Dnevni list Pobjeda 10.05.2020. by Pobjeda

Doktor iz Bara deveta žrtva kovida - 19 u Crnoj Gori

Preminuo pacijent liječen u Gracu

Juče analizirano 150 uzoraka, nije bilo novooboljelih

STR. 10.

INTERVJU: Zoran Živković, bivši premijer Srbije

Iz državnih preduzeća objasnili na koji način se utvrđuju plate izvršnom menadžmentu

Rezultati ne utiču na plate direktora

Balkanom dominiraju Rusija i Kina, zato Unija nema šanse

STR. 2.

Zbog novih pravila na plažama zakupci ne očekuju zaradu

Hotelijeri spremni na sve, samo da gosti dođu STR. 6. i 7.

» Primanja izvršnih direktora u preduzećima u državnom ili u

većinskom državnom vlasništvu ne zavise od uspješnosti poslovanja kompanija na čijem su čelu, tako da ni u slučaju lošijih rezultata i poslovnih gubitaka nije predviđeno smanjenje njihovih zarada, saopšteno je Pobjedi iz Montenegro erlajnza, Crnogorske plovidbe, Barske plovidbe, Željezničkog prevoza, Montekarga i Monteputa STR. 4. i 5.

POGLED IZ INOSTRANSTVA Sestre Jelena i Marija Medenica su „virus vrijeme“ provele u Italiji

BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

Velikosrpski nacionalizam, virus žilaviji od korone

Str. 9.

» Piše: Tomislav MARKOVIĆ

Dvije nedjelje nijesmo otvorile vrata stana

STR. 10. i 11.

Prijedlog generalnog sekretara Skupštine pred Administrativnim odborom

STR. 13.

Kazne za 13 poslanika koji nijesu opravdali odsustvo

STR. 3.

INTERVJU: Milivoje Mišo Obradović, glumac

JEDINO SE ISTINOM MOŽEMO PROBUDITI

STR. 19.

Politika

Neđelja, 10. maj 2020.

INTERVJU: Zoran Živković, predsjednik Nove stranke i bivši premijer Srbije

Balkanom dominiraju Rusija i Kina, zato Unija nema šanse PODGORICA - Strah i panika su bili dominantni ne samo kod građana nego i kod državnih zvaničnika. Zato se desilo ovo šta se desilo. Što treba uraditi? Na nivou Evrope, EU ili cijelog kontinenta treba stvoriti neki osnov za zajedničko djelovanje, na primjer Evropsku zdravstvenu organizaciju koja bi preventivno već od danas počela da radi kako da se organizuju pravilne, korisne i efikasne kontramjere ako nam se desi nešto slično ovom što smo imali sada - kaže Zoran Živković, lider Nove stranke i bivši premijer Srbije u intervjuu Pobjedi. Ističe da izbori ni u jednoj od država regiona neće donijeti promjene. POBJEDA: Sve države regiona polako izlaze iz epidemije kovida-19. Ko je u Srbiji, a ko u Crnoj Gori politički profitirao na ovom zdravstvenom problemu? ŽIVKOVIĆ: Ne znam za Crnu Goru, ali u Srbiji apsolutno vlast koja je uz vanredno stanje dodatno preuzela sve medije. Dakle, Srbija je bila bez slobodnih medija sa razglasnim stanicama vlasti gdje smo slušali bajke, basne i ostale književne forme: od toga da predsjednik države Aleksandar Vučić i ovi pored njega ginu za svoje građane, da spašavaju i prošlost i sadašnjost i budućnost. To je samo nastavak politike vlasti posljednjih šest-sedam godina koja je intenzivirana kroz vanredno stanje. POBJEDA: Da li su se građani uplašili? ŽIVKOVIĆ: Da, da, plašila ih je vlast, neizvjesnost i što niko u svijetu nije mogao da da oz-

Svašta se izdešavalo u posljednjih par godina između Srbije i Crne Gore bez ikakve potrebe. Crna Gora ima svoje prioritete, Srbija ima svoje prioritete i ne vidim nijednu temu oko koje bi trebalo negativno da diskutuju i da se svađaju. Na vlastima u obje države je da nađu put ka homogenizaciji odnosa - kaže Živković biljan odgovor što se dešava. Svi su imali svoje mišljenje, a niko nije rekao što zna o tome, vjerovatno zašto što niko i nije znao što da preduzme. POBJEDA: Nije bilo javne saradnje država regiona na rješenju problema (kovid-19). Zemlje EU dizale su granice, imate veliko političko iskustvo: zašto su se države zatvorile, a svi su imali isti problem? ŽIVKOVIĆ: Na nivou EU ne postoji zajednička zdravstvena politika, a još manje na nekim bilateralnim osnovama. Zato je u EU i van nje svaka zemlja imala je svoje viđenje kako treba da se bori protiv ove pošasti, epidemije i pandemije. Neki su imali potpuno zaustavljanje života kao Srbija, neki su čak i glasno na početku govorili o kolektivnoj zarazi kao najboljoj borbi protiv toga: svi su zatvarali granice plašeći se da iz susjedstva ne dođe nešto. POBJEDA: U tri povezane zemlje regiona Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji treba da se održe parlamentarni izbori. Za sada su oni izvjesni u Srbiji 21. juna. Da li će izbori uopšte donijeti neka iznenađenja? ŽIVKOVIĆ: Ne vjerujem. Ovo stanje kolektivnog straha, na-

Niko nas se ne sjeti

- U Srbiji je paralelno sa vanrednim stanjem vršena kampanja koja je bila na nivou sultana, ne autokrate. Vučić je sebe predstavljao kao nekoga ko i brine, i plače, sam nabavlja respiratore i maske, rješava sve dileme bilo struke bilo politike bilo nauke. Pored toga najveći dio nečega što se zove opozicija nema pravi odgovor na to pa će bojkotovati izbore - zato mislim da se u Srbiji neće desiti nikakvo iznenađenje na izborima - kaže Živković

- Zabavljeni problemima svojih država EU se vrlo malo ili skoro nikada ne sjeti ovog dijela Evrope: Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, BiH.... Na prvom samitu EU Zapadni Balkan u Solunu 2003. godine bilo je mnogo više optimizma nego što sam vidio u srijedu u Zagrebu. Brisel mora da shvati da je Balkan dio Evrope i da treba da se učine pravi koraci da bi države Balkana postale dio evropske porodice - kaže Živković.

cionalna panika uvijek ide ka tome da ljudi vrše homogenizaciju čak i oko nečeg u što juče nijesu bili sigurni, ali sada kažu: bolje je da budemo oslonjeni na nešto što je država, što je vlast, nego da sam lutam i rizikujem svoj život i život svoje djece. Činjenica da je slična situacija oko odnosa vlasti i opozicije u Crnoj Gori i kako vidim iz hrvatskih medija i tamo je teško očekivati da se desi neka promjena. POBJEDA: Što je potrebno da se dogodi da se odnosi između Srbije i Crne Gore ,,unormale“. One su najupućenije jedna na drugu od svih zemalja regiona? ŽIVKOVIĆ: Svašta se izdešavalo u posljednjih par godina između Srbije i Crne Gore bez ikakve potrebe. Ne vidim oko čega to Srbija i Crna Gora treba da se svađaju i zauzimaju

imali građansko nezadovoljstvo pokazano na takav način da nije bilo tog vanrednog stanja? ŽIVKOVIĆ: Mislim da je vanredno stanje bilo samo dodatni katalizator. I da nije bilo njega neki vid protesta bi bio izvijestan: vjerovatno bi to bili ulični protesti. Vanredno stanje podrazumijevalo je i zabranu kretanja i logično je da su se ljudi sjetili jednog starog recepta iz 1996. godine. Imam lični odnos prema tome, jer je lupanje u šerpe počelo u Nišu kada su bili protesti protiv izborne krađe na lokalnim izborima, vodio sam te proteste i lupanje u šerpe i akciju pali-gasi kada su se palila i gasila svjetla u sobama koje gledaju na ulicu. Građani Srbije i pored vanrednog stanja imaju puno razloga da budu nezadovoljni zbog

Izbori bez iznenađenja

suprotne pozicije. Nema ništa što bi nas dijelilo, naprotiv, mislim da imamo mnogo zajedničkog: jesmo braća, ali braća su rijetko u idealnim odnosima, ali su rijetko ili nikad i u ovako lošim odnosima. Crna Gora ima svoje prioritete, Srbija ima svoje prioritete i ne vidim ni jednu temu oko koje bi trebalo negativno da diskutuju i da se svađaju. Na vlastima u obje države je da nađu put ka homogenizaciji odnosa. POBJEDA: U Srbiji je za vrijeme policijskog sata otpočela akcija ,,Bukom protiv diktature“, zatim je napravljena i kontra - akcija u organizaciji SNS-a ,,Paljenje baklji“. Koliko je zabrana kretanja i svako ograničenje koje nosi vanredno stanje doprinijelo iskazivanju građanskog nezadovoljstva? Da li bismo

odnosa vlasti prema njima. Plediram zajednički izlazak opozicije na izbore i bez izbornih uslova jer su izbori i dalje jedini način da se nešto uradi u ovoj državi. Tako nešto smo, u istim uslovima, uradili prije 25–26 godina i sada je to neophodno. POBJEDA: U Zagrebu je održan samit Zapadni Balkan EU video-konferencijom i vidjeli smo da Unija podržava region, izdvojiće novac... Što Vi mislite da li je to dovoljno? ŽIVKOVIĆ: Nijesam zadovoljan tim samitom. Bio sam na prvom samitu EU Zapadni Balkan kada je EU rekla državama Zapadnog Balkana da imaju svoju budućnost u EU, od kada su neke države postale članice jako dugo se ne rješava ništa. EU se umjesto insistiranja na razvoju demokratskih institucija i standarda na Zapadnom Balkanu opredijelila za stabilokratiju: to znači nema veze ko je na vlasti i što na nju nije došao demokratski, važno je da on ne pravi neke velike probleme i da je spreman da sluša. Tu je primarna greška EU i zbog toga je u Srbiji raspoloženje građana prema EU upola manje nego što je bilo 2003. godine kada sam ja bio premijer. Dominantna uloga Rusije i Kine sada je očigledna. Ljudi iz administracija Brisela i Vašingtona ne treba da uvode demokratiju u Srbiju i drugim zemljama Balkana već da stimulišu snage koje su jasno opredijeljene za demokratiju. Srbija mora da dostigne demokratske standarde i tako pomogne i sebi i Violeta CVEJIĆ EU.

Sastanak vrha DPS-a sa opštinskim odborima

Gvozdenović zadovoljan kako je partija reagovala na pandemiju

Branimir Gvozdenović

PODGORICA – Na onlajn sastancima koje je tokom protekle nedjelje održao politički direktor DPS-a Branimir Gvozdenović sa predsjednicima opštinskih odbora u Kotoru, Beranama, Gusinju, Andrijevici, Petnjici, Plužinama, Herceg Novom, Tuzima, Kolašinu, Šavniku, Tivtu i Golubovcima konstatovano je da su insti-

tucije sistema pokazale snagu, a građani izuzetan nivo odgovornosti i solidarnosti – saopšteno je iz ove partije. Gvozdenović je, kako navode, izrazio uvjerenje da će čelnici opštinskih odbora prepoznati



ključne potrebe svojih sredina i svih građana tog prostora i na adekvatan način ih istaknuti. Naglasio je da je izuzetno zadovoljan načinom kako je partijska mreža reagovala na otežane okolnosti djelovanja izazva-

Tendencija je da se DPS u skorije vrijeme intenzivnije uključi u svakodnevne aktivnosi i putem novih tehnologija

ne pojavom pandemije korona virusa i bila od pomoći svim građanima. Tendencija je da se DPS u skorije vrijeme intenzivnije uključi u svakodnevne aktivnosti i putem novih tehnologija, a sve u cilju što bolje komunikaciju sa svim građanima i razumijevanja njihovih potreba - saopšteno je iz DPS-a. R. P.

Politika

Neđelja, 10. maj 2020.

Prijedlog generalnog sekretara Skupštine pred Administrativnim odborom

Kazne za trinaest poslanika koji nijesu opravdali odsustvo Unija posvećena

Premijer čestitao Dan pobjede nad fašizmom

Zapadnom Balkanu

PODGORICA – Novčane kazne zbog neopravdanog odsustva sa prve sjednice proljećnjeg skupštinskog zasijednja predložene su za 13 poslanika, od kojih je osam iz Demokratske Crne Gore i jedan iz Ure, koji bojkotuju Skupštinu, ali i po dva poslanika iz DF-a i SNP-a – rečeno je Pobjedi iz Administrativnog odbora. Neopravdano odsustvo sa jedne sjednice Skupštine kažnjava se oduzimanjem 40 odsto poslaničke zarade.

- Shodno dopisu Generalnog sekretara Skupštine Crne Gore od 11. marta 2020. godine, saglasno članu 56a i 57 Poslovnika, prvoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja Skupštine u ovoj godini nijesu prisustvovali, niti su najavili, odnosno opravdali odsustvo poslanici Aleksa Bečić, Zdenka Popović, Boris Bogdanović, Momo Koprivica, Danilo Šaranović, Vladimir Čađenović, Dženan Kolić, Valentina Minić, Dritan Abazović, Nebojša Medojević, Strahinja Bulajić, Danijela Pavićević i Srđan Milić – kazao je za Pobjedu Luiđ Škrelja, predsjednik Administrativnog odbora. Na pitanje koliko iznosi predložena novčana kazna za svakog poslanika, Škrelja nije precizirao cifre, ali je istakao da je članom 56a Poslovnika Skupštine Crne Gore određeno da se poslaniku koji neopravdano odsustvuje sa jedne sjednice Skupštine u toku mjeseca, odnosno odbora čiji je član, umanjuje mjesečna zarada za 40 odsto. - Poslaniku koji neopravdano odsustvuje sa dvije ili više sjednica Skupštine u toku mjeseca, odnosno odbora čiji je član, umanjuje se mjesečna zarada za 50 odsto – podsjetio je Škrelja. Kazao je da će Odbor o prijedlogu generalnog sekretara odlučivati „kad se steknu uslovi“. - Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, suočeni smo sa bojkotom Skupštine od dijela opozicionih poslanika. To je bio jedan od motiva da se neopravdano odsustvo poslanika sa sjednica Skupštine i radnih tijela reguliše Poslovnikom. Administrativni odbor je, kada je u pitanju neopravdano odsustvo poslanika, naišao prvenstveno na prepreke zbog nepreciznosti odredaba u Poslovniku koje regulišu neopravdano odsustvo. Zbog toga je Odbor 27. januara 2020. godine, donio Odluku o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora. Kada nam je generalni sekretar dostavio dokumentaciju, Odbor je zakazao sjednicu za 19. mart, sa tačkom dnevnog reda „Primjena člana 56a Poslovnika Skupštine i Odluke o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice

PODGORICA - Premijer Duško Marković čestitao je 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom, poručivši da samo zajedno – mi smo Evropa.

Luiđ Škrelja

Škrelja: Nikada nijesu kročili u parlament, a tražili su službeni auto i smještaj - Poslanike opozicije koji i dalje bojkotuju parlament često možemo čuti da izlaze u javnost sa raznim prijedlozima koje „privilegije“ bi trebalo ukinuti poslanicima parlamentarne većine, dok svoju platu i privilegije revnosno primaju i koriste od početka saziva – kaže Luiđ Škrelja. Poručio je da dio poslanika nikada nije kročio u parlament, a, kako je istakao, „na početku

Skupštine i sjednice Odbora“. Sjednica je odgođena, kao i ostale sjednice Skupštine i radnih tijela, zbog situacije sa korona virusom, i održaće se kada se za to budu stekli uslovi – rekao je Škrelja. Prema njegovim riječima, iako je Skupština trenutno u zasijedanju, ona radi sa ograničenim kapacitetom prisustva poslanika na plenarnim zasijedanjima i radnim tijelima, poštujući mjere NKT-a, koje, kako kaže Škrelja, opet predstavljaju prepreku za realizaciju Odluke u ovom periodu. Novčane kazne za 13 poslanika, kada budu realizovane, biće prve po novom Poslovniku, čiji je predlagač bio Andrija Popović (LP). Do sada niko nije kažnjen zbog neopravdanog odsustva iz Skupštine, iako gotovo čitav mandat u poslaničkim klupama nije bilo poslanika Demokratske Crne Gore i Ure, a veći dio mandata nijesu dolazili ni poslanici SNP-a, Danijela Pavićević i Srđan Milić. Po Odluci o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora, bojkot nije naveden kao opravdani razlog izostanka sa zasijedanja, pa će ubuduće oni koji bojkotuju biti predlagani za kaznu. Opozicioni poslanici nijesu prihvatili odredbe novog Poslovnika, a najglasniji protiv tih rješenja i novčanog kažnjavanja bio je Demokratski front. Poslanici DF-a poručivali su da neće donositi opravdanja „kao da su u školi“, a bilo je i karikiranja - „hoće li nam roditelji dolaziti da pravdaju odsustvo“, „predsjednika Sk-

saziva su podnijeli zahtjeve i za službena auta i za smještaj“. - Nijedne privilegije se nijesu odrekli do danas, iako ponekad doniraju nezarađeno, u odnosu na poslanike parlamentarne većine koji su odgovorili svakoj obavezi na konkretan i vrlo uspješan način, shodno ovlašćenjima najvećeg zakonodavnog doma – kazao je Škrelja.

Odlučeno o svakoj opomeni Luiđ Škrelja je, na pitanje koji prijedlozi za kaznu poslanika zbog opomene su u proceduri i kada će se o njima raspravljati, rekao da je odlučeno o svakoj opomeni za koju su ispunjene procesne pretpostavke. - Administrativni odbor odlučio je o svakoj opomeni poslaniku za koju su se stekle procesne pretpostavke, tj. dostavljanje potrebne dokumentacije od generalnog sekretara Skupštine - verifikovani zapisnik sa sjednice Skupštine, (svako usvajanje zapisnika zahtijeva novu sjednicu, što predstavlja poteškoće u efikasnosti rada Odbora), fonografske bilješke, kao i podatak o iznosu umanjenja mjesečne zarade po poslaniku, saglasno Poslovniku, što ćemo i ubuduće činiti – rekao je Škrelja.

upštine Ivana Brajovića treba imenovati za direktora Kliničkog centra“, „biće zanimljivo kada poslanici počnu da donose nalaze krvi i mokraće“. Zato će zbog neopravdanog odsustva na spisku kažnjenih biti i dvojica poslanika Fronta, Nebojša Medojević i Strahinja Bulajić. Odluka o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednice Skupštine i odbora propisuje da će poslanik koji

odsustvuje sa zasijedanja parlamenta ili odbora morati da Brajoviću dostavi opravdanje za izostanak. Opravdano će biti odsustan poslanik koji je bolestan ali koji donese dokaz od ljekara, ako koristi roditeljsko odsustvo, ako je najavio aktivnosti u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije uz saglasnost Kolegijuma, zatim ako je spriječen zbog nepredviđenih okolnosti poput „više sile“, saobraćajne nezgode i slično. Opravdani su i razlozi za odsustvo predviđeni opštim propisima koji uređuju radne odnose i prava zaposlenih, kao što su odsustvo zbog sklapanja braka, smrtnog slučaja u porodici i slično. Poslanik o razlozima odsustva obavještava u pisanoj formi predsjednika Skupštine, odnosno odbora čiji je član. Generalni sekretar dostavlja Administrativnom odboru Skupštine spisak poslanika koji nijesu opravdali odsustvo do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Spisak mora da sadrži i podatak da li je poslanik neopravdano odsustvovao sa jedne ili više sjednica u toku mjeseca, kao i iznos za koji se umanjuje zarada. Generalni sekretar obavezan je da dostavi i evidencioni list sa sjednice Skupštine i dokaz kojim je poslanik opravdao odsustvo. Administrativni odbor, shodno odluci, na osnovu obrazloženog akta generalnog sekretara i uvida u evidencioni list i dokaze, po pravilu, donosi odluku o umanjenju mjesečne zarade poslanika na prvoj sjednici nakon što je akte primio. I. K.

- Sa ovom porukom jedinstva i solidarnosti, svim našim građanima i svim evropskim prijateljima čestitam naš zajednički praznik - navodi se u njegovoj čestitki. On je kazao da se Crna Gora i ove godine pridružuje obilježavanju istorijskog datuma za evropski kontinent navodeći da je prije sedamdeset godina rođena ideja o zajedništvu Evrope, koja je uprkos svim izazovima, oblikovala novu budućnost kontinenta. - Danas, više nego ikada do sada, postajemo svjesni vizionarske poruke iz 'Šumanove deklaracije' – da jedan od stubova nove Evrope mora da bude solidarnost na djelu - poručio je Marković. On je kazao da je naš evropski dom pokazao tu solidarnost tokom ovih mjeseci suočavanja sa možda najvećim izazovom u posljednjih sedam decenija, epidemijom korona virusa koja je odnijela desetine hiljada života u Evropi. - Niko nije bio prepušten samom sebi u borbi protiv opake

bolesti, pa ni države Zapadnog Balkana, iako još nijesu formalno članovi evropske porodice. Pomoć koju je Crna Gora dobila, kako za podršku zdravstvu u suzbijanju pandemije, tako i za saniranje ekonomskih posljedica krize, za nas je značajna ne samo u materijalnom smislu - rekao je predsjednik Vlade dodajući da je to još jedna potvrda da EU iskreno vidi Crnu Goru i region kao svoj neodvojiv dio i da ostaje posvećena evropskoj integraciji Zapadnog Balkana. To je, smatra on, potvrdio i Samit EU - Zapadni Balkan koji je održan prije nekoliko dana u okviru predsjedavanja Hrvatske Evropskom unijom, koja je pokazala da i u teškim vremenima ostaje istinski prijatelj i saveznik ovog dijela Evrope. Istakao je da će Crna Gora nastaviti sa još većim elanom i djelima da potvrđuje svoju čvrstu opredijeljenost da se pridruži velikoj evropskoj porodici. - Našu budućnost vidimo kao ravnopravan dio evropskog projekta, jer je to najpouzdanija garancija boljeg života naših građana i najbolje perspektive za naše mlade generacije - navodi se u čestitki premijera R.P. Markovića.

Oliver Varhelji odgovarao Dominik Bild o Crnoj Gori

Potreban sporazum o ekstradiciji sa SAD

PODGORICA - Evropski komesar za proširenje Oliver Verhelji poručio je da Crna Gora treba da potpiše sporazum o ekstradiciji sa SAD, objavio je portal RTCG. To je između ostalog kazao odgovarajući na pitanje poslanice Evropskog parlamenta iz stranke francuske ekstremne desnice Dominik Bild da li će Komisija tražiti od Crne Gore da potpiše sporazum o ekstradiciji i optimalnu saradnju sa američkim vlastima, navodeći da u Crnoj Gori boravi osoba osumnjičena za umiješanost u brojna ubistva u Kaliforniji i Las Vegasu, kao i likvidaciju advokata Džefrija Tidusa. Varhelji je naveo da, prema informacijama koje su Komisiji dostavile nacionalne vlasti, Crna Gora nije dobila međunarodni nalog za hapšenje u vezi sa slučajem Džefrija Tidusa. - U okviru pregovora sa EU, Crna Gora mora da usaglasi svoju pravnu tekovinu sa EU u sudskoj saradnji u krivičnim stvarima, uključujući i sa odlukom Savjeta koja se tiče potpisivanja sporazuma između EU i SAD o ekstradiciji i uzajamnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima naveo je Varhelji dodajući da Crna Gora trenutno nema bilateralni sporazum o ekstradiciji, ali da je pregovore sa SAD o to-

Oliver Verhelji

me pokrenula prošle godine. Na pitanje Bilde kako će Komisija obezbijediti da crnogorski sistem ekonomskog državljanstva ne omogući ljudima da pobjegnu od pravde u zemlje koje nijesu članice EU, Varhelji je naveo da komisija zahtijeva da treće zemlje koje uživaju bezvizni status sprovode bezbjednosne i pozadinske provjere svih aplikanata za šeme državljanstva po najvišim mogućim standardima. On je napomenuo da komisija pažljivo posmatra šemu ekonomskog državljanstva te da je do sada donijeta jedna pozitivna odluka, ali državljanstvo još uvijek nije dodijeljeno. - Komisija će nastaviti da nadgleda i ukoliko bude potrebno i reagovaće, ukoliko bude potrebe u trećem izvještaju Mehanizma suspenzije viza i izvještaju o napretku za 2020. godinu - zaključio je komesar R.P. Varhelji.

Ekonomija

Neđelja, 10. maj 2020.

Iz državnih preduzeća objasnili na koji način se utvrđuju plate izvršnom menadžmentu PODGORICA - Plate izvršnih direktora u preduzećima u državnom ili u većinskom državnom vlasništvu ne zavise od uspješnosti poslovanja kompanija na čijem su čelu, tako da ni u slučaju lošijih rezultata i poslovnih gubitaka nije predviđeno smanjenje njihovih zarada, saopšteno je Pobjedi iz kompanija koje je kontaktirala. Pobjeda je pitanja o tome na koji se način utvrđuje zarada izvršnog direktora uputila na adrese deset preduzeća koja su u državnom ili u većinskom državnom vlasništvu, a odgovore smo dobili od šest kompanija: Montenegro erlajnza, Crnogorske plovidbe, Barske plovidbe, Željezničkog prevoza, Montekarga i Monteputa. Od ovih šest kompanija, pet posluje sa gubicima i samo je Monteput prošlu godinu završio sa pozitivnim rezultatom. Iz Ministarstva finansija su Pobjedi saopštili da je Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, definisan obuhvat zaposlenih u javnom sektoru, u okviru kojeg su prepoznati i zaposleni u agenciji, preduzeću koje je u većinskom vlasništvu države ili opštine ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili opština ili vrši javna ovlašćenja. - Koeficijenti za zarade zaposlenih u navedenim pravnim licima utvrđuju se kolektivnim ugovorom ili drugim aktom, dok se zarade rukovodećih lica utvrđuju u okviru grupe poslova B, C i D, a ne više od podgrupe B9, čiji koeficijent iznosi 20,75 – kazali su iz Ministarstva.

Direktorske plate ne poslovnih rezultata Iz Ministarstva finansija navode da su preduzeća u državnom ili u vlasništvu lokalnih samouprava, koja su u prethodnoj godini ostvarila gubitak u poslovanju, a koja nijesu izuzeta od Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, dužna da smanje ukupan fond zarada za deset odsto u prvoj godini i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini. Znači, direktori ne odgovaraju za gubitke

4,53 miliona eura je gubitak Montenegro erlajnza u 2019. godini Tihomir Mirković

Jonuz Mujević

IZUZEĆE

Iz ovog Vladinog resora su pojasnili da Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđa i izuzeće od primjene ovog zakona. Ovo izuzeće odnosi se, između ostalog, i na zaposlene u preduzeću čiji je osnivač država odnosno lokalna samouprava ili je u većinskom vlasništvu države odnosno lokalne samouprave, a ostvaruje dobit u poslovanju i uredno izmiruje sve svoje obaveze. - Pravna lica koja nijesu izuzeta od zakona, a koja su u prethodnoj godini ostvarila gubitak u poslovanju, dužna su da smanje ukupan fond zarada za deset odsto u prvoj godini i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini, shodno odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru – rekli su iz Ministarstva. Iz nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz (MA) su saopštili da je visina i obračun zarada izvršnog direktora Montenegro erlajnza utvrđena odlukom Odbora direktora, a vezana je za prosječnu zaradu u preduzeću. Kako to zakonski propisi i pravni akti nalažu sa izvršnim direktorom je zaključen Ugovor o radu, kojim su regulisani prava, obaveze i odgovornosti, kao i uslovi za prestanak funkcije prije isteka roka utvrđenog tim ugovorom. Plata je definisana u preciznom odnosu i iznosi 3,5 prosječne neto zarade u kompaniji za prethodnu godinu – rekli su iz MA ne precizirajući kolika je tačno u ovom trenutku plata novog

Slobo Pajović

Verica Maraš

izvšnog direktoraVlastimira Ristića. Doskorašnji izvršni direktor MA Živko Banjević razriješen je 23. aprila sa te dužnosti na lični zahtjev, na sjednici Odbora direktora MA. Tada je na mjesto izvršnog direktora postavljen Ristić dosadašnji član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, koji je, kako je saopšteno, u ranijem periodu obavljao više odgovornih poslova u MA. Banjević je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da je lani imao mjesečnu platu od 4.141 euro. Iz Montenegro erlajnza su saopštili da su odlični komercijalni rezultati u prethodnoj godini uz konstantno povećanje broja putnika rezultirali ukupnim prihodom koji je za prošlu godinu iznosio 81,54 miliona eura. -Tokom prethodne godine zabilježen je rast broja prevezenih putnika gotovo na svim tržištima, te je shodno tome 2019. godina bila rekordna u 25-godišnjici poslovanja. Tokom prethodne godine došlo je i do značajnog povećanja rashoda, koji su se između ostalog ogledali u visokim troškovima iznajmljivanja aviona i motora, pa je kompanija shodno tome, kada je poslovni rezultat u pitanju, u gubitku od 4,53 miliona eura – saopšteno je iz MA.

