Dnevni list Pobjeda 06. i 07.01.2020.

6.i 7. januar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19448 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Urednica portala FOS Anđela Đikanović zadržana zbog objavljivanja lažne informacije da će kosovski specijalci biti na raspolaganju crnogorskoj službi bezbjednosti za Badnji dan

ZA PRAZNIČNI BROJ GOVORE Poglavar CPC mitropolit Mihailo

Ogromna je iluzija SPC da će srušiti državu Crnu Goru STR. 8. i 9.

Ministar finansija Darko Radunović

Širenje obmana da bi se podigle tenzije U analizi Digitalnog forenzičkog centra se ocjenjuje da se ovakvim dezinformisanjem građana doliva ulje na vatru i daje se dodatan podstrek onima koji pozivaju na radikalizaciju. Profesor Darko Trifunović kaže da su ovakve objave dio specijalnog hibridnog rata koji se vodi protiv Crne Gore, a iza kojeg stoji tajna ruska služba STR. 3.

Četiri dame zaposlene u policiji

Čavor: Niko, u mantiji ili bez nje, ne može ugroziti stabilnost STR. 2. i 3.

Kad te časti garavi Djeda Mraz

Darka Šaban

Aleksandra Mihajlović, Tamara Pavićević, Darka Šaban i Biljana Dulović predano i odgovorno rukovode sektorima koji su u protekloj godini imali briljantne rezultate u borbi protiv droge, prevenciji rada policije u zajednici, sektoru za finansije, ljudskih resursa u Upravi policije Tamara Pavićević

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu

STR. 16.

S. VASILJEVIĆ

Aleksandra Mihajlović

STR. 4. i 5.

IZ MOJE BILJEŽNICE Kako Uroša Toškovića, čuvenog svjetskog slikara, pamte najmlađi Podgoričani

PREDSTAVLJAMO

Žene 21. vijeka

Od ove godine smanjenje javnog duga

Realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore

Za gradnju auto-puta isplaćeno blizu 650 Milanović miliona eura predsjednik Hrvatske

STR. 6. i 7.

Biljana Dulović

Kandidat SDP-a pobijedio Kolindu Grabar-Kitarović u drugom krugu izbora

STR. 14.

STR. 5.

2

Politika

6. i 7. januar 2020.

Izjava Ivice Dačića da se državljani Srbije crnogorskog porijekla izjasne o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti izazvala oštre reakcije

Primjer otvorene diskriminacije i čistog fazišma Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose Andrija Nikolić smatra da je obilježavanjem podobnih i nepodobnih Crnogoraca u Srbiji Dačić želio da zaprijeti protjerivanjem onima koji su u njegovoj projekciji nepodobni građani Srbije PODGORICA - Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je kazao da je vrijeme da se svi građani Srbije koji su crnogorskog porijekla izjasne po pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti i da je pitanje da li oni koji podržavaju crnogorski režim treba da imaju srpsko državljanstvo.

Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić smatra da je obilježavanjem podobnih i nepodobnih Crnogoraca u Srbiji, Dačić želio da zaprijeti protjerivanjem onima koji su u njegovoj projekciji nepodobni građani Srbije.

– Oni koji podržavaju crnogorski režim u borbi protiv srpskog naroda, pitanje je da li treba da i dalje imaju srpsko državljanstvo – kazao je Dačić za RTS. On smatra da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić donio ispravnu odluku da ne ode u Crnu Goru. Dačić je ocijenio da je od toga važnije to što je Vučić prenio zvaničan stav da Srbija čvrsto stoji u odbrani prava srpskog naroda.

– Imamo legitimno pravo i obavezu da brinemo o Srbima u Crnoj Gori – poručio je Dačić, ocjenjujući da je problem za crnogorsku vlast što bi Vučićeva posjeta dalje osnažila srpski narod u Crnoj Gori.

Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić je u reagovanju na Dačićevu izjavu saopštio da se šef srpske diplomatije svrstao u red političara koje je istorija čovječanstva zapamtila kao inspiratore egzodusa zbog nacionalne pripadnosti, političkih stavova i načina mišljenja.

– Obilježavanjem podobnih i nepodobnih Crnogoraca u Srbiji, Dačić je zapravo želio da zaprijeti protjerivanjem onima koji su u njegovoj pro-

Ivica Dačić

jekciji nepodobni građani Srbije. Na isti način započela je politička priprema progona Jevreja u Hitlerovoj Njemačkoj, koja je za posljedicu imala stravičnu ,,Kristalnu noć“ tokom koje je uništeno ili spaljeno stotine sinagoga, jevrejskih domova i radnji, a 91 osoba je ubijena – rekao je Nikolić.

Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović ocijenio je da je izjava ministra inostranih poslova Ivice Dačića, da treba da se oduzme državljanstvo građanima Srbije koji imaju drugačije mišljenje po određenom pitanju, vrhunac histerije koja vlada u Srbiji.

– To je primjer ne samo otvorene diskriminacije, nego čistog fazišma. Takva izjava dostojna je fašizma i fašista, u najboljem duhu onoga što Dačić stvarno i jeste, pa ne mora više da se skriva – smatra Jovanović.

Iz Uprave za dijasporu Crne Gore ocijenili su da je izjava ministra inostranih poslova Srbije Ivice Dačića najradikalniji primjer narušavanja ljudskih i manjinskih prava jer ima karakter poziva na progon Crnogoraca u Srbiji.

U Upravi smatraju da Dačić, zamjenom teza, optužuje Crnu Goru za kršenje kolektivnih prava građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ,,iako dobro zna koliki pritisak je pretrpjela crnogorska nacionalna zajednica u Srbiji u prethodnom periodu, što pokazuju i statistički podaci“.

– Očigledno je da je namjera zvanične politike Srbije da se Crnogorci u Srbiji pretvore u statističku grešku na narednom popisu, iako su nekad Crnogorci bili među pet najbrojnijih nacija u toj državi – kaže se u saopštenju.

Iz Liberalne partije poručeno je da bi crnogorska Vlada i EU trebalo da osude izjave Dačića, jer imaju prizvuk fašizma i pozivaju na dijeljenje naroda na osnovu porijekla.

S. P.

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu poručio da je država spremna za sve PODGORICA – Država je spremna i sposobna da odlučno brani mir i bezbjednost svih građana. Nijedan pojedinac, ni grupa, bez mantija ili u mantijama, ne mogu i neće ugroziti stabilnost današnje moderne Crne Gore – kazao je, u intervjuu za Pobjedu, Branko Čavor, predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore i poslanik DPS-a.

POBJEDA: Dio opozicije i vjernici SPC svakodnevno protestuju zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Tenzije su značajno podignute. Kako biste ocijenili trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori? ČAVOR: Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori suštinski je stabilna i takva će ostati. Crna Gora je zrelo demokratsko društvo, u kome su dozvoljena javna okupljanja i izražavanja slobode misli, u skladu sa Ustavom i zakonima države, sva ona koja ne ugrožavaju mir i bezbjednost svih građana. Za podizanje tenzija potrebne su dvije strane, a druga strana za to ne postoji u ovom slučaju.

Tenzije podižu oni koji umjesto dijaloga, kojeg smo nudili i prije i sada, odgovaraju prijetnjama, klevetama i ucjenama.

Ovo je situacija u kojoj pojedine političke grupacije, zloupotrebljavajući uvijek osjetljivo vjersko pitanje, zajedno sa svojim nalogodavcima koji su van Crne Gore, pokušavaju da podignu tenzije i naruše stabilnost. Naravno da do toga neće doći. Državni organi su od početka pokazali odlučnost, a građani je pozdravili i prepoznali loše namjere i manipulacije onih političkih i parapolitičkih organizacija koje pokušavaju da naruše mir i bezbjednost. Praznici prolaze u slavlju i miru. U Crnoj Gori ovih dana boravi oko 60.000 turista, prije svega iz regiona, i to je još jedan dokaz da nema govora o bilo kakvim povišenim tenzijama i bilo čijoj ugroženoj bezbjednosti i stabilnosti. Država je spremna da odgovori i najvećim izazovima, obezbijedi stabilnost i građanima sigurnost, mir i bezbjednost.

POBJEDA: Incidenata je, ipak, bilo na ulicama crnogorskih gradova tokom protesta. Napadnuto je i nekoliko policajaca. Kako to komentarišete? ČAVOR: U svakoj civilizovanoj državi, a Crna Gora to jeste, policija i vojska su simboli

Čavor: Niko, u m ili bez nje, ne m ugroziti stabiln

Dešavanja u Srbiji, napadi na Ambasadu, paljenje crnogorske zastave, uzaludni su pokušaji destabilizacije naše države, raspirivanja mržnje i podsticanja nemira, ali i neprihvatljivog miješanja u unutrašnje stvari samostalne, nezavisne države Crne Gore – kazao je Branko Čavor države i svaki napad na njih se tretira kao napad na državu, i za to su propisane veoma visoke zatvorske kazne. Takvi napadi, uz odgovornost pred zakonom, zaslužuju prezir i najoštrije osude i od javnosti.

Crna Gora ima visoko profesionalne pripadnike policije, obučene za sve vrste operacija i spremne da odgovore na sve izazove. Tim ljudima moramo odati posebno priznanje što savjesno, strpljivo, tolerantno i profesionalno obavljaju zadatke i u ovakvim situacijama, često bez pauza i slobodnih dana i u okolnostima kada su



To su uzaludni pokušaji destabilizacije naše države, raspirivanja mržnje i podsticanja nemira, ali i neprihvatljivog miješanja u unutrašnje stvari samostalne, nezavisne države Crne Gore, punopravne članice NATO saveza. Ove činjenice očigledno prenebregavaju svi koji misle da mogu naštetiti Crnoj Gori

Jasno je svima da nema otimanja imovine SPC POBJEDA: Kao poslanik DPS-a glasali ste u Skupštini za Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Da li se tim aktom otima imovina Srpske pravoslavne crkve, kako to tvrde u SPC i dijelu opozicije? ČAVOR: Svima je jasno da niko, a najmanje država, ne namjerava da otima imovinu i da atakuje na crkvu, već da je jedini i isključivi

zadatak usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti da se modernim, evropskim zakonom uredi ta oblast, kao i u ostalim razvijenim državama Evrope i svijeta.

Uostalom, Zakon je donijet u duhu demokratskog parlamentarizma, u najvećem zakonodavnom domu Skupštini Crne Gore, voljom većine poslanika koji predstavljaju većinsku Crnu Goru.

izloženi direktnim napadima.

Policija ima mehanizme i načine da se izbori sa nasiljem i nasilnicima, prije svega da ne bi dozvolila dalju eskalaciju i izazivanje bilo kakve nestabilnosti. I oni koji pokušavaju da napadima na policajce izazovu incidente trebalo bi da budu svjesni odgovornosti koju nose zbog takvih nedjela. Takođe, i oni koji nasilnike huškaju na policiju trebalo bi da znaju da je njihova odgovornost još veća i da će svako odgovarati za bilo kakvo izazivanje nereda, ugrožavanje mira i bezbjednosti, kršenje zakona u bilo kom smislu. Crnogorska policija je sa svojim građanima, jednako štiteći i one koji protestuju i sve ostale.

Oni koji pokušavaju predstaviti policiju kao neprijatelja građana imaju malicioznu namjeru sabotaže sopstvene države.

POBJEDA: Je li država spremna da odgovori na sve bezbjednosne izazove? ČAVOR: Država je spremna i sposobna da odlučno brani mir i bezbjednost svih građana, ustavni poredak i sva savremena civilizacijska dostignuća koja su ostvarena tokom proteklih godina, prije svega koncept građanskog društva, skladnog suživota, multietničnosti, multikonfesionalnosti i multikulturalnosti, kao i dalji društveno-ekonomski napredak evroatlantske Crne Gore.

Zato pozivam sve građane da ne nasijedaju na manipulativne pozive na podjele i nemire, već da predstojeće dane praznika iskoriste za dobro po-

rodice, zbližavanje, druženja, poruke mira i ljubavi. Očekujem i da će državni organi, u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlašćenjima i odgovornostima, profesionalno i savjesno raditi svoj posao.

POBJEDA: Kako doživljavate reakciju Srbije zbog usvajanja crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, napade na Ambasadu Crne Gore i pokušaje paljenja crnogorske zastave? ČAVOR: Gora je lider u regionu i u ekonomskom i društvenom pogledu, posvećena dobrosusjedskim odnosima.

Ipak, svjedočimo ovih dana reagovanjima sa različitih strana na politička dešavanja u Crnoj Gori, uglavnom sa poznatih adresa izvana. Čuje se neprimjerena retorika, prizemne uvrede na račun najviših državnih funkcionera Crne Gore, različitih ataka, provokacija, zaključno sa necivilizovanim napadom na Ambasadu Crne Gore u Srbiji i paljenjem crnogorske zastave istaknute na Ambasadi.

Sve je to već viđeno u nekim ranijim vremenima, sada je samo brže dostupno širokoj javnosti zahvaljujući novim tehnologijama. To su uzaludni pokušaji destabilizacije naše države, raspirivanje mržnje i podsticanja nemira, ali i neprihvatljivog miješanja u unutrašnje stvari samostalne, nezavisne države Crne Gore, punopravne članice NATO saveza. Ove činjenice očigledno prenebregavaju svi koji misle da mogu na-

Politika

6. i 7. januar 2020.

e bezbjednosne izazove Urednica portala FOS Anđela Đikanović zadržana zbog objavljivanja lažne informacije da



Ovo je situacija u kojoj pojedine političke grupacije, zloupotrebljavajući uvijek osjetljivo vjersko pitanje, zajedno sa svojim nalogodavcima koji su van Crne Gore, pokušavaju da podignu tenzije i naruše stabilnost. Naravno da do toga neće doći.

Državni organi su od početka pokazali odlučnost, a građani je pozdravili i prepoznali loše namjere i manipulacije onih političkih i parapolitičkih organizacija koje pokušavaju da naruše mir i bezbjednost. Praznici prolaze u slavlju i miru

štetiti Crnoj Gori. Nijedan pojedinac, nijedna grupa, bez mantija ili u mantijama, ne mogu i neće ugroziti stabilnost današnje moderne Crne Gore koja je, bez obzira na snažnu ratničku istoriju i tradiciju, jedina eks jugoslovenska republika u kojoj nije bilo ratnih sukoba, čak ni u vrijeme kada je to bila jedina opcija za sve ostale države u okruženju.

POBJEDA: I za naredne dane najavljena su okupljanja širom Crne Gore. Mitropolija crnogorsko-primorska i CPC danas odvojeno nalažu badnjake, ali pod mnogo većim tenzijama nego ranije.

Demokratski front najavio je skup ispred Skupštine za 13. januar, gdje će organizovati doček pravoslavne Nove godine. Ima li bojazni od eventualnih nereda? ČAVOR: Nereda ne može biti, jer su građani Crne Gore mudri, dobro pamte neka druga vremena kada je bilo nereda i sukoba, i neće dozvoliti da nasjednu na provokacije nakon kojih bi se nemile scene ponovile. Konačno je jasno šta je pozadina ovih namjera. To nije ni zaštita crkvene imovine, već atak na Crnu Goru, njenu slobodu i mir, bezbjednost, građansko društvo. Svakako, država i sve njene institucije spremne su da odgovore na bilo koji izazov, što su pokazale i u ranijim slučajevima pokušaja destabilizacije od gotovo istih aktera. Važno je da svi zajedno budemo svjesni loših namjera političkih i drugih struktura koje otvoreno pozivaju na nerede, da ne nasijedamo na njihove stalne provokacije, ostanemo staloženi i da se, nakon predstojećih božićnih praznika, vratimo svojim svakodnevnim životima i obavezama.

I. KOPRIVICA

PODGORICA - Policija je sinoć uhapsila glavnu i odgovornu urednicu portala FOS Anđelu Đikanović zbog sumnje da je izvršila krivično djelo – izazivanje panike i nereda objavljivanjem lažne informacije da će pripadnici ROSU – specijalne jedinice kosovske policije biti na raspolaganju crnogorskoj službi bezbjednosti povodom okupljanja koje je zakazano za Badnji dan. Đikanović je sinoć oko 22.00 sata privedena na saslušanje u Osnovno državno tužilaštvo gdje je pred tužiteljkom Anom Kalezić saslušana u svojstvu osumnjičene. Njoj je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata, potvrđeno je Pobjedi.

Portal FOS media je u juče u 11.56 časova objavio informaciju da će pripadnici ROSU biti na raspolaganju crnogorskim bezbjednosnim organima danas tokom zakazanih okupljanja povodom Banjeg dana. To su ubrzo demantovali Vlada i Uprava policije poručujući da se radi o lažnoj vijesti i o apsolutno neutemeljenim tvrdnjama. Uredništvo portala FOS media je nepuna dva sata nakon objave povuklo ovu informaciju i izvinilo se čitaocima i javnosti.

POVOD

Iz Uprave policije su kazali da je Đikanović kao glavna i odgovorna urednica portala FOS autor teksta koji je juče objavljen na tom portalu pod naslovom ,,FOS otkriva: Pripadnici ROSU na raspolaganju Crnoj Gori za Badnji dan“, navela da će oko 250 pripadnika ROSU stajati na raspolaganju crnogorskim bezbjednosnim organima na dan okupljanja u Podgorici koje je zakazano za danas.

– Napominjemo da je sve u ovom tekstu, objavljenom na portalu FOS, bila apsolutna neistina i pokušaj širenja dezinformacija, čiji je cilj upravo širenje panike i nereda, a veće posljedice su spriječene reakcijom nadležnih državnih organa – poručuje se u saopštenju policije.

Ranije juče ovu informaciju je demantovala Vlada.

– Portal FOS media je objavio lažnu vijest da je specijalna jedinica ROSU angažovana u Crnoj Gori na obezbjeđenju skupova u Podgorici. Ova lažna informacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada traži od Tužilaštva da hitno reaguje – objavljeno je na Vladinom Tviter profilu.

Širenje obmana da bi se podigle tenzije U analizi Digitalnog forenzičkog centra se ocjenjuje da se ovakvim dezinformisanjem građana doliva ulje na vatru i daje se dodatan podstrek onima koji pozivaju na radikalizaciju. Profesor Darko Trifunović kaže da su ovakve objave dio specijalnog hibridnog rata koji se vodi protiv Crne Gore, a iza kojeg stoji tajna ruska služba ULJE NA VATRU U analizi Digitalnog forenzičkog centra Atlantskog saveza se tvrdi da je jučerašnje objavljivanje dezinformacije portala FOS media, a koje je izazvalo poplavu negativnih komentara, izazvalo žustru reakciju Tužilaštva i policije.

U dokumentu se ocjenjuje da se ovakvim dezinformisanjem građana doliva ulje na vatru i daje se dodatan podstrek onima koji pozivaju na radikalizaciju, kao što je organizacija Srbska čast, koja javno i direktno poziva na oružje, a predstavlja se kao humanitarna organizacija.

– U svemu ovome pored dobro poznatih dežurnih medija ovaj put su poslužile i stranice na društvenim prežama koje dijele tzv. mim sadržaje u kojima se karikaturalnin pristupom poruka kompresuje i bez kritičkog sagledavanja daje na konzumaciju. Osim ovoga stranice služe i za koordinaciju protesta – dodaje se u analizi.

Navodi se da od početka cijele priče oko usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, sve aktivnosti prati koordinisana i planirana dezinformaciona kampanja koja ima za cilj zbunjivanje javnosti i kreiranje haosa.

– Uvod u protestne šetnje i haos u parlamentu bila je skoro dvomjesečna kampanja u medijima u Srbiji, čije su naslovne stranice obilovale lažnim, ali i bizarnim vijestima poput onog ,,medijskog otkrića“ da se u Manastiru Ždrebaonik čuvaju mošti Svetog Save – kaže se u analizi.

PROPAGANDNI ŠAMAR

Podsjeća se da je pred samo glasanje u parlamentu o Zakonu o slobodu vjeroispovijesti, po dobro uhodanom receptu, plasirana informa-

Skrin šot lažne informacije M.B.

Dr MIJATOVIĆ

mantiji može nost

će kosovski specijalci biti na raspolaganju crnogorskoj službi bezbjednosti za Badnji dan

Privođenje Anđele Đikanović u Tužilaštvo

cija o navodnom šamaru koji je visoki službenik UP zadao premijeru Markoviću.

– Tu informaciju je plasirao srpski tabloid ,,Informer“ a odmah su je prenijeli portali Večernje novosti, IN4S, Borba, Kurir kao i portal Pravoslavlje, sa ciljem da se ovom lažnom viješću izazove haos, polarizacija društva. Ključni je cilj da ih jedan broj građana u Crnoj Gori doživi kao istinite. U tom cilju se angažuju i botovi, koji komentarima na portalima i društvenim mrežama podignu tenzije u društvu – navodi se u analizi.

Dodaje se da su od 1998. godine, kao i za vrijeme bombardovanja, ali i referenduma 2006, priče o bezbrojnim sličnim ,,šamarima“ služile da pokažu da u samom vrhu države Crne Gore o ključnim pitanjima nacionalne bezbjednosti ne postoji konsenzus.

– Da nije riječ samo o strahu o imovini crkve, dokazuje i usijanje narativa koji ima za cilj

dovođenje u pitanje crnogorske nezavisnosti i njenog euroatlantskog puta. Negiranje simbola, suprotstavljanje trobojke crvenoj zastavi, narativ koji svodi Crnu Goru na četiri nahije, kao i lažna vijest, koju je plasirao lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, o tome da se Crna Gora žalila NATO-u zbog paljenja crnogorske državne zastave, dokaz je da je priča oko crkve mnogo šira od onoga što pokušava da nam se plasira – upozorava se u analizi.

U analizi se navodi da se za razliku od ranijih kampanja u sličnim stresnim situacijama, ovaj put komunikacija sa javnošću odvija u realnom vremenu, pa se tako plasiranjem priče o navodnoj koordinaciji između Vlade u Beogradu i Podgorici pokušava od svake odgovornosti abolirati vlast u Srbiji.

Saopšteno je da je nepreduzimanje nikakvih bezbjednosnih mjera tokom

Za izazivanje panike novčana kazna ili godina zatvora

Skrin šot proglasa Srpske časti

U Član 398 Krivičnog zakonika Crne Gore navodi se da ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vijesti ili tvrđenja izazove paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira, ili osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mjera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

– Ako je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno putem medija ili drugih sredstava javnog obavještavanja ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine – piše u zakonu.

3

Trifunović: Hibridni rat iza kojeg stoji ruska tajna služba Direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost profesor Darko Trifunović saopštio je Pobjedi da je objavljivanje i širenje ovakvih dezinformacija, dio specijalnog hibridnog rata koji se vodi protiv Crne Gore, a iza kojeg stoji tajna ruska služba.

– To je zapravo dio hibridnog rata čija je suština upotreba takvih portala i upotreba lažnih medija da bi se širile dezinformacije, da bi se kod strane na koju se odnosi taj hibridni rat razvio osjećaj nesigurnosti, nepovjerenja, straha i da bi se unijela potpuna konfuzija – kazao je Trifunović Pobjedi.

On je upozorio da Crna Gora jako malo toga čini da se zaista suprotstavi tom hibridnom ratu.

– Ja postavljam pitanje gdje su institucije, gdje je crnogorsko Ministarstvo kulture da prepozna te portale kao učesnike hibridnog rata. Većina takvih portala mora da odgovara za krivično djelo prevare. Gdje su odgovorni ljudi u Ministarstvu kulture, zašto nijesu podnijeli krivične prijave nadležnom tužilaštvu. Ja ne mogu da kažem da je FOS tu kriv, meni je kriv u dužem vremenskom periodu tužilac i onaj ko je dužan da podnese prijavu zato što prepuštaju da teret hibridnog rata na svojim leđima nosi predsjednik Crne Gore Milo Đukanović – istakao je Trifunović.

On je naveo da iza čitave priče i širenja lažnih informacija nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti stoji Rusija.

napada na crnogorsku ambasadu bilo evidentno, iako je sam Vučić plasirao neistinu o hiljadu policajaca koji su obezbjeđivali objekat.

– Sa brojnih snimaka incidenta jasno se vidi da ispred objekta skoro da nikog nije bilo. Iako je evidentno da litijama širom Crne Gore prisustvuje značajan broj građana, cifre od 100 pa i 120 hiljada koje se pominju u određenim medijima su daleko od realne slike i situacije – kaže se u analizi.

Iz Digitalnog forenzičkog centra Atlantskog saveza apeluju na sve građane Crne Gore da ne nasijedaju na ovakve i slične objave koje predstavljaju klasičan primjer lažnih vijesti.

S. P. – D. Đ.

4

Ekonomija

PODGORICA – U toku su pregovori sa sedam renomiranih poslovnih banaka - Sosijete ženeral, JP Morgan, Erste banka, Banka Intesa, Benk of Amerika Meril Linč, Goldman Sač, Dojče bank o zaključenju ISDA sporazuma, koji je pravni osnov za realizaciju hedžing transakcija, odnosno zaštite od valutnog rizika kod kredita za auto-put, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Darko Radunović.

– Ove banke su globalni lideri u pružanju usluga zaštite od tržišnih rizika – objasnio je ministar.

POBJEDA: Koje uslove očekujete za hedžing aranžman - za dolarski kredit za auto-put kako bi izbjegli valutni rizik?

RADUNOVIĆ: Još je teško govoriti o konačnim uslovima aranžmana, jer on zavisi od teško predvidivog kretanja tržišnih varijabli – prvenstveno kursnog odnosa eura i dolara, zatim od monetarne politike u Evropskoj uniji i SAD-u. U svakom slučaju, očekujemo da će, u pregovorima o uslovima transakcije, naš snažan ekonomski rast i odgovorna fiskalna politika doprinijeti smanjenju troškova transakcije.

U pitanju su veliki iznosi, pa je kod ovakvih transakcija potreban izuzetan oprez i puno znanja. Primjera radi, ako pogledamo trend kretanja dolara u proteklih godinu dana možemo vidjeti da situacija nije išla u korist konverzije dolarskog u euro dug, imajući u vidu da je vrijednost dolara jačala. Ipak,

6. i 7. januar 2020.

INTERVJU: Ministar finansija Darko Radunović Vlada ne planira nikakve nove krizne mjere ako opšte ekonomske okolnosti budu u granicama sada poznatih.

Odlaganje elektronske fiskalizacije ne znači ,,omekšavanje“ primjene metoda za otkrivanje poreskih prevara ovaj trend jačanja dolara je stabilizovan od septembra 2019.

Ministarstvo finansija pažljivo prati situaciju i pristupiće zaključenju hedžing transakcije u momentu za koji se procijeni da je povoljan za ovakvu vrstu operacije.

POBJEDA: Postoji li opasnost da u ovoj godini bude uvedena neka krizna mjera i od čega to zavisi?

RADUNOVIĆ: Ne planiramo nikakve krizne mjere ako opšte ekonomske okolnosti budu u granicama sada poznatih. Štaviše, od 1. januara tekuće godi-

Ne očekuje se značajniji rast cijena POBJEDA: Ima li bojazni od jače inflacije u ovoj godini jer je primjetno da cijene pomalo stalno ,,rastu“?

