivne i učestale, da se može učiniti da nema smisla odgovarati na njih.

Mašinerija koja svakodnevno proizvodi toliku gomilu laži, omalovažavanja, zamjena teza, samu sebe obesmišljava, pa mnogi pristojni ljudi, posebno ako nemaju neposredni državni ili politički angažman, ulazak u polemiku s takvom patologijom smatraju neprijatnim i nepotrebnim intelektualnim i građanskim unižavanjem.

Ipak, najvažnije je da su te ekstremne pojave u manjini, mada je često percepcija u društvu drugačija zbog njihove učestalosti i agresivnosti.

Zato je neizostavno važno upozoravati na štetnost tih pojava i edukovati javnost. To treba da rade, ne samo vlast, već i uticajni pojedinci i organizacije. Suštinska brana takvim pojavama je obrazovanje, porodično i nacionalno vaspitanje u duhu najsvjetlijih tekovina naše hiljadugodišnje istorije: slobodarstva, patriotizma, antifašizma, čovjekoljublja, humanosti, solidarnosti... Naravno, tome će pomoći - ali ga ne može supstituisati kao što se naivno vjeruje - i permanentno rastući standard građana. To su prioriteti naše državne politike i trajni zadaci pred našom i generacijama koje dolaze.

Politika

12, 13. i 14. jul 2020.

vjetiti

tve

POBJEDA: Trijumf evroatlantske političke opcije na vrlo tenzičnim izborima 2016. godine bio je ključni uslov za brzi prijem Crne Gore u NATO. Četiri godine kasnije, ponovo se pred izbore podižu tenzije, opet srpski blok ima podršku zvaničnog Beograda i, nešto manje vidljivo, zvanične Moskve. No, sada umjesto Demokratskog fronta vodeću političku ulogu je preuzela Srpska pravoslavna crkva. Imate li sada moćnijeg oponenta? ĐUKANOVIĆ: Preuzimanje vodeće političke uloge u opozicionom bloku od strane Srpske pravoslavne crkve je politički nonsens, a ne samo novina na političkoj sceni Crne Gore. Rijetka su društva danas u svijetu gdje vjerske organizacije i njihovi lideri imaju tako vidljivu političku ulogu. Možda bi se to na neki način moglo porediti sa Iranom. Predizborni ambijent je danas bitno drugačiji, to jest značajno nepovoljniji u odnosu na 2016. Crkva nije tada bila prešla političku crtu, bez obzira na to što se znalo ko su njeni favoriti, i u čijem interesu radi.

Nije ni zvanična Srbija tada bila tako otvoreno umiješana u unutrašnje stvari Crne Gore.

Mo s k va j e s a d a t i š a , a l i vjerovatno nema ni potrebe da bude glasnija kod tolike galame njenih srpskih eksponenata, i u Srbiji i ovdje.

U Vašem pitanju mogla bi jedino biti sporna tvrdnja da SPC sada nastupa umjesto DF-a.

Možda je tačnija formulacija da SPC nastupa u ime DF-a, odnosno srpskog bloka. Ne zovu slučajno Amfilohija rent-a-mitropolit. Da li je sada moćniji oponent, pitanje je iz kog ugla se gleda. Amfilohije pod ma-

skom brige za „vjerni narod“ pokušava da kamuflira političku pozadinu takvog svog angažmana, igrajući na kartu vjerskih osjećanja, nastojeći da pripadnike pravoslavne vjere obilježi političkim krstom. Dok se Mandić i družina, gurajući Amfilohija na čelo u pokušaju da zametnu svoje političke tragove, svrstavaju iza slogana „Ne damo svetinje“. Ipak mislim da im taj naum ne može proći kod građana Crne Gore, da je sve to providnije nego što se nadaju.

Svakako, neće biti lako. Ali, kad nam je bilo lako?

POBJEDA: Koji je stvarni cilj takozvanih protestnih litija, je li to pokušaj da se vaninstitucionalnim sredstvima vlast primora na povlačenje Zakona ili SPC, kao novi vođa srpske opozicije, podiže glasačku mašineriju u namjeri da svrgne vlast u Crnoj Gori? ĐUKANOVIĆ: Možda je najtačnije reći da su na početku litije bile vid pritiska na vlast zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ali sve što mu je prethodilo, i u što su se kasnije pretvorile, svjedoči da je to oblik političke borbe u namjeri da se promijeni vlast u Crnoj Gori, a ne zakon. Gotovo da su na zakon zaboravili. U glavama onih koji upravljaju ovim scenarijem smišljen je drugi plan. Ako nema ove vlasti, onda nema problema ni sa zakonom. Nema ni svega drugog što je Crna Gora ostvarila tokom novije istorije, a protiv čega su oni bili: od nezavisnosti i multietničnosti, do NATO i dogledne evropske perspektive. Dakle, nije više cilj promjena zakona, nego promjena vlasti.

Sjetimo se, to je bio cilj i prije donošenja zakona. Uostalom, poređenje Crne Gore sa NDH

Identitetski konflikti i odnos prema državi POBJEDA: Četrnaest godina od nezavisnosti Crna Gora je društvo nedovršenog identiteta, a crnogorske institucije djeluju bez jasne platforme. Ako danas imamo značajan broj mladih ljudi koji su stekli punoljetstvo u nezavisnoj državi a Crnu Goru ne doživljavaju svojom državom - je li to dokaz da ne postoji efikasna identitetska strategija, prevashodno u kulturi i obrazovanju?

Koliko vladajuća elita snosi odgovornost za takvo stanje? ĐUKANOVIĆ: Probleme o kojima govorite vidim kao nastavak identitetskih konflikata koji dugo traju. Naši identiteti su odavno formirani. U protivnom, ne bi ih ni mogli smatrati identitetima. Identitetske konflikte smo naslijedili, a nestabilne političke prilike ih ne ublažavaju, već podstiču.

Mladi ljudi o kojim govorite imaju sasvim drugačiji doživljaj države, što je prirodno, nego što ga imamo mi koji smo bili fokusirani na projekat njene obnove. Otuda oni i ne vide opasnosti, sve te scile i haribde kroz koje moramo do naših evropskih ciljeva, kao što ih mi vidimo. Bojim se da ne postoje recepti za „efikasne identitetske strategije“. Odnos prema državi u svim društvima jednako je stvar i porodičnog vaspitanja, i dobre istorijske tradicije, kao i djelovanja države u obrazovanju i kulturi, sportu, u svemu što znači njenu afirmaciju.

od strane srpskog patrijarha Irineja saopšteno je prvi put još u avgustu 2018. Ta maloumna tvrdnja prvog čovjeka SPC, kao i ona da je Srbima bilo bolje pod Osmanlijama nego danas u Crnoj Gori, neznaveno abolira ustaške zločine, i navodi na zaključak da Srbima nije bilo ni tako loše 500 godina pod Turcima.

Ako se pažljivije analizira, SPC sa svojim eparhijama se decenijama unazad pozicionira protiv Crne Gore. Bila je protiv svega što je značajno važno za ostvarivanje naših nacionalnih interesa, za šta smo imali većinsku podršku na svim dosadašnjim izborima i na referendumu.

Izgleda se jedino SPC, i jedino u Crnoj Gori, ne pridržava drevne maksime da je „glas naroda – glas Boga“... Niti poštuje nor-

Epidemija i ekonomija POBJEDA: Iako se Crna Gora – zahvaljujući dobroj državnoj strategiji i nevjerovatnim naporima ljekara i zdravstvenih radnika – jako dobro nosila sa ,,najezdom korone“, neminovne su teške ekonomske posljedice. Kako će Crna Gora ekonomski preživjeti ,,život pod koronom“? ĐUKANOVIĆ: Da, pandemija kovid-19 je potvrdila da država raspolaže zavidnim zdravstvenim i institucionalnim kapacitetima, da naši građani imaju visok nivo individualne i društvene odgovornosti, što je dodatno podiglo ugled Crne Gore u međunarodnoj zajednici. Uvjeren sam da ćemo takav odnos pokazati i danas kada je zemlja na drugom špicu prvog talasa korona virusa.

Nažalost, kao i cijela svjetska ekonomija, i Crna Gora žestoko trpi posljedice trajuće pandemije. Prema prognozama MMF-a, predviđen je pad od 9 odsto u ovoj godini. Situacija je utoliko nepovoljnija što je Crna Gora zemlja u kojoj je sektor usluga dominantan u strukturi BDP. Tradicionalne turističke sezone neće biti zbog straha od putovanja u doba korone. Zato nam je - ne samo svaki dan, nego rekao bih svaki sat - važan da učinimo sve kako bi ublažili pad ekonomije, i očuvali supstancu da nakon krize nastavimo sa dinamičnim razvojem, i da održimo zamah i kada su u pitanju strane investicije, i krupni infrastrukturni projekti u svim oblastima, stvaranje što povoljnijih uslova za otvaranje novih radnih mjesta i ubrzanje našeg evropskog puta.

Ne želimo novu, nego kanonsku obnovu naše autokefalne crkve POBJEDA: Mnogo je kritika upućeno povodom Vaše ideje o stvaranju Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Da li partija na vlasti zaista treba da inicira priču o osnivanju crkve? Neki su, opet, u tome prepoznali tajni dogovor Vas, kao crnogorskog predsjednika, i Amfilohija, kao mitropolita SPC u Crnoj Gori kojim se eliminiše Crnogorska pravoslavna crkva... ĐUKANOVIĆ: Da, sa očekivanih adresa, očekivane ali su to proizvoljne kritike. Ko je ikada rekao da partija osniva crkvu?

To je izmišljotina protagonista ideologije

velikosrpskog monopola u Crnoj Gori.

Ne radi se uopšte o ideji osnivanja nego o kanonskoj obnovi naše autokefalne crkve, utemeljene 1485. I nasilno ukinute nakon 1918. Osim toga, ideja o obnovi autokefalije nije uopšte nova, niti je moja - ona je prisutna decenijama. DPS-u se imputira da se bavi crkvenim pitanjima.

A šta rade druge partije koje podržavaju SPC? Pogledajte njihove stranačke programe, ili praksu njihovog djelovanja.

Našom partijom se otvoreno bavi i SPC Amfilohijevim pozivom, koji sve češće ponavlja, da se na izborima glasa za naše

mu kanonskog prava „koji se suproti vlasti, suproti se naredbi božijoj“. Zakon je usvojen zimus, a SPC je ustvari oduvijek podržavala anticrnogorske snage, kao i one nju. Da Crkva ne haje za zakon potvrđuje i činjenica da je Sinod SPC bio podnio inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu njegove ustavnosti, pa je ubrzo povukao. To samo svjedoči da u vrhu SPC nema uvjerenosti u pravnu osnovanost onoga što bi protestima koje nazivaju litijama htjeli „da odbrane“.

POBJEDA: U cilju podrške kampanji SPC organizovano je skupljanje potpisa pripadnika raznih esnafa, od nastavnika, inženjera, studenata, sve čak i do ljekara koji prisustvom litijama direktno i javno krše mjere NKT. Što je, po Vama, stvarna pozadina skupljanja potpisa, je li zaista odbrana svetinja u pitanju, koje se to svetinje oduzimaju Zakonom? ĐUKANOVIĆ: Inflacija potpisa o kojoj govorite vratila se kao bumerang onima koji su smislili tu ujdurmu. Riječ je o providnoj političkoj demonstraciji.

Svi koji su potpisali tzv. apele podrške SPC-u, ili su ih drugi u njihovo ime potpisali kao što je jedan broj ljudi to javno potvrdio, pristali su u stvari da budu dio političkog pokreta na čijem je čelu SPC. To bi se najtačnije trebalo zvati prikupljanjem potpisa za - izbornu listu Mitropolije.

U stvari, ništa novo. Sve je to već viđeno. Podsjeća na plemenske skupštine iz doba Miloševića, na čuvene Koštuničine spiskove koje je nosio u Brisel uoči referenduma, podsjeća na vremena za koja smo se nadali da su nepovratna. Ti spiskovi su pokazali da su tvrdnje kako se SPC

političke konkurente.

DPS kao državotvorna stranka, koja je iznijela teret istorijske odgovornosti u donošenju najvažnijih odluka na putu modernizacije crnogorskog društva, kao i Predsjednik države, imaju obavezu da iskažu svoj stav i o crkvenom pitanju, koje je starije od aktuelnih partija, i koje najneposrednije utiče na šire društvene procese u našoj zemlji. Mi se zalažemo da se tokom dugoročnog procesa Pravoslavna crkva u Crnoj Gori prilagodi tradiciji i kanonskom poretku. Crkva treba da liturgijski ujedinjuje Crnu Goru, i Crnogorce i Srbe, i sve pravoslavne, a ne da dijeli i zavađa narod po necrkvenim i etnofiletističkim kriterijumima nacije ili politikantstva, kako to radi Srpska pravoslavna crkva.

3



Za njih je nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta Pavle Đurišić heroj i patriota, a ubice nedužnih ljudi - mučenici i sveci!?

U tome prednjači Demokratski front i Srpska pravoslavna crkva. Kanonizacija Vukojičića i Šiljka jedna je od najsramnijih mrlja na obrazu Srpske pravoslavne crkve. Zamislite Svetog Petra Cetinjskog i Svetog Vasilija Ostroškog u tom društvu ne bavi politikom providno licemjerje i vrijeđanje zdravog razuma. Ali, potvrdila se ovim i čuvena narodna izreka da svako zlo ima i svoje dobro. Zaglušujuće su poruke koje dolaze ne samo od srpskih stranaka u Crnoj Gori, već i sa najviših adresa u Srbiji, o ugroženosti Srba ovdje, o njihovim uskraćenim pravima, kako su diskriminisani, nema ih u državnim preduzećima i javnim službama. Spiskovi potvrđuju upravo obrnuto. Dok su neki od njih na ovim anticrnogorskim spiskovima kao profesori državnog univerziteta, ili sa drugim prestižnim zanimanjima, članovi njihovih porodica su svuda, čak i u crnogorskoj vojsci i diplomatiji. Spiskovi su uz to i najbolji demanti priča o partijskom zapošljavanju, ili političkoj pripadnosti kao preporuci ili prepreci prilikom zapošljavanja. Što se tiče priče o svetinjama, cilj donošenja zakona je javni interes i ustavna obaveza države Crne Gore da štiti kulturnu baštinu zemlje. Donošenjem zakona država je obavezana da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar. Ako neko nije uzurpirao svetinje, onda nema ni razloga za brigu. Osim toga, ukoliko neko govori o neosnovanom oduzimanju crkvene imovine, z a ko n o t va ra m o g u ć n o s t transparentnog dokazivanja takvih tvrdnji na šest nivoa pravne zaštite, od Upravnog suda u Crnoj Gori, do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

POBJEDA: Koliko je u političku akciju koju predvodi SPC uz podršku Demokratskog fronta, direktno umiješan zvanični Beograd? Kako danas Vi ocjenjujete odnose Crne Gore i Srbije - da li su to najgori odnosi od crnogorske nezavisnosti? ĐUKANOVIĆ: Svakako, nijesu dobri. Ali Crna Gora ničim tome ne doprinosi. Osim što istrajava na odbrani svojih nacionalnih i državnih interesa.

Još od vremena Miloševića, zvanični Beograd nije više bio umiješan u unutrašnja pitanja Crne Gore nego što je danas.

Bez obzira što se sa vrha čuju drugačije tvrdnje. Ključni srpski ministri gotovo svakodnevno, a često i neprimjerenim jezikom, komentarišu procese kod nas, s namjerom da na njih



Svi koji su potpisali tzv. apele podrške SPC-u, ili su ih drugi u njihovo ime potpisali kao što je jedan broj ljudi to javno potvrdio, pristali su u stvari da budu dio političkog pokreta na čijem je čelu SPC. To bi se najtačnije trebalo zvati prikupljanjem potpisa za - izbornu listu Mitropolije

direktno utiču, dokazujući valjda tako koliko je Srbija jaka. A to ustvari svjedoči o nečem drugom. Želim da vjerujem da i u Beogradu ima zdravog razuma.

I spremnosti da radimo na popravljanju odnosa u obostranom interesu.

POBJEDA: A kako komentarišete što je nakon prve noći demonstracija u Beogradu, predsjedniku Vučiću iz novinarskih krugova sugerisano da su organizatori iz Rusije i iz Crne Gore, što on nije demantovao već je pomenuo upliv ,,službi iz regiona“. Može li biti da su Rusi i Crnogorci zajedno protiv Vučićeve Srbije? ĐUKANOVIĆ: To je već s onu stranu pameti. Kao i bestijalne tvrdnje u petparačkim beogradskim medijima o umiješanosti Crne Gore na bilo koji način u događaje u Srbiji. Čak i neki učesnici litija, koje beogradski tabloidi hvale kad su nahuškani protiv vlasti u Crnoj Gori, ako se nađu na ulicama Beograda u protestima, postaju „Milovi“. Nije vrijedno komentara.

POBJEDA: Vratimo se na crnogorski teren. Na litijama učestvuje i značajan broj pristalica DPS-a, ima ih i među potpisnicima pisama podrške. Imate li bojazan da je to znak da se taj dio članstva vaše stranke protivi politici DPS-a i vlasti i da neće podržati partiju na izborima? ĐUKANOVIĆ: Moram da Vas demantujem - ne radi se uopšte o značajnom broju pristalica vladajuće partije ni na litijama, niti na spiskovima. Moglo bi se reći da se radi o pojedinačnim slučajevima, koji se iz politikantskih razloga predimenzioniraju. DPS je moćna partija, i te brojke su na margini naše politike. Ali važan nam je svaki pojedinac. Sa svima njima obavljamo razgovore, poštujući vjerska osjećanja i pravo ljudi da u svakom trenutku mogu promijeniti svoje političke stavove. Ohrabrujuća je činjenica da su gotovo svi bez kolebanja i ubjeđivanja saopštili da i dalje podržavaju program naše partije i njenu listu na izborima.

POBJEDA: Kakav rasplet poslije 30. avgusta očekujete, da li u slučaju pobjede sadašnje vladajuće koalicije smatrate da će pritisci na Crnu Goru da se smanje ili će se nastaviti sa pokušajima destabilizacije? ĐUKANOVIĆ: Izbori donose rasplet. Pobjeda vladajuće koalicije se uopšte ne dovodi u pitanje, tako da su druge pretpostavke isključene. Realno je očekivati da će pritisci na Crnu Goru tokom jeseni jenjavati. Ne samo zbog naših izbora, nego i zbog promjene konteksta koji je pogodovao negativnim procesima koje danas imamo u regionu.

Logično je da će oni koji su imali neka politička očekivanja ovdje uvidjeti da su uzalud traćili i novac i vrijeme. Imali smo i mnogo težih situacija, pa smo iz njih uvijek izlazili kao pobjednici.

Draško ĐURANOVIĆ

4

Politika

12, 13. i 14. jul 2020.

STAV: Zašto ideja o jedinstvu suprotstavljenih politika razara opoziciju

Opozicioni kanibalizam » Piše: Ljubomir FILIPOVIĆ Crnogorska opozicija boluje od hroničnog međusobnog nepovjerenja koje se, kao virus, nastanilo i širi se u njihovim redovima. Osim nepovjerenja, velika je ideološka raznolikost, kao i razlika između interpretacija crnogorske prošlosti, i - što je važnije - postoji nepomirljivo nepodudaranje u vizijama budućnosti među različitim opozicionim strukturama.

Čini se da mnogi opozicioni lideri biraju liniju manjeg otpora i odlučuju se za jalovo bavljenje politikom. Saradnja sa neprirodnim partnerima mijenja i one zdrave djelove opozicije, inficirajući pritiskom okruženja (peer pressure) njihovo biračko tijelo, nesvjesno ih čineći podložnima za prihvatanje regresivnih i opskurnih političkih ideja i stavova

NEMOGUĆA MISIJA

Milan Knežević i Andrija Mandić

Kako na ,,srpski s PODGORICA/ČIKAGO/ BEOGRAD – Međunarodna infrastruktura oformljena za podršku prosrpskim partijama uoči izbora u Crnoj Gori, aktivirala se već mjesecima preko zvaničnog Beograda, centara Srpske pravoslavne crkve u SAD i Evropi, te mreže raznorodnih srpskih organizacija i lobističkih grupa u inostranstvu.

Akcija pomoći odvija se na više nivoa i u više pravaca, u Crnoj Gori, u inostranstvu, preko medija i društvenih mreža.

Neposredni cilj je destabilizacija i svrgavanje crnogorske vlasti koja ,,diskriminiše Srbe u Crnoj Gori“ i pokušava da ,,zatre Mitropoliju cetinjsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve“, kako se to poručuje sa brojnih srpskih adresa, od vrha vlasti u Beogradu, čelnika Srpske pravoslavne crkve sve do brojnih srpskih paradržavnih organizacija i udruženja.

Jedino što vezuje ovu kakofoniju političkih činilaca je prirodno nezadovoljstvo opozicije vlašću. Da je riječ samo o nezadovoljstvu, moglo bi da bude i konstruktivno. Nažalost, ovdje je riječ o patološkoj mržnji prema DPS-u kao partiji i njenim čelnicima. A mržnja nikad nije - zdravi ujedinjujući faktor.

Posljednji razgovori opozicije su dokazali da je široka saradnja nemoguća, upravo zbog tog opzicionog kanibalizma, koji s vremena na vrijeme na površinu iznosi salve uvreda između opozicionih partija.

Uvreda, koje nekad mnogo gore zvuče nego ,,čašćavanja“ koja razmjenjuju sa DPS. Ovim uvredama i bespoštednom unutrašnjom borbom, oni svom biračkom tijelu govore da se mire sa time da vlast ne mogu preuzeti na izborima, i da je jedino čemu se nadaju, što bolje pozicioniranje u budućem parlamentu, koje – ne treba zanemariti srazmjerno uspjehu nosi i finansijsku dobit za partije.

Ideološke razlike su izrazite. Imamo DF, kao otvorenu etnonacionalističku i klerikalnu organizaciju, isključivu prema manjinama, dalje, Demokrate kao dominantno političko srpsku platformu, koja djeluje kao konfederacija različitih političkih djelatnika sa izraženom socijalno konzervativnom komponentom. Na kraju tu je i URA, koja želi da se pozicionira kao okosnica

ISTRAŽUJEMO: Aktivirana je internac

Aleksa Bečić i Dritan Abazović

građanski orijentisane opozicije. Ove partije su često svjesne svoje neusklađenosti i svjesne činjenice da ne mogu da nađu zajednički jezik kada je u pitanju predizborna saradnja.

I nesposobni su da dogovore predizbornu saradnju, pa i minimum dogovora oko nenapadanja. Osvajanje vlasti u Budvi ih je do skoro držalo na okupu, ali kada je mržnju prema DPS-u, koja je bila kohezivni faktor, zamijenio goli interes dijeljenja kolača prilično izdašne budvanske opštinske kase – zscsrevsls jr međusobna lična mržnja i stranačka netrpelejivost.

IRACIONALNOST

Ovakva situacija u opoziciji indirektno je razlog sporijeg reformskog puta u Crnoj Gori. Vlast je sigurnija u sebe i na taj način, bez ozbiljnog opozicionog nadzornog rada, sklonija greškama.

Iracionalnost odbijanja saradnje sa vladajućom elitom koju predvodi DPS ogleda se

Jedan dio suverenističke opozicije ima sa DPS, SD i manjinskim partijama više zajedničkih vrijednosti nego sa ostatkom opozicije, ali ipak pod populističkim pritiskom odlučuje da ne pristane na saradnju koja bi odbokirala neke od procesa ključnih za nastavak puta ka EU. Ta saradnja bi bila jako značajna za samu klimu unutar vlasti u nekoliko obrazaca ponašanja opozicije. Na primjer, svaka osoba koja napusti DPS dobrodošla je u redove opozicije - pod parolom ,,Ko hoće časno, nikad nije kasno“ – koja služi za aboliranje od svake odgovornosti onih koji odluče da promijene dres. Što se dešava u hipotetičkom i gotovo nemogućem scenariju: u slučaju da svi članovi DPS-a pređu u redove opozicije – da li bi svi bili abolirani? Gubi li se takvim scenarijom smisao ovakvog rada ovih opozicionih partija?

U stvari, tako se bježi od suštinskog pitanja: ako je član DPS-a, koji je potencijalno nesavjesno radio, sebe iskupio napuštanjem partije, mogu li nam opozicioni političari onda podrobnije opisati - što je to u programu i strukturi DPS-a što je njima odbojnije od samog djelovanja pojedinaca u DPS? Golim okom je vidljivo: jedan dio opozicije ima sa DPS, SD i manjinskim partijama više zajedničkih vrijednosti nego sa ostatkom opozicije, ali pod populističkim pritiskom odlučuje da ne pristane na saradnju koja bi odbokirala neke od procesa ključnih za nastavak puta ka EU. Ta saradnja bi bila jako značajna za samu klimu unutar vlasti. Stavila bi pod kontrolu

neke procese i širila društveni konsenzus oko nekih važnih pitanja za našu zajednicu.

DESTRUKTIVNI REFLEKS

Čini se da mnogi opozicioni lideri biraju liniju manjeg otpora i odlučuju se za jalovo bavljenje politikom. Ovakvo bavljenje politikom i saradnja sa neprirodnim partnerima mijenja i one zdrave djelove opozicije, inicirajući pritiskom okruženja (peer pressure) njihovo biračko tijelo, nesvjesno ih čineći podložnima za prihvatanje regresivnih i opskurnih političkih ideja i stavova.

Ovaj, u suštini antipolitički i destruktivni refleks, pokazatelj je beznađa u koje su stari politički kadrovi doveli opozicione partije u Crnoj Gori. Njegova krajnost bila je bojkot rada istitucija u prethodne četiri godine, koji je na prvom mjestu škodio parlamentarnom životu, a onda i samoj opoziciji.

Sadašnji pozivi na bojkot prijete da i dalje obesmisle bavljenje politikom. Ali i da - paradoksalno - partijama na vlasti otvore vrata potpunoj kontroli svih političkih procesa u zemlji. Tako što im se time otvara prostor da na izborima izbore dvotrećinsku većinu i da se opozicione partije praktično samougase ukidanjem najvažnijeg izvora finansiranja.

FINANSIJSKA ,,POMOĆ“

Vučić i Dodik sa SPC i Srbima iz Crne Gore

Obezbijeđena je i jaka propagandna podrška: svi državni i paradržavni mediji u Srbiji pod kontrolom Vučića počeli su sa masovnom proizvodnjom lažnih vijesti, ,,stručnih analiza“ i udara na ljude iz vrha vlasti u Crnoj Gori. Pridružili su im se i tradicionalno opozicioni i uticajni ovdašnji prosrpski mediji, poput Dana, Srpska televizija, koja se inače finansira iz crnogorskog i srpskog budžeta

slavne crkve.

Tako su nedavno u Libertvilu kod Čikaga, koji pripada Eparhiji novogračaničkoj i srednjozapadnoameričkoj SPC, započeli sa prikupljanjem novca kako bi se pomogle ovdašnje prosrpske partije koje, kako je planirano, bi trebalo da budu sve na jednoj listi. Ta je eparhija SPC, koja je inače u ,,ratu“ sa crkvenom centralom u Beogradu, polovinom februara organizovala protestnu litiju u ,,odbranu svetinja“ u Crnoj Gori kojoj je prisustvovalo oko 2.000 ljudi.

Prema informacijama Pobjede, novac se prikuplja u više drugih eparhija u SAD, ali i širom Evrope. Sve za ,,pomoć braći“ da svrgnu ,,vlast u Crnoj Gori koja je gora od ustaške u NDH“, kako je to izjavio patrijarh SPC Irinej.

Uporedo sa aktivnostima SPC u Sjedinjenim Američkim Državama intenzivno se angažovala i Srpsko-američka konferencija liderstva (Salc). U analizi Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Atlantskog saveza Crne Gore razotkrivena je uloga Salca u širenju dezinformacija i lažnih vijesti o našoj državi.

Uglavnom se koriste Fejsbuk i Tviter i Crna Gora se predstavlja, a lobira se i prema pojedinim republikanskim kongresmenima, sa osnovnim ciljem da se – u vremenu protesta u Americi („Black Lives Matter“) Crna Gora, zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prikaže kao država koja ljudima brani da praktikuju svoju vjeru, kršeći tako osnovna ljudska prava i tretirajući Srbe kao ,,državljane drugog reda“.

Donekle sve to podsjeća na aktivnosti već viđene tokom ljeta i jeseni 2016. godine, kada je 16. oktobra neuspješno

Pobjeda je nedavno otkrila da je u jeku epidemije korone Vlada premijerke Ane Brnabić društvima i udruženjima Srba u Crnoj Gori darovala jednokratnu pomoć od 1,64 miliona eura ,,radi realizacije projekata i podrške u radu“.

Kome je stvarno novac iz srpskog budžeta otišao, da li je dio poslat i ovdašnjim prosrpskim partijama – ostalo je tajna.

To je nastavak ulaganja Beograda u srpske patriote u Crnoj Gori: za kupovinu i opremanje prostora ,,Srpske kuće“ u Podgorici Aleksandar Vučić je iz državnog budžeta izdvojio 3,4 miliona eura. Za manje od dvije godine zvanični Beograd je ,,upumpao“ čak pet miliona eura u srpsku političku opciju u Crnoj Gori.

Ne ide finansijska pomoć samo preko zvaničnih kanala ili paradržavnih kompanija.

U posljednje vrijeme novac je počeo da pristiže iz najmoćnije srpske (ne)vladine organizacije – Srpske pravo-

Politika

12, 13. i 14. jul 2020.

5

cionalna logistika za podršku prosrpskim snagama pred izbore u Crnoj Gori

a silu usaditi svet“ u Crnoj Gori Strateški cilj je šire postavljen: svrgavanjem vlasti u Podgorici te promjenom crnogorske državne politike omogućiti stvaranje ,,srpskog sveta“, omeđavanjem trougla Banjaluka – Beograd – Podgorica kao dominantno srpskog političkog prostora. Koji će biti naslonjen na pravoslavlje i geopolitički zaštićen Putinovom Rusijom

pokušan teroristički napad i nasilno svrgavanje vlasti. Samo što je ovog puta Moskva u dubokoj pozadini, a Beograd u prvom planu, navodno samo zbog podrške protestnim litijama koje organizuje SPC. Plan svrgavanja crnogorske vlasti – izbornom milom ili silom ,,probuđenog naroda“ – prvi je i neposredni zadatak.

TROUGAO: BANJALUKA – BEOGRAD – PODGORICA

Plan je šire postavljen: da se svrgavanjem vlasti u Podgorici te promjenom crnogorske državne politike omogući stvaranje ,,srpskog sveta“, ome-

Crkva SPC u Čikagu

Protestne litije su bile savršeno sredstvo pritiska na crnogorsku vlast za povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali i politički alat za okupljanje svih snaga protivnih strateškim pravcima Crne Gore đavanjem trougla Banjaluka – Beograd – Podgorica kao dominantno srpskog političkog prostora. Koji će, naravno, biti naslonjen na pravoslavlje i geopolitički zaštićen Rusijom Vladimira Putina.

Zvanično, to je ideja ekstremne srpske desnice. Nezvanično, ali stvarno – to je projekat koji direktno podržava vladajuća struktura u Srbiji.

Prozapadna Crna Gora, članica NATO, ključna je smetnja ostvarenju tog plana, a Milo Đukanović, ,,kao igrač Zapada“ najveći je problem koji treba ukloniti.

Propagatori ideje o ,,srpskom svetu“ ocjenjuju da se crnogorska vlast, u ime SAD, bori protiv ruskog uticaja na Balkanu. Milomir Stepić, viši naučni savjetnik Instituta

za politiku iz Beograda, partnerske organizacije ruskog Instituta za strateške studije, nedavno je sažeo suštinske razloge ataka na Crnu Goru.

- Crna Gora je NATO tvorevina koja je posljednji otpor izlasku na mora koja okružuju Balkan, posljednji ventil kuda Srbi – a to znači i Rusi – mogu imati pristup Sredozemlju - kaže Stepić i naglašava da, ako Crna Gora ostane srpska i pravoslavna, ,,ona će pripadati civilizaciji čiji je centar u Rusiji“.

Drugim riječima i preciznije: velikosrpski projekat direktno ugrožava postojanje nezavisne Crne Gore i Crnogoraca.

SPC KAO STOŽER

Kako plan destabilizacije iz 2016. godine za parlamentarne izbore nije uspio, radikalni Demokratski front definitivno nema snagu i sposobnost da pod jedan politički kišobran okupi političko srpstvo u Crnoj Gori.

Zato se Srpska pravoslavna crkva – zagovornik militantnog svetosavlja - gotovo prirodno nametnula da postane stožer okupljanja ,,ugroženih Srba“ i da se, ia-

ko vjerska organizacija, pretvori u ključnog političkog igrača u Crnoj Gori u susret izborima 30. avgusta.

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ugrožava monopolsku poziciju SPC, ali i dugoročno onemogućava da ta crkva bude iznad zakona i, kao neki ,,onostrani d.o.o.“, nastavlja da prihoduje milione eura i gradi manastire, konake i hotele (!) bez plaćanja poreza i doprinosa.

Politički agilni mitropolit Amfilohije, ambiciozni episkop Joanikije i ,,suverenistički“ pop Gojko Perović, kao i ostali znani i neznani sveštenici vrhu SPC spremno su prigrabili dužnost da – poput klasične političke stranke – podignu energiju uspavanih, izbornim porazima opozicije razočaranih srpskih glasača.

Protestne litije su bile savršeno sredstvo pritiska na crnogorsku vlast za povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali i politički alat za okupljanje svih snaga protivnih strateškim pravcima Crne Gore.

Uz to imaju punu podršku vlasti u Beogradu i Banjaluci - čak i tamošnjih parlamenata.

Strategija Vlade Srbije o pomoći Srbima u regionu, kao temeljni dokument, omogućava da se iz državnih fondova podrže SPC ali i Srbi u regionu (čitaj: u Crnoj Gori) kao politički igrači. Nedavno je i Skupština Republike Srpske usvojila zanimljiv dokument: ,,Deklaraciju o zaštiti prava SPC na slobodno ispovijedanje vjere i prava na njenu imovinu u Crnoj Gori“.

Ta je deklaracija usvojena aklamacijom, jednogla-

Nedavno su u Libertvilu kod Čikaga, koji pripada Eparhiji novogračaničkoj i srednjozapadnoameričkoj SPC, započeli sa prikupljanjem novca kako bi se pomogle ovdašnje prosrpske partije

sno, uz izjave mnogih poslanika da su učestvovali u litijama u Crnoj Gori.

JEDNA LISTA

Za realizaciju ovog suštinski velikosrpskog projekta bilo je potrebno i krunjenje podrške vlastima od suverenističkog, prozapadnog glasačkog tijela.

Mantra ,,ne damo svetinje“ i akcija prikupljanja potpisa podrške koja je kasnije organizovana i koja tako podsjeća na vrijeme ,,antibirokratske revolucije“, imala je za cilj da SPC - uz podršku srpskih intelektualaca ovdje i u okruženju - pokuša da na stranu ,,pravednog gnijeva“ prevede što više onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci i još su vezani za DPS, crnogorske državne institucije, zdravstveni sistem ili univerzitete.

Obezbijeđena je i jaka propagandna podrška: svi državni i paradržavni mediji u Srbiji pod kontrolom Vučića počeli su sa masovnom proizvodnjom lažnih vijesti, ,,stručnih analiza“ i udara na ljude iz vrha vlasti u Crnoj Gori. Pridružili su im se i tradicionalno opozicioni i uticajni ovdašnji prosrpski mediji, poput Dana, Srpska televizija, koja se inače finansira iz crnogorskog i srpskog budžeta.

Analiza sadržaja pokazuje da su tom bloku svojevoljno prišli i brojni novinari koncerna Vijesti, ne samo atacima na vrh vlasti, što jeste dio kritički orjentisanih medija. Ovdje se iz novinarstva prešlo u direktan politički angažman. Neki novinari su bili aktivni učesnici litija a istovremeno izvještači; dio je vodio propagandne akcije protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a čelnici koncerna su posredno glorifikovali neke srpske sveštenike.

Tako je Gojko Perović u kolumni osnivača Vijesti predstavljen kao neka politička inkarnacija Martina Lutera Kinga, a jedan od akcionara Vijesti se javno ulizivao (,,Novače, oprosti“) teniseru Đokoviću, srpskom polit-sportskom brendu, što ga ne puštaju da uz korona turnir unese koronu u Crnu Goru... Čak su neki, poput glavnog urednika Vijesti, postali akteri tajnih političkih razgovora, kao onog između lidera Ure Dritana Abazovića i mitropolita Amfilohija...

Suština igre bila je pravljenje velikog bloka protiv Đukanovića, usmjeravanje gorčine svih opravdano nezadovoljnih građana i okupljanje svih opozicionih snaga pod kišobran SPC-a. Uz preduslov formiranja jedne opozicione liste u kojoj bi osim srpskih partija bez gubitničkih opozicionih lidera, kao ,,izdanak“ suverenista vegetirala Ura. Naravno, uz podršku ,,nezavisnih intelektualaca“.

Djeluje kao ozbiljna priprema za finalni obračun sa prozapadnom opcijom u Crnoj Gori.

Problem je, kao i uvijek, u realizaciji projekta. Razgovori unutar opozicionog bloka su pokazali da većina lidera nije željela da se uživi u ulogu ,,vodonoše“ u projektu, proradile su i lične omraze i sujete...

Jedinstvene opozicione liste neće biti što znatno smanjuje šanse za uspjeh velikosrpskog projekta na izborima. To, međutim, ne znači da je ovo kraj ideje o ,,srpskom svetu“.

Nakon izbora sljedeće godine slijedi popis, pa novi izbori. Što se ono kaže – ćeraće nas još. Draško ĐURANOVIĆ

6

Politika

12, 13. i 14. jul 2020.

Američki predsjednik čestitao Dan državnosti

SAD ostaju prijatelji Crne Gore

PODGORICA – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp čestitao je crnogorskim građanima i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću 13. jul, Dan državnosti.

– U svoje ime i u ime američkog naroda upućujem čestitke

Vama i narodu Crne Gore za Dan državnosti.

Tramp je iskoristio priliku i da čestita treću godišnjicu članstva u NATO savezu navodeći da Crna Gora nastavlja da daje značajan doprinos regionalnoj i globalnoj sigurnosti, kao i borbi protiv sajber i hibridnih

Nova većina na sjednici SO Budva smijenila odbore direktora lokalnih javnih preduzeća

Vladimir Bulatović i Petar Ivković izabrani za potpredsjednike Opštine BUDVA – Nova odbornička većina u SO Budva jednoglasno je juče, na sjednici lokalnog parlamenta, za potpredsjednike Opštine izabrala lidere budvanskih odbora Crnogorske i Socijaldemokrata Vladimira Bulatovića i Petra Ivkovića.

Na sjednici, kojoj nijesu prisustvovali odbornici opozicije, usvojen je i niz odluka koje se odnose na smanjenje poreza na nepokretnost, komunalnih i administrativnih taksi i naknada za korišćenje opštinskih puteva.

Dosadašnja sekretarka SO Marija Kusovac je na inicijativu odbornice DPS-a Snežane Kuč razriješena, dok je za vršiteljku dužnosti te funkcije imenovana Lidija Zirojević.

Na sjednici SO Budva smijenjeni su i dosadašnji članovi Odbora direktora Komunalnog preduzeća, a umjesto njih su imenovani Đorđe Medin, Vladan Marsenić, Marijana Strugar, Dušica Tomović i Svetlana Kastrati.

Smijenjen je i Odbor direktora gradskog Vodovoda i imenovan novi u sastavu Nikola Cvijović, Slobo Raičević, Đorđija Kovačević, Tanja Gardašević i Danko Radenović.

Razriješen je stari i imenovan novi saziv Odbora direktora preduzeća „Mediteran reklame“, koji sada čine Branko Vojinović, Krsto Stevović, Milica Ratknić, Ivan Milošević i Nevena Ćetković-Zec. Smijenjeni su i dosadašnji članovi Odbora direktora „Parking servisa“ i umjesto njih imenovani Milenko Medigović, Andrea Radulović, Luka Novaković, Nemanja

Sjednica više puta prekidana zbog opstrukcija opozicije Zasijedanje budvanskog lokalnog parlamenta juče je više puta prekidano zbog opstrukcija koje su, dolaskom u skupštinsku salu, izazvali odbornici Demokratskog fronta Đorđije Vujović i Janko Dimić, kao i SNP-a Krsto Rađenović.

Iako nijesu učestvovali u radu SO, kako na taj način ne bi dali legitimitet novoj većini, opozicioni odbornicu su u zaka-

Dosadašnja sekretarka SO Marija Kusovac je na inicijativu odbornice DPS-a Snežane Kuč razriješena, dok je za vršiteljku dužnosti te funkcije imenovana Lidija Zirojević

Malovrazić i Saša Čolović.

Imenovan je i novi Upravni odbor JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju „Biseri Budva“ u sastavu Biljana Dajković i Tamara Kalezić.

Novi predsjednik Opštine Nikola Divanović je, tokom obraćanja na sjednici SO, bivše rukovodstvo Opštine optužio da se, iako su imali tu mogućnost, nijesu bavili problemima koje je izazvazano vrijeme došli u skupštinsku salu i novu predsjednicu SO Anđelu Ivanović odmah u startu počeli da sabotiraju u vođenju sjednice, zbog čega je ona bila primorana da odloži početak zasijedanja.

Vujović je, odmah po ulasku u salu SO, sjeo pored Ivanović, dok je Dimić stao za skupštinsku govornicu odakle su novu većinu počeli da optužuju za prekrajanje izborne volje građana i „pljačku Opštine“.

Opozicioni odbornici su sve vrijeme ignorisali pozive Ivanović da sjednu na svoja mjesta i upozorenja da će im, ukoliko to ne učine, izreći opomenu. Onemogućena da izađe na kraj sa opstrukcijama, Ivanović je odložila početak zasijedanja, nakon čega su odbornici većine izašli iz sale SO.

la pandemija korona virusa.

- Za nepunih deset radnih dana smo pokazali dodatni politički senzibilitet u odnosu na ono što je bila dosadašnja praksa.

Garnitura prije nas se ovim nije bavila jer nije imala političkog kapaciteta za to – rekao je Divanović.

On je naveo i kako je, po dolasku na funkciju predsjednika Opštine, sve lokalne budžetske potrošače obavezao na racionalno trošenje sredstava, te donio odluku o korišćenju službenih vozila.

- Moramo biti svjesni da je ovo krizno vrijeme. Moramo ući u ozbiljnu finansijsku konsolidaciju Opštine Budva – poručio je Divanović.

Novoizabrani potpredsjednici Opštine Vladimir Bulatović i Petar Ivković su, sa skupštinske govornice, građanima obećali da će raditi u njihovom i interesu grada.

Ivković je poručio da će svo svoje profesionalno iskustvo usmjeriti na razvoj privrede u Budvi.

-Naši gosti ovog ljeta i ove godine moraju znati da su u Budvu dobrodošli više nego ikad - rekao je Ivković.

Bulatović je, sa druge strane, bivšem opštinskom rukovodstvu poručio da „neće uspjeti da ih zastraše“. Đ.Ć.

prijetnji, slanjem svojih vojnika u NATO, EU i UN misije širom svijeta i svojim napredovanjem ka ispunjenju obaveza izdvajanja sredstava u oblasti odbrane preuzetih u Velsu.

– SAD ostaju posvećene prijateljstvu i partnerstvu sa Crnom Gorom tokom njenog daljeg

nastavka realizacije demokratskih reformi i priprema za važne izbore ove godine. Unaprijed se radujem zajedničkom radu na jačanju našeg partnerstva i na unapređivanju vrijednosti slobode, sigurnosti i prosperiteta koje dijelimo – navodi se u Trampovoj čestitki. M. Lk.

Članica SDP-a dr Bruna Lončarević potpisala pristupnicu SD-u

Vraća se pravoj socijaldemokratiji Crne Gore KOTOR - Dugogodišnja istaknuta članica SDP-a dr Bruna Lončarević potpisala je danas pristupnicu Socijaldemokratama Crne Gore, nastavljajući, kako je istakla, da promoviše i njeguje ideju socijaldemokratije, kako je to radila i u SDP-u, sve do momenta dok ova partija nije skrenula sa jasno utvrđenih principa i programskih načela.

Lončarević je u obraćanju novinarima pojasnila da ovaj čin nije prelaz iz jedne partije u drugu, već da se vraća pravoj socijademokratiji Crne Gore, pravom putu, vraća se ljudima koji znaju što treba Kotoru i Crnoj Gori.

- Današnjim potpisom ispravljam grešku, što to nijesam uradila ranije. Ponosna sam što pristupam partiji koja je istinska ljevica, onoj koja baštini prava načela socijaldemokratije, slobodu, solidarnost, ljudska prava. To je partija koja se od samog početka bazira na viševjerskim i višenacionalnim principima, građanske profilacije i principima koji obuhvataju različite profile i strukture - kazala je dr Lončarević.

Posebno je kaže raduje što SD ima izuzetno kvalitetan program i što je zadnjih godina uspjela da okupi veliki broj mladih ljudi koji svojim idejama mogu da pruže veliki doprinos razvoju Kotora.

- S obzirom da imam iskustva, da sam iskrena i da sam prošla borbe kroz sve ovo, očekujem da ćemo moći zaista da postignemo kvalitetan rezultat koji će se odraziti na boljitak građana Kotora, jer je SD partija koja zna da čuje, da sluša, da sve ono što čuje i sluša objedini i da ispuni i želje i molbe građana i građanki Kotora.

Osjećam se počašćenom što su me primili kao prijatelja i kao čovjeka i omogućili one stvari koje u svojoj glavi imam i na koje mogu da se

Bruna Lončarević

oslonim i koje ću u svakom trenutku podržati - kazala je Lončarević.

Na pitanje novinara, Lončarević je kazala, da svi koji su je do sada vrijeđali, pokušavali su da na sve moguće načine otkriju što je to dobila i nijesu u tome uspjeli, jer nije tražila ništa, niti joj se išta nudilo.

- Dobra stvar u svemu ovome je što sam shvatila da sam na neki način pogriješila i što se vraćam svojoj izvornoj partiji socijaldemokratiji - kazala je ona.

Na pitanje da li je DPS ponudio da bude njena članica, odgovorila je da nije, te da DPS nije njena partija već da ona pripada socijaldemokratama.

Predsjednik OO SD Kotor Andrija Lompar, kazao je da je SD danas dobila novog člana koji je dokazao da misli svojom glavom koji se drži principa i koji principe hrabro brani.

- Pored toga dr Bruna Lončarević je dokazala da su joj na prvom mjestu interesi Kotora i građana Kotora i na taj način SD puno dobija. Sa druge strane, Lončarevićeva pristupa partiji u kojoj se njeguju te osobine. Današnjim činom potpisivanja pristupnice SD-u od strane gospođe Brune Lončarević, dobija i SD i ona, ali i grad Kotor, poručio je Lompar.