Iz Crnogorske plovidbe je saopšteno da je plata izvršnog direktora Sloba Pajovića kao i svih zaposlenih u ovoj kompaniji određena, ne na osnovu prosječne plate u kompaniji, već kolektivnim ugovorom kod poslodavca, u okviru kojeg su utvrđeni koeficijenti za zarade shodno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, na koje je pozitivno mišljenje dalo Ministarstvo finansija, a saglasnost Vlada. - Između Odbora direktora i izvršnog direktora ne postoji menadžerski ugovor, već samo ugovor o radu izvršnog direktora kojim su definisane obaveze izvršnog direktora, vrijeme trajanja ugovora, kao i koeficijent za zaradu izvršnog direktora, koji je predviđen kolektivnim ugovorom kod poslodavca – rekli su iz kotorske kompanije. Iz Crnogorske plovidbe navode da zarada izvršnog direktora ne zavisi od uspješnosti poslovanja kompanije. - O, eventualnom, smanjenju ili povećanju plate kako izvršnog direktora, tako i svih zaposlenih, može odlučiti Odbor direktora kroz izmjene i dopune kolektivnog ugovora kod poslodavca – pojasnili su predstavnici Crnogorske plovidbe. Oni su dodali da je zadnja isplaćena zarada Pajoviću za april bila 1.387,68 eura.

Muradif Grbović

Država je stoprocentni vlasnik ove kompanije, koja je prošlu poslovnu godinu završila sa gubitkom od tri miliona eura. Iz druge crnogorske brodarske kompanije Barske plovidbe saopštili su da se visina plate izvršnog direktora u ovoj kompaniji definiše ugovorom o pravima, obavezama i odgovornostima izvršnog direktora zaključenog između Odbora d i re k t o ra i i z v r š n o g direktora. - Visina plate izvršnog direktora je definisana ugovorom na iznos od 2,7 prosječnih zarada kompanije za prethodnu godinu. Zaradu izvršnog direktora određuje Odbor direktora – rekli su iz barske kompanije i dodali da osnovna plata izvršnog direktora Tihomira Mirkovića1.950 eura plus minuli rad koji je 215 eura. Ova barska kompanija je prošlu godinu završila u minusu od 1,86 miliona eura. Iz kompanije Željeznički prevoz (ŽPCG),koja se bavi prevozom putnika naveli su da je ugovor o radu izvršnog direktora Nenada Babića regulisan u skladu sa članom 39. Zakona o radu, članom

46. Zakona o privrednim društvima, te u skladu sa članom 35. Statuta ŽPCG. - U tom smislu Odbor direktora kao organ upravljanja bira izvršnog direktora i zaključuje poseban ugovor sa izvršnim direktorom u kojem su utvrđena prava, obaveze i odgovornosti izvršnog direktora kao i njegova zarada – rekli su iz ŽPCG-a. Predstavnici ove željezničke kompanije objasnili su da je zarada izvršnog direktora ŽPCG-a u skladu sa ugovorom definisana kao dvije prosječne zarade u državi za predhodnu godinu. -To u neto iznosu čini 1.035,84 eura.Ukupna mjesečna primanja izvršnog direktora su 1.347,98 eura – precizirali su iz ŽPCG-a.

UMANJENJE

Oni su dodali da će se u skladu sa zaključcima Vlade mjesečna zarada izvršnog direktora za april umanjiti za 50 odsto u korist posebnog računa Nacionalnog koordinacionog tijela. ŽPCG je lani poslovao sa gubitkom od 2,46 miliona eura. Predstavnici ŽPCG-a su poja-

snili kako se do tog negativnog poslovog rezultata došlo. - Posmatrajući poslovne aktivnosti, kao pokazatelj rada, ŽPCG je u 2019. godinu ostvario pozitivan poslovni rezultat u iznosu od 151.218 eura. Posebno treba napomenuti činjenicu da su u dijelu ostalih rashoda nastali troškovi po osnovu obezvređenja imovine u iznosu od 2,63 miliona eura, a koji su nastali kao rezultat procjene vrijednosti imovine društva na dan 1. januar 2019. godine i opteretili su ukupan rezultat za prošlu godinu koji je u krajnjem rezultirao negativnim saldom. Tako da ukupan rezultat u posmatranom periodu za prošlu godinu iskazuje gubitak u iznosu od 2,46 miliona eura. Država je vlasnik 90,79 odsto akcija ŽPCG-a. Iz željezničkog preduzeća Montekargo, koje se bavi željezničkim robnim prevozom kazali su da je visina zarade izvršnog direktora u kompaniji utvrđena na bazi primjene Zakona o zaradama

Bez odgovora iz Aerodroma, EPCG-a, CEDIS-a i CGES-a Pobjeda od Aerodroma CG, Elektroprivrede, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema i Crnogorskog elektroprenosnog sistema nije dobila odgovore o načinu utvrđivanja zarada njihovih izvršnih direktora. Na čelu Aerodroma CG se nalazi Danilo Orlandić i on je lani primao neto platu od 2.040 eura, dok je kako je prijavio ASK-u kroz redovan posao na osnovu drugih prihoda mjesečno zarađivao 888,76 eura. On je po osnovu članstva u Nacionalnom odboru za upravljanje vazdušnim prostorom svakog mjeseca prihodovao dodatnih 248,62 eura. Tako da su njegovi mjesečni prihodi iznosili 3.178 eura.

Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić u prošloj godini je imao mjesečnu platu 3.036 eura, dok je direktor CGES-a Dragan Kujović lani prvih 11 mjeseci zarađivao platu od 2.097 eura, dok je u decembru primio 2.135 eura. On je prijavio da je u decembru po osnovu članstva u radnoj grupi za arbitražne postupke Ministarstva ekonomije prihodovao 1.400 eura, dok je u septembru primio zimnicu od 328 eura. Izvršni direktor CEDIS-a je Zoran Đukanović, a na sajtu ASK-a nijesmo mogli pronaći podatke o njegovoj prijavljenoj imovini i prihodima. Osnivač CEDIS-a je EPCG.

Ekonomija

Neđelja, 10. maj 2020.

Zasijedao Upravni odbor Luke Kotor

e zavise od a kompanija

Ugovori, platni razredi, koeficijenti...

zaposlenih u javnom sektoru. - Kao i za druge zaposlene u kompaniji odluku o visini zarade donosi Odbor direktora uz prethodno dobijenu saglasnost reprezentativnih sindikata na tekst kolektivnog ugovora kojim je obuhvaćeno ovo pitanje za sve zaposlene – naveli su iz Montekarga. Predstavnici ove kompanije dodali su da sa izvršnim direktorom Muradifom Grbovićem nije potpisan poseban menadžerski ugovor. -Tako da je visina zarade izvršnog direktora ostala na istom nivou kao i 2017.godine kada smo ostvarili rekordne rezultate u poslovanju – kazali su iz Montekarga.

KOREKCIJE

Odgovarajući na pitanje da li je i u kojim slučajevima predviđeno smanjenjeili povećanje plate izvršnog direktora, kao i da li plata izvršnog direktora zavisi od uspješnosti poslovanja kompanije, iz Montekarga su saopštili da je smanjenje ili uvećanje zarade moguće samo u slučaju da se korekcija odnosi na sve zaposlene u kompaniji, što je regulisano kolektivnim ugovorom. - Želimo istaći da izvršni direktor Montekarga nema drugih primanja – apanaža, te da je zarada ostvarena u našoj kompaniji jedini izvor primanja u njegovoj petočlanoj porodici, a sama visina zarade vidljiva je široj javnosti preko sajta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) koja objavljuje uredno dostavljene imovinske kartone svih funkcionera – rekli su iz ove kompanije. Grbović je lani prijavio ASK-u mjesečnu zaradu od 1.288,72 eura. I ova kompanija je prošlu poslovnu godinu završila sa negativnim poslovnim rezulta-

tom, ostvarivši gubitak od 853.904 eura. - Ostvareni gubitak u prošloj godini niži je za 67 odsto u odnosu na ostvarenje iz 2018. godine, a učešće države i državnih fondova u akcijskom kapitalu kompanije iznosi 87,96 odsto – precizirali su predstavnici Montekarga. Iz kompanije Monteput su saopštili da se u ovom preduzeću zarada izvršnog direktora određuje menadžerskim ugovorom o radu sa Odborom direktora, koji čine predstavnici osnivača, odnosno Vlade. Na čelu ove kompanije, koja gazduje tunelom Sozina nalazi se Jonuz Mujević, a iz Monteputa su kazali da njegova zarada ne zavisi od rezultata poslovanja, već se utvrđuje u fiksnom iznosu ugovorom o radu. - Sa ponosom ističemo da, u mandatu ovog izvršnog direktora i menadžmenta, Monteput bilježi konstantan rast prihoda s jedne strane i umanjenje rashoda troškova poslovanja ovog privrednog subjekta, uz ostvarivanje značajne dobiti, ali se i pored navedenih rezultata nije uvećavala zarada izvršnog direktora – istakli su iz Monteputa. Predstavnici kompanije su kazali da je osnovna neto zarada izvršnog direktora utvrđena ugovorom o radu sa Odborom direktora i iznosi 1.700 eura. - Kada se ovaj iznos uveća po osnovu godina radnog staža i startnog dijela zarade koji uključuje regres i topli obrok, trenutna neto zarada izvršnog direktoraiznosi 2.288,56 eura – precizirali su predstavnici kompanije. Monteput je profitabilna kompanija, koja je lani ostvarila pozitivan finansijski rezultat od 1,56 miliona eura.

- Ovo preduzeće po osnovu plaćanja svih poreskih obaveza je na prvom mjestu bijele liste kod Poreske uprave u prošloj godini. Company Wall business iz Londona je izdala bonitetne ocjene za 2019. i 2020. godinu ovom preduzeću sa ocjenom AAA čiji sertifikati potvrđuju da je ovo preduzeće kao poslovni subjekt u grupi preduzeća sa najboljom bonitetnom ocjenom u Crnoj Gori – istakli su iz Monteputa. Podsjećamo da je izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš do prije nekoliko dana imala mjesečnu neto platu od 7.367 eura. Ona je lani na osnovu članstva u odboru direktora Podgoričke banke – OTP Group, mjesečno prihodovala 751,2 eura, tako da je prošle godine zaradila 97.423 eura.

KRIZNA PLATA

Odbor direktora Plantaža je 4. maja odlučio da izvršnoj direktorici, u ovoj godini smanji zaradu sa osam na četiri prosječne mjesečne plate u kompaniji, zbog, kako je nakon sjednice odbora saopšteno, ekonomske krize koju je izazvala pandemija korona virusa i očekivanih rezultata. Pojedine opozicione partije oštro su reagovale tražeći od Vlade da Maraš bude smijenjena zbog, kako su naveli, neprimjereno visoke plate koju prima već više godina. Liderka SDP-a Draginja VuksanovićStanković je saopštila da se Plantaže nalaze na listi dužnika Poreske uprave za prošlu godinu sa dugom od 2,2 miliona eura. - To znači da se iz Zakona o zaradama u javnom sektoru Plantaže ne mogu izuzeti, već su i oni bili u obavezi da svoje koeficijente prilagode tom pravnom aktu - smatra Vuksanović Stanković.

Menadžment razmatra smanjenje zarada Vlastimir Ristić

Direktor MA lani od raznih biznisa prihodovao 187.000 eura Novi izvršni direktor Montenegro erlajnzaVlastimir Ristić je prošle godine kao član Odbora direktora Aerodroma CG primio mjesečnu naknadu od 1.159 eura. On je prijavio da je pored ove naknade lani na osnovu redovnog posla zarađivao osnovnu neto platu u privrednom društvu od 1.083 eura. Pored te plate Ristić je na mjesečnom nivou prihodovao i dodatnih 888,76 eura, kroz redovan posao u privrednom društvu, na osnovu ,,drugih prihoda“. Ristić je prijavio da je lani od izdavanja tri poslovna prostora u Podgorici mjesečno ukupno zarađivao 3.750 eura, a od zakupnine stana u Beogradu je mjesečno prihodovao 1.000 eura. U njegovom kartonu objavljenom na sajtu ASK-a se navodi da je po osnovu dividende osnivača u privrednom društvu svakog mjeseca zarađivao 7.708 eura. Na osnovu svih tih prihoda Ristić je lani zaradio 187.000 eura. U njegovom imovinskom kartonu navodi se da je vlasnik podgoričkih preduzeća ,,Icecom“ i ,,Algoritam“, kao i preduzeća pod nazivom ,,Icecom“ u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Maraš je u reagovanju objavljenom u četvrtak saopštila da njena zarada nije nikada skrivana i da je zavisila od poslovnih rezultata, koji su, kako je kazala, uvijek bili impozantni. Prema njenim riječima njena plata uvijek je bila utvrđena, obračunata i isplaćena u skladu sa svim važećim propisima i menadžerskim ugovorom sa predstavnicima vlasnika. Ona je kazala da ne spori da joj je zarada velika, posebno u postojećim crnogorskim uslovima, ali da njenu visinu nije određivala, niti je mjerodavna bila bilo čija volja ili samovolja. - Zaradu je utvrdio vlasnik, odnosno nadležni kompanijski organi u skladu sa važećim pravnim propisima, ustaljenom kompanijskom praksom, utvrđenom još od 1993. godine, a sve u zavisnosti od postavljenih kompanijskih ciljeva i ostvarenih poslovnih rezultata. U tom smislu, njena visina je bila promjenljiva i zavisila je od rezultata kompanije, a oni su uvijek bili impozantni - ocijenila je Maraš u četvrtak. Kompanija Plantaže završila je prošlu godinu sa profitom od 156.412 eura, 15,5 puta manjim u odnosu na S. POPOVIĆ 2018.

KOTOR - Na redovnoj sjednici Upravnog odbora Luke Kotor održanoj 9. maja 2020. godine usvojene su jednoglasno sve predložene tačke dnevnog reda , donošenje Odluke o utvrđivanju dnevnog reda Skupštine akcionara koja će se održati 12. juna 2020, Odluke o izmjeni plana javnih nabavki, te analiza uticaja ekonomskih efekata na poslovanje kompanije. - U vanrednoj situaciji pandemije korona virusa otvorila se potreba angažovanja dodatnih mjera u svrhu zaštite poslovanja i zaposlenih kao i društveno odgovorno djelovanje i solidarnost. Po preporuci Nacionalnog koordinacionog tijela predstavnici Odbora direktora Luke Kotor i dalje se odriču finansijske nadoknade za određeni period. Takođe, menadžment je upoznat sa prijedlogom većinskog vlasnika Opštine Kotor o primjeni mjera smanjenja zarada zaposlenima,takođe u predloženom roku kako bi se smanjili troškovi u periodu izostanka glavne djelatnosti kompanije - saopštila je predsjednica Odbora direktora prof. dr Tatjana Stanovčić. Ona je navela da se po informaciji globalnih agencija za praćenje kruzing industrije rokovi za uspostavljanje djelatnosti i najave promjena vrlo oprezno daju projekcije za period od najviše dva mjeseca unaprijed pa se o konkretnim projekcijama ne može sa sigurnošću govoriti. Stanovčić kaže da je prioritet menadžmenta kompanije otklanjanje posljedica i stabilizacija iznalaženjem dodatnih Iv. K. sekundarnih poslovnih rješenja.

Rekonstrukcija starog puta prema Spužu

Vijadukt u funkciji krajem mjeseca

Radovi u završnoj fazi

PODGORICA – Intenzivirani su radovi na rekonstrukciji starog puta prema Spužu, odnosno Danilovgradu, riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata vrijedan preko tri miliona eura koji se trenutno realizuje na teritoriji Podgorice – saopštio je gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković. On je nakon obilaska radova sa predsjednicom Opštine Danilovgrad Zoricom Kovačević, direktorom Uprave za saobraćaj Savom Paračom i direktorom izvođača radova kompanij e , , B e m a k s “ Veselinom Kovačevićem kazao da su imali problema sa rješavanjem imovinskih odnosa te da nekada ne pomažu ni novac, ni dobar projekat ni kvalitetan izvođač. - Međutim, zahvaljujući predanom radu kolega iz Uprave za saobraćaj, većina ove trase je u tom smislu očišćena, tako da će ljudi iz ,,Bemaksa“, osim završetka radova na najkompleksnijem objektu u sklopu ovog projekta, a to je vijadukt koji će biti gotov u narednih mjesec dana, moći da intenziviraju radove i na samoj trasi. Očekujem da ako sve bude išlo po planu da ćemo mi u narednih pet ili šest mjeseci imati potpuno novu saobraćajnicu - kazao je Vuković dodajući da je riječ o saobraćajnici sa dvije trake i sa trotoarom sa jedne strane najvećom dužinom koja će biti od značajne

koristi velikom broju građana koji svakodnevno putuju tim putem. Zorica Kovačević je kazala da se radovi realizuju veoma intenzivno, da će od iduće nedjelje biti i pojačani, te da će put biti završen za otprilike pet mjeseci. Ona je navela da će vijadukt, koji će biti u funkciji od kraja maja, rasteretiti dio puta ka Vranjskim Njivama i put ka Danilovgradu. Komentarišući dosadašnje radove, Parača je priznao da su imali dosta problema na gradilištu zbog komplikovanih imovinskih sporova. - To nam je oduzelo određeno vrijeme, ali htjeli smo da budemo korektni prema mještanima ovog područja, da nađemo zajednički jezik sa njima i isplatimo ono što im po zakonu pripad a . U ve l i ko m p ro c e n t u imovinski odnosi su riješeni, stvorili smo neophodne uslove za nesmetan rad izvođača. Nadam se, s obzirom na lijepo vrijeme, da ćemo do septembra ovaj objekat dovesti do kraja – kazao je Parača. On je naveo da su raspisali i tender za saobraćajnicu sa četiri trake vrijednu 25 miliona eura na relaciji ,,Komanski most“ Danilovgrad, te da završavaju sa pripremom tendera za dio puta od cetinjskih semafora do ,,Komanskog mosta“. Uskoro bi, kako je naveo, trebalo da bude raspisan i tender za dio bulevara na R. P. Zlatici.

Turizam

Neđelja, 10. maj 2020.

Morsko dobro predlaže na javnim kupalištima dvije ležaljke na 11, a na hotelskim na 16 metara kvad

Hotelijeri spremni na sve, samo PODGORICA - Naše predivne plaže će ove godine biti nikad rasterećenije od plažnog mobilijara. Ako se usvoje prijedlozi Morskog dobra na javnim kupalištima biće moguće postaviti jedan komplet (dvije ležaljke i suncobran ili jedan baldahin) na 11, a na hotelskim na 16 metara kvadratnih. Obaveza je i da se svaki komplet vidljivo odvoji od susjednog kompleta postavljanjem staze i stubića povezanih kanapom i trakom sa svake strane. Biće obezbijeđen određeni dio plaže koji će biti slobodan od mobilijara, a obilježiće se i linije za obezbjeđenje održavanja fizičke distance. Naši sagovornici, zakupci plaža kazali su da ne mogu računati na finansijsku dobit ove godine, već da samo moraju sačuvati nivo usluge koji su imali do sada. Kažu i da će biti spremni na sve samo da gosti dođu.

MJERE

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović istakao je za Pobjedu da je na prvom mjestu zdravlje i bezbjednost, a onda profit. - Ako je propisano 16 metara kvadratnih za dvije ležaljke, to ima svoju logiku i svrhu i ko će da drži plažu on mora da poštuje to dok prođe pandemija. Iako je dozvoljeno kupanje, to ne znači da nema pandemije. Dozvoljeno je pod određenim uslovima, a to je 16 metara kvadratnih i to je to. I to treba da se poštuje kaže Radulović. Kada je u pitanja predstojeća sezona on je pesimista i smatra da je sve neizvjesno. - Samo je jedna stvar izvjesna da ne znamo ništa. Ko kaže da zna, mislim da taj laže. Cijeli svijet je u šoku od ovoga i zatečen je - kazao je Radulović. Ne znaju kaže ni koliko će koštati usluge u hotelima, jer će najvjerovatnije imati dodatnih troškova, ali svakako razmišljaju o popustima za domaće stanovništvo. - Teško možemo da znamo koja će biti ta cijena jer ne znamo koji će nam biti uslovi da mogu da vršim svoju

Samo je jedna stvar izvjesna da ne znamo ništa. Ko kaže da zna, mislim da ne govori istinu. Cijeli svijet je u šoku od ovoga i zatečen je - kazao je Radulović

Žarko Radulović

djelatnost. Kao što je sada na plažama 16 kvadrata, nama će za hotel trebati nešto drugo, možda dezinfekcija sobe poslije svakog gosta, dezinfekcija stola poslije svakoga koji je koristio taj sto. Konobar koji služi hranu vjerovatno neće moći da čisti sto, mora drugi da radi, treći da naplaćuje. Dakle tri konobara dnevno za jednu operaciju. I hiljadu takvih stvari koje su za sada nepoznanica. Kada budemo sve to znali onda ćemo moći da kažemo eto to je ta cijena - kaže Radulović. PR marketing službe ,,Kamenovo beach“ Petar G o l u b ov i ć p o z d r av l j a spremnost i želju Morskog dobra da izađe u susret zakupcima kupališta i olakša im da nekako ,,prebrode“ predstojeću turističku sezonu koja će, kako ocjenjuje, definitivno biti mnogo lošija od prethodne u smislu posjećenosti turista, a samim tim i prihoda koji će se ostvariti. - Novim mjerama propisano je da na prostoru od 16 kvadrata budu pozicionirane maksimum dvije ležaljke. Prethodnih sezona osam kvadrata je bilo opredijeljeno za jedan set ležaljki i suncobrana. To znači da bi u idelanim uslovima ova mjera prouzrokovala gubitak od 50 odsto prihoda na maksimalnu popunjenost kapaciteta.

Ako se usvoje mjere Morskog dobra, onda će, kaže Željko Zvicer, broj plažnog mobilijara tj. kompleta, u odnosu na uslove iz ugovora, biti prepolovljen, pa samim tim i prihodi će biti duplo manji, pod uslovom da bude turista

Banke moraju pomoći turističkoj privredi S obzirom na nove uslove na tržištu i nove mjere, Golubović navodi da će se veliki broj objekata morati renovirati u cilju prilagođavanja novim uslovima. - Mnogima će biti neophodna dodatna finansijska sredstva koja se nažalost, danas, vrlo teško obezbjeđuju kod bankarskog sektora u Crnoj Gori. Iz tog razloga je potrebno da se utiče na

banke da na bolji način tretiraju zakupce plaža i generalno turizam kao sektor - kazao je Golubović. Napominje da 90 odsto zakupaca plaža ne može dobiti bankarsku garanciju bez velikih kolaterala u vidu keš depozita ili hipoteke. - Razlog za to je što je većina poslovnih banaka stopirala bilo kakvo finansiranje turizma. Smatramo da na nivou

Petar Golubović

Smatramo da u ovoj situaciji pomenuta mjera ne predstavlja neko veliko umanjenje prostora i opterećenje za zakupce jer niko ne može očekivati ili predvidjeti da će popuniti plažne kapacitete kao što je to radio prošlih godina. Mislimo da će svi biti zadovoljni ako uspiju da popune i 50 odsto od kapaciteta koje su popunjavali prethodnih godina, a možda i sa 50 odsto popunjenih kapaciteta odobrenih za ovu godinu - smatra Golubović. On dodaje i da isti princip i računica važi i za plažne barove i restorane. - Smatramo da zahvaljujući ovoj činjenici naši partneri iz JP Morsko dobro ipak treba da razmotre dodatne olakšice zakupcima plaža u vidu umanjenja cijene zakupnine kupališta. Na taj način pokazaće izuzetnu solidarnost prema svojim partnerima i pomoći će da se teret loše sezone i novog stanja u društvu podijeli kako bi se lakše podnijeli negativni finansijski efekti koje svi očekujemo ocjenjuje Golubović. Njegova predviđanja za predstojeću sezonu nijesu ni malo optimistična. - Činjenica je da je predsezona izgubljena, da su svi aranžmani turoperatera za maj i jun mjesec otkazani, a da su mnogi aranžmani i za jul otkazani ili neizvjesni. Nešto od sezone ukoliko i bude bilo, očekujemo eventualno u avgustu i nadamo se postsezoni u septembru, ukoliko vrijeme bude lijepo i sunčano i ukoliko se u svijetu ukinu uvedene mjere. Ono na

Željko Zvicer

čemu će se eventualno zasnivati prihodi od turizma u junu i julu biće putovanja domaćih turista i vikend migracije od unutrašnjosti ka primorju i planini - smatra Golubović. S pripremom plaže i objekta su krenuli u želji da na usluzi budu svim njihovim dugogodišnjim domaćim gostima koji sa zadovoljstvom posjećuju plažu Kamenovo. - Većina naše radne snage je iz Crne Gore gotovo 100 odsto tako da nemamo problema sa radnom snagom. Imamo još par slobodnih pozicija i to ukoliko bude sezone… Zbog toga ćemo iskoristiti ovu priliku da pozovemo sve zainte re s ova n e o s o b e, n a š e državljane, da nam se jave i pošalju CV jer smo u procesu kreiranja tima. Email adresa je: kamenovobeach@gmail. com - poručuje Golubović. Dodaje i da bi cijene za odvoz komunalnog otpada zaista trebalo da se umanje za ovu sezonu jer su prilično velike naknade za taj dio. - Ove godine, kao što smo utvrdili, sigurno je da će obim i količina otpada za odvoz biti mnogostruko manje nego li

prethodnih godina - smatra on. Dalji razvoj situacije i dolazak inostranih turista svakako će, dodaje on, zavisiti od mnogih faktora i mjera koje će se propisati od strane država širom Evrope i drugih država, naših ranijih emitivnih tržišta. - Jedno je sigurno. Nakon pandemije kovid-19 više ništa neće biti isto kada je u pitanju industrija turizma.

USLUGE

Plaža Kamenovo je uspjela da od 2016. godine postane nosilac prestižne Plave zastavice, priznanja koje se dodjeljuje za dostignut najviši kvalitet usluge i ekološko upravljanje plažom. - Prethodne godine smo i zvanično proglašeni za najbolju plažu u Crnoj Gori i dobili smo nagradu Wild Beauty Award. Takođe, naša kompanija je i dugogodišnji zakupac hotela Bip u Budvi. Svi dogovoreni aranžmani sa partnerskim agencijama iz inostranstva koji su bili za ovu sezonu su otkazani. Jedino čemu možemo potencijalno da se nadamo su rezer-

države treba nešto da se uradi po tom pitanju. Banke su izuzetno dobro poslovale od turizma prethodnih godina, a sada, i uz kolaterale, ne odobravaju finansiranje turizma. Neophodno je da se obezbijede krediti za pomoć turističkoj privredi koji će podrazumijevati grejs period od minimum 18 mjeseci – jer je pitanje da li ćemo nakon ove sezone moći da isplatimo plate radnicima, da zadržimo one koje plaćamo tokom cijele godine i preživimo - smatra Golubović. Ovako je bilo prošle godine: Plaža Kamenovo

Praćenje kvaliteta morske vode na kupalištima Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom angažovalo je Institut za biologiju mora za monitoring bakteriološke ispravnosti (E. coli i I.enterococci) morske vode na javnim kupalištima tokom ljetne sezone. Program monitoringa za ljeto ove godine obuhvatiće 110 mjernih tačaka (25 u Herceg Novom, 17 u Kotoru, 12 u Tivtu, 28 u Budvi, 12 u Baru i 16 u Ulcinju) i petnaestodnevne analize morske vode tokom juna i septembra, a desetodnevne analize morske vode tokom jula i avgusta.

vacije individualnih gostiju - kaže Golubović. Dugogodišnji zakupac kupališta ,,Time out beach“ Budva Željko Zvicer očekuje da će uskoro dobiti jasne preporuke za uređenje plaže. Informacije da će biti potrebno od 11 do 16 kvadrata za jedan komplet smatra još nezvaničnim, ali ako su to preporuke Instituta za javno zdravlje nema ništa protiv. - Na prvom mjestu je bezbjednost kako zaposlenih tako i gostiju. Ukoliko je istina da je preporuka da se na slobodnom dijelu postavljaju linije obezbjeđenje održavanja fizičke distance, smatram da je to, da ne kažem nemoguće, već teško izvodljivo. Ja još uvijek ne znam tačno koje su to mjere, ali se nadam da će obuhvatati kako one koje se odnose na zdravlje i bezbjednost zaposlenih i gostiju, tako i one koje se odnose na održivost poslovanja, prije

Turizam/Aktuelnosti

Neđelja, 10. maj 2020.

dratnih, zakupci ne razmišljaju ove godine o zaradi

Susret premijera i predstavnika SUBNOR-a povodom Dana pobjede nad fašizmom

Crna Gora je stožer o da gosti dođu antifašizma i slobode

MJERE KOJE PREDLAŽE MORSKO DOBRO: Kako treba da budu uređene plaže

svega u smislu obaveza po osnovu zkupa - kaže Zvicer. Dodaje da od ove sezone ne mogu da očekuju mnogo. - Bili smo u obavezi po ugovoru koje imamo sa JPMD da kupališta otvorimo 1. maja. Dakle, iako je zbog nastale situacije, najava da se kupališta otvaraju 18. maja nerealno je očekivati da ćemo imati prihode u toku ovog mjeseca, što znači da smo ovaj mjesec čitav izgubili, a ne možemo mnogo očekivati ni od juna, jer još uvijek ne znamo kada će granice biti otvorene i kada možemo očekivati prve turiste. Sa druge strane, zbog cjelokupne situacije, domaće goste možemo očekivati samo vikendom - smatra Zvicer. Ako se usvoje mjere Morskog dobra, onda će kaže, broj plažnog mobilijara tj. kompleta, u odnosu na uslove iz ugovora, biti prepolovljen, pa samim tim i prihodi će biti duplo manji, pod uslovom da bude turista. - Ne vidim način na koji bi se uredio slobodni dio sa ovim linijama ograničenja održavanja fizičke distance i koliko zaposlenih bi trebalo da se angažuje za isto, jer bi to do-

Mobilijar restorana na plaži Golubović smatra da JP Morsko dobro može i da razmotri opciju da zakupcima plaža koji imaju plažne barove i restorane – omogući postavljanje restoranskog mobilijara na plažnim površinama (pijesku) kako bi nadomjestili gubitke koji nastaju mjerama NKT-a da razmak između stolova mora biti minimum dva metra. - Slična rešenja su primijenjena u gradskim jezgrima pojedinih gradova gdje je omogućeno da lokali i restorani koji imaju bašte – koriste trgove za postavljanje mobilijara. Smatramo da se isto može bez poteškoća primijeniti i na plažama. To može biti vrlo važan činilac da budemo spremni ukoliko nas sezona pozitivno iznenadi i eventualno uspijemo da poslujemo bez značajnih gubitaka - kaže Golubović.

datno finansijski opteretilo zakupce, a takođe svakodnevno ćemo imati probleme sa gostima - dodaje Zvicer. Smatra, da ukoliko žele da od ove sezone izvuku maksimum moraju ispuniti nekoliko uslova. - Prvi uslov, mogu da kažem da je skoro ispunjen, jer se Crna Gora uspješno borila i izborila sa kovidom-19, pa se tako već smatramo kao jedna od bezbjednih destinacija ,,corona free“ zona. Drugi uslov je svakako čistoća. Mogu da kažem, barem kada je u pitanju kupalište ,,Time out beach“, da se o tome posebno vodi računa, pa je kupalište nosilac međunarodnog priznanja ,,Plava zastavica“. Treći uslov o kojem ove godine moramo voditi računa je cjenovna politika - kazao je Zvicer. Šteta, koja je izazvana novonastalom situacijom je, kako ističe, velika jer kao što sam naveo, dva mjeseca od sezone smo već izgubili, a preostala dva je pitanje da li ćemo imati turiste, što dosta zavisi i od situacije u region i otvaranja granica, dok će prihod od kupališta biti značajno manji, kako zbog smanjenog broja kompleta tako i zbog cjenovne politike. - Nadam se da će Vlada prilikom donošenja mjera razmotriti i uzeti u obzir ove činjenice koje jasno ukazuju u kakvoj se situaciji ove godine nalazimo mi kao zakupci morskog dobra, a sa druge strane očekujemo i da opština odobri subvencije na komunalne usluge koje predstavljaju značajnu stavku u o b av e z a m a z a k u p a c a kupališta - zaključuje Zvicer. Zakupac plaže ,,Dolče vita“ u Bečićima Dražen Pejović komentarišući postavljanje

mobilijara na plažama smatra da je to još neizvjesno i da treba sačekati još desetak dana i donijeti prave odluke i organizovati sezonu.