RADUNOVIĆ: Monstat mjesečno objavljuje Indeks potrošačkih cijena, što je najegzaktnija mjera inflacije. Prema ovom parametru, mi smo u prvih 11 mjeseci prošle godine imali izuzetno nisku prosječnu stopu inflacije od 0,3 odsto, dok smo u toku 2018. imali 2,6 odsto. Naravno, svjestan sam da statistika uprosječuje ulazne podatke, dok građanin kretanje cijena prati samo u odnosu na određenu grupu proizvoda za koje je zainteresovan. Negdje u toj diskrepanci javlja se čak i sumnja u tačnost statističkih prikaza.

Primjera radi, na inflatorna kretanja u Crnoj Gori značajno utiče kretanje cijena proizvoda od kojih smo, u manjoj ili većoj mjeri, uvozno zavisni. U tekućoj godini najveći uticaj je imalo kretanje cijena hrane i naftnih derivata na eksternom tržištu, što se kroz „uvoznu inflaciju“ prelivalo na cijene u Crnoj Gori. Tokom 2019. cijene hrane su rasle, dok su cijene naftnih derivata, u prosjeku, bile niže nego prethodne godine. Dakle, jeftiniji derivati su statistički „prikrili“ rast cijena hrane koji svakako nadilazi prosječnu inflatornu stopu.

Očigledno je da samo povećanjem obima proizvodnje i konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda možemo smanjiti uvozni inflatorni uticaj u ovoj kategoriji. Kod uticaja koji indukuju cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu smo nemoćni. S druge strane, zadovoljan sam što nije bilo inflatornih pritisaka sa domaćeg tržišta zbog promjene poreske regulative. Štaviše, rekao bih da je u potpunosti neutralisan efekat povećanja stope PDV-a koje smo imali 2018.

U ovoj godini ne očekujemo značajniji rast cijena. Predvidjeli smo da će prosječna stopa inflacije iznositi jedan odsto i to, prvenstveno, po osnovu „prelivanja“ inflacije kroz uvoz hrane i energenata.

U obzir smo uzeli i projekciju Evropske komisije koja, za zemlje Evropske unije, predviđa prosječnu inflaciju od 1,2 odsto na godišnjem nivou.

Pregovori sa sed banaka o smanje valutnog rizika k kredita za auto-p

ne ukinut je „krizni porez“ na dohodak fizičkih lica.

POBJEDA: I pored mjera i zaduživanja za razduživanje, može li se dogoditi da rast javnog duga ne možemo zaustaviti ili usporiti?

RADUNOVIĆ: Veliki napor ulažemo u realizaciju Fiskalne strategije 2017-2020. i Strategije upravljanja javnim dugom kao jednim od njenih ključnih segmenata. Jedan od rezultata fiskalne konsolidacije, kombinovane sa povećanjem privredne aktivnosti, je projektovano povećanje prihoda budžeta i smanjenje budžetskih izdataka u narednom srednjeročnom periodu. Već ova godina će označiti pomjeranje našeg javnog duga na silaznu putanju.

Intenzivno smo pristupili realizaciji osnovnih strateških opredjeljenja u smislu ujednačavanja otplate duga po godinama i produžavanja ročnosti komercijalnog duga radi smanjenja pritiska na budžet, zatim upravljanja valutnim rizikom i rizikom kamatnih stopa, kao i postepenog razvoja domaćeg tržišta državnih hartija od vrijednosti i minimiziranja troškova zaduživanja.

Refinansiranjem obveznica izdatih 2014, 2015. i 2016. smanjili smo dug po osnovu euroobveznica za oko 363 miliona eura. To je omogućilo da anuiteti po godinama dospjeća budu manji, što značajno

Nije realno obećati dodatno povećanje plata u javnom sektoru jer se ne smije ugroziti održivost budžeta

relaksira naše javne finansije.

Prosječna ročnost državnog duga, koja je na kraju 2017. bila 4,6 godina, reprogramirana je na 5,2 godine na kraju 2018.

Koristeći povoljnosti finansijskog tržišta, uspjeli smo da značajno smanjimo prosječnu kamatnu stopu sa 4,3 odsto, koliko je iznosila krajem 2014. godine, na 3 odsto, na kraju 2018. Očekujemo da će parametri ročnosti i kamatne stope na kraju 2019. biti još povoljniji.

Treba imati u vidu da smo u fokus stavili i domaće tržište ob-

Vjerujem da će Montenegro erlajnz opravdati ulaganja POBJEDA: Ove godine, kako ste već najavili, nećemo ući u zonu suficita zbog Montenegro erlajnza, povećanja plata u prosvjeti i zdravstvu... Na koji način će se to odraziti?

RADUNOVIĆ: Prije direktnog odgovora, podsjetiću da smo i tokom 2019. postigli balans tekućeg budžeta, odnosno uravnoteženja tekuće budžetske potrošnje sa budžetskim prihodima.

Ekonomskim rastom i primarnom stabilizacijom fiskalne pozicije stvorili smo uslove

za povećanje tekuće budžetske potrošnje, usmjeravajući je i na unapređenje standarda zaposlenih u prosvjeti i zdravstvu, kao važnim segmentima javnog sektora. U istom prostoru je i naša potentnost da doprinesemo poljuljanoj finansijskoj održivosti nacionalne avio-kompanije, imajući u vidu njenu ulogu faktora destinacione dostupnosti u turističkom „repro-lancu“.

Naravno, radi se o ozbiljnim budžetskim izdacima, po oba osnova, ali ciljevi naše fiskalne politike neće biti ugroženi, imajući u

vidu planirani nastavak trenda pada deficita. Naime, ove godine očekujemo značajan suficit tekuće budžetske potrošnje, kao i primarnog suficita, što će doprinijeti uspostavljanju opadajućeg trenda javnog duga počevši od 2020.

Rast plata i saniranje finansijske slike Montenegro erlajnza će, svakako, blago usporiti strateške konsolidacione planove, ali će, uvjeren sam, pozitivni efekti u poslovanju nacionalnog avio-prevoznika opravdati to usporenje.

veznica na kome smo obezbijedili 143 miliona eura sa, do sada, najnižom kamatnom stopom (3-3,5 odsto) i najdužim rokom dospjeća (5-7 godina.

Javni dug se, u pravilu, uprošćeno iskazuje kroz procentualni odnos prema BDP. Međutim, za pravilnu analizu i tretman javnog duga, pored procentuanog iskaza, jako su važni parametri ročnosti, strukture, odnosno plana otplate i prosječne kamate. U tom dijelu smo, očigledno, napravili veliki pozitivni pomak.

U tom kontekstu treba posmatrati i povećanje javnog duga u 2019. godini na 79,6 odsto na šta je odlučujuće uticala emisija euroobveznica od 500 miliona eura sa rokom dospjeća od 10 godina i kamatom od 2,55 odsto. No, ako znamo da oko 10 odsto ovog duga predstavlja depozit na kraju 2019, možemo smatrati da je realni javni dug 69,5 odsto BDP-a.

Nakon što dostigne nominalni maksimum od 79,6 odsto u 2019, od 2020. se očekuje postepeno opadanje duga, sa projekcijom da će, krajem godine, iznositi 73,1 odsto BDP-a procijenjenog za 2020. Već krajem

2021. javni dug će biti na nivou od 65,8 odsto BDP-a, dok će na kraju 2022. biti 63,2 odsto BDP-a što je već na granici Mastrihtskih kriterijuma.

POBJEDA: Da li u ovoj godini možemo očekivati dodatno povećanje zarada u policiji, vojsci i u ostalom javnom sektoru i u kom periodu godine bi to moglo biti izvjesno?

RADUNOVIĆ: Budžetom za 2020. stvorili smo pretpostavke za povećanje zarada u oblasti zdravstva i prosvjete, s obzirom da se radi o važnim sektorima u kojima radi najveći broj zaposlenih u javnoj upravi. Predloženo povećanje predstavlja mjeru koju budžet može da izdrži.

Naravno, i zarade ostalih uposlenika u javnoj upravi smatramo značajnim, te ćemo se, svakako, baviti mogućnošću povećanja. Za sada, to nije realno obećati jer se ne smije ugroziti načelo održivosti budžeta.

POBJEDA: Odlaganje elektronske fiskalizacije po mnogima je signal da će i naredne godine moći mnogo toga da ,,provuku“ kroz sivu zonu i da će i dalje biti laba-

Ekonomija

6. i 7. januar 2020.

dam enju kod put

Apsurdne teze o kolapsu finansija POBJEDA: Iz DF-a su i u parlamentu često tvrdili da su finansije pred kolapsom i da se vještački drže.

Ima li istine u tome?

RADUNOVIĆ: Teze o pretkolapsnom stanju naših finansija nijesu od juče. Da su one bile utemeljene onda kada su, niz godina ranije, plasirane, već odavno ne bismo imali priliku da govorimo o konstantnom rastu BDP-a, o stabilnom servisiranju javne potrošnje, o značajnim kapitalnim budžetima, o rastu kreditnog rejtinga...

Mi smo apsolutno transparentni u prezentovanju svih makroekonomskih podataka i svih segmenata javnih finansija. U tom smislu, ne treba puno ekonomske ekspertize da bi se, na bazi jasno prezentovanih činjenica, konstatovala apsurdnost teza o predstojećem kolapsu državnih finansija. Zbog toga, takve teze svrstavam u domen politikantstva, a ne u sferu ozbiljne ekonomske analitike.

Jasno je da naše finansije nijesu sjajne, ali su trendovi pozitivni, a odlučnost i sposobnost Vlade da takve trendove učini trajnim – definitivna.

363 miliona eura je manji dug kroz refinansiranje obveznica izdatih 2014, 2015. i 2016.

Darko Radunović

va borba protiv sive ekonomije. Ima li utemeljenja u toj tezi?

RADUNOVIĆ: Odlaganje primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu roba i usluga je prvenstveno posljedica nezavršenosti procedure po tenderu koji se sprovodi pod nadzorom Svjetske banke.

Sistem elektronske fiskalizacije nije jedina metoda koju Poreska uprava koristi u borbi protiv sive ekonomije. Dakle, odlaganje njegove implementacije ne znači ,,omekšavanje“ primjene standardnih i drugih metoda otkrivanja poreskih prevara.

Ministarstvo finansija i Poreska uprava će u periodu do početka primjene elektronske fiskalizacije još naglašenije sprovoditi inspekcijski nadzor, intenzivirajući pripremu za uvođenje sistema elektronske fiskalizacije. Pored ostalog, pokrenuli smo inicijativu za izradu programskog rješenja koje će omogućiti građanima da prijave neizdavanje fiskalnih računa ili da provjere da li je izdati račun zaista fiskalan. Na taj način će se i građani uključiti u podizanje

nivoa regularnosti ekonomskih tokova, odnosno u proces suzbijanja sive ekonomije.

POBJEDA: Kakve prihode očekujete u ovoj godini, odnosno postoji li opasnost da podbaci neka od projektovanih stavki u budžetu?

RADUNOVIĆ: Na osnovu projektovanih stopa rasta, očekujemo stabilan rast prihoda budžeta, što će, uz nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije, unapređenje poreske discipline i borbu protiv sive ekonomije doprinijeti redovnom servisiranju svih javnih funkcija.

Izvorni prihodi budžeta za 2020. planirani su u iznosu od 2,054 milijardi eura ili 40,9 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane za 2019. veći su za 220,3 miliona eura ili 12 odsto.

Pored navedenih faktora, rast prihoda u ovoj godini uključuje i naplatu poreskog duga od Aerodroma Crne Gore koji je zavisan od izmirenja obaveza Montenegro erlajnza prema ovoj kompaniji. Očekujemo i prihod od planiranog koncesionog aranžmana za Aerodrome Crne Gore, kao i efekte implementacije projekta ekonomskog državljanstva. Radi se o jednokratnim, ali svakako značajnim budžetskim prihodima.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

5

Realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore

Za gradnju autoputa isplaćeno blizu 650 miliona eura PODGORICA - Do sada je završeno 85 odsto ukupnih radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare, a glavnom izvođaču radova kineskoj kompaniji CRBC do sada je isplaćeno 644,75 miliona eura, od čega lani 105 miliona eura, saopštio je Pobjedi ministar saobraćaja Osman Nurković. On nije želio da prognozira da li će dionica od Smokovca do Mateševa biti završena do kraja septembra, što je novi rok za njen završetak. Iz kompanije CRBC poručeno je da ulažu sve napore da projekat bude završen u tom novom definisanom roku.

– Raduje činjenica da ulazimo u završnu fazu izgradnje prvih kilometara auto-puta u Crnoj Gori. Novi ugovoreni rok realizacije jeste 30. septembar ove godine, ali do tada je još dug vremenski period da bismo u ovom periodu licitirali sa danima završetka projekta koji će nesumnjivo biti završen – kazao je Nurković Pobjedi.

Prvobitni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici je bio 11. maj prošle godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje. Vlada je u maju prošle godine potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac –Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom. Tim aneksima je 30. septembar ove godine određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici.

– Od početka realizacije ugovora, kompaniji CRBC kao izvođaču radova pored 161,9 miliona eura na ime avansa za glavne radove isplaćeno je i 482,84 miliona eura za obim stvarno izvedenih radova na terenu zaključno sa radovima izvedenim u novembru prošle godine – rekao je Nurković.

Procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi auto-puta veći je od 90 odsto.

Završen je proboj i primarna podgrada na svih 16 tunela i u toku su radovi na izradi sekundarne obloge u svih 16 tunela čiji stepen gotovosti je 99,2 odsto, dok je do sada završena rasponska konstrukcija na 14 mostova od ukupno 21, naveo je ministar saobraćaja Osman Nurković

Osman Nurković

Most Moračica gotov na proljeće Most Moračica, jedan od najvećih i najgrandi- On očekuje da radovi na mostu Moračica buoznijih objekata na prioritetnoj dionici du završeni na proljeće. auto-puta Bar – Boljare, spojen je 11.

– Vrlo je teško prognozirati da li će to biti u oktobra prošle godine. Glavni inžemartu ili maju jer to zavisi od vremenskih njer kompanije CRBC-a na mostu prilika. Računamo da bi na proljeće trebaMoračica i sekciji jedan auto-puta lo da bude završen – rekao je Rondović.

Most Moračica je dugačak 960 metara, Duško Rondović saopštio je da se na ovom objektu trenutno rade završširok 23,3 metra, a visina mosta iznad ni zanatski radovi na elektro i vokorita rijeke Morače je oko 202 medovodnoj instalaciji, postavljatra, dok je najveći stub visok 161 nju ivičnjaka, a obavljuju se i metar. Ovaj most je i najskuplji pripreme za hidroizolaciju. objekat na prioritetnoj dionici – Most Moračica je 90 odod Smokovca do Mateševa, sa sto završen. Ostalo nam cijenom od 74,5 miliona eura. je da završimo ove zaU most Moračica ugrađeno je natske radove, ivične više od 100.000 kubika betona, grede, postavimo vjetrooko 15.000 tona željeza i nešto brane i na kraju asfaltiramanje od 10.000 tona kablova mo – kazao je Rondović. za prednaprezanje.

Duško Rondović

On je dodao da je lani isplaćeno 105,09 miliona eura.

– Kada je riječ o naknadnim radovima u toku prošle godine je isplaćeno 17,9 miliona eura – saopštio je Nurković.

On je podsjetio da je lani prošlogodišnjim budžetom za plaćanje izvođaču radova na izgradnji prve dionice bio planiran iznos od 182,58 miliona eura.

Prvobitna ugovorena vrijednost izgradnje prioritetne dionice iznosila je 809 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona

CRBC se trudi da prvu dionicu završi do kraja septembra Iz kompanije CRBC su poručili da ulažu sve napore da prva dionica auto-puta od Smokovca do Mateševa bude završena u definisanom roku, do kraja septembra.

– Generalno, izvođač radova uvijek smatra da se moglo napraviti više, ali smo u datim okolnostima, uz maksimalne napore, izveli i maksimum radova. Ključni objekti most Moračica, tuneli Vjeternik i Kosman su završeni, a završeno je i preko 90 odsto zemljanih i armirano-betonskih radova, te nas u ovoj godini očekuje mnogo manji obim radova nego prethodnih godina – kazali su iz CRBC-a.

dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Sa naknadnim radovima ova dionica auto-puta će koštati oko 895 miliona eura. Nurković je naveo da je procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi auto-puta veći od 90 odsto.

– Završen je proboj i primarna podgrada na svih 16 tunela i u toku su radovi na izradi sekundarne obloge u svih 16 tunela čiji stepen gotovosti je 99,2 odsto. Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno 93 odsto radova – precizirao je Nurković.

On je dodao da je od ukupno 21 most, do sada u potpunosti, na obje trake, završena rasponska konstrukcija na 14 mostova, dok je još pet mostova završeno u jednoj traci auto-puta.

Govoreći o naknadnim radovima na auto-putu Nurković je saopštio da je do sada izvedeno 25 odsto radova na izgradnji prve faze petlje Smokovac i oko 30 odsto radova na izgradnji sistema za vodosnabdijevanje.

– Izvode se radovi na izgradnji kablovske kanalizacije za pola-

ganje 20-kilovoltnog kabla za trajno napajanje auto-puta električnom energijom i grubi građevinski radovi na izgradnji šahti i iskopu rova, izradi posteljice i postavljanju cijevi, ovi radovi su završeni na nivou od 40 odsto – rekao je Nurković.

On je naveo da je trenutno na gradnji auto-puta angažovano 1.885 radnika, od čega je 1.211 kineskih državljana, 162 su crnogorski državljani, 29 je ostalih državljana, a 486 radnika je angažovano od strane podizvođača.

On je saopštio da je Ministarstvo saobraćaja izdalo 106 saglasnosti za podizvođače, kojima je obuhvaćeno 125 preduzeća, od čega je 97 preduzeća iz Crne Gore, a 28 preduzeća je iz okruženja.

– Podizvođačima koji imaju sjedište i registraciju u Crnoj Gori prije 2012. godine do sada je povjerena realizacija 40,07 odsto vrijednosti radova, iako se bilans realizacije ugovorne obaveze izvođača radova u vezi sa angažovanjem podizvođača svodi na završetku radova, na bazi stvarno realizovanih pred m e t a i v r i j e d n o st i p o dizvođačkih ugovora – kazao je Nurković.

S. POPOVIC

6

Hronika/Društvo

6. i 7. januar 2020.

Na kolegijumu Uprave policije ocijenjeno da svi događaji protiču u najboljem redu

Zahvalni građanima na mirnim okupljanjima PODGORICA - I pored velikog broja dezinformacija, lažnih vijesti pa i otvorenih najava o incidentima kolegijum konstatuje da svi događaji protiču u najboljem redu i u skladu sa Zakonom, ocijenjeno je na kolegijumu rukovodstva Uprave policije kojim je rukovodio direktor Veselin Veljović.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, na kolegijumu je raz-

matrana bezbjednosna situacija u zemlji u kontekstu organizovanih javnih okupljanja povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

- Uprava policije je zahvalna građanima na mirnim okupljanjima kojim potvrđuju da je Crna Gora država u kojoj se mogu slobodno ispoljavati različita mišljenja. Kolegijum je

utvrdio Plan aktivnosti obezbjeđenja svih javnih okupljanja na Badnji dan kako bi svi građani mogli mirno i bez ograničenja obilježiti ovaj pravoslavni praznik – navode u saopštenju.

Kolegijum se zahvaljuje svim pripadnicima Uprave policije na profesionalnom angažovanju i doprinosu stabilnosti, miru i sigurnosti građana i drM. L. žave Crne Gore.

PREDSTAVLJAMO: Četiri dame zaposlene u polic PODGORICA - Seksističke predrasude da žene nijesu za rad u policiji odavno su srušene. Naše sagovornice iz Uprave policije Aleksandra Mihajlović, Tamara Pavićević, Darka Šaban i Biljana Dulović o njima ni ne žele da govore. Jednom rečenicom ,,one ne postoje“, stavile su tačku na tu temu.

Žene 2

Kažu da se nikada nije desilo da sa kolegom imaju problem u komunikaciji. Funkcionišu kao porodica, a recept za uspjeh kažu da je ono što čini slogu u svakoj kući – razumijevanje, poštovanje i isti ciljevi.

Mihajlović, Pavićević, Šaban i Dulović svakodnevno obavljaju poslove za koje se nekad govorilo da su muški, a njihovi rezultati potvrda su da je riječ o predrasudama.

ANGAŽOVANJE

Sa kolegijuma Uprave policije

Ministar posjetio familiju policajca Milutina Lekovića

Nuhodžić: Daćemo sve od sebe da pomognemo porodicu PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić posjetio je, uoči praznika, porodicu policajca Milutina Lekovića,

koji je izgubio život na dužnosti.

- Porodici je prenijet stav MUP-a i Upave policije, kao i svih kolega pokojnog Milutina,

da će davati sve od sebe da pomognu porodici u rješavanju svih životnih pitanja - navodi se na zvaničnom Tviter profilu MUP-a Crne Gore.

C. H.

Uhapšene tri osobe zbog incidenta u kafiću u Bijelom Polju BIJELO POLJE - V. J. (24), E. Č. (25) i A. Š. (28) uhapšeni su u Bijelom Polju zbog sumnje da su počinili krivično djelo laka tjelesna povreda.

V. J. se prijavom tereti i za krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari za koje se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi. Kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom trajanja litije koja se održavala u Bijelom Polju, izdvojio se V. J. koji je ušao u jedan ugostiteljski objekat i kako se sumnja fizički napao zakupca tog objek-

Ušli u lokal pa izazvali tuču

ta E. Č. sa kojim je prethodno imao nesuglasice.

- Na licu mjesta se zatekao B. M. (31) iz Bijelog Polja koji je pokušao da spriječi fizički sukob ova dva lica kada ga je, kako se sumnja, A. Š. koji se takođe nalazio u objektu udario u glavu – navodi se u saopštenju.

V. J. je, kako se sumnja, podesnim sredstvom, polomio sta-

klena vrata ugostiteljskog objekta. U ovom događaju lake tjelesne povrede su zadobili B. M, E. Č. i V. J. Iz policije napominju da događaj nije imao nikakve veze sa litijom koja se u tom momentu održavala u Bijelom Polju i ona je kao i prethodnih noći protekla mirno i bez incidenata.

M. L.

Udes na pružnom prelazu u Zeti

Voz udario automobil, nema povrijeđenih PODGORICA - Teretni voz udario je juče poslijepodne automobil na pružnom prelazu u selu Mahala u Zeti.

Iz OKC-a Uprave policije je saopšteno da nije bilo povrijeđenih i da je uviđaj završen.

Zbog saobraćajne nezgode

došlo je do kašnjenja vozova. Željeznički prevoz Crne Gore je saopštio da je saobraćaj uspostavljen u 17.35 sati.

C. H.

One itekako predano i odgovorno rukovode sektorima koji su u protekloj godini imali briljantne rezultate u borbi protiv droge, prevenciji rada policije u zajednici, sektoru za finansije, ljudskih resursa u Upravi policije.

Aleksandra Mihajlović, rukovodilac stanice kriminalističke policije za borbu protiv droge, do skoro je bila jedina žena u tom sektoru, ali joj to nije predstavljalo problem.

Od 11 radnih mjesta koliko je predviđeno sistematizacijom, Aleksandra i njena koleginica – inspektorka za droge su jedine žene.

Mihajlović u policiji radi od 2000. godine. Dvije godine je provela u Odjeljenju bezbjednosti Cetinje, nakon toga Odjeljenju za borbu protiv droge, a od 2008. godine je rukovodilac stanice kriminalističke policije za borbu protiv droge u Centru bezbjednosti Podgorica.

Kada je počela da studira, čak i profesori su bili skeptični što se tiče žena u policiji, ali to nije umanjilo njenu želju za ovim poslom.

– Tokom studija, odnosno 2007. godine primano je deset djevojaka iz Srbije i Crne Gore.

Već na samom startu, želja mi je bila da radim u sektoru za borbu protiv droga – ispričala je naša sagovornica.

Ta ideja i ambicija javile su se uprkos tome što joj nikad niko iz familije nije radio u policiji i što u mjestu gdje sam rođena, na Cetinju, kako kaže, nijesu bili naklonjeni policiji.

– Te dvije godine koliko sam radila na Cetinju, tadašnji šef Miodrag Laković prepoznao je moju ambiciju i sposobnosti i pozvao me da se priključim njegovom odjeljenju – priča Mihajlović, prisjećajući se početaka.

ODRICANJA

Jasna je da prema ovom poslu morate da imate ljubav, jer on zahtijeva velika odricanja.

–Poslije više škole završila sam Fakultet bezbjednosti u Beogradu. Radila sam, studirala, udala se, dobila dijete. Ali treba velika ljubav i podrška da biste radili ovaj posao. Moj suprug radi u policiji i razumijemo se. Dešava mi se da dandva nijesam kući, da sam po cijeli dan na telefonu, pa i da on zvoni tokom noći. Učestvujem u svim akcijama koje sprovodimo na nivou Podgorice, Kolašina, Danilovgrada i Cetinja, a nekad odem i dalje. Posao nije kancelarijski. Podra-

Aleksandra Mihajlović

zumijeva operativni rad, praćenje, nadzor, hapšenja, pretrese – priča Mihajlović.

Na pitanje kako izgleda njen radni dan, uz osmijeh odgovara „to se nikad ne zna“. U prilog tome govore i njena sjećanja na ranije akcije.

– Dešavalo se da odem na svadbu, ali telefon zazvoni i moram da odem. Pozvali su me i rekli da moram da dođem, jer imamo dojavu da će biti primopredaja droge. Nijesam imala vremena da se presvučem i onako svečano odjevena otišla sam sa kolegom u zasjedu – priča Mihajlović.

Sve se odigralo neočekivano, ali akcija je završena uspješno, droga je zaplijenjena, a osumnjičenom su stavljene lisice.

– U jednom trenutku, dok smo bili u vozilu i čekali osumnjičenog da se pojavi, prišao nam je čovjek, pokucao na staklo i rekao mi: ,,Evo, vreće su tu, samo da mi pomognete da ih utovarimo, ja sam ih iznio“. U tom trenutku shvatila sam da moram smireno da reagujem i rekla mu: Hajde ti uđi u auto, pa ćemo ih mi utovariti – ispričala je Mihajlović.

Pojašnjava da se kasnije ispostavilo da su po drogu trebali da dođu momak i djevojka, a da švercer nije znao kako izgledaju.

Ova situacija dokaz je da Mihajlović i njene kolege i koleginice nikada ne mogu do detalja planirati akciju i radni dan.



Imamo žene i na drugim poslovima koje rade noćne smjene, a ne samo žene u policiji.

Ne vidim zašto žena ne bi mogla da obavlja poslove u policiji ili vojsci. Nažalost, imamo mali broj žena, svega 11 posto i u policiji i u vojsci iz razloga što je tu potrebna fizička snaga.

Za određene poslove i jeste, a za neke i nije. Zaista ne vidim razlog zbog kojeg ne bilo više žena u policiji i u vojsci – smatra Dulović

– Imamo ,,ad hok“ akcije koje radimo. Jednostavno, ovo je posao koji ne može da se planira. Dešava se u tri sata ujutro da me pozovu i da moram da izađem iz stana – navodi Mihajlović.

Dodaje da kada je počela da radi, bilo je vrlo malo žena koje su se bavile operativnim poslom, ali da je sad drugačije.

