Dnevni list Pobjeda 21.04.2020.

Utorak, 21. april 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19552 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Virusom korona inficirano 312 osoba, dok je 88 ozdravilo

RAZGOVOR: Bojan Paunović, direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija

U trećem paketu u fokusu oporavak ekonomije

STR. 5.

Analiza poslanice patrijarha kojom se obrušio na vlast u Crnoj Gori, a nije dopro do pastve u Srbiji

Premijer traži plan za ublažavanje mjera u narednih 45 dana » Prvo popuštanje mjera neće obuhvatiti škole i vrtiće » Dva pacijenta su na respiratoru i životno su ugrožena » Tri radnika KCCG su pozitivna na kovid-19

STR. 3.

Đenović: Irinej podilazi srpskoj vlasti, ne šalje poruke vjernicima

STR. 7.

PUCNJAVA U ZAGORIČU: Istražitelji utvrdili motiv napada i identitet osumnjičenog

Neophodan dogovor o svim pitanjima u vezi sa izborima STR. 9

BALKANSKA RASKRŠĆA D. MALIDŽAN

INTERVJU: Raško Konjević, zamjenik predsjednika SDP-a

Povrijeđen Šćepanović, potraga za napadačem STR. 12.

Cetinjanka Lidija Vukić o tome kako se Norveška nosi sa pandemijom

Tivćanin Veljko Hercegovac, student Elektrotehničkog fakulteta u Minhenu

Kako intelektualci vide budućnost regiona

Tri mjeseca koja su promijenila svijet

» Piše: Azem VLASI

Dugo vremena u svjetskim razmjerama vrijeme će se mjeriti do korona virusa i poslije toga. Poslije ovoga može doći do velikih promjena u međunarodnim odnosima prije svega među velikim zemljama i ekonomijama STR. 13.

,,Lavica“ Majda Mehmedović o rukometu nakon korona virusa

Željno Trude se da sačuvaju čekam ljude i resurse obaveze STR. 6.

Ne mogu da zamislim utakmicu bez navijača STR. 4.

STR. 15.

2

U fokusu: KORONA VIRUS

Utorak, 21. april 2020.

U Crnoj Gori virusom korona inficirano 312 osoba, dok je 88 ozdravilo

Za tri dana devet pozitivnih Tri radnika KCCG pozitivna su na kovid-19, pokazali su rezultati testova urađenih od 12. do 17. aprila i oni se dobro osjećaju. Riječ je o dvije medicinske sestre i medicinskom tehničaru

Od početka obolijevanja, kako navode, ukupno je oporavljeno 88 inficiranih i to u Andrijevici se izliječilo šest osoba, Baru sedam, Budvi i Herceg Novom po četiri osobe, Bijelom Polju i Danilovgradu po jedna osoba, a najviše se izliječilo u Podgorici njih 35. U Tuzima je iziječeno njih 23, u Tivtu se izliječilo dvoje ljudi, a u Ulcinju petoro

PODGORICA – U Crnoj Gori je od početka dešavanja novim korona virusom inficirano 312 osoba, dok je 88 ozdravilo.

Od subote do juče, na korona virus je pronađeno ukupno devet pozitivnih osoba.

U subotu ih je bilo četvoro i to iz Plava i Podgorice i oni su kontakti ranije potvrđenih slučajeva. U nedjelju 19. aprila pronađen je jedan slučaj kovida-19 i radi se o osobi iz Budve, za čijim se izvorom infekcije traga, dok je juče bilo ukupno četiri pozitivna nalaza na ko-

rona virus i to iz Podgorice, Tuzi, Nikšića i Plava.

- U Podgorici je 161 osoba oboljela od korona virusa, Tuzima 37, Nikšiću 33, Baru 23, Ulcinju 22, Andrijevici sedam, Bijelom Polju, Herceg Novom i Plavu po šest osoba, u Budvi je petoro ljudi zaraženo kovi-

dom-19, Danilovgradu i Tivtu po troje - pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje.

Od početka obolijevanja, kako navode, ukupno je oporavljeno 88 inficiranih i to u Andrijevici se izliječilo šest osoba, Baru sedam, Budvi i Herceg Novom po četiri osobe, Bijelom Polju i Danilovgradu po jedna osoba, a najviše se izliječilo u Podgorici njih 35. U Tuzima je iziječeno njih 23, u Tivtu se izliječilo dvoje ljudi, a u Ulcinju petoro.

Kako je na pres konferenciji Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti kazao zamjenik direktora In-

stituta za javno zdravlje dr Senad Begić od početka obolijevanja od korona virusa dupli negativni uzastopni test na korona virus dobijen je kod 88 osoba.

- To je za svaku pohvalu za kompletan zdravstveni sistem. Naravno, nije kraj, pratimo stanje svih pacijenata istakao je Begić.

Rekao je da je situacija u podgoričkom naselju Vrela ribnička „zadoljavajuća“.

- Urađeno je više krugova testiranja i uzorkovanja i nijesmo utvrdili sekundarno obolijevanje. Ovo je žarište pod kontrolom i kandidat je da se uzme u razmatranje za popuštanje mjera -naveo je Begić.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković je odgovarajući na pitanje koliko je zdravstvenih radnika te ustanove „testirano pozitivno na korona virus od 12. do 17. aprila“, rekao da ih je troje.

- To su radnici koji se nalaze u prvoj liniji borbe i koji su stalno u kontaktu sa zaraženim pacijentima. Urađena su testiranja u ovom periodu na svim klinikama i dvije medicinske sestre i medicinski tehničar imaju kovid-19. Oni imaju smještaj i nijesu u kontaktu ni sa kim, dobro se osjećaju - istakao je Eraković.

Poručio je da građani zbog toga i moraju striktno da poštuju mjere NKT-a kako bi se manje opterećivao zdravstveni siK. J. stem.

Dva pacijenta životno ugrožena Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković kazao je da se u toj ustanovi nalazi 17 pacijenta, od čega 12 na Infektivnoj, a pet na Internoj klinici.

Pacijenti na Infektivnoj klinici su, prema njegovim riječima, dobrog opšteg stanja i mnogi od njih imaju jedan negativni nalaz na korona virus.

- Očekujemo njihova retestiranja, čime bi se stekli uslovi da oni budu brzo otpušteni - kazao je Eraković.

Rekao je da su otpustili dva pacijenta sa Infektivne klinike.

- Tri pacijenta su na Internoj klinici i zahtijevaju intenzivno liječenje, od čega su dva na respiratoru i životno su ugroženi.

Stanje jednog pacijenta je komplikovano i teško naveo je Eraković.

U Baru je, kako je naveo, trenutno hospitalizovano devet pacijenata, od kojih je četvoro djece, Beranama jedan, a u Nikšiću osam pacijenata.

U fokusu: KORONA VIRUS

Utorak, 21. april 2020.

3

Epidemija u Crnoj Gori je pod kontrolom, građani da nastave sa odgovornim ponašanjem

Škole i vrtići ostaće zatvoreni u prvom krugu popuštanja mjera Ponosni smo jer imamo dobre rezultate. Crna Gora ima dobar zdravstveni sistem, njene institucije dobro funkcionišu. Svi znaju svoj dio odgovornosti, a najvažnije je da imamo odgovorne građane. Bez njih ne bismo imali ovakve rezultate – poručio je Eraković

Upotreba ECMO moguća i kod nas Dr Eraković je, govoreći o proceduri koja se odnosi na masovniju upotrebu ECMO – mašine za vantjelesno obogaćivanje krvi kiseonikom u tretmanu kovid pacijenata, naveo da je ta procedura moguća u KCCG. - Ova procedura se primjenjuje u situacijama kada dolazi do srčanog ili plućnog otkazivanja ili popuštanja. Stroge su indikacije i kontraindikacije za primjenu ove metode, ali mi imamo stručni multidisciplinarni tim i oni su spremni i edukovani u slučaju potrebe da upotrijebe ovu metodu za liječenje pacijenata kod nas - pojasnio je Eraković.

Marković: Ograničenja da se ublaže u narednih 45 dana Premijer Duško Marković zatražio je od ministara i starješina institucija da pripreme precizan i održiv plan ublažavanja donijetih mjera u više faza tokom narednih 45 dana, počevši od danas.

- Postigli smo zavidne rezultate u suprotstavljanju epidemiji COVID19.

Ostajući dosljedni primarnom zadatku zaštite zdravlja građana, Crna Gora mora da nastavi svoj ekonomski i društveni život - soapštio je Marković.

On je na Tviter nalogu

naveo da će svaka sljedeća faza zavisiti ,,od naše spremnosti da očuvamo dostignute rezultate u suzbijanju epidemije”.

- To je i preduslov ekonomskog i društvenog oporavka – istakao je Marković.

Vlada i Nacionalno koortdinaciono tijelo za zarazne bolesti, dodao je, učiniće sve da u narednim sedmicama, takođe, ,,postupno i odlučno, stvore uslove za oslobađanje građanskog, preduzetničkog i stvaralačkog potencijala”.

Senad Begić i Jevto Eraković na konferenciji

PODGORICA – Sa protivnikom kakav je virus korona nikad se ne zna, ali je on pod solidnom kontrolom u našoj državi i to potvrđuju epidemiološki podaci sa terena, rekao je zamjenik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić i ukazao da je takva slika na terenu „rezultat rada svih i ponašanja građana“.

On je juče na pres konferenciji Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti rekao da je epidemiološka kriva u postepenom padu od 3. aprila kada je zabilježen pik epidemije i kada je u jednom danu bilo 37 pozitivnih nalaza na kovid-19.

Rezultati

- Sa pridržavanjem sinhronizovanih mjera i sa svim onim što smo do sada uradili za očekivati je da će ovakva situacija da se nastavi. Trudili smo se da idemo korak ispred i da koristimo iskustva i podatke koji su nam dostupni a oni ukazuju da sa ovim virusom treba biti jako obazriv. Neke stvari se ne mogu predvidjeti, ali se slažemo da je obolijevanje pod solidnom kontrolom i to je rezultat ponašanja građana

Kapaciteti spremni Na pitanje da li razmatraju da „trajno povećaju kapacitete u zdravstvenom sistemu“ dr Eraković je naveo da je najvažnije da se problemu zvanom korona virus pristutpilo ozbiljno i temeljno.

- Zdravstveni kapaciteti spremni su i za mnogo teže i zahtjevnije situacije nego što je to u ovom trenutku.

Zato i kažemo da je važno

Pojačan inspekcijski nadzor u prodavnicama Ministarstvo ekonomije pozvalo je trgovačke lance, markete kao i druge prodajne objekte da se pridržavaju mjera Instituta za javno zdravlje u borbi protiv korona virusa.

U skladu sa ranije propisanim mjerama Instituta za javno zdravlje, Ministarstvo ekonomije podsjeća sve trgovačke lance, markete kao i druge prodajne objekte na obavezu njihovog poštovanja: - Obezbijediti mjesta za dezinfekciju ruku – idealno na kasama na kojima treba da budu postavljeni dispenzori – pumpe sa dezinfekcionim rastvorima na bazi alkohola koncentracije 60–90 odsto.

Moguće je koristiti gotova

i rada svih nas - kazao je Begić.

Sumirajući 34 dana, koliko je prošlo od kada je u Crnoj Gori zabilježeno prisustvo korona virusa, direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković kazao je da je to bio period pun iskušenja i izazova.

- Ponosni smo jer imamo dobre rezultate. Crna Gora ima dobar zdravstveni sistem njepoštovati mjere jer je to najefikasnije da se predano posvetimo liječenju pacijenata bez pritiska na zdravstveni sistem - pojasnio je Eraković.

Kako je naveo, ne znaju kakva će biti „slika virusa u narednom periodu“, ali da su spremni da odgovore na izazove uz odgovoran pristup građana.

- Samo ukoliko je javnost odgovrona nećemo imati velike pikove koji bi opteretili zdravstveni sistem - zaključio je Eraković.

sredstva posebno pravljena za ovu namjenu ili rastvor medicinskog alkohola iste koncentracije.

- Radnici u marketima ne treba da dolaze na posao ako imaju simptome respiratorne infekcije ili visoku temperaturu.

- U svakodnevnom radu radnici, posebno oni koji dolaze u kontakt sa novcem, treba da pooštre higijenu ruku, te da se strogo pridržavaju mjera Instituta za javno zdravlje.

- U slučaju da koriste rukavice, treba da imaju dovoljne količine “običnih” najlonskih rukavica ili rukavica od lateksa. Pooštrena higijena ruku se preporučuje i u slučajevima kada se rukavice ne nose.

ne institucije dobro funkcionišu. Svi znaju svoj dio odgovornosti, a najvažnije je da imamo odgovorne građane. Bez njih ne bismo imali ovakve rezultate – poručio je Eraković.

Kazao je da je Crna Gora zahvaljujući mjerama koje je donijelo NKT pokazala uspjeh u borbi protiv ove epidemije koja je zahvatila čitav svijet.

- Važno je da ne pokleknemo pred ciljem i da ne anuliramo ono što smo postigli. Zato gra-

Imamo dovoljno testova Dr Begić je stakao da u Crnoj Gori imamo dovoljno testova na korona virus.

Govoreći o testovima za mjerenje antitijela, on je rekao da su nesavršeni i da je rano da se govori o traj-

- Potrebno je postaviti adekvatne postere – obavještenja o mjerama prevencije, simptomima infekcije kao i obavještenja o mjestima na kojima se ruke mogu dezinfikovati.

- S obzirom na to da su prethodnih dana uočene nepravilnosti u poštovanju ovih mjera i da je bio veliki broj prijava građana po tom pitanju, koristimo priliku da obavijestimo da će u narednom periodu biti pojačan inspekcijski nadzor u trgovačkim lancima, marketima kao i drugim prodajnim objektima. Za sva dalja pitanja Operativni štab stoji na raspolaganju - navode iz Ministarstva ekonomije.

đani moraju nastaviti sa odgovornim ponašanjem - kategoričan je Eraković.

Ponosan je kako ističe, što je dio kolektiva najveće zdravstvene ustanove u zemlji koji je pokazao i prije ove krize da tu rade profesionalni i odgovorni ljudi.

- Zahvalan sam i svim drugim zdravstvenim institucijama u Crnoj Gori koje su ponijeli breme svog zadatka u ovom trenutku kao i privatnoj bolnici Kodra koja je bezuslovno nom imunitetu.

- Testovi za antitijela nemaju dovoljnu senzitivnost i potrebno je određeno vrijeme da bi se oni napravili da budu pouzdani. SZO je obazriva kada je u pitanju upotreba tih testova - naveo je Begić.

Govoreći o asimptomatičnim prenosiocima on je naveo da je njihov udio ,,20 odsto od ukupnog broja oboljelih od korona virusa“.

Trudili smo se da idemo korak ispred i da koristimo iskustva i podatke koji su nam dostupni a oni ukazuju da sa ovim virusom treba biti jako obazriv.

Neke stvari se ne mogu predvidjeti, ali se slažemo da je obolijevanje pod solidnom kontrolom i to je rezultat ponašanja građana i rada svih nas - rečeno je na konferenciji ustupila svoje kapacitete gdje su se porađale kovid pozitivne trudnice -naveo je Eraković.

efikasnost

Prvi čovjek KCCG pomenuo je gest pripadnika policije od prije nekoliko večeri kada su došli ispred te ustanove da odaju poštovanje medicinskim radnicima Crne Gore i zaposlenima u KCCG. - Naše poštovanje prema njima je takođe iskazano. Nijesmo dovoljno istakli ulogu policije koja je na sjajan, profesionalan i odgovoran način pokazala kako se poštuju principi i prave vrijednosti i dio su tima koji je postigao ove dobre rezultate. Tu su i pripadnici Vojske, Crveni krst, donatori, volonteri, gradske službe i drugi heroji ove države. Ostaje nam da svi zajedno udruženi profesionalnim i patriotskim motivima nastavimo uspješnu

borbu - poručio je Eraković.

Na pitanje koje mjere će prve da se ukinu, jer je najavljeno postepeno ukidanje mjera, Eraković je kazao da ne može precizirati ali da se mora „razmišljati o tzv. tranzicionom periodu postepenog ukidanja mjera.“ - Nacionalno koordinaciono tijelo je pokazalo efikasnost, postepeno će da ublažava mjere, ali građani da znaju da to ne znači njihovo nepoštovanje, ako vidimo da to tako shvataju mi ćemo pooštriti mjere. Škole i vrtići neće biti predmet razmatranja u prvom krugu popuštanja mjera - naveo je on.

Rekao je i da su za vrijeme praznika građani uglavnom poštovali mjere NKT, te da su im zahvalni kao i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj što su uvažili stavove struke da se litije ne obavljaju u prisustvu građana. k. J.

4

U fokusu: KORONA VIRUS

Vlada poslala Skupštini dokument o aktivnostima protiv epidemije kovida-19

O mjerama poslanici sjutra raspravljaju PODGORICA - Vlada je uputila Skupštini dokument „Odgovor na pandemiju COVID-19“, za raspravu po prvoj tački dnevnog reda na sjednici koja će biti održana u srijedu, 22. aprila, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću Vlade.

U dokumentu je detaljno prikazano djelovanje NKT-a za zarazne bolesti kroz rad svih operativnih štabova, Instituta za javno zdravlje, Kriznog medicinskog štaba, Ministarstva zdravlja, Uprave policije i Službe za odnose s javnošću Vlade Gore .

Za predstavnike Vlade, koji će učestvovati u radu Skupštine, prilikom razmatranja te informacije, određeni su i predsjednik i zamjenik NKT-a Milutin Simović i Kenan Hrapović.

Vladin dokument je dostupan javnosti, može se preuzeti sa GoN.Đ. ogle drivea Vlade.

KCCG uveo besplatnu liniju za hronične pacijente

Ljekar dostupan na 1622 PODGORICA – Klinički centar uveo je telefonski broj 1622, na koji se hronični bolesnici besplatno mogu direktno konsultovati sa specijalistima i subspecijalistima iz iz endokrinologije, gastroenterologi-

je, hematologije, reumatologije, urologije, neurologije, otorinolaringologije, oftalmologije i kardiologije. Kol centar radiće svakog radnog dana od 11 do 14 sati, poziv je ograničen na pet minuta.

N. Đ.

Heroji svakodnevice: Načelnica Klinike za infektivne bolesti

Dobrila Nikčević

Utorak, 21. april 2020.

Tivćanin Veljko Hercegovac, student Elektrotehničkog fakulteta u Minhenu

Željno čekam povratak redovnim obavezama Među našim državljanima koji su se nakon pojave novog korona virusa vratili u Crnu Goru je Tivćanin Veljko Hercegovac, student Elektrotehničkog fakulteta u Minhenu i prošlogodišnji đak generacije tivatske Srednje mješovite škole „Mladost“.

Veljko se u Tivat vratio 1. marta. O povratku je, kaže, razmišljao već početkom januara, kada je došao u Njemačku nakon praznika, jer je želio da što prije dođe kod porodice gdje se osjeća najsigurnije.

- Već sam u avionu osjetio da je situacija ozbiljna jer smo od stjuardese dobili uputstvo da se obratimo nadležnima ako imamo simptome virusa – objašnjava Veljko.

Kod pacijenata i po šest sati PODGORICA – Ko nije obukao skafander i proveo sate u zaštitnoj opremi ne zna što je napor. Sreća što nas štiti od moguće infekcije, a kada izađemo, potpuno smo mokri - kaže načelnica Infektivne klinike Kliničkog centra dr Dobrija Nikčević.

Kad se, prema njenim riječima, uđe u prostor gdje su pacijenti oboljeli od kovida-19, tu se ostaje po četiri, pet, šest sati.

- Jer svakom se mora posvetiti određena pažnja – objašnjava Nikčević.

Medicinska sestra Andrea Kalezić se prisjeća da im pri prvom susretu sa inficiranim pacijentima nije bilo svejedno.

-Postojao je strah. Vremenom se smanjivao. Nije nam ni sada svejedno, ali smo navikli na sve. Jer, ovo već traje neko vrijeme – kaže ona.

Obje ističu da je osnovno što su naučili prije nego što se kod nas pojavio novi virus korona - kako da se zaštite. Važno je da umiju adekvatno da obuku zaštitnu opremu, a još važnije je znati skinuti je, da ne bi konta-

minirali i sebe i drugog.

-Na Klinici postoji poseban način skidanja, koji je fantastično uhodan – pričaju zadovoljno.

Kad se prođe dekontaminacija ,,ima se vremena tek za gutljaj čaja ili vode, i posao se nastavlja”.

A nakon posla, gotovo svi sa Infektivne koji brinu o kovid pacijentima ne idu svojim kućama. Kako bi zaštitili svoje porodice, borave u hotelu.

- Nije lako, odvojeni ste od porodice, od svih. Nigdje se ne ide.

Sa klinike samo do hotela. A od hotela dovde. Nema hodanja, nema šetanja, nema ništa… pričaju Nikčević i Kalezić.

Ipak, kažu, ništa im nije teško.

Nakon kratkog predaha na klupi u parku ispred Infektivne klinike, vraćaju se obavezama, jer treba izmjeriti pritisak, dati terapiju, uraditi pretrage, pogledati nalaze i, nikako manje važno – porazgovarati sa pacijentima i uliti im nadu.

Uz osmijeh sakriven iza zaštinih maski poručuju kako je da bi se što prije i zdravstveni radnici i pacijenti vratili svojim domovima, neophodno da svi ostanemo doma.

N.Đ.

Fakultet iznjedrio 16 nobelovaca - Moje kolege dolaze iz raznih zemalja svijeta: Kanade, Grčke, Kine, Turske, Brazila, Tunisa. U takvom okruženju moguće je upoznati različite kulture, mnogo ambicioznih, inspirativnih ljudi, što je jedna od ljepših strana studiranja u inostranstvu – priča Veljko i ponosno dodaje kako je njegov fakultet jedan od vodećih u svijetu te da je iznjedrio 16 nosilaca Nobelove nagrade.

Zadovoljan je organizacijom nastave.

- Univerzitet veliki značaj pridaje povratnim informacijama, utiscima studenata, kako bi se uslovi podigli na još viši nivo. Redovno se ulaže u naučna istraživanja, u koja se uključuju studenti, kako bi izgradili mlade naučnike i inženjere, spremne za rad u struci – kaže Veljko Hercegovac.

JAVNI PREVOZ

Prisjeća se da se tada o kovidu-19 malo znalo i govorilo, početkom februara mediji su izvijestili o prvom slučaju zaraze, u mjestu koje se nalazi dvadesetak kilometara od studentskog doma u kome je smješten. U međuvremenu se više informisao o virusu, držao distancu u prevozu...

- U poređenju sa Crnom Gorom u to vrijeme je u Njemačkoj bilo nervoze, ali još nijesu preduzete nikakve mjere ograničenja rada ustanova, ugostiteljskih objekata i transporta. Ipak, u gradskom prevozu osjećala se nelagoda naročito ako bi među putnicima bilo pripadnika azijatske populacije, jer tada virus još nije zahvatio Evropu – navodi Veljko.

ONLAJN KONTAKTI

Andrea Kalezić

U Tivat sam se vratio 1. marta. Da je situacija ozbiljna shvatio sam u avionu kada smo od stjuardese dobili uputstvo da se obratimo nadležnima ako imamo simptome virusa. Fakultet čini sve da se aktuelna situacija sa novim korona virusom što manje odrazi na ovu studentsku godinu

Kaže da je u svakodnevnom kontaktu sa kolegama, razmjenjuju informacije o situaciji, prenose iskustva. Naravno i uče, pripremaju se za ispite. Sa profesorima komunicira putem mejlova i oni su u sličnoj poziciji kao i studenti jer ne mogu da ocijene kako će se situacija odvijati, svi čekaju instrukcije nadležnih.

- Moje kolege u Njemačkoj smatraju da se ova situacija neće brzo završiti i manje su optimistični od čelnika Univerziteta koji procjenjuju da situacija neće značajnije uticati na planirani tok ove akademske godine, a optimizam

Veljko Hercegovac

zasnivaju na tome da su preduzeti svi napori kako bi se nastava nesmetano izvodila. Fakultet je osmislio platforme za onlajn studiranje master studija– objašnjava Veljko.

Po njegovom mišljenju učenje na daljinu ima i prednosti.

-Sva predavanja biće snimljena i dostupna onlajn pa smo u mogućnosti da ih opet pogledamo. Takođe, može da se napravi sopstveni raspored slušanja predavanja, da se prilagodi sebi – objašnjava on.

Kada je o ispitima riječ Univerzitet na kome Veljko studira je za pojedine studijske programe pripremio sistem ocjenivanja podoban onlajn studiranju.

- Sada dolazi do poteškoća, jer nije moguće odrađivati ispite

onlajn za sve predmete, pa sarađuje sa bavarskim Ministarstvom za nauku i umjetnost, kako bi stvorili legalni okvir za formu elektronskog polaganja. Svi su u iščekivanju jer ni profesori ne mogu sa sigurnošću znati da li će novi sistem ispite učiniti težim ili lakšim – kaže Veljko.

Po njegovom mišljenju aktuelna situacija neće bitinije uticati na brucoše, ali može na studente završnih godina bačelor i master programa, koji su spremni da predaju radove, ili na one koji bi sada trebali da rade praksu u kompanijama, koja je neophodna kako bi studije priveli kraju.

- Iz tog razloga nije razmatrano pomjeranje početka ljetnjeg semestra - 20. april, jer bi

Kulturološki šok Akademska godina u Njemačkoj počinje sredinom oktobra, a završava se sredinom avgusta.

- To je novitet za većinu inostranih studenata, pogotovo ako dolaze kao ja iz krajeva koji su poznate turističke destinacije, a navikli su da najvrelije mjesece provode na plažama, a ne u čitaonicama i salama - kaže Veljko.

On je u Minhenu od sredine septembra, kada je počela pripremna nastava na fakultetu, koja je osmišljena tako da se brucošima olakša početak studija.

- S obzirom na to da je tek završen prvi semestar tokom kojeg se uglavnom privikavamo na sredinu i izvršavanje fakultetskih obaveza, dani su slični. Vrijeme ručka provodim sa kolegama sa fakulteta, a ponekad sa prijateljima iz Crne Gore koji studiraju na Akademiji za muzi-

ku i teatar u blizini. Nađem vremena da posjetim teatar, operu, festivale i sportske događaje... Nije lako u potpunosti se uklopiti. Doživio sam kulturološki šok, kada sam iz malog Tivta došao u Minhen koji vrvi od ljudi, sa velikim brojem bicikala, od kojih pješaku prijeti veća opasnost nego od automobila– priča Veljko.

Primjećuje i da ljudi u Minhenu više putuju i imaju i mnogo manje vremena kako za sebe, tako i za druge.

- Skoro svaka osoba posjeduje planer i susreti sa prijateljima, odlazak u bioskop i slično isplanirani su, dok se kod nas sve spontano odvija i ljudi više vremena provode zajedno - objašnjava Veljko.

Kao prednost navodi to što ,,svako završava svoje obaveze i ne obazire se previše na druge“.

to prema mišljenjima rektora Univerziteta, imalo veliki uticaj na društvo i ekonomiju – objašnjava on.

OSTANI DOMA

Veljko Hercegovac poštuje mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Ne pada mu teško da ostane doma.

- Višak slobodnog vremena koji imamo lako se može na produktivan način iskoristiti.

Na primjer, Centar za jezike Univerziteta nudi onlajn kurseve, a odziv je veliki. Samostalan rad je, po mom mišljenju, glavna komponenta akademskog obrazovanja.

Ukoliko ne postoji motivacija, želja da sami istražujemo i samostalno unapređujemo svoje vještine i znanja, onda nam ni zalaganje profesora nije od pomoći. Takođe, nije moguće sve naučiti iz knjige, već da je važno iskustvo koje se prenosi, kao i savjeti o tome na što treba obratiti pažnju, što upotpunjuje cjelokupnu sliku – uvjeren je Veljko.

No, na pitanje da li ga ipak nešto brine odgovara da je to neizvjestnost.

- Najveću poteškoću mi predstavlja to što ne znam sa sigurnošću kada ću moći da se vratim u Minhen i nastavim uobičejeni studentski život.

Sve ostalo je moguće prilagoditi situaciji. Moram priznati da mi nedostaje Minhen, da jedva čekam da nastavim školovanje i da se sretnem sa svojim prijateljima - zaključuje Mia KRUŽIĆ Veljko.

U fokusu: KORONA VIRUS

Utorak, 21. april 2020.

5

Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija

U trećem paketu u fokusu oporavak ekonomije PODGORICA – Treći paket Vladinih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije korona virisa, zavisiće od razvoja situacije. Pored kratkoročnih, u novom paketu fokus će biti na stvaranju adekvatnog ambijena za oporavak naše ekonomije i ostvarivanje dugoročnih efekata nakon epidemije. U ovom trenutku, još nijesu poznati detalji sljedećeg paketa mjera pa nije moguće napraviti projekciju njihovog fiskalnog uticaja kazao je u intervjuu Pobjedi Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija.

- Procjenjuje se da prvi paket mjera vrijedi okvirno 100 miliona eura, dok je efekat drugog paketa mjera procijenjen na oko 55 miliona eura.

Dosadašnje mjere kreirane su u cilju podrške u održavanju likvidnosti privrede, očuvanju radnih mjesta i pružanja neophodne pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva, u kratkom vremenskom roku - u vremenu trajanja epidemije - kaže Paunović.

POBJEDA: Može li Vlada značajno proširiti paket podrške, a da ne ugrozi budžet i finansije?

PAUNOVIĆ: Prvi paket mjera, usmjeren na pomoć privredi i građanima, usvojen je sredinom marta ove godine i odnosio se, prije svega, na mogućnost privrednih subjekata da odlože obaveze po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica i doprinose za obavezno socijalno osiguranje, zatim obezbjeđivanje kreditne podrške Investiciono-razvojnog fonda privrednim subjektima, kao i set mjera Centralne banke u cilju mogućnosti odlaganja kreditnih obaveza kod komercijalnih banaka. Takođe, u okviru prvog paketa mjera, obezbijeđena je i jednokratna finansijska podrška najranjivijim kategorijama stanovništva. Ovaj paket mjera bio je rezultat urgentne potrebe reagovanja na izmijenjene okolnosti poslovanja na crnogorskom tržištu i poteškoće sa kojima su se u izuzetno kratkom roku suočili privrednici i građani. S obzirom na promjene u okruženju koje su dnevno prisutne, prvi paket mjera je bio pravovremen, ali ne i dovoljan da u potpunosti odgovori novonastalom izazovu.

S tim u vezi, ekonomski tim

Uveliko radimo na analizi i procjenama javnih finansija i kada se stvore pretpostavke, izaći ćemo sa prijedlogom izmjena ovogodišnjeg Zakona o budžetu. Za prvi kvartal prihodi budžeta su bili po planu, ali je za očekivati da će naplata u aprilu, i u narednim mjesecima biti u padu

Biće redovne plate, penzije, socijalna davanja…

POBJEDA: Da li je izvjesno da neće biti problema sa isplatom plata i penzija?

PAUNOVIĆ: Imajući u vidu trenutnu situaciju, od posebne je važnosti da država svoje obaveze izmiruje uredno i blagovremeno. Isplata obaveza države, kao što su zarade, penzije, socijalna davanja, finansiranje zdravstvenog sistema, obrazovanja, apsolutni je prioritet, i biće redovno servisirane, kako u dosadašnjem, tako i u narednom periodu.

Smanjenje stope PDV-a ne bi bilo adekvatno POBJEDA: Koliko je realno očekivati smanjenje stope PDV-a, što je čest zahtjev?

PAUNOVIĆ: U ovom trenutku nismo smatrali da bi smanjenje stope PDV-a bila adekvatna mjera. Imali smo u vidu smanjeni promet robe i usluga, značajna odlaganja prihoda države po osnovu poreza i doprinosa na zarade, kao i značajno učešće PDV-a u ukupnim prihodima budžeta države kojim se u postojećim okolnostima u značajnoj mjeri obezbjeđuju sredstva za uredno servisiranje svih obaveza države.