DEŠAVANJA

- Sve ostalo su priče unaprijed koje ne vode rješenju. Mi ćemo biti spremni kao svake godine. Pratimo šta se dešava u svijetu i zemljama u okruženju. Grčka, Španija i Italija su u nekoj priči da od 1. jula ,,otvore“ plaže, a kod nas je situacija mnogo bolja. Organizovaćemo se i bićemo spremni do 10. juna najdalje i krenućemo pa ćemo vidjeti šta će biti. Glavno je da se napravi najbolja turistička ponuda da budu gosti zadovoljni ko god da dođe, a sve ostalo finansijske prirode je glupo komentarisati. To će biti zanemarljivo - smatra Pejović. Za pripremu mobilijara je, kaže, još rano, zato što imaju dosta radne snage sa sjevera koja ne može da dođe na Primorje i da im pomognu. Kaže da su već u gubitku kao i cijela država u svakoj branši. - Hotelijeri, ugostitelji su u problemu i svi zavise jedni od drugih, ako turista nema svi smo u problemu. Treba staviti akcenat na turističke r a d n i k e, p r i v r e d u , n a zapošljavanje, da se održi ona stabilnost koja je ranijih godina dovedena do nekog nivoa. O finansijama možemo da pričamo u oktobru. Sve zavisi od otvaranja granica, od avio-letova, od milion faktora, mi smo zadnja karika u tom lancu. Sve je još preuranjeno. Mi ćemo biti spremni za sve samo da gosti dođu. Ako bude zdravlja biće i turista - zaključuje Pejović. Nada KOVAČEVIĆ

Marković sa predstavnicima SUBNOR-a

PODGORICA – Premijer Duško Marković se povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom, susreo sa predsjednikom i generalnim sekretarom SUBNORa Crne Gore Zuvdijom Hodžićem i Draganom Mitovim Đurovićem, saopšteno je iz službe za odnose s javnošću Vlade Crne Gore. Oni su bili saglasni da je odbrana i očuvanje tekovina antifašizma obaveza svakog pojedinca, a posebno institucija, te da su sloga i solidarnost oko temeljnih vrijednosti našeg društva, među kojima je i antifašizam, potrebniji nego ikada. Premijer je kazao da je Savez udruženja boraca Narodno-oslobodilačkog rata važan društveni činilac jer se opredjeljenja SUBNOR-a poklapaju sa evroatlantskim i demokratskim državnim opredjeljenjem. - Crna Gora danas korača putem sveukupnog napretka zahvaljujući tekovinama antifašizma, slobode i pravde, u kojima živimo i stvaramo već osam decenija. Isto-

Položen vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici

Juče su povodom Dana pobjede nad fašizmom predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, potpredsjenik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin i predsjednik SUBNOR-a Zuvdija Hodžić uz vojne počasti, položili vijenac na Spomenik partizanu borcu na brdu Gorica. Vijenac su položili i gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, predsjednik Skupštine Glavnog grada dr Đorđe Suhih i predsjednik UBNOR-a i antifašista Podgorice Borivoje Banović.

rijsku reputaciju naše zemlje kao prve slobodarske teritorije u porobljenoj Evropi dugujemo Trinaestojulskim ustanicima i bor-

Vojni penzioneri odali počast Predsjednik Udruženja vojnih penzionera Crne Gore Željko Vukić, članica gradskog odbora Dušanka Stojanović i sekretar Radivoje Zdravković položili su vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici. Oni su, kako su naveli, ovim činom odali počast svim slobodarima koji su dali svoje živote braneći otadžbinu, svoja ognjišta, slobodu i čast našeg naroda.

cima – kazao je premijer. Iskazujući punu podršku Vlade pripremi obilježavanja 80 godina od Trinaestojulskog ustanka, koja se planira 2021. godine, predsjednik Vlade čestitao je borcima, antifašistima i svim građanima Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Dan pobjede se obilježava u znak sjećanja na 9. maj 1945. godine i kapitulaciju Njemačke u Drugom svjetskom ratu. R. P.

Naučili da pobjeđujemo KOLAŠIN- Spomenik palim borcima u centru grada bio je mjesto obilježavanja 9-og maja, Dana pobjede nad fašizmom. Vijence na Spomenik koji priča o slobodarima u gradu, ratnoj prijestonici Crne Gore, položila je delegacija UBNORA, predvodjena predsjednikom Gojkom Vlahovićem, delegacije Opštine sa predsjednikom Milosavom Bulatovićem kao i delegacija Vojske Crne Gore. Gojko Vlahović, predsjed-

nik UBNOR-a i antifašista Crne Gore je kazao da se i u ovakvim uslovima obilježavaju veliki datumi istorije a to je u svakom slučaju 9-ti maj. -U Crnoj Gori je sloboda na posebnom mjestu životnih vrijednosti.Ona je način života,način razmišljanja, cilj kojem se teži i koji se prenosi sa generacije na generaciju. Ponosni smo što su Crna Gora u Evropi a Kolašin u Crnoj Gori, dali veliki doprinos 9-om maju.

Sve nas to obavezuje sa čuvamo njegove tekovine i da nastavimo da gradimo Crnu Goru kao državu prosperitetnih i slobodnih ljudi. Da je u ime slobodara 9-og maja odbranimo od svi nasrtaja fašizma koji pokušava kroz neke druge forme djelovanja da ugrozi državnost i slobodarstvo Crne Gore. Baš na Dan pobjede želim da poručim da je Crna Gora naučila da pobjedjuje i da će sa pbjedama nastaviti, kazao je Vlahović. Dr.D.

Društvo/Hronika

Neđelja, 10. maj 2020.

Tokom prva tri mjeseca ove godine uhapšeno 139 osoba zbog teških krađa i razbojništava PODGORICA – Crnogorska policija za prva tri mjeseca ove godine uhapsila je 139 osoba osumnjičenih za krađe, teške krađe i razbojništva. U martu, kada je počela pandemija korona virusa procesuirane su ukupno 44 osobe zbog navedenih krivičnih djela od kojih 14 zbog krađe, 27 teške krađe i tri osobe za razbojništva. Uporedni podaci pokazuju da je broj ovih krivičnih djela manji nego prošle godine. U martu 2019. godine, naime, nadležnim tužilaštvima procesuirano je ukupno 70 osoba. - Zbog krivičnog djela krađa, u tom periodu, procesuirano je 38 lica, zbog teške krađe 23, a zbog sumnje da su počinili razbojništvo njih devet – saopšteno je Pobjedi iz policije.

Pandemija umirila i pljačkaše

Oblici

Razbojništva i krađe su česta krivična djela, a prema riječima advokatice Gorice Vujisić kvalifikacija zavisi od niza okolnosti: vrijednosti ukradene stvari, načina na koji je počinjeno krivično djelo, vremena kada se krađa dogodila… - U odnosu na navedene okolnosti, krađe se dijele na lakše i teže. Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi 150 evra onda govorimo o lakšem obliku ovog krivičnog djela i to o sitnoj krađi, utaji i prevari – navodi Vujisić. Ono što običnu krađu čini teškom, je kako ona dodaje, način izvršenja krivičnog djela. To su okolnosti koje mogu da se odnose na način izvršenja djela, posebnu opasnost učinioca, korišćenje posebnog sredstva ili posebne situacije za izvršenje djela. Kada govorimo o razbojništvima, ona impliciraju oduzimanje tuđe pokretne stvari upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom, s namjerom da se ,,prisvajanjem tuđe stvari pribavi za sebe ili drugog protivpravna imovin-

Uprava policije

sku korist“. Dakle, specifičnost ovog krivičnog djela u odnosu na krivično djelo krađa, je upotreba sile i prijetnje koja prethodi krađi – objašnjava naša sagovornica.

Kazne

Vujisić navodi da je za krađe propisana novčana ili zatvorska kazna do tri godine. Takođe, kako dodaje, počinilac će se kazniti istim kaznama za pokušaj ovog djela. - Kada je krađa počinjena obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostorija ili savladavanjem većih prepreka, kada učestvuju više osoba udruženih radi krađe, kao i u situaciji da je krađa izvršena u vrijeme požara, poplave, zemljotresa ili drugih nepogoda ili kada je učinjena iskorišćavanjem bespo-

moćnosti ili drugog teškog stanja nekog lica, počinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina – ističe Vujisić. Za krivično djelo razbojništvo propisana kazna je od dvije do 10 godina. - U zavisnosti od vrijednosti ukradenih stvari propisani su rasponi kazne, pa je tako propisano da ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 3.000 eura počinilac će se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina, a ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 30.000 kazniće se zatvorom od tri do 15 godina – kaže ona. Naša sagovornica smatra da se ne može govoriti o blagoj kaznenoj politici. - Kada imate u vidu da je, kao što sam navela, maksimalna propisana kazna dugotrajni za-

,,Slučajno“ se zatekli, i uglavnom misle da tu stvar ,,niko ne koristi“ Tokom dugogodišnje karijere, kako je kazala advokatica Vujisić, imala je dosta slučajeva u kojima je postupala kao branilac optuženih kojima se na teret stavljalo izvršenje krivičnog djela krađa ili krivičnog djela teška krađa. Zanimljivo je, kako kaže, da su izgovori, uglavnom, slični. - Iskazi okrivljenih svodili su se na to da su se zatekli slučajno na određenom mjestu ili u određenoj prostoriji pa je primjetio neku stvar npr. neki tehnički uređaj pa je misleći da to niko ne koristi smatrao da tu stvar može preprodati i tako doći do novca. Uglavnom motiv je isti – doći do novca, ili kako je to zakonom definisano pribaviti protivpravnu imovinsku korist – kaže Vujisić.

tvor, onda ne možemo govoriti o blagoj kaznenoj politici zakonodavca tako ali i primjene zakona. Kao što se može vidjeti, visina kazne zavisi od posebnih okolnosti izvršenja, odnosno od obilježja bića navedenih krivičnih djela. Kod blažih oblika krivičnog djela krađa, tzv. obična krađa, na žalost povratnika ima. Ono što posebno zabrinjava je da među povratnicima ima i maloljetnika i to uglavnom za krađe – objašnjava Vujisić. M. lazareVić

Zamijenjena posada teretnog broda ,,Budva“

Brod „Budva“

Iz Portugala zaplovili prema Nigeriji BAR - Kompletna posada broda „Budva“ zamijenjena je danas novom postavom koja broji 23 pomorca koji su pristigli vanrednim letom Montenegro erlajnza iz Podgorice u Lisabon. Brod „Budva“ je juče u 17,45 sati iz portugalske luke, gdje je stigao iz Hamburga, zaplovio prema Lagosu u Nigeriji. Kompanija Barska plovidba je, kako nam je potvrdio direktor Tihomir Mirković, let organizovala u saradnji sa crnogorskim avio-prevoznikom čija je letilica novu posadu prevezla do Lisabona. U Crnu Goru će se večeras vratiti zamijenjena posada i crnogorski državljani koji su zbog pandemije ostali u Portugalu.

V. K.V.

Goran Danilović juče dao izjavu u CB-u zbog najave organizovanog javnog okupljanja

Danilović: Ja ću da šetam, jer na to imam pravo po zakonu

Kolegijum TVCG tvrdi da je u Jutarnjem programu juče greškom emitovana numera kontroverznog hrvatskog estradnog muzičara Marka Perkovića Tompsona

Ispitaće okolnosti kako Razić: Izvinjavam se gledaocima je došlo do propusta Iz Savjeta RTCG kazali su da je emitovanje numera takvih autora samo po sebi skandalozno, a posebno na Dan pobjede nad fašizmom, odnosno Dan Evrope koja i razvija ideju slobode PODGORICA - Kolegijum TVCG saopštio je da je juče u Jutarnjem programu greškom emitovana numera kontroverznog hrvatskog estradnog muzičara Marka Perkovića Tompsona. - Treba istaći da tekst pjesme nije problematičan i nema političkih i nacionalističkih konotacija, mada će kolegijum ispitati okolnosti kako je došlo do propusta i preduzeti odgovarajuće mjere. Uz žaljenje zbog greške napominjemo da je u Jutarnjem programu bilo preko sat vremena razgovora i reportaža, upravo na temu antifašizma i podsjećanja na Dan pobjede i to s relevantnim gostima - saopšteno je iz Javnog servisa. Oni su, kako navode u saopštenju, radi zlonamjernih tumačenja, istakli da je jasna i svima poznata uređivačka politika RTCG koja je zasnovana na temeljima antifašizma i

evropskih vrijednosti. Nije bezazlen propust Odgovornost za emitovanje numere hrvatskog muzičara Marka Perkovića u Jutarnjem programu Radio Televizije Crne Gore mora biti utvrđena, jer je riječ o propustu koji ne smije biti okarakterisan kao bezazlen, kazali su iz Savjeta RTCG. - Savjet RTCG je zgranut činjenicom da je u Jutarnjem programu TVCG emitovana numera autora prepoznatog po fašističkim izjavama, pjesmama i ponašanju - navodi se u reagovanju. Iz Savjeta RTCG kazali su da su odmah nakon tog saznanja imali internu komunikaciju i zatražili odgovore uredništva i menadžmenta. - Savjet smatra da se odgovornost može i mora utvrditi, jer je riječ o propustu koji ne smije biti okarakterisan kao bezazlen - navodi se u reagovanju.

Iz Savjeta RTCG kazali su da je emitovanje numera takvih autora samo po sebi skandalozno, a posebno na Dan pobjede nad fašizmom, odnosno Dan Evrope koja i razvija ideju slobode. - Javni servis mora da baštini antifašističko nasljeđe na koje Crna Gora može i mora biti ponosna - rekli su iz Savjeta. Kako su naveli, promovisanje autora koji pripadaju, ili podržavaju bilo koji oblik i formu fašizma je apsolutno neprihvatljivo i za svaku osudu. - Svi članovi Savjeta su zaista bili iznenađeni izborom muzike. Savjet smatra da se dan morao započeti numerom koja baštini i promoviše antifašizam i borbu za slobodu crnogorskog i ostalih naroda - navodi se u reagovanju. Iz Savjeta su dodali da vjeruju da postoji sasvim dovoljan broj pjesama, adekvatnih prilici, brojnih renomiranih cr-

Povodom emitovanja numere kontroverznog hrvatskog muzičara oglasila se i voditeljka Marija Razić. Ona je na svom Instagram nalogu uputila izvinjenje svim gledaocima te cjelokupnoj crnogorskoj javnosti. -Jutros sam na samom početku Jutarnjeg programa greškom emitovala numeru Marka Perkovića Tompsona “Ne boj se”. -Imajući u vidu kontroverze koje se tiču ličnosti izvođača, upućujem izvinjenje svim gledaocima RTCG-a kao i cjelokupnoj crnogorskoj javnosti. Još jednom ponavljam da zaista nijesam imala namjeru da na ovaj način provociram bilo koga, te sa žaljenjem konstatujem da je došlo do nedopustivog propusta koji je veći i zbog same činjenice da je danas dan kada se sjećamo herojskog antifašističkog pokretanapisala je Razić.

nogorskih kantautora i izvođača i upravo su one morale da r. P. budu primarni izbor.

Goran Danilović

PODGORICA – Poslanik Ujedinjenje Crne Gore Goran Danilović juče je dao izjavu u Centru bezbjednosti Podgorica zbog najave organizovanog javnog okupljanja u vrijeme kada je to zabranjeno mjerama NKT-a i Vlade. On je kazao da protestuje što je dobio takav poziv, jer on, nažalost, nije organizator, ali bi volio da su redovne prilike da to može biti. - U video-zapisu sam obavijestio javnost da ću u nedjelju šetati ulicama grada u kojem sam rođen u dozvoljeno vrijeme, da ću šetnju početi u 20 sati sa trotoara pored Hrama Hristovog vaskrsenja i nakon šezdeset minuta, otprilike, završiti u blizini istog mjesta. Jasno sam kazao da koristim svoje pravo da šetam u vrijeme kada je to dopušteno svakom građaninu, da ću poštovati pravila i svojom tišinom izraziti protest zbog neustavnih ograničenja ljudskih prava i sloboda građanima pojedincima od stra-

ne NKT-a i Vlade Crne Gore. Nikoga nisam pozvao da mi se pridruži, ali s obzirom na to da je u tom trenutku šetnja gradom dozvoljena, ja ću od onih koji eventualno budu šetali u istom pravcu kao i ja, držati propisanu distancu kazao je Danilović u izjavi. On je saopštio da već duže od 25 godina pripada školi peripatetičara što ga obavezuje da svaki dozvoljeni i slobodan trenutak iskoristi za fizički pokret i duhovno okrepljenje. - Napominjem na kraju da bih s ponosom organizovao veliku protestnu šetnju, pa i protestni skup zbog kršenja ustavnih i zakonskih normi od strane Vlade, ali da nažalost zbog ograničenja mjera, odnosno do njihovog prestanka to ne mogu učiniti. Ne mogu znati koliko će ljudi šetati u tišini večeras od 20 sati i ćuteći dijeliti moju zabrinutost – kazao je Danilović poručivši da će on da šeta, jer na to ima zakonsko pravo, a ostali građani kako hoće. r. P.

Društvo

Neđelja, 10. maj 2020.

Kako se na Univerzitetu Crne Gore u vrijeme pandemije korona virusa odvija onlajn nastava

Studenti daju izjavu da su sami radili kolokvijum PODGORICA – Na fakultetima Univerziteta Crne Gore od 16. marta, otkako su ,,zaključane“ ustanove visokog obrazovanja, radi sprečavanja širenja korona virusa, nastava se izvodi u virtuelnim učionicama. Kako se epidemiološka situacija još nije normalizovala do mjere da se znanje studenata počne provjeravati u prostorijama fakulteta, brojni profesori organizuju onlajn ispitivanja, što je, između ostalog, veliki izazov, jer može li se u tom procesu isključiti opcija korišćenja prepisivačkih metoda?! Na koji način se odvija onlajn nastava na fakultetima, kako su organizovani kolokvijumi, je li bilo određenih poteškoća u njihovoj realizaciji, koliko je takav način ispitivanja vjerodostojan, jesu li sniženi kriterijumi ocjenjivanja - samo su neka od pitanja na koja nam nije odgovoreno sa Univerziteta Crne Gore. O ovoj temi razgovarali smo sa čelnicima pojedinih fakulteta, a neki od njih su nam ispričali da se ovakav vid nastave prvi put primjenjuje u tim ustanovama – kao, na primjer, na Građevinskom fakultetu. Dekanica tog fakulteta prof. dr Marina Rakočević, pojašnjavajući na koji način organizuju nastavu, kaže da su studenti koji polažu kolokvijume onlajn dužni da nakon što nastavniku pošalju svoje radove, napišu i izjavu da su sve radili samostalno. Iako je ova situacija dovela do toga da, za sada, nema nastave kakva je bila predviđena planom i programom, dekan Filozofskog fakulteta prof. dr Goran Barović ističe da se na ovakav način ispunjavaju sve obaveze koje su predvidjeli i da ne postoji nikakav razlog za ublažavanje kriterijuma za onlajn kolokvijume. Dekan prof. dr Stevo Popović, s druge strane, kaže da je način ispitivanja preko ,,Moodle“ platforme vrlo objektivan, te da mu je žao što je nije i ranije koristio u većem obimu. A podekanica za nastavu Medicinskog fakulteta prof. dr Aleksandra Božarić-Vuksanović saopštila

Rakočević: Postoje uslovi koji omogućavaju studentima da uspješno savladaju gradivo je da nije moguće organizovati provjeru znanja za sve predmete, zbog specifičnosti i vrednovanja kliničkih vještina, pa će za njih ispitivanje upriličiti kada prestanu mjere za suzbijanje širenja korona virusa. To je predviđeno, između ostalog, nedavnom odlukom Senata Univerziteta Crne Gore gdje stoji da ukoliko se polaganjem predispitnih obaveza studenti oslobađaju dijela gradiva, provjera znanja će biti organizovana u posebnom terminu prije ispita ili zajedno sa ispitom.

VANREDNA ORGANIZACIJA

A tome nije samo pribjegao Medicinski fakultet. Dekanica Građevinskog fakulteta prof. dr Rakočević kaže da se njihovi kolokvijumi uglavnom sastoje od pismene izrade računskografičkih zadataka u kombinaciji sa usmenom provjerom znanja, te za većinu predmeta, a u zavisnosti od broja studenata, nije moguće organizovati kvalitetne, mjerodavne i validne provjere znanja ovog tipa, osim na klasičan način, u učionici - kad se za to steknu uslovi. Prema njenim riječima, onlajn polaganje kolokvijuma uglavnom je organizovano na

Barović: Nije bilo negativnih komentara na ovakav vid komunikacije sa studentima

Popović: BožarićPraktična nastava Vuksanović: u značajnoj mjeri Nije moguće bila ograničena. organizovati Radujemo se provjeru brzom povratku znanja za sve u učionicu predmete

Nema žalbi na organizaciju nastave Predsjednik Studentskog parlamenta Danilo Jelovac kazao je za Pobjedu da, imajući u vidu utiske studenata, zadovoljni su realizovanjem onlajn nastave. Kaže da su u velikom procentu prisustvovali predavanjina, ali ,,da moramo biti svjesni da je uživo odnos profesor - student ipak najbolji i najproduktivniji“. - Moramo, takođe, biti i svjesni činjenice da određeni vid nastave nije mogao biti održan onlajn putem, prije svega ovdje mislim na laboratorijske vježbe, praktičnu nastavu i slično – rekao je on.

predmetima na kojima kolokvijumi nose do 50 odsto od ukupnog broja bodova, pri čemu se polaganje organizuje u manjim grupama. - Na određenom broju predmeta, uglavnom na specijalističkim studijama gdje imamo manji broj studenata, kolokvijumi se organizuju onlajn. Onlajn pismeno polaganje podrazumijeva polaganje putem e-mail-a (u vrijeme kada je zakazano polaganje, nastavnik e-mail-om dostavlja studentima zadatke, studenti imaju vremenski rok (na primjer, tri sata) u okviru kog treba da pošalju nastavniku svoje radove (skenirane ili fotografisane, uz izjavu da su radili sa-

Na adresu Studentskog parlamenta ,,nijesu pristizale žalbe na način organizovanja nastave pod ovim okolnostima“. - Što se tiče polaganja kolokvijuma i ispita, siguran sam da su svi koji su bili u mogućnosti da na adekvatan način realizuju određenu provjeru znanja to i učinili onlajn putem. Oni koji nisu bili u mogućnosti da onlajn putem ispitaju studente (struktura materije), organizovaće provjere znanja kada se vratimo u učionice i amfiteatre – poručio je on.

mostalno) – pojašnjava ona. Dodaje da se onlajn polaganje u virtuelnoj Zoom učionici odvija na način da nastavnik/ saradnik vizuelno prati studente dok rade kolokvijum, na papiru ili na računaru, uz dostavljanje radova imejlom, kao i polaganjem putem testova na Moodle platformi. A osim ovih platformi, podsjeća Rakočević, već sedam sedmica se nastava odvija i putem Skajpa i Vajbera…, te ističe da su nastavnici i saradnici pripremili nastavni materijal koji je dostupan svim studentima i omogućava im da, uz ostalu literaturu, mogu kvalitetno savladati gradivo. - Iako smatramo da su prava učionica i neposredni kontakt, odnosno interakcija studenata i nastavnog osoblja, teško zamjenjivi u kvalitetnom obrazovnom procesu naših studenata, očigledno je da i studenti i nastavno osoblje Građevinskog fakulteta ulažu veliki napor da i u ovim specifičnim uslovima rada nastavni proces teče bez značajnih zastoja i sa zavidnim kvalitetom. Smatramo da postoje uslovi koji omogućavaju studentima da uspješno savladaju gradivo ukoliko redovno i posvećeno izvršavaju svoje obaveze– uvjerena je ona. Na pitanje jesu li studenti, možda, dobili bolje ocjene nego ranije, kaže da u ovom trenutku ne može da saopšti odgovor, studenti tokom semestra skupljaju bodove na predispitnim provjerama znanja prema kurikulumima svakog

od predmeta (grafički, semestralni i seminarski zadaci, kao i kolokvijumi), nakon čega se ti bodovi sabiraju sa onima na završnom ispitu, kako bi bila formirana ocjena. - Jasnu sliku ćemo imati tek nakon završnih ispita, kada se može napraviti analiza prolaznosti i izvršiti poređenje sa uspjehom iz prethodnih studijskih godina – kaže ona.

METODOLOGIJA ODGOVARA

I na Filozofskom fakultetu se ispituju studenti preko Zooma i Modla, na predmetima gdje je to bilo moguće. Dekan prof. dr Barović kaže za predmete kod kojih to nije izvedeno na ovakav način, provjera znanja će biti organizovana po principu ispita koji će tretirati kompletno gradivo. Dodaje da su napravljene vajber grupe i mejling liste kako bi dostupnost materijala studentima bila veća. - Za sada nije bilo negativnih komentara na ovakav vid komunikacije sa studentima i radimo najbolje što se može u datim okolnostima. Moramo imati razumijevanja za to da svi ne posjedujemo moderna sredstva za komunikacije i nemamo mogućnosti pristupa internetu, zbog čega se moramo prilagoditi svima i izaći u susret koliko je maksimalno moguće – kaže on. Kako će se dalje nastava odvijati, dodaje Barović, sve zavisi od mjera Nacionalnog kooridnacionog tijela koje će biti pre-

sudne za dalju realizaciju nastavnog procesa. - Ako dođe do ublažavanja mjera, vratićemo se na već utvrđene postupke provjere znanja što znači, kolokvijumi i završni ispiti, u protivnom organizovaćemo samo završne ispite koji će tretirati kompletno gradivo, od 0 do 100 kredita. Na UCG pa i na Filozofskom fakultetu se kompletan proces rada odvija bez zastoja pa još imamo vremena da sve postupke sprovedemo do kraja, a da kvalitet ne bude doveden u pitanje – rekao je on. Dekan prof. dr Stevo Popović zadovoljan je kako se odvija nastava u ovoj specifičnoj situaciji. Ispričao je da je teorijska nastava redovno držana, tako da studenti nisu bili uskraćeni za bilo koji dio, dok je praktična u značajnoj mjeri bila ograničena. - Zahvalio bih se javno našim saradnicima u nastavi, koji su, takođe odgovorili specifičnim zahtjevima i pripremali video materijale koji su nadomjestili u određenoj mjeri neodržavanje praktične nastave na terenu. Kako se mjere ublažavaju iz dana u dan, namjeravamo da stavimo poseban akcenat na praktičnu nastavu u vremenu koje je preostalo u tekućem semestru predviđeno za nastavu – kaže on. Dodaje da je, zaista, teško reći da li su studenti ostali uskraćeni i da li su uspjeli da savladaju predviđeno gradivo. - Vjerujem da jesu u maksimalnoj mjeri u kojoj je to bilo moguće, ali je važno naglasiti i da su mnogo toga naučili, i oni, studenti, ali i nastavnici, koji su svakodnevno držali nastavu u virtuelnim učionicama, koji su naučili da postavljaju materijale po raznim platformama. Posebno smo ponosni na nastavni kadar u srednjim i starijim godinama – kaže Popović. Nije dobijao bilo kakve informacije koje ukazuju da je u ovoj priči bilo problema. Studenti su, ističe dekan, na predmetima koje izvodi bili vrlo angažovani i kooperativni, te da su prvi kolokvijumi izvedeni na najboljem mogućem nivou. -Bitno je naglasiti da Moodle platforma nudi mnogo mogućnosti, čak i više nego tradicionalni način ispitivanja, ali zahtijeva i veliko vrijeme i odricanje nastavnika da isto pripremi, tako da moram naglasiti da sam mnogo bio angažovaniji ovog puta, nego kada su to ranija ispitivanja bila u pitanju. Sve u svemu, radujemo se da se vratimo u naše učionice, ali smo stekli značajno znanje i iskustvo, koje ćemo, siguran sam, moći da iskoristimo u budućnosti – kazao je Popović. I prodekanica Medicinskog fakulteta prof. dr Božarić-Vuksanović istakla je da su, takođe, studenti svih studijskih programa Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore ,,izuzetno odgovorno i savjesno pristupili konceptu učenja na daljinu“. N.ĐURĐEVAC

10 U fokusu: KORONA VIRUS Doktor iz Bara deveta žrtva kovida 19 u Crnoj Gori

Neđelja, 10. maj 2020.