Mihajlović se prisjeća situacije koje su bile vrlo neprijatne i koje su je koštale zdravlja, ali, kako dodaje, sve je to sastavni dio posla.

– Imala sam i povredu, potezanje oružja, imala sam i teške tjelesne povrede prilikom akcije blokade jednog lica koje nas je udarilo vozilom – prisjeća se Mihajlović uz osmijeh i konstataciju da se sve to prevaziđe.

Pojašnjava da gotovo nema kolege iz njenog sektora koji nije imao povredu na poslu, jer se dileri droge ne predaju policiji tako lako, već probijaju blokade, spremni su i da potegnu oružje, samo da bi izbjegli hapšenje.

Mihajlović nam je ispričala još jednu od nesvakidašnjih akcija kada su uhapsili švercera droge.

ISKUSTVA

– Jedno veče na osnovu informacije da će na groblju u blizini Podgorice biti primopredaja marihuane, postavili smo zasjedu. Oko 21 sat mi smo već bili raspoređeni i čekali osumnjičenog. Negdje oko 3-4 sata ujutro čujemo nešto. Iz groblja je izašao čovjek, obučen u crno, dugački mantil sa vrećom i zaputio se ispred nas. Bili smo šokirani činjenicom da je došao prije nas, prespavao u grobu – ispričala je Mihajlović.

Ona navodi da i pored posla koji podrazumijeva hapšenje dilera droge, ona i njene kolege se trude da svaku mladu osobu koja je zagazila u svijet narkomanije izvuku i pruže pomoć.

– To nam je najveći uspjeh, kad raznim metodama: razgovorima i edukacijama, prezentacijama i predavanjima u školama pomognemo mladima da izađu iz svijeta droge – navodi Mihajlović.

Ispričala je da su jednom prilikom imali informaciju da jedna osoba iz Novog Pazara dolazi u Crnu Goru sa drogom, ali nijesu znali ni kako se zove, niti kako izgleda, samo auto-

Hronika/Društvo

6. i 7. januar 2020.

7

ciji govore o radu, izazovima i poteškoćama sa kojima se suočavaju

21. vijeka Tamara Pavićević

bus u kojem će biti.

Mihajlović je otišla u Rožaje i ušla u autobus i na putu do Podgorice upoznala jednog putnika sa kojim se sprijateljila i predstavila mu se kao studentkinja. Tokom vožnje identifikovala je osumnjičenog.

– Kad smo stigli u u Podgoricu, ja dam kolegama znak da je to on i oni ga uhapse. Kad sam krenula da izlazim, čovjek koji je sjedio pored mene i ostali putnici su me opkolili i nijesu dozvolili da izađem. Htjeli su da me zaštite, smirivali da se ne plašim i ponudili da me odvezu do kuće. Objasnila sam im da nijesam uspaničena, da ne brinu i da će otac doći za mene. Poslije dva-tri mjeseca kad sam otišla kod mojih vidim čovjeka iz autobusa pored kojeg sam sjedjela. Kad me ugledao, rekao mi je da me poznaje, ali sam ja to negirala.

Onda me pitao da nijesam putovala sa njim do Rožaja, na što su me roditelji u glas upitali: ,,Što ćeš ti u Rožajama“ – prisjeća se naša sagovornica.

Dodaje da im nije dala odgovor na to pitanje i da nikad ne priča o poslu, kako bi im obezbijedila miran san.

Prisjećajući se dešavanja tokom akcija, Mihajlović kaže da kad prespava noć, a telefon ne zvoni pita se zašto je niko nije zvao.

Njena koleginica Tamara Pavićević, načelnica Odsjeka za prevenciju i rad policije u zajednici, u policiji je skoro 15 godina i prva je i za sada jedina žena načelnica organizacione jedinice u uniformisanom sastavu.

Prva ljubav Pavićević je bila PR i prije zaposlenja u Upravi policije, ali je nakon 15 godina obukla uniformu.

– Unapređenje je došlo u pravom trenutku, nakon skoro 15 godina službe u policiji, a time mi je ukazana velika čast i povjerenje od direktora UP Veselina Veljovića, mog doskorašnjeg šefa, i pomoćnika direktora Nikole Janjuševića, mog sadašnjeg pretpostavljenog – navela je Pavićević.

Do nedavno Pavićević je dan počinjala odabirom odjevnih kombinacija za posao, a sada ima samo jedan izbor – policijsku unoformu koja joj stoji kao da je krojena za nju, a ustvari napravljena je za muškarca.

– Uniformu nosim sa ponosom. Kolege se prema meni

Aleksandra Mihajlović, Tamara Pavićević, Darka Šaban i Biljana Dulović predano i odgovorno rukovode sektorima koji su u protekloj godini imali briljantne rezultate u borbi protiv droge, prevenciji rada policije u zajednici, sektoru za finansije, ljudskih resursa u Upravi policije

Biljana Dulović

odnose sa uvažavanjem i policija je zaista kolektiv gdje se osjeća timski duh i među službenicima vlada odnos poštovanja i povjerenja. Preuzimanjem poslova načelnika Odsjeka za prevenciju i rad policije u zajednici u Sektoru policije opšte nadležnosti, kao prva i za sada jedina žena načelnik organizacione jedinice u uniformisanom sastavu, dobila sam nova zaduženja, koja su za mene izazov, a u pitanju su projekti osmišljeni upravo na osnovu potreba građana i djece – kazala je Pavićević.

FOKUS BEZBJEDNOST DJECE

Ona dodaje da je entuzijasta i da će dati sve od sebe da se ovi projekti primijene na najbolji mogući način, jer vjeruje u njihovu uspješnost i korisnost.

– Projektom ,,Rad policije u zajednici“, koji je pandan nekadašnjem projektu ,,Kontakt policajac“, ponovo ćemo policijske službenike učiniti neposredno dostupnijim građanima, tako da će građani imati priliku da se obrate policijskom službeniku koji radi na reonu u kojem ti građani žive, čime ćemo jačati partnerstvo i povjerenje i rješavati sve probleme lokalnih zajednica uz aktivno učešće onih kojih se ti problemi tiču – građana. Sve lokalne zajednice u kojima smo do sada održali sastanke, kako bismo neposredno saznali koji su to problemi sa kojima se građani susrijeću, su pokazale oduševljenje ponovnim pokretanjem ovog projekta i spremni su, kako su kazali, da njegovoj primjeni pruže maksimalnu podršku – navela je Pavićević.

I Pavićević kao i Mihajlović navodi da su fokus policije djeca i njihova bezbjednost. Dok

Darka Šaban



Projektom ,,Rad policije u zajednici“, koji je pandan nekadašnjem projektu ,,Kontakt policajac“, ponovo ćemo policijske službenike učiniti neposredno dostupnijim građanima, tako da će građani imati priliku da se obrate policijskom službeniku koji radi na reonu u kojem ti građani žive, čime ćemo jačati partnerstvo i povjerenje i rješavati sve probleme lokalnih zajednica - kazala je Pavićević

Mihajlović brine da su djeci nedostupne psihoaktivne supstance, zadatak Pavićević je da ih edukuje da nenasilno rješavaju konflikte.

– Kako bi djeca bila sigurnija i odrastala u što bezbjednijem okruženju, Uprava policije je zajedno sa MUP-om i Ministarstvom prosvjete osmislila program „Bezbjednost djece“ u okviru kojeg će policijski službenici i službenici MUP-a osnovcima držati časove, tokom kojih će ih edukovati o tome kako da prepoznaju i izbjegnu opasnosti koje vrebaju i da nenasilno rješavaju konflikte sa vršnjacima, a kroz upoznavanje policijskog rada mališani će steći još veće povjerenje u policijske službenike. Djeca treba da znaju da su nam najvažnija, da su zaštićena i da se uvijek mogu obratiti policijskom službeniku jer su policajci najveći prijatelji djeci i njihovim roditeljima – pojasnila je Pavićević.

Jednom je, zahvaljujući predanosti poslu uspjela da otkrije lanac pedofilije u susjednoj zemlji. Ispričala je da je prije nekoliko godina pozvao jedan čovjek iz susjedne zemlje i rekao da u njegovoj državi postoji lanac pedofilije i trgovine ljudima u smislu seksualne eksploatacije djece i maloljetnica, ali da ga niko tamo gdje živi ne shvata ozbiljno.

– Svaki poziv građana uvijek sam shvatala ozbiljno, čak i kada su neki od njih zvali nebrojeno puta i kada i nijesu bili baš najjasniji u tome što žele da sa-

opšte. Ovaj gospodin zvao me više puta i saopštavao detaljne podatke, a ja sam ga shvatila ozbiljno i o svakom našem razgovoru sam sačinjavala informacije sa svim detaljima koje sam slala kolegama kako bi ih prosljeđivali nadležnim organima u toj zemlji, radi provjera – ispričala je Pavićević.

Objašnjava da je nakon nekog vremena iz policije te države stigao dopis kojim su se zahvalili na pruženim informacijama jer im je upravo to bila polazna tačka da razbiju lanac pedofilije i seksualne eksploatacije maloljetnih lica, za koji se ispostavilo da zaista postoji, i da uhapse organizatore i izvršioce.

– Za mene nema veće sreće od saznanja da sam makar malo doprinijela spasavanju maloljetnika iz kandži predatora i to će mi uvijek biti najveća nagrada – kazala je Pavićević.

POSJETA SAD

Naša sagovornica se prisjetila kako je neočekivano dobila priliku da obiđe institucije u SAD, koje su važne za odnose s javnošću, u okviru prestižnog programa IVLP, u organizaciji Stejt departmenta.

– Jedna divna gospođa, stučnjak za PR, koja je cijeli radni vijek radila odnose s javnošću u bezbjednosnim službama, je došla da kod nas, portparolima u državnim institucijama, održi dvodnevni seminar o kriznim komunikacijama. Kako sam se do tada u bavljenju PRom u policiji mnogo puta su-

Prošle godine oduzeto više od tone droge Aleksandra Mihajlović zadovoljna je rezultatima koje su postigli u protekloj godini. Navodi da su imali više od tonu zapljene droge na uličnom nivou i da je registrovano 122 krivična djela, odnosno 27 posto više nego prošle godine.

Podnijeto je105 krivičnih prijava, odnosno 46 posto više nego 2018. godine. Broj zapljena je bio 434, odnosno 30 odsto više nego 2018. godine. Podnijeto je 325 prekršajnih prijava, odnosno 46 odsto više nego 2018. godine, a prekršajno su odgovarale 335 osobe, što je 36

odsto više nego 2018. godine.

Do sredine decembra prošle godine zaplijenjeno je oko četiri i po kilograma heroina, marihuane tonu i dvjesta, kokaina 329 grama i 5.704 tableta.

Ona navodi da je prošle godine akcenat stavljen na uličnu prodaju droge i da je registrovano mnogo novih osoba koje se bave prodajom droge.

Najavila je i da će u 2020. godini fokus biti ulična prodaja droge, kontrole oko škola, dječjih igraonica, lokalima gdje se okupljaju mladi.

srela sa situacijama koji se u odnosima s javnošću smatraju kriznim PR-om, znala sam odgovor na svako njeno pitanje – prisjeća se Pavićević.

Kaže da je u jednom trenutku ona ponudila da održi predavanje o kriznim komunikacijama, na što je ona pristala.

– Iako nijesam to unaprijed spremala, ispričala sam sve o kriznim komunikacijama, sa praktičnim primjerima, na engleskom jeziku, a ona je bila zapanjena kako sam se tako u hodu snašla da sve bude zaista tačno i tečno. Od nje sam dobila aplauz i zagrljaj, a sjutra pozivnicu od Ambasade SAD da kroz program IVLP posjetim organe u SAD koji bi mogli da budu važan izvor razmjene iskustava za praktično bavljenje PR-om – ispričala je naša sagovornica.

Navodi da je kasnije saznala da je žena koja je održala predavanje pisala ambasadorki o njoj, a da je započeto : „Upoznala sam izuzetnu mladu damu...“.

– Bila sam polaskana, a ta posjeta SAD je za mene bila zaista predivno i korisno iskustvo – zaključila je Pavićević.

FINANSIJE

A kad policiji treba novac i oprema, tu je nadležna Darka Šaban, načelnica službe za finansijske, opšte i pomoćne poslove. Šaban radi u Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova 20 godina. Šaban je načelnica ove službe od februara, a prethodno, dok je Uprava policije bila samostalan organ bila je načelnica za komercijalne poslove i javne nabavke.

– Sad ovo mjesto podrazumijeva širi i veći nivo odgovornosti, jer jedan širok spektar logističkih poslova je u mojoj nadležnosti. Znači pored javnih nabavki tu su i opšti poslovi, arhive na teritoriji Crne Gore.

To je oko 220 službenika Uprave policije u okviru ove službe – pojasnila je naša sagovornica.

Ona je, pored ovog posla, odgojila dva sina. Kaže da se često dešava da se posao prenese

kući i da je ranije kada su djeca bila mala teško bilo uskladiti poslovni i privatni život.

Navodi da je tokom karijere više sarađivala sa muškarcima, ali da nikad nije došla u situaciju da primijeti neki otpor zato što je žena.

– Nijednog momenta nijesam osjetila da nekome smeta to što sam žena i rukovodim sektorom – tvrdi Šaban.

Ona pojašnjava da sektor kojim rukovodi pruža policiji sve logističke poslove od nabavke opreme, sprovođenje postupaka javnih nabavki, obračun plata, sve finansije i da djeluju ,,iz sjenke“.

Njena koleginica Biljana Dulović počela je sa radom u policiji prije 25 godina. I tada kao diplomirana pravnica pitali su je zašto policija, zar se ne može baviti nekim drugim poslom.

– Međutim, to je bio veliki izazov, posebno iz razloga što u tom periodu nije bilo puno žena u policiji i određeni broj koji je radio, radio je u kancelariji. Malo je bilo žena koje su radili u uniformi i na terenu.

Kasnije, počela sam da radim poslove u struci, a sada sam načelnica Službe za ljudske resurse, kadrovske i pravne poslove – ispričala je Dulović. Što se tiče radnog dana i privatnih obaveza, kaže da ih ima jednako kao i svaka druga žena, odnosno kao i svaki drugi policajac.

– Imamo žene i na drugim poslovima koje rade noćne smjene, a ne samo žene u policiji.

Ne vidim zašto žena ne bi mogla da obavlja poslove u policiji ili vojsci. Nažalost, imamo mali broj žena, svega 11 posto i u policiji i u vojsci iz razloga što je tu potrebna fizička snaga. Za određene poslove i jeste, a za neke i nije. Zaista ne vidim razlog zbog kojeg ne bilo više žena u policiji i u vojsci – smatra Dulović.

I ona ima dva sina i podršku porodice koja je neophodna za svaki posao.

Zadovoljna je rezultatima koje su postigli u prethodnoj godini, posebno u oblasti rodne ravnopravnosti. Ona je navela da je osnovala Udruženje žena u policiji 2017. čija je predsjednica. Prošle godine je organizovala svjetsku konferenciju žena, gdje je učestvovalo 80 predstavnica.

Ana RAIČKOVIĆ

8

Društvo

6. i 7. januar 2020.

Mitropolit SPC Amfilohije čestitao Božić

Svojatanje svetinja od vlasti jedno je od bezumlja naših dana Svakog razumnog čovjeka raduje ovdašnja molitvena i crkvena probuđenost, koja je najdivniji ukras i najčudesniji božićni badnjak i hram današnje Crne Gore, saopštio je Amfilohije PODGORICA - Molitvena i crkvena probuđenost najdivniji je ukras i najčudesniji božićni badnjak i hram današnje Crne Gore, poručio je mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije u božićnoj poruci. On je naveo da je, kao svjedočanstvo svoje bogočovječanske ljubavi, Isus Hristos, savršeni Bog i savršeni čovjek, ostavio tajnu svetog pričešća tijelom i krvlju, raspetog i vaskrslog tijela.

Amfilohije je poručio da su opipljivi svjedoci tog Božjeg naroda, crkve od pradrevnih vremena, drevne krstionice, drevni hramovi, obnavljani i podizani do najnovijih vremena, pa i brojne njihove ruševine.

– Sve je to podizao kršteni narod Božiji, u slavu Božiju, za svoje i svoje djece spasenje i preobraženje, prosvećenje vječnom svjetlošću Božijom. Svojatanje svetinja od bilo koje vlasti ili vlastodržaca, naročito onih obezboženih, sekularizovanih, jedno je od bezumlja i bezakonja naših dana – poručio je Amfilohije u poslanici.

Kako je naveo, željeli bi da svojim neljudskim zakonima podvrgnu svete hramove svome vlastoljublju i častoljublju ,,otimajući ih od crkve Božije koja ih je iznjedrila i koja ih rađa“.

– Naročito hramove iz vremena krštene Crne Gore kralja Nikole, odričući se svega onoga suštinskog što je krasilo tadašnju Crnu Goru: njene vjere pravoslavne, krsta časnoga, njenog hrišćanskog morala,

vjernosti vječnom ljudskom dostojanstvu – poručio je Amfilohije.

Ti, kako je kazao, moderni idolopoklonici i idoloslužitelji kliču svojoj državi da je vječna, lišavajući je pritom i uništavajući u njoj sve ono što je činilo i čini istinski vječnom. Zato, rekao je on, svakog razumnog čovjeka raduje ovdašnja molitvena i crkvena probuđenost, koja je najdivniji ukras i najčudesniji božićni badnjak i hram današnje Crne Gore.

– Probudila se u narodu vjera i vjernost Božijoj istini i pravdi, vjera i vjernost Svetog Vasilija Ostroškog, Svetog Petra Cetinjskog, Prepodobnog Stefana Piperskog i Svetog Petra Drugog – kazao je Amfilohije.

On je naveo da rođenjem Hrista Bogočovjeka, čovjek od smrtnoga bića postaje besmrtno biće, bogočovječansko biće.

– Tjelesno rođenje od majke predstavlja rođenje za smrt – kazao je Amfilohije.

Kako je rekao, Hristovo rođenje od Bogomajke priziva svako srce majke da postane srce Bogomajke, po pjesniku, kako bi svako novorođenče rođenjem ,,vodom i svetim duhom“ – tajnom krštenja, zadobilo dar bogočovječnosti, kvasac besmrtnosti i vječnog ljudskog dostojanstva.

– To je ono što daruje crkva Božija kao tijelo Hristovo, prizivajući svako ljudsko biće, sav ljudski rod u vječnu i neprolaznu zajednicu oca i sina i Duha Svetoga, Boga ljubavi. Jer, zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka – kazao je Amfilohije. S. P.

INTERVJU: Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Miha Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti je dalo pravni osnov da se nezakonito upisana na SPC crkvena imovina ponovo uzakoni na državu Crnu Goru. Nakon toga slijedi proces ponovnog upisa te imovine na državu Crnu Goru – kaže mitropolit Mihailo PODGORICA – Crna Gora će iz spora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, izaći kao pobjednica, ističe u intervjuu Pobjedi poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Mihailo, naglašavajući da država brani istorijsku istinu, tradiciju, svoj narod, građane, istorijsku autokefalnu CPC, ali i samu sebe.

Crna Gora je, kaže mitropolit, kao i vjekovima ranije nepobjediva u pravednoj vlastitoj samoodobrani, kojom brani svoju slobodu i ugroženi opstanak.

– Očekujem da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti donijeti konačno pravedno rješenje crnogorskog pravoslavnog crkvenog pitanja – navodi on.

Vladika najavljuje i da će Crnogorska pravoslavna crkva uskoro otvoriti svoju bogoslovsku školu na Cetinju.

POBJEDA: Zakon o slobodi vjeroispovijesti je usvojen. S tim se, međutim, ne mire Srpska pravoslavna crkva i prosrpski politički blok u Crnoj Gori. Organizuju svakodnevne protestne šetnje u gradovima, nakon molebana u harmovima i crkvama. Kako će se, prema Vašem mišljenju, riješiti ovaj spor između države Crne Gore i SPC? MITROPOLIT MIHAILO: Spor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve će se riješiti u korist države Crne Gore, prema usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i na osnovu drugih važećih zakona i pravnog sistema crnogorske države, usklađenog sa demokratskim i huma-

Srpska kuća poštuje preporuku Svetog sinoda SPC

Neće organizovati doček Nove godine PODGORICA - Srpska kuća neće organizovati doček ,,Srpske nove godine“, jer poštuje preporuku Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, da se izbjegne svaki vid politizacije molebana i litija koje predvode vladike. Oni su kazali da otkazuju doček i zbog, kako kažu, najava režima da to okupljanje zloupotrijebi i izazove nerede, o čemu već pišu mediji u okruženju.

- Otkazujući to okupljanje, poručujemo da ni na koji način ne može biti ugrožena sabornost i odlučnost našeg sveštenstva, monaštva i vjerujećeg na-

roda da istraje u masovnim okupljanjima do povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti - kaže se u saopštenju.

Na ovaj način, kako su kazali, ostavljaju dovoljno vremena i prostora da neko od onih za koje njihovi protivnici ne mogu reći da politizuju ta dešavanja, zakaže takav skup.

- Na taj način bi se izbjegao svaki vid mogućih zloupotreba i manipulacija koje bi mogle unijeti nepotrebnu konfuziju i ugroziti sabornost pravoslavnog naroda u svom nastojanju da se odupre otimačini naših svetinja - kaže se u saopštenju.

S. P.

Ogromna je ilu njenih pomaga srušiti državu C

nim međunarodnim pravnim poretkom i njegovim najvišim standardima. Ogromna je iluzija SPC i njenih pomagača da će srušiti savremenu državu Crnu Goru, njenu vlast i poredak, njen suverenitet, teritorijalni integritet, identitet, međunarodno priznatu nezavisnost i inkorporirati je u „veliku Srbiju“. Posljednji adut u cilju ostvar enja „velike Srbije“ je SPC, kao par exelans politička organizacija, a ne vjerska institucija koja idejno predvodi blok prosrpskih partija u Crnoj Gori. Crna Gora će dobiti ovaj spor, jer brani istorijsku istinu, tradiciju, svoj narod, građane, istorijsku autokefalnu CPC i samu sebe, kao jedinstvo i

cjelinu svih ovih navedenih svetinja. Crna Gora je, kao i vjekovima ranije, nepobjediva u pravednoj vlastitoj samoodobrani, kojom brani svoju slobodu i ugroženi opstanak. Crna Gora je nepobjediva, jer se brani pravom i pravdom, humanim i demokratskim zakonima, mirom i ljubavlju, viteštvom i čojstvom. Ona nikoga ne ugrožava, niti bilo kome što otima.

Crna Gora vraća pod svoju ingerenciju svoju neotuđivu imovinu i sakralno kulturno nasljeđe koje na njenoj državnoj teritoriji nikome ne može pripadati bez isključivo crnogorskoj državi. Crna Gora će pobijediti, jer je njena pozicija legalna i legitimna, zasno-

vana na pravu i pravdi, istoriji, realnoj i većinskoj biračkoj volji građana – birača, jednom riječju - svi argumenti su na njenoj strani. Uz sve to, Crna Gora će pobijediti i razumom i idealnom tolerancijom, trpeljivošću i istrajnošću, mudrošću i ljudskim visokomoralnim odnosom prema svima i svakome, što svakog časa pokazuje i dokazuje. Crna Gora će pobijediti jer čuva svoj i regionalni mir, bezbjednost, sigurnost, stabilnost i dostojanstvo. Čuva ljudske živote i imovinu od onih od kojih im prijeti ugrožavanje. Crna Gora je sposobna da se sama odbrani i sačuva od svih koji je ugrožavaju iznutra i spolja. Najzad, sa-

Čuvajmo državu kao svetinju da ne posta Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo čestitao je svim Crnogorcima i Crnogorkama Božić, uz želje da nas svijet samo po dobru, ljubavi, miru, slozi, istini, ljepoti i pravdi prepoznaje. On je u božićnoj poslanici naveo da je ovo trenutak u kom se ispisuju stranice crnogorske istorije, uz želju da svi budući Božići budu praznici mira, ljubavi i praštanja među pravoslavnim narodima.

– Danas o rođenju Isusa Hrista govori časni krst i sveto jevanđelje. Danas Crnogorci ispisuju stranice naše istorije, koja će biti svjedočanstvo budućim naraštajima o ljudima ovoga vremena i onima koji to nijesu.

Zato, Crnogorci, pristupite vjeri istinom i ljubavlju, rođenjem Isusa Hrista ispovijedajte svoje grehove Gospodu, a negatori crnogorskih vrlina, kao u fariseju, daleko su od istine, pravde i ljubavi koju Hristos propovijeda. Oni kidišu na našu imovinu, sadašnjost

i budućniost, oni su nesreća crnogorskog naroda i države.

Bezgrešni, urazumite grešne i unesite svjetlost u njihova srca, da svi budući Božići budu praznici mira, ljubavi, praštanja među pravoslavnim narodom – poručio je mitropolit CPC. On je istakao da je potrebna sloga među Crnogorcima.

– Ona treba i selu i gradu, treba cijelom narodu crnogorskome, jer je mnogo zla među vama unijela nesloga. Zar nijeste, Crnogorci, đeca jedne zemlje i jednoga neba i svi đeca jedne vjere i svoje svete, autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve koja je slobodarstvom i ogromnim žrtvama vaših predaka stvorila i sebe, i vašu zlatnu viševjekovnu slobodu i našu zajedničku, mukotrpno razvijanu svetinju, nezavisnu i suverenu državu Crnu Goru – istakao je Mihailo.

Prema njegovim riječima, državu kao svetinju moramo čuvati ,,da ne postanemo apatridi“.

– Zaklinjem vas blagoslovom

Svete Trojice i svetim krštenjem Gospoda Isusa Hrista na rijeci Jordanu, da sačuvamo našu državu Crnu Goru i Crnogorsku pravoslavnu crkvu, jer jedno bez drugog ne mogu postojati. Njihovim očuvanjem, sačuvaćemo i svoje nacionalno ime kao narod koji se svojim imenom i velikim djelima ponosio, doživljavajući za svoje podvige priznanja i poštovanje slobodoljubivog svijeta – rekao je mitropolit CPC. On je dodao da stranice sadašnje istorije ispisuje i srpski teolog koji kaže da je srpski mitropolit u Crnoj Gori formirao sektu u kojoj rukopolaže u klirike nedostojne tog čina.

– Srpski doktor teologije i velikostojanstvenik na sjeveru Amerike piše da SPC nema Tomosa, sve do iza Berlinskog kongresa, a slavi 800 godina postojanja. Godinu koja je istekla kao dio savremene istorije, obilježio je i vaseljenski patrijarh Vartolomej svojim riječi-

Asocijacija dijaspore Crne Gore podržava Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Ne zaboravljamo kolone nevoljnika iz Bosne, Kosova, Hrvatske kojima su naše familije otvorile svoje domove, dajući im ljudsku, humanu podršku, ne očekujući da će gost u nevolji, jednog dana željeti u našoj kući da bude gazda – naveli su iz Asocijacije PODGORICA - Asocijacija dijaspore Crne Gore podržava Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji će, smatraju oni, osigurati ravnopravnost svim vjerskim zajednicama u poštovanju crnogorskog Ustava i podržava državne institucije da sačuvaju

mir i bezbjednost građana.

Oni su saopštili da podržavaju državne institucije da sačuvaju teritorijalni integritet i prosperitet Crne Gore, ustavni poredak, vladavinu zakona i jednakost građana.