Vlade je u prethodnom periodu intenzivno radio na pripremi drugog paketa mjera, usmjerenom prije svega na očuvanje fundamenta ekonomije, odnosno očuvanje radnih mjesta kroz davanje subvencija za zarade zaposlenih privrednim subjektima koji su aktivni u onim djelatnostima koje su, usljed epidemije, potpuno zatvorene ili je njihov rad ugrožen. Ovaj paket mjera namijenjen je, sa jedne strane, pružanju podrške poslodavcima da zadrže zaposlene i redovno izmiruju svoje obaveze i očuvaju svoje biznise, dok sa druge strane predstavljaju jednu vrstu sigurnosti za zaposlene budući da je planirano da subvencije za zarade u neto iznosu budu direktno uplaćene na račune zaposlenih.

Dizajniranje i prvog i drugog paketa mjera razmatrano je sa aspekta uticaja na privredu i građane, zaposlenost, budžet, ekonomski ambijent, a osnovni preduslov za njihovo donošenje i implementaciju predstavlja stabilnost i održivost javnih finansija, što će biti neophodno i u daljem radu.

POBJEDA: Da li je izvjesno da će u maju biti rebalans budžeta - u kom iznosu se očekuje?

PAUNOVIĆ: U postojećim oklnostima, izvjesno je da će

Doći će do pada planiranog BDP-a POBJEDA: Kolika je opasnost da uđemo u recesiju?

PAUNOVIĆ: Shodno dosadašnjim projekcijama, u zemljama u okruženju, ali i širom svijeta, očekuje se pad ekonomije u odnosu na prošlu godinu, odnosno ulazak u recesiju. Crna Gora, kao mala i otovorena ekonomija, u prethodnom periodu je ostvarila visoke stope ekonomskog rasta, u značajnoj mjeri zahvaljujući snažnom investicionom ciklusu i izuzetnim rezultatima u oblasti turizma, te je posebno izražena osjetljivost na eksterne šokove i dešavanja u okruženju.

Imajući u vidu značajan pad ekonomske aktiv-

privredi... Shodno navedenom, uveliko radimo na analizi postojeće situacije i procjenama javnih finansija za tekuću godinu, te kada se stvore pretpostavke, izaći ćemo sa prijedlogom izmjena Zakona o budžetu za 2020.

POBJEDA: Koliko je smanjenje prihoda budžeta i koliko se očekuje u narednom periodu?

PAUNOVIĆ: Zbog izuzetno ograničene ekonomske aktivnosti, susrijećemo se i sa otežanim punjenjem budžeta, te je realno za očekivati da ćemo imati značajno niži nivo ostvarenih prihoda od plana. Ovo će dominantno zavisiti od toga koliko će epidemija trajati i kada će biti moguće postepeno aktivirati pojedine djelatnosti i nastavak privredne aktivnosti.

Evidentno je da će očekivani priliv prihoda u budžet države biti Ono što možemo u ovom treznačajno manji u odnosu na postojeći plan, dok će, na drugoj strani, nutku reći jeste da se punjenje budžeta prati na dnevnoj biti potrebno izdvojiti dodatna sredstva za finansiranje uvećanih troškova zdravstvenog sistema, socijalnih davanja, programa podrške o s n o v i i d a j e s h o d n o dosadašnjoj dinamici, naplaprivredi... Shodno navedenom, uveliko radimo na analizi postojeće ta za prvi kvartal 2020. bila situacije i procjenama javnih finansija za tekuću godinu, te kada se stvore pretdobra i u skladu sa planom. postavke, izaći ćemo sa prijedlogom izmjena Zakona o budžetu za 2020.

Međutim, već sad je primjet-



doći do odstupanja od inicijalnih planova, kako na rashodnoj, tako i na prihodnoj strani budžeta. U uslovima kada se, na globalnom nivou, zemlje susrijeću sa jednom od najvećih kriza, zdravstvenih, socio-ekonomskih, izvjesno je da će i u Crnoj Gori doći do pada ekonomske aktivnosti, i promijenjene okolnosti uzrokuju potrebu revidiranja procjena na kojima se bazira budžet.

Evidentno je da će očekivani priliv prihoda u budžet države biti značajno manji u odnosu na postojeći plan, dok će, na drugoj strani, biti potrebno izdvojiti dodatna sredstva za finansiranje uvećanih troškova zdravstvenog sistema, socijalnih davanja, programa podrške

nosti u Crnoj Gori koja se predviđa u drugom kvartalu ove godine, kao i neizvjesnost kada je u pitanju oblast turizma, realno je za očekivati da inicijalne projekcije neće biti ostvarene i da će biti revidirane uz pretpostavku ostvarenja realnog pada BDP-a. Međutim, upravo svim do sada dizajniranim mjerama Vlade usmjerenim na podršku privredi, pokušavamo da taj pad ublažimo u najvećoj mogućoj mjeri.

Sa druge strane, očekuje se da će negativan efekat pandemije na svetsku ekonomiju biti jednokratan, te je realno za očekivati da će crnogorska ekonomija ući u oporavak i imati pozitivan trend ekonomskog rasta već u 2021.

no da prihodi u aprilu imaju negativan trend kao posljedica snižene privredne aktivnosti. Očekuje se da će naplata prihoda u aprilu, i u narednim mjesecima, biti ispod onoga što je prvobitno planirano.

POBJEDA: Da li ćemo morati dodatno da se zadužujemo, mimo budžetom predviđenih iznosa?

PAUNOVIĆ: Shodno Zakonu o budžetu za 2020. sredstva za finansiranje obaveza države bila su obezbijeđena dominatno kroz akumulirane depozite iz prethodne godine. Ipak, nove okolnosti zahtijevaju revidiranje planova na ovom polju.

Crna Gora je, spremajući se za ekonomski „tešku“ 2020, shodno globalnim projekcijama koje su bile aktuelne tokom prošle godine, u septembru 2019. emitovala državne obveznice i obezbijedila neophodna sredstava za potrebe finansiranja svojih obaveza u 2020. Pored navedenog, od velikog



U toku su razgovori sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim ili donatorskim sredstvima

značaja predstavlja dobijanje garancije Svetske banke zasnovane na politikama – PBG 2, u iznosu od 80 miliona eura koju je Crna Gora dobila početkom 2020, neposredno prije izbijanja pandemije na našim prostorima, koja će obezbijediti dobijanje povoljnih uslova za zaduženje na tržištu kapitala do 250 miliona. Ovo su pretpostavke koje su planirane ovogodišnjim budžetom i koje su u značajnoj mjeri umanjile rizik izloženosti naše države negatvnim kretanjima na tržištu kapitala, ali istovremeno umanjile i negativan efekat trenutnih, nepredvidivih okolnosti.

Međutim, imajući u vidu da očekujemo smanjenje budžetskih prihoda i povećanje planiranog deficita budžeta, a što će zahtijevati obezbjeđivanje dodatnih sredstava, trenuto se vode razgovori sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim ili donatorskim sredsvima.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

6

U fokusu: KORONA VIRUS

Utorak, 21. april 2020.

Cetinjanka Lidija Vukić o tome kako se Norveška nosi sa pandemijom

Trude se da sačuvaju ljude i resurse Među prvim državama u Evropi, Norveška je preduzela opsežne mjere ograničenja: od okupljanja, preko zatvaranja škola i vrtića, ugostiteljskih objekata...

Lidija Vukić

U mjeri u kojoj je virus korona izolovao cijeli svijet, praveći nepremostive barijere, sa druge strane je doveo do dublje upućenosti jednih na druge - povezao nas nesvakidašnjim primjerima solidarnosti, ali i uticao da više razgovaramo i komuniciramo...

Lidija Vukić, Cetinjanka koja trenutno živi u Norveškoj u ovim okolnostima se, kako kaže, češće „viđa“ sa majkom nego kada je bila u Crnoj Gori.

- Uvijek smo se čule makar jednom dnevno dok sam živjela i radila u Herceg Novom. Sada se „gledamo“ preko vibera i po nekoliko puta. Ona na Cetinju ima dvorište ispred kuće pa joj tako prođe vrijeme. Razmjenjujemo fotografije bašte i cvijeća.

Sa druge strane, poštujući sve što je Norveška propisala, koristim mogućnosti da održavam kondiciju, odem na ronjenje i ribolov. To je moj stil života i korona ga nije poremetila – priča za Pobjedu crnogorska takmičarka u triatlonu i prva žena koja je u podvodnom ribolovu stala

rame uz rame sa muškim kolegama kako na Jadranu, tako i među „vikinzima“.

SKANDINAVSKE RAZLIKE

Kriza ju je zatekla u mjestu Klep (Klepp) blizu Stavangera. Norveška je među prvim državama u Evropi preduzela ospežne mjere ograničenja: od okupljanja, preko zatvaranja škola i vrtića, ugostiteljskih objekata...

Ipak, Norvežani su, priča Lidija, uspjeli da nađu mjeru i da izbalansiraju oštra ograničenja, posebno kada se situacija uporedi sa susjednom Švedskom.

Na pitanje može li da objasni tako različite pristupe dvije skandinavske zemlje, Lidija Vukić ističe da se prema rezultatima i dometima uviđa da je, kako ona smatra, norveški model bio opravdan.

- Zahvaljujući pravovremenoj reakciji u prvoj polovini marta, Norveška već sada otvara vrtiće, a škole će, prva četiri razreda osnovne, startovati 27. aprila. To je najavljeno za početak.

Ulovi „ručak ribe“ Lidija ističe da su more i zaroni neizbježni.

- Čak i kada je temperatura vode pet stepeni nije mi teško da uskočim makar pola sata i ulovim lijep ručak. More je trenutno dostiglo sedam stepeni i već je počela riba da „dolazi u kraj“ – ističe Lidija.

Za ljubitelje podvodnog ribolova će biti zanimljivo da je ona dobila poziv od asocijacije ESRA –European Spearfishing Records Association da registruje svoje buduće dobre ulove da bi je uvrstili na listu evropskih rekorda kod žena i tako dodatno promovisali podvodni ribolov.

- I u Norveškoj je srijeće sličnan problem kao i na Jadranu – nema posebnih kategorija za žene u podvodnom ribolovu, što je onda limit za takmičarske motive jer se nastupa u ne baš ravnopravnoj konkurenciji. Ali, zato rekreacije ne fali – ističe sagovornica.

Drugo još ništa nije odlučeno, mada mnogi smatraju da je otvaranje škola preuranjeno. Kod ljudi, zapravo, bojazan postoji zbog primjera Švedske koja je, za razliku od Norveške, odlučila da ne preduzima organičenja i da ljudi sami sebe zaštite i ne izlažu riziku. Već sada Švedska priznaje da nije uradila dovoljno da situaciju stavi pod kontrolu – kaže Vukić.

Ona pojašnjava da je Norveška 12. marta odlučila da zatvori škole i vrtiće, sportske ustanove, bazene, koncertne dvorane, restorane, hotele...

DUŽNOSTI OD ZNAČAJA

U nekim situacijama država je pravila izuzetke da bi oni od kojih se očekuje puni angažman, solidarnost i požrtvovanost, bili naruku građanima.

- Na primjer, djeca čiji roditelji rade u zdravstvu ili vatrogasnoj službi, policiji i sličnim institucijama, i dalje su imala nastavu i išla u vrtiće kako bi oba roditelja mogla da nastave da obavljaju dužnosti koje su u ovoj situaciji od velike važnosti – kaže Lidija.

Navodi da su Norvežani postavili šatore hitne službe van medicinskih ustanova kako bi se smanjio rizik od širenja infekcije unutar bolnice. Kod ljekara opšte prakse se zakazivalo telefonom i dolazak je bio moguć samo ako osoba nema simptome korone.

- Uporedo, otkazani su najavljeni koncerti, trke i svi događaji koji okupljaju više ljudi. Istovremeno, neke ustanove su prestale sa radom po naredbi, poput zubara, frizerskih salona, a određene radnje su zatvorene po odluci vlasnika. Svi su dobili 100 odsto platu za prvih 20 dana a nakon toga je najavljeno da će imati 62 od standardnih primanja – kaže sagovornica.

POVJERENJE U SISTEM

Prema njenim riječima, norveška vlada je napravila razne vrste „paketa pomoći“ za određene poslodavce, hotele itd.

- Znači Norveška se stvarno pobrinula da sve iskontroliše da pomogne sta-

Ni niska temperatura vode joj ne smeta

novništu koliko god je to moguće, kako bi se izbjegli bankroti i zaduživanje.

Sagovornica primjećuje da su sve mjere prihvaćene jer građani imaju povjerenje u sistem i Vladu. Pridržavaju se preporučenih preventivnih mjera, dezinfekcije, držanja udaljenosti... Pritom, vrlo rijetko koga možete sresti sa maskom.

Norvežanima je, priča Vukić, izgleda najteže pala zabrana odlaska u vikendice koje su van opštine u kojoj žive, ali i to je ukinuto.

- Sve ostalo je bilo u redu i svi su se pridržavali mjera kao što su distan-

ca ili izbjegavanje gužve. Zanimljivo je da pored nekih strogih poteza, država nije uvela ograničenja u javnom prevozu, ali su na primjer prestali sa naplatom parkinga na pojedinim mjestima, kako bi stimulisali ljude da koriste sopstvena vozila i tako eliminisali gužve u inače razvijenom javnom prevozu. Vrijeme će pokazati koliko su neki potezi opravdani. Za sada se nose sa krizom i što je najvažnije, uspjeli su da izbjegnu paniku i u mjeri mogućeg, sačuvaju stanovništvo – zaključuje Lidija Vukić.

I. PERIĆ

Aplikacijom smanjili gužve

Ribolov za Lidiju neizostavna aktivnost

Boravak u prirodi dozvoljen, a ljudi se drže propisa

Prema riječima sagovornice, izlazak u prirodu i sportske aktivnosti su u Norveškoj dozvoljenje i to do pet osoba u grupi.

- Tako da imam mogućnost da treniram. Trčim tri puta sedmično i provodim dosta vremena napolju.

Zahvaljujući globalno poznatoj telefonskoj aplikaciji „Strava“ ovdje je napravljeno takmičenje bez stvaranja gužve. Naime, postoji zadati segment koji ljudi mogu da istrče kad god im odgovara u toku perioda od sedam dana. Odlična stvar je da tereni za trčanje nijesu pretrpani a na kraju, ipak, možemo pogledati listu najbržih i tako se motivisati da treniramo i napredujemo – kaže ona.

Aktuelno

Utorak, 21. april 2020.

7

Srpski patrijarh se u uskršnjoj poslanici obrušio na vlast u Crnoj Gori optužujući je da otima ono što je vjekovima crkveno

Đenović: Irinej podilazi srpskoj vlasti, ne šalje poruke vjernicima PODGORICA/BEOGRAD – Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej Gavrilović obrušio se u uskršnjoj poslanici na vlast u Crnoj Gori zbog usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti za koji je ustvrdio da je ,,bezakoni zakon“ kojim se ukida ,,istina i pravda u Crnoj Gori“.

svoje stavove, ona je malo kruta i to mnogima ne odgovara, sa ovakvim stavovima SPC teško će se doći do rješenja - zaključuje Đenović.

Ističe da patrijarha više intersuje da bude blizak sa srpskim vlastima, nego vjernicima.

- Kada prođu praznici vjerovatno će se rješavati pitanje njegova bliskost sa vlašću, jer se on prema mnogima okrenuo da bude bliži sa vlašću nego sa vjernicima. Povlađuje vlastima - kaže Đenović.

Pojedini sveštenici i vjernici Srpske pravoslavne crkve oglušili su se u nedjelju o mjere koje predviđaju da se liturgije održavaju bez prisustva vjernika: bilo je slučajeva otvorenog pozivanja vjernika na okupljanje, ili pokušaja da se spontano uđe u bogomolje, protivno zabrani javnih okupljanja.

Sveštenik Srpske pravoslavne crkve Miroslav Mihailović uprkos zabrani javnih okupljanja preko razglasa je u nedjelju pozvao vjernike u Plužinama na okupljanje.

Kako je portalu Pobjeda nezvanično saopšteno iz policije, Tužilaštvo je upoznato sa događajem i izjasnilo se da nema elemenata krivičnog djela.

Mihailović se, naime, kako je ranije objavio portal Pobjeda pozvao vjernike da se okupe u tamošnjoj crkvi nakon uskršnje službe i zapale svijeću.

- Služba za vaskrs počeće u sedam časova. Vrlo dobro znate propise i preporuke od ovog nacionalnog, ovog skupštinskog centra za zarazne bolesti da ne dozvoljavaju javna okupljanja. Da znate, služba će početi u 7 časova, do pola 9 biće završena. Ko bude želeo da izloži svijeće u hramu, moći će, služba će biti završena. Tako da znate, svi ste dobrodošli i da radosni dočekate najveći i najradosniji hrišćanski praznik - poručio je Mihailović preko razglasa vjernicima koji su bili ispred crkve.

Sveštenik SPC Miroslav Mi-

Pitanje Povjerenja

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej

hailović nije, kako saznaje Pobjeda, crnogorski državljanin i može da služi u Crnoj Gori samo ukoliko ima prijavu boravka.

Primjeri oglušavanja o upozorenja, bili su najvidljiviji u Srbiji, gdje i sam patrijarh nije dokazao autoritet.

Poglvar patrijarh se politički i pomirljivo odnosi prema realnosti, kaže Đenović za Pobjedu i naglašava da poglavar SPC bez saglasnosti Sinoda nije mogao da donese odluku da liturgije budu bez vjernika...

- Patrijarh na to nije imao nikakvo pravo po ustrojstvu pra-

voslavne crkve - konstatuje Đenović.

Pune Porte

Uprkos preporuci i zajedničkoj izjavi patrijarha Irineja i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da zabrana kretanja građana važi i u vrijeme uskršnjih praznika - dio vjernika širom Srbije počevši od velikog četvrtka pa do Uskrsa odlazio je u crkve.

- Vjernici se jesu okupljali pošto je Vaskrs najveći hrišćanski praznik bez obzira šta je rekao patrijarh, veliki broj vjernika je smatrao da treba da

Draško Đenović

se pojavi u crkvi - ocjenjuje Đenović.

On objašnjava da se ne radi o nominalnim vjernicima koji u crkvu idu dva puta godišnje već o vjerujućim ljudima koji su aktivni u crkvenom životu.

- Ovdje ne govorimo o ljudima koji su kršteni u pravoslavnoj crkvi, ali ne žive po kanonima crkve: ne poste, ne pričešćuju se, ne idu na liturgije, zgražavaju se zbog nekih stvari koje su normalne u crkvi kojoj formalno pripadaju - objašnjava on.

Na konstataciju da su se vjernici nesmetano okupljali u portama širom Srbije Đenović dodaje da je crkva u Rakovici u četiri sata ujutro bila prepuna jer su ljudi došli na liturgiju želeći da nadigraju odluku o zabrani uprkos tome što su sa crkve bila skinuta obavještenja o bogosluženju.

- Informacija o liturgiji je išla od usta do usta i došla do velikog broja vjernika. Ljudi su došli da prisustvuju svečanoj liturgiji, da mogu da se pričeste iako su sveštenici nosili pričest i po kućama - kaže Đenović.

s.vasiljeviĆ

U podužem tekstu poslanice, upućene u danima zdravstvene krize kakvu svijet ne poznaje, srpski patrijarh je više prostora posvetio dešavanjima u Crnoj Gori nego borbi protiv korona virusa.

- Braćo i sestre, sjetimo se naše braće i naših sestara u Crnoj Gori koji trpe veliko bezakonje i nepravdu. Bezakoni 'zakoni' ukinuše istinu i pravdu u Crnoj Gori. Nekada ponosna i dična Crna Gora, poznata po čojstvu i junaštvu, danas pokušava da našoj Crkvi otme ono što je vjekovima bilo njeno, ono što je čitav srpski narod sa svojim vladikama, sveštenstvom i monaštvom gradio i stvarao. Svetinje Crne Gore, mnoge od njih starije od same Crne Gore, jesu svetinje naroda i u njima se poje i pojaće se kroz vjekove sveta Liturgija, molitvama Svetog Vasilija Ostroškog, Svetog Petra Cetinjskog, svetih novomučenika postradalih od nebratske ruke domaćih bogoboraca i molitvama svih svetih ugodnika Božjih - kazao je patrijarh SPC Irinej.

U komentaru stavova Irineja, vjerski analitičar Draško Đenović primjećuje da je Crna Gora jedina većinski pravoslavna zemlja u kojoj nije bilo prenosa liturgije.

- Došli smo u jednu vrstu rata između sekularnog nevjerujućeg, anticrkvenog i antihrišćanskog odnosa Crne Gore protiv SPC i poruke Irineja doprinose tome. Da je u Crnoj Gori bio prenosa pravoslavne liturgije, pa makar poglavara CPC Miraša Dedeića mi to ne bismo mogli reći. Ako pozovemo ljude da ostanu kod svojih kuća hajde onda da im liturgiju 'unesemo u kuće' - kaže Đenović.

Pitanje je šta će se u Crnoj Gori raditi, crkva i dalje ne mijenja

- Našli smo se u jednoj vrsti rata između sekularnog i crkvenog u Crnoj Gori i poruke Irineja doprinose tome. Da je u Crnoj Gori bio prenosa pravoslavne liturgije, pa makar poglavara CPC Miraša Dedeića, situacija bi bila bolja. Ako pozovemo ljude da ostanu kod svojih kuća hajde onda da im liturgiju ‘unesemo u kuće’ - smatra vjerski analitičar Draško Đenović

Policija u Podgorici ispred Hrama Hristovog vaskrsenja upozorava vjernike da je na snazi zabrana okupljanja u vjerskim objektima i da ni Uskrs nije bio izuzet od tih mjera

Na pitanje zašto su se vjernici oglušili na preporuku da se ne okupljaju koja je donijeta iz zdravstenih razloga Đenović kaže da treba uzeti u obzir povjerenje.

To je pitanje kome vjeruju: Bogu ili dr Predragu Konu koji je bio osumnjičen za pronevjeru državnog budžeta 2009. godine kada je kupio tri i po miliona vakcina, a vakcinisalo se 20.000 ljudi - iako je on smatrao da treba svih sedam miliona državljana Srbije da se vakciniše – kaže sagovornik. Đenović konstatuje da vjernici vjeruju Bogu, a čoveku bez obzira kako se taj čovek zove.

- U koga se mi uzdajemo, vjernici u Boga, a ne u medicinu koja se stalno mijenja - konstatuje naš sagovornik i podsjeća da su se pre petnaestak godina svi kleli u hemoterapiju, a sada se govori o štetnom uticaju.

Kršenje zabrana

Prema njegovim riječima, niko nije rekao da ljudi moraju da dođu u crkvu, ili da je slabiji vjernik onaj ko ostane kod kuće.

- Ali ljudi moraju da donesu odluku vjerujući u sebe uprkos mogućnostima da budu kažnjeni - smatra Đenović.

On je naveo da je vjernica iz Pirota kažnjena sa 50.000 dinara (oko 400 eura), jer je prekršila zabranu izlaska iz kuće kao i da su kažnjeni vjernici u kombiju na jugu Srbije koji su pošli u crkvu.

- Mislim da će svi imati veliku odštetu od države kada prođe ovo jer povrijeđeni su: član 18 Evropske konvencije o ljudskim i manjinskim pravima, Ustav Srbije, Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama… Doći ćemo u situaciju da će nas to mnogo više koštati, iako je predsjednik Vučić rekao da se sveštenici i episkopi neće hapsiti, ali nije rekao šta će biti sa vjernicima. Crkva počiva na vjernicima, a ne zidinama i objektima - rekao je Đenović. v. CvejiĆ

8

Svijet

Utorak, 21. april 2020.

Najmasovnije ubistvo u modernoj istoriji Kanade

Maskiran u policajca ubio 18 ljudi U oružanom napadu na istoku Kanade ubijeno je 18 ljudi, a napadač je izazvao i nekoliko požara u stambenim zgradama, saopštili su zvaničnici.

Osumnjičen je Gabrijel Vortman (51), čije je tijelo policija našla na benzinskoj pumpi u pokrajini Nova Škotska, nakon 12 sati potrage. On je bio maskiran u policajca, a njeogovo auto je

bilo replika policijskog.

Vortman je imao svoju ordinaciju za izradu proteza, a živio je na relaciji između Halifaksa i Portapika.

Premijer Kanade Džastin Trudo rekao je da je među poginulima i pripadnica Kraljevske konjičke policije Kanade Hajdi Stivenson, „čiji je posao bio da zaštiti živote ljudi čak i ako je njen život ugrožen“. Stivenson je majka dvoje dece s

Svjetske vođe smatraju da treba već početi sa oporavkom uz mjere opreza

23-godišnjim iskustvom. Policija nije saopštila motiv napada, osim da smatraju da je sa namjerom ubio prvih nekoliko žrtava te da je posle ubijao nasumično.

- Kao zemlja, u ovakvim trenucima, moramo da podržavamo jedni druge. Saučestvujemo u žalosti porodica žrtava i pomoći ćemo im da prođu kroz ovo teško vrijeme - izjavio je premijer.

Napad je počeo u malom, ruralnom mestu Portapik.

- Ovo je jedan od najnerazumnijih činova nasilja u istoriji naše provincije - rekao je premijer Nove Škotske Stiven Meknejl.

Posljednje masovno ubistvo u Kanadi se dogodilo 1989. godine u Montrealu, kada je ubijeno 14 osoba. Ova zemlja, za razliku od SAD ima stroge zakone o kontroli naoružanja.

Srbija ublažava restriktivne mjere protiv epidemije korona virusa

EPA / OLIVIER HOSLET

Švedski način borbe protiv epidemije daje rezultate

Epidemija ulazi u novu fazu

U svijetu je više od 2,4 miliona ljudi zaraženo novim korona virusom, a od posljedica virusa je zaraženo više od 166.000 ljudi. Oporavilo se preko 635.000 osoba.

Najviše zaraženih i preminulih je u SAD, dok Španija i Italija imaju najveći broj slučajeva u Evropi.

Šef Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejezus upozorio je da zemlje koje planiraju da ublaže mjere restrikcija zbog pandemije korona virusa treba da budu spremne da brzo reaguju u slučaju novog porasta broja oboljelih.

On je na virtuelnom sastanku ministara zdravlja G20 rekao da je ohrabren činjenicom da neke zemlje počinju da planiraju kako da ublaže ograničenja.

Međutim, kako je rekao, „ukidanje ograničenja ne znači kraj epidemije ni u jednoj zemlji - to je samo početak sljedeće faze“.

U ovoj sljedećoj fazi je od vitalnog značaja da sve zemlje osiguraju da imaju sposobnost otkrivanja, testiranja, izolacije i brige za svaki slučaj kovid-19 i praćenje svakog kontakta, kao i da osiguraju da njihovi zdravstveni sistemi budu sposobni da odogovore na svaki porast broja slučajeva, rekao je šef SZO. Rusija očekuje vrhunac U Rusiji se tek očekuje vrhunac epidemije. Predsjednik Vladimir Putin je rekao da se nastavlja širenje korona virusa, ali da je stavljen pod kontrolu.

Putin je to rekao na sastanku sa ekspertima povodom situacije sa novim virusom i istakao da se vrhunac pandemije tek očekuje, zbog čega treba uraditi sve da bude što bezbolniji.

Njemačka da istraje u disCipliNi

Kancelarka Angela Merkel je kazala da Njemačka mora da ostane oprezna i discipli-

novana u borbi protiv novog korona virusa kako bi izbjegla povratak bolesti u narednim nedjeljama.

- Moramo da ostanemo oprezni i disciplinovani - rekla je Merkel, prenosi Rojters.

Dodala je da će Nemačka tek za dvije nedjelje vidjeti da li će djelimično ublažavanje ograničenja u javnom životu povećati stopu zaraze.

ŠpaNija predlaže foNd za oporaVak

Španska vlada će predložiti partnerima iz Evropske unije formiranje fonda za oporavak od 1,5 biliona eura, koji bi se finansirao putem instrumenta stalnog duga radi pomoći zemljama koje su najteže pogođene krizom korona virusa.

Premijer Pedro Sančez izložiće takav prijedlog evropskim kolegama na samitu u četvrtak, s ciljem da otvori diskusiju za nalaženje prihvatljivog rešenje nakon što su Holandija i Nemačka odbacile

Život nakon pandemije će biti lošiji Epidemija korona virusa produbljuje postojeće podjele u svijetu – kinesko-američko suparništvo, i slabi multilateralizam, rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan.

- Bojim se da će svijet nakon pandemije biti sličan prethodnom s time da će biti lošiji - rekao je Le Drijan u intervjuu za dnevnik Le Monde.

- Čini se da kao da gledamo

produbljenje lomova koji već godinama narušavaju međunarodni poredak. Pandemija nastavlja, drugim sredstvima, borbu između sila.

Predsednik SAD Donald Tramp obustavio je američke uplate u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) optužujući tu organizaciju da djeluje pod uticajem Kine, države iz koje je pandemija i potekla.

- Time se ponovno dovodi

u pitanje multilateralizam - rekao je francuski šef diplomatije i podsjetio da su SAD već istupile iz brojnih međunarodnih organizacija otkako je u Bijeloj kući predsjednik Tramp.

U toj igri supersila, Evropa ima svoje mjesto, ona mora biti jedan od lidera umjesto da se bavi „preispitivanjem same sebe“ kao što čini u aktuelnoj zdravstvenoj krizi kaže ministar.

Neobičan pristup Švedske u borbi protiv pandemije korona virusa počeo je da daje rezultate, rekao je rukovodilac nacionalnog tima te zemlje za borbu protiv covid-19 Anders Tegnel, prenosi Blumberg. Švedska za razliku od većine zemlja Evrope i svijeta, način borbe protiv aktuelne pandemije nije vidjela u zatvaranju ekonomije, obrazovnih ustanova, kafića, restorana i obustavi rada javnog prevoza. Švedska nacionalna zdravstvena agencija građanima je savjetovala jedino da se, tokom epidemije, pridržavaju mjera fizičkog distanciranja.

Agencija Blumberg navodi i kako se Švedska, za razliku od većine drugih država tokom ove pandemije, nijednom nije suočila sa nedostatkom medicinske opreme i bolničkih kapaciteta. Švedska nacionalna zdravstvena agencija, na osnovu više modela praćenja epidemije, registruje sve više osoba imunih na novi virus i predviđa kako bi već do juna zemlja mogla da izgradi kolektivni imunitet.

emisiju zajedničke evropske obveznice.

Novi fond, koji predlaže Španija, finansirao bi se kroz stalni dug, ulogu garanta bi imao budžet EU, a zemljama bi se te pozajmice računale kao transferi, a ne dugovi. Španski prijedlog je na liniji sa onim koji je predstavio komesar EU za budžet Johanes Han.

italija ulazi u fazu oporaVka

Dok epidemijska kriva u Italiji počinje da se ispravlja, razgovori između zvaničnika regiona i centralne vlasti o tzv. frazi dva restrikacija se intenziviraju.

Faza dva ima za cilj da postepeno otvaranje ekonomije prateći savjete stručnjaka. Četvrti maj je datum kada bi faza dva trebalo da započne, podsjetio je italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca i naglasio da bitka još nije dobijena. Za Sperancu nije najvažnije pitanje kada nego kako će Italija sprovesti ponovno otvaranje.

Počinju da rade pijace i neke uslužne djelatnosti BEOGRAD - Broj novozaraženih korona virusom je u konstantnom padu u posljednja tri dana. Broj otpusta pacijenata iz bolnica je veći od broja primljenih pacijenata već peti dan i zato je vlada Srbije odlučila da postepeno ublažava mjere koje je donijela zbog epidemije korona virusa, saopštio je dr Zoran Gojković, sekretar vlade Vojvodine za zdravstvo.

U redovnom obraćanju medijima on je naveo da su u posljednja 24 sata tri osobe preminule i da je ukupan broj preminulih 125, a izliječenih 870. Od početka epidemije u Srbiji je testirano 41.812 osoba od kojih je 6.630 pozitivnih na korona virus, dok je posljednja 24 sata testirano 3.111 osoba od kojih je 312 pozitivno. U bolnicama se trenutno nlazi 3.703 pacijenta od kojih je 108 na respiratorima.

