Dnevni list Pobjeda 16.12.2019.

Ponedjeljak, 16. decembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19428 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Dvojica mladića poginula, trojica teško povrijeđena u udesu na Brajićima

Službenik granične policije Milutin Leković (41) preminuo pet sati nakon što je ranjen na dužnosti u Igalu

UBICA PUCAO POLICAJCU U POTILJAK

Smrt u provaliji Mladići, čije vozilo je sletjelo sa puta, iz Podgorice su juče krenuli na fudbalsku utakmicu da bodre ekipu Budućnosti u Radanovićima, u meču protiv FK Grbalj

Odbjegli napadači su nakon potjere pronađeni, jedan od njih i tada je potegao oružje na policiju, a u razmjeni vatre je ranjen. Identitet osumnjičenih se utvrđuje jer kod sebe nijesu imali dokumenata STR. 6. i 7.

POVODI: Analitičari smatraju da je srpsko-ruska špijunska afera pala u zaborav tako brzo jer Moskva diktira politiku Beogradu

INTERVJU: Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević

Nema više Odbora i radnih grupa, sva rješenja su na stolu

STR. 3.

Niko ne smije podnijeti prijavu protiv Putina

Aleksandar Popov

STR. 2.

Januš Bugajski

TABU: Slučaj sedamnaestogodišnje rukometašice koju je seksualno uznemiravao 30 godina stariji trener drugog kluba

Bestidnu vulgarnost sveli na nepristojno ponašanje STR. 8. i 9.

Građani i privreda daleko iza Evropske unije u zaštiti imovine

Osiguranje kuća u porastu nakon zemljotresa u Albaniji STR. 5.

Pet decenija od premijere filmskog ratnog spektakla

Bulajić: „Bitka“ još traje

STR. 13.

2

Politika

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

POVODI: Analitičari smatraju da je srpsko-ruska špijunska afera pala u zaborav tako brzo jer Moskva diktira politiku Beogradu BEOGRAD - Ruski agenti rade po Beogradu šta im padne na pamet i ta činjenica predstavlja opasnost za svaku zemlju regije, uključujući i Crnu Goru. Pošto je Srbija napravila ,,dogovor sa đavolom“ (drugim riječima, Kremljom) posebno će biti na udaru. Iako Moskva nema bratsku, vjersku ili etničku srodnost sa Srbijom, koristi ove izgovore da podrije srpsku politiku, sigurnost, ekonomiju i inteligenciju, a potom to iskorišćava da destabilizuje susjedne zemlje koje su proamerički i proNATO orjentisane – kaže u izjavi za Pobjedu američki analitičar Januš Bugajski.

Zato, objašnjava Bugajski, nema hapšenja, niti efikasnog odgovora Beograda na ovu špijunsku aferu.

Da podsjetimo, snimak prikazuje potpukovnika srpske vojske penzionera (Z.K.) koji uzima pare od ruskog obavještajca Georgija Klebana, ali Više javno tužilaštvo u Beogradu nije reagovalo jer, kako su objasnili, niko nije podnio krivičnu prijavu za ovaj događaj.

Prijavu je trebalo da podnese onaj ko je sakupljao dokaze o ovom slučaju BIA (Bezbjednosno informativna agencija) i VBA (Vojno bezbjednosno agencija) koje su radile na ovom slučaju... Predsjednik je obećao da će ,,uslijediti oštre akcije koje će biti uočljive javnosti“, ali se ništa nije desilo.

Nakon sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, koji je održan nekoliko dana pošto je afera otkrivena, predsjednik Srbije je rekao da što se njega tiče špijunska afera je zatvorena. Podsjetimo da su svi ruski zvaničnici u svojim izjavama omalovažili cio ovaj događaj (ambasador Rusije u Beogradu, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, portparol predsjednika Rusije i sam predsjednik Rusije...).

Ova izjava je značila i da je afera zatvorena i za pravosuđe.

Bugajski upozorava da Crna Gora bude posebno oprezna jer ostaje ranjiva, jer će ruski agenti nastaviti da pokušavaju da destabilizuju zemlju, koristeći sve raspoložive resurse, uključujući i srpske nacionaliste, Srpsku pravoslavnu crkvu, medije i dezinformacije, finansijske korupcije, kao i inženjering međuetničkih sporova.

Sa njim je saglasan koopredsjednik Igmanske inicijative i direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov.

– Imam utisak da su Vučić i režim izloženi pritisku i sada im se obija o glavu ono da Srbija može sedjeti na više stolica a da on može izigravati Tita u doba Staljina - kaže Aleksandar Pop-

Niko ne smije podnijeti prijavu protiv Putina

Političari ne znaju pravac – Ta afera je doprinijela kvarenju odnosa sa Rusijom. Vidjelo se to i po susretu Vučića i Putina u Sočiju koji je bio daleko od srdačnosti. Pred sam put u Rusiju Vučić je izjavio da se Srbija neće više naoružavati, već će jačati vojne snage na drugi način - a ranije je izjavljivao da se mora naoružati... To izgleda kao da naše političko rukovodstvo šeta lijevo-desno i ne znaju pravac – kaže Popov.

Šamarčine – Rusija je spremna da na Balkanu sapliće Zapad preko nas, a malo više nas da sapliće i na evropskom putu. Umjesto da je naša prednost što imamo dobre odnose sa Zapadom i Rusijom sada ni sa jednom stranom nemamo dobre odnose. Nijesmo dobri sa Evropom – otvoreno je jedno poglavlje, šta nam to govori, kakav nam je izveštaj stigao od EU: šamarčina za šamarčinom – poručuje Popov.

Fotografija srpskog bezbjednjaka koji prima novac od agenta GRU Aleksandar Popov

Januš Bugajski: Pošto je Srbija napravila „dogovor sa đavolom“ (drugim riječima, Kremljom) cijeli region će biti na udaru

Januš Bugajski

Aleksandar Popov: Ruse nije briga za regionalne probleme već se preko srpskih leđa razračunavaju sa Zapadom ov, koopredsjednik Igmanske inicijative i direktor Centra za regionalizam za Pobjedu objašnjavajući zašto je srpsko-ruska špijunska afera pala u zaborav i zašto akteri još nijesu procesuirani.

Popov objašnjava da se Srbija našla na vjetrometini između Rusije i SAD, pokušava da balansira, ali da je u medijima i izjavama srpskih zvaničnika favorizovana ruska strana.

– To se vidi i po stvaranju at-

mosfere u javnom mnjenju i u odnosima prema Rusima, izjavama zvaničnika, kupovini oružja i deklarativnom izjašnjavanju za ulazak u EU. Mnogo je ružnih riječi upućeno na račun Zapada, a nijedna nije na račun Rusa – konstatuje Popov.

Ono na šta Popov tokom razgovora ukazuje je momenat kada je Srbija prevršila meru, a to je vojna vježba sa Rusijom gdje je prikazan raketni sisitem S400.

– To je sve prevršilo i SAD je ta-

da počela da vrši pritisak na Srbiju. Srbija se previše u vojnom i političkom smislu primakla Rusiji, a odmakla se od Evrope i SAD. Ovdje nema ni vladavine prava ni slobode medija – ocjenjuje Popov.

Zašto je ova afera brzo pala u zaborav, šta je njena poruka i zašto je otvorena baš pred Vučićev put u Moskvu...

– Izgleda da je to bio dio pritiska na Srbiju, ali cijela priča je ličila na vodvilj koji je režirao

slab reditelj. Sve je ostalo zamagljeno u očima građana i javnosti, teško je dokučiti zašto je to tako urađeno na neobičan način. Zapravo, bio je to događaj za jednokratnu upotrebu i doprinio je skretanju pažnje sa drugih afera koje su u tom trenutku drmale Srbiju – odgovara Popov.

Ono što je zanimljivo u cijelom ovom slučaju je što se afera pojavila u jeku afere trgovine oružja u koju je umiješan i

Branko Stefanović, otac ministra policije Srbije. I sada je tu sa oružjem trebalo zataškati na bilo koji način.

– Izvoz oružja nije naivna rabota kao što su mislili naši političari, to je ozbiljna međunarodna oblast i posao velikih sila. Amerika nam je to stavila do znanja preduzimajući krupne korake, odnosno sankcije protiv našeg trgovca oružjem - (Slobodana Tešića) – smatra Popov i ocjenjuje da ,,Amerika nije nježan igrač kao Evropa“ i da su sankcije protiv Tešića uslijedile zbog koruptivnog načina njegovog poslovanja. Tu se može smjestiti i afera ruski špijun – kaže Popov.

Nakon svega što se desilo pitanje je da li se Srbija plaši Rusije?

– Kada pogledate naše medije, Rusija nam je glavni zaštitnik, najveći trgovinski partner, štiti Kosovo..., kad pogledate izjave naših zvaničnika ispada da su nam Rusi najbliži u svemu i da štite našu zemlju, ali sve to je iluzija. Nije njih briga za naše probleme i Kosovo nego se oni razračunavaju sa Zapadom preko naših leđa - zaključuje Popov.