– Osuđujemo neljudske napade na Ambasadu Crne Gore u Beo-

Osuda ne na Amba

gradu i skrnavljenje naše zastave od šovinistički nastrojenih huligana potpomognutih izdajnicima iz Crne Gore, gdje su se čule poruke mržnje sa pozivima na sukob i napade na teritoriju Crne Gore, što ambasada po svim međunarodnim standardima jeste – piše u saopštenju.

Društvo

6. i 7. januar 2020.

9

ailo

uzija SPC i ača da će Crnu Goru vremena Crna Gora ima i svoje moćne saveznike i partnere – NATO pakt koji potvrđuju i dokazuju svoju posvećenost i punu odgovornost, a već je i pred vratima Evropske unije.

Uostalom, da država Crna Gora nije apsolutno sigurna da u ovome slučaju brani apsolutno istinu, ona ne bi ni pokretala ovaj epohalni, istorijski proces.

POBJEDA: Vlast je najavila da je spremna za potpisivanje temeljnog ugovora i sa SPC. Kako gledate na to?

MITROPOLIT MIHAILO: Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti je dalo pravni osnov da se nezakonito upisana na SPC crkvena imovina ponovo uzakoni na državu Cr-

anemo apatridi ma da treba proučiti istoriju ostalih pravoslavnih crkava na Balkanu i dati im autokefalnost, misleći pritom na Crnogorsku i Makedonsku pravoslavnu crkvu – naglasio je Mihailo.

Prema njegovim riječima, stranice ovovremenih anala ispisaće i naša potreba i volja da obnovimo svoju snagu i ojačamo svijest o sebi, da izgradimo bolju budućnost, istinsko bratstvo i u svim vrlinama budemo primjer za ugled i uzor drugima.

– Da nas samo po dobru, ljubavi, miru, slozi, istini, ljepoti i pravdi svijet prepoznaje.

Sa tim željama, neka svima Crnogorcima svoja država, svoj narod, svoja crkva i vlastiti identitet budu miliji i draži od drugih i istovremeno od robovanja novcu i egoističkim interesima.

Crnogorci, neka vam je svima, kako u zemlji, tako i u dijaspori srećan Božić – poručio je mitropolit Mihailo.

S. P.

nu Goru. Nakon toga slijedi proces ponovnog upisa te imovine na državu Crnu Goru.

Tek poslije toga slijedi potpisivanje temeljnog ugovora.

POBJEDA: Crnogorska pravoslavna crkva bezrezervno je podržala Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Što očekujete od njega?

MITROPOLIT MIHAILO: Očekujem da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti donijeti konačno pravedno rješenje crnogorskog pravoslavnog crkvenog pitanja. Takvu odluku zdušno podržava CPC. POBJEDA: Vjerujete li da će država podržati proces vraćanja autokefalnosti Crnogorskoj crkvi?

MITROPOLIT MIHAILO: Siguran sam u cilju državne politike Crne Gore, koji je i sama država istakla, da podržava vraćanje autokefalnosti CPC, čime ona ne zadire u kanone i crkveno pravo, već upravo djeluje u skladu sa kanonima crkvenih sabora, koji su kao rezultat imali da je CPC bila autokefalna sve do 1920. godine. Time država Crna Gora upravo potvrđuje i zaokružuje svoju državnu suverenost. A to dalje znači, mir i ljubav sa svim religijama, crkvama i vjerskim organizacijama u Crnoj Gori. Da

Očekujemo da će država Crna Gora istrajati i crkvenu imovinu vratiti u svoje vlasništvo, kao i da će pozvati na odgovornost institucije i službenike koji su nezakonito upisivali imovinu u vlasništvo SPC

Želju za stupanje u klir CPC iskazuju brojni lojalni patriotski Crnogorci, sveštenici raznih pravoslavnih crkava, među kojima i više od 50 sveštenika SPC je država Crna Gora svojom politikom vraćanja autokefalnosti CPC i njenoj punoj obnovi apsolutno u pravu, potvrđuje i to što su njenu autokefalnost priznavale sve pravoslavne crkve sa kojima je ona čuvala i održavala dogmatsko jedinstvo. Među svim pravoslavnim crkvama koje su priznale autokefalnost CPC, bile su i Srpska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna crkva i Vaseljenska patrijaršija. Autokefalna CPC je nekanonski i nasilno prisajedinjena SPC 1920. godine dekretom regenta Aleksandra,, kao autokefalna crkva. Taj zločin izvršen je kao rezultat i posljedica nasilnog ukidanja države Crne Gore i njenog prisajedinjenja ondašnoj kraljevini SHS – unitarnoj Jugoslaviji. Sve je ovo istorijski nepobitno dokazano i dokumentovano.

POBJEDA: Očekujete li da će država istrajati i da će crkvena imovina koja je nezakonito prepisana na SPC biti vraćena državi i hoće li pozvati na odgovornost institucije i službenike koji su to učinili?

MITROPOLIT MIHAILO: Očekujemo da će država Crna Gora istrajati i crkvenu imovinu vratiti u svoje vlasništvo, kao i da će pozvati na odgovornost institucije i službenike koji su nezakonito upisivali imovinu u vlasništvo SPC. POBJEDA: Crnogorskoj crkvi vraća se sve više vjernika, sve je više sveštenstva, ustoličen je i četvrti episkop – otac Boris. Kakvi su planovi za budućnost?

MITROPOLIT MIHAILO: Sve više vjernika i sveštenika vraća se Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

Zbog neadekvatnih materijalnih mogućnosti CPC nije do sada bila u situaciji da riješi pitanje omasovljavanja klira. I pored toga svojim kliricima i

onima koji žele da stupe u klir CPC, ona može redovno vršiti svoju misiju. Želju za stupanje u klir CPC iskazuju brojni lojalni patriotski Crnogorci, sveštenici raznih pravoslavnih crkava, među kojima i više od 50 sveštenika SPC, jer svi oni znaju i izjavljuju da je CPC bila, jeste i biće autokefalna crkva, kao i da je bila, jeste i biće suverena, međunarodno priznata i nezavisna država Crna Gora. I pored velikog interesovanja za stupanje u klir CPC, to je za nas veoma odgovorna dužnost, zbog čega ćemo prijemu novih sveštenika prići krajnje posvećeno, da samo oni koji su vjerni i lojalni CPC i državi Crnoj Gori, mogu predstavljati klirike naše crnogorske crkve. CPC će uskoro otvoriti svoju bogoslovsku školu na Cetinju, čiji je statut već formulisan, a elaborat o njenoj nužnosti i opravdanosti je već izrađen.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

eljudskih napada asadu Crne Gore Kako su naveli, članovi Asocijacije sa zebnjom posmatraju što se ovih dana dešava na ulicama crnogorskih gradova, kao i u regionu povodom usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Oni su poručili da je Zakon usklađen sa najvećim evropskim i međunarodnim standardima i koji je kao takav ocijenjen i od Venecijanske komisije.

– Svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori izuzev SPC-u taj akt je prihvatljiv. Zvaničnici zemalja našeg prijema se pitaju zašto? Nama je odgovor poznat, ali nas boli i zabrinjava da oni koji su izbjegli ili se raselili sa svojih ognjišta zbog ,,ideja i politika velikih naroda“ su to zaboravili – kaže se u saopštenju.

Dodali su da, iako su teritorijalno

Osuđujemo ,,molebane“, ,,litije“ i šetnje koje organizuje vjerska organizacija SPC, a kojima pokušavaju da uznemire građane naše domovine. Zgroženi smo činjenicom da je u tim ,,šetnjama“ i pokušajima destabilizacije naše domovine, najviše upravo onih kojima je Crna Gora širom otvorila vrata za vrijeme ratova 90-ih

daleko od matične države sve pamte i ništa ne zaboravljaju.

– Ne zaboravljamo kolone nevoljnika iz Bosne, Kosova, Hrvatske kojima su naše familije otvorile svoje domove, dajući im ljudsku, humanu podršku, ne očekujući da

će gost u nevolji, jednog dana željeti u našoj kući da bude gazda – naveli su iz Asocijacije.

Oni su osudili, kako su naveli, perfidno prikrivena nemiješanja kroz direktno miješanje pod plaštom ,,vjere“ u unutrašnju politiku i imovinu suverene države Crne Gore.

– Osuđujemo ,,molebane“, ,,litije“

i šetnje koje organizuje vjerska organizacija SPC, a kojima pokušavaju da uznemire građane naše domovine. Zgroženi smo činjenicom da je u tim ,,šetnjama“ i pokušajima destabilizacije naše domovine, najviše upravo onih kojima je Crna Gora širom otvorila vrata za vrijeme ratova 90-ih – kaže se u saopštenju.

S. P.

10

Aktuelnosti

6. i 7. januar 2020.

Tužiocu privedena osoba zatečena u krivolovu na Skadarskom jezeru

Skadarsko jezero

Lovio patke iako je zabranjeno PODGORICA – Nadzornici službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero predali su Osnovnom državnom tužilaštvu osobu zatečenu u nedozvoljenom lovu perna-

te divljači.

Kako se navodi u saopštenju NP Skadarsko jezero, jedna osoba uhvaćena je na vodi juče sa lovačkom puškom i mamcima za lov patke. Od krivolovca

SUSRETI: Jelena Zindović, specijalista interne medicine u kolašinskom Domu zdravlja

je privremeno oduzeto plovilo, vanbrodski motor, puška i 56 lovačkih patrona.

Ne navode se detalji o bližoj lokaciji gdje je krivolovac zatečen. Iz Uprave nacionalnih par-

kova podsjećaju da su uspostavili liniju za pozive putem koje se na broj 067/000825 mogu tokom 24 sata prijaviti nelegalne radnje i time pomoći da se one suzbiju. R. P.

Rekonstruisano ginekološko odjeljenje Opšte bolnice „Blažo Jošov Orlandić“

Tri sestre – tri ljekara Male sredine su zahtjevne za rad, ali su i veliki profesionalni izazov za ljekara. Pacijent je prepušten izabranom doktoru koji ponekad u sekundi mora donijeti odluku koja nekome spašava život. Najveća nagrada, kada sretnemo onoga koga smo izliječili - priča Jelena Zindović Vrijednost investicije je 10.000 eura

KOLAŠIN - Kažu da djetinjstvo često puta odredi sve ono što će nam se kasnije dešavati u životu. Preslikaju se neke dječje igre, strasti, interesovanja i kako odrastamo počinjemo na jedan drugačiji, profesionalan i odgovaran način, da se vraćamo „dječjim igrama“. Doktor i specijalista interne medicine iz kolašinskog Doma zdravlja Jelena Zindović se prisjeća da su u djetinjstvu, igrajući se, htjeli da budu „doktori“ i „sestre“...

Jelena Zindović u ambulanti

– U našoj široj familiji je bilo dosta djece, a većinu su činile djevojčice približnih godina.

Dosta vremena smo provodili kod babe Milje i đeda Branka.

Kao „doktorima“ i „sestrama“, pacijenti su nam bili lutke, ali i đed i baba. Vjerovatno je i to

uticalo da danas budemo „porodica ljekara“. Moja starija sestra Mirjana je doktor medicine i kao specijalista kliničke biohemije radi u Domu zdravlja u Mojkovcu. Četiri godine mlađa sestra Ivana je ljekar u Švajcarskoj gdje specijalizira

Ulica „Kolašinske brigade“

Jelena „pregleda“ na planini Javorje

internu medicinu. Brat od strica Miljan je hirurg u Kliničkom centru Crne Gore. Rođeni brat Bogdan nije krenuo stopama sestara već je završio pravo i kao pravnik-kriminolog radi u Upravi policije – objasnilla je Jelena Zindović.

Uz sklonost koju su donijele „dječje igre“, odgovornost i motivacija da se studira medicina, nastala je u uglednoj crnogorskoj porodici gdje su od malih nogu stekli radne navike. Imali smo obaveze koje smo svakodnevno izvršavali a uzor su nam bili naši roditelji, kaže Jelena.

– Oni su bili veliki radnici i usadili su nam da samo predanim i poštenim radom možemo da ostvarimo životne ciljeve. Tokom osnovne i srednje škole pratila sam i vannastavne sadržaje. Zanimala me je crnogorska istorija a sa posebnim zadovoljstvom sam čitala o humanistkinji Jeleni Savojskoj. Bila je bolničarka gdje je najteže i najzahtjevnije bilo, borila se protiv tada teško izlječivih bolesti, učestvovala u podizanju bolnica u Italiji. Voljela bih da makar dio onoga što je ona učinila, učinim za svoj narod – priča Jelena.

Tokom studija se nikada nije pokajala što je upisala medicinu jer je u početku znala da samodisciplinovano i samosvjesno može odgovoriti obavezama koje je čekaju. Prvo zaposlenje joj je bilo u Kragujevcu, ali je brzo donijela odluku da se vrati u Crnu Goru. I Hipokratova za-

Stacionar u Domu zdravlja Dr Jelena R. Zindović smatra da je kolašinskom Domu zdravlja neophodan stacionar i da za njega ova ustanova ima uslova. Kaže da je nekada postojao i da su tada autoriteti i kolašinskog i crnogorskog zdravstva bili dr Maksim Popović, dr Milisav Mišo Đurović, dr Dragoljub Medenica, dr Ivan Pižurica...

– O njima sam čitala i slušala od kolega i pacijenata i mislim da ih treba slijediti. Kolašin je

prostrana opština sa dosta staračkih domaćinstava za čije zdravstveno zbrinjavanje je potreban stacionar. Na taj način bi se smanjili troškovi patronaže, a i pacijenti bi imali bolji tretman u stacionaru koji ima 10 ležajeva.

Vjerujem da bi u opremanju imali pomoć Ministarstva, Vlade i lokalne uprave a jedno od većih ulaganja bi bila izgradnja lifta – objasnila je Zindović.

Nakon jedanaest životnih i profesionalnih godina provedenih u Kolašinu, Jelena Zindović kaže da je zahvalna gradu i sugrađanima.

– Rodjena sam u Poljima koja su do 1957. godine teritorijalno i administrativno pripadala Kolašinu.

U neobaveznim razgovorima van struke kažem da kada u Kolašinu postoji „Mojkovačka ulica“, onda bi ulica niz Polja trebala da nosi ime „Kolašinske brigade“ a to je i želja pojedinih starijih Kolašinaca.

kletva ali i ona dodata da se pomaže svom narodu. Već 11 godina radi u kolašinskom Domu zdravlja, nedavno je završila specijalizaciju interne medicine i nije nakon toga, kazala – vidimo se, Kolašine...

– Nakon završene specijalizacije želim da u praksi primijenim i dosadašnje iskustvo i znanje koje sam stekla specijalizacijom. Za svih pet godina koliko je trajala specijalizacija u Beogradu, bila sam u kontaktu sa pacijentima. Čujemo se telefonom, razgovaramo, htjela sam im najaviti da ću im se opet vratiti. Svaka sredina nudi izazove, a ja sam to pronašla u Kolašinu. Za sada sam izabrani doktor za odrasle, radim internističku ambulantu. Male sredine su zahtjevne za rad, ali su veliki profesionalni izazov za ljekara. Svaki dan donosi nove izazove i nema vremena da se prepričavaju prethodni događaji. Lijep je osjećaj kada se sretnete sa pacijentom koji se oporavio i vratio životnim obavezama. Tu vrstu zahvalnosti, ali i satisfakcije za nas ljekare možete sresti samo u malim sredinama.

Jelena vjeruje da je uz primjenu modernih standarda medicine, ponekad jednako važno pacijentu uputiti osmijeh i toplu riječ. Samo tako se stiče uzajamno poštovanje. Neophodno je saslušati i razumjeti pacijenta, sagledati sve socioekonomske uslove u kojima živi. Liječiti, znači biti posvećen. Biti humanista iznutra.

Upotrijebiti znanje, ali i svoju snagu čovjeka.

Kao ona druga Jelena. Jelena Savojska...

Dr. DRAŠKOVIĆ

Donacije za dobrobit pacijenata BAR - Ginekološko odjeljenje Opšte bolnice „Blažo Jošov Orlandić“ Novu godinu je dočekalo u novom ruhu. U akciji ,,Za još ljepše zdravstvene ustanove“, koju je pokrenula Radio Televizija Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i kompanijom ,,Cerovo“ iz Bara, rekonstruisane su vodovodne i elektro instalacije, zamijenjena stolarija i ugrađene nove sanitarije. Dobra vijest za zdravstvene ustanove je što će akcija biti nastavljena i u 2020. godini.

Značajno bolji uslovi na ginekološkom odjeljenju barske bolnice obradovali su, na početku 2020. godine, pacijente i osoblje ove zdravstvene ustanove.

Direktor ove zdrastvene ustanove, dr Dragoslav Tomanović, podsjetio je da je barska bolnica zdravstvena ustanova regionalnog karaktera u kojoj se liječe stanovnici opština Bar i Ulcinj, kao i dijela Budve. Tim prije, svaka donacija kojom se poboljšavaju uslovi boravka i liječenja pacijenata je veoma značajna.

- Menadžment i svi zaposleni u bolnici su prezadovoljni ovim što je urađeno, jer sada smo dobili još bolje uslove za naše brojne pacijente - kazao je dr Tomanović, koji se zahvalio kompaniji ,,Cerovo“, ali i drugim inicijato-



Direktor ove zdrastvene ustanove, dr Dragoslav Tomanović, podsjetio je da je barska bolnica zdravstvena ustanova regionalnog karaktera u kojoj se liječe stanovnici opština Bar i Ulcinj, kao i dijela Budve. Tim prije, svaka donacija kojom se poboljšavaju uslovi boravka i liječenja pacijenata je veoma značajna

rima ove humanitarne akcije Ministarstvu zdravlja i RTCG. Emin Duraković, menadžer u kompaniji ,,Cerovo“, koja je prepoznata u javnosti po nizu humanitarnih aktivnosti (dobitnici su i nagrade ,,Iskra“ za filantropiju) izrazio je zadovoljstvo što je posao rekonstrukcije završen u planiranom roku i zahvalio se partnerima na podršci.

- Ukupna vrijednost investicije je 10.000 eura, a uz našu firmu, Ministarstvo zdravlja i Radio Televiziju Crne Gore, moram da istaknem i doprinos kompanije ,,Edeks gradnja“, koja je pomogla u završnom dijelu ovog projekta. Nadam se da ćemo odraditi još niz sličnih akcija i da će se uključiti i inostrani partneri, jer kao društveno odgovorna firma, ,,Cerovo“ želi da dio sredstava koje zaradi u zajednici, vrati društvu - naglasio je Duraković.

Direktor i vlasnik kompanije, Goran Đurović najavio je nastavak akcije ,,Za još ljepše zdravstvene ustanove“ i u ovoj godini.

– Na ovome se nećemo zaustaviti, već planiramo nastavak rekonstrukcijeu crnogorskim zdravstvenim ustanovama – najprije u Opštoj bolnici na Cetinju, sa našim partnerima, RTCG i Ministarstvom zdravlja. Ovo je naš skromni doprinos boljim uslovima u našim bolnicama, znamo da je to kap u moru, ali nadamo se da, ipak, znači našem zdravstvu – kazao je Đurović.

Zadovoljni su i pacijenti.

– Ono što sam primijetila jeste da se kontinuirano u bolnici radi na poboljšanju uslova i usluge. Najnovijom rekonstrukcijom su na znatno viši nivo podignuti uslovi boravka na ginekologiji. Uz to, moram pohvaliti i ljubaznost i predusretljivost doktora i sestara. Pozvala bih i druge kompanije da se ugledaju na ,,Cerovo“ i doniraju koliko mogu, jer na taj način ubrzavaju naš oporavak - kazala je Aleksandra Joković.

U 2019. godini izvršena je rekonstrukcija pojedinih odjeljenja u pet zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori.

V. K. V.

Susreti

6. i 7. januar 2020.

11

RAZGOVOR: Miroljub Orlandić, Crnogorac iz Sjeverne Makedonije PODGORICA – U 19. vijeku hiljade crnogorskih porodica iselilo se u „pitomije“ krajeve – Vlašku, Carigrad, Srbiju, Grčku, Bugarsku – gonjeni teškim životom i „gladnim godinama“ uzrokovanim sušama, a koliko se njihovi potomci danas sjećaju porijekla svojih predaka pokušava da istraži Miroljub Miro Orlandić, povjerenik Matice crnogorske u Sjevernoj Makedoniji.

Orlandić je jedan od osnivača i prvi predsjednik Zajednice Crnogoraca u toj zemlji koji se godinama bavi i istraživanjem kulta Svetog Vladimira i idejni je tvorac projekta „Putevima Svetog Vladimira“.

PoPis

Sada su mu u fokusu crnogorski iseljenici u Bugarskoj, a sve je, priča on za Pobjedu, krenulo prije tri godine kada je u Sjevernoj Makedoniji pronašao 32 staroštampane crnogorske knjige koje čuvaju tamošnje institucije.

– Napravio sam izložbu i katalog koji je stigao i u Bugarsku.

Javili su mi se iz Instituta „Ivan Dujčev“ da su zainteresovani da se sastanemo. Tamo sam se sreo s jednom profesoricom koja piše o našim starim knjigama u Bugarskoj. Prijatno sam se iznenadio što kod njih ima devet štampanih knjiga iz Štamparije Crnojevića i 43 iz Štamparije „Božidara Vukovića“. Tada sam počeo da upoznajem Bugarsku u jednom drugačijem svjetlu – kaže Orlandić.

Tamo je, ističe, saznao i da je prvi predsjednik bugarske skupštine 1910. godine bio Crnogorac - Petar Orahovac iz Kuča.

– To me je zaintrigiralo. Počeo sam da istražujem. Pronašao sam da je najobimnije istraživanje naših iseljavanja u Bugarsku imao Đoko Pejović, koga nažalost više nema među nama, a koji je ostavio sjajnu literaturu na tu temu – ističe naš sagovornik.

Orlandića je iznenadio i podatak da je na dva zvanična popisa u Bugarskoj – jedan iz 1905. i drugi iz 1965. bilo Crnogoraca.

– Na pitanje o etničkoj pripadnosti 300 građana Bugarske izjasnilo se da su Černogorci.

Do 1965. taj broj se sveo na svega dvadesetak njih koji su se izjasnili kao Černogorci. Vrlo je važno i da je svaki od njih na

Potomci Crnogoraca iseljenih u Bugarsku zaboravljeni od svih Miroljuba Orlandića iznenadio je podatak da je na dva zvanična popisa u Bugarskoj – jedan iz 1905. i drugi iz 1965. bilo Crnogoraca. Na pitanje o etničkoj pripadnosti, kako kaže, 300 građana Bugarske izjasnilo se da su Černogorci, a do 1965. taj broj se sveo na svega dvadesetak. Osim toga, svaki od njih na pitanje koji mu je maternji jezik odgovorio je černogorski

Crnogorski pirat Miroljub Orlandić sreo se i sa zanimljivom pričom o crnogorskom ratniku u Bugarskoj. Živio je u gradu Nesebaru.

– Zarobljen je kao crnogorski pirat i bio je u zatvoru. Baš tada u Nesebaru se formira grupa koja treba da se bori sa Turcima. Hoće da se bore, a ne znaju da rukuju sa oružjem. I njega izvuku iz zatvora. On ujedini i obuči mještane i povede ih u borbu. Oslobodili su grad pod njegovim vođstvom. Postao je nacionalni heroj. Černogorac koji je uspio da ih ujedini. Još nijesam dobio njegove podatke – priča Orlandić.

Neznani junak Istražujući sudbine crnogorskih iseljenika Miroljub Orlandić došao je do informacije i o jednom Crnogorcu koji se po junaštvu pročuo u Bugarskoj.

– Poznati bugarski revolucionar Hristo Botev, koji je neko vrijeme boravio u Rusiji i potom se vratio u svoju zemlju, formirao je svoju četu za borbe sa Turcima. Dio te malobrojne jedinice bio je i jedan Crnogorac, Podgoričanin. Njegova fotografija stoji u Muzeju u Kozloduju – Muzej Hrista Botova.

Oni su svi poginuli u borbi – priča Orlandić.

Miroljub Orlandić

pitanje koji mu je maternji jezik odgovorio – černogorski – kaže on.

U Bugarskoj, prema podacima do kojih je do sada došao Orlandić, postoje dva sela kompletno naseljena iz Crne Gore.

– Jasno je da su crnogorski iseljenici za sve ove godine izgubili identitet i veze sa domovi-

Petar Orahovac

Jedan od naših iseljenika koji je postao dio istorije Bugarske je Petar Orahovac.

Njegov životni put, priča Miroslav Orlandić, bio je više nego zanimljiv, a na kraju je doživio veliku slavu u Bugarskoj.

– Orahovac je iz Kuča, iz Orahova. Brat je Toma Orahovca koji je kasnije emigrirao

nom. Od više hiljada njih koji su se iselili i novi dom pronašli u Bugarskoj, jer imam podatak da je samo u jednoj godini otišlo 1.200 građana Crne Gore u ovu zemlju, na posljednjem popisu kao Crnogorci se izjasnilo svega dvadesetak – priča sagovornik Pobjede.

Iseljavanja u Bugarsku, kaže,

u Beograd. Petar je prvo otišao u Rusiju gdje je završio medicinu. Vratio se u Crnu Goru i radio kao ljekar u Baru. Pošto se njegov brat nije slagao sa kraljem Nikolom i on sam je bio nepoželjan, pa je otišao u Beograd. I tamo, međutim, naiđe na progon, pa se opet zaputio u Rusiju. Povezao se sa udruženjem slavista u kojem je bila i grupa bugarskih revolucionara koji su se školovali u Rusiji. Kada su oni odlučili da se vrate u Bugarsku da obnove svoju državu Petar ide sa njima. Počeo je da radi kao ljekar. Uključio se u organizaciju zdravstvene službe Bugarske – priča Orlandić.

Orahovac je, dodaje naš sagovornik, prvo formirao Crveni krst Bugarske i bio na njegovom čelu.

– Zatim je počeo da se bavi organizacijom službe ljekara i sestara. Nije naišao na razumijevanje nekih ljudi i bio je stavljen „na led“, ali bio je uporan. Sa grupom intelektualaca i kolega ljekara formira političku partiju. Na prvim izborima u Bugarskoj ta stranka je ušla u parlament.

Orahovac je imao toliko snažnu podršku da je izabran za predsjednika parlamenta Bugarske 1910. godine. On je prvi pred-

nije bilo prije 1878. zato što je ta zemlja do tada bila pod osmanskom upravom.

– Te godine, nakon Berlinskog kongresa, pravoslavni živalj je ostao u Bugarskoj, a osmanlije su se iselile i pošle put Turske.

Ostala su prazna sela i Bugari su željeli da ih popune pravoslavnim svijetom. Bili su dobrodošli Crnogorci. Bili su čak poželjni zbog vjere i vjerovatno zbog sličnog jezika i običaja – priča Orlandić.

Bugari su, kaže on, svakom Crnogorcu dali kuću i imanje tako da su mogli da počnu novi život.

sjednik bugarskog parlamenta. Njegova slika i danas stoji u parlamentu – priča naš sagovornik.

Orahovac je oženio Bugarku i radio je kao ljekar u gradu Loveču. Imao je tri sina i jednu šćer. Orlandić objašnjava da je njegov najstariji sin Dimitar Orahovac, kao i otac, završio medicinu. Specijalizirao je u Minhenu, a doktorirao na Kembridžu.