Pogled iz inostranstva: Dvije mlade Kolašinke, sestre Jelena i Marija Mede vrijeme“ provele u Italiji, i dalje su u regiji Lacio

Zdravo smo i dobro, javljale su ocu Zoranu i majci Tatjani u Kolašinu. Pratile semestre preko onlajn platformi. Čitale, Vojni helikopter kojim je oboljeli prebačen u Grac trenirale jogu, usavršavale se u kulinarstvu. Sada se spremaju za PODGORICA - Pedeset Kako je objavljeno na Tviter dvogodišnji pacijent obonalogu Kliničkog centra, pa- diplomske lio od kovida-19 koji je necijent koji je u Grac tran- ispite na davno iz Kliničkog centra sportovan 30. aprila nažalost Crne Gore transportovan nije uspio u borbi sa kovi- prestižnim za Grac na liječenje, premidom 19. nuo je, potvrđeno je iz zva- Tužna vijest podsjeća nas univerzitetima ničnih izvora. na to koliko smo ranjivi i sve u Rimu nas još jednom upozorava i

Dvije nedjelje nij otvorile vrata st

Preminuo pacijent liječen u Gracu

Riječ je o ljekaru Opšte bolnice Bar koji je deveta žrtva korona virusa u Crnoj Gori. Pacijent je zaražen virusom još na početku epidemije u Crnoj Gori, a liječen je u barskoj bolnici i u Kliničkom centru odakle je transportovan u Austriju.

opominje da ni najmodernija medicina nije svemoćna saopšteno je iz KCCG. Podsjetimo, Vojska Crne Gore sa četvoročlanim timom Kliničkog centra naše zemlje, 30. aprila helikopterom je transportovala pacijenta za Grac na liječenje. R.P.

Zgrada Instituta za Javno Zdravlje

IZJ: Juče analizirao 150 uzoraka

Bez novih slučajeva zaraženih koronom PODGORICA - Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da do jučerašnjeg popodnevnog presjeka, tokom kog je analizirano 150 uzoraka, nije bilo novih slučajeva infekcije korona virusom. Broj ukupno inficiranih od početka pandemije je i dalje

PODGORICA - Jelena (25), starija sestra je pokušavala da ne čita vijesti. Marija (22), mlađa sestra je nastojala da konstantno prati što se dešava. Nijesu mogle da ne vide one potresne slike iz Lombardije. Bile su sigurne da će olakšati sebi boravak u karantinu ako što manje čitaju o virusu. Priznaju da nije bilo straha, ali zabrinutost i za njih i za najbliže je bila prisutna. Jelena je bila hrabrija i trudila se da Mariji olakša korona atmosferu koju je ona teže podnosila. Kada je virus bio na vrhuncu dvije nedjelje nijesu izlazile iz kuće. Dvije mlade Kolašinke, dva uspješna studenta, Jelena i Marija Medenica su, nakon svih onih strašnih scena koje smo gledali u Italiji, dobro i zdravo. Tako kratak i jasan raport su svakog dana slali ocu Zoranu, majci Tatjani u Kolašinu i bratu Marku u Rusiji. Dobro smo i zdravo... Sada se prisjećaju lagodne atmosfere u kojoj su dočekale početak priče o koroni. -Ni mi, niti bilo ko iz našeg okruženja, nijesmo toliko ozbiljno shvatali situaciju. Već početkom marta su krenule

I jedna i druga se pripremaju za postdiplomske

Marija i Jelena Medenica

ozbiljnije mjere, zatvaranje škola, prodavnica, restorana, pozorišta, muzeja. Situacija je postala ozbiljna i odlučile smo da sve ispoštujemo i da ostanemo kući. Kada je epidemija bila na vrhuncu, bile smo zatvorene u stanu. Izbjegavale smo izlaske i kontakte sa ljudima. Trudile smo se da maksimalno ispoštujemo mjeru zabrane kretanja. Na sreću, i na početku i tokom epidemije, regija Lacio gdje mi živimo, nije bila pogođena virusom kao sjever Italije-kaže Jelena. Bile su danima zatvorene u stanu. Dešavalo se da i po dvi-

324, oporavilo se njih 274, dok je trenutno oboljelih 42 i to u Podgorici 20, Ulcinju 10, Baru četvoro, Gusinju troje, Plavu dvoje i Nikšiću, Herceg Novom i Bijelom Polju po jedan oboljeli. Trenutno su pod nadzorom IZJ-a 1.192 osobe. Od početka pandemije u Crnoj Gori je umrlo osam osoba. R. P.

je nedjelje ne izađu iz stana. Ali zatvorene sa svojim kreacijama i idejama. Sa udžbenicima i literaturom. Zahvaljujući savremenoj tehnologiiji, semestar nijesu izgubile jer su predavanja organizovana onlajn, preko raznih platformi. Vrijeme je prolazilo sporije, ali nijesu dozvolile da im bude dosadno... -Dobile smo odmor koji nijesmo planirale. Smatramo da smo ga dobro iskoristile. Dane provodimo uz knjige i filmove-pričaju sestre Medenica. Za Mariju su neizostavni papir i olovka.

-Radimo jogu, fizički smo aktivne. Dobile smo slobodnog vremena za usavršavanje kulinarskih sposobnosti. Inače, izolacija na neki način i dalje traje. Od 4. maja je došlo do ublažavanja mjera, imamo mogućnost za rekreaciju na otvorenom, napolju se možemo kretati bez maski dok su i dalje obavezne u zatvorenom javnom prostoru. Uz sve to i situacija sa virusom je stabilnija, broj oboljelih i preminulih od virusa je sve manji-kaže Marija. Moda i pozorište, što je sfera interesovanja i stručne i životne posvećenosti Marije i Jelene, neće biti isto poslije korone, smatraju naše sagovornice. -Pozorišta u Italiji su zatvorena do daljnjeg i vjerovatno ne-

Stevo Vučinić pisao Milutinu Simoviću

Očekuje da će i CPC biti pozvana i obavještavana Stevo Vučinić

PODGORICA - Potpredsjednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić koji je protestovao zbog toga što na prekjučerašni sastanak NKT-a sa predstavnicima vjerskih zajednica nije pozvana Crnogorska pravoslavna crkva, saopštio je

juče da je uputio pismo predsjedniku NKT-a Milutinu Simoviću. U pismu je tražio od njega da budu obavještavani o svim mjerama, navodeći da i oni imaju potrebe za vjerskim skupovima te da bi bio red da budu pozvani. - Nakon moje urgencije Simoviću nadam se da ćemo biti pozivani i redovno obavještavani o mjerama i dogovorima koji se tiču vjerskih zajednica – naveo je Vučinić. Kako je kazao, Vučinić je prethodno pisao ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću i dobio odgovor da se slaže sa zahtjevima da njeni predstavnici budu uključeni. Podsjetimo, Vučinić je kazao da je nepozivanje na sastanak uvredljiv odnos Naci-

onalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti prema CPC i njenim vjernicima. - To je neprihvatljiv, nekorektan i necivilizovan način, jer u državi Crnoj Gori postoji više vjerskih zajednica, a jedna od njih je CPC, koja se apsolutno pridržava svih mjera koje je propisalo NKT-a. Isto tako se ponašaju eparhije i parohije CPCu Argentini, na Siciliji, u Rimu, Beču, u Briselu, Hrvatskoj i Njemačkoj. Dakle, poštujemo sve mjere, ali u Crnoj Gori, ne samo ovoga puta nego sistematski, doživljavamo jednu vrstu neprihvatljivog odnosa, koji pokazuje čak jednu dozu prezira, što nam je neshvatljivo - rekao je Vučinić za Pobjedu. R.P.

U fokusu: KORONA VIRUS

Neđelja, 10. maj 2020.

enica su „virus

jesmo tana

Moda, umjetnost, muzika, pozorište...

OSVRT:

Marija Medenica je student treće i završne godine osnovnih studija Modnog dizajna na Akademiji di Belle Art di Roma u Rimu. Zadovoljna je dosadašnjim tokom studija, a taj uspjeh je stvorio potrebu za daljim usavršavanjem. Uskoro treba da diplomira. Planira master studije koje bi voljela da upiše u Milanu ili negdje drugo u inostranstvu. Jelena Medenica je završila osnovne studije Fakulteta za umjetnost, muziku i spektakl, odsjek za pozorište na Univerzitetu Roma Tre u Rimu. Trenutno je na završnoj godini magistarskih studija za pozorišnu teoriju i kritiku. Planira da ostane u Rimu jer misli da je Italija kao zemlja umjetnosti idealna da napreduje i da se razvija u svom poslu

Kultura u medijima tokom pandemije:

Vratiće se gdje je bila, samo da sve ovo prođe » Piše: Jelena NelevićMartinović, novinarka Vrijeme dosade i neizvijesnosti je najbolje moguće za kulturu i umjetnost. I za stvaranje i „konzumiranje“; uživanje ili prekraćivanje tog istog vremena. Svakodnevni život je većini na stendbaj modu i preselio se na društvene mreže. Svi su se željeli okrenuti onome za što godinama nemaju vremena - da čitaju, uče, slušaju i jesu - ali uglavnom u sferama gastronomije, razotkrivanja, smišljanja i sakupljanja teorija zavjera, učenja o mikrobiologiji i elektromagnetnim talasima. Kulturni sadržaji koje tokom „normalnog života“ zapostavljamo uz grižu savjesti, i u posebnim okolnostima ne mogu da dođu na prvo mjesto. Preko bijelih linija brašna i toalet papira, kao preko zebri na ulicama prolaze dani „evo sad ću“... namještajući dupe dublje u omiljenu rupu na kauču.

KULTURA NA KLIK

e studije na umjetničkim fakultetima

Rizikovale i ostale u Italiji Sestre Medenice kažu da su u konstantnom kontaktu sa ocem i majkom u Kolašinu i bratom koji je u Rusiji. Zabrinjava ih razvoj virusa u Rusiji, ali vjeruju da će stariji brat Marko izbjeći rizike virusa. Krajem marta naša država Crna Gora je organizovala avio-prevoz od Rima do Podgorice. Bilo nas je pomalo strah za naše

će biti otvorena do naredne sezone što će imati posljedica po italijansku kulturu. Ni moda neće biti ista. Kao i cijeli svijet, tako će i modni dizajneri, pa čak i oni najveći, osjetiti ekonomsku krizu. Modni dizajn treba da se fokusira na komade koji će duže biti u trendu-kaže Marija.

najbliže jer ipak dolazimo iz jednog rizičnog područja. Međutim i u takvoj situaciji smo razmišjale unaprijed. Razmišljale smo o činjenici da kasniji povratak u Italiju neće biti omogućen jer imamo obaveze na fakultetma. Život će se nastaviti i poslije korone, a nama je bilo stalo da budemo što bliže Univerzitetu. Roditelji znaju kakve su naše radne navike i ambicije, tako da su nas u potpunosti razumjeli - pričaju sestre Medenice.

Sestre Medenice su stalno pratile situaciju u Crnoj Gori. Srećne su i ponosne što virus nije donio previže inficiranih i preminuih i što je država reagovala brzo i efikasno. Posebno na građane koji su striktno poštvali mjere zabrane. Uglavnom dva puta godišnje dolaze u Crnu Goru. Bile su za novo-

godišnje i božićne praznike. Vjeruju da će situacija sa koronom dozvoliti da ljetnji odmor provedu u Kolašinu i Crnoj Gori. Da uhvate zalet i vjeru kako njihov svijet umjetničkog dokazivanja, može dati dodatnu snagu za dane i godine poslije korone. Dr. DRAŠKOVIĆ

Policija procesuirala 14 osoba zbog kršenja mjera NKT-a

Beranci prednjače po krivičnim prijavama

PODGORICA – Četrnaest osoba procesuirano je zbog kršenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti, saopšteno je iz Uprave policije. Krivične prijave podnijete su protiv sedam oso-

ba iz Berana koje su tokom petka kršile mjere. Kako je navedeno na Tviter nalogu Uprave policije prijave su podnijete i protiv tri osobe u Podgorici i po dvije u Herceg Novom i Ulcinju.

B. R.

Kultura je u medijima dobila prostor isključivo zbog nedostatka aktuelnog materijala koji obično proizvodi svakodnevica. Već godinama unazad, najtanji sa kulturnim sadržajima i samim novinarskim pristupom kulturi su štampani mediji, koji su i najograničeniji. Jer se čitaju. U sve vizuelnijem, multimedijalnom društvu, štampa je vintage, hipsteraj, elististička, prošlost... kako je god nazovete možete da budete u pravu. Ali je štampa stvar kulture i ona je kultura u medijima. Ona je posljednja odbrana nepismenosti, kao što su lektori, kako je to jedan moj urednik govorio“ posljednja odbrana od gluposti“. I zato štampani medij treba da se posmatra kao kultura u medijima - sada. Osim pravopisa, semantike i stilistike, čitalac bi trebalo da može da nauči i pravila kulturnog pisanja teksta, bonton izražavanja, i osnovnu kulturu čitanja svih tekstova koji će mu izgraditi filtere za lažne vijesti, žutu štampu, polupropustljive informacije i „dam ti - daš mi“ tekstove. S obzirom na to da kafane ne rade, da se ne mora raniti i izlaziti iz pidžame i ići do trafike, štampa ide „na internet“. Pandemija je konačno eutanazirala novine. Portali mogu sve. Od teksta do videosadržaja na jednom mjestu. Sadržaji su kao nasumice ponekad ubacivani u rubrike Zabava i Kultura, što je najjasnji znak o tome kako se danas kreiraju sadržaji. Ne umjetnost. Upravo kultura. Preseljenje na mrežu tradicionalnih umjetnosti je došlo par dana nakon proglašenja svjetske krize. Veliki svjetski muzeji su prvi iskoračili u virtuelnu dimenziju. I svi su odjednom šerovali Luvr, pisali o tome kako vole barok više od moderne, ispisivali

rečenice sa Vikipedije o starim majstorima... I neka su. Neko je nešto vidio, pročitao, zapamtio, dotaklo ga i postao je fan. Stvar je u tome da su i do proglašenja pandemije na internetu bile dostupne izložbe, biblioteke, koncerti... but before it was cool. Nije imalo oznaku #stayathome, #COVID19. Kulturni sadržaji se recikliraju, repriziraju, ali prikazuju više nego ikad. I to je dobro. Bez obzira na to što se umjetnost uzima s distancom, možemo da vidimo što se radilo, da li zaista nemamo vremena ili nas ne zanima neko kulturno prosvjetljenje, služi li knjiga samo kao dobar detalj za Instagram. Za crnogorsku kulturnu scenu se desio jedan fenomenalan trenutak koji će raščistiti brojne dileme – šta je ona, kakvi su to filmovi ili predstave o kojima se pričalo a malo ko ih je vidio, kakve su te izložbe, slikarske kolonije, saznaćemo ko su ti pisci ili komesari koji određuju „valja li nešto i treba li mu dati para“, na što se troši novac iz budžeta. Da ko god ima internet ili TV može da kaže, znam, vidio sam, čuo sam, (ne)sviđa mi se. Kulturno, naravno. Jer umjetnost može i treba da se sviđa i ne sviđa i svako od nas ima pravo da nešto ne smatra za kulturni sadržaj. Izolovana godinama i na marginama crnogorskog društva, izvađena je iz arhiva, da popuni rupe. Emisije koje smo gledali davno, mi neki kao djeca, opet su na TV. U produkciji TVCG. Kad smo posljednji put imali dobru emisiju za djecu u produkciji neke crnogorske kuće? Ili je situacija natjerala neke institucije da odgovore pa su napravili onlajn postavke, kao što je to Moderna galerija uradila sa izložbom djela Rista Stijovića (zaslužio je konačno). Ili je Ministarstvo kulture odlučilo da podijeli pola miliona eura nezaposlenim umjetnicima ili firmama kako bi prevazišli egzistencijalnu, a ne stvaralačku krizu. Odlično je što je kultura izašla pred najširu moguću publiku. Na ovaj način se možda može nadoknaditi izgubljeni kontinuitet u praćenju i usvajanju kulturnog sadžaja. Što nam svima može dati znanje da prepoznamo osrednjost. Koju mi plaćamo.

KNJIGA I HLJEB S ozirom na situaciju, možda je književnost najviše profitirala kao umjetnost. Vremena osame i izolacije se kroz psihološku ravan često vizuelizuju kao meditativno vrijeme, ili vrijeme čitanja. S obzirom na to da smo zahvaljujući socijalističkom obrascu nakon Drugog svjetskog rata jednostavno odrasli u kulturi koja je bila definisana knjigom i hljebom, možda smo opet na istom fonu. Nedostatak vremena više ne može da bude izgovor,

pa knjige kupljene da bi se nekad pročitale polako s polica dopuzaju do stola, trosjeda fotelje, možda u početku dremljivo, a kasnije sa sve većom kondicijom – i eto puno je ljudi pročitalo puno knjiga. Besplatnih knjiga na internetu ima, doduše poništavajući autorska prava, ali knjiga se uvijek mogla ukrasti. Surfanje iz dokolice nas dovede do zanimljivih naslova, koje na kraju skinemo. Čitanje je vještina koja zahtijeva ozbiljan psihološki i fiziološki angažman. Za razliku od drugih vidova umjetnosti koje nas zavedu ili smo prosto natjerani na njih iz apatije, knjige i publikacije su dobile čisto slobodno vrijeme i određene su sopstvenim umom prije nego time da je prst zastao na dugmetu. Kao fina starinska princes krofna umjesto keksa iz kutije. Mjesto koje je kultura u medijma zauzela od 16. marta je ono koje treba da ima i u normalnim okolnostima. Ona nije flaster na izolovanu dušu. Ona je koža koju svako od nas nosi svakog dana. Po našem iznenađenju što vidimo neki film ili predstavu na televiziji shvatimo da nam je falila, ili prosto konstatujemo da je nije ni bilo, a da bi eto moglo...

IZGNANSTVO Odavno je izbačena iz dnevnika, u velikom broju medija su posljednih godina upravo redakcije za kulturu kresane i tako se smanjivali troškovi, portali su bili zbunjeni narativima i nisu mogli da je odvoje od šoubiznisa. I to se vidi u tome koje su zabavne emisije najgledanije. Svi su pogledali Farmu ali je malo ko pročitao. A ne može se baš reći da ta knjiga nije dobra. U vrijeme kada se ne proizvode vijesti, kada se život vrti oko dvije riječi, kultura je pur-pjena. Moralo je biti više, uvijek. Zbog rupa između dnevnika i turskih serija i dalje nemamo pojma o identitetu, istoriji, najboljim crnogorskim piscima, slikarima, naučnicima, ljudi se zabezeknu kad čuju da imamo nobelovca. Kada se život vrati u normalu i počne da proizvodi vijesti i aktuelne teme, kultura će se vratiti na svoje mjesto. Baš kao što će nestati zebre od toalet papira i brašna preko karantinskih ulica, tako će i svakodnevica ponovo prekrečiti kulturu. (Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici i Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora projekta)

12 Aktuelno

Neđelja, 10. maj 2020.

PANDEMIJA KOVIDA-19: Jesmo li na pragu katastrofe?

Priroda je velika knjiga, nijesmo još naučili kako se pravilno čita » Piše: Prof. dr Staniša IVANOVIĆ

Grip je periodična epidemijska pojava izazvana različitim tipovima virusa na koje ljudski organizam nema prirodno stečen imunitet. Virusi dolaze iz svemira, u prvom redu sa kometa • Postoji dobra korelacija između perioda pojačane Sunčeve aktivnosti i perioda pandemija gripa na zemlji. Pikovima pojačane Sunčeve aktivnosti odgovaraju pandemije gripa: H1N1, H5N1, H2N2, H1N1, H2N2, H2N2, H1N1, H0N1, H Sin.N1 • Većina prirodnih katastrofa nastaje usred astronomskih promjena putanje Zemlje, erupcija vulkana, dejstva zemljotresa i cunamija. Najveće posljedice ima globalna promjena klime

Nekoliko mjeseci naša Gea grca od opasnog virusa kovid-19, koji pokazuje tendenciju širenja. Da li smo na pragu katastrofe nezabilježene u novije vrijeme? Otkuda dolaze virusi? Kakve su bile katastrofe u prošlosti?

KATASTROFE U PROŠLOSTI

Kataklizme (grčki kataclismos - velika katastrofa), kao eho dalekih minulih događaja iz prošlosti, oduvijek su privlačile ljudsku pažnju. To je posljedica njihovih ogromnih razmjera i nesagledivih posljedica. U njima su nestajali narodi, propadale kulture i civilizacije. Drevni Svijet je prepun mitova i sjećanja na ranije katastrofe. Priče o praistorijskim narodima, džinovskim praljudima, kiklopskim graditeljima, nalazimo ne samo u hebrejskoj biblijskoj literaturi, već u hronikama praktično svih civilizovanih naroda Evrope, Azije i Amerike. Sve to ukazuje na čvrsto vjerovanje o postojanju ranije izuzetne kulture. Biblija tu činjenicu smatra dijelom istorije i uzima je za gotovu stvar. Ep o Gilgamešu ne samo da pominje, već opširno opisuje Potop. Helenski mitografi govore o Zlatnom dobu, dok su svete indijske knjige Rigvede prepune podataka o praistorijskoj prošlosti. O njoj pričaju brojne irske i velške legende. U većini priča drevni Svijet nestaje usljed katastrofa koje izaziva poročnost vladara. O tom Svijetu, govori se kao o svijetu koji je postojao u nekom vremenu tako dalekom, da je kroz predanja ostao samo blagi nagovještaj o njegovoj istoriji.

KATASTROFE KROZ ISTORIJU

Drevni Sumeri: Najstariji pisani izvori o katastrofama potiču od drevnih Sumera, koje je otkrio francuski orijentalist njemačkog porijekla Oppert Jules, (1825-1905), tumačeći asirsku klinastu azbuku. Sumersko-Vavilonski Ep o Gilgamešu smatra se pra-izvorom cjelokupne epske poezije i najvrjednije ostvarenje Asirsko-Vavilonske književnosti. U Sumerskoj poemi opisuje se slika Potopa: Ut-Napisti, jedinom čovjeku koji je preživio potop, javio se u snu bog Ea i upozorio da će ljude kazniti potopom, zbog počinjenih grehova. Riješio je da samo njega i njegovu porodicu sačuva od uništenja. Iako je slika Potopa u Sumerskoj poemi plod narodne pjesničke mašte, ona zasigurno poput drugih predanja i mitova sadrži dio istorijske istine. Sa protokom vremena ona će biti preslikana u biblijsku No-

Dijagram korelacije između periodičnih promjena Sunčeve aktivnosti i pandemija gripa

jevu barku a kod starih Helena u Deukalinov potop. U današnje vrijeme mogli bi to povezati sa zemljotresno-cunamiskim posljedicama. Platonovi zapisi: Platon (427347) je najjači pisani izvor o dogođenim katastrofama u prošlosti. U svojim djelima Timej (355) i Kritija (350), Platon je opisao nestalo rajsko ostrvo (kontinent) - Atlantidu, sa visoko razvijenom civilizacijom, za koju većina atlantologa smatra da je bila prakolijevka vaskolike današnje civilizacije. Pitanje gdje, kada i kako je Atlantida nestala, ni danas nije riješeno. (Citat iz Timeja): O Solone, Solone vi Grci ste prava djeca i nema Grka koji je star čovjek. Vi ste mladi u svojim dušama, jer nemate nikakve stare tradicije, nikakvog starog vjerovanja ni saznanja koje se ubuđavilo od starosti. A razlog tome je ovaj: Mnogo je bilo uništenja čovječanstva i mnogo će ih biti; najveća su vodom i vatrom ali ima i drugih. Istina je da, uslijed devijacije tijela koja se obrću oko Zemlje, u dugim vremenskim periodima dolazi do uništenja stvari koje se nalaze na Zemlji … Kod vas i drugih naroda tek je otkriveno zajedništvo, upotreba pisma i drugih stvari koje su potrebne u gradovima. Ali poslije nekog vremena, kao povratak bolesti, spušta se bujica sa Neba i za sobom ostavlja nepismene i neuke, koji

Orbita Halejeve komete i njeno posljednje i naredno približavanje Zemlji

ne znaju ništa o onome što se dogodilo u davna vremena ... . Većina prirodnih katastrofa nastaje usred astronomskih promjena putanje Zemlje, erupcija vulkana, dejstva zemljotresa i cunamija. Najveće posljedice ima globalna promjena klime, usljed ciklične promjene nagiba Zemljine ose rotacije u odnosu na ravan ekliptike (M. Milanković: “Kanon osunčavanja Zemlje”; 1941). Kad čitalac pročita ovu knjigu, sam će zaključiti da je globalno zagrijavanje usljed efekta tzv. ,,staklene bašte“, dječja igračka.

DRUŠTVENE KATASTROFE

Brojni su primjeri iz starije i novije istorije o zlodjelima koje je ljudski rod napravio nad

samim sobom. U njima su takođe nestajali narodi, kulture, civilizacije. Čuvena Aleksandrijska biblioteka doživjela je dva požara. Prvi za vrijeme Julija Cezara, 48. godine p.n.e. . Drugi je podmetnuo hrišćanski episkop Kirilo 391. godine n.e. Tada su za čovječanstvo nepovratno nestale stotine hiljada rukopisa. Kartagina, napredna država na sjeveru Afrike, imala je identičan arhitektonski plan kao Atlantida. Razorili su je Rimljani 136. godine n.e. . Hiksi, nomadi iz Azije, osvojili su razjedinjeni Egipat, zapalili gradove, poharali hramove, uništili mumije. A onda su na vlast došli kraljevi-čobani. Kasiti su osvojili Vavilon, Gali napali Grčku i Rim, Huni opusto-

Što je čo’ek, a mora biti čo’ek U većini drevnih izvora o katastrofama, govori se da je uzrok katastrofa poročnost vladara i ljudska iskvarenost, zbog toga bogovi povremeno odlučuju da kazne ljudski rod. Umjesto bogovi, mi bi rekli zakoni Prirode, odnosno kosmosa. Čovjek je zaboravio da je dio kosmosa - mikrokosmos. Tako ga i Njegoš posmatra u svojoj Luči Mikrokozmi (Svjetlost čovjeka). On ima svoje magnetno i električno polje, kao i drugi kosmički objekti, ali je rudimentarano, jer ne živi sa zakonima Prirode. Kao takav, čovjek je dužan da se pokorava zakonima kosmosa. Sve Niže obavezno se

potčinjava Višim stvarima, poštujući hijerarhijski odnos Nižih i Viših stvari u vasioni. Čovjek to ne čini. On se ponaša kao jedini vlasnik svih imanja na Zemlji i hoće da tim imanjima vlada kao zavojevač nad drugim narodima. To Priroda ne dozvoljava. Priroda gradi veoma racionalno, sa malim koeficijentom sigurnosti. Kada stanje na Zemlji postane nepodnošljivo (enormna namnoženost), Priroda nastoji da umiješa prste poštujući princip selektivnosti - ostaju najbolji i najjači. Što je čo’ek a mora biti čo’ek, rekao bi Njegoš. Naš narod kaže - što će crno čeljade.

šili Italiju, Mongoli došli do Pekinga. Bogatstvo stvara lagodan život i omekšava ljude navikavanjem na raskoš i nemar. To izaziva zavist i mržnju gladnih usta i snažnih ruku. Svijet je ovaj tiran tiraninu, rekao bi Njegoš. Civilizacija, kao život, uništava ono što je stvorila.

MIKROBI PUTUJU SVEMIROM

Grip je periodična epidemijska pojava izazvana različitim tipovima virusa na koje ljudski organizam nema prirodno stečen imunitet. Po našam mišljenju virusi dolaze iz Svemira, u prvom redu iz Kometa. Prolazeći kroz Termosferu (300 km), Mezosferu (50 km), Stratosferu (40 km), Troposferu (10 km), virusi dospijevaju na Zemlju, napadajući i ubijajući ljude. Na koji način? Komete spadaju u najatraktivnija i najzagonetnija nebeska tijela. Takve su bile u čitavoj istoriji čovječanstva, takve su i danas. Među njima najpoznatija je Halejeva kometa (E. Halley 1656-1742; S. Ivanović: U susret Halejevoj kometi, Pobjeda, feljton, 1985.). Halejeva kometa je periodična kometa, koja se obrće po eliptičnoj putanji približavajući se Zemlji svakih (75-78) godina. Posljednji put to se desilo 1985. godine, a naredni put će se dogoditi 2061. godine.