V. CVEJIĆ M. JOVIĆEVIĆ

Inicijativa Akcije za ljudska prava

Vlada da traži mišljenje međunarodnih organizacija o kaznama za nepoštovanje himne

PODGORICA - Nakon što je Vlada ponovo predložila uvođenje kažnjavanja za neodavanje počasti državnoj himni, Akcija za ljudska prava HRA saopštila je da smatra da je prijedlog suprotan međunarodnim

standardima slobode izražavanja, te je apelovala na Vladu da prije glasanja u Skupštini o tom prijedlogu zatraži mišljenje relevantnih međunarodnih organizacija.

– Ako prijedlog bude usvo-

jen, HRA će odmah podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti tog zakona. Smatramo i da je o prijedlogu kažnjavanja morala biti sprovedena javna rasprava, kao i da nijesu dati dovoljni razlozi da donošenje zakona po skraćenom po-

stupku – navode u toj organizaciji.

Prijedlogom zakona predviđeno je da se osoba, koja prilikom izvođenja državne himne, u slučajevima kada je to predviđeno propisima, sjedenjem, zviždanjem, stvara-

njem buke ili na drugi način ne oda počast himni, bude kažnjena od 700 do 2.000 eura.

– Predložena zabrana omalovažavanja himne je apsolutna, tj. stroža od one propisane Krivičnim zakonikom, nagla-

sili su u HRA, dodajući da Krivični zakonik za uvredu države i njenih simbola takođe predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, a propisuje da se uvreda države neće kazniti ako je ,,izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike“ i ,,bez namjere omalovažavanja“, što nije slučaj sa prijedlogom dopune Zakona o javnom redu i miru, koji ne sadrži bilo kakva izuzeća od kažnjavanja.

R. P.

INTERVJU: Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević

Nema više Odbora i radnih grupa, sva rješenja su na stolu PODGORICA – Šef poslaničkog kluba u Skupštini Crne Gore Nikola Rakočević kazao je u intervjuu za Pobjedu da je siguran da radnih grupa, Odbora i radnih tijela za reformu izbornih zakona više neće biti.

– Umorili su se građani od toga. Odbor je odgovorio zadatku i produkovao određene rezultate. Rješenja su na stolu, samo fali zrelosti naše političke alternative, da se za njih glasa. Ovog puta, za razliku od 2017. godine, imamo sugestije dijela opozicije, koji je učestvovao u radu Odbora, te stoga vladajuća većina, oslanjajući se i na te sugestije, a prevashodno na preporuke međunarodnih institucija, može kreirati rješenja za koja postoji šira saglasnost od one koju obezbjeđuje politička ideja o izbornim zakonima, isključivo partija na vlasti – kazao je Rakočević za Pobjedu.

On je nagovijestio da će predsjednik Odbora i članovi iz reda vladajuće većine uskoro saopštiti konkretan plan za period do kraja godine.

POBJEDA: Rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva blokiran je zbog odluke Demokrata o napuštanju pa tijelo nema kvorum za odlučivanje i rad.

Kakvi će biti naredni potezi DPS-a?

RAKOČEVIĆ: Odbor za dalju reformu izbornog zakonodavstva je blokiran odlukom Demokrata, koje nijesu odoljele političkom oportunizmu, nasuprot odgovornosti prema državi i njenom sistemu. Nai-

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, čije stavljanje na dnevni red Skupštine je zvanični razlog napuštanja dijaloga od strane Demokrata, koristi im za politički rivalitet sa DF-om, jer su na taj način poslali poruku biračkom tijelu sklonom prosrpskom nacionalizmu da je tom dijelu glasačke javnosti i kod njih ugodno, jer su i oni očigledno spremni odustati od državnih interesa pred pokušajem odbrane partijskih. Ipak, poslali su još jasniju poruku većinskoj javnosti Crne Gore, da je njihovo zalaganje za građanski koncept društva samo retorika, kazao je Rakočević me, napustili su Odbor, prevashodno zbog nedostatka političke hrabrosti da dovrše dogovore sa vladajućom koalicijom, na koje ih je primorala međunarodna zajednica, sa dobrom namjerom daljeg unapređenja izbornog sistema u Crnoj Gori. Hrabrost je bila potrebna opoziciji za dogovor, jer bi on doprinio demokratizaciji društva, ali bi, u kratkom roku, naštetio njihovom političkom rejtingu. Na taj scenario Demokrate nijesu bile spremne i ovakav potez je očekivan jer je bilo jasno, u posljednjim danima rada, da kolege iz DCG-a samo traže alibi za već pripremljenu odluku o napuštanju Odbora, iako su rješenja gotovo dogovorena.

POBJEDA: Znači, napuštanje Demokrata je bilo već pripremljeno i samo se tražio izgovor?

RAKOČEVIĆ: Da je partijski oportunizam primarni motiv političkog pokretanja naše alternative, svjedoči i formalni razlog opstrukcije dogovora.

Naime, razlog su našli u zakonu koji nema dodirnu tačku sa izbornim sistemom, pritom sugerišući šta treba, a šta ne

3

Politika

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

treba da se nađe na dnevnom redu Skupštine, koju ne priznaju i koju bojkotuju dosljedno već više od tri godine.

Naravno, zakon o slobodi vjeroispovijesti, čije stavljanje na dnevni red Skupštine je zvanični razlog napuštanja dijaloga od strane Demokrata, koristi im za politički rivalitet sa Demokratskim frontom, jer su na taj način poslali poruku biračkom tijelu sklonom prosrpskom nacionalizmu, da je tom dijelu glasačke javnosti i kod njih ugodno, jer su i oni očigledno spremni odustati od državnih interesa, pred pokušajem odbrane partijskih. Ipak, poslali su još jasniju poruku većinskoj javnosti Crne Gore, da je njihovo zalaganje za građanski koncept društva samo retorika, a da će ideju klerikalnog sistema vrijednosti i politike braniti kad god se ukaže

prilika i kad je to potrebno.

Ne radujemo se zbog toga i priželjkujemo drugačiji pristup. Izborni zakoni su prioritet, ali državni interesi i sprovođenje već planiranog programa državne politike ne smiju biti na tezgi za političku trgovinu.

POBJEDA: Da li će Odbor nastaviti rad i poslati pripremljene prijedloge parlamentu ili će eventualno biti formirano neko novo radno tijelo po uzoru na radnu grupu iz 2017. godine?

Nema povlačenja zakona o slobodi vjeroispovijesti POBJEDA: Da li diplomatska ofanziva SPC, pritisci partija i skandalozan potez sa moštima sveca može uticati na vladajuću koaliciju da povuče ili prolongira zakon o slobodi vjeroispovijesti?

RAKOČEVIĆ: Povlačenja odluke da se zaštiti državni interes - nema. Priželjkujemo civilizovan odnos svih aktera povodom ovog, saglasni smo svi, vitalno važnog pitanja za Crnu Goru i njenu samosvojnost. Naša namjera je i ovim zakonom da dodatno liberalizujemo društvo i ojačamo karakter građanske države, u kojoj se svi osjećaju kao na svome, jer jesu na svome. Pokušaji manipulacije osjećanjima građana, nasuprot argumentacije, ne doprinose kreiranju ambijenta pravilnog razumijevanja ove teme. Uspostaviti ambijent u kojem su svi jednaki i slobodni u svojim uvjerenjima i vjerovanjima, univerzalni je prioritet svih demokratskih društava. Povlačenjem ovako kreiranog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je prošao najstrože filtere međunarodnih institucija i uporedne prakse značio bi odustajanje od pokušaja da se nacionalne podjele prevaziđu na način što ćemo imati ista prava i slobode i okupiti se oko zajedničkih vrijednosti građanskog društva - poštovanje Ustava, zakona i države Crne Gore.

RAKOČEVIĆ: Gotovo sam siguran da radnih grupa, Odbora i radnih tijela više neće biti.

Umorili su se građani od toga. Štaviše, Odbor je odgovorio zadatku i produkovao određene rezultate. Rješenja su na stolu, samo fali zrelosti naše političke alternative, da se za njih glasa. Ovog puta, za razliku od 2017. godine, imamo sugestije dijela opozicije, koji je učestvovao u radu Odbora, te stoga vladajuća većina, oslanjajući se i na te sugestije, a prevashodno na preporuke međunarodnih institucija, može kreirati rješenja za koja postoji šira saglasnost od one koju obezbjeđuje politička ideja o izbornim zakonima isključivo partija na vlasti. Predsjednik Odbora i članovi iz reda vladajuće većine će uskoro saopštiti konkretan plan za period do kraja godine, a očekujem da će hodogram podrazumijevati aktivne poteze i odgovoran odnos prema izbornom sistemu u državi.

POBJEDA: Da li vjerujete da je i pored odluke Demokrata moguće naći neke nove partnere iz opozicije za dvotrećinsku većinu za izborne zakone?

RAKOČEVIĆ: U ovom trenutku ne očekujem da opozicija ima dovoljno motiva da unaprijedi sistem u Crnoj Gori, polazeći od, pritom veoma pogrešne, pretpostavke da što je gore za političku i društvenu stabilnost, to je bolje opoziciji. Dvotrećinska podrška povodom gotovo bilo kojeg rješenja kojem je pretpostavljena, znači istovremeno mogućnost da opozicija blokira taj dio sistema i napretka. Nažalost, opozicija tu mogućnost ne propušta.

