Dnevni list Pobjeda 06.04.2020.

Poneđeljak, 6. april 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19539 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

D.MALIDŽAN

Dio stanara zgrada na Vrelima ribničkim ne poštuje karantin, policija ih mora nadzirati non-stop

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović o ekonomskim lekcijama iz pandemije

Moramo jačati domaću proizvodnju STR. 5.

Registrovano 13 novooboljelih, ukupan broj zaraženih korona virusom od početka epidemije 214

Više od polovine svih slučajeva je u Podgorici BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

Tolstoj u taksiju

» Piše: Boro KONTIĆ

STR. 11.

Sudeći po onome kakvo je stanje bilo juče, kada je reporter Pobjede obišao zgrade čijim je stanarima naložena izolacija, policiji će za nadzor biti potrebno ili pojačanje ili još rigoroznije mjere STR. 7.

STR. 2. i 3.

Naša rukometna legenda Svetlana Antić o životu tokom pandemije u Francuskoj

POVODI: Za vrijeme izolacije Sigurnoj ženskoj kući se javilo 11 žena, tužilaštvu privedeno pet osoba

Kad postane tijesno među četiri zida STR. 12. i 13.

Zaključujući svoj odgovor Sinodu Ruske pravoslavne crkve, Tolstoj je podsjetio da Hristovo učenje nije u vradžbinama, službama, svijećama, ikonama, već u tome da ljudi vole jedan drugog, da ne plaćaju zlo zlim, ne ubijaju jedan drugog, te da postoji samo jedno sredstvo za trijumf ljubavi – „usamljena molitva koja se sastoji u uspostavljanju i jačanju svoga saznanja o smislu svog života i njegovoj zavisnosti samo od božje volje“

NE SHVATAJU SVI OZBILJNOST SITUACIJE

STR. 6.

Uplašeni smo, ali želimo da pobijedimo

ARENA

Na Kučkim Koritima uhapšeno osam osoba zbog kršenja mjera

Okupili se uprkos zabrani, zadržani 72 sata STR. 13.

2

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 6. april 2020.

Institut za javno zdravlje juče registrovao 13 novih slučajeva korona virusa, čime je ukupan bro

U Podgorici zaražene 104 o PODGORICA - U Crnoj Gori juče je registrovano još 13 slučajeva zaraze novim korona virusom, čime je broj oboljelih od početka epidemije porastao na 214.

Iz Instituta za javno zdravlje su kazali da je juče analiziran 181 uzorak, od kojih je 13 bilo pozitivno na korona virus.

Novooboljeli su iz Podgorice (devet), Nikšića (tri) i Bara ( jedan).

- Jedan kontakt se istražuje dok su ostali kontakti ranije potvrđenih slučajeva - kazali su iz IJZ-a.

U Podgorici su korona virusom zaražene 104 osobe, u Tuzima 34, Nikšiću 20, Baru 19, Ulcinju devet, Andrijevici sedam, Bijelom Polju i Herceg Novom po šest osoba, u Budvi četiri, Danilovgradu tri i u Tivtu dvije.

Na sajtu Instituta se navodi da je 37 oboljelih hospitalizovano, dok je pod nadzorom 6.644 osoba.

Prema podacima IJZ-a najviše oboljelih je starosne dobi od 40 do 49 godina (38), od 50 do 59 godina (34), od 30 do 39 godina (29), od 60 do 69 godina (27), od 20 do 29 godina (25), od deset do 19 godina (23), od 70 do 79 godina (15), u starosnoj dobi do devet godina je 13 oboljelih, dok je u dobi od 80 do 89 godina deset oboljelih. Podaci Instituta pokazuju da je 114 inficiranih muškaraca, a 100 žena. Do sada su dva oboljela umrla, jedan se oporavio, pa je trenutno 211 oboljelih.

UPOZORENJE BENZINSKIM PUMPAMA

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) upozorilo je juče sve vlasnike benzinskih pumpi da će pružanje ugostiteljskih usluga u tim objektima rezultirati njihovim zatvaranjem i krivičnim prijavama.

Kako je saopšteno iz Vlade, NKT je, analizirajući dosljednost i efekte primjene usvojenih mjera, utvrdilo da su brojne benzinske pumpe zadržale pružanje ugostiteljskih usluga (kafemati, stojeći šankovi i drugo) i time podstakle okupljanje građana, što je suprotno donijetim mjerama.

Navodi se da je dat hitan nalog nadležnim inspekcijskim službama da provjere stanje na svim benzinskim pumpama, i da tamo gdje ustanove kršenje mjera odmah izdaju

Vesna Miranović

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti upozorilo je juče sve vlasnike benzinskih pumpi da će pružanje ugostiteljskih usluga u tim objektima rezultirati njihovim zatvaranjem i krivičnim prijavama. Novi studentski dom u Podgorici biće mjesto za smještaj osoba koje su pozitivne na virusa korona

Krivulja koja pokazuje trend obolijevanja

nalog za zatvaranje pumpe i oduzimanje dozvole za rad.

- NKT upozorava sve vlasnike benzinskih pumpi i odgovorna lica da kršenje mjera podliježe krivičnoj odgovornosti i insistira da nadležni organi strogo sankcionišu kršenje svake donijete mjere - kaže se u saopštenju.

Novi studentski dom u Podgorici biće mjesto za smještaj osoba koje su pozitivne na virus korona, saopštila je šefica Operativnog dijela NKT-a Vesna Miranović.

Miranović je kazala za portal Pobjede da je u toku transfer 135 osoba iz Studentskog doma u

Institut „Simo Milošević“ u Igalu.

Navela je da su u Studentskom domu ostala tri pacijenta pozitivna na kovid-19, i jedna osoba koja je negativna, ali je bila u bliskom kontaktu sa osobama koje su pozitivne.

- Na sjednici Nacionalnog koordincaionog tijela donijeli smo odluku da Studentski dom u Podgorici bude mjesto gdje će biti smješteni pacijenti pozitivni na kovid-19, a koji su prethodno bili u karantinima ili u nekoj vrsti samizolacije. Ideja je da tu okupimo i one sa kojima su oni bili u bliskom kontaktu, sa osobama koje su pozitivne. Smjestićemo ih u posebne sobe. Smatramo da je ovaj predlog IJZa u skladu sa daljim razvojem epidemiološke situacije - navodi Miranović.

PRAZNE SE KARANTINI

Kako je dodala, karantini koje su korišćeni u posljednjih 14 dana lagano su počeli da se prazne.

- Jedan dio njih koji je iskazao želju da i dalje ostane u karantinu, jer nemaju adekvatne uslove da sprovedu mjere samoizolacije u kućnim uslovima, i dalje je ostao u karantinu.

Lagano se broj karantina smanjuje i naša je ideja da sve novopridošle putnike koncentrišemo na jednom mjestu, a da one koji su bili

Samo jedna konferencija NKT-a dnevno Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti odlučilo je da od danas redovne konferencije za novinare budu održavane jednom dnevno, svakog

u Studentskom domu izmjestimo i smjestimo u Institut „Dr Simo Milošević“ u Igalu pojašnjava Miranović.

Zanimljiv je podatak da, na osnovu izvještaja o presjeku stanja IJZ-a, u Tuzima od utorka 31. marta do sinoć nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze. Opština Tuzi se od 25. marta nalazi u karantinu.

Zamjenik direktora Instituta za Javno zdravlje dr Senad Begić ponovio je prekjuče u intervjuu PR centru da su distanca i higijena ruku jedina sigurna preventiva od obolijevanja od kovida 19.

-Smatra se da je osoba bila zarazna za svoju okolinu najmanje dva ili tri dana prije početka simptoma. S obzirom da u posljednje vrijeme sve više imamo asimptomatskih i osoba sa blagim simpto-

Novi studentski dom u Podgorici biće mjesto za smještaj osoba koje su pozitivne na virus korona, saopštila je šefica Operativnog dijela NKT-a Vesna Miranović.

radnog dana.

Konferencije za novinare biće organizovane u 17 sati, uz direktan TV prenos.

Prethodne sedmice organizovane su dvije konfe-

mima, mi pokušavamo da taj period proširimo što je moguće duže da bi bili apsolutno sigurni da su svi kontakti ostvareni u tom periodu adekvatno zbrinuti, odnosno odstranjeni iz zajednice i da bismo tako prevenirali dalje širenje – kazao je Begić.

On je više puta ukazao na važnost održavanja higijene ruku i naglasio da nema te ma-

rencije za novinare dnevno, u devet i u 17 sati.

U slučaju eventualnih vanrednih događaja biće organizovane vanredne konferencije za medije.

ske koja može nadomjestiti držanje preporučene fizičke distance. Dr Begić je naveo da se zbog prirode virusa kod najrizičnijih pacijenata ili kod kontakata za koje imaju pouzdane epidemiološke podatke, ponavljaju testiranja u razmaku od nekoliko dana da bi bili potpuno sigurno da li je osoba inficirana ili ne. Koristi se tzv. PCR test čiji je proce-

Red za kafu ispred jedne podgoričke benzinske pumpe

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 6. april 2020.

oj dostigao 214

osobe

3

Još jedna akcija Vojske Crne Gore i navijačke grupe Ultra

KOMENTAR

Mutacije » Piše: Milorad PUSTAHIJA

NKT upozorava sve vlasnike benzinskih pumpi i odgovorna lica da kršenje mjera podliježe krivičnoj odgovornosti i insistira da nadležni organi strogo sankcionišu kršenje svake donijete mjere - navodi se u saopštenju nat pouzdanosti 99,9 odsto.

On je ukazao da se i dalje insistira da maske nose oni koji imaju simptome i povišenu tjelesnu temperaturu. Ipak, napominje da neki zdravstveni autoriteti preispituju ovaj stav, imajući u vidu da postoje dokazi da oni koji nemaju simptome značajno utiču na dalje širenje infekcije. Upitan da li je efikasnije često prati ruke ili mijenjati rukavice na dva sata, dr Begić naglašava da se i rukavice takođe mogu prati i dezinfikovati.

-Koji god način osoba odabere jako je bitno da vodi redovnu higijenu ruku, bilo da nosi ili da ne nosi rukavice. U praksi se pokazalo da osobe koje nose rukavice imaju manju sklonost da dodiruju usta, nos i oči i samim tim imaju manju vjerovatnoću da virus, koji se nađe na rukavicama, unesu u organizam- naveo je on ali je naglasio da su primjetili da kada nose rukavice, ljudi zaboravljaju na higijenu i dodiruju različite predmete istim rukavicama.

On je preporučio građanima da u prodavnicama koriste beskontaktne kartice za plaćanje, jer novac koji ide iz ruke u ruku potencijalno na sebi može nositi veliki broj mikroorganizama, uključujući i korona virus. Takođe, sve površine koje dodiruje veći broj ljudi kao što su kvake, tipke na interfonima i liftovima, radni pultovi u prodavnicama nose potencijalni rizik za kontamiS. P. naciju.

Zadivljujuća je i mutacija našega građanstva koje je donedavno bilo oštro izdijeljeno po stranačkim interesnim i nacionalnim šavovima. Nakon mutacije ogroman procenat populacije pozitivno i odgovorno reaguje na sve pozive, upute i naredbe konzilijarne i političke vlade. Jeste da strah homogenizuje, ali nije to sve zbog straha

Novi kreveti uneseni u „Bemaks“ arenu Pripadnici Vojske Crne Gore su zajedno sa podgrupama navijačke grupe Ultra CG iz Danilovgrada i Spuža juče preuzeli 100 novih kreveta koji su donacija kompanije Zipp i unijeli ih u „Bemaks“ arenu, prenosi Antena M. Osim 100 doniranih, u „Bemaks“ arenu juče je iz Bandića dopremljeno još 30 kreveta.

Kako saznajemo, kreveti koji su prethodno bili u „Be-

maks“ areni prebačeni su u SC „Morača“.

Kako je ranije i najavio šef kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović u izjavi za Antenu M, više je lokacija koje će biti pretvorene u takozvane ,,privremene bolnice“ kako bi bili spremni za eventualni porast broja oboljelih. Ipak, svi se nadaju da do toga neće doći, ali kako nam je tada kazao, moramo biti spremni za svaki scenario.

- Postoji još lokacija koje će

biti, ukoliko zatreba, opremljene kao „Bemaks“ arena. To je SC „Morača“, sportska dvorana u Beranama, „Topolica“ u Baru i možda ako zatreba sportska hala u Zeti. Sve to, ponavljam, moramo pripremiti u slučaju da zatreba, a nadamo se da nam neće biti potrebno ništa od toga - kazao je on.

Navijačka grupa Ultra CG iz Podgorice pomagala je Vojsci Crne Gore u opremanju „Bemaks“ arene.

S. P.

Sto novih kreveta je donacija kompanije „Zipp“

Brodom ,,Jelena“ u Zadar doputovali građani Crne Gore, Hrvatske, BiH, Italije i Francuske

Iz Italije preko Hrvatske stiglo 11 crnogorskih državljana Grupa od 11 crnogorskih državljana stigla je iz italijanskog grada Ankona u luku Gaženica koja se nalazi u hrvatskom gradu Zadaru, nakon čega će doputovati u Crnu Goru.

Oni su stigli brodom ,,Jelena“, na kome se nalazilo još 25 putnika, 22 hrvatska državljanina, i po jedan iz Bosne i Hercegovine, Italije i Francuske.

- Crnogorski državljani i državljani BiH imaju organizovani prevoz te će biti propraćeni od strane MUP-a do granice. Ostali strani državljani će biti stavljeni u karantin - rekla je čelnica Državnog inspektorata Ivan Danutov, piše HRT. Ambasador Hrvatske u Italiji Jasen Mesić kazao je za HRT

Brod ,,Jelena“

da je dolazak brodom bio otežan zbog bure.

- Mjere na brodu iz Italije su rigorozne, posada je izolovana od putnika, imaju zaštitna

odijela i maske. Katamaran ,,Jelena“ ima 400 mjesta, tako da su putnici bili adekvatno raspoređeni - rekao je Mesić.

S. P.

U opštoj panici nastaloj zbog pandemije korona virusa razni „stručnjaci“, nesposobni da u ovom trenutku pronađu lijek i vakcinu protiv ove pošasti, raspamećuju nas i najavama mutacije ovog virusa. Internet sveznalice, gurui, influenseri i najavljivači apokalipse u trci za dodatnim klikovima i sljedbenicima pokušavaju svojim „stručnim opservacijama“ da nas dodatno izbezume.

Pa što ako će da mutira? Suočeni sa opasnošću mutiramo i mi, cijela civilizacija; mutiraju i naša shvatanja ustaljeni običaji imperativi i ciljevi. Ko ne mutira, ne opstaje i tako milijardama godina od nastanka života. Mutatio na latinskom znači promjena i taj neprekidni niz promjena živuljki Darvin naziva evolucijom, da oprosti Amfy i njegovi sljedbenici kreacionisti. Izvinjavam se, možda je kreacionisti pregruba i prekomplikovana kvalifikacija za taj dio populacije pa ću ih preimanovati u kašikari.

Eto i u našem crnogorskom dijelu univerzuma došlo je do zadivljujućih mutacija. Ne bioloških, za to su potrebni eoni, već društvenih i političkih. Pojavila se velika empatičnost i odlučnost da se pomogne. I to odmah sa maksimalnim mogućim ličnim angažmanom. Pojavio se, za naše prilike, veliki broj nesebičnih donatora i aktivista spremnih na rad u humanitarnim organizacijama, a medicinsko osoblje je hrabro, stručno i bez zadrške istrčalo na crtu virusnoj pošasti. Čak je nakon početnog šoka i veliki Zapad počeo da mutira svoju introvertnu samobitnost u saosjećanje i liberalizam u humanizam i osjećaj zajedničke odgovornosti i opasnosti.

A onda: šok za šokom. Najveći dio polarizovane i antagonizovane crnogorske medijske scene pokazao je zavidnu odgovornost i objektivnost. Splasnule su nacionalne isključivosti, podjele, animoziteti i mudrolije, pa smo proizveli nešto kao epidemijsko bratstvo i jedinstvo. Samo su kašikari garant da to neće trajati duže od epidemije ukoliko i država dovoljno ne mutira. A da je moguća mutacija i vlasti i države već se pokazalo.

Po prvi put u višedecenijskoj vladavini DPS-a i koalicionih partnera dogodilo se da priznaju da po nekom pitanju u državi postoje veći stručnjaci od njihovih nesmjenjivih i nezamjenjivih vedeta. Vlada je prepustila odlučivanje konzilijarnoj doktorskoj vlasti i njenim kriznim organima odlučivanja; vlast je preuzela obaveze provođenja njihovih odluka i novčanu i institucionalnu podršku putem svojih organa i institucija, i bar ja nisam čuo da je osporila bilo koju odluku „Konzilijarne vlade“ ma kako ona bolna i teška bila. Pri tom je zadivljujuće da nije ispoljila suviše autoritarnosti, nedemokratičnosti i populističke demagogije poput nekih, da ih ne „imentujemo“ kako bi Crnogorci rekli.

Ovo me u samoizolacionom košmaru navodi da sanjarim da će nešto od ovih uzanci Vlada zadržati pa da će kad pandemija prođe znati da i u ekonomiji, pravu i ostalim društvenim segmentima postoje stručnjaci, ako ne veći a ono bar ravnopravni, vladinim i stranačkim genijima. I da pri saniranju ogromnih ekonomskih šteta poslije korone neće se ponovo pojaviti prvobitna akumulacija kapitala od strane istih onih koji su je obavili u ratnom i postratnom periodu tranzicije. Možda je bolje reći valorizacije umjesto akumulacije da bi se znalo na šta tačno ciljam, odnosno nišanim.

Nadam se da će svi slojevi društva ravnomjerno osjetiti blagodeti postepidemijalne ekonomske obnove.

A da, i treba se čuvati svetosavske koalicije. Već su počeli da gunđaju gdje su oni u svemu ovome i kako to oni nisu mogli dobiti privremenu, tehničku, prelaznu vladu a doktori jesu. Jebiga braćo, možda baš zato što niste ni doktori ni eksperti već ekstremni nacionalistički i vlastohlepni dilberi.

Ili je možda zbog vaše srednjovjekovne ideologije i pseudodemokratske retorike.?

Zadivljujuća je i mutacija našega građanstva koje je do nedavno bilo oštro izdijeljeno po stranačkim interesnim i nacionalnim šavovima. Nakon mutacije ogroman procenat populacije pozitivno i odgovorno reaguje na sve pozive, upute i naredbe konzilijarne i političke vlade. Jeste da strah homogenizuje ali nije to sve zbog straha, već i zbog humanosti i osjećaja građanske i lične odgovornosti. Padu političke i društvene isključivosti doprinio je i pad popularnosti nekih ekskluzivnih nacionalističkih i metafizičkih ideja stranaka i pokreta, koji su se do juče smatrali nepobjedivim a sada marginalnim i prevaziđenim.

Mutacijom parole „Śedi doma“ pokušaću da dam svoj doprinos pridruživanju i onog preostalog procenta odgovornoj većini građana. Mutiraću je u „Lezi doma“ i mislim da će imati ogroman uticaj. Naime, mi oduvijek znamo „da je śeđenje opuč pri ležanju“.

4

U fokusu: KORONA VIRUS

PODGORICA - Građani su putem elektronskog servisa „Doniraj i ti“ Nacionalnom koordinacionom timu za zarazne bolesti (NKT) donirali 17.830 eura, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave (MJU).

Kako su naveli iz tog resora, putem servisa „Doniraj i ti“ građani, privreda, dijaspora i svi ostali zainteresovani mogu da doniraju novac NKT-u na siguran način. Nakon realizovane donacije, kako su dodali, svaki donator dobija poruku o uspješno

Poneđeljak, 6. april 2020.

Moguće donirati novac preko sajta coronainfocg.me

Građani putem elektronskog servisa uplatili 17.830 eura realizovanoj donaciji.

- Za samo četiri dana putem elektronskog servisa „Doniraj i ti“, na sajtu www.coronainfocg.me, građani su donirali 17.830 eura. U istom periodu ostvareno je 24.313 posjeta - rekli su iz MJU.

Zvanični sajt Vlade, NKT-a i MJU za informacije i preporuke u vezi sa pandemijom virusa korona pušten je u rad u srijedu.

Cilj je, kako je ranije saopšteno, da se na jednom mjestu nađu tačne, pravovre-

mene i korisne informacije o epidemiološkoj situaciji u državi, mjere Vlade, odluke NKT-a, naredbe i preporuke Ministarstva zdravlja, relevantni podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ) i Kliničkog centra, kao i druge in-

formacije iz kredibilnih i zvaničnih izvora.

Na sajtu su dostupne sve informacije o virusu korona i aktivnostima koje preduzimaju državni organi u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Kako su naveli iz MJU, svakodnev-

no se ažuriraju statistički podaci IJZ-a o broju zaraženih u realnom vremenu. Sajt sadrži i sve informacije važne za život građana u uslovima epidemije koje se takođe ažuriraju svakodnevno.

- Na sajtu se mogu naći informacije kako zaštititi sebe i druge, kako organizovati život od kuće, a sadrži i čitav set preporuka, tekstova i savjeta koji dolaze od eminentnih psihologa u Crnoj Gori, koji su sa zadovoljstvom prihvatili da volonterski pomognu građanima - dodaje se u saopštenju.

S. P.

Solidarnost crnogorskih ugostitelja u doba epidemije korona virusa

Hotelijeri ustupaju svoje kapacitete Vladi i NKT-u PODGORICA - Da krizne situacije, kakva je i pandemija virusa kovid-19, znaju probuditi najbolje u ljudima pokazao je primjer crnogorskih privrednika koji su svoje smještajne kapacitete stavili na raspolaganje Vladi i Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti (NKT).

Osim smještaja za ljude koji se nalaze u karantinu, brojni su crnogorski hotelijeri ponudili mjesto za privremeni boravak zdravstvenim radnicima, prenosi agencija Infobiro Montenegro.

Tako je preduzeće Komp komerc na čijem je čelu predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG Ranko Jovović ustupilo svoje objekte na Vučju, hotel Onogošt u Nikšiću i hotel Lighthouse u Igalu. Trenutno se na Vučju nalazi 37 ljudi, u Igalu 189, dok se 14 zdravstvenih radnika, koji zbog novonastale situacije ne smiju da odlaze svojim kućama, nalaze u hotelu Onogošt.

- Koristim priliku da se zahvalim svim našim zaposlenim koji su u ovom trenutku na svojim radnim mjestima. Oni našim građanima koji se nalaze u ka ra n t i n u p o m a ž u d a prevaziđu ovu situaciju. Svakako velika zahvalnost zdravstvenim radnicima, vojsci i policiji jer sada smo svi zajedno kao jedna porodica i pokušavamo da olakšamo našim sugrađanima u karantinu da prevaziđu ovu situaciju. Mi smo sastavni dio ovog sistema, radimo za dobrobit građana i tako ćemo nastaviti u narednom periodu poručio je Jovović.

On se u izjavi za agenciju Infobiro Montenegro osvrnuo i na ekonomske posljedice pandemije po crnogorsku privredu. Podsjetivši da je Vlada donijela prvi set mjera, on je kazao da se po tom osnovu sada rade analize u Privrednoj komori i Odboru za turizam.

- U dnevnoj smo komunikaciji sa svim turističkim poslenicima i pripremamo prijedloge prema Vladi. Radni tim koji je oformio premijer Duško Marković ovih dana će izaći sa novim mjerama koje će doprinijeti tome da što više rasteretimo privrednike. Svi smo svjesni da je turizam četvrtina BDP-a i da on generiše i druge privredne grane kao što su saobraćaj i trgovina. Treba da sačekamo Vladu, turistič-

U dnevnoj smo komunikaciji sa svim turističkim poslenicima i pripremamo prijedloge prema Vladi. Svi smo svjesni da je turizam četvrtina BDP-a i da on generiše i druge privredne grane kao što su saobraćaj i trgovina - naveo je predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG Ranko Jovović

Ranko Jovović

ki poslenici su iznijeli svoje prijedloge - dodao je Jovović.

Upravo je juče istekla mjera karantina za 95 osoba koje su od 23. marta boravile u hotelu Voco Podgorica, koji posluje u sklopu Čelebić grupe.

- Mogu reći da su se sve dnevne aktivnosti obavljale nesmetano u odličnoj saradnji sa Vojskom i

Hotel ,,Onogošt“ u Nikšiću

Podsjećamo da je vlasnik kompanije Adriatik propertis Petros Statis prije nekoliko dana donirao medicinsku i zaštitnu opremu crnogorskom zdravstvenom sistemu vrijednu 1,5 miliona eura. Zajedno sa Statisom u toj donaciji su učestvovali i Aleksandar Mijajlović, Pol Pua, Ranko Ubović i Taksin Šinavatra.

Ta oprema je u dva navrata dopremljena avionima kompanije Flaj Dubai.

Kompanija Adriatik propertis je dugoročni zakupac grad hotela Sveti Stefan i Vile Miločer, kao i hotela Kraljičina plaza.

Milena Brajović

Jelena Kaluđerović

Ranko Petrović

Upravom za imovinu. Vjerujem da su svi naši gosti zadovoljni uslovima boravka, imajući u vidu činjenicu da borave u hotelu sa pet zvjezdica. Najbitnija stvar je da do današnjeg dana nijesmo imali nijedan potvrđen slučaj zaraze korona virusom, i nadam se da će tako i ostati - kazala je izvršna direktorica Voco

Podgorica Milena Brajović.

Situaciju sa korona virusom u Crnoj Gori pomno prate i u hotelskoj grupi Budvanska rivijera, koji su, osim donacije u iznosu od 10.000 eura NKT-u, ustupili i hotel Kastel lastva u Petrovcu.

- HG Budvanska rivijera u saradnji sa Institutom za javno

Statis donirao opremu vrijednu 1,5 miliona eura

zdravlje i NKT takođe je donirala preko 1.000 kompleta posteljine za potrebe privremene bolnice u Bemaks areni gdje je planiran smještaj oboljelima od korona virusa sa lakšim simptomima. Mi ćemo nastaviti da pratimo situaciju i shodno našim mogućnostima i raspoloživim kapacitetima biti

u službi i pomoći našoj državi da se izbori sa ovom bolešću navela je PR menadžerka ove HG Jelena Kaluđerović.

Kada je posrijedi smještaj ljudi koji su na prvim linijama fronta bitke za ljudske živote, svoju pomoć je ponudila kompanija Montenegro Premier DOO. - Mi smo interno u firmi razmišljali što možemo da učinimo da pomognemo državi i našem narodu. Odlučili smo da hotel Premier damo Kliničkom centru na raspolaganje, pa tako tenutno u hotelu boravi oko 50 medicinskih radnika.

Smatram da ovaj problem sa virusom možemo samo složno prevazići - poručio je direktor te kompanije Ranko Petrović.

Svoje su kapacitete ponudili i iz Instituta Igalo, gdje se u trenutku proglašavanja pandemije nalazilo 400 pacijenata. Kako je kazala izvršna direktorica Instituta Gordana Rajović, menadžment i ostali zaposleni su odmah reagovali, evakuisavši pacijente, kako bi, nakon dezinfekcije prostora sve bilo spremno za prijem crnogorskih državljana koji su morali biti smješteni u karantin.

- Moram da kažem da smo se jako angažovali i nijesmo imali ni jedan problem. Što se tiče radne snage javljali su se dobrovoljci, što ukazuje na visok stepen odgovornosti u ovoj situaciji - dodala je Rajović.

S.P.

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 6. april 2020.

5

Predsjednik Privredne komore o ekonomskim lekcijama iz pandemije korona virusa

Golubović: Moramo jačati domaću proizvodnju PODGORICA – U slučajevima elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa i pandemija mnogo su ranjivije zemlje u kojima je struktura BDP-a skoncetrisana na manji broj sektora.

Takav je primjer i Crna Gora u kojoj je učešće usluga turizma, građevine, trgovine i saobraćaja u BDP-u izrazito visoko. Zato je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi, kazao je za Pobjedu predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.

- Svjesni smo strukture crnogorske ekonomije i važnosti djelovanja na njenom restrukturiranju. To su prepoznali i donosioci odluka pa usmjeravaju aktivnosti i na druge strateške sektore - poljoprivredu, prerađivačku industriju, energetiku. Posljednjih godina realizovana su brojna ulaganja u pomenute sektore i te investicije već daju rezultate - kaže Golubović.

Pored snažnog društvenog uticaja, dodaje on, pandemija korona virusa izazvala je veliki ekonomski šok za Evropu i čitav svijet.

- Širenje virusa uzrokovalo je poremećaj globalnog lanca snabdijevanja, nestabilnosti na finansijskim tržištima, šokove potražnje i negativan uticaj u ključnim sektorima poput turizma i saobraćaja podsjeća predsjednik.

POBJEDA: Restrukturiranje privrede u kom pravcu treba da se odvija?

GOLUBOVIĆ: Re s t r u kturiranje privrede zahtijeva dalju valorizaciju prirodnih resursa i to kroz proizvodnju poljoprivredno prehrambenih proizvoda, proizvodnju građevinskih materijala, drvopreradu, te korišćenja bogatog energetskog potencijala.

Posebno naglašavam značaj izgradnje akumulacionih hidro-elektrana, čijom se proizvodnjom upravlja na osnovu zahtjeva tržišta, za razliku od vjetro i solarnih čiji rad diktiraju klimatski uslovi. Imajući u vidu navedeno, možemo konstatovati da se Crna Gora svrstava u red rijetkih zemalja koje imaju mogućnost da kombinovanjem pomenutih izvora optimizuju proizvodnju električne energije. To nam daje za pravo da vjerujemo da će Crna Gora u najskorije vrijeme postati izvoznik električne energije. Dodatan podsticaj predstavlja i realizacija projekta energetskog podmorskog kabla između Crne

250

U visoko globalizovanom društvu zemlje i proizvođači su izrazito povezani, što je pozitivno za razvoj privrede.

Istovremeno, pojave kao što su pandemija i elementarne nepogode u svijetu naglašavaju potrebu za jačanjem domaće proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje tržišta Gore i Italije. Ovaj projekat već daje rezultate, i osim efekata/uticaja na Crnu Goru, odraziće se i na tržište električne energije u cijelom regionu, koje će se preko naše zemlje i Italije povezati sa tržištem Evropske unije.

POBJEDA: Na primjeru korone virusa se pokazalo da, nažalost, možemo veoma lako ostati bez značajnog dijela prihoda od turizma, što ima veliki uticaj na kompletnu ekonomiju. Koliko je rizično da se i u narednom periodu oslanjamo značajno na turizam i prihode od njega?

GOLUBOVIĆ: Pored Grčke, Španije, Hrvatske i brojnih drugih zemalja, turizam je i u Crnoj Gori značajan pokretač društvenog i ekonomskog razvoja i iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strateškog sektora.

Uspješan razvoj turizma ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti. Napori usmjereni na diverzifikaciju ponude i produženje sezone, kao i visokokvalitetni turizam tokom cijele godine, značajni su za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja.