Svečanom činu potpisivnaja prisustvovali su odbornici u SO Kotor iz redova SD Snežana Borozan i Božidar Zvicer.

Iv.K.

Predstavljena zajednička platforma Ure, CIVIS-a i nezavisnih intelektualaca PODGORICA - Građanski pokret Ura, Savez građana CIVIS i nezavisni intelektualci juče su predstavili platformu „Crno na bijelo“ na osnovu koje je, kako su naveli, jedino moguće graditi modernu, evropsku i građansku Crnu Goru, prenosi agencija Mina.

Među više od stotinu inicijalnih potpisnika, koje je, kako navode

„Crno na bijelo“

iz GP Ura, okupila zabrinutost za mir i budućnost Crne Gore, brojni su ljekari, univerzitetski profesori, građanski aktivisti, borci za slobodne medije i demokratsko društvo i aktivisti civilnog sektora.

Njihov je cilj, kako su kazali,

smjena vlasti koja će izroditi drugačiju Crnu Goru, a koja će dostignuti sve svoje potencijale, kroz reforme pravosudnog, ekonomskog, zdravstvenog, obrazovnog sistema i građenje istinske ekološke države zasnovane na održivom

razvoju i zelenoj ekonomiji.

- Želimo državu visokog životnog standarda, u kojoj će naša mladost ostajati, zemlju izraženog blagostanja, srećnih i uspješnih ljudi - navodi se, između ostalog, u platformi.

Lider GP Ura Dritan Abazović kazao je da niko nikada na jednom mjestu nije ponudio 30 profesora doktora.

- Ovdje danas se mogu sastaviti dvije vlade. Nijesmo militantna partijska organizacija, želimo da građani dobiju šansu. Ako nemamo otvorene liste, pozivamo građane da budu na našoj listi i otvaramo je za njih – poručio je Abazović.

Među potpisnicima platforme su, između ostalih, hirurg Miodrag Pavličić, predsjednica

Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić-Mijović, univerzitetski profesori Maja Kostić, Milan Popović, Marko Backović, Tatjana Bečanović, Milan Marković i drugi, doktor Srđan Pavićević, karikaturista Goran Šćekić, ekonomista Valerija Saveljić, sociolog Bojan Baća i ekološki aktivista Aleksandar Perović.

R. P.

7

Ekonomija

12, 13. i 14. jul 2020.

RazgovoR: Predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda dr Zoran Vukčević PODGORICA – Uloga Investiciono-razvojnog fonda će u narednom periodu biti značajno veća, priprema se set posebnih kreditnih linija, kojima ćemo pokušati da omogućimo smanjenje negativnih posljedica na ekonomiju Crne Gore od uticaja pandemije, kazao je za Pobjedu predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda dr Zoran Vukčević.

poMoć za turizaM

Sigurno je, objašnjava on, da će turizam imati najveće posljedice i tom sektoru treba obezbijediti posebne mjere.

- Takođe, obezbijedili smo posebne kreditne linije za pomoć poljoprivredi, koje će omogućiti likvidnost ovoj ciljnoj grupi. IRF priprema poseban paket mjera, kojima će se obezbijediti da se smanji negativan uticaj pandemije i da se kako-tako turistički kapaciteti održe i pripreme za sljedeće godine - pojašnjava on.

Tu su, kako ističe, prije svega, kreditne linije koje su u toku, ali i one za obrtna sredstva koje daju i mogućnosti za isplatu ličnih dohodaka, - Nudimo kreditna sredstva za završetak postojećih investicija, ali i za nova ulaganja. Dakle, biće obezbijeđene nove kredit-

Pripremaju se posebne kreditne linije

Sigurno je da će turizam imati najveće posljedice i tom sektoru treba obezbijediti posebne mjere. Kreditne linije za poljoprivredu, brojna preduzeća… uz veoma povoljne kamate, kažu u IRF-u ne linije za završetak započetih investicija u turizmu, kao i one za nove. Takođe će biti kreditne linije za obrtna sredstva koja će se moći koristiti i za isplatu plata za one hotelijere koji ne budu u prilici da ostvaruju prihode pojašnjava Vukčević.

Turizam, kaže on, može da računa i na kreditne linije za renoviranje, rekonstrukciju...

- Bez obzira na ukupnu situaciju moramo biti svjesni činjenice da preživimo ovu godinu, ali takođe moramo biti i hrabri da krenemo u završetak postoje-

ćih, ali i novih investicija u turizmu - savjetuje predsjednik Odbora direktora IRF-a.

Biće, najavljuje on, kreditnih linija i za proizvodnju, poljoprivredu, usluge, a posebno za razvoj preduzetništva.

- Takođe, sa našim kreditnim linijama uticaćemo na diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti jer nam je to od strateške vaznosti - kaže Vukčević i dodaje da će kamate biti veoma povoljne.

IRF ulaže veliki napor da obezbijedi sredstva od međunarod-

Reprogram do dvije godine - Investiciono - razvojni fond će za preduzeća za koja bude postojala opravdanost, sprovesti i reprogram kreditnih linija sa novim grejs periodom do dvije godine i na taj način im omogućiti povoljniju likvidnost. S obzirom na to da nije isti intenzitet uticaja ukupne situacije na korisnike kredita, kao i to da se posljedice ne odnose u isto vrijeme i na isti način na sve kori-

snike kredita, IRF će pojedinačno analizirati svakog korisnika i na osnovu toga procjenjivati i donositi odluke u pravcu reprograma, moratorijuma, odobrenja dodatnih sredstava, kao i vršiti kombinaciju navedenih modela - objasnio je Vukčević.

Cilj je, kako dodaje, omogućavanje prevazilaženja krize preduzećima, povodom nastale situacije izazvane pandemijom korona virusa.

nih finansijskih institucija.

- Cilj je da izađemo u susret što većem broju preduzetnika i preduzeća, a nastavljamo saradnju sa dosadašnjim međunarodnim partnerima od kojih nabavljamo sredstva za rad kaže Vukčević.

likvidNost i pritisak

Od proglašenja pandemije, u okviru mjera kojesu bile usmjerene na zatvaranje privrednih subjekata, najveći problem sa kojim su se preduzeća suočila je likvidnost - prije svega za isplatu plata.

- Investiciono-razvojni fond je donio odluku o novoj kreditnoj liniji kojom je prije svega bila obezbijeđena isplata plata. Ta kreditna linija predstavlja dopunu postojećih linija, kojima nije bila predviđena isplata zarada.

U čitavom ovom periodu, najvećim dijelom smo isplaćivali kredite koji su namijenjeni za isplatu zarada i zakupa i na taj načinsmo omo-

Odobreno preko 400 kredita vrijednosti 59,5 miliona Od 25. marta do 25. juna IRF je primio preko 1.000 zahtjeva za kredit, odobreno je preko 400 kredita u ukupnom iznosu 59,5 miliona eura, a 385 zahtjeva je u proceduri - objašnjava Vukčević.

On dodaje da je u istom periodu odobreno 836 moratorijuma u ukupnom iznosu od 160,7 miliiona

gućili da veliki broj naših malih preduzetnika/preduzeća -ugostitelji, zanatlije, taksisti… jednostavno prežive - objašnjava on. Na sreću, kaže Vukčević, nije bilo potrebe da se koriste sredstva za likvidnost čija je namjena nabavka ljekova, medicinske opreme, kao i nabavka životnih namirnica i dezinfekcionih sredstava, osim u svega nekoliko slučajeva.

Vukčević kaže da je veliki pritisak na IRF, kao da banke ne

postoje.

- IRF nije projektovan da finansira cijelu crnogorsku ekonomiju. Podsjećanja radi, IRF je prošle godine dao najviše kredita od kada je osnovan 516 kredita u ukupnom iznosu preko 240 miliona eura.

I z m j e n e i d o p u n e s re d njoročnog plana IRF-a odnose se na dio kreditiranja usljed novonastale situacije izazvane pandemijom korona virusa - pojašnjava predsjednik Odbora direktora IRF-a.

M. p. M.

Vlada o prijedlogu poslanika opozicije da se na veća primanja uvede veća stopa

Poreze na zarade ne treba povećavati PODGORICA – Vlada je protiv povećanja poreza na veće zarade, naročito sada kada ekonomija trpi velike posljedice od epidemije kovid-19, jer bi to moglo uticati na smanjenje plata a samim tim i prohoda budžeta države. To je navedeno u mišljenju na predlog izmjena zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je podnio poslanik Posebnog kluba Aleksandar Damjanović.

On je predložio da se na iznos ličnih primanja koja su iznad prosječne mjesečne bruto zarade ostvarene u prethodnoj godini primijeni stopa poreza na dohodak od 15 odsto. Sadašnja stopa na kompletne zarade je devet odsto. Kako je u prethodnoj godini prosečna bruto zarada u Crnoj Gori iznosila 773 eura, to bi po ovom predlogu značilo da se do tog iznosa primjenjuje stopa od devet, a preko njega 15 odsto.

Neprihvatljivo

U Vladi, odnosno Ministarstvu finansija to smatraju neprihvatljivim iz više razloga.

- Ministarstvo finansija smatra da u periodu kada se posluje pod otežanim uslovima zbog pandemije izazvane virusom kovid-19, nije momenat uvoditi oporezivanje većih zarada na predloženi način. Naprotiv, Ministarstvo finansija ocjenjuje da bi uvođenje više stope na veće zarade bilo opterećenje

za sve poslodavce u Crnoj Gori.

Zato što su procjene da će zbog otežanog poslovanja doći do pada ekonomije u Crnoj Gori, slabljenja privredne aktivnosti, što može uticati na smanjenje postojećih zarada, pa bi uvođenje stope od 15 odsto na veće zarade za posljedicu moglo da ima njihovo smanjenje. Samim tim i manji prihod u budžetu po tom osnovu - objasnili su iz Ministarstva finansija.

Međutim, iz Ministarstva sasvim ne zatvaraju vrata za ovaj predlog.

- Predlog bi mogao biti predmet razmatranja nakon poboljšanja opšte situacije u zemlji - poručili su iz ovog Vladinog resora.

U Crnoj Gori je proporcionalni sistem oporezivanja dohotka fizičkih lica.

Iz Ministarstva kažu da su na strani ovog načina oporezivanja brojni argumenti. Protiv progresivnog oporezivanja, koji Damjanović predlaže zakonskim tekstom su, navode u Ministarstvu finansija, brojni razlozi.

- Progresivnim oporezivanjem povećavaju se podsticaji za zakonito izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak kroz mogućnost „bježanja“ u druge oblike dohodaka, čime se smanjuje poreska osnovica. Progresivnim oporezivanjem povećavaju se podsticaji za sivu ekonomiju, čime se smanjuje poreska osnovica. - Proporcionalni porezi su manje zahtjevni u adminis-

trativnom pogledu. Primjena progresivnog oporezivanja zahtijeva bolje obrazovanu i tehnički opremljeniju poresku administraciju - navode, između ostalog, iz Ministarstva finansija.

Oni objašnjavaju da proporcionalna stopa povećava prihode države.

- Kao rezultat dinamičnije ekonomije i manjeg obima poreske evazije država prikuplja više prihoda. Proporcionalna stopa u velikoj mjeri smanjuje vrijeme i trošak popunjavanja poreskih obrazaca, proporcionalna stopa čini da je fiskalni sistem zemlje privlačniji za strane investitore - naveli su brojne razloge iz Ministarstva.

Od početka fiskalne konsoli-

dacije 2017. Vlada je, kako kažu, vodila računa da ne povećava poresko opterećenje rada.

- Nego smo ga u prethodnoj godini smanjili, prvo kroz doprinose za obavezno socijalno osiguranje, a kasnije i kroz porez na dohodak fizičkih lica, što je od značaja za standard građana i ukupni privredni ambijent podsjećaju iz Ministarstva.

Pri tome smo, navode iz ovog resora, svjesni da u cilju daljeg povećanja konkurentnosti privrede i standarda naših građana treba i dalje raditi na smanjenju poreskog opterećenja rada.

- To je i dio ekonomske politike Vlade, pri tom vodeći računa da se ne ugroze ciljevi fiskalne politike i ne dovede u pitanje

dugoročna stabilnost i održivost javnih finansija - poručili su iz Ministarstva.

Mjere

Osvrćući se na aktuelnu tešku situaciju izazvanu pandemijom iz Vlade podsjećaju da su donijeli više mjera, u cilju olakšavanja života građana i pomoć privredi.

- Jedna od mjera odnosi se na odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja, koji pripadaju budžetu države.

Vlada je donijela Uredbu o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja kojom su propisani uslovi pod kojima se poreskim dužnicima koji nijesu u mogućnosti da izmire pore-

U maju pad za šest eura Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u prvom kvartalu tekuće godine bila je 5 24 eura. U maju je, prema podacima Monstata, iznosila 518 eura, što je 0,6 odsto manje u odnosu na april. Prosječna neto zarada u maju je bila jedan odsto viša u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječna bruto zarada u maju iznosila je 773 eura.

- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju u odnosu na april porasle 0,1 odsto proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu pale 0,7 odsto – objašnjavaju iz statistike.

Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u maju su u odnosu na april porasle u sektorima građevinarstvo, informisanje i komunikacije po 4,3 odsto, snabdijevanje vodom, upravljanje otpa-

dom četiri odsto, finansijske i djelatnosti osiguranja četiri odsto, snabdijevanje električnom energijom 3,4 odsto, ostale uslužne djelatnosti 2,4 odsto, vađenje ruda i kamena 0,7 odsto, kao i obrazovanje 0,6 odsto.

Pad je zabilježen u sektorima poslovanje sa nekretninama 15,5 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 12,3 odsto, usluge smještaja i ishrane 5,7 odsto, saobraćaj i skladištenje 5,6 odsto, umjetnost zabava i rekreacija 3,8 odsto, trgovina na veliko i malo 2,6 odsto, prerađivačka industrija, stručne, naučne i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti po 2,2 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto i državna uprava i odbrana 0,5 odsto.

ske obaveze, usljed negativnih efekata na poslovanje izazvanih epidemijom zarazne bolesti kovid-19, može odobriti odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja, za period od 90 dana, od dana dospjeća obaveza - mart, april i maj tekuće godine – podsjećaju iz Ministarstva finansija.

Objašnjavaju da se pod poreskim i neporeskim potraživanjima smatraju porez na dohodak fizičkih lica, doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, kao i potraživanja nastala po osnovu reprograma poreskih potraživanja u skladu sa Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja, odnosno odlaganja naplate poreskih i neporeskih potraživanja na osnovu Uredbe o uslovima za odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja.

Zbog pandemije koja je značajno pogodila i ekonomiju kod zaposlenih je realan strah od smanjenja zarada, što će zavisiti od razvoja situacije u narednom period. Podsjetimo da je i ministar finansija Darko Radunović nedavno kazao da će biti zadovoljan ako u ovim uslovima dramatičnog pada prihoda uspijemo do kraja godine da zadržimo ovaj fond zarada.

Podsjetimo da je za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca ovogodišnjim rebalansom budžeta predviđeno je M.p.M. 498,5 miliona eura.

8

Društvo

12, 13. i 14. jul 2020.

AKTUELNO: Fakulteti Univerziteta Crne Gore neće primjenjivati iste kriterijume prilikom upisa na besplatne dvogodišnje master studije

Na Filološkom neće morati svi da polažu prijemni PODGORICA – Na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore studenti koji imaju minimum prosjek C neće morati da polažu prijemni ispit za upis na dvogodišnje master studije koje počinju od ove godine, saznaje Pobjeda.

Na koji način će da budu koncipirane besplatne master studije na svim fakultetima, odnosno gdje će biti obavezan prijemni za sve kandidate, a na kojim univerzitetskim jedinicama će biti ,,izuzetaka“, ne zna se, jer nam iz Univerziteta Crne Gore nijesu odgovorili na poslata pitanja.

U Pravilniku o bližim uslovima, kriterijumima i postupku upisa u prvu godinu master studija precizirano je da prijemni ispit polažu kandidati za upis na sve studijske programe. Dalje objašnjavaju da se upis kandidata obavlja na osnovu opšteg uspjeha na osnovnim studijama i uspjeha na prijemnom ispitu.

BEZ PROVJERE

-Svi mogu da definišu svoje uslove za prijemni, zavisi od prirode fakulteta, broja studenata... Mi smo imali konsenzus na Vijeću i zauzeli smo stav da studenti koji imaju minimum prosjek C puste bez prijemnog – navodi za Pobjedu dekanica Filološkog fakulteta profesorica dr Tatjana Jovović.

To, prema njenim riječima, ne znači da će ti studenti definitivno i biti upisani, jer sve zavisi od ukupnog broja kandidata na određenim programima. Ukoliko se prijavi više studenata koji imaju bolji uspjeh, prosjek A ili B, te se popune mjesta, prijavljeni sa prosjekom C ostaju neupisani.

Prema riječima Jovović, ako, s druge strane, nakon rang liste ostane upražnjenih mjesta i za lošije kandidate, sa prosjekom nižim od C, oni će morati da polažu prijemni ispit.

Tatjana Jovović

Vesna Rubežić

- Htjeli smo da izdvojimo kvalitetan materijal. Dobili smo od UCG uput da pošaljemo svoj prijedlog. Odobrili su nam ovo.

Iskontrolisali smo da se ne može svako upisati. Mi dobro poznajemo studente – rekla je ona.

Kandidati koji su zainteresovani za upis na nove dvogodišnje master studije na Filološkom fakultetu ,,imaće priliku da svoje ambicije ostvare na konkursu koji će biti raspisan u septembru“. Jovović kaže da je licencom odobrena prilično visoka kvota, ali pretpostavljaju da broj mjesta neće biti popunjen do kraja.

Kaže da iskustvo pokazuje da je svaka studijska godina filter



Početak realizacije dvogodišnjih master studija na Filološkom fakultetu označava još veću kompatibilnost sa evropskim sistemom visokog obrazovanja – kaže dekanica Filološkog fakulteta dr Tatjana Jovović. Na Elektrotehničkom fakultetu će svi studenti morati da polažu prijemni ispit kvaliteta, pa broj studenata opada.

Upitana na koji način će tretirati studente koji su okončali specijalističke studije, imajući u vidu da su se ranije čule najave da će im se ta godina računati kao jedna završena na dvogodišnjem masteru, Jovović kaže da će, uz-

Kakvi testovi se polažu Kandidati zainteresovani za master studije stranih jezika i kultura na Filološkom fakultetu, koji ne zadovoljavaju kriterijum za direktnu prohodnost, treba da polažu prijemni ispit koji se sastoji iz testa iz jezika (B2 nivo) i testa iz književnosti i kulture. Dekanica prof. dr Jovović objašnjava da za upis na master Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti i Srpski jezik i južnoslovenske književnosti treba položiti odgovarajući test iz crnogorskog/srpskog jezika i južnoslovenskih književnosti i kultura.

BEZ UJEDNAČENIH KRITERIJUMA: Univerzitet Crne Gore

imajući u obzir sve okolnosti, težiti racionalnim rješenjima.

- Pa razmišljamo u pravcu priznavanja istih ili srodnih ispita sa specijalističkih studija i omogućavanja što bezbolnijeg preusmjeravanja na dvogodišnji master studenata koji su okončali specijalističke studije, a žele da

-Na svih sedam studijskih programa Filološkog fakulteta planiran je upis na dvogodišnji master, s tim što SP za engleski jezik i književnost kao najbrojniji predlaže upis na dva mastera: Engleski jezik i književnost (50 studenata) i Engleski jezik – prevodilaštvo (30). Osim toga, studenti se mogu opredijeliti za master programe Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti (55), Srpski jezik i južnoslovenske književnosti (45), Ruski jezik i književnost (30), Francuski jezik i književnost (35), Italijanski jezik i književnost (25), Njemački jezik i književnost (20) – poručila je Jovović.

FPN objavio literaturu da se studenti pripreme za provjeru znanja Prodekanka za nastavu na Fakultetu političkih nauka prof. dr Vesna SimovićZvicer kazala je za Pobjedu da je studentima još prije mjesec na sajtu postavljena literatura za pripremanje prijemnog ispita za svaki od predmeta, a polaganje će najvjerovatnije biti u pisanoj formi.

-Za upis na FPN je predviđeno da bude upisano ukupno 150 studenata na master studijama, i to: po 40 na smjerovima: Socijalna politika i socijalni rad; Međunarodni odnosi; Komparativna politika, a 30 studenata na smjeru: Medijske studije i novinarstvo – kaže ona.

Vijeće FPN-a je, prema njenim riječima, odredilo predmete koje će studenti koji budu kandidati za magistarske studije polagati na prijemnom ispitu - za svaki od smjerova.

Za smjer Socijalna politika

idu dalje – rekla je ona.

Početak realizacije dvogodišnjih master studija na Filološkom fakultetu, zaključuje Jovović, označava još veću kompatibilnost sa evropskim sistemom visokog obrazovanja. Studentima se, kaže ona, nudi produbljivanje, proširivanje i zaokruživanje znanja stečenih na osnovnim studijama.

INTELEKTUALNI KAPITAL

- Očekujemo da će se kao kandidati za ove studije prepoznati studenti sa dužim dahom, odnosno oni koji nijesu zainteresovani samo za što bržu valorizaciju stečenog znanja na tržištu, što je legitiman poriv, već imaju želju da akumuliraju i dodatni intelektualni kapital – poručila je ona.

Svi polažu Na Elektrotehničkom fakultetu će, sa druge strane, sudeći prema riječima prodekanice za nastavu prof. dr Vesne Rubežić, morati apsolutno svi studenti da polažu prijemni ispit. Kaže da nijesu razmatrali mogućnost koju planira da realizuje Filološki fakultet.

- Prijemni ispit za upis na master studijske programe na ETF-u biće organizovan u formi jednog pismenog ispita koji se sastoji iz zadataka i/ili pitanja iz matematike, elektrotehnike i oblasti koja je od interesa za dati studijski program – objašnjava ona.

Vesna Simović-Zvicer

i socijalni rad polagaće se Socijalna politika i Socijalna zaštita, na Medijskim studijama i novinarstvu provjeravaće se znanje studenata iz Uvoda u novinarstvo i Online novinarstvo i novi mediji, a ko bude želio da upiše master na Međunarodnim odnosima i politikologiji polagaće Uvod u političke nauke, Osnovi istraživanja u političkim naukama i Uvod u međunarodne odnose.

Na ETF-u će se organizovati nastava na šest master studijskih programa. Na svakom od njih, prema licenci, ima mjesta za po 50 studenata.

Izmijenjenim Zakonom o visokom obrazovanju 2017. godine uveden je novi model studiranja 3+2+3 (osnovne, master i doktorske) koji je zamijenio 3+1+1+3(osnovne, specijalističke, magistarske, doktorske).

Kako je tada pojašnjeno, besplatne dvogodišnje master studije uvedene su iz razloga što, između ostalog, specijalističke, kako se ispostavilo, nijesu davale dovoljno prepoznatljivost crnogorskim studentima u drugim zemljama koje su primjenjivale model 3+2+3. Iz Ministarstva prosvjete u više navrata je saopštavano da će kadar koji se školuje po novom sistemu biti prepoznat kao izuzetno kvalitetan, te da je dvogodišnji master bolji odgovor na potrebe poslodavaca u dijelu potrebnih znanja, vještina i kompetencija.

Isticali su da prvi put Zakonom omogućavaju polaganje ispita prilikom upisa na master studije, kako bi, pored ostalog, izbjegli eventualnu nepravdu da studenti sa boljim prosjekom stečenim na fakultetima za koje se sumnja da izdaju diplome slabijeg kvaliteta, zauzmu mjesto studentima državnog fakulteta.

Nada ĐURĐEVAC

Društvo

12, 13. i 14. jul 2020.

9

Dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, povodom Trinaestojulske nagrade

Priznanje nam je došlo u vrijeme najvećeg izazova U narednim danima ovaj zadatak će biti značajno izazovniji jer većina ljekara od januara živi jedan dugački dan u kojem skoro da ne odlaze kući i ne viđaju svoje porodice, kaže Mugoša podgorica - Institut za javno zdravlje je dobitnik ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, a za „Pobjedu“ je tim povodom govorio prof. dr Boban Mugoša, direktor ustanove koja je u najužem fokusu pažnje crnogorske javnosti.

On je kazao da ova nagrada ne pripada samo Institutu, već da predstavlja nagradu za sve zdravstvene radnike u Crnoj Gori koji su je zaslužili svojim požrtvovanjem, trudom i danonoćnim radom.

- Nažalost, nagrada dolazi u trenutku kada se suočavamo sa još većim izazovom i povećanim obolijevanjem u mnogim opštinama. U situaciji kada je neizvjesno kretanje infekcije ne samo u našoj populaciji nego i u svijetu, pošto se radi o pandemiji koja nas svakoga dana sve više iznenađuje, nagrada predstavlja dodatni podsticaj da radimo još više i još bolje - rekao je Mugoša.

On je kazao da će u narednim danima ovaj zadatak biti značajno izazovniji „jer većina ljekara od januara živi jedan dugački dan u kojem skoro da ne odlaze kući i ne viđaju svoje porodice“.

Došlo je vrijeme Da se pokaže znanje

IJZ se sastoji od nekoliko centara koji se bave različitim oblastima kontrole i prevencije zdravlja nacije. Ipak, u aktuelnoj situaciji, Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti je u prvom planu.

Na pitanje da li je pomislio da se epidemiolozi zapravo cio život pripremaju za situacije za koje se nadaju da do njih neće doći, Mugoša je odgovorio da je to tako i da su se iskreno nadali da nikada neće učestvovati u rješavanju neke od njih.

- Kod pandemija ne važi pravilo da je onaj ko je vidio jednu pandemiju – vidio sve, jer nažalost ne postoji model niti jedno rješenje koje je isto za sve države i nacije. U svakom slučaju, nema težeg vremena za epidemiologa od ovog današnjeg. Dani su dugi i isti.

Broj oboljelih će rasti, distanca i higijena su jedino oružje koje imamo

NAGRADA PREDSTAVLJA DODATNI PODSTICAJ: Boban Mugoša

Rad ne prestaje i sve ga je više.

Napori koji se ulažu su nadljudski. Ali to nije samo sudbina epidemiologa. Radi se i o čitavom nizu drugih službi koje zajedno sa epidemiolozima nastupaju i rade pokušavajući da ugase plamen obolijevanja. I na to se ne smije zaboraviti – naglasio je dr Mugoša.

što je uloga instituta?

Institut je sam po sebi jako specifična ustanova koja odavno nije samo obična zdravstvena ustanova.

- On je naučno nastavna baza dva Univerziteta, prva akreditovana naučno-istraživačka ustanova u zdravstvenom sistemu, on je i dijagnostički centar kao i logistički ali i dio prvog centra izvrsnosti Ministarstva nauke čija je okosnica bio Univerzitet Crne Gore i Elektrotehnički fakultet, dok je danas dio jednog od novih uspostavljenih centara izvrsnosti, koji pored Instituta za javno zdravlje okuplja i Univerzitet Donja Gorica sa nizom kredibilnih partnerskih organizacija - objašnjava on.

Naglašava da je uloga Instituta šarolika i doseže daleko izvan uskog zdravstvenog ili javnozdravstvenog segmenta. Mugoša je objasnio da IJZ prati, predlaže, projektuje, predviđa, sprovodi, analizira ali i implementira ključne elemente javnozdravstvenih politika a da je uz to sve važan i rad na terenu, edukacija, prosvjećivanje, dijagnostika ali i laboratorijska obrada ne samo humanih uzoraka i ne samo iz oblasti mikrobiologi-





Kod pandemija ne važi pravilo da je onaj ko je vidio jednu pandemiju – vidio sve, jer nažalost ne postoji model niti jedno rješenje koje je isto za sve države i nacije. U svakom slučaju, nema težeg vremena za epidemiologa od ovog današnjeg

je već i sanitarne hemije i tokslikologije.

- Količina rada i posla zavisi od situacije i vremena, nekada i trenutka jer mi moramo biti kadri na vrijeme prepoznati i reagovati ali isto tako poput maratonca izdržati i duge trke i velike napore - rekao je Mugoša.

S obzirom na to da prate zdravlje nacije, do epidemije je u Crnoj Gori najviše oboljelih od kardiovaskularnih problema, a od zaraznih su u vrhu one koje imaju sezonski karakter - grip i varičela, te da je sve manje crijevnih bolesti, zbog povećanog standrada bezbjednosti hrane. U Crnoj Gori su karakterističnije nezarazne bolesti. Dr Mugoša to objašnjava ovako: - Kada se radi o obolijevanju u Crnoj Gori ono je do korone jasno pokazivalo tzv. epidemiološku tranziciju koja je fenomen karakterističan za ekonomije u razvoju, a to je da se obolijevanje posljednjih decenija sa terena zaraznih

Među nezaraznim bolestima dominiraju bolesti srca i krvnih sudova, ali i maligniteti. To je sve posljedica nezdravih stilova života i uopšte uzev modernog življenja. Tu vidim ključne probleme zdravlja Crnogoraca, ali i veliki izazov koji će se jako izazovno prevazići - istakao je dr Mugoša

polako prebacuje na nezarazne bolesti što je posljedica izmjene stilova života li i boljeg životnog standarda smatra on.

Kada se radi o zaraznim bolestima njih karakteriše izražena sezonalnost.

- Na godišnjim nivoima uočava se ritam u kojem se smjenjuju pojedinačno gledano grip i druge respiratorne infekcije, te varičela. Zatim slijede crijevne zarazne bolesti kojih u apsolutnim brojevima iz godine u godinu ima sve manje što je posljedica dobrog sistema bezbjednosti hrane - ističe dr Mugoša.

Među nezaraznim bolestima dominiraju bolesti srca i krvnih sudova ali i maligniteti.

- To je sve posljedica nezdravih stilova života i uopšte uzev modernog življenja. Tu vidim ključne probleme zdravlja Crnogoraca ali i veliki izazov koji će se jako izazovno prevazići - istakao je j. martinoviĆ on.

- Svima je jasno da će broj oboljelih rasti još neko vrijeme a više je razloga za to. Ponajviše zbog činjenice da su oboljeli koji su prvi otkrivani imali ogroman broj kontakata te da očigledno imamo dosta asimptomatskih i neprepoznatih slučajeva u zajednici, koji su sposobni da bez pridržavanja mjera bolest dalje šire u zajednici, odgovorio je dr Mugoša na pitanje kakva je epidemiološka procjena narednog perioda.

Institut očekuje da mjere, koje su ovog puta ciljane i fokusirane na žarišta daju efekat, kako bi se na taj način suzbilo obolijevanje na onim mjestima na kojima i nastaje, štiteći ostale opštine i teritorije.

- Nadamo se da će se građani uvijek i svuda pridržavati propisanih mjera i preporuka - rekao je dr Mugoša.

Prema njegovim riječima situacija sa novim korona virusom je sama po sebi zbunjujuća.

- Bezbroj puta nas je ovaj virus iznenadio, zbunio, uplašio... i što je najgore i dalje nastavlja to da radi – rekao je on.

Komentarišući često zbunjujuće podatke, procente smrtnosti i obolijevanja u poređenju sa drugim zemljama, dr Mugoša je istakao da je Institut od samog starta o obolijevanju izvještavao javno i transparentno.

- Objavljujući podatke onako kako su oni postajali dostupni medicinskoj zajednici i na tome ćemo nastaviti da insistiramo, jer samo takav stav predstavlja temelj za dalju izgradnju partnerskih odnosa sa svim građanima Crne Gore - rekao je on.

On je kazao da bi mnogi da ospore neke stvari ali i rad Instituta „ali imamo veliku podršku prije svega građana i samo otvorenošću možemo dokazati i po ko zna koji put ponoviti da smo servis na usluzi našim građanima.“ IJZ preporučuje NKT-u mjere koje bi trebalo preduzeti u cilju sprečavanja širenja epidemije. Na pitanje da li se može očekivati da one postanu strože, dr Mugša je odgovorio: - Nažalost sa novim korona virusom ništa se ne može isključiti. Ako obolijevanje i nažalost umiranje porastu toliko da zaprijete da ugroze funkcionisanje države mejre će morati biti drastičnije na dobrobit svih nas.

On je kazao da je situacija „bez ikakvog ublažavanja jako prijeteća posebno u određenim opštinama“.

- Prijeteća je i činjenica da postoje problemi sa sprovođenjem mjera kao i sa percepcijom opasnosti od novog korona virusa koji javnost nažalost ne doživljava kao neposrednu opasnost. E tu je ključ i uspjeha i neuspjeha – istakao je on.

Na kraju je apelovao da se treba pridržavati mjera na kojima epidemiolozi insistraju.

- Distanca fizička i socijalna, higijena ruku i prostora, te nošenje maski u skladu sa mjerama može se očekivati uspješna kontrola širenja infekcije. Moramo poštovati donešene mjere jer drugog oružja protiv ovog virusa nemamo - ponovio je apel dr Mugoša.

Nagrada ne pripada samo Institutu, već svim zdravstvenim radnicima

10

Društvo

12, 13. i 14. jul 2020.

Podaci iJZ: Raste broj testiranih, ali i oboljelih od korone

Pozitivnih 87, preminulo dvoje Registrovano 840, aktivno 816 slučajeva Od početka juna ukupno je registrovano 840 slučajeva zaraze korona virusom, od kojih se oporavilo deset pacijenata, a preminulo njih 14. Najviše zaraženih je u Podgorici njih 308, dok je najviše preminulih u Rožajama njih šestoro, a u Podgorici, Beranama, Bijelom Polju, Baru, Plavu, Ulcinju, Gusinju i Petnjici preminuo je po jedan pacijent.

Iz jedne od laboratorija Instituta

PODGORICA – Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u posljednja 24 časa završile PCR analizu 709 uzoraka na novi korona virus, među kojima je 87 rezultata bilo pozitivno. U Crnoj Gori je trenutno registrovano 816 aktivno oboljelih od virusa kovida-19.

Najviše novih slučajeva registrovano je u Podgorici 41, u Beranama 12, Nikšiću devet, Bijelom Polju sedam, Pljevljima šest, Rožajama i Budvi po tri, Cetinju dva, dok je u Baru, Herceg Novom, Plavu i Ulcinju registrovan po jedan oboljeli.

- Među pozitivnima su bili i rezultati dvije osobe iz Plava i Rožaja koje su juče preminule, a prijavljena su i dva smrtna ishoda kod pacijenata koji su od ranije bili pozitivni, a liječeni su u Kliničkom centru Crne Gore i OB Berane.

Preminule osobe bile su iz Podgorice i Rožaja. Analiza za još jedan slučaj sumnjive smrti zbog kovida-19 koja je prijavljena danas je u radu – saopšteno je iz IZJ.

PRivRemene bolnice

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je agenciji MINA da privremene bolnice mogu biti dostupne onog trenutka kada potrebu za njima

Prvi slučaj na Žabljaku Prvi slučaj korona virusa registrovan je u opštini Žabljak, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

-Analizom opština prebivališta novootkrivenih slučajeva, utvrđeno je da je jedan od novooboljelih pacijent iz Žabljaka koji se trenutno liječi u bolnici u Pljevljima- navodi se na Tviter nalogu Instituta.

procijeni medicinski štab.

Naveo je da je crnogorski zdravstveni sistem, ukoliko se okolnosti budu mijenjale, spreman za preraspodjelu kapaciteta i unutar opštih bolnica na cijeloj teritoriji države.

- Sadašnja epidemiološka dešavanja na sjeveru posebno su u fokusu naše pažnje, tako da su na vrijeme i revidirani

planovi za postupanje u posebno pogođenim opštinama i zdravstvenim ustanovama u njima - kazao je Hrapović navodeći da su strateškim planom detaljno razrađene aktivnosti u skladu sa epidemiološkom situacijom u zemlji.

U slučaju ponovnog aktiviranja privremenih bolnica, predviđeno je da prve budu otvorene Bemaks arena u Podgorici i Sportski centar u Beranama, čija je oprema uredno skladištena i može biti odmah dostupna. Hrapović je kazao da je aktuelnim planom predviđeno da na sjeveru Opšta bolnica u Beranama, sa kapacitetom od 85 kreveta za moguće kovid pacijente i pljevaljska bolnica sa 15 mjesta, budu na raspolaganju za pacijente koji zahtijevaju bolnički tretman, a koji su inficirani korona virusom, dok će na jugu na raspolaganju biti Opšta bolnica u Baru sa kapacitetom od 100 kreveta.

-Nikšićka bolnica trenutno

U KCCG se liječi 32 pacijenta U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 32 pacijenta, od kojih je 14 pacijenata u Klinici za infektivne bolesti, sedamnaestoro ih je u Internoj klinici od kojih je dvoje na intenzivnoj njezi, 15 pacijenata je u poluintenzivnoj jedinici, a jedan u Klinici za ortopediju i traumatologiju.

posjeduje 55 kreveta za moguće kovid pacijente. Specijalna bolnica za plućne bolesti ,,Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku ima 30 postelja za kovid pacijente sa lakšom kliničkom slikom - naveo je Hrapović.

ZbRinjavanje

Planirano je da bjelopoljska Opšta bolnica, bolnica u Kotoru i cetinjska bolnica ,,Danilo I“ ostanu „čiste“ ustanove sekundarnog nivoa za sva stanja koja je potrebno zbrinuti.

Hrapović je kazao da crnogorski zdravstveni sistem posjeduje dovoljno zaštitne medicinske opreme te da su iskustva pokazala da ni jedan sistem na svijetu nije kreiran da izdrži takav udar kakav je pandemija korona virusa.

- Crnogorski zdravstveni sistem je pokazao fleksibilnost u prethodnom periodu u smislu pravovremenog i adekvatnog odgovora na izazove koje je epidemija donijela. Nema razloga da se i sada ne ponašamo tako. Ni mi ne bi trebalo da testiramo granice izdržljivosti sistema, već da se opredijelimo za model pametnog pristupa ovoj situaciji - kazao je Hrapović ocjenjujući da Crna Gora neće biti u problemu ukoliko se budu poštovale preporuke ljekara. m. l.

Veliko interesovanje za Građevinski fakultet

Prema riječima prodekanke za nastavu doc. dr Ivane Ćipranić od 121 prijavljenog

kandidata, upisano je njih 110 u skladu sa konkursom.

- Razumljivo je interesovanje za upis na Građevinski fakultet, s obzirom na potražnju građevinskih inženjera svih profila na tržištu rada. Nadamo se da će se ovakav trend nastaviti i narednih godina.

Posebno nas raduje da se ove godine među 110 kandidata, koji su stekli pravo na upis, nalazi 47 kandidata sa diplomom

Srpska trobojka u centru grada

Drska i bahata provokacija uoči praznika PODGORICA – Iz Opštinskog odbora DPS Berane poručeno je da postavljanje srpske trobojke, pored crnogorske i opštinske zastave na zgradi opštine i ostalim opštinskim institucijama, zaslužuje adekvatnu reakciju državnih organa, ali prije svega osudu ukupne crnogorske javnosti.

- Nepoštovanje državnih simbola od strane lokalnih vlasti u Beranama ne iznenađuje koliko šokira stepen drskosti i spremnosti da se baš uoči proslave Dana državnosti, obilježavanja najsvjetlijega datuma crnogorske istorije, bahatošću provocira reakcija građana. Ne gajimo iluziju o odnosu lokalne vlasti u Beranama prema simbolima crnogorske države, ali bi civilizovani ljudi bar u prazničnim danima, kad lideri iz cijelog svijeta odaju puno poštovanje Crnoj Gori i njenoj slobodi, morali uvažiti istorijska fakta da je naša zemlja kroz istoriju skupo tu slobodu plaćala životima svojih najboljih sinova, od Tuđemilske bitke do konačne pobjede crnogorskih antifašista – saopštili su iz beranskog odbora ove partije.

Oni su beranskim vlastima poručili da će učiniti sve da više ne dođu u priliku da na ovaj način šalju poruke o nepoštovanju crnogorskog slobodarstva i slavne antifašističke prošlosti, koje će se njihovi potomci stidjeti.

R.P.

Mladi DPS-a Kolašin ogorčeni zbog skrnavljenja zastave

Neko bacio zastavu u smeće

KOLAŠIN – Savjet mladih DPS-a Kolašin najoštrije je osudio čin skrnavljenja crnogorske zastave, nakon što je nepoznati počinilac bacio u korpu za smeće.

- U susret Danu državnosti, najznačajnijem datumu naše države, umjesto da se ponosno vijori na nečijem domu, u znak sjećanja na bitke i barjaktare, najljepša zastava na svijetu je oskrnavljena. Podsjetimo se, 13. jula 1878. godine Crna Gora postala je na Berlinskom kongresu nezavisna država, a istoga datuma, samo 1941. godine čitav svijet ostao je zadivljen

crnogorskom lučom slobode, što je ustala protiv fašističkoga okupatora – poručili su mladi DPS-a Kolašina.

Oni su podsjetili da je baš u ovom mjestu 1943. godine održano istorijsko zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke na kojem su donijete odluke koje su uzdigle Crnu Goru iz međuratnoga poniženja.

- Kako bi danas junaci Mojkovačke bitke, Trinaestojulskog ustanka i svi drugi crnogorski stradalnici gledali na čin sramoćenja državnih simbola? – pitaju se mladi DPS-a.

R.P.

U Sloveniji obilježen Dan državnosti Crne Gore

Popunjena sva mjesta u prvom upisnom roku PODGORICA - Na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore popunjena su sva mjesta za upis u prvu godinu studija, predviđena Konkursom, za studijsku 2020/2021. godinu – saopšteno je iz ove obrazovne institucije.

Reakcija OO DPS Berane na trobojku na zgradi opštine

Lazović položio vijenac na Grobnici narodnih heroja PODGORICA – Ambasador Crne Gore u Sloveniji Vujica Lazović položio je vijenac na spomen obilježje Grobnica narodnih heroja u Ljubljani povodom 13. jula Dana državnosti Crne Gore uz prisustvo počasne garde slovenačke vojske – saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Građevinski fakultet

,,Luča“ - kazala je Ćipranić.

Prilikom upisa, kandidatima se vrednuje uspjeh iz matematike i fizike, koji su od značaja za savladavanje gradiva ovog

fakulteta, a kandidati su rangirani na osnovu uspjeha iz srednje škole i rezultata na eksternom maturskom ispitu.

R. P.

On je kazao da je ovakav način obilježavanja 13. jula, u saradnji sa Savezom udruženja boraca za vrijednosti NOR-a Slovenije, postao tradicija, izrazivši „zadovoljstvo što i ove godine imamo priliku da se zajednički prisjetimo vrijednosti na kojima je utemeljen crnogorski identitet,

odajući počast onima koji su za slobodu i vrijednosti antifašizma dali svoje živote“.

Polaganju vijenca prisustvovala je članica Predsjedništva SUBNOR-a Slovenije i predsjednica SUBNOR-a Ljubljana Julijana Žibert, kao i predstavnici udruženja crnogorskih iseljenika u Sloveniji.

Na spomeniku je uklesano ime narodnog heroja Milovana Šaranovića, rođenog 1913. godine u Potkraju kod Danilovgrada, inicijatora i učesnika brojnih ustaničkih i oslobodilačkih bitaka, koji je, kao komandant partizanskih jedinica, poginuo jula 1943. godine na teritoriji Slovenije.

R.P.

Društvo

12, 13. i 14. jul 2020.

11

Ministar prosvjete za Pobjedu najavljuje brzo predstavljanje digitalnih udžbenika

Šehović: Nadamo se redovnom početku godine, a spremni smo za svaki scenario PODGORICA - Prosvjetni radnici su jedni od heroja krize sa korona virusom. U to valjda, više niko ne sumnja. Ostavljati svoje porodice u jeku epidemije da biste se izložili sudu javnosti i učinili sve što je do vas, je, bez pretjerivanja, podvig.

I ne samo to. Oni su, ovim projektom i komunikacijom na daljinu sa đacima, po prvi put zapravo iznijeli na vidjelo i roditeljima i čitavoj javnosti obim i značaj svog posla - kaže u intervjuu Pobjedi ministar prosvjete Damir Šehović.

Ističe da je sada siguran da niko neće govoriti da je to lak posao sa par časova dnevno i tri mjeseca godišnjeg odmora.

POBJEDA: Obzirom na veoma nepogodnu zdravstvenu situaciju, kao i nemogućnost da predvidimo koliko može trajati epidemija korone, da li je crnogorski obrazovni sistem spreman da se naredna školska godina započne onlajn predavanjima? ŠEHOVIĆ: Crnogorski obrazovni sistem se nada redovnom početku godine, a spreman je za svaki scenario.

Naime, u prvom kriznom periodu, u kome smo bili mnogo nespremniji na ono što nas čeka nego sada, pokazali smo da u svega nedjelju dana možemo da napravimo sasvim solidno premošćavanje.

Dodaću i da smo u par nedjelja sproveli ne samo #UčiDoma, već i organizovali nevjerovatan e-upis na tri nivoa obrazovanja: vrtići, osnovne škole i srednje škole. A kako smo, za svega par nedjelja, postavili te platforme, dovoljno govori i činjenica da je u vrtiće upisano preko 23.000 djece bez ikakvih većih problema. Upis u osnov-



Prosvjeta je veliki sistem sa skoro 14.000 zaposlenih, a mi uvijek insistiramo na sistemskim rješenjima poboljšanja statusa naših zaposlenih. Ona su bolja, kvalitetnija, ali i, uzevši u obzir broj zaposlenih, imaju veće implikacije na budžet. Ipak, i pored toga, uvijek smo uspijevali da napravimo novi korak naprijed kada je riječ o njihovom statusu, a tako će biti i ubuduće, tu nema sumnje - kaže Šehović ne škole za oko 7.000 prvaka takođe je protekao odlično, kao i prvi rok upisa u srednje škole za oko 7.000 polumaturanata. Što znači da, u svakoj eventualnoj novoj situaciji, do koje, nadam se, ipak neće doći, imamo i znanje i infrastrukturu. Ili, da budem još precizniji: imamo plan podrške za loš scenario, ali se spremamo za dobar.

POBJEDA: Kako ocjenjujete dosadašnji učinak projekta ,,Uči doma“. Da li je ovim projektom nastavljen kontinuitet kvalitetnog nastavnog procesa? ŠEHOVIĆ: Čini mi se da svi zaboravljaju da je #UčiDoma urađen za sedam dana, kao odgovor na krizu. A činjenica da svi to zaboravljaju i gledaju ga kao unapređenje sistema, dovoljno govori o tome koliko je kvalitetan on bio: preko svih očekivanja, kada uzmemo u obzir okolnosti i vrijeme u kome je pripreman.