Zbog poboljšane epidemiološke situacije od utorka policijski sat je skraćen za sat vremena i počinje u 18 sati do pet sati, a sa radom počinju zelene pijace i sve uslužne djelatnosti (automehaničari, vulkanizeri, hemijsko čišćenje...) osim frizera, fitnes centara i centara

za uljepšavanje kao i tržnih centara, odnosno onih djelatnosti koje podrazumijevaju okupljanje većeg broja ljudi na jednom mjestu. Od utorka će i građani iznad 65 godina moći da šetaju tri puta sedmično po pola sata – ovi građani su imali apsolutnu zabranu kretanja mjesec i po dana. Škole i vrtići i dalje ostaju zatvoreni, a prema najavama ministra prosvjete Mladena Šarčevića škole će najvjerovatnije početi sa normalnim radom tek u septembru, a ova školska godina će se završiti krajem maja.

- Ako bude odstupanja od epidemiološke procjene i ukoliko se građani ne budu držali propisanih mjera donijeće se drastičnije odluke - naveo je Gojković i najavio za jun i juli masovnije testiranje građana brzim testovima „da bi znali koliko je epidemija ušla u Srbiju“, rekao je on.

Prema riječima Gojkovića novinari se fizički vraćaju konferencijama za medije kriznog štaba, ali će jednog dana prisustvovati novinari televizija i novinskih agencija, a sljedećeg novinari štampanih mediV. C. ja i portala.

SZO i Unicef upozoravaju da se ne prekida sa imunizacijom

Radi se na izradi 155 ljekova i 79 vakcina širom svijeta Trenutno se u svijetu radi na razvoju ukupno 155 medikamenata i 79 vakcina za borbu protiv korona virusa, saopštio je Austrijski institut za medicinsku tehnologiju (AIHTA).

Prema toj analizi, većina ljekova koji se ispituju za liječenje kovida-19 već ima odobrenje za korišćenje u borbi protiv drugih infekcija. Od kandidata za vakcinu, nijedan dosadašnji projekat nije prešao stadijum razvoja.

SZO i Unicef upozorili su da je rutinska vakcinacija važna i tokom pandemije korona virusa i da je potrebno da drža-

ve nastave imunizaciju kako bi se stanovništvo zaštitilo od bo lesti za koje već postoji vakcina. Ukoliko se vakcinacija za postojeće bolesti ne bude sprovodila dok pandemija traje, trebalo bi se nastavi čim se stvore uslovi za to.

SZO i Unicef upozoravaju da se rizik od pojave bolesti za koje postoji vakcina povećava ukoliko se rutinske vakcinacije preskoče.

Tako je u Evropi 2018. godine 527.000 djece preskočilo prvu dozu vakcine protiv malih boginja, zbog čega je godinu dana kasnije bilo preko 100.000 zaraženih u svim starosnim grupama.

Politika

Utorak, 21. april 2020.

9

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

Bilčik: Korona virus ne smije ubiti demokratiju u Crnoj Gori PODGORICA - Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) i izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik kazao je da u vrijeme pandemije parlamenti širom Evrope imaju različite metode rada, ali da je ključno pronaći balans između zaštite zdravlja ljudi i očuvanje demokratije.

Ističe i da pažljivo prati situ-

aciju u Crnoj Gori, gdje kako kaže, mjere koje su donešene, m o ra j u b i t i v re m e n s k i ograničene. Korona virus ne smije ubiti demokratiju, poručuje on.

- Pažljivo pratim situaciju u Crnoj Gori i želim naglasiti da sve hitne mjere trebaju biti vremenski ograničene i proporcionalne prijetnji pandemije i javnom interesu spašavanja života. Čim se situacija popravi, puni demokratski nadzor, javni

sastanci i okrugli stolovi, uključujući dijalog sa civilnim društvom i medijima, moraju se nastaviti. Korona virus ne smije ubiti demokratiju – kazao je Bilčik za Pobjedu.

Parlamenti širom Evrope usvojili su različite metode rada tokom pandemije korona virusa, u cilju minimalizovanje mogućnosti širenja virusa, kaže slovački diplomata.

- Dio velikog izazova u narednim danima biće pronalazak balansa između zaštite

zdravlja ljudi i nastavka regularnog demokratskog procesa, uključujući kontrolu izvršne vlasti – ističe Bilčik.

Na pitanje da li smatra da političari na Zapadnom Balkanu koriste pandemiju u predizborne svrhe, Bilčik poziva na uzdržanost od prikupljanja jeftinih političkih poena.

- Mi u EU pozivamo sve političke lidere da se suzdrže od korišćenja ovih teških vremena za kampanju i

Vladimir Bilčik

zarađivanje jeftinih političkih poena. Predstoje nam brojni izbori na Zapadnom Balkanu, ali i u državama članicama

EU. I važno je i da su izbori i predizborne kampanje slobodni i pošteni širom Evrope – zaključio je Bilčik.

J.Đ.

INTERVJU: Raško Konjević, zamjenik predsjednika SDP-a

Neophodan dogovor o svim pitanjima u vezi sa izborima PODGORICA – Moramo doći do dogovora ili najvišeg mogućeg stepena konsenzusa o svim pitanjima vezanim za izbore. Ako ne bude tako, svi rizikujemo – ocijenio je za Pobjedu Raško Konjević, zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije.

POBJEDA: Kako će se aktuelna situacija odraziti na održavanje parlamentarnih izbora i kampanju?

KONJEVIĆ: Teško je u ovom trenutku procijeniti koliko će ovo stanje trajati. Imamo slučajeva i u neposrednom okruženju da su se izbori odgađali zbog ukupne situacije. I ovdje su izbori u Tivtu odgođeni zbog objektivnih okolnosti.

Sve ovo oko pandemije je došlo neočekivano i dodatno zakomplikovalo i onako veoma složene političke prilike i činjenicu da smo izgubili gotovo pun jedan mandat u potpunom međusobnom nepovjerenju. Vremena je malo, imamo objektivnu okolnost čije trajanje ne možemo pouzdano predvidjeti, a pred nama je puno obaveza na izgradnji minimum fer uslova za izbore. Suština je da se mora doći do dogovora ili najvišeg mogućeg stepena konsenzusa o svim pitanjima vezanim za izbore.

Ako ne bude tako, svi rizikujemo puno. Vjerujem da za takvo nešto nema razloga i nadam se da će prevladati zrelost i svijest o potrebi dogovoranja.

SDP je nebrojeno puta, i u složenijim okolnostima, pokazao državničko ponašanje. Tako će, što se nas tiče, biti i ovoga puta.

Vlast ima najveću odgovornost, ali svoj dio odgovornosti mora ponijeti i opozicija. Nadajmo se i da će nas ova zajednička muka i nevolja sve pomalo opametiti i odvesti na pravi put, a to je put stabilnosti, jačanja demokratije, socioekonomskog razvoja i evropske perspektive.

POBJEDA: Plenarna sjednica zakazana je za 22. april, nakon pauze koja je trajala više od mjesec. Iz kog razloga su prazne poslaničke klupe od početka pandemije?

KONJEVIĆ: Mnogi evropski parlamenti, uključujući i neke parlamente zemalja regiona,

Vlada se opredijelila da ključne ekonomske mjere donosi bez izravnog učešća parlamenta. Ne sporim pravo da ona vodi ekonomsku politiku, ali sada će imati i nepodijeljenu odgovornost za ekonomsko stanje u budućnosti. Ustavnost i zakonitost nekih odluka će sigurno biti preispitivane – kazao je Raško Konjević tokom krize nesmetano su radili i usvajali važne odluke za građane i ekonomiju. Mnogi parlamenti su raspravljali o epidemiji, usvajali odluke jednoglasno, usvajali zakone kako bi se pomoglo ekonomiji. Hrvatski parlament je usvojio više od 20 zakona, slovenački raspravljao o korona lex specijalisu, zasijedao je i parlament Bosne i Hercegovine. Mogao je i naš parlament u proteklom periodu imati aktivniju ulogu.

POBJEDA: Zasijedao je Kolegijum predsjednika Skupštine, nekad i po dva puta sedmično. Mogu li sjednice tog tijela, u kojem su zastupljeni svi poslanički klubovi, nadoknaditi to što nije bilo plenuma?

KONJEVIĆ: Format Kolegijuma ne može zamijeniti rad u plenumu. Parlament je, po mom sudu, mogao da odigra značajniju ulogu u smislu stvaranja snažnije klime zajedništva i međusobnog povjerenja što nam je trenutno kao zajednici najpotrebnije. I sve mjere koje se usvajaju imaju veću težinu i snažniji legitimitet ako su prethodno predmet konstruktivne razmjene argumenata. Ovo nije problem jedne vlasti, još manje jedne partije, ovo je problem svih nas – cijelog društva

koje svoj odraz ima u parlamentu kao glasu svih građana. Čuli smo ovih dana više poruka sa visokih EU adresa da rad parlamenta nikako ne smije biti suspendovan dok traje kriza.

Našim evropskim partnerima je jasno da je stepen demokratije i razvoja jednog društva u direktnoj vezi sa snagom, značajem i pozicijom parlamenta u njemu. Jasno je i da smo u posljednjh nekoliko godina svjedoci negativnih trendova kada je ovaj proces u pitanju.

POBJEDA: Kakav je Vaš utisak nakon razgovora sa predstavnicima Vlade na sjednicama Kolegijuma?

KONJEVIĆ: Imali smo nekoliko sjednica Kolegijuma na

kojima smo razgovarali o aktuelnoj situaciji. Iako smo razgovarali u demokratskoj atmosferi, teško se oteti utisku da se više vodilo računa o ispunjavanju forme. Vlada se opredijelila da ključne ekonomske mjere donosi bez izravnog učešća parlamenta. To nije uradila nijedna Vlada u regionu, osim onih koje imaju vanredno stanje. Time je Vlada preuzela ogromnu odgovornost. Ne sporim pravo da ona vodi ekonomsku politiku, ali sada će imati i nepodijeljenu odgovornost za ekonomsko stanje u budućnosti. Ustavnost i zakonitost nekih odluka će sigurno biti preispitivane.

Ipak, bez obzira na sve, SDP kao partija koja uvijek daje prednost i šansu dijalogu, otvorena je za zajednički rad u

interesu građana. Manje je danas važno ko je vlast, a ko opozicija. U ovome smo svi zajedno i ne treba gledati odakle dolazi neki prijedlog ili inicijativa. Biće prilika za partijske diferencijacije i nadgornjavanja, sada nije vrijeme za to.

Naravno, i sada u ovoj situaciji najviše zavisi od vlasti. Koliko ima spremnosti za konstruktivnost, pokazaće i sjednica koja je zakazana za srijedu.

POBJEDA: SDP je procesuiralo parlamentu više zakonskih prijedloga. Na što se odnose?

KONJEVIĆ: SDP je podnijela više zakona za koje smatramo da su u interesu svih građana.

Neobračunavanje kamata tokom moratorijuma na kredite, otpis poreza i doprinosa za sve one koji nijesu mogli da rade ili

SDP za razgovor o političkom jedinstvu u pandemiji POBJEDA: Kako SDP gleda na inicijativu Branimira Gvozdenovića da se usvoji rezolucija o političkom jedinstvu dok traje pandemija, s obzirom na to da je za dio opozicije ona zakasnila, i kakav je stav o prijedlogu da se formira posebni odbor koji bi se bavio pandemijom?

KONJEVIĆ: Svaka takva ili slična inicijativa je dobrodošla, naravno ukoliko je iskrena i ukoliko nije stvar pukog političkog marketinga.

Da smo do sada imali rad parlamenta u većem i ozbiljnijem kapacitetu, vjerujem da bi se takva ili slična ideja sama od sebe nametnula. Za sve je potrebno povjerenje, a povjerenje se mora strpljivo i u kontinuitetu graditi – tu lekciju moramo svi da naučimo. Kako god, spremni smo kao konstruktivan politički subjekat tu temu razmotriti, ali na ozbiljan i primjeren način.

čiji je rad značajno otežan, minimum je na koji država mora da se obaveže. Predložili smo i dopune Zakona o prijestonici, kako bismo oslobodili značajna finansijska sredstva za pomoć građanima i privredi Cetinja.

Tu je i više zakona koje je vlast u proteklom periodu odbijala, a koji sada posebno dobijaju na aktuelnosti. Zakon o penzijama i uslovima penzionisanja, zakon o smanjenju PDV-a na električnu energiju, minimalna zarada, zakon o rasterećenju poslodavaca od troškova rada…

POBJEDA: Odbor za ekonomiju je odbio Vaš amandman na izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojim tražite da radno tijelo kontroliše socijalna davanja.

Kako to komentarišete i da li ćete podržati izmjene u slučaju da i na plenumu Vaš amandman bude odbijen?

KONJEVIĆ: Odbijanje našeg amandmana ne nagovještava spremnost vlasti na kompromis oko ovog pitanja. Smisao našeg prijedloga je da se eliminiše svaki prostor za zloupotrebu socijalnih davanja iz budžetske rezerve. Valjda ne treba posebno objašnjavati koliko je u toj oblasti bilo zloupotreba i da se radi o veoma osjetljivom pitanju, zbog čega smo svi zajedno svojevremeno i normirali da u izbornoj godini ne može biti tih davanja. Ovo će svakako biti svojevrstan test da li se kriza u kojoj smo svi želi iskoristiti za nešto drugo, a ne primarno za pomoć svima kojima je ona realno potrebna. Ne vidim nijedan razlog da vlast ne prihvati dogovor sa opozicijom na ovu temu. Jedino ako im je interes da ovu situaciju i pomoć zloupotrijebe. Posebno imajući u vidu da je pomoć iz budžetske rezerve do sada bila najnetransparentniji dio budžeta. Podsjetiću vas da budžetska komisija, na čijem je čelu potpredsjednik Husović, nikada svoj rad nije učinila javnim. SDP više od dvije godine traži podatke o milionskim transakcijama Nacionalne turističke organizacije i sve je ovo proglašeno tajnim podacima. Odatle nepovjerenje i I. KOPRIVICA dolazi.

10

Ekonomija

Utorak, 21. april 2020.

Dekan Ekonomskog fakulteta Nikola Milović o novim mjerama za prevazilaženje krize Evropski komesar za proširenje o uticaju pandemije na Crnu Goru

Očekuje zaduženje između 550 i 600 miliona eura

PODGORICA – Drugi Vladin paket mjera, koji će biti usvojen tokom ove sedmice, dobar je odgovor na novonastalu situaciju, ocjenjuje dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Nikola Milović, dodajući da je država pravovremeno reagovala.

Predeći ovu i krizu iz 2008. Godine ističe da je tada ključna snaga krize bio bankarski system, dok je sada visoko likvidan, sa profitom od 50 miliona eura prošle godine. Banke su, istice, i nakon izbijanja pandemije izazvane novim Korona virusom,

nastavile snažno da kreditiraju privredu i samo stanovništvo.

- Stoga su mjere koje treba predložiti jaka aktivnost Centralne banke, koja treba da nastavi sa jačanjem likvidnosti banaka kroz obezbjeđenje dodatnih sredstava za banke iz inostranstva, i pomoći bankarskom sektoru koji treba da plasira taj novac u crnogorski sistem. Novi krediti koji će uslijediti nakon završetka moratorijuma za refinansiranje postojećih kredita treba da omoguće duže rokove otplate, niže kamatne stope, i pomoć i podršku prvenstveno onim preduzećima koje su ori-

jentisane na proizvodnju, dio novih investicija i na one segmente koje se tiču turističke privrede – ocijenio je Milović i naglasio da turističkoj privredi treba dati mnogo duži grejs period i maksimalno ih rastretiti.

Milović navodi da je neophodna kordinacija i pravovremenost svih mjera na obuzdavanju efekata krize. Takođe je vazno, dodaje,insistirati na završetku započetih krupnih projekata, osnažiti zajedničko djelovanja fiskalne i monetarne politike ali i drugih subjekata privrednog života. Dugoročni ciljevi i ukupna ekonomska politika na du-

Nikola Milović

Prijedlozi Asocijacije menadžera i Zanatske komore

Poslovanje Jugopetrola u prošloj godini

Formirati nacionalni strateški tim za podršku PODGORICA - Predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković juče je u ime Predsjedništva AMM-a i članstva ove organizacije, uputio dopis premijeru Dušku Markoviću sa prijedlogom 20 mjera za oživljavanje privrede i smanjenje negativnih efekata nadolazeće ekonomske krize.

Zanatska komora predložila je Vladi novi društveni ugovor, koji se temelji na socijalnoj tržišnoj ekonomiji po uzoru na države kontinentalnog prava.

Kursna lista

U AMM-u smatraju da bi trebalo formirati nacionalni strateški tim za podršku i privredni oporavak, koji će permanetno raditi na osmišljavanju i unapređenju mjera podrške i oporavka, kroz uključivanje relevantnih institucija i organizacija, posebno predstavnika realnog sektora.

Predlažemo i da se precizno prepoznaju i kategorišu po grupama sva preduzeća ugrožena pandemijom. Traže da aktivnosti u ugroženim preduzećima počnu najkasnije

gi rok mora biti bazirana i dalje na velikim infrastrukturnim projektima, sektorski posmatrano, saobraćaj, energetika, turizam i poljoprivreda.

Ove mjere zahtijevaju i novo zaduženje, koje je smatra Milović neophodno, i nikada nije postojalo veće opravdanje za istim. Novim zaduženjem očuvace se standard gradjana i izbjeci smanjenje zarada i podstaći ukupna privreda.

- U prethodne tri i po godine smo konsolidovali budžet i ministar Radunović je trebao da ubere plodove napornog rada i da dođe do postepenog pada javnog duga, ali globalna pandemija će proizvesti situaciju da će Crna Gora morati dodatno da se zaduži. Procjena je da ce kroz aranžman kod Svjetske banke, MMF-a i kroz direktna zaduženja to biti izmedju 550 i 600 miliona eura.

- Strategija crnogorske ekonomske politike treba da se bazira na podsticanju državne potrošnje i stvaranje novih investicija u krupne projekte, uz ekspanzivnu monetarnu politiku i dalje aktivno kreditiranje. Uz konstantnu podršku privredi, zaposlenima i socijalno ugroženim građanima. Treba praviti strategiju otvaranja granica posebno po pitanju aktuelne turističke sezone, uz maksimalno angažovanje Montenegroairlinesa kako bi spremno dočekali ovu sezonu, R.E. kad god ona počela.

krajem maja; reprogram obaveze prema državi, bankama i manje ugroženim firmama za još najmanje tri mjeseca, uz mogućnost dodatnog reprograma.

U Zanatskoj komori smatraju da je za izlazak iz korona krize, kao i za održiv razvoj preduzetničkog srednjeg staleža neophodan kvalitativno drugačiji odgovor od svih dosadašnjih i koji će važiti za ovu, ali i za sve buduće ad hoc i omni krize, koje se javljaju iznenada i pogađaju sve branše i regione istovremeno.

- Omogućite privredi dugoročne kredite za likvidnost, a ne socijalnu pomoć za zaposlene. Taj novac dajte Zavodu za zapošljavanje kako bi radnici osigurali svoja prava za vrijeme nezaposlenosti i kako biste obezbijedili egzistenciju svakoj osobi, koja je morala dobiti otkaz, jer je firma ili solo -preduzetnik pogođen zabranama i gubitkom tražnje.

Ti radnici će nam se svakako vratiti kada kriza prođe i kada se tržišta oporave – kazali su iz Zanatske komore.

S. P.

USD

1.08880

CHF

1.05160

JPY

117.12000

AUD

1.72660

GBP

0.87163

CAD

1.53590

Profit 4,3 miliona

PODGORICA - Jugopetrol je prošlu godinu završio sa neto profitom 4,33 miliona, što je 36,1 odsto manje u odnosu na 2018. kada im je dobit bila 6,8 miliona.

Poslovni prihodi preduzeća su pali 3,3 odsto na 158,5 miliona, a rashodi 2,2 odsto na 153,15 miliona. Neraspoređena dobit kompanije iznosi 15,21 milion, dugoročna rezervisanja i obaveze 1,05 miliona, a kratkoročna 17,17 miliona. M. P. M.

Oliver Varhelji

Mogla bi pogoršati fiskalnu poziciju PODGORICA - I pored toga što su se donedavno rizici refinansiranja duga činili niskim, očekuje se da će se fiskalna pozicija Crne Gore pogoršati zbog uticaja krize izazvane korona virusom, ocijenio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

- Vlada je povoljne tržišne uslove u 2019. godini koristila za osiguranje depozita kako bi pokrila potrebe za finansira-

njem zemlje u naredne dvije godine. Međutim, očekuje se da će se fiskalna pozicija Crne Gore značajno pogoršati zbog uticaja krize izazvane koronavirusom. Stoga Komisija pažljivo prati to pitanje - objasnio je Varhelj i dodao da će sljedeća ocjena biti uključena u predstojeći izvještaj za 2020.

Dodao je da bi se pandemija mogla negativno odraziti na planove Crne Gore da do kraja 2022. smanji javni dug na 62,5 odsto BDP-a.

R.E.

Nova mogućnost za korisnike usluge Post ekspres

Poštarima moguće platiti i karticom PODGORICA - Korisnici Poštine usluge, Post ekspresa, iznos otkupnine, odnosno vrijednost sadržaja dostavljenog paketa, mogu platiti karticom. Poštini dostavljači sa sobom će imati post terminale koji prihvataju sve tipove master, visa i amex kartica.

- U ovom trenutku plaćanje karticom moguće je u Podgorici, Baru, Budvi, Nikšiću i Bijelom Polju - navodi se u saopšenju objavljenom na sajtu Pošte. Post ekspres usluga, koju je Pošta upotpunila brzom dostavom za onlajn šopove, je jedna od najtraženijih usluga u prethodnih mjesec. Iz kompanije su kazali da je taj servis, u trenutnim uslovima ograničenog kretanja, idealan način ostvarenja veze između kupca i prodavca.

S. P.

Danas Dan Privredne komore

Proslaviće 92. rođendan kada prođe kriza PODGORICA - Ove godine Privredna komora dočekuje 21. april, kad obilježava 92 godine rada, dijeleći teret svih činilaca crnogorskog društva u uslovima pandemije. Od iz-

Dodjela nagrada PKCG prošle godine

bijanja krize, koja je u prvi plan stavila zaštitu života i zdravlja stanovništva, Privredna komora je u konstantnoj komunikaciji sa članicama i donosiocima odluka.

Ona pomno i permanentno prati izazove sa kojima se susrijeću naši poslovni subjekti i njihove zahtjeve adresira prema Vladi kako bi se došlo do optimalnih rješenja za na-

stavak privrednih aktivnosti, očuvanje likvidnosti preduzeća i radnih mjesta njihovih zaposlenih.

Tako bliska saradnja rezultirala je donošenjem, odnosno predlaganjem paketa mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koji su uvažili zahtjeve privrede i predstavljaju dobru osnovu za očuvanje crnogorske privredne supstance, saopšteno je iz PKCG. Istakli su da će biti pouzdan partner i prilikom osmišljavanja narednih koraka u cilju zaštite intenzivnog ekonomskog razvoja naše države.

Naveli su da je žiri za izbor tradicionalne nagrade PKJCG odlučio da laureate za 2019. budu za uspješno poslovanje HG „Budvanska rivijera” i mesna industrija „Goranović”, za društvenu odgovornost Crnogorski elektrodistributivni sistem, za inovativnost MTEL, za unapređenje menadžmenta Dragan Bokan, predsjednik borda „Voli Trerjda”. Svečano uručivanje nagrada, koje je odložno zbog pandemijskih okolnosti, biće održano u naknadnom terminu, o kom će javnost biti blagovremeno obaviještena.” R.E.

Društvo

Utorak, 21. april 2020.

11

SAVJETI STRUČNJAKA: dr dragana Radunović o proljećnoj zaštiti voćnjaka i vinograda Hemijski tretman se izbjegava tokom perioda cvjetanja prije svega zbog opasnosti da dođe do trovanja pčela, što se često dešava u praksi.

Treba imati na umu da su pčele najvažniji oprašivači voćaka i da upravo od njihove aktivnosti zavisi uspjeh u oprašivanju – ističe Radunović PODGORICA - Lijepo vrijeme pokrenulo je vegetaciju kod svih voćnih vrsta i vinove loze pa je pravi trenutak za proljećnu zaštitu. Cilj tih mjera je da se smanji brojnost štetnih organizama koji su prezimljavali u zasadu i koji se aktiviraju sa porastom temperature, kaže za Pobjedu dr Dragana Radunović, stručna saradnica za zaštitu bilja u Odjeljenju za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji.

Prema njenim riječima, za primjenu hemijske zaštite važno je pratiti fenofazu u kojoj se voćka nalazi i u zavisnosti od toga primijeniti odgovarajuća sredstva. Takođe je

Bez prskanja u cvjetanju Prije hemijskog tretmana treba da potražimo savjet stručnjaka i poštujemo preporuke vezano za koncentraciju/dozu preparata, nošenje zaštitne opreme, kao i bezbjedno odlaganje korišćene ambalaže od pesticida

dragana Radunović

potrebno znati što suzbijamo, odnosno, protiv kojih štetnih organizama preduzimamo mjere.

PRAVILO, IZUZECI

- Koštičave voćne vrste (višnja, trešnja, breskva, kajsija, šljiva) najranije kreću sa vegetacijom. Većina njih upravo cvjeta. Važno je znati da u cvjetanju ne treba prskati!

Ovo prije svega zbog opasnosti da dođe do trovanja pčela, što se često dešava u praksi.

Takođe je važno imati na umu da su pčele najvažniji oprašivači voćaka i da upravo od nji-

hove aktivnosti zavisi uspjeh u oprašivanju – ističe Radunović.

Ona pojašnjava da se izuzetno, u cvjetanju može, u nekim situacijama, preporučiti hemijski tretman fungicidima.

- To je slučaj kada se javlja problem sa pojavom monilije (sušenje cvjetova i grančica uzrokovano gljivom iz roda Monillia sp.), što se kod nas dešava uglavnom na višnji i trešnji. Takođe, izuzetno, kod šljive, ukoliko imamo problem sa šljivinom osom, može se preporučiti prskanje insekticidima pri kraju

cvjetanja, kada je 80 odsto cvjetnih kapica otpalo, u jutarnjim ili večernjim časovima kada pčele ne lete. U tom slučaju, u obzir dolaze insekticidi iz grupe piretroida kao to su fastac, decis, karate i sl. koji su najpovoljniji sa toksikološkog aspekta. U svim ostalim slučajevima prskanje u cvjetanju treba izbegavati – naglašava sagovornica.

PREPORUKE

Kod koštičavih vrsta, nakon završenog cvjetanja, a sa početkom listanja, dr Radunović preporučuje primjenu jedne

od kombinacija preparata mankogal+fastac; dithane+decis; antracol+mospilan i sl.

- One su usmjerene na zaštitu lisne mase od bolesti (lisne pjegavosti, lisne rđe, plamenjače i dr.) i štetnih insekata (lisne vaši, buve, ose i sl.).

Ovaj tretman se ponavlja nakon 10-ak dana, što zavisi od vremenskih uslova i prisustva štetnih organizama – kaže sagovornica.

Kako pojašnjava, jabučaste voćne vrste ( jabuka, kruška, dunja) obično kreću kasnije sa vegetacijom od koštičavih.

-Prskanje se obavlja prije ili poslije cvjetanja, kombinacijama fungicida koje su preporučene i za koštičave vrste, kako bi ih zaštitili od uzročnika pjegavosti i rupičavosti lišća, kao i lisnih vaši, kruškine buve i dr. Tretman se ponavlja nakon desetak dana.

Svakako je potrebno da prije hemijskog tretmana potražimo savjet stručnjaka i poštujemo preporuke vezano za koncentraciju/dozu preparata, nošenje zaštitne opreme, kao i bezbjedno odlaganje korišćene ambalaže od pesticida - precizira Radunović. I. P.

PRIMJERI: Psihološkinje kreirale priručnik za podršku u vrijeme izolacije

CGO objavio izvještaj ,,Mediji u Crnoj Gori - između zagrljaja vlasti i borbe za profesiju“

Psihoteka - pomoć iz prve ruke

Bez epiloga za najteže slučajeve napada na novinare

PODGORICA - Osjećati strah, ankcioznost ili tugu, dosadu ili svejednoću… sve su to normalni odgovori na ,,nenormalnu situaciju“. Bilo da imamo svoje metode, ili iskoristimo upute stručnjaka, potrebno je da pronađemo način kako da prevaziđemo stresne događaje kojima smo izloženi. Ko smatra da mu je potrebna podrška može je naći u Psihoteci, priručniku za (pre)življavanje izolacije uz zbirku praktičnih, stručnih vježbi samopomoći i jačanja ličnih snaga.

Brošura je osmišljena nedavno, koncipirana za svega nekoliko dana, a od ideje do projekta dovele su je psihološkinje Mina Gazivoda, Jevrosima Pejović, Branka Nikočević i Milena Žujović, uz podršku još nekoliko ljudi, među kojima su ilustratorka Zombijana i lektorka Aleksandra Mugoša.

SmjERnICE

Zbirka sadrži vježbe i tehnike iz tri psihoterapijska pravca za koje su četiri autorke, psihološkinje obučene, odnosno iz kojih imaju sertifikovana zvanja.

- To su geštalt, transakciona analiza i kognitivno-bihejvioralna terapija. Dakle vježbe su raznovrse, i trudile smo se da svako od njih nađe put do nečijeg srca.

Dakle, neće sve vježbe leći svima, niti mi to očekujemo. Ali vjerujemo da će se za svakog naći po nešto. Vježbe pomažu u tome da lakše prepoznamo sopstvene potrebe, podsjećaju nas da se pov-

ežemo sa drugim ljudima, pa i sa stvarima tj. uopšte sa svime što nas okružuje. Ipak, najprije su usmjerene na smanjenje anksioznosti, strepnje i straha, ali će čitalac među njima naći i vježbe relaksacije, disanja kao i vježbe za jačanje svjesnosti - kaže za Pobjedu koautorka priručnika psihološkinja Mina Gazivoda.

Prema njenim riječima, čitava priča je krenula u neformalnoj viber prepisci: počela je a i završila se, sa jednom jedinom idejom, da se ljudima pruži dodatna, svima dostupna, psihološka podrška i pomoć u ovoj situaciji izolacije.

- Htjele smo da ispred naše struke, istupimo sa dodatnim sadržajem, odnosno konkretno sa jednom brošurom koja će sadržati vježbe i tehnike samopomoći koju će ljudi moći samostalno da primjenjuju – kaže sagovornica.

Ona ističe da je priručnik namijenjen svima.

- U ovoj situaciji fizičkog distanciranja, socijalna bliskost nam je štit i spas. Važno je da se povežemo, da se jedni drugima nađemo, da se podržimo. Mnogi su to uradili na najdivnije i najrazličitije načine, a ovo je bio naš način – kaže ona.

Cilj im je, pojašnjava, bio da ljudima olakšaju živote u njihovim domovima, da ih ohrabre i osnaže i pomognu im da ponovo pronađu svoje lične snage i da ih ojačaju.

- Biti kod kuće uopšte nije lako, čak je veoma izazovno, povre-

meno čak i stresno i tjeskobno.

Naša zbirka vježbi u tom smislu ima namjeru da ovu borbu učini makar malo lakšom i podnošljivijom – ističe sagovornica.

IdEjA

Ona objašnjava što je bio pokretač priče.

- Ništa drugo do zaista nesebični i iskreni motivi da kao stručnjaci pomognemo, doprinesemo zajednici i da obogatimo ponudu već dostupnih sadržaja i oblika pomoći koji su građanima dostupni, poput telefonskih linija K KC G, d o m o v a z d r av l j a , Crvenog krsta i brojnih drugih.

Naša brošura je od 18. aprila dostupna na našim sajtovima Savjetovalište imago i Psihoplaneta, kao i na društvenim mrežama, tj. na fb i instagram stranicama Savjetovalište Imago i Psihoplaneta, i fb stranicama NVO Autentik, Motivator – psihološki centar i Zombijana Bones, odakle se sasvim besplatno može preuzeti – kaže Gazivoda.