Glavni dijelovi komete su glava i rep. Poluprečnik glave Halejeve komete iznosi preko 10 miliona kilometara. U njoj je smješteno ledeno jezgro čiji prečnik iznosi oko 3 kilometara. Ono je nosioc svih procesa vezanih za Kometu. Ledeno jezgro, u osnovi je sastavljeno od vodenog leda, leda ugljenmonoksida, leda ugljendioksida i zamrznutih molekula cianvodonika i cianmetila, kao i leda složebih hemijskih jedinjenja. Postoje ozbiljne hipoteze da jezgro sadrži aminokisjeline. Pod uticajem Sunčeve toplote, gasovi tipa ,,suvog leda“ prodiru izvan jezgra uvlačeći oblake kometne prašine i stvarajući različite tipove prašinasto gasovitih repova. Dužina repa Halejeve komete, pri njenoj pojavi 1910. godine iznosila je 30 miliona kilometara. U repu Komete, kao rezultat dejstva sa magnetosferom Zemlje, nastaju različite promjene među kojima je najznačajnija otkidanje repa. Pojava komete 1910. godine pobuđivala je veliku pažnju jer je bilo poznato da će Zemlja proći kroz rep Komete u kojem je bilo utvrđeno prisustvo otrovnih gasova. Drugi bitan činilac za unošenje virusa iz kosmosa u atmosferu Zemlje je pojačana Sunčeva aktivnost. Sunčeva aktivnost se određuje preko broja nuklearnih eksplozija na Suncu (pojava protuberanci). To je takođe periodična pojava koja se javlja svakih 10-12, u prosjeku 11 godina. Sunčev vjetar, čija snaga pritiska aktivno djeluje na repove, odnosno kometnu prašinu i gasove, dovodi do otkidanja repa komete. U povoljnim fizičkim i klimatskim uslovima virusi dospijevaju na Zemlju. Postoji dobra korelacija između perioda pojačane Sunčeve aktivnosti i perioda pandemija gripa na zemlji ( F. Hoyle, 1978, 1985, A.H. Abbas i dr., 2011). Iz dijagrama može se zaključiti da pikovi pojačane Sunčeve aktivnosti odgovaraju pandemije gripa u sljedećim godinama: H1N1 (2011-2012), H5N1 (2000-2001), H2N2 (1990), H1N1 (1979-1980), H2N2 (Hong Kong, 19691970), H2N2 (Azijski, 19561957), H1N1 (1947-1948), H0N1 (1937-1938), H Sin.N1 (1928-1929). Tako zaključujemo. Priroda je velika knjiga koju još nijesmo naučili kako se pravilno čita. A u njoj je zapisano ne samo ono što je bilo nego i ono što će biti. Svi ljudi se plaše vremena, kaže jedna arapska poslovica. Mi bi dodali - vrijeme nije loše, loši su ljudi. (Autor je redovan profesor na Univerzitetu Crne Gore, geolog i akademik DANU)

Serijal Pobjede

Neđelja, 10. maj 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Velikosrpski nacionalizam, virus žilaviji od korone Kako epidemija kovida-19 polagano jenjava, u Srbiji se sve vraća u normalu. Samo što je ono što bi trebalo da bude naše ,,novo normalno“ zapravo ono isto staro nenormalno: napadi na Crnu Goru i druge susjede, pretenzije na tuđe teritorije i imovinu, srbizacija svega što se posrbiti da, hegemonističke ambicije, prizivanje novih sukoba, laži, falsifikati, prijetnje i difamacije…

» Piše: Tomislav MARKOVIĆ

Kad je epidemija kovida-19 stigla u Srbiju, nacionalne trube su malo utihnule. Veliki Srbi, večno opsednuti teritorijalnim fantazijama i himerama, povukli su se pod najezdom sitne živuljke i silom prilika počeli da se bave nečim što realno postoji. Na Crnu Goru gotovo da su i zaboravili, odbrana svetinja koja je mesecima držala vaskoliko srpstvo u stanju kokainske euforije privremeno je stavljena na led, a izlivi šovinizma javljali su se tek sporadično, koliko da se prekrati dosada izolacije i predugog policijskog časa. Kako je vreme odmicalo stanje je postajalo sve nepodnošljivije, naši nacionalni fantasti jednostavno nisu navikli da žive u realnosti, jer oni svaki oblik stvarnosti doživljavaju kao smrtnu uvredu i napad na sve što je srpsko. Apstinencijalna kriza bivala je sve nesnosnija, a povratak starim dobrim atacima na izmišljene neprijatelje nametnuo se kao nasušna potreba ne bi li lokalni šampioni u nesportskoj disciplini ,,srpstvo s preponama“ bar zeru utažili ljutu buru svoje napaćene duše.

NASTAVAK SEZONE LOVA

Pokazalo se da je nacionalni sentiment jači i od najstrašnije svetske krize, nema te epidemije ili pošasti koje bi prizvale pameti dežurne branitelje nacionalnih interesa koji postoje samo u njihovim glavama. Kraj lovostaja i nastavak sezone lova na neprijatelje srpstva svečano je obznanio patrijarh Irinej u Vaskršnjoj poslanici. Najveći hrišćanski praznik generalni sekretar SPC d.n.n. (društvo sa neograničenom neodgovornošću) iskoristio je da podseti svoju duhovnu decu na braću i sestre ,,u Crnoj Gori koji trpe veliko bezakonje i nepravdu“. Zavapio je patrijarh iz dubine duše: ,,Bezakoni ‘zakoni’ ukinuše istinu i pravdu u Crnoj Gori. Nekada ponosna i dična Crna Gora, poznata po čojstvu i junaštvu, danas pokušava da našoj Crkvi otme ono što je vekovima bilo njeno, ono što je čitav srpski narod sa svojim vladika-

Amfilohije i Irinej sa sveštenstvom

ma, sveštenstvom i monaštvom gradio i stvarao“. Nažalost, patrijarh nije detaljnije razradio tezu o tome kako je hramove u Crnoj Gori podizao ,,čitav srpski narod“ u sadejstvu s klericima, pa ćemo morati sami da domislimo kako je taj graditeljski poduhvat mogao da izgleda. Biće da su vekovima iz Beograda, Novog Sada, Niša, Šapca, Valjeva i ostalih srpskih gradova pečalbari išli u Crnu Goru kako bi gradili hramove. Ili su bar skupljali novac za izgradnju crkava i manastira, i slali ih crnogorskom sveštenstvu. Ili su po Crnoj Gori organizovane nekakve svesrpske crkvene mobe na kojima se okupljao Irinejev ,,čitav srpski narod“. Dobro zna patrijarh da su crkve po Crnoj Gori gradili Crnogorci (a ko bi drugi?), ali mu to saznanje nimalo ne smeta da masno slaže i to ni manje ni više nego u Vaskršnjoj poslanici. Povodom praznika koji slavi vaskrsenje Isusa Hrista, istog onog koji je rekao - ,,Saznajte istinu i istina će vas osloboditi“. Ali, od istine i slobode se ne živi, a Ostrog donosi lepu svoticu novca, dovoljnu da se svake godine izlije čitavo stado zlatne teladi.

PODVRSTE SRBA: ŠUMADINCI, VOJVOĐANI, CRNOGORCI

,,A šta su Crnogorci nego Srbi iz Crne Gore?! Kao što postoje Šumadinci, Vojvođani, Ličani, Bosanci, Hercegovci, tako postoje i Srbi Crnogorci“. Šteta što se patrijarh, skroman kakvog ga je Bog dao, zaustavio samo na ovim podvarijantama Srba. Neki vatreniji poklonici svesrpskog čovečanstva mogli bi mu zameriti na deficitu nacionalnog osećanja. Šta bi sa Srbima Makedoncima, Srbima Bošnjacima, Srbima Hrvatima, Srbima Bugarima, Srbima Rumunima ili vazda zapostavljenim Srbima Lužičkim Srbima? O Srbima Japancima da i ne govorim, njih se ne sećaju čak ni Jovan I. Deretić i Olga LukovićPjanović. Davno su prošla zlatna vremena odbrane golorukog srpskog naroda genocidom i pljačkom, kad su mitrolit Amfilohije i Vojislav Šešelj merkali Makedoniju kao integralni deo Velike Srbije u nastajanju. Lako je tad bilo crtati mape i praviti planove o osvajanjima kad iza sebe imaš jednu od najvećih vojnih sila u Evropi. Patrijarhu je danas znatno teže – veliki vožd Slobodan Milošević truli pod požarevačkom lipom, izvođači genocidnog

Doduše, Irinej Crnogorce i ne smatra narodom, što je lepo objasnio pre par godina:



Kad je pukla bruka, Vučić je sve negirao i velikodušno ponudio da respiratore - koje je Crna Gora pošteno platila – pokloni Crnoj Gori, što je Podgorica, naravno, odbila. Jer niko ne može da ti pokloni ono što je od tebe prethodno ukrao

Vučić sa ,,ukradenim“ respiratorima

projekta čame po evropskim zatvorima, mogućnosti za novi rat svedene su na nulu, pa mu je ostalo samo da piše poslanice i škrguće zubima u pravcu Podgorice.

SAN O UJEDINJENJU SRPSKIH ZEMALJA

Na patrijarhov vapaj i škrgut nadovezao se i jedan od najvećih vernika među političarima, lider prividno opozicionih Dveri Boško Obradović. I on je iskoristio Uskrs da pošalje prigodnu poruku članovima svoje šire porodice, konkretno braći i sestrama: ,,Hristos vaskrse, braćo i sestre Srbi u regionu i da naša generacija dočeka da Srbija, Crna Gora i Republika Srpska budu zajednička država!“ Obradović je malo proširio Irinejevu misao, kako to praktičnom čoveku i priliči, te pokazao da Šešelj, Milošević, Arkan, Karadžić, Mladić i ostali udarnici velikosrpstva (crnogorski: ratni zločinci) imaju dostojne nastavljače u novoj generaciji političara. Nije baš jasno kako Dverjanin misli da ostvari svoj san o ujedinjenju srpskih zemalja, pogotovo što bi to podrazumevalo rat sa NATO paktom. To baš i nije mudra strategija, osim ako Obradović ne raspolaže onim čuvenim ,,tajnim

oružjem iz takozvanog Teslinog paketa“ o kojem je onomad zborio Milić od Mačve, slikar, bacač kletvi i jedan od najstarijih pripadnika naroda najstarijeg. Pitanje je i kako bi se ta država zvala. Ne bi mogla da ponese uzvišeno ime Velike Srbije, pošto je Obradović izdajnički, iz samo njemu znanih razloga, odustao od Republike Srpske Krajine, a na Makedoniju kao podrazumevajući deo Stare Srbije potpuno je zaboravio. Verovatno bi ovoj žuđenoj državolikoj tvorevini iz dverjanskih sanja odgovarao naziv Osrednja ili Oveća Srbija.

ODBRANA SVETINJA I KRAĐA RESPIRATORA

Za razliku od duhovnog poglavara vaskolikog srpstva i pretendenta na mesto lidera svih Srba u regionu iz Dveri, predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima nešto umerenije stavove, bar na prvi pogled. Predsednik je takođe poslao prigodnu poruku susednim državama, čiju stabilnost redovno podriva, samo je umesto Uskrsa izabrao Dan sećanja na žrtve koncentracionog logara Jasenovac. Tom prigodom Vučić je rekao da je Srbija danas svesna svoje

istorije, ,,svog naroda u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i mnogim drugim državama u okruženju“. A potom je precizirao: ,,I nema ona danas nikakvih pretenzija prema bilo čijem tuđem, ne bavi se teritorijama i osvajanjima, ne želi nikog da otera, ali istovremeno nema nikakvu nameru da odustane od onog što je njeno, nikog ne ugrožavajući“. Kako izgleda u praksi kad Srbija ne odustaje ,,od onog što je njeno, nikog ne ugrožavajući“, predsednik je demonstrirao u jeku epidemije korona virusa krajem marta. Tada je Vučić stopirao isporuku tri respiratora koje je Crna Gora kupila od predstavništva skandinavske firme u Beogradu, pa ih je lepo on kupio i zadržao u Srbiji. Kad je pukla bruka, Vučić je sve negirao i velikodušno ponudio da respiratore - koje je Crna Gora pošteno platila – pokloni Crnoj Gori, što je Podgorica, naravno, odbila. Jer niko ne može da ti pokloni ono što je od tebe prethodno ukrao. Tako smo od priče o odbrani svetinja za kratko vreme stigli do krađe respiratora. U oba slučaja vlada isti princip koji glasi: ,,Tuđe hoćemo, oteto ne damo“. Što bi rekla popularna pesma: ,,Ne damo respiratore, jer su naši od davnine. / Ne damo respiratore, naprednjaci su ih ‘digli’ / i s njima do nebeskog šteka stigli“. Kako epidemija kovida-19 polagano jenjava, u Srbiji se sve vraća u normalu. Samo što je ono što bi trebalo da bude naše ,,novo normalno“ zapravo ono isto staro nenormalno: napadi na Crnu Goru i druge susede, pretenzije na tuđe teritorije i imovinu, srbizacija svega što se posrbiti da, hegemonističke ambicije, prizivanje novih sukoba, laži, falsifikati, pretnje i difamacije. Sa kovidom-19 ćemo se nekako i izboriti, ali sa velikosrpskim nacionalizmom – teško. Taj virus je kudikamo žilaviji od korone.

14 Stav/Marketing

Neđelja, 10. maj 2020.

Jedan pogled na istoriju Agrokombinata ,,13. jul“, osnivača Plantaža Ovih dana se u medijima pojavila vijest o primanjima rukovodioca u Plantažama. Prema objavljenoj informacija izvršna direktorica Plantaža ima mjesečna primanja više od 7.000 eura, dok kompanija počinje da sabira gubitke. Nepotreban je komentar. No, ukazaću na jednu drugu dimenziju, a nijesam primijetio da je neko do sada na to ukazivao, pa je to razlog mog obraćanja javnosti. Da podsjetim kako su nastale Plantaže. Veliki poljoprivredni i ekonomski gigant Agrokombinat ,,13. jul“ u svom razvoju formirao je i Plantaže, koje su se uspješno sve do sada razvijale i ostvarivale pozitivan rezultat. Često se u javnosti poistovjećuju Agrokombinat i Plantaže iako su Plantaže samo jedan manji dio Agrokombinata. Što se desilo 90-ih sa ostatkom Agrokombinata koji je koncepcijski bio postavljen mnogo ispred vremena, sa zaokruženim procesom rada od proizvodnje preko prerade do potrošnje? Na primjeru kombinatove imovine u opštini Danilovgrad koja je gotovo sva uništena - to se najbolje vidi. Na oko 1.600 hektara obradive zemlje privedene namjeni proizvodila se hrana koja se obrađivala u fabrici stočne hrane i mlinu u Spužu za potrebe govedarske farme kapaciteta 2.500 krava, svinjogojske farme 30.000 tovljenika i farme kokošaka kapaciteta 15.000 komada. Proizvodi ovih farmi preko klanica, mljekare i prodajnih objekata sve u vlasništvu kompanije idu do potrošača. Sve procese rada prati-

(Pre)minuli rad

Upravna zgrada Plantaža

la je interna banka, a svaki od ovih subjekata ostvarivao je uglavnom pozitivan rezultat. Veliki evropski proizvođači i danas posluju na tim osnovama. Zašto je 90-ih godina sve ovo uništeno i rasprodato, osim Plantaža? Koliko se razumijem, na njihovom uništenju se sada radi. Oni koji su se bavili pitanjem privatizacije, nijesu imali ni iskustva ni znanja ali mi nije jasno otkud im ,,znanje“ da to veoma brzo i,,uspješno“ likvidiraju. Agrokombinat je imao dobre

direktore i uspješan stručni kadar u čitavom periodu do 90-ih. Bio je rasadnik kadrova. U čitavom ovom razdoblju mogli su formirati Vladu koja ne bi bila manje kompetentna od postojeće u tom momentu. Ovom prilikom pomenuću jednog od uspješnih direktora Čeda Đuranovića, jer je to period koji najbolje poznajem. Kao jedan od veoma dobrih kadrova izabran je za direktora 1971-1979. i nastavio sa veoma uspješnim vođenjem Agrokombinata. Dobri poslovni re-

zultati nijesu raspoređivani samo za plate već najvećim dijelom za razvoj i budućnost. Niko nije računao na nezajažljive privatizacione čopore. Pored ostalih značajnih funkcija Čedo je bio i predsjednik Skupštine Crne Gore 1985. godine. Nije mi cilj da se bavim njegovom biografijom, ali ću ukazati na jedan detalj koji se desio prilikom njegove smrti. Nakon kraće bolesti Čedo je umro i po sopstvenoj željije sahranjen u krugu porodice. Taj detalj načina sahrane ne

amnestira Skupštinu Crne Gore da povodom njegove smrti ne organizije komemorativnu sjednicu, koja je aktima Skupštine predviđena u takvim slučajevima. Takođe je za čuđenje kako ni matična opština Danilovgrad u kojoj je Đuranović bio na najodgovornijim funkcijama, nije organizovala komemorativni skup, rukovodeći se vjerovatno činjenicom da to nije urađeno na nivou Skupštine Crne Gore. Posljednje Čedovo uključivanje u javni život bilo je

Veliki poljoprivredni i ekonomski gigant Agrokombinat ,,13. jul“ u svom razvoju formirao je i Plantaže, koje su se uspješno sve do sada razvijale i ostvarivale pozitivan rezultat. Često se u javnosti poistovjećuju Agrokombinat i Plantaže iako su Plantaže samo jedan manji dio Agrokombinata članstvo u Odboru za obnovu nezavisnosti Crne Gore, na prijedlog Liberala iz Danilovgrada i kao u čitavom svom životu i ovdje je dao značajan doprinos. Da li je Čedo Đuranović ili neko poput njega koji je čitav život radio časno i pošteno, ostvarivao izvanredne rezultare zaslužio takav odnos, neka presude čitaoci. Za sve što je uradio slava i hvala Čedu Đuranoviću, a onima kojima nijesu htjeli, znali i umjeli da sačuvaju niti poštuju vrijednosti tih ljudi i tog vremena, ostaje bruka i sramota. Veselin POPOVIĆ

(Autor je bio na najodgovornijim funkcijama u opštini Danilovgrad)

Svijet

Neđelja, 10. maj 2020.

Lideri EU se založili za solidarnost, jedinstveni u porukama povodom Dana Evrope

Ujedinjeni u razmišljanju o budućnosti

Još jači nakon pandemije BRISEL - Lideri Evropske unije (EU) i evropskih institucija založili su se za solidarnost kako bi još jači izašli iz krize korona virusa, navodi se u video-poruci postavljenoj na Tviteru povodom 9. maja, Dana Evrope. Ta inicijativa je pokrenuta iako je proslava ograničena zbog mjera sprečavanja širenja korona virusa. Na video-snimku koji traje nešto manje od šest minuta, smjenjuju se rukovodioci sa porukom koja se smatra optimističnom, prenosi agencija BETA. - Naš cilj je da Evropa izađe još jača iz pandemije i krize kovida-19 - rekla je nemačka kancelarka Angela Merkel, čija će zemlja od 1. jula predsjedavati EU. Francuski predsjednik Emanuel Makron je rekao da EU treba da bude „ujedinjena u razmišljanju i djelovanju o budućnosti“. „Takav evropski dug nam je danas potreban“, dodao je Makron. Predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli pozvao je

vlade i institucije da budu „hrabre i ambiciozne“ uz ocjenu da je to „jedini način za povratak povjerenja građana“. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen je juče u video-poruci priznala da je evropska solidarnost bila na „na testu na početku krize“. „Zatim smo počeli da se međusobno pomažemo i to je solidarnost. Takva solidarnost treba da se nastavi“, dodala je ona. Dan Evrope, 9. maj, ustanovljen je kao dan sjećanja na deklaraciju francuskog ministra spoljnih poslova Robera Šumana iz 1950. godine, koja se smatra prvim zvaničnim korakom u nastanku Evropske unije. Deklaracija je bila prijedlog bivšim neprijateljima, Francuskoj i Njemačkoj, da uspostave organizaciju koja će zajednički upravljati njihovim industrijama uglja i čelika, kako se rat u Evropi nikada ne bi ponovio. Prijedlog je doveo do stvaranja Evropske zajednice za ugalj i čelik 1951. godine, preteče Evropske ekonomske zajednice, odnosno današnje EU.

Obilježen Dan pobjede nad fašizmom, svečano, ali bez velikih ceremonija, osim u Bjelorusiji Dan pobjede nad fašizmom juče je proslavljen u Evropi i SAD. Zbog pandemije korona virusa, proslave su otkazane, pa je tako izostala i najveća – parada na moskovskom Crvenom trgu. Lideri zemalja su praznik obilježili polaganjem vijenaca. Umjesto tradicionalne parade, Rusija je nad Moskvom u čast Dana pobjede organizovala aero-miting ratne avijacije. U govoru povodom Dana pobjedem predsjednik Rusije Vladimir Putin je kazao da je to „najvažniji, najdraži praznik“. - Uvijek ga obilježavamo svečano i opštenarodno. Svi zajedno. Duhovni, moralni značaj Dana pobjede i dalje je neizmjerno veliki, a naš odnos prema njemu je svet. To je naše sjećanje i ponos, istorija naše zemlje, istorija svake porodice, dio naše duše, koju su nam prenijeli očevi i majke, naše babe i đedovi - rekao je on. Čuveni marš Besmrtnog puka je održan onlajn – potomci heroja su pozvani da pošalju fotografije administratorima sajta, a do juče je stiglo oko tri miliona prijava. - Bilo da koračamo s vama u stroju ili ostajemo kući, kao danas, naši heroji su uvijek s nama u našim srcima - kazao je Putin i najavio da će puk paradirati Crvenim trgom. U Velikoj Britaniji su avioni Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva nadlijetali centar Londona i prijestonice Škotske, Velsa i Sjeverne Irske. U Parizu je predsjednik Emanuel Makron položio vijenac na spomenik neznanom vojniku. U Njemačkoj su kancelarka Angela Merkel i predsjednik Frank-Valter Štajnmajer položili vijence na spomenik žr-

Besmrtni puk će koračati

Veteran i vojnici polažu cvijeće u Krasnodaru

tvama rata i diktature u Berlinu, a na Brandenburškoj kapiji pisalo je: „Hvala vam“, upućeno savezničkim snagama. - Sada živimo u snažnoj demokratiji u srcu mirne i ujedinjene Evrope. Da, mi Njemci možemo reći da je to bio dan oslobođenja i dan zahvalnosti - rekao je predsjednik Nemačke. Ruski predsjednik i njemačka kancelarka razmijenili su u telefonskom razgovoru čestitke i potvrdili namjeru da unaprijede bilateralne odnose.

Ruski lider razgovarao je i sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, ali glavna tema je bio pokušaj obnove pregovora o razoružanju. - Dugo smo razgovarali. Znate što znači 75 godina. Nazvao me je jer smo bili saveznici i uspješno završili taj rat. Bila je to prilika za čestitke i proslavu, ali i prilika da im ponudim respiratore, ako im trebaju - rekao je Tramp. Od masovne proslave jedino nije odustao predsjednik Bje-

Topljenje glečera biće brže nego što dosadašnja istraživanja predviđaju Nivo mora raste brže nego što su naučnici pretpostavljali i mogao bi da premaši jedan metar do kraja vijeka. To će se dogoditi ukoliko se ne smanje globalne emisije, rezultat je istraživanja u kome je učestvovalo više od 100 stručnjaka - piše Gardijan. Na temelju novih saznanja o promjenama klime i topljenju polarnog leda, stručnjaci kažu kako bi gradovi na obalama trebalo da se pripreme za udar koji će se dogoditi prije nego što su to predvidjele Ujedinjene nacije, a nivo bi mogao da se podigne i do 5 metara do 2300. godine. - Globalni porast nivoa mora za nekoliko metara bio bi štetan za mnoge obalne gradove kao što su Majami, Njujork, Venecija, Bangkok, samo da nabrojim nekoliko poznatih primjera. Neki će možda morati da budu napušteni jer se ne mogu odbraniti - rekao je koautor istraživanja Stefan Rahmstorf iz Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja na klimu u Njemačkoj. Prema nagorem scenariju - s porastom emisija i globalnim zagrijavanjem od 4,5 stepeni Celzijusa preko predindustrijskog nivoa – istraživanje govori da će površina okeana 2100. godine biti između 0,6 do 1,3 metara veća nego danas, što bi moglo da zahvati područja u kojima žive stotine miliona ljudi. Suprotno tome, ako čovječanstvo uspije da smanji proizvodnju ugljen dioksida i zadrži porast temperature na 2 stepena Celzijusa, porast ni-

More može da poraste metar do 2100. godine Nivo vode se podiže mnogo brže od predviđenog, pokazuje istraživanje u kom je učestvovalo 100 stručnjaka

Više stotina miliona ljudi bi moglo da ostane bez doma

voa vode bi bio pola metra. Podaci za obje mogućnosti su pesimističniji od onih koje je izveo međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC), koji predviđa da je najgora mogućnost rast od 1,1 metra do 2100. godine. Do razlika u prognozama istraživanja je došlo zbog napretka u nauci o klimi kao i razlikama u pristupu. IPCC djeluje u velikoj mjeri na osnovu konsenzusa naučnih radnih grupa što je

dovelo da ovakvh procjena. S druge strane, novo istraživanje koje je objavljeno u časopisu ,,Climate and Atmospheric Science“, a koje sakuplja mišljenja 106 specijalista, koji su izabrani jer su objavili najmanje šest recenziranih radova u eminentnim naučnim časopisima. Rezultat su reprezentativnije predikcije za brojne hipoteze na terenu. Ove procjene naglašavaju rastuću zabrinutost zbog dvije najve-

će ledene ploče na svijetu, na Antarktiku i Grenlandu. Podaci koje su sakupili sateliti i mjerenja na terenu pokazuju kako se ove regije tope brže nego što je većina kompjuterskih modela predviđala. Mnogi naučnici su kazali da sada postoji veće razumijevanje rizika koje predstavlja nestabilnost morskog ledenog brijega, što može dovesti do urušavanja, piše Gardijan. Istraživanje su vodili naučnici sa tehnološkog univerziteta

Nanjang u Singapuru uz podršku sedam istraživačkih institucija širom svijeta, uključujući Univerzitet Daram u Velikoj Britaniji, Tafts u SAD-u i Potsdamski institut za istraživanje uticaja na klimu u Njemačkoj. Vodeći autor, profesor Benjamin Horton, rekao je da je cilj istraživanja da se uskladi rastuća masa akademskih studija o projekcijama nivoa mora u jedan jednostavniji sistem. - Korisno je ispitati vodeće stručnjake o očekivanom porastu nivoa mora, što pruža širu sliku budućih scenarija i informiše kreatore politika kako bi mogli da pripreme potrebne mjere - rekao je on.

lorusije Aleksandar Lukašenko. Državna novinska agencija BeITA je prenijela da u paradi učestvuje oko 3.000 pripadnika oružanih snaga, desetine vojnih aviona i više od 150 vojnih vozila, među kojima su i tenkovi tipa T-34 iz Drugoga svjetskog rata. On je u obraćanju naciji kazao da se ratne tragedije „ne mogu uporediti s bilo kakvim tegobama današnjice“, saopštili su državni mediji.

Priredila J.M.

Autori smatraju da bi rezultati mogli da pokažu koliko bi se globalno zagrijavanje i porast nivoa mora mogli smanjiti ukoliko vlade ispune Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine, kada su obećali da će smanjiti emisiju gasova koji zagrijavaju planetu. Većina je zemalja daleko od postizanja svojih ciljeva. - Kao i tokom pandemije korona virusa, vrijeme je presudno za sprečavanje devastacije. Ako čekate dok još nemate ozbiljan problem, već je prekasno. Za razliku od korone, porast nivoa mora ne može se zaustaviti tokom mnogo vjekova, nakon što se ledene ploče destabilizuju rekao je Rahmstorf. Pandemija korona virusa privremeno je usporila emisije ugljen dioksida i metana jer je na putevima manje automobila, a i industrijska aktivnost je manja. Međunarodna agencija za energetiku projektuje da će se ove godine ukupna emisija fosilnih goriva smanjiti za 8 odsto. No, bez dubljih strukturnih promjena, to smanjenje će vjerovatno biti privremeno i malo će uticati na nakupljanje gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. - Iako se emisije ove godine smanjuju, to ne znači da će se nakupljanje CO2 u atmosferi preokrenuti – biće samo malo sporije - izjavio je Ričard Bets, glavni prognostičar CO2 za Met Office. - Analogija je punjenje kade iz česme - to je kao da smanjujemo dotok vode ali, budući da česmu ne isključujemo u potpunosti, nivo vode i dalje raste. Prevela J.Martinović

Arena

16 Sportski miks

Neđelja, 10 maj 2020.

Duel crnogorskih napadača na startu južnokorej

Mladi članovi barskog atletskog kluba nakon skoro dva mjeseca vratili se treninzima

Mugoša i Bo odigrali bez go

Sanjini klinci ponovo na tartan stazi ,,Topolice“ BAR - Poslije tačno 55 dana mladi takmičari Atletskog kluba ,,Sanja“ iz Bara ponovo su u trenažnom procesu. Sjajni atletičari, koji su 13. marta odradili posljednji trening na ,,Topolici“, zbog pandemije korona virusa bili su prinuđeni da rade određene vježbe kod kuće. Ali nakon što je Nacionalno koordinaciono tijelo dozvolilo klubovima da uz određene mjere počnu sa treninzima, članovi barskog kluba ponovo su izašli na novu tartan podlogu stadiona ,,Topolica“. - Za sve je ovaj period koji je iza nas bio čudan. Ali prvog dana kada su uvedene mjere i kada je zabranjeno treniranje

obustavili smo rad. Sada sa zadovoljstvom mogu da kažem da smo ponovo na okupu - kazala je trener i osnivač AK ,, Sanja“ Sanja Đurnić. Nekadašnja najbolja jugoslovenska preponašica po kojoj klub i nosi ime ističe da su njeni klinci trenirali po posebnom programu u minulih mjesec i po. - Djeca su trenirala kod kuće. Organizovali smo specijalni program, tako da su radili vježbe i svakodnevno smo bili u kontaktu kako bi pratili zajedno sve što je odrađeno. Djeca su imala veliku želju, što najbolje svjedoči podatak da imamo primjer da su pojedini vježbali čak i u kućnim uslovima skok uvis. Zaista su

nevjerovatni - ponosno ističe Đurnić. Upravo mladi takmičari ovog barskog kluba već neko vrijeme su prepoznati kao najbolji u mlađim uzrasnim kategorijama, gdje dominiraju ne samo u Crnoj Gori, već i na mnogim međunarodnim turnirima. Zato su i prepoznati kao „Sanjini biseri“ koji će sada čekati novu priliku da opet zasijaju. Kao što je poznato sva takmičenja za sada su odložena ili otkazana. Vidjećemo što će biti, ali za sada je najvažnije da ponovo možemo da budemo na stadionu. Imamo i sjajne vremenske uslove, tako da se maksimalno vraćamo obavezama - dodala je Đurnić. R. P.