Mislim da će 2020. godina donijeti odgovorniji pristup naše političke konkurencije, a da će ukupna javnost izvršiti pritisak na sve političke strukture da stave sa strane partijske i okrenu se državnim inteNenad ZEČEVIĆ resima.

Unutarstranački izbori u Socijalističkoj narodnoj partiji

Petrić, Matijašević i Bošković potpredsjednici SNP Bijelo Polje PODGORICA - Božica Petrić, Petar Matijašević i Zoran Bošković izabrani su za potpredsjednike SNP Bijelo Polje na jučerašnjoj sjednici Opštinskog odbora te stranke, na kojoj je izabran i Izvršni odbor.

Kako je saopšteno iz SNP, na sjednici je zaključeno da aktuelna vlast na čelu sa Demokratskom partijom socijalista vodi politiku razdora i podjela, što može imati pogubne posljedice po budućnost naše države.

- OO SNP Bijelo Polje još jed-

nom poziva režim da povuče nakaradni zakon o slobodi vjeroispovijesti. Sa druge strane, čvrsto smo opredijeljeni da moramo svi do jednoga stati u odbranu naših svetinja i u tom pravcu ćemo 21. decembra biti u Nikšiću – poručuju iz te stranke. R. P.

Član Odbora za izbornu reformu smatra da je izborni zakon najvažniji

Rudović: Zakon o slobodi vjeroispovijesti trebalo na dnevni red staviti u januaru PODGORICA - Skupština nije trebalo sada da stavi na dnevni red Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer u ovom trenutku ništa nije važnije od dogovora o izbornim uslovima, ocijenio je nezavisni poslanik Neđeljko Rudović.

Predstavnici Demokrata suspendovali su svoj rad u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, zahtijevajući da Demokratska partija socijalista povuče sa dnevnog reda predloženi zakon o slobodi vjeroispovijesti i počne dijalog sa tri tradicionalne konfesije u Crnoj Gori.

Rudović je u intervjuu agenciji Mina kazao da je izvjesno da Odbor za izborne reforme neće ispuniti zadatak zbog kojeg je osnovan.

On smatra da Skupština nije trebalo sada da stavlja ovaj prijedlog zakona na dnevni red.

– Pokušavam da dobijem odgovor od njih u čemu je razlika ako se o tom zakonu raspravlja 24. ili 26. decembra ili 15. januara. Nikakvu razliku ne vidim u tome. Mogli su da taj zakon stave na dnevni red na vanrednoj sjednici u januaru ili februaru – rekao je Rudović.

R. P.

Partijski izbori u SDP-u

Kaluđerović predsjednik cetinjskog odbora PODGORICA - Opštinski odbor Socijaldemokratske partije na Cetinju jednoglasno je na konstitutivnoj sjednici izabrao pravnika Borisa Kaluđerovića za predsjednika lokalnog odbora te stranke u narednom četvorogodišnjem periodu.

Kako je saopšteno iz SDP, Kaluđerović je, zahvalivši se na ukazanom povjerenju, istakao da je ta partija na Cetinju prepoznata kao partija ozbiljnih, stručnih i poštenih ljudi sa podrškom građanski orijentisanih birača. R. P.

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Uprava javnih radova će imati 38 odsto više projektnih aktivnosti nego ove godine PODGORICA - Uprava javnih radova trenutno realizuje veliki broj važnih projekata u praktično svim oblastima života, prije svega zahvaljujući jasnoj razvojnoj koncepciji Vlade Crne Gore i konstatnom rastu ulaganja u kapitalne projekte. Kako su Pobjedi kazali iz ove institucije, intenzivnije povećanje realizacije projekata očekuju u 2020. godini jer će im i sredstva iz kreditnih aranžmana biti veća za 87 miliona eura.

O kolikom je poslu riječ, dovoljno govori podatak da u ovom momentu imamo 200 aktivnih projekata u raznim fazama realizacije, od čega su čak 74 otvorena gradilišta širom Crne Gore.

Podaci

Posebno je značajan podatak o intenzivnom povećanju realizacije kapitalnih projekata Uprave javnih radova, koja za proteklih 11 mjeseci iznosi 44 miliona eura, što je za čak 50 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Kako su Pobjedi kazali iz Uprave javnih radova u 2020. godini, u ovom segmentu očekuju još snažniji rast.

- Imajući u vidu da su Upravi javnih radova na raspolaganju budžetska i sredstva iz kreditnih aranžmana u visini od 87 miliona eura, 37,5 odsto više nego ove godine - kazali su iz ove institucije.

Kako su istakli, u vrhu prioriteta je valorizacija turističkih kapaciteta kroz izgradnju novih ski centara, koji će Crnu Goru svrstati među prestižne zimske destinacije.

U tom dijelu, Uprava javnih radova je angažovana na izgradnji ski centara na Bjelasici i Hajli, na kojima očekujemo da do kraja 2021. godine bude završen najveći dio građevinskih radova.

- Na lokaciji Cmiljača, u bjelopoljskom području Bjelasice, u toku je montaža šestosjedne isklopive žičare, kao i izgradnja pristupne saobraćajnice u dužini od 10 kilometara. Nedaleko od Cmiljače, mojkovački lokalitet Žarski takođe dobija infrastrukturu za potrebe ski centra, a najviše posla proteklih mjeseci urađeno je na probijanju puta, u dužini oko 5,5 kilometara - kazali su iz Uprave javnih radova.

Prva faza izgradnje saobraćajnice duge sedam kilometara,

Put Rožaje-Štedim, na Hajli

Polazna stanica žičare prema Đalovića pećini

Skijališta na Bjelasici i Hajli i valorizacija Đalovića pećine u vrhu prioriteta U ovom momentu imamo 200 aktivnih projekata u raznim fazama realizacije, od čega su čak 74 otvorena gradilišta širom Crne Gore - kazali su iz Uprave javnih radova kako su kazali, završena je od Rožaja do Štedima na Hajli, gdje će naredne godine početi intenzivne građevinske aktivnosti na novom skijalištu.

- Za ova tri ski centra u toku je priprema projektne dokumentacije za izgradnju servisno-ugostiteljskih objekata sa pratećom elektro i vodovodnom infrastrukturom. Takođe, radi se i na tehničkoj dokumentaciji za novu žičaru na kolašinskoj strani Bjelasice, koja će spojiti skijališta Kolašin 1450 i Kolašin 1600, čime ćemo dobiti prestižnu destinaciju, sa mnogo većim kvalitetom turističke ponude - ističu iz Uprave javnih radova.

Projekti

Ukupna procijenjena vrijednost ovih projekata je više od 80 miliona eura, što znači da je ulaganje Vlade u unapređenje zimske ponude, računajući i

novootvoreni ski centar Kolašin 1600, više od 100 miliona eura.

Jedan od projekata koji se nalazi u samom vrhu prioriteta Vlade i Uprave javnih radova svakako je valorizacija potencijala Đalovića pećine i područja u njenoj okolini.

- Riječ je o izuzetnom prirodnom bogatstvu, koje je prepoznato kao nova šansa razvoja crnogorskog turizma, privrednog ambijenta sjevernih opština i otvaranja novih radnih mjesta. Sama realizacija projekta je veoma složena u građevinskom smislu i sastoji se od nekoliko različitih tehničkih segmenata, koji su trenutno u različim fazama - kažu iz Uprave javnih radova.

Probijanje pristupne saobraćajnice u dužini od 5,7 kilometara od naselja Bistrica do lokacije u blizini Manastira Podvrh, na kojoj se nalazi po-

lazna stanica žičare, privodi se kraju, tako da će u narednoj godini sve biti spremno za asfaltiranje. Vrijednost ovih radova je oko 4,5 miliona eura.

- Prije nekoliko sedmica počelo se i sa radovima na žičari za Đalovića pećinu. Montirana je početna stanica i prvi noseći stubovi, a u toku je priprema betonskih stopa na ostalim lokacijama. Upravo u ovom dijelu očekujemo maksimalnu posvećenost izvođača radova i nadzora, imajući u vidu prilično nepristupačno planinsko područje. Planirano je da dužina žičare bude blizu 1,7 kilometara, sa dvije kabine, odnosno gondole kapaciteta po osam mjesta za turiste. Vožnja će trajati skoro šest minuta, tako da će i sam prolazak žičarom iznad Đalovića klisure biti veoma atraktivan za turiste - kazali su iz Uprave.

Kada je riječ o samoj Đalovića

Generalni sekretar Privredne komore na skupu u bugarskom parlamentu

Radovanović: Integracije u EU uslov stabilnosti

PODGORICA - Proces integracija u EU preduslov je stabilnosti Jugoistočne Evrope, njenog demokratskog i ekonomskog prosperiteta - ocijenio je generalni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović, koji je učestvovao u radu skupa „Debata o Zapadnom Balkanu na visokom nivou: jasne smjernice za dalji napredak“, održanom u Skupštini Bugarske u Sofiji.

SA SASTANKA: Svaka balkanska zemlja trebalo bi da postane članica EU

Radovanović je govorio na panelu posvećenom dijalogu civilnog društva između EU i Zapadnog Balkana, uz visoke

pećini, nedavno je objavljen otvoreni postupak javne nabavke za uređenje njene unutrašnjosti, uključujući i izgradnju pratećih objekata ispred ulaza, koji zapravo predstavljaju izlaznu stanicu žičare, procijenjene vrijednosti dva miliona eura.