Ona ističe da je Zombijana ovu priču oživjela i kroz svoj prepoznatljiv izraz joj dala snažan vizuelni pečat.

- Moram još jednom da istaknem da je i ona kao kao i mi, u ovoj priči učestvovala isključivo srcem i da je naš poziv za saradnju bez razmišljanja prihvatila, na čemu smo joj beskrajno zahvalne – zaključuje Gazivoda.

R.P.

PODGORICA - Broj napada na novinare smanjen je u 2019. godini, ali i dalje nije rasvijetljen nijedan od najtežih ranijih slučajeva, poput ubistva suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaja ubistva novinarke dnevnika Vijesti Olivere Lakić i novinara nedjeljnika Monitor Tufika Softića.

To je navedeno u izvještaju ,,Mediji u Crnoj Gori – između zagrljaja vlasti i borbe za profesiju“, koji je objavio Centar za građansko obrazovanja, a koji predstavlja godišnji presjek stanja u oblasti medija.

Asistent na projektima Damir Suljević saopštio je da većina od 92 slučaja napada na novinare i imovinu medija u Crnoj Gori, od 2004. do kraja 2019.godine, nikada nije dobila odgovarajući epilog. Primjetne su, kaže on, i ,,određene akcije i najave policije pred objavljivanje godišnjeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru, ali bez konačnih ishoda kad je riječ o procesuiranju ovih slučajeva“.

- To ukazuje na to da nadležne institucije ne rade odgovorno ni profesionalno, dominantno zbog političkih ograničenja.

Stoga je neophodno ozbiljno i značajno produbljivanje napora i intenziviranje istraga slučajeva napada na novinare i imovinu medija uz konkretne i mjerljive rezultate koji podrazumijevaju i otkrivanje nalogodavaca – rekao je on.

Suljević: Politički pritisak na RTCG Suljević kaže da ,,partijsko zauzimanje RTCG predstavlja najdirektniju demonstraciju političkog pritiska na medije u posljednje četiri godine, a kao takvo je notirano i u relevantnim međunarodnim izvještajima“.

- Savjet RTCG je „očišćen“ od nepodobnih članova iz civilnog društva, a nezakonite smjene rukovodstva i uredništva su dokazane i pravosnažnim sudskim odlukama. Predlažu se izmjene postojećeg Prijedloga Zakona o RTCG u smislu obezbjeđenja finansijske i uređivačke nezavisnosti RTCG i upravljačkih organa RTCG, a posebno kroz šire nadležnosti Savjeta – istakao je Suljević.

Otvorena i prikrivena cenzura su rezultirale rastom autocenzure Prikrivena cenzura se, ističe Suljević, ,,ogleda kroz manje vidljive, ali opasne forme pritiska i primjenjuje se prvenstveno kroz politizovanu, diskrecionu i netransparentnu raspodjelu javnih fondova, subvencija i pratećih olakšica medijima“. Kaže da ,,istraživanja CGO-a, koji je ovo pitanje prvi otvorio u Crnoj Gori, dokazuju da je finansiranje medija iz javnih fondova, kroz najrazličitije oblike, u direktnoj vezi sa tim koliko povoljno ili kritički medijske

kuće izvještavaju o odlukama i aktivnostima Vlade, pri čemu oni koji podržavaju vladajuću strukturu dobijaju najveći dio sredstava, dok su ostali uskraćeni za novac iz budžeta“.

- Konačno je problem prepoznat i dobro adresiran kroz novi Prijedlog Zakona o medijima, koji je Vlada Crne Gore usvojila krajem 2019. godine, a koji je sada u skupštinskoj proceduri. Otvorena i prikrivena cenzura su rezultirale rastom auto-cenzure odnosno pojavom da je sve manje novinara spremno da se posveti profesionalnom i istraživačkom novinarstvu, a to utiče i na ukupni pad kvaliteta izvještavanja - saopštio je on.

Samoregulacija u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, ,,još nije funkcionalna što za posljedicu ima česta kršenja Kodeksa novinara“. n. Đ.

12

Hronika

Utorak, 21. april 2020.

PUCNJAVA U ZAGORIČU: Istražitelji utvrdili motiv napada i identitet osumnjičenog

D.MALIDŽAN

Povrijeđen Šćepanović, potraga za napadačem PODGORICA – Aleksandar Šćepanović (53) iz Podgorice povrijeđen je juče u pucnjavi koja se dogodila oko 14.50 sati u podgoričkom naselju Zagorič u Ulici Drugog crnogorskog bataljona. Šćepanoviću je napadač pucao u noge i život mu nije u opasnosti. Do zaključenja lista policija je utvrdila identitet osumnjičenog i traga za njim.

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, policija je operativnim radom došla do saznanja o napadaču, kao i o pozadini krivičnog djela.

Utvrđeno je da su se Šćepanović i osumnjičeni sreli na mostu i da su obojica bila u automobilima. Šćepanović je od ranije poznat policiji. On je u martu 2018. godine uhapšen zbog zelenaštva, a u januru prošle godine je u dvorištu njegove kuće u Tološima bačena eksplozivna naprava.

Za taj napad sumnjičio se Aleksandar Keković iz Podgorice koji je teško povrijeđen 4. marta, kada je stradao njegov prijatelj Đorđe

Sa mjesta uviđaja

Božović ispred marketa ,,Lida“ u Dalmatinskoj ulici.

Osim Kekovića za bombaški napad na imovinu Šćepanovića teretili su se Podgoričani Podgoričani Miloš Miloš Mišurović (30), Nikola Savićević (23) i Danilo Rakočević (35), ali su u novembru odlukom sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Nade Rabrenović oslobođeni optužbi. Ta odluka još nije pravosnažna.

Kako je policija ranije saopštila, Mišurović, Savićević, Rakočević i Keković se sumnjiče da su se 17. januara, oko 23.50, vozilom „golf 3“ dovezli do Šćepanovićeve kuće i u dvorištu bacili improvizovanu eksplozivnu napravu velike razorne moći, koja je izazvala vidna oštećenja na stambenom objektu, nakon čega su pobjegli.

– Krivično djelo je rasvijetljeno zahvaljujući predanom radu službenika podgoričke policije, koji su došli do operativnih saznanja na osnovu kojih su ova lica identifikovana, kao i na osnovu vještačenja u Forenzičkom centru na koja su upućeni pronađeni tragovi sa lica mjesta – naveli su tada iz policije.

A.R.

Okrivljeni za utaju poreza i doprinosa u slučajevima „Klap“ i „Zeta“ pregovaraju sa Tužilaštvom

Kako Pobjeda saznaje, oni su prethodnih dana priznali krivična djela koja im se stavljaju na teret i ponudili Tužilaštvu saradnju kako bi skratili postupak i umanjili kaznu.

ZLOUPOTREBA

U akciji „Klap“ krajem janura privedena je načelnica Poreske uprave područne jedinice Podgorica Stanislava Beba Martinović i još sedam osoba iz Podgorice i Bijelog Polja zbog sumnje da su kao članovi grupe zloupotrebom položaja i falsifikovanjem isprava oštetili državni budžet za 3.500.000 eura.

Osim Martinović, uhapšena je i Rajka Simonović, rukovodilac odjeljenja za inspekcijski nadzor Poreske uprave u Podgorici, poreska inspektorkaNevenka Đurović, bivša sekretarka Ministarstva finansija Marini Perović i savjetnik u Ministarstvu finansija Dragan Vujošević.

U okviru ove akcije priveden je i Refad Kolić, osnivač i izvršni direktor preduzeća ,,Braća Kolić“ i ,,Migi“ iz Bijelog Polja, Tamara Kovačević, osnivač i izvršna direktorka kompanije ,,Trend trade“ iz Podgorice kao i odgovorno lice podgoričke kompanije ,,Okov“ Bojan Rašović.

Krivičnom prijavom obuhvaćeno je i pet službenika Poreske uprave u Podgorici i šest odgovornih lica u pravnim li-

Deset osoba priznalo da je oštetilo državni budžet cima: supervizorka podgoričke Poreske uprave Persa Novaković, samostalni savjetnik Poreske uprave Aleksandar Radulović, poreski inspektori Branislav Magdelinić, Milijana Radonjić i Slavojka Savić, osnivač i ovlašćeni zastupnik kompanije ,,Viner co“ iz Danilovgrada Saša Jokić, ovlašćeni zastupnik kompanije ,,Trend trade“ iz Podgorice Dragan Kovačević, osnivač i i ovlašćeni zastupnik preduzeća ,,Dea“ iz Podgorice Špiro Nilević, ovlašćeni zastupnik kompanija ,,A Cop“, ,,A Cop MNE“ i ,,PS gradnja“ Bojan Petričević, Dejan Lakić i Ivan Vuković.

Aktuelni i bivši visokopozicionirani službenici Poreske uprave i Ministarstva finansija su, kako se osnovano sumnja, zajedno sa odgovornim osobama u kompanijama koje su pod istragom osnovali kriminalnu organizaciju kako bi zloupotrebom položaja i falsifikovanjem izvještaja ostvarili imovinsku korist u vidu nezakonitog povraćaja PDV kredita. Kako se sumnja, osumnjičeni su od novembra 2011. godine do kraja 2019. godine Budžetu Crne Gore pričinili više od 3,5 miliona eura štete.

Tokom inspekcijskog nadzora, poreski inspektori su kao valjane priznavali fakture koje su izdavale osumnjičene

D.MALIDŽAN

PODGORICA – Deset ovlašćenih osoba u firmama koje Specijalno državno tužilaštvo tereti za utaju poreza, a uhapšeni su u akcijama „Klap“ i „Zeta“, pregovaraju sa Tužilaštvom o sporazumnom priznanju krivice.

Zgrada Tužilaštva

kompanije za robu i usluge koje nijesu isporučene, pružene, plaćene, niti izvršene.

Na osnovu tih fiktivnih faktura od strane poreskih službenika su sačinjavana nezakonita rješenja o povraćaju PDV-a.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja početkom maja prošle godine imali su dvije akcije kodnog naziva ,,Klap“ kada su uhapsili 22 osobe zbog sumnje da su fi-

Odluka Suda za prekršaje u Budvi - odjeljenja u Baru

nansijskim malverzacijama državnu kasu oštetile za pet miliona eura.

FIKTIVNI POSLOVI

Preduzeća čiji su vlasnici Ivan Vuković, Dragoslav Lakić, Radomir Karadžić i sa njima povezana lica su, u posljednjih pet godina, kako se sumnja, omogućila vlasnicima više desetina preduzeća da steknu protivpravnu imovinsku ko-

rist, jer su izvukla više od 20.000.000 eura u gotovini po osnovu fiktivnih poslovnih odnosa, čime su pričinili 5.000.000 eura štete budžetu.

Nekoliko mjeseci kasnije, u avgustu prošle godine, ponovo je uhapšen ovlašćeni zastupnik kompanija ,,A Cop“, ,,A Cop MNE“ i ,,PS gradnja“ Bojan Petričević. Lisice na ruke su stavljene i vlasniku kompanije ,,Viner co“.

U akciji ,,Zeta“ uhapšeno je 12 osoba i podnijeto 13 prijava protiv preduzeća zbog sumnje da su utajom poreza i doprinosa oštetili budžet za pola miliona eura.

Oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, utaja poreza i doprinosa i prouzrokovanje lažnog stečaja putem pomaganja.

Oni su uhapšeni sredinom decembra 2018. godine, kada je policija pretresla 16 lokacija u Podgorici, Cetinju i Budvi.

Policija sumnjiči D. K. iz Podgorice da je u periodu od oktobra 2016. godine do danas na teritoriji Crne Gore organizovao kriminalnu grupu, formirajući dva preduzeća na svoje ime, a tri firme na ime J. K, Đ. K. i J. K., preko kojih se bavio isključivo fiktivnim poslovima.

- Preko tih preduzeća, D. K. je, sumnja se, većem broju preduzeća sa teritorije Crne Gore, čiji su vlasnici P. R., M. G, F. L, M. P, G. M, V. A, N. A. i Z. Č, omogućavao izvlačenje dobiti stečene poslovanjem preduzeća koja se vlasnicima preduzeća vraćala u gotovini, čime su državnom budžetu pričinili štetu za iznos utajenog poreza na osnovu fiktivno prikazanih poslovnih odnosa i fiktivno prikazanih troškova u ukupnom iznosu više od 500.000 eura - saopšteno je tada iz Uprave policije. A. R.

Zbog nepoštovanja propisa u nedjelju kažnjene 72 osobe

Ukrajinac u zatvoru jer je vozio Barani najviše kršili mjere sa 3,25 promila alkohola BAR – Državljanin Ukrajine N. Y. (33), osuđen je na 15 dana zatvora jer je vozio sa 3,25 promila alkohola u krvi.

Odluku je donijela sutkinja Suda za prekršaje u Budvi - odjeljenja u Baru Dubravka Mažić.

- Istom odlukom izrečena mu je I zabrana

upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od četiri mjeseca, a obavezan je I na plaćanje troškova postupka od 30 eura - kazao je zamjenik predsjednika suda za prekršaje u Budvi i portparol suda Marko Đukanović.

U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u prostorijama za zadržavanje u CB Bar. M.L.

PODGORICA - Policija je u nedjelju procesuirala 62 osobe koje su kršile mjeru zabrane izlaska iz objekta stanovanja od 11 do 5 časova.

- Krivične prijave su podnijete protiv 18 osoba u Bar, Nikšiću 17, Podgorici 9, Herceg Novom i Budvi po 4, Beranama 3, Kotoru i Ulcinju po 2 osobe i Danilovgradu, Plavu i Rožajama po 1 osoba – kazali su iz policje.

M.L.

Serijal Pobjede

Utorak, 21. april 2020.

13

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Tri mjeseca koja su promijenila svijet

Piše: Azem VLASI

Kada smo ispratili staru 2019. i spremili se za doček Nove 2020. godine, niko nije mogao pretpostaviti da će nam se, samo dva mjeseca kasnije, dakle u martu, desiti ovo što sada doživljavamo na cijeloj planeti.

Slušam komentare: Da li je ovo sa korona virusom predstava zaluđivanja planetarnih razmjera radi nekih, zasad nevidljivih, razloga i ciljeva ili realna opasnost za cijelo čovječanstvo?

Dugo vremena u svjetskim razmjerama vrijeme će se mjeriti do korona virusa i poslije toga. Poslije ovoga može doći do velikih promjena u međunarodnim odnosima prije svega među velikim zemljama i ekonomijama

je, međutim to što niko ne zna kada će ovo prestati i kakve će posljedice jos biti.

POSLJEDICE

VJEŽBA

Očito, to će jasno moći da se sagleda tek kada sve prođe. Iz internet izvora može se saznati da je ovako nešto simulirano, izvođeno kao vježba u ,,Rokfeler-centru“ još 2010. godine. Cilj je bio utvrditi kako bi izgledalo nešto ovako, uzrokovano nekim virusom, kakve bi bile razmjere obolijevanja, koliko bi bilo mrtvih, kako bi nastao prekid komunikacija i krah privrednog života... Sve to bi bio kao neki uslov da se nakon toga radikalno preuređuju odnosi u svijetu.

Navodno su Kinezi i Amerikanci još u vrijeme pojave epidemije SARS 2002. godine u laboratorijama eksperimentisali sa virusom koji sada zovu korona ili kovid-19 iz organizma slijepog miša mutiranog u ljudski organizam.

I tako veoma brzo, nenadano i neočekivano ovaj nevidljivi napadač i neprijatelj čovječanstva zvani korona-virus postao je glavna, skoro jedina medijska vijest i briga država i vlada tri četvrtine stanovništva na planeti!

Da li se ovaj virus stvorio i izletio kao duh iz boce iz organizma nekog Kineza koji je spravljao i kušao čorbu od šišmiša, zmije ili guštera, sa seljačke pijace, u Vuhanu u Kini ili je izmakao iz neke laboratorije gdje uvježbavaju proizvodnju virusa iz organizama tih živih bića, možda će se saznati. Otkad znamo za Kineze, znamo i to da oni jedu sve te i slične životinje, ali ne znamo da su bili nosioci i prenosioci korona i sličnih virusa.

Sudeći po razmjerama i brzini širenja, ima razloga za veliku zabrinutost. U trci sa medicinskom naukom i prevencijom, čak i u najrazvijenijim zemljama, korona virus

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Koliko će virus korona promijeniti svijet

ide brže. Od svih sredstava borbe kojima se ljudi brane, najviše se preferira bježanje od njega, dakle izolacija, karantina, izbjegavanje kontakata među ljudima. To se u ratnoj terminologiji zove strateško povlačenje. Međutim, sudeći po posljedicama, barem do sada, reklo bi se da i nije tako strašno. Ali, po brzini širenja, izgleda strašno.

RAZMJERE EPIDEMIJE

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od 1. januara do 25. marta 2020. godine, od korona virusa umrlo je 21.297, a od sezonskog gripa u istom periodu, umrlo je 113.034 osoba. Od malarije je umrlo 228.095.

Do 2. aprila konstatovano je milion zaraženih, od kojih je 210.200 izliječenih, a 53.000 je umrlo. Nažalost, ove brojke rastu, ali stalno vidimo da je broj izliječenih četiri puta veći od onih koji umiru.

Znači, ipak nije riječ o neizlječivoj bolesti. Naravno, ne izgleda strašno, ako bi se tu stalo. Ali strah i neizvjesnost zahvatila je milione ljudi, totalno nam je poremećen zivot. U ovoj panici strah i nije loš saveznik jer je to osnovna psihološka osobina koja čovjeka nagoni na odbranu od neposredne opasnosti.

Zemlje u našoj regiji, od Slovenije do Sjeverne Makedonije, prilično dobro se nose sa ovom katastrofom. Dobro je što je utihnuo jezik mržnje i netrpeljivosti na političkoj sceni, kako unutar ovih zemalja tako i između nekih od njih. Čak i Bosna funkcioniše kao cjelovita država u borbi protiv virusa. Najviše gluposti vidimo u Srbiji i na Kosovu

Posao država i vlada u ovakvoj situaciji je da organizuju funkcionisanje zdravstvenih službi, da redovno i istinito informišu građane, a iznad svega da građanima svakodnevno daju uputstva kako da se odnose prema ovoj opasnosti, da ih pouči kako da sačuvaju sebe i one oko sebe od širenja virusa.

Zabrane, zastrašivanja, vanredna stanja, policijski čas, nisu primarne mjere jer izazivaju psihičke i mentalne problem širokih razmjera.

Svijet je navikao na velike događaje i nevolje koji ga povremeno zadese, bilo izazvane prirodnim nedaćama i boleštinama, bilo djelovanjem ljudskog faktora. Imali smo ono 1972. godine pandemiju virusa variola vera. Pa 1982. godine virus SARS. Prestrašili smo se, bilo je i mrtvih, pa prošlo. A onda zaboravimo i mislimo - neće više.

POREĐENJE KATASTROFA

Bilo je katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem. Dva svjetska rata, Korejski i Vijetnamski rat... Kad su prestali, mislili smo, nećemo više tako nešto vidjeti. Prije manje od deset godina krenulo je ,,Arapsko proljece“, iz Tunisa tako što je policija pretukla na ulici jednog dječaka koji je nešto prodavao tamo gdje nije dozvoljeno.

Pa se narod pobunio; pa je pobuna srušila režim i dugo je ova zemlja bila u haosu...

Pa se to ,,Proljece“ proširilo na Libiju, na Egipat, na Siriju... Rezultat, razorena Libija, Sirija, umalo i Egipat, pa

destabilizovan i razoren Irak nešto ranije iz drugih razloga, pa Avganistan...

Ne zna se tačno, ali razmjere materijalnih šteta i razranja su ogromne, a broj mrtvih je preko 700.000, a onih kojima je život razoren i protjerani iz svojih domova, samo u Siriji je - oko osam miliona.

Na talasima ,,Arapskog proljeca“ poslije toliko razaranja, ubijenih i raseljenih iz svojih domova, došao ISIL, kao krovna nesreća u tom dijelu svijeta.

E, za te arapske zemlje i narode ISIL je bio korona virus, pandemija. Ovo sada, tim narodima ne izgleda strašno.

Onda su požurili odasvud da unište taj virus zvani ISIL i bitka je uglavnom dobijena.

Ali, nastale su kolone izbjeglica sa tih prostora, na putu, gle, sve prema Evropi.

Da se vratimo korona virusu i alarmu koji je proglašen na većem dijelu zemaljske kugle. Posljedice po sveukupan život ljudi, globalno i pojedinačno po državama i narodima već su ogromne, a tek će se katastrofalne globalne razmjere vidjeti kada ovo prođe.

Svaka vlada se u svojoj zemlji bori sa ovim kako zna, umije i može. Naravno, ima i solidarnosti, ko koliko može pomaže i druge zavisno od kapaciteta koje ima. Među članicama Evropske unije i NATO ima više solidarnosti. To znači da udruženi i zajedno lakše se suočavamo sa nevoljama. Sada je glavna briga spašavanje ljudskih života, da bude što manje posljedica i da se širenje ovog zla zaustavi. Najgore

Zasigurno je da će se za dugo veremna u svjetskim razmjerama vrijeme mjeriti do koronava virusa i poslije toga.

Kao ono što kazemo, kakav je svijet bio prije Drugog svjetskog rata i poslije toga. Poslije ovoga može doći do velikih promjena u međunarodnim odnosima prije svega među velikim zemljama i ekonomijama.

Kina, rodonačelnik korona virusa već duže vrijeme bilježi gigantski uspon, tako da je još malo pa prva ekonomska sila na svijetu. To je zemlja koja investira i izvodi radove u mnogim djelovima svijeta, a njeni proizvodi preplavili su svjetska tržista zbog jeftine cijene proizvodnje, ali ne i kvaliteta.

Poslije ovoga, kada se bude spominjala Kina, prva pomisao potencijalnim kupcima njenih roba biće da je njezin najpoznatiji izvozni proizvod – korona virus. Već sada zbog toga na stotine hiljada kontejnera punih kineske robe za strana trzišta ostali su u lukama jer ih naručioci ne žele. ,,Ne, hvala“, biće glavni odgovor na ponude kineske robe za dugo vremena. A drugi izvoznici na svjetskom tržištu će to iskoristiti.

Ipak, Kina je takva da je niko ne može potisnuti na marginu. Svijet će i nadalje ostati u četiri glavne političke i ekonomske zone. Biće to Kina, Rusija sa srednjeazijskim zemljama koje imaju značajne energetske resurse, računajući tu i Iran; tu su Zapadna i Srednja Evropa, tj. Evropska unija sa SAD. Ako svi zajedno žele da im se ovo više ne ponovi, odrećiće se trke u naoružanju pa će više sarađivati u unapređenju medicinski i farmaceutskih nauka te u oblasti mikrobiologije.

Virus korona pokazuje da je zajednički nevidljivi neprijatelj kudikamo jači od čitavog arsenala nuklearnih ombi.

ZAPADNI BALKAN

Do sada, najviše su pogođene razvijenije zemlje Evrope i SAD. Stoga će globalni potres u svjetskoj ekonomiji biti veliki, ali su i šanse da će se one brže oporaviti veće.

Zemlje u našoj regiji, od Slovenije do Sjeverne Makedonije, prilično dobro se nose sa ovom katastrofom. Dobro

je što je utihnuo jezik mržnje i netrpeljivosti na političkoj sceni, kako unutar ovih zemalja tako i između nekih od njih. Čak i Bosna funkcioniše kao cjelovita država u borbi protiv virusa.

Najviše gluposti vidimo u Srbiji i na Kosovu. U Srbiji, čovjek koji ima neograničenu vlast nad svim i svačim sada odlučuje i o načinu života svakog građanina, kada će u šetnju, kada u kupovinu namirnica, kada će prošetati pse... Na sva zvona zahvaljuje Kini za ono nešto pomoći što je poslala, a prećutkuje višestruko veću finansijsku i drugu pomoć koju dobija od Evropske unije. ,,Čelična ljubav i prijateljstvo sa Kinom“ mu je važnije od Evrope u kojoj se Srbija nalazi. Naravno, i Kini i svakome ko ti u nevolji pomaže treba se zahvaliti.

Na Kosovu, tragikomična situacija. U jeku borbe sa pandemijom korona virusa, koalicioni partner u Vladi (Demokratski Savez Kosova) predlaže da se Vlada ruši.

Navodno, jer premijer Aljbin Kurti (,,Pokret samoopredeljenje“) kvari odnose sa Amerikom zašto nije Vlada odmah ukinula takse na uvoz roba iz Sbije, koju je prethodna Vlada uvela u novembru 2018. Ne zna se kada je to ,,odmah“ bilo. Eto, ispada da Kurti ne voli Ameriku. A dijeliti Albance na one koji vole i ne vole Ameriku je kao kad djecu posvađaš pitanjem ko manje, a ko više voli roditelje.

Vlada je tu taksu ukinula dijelom 20. marta, a u cjelini 1. aprila. Iz opozicionih partija jedva su to dočekali, ne bi li u novoj kombinatorici za novu vladu svako od njih prigrabio neku mrvicu vlasti, pa je 25. marta sa 82 od ukupno 120 poslanika, Skupština srušila Vladu.

Kao da Amerika u alarmu sa pandemijom nema važnija posla nego da sankcioniše Kosovo što nije ukinuta taksa na srpske robe, ,,odmah“.

Kada je to bilo, nije bitno.

Nijedna vlada u preko sto pedeset zemalja koje se bore sa pandemijom nije ovakvu glupost napravila. Što bi stari rekli: ,,Prvo ti bog uzme pamet, pa onda imetak“.

Nadajmo se da će odnosi među državama u našoj regiji, poslije ovoga biti bolji nego što su bili prije pandemije, ali i unutrašnje političke scene mirnije. Kao da je sve stigla kletva: Dabogda se o sebi zabavili.

14

Crnom Gorom

Utorak, 21. april 2020.

TIVAT: Većina projekata koje finansira opština realizuje se kako je planirano

CEDIS

Isključenja u devet opština PODGORICA – CEDIS danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

BERANE

od 9:30 do 14:30 h dio sela Tucanje, Petnjik, Dapsići, Tmušići, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj - Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje.

BIJELO POLJE

od 7:30 do 8:30 i od 15 do 16 h Tomaševo, Mislići, Lijeska, Sokolac, Šljemena, Barice, Pisana Jela, Potrk, Obod Žaljevo, Pape, Glibavac, Grančarevo, Ujniče i Čokrlije; 7:30 do 16 h Potrk, Obod i Žaljevo; 9 do 15 h Čeoče, Ivanje Marinkovići, Unevina, Rasovo rasadnik, Sela, Barice, Voljavac i Grubješići; 10 do 13 h – Sutivan; od 7:30 do 16 h Glibavac, Potrk, Obod, Žaljevo i Ujniče.

DANILOVGRAD

od 7:30 do 16 h Zagorak, Tunjevo, Adžin Most, Dobro Polje, Frutak, Kujava, Kopito, Ćurilac, Lazine, Bjeluši i crpna stanica ,,Grlić“; 7:30 do 8:30 h Grude, Bandići, Malenza, Đeđezi, Jabuke, Gornji i Donji Zagarač, Lazarev Krst, Vinarija ,,Ravil“, Povrhpoljina, Markovina, Novo Selo, Livade Bandićke, Lužnica, Ćafe, Baloče, Oraovica, Laško Rele, Dolovi Komanski, Crvena Paprat, Podkuk, Vučiji Studenac, Rupice Komanske, Mokanje kao i preduzeća ,,Savović“, ,,Selekt“, ,,Jovanović“ i ,,Volmont“; 8:30 do 11 h Šume Bećirovića, Sušica, Kokotovac, Podglavice, Maljat, Kosić, Farmont, Betonjerka, Mamućevina, Jastreb, Koljat i dio Lazina; 8:30 do 14 h Lalevići, Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, Viš, Glava Zete, Kujava, Bogmili, Zagorak, Tunjevo, Dobro Polje, Adžin Most, Veleta, Bare Šumanovića, Šobaići, Mijokusovići, Boronjina, Mandići, Kupinovo i Motel ,,Sokoline“ (oko 15 minuta); 8:30 do 14 h Donji Rsojevići, Mosori, Vinići, Rova, Brijestovo i Sretnja; 7:30 do 15 h Slatina; 7:30 do 11 h Lazine, Ćurilac, Begovine, Tomaševići i preduzeća ZIP i GSI. KOLAŠIN

od 8 do 14 h Smrčje; 8 do 18 h Mioska.

MOJKOVAC

od 10 do 13 h Uloševina (niskonaponski izvod ,,Konatari“).

NIKŠIĆ

od 7:30 do 16 h Prisoje; 7:45 do 16 h Trešnjevo.

KOTOR

od 8 do 16 h Gornji Morinj, Bunovići, Bakoči, Repaje i Svrčak.

PLJEVLJA

od 8 do 15 h Otilovići, Lukavice, Koši Do i Gačevića Dolina. ŠAVNIK

od 9 do 11 i od 12 do 14 h Mljetičak; 08 do 16 h Tušinja.

C. G.

Za Belane fali radnika, ostala gradilišta aktivna Izgradnja dva kružna toka odvija se prema planu, a na trećem u Gradiošnici su radovi usporeni jer nedostaje tehnička dokumentacija. Okončano je 25 odsto radova na ulici u Cacovu, a pri kraju je izgradnja sportskih terena u Donjoj Lastvi TIVAT – Opština finansira više projekata ukupne vrijednosti 3,2 miliona eura.

Većina se, uprkos krizi koja je nastala usljed epidemije novog korona virusa, realizuje nesmetano. Neki poslovi se odvijaju usporeno zbog tehničke dokumentacije, a tamo gdje je problem radna snaga radovi su obustavljeni.

Iz Sekretarijata za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj Pobjedi objašnjavaju da su usporeni radovi na izgradnji kružnog toka u Gradiošnici zbog toga što je potrebno izraditi tehničku dokumentaciju za izmještanja elektro energetskih kablova. Završeno je 65 odsto projekta, a ukupna vrijednost investicije je 735.000 eura sa PDV-om.

- Kablove je neophodno izmjestiti u trotoar budućeg kružnog toka i bulevara. Do sada su izvedenii radovi na postavljanju atmosferske kanalizacije (110 m), izgrađeni potporni zidovi (visine 2,5 m, dužine 190 m), postavljen ivičnjak (550 m) te nasut tamponski sloj (3.100 m²). Ugrađena su i dva sloja nosećeg sloja asfalta na dvije trake kružnog toka i pristupnih saobraćajnica, ukupne površine 1.250 m² – naveli su iz Sekretarijata.

Izgradnja kružnog toka kod stare zgrade Opštine je u završnoj fazi, okončano je 95 odsto radova. Iz lokalne uprave procjenjuju da bi taj posao

miliona eura vrijedni su projekti čija je realizacija u toku

ZAVRŠNI RADOVI: Jedan od tri kružna toka

mogao biti završen do kraja sedmice. Ukupna vrijednost investicije je 305.000 eura.

ULICA U CACOVU

Kada je riječ o kružnom toku kod bivšeg Doma vojske na Seljanovu radovi idu po planu, završeno je 60 odsto posla.

- Lijeva strana iz pravca Tivta, odnosno dio saobraćajnice i kružnog toka prema Ulici Blaža Jovanovića je zavšena izuzev habajućeg sloja asfalta. Na tom dijelu urađene su nove vodovodne instalacije, jake i slabe struje kao i atmosferske kana-

Završeni Dnevni centar i pomoćni teren FK Arsenal Objekat Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju izgrađen je. U toku su aktivnosti na priključenju objekta na električnu mrežu

kao i tehnički prijem objekta te njegovog knjiženja u katastar nepokretnosti.

Ukupna vrijednost investicije svih radova na objektu je

lizacije (135 m), ivičnjak (130 m) i behaton elementi (120 m²). Na 920 m² ugrađena su i dva sloja nosećeg asfalta. Predstoje radovi iz pravca Tivta na atmosferskoj kanalizaciji i postavljanju nove vodovodne mreže i ivičnjaka i ugradnja behaton elemenata. Ukupna vrijednost investicije je 294.000 eura– navode iz Sekretarijata uz napomenu da je ugrađeno i 110 metara cjevovoda za potrebe Regionalnog vodovoda za opštinu Herceg Novi.