Lendl zna ko je najbolji

Gren slem računica rješava debatu

Potpuna promjena kalendara Formule 1 Čejs Kori, izvršni direktor Formule 1, najavio je da će takmičenje ove godine imati gotovo siguno trke koje nijesu bile prvobitno planirane u kalendaru.

kojima je najlakše organizovati trke bez prisustva publike. Uz maksimalnu garantovanu bezbijednost takmičara i svih učesnika. Ono što je bitno, da imamo garancije što lakšeg i bezbjednijeg transporta kompletnog karavana Formule 1, u datoj teškoj situaciji - rekao je Kori. Staze u Imoli u San Marinu, španskom Herezu, njemačkim Hokenhajmu i Nirburgringu, se pominju kao potencijalne lokacije trka. S. S.

Zbir osvojenih gren slem trofeja je jedini relevantan faktor u debati ko je najveći teniser u istoriji, po mišljenju velikana ,,bijelog sporta“ Ivana Lendla. Slavni šampion je istakao da je zbog toga rano iznositi zaključke, ko je najbolji od trojice aktuelnih teniskih zvijezda - Rodžer Federer, Rafael Nadal ili Novak Đoković. - Makar znamo da je najveći među njima trojicom. Kad završe karijere moći ćemo da svedemo račun. Prosto je, ko od njih osvoji najviše gren slemova imaće reputaciju najboljeg tenisera u istoriji. To je računica koja rješava debatu - rekao je Lendl. Federer u avgustu ulazi u 40. godinu, ima 20 gren slem titula. Nadal će uskoro proslaviti 34. rođendan a ima jedan gren slem trofej manje. Đoković ima 17 titula na tim turnirima, a godinu je mlađi od Nadala. R. A.

Južnokorejski fudbal vratio se na scenu. Na premijeri je Jeonbuk savladao Suvon sa 1:0, a prvo kolo donijelo je i sudar crnogorskih

napadača Stefana Mugoše i Dejana Bosketa Damjanovića. Njihovi klubovi Inčon i Daegu odigrali su bez golova, a naši fudbaleri počeli su meč sa klupe. Mugoša je na teren

ušao od 81. minuta, dok je trideset osmogodišnji Damjanović bio akter meča u posljednjih pola sata. Ubjedljiv je bio Ulsan koji je na svom terenu savladao Sangđu

Brazilac Ronaldo poručio Aleksu del Pjeru tokom razgovora na Instagramu

Zaslužio si zlatnu loptu Brazilac Ronaldo jedan od najboljih napadača svih vremena, postigao je u karijeri mnogo, ali je mogao još više da ga nijesu spriječile povrede.

sam imao problema sa trčanjem na velike daljine - rekao je Ronaldo, a potom dodao: - Ne krivim nikoga, ali to je jedino objašnjenje mojih povreda. Od nekih se nikada nijesam oporavio u pravom smislu riječi - kazao je Brazilac. Ronaldo smatra da je Del Pjero zaslužio ,,zlatnu loptu“. - Zaslužio si zlatnu loptu, kao i Toti, Maldini, Raul i Roberto Karlos, a nikada je nijesu dobili. Karlos je dva puta bio drugi, ali nikada nije uspio da bude

prvi. Uvijek su vas cijenili svi, ali imam osjećaj da je i to priznanje trebalo da pripadne svakom od vas. Uslijedio je odgovor Italijana: - Da, naravno da bih volio da sam osvojio ,,zlatnu loptu“, ali ne žalim. U životu nekad pobijediš, a nekad izgubiš. Tako mi se dogodilo i u finalu Lige šampiona i Evropskog prvenstva. Na kraju sam zadovoljan svojom karijerom - poručio je nekadašnji ofanzivac Juventusa. D. K.

Legendarni šampion voziće MotoGP trke i naredne godine

Pričao je o tome tokom razgovora sa legendarnim fudbalerom Juventusa Alesandrom del Pjerom tokom uključenja na Instagramu. - Prvih četiri ili pet godina nijesam imao problema. Prije 2000. godine sam trenirao bitno drugačije nego kasnije. Često puta sam trčao sa Robertom Karlosom i Kafuom i odrađivao isti trening kao oni, a to nije bilo neophodno za poziciju koju sam igrao. Uvijek

Rosi u Petronas

Slavna atletičarka najavila povratak takmičenjima

Razlog za to je logističke prirode. Očekuje se da šampionat počne u Austriji, na stazi u Spilbergu u prvoj polovini jula. Od tog momenta, uglavnom će se voziti u Evropi. - Ono što želimo je da što prije izaberemo staze i lokacije na

Valentino Rosi napušta fabrički tim Jamahe na kraju godine, ali to ne znači da naredne sezone neće voziti MotoGP. Po saznanju specijalizovanog italijanskog sajta ,,GPOne“, iz izvora bliskih legendarnom motociklisti, Rosi je spreman da pređe u ekipu Petronas, koja takođe koristi Jamahine motore. Za ovaj tim prošle godine je izuzetno uspješno vozio mladi Francuz Fabio Kvartararo, koji je glavni kandidat za zamijeni Italijana u Jamahi. Jedini razlog zbog kojeg popularni ,,Doktor“ ne bi vozio za Petronas naredne godine bila bi odluka da proglasi takmičarsku penziju. A to će, po saznanju sajta ,,GPOne“, biti opcija jedino ako Rosi zaključi tokom ove godine da više nije konkurentan.

Lou pobijedila rak

Sedmostruki šampion svijeta u najjačoj klasi motociklizma ne odustaje od vrhunskog takmičenja ni u 42. godini. Ukoliko potpiše za Petronas, radilo bi se o dvogodišnjem ugovoru, važećem do kraja 2022. godine. R. A.

Šonti Lou (36), najbolja američka atletičarka u skoku u vis, saopštila je javnosti da je nakon više od pola godine terapije pobijedila rak dojke. Bronzana sa Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine je za Rojters istakla da se osjeća odlično nakon mjeseci teških tretmana hemoterapijom. Najavila je povratak takmičenjima, čim to bude dozvoljeno nakon pandemije korona virusa. - I tokom najtežeg perioda, nakon operacija i tokom terapije, sam trenirala. Sada ću pokušati da izborim peti nastup na Olimpijskim igrama

- rekla je Lou. Amerikanka je vlasnica nacionalnog rekorda u skoku u vis, i na otvorenom i u dvorani. R. A.

Arena

Neđelja, 10 maj 2020.

jskog prvenstva

Madriđani u pogonu

Santosov dragulj Gabrijel Pirani

Sangmu sa 4:0, dok je Seongnam kao gost bio bolji od Gvangđua (2:0). Kolo će kompletirati dueli Pohang - Busan i Gangvon Seul. D. K.

Gabrijel Pirani ima 18 godina, još nije debitovao za prvi tim Santosa, a već vrijedi 100 miliona eura. Toliko iznosi otkupna klauzula koju je uprava brazilskog velikana ,,ubacila“ u posljednji ugovor tinejdžera koji se smatra draguljem kluba za koji su igrali asovi poput Pelea, Nejmara, Robinja... Španski As prenosi da Pirani najviše djeluje kao lijevo krilo ili polušpic, ali da se vrlo dobro snalazi u bilo kojem dijelu ofanzive. Nije ,,devetka“, međutim, voli da završava akcije, dobar je u tome, kao i u kreiranju šansi za saigrače. Dešnjak je, s tim što i lijevu nogu koristi za driblinge, dodavanja, šut, i sve to ga čini opasnijim za protivnika. Eksplozivan je i snalažljiv, hvali As mladog ofanzivca. Ugovor mu traje do 2022. godine, ali nije realno da će se to tada zadržati u Santosu. Kad prođe kriza oko korona virusa, za očekivati je da stignu brojne ponude. As dodaje da Pirani ima i upečatljivu životnu priču. Španski medij prenosi navode Globoesportea da - kada se Gabrijel iz rodnog mjesta Penapolis preselio u Santos - njegova porodica nije mogla da finansira dječakove troškove, pa je otac morao da na četiri godine ode da radi u Kongo. - Sada, kao fudbaler, Gabrijel ima dovoljnu platu da priušti određen raskoš, uvjerava da je naučio da kontroliše troškove i vodi normalan život van terena. Tvrdi da je zreliji od većine

Hrvatski mediji pišu o ispadu nekadašnjeg reprezentativca te zemlje

Francuski štoper sa potencijalno ozbiljnim mišićnim problemom

Prvi put poslije skoro dva mjeseca, fudbaleri Atletiko Madrida juče su odradili trening. Stefan Savić i saigrači su prethodnih dana testirani na virus kovid-19, a pozitivan je bio samo Renan Lodi i on je smješten u karantin. Cijeli period karantina Savić je proveo u Madridu. I dalje nije poznato kada će se i da li će se uopšte nastaviti španska Liga 1, u kojoj je ostalo da se odigra još 11 kola. Atletiku ne bi odgovarao definitivan prekid sezone i scenario po kojem bi se aktuelno stanje na tabeli uzelo kao konačno budući da je tek šesti. Trećeplasirana Sevilja ima dva, a Sosijedad i Hetafe na diobi četvrtog mjesta bod više od ,,kolćonerosa“. Ne. K.

Ne žele da igraju jer su zabrinuti za bezbjednost

Premijer liga bez oko 50 zvijezda

Dugogodišnji reprezentativac Hrvatske Ognjen Vukojević priveden je u policijsku stanicu u Zagrebu zbog teških prijetnji koje je uputio supruzi - pišu tamošnji mediji. Vukojević je priveden u subotu nešto poslije ponoći, navodi Jutarnji list, nakon što ga je prijavila žena, koja tvrdi da joj je prijetio smrću. On je poslije izjave pušten na slobodu, ali uz mjere opreza, te obavezu da supruzi ne smije da priđe bliže od 200 metara. - Do kada će te mjere potrajati zavisi isključivo od obje strane kada i ako pronađu zajednički jezik, a krajnju riječ daće sud nakon što advokati stave prijedlog za obustavu mjera - navodi Jutarnji list. Vukojević je tokom karijere najveći trag ostavio u zagrebačkom i kijevskom Dinamu, a reprezentativnu karijeru je završio 2014. godine. On je sada selektor mlade reprezentacije Hrvatske. D. K.

SAVIĆ Ima 18 godina, ni minuta za prvi tim i otkupnu klauzulu od 100 miliona OPET TRENIRA

oske olova

Vukojević priveden u policiju nakon prijetnji ženi

Međunarodni fudbal

Engleska Premijer liga očekuje da, od momenta nastavka takmičenja, u spektaklu ne učestvuje oko 50 igrača. Razlog za to je njihove bojazan, da im sigurnost neće biti garantovana prilikom nastupa u periodu kada još traje pandemija korona virusa. Očekuje se, da se fudbalski šampionat na Ostrvu nastavi polovinom juna. Kako londonski Dejli Miror saznaje, među tim igračima je i napadač i prva zvijezda Mančester sitija, Argentinac Serhio

Aguero. Klubovi nemaju niti će imati mehanizam da igrače sankcionišu u datoj situaciji. Po saznanjima Dejli Mirora, u nekim klubovima i do trojica igrača neće igrati kada se liga nastavi. Ti prvotimci navode ili da su u posebno ranjivim kategorijama zbog čestih respiratornih problema, ili da su ugroženi najbliži članovi njihovih porodica. Tokom naredne sedmice najvjerovatnije će se znati i kompletan spisak igrača koji neće igrati, po klubovima. R. A.

Luj van Gal otkrio zanimljiv detalj pregovora sa gazdom Totenhema

Levi je iz moje kuće otišao u gepeku Legendarni holandski trener Luj van Gal pričao je o detaljima iz svoje karijere za koje javnost manje zna. Uspješni stručnjak je tako otkrio da je prije Mundijala 2014. godine, na kojem je vodio ,,oranje“ do trećeg mjesta, imao ponudu Totenhema. Čak je i predsjednik londonskog kluba dolazio u kuću Van Gala, gdje su pregovarali o poslu. Ipak, Holanđanin je naposljetku preuzeo Mančester junajted. - Levi je došao u moju kuću ovdje u Nurdvijku, a otišao je sakriven u gepeku automobila jer je ispred bio lokalni novinar. Pregovori su dugo trajali i za-

pravo je na taj način dao priliku Mančesteru - rekao je Van Gal. Holanđanin je prije šest godina završio na ,,Old Trafordu“, a Levi je angažovao Mauricija Poketina. - Prihvatio sam poziv Mančestera jer je to najljepši, najbolji i najizazovniji klub u Engleskoj. Radio sam tamo dvije godine. Pamtim taj period - kazao je Van Gal. Van Gal je objavio kraj trenerske karijere i ne namjerava da prekine penziju. - U penziji sam i nemam ambicije da više radim, ni kao trener, ni tehnički direktor, a ni kao televizijski analitičar.. D. K.

svojih saigrača i želi da slijedi put u evropskom fudbalu svog velikog idola, Elana - piše As. Elano, nekadašnji fudbaler takođe ponikao u Santosu, stigao je do Mančester sitija, a 2011. zajedno sa Nejmarom osvojio Kopa libertadores. Nedavno je za Piranija rekao da je najbolji igrač u omladinskoj školi Santosa. Njih dvojica su se upoznali 2017. godine kada je Elano privremeno vo-

dio tim. Kada bude dolazio u Evropu, Gabrijelova prednost će biti posjedovanje dvojnog državljanstva - brazilskog i italijanskog, pa će se tretirati kao fudbaler sa područja Evropske unije. Po njegovim objavama na društvenim mrežama, čini se da bi volio da obuče dres Real Madrida, a divi se Kristijanu Ne. K. Ronaldu.

Umtiti već povrijeđen, Barsa u problemu Samuel Umtiti (26), defanzivac Barselone, doživio je povredu mišića lista desne noge, zvanično je potvrdio španski klub. Francuski reprezentativac se povrijedio na dan povratka individualnim treninzima, u subotu ujutru. Barsin medicinski tim je sopštio da trenutno ne mogu spekulisati o potencijalnoj dužini oporavka, te da se strahuje da se radi o ozbiljnijem problemu. Umtiti je posljednjih godina imao brojne povrede koljena i stopala. Istakao je, da je motivisan da se tokom ljeta bori za odbranu titule u Primeri. Barselona 11 kola prije kraja španske lige ima dva boda više od najvećeg rivala Real Madrida. Šampionat bi trebao da se nastavi u drugoj polovini jula. R. A.

Uskoro autobiografska knjiga Đorđa Kijelinija

Mrzim Inter, Baloteli je zaslužio šamarčinu, a Melo je gori od njega Sve je spremno za objavu autobiografske knjige Đorđa Kijelinija. Fudbaler Juventusa je o tome pričao u intervjuu za La Republiku, u kojem je priznao da mrzi Inter, a negativno je govorio i o dvojici bivših saigrača. Štoper italijanske reprezentacije saopštio je da će se knjiga u slobodnoj prodaji naći od sljedeće sedmice, a sav prihod ići će u humanitarne svrhe. - Dva igrača su me jako razočarala u karijeri, a riječ je o Mariju Baloteliju i Felipeu Melu. Baloteli je negativna osoba koja ne poštuje ekipu. Tokom utakmice sa Brazilom na Kupu Konfederacija 2013. godine uopšte nije sarađivao u igri. Zaslužio je šamarčinu. Ljudi misle da je bio u pet najboljih napadača, ali za mene nije bio ni u 20 - piše Kijelini, koji se osvrnuo i na brazilskog vezistu:

- Melo je, ipak, gori od njega. On je gori od najgoreg. S njim je sve uvijek bilo na ivici tuče. Rekao sam to ljudima u klubu. Nijesam ga volio nikako - dodao je iskusni defanzivac. Kijelini je u knjizi napisao da mrzi Inter, ali je objasnio na koji način. - Mislim da ljudi razumiju što pod time mislim, ali želim da pojasnim. Mrzim Inter onako kako je Džordan mrzio Pistonse. Naravno da se mogu smijati sa igračima Intera nakon što se potučemo na terenu, nijesmo neprijatelji - rekao je Kijelini, pa dodao: - Ne samo to, kada sam prošle godine povrijedio koljeno, poruka podrške koja me je najviše obradovala bila je ona koju sam dobio od Havijera Zanetija. Sportska mržnja je normalna, ona je dio sporta - zaključio je jedan od najboljih defanzivaca na Apeninskom poluostrvu. D. K.

Arena

18 Košarka

Neđelja, 10 maj 2020.

Sjećanje na meč prije 15 godina kada je Crnogorac odlučio duel za ABA titulu

Kada je Bogavac srušio Partizan PODGORICA - Na pitanje da se nabroje Crnogorci koji su bili ključni za osvajanje ABA titula, mnogi bi naravno i prije svega naveli Nikolu Ivanovića i blistave partije na putu Budućnost Volija do trona 2018. godine. Neki bi sa pravom dodali i Nikolu Pekovića - naš slavni centar bio je, na završnom turniru 2008. godine, ključni igrač Partizana u rutinskom trijumfu u finalu nad Hemofarmom 69:51 (22 poena i sedam skokova). Popularni Pekmen tada je proglašen i za najboljeg igrača završnog turnira u ljubljanskom ,,Tivoliju“. U polufinalu, protiv Olimpije (uzbudljiv duel i trijumf 94:90 u duelu dva Evroligaša) ubacio je čak 31 poen.

I naredne sezone sa 24 kluba i dvije grupne faze

Evrokup zadržava format Evrokup, drugo po jačini takmičenje košarkaških klubova na kontinentu, naredne sezone imaće isti format i strukturu. Po informaciji italijanskog lista La Nuova, već je usaglašeno da Evrokup i u sezoni 2020-21 ima 24 tima, koji će se prvo takmi-

čiti u četiri grupe po šest timova, a potom u Top 16 fazi u četiri grupe po četiri tima. Potom će se igrati četvrtfinale, kao i do sada. Takođe, kalendar takmičenja, koje bi trebalo da počne u prvoj sedmici oktobra, neće biti mijenjan. Plasman u Evrokup, drugim mjestom u regularnom dijelu ABA lige, obezbijedila je naša Budućnost Voli. Barski Mornar takođe se nada da će dobiti pozivnicu za Evrokup. U momentu prekida ABA lige bio je na diobi četvrtog mjesta sa Cedevita Olimpijom, uz bolji međusobni skor. R. A.

NEBOJŠIN RAFAL Ipak, nepravedno je od šire košarkaške javnosti zaboravljen, poseban doprinos našeg Nebojše Bogavca u osvajanju titule Jadranske (tada Goodyear) lige 2005. godine. U najvećem uspjehu u istoriji vršačkog Hemofarma, košarkaš koji je ponikao u kolašinskom Gorštaku bio je ključni igrač, ostvaren i kao reprezentativac. U finalnom meču, odigranom 1. maja 2005. godine, prije 15 godina, Bogavac je dominirao u pobjedi 89:76 nad domaćinom Partizanom u ,,Pioniru“. Sjajni bek meč je završio sa 22 poena i zaslužio trofej najboljeg igrača završnog turnira, koji su igrali osam najboljih timova regularnog dijela takmičenja. Prethodno, u polufinalu savladan je Refleks (današnji FMP 88:80), a u

Nastavak NBA očekuje se u Orlandu ili Las Vegasu

Pad prihoda od 40 odsto četvrtfinalu Bosna 84:69. Interesantno, ta titula je jedini trofej u istoriji Hemofarma, koji je dva puta bio vicešampion Srbije i Crne Gore, tri puta vicešampion Srbije i tri puta finalista Kupa Koraća...

ZALET ZA FRANCUSKU Mojkovčanin Bogavac je tako na najbolji način zaokružio četiri godine karijere u Hemofarmu, koji je te 2005. bio i prvoplasirani tim regularnog dijela sezone (skor 22-8 i dvije

pobjede više od Partizana, Crvene zvezde, Olimpije i Refleksa). Tada je imao 31 godinu. Nebojša Bogavac će istog ljeta 2005. započeti uspješnu internacionalnu karijeru - prvo u francuskom Breoganu, potom francuskim klubovima Le Man, Dižon i Asvel... Nastupao je i za iranski Mahram Teheran. Za reprezentaciju Srbije i Crne Gore igrao je na Eurobasketu 2003. u Švedskoj; potom bio član reprezen-

tacije Crne Gore, kao jedan od najiskusnijih... U trenerskoj karijeri, sada pomoćnik u francuskom Strazburu, bio je i selektor juniora Crne Gore. Interesantno, ta sezona 20045 bila je jedna od najtežih u modernoj istoriji podgoričke Budućnosti. Finansijski iscrpljen klub iz ,,Morače“ je u to izdanje Jadranske lige završio na 14. mjestu, sa učinkom 9-21 - i naredne sezone nije učestvovao u regionalnom takmičenju. S. S.

Adam Silver, komesar NBA lige, upozorio je klubove da se pripreme na pad prihoda, potencijalno za 40 procenata, za narednu sezonu. Čelnik najjače lige svijeta je u noći između petka i subote po našem vremenu održao video konferenciju sa predstavnicima asocijacije igrača NBA klubova. Silver je istakao da je sve izvjesnije da će naredna sezona početi bez prisustva navijača. To će biti glavni razlog pada prihoda. - Nažalost, dok ne budemo imali

Crnogorska košarkašica Jovana Pašić, nakon 28 dana samoizolacije, srećna što je ponovo sa porodicom

Nakon brige došlo vrijeme za uživanje PODGORICA –Jovana Pašić 23. marta obratila se Areni za pomoć, jer je sa još pet naših sportista bila ,,zarobljena“ u Rumuniji usljed zatvaranja granica zbog pandemije korona virusa. Mjesec i po kasnije crnogorska košarkašica za naš list u mnogo boljem raspoloženju prepričava teške dane, srećna što je nakon 28 dana samoizolacije ponovo sa svojim najmilijima. - Nakon 28 dana izolacije, iskrena da budem nijesam imala posebne želje, najvažnije mi je bilo da sam sa porodicom i našim kućnim ljubimcima. Poslije svega sada se zaista

osjećam super – kazala je Jovana Pašić.

ZAHVALNOST ARENI

Mlada Novljanka, već dvije sezone nosi dres rumunskog Sepsija. Baš zbog profesionalnih obaveza, baš kao i njena klupska drugarica Jelena Vučetić, te košarkaši Radosav Spasojević i Goran Gajović, ali i odbojkašice Andrea Laković i Evgenija Milivojević imala je dosta problema da se vrati u svoju domovinu. - Moram istaći da smo shvatili ozbiljno virus od prvog dana. Disciplinu sa terena prenijeli smo na novonastalu situaciju i tako se zaštitili maksimalno u tom trenutku. Svakako da smo

U Sepsiju još dvije godine Crnogorska reprezentativka ostaće u Sepsiju još dvije sezone. Ali, za sada nije sigurna da li će se ova sezona nastaviti, zbog čega je u trenažnom procesu. - Liga u Rumuniji još nije zvanično prekinuta, tako da svakodnevno treniram, ukoliko dođe do nastavka sezone. Na moje veliko zadovoljstvo i naredne dvije godine branicu boje Sepsija, zbog čega sam posebno srećna – istakla je Pašić.

željeli da u tim momentima budemo sa svojim porodicama. Prvih dana to je bilo nemoguće, jer su se zatvorile granice, letovi se otkazivali i naravno da smo svi bili zabrinuti – priznaje bek crnogorske reprezentacije, uz napomenu da je i naš list dao poseban doprinos. -Uz pomoć Arene, koja je prva napisala o našoj situaciji uspjeli smo da ostvarimo naše želje i da se vratimo. Veliku zahvalnost dugujemo ambasadi i našem ambasadoru Poleksiću.

TRENING KOD KUĆE

Kada je konačno stigla u Herceg Novi Jovanu Pašić čekao je period od 14 dana samoizolacije, a zatim još dodatne dvije

sedmice. Sportisti definitivno nijesu navikli na taj režim, ali članica Sepsija ističe da se održavala forma. -Sportisti zaista imaju poseban stil života koji zahtijeva mnogo rada uz ogromnu disciplinu. Međutim, situacija u kojoj smo se našli omogucila nam je da vrijeme provedemo sa porodicom, a nama koji smo skoro cijele godine daleko od kuće, to je zaista uživanje – kaže Jovana i ističe da se brzo adaptirala na novu situaciju. - Prvi dani izloacije iskoristila sam za odmor od veoma napornog puta, a zatim nastavila sa treniranjem u kućnim uslovima. Nije lako, sve je to čudno, ali trening se odradi, koliko

je to moguće.

UŽIVANJE SA PORODICOM

Nakon 28 dana Jovana Pašić mogla je da počne ponovo normalno da funkcioniše. -Zaista mi je prijalo da izađem i prošetam pored mora, to je nešto u čemu posebno uživam. Prije par dana sa porodicom sam se preselila u kuću, tako da sada uživamo zajedno, u svakom momentu. Pored svakodnevnih treninga u dvorištu, sastanem se sa prijateljima, provozam motorom, prošetam psa. Najvise vremena provodim sa bratom i čekam kumu Anu da se vrati iz Francuske – naglašava na kraju Jovana Pašić. R.P.

dobro testiranu i efikasnu vakcinu, ili lijek, nećemo računati na normalne okolnosti u NBA. Do tad moraćemo da kolektivno preuzmemo odgovornost za naš sport - rekao je Silver. Najavio je da će aktuelna sezona najvjerovatnije biti kompletirana na jednoj ili dvije lokacije. Kao potencijalne kandidate, ne i definitivne, najavio je Diznijev kompleks u Orlandu na Floridi, i dvorane u Las Vegasu (američka država Nevada) gdje se održava Ljetnja liga i draft kampovi. R. A.

NBA šampion pucao na dvije osobe Šenon Braun (34), dvostruki NBA šampion sa Los Anđeles Lejkersima, uhapšen je pod optužbom pokušaja ubistva dvije osobe. Bivši košarkaš sa osam godina iskustva u NBA je bio učesnik neobičnog incidenta i očiglednog nesporazuma, u gradu Tajron u Džordžiji. Dvije osobe ušle su u Braunom dom, jer su u dvorištu ispred vidjele znak ,,Za prodaju“. Takođe, oni tvrde da su, prije ulaska u kuću, dobili dozvolu da uđu unutra. U momentu kada je Braun vidio da se ipak radi o nepoznatim osobama, reagovao je neprimjereno i ispalio pet ili šest hitaca iz vatrenog oružja. Pukom srećom niko nije povrijeđen u toj situaciji. NBA šampion Braun je bio 2009. i 2010. godine. U toj drugoj šampionskoj generaciji bilježio je 8,7 poena i dva skoka po meču, a odigrao je svih 82 utakmice regularnog dijela sezone sa 19,1 minuta na parketu u prosjeku. Posljednji angažman u karijeri imao je 2018. godine. R. A.

Kultura 19

Neđelja, 10. maj 2020.

