Dnevni list Pobjeda 17.02.2020.

Ponedjeljak, 17. februar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19489 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

BRISEL: Crnogorski predsjednik učestvovao na sastanku sa čelnicima EU i liderima Zapadnog Balkana

AKTUELNO: Hakeri za pet godina probali da ,,skinu” 3.500.000 sa računa građana

Đukanović: Crna Gora je u stanju da sama rješava svoje probleme

Čuvajte se „bogatog rođaka“ i onlajn šopinga

STR. 2.

Crnogorska zastava zapaljena u Budvi, policija traga za počiniocima

Radulović: Posljedica protesta koje gledamo

STR. 7.

Ukoliko vaša mejl adresa sadrži puno ime i prezime, kriminalci koriste taj podatak i u mejlu koji šalju navedu da je vaš daljnji rođak radio u inostranstvu na primjer na bušotinama i da je ostavio veliki novac. Ukoliko odgovorite na tu poruku, računajte da ste potencijalna žrtva hakera. Najviše prevara trgovinom preko neprovjerenih vebsajtova – kaže Jakša Backović iz Uprave policije STR. 8. i 9.

Najava Centra za konzervaciju i arheologiju

SKANDALOZNO: Vandali sinoć palili baklje kod crkve u Orjoj luci kod Danilovgrada

D.MIJATOVIĆ

Predsjednica SDP-a kaže da se Zakon o vjeroispovijesti koristi u političke svrhe

Na groblju pjevali zakletvu zloglasnih ,,Crvenih beretki“ VuksanovićStanković: Neodoljivo podsjećanje na devedesete

STR. 2. i 3.

STR. 6.

INTERVJU: Gorana Ognjenović, filozofkinja, saradnica na Univerzitetu u Oslu

Srpsko pravoslavlje instrument markiranja teritorija STR. 11.

Počinju prva arheološka istraživanja na Medunu

STR. 18.

Oko 300 osoba iz Gacka krenulo na litiju u Nikšić

Policija ih vratila sa granice

STR. 6.

2

Politika

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Predsjednica SDP-a kaže da se Zakon o

BRISEL: Crnogorski predsjednik učestvovao na sastanku sa čelnicima EU i liderima Zapadnog Balkana

Đukanović: Crna Gora je u stanju da sama rješava svoje probleme

Vuksanović Podsjećanje



Kada je riječ o proširenju, predsjednik Crne Gore ocjenjuje da EU nakon deklarativne mora pokazati i suštinsku zainteresovanost

prema ekonomskoj i demokratskom razvoju regiona – istakao je Đukanović.

investicioni okvir

Sastanak u Briselu protekao u konstruktivnoj atmosferi

Imali smo snage da devedesetih odolimo izazovima nacionalnih i vjerskih sukoba, sačuvali smo i unaprijedili stabilnost, uspjeli da obezbijedimo standarde koji su nas kvalifikovali za članstvo u EU i poziciju lidera u pregovorima.

Da li uvijek imamo najbolju saradnju sa susjedima? Ne, i to treba razumjeti - naglasio je crnogorski predsjednik PODGORICA - Crna Gora je zemlja koja je u stanju da rješava sama svoje probleme. I to da ih rješava u duhu najbolje evropske demokratske prakse, poštujući ono što je pravna tekovina Evropske unije sa kojom harmonizujemo naš pravni sistem. Ne skrivamo probleme – kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, nakon neformalne večere sa čelnicima Evropske unije i liderima Zapadnog Balkana koji je održan u Briselu.

Sastanak je priredio predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel Problem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba posmatrati u širem kontekstu, kazao je Đukanović.

– Danas se još uvijek u regionu vodi oštar politički

duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi da konzervira postojeće stanje i zadrži Balkan na vanevropskom kolosjeku.

Jasno je da što se više približavamo EU, posljednji reslovi onog nasljeđa koje je duboko antievropsko, zbog onog što je Zapadni Balkan proveo decenije i vjekove na antievropskom kolosjeku, to sada isplivava i treba rješavati u duhu dobre evropske, demokratske prakse. Imali smo snage da devedesetih odolimo izazovima nacionalnih i vjerskih sukoba, sačuvali smo i unaprijedili stabilnost, uspjeli da obezbijedimo standarde koji su nas kvalifikovali za članstvo u EU i poziciju lidera u pregovorima. Da li uvijek imamo najbolju sa-

radnju sa susjedima? Ne, i to treba razumjeti – rekao je Đukanović u Briselu.

Politika Proširenja

Kada je riječ o proširenju, predsjednik Crne Gore ocjenjuje da EU nakon deklarativne mora pokazati i suštinsku zainteresovanost.

– Večeras je sastanak obezbijedio priliku da razgovaramo o novim elementima novog modela proširenja i to ohrabruje. Sve te najave doživjeće razradu i impementaciju, gdje ćemo imati važne probe u martu, kada je Evropski savjet koji treba da pokaže da li je nova EK spremna da otvori pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što bi dalo najvažniji novi implus politici proširenju. A Samit u Zagrebu u maju je mjesto gdje će se pokušati trasirati nova dugoročna politika EU

Kad primijeti deformitet to javno kaže Na pitanje kako je ,,večeras tekla komunikacija“ između njega i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Đukanović je odgovorio da se svako od lidera regiona potrudio da pitanja koja se tiču unutrašnjih prilika ne iznose u prvi plan.

– Dakle, više smo govorili o onome što su zajednički problemi i zajedničke potrebe i s pravom je u fokusu bila nova politika EU prema Zapadnom Balkanu – istakao je Đukanović.

Na pitanje, da li je predsjednik Srbije pripadnik antievropske struje, Đukanović je rekao da ne želi da donosi sudove i otvara sukobe

sa kolegama.

– Trudim seda sa svima razgovaram na odgovoran način o pitanjima od zajedničkog interesa, a to je zajednička evropska budućnost i da, uvijek kada primijetim deformitet u politici koji ugrožava dobar tempo evropskog razvoja Crne Gore, to i javno kažem – istakao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, mogu biti zavodljivi pozivi sa ove ili one strane o navodnoj ugroženosti manjina.

– Moje poruke crnogorskoj manjini, gdje god ona živjela, su uvijek iste - budite odgovorni građani država

za koje ste se opredijelili da budu vaš dom. Kada budete lojalni i odgovorni, te države će vam uzvratiti sa poštovanjem, jer tako radimo i mi prema pravima nacionalnih manjina u našoj državi. A ako se to ne dogodi, onda je to polazište za ozbiljan razgovor država o tome da li se svi pridržavamo standarda o poštovanju prava manjina. Međutim, imamo i drugih iskustava i mislim da je važno da ih se što prije oslobodimo i zajednički djelujemo u ispunjavanju standarda koji će voditi ka našem zajedničkom evropskom domu - poručio je crnogorski predsjednik.

Đukanović je rekao da je na večeri bilo riječi o novom investicionom okviru koji se priprema u Briselu, a koji bi bio verifikovan na Samitu u Zagrebu i vjeruje da je to suštinski važan impuls za proces razvoja našeg regiona.

– To bi obezbijedilo kvalitetniju vezu Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, a rezultiralo pojačanim interesovanjem investitora za biznise koji će otvarati radna mjesta i pomoći da rješavamo ključne ekonomske i socijalne probleme našeg regiona. Sve što se posljednjih sedmica radi na ovu temu daje razlog za optimizam, još uvijek smo na terenu verbalnog, vidjećemo da li će ono što nosi optimizam doživjeti svoju dalju operacionalizaciju i da li će implementacija garantovati da ćemo oživjeti proces proširenja i povratiti vjerodostojnu perspektivu članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU - zaključio je Đukanović.

Neformalnoj večeri prisustvovala je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žosef Borelj, kao i premijer Hrvatske - predsjedavajuće EU Andrej Plenković.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je sinoć, uoči sastanka s liderima Zapadnog Balkana, da će u otvorenom i iskrenom razgovoru nastojati da sagledaju kako najbolje pripremiti samit u Zagrebu i otvoriti evropsku perspektivu za region i partnnerstvo sa EU. – Riječ je o podsticaju novoj strategiji veza EU i regiona koja mora da se produbi na temelju jačanja vladavine zakona i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije – rekao je Mišel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, uoči sastanka, rekla da se očekuje da se prihvati investicioni program za Zapadni Balkan, kao i da bude donijeta odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je istakao da je cilj susreta čelnika EU i Zapadnog Balkana da se pripremi novi samit u Zagrebu i naglasio zadovoljstvo što je EU ponovo snažno stavila na dnevni red najviših svojih institucija pitanje jugoistoka Evrope, odnosno proširenja i potpore hrvatskim susjedima na njihovom putu prema Uniji.

Mr. j.

SDP ne može graditi jedinstvo sa onim akterima sa kojima se dijametralno razlikuje u temeljnim vrijednostima za ovo društvo i državu. Možemo sarađivati samo sa programski srodnim subjektima i pojedincima – kaže Draginja Vuksanović Stanković PODGORICA – Mnogo je elemenata koji ukazuju na to da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti želi iskoristiti i za određene političke ciljeve koji su u potpunom nesaglasju sa građanskim uređenjem države i njenim pravom da suvereno odlučuje o svim pitanjima. Bilo bi suviše neozbiljno, naivno, a i opasno, ne primijetiti ili potcijeniti takve tendencije i pojave koje dolaze i iz Crne Gore, a posebno iz susjedstva - kaže za Pobjedu Draginja Vuksanović Stanković, predsjednica SDP-a.

Porčila je da “sve to retorički i propagandno neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka i politiku koja je mnogo toga lošeg donijela našim društvima”.

POBJEDA: Kako doživljavate litije koje se održavaju u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kao crkvena ili politička dešavanja?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Legitimno je pravo svakoga, ko smatra da su mu ovim Zakonom ugrožena neka prava, da iskaže svoj protest na miran način, i ja tu ne vidim nikakav

problem, naprotiv. Vjerujem da ogromna većina građana koja protestuje to čini iz iskrenog uvjerenja i ličnog osjećaja uskraćenosti. Činjenica je i da protestne litije protiču mirno i bez incidenata, i to je važna dimenzija čitave priče.

Sa druge strane, nije dobro što smo svjedoci raznih manipulacija kroz koje se pokušava krerati javno mnjenje i ambijent u kojem ima vrlo malo prostora za argumente i dijalog na bazi činjenica. Previše je propagande, pukih proklamacija i etiketiranja onih koji drugačije misle o ovom pitanju. U takvom ambijentu, nažalost, prevladavaju emocije, odsustvo mjere i stavovi koji su uglavnom proizvod pogrešne interpretacije samog Zakona i onoga što je njegova suština i smisao.

POBJEDA: Održan je prvi sastanak mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i premijera Duška Markovića povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kako ga komentarišete i kako vidite rješenje ovog pitanja?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Dijalog je svakako najbolji put za otklanjanje svih nesporazuma povodom ovoga pitanja. Vidjeli smo da je taj dijalog

Predložićemo zakon o PIO na prvoj POBJEDA: sDP pokrenula je potpisavanje peticije za usvajanje zakona o izmjanama i dopunama zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. šta očekujete?

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ: Nažalost, taj zakon je već duži period u “ladici” resornog ministra Kemala Purišića i potpredsjednika Vlade Milutina Simovića. Zbog toga smo

se odlučili da skupimo dovoljno potpisa građana kako bi se ovaj prijedlog zakona što prije usvojio u Skupštini i za sada vam mogu reći da smo prijatno iznenađeni brojem ljudi koji su dali potpise tokom dosadašnje kampanje na Cetinju, u Kotoru i Budvi.

Ovog mjeseca ćemo organizovati potpisivanje i u drugim crnogorskim gradovima, uvje-

Politika

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

o slobodi vjeroispovijesti koristi za političke ciljeve

3

DOKUMENTA: Šta piše u programu pristupanja Crne Gore EU za period 2020-2022. koji je usvojila Vlada

ić-Stanković: Biće donešeno 97 je na devedesete zakona i zaposlena Samostalan nastup u Tivtu najrealnija opcija POBJEDA: Hoće li SDP samostalno učestvovati na izborima u Tivtu?

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ: Odluku još nijesmo formalno donijeli, ali samostalan nastup je najrealnija

počeo prije nekoliko dana i želim da vjerujem da će on voditi pozitivnom epilogu.

Vjerujem da građani žele da upravo političari doprinose spuštanju tenzija i boljem međusobnom razumijevanju, kako bismo konačno obratili pažnju na brojne nagomilane probleme koji muče naše društvo, a o kojima se u posljednjih dva mjeseca malo ili nimalo razgovara.

POBJEDA: Premijer Duško Marković pozvao je relevantne političke i društvene činioce na dijalog o svim pitanjima. Prihvatili ste poziv. Šta očekujete?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Izgubili smo dragocjeno vrijeme. Za očekivati je bilo da je vrh vlasti mnogo ranije uvidio dubinu političke i institucionalne krize u koju su uveli državu i spoznao neophodnost širokog društvenog dijaloga, i bez dodatnog pritiska. Ali, otvaranje suštinskog dijaloga o vitalnim problemima našeg društva i postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima procesa evropskih integracija i stvaranje uslova za održavanje fer i slobodnih izbora svakako su teme koje zaslužuju razgovor, ako je on zamišljen kao iskren i odgovoran. Zato smo prihvatili poziv premijera, želeći da vjerujemo da je vlast postala svjesna ozbiljnosti problema u kojem se kao kompletno društvo nalazimo.

SDP, učešćem u dijalogu, želi da testira da li postoji politička volja na strani vlasti da probleme rješavamo na evropski način – uvažavajuči opravdane opozicione zahtjeve kao i zahtjeve kredibilnih organizacija civilnog društva i slobodnih pojedinaca.

POBJEDA: Je li, po Vašem mišljenju, realno očekivati nove razgovore vlasti i opozicije o izbornom zakonodavstvu, s obzirom na to da je ovo izborna godina, a već su izbori zakazani u Opštini Tivat?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Poziv premijera smo doživjeli upravo kao priliku da se počne sveobuhvatan dijalog čiji je ključni segment dogovor oko

j sjednici Skupštine reni da se ovo značajno pitanje mora riješiti u najkraćem mogućem roku. Već na prvoj sjednici Skupštine opet ćemo predložiti ovaj zakon pa neka DPS i njegovi partneri opet glasaju protiv interesa građana, kao što su to radili u novembru i decembru.

Zakon je od suštinske važnosti za hiljade ljudi koji čekaju penzionisanje, jer se kroz dogovorene izmjene Zakona za

opcija. Izbori u Tivtu biće prilika da građani Tivta “kazne“ DPS i SD koji ključni resurs grada aerodrom Tivat daju u ruke strancima umjesto da profit i korist ostaje Tivćanima.

izbornih uslova. To što ovakav poziv dolazi u izbornoj godini i u posljednjoj godini mandata Vlade valjda dovoljno govori o ozbiljnosti same vlasti i tu je svaki komentar izlišan. Bez obzira na sve to, ponavljam, spremni smo da učinimo još jedan pokušaj jer bi svako suprotno postupanje bilo neozbiljno i neodgovorno, ovoga puta sa naše strane.

Dijalog o najboljem modelu implementacije dogovorenog izbornog zakonodavstva kao i onih zakona koji će poboljšati izborni ambijent, depolitizacija ključnih izbornih institucija i kadrovske promjene na njihovom čelu, kao i vraćanje pune slobode javnom servisu, ali i održavanje lokalnih i državnih izbora u jednom danu svakako su teme za koje očekujemo da će biti predmet pokrenutog dijaloga.

POBJEDA: Da li različit stav o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti SDP-a i ostatka opozicije, dešavanja prilikom usvajanja tog akta i kasniji razvoj situacije, potpuno udaljava opoziciju od jedinstva i eventualnog zajedničkog nastupa na izborima?

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ: Suviše se mnogo na našoj javnoj sceni govori o tzv. jedinstvu opozicije, pri čemu se nikada ne tretira pitanje na čemu bi se neko takvo jedinstvo zasnivalo. Ne govori se dovoljno o vrijednosnom aspektu politike i političkog djelovanja, niti o tome što bilo kakva politička konfiguracija konkretno donosi građanima. Nekada stičem utisak da smo svi pomalo podlegli tom doživljaju politike kao puke borbe za vlast. Da jedni odu, a da drugi dodju, a da se suštinski za građane ništa ne promijeni. Kao da su građani tu zbog partija, bilo onih iz vlasti ili opozicije, a ne obratno.. Dok god budemo tako dominantno rezonovali, plašim se da neće biti neophodnih promjena koje naši gradjani očekuju.

Politika, kako mi to u SDP doživljavamo, podrazumijeva jasan vrijednosni sistem i čvrsta uvjerenja. To znači da mi ne možemo graditi jedinstvo obračun budućih penzija ukida četvrtina najlšijih nepovezanih godina radnog staža, čime se iznos potencijalne penzije povećava. Smanjuje se broj godina potrebnih za penzionisanje i za muškarce i za žene, I povećava iznos minimalne penzije za oko 20 odsto. Oni koji su gradili ovu zemlju zaslužuju d aim se društvo i država oduže na pravi način i SDP će istrajati u namjeri da se ovaj zakon usvoji.

sa onim akterima sa kojima se dijametralno razlikujemo u temeljnim vrijednostima za ovo društvo i državu. Svijest o potrebi promjena nije dovoljno vezivno tkivo ako se bazično razlikujete oko onoga što su danas suštinska vrednosna opredjeljenja. SDP programski može sarađivati samo sa programski srodnim subjektima i pojedincima. Ali, više od svega toga, odnosno naš potpuni prioritet je bavljenje problemima građana. Na to usmjeravamo naše vrijeme, energiju i resurse, a ne na bavljenje drugim partijama i pravljenje raznih međupartijskih kombinatorika. Realno je da opozicija može da nađe zajednički jezik oko uslova za izbore, zakonskih rješenja i ambijenta u kome će se izbori održavati. Forsiranje zajedničkih listi i programskog jedinstva nije realno.

POBJEDA: SDP tvrdi da se ekonomski rast nije odrazio na standard građana. Šta bi, po Vama, Vlada trebalo da uradi da bi građani osjetili efekte rasta BDP-a?

VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ: Socijaldemokratska partija je pripremila i predložila paket ekonomsko-socijalnih mjera kojim bi se značajno poboljšao kvalitet života naših sugrađana, koji danas uopšte ne osjećaju efekte vladine politike. Naprotiv, imamo paradoks – raste BDP, a realne zarade su manje.

Taj paket podrazumijeva smanjenje poreza i doprinosa za poslodavce sa sadašnjeg nivoa od 64 odsto na oko 55 odsto na 1 euro neto plate, čime bi se otvorila mogućnost za uvećanje zarada.

Slične mjere prije nekoliko godina uradila je npr. Rumunija.

Naša opterećenja na zarade su među najvećim u regionu. Takođe, ne odustajemo od prijedloga da iznos minimalne zarade bude 250 eura, jer je sadašnji iznos minimalne zarade i dalje najmanji u regionu.

Uz to smo predložili i smanjenje akciza na gorivo za 15 odsto i nižu stopu PDV na električnu energiju, što bi značajno pomoglo standard građana i učinilo crnogorsku privredu konkurentnijom. Danas je u Crnoj Gori benzin skuplji nego u Austriji, Češkoj ili Makedoniji, Bosni i Hercegovini…..

Nižu stopu PDV na električnu energiju primjenjuje Hrvatska od početka 2018. godine. U posljednje tri godine imali smo ozbiljne stope rasta, veće nego u drugim zeljama, ali to građani ne osjećaju. Povećanje zarada i penzija se desilo u Rumuniji, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i drugim zemljama Istočne Evrope, koje imaju niži stepe rasta BDP-a, ali u kojima su prosječne zarade u proteklih 4 godine porasle između više od 20 odsto. Prosječna zarada u Hrvatskoj u mandatu njene vlade porasla je za 100 eura, a u Crnoj Gori za 6 eura!

Za razliku od njih, prosječne zarade u Crnoj Gori su na gotovo istom nivou već 3 ili 4 godina, a realne zarede su manje, odnosno naši građani mogu manje sebi da priušte sa platama koje ne rastu. To se mora mijenjati ukoliko želimo da zadržimo mlade ljude u Crnoj Gori.

I. KOPRIVICA

442 nova službenika Stoprocentnu realizaciju imaju: Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo pravde, Komisija za tržište kapitala, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Agencija za nadzor osiguranja, Centralna banka Crne Gore i Uprava policije PODGORICA - Programom pristupanja Crne Gore EU za period 20202022. planirano je donošenje 491 propisa, od čega 97 zakona, 278 podzakonskih akata i 116 strateških dokumenata, navodi se u strateškom dokumentu koji je usvojila Vlada.

Za 2020. godinu planirano je donošenje 48 zakona i 178 podzakonskih akata, odnosno 56 strateških dokumenata. Plan jačanja administrativnih kapaciteta obuhvata zbirno podatke preraspodjele posla, mobilnosti unutar organa javne uprave, kao i nova zapošljavanja. Po tom osnovu planirano je ukupno angažovanje 442 službenika, od čega 267 u 2020. godini, navodi se u dokumentu.

U popratno dokumentu koji se odnosi na 2019. godinu navodi se da je za 2019, od ukupno 298 obaveza, ispunjeno je 213, što čini 71 odsto realizacije.

Od 222 zakona i podzakonskih akata realizovano je 146, odnosno 66 odsto. Takođe, od 76 strategijskih dokumenata, ispunjeno je 67, što čini 88 odsto, piše u dokumentu.

Najveći broj zakona i podzakonskih akata planiran je u poglavljima: 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor - 27 propisa od toga 100 odsto realizovano; 1 – Sloboda kretanja robe - 23 propisa, od tog 69,6 odsto realizovano; i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje 22 propisa, od toga 54,5 odsto realizovano.

Stopostotnu realizaciju u zakonodavnom okviru, imaju poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 7 – Pravo intelektualne svojine, 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, 17 – Ekonomska i monetarna unija, 29 – Carinska unija i 33 – Finansijske i budžetske odredbe.

Najveći broj strategijskih dokumenata planirano je u poglavljima 23

Sjedište Evropske komisije u Briselu

- Pravosuđe i temeljna prava planirano 10, realizovano 9, što čini 90 odsto, 19 – Socijalna politika i zapošljavanje .planirano 9, realizovano 9, što čini 100 odsto i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost -planirano 9, realizovano 7, što čini 77.8 odsto.

Stopostotnu realizaciju, po pitanju strategijskog okvira imaju 1 - Sloboda kretanja robe, 2 - Sloboda kretanja radnika, 10 - Informatičko društvo i mediji, 12 - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, 15 – Energetika, 17 - Ekonomska i monetarna unija, 18 – Statistika, 19 - Socijalna politika i zapošljavanje, 20 - Preduzetništvo i industrijska politika, 21 - Transevropske mreže, 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 25 - Nauka i istraživanje, 27 - Životna sredina i klimatske promjene, 28 - Zaštita potrošača i zdravlja, 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika i 33 - Finansijske i budžetske odredbe. Za 2019, kada je u pitanju zakonodavni okvir, ništa nije planirano u poglavljima 11, 22, 25, 26.

Kod strategijskog okvira, ništa nije planirano u poglavljima 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 13, 16, 30.

Kada je riječ o obavezama resora u svih 33 poglavlja, izradu najvećeg broja propisa planiralo je Ministarstvo finansija 56, od čega 48.2 odsto realizovano, i Ministarstvo ekonomije 32, od čega 56.2% realizovano.

Stoprocentnu realizaciju imaju: Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo pravde, Komisija za tržište kapitala, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Agencija za nadzor osiguranja, Centralna banka Crne Gore i Uprava policije.

Za 2019. najviše strategijskih dokumenata planiralo je Ministarstvo unutrašnjih poslova -9, realizovano 88.9 odsto, zatim Ministarstvo finansija -9, realizovano 77.8 odsto i Ministarstvo zdravlja -7, realizovano 100 odsto.



Najveći broj zakona i podzakonskih akata planiran je u poglavljima: 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor - 27 propisa od toga 100 odsto realizovano; 1 – Sloboda kretanja robe - 23 propisa, od tog 69,6 odsto realizovano; i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje 22 propisa, od toga 54,5 odsto realizovano

Stoprocentnu realizaciju imaju Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo turizma i održivog razvoja, Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo nauke, Ministarstvo pravde, Uprava za inspekcijske poslove i Ministarstvo kulture.

Prikaz realizacije obaveza u dijelu jačanja administrativnih kapaciteta Kada je riječ o realizaciji aktivnosti u cilju jačanja administrativnih kapaciteta, od ukupno 392 novih službenika, koliko je planirano, zaposleno je njih 116, od čega je formirano 87 novih radnih mjesta.

Program je strateški dokument koji obuhvata 33 pregovaračka poglavlja u tabelarnom prikazu. Kako se pravna tekovina Evropske unije konstantno mijenja i razvija, a imajući u vidu dinamiku pregovaračkog procesa, Program pristupanja se na godišnjem nivou prilagođava promjenama u okviru procesa razvoja prava EU. U skladu s tim, ovaj dokument usklađen je sa novom pravnom tekovinom EU, ali i dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strategijskih dokumenata, odnosno planiranim zapošljavanjima. N. Z.

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Direktor državnog trezora Dragan Darmanović

U prilogu izvještaja EK o Crnoj Gori analizirana i

Za auto-put do Uvoz oborio BDP sada isplaćeno 548 miliona eura Za bisere, zlato i Rast uvoza je posljedica većeg uvoza struje za 66,8 odsto, pada izvoza aluminijuma za 14,6 odsto, povećanog uvoza hemijskih proizvoda za 9,4 odsto, prehrambenih sedam procenata

PODGORICA – Iz kredita kineske Exim banke je do sada za auto-put Bar – Boljare isplaćeno 751,57 miliona dolara, odnosno 547,87 miliona eura,. Kazao je direktor državnog trezora u Ministarstvu finansija Dragan Darmanović.

– Povlačenje sredstava iz tog kredita nastaviće se i u ovoj godini, rekao je Darmanović agenciji Mina-biznis I podsjetio da je ugovorena vrijednost radova za izgradnju prioritetne dionice 809,6 miliona eura.

Od toga je 85 odsto, odnosno 688,2 miliona eura obezbijeđeno kroz zajam sa kineskom bankom, dok se 15 odsto, odnosno 121,4 miliona eura finansira iz državnog budžeta.

Darmanović je kazao da se u ovoj godini očekuje pad javnog duga.

– Predviđa se da će javni dug na kraju godine iznositi 3,67 milijardi eura, 73,1 odsto BDPa, od čega će državni iznositi 3,56 milijardi, odnosno 70,8 odsto BDP-a – precizirao je Darmanović i naglasio da će na kretanje javnog duga u najvećoj mjeri uticati planirani kredit sa garancijom Svjetske banke od 250 miliona eura I povlačenje I ostatka kredita za auto-put. U narednoj godini predviđa se pad javnog duga

Dragan Darmanović

na 3,43 milijarde eura, odnosno 65,8 odsto BDP-a, dok će državni iznositi oko 3,32 milijarde ili 63,6 odsto BDP-a.

Podsjetio je da je Crna Gora lani izdala 143 miliona eura domaćih obveznica sa kamatama od 3,5 I tri odsto na sedam, odnosno poet godina, kao I 500 miliona eura euroobveznica sa godišnjom kamatom od 2,55 odsto na deset godina, što je javni dug povećalo sa planiranih 67,82 odsto BDP-a, na 79,6 odsto. Kako prema preliminarnim podacima depoziti na kraju prošle godine iznose 11 odsto BDP-a, neto javni dug je 69 odsto BDP-a.

-Ta transakcija će poslužiti za finansiranje otplate duga u ovoj godini, pa će ovogodišnje

zaduženje biti manje i primarno uzrokovano zaključenjem kreditnog aranžmana uz garanciju SB, koji je namijenjen finansiranju budžeta u narednoj godini - poručio je Darmanović I dodao da se početkom marta očekuje da će Svjetska banka odobriti novu garanciju od 80 miliona eura, jer su u toku pregovori zasnovani na javnoj politici.

– Navedeni aranžman bi trebalo da bude odobren od SB početkom marta, nakon čega se očekuje realizacija aranžmana. Planirano je da se sredstva iskoriste za stvaranje rezerve za potrebe finansiranja budžeta i otplate duga u narednoj godini – zaključio je Darmanović.

R. E.

Investiciono-razvojni fond najavio

Za preduzetnike 200 miliona eura

PODGORICA – Investiciono-razvojni fond (IRF) ove godine planira da plasira najmanje 200 miliona eura u razvoj preduzetništva - saopšteno je iz te institucije.

Predviđeno je 36 kreditnih linija, sa kamatnom stopom od nula do 4,5 odsto, rokom otplate do 15 godina i grejs periodom do pet godina.

- IRF je za deset godina postojanja plasirao prvu milijardu eura u privredu, a samo u prethodnoj godini 241 milion eura.

Kontinuirani ekonomski rast i razvoj u cilju unapređenja

kvaliteta životnog standarda, kao strateški cilj Crne Gore, bio je i prioritet u radu IRF-a u proteklom periodu, koji se ogleda i u preko 16 hiljada otvorenih novih i očuvanih postojećih radnih mjesta - navodi se u saopštenju I dodaje da su obezbijeđena sredstva za ciljne grupe kojima se nude i beskamatne kreditne linije za visokoškolce, tehnološke viškove i start-up biznise gdje su nosioci žene.

IRF je, kako se dodaje, u okviru COSME programa, u saradnji sa Evropskom investicio-

nim fondom, obezbijedio garantne šeme od 80 miliona eura za preduzetnike koji imaju dobru ideju, ali nemaju dovoljan kolateral kako bi obezbijedili kredit.