Svjedoci smo da u globalnoj ekonomiji sve značajnije promjene i dešavanja imaju odraz miliona eura će Vlada u narednom četvorogodišnjem periodu, iz budžeta i međunarodnih programa, obezbijediti za poljoprivredu

Vlastimir Golubović



Vrijeme pred nama će pokazati koliko će sva dešavanja imati uticaj na kretanje BDP-a, kupovnu moć i druge indikatore koji će opredijeliti kako našu, tako i ukupnu ekonomsku budućnost

na poslovanje u pojedinačnim zemljama i sektorima privrede. Stoga je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi.

POBJEDA: Da li je pandemija pokazala koliko je bitno da se razvije jaka domaća poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija i da li treba snažnije ulagati u nju?

GOLUBOVIĆ: Naša zemlja ima značajan potencijal za dalji razvoj sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, čiju potrebu aktuelna situacija naglašava.

Država je znatno povećala agrarni budžet i uvela niz podsticajnih mjera, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u ovu oblast. U narednom četvorogodišnjem periodu, Vlada će iz nacionalnog budžeta i međunarodnih programa, za ulaganja u sektor poljoprivrede obezbijediti oko 250 miliona eura, od čega preko 150 miliona bespovratne podrške.

Posljedice zavise od trajanja epidemije POBJEDA: Koliko je, po Vašoj procjeni, realan strah da uđemo u recesiju?

GOLUBOVIĆ: U ovom trenutku je neizvjesno govoriti o tome koliko će epidemija trajati, a upravo od toga će najviše zavisiti dalje kretanje ekonomije.

Evidentno je usporavanje ekonomskih aktivnosti od pojavljivanja epidemije što će rezultirati smanjenjem stope rasta u ovoj godini. Kao što je to slučaj i u drugim zemljama, rezultati poslovanja biće u direktnoj zavisnosti od dužine trajanja epidemije.

Ukoliko bi u razumnom roku uspjeli da se izborimo sa njom, ekonomske aktivnosti bi počele da se oporavljaju. U tom slučaju posljedice bi bile znatno manje, a najviše bi se osjetile u sektoru turizma i djelatnostima kao što su prevoz putnika u drumskom i vazdušnom saobraćaju. Prihodi od turizma u drugom dijelu godine ne bi mogli dostići nivo iz prethodne godine usljed otkazivanja organizovanog dolaska gostiju ali bi, uz podsticajne mjere Vlade, doprinijeli finansijskoj konsolidaciji i oporavku, kako bi turistički poslenici narednu godinu spremno

Analizirajući podatke dolazi se do zaključka da se trećina hrane koja se uvozi ne može proizvoditi kod nas jer nemamo zemljišne kapacitete ili klimatske uslove pogodne za tu proizvodnju (banana, kafa, kakao....) ili zbog nepostojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju nekih poljoprivrednih proizvoda, odnosno nemamo dovoljno razvijenih prerađivačkih kapaciteta.

Međutim, činjenica je i da uvozimo dosta proizvoda za koje imamo komparativne prednosti kao i kapacitete za proizvodnju, što direktno ugrožava domaću proizvodnju.

Zato postoji realna potreba da se i dalje ulaže u domaće kapacitete koji će omogućiti da imamo sigurniju snabdjevenost, a što je jako važno u

dočekali. Drugi sektori poput trgovine, građevinarstva, poljoprivrede i prerađivačke industrije pretrpjeli bi manju štetu i brže bi se oporavili.

Nasuprot optimističkim očekivanjima, svako prolongiranje epidemije, donijelo bi veoma negativne posljedice, usljed prelivanja i multiplikovanja negativnih efekata iz najugroženijih sektora na ostale grane privrede. Crna Gora ulaže maksimalne napore da ublaži posljedice novonastale situacije, kako na stanovništvo, tako i na privredu.

Privredna komora ima konstantnu komunikaciju sa donosiocima odluka, kojima na dnevnom nivou prezentuje izazove sa kojima se suočavaju crnogorska preduzeća.

U tijesnoj saradnji sa državnim organima pokušavamo doći do optimalnih rješenja, kako bi se privredna aktivnost nastavila, održala likvidnost i ublažili efekti krize. Ipak, primarni cilj mora biti suzbijanje virusa i smanjenje negativnih posljedica po zdravlje građana, te od poštovanja mjera Vlade ne zavisi samo zdravlje svakog pojedinca već i buduća ekonomska situacija.

uslovima pandemija ili elementarnih nepogoda.

Stoga, pozivamo građane da u novonastaloj situaciji prio r i t e t u k u p ov i n i d a j u d o m a ć i m p ro i z vo d i m a .

Kupovinom domaćih proizvoda pomažemo ekonomskom oporavku naše ekonomije, čuvamo radna mjesta i unapređujemo prerađivačku industriju.

POBJEDA: Koja je ključna ekonomska lekcija koju smo izvukli iz pandemije?

GOLUBOVIĆ: S v j e t s k a ekonomija se pokazala neotpornom na krize koje sa njom n e m a j u d i re k t n u ve z e, odnosno nisu izazvane poremećajima u privredi. U visoko globalizovanom društvu, kakvo je današnje, zemlje i proizvođači su izrazito povezani u proizvodnim, globalnim lancima

proizvodnje vrijednosti, što je pozitivno za razvoj privrede. Istovremeno, pojave kao što su pandemija i elementarne nepogode u svijetu naglašavaju potrebu za jačanjem domaće proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje tržišta.

U realnoj ekonomiji negativan uticaj novonastale situacije se već osjeća kroz smanjenje turističke potražnje, a takođe i smanjenu ekonomsku aktivnost u mnoštvu povezanih industrija kao što su ugostiteljstvo, transport i druge. Vrijeme pred nama će pokazati koliko će sva dešavanja imati uticaj na kretanje BDP-a, kupovnu moć i druge indikatore koji će opredijeliti kako našu, tako i ukupnu ekonomsku budućnost.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

6

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 6. april 2020.

Kolašinski „crvenokrstaši“ promovišu vrijednosti volonterizma koji će i te kako trebati u vremenu koje je pred nama

KOLAŠIN - Terenskim kolima se došlo do Rovaca. Onda uskom i strmom stazom do stare kuće. Na ramenima hrana. Na licu odlučnost.

Na licu želja. Škripe vrata. Škripi vrijeme u njima.

Otvaraju ih ruke koje ih poznaju. Već su dolazili. Na krevetu čovjek i muka i radost. Osmijeh koji je dobrodošlica i koji sve priča. Paket pomoći se ostavlja na zemljani pod...

Volonteri kolašinskog Crvenog krsta kažu da im je to nagrada nad nagradama – „kad nas vide, kao da vide najrođenije svoje“. Pogled, zahvalnost, iskrenost koja nema rezerve. Smanjuemo nečiju nemoć, samoću, tugu Razgovarali smo sa kolašinskim „crvenokrstašima“, dan prije nego što je bjelopoljski i crnogorski humanista nad humanistima, Hajriz Brčvak, najavio da će nastaviti sa humanitarnim akcijam,a ali da se više neće obraćati medijima.

Humanost se mjeri nevoljom koja je manja, a ne kamerama, mikrofonima, „brojem pregleda“. Sa istim stavom su nas dočekali i volonteri kolašinskog Crvenog krsta. Ne vole da se hvale. Rade ono što su odlučili, izabrali, što su u obavezu pretvorili.

Zbog toga će, djelimično, umjesto njih pričati i obašnjavati fenomen volonterizma Milan Marković, predsjednik Crvenog krst Kolašina.

Mladi čovjek koji je decenijama u ovoj humanoj priči.

- U našoj organizacji, sve počiva na volonterizmu. Svi smo volonteri. Ta ravnopravnost, zajednički rad, iskrenost, sve nas to gura naprijed. Uvijek uvažavam specifičnost naših volontera. Vrlo često promijenim plan i uradim kako oni kažu i bude bolje tako. Posvećeni su, vole dogovor, ništa neće utaditi bez konsultacije. Kada je sve krenul sa korona virusom, odmah su pristali da krenemo u akciju. Bez riječi, bez uzdržavanja. Prvo smo počeli sa obilaskom osoba u samoizolaciji, a kako je situacija po-

S. VASILJEVIĆ

Kad škripe vrata, a osmijeh čeka

Poznaju teren, poznaju stanovništvo…

Svi naši volonteri imaju višegodišnji staž i iskustvo. Nije im prvi put da pomažu, da budu na zadacima na terenu. Od spasilačkih akcija tokom zime pa do obilaska starih osoba u sklopu redovnih aktivnosti. Korona virus se prvi pute dešava i nama i cijeloj planeti. Oni imaju iskustvo koje je potrebno u sadašnjim akcijama. Poznaju teren, poznaju stanovništvo naročito ono starije dobi. Važno je da umiju sa ljudima, a oni su pravi socijalni psiholozi. Dok se ne upoznaš sa svakim, osjeća se doza nepovjerenja, ali tada nastupa njihova posvećenost. Ne žele nikog da preskoče, prema svima imaju isti pristup.

Neki volonteri su zaposleni u državnom sektoru, neki su samostalni privrednici, đaci, studenti, ima i nezaposlenih, ali se svi bezrezervno pridržavaju svih sedam principa Crvenog krsta, objasnio je Marković.

Dopremanje pomoći

Volonteri Crvenog krsta pripremaju pakete namirnica

Najveća nagrada nam je kada se to umorno i ostarjelo lice oraspoloži kao da je vidjelo nekoga svoga najrođenijeg, pričaju volonteri koji ne žele da se pominju jer se humanizam mjeri nevoljom koja je manja, a ne kamerama, mikrofonima, „brojem pregleda“…

Glumio sam povrijeđenog na takmičenju prve pomoći Đorđije Baković priča da je slučajno postao volonterr CK-a. Bio je u drugom razredu gimnazije, bilo je takmičenje u prvoj pomoći i zamolili su ga da bude markirant.

Kazali su mu koja je njegova povreda i on se namjestio.

- Već na jesen te godine postao sam volonter. Uvijek je vladalo poštovanje, pozitivna energija, jednakost u

stojala složenija, širio se i krug djelovanja. Ne može se preko noći dobiti želja da se pomogne drugom. Sa takvim osjećajem se treba roditi kasnije, kroz susrete sa nevoljnicima, nadgrađivati humanizam u nama, ističe Marković.

Predsjednik Milan nabraja svoje volontere. Svaki od volontera ima oblast u kojoj je lider. Miloš Rakočević voli dobrovljno davanje krvi i vodi tu

raspodjeli zadataka. Kasnije su krenule i obuke, ljeti Sutomore, zimi Bjelasica. Prva pomoć, djelovanje u nesrećama, briga o starima, spasilaštvo na ski-stazama, samo su dio djelatnosti kojima smo se obučavali. Zahvaljujući volonterizmu, uspio sam da dobijem osmijeh od ljudi koje je život umorio - priča Đorđije Đorđije Baković Baković.

oblast. Boško Medenica je već iskusni spasilac koji voli visinu i brzinu. Luka Šuković i Nikolina Marković uživaju u prvoj pomoći, a Đorđije Baković vodi brigu o starima.

Ivan Begović je već prekaljeni volonter koji je 2012. godine, kada je bio veliki snijeg, dobio Nagradu za najhumaniji čin. Tu su još Nikola Milačić, Marko Grujić, Bogdan Šuković, Ivan Peković. Na pa-

kovanju paketa su angažovani Nikolina Milačić, Milica Bulatović, Vuk Radenović, Lazar Šuković…

Ovih dana su svakoga dana u 8.30 u prostorijama Crvenog krsta. Dogovor, analiza prispjelih zahtjeva, raspored, tri ekipe sa troje kola kreću ka terenu.

Kreću da se dopremi pomoć, namirnice, ljekovi. Sa osmijehom i voljom. Kolašinski „cr-

I riječ i djelo podrške

venokrstaši“ imaju konkretan odgovor korona virusu – humanizam.Volonterizam u njihovom izvođenju postaje vrijednost koja će nam sve više trebati u vremenu koje je pred nama. Sve će manje biti čudno,

kako to momak, a „gradsko dijete“ ulazi u terenca, vozi se do Rovaca a onda „uprti“ paket na rame i sve uza stranu do stare kuće. Na kojoj vrata škripe, a osmijeh čeka.

Dr. DRAŠKOVIĆ

KOLAŠIN: Predsjednik Bulatović se zahvalio građanima na disciplini i najavio set mjera za preduzetnike i poljoprivrednike KOLAŠIN - Predsjednik opštine Milosav Bulatović zahvalio se građanima Kolašina na odgovornosti i disciplini kojom se poštuju mjere i naredbe Vlade, Nacionalnog koordinacionog tijela, Instituta za javno zdravlje i Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje. Takođe je i najavio pripremu seta mjera kojma će se pomoći građanima, preduzetnicima, poljoprivrednicima kako bi se u aktuelnoj situaciji sačuvala radna mjesta.

Bulatović je izrazio zadovoljstvo što Kolašin nema inficiranih građana ali i istakao da je to dodatna obaveza da se

Neka nas čuva ,,kućni prag“

poveća discplina i odgovornost. Zahvalio se građanima koji su savjesno primijenili pravila izolacije i samoizolacije, pripadnicima Odjeljenja bezbjednosti i Komunalne policije koji vrše nadzor nad primjenom mjera.

Hvala zdravstvenim radnicima, zaposlenim u trgovinama, javnim službama i preduzećima. Hvala vrijednim đacima i njihovim predavačima koji se bore i za zdravlje i za znanje. Treba da što više smanjimo društvene kontakte. Da shvatimo da smo najbolji prijatelji, komšije, rođaci

Milosav Bulatović

ako smo fizički udaljeni jedni od drugih. Kućni prag i temelji kuće i doma, uvijek su bili

amaneti koje smo čuvali.

Ostanimo doma, budimo kući što više možemo. Neka nas sa-

da taj ,,kućni prag“ sačuva od civilizacijskog izazova koji se zove korona virus. Kroz cijelu istoriju Crne Gore, kuća i dom su bili posebna vrijednost i snaga. Borba za kuću i dom, kao amanet se prenosila sa generacije na generaciju. Ostanimo sada u domu i kući da ispunimo amanete prošlog, da se sačuvamo rizika sadašnjeg i da obezbijedimo budućnost našim porodicama, gradu i državi - poručio je Bulatović.

Predsjednik kolašinske opštine je podsjetio da lokalna uprava podržala Crveni krst u

obezbjeđenju pomoći u paketima hrane i higijenskog pribora za najugoženije građane na seoskom i gradskom području. Takođe se priprema i set ekonomskih mjera kojima će se pomoći građanima, preduzetnicima, poljoprivrednicima.

Naši sekretarijati i stručne službe će pripremiti set ekonomskih mjera kojima ćemo u skladu svojih mogućnosti olakšati trenutnu situaciju građanima, preduzetnicima, poljoprivrednicima. Cilj nam je da svi zajedno budemo u borbi za čuvanje radnih mjesta kako bi sačuvali ekonomsku i razvojnu supstancu našeg grada - poručio je Bulatović. Dr.DRAŠKOVIĆ

7

U fokusu: KORONA VIRUS

Poneđeljak, 6. april 2020.

Dio stanara zgrada na Vrelima ribničkim ne poštuje karantin, policija ih mora nadzirati non-stop

PODGORICA - Uprkos naporima nadležnih koji se trude da stanarima zgrada u naselju na Vrelima ribničkim, koji su odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela stavljeni u karantin, dostave dovoljne količine hrane i obezbijede što bolje uslove u samoizolaciji, nemali broj pojedinaca i juče je izlazio i okupljao se u grupama ispred objekata, ne poštujući potrebu držanja fizičke distance.

Više od desetak policajaca, raspoređenih u nekoliko grupa, hvatalo je neodgovorne pojedince po naselju i upozoravalo ih da uđu u svoje stanove. Trudili su se koliko mogu da ih spriječe da izlaze napolje, ali im je za to, sudeći po onome kakva je situacija bila juče kada je ekipa Pobjede posjetila ovo naselje, potrebno ili pojačanje, ili još rigoroznije mjere.

D. MALIDŽAN

Ne shvataju svi jednako ozbiljnost situacije

GRUPA STANARA U DVORIŠTU: Kažu da im treba vremena da se priviknu na karantin

Sudeći po onome kakva je situacija bila juče kada je Pobjeda obišla zgrade čijim je stanarima naložena izolacija, policiji će za nadzor biti potrebno ili pojačanje, ili još rigoroznije mjere

PROBLEM

Ispred zgrade raseljenih lica na Vrelima ribničkim, u kojoj je prije četiri dana zabilježen prvi slučaj virusa korona, nije bilo nikoga.

Dvadeset osmogodišnji Nenad Tarifi, koji kao i ostali stanari u ovoj zgradi poštuje mjere samoizolacije, sa terase svog stana opominjao je okupljene komšije iz dvorišta susjedne zgrade da uđu u svoje stanove.

- Imam sedmočlanu porodicu.

U našoj zgradi smo svi disciplinovani. Ne izlazimo napolje.

Ali kao što vidite, oko nas je dosta onih koji ne poštuju preporuke nadležnih – kazao je Tarifi.

Dvadesetogodišnji Muhamed Tatari, uprkos mjerama zabrane izlaska koje je naložilo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti i upozorenjima policije, sa nekoliko komšija bio je ispred zgrade.

- Dobili smo hranu, ali nam treba dva-tri dana da se naviknemo na karantin, ovo će potrajati – kazao je Tatari, koji u stanu živi sa petočlanom porodicom.

Društvo ispred zgrade pravilo mu je nekoliko komšija, među kojima i dvadeset petogodišnji Bajram Iljiri. Ni on, kao ni ostatak ove bezbrižne grupice

Policija kontroliše i upozorava neodgovorne pojedince

nije svjestan da svojim neodgovornim ponašanjem i nepoštovanjem fizičke distance može ugroziti i svoju djecu, suprugu i roditelje sa kojima živi.

- Svi u našoj zgradi su zdravi.

Nema razloga za brigu, zbog toga što smo napolju. Korona je nađena tamo u drugoj zgradi, ovđe kod nas je nema – kazao je Bajram, koji živi sa sedmočlanom familijom.

POMOĆ

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je prije dva dana na hitnoj konsultativnoj sjednici, a u skladu sa preporukama IJZ-a, donijelo odluku da nadležne institucije preduzmu hitne dodatne epidemiološke mjere u naselju na



Nenad Tarifi, kao i ostali stanari zgrade u kojoj je registrovan prvi slučaj korone na Vrelima, poštuje mjere samoizolacije. On je sa terase opominjao okupljene komšije iz dvorišta susjedne zgrade da uđu u svoje stanove

Tarifi se drži preporuka i apeluje na komšije da učine isto

Vrelima ribničkim koje obuhvata 23 zgrade.

- Odluka o samoizolaciji stanovnika u objektima stanovanja donijeta je nakon što je

jedan stanovnik toga naselja, u skladu sa zdravstvenim stanjem, upućen u Klinički centar Crne Gore na bolničko liječenje, a prethodno su u toj

Kako je ocijenio ,,beogradski popovski šovinisti, zaslijepljeni svetosavskom ideologijom” koju tumače kao pravoslavnu vjeru i pravoslavne istinu i dalje organizuju liturgije kojima prisustvuju vjernici.

-Kako piše štampa, nedavno se na jednoj,

demioloških mjera pokrenuta je i hitna nabavka namirnica i sredstava za ličnu higijenu za građane ovoga naselja.

Crveni krst Crne Gore je, odmah nakon informacije o odluci Nacionalnog koordinacio n o g t i j e l a d a s t av i u samoizolaciju stanovnika zgrada na Vrelima ribničkim, organizovao pakovanje i distribuciju pomoći, koja je realizovana prije dvije noći.

Sredstva za nabavku humanitarnih paketa je obezbijedilo Nacionalno koordinaciono tijelo.

- Mi smo se, kao i ostale organizacije i institucije koje su u sistemu odgovora na situaciju sa korona virusom, pripremili za samoizolaciju stanovnika Vrela ribničkih. Naši volonteri i zaposleni su juče spakovali više od 350 kompleta sa prehrambenim i higijenskim artiklima za 243 porodice koje žive u ovim zgradama, jer smo porodicama sa velikim brojem članova dijelili veće količine pomoći.

gusto naseljenoj zajednici ostvareni brojni direktni i indirektni kontakti - saopšteno je tada iz Vlade.

Sa uvođenjem dodatnih epi-

Crveni krst je ovim stanovnicima i prije sedam dana podijelio humanitarne pakete, a ova dopuna Nacionalnog koordinacionog tijela će pomoći da se njihove osnovne potrebe zadovolje za određeni vremenski period - saopšteno je iz Crvenog krsta Crne Gore.

Iz ove organizacije poručuju da će, u saradnji sa ostalim subjektima, pratiti situaciju i potrebe stanovnika Vrela ribničkih i u odnosu na to, organizovati dalje djelovanje.

Podsjećamo stanari ovih zgrada prije desetak dana su od Vlade dobili novčanu pomoć u iznosu od po 50 eura.

I. MITROVIĆ

Preporuka Islamske zajednice vjernicima

Obratite pažnju na sastav hrane iz humanitarne pomoći

Namjeravaju da zaraze što veći broj crnogorskih građana organizovanoj u Doljanima kod Podgorice, zarazila veća grupa vjernika, iako je od korona virusa umro valjevski vladika, a dvojica svještenika su zaražena.

-SPC tako namjerava da zarazi što veći broj crnogorskih građana, optuži vlasti kao krivce za širenje zaraze i masovno ih okrene protiv sopstvene države. Dok Crnogorska crkva liturgije vrši bez prisustva vjernika, držeći se upustva nadležnih državnih organa o zaštiti od zaraznih bolesti. Zato pozivamo vlasti ove zemlje da stanu na kraj ovakvoj praksi beogradske patrijaršije, usmjerenoj na stvaranje haosa u zemlji, s tendencijom da u neredovnim prilikama kvislinzi preuzmu vlast i politiku zemlje usaglase s interesima Beograda i Banjaluke – poručio je mi-

Pored distribucije pomoći koju je za stanare zgrada organizovao Crveni krst Crne Gore, od juče svi stanari zgrada imaju struju, iako je dio njih bio van napajanja.

Da im olakšaju karantin koji im je određen prije dva dana, Elektroprivreda Crne Gore je, u saradnji sa Nacionalnim koordinacionim tijelom i Crvenim krstom Crne Gore priključila na mrežu sve potrošače koji su bili bez napajanja.

PRATIĆE POTREBE

Mitropolit CPC Mihailo optužio Srpsku pravoslavnu crkvu

PODGORICA-U vrijeme velikih problema uzrokovanih korona virusom sa kojima se suočava naše društvo, koji treba da nas okupe oko jednoga cilja, dobra Crne Gore, Srpska crkva je zainteresovana samo za rušenje ustavnoga poretka i sticanje političke koristi za Srbiju, što je tragično za ovu zemlju, saopštio je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo.

Svi dobili struju

Mitropolit Mihailo

tropolit CPC. Na kraju, još jednom vas pozivamo privedite je poznaniju prava prije nego li bude kasno i za vas i za državu - saopštio je mitropolit CPC. S.P.

PODGORICA - Mešihat Islamske zajednice (IZ) u Crnoj Gori je, imajući u vidu da građani Crne Gore u najugroženijim područjima dobijaju namirnice u vidu humanitarne pomoći, preporučio vjernicima da prije konzumiranja hrane obrate pažnju na sastav, naročito namirnica životinjskog porijekla, zbog bojazni da u njima ima sastojaka svinjskog mesa.

IZ je podsjetila da među artiklima životinjskog porijekla samo oni sa ,,Halal” žigom ga-

rantuju sastav i pripremu u skladu sa vjerskim propisima.

- Ovim putem još jednom se zahvaljujemo državnim institucijama, lokalnim samoupravama, humanitarnim organizacijama i pojedincima na iskazanoj brizi i neselektivnoj pomoći građanima najpogođenijih područja Crne Gore.

Iskazana solidarnost i humanost cijelog društva tokom ove epidemije jača uvjerenje svih nas da ćemo, uz Božiju pomoć, ubrzo savladati i ovaj izazov navodi se u saopštenju IZ. S.P.

8

U fokusu: KORONA VIRUS/Svijet

Poneđeljak, 6. april 2020.

Epidemiolog dr Predrag Kon objavio uzlet epidemije u Srbiji

Smanjenje kontakata jedini izlaz

Dr Kon i dr Kisić-Tepavčević pozivaju na poštovanje mjera

BEOGRAD - Jasno se vidi da smo u petoj nedjelji epidemije, nalazimo se u uzletu i ubrzanom prenošenju rekao je epidemiolog Predrag Kon sumirajući rezultate zaraženih u posljednja 24 sata.

Od 959 testiranih osoba 284

su pozitivne na korona virus, sedam je preminulo, a 98 ljudi se nalazi na respiratorima. U Srbiji je od početka epidemije ukupno testirano 7.360 osoba od kojih je 1.098 pozitivno, 51 je umrla, a u bolnicama na liječenju se nalaze 1.082 pacijenta. Kon je apelovao na

građane Srbije da nema drugog izlaza iz ove situacije osim smanjivanja međusobnih kontakata i objasnio da sada primarna zdravstvena zaštita preuzima borbu protiv virusa kovid-19: - Da bi se epidemija potpuno suzbila najvažnije je otkriti

najblaže forme i tu je uloga primarne zdravstvene zaštite - rekao je Kon. Epidemiološkinja dr Darija Kisić-Tepavčević je ocijenila da je veoma važno da informacije budu validne i tačne.

- Nijedna informacija se ne može sakriti - rekla je ona i najavila da je Srbija spremna da testira i više od 1.000 ljudi dnevno, ali da se neće testirati građani na lični zahtjev.

- Nije problem testiranje, ali indikacije određuju testiranje. Testiraju se oni za koje se sumnja da su rezervoari infekcije - objasnila je Kisić-Tepavčević i navela da postoji nekoliko grupa građana kod kojih se radi testiranje na korona virus.

- U opštoj populaciji testiranje ima smisla tek kada prođe epidemija. Tim testom ćemo otkriti istinu koja će nam služiti za budućnost. Ispitivaće se prisustvo antitijela u krvi - objasnio je dr Kon. Epidemiolozi su objasnili da Srbija ni u kom segmentu liječenja nije zakasnila i da u budućnosti sve zavisi od kontakata jer pojedinci dobro znaju sa kim su bili u kontaktu.

- Ima mnogo onih koji nemaju tegobe, a nose infekciju, mogu se i oni testirati ali mi sada nemamo te sposobnosti - objasnio je Kon. On je zaključio da čim popusti epidemija država će popuštati i mjere koje je donijela. - Promijenićemo se poslije ovoga, strah od kovida će ostati i dalje - rekao je Kon. Među zaraženim pacijentima su i dva radnika Ministarstva prosvjete i više desetina vojnika Prve brigade Vojske Srbije. Oni su bili angažovani na prijemu ljudi koji su u Srbiju dolazili iz inostranstva od 13. do 17. marta.

V. CVEJIĆ

Predsjednik Srbije pokazao medicinsku opremu - Ako traži struka, neće mi biti teško da predložim 24-časovno vanredno stanje rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obilazeći magacin medicinske opreme u Krnješevcima kod Beograda.

On je najavio da će sve opšte bolnice u Srbiji dobiti kliničke i obične respiratore, i ostalu neophodnu opremu.

- Do sada smo dali oko 370 miliona eura

za opremu i platili smo 1.000 respiratora - rekao je Vučić. Najavljujući da Srbija ima preko 30 miliona maski predsjednik je naveo da 50 miliona maski tek treba da dođe u Srbiju, i da ima oko 12 miliona zaštitnih rukavica.

Vučić je ocijenio da je uvođenjem vanrednog stanja spašeno na stotine života. Zatim je rekao da je više ljudi

pokušalo da prevari državu kako bi dobili dozvolu za kretanje, ali i da su mjere države uvedene da bi se sačuvao život svakog stanovnika. ,,Onda ljudi kažu ‘Ti si diktator’, a mučiš se i patiš za svaki život“. On je ocijenio da više od 90 posto ljudi poštuje mjere koje je propisala država i da će se rezultati poštovanja tih mjera tek vidjeti.

Vlade Španije i Slovenije objavile da se situacija smiruje

Epidemija u Italiji se smiruje, novo žarište SAD, Britanija zabilježila crni rekord

Italija se oporavlja

Kraljica Elizabeta apelovala na disciplinu Korona virusom u svijetu je zaraženo više od 1.225.000 ljudi, a od posljedica zaraze preminulo je preko 65.500. Britanija je zabilježila najviše smrtnih slučajeva u jednom danu - 621.

U Njujorku je juče bilo skoro 600 žrtava, a više od 8.000 zaraženih. Stručnjaci upozoravaju da bi Luizijana mogla da postane novo žarište zaraze u SAD - u Nju Orleansu korona virus odnosi 38 ljudi na sto hiljada stanovnika, dok je smrtnost u državi Njujork nešto manja od 19 na 100.000.

Italija i dalje bilježi pad umrlih i inficiranih, te je juče u toj zemlji umrlo 150 ljudi manje nego u subotu, piše La Republica.

KralJICa sE obratIla naCIJI

Britanija je u protekla 24 časa dostigla crni rekord - 621 smrtni slučaj, ukupno 4.934. Od početka pandemije oboljelih od kovida-19 je 47.806.

Zbog toga je sinoć kraljica Elizabeta Druga, u rijetkom obraćanju naciji, apelovala na Britance da budu disciplinovani „u vremenu sve većih izazova“, poslije do sada najvećeg broja preminulih od korona virusa u jednom danu.

Ona je kazala da je pandemija izazvala velike poremećaje i donijela tugu, finansijske teškoće i obeshrabrujuće izazove za sve. „Nadam se da će u godinama pred nama svako moći da bude ponosan na način reagovanja na taj izazov. A oni koji dolaze za nama reći će da je ova generacija Britanaca bila jaka kao i svaka druga“, kazala je kraljica, koja se od 2002. godine nije obratila naciji na ovaj način.

Njeno današnje obraćanje biće tek četvrto od početka vladavine u februaru 1952. godine.

PutIn radI „na dalJInu“

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nastaviće da radi „na daljinu“ još najmanje nedjelju dana zbog pandemije novog korona virusa, saopštio je Kremlj.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je saopštio da se Putin i svi koji rade s njim redovno testiraju na korona virus, prenosi TASS. - Prošlo je nedjelju dana i usuđujem se da kažem da će predsjednik raditi na daljinu još najmanje nedjelju dana ili duže - kazao je Peskov.

Kina od 2. marta izvozi zaštitnu opremu

Karantin dao rezultate Milijarde maski, milioni odijela i testova

U Španiji našli način za druženje u karantinu

Stroge restrikcije kretanja u Sloveniji i Španiji uvedene prije tri sedmice daju rezltate, pa se broj oboljelih smanjuje, odnosno epidemijska krivulja je statična.

- Mjere u Sloveniji, uvedene prije tri sedmice u cilju borbe protiv epidemije korona virusa, daju rezultate i trajaće „najmanje dvije do četiri sedmice - rekao je portparol vlade Jelko Kacin. Bojana Beović, specijalista za zarazne bolesti koja predvodi medicinsku radnu grupu za liječenje ko-

vida-19 ističe da su krive poravnate i da je epidemija trenutno u „statičnom stanju“, ali da se situacija još nije preokrenula.