Dakle, nijesmo pripremali #UčiDoma mjesecima i godinama, već nekoliko dana, u namjeri da održimo sistem i pomognemo mu da ,,preživi“, a dobili smo nešto za što imamo konstantne zahtjeve da se u nekom obliku nastavi, paralelno sa naravno redovnim školovanjem. Da ne govorimo o tom e d a s m o b e z i ka k v i h problema uspjeli da održimo i

Znate i sami da su od ove godine povećane plate prosvjetnim radnicima, u okviru realnih mogućnosti. Znate isto tako da je uspostavljen Fond za kvalitet i talente sa značajnim finansijskim nagradama, od kojih skoro pola ide u ruke nastavnika. Upoznati ste i sa činjenicom da smo, otkad sam došao na čelo prosvjete, konstantno povećavali izdvajanja za stambene potrebe zaposlenih u prosvjeti kroz zadrugu ,,Solidarno“, pa smo sa 450.000 eura godišnje, sad došli na 700.000 godišnje

maturske i polumaturske ispite, iako je i tu bilo rezervi.

Kad uzmete u obzir i iskustva mnogih drugih država u ovim potpuno novim okolnostima, zaiste nemamo čime da budemo nezadovoljni, a mi jesmo vrlo samokritični. Pokazalo se da sistem nije ni trom niti nevoljan za promjene. Pokazalo se da se u rekordnim rokovima možemo organizovati. Pokazao se takođe kvalitet rada prosvjetara.

Konkretno: Za nedjelju dana je uspostavljena #UčiDoma platforma za učenje na daljinu sa oko 1.700 snimljenih predavanja iz 17 predmeta na tri kanala, u čijem snimanju je učestvovalo oko 200 nastavnika iz 35 škola. Preko 80 odsto građana gledalo je #UčiDoma sadržaje. Otvoren je i vebsajt sa oko 400.000 posjeta, Jutjub kanal sa 3 miliona pregleda, i aplikacija #UčiDoma sa svim materijalima sa oko 10.000 preuzimanja. Većina roditelja, prema istraživanju IPSOS-a i UNICEF-a, zadovoljna je kako su škole i vrtići reagovali na krizu.

Oko 75 odsto srednjoškolaca cijeni da su #UčiDoma predavanja izuzetno korisna, dok 87 odsto srednjoškolaca cijeni da su nastavnici bili zainteresovani za korišćenje #UčiDoma materijala. Unija srednjoškolaca je podržala #UčiDoma projekat. Što je definicija uspješnog kriznog projekta, ako ne podaci gore?

POBJEDA: Epidemija kovida-19 je bila veoma izazovna za sve crnogorske građane.

Crnogorski nastavnici su prvi put morali pripremiti i snimiti sate i sate edukativnog materijala kako ne bi trpio obrazovni proces. Dokazali su da su spremno savladali ovaj izazov. Možemo li u budućnosti očekivati poboljšanje materijalnog statusa prosvjetnih radnika? ŠEHOVIĆ: Prosvjetni radnici su jedni od heroja krize sa ko-

rona virusom. U to valjda, više niko ne sumnja. Ostavljati svoje porodice u jeku epidemije da biste se izložili sudu javnosti i učinili sve što je do vas, je, bez pretjerivanja, podvig. I ne samo to. Oni su, ovim projektom i komunikacijom na daljinu sa đacima, po prvi put zapravo iznijeli na vidjelo i roditeljima i čitavoj javnosti obim i značaj svog posla. Sada, siguran sam, niko neće govoriti da je to lak posao sa par časova dnevno i tri mjeseca godišnjeg odmora.

Nama, u Ministarstvu prosvjete, nije bio potreban ovaj projekat da bismo to shvatili. Znate i sami da su od ove godine povećane plate prosvjetnim radnicima, u okviru realnih mogućnosti. Znate isto tako da je uspostavljen Fond za kvalitet i talente sa značajnim finansijskim nagradama, od kojih skoro pola ide u ruke nastavnika.

Upoznati ste i sa činjenicom da smo, otkad sam došao na čelo prosvjete, konstantno povećavali izdvajanja za stambene potrebe zaposlenih u prosvjeti kroz zadrugu ,,Solidarno“, pa smo sa 450.000 eura godišnje, sad došli na 700.000 godišnje.

Prosvjeta je veliki sistem sa skoro 14.000 zaposlenih, a mi uvijek insistiramo na sistemskim rješenjima. Ona su bolja, kvalitetnija, ali i, uzevši u obzir broj zaposlenih, imaju veće implikacije na budžet. Ipak, i pored toga, uvijek smo uspjevali da napravimo novi korak naprijed kada je riječ o njihovom statusu, a tako će biti i ubuduće, tu nema sumnje.

POBJEDA: U kojoj su fazi planovi u vezi sa digitalizacijom i što ona tačno podrazumijeva? ŠEHOVIĆ: Uvijek na početku volim da istaknem da je digitalizacija sve suprotno od pasivizacije djece. Ministarstvo prosvjete nije toliko površno da djecu ostavi pred računarima i to nazove digitalizacijom. Di-

gitalizacija je zapravo proces buđenja njihove mašte i kreativnosti kroz bolje i interesantnije predstavljanje gradiva.

Dakle, ne smijemo imati pogrešanu percepciju digitalnog.

Od digitalnog možemo da napravimo nešto u što će naša djeca bježati, a na što mi nećemo imati nikakav uticaj, ili pak nešto gdje ćemo ih spremni dočekati na način što ih nećemo pustiti da sami lutaju cyber-prostorom, već ćemo u njemu ponuditi znanje, na njima blizak način.

Digitalizacija, kako je mi planiramo, ide u pravcu stavljanja tačke na puko reproduktivno učenje, a u fokus stavlja istinsko razumijevanje materije.

Da budem precizan: ne može biti isto kad djetetu kažete da nauči kako se iz sjemena razvija biljka, i kad , pored teorijskog dijela, pred sobom dobije potpuno realnu simulaciju procesa, sa preciznim objašnjenjima. Isto tako, biće mu teško da percipira ulogu i način funkcionisanja centralnog nervnog sistema, a da to jasno i tačno ne vizuelizuje. To je ono o čemu govorimo kad pominjemo digitalizaciju.

Dakle, digitalni udžbenici će biti besplatna dopuna osnovnoj literaturi, ne naravno i njena zamjena, koja će omogućiti djeci da razumiju, a ne samo reprodukuju. Anesteziranje djece od stvaralačkih i kreativnih nagona, koji su produkt istinskog razumijevanja neke materije, zaista je zločin. To nećemo dozvoliti, jer se obrazovanjem bavimo suštinski, a ne formalno.

Zato, kad sve svedemo, drago mi je da mogu da vam saopštim da smo već uradili dio digitalnih užbenika, te da ćemo ih, zajedno sa kompletnim konceptom, ubrzo, u narednih nedjelju-dvije, predstaviti javnosti.

Pritom, nije zanemarljiva ni činjenica da se čitava priča u vezi sa digitalnim udžbenici-

1.700 snimljenih predavanja iz 17 predmeta na tri kanala

200 nastavnika iz 35 škola učestvovalo u snimanju

400 hiljada posjeta vebsajtu

3 miliona pregleda na Jutjub kanalu

ma isplanirala i sprovodi se u saradnji sa Mtel-om i sa najvećim svjetskim i evropskim izdavačkim kućama – Klett, Natonal Geographic, BBC, Discovery, sa nula eura troška iz državnog budžeta. Osim naravno za samo infrastrukturno opremanje škola kojim će dočekati digitalne udžbenike, a koje je samo po sebi značajna investicija.

POBJEDA: Skoro četiri godine ste na čelu ovog resora.

Jeste li zadovoljni postignutim, je li moglo više? ŠEHOVIĆ: Ja sam realan i samokritičan čovjek. Osim toga, volim da govorim samo o onome što znam. Upravo zato konačan sud ostavljam naravno građanima, a ja volim ne da dajem sud o rezultatima, već o uloženom trudu i kažem: radili smo najbolje i najviše što smo mogli – i ja i čitav tim u Ministarstvu prosvjete. A sama činjenica da smo dali svoj maksimum, je, rekao bih, vrijedna sama po sebi.

Marija JOVIĆEVIĆ

12

Aktuelno

12, 13. i 14. jul 2020.

RAZGOVOR: Izvršni direktor M:tela Vladimir Lučić PODGORICA - Za 13 godina poslovanja u Crnoj Gori kompanija M:tel je investirala 280 miliona eura, saopštio je u intervjuu Pobjedi izvršni direktor M:tela Vladimir Lučić. On smatra da je ulazak M:tela na crnogorsko tržište bio ključan za razvoj konkurentog tržišta u mobilnoj i za ubrzani razvoj brzog optičkog interneta u fiksnoj telefoniji. Lučić je naglasio da M:tel od samog osnivanja prati visoke profesionalne i etičke standarde i vodi brigu o zajednici, zbog čega je društveno odgovorno poslovanje veoma važan segment korporativne strategije.

POBJEDA: Kompanija M:tel slavi 13 godina poslovanja u Crnoj Gori. Koliko ste zadovoljni ostvarenim rezultatima u ovom periodu?

LUČIĆ: Prezadovoljni smo rezultatima. Kada smo počeli kao treći mobilni operator 2007. godine u Crnoj Gori je već tada broj mobilnih telefona bio preko ukupnog broja stanovnika. Sa tolikom zasićenošću i dva velika konkurenta na tržištu je bio veliki izazov ući na tržište. Takođe, 2015. godine kada smo aktivno ušli u fiksnu telefoniju tržište je bilo poprilično već popunjeno.

Uvijek je veliki izazov ako na tržištu na koje ulazite projekciju rasta možete da bazirate samo na preuzimanju korisnika od konkurencije, a ne na potpuno novim korisnicima. Međutim, čvrsto smo vjerovali da ćemo dostići željene ciljeve. Mislim da je naš ulazak bio ključan za razvoj konkurentog tržišta u mobilnoj i za ubrzani razvoj brzog optičkog interneta u fiksnoj telefoniji. Već će bliska budućnost pokazati koliko je bio bitan razvoj naše optičke mreže i potvrditi da smo tim projektom postavili Crnu Goru u sam evropski vrh po kvalitetu interneta.

Dakle, uspjeli smo u našem cilju da imamo preko 30 odsto tržišnog učešća u sve četiri osnovne telekomunikacione usluge (mobilna, fiksna, internet i TV).

Imao sam tu čast da u ovom projektu učestvujem od početka još od 2006. godine, kada je raspisan tender za licencu za trećeg operatora. Tada sam, sjećam se, sa kolegama sa Beogradskog ETF napisao projekat razvoja M:tela. Veliko je zadovoljstvo kada, na kraju, projekat na papiru pretvorite u realno djelo. Takođe, mogu da vam otkrijem i tajnu da sam kumovao imenu tj. da se naša kompanija zove M:tel.

Ključ uspjeha leži u nivou tehničkih investicija koje smo uradili i kvalitetu stručnjaka naše kompanije. Naša najveća snaga je uvijek i bila u zaposlenima. Preko 500 zaposlenih stručnjaka u M:telu svakodnevno radi da ispuni sve zahtjeve korisnika i pruži kvalitetan servis. Posebno bih istakao fantastičan rad čitavog tima od početka epidemije sa virusom kovid-19. Svjesni bitnosti funkcionisanja telekomunikacionih usluga naši radnici su herojski radili na neprekidnom funkcionisanju našeg servisa i na maksimalnoj usluzi korisncima. Koristim ovu priliku da im javno zahvalim na tome.

Ono što moram da istaknem je da smo svjesni značaja kvalitetnih stručnjaka, i ove godine i pored krize obuhvaćene pandemijom povećali smo broj zaposlenih za osam. Nadam se da će naš primjer slijediti i neke druge kompanije u Crnoj Gori čiji je nivo biznisa ostao sličnog intenziteta kao i prije epidemije.

POBJEDA: Koliko je kompanija M:tel investirala od dolaska u Crnu Goru?

LUČIĆ: Uvijek sa ponosom ističem da smo jedna od najvećih investicija u Crnoj Gori. Za 13 godina uložili smo oko 280 miliona eura. Od toga su direktne strane investicije naših vlasnika 122,4 miliona eura, a ostalo smo investirali od našeg prihoda. Faktički svih ovih 13 godina sve što zaradimo ulažemo dalje u razvoj.

Najviše smo investirali u razvoj mobilne telefonije i razvoj optičke mreže. I jedna i druga investicija su izuzetno velike i naporne kada ulazite kao novi igrač na zasićenom tržištu. Kod obje

Za 13 godina investirali 280 miliona eura

Iako je epidemija djelimično poremetila planove M:tela, izvršni direktor kompanije Vladimir Lučić je naveo da su i u ovoj kriznoj godini uspjeli da izdvoje ,,fantastičnih“ 20 miliona eura za investicije koje će uložiti prije svega u poboljšanje kvaliteta mobilne mreže i u dalji razvoj fiksne telefonije vrste investicija da bismo bili konkurenti morali smo prvo da pokrijemo veći dio Crne Gore, pa tek onda da očekujemo korisnike. Oba puta smo vjerovali da će takav pristup donijeti i rezultat u broju korisnika što se na kraju ispostavilo kao tačno.

Treći segment koji nije bio finansijski veliki kao prva dva, ali bitan sa stanovišta naše budućnosti, jesu naša ulaganja u digitalne servise. Naša Digitalna fabrika postala je kultno mjesto za okupljanje start up zajednice. Već tri godine intenzivno promovišemo bitnost ovog segmenta industrije u Crnoj Gori.

Takođe, naš sistem za mobilno plaćanje predstavlja defitivno jedno od najkompletnijih rješenja trenutno u telekomunikacionom svijetu. Kroz projekte sa Kliničkim centrom i Ministarstvom prosvjete želimo da pospješimo upotrebu savremenih digitalnih tehologija u zdrastvu i obrazovanju.

POBJEDA: Da li je i u kojoj mjeri epidemija korona virusa poremetila ovogodišnje planove i kako ste organizovali poslovanje u doba epidemije?

LUČIĆ: Nažalost epidemija korona virusa jeste djelimično poremetila naše planove. Prije svega ostaćemo bez bitnog dijela prihoda koji smo imali tokom turističke sezone. Takođe, mi smo bili operator koji je značajno rastao sa

U prvih pet mjeseci profit porastao tri odsto POBJEDA: Kakvi su preliminarni podaci o poslovanju M:tela u dosadašnjem dijelu godine?

LUČIĆ: Po prvih pet mjeseci vidimo da će nam godina biti malo bolja od prošle. Ostvarili smo rast neto profita od tri odsto. Nivo prihoda glavnih usluga nam je u blagom porastu. Npr. rast postpejd prihoda je četiri odsto. Veoma smo zadovoljni što smo uspjeli da ostvarimo nivo finansijskih razultata od prošle rekordne godine, pa čak u nekim segmentima i da ih poboljšamo.

brojem korisnika. Epidemija je naš intenzitet rasta djelimično zaustavila. I pored negativnih efekata mi smo uspjeli da organizujemo poslovanje da prije svega naši korisnici i radnici ne trpe posljedice, a i da zadržimo nivo investicija u fiksnoj i mobilnoj, koji smo planirali. To je veoma bitno za našu telekomunikacionu industriju jer angažujemo za radove lokalne izvođače i time i njima omogućavamo da premoste krizu.

Moram da istaknem da što se tiče oglašavanja u medijima odlučili smo da ne smanjujemo budžet. Smatramo promociju usluga bitnim ulaganjem u budućnost.

Sve u svemu potrudili smo se da naša kompanija, naši radnici kao i partner-

Zbog loše sezone pad pripejd korisnika POBJEDA: Kakve rezultate je M:tel ostvario u prodaji svojih proizvoda-usluga i da li ste zadovoljni prodajom u 2020?

LUČIĆ: Nastavili smo da rastemo u segmentima postpejda u mobilnoj, fiksnog interneta i TV. Što se tiče pripejda s obzirom da su smanjene sezonske aktivnosti imamo pad korisnika. Zadovoljni smo rastom korisnika fiksnog interneta i TV. Posebno bih istakao kontinuirani rast naše nove usluge m:sat.

ske firme koje rade sa M:telom ne trpe posljedice krize.

POBJEDA: Koji su glavni ciljevi i planovi kompanije M:tel u ovoj godini i da li će oni biti ostvareni?

LUČIĆ: Glavni plan ove godine je da ostvarimo slične finansijske rezultate kao prošle godine i da nastavimo i dalje rast broja korisnika u tri kategorije: internet, TV i postpejd i to će biti ostvareno.

Plan je takođe da ove godine na svjetskom tržištu probamo da ostvarimo prodaju bar jedne naše aplikacije i vrlo smo blizu da to uradimo.

Moram sa zadovoljstvom da najavim da ćemo biti producenti dvije serije koje će se snimati u Crnoj Gori. Radi se o nastavcima serija Besa i Dug moru. Ko je pratio ove dvije serije na našem kanalu Superstar zna da se radi o izuzetno kvalitetnim serijama gdje se na najbolji način promovišu i ljepote Crne Gore.

POBJEDA: Koje su glavne investicije M:tela u ovoj godini?

LUČIĆ: Iako je krizna godina uspjeli smo da izdvojimo fantastičnih 20 miliona eura za investicije koje ćemo uložiti prije svega u poboljšanje kvaliteta mobilne mreže i u dalji razvoj fiksne

telefonije. Smatrali smo vrlo bitnim da tokom ove godine nastavimo sa snažnim investicijama jer time osim bolje pozicije M:tela, pomažemo razvoju industrije. Dio sredstava ćemo naravno investirati u razvoj digitalnih tehnologija.

POBJEDA: Kompanija M:tel je prepoznata kao ona koja veliku pažnju posvećuje društveno odgovornom poslovanju. Da li se i u narednom periodu može očekivati pojačana briga kompanije za širu društvenu zajednicu?

LUČIĆ: M:tel od samog osnivanja prati visoke profesionalne i etičke standarde i vodi brigu o zajednici, zbog čega je društveno odgovorno poslovanje veoma važan segment korporativne strategije. Kao odgovoran i aktivan član zajednice unutar koje posluje, M:tel je pomagao različite oblasti života značajne za crnogorsko društvo. Svake godine veliki dio sredstava, kako u novcu, tako i u proizvodima i uslugama odvajaju se za podršku kulturi, nauci, zdravstvu, sportu i drugim aktivnostima važnim za razvoj civilnog društva.

Posebno bih istakao projekat Telemedicine koji ima za cilj umrežavanje zdravstvenih ustanova Crne Gore, koji realizujemo zajedno sa KCCG i Ministarstvom zdravlja, a pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti – CANU i Vlade.

Telemedicina ima za cilj pozicioniranje crnogorskog zdravstvenog sistema na potpuno novim temeljima. Projekat je završnoj fazi i obuhvata više pojedinačnih projekata, od kojih su najvažniji: teleradiologija, telepatologija i telekonsalting. Za projekat Telemedicina izdvojeno je 1,3 miliona eura. Godinama unazad smo zlatni sponzori Košarkaškog saveza Crne Gore, a pomažemo i druge sportove.

POBJEDA: M:tel je i tokom epidemije pokazao društvenu odgovornost i imao veliku ulogu u borbi protiv korona virusa. Koje su to glavne donacije i projekti kompanije koji su pomogli crnogorskom društvu u borbi protv virusa kovid-19?

LUČIĆ: U trenutku kada se pojavio prvi zaraženi u Crnoj Gori, radi lakše komunikacije građana sa Institutom za javno zdravlje, kompanija M:tel zajedno sa kompanijom Logate odlučuje se na donaciju kol centra, sa jedinstvenim besplatnim SOS brojem 1616, koji je namijenjen svima koji sumnjaju da su bili izloženi zarazi novim korona virusom, ili imaju simptome koji ukazuju na zaraženost. Ostali operatori su podržali ovu ideju i omogućili besplatan poziv građana. Kompanija M:tel je dala podršku projektu #učidoma ustupanjem kanala za učenje od kuće.

U znak zahvalnosti svim medicinskim timovima u Crnoj Gori i svijetu, koji velikim intenzitetom rade kako bi prevazišli ovu pandemiju sa što manje posljedica, pridružili smo se timu od nekoliko pravnih lica koji vrijedno rade i štampali smo vizire za medicinsko osoblje.

Pružili smo podršku uz ostala dva operatora inicijativi Crvenog krsta da otvore SMS liniju za donacije 15888, putem koje građani mogu da se pridruže zajedničkoj borbi protiv virusa korona. U kasnijoj fazi pandemije smo opet sa kompanijom Logate donirali i drugi kol centar 1612 Kliničkom centru, putem kojeg su građani koji boluju od drugih bolesti kontaktirali specijaliste iz određenih oblasti, kako bi izbjegli dolazak na preglede i izbjegli da izlažu opasnosti svoj i život drugih pacijenata. Besplatan poziv je bio omogućen i sa drugih mreža.

Organizovali smo sa Ministarstvom nauke, Ministarstvom kulture i UNDPom Coronathon. Potom smo pomogli organizovanje prve onlajn konferencije ,,Ekonomija u doba korone“, koja je imala preko 21.000 pregleda.

M:tel je prepoznat kao lider na polju digitalizacije u Crnoj Gori, pa s posebnim zadovoljstvom ističem projekat prve digitalne učionice u Crnoj Gori.

Vrijednost donacije M:tela u ovom projektu je oko 250.000 eura. S. POPOVIĆ

Društvo

12, 13. i 14. jul 2020.

PODGORICA – Devastacija naših istorijskih znamenja, skrnavljenje kulturnih dobara, opšta medijska hajka na Crnu Goru sa adresa iz susjedstva, a sve uz blagoslov i logistiku dijela domaćih političkih i srodnih struktura, zapravo je povampirena politička patologija iz devedesetih.

Ali u zabludi su svi koji misle da se mogu igrati sa slobodarskim plamenom Crne Gore poručio je u intervjuu Pobjedi ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Srpska pravoslavna crkva i političke snage koje negiraju antifašističke vrijednosti naše države, uvjeren je ministar Bogdanović, ne jačaju, već su „samo donekle izmijenile platforme i modele djelanja u očajničkom pokušaju da Crnu Goru skrenu sa strateškog puta u društvo evropskih naroda“, poručujući da će njihova stremljenja ostati samo na pokušaju.

POBJEDA: Nekoliko spomenika herojima narodno-oslobodilačkog rata ove godine bilo je na udaru vandala. Svakako, najbrutalniji atak bio je skrnavljenje spomenika na Ravnom lazu, nadomak Podgorice, posvećenog organizatorima antifašističkog ustanka 13. jula 1941. godine. Uništena je spomen-ploča sa njihovim imenima. Što su motiv i poruka ovakvih nedjela i ko suštinski stoji iza njih?

BOGDANOVIĆ: Napadi na antifašističku tradiciju Crne Gore traju u kontinuitetu već nekoliko godina, a sada, nažalost, svjedočimo još organizovanijoj seriji vandalizama.

Iživljavanje nad spomenicima naše slavne prošlosti ima očigledan motiv - urušavanje istinskih vrijednosti Crne Gore i njenog istorijskog nasljeđa, u pokušaju da je skrenu sa evropskog puta i stave pod skute tuđih država. Shodno tome, prava meta onima koji bi da nam prekrajaju prošlost nije ni spomenik na Ravnom lazu, ni u Zeti, niti Duklja,

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović za Pobjedu o nasrtajima na spomenike herojima antifašističkog pokreta i na državne simbole

Prava meta onima koji bi da prekrajaju prošlost je građanska Crna Gora Obrazovni sistem mora uložiti dodatne napore da osnaži vaspitnu ulogu škole i nadomjesti propuste u kreiranju pravog sistema vrijednosti kod tih mladih ljudi, kako bi na postulatima tolerancije, zajedništva i poštovanja različitosti, ta djeca odrasla u ljude koji vole, poštuju i brane svoju zemlju, a ne obrnuto – istakao je Aleksandar Bogdanović već ustavno-pravni poredak građanske, demokratske, sekularne, multikonfesionalne Crne Gore. Vrlo dobro znamo kome i zašto smeta takva Crna Gora - antifašistička i po ubjeđenju i po uređenju. Devastacija naših istorijskih znamenja, skrnavljenje kulturnih dobara, opšta medijska hajka na Crnu Goru sa adresa iz susjedstva, a sve uz blagoslov i logistiku dijela domaćih političkih i srodnih struktura, zapravo je povampirena po litička patologija iz devedestih.

Ali u zabludi su svi koji misle da se mogu igrati sa slobodarskim plamenom Crne Gore. Nećemo dozvoliti nikom, ni po koju cijenu, da na temeljima naše bogate istorije kroji nakaradnu politiku koja ima cilj da prisvoji ili izbriše sve što je crnogorsko. Na to nas obavezuje i uzvišena simbolika svijetlog datuma crnogorske istorije - 13. jula, ali i svi nosioci antifašističkog plamena koji su hrabro pali pružajući otpor zlu nacizma i fašizama.

POBJEDA: Na meti huligana su i državni simboli. U nekoliko navrata, u više gradova, zabilježeni su slučajevi paljenja i cijepanja crnogorske zastave. Zašto nekim građanima naše zemlje, kojima je ona domovina, crnogorska zastava nije svetinja?

Crna Gora uvijek je umjela da se odupre fašizaciji društvenog prostora, doprinosila je i doprinosi regionalnoj stabilnosti, a više od svega prepoznata je kao promoter dijaloga i građanskih vrijednosti na svom putu ka Evropskoj uniji

Veterani Sutjeske obišli grobove bivših saigrača

Ne zaboravljaju počivše prijatelje NIKŠIĆ - Prisjećajući se bliskih prijatelja, bivši fudbaleri Sutjeske Ljubomir Petrović Njegoš, Vlado Kontić, Boro Matović, Slavko Magovčević i Slobodan Ivković obišli su juče vječne kuće svojih nekadašnjih saigrače i trenera nikšićkog kluba.

Simbolično, na grobove Vlada Đukića, Bata Bulatovića, Marka Macka Perovića, Novaka Zekovića, Ika Kaljevića, Mike Zirojevića,

Obišli vječne kuće bivših saigrača

13

Mirka Minića, Dragutina Spaske Spasojevića i drugih, položili su po jednu ružu.

Prije nekoliko dana veterani Sutjeske obišli su i grob i rekonstruisanu spomenčesmu bivšeg saigrača sa početka sedamdesetih Borislava Gajice Đurovića.

Generacija Sutjeske koja je igrala početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka jedna je od najuspješnijih u istoriji nikšićkog kluba.

S. D.

BOGDANOVIĆ: Uništavanje državnih simbola nije ništa drugo nego očigledna manifestacija fašizma. I to je, vjerujem, već svima jasno.

Huliganima, kako ih nazivate, koji su kadri da tako nasrću na Crnu Goru, njene vrijednosti i evropsku viziju, nažalost, svetinja je zastava druge zemlje. Takvi još nijesu shvatili, ili ne žele da prihvate, da je 21. maja 2006. godine Crna Gora vratila nezavisnost i jednom za svagda trasirala svoj proevropski put. Napomenuću da je, kroz bremenitu istoriju, Crna Gora u više navrata uspješno odolijevala necivilizacijskim djelima, pa ni sada neće zatvarati oči pred fašističkim pokušajima urušavanja države. Pokazali smo da znamo i umijemo da stanemo u odbranu nasljeđa antifašizma i savremenih tekovina naše zemlje. Ovoga puta, još energičnije.

POBJEDA: U svim ovim slučajevima počinioci su mladi ljudi, čak i djeca koja su u školskom dvorištu cijepala državnu zastavu. Brine li Vas to i kako je moguće prevazići ovaj problem, jer je jasno da ti mladi ljudi odrastaju u porodicama koje Crnu Goru i njenu antifašističku tradiciju ne doživljavaju kao svoje, ali i da obrazovni sistem nije uspio da ih obrazuje?

B O G DA N OV I Ć : S v a k i oblik destrukcije kod mladih, alarm je za brigu cije-

lom društvu. Slike cijepanja državne zastave u školskom dvorištu, vjerujem da ćete se saglasiti, nemaju toliko veze sa propustom obrazovnog sistema, koliko sa pogrešnim „lekcijama“ koje ta djeca uče kod kuće, što od roditelja koji iz nekog razloga Crnu Goru ne doživljavaju kao svoju domovinu, što kroz medijsku propagandu serviranu iz susjedstva. Poražavajuće je i protivzakonito na bilo koji način podstrekavati mlade ljude, u tom uzrastu, na mržnju i nasilje, ali i zloupotrebljavati ih zarad ostvarivanja političkih ciljeva. Shodno tome, obrazovni sistem mora uložiti dodatne napore da osnaži vaspitnu ulogu škole i nadomjesti propuste u kreiranju pravog sistema vrijednosti kod tih mladih ljudi, kako bi na postulatima tolerancije, zajedništva i poštovanja različitosti, ta djeca odrasla u ljude koji vole, poštuju i brane svoju zemlju, a ne obrnuto. To su i uzvišene ideje vodilje koje su ponosno pronosili antifašistički borci, a na čijim temeljima su sazrijevale mnoge generacije zaslužne za današnji evropski put Crne Gore.

POBJEDA: Političke snage koje negiraju vrijednosti antifašističkih tekovina u našoj zemlji jačaju, kao i snaga SPC, koja veliča četnički pokret i njegove lidere. Govor mržnje kao da

postaje naša svakodnevica. Kako smo došli u takvu situaciju i kako je moguće prevazići?

BOGDANOVIĆ: Jezik mržnje koji je sve zastupljeniji u vokabularu političke opozicije, ali i kod onih koji bi trebalo da pronose riječ Božiju, uz glorifikovanje četničkog pokreta, šamar su tradiciji antifašizma na koju je, ubijeđen sam, ipak ponosna većina u Crnoj Gori. U tom kontekstu, ne cijenim da, kako rekoste, jačaju SPC i političke snage koje negiraju antifašističke vrijednosti naše države.

Samo su donekle izmijenile platforme i modele djelanja u očajničkom pokušaju da Crnu Goru skrenu sa strateškog puta u društvo evropskih naroda. Na pokušaju će i ostati.

Naše društvo duboko je ukorijenjeno u temeljima antifašizma, zato sijanje mržnje i podjela koje vode sukobima neće proći ni ovog puta. To nije, niti će biti, budućnost kojoj stremimo. Crna Gora uvijek je umjela da se odupre fašizaciji društvenog prostora, doprinosila je i doprinosi regionalnoj stabilnosti, a više od svega prepoznata je kao promoter dijaloga i građanskih vrijednosti na svom putu ka Evropskoj uniji. Taj put naš je jedini izbor, bez obzira na to koliko glasni bili oni koji bi više voljeli da Crnu Goru vide kao dio velike Srbije.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Na Pištetu kod Danilovgrada obilježeno 224 godine čuvene Martinićke bitke

Na junake uspomene ne blijede DANILOVGRAD - Polaganjem vijenca na obelisk crnogorskim junacima, juče je na Pištetu kod Danilovgrada obilježeno 224 godine čuvene Martinićke bitke koja se na ovim prostorima odigrala 11. jula 1796. godine. Ovaj čin obavili su predsjednik opštinskog UBNOR-a Budimir Brajović, komandant kasarne ,,Milovan Šaranović“, potpukovnik Žarko Vojinović i predsjednica Opštine Zorica Kovačević.

- Bila je to jedna od najslavnijih pobjeda u našoj viševjekovnoj istoriji ratovanja, koja je opredijelila dalju sudbinu Crne Gore, udarila trajni temelj slobode i konačnog ujedinjenja naše savremene države, koji je odolijevao vremenima, drugim bitkama i ideologijama.

- Sa ponosom vraćamo sjećanja na ta vremena i naše pretke koji su viteštvom zadivili svijet i zlatnim slovima ispisali najljepše stranice naše istorije. Za predragu slobodu

Polaganje vijenca na obelisk crnogorskim junacima

i ljubezno otečestvo bila je čast i privilegija položiti život na bojištu. Smrt su prezirali, a život pod tuđinom nijesu prihvatali - kazao je Brajović i naglasio da nema te situcije koja može spriječiti evoci-

ranje uspomena na junaštvo Crnogoraca kako bi i generacije koje dolaze prenosile sa koljena na koljeno prkos i hrabrost predaka koji su ginuli za ljepšu budućnost naše zemlje.

B. KADIĆ

14

Povodi

12, 13. i 14. jul 2020.

Profesor Vladimir Pešić sa PMF-a na čelu tima koji radi monitoring ekosistema Tare

Stanje fauna dna pravi je pokazatelj promjena PODGORICA - Koje i kakve promjene trpi ekosistem rijeke Tare pod teretom ljudskog uticaja, posebno građevinskih aktivnosti, i koliko će biti potrebno za oporavak zajednica koje naseljavaju njen tok pokazaće monitoring faune dna koji sprovodi tim biologa sa Prirodno matematičkog fakulteta iz Podgorice na čelu sa profesorom Vladimirom Pešićem.

Riječ je o nastavku prošlogodišnjeg projekta koji finasira Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Prvi ovogodišnji uzorci su uzeti u junu a nastaviće se mjesečnom dinamikom u toku sljedećih godinu.

LOKACIJE

Treba biti pažljiv sa zaključcima i tek po završetku druge godine istraživanja imaćemo jasniju sliku. Za razliku od raznih ,,eksperata“ koji „odokativno“, bez uzimanja uzoraka, mogu da zaključe da u rijeci nema ničeg živog, u nauci treba biti pažljiv i bazirati zaključke na konkretnim rezultatima – kaže profesor Pešić

- Monitoring se radi na tri pozicije:Tarikod pozicije: Tari kod Vladimir Pešić Mateševa, zatim na toku poslije Kolašina, odnosno kod Trebaljeva i pri- staništa. Različite vrste nasetoke Drcka kod Mateševa. ljavaju dio rijeke sa brzim i sa Dobijeni rezultati biće upore- sporim proticajem vode i njiđeni sa rezultatima iz prve hove reakcije na klimatske godine monitoringa (2019) promjene i uticaj antropogešto će nam omogućiti da dobi- nih aktivnosti različiti su, što jemo odgovor o promjenama zahtijeva i različitu metodou ekosistemu – kazao je Pešić logiju istraživanja. Ovaj priPobjedi. stup je originalan i pokazao Prema njegovim riječima, fa- se kao veoma uspješan model una koja naseljava dno rječ- za buduće monitoringe rječnog korita predstavlja najbolji nih ekosistema ne samo u Crindikator promjena stanja noj Gori i Balkanu, već i u EU životne sredine u vodenim – kaže sagovornik. ekosistemima.

Dokaz tome je, kako navodi, - Posebno, na svakoj tački biće da je veliki dio rezultata koji uzimani uzorci iz lotič- je proistekao iz monitoringa kog (tekući dio rijeke) i len- u 2019. godini objavljen u t i č ko g (u j e z e re n i d i o ) knjizi „The Rivers of Mon-

tenegro“ čiji je izdavač vodeći međunarodni naučni izdavač „Springer Nature“ u okviru svoje najprestižnije edicije „The Handbook of Environmental Chemistry“.

- U ovoj knjizi data je analiza svih aspekata crnogorskih vodotokova, od njihovog hidrološkog i hidroenergetskog potencijala, biodiverziteta i faktora koji ga ugrožavaju, hemizma, mikrobiologije, ekotoksikologije, genotoksikologije, uticaja klimatskih promjena pa do rasvjetljavanja aspekata koji se odnose na izgradnju malih hidroelektrana kao i značajnih infrastrukturnih objekata (autoput) – kaže Pešić.

FAKTORI

Prema njegovim riječima, ranije istraživanje pokazalo je da je u zoni direktnog uticaja građevinskih radova (lokaliteti Mateševo i Drcka) u određenim mjesecima došlo do pada diverziteta i brojnosti populacija u odnosu na dio Tare poslije Kolašina, pri čemu taj uticaj nije isti u lotičkoj i lentičkoj zoni.

- Postoji veliki broj faktora koji utiče na brojnost zajednice i na njen oporavak, od klimatskih promjena (količina padavina, porast temperature u lentičkoj zoni) i antropogenog uticaja koji dovode do smanjenja brojnosti pa do faktora kao što su uticaj prosječnog uzmemiravanja i kompezantorne reakcije populacije koje sa druge strane utiču na smanjivanje negativnog uticaja – navodi on.

Ističe da su istraživanja pokazala da je negativni uticaj još lokalizovan na određene dionice i da će proces oporavka faune dna možda teći brže nego što su prvi uzorci prije godina dana pokazivali.

Monitoring na Tari izvodiće se svakog mjeseca tokom narednih godinu



Specijalne mreže koje „love“ uzorke za analizu

Projekat koji dokazuje bogatstvo Balkana ,,DNA-eco“ u okviru kojeg se sprovodi genetička analiza vrsta nacionalni je projekat koji finansira Ministarstvo nauke Crne Gore. - Ideja je jednostavna, ali nova. Svaka vrsta ima svoj DNK bar-kod, koji je jedinstven za nju. Ideja je da „barkodiramo“ vrste koje žive u vodenim ekosistemima Crne Gore i napravimo bazu koja će nam pomoći da radimo monitoring kako tih vrsta tako i različitih vodenih staništa u Crnoj Gori za koje su te vrste indikatori promjena koje se dašavaju u tim vodenim tijelima – kaže Pešić.

Projekat, kaže on, traje dvije godine.

- Naravno, nemoguće je u tom periodu napraviti DNK barkodove za sve vrste, za to će trebati godine i decenije, kao i podrška velikog broja aktera, ako ne čitavog društava da shvati da izučiti i sačuvati biodiverzitet je civilizacijska tekovina. Kao odgovor na pandemiju Evropska unija je kao glavni instrument prepoznala zaštitu biodiverzitreta zašto će godišnje biti odvojeno 25 milijardi eura. Zaštita evropskog biodiverziteta mora uključiti zaštitu biodiverziteta Zapadnog Balkana jer je naučno dokazano da je Balkan jedan od tri centra gdje je nastao bidiverzitet koji je kolonizovao i naselio najveći dio Evrope – ukazuje Pešić.

- Preliminarna analiza uzoraka iz juna ove godine ukazuje da je brojnost na lokalitetu Mateševo (koja je iznosila skoro 1.500 jedinki po metru kvadratnom) na istom nivou kao na lokalitetu Trebaljevo, što je vjerovatno rezultat slabog intenziteta građevinskih radova kao posljedica kovid-19 pandemije. Napominjem da treba biti pažljiv sa zaključima i tek po završetku druge godine imaćemo jasni-

Pored faune dna ove godine će se raditi i monitoring endemičnih vrsta rijeke Tare, sa posebnim akcentom na one sa Crvene liste međunarodno ugroženih vrsta (IUCN)

ju sliku. Za razliku od raznih ,,eksperata“ koji ,,odokativno“, bez uzimanja uzoraka, mogu da zaključe da u rijeci nema ničeg živog, u nauci treba biti pažljiv i bazirati zaključke na konkretnim rezultatima – kaže Pešić.

ENDEMI

Pored faune dna ove godine će se raditi i monitoring endemičnih vrsta rijeke Tare, sa posebnim akcentom na one koje se nalaze na Crvenoj listi međunarodno ugroženih vrsta (IUCN).

- Endemične vrste imaju često veoma usku rasprostranjenost, ponekad su lokalizo-

Zeta i Morača trpe veći pritisak Profesor Pešić navodi da je Tara jedina crnogorska rijeka na kojoj se radi mjesečni monitoring, odnosno uopšte monitoring. To, prema njegovim riječima, ne znači da je ona i najugroženija, već da zbog njenog UNESCO značaja postoji pritisak međunarodnih institucija za kvalitetnim monitoringom.

- Zeta i Morača na kojima su sada u toku aktivnosti vezane za gradnju mostova i zaobilaznice trpe trenutno značajniji pritisak jer je endemizam u ovim rijekama daleko veći u odnosu na Taru. U Evropskoj uniji postoji veliki pritisak ne samo javnosti, već institucija i države da se tačno zna kakav će biti uticaj bilo kakvog projekta koji se planira na biodiverzitet, pri čemu je kvalitetan monitoring prepoznat kao glavni instrument. Činjenica je da mi u Crnoj Gori još kao društvo nismo spremni da prihvatimo da ulaganje u zaštitu prirode jeste ulaganje u budućnost. Nadam se da ćemo u vremenu poslije pandemije naučiti da više cijenimo i radimo na zaštiti prirode, posebno crnogorskih rijeka – ističe Pešić.

vane na jedan izvor, ili dio rijeke. Čak i mali uticaj na takvo stanište može dovesti do toga da endemična vrsta zauvijek nestane. Mnoge od tih vrsta stare su milionima godina. Tara je stanište većem broju takvih vrsta kao što je na primjer Tarin faladipsis, kritično ugroženi puž koji živi u podzemnim vodama. Tarina dina, jedna je od najkrupnijih pijavica u Evropi, čije mlade jedinke imaju i do desetak očiju, a kako postaju starije, gube oči tako da su one najstarije slijepe. Tu je zatim Lukina torentikola, koju sam otkrio ja (na osnovu analiza DNK-a ona je razdvojena od najbliže vrste koja je poznata iz Španije) prije nekoliko godina i prisutna je u gornjem dijelu Tare sa još brojnom populacijom – navodi profesor Pešić.

NOVA VRSTA

Kako ističe, u okviru projekta „DNA-eco“ urađena je genetička analiza većeg broja jedinki iz Tare čime je utvrđeno prisustvo nove vrste za nauku.

Ističe da dok ne budu publikovani zvanični naučni podaci, ne može više da saopšti sem da je riječ o vrsti koja je nađena kod Mateševa i kod Trebaljeva.

- Genetička distanca između nove vrste i njoj najbliže vrste iznosi skoro 16% DNK barkod regiona (razlika od više od dva odsto često se uzima kao dovoljna za novu vrstu).

Rad sa opisom nove vrste poslat je u jedan od vodećih zooloških časopisa i očekujemo da bude pubikovan u toku sljedećeg mjeseca (tada ćemo imati i više informacija za javnosti o ovoj jedinstvenoj vrsti). Za sada možemo otkriti da je nova vrsta dobila naziv ,,lacrima“. ,,Lacrima“ na latinskom znači ,,suza“ a Tara je suza Evrope! – podsjeća Pešić.

I. PERIĆ

13. jul

12, 13. i 14. jul 2020.

15

INTERVJU: Akademik CANU i predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić

Dva 13. jula „genetski kod“ su crnogorskog nacionalnog bića

PODGORICA – Naša politička elita, kao i većinska Crna Gora naučila je istorijsku lekciju - da se ne bori za interese drugih na štetu svojih.

Naučila ih je to 1918. i Mojkovac – pobjeda pretvorena u poraz i osvajanje Skadra – gubitkom svoje države i Trinaestojulski ustanak i odluke CASNO-a „da sami stvaramo svoju sudbinu i snosimo odgovornost za nju“, naučila je i njih i nas 1990. godina kada je „srpski bratski zagrljaj“ umalo udavio Crnu Goru – ocijenio je u intervjuu Pobjedi akademik CANU i predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić.

Komentarišući proteste koje organizuje Srpska pravoslavna crkva u našoj zemlji zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, Hodžić upozorava da bi Amfilohije, da dobije šansu, ,,u Crnu Goru uveo inkviziciju i sve inovjernike, ateiste i komunističko-partizanske nasljednike, Crnogorce naročito, spalio na lomači“.

Hodžić upozorava i da je javnost „svakodnevno i gotovo sa svih strana bombardovana člancima, tekstovima, publikacijama, emisijama, tribinama, čak i knjigama koji istorijsku istinu pretvaraju u besramnu laž, jad i bijedu“.

POBJEDA: Dan državnosti 13. jul objedinjava dva značajna datuma za Crnu Goru – 1878. godine na Berlinskom kongresu priznata je nezavisnost naše države, a 1941. krenuo je antifašistički ustanak, prvi u tada porobljenoj Evropi. Razumije li i percipira li na pravi način današnja Crna Gora ova dva događaja?

HODŽIĆ: Oba događaja su „genetski kod“ crnogorskog nacionalnog bića koji „biološki i sociološki“ utiče na njenu političku, društvenu i državnu stvarnost, kao što su i pretvaranje olovnih obodskih slova u puščana zrna, Grahovac, Vučji do, Martinići, Petrovačka „Crvena komuna“, Belveder - do NOB-a i poslijeratne obnove i izgradnje, pogotovu 21. maja 2006. godine i referendumskog ,,Da“ - nezavisnoj, međunarodno priznatoj Crnoj Gori.

Većinska Crna Gora i vodeće političke strukture, u izuzetno složenim balkanskim i širim prilikama i odnosima – na pravi način štite interese države Crne Gore i njenih građana.

POBJEDA: Temelji antifašističkih vrijednosti na kojima je izgrađena moderna Crna Gora u kontinuitetu se podrivaju još od devedesetih godina prošlog vijeka, ali utisak je da te desne snage posebno jačaju posljednjih godina.

Teško je razumjeti da u crnogorskom društvu, vaspitavanom na etici i slobodarstvu, neko lagumira obilježja borcima za slobodu, borcima protiv okupatora!

Herojima! Da cijepa zastavu svoje države ili ne poštuje himnu Zuvdija Hodžić



Nas u SUBNOR-u Crne Gore ne može da iznenadi nikakav poganluk od Amfilohija. Ni kad zločince veliča, ni kad tvrdi da crkvena zvona rastjeruju korona virus, ni da je pričesna kašičica lijek i zaštita od virusa. To je gore od afričkih plemenskih vračeva. Na njihovo „ne damo svetinje“, poručujemo: „Ne damo Crnu Goru“ Ove godine na udaru huligana našlo se više spomenika podignutih u čast heroja Trinaestojulskog ustanka, ali i crnogorska državna zastava.

Kako tumačite ovu pojavu?

HODŽIĆ: Istina je da se raspadom Jugoslavije, takođe izgrađivane na temeljima antifašističkih vrijednosti NOB-e, i Crna Gora našla u nezavidnoj situaciji. Voljela je Jugoslaviju više od drugih i više od drugih zažalila za njom. U Jugoslaviji joj nije bilo bolje nego drugima, a svima je bilo najbolje.

Crna Gora je prva shvatila da se, kad se Jugoslavija ne može

braniti, okrene sebi, očuvanju nacionalnog i državnog identiteta, razvoju građanskog društva i demokratije, socijalne pravde, međuvjerskog sklada.

Time je na sebe navukla ujedinjene razbijačke antijugoslovenske snage, pomognute i ohrabrene probuđenim desničarskim pojavama u Evropi, spoljnim neprijateljima, ali i nacionalistima, fanaticima, vjerskim fundamentalistima iz svojih redova, njihovom jakom propagandom, javnim istupima i manifestacijama kojima žele da pokažu da imaju snagu i moć da čine što im je

volja. Nažalost, uspjeli su da zavedu i dio omladine, nedozrelih mladih ljudi i navedu ih da skrnave i ruše spomenike onih kojima se svaki narod i patriota diči. Teško je razumjeti da u crnogorskom društvu, vaspitavanom na etici i slobodarstvu, neko lagumira obilježja borcima za slobodu, borcima protiv okupatora!