Radovi na izgradnji ulice u naselju Cacovo III faza izvo650.000 eura.

Završena je i rekonstrukcija pomoćnog terena FK Arsenal.

- Proširen je, te je pripremljena podloga i ugrađena vještačka trava sa sistemom zalivanja na površini od 7.600 m². U narednom periodu

de se smanjenim intezitetom, jer nedostaje radnika. Do sada je probijeno 250 metara puta, izrađeni su potporni zidova u dužini od 50 m, prosječne visine 3,30 m. Stepen završenosti investicije je 25 odsto.

Predstoji izgradnja potpornih zidova, kao i zasipanje dijela puta tamponskim slojem.

Ukupna vrijednost investicije je 395.000 eura.

SPORTSKI TERENI

Pri kraju je izgradnja sportskih terena u Donjoj Lastvi.

Završen je objekat površine prioritet je osvjetljenje, izrada projektne dokumentacije za taj posao je u toku. Opština je iz budžeta u taj projekat uložila 190.000 eura dok je Fudbalski savjet donirao 220.000 eura za vještačku travu i prateće opremu – naveli su iz Sekretarijata.

ROŽAJE: Opština za podršku poljoprivrednicima namijenila 50.000 eura

Najviše novca za plastenike

ROŽAJE - Sekretarijat za poljoprivredu, turizam i vodoprivredu objavio je javni poziv za dodjelu podrške gazdinstvima u ukupnom iznosu od 50.000 eura.

- Za nabavku pokretnih aparata za mužu namijenjeno je 5.000 eura, sitne mehanizacije 20.000 eura i prateće opreme u pčelarstvu 3.000 eura. Opština će podizanje novih voćnih zasada pomoći sa ukupno 5.000, nabavku plastenika 10.000, a posjete poljoprivrednim sajmovima 3.000 eura. Na podršku lokalne uprave (2.000 eura) može se računati i za finansiranje uzorkovanja izvorišta u cilju utvrđivanja kvaliteta vode za piće i izrade projekata kao i troškova terenskog rada u iznosu od 2.000 eura - kaže se u tom dokumentu.

Korisnici podrške mogu biti svi poljoprivredni proizvođači koji su državljani Crne Gore, sa mjestom

3,2

SAMO JEDNA MJERA PO KORISNIKU: Sa gazdinstva

prebivališta na teritoriji opštine Rožaje, a koji se bave poljoprivredom i registrovani su u odgovarajućim registrima kod Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Veterinarske i Fitosanitarne uprave. Prema uslovima korisnik može ostvariti podršku samo po jednoj mjeri. Jav-

ni poziv otvoren je do 30. aprila.

Iz Sekretarijata je saopšteno da je javni poziv objavljen prije donošenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za sprečavanje širenja zaraze, tako da će realizacija podrške zavisiti od njegovih daljih preporuka. F. K.

80 m², ugrađena stolarija i postavljene instalacije jake i slabe struje te vodovoda i kanalizacije. U toku je ugradnja keramike i postavljanje završnog sloja fasade. Na terenu koji je namijenjen za fudbal postavljena je vještačka trava (1.000 m²).

- Potrebno je postaviti kvarcni pijesak i gumu, a taj posao obavljaju ovlašćena lica iz inostranstva koja zbog aktuelne situacije nijesu u mogućnosti izvršiti taj posao. Sportska oprema (koševi, golovi) koja se ugrađuje na drugi teren (700 m²) je dostavljena na lokaciju, ali nije ugrađena zbog nemogućnosti ovlašćenih izvođača da dođu u zemlju. Predstoji postavljanje zaštitne ograde oko sportskog terena (1.000 m²). Stepen završenosti investicije je 80 odsto, a njena ukupna vrijednost je 200.000 eura – navedeno je iz Sekretarijata.

Radovi na izgradnji šetališta Belani I faza zbog novonastale situacije sa virusom su obustavljeni, a gradilište zatvoreno.Vrijednost investicije je 500.000 eura.

IZVOĐAČI RADOVA

Radove na kružnom toku u Gradiošnici izvodi nikšićka kompanija „Mehanizacija i programat“, a podizvođač je firma „Samkomerc“ iz Tivta.

Kod zgrade stare Opštine posao obavlja kompanija „Vukotić Trejd“ iz Podgorice dok nikšićka kompanija „Akropolis“ gradi kružni tok na Seljanovu. Radove na izgradnji sportskog terena u Donjoj Lastvi izvodi tivatska firma „Iva put“.

S. KRSTOVIĆ

BIJELO POLJE: Apel Komunalnog preduzeća ,,Lim“ građanima

Platite račune kako bismo mogli nesmetano raditi BIJELO POLJE - Iz Komunalnog preduzeća ,,Lim“ apeluju na građane da redovno izmiruju obaveze. Objašnjavaju da su suočeni sa velikom nelikvidnošću i finansijskim problemima, izazvanim dešavanjima sa korona virusom.

- I pored toga što naši radnici spadaju u najrizičniju grupu lica koja i sama mogu biti zaražena, naše preduzeće ovih dana naporno radi u tri smjene, u punom kapacitetu, sa svim svojim resursima, kako bi dalo puni doprinos u smanjivanju

opasnosti od širenja zaraze– podsjećaju iz tog preduzeća.

Menadžment naglašava da se finansiraju samostalno, od sopstvenih prihoda, ostvarenih kroz pružanje različitih usluga.

- Apelujemo na sve naše korisnike, da uredno izmire nastale i zaostale obaveze prema našem preduzeću kako biste nam pomogli da nastavimo sa urednim i blagovremenim obavljanjem poslova koji su u vašem interesu i interesu svih građana -poručili su iz Komunalnog.

B. Č.

Arena

Utorak, 21. april 2020.

Rukomet

15

,,Lavica“ Majda Mehmedović ne uljepšava stvari, realno gleda na ono što je bilo i na ono što bi moglo da bude nakon korona virusa PODGORICA - Sa Majdom Mehmedović je uvijek lijepo i korisno pričati o sportu. Ona zna sve o rukometu.

Na terenu, takođe, može sve. Osvojila je skoro sve, igrala je najvažnije utakmice karijere, pobjeđivala, gubila... Zna kada i kako pustiti ili sakriti emociju. Ali dugogodišnja iskustva sa terena i oko terena, nijesu joj potpuno pomogla da spremna dočeka i prihvati pauzu i situaciju koja je ,,amputirala“ sport, za sada!

Ali ko je spreman?

Prvotimka Budućnosti gleda realno na situaciju koja će ih sačekati kada sport krene. I ne uljepšava je.

Poput koleginica, stručnog štaba i uprave u iščekivanju je zvaničnog stava Evropske rukometne federacije oko termina odigravanja završnice Lige šampiona.

- Sve se promijenilo. Udaljeni smo od sporta, daleko od svega, prije svega od života na koji smo navikli. Konkretno u iščekivanju smo odluke EHFa, mada je teško, nakon svega, glave usmjeriti na neke datume koji se mijenjaju. Ne znam čemu da se nadamo. EHF će donijeti odluku, mi ćemo je ispoštovati i to je to. Da li će Budućnost biti na završnom turniru, kako će sve da izgleda poslije korona virusa, sigurna sam da niko ne zna. Ali ono što mogu da kažem je teško se navikavam na sve ovo. Konkretno i na trening kod kuće, na to da ostanemo pozitivni i spremamo se za nešto što će doći, a možda i neće doći.

Iskreno bih voljela da se po-

Ne mogu da zamislim utakmicu bez navijača Video-poziv okuplja familiju Porodica je najvažnija za našu reprezentativku, a jedan poziv dnevno okupi Mehmedoviće koji su u Crnoj Gori (Bar, Podgorica), Njemačkoj i na Bahamima.

- Tehnologija nam omogućava video-

vede računa o zdravlju, jer nijesmo ,,na dugme“. Smatram da je teško u kratkom roku doći do prave forme, ponovo igrati rukomet sa ovolikom pauzom i to još bez lopte. Trebaće nam mnogo vremena da izgleda kao što je nekad bilo kazala je Mehmedović.

Majda ne propušta treninge kod kuće. Pokušava, kao i svi iz Budućnosti, da čuva i obnavlja energiju.

- Klub se od starta dobro orga-

poziv i makar smo na ovaj način zajedno.

Iskustvo iz inostranstva puno mi pomaže.

Dok sam bila u Rumuniji na ovaj način smo komunicirali. Za mene, svakako, najljepši trenuci dana.

nizovao, na vrijeme smo dobili rekvizite koje smo mogli kod kuće da koristimo. Održavamo tijelo na neki nivo, ali treninzi su više za psihu i za to da ostanemo pozitivni. Nemoguće je održati formu u zatvorenom prostoru, apsurdno je pričati da nakon ovoga možemo rukometu da se vratimo kao da ništa nije bilo. Bukvalno iz kreveta na trening. Biće teško probuditi tijelo i nanovo raditi, ali ne i

nemoguće. Samo će nam treba više vremena u odnosu na ljetnju pauzu – ističe Mehmedović.

Koliko god se u kućnom ambijentu zanimali, trenirali, Majda kaže da ostane dovoljno vremena za sebe.

- Ako je čovjek pozitivan može da izvuče dobre pouke. Ali zaista, niko nije slutio da će sve bukvalno u sekundi da stane, zato i niko nije bio spreman za to. Ali čini mi se, da

smo se dobro adaptirali i naučili mnogo. U početku nam je sigurno pauza prijala, prije svega zbog nečega za što kao profesionalni sportisti nijesmo imali vremena. Ali i to je prošlo, pa je sada malo teže.

Međutim, ne gubimo nadu. Živim sa nadom da će brzo da prođe i da ćemo se vratiti normalnom životu. Mislim da nas nada održava – iskreno će Majda.

Kad god zatvori oči, vidi zajednički trening. Nedostaju joj dragi ljudi u blizini, zagrljaji, lijepo vrijeme uz kafu i šetnju...

- Prva misao je zajednički trening. Pored svih kontakata, zagrljaja sa najmilijima, zamišljam rukomet. Ali kada zatvorim oči, razmišljam o

rukometu, ne želim da vidim prazne tribine. Ne mogu da zamislim utakmicu bez publike. Jedva čekam da se sa porodicom i najmilijima sretnem. Možemo, svi smo dobro sagledali koliko je kontakt važan. Tek sad, kada smo ga izgubili, možda ćemo ga više vrednovati – smatra Mehmedović.

Majda ohrabruje mlade igračice: - Bez obzira na ograničenja, možda je ovaj period dobar za mlade igračice. Svako može da radi na sebi i da sagleda dobre i manje dobre stvari što se tiče sporta. Sigurna sam da ćemo svi iz ove situacije postati bolji u svakom smislu – zaključila je Majda MehmeA. MARKOVIĆ dović.

Bogdan Petričević kao rukometaš italijanskog Merana osjetio finansijske posljedice virusa kovid-19 PODGORICA - Crnogorskog rukometaša Bogdana Petričevića pandemija virusa kovid-19 zatekla je u Meranu, gradu u regiji Trentino-Alto Adiđe, odnosno Južni Tirol.

Trentino-Aldo Adiđe se nalazi između Lombardije i Veneta, dvije italijanske regije najinficiranije svjetskom pošasti.

Italija, čiji je Merano jedan od najsjevernijih gradova, i dalje broji hiljade oboljelih i stotine preminulih svakog dana, ali je život ,,normalniji“ nego prije mjesec i po, priča tridesetogodišnji Cetinjanin.

- Pet-šest sedmica smo bili u karantinu, nijesmo smjeli da izlazimo osim do prodavnice ili apoteke, ali sredinom prošle je donijeta odluka da se napokon može ,,uhvatiti krug“, s tim što se moraju nositi maske. To znači da situacija ide nabolje. Najavljeno je i da će ako se nastavi trend opadanja broja inficiranih od 4. maja početi da se otvaraju pojedine fabrike, radnje, kafići... da ćemo moći opet normalno da funkcionišemo - kaže Petričević za Arenu.

- Naša regija je između Lombardije i Veneta, ali ovdje se brzo reagovalo, pa iako smo u žarištu nijesmo toliko osjetili pandemiju i broj inficiranih nije veliki kao u pomenutim područjima. I ova odluka da se može kratko prošetati donijeta je samo u Trentino-Alto Adiđeu, ne na području cijele Italije, ali bi ublažavanje mjera od početka narednog mjeseca trebalo da važi na kompletnoj teritoriji.

Ostao bez dvije plate, novi ugovor na čekanju



nijesu razmišljali o povratku u domovinu.

- Put bi bio komplikovan jer su aerodromi i granice bili zatvoreni. Crnogorska Vlada je potom organizovala let iz Italije, ali bilo bi mi komplikovano da sa dvoje male đece toliko putujem. Uz to, i u Crnoj Gori bismo bili u karantinu i ne bismo mnogo dobili. Odlučili smo da ostanemo, a srećom je situacija počela da se stabilizuje. Drago mi je što je Crna Gora pravovremeno reagovala, pratim situaciju i nadam se da ćemo brzo izaći iz svega ovoga - dodaje bivši igrač Cepelina, Lovćena, španskih klubova Aratea i Badahosa, francuskih Miluza, Limoža i Šerbura, mađarskih Đenđeša i Komloa, te grčkog Olimpijakosa.

- Bili smo šesti u trenutku prekida prvenstva. U planu je da prve četiri ekipe odigraju fajnal-for krajem maja ili u junu. Niko neće ispasti, već će iz druge lige ući tri kluba i prvenstvo će brojati 17, umjesto dosadašnjih 14 timova KARANTIN LAKO PAO

Situacija je, kaže crnogorski reprezentativac, u startu bila neprijatna.

- Do zadnjih mjesec nijesmo je toliko osjećali, ali posljednjih sedmica je bilo ,,bezveze“ jer nijesmo mogli da izađemo iz kuće. Nije me bilo strah za sebe, ali budući da sam išao u nabavku plašio sam se samo da ne ,,pokupim“ virus i prenesem ga na suprugu i dvije male kćerke. Karantin mi

,,ZAVRNUTA SLAVINA“

nije teško pao, osim toga što na televiziji nije bilo fudbalskih utakmica - našalio se Petričević, navijač Mančester junajteda.

- Sa familijom sam i to su prijatne obaveze. Kćerke i

supruga su zatvorenost u stanu učinile ljepšim.

ODABRALI DA OSTANU

Iako su Bogdanove klupske obaveze prinudno završene početkom marta, Petričevići

Korova virus je uzdrmao italijansku ekonomiju, kriza će se tek osjetiti, a Petričević je na svojoj koži već osjetio posljedice.

- Zbog ekonomske situacije nećemo dobiti plate za april i maj, što je slučaj sa svim klubovima u Italiji. Ipak, većina nije isplatila igrače ni za mart, a nama je predsjednik kluba

rekao: ,,Imali ste dobru sezonu, dobićete platu za mart, ali ne i za naredna dva mjeseca jer su sponzori u problemu“ objašnjava iskusni srednji bek.

BLIZU NOVOG POTPISA

Nijesu problem samo zarade za ovu sezonu. Više ništa nije sigurno ni za narednu...

- Prije svih ovih dešavanja razgovarao sam o produženju ugovora na tri sezone, ali zbog cjelokupne situacije još nije sve definisano. Ipak, 99 odsto ćemo dogovoriti nastavak saradnje. Rekli su mi da im je vrlo bitno da ostanem, da bi trebalo da budem jedini stranac u timu naredne sezone i da mi primanja neće biti smanjena, tako da očekujem da se brzo dogovorimo oko uslova.

Lijepo mi je u Meranu, ova regija je jedna od ljepših u Italiji, familija se privikla, što mi je najbitnije i najviše zbog toga i želim da ostanem. Djeca idu ovdje u vrtić, imaju priliku da nauče italijanski i njemački jezik (Merano je blizu granice sa Austrijom i oko 50 odsto stanovništva priča njemački, prim. aut), sve su to razlozi zbog kojih ne bih da mijenjam sredinu - navodi Petričević.

N. KOSTIĆ

16

Arena

Fudbal IN MEMORIAM

Utorak, 21. april 2020.

Veliki gubici u svijetu fudbala

Klub iz Premijer lige zbog korona virusa neđeljno gubi devet miliona funti

Zbog pandemije korona virusa stao je fudbal u gotovo svim zemljama Evrope, odnosno igra se samo u Bjelorusiji, a prema pisanju Mirora, jedan od većih klubova u Premijer ligi tokom prinudne pauze gubi čak devet miliona funti neđeljno!

Derviš Beli Selhanović U Podgorici je u 56. godini umro, a u neđelju je na gradskom groblju Čepurci, u krugu porodice, sahranjen Derviš Beli Selhanović, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u kulturnom, društvenom i sportskom životu našeg glavnog grada i Crne Gore u cjelini.

Derviš Beli Selhanović rođen je 13. februara 1955.godine u tadašnjem Titogradu. Još kao dječak pokazivao je izuzetan talenat prema sportu, naročito fudbalu, koji je tada bio i najpopularniji sport među omladinom. Fudbal je bila i porodična tradicija, jer je i njegov otac Alid bio predratni fudbaler i jedan od utemeljivača ovog sporta u Danilovgradu. Beli je igrao u podmlatku Budućnosti, a bio je i član juniorske reprezentacije Crne Gore. Želio je da bude kao Vako, Peko, Vučina, Lazo ili neki drugi fudbaler iz te sjajne generacije titogradskog prvoligaša.

U međuvremenu, pojavio se novi sport - karate, pri džudo klubu ,,Titograd“. Sa drugovima Dacom Đolevićem, Rankom Kaluđerovićem, Goranom Bajagićem i drugima, Derviš je iz fudbala prešao u novi sport u kojem je veoma brzo napredovao.

Već 1971. godine postao je prvak Crne Gore u lakoj kategoriji, što ga je i odvelo na seminar najboljih u Splitu, kojim su rukovodili braća Jorga, Vladimir i Ilija. Beli je i tada pokazao sav svoj raskoš i sa 17 godina, u beogradskoj dvorani „Slavija“, pred Japancem Kazijem, dobio „crni pojas“ te tako postao najmlađi osvajač ovog trofeja u Jugoslaviji. Godinu kasnije, sa 18 godina, Derviš je postao i prvak Jugoslavije i obezbijedio mjesto u državnom timu, u kojem je proveo narednih šest godina.

U želji da napreduje u ovom sportu Selhanović je godinu proveo u Japanu, a tamo je naučio i jedan novi borilački sport - kik-boks kojem se potpuno posvetio. Osnovao je klub u Titogradu, a zatim 1991. godine formirao Kik-boks savez Crne Gore, na čijem je čelu bio punih 15 godine. Bio je i selektor i trener reprezentacije Jugoslavije i član najvećih evropskih i svjetskih organa VAKO federacije. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, a nosilac je i zvanja „Zaslužni sportski radnik Crne Gore“.

Selhanović je bio i istaknuti društveno-politički i kulturni radnik Crne Gore. Završio je Pravni fakultet, a zatim dobio i zvanje doktora iz oblasti žurnalistike i komunikacija. Obavljao je brojne vodeće funkcije u mnogim institucijama, a smrt ga je zatekla na mjestu direktora Zavoda za međunarodnu saradnju.

Autor je i brojnih knjiga iz oblasti psihologije, medicine i filozofije, a za knjigu „Autizam - psihološki geto“ 1996. godine dobio je i specijalnu nagradu Sjedinjenih Američkih Država.

R.A.

Britanski medij ne navodi ime kluba, ali piše da će ovaj član elite morati da podigne kredit, kako bi nadoknadio 100 miliona funti. Uz to, dodaje list, čelnici kluba su zabrinuti, jer ne znaju da li će nosiocima TV prava morati da vrate 750 miliona funti.

Odluka o tome trebalo bi da bude donijeta na video-konferenciji svih klubova Premijer lige u toku ove sedmice.

Ukoliko bude morao da vrati dodatnih 750 miliona funti, jasno je da će jedan od većih klubova biti u velikom problemu.

Inače, Premijer liga prekinuta je 13. marta zbog pandemije korona virusa.

R. P.

Betis traži 50 miliona eura za Nabila Fekira

Andalužani neće praviti problem francuskom reprezentativcu da promijeni sredinu, ali ga neće pustiti ispod 50 miliona eura - pišu španski mediji.

Najveće interesovanje za Fekira pokazali su Milan i Arsenal, naročito klub iz Londona koji u 27-godišnjem ofanzivcu vidi zamjenu za Danija Sebaljosa koji se vraća u Real Madrid po

isteku pozajmice.

Fekir je u Betis stigao prošlog ljeta iz Liona za 20 miliona eura, ali i procenat od 20 odsto od naredne prodaje. Kako je Francuz i ubjedljivo najplaćeniji igrač u ekipi, to je još jedan od razloga zašto bi Betis pristao da ga proda u doba krize usljed korona virusa.

Samo je pitanje - ko može i da li želi da plati toliko novca za fudbalera koji je od početka sezone postigao sedam golova i upisao šest asistencija na 22 utakmice u Primeri.

D. K.

Mančester junajted neće da mu limit bude plasman u LŠ

Megvajer: Želimo da se borimo za titulu Mančester junajted godinama nije konkurentan za titulu u Engleskoj i na ,,Old Trafordu“ žele što prije to da promijene.

U trenutku prekida fudbala zbog pandemije korona virusa, tim Ole Gunara Solskjera bio je peti na tabeli, tri boda iza vodeće četvorke, ali čak 37 iza prvoplasiranog Liverpula. ,,Crveni đavoli“ su prošlu sezonu završili na ,,minus 32“ u odnosu na šampiona, Mančester siti.

- Mislim da možete vidjeti da od starta sezone izgledamo više kao tim, znamo gdje želimo da budemo i čemu težimo.

Kad sam došao u Junajted, Ole mi je rekao da da je formiranje tima proces, ali da ćemo stići do cilja. Jasno mi je kakav stil igre želi da izgradi - rekao je defanzivac Hari Megvajer za Skaj sports.

Megvajer je u Junajted stigao prošlog ljeta iz Lestera za 80 miliona funti, a u januaru je izabran za kapitena poslije odlaska Ešlija Janga u Inter.

- Nemojte me shvatiti pogrešno, ali mnogo je aspekata igre

koje moramo da unaprijedimo da bismo stigli gdje želimo. Ne želimo da se borimo samo za Ligu šampiona, hoćemo da budemo konkurentni za titulu. Na pravom smo putu i siguran sam da ćemo ostvariti ono što smo naumili - dodao je engleski defanzivac.

Od januarskog poraza od Barnlija 2:0, Junajted je sačuvao mrežu u devet od 11 meče-

va. Pobijedio je u osam i tri puta remizirao.

Megvajer je rekao da je razlog poboljšanja defanzivnog učinka to što su mladi igrači napredovali, a povrijeđeni se vratili na teren.

- Očigledno je da bolje branimo prekide. Ako pogledate naš učinak prije serije mečeva bez primljenog pogotka, vidjećete da smo bili među naj-

Prođe dan je živjeti ta

PODGORICA - Mjere borbe protiv korona virusa ne padaju lako nikome, a to se posebno odnosi na sportiste koji su navikli na svakodnevne aktivnosti.

Andalužani odredili visoko obeštećenje za najboljeg igrača

Betis je svjestan da će teško zadržati svog najboljeg igrača Nabila Fekira koji ima nekoliko unosnih ponuda.

DVADESETAK DANA STROGOG K konačno može da izađe iz kućnog a

lošijima u ligi po branjenju prekida. Ako ne branite prekide i, na drugoj strani, ne postižete golove na taj način, ne možete ostvariti cilj jer to je vrlo važan dio igre - objasnio je Megvajer.

- Ovo je nova defanzivna postavka. Luk Šo je igrao vrlo dobro, imamo Van-Bisaku, Lindelofa i mene. Baji se vraća i bori za mjesto, što utiče da svi budemo bolji jer kad god je na terenu koristi šansu. Uklapamo se i u svakom meču učimo jedan od drugog.

Megvajer je pohvalio i januarsko pojačanje iz Sportinga, Bruna Fernandeša.

- Sjajan je od kad je stigao, na terenu i van njega. On je lider, želi da pobjeđuje, odrastao je sa takvim stavom. Donio nam je više živosti i kreativnosti u sredini, mislim da možete reći da je to falilo Junajtedu posljednjih godina. Tek je stigao i mislim da može da bude još bolji. Imamo i Pogbu, za kojeg sam takođe siguran da će se poboljšati, tako da sam siguran da ćemo od njih dvojice na sredini imati dosta koristi.

Ne. K.

U težoj poziciji od ostalih našli su se fudbaleri Dečića, momci iz Tuzi, koji tri sedmice gotovo nijesu imali direktnog dodira sa spoljašnjim svijetom.

Od trenutka kada su se krajem marta u tom dijelu Crne Gore pojavili prvi slučajevi zaraze, do prije neki dan - tamošnje stanovništvo bilo je doslovno izolovano, vodeći život u zatvorenim domovima.

Igrači lidera drugoligaškog karavana samo su kroz prozor mogli da gledaju dvorište ispred kućnog praga, dok misli idu malo dalje do terena na Tuškom polju, gdje se okupljaju, treniraju i igraju utakmice.

Kao i svi, tako i izabranici Veska Steševića sanjaju slobodu i pobjedu života, naročito sada kada su ,,stege“ malo popustile, pa nude opciju izlaska napolje makar jednom članu familije.

- Sve je krenulo od momenta kada je ustanovljeno da se u jednom danu pojavilo 15 slučajeva korona virusa u Tuzima. Zbog sprečavanja daljeg širenja zaraze, donešena je odluka da ljudi ovdje moraju biti strogo u svojim kućama, bez izlaska. Do sada nijesmo bili u takvim okolnostima, a trebalo je izdržati tri sedmice. Prođe dan, dva, tri, ali živjeti tako tri nedjelje

mnogo je teško. Ipak, to je nešto što se moralo. Poštovali smo preporuke i zaustavili dalji rast broja oboljelih. Situacija je pod kontrolom, a za nas je povoljnija okolnost što smo nedavno dobili mo-

Mladi ofanzivac Borusije Dortmund vraća se u En

Sančo stiže na ,,Old Engleski mediji najavljuju spektakularan transfer - Džejdon Sančo vraća se u Mančester, ali ne u Siti čiji je ranije bio član, već u redove velikog gradskog rivala, Junajteda.

Napadač Borusije Dortmund i reprezentativac ,,gordog albiona“ imao je ponude Liverpula i Čelzija, ali ,,crveni đavoli“ su u prednosti zbog nekoliko njegovih prijatelja koji igraju na ,,Old Trafordu“.

Uz to, jedan od najtalentovanijih

ofanzivaca imaće u timu Ole Gunara Solskjera važnu ulogu, a mediji na Ostrvu pišu da je dogovorio platu od oko 11 miliona eura po sezoni.

Još nije precizirano koliko će Mančester junajted platiti njemačkom klubu na ime obeštećenja, ali barata se cifrom od oko 100 miliona eura, plus dvadesetak dodatnih miliona od bonusa.

Popularni ,,milioneri“ nijesu željeli da žure sa prodajom Sanča, ali hoće da ispoštuju želju brzonogog

Torinski klub ne odustaje od argentinskog napa

Juventus daje Pjanića Novi dan donese novu informaciju u vezi Maura Ikardija - nakon vijesti da se za argentinskog napadača interesuje Atletiko Madrid, italijanski mediji pišu da je Juventus spreman da u Pariz pošalje Miralema Pjanića i Aleksa Sandra u zamjenu za dvadeset sedmogodišnjeg golgetera.

Ikardi je nezadovoljan u Pari Sen Žermenu, a ne planira da se po završetku sezone vrati u Inter sa kojim ima ugovor. ,,Stara dama“ je i ranije pokušavala da angažuje kontraver-

znog špica, koji je bio kažnjavan u milanskom klubu zbog

Utorak, 21. april 2020.

Arena

Prvi čovjek Uefe Aleksandar Čeferin optimista po pitanju nastavka sezone

KARANTINA: Kapiten Dečića Aldin Adžović ambijenta zbog mjera borbe protiv kovida - 19

Otkazivanje bi bilo katastrofalno

n-dva, ali teško ako tri sedmice

gućnost da jedan iz porodice može napolje do 14 časova - priča za Arenu kapiten Dečića, Aldin Adžović.

Kako izgleda dan jednog fudbalera u ovako teškom okolnosti-

ma?

- Vodiš i onu psihološku borbu sa samim sobom. Namjestiš glavu, prihvatiš surovu realnost kada znaš da je u pitanju viša sila. Vrijeme ,,kratim“ gledanjem TV-a, filmova, mnogo pomaže internet, konkretno društvene mreže. Komuniciramo između sebe, dajemo podršku jedan drugome.

Najvažnije je da su svi saigrači zdravi - odgovorio je vezista Tuzana.

Malo vremena ode i na treninge…

- Ode, ali to je improvizovani rad.

Uglavnom vježbe snage, ono što se može odraditi kod kuće. Nije bilo trčanja, a to je mnogo važno za svakog fudbalera - dodao je nekadašnji član Titograda, Zete, čačanskog Borca i kosovskog Balkanija.

Pandemija virusa kovid-19 izazvala je ogromnu finansijsku krizu. Čak i velikani, poput Reala, Barselone, Atletiko Madrida ili Juventusa, prinuđeni su da smanjuju plate igračima. Neki klubovi dovedeni su na rub egzistencije.

Iako nepredviđene i nezapamćene poteškoće nijesu mimoišle ni naš fudbal, u kojem često manjka novca, uprava Dečića odlučila se na vrlo popularan potez.

Predsjednik Tuzana Pal Drešaj najavio je da će zarade i obaveze iz ugovora biti redovno servisirane u tom drugoligašu.

Potez za pohvalu.

- U našem klubu su plate redov-

ne od početka sezone. Ni u tom, a ni u bilo kojem drugom smislu nije bilo problema. Svakako raduje to što će takav trend biti nastavljen i u ovim teškim trenucima. To je olakšanje za sve nas koji živimo od fudbala. Mirnoća sa te strane mnogo znači - ističe Adžović.

Više od mjesec nema fudbala u Crnoj Gori, a pitanje je hoće li, kada će i u kojem obliku biti nastavljene lige.

Dečić je uoči prekida bio vodeći tim na tabeli Druge lige, sa šest bodova više u odnosu na drugoplasirano Jedinstvo.

Tuzani su gazili ka eliti, ali onda se pojavio korona virus.

- Nijesmo najbolje otvorili drugu polusezonu, ali nas je pobjeda nad Drezgom u posljednjem odigranom meču učvrstila na vrhu tabele. Cilj nam je da se vratimo u prvoligaški rang i vjerujem da ćemo u tome uspeti kao najbolja ekipa iz Druge lige - kazao je Adžović, koji dodaje: - Volio bih da fudbal što prije krene, da se na terenu borimo za bodove i elitu, mada sam svjestan da je duga pauza sigurno ostavila traga na fizičku spremnost i formu svih timova. Trebaće vremena da ponovo uđemo u ritam. Tu je i rizik od povreda.

Smeta neizvjesnost oko budućnosti takmičenja, ali moramo razumjeti situaciju. Treba prihvatiti svaku odluku FSCG - zaključio je najbolji igrač Dečića.

D. KAŽIĆ

nglesku

Traford“ krilnog napadača koji hoće da se vrati u Englesku.

Sančo neće biti jedino pojačanje Junajteda - pred vratima ,,Old Traforda“ je i Džek Griliš, mlada zvijezda Aston Vile, a čelnici ,,đavola“ spremaju i astronomsku ponudu za kapitena Totenhema, Harija Kejna.

Engleskog reprezentativca želi i Juventus, koji je, po italijanskim medijima, u prednosti jer predsjednik ,,sparsa“ Danijel Levi navodno neće da pojačava konku-

rente na Ostrvu.

Ukoliko ne realizuju transfer Kejna, vlasnici Mančestera okrenuće se novom rješenju u vrhu

ofanzive.

Junajted ima novca i po svemu sudeći napraviće moćan tim za sljedeću sezonu.

D. K.

Predsjednik Uefe Aleksandar Čeferin poručio je da bi otkazivanje liga imalo katastrofalne posljedice.