Ministarstvo zdravlja Španije objavilo je tendenciju usporavanja širenja korona virusa.

- Španija je u procesu usporavanja epidemije. Podaci govore da su mjere karantina dale rezultate rekao je Salvador Ilja, ministar zdravlja Španije.

Broj slučajeva infekcije korona virusom je juče iznosio nešto više od 6.000, umrla su 674 paci-

jenta, što, prema njegovim riječima, ukazuje na trend pada.

Ministar je kazao da se dnevno odradi od 15 do 20 hiljada PCR testova (lančana reakcija polimeraze), što je, prema njegovim riječima, jedna od najviših stopa u Evropi. Istovremeno je u zemlji privedeno gotovo tri hiljade ljudi zbog kršenja karantina.

U Španiji su prije tri sedmice uvedene oštre mjere ograničenja za borbu protiv korona virusa.

- U protekle tri sedmice, kako bi obezbijedili ograničenje kretanja i sigurnost svih građana, sproveli smo tri miliona provjeravanja na raznim mjestima ljudi, automobili... Privedeno je 2.850 ljudi - uglavnom zbog nepoštovanja mjera - rekao je čelnik Ministarstva unutrašnjih poslova Fernando Grande Marlaska.

Građanima je dopušteno da izlaze iz kuće samo u izuzetnim slučajevima: kupuju hranu, ljekove, idu u bolnicu, pomažu ljudima ili da idu na posao.

Kina je od početka marta izvezla gotovo četiri millijarde maski, saopštile su juče kineske vlasti koje istovremeno nastoje da odstrane sumnje u kvalitet izvezene medicinske opre-

me, prenosi Beta.

Od 1. marta Kina je izvezla u više od 50 zemalja 3,86 milijardi maski, 37,5 miliona zaštitnih odijela, 16.000 respiratora i 2,84 miliona testova za kovid-19, rekao je Džin Hai,

Kinezi proizvode četiri miliona testova dnevno

zvaničnik carinske službe.

Vrijednost tog izvoza je procijenjena na 1,33 milijardi eura.

Povećan je kapacitet proizvodnje testova za kovid-19 na više od četiri miliona dnevno, rekao je Džang Ći, zvaničnik nacionalne uprave za medicinsku opremu.

Neke zemlje su se žalile na kvalitet medicinske opreme uvezene iz Kine. Holandija je 28. marta objavila da opoziva 600.000 maski iz isporuke od 1,3 miliona iz Kine jer ne odgovaraju normama kvaliteta. „Zapravo, postoji više faktora, kao što je to da Kina ima norme i načine upotrebe različite od drugih zemalja. Neodgovarajuća upotreba mogla bi da izazove sumnju u kvalitet“, rekao je Džijang Fan, zvaničnik u Ministarstvu trgovine.

Politika

Poneđeljak, 6. april 2020.

9

ISPOVIJEST IZ KARANTINA: Mirza Pepić, predsjednik opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Tuzi

Besa je dala rezultat PODGORICA - Predsjednik opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Tuzima Mirza Pepić koji se već 12 dana nalazi u strogom karantinu u svojoj kući u Malesiji kazao je u ispovijesti za Pobjedu da je besa - data riječ dala rezulat u borbi protiv korona virusa.

- Građani Malesije su i ovog puta, kao mnogo do sada, pokazali da data riječ, odnosno besa, i te kako znači i da se poštuje kada je to najpotrebnije - kazao je Pepić u ispovijesti za Pobjedu.

OPREZ

Pepić se već 12 dana nalazi u strogom karantinu sa svojom porodicom. Mjere su jako stroge i uključuju izlazak samo u dvorište kuće bez bilo kakvog kontakta sa spoljnim svijetom pa i svojim najbližim srodnicima i komšijama. Hranu i sve potrepštine im dostavljaju volonteri.

- U karantinu sam od kako su na snagu stupile mjere Nacionalnog koordinacionog tima za zarazne bolesti - dakle, već 12 dana. Što se zdravstvenog stanja tiče i ja i moja porodica se osjećamo dobro. Vjerujem da se tako osjeća i najveći broj građana Tuzi ali to ne smije zavarati nikog od nas. Vidjeli smo koliko malo treba da se virus brzo proširi u velikim razmjerama - kaže Pepić.

I pored prvih izuzetno pesimističnih prognoza, Tuzi se održavaju na 34 zaražena, što je posljedica velike samodiscipline građana.

- Moram istaći da su mjere koje su uvedene bile nužne i pravovremene te da su zbog njihovog poštovanja, već na početku dale rezultat. Građani su bezrezervno ispoštovali sve preporuke nadležnih institucija i na taj način smo dokazali odgovornost prema sebi i

Mirza Pepić

Volonteri nose najveći teret u ovoj situaciji i daju svoj maksimum kako bi izašli u susret građanima, što zasigurno nije nimalo lako, imajući u vidu da na taj način ugrožavaju svoje zdravlje i svojih porodica, te stoga zaslužuju posebnu zahvalnost i poštovanje za posao koji rade. Lokalna samouprava je pokazala odgovornost i u dobroj mjeri izašla u susret svim izazovima, uz pomoć volontera bez kojih bi bilo nemoguće sve ovo ostvariti kaže Pepić

Situacija sa virusom kovid-19 ujedinila čitav svijet Pepić navodi da je situacija sa virusom kovid-19 ujedinila cijeli svijet. Jedina preporuka i poruka koja se može uputiti jeste, da svi ostanemo svojim kućama, da poštujemo preporuke nadležnih institucija, jer je to jedini način da se sačuvamo od pošasti koja nas je zadesila.

- Vjerujem da solidarnošću, zajedništvom i strpljenjem, možemo izaći iz ove situacije sa što manje gubitaka na svim nivoima - kaže on.

svojoj zajednici. Vjerujem da je ujedno i razlog što već četvrti dan nije zabilježen slučaj novozaraženih u našoj opštini - navodi on.

RIJEČ

Pepić kaže da je besa dala rezultat.

- Data riječ, odnosno besa, i te kako znači i da se poštuje kada je to najpotrebnije - navodi Pepić koji nije mogao da procijeni koliko vemena će trajati mjere.

- Najvažnije je da se u ovom trenutku sačuva zdravlje građana. Svjesni smo činjenice da nije lako pridržavati se datih mjera, ali smo isto tako svjesni da su mjere dale rezultat što je u ovom trenutku najbitnije od svega. Zbog toga je od izuzetne važnosti da se i dalje pridržavamo preporuka Nacionalnog kordinacionog tijela, koje će sigurno učiniti sve da ukoliko postoji mogućnost preduzme olakšavajuće mjera u datoj situaciji.

Pepić navodi da je izuzetno zadovoljan radom volontera, lokalne samouprave, i dobrom saradnjom sa NKT. - Volonteri nose najveći teret u ovoj situaciji i daju svoj maksimum kako bi izašli u susret građanima, što zasigurno nije nimalo lako, imajući u vidu da na taj način ugrožavaju svoje zdravlje i svojih porodica, te stoga zaslužuju posebnu zahvalnost i poštovanje za posao koji rade. Lokalna samouprava je pokazala odgovornost i u dobroj mjeri izašla u susret svim izazovima, uz pomoć volontera bez kojih bi bilo nemoguće sve ovo ostvariti. Što se tiče saradnje sa NKT-om moram istaći da je ona veoma dobra.

Tu smo kao društvo pokazali da kada smo jedinstveni, i kada poštujemo preporuke date od tog tijela, rezultat neće izostati, a dokaz tome jeste da kao što sam naveo, već četvrti dan nemamo novih zabilježenih slučajeva zaraženih građana zaključio je Pepić. N. ZEČEVIĆ

Detalj sa posljednjeg kongresa DPS-a

Poruka poslaničkog kluba DPS-a

Zanemarimo razlike i djelujmo zajedno PODGORICA - Poslanički klub Demokratske partije socijalista predložio je da se, u definisanju mjera koje će olakšati ekonomsku situaciju građanima i privredi zbog korona virusa, zanemare razlike i da se to radi institucionalno i ozbiljno.

- Bez obzira na politikanske napade i kvalifikacije u pojedinim medijskim istupima određenih političkih subjekata, hoćemo da vjerujemo da svaki građanin Crne Gore, a time i svaka politička struktura i svaki društveni subjekt, razumiju složenost situacije sa kojom se, kao i cijeli svijet, suočavamo u ovom period navodi se u saopštenju DPS-a.

Iz DPS-a su podsjetili da je njihova inicijativa usmjerena na aktivno participiranje Skupštine i svih poslanika u definisanju mjera koje će olakšati ekonomsku situaciju građanima i privredi i na efikasnu zakonsku podršku za formalizovanje tih mjera.

- Sugestija je da to radimo institucionalno, ozbiljno i sa punom odgovornošću prijedloga koje imamo - rekli su iz DPS-a.

Oni su kazali da ne potcjenju-

ju potrebu da svako upozna javnost sa svojim idejama.

- Međutim, javno iznošenje ideja vezanih za saniranje ekonomskih posljedica treba da podrazumijeva i potrebu provjere izvodljivosti svake ideje, sa aspekta mogućnosti koje, kao država, imamo. A takvu provjeru možemo napraviti samo institucionalno, uz uvažavanje svih činjenica i argumenata - smatraju u DPS-u.

Ako se zaista želi dati konstruktivan doprinos, način, kako su rekli, postoji.

- Taj način ne ugrožava ničija politička prava i procjene o potrebi bojkota Skupštine, ali svakako povlači razliku između populizma i ozbiljnih ekonomskih i drugih predloga, sugestija i ideja - dodali su iz DPS-a.

Ko god se te granice ne boji, kako su poručili, dobro je došao i svaki njegov prijedlog će ozbiljno biti razmotren.

- I definitivno nam neće biti problem da bilo kome priznamo da je prvi predložio ovo ili ono. Tu rang listu idejnog prvenstva neka pravi onaj ko misli da je Crnoj Gori potrebna - zaključili su iz DPS-a.

S. P.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru o solidarnosti tokom pandemije korona virusa

Picula: EU je mogla reagovati ranije Misli da je dijelom nezadovoljstvo građana opravdano, ali ne vjeruje da će korona virus označiti kraj Evropskeu nije PODGORICA - Sada se stvari na neki način popravljaju, treba imati i malo razumijevanja, jer EU kao posebna multilateralna država nije zajednička država nego zajednica država i koja u mnogim elementima nije srasla dovoljno za donošenje brzih odluka. To je mehanizam koji dobro radi kada je sve dobro, ali u posljednjih desetak dana vidi se brži hod evropskih institucija - kaže izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.

Tonino Picula

On je za N1 komentarisao odgovor evropskih institucija na pandemiju korona virusa.

Smatra da nema nikakve sumnje da je zbog kašnjenja evropskih institucija oko epidemije korona virusa došlo do štete i priznaje da se sigurno moglo reagovati ranije.

Kaže da je zemljama članica-

ma ostavljen velik prostor da igraju svaka na svoj način, a to je ostavilo utisak kod velikog dijela građana da se treba više osloniti na mehanizme nacionalne države nego na pomoć iz EU. - Sada se stvari na neki način popravljaju, treba imati i malo razumijevanja, jer EU kao po-

sebna multilateralna država nije zajednička država nego zajednica država i koja u mnogim elementima nije srasla dovoljno za donošenje brzih odluka. To je mehanizam koji dobro radi kada je sve dobro, ali u posljednjih desetak dana vidi se brži hod evropskih institucija - smatra Picula.

Misli da je dijelom nezadovoljstvo građana opravdano, ali ne vjeruje da će korona virus označiti kraj Evropske unije.

Picula smatra da će ova ekonomska kriza biti drugačija od one iz 2008. koja je došla iz SAD-a. Na pitanje je li jasno kako će se paket pomoći SURE dijeliti po zemljama članicama, Picula odgovara da sam mehanizam nije iskomuniciran do kraja, očito se poslužilo arsenalom da se pruži pomoć onima koji su samozaposleni ili onim djelatnostima koje su osobito ranjive u ovoj situaciji.

- Taj paket uvodi i nešto što je do juče bilo nezamislivo, a to je maksimalno fleksibilna potrošnja novca iz evropskih fondova- objašnjava Picula i dodaje da će paket biti podržan i u Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu. R.P.

Crnogorska panevropska unija pristupila evropskim inicijativama

Doprinos u zajedničkoj borbi protiv kovida-19 PODGORICA - Crnogorska panevropska unija je pristupila evropskim inicijativama svojim potpisima i učešćem na različitim video-konferencijama, saopšteno je iz ove organizacije.

- Inicijative imaju za cilj da daju konstruktivan doprinos evropskim insititucijama i državama u borbi protiv kovida-19. Sve je to znak sve veće svijesti o potrebi ujedinjenije, više demokratske i efikasnije Evrope – poručeno je iz Crnogorske panevropske unije.

Navodi se da se sada debata fokusira na tehnička pitanja oko toga kao postaviti evropski odgovor.

- Ukoliko želite da objavite saopštenje i ključne karakteristike tih inicijativa, možete posjetiti sajt www.panevropa.me – kaže se u saopštenju.

S. P.

10

Društvo

Poneđeljak, 6. april 2020.

AKTUELNO: Učidoma - najpozitivniji primjer odlično iskorišćene prilike

Strugar: Profesori su uradili ogroman posao i pokazali da to sjajno rade PODGORICA - Svaka kriza, osim što je opasnost, istovremeno je i prilika. Učidoma je najpozitivniji primjer odlično iskorišćene prilike.

Naši profesori su uradili ogroman posao i pokazali da to sjajno rade ocijenio je, komentarišući projekat onlajn nastave, komunikolog Miško Strugar.

Pripremiti i realizovati nastavu na daljinu, za svega sedam dana, kako ističe naš sagovornik, pravi je podvig i dokaz ,,da u Crnoj Gori imamo i znanja i resursa da realizujemo tako zahtjevnu stvar“.

- Nastavnice i nastavnici su iz svojih učionica, iz škola, osnovnih, srednjih stručnih, gimnazija... ušli u svaki dom.

Sad ih, uz njihove đake, gledaju i roditelji, tetke, babe, đedovi... Ostali, koji ne snimaju časove, svakodnevno su u kontaktu sa svojim učenicima, daju zadatke, provjeravaju urađeno i naučeno. Ogroman je to posao. I oni ga sjajno rade.

Znam to i kao bivši prosvjetni radnik, zato moje posebno poštovanje za nastavni kadar – kazao je Strugar.

Svako od nas, kako dodaje, treba sebe da zapita jesmo li vjerovali da smo sposobni da, na ovako dobar i kvalitetan način, organizujemo nastavu na daljinu za sve učenike i sve škole u Crnoj Gori.

- Sad smo svi vidjeli da možemo. Da umijemo. Svima je jasno da mnoge elemente ovak ve n a s t ave, a p o s e b n o ovakvog odnosa na relaciji nastavnik-učenik-roditelj možemo primijeniti i treba da primjenjujemo i kad prođu vanredne okolnosti – kazao je Strugar.

Govoriti pred objektivom kamere, u praznoj učionici, u kojoj nema onih koji čine da nastava živi nekim zasebnim životom izazov je sa kojim su se susreli svi nastavnici koji su

Za Miroslava Minića, profesora književnosti, nije bilo dileme da li poziv za držanje onlajn predavanja treba da prihvati. Smatrao je to dijelom svoje profesije i obaveze prema učenicima kojima znanje ne smije biti uskraćeno, ukratko podrazumijevanim ,,pedagoškim činom“.

Predavanja iz crnogorskog jezika i književnosti drže pet profesora koji dijele teme

Miško Strugar

Miroslav Minić

učestvovali u projektu UciDoma. Kako kaže profesorica engleskog jezika Ana Raičević, ovo je za nju prvo iskustvo ovakve vrste, i ona držeći predavanje, u kameri koja snima, svakog trenutka traži neke poznate oči i pretpostavlja šta bi one mogle da osjete i da li na pravi način shvataju ono što nastoji da im na najbolji način prenese.

- Prvi put za ovih 20 godina radim u učionici koja je prazna, i jako je neobično kad uđete u učionicu i treba da predajete, a sa druge strane nema onih koji čine da učionica živi. Učionica je živa kada je puna djece, kad se čuje njihov žamor, pokret, pitanja i koja treba i koja ne tre-



ba, i kada treba i kada ne treba, to je ta interakcija zbog koje mi i postojimo. I kada ih pogledate znate jesu li umorni, je li im zanimljivo, da li je naporno da li je dosadno, da li ste možda vi previše zadali za taj dan, nekako sve na osnovu njihovih pogleda vidite – kaže profesorica engleskog.

Otuda je, ističe, ovaj projekat za nju bio veliki izazov.

- Nadam se da oni iza kamere mogu da osjete i taj moj pogled i energiju, i veliku emociju koju mi svi u ovo ulažemo, ne bi li na najbolji mogući način ostvarili ono što je zapravo cilj naše profesije, a to je da prenesemo znanje – kazala je Raičević.

Projekat Uci Doma, je kaže za nju bio veliko iskustvo, i smatra da je posao koji su uradili ona i kolege hrabrost, odgovornost i požrtvovanost. Istovremeno koncept je, dodaje, proizvod timskog rada i usaglašenosti svih koji su učestvovali.

- I sve ovo što mi radimo intimno doživljavam kao jedan herojski čin. Istovremeno sve ovo je proizvod timskog rada, ne samo unutar struke, već i svih koji su nam pomagali da ovo izgleda najbolje što može – kazala je profesorica stranog jezika.

Svoj zadatak će, ističe smatrati uspješno završenima, ako uče-

I sve ovo što mi radimo intimno doživljavam kao jedan herojski čin. Istovremeno sve ovo je proizvod timskog rada, ne samo unutar struke, već i svih koji su nam pomagali da ovo izgleda najbolje što može – kazala je profesorica stranog jezika - kaže Ana Raičević

Onlajn učenje inspirativno i zanimljivo - Moje dijete nije nikada više učilo tokom dana, i to sa zanimanjem, vjerovatno zbog novog načina predstavljanja lekcija i rada domaćih zadataka - rekla je Pobjedi majka učenice prvog razreda gimnazije Slobodan Škerović u Podgorici.

Ona je ispričala da je njena ćerka, najprije pratila nastavu sa TV-a, međutim ,,nastavnici su se brzo organizovali i krenuli preko portala i vajbera da im zadaju domaće i prezentuju nove lekcije“.

- Njoj je sve to sada veoma inspirativno,

PODGORICA - Projekat UčiDoma izuzetno je zahtjevan, a napor koji ulaže cjelokupan obrazovni sistem kako bi se održao kontinuitet nastave vrijedan je podrške, kazao je predsjednik Mense za Crnu Goru Marko Lakić.

On je rekao da je takav sistem učenja izuzetno zahtjevan, kako kadrovski, jer većina nastavnika nije imala iskustvo rada pred kamerom, tako i tehnički, jer je potrebno pripremiti prezentacije koje

zanimljivo. Sam taj odlazak na portal gimnazije, traženje lekcija, vajber grupe sa nastavnicima u kojima se komunicira sa njima na jedan opušteniji, za ovu situaciju primjeren način... priprema za video poziv jer treba da odgovara biologiju... Sve su ovo situacije koje djecu stimulišu i prenose obavezu i gradivo na jednu novu platformu, koju su dosad koristili isključivo za trošenje vremena po društvenim mrežama i aplikacijama za ćaskanja –

ispričala je naša sagovornica.

Izazov su ističe, još uvijek onlajn testovi i ispitivanja putem vajbera.

- Dobra stvar ove situacije je što im se izgleda mozak još uvijek nije prebacio na to da je ovo „samo školsko gradivo“, nego su im novi metodi i način komunikacije poznati zbog višesatnih dopisivanja, pa su školi dodijeli samo novi kanal.

Ovo je prvi put da ne gunđamo i da se ne svađamo zbog telefona i laptopa na krevetu – kazala je naša sagovornica.

nici usvoje znanja, ali i ako kroz ovaj vid predavanja profesori uspiju da prenesu ne samo informaciju već i toplinu profesorskog poziva.

Za Miroslava Minića, profesora književnosti nije bilo dileme da li poziv za držanje onlajn predavanja treba da prihvati. Smatrao je to dijelom svoje profesije i obaveze prema učenicima kojima znanje ne smije biti uskraćeno, ukratko podrazumijevanim ,,pedagoškim činom“. Predavanja iz crnogorskog jezika i književnosti drže pet profesora koji dijele teme.

- Naporno jeste jer moramo da pripremimo i prezentacije, imamo mnogo posla i oko naših učenika. Svakodnevno sam u komunikaciji sa više od 150 učenika, šaljem im domaće zadatke, ocjenjujem, a osim toga sam i odjeljenski starješina. Ali u ovom ternutku ne mogu da govorim o tome koliko je to teško ili lako, jer jednostavno sam ovo doživio kao zadatak – kazao je Minić.

Osim što omogućava kontinuitet obrazovnog programa, koncept onlajn nastave i snimljeni material je kako ističe profesor biologije Branko Anđić kvalitet za sebe. Sadržaj koji će i nakon završetka ovako izmijenjenih uslova svakodnevnog funkcionisanja moći da se koristi.

- Ovim projektom formira se

Mensa podržala projekat Ministarstva prosvjete UčiDoma

Održan kontinuitet nastave prate predavanja, kvalitetno snimiti materijale i naći način da sve to dođe do svakog djeteta.

- Kao neko ko skoro 20 godina radi sa djecom, naglašavam važnost održavanja kontinuiteta u učenju. Zato moram pohvaliti koncept UčiDoma koji je pokrenulo Ministarstvo prosvjete - naveo je La-

kić.

Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, on se osvrnuo i na ulogu nastavnika koji ne učestvuju direktno u projektu, ali koji svakodnevno rade od kuće, komuniciraju i održavaju časove đacima, jer je njihov radni dan od nekoliko sati zamijenjen cjelodnevnim radom.

Milica Mićunović iz Ministarstva prosvjete ocijenila je da je podrška organizacije Mensa izuzetno važna, uz ostalu podršku svih društvenih struktura - resornih ustanova, organizacija, kompanija, medija i pojedinaca.

Kako je rekla, po završetku druge sedmice od pokretanja projekta UčiDoma, rezultati

su izuzetni.

Ona je kazala da je više od 600 video-časova snimljeno za 14 predmeta u organizaciji Ministarstva prosvjete i preko 350 časova za programe srednjih stručnih škola, u organizaciji Centra za stručno obrazovanje.

- Pozitivna povratna informacija dolazi sa svih strana, a

baza video materijala, koju će učenici i kasnije moći da koriste – ističe Anđić.

Kako navodi, priprema materijala je mnogo zahtjevnija od samog procesa izvođenja nastave. Prikazano, tvrdi, svjedoči o kvalitetu kojim, kako kaže, ovaj projekat može da parira nekim svjetskim projektima onlajn nastave.

- Učionica je mjesto koje je izuzetno živo, mjesto na kojem se ostvaruje interakcija, na kome učenici pitaju, gdje rješavate njihove dileme i nedoumice i isto tako učite od svojih učenika. A sada je to jedna potpuno drugačija atmosfera gdje mi stojimo ispred kamera i treba da simuliramo uobičajenu situaciju. To su dva potpuno različita principa rada – kaže profesor biologije.

U izvođenju nastave su, kaže zastupljeni, različiti nastavni materijali, izvođenje ogleda, animacije, edukativne igre.

- To je izuzetno dobro, jer djeci postaje zanimljivije i nije monotono. I škole daju doprinos.

Sve su organizovale interaktivne načine komunikacije sa učenicima kroz korišćenje imejl adresa, različitih platformi do vajber grupa i time daju podršku onome što djeca vide na televiziji – ističe Anđić.

Jedan od učesnika projekta Darko Ivanović, smatra da su, kako kaže, angažovani profesori, ,,pravi mali heroji koji su došli u vrijeme ove krize da drže časove ispred kamera koje su hladne u kabinetima koji nijesu njihovi i da to urade na najprofesionalniji mogući način“.

- To je za mene pravo herojstvo i tim ljudima Crna Gora zaista duguje zahvalnost. Lako je nekako upodobiti sebe sa djecom, lako je sebe naći među klupama koje su pune djece, to je njihov prirodni ambijent. Ali kada ih izmjestite iz tog ambijenta, date im učionicu u kojoj nikada nijesu predavli i očekujete od njih da iz sebe daju najbolje, a to je pedagogija i nauka i prosvetiteljstvo, to je podvig ravan onome koji rade naši lejkari na prvoj liniji. Zato veliko hvala i veliki aplauz za sve te dame i gospodu koji su izdvojili svoje vrijeme da naša djeca ne bi bila u riziku i da bi se školska godina nastavila kako treba – poručio je Ivanović.

I. Kr. ono što je najvažnije je da dolazi od učenika, koji su ozbiljno shvatili situaciju i vrijedno uče od kuće - rekla je Mićunović.

To, kako je dodala, potvrđuje i statistika koja pokazuje da je samo tokom prvog dana emitovanja RTCG2 pogledalo 103.572 građanina, dok je vebsajt www.ucidoma.me samo u prvih nekoliko dana imao oko 85.000 posjeta.

Lakić i Mićunović poručili su djeci da ostanu u svojim kućama, redovno prate nastavu na televiziji i uče.

S. P.

Serijal Pobjede

Poneđeljak, 6. april 2020.

11

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Tolstoj u taksiju Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

» Piše: Boro KONTIĆ U decembru prošle godine, po najvećoj magli, moja je supruga putovala u Beograd u zanimljivom društvu.Vozač taksi servisa, predratni sarajevski policajac, živi u Republici Srpskoj. Suvozačevo mjesto zauzeo je mladić, novopečeni Beograđanin, koji je do kraja rata živio u Sarajevu.

Iza vozača je Sarajka koja danas ima EU pasoš. Na Palama se ukrcala žena koja je bila kod rodbine u posjeti. Kroz povremene poruke moje supruge Alme, koja je iza suvozača, pratim somnabunalnu vožnju preko Romanije, obodom Mačve do Beograda.

U početku traje tipično bosansko ispipavanje terena.

Najčešće je i samo ime znak u kakve se razgovore možete ili ne smijete upuštati. Kad je preovladala ravnica Srbije, mladić sa suvozačevog sjedišta otvara temu koja će trajati do Beograda. Crkva, zakoni koje nalaže... Pri tome ispoljava sve znake osobe koja je u temi nova entuzijastična. U Bosni se kaže: kasno učio pa preučio. Traje monolog. Toliko dugo da se šutnja prisutnih počinje doimati kao nepristojno ignorisanje. Kud svi tako i Alma. Oprezno primjećuje da se odnos prema Bogu može imati i van crkvenih okvira. Bilježe to i slavne biografije.

Kako se nakon ovoga šutnja zgušnjava u upitnik, slijedi pojašnjenje: „Tolstoj. Pisao je o Bogu. Imao je odnos prema Bogu. A bio je ekskomuniciran, isključen iz Ruske pravoslavne crkve“. Nastaje kratki tajac. Sa vozačevog mjesta dopire „Čuj to“. EU se oglašava, ispotiha: ,,Sad mi je još draži“. Žena koja je u taksi ušla iz paljanske magle vidno se promeškolji: ,,Nisam znala“. Osoba sa suvozačevog sjedišta prvi se put licem okreće prema svojim saputnicama. Kao da mu je neko oteo omiljenu ikonu.

U tom trenutku uključujem se ja sa nestrpljivom porukom „Dokle ste“. Odgovor je: „Blizu. Trenutno traje čas o Tolstoju“.

CRKVA

Sredinom marta 1901. godine Tolstoj piše „Uredništvu listova“. Želio se zahvaliti svim ljudima koji su mu lično ili pismom izjavili simpatije povodom odluke Svetog sinoda od 20-22. februara. Odluka je rezolutna: „Crkva ne ubraja Tolstoja u svoje članove i ne može ga ubrojati sve dok se on ne pokaje“.

Odluka je izazvala revolt kod brojnih ljudi u Rusiji. U svom pismu Tolstoj se želio zahvaliti na podršci i okončati je ovom kratkom notom štampi

Lav Tolstoj

Zaključujući svoj odgovor Sinodu Ruske pravoslavne crkve, Tolstoj je podsjetio da Hristovo učenje nije u vradžbinama, službama, svijećama, ikonama, već u tome da ljudi vole jedan drugog, da ne plaćaju zlo zlim, ne ubijaju jedan drugog, te da postoji samo jedno sredstvo za trijumf ljubavi – „usamljena molitva koja se sastoji u uspostavljanju i jačanju svoga saznanja o smislu svog života i njegovoj zavisnosti samo od božje volje“ sa nesumnjivo ironičnom poentom: „Najljepše molim vaš cijenjeni list da zahvali svima njima, pri čemu simpatije koje su meni izražene ja ne pripisujem toliko značaju svog rada koliko oštrumnoj i blagovremenoj odluci Svetog sinoda“.

Nekoliko dana kasnije, početkom aprila, Tolstoj je svoj odgovor na Odluku o ekskomunikaciji proširio na esej u kojem je objasnio svoj odnos prema hrišćanstvu i Bogu.

Analizirajući pisma koje je, tih dana, slao prijateljima vidljivo je da je osim podrške Tolstoj dobijao i drugačije poruke. Nazivan je bezbožnikom, prijećeno mu je prokletstvom, uništenjem i porukama - ,,Ako te vlada ne ukloni, mi ćemo te sami natjerati da ućutiš“. Na dan kada je odluka bila objavljena, šetajući trgom čuo je riječi upućene njemu: „Evo đavola u čovjekovom liku“.

Ovo ga je izazvalo da napiše odgovor Sinodu. Tolstojev tekst prvo je objavljen u Londonu. U cjelosti tekst je u Rusiji štampan tek 1905. godine.

TOLSTOJ

Veliki pisac je u svom odgovoru Sinodu potvrdio da se odrekao crkve koja sebe naziva pravoslavnom. Ali, prije toga, bilježi, posvetio je nekoliko godina izučavajući je teo-



veća krivica pripisan podsmjeh za najsvetiju od svih tajni - pričešće -Tolstoj je strašnim ocijenio uvjeravanje djece i prostodušnog naroda da „...ako se na određen način i uz izgovaranje određenih riječi isjeckaju komadići hljeba pa potom stave u vino, da će u te komadiće ući Bog; i da će ako se u ime nekog živog unese taj komadić u sebe taj biti zdrav...

Zaključujući svoj odgovor Sinodu Tolstoj je podsjetio da Hristovo učenje nije u vradžbinama, službama, svijećama, ikonama veću tome da ljudi vole jedan drugog, da ne plaćaju zlo zlim, ne ubijaju jedan drugog te da postoji samo jedno sredstvo za trijumf ljubavi – „usamljena molitva koja se sastoji u uspostavljanju i jačanju svoga saznanja o smislu svog života i njegovoj zavisnosti samo od božje volje“.

KORONA

Hram Hrista Spasitelja u Moskvi

rijski – pročitavši sve što je mogao o učenju crkve te kritički analizirajući dogmatsku teologiju. Takođe se praktično godinama strogo pridržavao svih propisa crkve posteći sve postove i posjećujući sva bogosluženja...