– Postao je fiziolog svjetskog glasa. Bio je i sekretar Bugarske akademije nauka sve do smrti 1963. godine – kaže Orlandić.

Objašnjava da još istražuje sudbinu potomaka Orahovca. Zna da su i druga dvojica sinova bili uspješni, a, za sada, ne zna što je bilo sa njegovom kćerkom.

– Oni su svi primili bugarsko državljanstvo. Asimilacija je bila neminovan proces – kaže on.

Dodaje da je za Orahovcem stotinu porodica iz Orahova pošlo u Bugarsku.

– Dobijali su kolektivne pasoše. Na đeda, ili nekog drugog ko je bio „glava kuće“ u pasošu je upisivano da sa njim ide devet ili deset članova familije, pet, šest, koliko ih je već odlazilo – kaže Orlandić, koji vjeruje da će uspjeti da nađe nekog od potomaka iseljenika iz Orahova.

– Svake treće godine u to vrijeme Crnu Goru pogodila je suša, glad neviđena, ljudi nijesu imali od čega da žive i masovno su se iseljavali – dodaje on.

Sagovornik Pobjede došao je do podataka koliko se tih godina iselilo Crnogoraca direktno u Bugarsku, a na osnovu pasoša. Objašnjava da ta statistika, ipak, ne može da se uzme sa sigurnošću kao tačna, zato što su mnogi pojedinci i porodice u Bugarsku dolazili iz drugih zemalja u koje su se iseljavali, a

Podaci sa popisa u Bugarskoj

gdje se nijesu snašli.

– Čuli su da Bugari daju kuću, imanje, posao i onda su direktno iz tih država dolazili u Bugarsku. Bojim se da do tih podataka nikada nećemo doći – navodi on.

iseljenici

Ono što je činjenica, kaže, jeste da je nekoliko hiljada Crnogoraca otišlo u Bugarsku direktno iz Crne Gore i tamo su ostali.

– Govorimo o kolektivnom iseljavanju. To je išlo do te mjere da je kralj Nikola naredio kapetanu u Rijeci Crnojevića, u Virpazaru, Baru i u Podgorici da ne izdaju biljete Crnogorcima koji žele da idu u Bugarsku – potvrda za dobijanje pasoša. Uplašili su se da će se cijela Crna Gora iseliti u tu zemlju – priča Orlandić.

Naš sagovornik ima geografske odrednice, odnosno mjesta gdje su Crnogorci našli dom i, kako kaže, naredni mu je zadatak da pronađe njihove potomke.

– Naši ljudi u Bugarsku su išli kao takozvani „bezemljaši“ – znači dobijali su kuću i zemlju, drugi su dolazili kao vojnici.

Tri legije Crnogoraca bile su u Bugarskoj za borbu protiv ostataka Turaka. To su, znači, bili „klasični“ legionari, plaćeni vojnici. Treću grupu činili su pojedinci. Oni su najčešće bili angažovani na radilištima pruga i puteva. Ima jedna željeznička stanica od Sofije prema Rumuniji koja se zove Svođe. Tu su živjeli Crnogorci i tu su radili. Radili su kod Italijana preduzimača – priča Orlandić.

Podaci o iseljenicima u Bugarsku i danas se mogu naći u Državnom arhivu, na Cetinju.

– Sve je dokumentovano. Iz kojih plemena, sela, sve po imenu, ko je dobio kolektivni pasoš i za koliko članova familije – dodaje naš sagovornik.

Ovaj istraživač očekuje da će finansijsku podršku za svoje novo istraživanje dobiti od Uprave za dijasporu.

– Sada pravim mrežu ljudi koji mi tamo mogu pomoći, jer sada već znam gdje sve treba da pođem. Treba otići i razgovarati i promašiti mnogo puta.

Očekuje me avanturistička priča, siguran sam uspješna i radujem joj se – zaključuje Miroljub Orlandić.

Kaćuša KRsMAnoViĆ

12

Primjeri

6. i 7. januar 2020.

„Boje i lakovi Kameleon“ pet godina organizuju akciju ,,Osmijehom oboji dom“ ,,Kameleon“ je dosad ušao u 50 domova porodica koje su u stanju materijalne potrebe, uredio ih i učinio kvalitetnijim i prijatnijim za boravak.

Ovogodišnja akcija završena je uređenjem hirurgije Instituta za bolesti djece

Obnova jednog od domova u akciji

Mala firma za veliku pomoć PODGORICA – Firma ,,Boje i lakovi Kameleon“ već pet godina realizuje akciju „Osmijehom oboji dom“, kojom pomaže socijalno i materijalno ugroženim porodicama. Na proljeće 2015. godine suvlasnici BM Kameleona d.o.o. Mirko Raičević i Boris Jovićević odlučili su da dio profita koji ostvaruju opredijele za pomoć lokalnoj zajednici. To je, kako navode, bio način da pokažu pažnju i na neki način se zahvale na povjerenju

mušterijama, ali nijesu ni pretpostavljali da će u narednim godinama postati prepoznatljivi po toj akciji.

– Nijesmo očekivali da će sve dobiti ovakve razmjere. Brojne pohvale, komentari na društvenim mrežama, nagrade... Dešavalo se da nam u radnju dolaze ljudi isključivo zbog akcije koju realizujemo i tako nas podržavaju. To je posebno priznanje i zahvalni smo – ističe Mirko Raičević.

Nagrada Iskra

Za društveno odgovornu akciju „Osmijehom oboji dom“ i pomoć koju pružaju zajednici ,,Boje i lakovi Kameleon“ nagrađeni su najprestižnijim priznanjem iz oblasti filantropije – Iskra.

– Iskra zauzima posebno mjesto u našem objektu i našim srcima. Mi smo mala firma, ali želimo da radimo velike stvari i nastavićemo tako. Kao porodični ljudi veoma držimo do principa zdrave i srećne porodice.

Zbog toga smo uveli trajni popust na kompletan asortiman od deset odsto za sve trudnice. Znamo da je period kada dolazi prinova poseban u životu svakog roditelja pa smo željeli da im makar malo olakšamo. Pored finansijskog popusta na raspolaganju smo i za savjet, prijedlog, rješenje... što god zatreba iz domena našeg posla – dodaje Raičević. ,,Kameleon“ je dosad ušao u 50 domova porodica koje su u stanju materijalne potrebe, uredio ih i učinio kvalitetnijim i prijatnijim za boravak. U tom poslu imali su veliku pomoć od jednog od najznačajnijih regionalnih proizvođača materijala za završne radove u građevinarstvu, kompanije ,,Maxima“ iz Lučana koja je donirala kompletan materijal za adaptacije.

Pored njih akciju su donacijama za porodice pomogli i Multicom, OŠ

Uređenje dječije hirurgije

ZA PRIJATNIJI OPORAVAK: Detalj iz Instituta za bolesti djece

Ovogodišnja akcija ,,Osmijehom oboji dom“ završena je na drugačiji način nego inače, uređenjem hirurgije Instituta za bolesti djece. Jovićević ističe da će vjerovatno i ubuduće pomagati javnim ustanovama za djecu, ukoliko bude potrebe za tim.

– Smatrali smo da treba da doprinesemo uređenju odjeljenja da bi djeci oporavak bio prijatniji i uspješniji.

Uz pomoć naših prijatelja, obezbijeđena su još dva smart televizora, stolovi i stolice urađeni po standardima bezbjednosti za zdravstvene ustanove. Bila je to uspješna i lijepa akcija – rekao je Boris Jovićević.

Boris Jovićević i Mirko Raičević

„Oktoih“, Sava osiguranje, Beorol i Profit app.

Na pravom putu

Boris Jovićević dodaje da činjenica da se akciji pridružuju firme spremne da doniraju porodicama, govori u prilog tome da su na pravom putu.

– Kada se osvrnemo na period kad je počela akcija, vidimo mnogo dobrih rezultata koji govore u prilog tome da je politika društveno odgovornog poslovanja jedna od najboljih odluka koju smo donijeli u firmi. A to znači i da nam je takav pristup pored lične satisfakcije što smo bili u mogućnosti da pomognemo, donio i određene poslovne benefite. Našu akciju prepoznali su građani, poslovni partneri, organizacije, institucije i doprinijele da nam se ove godine pridruže firme koje su donacijama učinili značajnijom pomoć koja je upućena porodicama u stanju socijalne i materijalne potrebe – istakao je Jovićević.

Prilikom odluke o porodicama kojima će se pomoći, ,,Kameleon“ se konsultuje sa Bankom hrane i Udruže-



– Nijesmo očekivali da će sve dobiti ovakve razmjere.

Brojne pohvale, komentari na društvenim mrežama, nagrade... Dešavalo se da nam u radnju dolaze ljudi isključivo zbog akcije koju realizujemo i tako nas podržavaju. To je posebno priznanje i zahvalni smo – ističe Mirko Raičević

njem Roditelji. Za kompletan dio produkcije zadužena je Fabrika ideja Multimedija, a sve ono što je urađeno dosad može se pogledati na sajtu bojeilakovikameleon.me, Facebook strani ili You tube kanalu. U narednim sedmicama majstori ,,Kameleona“ će odmarati, dok vlasnici već pripremaju nove društveno odgovorne projekte. r.u.-I.

Kultura

6. i 7. januar 2020.

13

SUSRETI: Glumac Pavle Popović za Pobjedu povodom uloge Zeja u seriji „Dug moru“

Ipak, pošlo mu je za rukom da publici uđe pod kožu, postane lik sa kojim se saosjeća, a koji se ne sažaljeva – sve zahvaljujući sjajnom otjelotvorenju mladog glumca Pavla Popovića. Donoseći priču o tužnoj sudbini, predodređenoj tuđim odlikama i činjenjima, Popović čini dio glumačke ekipe na čijem je čelu reditelj Goran Gajić, koji je nakon fenomenalne serije „Vratiće se rode“ još jednom na male ekrane uspio da donese TV poslasticu.

Publici dobro znan iz brojnih domaćih i regionalnih serijskih ostvarenja, mladi glumac talenat brusi i u teatru – publika je tokom protekle godine mogla da se uvjeri u to gledajući ga, između ostalog, u „Krvavim svadbama“ Igora Vuka Torbice, te u višenagrađivanom „Kozocidu“ Vide Ognjenović.

Pričajući o rijetkim prilikama za građenje lika tragičnog junaka, Popović u razgovoru za Pobjedu govori i o ciljevima teatra i ovdašnjoj publici.

POBJEDA: Čini se da nijedna Vaša uloga do sada nije dobila pohvale stručne kritike kao lik Zeja u seriji „Dug moru“. Što je to što ovaj karakter donosi publici?

POPOVIĆ: Zejo je jedan od onih likova koje glumci ne dobijaju često priliku da igraju tokom karijere, a samim tim rjeđi su u dramskoj literaturi i ekranizovanim formama. Vezao sam se za njega čim sam pročitao scenario Gorana Gajića, a takvi su i bili komentari gledalaca serije „Dug moru“ Zejo im je odmah postao jedan od najdražih likova. Volim da igram uloge sa jarkim karakternim crtama, pa sam, kada sam dobio ovu ulogu, znao sam da ću moći da pokažem tu stranu svog glumačkog bića. Prosto, samo sam želio da zgrabim priliku i dam sve od sebe. Tako je i bilo, a i ljudi su to prepoznali. Kako publika, tako i kolege iz branše. Svi imaju samo riječi hvale nakon odgledane serije, a to je za mene kao mladog glumca pravi dokaz da sam na pravom putu i srećan sam zbog toga.

POBJEDA: Zejo, poput heroja u brojnim književnim djelima, strada. Da li je njegova smrt poraz ili pobjeda?

POPOVIĆ: Da, Zejo ima tu sudbinu tragičnog junaka. On čini sve kako bi trebalo, ali prosto, rođen je pod nesrećnom zvijezdom. Njegova duša nevina strada i upravo je to katarzična nit koju publika osjeća i prepoznaje, pa se zbog toga i tako veže za njega. Zejova smrt, imajući u vidu njegovu sudbinu antičkog junaka, jeste poraz. U ovom slučaju to je poraz društva, loših odnosa iz prošlosti koji se na kraju svega reflektuju na neku nevinu osobu. Ljudi prepoznaju takvu sudbinu iz životne svakodnevice i poistovjećuju ga sa čovjekom kojeg poznaju, te zbog toga odmah i ostvare prisnost sa takvim likovima. Jednostavno, to je u prirodi čovjeka.

POBJEDA: Oblikuje li čo-

Neke ožiljke čovjek ne može da zacijeli Zejo ima tu sudbinu tragičnog junaka. On čini sve kako bi trebalo, ali prosto, rođen je pod nesrećnom zvijezdom.

Njegova duša nevina strada i upravo je to katarzična nit koju publika osjeća i prepoznaje

vjeka, zapravo, njegovo djetinjstvo i koliko je teško otrgnuti se od rano zarađenih ožiljaka?

POPOVIĆ: Naravno. Svjedoci smo različitih životnih priča, a djetinjstvo umije da ostavi dubok ožiljak i krst koji se nosi čitavog života. Neke ožiljke čovjek ne može da zacijeli, naročito one duboko urezane u sjećanje – a onda nastaje problem. Postoje pojedinci sposobni da prevaziđu iste i žive normalno, ali oni nijesu interesantni za seriju. Nas i publiku interesuju ovi drugi, životi i one manje srećne sudbine, poput Zejove.

POBJEDA: Koliko su tajne morskih dubina i ono što nam Goran Gajić donosi ovom serijom metaforičan prikaz današnjeg društva?

U kom segmentu gledaoci mogu da se poistovjete sa likovima serije?

POPOVIĆ: Ovo je priča o porodičnoj drami, pa je stoga i bliska svakom gledaocu. Radnja je stavljena u kontekst jednog malog mjesta, zatvorene i frigidne sredine. Nad glavama tih ljudi kruži i prokletstvo koje im šalje more, kojem, ako je vjerovati storijama, svake godine treba prinositi žrtve, odnosno živote. To vjerovanje u mit i legendu ukorijenjeno je u mentalitetu našeg naroda samo u zavisnosti od geografskog položaja i podneblja postoje različiti mitovi, priče i prokletstva. Naravno, drugačije su i naravi i temperamenti ljudi. Tako da mislim da se gledaoci prije svega poistovjećuju sa pričom koja je nama veoma bliska, a potom i sa likovima.

POBJEDA: „Dug moru“ je serija koja odskače od usta-

D. Miljanić

PODGORICA – Nije teško voljeti dobre ljude, a čini se da je još lakše biti opčinjen dobro napisanim karakterima, herojima predodređenim za velike stvari. Zejo Popović, jedan od likova serije „Dug moru“, nije jedan od onih za koje je predviđen srećan kraj, njegovo junaštvo ne biva nagrađeno.

Komad „Ne igraj na Engleze“ ponovo na teatarskoj sceni POBJEDA: Na pozorišnoj sceni ste se pojavili već na drugoj godini fakulteta sa predstavom „Ne igraj na Engleze“, koja je imala brojna izvođenja u Crnoj Gori i regionu. Koliko šanse poput te znače mladim glumcima?

POPOVIĆ: Ta predstava bila je odskočna daska za moje kolege sa klase Omara Bajramspahića, Vula Markovića i mene. Nastala je kao projekat za ispit iz glume na drugoj godini, a režirao ju je Zoran Rakočević, tada takođe student. Kada smo vidjeli kako je publika na ispitu reagovala, odlučili smo da taj komad pokažemo i širem auditorijumu.

Zaista je u pitanju zapažena predstava, koja je imala fenomenalan odjek, a svakog od nas ponaosob preporučila za veće projekte. Nekoliko godina nijesmo igrali tu predstavu, a budući da ljudi stalno pitaju za nju, odlučili smo da je obnovimo. Sa izvođenjima ćemo početi 30. januara, u KIC-u „Budo Tomović“, pa ko nije imao priliku da pogleda - neka dođe!

ljenih televizijskih serija, čiji su zapleti obično uokvireni kriminalom ili istorijskim događajima. Nedostaje li regionalnoj TV sceni projekata poput ovog i što je njegovo najveće dostignuće?

POPOVIĆ: „Dug moru“ je drama, koja se kod nas tretira kao rijedak žanr, pa je zbog toga serija drugačija i u potpunosti različita od onog što se u posljednje vrijeme radi. Priča se ne bavi modernim bolestima društva nego prodire u suštinu čovjeka i ljudskih odnosa, a u tome leži njena neobičnost i odskakanje od ustaljenosti. Imajući u vidu rijetku pojavu ovakvih ostvarenja u našim umjetničkim krugovima, posebna je privilegija za glumca kada dobije mogućnost da radi dobru dramu. Gledaoci su željni TV drame, da su stoga i oduševljeni

Pavle Popović kao Zejo u prvoj epizodi serije „Dug moru“

serijom – prosto, predstavlja raritet u odnosu na sadržaj koji im se svakodnevno nudi na televiziji.

POBJEDA: Jedan od zadataka umjetnosti jeste ukazivanje na sve manjkavosti društva u kom obitava. Ispunjava li naša teatarska i televizijska scena taj cilj?

POPOVIĆ: Dužnost pozorišta je da kritikuje društvo i na jedan produhovljen način ukazuje na probleme okruženja u kom živimo. Ljudi i dolaze u pozorište sa namjerom da se duhovno pročiste i oplemene, te da se nekada i nasmiju muci i kolotečini života. Naša teatarska scena u potpunosti ispunjava taj cilj, samo mislim da postoji problem što naši ljudi još uvijek nemaju dovoljno izgrađenu svijest i naviku odlaska u pozorište. Najbolji primjer za to su moji drugari, koji se oduševe kada ih pozo-

DAO SAM SVE OD SEBE: Pavle Popović

vem da prvi put u životu pogledaju neku predstavu, a nakon tog i sami često požele da posjete teatar. Nadam se da će pozorišna scena svakodnevno dobijati publiku, jer su ljudi željni dobrog sadržaja. Televizijska scena počinje da se polako diže iz sjenke u kojoj je bila dugi niz godina, te se nadam da ćemo mi mladi ljudi u narednom periodu našom energijom i entuzijazmom doprinijeti da bude što intenzivnija i bolja.

POBJEDA: Kakva je crnogorska publika? Da li poslije gledanja društveno-angažovanih komada teatar napušta sa pitanjima, tj. dopire li poruka komada do nje ili je zanemaruje?

POPOVIĆ: Crnogorska pu-

blika voli uvijek nakon predstave da komentariše i razgovara sa nama, koji god tip predstave bio. Ljudi često budu ganuti sadržajem koji odigramo i temom koju iznesemo, prepoznaju relaciju sa društvom i ti komadi nikada ne prolaze nezapaženo. Ljudi umiju da i određene predstave gledaju i po nekoliko puta, a onda to bude najrelevantnija ocjena za nas. Tada budemo sigurni da smo napravili pravu stvar.

POBJEDA: Što je to što dočeka mladog glumca kod nas, pošto završi akademiju? Da li je talenat i karijeru neophodno graditi izvan naših granica i ima li kod nas prostora za napredak?

POPOVIĆ: Poslije izlaska sa bilo kog fakulteta, mlad čovjek nalazi se u nezavidnoj poziciji dok ne izbori svoje mjesto u društvu i napravi proboj u poslu kojim se bavi. Ja sam imao sreću jer sam počeo da radim već pred kraj studija dobio sam nekoliko dobrih prilika u našim pozorištima, radio sa vrhunskim rediteljima i napravio sam dobre uloge. To je bila moja najbolja preporuka i za televizijske projekte, za koje su mi povjerenje ukazali izuzetni reditelji davši mi priliku da igram velike role. Naravno, i ja sam dao sve od sebe da opravdam to povjerenje. Sigurno da kod nas ima mjesta za prosperitet, bitno je samo koliko je čovjek spreman da se unapređuje i da vjeruje u sebe. Potpuna predanost onome čime se baviš može donijeti samo dobre rezultate, tako da bi mladi ljudi trebalo da se vode tom mišlju, a ne da razmišljaju da li ima mjesta za njih.

Svetlana VIŠNJIĆ

14

Svijet

6. i 7. januar 2020.

Kandidat SDP-a Zoran Milanović pobijedio Kolindu Grabar-Kitarović u drugom krugu izbora ETA / DANIEL KASAP

Hrvatska dobila novog predsjednika Na sajtu državne izborne komisije Hrvatske objavljeni su rezultati sa 6.300 od ukupno 6.533 biračkih mjesta.

Prema tim rezultatima Zoran Milanović je osvojio 987.226 glasova, a aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 883.854.

ODNOS SNAGA

ZAGREB - Kandidat SDP-a Zoran Milanović pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih

izbora u Hrvatskoj, pokazuju rezultati sa više od 96 odsto obrađenih biračkih mjesta.

Kako je prenio RTS, Zoran Milanović odnio je pobjedu u sljedećim županijama: Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Ko-

p r i v n i č k o - k r i ž e v a č k o j, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Međimurskoj. Milanović je pobijedio i u gradu Zagrebu.

Kolindi Grabar Kitarović su pripale županije: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Virovitičko-podvarska, Požeško-slavonska, Brodsko - p o s av s k a , Z a d a r s k a , Osiječko-baranjska, Šibenskokninska, Vukoarsko-srijemska, Splitko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska. Ona je pobjedu odnijela i kada je riječ

Oči javnosti uprte u Persijski zaliv, zvanični Bagdad donio rezoluciju

Irak traži odlazak američkih trupa London poslao ratne brodove LONDON - Brodovi Kraljevske mornarice raspoređeni su u subotu uveče u prostor Persijskog zaliva uslijed rasta tenzija između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Independent.

Ministar odbrane Ben Volas kazao je da su brodovi poslanti u blizinu Ormuskog moreuza kako bi štitili britanske trgovačke brodove od eventualnih napada.

On je dodao da će britanska ratna mornarica učiniti sve kako bi zaštitila svoje trgovačke brodove i građane.

Teheran je kao neke od ključnih meta u najavljenoj odmazdi upravo targetirao brodove u Ormuskom moreuzu

ambasadi u Teheranu 1979. godine.

Optužio je Sulejmanija da je organizovao napade na američku ambasadu u Bagdadu i spremao nove na drugim lokacijama.

PISMO I PROTESTI

ZVECKANJE ORUŽJEM: Pogled na strateški važan Ormuski moreuz

Tramp zaprijetio Iranu da se ne usuđuje na odmazdu. U Americi organizovani antiratni protesti u 70 gradova zbog ubistva Sulejmanija.

U Iran dopremljeno tijelo ubijenog generala VAŠINGTON/TEHERAN/BAGDAD - Irački parlament donio je rezoluciju po kojoj se američki vojnici trajno izbacuju iz te zemlje, javio je Bi-Bi-Si. Do odluke je došlo nakon što su američke snage ubile iranskog generala Kasema Sulejmanija.

Na vanrednoj sjednici većinom je glasova odlučeno da Sjedinjene Američke Države i druge strane sile napuste Irak.

U saopštenju Parlamenta se takođe navodi da je iračka vlada obavezna da sprovede pomenutu odluku. Šiitski zastupnici u iračkom parlamentu su poslije glasanja uzvikivali slogane „Stop SAD“ i „Okupatore, gubi se“.

Irački premijer Adel Abdul-Mahdi ranije juče je pozvao poslanike da održe vanrednu sjednicu povodom američkog napada koji, kako je naveo, predstavlja kršenje suvereniteta Iraka, podsjeća Rojters.

TRAMPOVA PORUKA

Nakon što je Iran zaprijetio odmazdom zbog ubistva generala Kasema Sulejmanija, američki predsjednik Donald Tarmp odgovorio je Teheranu da su određena 52 cilja ako napadnu Amerikance ili američku imovinu, bilo gdje.

Tramp je, kako je prenio RTS, naveo da su izabrana 52 iranska cilja koja predstavljaju pedeset dvojicu Amerikanaca koji su bili držani kao taoci u američkoj

Iran odustaje od nuklearnog sporazuma TEHERAN - Iranska državna televizija objavila je sinoć da se Iran više neće pridržavati nijednog ograničenja podrazumijevanog međurodnim nuklearnim sporazumom te države i velikih sila iz 2015. godine.

Državna televizija prenijela je saopštenje

administracije iranskog predsjednika Hasana Rohanija, da Iran više neće poštovati ograničenja u obogaćivanju nuklearnog programa, količini skladištenog obogaćenog uranijuma, kao i u istraživanju i razvoju nuklearnih aktivnosti.

Iranski diplomata u Njujorku Madžid Ravanči je u pismu generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Guteresu napisao i da SAD napadaju one koji se bore protiv terorizma, a da su svojim djelovanjem poništili pozitivne rezultate regionalne i globalne antiterorističke borbe.

Iran zadržava pravo da preduzme neophodne mjere na samodbranu, poručio je još u pismu Ravanči.

Za to vrijeme u Americi antiratni protesti u 70 gradova zbog ubistva Sulejmanija. Demonstracije predvodi antiratna organizacija „Odgovor“, osnovana poslije terorističkih napada na Ameriku 2001. godine. Među govornicima u Vašingtonu bila je i čuvena holivudska glumica Džejn Fonda, poznata antiratna aktivistkinja.

Zbog rastućih tenzija u regionu iz Sjedinjenih Država su put Bliskog istoka upućeni vojnici, oprema i vojna vozila.

ISPRAĆAJ SULEJMANIJA

Posmrtni ostaci najuticajnijeg iranskog generala Kasema Sulejmanija dopremljeni su juče u Iran u grad Ahvaz, na jugozapadu zemlje, naveo je Rojters.

Iranska agencija IRIB objavila je video-snimak na kojem je prikazano kako se iz aviona iznosi kovčeg obmotan iranskom zastavom, dok svira vojni orkestar.

Sulejmani će sjutra biti sahranjen u rodnom gradu Kermanu.

Više hiljada Iračana prije dva dana pridružilo se pogrebnoj povorci u Bagdadu u znak žalosti za ubijenim iranskim generalom, liderom iračke šiitske milicije (PMF) Abu Mahdijem el Muhandisom i ostalima koji su u petak ubijeni u američkom vazdušnom napadu u Iraku.

o glasovima iz inostranstva.

Prethodno je, po zatvaranju biračkih mjesta objavljena anketa Ipsosa prema kojoj je Milanović osvojio 53,22 odsto glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 46,78 odsto.

Izlaznost je bila nešto veća od 54 odsto.

U prvom krugu izbora najviše glasova je dobio kandidat SDP-a Zoran Milanović, a aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je osvojila 26,69 odsto.

Treće mjesto pripalo je neza-

visnom kandidatu i pjevaču Miroslavu Škoru sa 24,44 odsto glasova.

SEDMI IZBORI

Pravo glasa imalo je 3.860.000 birača u Hrvatskoj i inostranstvu, što je skoro 5.400 više u odnosu na prvi izborni krug.

Osobe van Hrvatske glasale su u 47 zemalja, na 124 biračka mjesta, a čak trećina - 44 ih je u BiH. Ovo su sedmi predsjednički izbori u Hrvatskoj od uvođenja višestranačkog sistema 1990. godine.

SRBIJA: Pronađen Ninoslav Jovanović

Uhvaćen odbjegli otmičar djevojčice NIŠ - Osumnjičeni za otmicu Monike Karimanović, Ninoslav Jovanović, uhapšen je kod groblja u njegovom rodnom selu Malča.