Prvi čovjek evropske kuće fudbala zagovara ideju da se prekinute lige zbog korona virusa okončaju na terenu, ističući da ne postoji krajnji rok za završetak tekuće sezone.

- Ako bi se prvenstva prekinula, to bi imalo užasne posljedice po klubove. Vjerujem da ćemo odigrati sve do kraja, samo moramo da poštujemo odluke nadležnih organa i čekamo njihovu dozvolu. Prioritet je zdravlje navijača, igrača, timova. Ja sam optimista po prirodi, vjerujem da će se takmičenja nastaviti i završiti. Možda

Božović na golu, Savić lider, Jovetić mađioničar, Vučinić ,,jedan i jedini“

Dejan Damjanović, najbolji stranac u istoriji južnokorejskog fudbala, za sajt Azijske fudbalske konfederacije (AFC) izabrao je najbolji tim od igrača sa kojima je igrao u karijeri.

Popularni Boske, koji u 39. godini nastupa za Degu, u idealni tim od saigrača uvrstio je četiri fudbalera sa kojima je nastupao u reprezentaciji Crne Gore.

Među njima su Stefan Savić, Stevan Jovetić i Mirko Vučinić, kao i golman Darko Božović, koji je bio dio našeg nacionalnog tima na početku stvaranja reprezentacije, kod selektora Zorana Filipovića.

Upisao je dva nastupa za ,,so-

kolove“.

Damjanović je o svakom igraču iz svog idealnog tima rekao nekoliko rečenica.

O Božoviću: - Igrao sam sa njim na startu karijere u Bežaniji kada smo ispisali istoriju plasmanom u prvu ligu Srbije. Bio je nevjerovatan golman, mnogo puta nas je spasio. Bio je odličan u situacijama ,,1 na 1“ i penalima. Kasnije je otišao u Partizan i osvojio titulu.

O Saviću: - Što da kažem za njega. Partizan, Mančester siti, Fiorentina, Atletiko - može da bira tim. Kao mašina je, napredovao je fizički i mentalno. On je jedan od lidera Atletika i ključni igrač naše reprezen-

a i Sandra za Ikardija PSŽ nudi

nediscipline, a sada je ponovo krenula u akciju kako bi pro-

našla zamjenu za Gonzala Iguaina koji je na izlaznim vratima kluba.

Ikardi bi u Torinu igrao sa Kristijanom Ronaldom i Paulom Dibalom.

U Juventusu vjeruju da bi to bio dobitni trio za sljedeću sezonu u kojoj su ciljevi osvajanje Skudeta i Lige šampiona.

Ikardi je igrač Intera na pozajmici u PSŽ. Na kraju sezone Francuzi imaju pravo da otkupe Argentinca za 70 miliona eura, a potom da ga preprodaju.

D. K.

će utakmice morati da se igraju bez prisustva navijača, ali i to je bolje nego da se ne igraju. Uz to, u ovako teškim vremenima, ljudi bi mogli da gledaju mečeve na televiziji i vjerujem da bi im to pomoglo - rekao je Čeferin.

Belgija je prva evropska zemlja koja je proglasila kraj prvenestva zbog straha od širenja virusa kovid-19. Čeferin ističe da još nije donijeta odluka hoće li to izazvati neke posljedice.

- Takve odluke nijesmo donijeli. Svi naporno radimo kako bismo pronašli odgovarajuća rješenja. Razmotrićemo svaki slučaj - zaključio je prvi čovjek Uefe. Čeferin vjeruje da će tekuća sezona biti završena u avgustu, a da će odmah potom krenuti nova takmičarska godina.

Prvi čovjek evropskog fudbala se nada i da će UEFA Liga nacija početi u septembru, kao i da će tada biti uslova da se igraju sva reprezentaD. K. tivna takmičenja.

Dejan Damjanović sastavio idealni tim od igrača sa kojima je igrao

Leonardo želi da njegov sunarodnik zaboravi na Barselonu

adača

17

Fudbal

Nejmaru 38 miliona godišnje Operacija ,,blindiranja“ Nejmara je počela - Pari Sen Žermen će ponuditi Brazilcu novi ugovor po kojem bi zarađivao skoro 38 miliona eura godišnje kako bi ga odvratio od namjere da se vrati u Barselonu, pišu španski mediji.

Brazilcu aktuelni ugovor, na osnovu kojeg prihoduje oko 680 hiljada eura

tacije. Mislim da su najbolji dani pred njim.

O Jovetiću: - Svi znaju Jovetića. Mađioničar u napadu, igrač koji može da napravi razliku na svakoj poziciji. Izuzetan karakter, sjajan momak. Nadam se da su povrede iza njega i da će pokazati da je jedan od najboljih ofanzivnih igrača u Evropi.

O Vučiniću: - Jedan i jedini - najbolji napadač sa kojim sam igrao.

Malo je luckast, ali to što može da napravi sa loptom u samo jednom kvadratnom metru terena je nezamislivo.

Bilo je uživanje gledati kako igra, njegove kretnje i ideje, njegova dodavanja na uskom prostoru... Imao je sve. Kada sam igrao sa njim vidio sam kako izgleda igrač koji vrijedi 50-60 miliona eura. To je drugi nivo fudbala. Sve što misliš da uradiš, on uradi dva puta brže i bolje. Nevjerovatno.

Damjanovićev idealni tim: Darko Božović (Crna Gora) - Ča Du-ri (J. Koreja), Adilson (Brazil), Stefan Savić (Crna Gora), Kim Ju-jung (J. Koreja) - Ha De-sung (J. Koreja), Ki Sung-jueng (J. Koreja) - Maurisio Molina (Kolumbija), Mario Đurovski (Sjeverna Makedonija), Stevan Jovetić (Crna Gora) Mirko Vučinić (Crna Gora).

Ne. K.

Nekadašnji saigrač Argentinca otkrio njegove planove

Fabregas: Mesi želi u Barseloni da završi karijeru

sedmično, ističe 2022, ali u posljednje dvije godine konstantno se pominje mogućnost povratka u ,,blaugranu“.

Nejmar je potpisao za PSŽ prije tri godine u transferu vrijednom 222 miliona evropskih novčanica, a katalonski list Sport navodi da sportski direktor ,,svetaca“ Leonardo želi da brazilskog asa novim ugovorom obaveže na ostanak na ,,Parku prinčeva“ do 2025.

Dvadeset osmogodišnji napadač je sa francuskim klubom osvojio dvije titule u Ligi 1, te po jedan Liga kup i Kup Francuske.

Ne. K.

Sesk Fabregas u intervjuu za francuske medije pričao je o mnogim detaljima, a posebnu pažnju izazvala je tema oko Mesija. I Sesk i Leo su zajedno prošli sve mlađe kategorije u La Masiji, a onda je Španac otišao u Arsenal, a Argentinac ostao

na ,,Kamp No u “ . A l i ostali su veliki prijatelji, a Fabregas je po pitanju sudbine Mesija bio kristalno jasan.

– Često sam u kontaktu sa Mesijem i znam da je njegova ideja i želja da karijeru završi u Barseloni – rekao je Fabregas.

R. P.

18

Arena

Sportski miks

Prvo kolo Karlsenovog onlajn turnira u šahu

Favoriti se izvukli Najbolji šahisti svijeta namučili su se na putu do pobjeda u uvodnom kolu onlajn turnira, koji organizuje svjetski prvak Magnus Karlsen.

Norvežanin Karlsen je pobijedio Amerikanca japanskog porijekla Hikarua Nakamuru 3-2. Svjetski vicešampion Amerikanac Fabijano Karuana se namučio protiv najboljeg ruskog šahiste Jana Njepomnjačija 2,5-1,5. Karuana je imao sreće da remizira u uvodne dvije partije protiv Rusa.

Iranska senzacija, 16-godišnji Alireza Firouzja, koji je prošle sedmice savladao Karlsena, izgubio je od Kineza Dinga Lirena 2,5-1,5. U jednom od der-

bija uvodne runde, Francuz Maksim Vahije-Lagrav trijumfovao je protiv Holanđanina Aniša Girija 3-1.

Turnir će se igrati u sedam kola, nakon čega slijedi fajnal-for završnica. Ukupan fond nagrada je rekordnih 250.000 američkih dolara, a pobjedniku će 3. maja pripasti 70.000 S. S. dolara.

Poznati japanski infektolog pesimista po pitanju održavanja OI

Ivata: Mala šansa za Igre u Tokiju Kentaro Ivata, poznati specijalista za infektivne bolesti iz Japana, kazao je da su male šanse da se Olimpijske igre u Tokiju održe na ljeto 2021. godine.

- Za to su potrebna dva teška uslova. To su da virus bude pod kontrolom u Japanu, ali i da bude pod kontrolom u cijelom svijetu. Veoma sam pesimista po pitanju održavanja, ako se ne donese odluka da se održe u drugačijoj strukturi, bez prisustva publike ili sa vrlo ograničenim prisustvom navijača - re-

kao je Ivata, profesor Univerziteta Kobe.

Istakao je da će Japan vjerovatno uspjeti da kontroliše zarazu do sredine narednog ljeta, ali da to skoro sigurno neće biti slučaj svuda na planeti. Trenutno je u Japanu oko 12.000 zaraženih, od čega je 250 ljudi preminulo.

Devi Sridar, profesorica Univerziteta Edinburg u Velikoj Britaniji, istakla je da bi održavanje Igara bilo izvjesno ako se do ljeta naredne godine pronađe vakcina za korona virus.

S. S.

Utorak, 21. april 2020.

Vaterpolo reprezentativac Stefan Pješivac čeka odluku iz Njemačke

Ništa ne može da zamijeni bazen PODGORICA - Stefan Pješivac je kod kuće, vratio se sa reprezentacijom iz Hamburga, a nakon dvije sedmice samoizolacije, gdje je zbog objektivnih okolnosti ,,nagurao“ nekoliko kilograma, vratio se treninzima. Održava kondiciju, mada, vodu teško što može da zamijeni, bez obzira na kvalitet i intezitet rada. Naš vaterpolo reprezentativac je u iščekivanju vijesti iz Njemačke. Vrlo brzo Vaterpolo savez ove zemlje donijeće odluku oko takmičenja, a njegov Špandau, učesnik Lige šampiona, je najbliži tituli.

- Baš je teško. Posljednji trening imali smo 8. marta.

Odužila se pauza, a sigurno će nam trebati puno vremena da se vratimo u neki ritam.

Ovako do zajedničkog rada treniramo individualno, a moja prednost je što sam van grada i što oko kuće imam dovoljno prostora da trčim.

Ali definitivno, ništa nije kao voda - istakao je Pješivac.

Naš reprezentativac nije optimista po pitanju nastavka takmičenja za ovu sezonu.

- Prije svega moramo svi biti oprezni, a mislim da se liga neće nastaviti. Ne znam ni kako bih se vratio u Njemačku. Srećom pa sam kod kuće, imao sam sreću sa reprezentacijom da učestvujem na turniru u Hamburgu i da se zajedno vratimo u Crnu Goru.

Pribojava se Pješivac situacije koja će uslijediti nakon što svi uđu u novu vaterpolo priču.

- Iz korijena će se mnoge stvari promijeniti. Eto, OSC se raspao, neki klubovi ne daju plate, a neki su smanjili iznose. U Njemačkoj nemamo problema oko tih stvari. Sve je dogovoreno, mada i svi imamo u klubu ugovore na duže vrijeme.

Pječivac se odlično snašao u Njemačkoj. Još najmanje dvije godine nastupaće za Špandau.

- Ako ovako i ubuduće bude, neću niđe iz Špandaua. Prva godina bila je teška, ali sad je

sve ok. Baš se osjećam odlično, ekipa je dobra, naš je trener Pero Kovačević, igramo Ligu šampiona... Sve u svemu, meni je odlično. Sa Perom kvalitetno radimo, sličan je rad kao kod Gojkovića, istina malo kraći treninzi, ali to je ona stara, dobra škola.

Početkom godine nekadašnji član Jadrana dočekao je pravu šansu, opravdao povjerenje i sa ,,ajkulama“ osvojio bronzu na šampionatu Evrope.

- Vjerovao sam iako me dugo nije bilo. Srećan sam zbog nastupa na šampionatu u Budimpešti i medalje, siguran

sam da tu nećemo stati. Čekaju nas kvalifikacije, naporan raspored, ali vjerujem u plasman na Olimpijske igre.

Naš reprezentativac smatra da sve igrače čeka dug put oporavka i tempiranja forme.

- Bio sam u situaciji da sam pauzirao oko mjesec i po, ušao sam u bazen i dvije neđelje sam vraćao samo tehniku plivanja. Situacija je takva da ćemo sigurno, iz objektivnih razloga, još neko vrijeme biti udaljeni od zajedničkog rada. Kada krenemo moraćemo pokazati maksimalnu opreznost i mjeru u svemu.

A. M.

Agent kapitena naše reprezentacije govorio o ponudama iz prethodnih mjeseci

Trener Efesa očekuje nastavak takmičenja u julu

I Real želio Dubljevića

ATAMAN: Fajnal-ejt Evrolige u Njemačkoj

Bojan Dubljević odbio je finansijski bolje ponude većih klubova kako bi ostao u Valensiji i potpisao novi ugovor, otkrio je jedan od njegovih agenata Moises Koen.

U intervjuu za španski list Super Deporte, predstavnik agencijske kuće Beobasket Koen je kazao da su ponude bile sjajne, a odluka kapitena naše reprezentacije Dubljevića ipak laka.

- Tokom sezone više klubova iz ACB lige i Evrolige su iskazali interesovanje. Bojan nije želio da sluša bilo što o tome, dok prvo nije razgovarao sa Valensijom i uvjerio se da oni žele da on ostane tamo. Mogao je zaraditi više novca u drugom evroli-

gaškom timu - rekao je Koen.

Nikšićanin je ovog proljeća donio odluku da ostane u Valensiji 24 časa nakon razgovora sa čelnicima kluba, kojem je donio prvu titulu šampiona Španije 2017. godine.

- Jednostavno je, Bojan želi da ovdje ostane mnogo godina i ka-

rijeru završi u Valensiji. Tokom sezone Evrolige tri kluba su pokazala jasno interesovanje. Jedan je poslao i vrlo konkretnu ponudu. Velikan Španije, neću reći konkretno ime - rekao je Koen, uz komentar novinara lista Super Deporte da je jasno da se radi o Real Madridu.

Ostanak Dubljevića je sjajna stvar za klub. Valensija će zbog toga tokom ljeta računati na veće interesovanje sponzora, samim tim i na veći budžet za ambiciozniju ekipu naredne sezone.

- Bojan Dubljević je referenca koja je izuzetno bitna za budžet Valensije. Bili smo svjesni toga i prije nego što smo ušli u pregovore, te svojevrsne odgovornosti za budućnost kluba. Na neki način to je nosilo i dozu pritiska, ali Valensija je u Bojanovom srcu i to nije bio problem za njega - rekao je agent.

Koen je istakao da očekuje da će, zbog situacije sa korona virusom, budžeti najvećih španskih klubova biti manji za narednu sezonu, pa će i broj velikih stranih zvijezda vjerovatno biti manji u Španiji od jeseni.

S. S.

Plejmejker reprezentacije i Budućnost Volija najavio promjenu

Kobs će mijenjati broj na dresu PODGORICA - Džastin Kobs, bek reprezentacije Crne Gore i našeg šampiona Budućnost Volija, najavio je da će ubuduće nositi broj 13 na dresu.

Plejmejker iz Los Anđelesa već mjesec je sa porodicom u Americi, a u slučaju odigravanja završnice sezone ABA lige vratiće se u Podgoricu.

Na društvenoj mreži Tviter objasnio je razloge odluke. U Budućnost Voliju nosi broj ,,jedan“ na dresu.

- Radi se o više razloga. Prvo, rođendan moje majke je 13. novembar. Pored toga, brojevi ,,jedan“ i ,,tri“ su mi najdraži, cijelog života i tokom cijele karijere sam ih

nosio na dresu. I takođe, osjećam da mi je u cijeloj ovoj situaciji potrebna promjena - kazao je Kobs.

Džastin je istakao da je od kraja marta u individualnom radu u svom domu u Americi, po programu koji dobija od Budućnost Volija.

Predsjednik podgoričkog kluba Dragan Bokan u intervjuu za naš list prošle sedmice istakao je da Kobs, kao i Hasan Martin, planira nastavak karijere u Evroligi.

Ipak, to ne utiče na finiš aktuelne sezone - Budućnost Voli računa na sve strane igrače za eventualnu završnicu takmičenja.

Ergin Ataman, trener lidera Evrolige Efesa, najavio je da će se mečevi elitnog evropskog takmičenja igrati ponovo od ljeta.

Turski prvak Efes ima jasnu ambiciju da se sezona nastavi, vjeruje u šanse i u prvu titulu prvaka Evrope.

- Moj osjećaj je da ćemo imati sezonu u julu, mečeve bez prisustva publike. Vjerovatno u jednom gradu da odigramo preostalih šest kola.

Potom da odigramo fajnalejt turnir umjesto plej-ofa.

Pretpostavljam u Njemačkoj, tamo su se već pripremali za fajnal-for u maju a situacija sa epidemijom ta-

mo je dobra - rekao je Ataman.

Keln je grad u kojem je prvobitno planirano odigravanje R. A. fajnal-fora Evrolige.

Prihvatio pasoš afričke zemlje radi olimpijske ambicije

Dinvidi na OI u dresu Nigerije

Džastin Kobs ove sezone bilježi 18,6 poena, pet asistencija, 2,3 skoka i 1,3 ukradenu loptu po meču u ABA ligi i glavni je kandidat za titulu najboljeg igrača (MVP) sezone regionalnog takmičenja.

S. S.

Spenser Dinvidi (27), bek koji ove sezone blista u NBA u dresu Bruklina, igraće za Nigeriju na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Plejmejker Netsa tako se pridružio odličnoj selekciji u kojoj su već igrači poput Al-Faruka Aminua, Ekpea Juda i Džoša Okogija. Nakon što se nije našao na širem spisku američke reprezentacije,

odlučio se da ostvari olimpijsku ambiciju u dresu zemlje predaka.

Dinvidi ove sezone bilježi 20,6 poena, 6,8 asistencija i 3,5 skokova po meču u dresu Bruklina, koji je u momentu suspenzije sezone bio sedmi u Istočnoj konferenciji. U NBA bek visok 198 santimetara igra od 2014. godine.

R. A.

Hronika Podgorice

Utorak, 21. april 2020.

19

Izgradnja druge faze bulevara Podgorica – Tuzi teče planiranom dinamikom

Radi se punom parom i sa smanjenim brojem radnika Zbog aktuelne situacije sa virusom korona, uz pridržavanje mjera Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, izgradnja druge faze bulevara Podgorica - Tuzi odvija se sa smanjenim brojem radnika.

Zbog novonastale situacije imali smo problema oko isporuke cijevi iz Makedonije. Imajući u vidu da ,,Bemaks“ poštuje sva pravila i odluke koje je sprovela Vlada Crne Gore, smanjili smo broj radnika na gradilištu kako bi se ispoštovala predviđena socijalna distanca. Bez obzira na sve poteškoće radovi idu predviđenom dinamikom. Rok za završetak posla je kraj maja ove godine. On će biti ispoštovan. Trudićemo se da radove završimo i prije planiranog roka – poručili su iz ,,Bemaksa“

Radovi će se odvijati bez zatvaranja saobraćaja

Iz kompanije ,,Bemaks“, koja izvodi radove, navode da su zbog aktuelne situacije imali problema sa isporukom cijevi iz Makedonije. Uprkos tome, naglašavaju, posao će biti završen u planiranom roku ili i prije toga - krajem maja.

Na asfaltiranoj (lijevoj) strani bulevara nesmetano se odvija dvosmjerni saobraćaj. Iz kompanije ,,Bemaks“ kažu da je na toj strani ostalo da se uradi završni, habajući sloj asfalta i saobraćajna signalizacija.

- Zbog preostalih radova neće biti potrebno zatvarati saobraćaj na predmetnoj dionici puta – poručili su iz ,,Bemaksa“.

RADOVI

Do sada je završena lijeva strana bulevara (gledano iz pravca Podgorice), gdje su i urađena dva sloja BNS22 kolovozne kosntrukcije, tako da se saobraćaj tom dionicom odvija nesmetano u oba pravca.

- Na ovoj strani ostao je završni habajući sloj asfalta, koji će biti odrađen na kraju svih radova kako bi se izveo u potrebnom kvalitetu i bez prekida. Na desnoj strani bulevara u toku su završni radovi na atmosferskoj kanalizaciji i vodovodu, kao i radovi na kolovoznoj konstrukciji i priprema za asfaltiranje – navode iz ,,Bemaksa“.

Zbog aktuelne situacije, navode, imali su problema sa isporukama cijevi iz Makedonije.

i rok za završetak radova biće ispoštovan.

Trudićemo se da radove završimo i prije planiranog roka – poručuju iz kompanije ,,Bemaks“.

ULAGANJA

POŠTUJUĆI MJERE VLADE ISPOŠTOVAĆE ROKOVE: Radovi na desnoj strani bulevara

- Imajući u vidu da ,,Bemaks“ poštuje sva pravila i odluke koje je sprovela Vlada Crne Gore, s tim u vezi smanjili

smo broj radnika na gradilištu kako bi se ispoštovala predviđena socijalna distanca. Bez obzira na sve poteškoće rado-

Ekipe Komunalnih usluga angažovane na više lokacija u gradu

Saniraju svjetiljke i stubove javne rasvjete

Zamjena rasvjete u Zeti

ISKLJUČENJA STRUJE Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - od 8 do 15 sati: Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ledine, Lopari, Rozdec, Rudine, Nikmaraš, Stjepovo, Benkaj, Poprat, karaula Poprat i repetitor Zatrijebač; Emila Zole, CASNO-a, Viktora Igoa, Vuka Mandušića, Rusa Radulovića, Lička, Đure Daničića, H. P. Branka Deletića i ulica 18. jula.

U okviru investicionog održavanja javne rasvjete ekipe gradskog preduzeća Komunalne usluge izvode radove na više lokacija na teritoriji glavnog grada.

Kako je u njihovoj nadležnosti i opština u okviru glavnog grada – Golubovci, podgorički komunalci na području sela Mataguži i Vukovci do sada su ugradili 47 svjetiljki i oko dva kilometra mreže javne rasvjete. Iz Komunalnih usluga je najavljeno da će radovi biti nastavljeni i narednih dana, u skladu sa planom i iskazanim potrebama građana.

Takođe, u isto vrijeme, u okviru tekućeg održavanja, ekipe ovog privrednog društva nastavljaju sa akcijom čišćenja stubova javne rasvjete i svjetlosne signalizacije. Osim gradskih mostova, ekipe rade i u Ulici 2. crnogorskog bataljona.

Osim ovih radova, radnici Komunalnih usluga privode kraju popravku dotrajale javne rasvjete na parkingu iza vojne zgrade u Ulici bratstva i jedinstva, gdje je ugrađeno 18 novih svjetiljki i sanirani svi postojeći stubovi javne rasvjete. H. P.

Oblačno, do 18 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno oblačno, povremeno kiša, uz moguć kratkotrajan pljusak praćen grmljavinom.Vjetar povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha 14, najviša dnevna 18 stepeni.

H. P.

vi idu predviđenom dinamikom. Rok za završetak posla je kraj maja ove godine. Radovi idu planiranom dinamikom

Izgradnji bulevara Podgorica – Tuzi (II faza), od skretanja za stočnu pijacu do mosta preko rijeke Cijevne, počeli su krajem novembra prošle godine. Dužina saobraćajnice koja je predmet ugovora je 1.600 metara. Ona će imati četiri saobraćajne strake, po dvije za svaki smjer vožnje i razdjelni pojas između kolovoza širine četiri metra.

- Širina jedne saobraćajne trake je tri i po metra. Ugovorom su predviđeni radovi na izgradnji vodovoda, atmosferske kanalizacije, TK kanalizacije i javne rasvjete – podjećaju iz ,,Bemaksa“, uz napomenu da ovim ugovorom nije planirana izgradnja trotoara.

Vrijednost ugovorenih radova je 2.193.000 eura, sa PDV-om.

Iz kompanije ,,Bemaks“ dodaju da su od investitora, Uprave za saobraćaj, dobili informaciju da je planiran nastavak izgradnje bulevara - od kružnog toka kod vatrogasnog doma do skretanja za stočnu pijacu, što čini prvu fazu bulevara.

I. MIROVIĆ

Izvještaj Evropske agencije za zaštitu životne sredine

Na zapadnom Balkanu kartu buke ima samo Podgorica Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) nedavno je objavila izvještaj „Buka u životnoj sredini u Evropi – 2020“, koji predstavlja sveobuhvatan pregled i analizu buke u životnoj sredini u Evropi, pregled svih mjera preduzetih u cilju upravljanja i smanjenja buke u životnoj sredini i pregled ispunjenih obaveza utvrđenih Direktivom o procjeni i upravljanju bukom iz životne sredine.

U Izvještaju koji obuhvata 32 zemlje članice i šest zemalja saradnica Evropske agencije za životnu sredinu navodi se da je Crna Gora jedina zemlja

saradnica iz regiona zapadnog Balkana koja je izradila Stratešku kartu buke za glavni grad.

- Glavni grad je u septembru 2018. usvojio Stratešku kartu buke za teritoriju glavnog grada, a budući da je usvojena 2018. obuhvatila je i opštine u okviru glavnog grada - Golubovci i Tuzi, sa ciljem dobijanja podataka o nivoima buke, uključujući prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti, kao i o broju ljudi izloženih buci na određenom području.

Područje za koje je izrađena Strateška karta buke obuhvata urbani dio glavnog grada Podgorice (8584,9 hektara), opštine u okviru glavnog grada

Moguće posljedice po zdravlje Prema Vodiču Evropske agencije za životnu sredinu, u Strateškoj karti se ističe da je buka zvuk koji uzrokuje poremećaj, nelagodu ili narušava zdravlje.

- Ako je određena populacija izložena znatnoj buci, mnogi pripradnici te populacije će, kao reakciju na taj nadražaj, razviti negativna osjećanja.

U okviru dijela izloženog stanovništva može doći do pojave stresa, promjene u kvalitetu sna, kao i do drugih bioloških i biofizičkih pro-

mjena. Ove promjene mogu da dovedu do povećanja faktora rizika, kao što je krvni pritisak. Za relativno mali dio populacije ti faktori se mogu da se razviju u kliničke simptome poput nesanice i kardiovaskularnih bolesti koje, moge dovesti čak i do povećanja stope smrtnosti. Ugroženost je emocionalno stanje povezano sa osećanjem neprijatnosti, bijesa, depresije i bespomoćnosti – piše u dokumentu.

- Golubovci (1805,3 hektara) i opštine Tuzi (909,3 hektara) – navedeno je iz Glavnog grada.

U izvještaju se navodi da je dnevnoj buci od saobraćaja koja prelazi nivo od 55 decibela izloženo 132.500 stanovnika, odnosno 71 odsto stanovništva, dok je u noćnim satima, kada se nivo buke mjeri na više od 50 decibela, taj broj 117.200 (63 odsto).

U izvještaju Evropske agecije za zaštitu životne sredine konstatovano je da je Glavni grad u cilju adekvatnog upravljanja bukom usvojio i Akcioni plan za zaštitu od buke u životnoj sredini, koji će doprinijeti boljoj zaštiti ljudi od buke koja potiče iz životne sredine. Strateška karta buke i Akcioni plan izrađeni su u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim aktima koji regulišu ovu oblast.

Nj. B.

20 Stav Piše: dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER

O

tkaz ugovora o radu na inicijativu poslodavca proizlazi iz slobode preduzetništva, koju Ustav Crne Gore garantuje u članu 59.

Međutim, ova sloboda nije apsolutna, već podliježe ograničenjima, a u cilju zaštite zapošljenog kao ekonomski slabije strane u radnom odnosu.

Rješenja sadržana u ZOR-u usaglašena su s Konvencijom Međunarodne organizacije rada br.158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca.

U tom smislu, u članu 4 Konvencije se navodi da radni odnos zapošljenog ne može prestati ukoliko ne postoji valjan razlog, koji se može odnositi na tri situacije: 1) sposobnost zapošljenog, 2) ponašanje zapošljenog ili 3 ) o p e ra t ivn e p o t re b e privrednog društva, ustanove ili službe.

Kod kolektivnog otpuštanja razlozi za otkazivanje ugovora o radu nijesu vezani za krivicu zapošljenog/zapošljenih ili za njegov/njihov doprinos na radu, već su u pitanju „poslovni razlozi“.

JAVNOST POSTUPKA

S tim u vezi, potrebno je ukazati na nekoliko pravnih aspekata koji karakterišu kolektivno otpuštanje, a koji utiču na transparentnost postupka otkazivanja ugovora o radu: - Prvi je kvantitativni aspekt, koji se odnosi na minimalni broj zapošljenih za čijim radom je prestala potreba kod poslodavca. Taj broj je Zakonom o radu utvrđen na 20 zapošljenih, bez obzira na ukupan broj zapošljenih kod poslodavca.

- Drugi je temporalni aspekt, koji se tiče perioda u kojem će se sprovesti postupak kolektivnog otpuštanja i taj period iznosi 90 dana.

- Treći i najvažniji aspekt se tiče uloge sindikata, odnosno zapošljenih ili predstavnika zapošljenih ukoliko kod poslodavca nije organizovan sindikat, u postupku kolektivnog otpuštanja - kroz obavezu poslodavca da informiše i konsultuje sindikat, odnosno zapošljene ili predstavnike zapošljenih. Pri tome, treba napomenuti da se u konkretnom slučaju obaveza poslodavca jednako odnosi na svaki sindikat (koji je organizovan kod tog poslodavca) koji je upisan u registar sindikanih organizacija, nezavisno od toga da li je reprezentativan.

DOSTAVA INFORMACIJA

U skladu s članom 167, poslodavac ima obavezu da najprije informiše sindikat o planiranom otpuštanju zapošljenih i da mu s tim u vezi dostavi sve potrebne informacije, prije

Poslodavac ima obavezu da najprije informiše sindikat o planiranom otpuštanju zapošljenih i da mu s tim u vezi dostavi sve potrebne informacije, prije donošenja odluke o kolektivnom otpuštanju

Utorak, 21. april 2020.

POD LUPOM: Zakon o radu

Kolektivno otpušta donošenja odluke o kolektivnom otpuštanju (npr.nakon što pripremi nacrt plana za kolektivno otpuštanje, isti će dostaviti sindikatu, odnosno predstavnicima zapošljenih).

To podrazumijeva dostavljanje sveobuhvatnih informacija koje su taksativno navedene u članu 167 stav 2, i to: 1) Razloge za prestanak potrebe za radom zapošljenih.

To mogu biti: ekonomski razlozi (npr. ekonomske poteškoće s kojima se suočava poslodavac, koje ne moraju biti direktno vezane za poslovne poteze poslodavca, ali dovode do stvarnih ili predviđenih gubitaka ili kad postoji trajno smanjenje nivoa redovnih prihoda ili prodaje); organizacioni razlozi (npr. pomjene u organizacionom smislu, kada nastupe promjene u sistemu i metodama rada ili u načinu organizacije proizvodnje koje podrazumijevaju smanjenje obima poslova, a samim tim i broja izvršilaca, što podrazumijeva i izmjene akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, na način što se neka radna mjesta ili organizacione jedinice kod poslodavca ukidaju ili se smanjuje broj zapošljenih na određenim radnim mjestima), tehnološki razlozi (npr. uvođenje novih tehnologija, promjene u metodama rada ili drugi razlozi koji imaju za cilj povećanje konkurentnosti poslodavca i unapređenje metoda poslovanja), proizvodni razlozi (kada nastupe promjene u potražnji proizvoda ili usluga koje poslodavac namjerava da plasira na tržište) ili slični razlozi.