U svom zaključku kaže: ,,Uvjerio sam se da je učenje crkve teorijski lukava i štetna laž a praktično skup najgrubljeg praznovjerja i vradžbina koje potpuno prikrivaju sav smisao hrišćanskog učenja“.

Tolstoj je Odluku Sinoda ocijenio nezakonitom, proizvoljnom, neosnovanom, nepravičnom te klevetom i

podstrekavanjem na ružna osjećanja i postupke. Raščlanujući svaku od ovih riječi on navodi da se ne može isključiti onaj ko ne vjeruje u crkvu i njene dogme niti joj pripada.

Proizvoljna je, jer okrivljuje samo njega za nevjerovanje dok veliki broj, a skoro svi obrazovani ljudi u Rusiji, javno to izražavaju. Neosnovana je jer ga optužuju za njegovo „lažno učenje koje sablažnjava ljude“. Tolstoj navodi da zahvaljujući cenzuri većina ljudi koji su pročitali odluku Sinoda nemaju pojma šta je Tolstoj pisao o religiji. Kleveta je jer sadrži „namjerno neistinite tvrdnje koje idu na

Prošlo je sto dvadeset godina od Tolstojevog zalaganja za, parafraziraću Getea, pronalaženje ključa kojim će otvoriti crkvenu tamnicu i svijetu vratiti Boga. Ponovo iščitavam tomove Tolstojevih pisama i publicističkih spisa. Kakva bi bila njegova reakcija na vijek u kojem živimo? Da li bi mu se desilo ono što i mudracu iz Talmuda? Priča kazuje da je spavao desetljećima te kada se probudio ugledao svijet toliko čudan da je molio za smrt

moju štetu“.

Na optužbe da se odriče gospoda Isusa Hrista, bogočovjeka, iskupitelja i spasitelja svijeta... Tolstoj kaže: ,,To da ja odbacujem neshvatljivu trojicu i basnu o padu prvog čovjeka, koja u naše vrijeme nema nikakvog smisla, bogohulnu istoriju o bogu koga je rodila djevica da bi iskupio rod ljudski to je potpuno tačno“.

Tolstoj je posebno naglasio da vjeruje u Boga-duha, Bogaljubav, jedinog Boga i da sav smisao života vidi u izvršavanju božje volje izražene u hrišćanskom učenju. Da bi pojednostavio svoju vjeru piše: „Svaki dobar postupak povećava istinsko dobro mog vječitog života a svaki rđav postupak ga smanjuje“. Tolstoj je posebno naglasio krštavanje novorođenčadi, vidjevši to kao izopačenje svakog smisla što ga je moglo imati krštavanje odraslih koji svjesno primaju hrišćanstvo.

Podsjećajući da mu je kao naj-

Prošli su mjeseci od vožnje taksijem do Beograda. Nema više zimske magle. Proljeće je, ali sam kao većina u izolaciji preporučenoj u vrijeme korona pandemije.

Prošlo je sto dvadeset godina od Tolstojevog zalaganja za, parafraziraću Getea, pronalaženje ključa kojim će otvoriti crkvenu tamnicu i svijetu vratiti Boga. Ponovo iščitavam tomove Tolstojevih pisama i publicističkih spisa.

Kakva bi bila njegova reakcija na vijek u kojem živimo? Da li bi mu se desilo ono što i mudracu iz Talmuda? Priča kazuje da je spavao desetljećima te kada se probudio ugledao svijet toliko čudan da je molio za smrt.

Kako bi Tolstoj reagovao na anketu koju je bosanski portal objavio pod naslovom: Omiljeni pisci domaćih političara. Baš sve i do jednog iz Republike Srpske su kao na gotovs odgovorili: ruski klasici i neizostavno Tolstoj. Kako su isti političari najrevnosniji u partnerstvu i iskazivanju veleljubavi sa Pravoslavnom crkvom, pitam se kakav bi njihov odgovor bio da su ga zaista pročitali. I da znaju da na njegovom grobu nema krsta.

12

Hronika

Poneđeljak, 6. april 2020.

POVODI: Za vrijeme izolacije Sigurnoj ženskoj kući se javilo 11 žena, tužilaštvu privedeno pet osob Eskalacija svađa događa se zbog nervoze i bijesa, upozoravaju stručnjaci.

Takođe, procjenjuje se da se neće samo aktivirati stari slučajevi nasilja, već postoji opasnost da se pojave i u porodicama gdje ih nije bilo. Zato, treba naučiti kako da se prebrodi kriza PODGORICA – Pet osoba privedeno je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog porodičnog nasilja od 14. marta do 3. aprila - od kada je Nacionalno koordinaciono tijelo Vlade Crne Gore uvelo mjere zbog epidemije korona virusa. Prema podacima Sigurne ženske kuće u posljednih 20 dana javilo se 11 žena koje su trpjele neki oblik nasilja.

Ljiljana Raičević, izvršna direktorica NVO Sigurna ženska kuća, govoreći o nasilju u vrijeme izolacije, kazala je da je od prijavljenih slučajeva, samo u tri kontaktirana policija.

- U nekoliko slučajeva žene su se predomislile, i povukle prijave, svjesne da nemaju gdje nego da se ponovo vrate i žive sa nasilnikom. Ali dobile su uputstva i brojeve telefona na koje mogu da se jave ako se nasilje ponovi. Veoma je važno da policija brzo izađe na teren i razgovara sa nasilnikom, predoči mu mogućnost kazne, a i žrtvama da krajnje precizna uputstva - kazala je Raičević.

POSLJEDICE

Naša sagovornica objašnjava da posljedice nasilja u vrijeme izolacije mogu biti trajne.

- Ako su djeca dovoljno velika da mogu da shvate da je poziv policiji od izuzetne važnosti, treba sa njima razgovarati i reći im da 122 može brzo da prekine lanac nasilja. Djeca su u

Kad postane tijesno među četiri zida Držati se instrukcija Nikočević je poručila građanima da slušaju preporuke Instituta za javno zdravlje i Vlade Crne Gore, da ih poštuju i budu disciplinovani.

- Uz to trenutno u Crnoj Gori postoji nekoliko sjajnih servisa za pružanje psihosocijalne podrške građanima, na kojima rade stručna lica (psiholozi, psihoterapeuti, psihijatri) i koje ukoliko imate poteškoća da se sami izborite sa aktuelnom situacijom možete pozvati.

Ne postoje promašena pitanja i manje važna ili manje adekvatna, svi se sa ovim suočavamo prvi put i podrška stručnih lica je i te kako važna. Brojevi na koje se možete obratiti je 1555 u periodu od 10-19 h - Klinički centar, 069 19 44 76 - Crveni krst Crne Gore, 020/ 481929 i 067/074 – 135 -Dom zdravlja Podgorica svakog dana od 7-21 h. Svi pozivi su besplatni – saopštila je ona.

Posljedice nasilja mogu biti trajne

Svjedoci smo da je u proteklom periodu veliki broj ljudi ostao bez posla, te da će u ovim porodicama biti prisutan i strah i stres mnogo većeg intenziteta – ističe Nikočević ovim slučajevima najvećie žrtve, a na njih nasilnici ne misle.

Znamo da u vrijeme kada svi treba da ostanemo u kućama, često dom nije sigurno mjesto za žene koje žive u nasilju. Pozivi na samoizolaciju i pojačane mjere izolacije, uključujući i potpunu zabranu kretanja, mogu imati direktan negativni učinak na žene, djecu i starije osobe koje su izložene nasilju u porodičnom kontekstu i drugim oblicima rodno zasnovanog nasilja – navela je ona.

Raičević navodi da su mjere usmjerene na očuvanje bezbjednosti od virusa, usporavanje njegovog širenja i omogućavanje da se naši zdravstveni sistemi mogu sa tim nositi.

- Moramo, ipak, biti svjesni da ograničavanje kretanja daje počiniocima nasilja dodatnu moć i kontrolu. Nema jed-

nog, jedinstvenog rješenja za sve žene koje doživljavaju ili bi mogle da dožive nasilje u porodici u ovim okolnostima (koje se iz dana u dan mijenjaju). Svakako, žene treba da zovu policiju u svakom slučaju nasilja, posebno kada je situacija ozbiljna. Treba da sačuvaju kontakte ili da naprave dogovore sa susjedima, rođacima, prijateljima – osobama od povjerenja – u slučaju hitne potrebe – navodi sagovornica.

Prema njenim riječima, Sigurna ženska kuća stoji im na raspolaganju za sve informacije.

- Dobijamo dosta poziva od žena koje su nam se i prije javljale koje kažu da svađe počinju iznenada i bez vidljivog razloga. Preovladava psihičko nasilje za koje one znaju da se može prijaviti, a one žene koje trpe fizičko nasilje odlučuju

U Baru evidentirano nekoliko slučajeva

Vladimir Baković

BAR - Policajci u Baru ovih dana bilježe i povećanje broja krivičnih djela u oblasti nasilje u porodici.

- Izdvojio bih dva slučaja.

Jedan događaj zabilježen je u Crmnici u selu Trnovo, gdje je došlo do upotrebe hladnog oruža, pri čemu je jedno lice zadobilo povrede. Drugi slučaj vezan je

za naselje Šušanj, gdje je počinilac upotrijebio vatreno oružje. U oba slučaja, brzom intervencijom policijskih službenika, počinioci su lišeni slobode i procesuirani nadležnim tužiocima - kaže zamjenik komandira stanice policije u Baru Vladimir Baković.

V. K. V.

Ljiljana Raičević

da ne traže medicinsku pomoć zbog straha od zaraze...

Sigurne kuće za žrtve nasilja u porodici u nekim regijama su već prestale sa prijemom novih korisnica, jer osoblje nije sigurno kako da se nosi sa rizicima od infekcije – istakla je Raičević.

Sklonište Sigurne ženske kuće, navodi Raičević, otvoreno je i još ima praznih kreveta.

- Za sada nije bilo potrebe za sklanjanje žena i djece i možemo još uvijek da preko telefona, mejla ili Fejsbuka dajemo korisne savjete i brojeve telefona koji su im potrebni. Sada dajemo prednost ovoj vrsti podrške, ali to još nosi mnoge rizike za žene koje se nalaze u neposrednoj blizini počinilaca nasilja. Ne smijemo zaboraviti da će ekonomske posljedice pandemije, kao što je gubitak posla ili prihoda snažno pogoditi žene na način da

Branka Nikočević

će ih učiniti finansijski ovisnim ili će pogoršati njihovu finansijsku ovisnost, i smanjiti im mogućnosti da se odvoje od počinilaca nasilja - priča ona.

Iako su režimi izolacije i zabrana u vrijeme epidemije strogi, ona je dodala da nije zabranjeno bježati i poručila žrtvama nasilja da u situaciji ozbiljne opasnosti od nasilja pozovu policiju, jave se Sigurnoj ženskoj kući ili Centru za socijalni rad.

ESKALACIJA

Da je porodično nasilje eskaliralo od kad su uvedene mjere za sprečavanje virusa, potvrdila je psihološkinja Branka Nikočević. Glavni uzročnici su, smatra ona, strah, bijes i nervoza.

- Upoznata sam sa podatkom da je od trenutka kada su uvedene nacionalne mjere i broj poziva žena koje su žrtve nasi-

lja porastao. Ovakav podatak možemo očekivati, uzimajući u obzir da sada i nasilnici provode mnogo više vremena kod kuće sa svojom porodicom. Uz to možemo očekivati i da ga bude u onim porodicama u kojima do sada nije zabilježeno. Svjedoci smo da je u proteklom periodu veliki broj ljudi i ostao bez posla, te da će u ovim porodicama biti prisutan i strah i stres mnogo većeg inteziteta. Ukoliko ranije nijesmo razvili strategije za uspješno prevazilaženje stresa, a još uz to smo sada u izolaciji, vrlo je vjerovatno da će neki pojedinci reagovati burno i nasilno na novonastale okolnosti – kazala je Nikočević.

Naša sagovornica objašnjava da je trenutno ključna komunikacija među partnerima i prevencija eskaliranja konflikta.

Hronika/Društvo

Poneđeljak, 6. april 2020.

ba

13

Na Kučkim Koritima uhapšeno osam osoba zbog kršenja mjera

Prijavljen za porodično nasilje, kažnjen za kršenje mjera zabrane izlaska PODGORICA – Jedna osoba je juče uhapšena u Podgorici zbog sumnje da je počinia prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, ali je kasnije procesuirana zbog činjenice da se u nedozvoljeno vrijeme našla na ulici...

Kako je saopšteno, podgorička policija je, postupa-

- Neophodno je kvalitetno zajedničko vrijeme, razgovor o aktuelnim poteškoćama, mapiranje ključnih potreba kao i mehanizmi i strategije za njihovo zadovoljenje. Bijes kao disfunkcionalnu emociju neophodno je odmah prepoznati i raditi na njenoj redukciji, nikako ne treba produbljivati komunikaciju dok je jedan od sagovornika u ovom stanju.

Postoje razne tehnike za kontrolu bijesa - duboko disanje, redovno fizičko vježbanje, zapisivanje na papiru svih misli koje u trenutku bijesa prolaze kroz glavu, identifikovanje situacija koje nas dovode do bijesa. Pomognite nekom-napravite spisak starijih komšija, pa bar jednoj osobi pomognite da ostane kod kuće. Ukoliko se postigne obostrano razumijevanje i izražavanje osjećanja i potreba na asertivan način uz uvažavanje i poštovanje ličnosti sagovornika, konflikt može biti riješen na nenasilan način – objašnjava Nikočević.

STRAH

U onim porodicama u kojima je nasilje i ranije bilo prisutno, kako navodi, strah i bespomoćnost koje žrtva sada osjeća su mnogo jači jer je mala mogućnost da će žrtva moći odmah da se obrati za pomoć.

- Vjerujem da žrtvi prolaze kroz glavu misli ,,sada će svi na nas zaboraviti; institucije su zatvorene, ne može mi niko pružiti pomoć; svi su okupirani sprečavanjem širenja virusa, nema niko rješenje za moj problem i mnoge druge“. Sve ove misli, uz često ponavljanje pojačavaju strah, tugu i

jući po prijavi građana da je u Ulici Petra Prlje u toku porodično nasilje izašla na mjesto događaja.

-Počinilac je tada pokušao da pobjegne u pravcu Konika i policija ga je sustigla i lišila slobode. Osumnjičeni M.L. je bacio nož koji je izuzet sa lica mjesta – navodi se u saopštenju policije.

bespomoćnost, i smanjuju mogućnost za funkcionalno ponašanje i traženje pomoći.

Neophodno je prekinuti začarani krug misli koje nas sprečavaju da racionalno djelujemo, i da znamo da i dalje možemo dobiti pomoć na adresama koje su i ranije bile aktivne – kazala je ona.

Nikočević se osvrnula i na novonastalnu situaciju i mjere koje su uvedene kako bi se spriječilo širenje korona virusa.

- Usljed novonastale situacije, neophodno je prije svega biti usmjeren na naše ponašanje koje podrazumijeva držati socijalnu distancu i poštovati preporuke i smjernice Vlade CG. Ako znamo da virus može ugroziti naše zdravlje, a kod nekih rizičnih grupa i izazvati smrt, normalno je i prirodno da osjećamo strah zbog čega ćemo se pridržavati preporučenih mjera. Anksioznost se može javiti u različitim oblicima i različitom intezitetu. Od blage neprijatnosti, može doći i do intenzivnih paničnih napada (lupanje srca, drhtavica, vrtoglavica, znojenje, osjećaj gušenja, strah od umiranja) zbog čega je neophodno na vrijeme prepoznati simptome i preduzeti mjere da ih spriječimo. Ono što najćešće u ovim situacijama preporučujemo jesu vježbe relaksacije, najčešće su to vježbe abdominalnog disanja u periodu do 30 minuta svakog dana, vježbe opustanja mišića, tjelesne vježbe ili pak naučite da prepoznate kada će nastupiti panična scena i nagradite sebe afirmativnim

Što sa djecom razvedenih roditelja Ona pojašnjava da imaju značajan broj poziva majki sa pitanjem i problemom sprovođenja sudskih odluka kojima je regulisano održavanje ličnih odnosa maloljetne djece i očeva sa kojima djeca ne žive, a u toku trenutnih vanrednih okolinosti.

- Treba nam jasan stav i instrukcije od Ministarstva za rad, zapošljavanje, i socijalna pitanja i Ministarstva pravde da izdaju za sprovođenje ovih sudskih odluka.

Kao jedan od problema u vezi sa sprovođenjem modela viđanja, jeste taj što su viđanja i primopredaja djece regulisani tokom onih časova u toku dana kada je uvedena zabrana kretanja građana i građanki. U takvim situacijama se nameće potreba da sami roditelji sačinjavaju dogovor kako bi se viđanje „pomjerilo“ i održavalo

tokom onih sati kada je moguće dozvoljeno kretanje – kaže Raičević.

Ona primjećuje da je u onim slučajevima u kojima postoji istorija porodičnog nasilja, značajno otežano ili nemoguće postizanje dogovora koji bi bilo u skladu sa dinamikom viđanja koju je odredio sud i interesom maloljetne djece.

- Druga vrsta problema postoji u slučajevima kada neki od članova porodice sa kojim dijete živi, pate od hroničnih oboljenja ili su starije životne dobi. U tim slučajevima često kretanje djeteta i kontakt sa većim brojem lica može dovesti do veće vjerovatnoće prenošenja virusa, što za maloljetno dijete, a posebno za ostale članove domaćinstva, može predstavljati ozbiljan bezbjedonosni i zdravstveni rizik – kazala je ona.

Žrtva porodičnog nasilja nije zadobila povrede.

O događajuje obaviješten državni tužilac je koji je naložio da se protiv M.L. podnese i krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

izjavama: „Ja mogu da naučim da se nosim sa ovim“ – navela je Nikočević.

PREPORUKE

Naša sagovornica dala je i preporuke kako provoditi vrijeme u izolaciji.

- U zavisnosti od toga sa kim živite i gdje (kuća, stan, selo, grad) treba i organizovati vrijeme. S obzirom na to da je ovo novo stanje za sve nas, jako je važno unutar porodice ili ukoliko živite sami putem telefonskog/video-poziva sa drugima verbalizovati svoja osjećanja i govoriti o tome šta vas brine, zbog čega ste uplašeni, šta vam ovo stanje donosi, a šta ste izgubili, dakle održavati kontakte socijalne i razgovarati. Na taj način pokazujemo da upravljamo svojim ponašanjem i emocijama i da ih adekvatno prepoznajemo nasuprot potiskivanju koje nije produktivno, a koje se u krajnjem može negativno odraziti na naš imuni sistem.

Veoma je važna i struktura dana, raspored aktivnosti i i njihovo sprovođenje – kaže ona.

U vremenu izolacije, kako je kazala, treba izbjegavati rutinu, a uvesti neke nove sadržaje kao što su razne vještine i jezici.

- Mislim da je lijepo i nekako zabilježiti ovaj period na kreativan način, u znak sjećanja na borbe koje smo dobili, naše snage i jačanje samopouzdanja (zajedničke fotografije, pisani planovi aktivnosti, dnevnici, proizvodi koje su rezultat novih vještina. Veoma je važno strpljenje, i znanje da će i ovo proći. Kao što sam i rekla neophodna je ogromna energija, strpljenje, kreativnost i struktura. Veoma je važno napraviti plan aktivnosti, potruditi se da djeca isprate školsko gradivo kao i vannastavne aktivnosti, i provođenje kvalitetnog vremena sa djecom – ističe sagovornica.

Na kraju dana, njena preporuka je da sa djetetom porazgovaraju o tome kako se osjeća, o čemu razmišlja, kako je provelo dan, i da li postoji nešto što ga brine.

- Savjetovala bih roditeljima da isključe djecu kada su razgovori za odrasle - novčana primanja, strah i briga zbog posljedica, ekonomska kriza, statistički podaci ili eventualna hronična bolest u porodici, a da ih uključe kada se planiraju dnevne zajedničke aktivnosti, da se uvaže i njihovi predlozi i da svi imaju zadatak smisliti neku novu igru. Naravno, mislim da je od velikog značaja i da roditelji imaju bar sat vremena samo za sebe, kako bi bili zadovoljniji i redukovali stres, a samim tim i porodični odnosi biće mnogo više relaksirani – kazala je ona.

M. LAZAREVIĆ

Okupili se uprkos zabrani, zadržani 72 sata PODGORICA – Osam mladića zadržano je 72 sata nakon što su se juče okupili na Kučkim Koritima zbog sumnje da su prekršili mjere zabrane okupljanja.

Riječ je o Ljubiši Ivanoviću (26), Đorđiju Čarapiću (26), Aleksandru Veljoviću (29), Stefanu Belojeviću (25), Damjanu Radeviću (27), Lazaru Ivan ov i ć u ( 22 ) i St e f a n u Iliću (23). Oni su zatečeni u subotu poslije 13 časova u kući Ljubiše Ivanovića čime su prekršili više mjera Nacionalnog koordinacionog tijela.

Policija je sinoć naknadno uhapsila i Đorđa Živkovića (24) zbog sumnje da je počinio isto krivično djelo i da je bio u društvu sedmorice mladića.

Njima je, kako je saopšteno, zadržavanje određeno jer su se okupili uprkos zabrani

Uhapšeni mladići

okupljanja u objektima stanovanja licima koja nisu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva.

Osim što su prekršili zabranu, to su ovjekovječili fotografijom i tagovanjem na Fejsbuku.

Crnogorska policija je u subotu ukupno krivično procesuirala 71 osobu zbog kršenja

mjere zabrane izlaska iz objekta stanovanja vikendom od 13 do 5 časova, saopšteno je na Tviter nalogu Uprave policije.

- Građani su mjere prekršili u 11 opština, a najviše osoba je procesuirano u Baru, njih 16 – navodi se na Tviter nalogu policije.

M. L.

Život na ivici egzistencije RE populacije iz Nikšića

Očekuju pomoć nadležnih

Astrit Tafa

Sanija Beriša

NIKŠIĆ – Težak život mještana naselja Pod Trebjesom dodatno je otežan zbog trenutnog stanja u državi usljed pandemije korona virusa. Veći broj radno sposobnih pripadnika romske i egipćanske populacije radi za dnevnicu, ali zbog trenutnog stanja nijesu u mogućnosti da zarade novac ni na taj način. Nadaju da će im nadležni pomoći u ovom delikatnom momentu. Šefćet Saiti se plaši infekcije, ali se nada da će pandemija proći

ubrzo kako bi se vratili uobičajenom načinu života.

- Imam šećernu bolest i oboljenje kože i naravno da se plašim, pogotovo kad svi kažu kakvo je stanje. Živimo u teškim uslovima, ne dolaze ovdje da gledaju kako živimo iako smo se žalili. Imamo buđ u kući zbog prokišnjavanja. Moja porodica ima 13 članova, a kako smo u teškoj situaciji poručio bih svima koji to mogu da nam pomognu – kazao je Šefćeti.

Porodica Saiti

Četvoročlana porodica Astrita Tafe uglavnom se pridržava savjeta i preporuka nadležnih organa.

– Nema straha kod nas, uglavnom sjedimo kod kuće. Ne radimo nigdje sada, a inače zarađujem na buvljak, koji sada ne radi. Teška je situacija, a sada preživljavamo od pomoći – rekao je on.

Saniju Berišu najviše zabrinjava nedostatak sredstava za higijenu, a kako je kazala, u porodičnoj kući nemaju kupatilo.

– Ni g d j e n e i z l a z i m o, pridržavamo se mjera kako bi se zaštitili od virusa. U našoj kući ima struje, ali nemamo vruću vodu i kupatilo. Na zidovima je vlaga, pa se i zbog toga plašim za djecu. Ukupno nas u kući ima osmoro, a zbog ove situacije nam je potrebno kupatilo i sredstva za higijenu – kazala je ona i poručila građanima da ostanu kod kuće. Beriša apeluje na nadležne organe da pomognu njenoj porodici i stanovnicima naselja Pod Trebjesom, kako bi sa što manje posljedica izašli iz ove teške situacije.

S. D.

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 6. april 2020.

D. MALIDŽAN

Jedan od podgoričkih oriđinala Dragan Roganović Šomi živi dodatno teške dane tokom vanredne situacije

NE PREDAJE SE: Dragan Roganović Šomi

BRIGA I POMOĆ

Juče oko podne kod porodične kuće Roganovića u Skopskoj ulici u Maslinama, u kojoj čika Šomi živi sam, ispred ulaza u dvorište našli smo Mića Popovića, koji je sa zaštitnom maskom i rukavicama pošao da provjeri kako mu je prvi komšija, kojega zna još od djetinjstva.

- Dragan ne može ustati na noge. Krenuo sam do njega da vidim kako je. Juče je bio jedva živ. Moja žena jutros mu je jutros ponijela supu, čaj od đumbira i nekoliko andola. Najbitnije mu je da pojede nešto toplo, kašikom, kad je slab. Naišao je jutros jedan komšija i

Samoća i izolacija teže od nemaštine Da se filmovi strave i užasa snimaju u njegovoj kući, mnogo jada – kazao nam je Roganovićev komšija Mićo Popović, pokušavajaći da nas pripremi na neugledni enterijer kuće u kojoj živi čika Šomi dao mi da mu ponesem burek.

Dragan je stalno žedan, pije dosta kisjelog mlijeka – kazao nam je Popović.

Pozvao nas je da zajedno uđemo kod čika Šomija jer, kako je objasnio, on ne čuje dobro.

Dok smo prolazili kroz dvorište, zaraslo u korov, naišli smo na nekoliko konzervi hrane koje je tu ostavio neki humani pojedinac.

- Da se filmovi strave i užasa snimaju u njegovoj kući, mnogo jada – kazao nam je Popović

Radnici Čistoće pozvali građane da više nego ranije vode računa o higijeni, ali i o preporukama medicinske struke

pokušavajaći da nas pripremi na neugledni enterijer kuće u kojoj živi čika Šomi, dodajući da je to mjesto nekad bilo tako uredno da su ga kao djeca zvali Vila Blažova.

ZDRAVICA S JOGURTOM

U hodniku se od starih stvari i garderobe teško može proći.

Još veći haos je u kupatilu, koje nema vrata ni mokrog čvora, dok su u kuhinji nakon požara prošle godine ostali samo garavi zidovi. Neprijatan miris i

prljavština su i u ostalim prostorijama. Popović je otvorio vrata dnevne sobe, gdje je na podu, među starim stvarima ležao čika Šomi.

Dobrodošlicu nam je poželio nazdravljajući s bocom jogurta.

- Pijte vareniku i kisjelo mlijeko, to vam je najzdravije protiv korone – kazao nam je nakon što nam je poželio dobrodošlicu.

S obzirom na to da ne čuje dobro, sa čika Šomijem je bilo

Građani poštuju mjeru zabrane izlaska poslije 13 časova

Ostanite doma da zaštitite sebe i druge i nas Za zapošljene u gradskom preduzeću Čistoća, svakodnevno angažovane na pranju javnih površina, čišćenju i odvozu otpada sa teritorije glavnog grada i opštine Tuzi, ništa se nije promijenilo ni tokom vanredne situacije. Na terenu su bez izuzetka, predani poslu i solidarni. Kako ističe Muhamed Hajruši koji je u Čistoći zapošljen osam godina, predan rad i prijateljski odnos posebno je važan u ovom trenutku.

Zato je i pozvao građane da i više nego ranije vode računa o higijeni, ali i o preporukama medicinske struke.

- Sada su teški uslovi zbog stanja u kojem se trunutno nalazimo i ovom prilikom molim građane da otpad odlažu u kontejnere i molim ih da ostanu doma, da zaštite sebe i druge i da zaštite nas - poručuje Hajruši.

Nažalost, rad njegovih kolega, tih neprimjetnih heroja našeg grada, često se zanemaruje, a nepravilnim odlaganjem otpada i dodatno otežava. Činjenica da su i oni pod velikim opterećenjem, ne utiče na njihovu riješenost da daju sve od sebe kako bi građanima Podgorice obezbijedili nivo higijene koji je u ovom trenutku od presudnog značaja.

H. P.

Radnici Čistoće na zadatku

poprilično teško ostvariti komunikaciju pridržavajući se propisane socijalne distance.

Naglasio je da ima dovoljno namirnica, jer mu je prethodnih dana stiglo dosta donacija.

- Imam ja svaki način ovđe, već su mi pomogli dobri ljudi – kazao je Roganović, pokazujući na namirnice koje su mu prethodnih dana dostavili Glavni grad, odnosno pripadnici Službe zaštite, zatim Crveni krst, kao i komšije i gra-

đani koji ga poznaju.

Komšija Mićo napomenuo je da čika Šomi odavno nema struje, pa ni tople vode da se okupa. Navodeći da je Roganovićev rođeni brat preminuo prošle godine u Holandiji, Popović kaže da čika Šomi ima i sestru u Beogradu, ali da sa njom gotovo nema kontakta.

- Dragana svi zovu Šomi, ali ja ga od malena iz poštovanja zovem po imenu, jer je stariji od mene – napomenuo je Popović, nakon što smo se oprostili sa čika Šomijem.

Dok smo napuštali porodičnu kuću Roganovića, čika Šomi je ostao da leži na hladnom podu, onako kako smo ga i zatekli...

Poznanici Dragana Roganovića Šomija prije tri dana su na društvenim mrežama ukazali na tešku situaciju u kojoj on provodi dane izolacije, apelujući na sve koji su u mogućnosti da mu pomognu.

Nakon toga stigla je pomoć od Glavnog grada, Crvenog krsta, kao i brojnih komšija i građana koji poznaju čika Šomija.

I. MITROVIĆ

D. MALIDŽAN

Da je stara izreka koja kaže da je dobar komšija bolji od brata, i te kako istinita, primjer su Milutin Mićo i Suzana Popović iz Maslina. I u ovim teškim danima borbe sa virusom korona, oni su pri ruci prvom komšiji, starom i nemoćnom Draganu Roganoviću, kojega Podgoričani znaju po nadimku čika Šomi, koji živi u veoma teškim uslovima.

Mićo Popović u Šomijevom dvorištu

Podgorica juče oko 14 sati

Grad sablasno prazan Građani Podgorice juče su poštovali mjeru zabrane izlaska poslije 13 časova.

Oko podneva na ulicama je još bilo ljudi, naročito ispred TC Mol of Montenegro, gdje su radile zelena pijaca, mesara ,,Jevrić“ i pekara, ali već poslije 13 sati grad je opustio. Na ulicama je bio tek poneki automobil

nadležnih službi, ali i dostavna vozila.

Ispred mesare ,,Jevrić“ čekalo se u redu, uz poštovanje socijalne distance. Isto je bilo i ispred obližnje pekare, gdje je jedna u redu bila Ljilja Marjanović.

- Živim u zgradi prekoputa.

Djeca trenutno ne rade, kod kuće su, kao i unučad. Izbje-

Sunčano, do 22 stepena

gavamo da izlazimo napolje, samo trgovina i to je to – kazala je Marjanović.

Rada Stanić svratila je do mesare ,,Jevrić“ da trguje potrebne namirnice.