INTERVJU: Milivoje Mišo Obradović, glumac

Jedino se istinom možemo probuditi

Poznatog crnogorskog glumca čini se da jedanko voli i cijeni kako domaća, tako i regionalna publika. Što ne čudi, budući da se samo u prethodnoj i aktuelnoj televizijskoj sezoni ostvario u brojnim projektima poput serija „Kalup“, „Senke nad Balkanom“, te „Dug moru“. Mobilnosti mu ne manjka ni u pozorištu, a osim u domaćim, nijesu mu strane role ni u beogradskim i novosadskim teatrima. Koliko je situacija u kojoj smo se našli šansa da postanemo kreativniji, odnosno bolje verzije sebe, te u kom smjeru bi trebalo da se kreće savremena umjetnost, Obradović govori za Pobjedu. POBJEDA: Iako je korona virus učinio da naša svakodnevica ode na nenajavljenu pauzu, kultura je nastavila da bitiše i uspjela da nađe proboj do ljudi. Koliko je važno u ovim momentima učiniti umjetnost što dostupnijom, te da li je ova nezavidna situacija zapravo probudila novu kreativnost u svima? OBRADOVIĆ: Ova izolacija je velika šansa za svakog od nas da uspori nehumano brzi način života i da u tom usporavanju osvijesti prostor i vrijeme, ljude oko sebe i čovjeka u sebi. Nove kreativnosti će neminovno biti, jer je to skoro pa uslovni čovjekov refleks, da na fenomene oko sebe ima neku reakciju. I to nije sporno. Ali, nije ni dovoljno. Pravo je pitanje kakav će sadržaj te kreativnosti biti. Da li smo proširili našu svijest u smjeru humanijeg ideala življenja, pa iz toga, svjesniji o prethodnim zabludama, odapeli strijelu promjena, prema sebi prije svega. To se može desiti samo kao posljedica putovanja kroz beskrajne prostore sopstvenog mikrokosmosa, dakle kao posljedica intronautike. To se ne može putem društvenih mreža. Tu ne pomaže virtuelna tura Luvrom, preko telefona, iz kreveta, uz limenku piva i grickalice. A bojim se da smo više dreždali po Instagramu nego što smo se istinski preispitivali. I ta tolika dostupnost umjetnosti preko interneta vremenom će nas učiniti ravnodušnima prema njoj, jer nikad ne možete ostvariti puni doživljaj nekog Van Gogovog ili

Ova izolacija je velika šansa za svakog od nas da uspori nehumano brzi način života i da u tom usporavanju osvijesti prostor i vrijeme, ljude oko sebe i čovjeka u sebi. Nove kreativnosti će neminovno biti, jer je to skoro pa uslovni čovjekov refleks, da na fenomene oko sebe ima neku reakciju – kazao je Obradović MEDIJI NE MOGU PRENIJETI DUH UMJETNIČKOG DJELA: Mišo Obradović

Dadovog platna ili doživjeti katarzu predstavom preko kompjutera ili televizije. Ti mediji ne mogu prenijeti duh umjetničkog djela, oni ga samo ispljunu kao informaciju u moru informacija. Opet je tu na nama da li će nam tolika dostupnost poslužiti kao povod za dalje interesovanje za umjetnost ili ćemo rezonovati da nema potrebe da trošimo pare do Pariza da bi vidjeli Mona Lizu kad sve to može i iz Bokeške. POBJEDA: Nedavno je, sa Vama u jednoj od glavnih

rola, na RTS-u emitovana serija „Kalup“, bazirana na istinitoj priči o nestanku beba početkom novog milenijuma. Kakav je umjetnički i ljudski pristup zahtijevala jedna ovako osjetljiva tema? OBRADOVIĆ: Negdje sam jednom pročitao, ne sjećam se više gdje, da je etika estetika budućnosti. Odjek te misli provijavao je među svima nama koji smo radili na ovoj seriji. Kada se suočite sa nečim strašnim što vam se do juče činilo dalekim od vas,

Volim umjetnost koja provocira duh POBJEDA: Kakav je Vaš pogled na savremenu umjetost? Koliko je moguće stvarati djela koja kritikuju sve anomalije kojima smo okruženi, raditi to na jedan kvalitetan način, te ljudima kritički, ali ne agresivno ukazati na sopstvene mane? OBRADOVIĆ: Vrlo sam zainteresovan za nove oblike izražavanja u kojima čovjek pokušava da izađe iz ustaljenih okvira mišljenja i djelanja. I sam pokušavam da nađem neke nove puteve kojima bih mogao da svoje unutrašnje pejzaže „porodim“ u djelo. Uzbudljivo mi je to što radi Matthew Barney. Volim umjetnost koja provocira duh. I smatram da je provokacija bitan faktor u umjetnosti. Ali, slažem se sa Vama da agresija, makar ona bila i u umjetnosti, ne donosi mnogo toga. Ne donosi zapravo ništa.

Uloga Miša Obradovića u predstavi „Samoubica“ CNP-a

dalekim skoro kao u filmovima, nečim što je bitno odredilo neke živote, dakle - sa dokumentarnom građom, onda vas to budi i poziva na reakciju. Najvažnijim u ovoj seriji smatram to što je dala nadu i pokazala da se za istinu treba boriti, jer na putu do istine leži mogućnost naše promjene na bolje. POBJEDA: Ima li istina cijenu i može li ona biti stavljena u bilo kakav „kalup“? OBRADOVIĆ: To je odlično pitanje i svako treba sebi da odgovori na njega, te da u odnosu na to ide dalje kroz život. Koliko god da nas boli, jedino se istinom možemo probuditi. POBJEDA: Serija donosi jedan kritički osvrt na tretiranje ovakvih tema u medijima. Da li je to jedan i društveni problem u kome u današnjem vremenu pažnju ljudi privlači više senzacionalizam nego kvalitet? OBRADOVIĆ: Problem je što nam se sve predstavlja kroz senzacionalizam. I politika, i umjetnost i sport... i, tu strada suština. Mada, najviše mi smeta kada se ljudi koji se bave umjetnošću služe ispraznim senzacijama.

D. MILJANIĆ

PODGORICA – Kada se glumačkom scenom korača odgovorno i sa lakoćom, bilo da čizme kojima umjetnik gazi pripadaju protagonisti ili antagonosti, posljedica su obično velika angažovanost i isklesani talenat. Zbog toga, kada se u teatru ili na televiziji pojavi Mišo Obradović, daje smisao staroj floskuli da je uloga zaista onoliko velika koliko je dobar onaj koji je otjelotvoruje.

Mišo Obradović u predstavi „Kozocid“ Gradskog pozorišta

To je neka slabost, neka frustracija. POBJEDA: U sezoni za nama imali ste manju, ali zapaženu ulogu i u regionalnom projektu „Senke nad Balkanom“. Koliko ovako kompleksne produkcije pokazuju da i ovdašnja umjetnost napokon izlazi iz ustaljenih modela i ide ukorak sa evropskim tokovima? OBRADOVIĆ: Bojim se da je to što nazivate „evropskim tokovima“ zapravo samo jedan trend i diktat tržišta. Kao i u svemu, oni koji određuju pravila igre i imaju bolju startnu poziciju (više novca, veće tržište, sređenija društva, dužu tradiciju), svakako da su u prednosti. „Senke“ su, ako gledamo region, najveći iskorak u tom smislu i bilo je uzbudljivo raditi takvu seriju. Bjela je, ne samo tom serijom, povukao čitav region naprijed i dao podstrek drugima da to urade. POBJEDA: Otjelotvorujući Miluna Tomasovića pokazali ste da se uloga Crnogorca na malim ekranima može donijeti autentično, ali bez nasilog karikiranja akcenta ili dijalekta. Zbog čega veliki broj glumaca, što regionalnih, ali često i domaćih, upada u tu zamku? Da li je to glumačka modifikacija likova ili rediteljska vizura? OBRADOVIĆ: Lako je Crnogorcu igrati na crnogorskom. To se češće dešava onima koji nijesu odavde, a

igraju Crnogorce. U iste zamke bi i neki od nas upadali kad bi se tražilo da igramo Istrijane ili Piroćance. Ali, tu je u pitanju muzika. Morate imati sluha za jezik, za njegovu melodiju, za njegov ritam. To je prvi uslov. Drugi je osjećanje mjere, da možete da kontrolišete taj jezik, da ga oblikujete, da ne bude drečav, da preko njega možete da iskažete najsuptilnije tonove jednog karaktera. Ukoliko ne osjećate jezik na taj način, onda vam ne preostaje ništa drugo osim da idete u karikiranje. POBJEDA: Osim na televiziji, aktivni ste i u teatru, a Vaša prošlogodišnja predstava „Kozocid“ napravila je domaći i regionalni uspjeh. Uspijeva li pozorište da odoli naletu hiperprodukcijskih sadržaja, odgovori potrebama modernog društva i ne samo zadrži, već formira novu publiku? OBRADOVIĆ: Poznata je stara Brukova tvrdnja da pozorište može bez kostima, muzike, scenografije, čak i teksta, ali da ono bez čega ne može su bar jedan glumac i jedan gledalac. Od toga u kojoj mjeri će čovjek uspjeti da odoli naletima hiperprodukcijskih sadržaja zavisi u kojoj mjeri će to isto i pozorište učiniti. Ali, ne brinem mnogo, jer uvijek će biti onih koji imaju potrebu da se igraju i čiji je plamen duha toliko jak da privuče makar jednog koji postaje dio rituala. Svetlana VIŠNJIĆ

20 Povodi

Neđelja, 10. maj 2020.

POPULARNA NAUKA: Porijeklo naroda, geni i haplogrupe (1)

Trećina Balkana ima z Genetička genealogija i njena nova otkrića pojavili su se u prvoj deceniji XXI stoljeća. Za nauku oni predstavljaju neprocjenjive informacije o kretanju stanovništva, faktički od postanka ljudske rase. Rezultati, takođe, potvrđuju ili obaraju postojeće teorije u nauci, posebno u društvenim naukama, poput istorije, antropologije, lingvistike, arheologije. Sa druge strane, u pseudonauci i romantičarskim istoriografijama predstavljaju, njihovim izvrtanjem, sredstvo manipulacije u ideološkim projektima. Na njihovu žalost, genetička istraživanja upravo pokazuju da ne postoji značajnija korelacija između genetskog porijekla i nacija, kao produktu novijeg doba » Piše: Slobodan JOVANOVIĆ Svako od nas nosi kombinacije gena koje nasljeđujemo od našeg oca i majke, a koji nam određuju naše lične karakteristike – boju očiju, boju kose, našu konstituciju, sklonosti ka određenoj bolesti, visinu i druge detalje. Postoji jedan izuzetak, a to je informacija u hromozomu Y, koja se prenosi bez bilo kakve izmjena s oca na sina, iz generacije u generaciju. Bez izmjene, osim u slučaju mutacije. Upravo mutacije i, na osnovu njih, grananju genealoških stabala danas je moguće utvrditi kretanje pojedinih naroda, zalazeći i u daleka istorijska vremena. Broj i vrsta mutacija je zavisio uglavnom od djelovanja prirodnih uticaja i okruženja u kojima se određena populacija kretala. Y- hromozom je jedini od svih 46 hromozoma (tačnije 23, koje nose spermatozoidi) koji se prenosi sa oca na sina i dalje svakom narednom sinu u vremenskom nizu od desetina hiljada godina. Sin dobija od oca isti onakav Y-hromozom kakav je on dobio od svog oca, plus nove mutacije, ako ih je bilo prilikom prenošenja sa oca na sina. A to se rijetko dešava. Upravo te mutacije se u genetici nazivaju markeri, a oni, odnosno informacija o mutaciji, se prenose od prve osobe kod koje je došlo do mutacije pa sve do današnjih vremena, u periodu od više hiljada godina. Ponekad se unutar jedne loze desi više mutacija, tako da se jedna loza širi kao krošnja u više grana, đe su grane, ustvari, nastale mutacije. Tako se može pouzdano tvrditi da svaka osoba u svome hromozomu ima zapisane sve mutacije od nastanka čovjeka. Haplogrupa predstavlja glavnu granu, a ona se dalje širi u podgrupe, koje definišu markeri, odnosno, naknadne mutacije. Istraživanja i otkrivanja novih linija nasljeđa, odnosno haplogrupa, i detektovanje novih mutacija zahtjevaju ozbiljan rad što je rezultiralo pojavom ozbiljnih istraživačkih projekata i institucija koje su njima bavile. Među najpoznatijim su The Genographic Project, Family Tree DNA, iGENEA i druge.

najdalji predak nosi marker M168 i da potiče sa teritorije Afrike prije 50.000 godina. U to vrijeme Afrika je imala potpuno drugačiju klimu, pogodnu za život, pa je vremenom, kako se isušivala, dolazilo do iseljavanja populacije u śevernije krajeve. Bez obzira na današnje rase, boju kože ili nacije, svi mi nosimo u svojim genima isti marker koji pokazuje zajedničko porijeklo. Prije oko 45.000 godina pojavljuje se genetska mutacija M89, koju nazivamo Haplogrupa F, nakon migracija sa području današnje Etiopije, na teritoriju današnje Saudijske Arabije. Prije 20.000 godina od potomaka haplogrupe F rađa se osoba koja u sebi nosi mutaciju M170, a koju nazivamo haplogrupa I. Pretpostavlja se, da je mjesto gdje je rođen naš prvi predak upravo Balkan, tačnije dinarski planinski masiv. Haplogrupe i haplotipovi ne određuju oblik lobanje ili nosa, boju kose, fizička ili intelektualna obilježja čovjeka, ono što oni pokazuju je veza nosioca haplotipa s određenim ljudskim rodom, na čijem početku je bio začetnik roda, čije potomstvo je opstalo i dan-danas živi, za razliku



Istraživanjem ovih firmi, a i drugih nekomercijalnih projekata, dokazano je da naš najdalji predak nosi marker M168 i da potiče sa teritorije Afrike prije 50.000 godina

od miliona drugih prekinutih genealoških linija. Pošto pripadnost haplogrupi određuju sasvim konkretne mutacije u određenim nukleotidima Yhromozoma, može se reći da svako od nas nosi određeni marker u svojoj DNK. Na teritoriji bivše Jugoslavije bilo je nekoliko istraživanja. Tako je sprovedeno opsežno istraživanje u kojem su učestvovali Institut za antropološka istraživanja u Zagrebu, Medicinski Univerzitet u Skoplju, Klinički centar u Beogradu, Estonski Biocentar pri Tart Univerzitetu, Medicinski Univerzitet u Prištini, Medicinski Fakultet u Tuzli, Klinička Bolnica „Bijeli brijeg“ u Tuzli, Dom zdravlja u Zagrebu, i Škola medicine u Edinburgu – Škotska. Za nas je najrelevantnije istraživanje koje je sprovedeno 2010. godine, jer pokazuje rezultate posebno za teritoriju Crne Gore i posebno za teritoriju Srbije. Mada, generalno podaci iz ranijeg istraživanja i ovog se kreću u

sličnim parametrima, s tim što nijesu postojali odvojeni podaci za Crnu Goru i Srbiju.

ISTRAŽIVANJE U CRNOJ GORI

Rezultati genetskog testiranja 404 osobe iz Crne Gore i 179 osoba iz Srbije, odabranih metodom slučajnog uzorka, sa različitim prezimenima, u čijem je ispitivanju kod crnogorskih državljana analizirana DNK-a iz krvi (141uzorak) i pljuvačke (263), objavljeni su u američkom časopisu za fizičku antropologiju (American Journal of Physical Anthropology) 2010. godine, u tekstu „Priča o akulturaciji i migracijama kao mehanizmima za širenje poljoprivrede na Balkanskom poluostrvu” (A Tale of Acculturation and Migrations as Mechanisms for the Diffusion of Agriculture in the Balkan Peninsula). U podnaslovu je nabrojano ko je sve učestvovao u ovom naučnom istraživanju: 1. Department of Molecular and Human Genetics, College of

Serbia. U tekstu su navedena imena naučnika i istraživača koji su učestvovali u istraživanju: Sheyla Mirabal, Tat j a n a Va r l j e n , Te n z i n Gayden, Maria Regueiro, Slavica Vujovic, Danica Popović, Marija Ðurić, Oliver Stojković, Rene J. Herrera. Zanimljivo je učešće u finansiranju srpske bezbjednosno – informatiuvne agencije, BIA, za koju autor teksta ima informaciju da je imala u pozadini namjeru da se dokaže etničko porijeklo naroda u Crnoj Gori i drugim oblastima u skladu sa opšteprihvaćenim stereotipima u srpskom narodu. Rezultati ispitivanja u Crnoj Gori izgledali su ovako: 1. haplogrupa - I2a29.2 odsto 2. haplogrupa - E1b1b27 odsto 3. haplogrupa - R1b9.2 odsto 4. haplogrupa - R1a7.4 odsto Mnogo manje su zastupljene sljedeće: 5. J2a haplogrupa - 4.7 odsto 6. J2b haplogrupa - 4.5 odsto 7. J1 haplogrupa - 0.5 odsto 8. G2a haplogrupa - 2.5 odsto 9. N haplogrupa - 1.5 odsto 10.Q haplogrupa - 2.0 odsto 11. H haplogrupa - 1.5 odsto 12. L haplogrupa - 1.2 odsto

KOLIJEVKA AFRIKA

Istraživanjem ovih firmi, a i drugih nekomercijalnih projekata, dokazano je da naš

Medicine, Florida International University, Miami, FL 2. Department of Biological Sciences, Florida International University, Miami, FL 3. Institute of Forensic Medicine, School of Medicine, University of Belgrade, Belgrade, Serbia 4. Clinical Center of Montenegro, Podgorica, Montenegro 5. Security Information Agency, Belgrade,

Haplogurpa I2 je najzastupljenija u bivšoj Jugoslaviji, Rumuniji, Bugarskoj i Sardiniji

Rezultati ispitivanja u Srbiji bili su sljedeći: 1. I2a haplogrupa - 38.5 odsto 2. E1b1b haplogrupa - 17.3 odsto 3. R1a haplogrupa - 14.5 odsto 4. R1b haplogrupa - 4.5 odsto 5. J2a haplogrupa - 3.3 odsto 6. J2b haplogrupa - 1.7 odsto S obzirom na relativno mali uzorak u Srbiji (179 ispitanih), 2012. godine je vršeno novo ispitivanje na uzorku od 580 osoba – ispitanika. Rezul-

Povodi 21

Neđelja, 10. maj 2020.

zajednički korijen

VEĆA POPULACIJA DONOSI VIŠE GENETSKE RAZNOLIKOSTI: Južna Azija je imala mnogo veću populaciju od ma kog dijela svijeta tokom perioda od 10.000 godina

tati se donekle razlikuju i izgledaju ovako: 1. I2a haplogrupa - 31.9; 2. E1b1b haplogrupa -18.4; 3. R1a haplogrupa - 16.4; 4. R1b haplogrupa - 8.4; 5. I1a haplogrupa - 6.7; 6. J2a haplogrupa - 3.5; 7. J2b haplogrupa - 4.1; 8. G2a haplogrupa - 2.4. Usljed ograničenog prostora izostaće detaljni rezultati drugih naroda bivše Jugoslavije i nekih naroda u okruženju, ali ćemo se osvrnuti na najdominantnije haplogrupe kod njih i praviti uporedne analize, kako bi se dobila potpunija slika. Kako je haplogrupa I2 najzastupljenija u ispitivanju u Crnoj Gori, a i u Srbiji, prikazaćemo u najkraćim crtama njeno porijeklo i geografsku zastupljenost.

HAPLOGRUPA I2

Haplogrupa I2 je najčešće zastupljena u bivšoj Jugoslaviji, Rumuniji, Bugarskoj i Sardiniji i kao glavna loza u većini slovenskih zemalja. Najveće vrijednosti se primjećuju u Bosni (55 odsto, uključujući 71 odsto kod bosanskih Hrvata), Sardiniji (39,5 odsto), Hrvatskoj (38 odsto), Srbiji (33 odsto), Crnoj Gori (31 odsto), Rumuniji (28 odsto), Moldaviji (24 odsto), Makedoniji (24 odsto), Sloveniji (22 odsto), Bugarskoj (22 odsto), Bjelorusiji (18,5 odsto), Mađarskoj (18 odsto), Slovačkoj (17,5 odsto), Ukrajini (13,5 odsto) i Albaniji ( 13,5 odsto).



Nalazi se u frekvenciji od 5 do 10 odsto i u zemljama germanskog područja. Kod ovih rezultata treba razlikovati rezultate I2 od rezultata podgrupe I2a. Haplogrupa I2b je vrlo mala potklasa, do sada zabilježena u manjem obimu u Italiji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Škotskoj i Iranu. Haplogrupa I2a1b-L621 se nalazi pretežno u slovenskim zemljama. Njegove maksimalne frekvencije uočene su kod dinarskih Slovena (Slovenaca, Hrvata, Bošnjaka, Srba, Crnogoraca i Makedonaca), kao i u Bugarskoj, Rumuniji, Moldaviji, zapadnoj Ukrajini i Bjelorusiji. Takođe je niži obim u Albaniji, Grčkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i jugozapadnoj Rusiji. I2-L621 (L147.2 +) . Takođe je poznata kao I2a-Din (za Dinarce). Haplogrupa I je najstarija glavna haplogrupa u Evropi i po svemu sudeći jedina koja je u njoj nastala (osim vrlo malih haplogrupa poput C1a2 i kasnih podgrana drugih haplogrupa). Haplogrupa IJ je sa Bliskog Istoka stigla u Evropu prije nekih 35 000 godina, a zatim se ubrzo nakon toga razvila u haplogrupu I.

HAPLOGRUPE R1B I R1A

R1b je najčešća haplogrupa u zapadnoj Europi, koja obuhvata preko 80 odsto stanovništva u Irskoj, škotskim planinama, zapadnom Velsu, atlantskom području Fran-

Otkuda E1b1b Izvan Evrope, E1b1b se pronalazi u visokim frekvencijama u Maroku (preko 80 odsto), Somaliji (80 odsto), Etiopiji (40 odsto do 80 odsto), Tunisu (70 odsto), Alžiru (60 odsto), Egiptu (40 odsto), Jordanu (25 odsto), Palestini (20 odsto) i Libanu (17.5 odsto). Na evropskom kontinentu ima najveću koncentraciju na Kosovu (preko 45 odsto), Albaniji i Crnoj Gori (po 27 odsto), Bugarskoj (23 odsto), Makedoniji i Grčkoj (oba 21 odsto), Kipru (20 odsto), Siciliji (20 odsto), južnoj Italiji (18,5 odsto), Srbiji (18 odsto) i Rumuniji (15 odsto). Haplogrupa E1b1b (ranije poznata kao E3b) predstavlja haplogrupu prisutnu kod muškaraca iz poslednje velike direktne migracije iz Afrike u Evropu. Smatra se da se prvi put pojavila na Rogu Afrike prije oko 26.000 godina i potom širila ka śevernoj Africi i ka Bliskom istoku tokom perioda kasnog paleolita i mezolita. Njene podgrane E-Z827 i E-M78 su nastale prije oko 24.000 godina odnosno 20.000 godina. Pripadnici haplogrupe E1b1b su usko povezani sa širenjem afroazijskih jezika.

Posljednja velika migracija iz Afrike u Evropu nosi sobom potomke haplogupe E1b

cuske, Baskiji i Kataloniji. Takođe je česta u Anatoliji i oko Kavkaza, u dijelovima Rusije i u centralnoj i južnoj Aziji. Pored atlantske i śeverne obale Evrope, mjesta velike zastupljenosti uključuju dolinu rijeke Po u śevernoj središnjoj Italiji (preko 70 odsto), Armeniju (35 odsto), Baškiriju uralske regije Rusi-

Prije 20.000 godina od potomaka haplogrupe F rađa se osoba koja u sebi nosi mutaciju M170, a koju nazivamo haplogrupa I. Pretpostavlja se, da je mjesto gdje je rođen naš prvi predak upravo Balkan, tačnije dinarski planinski masiv

je (50 odsto), Turkmenistan (preko 35 odsto). ), Hazare u Afganistanu (35 odsto), Ujgure śeverozapadne Kine (20 odsto) i Nepal (11 odsto). Niz mutacija zbog kojih je haplogrupa R1 evoluirala u R1a vjerovatno se dogodio za vrijeme ili ubrzo nakon posljednjeg glacijalnog perioda. Malo se zna sa sigurnošću o mjestu porijekla R1a. Postoje teorije da je možda nastala na Balkanu ili oko Pakistana i severozapadne Indije, zbog veće genetske raznolikosti koja se nalazi u ovim

regionima. No, raznolikost se može objasniti i drugim faktorima. Balkan je bio poprište pet hiljada godišnjih migracija iz evroazijskih stepa, a svaka od njih donosila je nove vrste R1a. Južna Azija je imala mnogo veću populaciju od bilo kojeg drugog dijela svijeta tokom najmanje 10.000 godina, a veća populacija donosi više genetske raznolikosti. Svejedno, najvjerovatnije mjesto porijekla R1a je središnja Azija ili južna Rusija / Sibir. Odatle je R1a mogla migrirati direktno

u istočnu Evropu (evropsku Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju) ili prvo na jug kroz srednju Aziju i Iran. U Evropi njena najveća učestalost je nađena u centralnoj i istočnoj Evropi. Najviše je zastupljena u Poljskoj i Mađarskoj (56 odsto – 60 odsto), Ukrajini (54 odsto ili 44 odsto) i Rusiji (48 odsto). Relativno visoka učestalost je takođe nađena kod Lužičkih Srba (63 odsto) u istočnoj Njemačkoj i u śevernoj Evropi (od toga najviše je zabilježeno 23 odsto na Islandu).

22 Feljton

Neđelja, 10. maj 2020.

14.

PODGORIČKA ISTORIJSKA ČITANKA

„Crna Gora“ je 1938. nastavila rad zabranjene „Budućnosti“

Objavljujemo djelove knjige „Podgorička istorijska čitanka“ uglednog i poštovanog Huseina Cena Tuzovića, koju su nedavno objavili Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Podgorica i JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Promocija Tuzovićevog djela u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ bila je jedan od najposjećenijih događaja otkad postoji ta institucija

Piše: Husein Ceno TUZOVIĆ Dolazak Josipa Broza na čelo KPJ 1937. manifestovao se i u radu partijske organizacije Crne Gore a time i Podgorice. Razvija se neumorni rad na organizovanom učvršćenju KPJ i SKOJ-a, uporan rad na okupljanju svih progresivnih snaga u Narodni front Crne Gore, za borbu protiv režima, za odbranu zemlje, za veću nacionalnu ravnopravnost. Svoj doprinos, u okviru KPJ, dali su komunisti — članovi zabranjenog SK „Budućnost”, ali bili su aktivni u drugim sportskim klubovima i u Sindikatu, SKOJ-u, čak i prilikom organizovanja i odašiljanja veće grupe dobrovoljaca u Španiju. Tom akcijom u Podgorici rukovodili su Periša Vujošević, Vlado Božović i Andrija Markuš. Za prebacivanje dobrovoljaca do Crmnice i Čanja kod Petrovca na Moru, gdje je bilo određeno polazište za Španiju, Mjesni komitet KPJ za Podgoricu angažovao je 12 privatnih vozača luksuznih automobila, članova Partije ili simpatizera. Među onima koji su krenuli na taj put bili su i neki igrači i članovi Uprave zabranjenog SK „Budućnost” — Šćepo Pejović, Vojo Pejović, Grujo Radulović, Blažo Miranović i drugi. U određeno vrijeme 2,3. i 4. marta 1937. godine preko 200 dobrovoljaca iz Crne Gore, od čega oko 110 iz Podgoričkog sreza, stiglo je u Čanj kod Petrovca na Moru. Dobrovoljci su uzalud čekali na francuski brod „La Cors”, ali je njegov dolazak spriječila policija. Tako je došlo do provale i neuspjeha ove akcije. Veći broj dobrovoljaca je izbjegao hapšenje, ali je 103 lica policija sprovela u Bar i Podgoricu, i strpala ih u zatvor. U Podgorici se 1938. godine formira dom „Zadružne omladine” sa bibliotekom i čitaon-

Periša Vujošević

Branko Nilević

icom. Na čelu mjesnog povjereništva „Zadružne omladine” dolazi igrač i prvotimac SK „Balšića” i SK „Gorštaka” i drugih fudbalskih klubova — Grujo Spahić. Sa preko 15 podružnica u srezu i nekoliko stotina članova, organizacija „Zadružne omladine” znatno doprinosi prosvjećivanju i razvijanju kulturnog i sportskog života (posebno seoske) omladine. Sredinom te godine mjesno sindikalno rukovodstvo, Mjesni komitet SKOJ-a i Mjesni komitet Partije u Podgorici pokreću akciju da se obnovi rad Sportskog društva „Budućnost”, ali pod drugim imenom. Taj zadatak izvršili su: Milan-Ban Milonjić, Vlado Božović i Stojo Rašović. Klub je registrovan u Cetinjskom nogometnom podsavezu kao građanski SK „Crna Gora”, a u stvari je nastavio djelatnost zabranjene „Budućnosti”. On je bio legalna forma rada i aktivnosti Partije, SKOJ-a i sindikata. U svojim redovima SK „Crna Gora” je okupljala sve napredne, progresivne i mlade radnike, đake i studente, a nosioci aktivnosti bili su članovi Partije, SKOJ-a i sindikata. „Crna Gora” je uz to i na sportskom polju bila dostojan nasljednik SK „Budućnost”, ali joj

Milorad Milo Becić

se nijednom nije pružila šansa da dođe u vrh crnogorskog fudbala. SK „Crna Gora” je bila pod stalnom prismotrom policije. Međutim, poučeni iskustvom iz ranijih godina, dobro se pazilo kako se izvode razne akcije van fudbalskog terena. SK „Crna Gora” nastavlja tradiciju SK „Budućnosti” u održavanju stalnih veza sa crnogorskim i hercegovačkim (mostarskim) radničkim klubovima. Sindikalno rukovodstvo Podgorice, u sklopu Radničkog doma, posebnu pažnju posvećuje vaspitavanju radničke i školske omladine u kulturnom i sportskom duhu. Otvaranjem novog radničko - sindikalnog doma počinju se organizovati seminari za ekonomsko i političko obrazovanje, prikazuju se pojedine knjige, upućuju se igrači radničkih klubova u aktivnosti KUD „Abrašević” koje je tada imalo horsku, recitatorsku i dramsku sekciju. Iz manjih radničkih klubova kao prvotimci pojavljuju se Ibrahim-Peko Methadžović, Nikola Kolja Raičević, Halid M. Tuzović, Radule Ruso Radulović, Cveto Maraš, Đoko Stanić, Đoko Stajkić, Asim Đurđević, Halid Krnić, Selim

Ibrahim Peko Methadžović, 1957. godina

U Čanju kod Petrovca na Moru bilo je određeno polazište za Španiju. Početkom marta 1937. godine preko 200 dobrovoljaca iz Crne Gore, od čega oko 110 iz Podgoričkog sreza, stiglo je u Čanj. Dobrovoljci su uzalud čekali na francuski brod „La Cors“, ali je njegov dolazak spriječila policija. Veći broj dobrovoljaca je izbjegao hapšenje, ali je 103 lica policija sprovela u Bar i Podgoricu, i strpala ih u zatvor Bulić, radnici u podgoričkom zanatstvu. Đaci podgoričkih škola počinju igrati u manjim klubovima kao što su SK „Svjetlo”, SK „Iskra”, SK „Balkan” i drugi. Iz tih redova pojavljuju se mladi fudbaleri Mišo Petrović, Vlado Krivokapić, Branko Nilević, Radomir Raco Milačić, Dževdet Deta Mustagrudić, Nikola-Mišo Jovović i drugi. Tokom 1939. godine Pokrajinski komitet KPJ i SKOJ-a za Crnu Goru, Boku, Sandžak i Metohiju, te sindikalna rukovodstva u većini gradova, uprave radničkih i drugih klubova, javnost i štampa, osobito listovi „Zeta”, „Slobodna misao” i „Glas Crne Gore” (organ PK KPJ) počinju veliku akciju na organizovanju sportskog života, većem uticaju na radničku, srednjoškolsku i drugu omladinu u sportskim klubovima i kulturno-umjetničkim društvima. Jedna od delikatnih

Radule Ruso Radulović, igrač fudbalskog kluba Crna Gora Vlado Božović

akcija bila je kako onemogućiti samovolju u Cetinjskom nogometnom podsavezu i organizovati Crnogorski sportski savez. To je bio put da se diskredituje režimska politika Cetinjskog nogometnog podsaveza. Sve je to bilo uvod u široku akciju i aktivnost sindikalnih organizacija u sportskim klubovima i u većim gradskim sredinama. Međutim, nijesu svi klubovi bili za stvaranje Crnogorskog sportskog saveza. Tome se dobrim dijelom u Podgorici odupirao SK „Balšić” a na Cetinju SK „Crnogorac”. Skupština Cetinjskog nogometnog podsaveza održana je 5. marta 1939. godine. Na njoj je konstatovano da je 1938. u Podsavezu bilo 14 registrovanih klubova. Sada je taj broj povećan na 30. Tolikom broju klubova pomogla je saradnja sa Sarajevskim nogometnim podsavezom. Tada je Jugoslovenski nogometni savez prihvatio da klubovi iz Bileće, Ljubinja, Avtovca, Gackog, Nevesinja i Trebinja, budu u sastavu Cetinjskog nogometnog podsaveza. Istovremeno, izabrana je nova uprava sa predsjednikom Đurom Čejovićem, potpredsjednkom Vladimirom Mitrovićem i sekretarom Nikom Bokanom. U martu iste godine jedna delegacija građana iz Podgorice posjetila je ministra fizičkog vaspitanja Đura Čejovića. Tom prilikom Čejović je upoznat sa teškim prilikama u crnogorskim fudbalskim klubovima, nedostatkom novca za izgradnju igrališta u Nikšiću, Cetinju, Baru i Podgorici. Tada je ministar Čejović obećao pomoć i dao nalog da se to sprovede. U

međuvremenu Cetinjski nogometni podsavez je odredio Milorada Mija Becića, nekadašnjeg igrača podgoričkih klubova „Njegoša”, „Muslimanskog šport kluba” i „Lovćena”, inače prvog profesionalnog internacionalca, koji je igrao u Francuskoj, da sastavi reprezentaciju Crne Gore za utakmicu sa reprezentacijom Beograda. Ovaj susret je planiran kao predigra međunarodnoj utakmici Jugoslavija — Engleska. Selektor Becić je, uz savjete odgovornih ljudi iz uprave CNP, Nika Bokana i Vladimira Mitrovića izabrao ove igrače: Nadu, Vuka Mugošu, Vlada Božovića, Asima Đurđevića, Krušku, Roglića, Marksa, Dževdeta Mustagrudića ( D e t u ) , K l e m e n a , Vo j a Mugošu i Arsića. Kao rezerve u obzir su uzeti: Jovićević, Bokotić i Janković. U štampi je bilo ozbiljnih zamjerki na ovaj izbor. „Slobodna misao” iz Nikšića je zamjerila Beciću, Bokanu i Mitroviću što nijesu uzeli u obzir Sava Stanišića, koji je u to vrijeme bio jedan od najzapaženijih igrača sarajevske „Slavije”. Drugi su smatrali da je u reprezentaciju trebalo pozvati Popovića i Cvetkovića iz „Balšića”. Utakmica između reprezentacije Cetinjskog nogometnog podsaveza i Beogradskog saveza odigrana je 18. maja u Beogradu. Rezultat je bio 6:2 za beogradske fudbalere. Poslije toga ponovo su se javili kritičari na izbor i sastav te reprezentacije, jer su smatrali da se tim mogao sastaviti od boljih igrača koji bi pružio jači otpor reprezentaciji Beogradskog saveza. (Nastavlja se)

Horoskop 23

Neđelja, 10. maj 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (11. 5 - 17. 5) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Tranzit se završava u subotu u 15:44.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog Da biste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i Mjesečeve nakšatre možete poznatog vedskog astrologa Mlade- lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/ tako ćete imati korektan rezultat calculate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te istinsku uzmete besplatan đotiš program na neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u subotu u 15:44.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u subotu u 15:44.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv. Moguća su neplanirana putovanja.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

vih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u subotu u 15:44.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u subotu u 15:44.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjeseče-

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba

www.vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u subotu u 15:44.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u subotu u 15:44.