- Tim instrumentom, kojim garancije iznose do 50 odsto kredita, biće svima koji žele i imaju potencijal da se bave biznisom data šansa da to i urade. Dostupan je i garantni fond namijenjen najsiromašnijem stanovništvu - naveli su iz IRF-a.

Svima koji žele da pokrenu biznis IRF će, u saradnji sa Evropskim investicionim fondom, pomoći kroz program zapošljavanja i socijalne inovacije EASI. IRF je za projekte koji se realizuju u sjevernom regionu i opštinama ispod prosjeka razvijenosti pripremio posebne stimulacije u vidu smanjenja kamatne stope 0,5 odsto. Preduzeća koja redovno izmiruju poreske obaveze, odnosno nalaze se na Bijeloj listi, takođe će imati povoljnost u vidu smanjenja kamatne stope 0,5 odsto.

- Dodatno je moguće ostvariti smanjenje kamatne stope od 0,2 odsto ukoliko se zadovolje uslovi Eyet inicijative koja se odnosi na zapošljavanje mladih osoba do iskorišćenja sredstava predviđenih ugovorom sa EIB-om - navodi se u saopštenju.

I. K.

Kursna lista USD

1.08420

GBP

0.83208

AUD

1.61510

JPY

119.11000

CHF

1.06410

CAD

1.43630

PODGORICA - Uvoz robe i usluga, koji je u prošloj godini bio 2,6 milijardi eura, oborio je rast BDP za 2,9 odsto, navedeno je u drugom prilogu izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, koji obuhvata period od novembra prošle do kraja januara ove godine. Istovremeno izvoz od 415,5 miliona eura ,,bilježi usporeniji rast od 3,8 odsto u odnosu na godinu ranije“.

Zvanični podatak o ekonomskom rastu u prošloj godini biće saopšten u drugoj polovini tekuće, čeka se I preliminarni za četvrti kvartal, a već je objelodanjeno da je za devet mjeseci BDP ojačao 3,8 odsto- prvi kvartal tri odsto, drugi 3,2 i treći 4,7 odsto. Podsjetimo da je u 2018. Crna Gora imala rast od 5,1 odsto, najviši u posljednjoj deceniji.

ROBA

U dokumentu se navodi da je većina privrednih grana - turizam, građevinarstvo, maloprodaja I saobraćaj u prošloj godini ostvarila rast ali I da je podbacio izvoz aluminijuma, struje, farmaceutskih proizvoda.

– Uvoz robe i usluga ,,oduzeo“ je rastu 2,9 procentna poena.

Komponente BDP-a sa potrošne strane pokazuju da su najveći pozitivan doprinos rastu za devet mjeseci dali izvoz robe i usluga 3,2 procentna poena, potrošnja domaćinstava 2,4, dok je izvoz opredijeljen snažnim stopama rasta u izvozu usluga, prevashodno turizma i transporta, kao i umjerenim rastom izvoza robe. Uvoz

perje 12 miliona

U prošloj godini je za uvoz bisera, dragog kamenja I plemenitih metala potrošeno 11,5 miliona eura, a istovremeno smo izvezli 4,2 miliona eura ovih proizvoda. Za uvoz perja, vještačkog cvijeća I proizvoda od ljudske kose dali 570 hiljada eura a izvezli u vrijednosti od 150 hiljada.

Za kišobrane, suncobrane, bičeve i korbače potrošili smo 1,9 miliona, a izvezli nepune 52 hiljade. Za odjeću sa pleteninom dato je 78 miliona, dok je izvoz bio svega 1,5 miliona.

mašina i transportnih sredstava sa padom od 9,5 odsto, značajno je smanjio doprinos rastu ukupnog uvoza - pojašnjeno je u dokumentu uz podsjećanje na spoljnotrgovinski deficit 2,2 milijarde eura.

Pregled uvoza i izvoza po vrstama robe potvrđuje tezu da uvozimo sve I svašta, uključujući proizvode koje bi I mogli da proizvedemo - ne računajući mašine I transportne uređaje za koje smo potrošili 577 miliona eura, od čega 185 miliona za drumska vozila, električne mašine I aparate 108 miliona.

-U prošloj godini uvoz hrane je bio 474,3 miliona eura, sedam odsto više nego godinu ranije.

Uvoz mesa i prerađevina je lani porastao 2,9 odsto na 111,6 miliona eura, uvoz voća i povrća porastao je 9,9 odsto na 76,3 miliona, dok je uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda porastao 24 odsto na 107,4 miliona.

Prošle godine smo uvezli 284 miliona eura goriva, a izvezli 90 miliona. Za uvoz kotlova, mašina, televizora dali smo 173

miliona a izvezli smo za šest miliona, farmaceutskih proizvoda smo uvezli 103 miliona, a izvezli 22,6 miliona. Samo za uvoz mesa smo potrošili 90 miliona, a izvezli smo samo deset odsto ove vrijednosti. Za mlijeko i mliječne proizvode smo dali 48 miliona a izvezli za 153 hiljade. Visoka je i stavka uvoza plastičkih proizvoda – 81 milion eura, dok je izvoz ovih proizvoda bio ni pet odsto.

Za ovim ne zaostaje uvoz namještaja, posteljine, dušeka… koji je bio vrijedan 94,8 miliona eura a izvezli smo tek jedan odsto ove cifre.

U ovom izvještaju se navodi da je kretanje u ovom dijelu uglavnom pod uticajem nižih stopa rasta izvoza električne energije i farmaceutskih proizvoda, kao i pada izvoza aluminijuma za 14,6 odsto.

-Rast ukupnog uvoza je posljedica većeg uvoza električne energije 66,8 odsto, hemijskih 9,4 odsto, prehrambenih 7 i raznih gotovih proizvoda 8,6 odsto.

U prošloj godini, kako pokazu-

SPOLJNOTRGOVINSKI PROMET

Uvoz VRIJEDNOST (HILJ.EUR) 2005.

1,042,828

2006.

1,457,350

2007.

2,073,085

2008.

2,529,736

2009.

1,654,162

2010.

1,657,326

2011.

1,823,330

2012.

1,820,850

2013.

1,773,352

2014.

1,784,214

2015.

1,841,524

2016.

2,061,688

Izvor podataka: Monstat

Opštinska konvencija Socijal demokratske stranke u Tivtu

Aerodromi da ostanu u drž PODGORICA – Profit Aerodroma Crne Gore trebalo bi da ostane Tivtu i Crnoj Gori, a ne stranom koncesionaru, pa zbog toga aerodromi moraju ostati u državnom vlasništvu, ocijenjeno je na

Opštinskoj konvenciji SD-a u Tivtu.

Damir Šehović, potpredsjednik SD, istakao je da su Aerodromi Crne Gore, zahvaljujući Socijaldemokratama, ne samo najbolje,

nego i najprofitabilnije preduzeće u državi.

- Dosljedni smo u opredjeljenju da ta desetomilionska dobit, koja se iz godine u godinu uvećava, treba da ostane Tivtu i Crnoj Go-

Ekonomija

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

spoljnotrgovinska razmjena

za 2,9 odsto Dug 3,71 milijardu U dokumentu se podsjeća da je na kraju prošle godine državni dug Crne Gore bio 3,71 milijardu eura ili 77,2 odsto BDP-a, od čega spoljni 3,148 milijardi a unutrašnji 568,9 miliona eura.

- Do povećanja državnog duga u četvrtom kvartalu 2019. došlo je prvenstveno usljed emitovanja obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 500 miliona eura, sa kamatnom stopom 2,55 odsto godišnje i rokom dospijeća od 10 godina, što su do sada najpovoljniji uslovi zaduženja putem euroobveznica.

Osim ovog, na povećanje duga u četvrtom kvartalu uticalo je i povlačenje kreditnih sredstava za potrebe realizacije infrastrukturnih projekata, u prvom redu, izgradnje prioritetne dionice Smokovac – Uvač - Mateševo, u iznosu od 38,6 miliona dolara, odnosno 28,15 miliona eura - navodi se u dokumentu.

Za realizaciju projekata u oblasti komunalnih djelatnosti, energetske efikasnosti, razvoja poljoprivrede, reforme poreske administracije i unapređenja putne infrastrukture, u toku četvrtog kvartala 2019. povučeno je oko 10,35 miliona eura.

ju podaci iz dokumenta, izvezeno je 67,3 miliona eura vrijednosti aluminijuma, a uvezeno 33 miliona. Istovremeno smo uvezli 65 miliona eura gvožđa I čelika, a izvezli 28,3 miliona eura, a visok je I uvoz proizvoda od gvožđa I čelika - 104 miliona, a izvoz 6,9 miliona eura.

USLUGE

Veliki uvoz “peglaju” usluge, jer podaci pokazuju da je u međunarodnoj razmjeni suficit povećan sedam odsto. Ključni razlog je rast prihoda po osnovu turizma 9,3 odsto i transporta 17,9 odsto.

- Procijenjeni prihodi od turizma u vrijednosti od milijardu eura, čine 69,5 odsto ukupnih prihoda od usluga. Druga najvažnija prihodna stavka je transport u vrijednosti od 269,8 miliona - prezentovano je u izvještaju za EK. Rashodi od usluga bili su veći za 15,6 odsto, prevashodno po osnovu transportnih - distribu-

cija električne energije i vazdušni saobraćaj i ostalih poslovnih usluga - profesionalne, konsalting, tehničke, trgovinske i ostale poslovne usluge.

U okviru ekonomskih odnosa sa inostranstvom prezentovane su i strane investicije koje su prema preliminarnim podacima zaključno sa krajem novembra bile 314,8 miliona eura, što predstavlja povećanje od 3,9 odsto na fgodišnjem nivou.

- Ovakvo kretanje rezultat je manjeg odliva po osnovu povlačenja vlasničkih ulaganja i otplate interkompanijskog duga u poređenju sa istim periodom 2018. Ukupan priliv SDI iznosio je 712,8 miliona eura, što je za 4,6 odsto manje nego u istom periodu 2018. Na računu portfolio investicija u periodu januar-septembar 2019. zabilježen je neto odliv u iznosu od 163,9 miliona eura, dok je neto priliv na računu ostalih investicija iznosio 240,1 milion eura prezentovano je u dokumentu.

M. POPOVIĆ-MILOVIĆ

T CRNE GORE Izvoz

Potreba za sezoncima u turizmu sve veća

U tri rizorta ovog ljeta 560 novih radnih mjesta

PODGORICA –Hotel One&Only i Portonovi rizort ove godine traže 350 radnika koji će biti zaposleni tokom cijele godine i sezonski, na drugom Luštica Bej sajmu ponuđeno je 70 sezonskih poslova, a 140 će u sezoni trebati hotelu Regent Porto Montenegro.

Menadžerka za marketing Portonovog Adrijana Husić naglasila je za Pobjedu da svojim zaposlenim nude različite treninge i svakodnevno usavršavanje kako bi unaprijedili vještine i bili motivisani. Podsjetila je da su, u saradnji sa Univerzitetom Donja Gorica, prije dvije godine osnovali studije za međunarodno hotelijerstvo i menadžment.

- Prošle godine dobili smo i prve diplomce ovog jedinstvenog programa u Crnoj Gori.

Podsjećanja radi, pored finansijske podrške od 250.000 eura za kupovinu VATEL licence koja će služiti za sprovođenje programa narednih 11 godina, kompanija se obavezala i na Azmont Investments program stipendiranja, kroz koji je investirano dodatnih 100.000 eura za 15 studenata – kazala je Husić.

KADAR

PR savjetnica Luštice Bay Dragana Bećirović kazala je Pobjedi da im ove godine treba 300 radnika, od čega 70 novozaposlenih. Navela je da je 85 procenata zaposlenih u ovom rizortu domaći kadar.

- Luštica Development ove godine realizuje i drugi ciklus stručnog osposobljavanja pripravnika pravne, ekonomske i turističke – kazala je Bećirović I dodala da se, u slučaju even-

lji-

Adrijana Husić

Žana Zeković

Usavršavanje u Egiptu, Omanu, Švajcarskoj, Dubaiju Bećirović je kazala da se njihov kadar nakon sezone usavršava van Crne Gore.

- Njih 35 je trenutno na obuci u Egiptu, Omanu i Švajcarskoj u našim hotelima, a moći će da se obučavajui i rade u Dubaiju i na drugim destinacijama u periodima vansezone u Crnoj Gori. Na taj način praktično nudimo zaposlenima koji počnu na sezonskim pozicijama konstantan radni angažman i edukaciju – kazala je Bećirović.

Portonovi ove godine traži 350 sezonaca, a dio će biti zaposlen cijele godine, Luštica Bej nudi 70 novih sezonskih poslova, a Porto Montenegro duplo više tualnog nedostatka radne snage okreću regionu (Srbija, BiH), a zatim i šire.

- Jedan od faktora prepoznat-

Dragana Bećirović

vosti naše kompanije jeste upravo to što je internacionalna i imamo zaposlenih iz regiona i svijeta, ali kadar iz Crne Gore prednjači – rekla je Bećirović i podsjetila da je od uspostavljanja operativnog poslovanja marine i hotela Čedi otvoreno nekoliko stotina novih radnih mjesta.

- U periodu pred nama čitave generacije će imati mogućnost zaposlenja, budući da će, kada Luštica Bay bude u cjelosti izgrađena kao cjelogodišnja destinacija koja nudi određeni kvalitet života, u gradu biti zaposleno 2000 ljudi – istakla je Bećirović.

Direktorica za ljudske resurse Žana Zeković u Regentu Porto Montenegro kazala je da će ove godine zaposliti 140 sezonskih radnika.

- Sedmu sezonu dočekujemo zadovoljni vještinama i znanjem kadra iz Crne Gore, međutim potrebe za kadrom za ljetnju sezonu su mnogo veće od ponude. Iz navedenog razloga okrećemo se prije svega regionalnim tržištima te ljude za određene pozicije tražimo i van okvira regiona– kazala je Zeković.

Ona ističe da je veliko interesovanje mlađe grupacije.

N. KOVAČEVIĆ

Trgovinski bilans U okviru kampanje Budi odgovoran

369,321

-673,506

441,133

-1,016,217

454,739

-1,618,346

416,165

-2,113,571

277,011

-1,377,152

330,367

-1,326,960

454,381

-1,368,949

366,896

-1,453,954

375,585

-1,397,767

333,166

-1,451,048

317,172

-1,524,353

325,846

-1,735,842

žavnom vlasništvu ri, a ne stranom koncesionaru kazao je Šehović. Predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović rekao je da izvanredan rezultat njegove partije na izborima u Tivtu prije četiri godine bio jak vjetar

u jedra pred parlamentarne izbore na kojima su Socijaldemokrate stekle parlamentarni status. Istakao je da su, uz DPS, SD jedina politička partija koja u svim opštinama ima odbornike.

I. K.

5

Sedam prijava, nijedna kazna Uprava za inspekcijske poslove

Neizvjesno da li će Zakon o radu doprinijeti smanjivanju sive ekonomije PODGORICA - Uprava za inspekcijske poslove smatra da je teško odgovoriti da li će odredba Zakona o radu, koja se tiče uplata zarada zaposlenima na tekući račun, doprinijeti smanjenju sive ekonomije.

-Nesporno je da će se preko tekućeg računa zaposlenom uplaćivati samo zarada utvrđena ugovorom o radu, što kontroliše Inspekcija rada. Ukoliko poslodavac dio zarade isplaćuje ,,na ruke“, takvo kršenje zakona i dalje će ostati nevidljivo za Inspekciju rada i to mogu utvrđivati samo istražni organi

- rekli su agenciji Mina-biznis iz PR službe Uprave.

Iz Uprave su podsjetili da važan segment kontrola Inspekcije rada predstavlja redovnost isplate zarada i uručivanje njihovog obračuna, koji ima snagu izvršne isprave po novom Zakonu o radu.

- U odredbi člana 105 stav 1 Zakona o radu stoji da se zarada isplaćuje najmanje jednom mjesečno na tekući račun zaposlenog, što je novina u zakonu - precizirali su iz Uprave.

Zakon o radu usvojen je krajem decembra prošle godine. R. P.

PODGORICA - U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano sedam primjedbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna.

Pritužba na Maestro taxi iz Herceg Novog proslijeđena je Poreskoj upravi, nakon što kontrolom nijesu utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti Inspekcije rada.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole apoteke Nova Pharmacy, noćnog kluba Magic i privatne zdravstvene ustanove Nova medicina rada u Podgorici, Osnovne škole „Anto Đedović“ u Baru, hotela ,,Jadran“ i Samson otpada u Beranama.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i

Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

Mina biznis

6

Društvo

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

SKANDALOZNO: Vandali sinoć palili baklje kod crkve u Orjoj luci kod Danilovgrada

Na groblju pjevali zakletvu zloglasnih ,,Crvenih beretki“

,,Performans“ na groblju u Orjoj luci

Tokom litija u Crnoj Gori i sveštenici Srpske pravoslavne crkve pjevali su pjesmu ,,Hriste Bože“, zakletvu koju je ,,proslavio“ osuđeni ubica Milorad Luković Legija i koja govori o žrtvovanju za odbranu Kosova i svojevrsni je poziv na rat DANILOVGRAD - Desetak za sada nepoznatih osoba preksinoć se oko 22 sata dovezlo kolima do groblja na Orjoj luci kod Danilovgrada gdje su pjevali pjesmu ,,Hriste, Bože“, palili baklje a lokalnim putem pokušali da ofarbaju trobojke.

Pjesma ,,Hriste, Bože“ koju sada često koriste učesnici litija predvođeni sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve bila je zakletva Jedinice za specijalne

Da reaguju nadležni organi -U ime svih mještana Orje luke kojima je ljudska dobrobit na prvom mjestu, a Crna Gora jedina kuća zahtijevamo od nadležnih državnih organa da se počinioci ovoga gnusnoga čina otkriju i najstrožije kazne. Još uvijek imamo dozu povjerenja u državne organe. Ako oni ne učine ništa u zaštitu Orje luke i njenoga sa mukom stečenog ugleda Orja luka će naći načina da odbrani sebe i svoju čast onako kako joj po tradiciji i po istoriji pripada-, kazao je mještatnin Vuko Bošković.

operacije, zloglasnih ,,Crvenih beretki“, kojom je komandovao Milorad Ulemek Legija.

Vrhovni sud Srbije potvrdio je presudu kojom su Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović osuđeni na po 40 godina zatvora zbog ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića. Zloglasne ,,Crvene beretke“ bile su jedinica pod direktnom komandom srpske BIA i Slobodana Miloševića i smatra se odgovornom za više monstruoznih ubistava, kao štpo je bilo Ivana Stambolića, nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva Srbije.

Tokom litija u Crnoj Gori i sveštenici Srpske pravolsavne crkve pjevali su pjesmu ,,Hriste Bože“ tokom obraćanja okupljenom narodu. Zakletva koju je ,,proslavio“ Legija govori o žrtvovanju za odbranu Kosova i svojevrsni je poziv na rat.

Mještani Orje luke koji su se obraćali Pobjedi ogorčeni su vandalskim činom i tvrde da je sve izvedeno u organizaciji SPC, odnosno lokalnog sveštenika iz Danilovgrada Željka Ćalića.

-Ovdje je prije desetak dana obavljena sahrana jednog našeg rođaka i sramotno je da obijesni momci prave ovakve performanse na groblju, kazao je za Portal Pobjede predstavnik bartstva Boškovića koji su inače potpisali zahtjev kojim traže da policija ne dozvoli da večerašnje protestne litije idu pored njihoD. Đ. vih kuća.

Organizovanim grupama nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru

Oko 300 osoba iz Gacka krenulo na litiju u Nikšić

Vraćeni sa granice

NIKŠIĆ - Granična policija Crne Gore vratila je juče sa granice sa Bosnom i Hercegovinom oko 300 osoba koje su iz Gacka krenuli na litiju u Nikšiću, potvrđeno je Pobjedi iz policije.

Nakon što su stigli na granični prelaz Krstac, pripadnici policije su im saopštili da organizovanim grupama nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru iz bezbjednosnih razloga, nakon čega su se oni mirno razišli. ,,Nezavisne novine“, pozivajući se na ATV, prenijele su da su se učesnici litije, nakon liturgije u hramu Svete Trojice u Gacku, uputili do manastira koji je od granice udaljen nešto manje od kilometra.

R. P.

INTERVJU: Ombudsman Siniša Bjeković PODGORICA – U Crnoj Gori smo učinili vrlo malo da podignemo osjećaj nacionalne svijesti, pripadnosti društvenoj zajednici i tu mora da se uradi mnogo više. Zanemarili smo osjećaj zajedništva i potrebu da svako zna šta znače nacionalni simboli i na koji način se treba odnositi prema njima, bez obzira da li sam ja ili bilo ko drugi zadovoljan izgledom nacionalnih simbola, rekao je ombudsman Siniša Bjeković u intervjuu za Pobjedu.

On je to ocjenio sagledavajući razne reakcije koje su u javnosti uslijedile nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Aktuelna situacija upravo je bila povod za naš razgovor, a, mimo toga, nedavno izabrani ombudsman se tokom razgovora osvrnuo, i kao član Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, na pojavu jačanja desnice. Govorio je, između ostalog, i o fokusu svog djelovanja u narednom periodu, istakavši da instituciji fale dva zamjenika i da će insistirati da to budu profesionalci koji su, prije svega, već izgradili nezavisan stav.

POBJEDA: Nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti SPC počela je da organizuje protestne litije. Ocjene dijela javnosti su da se suštinski radi o politički diirigovanim protestima čiji je cilj rušenje države. Kako Vi gledate na te proteste?

BJEKOVIĆ: Vi ste dali praktično odgovor na ovo pitanje.

Jedan dio javnosti je opredijeljen da to prepoznaje kao način na koji bi trebalo da se uruši, ali ne bih rekao država, jer ćemo je teško urušiti, odnosno nadam se da je nikada nećemo više potrošiti ili izgubiti. Neki misle da se na taj način pokušava na ulici proizvesti stanje koje bi trebalo da uruši autoritet samih institucija u Crnoj Gori, odnosno da proizvede odlučivanje izvan institucija, nešto što bi proizvelo efekat sličan onome koji smo imali devedesetih. Poziv za ovakve skupove desio se ne od SPC u konkretnom slučaju, nego Mitropolije crnogorske primorske. Teško bi mi kao institucija mogli da definišemo i da kažemo da je on političkog ili nekog drugog karaktera. Za nas je to skup. Ako pratite izjave, ono što može svaki prosječan građanin u Crnoj Gori da uoči jeste da se, zaista, čak i od nekih crkvenih velikodostojnika čuju političke izjave, tipa: ,,Ako se ne povuče Zakon, Vlada treba da padne“. To jeste na neki način politički zahtjev, ali ne nelegitiman. Crnogorci nijesu baš apolitični, ni ateisti, prema tome, svako ko učestvuje u litijama pretpostavka je da zna zašto to radi i šta mu je cilj. Ono što mi vidimo tu je da se radi o mirnom okupljanju i ono što je bitno, da se svaka pojava ili mogućnost da se to pretvori u nešto drugo suzbija na vrijeme. To treba tako i da ostane.

Malo urađeno da osjećaj nacionaln Svako od nas može da uzme farbu i na javnoj površini crta ono što misli da treba da crta. Možda smo i tu donekle zakasnili, jer smo dopustili da se crtaju mnoge stvari, ne samo zastave. To se činilo potpuno nekontrolisano rekao je za Pobjedu ombudsman Siniša Bjeković U SAJBER PROSTORU OBILJE RASISTIČKIH, HOMOFOBNIH I FAŠISTIČKIH IZJAVA: Ombudsman Siniša Bjeković

POBJEDA: Dio domaće i regionalne javnosti, uključujući zvaničnike, svakodnevno kritikuje usvojeni Zakon, ne prezajući od govora mržnje, koji ide i do fašističkih poruka. Pratite li detaljno javni diskurs i jeste li, možda, zbog nekog oblika diskriminacije samoinicijativno formirali predmet?

BJEKOVIĆ: Moramo biti vrlo oprezni kada nešto nazivamo govorom mržnje. U toj javnoj debati ponekad su dozvoljene i oštrije intonirane riječi koje ponekad idu i do riječi uvredljivog karaktera. Kada govorimo o određenim izjavama koje dospijevaju u javnost u Crnoj Gori one u jednom trenutku mogu da dovedu do toga da se čini da je to već prešlo granicu i preraslo u govor mržnje.

POBJEDA: Kao što se to desilo sa izjavom ministra zdravlja iz Srbije Zlatibora Lončara koji je rekao da gleda da Crnogorci ne budu zaposleni u zdravstvu?

BJEKOVIĆ: Radi se o čovjeku koji je tu izjavu dao u Republici Srbiji, u prostoru koji podrazumijeva nadležnost naših kolega iz susjedne države, i ono što je nama proizvelo zadovoljstvo jeste reakcija povjerenice za zaštitu ravnopravnosti u Republici Srbiji. Ona je, očekivano, osudila tu izjavu ili pojavu i upozorila da se radi o flagrantnom kršenju ustavne norme koja u Srbiji garantuje ne samo jednakost, nego i zaštitu jednakosti od ovakvih ili sličnih izjava. Mi nemamo nikakve ingerencije u odnosu na gospodina Lončara za akte počinjene na teritoriji Re-

Na margini ekonomska, socijalna, kulturna prava POBJEDA: Koliko ste zadovoljni stanjem ljudskih prava u Crnoj Gori?

BJEKOVIĆ: Najčešće se fokusiramo na građanska i politička prava, malo smo na margini ostavili ekonomska, socijalna, kulturna prava, pa i prava treće generacije. Činjenica napretka u evropskim integracijama nam jasno govori da smo na pravom putu kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava i sloboda.

publike Srbije. Ono što smo mogli da dobijemo to je informacija da je izrekao rečenicu koja je diskriminatorna, neodgovorna, prije svega. Mislim da je i gospodin Lončar odlično shvatio o čemu se tu konkretno radi i da je pogriješio.

POBJEDA: Jeste li, s druge strane, možda, zabilježili neku spornu izjavu u crnogorskom prostoru?

BJEKOVIĆ: Upozoravali smo, molili smo za tolerantan dijalog, za korišćenje adekvatne terminologije, prije svega, imajući u vidu trenutak u kom živimo – može, slobodno, da se kaže da živimo u nekoj krhkoj građanskoj stabilnosti. Čini nam se da smo u najvećem dijelu dobili tu nekakvu sigurnost i uzdržavanje od riječi, parola fašističke, rasističke, homofobne sadržine. Naši političari se još čuvaju da ne pređu prag tolerancije. Rekao bih da se taj politički diskurs, odnosno ta neophodna ravnoteža održava, uz naglasak da se radi o debati o stvarima od javnog interesa u kojima je ta ljestvica tolerantnosti podignuta na nešto veći nivo. Može se, s druge strane,

Čekaju saglasnost DF i Kneževićeve majke POBJEDA: Nedavno ste otvorili predmet povodom hapšenja poslanika DF-a koji su počinili incident u Skupštini uoči usvajanja Zakona, kao i zbog nedavnog hapšenja majke poslanika DF-a Milana Kneževića.

U kojoj fazi su predmeti i možete li već sada saopštiti neki zaključak?

BJEKOVIĆ: Pokrenuli smo

postupke u okviru kojih je potrebno prethodno pribavati saglasnost da bismo mogli da postupamo. Postupci se tiču procjene je li bilo prekoračenja policijskih ovlašćenja.

Za događaj koji je vezan za skupštinsko zasijedanje imamo početne informacije koje smo dobili od Uprave policije i sada očekujemo i potpisanu saglasnost onih

koji su direktno bili involvirani u događaj. Nezvanično, na jednom skupštinskom odboru smo dobili neformalnu potvrdu od predstavnika DF da će pismenu saglasnost brzo proslijediti. Što se tiče događaja za pretresanje kuće poslanika Kneževića za ponašanje prema njegovoj majci, zatražili smo pismenu saglasnost gospođe Knežević.

zapaziti da u sajber prostoru bukvalno cvjeta ta pojava u kojoj možete da vidite obilje rasističkih, homofobnih i fašističkih izjava. I to je teško regulisati, jer nemate ni odgovarajuća institucionalna sredstva da reagujete na takve stvari. Očekujući donošenje novog zakona o medijima nadam o se da će se i to pitanje na neki način riješiti.

POBJEDA: Na društvenim mrežama nedavno je objavljen snimak okupljanja sveštenika, nekih opozicionih političara i građana u Spužu, nakon litije, gdje su u Parohijskom domu SPC pjevali ratničke pjesme u kojima se ,,razapinju Turci i bule“...

Zabilježeno je, između ostalog, i ispisivanje grafita: ,,Ovo je Srbija“, ,,Smrt Crnogorcima“, crtanje krstova sa četiri S ispred kuća Muslimana i Bošnjaka u Pljevljima... Jeste li što preduzeli povodom ovakvih slučajeva?

BJEKOVIĆ: Vidjeli smo taj klip.

Radi se o jednoj, uslovno rečeno, deseteračkoj pjesmi, koja se najčešće pjeva uz gusle i uvijek se sagledava sa dva aspekta. Ono što je najbitnije jeste kontekst u kome se takva pjesma desila i poruka koja se na taj način šalje.

Imamo u Crnoj Gori toliko guslarskih pjesama koje govore o sličnim pojavama, uključujući i epske pjesme, koje se vrlo često podignu na nivo podizanja snage i duha jednog naroda. Moramo biti realni i moramo se odrediti prema svakom konkretnom slučaju. Ako govorimo o tome da je ta pjesma nešto što proizvodi negativno dejstvo, onda su o tome sud odavno trebali dati nadležni državni organi. Ovo s obzirom na to da su ovakve ili slične

Društvo

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

7

Crnogorska zastava zapaljena u Budvi, policija traga za počiniocima

a se podigne ne svijesti Građani se sve manje plaše POBJEDA: Plaše li se građani naše zemlje da prijave diskriminaciju?