Pećina

- Rok za podnošenje ponuda je 20. januar naredne godine, a vjerujemo da možemo dobiti kvalitetnog izvođača radova, koji će odgovorno pristupiti ovoj važnoj investiciji - kazali su iz Uprave javnih radova.

Oni dodaju da će se prilikom stvaranja uslova za bezbjedan prolazak posjetioca hodnicima pećine strogo voditi računa o očuvanju njenih prirodnih ukrasa.

- Iz tog razloga, predviđeno je specijalno osvjetljenje, korišćenje montažnih staza i po-

predstavnike EU, Bugarske, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije. Organizator skupa bio je Evropski ekonomski i socijalni komitet.

Radovanović, koji je i kopredsjedavajući Zajedničkog ekonomsko-socijalnog komiteta EU i Crne Gore, istakao je, kako je saopšteno iz Privredne komore, da su neotvaranje pregovora, nakon što su Sjeverna Makedonija i Albanija ispunile obaveze, i potencijalna promjena pravila u posljednjoj fazi procesa pregovora Crnom Gorom, u najmanju ruku neobični.

- Zaustavljanjem, sprečavanjem i usporavanjem procesa pregovaranja, EU pravi geostratešku i istorijsku grešku i dovodi u pitanje svoj kredibilitet i pouzdanost, kako je Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESC) konstatovao u Rezoluciji 31. oktobra.

Sada smo u fazi kada su, bez obzira na izrečeni stav da su

sebnog materijala, koji ni na koji način neće narušiti njenu jedinstvenu ljepotu.

Takođe, u tehničkoj pripremi su i drugi segmenti projekta, kao što su izgradnja centra za posjetioce na obali Bistrice, rekonstrukcija lokalnog puta i izgradnja mosta preko Bistrice. Kada zaokružimo kompletnu priču oko Đalovića pećine, procijenjenu na 18 miliona eura, Crna Gora će dobiti novi turistički biser, koji će dati snažan vjetar u leđa budućim investicijama i razvoju ne samo bjelopoljskog kraja, već i čitavog sjevera zemlje kazali su iz Uprave javnih radova.

Napominju i da su u naselju Bistrica nedavno počeli izgradnju trafostanice sa pratećim elektroenergetskim elementima, u vrijednosti od 1,2 miliona eura, sa koje će se napajati čitav kompleks. n. k.

vrata otvorena, politika proširenja i integracije zemalja Zapadnog Balkana stavljene u drugi plan. To je pogrešan put i za EU i za naše zemlje rekao je Radovanović.

Prema njegovim riječima, zastoj u integracijama i daljoj implementaciji evropskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu, iskoristiće treće zemlje poput Rusije, Kine i Turske, koje imaju legitimni interes da promovišu svoju politiku širom svijeta.

- Svaka balkanska zemlja trebalo bi da postane članica EU kada ispuni sve uslove za članstvo. Nadam se da će napor Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta, Evropskog parlamenta, pozivi civilnog društva i vlada svih zemalja Jugoistočne Evrope, uroditi plodom i da će proces integracija biti nastavljen, uvažavajući pojedinačne rezultate zemalja - dodao je Radovanović. i. k.

Ekonomija

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Nažalost, u Crnoj Gori je trend da tek kad se desi elementarna nepogoda dođe do tražnje za proizvodima imovinskih osiguranja kuća, stanova, privrednih objekata…

PODGOPRICA – Od posljednjeg jakog zemljotresa koji je pogodio Albaniju povećana je tražnja za osiguranjem stanova, kuća i ostale imovine, kazali su Pobjedi iz Lovćen osiguranja, koje ima najveće učešće na tržištu u oblasti neživotnih osiguranja.

- Zemljotres, koji je nedavno pogodio Albaniju utiče na pojedince da zaključuju imovinska osiguranja. Naročito je izraženo povećano interesovanje za kupovinom imovinskih osiguranja u primorskim gradovima što je i prirodno imajući u vidu istorijat elementarnih nepogoda u Crnoj Gori i na crnogorskom primorju, i njihovo razorno dejstvo na imovinu domaćinstava i preduzeća kazali su našoj redakciji iz Lovćen osiguranja.

Tako je, dodaju iz ove osiguravajuće kuće, i u slučaju ostalih elementarnih nepogoda, čije djelovanje svjesno i prirodno utiču na ljude.

- Nažalost, u Crnoj Gori je prisutan trend da tek kad se desi elementarna nepogoda

S. VASILJEVIĆ

Zemljotres u Albaniji povećao osiguranje nekretnina u Crnoj Gori

Darko Radunović

Nema bojazni da država neće moći da vraća kredit

Tumane nakon zemljotresa

dođe do tražnje za proizvodima imovinskih osiguranja - objašnjavaju u Lovćen osiguranju.

Cijena

U ovoj osiguravajućoj kući kažu da prate najsavremenije evropske trendove u oblasti proizvoda osiguranja namijenjenih stanovništu i privredi. To znači da su sva osiguravajuća pokrića i proizvodi, koji su dostupni u najrazvijenijim osiguravajućim društvima, pristupni, kažu oni, i u Lovćen osiguranju.

- Novina na tržištu je proizvod Dome moj koji pruža mogućnost paketnog osiguranja građevinskih objekata i stambenih pokretnosti po pristupačnim premijama i širokim obimom osiguravajućeg pokrića. Moguće je samostalno zaključenje osiguranja za građevinski objekat, a samostalno za stambene pokretnosti. Osim toga, osi-

guranje građevinskog objekta i stambenih pokretnosti je moguće zaključiti i u paketu.

Za godišnju premiju, koja se kreće od 0,35 eura po metru kvadratnom, koliko je potrebno izdvojiti za osiguranje građevinskog objekta u okviru paketa Start zgrada, do dva eura po kvadratu za osiguranje građevinskog objekta i stambenih pokretnosti u okviru paketa Komfort dom - pruža se osiguravajuća zaštita od velikog broja osiguranih rizika. Osim toga, opciono je po želji klijenta moguće zaključiti osiguranje za dodatne rizike kao što su zemljotres, kućna asistencija, i indirektni udar groma na kućne aparate, a koji nijesu uključeni u osnovne pakete - objašnjavaju iz Lovćen osiguranja.

Učešće kUća

U Lovćen grupa, koju čine L o v ć e n o s i g u r a n j e A D, Lovćen auto DOO i Lovćen životna osiguranja AD, kažu da je u dosadašnjem dijelu 2019. zabilježen rast ukupne



Od 35 centi do 2 eura po kvadratu kreće se godišnja premija iz paketa Start zgrada i Komfort dom

Premija po stanovniku u EU 2.270, a u CG 139,6 eura Crna Gora je daleko iza EU u oblasti osiguranja, pokazuju podaci o premiji po stanovniku.

- U poređenju sa razvijenim državama Evropske unije svijest stanovništva i privrede za osiguranjem u Crnoj Gori i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.

Tome u prilog idu statistički pokazatelji. Najznačajniji

Poruka crnogorskog ministra finansija Darka Radunovića D.M.

Građani i privreda daleko iza Evropske unije u zaštiti imovine

5

podatak razvijenosti tržišta osiguranja u jednoj državi je gustina osiguranja koja pokazuje iznos bruto premije po stanovniku. Prosjek bruto premije po glavi stanovnika u Evropskoj uniji iznosi 2.270, prema podacima iz 2018. godine, dok je u Crnoj Gori bruto premija po glavi stanovnika, u istom periodu, iznosi-

la 139,6 eura po podacima Agencije za nadzor osiguranja Crne Gore - navode iz Lovćen osiguranja.

Iako ovaj iznos predstavlja rast od 6,2 u poređenju sa prethodnom godinom, lako se može zaključiti da je ovaj iznos daleko od prosjeka Evropske unije.

- Ipak, ohrabruje činjenica da iz godine u godinu trend rasta broja osiguranih stanova ide uzlaznom putanjom - kažu u ovoj osiguravajućoj kući.

Ministarstvo poljoprivrede sufinansira do polovine premije U Lovćen osiguranju kažu da nude i osiguranja za poljoprivrednike.

- U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, a na osnovu potpisanog sporazuma ovo Ministarstvo sufinansira do 50 odsto premije za registrovane poljoprivredne proizvođače. Na ovaj način je stvorena pretpostavka da poljoprivrednici budu osigurani po povoljnim premijskim iznosima kod osiguranja životinja, usjeva i plodova, građevinskih objekata iz oblasti poljoprivrede, kao i poljoprivredne mehanizacije - objašnjavaju iz ove osiguravajuće kuće.

bruto fakturisane premije u odnosu na isti period prethodne godine.

- Dobro poslovanje je doprinijelo da je Lovćen osiguranje tradicionalno prvo na crnogorskom tržištu, sa tržišnim učešćem od 36 odsto. Udio u neživotnim osiguranjima na tržištu osiguranja u Crnoj Gori je 43 odsto, a životnih osiguranja 21,5 odsto - ističu oni.

Podsjetimo da na tržištu neživotnih osiguranja rade i Sava osiguranje sa učešćem od 17,6 odsto, Generali osiguranje 16 odsto, Unika neživotno osiguranje 15,1 odsto i Svis osiguranje 8,4 odsto. Ovo su posljednji podaci o učešću, a uskoro će biti i novi.