- Uglavnom ja izlazim u trgovinu. Svi izbjegavaju da izlaze, a unučad ne izlaze bez roditelja – kazala je Stanić.

I Danka Ilinčić je sa ćerkom

U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano. Povremeno će duvati umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha oko deset stepeni, najviša dnevna do 22.

H. P.

Sarom čekala u redu ispred mesare, poštujući kao i ostali socijalnu distancu.

- Izbjegavamo da izlazimo napolje zbog virusa korona.

Izađemo samo kad moramo.

U trgovinu najčešće ide kćerka. U potpunosti poštujemo mjere Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela – kazala je Ilinčić.

I. M.

Arena

Poneđeljak, 6. april 2020.

Rukomet

15

Naša rukometna legenda Svetlana Antić sa porodicom u francuskom Renu bori se protiv opasnog rivala

I teško je, i uplašeni smo, ali želimo da pobijedimo PODGORICA - Dobro smo i zdravo smo, što je najvažnije. Na okupu smo - iz francuskog Rena, javila se za Arenu Svetlana Antić, naša slavna rukometašica i jedna od istinskih zvijezda sporta.

Situacija je teška. Korona virus ozbiljno je uzdrmao svijet. U Francuskoj nikome nije lako. Kod kuće je najsigurnije.

Strah je objektivan, želja za životm jača od bilo kakvog izazova. Svetlana sa suprugom Nikolom, nekadašnjim košarkašem, sada trenerom, ćerkom i sinom, pokušava kod kuće da osmisli kvalitetno vrijeme, a pozivom smo je prekinuli u surfovanju po sjećanjima.

- Ono što hoću prvo da kažem je da moramo da izdržimo sve ovo što nam se preporučuje. Trenutno gledam neke moje ranije utakmice. Od početka...

Suprug Nikola je stigao sa juga Francuske kući u posljednji čas.

- Nikola je uspio, dan prije nego što su mjere izrečene da se vrati kući. Zbog čega sam zadovoljna, jer smo zajedno.

Ispred porodične kuće Antića, u ovom francuskom gradu, je dvorište, prostor idealan za mnoge aktivnosti.

Odložene Olimpijske igre, EP u fudbalu, Vimbldon...

Kad sve stane sportiste čeka neizvjesnost

Sva velika takmičenja su odložena. Olimpijske igre za narednu godinu. Nema rukometa, košarke, fudbala... Svako se snalazi kako zna i umije, u kućnoj varijanti, da održi formu.

- Sve je stalo. Olimpijske igre su odložene, nema Rolan Garosa, Vimbldona, odloženo je Evropsko

Ekstremno naporan posao čeka sportiste kada se vrate treninzima. Budućnost je, takođe, neizvjesna.

- Sportisti koji su aktivni, koji se spremaju, ne znaju šta će biti sa njihovim karijerama. Sve je stalo.

Ovo se nikad sportu nije desilo. Znam da svi treniraju u specifičnim uslovima,

- Muški pomalo rade neke vježbe, imamo i neku manju teretanu, igraju tenis. Onako, trudimo se da svi vježbamo.

Djeca uče. Anja ima nastavu preko interneta od 8 do 12 časova, Luka, takođe, ima obaveze, jer je na fakultetu. Prolazi nam vrijeme. Pomalo se, eto, sportom bavimo, uveče gledamo film, ne izlazimo iz kuće, bez što obavim trgovinu kad nam hrana prifali.

Situacija u gradu je alarmantna. Mjere predostrožnosti su podignute na maksimalan nivo.

- Teška je situacija, nema mjesta u bolnicama, tako da bolesnike transportuju u neka druga mjesta, odnosno u bol-

prvenstvo u fudbalu. Što je normalno, prioritet je zdravlje. Ali, zaista, ovako nešto se nikad nije desilo. Prosto smo zatečeni. Međutim, najbitnije da iz svega izađemo zdravi. Jedino strogom disciplinom možemo sebi i drugima da pomognemo i da izađemo iz svega sa što manje žrtava.



Puno ljudi u Francuskoj radi od kuće, pa je samim tim i slabija internet veza, opterećena je, ali se ne žalimo

nice gdje još uvijek ima mjesta. Ljudi se plaše. Čujemo se češće i sa prijateljima, imamo sad više vremena...

Svetlana sa porodicom sve radi da strah i neizvjesnost pokrije optimizom.

- Zaista je narod uplašen.

Zabrinuti su za život. U neizvjesnosti smo koliko će sve ovo da traje, kakav će biti rezultat, kako ćemo sjutra zbog posla... Sve se čeka.

Svetlana nam je ispričala da se u Renu građani pridržavaju

izrečenih mjera.

- Ovdje, u našem gradu, niko ne može da izađe iz kuće bez odgovarajuće dozvole.

Naravno, ko mora i kada je potrebno ode do prodavnice, apoteke, eventualno u posjetu starijoj osobi. Ali samo da im se hrana donese i samo jednom dnevno.

I u Francuskoj je bilo mišljenje da je korina virus daleko.

- Sve nas je malo zateklo, u početku smo mislili u Kini je virus, a kod nas neće. Među-

a kada ovo prođe, čeka ih dug put da se vrate u pravu formu. Sigurna sam da će i sve ovo imati uticaj na finansije. Kao i sve, sport će biti pogođen. Već se plate smanjuju. Pitanje je kakvi će ih uslovi kasnije sačekati, hoće li klubovi imati novca da ih isplate.

Biće puno problema. tim, bilo je suprotno, brzo se virus raširio po Evropi. Da li su Francuzi malo zakasnili? Jesu, u nekim stvarima, sigurno. Nijesu bili spremni, iako je prvo počelo u Italiji.

Onda su počeli da nabavljaju opremu, ali tada je već bilo kasno. Jer ovdje se u januaru pojavio slučaj. Mislili su neće, nijesu odmah reagovali, u stvari, mislim da su kasno odreagovali. Ali u Francuskoj je zdravstveni sistem mnogo bolji nego u Italiji i Španiji, a to se vidi.

Imate li maske, rukavice?

- Ostalo nam je nešto što smo, slučajno, ranije kupili. Nema šansi da se može kupiti nešto od tih stvari i to ne od skoro

već i prije nego što je sve ovo počelo. Rukavice i maske su prioritet za ljude koji rade u zdravstvu.

Starija sestra Ljiljana, takođe nekada slavna rukometašica, sa porodicom je u Francuskoj.

- Čujemo se svakodnevno.

Dobro su svi. Teško nam je, zaista, ali smo svjesni da jedino strogim pridržavanjem mjera možemo uticati da sve ovo što prije prođe.

Na dnevnom je kontaktu sa porodicom u Crnoj Gori.

- U kontaktu smo stalno sa porodicom. Crna Gora je, zaista, na vrijeme odreagovala, preduzela mjere prije nego što se pojavio prvi slučaj korona virusa, što, sigurno, može puno da pomogne. Sigurna sam da crnogorski narod pokazuje odgovornost i disciplinu u teškim vremenima.

Pokušava, koliko god je moguće, da što manje sluša vijesti. Prati situaciju onoliko koliko ne ugrožava kućni mir.

- Pravo da vam kažem izbjegavam stalno da pratim situaciju oko korona vrirusa.

Krajem dana pogledam to što me interesuje, konkretno ono što se dešava kod nas, u Crnoj Gori, i ovdje u Francuskoj.

Nažalost, i u Renu ima oboljelih, žrtava, ali ne znam tačan broj.

A. MARKOVIĆ

Rukometaš Marko Lasica u petak, nakon 14 dana karantina, upućen u samoizolaciju

Ništa mi ne pada teško jer hoću da normalno zagrlim roditelje PODGORICA - Rukometaš Marko Lasica je među mnogim crnogorskim sportistima i državljanima koji su po dolasku iz inostranstva prošlog mjeseca morali u jedan od karantina koje je odredila Vlada Crne Gore. Četrnaestodnevni boravak u Institutu Igalo završio mu se u petak, nakon čega je - shodno mjeri Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne boleste - zajedno sa suprugom upućen u samoizolaciju u porodičnom smještaju, sa istim periodom trajanja.

- Osoblje Instituta i Ministarstvo odbrane trudili su se da nam ništa ne fali i uljepšali su nam boravak u Igalu.

Imali smo razumijevanja za cijelu situaciju i nemamo zamjerki na bilo što tokom 14 dana koje smo proveli tamo.

Svako treba da odradi ono što je do njega jer imamo zajednički cilj - da suzbijemo korona virus i što manje oštetimo sebe i Crnu Goru. Apelovao bih na one koji ne poštuju mjere prevencije da to napokon shvate i počnu da se pridržavaju preporuka jer je to za boljitak svih nas - kazao nam je Lasica.

,,NEĆE NAS“ JE ZABLUDA

Iskusno desno krilo lako se pomirilo sa tim da će mu zbog mjera prevencije kretanje biti ograničeno gotovo mjesec.

- Ne padaju mi teško ni karantin, ni izolacija, jer hoću da budem čist, da mogu poslije svega da normalno zagrlim roditelje, da bez bojazni popijem kafu sa njima i bilo kim drugim. Da ne razmišljamo postoji li rizik. Mjere koje su uvedene nijesu ničiji hir, nego, ponavljam, za dobrobit svih. U mnogim državama narod je pričao ,,neće virus nas“, a vidimo da poslije bude kasno. Zato je poruka - sjedimo kući, koliko god da je teško, a nama profesionalnim sportistima je možda najteže. Ako mi možemo da budemo ,,zatvoreni” u kući, mogu i ostali građani - poručio je trideset jednogodišnji Nikšićanin.

OSTANITE DOMA

U samoizolaciji biće mu lakše da trenira nego u karantinu.

- Kod kuće mogu da radim neke vježbe za brzinu, pokušavam da kolikotoliko održim formu, mada je mnogo

drugačije u odnosu na prave treninge u sali - istakao je Lasica, u čijem profesionalnom fokusu su obaveze sa reprezentacijom.

- Nadamo se da će ovo brzo proći i da ćemo biti spremni za baraž sa Česima, gdje vidimo šansu za plasman na Svjetsko prvenstvo. Svi smo se usredsredili na to. I zbog toga poručujem navijačima da ostanu doma jer bi nam bilo vrlo teško ukoliko bi se baraž ovog ljeta igrao bez publike. Ispoštujmo mjere koje su donijeli nadležni organi kako bi se trenutna situacija što prije završila i kako bismo onda zajedno mogli da se radujemo novim uspjesima reprezentacije.

ZAHVALNOST AMBASADI

Bračni par Lasica vijest o širenju virusa kovid-19 zatekla je u Turskoj, gdje Marko drugu godinu nastupa za Bešiktaš.

- U subotu, 21. marta, trebalo je da igramo prvenstveni meč. Dva dana prije toga, trener je došao zabrinut na trening i rekao da stranci mogu da idu kući, a ostali da odigraju utakmicu ukoliko žele. Istu noć je održan sasta-

nak i prvenstvo je stopirano. Dugujemo zahvalnost Andi Alivodić, službenici naše ambasade u Turskoj, koja nam je pomogla da već sjutradan budemo u avionu za Crnu Goru - kazao je bivši član Sutjeske, Lovćena, Budućnosti, Kangasa, Pik Segeda, Anagenisi Virone i Politehnike Temišvar.

Lasica ima povratnu kartu za 21. april, ali nije realno da se tada vrati u Istanbul.

- Pratim situaciju u Turskoj, vidim da je sve lošija, tako da su minimalne šanse da se prvenstvo nastavi 1. maja kako je planirano. Prvi smo na tabeli i vjerujem da će nas proglasiti za šampiona ukoliko se liga ne nastavi. Što poslije toga?

- Bilo je razgovora oko produženja ugovora, ali je zbog korona virusa sve stalo i ništa ne može da se planira - zaključio je Marko Lasica.

Ne. K.

16

Arena

Sportski miks

NBA pokazala kako se efikasno bori sa

Najbolji strijelac Engleske vratio film

Blok pod obr

Runi: Odlazak na SP 2006. bio je greška Vejn Runi je priznao da je bila greška što je išao na Mundijal 2006. sa Engleskom, nekoliko mjeseci nakon teške povrede stopala.

Nastup najboljeg strijelca selekcije ,,tri lava“ u istoriji bio je pod velikim znakom pitanja jer je u aprilu te godine slomio tri metatarzalne kosti u porazu Mančester junajteda od Čelzija (3:0).

Runi se oporavio brže nego što se očekivalo i zaigrao protiv Trinidad ai Tobaga u drugom kolu Svjetskog prvenstva, ali je potom doživio novi peh - povrijedio je preponu na

treningu, ali to nije prijavio.

- Udario sam loptu sa polovine terena pokušavajući da pogodim prečku i osjetio bol u preponi. Odmah sam znao o čemu se radi. Sa fizioterapeutom sam u tišini svakog dana radio na tome da ublažim bol. Nijesam htio ništa da kažem jer je mnogo ljudi uložilo dosta truda da budem u formi za Mundijal. Nijesam prijavio povredu dok se turnir nije završio, a rana u prepone bila je duboka šest centimetara - rekao je Runi za Sunday Times.

Runi se od SP u Njemačkoj oprostio crvenim kartonom

Za desetoricu NBA igrača potvrđeno je da su, od prvog slučaja Francuza Rudija Gobera 11. marta, zaraženi korona virusom. I svi su, do 1. aprila, oporavljeni bez bilo kakvih posljedica osim blažih simptoma zaraze. u četvrtfinalu sa Portugalom, poslije nesportskog udaranja Rikarda Karvalja dok je Portugalac ležao na terenu.

- Kada se osvrnem na prošlost, nije ni trebalo da odem na to Svjetsko prvenstvo. Ali, to je naknadna pamet. Tada sam imao 20 godina, to mi je

bio prvi Mundijal i od mene se mnogo očekivalo. Da se Evropsko prvenstvo održava ovog ljeta, rekao bih Hariju Kejnu i Markusu Rašfordu da, ako na bilo koji način osjećaju bol, ne igraju po svaku cijenu i ne rizikuju da se povreda pogorša - dodao je Runi.Ne. K.

Barselona i Lacio žele defanzivca Milana

Bitka za Romanjolija

Muke Argentinca sa korona virusom

Dibala negativan, pa opet pozitivan

Barselona i Lacio zainteresovani su za dovođenje defanzivca Milana Alesija Romanjolija. Milan će ovog ljeta najvjerovatnije morati da proda nekoliko fudbalera, a čini se da golman Đanluiđi Donaruma neće biti jedini koji će napustiti „San Siro“.

Roso-neri su Romanjolija procijenili na 50 miliona eura, što znači da se njegova cijena udvostručila otkako je tokom ljeta 2015. godine došao iz Rome. Kao dio dogovora o tom transferu, Milan će platiti Romi 30 odsto od naredne prodaje tog fudbalera. Inače, Romanjolijev ugovor sa Milanom ističe u junu 2022. godine.

Italijanski mediji pišu da je Lacio zainteresovan za Romanjolija, ali da se u trku umiješala i Barselona. Menadžer Mino Rajola pokušava da obezbijedi da se Romanjoliju poveća plata na 3,5 miliona eura po sezoni.

R. P.

Fudbaler Juventusa Paulo Dibala ponovo je pozitivan na korona virus, objavila je njegova djevojka Orijana Sabatini.

Ona je navela da se Argentinac vratio u kućni karantin.

- Nas dvoje smo se testirali 21. marta i bili smo pozitivni. Prije tri dana bili smo negativni. I onda smo na trećem testiranju opet bili pozitivni. Ne znam kako to funkcioniše - rekla je Sabatini.

Prije Dibale, od fudbalera Juventusa pozitivni na kovid-19 bili su Danijele Rugani i Blez Matuidi.

Dibala je 27. marta izjavio kako mu se stanje poboljšava.

- Osjećam se mnogo bolje nakon što sam prije nekoliko dana imao snažne simptome. Danas ih ne osjećam, mogu da se krećem i pokušaću da nastavim sa treninzima - kazao je tada Dibala.

Ne. K.

Lutrija Crne Gore

Lavileni ,,šampion“ izolacije

Neobična dešavanja i ljudi, rijetka zanimanja, dobra djela, slobodan pristup, opušten stav i neobavezno držanje voditelja.

Autor i voditelj:

ob i

Zab

Podgorica - Rimski trg br. 50 (PC Kruševac) - Meše Selimovića br. 20 - Studentska Nikšić - Narodnih heroja br. 5 - Serdara Šćepana bb - Karađorđeva br. 18 Budva - Mediteranski sportski centar - Avala, Mediteranska br. 4

tak!

Matija Milačić

ava

! Užitak! D

Rožaje - Ramona, Maršala Tita Tivat - Trg Nikole Đurkovića (PC Magnolija) Bar - Jovana Tomaševića br. 37 Cetinje - Njegoševa br. 97 Ulcinj - Bul. Đ.K. Skenderbega br. 190

Poneđeljak, 6. april 2020.

Herceg Novi - Bijela - Igalo, Save Ilića bb Kotor - Škaljari (kružni tok) Berane - Miloša Mališića bb Pljevlja - Skerlićeva bb Žabljak - Durmitorskih ratnika br. 1

Atletska zvijezda Reno Lavileni objavio je video snimak, gdje u svom dvorištu, nakon perfektnog zaleta, ostvaruje rezultat od 5,61 metara u skoku s motkom. Francuz se na štosan način proglasio ,,šampionom izolacije“ i izazvao rivale da se i oni okušaju na ,,turniru kućnih karantina“.

Lavileni je bivši svjetski rekorder, a upravo je on 2014. oborio dvodecenijski rekord Sergeja Bubke, od 6,16 metara. Istakao je da mu je ,,najbolji rezultat iz dvorišta 5,85 metara, i da planira da ga popravi“.

Olimpijski je šampion iz Londona 2012. i vicešampion iz Rio de Žaneira 2016. godine, trostruki evropski i trostruki svjetski dvoranski prvak.

S. S.

NBA je perfektan primjer - kako se efikasnim mjerama i brzom reakcijom suzbilo širenje zaraze u klubovima. Franšize najjače košarkaške lige svijeta postupile su odgovorno, igračima obezbijedile testiranja, uslove stroge samoizolacije, eventualne tretmane po potrebi... Tako se, iz primjera iz vrhunskog američkog sporta, može mnogo naučiti - kako i koliko ozbiljno u borbi sa koronom treba pristupiti. Ali i o komuniciranju sa medijima, čuvanju privatnosti igrača, slanju pravih i odgovornih poruka javnosti... Sve to u periodu neizvjesnosti, kada je finansijski temelj lige žestoko uzdrman, i kada je čak 1,2 milijarde dolara profita pod pitanjem.

EKSPRESNA POBJEDA

Činjenica, da su Kevin Djurent i Donovan Mičel tokom vikenda za nama učestvovali na zvaničnom turniru ,,virtuelne“ NBA lige, i tako kao velike zvijezde oporavljene od korone doprinijeli širenju svijesti o borbi protiv zaraze - govori mnogo.

Svijet u doba pandemije svakodnevno donosi nove, neočekivane obrte; u takvoj realnosti, potrebna je sigurnost, svijest da je u makar nekoj sferi javnog života sve pod kontrolom. A tako definitivno nije djelovalo 12. marta, kada je Mičel potvrdio da je obolio. Pa Trenerski vuk Klaudio Ranijeri, aktuelni šef struke Sampdorije, govorio je za ,,Republiku“ o mogućem nastavku Serije A, poručivši da bi glavnu riječ trebalo da imaju medicinski stručnjaci.

- Vlada Italije može da kaže hoćemo li nastaviti prvenstvo ili ne, ali ljekari će odlučiti - kazao je Ranijeri.

Sampdorija je bila jedan od timova koji je najviše pogodio korona virus. Osam igrača kluba iz Đenove bilo je pozitivno na korona virus i svi su bili u kućnoj izolaciji.

- Raspoloženje je bilo zabrinjavajuće. U velikoj mjeri. Suočeni sa nevidljivom bolešću, protiv koje ne znate da se borite. Svi su imali manju ili veću groznicu, ali nijesu imali oštećenje disajnih puteva - dodao je Ranijeri.

Senzacionalni šampion Engleske sa Lesterom 2016. ima prijedlog što uraditi prije nego se prvenstvo eventualno nastavi.

Donovan Mičel i Kevin Djurent

Real i Fenerbahče Primjer dobrog postupanja je i najtrofeniji evopski klub, velikan Real Madrid. Krilin centar Trej Tompkins je još 12. marta, na dan suspenzije Evrolige, imao pozitivan nalaz na korona virus. Real je ekspresno sproveo sve potrebne mjere izolacije igrača, testiranja, pružanja njege.

još javno optužio saigrača, slavnog francuskog centra Rudija Gobera, da je neodgovornim ponašanjem u svlačionici kriv za širenje zaraze.

Na kraju se zaraza u timu Juta Džeza zaustavila na imenima njih dvojice. Od poznatih igrača, uz superstara Djurenta, po mnogima najboljeg igrača današnjice, koji se dugoročno oporavlja od teške povrede Ahilove tetive - na listi zaraže-

Poruka trenera Sampdorije Klaudija Ranijerija

Italija je u ratu, ljekari da odluče o nastavku prvenstva - Shvatili smo da ovaj virus može prouzrokovati komplikacije u radu srca. Prije povratka treninzima, dužnost je Sampdorije i svih klubova,

Start u Šefildu 25. jula

Olimpijski termin za S Svjetsko prvenstvo u snukeru, centralni događaj sezone, počeće 25. jula u Šefildu, saopštili su organizatori.

Najveći turnir sezone trebao je biti održan sredinom aprila.

Nakon objavljivanja novog

termina, organizatori se nadaju da će najveće zvijezde snukera moći da nastupe pred punim tribinama čuvenog ,,Krusibl teatra“.

Nakon odlaganja Olimpijskih igara u Tokiju, ukazala se

Arena

Poneđeljak, 6. april 2020.

a pandemijom nakon prvih pozitivnih slučajeva

bručem za koronu Objava prekida takmičenja u NBA 12. marta

Prvog dana aprila je već javljeno da je Tompkins ozdravio.

Mnogo ozbiljnija situacija je u istanbulskom Fenerbahčeu. Nakon nekoliko dana spekulacije, negiranja, klub je tek 27. marta potvrdio da su četvorica prvotimaca evroligaša zaražena. Od tada nije bilo dovoljno pouzdanih informacija o njihovom stanju.

Briga iz Kijeva Najozbiljniji slučaj korona virusa u svijetu košarke je onaj iz Kijeva. Reprezentativac Ukrajine, prvotimac španske Fuenlabrade krilo Vjačeslav Bobrov, je duže od sedmice hospitalizovan zbog ozbiljnih simptoma

BITNA I PRIVATNOST

nih bili su i bek Markus Smart iz Bostona, te zvijezda u usponu, centar Detroita Kristijan Vud. To što su svi oni do 1. aprila imali negativne nalaze na koronu uliva optimizam. Ali je i znak za oprez - jer virus nije zaobišao ni fantastičnog atletu, ,,od brijega odvaljenog“ Vuda. Niti Gobera, jednog od najčvršćih igrača u ligi i po mnogima najboljeg defanzivca među visokim igračima...

U takvoj situaciji, bilo je izuzetno bitno slati prave poruke u javnost. Gober je vrlo brzo ispravio početnu sliku o njemu kao neodgovornom pojedincu - velikim donacijama, javnim istupanjem. Takođe je govorio o simptomima koje je iskusio nekoliko dana - gubitku čula ukusa i mirisa, malaksalosti... I mnogi su, nakon riječi 217 santimetara visokog gorostasa, shvatili - da zaraza ne bira.

obaveza je ljekara, da provjere stanje kompletnog organizma sportista. Ne samo opšti pregled, već temeljna provjera srca. Zdravlje nije šala - dodao

je Ranijeri.

- Odrastao sam sa loptom, u ovom svijetu sam već 50 godina. Nikad ne bih savjetavao da se ne ide na utakmice. Ali, u ovakvim situacijama morate biti ozbiljni. Ne ulazim u polemiku, kažem ono što moramo očekivati pri oporavku: koga je virus pogodio, tokom prvih treninga osjećaće se slabo.

Kao što je rekao predsjednik našeg kluba Ferero, igrač nije mašina koja se isključuje i ponovo uključuje, prije nego što se vrate u igru trebaće sedmice priprema. Italija je pogođena kao da smo u ratu. Bolnice u velikim gradovima su na koljenima. Kada će mjesta i hoteli biti sigurni? Govori se o utakmicama na neutralnom terenu, isključujući neke regije.

Nijesam saglasan - oporavljamo se svi zajedno ili niko.

Ranijeri nije ni za igranje iza zatvorenih vrata.

- To nije fudbal, to je njegova smrt, ali ako je to jedini način, prihvatićemo ga.

Ne. K.

SP u snukeru prilika da se jedan veliki planetarni događaj ipak organizuje u ovom periodu, krajem jula i početkom avgusta.

Najveće zvijezde, poput Džada Trampa i Ronija o’Salivena, već su najavile učešće.

R.A.

upale pluća.

Ukrajinsko ministarstvo zdravlja svakodnevno izvještava o njegovoj borbi sa virusom. Od 2. aprila je informacija da je stanje Bobrova značajno pobošljano, ali i da je i dalje u bolnici i pod rizikom pogoršanja simptoma.

Klubovi su, u koordinaciji sa ligom, učinili sve da zaštite privatnost igrača. Tako je 19. marta već bilo poznato da su zaražena dva prvotimca Los Anđeles Lejkersa. Dvije sedmice kasnije je saopšteno da su ozdravili - a njihov identitet i pravo na privatnost su čuvani do kraja. Na isti način Bruklin Netsi čuvali su privatnost trojice Djurentovih saigrača, dok je on istupio javno upravo iz razloga potrebe da jedan su-

Sportski miks

17

Kineski karantini Dok većina košarkaških šampionata razmišlja o definitivnom prekidu, ili su to već učinili (do sada 21 evropska liga), kineski CBL šampionat trebao bi ponovo početi krajem aprila, nakon tri mjeseca.

Od 23. marta strani igrači (među njima i naš reprezentativac Marko Todorović) vratili su se u Kinu.

Nakon sedmice karantina, polako ulaze u ritam individualnih treninga, a uskoro kreće i timski rad...

Zaraženih igrača nema, niti bojazni širenja zaraze.

Mečevi lige biće odigrani po ubrzanom sistemu turnirskog tipa u nekoliko gradova. Košarka u Kini apsolutno pobjeđuje.

perstar govori o bolesti.

Na interesantan način postupila je Filadelfija, koja je samo objavila da su trojica članova njene organizacije zaražena.

Nije ni potvrđeno da li se uopšte radi o igračima, treneirma ili članovima uprave, radnicima angažovanim u dvorani...

Isti potez je 19. marta, istog dana, povukao i Denver za jednog svog člana.

Igrači su od strane lige javno podstaknuti, da objavama na društvenim mrežama učestvuju u kampanji odgovornog ponašanja. Naravno da je velikoj većini prije svega u mislima kad će se liga nastaviti (možda u julu, sve izvjesnije ne ni tada), da li će imati dovoljno vremena za timske treninge, da li će se igrati pred publikom...

Ali, bitnije od sportskih ishoda, bitnije i od milijardi dolara - je zdravlje pojedinca. Odgovornost za svačiji život, kako zdravlje tako i dostojanstvo. I to je NBA liga pokazala, bez S. S. izuzetka.

Zvijezde košarke uskoro u popularnom izazovu

„H.O.R.S.E.“ za spas NBA NBA liga će uskoro organizovati popularni ,,H.O.R.S.E.“ izazov u koje će učestvovati najveće zvijezde moderne košarke.

Na taj način takmičenje želi da zabavi navijače - ali i aktivira sponzore i zaradi, u dugom periodu suspenzije košarkaških mečeva zbog pandemije korona virusa.

Košarkaška igra, slična onoj koja se kod nas zove ,,Magarac“, podrazumijeva da igrač zada protivniku da postigne koš na što komplikovaniji način. Za svaki promašaj dobija se po jedno slovo riješi ,,horse“ (eng. ,,konj“) - a onaj koji prvi ispuni kompletnu riječ je poražen u duelu.

Po saznanju televizije ESPN, igrači su reagovali izuzetno pozitivno na ovu ideju. Za ovu priliku biće im obezbijeđene dezinfikovane sale sa košarkaškim terenom u njihovim gradovima, i neće biti bilo kakvog rizika da se zaraze.

NBA i ESPN bi takmičenje prenosili uživo, tokom duela najboljih igrača lige ,,papreno“ bi se plaćale reklame. A pored zabave za navijače, aktivirali bi se i kladioničari, košarkaški analitičari, bivše zvijezde....

S. S.

Prvi čovjek Asvela i bivša NBA zvijezda

Parker predsjednik Liona?

Toni Parker, legenda francuske košarke, biće kandidat za predsjednika Olimpik Liona, jednog od najjačih fudbalskih klubova u Francuskoj.

Po pisanju pariškog L’Ekipa, Parker bi trebao da zamijeni kontroverznog Žan-Mišela Olu 2023. godine.

Parker se dokazao na čelu Asvela, prvaka Francuske u košarci, čiji je trener Podgoričanin Zvezdan Mitrović, naš bivši selektor. Od kada je bivša NBA zvijezda Parker predsjednik Asvela, najtrofejniji klub Francuske uspio je da se izbori

za povratak u Evroligu.

Takođe, Toni Parker je i vlasnik većinskog paketa akcije Asvela.

R. A.

Vlasnik NBA tima Bruklina sa jednom od najvećih donacija

Cai donirao 1.000 respiratora Humani Čileanac Vezista Barselone Arturo Vidal pristao je, kao i svi igrači španskog kluba, na 70 odsto manju platu, ali ovaj Čileanac, koji je vlasnik kluba u četvrtoj ligi, neće imanjiti primanja svojim fudbalerima.

Uprava je bila pri tome da smanje plate, ali: - Rodelino će ispoštovati sve uslove ugovora. Izaći ćemo iz ove situacije - kazao je Vidal.

Milijarder Džozef Cai, vlasnik Bruklin Netsa, tima NBA lige, odlučio je da donira 1.000 respiratora za potrebe njujorških bolnica.

To jedna od najvećih donacija iz svijeta sporta u periodu pandemije korona virusa. Prvi dio sume koju će Cai uplatiti je šest miliona eura, a očekuje se da donira još tri puta toliko novca u narednom periodu.

Kanađanin porijeklom sa ostrva Tajvan je suosnivač i potpredsjednik kompanije ,,Alibaba“. njegovo bogatstvo u januaru ove godine bilo je procijenjeno na oko 12,5 milijari eura. Bruklin Netse kupio je prošle godine, u septembru,

kada je 49 procenata akcija kluba platio oko 1,1 milijarde eura. Takođe ima udio u vla-

sništvu NFL tima Karolina Pantersa, te fudbalskog kluba R. A. Los Anđeles.

Njemački teniser teško se nosi sa obavezama samoizolacije

Zverev: Patim zbog suspenzije Aleksandar Zverev, veliki teniski talenat i najbolji njemački teniser, kazao je da mu period samoizolacije, bez treninga i nastupa, teško pada.