Postojanje objektivnih razloga za otkaz, koji nijesu vezani za ličnost zapošljenog je jedan od uslova za zakonitost prestanka radnog odnosa; 2) Broj ukupno zapošljenih (to podrazumijeva sve zapošljene, nezavisno od toga da li imaju zaključen ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme i bez obzira da li su u radnom odnosu s punim ili s nepunim radnim vremenom); 3) Kriterijume za utvrđivanje zapošljenih za čijim radom bi mogla prestati potreba. Informisanje sindikata, odnosno predstavnika zapošljenih o navedenim kriterijumima ima za cilj da postupak utvrđivanja zapošljenih za čijim radom prestaje potreba bude u potpunosti objektivan. Ipak, zakon ne precizira koji su to kriterijumi na osnovu kojih će se utvrditi zapošljeni za čijim radom je prestala potreba, kao ni način bodovanja pojedinih kriterijuma, već odluku o tome prepušta poslodavcu, s tim što u stavu 5 ovoga člana upućuje da oni ne mogu da budu u suprotnosti s odredbama ovog zakona koje se odnose na zabranu diskriminacije zapošljenih.

Poslodavac kriterijume (i način bodovanja pojedinih kriterijuma) može predviđeti u nacrtu plana za rješavanje statusa zapošljenih za čijim je

Sloboda poslodavca da otkaže ugovore o radu podliježe brojnim ograničenjima, u cilju zaštite zapošljenog kao ekonomski slabije strane radom prestala potreba, a može i posebnim internim aktom predviđeti kriterijume koji će primjenjivati prilikom utvrđivanja zapošljenih za čijim radom je prestala potreba, koji bi bili primjenljivi u svim slučajevima prestanka potrebe za radom zapošljenih, nezavisno od njihovog broja.

Ipak, u ovom drugom slučaju - ako je u pitanju prestanak potrebe za radom za više od 20 zapošljenih - ti kriterijumi moraju biti predmet konsultovanja sa sindikatom, odnosno zapošljenima ili predstavnikom zapošljenih, ako kod poslodavca nije organizovan sindikat.

4) Broj zapošljenih za čijim radom bi mogla prestati potreba, kao i podatke o njihovom radnom mjestu i poslovima koje obavljaju za čijim radom bi mogla prestati potreba. Pri tome, broj zapošljenih za čijim bi radom mogla prestati potreba mora biti u skladu sa zakonom propisanim minimumom (najmanje 20 zapošljenih), a podaci o radnom mjestu i poslovima koje obavljaju proizilaze iz akta o sistematizaciji. Čini se da je zbog toga ova informacija od velikog značaja u slučaju utvrđivanja opravdanog otkaza, jer radna mjesta i opis poslova koje obavljaju zapošljeni za čijim radom je prestala potreba moraju biti direktno povezani s razlozima za prestanak potrebe za njihovim radom; 5) Kriterijumi za izračunavanje visine otpremnine. Ovi kriterijumi su utvrđeni u članu 162 ZOR-a i odnose se na godine provedene u radnom odnosu kod poslodavca. Osim toga, kolektivnim ugovorom mogu biti utvrđeni i povoljniji kriterijumi za utvrđivanje otpremnine.

6) Mjere koje je poslodavac preuzeo radi zbrinjavanja zapošljenih za čijim radom bi mogla prestati potreba: raspored na druge poslove kod istog poslodavca u stepenu stručne spreme zapošljenog; raspored kod drugog poslodavca u kvalifikaciji nivoa obrazovanja odnosnoj stručnoj kvalifikaciji obrazovanja zapošljenog, uz njegovu saglasnost; stručno osposobljavanje, prekvalifikacija ili

dokvalifikacija za rad na drugo radno mjesto kod istog ili drugog poslodavca i druge mjere u skladu s kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Pri tome, pravne alternative koje su predviđene u član u 16 7, st av 2, t a č ka 6 predstavljaju mogućnost, koju poslodavac treba da iskoristi ukoliko objektivno za to ima uslova. Ovu „mogućnost“ treba tumačiti na sljedeći način: npr. ako poslodavac ima slobodno radno mjesto na koje bi mogao rasporediti zapošljenog za čijim radom je prestala potreba (ako radno mjesto odgovara nivou kvalifikacija i radnoj sposobnosti zapošljenog), onda je poslodavac dužan da izvrši raspoređivanje zapošljenog, jer je otkaz ugovora o radu u ovom slučaju kranja mjera - koju poslodavac može da iskoristi ako nije u mogućnosti da zapošljenom obezbijedi ni jedno od prava (mjera) koja su navedena u ovoj odredbi.

Treba napomenuti da u slučaju spora u vezi s mogućnošću ostvarivanje neke od mjera koje su predviđene u ovoj odredbi, sud ne može da se upušta u ocjenu cjelishodnosti mjera poslodavca preduzetih u cilju zbrinjavanja zapošljenih za čijim je radom restala potreba, a teret dokazivanja činjenice da je poslodavac imao mogućnost da zapošljenog rasporedi na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i

radnoj sposobnosti je na zapošljenom.

S druge strane, ukoliko je zapošljeni odbio neko od prava koje mu je poslodavac ponudio u cilju rješavanja radnopravnog statusa (npr. ako zapošljeni odbije odgovarajuće raspoređivanje na drugo radno mjesto ili kod drugog poslodavca), poslodavac mu može otkazati ugovor o radu, bez obaveze isplate otpremnine.

KONSULTACIJE

Nakon dostavljanja navedenih informacija slijedi faza konsultovanja sa sindikatom, odnosno predstavnicima zapošljenih. S praktičnog aspekta, najjednostavnije je da sve navedene informacije budu sadržane u nacrtu programa za ostvarivanje prava zapošljenih za čijim je radom prestala potreba. Na taj način, nacrt programa predstavlja osnov za sljedeću fazu – fazu konsultovanja, u okviru koje bi sindikat, odnosno predstavnici zapošljenih dostavljali poslodavcu svoja mišljenja i prijedloge.

Dakle, važno je napomenuti da se informisanje, a potom konsultovanje sa sindikatom, odnosno predstavnicima zapošljenih vrši na inicijativu poslodavca, koji je dužan da zatraži mišljenje sindikata najkasnije 90 dana prije dana planiranog otpuštanja, dok sama faza konsultovanja ne može biti kraća od 30 dana (u okviru prethodno navedenog roka od 90 dana najmanje 30

dana mora biti opredijeljeno za postupak konsultovanja).

U toku faze konsultovanja podrazumijeva se aktivna uloga sindikata, odnosno zapošljenih i predstavnika zapošljenih, kroz dijalog s poslodavcam, koji ima za cilj da se spriječi prestanak potrebe za radom zapošljenih ili da se ublaže njegove posljedice (kroz raspoređivanje zapošljenih na drugo radno mjesto, kod drugog poslodavca, njihovu prekvalifikaciju i dokvalifikaciju).

U tu svrhu, sindikat odnosno predstavnik zapošljenih u toku konsultovanja dostavlja mišljenja i prijedloge, bilo usmeno na sastancima s poslodavcem ili u pisanoj formi.

Odnos poslodavca prema dostavljenim mišljenima i prijedlozima sindikata, odnosno zapošljenih ili predstavnika zapošljenih je jasno preciziran i podrazmijeva njegovu obavezu da u odnosu na svaki prijedlog dostavi pisano obrazloženje (nezavisno od toga da li je prijedlog prihvaćen ili nije). Ova obaveza se, naravno, odnosi samo na prijedloge koji imaju za cilj sprečavanje ili ublažavanje posljedica prestanka potrebe za radom.

Cilj procesa konsultovanja jeste postizanje sporazuma između poslodavca i sindikata, odnosno zapošljenih i predstavnika zapošljenih.

SPORAZUM

Međutim, postizanje sporazuma nije definisano kao im-

Stav

Utorak, 21. april 2020.

anje

predstavnicima zapošljenih prije otpočinjanja procesa konsultovanja, dužan je da Zavodu za zapošljavanje dostavi i informacije o trajanju perioda konsultovanja, rezultate konsultovanja, pisanu izjavu sindikata, ako mu je dostavljena).

Pri tome, treba napomenuti, da iako se to eksplicitno ne navodi u stavu 6 ovog člana, informacija koja se dostavlja Zavodu za zapošljavanje treba da sadrži i imena zapošljenih kojima će prestati radni odnos zbog prestanka potrebe za radom. Osim toga, poslodavac ima obavezu da kopiju navedenog obavještenja dostavi sindikatu, koji ima pravo da Zavodu za zapošljavanje dostavi svoje primjedbe i prijedloge u odnosu kako na informacije koje je poslodavac dostavio njima prije otpočinjanja postupka konsultovanja, tako i u odnosu na informacije o rezultatima konsultovanja koje je poslodavac dostavio Zavodu za zapošljavanje. Treba napomenuti da, shodno rješenjima koja su sadržana u ZOR-u, nepoštovanje obaveza poslodavca koje se odnose na informisanje i konsultovanje u vezi s kolektivnim otpuštanjem, predstavljala bi bitnu povredu postupka kolektivnog otpuštanja, što bi za posljedicu imalo nezakonitost svakog pojedinačog rješenja o otkazu ugovora o radu.

SARADNJA SA ZAVODOM

Otkaz ugovora o radu koji je uslovljen objektivnim potrebama procesa rada je krajnje sredstvo koje poslodavac može da iskoristi - ukoliko nije u mogućnosti da obezbijedi nijedno od prava iz člana 167, stav 2, tačka 6 ZOR-a perativ, tako da ako do sporazuma ne dođe, smatraće se da je poslodavac ispunio svoju obavezu u pogledu sprovođenja postupka konsultovanja, tako da odsustvo sporazuma ne može uticati na zakonitost prestanka radnog odnosa zapošljenih u ovom slučaju. Četvrti aspekt se tiče uloge Zavoda za zapošljavanje u postupku prije otkazivanja ugovora o radu.

U tom smislu, u stavu 6 ovog člana je predviđena obaveza poslodavca da o sprovedenom postupku konsultovanja detaljno obavijesti Zavod za zapošljavanje, odnosno da mu dostavi sve informacije koje su taksativno navedene u stavu 6 (pored informacija koje je već dostavio sindikatu, odnosno zapošljenima i

Informisanje Zavoda za zapošljavanje o rezultatima procesa konsultovanja mora da prethodi donošenju odluke o prestanku potrebe za radom zapošljenih. U tom smislu, precizirano je da poslodavac ne može donijeti odluku o prestanku radnog odnosa prije isteka roka od 30 dana, od dana dostavljanja obavještenja Zavod za zapošljavanje o rezultatima sprovedenog postupka konsultovanja.

Cilj ove odredbe je da Zavod za zapošljavanje u roku od 30 dana pokuša da obezbijedi neku od mjera za zbrinjavanje zapošljenih za čijim radom je prestala potreba: raspored na druge poslove kod istog poslodavca u stepenu stručne spreme zapošljenog; raspored kod drugog poslodavca u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosnoj stručnoj kvalifikaciji obrazovanja zapošljenog, uz njegovu saglasnost; stručno osposobljavanje, prekvalifikacija ili dokvalifikacija za rad na drugom radnom mjestu kod istog ili drugog poslodavca i druge mjere u skladu s kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.

PRODUŽAVANJE ROKA

Usklađivanje s Direktivom 98/59/EZ o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje rezultiralo je i novim rješenjem koje predviđa značajna ovlašćenja Zavoda za zapošljavanje.

Naime, predviđena je mogućnost da Zavod za zapošljavanje produži, odnosno odloži rok za otkazivanje ugovora o radu za sve ili za pojedine zapošljene. Zavod za zapošljavanje to može uraditi ako su ispunjeni sljedeći uslovi: 1) ako se problemi koji se odnose na kolektivno otpuštanje ne mogu riješiti u roku od 30 dana, odnosno ako je izvjesno da u dodatnom roku

Zavod za zapošljavanje može pružiti pomoć zapošljenima ili dijelu zapošljenih, da ne dođe do prestanka radnog odnosa, kroz obezbjeđivanje jedne od mjera za njihovo zbrinjavanje (raspoređivanje kod drugog poslodavca, stručno osposobljavanje, prekvalifikacija ili dokvalifikacija za rad na drugom radnom mjestu kod istog ili drugog poslodavca); 2) privremena suspenzija kolektivnog otpuštanja se može se desiti samo ako Zavod za zapošljavanje to naloži poslodavcu u pisanoj formi, najkasnije 30 dana od dana dobijanja informacije o rezultatima konsultovanja od strane poslodavca.

U Zakonu o radu se predviđa izuzetak od obaveze sprovođenja postupka konsultovanja, a predviđen je u slučajevima da je prestala potreba za radom za manje od 20 zapošljenih kod poslodavca. U tom slučaju postoji samo obaveza informisanja zapošljenog i sindikata kod poslodavca (obaveza se odnosi na svaki sindikat koji je organizovan kod poslodavca, nezavisno od toga da li je sindikat reprezentativan i nezavisno od toga da li je zapošljeni član toga sindikata).

U ovom slučaju je predviđen i značajno kraći rok za informisanje i on iznosi najmanje pet dana (kalendarskih) prije donošenja odluke o prestanku radnog odnosa, a nije predviđena ni obaveza informisanja predstavnika zapošljenih ako kod poslodavca nije organizovan sindikat.

OBAVJEŠTAVANJE

Međutim, treba naglasiti da bez obzira što poslodavac u ovom slučaju nema obavezu da donosi program rješavanja statusa zapošljenih za čijim radom je prestala potreb a , s a d r ž i n a n ave d e n e odredbe ukazuje da je u pitanju norma imperativne prirode, tako da je informisanje sindikata uslov za zakonitost rješenja o prestanku radnog odnosa.

Obavještenje koje poslodavac dostavlja zapošljenom i sindikatu mora da sadrži tri bitne informacije: razloge za prestanak radnog odnosa (u tom dijelu informacija bi trebala da bude identična, kao i u slučaju člana 167, stav 2, tačka 1 ZOR-a); broj i strukturu zapošljenih za čijim je radom prestala potreba (broj, kako je već navedeno, mora biti manji od 20 zapošljenih, a u pogledu strukture zapošljenih informacija bi trebala da obuhvati podatke o njihovim radnim mjestima, radnom stažu, i sl.), kao i kriterijume za utvrđivanje zapošljenih za čijim radom je prestala potreba (ova informacija je bitna ukoliko se smanjuje broj izvršilaca na radnom mjestu).

U tom smislu, posebno je važno naglasiti značaj kriterijuma za utvrđivanje zapošljenih za čijim radom je prestala potreba, jer oni imaju za cilj da se spriječi diskriminacija zapošljenih i obezbijedi objektivnost u odlučivanju poslodavca. Osim toga, potrebno je naglasiti da uslov za zakonitost rješenje o otkazu ugovora o radu je da zapošljeni bude obaviješten - što znači da mu je obavještenje uredno uručeno.

RJEŠENJE O OTKAZU

Otkaz ugovora o radu koji je uslovljen objektivnim potre-

bama procesa rada je krajnje sredstvo koje poslodavac može da iskoristi - ukoliko nije u mogućnosti da obezbijedi ni jedno od prava iz člana 167, stav 2, tačka 6 ZOR-a. Pri tome, važno je napomenuti da u rješenju o otkazu ugovora o radu poslodavac mora da obrazloži uticaj ekonomskih, tehnoloških, organizacionih ili drugih razloga na otkaz ugovora o radu.

Dakle, nije dovoljno ukazati na postojanje navedenih razloga, već je neophodno obrazložiti na koji način su ti razlozi uzrokovali prestanak potrebe za radom zapošljenog.

U slučaju otkazivanja ugovora o radu zbog prestanka potrebe za radom, zapošljeni ostvaruje pravo na jednokratnu novčanu naknadu u vidu otpremnine.

Iznos otpremnine zavisi od radnog vremena koje je zapošljeni proveo u radnom odnosu kod poslodavca: u visini od najmanje 1/3 njegove mjesečne prośečne zarade u neto iznosu u prethodnom polugodištu za svaku godinu rada kod tog poslodavca, odnosno 1/3 mjesečne prośečne neto zarade u Crnoj Gori, ako je to povoljnije za zapošljenog. Međutim, pravo na otpremninu u skladu sa stavom 2 ovog člana imaju samo zapošljeni koji su prije prestanka radnog odnosa kod poslodavca bili u radnom odnosu najmanje 18 mjeseci.

Pri tome, pod vremenom provedenim na radu kod poslodavca podrazumijeva se i vrijeme koje je zapošljeni bio u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika, ukoliko je došlo do statusnih promjena, koje su regulisane članom 108 ZOR-a.

Znatno povoljniji status u slučaju otkazivanja radnog odnosa imaju lica s invaliditetom. Pri tome, važno je napomenuti da (za razliku od ranije važećih rješenja) pravo na veći iznos otpremnine ostvaruju ona lica s invaliditetom kojima se otkazuje ugovor o radu po ovom osnovu samo ako su ispunjena dva uslova: 1) da im je utvrđen invaliditet od najmanje 50% i 2) da je invaliditet nastao nakon zasnivanja radnog odnosa kod tog poslodavca Osim toga, iznos otpremnine zavisiće od toga da li je do invaliditeta došlo na radu ili u vezi s radom ili van rada. Tako, ako je uzrok invaliditeta povreda na radu ili profesionalna bolest, imaće pravo na otpremninu u iznosu od 36 prośečnih zarada u neto izosu, a ako je invaliditet uzrokovan povredom van rada ili bolešću imaće pravo na otpremninu u iznosu od 12 prośečnih neto zarada. Pri t o m e, k a o o s n o v i c a z a obračun otpremnine uzima se ili njegova prośečna zarada ili prośečna zarada kod poslodavca - što je povoljnije za zapošljenog. Status lica s invaliditetom utvrđuje se u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom („Sl. list CG“, br.

49/2008, 73/2010, 39/2011 i 55/2016).

Važno je istaknuti da odbijanje prijema otpremnine od strane zapošljenog ne može biti razlog za nezakonitost odluke o prestanku radnog odnosa, jer do neisplaćivanja otpremnine nije došlo krivicom poslodavca.

21

Reakcija na članak Nikole Malovića u srpskom nedjeljniku Pečat

Piše: Milan Šćekić

Primorsko sanjarenje Povodom 75 godina od ujedinjenja Crne Gore i Boke, u nedjeljniku ,,Pečat“ objavljen je članak književnika i publiciste Nikole Malovića ,,Pravi naziv države: Crna Gora i Boka Kotorska“. U članku se navodi da su Crna Gora i Boka prije 1945. bile samo godinu u političkoj zajednici (1813-1814), da se Crna Gora 1813. pripojila Boki kao ,,država bez puteva, škole i ikakve privrede pripojila razvijenoj pomoračkoj, zanatskoj, trgovačkoj i edukativnoj Boki“, da je ujedinjenje 1918. izvršeno ,,na pravno valjan način“, da na Plenumu narodnooslobodilačkog odbora bokokotorskog sreza 8. aprila 1945. nijesu prisustvovali ,,demokratski izabrani predstavnici Boke“, da je Blažo Jovanović kao viši oficir UDBE (!) tražio da se pod tačkom razno na Plenumu donese odluka o ukidanju Boke Kotorske, da je odluka o pripajanju Boke donijeta ,,naprečac“, da Crna Gora prema Boki gaji kolonijalnu svijest... Nažalost, izuzev tvrdnje da je Boka Kotorska 1813. u privrednom, kulturnom i prosvjetnom smislu bila razvijenija od Crne Gore, svi ostali navodi su apsolutno neistiniti.

Narativ da je Boka prije 1945. bila samo godinu u zajednici sa Crnom Gorom, održiv je samo ako se zanemari srednji vijek. Upravo je u Kotoru bila prijestonica i dvor kralja Mihaila Vojislavljevića, a Balšići su izuzev ovog grada držali sve gradove u primorju. Kada je riječ o ujedinjenju 1945. naravno da na tobožnjem plenumu nijesu prisustvovali ,,demokratski izabrani predstavnici Boke“, jer u ratu se ne praktikuje održavanje izbora. Maloviću naravno ne smeta što demokratskih izbora nije bilo ni 1813, ni 1918. godine.

Neistina je i ,,stupidna“ Malovićeva tvrdnja da je Blažo Jovanović aprila 1945. bio viši oficir UDBE, jer je on nikada nije bio oficir bilo koje službe bezbjednosti, a pogotovo UDBE, koja je formirana 1946. godine. Neistinita je i Malovićeva tvrdnja da je do navodnog ujedinjenja Crne Gore i Boke došlo aprila 1945. godine. Odluka o ujedinjenju Crne Gore i Boke donijeta je na Trećem zasijedanju ZAVNO-a Crne Gore i Boke održanom u Kolašinu 14. jula 1944. godine, kada je ovo narodno predstavničko tijelo preraslo u CASNO. Shodno tome, u članu 1 ove odluke se navodi da: ,,Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke pretvara se u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja“. Dakle, odluka o ujedinjenju Crne Gore i Boke nije donijeta ,,naprečac“, već osam mjeseci prije Plenuma narodooslobodilačkog odbora bokokotorskog sreza, na kojoj je ova odluka i formalno-pravno usvojena. To potvrđuje i najbolji poznavalac ove problematike, akademik Zoran Lakić, koji u svojoj knjizi ,,Narodna vlast u Crnoj Gori 1941-1945“ (Titograd, 1981, str. 506) navodi da odluku o ujedinjenju Crne Gore i Boke ,,treba smatrati stavom njenih predstavnika na Trećem zasijedanju CASNO-a da pod Crnom Gorom podrazumijevaju i Boku, odnosno da je Boka integralni dio Crne Gore i kao takva bez potrebe za nekim posebnim statusom u sastavu Crne Gore.“ A da Blažo Jovanović nije vršio nikakav pritisak da se donese takva odluka, svjedoči upravo Zapisnik sa Plenuma bokokotorskog sreza, u kome pod tačkom razno piše da: ,,Drug Blažo Jovanović izlaže, da će se dana 15. aprila 1945. održati četvrto zasijedanje Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja i da će se na tom zasijedanju raspravljati o pitanju mijenjanja naziva u Crnogorsku skupštinu. Time bi se Boka smatrala pripojenom Crnoj Gori i postavlja pitanje pred plenum da li je plenum sreza Boke – protivnog mišljenja.“ Nedjelju dana kasnije, prvom poslijeratnom predsjedniku crnogorske Vlade ostalo je samo da konstatuje: ,,da se ovih dana izjasnio i narod Boke preko svojih predstavnika, da ostaje u sastavu federalne Crne Gore“. I to jednoglasno. Malovićev tekst zato se može smatrati samo još jednim pokušajem da se savremena Crna Gora predstavi državom koja je stvorena nasilnim pripajanjem teritorija koje joj ne pripadaju, a ne državom koja je samo vratila sebi teritorije koje su joj velike sile okupirale.

22

Feljton

Utorak, 21. april 2020.

18.

CRNOGORSKO ISELJENIŠTVO U KONTEKSTU DJELOVANJA MATICE ISELJENIKA CRNE GORE (1962–1994)

Još 1985. zatraženo da se prenesu kosti kralja Nikole na Cetinje Piše: Mr sc. Ivan JOVOVIĆ Isto tako, zahvaljujući finansijskoj podršci republičkih organa, Matica iseljenika Crne Gore ostvarivala je dobru saradnju sa kulturno–umjetničkim društvima iz Crne Gore, što je bio jedan od preduslova za organizovanje kvalitetnih programa, a koji su imali za cilj direktno upoznavanje ljudi iz matice i iseljeništva. KUD „Kanjoš“ iz Budve, „Stara Varoš“ iz Titograda, „Malesija“ iz Titograda, „Njegoš“ sa Cetinja, „Sloga“ iz Đenovića gostovala su, odnosno, imala turneje po zemljama Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope, ali su istovremeno imala obavezu da dočekaju i obezbijede smještaj članovima folklornih sekcija naših iseljeničkih klubova, prilikom njihovih boravaka u Crnoj Gori.

Tako je, na primjer, KUD „Njegoš“ sa Cetinja bio gost 1985. godine iseljeničkom društvu „Besa“ iz Detroita, a godinu dana kasnije članovi folkorne sekcije „Bese“ bili su gosti KUD „Njegoš“ sa Cetinja.

Najznačajnija djelatnost Matice iseljenika Crne Gore predstavljalo je njeno učešće u organizaciji manifestacije „Susreta iseljenika iz Crne Gore“ sa područja Sjeverne Amerike. Inicijativa je potekla od iseljeničkih udruženja iz SAD i Kanade i vremenom dobila tradicionalna obilježja, s obzirom da je do 1998. godine održano četrnaest ovih Susreta. Na prvom festivalu iseljenika iz Crne Gore održanom u Detroitu od 4. do 6. novembra 1983. godine, učestvovale su gotovo sve iseljeničke organizacije sa ovog područja, društvo „Njegoš“ i „Besa“ iz Detroita, „Boka“ i „Crna Gora“ iz Čikaga, Crnogorsko–albansko udruženje iz Njujorka i „Crna Gora“ iz Toronta.

Sljedeći „Susreti“ su održani u oktobru 1984. godine u Čikagu, treći sredinom 1985. u Torontu, četvrti u Njujorku 1986., peti u Detroitu 1987., šesti u Čikagu 1988. godine. Ovi iseljenički skupovi su u osnovi imali za cilj da se naše, inače, razuđeno, iseljeništvo na američkom konti-

Detalj sa šestih Susreta u Čikagu 1988. godine, pjevači narodnih pjesama Drago Kovačević i Branka Šćepanović, glumac Slobodan Marunović i iseljenik Vlastimir Dubak

Mihailo Radojičić na turneji po Kanadi i SAD

Do 1998. godine održano je četrnaest Susreta iseljenika Crne Gore. Na prvom festivalu održanom u Detroitu od 4. do 6. novembra 1983. godine, učestvovale su gotovo sve iseljeničke organizacije sa tog područja, društva „Njegoš“ i „Besa“ iz Detroita, „Boka“ i „Crna Gora“ iz Čikaga, Crnogorsko–albansko udruženje iz Njujorka i „Crna Gora“ iz Toronta nentu međusobno bolje upozna, kao i da se prodube veze i saradnja sa matičnom državom, ali i približi ukupna baština zainteresovanim građanima SAD i Kanade. Glavna karakteristika ovih iseljeničkih manifestacija bila je njihova masovnost, kretala se od 500 do 1000 iseljenika.

Susretima iseljenika su prisustvovale različite delegacije.

Osim Matice iseljenika Crne Gore, republičkih funkcionera, diplomatsko–konzularnih predstavnika SFR Jugoslavije, jugoslovenskih iseljeničkih organizacija, na istim su bili prisutni predstavnici američkih i kanadskih vlasti. Tematika ovih skupova je unaprijed bila određena u koordinaciji Matice iseljenika Crne Gore i predstavnika iseljeničkih društava. Tako su Prvi susreti organizovani u povodu obilježavanja istorijskog jubileja, kada je održavana akademija u čast 170–godišnjice rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Drugi susreti bili su povod organizovanja tribine o društveno–ekonomskom razvoju SR Crne Gore i sl. Na njima su referate imale značajne ličnosti iz zemlje i iseljeništva,

Plaketa grada Detroita Matici iseljenika Crne Gore

Cvetko Lainović i Savo Rakočević na drugim Susretima u Čikagu 1984. godine

poput profesora Vladislava Tomovića, šefa katedre za sociologiju na univerzitetu S.Catharines u Ontariju, Kanada ili dr Đorđija Lopičića, konzula SFRJ u Čikagu.

Ujedno ovu manifestaciju pratile su izložbe eminentnih crnogorskih slikara, kako onih iz iseljeništva, Sava Radulovića, Sava Rakočevića, Arsa Ivanovića, tako i onih iz Crne Gore, koji su tim povodom imali priliku da izlažu u SAD-u, Nikola Gvozdenović, Cvetko Lainović, Velibor Radonjić i dr. Na susretima su veoma uspješne scenske nastupe imali Slobodan Marunović i Mihailo Radojičić - Šok. Na Trećim susretima nalazila se ekipa Radiotelevizije Titograd – u okviru jedne od ovih posjeta Rajko Cerović je snimio i dokumentarac o djeci naših iseljenika koja pohađaju dopunsku školu maternjeg jezika. Susreti su bili istovremeno prilika da se privredni subjekti iz Crne Gore predstave ne samo iseljeništvu već i inostranoj publici, zbog čega su organizovani promotivni štandovi u prostorijama gdje su

Grupa Crnogoraca na prvim Susretima 1983. u Detroitu

Prijem delegacije Matice iseljenika Crne Gore u gradskom vijeću Detroita, 1987. godina

se održavale manifestacije. Takođe, prezentovana je i izdavačka produkcija titogradske „Pobjede“ i cetinjskog „Oboda“.

Ipak, ovi susreti su dominantno bili posvećeni širokoj iseljeničkoj publici, što je odgovaralo socijalnoj profilaciji iseljeništva, s obzirom da su u kulturno– umjetničkom programu preovladavali izvođači izvorne narodne muzike, tadašnje estradne zvijezde novokomponovane muzike, kao i nastupi

Sljedeći Susreti iseljenika su održani u oktobru 1984. godine u Čikagu, treći sredinom 1985. u Torontu, četvrti u Njujorku 1986, peti u Detroitu 1987, šesti u Čikagu 1988. Ti su u osnovi imali za cilj da se naše iseljeništvo na američkom kontinentu međusobno bolje upozna, kao i da se prodube veze i saradnja sa matičnom državom

folklornih društava. Treba naglasiti da su svi djelovi programa ovih manifestacija u najvećoj mjeri bili usaglašeni sa programskim zadacima Matica iseljenika Crne Gore. Indikativno je da je na Trećim susretima 1985. godine zatraženo od vlasti u Jugoslaviji da se prenesu kosti kralja Nikole na Cetinje i da se podigne spomenik Petru I Petroviću Njegošu u Crnoj Gori, što je iznenadilo predstavnike Matice iseljenika Crne Gore.

Da su susreti iseljenika bili sve bolje organizovani svjedoči i službena posjeta delegacije Matice iseljenika Crne Gore Gradskom vijeću Detroita tokom Petih susreta održanih u Detroitu. Tom prilikom je predsjednica gradskog vijeća Detroita Irma Henderson uručila plaketu grada Detroita delegaciji Matice iseljenika.

Da su obaveze, ali i mogućnosti Matice iseljenika Crne Gore bile sve veće svjedoči i činjenica da je bila planirana kupovina objekta, na potencijalnim lokacijama u Njegoševoj, Vučedolskoj ili ulici Stanka Dragojevića u Titogradu, kuća starinskog tipa, sa desetak prostorija, koja bi predstavljala crnogorski iseljenički dom, kakvi su već postojali u drugim republikama. Po tom projektu, crnogorska iseljenička kuća trebalo je da ima nekoliko spavaćih soba, radne prostorije, prostorije za sastanke, kao i prostorije za arhivu iseljenika i muzejske predmete.

Izvršno vijeće SR Crne Gore bilo je već opredijelilo izvjesnu svotu novca u tu namjenu, ali dalja dešavanja oko statusa Matice iseljenika uticala su da ne dođe do realizacije ovog projekta.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. april 2020.

23

Mali oglasi UslUgE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 1 PREVOZ, preseljenje, odvoz nepotrebnih stvari. Tim momaka obučenih za montažu, demontažu, unošenje i iznošenje, špedicija, komplet usluge.

Tel. 069/646-969 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3

OBAVJEŠTENJE Doktorska disertacija MR VLADIMIRA ĐURIŠIĆA, saradnika u nastavi na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, pod naslovom „ORGANIZACIJA MARKETINGA U SAVREMENIM KOMPANIJAMA-ANALIZA PRIMJENE U CRNOJ GORI “ i Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije stavljaju se na uvid javnosti.

Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije podnijela je Komisija, u sastavu: -Prof. dr Nebojša Janićijević, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, mentor, -Prof. dr Božo Mihailović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, -Prof. dr Jasmina Ćetković, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Pregled doktorske disertacije i Izvještaja se može izvršiti u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore i Biblioteci Ekonomskog fakulteta, a primjedbe se mogu dostaviti Vijeću Ekonomskog fakulteta.

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 21. april 2020.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. april 2020.

Javljamo kumovima i prijateljima da je naša draga

25

Više nije sa nama

DERVIŠ – BELI SELHANOVIĆ

DESANKA Nikova VUJAČIĆ

preminula 17. aprila 2020. u 15.30 časova u 93. godini.