Agencija za nadzor osiguranja priprema Zakona o osiguranju, kojim će se domaći regulatorni okvir uskladiti sa EU normativom. Ovaj regulator planira i da podigne finansijsku pismenost stanovništva kroz Komunikacionu strategiju za jačanje kulture osiguranja u Crnoj Gori.

Mira POPOVić-MiLOVić

PODGORICA - Crna Gora će prvu tranšu kredita od 66 miliona eura uzetog od kineske Eksim banke za gradnju prve dionice auto-puta Smokovac-Mateševo uplatiti u julu 2020.

Ukupan iznos kredita je 657 miliona eura, grejs period je šest godina, a kamatna stopa 2 procenta. Ministar finansija Darko Radunović za TVCG kaže da nema bojazni da država neće moći da vraća kredit, te da će u narednom periodu Vlada naći partnera koji će preuzeti valutni rizik, imajući u vidu da je Ugovor o kreditu vezan za odnos dolara prema euru. Radunović najavljuje pad javnog duga već od naredne godine.

- Uspjeli smo da stvorimo pretpostavke da imamo održiv rast, a da ipak, po mom mišljenju, ne ugrozimo standard građana - kazao je Radunović.

Prema njegovim riječima malo je zemalja veličine Crne Gore koje su toliko novca uložile u infrastrukturne projekte, kao što smo mi to uradili, dodajući da dobar standard nije nužno i deblji novčanik.

- Ja moram da kažem, zaista sam ubijeđen da nije standard samo visina plate. I jeste to značajno, ali standard je ako vodite dijete u kvalitetan vrtić, pa ako možete da se prebacite do mora kvalitetnim putem, ako možete da se liječite u dobrim uslovima. To su ti kapitalni



Uspjeli smo da stvorimo pretpostavke da imamo održiv rast, a da ipak, po mom mišljenju, ne ugrozimo standard građana - kazao je Radunović

projekti koji će stvoriti u konačnom pretpostavke da najveći resurs koji ima Crna Gora, a to je sjever, bude iskorišten - rekao je ministar finansija.

Prva rata dospijeva veoma skoro. Radunović tvrdi da bojazni od kašnjenja nema.

- Negdje od 2021. godine, čini mi se od jula mjeseca, mi ćemo imati obavezu od 67,5 miliona i ja smatram da to Crna Gora može redovno servisirati - navodi Radunović.

Ugovor o kreditu sa kineskom Eksim bankom u vezi je sa odnosom eura i dolara.

Dakle, rizično i bez našeg uticaja. Vlada već dugo vremena traži nekog da preuzme taj rizik.

- Mi se time bavimo, i mi ćemo napraviti neki aranžman, hedžing aranžman, koji će biti instrument, da li opcija Fjučers, još uvijek ne zna da kažem, ali mi ćemo se zaštititi od potencijalnih kursnih razlike - poručio je R. P. Radunović.

6

Hronika/Društvo

Premijer Duško Marković posjetio Istorijski arhiv Vatikana

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Dvojica mladića poginula, trojica teško povrijeđena u udes

Smrt u provaliji Mladići, čije vozilo je sletjelo sa puta i survalo se 200 metara niz padinu, iz Podgorice juče su krenuli na fudbalsku utakmicu da bodre ekipu Budućnosti u Radanovićima, u meču protiv FK Grbalj Premijer tokom posjete Istorijskom arhivu Vatikana

Saradnja koja će doprinijeti boljem razumijevanju bogate istorije Crne Gore PODGORICA - Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, tokom zvanične posjete Svetoj Stolici, posjetio je Istorijski arhiv Vatikana. Kao gost direktora Johana Iksa, upoznao se sa vrijednom arhivskom građom o odnosima Crne Gore i Svete Stolice.

– Marković je, pored ostalog, vidio jedan od dva originalna dokumenta Konkordata Crne Gore i Svete Stolice potpisanog 1886. godine, kao i svu prateću dokumentaciju koja je prethodila zaključivanju ovog veoma važnog sporazuma – saopšteno je iz Vlade.

Direktor Iks je premijeru i crnogorskoj delegaciji pokazao i druga vrijedna dokumenta, a koja govore o odnosima dvije države.

– Želim da zahvalim Vama lično i Svetoj Stolici na spremnosti da vatikanska arhivska gra-

đa bude na raspolaganju crnogorskim istoričarima i na taj način doprinese kvalitetnijem istraživanju naše bogate istorije – kazao je Marković.

Posebno važnim ocijenjen je rad na stvaranju edicije Monumenta Vaticana Montenegrina, na kojoj radi crnogorsko Ministarstvo kulture sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti. Edicija će biti izdata u februaru naredne godine, a biće prezentovana i u Crnoj Gori i u Vatikanu.

Direktor Iks predstavio je sadržaj i način rada Istorijskog arhiva Vatikana u kojem se čuva više miliona dokumenata, a informisao je i da je počeo proces digitalizacije u toku kojeg je obezbijeđena elektronska verzija preko milion dokumenata i na taj način omogućen veći kvalitet, dostupnost i bolja zaštita istorijskih dokumeI. k. nata.

EPCG o akciji ,,Podijelimo teret“

Više od 8.000 kupaca iskoristilo povoljnosti PODGORICA - Više od osam hiljada kupaca iz kategorije domaćinstva iskoristilo je do kraja novembra povoljnosti akcije ,,Podijelimo teret 7“ i potpisalo sporazume o otplati duga po izuzetno povoljnim uslovima - saopšteno je iz Elektroprivrede.

EPCG je ,,Podijelimo teret 7“ pokrenula u oktobru, kada je potpisano 3,32 hiljade sporazuma, dok se akciji u novembru pridružilo još 4,69 hiljada kupaca. Akcija traje do 31. decembra.

- Od osam hiljada domaćinstava koja su do sada iskoristila mogućnost da potpišu sporazume, skoro sedam hiljada domaćinstava je nastavilo da koristi povoljnosti, jer su nakon isticanja sporazuma potpisali nove u okviru kampanje ,,Podijelimo teret 7“, dok je preko hiljadu novih domaćinstava koja su se priključila akciji - saopštili su iz EPCG.

Istakli su da je najviše sporazuma potpisano u Podgorici, odnosno više od tri hiljade. Slijede Nikšić 1,9 hiljada, Bijelo Polje 680 i Cetinje 571.

EPCG još jednom pozivala je sve kupce iz kategorije domaćinstva koji imaju neizmirene obaveze po osnovu utrošene električne energije da iskoriste sve povoljnosti koje se nude akcijom ,,Podijelimo teret 7“, a to su otplata prethodnog duga u fiksnim mjesečnim ratama od 20 eura, izuzeće od prinudnih metoda naplate dok se poštuje sporazum, obustava daljeg obračuna zatezne kamate.

Neophodan uslov za priključenje akciji je, kako su dodali, da su izmirena posljednja tri računa ili da postoji kumulativna uplata koja pokriva taj iznos.

Akciji se mogu priključiti i domaćinstva koja su isključena sa mreže, uz obavezu plaćanja i priključne takse u iznosu od I. k. deset eura.

Smrskani automobil

BUDVA – Podgoričani Marko Lazarević (20) i Miljan Bobičić (19) poginuli su juče oko 10.50 časova u saobraćajnoj nesreći kada je automobil u kome su se nalazili izletio sa kolovoza, probio bankinu i završio u provaliji pored magistrale Podgorica – Budva u mjestu Brajići.

Pored Lazarevića i Bobičića u automobilu su bili i njihovi drugovi Ilija Jevrić (18), Dragan Bulatović (20) i Jovan Boljević (20) koji su teško povrijeđeni.

Ljekari sinoć nijesu mogli da daju prognoze po pitanju stanja dvoje povrijeđenih koji se nalaze na intenzivnoj njezi, dok za trećeg izjavljuju da je stabilno.

Petorica mladića iz Podgorice juče su krenuli na fudbalsku utakmicu da bodre ekipu Budućnosti u Radanovićima, u meču protiv FK Grbalj.

Uzrok nesreće

Preliminarni podaci ukazuju da je do nesreće došlo kada je Boljević, koji je bio za volanom ,,pežoa 207“, vozilom zakačio ,,pasat“ tivatskih registarskih oznaka koji se kretao ispred, nakon čega je sletio sa puta i survao se u provaliju neposredno nakon izlaska iz tunela.

Pobjeda saznaje da je vozač ,,pasata“ u policiji kazao da je vozeći ka Budvi krenuo da se isključi sa puta i skrenuo lijevo ka proširenju kao i da u tom trenutku nije primijetio automobil iza njega.

Međutim, prilikom skretanja ulijevo, zakačio ga je ,,pežo“ koji je, prema njegovim riječima, najvjerovatnije pokušao da ga pretekne.

Usljed kontakta, ,,pežo“ u kome se nalazilo pet mladića je sletio sa puta i zaustavio se poslije 200 metara klizanja u provaliji.

Miljan Bobičić

Nadležni tužilac naložio je vještačenje kojim će se utvrditi tačan uzrok nesreće.