Teniskih mečeva izvjesno neće biti na velikim turnirima makar do 13. jula. Teniseri, osim oni koji u okviru svojih domova imaju terene, ne mogu trenutno trenirati...

- Patim zbog suspen-

zije mečeva, jasno je svima da bih u ovom periodu kada su predviđeni turniri na šljaci zaradio mnogo poena.

Prošle godine sam loše igrao u tom periodu, a u martu sam bio u mnogo boljoj formi. Ako je kome prekid takmičenja naudio, onda sam to ja. Trenutno sam ,,zaglavljen“ na sedmom mjestu ATP liste, sve to mi teško pada, kao i izolacija - rekao je Zverev.

Prošle godine na Rolan Garosu Zverev je igao u četvrtfinalu, a potom izgubio u prvom kolu Vimbldona.

S. S.

18

Arena

Međunarodni fudbal

Poneđeljak, 6. april 2020.

Italijanski mediji najavljuju spektakularan transfer

Milan hoće Ikardija Fudbal je stao na terenu, ali van njega klubovi uveliko prave planove za narednu sezonu.

Makar što se tiče prelaznog roka. Italijanski mediji pišu da Milan priprema senzacionalan posao - riječ je o transferu Maura Ikardija, napadača Intera koji je pozajmljen PSŽ-u.

Zlatan Ibrahimović je završena priča za ,,roso-nere“ nakon što je prije mjesec otvoreno stao na stranu Zvonimira Bobana koji je napustio San Siro pod pritiskom kluba. Šveđanin je bio vođa pobune u svlačionici Milana i za očekivati je da uskoro napusti ekipu.

Upravo je ,,Gazeta delo Sport“ nedavno na naslovnici objavila vijest kako će 38-godišnji ofanzivac tokom ljeta promijeniti sredinu.

Uprava kluba sa San Sira dala se u potragu za novim napadačem koji će praviti razliku i biti lider tima. Čini se da su pronašli rješenje.

- Milan sanja o senzacionalnom transferu Maura Ikardija iz gradskog rivala Intera - tvrdi ,,Koriere delo Sport“.

Isti list piše kako bi baš Milan mogao najviše da profitira iz stalnog sukoba između Intera i Juventusa zbog argentinskog napadača. Podsjećanja radi, tokom prošlog prelaznog roka Ikardi se povezivao sa prva-

Dva crnogorska fudbalera nijesu imala ulogu u trećem kolu šampionta u Bjelorusiji

Energija do treće pobjede bez Bakićevog doprinosa

kom Italije, a i sam je više puta jasno rekao kako želi u Torino.

Ipak, iz Intera su taj posao stopirali, pa je dvadeset sedmogodišnji golgeter iz Rozarija otišao na pozajmicu u Pariz.

Ikardi je ove sezone u dresu francuskog prvaka postigao 20 golova, a PSŽ će imati mogućnost otkupa u iznosu od 70 miliona eura.

Međutim, prije par dana su se pojavile spekulacije kako Argentinac ne planira da ostane u glavnom gradu Franuske, a njegova vjerenica i kontroverzna menadžerka Vanda Nara je

nedavno napravila potez kojim je naljutila čelnike ,,svetaca“.

Naime, Vanda je sa Ikardijem i troje djece napustila Pariz i otputovala u Milano, grad koji je žarište korona virusa. ,,Gazeta delo Sport“ piše da se ,,tako glup potez Vande i Maura“ nije se svidio Leonardu, sportskom direktoru francuskog prvaka.

Italijani tvrde da je Brazilac donio odluku da će Ikardija osloboditi svih obaveza u Francuskoj i prije završetka sezone.

Prema ,,Il Korijereu“, Milan se ozbiljno ubacio u igru, a Ikardi bi predstavljao ogromno poja-

Francuski reprezentativac nije zablistao na Nou Kampu

Grizman napušta Barselenu, Mančester nova-stara opcija Francuski reprezentativac Antoan Grizman mogao bi u ljetnjem prelaznom roku da napusti Barselonu - objavio je poznati španski novinar Dankan Kastles na Tviteru.

Brzonogi ofanzivac je prošlog ljeta stigao na „Nou kamp“ kao veliko pojačanje, ali u dresu katalonskog kluba nije pružio partije na nivou forme iz Atletiko Madrida.

Grizman je legenda ,,kolćonerosa“ čiji fanovi ne mogu da mu oproste transfer u ,,blau-granu“, a zbog toga ga često i vrijeđaju na društvenim mrežama.

Iskusni napadač bi uskoro mogao da razo-

čara i navijače Barselone, budući da se priprema njegov transfer u Mančester junajted.

- Grizman je u fazi karijere kada mu vrijednost opada. Barselona nije u dobroj finansijskoj situaciji i sigurno će probati da nađe klub koji je spreman da ga kupi.

Svi znaju da igrači nijesu željeli da Grizman dođe u klub, a sada ne žele ni da ostane. Sve to smanjuje njegovu vrijednost i vjerujem da će ga neki klub uzeti. Mančester junajted ga je htio ranije, a pokušaće opet da

ga dovede na „Old Traford“ - rekao je Kastles.

Francuz je ove sezone odigrao 37 utakmica i dao 14 golova.

Kao i svakog prelaznog roka, ponovo se vrti priča o povratku Nejmara u Barsu.

Katalonci bi prodali Grizmana i za te novce, uz dodatak, vratili Brazilca. ,,Blaugrana“ traži zamjenu i za Suareza, a vjeruju da bi idealno rješenje bio Timo Verner iz Lajpciga. D. K.

Sautgejt se odrekao skoro milion funti

Od danas fudbal i u Tadžikistanu Bjelorusija je jedina evropska zemlja u kojoj se igra fudbal, ali od juče fudbal će se igrati i u Tadžikistanu, zemlji u centralnoj Aziji u kojoj prema zvaničnim podacima, nije zabilježen nijedan slučaj zaraze.

Sezona je, zapravo, počela utakmicom Superkupa u kojoj je

smanjenje plate za trećinu, što znači da se odrekao oko milion funti.

Sa druge strane igrači u saopštenju ističu da žele da pomognu klubovima u kojima igraju, zaposlenima u tim klubovima, članovima nižih engleskih liga, zdravstvu i zdravstvenim radnicima. Prema proračunu Udruženja profesionalaca, smanjenjem plata klubovi će da uštede oko pola milijarde funti, ali će država na ime poreza da ostane uskraćena za 200 miliona funti.

R.P.

Samo je Mesi bolji od Ronaldinja Bio je veliki igrač, jedan od najboljih ikada.

Na privatnom planu ni blizu nije tako uspješan.

Odavno su brazilski mediji objavili da je finansijski sasvim propao, a već nedjeljama se nalazi u zatvoru u Paragvaju, zbog falsifikovanog pasoša. Ipak, Ronaldinjo je bio i ostao fudbalski velemajstor. Tačnije, u istoriji je samo jedan igrač bolji od njega.

Legendarni kapiten Barselone Ćavi, sada trener katarskog Al-Sada smatra da je iznad Brazilca samo Lionel Mesi. Slavni Španac daje sud iz

ugla saigrača obojice fudbalskih mađioničara.

– Iznad Ronaldinja je samo Mesi, i to zato što je godinama uspio da održi konstantnost. Lionel je najbolji u istoriji, a odmah iza njega je Ronaldinjo. Ostali su iza njih dvojice – kaže Ćavi.

Ronaldinjo i Mesi bili su u Barseloni saigrači četiri godine. U vrijeme kada je Brazilac bio superzvijezda svjetskog fudbala i kada je ,,desetka“ bila njegovo neprikosnoveno vlasništvo, Argentinac je tek stupao na najveću scenu.

Ronaldinjo je jednom, 2005. osvojio Zlatnu loptu. Mesi ih u kolekciji ima – šest.

R. P.

PSŽ daje 75 miliona eura za Kulibalija Ne plaše se Parižani finansijske krize. Pari Sen Žermen postigao je dogovor sa Napolijem o transferu Kalidua Kulibalija od 75.000.000 eura.

Španski mediji prenijeli su da je dogovor postignut i da je Pari Sen Žermen sada u mnogo boljoj poziciji nego Barselona, koja je takođe zainteresovana za Kulibalija. PSŽ je morao brzo

pogodio mrežu.

Imao je Uzbekistanac još nekoliko dobrih poteza i šansi da se upiše u listu strijelaca tokom meča, a to je uradio na samom kraju, u drugom minutu nadoknade, kada je pobjegao čuvaru i preciznim šutem iskosa sa lijeve strane postavio konačnih 2:0.

Energija, koja ima filozofiju da forsira mlade fudbalere, od 70. minuta je imala igrača manje pošto je Aik Musahagijan isključen zbog drugog žutog kartona.

Ipak, izabranici Belavskija Ivanoviča kontrolisali su stvari na terenu i na kraju stigli do treće vezane pobjede.

Bjeloruski fudbal dugo je odolijevao globalnoj pandemiji virusa kovid-19, ostao posljednja evropska liga u kojoj se igra, ali usljed širenja zaraze u toj zemlji - šampionat će od danas gotovo sigurno i tamo biti prekinut. D. K.

Fudbalska sezona počinje u centralnoj Aziji

Legendarni kapiten Barselone Ćavi poručio

Sjajan potez selektora Engleske

Igrači Premijer lige ne pristaju na smanjenje plata kako bi se na taj način pomoglo zdravstvenom sistemu u Britaniji koji se sve više klima.

Iako iz sopstvenih džepova izdvajaju novac za pomoć ugroženima, oni za sada predlažu osnivanje fonda za pomoć bolnicama i medicinskom osoblju. Dalji pregovori Udruženja profesionalnih fudbalera i FA Engleske biće održani narednih dana. Za to vrijeme, selektor reprezentacije Engleske Garet Sautgejt pristao je na

čanje za narednu sezonu.

Taj posao dobija još ozbiljnije konture ako za trenera Milana bude izabran Lućiano Spaleti, bivši kormilar Intera. Ikardi je upravo pod vođstvom Speletija odigrao svoju najbolju sezonu u Seriji A kada je dao 29 golova.

Problem za realizaciju transfera mogao bi da bude novac.

Inter navodno neće pristati da u redove gradskog rivala pusti Ikardija ispod 70 miliona eura, a Argentinac će u komšiluku tražiti oko 15 miliona godišnje.

D. K.

PODGORICA - Dva crnogorska fudbalera nijesu imala učešća u duelu svojih klubova u Bjelorusiji - mladi reprezentativac Dušan Bakić nije ulazio sa klupe za Energiju-BGU, dok je Ognjen Rolović bio van protokola za sastav Minska koji je izgubio 2:0.

Derbi 3. kola Višaja lige pripao je domaćem timu koji je potvrdio epitet najprijatnijeg iznenađenja na startu šampionata, budući da je osvojio svih devet bodova, te izbio na čelo tabele.

Utakmicu je obilježio uzbekistanski ofanzivac Jasur Jakšibajev, igrač Pakhtakora koji je pozajmljen Energiji.

Dvadeset dvogodišnji ofanzivac zaslužan je za vođstvo ,,narandžastih“ - nakon njegovog prodora, te udarca i odbrane golmana gostiju Čagovetsa na odbijenu loptu natrčao je Aleksej Noško i

da reaguje i pronađe zamjenu za Tijaga Silvu, kome ugovor ističe u junu.Uprkos tome što Kulibaliju ističe ugovor 2023. godine, Napoli će ga prodati za R. P. punu cijeni.

Istiklol iz prijestonice Dušanbea poslije preokreta savladao Hudžand sa 2:1. Ipak, tribine će biti prazne, jer su vlasti iz predostrožnosti odlučile da se igra bez publike.

Liga ima 10 klubova i igra se po trokružnom sistemu. Titulu brani Istiklol...

R. P.

Kultura

Poneđeljak, 6. april 2020.

19

INTERVJU: Ivan Medenica, pozorišni kritičar, selektor i umjetnički direktor festivala Bitef

Plašim se umjetnosti koja se pravi samo za izvoz Angažman se iskazuje na različite načine

ZVANJE KRITIČARA JE UVIJEK NOSILO VISOK STEPEN ODGOVORNOSTI: Ivan Medenica

profesionalne kritike, u smislu školovanja, na svim našim akademijama obrazuju se profesionalni kritičari koji poznaju prirodu pozorišnog čina, znaju kako nastaju predstave, umiju da analiziraju odnos pojedinih segmenata u komadu. Ali, kada je u pitanju egzistencijalni položaj i status, mislim da je kritičara sve manje. Nažalost, mediji imaju manje interesa za kritičko praćenje pozorišta nego što je to bilo slučaj prije možda 50 godina. Zbog toga treba pronalaziti načine da kritika opstane i mimo klasičnih medija, kroz neke onlajn portale koji bi bili subvencionisani od strane države, ministarstva, kroz neke konkursne procedure. U Crnoj Gori, i u mnogim drugim sredinama, postoje takvi primjeri. To ne znači da smo mi, ljudi koji se bave pozorištem i kritikom, digli ruke od medija, ali to može da im bude stimulans – ako dobiju konkurenciju od portala, možda se više budu bavili statusom kritike.

POBJEDA: Kakvi su danas mediji?

MEDENICA: Danas, nažalost, živimo u potrošačkom vremenu u kom će uvijek više prostora dobiti neka senzacionalistička vijest. Pa čak i kada je kultura u pitanju – neka sumnjiva nagrada, smjena direktora, dobiće više prostora nego neko analitičko mišljenje o umjetnosti.

Postoje dobre varijante kada u štampanom izdanju izlaze kraća izdanja kritike, dok u onlajn verziji u kojoj nema prostornih ograničenja, izađe duža verzija.

Treba biti svjestan realnosti, vremena u kom živimo, imperativa kapitala, te u takvim okolnostima širimo jedno ozbiljno promišljanje o pozorištu i umjetosti generalno. Veoma je važna i uloga urednika. Meni je kao mladom kritičaru bila veoma važna njegova podrška i zaštita, ali i kritika. On je neko ko

bi trebalo da doprinese formiranju svojih saradnika, nije to neko ko ima samo odgovornost o stvarima koje će da se objave, nego mora da razmišlja i o njihovom budućem razvoju.

POBJEDA: Kako umjetnici danas reaguju na kritiku? Koliko se ona shvata kao konstruktivan savjet, a koliko kao napad na nečiji rad?

MEDENICA: Postoji jedan čuveni američki teoretičar koji je rekao da konstruktivna kritika nije kritika, zato što obično kada se kaže „konstruktivna“, misli se na onu koja podilazi. Ali, vrlo se često dešava da i dobronamjernu kritiku umjetnici shvataju sa mnogo emocija, kao vrlo agresivnu i tome slično. Ja za sebe mislim da sam dosta duhovit čovjek, ali se trudim, naročito kada mi je stav o predstavi negativan i kada planiram da ga artikulišem bez milosti, da on ne bude duhovit jer bi mogao da djeluje kao da se nekome podsmijavam. Ako nekome hoćete da kažete bolnu istinu, onda morate da vodite računa o stilu – da to bude ozbiljno, gotoI. BOŽOVIĆ

POBJEDA: RUTA festival ima cilj da publici u svim državama nekadašnje Jugoslavije pruži uvid u ono što se stvara u različitim teatrima, te kao krunu projekta – koprodukcije. Kako Vam izgleda ova ideja i vjerujete li u njenu održivost?

MEDENICA: Kulturna saradnja među zemljama regiona počela je prije nekih 20-ak godina, a sada je ona uveliko obnovljena, što je veoma pozitivno. Od jedne velike, multikulturalne države, mi smo se svi sveli na dosta zatvorene kulturne prostore, tokom raspada bivše zemlje. Razmjena ideja, poetika, autora, u jednom kulturnom krugu koji je i dalje vrlo blizak, koji baštini sličnu ili istu tradiciju, govori manje-više istim jezikom, gdje smo upućeni jedni na druge - izuzetno je potrebna, poželjna i sve takve proj e k t re t re b a p o d r ž ava t i .

Međutim, imam i jedno disidentsko mišljenje i moram da ukažem na potencijalnu opasnost. Ne vidim to u projektu RUTA, nego generalno kada su u pitanju eks-Ju saradnje. Sada imate grupacije koje egzistiraju na takvoj vrsti umrežavanja jer je to nešto što je poželjno, da imamo razmjenu – to se u raznim projektnim konkursnim materijalima traži, a sa druge strane kao ideja je pozitivno.

Takvi projekti u startu dobijaju podršku, a mene plaši da nešto što je u početku zdravo ne postane alibi za neko interesno umrežavanje. Plašim se umjetnosti koja se pravi samo za izvoz, a ona koja se pravi za unutra je možda još i gora. Dobra umjetnost je ona koja se pravi i za spolja i unutra.

POBJEDA: Postoji li danas na Balkanu profesionalna kritika i koliko zvanje „kritičara“ sa sobom nosi i moralnu, ali i društvenu odgovornost?

MEDENICA: Zvanje kritičara je uvijek nosilo visok stepen odgovornosti. Što se tiče statusa

Danas, nažalost, živimo u potrošačkom vremenu u kom će uvijek više prostora dobiti neka senzacionalistička vijest. Pa čak i kada je kultura u pitanju – neka sumnjiva nagrada, smjena direktora, dobiće više prostora nego neko analitičko mišljenje o umjetnosti I. BOŽOVIĆ

PODGORICA – Zvanje pozorišnog kritičara kod nas, ali i u Evropi, čini se da postaje endemsko zanimanje. Ne zbog toga što smo izgubili naviku i želju da komentarišemo tuđe radove, već je malo onih spremnih da to rade pošteno i profesionalno, ne dozvoljavajući da bilo šta utiče na racionalnost i objektivnost.

Jedan od onih čije je pero uvijek teži tas na vagi, sigurno je Ivan Medenica.

Pozorišni kritičar, teatrolog i univerzitetski profesor selektor je i umjetnički direktor festivala Bitef, a iste funkcije prethodno je obavljao i u okviru Sterijnog pozorja. Iako se uz njegovo ime često veže epitet „strog“, rijetki su umjetnici koji, bar iz druge ruke, ne žele da čuju i ne vrednuju njegovo mišljenje.

U Podgoricu, neposredno prije izbijanja epidemije, doveo ga je festival RUTA, a o tome kako se danas shvata kritika, te koliko smo kao društvo okrenuti autocenzuri, Medenica je govorio za Pobjedu.

Publika festivala RUTA u Podgorici

vo sa nekim žaljenjem što morate da kažete to što imate. Dakle, može se stilski nijansirati tako da i najstroža i najnegativnija kritika ne bude shvaćena lično, već kao nešto što skreće pažnju na propuste i samim tim teorijski otvora perspektivu da neke stvari poboljšaju i u budućnosti izmijene.

POBJEDA: Svjedoci smo da, konkretno u Srbiji, određeni reditelji ili komadi nailaze na određenu vrstu cenzure iz političkih razloga, a jedan od najsvježijih primjera je predstava „Tartif“ Igora Vuka Torbice. Koliko je degradirajuća i poražavajuća činjenica da iako živimo u 21. vijeku stičemo utisak da smo i dalje zaglavljeni u nekim možda mračnijim vremenima, u kojima je umjetnost služila samo kao izvor zabave?

MEDENICA: Predstava „Tartif“ je odličan primjer. Ne želim ja sebe da hvalim ili uzdižem, ali kada sam pogledao tu predstavu meni se učinila i umjetnički i društveno vrlo značajnom i relevantnom, uklapala se

POBJEDA: Ispunjava li savremeni teatar svoju funkciju, odnosno da li stvara predstave u skladu sa onim što se dešava oko nas?

MEDENICA: Imam utisak da kritika u Srbiji, a čini mi se i u Crnoj Gori, od pozorišta traži veći stepen društvenog angažmana nego što ga ima. Ipak, nekad i kritičari pretjeruju jer očekuju da taj angažman bude izražen na direktan i eksplicitan način, a nekada je moguće da se savremeni trenutak promišlja i posredno, kroz alegorijski govor, tako što će se igrati bajke ili tekstovi iz daleke prošlosti, ali stvarati asocijacije da se misli na savremeno vrijeme. Pristupi su legitimni, i jedan i drugi, ali mi se čini da konkretno u Srbiji kritika malo pretjeruje tražeći uvijek direktni angažman. Sa druge strane, u društvima koja nijesu u potpunosti demokratska, u kojima postoje određeni oblici autoritarnosti, u medijima, ali i u umjetnosti javlja se autocenzura. Onda, zapravo, umjetnici i pozorište zaista ne smiju, ili im se čini da ne smiju da kažu sve što bi htjeli. Zbog toga, nije zgoreg da ih kritika prodrma i kaže: „Čime se vi to bavite i što se to nas tiče, pogledajte na ulici šta se dešava. Hoćemo da o ovome, umjetnički naravno, a ne propagandno, pozorište promišlja“.

Pitanje je složeno, pa imam argumente „pro“ i „kontra“. Dakle, kritičari nekada pretjeruju u svom zalaganju za pozorišni angažman, a sa druge strane su u nedovoljno demokratskim režimima u pravu, zato što u umjetnosti generalno ima autocenzure.

u koncept izdanja festivala za prošlu godinu, te nijesam imao nikakvu dilemu da li da je pozovem. Niti sam imao bilo kakav problem da je pozovem, na mene nije vršen nikakav pritisak.

U društvima koja nijesu slobodna, opet ponavljam, najveći je problem autocenzura. Desi se tako u malim mjestima u Srbiji da neki lokalni direktor pozorišta pomisli da će neki političar u Beogradu možda da ima nešto protiv ako određena predstava, za koju je on pročitao na Fejsbuku da je protiv vlasti, dođe na festival. Onda se zbog toga stvaraju besmislene afere. „Tartif“ nije otišao u Smederevo na festival, ali je prije Bitefa prikazan na mnogim bitnijim festivalima u Srbiji i pobrao je mnoge nagrade.

Dakle, autocenzura je najveći problem, ali se mora voditi računa o tome da ona ni u medijima ni u kulturi ne nastaje sama od sebe.

POBJEDA: Kako nastaje?

MEDENICA: Nastaje kao posljedica opštih društvenih tokova. To što se neko plaši da

pusti neki kritički tekst, ili da dozvoli da kritička predstava igra na njegovom festivalu – to je rezultat straha od toga šta tom direktoru ili uredniku može da se desi u jednom sistemu koji nije dovoljno slobodan ili demokratski. Mislim da direktnog miješanja nema uopšte, ali to ne znači da je ovo indirektno miješanje manje opasno ili ozbiljno.

POBJEDA: Profesor ste na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu i do sada ste imali priliku da ispratite veliki broj umjetnika. Kakve su generacije koje dolaze?

MEDENICA: Kada je pozorište u pitanju, sa internet generacijom postoji problem koji je stariji od bilo kakvih društvenih i političkih problema, a koji se tiče biologije. Pažnja je drugačija. Na internetu se brzo prebacujete sa jednog linka na drugi, strašno je disperzivna pažnja i vezana je za brzu smjenu slika. A, u pozorištu je potrebno da se odvoji veliko parče svog vremena, upuštanje u jednu slikama neposredovanu komunikaciju sa drugim ljudskim bićima. Da dozvolite sebi da vas nešto dotakne. U tom smislu, pozorište je jedna starinska umjetnost – ali, ne konzervativna. Naprotiv, mislim da je napredna, jer je to jedna škola u kojoj mi nanovo možemo da se učimo ljudskom kontaktu, razmjeni, da čujemo drugog, da se uživimo u problematiku drugog, što nam svijet ove brze komunikacije zapravo otežava.

Mlade generacije, sa jedne strane, možda zaista imaju problem sa medijumom pozorišta, dok mu sa druge donose i neke nove kvalitete. Ti mladi ljudi su rođeni i formirani na internetu, umiju da prikupljaju informacije sa različitih strana – međutim, nemaju istančan odnos prema njihovoj selekciji.

Svetlana VIŠNJIĆ

20 Feljton

Poneđeljak, 6. april 2020.

5.

CRNOGORSKO ISELJENIŠTVO U KONTEKSTU DJELOVANJA MATICE ISELJENIKA CRNE GORE (1962–1994)

Dio iseljenika bio nezadovoljan pjevačima koji su im dolazili Piše: Mr.sc. Ivan JOVOVIĆ Kada govorimo o našoj ekonomskoj emigraciji, čije talase možemo pratiti od početka 60– tih godina, naročito one usmjerene prema takozvanim prekomorskim zemljama, Kanadi i Australiji, zbog njihove kvalitetne državne politike prema imigraciji možemo dobiti prilično jasnu percepciju socijalne strukture naših iseljenika u tim sredinama. Tako saznajemo da su naši ekonomski migranti u ovim državama u najvećem procentu legalno ušli na teritoriju ovih država. Isto tako, na navedenim područjima preko 80 % naših iseljenika zapošljavalo se u neposrednoj proizvodnji, uglavno u metalskoj industriji i građevinarstvu, često obavljajući najteže fizičke i slabije plaćene poslove. Do kraja 70–tih godina naši iseljenici su uglavnom bili lica bez kvalifikacija, manji broj njih je posjedovao zanatske kvalifikacije, dok se samo neznatan procenat odnosio na lica sa visokom stručnom spremom.

Uprkos navedenom, veliki broj iseljenika, upornim i vrijednim radom, koji je često podrazumijevao i prekovremeni rad, u veoma kratkom periodu, uspio je da izgradi poštovanje u novim sredinama, ali i znatan individualni kapital za ondašnje prilike u Jugoslaviji.

Kapital iseljenika je imao i šire dimenzije po privredu matične zemlje, jer se iz godine u godinu povećavao devizni priliv, a jugoslovenske banke su naročito bile zainteresovane za štedne uloge naših iseljenika. To se posebno odnosilo na devizne doznake koje su redovno adresirali svojim porodicama, što je ukupno generisalo rast potrošnje kod domaćeg stanovništva. Zahvaljujući njihovim ušteđevinama, ali i transferu novih znanja i vještina, koje su naši iseljenici u međuvremenu stekli u inostranstvu, došlo je do sektorskog razvitka kod određenih privrednih grana, kao što je slučaj sa turističkim, ugostiteljskim i zanatskim djelatnostima u Jugoslaviji.

Partijski i državni organi u Jugoslaviji su sasvim objektivno procijenili da se mnogi od njih u novim sredinama mogu naći pod uticajem stare političke emigracije, zbog čega je trebalo

Usvajanjem Zakona o amnestiji 1962. godine, kao i ratifikovanjem raznih bilateralnih sporazuma, prije svega u oblasti socijalnog osiguranja i drugih, između Jugoslavije i država Zapadne Evrope, umnogome je promijenjena percepcija iseljeništva prema matičnoj zemlji

Kapital iseljenika je imao i šire dimenzije po privredu matične zemlje, jer se iz godine u godinu povećavao devizni priliv, a jugoslovenske banke su naročito bile zainteresovane za štedne uloge naših iseljenika. To se posebno odnosilo na devizne doznake koje su redovno adresirali svojim porodicama, što je ukupno generisalo rast potrošnje kod domaćeg stanovništva

Mitropolit Danilo Dajković sa iseljenicima, Cetinje 10. jul 1975.

na različitim nivoima osmisliti aktivnosti i programe, ali i informativnu djelatnost prema iseljeništvu. U tom pogledu, jedna od tih aktivnosti započeta je početkom 60–tih godina u organizaciji Matice iseljenika Srbije, Matice iseljenika Crne Gore, Matice Vojvodine i Matice iseljenika Kosova, koje su zajednički pripremale manifestaciju koja se održavala svakog jula u godini pod nazivom „Iseljenička nedelja”, kasnije preimenovana u „Susreti”.

Tokom ove manifestacije, članovima iseljeničkih klubova bio je omogućen čitav niz sadržaja, od obilaska gradova, zajedničkih druženja, prijema kod istaknutih ličnosti iz javnog i političkog života, razgledanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, pa do smještaja na navedenim područjima, što je sve ukupno ostavljalo izvanredan utisak kod iseljenika, o čemu govore njihova pisma, koja su dijelom publikovana u iseljeničkim revijama.

Prva organizovana posjeta crnogorskih iseljenika iz Sjeverne

Iseljenici u posjeti Mojkovcu, jul 1975.

Amerike domovini realizovana je 1975. godine.

Usljed političke indoktrinacije pripadnici generacije iseljenika rođeni izvan matice, obazrivo su prilazili komunikaciji sa predstavnicima jugoslovenskih državnih organa. Brojni sačuvani akti to potvrđuju, te na osnovu istih imamo uvid u neke od smjernica u radu sa ovom kategorijom naših iseljenika. Tako, na primjer, u izvještaju sa službenog boravka sekretara Matice iseljenika Srbije Jovana Grbovića dostavljenom 1967. godine Matici iseljenika Crne Gore, navodi se, između ostalog, da je prilikom njegove posjete Čikagu, SAD, ostvario kontakt sa iseljenikom Čedom Pajovićem kome su roditelji iz Crne Gore, a on se rodio se SAD-u. U izvještaju akcentuje se da su „pored ostalog, razgovarali i o razvitku Crne Gore pa je Pajović izrazio želju da mu se pošalje razni turistički informativni materijal, kao i razglednice iz što većeg broja mjesta u Crnoj Gori. Ja sam mu obećao da ćemo mu to

poslati pa vam u tom smislu i pišem ovo pismo i predlažem da mu vi to pošaljete, jer je to vašoj Matici mnogo lakše da učini nego nama. Inače, Pajović je u takvom kraju Čikaga u kome ima dosta poznatih među našim iseljenicima sa kojima češće razgovara o našoj zemlji i upućuje ih da je posjećuju i održavaju što čvršće veze sa Starim krajem”.

Na kraju izvještaja napominje Matici iseljenika Crne Gore da mu sa propagandnim materijalima pošalju i propratno pismo u kojem bi ga istovremeno obavijestili „kako je i kada je došlo do današnjeg naziva Titograda, kada je ovaj grad dobio to ime kao i neke druge slične promjene jer ga to veoma interesuje”.

Usvajanjem Zakona o amnestiji 1962. godine, kao i ratifikovanjem raznih bilateralnih sporazuma, prije svega u oblasti socijalnog osiguranja i drugih, između Jugoslavije i država Zapadne Evrope, umnogome je promijenjena percepcija iseljeništva prema matičnoj zemlji.

Takođe, preko Matice iseljenika

Scena iz ,,Gorskog vijenca“ u izvođenju Narodnog pozorišta u Titogradu na novogodišnjoj čestitki

Iseljenici u posjeti Cetinju, jul 1972.

Crne Gore mnogi su iseljenici obavještavali svoj zavičaj o namjeravanim donacijama. Među sačuvanom korespondencijom, nailazimo na primjer Ilije Draškovića iz Argentine, koji je 1967. godine zavještao iznos od 85.000 argentinskih pezosa Opštini Nikšić, u cilju izgradnje škole na njenoj teritoriji. Treba naglasiti da je gotovo nemoguće sistematizovati mnogobrojne donacije iseljenika kada su u pitanju putna infrastruktura i izgradnja ili obnova javnih ili vjerskih objekata, naročito na ruralnom području. Mnoge takve donacije često puta nijesu podrazumijevale bankarske transakcije, već su donatori lično prilagali iznose u gotovom novcu u nekoj od konvertibilnih valuta.