Herojima! Da cijepa zastavu svoje države ili ne poštuje himnu.

POBJEDA: Smatrate li da su u našem sistemu obrazovanja u dovoljnoj mjeri zastupljene istorijske lekcije o tekovinama antifašizma i da li nastavni kadar zaista radi po planu i programu?

HODŽIĆ: U školskim programima, u udžbenicima istorije, siguran sam nema neistinitih, nenaučnih, pogrešnih ili zlonamjernih tumačenja događaja, ali smo svakodnevno i gotovo sa svih strana bombardovani člancima, tekstovima,

Ljubo Čupić i ličnosti iz naše istorije i kulture – naša su svetinja POBJEDA: Što obrazovni sistem, mimo plana i programa, može učiniti da djeci i mladima približi tekovine antifašizma?

HODŽIĆ: Svojevremeno je u Indiji organizovana izložba fotografija o Jugoslaviji koju je posjetio i Nehru. Veliki čovjek i državnik se zadržao pred fotografijama Ljuba Čupića i Stevana Filipovića. Kad su mu objasnili ko su oni – zaćutao je, sklopio ruke kao u molitvi, duboko se poklonio, pokazujući najveće poštovanje. Ljubo Čupić i ličnosti iz naše istorije i kulture – naša su svetinja. Njihove spomenike treba posjećivati, o njima

govoriti mladim ljudima, djeci, učenicima, izviđačima, vaspitavati ih u duhu patriotizma i čovjekoljublja. U tome je velika uloga i zadatak vaspitno-obrazovnih ustanova. U školskim programima, a i u vannastavnim aktivnostima mora se posvetiti mnogo veća pažnja njegovanju antifašizma i antifašističkih vrijednosti. Kviz - takmičenje o poznavanju istorije Crne Gore i NOB-a koje organizujemo sa Ministarstvom prosvjete, masovnim učešćem takmičara i, prije svega, njihovim znanjem, pokazuju da takve i slične aktivnosti daju rezultate.



Zakon o slobodi vjeroispovijesti je dobar, to zna i Srpska pravoslavna crkva. Njoj on služi za rušenje države Crne Gore, naše najveće svetinje. Litije u njenoj organizaciji nijesu vjerske, molitvene procesije, nego najpodmuklije smišljene političke manifestacije publikacijama, emisijama, tribinama, čak i knjigama koji istorijsku istinu pretvaraju u besramnu laž, jad i bijedu. Iza njih ne stoje samo laici, samozvani ili kvazi istoričari nego, nažalost, i neki profesori, doktori nauka, čak i akademici, nacionalitički i ideološki ostrašćeni. Jedan akademik, autor knjiga iz istorije NOB-a u Crnoj Gori, dobitnik najveće boračke nagrade „4. jul“, sada u novinama izjednačava 13. jul i litije! U napadima na naše svetinje prepoznajemo nasljednike naših u ratu poraženih protivnika. Umjesto da budu zahvalni društvu koje im je sve pružilo, oni gotovo patološki nasrću na njega. Srpska pravoslavna crkva ih koristi za svoje najmračnije kleronacionalističke, svetosavske, srednjevjekovne ciljeve, snabdjevajući ih krivotvorenim dokumentima. Tako pop Maca, koljač nevinih i nemoćnih

– postaje crkveni svetac?! I njemu slični. O njegovim, macom ubijanim žrtvama, kukavičkim držanjem pred Narodnim sudom, objavili smo knjigu, ali zaludu – za SPC on je lik i ličnost „za ikonu“ koju će, vjerujem, litijaši nositi na čelu povorke. Nas u SUBNORu Crne Gore ne može da iznenadi nikakav poganluk od Amfilohija. Ni kad zločince veliča, ni kad tvrdi da crkvena zvona rastjeruju korona virus, ni da je pričesna kašičica lijek i zaštita od virusa. To je gore od afričkih plemenskih vračeva.

Na njihovo „ne damo svetinje“, poručujemo: „Ne damo Crnu Goru!“ POBJEDA: Crna Gora ni 14 godina od povratka nezavisnosti nije učvrstila temelje državnosti. I dalje su jake snage koje našu zemlju vide isključivo u zajednici sa Srbijom. Kolika je odgovornost vlasti i institucija za takvo stanje?

HODŽIĆ: Iz razgovora sa njima (a i njihovog ponašanja) znamo da je naša politička elita, kao i većinska Crna Gora, naučila istorijsku lekciju za svoje iluzije i zablude – da se ne bori za interese drugih na štetu svojih. Naučila ih je to 1918. i Mojkovac – pobjeda pretvorena u poraz; i osvajanje Skadra – gubitkom svoje države, i Trinaestojulski ustanak i odluke CASNO-a „da sami stvaramo svoju sudbinu i snosimo odgovornost za nju“, naučila je i njih i nas 1990. godina kada je „srpski bratski zagrljaj“ umalo udavio Crnu Goru. Zajednica sa Srbijom (samo sa njom) bila bi pogubna za Crnu Goru, a ne bi bila dobra ni za Srbiju. Svako bira svoj put. Crna Gora je svoj izabrala, svjesna otpora unutrašnjih i spoljnih neprijatelja, ali i odlučnosti i snage da bude tu gdje je – svoja na svome i u zajednici progresivnih, ravnopravnih naroda i država.

POBJEDA: SUBNOR i antifašisti dali su podršku Zakonu o slobodi vjeroispovijesti na koji je burno reagovala SPC i prosrpski politički blok, ali i Srbija i Rusija. Što je bio motiv organizacije na čijem ste čelu da se uključi u ovu priču?

HODŽIĆ: Zakon o slobodi vjeroispovijesti je dobar, to zna i Srpska pravoslavna crkva. Njoj on služi za rušenje države Crne Gore, naše najveće svetinje. Litije u njenoj organizaciji nijesu vjerske, molitvene procesije, nego najpodmuklije smišljene političke manifestacije – sa željom da se za tuđe interese – Crna Gora razbije u paramparčad.

Da Amfilohije dobije šansu, on bi u Crnu Goru uveo inkviziciju i sve inovjernike, ateiste i komunističko-partizanske nasljednike, Crnogorce naročito, spalio na lomači.

Da nije epidemije virusa, ove godine smo htjeli da naš najveći praznik, 13. jul, proslavimo na najveličanstveniji način, najmasovnijim prisustvom svojih članova i vaskolike Crne Gore, da i time pokažemo koliko smo jaki, koliko volimo Crnu Goru, koliko smo spremni da za nju činimo i živimo, da su litije za nas – dim! Bili smo jaki i pobjednici i kad je protiv nas bilo deset na jednoga, a tek sada smo jaki u Crnoj Gori, koja je, kao 1941. godine, primjer svima kako valja živjeti i za šta se boriti.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

16

13. jul

12, 13. i 14. jul 2020.

ISTORIJSKI OSVRT: Najvažniji događa Piše: Slobodan SIMOVIĆ, potpredsjednik Saveza udruženja boraca i antifašista Crne Gore

N

ade u svijet bez rata zamrle su dolaskom Adolfa Hitlera na vlast 1933. Sukob između demokratskog i nedemokratskog završavao se odlaskom u veliki rat. Nastala je svjetska drama u kojoj će nestati 60 miliona ljudi. Ređale su se Hitlerove spektakularne pobjede.

Smrt se valjala Evropom. Nasilje je gasilo živote, čovjeka, porodicu, svakodnevicu. Sjetimo se Gernike Pabla Pikasa na kojoj je majka sa mrtvim đetetom u naručju.

Dolaskom na čelo KPJ Tito je stalno upozoravao na fašističku opasnost da bi u avgustu 1940. na Žabljaku u Barama Žugića na Osmoj pokrajinskoj konferenciji KPJ za Crnu Goru, Boku, Sandžak, Kosovo i Metohiju rekao: „Rat neće i ne može mimoići Jugoslaviju“.

KAPITULACIJA JUGOSLAVIJE

Od kraja 1940. Njemačka je pojačavala pritisak na kraljevinu Jugoslaviju da pristupi Trojnom paktu Rim – Berlin –Tokio kako bi prilikom invazije na SSSR imala obezbijeđen desni bok. Jugoslavija je 25. marta 1941. u Beču potpisala protokol o pristupanju Trojnom paktu. Tako je propao pokušaj kraljevine Jugoslavije da sačuva neutralnost.

Predsjednik jugoslovenske vlade Dragiša Cvetković se zahvalio Hitleru na ,,njegovom prijateljstvu prema Jugoslaviji“. Potpisivanje bečkog protokola bio je izraz kapitulacije državnih vrhova kraljevine Jugoslavije koja je time bila prepuštena interesima fašističkih sila. KPJ koja se od dolaska Hitlera na vlast 1933. sve jače suprotstavljala širenju fašizma, organizovala je 26. i 27. marta 1941. masovne demonstracije u Beogradu, Cetinju, Splitu, Skoplju, Podgorici, Kragujevcu. Antiosovinski i antifašistički faktor bio je jak u vojsci (naročito u ratnom vazuhoplovstvu), zatim u patriotskim udruženjima, kod intelektualaca i dijelu građanske opozicije.

Rezultat tog patriotskog raspoloženja bio je državni udar 27. marta 1941. kojega je izvršila grupa oficira na čelu s generalom Dušanom Simovićem, koji je postao predsjednik jugoslovenske vlade.

KPJ još nije imala dovoljno snage da Simovićevu vladu natjera za ozbiljniju pripremu odbrane zemlje.

Događaji od 27. marta predstavljaju „istorijsku pobjedu naroda Jugoslavije nad reakcionarnim snagama“ (Velimir Terzić, Slom kraljevine Jugoslavije 1941. Beograd 1982, s.482).

Hitler je odmah reagovao, njegova naredba je glasila: napasti i uništiti Jugoslaviju, „vojnički i državno“.

U kratkotrajnom aprilskom ratu, 6 – 18. aprila 1941, sistemom „munjevitog rata“, njemačka vojska je natjerala jugoslovensku kraljevsku vojsku na kapitulaicju. Zarobljeno je oko 398.000 jugoslovenskih vojnika i oficira.

Tito piše Kominterni (Komunistička internacionala) da je uoči i tokom aprilskog rata u zemlji i u vojsci vladao neviđeni haos. Bilo je čitavih jedinica koje nijesu imale nikakvu vezu sa Glavnom komandom.

AKTIVNOSTI I OTPOR KPJ

U svim državnim ustanovama peta kolona je imala izvrsno organizovan rad. Viši oficiri su govorili vojnicima da je ludost boriti se protiv Njemaca.

Vojnici su uzalud tražili hranu i municiju. Plakali su od bijesa zbog nemoći. Jedan komunistički izvor kaže: „Zaludu je hrabrost i svijest vojnika ako je izdaja na vrhovima koji jednim aktom mogu poništiti sve herojske napore naroda“.

Na poprištu borbe ostala je KPJ zajedno sa svojim simpatizerima, rodoljubima, omladinom, prije svega.

Baš kad je u Zagreb 10. aprila 1941. ulazila 14. njemačka oklopna divizija, CK KPJ i CK KP Hrvatske su zauzeli stav da se nastavi borba protiv nerpijatelja. Imenovan je i Vojni komitet na čelu s Titom (Vojno rukovodstvo) koji je naložio članstvu da prikupljaju oružje koje je bacala jugoslovenska vojska.

Bilo je u aprilskom ratu i primjera za divljenje i poštovanje. U tom smislu se isticao 38. puk Zetske divizije na Skadarskom frontu. Taj puk se zvao „Crveni“ zbog velikog broja komunista i simpatizera KPJ. Podnarednik ovog puka Radomir Ivanović je silom uzeo jedinicu od petokolonaša i uništio 8 neprijateljskih tenkova.

PODJELA ZEMLJE

Okupatori: Njemci, Italijani, Mađari i Bugari izvršili su podjelu jugoslovenske teritorije i na okupiranim i anektiranim teritorijama sprovodili

Ni manjeg n ni većeg us

denacionalizaciju naših naroda. Najteži vid denacionalizacije izvršen je u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH), u kojoj su ustaše slijedile njemačku rasističku politiku.

U fazi priprema za borbu protiv fašističkog okupatora KPJ je održala više savjetovanja, pokrajinskih konferencija i Petu zemaljsku konferenciju (oktobar 1940) koja po značaju odluka koje je donijela ima značaj kongresa. Donijeta je koncepcija o odbrani zemlje, formiran Vojni komitet na čelu s Titom i nagoviještena borba za nacionalno i socijalno oslobođenje.

KPJ je stavljena u mobilno stanje.

Poslije Pete zemaljske konferencije, odnosno Prvomajskog savjetovanja 1941. Tito i Politbiro CK KP su prešli u Beograd đe su postojali povoljniji uslovi za rad i pripemu oružane borbe.

U Crnoj Gori je bilo veoma aktivno.

U avgustu 1940. godine u Barama Žugića kod Žabljaka održana je Osma pokrajinska konferencija za Crnu Goru, Boku, Sandžak, Kosovo i Metohiju, uz Titovo prisustvo.

Konferencija je ocijenila s čime se saglasio i generalni sekretar KPJ, da su crnogorski komunisti dobro radili, stekli ugled u narodu i izvršili značajne pripreme za početak oružane borbe.

Izabran je novi Pokrajinski komitet: Božo Ljumović (politički sekretar PK), Blažo Jovanović (organizacioni sekretar) i članovi: Savo Brković, Periša Vujošević, Bogdan Laković, Nikola Lekić, Ljubo Poleksić, Miladin Popović, Budo Tomović i Vido Uskoković.

Sa ovim političkim rukovodstvom Crna Gora je ušla u PK KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak čija je najvažnija odluka bila formiranje Vojne komisije za prikupljanje i skladištenje oružja. U Vojnu komandu su ušli: Blažo Jovanović, Bajo Sekulić, Boško Đuričković i Jovo Kapičić.

Napad Njemačke na Sovjetski Savez (22. jun 1941) CK KPJ je ocijenio kao povoljnu međunarodnu okolnost za

Ovaj veličanstveni događaj, najveći u istoriji crnogorskog naroda, postao je matica crnogorske državnosti, njen uspon i njena slava. On je Crnoj Gori omogućio da 21. maja 2006. godine obnovi svoju državnost i da krene putem razvitka građanskih država, parlamentarne demokratije početak oružanih akcija pa je uputio proglas narodima Jugoslavije s napomenom da je kucnuo „posljednji čas“, a komuniste pozvao u „posljednji i odlučujući boj“.

Već 27. juna u Beogradu je formiran Glavni štab narodnooslobodilačkih partizanskih odreda na čelu s Titom kao komandantom.

USTANAK NARODA JUGOSLAVIJE

Četvrtog jula 1941. u Beogradu na sjednici Politbiroa CK KPJ donesena je odluka o početku oružane borbe protiv okupatora. Taj datum je u našoj istoriji poznat kao Dan borca, neopravdano zaboravljen. U sve jugoslovenske pokrajine, osim Makedonije, upućeni su članovi CK KPJ sa izvanrednim ovlašćenjima za dizanje, organizovanje i vođenje ustanka.

U predvečerje ustanka KPJ je bila jedinstvena (imala je 12.000 članova), dobro organizovana s uticajem u narodu koji je prevazilazio njenu kadrovsku osnovu.

Na Petrovdanskoj skupštini (Crnogorski sabor) 12. jula 1941. na Cetinju usvojen je Memorandum o obnavljanju crnogorske države pod italijanskim protektoratom.

- Petrovdanska skupština je održana u režiji italijanskog okupatora da se Crna Gora restaurira kao italijanski protektorat pod okriljem Musolinijeve Italije. Zvanični govornik dr Sekula Drljević podsjetio je na velike teškoće kroz koje je prošla Crna Gora od 1918. do 1945.

Pozvao je sabor da se zahvali italijanskom kralju koji je omogućio ulazak Crne Gore u „sferu Rima“.

Trinaesti jul je porazio 12. jul 1941.

TRINAESTOJULSKI USTANAK

Demonstracije 27. marta 1941.

Odluka o dizanju Trinaestojulskog ustanka donijeta je na sjednici Po-

krajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak, koja je održana 8. jula 1941. u Ravnom Lazu u Piperima.

Pokrajinski komitet su sačinjavali: Božo Ljumović (politički sekretar), Blažo Jovanović (organizacioni sekretar) i članovi PK, Savo Brković, Periša Vujošević, Radoje Dakić, Vido Uskoković, Budo Tomović i Krsto Popivoda.

Sjednici je prisustvovao član Politbiroa CK KPJ i Glavnog štaba NOPOJ Milovan Đilas.

Kada je Đilas saopštio odluku Politbiroa CK KPJ o početku oružane borbe u Pokrajinskom komitetu je zavladalo pravo oduševljenje. Nije se raspravljalo da li treba dići ustanak ili ne, nego o tome kako ga i kojim sredstvima voditi, kaže Periša Vujošević.

U Crnoj Gori su sprovedene temeljite pripreme za početak oružane borbe protiv okupatora. Komunisti su na prostoru Crne Gore „prikupili oko 12.000 pušaka i oko tri miliona metaka“ (dr Živko Andrijašević, Istorija Crne Gore, Beograd 2015, s.

294). Formirano je 280 udarnih grupa sa 6.200 boraca. Organizovana je vojna i sanitetska obuka.

KPJ u Crnoj Gori je imala 1.800 članova i 3.000 članova SKOJ-a. Odluka o dizanju oružanog ustanka došla je za 5 dana do svake partijske organizacije (biroi ćelija) koje su odmah pristupale izradi plana oružane akcije.

Težište oslobodilačke borbe postalo je selo i seljaštvo kao subjekat i glavna materijalna snaga borbe. ,,Prva oružana akcija desila se u Mišićima, u Spiču kada je u 2 sata i 30 minuta ujutro trinaestog jula napadnuta italijanska finansijska stanica.

Skoro istovremeno počeo je napad na Italijane u Virpazaru i Čevu“. (Šerbo Rastoder i drugi, Istorijski

13. jul

12, 13. i 14. jul 2020.

aji uoči Trinaestojulskog ustanka 1941.

naroda stanka Spomenik Trinaestojulskom ustanku na Virpazaru

žo Ljumović, Budo Tomović. Bajo Stanišić je odbio da uđe u komandu.

Pošto je bilo oslobođeno tri četvrtine crnogorske teritorije 280.000 stanovnika je živjelo na slobodnoj, 137.000 na teritoriji pod italijanskom okupacijom. Umjesto okupatorskih i starih organa vlasti formiraju se narodnooslobodilački odbori kao „klice nove vlasti“. Bile su izvršene sve pripreme da se formira zemaljski NOO, nova zemaljska vlast, ali je neprijateljska ofanziva spriječila njeno formiranje.

ITALIJANSKA OFANZIVA

leksikon Crne Gore, Trinaestojulski ustanak 1941. s.1147). Tokom 13. jula oslobođeni su Petrovac i Rijeka Crnojevića. Blažo Jovanović kaže da je Crna Gora 14. jula bila sva u plamenu. Na Košćelama su uništena dva italijanska motorizovana bataljona.

Tokom 14. i 15. jula oslobođeni su Bioče, Spuž i Lijeva Rijeka.

Do 24. jula oslobođena je čitava Crna Gora osim Podgorice, Cetinja, Nikšića, Pljevalja i uzanog primorskog pojasa.

Prateći razvoj događaja ministar spoljnih poslova fašističke Italije grof Ćano je izjavio da se između Italije i Crne Gore vodi pravi rat. Ćano je rekao: ,,Umiriti Crnogorce je isto što i orati more“ (Grof Ćano, dnevnik).

Još u vrijeme priprema za ustanak u Crnu Goru je došao poznati partijski rukovodilac i član Vojne komisije pri CK KPJ Mitar Bakić da prenese direktive po vojnim pitanjima. Direktive su nalagale da se ustanak odvija kroz gerilske akcije i da gerilski odredi (do 35 boraca) budu jezgro ustaničkih snaga.

Trinaestojulski događaji 1941. iznenadili su i ustaničko rukovodstvo i italijanskog okupatora. Pošto niko nije htio da ostane kod kuće (izjavio Savo Brković), ustanak je dobio formu i karakter opštenarodnog antifašističkog rata. Smatra se da je u Trinaestojulskom ustanku učestvovalo oko 32.000 boraca. Pušku su uzeli i oni koji za nju nijesu bili porasli.

Trinaestojulski ustanak je prevazišao razmišljanja Pokrajinskog komiteta. Tek 18. jula Ustanička vojska dobija svoje Vojno rukovodstvo – Privremena komanda nacionalnooslobodilačkih trupa za Crnu Goru, Boku i Sandžak. Komandu su sačinjavali: Milovan Đilas (komandant), Arso Jovanović (generalštabni kapetan prve klase), Blažo Jovanović, Bo-

15. JUL – 15. AVGUST Vođa fašizma u Italiji Benito Musolini izdao je 15. jula 1941. naređenje komandantu oružanih snaga u Albaniji, armijskom generalu Pirciju Biroliju (komandant IX armije) da preduzme komandu nad italijanskim snagama koje treba da uguše ustanak u Crnoj Gori uz primjenu „krajnje strogih mjera“.

Biroli je na raspolaganju imao šest italijanskih divizija jačine oko 130.000 vojnika i oficira. Na strani italijanske vojske bilo je oko 20.000 pripadnika neregularnih jedinica iz Albanije, Sandžaka i sjeverne Crne Gore. Ulcinj, Malesija, Plav, Gusinje, Rožaje, okupator je 1941. priključio Velikoj Albaniji, dok je Boka Kotorska pripojena Italiji.

Italijansku ofanzivu su pomogli razni reakcionarni krugovi (građanski političari, dobrim dijelom i oficiri bivše jugoslovenske vojske, razne separatističke grupe).

Italijanska kaznena ekspedicija krenula je pravcem Skadar-Podgorica, a odatle prema Cetinju i primorju, zatim prema Nikšiću i Kolašinu. Italijanska vojska je duž komunikacija palila kuće, uništavala ljetinu, po principu „spržene zemlje“. Izvršena su masovna hapšenja i odvođenje stanovništva u zatvore čiji broj se stalno povećavao. Tih dana je oko 15.000 rodoljuba odvedeno u zatvore. Veliki broj crnogorskih rodoljuba interniran je u albanske logore (Klos, Kavaja), zatim u italijanske i njemačke logore.

Najzloglasniji logor u Crnoj Gori bio je barski logor, kroz koje je prošlo oko 10.000 ljudi, među kojima 55 đece.

Krajem 1941. Pircio Biroli preuzima i civilnu vlast, dolazi u Podgoricu da sa lica mjesta komanduje. Do sredine avgusta neprijatelj je povratio izgubljenu teritoriju (veća mjesta, gradove, glavne komunikacije), ali je na teritoriju Crne Gore zadržao oko 100.000 vojnika i oficira.

ITALIJANSKA OKUPACIONA VLAST

Italijanska vojska je ušla u Podgoricu 16. aprila 1941. a 17. aprila u Cetinje.

Do kraja aprila čitava crnogorska teritorija je okupirana. Grupa crnogorskih separatista je pozdravila italijanskog okupatora. Vlast je preuzeo privremeni upravni odbor koji je na Cetinju istakao italijansku zastavu.

Italijanske snage, jačine oko 18.000 vojnika, stacionirane su gotovo u svim mjestima. Uspostavljene su žandarmerijske, policijske stanice i finansijski organi, kao i vojni sud.

Najviša civilna vlast bio je civilni komesarijat na čijem je čelu bio grof Se-

Crnogorski ustanici

rafino Macolini. Najviši organ građanske vlasti bio je Visoki komesarijat koji je regulisao život na okupiranoj teritoriji. Smatra se da je okupatorski režim u Crnoj Gori bio jedan od najblažih na prostoru Jugoslavije.

Italijanska vlast je brinula o redovnom snabdijevanju namirnicama i robom široke potrošnje po pristupačnim cijenama. Italijani su razvili propagandu da su u Crnu Goru došli kao prijatelji i obnovitelji crnogorske države.

Pircio Biroli se obraća Crnogorcima kao „brat bratu“, da pomogne u obnovi države. Na kraju proglasa traži od Crnogoraca da odbijaju „zločinačke komuniste koji nastoje samo da upropaste čovječanstvo“.

SAVJETOVANJE POKRAJINSKOG KOMITETA KPJ ZA CRNU GORU, BOKU I SANDŽAK

Izvršena je analiza ustanka u jeku italijanske ofaznzive. Konstatovano je da su rezultati Trinaestojulskog ustanka impozantni. Iz stroja je izbačeno oko 5.000 italijanskih vojnika, 3.000 je zarobljeno, 735 ubijeno, a 1.120 ranjeno. Ustanici su imali 73 mrtvih i 52 ranjena borca. Ustanici su uništili i zaplijenili veliku količinu oružja, municije i ratnog materijala.

Uništen je i jedan avion i jedan tenk.

Na vojno-političkom savjetovanju u Kameniku pokrenuto je više pitanja od državno-pravnog značaja za Crnu Goru. Istaknuta je borba za revolucionarno trojstvo (oslobodilačko, nacionalno i socijalno), koje nije samo stvar komunista, nego svih patriotskih ljudi koji žele novo društvo. U toj borbi komunisti su samo najhrabriji i najdosljedniji.

Kao glavni zadatak istaknuto je ukidanje okupatorske i kolaboracionističke vlasti i formiranje nove narodne vlasti. Žene su po prvi put dobile pravo glasa. Birački cenzus je pomjeren sa 21 na 18 godina starosti.

Vojnici su dobili pravo glasa, bez obzira na godine. Garantuje se lična sloboda, sloboda misli, zbora, udruživanja. Donijeta su uputstva o izboru narodnih i vojnih sudova.

U Đilasovom pismu PK navodi se da je nacionalno-oslobodilačka antifašistička revolucija nužna etapa proleterske revolucije, koja će riješiti „nacionalne nezavisnosti, prava naroda na samoopredjeljenje, pitanje demokratske narodne vladavine, uništenje svih ostataka fašističke reakcije“ i dr.

Pomenuta rezolucija upućena je cjelokupnom narodu na teritoriji Crne Gore, Boke i Sandžaka. Pred italijanskom ofanzivom 15. avgusta većina ustanika se vratila svojim kućama.

Trinaestojulska vojska šarolika po godinama, naoružanju, socijalnom porijeklu, a nadasve po shvatanju

Bajo Stanišić, Pircio Biroli i Joanikije Lipovac

ustanka i njegove perspektive doživjela je vojnički poraz.

Najvažnije je da se sačuvalo ustaničko jezgro (komunisti, skojevci, patriote), oko kojeg se okupljala omladina spremna da nastavi borbu.

Početkom septembra došlo je do reorganizacije ustaničkih snaga.

Formiran je štab narodnooslobodilačkih gerilskih odreda za Crnu Goru, Boku i Sandžak. Naziv „gerilac“ je preimenovan u naziv partizan.

Formiraju se čete, bataljoni i partizanski odredi.

Formiranjem glavnog štaba, NOPO, za Crnu Goru i Boku 21. oktobra 1941. godine (komandant Peko Dapčević, politički komesar Mitar Bakić), prešlo se na jedinstvenu organizaciju i formaciju. Krajem 1941. u Crnoj Gori je dejstvovalo 6 NOPO, sa oko 20.000 boraca pod oružjem.

Boj na Jelinom Dubu 18. oktobra 1941. godine, gdje su Italijani doživjeli težak poraz, je pokazao da je borbeni duh i elan crnogorskog naroda dobio novi polet i zamah. Ova pobjeda koja ima veliki vojnički i politički značaj za Crnu Goru je pokazala da je Trinaestojulski ustanak bio samo prigušen, da je kriza savladana i da se ustaničke snage mogu ponovo hvatati u koštac s jačim neprijateljem. Došlo je do razmjene zarobljenika, čime je okupator „defacto“ priznao NOB-u kao zaraćenu stranu. U septembru 1941. na prostoru Crne Gore formira se vojna formacija – četnici koja je bila antikomunistički nastrojena.

Njihov glavni politički cilj je bio stvaranje velike Srbije, što će dovesti do nepomirljivih unutrašnjih podjela.

ZNAČAJ I VRIJEDNOSTI TRINAESTOG JULA

Trinaestojulski ustanak 1941. godine je počeo kad su sile osovine – Njemačka, Italija i Japan, bile na vrhuncu svoje moći, Evropa pokorena, a njemačke snage, jačine preko 3 miliona vojnika, prodirale kroz sovjetsku teritoriju, približavajući se Moskvi, Kijevu i Lenjingradu.

U proglasu CK KPJ (novembar 1941),

kaže se: „Crnogorski narode ti si se prvi podigao na oružani ustanak, kada te pozvala KPJ. Ni kaznena ekspedicija fašističkih lešinara, ni popaljena sela, ni nevine žrtve nijesu mogli slomiti tvoj borbeni duh, tvoju čvrstu riješenost da se i dalje boriš protiv mrskog okupatora, do svog konačnog oslobođenja. „Istraj, crnogorski narode u toj teškoj borbi zajedno sa drugim narodima Jugoslavije“.

Trinaestojulski ustanak je primjer za ugled, podsticajno je djelovao da i drugi narodi krenu putem odlučne borbe protiv fašizma. Zahvaljujući njegovom izvanrednom uticaju oživjeli su pokreti otpora u mnogim evropskim zemljama.

U susjednim oblastima: Hercegovini, Sandžaku, Albaniji počinje nacionalno-oslobodilačka borba.

Francuski filozof Žan Pol Sartr je izjavio da je Trinaestojulski ustanak 1941. godine - ,,najveličanstveniji trenutak evropske istorije“. „Crna Gora je našla pa prevazišla sebe“ ( dr Radoje Pajović, „Vijesti“ 13. jula 2015).

13. jul 1941. godine ima duboke korijene u istoriji crnogorskog naroda.

Prevazišao je vrijeme i prostor i postao trajna vrijednost. Potvrđene su riječi Petra Prvog da je crnogorski narod proslavila borba za slobodu. Sve ranije bitke su Trinaestom julu dale snagu. Vjeran duhu i etici predaka, crnogorski narod se digao na ustanak svjestan žrtava popaljenih domova, uništenih materijalnih dobara. Crnogorci nikada nijesu birali vrijeme za početak borbe.

Krenuli su 1941. kada je fašizam bio najjači, a njegovi protivnici najslabiji, pa se Crna Gora uzdigla do najvećih visina, postala svjetionik.

Ni manjeg naroda, ni većeg ustanka.

Ovaj veličanstveni događaj, najveći u istoriji crnogorskog naroda, postao je matica crnogorske državnosti, njen uspon i njena slava. On je Crnoj Gori omogućio da 21. maja 2006. godine obnovi svoju državnost i da krene putem razvitka građanskih država, parlamentarne demokratije.

17

18

13. jul

12, 13. i 14. jul 2020.

STUDIJA: Julska

Piše: dr Čedomir BOGIĆEVIĆ Ova mala čitanka iz ljetopisa slobode samo je podsjetnik na tri veličanstvena svjetsko-istorijska događaja što su svojim grandioznim plodovima duha i sveopštim pokretom oslobađanja naroda i ljudi na putu kretanja duh ka ideji slobode i ljudskog dostojanstva.

Događaji koji su postavili temelje humanističke samosvijesti o mjestu i ulozi ljudskog bića u kretanju opštih tokova istorije ka cilju ostvarivanja čovjeka kao subjekta i cilja svake društvene egzistencije ostvarujući praiskonske blagodeti ljudskog roda iskazanih kroz vrline i vrijednosti slobode, jednakosti i pravde, a među njima jedan iz slavne crnogorske povjesnice od velikog značenja za crnogorsku samobitnost.

I 4. jul (1776) Američka deklaracija nezavisnosti Ovaj dokument predstavlja jedan od najuzvišenijih akata i činova, događaja u povjesnici ljudske slobode, pribavljajući dužno poštovanje sveukupnog čovječanstva i nepristrasnom i univerzalnom sudu ljudskog roda, filozofski simbol prirodnog prava, kojim američki narod smatra očiglednim istinama – da su svi ljudi stvoreni jednaki i da ih je Tvorac snabdio neotuđivim pravima: Na život, slobodu i traženje sreće ,,iz kojih slobodni ljudi trinaest američkih kolonija pod upravom britanskog kraljevstva usljed nepravičnog vladanja i odsustva velikodušnosti kojom se negira pravo na sopstveni razvitak autonomnim odlukama razuma stvarajući potomstvu priliku da upravlja svojom sudbinom“, čime se američki očevi osnivači nezavisnosti pokoravaju n u ž n o st i ko j a t ra ž i n j i h ovo odvajanje od Londona.

Nakon prvog kontinentalnog kongresa u Filadelfiji u septembru 1774. i drugog kongresa u maju 1775. u istom gradu, predstavnik Virdžinije kao jedne od američkih kolonija ponudio je 7. juna 1776. prijedlog rezolucije da ujedinjene kolonije postanu slobodne i nezavisne. Tako je Kongres 10. juna 1776. izabrao Odbor petorice sinova slobode – Džeferson, Adams, Franklin, Šerman i Livington, da pripremi Deklaraciju o nezavisnosti (eng.

Declaration of Independence), koja je primljena, usvojena i proglašena

Riznica neuven 4. jula 1776. u konačnoj filozofsko-istorijskoj redakciji Franklina i Džefersona.

Benžamin Franklin bio je hemičar, fizičar, naučnik i etičar, koji je izmislio gromobran, sastavio kalendar ljudskih vrlina, koji je tvrdio da bi prevaranti prestali da varaju kad bi znali koliko je unosno poštenje, utilitarist koji je riješio pitanje vremena, što je mučilo Aurelija Augustina otkrivši ga u zakonima slobodnog tržišta – vrijeme je novac. Uživao je ugled Prometeja iz antičke mitologije i bio čovjek leonardovskih interesovanja. Na njegovom spomeniku upisano je: Nebu je oteo munju, a tiraninu žezlo.

Tomas Džeferson završio je filozofske studije na pariskoj Sorboni, istinski filozof humanističke orijentacije i zaljubljenik ideje slobode kao preduslova ljudskosti pružajući otpor svakoj tiraniji, zalažući se za jednakost ljudi nezavisno od rasnih nacionalnih filozofskih vjerskih i drugih uvjerenja. Jedna od najvećih figura sveukupne ljudske istorije.

Drvo slobode, po Džefersonu, može da se razvija samo uz ljudsku hrabrost i pravo na poštovanje i ljubav prema drugom čovjeku – ius caritas. Smatrao je da pojedinac nema pravo da svoje potomstvo uvali u dugove, pa tako ni društvo ne može nametnuti svome potomstvu pravne norme koje bi važile preko te granice. Učio je da građanin mora biti subjekt opšteg principa samozakonodavstva kao načela autonomije koja se reflektuje u aktu sopstvenog donošenja normi o svom životu, dok je heteronomija potpadanje pod vlast drugog.

Preminuo je na 50-godišnjicu proglašenja američke deklaracije nezavisnosti – 4. jula1826. Na njegovom nadgrobnom spomeniku piše: Ovdje je sahranjen Tomas Džeferson, pisac Deklaracije o američkoj nezavisnosti, otac univerziteta u Virdžiniji.

Deklaracija o nezavisnosti SAD bila je velika istorijska prekretnica kojom je američki narod putem političke revolucije ostvario slobodu koju je organizovao i uobličio kroz Ustav Sjedinjenih Država 1787. koju je do današnjeg dana pratila društvena potreba revizije kroz 26 amandmana.

Deklaracija o nezavisnosti (slika Džona Timbula)

II 11. jul (1796) Bitka na Martinićima U neprekinutom lancu voljnosti i slobode od sticanja faktičke nezavisnosti 1042. godine, bitke na Tuđemilu, dukljanskog naroda pod vođstvom kneza Vojislava protiv 60.000 Vizantijaca, bitka na Martinićima je jedan od najslavnijih podviga crnogorskog oružja, predstavlja čin političkog ujedinjenja brdskih plemena (Bjelopavlići, Piperi…) a potom Rovca, Morača i Vasojevići (1820) sa Crnom Gorom i njenim slobodnim nahijama.

Ova bitka odigrala se u bjelopavlićkom selu Martinići, u vremenu od 2. do 11. jula 1796. i u njoj je po zapisu sekretara vladike Petra I Petrovića i sekretara Narodne kancelarije, đakona Aleksija, učestvovalo na strani otomanske imperije i njene vojske koju je predvodio Mahmut-paša Bušatlija, što se odmetnuo od carigradske porte i sultana, želeći da od

Epira i Tesalije, preko Albanije, Crne Gore i Hercegovine, do Dubrovnika, obrazuje samostalnu državu – učestvovalo 35.000 boraca, dok su crnogorske snage u svojim redovima imale oko 9.000 boraca.

Odlučna bitka je izvedena 11. jula na prostoru između Martinića i Visočice, u samom selu Martinići, velikom pobjedom crnogorskih slobodara naoružanih samo džeferdarom, šaricom, crnogorskom puškom nepromašnom, jataganima i handžarima, da bi u završnici bitke dvije junačke vojske, jurišem na nož, Crnogorci natjerali na odstupanje i bijeg Mahmutove formacije, preko rijeke Zete, u veliku pogibiju.

Vojni komandant crnogorskih snaga bio je vladika Petar I Petrović, koji je u ovoj bici bio odjeven u uniforme austrijskog generala i neposredno komandovao Prvim i Drugim korpusom, dok je Trećim i Četvrtim korpusom komandovao guvernadur Joko Radonjić. U štabu su im pomagali serdar Mihailo Bošković, Đukan Radović, Savo

Pad Bastilje

Pe t r o v i ć , M i n j a R a d o v i ć , Đurašković, Bego Vojvodić. Prema izvještaju đakona Aleksija, poginulo je 23 Crnogorca, ranjeno 26, zarobljeno 18 turskih barjaka i 3 alajbarjaka, zadobivši mnogo praha, olova i oružja. U turskom štabu vezira Mahmuta-paše bio je njegov brat Ibrahim-paša, bratanić Mehmed-paše, sestrić Osman-paša, Hasan-paša od Tirane, Abdul-beg od Gusinja, Jusuf-beg od Ibre, kapetan Osman Mušović iz Nikšića, Selim kapetan od Nikšića, Murat kapetan od Kolašina, sve Mušovići.

Poginuli su dvije paše, jedan šeik, 28 odža, 67 oficira i 2.500 vojnika. Nakon ove bitke slijedila je deklaracija ustavnog značenja – Stega, 6. avgusta 1796, a nakon toga velika bitka protiv istog protivnika i Mahmut-paše vezira na Krusima, koja se završila 3. 10. 1796. pogibijom Mahmut-paše i opštim slomom otomanske vojske jačine oko 30.000 vojnika, dok su crnogorske snage raspoređene u dva korpusa iznosile oko 7000.

13. jul

12, 13. i 14. jul 2020.

a obzorja slobode

nulih vijenaca slave Četiri događaja su postavila temelje humanističke samosvijesti o mjestu i ulozi ljudskog bića u kretanju opštih tokova istorije ka cilju ostvarivanja čovjeka kao subjekta i cilja svake društvene egzistencije ostvarujući praiskonske blagodeti ljudskog roda iskazanih kroz vrline i vrijednosti slobode, jednakosti i pravde

Bitka na Martinićima (ilustracija)

Izražavajući veličinu ovih bitaka, Petar I Petrović Njegoš, u svojim poslanicama, kaže: Ove su pobjede vas savršeno oslobodile i vaše ime u svijet

proslavile, da se u istoriji – u knjige štampane, vaše junaštvo i vaša sloboda, do nestanja svijeta spominje.

U prvom crnogorskom Ustavu od

18. oktobra 1798. – član 33 Zakonika Opščeg crnogorskog i brdskog, stoji: Dužnost svakog sina otečestva veže i ponuđa da on bude vjeran i uzdan Crnoj Gori, da ga nijedno blago od toga razdvojit ne može, pa je potrebno da svi učine zakletvu od vjernosti crnogorskom otečestvu kako se to čini u svim narodima, velikim i malim.

Pisac ovih redova iskazuje kako bi Crna Gora bila srećna država kad bi svi njeni građani, šćeri i sinovi, bili vjerni svojoj domovini, nadmećući se u političkoj utakmici za njen ekonomski, privredni, politički, pravni, prosvjetni i kulturni napredak, u skladu sa svojim filozofskim doktrinama, kao conditio sine qua non opstojnosti opšte društvene kohezije, da se život ljudi učini srećnim, u granicama mogućeg.

Marko Miljanov, vojvoda i senator crnogorski, je poručio: Domovina je kao i majka. Bez domovine ljudsko biće više nije čovjek. Autor ovog malog ljetopisa neuvenule slave, opet podsjeća na moralnu i pravnu dužnost polaganja zakletve vjernosti državi Crnoj Gori svih pripadnika javnih i državnih službi, lokalnih i državnih dužnosnika i svih onih koji žive od državnog budžeta, da propišu zakonsku dužnost a ne samo etičko ,,trebanje“ ove uzvišene ustanove koju crnogorska tradicija baštini šest vjekova. Ona je

naročito naglašena u sistemima SAD, Japana, zemljama Zapadne Evrope, ali i nekim zemljama Balkana.

III 13. jul (1941) Trinaestojulski ustanak crnogorskog naroda Ovaj uzvišeni istorijski događaj velikog pokreta ljudskog samooslobođenja izraz je hrabrosti i mudrosti organizatora Trinaestojulskog ustanka, tog prvog i jedinog svenarodnog opšteg i masovnog oslobodilačkog pokreta u vremenu kad je nacistička Njemačka u blickrigu pregazila gotovo sve evropske teritorije i narode, a goloruki crnogorski narod ustao protiv jedne od sila Osovine – Italije.

Taj opštenarodni ustanak zadivio je sve slobodoljubive ljude svijeta.

Izdignut je na antologiji ujedinjenog revolucionarnog trojstva: oslobodilačke, nacionalno-državne i socijalističke revolucije. Političko istorijski temelj ovog velikog fenomena ljudske istorije bile su odluke: Politbiroa CK KPJ 4. jula 1941. u Beogradu o početku dizanja oružane borbe protiv okupatora Jugoslavije, što je isključiva zasluga najveće ličnosti dvadesetog vijeka, Josipa Broza Tita, i odluka Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak, od 8. jula 1941. donijeta u mjestu Ravni Laz, Piperi, a koju su donijeli ovi ljudski divovi: Milovan Đilas, Božo Ljumović, Blažo Jovanović, Radoje Dakić, Savo Brković, Budo Tomović, Krsto Popivoda, Periša Vujošević i Vido Uskoković.

Do 21. jula oslobođena je skoro cijela Crna Gora, svi srezovi izuzev Podgorice, Nikšića, Cetinja i Pljevalja. U ustanku je učestvovalo 32.000 ljudi, što je oko 65 odsto vojnosposobnog stanovništva tadašnje Crne Gore. Na temelju plodova izvedenog ustanka i kasnijih tokova revolucije vaskrsnula je slobodna država Crna Gora u zajednici ravnopravnih naroda i država federativne Jugoslavije, čiji istorijski pečat je oblikovan u Kolašinu na skupštini ZAVNO Crne Gore i Boke (15. novembra 1943) čije su političke odrednice potvrđene na skupštini AVNOJ-a u Jajcu 29. novembra 1943. Kao socijalistička republika, sa sistemom društvenog samoupravljanja, sa političkom i pravnom samostalnošću, Crna Gora je u vremenu od 1945. do 1989. ostvarila grandiozni preporod, razvoj i sveukupni napredak u svim oblastima društvenog života, najveći u njenoj istoriji.

Veliki francuski filozof Žan Pol Sartr, zadivljen Trinaestojulskim ustankom crnogorskog naroda, kazao je da je to ,,ne samo najblistaviji trenutak Drugog svjetskog rata, već i jedan od najvećih događaja sveukupne ljudske istorije“. Predsjednik Francuske Žiskar D’esten je 1991. izjavio, na 50-godišnjicu ustanka, da je Trinaestojulski ustanak najsjajnija ,,zvijezda na nebu Drugog svjetskog rata“.

IV

14. jul (1789) Francuska buržoaska revolucija Jedan od najvećih događaja sveukupne ljudske istorije simbolično vezan za pad pariske tvrđave Bastil-

ja, simbola francuskog apsolutizma, 14. jula, a izvedena na filozofsko-socijalnoj doktrini: liberte, fraternite, legalite (sloboda, bratstvo, jednakost).

Veliki istorijski poduhvat rušenja zabluda, predrasuda, vjerskog fanatizma, po načelu: vjerujem, jer je nemoguće – credo quia imposibile.

Vrijeme poznato kao stoljeće razuma i sazvježđe genija ljudskog uma koji su čovječanstvo darovali francuski racionalisti i enciklopedisti, ljudi nenadmašne erudicije, humanističke orijentacije, okrenute č ov j e k u , n j e g ovo j s l o b o d i i potrebama: Didro, Holbah, Dalamber, Helvecijus, Monteskje, Ruso, Volter. Carstvo razuma i svjetlosti porazilo je carstvo mraka i vjerske zatucanosti i zaostalosti.

Francusko društvo je već tada proglasilo i ostvarilo apsolutni princip sekularizacije - državno vlasništvo nad svim vjerskim objektima i podržavljenje imovinskih dobara vjerskih zajednica, odvajanja crkve od države, eliminisanje crkvenih doktrina iz prosvjetnog sekularnog razuma, stavivši sve pod upravu nacionalne vlade kao opštenarodno dobro.

Viktor Igo u svom romanu ,,Jadnici“ rekao je da su tada oformljene ,,četiri religije“: enciklopedisti (Didro), fiziokrati (Tirgo), filosofi (Volter) i utopisti (Ruso). Oni su prethodnice ljudskog duha koje dovode do 4 tačke napretka: lijepog, korisnog, istinitog i pravednog.

Dalje je kazao da bi se ta ideja ostvarila: ,,Nije dovoljno da je Monteskje predosjeti, da je Didro propovijeda, da je Bomarše najavi, da je Kondorse proračuna, da je Volter pripremi, da je Ruso osmisli, bilo je potrebno da se Danton na nju odvaži“.

*** Slobode koji nema, taj o slobodi sanja (O. Župančić).

Sloboda je ultima ratio i conditio sine qua non da se društveni odnošaji organizuju na temelju ideja pravde i jednakosti.

Slobodni um nije dovoljan. On sadejstvuje sa čovječnošću da oblikuje ljudsko biće po ideji moralnih zakona dostojanstva jednakosti i pravde.

Jer ljudska društva bez toga naliče na razbojništva.

Crnogorska tradicija traži i zahtijeva jednakost i pravdu na kojim postulatima je naše društvo opstalo 11 vjekova.