Nakon prijave jednog mještanina organizovana je opsežna akcija u kojoj je juče oko 14 časova uhapšen Jovanović, za kojim se tragalo 17 dana, prenio je RTS. Policija i žandarmerija su se razišli, a Jovanović, poznat i kao „malčanski berberin“, prebačen je u nišku policiju.

Jovanović je osumnjičen za otmicu dvanaestogodišnje Monike Karimanović koja je pronađena prije nedjelju dana.

Ranije juče, mještanin Petar Cekić rekao je za RTS da je vidio Ninoslava Jovanovića kako bježi.

Ministar policije Nebojša Stefanović čestitao je policajcima koji su izveli hapšenje.

Ovo je treći put da policija u protekle 23 godine traga za

Ninoslavom Jovanovićem. Prvi put je potraga organizovana 1996. godine, kada je silovao jednu ženu i četrnaestogodišnju djevojčicu. Poslije višednevne potrage po šumama i vikendicama, Jovanović je uhapšen i osuđen na deset godina zatvora, navode Nezavisne novine.

Po izlasku iz zatvora silovao je dvanaestogodišnju djevojčicu, nakon što ju je dva dana držao zatočenu. Dok je bio u bjekstvu pokušao je da siluje još jednu dvanaestogodišnju djevojčicu, ali ju je spasao drvosječa. Zbog silovanja i pokušaja silovanja osuđen je na 15 godina zatvora, međutim, odlukom Vrhovnog suda kazna mu je smanjena na 12 godina.

Po drugom izlasku iz zatvora Jovanović je uznemiravao žene preko društvenih mreža i zbog toga je bio u pritvoru pet mjeseci. Na slobodi je bio od januara 2019. godine do juče.

Vatra hara Australijom, vremenske prilike ne idu na ruku vatrogascima

Gori cijeli kontinent, nebo u boji apokalipse KANBERA - Nebo iznad većeg dijela jugoistočne Australije pocrvenjelo je usljed razarajućih požara koji ne jenjavaju i prijete sve većem broju stanovništva.

Protekla 24 sata australijski vatrogasci opisuju kao najgori dan u istoriji.

Društvenim mrežama kruže fotografije i video-snimci crvenog neba iznad Australije koje izgleda apokaliptično.

U cijeloj državi aktivno je 146 požara, a 65 ih se gotovo ne može zaustaviti, saopštila je vatrogasna služba NSW Rural Fire Service (NSWRFS).

Oko 2.700 vatrogasaca borilo se i juče na požarištima, dok je brojna imovina uništena na jugoistoku zemlje. Jedan muškarac preminuo je od zastoja srca dok se borio s vatrom koja je zaprijetila kući njegovog prijatelja. On je 24. osoba koja je umrla uslijed ovih požara, penio je Klix.

S druge strane, četiri vatrogasca hospitalizovana su zbog udisanja dima, iscrpljenosti i opekotina ruku. Međutim, uslovi bi se mogli ponovo pogoršati narednih dana.

Australija je u međuvremenu otkazala sve letove do i iz glavnog grada Kanbera zbog dima i opasnih vremenskih prilika.

Nad Australijom se gomilaju pirokumulonimbusni oblaci koji se formiraju kada se uzdigne vrući vazduh s tla prema nebu.

Vazduh se hladi i kondenzuje prilikom uspinjanja, uzrokujući stvaranje oblaka.

Pojedine savezne države već su proglasile vandredno stanje.

Australijski premijer Skot Morison, koji se suočio s kritikama jer je bio na odmoru na Havajima tokom požara, reka je da vlasti sprovode najznačajnije i sveobuhvatne mjere kako bi zaštitili stanovnike.

Feljton

6. i 7. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

15

20.

Ne može biti opravdanja za zločinstva okupacione sile » Piše: Slobodan ČUKIĆ U izvještaju Petra Lekića od 10. februara 1920. navodi se da je 17 katunskih komita koji su u Medovu pristigli 5. februara 1920. optužilo Luku Đuraškovića da je ustaničkim vođama dostavljao „nekakve neistinite fantazije“, što je prouzrokovalo teške muke za narod i ustanike i kao posljedicu donijelo i „mržnju naroda prema nama“. Đurašković im je dostavljao kao pouzdano „da je naša vojska odavde (iz Medove) za ofanzivu pripravna i u novoj godini da će Crna Gora biti po sigurno oslobođena“. Ustaničke vođe i ustanici „uvjeravajući se u istinitost ove dostave širili su vijest kroz narod budeći ih na pripravnost, no kako je narodu slično tome i ranije dostavljano to je ovom posljednjom obmanom izgubio u nas povjerenje, pak ne samo povjerenje, već naše ustaše (ustanike) i sami gone da ne budu uzrok dalje paljevine, mučenja i zatvaranja“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1354).

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

ZVJERSKA OBIJEST

Iz ovoga se može zaključiti da je u jednom trenutku u narodu došlo do ozlojeđenosti na komite, ne zbog toga što su bili protiv njihove borbe za pravo, čast i slobodu Crne Gore, već zbog ogromnih žrtava koje su se pokazale uzaludnim, odnosno zbog neostvarenih najava koje su, bez obzira na razloge neizvršenja, počele da dobijaju karakter obmana.

Ako je već trebalo stradati za slobodu, a Crnogorci su to činili oduvijek, borba je morala biti osmišljena na najbolji način. Jasno je da ova nepromišljenost ni u kom slučaju ne može biti opravdanje za zvjerstva srpske okupacione vojske. Razlozi za predaju komita do koje je došlo u janu-

Petar Lekić

Srpska vojska na Cetinju

aru i februaru 1920. godine nijesu bili u neispunjenim najavama o dolasku vojske i kralja, već prije svega u nepojmljivoj sadističkoj brutalnosti i nemilosrdnosti okupatora prema narodu, odnosno, u okupacionom „pravu“ da se beskrajno čine zločini nad stanovništvom.

To potvrđuje i Milorad Mihailović u p i s m u Ivu Pavićeviću od 14. februara 1920. kada kaže da se „najveći broj odmetnika predao ne iz dobre volje već pod jakim pritiskom ... što su većina jataka pohapšeni te su se našli u nemogućnosti da žive i da budu obaveštavani i najzad što je i samo stanovništvo izvršilo i sa svoje strane pritisak na odmetnike da se predadu“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1367).

Dakle, sve se zasnivalo na „ja-

Razlozi za masovnu predaju komita do koje je došlo u januaru i februaru 1920. godine nijesu bili u neispunjenim najavama o dolasku vojske i kralja, već prije svega u nepojmljivoj sadističkoj brutalnosti i nemilosrdnosti okupatora prema narodu, odnosno, u okupacionom „pravu“ da se beskrajno čine zločini nad stanovništvom

kom pritisku“ što je bio eufemizam za masovna i strahovita zlodjela od kojih je narod gubio svijest - Mihailović je i na tom mjestu vješto izbjegao da pomene da su upravo zvjerstva njegove vojske bila faktor kojim je stanovništvo bilo prinuđeno da izvrši pritisak na komite. Bio je to osmišljen, sistematski i masovan ratni zločin u višemjesečnom trajanju, koji svojim karakterom dostiže dimenzije genocida i kulturocida.

Oni koji su poklekli pred pritiskom i lažima okupacionih vlasti su ubrzo zažalili zbog svojih postupaka, o čemu ćemo govoriti u nastavku.

SAVEZNIČKA PODVALA

Nikšićki ustanici se, konačno, u svom izvještaju osvrću i na zločin koji su saveznici počinili prema crnogorskom narodu svojim licemjernim i nemoralnim postupanjem. „Iz svega dosad izloženog možemo s pravom reći da je jadni i žalosni crnogorski narod zaboravljen od svakoga a naročito od naših saveznika što već dozvoljavaju tiranskoj i zvjerskoj vladavini Srbijanskoj da i dalje tirjaniše po Crnoj Gori, kada im je već poznato (saveznicima) što Srbijanci čine od Crnogorskog naroda i da ga potpuno upropastiše. Budi saveznici nijesu htjeli učiniti intervenciju, što daj budi već neriješiše pitanje o Crnoj Gori. Možda su oni rekli ili će reći: Eto Crnogoraca, pa neka se sami oslobode.

Na to bismo im lako odgovorili: da biše Crnogorci kao i vazda slobodni bili i oslobodili se od svakog neprijatelja, da saveznici – po podloj i pota-

jnoj sramnoj agitaciji zvanične Srbije nijesu protiv nas politički ratovali i za vrijeme svjetskog rata i uskratili nam svaku pomoć i u oružju i u municiji kao i u hrani i u odijelu ... Sa ovom silom i zvjerstvom njenom ona – Srbija – veli da je narod Crnogorski zadovoljan sa svršenim činom i da on neće svoga kralja – to je sramna laž i podvala, kao što je to svagda činila te smo stoga ljetos i zatraživali i preko vas od saveznika da narede, da Srbijanska uprava, vojska, oficiri, napuste Crnu Goru, te da se ona ne miješa u naše unutrašnje stvari, te ćemo se mi sami razračunati sa našim domaćim izrodima – kao što smo se i ranije razračunavali.

Molimo da ovaj naš izvještaj primate k znanju kao potpuno u svemu istinit, a još više da uzmete u obzir da je i groznije stanje, što niko ne bi mogao vjerovati što očima ne bi gledao – a mi ne možemo iz daleka niti umijemo opisati kakvo je žalosno stanje u Crnoj Gori evo godinu i po dana od nesretne vladavine Srbijanske.

Trebalo bi oštro pero i veliki um, pa sve to da opiše i prikaže svijetu! Štete nanesene Crnogorskom narodu od strane Srbije, u deset su puta veće od nanesene štete od strane Austro-Ugarske vojske“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

ZLOČINI OKUPACIONE VOJSKE I DOMAĆIH POMAGAČA U JANUARU I FEBRUARU 1920.

U nastavku donosimo spisak zločina počinjenih u januaru i februaru 1920. godine, koji ni približno ne odražava obim počinjenih zlodjela. Primjeri su kao i u prethodnim poglav-

Milorad Mihailović

ljima dati ukrštanjem podataka i z „ K r vavo g a l b u m a Karađorđevića“ (1921) i izvještaja crnogorskih oficira, datih u Gaeti i Formiju (1920).

1) JANUAR 1920. („KRVAVI ALBUM KARAĐORĐEVIĆA“) „U januaru 1920. ubijen je baj o n e t o m s e l j a k M a r ko Jakovljević iz Župe (oblast nikšićka) zato što je javno rekao da nije časno da se pljačkaju i pale kuće.“

2) JANUAR 1920.

(OFICIRSKI IZVJEŠTAJI) „U januaru 1920. god. Srbijanci su ubili u Župu Nikšićsku seljaka Marka Jakovljevića i to bajonetom, svega rastrgli kao zvjerovi, ubili su ga zato što je rekao da nije časno da pljačkaju mirne seljake“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1550-1554).

3) JANUAR 1920. („KRVAVI ALBUM KARAĐORĐEVIĆA“) „U januaru 1920. potporučnik srbijanski Nikola Žugić (treba: Žutić, S.Č.) osudio je na mučenje Gaja Markovića i ženu mu (selo Cuce, cetinjska oblast), da ih prisili da pokažu gdje im se nalazi sin ustanik, Jakov.“

4) JANUAR 1920.

(OFICIRSKI IZVJEŠTAJI) Crnogorski potporučnik Mitar Marković svjedoči o

počinjenim zvjerstvima u opštini Grebačkoj, u plemenu Cuckom. „Kada sam odbjegao u šumu da branim čast svoju, svojih i domovine, neprijatelji i nebraća uhvatiše moje roditelje, tj. oca i majku stare 80 godina, bijući ih zvjerskim načinom tako da su im metali gole noge u oganj samo da saznaju od istih gdje im se njihovi sinovi nalaze. Pored svojih muka, jada i čuda, ipak moji roditelji nigdje nijesu htjeli dokazat zlikovcima gdje se njihovi nalaze. Onda ih, što je prestojalo, naravno nebraća vidjeći da od istih mojih roditelja ne mogu isčupat da prokažu njihove sinove, sprovedu u zatvor na Cetinje. Zapalili su mi dvije kuće, a treću srušili i sa zemljom sravnili, iz kuća su mi sve do i najmanje stvari oduzeli i opljačkali. Stoku sitnu, 30 (trideset) brava uništili i pod nož stavili, govedi dvoje i jednog konja oteli. Moja familija nije imala nigdje nikakve pomoći ni od kakve strane, nego je potpuno uništena i upropašćena, te mora poput najgroznijeg stradanja skapavat od gladi na sokacima. Svega gore navedenog bio sam očevidac, te tvrdim da su u pravoj istini moji dokazi za koje se mogu na svjedoke pozvati“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1536-1537).

(Nastavlja se)

16

Hronika Podgorice

6. i 7. januar 2020.

IZ MOJE BILJEŽNICE: Kako Uroša Toškovića, čuvenog svjetskog slikara, pamte najmlađi Podgoričani

Kad te časti garavi Djeda Mraz Tata, ajde spušti sa plakara onaj kviz što nam je kupio Uroš Tošković. Da odigramo koju partiju ti, Strahinja i ja – kazao je petogodišnji Jakša prije tri dana, oko devet sati ujutro. Želja je odmah ispunjena.

Izabrali smo svako svoj taster na šarenom kvizu u obliku petokrake i iz nje je progo-

vorio muški glas: ,,Navodiću vam neke lude zanimljivosti, a vi treba da pogodite da li je istina ili zabluda - Koža polarnog medvjeda je crna?

Vrela voda se zamrzava brže nego hladna?“... Utrkivala su se djeca ko će prvi da da tačan odgovor na ova i brojna druga pitanja, dok je iz kuhinje dopirao miris priganica.

Bila bi to sasvim obična igra

drugog januarskog jutra, ali za ovu stranicu novina ona je poslužila kao uvod u priču o malo drugačijem viđenju najvećeg svjetskog crtača i našeg sugrađanina Uroša Toškovića, koji je preminuo u 87. godini prije nešto više od devet mjeseci, a od kojeg su djeca uoči 2018. godine dobila na poklon igračku Kviz znanja.

ZA USPOMENU: Mitrovići sa Urošem Toškovićem

Ogledalo svačije duše Za Uroša Toškovića može se reći da je bio odraz svačije duše. Posmatrajući ga kako se odnosi prema onima koji su mu se obraćali zaključio sam da oni koji su ga provocirali dobijali su psovke i uvrede, koji su ga poštovali smirenog gospodina, u tihog stranca gledali bi oni koji ga nijesu poznavali. Čekajući na semaforu Toškovića je mladić, onako

da se napravi važan pred djevojkom, sa poznatim podgoričkim akcentom i provokativnim glasom upitao: ,,Kako je“?

– Posrano – odgovorio je Tošković, sa prezirom u očima, a onda se okrenuo prema djevojci i dodao: ,,Izvinite, gospođo“.

Nekoliko trenutaka kasnije pomogao je starijem slijepom čovjeku da pređe ulicu.

Kad je starija gospođa

Toškovića u knjižari ,,Atlas“ pozdravila sa mnogo uvažavanja, Uroš joj je uzvratio ljubazno.

Djevojka od dvadesetak godina koja je trgovala u knjižari, sa sažaljenjem je gledala u Uroša. Primijetivši to, vlasnik knjižare joj je kazao: ,,Ovo vam je Uroš Tošković, čuveni slikar, najbolji crtač na svijetu“. Djevojci je bilo neprijatno što nije znala ko je on. Uroš za to nije puno mario, samo je sjedio, ćutao i posmatrao.

PARISKI ĐAK

Pariskog đaka, koji je posljednje godine života proveo asketski u našem glavnom gradu gdje je i stvarao, te 2017. godine često smo viđali u knjižari ,,Atlas“ u zgradi Pejton, gdje smo i mi dolazili da kupujemo materijal za crtanje. Uz njegovo odobrenje uspio sam da snimim nekoliko kratkih razgovora, koji su poslužili za priču o velikom stvaraocu sa Pelevog Brijega.

– Danju slikam, noću crtam.

Dosta čitam knjige, Viktora Igoa i tako dalje. Malo spavam, jedem jednom u nekoliko dana. Koristim svaki trenutak, jer ako imaš mobilni telefon, pa gledaš da se udesiš, opereš, očistiš, središ, to ti žrtvuje pet sati dnevno. Čivasom nekad operem ruke i noge – govorio je Uroš Tošković, koji je tih dana izgledao dosta zapušteno i neuredno.

Susreti sa njim bili su dobra prilika za trgovinu crteža iz prve ruke, pa sam ga upitao mogu li naručiti neki. Rekao je da će nam uraditi tri, sinovima i meni po jedan i tražio da ostavim broj telefona vlasniku knjižare ,,Atlas“, koji će mi javiti kad budu gotovi radovi, jer on nije koristio mobilni telefon.

– Majstore, ti ćeš da bačiš neku paru, a ja ću da ti uradim tri crteža. Jedan za tebe i dva za sinove. I to da im čuvaš kad porastu – kazao je veliki slikar.

Rekao je cijenu koja je bila više nego povoljna, a i da nije ne bi imalo smisla cjenjkati se, jer bih na taj način probudio onu njegovu prijeku stranu koja, kao i ona dobra, pet para nije davala za novac.

PRIGODAN DAR

Tih dana Uroš se nije kupao, garderoba mu je bila prljava, ruke su mu bile crne, nokti dugački, ali je na njegovom čađavom licu

Volonteri muralom uljepšali zid u Ulici pete proleterske brigade

Poslije praznika će nastaviti oslikavanje

ZA KUL GRAD: Umjetnici i volonteri u Ulici pete proleterske

Odrasli i djeca koji nijesu umjetnici, a vole umjetnost, uoči novogodišnjih praznika oslikali su više od 100 kvadratnih metara zida u Ulici pete proleterske brigade, sa lijeve strane podvožnjaka koji vodi prema Starom aerodromu i Koniku.

- Od 24. do 28. decembra ekipa „Homo creatora“, pod mentorstvom umjetnice Milene Živković, oslikala je preko 100 kvadratnih metara zida.

Nijesu ih omeli vjetar i hladnoća da daju svoj doprinos za grad koji volimo – objavljeno je na Fejsbuk stranici ,,Kul grad“, uz napomenu da će oslikavanje murala nastaviti poslije praznika.

Navodeći da je njihova parola ,,da naš grad bude urban i kulturan“, iz ,,Kul grada“ kažu da je ostvarena saradnja sa umjetnicom Milenom Živković, koja je osmislila program

DAR OD TOŠKOVIĆA: Kviz znanja

I. MITROVIĆ

Kada bi im se obratio Uroš Tošković, djeca su to shvatala kao svojevrsnu prijetnju. Uroš je onako neuredan i čađav od ugljenih štapića izgledao poput izmišljenog lika, kojim stariji plaše djecu. Ali, zahvaljujući igrački Kviz znanja koju su uoči 2018. godine dobili od najpoznatijeg svjetskog crtača sa Pelevog Brijega, on im je ostao u sjećanju kao pravi pravcati Djeda Mraz

,,Homo kreatori za svoj grad“ i napravila spoj odraslih i djece da zajedničkim snagama na održanim radionicama pod njenim mentorstvom, kreiraju skice budućeg murala.

- Jako se radujemo što su volja, entuzijazam i energija cijele ekipe prepoznati prvo od službi glavnog grada, posebno Službe glavnog gradskog arhitekte, volonterke Jelene Šćepanović koja nam je pomogla da organizujemo donatorsko veče na kojem smo zahvaljući prijateljima i kompanijama ,,Domaća trgovina“, ,,Alter Modus“, ,,La mia casa“, Igoru i Maji Majer, uspjeli da prikupimo potrebna sredstva – navodi se na FB stranici ,,Kul grad“, uz napomenu da su sigurni da će i gradske službe u narednom periodu preduzeti dalje korake po pitanju popločavanja trotoara i postavljanja žardinjera.

I. M.

skrivenom ispod crnog kačketa, duge kose i brade isijavao iskren pogled onih svevidećih očiju. Blagosti u glasu čuo sam mu jedino kada se obraćao djeci, iako je i tada bezobzirno psovao.

– Ti, žuti, ćeš da sviraš kitaru, a ti, mali, ćeš bit policajac – kazao je Uroš obraćajući se četvorogodišnjem Jakši i dvoipogodišnjem Strahinji.

Direktna obraćanja upućena njima, djeca su shvatala kao svojev rsnu prijetnju, pa bi se sakrila iza mene.

Ruku na srce, bila je to normalna reakcija, s obzirom da je Uroš onako neuredan i čađav od ugljenih štapića izgledao poput onog izmišljenog lika, kojim stariji plaše djecu.

Međutim, kao u finoj zimskoj bajci, ovakav odnos se promijenio u trenu kada sam upitao Uroša za ona tri crteža koja mi je obećao.

– Ne, majstore, nijesam zaboravio na to – odgovorio je veliki slikar.

Onda je spustio pogled prema djeci i kazao prodavcu u knjižari: ,,Daj mi za djecu neku igračku“.

Prodavac je izabrao jednu od najskupljih – Kviz znanja, koji je koštao 34 eura, skoro koliko i vrijednost jednog crteža. Htio sam to da odbijem, ali bi protivljenje Toškovićevoj volji izgledalo kao protivrječenje samome Bogu. Iskreno, bio sam počastvovan što su od ovakvog čovjeka djeca dobila poklon i što će im taj 23. decembar

2 0 1 7. g o dine ostati u lijepom sjećanju.

To je bila sedmica one prednovogodišnje euforije, pa je sin Jakša, kada smo te noći krenuli kući, upitao: ,,Tata, je li ovaj Uroš neki Djeda Mraz“?

– Jeste. On je pravi Djeda Mraz – odgovorio sam.

– A đe mu je odijelo – pitao je znatiželjno četvorogodišnjak.

– Ne mari on mnogo za odijelo. Ima pravu bradu. On je veliki slikar koji djeci dijeli poklone, kad stigne – odgovorio sam mu, jer sve drugo bi bila laž.

Postavila su djeca te noći još mnogo pitanja. Bila su zbunjena, nijesu mogla da povežu tako srdačnog čovjeka sa izgledom ispod kojega se skrivao. Međutim, zahvaljujući ovom daru ostao im je u sjećanju kao pravi pravcati Djeda Mraz, čađavog lica, ali i veliki slikar od kojega su 16. maja 2018. dobili i crteže koje im je obećao. I. MITROVIĆ

Aktivnosti Čistoće

Sa Sastavaka uklonili 13 vreća komunalnog otpada Ekipa radnika Čistoće prije dva dana uklanjala je otpad sa Sastavaka (na ušću Ribnice u Moraču). Kako navode iz ovog gradskog preduzeća, sa mjesta koja su bila dostupna za prilaz radnicima, uklonjeno je 13 vreća, uglavnom komunalnog otpada. - Naše ekipe su redovne aktivnosti u ovoj godini zapocele su 1. januara, sat nakon ponoći. Nakon organizovanog dočeka, grupa radnika bila je angažovana na čisćenju Trga nezavisnosti, a pored radnika bila je angažovana i autočistilica, kako bi ovaj prostor bio detaljno očišćen – navode iz Čistoće.

I. M.

NEKA BUDE ČISTO: Radnici Čistoće na Sastavcima

Hronika Podgorice

6. i 7. januar 2020.

Delta: • 6. januara do 18 h • 7. januara ne radi • 8. januara - regularno radno vrijeme

APOTEKE: • „Podgorica“, Ulica slobode od 7 do 22 sata, • ,,Kruševac“, Svetog Petra Cetinjskog 45, 24 sata.

PARKING SERVIS PODGORICA: Za vrijeme božićnih praznika (6, 7. i 8. januara), neće vršiti kontrolu i naplatu parkiranja u zoniranim djelovima grada, kao i na sljedećim parkiralištima:

• Bul. Stanka Dragojevića (sjeverni dio bivše kasarne „Morača“) • kod istočne tribine Gradskog stadiona • Trg Balšića (mali parking) • Ul. Džona Džeksona (pored KBC-a) • Ul. Svetlane Kane Radević (kod hotela „Podgorca“) • Ul. Jola Piletića (kod zgrade Uprave policije) • Ul. Moskovska (kod Hrama) • Ul. Velimira Terzića (Blok pet) • Ul. Ivana Milutinovića (kod SC „Morača“) • Bul. revolucije (PC „Kruševac“) • i u garažama u ulici: • Milana Popovića • Novaka Miloševa

POŠTA CG: Dana 6. januara (ponedjeljak) radiće pošte: • 81109 Podgorica (Bazar) u vremenu od 8 do 18 • 81112 Podgorica ( Delta siti) u vremenu od 10 do 18 • 81117 Podgorica (Mol of Montenegro) u vremenu od 9 do 18 časova Dana 7. januara (utorak) pošte neće raditi Dana 8. januara (srijeda) radiće pošte: • 81109 Podgorica (Bazar) u vremenu od 8 do 22 časa • 81111 Podgorica (Aroma) u vremenu od 8 do 21 • 81112 Podgorica (Delta siti) u vremenu od 10 do 22 • 81117 Podgorica (Mol of Montenegro) u vremenu od 9 do 22.

BANKE: Universal Capital Bank: 6, 7 i 8. januara poslovnice neće raditi Podgorička banka: Eskpoziture u Podgorici (izuzev Delte): 6, 7. i 8. januara poslovnice neće raditi Eskpozitura Delta: 6. januar skraćeno radno vrijeme, do 18 sati 7. januar neradan dan.

CKB banka: 6, 7. i 8. januara poslovnice neće raditi PIJACE I TRGOVINE: • Zelene pijace od 6 do 15 sati, • Mješovite pijace od 8 do 15 • Kamionska pijaca od 16 do 21 sat • Stočna pijaca od 6 do 13 sati (ponedjeljkom i četvrtkom) • Pijaca upotrebljavane robe: od 6 do 14 sati.

Voli market: • 6. januar – uobičajeno radno vrijeme • 7. januara neće raditi nijedan market • 8. januara – uobičajeno radno vrijeme

Mol of Montenegro: • 6. januar – do 18 sati • 7. januar – neradni dan • 8. januar - regularno radno vrijeme Bazar • 6. januar – do 18 sati • 7. januar – neradni dan Autobuska stanica: Uobičajeno radno vrijeme Željeznička stanica: Uobičajen red vožnje

Naplata parkiranja vršiće na sljedećim parkiralištima: • Ul. Miljana Vukova (iza „Beka“) • Ul. Vaka Đurovića (kod Fonda PIO) • u garaži u Karađorđevoj ulici ELEKTRODISTRIBUCIJA

– cjelodnevna dežurstva

Nijesu predviđena planska isključenja električne energije. Eventualne prekide napajanja i kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: Podgorica: 067/240 - 018, 020/633 – 979 AGENCIJA ZA STANOVANJE: Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati (kontakt 020/623-493, 622-115 i 067/266-663) VODOVOD: Dežurne službe pružaće 24 časa usluge, kontakt telefon 020/440-388 ČISTOĆA: Ekipe radnika redovno će čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima.

J. K.

Kesteni sa Ostrosa od tri do četiri eura Na zelenoj pijaci Pobrežje, juče je bila dobra ponuda voća, povrća i ribe. Prema riječima prodavaca, najbolje su prolazili kesteni, pomorandže, mandarine, a velika gužva bila je i u sektoru za prodaju ribe.