Sagovornik iz policije pojasnio je da će vještačenje pokazati da li su i u kojoj mjeri nesreći doprinijeli vozači ,,pasata“ i ,,pežoa“.

Tokom uviđaja koji je odradila budvanska policija, na ,,pasatu“ tivatskih tablica su konstatovana i evidentirana oštećenja, dok se ,,pežo“ potpuno smrskan zaustavio na jednoj litici.

Marko Lazarević

Izvlačenje

Iz policije su kazali da im je slučaj prijavljen u 10.55 časova nakon čega su na mjesto događaja iz Budve i Cetinja odmah stigle ekipe službi za zaštitu i spašavanje kao i eki-

Načelnik hirurgije sa Cetinja pomagao povrijeđenima i pripremio ih za transport Načelnik Odjeljenja hirurgije Opšte bolnice ,,Danilo Prvi“ na Cetinju, doktor Predrag Milošević juče je učestvovao u akciji izvlačenja povrijeđenih mladića.

– Doktor Milošević se zajedno sa spasiocima

spustio u provaliju kako bi povrijeđenim mladićima ukazao neophodnu medicinsku pomoć i pripremio ih za transport u Klinički centar Crne Gore – kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja Cetinja Predrag Moštrokol.

Uprava policije je za 11 mjeseci ove godine prinudno naplatila 890 hiljada eura PODGORICA - Uprava policije je za 11 mjeseci ove godine prinudno naplatila 890 hiljada eura neplaćenih prekršajnih naloga, saopštio je načelnik Odsjeka za sprovođenje postupka prinudne naplate Dragan Stevanović i dodao da očekuje da će taj iznos do kraja godine premašiti milion.

On je naveo da je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije u aprilu, u okviru Sektora policije opšte nadležnosti, sistematizovana nova organizaciona jedinica Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate.

U državnu kasu m eura od prekršajnih Zadatak Odsjeka je, kako je pojasnio Stevanović, donošenje naredbi prinudne naplate za neplaćene prekršajne naloge koje izdaju službenici policije.

Stevanović je podsjetio da je u prethodnom periodu ovaj posao bio povjeren organizacionoj jedinici koja funkcioniše u

okviru Ministarstva unutrašnjih poslova i dodao da je preuzimanjem nadležnosti zatečen veliki broj predmeta koji su bili u zastari ili neposredno pred zastaru.

- Za relativno kratko vrijeme, od maja do novembra, učinjen je veliki iskorak u pravcu rješa-

vanja nagomilanih prekršajnih naloga koji su čekali na donošenje naredbe za prinudnu naplatu. Službenici su bili maksimalno angažovani i taj timski rad je dao rezultate - rekao je Stevanović agenciji MINA. On je kazao da su od preuzimanja nadležnosti donosili nared-

Hronika

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

7

Službenik granične policije Milutin Leković (41) preminuo pet sati nakon što je ranjen na dužnosti u Igalu, osumnjičeni uhapšeni u Sutorini

su na Brajićima

Ubica policajcu pucao u potiljak HERCEG NOVI - Službenik granične policije Herceg Novi Milutin Leković (41) preminuo je sinoć oko 20 časova u Specijalnoj bolnici u Risnu od posljedica ranjavanja koje se dogodilo pet sati ranije kada ga je u Igalu sa leđa upucala jedna od tri osobe koje je priveo zbog neposjedovanja ličnih dokumenata.

Budućnost u crnoj boji Žal za Markom Lazarevićem i Miljanom Bobičićem koji su stradali u teškoj saobraćajnoj nesreći na Brajićima, iskazali su Fudbalski i Košarkaški klub Budućnosti stavljajući u crnu boju svoje veb sajtove i stranice na društvenim mrežama.

Od navijača FK Budućnosti muralom se oprostila i navijačka grupa Meraklije FK Radnički iz Niša.

pe hitne pomoći. Komandir cetinjske Služe zaštite i spašavanja Predrag Moštrokol kazao je za Pobjedu da je izvlačenje povrijeđenih i stradalih mladića trajalo skoro dva sata.

Prilikom pada u provaliju iz ,,pežoa“ su ispali svi putnici.

– Svih pet mladića smo pronašli van vozila. Prvo smo izvukli povrijeđene mladiće kako bi im odmah bila ukazana medicinska pomoć, a nakon toga i dvojicu stradalih. Teren je bio nepristupačan, radilo se o strmoj litici što je otežavalo izvlačenje stradalih u saobraćajnoj ne-

sreći – kazao je on.

Moštrokol je dodao da su nakon prijave udesa reagovali veoma brzo i da je cetinjska ekipa službe zaštite i spašavanja sa dva vozila i šest spasilaca za samo deset minuta, u 11.05 časova, stigla na mjesto događaja.

– Tamo smo zatekli kolege iz Budve koji su došli sa četiri vozila i 15 spasilaca – kazao je Moštrokol.

Saobraćaj je zbog nesreće na dionici kod tunela nekoliko sati bio otežan, a vozila su se kretala naizmjenično jednom trakom.

B. RoBović

Lekoviću je u policijskom vozilu u glavu pucao jedan od osumnjičenih iz oružja koje je, kako se ispostavilo, držao skriveno.

– U 14.45 časova u Ulici Sava Ilića u Igalu, prilikom privođenja tri lica koja nijesu kod sebe imala lična dokumenta, jedno je iz svog pištolja ispalilo hitac u policijskog službenika M. L. – saopšteno je zvanično iz policije.

Fatalne povRede

Leković je u bolnici u Risnu operisan i preduzete su sve mjere intenzivne njege, ali su, prema riječima direktora bolnice dr Vlada Popovića, povrede bile izuzetno teške i, pokazalo se, fatalne.

Na njega je pucano iz neposredne blizine, a metak je prošao kroz glavu nanijevši teška oštećenja.

Pobjeda saznaje da je Lekovićev kolega nakon ispaljenog hica pokušao da otme oružje napadaču i da ih zaustavi u pokušaju bjekstva.

Međutim, napadači, dvije

U Lekovića je osumnjičeni pucao sa zadnjeg sjedišta policijskog automobila

Milutin Leković

muške i jedna ženska osoba su nakon napada uspjeli da pobjegnu iz vozila i da se domognu taksija kojim su se odvezli do Sutorine, namjeravajući da napuste zemlju.

– Za napadačima je odmah organizovana potjera i uspostavljena blokada grada kao i šireg pograničnog pojasa prema Hrvatskoj. Locirani su na području Sutorine oko 17 časova i uhapšeni – navodi se u saopštenju policije.

Prilikom hapšenja osumnjičeni su pružili otpor i ponovo upotrijebili vatreno oružje,

Telegrami Markovića i Nuhodžića Premijer duško Marković i ministar unutrašnjih poslova Mevludin nuhodžić uputili su najdublje saučešće porodici policijskog službenika Milutina Lekovića, koji je preminuo nakon ranjavanja na zadatku u Igalu.

- Upućujem najdublje saučešće porodici Leković čiji je sin, suprug, brat i otac preminuo nakon ranjavanja na dužnosti.

Pamtićemo Milutina kao hrabrog policajca i dobrog čovjeka koji je dao život za svoju zemlju - stoji u telegramu crnogorskog premijera.

Marković je poručio da je briga o Lekovićevoj porodici ljudska obaveza i dužnost Vlade Crne Gore, dok je Nuhodžić naveo da će se MUP s pijetetom sjećati Milutina Lekovića i čuvati uspomenu na odvažnog, hrabrog i plemenitog kolegu koji je izgubio život na dužnosti.

Nuhodžić je poručio i da će MUP pružiti svu pomoć porodici nastradalog policajca.

Spasioci, policija i građani na mjestu nesreće

milion h naloga be za prekršaje koji su počinjeni u periodu od juna 2017. do jula prošle godine.

Stevanović je rekao da se godišnje napravi između 160 i 180 hiljada prekršaja, a da službenici Odsjeka dnevno donesu između 500 i 600 naredbi, što je i rezultiralo po-

većanim brojem izvršenih novčanih sankcija.

On je saopštio da je samo u toku novembra ostvaren prihod od 170 hiljada eura.

– Ako to posmatramo na godišnjem nivou, za 2018. je ostvaren prihod od 307.202 eura, dok je za 11 mjeseci ove godine prihodovano 890.177 eura. Ovdje nije uračunat prihod od decembra koji će, prema sadašnjim evidencijama, biti oko 150 hiljada, što znači da će ukupan prihod za ovu godinu iznositi preko milion eura – istakao je Stevanović.

Kako je objasnio, sve naredbe koje se donose upućuju se na realizaciju područnim centrima, odjeljenjima bezbjednosti i jedinicama policije koji ih da-

lje uručuju poslodavcima.

On je naglasio da je uspostavljena dobra komunikacija i saradnja sa centrima i odjeljenjima bezbjednosti i stanicama policije i da je zadovoljan kako se ažurno postupa kada su u pitanju dostavljanja prekršajnih naloga Odsjeku na donošenje naredbi o prinudnoj naplati.

Stevanović je rekao da postupak prinudne naplate dolazi usljed nepoštovanja zakonskih obaveza počinilaca prekršaja.