Sahrana je obavljena 18. aprila na seoskom groblju u Podgoru – Crmnica, samo u krugu porodice.

U sjećanju ćemo čuvati decenije našeg prijateljstva.

Počivaj u miru sa svojom Tanjom, uz najljepšu priču o ljubavi koju ste ispričali i ispjevali našoj Podgorici.

MLADEN i ZORICA VUKČEVIĆ Ožalošćena porodica: braća DUŠAN i ČEDOMIR, snahe OLGA i ROSA, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

833 Posljednji pozdrav našem dragom

831

BELOM SELHANOVIĆU od komšija: LAKUŠIĆA, PERAZIĆA i BOJOVIĆA

832 Dana 19. aprila 2020. godine, umro je u Londonu od posljedica korona virusa

RADOICA – RAJKO MITROVIĆ Dragi Rajko, tužni smo, kao i svi koji su te poznavali, što si na ovakav način izgubio posljednju bitku. Živio si tiho i neprimjetno, ali činio velika djela za širu porodicu, prijatelje, kumove, poznanike i sve koji su imali sreću da te u nekom trenu sretnu i upoznaju, da im podariš savjet, utjehu, utočište, dom i vjeru. Žalimo za tobom, dobri čovječe, žalimo što nijesi uspio da ostvariš svoje snove, da se vratiš u domovinu i tu nađeš svoj mir.

Nedostajaćeš nam...

804

Ožalošćeni: porodica pok. MILANA STANKOVIĆA i ostala rodbina

SJEĆANJE NA RODITELJE

19. 4. 2010 – 19. 4. 2020.

5. 9. 2003 – 19. 4. 2020.

DRAGUTIN

MILEVA BOŠKOVIĆ

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo vas od zaborava.

RANKO, BRANKO i RAJKA sa porodicama

834

26

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. april 2020.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Dana 18. aprila 2020. iznenada je preminuo u 77. godini naš dragi

Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове и познанике да је наш

DERVIŠU BELOM SELHANOVIĆU potpredsjedniku Društva prijatelja Podgorice

SLOBODAN Tiodorov PEROVIĆ

ВЕЛИША – ВЕШО Васов ПЕШИЋ

1944–2020.

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu najuže porodice, 19. aprila u 14 časova na groblju u Straševini.

Zahvaljujemo se svima koji su htjeli izraziti saučešće.

Ožalošćeni: supruga DESANKA, sinovi SRĐAN, GORAN i PREDRAG, kćerka GORDANA, sestra ANKA, sestrić MILOŠ, snahe NATALIJA, NEVENKA i DRAGANA, unučad, praunuče i ostala rodbina

изненада преминуо 16. априла 2020. у 54. години. Сахрана покојника обавиће се у кругу уже породице, 17. априла у 14. часова на градском гробљу у Беранама.

Tvojom smrću Društvo je izgubilo poštovanog i čestitog člana i prijatelja svih nas koji smo sa tobom radili.

Hvala ti na doprinosu koji si dao na afirmaciji ciljeva društva i za sve što si učinio za Podgoricu.

Tvoj lik i djelo sa ponosom ćemo čuvati od zaborava.

DRUŠTVO PRIJATELJA PODGORICE

Ожалошћени: супруга ВИНКА, синови ДАРКО и ДРАГАН, кћерка ДАНИЈЕЛА, брат МИЛОРАД, сестра МИЛАНКА, синовци, синовице, сестрићи, сестричне и остала бројна родбина

826 Posljednji pozdrav našem prijatelju

798

807 Posljednji pozdrav dragom ocu

DERVIŠ – BELI SELHANOVIĆ

VEŠO SLOBODANU PEROVIĆU

od sina PEĐE sa porodicom 808

Uzoru moj, moj putokazu i najplemenitija dušo. Bog mi je za oca dao tebe da spoznam šta je poštenje, požrtvovanost i skromnost, da poštujem sve ljude.

Ali prerano i bez najave si me ostavio i otišao tamo gdje si zauvijek mlad i srećan, a meni ostavio bol.

Hvala ti na svemu što si dao braći i meni i na podršci koju si samo ti znao da mi pružiš u najtežim momentima.

Zauvijek sam ponosna što nosim titulu tvoje ćerke.

Voli te do kraja života tvoja DANIJELA

Dragi striče

KIK BOKS SAVEZ CRNE GORE

815 Umro je naš prijatelj, dobar čovjek

802 Poslednji pozdrav mom dragom

DERVIŠ BELI SELHANOVIĆ SLOBODANE PEROVIĆU Sa izuzetnim poštovanjem,

Ostaćeš u mom sjećanju kao veliki plemeniti čovjek toplog srca.

Počivaj u miru.

VEŠU

MIRA sa porodicom

830

Sa tugom u srcu javljamo da je 17. aprila poslije duge i teške bolesti preminula naša voljena

Bio si najbolji suprug i učinio si moj život lijepim i posebnim.

Boli tvoj rani odlazak. Hvala ti na svemu što si učinio za nas i našu djecu. Nedostajaćeš mi zauvijek.

799

MIHAILO i SONJA BANJEVIĆ 827 Lijepi moj tata,

VINKA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VEŠO

DUŠANKA Vukajlova MIHAILOVIĆ rođena Raković

PEŠI

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice na seoskom groblju Renovi – Srđevac.

Hvala na iskrenom prijateljstvu. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

VESKO i MILANKA DRINČIĆ sa porodicom 803

Hvala ti što si postojao u mom životu i svojim poštenjem, radom i vjerom postao moj jedini idol.

Uvijek si bio skroman pa si i moje sportske uspjehe skromno komentarisao, rekavši mi da nisam bio najbolji nego da samo drugi nisu bili dobro pripremljeni, ne dozvolivši mi da poletim visoko već da ostanem čvrsto na zemlji, kako u sportu tako i u životu.

Trudiću se da kroz ono što radim natjeram svijet da se upita zašto sam takav kakav jesam, a onda ću im sa ponosom reci da sam imao tatu kakav si ti, najbolji na svijetu.

800

Ožalošćeni: ćerke BEBA i VANJA, zetovi VLADAN i ZDRAVKO, unuke ANĐELA, SANDRA, TEODORA, TAMARA i ISIDORA, unuk PETAR, praunuk JAKOV, braća, sestra i đeveri, zaova i mnogobrojna porodica MIHAILOVIĆ i RAKOVIĆ

Dana 20. aprila 2020. u 90. godini preminuo je naš dragi

Tvoj DAKI

Tajo moj,

829 Posljednji pozdrav

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 20. aprila u 13 časova na groblju na Trubjeli.

Posebna zahvalnost svima koji su htjeli izraziti saučešće.

DRAGU TEODOROVIĆU Tužni zbog tvog iznenadnog odlaska i zahvalni za godine druženja, počivaj u miru.

Porodici iskreno saučešće.

805

LJUBO i BOŽIDARKA JANKOVIĆ – CETINJE

VEŠO

ŽARKO Perišin NIKOLIĆ

Ožalošćeni: supruga ZORKA, sin ĐORĐE, kćerke DIJANA, MARIJANA i MIRJANA, brat MILAN, snahe DIJANA, MILICA i DRAGICA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina 818

Bio si heroj mog djetinjstva, uzor i najveći oslonac. Otišao si prerano i nisam uspio da ti pokažem koliko mogu da ostvarim slijedeći tvoj primjer. Ponosno ću kroz sebe uvijek nositi tvoj lik i djelo, i truditi se da budem približno dobar kao što si ti bio. Hvala ti na svemu, moj dobri i pošteni tata.

Tvoj DAGI 801

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. april 2020.

NAŠ VOLJENI

DERVIŠ – BELI SELHANOVIĆ 19. 4. 2020.

Preminuo je 19. aprila 2020. godine i sahranjen je na groblju Čepurci u krugu najuže porodice.

Dragi tata, tvoja hrabrost i dostojanstvo su naša snaga.

Tvoja djeca: ISAK, SARA, DAVID i LAV i sestra JADRANKA

814

27

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. april 2020.

Posljednji pozdrav našoj dragoj

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Dana 19. aprila 2020. u 83. godini iznenada je preminula naša draga

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

STANI Bila si čovjek velikog srca.

Počivaj u miru, plemenita dušo.

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Bratanična LJILJANA i zet MILAN JOVIĆEVIĆ

STANICA – STANE Blažova LAZAREVIĆ

812

Posljednji pozdrav šćerki

rođena Jablan

Poslednji pozdrav voljenoj tetki

ZINI VUKOVIĆ

Zbog novonastale situacije u zemlji, sahrana je obavljena u užem krugu porodice 20. aprila u 12 časova na Novom groblju na Cetinju.

rođenoj Rebronja

STANICI – STANI Blažovoj LAZAREVIĆ

Otac ALIJA

rođenoj Jablan Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam poklanjala.

Počivaj u miru.

819

Tvoji sestrići i sestrične BOSE, BORO, ČEDO i RADMILA

823

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Ožalošćeni: porodica pokojnog DUŠANA Blažovog LAZAREVIĆA, braća PERO i VOJO, sestre DANICA, VIDOSAVA, familija pokojne sestre LJUBICE, snahe MARE i MOMIRA i ostala mnogobrojna rodbina Дана 17. априла 2020. у 89. години умро је

ZINI VUKOVIĆ rođenoj Rebronja

Brat MILJO, snaha IVANA i bratanići MIŠKO i BORIS

810

820

МИЛИВОЈЕ – БУСЈА Митров ПАВИЋЕВИЋ Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i babi

Због новонастале ситуације сахрана је обављена 18. априла 2020. године у кругу уже породице на гробљу у Доњим Рсојевићима.

Ожалошћени: син РАНКО, кћерка РАДМИЛА, сестра РАВИЈОЈЛА , братанић ЗОРАН, братаничне ТАТЈАНА, ЉИЉАНА и БИЉАНА, снахе ВИДОСАВА, ЈЕЛКА, ВЕСНА и АЛЕКСАНДРА, сестрићи, сестричне, унучад и праунучад

STANICI LAZAREVIĆ

STANICI – STANI Blažovoj LAZAREVIĆ

806

rođenoj Jablan

Draga Stano, tvoja nesebična ljubav, pažnja i nježnost koju si nam pružala, zauvijek će ostati u našim srcima.

Opraštamo se od dragog i voljenog brata i ujaka

LABUDA M. RADOVIĆA Bratska ljubav trajat će vječno, a ujaku vječni pokoj i sjećanje doživotno.

Draga sestro i tetka Stane, odlaziš i ostavljaš nas mnogo tužnim jer smo tvojim odlaskom mnogo izgubili. Bila si uzor svega časnog i naprednog što može da posjeduje jedna osoba.

Iako u poodmaklim godinama imali smo nadu da ćeš nam još malo poživjeti jer tvoj vedri i svježi duh nijesu nagovještavali da ćeš nas brzo napuštiti.

Bila si dobronamjerna i omiljena kod svakog prijatelja i komšije. Krasile su te jake vrline.

Svaka tvoja riječ bila je tačna, čvrsta i pouka kako treba dostojanstveno živjeti.

Zato su uspomene na tebe nezaboravne.

Tvoja sestra DANICA RADOMAN sa porodicom

813 Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

Ožalošćene tvoja sestra i sestrična RAJKA i NINA JOVIĆEVIĆ

STANICI LAZAREVIĆ Sa tugom i ponosom, brat PERO JABLAN sa porodicom

809

Ostali smo bez nezamjenjive podrške, dobrote i nježnosti.

Sjećanje na tebe i tvoju ljubav je zauvijek u nama.

Ponosni smo na tebe i tvoj životni put.

Dragi zete

Ožalošćeni brat VOJO sa porodicom

811

822

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

Posljednji pozdrav našoj dragoj

BOŽO ŠOFRANAC Opraštamo se od tebe na neobičan način. Pažnjom koju si pružao svima zaslužuješ trajno sjećanje. Bio si i ostaješ dio nas, našoj djeci i nama. Hvala ti, veliki čovječe.

Neka tvoja plemenita duša nađe mir u carstvu nebeskom.

Počivaj u miru.

STANICA, MILICA, SNEŽANA i KATARINA 816

STANICI – STANI LAZAREVIĆ Počivaj u miru

rođ. Jablan

Snaha MOMIRA, bratanić IVAN i bratanične IVANA, DANICA i VESNA

Počivaj u miru.

828

STANICI

DANICA, SAVA i VANJA LAZAREVIĆ

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. april 2020.

Godina je od tvog preranog odlaska, draga majko

Dana 21. aprila 2020. godina je od smrti

AJŠA Šefketova BALIĆ

29

ZAGORKE ZAJE RAIČEVIĆ rođ. Raspopović

Majko, Godina je, a ja ljubomorno čuvam svu bol samu za sebe. Ne dam da me i ona napusti kao ti. Toliko toga sam htjela ti reći onog jutra, ali kao i sada ne mogu. Možda nekad...

Reći ću samo da mi nedostaješ, nedostaje mi Tvoj osmijeh tvoja ljutnja, ma sve mi nedostaje.

Tvoja SUADA sa porodicom

Prođe teška godina, u ionako preteškim vremenima. Teško se suočiti i navići da te više nema.

Ne možemo, na uobičajen i tradicionalan način obilježiti ni godišnjicu smrti. Iako si zauvijek otišla sa ovoga svijeta, a vrijeme neumitno prolazi, mi koji smo te voljeli sa ljubavlju, poštovanjem, ponosom i zahvalnošću čuvat ćemo te u najtoplijim uspomenama i sjećanjima dok i mi budemo živjeli.

Počivaj i nek ti je laka zemlja i nemoj da ti naša tuga remeti vječni mir.

MILO, BAGI, MIRA

789

795

Godina je

Godina prođe, a dan nikako, bez tebe

AJŠA Šefketova BALIĆ …Nije me ubilo.

Ali nešto je umrlo u meni tog jutra…

Tvoja SENADA sa porodicom 790

ZAJA Ostala sam bez sestre, svog oslonca, staratelja, pazitelja. Ostavila si me sa bolom i prazninom koja nikad neće biti popunjena. Ostaju i bole riječi koje nijesmo rekle jedna drugoj, a mogle smo. Toliko toga imam da ti kažem, a ne mogu ti reći. Ni suze ni bol vrijeme ne briše, što ide dalje, boli sve više. Nastavljam kako si me učila, uskraćena za savjete i razgovore u vremenu koje dolazi.

Tuguje za tobom tvoja sestra GACA

Godina je od smrti

ZAGORKA ZAJA RAIČEVIĆ rođ. Raspopović

Nisam stigao da ti stegnem ruku na kraju.

Tvoju milu ruku koja je mene sa bezgraničnom ljubavlju uvela u život.

Taj bol sam sakrio u sebi, al dođu tako dani kada osjetim svu težinu i mrak u duši, kada od one moje djetinjaste nade ne ostane ni trag. Kada postanem bolno svjestan stvarnosti da te nema i da te moja sjećanja ne mogu vratiti, tada ostane samo ova očajnička bol.

Znam da me gledaš sa neba, osjećam tvoju ruku, čujem tvoj glas, pričam sa tobom kao nekad što smo pričali o svemu.

Teško je, preteško bez tebe, tvojih savjeta, tvoje majčinske ljubavi, tvog zagrljaja koji je pružao svu moguću utjehu i otklanjao svu moguću sumnju, svu težinu i patnju u ovom surovom i hladnom mjestu zvanom bijeli svijet.

Dokaz da je majčina ljubav dovoljno snažna da ulije svu moguću snagu i samopouzdanje sinu svome. Takva je bila tvoja ljubav, jaka i postojana.

Draga majko, počivaj u miru!

Tvoj sin BLAGOTA 796 Moja draga mama

824 TUŽNO SJEĆANJE

AJŠA Šefketova BALIĆ Daljina nas je razdvojila, majko.

Ostali smo željni tvoje topline i ljubavi...

PERO Milošev 1970.

MARE Perova

RADUNOVIĆ

Tvoji ALEN i SAMIRA

2004.

791 Pola godine je od smrti naše majke i babe

BOSE Vasova JOVANOVIĆ

MIRA Danilova MARTINOVIĆ

SAVO Perov

VESELIN Perov

2012.

2018.

1944.

LEPE MILIĆ

1949.

Ožalošćene šćeri i sestre: ZORKA i STANKA 787

Tvoji: VUK, ANJA, VANJA, NIKOLA i SAVA

Godina dana prođe A moje srce istinu ne prihvata, da te više u ovom svijetu nema Eh da ti je znati kako mi se srce slama Kad dođem u naš porodični dom mila mama I dočeka me samo tvoja slika A ne rekoh ti nikad da si mi dika Da mi je tvoje poštenje za ponos ostalo, I koliko je tvoje srce usrećiti druge znalo Kako si istinski ljude voljela i nesebično pomoći htjela U nedoumici uvijek sebe upitam, šta bi moja majka uradila sada I znam da neću pogriješiti tada A kad me sve tuge u jednom danu snađu, I izgubim se u beznađu Zamišljam tako mila moja Da je svaka bol prestala tvoja Da je tvoja duša našla spokoj I da si anđeo čuvar moj Al kako vrijeme ide i prolazi Nedostaješ majko za sve što dolazi,

788

Tvoja ćerka MIRJANA Jedini sine moj

817

SLOBO STANKOVIĆ

SREĆKO Dana 19. aprila 2020. godine bih ti slavila 31. rođendan!

Tvoj san i tišina su moja nesanica, čežnja i patnja, a tvoja mladost i ljepota su moj neprebol.

Počivaj u raju, srećo moja!!!

794

Majka CAJA

Voljenoj tetki

Voljeni moj oče, neprebolu moj.

Evo šesta godina od kada te prokleta bolest odvoji od nas.

Vrijeme koje prolazi tugu ne briše već je svjedok bola i praznine.

Kada pričamo o tebi krenu sjećanja i opet smo zajedno makar na tren. Utjehe nema, zaborav je nemoguć.

Dok moje srce bude kucalo voljet ću te i patiti za tobom.

ZAJI

Tvoja NENA sa porodicom

Da u životu treba biti hrabar naučili smo od tebe. Čuvat ćemo te od zaborava i pričati o tebi sa velikim ponosom.

793

825

Tvoj: DADULIN, NEKICA i ŽUĆAK

Dana 21. aprila 2020. je šest godina od smrti naše

RADOMIR – SLOBO STANKOVIĆ 2014–2020.

Za nas ne postoji zaborav, postoji bol i praznina 792

Tvoji: MILENKA, NEBOJŠA, ELENA

MIROSLAVE – MIRE Đokove PAVIĆEVIĆ rođ. Jovetić Nedostaje nam tvoja ljubav, plemenitost i dobrota.

TVOJA PORODICA 797

30

TV program

SERIJA

NOVA M 08:10

FILM

PRVA TV 00:45

Vizantijsko plavo

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Pobjeda

Utorak, 21. april 2020.

Agencija za sve i svašta



RTCG 1

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:20 Jutarnji program 09:05 Korona – Ostani doma 10:05 Naučno – obrazovni pr.

12:05 Gavejn I, crtani film 13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Gavejn I, crtani film 15:00 Lajmet 15:10 Naučno – obrazovni pr.

15:20 Program za djecu 15:30 Dnevnik 1 16:00 Crnogorci sentom po svijetu, dok. Serijal 16:35 90 godina privredne komore 17:00 Press – IZJ 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Borko filmadžija, program za djecu 18:30 Korona – Ostani doma 19:30 Dnevnik 2 20:05 Teleskopija, e.

21:05 Granica, dok. serijal 21:35 Ženski raj III, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Gomora III, s.

23:50 Teleskopija, r.

00:50 Granica, r.

01:20 Dobro jutro Crna Goro, program, r.



     RTCG 2

06:30 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00

18:00 19:30 20:10 00:00 00:30

Glas Amerike E sport Nastava za prvi razred Nastava za drugi razred Nastava za treći razred Nastava za četvrti razred Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r.

Nastava za drugi razred, r.

Nastava za treći razred, r.

Nastava za četvrti razred, r.

Nastava za peti razred, r.

Luda kuća, r.

Dnevnik 2 Živimo kulturu Glas Amerike E sport

07:00 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 14:00 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 22:00 23:00 23:30 00:45 02:15

Praktična žena, r.

Kako sam postao Rus, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Kako sam postao Rus, s.

Herkules, crtani film Igra sudbine, r.

Praktična žena Press – Institut za javno zdravlje, uživo Žurnal Stolice, kviz Hotel Eleon, s. Žurnal Andrija i Anđelka, s.

Tate, s.

Igra sudbine, s.

Igre gladi – Sjaj slobode 2, film Noćni žurnal Igre gladi – Sjaj slobode 2, nastavak Vizantijsko plavo, film Noćni žurnal, r.

NOVA M

07:00 07:30 08:10 08:55 09:10 09:30 09:50 10:45 11:00 11:30 13:00 13:15 14:20 15:00 15:40 16:30 16:45 17:00

17:30 18:00 18:30 20:00 22:00 22:50 23:35 01:10



PINK M

06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r.

09:00 Premijera Vikend specijal, r.

10:00 Zakletva, r.

11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 13:00 Nemoguća ljubav, r.

14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena, s.

19:00 Film

TV PRVA

20:30 21:30 22:30 00:00

Zakletva, s.

Nemoguća ljubav, s.

Amidži šou Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55

Centralni dnevnik, r.

Agencija za sve i svašta, r.

Agencija za sve i svašta, s.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Lud, zbunjen, normalan, r.

Azra, r.

Vijesti Azra, nastavak Vanredne vijesti Totalni obrt Press – Institut za javno zdravlje Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Azra, s.

Lud, zbunjen, normalan, s.

Totalni obrt, r.

Svadbeno ludilo, film Izlazna karta, r.

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 12:15 13:00 14:00 14:06 15:00 16:30 16:55 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:05 02:00 03:50

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Geopolitika, r.

Bez granica, r.

Za volanom, r.

Vijesti Ljubav i osveta, r.

Boje dana, e.

Vijesti Ljubav i osveta, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Reflektor Vijesti Sport, e.

Diplomatija, film Reflektor, r.

Magija na ostrvu Bel, r.

Boje dana, r.

18:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Mediteraneo, e.

21:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 21:05 Bandolera, s.

22:00 Polis 23:00 Naše ljeto, r.

23:40 Bandolera, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30



RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r.

Celebrity Naše ljeto, r.

Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

Pregled

VIJESTI

18:15

777

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r.

13:30 Goleada, r.

14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:45 19:00 19:45 19:50 20:00 21:00 22:00 00:00

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Legendarni boks mečevi, r.

Teme i dileme, r.

Aktuelno Zanimljiva hronika svijeta Crtani film Humoristička serija Književnost, istorija, mit Film Aktuelno, r.

Utorak, 21. april 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Utorak, 21. april 2020.

Srđa Simunović o novom singlu ,,Lost Man“

Srđa Simunović

Volim izazove i ne trpim da se ponavljam PODGORICA - Nakon što je početkom mjeseca objavio singl ,,Tuneli mraka 2“, nikšićki roker Srđa Simunović prošle nedjelje predstavio je numeru ,,Lost Man“ Nova pjesma donosi hard rok/ metal zvuk, a kako je kazao u razgovoru za Pobjedu, prva je, koju je napisao na engleskom jeziku.

- Pjesma je u kombinaciji en-

gleskog i našeg jezika, što mi je bio dodatni izazov da ih objedinim u pjesmi. Obično pjesme budu na jednom jeziku, ja sam želio da ih ukomponujem zajedno, da ih predstavim u sintezi, da ne štrče jedan od drugog, a da melodija ne izgubi karakter. Ostale pjesme sa albuma ,,Horizont događaja“ su na našem jeziku, ali neki budući dani možda donesu i neke nove izazove – kaže Simunović.

Album broji 16 numera, a kako dodaje Simunović, nije konceptualnog tipa.

- Jednostavno sam želio da izlijem sve iz sebe u tom trenutku kad sam ga snimao. Volim nove izazove i ne trpim da se ponavljam. Umjetnost posmatram kao igru i želim da mi bude zabavno i da je istražujem. Postoji jedna teza, koja je meni uvijek bila pomalo iritirajuća, a ona kaže da je sve već

Lenonova pjesma u novom ruhu odsvirano. Sa tim se nikada nijesam slagao, jer smatram da je svaki čovjek jedinstven, neponovljiv. Uz rad i talenat, meni je jednako od važnosti na toj skali i maštovitost – objašnjava muzičar.

Prvih pet pjesama sa albuma ,,Horizont događaja“ objavio je kao EP, sa ostale jednu po jednu. Ističe da nije odlučio kako će objavljivati ostale.

- Ovo je moj solo album i teret je na jednog čovjeka, pa i u finansijskom smislu. Nije najbolje vrijeme za objavljivanje pjesama u ovom trenutku, ali ja ih objavljujem kako mi koja pjesma stigne, jer su neke od njih u fazi miksovanja. Album je snimljen još 2017. godine, malo sam ,,zakočio“. Istina je da sam navikao da stvari teško mogu teći kako su i planirane, ali ne stojim u mjestu. Reakcijama sam zadovoljan, mada pažnju i fokus više usmjeravam ka sljedećem koraku – kazao je Simunović.

Kao i većina muzičara, ovaj period koristi da stvara nove pjesme.

- U situaciji koja nas je zadesila bitno mi je da pronađem i održim svoj mir. On često bude kreativne pobude. Naravno da pratim i željno iščekujem da kao društvo izađemo što prije iz ovoga, sa što manje posljedica. Ne zelim da budem pesimističan, ali slušajući neke mudre ljude, bojim se da će sličnih situacija biti i u budućnosti.

Neka nam svima posluži kao primjer. Da li je momenat, a smatram da je odavno,da se čovjek okrene čovjeku, ili će tendencija i dalje biti da se čovjek robotizuje. Na ovoj civilizaciji je da su i u konačnoj predstavi na pozornici svih svjetala. Nadam se da možemo naći sklad, da u ovom tehnološkom vremenu ne izgubimo čovjeka – zaključuje Simunović.

Dep i Bek obradili ,,Isolation“

NJUJORK - Glumac Džoni Dep i gitarista Džef Bek objavili su obradu pjesme Džona Lenona ,,Isolation“.

Iako su je prvi put izveli u septembru prošle godine, tek sada su je odlučili objaviti i to u vrijeme jedne od najsmrtonosnijih pandemija korona virusa.

Inače, Dep i Bek već godinama pripremaju zajednički album.

- Pjesmu zapravo nijesmo planirali da predstavimo ovako rano, ali mislimo da je vrlo prikladna sa obzirom na

teška vremena i stvarnu izolaciju u kojoj se nalaze ljudi po cijelom svijetu. Lenonovi stihovi ,,Bojimo se svih. Bojim se Sunca!“ Džefu i meni su se činili prikladnim za ovo vrijeme - kazao je Dep. Budući da Dep ovih dana ima dosta slobodnog vremena koje provodi u izloaciji odlučio je da snima i pridruži se jednoj od najpopularnijih društvenih mreža Instagram.

Za samo dva dana Dep je uspio da prikupi gotovo tri miliona pratioca.

Objavljen trejler koji najavljuje film ,,Capone“

Tom Hardi u glavnoj ulozi

Brojne svjetske zvijezde iz svojih domova održale koncert u čast zdravstvenih radnika

Ljubavno pismo svijetu LOS ANĐELES - Neka od najvećih muzičkih imena učestvovala su u koncertu pod nazivom ,,One World: Together at Home“ koji je posvećen zdravstvenim radnicima koji se bore protiv smrtonosne pandemije virusa korona.

Među više od 100 izvođača bili su Lejdi Gaga, Pol Mekartni i Bili Ajliš, koji su iz svojih dom ova p j eva l i p j e s m e z a zdravstvene radnike, ali i cijeli svijet. Legendarni Stonsi su uspjeli da sviraju zajedno iako su bili na četiri različite lokacije. Šou je trajao osam sati, a sadržao je i priče onih koji su na prvoj liniji borbe protiv korona virusa.

Upravo je zdravstvenim radnicima i bio posvećen ovaj koncert, a Gaga ga je nazvala

,,ljubavno pismo cijelom svijetu“. Dodala je da su svi muzičari željeli da vrate barem malo ljubaznosti koju svijetu pružaju medicinari. Ona je odsvirala svoju verziju pjesme ,,Smile“ Čarlija Čaplina.

Programu se priključio i Pol Mekartni koji je rekao da su medicinari ,,istinski heroji“ ak-

tuelne krize. Koncert je organizovao pokret Global Citizen u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), piše BBC. - Za sve naše zdravstvene radnike, sa vama smo. Hvala vam što ste tu za nas - jedna je od poruka sa koncerta.

Na koncertu je nastupila i

američka pjevačica Andra Dej, kao i zvijezda One Directiona Najal Horan. Džon Ledžend se udružio sa Semom Smitom u obradi pjesme ,,Stand By Me“ Bena E. Kinga, a Bili Ajliš je otpjevala pjesmu ,,Sunny“ Bobija Heba.

Stonsi su odsvirali pjesmu ,,You Can’t Always Get What You Want“, a britanska pjevačica Rita Ora je apelovala na ljude da ostanu u svojim kućama prije nego je otpjevala pjesmu ,,I Will Never Let You Down“.

Koncert je bilo moguće gledati na Fejsbuku, Instagramu, Tviteru i Jutjubu, kao i na najvećim američkim TV mrežama. Dio šoua su vodili Stefan Kolbrt, Džimi Kimel i Džimi Felon.

Na koncertu su još nastupili Dženifer Lopez, Kih Urban, Burna Boy, Luis Fonsi, Hozier i Stivi Vonder, Selin Dion, Andrea Bočeli koji je sa Ledžendom na kraju otpjevao,,The Prayer“.

NJUJORK - Džoš Trank koji drži rediteljsku palicu biografskog filma o Al Kaponeu na svom Tviter profilu objavio je juče trejler za film koji nosi naziv ,,Capone“, u kojem je glavna uloga povjerena Tomu Hardiju.

Film je već duže vrijeme u pripremi, pišu strani mediji, a sada je našao i distributera te dogovorio datum izlaska digitalnog izdanja. Tako je poznato da će digitalno izdanje filma ,,Capone“ biti dostupno 12. maja ove godine.

Trejler izgleda poprilično

Njujorško pozorište se seli onlajn

Brodvej nudi besplatno emitovanje mjuzikala NJUJORK - Vrijeme u kući možete iskoristiti i otkriti gomilu zabavnih melodija i poboljšati raspoloženje sebe i svojih najbližih. Zbog pandemije i pojave virusa korona zatvorene su mnoge institucije širom svijeta. Svjetski muzeji i pozorišta se trude

da obezbijede zabavu onlajn emisijama, a sada se pridružio i Brodvej.

- Naš glavni prioritet je bio i ostaće zdravlje i dobrobit pozorišnih gledalaca i hiljada ljudi koji svakodnevno rade u pozorišnoj industriji, uključujući glumce, muziča-

re, scenske igrače i mnoge druge predane profesionalce. Brodvej ima moć da inspiriše, obogati i zabavi, a zajedno smo posvećeni tome da taj vitalni duh postane stvarnost. Jednom kada se naše pozornice ponovo otvore, pozdravićemo fanove nazad raširenih ruku. A sada, kako

mračno i ozbiljno, a publika će moći da vidi borbu glavnog lika sa počecima demencije i istovremenim obračunavanjem sa vlastitim zločinima.

Film prati četrdesetsedmogodišnjeg Al Kaponea, nakon njegovih deset godina kojih je proveo u zatvoru. Al Kapone polako počinje gubiti pamćenje, zahvatilo ga je početno stanje demencije, a njegova mračna prošlost počela ga je proganjati.

U traileru osim Hardija mogu se vidjeti Linda Kardellini, Met Dilon i Kajl Meklan.

bi ublažili potencijalnu dosadu zbog samoizolacije, Brodvej nudi besplatno sedmodnevno emitovanje muzičkih predstava. Kompanija ovako opisuje svoju misiju: BroadwayHD je stvoren sa ciljem da visokokvalitetno pozorište postane dostupno svima širom svijeta – kazali su iz Brodveja.

Trenutno Brodvej nudi sedmodnevno besplatno emitovanje, a nakon toga koštaće 8,99 dolara mjesečno.