BJEKOVIĆ: Nama se povećava broj slučajeva koji se tiču diskriminacije, a još je veći broj onih gdje su građani došli da provjere da li je to što se njima desilo, zaista, diskriminacija.

Građani se sve manje plaše da prijave diskriminaciju. Čini mi se da kod njih postoji nekakav zazor, ili razočarenje kada shvate da put do dokazivanje diskriminacije niti je jednostavan, niti je lak.

pjesme (kao epske) postale uobičajena društvena pojava, a u nekim slučajevima i nacionalna literarna vrijednost.

Pitanje je da li je u ovom slučaju željela da se pošalje poruka ili da se samo podigne nacionalni ego, koji je trebao da označi potrebu srpske zajednice u Crnoj Gori da se na ovaj način podigne na veći nivo. Ako se pjesma koristi za ohrabrivanje određene grupe ljudi koja treba da to zloupotrijebi na način što će to iskoristiti u ratničke svrhe, o kojima govorite, onda je to sigurno nešto što ne bi trebalo biti tolerisano.

Treba, takođe, istaći da se u cilju podrške ljudima koji su se pojavili na litijama našli i oni koji nijesu hrišćanske vjeroispovijesti. Bilo bi, zaista, apsurd i degutantno da je ova poruka bila proslijeđena pripadnicima nehrišćanskih konfesija, jer to ni u kom slučaju ne može da predstavlja dobar primjer. Mislim da bi to bilo suludo.

Ovo nije promišljeno sa stanovišta onih koji su željeli da postignu cilj. Možda je vrijeme i mjesto za ovakvu pjesmu pogrešno.

Kada je riječ o grafitima, ima nepoželjnih i treba da budu uklonjeni, jer smatramo da je to nešto što je uvod u tolerisanje mnogo težih stvari. Dobro bi bilo da jača svijest kod ljudi da te poruke koje se nađu u njihovoj neposrednoj blizini budu uklonjene od njih samih. Kad dostignemo taj nivo odgovornosti možemo da govorimo da smo shvatili šta predstavlja, kakav je njen cilj i kako se treba boriti.

POBJEDA: Imate li žalbi pripadnika manjinskih naroda u smislu da se osjećaju ugroženo, diskriminisano, odnosno da su tražili reakciju ombudsmana na ove događaje?

BJEKOVIĆ: Ne, nemamo pritužbi toga tipa. Ispisivanje krsta sa četiri S jeste na neki način pokušaj dominacije da obilježite teritoriju, ali mi se čini da je on više fokusiran, ne konkretno na vlasnike kuća, objekata, nego na generalno pojavu da se na taj način, između ostalog, odredi dominacija određenog etničkog subjekta u odnosu na ostatak stanovništva..

POBJEDA: Otkud potreba za tim?

BJEKOVIĆ: Interesantno pitanje. Potreba se javlja bilo kada postoji tako neki lični osjećaj povrijeđenosti određenim događajima, a, ne zaboravimo, da se javlja i kao masovna pojava koja je na neki način uzorokavana i čiji okidač ne mora nužno da bude niti u Crnoj Gori, niti mora da bude nužno vezan i sa samom ovom situacijom donošenja Zakona. Možda je samo podstaknuta. Čini mi se da smo u Crnoj Gori opet iz ovih sadašnjih iskustava učinili vrlo malo da podignemo osjećaj nacionalne svijesti, pripadnosti društ-

venoj zajednici i da tu mora da se uradi mnogo više. To zajedništvo smo nekako ostavili stihiji, da se u svakom konkretnom slučaju svako ponaša po sopstvenom nahođenju, nekad nošen stvarnim uvjerenjima, nekada zabludama, a nekada nedostatkom informacija.

Malo smo postigli u približavanju i isticanju jedinstva bez obzira na diverzitet, različitost koju imamo.

I slučaj cijepanja državne zastave u školskom dvorištu u Podgorici pokazuje da smo zanemarili osjećaj zajedništva i potrebu da svako zna šta znače nacionalni simboli i na koji način se treba odnositi prema njima bez obzira da li sam ja ili bilo ko drugi zadovoljan izgledom nacionalnih simbola.

POBJEDA: Zbog nezadovoljstva Zakonom o slobodi vjeroispovijesti organizovano se oslikavaju i srpske trobojke, čak i na kulturnim dobrima.

Kako gledate na tu pojavu?

BJEKOVIĆ: Ovdje je najbitnije da se oslikavanje obavlja na javnim površinama, a to je nezakonito. Svako od nas može da uzme farbu i na javnoj površini crta ono što misli da treba da crta.

Možda smo i tu donekle zakasnili, jer smo dopustili da se crtaju mnoge stvari, ne samo zastave. To se činilo potpuno nekontrolisano.

POBJEDA: Predstavnici vlasti upozoravaju da situacija povodom Zakona pokazuje da je jedan velikodržavni nacionalizam, odnosno ideja o takozvanoj ,,velikoj Srbiji“ i dalje živa i da pokušava urušiti temelje Crne Gore. Druga strana to negira. Kakav je Vaš sud o aktuelnim dešavanjima između Crne Gore i Srbije? Jesmo li se vratili u devedesete prošlog vijeka?

BJEKOVIĆ: To je više pitanje za nekog od političkih analitičara.

Riječ je o dvije suštinski suprotstavljene hipoteze koje je uvijek potrebno provjeriti u stvarnosti.

Određena vremenska distanca će nam dati odgovor na ovo pitanje.

Da postoji određena veza između događaja u Crnoj Gori i onoga što se dešava u našem neposrednom okruženju, to je više nego očigledno, a da li je takva veza dio strateškog plana da se uruši crnogorska državnost, njena stabilnost i da se proizvedu tenzije u Crnoj Gori je pitanje koje ostaje otvoreno za svakog građanina da sam procijeni o čemu se radi.

Moramo imati u vidu da je ovo naš prostor i da će se svaka štetna posledica takvog uticaja koji dolazi izvan Crne Gore reflektovati isključivo ovdje. Moramo dobro odmjeriti sve ono što dolazi u informaitivni prostor Crne Gore i da procjenjujemo hladne glave šta to u suštini znači i šta će to kao dobro ili loše donijeti meni, mom dijetetu, unuku ili nekome ko je N. Đ. osoba do koje mi je stalo.

PODGORICA – Paljenje crnogorske zastave u Budvi, koje dogodilo preksinoć, samo je prirodna posljedica svega što dio crnogorske političke scene, uključujući njihovo vođstvo – Srpsku pravoslavnu crkvu, misle o Crnoj Gori, i prirodna posljedica protesta kojima svjedočimo – kaže za Pobjedu Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske.

Budvanska policija traga za osobama koje su preksinoć zapalile crnogorsku zastavu u tom primorskom gradu, saopšteno je iz policije Pobjedi. Zastava se vijorila na jarbolu kod plažnog bara „Time Out“ na Slovenskoj plaži, vlasništvo Ž.Z., a vandalski čin dogodio se 40 minuta nakon ponoći. Policija preduzima aktivnosti na identifikovanju osoba koje su zapalile državnu zastavu.

Dragan Radulović kaže da nije iznenađen uništavanjem crnogorskih simbola.

- Paljenje crnogorske zastave samo je prirodna posljedica protesta i političkih okupljanja kojima svjedočimo. Ne iznenađuje, to je u suštini tužna stvar. Ako se i kada se pronađu počinioci, ispostaviće se da su to maloljetnici koje su umjesto pristojnosti, očigledno kući učili da mrze.

Tužno – rekao je Radulović.

Zapaljena zastava na Slovenskoj plaži samo je jedan u nizu primjera skrnavljenja državnih simbola i crnogorskog kulturnog nasljeđa, koje je izraz bunta protivnika usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Prije nekoliko dana učenici podgoričke Osnovne škole „Vlado Milić” pocijepali su crnogorsku zastavu u školskom dvorištu i taj „podvig“ ovjekovječili snimkom koji je kružio društvenim mrežama.

Za uništavanje državnih simbola, prema Izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti, usvojenim prošle godine, predviđene su kazne za pravno lice i do 20.000 eura, a za fizičko lice do 2.000 eura.

Prema kaznenim odredbama, od 1.000 do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako

Radulović: Posljedica političkih okupljanja kojima svjedočimo Ne iznenađuje me ovaj čin, to je u suštini tužna stvar. Ako se i kada se pronađu počinioci, ispostaviće se da su to maloljetnici koje su umjesto pristojnosti, očigledno kući učili da mrze.

Tužno – rekao je presjednik Matice crnogorske

Zapaljena zastava na Slovenskoj plaži

upotrijebi grb i zastavu u obliku i sadržini suprotno Zakonu, upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore, zatim ako na grbu ili zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni, ako upotrijebi grb i zastavu kao robni ili uslužni žig, dizajn ili kao bilo koji dru-

gi znak za obilježavanje roba ili usluga, osim u slučaju da dobije prethodnu dozvolu od strane državnog organa nadležnog za poslove kulture. Ista kazna predviđena je za pravno lice ako upotrijebi oštećeni ili za upotrebu nepodobni grb ili zastavu, ako zastavu postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirku, zavjesu..., ako u tekstu ili melodiji himne prilikom izvođenja izvrši

bilo kakvu izmjenu, te ako izvodi himnu na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se od 300 eura do 2.000 eura odgovorno lice u pravnom licu, dok je kazna za fizičko lice od 300 eura do 2.000 eura.

Kazna za preduzetnika, ukoliko počini ove prekršaje, je od 300 eura do 6.000 eura.

I. K.

Litije širom Crne Gore zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Amfilohije: Ovaj zakon se rodio iz duha bratoubilaštva PODGORICA – Vjernici i sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve održali su juče litije u više crnogorskih gradova, u znak protesta protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Okupljanje je u Podgorici počelo ispred Hrama Hristovog vaskrenja, odakle su vjernici, predvođeni episkopom raško -prizrenskim Teo dosijem, krenuli ulicama glavnog grada. Litiji u Podgorici pridružio se jedan od najboljih evropskih košarkaša Nikola Mirotić koji je sa vjernicima SPC krenuo iz Lješanske nahije.

Litiju u Nikšiću predvodio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.On je sugerisao vlasti da posluša glas velikog broja ljudi koji podržavaju litije i učestvuje u njima.

Sa protestne šetnje u Podgorici

– Glas naroda je glas Božji, upravo takav narod se sabrao i sabira ovih dana u Crnoj Gori. Meni se činilo da se smanjio taj narod i da je nestao u Crnoj Gori, jer jedno vrijeme pojavio se narod za koga Vladika Rade kaže: „Pučina je stoka jedna grdna dobre duše kad joj rebra puču“.

Bilo je takvog naroda jer je bilo nasilja koje je izvršeno nad njim i prije Drugog Svjetskog rata, a naročito posle njega. Narod je doživio nasilje, pa se često pretvarao u pučinu od straha, od nesreće, od bratoubilačkog duha, od bogoubilačkog duha – kazao je mitropolit Amfilohije.

– Ovaj zakon koji je donijet je zakon koji se rodio iz onog duha otimačine, bratoubilaštva i bogoubilaštva posleratnog. Veliki je dar Božji da se narod probudio, da narod nije izgubio dušu svoju, obraz i osjećanje za svetinju, za ono što je najbitnije za svakog čovjeka i svaki zamaljski narod – poručio je on.

Mitropolit Amfilohije je uvjeren da mnogi, koji su glasali za vlast, a da su znali da će usvojiti i donijeti zakone poput Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ne bi glasali za njih.

Takođe, on je poručio i evropskim nosiocima vlasti da podrže narod. On je primijetio da su raniji veliki skupovi uglavnom završavali sa ratom ili nesrećema, ali da ovdjašnje litije predstavljaju razum naroda Božjega, kroz koje se čuje glas Božji.

Litiji u Nikšiću priključile su se litije iz Ostroga, Golije i Prage.

Litije su održane u Baru, Kotoru, Bijelom Polju, Beranama, Andrijevici, Šavniku i Pljevljima.

R. P.

Irinej predvodi litiju u Podgorici 29. februara PODGORICA - Patrijarh srpski Irinej predvodiće 29. februara litiju ulicama Podgorice povodom praznika Svetog Simeona

Mirotočivog, najavio je mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije u intervjuu za Televiziju Hram.

Osim patrijarha na Svetosimeonskoj litiji učestvovaće i mitropolit kijevski i sve Ukrajine Onufrije sa četvoricom

episkopa, što će, prema riječima mitropolita Amfilohija, biti nastavak litija za odbranu svetinja.

R. P.

8

Hronika/Društvo

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Ministar unutrašnjih poslova poručio da su svi obavezni da poštuju državu PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić pozvao je pojedine aktere javne scene da zastanu sa, kako je rekao, nedobronamjernom, neprimjerenom i zapaljivom retorikom koja uznemirava građane i doprinosi konfuziji o činjenicama nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

- To ne znači da ima mjesta za zabrinutost, niti da je na bilo koji način ugrožena bezbjednosna situacija, u bilo kojem segmentu. Naprotiv. Uvjeren sam da nema razloga za brigu jer su institucije države Crne Gore i pozvane i sposobne da štite, kako imovinu tako i lični i integritet svakog građanina.

Na to smo obavezni i po slovu zakona i Ustavu - rekao je Nuhodžić agenciji Mina.

On je pozvao crnogorske poslenike da odgovornim odnosom, koji zahtijeva aktuelna situacija, kao i objektivnim informisanjem građana, doprinesu javnom dijalogu koji je neophodan da bi se došlo do rješenja aktuelnog pitanja.

Prema njegovim riječima, dijalogu se ne doprinosi dezinformacijama, propagandističkim tekstovima, lažnim i naručenim rukopisima.

- Time se samo podstiču netrpeljivost i mržnja. Smatram da smo u profesionalnom smislu dužni da poštujemo i mišljenje koje ne dijelimo, da u civilizovanom ambijentu razgovaramo, kako bismo čuli jedni druge, naročito o temama koje su ozbiljne i koje traže poseban senzibilitet - kazao je Nuhodžić.

RAZGOVOR: Rukovodilac Grupe z

Nuhodžić: Put Crne Čuvajte se „b Gore određivaće samo njeni građani Ukoliko vaša mejl adresa sadrži vaše puno ime i prezime, kriminalci koriste taj podatak i u mejlu koji šalju navedu da je vaš daljnji rođak radio u inostranstvu na primjer na bušotinama i da je ostavio veliki novac. Ukoliko odgovorite na taj imejl, računajte da ste potencijalna žrtva hakera. Sa opreznošću treba pristupati i imejl poruci u kojoj se navodi da vam je računar zaražen virusom. Najviše prevara trgovinom preko neprovjerenih vebsajtova – tvrdi Backović

On je naveo da svi civilizovani i mirni izrazi nezadovoljstva, uživaju punu zaštitu institucija, prije svih policije. Naglasio je da su svi dužni da poštuju državu i njene institucije, njene zakone i koncept građanske multietničke i multikulturne Crne Gore.

- Država kojoj je najveća vrijednost upravo njegovanje ra-

zličitosti na kojima počivaju naša istorija, naše zajedništvo suživota, koje nema alternativu jer nam je Crna Gora jedina država. Nju ne može, niti treba da čuva i uređuje niko van njenih granica, nego samo mi koji smo njeni građani - smatra Nuhodžić.

Kako je naveo, obaveza, u tom smislu, pripada na prvom

mjestu vlasti, ali i opoziciji i građanima i vjernicima.

- Vjerujem da je započetim dijalogom poslata poruka spremnosti da se razgovara za stolom i argumentima na dobrobit vjernika, građana i države Crne Gore. I hoću da vjerujem da smo, u tome, svi na istoj strani - zaključio je I. K. Nuhodžić.

Nastavak suđenja grupi optuženoj za planiranje više likvidacija

Nezgoda u mjesti Donji Stravči u Kučima

Radulović i ostali danas pred sudom

PODGORICA – Građani Crne Gore su za posljednjih pet godina pretrpjeli štetu od skoro 2.000.000 eura koja im je pričinjena kompjuterskim kriminalom. Od ovog iznosa 1,8 miliona eura se odnosi na štetu pričinjenu računarskim prevarama, 14.000 eura na pokušaje i seks ucjene, 25.000 eura na napade ransomvera i 18.000 eura na zloupotrebe bankarskih kartica.

U istom periodu kriminalci su spriječeni da uz pomoć informacionih tehnologija sa računa građana skinu 3.500.000 eura, kazao je za Pobjedu mr Jakša Backović, rukovodilac Grupe za suzbijanje visokotehnološkog kriminala Uprave policije.

– U saradnji sa privatnim i javnim sektorom uspjeli smo da blokiramo i povratimo ukupno 3.500.000 eura koji su kriminalci namjerili da skinu sa računa naših građana – kazao je Backović.

Crnogorski građani su, prema riječima Backovića, najčešće žrtve socijalnog inžinjeringa gdje haker koristeći njihovu lakovjernost dolazi do njima interesantnih podataka.

Moguća žrtva jedne ovakve

Backović upozorava građane da prilikom kupovine preko interneta obrate posebnu pažnju na sajt na kom kupuju.

On je primijetio i da na društvenim mrežama postoji dosta sponzorisanih sajtova koji nude robu po nevjerovatno niskim cjenama

Kuči

Lovac teško povrijeđen PODGORICA - Lovac Nebojša Bubanja teško je juče povrijeđen prilikom pada niz liticu u mjestu Donje Stravče, potvrđeno je Pobjedi iz policije.

Specijalizovana alpinistička ekipa Službe zaštite Glavnog grada je na jako nepristupačnom terenu uspjela da ga imobiliše.

Vatrogascima su u dvosatnom izvlačenju Bubanje pomagali mještani i lovci, a akcijom je rukovodio načelnik Službe Goran Janković.

M.L.

Udes na putu Cetinje - Budva

Dvije osobe zadobile lakše povrede CETINJE - Dvije osobe lakše su povrijeđene u saobraćajnoj nezgodi koja se juče oko 14.45 sati dogodila na putu Cetinje -Budva, u mjestu Brajići, saopšteno je Pobjedi iz policije.

Do nezgode je došlo kada je vozač automobila, iz za sada

prevare je i Podgoričanin M.V. koji je svoje iskustvo ispričao novinarki Pobjede.

U decembru prošle godine, on je preko aplikacije mesinžer na molbu sestre poslao joj uslikanu prednju i zadnju stranu bankovne kartice kako bi ,,kupila neku sitnicu preko interneta“.

– Bez razmišljanja sam poslao uslikanu karticu a da se najvjerovatnije radi o prevari shvatio sam kada mi je sestra u sljedećoj poruci zatražila ,,osobni dokument“ – koristeći termin koji se ne koristi u Crnoj Gori. Nijesam poslao lične podatke, ali sam poslije deset minuta dobio poruku od banke u kojoj se navodi da je sa mog računa u deset transakcija skinuto 100 eura – ispričao je M.V. Nakon telefonskog razgovora sa sestrom, M. V. je utvrdio da je njen profil hakovan i da je on žrtva prevare.

Odmah je otišao u banku i prijavio slučaj. Transakcija je blokirana a M.V. je dobio svoj novac natrag.

Upravo brza reakcija građana je ključna za blokiranje i vraćanje ukradenog novca uz pomoć informacionih tehnologija.

– Ukoliko se slučaj prevare

neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u potporni zod pored puta.

Povrijeđeni su odmah prebačeni u cetinjsku bolnicu ,,Danilo I“.

Policija je obavila uviđaj.

M. L.

PODGORICA – Suđenje Ranku Raduloviću i grupi koja se tereti da je planirala više likvidacija nastavlja se danas u Višem sudu.

Raduloviću i ostalima u ovom postupku je počelo suđenje, ali je od početka zatvoreno za javnost.

Osim Radulovića i ostalih koji su u istražnom zatvoru, na spisku optuženih su i albanski državljanin Erogen Brajović, Kotorani Igor Vukotić i Nikola Mršić.

Naredbom su obuhvaćeni i Zlatko Matanović iz Skadra i Nikšićanin Stefan Perović.

Za Vukotićem i Mršićem raspisane su međunarodne potjernice.

Radulović je, prema navodima tužilaštva, planirao likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, njegovog sina i braće Vilotijević, dok su mete Vukotića, prema optužnom aktu, bile visoko pozicionirani službenici bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, Duško Golubović, Duško Koprivica, njegov sin i osobe iz kavačkog klana. Brajović se sumnjiči se za pripremanje ubistva Vjekoslava Lambulića.

M. L.

Sve veća zloupotreba kreditnih kartica

Hronika/Društvo

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

9

za suzbijanje visokotehnološkog kriminala Uprave policije Jakša Backović

bogatog rođaka“ i onlajn šopinga Kroz operacije „Galaktiko“, ,,Han“ i ,,Posmatrač“ čuva se sigurnost građana Backović je kazao da je u posljednje vrijeme aktuelno ugrožavanje sigurnosti posredstvom informacionih tehnologija.

-To podrazumjeva postavljanje prijetećih sadržaja na internetu prema pojedincu kao i izazivanje vjerske i nacionalne mržnje koje se ogleda u ostavljanju prijetećih sadržaja na internetu prema više osoba, pripadnicima manjine ili pripadnicima drugog pola ili pripadnicima druge nacije – pojašnjava Backović.

Grupa za suzbijanje visokotehnološkog kriminala Uprave policije trenutno vodi tri operacije: ,,Galaktik“, ,,Han“ i ,,Posmatrač“.

-U okviru operacije Han sprečavamo krivična djela ugrožavanja sigurnosti i izazivanje rasne, vjerske i nacionalne mržnje. Kroz operaciju Galaktiko, naš odsjek se bavi suzbijanjem krivičnih djela računarskih prevara i prevara generalno. U okviru operacije Posmatrač, bavimo se suzbijanjem krivičnih djela dječje pornografije – kazao je Backović.

U saradnji sa privatnim i javnim sektorom uspjeli smo da blokiramo i povratimo ukupno 3.500.000 eura koje su kriminalci namjerili da skinu sa računa naših građana – kazao je Backović

prijavi 24 sata od uplate novca postoje najveće šanse da se spriječi prevara i novac bude vraćen. 48 sati nakon uplate novca šanse za sprečavanje prevare i vraćanje novca se smanjuju za 50 odsto a poslije 72 sata šanse za povraćaj novca su minimalne – pojašnjava Backović.

STATISTIKA

Statistike pokazuju da građani generalno najviše budu prevareni na način što kupuju preko neprovjerenih veb sajtova.

Preko tih sajtova najčešće se prikupljaju podaci bankarskih kartica kojima korisnici plaćaju ponuđenu robu.

– Kada ostavite podatke sa kreditne kartice nakon toga obično dobijete poruku da ne

možete dobiti proizvod u dogovorenom roku isporuke ili da će on biti isporučen za 20 dana, koliko mu treba da stigne. Građani nijesu ni svjesni da su upravo na ovaj način postali žrtve hakera koji prikupljene brojeve kreditnih kartica prodaju na crnom tržištu ili sa njima trguju na legitimnjim sajtovima – pojasnio je Backović.

Sa opreznošću treba pristu-

Računarske prevare Kompjuterski kriminal podrazumijeva sva krivična djela koja su izvršena uz pomoć ili protiv informacionih tehnologija.

– Krivična djela počinjena protiv informacionih tehnologija podrazumijevaju neovlašćeni upad u zaštićene baze podataka, neovlašćeno preuzimanje podataka, korišćenje raznih kompjuterskih programa kako bi se infiltrirao ili penetrirao određeni računarski sistem.

Djela koja su počinjena uz pomoć informacionih tehnologija podrazumijevao i dječju pornografiju, zloupotrebu kreditnih kartica, narušavanje intelektualne svojine – pojasnio je Jakša Backović.

U Crnoj Gori su, kako je

kazao, najviše rasprostranjene kompjuterske prevare koje podrazumjevaju, presretanje imejl komunikacija, socijalni inženjering i lažne veb sajtove.

Drugopozicionirane su zloupotrebe kreditnih kartica što podrazumijeva inostrane fišing sajtove, skimeri POS i ATM uređajima.

Krađa naloga, kako kaže Backović, podrazumjeva krađe naloga na društvenim mrežama (Fejsbuk, Instagram, Badu i Zviter) dok krivično djelo iznude podrazumijeva seks iznude i ransomvere.

– Pod seks iznudama podrazumijevamo kada se korisniku Fejsbuka preko njegovog naloga na ovoj društvenoj mreži obično

pati i imejl poruci u kojoj se navodi da vam je računar zaražen virusom i da je neophodno da pošalju korisnički naziv i šifru na određenu imejl adresu kako bi izbjegli zaključavanje računara ili brisanje kompletnih fajlova.

– Primalac ove poruke obično nasjeda i šalje tražene podatke nakon čega im kriminalci hakuju imejl adrese – kaže Backović.

Jedan od popularnih načina prevara je i slanje mejla u kome ih obavještavaju da su dobili nasljedstvo od daljnjih rođaka iz inostranstva.

– Ukoliko vaša mejl adresa sadrži vaše puno ime i prezime, kriminalci koriste taj podatak i u mejlu koji šalju najavi djevojka koja traži video komunikaciju, pri tom zahtijevajući od vas da joj pokažete polni organ što i on radi isto sa suprotone strane.

U toj razmjeni videa osoba bude snimljena i lista prijatelja na Fejsbuku biva preuzeta i onda slijedi ucjenjivanje te osobe. Traži se da se uplati određena svota posredstvom bitkoina ili Venstern juniona u nekim afričkim zemljama – pojašnjava Backović.

Ransomver je vrsta iznude gdje vam haker, kako navodi Backović, šalje maliciozan program koji vam zamrzne sve podatke na računaru i on bukvalno postaje beskoristan.

– Nakon toga dobijate mejlom uputstvo kako da uplatite novac posredstvom bitkoina kako bi vam povratili šifre – kaže Backović.

Broj predmeta raste iz godine u godinu Broj predmeta Grupe za suzbijanje visokotehnloškog kriminala raste iz godine u godinu.

-U 2017. godini imali smo 37 predmeta a naredne godine ova brojka se uvećala za još 30 predmeta.

U 2019. godini broj predmeta je narastao na 123 a od početka ove godine do danas imamo već 32 predmeta – kazao je Jakša Backović.

vedu da je vaš daljnji rođak radio u inostranstvu na primjer na bušotinama i da je ostavio veliki novac. Ukoliko odgovorite na taj imejl, računajte da ste potencijalna žrtva hakera – tvrdi Backović.

Slijedi slanje testamenta i svih podataka za rođaka koga nikada niste vidjeli i upoznali a ni čuli. Ali zavedeni pričom o nasljedstvu od 800 ili 900 hiljada eura ili više građani pristaju da uplate neophodan porez banci kako bi novac bio transferisan.

– U većini slučajeva građani nasjednu i pošalju novac obično posredstvom Vestern juniona na adrese u zemljama kojima je vrlo teško ući u trag vlasniku navedenog računa – kaže sagovornik Pobjede.

Sve češći način prevara crnogorskih građana je nuđenje beskamatnih kredita.

– Nakon što korisnik aplicira za dobijanje kredita, kriminalci šalju zahtjev za uplatu na ime obrade kredita, provizija, taksi i tako dalje. Nemali je broj slučajeva gdje su građani aplicirali za kredit od 3.000 eura a onda su putem Vestern juniona uplaćivali iznose od 5.000 ili 6.000 eura u nadi da će im taj kredit biti odobren. Znači, uplate dva puta više od iznosa koji su inicijalno tražili. Ovo je klasični primjer socijalnog inžinjeringa gdje hakeri zloupotrebljavaju lakovjernost i želju za velikom i brzom zaradom građana – pojašnjava Backović.

Veliki je broj predmeta gdje osobe kupuju vozila posred-

stvom interneta gdje se traži uplata određene svote novca na ime predijuma.

– Kasno je kada građani shvate da su prevareni, da osoba koja se bavi prodajom, ni mjesto i nuđeni automobil ne postoje – kaže Backović i upozorava g ra đ a n e d a d o b ro razmisle prilikom uplata osobama koje ne poznaju.

On ističe da mu je poznata praksa bankarskih službenika da u tim situacijama pitaju građane da li poznaju osobu kojoj uplaćuju novac, ali, nažalost, većina građana želeći da zaobiđe taj sistem provjere odgovori potvrdno.

– Službeniku preostaje samo da prihvati tu uplatu. Ljudi svojom lakovjernošću omogućavaju hakerima da na prevaran način pribavljaju imovinsku korist – kaže naš sagovornik.

Backović upozorava građane da prilikom kupovine preko interneta obrate posebnu pažnju na sajt na kom kupuju.

On je primijetio i da na društvenim mrežama postoji dosta sponzorisanih sajtova koji nude robu po nevjerovatno niskim cjenama a to su ajfon za 35 eura, vozila za 1000 ili dvije hiljade eura a koja koštaju 30.000 eura i više.

U posljednje vrijeme je učestao oblik hakerskih napada na Instagram profilu na način što se osobi pošalje link preko koga treba da glasa za najbolju grupu ili profil na Instagramu ili Fejsbuku.

Ulaskom na taj link zahtijeva se da posjetilac ostavi korisničko ime i šifru od profila.

Samim ostavljanjem šifre od profila postajete žrtva hakera.

MeđunArodnA SArAdnjA

U većini predmeta izviđaja koje vodi grupa za suzbijanje visokotehnološkog kriminala napadači, odnosno hakeri su van teritorije Crne Gore.

To znači da mi dosta pažnje ulažemo u međunarodnu saradnju sa kancelarija Interpola i Europola kao i sa oficirima za vezu stranih država prilikom čega se radi na razmjeni podataka.