Platon, Aristotel, Seneka i Ciceron shvataju pravdu kao krajnji cilj života i ljudsku vrlinu iznad svih drugih. To zahtijeva imperativ filozofskog uma: ideja prava je ideja pravde (Radbruh). Zakon koji ne čuva pravdu nije zakon (Sula Radov).

Nepravedni zakoni me ne obavezuju (M. Miljanov).

Princip vladavine prava nije usklađenost nižih sa višim pravnim aktima u organizmu pravnog poretka, nego označava apsolutno dejstvo principa pravde i principa pravičnosti kako u stvaranju tako i u primjeni prava.

Njegoš kaže: Zasija sveta carica sloboda (Luča mikrokozma). Ali njena svjetlost je hladna, ne grije. Sloboda je samo lijepa princeza bez srca, duševnosti, dobrote i milosrđa.

Zbog toga Njegoš svoju filozofsku aksiologiju oblikuje u stihu: Sunce pravde sad Zemlju ogrija.

19

20 13. jul

12, 13. i 14. jul 2020.

Svijetli likovi KPJ i revolucije

Marko Ristov sa Glavice

Marko, dani predratni Sa dobrotvorne akcije u BrÄ?kom, 1927.

PiĹĄe: Dragan Mitov Ä?UROVIĆ

M

eÄ‘u prvima u slobodarskom stroju biti, meÄ‘u njima u teĹĄkim vremenima opstati i ostati, ideji socijalnog i nacionalnog osloboÄ‘enja se posvetiti i napokon za svijetle ideale Ĺživot poloĹžiti mogu samo veliki sinovi svoga naroda kakav je bio Marko Ristov Grgurović, roÄ‘en na poÄ?etku proĹĄlog vijeka u Danilovgradu, Ä‘e je porodica od „teĹžaÄ?kog i najamnog rada na pedi zemlje - okućnice Ĺživjela“.

U rodnom kraju i cetinjskoj gimnaziji „bratimio“ se sa komunistiÄ?kim idejama i već 1919. godine meÄ‘u prvima u Crnoj Gori postao Ä?lan KomunistiÄ?ke partije, na prijedlog tadaĹĄnjih istaknutih prvaka Jovana MaliĹĄića Martinovića iz Danilovgrada (u Drezdenu 1928. godine izabran za generalnog sekretara CK KPJ, kasnije stradao u Staljinovim Ä?istkama) i saboraca Petka Miletića i DuĹĄana Mandića.

Zbog komunistiÄ?kog djelovanja hapĹĄen je i zatvaran u Danilovgradu i Podgorici, a 1928. godine u Beogradu zajedno sa grupom komunista u kojoj su bili Josip Broz Tito, Edvard Kardelj i Milovan Ä?ilas, kasnije najuĹže rukovodstvo KPJ, sa kojima se sudeći po dokumentima upoznao.

Po zadacima Partije radio je na razliÄ?itim zadacima, pored ostalog „sakupljajući crvenu pomoć za Ĺžrtve bijelog terora“ u Derventi, Kninu, BrÄ?kom.

Sudeći po svojeruÄ?no ispisanoj biografiji, u kojoj pored ostalog piĹĄe da je po nacionalnosti „Crnogorac“ i koja je sa dosta „praznina“ poodavno stigla iz Moskve, Ä‘e je krajem 1928. godine poÄ?eo i izuzetno uspjeĹĄno zavrĹĄio KomunistiÄ?ki univerzitet, Marko Grgurović je nastavio rad na posebnim zadacima Partije u Kini, Japanu, Uralu, posebno gradu Sverdlovsku Ä‘e je obavljao visoke partijske duĹžnosti.

Za Ĺživotopis revolucionara Marka Grgurovića pored pomenutih komunistiÄ?kih prvaka vezana su, sudeći po biografiji i zapisima savremenika, i imena VukaĹĄina Markovića, uÄ?esnika Oktobarske revolucije i Lenjinovog

Prije stotinu godina, kada je osnovana KomunistiÄ?ka partija Jugoslavije, meÄ‘u prvim Ä?lanovima u Crnoj Gori bio je Marko Ristov Grgurović iz Danilovgrada, koji je zbog ideja robijao, u najuĹžem „partijskom vrhu“ veliki ugled uĹživao, u vrijeme partijskih Ä?istki „stradao“, u ratu kao istaknuti borac u septembru 1942. nedaleko od Travnika poginuo

Iz dosjea 7. avgusta 1934. godine (vje-

Ako te zaborave...

U prvom stroju komunista i boraca za slobodu bio je Marko Grgurović.

ProĹĄao je sve golgote kao istaknuti partijski radnik i revolucionar. Ostao je na pravoj strani istorije i junaÄ?kom smrću „ovjerio“ opravdanost borbe za slobodu.

I zato se valja sjetiti davne poruke: lijepo se boriti i poginuti za sreću novih generacija, ali je tuĹžno kada saborci i te „nove generacije“ zaborave one koji su „momaÄ?kim i prsima Ä‘evojaÄ?kim“ zatvarali bunkere, borili se protiv okupatira i zla domaćega.

Ima u Danilovgradu i Crnoj Gori koji u slobodi rastu joť bezimenih ulica i zaboravljenih slobodara kakav je Marko Grgurović...

rovatno pri zavrĹĄetku zadatka u Uralskoj oblasti, Jekaterinburg) zamjenik sekretara Rejonskog komiteta Sveruske komunistiÄ?ke partije u Jekaterinburgu (Sverdlovsk), Adamov, piĹĄe karakteristiku o Marku, u kojoj izmeÄ‘u ostalog kaĹže da je „na svim mjestima gdje je drug Zagorski radio zadatak zavrĹĄen do kraja. Za vrijeme rada u staljinskoj organizaciji, Zagorski se pokazao kao ideoloĹĄki ispravan, politiÄ?ki pismen Ä?lan partije. Za sve to vrijeme partijskim ispitivanjima nije podvrgavan. U organizaciji se pokazao velikim autoritetom“.

1934. i 1935. Marko je „aspirant“ na KUNMZ, neĹĄto ĹĄto bi bilo jednaDarinka, Markova supruga

NadeĹžda

saradnika, zatim Nikole KovaÄ?evića, Milana Gorkića, Vlada DapÄ?evića, Jova KapiÄ?ića i Alekse Pavićevića koji je, mada pripadnik prve generacije crnogorskih komunista, strijeljan u vrijeme poznatih „lijevih greĹĄaka“.

U nikada dovoljno rasvijetljenoj borbi unutar partije i poznatim

Slobodanka

Ä?istkama, najduĹže je ponosit, nepokolebljiv, snaĹžnog autoriteta, opstao i meÄ‘u zadnjima bez funkcija u KPJ - ostao Marko Grgurović, koji kao obiÄ?an borac nastavlja svoju borbu.

U sastavu PetruĹĄinske Ä?ete partizanskog odreda „Bijeli Pavle“ je od 13. jula, od prve ustaniÄ?ke puĹĄke. Hrabro se bori na Bralenovici, Zagredi, Ĺ˝utoj Gredi, Studenom, Ĺ˝upi NikĹĄićkoj, Magliću, ÄŒemernu, Miljevini, Treskavici, Igmanu, Prozoru... i kao borac kasnije Lovćenskog NOP odreda i Udarnog bataljona Pete proleterske crnogorske brigade.

Polovinom 1942. godine Centralni komitet KPJ vraća ga u Ä?lanstvo i poziva u Vrhovni ĹĄtab NOV Jugoslavije.

StiĹže „revolucionara i ratnika“ Marka Grgurovića zasluĹženo priznanje partije i saboraca, koje, naĹžalost, nije doĹživio.

Jer, u juriĹĄu u borbi na SilajdĹževini kod Travnika u septembru 1942. viteĹĄki je poginuo, ljudina velikog srca Marko Ristov sa Glavice.

ko danaĹĄnjim specijalistiÄ?kim postdiplomskim studijama. To znaÄ?i da je na KUNMZ stigao do najviĹĄeg stepena obrazovanja ĹĄto ga je preporuÄ?ivalo za predavaÄ?a.

8. februara 1935. godine konkuriĹĄe za ĹĄkolu vojnih pilota. Nema daljih podataka o tome ĹĄta se sa tom prijavom deĹĄavalo.

Krajem iste godine poslat je na partijski rad u zemlju. Kominterna je 26. 11. 1935. zatraŞila da se izda pasoť za građanina Milorada Andrića, koji će napustiti Moskvu istog dana i ući u Austriju.

Slike na zidu Na zidu ram sa roditeljskom slikom je uspomena za ťćeri Slobodanku i NadeĹždu,, koje su uz Ä?estitu majku Darinku odrastale u poslijeratnoj nemaĹĄtini. Iz kolijevke nijesu mogle oca Marka zapamtiti.

Ali, Ĺžive su priÄ?e, stare fotografije, rijetki novinski zapisi, jer „Şivi mrtve brzo zaborave“, joĹĄ rjeÄ‘a sjećanja, jer „ko pogine ledina mu, ko preteÄ?e medalja mu“ i ponos koji „punu Ä?aĹĄu bola“ pokriva, jer naĹĄ otac Marko, priÄ?aju ťćeri, bio je borac za slobodu koji je poÄ?eo kao golobradi nadniÄ?ar a zavrĹĄio kao istaknuti borac i revolucionar.

Tema/Hronika

12, 13. i 14. jul 2020.

21

NA PRVOJ LINIJI: Dan u Urgentnom centru Kliničkog centra Crne Gore – sve u znaku odbrane od kovida-19 PODGORICA – Nije prijatno u jeku epidemije korona virusa sjedjeti ni u kafani punoj ljudi, kamoli u Urgentnom centru, pogotovo sa saznanjem da je mnogo asimptomatskih pacijenata koji nijesu ni svjesni da su inficirani, a prenosioci su zaraze. No, kad muka naćera, a u Urgentni se ide samo tada, izbora nema...

U holu Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore utisak je da je gužva uobičajena. Ljekari i ostalo medicinsko osoblje žurno prolaze, neki pacijenti ili njihovi pratioci ih presrijeću, jer svakom je njegova muka najveća, pitaju kada će stići na red, uvjeravaju da je hitno...

HOL

- Ovo je korona, sto posto - prokomentarisao je stariji čovjek dok je pored njega prolazio muškarac ogrnut ćebetom, jako kašljući i koji je teško disao.

Ispred ambulatne broj jedan užurbano su ga prihvatili ljekari i dok su ga uvodili njegovoj pratnji postavili su niz pitanja o simptomima, istoriji bolesti...

Dok su se za njima zatvarala vrata ostali pacijenti u holu gledali su se sa zebnjom... Pogledi kao da su potvrđivali konstataciju onog starijeg čovjeka da je „korona, sto posto“.

Baš tada se pojavila doktorka sa pitanjem ko ima uput za Urgentni, pokušavajući da objasni da zbog epidemije ne primaju pacijente bez uputa. Oni koji su „zaobišli“ Hitnu pomoć objašnjavali su da nijesu smjeli da gube vrijeme, da će ostati tu dok ih „neko ne pogleda“.

- Veliki je broj asimptomatskih slučajeva kovid bolesnika. Šetaju, a da i ne znaju da imaju virus. Zbog toga i ne primamo pacijente bez uputa, samo urgentne slučajeve - objasnila je ljekarka proceduru.

Mnogima uzalud.

Na Informacionom pultu popunjava se formular koji sadrži set pitanja neophodnih za otklanjanje sumnje da ste inficirani, iako ni to nije garancija, ako ste asimptomatski slučaj.

Ambulanta jedan je centar dešavanja. Mjesto gdje ljekari prihvataju pacijente, urade pretrage,



Ambulanta jedan je centar dešavanja.

Mjesto gdje ljekari prihvataju pacijente, urade pretrage, uzmu uzorke za laboratorijske analize, a pojedine baš odatle vraćaju doma ili upućuju na bolničko liječenje

Strpljivo sa svima – od hitnih slučajeva do umišljenih bolesnika U petak popodne, za vrijeme našeg boravka u ustanovi u koju niko ne ide bez prijeke potrebe, ljekari su svima pružili pomoć.

Pa i onima bez uputa, iako nijesu morali.

Pod punom opremom, uz poštovanje svih mjera za suzbijanje širenja korona virusa, pregledali su sve

U Urgentni samo kad muka naćera

uzmu uzorke za laboratorijske analize, a pojedine baš odatle vraćaju doma ili upućuju na bolničko liječenje.

To, međutim, traje, ponekad i satima. Ima pacijenata koji su uvjereni da su teško bolesni, da treba da budu hitno smješteni na bolničko liječenje i, prosto, odbijaju da odu. Kada uspiju da ih ubijede da napušte ambulantu oni ostaju u holu i zaustavljaju svakog u bijelom mantilu ili zelenoj uniformi i traže pomoć, negoduju...

LJUBITELJKA SLATKIŠA

U ambulanti jedan dva su ležaja. Jednom pacijentu je rađen EKG, drugom je vađena krv, a pacijentkinja koja je ušla i pored upozorenja da sačeka, objašnjavala je kako se od jutra ne osjeća dobro.

- Nijeste ispoštovali ono što smo Vam rekli prošlog puta. Nijeste uzimali terapiju - kazala joj je ljekarka, pošto je ustanovljeno da joj je „visok šećer“.

Ta žena u nekoliko navrata prije nego su joj uzeli uzorak za nalaze „upadala“ je u ambulantu za vrijeme pregleda drugih

pacijenata i upozoravala da će da se sruši i da moraju odmah da je pregledaju.

- Sinoć sam pojela pun pleh kolača. A jutros i čokoladu i skočio mi je šećer na 26 - pričala je ostalim pacijentima u holu.

Sve to je pričala uz osmijeh, na što joj je drugi pacijent uzvratio: „A što radiš to, jadna ne bila?“ To je nakratko izazvalo i smijeh u sumornom holu.

Ne obazirući se na njegov komentar ispričala je i kako nije uzimala terapiju, pravdajući se da nije znala „da to sve ima veze jedno s drugim“.

- Kćerka mi se prošli put naljutila, jer jedem slatko - požalila se ona sapatnicima u holu.

Uporno je insistirala da je prime u ambulantu i pomognu joj, a, sudeći prema reakciji medicinskog osoblja ona im je „stara poznanica“. Ipak, bili su korektni i profesionalni i, iako je tu bilo „ozbiljnijih“ pacijenata, ko zna koji put, opet joj je objašnjeno da mora da „zaboravi slatkiše“ i kakve posljedice ostavljaju po njeno zdravlje.

Gužva je i u hirurškoj ambulanti. Tu se „prosljeđuju“ sumnjivi

U sudaru plovila poginula djevojka, priveden maloljetnik koji je upravljao jahtom V. S. (1984) iz Budve je dobio lakše povrede. Pomorska nesreća dogodila se u 14.10 sati.

Jahta je prešla preko barke, prepolovila je i ona je potonula.

Policija je privela jednu osobu - S. M. (2003), koji je

PROCEDURA

U petak popodne, za vrijeme našeg boravka u ustanovi u koju niko ne ide bez prijeke potrebe, ljekari su svima pružili pomoć. Pa i onima bez uputa, iako nijesu morali. Pod punom opremom, uz poštovanje svih mjera za suzbijanje širenja korona virusa, pregledali su sve.

Neki su upućeni na dodatne pretrage, neki kući, uz preporuku da se jave izabranom doktoru.

Svakom pacijentu pristupalo se kao potencijalno zaraženom. Stroga distanca i sijaset pitanja - da li imate povišenu temperaturu, malaksalost, da li ste boravili u inostranstvu, bili u kontaktu sa zaraženim, pa tek onda - a zbog čega ste došli.

Gospođa se u Urgentnom centru pojavila sa uputom za specijalistu ORL zbog upale i tvrd-

njom da je izabrana doktorka uputila u Urgentni centar.

Na prijemnom je pokazala papir i rekla: „Imam uput da se javim“.

Ispostavilo se da nije baš tako, odnosno da je dobila uput za specijalistički pregled, ali ne u Urgentnom. Mladić za pultom ljubazno joj je objasnio da pokuša da se prijavi na ORL odjeljenje. Otišla je, ali poslije desetak minuta se opet pojavila uz konstataciju da „tamo nema nikoga“.

- Doći će, doći će, treba da Vas pregleda specijalista – rekao joj je on.

Pacijentkinja se iznervirala i počela da viče: „pa nijeste mi to rekli“ i glasno gunđajući otišla.

Ipak, galama i gunđanje, utisak je, u vrijeme epidemije nijesu najneprijatniji zvuci. Kašalj je zvuk koji izaziva komešanje. Dok je gospođa odlazila da traži ORL specijalistu, glasno gunđajući neko je počeo da kašlje.

Na nju više niko nije obraćao pažnju. Strah u pogledima bio je očigledan. Nastalo je i komešanje i odmah je svima

Tim ljekara koje smo zatekli u petak popodne u Urgentnom, pod „punom“ zaštitnom opremom radi i sa pacijentima oboljelim od kovida, po potrebi zdravstvenog sistema.

Kovid bolnice su, osim u Podgorici, u Baru, Nikšiću i Beranama.

bilo jasno ko je kašljao. Oko tog pacijenta u holu više nikoga nije bilo.

Dvije žene, nekoliko metara udaljene od njega, odmah su mu uspostavile dijagnozu.

- Korona! Nema đe je nema – zabrinuto su konstatovale.

Nastavile su da pričaju o korona virusu – kakvi su simptomi, kako se liječi, terorije zavjere....

Pred ulazom sale za reanimaciju i prostorije za CT i rentgensko snimanje čeka nekoliko bolesnika. U sali njih nekolicina primaju terapiju.

Ljekar sa maskom, kapom i vizirom oblazi ih jedno po jedno i raspituje se o istoriji bolesti.

- Kako ste? Je li Vam bolje? - pita glasnijim tonom starijeg pacijenta koji slabije čuje.

Razgovara sa njegovim pratiocem, predočava mu stanje i sljedeće korake koje treba preduzeti. Bolničko liječenje biće obavezno.

U Urgentnom centru Kliničkog centra i pacijenti se pridržavaju mjera. Maska je obavezna, a drži se i distanca.

Progovori se poneka riječ i sa distance. Da vrijeme brže i lakše prođe.

Tu je i policajac koji brine da sve mjere budu poštovane.

- Dolaze razni pacijenti. Ima tu svega - kazao je on kratko.

Dodao je da ne može da iznosi detalje s kakvim se sve situacijama suočavaju.

- Mogu da Vam pomognem, da pitam ako čekate nalaze, ali ne i da pričam o pacijentima – rekao je dok je stajao ispred Urgentnog centra, objašnjavajući da je „iskočio samo da povuče dva dima“.

I zaista je tako i bilo, cigaretu je izgasio poslije nekoliko „dimova“, vratio masku i žurno zamakao iza vrata Urgentnog.

Ljekari i pacijenti osjećaju se sigurnije kada je policajac tu.

A ono što se mora reći poslije nekoliko sati provedenih u Urgentnom centru jeste da svi mi možemo da se osjećamo sigurnije kada se zabrinemo za svoje zdravlje jer ljekari i ostalo osoblje ove ustanove zaista profesionalno i posvećeno brinu o svakom pacijentu, pa i onima koji su im „stalni gosti“, bilo zato što su takozvani umišljeni bolesnici ili ne poštuju terapiju i preporuke koje dobiju. Ana RAIČKOVIĆ

Kamere zabilježile maskiranu osobu dok podmeće požar u Budvi

Pomorska nesreća u akvatorijumu Budve

BUDVA- Tridesetogodišnja M. Š. (1990) iz Podgorice stradala je juče u budvanskom akvatorijumu plaže Mogren prilikom sudara dva plovila - potvrđeno je Pobjedi iz OKC-a Uprave policije.

pacijenti za moguće zahvate, kako se u holu komentariše, „pod nož“. Prijem čekaju pacijent sa bolom u grudnom košu, sa posjekotinom na stopalu, bolom u stomaku...

Zaštita

upravljao jahtom, zbog sumnje da je počinio teško djelo protiv opšte sigurnosti iz Krivičnog zakonika (član 338) u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti (član 337 Krivičnog zakonika).

R.P.

BUDVA - Automobil hotelijera i nekadašnjeg predsjednika Crnogorske Dragana Purka Ivančevića zapaljen je u subotu, 45 minuta nakon ponoći u budvanskom naselju Podkošljun, saopšteno je portalu Pobjede iz policije.

Kako saznajemo, na vozilu je nastala manja materijalna šteta, a policija radi na rasvjetljavanju ovog slučaja. Sin Dragana Ivančevića, Marko je na svom Fejsbuk profilu objavio video sa sigurnosne kamere na kom se vidi kako maskirana osoba prilazi automobilu i podmeće požar.

- Moj otac nije zapalio sam sebi

Zapaljen automobil Dragana Ivančevića auto. Auto se nije samo od sebe zapalilo. Ovo je kuća đe mi živi familija - napisao je Ivančevićev sin.

Pripadnici Službe zaštite su odmah nakon dojave izašli na teren i lokalizovali požar. Policija je izvršila uviđaj.

R.P.

22

Svijet

12, 13. i 14. jul 2020.

Komemoracija u Srebrenici povodom 25 godina od genocida PODGORICA - Nakon 25 godina od genocida u Srebrenici u Memorijalnom centru Potočari juče je, uz vjerski obred koji je predvodio poglavar Islamske zajednice u BiH Hasan Kavazović, sahranjeno devet žrtava od kojih je najmlađi Salko Ibišević rođen 1972, a najstariji Hasan Pezić rođen 1925. godine.

Na komemoraciji srebreničkim žrtvama povodom 25. godišnjice od genocida, poštu su odali članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, predsjednik SDA Bakir Izetbegović i glavna tužiteljka BiH Gordana Tadić. Na Memorijalni kamen cvijeće su položili i bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković, predsjednik Komisije za traženje nestalih Federacije BiH Amor Mašović, kao i predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici Hamdija Fejzić.

Sahranjeno devet žrtava

Monstruozna Misao

U video-poruci koju je crnogorski predsjednik Milo Đukanović uputio članovima porodica žrtava i građanima BiH, izrazio je žaljenje zbog nemogućnosti da prisustvuje komemoraciji u Potočarima i da u svoje i ime crnogorskih građana oda poštu žrtvama genocida u Srebrenici. Ocjenjujući ovaj zločin kao najveće stradanje na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, Đukanović se zapitao kako je moguće da je na kraju 20. vijeka nastala monstruozna misao da se jedan narod istrijebi.

- Nema jednoznačnog odgovora. Najtačnije je reći da se genocid u Srebrenici može objasniti istorijom koja mu je prethodila. Takve zločinačke zamisli imaju najsnažnije uporište u velikodržavnim ideologijama. One su postojale i danas nažalost postoje na našim prostorima. One su izvorište zla i stradanja i platforma za udruživanje zločinaca. Sve dok takve ideologije žive, dok imaju sljedbenike koji negiraju počinjene zločine i zagovaraju nove, ne prestaje ni opasnost od novih stradanja. Genocid u

Sa komemoracije u Srebrenici

Genocid u Srebrenici, koji je zajednička sramota svih koji ga nijesu spriječili, i nas i međunarodne zajednice, svjedočanstvo je strašne stvarnosti jednog krvavog rata, vječita opomena i podsjećanje za sve naše narode da bez istine o prošlosti nema ni mirne, ni sigurne budućnosti – naveo je crnogorski predsjednik Milo Đukanović ukazujući da sjećanje na zločin smatra pozivom da se nastavi traganje za istinom te da moramo učiniti da Srebrenica, osim što je sinonim zločina, bude i sinonim pravde Srebrenici, koji je zajednička sramota svih koji ga nijesu spriječili, i nas i međunarodne zajednice, svjedočanstvo je strašne stvarnosti jednog krvavog rata, vječita opomena i podsjećanje za sve naše narode da bez istine o prošlosti nema ni mirne, ni sigurne budućnosti – naveo je Đukanović ukazujući da sjećanje na zločin smatra pozivom da se nastavi traganje za istinom te da moramo učiniti da Srebrenica, osim što je sinonim zločina, bude i

Merkel pozvala na globalnu borbu protiv pandemije

BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je juče međunarodnu zajednicu na zajedničku borbu protiv pandemije korona virusa i založila se za saradnju s međunarodnim organizacijama, poput Svjetske zdravstvene organizacije.

- Samo ako na ovu globalnu prijetnju pronađemo globalne odgovore, bićemo u stanju da pobijedimo ovu i buduće pandemije - rekla je Merkel u redovnom subotnjem video-obraćanju.

Ona je kazala da njemačka vlada podržava aktuelne napore u borbi protiv korona virusa i učestvuje u programima međunarodnih organizacija, kao što su SZO, MMF i Svjetska banka.

Njemačka se isto tako zalaže, dodala je Merkel, i za globalnu i pravednu raspodjelu vakcina i ljekova.

sinonim pravde. Đukanović je, kako navodi, ponosan što je Crna Gora prije 11 godina bila prva država u regionu koja je usvojila Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici.

- Odlučni smo da svojim aktivnostima snažno doprinosimo očuvanju sjećanja na srebreničke žrtve, i žrtve svih zlodjela počinjenih tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. Samo se tako može ići putem do istin-

skog pomirenja, što je jedina garancija stabilnosti Zapadnog Balkana i zajedničke evropske budućnosti – poručio je on.

odali počast

Delegacija Ministarstva za ljudska i manjinska prava, državni sekretar Aleksandar Saša Zeković i direktori direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama i za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Ismet

Latić i Leon Đokaj položili su cvijeće i odali poštu žrtvama Srebrenice u Spomen-parku na Pobrežju.

- Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, polazeći od principa moralnosti i humanosti, iskazuje poštovanje prema žrtvama, pruža podršku međunarodnoj pravdi i zastupa objektivno sagledavanje ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije - saopšteno je iz ovog Ministarstva.

Podsjećaju da Spomen-park

na Pobrežju, podignut na inicijativu Vlade Crne Gore i otvoren 11. jula 2011. godine, predstavlja prvo zvanično obilježje sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001. godine.

Na istom mjestu poštu je odao i predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović sa delegacijom.

- Imamo posebnu ljudsku obavezu da današnji dan obilježimo, pamtimo i da svojim djelima u sadašnjosti doprinosimo da se masakr poput onoga u Srebrenici nikad više nikome ne ponovi. Da nikad više, na ovim prostorima, majka ne pusti suzu za izgubljenim djetetom kao što su to činile mnoge majke Srebrenice, da nikad više žena ne isprati muža, dijete oca, na put bez povratka saopštili su iz SD-a.

Politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić koji je sa delegacijom položio cvijeće u Spomen-parku na Pobrežju, poručio je da se istina i uspomene na žrtve ne smiju zaboraviti te da je važno da se kroz obrazovanje i medijske sadržaje interpretiraju sve činjenice o genocidu, patnji i motivima počinilaca.

Mustafić je podsjetio da se genocid dešavao i u Višegradu, Zvorniku i Prijedoru, kao i u Crnoj Gori u kojima su učestvovali ili stradali crnogorski građani.

-To su Štrpci, Kaluđerski laz, Bukovica, Morinj, deportacija Bošnjaka, a podsjećamo i na sve ostale zločine i na potrebu pravde, na potrebu procesuiranja tih zločina, odnosno, ponovnog sudskog i tužilačkog procesuiranja svih ovih zločina. Smatramo da je država Crna Gora, koja je svoju multietničku stabilnost sačuvala u najtežim vremenima, dužna da dostojno obilježi ove zločine koji su se dogodili u Crnoj Gori. Naša je želja da se ovi zločini nikada ne ponove. To je obaveza čitavog čovječanstva - poručio je Mustafić. M. lk.

Peti dan protesta u Srbiji – demonstranata sve manje BEOGRAD - Više stotina građana okupilo se sinoć ispred Narodne skupštine u Beogradu na petoj večeri protesta.

Protest u Novom Sadu je završen poslije protestne šetnje tokom koje su na kratko blokirane policijska stanica Stari grad i Varadinski most. Protesti se održavaju i u Nišu, Čačku, Zrenjaninu...

Jučerašnje demonstracije u Beogradu obilježio je veći broj vjernika koji su protestovali zbog potapanja valjevske Gračanice, a mnogi od njih nosili su ikone. Bilo je i građana koji se bune protiv vakcinacije.

Bivši član Dveri Srđan Nogo priveden je juče u Više javno tužilaštvo u Beogradu. On se ovih dana često pominjao u javnosti kao jedan od neformalnih vođa desničarskih grupa koje su pravile nerede.

Nošeni su transparenti na kojima piše: ,,Sloboda za Srđana Noga i sve uhapšene učesnike protesta“, ,,Stop podjeli na građane i desničare“ i ,,Pravoslavnu Srbiju ne pokoriše ratom, već iznutra pionima EU, Vatikana i NATO“. Protestu ispred Narodne skupštine prisustvuje i pred-

Više vjernika, antivakcinaša i ekstremnih desničara

Vjernici protestuju i zbog potapanja valjevske Gračanice

sjednik pokreta ,,Dosta je bilo“ Saša Radulović, koji je rekao da se odatle neće pomjeriti na drugu lokaciju.

- Posljednja stvar koju treba da radimo je da se dijelimo. Ovo može da uspije samo ako svi budemo na jednom mjestu, ako se svi budemo obraćali svojim istomišljenicima protest će sigurno propasti - kazao je Radulović za N1.

Prema njegovim riječima, novi zahtjev protesta trebalo bi da bude da se obore ,,falsifikovani izbori“.

Građani Novog Sada završili su protesnu šetnju do Trga slobode gdje im se još jednom obratio jedan od vođa protesta Miran Pogačar. On je poručio svima da sjutra neće biti protesta u Novom Sadu i da svi koji žele da protestuju pođu za Beograd.

Četvrto veče zaredom Nišlije su protestovale ispred Skupštine grada Niša, a potom su se okupljeni građani uputili u šetnju.

Za razliku od prethodnih večeri kada se kolona kretala ka Kliničkom centru i sjedištu Srpske napredne stranke, ovoga puta učesnici protesta kreću se Bulevarom 12. februara ka izlazu iz grada.

U koloni je više stotina demonstranata, uglavnom mladih, a protestna šetnja se odvija bez ikakvih incidenata. Demonstranti duvaju u pištaljke i nose brojne transparente i zastave.

Na jednom od većih transparenata koji demonstranti nose piše da su njihovi zahtjevi da se usvoji zakon o liječenju djece u inostranstvu, da se profesori iz Ćuprije vrate na posao, da RTS konačno bude javni servis svih građana, da se povećaju plate u zdravstvu, da se sin Željka Mitrovića kazni za ubistvo i da kompletan krizni štab podnese ostavku.

Primjeri

12, 13. i 14. jul 2020.

23

Esad Bećović ima porodično gazdinstvo ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja u Dinoši kod Tuzi PODGORICA - Beskrajna bajkovita polja u Provansi, podvučena željom ,,E, ovdje bih mogla da živim“ ne ostavljaju ravnodušnim zbog boje, mirisa i ukusa.

Putem purpurne i opojne lavande, jednu od ,,crnogorskih Provansi“ našli smo u Dinoši, blizu rijeke Cijevne, u gazdinstvu Esada Bećovića. Živopisna plantaža ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja prostire se na oko 7.000 kvadratnih metara.

- Gajimo žalfiju, lavandu, smilje, matičnjak, ruzmarin, origano, timijan, vrijesak, mentu, nanu, divlju konopljiku ili rakitu, bosiljak i čuvarkuću. Lavandu imamo na 4.000 kvadratnih metara, žalfiju na 2.500, a smilje na 500 kvadrata - kaže Esad Bećović.

TRADICIJA

Zanimljivo je da bavljenje Bećovića biljem seže u više od tri i po decenije unazad, kada je Esadov otac Jonuz radio otkup za ,,Ljekobilje“ i dugo bio jedan od najvećih proizvođača žalfije u Crnoj Gori - Moj otac Jonuz radio je otkup prije 37 godina za ,,Ljekobilje“, a nakon 90-ih privatno je otkupljivao bilje od Pljevalja do Ulcinja. Prije dvije decenije počeo je da sadi žalfiju na plantaži, a nakon toga i smilje. Otac je znao da kaže da više od tri decenije nije prehladio ili dobio grip zato što je pio čaj od pelina - sjeća se Esad.

Naš domaćin naglašava da biljke koje gaje ne zahtijevaju posebno kvalitetno zemljište, jer se računaju kao divlje, samonikle. Ima ulaganja za sadnice i pripremu parcele, ali je isplativo jer je riječ o višegodišnjim biljkama koje mogu da požive od 15 do 40 godina.

- Omiljene su mi lavanda i žalfija. Lavanda zbog toga što se od njenih cvjetova pravi ukusan čaj za opuštanje, dok se svježi cvijet koristi za razne deserte, medenjake i svježe napitke. Žalfija mi je omiljena jer je samonikla biljka kod nas, veoma je ljekovita i navikli smo na njen miris, a od nje pravimo čajeve i sokove - navodi Bećović i podsjeća da od svake biljke sami proizvode sirovinu jer su sve višegodišnje.

Objašnjava da je najbolja sadnja u jesen jer je tada najsigurnije – biljka ima vremena da pušti korijen i da se pripremi za ljetnju i sušnu se-

Od sjemena do čajeva i eteričnih ulja

ŠANSA DA UDAHNEMO ZDRAVLJE

APOTEKA IZ PRIRODE MOŽE BITI DOSTUPNA SVIMA: Bećovići na imanju

- Gajenje bilja je dosta zahtjevan posao, stalno ima posla i mora se biti non stop kod kuće. Potrebno je vrijeme za proces od sijanja preko klijanja, onda slijedi pikiranje, a poslije jedne sezone ili godine treba biljke presaditi u saksije ili u baštu. Nakon toga ih beremo ili ,,šišamo“ da se formiraju ili oblikuju, pa ih beremo, sušimo i spremamo za ljekoviti čaj ili buket - kaže Esad, dodajući da se svježa biljka destiluje vodenom parom da bi se dobilo eterično ulje.

Neko pomaže, a neko se - igra - U našem gazdinstvu radimo ja, supruga Drita i četvoro djece: Esmer (19), Zara (10), Sani (6) i najmlađa Ajra (3).

Djeca nam pomažu, ali neko od njih ,,mora“ i da se igra između redova biljaka da bi nam rad bio zabavniji i veseliji - s osmijehom govori Esad.

Dritini medenjaci, sapuni, kreme i mirisne vrećice

zonu, mada može i u proljeće, ali onda treba imati sistem za navodnjavanje.

DOSTUPNO SVIMA

Budući da je posljednjih godina sve više građana koji gaje ljekovito bilje u saksijama i žardinjerama na balkonima ili u dvorištima, kod Bećovića često dođu ljudi da se raspitaju o sjetvi, uzgoju i žetvi bilja.

Niko ne ostane ravnodušan kad vidi ljubičasta polja lavande u Dinoši pored Cijevne i poželi da tu višestruko korisnu biljku i sam uzgaja. Pitali smo Bećovića: postoji li neka tajna kojom se obični usjev pretvara u čarobnu kulturu.

-Recept je jednostavan: ljubav

Bećovići su rado viđeni i česti gosti na sajmovima domaće radinosti. Tako je bilo nedavno na Trgu nezavisnosti u Podgorici, prije nekoliko dana u Tuzima, ranije u Delti, na Novogodišnjem pazaru, ali i širom Crne Gore. Osim po sadnicama, njihov štand je u centru pažnje i po predivnim ukrasima od ljekovitog bilja. Za taj segment zaslužne su ideje i vrijedne ruke Esadove supruge Drite Bećović.

- Osim što prodajemo sadnice, mi pravimo čajeve, bukete i različite ukrase, pakujemo sušeni cvijet od lavande za ormare, pravimo medenjake sa dodatkom cvijeta lavande, proizvodimo sokove od nekih biljaka, zatim kreme, hidrolate, sapune i još mnogo toga. Najbitnije je da su svi proizvodi domaći, zdravi i prirodni i da nam se kupci vraćaju - rekla je Drita.

prema ljekovitim biljkama.

Tačno je da nam dođe dosta ljudi da vide kako uzgajamo biljke i interesuju se kako mogu da ih gaje na balkonima i u dvorištima. Kad sve to vide, lakše im je da odluče koju biljku će da kupe kod nas da bi je presadili u baštu ili u saksiju kaže Esad i dodaje da savjetuje onima koji imaju lokale ili poslovne prostore da urede prostor sa nekom od ovih biljaka jer se mogu saditi i kao živa ograda, ruzmarin na primjer.

Osim što su biljke koje gaje veoma dekorativne, on kaže da su i višestruko korisne za zdravlje.

- Nije potrebno veliko ulaganje da svako u domu ima svoj kutak organskog ljekovitog

Drita i Esad Bećović

bilja. Sadnice nijesu skupe niti su zahtjevne za gajenje, a uzvraćaju višestruko, ljeko-

vite su, ukrasne i mogu se koristiti kao začin ili čaj. Treba nam zdraviji vazduh, zdraviji život i zdravija priroda i mi možemo pomoći prirodi i živim bićima (kao što su pčele), a to će nam i priroda vratiti zdravijim i čistijim životom sa manje bolesti - kaže Esad.

PLODOVI RADA

Podsjeća da miris ljekovitog bilja čini vazduh zdravijim, a brojne studije su pokazale da odbijaju insekte. Upotrebljavaju se za dodatke prilikom pripremanja hrane, zatim čajeva i sokova, biljnih kapi i tinktura, eteričnog ulja, kupki ili inhalacija... Svaka od njih djeluje pojedinčno u olakšavanju zdravstvenih tegoba, a naročito su blagotvorne kad se pomiješaju. Za one koji nijesu spremni na veći trud, dovoljno je da osuše cvjetove lavande i iskoriste ih kao osvježivač u ormaru, kaže Bećović naglašavajući da je predivan osjećaj kad čovjek gleda plodove svog rada.

Naglašava da imaju dosta planova za proširenje plantažnog uzgoja, ali da je kod nas malo teže to postići bez pomoći Ministarstva i podrške države u uzgoju ljekovitih i autohtonih sorti.

- Smatram da Ministarstvo poljoprivrede mora da vodi više računa o ovom programu. Crna Gora je bila poznata po vrhunskom ljekovitom bilju, krajem devedesetih godina imali smo više od hiljadu berača pelina… U susjednoj Albaniji, na primjer, sada ima 35 fabrika za preradu bilja, a kod nas? Ne kažem da ne treba da imamo kladionice, ali smatram da je ulaganje u plantažno gajenje vrhunskih autohtonih sorti naša velika šansa, jer se i zapošljavamo i radimo i podržavamo prirodu i činimo život zdravijim - zaključio je Esad Bećović.

R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

24

Kultura

12, 13. i 14. jul 2020.

UMJETNICI MEĐU NAMA: Danilo Baletić skulpturama napravljenim od djelova sa otpada daje novi šmek P Podgorica - Dinoboti osvajaju Podgoricu – novi je projekat umjetnika Danila Baletića: tri skulpture od metalnog otpada postavljene na Trgu Argentina upozoravaju na opasnosti i naš odnos prema planeti. Šest godina je od kako je postavka „Transformersi čuvaju Podgoricu“ napustila ovaj grad i otišla trbuhom za kruhom. Podgoričani su ih obožavali, cijeli svijet je pisao o nama, a tadašnje gradske vlasti su tražile da se što prije sklone sa ulice.

Sada su dva dinosaurusa, Đikara i Dragiljiljan, u stavu napada i jedan transformers (Strelok, autoportret umjetnika), koji se bori protiv njih, ponovili uspjeh postavke iz 2014. godine. Tada su ogromne metalne skulpture, koje su nastajale na otpadu bile postavljene po širem centru grada i postale jedna od rijetkih turističkih atrakcija.

- Ovi dinosaurusi se vraćaju među nas sa otpada, da nas podsjete da ćemo i mi nestati ako ne prestanemo ovako da se odnosimo prema okolini kaže Danilo Baletić.

„Ne umijem da crtam!“

Dok hoda po otpadu među brdima aluminijumskih sjajnih gomila, presovanih automobila i zarđalih komada gvožđa, Danilo kaže da ne umije da crta i da ne radi po skici, već da traži komade po

Nikad ne smijem Ovi dinosaurusi se vraćaju među nas sa otpada, da nas podsjete da ćemo i mi nestati ako ne prestanemo ovako da se odnosimo prema okolini, kaže Danilo Baletić

kojima slaže figure.

- Uvijek iz glave, kao da slažem lego. Dovoljno je da vidim nešto i od toga počnem, i onda sve znam, samo nastavljam - objašnjava ovaj konceptualni umjetnik.

Kaže da nije upisao vajarstvo jer misli da ne zna da crta - i da ga je zbog toga bilo sramota da polaže prijemni.

To svakako nije smetalo austrijskoj galeriji BAHA fine arts koja ga više od pet godina zastupa i njegova djela predstavlja svijetu.

Ogromnih sedam podgoričkih transformersa su u međuvremenu dobili još osam kolega, te se sada 15 skulptura nalazi u Francuskoj.

Danilo kaže da je izrada veoma skupa i teška.

- Transformersi su mi bili

IDU NA POSAO S OSMIJEHOM: Danilo Baletić i Nikola Rakočević

lakši za uraditi, ovdje je teži posao što se izvođenja tiče jer sam pratio formu, mišiće, pokret živog bića – objašnja-

Kaže da će uvijek svoje skulpture izlagati u Podgorici i ostavljati koliko bude mogao

U planu ima novi projekat koji će se baviti savremenim svijetom i načinom života danas

va on, koji je sa 19 godina počeo da sklapa prvog ogromnog robota.

Prebacujući iz ruke u ruku

zarđale komade kaže da nekada skupi tonu, a nekada ništa...

- Znam što mi treba, a nekada mi se samo ukaže - priča on i pokazuje svoj „štek“, mjesto na otpadu na kome ostavlja komade koje će ponijeti da spaja.

A to radi sada zajedno sa majstorom Nikolom Rakočevićem za kog kaže da mu je kao brat i da je najbolji majstor od svih 40 sa kojima je radio, a bilo ih je iz cijele Evrope.

Dok skače po planinama rđe i odbačenih stvari, kaže: „Ovako ćemo i mi završiti ako se ne promijenimo“.

- Nosi me ova atmosfera, ovih mjesta i otpada i što sam više ovdje sve više mislim da ćemo ovako nekako završiti i da to neće biti zbog korone već od nemara - govori on.

Scene kao iz filma „District 9“, uz zvučnu pozadinu lomljenja i rezanja metala na vrelom podgoričkom suncu čine da se samo čeka da iza

neke gomile, stare trafike ili bagera pojavi robot vanzemaljac.

jak i lud

Sa 19 godina je napravio prvog transformersa, a na pitanje kako mu je to palo na pamet kaže: - Ovo je težak posao i moraš biti jak i lud za sve ovo. Slučajno sam se prije 10 godina našao na otpadu Tomanovića i tu noć sam sanjao jednog od robota. Njega sam kasnije napravio. Imao sam ogromnu podršku svih oko sebe i niko mi nije rekao „nemoj, nego sjedi i uči“... Nijesam imao strah da krenem i odmah sam zamislio ogromne skuplture. A nijesam znao ništa, ni o statici, ni o varenju, ni o metalu... - priča Danilo.

Prije prvog transformersa, jedino što je napravio je bio prekomorački dinosaurus od snijega dužine pet metara, o čemu su pisali mediji.

- Prije toga ništa, a sve mi je i kroz život malo, volim mali

Dok hoda po otpadu među brdima aluminijumskih sjajnih gomila, presovanih automobila i zarđalih komada gvožđa, Danilo kaže da ne umije da crta i da ne radi po skici, već da traži komade po kojima slaže figure

Kultura / Hronika Podgorice

12, 13. i 14. jul 2020.

Podgorici

mo odustati

Počela revitalizacija popularnog izletišta u Podgorici

Na Ljuboviću uskoro više od dvije hiljade novih sadnica PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je park šumu Ljubović, gdje je juče zvanično počeo projekat revitalizacije ovog mjesta za koje su Podgoričani i svi ljubitelji prirode i rekreacije tradicionalno vezani.

Zamjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić kazala je da se simboličnom sadnjom na brdu Ljubović obilježava početak revitalizacije park šume Ljubović.

POČETAK

Podgoričani uživali u skulpturama

stan u kom živim, male su stvari oko mene, malo mi je auto, mali pas... - smije se on i kaže da je sad mnogo vještiji i da sa Nikolom odlično radi.

- Radio sam na početku sa ocem i sa kumom koji je znao da reže i da vari. Ja sam radio sa njima i tako učio i objašnjavao im dio po dio što želim, jer nijesam imao skice. Bilo je lakše raditi jer su nam na tom otpadu dali da radimo i postavljamo skulpture, poslije ih je samo trebalo prebaciti u grad.

Tomanović mi je kao drugi otac. A sada evo skupljam, pa nosim kao mrav, koliko mi stane u mali „pežo“ - kaže on.

TRANsfORmERsI PROTjERANI

Danilo je svoje prve transformerse finansirao sam, a Glavni grad tada nije imao nikakvog sluha da ostavi makar jednog, iako su Podgoričani bili zaljubljeni u njih.

- Komunikacija sa prošlom postavkom nije bila najbolja.

Sada sa Anom Medigović i Nelom Gligorović imam odličnu saradnju. Tada su smatrali da treba transformerse što prije da uklonim, a sada je već druga priča. Možda su im smetali zbog nekih njihovih planova za trg i za programe u gradu, ne znam... Oni nijesu imali sluha, ali je za mene to dobro ispalo – kazao je Danilo.

Kaže da će uvijek svoje skulpture izlagati u Podgorici i ostavljati koliko bude mogao.

U planu ima novi projekat koji će se baviti savremenim svijetom i načinom života danas, ali zbog obima i težine posla misli da će ga početi tek za pet godina.

- I to ako se bacim na posao po 12 sati dnevno, koliko moj radni dan i traje kada nijesu ove vrućine - kaže on.

sTATIKA Iz PRIROdE

Dok prilazimo radionici u kojoj sada nastaju nove skulpture, oko kuće majstora Nikole su uredno složeni djelovi donešeni sa otpada od kojih njih dvojica sastavljaju figure.

Na pitanje kako procjenjuje statiku, Danilo se smije i kaže: „Iz glave“.

- Jedan statičar me pitao odakle sve ovo znam jer su mi parametri tačni u procenat, jesam li učio to. Ja sam se dugo bavio karateom, bio balkanski i evropski prvak i samo sam figure postavljao u stavove koje sam naučio i za koje sam znao da su najstabilniji - govori on.

Dan u radionici brzo prođe za njih dvojicu.