Tokom godina povećavao se broj posjeta iseljenika ovoj organizaciji, gdje se posebno vodilo računa da ih primi predsjednik Matice ili neko drugi iz rukovodstva.

To se naročito odnosilo na lica tj. građane koji su se nalazili na privremenom radu u inostranstvu, prilikom njihovih posjeta domovini za novogodišnje praznike.

Za jedan broj istaknutih iseljenika, Matica iseljenika Crne Gore organizovala je obilaske značajnih kulturno–istorijskih spomenika i drugih znamenitosti na teritoriji Crne Gore. Uspostavljen je veliki broj ličnih kontakata sa iseljenicima i iseljeničkim organizacijama preko pisama, pa je Matica iseljenika Crne Gore iz godine u godinu bilježila rast poštanskih pošiljki, pogotovo novogodišnjih čestitki, koje su izrađivane po motivima iz crnogorske istorije. Sva ta korespondcija bila je pretpostavka da i Matica iseljenika Crne Gore uspostavi evidencije iseljenika i građana na privremenom radu u

Ilija Drašković iz Argentine je 1967. godine zavještao iznos od 85.000 argentinskih pezosa opštini Nikšić, u cilju izgradnje škole na njenoj teritoriji.

Gotovo je nemoguće sistematizovati mnogobrojne donacije iseljenika kada su u pitanju putna infrastruktura i izgradnja ili obnova javnih ili vjerskih objekata, naročito na ruralnom području inostranstvu. Da se vodilo računa o mnogim detaljima saradnje sa iseljeništvom, naročito u pogledu njegove edukacije, ukazuje činjenica da je posebna komisija Matice iseljenika Crne Gore „trebala da odabere knjige i gramofonske ploče za nove pošiljke iseljeničkim kulturnim organizacijama”. Da sve nije bilo idealno u saradnji, kako je pokušavala da predstavi ondašnja štampa, vidimo iz jednog dopisa sekretara Matice iseljenika Crne Gore Anta Slovinića, na osnovu koga dolazimo do zaključka da dio iseljenika nije bio zadovoljan pjevačima koji su iz Jugoslavije odlazili u inostranstvo u iseljeničke klubove, zbog čega se o tom problemu više puta diskutovalo na sjednicama Koordinacionog odbora Matice Jugoslavije, ali očigledno bez konkretnih re(Nastavlja se) zultata.

Primjeri

Poneđeljak, 6. april 2020.

21

POVODI: Aleksa Ivanović o svom djedu čuvenom dirigentu čije ime nosi

Starovarošanin svjetskog glasa Iz Praga se vratio sa diplomom konzervatorijuma. Na Cetinju je bio nastavnik muzike u gimnaziji, te horovođa i kapelnik tamburaške sekcije Radničkog društva. Vodio je cetinjsko pjevačko crkveno društvo ,,Njegoš“, kratak period je radio i u Nikšiću, gdje je pomagao društvo ,,Zahumlje“. Selidbom u Podgoricu, 1921. godine, nastaje Ivanovićev najplodonosniji profesionalni rad PODGORICA – Muzičku kulturu u često ratovima uzdrmanoj Crnoj Gori nerijetko su oblikovali uticaji stranih sila, nastanjenih na našem tlu. Međutim, rađali su se i u ovim brdima muzičari koji su vispreno umjeli da naprave balans između autentično našeg nasljeđa sa evropskim i svjetskim tokovima. Među njima je dirigent, pedagog i jedna od najznačajnijih figura za muzičku kulturu između dva svjetska rata, Aleksa Ivanović.

Pianino na poklon od kralja Nikole Većina zaostavštine Alekse Ivanovića stradala je za vrijeme rata. Jedini predmet koji je ,,preživio“ bio je pianino koji je krajem 19. vijeka Ivanović dobio na poklon od kralja Nikole.

- Naša kuća je bila u Mirkovoj Varoši, moj djed je tu kuću gradio. Tokom ratova, mnogo materijala je nestalo, jer je jedini cilj bio da se preživi.

Violine su nestale, ni note nijesam mogao da pronađem. Iz mog najranijeg djetinjstva sjećam se tog starog pianina, koji me je posebno impresionirao. Iako je bio star i neupotrebljiv, svjedočio je vremenu djelovanja mog djeda.

Taj pianino poklonili smo muzeju – ispričao je Ivanović.

Zasluženo poštovanje Ivanović kaže da je odrastao svjestan važnosti koju je djed imao za istoriju crnogorske muzike, te da je prvu spoznaju toga dobio kao dijete, pogotovo u Staroj varoši.

- Tadašnji Titograd je bilo malo mjesto, a predstavnici starih podgoričkih familija su nas uvijek posebno dočekivali. Često sam sa ocem obilazio i stari hotel ,,Crna Gora“, te druga mjesta i ljude koji su nastavili rad mog djeda, ljubav i srdačnost koju smo dobijali od njih bila je velika. Mnogo puta sam znao oca da pitam zbog čega je tako, odgovor je uvijek bio ,,tvoj djed“. Ta tradicija se nastavila do danas – objašnjava Ivanović.

Priča o Aleksi Ivanoviću je priča, ne samo o čudnovatom putu crnogorskog zaljubljenika u muziku do jednog od prvih dirigenata, već i o vremenu u kome su prioriteti bili drugačije slagani. Osamdeset godina od njegove smrti navršeno je 10. marta, što je bio povod da se prisjetimo Alekse, ali i uslova u kojima je nastajala muzička kultura u Crnoj Gori.

SJEĆANJA

O Aleksi za Pobjedu govori njegov unuk koji, kaže, ima čast da nosi njegovo ime.

- Djed je umro mnogo prije mog rođenja, a iz priče njegovih savremenika i prijatelja i iz dokumentacije, ja sam skupljao ,,građu“ kako bih sačuvao sjećanje na svog djeda, čije ime nosim. Rođen je 1888. na Cetinju, gdje je proveo prvi dio života, do odlaska u Prag, 1904. godine. Moj čukundjed je bio senator, a njegov sin je bio upravitelj Telegrafa i maršal dvora na Cetinju. Postoje tragovi da je savremenik moga djeda, ministar inostranih poslova, Pero Šoć mnogo pisao i izjavljivao o njegovom talentu, ali pošto se genetski talenat u to vrijeme nije mogao ispratiti, a ni muzičkog obrazovanja nije bilo, Šoć je iznio lijepu tezu. Kako je otac mog djeda bio upravitelj Tele-

Aleksa Ivanović

Tamburaški orkestar KUD ,,Njegoš“ 1925.

grafa, Pero je izjavljivao da je možda od svog oca naslijedio dio tog talenta, jer oni koji se bave telegrafima moraju biti obrazovani. Tradiciju muzičkog obrazovanja Crna Gora dobila je od Čeha – počinje razgovor za Pobjedu Ivanović i dodaje da je Cetinje tada bilo centar svih dešavanja, pa i kulture i muzike.

KARIJERA

Aleksa se iz Praga vraća sa diplomom konzervatorijuma.

Tada počinje njegovo muzičko djelovaje. Na Cetinju je bio nastavnik muzike u gimnaziji, te horovođa i kapelnik tamburaške sekcije Radnič-

Istorijat Ozbiljnije korake u formiranju prvih ansambala na crnogorskom tlu napravili su kompozitori sa strane, pretežno Česi koji su u Crnoj Gori boravili tokom cijelog 19. vijeka. Kako se navodi na sajtu Muzičkog centra, pod palicom Čeha Antuna Šulca 1871. godine formira se Prva vojna muzika, kao institucija od posebnog društvenog značaja pod patronatom države u formi duvačkog orkestra sa udaraljkama. Rad na ,,modernizaciji crnogorske muzičke kulture“ trajao je do Crnogorsko-turskog rata (1876-78) kada su se članovi orkestra razišli, a instrumenti bili uništeni.

Sljedeća faza rada državnog ansambla

kog društva. Vodio je cetinjsko pjevačko crkveno društvo ,,Njegoš“, a kratak period je radio i u Nikšiću, gdje je pomagao društvo ,,Zahumlje“.

Prvo podgoričko pjevačko društvo ,,Branko“ osnovano je 1892. godine, a prvi dirigent bio je Ilija Zlatičanin. U sastavu tog društva radili su: muški hor, mješoviti, tamburaški orkestar, dramska sekcija, i Niža muzička škola. Selidbom u Podgoricu, 1921. godine, nastaje Ivanovićev najplodonosniji profesionalni rad. Iste godine preuzima dirigovanje nad društvom ,,Branko“, koje je godinama

donosi bitnu promjenu odnosa njegovih članova prema profesionalnom bavljenju muzikom. Osnovana takođe kao školska institucija, pod upravom još jednog Čeha, Franja Vimera, Druga vojna muzika će u crnogorskom kulturnom projektu imati važnu ulogu.

Naime, nakon Berlinskog kongresa (1878) kada je Crna Gora dobila državnost, potrebe Dvora i otvaranje brojnih diplomatskih predstavništava nametnuli su stvaranje profesionalnog Orkestra za ceremonijalne potrebe, ali i za podizanje nivoa kulturnog života prijestonice. Godine 1896. Druga vojna muzika dolaskom gudača iz Italije i Češke, dobija status simfonijskog orkestra. Sve do početka 20. vijeka Orkestar

funkcionisao isključivo u muškom sastavu, sve do 1925. godine kada Ivanović osniva mješoviti hor, a od kada se bilježe prvi, a i pravi umjetnički kvaliteti i zadovoljavajući rezultati. Sa uspjehom su se izvodila djela Mokranjca, Biničkog, Đorđevića i brojnih drugih, kao i kompozicije stranih autora. Godine 1937. osniva i istoimenu Nižu muzičku školu koju je pohađalo 200 učenika.

- Vodio je i ,,Zanatlijski orkestar“, KUD ,,Njegoš“, ,,Opštinsku bleh muziku“, te dva društva predstavnika muslimanske vjeroispovijesti ,,Napredak“ i ,,Gajret“. Po pri-

ima nezamjenjivu ulogu u okviru koncertnog i pozorišnog života grada. On je i dio dvorskog ceremonijala, svečanosti i dvorskih koncertnih programa.

Uz brojne horske ansamble na Cetinju, uz gudački kvartet formiran iz redova Simfonijskog orkestra (1896), soliste i gostujuće umjetnike, na sceni nacionalnog teatra ,,Zetski dom“ Orkestar je upotpunjavao sliku razvijenog kulturnog života prijestonice. Početkom 20. vijeka, Orkestar se zbog nepovoljnih materijalih prilika počinje osipati. Iz te muzičko-obrazovne institucije knjaz Nikola najtalentovanije članove šalje na studije u Prag. U međuratnom periodu to će biti od velikog značaja, jer će prvi visokoobrazovani muzički kadrovi

či koju sam čuo bio je čovjek blage naravi i humanista, volio je i živio muziku. Kao jedan od njegovih najvećih uspjeha naveo bih formiranje Malog simfonijskog orekstra, 1931. Nastavnik u Podgoričkoj gimnaziji bio je sve do smrti 1940. godine. Dao je veliki doprinos za kulturni razvoj Podgorice i Crne Gore – objašnjava Ivanović.

Aleksa Ivanović bio je druga generacija obrazovanih muzičara, njegov prethodnik bio je znameniti Jovan Ivanišević, kojem je prerana smrt prekinula karijeru i velike stvaralačke mogućnosti.

Kako naš sagovornik kaže, na valorizaciji njihovog djela i značaja za kulturu Crne Gore treba još raditi.

- Mislim da se uz njega treba valorizovati još njegovih kolega, poput Jovana Miloševića i Ivaniševića. Mala smo država i zaista treba da njegujemo ono što su nam preci ostavili. Sve što se dešava na prostoru Crne Gore, a tiče se kulture, treba valorizovati na pravi način. To govori o kulturološkom razvo-

Jovan Milošević i Aleksa Ivanović obezbijediti kontinuitet djelatnosti orkestarskog muziciranja, iako u tom periodu u okvirima dobrovoljne - amaterske djelatnosti, jer profesionalnih institucija u oblasti muzičke kulture, nakon gubitka državnosti, neće biti. Vojna muzika, formirana u Podgorici 1907. godine pod upravom Čeha Karla Heringa biće osnova iz koje će u Podgorici 1931. godine Aleksa Ivanović formirati mali Simfonijski orkestar koji će djelovati do Drugog svjetskog rata, a njegova uloga je značajna u izvođenju muzičko-scenskih djela (komada s pjevanjem, muzičkih bajki, vodvilja, opereta) osim horske muzike u to doba najpopularnijih formi muzičkog izraza.

ju jednog naroda, koji nikada nije bio nesrećan. Ljudi su živjeli svoje živote, radovali se, dijelili dobro i loše, iako se nikada nije posebno bezbrižno živjelo. Ne treba se stidjeti, mali je značaj tih muzičkih napredaka u komparaciji sa razvijenim društvima – ističe Ivanović.

NASLJEDNICI

Tradiciju muzičkog obrazovanja, kasnije i djelovanja, osim strica i sestrične Renate Kraljević, niko iz porodice nije ozbiljno nastavio.

- Moj stric je bio poznati muzičar, kompozitor i dirigent, a sestrična Renata završila je muzičku akademiju. Otac se bavio muzikom, svirao je u orkestru čiju muziku je radio tada uživo prenosio. Ja sam kao dijete učio da sviram gitaru, ali me nije pretjerano interesovalo. Okrenuo sam se drugim stvarima, volim da slušam i cijenim muziku, međutim svoje ekspresije nisam muzički izrazio – priča Ivanović.

Dodaje da se podaci o njegovom djedu nalaze u više knjiga i dokumenata širom regiona.

- Podaci o njemu se nalaze u mnogim djelima koji su pisali muzikolozi o istoriji muzike na ovim prostorima, pominje se u hrvatskoj enciklopediji znanosti i istoriji. Vidio sam da i naši osnovci imaju u nekim knjigama pomen njegovog imena i to me raduje, ne samo lično, volim da se priča o tim tragovima u Crnoj Gori.

Mlade generacije su bitne za nastavak i prenošenje lijepih i pravih vrijednosti. Volio bih da mediji manje pišu o trivijalnim stvarima, a više o lijepim. Život je neponovljiv – zaključio je Ivanović.

Z. KALAČ

22

Drugi pišu

Simboli Beograda u bojama kineske zastave i bilbordi sa porukom „Hvala, brate Si“.

Zvaničnici Srbije pred kamerama uz široke osmehe dočekuju kinesku pomoć, slede izjave o čeličnom prijateljstvu srpskog i kineskog naroda. „Kada je Kina poslala avion pomoći za Srbiju, predsednik Vučić je napravio veliku predstavu od toga. Ali, kada je stigla daleko bitnija pomoć od Evropske unije, nigde niste mogli da vidite ni fanfare ni predsednika“, napisao je na Tviteru Karl Bilt, švedski diplomata i kopredsedavajući Saveta Evrope za spoljnu politiku.

Ubrzo potom, i Vlada i nadležno ministarstvo počeli su da pune novinarske mejlove saopštenjima o donacijama EU i fotografijama aviona koji nose medicinsku pomoć.

KO JE DAO VIŠE

Nije vreme za sabiranje „ko je dao više“, kažu svi sagovornici DW, ali ipak podvlače crtu.

Evropska unija je Srbiji najveći investitor, trgovinski partner i donator, navodi se u jednom od saopštenja Ministarstva za evropske integracije. „Od početka pregovora o pristupanju Srbije 2014. godine, EU je donirala Srbiji gotovo dve milijarde evra bespovratnih sredstava za podršku modernizaciji zemlje. Samo u zdravstveni sektor, EU je u protekle dve decenije Srbiji odobrila kroz bespovratnu pomoć i kredite 450 miliona evra kako bi sistem postao moderniji i otporniji“, podsećaju iz nadležnog ministarstva. „To je osnova koja će Srbiji pomoći da se izbori sa korona-virusom“, kaže za DW šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici. On podseća da Srbiji od Evropske unije ovih dana stiže još pomoći, između ostalog, finansijski paket od 93 miliona evra, kako za kupovinu i prevoz hitne medicinske opreme i potrošnog materijala, tako i za ekonomski oporavak. „Solidarnost je ključna, ovo ni-

Poneđeljak, 6. april 2020.

Srbija: EU pomaže više, ali je Kina „bratska“ U doba pandemije korona virusa pomoć treba uzeti odakle god da stiže. Ipak, srpski zvaničnici u prvi plan ističu kinesku pomoć dok kao da se stide evropske. Da li je Kina novi veliki konkurent EU u Srbiji? je konkurencija“, kaže Fabrici za DW. „U januaru, kada se korona-virus širio u Aziji, EU je Kini poslala 56 tona medicinskog materijala. Sada Kina ima na raspolaganju neke resurse i s pravom je njihov red da pokažu solidarnost.“ „Ne boimo se poređenja: paket EU za Srbiju je značajan, obuhvatan i dugoročan. Predsednik Vučić zahvalio se u telefonskom pozivu komesaru za proširenje Evropske unije Varheljiju i javno izrazio zahvalnost“, dodaje Fabrici.

KINA NIJE BEZNAČAJAN PARTNER

Kad se računica podvuče na drugoj strani, Kina je na listi donatora Srbije na 15. mestu.

Rangiranje, međutim, može da se posmatra i drugačije. „Kina je 2018. godine imala viši nivo direktnih stranih investicija od bilo koje pojedinačne države Evropske unije“, objašnjava za DW Stefan Vladisavljev iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost. On godinama pomno prati odnose Srbije i Kine.

Vladisavljev ukazuje na to da od 2009. godine, kada su Srbija i Kina potpisale prvi strateški sporazum, postoji kontinuitet u saradnji bez obzira na promenu vlasti u Srbiji. „Srbija se od 2009. godine stalno okreće Kini, imamo povećanje direktnih stranih investicija, ukupnog nivoa finansijskih aranžmana i spoljno-trgovinske razmene. To i dalje nije isti nivo kao Evropska unija, ali činjenica je da postoji konstantan porast“, kaže Stefan Vladisavljev.

U vreme korona-krize, pomoć iz Kine je ipak stigla prva. Koliko – to još uvek nije poznato.

Avion sa pomoći EU nije dočekan uz kamere

„Čak i kada bih pokušao da saberem, ne bih mogao da dobijem relevantne brojke, jer dosta toga nije ni objavljeno.

Nekoliko puta je napomenuto da su srpski zvaničnici zamoljeni od ambasadorke Kine da cifre za sada ostanu tajna“, kaže Vladisavljev. „S druge strane, informacije od EU su da se tačno zna šta je izdvojeno i u kojim iznosima, što ukazuje opet na trendove u načinu obavljanja posla EU i Kine.“ On smatra da Srbiji ne bi trebalo zamerati „bratske“ odnose u ovom trenutku, jer oni mogu biti dobra osnova za razvoj odnosa kada pandemija prođe. „Sa druge strane, ne treba zanemariti ni Kinu kao veliku silu koja je prva počela da se bavi borbom protiv korona-virusa van svoje teritorije. I dok su nesporne dobre namere, to jeste propraćeno i velikom propagandom od strane Kine, kako bi se promenio narativ o kineskom virusu“, objašnjava Vladisavljev.

IMA LI PROSTORA ZA ZAOKRET?

Različit odnos Srbije prema donatorima, međutim, nije bez razloga zabrinuo javnost.

Kritičari novog talasa bratskih odnosa sa Kinom upitali su se da li srpski zvaničnici koriste krizu kako bi napravili politički zaokret.

Opoziciona Demokratska stranka upitala je da li su „medicinske rukavice“ postale izgovor da Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić „skinu diplomatske rukavice sa kojima su se rukovali sa predstavnicima Evropske unije“ i da se sada bez zadrške okrenu ka „svom prijatelju i bratu predsedniku Kine Si Đinpingu“. „Propagandno poigravanje u vremenima krize može ostaviti posledice ne samo po srpske odnose sa Evropskom unijom, već i na oblikovanje percepcije srpske javnosti o ‘bratskoj’ Kini naspram ‘nezainteresovane’ Evropske Unije“, dodaje se u saopštenju DS.

Briga da će Srbija napraviti politički zaokret, ni u Evropskoj uniji nije novijeg datuma. U Briselskim krugovima već dugo zaziru od preterane kritike vlasti u Srbiji i problema na polju vladavine prava, strahujući da će preveliki pritisak EU još jače gurnuti Srbiju u zagrljaj Kine. „Brine ih zato što im je Kina globalni konkurent“, kaže za DW bivša generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić. „Uloga Kine na Zapadnom Balkanu je da popunjava rupe u ekonomskom razvoju, pre svega u izgradnji bazične infrastrukture“, smatra Grubješić.

NASTAVIĆE SE PUT EVROINTEGRACIJA

Ipak, nema sumnje da će, kada kriza i fanfare prođu, Srbija nastaviti put evrointegracija, saglasni su naši sagovornici. „Treba uporediti i brojke i trgovinsku razmenu i ekonomsku saradnju i zahvaliti se svima na pomoći u vanrednoj

situaciji i nastaviti put EU integracija, po novoj metodologiji“, izričita je Suzana Grubješić.

Ona je uverena da se EU neće raspasti zbog krize kao što to najveći kritičari predviđaju. „Ali način na koji ona odgovori na ovu krizu svakako će oblikovati budućnost same Unije i to kako građani doživljavaju EU. Ukoliko nastupi odlučno i uspe da koordinira članice, ima šanse da izađe čak i jača nego pre“, smatra Grubješić.

Da Srbija nesumnjivo ostaje na putu ka Evropskoj uniji uveren je i ambasador EU u Srbiji Sem Fabrici. „Veoma je pozitivno to što je EU, uprkos krizi izazvanoj korona virusom, najavila otvaranje pristupnih pregovora za Albanijom i Severnom Makedonijom. Ovo je ključni signal i za Srbiju, naravno. Srbija, naravno gradi odnose i sa trećim zemljama, uključujući Kinu. Međutim, očekujemo da se u spoljnopolitičkim odnosima poštuju sve obaveze koje je Srbija preuzela kao deo EU“, kaže Fabrici.

Uskladiti spoljnopolitičke odnose, međutim, ostaje kao najveći izazov kad kriza prođe, dodaje Stefan Vladisavljev. „I Kini kao državi je u interesu da Srbija postane deo EU, tako da ćemo verovatno videti dva paralelna procesa, ali će biti jako teško uskladiti neke politike i standarde koje propisuje članstvo u EU, s jedne strane, i Kinu koja često ne postavlja pitanja, a ni vi ne postavljate pitanje Kini oko životne sredine ili spoljnopolitičkih deklaracija. Biće potrebno mnogo truda da se ta dva procesa usklade“, zaključuje Vladisavljev.

Najnovije otkriće o korona virusu: ,,Čini se da ključnu ulogu u najtežim oboljenjima igra medicinski fenomen protiv kojega su doktori bespomoćni“

Pretjerani odgovor organizma rezultira teškim upalnim promjenama Fenomen „citokinske oluje“, pretjeranog imunog odgovora organizma koji rezultira teškim upalnim promjenama, ima, kako se čini, ključnu ulogu u teškim oboljenjima Covida-19, piše u nedjelju AFP i dodaje da su liječnici trenutno bespomoćni.

Pretjerana reakcija imunosnog sustava smatra se glavnim čimbenikom katastrofalnog zatajenja organa i smrti kod nekih pacijenata oboljelih od novog koronavirusa, ali za sada nije jasno u kojoj je mjeri teška upala pluća kod kritično bolesnih pacijenta od Covida-19 posljedica virusa ili komplikacija zbog pretjerane reakcije organizma.

Citokini su proteini male molekulske mase koji djeluju kao posrednici između dijelova imunosnog sustava. Izlučuju ih

ma, pri čemu je, ističu liječnici, najgore što se takva reakcija događa jako brzo, u roku od 24 do 48 sati i liječnici su doslovno nemoćni da išta naprave.

različite stanice kao što su limfociti, monociti, makrofazi i fibroblasti.

TEŽI SIMPTOMI

Citokinska oluja je proces u kojem naš imunosni sustav u susretu s nepoznatim virusom reagira pretjeranim umnožavanjem stanice imunog sustava koje luče citokine, a koji pak aktiviraju nove stanice imunosnog sustava.

Groznica, umor, suhi kašalj - u četiri od pet slučajeva zaraze koronavirusom SARS-CoV-2 simptomi su „benigni ili umjereni“, ali zna doći i do poteškoća u disanju i razvoja teškog respiratornog sindroma.

To se događa u jednom od pet ili šest slučajeva, kada je potrebna hospitalizacija, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Teškoće s disanjem, osjećaj pritiska na plućima, usnice i

UNIŠTAVA TKIVO

lice koji poprimaju plavkastu boju su znaci za uzbunu i zahtijevaju hitnu liječničku intervenciju, upozorava i američki Centar za kontrolu i i sprečavanje bolesti (CDC).

Većina hospitaliziranih dobije tešku upalu pluća i bolest zahvaća oba plućna krila, prepoznati „potpis“ teškog oboljenja.

Pogoršanje često dolazi naglo, sedam dana nakon pojave prvih simptoma, objašnjava Yaz-

dan Yazdanpanah, voditelj odjela za infektivne bolesti pariške bolnice Bichat.

Hiperimunom reakcijom - nasumičnom hiperprodukcijom citokina zbog koje dolazi do ‘začepljenja’ alveola u plućima, stvara se edem koji onemogućuje ulazak kisika u krvotok, dolazi do začepljenja krvnih žila u bubrezima i drugim organima i ubrzo do zatajenja vitalnih sustava organiz-

Stanje u kojem pluća ne opskrbljuju vitalne organe s dovoljnom količinom kisika zahtijeva uporabu respiratora. „Sve više imamo dokaza koji ukazuju na to da dio pacijenata oboljelih od teškog oblika Covida-19 podlegnu sindromu citokinskog šoka“, napisala je u svom radu za medicinski časopis Lancet liječnica Jessica Manson s University College Hospital u Londonu.

Taj fenomen hiperinflamatorne oluje uočen je i o njemu se piše već 20 godina i povezuje se s dvije ostale opasne respiratorne bolesti - SARS-om od koje je u Aziji 2002./2003. umrlo 774 ljudi i bliskoistoč-

nim respiratornim sindromom MERS koji je odnio 886 života od 2012.

Također se nagađa da je citokinska oluja bila u pozadini pandemije španjolske gripe koja je 1918. usmrtila oko 50 milijuna ljudi.

Liječnici su uvjereni da pretjerani odgovor imunosnog sustava uistinu ubija i pacijente s Covidom-19 na način da im uništava tkivo.

Stoga bi trebalo moći smiriti tu „citokinsku oluju“ u plućima, a da pritom ne smanjimo imunosne barijere uzročnicima bolesti, objašnjavaju liječnici. „Trenutno ne postoji učinkoviti terapeutski postupak protiv tog fenomena“, kazali su liječnici u pariškoj bolnici.

Također upozoravaju da bi primjena kortikosteroida, protuupalnih lijekova, mogla biti štetna za oboljele od novog koronavirusa.

Drugi pišu

Poneđeljak, 6. april 2020.

23

Kad korona virus prođe svijet više neće biti isti » Piše: Goran Mišić

Svijet kakav smo poznavali na kraju 2019, već početkom 2020. godine više ne postoji Vrijeme je odavno pokazalo koliko je profesor engleske knjiženosti i futurista Marshal McLuhan bio u pravu kada je još davnih šezdesetih godina lansirao tezu o svijetu kao globalnom selu.

Bio je upravu i kada je još na ulasku u elektronsko doba tvrdio da će to biti dom upravo za ono što je nazvao „globalnim selom“ - prostor u kojem tehnologija širi informacije svuda i sa svima.

Ono što nije predvidio ni McLuhan ni mnogi drugi mislioci i teoretičari današnjice zadesiće globalno selo na razmeđu 2019. i 2020. godine. Novogodišnji vatrometi u svim svjetskim metropolama neće sasvim ni utihnuti, a svijet kakvog smo poznavali u decembru 2019., već u januaru i februaru 2020. više neće postojati. Odjednom, pod naletom pandemijske krize u drugi plan će pasti razni svjetski izazovi, mogućnost izbijanja američko-iranskog rata, migrantska kriza, klimatske promjene, proširenje Evropske unije. Breaking news postaće korona virus i Kina u kojoj se virus zapatio, a ubrzo i skoro sve zemlje svijeta u koje će stići bez ikakve najave.

VIRUS KAO KAPISLA NA OKIDAČU

Otuda se sasvim logično nameće pitanje u kakvom će svijetu živjeti oni koji uspiju sve ovo preživjeti kada na kraju bude oglašena pobjeda u ratu koji je već do sada odnio na hiljade ljudskih života?

Izgleda kao da su neki jedva dočekali pandemijsku krizu koju je izazvao sićušni virus nazvan Covid-19 kao kapislu na okidaču za početak bitke za novu preraspodjelu globalne vlasti, moći i uticaja (čitaj: novca). Baš kao u svitanje Prvog svjetskog rata. Gavrilo Princip jest ubio nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu, ali to je bio tek povod za objavu rata. Uzroci su bili sasvim drugi, pripremala se nova podjela svijeta u kojem više neće biti mjesta za dva velika carstva, Austrougarsko i Otomansko.

Svijet je već krajem 2019. godine ubrzano klizio u novu ekonomsku krizu, a strah od virusa i zaraze, koji naravno nije iracionalan, kao da je bio znak za početak suspenzije građanskih prava sa jedne i

Epidemiolozi su složni u ocjeni da je očuvanje ekonomije kao primarni cilj ovoj krizi zapravo osuda hiljada i hiljada ljudi na sigurnu smrt

štampanja novih novčanica u tri smjene, kako u Evropi, tako i u Sjedinjenim Američkim Državama. Pod izgovorom pomoći ugroženim građanima, ali prije svega posrnulim ekonomijama velikih svjetskih sila.

Nije nikakva teorija zavjere, već fakat da je Covid-19 krenuo na svoj put oko svijeta baš iz Kine, zemlje koja je upravo prošle godine sustigla, pa i prestigla do tada neprikosnovene Sjedinjene Američke Države na tronu najveće svjetske ekonomije, i to uporno provodeći svoju poznatu doktrinu da nije važno koje je boje mačka ako uspješno lovi miševe.

Dok se u mnogim zemljama još vode rasprave koje je boje mačka (više socijalizma ili manje kapitalizma, odnosno više solidarnosti, a manje profita) Kina je već objavila pobjedu nad nevidljivim neprijateljem (miševi su savladani) i sada širom svijeta, tamo gdje je najpotrebnije šalje pomoć u vidu ljudstva, medicinske opreme i savjeta.

Procjene ekonomskih stručnjaka su turobne. Svijet je već sada pao na stope recesije iz 2008. godine, a krivulje pada proizvodnje, profita i svega drugog i dalje su u nedopustivo slobodnom padu.

DVA MOGUĆA SCENARIJA

„Ako kriza potraje približićemo se velikoj depresiji iz tridesetih godina prošlog vijeka“, tvrdi ugledni profesor Ekonomskog institute iz Ljubljane Jože Mencinger.