– Ako kažnjeni na osnovu konačne odluke nije u određenom roku platio, u cjelosti ili djelimično, određeni iznos novčane kazne i ako nadležni organ utvrdi da na bilo koji način izbjegava da izvrši svoje obaveze, u tom slučaju će se

sprovesti prinudna naplata – pojasnio je Stevanović.

On je kazao da se prinudna naplata sprovodi tako što se od pravnog lica i preduzetnika prenosi novac sa njihovog računa na račun budžeta države, preko Centralne banke, i dodao da u tom dijelu realizuje svaka prinudna naplata.

Kada su u pitanju fizička lica, prema riječima Stevanovića, nalozi se prinudno naplaćuju odbijanjem određenog dijela zarade ili penzije, ali ne većeg od jedne trećine, preko organa, pravnog lica ili poslodavca kod kojeg je kažnjeni zaposlen ili Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.

Kako je objasnio, jedan od načina za prinudnu naplatu je da

nakon čega su pucali i policijski službenici.

– Jedan od osumnjičenih napadača, muškarac star oko 45 godina, prilikom hapšenja potegao je pištolj na policajce izgovarajući prijetnje. Tada je došlo do razmjene vatre u kojoj je policija jednog napadača pogodila hicem iz vatrenog oružja i onesposobila ga, dok su druga dva lica, muškarac starosti oko 50 godina i ženska osoba starosti oko 70 godina takođe savladani – kazali su iz policije.

Osumnjičeni koji je ranjen prilikom otpora hapšenju, sa lakšim povredama hospitalizovan je u Opštoj bolnici Meljine.

pRovjeRe identiteta

Stalno u opasnosti Iz Sindikata Uprave policije su kazali da ubistvo njihovog kolege u Igalu treba da podsjeti javnost na složenost i odgovornost težine policijskog posla.

-Najnoviji napad na policijskog službenika koji se desio u Herceg Novom ponovno ukazuje da je policijski posao veoma opasan i stalno izložen situacijama, potencijalno opasnim po život - navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik sindikata Mladen Šuškavčević.

Sindikat Uprave policije izražava žaljenje povodom ovog događaja i, kako je najavljeno, pružiće svu neophodnu materijalnu i drugu pomoć i podršku porodici ubijenog policajca.

-Pozivamo nadležne organe, prije svega Tužilaštvo, da shodno zakonu sprovedu djelotvornu i kvalitetnu istragu i utvrde sve činjenice u vezi tog događaja - saopšteno je iz Sindikata policije.

Iz policije su kazali da rade na identifikaciji osumnjičenih jer kod sebe nijesu imali dokumenta.

– Policija raspolaže podacima o mogućem identitetu osumnjičenih lica, a u toku su provjere tih saznanja sa policijama u regionu – navode iz policije.

Tokom istrage i hapšenja cijeli grad i granični prelazi su bili blokirani, a saobraćaj obustavljen glavnom gradskom saobraćajnicom kroz Igalo i preusmjeravan na magistralu.

Policija se zahvalila svim građanima Herceg Novog koji su svojim pozivima davali blagovremene i tačne informacije o napadačima i njihovom pravcu bjekstava.

Uprava policije izražava ogorčenost zbog tragične smrti ko-

lege i najavljuje da će sa pažnjom pratiti dalji tok razvoja događaja u krivičnom procesuiranju osumnjičenih. Ž. K.

se vrši prenos novca sa računa koje fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu imaju kod poslovnih banaka.

Stevanović je istakao da su imali problem kod prinudne naplate od počinilaca koji su nezaposleni jer je u ranijem periodu veliki broj prekršajnih naloga koji su konačni i izvršni odlazili u zastaru iz objektivnih razloga.

On je kazao da veliki broj poslodavaca u Crnoj Gori poštuje odredbe zakona i postupa po naredbama policije i zahvalio im na uspostavljenoj saradnji i dodao da ima slučajeva kada poslodavac ne postupi po naredbama iako mu je to zakonska obaveza.

Stevanović je kao negativan

primjer naveo slučaj da je u jednoj podgoričkoj kompaniji 414 zaposlenih počinilo prekršaje iz zakona o bezbjednosti saobraćaja i da ta kompanija nije postupila niti po jednoj naredbi koju je uputila Uprava policije.

– To nije samo nepoštovanje zakona o prekršaju i o radu, već imamo problem direktne podrške sadašnjim i budućim počiniocima prekršaja u neizvršavanju sankcija koje su utvrđene.

To je i negativni uticaj na preventivnu funkciju novčanih sankcija i posredno stvara svijest kod učesnika u saobraćaju da se za počinjeni prekršaj neće odgovarati – rekao je Stevanović. R. p.

8

Društvo

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Poruka savjetnika za zdravlje u Unicefu Basila Rodrigesa

Jasno definisati vremenski okvir za vakcinaciju

Basil Rodriges

PODGORICA - Obuhvat vakcinacije u Crnoj Gori kreće se u dobrom smjeru, ali postoji prostor za napredak, kazao je u intervjuu za Javni servis savjetnik za zdravlje u Unicefu Basil Rodriges.

Poručio je da pokrivenost vakcinacijom mora biti ujednačena u svim crnogorskim opštinama i da je potrebno jasno definisati vremenski okvir za vakcinaciju djece kako bi se spriječila odgađanja u imunizaciji.

- I dalje ima prostora za napredak, ali obuhvat se kreće u dobrom smjeru.

Tu dosljednost uočavamo u pojedinim zemljama regiona. Postoje planovi koji bi poboljšali tu pokrivenost i ti planovi se okreće u pravom smjeru, a jedan od ključnih koraka koji moraju biti preduzeti jeste da pokrivenost vakcinacijom bude što više ujednačena u svim djelovima zemlje kazao je Rodriges.



Bestidnu vulgarn na nepristojno po Osobama za koje postoje konkretni dokazi o seksualnom uznemiravanju ne smijemo dozvoliti da nastave rad u sportskim klubovima, a posebno je potrebno zabraniti njihov rad sa djecom u sportu, jer smatramo to jedinim adekvatnim odgovorom na ovakva djela – poručili su iz resora kojim rukovodi priznati crnogorski sportista Nikola Janović PODGORICA – Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje djece jedan je od najvećih tabua u crnogorskom društvu, a o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju u sportu vlada potpuni muk.

Ne zato što je naša zajednica imuna na ovu vrstu patologije i zločina, već zato što ni kao pojedinci, niti kao društvo nijesmo spremni da se suočimo sa njom.

To potvrđuje, s izuzetkom Ministarstva sporta i mladih, i odnos institucija, kao i cjelokupne javnosti, na informaciju koju je Portal Analitika objavio još 25. novembra da je porodica maloljetne djevojke iz Podgorice, koja trenira rukomet, prijavila policiji da je seksualno uznemiravao trener jednog ženskog rukometnog kluba iz drugog grada, s kojim se upoznala tokom kampa/priprema na Ivanovim Koritima, gdje je on bio sa svojim klubom.

Istraga

Istog dana oglasili su se iz Tužilaštva i saopštili da su

Rezultati istraživanja Unicefa iz 2016. godine

Strah žrtava Svaki peti građanin u Crnoj Gori vjeruje da seksualno zlostavljanje djece uopšte nije prisutno u našoj zemlji, dok u prosjeku svaki deseti zna osobu ili dijete koje je bilo žrtva ovakvog nasilja.

To su rezultati istraživanja Unicefa iz 2016. godine - Građani smatraju da u većini slučajeva izostaje prijavljivanje slučajeva seksualnog nasilja, a osnovni razlog neprijavljivanja dominantno jeste strah žrtve, kako od

utvrdili da u postupanju trenera nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

Prošle sedmice, na pitanja Pobjede o ovom slučaju iz policije nam je saopšteno da su, nakon prijave porodice, saslušali trenera i predmet dostavili Tužilaštvu, a onda, po nalogu tužioca procesuirali ga Sudu za prekršaje.

Pobjedi je iz Tužilaštva rečeno da su utvrdili da se trener ponašao nepristojno i da ima osnova za prekršajni postupak zato što je „porukama koje je slao maloljetnoj djevojci poči-

osude tradicionalne sredine u kojoj se nalazi, tako i od nasilnika – ocjena je iz istraživanja.

Zaključak je i da cjelokupno crnogorsko društvo nije dovoljno angažovano za rješavanje slučajeva nasilja nad djecom, a najveći problem predstavlja nedostatak lične inicijative građana za prijavljivanjem nadležnim institucijama, te da se država ne percipira kao dovoljno efektivna u slučajevima nasilja nad djecom.

- U kvalitativnom istraživa-

nio prekršaj iz člana 5 Zakona o javnom redu i miru“.

U prijavi se navodi da se trener „21. januara nepristojno ponašao prema djevojci tako što joj je na društvenoj mreži Instagram slao poruke sljedeće sadržine: E kako ja nijesam mlađi poje bih te cijelu, okice ljubio, usne izgrizao, stomak izljubio, a tu lijepu guzu cijelu pojeo, pojeo bih te … cijelu, malo bezobrazo, kakva bi bila tvoja fantazija, snovi o nama, e jeb... ga ovako sada možemo samo da zamišljamo i fantaziramo šta i kako bi bilo kada bi ti imala 25 a ja 35 npr… hahaha“...

nju, mišljenja adolescenata, ali i roditelja, jesu da žrtve nijesu u dovoljnoj mjeri zaštićene tokom i nakon nasilja, posebno kada se uzme u obzir finansijska situacija žrtava – navodi se u istraživanju.