Backović savjetuje građane da nikome ne daju svoje lične podatke, brojeve kreditnih kartica, šifru od imejl adrese pa čak ni najbližima iz razloga što osoba kojoj vjerujete može nesvjesno da oda taj podatak.

Na sajtu Ministarstva javne uprave postoje i druge smjernice o zaštiti na internetu i gdje postoji interesantan klip kako da zaštitite svoje podatke Grupa za borbu protiv krivičnih djela visoko tehnološkog kriminala je formirana 2015. godine Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije i trenutno broji pet službenika koji se bave svim vidovima kompjuterskog kriminala.

Crna Gora je još 2005. godine potpisala konvenciju o kompjuterskom kriminalu, dok je 2010 godine i ratifikovala što znači da sva krivična djela koja su propisana konvencijom koju je potpisalo više od 55 zemalja tretiraju se isto u ovim državama i Crnoj Gori.

B. roBoVIĆ

10

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Potpisan ugovor o uređenju spomen-parka u Andrijevici

Projekat vrijedan više od 340 hiljada eura

Spomen-park „Knjaževac“ u Andrijevici

PODGORICA - Vlada Crne Gore izdvojiće više od 343 hiljade eura za uređenje kompleksa Spomen-parka Knjaževac u opštini Andrijevica, na osnovu ugovora koji su

juče potpisali Uprava javnih radova i preduzeće „Hipering“ iz Podgorice.

Izvođač se obavezao da radove završi u roku od 60 dana od uvođenja u posao, a uređenje

parka počeće nakon što dozvole vremenski uslovi - saopšteno je iz Vlade.

Projektom je, između ostalog, predviđeno čišćenje postojećeg spomen-obilježja, uklanjanje

Održan još jedan program „Praznika mimoze“

Baošićani domaćini manifestacije „Ukusi i mirisi februara“

Uživanje u delicijama na februarskom suncu

HERCEG NOVI - „Ukusi i mirisi februara“, drugi je program koji je u okviru 51. „Praznika mimoze“ održan u Baošiću. Organizovan je bazar domaćih proizvoda, rukotvorina i starih zanata, ali i takmičenje u pripremi rižota sa sipom.

Na bazaru je učestvovalo 25 izlagača iz Podgorice, Nikšića i Herceg Novog.

Predsjednik MZ Baošić Đuro Cvjetković kazao je da manifestaciju, čiji su organiza-

tor MZ Baošići i NVO Fešta Baošići, organizuju drugi put, te da su ispunili obećanje i uvrstili je u kalendar programa

„Praznika mimoze“.

- Manifestacija je okupila goste iz regiona i gradova Crne Gore, a za sve smo pripremili

Održan prvi „Mimozin“ maskenbal

Jedna od pobjedničkih maski

Na prvom maskenbalu „Praznika mimoze“ koji je održan preksinoć u Institutu „Dr Simo Milošević“ najviše glasova publike u kategoriji

pojedinačnih maski dobili su autori maske „Složna braća“.

Nagradu u iznosu od 700 eura obezbijedila je Direkcija „Praznika mimoze“. Drugo-

nagrađena uz novčani iznos od 400 eura je bila maska „Slovenska porodica“, dok je treću nagradu i 300 eura osvojila maska „Došla sam po vas“.

U kategoriji grupnih maski najuspješnija je bila maska „Javno pušenje“, drugo mjesto je osvojila „Prep..ke današnjice“, a treće „Candy Shop“. Za njih je Direkcija obezbijedila hiljadu odnosno 700 i 500 eura.

Na maskenbalu je bilo više od 160 maski iz Herceg Novog, Kotora, Tivta, Mostara i St. Peterburga.

Goste su zabavljali Ok bend i grupa Egzodus, a dobar ritam tradicionalno dali su Gradska muzika i mažoretke.

bogato posluženje ribu, vino i crni rižot - kazao je Cvjetković.

U spremanju rižota sa sipom takmičila su se udruženja žena: „Fešta - Baošići“, „Riza“ Bijela, „Mala sirena“ Đenovići, „Kumbor“, „Risan“, „Tivat“, „Bokeški izrazi“ iz Kotora, „Žad“ Herceg Novi i „Jokina kužina“.

Jednoglasnom odlukom žirija, pobjedila je ekipa Udruženje žena „Fešta“ Baošići. U žiriju su bili Marija Mikić u ime Turističke organizacije Herceg Novi, Zdravka Cvjetković, Duško Dabović, Vanja Mušurinski, Brano Zekonja.

Drugo mjesto osvojile su članice Udruženja žena Tivat, a na trećem mjestu je Udruženje žena „Riza“ iz Bijele.

Borka Damjanović predsjednica udruženja „Fešta“ kazala je da im je pored osvojene nagrade, veće zadovoljstvo što su oba „mimozina“ programa u Baošiću bila uspješna.

- Ponosni smo, bilo je zaista puno naroda i u subotu i nedjelju. Fešta je potrajala. Drago mi je što su ljudi koji su došli iz gradova i zemalja okruženja mogli da se dobro zabave i da osjete i druge ukuse, a ne samo ribu, već i crni rižot i druge delicije - kazala je Damjanović. Žene iz Udruženja „Kumbor“, uz učešće na takmičnju, pripremile su slane i slatke delicije.

– Spremile smo paštetu od ribe, žućenicu na salatu, domaći patišpanj, tortu od morskih plodova, projice, priganice, kukuruzne pogačice i rolate kazala je Anđa Rapajić i dodala da je za pripremu rižota najpotrebnija ljubav prema moru i mediteranu. Željko Đuranović iz Podgorice izložio je upotrebne predmete koje prave od maslinovog drveta i zadovoljan je posjetom: – Ovo je zaista super, samo bi trebalo da bude češće, rekao je Đuranović.

Evica Krivokapić iz Bijele na bazaru je ponudila predmete od školjki koje je sama izronila: – Sve sam naparvila sa dosta ljubavi. Školjke izvadim iz mora, očistim ih i kuvam, potom sušim. Posjeta je dobra i bazari su odlična prilika da se vidi šta mi sa ovog prostora nudimo, kazala je Krivokapić.

U programu manifestacije učestvovali su Castel nuovo bend, KUD Sloga i dramska i folklorna sekcija Kulturne mreže Bijela. Ž. K.

stare i montaža nove ograde, ugradnja prirodnog kamena i postavljanje rasvjete. Spomenpark će dobiti i nove sadržaje, koji su namijenjeni najmlađima.

Na oko 400 metara kvadratnih planirano je moderno igralište, sa posebnom gumenom podlogom i kompletnim mobilijarom koji čine tobogani, platforme i mreže za penjanje, tuneli za provlačenje, klackalice, ljuljaška, vrteška i drugi elementi za zabavu i igru - navedeno je u saopštenju.

I. K.

Saopštenje iz Nacionalnih parkova Crne Gore

Spriječen krivolov u reonu Rijeke Crnojevića

Izvukli sedam vrša za izlov ribe

PODGORICA – Nadzornici Službe zaštite NP Skadarsko jezero obišli su juče reon Rijeke Crnojevića i iz vode izvukli sedam vrša za izlov ribe. Zaplijenjenu ribu nadzornici su vratili u vodu, dok će protiv NN lica biti procesuirana prijava nadležnim organima – saopšteno je iz NP Crne Gore.

Dodaje se da je oborenu infotablu na istoj lokaciji Služba zaštite ispravila i u najskorijem roku će je na propisan način učvrstiti.

NPCG i ovom prilikom apeluju na sve savjesne građane

da se suzdrže od obavljana nezakonitih aktivnosti u zaštićenim područjima i da odgovornim odnosom prema ukupnim vrijednostima doprinesu njihovom trajnom očuvanju. Zaštita i očuvanje najznačajnjih vrijednosti nacionalnih parkova podrazumijeva uključivanje svih nadležnih subjekata, a danas, još više, i savjesno djelovanje svih njenih građana, pri čemu je i uloga medija, kao u ovom slučaju, jednako važna – saopšteno je iz NP i poručeno da svi građani mogu prijaviti nezakonite aktivnosti putem kol centra 067 000 825. I. K.

Tri projekta opštine Bar iz programa EU

Više od 400.000 eura podrške BAR - Opština Bar u martu započinje sprovođenje tri projekta koja su odobrena za finansiranje iz programa Evropske unije.

Kancelarija za upravljanje projektima opštine Bar povukla je iz fondova Evropske unije ukupno 423.061,99 eura. Ova sredstva će biti utrošena do 2022. godine.

- Prvog marta započinje projekat „Ecovinegoals“ koji će se sprovoditi 30 mjeseci, a finansira se iz transnacionalnog programa „Interreg Adrion“. Projekat je okupio deset partnera i devet pridruženih partnera iz Italije, Slovenije, Srbije, Grčke i Crne Gore sa osnovnom idejom da se zaštite autohtone sorte i održivo uzgaja vinova loza. Uloga opštine Bar, koja u okviru ovog projekta ima budžet od 50.450 eura, je u izradi strategija i lokalnih planova, dok će opštinski Biznis start-ap centar (takođe partner na ovom projektu) organizovati obuke za ovdašnje vinogradare - objašnjavaju iz Kancelarije za upravljanje projektima.

Prvi sastanak projektnog tima i kick-off konferencija projekta „Fortitude“ zakazani su za 26. i 27. mart, a projekat odobren u okviru programa „Interreg IPA CBC Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora“ sprovodiće opštine Bar i Herceg Novi, gradovi Banjaluka i Karlovac, uz vodeće partnerstvo Tvrđave kulture Šibenik.

U okviru poziva Ministarstva rada i socijalnog staranja Evopska komisija i CFCU odobrili su projekat Dnevnog centra za stare, čija je ukupna vrijednost 188.428 eura. Ovo nije prekogranični, već projekat čija se kompletna suma ulaže u opremanje Dnevnog centra za stare koji djeluje u okviru Caritasa Barske nadbiskupije. Uz vodeće partnerstvo Caritasa BN, opština Bar će, kao jedini partner na projektu, imati ulogu u licenciranju Dnevnog centra i odvijanju procesa komunikacije tokom trajanja projekta. Budžet projekta koji se odnosi na učešće opštine V. K. V. je 32.000 eura.

Intervju

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

11

Gorana Ognjenović, filozofkinja, saradnica na Univerzitetu u Oslu, ekspertkinja za pitanja politizacije religije na Balkanu PODGORICA – Rješenje pitanja pravoslavne crkve u Crnoj Gori i odnosa države sa Srpskom pravoslavnom crkvom biće presedan za pitanje statusa nacionalne države i nacionalne crkve kada se nacionalna crkva nalazi na tuđoj teritoriji i kada lokalne pravoslavne crkve imaju sasvim logično pravo na povrat svoje imovine koje je SPC stoljećima oduzimala lokalnim zajednicama i sistematski ih kolonijalizirala i pretvarala u filijale beogradskog pašaluka – ocijenila je u intervjuu za Pobjedu Gorana Ognjenović, filozofkinja, saradnica na Univerzitetu u Oslu, u Norveškoj.

Sagovornica Pobjede, ekspertkinja za pitanja politizacije religije na Balkanu, objašnjava da je SPC uvijek imala političku ulogu gdje god da je bila van teritorije vlastite države Srbije, ali i ističe da im taktika – zavadi pa vladaj, u Crnoj Gori neće proći.

POBJEDA: Od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, krajem decembra prošle godine, u Crnoj Gori traju tenzije. Svakim danom sve više se pokazuje da iza tih akcija pokušaja destabilizovanja Crne Gore stoji zvanični Beograd. Kako to komentarišete?

OGNJENOVIĆ: To vam je kad (loša) karma kolonijalizacije sustigne instituciju koja je svojim vrlo svjesnim političkim akcijama (anektiranjem Crnogorske pravoslavne crkve) lažirala povijesnu činjenicu postojanja crnogorske nacionalne pravoslavne crkve.

Problem za SPC je to što na svu sreću Crnogoraca povijesne činjenice iako lažirane i ispolitizovane su „vraćene“ u historijsko faktualni kalup kao što je to u ovom slučaju. SPC nje računala s tim da će Crna Gora ikada više biti samostalna država pa zato nije vidila razloga da bi Crnogorci imali samostalnu nacionalnu pravoslavnu crkvu. Nakon odvajanja Crne Gore od Srbije 2006. su vjerovatno mislili da se i dalje nastavlja dominacija i da će im taj kolonijalizam sve dalje prolaziti pod okriljem zakonodavstva slobode religije u Evropi. SPC je prisiljena politikom države Srbije da se pretvara da pravo slobode religije je tu da štiti religioznu instituciju, što je naravno apsurdno, jer pravo slobode religije je tu da štiti pojedinca od institucije, koja je u ovom slučaju upravo SPC. POBJEDA: U svemu je vidan i ruski uticaj. Zašto ta zemlja ne odustaje od pokušaja destabilizacije Crne Gore?

OGNJENOVIĆ: Ruski pokušaji kolonijalizacije tzv. pravoslavnih dijelova bivše Jugoslavije i jesu bazirani na konceptu institucije pravoslavlja. To je idealan ugao za kolonijalističke pohode na bilo koju zemlju sa velikim pravoslavnim sta-

Srpsko pravoslavlje svedeno je na politički instrument markiranja teritorija Biti dijasporalna filijala SPC (na tuđem teritoriju, van Srbije), nije više što je nekad bilo. Vrijeme je da se i SPC navikne na nova vremena koja su rezultirala u novi trend marginalizirane religiozne institucije – kazala je Gorana Ognjenović novništvom, pogotovo što je koncept pravoslavlja kao nacionalne religijske institucije ovisan o državnom aparatu za svoj svakidašnji opstanak.

Bratstvo kroz pravoslavlje je bio kristalno čist fenomen tokom 90-ih kada su dobrovoljci iz pravoslavnih evropskih zemalja harali, palili i silovali po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu da bi se nakon toga ponosno vratili kući kao branioci Evrope od sepratista. Crnogorski dobrovoljci, iako u manjem broju, bili su sastavni dio tih agresorskih akcija iz istog razloga što su se osjećali bliži Srbijancima kroz pravoslavlje nego li katolicima ili muslimanima ili bilo kome drugom koji su završili kao žrtve njihovih zločina tokom srpske agresije na susjedne republike i pokrajine tokom 90ih.

POBJEDA: Crnogorska vlast pokušava da uspostavi dijalog sa Srpskom crkvom u Crnoj Gori, mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem. U petak je bio prvi sastanak, a razgovori će biti nastavljeni na ekspertskom nivou. Zašto u SPC odugovlače sa dogovorom?

OGNJENOVIĆ: Amfilohije očigledno nije navikao na dijalog po tuđim premisama. To je isto stari problem svake kolonijalističke sile koja svojem kolonijalizmu nije na vrijeme uspjela vidjeti kraj, jer je to značilo kraj njegovoj političkoj moći nad kolonijaliziranima. Ova situacija u kojoj se nalazi Amfilohije je jako teška, jer se tumači kao situacija u kojoj on mora da se odluči gdje njegova lojalnost leži. Da li će

slušati što (Aleksandar) Vučić traži od njega ili će raditi za interese srpskog pravoslavnog življa u Crnoj Gori i za smirivanje konflikta što bi značilo povinovanje crnogorskim vlastima. To bi se praktično demonstriralo u obliku vraćanja imovine onima kojima je uvijek povijesno i pripadala iako se politički oduzimala i iskorišćavala i za religiozno političku dominaciju Crne Gore tolike godine. Biti dijasporalna filijala SPC (na tuđem teritoriju, van Srbije), nije više što je nekad bilo. Vrijeme je da se i SPC navikne na nova vremena koja su rezultirala u novi trend marginalizirane religiozne institucije.

POBJEDA: Što je motiv SPC zbog kojeg im je neprihvatljivo da imovina, koja je nesumnjivo kulturno-istorijsko nasljeđe Crne Gore bude u vlasništvu države i kako je to riješeno u drugim zemljama?

OGNJENOVIĆ: SPC JAKO DObro zna da nema razloga da crnogorsko nacionalno blago i dalje nastavi biti imovina tuđe institucije na vlastitom crnogorskom teritoriju. SPCu je problem u tome što Crna Gora više nije Srbija niti Jugoslavija tako da je ovo sad pitanje povrata imovine bilo samo pitanje vremena koje su oni uspješno do sada ignorirali. To da će se Crna Gora nakon tolikog vremena i sistematske institucionalne religiozne opresije uspjeti izvući od dominacije Srbije, a time ujedno Rusije, nitko u SPC-u nije mogao ili čak htio predvidjeti.

Srpsko pravoslavlje, u ovom slučaju u obliku nekretnina koje nikada zapravo nijesu bile

Pravoslavlje nije sinonim sa srpstvom POBJEDA: Predsjednik Crne Gore inicira formiranje jedinstvene pravoslavne crkve u našoj zemlji. Smatrate li da je to moguće u ovako podijeljenom pravoslavnom stanovništvu kod nas?

OGNJENOVIĆ: Imati jednu pravoslavnu crkvu bez nacionalnog predznaka bi bilo produktivno rješenje. Pravoslavlje je pravoslavlje i nije

sinonim sa srpstvom ili „srboslavijom“ kako to već SPC uporno gleda i praktizira stoljećima, po tuđim teritorijima preko cijelog jugoistoka. Ta era „svetosavovanja“ je kao i svemu ostalom došla svom kraju i s tim se treba pomiriti i to treba prihvatiti bez prolongiranja ove psihoze koju je SPC stvorila jer joj je to bio metod na drugim teritorijima bivše Jugoslavije.

njihovo kulturno nasljeđe, je svedeno na politički instrument markiranja teritorija. Na primjer, jedan dio političkih aktera nazivaju BiH džamahirijom misleći pri tome na dominaciju islama, međutim, po najnovijoj statistici danas u BiH je puno manje džamija negoli pravoslavnih crkvi.

Prolazeći kroz BiH vi možete vidjeti kako su se gradile sasvim nove crkve SPC na totalno nelogičnim lokacijama (što fizički, što geopolitički, jer ljudi su otišli), samo da bi se teritorija markirala kao teritorija SPC-a, a ne teritorija Bosne i Hercegovine kao države.

Isto tako se u današnjoj Hrvatskoj smatra da su svi pravoslavci na teritoriju te države Srbi, a to je samo zbog dominacije SPC pravoslavnim sektorom Republike Hrvatske. U stvarnosti SPC je na teritoriju Hrvatske anektirao Istočnu pravoslavnu crkvu nakon seoba i dolaska Čarnojevića. To da je pravoslavlje stiglo na teritorij današnje Hrtvatske daleko prije SPC između ostalog i u obliku Vlaha koji su bili istočni pravoslavci i etabliranju vojne Krajine koja nikakve veze povijesno nije imalo sa SPC-om, nitko u današnjem SPC-u ne želi da se prisjeti.

POBJEDA: Smatrate li da je ovakvim ponašanjem u Crnoj Gori, ali ne samo sada zbog Zakona, već u kontinuitetu, SPC preuzela političku ulogu?

OGNJENOVIĆ: SPC je uvijek imala političku ulogu gdje god da je bila van teritorije vlastite države Srbije, jer svaka nacionalna crkva je politički instru-

ment nacionalne asimilacije, bez obzira koja već bila. To je rezultat starog klasičnog problema sinonimizacije religije i etničkog pripadanja koju je Jugoistočna Evropa svela na nivo umjetnosti. Šanse za trajan mir bi bile puno veće kada bi se isti proces koji se sada radi u Crnoj Gori sproveo i u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu: reversiranjem postojanja istočne pravoslavne crkve kao samostalne institucije u te tri države.

POBJEDA: SPC ima nedvosmislenu podršku prosrpskog političkog bloka u Crnoj Gori, ali i oni SPC. Na dan kada je usvajan Zakon u parlamentu izazvali su nezapamćen incident u skupštinskoj sali od vrijeđanja manjina do fizičkog nasrtaja na druge poslanike. Kako to komentarišete?

OGNJENOVIĆ: Tog dana kada im je svijet poklonio Republiku Srpsku na teritoriju BiH je bio dan kad su se njihove prijetnje, nelegitimni argumenti za isto, a i zločini jednostavno nagradili ostvarenjem genocidne RS. Pa zašto onda ne bi opet to isto govorili? Prijetnje nasiljem, a i samo nasilje je SPC i njihove političke sljedbenike povijesno daleko dovelo. U ruskom stilu oni su uspjeli neformalno anektirati komad teritorija susjedne države nakon izvršenog genocida da Evropa nije ni trepnula.

Samo što zaboravljaju da je (Milo) Đukanović jedan i da on ima totalnu kontrolu nad tim u kojem pravcu Crna Gora i Crnogorska crkva žele da idu, tako da taktika „zavadi pa vla-

Početak pada SPC POBJEDA: Kako vidite ulogu mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Amfilohija, najuticajnijeg sveštenika ove crkve u našoj zemlji?

OGNJENOVIĆ: Amfilohije će se smatrati kukavicom i izdajnikom u Beogradu ukoliko pristane na pritiske crnogorske vlade bez puno borbe.

Osim što mu nema više povratka u Beograd, on sad ovim postupcima već gubi status u Crnoj Gori, jer vraćanje imovine predstavlja u praktičnom i simboličkom smislu i kapitulaciju SPC u Crnoj Gori.

Samim tim, svjestan je da je ovo samo zapravo prvi korak u lancu procesa koji će nastupiti u drugim nekadašnjim republikama koje isto tako imaju pravo da se maknu od dominacije SPC-a, pogotovo što se nalaze na teritoriju gdje pravoslavlje nije većinska religija. Ovo što se dešava danas u Crnoj Gori je početak političkog pada SPC na jugoistoku, a to je možda i jedini način da se postigne još jedna premisa za dugoročni mir na tom području.

daj“ koja im radi u BiH da usporavaju obnovu zemlje i zajedničkih institucija nakon dugog krvavog rata im neće proraditi u Crnoj Gori.

POBJEDA: Smatrate li da je Crna Gora sigurnija od pokušaja destabilizovanja iz drugih država, ali i „domaćeg terena“ od kada je članica NATO? OGNJENOVIĆ: Ne smijemo zaboraviti da je Srbija već jednom bombardirana od strane NATO-a i to ne zbog zemlje članice NATO-a, a Crna Gora je danas članica tog saveza.

Iako Srbija i dan-danas tvrdi da je to bombardiranje bilo nezasluženo, to što se na koži osjetilo jednom, tada, neće se više testirati. Oni su djelomično u pravu kad kažu da ovo jeste pravoslavna stvar, jer ovo će na kraju stvoriti presedan za pitanje statusa nacionalne države i nacionalne crkve kada se nacionalna crkva nalazi na tuđem teritoriju i kada lokalne pravoslavne crkve imaju sasvim logično pravo na povrat svoje imovine koje je SPC stoljećima oduzimala lokalnim zajednicama obećavajući im jači politički utjecaj ukoliko se ujedine da bi ih u praksi samo stoljećima sistematski kolonijalizirala i pretvarala u filijale Beogradskog pašaluka.

POBJEDA: Podsjećaju li aktuelna dešavanja u Crnoj Gori na rane devedesete i smatrate li da će naša država mirno prevazići taj izazov?

OGNJENOVIĆ: Pokušaj stvaranja psihoze straha i paranoje koja bi potencijalno mogla prerasti u sukob je definitivno očigledna. Sve se to radilo i u Hrvatskoj i u BiH, i na Kosovu 90-ih. Nemojmo se zavaravati, ti ljudi koji su odgovorni za stvaranje te psihoze rata nikada nijesu završili u Hagu, oni još dan-danas sjede u Beogradu kao slobodni individualci od kojih su se neki i navodno reformirali u opoziciju.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

12

Svijet

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Upozorenje generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga

Hiljade ljudi protestovale su u Erfurtu u Njemačkoj

EU sama bez NATO ne može da odbrani Evropu Demonstranti

MINHEN - Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da Evropska unija ne može sama, bez NATO, da odbrani Evropu.

On je to rekao povodom ponude predsjednika Francuske Emanuela Makrona Poljskoj da učestvuje u francuskom antinuklearnom kišobranu u pojačanoj evropskoj odbrani.

– Napori EU da pojača odbranu su uvijek dobro došli. To je sjajno da ih preduzimaju jer to jača takođe i NATO. Ali ne mogu da budu alternativa NATO, da mu konkurišu ili dupliraju aktivnosti NATO. Francuska ima nuklearno oružje, ali glavni garant bezbjednosti za evropske saveznike su sredstva zastrašivanja koja primenjuje NATO i u kojima se povezuju mogućnosti SAD i Evrope – kazao je prvi čovek NATO-a u intervjuu poljskoj privatnoj televiziji Polsat.

Stoltenberg je naglasio da 80 odsto svih vojnih troškova plaćaju članice NATO koje nijesu u Evropi.

– To znači da EU nije u stanju da odbrani Evropu i da je NATO garant bezbjednosti za evropske saveznike – rekao je Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO rekao je da zapadni vojni save-

poručili da neće pakt sa fašistima

ERFURT - Hiljade ljudi protestovale su u Erfurtu, glavnom gradu pokrajine Tiringije u Njemačkoj. Izbor čelnika te savezne pokrajine uz pomoć krajnje desničarske partije Alternativa za Njemačku, izazvao je politički potres u državi.

ALIJANSA ŠALJE MOSKVI PORUKU VOLJE ZA DIJALOG: Jens Stoltenberg

znici neće ići putem Rusije da u Evropi razmjeste nove nuklearne rakete srednjeg dometa i da je odgovor na novo razmještanje ruskih raketa to da NATO pojača protivvazdušnu i protivnuklearnu odbranu, konvencionalne snage, operativnu gotovost preko brojnih zajedničkih vojnih vježbi, a takođe da pokreće razne inicijative za razoružanje.

– Ne želimo novi Hladni rat, ne

želimo novu trku u naoružavanju. Zato nastojimo da našu poruku povežemo sa porukom o volji za dijalog, posebno o kontroli naoružavanja jer nova trka u naoružavanju je opasna, skupa i nastavićemo da ulažemo napore da je ne dopustimo– kazao je Stoltenberg.

Jens Stoltenberg kazao je da sila i dijalog ne moraju da se uzajamno isključuju i da aktivnosti prema Rusiji od strane NATO

idu na dva kolosijeka.

– Nastupamo sa pozicije sile, demonstriramo riješenost, ostajemo predvidljivi iako oštri ali sa druge strane nastojimo da gradimo dijalog sa Moskvom, želimo sa njom bolje veze – rekao je generalni sekretar NATO. Odgovor na, kako je rekao Stoltenberg, sve agresivnije ponašanje Rusije je i povećanje broja vojnih vježbi na teritoriji NATO.

Oko 18.000 ljudi učestvovalo je u protestima, navode organizatori, nevladine organizacije, umjetnici, sindikalni i politički lideri okupljeni u savez #Unteilbar -,,Nedjeljivi“.

Protesti su održani pod sloganom ,,Bez nas, nećemo pakt s fašistima: nikad i nigdje!“ Na transparentima je, između ostalog, pisalo: ,,Ne želimo IV Rajh“ i ,,Ne želimo vlast po svaku cijenu“.

Neočekivani izbor, 5. februara, liberala Tomasa Kemeriha zahvaljujući glasovima konzervativne desnice i krajnje desnice okupljenih u koaliciju, već je podstakao brojne spontane skupove širom Njemačke.

Zbog bure koju je taj izbor podigao u zemlji, taj kandidat male liberalne stranke FDP-a dao je ostavku 24 sata nakon izbora tijesnom većinom.

Organizatori protesta, međutim, misle da je šteta već učinjena.

O napetom stanju u zemlji govori to što je nekoliko prostorija FDP-a bilo na meti napada širom zemlje.

Kriza se iz te pokrajine proširila i na konzervativnu stranku kancelarke Angele Merkel, Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU), pošto je njen član u Tiringiji zajedno s krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku učestvovao u izboru Kemeriha.

Zbog toga je liderka Hrišćansko-demokratske unije Anegret Kramp-Karenbauer početkom nedjelje najavila svoju ostavku s mjesta predsjednice stranke i rekla da ne želi da se kandiduje za kancelarku na predstojećim izborima.

Raketirano sjedište vojske SAD u Bagdadu

Nije bilo žrtava BAGDAD - Rano juče ujutro četiri rakete pogodile su sjedište vojne koalicije predvođene SAD u Bagdadu, ali nije bilo žrtava, rekao je portparol te koalicije.

Iračka vojska saopštila je da su tri rakete ,,kaćuša“ pogodile utvrđenu zelenu zonu u kojoj se nalaze američka ambasada, druge strane misije i zgrade iračke vlade. U saopštenju se navodi da je četvrta pogodila obližnju logističku bazu iračkih snaga bezbjednosti, prenosi Rojters. Za sada niko nije preuzeo odgovornost za napade.

Vašington je okrivio paravojne grupe koje podržava Iran za sve češće raketiranje i granatiranje baza u kojima su smještene američke snage u Iraku i područje oko američke ambasade u Bagdadu.

U napadu prošlog mjeseca pogođen je i sam kompleks američke ambasade, a u raketnom napadu na vojnu bazu na sjeveru u decembru poginuo je američki civil - građevinac.

Kako britanska agencija konstatuje, napetost između Irana i administracije predsjednika SAD Donalda Trampa posljednjih mjeseci uglavnom eskalira na iračkom tlu.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio

RS će biti samostalna i naći će način za državni oblik sa Srbijom BANJALUKA - Ostanak Republike Srpske u BiH je moguć samo pod uslovom da se zakonom uredi rad Ustavnog suda BiH, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. On je u intervjuu za TV Prva rekao da situacija u BiH može da se riješi donošenjem zakona o radu Ustavnog suda i ,,izbacivanjem stranaca“ iz te institucije, za koju kaže da je kreacija međunarodnog faktora.

– Tamo sjede tri stranca koja uz dva muslimanska glasa stalno donose odluke protiv RS i kažu da mi treba da ih poštujemo. Oni su dio aranžmana koji treba da razvlasti Republiku Srpsku – rekao je Dodik.