- Kad se radi, dan svakome brzo prođe. A s obzirom da sam naišao na čovjeka koji mi je kao brat, idem na posao s osmijehom. A i treba da se igra uvijek, u svakom poslu... ali i

Skulpture su bile posebna atrakcija za djecu

Ovo je težak posao i moraš biti jak i lud za sve ovo. Slučajno sam se prije 10 godina našao na otpadu Tomanovića i tu noć sam sanjao jednog od robota. Njega sam kasnije napravio da se ne odustaje - kaže Danilo.

On je vaspitan tako da ne odustaje od onoga što počne da radi, ali je to i naučio kroz igrice.

- Nikad nijesam igrao laki nivo, nego je uvijek na najtežem.

Mladi moraju da znaju da kada nešto odluče da završe da to i urade i da se daju 1000 posto... ali da se ne zaustavljaju nikad... Ko zna što ću ja nekad biti... DJ ili taksista. Treba da se igra i da se bude istrajan.

U pripremi su mu i dva transformersa Černobil i Korona – posvećeni pošastima koje prijete ljudskoj civilizaciji.

- Černobila bih izložio u Pripjatu, ali ako bude tamo morao bi tamo i da ostane zbog radijacije koju će pokupiti najavljuje Danilo svoje planove. jelena mARTINOVIĆ Foto: stevo VAsILjEVIĆ

25

- Vikend je tradicionalno vrijeme kada je gradska uprava zajedno sa sugrađanima posvećena uređenju park šuma i svih onih zelenih površina za koje smo svi skupa vezani. Ovog vikenda zbog epidemiološke situacije, koja vlada u našoj državi, gradska uprava je odlučila da samostalno započne revitalizaciju još jednog prostora za sve naše građane, kao i goste koji rado posjećuju naš grad, to je brdo Ljubović - saopštila je zamjenica Vujačić.

Glavni grad će i u narednom periodu nastaviti sa akcijama ozelenjavanja, te će park šuma Ljubović uskoro

Početak akcije sadnje drveća na Ljuboviću

biti bogatija za 2.000 sadnica. Zamjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić istakla je da je cilj gradske uprave da ozelenjavanjem i uređivanjem gradskih zelenih oaza pruži sugrađanima što više prostora za odmor i rekreaciju.

PLANOVI

Direktorica gradskog preduzeća Zelenilo Daca Popović istakla je da je zaštita životne sredine jako bitna za društvo na čijem je čelu.

– Danas smo krenuli sa revitalizacijom i oplemenjavanjem prostora park šume Ljubović gdje ćemo posaditi 40 sadnica, a u narednom periodu i preko 2.000 kada su u pitanju sadnice za po-

Zamjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić istakla je da je cilj gradske uprave da ozelenjavanjem i uređivanjem gradskih zelenih oaza pruži sugrađanima što više prostora za odmor i rekreaciju šumljavanje. Podgorica se pridružila globalnom projektu „Drveće u gradovima“, tako da smo se obavezali da do kraja godine posadimo 10.000 sadnica istakla je Popović.

R. P.

važniji telefoni Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info.

Crnogorski Telekom -kol cen.

Telenor - kol centar M-tel - kol centar Telemah - kol centar Orion Telekom

1181 1500 1700 1600 1800 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670

Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

INSPEKCIJE Republička Tržišna Sanitarna Ekološka Veterinarska Odjeljenje inspekcije zaštite prostora Inspekcija rada Turistička inspekcija Inspekcija Uprave za igre na sreću Fito - sanitarna Metrološka

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle izabrani doktor za djecu ginekologija (izabrani doktori za žene) Centar za mentalno zdravlje laboratorija „Centar“: Izabrani doktor za odrasle izabrani doktor za djecu (pedijatar) Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle izabrani doktor za djecu (pedijatar) izabrani doktor za žene (ginekolog) ATD 481-958 i ultrazvuk „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle izabrani doktor za djecu (pedijatar) Iinterna medicina „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle izabrani doktor za djecu (pedijatar) fizikalna medicina Konik Golubovci Tuzi

19816

481-911 481-912 481-925 481-928 481-933 201-955 201-956 481-940 481-961 481-955 481-954 230-410 230-418 428-922 648-823 648-836 481-991 607-120 603-310 603-940

230-529 i 230-921 608-015 618-395 234-106 281-055 230-374 647-562 265 – 438 621-111 601-360

DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) Vodovod Agencija za stanovanje Komunalne usluge Čistoća Elektrodistribucija Pogrebno APOTEKE Kruševac Podgorica Ribnica Sahat kula Galenika Crna Gora Sanatea

080-081-081 440-388 623-493 655- 313 625-349 633-979 662-480

241-441 (NON-STOP) 230-798 627-739 620-273 245-019 248-677

26

Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

Kultura

12, 13. i 14. jul 2020.

27

NAŠA TEMA: Koliko istine nam donose biografije o muzičarima na bioskopskom platnu

Tako su već zaigrali bombastični trejleri za ekranizovane biografije Arete Frenklin, Dejvida Bouvija, Ejmi Vajnhaus, Selin Dion, Boja Džordža i Dasti Springfild, filmska priča o bendu Bee Gees, kao i film o tzv. „akustičarskoj izdaji“, njuportskoj epizodi o Bobu Dilanu. Ako smo u slučaju posljednjeg otvorili pitanje neophodnosti ovih filmova, pogotovo u vrijeme kad je većina muzičara o kojima govore živa, sad se postavlja pitanje i kakve nam biografije može ponuditi bioskopsko platno, i koliko su te biografije ispeglane u korist onih o kojima se govori. Oko ovih nedoumica smo konsultovali tri važna muzička i filmska hroničara i kritičara, Petra Janjatovića, Zorana Stajčića i Nemanju Bečanovića. Sva tri sagovornika drugačije vide problematiku uplitanja u rad kreativnog tima.

VAŽNA DISTANCA

Zoran Stajčić, novinar, muzički i filmski kritičar iz Hrvatske, naglašava da kod dokumentarnih filmova u startu ima manje fabrikovanja ili je u potpunosti isključeno, te su stoga mnogo važniji.

- Kod igranih biografija prostor fabrikovanju je otvoren, nekad i pozdravljen zbog stvaranja dramatike tamo gdje je u konkretnom životu možda nije ni bilo. Nekako je tu čak i nevažno je li muzičar živ ili ne, jer ako je cilj postići filmsku dramu, onda su i sva sredstva zbog toga opravdana. Što se tiče uljepšavanja slike o nosiocu radnje, mogu reći da se to skoro pa podrazumijeva, jer se radi o žanru u kome se podilazi publici i obožavateljima. Još ako su muzičarka ili muzičar uz sve i živi, sigurno je da će tu njen ili njegov ego biti zadovoljen na neki način – kazao je Stajčić.

Petar Janjatović, istaknuti hroničar jugoslovenske rok muzike, saradnju sa živim muzičarima smatra poželjnom.

- Sasvim je u redu da se snimaju i filmovi o akterima koji su živi. I još bolje bi bilo da su i dalje aktivni. E sad, to koliko će oni uticati na lakiranje slike o samom sebi zavisi od producenata, scenariste i, naravno, reditelja. Nesumnjivo je da u radu na filmu mogu da budu od dragocjene pomoći. Samo je bitno zauzdati im sujetu rekao je Janjatović.

Nemanja Bečanović, cijenjeni crnogorski reditelj i kritičar, i jedan od najplodonosnijih muzičara naše zemlje, tvrdi da su filmovi o poznatim ličnostima potpuno nepotrebni sve do trenutka kad se biografije ‘završe’, i da svojim autobiografijama mogu tek djelimično pomoći svojim životopiscima.

Zavodljivost „lakiranih“ života

Kadar iz biografskog filma „Boemska rapsodija“, o životu i djelu Fredija Merkjurija

Kod igranih biografija prostor fabrikovanju je otvoren, nekad i pozdravljen zbog stvaranja dramatike tamo gdje je u konkretnom životu možda nije ni bilo. Nekako je tu čak i nevažno je li muzičar živ ili ne, jer ako je cilj postići filmsku dramu, onda su i sva sredstva zbog toga opravdana

Željka Dimić

PODGORICA - Filmska industrija, ohrabrena hvalospjevima na račun filma „Boemska rapsodija“ o životu Fredija Merkjurija, ali i brojnim nagradama koje je djelo Brajana Singera dobilo, najavila je desetak novih igranih biografskih filmova o slavnim muzičarima.

Nemanja Bečanović

- Svakako mora postojati distanca u tumačenju i tumačenom, jer u protivnom nećemo imati autentičan ni film, a ni glavnog junaka tog filma.

Sasvim druga priča je kada je „biografija“ dio estetskog izraza, kao što je to primjer sa filmskim projektom Džulijana Templa „The Great Rock ‘n’ roll Swindle“ – kazao je Bečanović.

U posljednjih desetak godina dva su filma bila posebno značajna u okvirima koje pominjemo, ali takođe i predmet mnogih polemika. „Boemska Rapsodija“ je i prije dodjele Oskara svako malo izazivala rasprave na temu glavnog glumca, kao i verzije Merkjurija za koju poznavaoci unutrašnjih odnosa unutar njegovog benda tvrde da su romantizovani. Nesreća filma „Rocketman“ je bila što se pojavio nedugo nakon „Rapsodije“, pa nije dobio zasluženi prostor ni među publikom, ni među kritikom, osim tvrdnje da je bolji, iako je ostao u sjenci.

Petar Janjatović

- Mislim da igrani filmovi koji imaju isti cilj kao i dokumentarci, dakle da prikažu publici život jednog muzičara, nijesu dobar pristup. Posljednjih godina imamo veliki broj neuspjelih „dokumentaraca“, koji nijesu ništa novo otkrili ni u filmu, ni u tim biografijama – kazao je Bečanović.

U NAZNAKAMA

Janjatović tvrdi da u filmu o Frediju ima mnogo manjkavosti.

- Ključno je što su producenti pažljivo mjerili šta od sadržaja da bude u filmu, budući da im je najvažnije bilo da ga ne zabrane za mlađe od 18 godina, jer to, jasno je, bitno utiče na zaradu. Tako da je Fredijeva gej istorija tu samo u naznakama. Scena u njujorškom gej klubu je, na primer, kao iz „Groznice subotnje večeri“, dakle benigna i dezinfikovana. Sa druge strane, jako mi se dopala rekonstrukcija Live Aid koncerta – rekao je Janjatović.

Upravo ta rekonstrukcija

Trebalo bi snimiti biografski film o Arsenu Dediću I Petar Janjatović s jednakim žarom očekuje filmove o svojim favoritima: Areti, Bouviju, Ejmi Vajnhaus, Dilanu, dok je Stajčić, poučen filmovima koje smo već pominjali, kako sam kaže, u

situaciji da „duva u prazno“.

- Što je ime veće, to više strepim kakva će ispasti filmska biografija – zaključio je on.

Janjatović razmišlja i dalje od najava koje smo pomenuli.

- Volio bih kada bi se kod nas uradio biografski film o Arsenu Dediću. I razmišljam ko bi ga glumio mladog, pa u srednjim godinama i kasnije – kazao je Janjatović.

Zoran Stajčić

koncerta je učinila da mnogi kritičari i gotovo kompletna javnost progleda kroz prste scenaristima. Stajčić smatra da je film u totalu oličenje loše napravljenog posla i da je više zadovoljan biografskim igranim filmovima ako dolaze iz okrilja nezavisne produkcije, nego iz sfere blokbastera.

- Merkjurijeva biografija je izuzetno zanimljiva, no s druge strane, za široko poimanje morala i uopšteno čistunstvo perioda u kojem živimo je i izuzetno skandalozna. Da je film „Boemska rapsodija“ ispričan činjenično, imali bi uzbudljiv i revolucionaran film koji pomiče granice.

Možda negdje i zabranjivan.

No, bio bi to rokenrol u svojoj srži. Ovako, dobili smo mljackavu limunadu s fabrikovanim činjenicama, a da nema zadnje scene nastupa na Live Aidu imali bi tužno hermetičan film, a ne dinamičnu odu glamuroznog gej života kakav je Fredi vodio. U neku ruku više o duhu njegovog slobodarskog životnog stila govori jedan kultni „Rocky Horor Picture Show“ nego „Boemska rapsodija“, za kojeg mogu reći da je propao onog trena čim je prvi angažovani reditelj dao otkaz produkciji. Kako film kojeg su radila tri reditelja uopšte može ispasti dobar? Malek na Oskarima je prije nešto što spada u društveno-politički potez, a manje filmski.

„Rocketman“ bi bio bolji da je brodvejska predstava. To mi uopšte nije za film – kazao je Stajčić.

MOTIVACIJA AUTORA

Budući da tako strogo posmatra trenutno najaktuelnije, Stajčića smo pitali čije ekranizovane biografije smatra najuspjelijim.

- Mislim da su dobre one koje hvataju duh vremena, ali i u kojima reditelj otvara prostor imaginaciji u potrazi za nekim objašnjenjima. U tom duhu, mislim da je Oliver Stoun napravio odličan prikaz u „The Doors“. Volim i „Hod po ivici“ o Džoniju Kešu, „Rej“ o Reju Čarlsu, zatim nekonvencionalni i gotovo filozofski art film „Nisam tu (I’m Not There)“ o Bobu Dilanu, zatim „Get On Up“ o Džejmsu Braunu, „Miles Ahead“ o Majlsu Dejvisu. Od ovih manje poznatih, nezavisnih, čak i problematičnih za nasljednike prava pokojnih muzičara mi je, recimo, fascinantan „Jimi: All Is By My Side“ o Džimiju Hendriksu kojem je bilo zabranjeno koristiti i sekundu Hendriksove muzike, a opet je ispao dobar zbog odlične dramske podloge, iako mu je uskraćeno ono najvažnije, a to je Hendriksova muzika. Divim se cijelom filmskom timu na tome što su ga uopšte odlučili završiti. Slični pristup donosi i „Nowhere Boy“ koji

tematizuje odrastanje Džona Lenona i Pola Makartnija i pruža jako lijepu podlogu za shvatanje njihove veze u Bitlsima, takođe gotovo bez trunke muzike Bitlsa. Hoću reći da je u tom ‘biopic’ žanru najvažnija motivacija autora. Više volim one koji imaju nakanu da ispričaju priču, od onih koji žele da iskoriste lik i djelo da bi zgrnuli novac – objasnio je Stajčić.

Njegovo oduševljenje filmom „The Doors“ ne dijeli Janjatović.

- Sjećam se da mi je film o bendu The Doors bio razočaranje.

Val Kilmer je u ulozi Džima Morisona baš pozirao. Kasnije, kada sam pročitao autobiografiju Reja Manzareka, taj utisak mi se samo pojačao – kazao je Janjatović, i dodaje da u svakom smislu više voli da čita biografske knjige, nego da gleda filmove, jer mu knjige ostavljaju više prostora da zamišlja. Omiljeni film s biografskim motivima muzičara mu je jedan potpuno neizvikan.

- Omiljen biografski film mi je „Sex & drugs & rock’n’roll“ koji je o Janu Djuriju režirao Met Vajtkros 2010. godine. Niskobudžetski, ogoljen, povremeno brutalan. Kao i Djurijeve pesme – kazao je Janjatović.

Bečanović ne sitničari po pitanju dosljednosti činjenica, posebno zato što više obraća pažnju na način na koji reditelji dešifruju poruke koje se nalaze unutar opusa.

- Kao neko ko je reditelj, više volim filmove koji pokazuju rediteljsku poetiku u filmu, nego dokumentarnu autentičnost. U tom smislu najuspjelije biografije su one koje su koncipirane na osnovu estetike samih autora, a ne njihovim životnim faktografijama i najuspjelijim smatram filmove Toda Hejnsa „Velvet Goldmine“ i „I’m Not There“ – rekao je on.

NA TANKOJ ŽICI

Spisak za naredne dvije godine je veliki. Neke od biografija će biti snimljene prvi put, a druge samo u novijoj i vjerovatno boljoj produkciji.

- Najviše se radujem biografiji autora muzike koju slušam, prije svega Boba Dilana i Dejvida Bouvija. Za drugog autora poseban je izazov biografski film, jer je u pitanju osoba čiji identitet, ono što je supstancijalno kod biografskih filmova, nešto što je promjenjivo i neuhvatljivo – izdvojio je Bečanović svoje favorite među najavljenim filmovima.

Cijela priča o filmovima se svela na to da se ukoričenim biografijama više vjeruje u svakom smislu, a filmovi su na tankoj žici između jeftine i one skuplje zabave.

- Ukoričene biografije ipak moraju imati sređenu faktografiju. Njihova netačnost nikad nije opravdana, kao u slučaju filma – zaključio je Stajčić. Dragana ERJAVŠEK

28

Kultura

12, 13. i 14. jul 2020.

Reditelj i direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović povodom filmskog projekta o knjazu Danilu PODGORICA - Crna Gora nema mnogo filmova o svojim velikanima. Štaviše, kao prvi crnogorski dugometražni igrani film računa se „Lažni car“ (1955), u režiji Velimira Stojanovića, o lažnom caru Šćepanu Malom.

Priču o istom crnogorskom državniku 1979. godine kroz filmski jezik ispričao je i Veljko Bulajić, doduše u većinskoj hrvatskoj koprodukciji „Čovjek koga treba ubiti“. Svoju viziju Petra Prvog imao je i Jurij Iljenko u ostvarenju „Živjeti za inat“, 1974. godine. Ali nikad nijesmo imali film o knjazu Danilu Petroviću.

To će se izgleda promijeniti ukoliko sreća pogleda crnogorske reditelje i scenariste Andra Martinovića, Veljka Bulajića i Stevana Koprivicu.

A sreća će im zaista biti i potrebna, budući da je riječ o filmu epohe, te da će iziskivati relativno velika ulaganja. Za početak, nedavno je Filmski centar Crne Gore projektu „Danilo“ dodijelio 50.000 eura za razvoj projekta.

O najznačajnijim aspektima scenarija i očekivanjima, u intervjuu za Pobjedu govori reditelj i direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović.

Uprkos teškim uslovima u kojima godinama opstaje crnogorska kinematografija, Martinović je ipak optimista kada je u pitanju ovaj projekat.

POBJEDA: Film „Danilo“ je dugogodišnji san reditelja Veljka Bulajića, koji je na toj ideji radio sa Mirkom Kovačem i drugim saradnicima. Što je presudno uticalo da prihvatite da Vi režirate ovo ostvarenje?

MARTINOVIĆ: Kada me je Veljko Bulajić pozvao u Zagreb da razgovaramo o ovom filmu, moram priznati da sam to učinio prije svega iz poštovanja prema autorima koji su, svaki na svoj način, obilježili jedno vrijeme u književnosti i u filmu. Pri tome je Kovač i izuzetan scenarista. O samom knjazu i njegovom vremenu imao sam tek opšta saznanja, determinisana uobičajenim načinom na koji ga pamte ili zaboravljaju Crnogorci, kako bi to rekla divna Saša Brajović.

Sa druge strane, bio sam rezervisan u odnosu na temu koja je istorijska, biografska.

No, kako to biva, nije trebalo puno da prepoznam da bi, u izvjesnom smislu, to bio i film o Crnoj Gori danas. Da je sadržaj takav da omogućava posve savremen pristup i da se bavimo fenomenima koji su manje-više univerzalni. A praviti film koji pripada filmu epohe izazov je i u sredinama koje pružaju znatno bolje produkcijske uslove.

POBJEDA: „Danilo“ je biografska priča o jednoj znamenitoj ličnosti iz crnogorske istorije. Što je u fokusu scenarija o knjazu Danilu na kojem je radio Stevan Koprivica, sa kojim sada sarađujete?

MARTINOVIĆ: U fokusu je, rekao bih, drama vlasti. Kada sam ukazao na podudarnosti sa sadašnjim trenutkom, nijesam toliko imao u vidu podozrive istorijske analogije koliko presudnu važnost nasljeđa ličnosti koja je svoj život podredila stvaranju moderne crnogorske države. U ne tako dugoj vladavini, postigao je puno: razdvojio je duhovnu

Drama vlasti u burnoj prošlosti

Stupio je na prijesto koji mu je bio određen testamentom, a uzurpiran voljom moćnijih.

Ali za Danila uzmicanja nije bilo... Učinio je sve što je mogao da promijeni karakter svoje države, a to je koštalo puno – kazao je Martinović

od svjetovne vlasti, odnosno crkvu od države, donio je toliko potreban Zakonik, izvojevao veliku pobjedu (na Grahovcu) koja je ishodovala izlaskom Crne Gore na međunarodnu scenu i de facto njenom nezavisnošću, koja će biti potvrđena u godinama poslije njegove smrti.

U pozadini njegove vladavine su intrige, sukobi, otpori. Rješavao ih je onako kako je mogao, u duhu vremena u kojem je živio, snatreći o drugačijoj sudbini naroda koji je predvodio.

POBJEDA: Što nam govori Danilovo vrijeme, odnosno koliko su problemi sa kojima se on suočavao i dalje naslijeđeno breme današnje Crne Gore?

MARTINOVIĆ: Što je država postajala jača, a njeni institucionalni organi snažniji, jačao je i plemenski otpor centralnoj vlasti, kao i autoritarnoj, a nerijetko i surovoj ličnosti knjaza Danila. U tom pokušaju da konsoliduje crnogorsko društvo, nastojao je da definiše principe nacionalne kohezije. A znamo koliko je teško da se i danas okupimo oko zajedničkih vrijednosti, koje bi morale biti nesporne za svakog građanina.

Dozvolite mi da ovdje, umjesto dalje eksplikacije, navedem fragment iz knjaževog pisma caru Napoleonu III. „Iz dubine zaborava knjaz Crne Gore diže svoj glas, da zamoli Vašu moćnu zaštitu za svoj narod… Mi smo sa svih strana okruženi javnim i potajnim neprijateljima, oni nas drže odvojene od ostale Evrope, jer se nadaju da će se tako lakše jednoga dana dokopati ove neizmjerne tvrđave, koja dominira ravnicama Hercegovine, Bosne, Albanije i Dalmacije… Naš narod je dobar i bistar, ako mu se da prilika da svoju snagu i zamah upotrijebi u poslove mira, da živi nepredan na milost i nemilost svojih susjeda, da dobije kulturu i trgovinu, tada, nema sumnje, da će u civilizaciji brzo napredovati.“ POBJEDA: Kako Vi vidite

ŽIVOT KNJAZA DANILA ODREDILA JE BORBA: Andro Martinović

Knjaz Danilo Petrović

knjaza Danila?

MARTINOVIĆ: Teško je naći pregnantniji lik u crnogorskoj istorijskoj drami. Njegov život odredila je borba. Stupio je na prijesto koji mu je bio određen testamentom, a uzurpiran voljom moćnijih.

Ali za Danila uzmicanja nije bilo...

Učinio je sve što je mogao da promijeni karakter svoje države, a to je koštalo puno; i njega i druge. I izvan i unutar granica koje je ispisao svojim vladarskim viktusom.

U hijatusu između dužnosti i osjećanja, prevagu bi uvijek odnio beskompromisni politički instinkt. Ipak, u našem tekstu važnu ulogu imaju i dvije žene. Jedna od njih donijela je drugačiji duh i etikeciju u surovi podlovćenski predio. Druga je neraskidivo povezana sa onim koji će ispaliti smrtonosni hitac u Kotoru.

POBJEDA: Filmski centar dodijelio je 50.000 eura za razvoj ovog projekta. Što ćete sve moći da uradite sa tim novcem?

MARTINOVIĆ: Dodijeljena su nam sredstva za razvoj projekta. Nastojim da steknem uvid u sva relevantna dokumenta koja se odnose na knjaza i vrijeme u kojem je živio. Tu se mogu naći detalji koji sami po sebi prevazilaze ono što smo mogli zamisliti. Pripreme projekta podrazumijevaju izradu nacrta scenografije, izbor lokacija, kostimografske skice, prevod scenarija, izradu operativnog i finansijskog plana. Zatim slijedi predstavljanje potencijalnim partnerima.

Dragocjen doprinos vizuelnom identitetu filma očekujemo od Dimitrija Popovića.

POBJEDA: Filmovi epohe su prilično skupi, pogotovo za naše uslove, a za naizgled lokalne i granicama omeđe-

ne istorijske priče teško je naći koproducente. Što će biti najveći izazovi u realizaciji ovog projekta?

MARTINOVIĆ: Ukazali ste na objektivne teškoće koje se postavljaju pred ovakav poduhvat. To, pak, ne znači da su one nepremostive. U mnogo čemu, kao i u Danilovom slučaju, zavisi da li će biti dovoljno volje i razumijevanja.

Spremnosti da se uđe u rad na filmu i TV seriji koji mogu biti iznimno iskustvo crnogorske kinematografije. Važan partner bi trebalo da bude i Televizija Crne Gore. Očekujemo šire učešće od onog na koje smo navikli svih ovih godina, a koje je posve neadekvatno.

Kroz sudjelovanje članova ekipe iz naše regije može se računati na izvjesnu podršku i u tim sredinama, a u tom slučaju bi se projekat mogao naći pred najznačajnijim evropskim fondom Eurimages. Od umješnosti onih koji su preuzeli posao zastupanja crnogorskog filma zavisi koliko ćemo imati uspjeha. Tu je i interesovanje italijanske strane, o kojem sada ne bih više govorio.

POBJEDA: Skoro pet godina ste na čelu Crnogorske kinoteke. Kako ova ustanova funkcioniše u otežanim uslovima zbog pandemije korona virusa?

MARTINOVIĆ: Bilo bi neuobičajeno reći da radimo na način koji se ne razlikuje mnogo od vremena prije pandemije, ali je Kinoteka možda jedina institucija kulture koja je svoje aktivnosti intenzivirala. Tokom gotovo tri mjeseca značajan dio materijala iz svog fonda prezentovali smo u okviru programa „Živimo kulturu“. Riječ je o filmskom nasljeđu „Lovćen filma“, „Filmskog studija Titograd“ i „Zeta filma“, kao i dokumentarnim filmovima koje je proizvela Kinoteka. U saradnji sa Podgorica film festivalom i Evropskom filmskom akademijom realizovali smo program Nagrada mlade publike 2020. (Young Audience Award), a sa Udruženjem glu-

Nazire se završetak radova na novoj zgradi POBJEDA: Za svih ovih pet godina gotovo da ste svake godine izražavali nadu da ćete se uskoro useliti u rekonstruisanu zgradu bivšeg Doma vojske. Ima li kraja „zidanju“ koje traje od 2008. godine?

MARTINOVIĆ: Već sam više puta ukazao na to od koga treba tražiti odgovor na ovo pitanje, koje nas sa razlogom frustrira izvjesno vrijeme. Na objektu koji je, ispostaviće se, bez ozbiljne studije odabran za tako kompleksan tehničko-tehnološki zahvat, uz propuste koji su registrovani u projektu i tokom same adaptacije, sada se, ipak, nazire završetak radova.

Mi smo prije izvjesnog vremena započeli pripreme za preseljenje i vjerujem da ćemo uspjeti u namjeri da objekat Kinoteke i Muzičkog centra postane nezaobilazan kulturni topos i glavnog grada i Crne Gore. Značajno interesovanje za naše programe daje nam vjetar u leđa.

maca Crne Gore i onlajn Školu glume, koja je okupila veliki broj djevojčica i dječaka iz više crnogorskih gradova. Najzad, uradili smo ciklus „Crnogorski gradovi kroz vrijeme“, serijal kratkih video-priloga o našim gradovima. Ovo neobično putovanje kroz vrijeme, uz muziku crnogorskih bendova, imalo je izuzetan odjek kod publike, sa više od 80.000 pregleda na našoj YT stranici.

POBJEDA: Što su najveći prioriteti Kinoteke u godinama koje dolaze?

MARTINOVIĆ: Prioritet je da osiguramo vrijednu kolekciju koju smo stvorili. Želimo da proširimo istraživanja i prikupljanje različitih filmskih materijala koji se odnose na Crnu Goru. U toku su dva takva projekta: jedan sa Filmskim novostima iz Beograda i drugi sa Bundes Filmarchivom. Implementacija nove baze podataka učiniće pregled onoga što se čuva kod nas potpunijim, a i dostupnijim široj javnosti. Nastavićemo rad na transferu sa filmske trake na digitalne nosače slike i zvuka, ali moramo uložiti više u restauraciju filmova u odnosu na koje polažemo prava na izvorne filmske materijale (negative). Sa Televizijom Crne Gore imamo kontinuiranu saradnju na obradi i arhiviranju televizijske filmske građe.

U fokusu će biti prikazivačka aktivnost u našem prostoru, razvoj Podgorica film festivala i saradnja sa drugim festivalima, animiranje mlade publike... I izdavačka djelatnost.

Kroz konkretne programe koje imamo u pripremi, vjerujem da ćemo uticati na opseg regionalne saradnje. Dakle, zaista: planovi za, nadamo se, srećnije godine koje dolaze.

Jovan NIKITOVIĆ

Arena

12, 13. i 14. jul 2020.

Fudbal

29

Novi stari treNer: Promjena šefa struke kraj Bistrice

Radojičić ponovo na klupi Sutjeske Nikšićanin Dragan Gaga Radojičić novi je trener Sutjeske - saznaje Arena.

Rukovodstvo crnogorskog vicešampiona razišlo se sa Nikolom Pecom Rakojevićem

koji je ostavio dubok trag kraj Bistrice - prvo kao igrač, a potom i kao trener, budući da je osvojio dvije titule i Kup. I Radojičić je dio najljepše istorije Sutjeske - bio je fudbaler nikšićkog kluba, a potom je

kraj Bistrice donio prva dva šampionska trofeja u sezoni 2012/2013 i 2013/2014.

Radojičić je u dva navrata bio šef stručnog štaba Grblja i Rudara. Vodio je podgoričku Budućnost, novosadsku Voj-

vodinu i Proleter, kao i beogradski Rad. Pedesetogodišnji stručnjak će sa Sutjeskom naredne sezone jurišati na trofeje, a očekuju ga i evropski izazovi u kvalifikacijama za Ligu Evrope.

D. K.

Drugoligaši ostavili Dobar utisak u prvim mečevima baraža: Jezero palo u nadoknadi, Bokelj stigao do brejka

Slavni engleski fudbaler i menadžer

Preminuo Džek Čarlton Džek čarlton, engleski fudbalski velikan i šampion svijeta iz 1966. godine, preminuo je u 86. godini.

Slavni defanzivac stariji je brat jednog od najboljih engleskih fudbalera u istoriji, legende Mančester junajteda ser Bobija Čarltona.

Kompletnu igračku karijeru, od 1950. do 1973. godine, Džek Čarlton proveo je u Lids junajtedu i sa klubom osvojio šampionsku titulu 1969, FA kup 1972. i dva puta Kup sajamskih

gradova (1968. i 1971. godine).

Kao trener, najveće uspjehe ostvario je na klupi Republike Irske. Tu selekciju preuzeo je 1986. godine, i 1990. je doveo do prvog nastupa na Mundijalu. U Italiji 1990.

Irska je stigla do četvrtfinala Svjetskog prvenstva. Takođe reprezentaciju je predvodio do Evropskog prvenstva 1988. i Mundijala 1994. godine.

Porodica je saopštila da je Čarlton preminuo nakon duge borbe sa bolešću.

S. S.

Portugalski stručnjak na meti kritika u Engleskoj

Murinjo: Vjerujem u bolji Totenhem Sve je više kritika na račun Žozea Murinja i njegovog Totenhema, a posljednja je stigla od legendarnog Roja Kina koji je rekao da ,,pijevci“ od ovoga ne mogu gore.

Londonski tim je deveti na tabeli, a ovo će biti 12. sezona u nizu koju će završiti bez trofeja. Ipak, portugalski stručnjak vjeruje u bolju budućnost.

- Koliko je trebalo Klopu u Liverpulu da krene u osvajanje trofeja? Četiri godine. Povukao je brojne poteze - kupio je najboljeg golmana na svijetu, kupio je najboljeg štopera na svijetu… Ja sam fokusiran na svoj trogodišnji ugovor. Vjerujem da u tom razdoblju možemo da osvajamo trofeje. Ako ne uspijemo, ali klub uspije nakon moje tri godine, biću srećan - rekao je Murinjo, a potom dodao: - Radim za ovaj klub. Ne razmišljam o sebi. I dalje govorim kako imam istu ambiciju, isti

Kom ,,preživio“, Titograd u strahu

DNK, ali vjerovatno sam u fazi karijere gdje manje gledam na sebe i svoje rekorde, nego me više brine klub. Optimističan sam jer počinjem da radim od prvog dana i vjerujem da ćemo napraviti neke promjene u ekipi. Uz to, ne treba nam velika investicija kao prošlog ljeta. Ne mogu da povjerujem da ćemo imati sezonu punu negativnih epizoda. Puno je razloga zašto vjerujem da će biti drugačije napominje Murinjo za goal. com.

Jedna od kritika na račun Totenhema je nedovoljno investiranje u transfere, ali ,,Specijalni“ se sa tim ne slaže.

- Nepravda je što zaboravljamo da imamo najbolji stadion i najbolje mjesto za treninge na svijetu. Prošlog ljeta klub je uložio oko 100 miliona funti u nove igrače. Niko ne može reći da to nije dokaz da klub želi da investira - zaključio je Murinjo.

D. K.

PODGORICA – Prvi mečevi baraža donijeli su neočekivan rasplet – iako su timovi iz Prve lige bili domaćini, bolji utisak ostavili su drugoligaši.

Bokelj je na Starom aerodromu iznenadio Titograd (1:0), odigrao dobar meč i pokazao da može da se nada eliti, dok je hrabro Jezero palo u četvrtom minutu sudijske nadoknade na Zlatici protiv Koma (1:0), ali i pored poraza jasno je da će Plavljani imati što da kažu i u revanš meču baraža.

Baš zbog toga generalni utisak nakon prvih utakmica baraža je da je Kom ,,preživio“, dok je Titograd nakon turbulentne sezone u nikad većem strahu, jer će u 90 minuta meča u Kotoru protiv Bokelja morati da juri pobjedu kako bi sačuvao mjesto u elitnom rangu.

cilju dodatno su mobilisani, svjesni da Jezero nije za potcjenjivanje i da treba dati maksimum.

- Završeno je tek prvo poluvrijeme baraža. Dobro je da imamo prednost, ali sada nas čeka težak revanš u Plavu. Ipak, mislim da smo bar jedan korak bliži cilju, odnosno opstanku u ligi – naglasio je iskusni vezista Koma.

ZlAtičANi SlAve NeđA

PoNoS i tuGA

Kom je u prvenstvu mnogo bodova prokockao u sudijskoj nadoknadi – primali su Zlatičani golove od Sutjeske (2), od Budućnosti, ali su na taj način uspjeli da izbjegnu poraz od Podgorice, kada je Neđeljko Vlahović pogodio za 1:1. Upravo iskusni Vlahović pogodio je i u prvom meču baraža protiv Jezera u četvrtom minutu sudijske nadoknade. Gol koji može Komu spasiti prvoligaški život.

- Očekivano težak meč. Baraž je specifičan, a to se i sada pokazalo. Teška utakmica, a Jezero se predstavilo u dobrom izdanju, kao što smo i očekivali. Sa druge strane, mi možda nijesmo bili na očekivanom nivou, ali smo ostvarili ono što je najvažnije, a to je pobjeda bez primljenog gola – kaže Vlahović.

U Komu su bili jako oprezni pred početak baraža, a sada iako su napravili prvi korak ka

Revanši u utorak Revanš mečevi baraža za Prvu ligu igraju se u utorak 14. jula – Jezero će od 18.30 časova u Plavu ugostiti Kom, dok će Bokelj u istom terminu u Kotoru dočekati Titograd.

U utorak se u istom treminu igra i drugi meč baraža za Drugu ligu, a sastaju se Igalo – Mladost DG. Tim iz Lješkopolja je na startu remizirao sa Beranama (0:0), ali su Beranci slavili nakon penala, što u slučaju istog učinka može biti presudno.

Jezero je hrabro stiglo u Podgoricu sa jasnom namjerom da pokuša da izbori elitu. Trener Milija Savović bio je pred početak baraža jasan da oba tima iz Druge lige mogu do Prve lige i prvi mečevi definitivno su pokazali da je bio u pravu.

- Godinama radim u Drugoj ligi i mislim da je kvalitet sve veći.

Uticalo je smanjenje lige sa 12 na 10 i taj kvalitet iz Prve lige prenio se na Drugu ligu. Sada imamo ligu gdje je definitivno dosta kvaliteta. Uz Dečić, koji je bez dileme najjači, tu su Jezero, Bokelj i Jedinstvo, tri tima koja bi se sa dosta prvoligaških timova dobro nosili, a to pokazuje i baraž – objasnio je Milija Savović, trener Jezera.

Plavljani su ostavili dobar utisak, ali su nesrećno ostali bez remija.

- Djelovali smo dobro, imali dvije šanse, bili bliži pobjedi, ali smo na samom kraju primili gol. Šteta, ali bez obzira na to,

svakako da vidimo svoju šansu da se domognemo Prve lige.

Igramo revanš na svom terenu i svakako da vjerujemo da možemo napraviti veliki uspjeh – dodao je Savović.

čeKA Se ReAKcijA

Titograd za razliku od prvenstvenih mečeva nije želio da rizikuje u baražu – Zoran Govedarica u startnih 11 stavio je i Adrovića i Merdovića, uz sve boljeg Bojovića, pa se činilo da je najjači tim spreman za akciju. Međutim, ,,romantičari“ su razočarali i porazom dodatno zakomplikovali put do cilja.

- Ovo je samo prvo poluvrijeme. Očekuje nas revanš u kojem ćemo dati sve od sebe da anuliramo prednost Bokelja.

Primili smo gol nakon kiksa, a u baražu se greške ne praštaju.

Nijesmo djelovali kako smo očekivali, imali smo neke pokušaje, šut Novovića, dobru šansu Muzurovića, ali je golman Radović zaista dobro intervenisao. Međutim, nema mnogo vremena, odmah se okrećemo drugom meču u kojem je potrebna reakcija – rekao je Mileta Radulović, trener golmana podgoričkog tima.

NemA eufoRije

Bokelj je na Stari aerodrom stigao sa umjerenim ambicijama.

Kotorani su bili svjesni da će biti teško, jer osim što na posljednja četiri meča nijesu sla-

vili (dva poraza od Lovćena i Jezera, te dva remija protiv Arsenala i Drezge) imali su i mnogo kadrovskih problema. Slavoljub Bubanja nije mogao da računa na oba beka (Banićević i Čavor), Stevović iako nedovoljno oporavljen je zaigrao, a roviti Sekulović ušao u samom finišu, dok je glavna napadačka opcija Igor Poček bio van kombinacije zbog kartona. Ali i pored svega, Kotorani nijesu došli sa bunkerom – stigli su u Podgoricu da igraju hrabro i da nakon transformacije po osvojenoj lopti ugroze rivala. I u tome su uspjeli već u 18. minutu, ali su do kraja mogli stići i do makar još jednog gola, čime bi bili još bliži senzaciji.

- Vjerovali smo u sebe. Cijele sezone igrali smo da bi stigli do baraža i sada kada je to ispunjeno normalno da imamo ogroman motiv da se predstavimo u što boljem svjetlu. Titograd ima dosta dobrih igrača, igrao je jače utakmice i naravno da je favorit i prije i sada bez obzira na naš trijumf. Ali sve što je šef zamislio nastojali smo da taktički sprovedemo u djelo. Bilo je i dobrih i loših stvari, ali svakako da nam ova pobjeda uliva optimizam i daje još veći motiv pred revanš – kazao je Matija Vujović, čiji nastup je takođe bio pod znakom pitanja zbog povrede, a koji je u nastavku pokazao o kakvom igraču je riječ.

Bokelj sada dijeli 90 minuta meča u Kotoru do istine - da pokuša da napravi iznenađenje i kruniše sezonu.

- Titograd je favorit, ali sigurno je da ćemo dati sve od sebe da pružimo dobar otpor i da se hrabro suprotstavimo. Imamo minimalnu prednost, koja samo donosi dodatni motiv, tako da nema euforije, svjesni smo da nas čeka još paklenih 90 minuta – objasnio je Vujović. R. P.

30

Sportski miks

Arena

12, 13. i 14. jul 2020.

SPORTSKI DOBITNICI TRINAESTOJULSKE NAGRAD

Vezista Partizana Aleksandar Šćekić zvanično prvi crnogorski fudbaler koji je imao i pobijedio kovid-19

Podvizi sa p najvećeg pr Božidar Bonja Ivanović

Korona je ozbiljna stvar, ali sada se osjećam dobro PODGORICA - Aleksandar Šćekić - zvanično je prvi crnogorski fudbaler koji je imao i pobijedio korona virus.

Visoka temperatura, malaksalost, bol u grudima, zglobovima i mišićima, praćen kašljem sve najteže simptome ove bolesti osjetio je vezista Partizana. Član našeg najboljeg državnog tima bio je nekoliko dana vezan za postelju, a nakon što se u potpunosti oporavio i priključio pripremama ,,crno-bijelih“ za Pobjedinu Arenu je govorio o iskustvu sa neprijateljem čovječanstva zvanim kovid-19.

- Osjetio sam neprijatnosti nakon finala Kupa. Sve je ukazivalo na korona virus. Testiran sam. Nalaz je bio pozitivan.

Tri-četiri dana imao sam zdravstvenih problema. Sve ono što prati kovid-19. Nijesam mogao da ustanem iz kreveta.

Lično sam se uvjerio koliko ovaj virus zna da bude težak.

Zato apelujem na sve ljude da se čuvaju - rekao je Šćekić za naš list, a onda nastavio: - Poslije nekoliko dana izborio sam se sa bolešću. Ponovo sam testiran. Rezultati su drugi put bili negativni. Sada je sve u redu. Nemam nikakvih smetnji.

Počeo sam da treniram, ispočetka malo sam, a potom i sa ekipom. Sve ide svojim tokom - dodao je korpuletni Beranac.

Bilo je svjetski poznatih igrača koji su dobili borbu sa koronom, s tim što je nekima trebalo duže da povrate snagu ili uđu u redovan trenažni proces.

- Kod mene nije bio takav slučaj. Čim je virus prošao, mogao sam da radim sve normalno.

Nijesam imao nikakvih smetnji ni tokom prvih treninga. I sada radim punim intenzitetom na pripremama Partizana - kazao je Šćekić.

Dvadeset osmogodišnji reprezentativac Crne Gore dugo je odvojen od porodice. On je u Beogradu, a familija u Beranama.

Zbog prvog talasa pandemije nije mogao da otputuje kod svojih u rodni grad, niti da ih dočeka u prijestonici Srbije zbog zatvorenih granica.

U međuvremenu je treći put postao otac, ali najmlađu kćerku Teonu je samo jednom vidio u posljednjih četiri mjeseca.

- Obećao sam đeci da ću doći kući. Pitaju me svakog dana što me nema, ne znam što više da im kažem. Najmlađu kćerku sam jednom samo vidio. Nedostaje mi porodica, a teško da ću brzo uspjeti da odem do njih.

Počele su nam pripreme, uskoro idemo na Zlatibor, a ni oni ne mogu da dođu kod mene. Pandemija je sve poremetila, ali moramo i sa ovim da izađemo na kraj - emotivan je Šćekić.

Nedavno završena sezona nije bila uspješna za Partizan, koji je u prvenstvu mnogo zaostao za šampionskim timom Crvene zvezde, dok je u finalu Kupa poražen od Vojvodine na penal ruletu.

- Takmičarska godina bez trofeja ne može da bude dobra za Partizan. Kiksali smo u nekim utakmicama tokom prvenstva, a u polufinalu Kupa smo izbacili vječitog rivala. Vjerovali smo u taj trofej, ali nijesmo uspjeli da slavimo poslije penala. Prije toga nijesmo imali sreće u Ligi Evrope, pogotovo u onom meču u Alkmaru gdje smo ispustili pobjedu - dodao je Šćekić.

Visoki vezista je pružao dobre partije na ino sceni, kao i u oba takmičenja u Srbiji. Na zimu je imao ponudu iz Španije, ali je ostao u Humskoj 1.

- Zadovoljan sam svojim partijama. Odigrao sam dosta uta-

kmica, dao dva gola u Super ligi, ali osjećaj ne može da bude potpun kada nijesmo osvojili ništa. Bilo je ponuda u januarskom prelaznom roku, ali sam ostao u klubu. Sviđa mi se u Partizanu sa kojim imam ugovor još godinu. Vidjećemo što će biti, ali ne bih imao ništa protiv da ostanem ovdje i dalje - ističe Šćekić. ,,Crno-bijeli“ se već spremaju za naredne izazove…

- Titula je prioritet. Uradićemo sve da trofej vratimo u naše vitrine. Imamo kvalitetnu ekipu i mislim da je vrijeme da prekinemo sušni period. Navijači čekaju titulu od 2017. godine i nadam se da ćemo ih obradovati na kraju sljedeće sezone.

Naravno, najveće ambicije imamo i u Kupu - naglašava Šćekić.

Crnu Goru na jesen očekuje Liga nacija. ,,Hrabri sokoli“ su u grupi sa Kiprom, Azerbejdžanom i Luksemburgom.

Biće to novi početak nakon kvalifikacija za zaborav...

- Pratile su nas brojne nedaće u prošlom ciklusu. Svi znamo kroz što smo prošli, uz činjenicu da smo stalno imali kadrovskih problema. Nadam se da toga više neće biti, makar ne u tolikoj mjeri. Nedavno se teže povrijedio Vešović i njega nećemo imati ove godine. Želim mu brz oporavak. Odmah smo u hendikepu, ali vjerujem da će ostali biti zdravi. Moramo da zapnemo i vratimo reprezentaciju na nivo koji je imala. Borićemo se za prvo mjesto u grupi Lige nacija, a iskreno mislim da će doći dan kada će Crna Gora zaigrati na velikom takmičenju - zaključio je Šćekić koji je prošao sve naše mlađe selekcije, a tokom karijere je branio boje Berana, Lovćena, Jedinstva, Bokelja i turskog D. KAŽIĆ Genčebirligija.

PODGORICA - Samo dvoje sportista i dva sportska kolektiva mogu da se pohvale Trinaestojulskom nagradom, najvećim državnim priznanjem u Crnoj Gori.

Mjesto među odabranima zaslužili su dva asa - bokser Miodrag Perunović 1978. i šahista Božidar Ivanović 2007. godine, te Vaterpolo klub Primorac 2010. i Ženski rukometni klub Budućnost dvije godine kasnije.

POČASTVOVAN Prvi od njih legenda je plemenite vještine u crnogorskim, regionalnim i evropskim okvirima.

I svjetskim, mora se dodati: državnu nagradu koja se veže za dan na koji je Crnoj Gori 1878. potvrđena nezavisnost na Berlinskom kongresu i 1941. počeo ustanak protiv fašizma, nekadašnji reprezentativac SFR Jugoslavije osvojio je u godini kada se okitio srebrom baš na planetarnom šampionatu u Beogradu.