Ispred zelene pijac bilo je desetak prodavaca badnjak, kao i ukrasa napravljenih povodom božićnih praznika.

Prodavačica Ljiljana Đurišić kazala je da na njenoj tezgi najbolje prolaze kesteni, mandarine i pomorandže.

- Kesten je sa Ostrosa košta od tri do četiri eura. Kvalitet im je isti, krupniji su skuplji – kazala je Đurišić, uz napomenu da su barske mandarine od euro i po do dva.

Olga i Mićun, koji su trgovali na tezgi kod Ljiljane Đurišić, kažu da za Badnji dan uvijek kupe kestene.

- Da se ispoštuje običaj. Sjutra će donijeti i badnjake. Familija će biti na okupu – kazala je Olga.

Velika gužva bila je i u ribarnici, koja radi u sklopu zelene pijace.

U SUSRET BADNJEM DANU: Detalj sa pijace

Prodavci kažu da cijenu krapa nijesu povećavali zbog Badnjeg dana. Kako navode krupniji koštaju šest eura za kilogram, ma-

nji dva eura, a suvi krap 10 eura.

Za kilogram pastrmke kod prodavca Njara Markovića trebalo je izdvojiti pet eura, a po istoj

Određeno pet lokacija za prodaju badnjaka Iz Glavnog grada obavještavaju sve pravoslavne vjernike da su određene sljedeće lokacije za izlaganje badnjaka: Bulevar Džordža Vašingtona – ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja, iza gradskog stadiona – kod Crkve Svetog Đorđa, prekoputa TC Pobrežje, na ulazu u Podgoricu iz pravca Kolašina i kod„Našeg diskonta“ – lokacija koja je određena i za prodaju drva.

- Ovom putem pozivamo sve koji izlažu badnjake, da u cilju jednostavnijeg

i efikasnijeg održavanja komunalnog reda, poštuju navednu odluku i to čine

isključivo na predviđenim lokacijama – saopšteno je iz Glavnog grada.

cijeni i prodavačica pored njega nudila je suvu ukljevu.

Ispred TC Mol of Montenegro bilo je desetak prodavaca badnjaka i ukrasa napravljenih povodom božićnih praznika.

Bracan Rakočević, koji svake godine izlaže hrastove grančice na ovom mjestu, kazao je da ,,prođe poneki badnjak, ali glavna prodaja je od ponoći i sjutra ujutro“. Kako je naglasio, badnjak nema cijenu, nego koliko ko plati.

Rozalija Kovačević korpice ukrašene maslinovim i hrastovim grančicama i šišarkama prodavala je od dva do tri eura.

- Počela je prodaja, ali malo slabije. Očekujem da će sjutra biti bolje – kazala je Kovačević.

Mika Blagojević slobodnu nedjelju iskoristila je da kupi žito i ukrase za predstojeći praznik.

- Poštujemo običaj, na domaćinima je ostalo da završe – kazala je Blagojević.

I. M.

Veliki broj pasa lutalica zimske dane provodi na pločnicima širom grada

Od petardi više vole kosku ili topli dom Veliki broj pasa lutalica hladne, zimske dane, provodi na gradskim trgovima, u ulazima stambenih i poslovnih zgrada, oko tržnih centara, pijaca, marketa... Spavaju na hladnim pločnicima i zavise od dobre volje sugrađana koji ih ovih hladnih dana okrijepe ostacima od novogodišnje trpeze, ali i onih manje odgo-

vornih koji im umjesto koske bace petardu.

Iz Čistoće, u okviru koje radi Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim, kažu da su njihove ekipe u dvije smjene angažovane na terenu i sklanjaju pse lutalice sa javnih površina, kako po prijavama građana tako i shodno teren-

S. V.

DOMOVI ZDRAVLJA: • Izabrani doktori za odrasle (Nova varoš, Konik i Blok pet) od 7 do 21 sat, • Izabrani doktori za djecu Nova varoš, 24 sata dnevno, • Tuzi i Zeta radiće od 7 do 15 sati, • Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet od 7 do 21 sat, • Jedinica za patronažnu ustaljen raspored, nalozi će se primati u zdravstvenom objektu Konik i Blok pet od 7 do 19 sati, • Terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenta svakog dana od 7 do 19 sati.

Dobra ponuda voća i povrća na zelenoj pijaci Pobrežje

M. BABOVIĆ

Radno vrijeme dežurnih ustanova i službi tokom božićnih praznika

17

skim zapažanjima.

- Sklonište raspolaže sa 164 boksa, u kojima može biti smješteno do 200 pasa, a trenutno se u njemu nalazi 151 pas lutalica sa prostora grada – navode iz Čistoće, Pored poslova hvatanja i smještanja pasa, zaposleni svakodnevo vode računa o higijeni i ishrani pasa.

- S obzirom na niske temperature, tokom zime se vodi računa i o obezbjeđivanju posebnih uslova u boksovima – postavljanje paleta, prostirki i slično, kako bi psi bili zaštićeni u najvećoj mogućoj mjeri – kažu iz Čistoće.

Oni apeluju na građane da vode računa kada koriste pirotehnička sredstava, tj. da paze kada bacaju petrade, kako bi izbjegli posljedice koje kod pasa, kako vlasničkih tako i lutalica, izaziva pucanje petardi.

- Sklonište na Vrelima ribničkim je prostor za privremeni smještaj pasa i nije predviđeno

za trajno zbrinjavanje pasa lutalica. Shodno primjeni principa ,,uhvati, steriliši, pusti“, koji ima za cilj smanjenje broja pasa lutalica, nakon sprovedenog medicinskog tretmana i propisanog roka koji moraju provesti u skloništu, psi se vraćaju na lokacije sa kojih su dovedeni ili bivaju udomljeni, a nadležni veterinarvršiioznačavanje–čipovanje, svakog od pasa prije napuštanja skloništa – poručuju iz Čistoće.

U namjeri da što veći broj pasa nađe novog vlasnika, zainteresovani građani sklonište mogu obići svakog radnog dana od 15 do 16 časova, dok su prijave za udomljavanje pasa četvrtkom (od 15 do 18 časova) i subotom (od 10 do 12 časova).

- Četvrtkom i subotom, u navedenom vremenu, zainteresovani građani koji žele da udome psa mogu doći u sklonište i popuniti upitnik, a prilikom preuzimanja psa udomitelj potpisuje ugovor o udomljavanju koji sadrži sve podatke o novom vlasniku – kažu iz Čistoće i naglašavaju da problem pasa lutalica neće biti riješen na pravi način, dok god postoje neodgovorni vlasnici, a nažalost i pojedini neodgovorni udomitelji. I. M.

18

Marketing

6. i 7. januar 2020.

Drugi pišu

6. i 7. januar 2020.

19

KLASA OPTIMIST

» Piše: Ante Tomić Točno se zna kad je počelo moderno doba čovječanstva, bilo je to u jednom nepojmljivo kratkom odsječku vremena, kad su u ponoć 16. studenog 1896. godine spustili prekidač u hidroelektrani na slapovima Niagare i jedva treptaj kasnije, u gradu Buffalu, zasjale žarulje. Struja koja je iz pogona, sagrađenog po revolucionarnim zamislima Nikole Tesle, visokonaponskim dalekovodom munjevito jurnula između dvije točke međusobno udaljene dvadesetak kilometara, nije u osnovi drugačija od struje koja danas osvjetljava naše domove, pokreće vešmašine, usisivače, televizore i štednjake. U jednom kliku otprije stotinu dvadeset pet godina sadržane su milijarde klikova koje svakodnevno, često bez razmišljanja, mehanički čine svi ljudi na Zemlji.

Nikola Tesla naslućivao je razmjere svog podviga. “Mnogo je spomenika prošlih stoljeća”, zapisao je nešto kasnije, “imamo palače i piramide, grčke hramove i kršćanske katedrale. U njima je vidljiva snaga ljudi, veličina naroda, ljubav prema umjetnosti i vjerska pobožnost. Ali spomenik na Niagari ima nešto svoje, više je u skladu s našim sadašnjim mislima i težnjama. To je spomenik vrijedan našeg znanstvenog doba, istinski spomenik prosvjetljenja i mira. Označava podčinjavanje prirodnih sila u službi čovjeku, prekid barbarskih metoda, oslobađanje milijuna iz oskudice i patnje”.

Ako vam se ove Tesline riječi čine nešto pretjerane i neskromne, pogledajte satelitske snimke bezbrojnih sićušnih točkica svjetla na tamnoj strani našeg planeta. Televizijski

Genijalac Nikola Tesla ipak se prerano počeo radovati Kakva je gorka ironija da je još 1896. Tesla odveo struju od Niagarinih slapova do Bufala, a da ona ni dan-danas, 125 godina kasnije, nije došla do njegovog naroda oko Vrginmosta sportski novinari, često površni i slabo obrazovani razmetljivci, ističu kako je jedna mala Hrvatska, a svi bez iznimke, primijetili ste svakako, sa silnim domoljubnim ganućem ponavljaju tu frazu, kako je dakle “jedna mala Hrvatska” dala nesrazmjerno mnogo vrhunskih golmana, stopera, prednjih bekova, stražnjih veznih i upravo genijalnih centarfora. No, to i nije nekakva izvanredna rijetkost, sjetite li se Nikole Tesle.

Kolika je zaista vjerojatnost da se u jednoj provinciji nekadašnje Austro-Ugarske, na samom rubu Carstva, u sir o m a š n o j, n e p i s m e n o j, zapuštenoj Vojnoj krajini, u nekakvom Smiljanu pored Gospića, u pizdi materinoj, da

Nikola Tesla

oprostite na izrazu, rodio jedini, u cijeloj povijesti ljudskog roda, čije se životno djelo vidi iz svemira? I da je on, k tome, Srbin, pravoslavac. Nigdje se pouzdano nije dogodilo ništa slično, da je jedna mala etnička zajednica, jedna skrajnuta i obespravljena nacionalna i vjerska manjina dala većeg čovjeka. Čovjeka koji je porodio moderno doba.

Morate se nasmijati kad čujete nešto tako blesavo. Ali, čekajte, vic nije gotov. U istoj toj Vojnoj krajini, u Kordunu, Baniji, Lici i dijelovima Dalmacije, oko Donjeg Lapca, Knina i Vrlike, mnogi od Srba još se griju i kuhaju na drva, na špaheru ugriju malo vode kad se požele okupati, na škrtom svjetlu petrolejki šapuću svoje pravo-

slavne molitve, kao u stara doba, dok je Turska još bila iza brda, a hajduci pljačkali trgovačke karavane. Tjednik Novosti u broju od petka na dvije strane donosi priču o nevoljnicima koji žive u zabačenim selima izvan električne mreže ili se sporo i mučno uključuju u nju, koji gledaju žarulju kao čudo, a pred sivom kutijom s osiguračima i crveno naslikanom munjom padaju na koljena kao pred ikonom svetog Vasilija.

Na početku 2020. godine, pa i prije ovih izbora u nedjelju, vrijedi to svakako pročitati i zamisliti kakva je gorka ironija da je još u studenom 1896. Nikola Tesla u jednom nepojmljivo kratkom odsječku vremena, u treptaju, odveo struju od

Niagarinih slapova do Buffala, a da ona ni dandanas, stotinu dvadeset pet godina kasnije, nije došla do njegovog naroda oko Vrginmosta. U srpskim selima poput Divosela, zamislite, jedva deset kilometara od Smiljana, uzalud podižu i spuštaju prekidač, klik, klik, klik... ništa!

Dobro, struje je jednom bilo, ali je onda bio rat. Idioti su prepilili stupove, katkad da ukradu bakrene žice i prodaju ih za beznačajan novac kao sekundarnu sirovinu, a katkad možda tek onako, nizašta, iz gole zlobe prema susjedima pogrešne vjere i nacije. Od toga vremena rijetki Srbi povratnici čuče u mraku čekajući da se Lada Niva s grbom elektrodistribucije zaustavi u visokoj

Dobro jutro u drugačijem svijetu » Piše: Kemal Kurspahić Tradicionalno novogodišnje podsjećanje na najznačajnije trenutke odlazeće godine i pokušaji da se predvide razvoj i događaji u godini koju smo upravo dočekali na ovoj raskrsnici vremena nude i jednu novu dimenziju i perspektivu za razumijevanje našeg mjesta u svijetu i vremenu: s dolaskom 2020, naime, završava se i druga i počinje treća decenija dvadesetprvog stoljeća. Ako nam se često čini kako su sve nove godine, uprkos svim željama da budu „bolje i ljepše“ od prethodne, predvidljivo iste i kako se nižu bez značajnijeg približavanja svenarodnim aspiracijama za boljim životom, osvrt na deceniju za nama nudi sliku tektonskih promjena u kojima je od 2010. do 2020. godine gotovo nestao svijet u kojem smo živjeli sa osjećanjem pripadanja svjetskoj porodici naroda.

U bosanskohercegovačkom slučaju, uglavnom isti nosioci vlasti u protekle tri decenije „zavođenja demokratije“ istrenirali su javnost da i puke proceduralne korake predstavljaju kao „napredak prema euroatlantskim integracijama“ – svečano obilježavajući

Migranti u šumama BiH, ilustrativna fotografija

„dobijanje upitnika“ i zakasnjelo slanje „odgovora“ pa onda i „dobijanje Mišljenja“ Evropske komisije a da se mjesecima ništa ne uradi u ispunjavanju njenih 14 prioritetnih preporuka da bi se dobio kandidatski status – uspjeli su da stvore klimu minimalnih očekivanja u kojoj onda nenormalno postaje i prihvata se kao normalno: prepirke i nadmetanja o „patriotizmu“ i „izdaji“ u kojima i po više od godinu dana nakon izbora ne može da se formira vlast koja će služiti narodu; sklapanje i razbijanje najčešće neprirodnih interesnih koalicija; blokade i bojkoti državnih institucija sve do obnavljanja etnoteritorijalnih fantazija koje su izazvale ratove deve-

desetih s veličanjem pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i pozivom na obnovu institucija „udruženog zločinačkog poduhvata“.

Bosanskohercegovački ultranacionalisti, u tom sistematskom izbezumljivanju javnosti, mogu se osjećati ohrabreni nekim trendovima u svjetskoj politici protekle decenije.

Ni Evropa ni Amerika nisu više u nekadašnjoj mjeri posvećeni širenju demokratije i sloboda u svijetu.

U Evropi su tokom protekle decenije, pod pritiskom i nerijetko pod izgovorom dolaska 5,2 miliona izbjeglih sa bliskoistočnih ratišta snage ekstremne desnice – nacionalizma, populizma, rasizma, islamofobije i antisemitizma, sve do neo-

fašizma – potisnule sa scene umjerene partije centra i preuzele vlast posebno u zemljama bivšeg sovjetskog bloka. To je ohrabrilo i balkansku ekstremnu desnicu da agituje za rehabilitaciju ustaštva i četništva i istorijsku reviziju zlodjela koje su te ideologije počinile u Drugom svjetskom ratu da bi se povampirile u balkanskim ratovima devedesetih. Osjećaju slabljenja ideje evropskog jedinstva i solidarnosti značajno je doprinio i Brexit, s odlukom britanskih birača o napuštanju Evropske unije.

Sjedinjene Države su, i nakon dvije simbolično značajne manifestacije riješenosti da se obračunaju s terorističkom prijetnjom – od likvidacije Osame bin Ladena na početku

prošle decenije (2. maja 2011.) do likvidacije Abu Bakr al-Baghdadija na kraju decenije (26-27. oktobra 2019) – u drugoj polovini decenije slijedeći izborni poklič svog predsjednika Donalda Trumpa („prije svega – Amerika“) dovele u pitanje svoju opredijeljenost da prednjače u očuvanju međunarodnog poretka koji su gradile i branile u decenijama „hladnog rata“.

Trump je lično dovodio u pitanje potrebu za postojanjem zapadnog vojnog saveza i razgovarao sa saradnicima o američkom povlačenju iz NATO-a. Jednostrano je povukao Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma o kontroli iranskog nuklearnog kapaciteta. Odbacio je i godinama postizani sporazum o globalnoj akciji protiv klimatskih promjena.

Svi navedeni simptomi slabljenja međunarodnog poretka kakav smo znali balkanskim protivnicima euroatlatske integracije regiona služe i kao „dokaz“ u prilog u osnovi ruskog argumenta kako to „nije jedina alternativa“ i kako nema razloga za žurbu – u slučaju Bosne i Hercegovine – za prijem u NATO ili dobijanje kandidatskog statusa za EU. To je argument koji uslove za pridruženje poistovjećuje s nekom vrstom „domaće zadaće“ po tuđem diktatu.

travi u njihovom dvorištu. Već se gotovo četvrt stoljeća spremaju da kavom i rakijom počaste električare u kombinezonima, a obično su stariji ljudi i mnogi neće vidjeti taj svečani i lijepi dan. Neće ih obasjati svjetlo progresa. Umrijet će čekajući da se, kako kažu, promijeni politička klima, da se steknu uvjeti. Jer, znate i sami, rane su još svježe. Čak i kada se u Zagrebu premijer i ministar s predstavnicima Samostalne demokratske srpske stranke dogovore o ponovnoj elektrifikaciji zabačenih srpskih sela, to se na nižim razinama sporo i nevoljko provodi. Lokalnim se vlastima ne žuri.

Ako i imaju novac da razvuku bakrenu žicu do srpskih kuća, znate i sami, prije će ga podijeliti župnicima ili dati za nagradni fond nekakvog malonogometnog turnira branitelja.

Moderno doba, ako njih pitate, nikad ne mora doći do njih u Donji Lapac i Gospić. Ni Hrvatima ni Srbima. Jer, oni zapravo nisu drugačiji. Ako im na stropovima i svijetle žarulje, gusti je mrak u njihovim nacionalističkim tikvama. Nikola Tesla prerano se počeo radovati. Koliko god bismo željeli da 2020. bude godina prosvjetljenja i mira, podčinjavanja prirodnih sila službi čovjeku, prekida barbarskih metoda, oslobađanja milijuna iz oskudice i patnje, ne treba se previše zanositi, to se vjerojatno ipak neće dogoditi.

Potpuno pogrešan pristup.

Reforme koje zahtijeva kandidatura i za NATO i za EU su prije svega usmjerene na unutrašnje pospremanje budućih država članica. One znače uspostavu i punu funkcionalnost institucija vladavine prava; borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i druge političke, ekonomske, bezbjednosne i pravne aspekte. Te reforme su – nezavisno od datuma prijema – doprinosile povjerenju međunarodnih partnera i investitora za poslovanje u državama kandidatkinjama za prijem.

Slabljenje posvećenosti nekad neupitnoj ideji „kolektivne bezbjednosti“ potiče nosioce aspiracija za teritorijalna prekrajanja, pored ostalog i na Balkanu, na kalkulacije o tome: da li će – i kako – današnja Evropa i Amerika odgovoriti na moguće jednostrane odluke o promjenama granica? Decenija koja ostaje za nama nudi iskustven odgovor na to pitanje: riječ je o ruskoj intervenciji u Ukrajini i aneksiji Krima. Rusija i 17 drugih članica Ujedinjenih nacija priznaju Krim kao dio Ruske Federacije; 114 država to ne priznaje a Rusija je zbog toga i pod sankcijama i Evropske unije i Sjedinjenih Država.

Potičući nove podjele, balkanske „mapadžije“ rizikuju sankcije, izolaciju i gubitak evropske perspektive. Njihova računica mora uključivati i odgovor na pitanje: isplati li se sve to?

20 Drugi pišu

6. i 7. januar 2020.

Istoričar Dejan Ristić govori o načinu na koji se mitske priče ‘srpske istorije’ šire i opstaju

Vekovno interesovanje za mitove dokaz je snage koju te pripovesti imaju. Publicisti, narodni pripovedači, guslari, pesnici su mnogim zbivanjima dodavali svoje vizije i time menjali stvarnu sliku koja je lako prihvaćena u narodu. Domaštani događaji su se decenijama različito interpretirali i neretko zloupotrebljavali u političke svrhe.

Neka od duboko ukorenjenih verovanja u srpskom narodu su ona da se na dvoru Nemanjića jelo zlatnim viljuškama, da su srednjovekovne vojskovođe, pa i sam knez Lazar Hrebeljanović, izgovarali borbeni poklič ‘za krst časni i slobodu zlatnu’, kao i da je stihove o bečkim sjenama napisao Gavrilo Princip, a poručnik Tankosić ošamario Čerčila. Pažnju javnosti privlače i mnoge teorije zavere ispredane oko pitanja zbog čega na masivnom sarkofagu Josipa Broza Tita nije uklesana petokraka i da li je kraljica Draga Obrenović u trenutku smrti bila trudna.

Istoričar Dejan Ristić u knjizi Mitovi srpske istorije daje odgovor na ove dileme. Ristić temeljno analizira dvadeset mitova koji privlače najviše pažnje i najčešće se koriste u javnom diskursu. Istorijskim činjenicama rasvetljava duboko uvrežene mitove i donosi novi pogled na brojne događaje.

AL JAZEERA: U knjizi ste hronološki poređali mitove od srednjovekovnih do onih nastalih osamdesetih godina XX veka. Da li izmišljena tradicija gubi na značaju razvojem savremenog društva?

RISTIĆ: Svaki narod, pa i naš, težio je tome da uspostavi ili obnovi vremenom iskidane niti istorijskog, kulturološkog, jezičkog, identitetskog, verskog ili državotvornog kontinuiteta.

Ta i takva potpuno razumljiva potreba dovodila je u pojedinim istorijskim razdobljima do svojevrsnog nacionalno-romantičarskog buđenja i zanosa tokom koga istoričari uočavaju ponovno oživljavanje, pa čak i otvoreno kreiranje simbolički važnih identitetskih elemenata narodne tradicije, legendi i mitova. Ovaj fenomen je posebno uočljiv u razdoblju čitavog XIX, a u našem slučaju i u poslednjim decenijama XX, odnosno početkom XXI veka. Njega je, međutim, pratila jedna, istina globalna, pojava koja se na najjednostaviniji način može definisati pojmom izmišljanje tradicije. Ni naša kultura nije lišena brojnih primera manje ili više svesnog izmišljanja ličnosti, događaja, pa čak i misli koje smo bivali skloni da pripisujemo istaknutim istorijskim ličnostima.

Setimo se, samo, čuvene misli Svetog Save I Srpskog, koji je u pismu episkopu Irineju izneo stanovište kako je Istok mislio da smo mi Zapad, a Zapad da smo Istok... A mi smo Srbi sudbinom predodređeni da budemo Istok na Zapadu i Zapad na Istoku, i da priznajemo iznad sebe samo nebeski Jerusalim, a na zemlji nikoga.

Ukoliko bismo se zainteresovali za sam istorijski izvor koji bi sadržavao ovu misao svetitelja ustanovili bismo da ne postoji nikakvo pismo Svetog Save I Srpskog episkopu Irineju, kao i to da istorijska nauka može da potvrdi da nije postojao nijedan svetiteljev savremenik među srpskim arhijerejima koji je nosio ime Irinej.

Ukoliko nas ovo neočekivano saznanje ne bi potpuno obeshrabrilo u našem daljem traganju za istinom došli bismo do činjenice da je tu misao Svetog Save I Srpskog 1980. godine izmislio publicista Milan D. Miletić koji ju je objavio u svojoj knjizi pod naslovom Brojanice Svetog Save.

AL JAZEERA: Stručnjaci pojedine mitove argumentovano pobijaju, ali čini se da su uverenja u narodu daleko snažnija. Jedan od takvih primera jeste i priča o susretu Stefana Nemanje i Fridriha I Barbarose gde se ističe da je veliki župan jeo zlatnom viljuškom, a gost rukama.

Jesu li Nemanjići jeli zlatnim escajgom, a poručnik Tankosić ošamario Čerčila?

Istoričar Dejan Ristić autor je knjige „Mitovi srpske istorije“

RISTIĆ: Jedan od mitova koji predstavlja simbolički odraz snage srpske srednjovekovne države odnosi se na susret nemačkog kralja i cara Svetog Rimskog Carstva Fridriha I Barbarose i velikog župana Stefana Nemanje do koga je došlo 27. jula 1189. godine u Nišu. Veoma često se u javnosti može čuti tvrdnja kako je nemački vladar, tokom obeda koji je bio priređen u Nišu, hranu uzimao rukama, dok su veliki župan i njegovi plemići to činili koristeći viljuške izrađene ništa manje nego od čistog zlata. Kako bismo utvrdili da li u tim rečima ima istorijske istine potrebno je da se upoznamo šta nam o tom događaju svedoče istorijski izvori.

Indikativno je da nam o tom susretu svedoče isključivo istorijski izvori nemačke i vizantijske provenijencije, ali ne i oni srpske.

Začuđujuće je i to da nam o tom važnom događaju niti jednu jedinu reč ne govore Nemanjini biografi i sinovi Sveti Sava I Srpski i kralj Stefan Prvovenčani. Među istorijskim izvorima vizantijske provenijencije o ovom događaju krajnje uopšteno svedočio je Nikita Honijat koji je u to vreme bio upravitelj grada Filipopolja, današnjeg Plovdiva. Honijat u osvrtu na ovaj susret niti jednom jedinom rečju ne spominje svečani obed, kao ni eventualno korišćenje pribora za jelo. Izvori nemačke provenijencije znatno su bogatiji i oni obuhvataju više spisa. Potrebno je ukazati i na svojevrsni dodatak mitu o navodnim zlatnim viljuškama koje je Stefan Nemanja koristio tokom obeda priređenog u čast Fridriha I Barbarose.

Stefan Nemanja je caru ponudio vazalni odnos, kao i brak između sina njegovog brata Miroslava i kćerke uticajnog istarskog markgrofa, što je sve trebalo da bude potvrđeno i potpisivanjem posebnog sporazuma. Do tog dogovora, međutim, nije došlo tako da se, sledstveno tome, nije stiglo ni do potpisivanja sporazuma. No, ta istorijska činjenica nije sprečila Ivicu Dačića da 14. marta 2014. godine, tokom obraćanja učesnicima Kopaonik biznis foruma, uputi poruku sledeće sadržine: „Neće se ljutiti nemački ambasador i ambasadori EU što ću podsetiti da

Srbija sada obeležava 900 godina od rođenja Stefana Nemanje koji je potpisao prvi međunarodni dokument sa tadašnjim vladarom Barbarosom u Nišu. Stefan Nemanja se potpisao, a Barabarosa je stavio palac“, ponosno je naglasio srpski premijer.

U svega nekoliko rečenica jedan od najviših državnih zvaničnika naše zemlje izrekao je, nažalost, više neistina. Niti su Stefan Nemanja i Fridrih I Barbarosa postigli bilo kakav sporazum, a još manje su taj dogovor, pretočen u nepostojeći dokument, potpisali, i to jedan svojeručno (Stefan Nemanja), a drugi ništa manje no svojim carskim palcem (Fridrih I Barbarosa).

AL JAZEERA: ‘Za krst časni i slobodu zlatnu’ je opšteprihvaćena sintagma koju su kao poziv u boj koristili srpski srednjovekovni vladari i vojskovođe. Šta povodom tog bojnog usklika kaže istorijska nauka, odnosno istorija književnosti?