Ustavni sud BiH nazvao je okupacijskim i dodao da u različitim fazama ,,razvlašćuje RS“, počev od osporavanja grba, zastave, himne i obilježavanja Dana RS, a sada se, kaže, krenulo u otimanje imovinskih prava RS. – Sljedeća faza bi vodila ka ukidanju Republike Srpske i rekli bi da je sve to ustavno i da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati. Ali, ovo je pitanje suštine i ukoliko pustimo da ide dalje, zatvorili smo vrata postojanja RS. Zato se ne smije ići dalje – naglasio je Dodik.

Najavio je da će zajedno sa najznačajnijim političkim predstavncima Hrvata u BiH predložiti novi zakon o Ustavnom sudu na nivou Parlamenta BiH.

Milorad Dodik

Ustavni sud BiH nazvao je okupacijskim i dodao da u različitim fazama ,,razvlašćuje RS“, počev od osporavanja grba, zastave, himne i obilježavanja Dana RS, a sada se, kaže, krenulo u otimanje imovinskih prava RS Dodik je kazao da je BiH ,,nemoguća zemlja za Srbe“ i da RS po povelji UN ima pravo na samoopredjeljenje.

– Ukoliko nastave da nas razvlašćuju, moraju da znaju da sve ima svoju crvenu liniju. Nemamo namjeru da dižemo

revolucije, ali imamo pravo da tražimo prava koja važe i za druge. Nikog ne uslovljavamo, ovo je naš legitimni politički čin i pokušavamo da sve uradimo u institucijama sistema - rekao je Dodik.

Kultura

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

13

OSVRT: Najnoviji dokumentarci Vladimira Perovića donose upečatljivu priču o duhu vremena

Čovjek i krš u sjenci promjena PODGORICA – Reditelj Vladimir Perović najbolje se osjeća u crnogorskom kršu. Tu on otkriva najdrevnije priče našeg postojanja, pronalazi ljude koji još nijesu napustili davnašnju iskru počela i trajanja i svojim dokumentarcima ukazuje na potrebu mirnog suživota između čovjeka i prirode.

Realizujući najnovije dokumentarne filmove – „Ognjilo“ i „Mir naše Gospe“ (CZK Tivat, 2020) – Perović se ponovo našao u crnogorskom kršu, ali i na moru, gdje je nenametljivo posmatrao uzroke i posljedice komercijalizacije naše baštine.

DREVNI RITUALI

Nema ljepšeg zvuka nego kada se susretnu kresivo i ognjilo.

To iskričavo pucketanje u filmu „Ognjilo“ na trenutak gledaoca vraća na prapočetak. U sivom, oštrom, bezvodnom kršu odigrava se ritual od pamtivijeka. Drevni ritual u modernom dobu na trenutak može djelovati nadrealno i namješteno, ali dovoljan je i letimičan pogled na okruženje glavnog junaka Draga Vujovića, pa da se shvati i prihvati da drugačije „igre“ između čovjeka i prirode ne može ni biti.

Drago je jedan od onih punokrvnih gorštaka kakvih je sve manje u crnogorskim selima.

Autor filma prati njegove svakodnevne navike i napore da se održi u krševitom Čevu, poštujući sve tradicionalne oblike rada i sticanja. Nema na njegovom imanju ni zvuka motora, ni mirisa nafte, tj. bilo kakvih modernih pomagala.

Dragova svakodnevica su krave, konji, plug, njiva i lovačka

U sivom, oštrom, bezvodnom kršu odigrava se ritual od pamtivijeka.

Drevni ritual u modernom dobu. A na moru sve je, dakle, brzina i laž. I niko nema vremena da zastane, udahne, predahne, shvati i osjeti koliko smo krhki, mali i nejaki pred nečim što traje vjekovima puška. Pokatkad se još čuje čaktar krave predvodnice, zvuk prelivanja vode iz kante u pojilo, tupi udar motike u zemlju i šum drača koje pomjera povjetarac.

Sa druge strane, najveći prostor u ovom filmu ostavljen je tišinama. Nedirnuti pejzaž tišina obavija kao kakva velika utroba prirode, kroz koju se nesmetano prelivaju dani i noći. Čovjek ostaje kao nijemi posmatrač i sluga čitavom tom krajoliku iz kojeg crpi najnužnije plodove za preživljavanje.

Traje taj dijalog i suživot sve do momenta kada se u Dragov svijet, na njegovo imanje, odjednom usele ogromni dalekovodi. Pred tim i takvim

BRZINA I LAŽ

Kadar iz filma „Ognjilo“

Kadar iz filma „Mir naše Gospe“

modernim „čudima“ tehnike glavni junak ostaje začuđen, ali i dalje miran i posvećen svom drevnom životu u čevskom selu. Ništa se naizgled ne mijenja, jer su kresivo, ognjilo i trud i dalje u Dragovim rukama. On neumorno nastavlja da

izaziva nove iskre kojima će potpiriti vatru i zapaliti svoju cigaretu, dok se iznad njegove glave, kroz dalekovode, pronose ogromne količine zauzdane električne energije. Prošlost i sadašnjost, jedno pored drugog. Moderni život mora da se

i dalje razvija, ali moraju da opstanu i drevni obrasci našeg trajanja. Bez njih smo, čita se to iz ovog filma Perovića, izgubljeni u vremenu, bez jasne spoznaje ko smo i od čega se kalio čovjek našeg crnogorskog podneblja.

U filmu „Mir naše Gospe“, Perović je portretisao Boku Kotorsku na vrhuncu turističke sezone. U fokusu je ostrvo Gospa od Škrpjela, taj davnašnji dragulj naše baštine, koji ljeti zaposijeda ogroman broj turista sa raznih strana svijeta, kao i džinovskih kruzera. Od ranog jutra do mraka Perović nenametljivo snima kolone ljudi koji sa telefonima, selfi štapovima i fotoaparatima paradiraju po ostrvu, fotografišu se i objavljuju svijetu da su bili na tamo nekom dalekom ostrvcetu usred mora, ne znajući, ne shvatajući i ne osjećajući vjekovnu ljepotu i smisao tog duhovnog dobra. Sve je samo tren, sve je novac, sve je prestiž i statusni simbol. Pa čak i fotografija sa Gospe može se na društvenim mrežama „prodati“ kao da ste za volanom luksuznog „ferarija“.

Sve je, dakle, brzina i laž. I niko nema vremena da zastane, udahne, predahne, shvati i osjeti koliko smo krhki, mali i nejaki pred nečim što traje vjekovima, trpi i miri se sa mimohodom hiljada turista. I dok mala Gospa odolijeva, traje i zrači sa površine plavetnila, ljudski život je kratak i prekratak da shvati i prihvati sve ono što je simbol viševjekovnog trajanja. I baš zato su oba najnovija filma Vladimira Perovića, koliko god izgledali različiti, suptilan podsjetnik na imperativ saglasja čovjeka sa prirodom, sa onim iskonskim koje nas nagoni na poštovanje, strpljenje i služenje, kako bismo generacijama iza nas ostavili urednije i zdravije okruženje.

J. NIKITOVIĆ

Riječ više o izložbi crteža Bratislava Bata Medojevića, iz ciklusa SAROS

Selfiji pojedinca i civilizacije » Piše: Anastazija MIRANOVIĆ

BAR - Umjetnik Bratislav Bato Medojević definiše SAROS kao „vremenski period koji obuhvata 6.585 dana (18 godina, 11 dana i 8 sati). Taj ciklus svih pomračenja sunca i mjeseca poznavali su drevni asirovavilonski narodi od kojih i nosi naziv. Tri nebeska tijela kao tri tačke u trouglu u tih osamnaest godina opisuju konfiguraciju kretanja svoje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti...“ Ono što umjetnika zanima su permanentna, kontinualna kretanja/ponavljanja. Otuda naziv ove izložbe „Psihodinamika/psihodelija portreta“.

Odabrani crteži za ekspoziciju pripadaju trećem kvartalu, sveobuhvatnog, višegodišnjeg ciklusa crteža Saros. Čitav opus, zapravo, za umjetnika predstavlja svojevrsni, nedovršeni eksperiment - eksperiment u trajanju, jer se Medojević bavi licem svijeta - onog vidljivog, koji nas okružuje, ali još više onim nevidljivim, zatomnjenim u dubinama bića/tvari/pojava koji se nerijetko ispoljava u vidljivom kroz pokret, grimasu, titraj, let... svaku primjetno-neprimjetnu mobilnost koja izazva promjenu forme i/ili stanja, raspoloženja.

KARAKTER LIČNOSTI

Međuodnos spiritualnog i materijalnog na Batovim crtežima predstavljen

Crteži Bata Medojevića

je u korelaciji očiju – simbola duše/ duhovnog i usana, simbola materijalnog, čulnog. Buljooke, natekle, podmukle, sjetne, kose, krive, zatvorene,

spuštene, lukave, nevjerne, lijepe, namigujuće – oči Batovih portreta govore karakterom ličnosti, dok usne – pohotne, željne, vlažne, razjapljene,

nabrekle, silikonske mame taktilnu haptiku dodira, interakciju trenutka koji nas (raz)otkriva mimo svih kontrolisanih kretnji i voljnih radnji.

Medojević hvata stanja i mijene ljudskog i karaktera prirode, one u nama i oko nas. Na tim licima/portretima nerijetko postoje samo oči, nosevi i/ ili usta falusoidne forme... Ili izgužvana lica izbrazdana ožiljcima, prutevima u kojima vidim Platije, dok u mreži kubističkih faseta pronalazim bankovne identifikacione kartice koje nas određuju/kontrolišu u svijetu potrošačkih/konzumerističkih vrijednosti. Smjenjuju se, nadovezuju asocijacijativno-aluzivni oblici, i pri svakom novom/ponovljenom pogledu na njih stvaraju priliku drugačijeg čitanja. Na nekima postoji i tzv. „treće-svevideće oko“, oko upozorenja/ uprizorenja, koje iako posjedujemo nedovoljno artikulišemo iz neznanja i /ili nemoći. I baš onda kada se čini da ovi crteži liče jedan na drugi, uočava se razlika, i tihe/ nečujne kretnje, pokatkad jedva primjetne, u zavisnosti od senzibiliteta, spremnosti i otvorenosti za čitanija duha, shvatajući da ovi portreti (pro)izilaze iz jednog lica – lica svijeta koje se u onim suštinskim/suštastvenim stvarima nikada ne mijenja, uvijek ostaje isto...

VRLINE I MANE

Mijenjaju se, ponavljaju i kreću selfiji civilizacije, zadobijaju različite

forme, oblike, stanja. Otuda umjetnikova potreba i za različitim egzekutivnim tretmanima - od reljefnih, strukturalno slojevitih crteža ili kombinacija više njih u jednom, do krokija iscrtanih u jednom dahu, od naznaka do studioznih postavki, grafitna olovka Bata Medojevića, bez sjenčenja iscrtava/cizelira portret čovječanstva i čovjeka pojedinca, sa manama i vrlinama, ljepotama i demonima, usudima vremena prošlih i budućih, u trenutku ushićenja životom u svojoj jalovoj, sterilnoj nepatvorenosti, podbuhloj nabreknutosti nagomilanih istina i laži (što silikoni simolizuju - jer tendiraju da sakriju/nadomjeste nenadomjestivo), do pucanja, do bolnih perforacija, koje samo život može da zaliječi i stvori.

Možda baš zbog toga, i teze da sve nastaje iz nadovezivanja i gomilanja, pronalaze se u ovim Batovim crtežima tragovi rukopisa slavnih imena istorije umjetnosti, znanih i neznanih umjetnika, analitičara, psihologa/filozofa, koji su se bavili i onih koji će se tek baviti tzv.velikim temama/pitanjima postanja /ostanja, života, ljubavi, istine... Umjetnik zaključuje: “... portreti su u svakom pokretu oka ili usana..i svaki od njih, noseći svoj prethodni ili budući lik, ima svoju suptilnu sadašnjost, svoju bitnost, porijeklo i sud.“

14

Feljton

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

CJELOVITI POGLEDI JÓZSEFA BAJZE (1885-1938) NA CRNOGORSKO PITANJE KAO „PROBLEMU MEĐUNARODNE SAVJESTI I PRAVDE“

5.

Okupaciono nasilje izazvalo je nacionalno otrežnjenje Bajša piše: Osim što je u najvećem dijelu stao uz gerilu, crnogorski narod je i na razne druge načine iskazivao svoje nezadovoljstvo i otpor novoj vlasti. Tu treba spomenuti odbijanje regruta da služe u vojsku koju nisu smatrali svojom, dezertiranje iz vojske onih koji su već od ranije služili u njezinim redovima, podršku naroda svim opozicijskim odupiranjima novom pokretu

» Autor: Akademik Milorad NIKČEVIĆ Jedno od središta građanskog rata bio je Cetinjski okrug. Odmah nakon ugušenja seljačkog ustanka i uvođenja mjera represije nad njegovim sudionicima, u Okrugu se stalno proširivao gerilski pokret.

Osim što je u najvećem dijelu stao uz gerilu, narod je i na razne druge načine iskazivao svoje nezadovoljstvo i otpor novoj vlasti. Tu treba spomenuti odbijanje regruta da služe u vojsku koju nisu smatrali svojom, dezertiranje iz vojske onih koji su već od ranije služili u njezinim redovima, podršku naroda svim opozicijskim odupiranjima novom pokretu.

S druge strane, narod je svojim obavještajnim kanalima i metodama širio propagandu i agitaciju protiv porobljivačke vojne vlasti i postavljao zahtjeve da sam odlučuje o svojoj sudbini. Svim tim i drugim oblicima aktivnosti vlast je pokušala parirati narodu, vršeći nad njim represalije, hapšenja, šikaniranja, pljačku, ograničavanje kretanje i drugo. U svemu tome, međutim, nije imala uspjeha. Naprotiv svaka njena nasilna mjera imala je suprotan efekt, pridonoseći nacionalnom otrežnjavanju i unutrašnjoj homogenizaciji narodnog bića. Onaj pak znatno manji dio građanstva, osim ako se nije pokajao zbog zavrbovanosti i tražio priklanjanje zdravom biću naroda, bio je odbačen i prezren. I pored svih zala koja mu je nanio građanski rat, crnogorski narod je iz njega izvukao i važnu pouku o potrebi vraćanja samom sebi i povezivanju s drugim jugoslavenskim narodima na bazi pune ravnopravnosti (...) (Isto, 227).

Vitni Voren

Naslovnica Vorenove knjige

NEGACIJE I PREĆUTKIVANJA U ENCIKLOPEDISTICI

Čitavo razdoblje crnogorske zlatne povijesti Duklje / Dioklitije / Zete – koja je oko 150 godina bila samostalna država s dinastijom Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića s predominacijom mediteranskog toposa, katoličanstva i bogatom kulturom na latinitetu i domaćem crnogorskom jeziku i pismu nigdje se u enciklopedističkim srpskim pregledima ne spominje ili je zaobilaze u „nedostatku“ vjerodostojnih istorijskih izvora kako bi je situirali u državotvorni okvir i „kontinuitet“ svoje srpske pravoslavne (čitaj svetosavske!?) srednjovjekovne crkve i države. U razdobljima crnogorske nacional-

Jozef Bajza

Naslovnica Bajzine knjige

ne klonulosti svjetsku inostranu naučnu i publicističku literaturu usluživala je, kako ističe Bajza, „naučna srpska škola“ pa se u mnogim svjetskim izdanjima početak crnogorske državnosti i njezine kulture antidatira i situira u srpsku dinastiju Nemanjića, a Crnogorsku autokefalnu slobodarsku i potpuno nezavisnu autokefalnu crkvu („jedino slobodnu u moru turskog carstva“!!) proglašavaju svetosavskom kamilavkom i njihovom tradicijom. József Bajza eksplicite navodi da „godina 1766. označava nezaboravan datum u istoriji Crne Gore. Turci su te godine ukinuli Pećku patrijaršiju i zbog toga je Crnogorska pravoslavna crkva dobila autokefalnost. I kulturno-istorijski

spomenici dukljanskog razdoblja koji nose pečat suptilne civilizacije evropskog Zapada, odsjaja Mediterana, u cilju razgrađivanja i potiranja autohtone crnogorske tradicije i njezinog nasilnog uguravanja u vizantijski i srpski kulturni krug, prepuštaju se zaboravu i zubu vremena jer je politička manipulacija sračunata na nisku razinu obaviještenosti prosječnog civilizovanog svijeta.

Ovakvim otvorenim, smjelim i nadasve moralnim invektivama József Bajza je protkao cijelu svoju povijesnu studiju.

NEPRAVEDNO DIFAMIRANJE I NAPADANJE

Zbog toga je bio grubo napadan, nepravedno difamiran od „povjesničara“ s jugoslavenskog intelektualno-političkog prostora. Oni su bili zaslijepljeni novom porobljivačkom politikom i ideologijom Srbije nakom 1918. godine. Bajzino Crnogorsko pitanje osporavano je kao nenaučno, pamfletsko, dodvoravajuće i difamirajuće, a autora Józsefa Bajzu su nazvali „takozvanim“ „kvazi povjesničarem“ „bolesno-pom ra č e n o g u m a i l a ž n o g akademika“. Njegove (Bajzine) istinoljubive i naučne motive smještali su u dnevnopolitičkim niskim ciljevima i „zloj namjeri“ Mađarske akademije nauka i umjetnosti te mađarske oficijelne tadašnje politike uopšte prema mladoj karađorđevićkoj nakaznoj i unitarnoj tvorevini južnoslavjanskog ujedinjenja koje je niklo na ruševinama austro-ugarske civilizovane monarhije.

SVJEDOČENJA WHITNEY WORRENA

Na vertikali Bajzinih povijesnih svjedočenja nastala je nešto ranije i knjiga na engleskom jeziku Amerikanca Whitney Warrena: Montenegro – The crime of The Peace Coference (Newiyork, 1922) koja je tek 2000. godine prevedena pod naslovom Crna Gora – zločin Mirovne konferencije. Obojica autora svjedoče iz svog vidnog ugla o tragičnom brisanju nekadašnje najmanje države na Bakanu koja se znala uspješno oduprijeti Otomanskom carstvu. Svoje refleksije i osude nestanka te države Warren je ukazao tri godine nakon održavanja Mirovne konferencije u Parizu, dok je József Bajza nastojao da sagleda crnogorsko pitanje u cjelosti, njegovu povijest, i genezu, posebno da definiše njegovu bit. „Prvi je želio da dokuči razloge zbog čega Crna Gora nije mogla da učestvuje na konferenciji koja je odlučivala njenu sudbinu, ukazujući šta se u vezi sa tim dešavalo iza političke scene, kakve su se zakulisne radnje činile, savezničke i srpske, kakve su se intrige plele da se spriječi Crna Gora, da postavi svoje pitanje – pitanje opstanka i dalje budućnosti. On daje živu sliku kampanje protiv Crne Gore, njenog suverena i vlade, raznih kleveta i optužbi o navodnoj crnogorskoj izdaji. Amerikanac Voren poziva na proklamovano načelo i pravo malih naroda na samoopredjeljenje koja nijesu važila samo i jedino za Crnu Goru. On je još uvijek vjerovao da će se istorijska drama, ipak, povoljno završiti po Crnu

Crnogorski narod je svojim obavještajnim kanalima i metodama širio propagandu i agitaciju protiv porobljivačke vojne vlasti i postavljao zahtjeve da sam odlučuje o svojoj sudbini. Svim tim i drugim oblicima aktivnosti vlast je pokušala parirati narodu, vršeći nad njim represalije, hapšenja, šikaniranja, pljačku, ograničavanje kretanje i drugo. U tome nije imala uspjeha. Naprotiv svaka njena nasilna mjera imala je suprotan efekt, pridonoseći nacionalnom otrežnjavanju i unutrašnjoj homogenizaciji narodnog bića Goru, da će protagonisti i saučesnici morati priznati zločin protiv ove evropske mučenice (...)“ (Viđi: Predgovor, cit. Bajzine knjige, str. 10 i 11).

Međutim, najnovije kritičke analize Bajzina djela ukazuju na to da se u njegovom slučaju radi o naučnoj fundiranosti, naučnoj ozbiljnosti tekstova mađarskog vrsnog akademika i intelektualca, koji nije bio „pomućenog“, zaboravljenog i „samobulnoga“ „cementiranog uma“. On se je rukovodio naučnom istinom, savješću i visokom sviješću istoričara, istorijskim naučnim premisama istine svoga vremena u kome su njegova povijesna svjedočenja ostala, da govore, da žive u prilog istine i budućnosti istorijske zbilje. One su tokom najnovije povijesti demantirale njegove zlonamjerne kritičare i žestoke kudioce! Geneza „crnogorskog pitanja“ potvrdila je racionalnost i dalekovidost Bajzinog naučnog promišljanja i ispravnost njegovih političkih stavova, vizija, osobito u ovoj našoj savremenosti.

Ostvaruju li se i jesu li na vidiku sve Bajzine epohalne vizije, njegove proročke slutnje i poruke iskazane u konstataciji: da će se Crna Gora kad-tad „evolucijom ili revolucijom“ osloboditi dominirajućeg srpskog ropstva i uticaja“!? Bajzine istorijske vizije i premise postaju svakim danom sve bliže, jasnije našoj savremenoj crnogorskoj zbilji i najnovijoj istorijskoj perspektivi savremene države!

(Kraj)

Povodi

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Esej Radovana Radonjića Politička i društvena scena nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti

(2)

Država nije stvar slučajnosti ili trenutnog hira D

V

iploma (Gramata) Opšteg crnogorskog zbora, koja je data guvernaduru Jovanu Radonjiću, 20. avgusta 1770. godine, kao prvoj i vrhovnoj opštestva crnogorskog vlasti, s nasljednim pravom njegove porodice na tu funkciju, osim navedenih ima još neka značenja i značaj. Ona je indirektna, ali snažna, potvrda: 1. Da guvernadur Jovan Radonjić, sin čuvenog guvernadura Stanislava Radonjića, pomenuti značajni i jedinstveni pisani dokument nije dobio kao „lični poklon“ mitropolita Save Petrovića, u zamjenu za pristanak da ovaj, na osnovu tobožnjeg prethodnog dogovora sa Šćepanom Malim, svog sestrića, Arsenija Plamenca, postavi za nasljednika na katedri Cetinjske mitropolije – kako spekuliše crnogorska dvorska istoriografija.

Naprotiv, kako to i u samoj Diplomi (Gramati) piše, dobio ga je od Opšteg crnogorskog zbora kao priznanje za svoj izuzetni doprinos u bitkama protiv tri osmanske vojske 1768. godine. O tome, uostalom, govori i činjenica da su odluku o njegovom pomenutom izboru, osim aktuelnog mitropolita Save Petrovića, potpisali: „serdar Vukolaj Vukotić, serdar Andrija Đurašković, serdar Mojsej Plamenac, kapetan Nikola Uskoković, kapetan Stevan Martinović i ostali ‘kapetani, knezovi i glavari crnogorski’ a mesto sekretara patrijarhijskog je bez imena ‘cancelier della Universita’, hoće reći ‘svega zbora crnogorskoga’“ (Jovan Tomić, Pitanje Careva Laza, Beograd, 1933, str. 145-146). To, samo po sebi, puno govori kako o karakteru vlasti u Crnoj Gori XVIII vijeka, tako i o načinu njenog konstituisanja i funkcionisanja. Istovremeno, uvjerrljivo govori da ni Crnogorska, a kamoli Srpska pravoslavna crkva nije imala nikakav pristup svjetovnoj vlasti, već da su u Crnoj Gori striktno poštovane kanonske odredbe Milanskog edikta o odnosu države i crkve.

2. Da društveni poredak i državno uređenje jedne zemlje, kakve implicira karakter Diplome (Gramate) uručene guvernaduru Jovanu Radonjiću, neupitno govori o tome da oni izviru iz viševjekovne tradicije crnogorskog

Uvidjeće građani Crne Gore da, nezavisno od toga kojega su roda i vjere, da jesu miljenici sudbine već i time što su rođeni u zemlji koja im je omogućila da - tačno onoliko koliko su htjeli i smjeli – postanu ljudima. povjesnog bitisanja, tj. da je Crna Gora od svog nastanka pa sve do mitropolita Petra II – kako po svom konstitucionalnom i institucionalnom ustrojstvu, tako i po svojoj političkoj arhitekturi i kulturi – bila najdemokratskija evropska država drugog milenijuma nove ere. Samo je u njoj, na ,,Starom kontinentu” - i to ne jednom kao u Velikoj Britaniji, već tokom punih osam stotina godina – narod na zboru svojih najviših predstavnika birao vladara, koji je imao, s jednakim pravima u odnosu na pomjesnu crkvu kakva je imao guvernadur Jovan Radonjić. Taj poredak i imanentne mu društvene odnose ukinuo je arhimandrit Rade Tomov Petrović (kasniji mitropolit Petar II Petrović Njegoš).

Učinio je to, za veliko lično i crnogorsko zlo, u njeguškoj vartolomejskoj noći između Badnjeg dana i Božiča 1832. godine, po nalogu svojih ruskih mentora, uz njihovu logističku pomoć, i za ruske potrebe – prepadom njegove „ohrane“ na kuću guvernadura Vuka Radonjića, kojom prilikom je ubijeno šest njenih članova, tridesetak protjerano iz zemlje, a sam guvernadur Vuko i brat mu Marko uhapšeni i smješteni u „ladnicu“ Cetinjskog manastira, kasnije po njima dvojici nazvanoj „guvernadurica“.

3. Vrijeme promocije Jovana Radonjića za crnogorskog guvernadura, čija se nadređenost crkvi odvojenoj od države potvrđuje čak i navedenom Diplomom (Gramatom), svojevrstan je indikator da klir te crkve ne samo da nikad nije bio na državnom vrhu Crne Gore (to nije mogao biti ni po hrišćanskim kanonima, propisanim Milanskim ediktom, usvojenim 313. godine), već i da je u vanjskopolitičkoj orijentaciji bio na suprotnom polu od guvernadurskog. Razlika u tom pogledu između Jovana Radonjića i Petra I Petrovića, na primjer, bila je – duboka i nepomirljiva. Guvernadur, tako, u čuvenoj Bečkoj konvenciji (1779), predlaže austrijskom Dvoru ili saradnju dviju država ili uspostavljanje neke vrste pokroviteljstva

Austrije nad Crnom Gorom, ali takvog tipa da Crna Gora sačuva svoju suverenost. Dio sadržaja Konvencije u kome se to izričito kaže, glasi: a) „Crnogorski narod će ostati potpuno nezavisan“ i „nikad carskom dvoru neće plaćati nikakve dažbine“; b) Ukoliko se Crna Gora eventualno nađe u sklopu Monarhije, „zadržće slobodu vjeroispovijesti“ i pravo „da po svojoj volji određuje regule za svoje građanske, sudske i privredne poslove, jer smo (misli se na Crnogorce – R. R) riješeni da sačuvamo slobodu i nezavisnost, koje su naše pretke koštale toliko krvi“ (Velimir Vujačić, Veze Crnogoraca i Htvata u doba Svetog Petra I Njegoša, ,,Matica“, br 54, godina XIV, Podgorica, 2013, str. 267).

Mitropolit Petar I Petrović, suprotno tome, još od 1823. godine, kada se obraćao guvernaduru Vuku Radonjiću i njeguškim glavarima da ga zaštite od ,,terora“ cetinjskih ,,huligana“, prijeteći da će, ako ne dobije tu zaštitu biti prinuđen da napusti Cetinje, a možda i Crnu Goru, uspostavlja s ruskim građanima „crnogorskog porijekla“ Ivanom Ivanovićem Vukotićem i Matejom Petrovićem Vučićevićem ,,dosta redovenu“ prepisku (Branko Pavićević, Pripreme za dolazak Vukotića i Vučićevića u Crnu Goru 1831. godine, „Istorijski zapisi“, God. XXI, knj. XXV, sv.4, str, 529). Glavni predmet nekoliko godina duge ,,sekretne“ prepiske crnogorskog duhovnog oca sa dvojicom „povjerljivih“ ruskih ,,činovnika“, a preko njih i sa nekim najvažnijim ličnostima u ruskom političkom i državnom vrhu, za koju nijesu znali ni guvernadur, ni drugi crnogorski glavari, otkriva „tajnu“ njegove ,,neraskidive veze“ sa Rusijom, u kojoj nigdje nema ni najmanjeg traga o njegovoj zabrinutosti za slobodu i nezavisnost Crne Gore. Naprotiv, sve brige koje njega muče, i predmet su pomenute prepiske sa ruskim ,,oficijalima“, odnose se: a) na izradu elaborata kojega bi Vukotić i Vučićević usaglasili sa ruskom vladom, a odnosili bi se na takvo sređivanje prilika u Crnoj Gori, po njihovom dolasku u nju, i stupanju na odgovarajuće političke funkcije, kojim bi se postojeće Centralno vijeće sa guvernadurom na čelu, kao najviši sekularni organ u zemlji sa što manje buke i nereda zamijenilo nekim novim političkim organom, kako bi Rusija i dalje mogla da ima siguran oslonac na ”jednoplemene“ i ”jednovjerne“ Crnogorce; b) na „nenapadno“ ali uporno traženje od nadležnih u Petrogradu da se postaraju da crnogorskom mitropolitu ruska penzija ”stiže redovno”, što, u potonje vrijeme, nije bio slučaj; c) na potrebu da se dvojica ruskih „oficijala“ zauzmu kod svoje vlade da crnogorskom mitropolitu nadoknadi 7.000 dukata, koliko je ovaj navodno potrošio na finansiranju crnogorskih borbi za “istjerivanje Francuza iz Boke”;

Petar I Petrović

Guvernadur Vukolaj Radonjić

Pismo guvernadura Jovana austrijskom caru, kraj 18. vijeka

d) na očekivanje da Rusi najzad prihvate mitropolitovu ocjenu kako je narod u Crnoj Gori ”sasvim propao, nemajući sreće da bude primljen pod rusko pokroviteljstvo, niti da bude preseljen u rusku državu” (Isto, str. 533, 546).