Kakva ga sjećanja vežu za



Šahovski velemajstor Božidar Ivanović rekao nam je da nije raspoložen da priča na našu temu jer ,,želi da zaštiti Trinaestojulsku nagradu kao najveće državno priznanje i da se izbori za status šaha koji je poljuljan, te da je kroz slučaj tog sporta Trinaestojulska nagrada obezvrijeđena“ tu 1978?

- Trudim se da se ne vraćam sjećanjima jer je sadašnjost onda prihvatljivija - kaže Perunović za Arenu.

- Ali evo da ispoštujem vaše pitanje: kada pogledam unazad, konkretno na 1978. godinu, vidim jednog mladića od 20 godina koji je iz malene Crne Gore, u kojoj se smatralo ogromnim uspjehom ako neki njen sportista bude prvak Jugoslavije, uspio da se domogne svjetskog vrha! I možete misliti koliko je bio uvažavan i obožavan. Toliko je to bio veliki podvig da je Trinaestojulska nagrada prvi put pripala jednom sportisti. Osjećao sam se izuzetno počastvovanim, srećnim, posebnim...

Godinu nakon svjetskog

srebra u velteru, Perunović je u Kelnu osvojio evropsko zlato, da bi 1981. bio bronzani na šampionatu Starog kontinenta u Tampereu - oba puta u polusrednjoj kategoriji. Bio je i šampion Mediterana i Balkana.

Doživljavao je i nepravde i padove, ali jednom je i sam rekao: ,,Bokser koji ne padne nije okusio što je boks“.

Ponekad je donosio i pogrešne odluke - priznaje da je prerano otišao u profesionalce.

Bio je, ipak, toliki šampion da je i u profi ringu ,,ugrabio“ pojas - interkontinentalni u IBF verziji.

- Ne volim rangiranja, upoređivanja i biranja najboljih. Ali činjenica je da sam za samo četiri-pet godina karijere u

Mečevi u Južnoj Americi bez prisustva publike

Trener PSŽ-a respektuje protivnika u četvrtfinalu LŠ

Kopa Libertadores kreće u septembru

TUHEL: Atalanta je spektakularna

Elitno fudbalsko takmičenje u Južnoj Americi, Kopa Libertadores, nastaviće se 15. septembra, potvrdili su iz Južnoameričke fudbalske konfederacije (CONMEBOL).

Ukupno 32 tima takmičiće se za titule dva klupska takmičenja Južne Amerike, u mečevima koji će se igrati bez prisu-

Žrijeb završnice Lige šampiona spojio je PSŽ i Atalantu u četvrtfinalu.

Pariski tim je favorit, ali trener Tomas Tuhel svjestan je da njegove igrače čeka težak posao. ,,Sveci“ su odavno van takmičarskog ritma, dok ekipa iz Bergama igra u dobroj formi u Seriji A. - Atalanta je spektakularna

stva publike. Vrlo strogi protokoli sigurnosti su usvojeni, kako bi se spriječila opasnost širenja korona virusa među članovima ekipa, tokom čestih putovanja na gostovanja u inostranstvu.

Poznato je, da će drugo po jačini kontinentalno takmičenje Južne Amerike, Kopa Sudamerikana, početi tek 27.

oktobra.

Finala oba takmičenja biće odigrana u januaru naredne

godine. Mečevi Kopa Libertadores posljednji put su igrani 18. marta.

S. S.

ekipa. Rade jak presing i daju puno golova. Moramo da budemo spremni i igramo oprezno. U četvrtfinalu smo i tu smo da prođemo dalje - rekao je Tuchel.

PSŽ je plasman među osam najboljih u Evropi ostvario pobjedom protiv Borusije Dortmund, a Atalanta je izbacila Valensiju.

D. K.

Arena

12, 13. i 14. jul 2020.

Sportski miks

31

DE: Bokser Miodrag Perunović, šahista Božidar Ivanović, VK Primorac i ŽRK Budućnost čine kvartet odabranih

pečatom riznanja

Vaterpolo klub Primorac

Evropski uzleti 2009. i 2010. bili su početak kraja jakog Primorca, koji godinama kuburi na svim poljima do te mjere da nema ni bazen.

- Finansijski problemi postajali su sve veći i sve se raspalo - vraća film Petrović.

- Posebno je u našem sportu teško bez pravih sponzora održavati konstantu, a Primorac nije prvi klub na ovim prostorima kojeg je zadesila ta sudbina. Dubrovački Jug i dalje funkcioniše, imao je finansijskih uspona i padova, ali održao je konstantu i primjer je kako grad treba da stane iza kluba. Svako treba da radi ono u čemu je najbolji, a u Kotoru je Primorac ,,broj jedan“ i treba da bude barem djelić onoga iz prošlosti, da bude konkurentan.

Da li će jedan od simbola drevnog grada u tome uspjeti zavisiće i od našeg sagovornika, kojem bi u novoj rukovodećoj strukturi kluba trebalo da pripadne uloga sportskog direktora.

- Nadamo se da ćemo sa budućim generacijama dovesti Primorac do velikih visina i opet biti u prilici da dobijemo tako značajnu nagradu kao što je Trinaestojulska - optimistično Petrović gleda na budućnost.

Miodrag Mijo Perunović

ŽRK Budućnost

reprezentaciji, do 23. godine, po broju titula i medalja najuspješniji bokser na prostorima bivše SFRJ. A onda sam napravio strašnu grešku odlaskom u profesionalce. To je malo duža i mučna priča - prisjeća se šezdeset dvogodišnjak rođen na Cetinju.

- Uglavnom, otišao sam iz amaterskog boksa u godinama kada sam bio najbolji i kada sam tek mogao da osvajam brojne titule i medalje. Ali ne treba žaliti ili očajavati ni za čim, sve je to životna škola.

NEMA NOVIH ,,PERUNOVIĆA“ Perunović je cijenjen na svim meridijanima, ali ga u crnogorskom boksu nema.

Nema godinama u amaterskom (olimpijskom) boksu kod nas ni nekog ko bi mogao da se primakne dometima svojevremeno najboljeg sportiste Crne Gore i velike Jugoslavije.

- Biti zastupljen i proglašavan za najboljeg u jednoj velikoj državi, u vremenu kada je naš boks bio na vrhuncu, pripada-

jući svjetskom vrhu, je nešto što čovjeka ispunjava posebnim zadovoljstvom. A ja sam to doživio. To što me svih ovih godina nije bilo u Bokserskom savezu Crne Gore je, rekao bih, na obostrano zadovoljstvo.

Mojim dostignućima su se svojim rezultatima pridružili izvanredni bokseri - Nikola Sjekloća i Dejan Zlatičanin. Posebno mi je zadovoljstvo što sam im kao selektor i trener pomogao u tome. Nadam se i želio bih da se u crnogorskom boksu pojavi još neko tih kvaliteta - kazao je Perunović.

ČUDO IZ KOTORA Vaterpolo klub Primorac krunisan je Trinaestojulskom nagradom 2010, godinu nakon što je u Rijeci pod vođstvom Ranka Perovića napravio čudo i u finalu fajnalfora Evrolige (sadašnje Lige šampiona) savladao u svakom smislu moćni Pro Reko (8:7).

Iste godine pripao mu je i Superkup Evrope.

- Trinaestojulska nagrada je potvrda da ste uradili nešto zaista značajno predstav-

Prva dama ,,plavih“ kaže da je ŽRK Budućnost uvijek bio crnogorski brend i sportski simbol naše države i uvjerena je da će ,,i u budućnosti dostojno predstavljati Podgoricu i Crnu Goru“. ljajući Crnu Goru i da je to prepoznato. Trofej Evrolige znači mnogo svakom od nas iz te generacije. Nevjerovatan uspjeh, pitanje je hoće li ga iko iz Crne Gore ponoviti, naročito u vaterpolu, iako bih naravno volio da se to desi. Nijesmo tada bili među favoritima, ali potajno smo se nadali da možemo nešto napraviti.

Uspjeli smo u tome i kasnije dobili najveće priznanje u državi - kaže Antonio Petrović, član slavne generacije.

Kako je Petroviću, Miliću, Radiću, Paskoviću, Štajnmecu i ostalima uspjelo da sruše Pro Reko?

- Do tada nikad nijesmo bili na završnom turniru i bilo je to potpuno novo iskustvo.

Skupilo se sve - prkos, inat,

Izroniće Primorac...

Biće još titula - Ovaj klub ne bi bio to što jeste kada uvijek ne bi imao visoke ambicije, ,,glad za trofejima“ je u našem DNK i vjerujem da pehari Lige šampiona neosporan kvalitet i karakter momaka, a situacija u klubu bila je teška, primanja nijesu bila redovna. Nebrojeno puta sam rekao da velike zasluge idu treneru Ranku Peroviću i njegovom asistentu Vidu Lomparu, koji su nas animirali da idemo naprijed i pobjeđujemo. To nas je držalo na okupu jer da nijesmo imali taj tempo pobjeda prije fajnal-fora ne bi se sve onako završilo. Održavali su moral ekipe na najvišem nivou. Pogodilo se da na okupu budu sjajni i pozitivni momci, veliki ljudi, kvalitetni igrači, i ta formula je na kraju ispala dobitna - prisjeća se Toni.

- Uspjeh iz Rijeke nije bio slučajan jer je iduće sezone ista ekipa, uz dolazak Tonija

iz 2012. i 2015. neće biti jedini koje smo osvojili u najjačem takmičenju. Uradićemo sve da Budućnost opet bude najbolja u Evropi - otkriva Radmila Petrović velike planove giganta ženskog rukometa.

Azeveda, opet došla do finala fajnal-fora.

POSEBNA ČAST Nije slučajnost ni ono što se dogodilo tri godine kasnije u Podgorici.

Rukometašice Budućnosti počele su sezonu 2011/12. sa vjerom da mogu uraditi nešto što u plavo-bijelom dresu nije niko prije njih. I - završile su je magično: trofejom Lige šampiona osvojenim u finalnom dvomeču sa Đerom (poraz 29:27, pobjeda 27:25).

- Trinaestojulska nagrada koju je naš klub dobio nije priznanje samo za generaciju koja je osvojila prvu titulu prvaka Evrope, već su u nju utkani svi koji su bili dio Budućnosti od osnivanja - riječi su Radmile

Petrović, članice čuvene generacije iz 2012, a sada predsjednice ŽRK Budućnost.

- Najveće državno priznanje ima posebno mjesto među brojnim nagradama koje je Budućnost dobijala i osvajala, predstavlja posebnu čast i ponos, kao i potvrdu da smo predstavljale državu na pravi način. Lijepo je biti prvi u regionu, Evropi ili svijetu, ali najljepše je biti priznat u svojoj državi i vrhunac toga bila je Trinaestojulska nagrada 2012.

Petrović je uvjerena da sjećanja iz finala 2012. neće izblijediti ni kod jedne od igračica.

- Klub je dugo čekao titulu prvaka Evrope i neprocjenjiv je osjećaj biti dio ekipe koja je uspjela da ostvari san mnogih generacija. Ispisale smo istoriju u nezaboravnom ambijentu, ni šibica nije mogla da stane u ,,Moraču“, i taj trofej je potvrdio da je Budućnost evropski velikan, a Crna Gora država velikih sportskih dostignuća. Bile smo zaista velika porodica, što ovaj klub i jeste decenijama - poručila je Petrović.

N. KOSTIĆ

Zinedin Zidan blizu titule sa Real Madridom u španskoj Primeri

Cijelom timu ide super Real Madrid grabi ka tituli u španskoj Primeri.

Kraljevski klub ima četiri boda prednosti u odnosu na drugoplasiranu Barselonu, a do kraja prvenstva ostale su tri utakmice. ,,Merengesi“ su u petak veče savladali Alaves (2:0), a to je bio peti uzastopni meč u kojem nijesu primili gol.

Trener Zinedin Zidan naglasio je dobar učinak odbrane, posebno golmana Tiba Kurtue koji brani u vrhunskoj formi.

- Kurtoa je jako bitan igrač i ima veliki uticaj u ovoj šampionskoj trci. Cijela ekipa se odlično brani, a Tibo sprečava puno golova. Ide nam super. Naravno da je nemoguće da ne primate golove. Ipak, istina je da ih dozvoljavamo jako malo - rekao je Zidan za Marku.

Realu je potrebno još pet od mogućih devet bodova da osigura titulu.

- Imamo još tri meča i ne znamo što će se dogoditi. Treba nam snaga za ono što nas čeka. Na pravom smo putu.

Vjerujemo u trofej - dodao je Zidan.

Madriđani su slavili protiv Alavesa golovima Benzeme i Asensija.

Domaćinu je ponovo dosuđen penal.

- Ako je penal, onda je penal. Najvažnije je da dajemo golove - zaključio je Zidan.

D. K.

32

Arena

Sportski miks

Šampion Formule 1 startuje prvi u neđelju (15.10h) u Spilbergu, ispred Fertapena i Sajnca

LUISOV KIŠNI PLES Klasa šampiona: Luis Hamilton je sa čak 1,2 sekunde boljim vremenom najbržeg kruga u odnosu na najbližeg pratioca, Maksa Ferstapena, zaslužio pol-poziciju pred trku u Spilbergu, drugu u sezoni Formule 1. U kišnim uslovima, bio je potpuno dominantan.

Danas (15.10 h) iza Hamiltona i Ferstapena startovaće Karlos Sajnc iz Meklarena i aktuelni lider šampionata, Luisov timski kolega iz Mercedesa Valteri Botas. Razočarali su vozači Ferarija - Sebastijan Fetel bio je tek deseti u kvalifikacijama, a Šarl Lekler je završio na 11. mjestu.

VOŽNJA PO OSJEĆAJU

Hamilton je vozio perfektno u Mercedesu u trećoj sesiji kvalifikacija, do kraja je samo popravljao vrijeme - iako je kiša pojačavala. Bio je izuzetno fokusiran, iako su kvalifikacije kasnile čak 50 minuta a postojala je opasnost da se prekinu u bilo kom trenutku.

- Kako samo nezgodan dan za

Realnost Ferarija Sebastijan Fetel na desetom, Šarl Lekler na 11. mjestu na startu trke Formule 1... I čak dvije sekunde zaostatka po vremenu najbržeg kruga za tim Ferarija, u odnosu na šampionski Mercedes. Značajne izmjene aerodinamike bolida italijanskog tima za sada, čini se, ne donose rezultat.

- Moramo biti strpljivi i ponovo pokušati da izvučemo maksimum iz bolida, kao prošle sedmice kada je Lekler bio drugi. Vidimo šansu na glavnoj trci, uz pametnu vožnju rekao je Fetel.

sve nas, posebno teško je bilo, ali to je nešto što je poseban izazov. Vozilo se u mnogo momenata prosto po osjećaju, bilo je opasno... Čak je bio jedan momenat u pretposljednjem krugu, srce mi je u pete sišlo.

Ipak posljednji krug bio je čist, bez greške. Početak trke u nedjelju biće sigurno izuzetno težak, Ferstapen će biti agresivan, ali radujem se pravom trkanju - rekao je Hamilton.

Luis je prvi vozač u istoriji koji je ostvario pol-poziciju u čak 14 sezona Formule 1.

Maks Ferstapen zadovoljan je drugom pozicijom. U posljednjem krugu napravio je grešku

Lov na drugu pobjedu Luis Hamilton do sada je samo jednom pobijedio na ,,Red Bul ringu“ u Austriji - 2016. godine. Britanac je izuzetno motivisan da ostvari drugi trijumf ovog ljeta.

Valteri Botas je slavio u Spilbergu 2017. godine i prošle sedmice na startu šampionata. Maks Ferstapen pobijedio je u Austriji 2018. i 2019. godine. Jedini tri pobjede na ovoj stazi ima slavni Francuz Alan Prost - 1983, 1985. i 1986. godine.

i okrenuo se na stazi - srećom, izbjegnut je udes ili bilo kakva šteta na njegovom bolidu Red Bula. Biće konkurentan u Spilbergu, na stazi gdje je dva puta pobjeđivao.

- Nije bilo lako, nimalo. Glavni zadatak bio je da sačuvam putanju, da ostanem stabilno na stazi. Na kraju, u samoj završnici posljednjeg brzog kruga, nijesam uspio. Svaka čast Hamiltonu, bio je izuzetno brz, precizan, hladnokrvan u teškim uslovima. Za ovakve uslove potrebna je posebna vještina. Nadam se da ću imati priliku na glavnoj trci da ugrozim sjajne vozače Mercedesa - rekao je Ferstapen.

MEKLAREN ODLIČAN

Karlos Sajns, mladi Španac, dokazao je kvalitet u bolidu Meklarena. Čini se da je u ovom momentu britanski tim treći po kvalitetu bolida u šampionatu.

- Sjajno iskustvo i sjajan rezultat, ovo treće mjesto u kvalifikacijama. Ovo su sigurno naj-

Kralj kvalifikacija Čak 89 puta do sada u karijeri, šestostruki šampion svijeta Luis Hamilton je ostvario pol-poziciju na trkama Formule 1, po čemu je apsolutni rekorder šampionata. Pobijedio je u čak 35,3 procenta kvaliikacija u kojima je nastupao.

Iza njega su legendarni Mihael Šumaher sa 68 pobjeda u kvalifikacijama, a potom Airton Sena sa 65 i Sebastijan Fetel sa 57 pol-pozicija. Slijede Džim Klark i Alan Prost sa po 33 pol-pozicije.

teže kvalifikacije koje sam imao kao vozač do sada. I moj najbolji rezultat u Meklarenu u borbi za pol - rekao je Sajnc.

Od starta braniće poziciju od Valterija Botasa, Finca koji se u sjajnom bolidu Mercedesa sigurno želi boriti za trijumf.

- Imao sam problem sa temperaturom bolida, kontrolom na potpuno mokroj stazi. Biće bolje na glavnoj trci. Svaka čast Luisu, kako je dobro vozio - rekao je Botas, koji je za čak 1,4 sekunde bio sporiji od timskog kolege Hamiltona.

Za nedjelju su najavljeni bolji vremenski uslovi u austrijskim Alpima, potencijalno ponovo spektakularna trka Formula 1 nas čeka.

S. S.

12, 13. i 14. jul 2020.

Budućnost pomjera početak priprema, čekaju se Lekić, Maslova i Arenhart

Pino i mlađe ne staju

PODGORICA - Francuska reprezentativka Alison Pino trenira punom parom, sa njom i mlađe prvotimke Budućnosti.

Stručni štab ne želi ništa slučaju da prepusti, tim će biti spreman za 12. septembar i prvi meč Lige šampiona u Koprivnici sa Podravkom.

U SC ,,Morača“ radi se kvalitetno, ali uz poštovanje mjera

Definitivno otkazana trka u Ostinu

Bez MotoGP šampionata u Americi Velika nagrada Amerike definitivno neće biti održana u MotoGP šampionatu ove sezone, potvrdili su organizatori.

Trka u Ostinu, glavnom gradu američke savezne države Tek-

koje su propisale nadležne državne institucije zbog korona virusa. Ostale djevojke, među njima i pojačanja Andrea Lekić, Valerija Maslova i Barbara Arenhart, koje će vjerovatno doputovati naredne sedmice iz Srbije, Rusije i Brazila, počeće sa pripremama 20. jula, sedam dana kasnije od prvobitnog termina.

Kompletne pripreme planirane su u Podgorici.

A. M.

sas, prvobitno je trebala da se održi 5. aprila. Potom je prvobitno odložena za novembar, a sada i definitivno otkazana.

Prva runda MotoGP sezone biće održana u španskom Herezu - trka je zakazana za 19. jul.

Potom će biti održane trke u Spilbergu, Mizanu, Aragonu i Valensiji. Dio potvrđenog kalendara su i trke u Brnu, Barseloni i Le Manu.

Do kraja jula očekuje se da se razriješi sudbina trka u Argentini, Tajlandu i Maleziji za ovu godinu - a mala je vjerovatnoća da će se organizovati.

S. S.

Superstar Klipersa ,,slučajno“ završio u košarci

Veliki skandal američke košarke

Lenard: Bio sam lijen za NFL

Zajonov očuh primio 400.000 dolara mita

Kavaj Lenard, velika NBA zvijezda i dvostruki MVP (najbolji igrač) finalnih serija, otkrio je da je tek sa 15 godina odlučio da se definitivno bavi košarkom.

Popularni ,,Kandža“, igrač koji je osvajao NBA titule kao predvodnik generacija San Antonija i Toronta, bio je veliki talenat američkog fudbala. U Riversajdu u Kaliforniji gdje je do kraja devetog razreda primarno trenirao za pozicije sejftija i vajd-

risivera, predviđana mu je budućnost u NFL ligi.

- Iskreno, bio sam lijen za NFL. U jednom momentu sam shvatio da ne volim da treniram za

NFL, da mi je svaki dan kada treba da navučem oklop i kacigu pritisak i težak. Shvatio sam da u košarci uživam, svakog dana, iako sam tad bio možda veći talenat za NFL - rekao je Lenard.

Ovog ljeta sa Los Anđeles Klipersima imaće priliku da postane prvi igrač koji je predvodio tri različita tima do NBA titule. Lenard ove sezone bilježi 26,9 poena po meču, sa 47 procenata šuta iz igre.

S. S.

Svi koji su preležali korona virus moraće na detaljne preglede

Opasnost od srčanih problema za košarkaše Svi košarkaši u NBA ligi koji su preležali korona virus moraće na pregled srca prije nego dobiju dozvolu da nastupaju.

Neka istraživanja su pokazala, da bi pojedini ljudi koji su preležali korona virus mogli ostati sa dugoročnim posljedicama

i štetom na srcu i plućima. To se odnosi i na asimptomatske slučajeve.

- Šteta na organima poput srca se može povećati, ako se nastavi sa programom jakih treninga i mečeva tokom aktivne infekcije. Kada su profesio-

nalni sportisti u pitanju, koji se izlažu velikim fizičkim naporima, a preležali su na primjer lakši oblik korona virusa, to može biti vrlo opasno - rekao je Metju Martinez, kardiolog angažovan u NBA ligi.

Po istraživanju vršenom u Americi, između sedam i 33 procenta ljudi koji su preležali korona virus, su u nekom stepenu suočeni sa posljedicama po srce.

S. S.

Li Anderson, očuh NBA zvijezde Zajona Vilijamsona, primio je mito u visini od 400.000 američkih dolara u periodu dok je Zajon igrao u NCAA ligi.

Američki mediji su objavili, da je u ilegalnu transakciju bio

uključen Slavko Đurić, marketinški agent iz Kanade. U američkoj koledž košarci bilo kakva sponzorstva i plaćanje igrača strogo su zabranjeni.

Spekuliše se, da je na ovaj način, slavni koledž Djuk posredno platio Vilijamsonu da jednu sezonu nastupa za njih.

Ukoliko slučaj bude dokazan, visoke kazne moraće da plate i

Vilijamson i sam koledž, a uprava Djuka moraće se povući sa pozicija.

Krilni centar Vilijamson igra odličnu ruki sezonu u NBA za Nju Orleans Pelikanse. U Djuku je u sezoni 2018/19. bilježio 22,6 poena, 8,9 skokova, 2,1 ukradenu loptu i 1,8 blokada po meču - a potom je bio prvi pik na NBA draftu.

S. S.

Slavna Amerikanka potvrdila planove

Bajls: Još Tokio i kraj Sajmon Bajls (24), prva zvijezda gimnastike, definitivno će završiti karijeru nakon Olimpijskih igara u Tokiju, narednog ljeta.

U intervjuu za magazin Vogue, proslavljena Amerikanka kazala je da je iza nje teška, ali ispravna odluka da odloži kraj karijere za godinu, nakon odlaganja OI u Tokiju.

- Iskreno, niko nije svjestan koliko je teško proći još godinu programa i priprema američkog gimnastičkog tima. Ali dužna sam to sebi i onima koji me vole - rekla je Bajls.

Djevojka iz Kolumbusa je četvorostruka olimpijska šampionka iz Rio de Žaneira 2016. godine i osvajačica čak 19 zlata sa šampionata svijeta. Na po-

sljednjem, u Štutgartu prošle godine, osvojila je pet zlatnih medalja. Bajls, visoka 142 centimetra, favoritkinja je da osvoji najviše medalja na OI u Tokiju.

S. S.

Feljton

12, 13. i 14. jul 2020.

O JEDNOM STAROM SELIŠTU NA OBALI GORNJEG BLATA » Piše: Slobodan ČUKIĆ Selište Skupo na obali Gornjeg (Malog) blata, na zapadu Zetske ravnice, spada u vrlo stara crnogorska naselja. Nalazilo se kod izvorišta Boljesestra, na udaljenosti oko 600 metara od drevnog Obluna. Ležalo je na samoj jezerskoj obali ispod brda Milen.

Andrija Jovićević 1926. godine bilježi da „je u starini postojalo tu selo u blizini jezera, ali je raseljeno vrlo davno usljed podizanja jezerskog nivoa“. Pojašnjava da je Gornje blato „na višoj visini od Skadarskog jezera za metar, dva“, te da je „Morača, koja je do prije 200 godina tekla ispred Žabljaka, nasula teren gdje se voda Gornjeg blata izliva (rijekom Biševinom), i tako je učinila da se jezerska voda podigne“. „Ovo je moglo biti vrlo davno, mnogo ranije nego se nivo Skadarskog jezera počeo naglo podizati”, kaže Jovićević („Zeta i Lješkopolje“, CID, Podgorica, 1999, 23).

PORAST NIVOA GORNJEG BLATA

Jovićević je vršio istraživanja početkom prošlog vijeka, ali je svoje bilješke zbog ratova i drugih nepovoljnih okolnosti, objavio tek 1926. godine. Za nas je bitno što je prije 100 godina načinjena bilješka koja govori o velikoj hidrografskoj promjeni na tom području, izazvanoj nanosima rijeke Morače. Morača svake godine nanese u Skadarsko jezero oko 200.000 metara kubnih različitog materijala, taložeći ga, konstantno, na dnu jezera. Pod dejstvom rječne snage i taloženja je i okolno područje, na potezu od Ponara do Žabljaka Crnojevića. Marijan Bolica svjedoči 1614. godine da je Morača tekla podno Žabljaka, utičući na konfiguraciju tla.

Jedna od posljedica bilo je i zatrpavanje rječnog „ispusta“ (rijeka Biševina) kojim voda otiče iz obližnjeg jezera Gornje blato i nakon 500 metara, uliva se u Karatunu kod Žabljaka Crnojevića. Ta hidrografska situacija se lijepo može sagledati sa Bašinog grada poviše Ponara.

Dakle, Moračini nanosi su lagano, iz decenije u deceniju, stvarali zemljanu barijeru na mjestu đe iz Gornjeg blata ističe Biševina, podižući tako i nivo tog malenog jezera, okruženog brdima. Ovo je dovelo do trajnog plavljenja okolnog područja. Ilija Peličić bilježi da je neki Savo Čelebić iz Žabljaka početkom prošlog vijeka pokušao da isuši Gornje blato prokopavanjem korita Biševine, ali da u tome nije uspio, zbog čega je osiromašio i preselio se u Mojanoviće („Zapisi o Zeti“, 1997, 150).

Ako u legendama ima istine, Gornje blato je prije toga bilo znatno manje, što znači da je u

Crkva u Skupom prije obnove

33

1.

Savo Čelebić htio da isuši Gornje blato, ali nije uspio 

U turskom haračkom defteru iz 1523. godine Skupo je bilo upisano kao zaselak (mahalle) sela Grbavaca. I Skupo i Grbavci su tada pripadali neimenovanoj nahiji, za koju se prema kasnijem defteru iz 1570. zna da je nosila naziv Grbavci. U Skupom je 1523. godine bilo 12 domova. Popisani su Pavko Radešov, Stjepan Đurđev, Đura Vučićev, Vuksan Nikšićev, Jovan Pavlov, Vučin Kolev, muselem Vukman Pavlov, Bogdan Vučetin, Radič Vučetin, Niko (Petko?) Nikolin, Dabiživ Grgurov i Đura Vučetin



Opšterasprostranjeno crnogorsko vjerovanje u nadnaravnu silu koja boravi u drveću i čuva sveta mjesta, narod je vezivao i za Kosmaču.

Učitelj Janko Uskoković piše 1886. godine da se pri vrhu Kosmače nalazi mala crkva „kojoj su oltar i sveta trpeza zdravi“, te da tu „ljudi i danas predaju zavjet i drže to mjesto za čudotvorno i ne bi niko iz obima ostrova uzeo ni travčicu, ali list s gore“

Prag na crkvištu u Skupom

okolini bilo mnogo više plodne zemlje. Bio je to u srednjem vijeku pravi rajski vrt. Lokalna legenda govori o đevojci koja je zaboravila da „zaključa” vodu na obližnjem izvorištu Boljesestra, što je navodno izazvalo trajni porast nivoa Gornjeg blata.

Pogled sa Skupog na Kosmaču i Gornje blato

Pogled na Gornje blato, Kosmaču i Skupo sa Obluna

Ali, razlozi su, kako je rečeno naprijed, bili drugačiji. Slični su činiocima koji su sredinom 19. vijeka doveli do dizanja nivoa Skadarskog jezera, kada je jedan krak Drima provalio prema izvorištu Bojane i počeo da ga zatrpava velikim količinama mulja i drugih nanosa.

ZASELAK

U turskom haračkom defteru iz 1523. godine Skupo je bilo upisano kao zaselak (mahalle) sela Grbavaca. I Skupo i Grbavci su tada pripadali neimenovanoj nahiji, za koju se prema kasnijem defteru iz 1570. zna da je nosila naziv Grbavci.

U Skupom je 1523. godine bilo 12 domova. U njemu su popisani Pavko Radešov, Stjepan Đurđev, Đura Vučićev, Vuksan Nikšićev, Jovan Pavlov, Vučin Kolev, muselem Vukman Pavlov, Bogdan Vučetin, Radič Vučetin, Niko (Petko?) Nikolin, Dabiživ Grgurov i Đura Vučetin.

U okviru sela Skupo bila je upisana i „mezra“ (nenaseljene njive, zemljište) po imenu Narat, sa godišnjim prihodom od 4 dukata. Vezivanje toponima Narat za Skupo, nesumnjivo ukazuje da se zagonetni srednjovjekovni manastir Narat morao nalaziti neđe u neposrednoj blizini. Moguće je da je to bilo na obližnjoj Kosmači

(koju Ilija Peličić naziva „Kosomača“) a đe se nalaze ostaci starog crkvenog objekta.

Raspoloživi podaci pokazuju da je Skupo 1812. godine brojalo 22 kuće i imalo 20 vojnika (Andrija Lainović, „Tri Francuza o Crnoj Gori“, Cetinje, 1949, 23).

To znači da je do njegovog opadanja došlo u narednim decenijama. Bilo je naseljeno do 18701880. godine. Ilija Peličić oko 1953. bilježi da se Skupo nalazi iznad samog Malog blata, pod brdima Milen, Kolozub, Debela rudina. Na sredini sela je bio izvor Boljesestra. Kaže da je „Skupo danas potpuno raseljeno, jer mu je voda Malog blata pritisla zemlju, neke kuće pa i crkvu. Posljednji stanovnici sela bila su dva brata Jokmanovića, prije 80 godina (druga polovina 19. vijeka, S.Č.). Jedan od njih se preselio za Podgoricu, a 1920. godine za Južnu Ameriku. Drugi je našao utočište u Dodošima i tu umro“.

Dalje navodi da „na Skupu postoji glavica Kosomača (misli se

U okviru sela Skupo bila je upisana i „mezra“ (nenaseljene njive, zemljište) po imenu Narat, sa godišnjim prihodom od 4 dukata.

Vezivanje toponima Narat za Skupo nesumnjivo ukazuje da se zagonetni srednjovjekovni manastir Narat morao nalaziti neđe u neposrednoj blizini.

Moguće je da je to bilo na obližnjoj Kosmači (koju Ilija Peličić naziva „Kosomača“) a đe se nalaze ostaci starog crkvenog objekta

na Kosmaču, S.Č.) obrasla gustom lovorovom šumom. Ranije je tu bilo naselje, što se vidi po temeljima crkve osam puta šest metara. Ovo je bila saborna i zavjetna crkva kojoj su davani prilozi. O ljetnjem Nikoljdne bagaš žita, na Spasovdan grudu sira, a na Trojičindan runo vune. Po broju crkava reklo bi se da je naselje bilo veće i znatnije mjesto (...) Debela rudina je brdašce istočno od Kosomače, na kojoj je crkva koja je solidno građena i posvećena sv. Nikoli. Pred njom je groblje“ (Ilija Peličić, Zapisi o Zeti, 1997, GolubovciBeograd, 1997, 33-34).

Dakle, na Kosmači (Kosomači) su se nalazili ostaci većeg objekta, vjerovatno manastira, dok su stotinak metara ka istoku, na malenom brijegu, bili ostaci seoske crkve sa grobljem.

Opšterasprostranjeno crnogorsko vjerovanje u nadnaravnu silu koja boravi u drveću i čuva sveta mjesta, narod je vezivao i za Kosmaču. Učitelj Janko Uskoković piše 1886. godine da se pri vrhu Kosmače nalazi mala crkva „kojoj su oltar i sveta trpeza zdravi“, te da tu „ljudi i danas predaju zavjet i drže to mjesto za čudotvorno i ne bi niko iz obima ostrova uzeo ni travčicu, ali list s gore“ („Glas Crnogorca“ od 15. jula 1886. godine).

PRASTARO KUĆIŠTE

Seoske kuće u Skupom nalazile su se po okolnim glavicama, na pogodnim mjestima. Bio sam na tom mjestu više puta i fotografisao staru seosku crkvu prije nego što je obnovljena. Čuo sam više puta da u Skupom ima starih kućišta. Zabilježeno je da jedno od njih nosi naziv „Dabovo kućište“. Zanimao me je način njihove gradnje. Pretpostavljao sam da su, s obzirom na starost sela, bile građene u suvomeđi i to od velikih krša (kamenih blokova), kako se praktikovalo u dalekoj prošlosti.

Tokom 2013-2014. godine obišao sam veliki dio seoskog područja, ali začudo, nijesam mogao naći kućišta.

(Kraj u sjutrašnjem broju)

34

Horoskop

12, 13. i 14. jul 2020.



Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (13. 7 - 19. 7) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog Da biste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i Mjesečeve nakšatre možete poznatog vedskog astrologa Mlade- lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/ tako ćete imati korektan rezultat calculate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te istinsku uzmete besplatan đotiš program na ka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubita-

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Blizancima

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Mjesec u Raku

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u

www.vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

19:49. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Ne naročito povoljni dani.

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 19:49.Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit se završava u srijedu u 19:49. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Enigmatika

12, 13. i 14. jul 2020.

SPORTSKA OSMOSMJERKA

BIJELA UKR[TENICA

U osmosmjerci prona|ite sportske pojmove sa spiska.

Neiskori{}ena slova, ~itana redom, daju jo{ jedan odgovaraju}i pojam.

AIKIDO, ATLETIKA, BICIKLIZAM, DISK, EKIPA, ETAPA, FUDBAL, HAZENA, KARIKA, KENDO, KLADIVO, KLIZANJE, KO[ARKA, KOVIT, KRIKET, KUGLA, NAPADA^, ODBOJKA, PENAL, POEN, PRVAK, RAGBI, RITMI^KA GIMNASTIKA, RODEO, RUKOMET, RVANJE, SPIN, SPRINT, SPUST, START, [AMPION, TENIS, TROME^, TROSKOK, VELTER, VESLANJE, ZALET.

Slavko Bovan

I

T S A N M I

R

T F

I

O N

I

P S D

L U K O K S O R T E N

I

S K T P K O

E D P

I

S K

B E P T V O K A U R R A T M

T B R T N D T E S E E G P I

P A U I

I

O N R E

A V N

I

E O E N U L NJ N A E E O T

K L A D

I

V O D L A P T A R D Z M A

A

D O O E NJ A L S E V O A E P

I

K

I

R A G B

I

C

I

K L

I

KLUB TRENERA SA SLIKE

PISCI ANALA

KILOTONA

MJESTO U SLOVENIJI (anagram: VERA)

RANIJI TRKA^, GI

Z A M R R H ^ A

USPRAVNO: 1. Pripadnica balkanskog naroda (0), 2. Mirisno sredstvo - Rukometni klub (skr.) (1), 3. Automobilska oznaka za Novi Sad Fudbalski klub iz Rima (2), 4. Fudbalski klub iz Londona - I sli~no (skr.) (1), 5. Ime kompozitora Morikonea Usna duplja (1), 6. Pisac Beket - Akcionarsko dru{tvo (skr.)

(1), 7. Zemlji{te, teren - Narodni duva~ki instrumenti (1), 8. Drugi vokal - Tunel (2), 9. Hrvatski pisac, Ivan Indijska savezna dr`ava (1), 10. Inicijali glumice Sretenovi} - Hemijski elementi koji se mogu kovati (1), 11. Japanska kratka pjesma - Vrtsa ptice (1), 12. Pravni propisi - Strano ime Visa (1), 13. Ljetovali{te u Sloveniji (2), 14. Dva suglasnika - Fudbalski klub iz Bukure{ta (1), 15. Fudbaler, Vladimir - Li~na zamjenica (1), 16. Ime pjeva~ice Ficd`erald - Nacija (1), 17. Ime glumice D`oki} - Rijeka sastavnica Drine (1).

SKANDINAVKA

MALTA FUDBALSKI FUDBALSKI KLUB IZ TRENER SA MILANA SLIKE

ITALIJANSKI FUDBALER NAROD U KINI

BOCA OD POLA LITRA

AUTOR: TEUTA

^OVJEK KOJI JE INTERNIRAN

PROLAZNOST, PRIVREMENOST DIO NAMJE[TAJA

FUDBALSKI TRENER SA SLIKE

SKANDAL

KNJI@EVNIK DRAGOTIN

POBJEDA

VRSTA VJE[TA^KOG VLAKNA

ZALIV U C. GORI JA (lat.)

RU[EVINA

U^ESNIK SVATOVA

VAJAR LOGO

PLEMENITI METAL

GRDA U RUSIJI

SLANI GRAH, LEBLEBIJA

IZBJEGAVANJE PLA]ANJE POREZA

MUZA ISTORIJE

KONJ U EPSKOJ POEZIJI

DODIRIVANJE

FK SA KIPRA DAMA

NAJVE]E OSTRVO NA SVIJETU

RANIJI FUDBALER KRANJ^AR

AUSTRIJA

SKUP GENA

STOOKI DIV IZ MITA

GENITIV (skr.)

FUDBALER, DUJE

PJEVA^ PEJOVI]

VRSTA DOM. PTICE

PTICA MOAVKA IZDAVA^KO DRU[TVO L. T. STAROGR^KO PLEME ISTOK

GRA\EVINSKI MATERIJAL

OSNOVNA MJERA

ALT APARAT ZA DESTILACIJU STARI NAROD U PERUU

RODITELJ

ENERGIJA PERU

AZIJSKA DR@AVA

TANKA KOVNA PLO^A

ARGON OSTRVO

LJUDSKA BI]A

SUSJEDNA SLOVA ABECEDE

JEDNOCIFREN BROJ

SEKUNDA POKLON

TIP NJEMA^KOG AUTOMOBILA

JELO OD KROMPIRA AKADEMIJA NAUKA

POBJEDA

ALT MUZI^KA MJERA

GR^KO SLOVO

GLUMICA @IRARDO

AMPER

ELEKTRON

ZA POLITI^AR, BURGIJA BU[ENJE KOFI ZEMLJE

NJEGOV KLUB

VALJEVO

RUDA VOL. KOLA

ISTA SLOVA

VINOGRAD. BRESKVA

GLUMAC BO@OVI]

EVROPSKA RIJEKA (LABA)

LITIJUM

9 10 11 12 13 14 15 16 17

VODORAVNO: 1. Fudbalski klub iz Man~estera (0), 2. Fudbalski klub iz Londona - Fudbalski klub iz Birmingema (1), 3. Upitna zamjenica - Krasno - Arkanzas (skr.) - Ju`no vo}e, mogranj (3), 4. Inicijali glumca Marfija - Slatkovodna riba - Republika San Marino (skr.)

- Masno}a - Prvo slovo (4), 5. [panski slikar, Salvador - Italijanski fudbaler, Masimo Fudbalski klub iz Liverpula (3), 6. Otilija od milja - Jedini primjerak (skr.) - Soda-voda (2), 7. Neutron (skr.) - Povi{en ton C - Oblast oko rijeke Save - Simbol radijuma (3), 8. Fudbalski klub iz Londona - Zamor (1), 9. Velika viti~asta zagrada (mn.) - Ime automobiliste Hakinena - Verdijeva opera (2).

HOKEJA[KA PLO^ICA

BRAZILSKI VELEGRAD

8

5

KOMEDIJA[I

VALJEVO

7

4

SKANDINAVKA AUTOR: TEUTA

6

9

Z A NJ E K

[ A M P

5

8

I

I

I

I

4

3

7

I M T

3

2

Otkrijte klju~ i na|ite rje{enje.

G A K ^

2

1

6

A K R A [ O K L J

1

KRIPTOGRAM BATISTUTA FERDINAND ZAMORANO IBRAHIMOVI] BALOTELI NESTA ANELKA

A K

35

DATIV (skr.) @ENSKI

OCJENJIVA^KI SUD

RJE[ENJA - Osmosmjerka: korner; Kriptogram: Grizman (Uzimaju se prva slova iz imena navedenih fudbalera: Gabrijel, Rio, Ivan, Zlatan, Mario, Alesandro, Nikolas); Bijela ukr{tenica: Man~ester Junajted, Arsenal, Aston Vila, KO, lijepo, ARK, nar, em, som, RSM, mast, a, Dali, Odo, Everton, Ota, unikati, aerat, N, cis, Posavina, Ra, Kristal Palas, umor, akolade, Mika, Aida; Skandinavka: m, lakrdija{i, internirac, VA, vitrina, Elba, ego, Rio, srebro, Pskov, naut, utaja, Klio, Li, etalon, otac, PE, E, lim, pire, e, AN, takt; Skandinavka: pak, praska, efemernost, Petra, Ani, Grenland, D, VA, ^op, Aco, a, genom, ID, Argus, Eolci, destilator, Inke, o, Ar, llj, S, audi, dat, `iri. (Enigmatiku priprema Enigmatski klub ”Kikinda”, ure|uje: Slavko Bovan)

36

Enigmatika

12, 13. i 14. jul 2020.

SKANDINAVKA AUTOR: TEUTA

VRSTA LASICE

TRG U PARIZU

STEPEN

JUNA^KI SPJEV

CELZIJUS

KRATER VULKANA

PITANJE ^IJI ODGOVOR DONOSI NAGRADU

SKANDINAVKA POVR[NO

VOLUMEN

MLADICE BILJKE KOJI IZBIJAJU IZ KORIJENA

GRAD SA SLIKE

AUTOR: TEUTA

INICIJALI BOKSERA TAJSONA

[TITNIK NA KAPI

[ESNAU^ESNICA U REVOLUCIJE ESTERAC FUDBALU

[TRCALJKA

GR^KO SLOVO

ISPRAVAN

ZAPAD

STARI SLOVEN IZ STRIPA

FILMSKI DETEKTIV

LUKA U KORINTU U GR^KOJ V. Z.

EKSPERIMENT

TIP ZAOBLJENIH SLOVA

LITAR

RIJEKA U MA\ARSKOJ

PUT VI[EG REDA

SLAVNI ATLETI^AR LUIS

MJESTO NA PA[MANU

INICIJALI [AHISTE LASKERA

GRAD U CRNOJ GORI

NEMANI, A@DAJE

PRISVOJNA ZAMJENICA

ORU@JE ABORID@INA (mn.)

OMLADIN. CENTAR

NACIJA

LUKSEMBURG

LI^NA ZAMJENICA

PJEVA^, DALIBOR

PISAC ANDRI]

HRVATSKI RUKOMETA[ BALI]

KON^I]I

SLATKI SOK BILJAKA

KOMEDIJA[ U CIRKUSU

POBJEDA

UDRU@ENJE IZDAVA^A NOVINA (skr.)

BOLEST PASA

]IRILICA

[ANTI]EVA PJESMA

UVIR, UTOK

GRAD SA SLIKE

LITAR

GRAD U SRBIJI

NJEGOVANJE

RIJETKOST (lat.)

METAR

VRSTA BOJNOG OTROVA

RIMSKI: 1000

STARI SREBRNJACI

VERGL (mn.)

BOD U IGRI

ELEKTRON

SELEN VEZNIK

TVORAC REJTINGA, ARPAD [AHISTA, D@ONATAN

SLIKAR, OGIST

PJEVA^ICA PJAF KELVIN

SLIKAR, NIKOLAS

RIBAR KOJI LOVI U RIJECI

ZIMZELENI GRM

NAJJA^A BOJA U KARTAMA

GLUMICA, [ERI (anagram: TRON)

GLUMICA VEST

ORANICA

FILM KOSTE GAVRASA

TELUR

RANIJI FUDBALER ZELER

TAKNUTI

INDUSTRIJA TEPIHA (skr.)

POLITI^KI POVJERENICI MALTA

GAS ZA USPAVLJIVANJE

1

2

3

4

5

6

7

8

KUHINJA UZ D@AMIJU

MORSKI SISAR

UKR[TENICA

9 10 11

MAGI^NI LIK

VODORAVNO: 1. Narav, }ud, skup sklonosti nekog ~ovjeka, 2. Staklena cijev za vr{enje hemijskih ogleda - Zlato (franc.), 3. Dio biljke (zbirna imenica) - Konji iz narodnih pjesama, 4. Stariji glumac, Milan - Brija~ za kosu, 5. Simbol fluora - Oganj (umanj.) - Drugi samoglasnik, 6.

Spolja{nje za{titno tkivo, opna, ovojnica - Staro ime Vijetnama, 7. Lice koje ne{to nosi - Veliki novozelandski papagaj, 8. Lisi~ja orepina Prodavac knjiga, 9. Konjska snaga (skr.) - Vrsta sove - Inicijali glumca Velsa, 10. Bilo koji - Komadi kre~njaka za pisanje po tabli, 11. Zlobno - Istorijsko mjesto u Lici, 12. Pokazna zamjenica - Gr~ki bog smrti, 13.

Najhladnije godi{nje doba - Bioskop, 14. Naselje u op{tini [id - Simbol astatina - Oznaka za jug, 15. Igra~ "vodenog" sporta,

1 2 3 4 5 6 7 8

14

USPRAVNO: 1. Alo, 2. Pokrajina u Gr~koj - Ljepotica iz mora, 3.

Neuhranjenost - Vertikalan, 4. Pu{iti blagim uvla~enjem i izbacivanjem dima - Maj~in brat, ujak - Ana u primorju, 5. Stariji {ahista, Maks Mineral talkov {kriljac - Simbol hroma, 6. Nota solmizacije - Trk (mn.)