RISTIĆ: Mnogi od nas iznenaditi kada naposletku saznaju da poklič ‘Za krst časni i slobodu zlatnu!’ ni na koji način hronološki ne korespondira sa razdobljem srednjeg veka, već da se po prvi put javlja tek sredinom XIX stoleća i to u antologijskom delu pod naslovom Smrt Smail-age Čengića, nastalom iz pera jednog od onovremenih najistaknutijih i najdarovitijih hrvatskih i južnoslovenskih književnih stvaralaca Ivana Mažuranića (1814-1890). Svojevrsno ,,autorstvo“ nad ovim pokličem ima, dakle, niko drugi do jedan Hrvat što je i potpuno razumljivo za vreme u kome je nastalo njegovo književno ostvarenje obeleženo snažnim panslovenskim, a u neku ruku i protojugoslovenskim duhom oslobođenja od tuđinske vlasti i ujedinjenja u jednu zajedničku, jedinstvenu i snažnu južnoslovensku državnu zajednicu.

Taj poklič, dakle, nema nikakve istorijsko-hronološke veze sa srpskim srednjim vekom. Istorijska nauka, kao i istorija književnosti podsećaju nas i na činjenicu da je znameniti spev pod naslovom Smrt Smail-age Čengića nastao tokom 1846. godine.

AL JAZEERA: Da li je Gavrilo Princip napisao čuvene stihove velike snage i simbolike ‘Naše će sjene

hodati po Beču, lutati po dvoru, plašeći gospodu’?

RISTIĆ: Na osnovu svedočanstava savremenika, Gavrilo Princip je u dva maha ispisao te stihove, i to, prvi put, na poleđini vojničke šoljice u vreme dok se nalazio u pritvoru i istražnom zatvoru u Sarajevu, a drugi put na zidu mračne i memljive ćelije u Terezinu u kojoj je bio zatočen. Nažalost, ta vojnička porcija nije sačuvana, dok se na zidovima njegove nekadašnje ćelije u Terezinu, koji je u međuvremenu pretvoren u muzej, ne mogu videti ti stihovi, navodno ranije urezani na samom zidu, i to rukom Gavrila Principa. Drugim rečima, ne postoje nikakvi dokazi u vezi sa time da je Gavrilo Princip te čuvene stihove u dva, prethodno navedena navrata, zaista i urezao.

Najraniji slučaj pripisivanja autorstva nad bilo kakvim stihovima samom Gavrilu Principu nalazimo tek 1919. godine, bezmalo godinu dana posle njegove smrti, i to u listu socijalističke provenijencije pod nazivom Zvono objavljenom u Sarajevu 8. marta 1919. godine. U navedenom broju tog socijalističkog glasnika objavljena je pesma pod naslovom Umiranje, dok je u samom pratećem tekstu navedeno sledeće: „Ovu nam je pjesmu poslao jedan prijatelj iz provincije, a pisao ju je pokojni Gavre Princip, na vojničkoj šaljici sa ekserom u sarajevskom vojničkom garnizonu. Donosimo ju kao umni produkat našeg Gavre, da se vidi njegova hrabrost i neklonuhost duhom i posle samoga čina“. Međutim, iznenađujuće je da tekst pesme ne sadrži dva čuvena antologijska stiha koja se pripisuju Principu, niti bilo šta što bi, po sadržaju, bilo slično njima. Antologijske stihove je, po usmenim svedočenjima, na zidu Principove ćelije u Terezinu otkrila jedna od osoba koja je bila zadužena za prenos njegovih posmrtnih ostataka u Sarajevo. Danas ih nije moguće uočiti na zidovima te zloslutne i zloglasne prostorije, niti postoje nepobitni materijalni dokazi da su se oni tamo ikada nalazili.

Jedan od naših najznačajnijih istoričara, i sam pripadnik tajne organizacije Mlada Bosna koji je bio deo grupe zaverenika, ali i blizak prijatelj

Gavrila Principa, a to je akademik prof. dr Vaso Čubrilović, znatno ranije je došao do podataka da je stihove veoma slične tim, još 1914. godine, ispisao Marko Perin. Veoma slične stihove je Josip Horvat pripisivao i Luki Jukiću. Konačno, i Vladimir Dedijer je navodio više mogućih autora tih stihova, a samog Gavrila Principa kao jednog od onih koji su ih koristili u nešto izmenjenoj verziji od one autentične i inicijalne. Dakle, nikakve sumnje da stihovi ‘Naše će sjene hodati po Beču, lutati po dvoru, plašeći gospodu’ na najpotpuniji simbolički način iskazuju temeljnu slobodarsku ideju vodilju pripadnika tajne organizacije Mlada Bosna, a pre svih samog Gavrila Principa, koja je za cilj imala konačno i potpuno ujedinjenje svih Jugoslovena, kako su Mladobosanci tada govorili, odnosno južnoslovenskih naroda.

AL JAZEERA: Privatni i javni život, kao i sama smrt doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita privlače pažnju javnosti, posebno neočekivan izostanak ideološkog obeležja na njegovom impozatnom sarkofagu. Zašto nema petokrake?

RISTIĆ: Već koliko narednog četvrtog maja 2020. godine navršiće se četrdesetogodišnjica smrti vrhovnog komandanta Narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, kao i doživotnog predsednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita. Bezmalo isto toliko vremena u javnosti nesmanjenim intenzitetom opstojavaju brojne dileme, kontradiktorni stavovi, dijametralno različite istorijske ocene, ali i beskrajno maštovite i često sasvim besmislene teorije zavere u vezi sa identitetom, bitnim momentima iz života, datumom i uzrocima smrti, mestom, načinom, pa čak i brojem sahrana ,,najvoljenijeg sina naših naroda i narodnosti“. Ukoliko samo na čas po strani ostavimo sve te teorije zavere i tumačenja samozvanih znalaca, a pažnju posvetimo isključivo istorijskim izvorima i činjenicama doćićemo do sledećeg krajnje jednostavnog i istinitog odgovora na pitanje zašto na predsedničkom sarkofagu u Kući cveća u Beogradu nećemo pronaći nikakvo ideološko obeležje, pa ni drugu Titu toliko blisku petokraku.

Još u septembru 1960. godine, tokom boravka u SAD u nameri da prisustvuje zasedanju Generalne skupštine UN, drug Tito izrazio je želju da poseti Eleonoru, udovicu predsednika Franklina D. Ruzvelta, kako bi u vrtu njihove porodične kuće u kome je bio sahranjen američki šef države iz perioda Drugog svetskog rata njemu i odao počast. O toj poseti, osim zvaničnih pisanih izveštaja članova jugoslovenske delegacije i brojnih medijskih izveštaja, na posebno zanimljiv i dragocen način svedoči i izuzetan žurnal u produkciji Filmskih novosti, nekada jugoslovenskog, a danas prebogatog srpskog nacionalnog arhiva dokumentarnog filmskog materijala. Vredi ukazati i na to kako je predsednik Ruzvelt sahranjen u monumentalnom pravougaonom sarkofagu, izrađenom od belog mermera, koji se nalazi u samom središtu cvetne bašte njegovog nekadašnjeg porodičnog doma. Na sarkofagu, gle čuda, ne postoje nikakva ideološka ili državna obeležja osim jednostavnog ispisa koji sadrži ime i prezime pokojnika, kao i godine njegovog rođenja i smrti.

Predsednik Tito je već tokom same posete porodičnom domu Ruzveltovih izrazio neskrivenu zadivljenost jednostavnošću grobnog mesta jednog od najznačajnijih svetskih državnika prethodnog veka te je u narednim godinama, u više navrata, govorio kako bi i on voleo da počiva u središtu svoje cvetne bašte, i to u sarkofagu izrađenog od belog mermera na kome bi se nalazio samo koncizan natpis koji bi sadržavao isključivo njegovo ime, prezime i nadimak, kao i godine rođenja i smrti. I tako je i bilo urađeno.

6. i 7. januar 2020.

Marketing

21

22

Oglasi i obavjeĹĄtenja

6. i 7. januar 2020.

6. i 7. januar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

23

24

Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2020.

I.br.1248/2018 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić u postupku izvršenja izvršnog povjerioca “Sava agent” DOO Podgorica,protiv izvršnog dužnika Nokić Seada iz Rožaja,radi naplate novčanog potraživanja, dana 31.12.2019.godine,vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Rješenja o izvršenju i predloga od 12.12.2019.godine izvršnom dužniku Nokić Seadu iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi,koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore,obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45 Zakona o izvršenju i obezbedjenju,a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvšni dužnik Nokić Sead.Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija „Pobjeda“ koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 06.01.2020.godine.Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama,31.12.2019.godine Javni izvršitelj Armin Camić I.br.1249/2018 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić u postupku izvršenja izvršnog povjerioca “Sava agent” DOO Podgorica,protiv izvršnog dužnika Honsić Senad iz Rožaja,radi naplate novčanog potraživanja, dana 31.12.2019.godine,vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Rješenja o izvršenju i predloga od 12.12.2019.godine izvršnom dužniku Honsić Senadu iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi,koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore,obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena.Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45 Zakona o izvršenju i obezbedjenju,a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvšni dužnik Honsić Senad .Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija „Pobjeda“ koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 06.01.2020.godine.Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama,31.12.2019.godine Javni izvršitelj Armin Camić

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR - Hercegovačka ulica jedinstvena, savremena poslovna zgrada (rezidencija) 727 m2 sa parkingom i garažom za 12 vozila. Prodajem.

Tel. 069/ 867 - 791 1 LOKAL 415 m2 – centar desetak metara od raskrsnice ulica Slobode i Hercegovačke. Privatni parking za osam vozila.

Prodajem.

Tel. 068/ 871- 452 2 PRODAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, povoljno 17.000 E, prazan.

Tel. 069/744-197, 00352691839209 viber 3 IZDAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, 150 E, povoljno.

Tel. 069/744-197, 069/879-584, 00352691839209viber 4 KUĆNI SERVIS- OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 5

25

6. i 7. januar 2020.

BAR TEL: 030/313-048

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Diplomirani ekonomista, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2020.godine.

-Na 20 časova nedjeljne norme, do povratka profesora sa bolovanja.

-VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 kredita) odgovarajućeg profila i položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca).

-Zbog zimskog raspusta, prijave kandidata slati isključivo putem pošte na adresu: Ul.Mila Boškovića 1 85000 Bar 2. NASTAVNIK/CA KULINARSTVA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički

ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Kulinar, Profesor grupe predmeta kulinarstva, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2020.godine.

-Na 20 časova nedjeljne norme.

-VI ili VII stepen stručne spreme za oblast kulinarstva odnosno restoraterstva i položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca) -Zbog zimskog raspusta, prijave kandidata slati isključivo putem pošte na adresu:Ul. Mila Boškovića 1 85000 Bar 3. NASTAVNIK/CA RESTORATERSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Nastavnik praktične nastave ugostiteljskog posluživanja, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2020.godine.

-Na 14 časova nedjeljne norme.

-VI ili VII stepen stručne spreme za oblast kulinarstva odnosno restoraterstva i položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca) -Zbog zimskog raspusta, prijave kandidata slati isključivo putem pošte na adresu: Ul.Mila Boškovića 1, 85000

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

6. i 7. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2020.

Тужним срцем јављамо да је 5. јануара 2020. у 88. години умро наш

27

Dragoj majci, svekrvi i babi Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je 5. januara 2020. u 71. godini preminula naša draga

PLANI – BULI VELIMIROVIĆ

ЖИВКО Мирков СЕКУЛИЋ PLANA - BULA Miladinova VELIMIROVIĆ Саучешће примамо у градској капели Горња Горица 6. јануара од 10 до 16 часова и 7. јануара од 10 до 13.30 часова, када крећемо за родно мјесто Бандићи, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова на сеоском гробљу Бијела Рудина Ожалошћени: супруга СЕНКА, син БОРИСЛАВ - БОРО, брат МИЛИВОЈЕ , сестре СТАНКА, ДАНИЦА и МИЛКА, брат од стрица ВЕСЕЛИН, братанић ЖЕЉКО, братанична АНА, снахе САЊА, ПЕРСА, МИЛАНКА и МИЛЕНКА, унучад МИЛОВАН, МИЈА и ЛУКА, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина СЕКУЛИЋ

266 Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima, komšijama, prijateljima i poznanicima da je naša draga i nikad prežaljena

Bila si veliki oslonac u našim životima i primjer dobrote i poštenja.

Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju.

rođena Đuričković Saučešće primamo u kapeli u Donjem Zagaraču, 5. januara od 14 do 17 časova i 6. januara od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Po želji porodice, cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sinovi VESKO i BOŽIDAR, kćer SONJA, unučad MILADIN, NEBOJŠA, IVAN i MILICA, braća BRANKO i DRAGUTIN, sestra RADMILA, đever NOVAK, jetrva VIDOSAVA, DRAGICA i BOSILJKA, brat od strica RANKO, sestra od strica MILKA, đeveričići NIKOLA i MILAN, đeverične VESNA, BILJANA i BOŽIDARKA, snahe RADOJKA, SAVKA, RADMILA, JOVANKA, NADA, VENKA, DICA, SLAĐANA i MILENA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina VELIMIROVIĆ i ĐURIČKOVIĆ 249

Tvoji sinovi: BOŠKO, VESKO, snaha RADA i unuci MIĆKO i NEŠO 257 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

BULI

Posljednji pozdrav dragoj babi

JELENA ŠARANOVIĆ i JULKA MITROVIĆ sa porodicama 259

BULI

VUKOSAVA Svetozarova RADULOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini

Nedostajaće nam tvoja toplina i tvoje veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas.

Tvoja unučad: IVAN, MIĆKO, NEŠO i MILICA

rođena Šofranac 258

PLANI – BULI VELIMIROVIĆ

preminula 5. januara 2020. u 90. godini.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi, 6. januara od 11 do 16 sati i u kapeli Milošev dub u Komanima, 7. januara od 13 do 14 sati, kada će biti obavljena sahrana.

Dragoj majci, babi, tašti i prijateljici

262

NOVAK i VIDOSAVA sa porodicom

Počivaj u miru, draga strina Ožalošćeni: sin RADOVAN, kćerka RAJKA, brat NIKOLA, snaha SANDRA, unučad JELENA, MILOŠ, DARKO i NIKOLA, praunuče LUKA i ostala mnogobrojna rodbina RADULOVIĆ i ŠOFRANAC

PLANI – BULI Hvala ti za nesebičnu ljubav i toplinu koju si nam neograničeno pružala.

267 Sa neizmjernim bolom i tugom opraštamo se od naše drage majke i bake

BULA

Kćerka SONJA, unučad IVAN i MILICA, zet RATKO i prijateljica LJUBICA MARKOVIĆ

MILAN sa porodicom

260

263

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Počivaj u miru, draga strina

VUKOSAVE Svetozarove RADULOVIĆ Hvala ti za beskrajnu ljubav i pažnju koju si nam čitavog svog života pružala. Bila si divna, osjećajna i požrtvovana majka i baka, za primjer svima.

Vječno ćeš živjeti u našim najljepšim sjećanjima.

BULA BULI 264 BEĆKO MARKOVIĆ sa porodicom

Tvoji: kćerka RAJKA, unučad JELENA i MILOŠ i praunuk LUKA

VESNA, BILJANA i BOBA sa porodicama

Počivaj u miru, draga strina

261

268 Divna naša majko i bako

BULA 265

VUKE

NIKOLA VELIMIROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Pretužni se opraštamo od tebe, ali puni ljubavi, ponosa i svega lijepog što si nam pružila i čemu si nas naučila.

Neka te na vječni put prati naša vječna ljubav.

Sin RAŠKO, snaha SANDRA i unuk NIKOLA

CANI ĐOKOVIĆ

BULI VELIMIROVIĆ

269

od SLOBA BURIĆA sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

255

LJILJANA RAŠKOVIĆ sa porodicom 256

28

Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2020.

Posljednji pozdrav dragom drugu, prijatelju i saradniku

IN MEMORIAM 7. 1. 1990 – 7. 1. 2020.

Умрла је наша драга

MIJU VUJAČIĆU BUDO JAKIĆ sa familijom

МИЛЕВА Веселинoва РАДУЛОВИЋ

245

VASO MUGOŠA

рођена Павићевић

S ljubavlju i poštovanjem voljenom bratu i ujaku

Саучешће примамо у капели у Горњој Горици, 5. јануара 2020. године од 10 до 16 часова и 6. јануара од 10 до 13 часова, када полазимо за Комане, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова на мјесном гробљу Долови. Цвијеће се не прилаже.

S poštovanjem, tvoji: MIOMIR, MILA i MARINA 233

Ожалошћени: син ЗОРАН, кћерке РАДА, СЛАВКА и ТАЊА, снаха ЉИЉА, унучад, праунучад и остала родбина РАДУЛОВИЋ и ПАВИЋЕВИЋ 240

MIODRAGU LATKOVIĆU

MILADIN – MIŠKO MILIČKOVIĆ Trideset osam godina prođe otkako bolest mladost tvoju uze, a u mom srcu ostavi bol i suze.

Javljamo da je

Tvoja sestra MILKA sa porodicom 238

Dragi Late, hvala Ti na iskrenoj ljubavi, pažnji i beskrajnoj dobroti sa kojima si nas nesebično obasipao.

VATA Martinov PALJUŠEVIĆ

SJEĆANJE Navršava se osam godina od smrti našeg dragog

preminuo 3. januara 2020. u 80. godini.

DESE RAIČKOVIĆ sa porodicom

Saučešće za dragog nam pokojnika primamo u kapeli Malesija u Tuzima, 5. januara od 17 do 22 časa i 6. januara od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Benkaju – Zatrijebač.

Ožalošćeni: supruga KATRINA, sinovi ĐERĐ, NIKOLA i LJEKA, kćerka LINDA, snahe PALJINA i FJORALBA, sestra od strica ĐUSTA, unučad KRISTIJAN, MARVIS, NIKOLA i DANIJEL, unuke ANA, DENISA, DANIJELA i KRISTINA, kao i mnogobrojna rodbina PALJUŠEVIĆ

PETRA Vukotinog JANKOVIĆA 14. 2. 1930 - 7. 1. 2012.

247 229

Sa sjećanjem i ljubavlju u srcu s ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Počivaj u miru.

Zbogom

Дана 4. јануара 2020. умрла је у 64. години наша драга

Tvoji NAJMILIJI 232

VESO Sjećanje na naše drage roditelje Moj najstariji i najmiliji brate, moj anđele.

СОЊА Милорадова БУЛАТОВИЋ рођена Чађеновић

Sestra ZORKA 252

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 5. јануара од 9 до 16 часова и 6. јануара од 9 до 13 часова, када крећемо за село Церовица – Ровца, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Dragi

Ожалошћени: синови ВЛАДИМИР - ВЛАДО и МИЛУТИН -МИЋКО, браћа БРАНКО и БУДИМИР – БУДО, сестре БИСЕРКА и БЕЛА, снахе КОСА, РАДМИЛА, БЕБА и РАДА, унучад, братанићи, братаничне, сестрићи и сестричне и остала многобројна родбина

VESO

253 Posljednji pozdrav dragom

BOŽANU 7. 4. 2016 – 2020.

RADULOVIĆ

Vaša djeca: MILORAD, MILENKO, VJERA i SENKA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

POMENI

234

Četrdeset je dana od tragične smrti

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

JOLA MARTINOVIĆA

МИРКО Ђуров МАРКОВИЋ

TELEFON ZA INFORMACIJE

VESU Primite naše iskreno saučešće.

DOBRILO BOJOVIĆ sa porodicom 254

7. 1. 2010 – 2020.

231

Pamtićemo te samo po lijepom.

STANKO, ŽELJKO i DRAŠKO

KOSTADINA - KOSTA i

020-202-455, 020-202-456.

Sa tugom i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.

Sestra ĐINA sa porodicom

Прошле су четири године од кад нијеси са нама, драги наш Мирко, али ћеш вјечно живјети у нашим сјећањима и у нашим срцима.

248

Воле те,

e-mail: oglasno@t-com.me 237

твоји НАЈМИЛИЈИ

Oglasi i obavještenja

6. i 7. januar 2020.

29

Sjećanje na naše voljene

SJEĆANJE na moje roditelje

DARINKA Milike ČEPIĆ

MILIKA ČEPIĆ

MIHAILO

DRAGAN

OLGA

rođena Bracović 22. 6. 2011 – 22. 12. 2020.

6. 1. 2000 – 6. 1. 2020.

1921–2002.

1950–2002.

1930–2017.

RADINOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem ostajete zauvijek sačuvani od zaborava.

Zahvalna za bezgraničnu ljubav i posvećenost.

Nedostajete...

PORODICA

Vaša TANJA

239

235 ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ НА

Draga

S ljubavlju se sjećamo naših voljenih babe

NINA

Tvoja toplina i tvoje veliko srce, moja vječna tuga.

242

Dana 7. januara 2020. navršava se sedam godina od smrti naše drage babe

Брате, шеснаест година, без братског крила. Зла судбина би јача од наших жеља. Тугујемо за тобом док смо живи.

250 Tužno sjećanje na braću

BOŽIDARA

Vrijeme prolazi, a tuga i bol za vama ostaju.

Ostavio si neizbrisiv trag u našim životima.

Tvoja PORODICA

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ НА

Šestog januara se navršava šest godina od smrti mog voljenog brata

ОБРАДА Мила ЖИЖИЋА

ARSENIJA – DRAGA ULIĆEVIĆA

Тата, остави ме рано. Да одрастам са мислима, како, зашто судбина би таква. Тата, замишљам да ме гледаш како одрастам. Сви ме мазе и пазе, али твога топлог загрљаја нема.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol niti briše sjećanje na tebe. Čuva te od zaborava

Твоја САРА са мајком

Ožalošćene sestre MIRA i MITRA 241

BRANKA Tripkovog CEROVIĆA

236

243

i

Dana 7. januara 2020. godine navršava se deset godina od smrti

Брат МИЈО са породицом

IGOR i IVANA sa porodicama

244

MIHAILA

Unučad FILIP i ZORANA RADINOVIĆ

ОБРАДА Мила ЖИЖИЋА

Čuvamo te od zaborava.

RADINOVIĆ

251

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ НА

OLGE JANJEVIĆ

KRŠIKAPE

OLGE

Шеснаести Божић дође, чекамо те да нам дођеш, да нас пуста жеља мине. Ал’ доласка нема, сине, зла судбина, жестоко се поигра, не дај, боже, ох никоме, као што је дала нама. Твоји родитељи МИЛО и НАЈА

ROSANDA

DRAGANA

djeda

ОБРАДА Мила ЖИЖИЋА

6. 1. 2019 – 6. 1. 2020.

230

i

tvoja sestra OLGA – LALA 246

30

TV program

6. i 7. januar 2020.

PONEDJELJAK, 6. JANUAR Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika)



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:05 Strani dok. program 10:05 Naučno-obrazovni program 10:35 Muzika 12:05 Strani dok. program, r.

14:05 Strani dok. program, r.

15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Katarina velika, s.

16:50 Druga šansa za Božić, film 18:20 SAT TV 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Pjesma za Marion, film 21:35 Krojač Maksimović, film 22:05 Avanture Heti Feder, s.

22:30 Dnenvik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno I, s.

00:00 Pjesma za Marion, r.

01:30 Strani dok. program, r.

02:20 Koncert 03:20 Strani dok. program, r.

   RTCG 2

07:00 07:30 09:00 09:30 10:15 10:20 10:30 12:10 12:30 14:15 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 20:15 21:00 22:00 23:00 00:30 01:00 01:30 03:00

Slonovi i tonovi Dječji program Zapis SAT TV, Susreti - Brezna Strani dokumentarni (arte) Strani dokumentarni (arte) Dnevna soba, r.

Strani dokumentarni (arte): Geolino Hladni rat, film Luda kuća, r.

Zapis, r.

Koloseum Ulica milosti, r.

Tabu, r.

SAT, humor naš nasušni Luda kuća, s.

Ulica milosti, s.

Tabu, s.

Dva lica januara, film Glas Amerike SAT TV, Susreti Brezna, r.

Zapis, r.

TV arhiv, r.

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:10 22:10 23:00 23:30 01:00 01:15 02:00

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Čikago u plamenu, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Istine i laži, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Sinđelići, s.

Urgentni centar Noćni žurnal Film Ekskluziv, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 12:25 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:15

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Totalni obrt, r.

Vijesti Zauvijek susjedi, r.

Gulperi, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Gulperi, s.

Na granici, s.

Totalni obrt, r.

Južnjačka akcija, film Porijeklom iz Amerike, film

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 14:00 14:06 15:40 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:15 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 00:10 02:10

04:00 04:55

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Vijesti Božićno selo, r.

Vijesti Božićne pertle, r.

Boje dana Vijesti Geopolitika, magazin Velvet, r.

Pčelica, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Božićno vjenčanje, film Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Sve za bebu, film Zavisni o seksu, r.

Veronika je odlučila da umre, r.

Pčelica, r.

Velvet kolekcija, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:10 22:00 22:30 23:30

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

UTORAK, 7. JANUAR



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r.

11:40 Muzika 13:05 Avanture Heti Feder, r.

14:05 Katarina velika, r.

15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Katarina velika, s.

17:00 Pjesma za Marion, film 18:35 SAT TV 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarni program 20:30 Božićni koncert 2019.

21:25 Avanture Heti Feder, s.

22:40 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno I, s.

00:00 Dokumentarni program 00:25 Božićni concert, r.

01:15 Dva lica januara, film

   RTCG 2

06:00 06:30 07:00 07:45 08:45 09:30 10:30 12:10 13:45 14:15 15:00 16:00 17:00 18:15 18:45 19:30 20:15 21:00 22:00 23:00 00:45 01:15 01:45

Koloseum, r.

Glas Amerike Koncert Balet Pepeljuga Koncert hora Zvjezdice Neprilagodjeni filmski grof Dnevna soba, r.

Druga šansa za Božić, film SAT, Humor nas nasušni Luda kuća, r.

Strani dokumentarni (arte) Ulica milosti, r.

Tabu, r.

SAT TV Muzika Dnevnik 2 Luda kuća, s.

Ulica milosti, s.

Tabu, s.

Genije, film Glas Amerike SAT TV Neprilagodjeni filmski grof, r.

TV PRVA

07:30 08:15 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:10 22:10 23:00 23:30 01:00 01:15 02:00

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutro sa Iris Čikago u plamenu, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Istine i laži, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris, s.

Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s.

Sinđelići, s.

Urgentni centar Noćni žurnal Božićni krug, film Ekskluziv, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

07:40 08:10 09:30 09:35 09:50

10:35 11:32 13:15 14:10 15:20 16:45 17:15 18:00 18:30 20:00 22:00 22:50 23:35 01:05

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Mr Kitchen, r.

Među nama, r.

Na granici, r.

Gulperi, r.

Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt, r.

Centralni dnevnik Među nama, e.

Gulperi, s.

Na granici, s.

Totalni obrt, r.

Vampiri su šonje, film Južnjačka akcija 2, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20 02:00 02:35

Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Meteo Geopolitika, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje ljeta Ljubav i osveta, r.

Gorka osveta, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Reflektor Vijesti Sport Krvne veze, s.

Gorka osveta, r.

Reflektor, r.

Boje dana, r.

Film

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

6. i 7. januar 2020.

Marketing

31

32

Marketing

6. i 7. januar 2020.