Osim traženja od Rusa da u Crnu Goru pošalju pomenutu dvojicu civilnih činovnika, koji bi „sredili” stanje u njenoj svjetovnoj vlasti „po carskim zakonima“, mitropolit – mada je u Crnoj Gori imao dvojicu velikih ličnih

15

16

Povodi

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

prijatelja i pouzdanih saradnika (Josifa Pavićevića, arhimandrita Manastira Ostrog i Mojsiju Zečevića, arhimandrita Manastira Đurđevi stupovi) - traži od „Matuške“ da u Crnu Goru pošalju i jednog svog duhovnika, koji bi upravljao grupom crnogorskih sveštenika dok njegov mladi nasljednik Rade Tomov ne izuči odgovarajuću vjersku školu u Rusiji i ne pripremi se za “dužnost mitropolita” (Isto, str. 552-554). Ove činjenice potvrđuju da Crnogorska pravoslavna crkva, ne samo da nikada nije bila na vlasti i stvarala državu, već i da je njen klir iz vremena mitropolita Petrovića i kasnije sve do njenog ukidanja – radeći kako za zagranične potrebe Petrograda, tako i za ostvarenje vlastite opsesije o vaskrsu Dušanovog carstva, odnosno „velike Srbije“ – činio sve što je bilo u njegovoj moći da spriječi jačanje crnogorske centralne vlasti, i zadrži ovu na nivou nekakvog rezervnog „vojnog logora“ za ratne potrebe „velike imperije“, što je veoma jasno i sukcesivno manifestovano sve do Prvog svjetskog rata.

penzije i druge vrijedne „poklone“ – nikako ne znači da je to bio interes crnogorskog društva i države, ili da su ovi, zbog takve orijentacije svojih častoljubivih i srebroljubivih duhovnika bili „sudbinski“ vezani za Matušku, odnosno „veliku Srbiju“. Štoviše, supstancijalna osnova istorijskog iskustva Crne Gore stečenog u XX vijeku neupitno govori da je ona opstala i stojeći čvrsto na objema svojim nogama dočekala današnji dan, ne zato što se oslonjala na „vizionarstvo“ i „sverješavajući učinak“ svojih „nadnaravno mudrih“ i državnički „neprocjenjivo nadarenih“ mitropolita, već sasvim obrnuto – krećući se u sasvim suprotnom smjeru od onoga kojim su oni htjeli da je vode.

VI Činjenica da crnogorska strana navedene argumente nikako ne koristi u dokazivanju ispravnosti svoje odluke da donese pomenuti Zakon, odnosno neosnovanosti stavova i zahtjeva SPC i Republike Srbije tim povodom, više je nego nevjerovatna. Da li ona tako postupa iz neznanja, puke nemarnosti ili nečega trećeg – gotovo je svejedno. Učinak je isti – držanje istorijske svijesti građana Crne Gore na nivou s kojega mogu da idu tamo kuda se ovih dana uglavnom i kreću – u ropotarnicu istorije.

4. Diploma (Gramata) kojom se potpisima i pečatima svih najvažnijih ličnosti u zemlji zvanično potvrđuju ingerencije i prava njenog najvišeg inokosnog nosioca državne vlasti, a koje podrazumijevaju i neupitnu nadležnost nad vjerskom organizacijom, upućuje na zaključak da se tu radi o nečemu što bi se moglo nazvati tradicionalno uhodanim svojstvom društvenog i državnog poretka u zemlji, koji nije imao mnogo dodirnih tačaka ni sa svojom a kamoli sa tuđom crkvom. U prilog takvom Ćuteći o ovome, Crna Gora se u nastalom sporu našla u zaključku idu i činjenice: gotovo potpunoj defanzivi, Da nije dvojice preda) da je Jovan Radonjić treći po redu guvernadur sjednika, gospode Đukanovića i Markoiz svoje porodice, te da je poslije njega istu vića, s njene strane bi vladao maltene funkciju sa istim pravima obavljao i potpuni muk, jer sve ostalo što se njegov sin Vukolaj sve do početka čuje svodi se na ponavljanje fra1832. godine; Zašto, nakon ze da je Zakon o slobodi vjerob) da je mitropolit Petar II Peispovijesti dobar te da će njetrović Njegoš, uprkos svom tačne dijagnoze gova primjena doprinijeti srbovanju, zavladičen u Rugospode Đukanovića sređivanju stanja u ovoj siji i bio pod njenim duhovi Markovića o čemu se u oblasti. O tome što je, i zanim i političkim nadzošto tako snažno, uticalo rom, a da je Biljardu, koja ovom sporu radi, zaduženi i na formiranje svijesti venije bila crkveno zdanje plaćeni da je od tog zla brane i likog broja crnogorskih (iako je u njoj stanovao), dalje ćute kao „zaliveni“ i ne građana koja je znatno sagradio od ruskog novca; bliža onome što kao „pod) da je „svetosavlje“ u Crpokušavaju čak ni toliko da gled na svijet i život“ ima nu Goru uvedeno u vrijeme objasne uzroke vlastite vođstvo SPC nego oficijelna knjaza Danila, 1856. godine, i vlast u zemlji – niko ni riječi. to kao „školska slava“ (što nipolitičke i etičke Zašto, nakon tačne dijagnoze kako ne znači da je to bila puka atropije gospode Đukanovića i Markovibezazlenost). ća o čemu se u ovom sporu radi, zaduženi i plaćeni da je od tog zla brane i Sve to daje dovoljno osnova za konstatadalje ćute kao „zaliveni“ i ne pokušavaju čak ciju da između pravoslavnih crkava u Srbiji i Crnoj Gori, sve do poslije Podgoričke skupštine (1918), ni toliko da objasne uzroke vlastite političke i etičke nije moglo biti, niti je bilo ikakvih formalnih (organiza- atropije, odnosno drastičnog opadanja crnogorskog istorijskog imuniteta na takve pojave, kao i sopstvene cionih i sličnih) veza i odnosa. krivice i odgovornosti za to? Zašto da se, tokom minuOtuda, i sasvim osnovani generalni zaključak da u tom lih trideset godina – mada je na to upozoravano – niko periodu u Crnoj Gori nije moglo postojati bilo kakvo – od oficijelnog političkog i intelektualnog časništva u upravljačko, graditeljsko, svojinsko i slično - prisustvo i ovoj zemlji nije posegao da se nešto uradi u skladu sa pravo pravoslavne crkve sa prostora Srbije. Ukoliko su u čuvenom, već starom i dobro poznatom Rusoovom fivrijeme nemanjićke okupacije Zete u ovoj podignuti lozofemom: „Stvoriti vladavinu za narod svakako je neki hramovi, djelo su svjetovnih vladara, a ne duhovnih korisna stvar, ali znam za korisniju – odgojiti narod za otaca. Osim toga, Nemanjići su u Zeti više srušili nego vladavinu“. Kako to da aktuelna vlast sa, pratećom joj ogradili, a ne postoji ni „dobri običaj“ da ono što osvajač „akademskom zajednicom“, uprkos nesumnjivim sapodigne na privremeno osvojenom prostoru zauvijek znanjima na kojim je i kakvim premisama tokom poprida njemu. Što se, pak, mitropolita iz „svetorodne“ sljednja tri stoljeća formirana istorijska svijest Crnogoporodice Petrović Njegoš tiče: njihova duboka vezanost raca, i koliku odgovornost ona nosi što je ta svijest za ideju vaskrsa Dušanovog carstva, odnosno „utapa- ostala i formom i sadržinom na nivou one iz XIX vijeka nja“ Crne Gore u „veliku istočnu carevinu“ putem neke ne samo što nije ništa (u)radila na tome da se ta svijest nove „seobe Srbalja“, radi čega su od Matuške dobijali mijenja, već naprotiv, svjesno ili nesvjesno, čini sve da

,,

“

Milo Đukanović i Aleksandar Vučić

Cetinjski manastir

se ona učvrsti? Zašto u tom smislu i danas moramo da trpimo nasilje nad istorijom i zdravim razumom, iskazano u najnovim stanovištima najistaknutijih ličnosti famozne „akademske zajednice“ i logističkih joj institucija, tipa: a) „objašnjenja“ da je mitropolit Petar I, „u stvaranju crnogorske države imao… nesebičnu pomoć čuvenih crnogorskih guvernadura iz slavne kuće Radonjića“ („Pobjeda“, 3. novembar 2019, str. 19), rizikujući time da uz prigovor jednih kako mitropolit Petar I nije stvarao, nego koliko je mogao rastvarao crnogorsku državu, dobije „packe“ i sa „zvaničnog mjesta“ zbog toga što se jedini u svojoj branši, i crnogorskoj „akademskoj zajednici“ uopšte, usudio da progovori o „nepomenicima“ guvernadurima Radonjićima, pa još na navedeni način; b) tvrdnje , visokog funkcionera jedne važne crnogorske institucije, da je „mitropolit Amfilohije izgovorio veliku istinu kada je rekao da je crkva stvarala državu Crnu Goru“ („Pobjeda“, 13. januar 2020, str. 10); c) pouke od strane visokog funkcionera CPC (prije neki dan na tv), da je Opšti crnogorskiski zbor, kao najviši politički organ u zemlji, izabrao mitropolita Petra I da bude na čelu države; d) logiciranja poznatog crnogorskog istoričara, u priči za javnost o implikacijama donošenja Zakona o vjerskim slobodama, i pored svog pozitivnog određenja prema tom činu - umjesto da po podsjeti na krajnje smisleno antičko upozorenje, da „kad je domovina u pitanju nema privatnih interesa“, odnosno na Ciseronovu poruku, da „za dobre, hrabre ljude, ljude uzvišena duha ne postoji časniji razlog da se prihvate javnih poslova, do želje da se ne pokore nečasnima i ne dopuste da im uništavaju državu“ (Ciceron, Država, str. 25) – nalazi za shodno da pokaže razumijevanje za napadno ćutanje članova „akademske zajednice“ koja se finansiraju iz budžeta, objašnjavajući da je njihov odnos prema državi strogo „lična stvar“.

Zapitajmo se, građani Crne Gore, je li normalno i moralno da se, nasuprot klasične logofeme da „narod ima vlast kakvu zaslužuje“; ovako ružno i tužno odnosimo prema predsjedniku države Crne Gore, gospodinu Milu Đukanoviću, i dopuštamo sebi nedopustivo: da vrlo često sam bije bitke koje su naše, i koje bez nas ne može dobiti. Jeste, griješio je na početku svoje političke karijere, i to ne malo. Jeste, pripisujemo mu atribuciju čelnika „prve familije“. Jeste, smeta mnogima – u Crnoj Gori i van nje.

Ali, sjetimo se njegovih državničkih poteza kojima je ne samo višestruko zasjenio svoje greške, nego i izuzetnim učincima nadmašio bilo kojeg Crnogorca na funkciji koju on sad obavlja. I sjetimo se koliko „drugih“ porodica, opanjkavajući „prvu“, mirno troše i uvećavaju svoje bogatstvo u hladovini sugurnosti koju im omogućava nezhavisnost i sloboda Crne Gore, kojoj je, ruku na srce, taj Predsjednik više doprinio nego kohorte njegovih žestokih kritičara. Zar nam, građani Crne Gore, već i to ko, i zbog čega, traži njegov politički linč nije dovoljna poruka da u ovom času, kad branimo domovinu, budemo uz njega. A kad to učinimo, i počnemo u miru, pošteno, kao ljudi, svoditi račune gdje je ko bio i što je činio kad je i oko ove zemlje, i u njoj, i „grmilo i sjevalo“, sudimo mu. I ako je to zaslužio, podignimo mu spomenik i o njega ga objesimo. Zašto ne?

Povodi

S. VASILJEVIĆ

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Ili, jesmo li se, građani Crne Gora, 22. januara uveče zapitali kako je bila moguća, i iz čije glave je pokuljala podvala svima nama, a posebno predsjedniku Vlade Crne Gore, gospodinu Dušku Markoviću, kada je Javni servis, nakon reemitovanja Markovićevog poštenog, hrabrog i tačnog prikaza situacije u kojoj se nalazimo, odmah „pustio“ film o Cetinjskoj mitropoli, kojim se godinama naši mozgovi ispiraju pričom da je Crnu Goru stvorila i učinila modernom evropskom državom „svetorodna četvrta dinastija“, na čelu sa svojim čudesnim „tajnovidim“ mitropolitima.

Posljedica ovakvog rasporeda vizija, interesa i realnih političkih i etičkih uticaja relevantnih subjekata u savremenom crnogorskom društvu, uz evidntni ne samo vjerski, nego i društveni ekskluzivitet Srpske pravoslavne crkve, koja već sada, nimalo sučajno, ima nekontrolisanu poziciju onoga koji u ovoj zemlji može što hoće, moralo, doći do situacije: – u kojoj se patetična, autistična retardacija pokušava nametnuti kao istorijska svijest naroda; – u kojoj se vrijeme najvećih prodora u demokratizaciji Evrope i njenoj integraciji na novim civlizacijskim osnovama prepoznaje kao bogomdani trenutak za realizaciju srednjevjekovnih mitova; – u kojoj se, kazano riječima književnika, drevna država sa svojom autentičnom kulturom i viteškom etikom, vjekovni simbol slobode i pribježište slobodnih, u projekcijama svojih građana poređuje i povezuje s „krajinama“ i „republikama“ nastalim po projektima nacionalistički obnevidjelih „vizionara“, izronilih iz arhiprovincijalne palanačke kulture i spremnih da, po kriterijumima „beskrajno sirovih arivista“ i uz njih pristalog sluganskog malograđanstva, zločin protiv čovječnosti uzdignu na nivo „etičke mjere“ ostvarivanja „vjekovnih težnji“ (Veljko Radović, Jara gospoda i čaršijski dug, Podgorica, „Vijesti“ - Art, 25. decembar 2004, str. V).

VII Neotklonjivom, sada već i farsičnom opjsednutošću aktuelne vlasti i njenog „intelektualnog korpusa“ nekom svojom „unutrašnjom potrebom“ za upornom i bezgraničnom divinizacijom jedne u biti istorijski uveliko promašene dinastije, urodilo je onim čime je i moralo – gotovo potpunom nesposobnošću, kako samih „vođa“ (vlasti i inteligencije o kojoj je riječ), tako i „vođenih“ (crnogorskih građana, gotovo tutto completo) da shvate činjenice: 1. Da Crna Gora niti sebe smije smatrati, niti bilo kome dozvoliti da je smatra kosovskim posmrčem, srpskim nahočem i ruskim pastorčem, Ona nije ni nastala, ni opstala na zasadima političkih i etičkih racionalizacija „svetorodne četvrte dinastije“, već na osnovama jednog sasvim drugog, ovim zasadima posve suprotnog istorijskog logosa.

2. Da jedino što danas mogu proizvesti političke i etičke racionalizacije „svetorodne četvrte dinastije“ jeste katostrofalna zbrka u recepciji najvećeg dijela, kako

etničkih Crnogoraca, tako i novokomponovanih i novopridošlih Srba u Crnoj Gori – povodom toga ko su, što su, kakvi su i kakvi bi trebalo da budu ako žele dostojno nasljedstvo velikih predaka i stvaranje sebi i drugima u ovoj zemlji uslova za normalan društveni i lični životi.

3. Da glavni problem države Crne Gore danas nije izvanjski „vražji kot“ koji ne odustaje od namjere da je pokori, već „zlo domaće“ izraslo iz političkih i etičkih zasada „svetorodne četvrte dinastije“, koje slijedeći njenu tradiciju, a to znači spremnost da se za „odgovarajću“ količinu „dengi“ proda onome ko više plati. U ostalom, zar „Lovćenski tajnovidac“, u kojega se ovakvi i danas kunu, nije upravo zbog toga naručio masakr porodice i progon iz zemlje guvernadura Vuka Radonjića, lažno ga optužujući za veleizdaju (konkretno, za tobožnju prodaju Austriji manastira u Mainama i Stanjevićima), da bi lično, nekoliko godina kasnije, prodao Austriji te manastire, a novac dobijen od te prodaje, umjesto u državnu kasu, strpao u svoj džep?

4. Da se građani Crne Gore duhovno formirani na političkim i etičkim zasadima „svetorodne četvrte dinastije – što znači na uvjerenju u potrebu da sve svoje, uključujući i živote, spremno žrtvuju za velike ideale slovenskog-rusko-srpsko-pravoslavnog carstva – sasvim prirodno protive crnogorskim evropskim i evroatlantskim integracijama, smatrajući ove izdajom slovenstva i pravoslavlja, a osviješćeni dio crnogorskog državnog rukovodstva i grupice „suverenističkih“ intelektualaca koji uvjereno i s dobrim razlogom stoje iza navedenog zapadnog uklona – prononsiranim izdajnicima.

Tada bi se u Crnoj Gori imala sasvim drugačija duhovna klima od sadašnje, u smislu da mnogi njeni građani, koji se sada žestoko protive njenoj tekućoj vanjskopolitičkoj orijentaciji shvate, da ona nije: – ni stvar slučajnosti ili trenutnog hira dijela uticajnih ličnosti koji vode ovu zemlju; – ni milostivi dar neba „grješnicima“ lišenim moći racionalnog razmišljanja i odlučivanja; – ni „ustaljena podvala“ dijaboličnih kroato-katoličkih „krugova“, u službi Vatikana i CIA – koji tradicionalno „rade o glavi“ slovenstvu i pravoslavlju; – ni bijeg iz „prirodnog“ istočnog pokroviteljstva u „neprirodne“ zapadne integracije na temelju nečije iluzije da Crna Gora tamo ima što da traži i da će proći bolje nego sa svojom „braćom“, ili potkupljenosti onih koji je predvode da joj, uz ranije učinjene, pridodaju još jednu sramotu.

Tada bi građani Crne Gore shvatili ono što još ne shvataju, ili iz samo njima znanih razloga uporno izbjegavaju da kažu, da je Crna Gora na putu koji je davno zakonito trasiran njenim genetskim kodom sazdanim iz monada koje čine: a) zemlja koja je čitavih osam stotina godina nosila oreol najslobodnijeg i najdemokratskijeg društva i države u Evropi; b) jedini društveni i državni prostor u Evropi u kome seljaci nikad nijesu gubili svojinu nad imovinom i pravo da nose oružje; c) država koja, upoređena sa geografskim prostranstvima drugih ne izgleda većom od vrha igle za konac, ali je u krojenju evropske istorijije bila „kapija koja je konroKad ovoga ne bi bilo, tj. kad bi „vođe“ ozbiljno i odgovor- lisala prodor Istoka“ na njeno tlo; no podarili na izvršenju obaveze koju ovoj zemlji dugu- d) kulturno-duhovni „melting pot“ iz kojeg se u evropsku ju već trideset godina, a to je da se „vođenima“ otvore i svjetsku riznicu civilizacijskih vrijednosti vjekovima „knjige starostavne“, iz kojih bi mogli da vide kako je i prelivao supstrat libertetskog ponosa, ratn(ičk)og uznosa, zašto crnogorska zapadna orijentacija i ideološki, i po- jurističkog egaliteta, proizvodno-prometnog liberaliteta, litički, i teorijski, i praktično kudikamo snažnije i jasni- samoupravnog digniteta, filozofsko-religijske emancipaje definisana sredinom druge polovine XVIII vijeka cije, ljevičarske orijentacije i govorne komunikacije; nego ova današnja – kudikamo bi se prije i više sabrali f ) društveni nukleus iz koga su et verbis et re prije graoko nje nego joj pružali ovako grčeviti otpor. Tada Crnu đanskih revolucija u Americi i Evropi emanirale neke Goru ne bi smatrali izdajničkim kvazizapadnim („u od najvažnijih ideja na kojima su ovi izuetno veliki i važstvari“ tajkunskim i mafijaškim) klonom, odnosno „si- ni prevratnički pokreti našli svoje mjesto pod suncem; gurnim“ budućim natovskim vojno-ekspanzivnim po- f ) jedina slovenska zemlja sa svojim, autentičnim pravligonom, već racionalno opredijeljenom zemljom za nim sistemom; svijet kome prirodno pripada i u kome ima veće g) prostor uzgoja pravne i političke kulture koje izglede za bržim i uspješnijim razvojem. I su, nakon njihovog otkrića (u Bogišićevom tada ne bi bilo moguće: Opštem imovinskom zakoniku za Knja– da država, koja tokom hiljadu godiževinu Crnu Goru) postale izvor inna svog postojanja nikada nije bila spiracija i građe za inovacije grateokratska, smjer i karakter svog đanskih zakonika u najvećim Crna Gora niti duhovnog života u XXI vijeku pravnim sistemima svijeta; sebe smije smatrati, uglavnom određuje prema reh) jedinog Marsovog polja u perima koji, ničeovski rečeno, Evropi 1941. godine, sa kojega niti bilo kome dozvoliti princip vita religiosa, trampi za su se – dok je Stari kontinent da je smatra kosovskim princip vita contemplativa; stenjao pod fašističkom čizposmrčem, srpskim mom – do neba prolamali stiho– da se na svojoj teritoriji drži vi: „Listaj goro, cvjetaj cvijeće, nahočem i ruskim strana crkva, koja u odeždi jediCrna Gora u boj kreće“ (i krenula pastorčem nog „kanonskog“ predstavnika i je Trinaestog jula - za koji Žan Pol zaštitnika svih pravoslavnih hriSartr reče da je „najfrapantniji i najšćana u njoj, nesmetano djeluje ne veličanstveniji događaj svekolike samo kao osnovno vezivno tkivo, već i evropske revolucionarne istorije XX vikao akcioni nukleus mnogih, u njoj i oko nje, jeka“ – u borbu „za svoju slobodu, svoju nekoji se ne mire s pravom građana Crne Gore da – zavisnost i svoju kulturu“, da bi za samo tri dana umjesto služenja „višim ciljevima“ nekog i nečijeg tran- postala prvom velikom slobodnom teritorijom u Evropi); scendentalnog dezidera – misle i rade saobrazno vlasti- i) zemlja otvorenog srca i vrata za nesrećne građane tim potrebama i interesima; bivše zajedničke države svih vjera i nacija koji su u njoj – da se kontinuirano negiranje istorijske utemeljenosti - bježeći od smrti u bezumnom bratoubilačkim ratom crnogorske države i nacije, te prava Crnogoraca na svoj započetom krajem prve godine posljednje decenije XX jezik, kulturu, crkvu i druge vrijednosti, odnosno otvo- vijeka – potražili privremeno sklonište, a naši topli dom rene prijetnje podmlađenih i brojčano naraslih nosilaca na neodređeno, što je u odnosu na njen prostor, ekokvislinških ideologija i politika njenoj nezavisnoj i proe- nomsku moć i broj stanovnika bio do tada neviđen slučaj vropski orijentisanoj politici, smatra benignim verbal- u evropskoj istoriji (iako to, na veliku ljudsku i crnogornim deliktima, ili trivijalnom partijskom retorikom i, sku žalost, neki od tada doseljenih u ovu zemlju zaboravljaju i – zloupotrebljavaju). kao takvo, toleriše; – da više nego kukavno ponašanje onih koji bi trebalo da svojom pameću i razboritošću pomognu u orijentaciji i I uvidjeće građani Crne Gore da, nezavisno od toga koakciji društvu i državi, koji su ih uzdigli do visina o koji- jega su roda i vjere, da jesu miljenici sudbine već i time ma nijesu ni mogli, ni imali na osnovu čega sanjati, zako- što su rođeni u zemlji koja im je omogućila da – tačno nito vodi dvjema podjednako neshavatljivim sramota- onoliko koliko su htjeli i smjeli – postanu ljudima. ma: onoj, da time najviše što mogu pomažu protivnicima tog istog društva i države; i onoj, kojom svoju elementar- I shvatiće, najzad da je kako, Aristotel reče, samo u polisu no ljudsku obavezu „galantno“ prepuštaju Predsjedniku - na kojega Crna Gora uz sve muke, iskušenja i previranja države i time postižu dva efekta – stvaraju utisak da do- u njoj i oko nje sve više liči – “čovjek pravno biće”, budunošenje Zakona o vjerskim slobodama nije stvar nasušne ći da izvan njega nema ni sigurnosti, ni slobode, pa „čak potebe Crne Gore već ličnog Predsjednikovog hira; i ni ljudskosti” (Aristotel, Politika, Beograd, 1960, str. 13). onog, kojim se kupuje vrijeme do iznalaženja pogodnog načina za „sasvim čisto“ priključenje pobjedniku; Pa, sad, Crnogorci, pokažite ono zbog čega mislite i go- da se mirno posmatra kako se s unutrašnje strane dr- vorite da jedino vama pripadaju atributi – čojstva i južavnih granica Crne Gore slobodno kreću, postrojavaju naštva. i prestrojavaju ostaci vojnih formacija „rata za mir“, čekajući komandu za „oslobodilački juriš“ na sjedište nje- I srećno vam, i u napredak, bilo – u odnosu da druge nog najvišeg narodnog predstavništva, odakle bi se, po probleme koji stoje pred vama – ipak lagano iskušenje sa njegovom zauzimanju, oglasio neki novi Miloradović sa Zakonom o vjerskim slobodama. već znanim „privilegijama“ od strane „tradicionlne pokroviteljice“, posve sličnim, ako ne i identičnim sa oni- I upamtite Ničeovu opasku, da mitska i mistička objašma od 17. aprila 1712. godine, kada je Crnoj Gori dodije- njenja čovjekove istorije ne samo što nijesu duboka, neljena „čast“ - da i dalje bude pod neupitnom vlašću go „nisu čak još ni površna“ (Niče, Vesela istorija, Beo„hazjajina“. grad, 2015, str. 138).

,,

“

Kraj •

17

18

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

D.MIlJANIĆ

Planirane aktivnosti Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Muzeja i galerija Podgorica za ovu godinu

REVITALIZACIJA STARE TVRĐAVE: Medunski grad

KONZERVATORSKE MJERE: Sa Duklje

Arheolozi prvi put na Medunu, na Duklji nastavljaju istraživanja Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore sredinom narednog mjeseca ili početkom aprila počeće prva arheološka istraživanja Medunskog grada.

Muzeji i galerije Podgorica će, u saradnji sa donatorima, adaptirati i urediti enterijer Muzeja Marka Miljanova na Medunu, dok će na Duklji biti nastavljena arheološka istraživanja prostorije koja se nalazi pored kapitolnog hrama, uz poseban fokus na mozaik koji je otkriven u prethodnim istraživanjima. U završnoj fazi je izrada Studije i menadžment plana arheološkog lokaliteta Duklja, koji će odrediti smjernice za buduću dinamiku arheoloških istraživanja i sprovođenja konzervatorskih mjera.

MEDUN

Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. go-

Na Medunu će biti sprovedena sveobuhvatna arheološka istraživanja gornjeg dijela grada, u cilju dobijanja podataka o starijim slojevima, koji će biti osnov za izradu konzervatorskog projekta, kojim bi se planirale mjere zaštite, prezentacija i eventualna rekonstrukcija tvrđave. Planirana je adaptacija i uređenje enterijera Muzeja Marka Miljanova. Na Duklji će biti nastavljena arheološka istraživanja prostorije koja se nalazi pored kapitolnog hrama, uz poseban fokus na mozaik koji je otkriven u prethodnim istraživanjima dinu planirana su arheološka istraživanja Medunskog grada, u cilju revitalizacije i eventualne rekonstrukcije. Iz Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore ističu da se po prvi put rade istraživanja na ovom lokalitetu.

– Projekat podrazumijeva sveobuhvatna arheološka istraživanja gornjeg dijela grada Meduna, u cilju dobijanja podataka o starijim slojevima.

Dobijeni podaci biće osnov za izradu konzervatorskog pro-

U završnoj fazi je izrade studija i menadžment plana arheološkog lokaliteta Duklja, koji će odrediti smjernice za buduću dinamiku arheoloških istraživanja i sprovođenja konzervatorskih mjera

jekta, kojim bi se planirale mjere zaštite, prezentacija i eventualna rekonstrukcija tvrđave. Kako do sada uopšte nijesu rađena sistematska arheološka istraživanja, Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore će u periodu od sredine marta ili početka aprila (zavisno od vremenskih uslova) izvršiti sistematska arheološka istraživanja. Realizacija prve faze projekta trajaće 40 dana, nakon čega ćemo imati prve informacije o kulturnim slojevima i budućim smjernicama za navedeni lokalitet – navode iz Centra za konzervaciju i arheologiju.

Iz Muzeja i galerija Podgorica najavljuju da je za ovu godinu planirana adaptacija i uređenje enterijera Muzeja Marka Miljanova na Medunu. Ovaj proje-

kat, navode oni, biće realizovan iz sopstvenih, ali i iz sredstava donacija, koja bi bila prikupljena u saradnji sa Fondom za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“.

– U fokusu će biti inoviranje načina i modela prezentacije stalne postavke – u cilju dodatne valorizacije ove dragocjene muzejske zbirke i približavanja vrijednosti i značaja postavke širem krugu građana i posjetilaca. Takve inovacije odnose se kako na kustoske poslove, tako i na uvođenje novih tehnologija u prezentaciji muzejskih predmeta, a sve u skladu sa savremenim standardima u muzejskoj djelatnosti – najavljuju iz Muzeja i galerija.