- Odbrambeni bedem uz rijeku, 7. Seoska podru~ja - @uto drago kamenje - Simbol kiseonika, 8. P~elinja kraljica - @eravica - Godi{njak, hronika, 9. Istok na kompasu - Stanovnica dr`ave na Arabijskom poluostrvu - Stru~njaci za lijepo, 10. Neupotrebljivane - Vazdu{na luka - Simbol sumpora, 11. Ratna la|a starih Grka, trijera - Internetski sajt.

15

Dinko Kne`evi}

9 10 11 12 13

OBRATNI REBUS (4, 5, 6)

ANAGRAM (5, 5)

A, BA, BI, \A, GA, GU, GU, KU, KUL, LA, MI, NA, NA, O, SE, [A, [A, TI, TI, TIV, TRA, ZA, ZAK. VODORAVNO I USPRAVNO: 1. Vrsta jedrenjaka, 2.

Koketa, zavodnica, 3. Obila`enje, razgledanje, 4.

Naslu}ivati, pretpostavljati, 5. ^etvrti pade`, 6. Hvatati se za gu{u.

1

2

3

4

5

6

1 2 3 43 5 66

Postavka: 4, 6, 5 Kod obratnog rebusa, rje{enje se ~ita zdesna nalijevo.

Dejan Mini}

NE TREBA KAN

Milorad @ivani}

RJE[ENJA - Skandinavka: Herceg Novi, eta, prav, Z, rond, ogled, magistrala, el, Kola{in, L, narod, oc, Ivano, niti, Ni{, klovn, poen, i, Se, Te, K, adut, njiva, eter; Skandinavka: {mrk, Itea, l, vz, Tkon, ale, Brun, Ulcinj, u{}e, M, iperit, m, e, organeti, Renoar, Nan, alas, imela, Nort, ta}i, Z, komesari, imaret, kit; Ukr{tenica: temperament, epruveta, or, li{}e, atovi, Erak, trimer, f, vatrica, e, omota~, Anam, nosilac, kea, srt, knji`ar, ks, u{ara, ov, ikoji, krede, pakosno, Srb, ovo, Tanatos, zima, sinema, Ilinci, at, j, vaterpolist; Obratni rebus: Cana {ator oprema (Amer, porota, {anac); Anagram: Kenet Brana; Magi~ni lik: trabakul, namigu{a, obilazak, naga|ati, akuzativ, gu{ati se. (Enigmatiku priprema Enigmatski klub ”Kikinda”, ure|uje: Slavko Bovan)

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing

37

38

Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

Drugi pišu

12, 13. i 14. jul 2020.

39

» Piše: Dragan Bursać “Zovem se Fatima Muhić. Rođena sam dvanaestog jula 1995. godine, u holandskoj bazi UNPROFOR-a. Ne, ne idem na Filozofski fakultet u Sarajevu. Ne, nemam 25 godina koliko bih sad trebala imati. Ne, nisam živa. Ubijena sam par sati poslije mog rođenja.“ Anes Berbić Gledam i sramota me. Slušam i sramota me. Banjalučki kafići prepuni. Muzika trešti. Koronatajm kao izraz volje naroda da radi šta hoće. A onda promatram tužnu povorku sa tabutima koja se približava Srebrenici.

Ljudi šute. Pognutih glava razmišljaju o zlu genocida.

Afirmacija genocida kao stvar “dobrog ukusa“ Mene je sramota. I za ovu Banjaluku, koja se većinski dobrovoljno svrstava na stranu zla, na stranu ratnih zločinaca, na stranu negatora genocida, na stranu četnika, na stranu revizionista, na stranu profašista i ultranacionalista. Mene je sramota što to radi tako prijemčivo, tako voljno, tako uporno i tako dosljedno da je to zastrašujuće.

Genocid je postao stvar dobrog ukusa. Pazite, ne njegovo negiranje, nego afirmacija genocida.

Evo, danas će se zastave BiH diljem svijeta spustiti na pola koplja. Danas će zvuk sirene obilježiti najtužniji minut najstrašnijeg dana. Ali, samo u pola moje zemlje. Druga polovina, ona koja se odaziva na ime Republika Srpska, ne samo da neće šutjeti, nego će glasnije pustiti muziku, nego će, pazite sad, obilježiti “Dan oslobođenja Srebrenice”. Pisao sam da je tog dana Srebrenica oslobođena jedi-

no od života devet hiljada ljudi i da samo monstrumi mogu slaviti tako li što.

Neka sve utihne na 60 sekundi Ali, šta je sa svim onim mirnim, tihim ljudima, koji sjede kod kuće i “gledaju svoja posla”. Evo im rješenje za savjest uznemirenuako savjesti imaju: Neka puste u 12 sati sa svojih mobitela zvuk sirene i neka se pomole Bogu i za ubijene Srebreničane i za svoje duše. Mogu to uraditi bilo gdje-ako su u automobilu, neka ga zaustave na taj minut. Ako su u svojim kućama, neka puste zvuk sirene i neka oćute, ako su na javnim mjestima, neka ugase muziku, neka utihne smijeh i žamor-samo na minut, na malenih 60 sekundi u koje bi moralo stati nekoliko dana čitanja samo imena i prezimena pobijenih u genocidu.

A hoće li?

Hoće li svi ti divni krasni “mali ljudi“ koji “ne vole zlo“ i koji “osuđuju sve zločine“ to uraditi?

Hoće li pokazati da imaju svijest i savjest samo u 60 sekundi-to je pravo pitanje, a bojim se da je odgovor negativan. Čast do ne-

Sramota me! ba još časnijim izuzecima.

Nego, zašto je to tako? Zašto većinski srpska Banjaluka i etnički očišćena RS ima toliki animozitet prema srebreničkom genocidu?

Najprije, zato što je genocidna namjera i sam genocid zapravo DNK te Republike Srpske. Njeni prvi ljudi u ratu su direktno odgovorni, jer su bili arhitekte i izvršioci genocida. A poslije rata, uz nekoliko godina pokušaja suočavanja sa prošlošću, nije ništa drugo do li boldovanje zločinaca u heroje. Sjetimo se šta je Dodik govorio 1996. kada je sam priznao genocid, a poslušajmo šta danas priča-ako imamo želuca.

I da se razumijemo, priča o negiranju genocida i afirmisanju ratnih zločinaca jednaka je i imanentna ljudima na vlasti i tzv. opoziciji u RS-u.

Blagosiljanje zločinaca kao tradicija Tu priču podržavaju cijelo ovo vrijeme velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve.

Mala digresija: Upravo gledam fotografiju na kojoj se fra Ivan Nuić, sekretar Franjevačke gimnazije u Visokom, moli Bogu pored devet tabuta sa žrtvama genocida koje će sutra biti pokopane u Potočarima. Tako normalna, ljudska reakcija za nenormalne okolnosti ubijanja ljudi. Mislim se, normalno je da se svešteno lice moli za duše pobijenih. A onda pokušavam da se sjetim koji je to crkveni velikodostojnik Srpske pravoslavne crkve klekao i molio za oproštaj u Potočarima?

Koji je to vladika ili patrijarh uradio? Osim fotografija kako blagosiljaju ratne zločince, one najvišeg ranga i one “izvođače

radova”, nema takvih memorabilija. Srpska pravoslavna crkva, hoću reći, uz aktuelne srpske nacionalisitčke politike sa obje strane Drine, predstavlja taj hegemon u negiranju genocida.

Kada tako postavimo stvari, a ne možemo drugačije, jasno je što Banjaluka spava tvrdim snom negatora i potiskivača.

Kada tako postavimo stvari, jasno je zašto se generacije najmlađih u RS-u odgajaju, ne da budu negatori, nego afirmatori nekog novog genocida, pa sve češće čujemo nastrane stihove-Srebrenice, draga, mila, dabogda se tri put ponovila (sic!). Čitam rečenice 18-godišnjeg Anesa Berbića, srednjoškolca iz Sanskog Mosta, koji između ostalog u svojoj sjajnoj kolumni kaže: “Zovem se Fatima Muhić. Rođe-

na sam dvanaestog jula 1995. godine, u holandskoj bazi UNPROFOR-a. Ne, ne idem na Filozofski fakultet u Sarajevu.

Ne, nemam 25 godina koliko bih sad trebala imati. Ne, nisam živa. Ubijena sam par sati poslije mog rođenja.“ Skamenim se.

Svima je sve jasno. Svi znaju sve.

I oni koji čvrsto drže zatvorene uši i oči vidjeli su i čuli u ovih četvrt vijeka toliko dokaza za genocid u Srebrenici da bi morali sami u sebi kleknuti i pomoliti se. Uvijek i stalno, ne samo u ovih par dana.

A neće, ne žele i ne pada im na pamet!

Eto, sramota me je tog mentalnog sklopa te i takve svjetine, koja živi, a ne živi, koja mre, a ne umire, koja mržnjom i ignorisanjem hrani svoju pustu egzistenciju.

Zastave moje zemlje spuštene su na pola koplja diljem svijeta, ja mogu uključiti sirenu na mobitelu i pomoliti se Bogu-za žrtve i za obraz i pamet onih koji ne vide i ne čuju kod očiju, ušiju i srca. Ova druga molitva je mnogo teža.

Njemački mediji o protestima u Srbiji

“I treći dan uzastopce su na ulice u Srbiji izašle tisuće ljudi. Ovog puta su prosvjedi protiv državnog čelnika Vučića ostale mirne. Usprkos tome, poruka je nedvosmislena“, objavljuje portal njemačkog tjednika Spiegel.

U tekstu se javlja kako su prosvjednici sjedili pred zgradom parlamenta u Beogradu i portal citira jedan od transparenta: „Vučić je opasniji od Covida“. „Protest se rasplamsao zbog Vučićeve najave četverodnevne zabrane kretanja i koja je trebala trajati od petka do ponedjeljka.

U četvrtak je Vlada ipak promijenila smjer i odustala od planova zabrane kretanja. Umjesto toga je najavljena zabrana okupljanja više od deset osoba čime su pogođeni i prosvjedi“, piše Spiegel Online. „Premijerka Ana Brnabić niječe kako je otkazivanje zabrane kretanja povezano s prosvjedima.

Razlog je mnogo više što je vlada došla do zaključka kako će stanovništvo prije slijediti umjerenije mjere protiv korone. Broj novih smrtnih slučajeva uzroko-

Vučić (ni)je opasniji od korone

vanih pandemijom je nedavno dostigao rekord: u utorak su službe zabilježile 13 smrtnih slučajeva u posljednja 24 sata, više nego ikad od početka širenja virusa u Srbiji”, informira njemačku publiku Spiegel i zaključuje: „Kritičari optužuju Vučića kako je prebrzo ublažio ograničenja širenja korone uoči izbora 21. lipnja i tako pogodovao drugom valu zaraze. Predsjednikova Srpska napredna stranka je iz izbora izašla kao uvjerljiva pobjednica. Doduše više stranaka je bojkotiralo ove izbore. Oporba optužuje Vučića za sve autoritarniji način vladanja.“ “Ne nasjedaj, sjedi”, piše na jednom plakatu. “Hapsi huligane, ne tuci svoj narod” piše na drugom. Ali i Vučić je sve više bespomoćan - i protiv prosvjeda i protiv virusa.

Minhenski list Süddeutsche Zeitung u članku uoči jučerašnjeg prosvjeda javlja kako je u Srbiji „Narod bijesan” i kako je vlada Srbije “suočena s dva izazova: u zemlji opet divlja virus i - istovremeno kuha srdžba naro-

Demonstranti ispred Skupštine u Beogradu

da.” No vlada je sve više bespomoćna. „Čini se kako srdžba prelazi samo mjere borbe protiv pandemije. Jer prosvjedi su se nastavili i kad je Vučić povukao zabranu izlaska kojom je prijetio. Na ulicama se traži njegova ostavka i

govori se o najžešćoj pobuni od kako je Vučić preuzeo vlast 2014., najprije kao premijer i danas kao predsjednik.“ Süddeutsche Zeitung javlja o oštrim optužbama vladajućih političara i Vučićevom nagađanju kako iza prosvjeda stoje “strane

službe”. „Iza snažnih riječi izgleda kako se više krije bespomoćnost: s jedne strane u odnosu prema prosvjednicima, ali još više u borbi protiv virusa. U ožujku su Vučić i njegova vlada uvele drastične mjere u borbi protiv korone(...) A onda su go-

tovo iznenada ograničenja ukinuta, očito s očekivanjem parlamentarnih izbora gdje se biračima htjela prikazati normalnost”, piše minhenski list.

Isti list objavljuje i kratak komentar u kojem Peter Münch čitaocima objašnjava kako je i vijugava politika vlade pomogla širenju virusa: „To nije bila odgovorna politika, već populizam opasan po zdravlje. Ne čudi onda što su mnogi građani izgubili povjerenje u čelništvo i da ono s potrebnom pažnjom kormilari kroz krizu. No to nije opasno samo za Vučića, nego za sve. Jer od srditih prosvjeda građanskog nepovjerenja prema vladi bi mogao profitirati najopasniji protivnik: virus“ piše Süddeutsche Zeitung.

I drugi njemački mediji redovito javljaju o žarištima zaraze u Europi pa i berlinski Morgenpost ističe Srbiju. On objašnjava kako je taj razvoj i posljedica tamošnje politike “koja je dozvolila masovne manifestacije poput nogometne utakmice sa 15.000 navijača u Beogradu“.

40 Oglasi i obavještenja Mali oglasi RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 1

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

41

42

Oglasi i obavještenja

12, 13. i 14. jul 2020.

Dana 11. jula 2020. u 89. godini preminuo je naš dragi

Tužnim srcem javljamo da je dana 11. jula 2020. godine u 77. godini preminuo naš dragi

VUKMAN Vladov ČAĐENOVIĆ 1943-2020.

LUKA Mićov LEKIĆ

Zbog epidemiološke situacije u našoj zemlji i u skladu sa odlukama NKT-a saučešće nećemo organizovati.

Sahrana će biti obavljena 12. jula u porodičnoj grobnici na seoskom groblju Donja Seoca - Virpazar u krugu porodice.

Sahrana dragog pokojnika obaviće se u užem krugu porodice 12. jula 2020. godine.

Ožalošćeni: supruga MIRJANA, kćerke MILICA i MARIJA, sin PERO, sestra LENKA, braća ŽARKO, VELIZAR i MARKO sa porodicama i porodica pokojnog brata RANKA

459

Ožalošćeni: kćerke TANJA, LJILJA, ZORICA i VESNA, unučad, praunučad i ostala rodbina LEKIĆ

Posljednji pozdrav

481

VUKMANU ČAĐENOVIĆU

KOLEKTIV NALL GRUPE

480

Oglasi i obavještenja

12, 13. i 14. jul 2020.

Dana 10. jula 2020. godine preminula je poslije kraće bolesti naša draga

Tužnim srcem javljamo da je 11. jula 2020. u 81. godini preminula naša voljena

43

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

NOVKA Mišova RADONJIĆ

020-202-455, 020-202-456.

rođena Lakićević

Sahrana je obavljena u krugu porodice 11. jula na Novom groblju na Cetinju.

Posljednji pozdrav našoj majci, tašti i babi

MILEVA Jovanova FILIPOVIĆ

Ožalošćene porodice RADONJIĆ i LAKIĆEVIĆ

rođena Kalezić profesor pravnog fakulteta u penziji

467

NADI BLAŽEVIĆ Posljednji pozdrav našoj dragoj

Zauvijek ćeš biti u našim srcima sačuvana od zaborava.

Sahrana će biti obavljena u najužem krugu porodice na porodičnom groblju u Dobrskoj Župi

Tvoji: BILJANA, PELE, BOJANA, BOBAN i NOVAK 463 Posljednji pozdrav našoj majci, svekrvi i babi

NOVKI RADONJIĆ

Ožalošćeni: sinovi VLADIMIR, NEBOJŠA, SLOBODAN, snahe DRAGANA, LIDA i SANJA, brat PERO, unučad JOVAN, SOFIJA i FILIP, bratanići, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna familija

S tugom i poštovanjem, zauvijek u našim mislima i srcima.

Sin DRAGAN, snaha NENA, unučad MARKO, MARIJA, MIA, ZORICA i praunuk STOJAN 472

NADI BLAŽEVIĆ Počivaj u miru, mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

Tvoji: IVAN, NADA, NIKOLA, NINA i LUKA

461

464

Дана 11. јула 2020. у 80. години преминула је наша драга

NOVKI RADONJIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Ćerka LJILJANA, unučad IVAN, ČEDOMIR i ANA 468

Dana 11. jula 2020. godine umro je

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

НАДА Душанова БЛАЖЕВИЋ рођена Лашић

SLOBODAN Ilijin PRENKIĆ iz Mojanovića

NOVKI RADONJIĆ

Сахрана ће се обавити у кругу уже породице 12. јула у 14 часова на мјесном гробљу у Подбишћу.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

469

Sin VELJKO, unuk NEMANJA, unuke NATAŠA i SONJA

Sahrana će se obaviti zbog novonastale situacije u krugu uže porodice.

Ожалоћени: син ИВАН, кћерка БИЉАНА, браћа МИЛОШ, РАДОВАН и МИЛИКА, снаха НАДА, унучад НИКОЛА, НИНА, ЛУКА, БОЈАНА, БОБАН и НОВАК и остала родбина

Posljednji pozdrav dragoj tetki Ožalošćeni: supruga NEVENKA, kćerke LIDIJA, RADA, SNEŽANA, MAJA i TANJA sa porodicama, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične i ostala porodica PRENKIĆ

462

Dana 10. jula 2020. u 93. godini preminula je naša draga

479

NOVKI od SAVA, DRAGANA, SUZANE, TANJE i NEMANJE 470

Četrdeset dana od smrti voljenog

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

ANKA Radeva MURATOVIĆ rođena Marković

BOŽIDARA – BULJA KRIVOKAPIĆA NOVKI Mišovoj RADONJIĆ 471

od TOLJE sa porodicom

Sahrana je obavljena 11. jula na gradskom groblju Čepurci u užem krugu porodice.

Nedostaješ...

ALEKSA, ANDRIJA, TARA i HANA

Ožalošćeni: kćerke LJILJANA i ZORICA, sin MIODRAG, unučad, praunučad, zetovi, snahe i ostala rodbina MURATOVIĆ i MARKOVIĆ

478

e-mail: oglasno@pobjeda.me

474

44

Oglasi i obavještenja

12, 13. i 14. jul 2020.

POMENI

На данашњи дан, прије десет година нас је напустио наш драги SJEĆANJE

13. 7. 2007 – 13. 7. 2020.

TANA

i

ANDRIJA

Vole vas mame, ma gdje da ste.

СРЂАН Мирков РАДЕВИЋ

DRAGICA i RANKA

455

Године пролазе, а ти нам сваког дана све више недостајеш. Вријеме никад неће избрисати траг који си оставио. Иако те живот неправедно и прерано одвојио од нас ми никад нећемо заборавити тебе, твој осмијех и доброту.

Четрдесет дана сјећањима грлимо душу наше мајке

Срећни и поносни што смо те имали.

ТВОЈИ НАЈМИЛИЈИ

ЈУЛКЕ ШУБАРИЋ рођене Бабић

Мајко и мајчице наша, Отишла си тихо и достојанствено, држећи нас за руке и мајчински нам дијелећи љубав и посљедњим стисцима руку. Била си наша доброта, благост и милост, наша подршка и храброст. Увијек ћеш бити наш понос, наша свјетлост и наша светост.

Твоји: САЊА, СИНИША и СНЕЖАНА са породицама

476 Дана 13. јула 2020. године навршавају се три године од смрти моје мајке

477 Osam godina je od smrti našeg voljenog

BOŽIDAR BULJO KRIVOKAPIĆ

ДАНИЦЕ В. КОЈИЧИЋ

Лијепа сјећања на тебе и твоју доброту дио су нашег живота. С љубављу и поштовањем чувамо успомену на тебе.

Prođe 40 dana otkako te nema, a tu si, uvijek sa nama. One koje volimo nikad ne umiru. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima, najbolji suprug, otac i djeda.

MILORADA ĐURIŠIĆA Vole te i čuvaju od zaborava 475

TVOJI NAJMILIJI

Син ЗОРАН са породицом

Tvoja voljena supruga SLAVKA, sinovi JANKO, RANKO – DIKA, unuka ANĐELA, snahe MARIJA i ZDENKA

Navršava se pet tužnih godina od smrti našeg dragog 442

458 Navršavaju se tri tužne godine bez naše drage

RAJKA - RAJSA N. KOVAČEVIĆA BOŽIDAR BULJO KRIVOKAPIĆ

Dragi naš Rajs, neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo sa ponosom čuvati uspomenu na tebe.

OŽALOŠĆENA PORODICA 452

DANICE Vekove KOJIČIĆ Majko, dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe.

Vrijeme ne može umanjiti tugu i prazninu u našim srcima.

Mnogo nam nedostaješ.

Deko moj, Već 40 dana te nisam čula ni vidjela. Još uvijek sam mala da bih shvatila, ali sam pametnica na tebe i shvatam da se nešto desilo, osjećam da me gledaš, čuvaš, sa osmijehom se raduješ svakom mom novom životnom iskustvu. Neću biti tužna već ću sa osmijehom gledati naše snimke i slike jer ti si deda zauvijek u mom srcu.

Tvoji: ZORICA, SANDRA, KSENIJA i RATKO RADONJIĆ 450

Tvoja unuka ANĐELA 443

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

12, 13. i 14. jul 2020.

TUŽNO SJEĆANJE

Tužno sjećanje na 14. jul 2020. godine

12. 7. 2018 – 12. 7. 2020.

12. jula navršava se 5 godina od kad nas je zauvijek napustila naša draga i nikad prežaljena

BRANISLAV – MIKA VUČKOVIĆ

MARIJANA BANOVIĆ rođena Jovićević Dok mi živimo, živjećeš i ti u nama.

Tvoji roditelji TANJA i MILORAD, braća IGOR i GORAN sa porodicama 460

45

Prošle su duge dvije godine od kada nisi sa nama.

Kažu, vrijeme liječi rane, ali naša tuga i praznina i dalje je prevelika...

Mnogo nam nedostaješ...

Volimo te jako i zauvijek!

VIKTOR Danilov POPOVIĆ

MAJA, IRENA i IVANA

1976–2020.

446

12. 7. 2018 – 12. 7. 2020.

SLAVKI Jovanovoj VUČKOVIĆ Vječito tuguju MAJKA, LUKA i DANILO

Četrdeset dana prođe, sjećanja ne blijede, bol ne jenjava, tuga ne prolazi. Sada pored tate počivaj u miru. Nedostajete nam svakog dana sve više... Četrdesetodnevni pomen će se održati u krugu najuže porodice, zbog vanrednih zdravstvenih mjera.

445

Vaše kćerke NATAŠA i VIKICA

Četrdeset dana je od smrti naše majke

BRANISLAV – MIKA VUČKOVIĆ Nedostaješ nam...

444

Kumovi RADE RADOMAN i RANKO SEKULOVIĆ 448

Навршава се 40 тужних дана од када није са нама

SLAVKE Danilove MINIĆ

Dvije godine od kada nije sa nama

Nedostaješ nam puno, ali te s ponosom čuvamo u našim srcima.

Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo.

Tvoji MILOŠ i SLAVKO sa porodicama 466

BRANISLAV – MIKA VUČKOVIĆ

МИЛИЦА Мићова ПУПАВАЦ рођ. Пајић

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe, tvoju dobrotu neće nikada!

Počivaj u miru, dobri čovječe!

Tašta NADEŽDA DRAŠKOVIĆ, svastike LIDIJA i SNEŽANA

Нема ријечи ни суза које би исказалe нашу бол и тугу за тобом. Неизмјерно смо ти захвални на свему што си нам пружила, што си увијек била уз нас и давала нам подршку. Ниси успјела да преболиш прерани одлазак нашег Зорана. Стога нам је једина утјеха што знамо да сте сада заједно. Недостајете нам много. Почивајте у вјечном миру. У недјељу, породица ће посјетити њихову вјечну кућу.

447

NOVAK JANKOVIĆ 13. 7. 2019 – 13. 7. 2020.

Navršava se 40 dana otkako nije sa nama naša draga

Tugo sestrina, nema te već godinu dana, a ja ne vjerujem, moj Noka.

Tužna i ponosna sestra VJERA ORLANDIĆ sa porodicom

ТВОЈА ПОРОДИЦА

451

RUMICA RAJKOVIĆ

Dana 12. jula 2020. godine navršava se šest godina od smrti našeg supruga i oca

456

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima, jer oni koje volimo nikad ne umiru.

Počivaj u miru sa tvojim najmilijima.

473

Tužno sjećanje na naše voljene

Tvoji: DRAGAN, DEJO, VLADO, ANA i NELA

Dana 14. jula navršava se 29 godina od smrti našeg voljenog

ZVEZDANA FOLIĆA Vrijeme prolazi, sjećanja ne blijede.

Počivaj u miru.

SLAĐANA, MIJA i BALŠA

STANA

DUŠAN

VOJISLAVA

457

DRAGANA ĐURIČKOVIĆA TUŽNO SJEĆANJE

Godine se nižu, a sjećanja na tebe, na tvoj dragi lik jača su.

TVOJI NAJMILIJI 449 13. 7. 2010 – 13. 7. 2020.

DEJAN

LJUMOVIĆ

PAVLE

Ne postoji sjećanje u koje vas nema.

Ponosni smo na vas i vječno zahvalni.

MILAN ABRAMOVIĆ GOJKO RAČIĆ Prošlo je 30 godina. Ne postoji vrijeme koje može donijeti zaborav.

Počivaj u miru koji zaslužuješ.

Vaša kćerka i sestra BUDISLAVA ĆETKOVIĆ sa porodicom 453

TVOJA PORODICA 454

Oduvijek si bio naš ponos, naš idol, oslonac i naša najveća ljubav.

Nedostaješ nam Tvoji DRAGAN i NADA 465

46

TV program

12, 13. i 14. jul 2020.

SERIJA

NOVA M 20:00

FILM

PRVA TV 23:20

Lutalica

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Ubice mog oca

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

11:00 Agrosaznanje, e.

12:05 Oriđinali, r.

13:10 Živa istina, r.

14:30 Nacionalni parkovi, r.

14:40 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Više od ljeta, e.

17:30 Mostovi, e.

18:10 Dokumentarni program 19:10 Nacionalni parkovi, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Poštena igra, film 21:45 Viktorija III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Zid, film 00:45 Više od ljeta, r.

02:15 Agrosaznanje, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 09:00 10:00 12:00 13:30 14:00 15:10 17:10 18:45 19:00 19:30 20:00 21:30 22:30 00:35

Muzika Obrati pažnju, r.

E sport Dokumentarni program, r.

Sport, r.

Dnevna soba, r.

Otkrij me, r.

Podmornica, r.

Bitka za Sevastopolj, r.

Leri Kraun, r.

Muzika Dokumentarni program Dnevnik 2 Više od ljeta, r.

Podmornica, s.

Mladost, r.

E sport

07:30 08:45 09:30 11:00 13:10 15:00 15:50 16:30 17:00 17:15 19:00 19:30 21:10 23:20 01:00

Zabranjeno voće, r.

Kralj lav, crtani film Drugo ime ljubavi, r.

Muzički program Glas istine, r.

Drugo ime ljubavi, r.

Auto moto show, r.

Auto moto show, e. Žurnal Folk, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s.

Muzički program Lutalica, film Masmediologija na Balkanu, film 02:45 Folk, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NOVA M 06:55 Centralni dnevnik, r.

07:30 Sportisimo, r.

07:35 Ljubav, navika, panika, r.

07:55 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

08:45 Muzički program, r.

10:30 Supertalenat, r.

11:00 Vijesti 11:15 Supertalenat, nastavak 12:15 Zoom, e.

12:45 Kapital, e.

13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, r.

14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 Zauvijek susjedi, s.

20:00 Ubice mog oca, s.

22:00 Muzički program 23:30 Šteta, r.

01:15 Zamka u Hong Kongu, r.

02:45 Henrijev zločin, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:00 Evropske bajke, r.

08:30 Bejblejd, crtana serija 09:30 Pčelica, e.

10:00 Alo, alo, r.

12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r.

13:40 Putokazzz, magazin 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r.

18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Zavjerenik, film 21:00 Podgorica nekad, I dio, dok. film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Ništa ljepše od praznika, film 00:00 Orao, r.

02:00 Zavjerenik, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 08:00 09:00 10:00 11:15 13:30

Film Nemoguća ljubav, r.

Zakletva, r.

Magazin in, r.

Zadruga, finale, r.

Premijera Vikend specijal 16:15 Zadruga, finale, r.

17:00 Zadruga, uživo

19:00 Scena, pregled sedmice 20:00 Film 22:00 Zakletva 23:00 Intervju sa pobjednikom Zadruge 01:00 Film 03:00 Film

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

TV program 47

12, 13. i 14. jul 2020.

PONEĐELJAK, 13. JUL FILM

PRVA TV 23:30

Munje

RTCG 1 23:15

El Čapo RTCG 2

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Šofrovizija, r.

10:05 Naučno – obrazovni pr.

11:05 13. Jul 12:05 Mostovi, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Berlinski kongres 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO sektor 16:25 Savore, e.

17:00 Press – IJZ 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Meridijani, e.

18:30 Šofrovizija, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 13. Jul, film 21:45 Ženski raj III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 El Čapo, s.

00:10 NVO sektor, r.

00:25 Sat tv, r.

SERIJA

06:30 Zapis, r.

07:00 E sport 09:00 Montenegro all in one, r.

09:30 Dnevna soba, r.

11:00 Program za djecu 12:00 Uđi ako hoćeš, r.

14:00 Podmornica, r.

15:00 Dokumentarni program, r.

15:30 Agrosaznanje, r.

16:30 Muzika 17:00 Četiri godišnja doba u Havani, r.

18:10 Program za djecu 18:20 Luda kuća, r.

18:40 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:10 Ko to tamo pjeva, r.

20:30 Fudbal fest 21:30 D-mol, festival 22:15 Četiri godišnja doba u Havani, s.

23:00 Most, film 00:45 Glas Amerike 01:00 Fudbal fest, r.

02:00 E sport

TV PRVA 07:00 08:00 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 21:15 23:00 23:30 01:00 01:30

Praktična žena, r.

Andrija i Anđelka, r.

Ekskluziv, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Jutro, e.

Drugo ime ljubavi, r.

Zabranjeno voće, r.

Milost, s.

Doba Dunđerskih, film Praktična žena, e.

Press – NKT Zabranjeno voće, s.

Ekskluziv, e.

Andrija i Anđelka, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s.

Igra sudbine Retrospektiva Noćni žurnal Munje, film Noćni žurnal, r.

Milost, r.

NOVA M 06:55 07:40 07:45 08:00 08:25 08:40 09:00 09:40 10:25 11:30 12:35 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:40 19:20 20:20 22:00 22:50 23:35 01:25

Centralni dnevnik, r.

Kefalica Kafanica pored SIS-a, s.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Mr. Kitchen Totalni obrt, r.

M(j)ešoviti brak, r.

Vijesti Među nama, r.

Ubice mog oca, r.

Vijesti Ubice mog oca, r.

Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s.

Među nama, e.

Dijete, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Ivica tame, film Roki, r.

A1 TV

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:50 16:30 16:50 17:00 17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Ničija zemlja, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Alo, alo, r.

Vijesti Geopolitika, magazin IJZ – konferencija za medije Gorka osveta, s.

Alo, alo, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica, magazin Podgorica nekad, II dio, dok. film Vijesti Sport, e.

Sve za bebu, film Bez granica, r.

Ništa nije ljepše od praznika, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news

PINK M 06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r.

09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r.

11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Intervju sa pobjednikom Zadruge, r.

13:00 Nemoguća ljubav, r.

14:10 Intervju sa pobjednikom Zadruge, r.

15:30 Scena 16:10 Intervju sa pobjednikom Zadruge, r.

18:30 Scena 19:00 Film 20:30 Zakletva, s.

21:30 Nemoguća ljubav, s.

22:00 Narod pita zadrugare 01:00 Film 03:00 Film

UTORAK, 14. JUL FILM

RTCG 2 22:00

SERIJA

PRVA TV 22:10

Dalas Poštena igra RTCG 2

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:20 Jutarnji program 09:05 Šofrovizija, r.

10:05 Naučno – obrazovni pr.

11:05 Kamerom kroz Crnu Goru 12:05 NVO sektor, r.

12:30 Meridijani, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Pečat, e.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Nesalomljivi, r.

17:30 Podgorička hronika 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:30 Šofrovizija 19:30 Dnevnik 2 20:05 Teleskopija, e.

21:00 Vjekovi nezavisnosti, dok. emisija 21:30 Ženski raj III, s.

22:40 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 El Čapo II, s.

01:00 Vjekovi nezavisnosti, r.

06:30 07:00 09:00 09:30 11:00 12:10 13:40 14:00 15:10 15:30 16:00 17:00 18:00 18:10 18:40 19:30 20:10 21:00 22:00 23:40 00:00 00:50

Glas Amerike, r.

E sport NVO sektor, r.

Dnevna soba, r.

Program za djecu 13. jul, r.

Meridijani, r.

Fudbal fest, r.

Zapis, r.

Dobar osjećaj, e.

D-mol, r. Četiri godišnja doba u Havani, r.

Helen Doron, crtani film Luda kuća, r.

Luda kuća, s.

Dnevnik 2 D-mol, festival Četiri godišnja doba u Havani, s.

Poštena igra, film Glas Amerike D-mol, r.

E sport

TV PRVA 07:00 08:00 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:15 22:10 23:00 23:30 01:15 01:45

Praktična žena, r.

Andrija i Anđelka, r.

Ekskluziv, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Jutro, e.

Drugo ime ljubavi, r.

Zabranjeno voće, r.

Milost, s.

Igra sudbine, r.

Praktična žena, e.

Zabranjeno voće, s.

Ekskluziv, e.

Andrija i Anđelka, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s.

Igra sudbine, s.

Dalas, s.

Noćni žurnal Tri musketara, film Milost, r.

Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:55 07:40 07:45 08:00 08:40 09:00 09:40 10:25 11:00 11:30 13:00 13:15 14:15 15:00 15:40 16:40 16:45 17:10 18:00 18:40 19:20 20:20 22:00 22:50 23:35 01:10

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Kefalica Kafanica pored SIS-a, s.

Ljubav, navika, panika, s.

Mr. Kitchen, r.

Totalni obrt, r.

M(j)ešoviti brak, r.

Vijesti Među nama, r.

Vijesti Žigosani u reketu, r.

Dijete, r.

Vijesti Dijete, nastavak Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s.

Među nama, e.

Dijete, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Van Vajlder, film Ivica tame, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 12:15 13:00 14:00 14:06 15:00 15:50 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:15 02:10

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Geopolitika, r.

Bez granica, r.

Za volanom, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Alo, alo, r.

Vijesti Gorka osveta, s.

Alo, alo, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Reflektor Vijesti Sport, e.

Largo Vinč, film Reflektor, r.

Sve za bebu, r.

A1 TV 07:30 Glas Amerike, r.

08:00 Pljevaljska hronika 09:30 11 minuta sa Tihom Vujovićem 10:30 Igra i struktura, r.

11:00 Dokumentarna serija 12:00 Dječja TV 13:30 Jelena, s.

14:30 Život uživo 15:00 Igra i struktura, r.

15:30 Pljevaljska hronika 16:00 Kratke forme 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 Top A1 17:15 Dokumentarna serija 18:00 Top A1 18:15 Život uživo 19:00 Top A1 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:00 Top A1 20:15 Prč, r.

21:10 Kapadokija, s.

22:00 Glas Amerike 22:30 Al Jazeera news

PINK M 06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r.

09:00 Premijera Vikend specijal, r.

10:00 Zakletva, r.

11:00 Premijera 11:10 Ekskluzivno 11:20 Film 13:00 Nemoguća ljubav, r.

14:10 Narod pita zadrugare, r.

15:30 Scena 16:10 Zakletva, r.

17:10 Narod pita zadrugare, r.

18:30 Scena, e.

19:00 Film 20:30 Zakletva, s.

21:30 Nemoguća ljubav, s.

22:00 Amidži šou 00:00 Narod pita zadrugare 02:00 Film 03:30 Film

48

Magazin

12, 13. i 14. jul 2020.

Crnogorski muzičari zabrinuti zbog zabrane javnih nastupa i koncerata PODGORICA – ,,Nevidljivi neprijatelj“ kako se često naziva virus korona nikoga ne štedi. Pogodio je i zabavnu industriju, a muzičari tvrde da plaćaju najveću cijenu.

Naglašavaju i da je ,,finansijska infuzija“ koje dobijaju drugi privrednici njima pripala simbolično, odnosno samo je mali broj dobio pomoć da preživi. Većina je ostala da se snalazi kako zna i umije. Taman kad su nakon prvog talasa epidemije ublažene mjere i djelovalo kao da će se situacija normalizovati uslijedio je novi udarac – zabrana javnih nastupa… Dakle, nema tezgi, a većini one opstanak znače.

Prvi na udaru, a posljednji kad se podrška daje Nina Žižić: Nijesmo reagovali tri mjeseca, ali sad je to uzelo maha, više ne možemo da ćutimo, jer nam je ,,preko noći“ posao oduzet

OŠTRA REAKCIJA

Pjevač Danijel Alibabić među prvima je reagovao na ponovno obustavljanje nastupa muzičara. Kako je kazao za Pobjedu, oštra reakcija na nove mjere nije nikakva kritika ili bunt, već apel za pomoć muzičarima.

- Nije mi bilo svejedno, potpuno sam svjestan da NKT nije donio tu mjeru zato što su muzičari dosadni i što nas ne vole, ne prave problem muzičarima namjerno. Kapiram da su tom mjerom htjeli da zaštite ugostitelje da ih ne bi opet zatvarali u potpunosti. Ali opet su muzičari prvi na udaru i sad i u proteklom periodu – kazao je Alibabić.

Trenutna situacija je, ističe poznati muzičar, mnogo gora nego u prvom talasu.

- Ljudi su u tom ,,prvom talasu“ imali zaliha, neki su pozajmili novac da preguraju taj period, ćutali smo i bili strpljivi. Ministarstvo kult u re j e t a d a ra s p i s a l o konkurs za samostalne umjetnike i nezaposlena lica, tu su izašli u susret, mogli smo da predamo projekat i da dobijemo neki novac koji je nije toliko značajan, ali nije ni beznačajan. Sada kada smo krenuli da radimo, da vraćamo dugove koje smo morali da napravimo u toku prethodna tri mjeseci, opet sve staje. Ljudi opet moraju da prave dugove, a novca je sve manje novca, ali i strah da bilo kome pomognu – kaže Alibabić.

Rajo Simonović: Lokali su i dalje puni, dok se muzika pušta sa Jutjuba. Ljudi se vesele, dok mi stojimo sa strane, bez posla i posmatramo

Danijel Alibabić: Najviše su pogođene porodice koje žive samo od muzike i sada su u situaciji da imaju nula prihoda. Dosta njih su i podstanari, tim ljudima je zaista potrebna pomoć Alibabić dodaje da planiraju da se obrate Ministarstvu kulture za pomoć.

- Najviše su pogođene porodice koje žive samo od muzike i sada su u situaciji da ima nula prihoda. Dosta njih su i podstanari, tim ljudima je zaista potrebna pomoć. Pjevače u većini prati bend - klavijaturisti, bubnjari, gitarista, a oni ne rade za velike honorare. Ja ću se svog dijela rado odreći i dati onome kome je potrebno.

Razumijem muzičare koji su ostrašćeni, u panici, uznemireni, sve je to jasno.

Držim tu stranu, ali opet vjerujem da nas država i institucije neće ostaviti na cjedilu – kaže Alibabić.

AGONIJA

Nove mjere NKT-a oštro je osudila i pjevačica Nina Žižić. Ekspanzija virusa, ističe ona, pogoršala je posl-

jedice iz prethodnog perioda.

- Nismo reagovali tri mjeseca, ali sad je to uzelo maha, više ne možemo da ćutimo, jer nam je ,,preko noći“ posao oduzet. Naravno, shvatam odgovornost da suzbijemo epidemiju. Ako će otkazivanje nastupa da napravi neku promjenu, u redu, ali nisam zadovoljna novim mjerama. Nadam se da neće dugo trajati, te da će Ministarstvo kulture imati sluha za nas, jer smo ostali bez posla. Radimo da na tome da se zaštitimo, jer ako se nastavi ova agonija, a ne

vidimo joj kraj, moramo osigurati sebe na određeni način – kaže Žižić.

Podnošenje prvog talasa epidemije nije bilo lako, ali su se brojni umjetnici, na čelu sa Alibabićem, trudili da pjesmom i humorom oboje dane u izolaciji.

- To je, pored odgovornosti građana, dalo rezultat pa smo među prvima bili korona fri država. Međusobno smo se pomagali smijehom i dobrom pjesmom, počev od Danijela koji je među prvima imao lajv nastupe sa terase.

Međutim, više nije smiješno, nadala sam se da neće doći do ovoga. Mi smo kolateral-

Svadbe, privatne proslave, mature, plažni barovi… Nismo samo mi ugroženi, tu su u minusu i fotografi, dekorateri, kamermani i ugostitelji i svi ostali koji su usko povezani sa tom djelatnošću – kaže Alibabić

Marko Vukčević: Najgore tek slijedi Situacija sa bendovima, a kojih je mnogo u Crnoj Gori, takođe je komplikovana. Frontmen benda Neon, Marko Vukčević ističe da je svaka pomoć dobrodošla, te da su muzičari prinuđeni da egzistiraju na prilično niskom nivou.

- Ovo nije nešto što se dešava svake godine, već jednom u sto. Potrebno je veliko razumijevanje, jer smo ma-

la država i treba mnogo toga da se oporavi.

Muzičari i muzika će definitivno najviše ispaštati, jer da bi se isplatila svirka potrebno je popuniti prostor, a to neće biti dozvoljeno do daljeg.

Bendovi su posebno u krizi, jer koštaju više. Dosta muzičara nije dobilo honorare ni za prethodne nastupe, trebalo bi ići korak po korak.

Najgore je tek pred nama, pogotovo kada je riječ o ekonomskom oporavku – kazao je Vukčević.

na šteta ove situacije – kaže Žižić.

Pjevačica je, kao i brojne kolege, imala mnogo zakazanih nastupa. Međutim, publika i muzičari će morati da sačekaju neke bolje dane.

- Kao i svakog ljeta, imala sam zakazane nastupe, kao i dogovore za redovne nastupe na nedjeljnom nivou.

Lično, ne zavisim od svadbi i sličnih veselja, ali mnogo mojih kolega najviše prihoduje od toga, pa će zabrana takvih veselja da ih košta puno – kaže Žižić.

To potvrđuje njen kolega Rajo Simonović. On je termine za svadbe imao popunjene do kraja decembra.

- Pola se otkazalo, a pola odložilo do daljeg. Imao sam zakazane nastupe i u lokalima širom Crne Gore i to čitavo ljeto. Ja mnogo ulažem u posao u karijeru.

Imao sam nešto novca sa strane od kojih sam preživljavao tokom ta tri mjeseca.

Imao sam u planu da izbacim novu pjesmu u martu, a tokom ljeta da snimim spot, a drugu na jesen. To je sve obustavljeno, na prvom mjestu zbog finansijskih problema. – kazao je Simonović.

NASTUPI

Nije fer, ističe Simonović, da muzičari ne rade, a da ugos-

Novi spotovi i pjesme na čekanju Svako ljeto obilježe brojni hitovi poznatih muzičkih zvijezda, međutim, ove sezone novi materijal će pričekati, u najvećoj mjeri zbog finansija.

- Suludo je razmišljati na tu temu. Dobra pjesma zahtijeva spot, a spot premijeru. Za to je potreban veliki novac, kojeg sada nema – saglasni su Pobjedini sagovornici.

titeljski objekti, i pored ograničenog radnog vremena, nastavljaju posao. Veća je mogućnost, smatra on, da se ljudi zaraze u zatvorenom prostoru, nego na otvorenom.

- Lokali su i dalje puni, dok se muzika pušta sa Jutjuba. Ljudi se vesele, dok mi stojimo sa strane, bez posla i posmatramo. U lokalima u kojima sam nastupao mjere su se poštovale. Smatram da nije bilo potrebe da ugase muziku. Ima ljudi kojima muzika nije primarni posao, tako da im ova odluka nije pala teško.

Oni to rade iz hobija, dok većini ti prihodi predstavljaju jedini izvor za egzistenciju – kazao je Simonović.

On apeluje na nadležne institucije da obrate pažnju na muzičare, te da ozbiljno pristupe situaciji u kojoj se nalaze.

- Apeluje na sve kolege (pjevače, instrumentaliste, di-džejeve, vlasnike ugostiteljskih objekata, menadžere) da pomognu koliko mogu, kako bi se zajednički izborili za svoje mjesto i rad.

Takođe, apelujem i na nadležne da muzičarima izađu u susret, to nam je jedini izvor prihoda, a u istu ulažemo mnogo vremena, truda i ljubavi – istakao je Simonović.

Dogovorene nastupe imao je i Alibabić.

- Svadbe, privatne proslave, mature, plažni barovi… Nismo samo mi ugroženi, tu su u minusu i fotografi, dekorateri, kamermani i ugostitelji i svi ostali koji su usko povezani sa tom djelatnošću – kaže on.

Komunikacija sa publikom u karantinu odvijala se putem društvenih mreža. Muzika je tokom ta tri mjeseca ujedinila svijet i pokazala humanu stranu. Kako će se to odvijati, ako potraju nove mjere, muzičari nemaju rješenje.

- To većinom ide preko Instagrama i Fejsbuka, ne radim to često. Za nastupe uživo znam da će biti lako povezati se sa publikom, to sam vidjela i nakon ove pauze od tri mjeseca. Kad su krenuli nastupi sve je bilo ljepše i intenzivnije. Svi smo željni muzike, pjesme i druženja – kaže Nina Žižić.

- U ovom trenutku, jedini plan je da se ovim ljudima pomogne jer su zabrinuti zbog egzistencije. Nadam se da ćemo već krajem jula krenuti sa poslom – kazao je Alibabić.

Z. KALAČ

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

I

II

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

III

IV

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

V

VI

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

VII

VIII

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

IX

X

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

XI

XII

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

XIII

XIV

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

XV

XVI

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

XVII

XVIII

Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

XIX

XX

Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing

XXI

XXII

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

XXIII

XXIV

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing Marketing

XXV

XXVI

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing

XXVII

XXVIII

Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing

XXIX

XXX

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing

XXXI

XXXII

Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing

XXXIII

XXXIV Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing

XXXV

XXXVI Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing

XXXVII

XXXVIII Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.

12, 13. i 14. jul 2020.

Marketing

XXXIX

XL

Marketing Marketing

12, 13. i 14. jul 2020.