NEDJELJA

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...Tranzit se završava u četvrtak u 15:52.

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u subotu u 15:44.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

24 Enigmatika

Neđelja, 10. maj 2020.

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 10. maj 2020.

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR ultramoderan poslovni prostor 427m2 sa 8 parking mjesta, Hercegovačka ulica. Izuzetan po svim kriterijumima. Prostran sa visinama. Nekorišćen.Prodajem. Tel.069/871-452 1

USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 4

RAZNO PRODAJEM umjetničke slike veliki izbor veoma povoljno. Prodajem srebrne perpere original,stari novac stare Crne Gore.Interesuje me filatelija okupacija Crne Gore. Tel.069/ 051- 526 Beli 5

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. maj 2020.

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 10. maj 2020.

Posljednji pozdrav dragom bratu i stricu Dana 9. maja 2020. u 49. godini tragično je izgubio život naš dragi i voljeni

MARJANU BARJAKTAROVIĆU 1952–2020.

GORAN Mirkov KULJIĆ Usljed novonastalih okolnosti u državi sahrana će se obaviti 10. maja u 15 časova na novom groblju pod Trebjesom u Nikšiću u krugu porodice.

Duboko nas je potresao tvoj odlazak. Vječno ćeš ostati u našem sjećanju, voljen i nikad zaboravljen. Počivaj u miru, dragi naš Marjane.

Ožalošćena porodica: supruga SNEŽANA, sin NIKOLA, kćerka NAĐA, brat MILOVAN, snaha TANJA, bratanične SUZANA i MARIJA, sestre MIRA, STAKA i GORDANA, porodice KULJIĆ, RADOVANOVIĆ, ŠIPOVAC, AĆIMOVIĆ i mnogobrojna rodbina, kumovi i prijatelji

VLADO, MILA, BRANKO i MAJA sa porodicama

522

518

Dana 7. maja 2020. godine umrla je

Пола године је прошло

СЛАВИЦА ПЕКОВИЋ

DANICA Dragišina MUŠIKIĆ rođena Đurović Tvoja dobrota, plemenitost i neizmjerna ljubav ostaće u trajnom sjećanju svih nas. Sahrana je obavljena u krugu uže porodice u Prijedoru (BiH) 9. maja.

Фалиш ми сваким даном све више и више... Фали ми твој дух, твоје препознатљиво достојанство и твој поглед на живот који је увијек био лишен малограђанштине, предрасуда и искључивости. Фали ми чак и наш опроштајни поздрав када си ми умјесто суза мангупски намигнула поручујући да ће наш физички растанак бити ефемеран и да ћеш ти и даље бити ту.

S ljubavlju i poštovanjem, porodica pokojnog DANILA, SLOBODAN, MIRAŠ i STANKA sa porodicama, kao i ostala rodbina 508

Твој НИКОЛА

521

Posljednji pozdrav našem drugu

MIŠKU DRAGIĆEVIĆU MIĆO ĐURKOVIĆ sa porodicom 501

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28 Oglasi i obavještenja Dragi

Neđelja, 10. maj 2020.

Posljednji pozdrav našem dragom razrednom starješini

ZDENKA Mijova CEROVIĆ rođena Šoć

MIHAILU MIŠU NENEZIĆU

ZDRAVKO

S dubokim poštovanjem,

Osam godina od kada ostadosmo bez dobre šćere. Prokleta bolest uze ti život, odvoji te od roditelja i Tvoje porodice. Zadnji dan kada sam bio kod Tebe u bolnici u posjeti, pošle su roditeljske suze i Tebe su pošle. Uzela si mi ruku i milovala. Rekla si pobjediću ja ovu bolest. Poljubili smo se, ja sam otišao. Rekla si nemoj da se sjekiraš biće dobro. Sjutradan u tri sata si pošla na vječni počinak. Roditelji će te obilaziti dok smo živi. Majka DRAGINJA, otac ANDRIJA, bratanić MILUTIN

Počivaj u miru. Vječno ćemo čuvati uspomenu na tvoj plemeniti lik i dobrotu u našim mislima i srcima.

NJEGOVE TIGRICE, D ODJELJENJE, , GENERACIJA 92

BRANKA i DRAGAN SEKULIĆ sa familijom

443

U nedjelju, 10. maja 2020. godine navršilo se 40 tužnih dana od smrti naše drage

520

S poštovanjem

442

Dragi naš brate

RANKU

SMILJE Ljubove VASOVIĆ

Živio si tiho, nenametljivo i dostojanstveno. Kao takvog te zadržavamo u trajnom sjećanju.

ZDRAVKO BOŠKOVIĆ Neka tvoja časna i poštena duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

506

MIŠKO i KOSA RADUNOVIĆ

Sa tugom se opraštamo od našeg plemenitog, iznenada preminulog zeta

BATO i SEKA

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu, vedri duh i veliko srce. Počivaj u miru i neka te Anđeli čuvaju.

505 Nije više sa nama naš dobri

ZDRAVKA Nikolinog BOŠKOVIĆA Dragi Zdravko, ovog puta, bolest je pobijedila i otrgla te iz nježnog zagrljaja tvoje porodice. Bio si divan zet, iskren i pouzdan prijatelj, a mi smo te voljeli kao člana porodice. Dok živimo uspomenu na tebe čuvaćemo s ljubavlju. TANJA, NATAŠA i ŽELJKO SEKULIĆ sa porodicom

ZDRAVKO Nikolin BOŠKOVIĆ

441

Tvoji najmiliji: suprug LJUBO, sinovi ŽELJKO i ALEKSANDAR, kćerka ALEKSANDRA, sestre BRANKA i SONJA, snahe LJILJANA i IVANA, zet MARKO, unučad NIKOLA, NEMANJA, STEFAN, IVAN, NEMANJA, ANDREA i MILA i ostala mnogobrojna rodbina

503

Navršavaju se dvije godine od smrti

POMENI dragi prijatelj, uvijek požrtvovan i spreman da pomogne drugome. Njegov lik ostaje u stvarima, događajima, u prijateljima i ljudima koji su ga poznavali, voljeli i poštovali.

Четрдесет је дана од када нас је напустио наш вољени супруг, отац и дјед

MOMČILA – KIJE Blažovog ĐURIČKOVIĆA Dragi tata, vrijeme prolazi, ali naša ljubav, ponos i sjećanje na tebe su vječni. Tvoji: MARIJA, MARINA i MARKO 504

Iskreno tužni,

VESO i SMILJA ĐURANOVIĆ Četrdeset je dana od smrti našeg dragog zeta

БОРИСЛАВ БОРО СТОЈАНОВИЋ 519

Колико туге у секунди стане, бројимо минуте и протекле дане, али нема тога броја који може описати колико нам недостаје ријеч твоја.

Posljednji pozdrav našem dragom

Твоји: ВИШЊА, ИГОР, МАРИЈА и ДАНИЛО СТОЈАНОВИЋ 502

BORA STOJANOVIĆA Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

Sve što je časno i plemenito ostavio si nam za uspomenu. Tazbina VUJIČIĆ 513

ZDRAVKU MIJO, LELA, IVANA i MARKO 517

BORA STOJANOVIĆA Postoji nešto što je vječno, a to je sjećanje na tebe. Nedostaješ... MILOSAVA KOSOVIĆ sa porodicom 514

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 10. maj 2020.

Četrdeset dana od smrti naše majke, svekrve, babe i prababe

Četrdeset dana od smrti prijateljice

JELE Krstove MILOVIĆ Draga majko, počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju kao što si ti nas. U nedjelju, 10. maja uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Dana 10. maja navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša draga i nikad prežaljena

JELE MILOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

444

MAKSIM BAĆOVIĆ sa porodicom

KSENIJA Vladova VUČKOVIĆ

Ožalošćeni: sinovi DUŠAN, DRAGO, snahe MARA, DRAGANA, NADA, unučad, praunučad i mnogobrojna rodbina

rođena Božović Četrdeset dana od smrti prijateljice

449 Četrdeset je dana otkako nijesi sa nama

JELE MILOVIĆ Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru.

JELA MILOVIĆ Uvijek ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom pričati o tebi. Hvala ti na svemu što si učinila za nas. Živjećeš vječno u našim srcima. Snaha NADA, unučad IVAN, IVANA, GORDANA, TIJANA 448

ZEKOVIĆ DRAGICA, MANE i SRĐAN sa porodicama 445 Четрдесет дана је од смрти моје сестре

Teško se mirimo sa bolnom istinom da umjesto tvog osmijeha i dobrote, kojom si nas obasipala, ostaje nam samo tužno sjećanje na tvoj plemeniti lik. Za nas ostaje samo tuga i vječni nezaborav. Teško nam pada tvoj životni put jer kao mlada ostaješ bez oca i brata i zajedno sa majkom i sestrama preživljavate bol i tugu koja je vas zadesila. Još nam je teže što od petoro djece kao najstarija ostaješ da ih sve ispraćaš na vječni počinak. Teško je pomisliti, a ne doživjeti da od vas petoro djece ne osta nikog da bi vas nazvao mama, tata, tetka ili ujače. S tvojim suprugom Vladom živjeli ste u jednom skromnom braku, pa bih te, iako nije moguće, zamolio da odeš da posjetiš u tvojoj Zagori, oca, majku, brata i sestre. Tokom tvoje bolesti imala si posebnu pažnju, od tvoje komšinice Tanje Ilić koja vas je za vrijeme tvoje bolesti i bolesti tvoje sestre Dese, posjećivala, ponuđavala, davala riječi utjehe i ponude, koje su vam bile neophodne, što smo joj doživotno zahvalni, kako u tvoje tako i u naše ime. Hvala osoblju Medicinskog centra ,,Danilo I“ na Cetinju, koji su na naše insistiranje bili voljni da nam, kada je to god trebalo, izađu u susret dr. Slavku Popoviću, medicinskim sestrama Vesni Banović i Steli Perović, kao i hirurškom odjeljnju, gdje je boravila u poslednje dane života. Zbog novonastale situacije nijesmo u mogućnosti da pravimo uobičajene parastose pa umjesto toga prilažemo: Crkvenom odboru u selu Prekornica 500 eura, Crkvenom odboru u selu Zagora 500 eura i Medicinskom centru na Cetinju 200 eura.

Dana 10. maja 2020. navršava se 40 dana od smrti naše drage

КСЕНИЈЕ Владове ВУЧКОВИЋ

Draga Senka, Tuga i vrijeme ne brišu uspomene, ne blijede već ćeš ostati vječno u našim srcima.

рођене Божовић

JELE Krstove MILOVIĆ Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava, tvoja plemenita i dobra duša neka počiva u miru. Tvoji: sin DRAGO, snaha DRAGANA i unuka NIKOLINA 447

Сестро, знам каква ти је судбина била, тешка у сваком погледу. Почивај у миру.

500

ДРАГИЦА ЉУМОВИЋ са породицом

OŽALOŠĆENA PORODICA 510

Dana 10. maja navršava se 40 dana od smrti moje sestre od strica

SJEĆANJA 10. 5. 2000 – 10. 5. 2020.

Navršava se 40 dana od smrti naše drage

KSENIJE VUČKOVIĆ

MILEVA – MAJA Šanjova DRECUN

rođene Božović

JELE Krstove MILOVIĆ Vječno ćemo te se sjećati, o tebi sa ponosom pričati i nikada te nećemo zaboraviti.

Draga Senka, teško je pomisliti i uvjeriti se da je došao dan, da te kao poslednjeg i najstarijeg člana ispratismo na vječni počinak. Sada ste svi na okupu, što nam je vrlo žao što nema niko od vas, zajedno sa nama, ali sudbina je tako htjela. Hvala ti za sve što si učinila za nas. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

446

S poštovanjem, brat od strica SLOBO Petrov BOŽOVIĆ sa porodicom 511

Navršava se godina od smrti našeg

Četrdeset je dana od smrti moje drage sestre

Tvoj unuk NIKOLA sa porodicom

Iako nas je život razdvojio prije dvadeset godina znaj da si uvijek bila i ostaćeš duboko urezana u našim srcima. ZORICA, BOŽIDAR, VELJKO, JELENA, MARIJA i MILICA 509 Navršavaju se dvije godine od smrti

MILIVOJA – MINJE PRAVILOVIĆA

MILORADA ĐUROVIĆA Godina je prošla, ali još nijesmo prihvatili tvoj odlazak. Međutim, lijepe uspomene koje si nam ostavio, učinile su da tvoje ime izgovaramo svakodnevno, kao da si tu, pored nas. Tako je bilo tokom ove tužne godine, a tako će biti dok smo živi.

KSENIJE SENKE VUČKOVIĆ Počivaj u miru plemenita i napaćena dušo. Nosiće te u srcu i čuvati od zaborava,

Dragi naš Mićo, navići se da živimo bez tebe je jako teško. Tvoj dragi lik i osmijeh koji nam je tjerao svaku tugu i brigu mnogo nedostaju. Počivaj u miru, a mi ćemo živjeti srećni što smo te imali i uspomena na tebe nikad neće izblijeđeti. Teško i nikad ne izblijede ljubav, pažnja, briga i odanost, to si svakodnevno pokazivao i davao. Imati tebe za supruga oca i đeda bila je velika čast svih nas.

516 Brat od ujaka BORO sa porodicom

Tvoji: SLAVKA, DEJAN, DARKO i BOJAN 507

Tvoji: supruga RADMILA, sin ANDRIJA, šćeri: MARIJA, JELENA i MILENA sa porodicama

Dvije godine su od smrti našeg voljenog brata, šure i ujaka

512

MILIVOJA MINJA PRAVILOVIĆA Voljeni naš, nedostaješ... Sestra MILEVA, zet PAKO, sestrić ĐORĐIJE, sestrične SVETLANA, IVANA, ANA sa porodicama 515

30 TV program

Neđelja, 10. maj 2020.

FILM

PRVA TV 22:00

SERIJA

RTCG 1 21:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Neobični slučaj Bendžamina Batona

Ulica milosti

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

RTCG 1 REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Korona – Ostani doma, r. 10:50 Program za djecu 13:10 Živa istina, r. 14:30 Nacionalni parkovi, r. 14:40 Muzika 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dan Evrope, r. 17:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, r. 17:40 Muzika 18:10 Program za djecu 18:30 Korona – Ostani doma 19:15 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Preko veze 20:50 Sat tv 21:35 Ulica milosti, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Bili smo ponosni ratnici, film 00:40 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

RTCG 2 06:00 Muzika 07:00 E sport 08.00- 18:00 Nastava za polumaturante i maturante 18:00 Ko to tamo pjeva, r. 18:30 Dokumentarni program 19:30 Dnevnik 2 20:10 Ko to tamo pjeva, kviz 20:30 Šta to tamo šumi Sutjeska 20:36 Zašto si tako tužan? 21:30 Filmski pregled narodne Republike Crne Gore 21:42 Susreti, emisija iz kulture 22:22 Beštije, film 00:05 Ko to tamo pjeva, r. 00:25 E sport

TV PRVA 06:30 Tračara, r. 08:00 Auto moto show, r. 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Tate, r. 10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Tate, r. 11:00 Igra sudbine, r. 13:10 Odiseja, film 16:30 Auto moto show 17:00 Žurnal 17:15 Opasne mame, film 19:00 Žurnal 19:30 Mali Budo, film 21:05 Koncert 22:00 Neobični slučaj Bendžamina Batona, film 23:00 Noćni žurnal 23:30 Neobični slučaj Bendžamina Batona, nastavak 01:30 Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 09:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. 10:30 Supertalenat, r. 11:00 Vijesti 11:15 Supertalenat, nastavak 13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, r. 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 16:30 Vanredne vijesti 16:45 Popodne sa Leom Kiš, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s. 20:20 Supertalenat 22:00 Dragocjeni teret, film 23:50 Taktička sila, r. 01:25 Replikant, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:00 Evropske bajke, r. 08:30 Bejblejd, crtana serija 10:30 Božić sa korgijem, film 12:00 Vijesti 12:06 Obećanje, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Snovi, kuća, dom, magazin 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Novine II, s. 20:00 Ljubav je sve što je potrebno, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Dva dana u Njujorku, film 00:10 Koža u kojoj živim, r. 02:10 Ljubav je sve što nam je potrebno, r.

A1 TV 07:30 Dječja TV 10:00 Jelena, r. 12:00 Vikend film 14:00 Prč, r. 14:30 Auto šop 15:00 Dokumentarna serija 16:00 Dokumentarna serija 17:00 Zvjezdice 17:15 Igra i struktura 18:00 Zvjezdice 18:15 Vikend film 20:00 Zvjezdice 20:15 Fudbal 21:00 Zvjezdice 21:15 Igra i struktura 22:00 Al Jazeera news 22:30 Kapadokija, r. 01:00 Jelena, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 05:30 Film 07:00 Nemoguća ljubav, r. 08:00 Preživjeti Beograd, r. 09:00 Zakletva, r. 10:00 Magazin in, r. 11:15 Zadruga, uživo 13:10 Zadruga, uživo 14:15 Premijera Vikend specijal 17:45 Zadruga, uživo 19:00 Scena, pregled sedmice 20:00 Film

21:30 Zakletva 22:30 Zadruga, uživo 23:00 Zadruga, uživo

07:00 Muzički program 08:00 Dječji film 10:05 Kuhinjica, r. 11:00 Naše ljeto, e. 12:00 Bandolera, r. 13:00 Bandolera, r. 14:00 Perspektiva 14:30 Muzički program 15:00 Film 16:40 Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 Muzički program 18:00 Puls 18:25 Muzički program 19:00 Zelena patrola 19:35 Ćakule 20:00 Ćakule 20:30 Ćakule 21:00 Naše ljeto, r. 21:30 Muzički program 22:00 Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 Uz jutarnju kafu 09:30 Film za djecu 11:00 Oblačići 11:30 Kućni ljubimci 11:45 Intermeco 12:00 Sportske vijesti 12:30 Pokreni posao 13:00 Smijeh kao lijek 13:15 Ekstremno 13:30 Sportski intermeco 13:45 Legende 15:00 Nedjeljom 16:55 Kolačići sudbine

17:00 Raskovnik 18:00 Sport info 18:30 Ekstremno 18:45 Top deset 19:00 Aktuelno 19:15 Podgoricom 19:45 Humoristička serija 20:15 Priča dana 21:00 Serija 22:00 Aktuelno 22:15 Grad koji volim 23:15 Film 01:00 Nedjeljom, r.

Neđelja, 10. maj 2020.

Marketing

32 Magazin

Neđelja, 10. maj 2020.

Pandemija virusa korona odložila hrvatski festival

Si star pomjeren za maj 2021.

Detalj sa jednog od izdanja Si star festivala

UMAG - Zbog mjera koje su propisale nadležne institucije i opšteg globalnog stanja, Si star festival zvanično je pomjeren za maj 2021. godine. Ipak, zahvaljujući dugim pregovorima organizatora iz Egzit tima, dobra vijest za sve fanove je da će ih iduće godine u laguni Stella Maris u Umagu dočekati i svi najavljeni izvođači. Time je Si star postao i jedini festival u

Hrvatskoj, ali i u regionu koji uz nove datume ima i potvrdu nastupa svih prethodno potvrđenih izvođača, a organizatori najavljuju da će i ovaj popis dodatno proširiti kako bi nagradili publiku za ukazano strpljenje tokom ove nezapamćene situacije u svijetu, koja je posebno teško uticala na festivalsku industriju. Novi festivalski termin je 28. i 29. maja 2021, a prvi nastupa jedan od najvećih hip

Dilan objavljuje novi album

hop sastava Cypress Hill, kao i tehno superzvijezda Ameli Lens, italijanska hit senzacija Meduza, Dubioza Kolektiv, slovenski elektronski mag Umek i reper Vojko V! Uz njih na lajnapu su trep reprezentacija u sastavu Kuku$, z++, Buntai, 30zona, Klinac, Brudaz, Young Sanci, Ognjen i Triad & Yeah Left live, rok duo Buč Kesidi, te sam vrh regionalne elektronske scene u kojem su Tijana T i Insolate,

te superjaka tehno postava na čelu sa Farragom, Andreom Ljekajem, Damirom Hoffmanom, di-džej Gumjom, Bronskim i Marcelom. - Zahvalni smo publici na strpljenju i povjerenju. Srećni smo što smo uspeli da donesemo dobre vijesti kako za publiku iz više od 50 zemalja svijeta, tako i za Umag, Istru, Hrvatsku i region – poručuju iz Egzit tima. Ulaznice, smještaji i prevozi za ovogodišnji festival vrijediće i za izdanje 2021. godine. U prodaju će kasnije krenuti i novi ko n t i n g e n t i u l a z n i c a , smještaja i prevoza o čemu će uskoro biti objavljeno i više informacija. Svi kupci kojima novi datumi Si stara ne odgovaraju moći će ostvariti povrat novca. Na datume kada se ovogodišnji festival trebao održati, tačnije od četvrtka 21. do nedjelje 24. maja pripremljen je Si startarstrim festival, na kojem će se prikazati snimke brojnih nastupa sa protekla tri izdanja. Snimke će se emitovati u pravoj festivalskoj formi na društvenim mrežama i službenoj veb stranici Si stara. Programska satnica biće objavljena 11. maja.

Italijanski rok pjevač objavio pjesmu ,,Amore Adesso!“

Cukero pjevao o ljubavi na praznom Trgu Svetog Marka VENECIJA - Italijanski rok pjevač Cukero sjedi za klavirom u neobična vremena na pustom Trgu Svetog Marka u Veneciji i pjeva o ljubavi. Takve slike sa najpoznatijih svjetskih trgova, obično prepunih turista, a sada pustih, pripadaju najupečatljivijim dojmovima iz Italije tokom pandemije virusa korona. Cukero je snimio je video za novu pjesmu ,,Amore Adesso!“ u romantičnom gradu na kanalima početkom maja. Nekoliko dana kasnije snimak se našao na Jutjubu, kazao je njegov portparol. Kako bi osigurali da trg bude potpuno prazan policija je za pješake zatvorila trg. Muzičar je objasnio da mu trg mnogo znači i da je želio da pošalje poruku ljudima da budu hrabri i ne gube nadu. Pjesma je Cukerova verzija pjesme ,,No Time for Love Like Now“ američkih muzičara Majkla Stajpa iz grupe REM i Arona Deznera iz rok grupe The National, objavio je Universal Music. Oni su pozvali ljude da naprave svoje verzije pjesme što je inspirisalo Cukera, javila je Hina.

Boris Novković objavio singl ,,Moj grad bez ljudi“

Pjesma kao dokument zajedništva i ljudskosti ZAGREB - Boris Novković inspirisan trenutnom situacijom u svijetu izbacio je emotivnu numeru ,,Moj grad bez ljudi“. On je istakao da su stihovi ove pjesme sami pokucali na vrata njegove inspiracije i nastoji da njima prenese svu podršku, ljubav i nadu.

LOS ANĐELES - Američki muzičar Bob Dilan objavio je da će nakon osam godina izaći album sa novim pjesmama. Album naziva ,,Rough and Rowdy Ways“ izlazi 19. juna. Najava albuma stiže nakon što je lengendarni muzičar objavio treći singl ove godine, pjesmu ,,False Prophet“. Prije toga objavio je pjesmu ,,Murder Most Foul“ koja pjeva o atentatu na američkog predsjednika Džona F. Kenedija u Dalasu 1963. Pjesma traje čak 17 minuta. Dilan se smatra jednim od najvećih američkih muzičara u istoriji. Ovom pjesmom prvi put se našao na prvom mjesto na Bilbordovoj listi. Posljednji album ,,Tempest“ Dilan je objavio prije osam godina, na kojem je jednu pjesmu posvetio ubijenom članu Bitlsa Džonu Lenonu, a 14 minuta dugu pjesmu potonuću „Titanika“.

Boris je objasnio i da je ova pjesma nastala nakon što je obustavio pripreme novog albuma, za koji se nada da će izaći na jesen. - Baš negdje oko pojave korone moj producent Hrvoje Prskalo i ja krenuli smo u rad na mom novom albumu. Što zbog solidarnosti, što zbog novonastale situacije, muzika je utihnula na neko vrijeme i stali smo sa radom. Tamo negdje u dugim noćima karantina stihovi su tiho zakucali na vrata moje inspiracije. Jednostavno sve ono što svi skupa prolazimo,

Boris Novković

sva nada, sva zabrinutost i zajedništvo stalo je u tu pjesmu. Osjetio sam da je trenutak da je objavim jer vjerujem da poruke ljubavi i nade kroz ove stihove doti-

Osjetio sam da je trenutak da je objavim jer vjerujem da poruke ljubavi i nade kroz ove stihove dotiču sve nas, naše porodice, prijatelje, komšije

ču sve nas, naše porodice, prijatelje, komšije... Zato neka ova pjesma ostane kao dokument zajedništva i ljudskosti za neka nova pokoljenja, kao dokaz da smo vođeni ljubavlju Boga, jednom prolazili veliko iskušenje. Sve smo snimili onlajn iz naših kuća. Pjesmu sam odsvirao producentu Hrvoju preko mobilnog koji je majstorski osjetio atmosfe-

ru i postavio aranžman i produkciju, a otpjevao sam je opet putem mobilnog telefona. S nestrpljenjem očekujem vaše komentare i kritike, nadam se da će vam se svidjeti - rekao je on. Boris je autor muzike i teksta, aranžman i produkcija Hrvoje Prskalo, reditelj spota i autor fotografija je Raul Brzić, izdavač Croatia Records.