Na objektu Muzeja Marka Miljanova u poslednje dvije godine, podsjećaju oni, zamijenje-

Naredne godine besplatna aplikacija za posjetioce Duklje Iz Muzeja i galerija Podgorice najavili su izradu Android aplikacije, koja ima za cilj unapređenje interpretacije kulturno-istorijskog nasljeđa lokaliteta Duklja, sa fokusom na period između I i IV vijeka, koji se uklapa u temu sertifikovane kulturne rute ,,Put rimskih careva i dunavski put vina“, tačnije njenog dijela koji se odnosi na staru rimsku provinciju Ilirik, a u koju je lokalitet zvanično uvršten prošle godine.

Navodeči da se realizacija ovog projekta očekuje početkom turističke sezone 2021. godine, Iz Muzeja ističu da će aplikacija biti besplatna za preuzimanje sa Google Play Storea, a osim tekstualnog zapisa, imaće i opciju za audio-vođenje.

– Aplikacija će funkcionisati kao dopuna interpretativnim tablama. Tabla na ulazu će predstaviti posjetiocima kulturno-istorijski značaj lokaliteta, ističući pojedinačne tačke od značaja, čiju će vrijednost posjetioci potom otkrivati čitanjem ili slušanjem tekstova / audio-materijala iz aplikacije, na svojim mobilnim uređajima – objašnjavaju iz Muzeja i galerija.

Plan aktivnosti podrazumijeva dostavljanje neophodnog sadržaja i odobravanje finalnog materijala aplikacije od JU Muzeji i galerije Podgorice, dok će cjelokupna aktivnost biti pod rukovodstvom koordinacionog tijela kulturne rute ,,Put rimskih careva i dunavski put vina“ međunarodne

organizacije Dunavski centar za kompetenciju. Iz Muzeja napominju da je ovo dio projekta ,,Ilirikum Trejl“, koji se realizuje u okviru programa ,,Triple P“ Savjeta za regionalnu saradnju iz Sarajeva (RCC), kojim je Duklja prepoznata kao jedan od devet lokaliteta regiona od posebnog značaja.

– Predstavljanjem priče o životu Rimljana na lokalitetu, aplikacija će obuhvatiti ključne kulturne, istorijske, arheološke znamenitosti lokaliteta. Aplikacija ima za cilj da većem broju posjetilaca, bilo da je riječ o turistima ili lokalnim zajednicama, omogući sadržajnija iskustva i informacije o lokalitetu – pojašnjavaju iz Muzeja i galerija.

ne su dotrajale drvene škure na svim prozorima, sanirana kompletna krovna konstrukcija i promijenjena lamperija u potkrovlju, zatim promijenjena podna obloga - tepisoni u izložbenom prostoru i sanirani i osavremeni toaleti. U okviru konzervatorskih radova, u dvorištu Muzeja sanirani su kameni, ogradni zidovi oko zgrade i postavljena zaštitna ograda.

Kada je u pitanju spomenički kompleks Medun, Muzeji i galerije sprovode kompleksne postupke i planirana višegodišnja istraživanja, sanacionokonzervatorske radove, prezentaciju i revitalizaciju tog lokaliteta.

– Od posebnog značaja je fotogeometrijsko snimanje lokaliteta izvršeno 2007. godine, kada je urađena 3D digitalna topografska podloga sa integrisanim ortofoto planom i visinskom predstavom cijelog područja. Zatečeni građevinski ostaci bedema ilirskog i srednjovjekovnog Meduna nalazili su se u veoma lošem stanju, na više mjesta su bili isprekidani i obrušeni, dok su negdje bili vidljivi samo u tragovima. Svim zatečenim ostacima bila je neophodna hitna sanacija, odnosno konzervacija, koja je podrazumijevala njihovu stabilizaciju. Sprovedene aktivnosti na izvođenju konzervatorsko-restauratorskih radova, realizovane kroz više faza tokom proteklih godina, imale su za cilj zaustav-

ljanje značajne degradacije graditeljske baštine usljed zapuštenosti, atmosferilija i razornog dejstva vegetacije.

Sprovedena je konsolidacija i djelimična restauracija, na djelovima utvrde za koje smo imali relevantne podatke, većeg dijela Gornje akropole.

Svim aktivnostima sprovođenim na Medunskoj akropoli prethodila je izrada onzervatorskih projekata i saglasnosti nadležnih institucija. Nakon sticanja stručnih i zakonskih saglasnosti isti su se realizovali – podsjećaju iz Muzeja i galerija.

DUKLJA

Podsjetivši da su na lokalitetu Duklja rađena arheološka istraživanja u protekle tri godine, iz Centra za konzervaciju i arheologiju najavljuju nastavak tih istraživanja.

– Posljednje je urađeno istraživanje bedemskog rova.

Prošle godine smo uradili analizu i izradu kompletne dokumentacije novootkrivenog mozaika (objekat IX , prostorija 13A). I ove godine ćemo n a s t av i t i s a n a u č n o i s traživačkim radom na već pomenutoj mikrolokaciji (bedemski rov). Takođe, nastaviće se radovi oko konzervacije objekta IX prostorije 13A – poručuju iz Centra za konzervaciju i arheologiju.

Kako ističu, u završnoj fazi je izrade studija i menadžment plana arheološkog lokaliteta Duklja, koji će odrediti smjernice za buduću dinamiku arheoloških istraživanja i sprovođenja konzervatorskih mjera.

– Pristupiće se izradi nekoliko projekata, koji će podrazumijevati rekonstrukciju određenih objekata na lokalitetu, a sve u cilju valorizacije u turističke svrhe, odnosno stavljanja kulturnog dobra u funkciju održivog korišćenja – navode iz Centra.

Navodeći da je Duklja lokalitet koji zahtijeva kontinuiran rad i značajna ulaganja, iz Muzeja i galerija Podgorice podsjećaju da duži niz godina izvode sistematska arheološka istraživanja, te da je uz permanentno održavanje bilo i više ulaganja.

– Sređene su ograde oko dijela lokaliteta, postavljen video nadzor, tako da pored fizičkog postoji i tehnički vid zaštite.

Takođe, Turistička organizacija Podgorice postavila je info pult, informativne table, kao i pomoćni mobilijar – podsjećaju iz Muzeja i galerija.

I. MITROVIĆ

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

19

U posjeti oglednom času fizike kod profesora Milisava Šćepanovića u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“

Kad zanimljivi eksperimenti namagnetišu pažnju učenika Na inicijativu učenika III-j, profesor Šćepanović pozvao je u goste dvojicu talentovanih mladih fizičara, braću Lazara i Miloša Milićevića, učenike osmog razreda OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, koji su kroz eksperimente demonstrirali visok nivo znajnja iz oblasti ove prirodne nauke. Ovo je samo jedan od zanimljivih primjera koje na svojim časovima sprovodi profesor Šćepanović, a zbog kojeg ga učenici najuglednije podgoričke škole izuzetno cijene, iako im predaje tek pola godine.

Vjerujem da će djeca, ako vide ili naprave nešto, sigurno lakše i bolje naučiti nego ako samo čitaju iz knjige ili slušaju nastavanika Eksperiment je pravi pokazatelj da je teorija dobro savladana, i više od toga. Bez prakse fizika nema smisla – poručuje profesor fizike Milisav Šćepanović D.MIJATOVIĆ

Da se kroz dobru praksu teorijsko znanje mnogo lakše usvaja uvjerili smo se prethodne sedmice na oglednom času fizike u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ kod profesora Milisava Šćepanovića.

Kad je nastava interesantna nema bježanja sa časa Učenica Anđela Oluić, koja će ove godine učestvovati na olimpijadi znanja iz fizike, kaže da je zadovoljna nastavom profesora fizike Milisava Šćepanovića.

- On nam omogućava da na veoma zanimljiv način učimo i usvajamo gradivo. Svi su zainteresovani, pa nema bježanja sa časova fizike, jer svi žele da budu prisutni i čuju predavanje. Kad je zanimljiva nastava, svi smo tu – kazala je Oluić.

Učenik Marko Žižić smatra da je fizika vrlo interesantan predmet, ukoliko se ne radi samo suva teorija i zadaci.

- Kada su u nastavi zastupljeni i eksperimenti, na čemu insistira naš profesor, onda nam to svima drži pažnju tokom cijelog časa. Veoma sam zadovoljan sa profesorom Šćepanovićem, jer on je uveo inovacije u ovaj premet i podiže nastavu na viši nivo – kazao je Žižić, koji pohađa dodatnu nastavu iz ovog premeta.

ZNANJE

- Učenici III-j, koji su malo je reći dobri na mojim časovima, znajući da sam u kontaktu sa Milošem i Lazarem i da zajedno radimo na nekim eksperimentima, ogledima i slično, tražili su da ih pozovem. Sa velikim zadovoljstvom sam to prihvatio, jer su Miloš i Lazar iz oblasti fizike daleko ispred svoje generacije, naročito kada je primjena znanja u pitanju, odnosno pravljenje i osmišljavanje eksperimenata – priča profesor Šćepanović.

Trudeći se da časovi fizike budu što zanimljiviji učenicima, Šćepanović dosta polaže na eksperimentalnoj nastavi.

- Vjerujem da će djeca, ako vide ili naprave nešto sigurno lakše i bolje naučiti nego ako

NIŠTA BEZ DOBRE PRAKSE: Sa časa fizike

samo čitaju iz knjige ili slušaju nastavanika. Eksperiment je pravi pokazatelj da je teorija dobro savladana, i više od toga. Bez prakse fizika nema smisla, ovako je i puno zabavnija – ističe Šćepanović, uz napomenu da su djeca uključena u dodatnu i dopunsku nastavu, a da na sekciji pokušavaju da spoje fiziku sa programiranjem.

Trinaesetogodišnji blizanci Lazar i Miloš, koji su osvojili školsko takmičenje iz fizike, a koji će ove godine učestvovati na olimpijadi znanja iz ovog

predmeta, sa četiri godine starijim drugarima iz gimnazije predstavili su dva Teslina kalema i praktičan primjer Kulonovih sila. Objasnili su im kako funkcionše uređaj koji je napravio Nikola Tesla da bi se prenosila struja bežično na velike razdaljine.

Profesor Šćepanović na momente se samo neupadljivo nadovezuje na prezentaciju malih genijalaca, kako bi što bolje pojasnio učenicima eksperiment. Cijeneći napore trinaestogodišnjaka, tražio je od njih da kažu koliko vreme-

Saobraćajni nered prouzrokovan postupanjem nesavjesnih pojedinaca najviše primjetan oko Hrama Hristovog vaskrsenja

na im je trebalo i koliko žica su namotali za ovaj eksperiment.

- Namotali smo tačno 471,83 metara žice – odgovorio je Miloš, uz pojašnjenje da je njemu i njegovom bratu za to trebalo četiri dana, po tri sata.

Ispisujući dugačak postupak na tabli kako bi objasnio razliku između dva Teslina kalema, Miloš je upitao četiri godine starije drugare: ,,Ne znam jeste li ovo već učili“, što je izazvalo oduševljenje kod gimnazijalaca. Lazar im je otkrio da su za fiziku počeli da se interesuju još od vrtića, a da im je

najteži eksperiment koji su napravili dupli rezonantni Teslin kalem.

PRAKSA

I učenici III-j su na eksperimentima predstavili stečena znanja tokom prethodnih časova. Marko Žižić na praktičnom primjeru objasnio je drugarima od čega se sastoji i kako funkcioniše složeno strujno kolo. Učenice Dora Jovović i Nađa Milić kroz nekoliko slajdova i video prezentovale su Erstedov ogled. Anđela Oluić je kroz eksperiment objasnila vezu između električnog i magnetnog polja, dok su Ana Koprivica i Vuk Raič-

Radnici ,,Puteva“ saniraju saobraćajnicu u Bloku pet

Od danas zatvoren saobraćaj u Ulici Meše Selimovića Saobraćaj u Ulici Meše Selimovića od sedam časova danas će biti zatvoren za sve vrste motornih vozila zbog sanacije kolovoza – saopšteno je iz preduzeća ,,Putevi“.

Kako dodaju, radovi na pomenutoj saobraćajnici trajaće oko sedam dana. H. P.

Iz Grada upozoravaju na neodgovornost vozača Nesavjesni vozači i dalje ostavljaju vozila gdje stignu, zbog čega znatno otežavaju rad komunalnih službi glavnog grada, ali i funkcionisanje pješaka i drugih učesnika u saobraćaju.

– U posljednje vrijeme, ovakav vid ponašanja posebno je izražen na zelenim površinama, trotoarima, saobraćajnicama, autobuskim stajalištima i pješačkim prelazima u ulicama Velimira Terzića, Blaža Jovanovića, Dalmatinskoj, kao i bulevarima Džordža Vašingtona i Mihajla Lalića, odnosno u djelovima grada blizu Sabornog hrama Hristo-

vog vaskrsenja, gdje SPC organizuju okupljanja koja onemogućavaju normalno funkcionisanje u ovom dijelu grada – saopšteno je iz Glavnog grada.

Budući da ne biraju mjesto gdje će ostaviti vozilo, upozoravaju iz gadske uprave, ovi pojedinci nerijetko blokiraju prolaz za vozila sa prvenstvom prolaza, čime direktno ugrožavaju zdravlje i bezbjednost svojih sugrađana.

– Istovremeno, ne vodeći računa o izgledu naših javnih i zelenih površina, svjesno narušavaju izgled našeg grada, zanemarujući rad i trud ljudi

koji su 24 sata na terenu, kako bi on izgledao lijepo i bio prijatno mjesto za život i boravak – navodi se u saopštenju.

Iz Glavnog grada naglašavaju da su više desetina puta upućivali apele, koji očigledno nijesu urodili plodom.

– Podsjećamo građane na novu odluku o javnim parkiralištima koja će, zajedno sa novim cjenovnikom usluga koji će biti usvojen na narednoj sjednici gradskog parlamenta, dati mogućnost gradskim službama da sprovedu strogu kaznenu politiku, propisanu ovom odlukom – upozoravaju iz gradske uprave.

I. M.

ković, svako na svojem urađenom primjeru, objasnili kako funkcioniše slozeno strujno kolo.

Oglednom času prisustvovali su direktorica škole Zoja Bojanić-Lalović i organizatorka nastave Dragana Radunović.

Genijalcima iz OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ Bojanić-Lalović je poručila da bi voljela da znanja nastave da unapređuju u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“. Braća Marko i Lazar Milićević su kazali da će razmisliti o ponudi i istakli da im se veoma sviđaju dobri uslovi za rad u Gimnaziji, naročito kada je u pitanju eksperimentalna nastava.

I. MITROVIĆ

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

» Piše: Dubravka STOJANOVIĆ Zove Svetlana Lukić, kaže da se približava Sretenje i da mora da se piše.

A Lukić se ne odbija. Pa kako sad?

Prevrćem, čitam, gledam… Ima li ičeg što još nisam rekla o toj temi? Na žalost, nemam ništa novo da kažem o tih 216 godina od Prvog srpskog ustanka i o 185 godina od prvog srpskog, Sretenjskog ustava. Ništa se nije desilo što bi me nateralo na preispitivanje svega što sam do sada toliko puta rekla i napisala, ništa što iskače iz dubinskih kontinuiteta i diskontinuiteta srpske istorije… Naprotiv, slobodni pad se nastavlja i, kao što to i u fizici biva – dobija ubrzanje.

Pa „su čim ću sad pred“ Lukić? Znam da ona uvek kaže da neke stvari treba stalno ponavljati, da nikad nije dosta podataka, činjenica, objašnjenja. Ali, sramota me je da se pravim da govorim nešto novo, kada će se videti da se ponavljam. Zato sam odlučila da je bolje da se autocitiram nego da se autoplagiram. Evo šta sam rekla u jednoj emisiji Peščanika: „Uvek su otvorena sva pitanja budućnosti – da li ćemo u Evropu ili nećemo u Evropu? Da li ćemo demokratiju ili nećemo demokratiju? Da li ćemo u teokratiju ili nećemo u teokratiju?

Da li ćemo u reforme ili ćemo u neki sistem koji više nigde ne postoji?

Da li ćemo s Kosovom ili ćemo bez Kosova? Ako vi osećate da nemate vremena krajem 19. veka, a to isto osećate i krajem 20. veka, ti vaši problemi su se degenerisali, dok je svet otišao dalje“.

To je bila emisija iz 2004. godine.

Prošlo je, znači, 16 godina od kad sam se to pitala. I nemam šta tu da dodam. Zato i nema novog teksta za Lukić ovog Sretenja. Ima samo – što bi rekao Vuk Karadžić – isto to, samo malo drugačije. Odnosno, pitanja su ista, sva su i dalje na stolu, otvorenija nego ikad. A nedvosmislenih odgovora ni od kuda.

Na primer: da li ćemo u Evropu ili nećemo u Evropu? Da li ćemo s Kosovom ili ćemo bez Kosova? Nije da se odgovori uopšte nisu menjali.

Menjali su se, ne mogu da kažem.

Evo, na primer: Tadić je imao politiku „I Kosovo i Evropa“, što nije išlo niti može da ide. Današnji režim je kao dušom i srcem za Evropu, a kao jeste i za rešenje pitanja Kosova. Jedino što se ni sa pristupanjem EU ni sa rešenjem pitanja Kosova ništa nije desilo evo već osam godina od kad je Vučić na vlasti. Niti će. Eto to je novost, to je ono „samo malo drugačije“. Dakle, od „I Evropa i Kosovo“ stiglo se do ni Evropa, ni Kosovo.

Vidite da se promenilo.

Da li ćemo demokratiju ili nećemo demokratiju? Hmmmm… E, to se zaista promenilo. To pitanje je za sada rešeno: nećemo demokratiju. I to ne samo zato što je Aleksandar Vučić zaposeo ceo politički prostor, „kidnapovao institucije“, obesmislio političku utakmicu, „uhapsio medije“.

» Piše: Svetislav BASARA

Beše ovo nedelja omaški i tipfelera, tipfeleričnosti uopšte.

Knez Mihailova ulica, ulaz u Ambasadu Crne Gore, na Sretenje 2020

Na Sretenje Ne zato. Nego zato što smo mu mi to dozvolili. Zato što nam nije smetalo kad je on to počeo da radi, jer nismo svi izašli na ulice, jer nismo jasno viknuli – ne može! I sad kad se sve to već dogodilo otpor je minimalan. A problem nije ni samo u tome što nema masovne pobune. Problem je daleko dublji, što postaje vidljivo ako se pogleda politička ponuda, ponuda ideja, koncepata, strategija. Nije za sve ovo vreme došlo do artikulisanja zaista novih programa koji bi pokazali pluralnost društva. Dominira neki bajati, genetski propao nacionalizam, koji posle tolikih poraza ne zna više gde udara. A možda i zna – u samog sebe, u samu Srbiju!

Ono što sam 2004. godine rekla o teokratiji danas je dobilo neočekivan nastavak. Sećam se da me je tada nešto štrecnulo, jer nekako to pitanje teokratije tada nije baš bilo u prvom planu. Ali, zato sada jeste. Tako da smo tu zaista vidno napredovali, ako znate šta hoću da kažem. Zahvaljujući zakonu o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori pokrenuta je do sada neviđena, nazovimo je, verska energija. Tačnije, probudio se verski aspekt nacionalizma. To bi značilo da je sekularni nacionalizam bio prvi stadijum, a verski mu dođe naredni.

Kako smo se sada tu našli? Ova po-

java će sigurno još dugo intrigirati istraživače, ali mislim da je danas jasno da i nacionalizam truli. Posle svih poraza on mora da pređe u narednu fazu, slabost da pretvori u radikalizam. Postaje ono što se nekada zvalo „srdita nemoć“.

Moram da kažem da se i s odgovorom na pitanje „da li ćemo u reforme ili u neki sistem koji nigde više ne postoji“ napredovalo. Odnosno, pokazalo se da je to što sam upotrebila termin sistem bio izraz mog optimizma i naivnosti. Svaka je vlast ovde započinjala velikom pričom o sistemskim reformama. I niko nije stigao ni do pitanja od čega početi, a kamoli do plana reformi. I onda se svaki put uspostavi ono što je neko odavno nazvao sistem bez sistema, odnosno jedan poseban način funkcionisanja u kome je poenta da se do sistema nikada ne dođe. Sistem bi nametnuo pravila, procedure, pa ne daj boze, i pravnu državu, sve ono što ovde nijednoj političkoj generaciji nikada nije odgovaralo. Zato je bila naivna moja ideja da će ovde nastati sistem koji nigde drugde ne postoji.

Sada je ispravljam i kažem: biće nešto što ne postoji, ali neće biti sistem.

Ostaće rasulo koje tolikima prija.

E, sad o onom mestu gde sam rekla „osećate da nemate vremena“. Mi-

Copy paste Najpre sam, umesto Kabir Bed(n)i, u zagradu uturio pogrešno slovo – „d“ – što nije promaklo dežurnim neprejebivcima, potom sam umesto „Paraćin“ napisao „Pirot“, što je opet neke Paraćince bacilo u težak amok.

Bilo kako bilo – u nadi da se i Piroćanci neće uvrediti što sam ih pomešao sa Paraćincima – izvinjavam se Sandokanu i Paraćincima i prelazim na temu naše današnje kolumne, koja je u stvari nastavak jučerašnje.

Mnogi nesporazumi u vezi sa političkom nekorektnošću

Famoznog prema opoziciji ne proizilaze iz mog okretanja ćurka naopako, nego iz (odocnelog) pokušaja da političke stvari postavim na njihova mesta.

Valja reći da je moja malenkost odbolovala sve bolesti od kojih pati „prava“ opozicija, ali je – za razliku od opozicije – izvukla neke pouke.

Da, da, bilo je vremena kada sam se na podobije Boškića Obradovića i drugih uveoca uoči svake od bezbrojnih demonstracija iz devedesetih udarao šapicama u grudi u čvrstom uverenju (smeo

slim da se to osećanje izgubilo. Naime, to je bio veoma raširen stres u 19. veku. To su ponavljali i konzervativci i socijalisti, bila je ta nervoza, bili su i razni predlozi kako da se doskoči zaostajanju. Predlagana je oktroisana modernizacija „odozgo“, „preskakanja faza istorije“, njeno nasilno ubrzanje. Stalno se izračunavalo koliko kasnimo za Evropom i pravljeni su planovi kako to nadoknaditi. Prva polovina 20. veka nije bila baš uspešna, ali je zato druga polovina zemlju dovela do toga da smo, po klasifikaciji MMF-a, bili srednje razvijena zemlja. Krah koji je nastupio 90-ih vratio nas je na nivo zemlje u razvoju, odakle se nismo pomerili evo već trideset godina. A svet je otišao daleko. Priče o zakašnjenju više skoro i da nema. Kao da su svi prihvatili da je razvijeni svet nedostižan.

I, na kraju, o onome da su se „problemi degenerisali, dok je svet otišao dalje“. Tome baš nemam šta da dodam. Svet jeste otišao dalje. Ne baš u srećnom pravcu, ali se zaista promenio. A naši problemi su se degenerisali. Proces truljenja ne može da se zaustavi, zamrzne. Ne može se ostati na istom stepenu raspadanja.

Ako propustite da reagujete na izazove onda kada se prvi put pojave, da odgovorite na pitanja onda kada

sam se kladiti) da je Milošević „gotov“.

Trebalo je da prođu dve i po decenije i tri ciklusa večnog vraćanja istog da bi mi došlo iz dupeta u glavu da se politikom snevanja onog što je babi milo – zajedničkoj Srbijama svih boja – ništa ne može ni promeniti ni uraditi, za šta mi zbivanja iz poslednje polovine decenije daju obilje dokaza.

Evo, dakle, šta sam dokonao i podastirao SNiS-u na znanje i ravnanje, tačnije – džaba krečenje. 1. Nebitno je KO, bitno je KAKO i ŠTA. Nebitno je (osim, naravno, za vlast i opoziciju) ko je vlast, ko opozicija, 2. bitna je jasna POLITIKA, bez natruha tradicionalnih zasenjivača prostote – patriotizma, im-

se postave, kontekst će sledeći put biti sasvim drugačiji. Tako da i kada dođete do nekog odgovora on više neće važiti. Ostajete raskoračeni, u sukobu s realnošću. Tačnije, izvan nje. Nemoć se samo produbljuje, a frustracija raste.

Pitate se kako smo to sve uspeli?

Pa nije bilo lako. Trebalo je skoro svaki put loše proceniti situaciju, samoizolovati se, izabrati pogrešne saveznike, terati inat velikim silama, zalupiti vrata kad ih treba otvoriti, podržati pogrešnu stranu, uraditi nešto kad nije trebalo, ne uraditi ništa onda kad je trebalo.

Kako se dovedete do toga da su sva rešenja koja vam preostaju loša ili da ih, čak, uopšte nema? U osnovi – jednostavno. Krenete pogrešnim putem. I ne samo da ne znate da se vratite nego to i ne želite. Odbijate da vidite kad ste to skrenuli i šta ste sve pogrešno uradili hitajući u ćorsokak. Tvrdite da ne treba da se osvrćete, jer taj zid na kraju slepe ulice ka kome se strmoglavljujete velikom brzinom zovete svetlom budućnošću. Kad istrajavate na neostvarivim ciljevima nužno ostaje samo dezorijentisanost u prostoru i vremenu.

Tom slučaju ni Sretenje ne može pomoći. Ne mislim na ono hrišćansko verovanje da su tog datuma ljudi prvi put sreli bebu Hrista, nego na ono narodno verovanje da se tog dana sreću zima i leto. Pa onda mečka izađe i odluči da li će ostati napolju.

Uverena sam da će se mečka, ma kakav bio 15. februar ove 2020. godine, vratiti u pećinu. Tamo joj je bolje.

Eto, Lukić, to sada mislim. Srećan ti praznik!

presionizma i metafizike.

DŽaba sam, nadalje, dok je još bilo vremena, srbskoj opoziciji slao SMS-ove i poruke u boci da ne padaju u amok – a još manje da na amok huškaju simpatizerstvo – da se ne hvataju na bućkalo režimskih brljotina i skretao im pažnju da je Vučić vrlo sličan Kurciju Malaparteu, koji je na pitanje „koja ga je kritika najviše pogodila“ odgovorio – „ćutanje“.

Podsećao sam svakog koga je moglo interesovati, a malo je koga interesovalo, da će svako ko uroni u dvestagodišnji okean negativnih emocija doći u situaciju sitne ribe pljuckavice suočene sa jatom ajkula (Vučić & Co) kojima je to prirodno stanište.

Za opoziciju srbsku (i svaku drugu) važi isto što je onaj prozorljivi svetogorski monah govorio ustanicima malih porobljenih naroda sa brdovitog Balkana – gledajte svoja posla, nemojte učestvovati u otomanskim metežima jer se u suprotnom nećete osloboditi nego ćete se raspasti zajedno sa Osmanlijama, kao što se i dogodilo, kao što će se i ova opozicija, kopirajući Vučićeve naoko uspešne greške, raspasti zajedno sa raspadom Vučićevog zadružnog režima.

Ali nemojte se, kao ja devedesetih, prerano udarati šapicama u grudi. Kraj nečeg lošeg ne znači početak nečeg dobrog.

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

21

22

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ČELEBIĆ DOO Adresa: DONJA GORICA,OKTOIH BR.2

Tel.: 020-444-412 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. STRUČNO LICE ZA ZAŠTITU I ZDRAVLJE NA RADU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -položen stručni ispit za »Stručno lice zaštite i zdravlja na radu« 2. RUKOVODILAC/LJA RAČUNOVODSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -radno iskustvo minimum 10 godina

ČELEBIĆ RECREATIVO DOO Adresa: OKTOIH BR.2 DONJA GORICA

Tel.: 020-444-412 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, SŠS-IV. Trajanje oglasa: 3 dana 2. POMOĆNI/A ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana

ESTETIK STUDIO DANA DOO Adresa: BRANKA MILJKOVIĆA 70

Tel.: 069-422-016 Oglašava potrebu za: 1. ŽENSKI/A FRIZER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 10 dana

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,VLADIMIR NAZOR“ Adresa: UL.GOCE DELČEVA 7

Tel.: 020-645-315,020-645-316 Email: osv.nazor.pg@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. ŠKOLSKI/A PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Školski psiholog Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine; -licenca za rad; -crnogorsko državljanstvo 2. DEFEKTOLOG/ŠKINJA-LOGO-

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

PED/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Defektolog Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine; -licenca za rad; -crnogorsko državljanstvo 3. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine -licenca za rad -crnogorsko državljanstvo 4. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine -licenca za rad -crnogorsko državljanstvo

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,VLADIMIR NAZOR“ Adresa: UL.GOCE DELČEVA 7

Tel.: 020-645-315,020-645-316 Email: osv.nazor.pg@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 30.06.2020.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

BAR TEL: 030/313-048

DOO OMEGA INŽENJERING Adresa: BAR

Tel.: 069/513-689 Email: x Oglašava potrebu za: 1. ELEKTRIČAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana 2. POMOĆNI RADNIK/CA ELEKTRIČARA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Pomoćnik elektromontera instalacija i mašina Trajanje oglasa: 15 dana

JZU BOLNICA ,,BLAŽO ORLANDIĆ“ Adresa: Podgrad - Stari Bar

Tel.: 030/342-215 Poništava javni konkurs za imenovanje direktora, objavljen dana 14.02.2020. godine u dnevnim štampanim medijima.