U razgovoru za crnogorski portal Analitika, on je rekao da su u kapitalizmu krize obično na strani potražnje, a u socijalizmu na strani ponude, „dok su sad smanjene i jedna i druga“. Sa ocjenom da će pandemija izazvati recesi-

ju goru nego 2008. izašao je i Međunarodni monetarni fond, dok je britanski Independent najavio da će od korona virusa više ljudi bankrotirati, nego umrijeti.

Objektivno gledano, pred vladama velikih sila i ostalih zemalja, u osnovi postoje dva moguća scenarija za prevazilaženje ekonomske krize koju je korona virus samo dodatno ogolio, a oba su zasnovana na državnom intervencionizmu neviđenih razmjera. Jedan koji se može nazvati kineskim modelom i koji je već objavio pobjedu nad opasnim virusom, sastoji se od principa solidarnosti i podjednakom tretmanu svih ugroženih građana, nauštrb interesima vlasnika fabrika i preduzeća, a drugi je, prije svega, pomoć i zaštita bogatih odnosno vlasnika banaka i najvećih korporacija koji su kičma zapadnih ekonomija.

U prvom slučaju, ukoliko bude žrtvovana ekonomija, predstoji dugo gladovanje i smrt velikog broja ljudi od gladi, a ne od korone, dok će u drugom slučaju biti očuvana i podstaknuta ekonomija da što prije izađe iz recesije, ali će mnogi ljudi u međuvremenu umrijeti od korona virusa.

Epidemiolozi su složni u ocjeni da je očuvanje ekonomije kao primarni cilj ovoj krizi zapravo osuda hiljada i hiljada ljudi na sigurnu smrt.

Američki predsjednik Donald Trump, čija je zemlja postala najveće žarište korone na svijetu, već je najavio da bi gubitak života 100.000 do 200.000 Amerikanaca oglasio velikom pobjedom.

Na osnovu dosadašnjeg razvoja pandemijske krize kod mnogih vlada lako je uočljivo za koje modele su se odlučile.

Većina zapadnih zemalja iza-

brala je model spašavanja ekonomija, iako je broj žrtava u njima već sada nadmašio kineski, dok su se bivše socijalističke zemlje opredijelile prije svega da brane živote i principe solidarnosti i jednakosti, barem deklarativno.

Naravno, ova podjela nije kruta jer se sa manje ili više uspjeha pokušavaju kombinirati i jedan i drugi scenario.

Naravno da sve ima veze i sa zdravstvenim i drugim sistemima jer se, naprimjer, pokazalo da se zemlje sa razgranatijim i bolje organizovanim javnim zdravstvom, bar za sada, uspješnije bore sa koronom.

SVIJET VODE IDIOTI I TIRANI

Hrvatski je Nacional prenio riječi američkog režisera Ridleya Scotta koji je zbog korone morao prekinuti snimanje svog novog filma The Last Duel, a koje se mnogima neće dopasti: „Ovaj frajer narančaste glave koji nas vodi, on je luđak, zar ne? Andrew Cuomo, guverner New Yorka, istaknuo se u ovoj situaciji. Gledajući na svijet i političare koji ga vode, pola svijeta vode idioti, pola vode tirani, samo par njih doista vrijede.

Nitko ne želi ulaziti u politiku. Ako imaš pola mozga nećeš poželjeti ući u politiku“, rekao je Scott založivši se za racionalizaciju pri kupnji u dućanima „gdje bi se svakoj osobi ograničila količina hrane koju može kupiti“.

Neko će pomisliti da je suviše rano davati bilo kakve, a kamoli konačne prognoze o svijetu nakon korone, ali se one već danima mogu čitati na internetu.

U tome je isprednjačio časopis Foreign Policy koji je u razgovoru sa 12 vodećih svjetskih stručnjaka pokušao dati odgovor šta svijet očeku-

je nakon povlačenja pandemije. Zajednička ocjena, mada ima variranja među njima, mogla bi se svesti na sljedeće: očekuje se ne samo virtuelno zaustavljanje globalizacije, pad američkog vođstva na svjetskoj sceni, povećanje nacionalističkih osjećanja i preusmjeravanja na kineski model, ali i stvaranje održivijeg globalnog ekonomskog i zdravstvenog sistema.

ŠTO ĆE BITI S DEMOKRATIJOM

John Ikenberry, profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Princetonu, procjenjuje da će, kratkoročno, kriza podstaći sve tabore na Zapadu da razgovaraju o strategiji. „Nacionalisti i antiglobalisti, kineski ‘jastrebovi’, pa čak i liberalni internacionalisti, svi će vidjeti nove dokaze o ispravnosti svojih stavova. S obzirom na ekonomsku štetu i socijalni kolaps, malo je vjerovatno da se može dogoditi išta osim pokreta ka nacionalizmu i rivalstvu velikih sila“, smatra Ikenberry i podsjeća: „Međutim, kao 30-ih i 40-ih godina prošlog veka, može se pojaviti suprotan tok oštrom internacionalizmu, sličan onome kojeg je personifikovao Franklin Roosevelt. On i drugi internacionalisti stvorili su poslijeratni poredak, koji je reorganizovao otvoreni sistem uz pomoć novih oblika zaštite i međuzavisnosti. Sjedinjene Države više se nisu mogle zatvoriti unutar svojih granica i morale su delovati u okviru otvorenog svjetskog poretka, koji je zahtijevao stvaranje globalne infrastrukture za multilateralnu saradnju.“ Reakcija u početku može poprimiti nacionalistički karakter, ali dugoročno će se demokratije izvući iz svojih

ljuštura i pronaći novu vrstu pragmatičnog i odbrambenog internacionalizma, rekao je on.

Josef Newe, profesor na Harvardu, podsjeća da će, kao i uvijek, istoriju pisati pobjednici korona virusa. Zato će one zemlje koje prežive pandemiju objaviti „pobjedu“ nad onim zemljama u kojima su posljedice bile razornije.

Za neke će to biti veliki i bezuslovni trijumf demokratije, multilateralizma i javnog zdravlja, a za druge demonstracija „vrlina“ autoritarne vladavine.

Ili, kako je to davno anticipirao McLuhan u knjizi Razumijevanje medija, samo drugim riječima, predaja „privatnoj manipulaciji“ ograničila bi obim naših informacija na osnovu onoga što oglašivači i drugi ljudi biraju za korisnike.

Svijet poslije pandemije, već sada je izvjesno, neće se odmah vratiti „starim“ temama kao što su eventualni američko-iranski rat, migrantska kriza, klimatske promjene ili proširenje Evropske unije. Svi ovi izazovi moraće da sačekaju onaj najvažniji - odnos Washingtona i Pekinga.

Pošto je izvjesno da Kina neće odustati od globalne ofanzive nakon viševjekovne (samo)izolacije, kao što ni Sjedinjene Države neće odustati od želje da vrate vođstvo u svijetu (uprkos krilatici America First), ovaj će se sukob moći riješiti na dva načina: ili žestokim geopolitičkim i svakim drugim okršajem ili opredjeljenjem Washingtona da iz krize izađe ne samo saradnjom, nego i čvršćim zagrljajem sa Pekingom, kao i jačanjem multilateralizma koji bi mu mogao vratiti poljuljano mjesto lidera demokratskog svijeta.

24

Marketing

Poneđeljak, 6. april 2020.

25

Poneđeljak, 6. april 2020.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-356 Oglašava potrebu za: 1. TEHNIČAR/KA ZA KONTROLU UTROŠAKA ELEKTRIČNE ENERGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Elektrotehničar energetike (IV SSS) Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -odgovarajuća zdravstvena grupa; -položen stručni ispita za rad na željeznici; -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak

KOTOR TEL: 032/325-732

SPECIJALNA BOLNICA ZA PSIHIJATRIJU ZU Adresa: DOBROTA BB, KOTOR

Tel.: 032/332-201;069-361-286

Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: SŠS-IV, VSS , VŠS Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi: 1.Visoko obrazovanje u obimu od 180 (CSPK) kredita, VI nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet zdravstvenog usmjerenja, položen stručni ispit.

2.Više stručno obrazovanje u obimu od 120(CSPK) kredita, V nivo kvalifikacije obrazovanja, Viša medicinska škola, položen stručni ispit 3.Srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita– IV nivo kvalifikacije obrazovanja. Srednja medicinska škola, položen stručni ispit .

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave na oglas dostaviti lično ili na adresu: ZU Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” Kotor, sa naznakom za oglas.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE: 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 6. april 2019.

I.br.1149/2018 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić u postupku izvršenja izvršnog povjerioca “M-TEL” DOO Podgorica,protiv izvršnog dužnika Dedeić Abdulaha iz Rožaja,radi naplate novčanog potraživanja, dana 03.04.2020.godine,vrši

I.br.1395/2018 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić u postupku izvršenja izvršnog povjerioca “M-TEL” DOO Podgorica,protiv izvršnog dužnika Kalač Aldemara iz Rožaja,radi naplate novčanog potraživanja, dana 03.04.2020.godine,vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Rješenja o izvršenju i predloga od 07.09.2018.godine izvršnom dužniku Dedeić Abdulahu iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi,koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore,obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45 Zakona o izvršenju i obezbedjenju,a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvšni dužnik Dedeić Abdulah.Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija „Pobjeda“ koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 06.04.2020.godine.Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Rješenja o izvršenju i predloga od 09.11.2018.godine izvršnom dužniku Kalač Aldemaru iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi,koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore,obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45 Zakona o izvršenju i obezbedjenju,a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvšni dužnik Kalač Aldemar.Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija „Pobjeda“ koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 06.04.2020.godine.Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama,03.04.2020.godine

MAli OglAsi RAZNO RESTORAN brze hrane u Citi kvartu traži radnike na duži vremenski period.Iskustvo nije potrebno 068/378-391 1

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Javni izvršitelj Armin Camić

Javni izvršitelj u Rožajama,03.04.2020.godine

Javni izvršitelj Armin Camić

Poneđeljak, 6. april 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 6. april 2020.

Dana 5. aprila 2020. upokojila se u Gospodu u 88. godini

JULKA Mirkova VUKIĆEVIĆ Zbog novonastale epidemiološke situacije ne prima se saučešće.

Sahrana će se obaviti 5. aprila u 15 časova u užem krugu porodice u porodičnoj grobnici u Sungi – Bare Kraljske.

Sa poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava.

Ožalošćeni: sestra MILEVA, bratanići ZDRAVKO, ZORAN, MIODRAG i PREDRAG, bratanična VERA, sestrići MILOSAV, STEFAN i PERO, sestrične DIJANA, DANIJELA, BRANKA i RAJKA i ostala rodbina

222 Posljednji pozdrav voljenoj sestri

MIRJANI KOSOVIĆ Tužna je i bolna istina da si otišla zauvijek.

Teško je prihvatiti istinu da nas nikada nećeš sresti i toplo zagrliti.

Nikada te nećemo zaboraviti, draga naša sestro.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MIROSLAV, MIODRAG, DUNJA i FILIP RAIČEVIĆ 223

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 6. april 2020.

Dana 5. aprila 2020. u 59. godini umrla je naša draga

29

Prošle su tri godine od kada sa mnom nije moja majka

Dana 4. aprila 2020. umro je u 67. godini naš dragi

VUKOSAVA - BELA Vojova IVANOVIĆ

MIRJANA Duškova KOSOVIĆ VOJISLAV Ljubomira ŠLJIVANČANIN

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 5. aprila u 11 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: majka MIJOLJKA, sinovi ZORAN i TRIPKO, ćerke SLAVICA i ZORICA, braća OGNJEN i MIRČETA, snahe BILJANA, IRENA, DESA, RADA i SVETLANA, unučad, sinovci, sinovice, strina JELENA, braća od stričeva ĐOKO i RANKO i ostala mnogobrojna rodbina 211

rođena Vukanović

rođena Raičević Zbog novonastale situacije u državi sahrana je obavljena u krugu porodice 5. aprila u 12 časova na groblju u Straševini.

Ožalošćeni: suprug DUŠKO, sinovi PEĐA i SRĐA, stric MILORAD, strina ĐAĐA, braća MIROSLAV i MIODRAG, đeveri MILUTIN, MILISAV i ZDRAVKO, zaove RUŽICA i MILEVA, snaha DUNJA, jetrve TANJA, SNEŽANA i ZDRAVKA, ujak SLOBO i ostala rodbina KOSOVIĆ i RAIČEVIĆ

Draga mama, moj najbolji prijatelju u životu, fala ti za sve. Voljeće te dok bude disao Tvoj sin

SAŠA

220 Prošle su tri godine od kada sa nama nije naša

212

Posljednji pozdrav dragom

VUKOSAVA - BELA Vojova IVANOVIĆ rođena Vukanović Čuvamo te u srcima.

FUADU – ŠANJU HADŽIMUHOVIĆU

Vole te tvoji

S poštovanjem, 214

SRĐA, MARIJA, ANJA i BRANA

ZDRAVKO JAŠOVIĆ s porodicom

MIRJANI KOSOVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom bratu, đeveru i stricu

221 Draga majko

DANICI STRUGAR Posljednji pozdrav dragoj koleginici i iskrenom drugu.

ŠANJU HADŽIMUHOVIĆU

Tužno je bez tebe…

Prolaze dani, a sjećanje i ljubav sve jači. Čuvamo tvoju toplinu i nježnost zauvijek u srcu.

Neka te u tišini vječnog doma prati naša ljubav, jača od vremena i zaborava.

Tvoja ćerka MAJA sa porodicom 208

DŽIKA, NADA, DINA, BELI i BATO 213

KOLEKTIV PARKING SERVISA NIKŠIĆ

Posljednji pozdrav dragom

Dana 6. aprila 2020. navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog

219

ŠANJU

Opraštam se od dragog prijatelja

od DRUGOVA IZ DJETINJSTVA IZ PAMUČNE ZGRADE 216

SAVA Vukotinog VUŠKOVIĆA

Posljednji pozdrav našem dragom

Neizbrisiv trag iskrenog poštovanja.

SAVU Vukotinom VUŠKOVIĆU

ŠANJU

Vrijeme prolazi, a nama nedostaješ kao prvog dana kada smo se rastali. Čuvamo te kao najveće blago skriveno u srcu. Tamo zaborav ne zalazi... do tamo samo mi, koji smo te najviše voljeli, znamo put i odlazimo kada te se zaželimo.

Bol nije u riječima nego u srcu, gdje ćeš zauvijek ostati voljen i nezaboravljen.

Tvoji: supruga CMILJKA, ćerke SNEŽANA i SANJA sa porodicama

Vječni mir tvojoj divnoj ličnosti.

BRANKO GUTOVIĆ 209

SAVA M. KEŠELJA

Posljednji pozdrav dragom

210

MILORAD i RADMILA GOJKOVIĆ

207

Posljednji pozdrav dragoj zaovi, tetki

od KOMŠIJA IZ PAMUČNE ZGRADE

217

MARTI – MACI MIJOVIĆ

MILORAD – MINJA

VASILIJE – VASKO

6. 4. 1999 - 6. 4. 2020.

12. 8. 2000 – 6. 4. 2020.

rođenoj Đurđević

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ĐURĐEVIĆ Lijepa sjećanja na vas i vašu dobrotu dio su našeg života koje sa ponosom nosimo u srcu.

Tvoji: KOKA, LAZAR, BILJANA, DIJANA i ANA 218

Vaši: KOKA, LAZAR, BILJANA, DIJANA i ANA 215

TV program

Poneđeljak, 6. april 2020.

FILM

NOVA M 23:35

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PRVA TV 20:05

Pravično ubistvo

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

SERIJA

Igra sudbine

30



RTCG 1

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Korona – Ostani doma, r.

09:30 Sokolići, program za djecu 09:45 Slonovi i tonovi 10:05 Naučno – obrazovni program 12:05 Kako Zemlja funkcioniše, s.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom, s.

15:00 Naučno – obrazovni program 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, r.

17:30 Zapis 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Mjuzikl za djecu, r.

18:50 Korona – Ostani doma 19:15 Naučno – obrazovni program, r.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Crnogorci sentom po svijetu, dok. serijal 22:05 Ženski raj III, s.

22:30 Dnevnik 3



   RTCG 2

06:00 06:30 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 19:30 20:05 21:47 22:00 23:32 00:55 01:25

Zapis, r.

Montenegro all in one, r.

E sport Nastava za prvi razred Nastava za drugi razred Nastava za treći razred Nastava za četvrti razred Nastava za peti razred Nastava za prvi razred, r.

Nastava za drugi razred, r.

Nastava za treći razred, r.

Nastava za četvrti razred, r.

Nastava za peti razred, r.

Luda kuća, r.

Dnevnik 2 Hamlet iz sela Mrduša donja, predstava Selo Tijanje, kratki dok. film Život je truba, film Pusta zemlja, film Glas Amerike E sport

PINK M

06:30 Film 08:00 Nemoguća ljubav, r.

09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r.

11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 12:10 Zadruga 13:00 Nemoguća ljubav, r.

14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena

19:00 20:30 21:30 22:30 23:00

Film Zakletva, s.

Nemoguća ljubav, s.

Zadruga Zadruga, pregled nedelje 01:00 Zadruga, uživo

TV PRVA

07:00 Praktična žena, r.

08:00 Hotel Eleon, r.

09:00 Press – Institut za javno zdravlje 09:40 Jutarnji žurnal 10:00 Istine i laži, s.

10:40 Jutarnji žurnal 11:15 Hotel Eleon, s.

13:00 Sveštenikova žena, film 15:15 Tate, r.

16:00 Praktična žena 17:00 Press – Institut za javno zdravlje 17:40 Žurnal 17:15 Dvije djevojke bez love, s.

18:00 Stolice, kviz 18:30 Mame, s.

19:00 Žurnal 19:30 Slatke muke, s.

20:05 Igra sudbine, s.

22:15 Peti element, film 23:00 Noćni žurnal 23:30 Peti element, nastavak 00:30 Balkan ekspres, film 02:00 Noćni žurnal

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

NOVA M

06:55 Centralni dnevnik, r.

07:20 Agencija za sve i svašta, r.

08:00 Agencija za sve i svašta, s.

08:45 Kefalica 09:00 Press – Institut za javno zdravlje 09:30 Ljubav, navika, panika, r.

10:15 Totalni obrt, r.

11:00 Vijesti 11:10 Među nama, r.

12:35 Zauvijek susjedi, r.

13:00 Vijesti 13:10 Zauvijek susjedi, r.

14:25 Azra, r.

15:00 Vijesti 15:20 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

16:30 Vanredne vijesti 16:45 Totalni obrt 17:00 Press – Institut za javno zdravlje 17:30 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e.

20:15 Azra, s.

22:00 Žigosani u reketu, s.

22:50 Totalni obrt, r.

23:35 Pravično ubistvo, film 01:20 Vruća potjera, r.

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06

14:00 14:06 15:10 15:40 16:30 16:50 17:00 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 00:55 03:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Ljubav je sve što nam je potrebno, r.

Vijesti Ljubav i osveta, r.

Boje dana, e. Život sa morem, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Ljubav i osveta, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica, magazin Novine II, r.

Vijesti Sport, e.

Sve za bebu, film Bez granica, r.

Veronika je odlučila da umre, r.

Boje dana, r.



777

20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme

07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Poneđeljak, 6. april 2020.

Marketing

31

Magazin

Poneđeljak, 6. april 2020.

Sudbonosno ,,da“ uprkos koroni novopečenog bračnog para Alena i Elhane Kasmić PODGORICA – Alen i ja nikada nijesmo odustajali od svojih planova i ciljeva, pa smo tako ostvarili i vjenčanje u doba korone! Mi smo jači i od sudbine, nama niko ništa ne može - poručila je novopečena mlada Elhana Hamzić koja je, uprkos epidemiji virusa korona, izgovorila sudbonosno ,,da“ svom izabraniku Alenu Kasmiću.

Iako je u našoj državi na snazi zabrana okupljanja, ovaj mladi bračni par nije posustao u namjeri da svoju ljubav kruniše brakom.

Vjenčanju su uz rukavice i maske, kao nezaobilaznom

Volite se, jer samo nam ljubav ostaje modnom trendu ovih dana, prisustvovali samo kumovi i matičar, a zahvaljujući tehnologiji, ,,stajanju na ludi kamen“, pridružili su se i članovi porodice i prijatelji.

- Naši najbliži nijesu bili tu, ali hvala tehnologiji pa su barem putem video-poziva bili dio našeg dana! Fešta slijedi nakon korone, ne

VEDRAN ILIĆ

32

Alen i Elhana su novinari ,,Dnevnih novina“, gdje su se i upoznali. U petak su proslavili petu godišnjicu veze, dok su se u subotu vjenčali u Podgorici brinite! – kazala je Elhana.

Alen i Elhana su novinari ,,Dnevnih novina“, gdje su se i upoznali. U petak su proslavili petu godišnjicu

veze, dok su se u subotu vjenčali u Podgorici.

- Ljudi, volite se jer samo nam ljubav ostaje! –poruZ.K. čila je mlada.

Alen Kasmić i Elhana Hamzić

Crnogorske javne ličnosti preporučuju što raditi u izolaciji

Knez kuva, a Dedović volontira PODGORICA - Ostani kući – poruka je koju crnogorske i javne ličnosti širom svijeta svakodnevno šalju iz domova. Pandemija virusa korona jednako pogađa sve i svaki pojedinac u ovom trenutku je bitna karika u lancu koji znači zdravlje i život populacije.

Poznati se strogo pridržavaju savjeta koje i sami daju. Životni tempo je usporen, bine, tereni, scene čekaju na njihove bravure, a kako neki od njih kažu za Pobjedu - vrijeme pred nama je test odgovornosti i prilika da zavirimo u sebe kako bi istrčali van talenti koje možda do sada nijesmo spoznali.

Crnogorski muzičar Nenad Knežević Knez dane u izolaciji provodi sa suprugom Tatjanom u svom domu u unutrašnjosti Srbije. Posao za njega nije stao jer, kako kaže za Pobjedu, ,,kuvaju“ se novi hitovi.

- Zbog velikog broja obaveza nijesam imao vremena da se posvetim idejama koje su se davno rodile. Teme koje sam ranije samo „načeo“ sada su dobile ozbiljniju formu i napokon mogu da ih uobličim i realizujem. Mislim da tu ima dobrog materijala za nove hitove – iskren je Knez.

Naš muzičar poznat je i kao veliki majstor u kuhinji, pa ne propušta priliku da zablista i na tom terenu.

- Spremam kompleksna jela koja se nijesam usuđivao da pravim. Čak sam se posvetio i dezertima, to je novina. Mogu reći da sam u potpunosti sa-

Nenad Knežević Knez

vladao tartove sa raznim voćem – kaže nam Knez.

KREATIVNOST

Dozirano konzumiranje medijskih sadržaja o virusu i u fokusu je ono što nas ispunjava – Knezov je recept za kvalitetno provedeno vrijeme u samoizolaciji. Svim crnogorskim građanima poručuje da je sada prilika da probaju nešto novo i aktiviraju kreativnu stranu.

Nekada lakše, nekada teže, ali njegova koleginica Nina Žižić uspijeva da obuzda avanturistički duh i usmjeri energiju na sve zanimljive poslove koje može da obavi u četiri zida. Istrajna je jer joj je jasan cilj – sačuvati svoje i zdravlje ljudi koji je okružuju.

- Moram priznati da mi je prvih nedjelju dana karantin i te kako prijao. Međutim, kako kažu, da nema goreg rada od nerada. Posljednjih dana su krenuli ,,crvi u krvi“. Znam da dijelim ovo mišljenje sa dosta njih, ali ono što me hrabri u svemu tome je činjenica da isti taj karantin doprinosi zaštiti kako nas samih, tako i ljudi oko nas. Naučila sam da smirenije započinjem dan jer ne žurim nigdje– kaže Nina.

Poslovi u bašti i voćnjaku, restauracija zvučnika, rukovanje alatom... član kotorskog hiphop tandema Who See Dejan Dedović Dedduh ovih dana ima pune ruke posla. Spreman je i da, kao volonter Crvenog krsta, pritekne u pomoć.

- Ovaj virus nas je sve natjerao da promijenimo navike i običaje kao i aktivnosti na poslovima.

Učinio je da se svi zapitamo o mnogo čemu i da, nadam se, kad sve ovo prođe, shvatimo da

Majda Mehmedović

čovjek ne može bez prirode i društva. Bez prirode pogotovo... Moji sinovi su srećni što, za razliku od mnogih, imaju dvorište prepuno zelenila i tu boravimo dobar dio dana. Orezali smo sve voćke, pokosili travnjak, napravili desetak kvadrata baštice, gdje ćemo ovih dana posaditi nešto za kužinu. Zahvaljujući supruzi, imamo i mnogo cvijeća o kom se brine i redovno ga održava. Najgore je kad nam se probuši lopta na ružu. Pored baštenskih poslova, ovih dana sam se bavio restauracijom zvučnika iz 1988. godi-

Dejan Dedović Dedduh

ne. Nakon toga, tražim neki sličan posao da se zanimam jer je jako smirujuće i podsjećam se skoro zaboravljenih vještina u rukovanju alatom – kaže Dedduh.

Saosjeća sa svima kojima ova izolacija teško pada, pa se trudi da pomogne rodbini i komšijama ako treba ići u nabavku.

- Pošto sam volonter u Crvenom krstu, ponudiću se da i tamo krenem u akciju ako stvari krenu da se pogoršavaju. Svima želim mnogo sreće i pameti, da se pridržavaju preporuka i, kad se sve ovo završi, da nastave gdje su stali – poručio je Dedduh.

Naši poznati glumci kažu da izolacija ima višestruke pozitivne efekte, kako po čovjeka, tako i po prirodu koja je konačno dobila šansu da se obnovi.

Glumica Julija Milačić-Petrović kaže da joj, koliko god bio nesrećan razlog, distanca daje priliku da odmori zajedno sa prirodom.

- Izolacija mi je došla kao jedna vrsta odmora - kako meni, tako i prirodi, koja će konačno dobiti priliku da se obnovi, tačnije koja je odlučila sebi dati priliku da se obnovi. Svakako, zbog sebičnosti i postizanja ličnih ciljeva i zadovoljstva, zaboravili smo da čuvamo majku koja nas je stvorila i podarila nam sve udobnosti na zemlji. Tako da, gledajući na većem nivou, ova izolacija je

opšte dobro koliko god imala gobitke sa kojima se moramo pomiriti – ističe Julija.

Dane provodi u porodičnoj kući u Nikšiću i koristi vrijeme za čitanje, rad sa studentima preko interneta i slušanje dobre muzike.

Njen kolega Petar Burić prvi se uključio u kampanju „Ostani doma! Živimo kulturu“ Ministarstva kulture, u okviru koje je poslao jasno objašnjenje zašto je disciplina trenutno prijeka potreba.

- Priroda čisti i posprema svoju kuću koju smo mi uprljali.

Ostanimo doma jer izlaskom napolje, koliko traje ovo pospremanje, ne samo da štetimo jedni drugima, već i smetamo prirodi da se sama rehabilituje od naših hirova, ponašanja, zapravo od našeg ega. U našim domovima ima mnogo toga što čeka na pospremanje, na svoje dovođenje u red. A to nas čeka kući danima, mjesecima, možda i godinama – istakao je on.

Za Pobjedu kaže da se boravak kod kuće može kvalitetno iskoristiti – on se posvetio treninzima, gledanju serija, ali i sadnji biljaka.

KNJIGE, TRENINZI,

Hajde da ovaj karantin ne shvatimo kao izolaciju, već kao slobodne dane koje ćemo provesti u krugu porodice baveći se aktivnostima za koje inače nemamo vremena. To je poruka koju nam šalje crnogorska rukometašica, jedno od najboljih lijevih krila na svijetu Majda Mehmedović.

- Doba je korone i svi su u karantinima, koje građani shvataju kao nešto loše. Ali, kako bi izašli jači iz svega ovoga, moramo biti pozitivni i naći dobre strane. Ja sam osoba koja je navikla da je u pokretu i da mi je svaki dan maksimalno ispunjen, ali mi ova kućna izolacija ne pada teško – kaže Majda.

Nakratko je odložila loptu i posvetila se porodici, prijateljima i bivšim saigračima u inostranstvu sa kojima je stalno u kontaktu.

- Posvetila sam se kuvanju za koje inače nemam vremena, a mnogo ga volim. Takođe, imam plan i program treninga koji mi dnevno oduzme par sati, tako da svima preporučujem da treniraju, jer u zdravom tijelu leži zdrav duh. Sve vrijeme sam sa porodicom sa kojom igram razne društvene igre, a svake noći odgledamo i film. Već sam pročitala nekoliko zanimljivih

knjiga, a to i vama preporučujem, jer je uvijek vrijeme za pravu knjigu. Moje vrijeme je kvalitetno ispunjeno, a nadam se da sam vam dala nekoliko ideja kako bi i vi na pravi način iskoristili vaše. Samo pozitivno! I ovo će proći prije nego što mislite i ponovo će biti slavlja, utakmica i većih okupljanja...

Ostani doma i uživaj – preporučuje nam Majda.

MUZIKE NIKAD DOSTA

Sličnu poruku šalje i maneken, glumac i di-džej Nikola Šoć kome teško pada odvojenost od djevojke Ivane, ali kako kaže u šali, Crnogorci su se za ovako nešto pripremali dugo.

- Poštujem sve što nadležni kažu, ne stvaram probleme sebi ni drugima, dok veliki broj i dalje odbija da povjeruje da je sve ovo ozbiljna stvar, pitanje života i smrti. Osim što sam odvojen od moje djevojke Ivane, život u karantinu mi ne pada toliko teško. Trošim vrijeme spremajući sam obroke, naučio sam ponešto novo da kuvam. TV ne gledam, serviraju mi stvari koje me ne zanimaju, tako da - hvala internetu. Na internetu isključivo gledam i slušam stvari koje me zanimaju, a materijala ima za narednih 100 godina karantina – kaže Nikola.

Ljubitelj je serija i filmova, a između epizoda igra PUBG mobile igricu sa društvom. Tu je i muzika koje, kako kaže, nikad dosta.

Režiser i jedan od osnivača čuvene organizacije The Books of Knjige Zoran Marković Zonjo ne krije razočaranje zbog nesavjesnog ponašanja pojedinaca koji, ne poštujući propisane mjere i naredbe, rizikuju da ugroze živote brojnih građana.

- Nijesmo postali zatočenici agresivnog virusa, već ljudskog bezobrazluka i gluposti. Koliko se mora puta reći, moliti, ponoviti, prijetiti, kazniti da bi se nešto razumjelo i usvojilo? I ja spadam u neki procenat, i to u onaj procenat ograničenih ljudi koji ne mogu razumjeti logiku sljepila drugih ljudi pred ovim problemom – jasan je Zonjo.

Oni su stavili na pauzu sve aktivnosti koje čine njihove živote, a sve kako bi mogli da ih ,,dišu“ punim plućima kada izađemo iz pošasti koja je paralisala svijet. Ako su mogli oni, možemo svi. Zato – ostanimo doma zarad bržeg povratka životu i ljepotama svakodnevice.

T. KLIKOVAC