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

RECREATOURS AD BEOGRAD- DIO STRANOG DRUŠTVA BISERNA OBALA ČANJ Adresa: ČANJ- BISERNA OBALA 85355 SUTOMORE

Tel.: 068/822-911 Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 30 dana 2. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Pomoćni kuvar Trajanje oglasa: 30 dana 3. SOBAR/ICA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 30 dana 4. POMOĆNI/A RADNIK/ICA U KUHINJI, 10 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 30 dana 5. RECEPCIONER/KA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Recepcionar, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru. Trajanje oglasa: 30 dana

BERANE TEL: 051/233-332

ZU DOM ZDRAVLJA ,,DR NIKA LABOVIĆ“ Adresa: ul.Miljana Tomičića bb BERANE

Tel.: 051/233-324 Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A EKONOMISTA/ KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Berane Uslovi: Diplomirani ekonomista, Poznavanje rada na računaru

Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebno je poznavanje rada na računaru (ECDL -certifikat) 2. DOMAR/KA-KOTLOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Berane Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potreban je III ili IV nivo kvalifikacije obrazovanja 3. SPECIJALISTA/KINJA HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Berane Uslovi: VSS. Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Traženo zanimanje je Specijalista/kinja higijene.

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

JU SREDNJA STRUČNA ŠKOLA Adresa: UL.VOJA LJEŠNJAKA BR.27

Tel.: 050/433-231 Ispravka konkursa za radno mjesto Profesor/ica engleskog jezika od 14/02/2020 godine se odnosi na naziv radnog mjesta , i treba da stoji Nastavnik/ca engleskog jezika. Ostalu uslovi konkursa ostaju nepromijenjeni.

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JZU DOM ZDRAVLJA Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA BB

Tel.: 041-231-502 Poništava konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 10 dana KONKURS OBJAVLJEN 14/02/2020.

GODINE.

JZU OPŠTA BOLNICA ,,DANILO I“ Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA B.B.

Tel.: 041/230-441, 041/231-336 Poništava konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 10 dana KONKURS OBJAVLJEN 14/02/2020G.

JU LOVĆEN BEČIĆI Adresa: BAJOVA 2

Tel.: 041-233-700 Oglašava potrebu za: 1. PIZZA MAJSTOR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Mjesto rada: Ivanova Korita- Lovćen CV sa slikom poslati na mail: lovcen. becici@usdz.me

OUTSORSCING PARTNERS DOO PODGORICA Adresa: NOVA DALMATINSKA 2008

Tel.: 063-229-665 Email: posao@hrpartners.me Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA ZA RAD SA DJECOM I ODRASLIM LICIMA SA INVALIDITETOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: VSS. Trajanje oglasa: 3 dana

PRIJESTONICA CETINJE Adresa: Bajova 2

Tel.: 041-241-280, 067-822-629 Raspisuje konkurs za: 1. ZAMJENIK/ICA KOMANDIRA SLUŽBE ZAŠTITE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 60 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim isku-

23

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

stvom u trajanju od 60 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: VSS društvenog smjera, VSS iz oblasti Prirodnih nauka, Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 20 dana Napomena: Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa kandidat treba da ispunjava i posebne uslove kao i dokaze njihove ispunjenosti i to: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja (240 CSPk-a) fakulteta društvenih ili prirodnih nauka - položen stručni ispit za rad u državnim organima - položen stručni ispit za rad u državnim organima u oblasti zaštite i spašavanja - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja - ispunjava uslov u pogledu psihofizičke sposobnosti Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja Prijestonici Cetinje, Bajova 2 u roku od 20 dana od dana objavljivanja javnog konkursa, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Kontakt tel: 067/822-629

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

JZU ,,DOM ZDRAVLJA DANILOVGRAD“ Adresa: I BOKELJSKE B.B.

Tel.: 811-575 Poništava konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS), Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 10 dana Konkurs objavljen 14.02.2020.godine.

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

JU SMŠ ,,BRAĆA SELIĆ“ KOLAŠIN Adresa: 13 JULA 9

Tel.: 081-865-126 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kolašin Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Zaposleni se prima na određeno vrijeme, 30.06.2020. godine. Obavezna licenca za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL: 032/325-732

BRIV CONSTRUCTION DOO Adresa: PRIVREDNA ZONA BB, KOTOR

Tel.: 077/200-030;067/227-430 Email: info@briv.me Oglašava potrebu za: 1. BRAVAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, pro-

vjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Univerzalni bravar Trajanje oglasa: 15 dana 2. AUTOMEHANIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Servisni automehaničar Trajanje oglasa: 15 dana 3. POSLOVOĐA/TKINJA POVRŠINSKOG KOPA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Rudarski tehničar (IV SSS) Trajanje oglasa: 15 dana 4. TEHNIČKI/A RUKOVODILAC/ TELJKA POVRŠINSKOG KOPA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Diplomirani inženjer rudarstva (VII/1 SSS). Trajanje oglasa: 15 dana 5. RUKOVALAC/TELJKA TEŠKIH GRAĐEVINSKIH MAŠINA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Rukovalac jednostavnih građevinskih mašina, Tehničar građevinske mehanizacije. Trajanje oglasa: 15 dana

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA POMORSTVO Adresa: DOBROTA 36, KOTOR

Tel.: 032/303-188 Oglašava potrebu za: 1. IT ADMINISTRATOR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: VŠS. Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi:Visoko obrazovanje, VI nivo, 180 ECTS kredita, Elektrotehnički fakultet, BSc elektronike, telekomunikacija i računara.

Posebna znanja i vještine:rad na računaru, rad na simulatorima, održavanje akademske i internet mreže, održavanje moodle platforme i web sitea.

Prijave na oglas sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja na adresu Pomorski fakultet Kotor, Dobrora 36, Kotor.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

JU DOM UČENIKA I STUDENATA BRAĆA VUČINIĆ Adresa: DANILA BOJOVIĆA

Tel.: 040/212-182 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA POSLOVIMA ODRŽAVANJA HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Čistac prostorija, Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola).

Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -Prvi nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo 2 (I2) -Crnogorsko državljanstvo.

-Do povratka stalno zaposlene radnice sa bolovanja, a najduže do 30.juna 2020. god.

JU OŠ ,,BRANKO VIŠNJIĆ“ Adresa: GORNJE ČARAĐE BB - KRSTAC

Tel.: 063/203-737 Raspisuje konkurs za: 1.PROFESOR/ ICA MATEMATIKE , 1 izvršilac na neodređeno radno vrijeme kraće od punog.

Kandidat treba da ispunjava sledeće uslove: - Završen fakultet – VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, (240odnosno 300 kredita CSPK-a) - položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnoj ustanovi, - dozvola za rad – licenca , - crnogorsko državljanstvo, - probni rad od 3 mjeseca.

Napomena: Radni odnos se zasniva na 16 časova nedeljne norme na neodređeno radno vrijeme .

2.PROFESOR/ ICA FIZIKE, 1 izvršilac na određeno radno vrijeme kraće od punog.

Kandidat treba da ispunjava sledeće uslove: - Završen fakultet – VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, (240odnosno 300 kredita CSPK-a) - položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnoj ustanovi, - dozvola za rad – licenca, - crnogorsko državljanstvo, - probni rad od 3 mjeseca.

Napomena: Radni odnos se zasniva na 5 časova nedeljne norme na određeno radno vrijeme 30.06.2020 godine. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

JU OŠ ,,DOBRISLAV ĐEDO PERUNOVIĆ“ Adresa: BOGETIĆI

Tel.: 063/200-179 Raspisuje konkurs za: 1.PROFESOR/ ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac na neodređeno radno vrijeme kraće od punog.

Kandidat treba da ispunjava sledeće uslove: - Završen fakultet – VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, (240odnosno 300 kredita CSPK-a) - položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnoj ustanovi, - dozvola za rad – licenca, - crnogorsko državljanstvo, - probni rad od 3 mjeseca.

Napomena: Radni odnos se zasniva na 16 časova nedeljne norme na neodređeno radno vrijeme . Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

JU PRVA SREDNJA STRUČNA ŠKOLA Adresa: VUKA KARADŽIĆA 83

Tel.: 040/200-436 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA GRAĐEVINSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani inženjer arhitekture (VII/1 SSS), Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Prijem u radni odnos na punu normu časova, najkasnije do 30.06.2020. god.

-Crnogorsko državljanstvo.

-Probni rad 3 mjeseca.

UNIVERZITET CRNE GORE,

Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

PETNJICA JU OŠ ,,25 MAJ“ PETNJICA Adresa: Donja Vrbica

Tel.: 051/248-197 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Donja Vrbica Uslovi: Nastavnik fizike, Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Potrebna je licenca za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama. Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2020.godine. sa sedmičnom normom od 5 nastavnih časova. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

JU OŠ ,,TRPEZI“ PETNJICA Adresa: Trpezi

Tel.: 051/238-348 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Trpezi Uslovi: Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Potrebna licenca za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Radni odnos se zasniva na nodređeno vrijeme a najduže do 30.06.2020.godine sa sedmičnom normom od 5 nastavnih časova. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

ROŽAJE TEL: 051/271-343

DOO ,,KOMUNALNO“ ROŽAJE

Ul.Cetinjska 2,

Adresa: UL. » JAHA KURTAGIĆA » BB

Tel: 020/414-270

Tel.: 087/271-330 Email: jpk.r@live.com

Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE FILOLOŠKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za oblast Italijanistika – Italijanski jezik, na Filološkom fakultetu – jedan izvršilac.

Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA ZA IMOVINSKO PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS)

Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebna dokumentacija:uvjerenje o stečenom visokom obrazovanju,diplomirani pravnik,ljekarsko uvjerenje,potvrda o radnom iskustvu u stepenu stručnosti,potvrda da se ne vodi krivični postupak,fotokopija biometrijske lične karte

TIVAT TEL: 032/674-585

TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE TIVAT Adresa: PALIH BORACA 8- TIVAT

Tel.: 032/671-324 Email: totivat@t-com.me Oglašava se prijem na radno mjesto DIREKTOR/KA STRUČNE SLUŽBE, 1 izvršilac/teljka, u TURISTIČKOJ ORGANIZACIJI OPŠTINE TIVAT, na određeno vrijeme u trajanju od 4 godine.

Pored opštih uslova propisanih zakonom, neophodno je da, kandidat/kinja za izbor i imenovanje direktora/ke stručne službe Turističke organizacije opštine Tivat, ispunjava i posebne uslove uz obavezu dostavljanja dokaza o istom, i to: Da lice ima stečeno visoko obrazovanje – VSS (VII nivo), društvenog smjera u obimu od 240 kredita CSPK-a (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenje odgovarajuće obrazovne ustanove); Najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima (dostaviti potvrdu ili uvjerenje kao dokaz o ispunjavanju navedenog uslova); Poznavanje najmanje 1 stranog jezika - Engleski jezik (dostaviti adekvatan dokaz); Poznavanje rada na računaru - Word, Excel, Windows (dostaviti adekvatan dokaz); Posjedovanje organizacionih, stručnih, liderskih vještina i sposobnosti Prijavu sa ličnom biografijom i kompletnom dokumentacijom (tražene dokaze o ispunjavanju opštih i posebnih uslova za izbor i imenovanje), dostaviti neposredno ili preporučenom poštom, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog konkursa u zatvorenoj koverti, na kojoj je potrebno navesti: “Javni konkurs za izbor i imenovanje direktora/ku stručne službe Turističke organizacije opštine Tivat”, ime i prezime kandidata/nje, adresu i kontakt telefon, na adresu: Turističke organizacije opštine Tivat, ul.Palih boraca br.19 85320 Tivat.

Sve informacije u vezi Javnog konkursa, moguće je dobiti pozivom na broj poslodavca 032/ 660-165.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

ULCINJ TEL: 030/412-213

JZU DOM ZDRAVLJA ,,BOGDAN VUJOŠEVIĆ“ Adresa: UL. BOŠKA STRUGARA BB

Tel.: 412-433,412-424 Poništava konkurs za: 1.DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac/teljka, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena,mjesto rada Ulcinj Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik ( VII/1 SSS), Doktor medicine ( VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje ooglasa: 10 dana Poništava konkurs za DIREKTORA/ICU koji je objavljen u dnevnoj štampi i na internet stranici ZZZCG 14.02.2020.g.

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Skijališta Crne Gore DOO Mojkovac, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka goriva za službena vozila i radne mašine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 42.350,00 €. Tenderska dokumentacija broj 121/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi javne.nabavke@mif.gov.me dana 14.02.2020.godine. Lice za davanje informacija Bošković Dijana, telefon 068/545-555 e-mail dijana.boskovic@skijalista-cg.me.

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 73.000 e i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada.

Tel. 067 /504-106 1 BAR– centar , izdajem eksluzivan poslovni prostor 550 m2 Tel.069/332-332 2 BAR – centar prodajem zubnu ordinaciju sa 2 stolice i 2 WC Tel.069/332-332 3

RAZNO Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova.

Samo pozovite.

Tel: 069/926 – 382, 020/629 - 558 4

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića.

Tel. 069/399-299, 067/069-288 5

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Dana 15. februara 2020. godine umrla je naša На Сретење, 15. фебруара 2020. године упокојила се у Господу

Dana 16. februara 2020. u 64. godini preminuo je naš dragi

SUZANA PEJOVIĆ РУЖИЦА – РУЖА Манојлова МУМИН

rođena Suhih

Sahrana je obavljena u krugu porodice, 16. februara 2020. godine.

Ožalošćeni: sin IGOR, snaha VANJA i porodice PEJOVIĆ i SUHIH

965 Preminula je naša plemenita tetka

Dragoj majci i svekrvi

SUZANI PEJOVIĆ Draga majko, sa ljubavlju ćemo te čuvati u našim srcima od zaborava.

Tvoji IGOR i VANJA 973

рођена Новосел

BRANISLAV – BANE Dragomirov SPASOJEVIĆ

Саучешће примамо у градској капели на Жабљаку, 16. фебруара од 9 до 18 часова и 17. фебруара од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на жабљачком гробљу.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 17. februara od 10 do 15 časova i 18. februara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Vasa Raičkovića br. 9, Podgorica.

Ожалошћени: супруг МАНОЈЛЕ, синови ВЕЉО, ВЛАТКО и РАДОШ, браћа МИЛИВОЈЕ и БУДО, сестре РАДУША, ЋИЈА, БОСА, СТАНИЦА и ЛОЛА, снахе, унучад и многобројна родбина МУМИН и НОВОСЕЛ

Ožalošćeni: supruga RANKA, kćerka JOVANA, sin NIKOLA, brat SLOBODAN, sestra MARIJA, bratanić VLADAN, bratanična SUZANA, snahe VERA i NINA, braća i sestre od stričeva i ostala rodbina SPASOJEVIĆ

958

966

Posljednji pozdrav dragom bratu i đeveru

Sa tugom se opraštamo od supruga i oca

BRANISLAVU – BANETU SPASOJEVIĆU

SUZANA PEJOVIĆ Nosimo je u lijepim sjećanjima.

Počivaj u vječnom miru i spokoju, a mi ćemo vječno žaliti za tobom.

Njeni bratanići VANJA i ĐORĐE SUHIH sa porodicama 974

Napustila nas je naša plemenita jetrva i strina

BRANISLAVA – BANETA SPASOJEVIĆA Bolno nas je potresao tvoj odlazak.

Snagom ljubavi čuvaćemo te od zaborava.

BOBAN i VERA

RANKA, JOVANA i NIKOLA

971

967

Dragom

Posljednji pozdrav dragom stricu

BANETU

SUZANA PEJOVIĆ

BANETU SPASOJEVIĆU

posljednji pozdrav.

Porodice VUKOVIĆ, BARAĆ i strina ANKA SPASOJEVIĆ

S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na njen dragi lik.

VJERA, DRAGAN, SRĐA i DUBRAVKA sa porodicama

Sve sam ti već rekla. Sada su riječi suvišne.

Tvoja SUZANA sa porodicom

972

968

Posljednji pozdrav dragom zetu

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

979 Dragoj ujni

BRANISLAVU – BANETU SPASOJEVIĆU Mir i spokoj tvojoj duši. Čuvaćemo te od zaborava.

SUZANI PEJOVIĆ

BRANISLAVU – BANETU SPASOJEVIĆU Počivaj u miru.

Porodica KOSTADINOVSKI

PETAR MARAŠ sa porodicom

posljednji pozdrav.

976

969

Posljednji pozdrav babi

Posljednji pozdrav dragom stricu

S tugom i poštovanjem, DEJAN, NEBOJŠA i ANDRIJA ZVICER sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

980 Tužni pozdrav našoj voljenoj baki

Danas, na tvoj rođendan

DILJI NIKPALJEVIĆ DUŠKO PERKOLIĆ sa porodicom

GAGA

SUZANI

Nedostaješ nam. od njenih TAMARE, FEĐE, ANJE i MIE SUHIH 975

MILICA, LUKA i NATAŠA 959

e-mail: oglasno@t-com.me

TELEFON ZA INFORMACIJE BRANISLAVU – BANETU SPASOJEVIĆU 020-202-455, 020-202-456.

Odlaziš tamo gdje nema bola, a mi ostajemo da vječno žalimo za tobom.

982

VLADAN i NINA sa djecom 970

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 16. februara 2020. u 75. godini preminuo naš dragi

29

Дванаест је година од када није са нама наш вољени

MARKO Dragov MARKOVIĆ

МАРКО Мишков МИЛОВИЋ

dugogodišnji sekretar Šahovskog saveza Crne Gore

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 17. februara od 11 do 16 časova i 18. februara od 10 do 12.30 časova, kada krećemo za Gornji Zagarač, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Cvijeće se ne prilaže.

Прође још једна година, а ми и даље учимо како се живи без пола срца, без пола свијета... Лијепи анђеле наш, препознајемо те у свему што је твоја рука икада такла, рука која је грлила најјаче и најтоплије. Тешко нам долазе сви фебруари и сва прољећа, сине. Недостајеш, рано наша без пребола...

Ožalošćeni: supruga STANISLAVKA - BEBA, sin NIKOLA, kćerke MILENA i MILICA, brat SLOBODAN, sestra ROSA, snahe VANJA i DANICA, unučad ALEKSA, PETRA, VIKTOR, SOFIJA, ELENA i VASILIJE, bratanične, sestrić, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina

981

РОДИТЕЉИ

957 SJEĆANJE na brata

IN MEMORIAM 15. 2. 2018 - 15. 2. 2020.

17. 2. 2008 – 17. 2. 2020.

Дана 15. фебруара 2020. изненада је у 64. години преминуо наш драги

MARKA M. MILOVIĆA

МЛАДЕН Гојков ЈЕЛИЋ капетан у пензији Саучешће за нашим драгим покојником примамо у капели на градском гробљу Чепурци, 16. и 17. фебруара од 10 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: мајка НЕВЕНКА, супруга ОЛИВЕРА, кћерке ТАМАРА и ЉИЉАНА, син ЛАЗАР, сестра БИЉАНА, унук НИКОЛАЈ, браћа од стричева, тетка БОСИЉКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна породица ЈЕЛИЋ

Svoj životni put si prošao ostavljajući za sobom toplinu, dobrotu i ljubav. Bio si ponos svojim roditeljima i meni i poštovan od onih koji su te poznavali.

Prerano ti je istrgnut život iz ruku. Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav, jača od vremena.

Sestra MARIJA sa porodicom 961

Ljubav i sjećanja jača su od vremena i zaborava.

Посљедњи поздрав драгом брату Tvoja PORODICA

963

МЛАДЕНУ ЈЕЛИЋУ

Посљедњи поздрав драгом брату

Profesor dr LJUBOMIR LJUBO SEKULIĆ

САВКА, ЗОРАН и ВУКИЦА ЈЕЛИЋ са породицом 978 Dana 17. februara 2020. navršava se godina od smrti moje majke

962

IN MEMORIAM Vrijeme od kada nijesu sa nama 1907-1955.

1947-1968.

1913-1998.

KRSTO

MAŠE

MILICA

МЛАДЕНУ ЈЕЛИЋУ МИХАИЛО – ШВРЋО ЈЕЛИЋ и СОЊА ЈЕЛИЋ са породицом

ILINKE NIKOLIĆ

977

Tvoje veliko i plemenito srce zaslužuje vječno pamćenje.

Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

e-mail: oglasno@t-com.me

BEĆIR Voljeni ne umiru do kad žive oni koji ih vole.

Ćerka RADA, unuke ANA i ANDREA 960

LAZO – VASKO s porodicom 964

30

TV program

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 1 21:20

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Apokalipto

Ana Karenjina

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program 10:05 Naučno – obrazovni program 11:25 Mostovi, r.

12:05 Sat TV 12:35 Meridijani, r.

13:05 Profil, r.

14:05 Naučno – obrazovni program, r.

14:35 Muzika 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, e.

17:30 Tihi heroji, e.

18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 NVO sektor 18:30 Sat TV 19:00 Meridijani, s.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Ana Karenjina, s.

22:30 Dnevnik 3 23:15 Nerealno IV, s.

00:00 Argumenti 01:20 Dnevna soba, r.



   RTCG 2

06:00 07:00 07:30 09:00 10:45 12:15 13:00 14:15 15:00 16:30 17:00 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:30 01:00 01:30 02:15

Zapis Slonovi i tonovi Sport, snimak Dnevna soba, r.

Više od ljubavi, s.

Ja, Danijel Blejk, r.

Sport info Luda kuća, r.

Više od ljubavi, r.

Zapis, e.

Afera, r.

Luda kuća, s.

Fudbal fest Dnevnik 2 Afera, s.

Dnevna soba, r.

Suton, film Glas Amerike Fudbal fest Montenegro all in one

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga

15:30 16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Scena Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:50 22:40 23:00 23:30 01:45 02:15

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutro sa Iris Kuhinja, s.

150 minuta Igra sudbine, r.

Tate, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Mame, s.

Tate, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Ekskluziv Noćni žurnal Apokalipto, film Noćni žurnal 150 minuta, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05

06:10 06:40 07:05 08:25 08:45 09:25 09:50 11:00 11:30 11:50 13:00 13:17 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:25

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Mr. Kitchen, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo, r.

Kefalica Mr. Kitchen, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, r.

Zauvijek susjedi, r.

Vijesti Azra, r.

Vijesti Azra, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Azra, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Keš, film Porijeklom iz Amerike, film

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 20:55 22:00 22:15 22:30

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Samoća, r.

Vijesti Žrtve ljubavi, r.

Boje dana, e.

Magazin, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Žrtve ljubavi, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica Dokumentarni film Vijesti Sport Noćni voz za Lisabon, film 00:20 Bez granica, r.

01:10 Rimu, s ljubavlju, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:30 18:55 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Zvjezdane staze Kolačići sudbine Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 10:00 10:15 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00

Jutarnji program Crtani film Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Top deset Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Ponedjeljak, 17. februar 2020.

Veličanstveni koncerti Sergeja Ćetkovića u Zagrebu i Splitu

PODGORICA – Najpopularniji crnogorski kantautor Sergej Ćetković je 14. i 15. februara održao velike koncerte u Zagrebu i Splitu, koji su rasprodati u rekordnom roku, a čime je i zvanično započeo veliku regionalnu koncertnu turneju kojom će obilježiti 20 godina uspješne muzičke karijere.

Dan ljubavi je u Zagrebu protekao u duhu Sergejevih pjesama, koji je u prepunoj ,,Areni“ publici priredio svojevrsni muzički spektakl. Prisutni su uživali u čuvenim hitovima kao što su „Oči nikad ne stare“, „Pola moga svijeta“, „Prsten na sto“, „Ljubav“, „Pogledi u tami“, romantičnim emocijama, sjajnoj atmosferi i muzičkom performansu na produkcijski vrhunskom nivou.

Sergej je neposrednošću, duhovitošću i šarmom koncert učinio još zanimljivijim, a u jednom trenutku se na bini odigrala i prosidba, pa je i ovaj spektakl krunisan najiskrenijom emocijom koju nose sve pjesme popularnog crnogorskog umjetnika, a to je ljubav.

Publika je gotovo od samog početka bila na nogama i sudeći po reakcijama i emocijama, punog srca izašla iz dvorane.

V. MARTINOVIĆ

Romantična muzička magija Hibrid i Sara Renar udružili snage u pjesmi ,,Na pola puta“

Album stiže početkom marta ZAGREB – Sastav Hibrid, etc. u saradnji sa Sarom Renar predstavio je spot za pjesmu ,,Na pola puta“.

Romantična muzička magija je, uz još jednu prosidbu, dan kasnije ponovljena u krcatoj splitskoj „Spaladium“ areni, nakon čega Sergej nastavlja turneju u drugim gradovima širom regiona.

- Ovo su moji prvi koncerti u zagrebačkoj i splitskoj „Areni“, pa su samim tim uzbuđenje, odgovornost i očekivanja

bili veliki. Mjesecima sam se radovao susretu sa ovom divnom publikom koja mi je od samog izlaska na scenu, kako u Zagrebu, tako i u Splitu, dala ogromnu podršku, pa slobodno mogu da kažem da su koncerti prevazišli i moja očekivanja. Potrudio sam se da publika uživa u svakoj pjesmi, sve vrijeme sam osjećao veliku ljubav

Met Rivs ,,otkrio“ novog Betmena

Povratak mračnim korijenima LOS ANĐELES - Reditelj Met Rivs na svom Tviter profilu predstavio je kako će izgledati novi Betmen koga glumi Robert Patinson.

Snimak počinje zloslutnom melodijom kompozitora Majka Điakija. Patinson polako izlazi iz mraka, ulazi u tamni kadar prožet crvenim svjetlom, gdje njegovo uglađeno Betmenovo odijelo polako dolazi u fokus.

Prošlog septembra Patinson je rekao da je odrastao gledajući filmove o Betmenu iz 1989. i 1992. godine, koje je režirao Tim Barton. Kada je čuo da Met Rivs planira da napravi rimejk, počeo je aktivno da traži ulogu.

- Betmen mi je na umu već neko vrijeme. Apsurdno je to reći, ali je tako. Stalno sam pokušavao da se nametnem Metu, ali on to nije prihvatao. Uporno sam htio da

se sastanem s njim - istakao je Patinson.

Kada su se audicije približile kraju, Patinson je odjenuo proslavljeni kostim, odnosno Rivsovu verziju kostima.

- Sjećam se da sam rekao Metu da je osećaj nevjerovatan. Kada obučete taj kostim, odmah se osjetite moćno. Što je prilično zapanjujuće, ako uzmemo u obzir da je taj kostim nešto u što je jako teško ući, čiji je ritual odijevanja prilično ponižavajući. Petoro ljudi pokušava da vas ugura u nešto - rekao je kroz smijeh Patinson.

- Kada konačno odjenete kostim, osjećaj se potpuno promijeni. Osjećam se snažno, osjećam se moćno, iako je do prije nekoliko minuta neko morao da mi stisne zadnjicu kako bih ušao u odijelo - dodao je Robert.

Patinsonu će se u najnovijoj verziji filma pridružiti Zoi Kravic (Selina Kajl - Žena-mačka), Kolin Farel (Osvald Koblpot - Pingvin), Pol Dejno (Edvard Nigma - The Riddler/Zagonetač), Džefri Rajt (Detektiv Džejms Gordon) i Endi Serkis (Alfred Penivort).

Zoi Kravic je izjavila da je prva sedmica snimanja novog Betmena bila prilično intenzivna.

- Nikada nijesam radila s Robertom, ali proveli smo posljednjih nekoliko sedmica zajedno, imali smo zajednička testna snimanja, treniramo zajedno i vježbamo. On je zaista divan i pažljiv glumac. Snimanje će trajati dugo i znam da jedno drugom čuvamo leđa - istakla je Zoi. Betmen će se prikazivati u bioskopima od 25. juna 2021. godine.

Novi spot za Marlijevu pjesmu ,,Redemption Song“

Legendi u čast PARIZ - Za 75. rođendan legende rege muzike, Boba Marlija, vizuelni umjetnici Oktav Marsal i Teo de Gueltzl Marsal spremili su animirani spot za njegovu kultnu numeru ,,Redemption Song“.

Video se sastoji od 2.747 originalnih crteža koji uz pomoć moćne simbolike i alegorije

prikazuju jačinu poruke kojom je Bob Marli ostavio neizbrisiv trag u popularnoj kulturi.

Marsal i De Gueltzl inspiraciju za spot su pronašli u Marlijevoj rodnoj Jamajci, ali i u savjetima koje su im dali članovi njegove porodice.

– Ovaj animirani spot prikazanim alegorijama publiku vodi kroz istoriju ropstva, Jamajke, rastafarijanske kulture i Bobovog privatnog života – rekli su oni.

i nadam se da su svi zadovoljni otišli svojim kućama. Nijesam mogao da poželim bolji početak turneje kojom obilježavam dvije decenije karijere i nadam se da će ovi koncerti postati tradicija - rekao je Sergej poslije velikog uspjeha kojim je još jednom potvrdio status jednog od najkvalitetnijih reZ. K. gionalnih muzičara.

Sa novim singlom, Hibrid, etc. nastavlja sa muzičkim eksperimentisanjem, objedinjujući ražličite žanrove i uticaje u njima jedinstven zvuk. Ovaj put im je u tome pomogla i hrvatska kantautorka Sara Renar.

Pjesmom ,,Na pola puta“ najavljen je i istoimeni album koji izlazi 3. marta na kojem će se naći 11 pjesama uz 12 gostiju.

Sara Renar hrvatska je kantautorka i pjevačica. Njen muzički izraz je alternativan i eksperimentalan uz primjese indi i pop muzike i malo elektronike. Svojim lajv nastupom je prepozna-

ta kao nešto novo na regionalnoj sceni, te je u posljednjih nekoliko godina imala priliku da gostuje po cijelom Balkanu, kao i nekim evropskim gradovima.

Produkciju pjesme ,,Na pola puta“ potpisuje Dino Aganović, vokal i tekst Sara Renar, gitaru Adnan Salihović, a bek vokal Edin Baljić.

Pjesma je snimana u Studiju Podmornica i Studiju Old Miklefield.

Spot je realizovan u saradnji Platforme i digitalnog labela Podmornica. Režiju, kameru i montažu spota potpisuje Tarik Bičo, glavna uloga u spotu je Darja Badnjević, a ostatak ekipe uključene u realizaciju spota čine Armin Ćosić (kostimografija) i Ervin Golubović (asistent kamere).