Interesantno je da je istraživanje pokazalo i da spremnost građana u našoj zemlji da prijave seksulano nasilje nad djetetom dramatično opada – sa 93 odsto onih koji bi to uradili (istraživanje 2013) došlo se do 73 odsto 2016. godine.

Iz nekog razloga, makar u dijelu prijave koji je Pobjedi dostavljen iz Tužilaštva, ne navodi se i da je pitao da li gleda porno filmove, da li se samozadovoljava, da joj je slao svoje fotografije iz teretane, da je od nje tražio da mu pošalje svoje golišave fotografije, da je tražio se sretnu...

Nadležni sud za prekršaje još nije donio odluku. Pobjedi su saopštili da je 29. novembra postupak pokrenut i određen sudija koji će ga voditi. Član 5 Zakona o javnom redu i miru, koji se treneru stavlja na teret, glasi da ako se neko

Viseras: Progovorite, tišina nije opcija

D.Mijatović

Na komentare da vakcine izazivaju smrtnost, stoprocentno garantuje da se vakcine bezbjedno proizvode i da se distribuiraju isključivo vakcine visokog kvaliteta

Navodi ključnu preporuku u borbi protiv morbila.

- Da omogućimo blagovremenu vakcinaciju. To znači da postoji preporučljiv vremenski okvir za svu djecu da se vakcinišu.

Uočili smo da postoji djeca koja su vakcinisana van tog okvira zbog čega imamo odlaganje u imunizaciji - navodi Rodriges.

Na komentare da vakcine izazivu smrtnost, stoprocentno garantuje da se vakcine bezbjedno proizvode i da se distribuiraju isključivo vakcine visokog kvaliteta. Ono zbog čega bi građani trebalo da brinu je to što upravo morbile mogu za poljedicu da imaju smrt, o čemu svjedoče kako primjeri u region, tako i šire.

- Postoje ekstremne okolnosti u kojima su djeca preminula od morbila, zbog čega se svijet još jednom probudio i shvatio da je važno osigurati da sva djeca budu zaštićena. To nije samo stvar Rumunije, Ukrajina je primjer visoke smrtnost zbog morbila. U SAD postoji taj problem.

Ovo nije svojstveno nijednoj zemlji - rekao je Rodriges.

Moramo se boriti sa negativnom kampanjom.

- Fokusiramo se na mjerenje pouzdanosti u vakcini.

To povjerenje pokazuje na koja područja moramo barem obratiti pažnju i nikako pretpostaviti da svi razumiju da su vakcine bezbjedne. Moramo se sada vratiti na kampanje, kako bismo podsjetili roditelje i stanovništvo uopšte o važnosti vakcinacije - istakao je predstavnik Unicefa.

R. P.

Slučaj sedamnaestogodišnje rukometašice koju je seksualno uznemiravao 30

Glorija Viseras

Na konferenciji „Kako spriječiti seksualno uznemiravanje i zlostavljanje nad djecom u športu? Start to talk“ svoju

potresnu priču ispričala je bivša španska gimnastičarka Glorija Viseras, bivša olimpijka (Moskva 1980).

- Nijedna medalja nije vrijedna integriteta djeteta koje se bavi sportom. Kao djevojčica, uspješna gimnastičarka, doživjela sam traumu koja me obilježila za čitav život.

Sve je počelo tako da me trener dirao po grudima i gurao prste u mene. No, nije stao na tome. Više puta me silovao – u dvorani za zagrijavanje,

hotelskoj sobi... Puštao bi muziku (Carmen ili Bolero) da amortizuje moje vriskove i plač. On je bio slavni gimnastički trener, sportski nacionalni heroj. Imala sam tada 15 godina. Osjećala sam strah, bol, konfuziju, krivicu...

Prestala sam govoriti, jesti, razgovarati s prijateljima i porodicom. Ošišala sam se na kratko da izgledam kao dječak. Osjetila sam olakšanje tek kada sam se povjerila roditeljima. Oni su pokrenuli

sudski proces, ali sve je na kraju zastarjelo. Čovjek koji mi je to učinio i dalje sa bavio trenerskim poslom. No, osjećam da me taj slučaj učinio snažnijom osobom. Danas me mnogi ljudi pitaju za savjet u vezi svoje djece koja se bave sportom – ispričala je Viseras, prenijela je Slobodna Dalmacija.

Njena poruka svim sportistima koji su seksualno zlostavljani je: „Progovorite o tome, tišina nije opcija“.

0 godina stariji trener drugog kluba crnogorsku javnost ostavio ravnodušnom

nost sveli onašanje Kancelarija ombudsmana istražuje slučaj Pobjedi je iz kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda saopšteno da su formirali predmet u slučaju trenera koji je seksualno uznemiravao maloljetnu rukometašicu.

- Nijesmo imali saznanja o navedenom događaju i po prijemu Vaših pitanja formirali smo predmet po službenoj dužnosti. Dok traje ispitni postupak ne možemo prejudicirati stav ni saopštiti više detalja – odgovorili su na upit novinarke Pobjede.

MINISTARSTVO

na javnom mjestu nepristojno ili bezobzirno ponaša (svađa, viče i sl.) i na taj način izazove uznemirenost ili negodovanje građana, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 50 do 300 eura ili kaznom zatvora do 15 dana.

Ovaj član Zakona sankcioniše najblaže oblike nepristojnog ili bezobzirnog ponašanja, pored ostalog, i na društevnim mrežama.

Naši čuvari javnog reda i mira nijesu našli da se u konkretnom slučaju trener ponašao naročito bestidno, što je teža kvalifikacija prekršaja koji mu se stavja na teret.

Nije im naročito bestidno da neko kome roditelji daju na povjerenje svoje maloljetno dijete, ne samo tokom nekoliko sati treninga, već i tokom turnira, putovanja, kampova on beskrupulozno zavodi tridesetak godina mlađu djevojku i šalje joj poruke neprimjerene sadržine. Poziva je da se vide, druže i pokušava da sa njom podijeli seksualne fantazije. To našim istražiteljima nije naročito bestidno.

Može da prođe nekažnjeno Stručnjak prava, nezvaničan sagovornik Pobjede, upozorio je da postoji mogućnost da trener čak ne bude ni kažnjen.

- S obzirom na to da se ne radi o djetetu, jer maloljetna djevojka ima 17 godina i zakonski više nije dijete, a svojevoljno je pristala na dopisivanje sa njim i učestvovala u tome, ne tražeći od njega da prekinu komunikaciju sudija bi, s obzirom na kvalifikaciju prekršaja koji mu je stavljen na teret, mogao da ga ne kazni – upozorio je naš nezvaničan sagovornik.

Za razliku od njih, u Ministarstvu sporta, sudeći prema odgovorima koje smo dobili, smatraju da ponašanje trenera jeste bestidno i poručuju da takve pojave neće tolerisati.

- Održan je i sastanak sa majkom maloljetne djevojčice. Kao krovna institucija za sportsku oblast osuđujemo ovakva djela, a konkretnim povodom smo uputili i dopise nadležnim organima, kao i sportskom savezu da iz ugla svojih nadležnosti sagledaju koje je radnje potrebno preduzeti u najkraćem roku kako bi se ispitale sve okolnosti slučaja – istakli su oni.

Uvjereni su, navode, da je riječ o rijetkim slučajevima u sportskim organizacijama, ali ohrabruju svakoga „ko ima konkretne dokaze da se ovo dešava njegovom djetetu, prijateljici, saigračici ili nekom bliskom licu da odmah prijavi nadležnim organima i matičnom sportskom savezu i svakako o tome upozna i Ministarstvo sporta i mladih“.

- Osobama za koje postoje konkretni dokazi o seksualnom uznemiravanju ne smijemo dozvoliti da nastave rad u sportskim klubovima, a posebno je potrebno zabraniti njihov rad sa djecom u sportu, jer smatramo to jedinim adekvatnim odgovorom na ovakva djela – poručili su iz resora kojim rukovodi priznati crnogorski sportista Nikola Janović.

Objašnjavaju i da Ministarstvo sporta ne izdaje licence za trenere već da to rade nadležni nacionalni sportski savezi.

Mekajla Maroni

9

Društvo

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Sportski ljekar zlostavljač

Leri Nasar

Bivši ljekar američkog olimpijskog tima Leri Nasar osuđen je prošle godine na 175 godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja.

On je 20 godina bio u olimpijskom timu i brinuo o zdravlju gimnastičarki, a broj njegovih žrtava koje je utvrdio sud u Mičigenu je 265.

Kako su prenijeli mediji, tužilaštvo je u optužbi navelo - Moraju voditi računa kome ih izdaju i ko trenira našu djecu i pažljivo, u kontinuitetu, obavljati provjere na terenu kako se ovakve stvari ne bi dešavale u budućnosti – poručili su iz Ministarstva.

U trenerskom esnafu, međutim, djeluju zbunjeno. Udruženje rukometnih trenera nije se sastajalo povodom skandala čiji je akter njihov kolega.

- Za slučaj sam čuo prije 20-ak dana. Nijesmo se sastajali. Ne znam da se u rukometu ikada nešto slično desilo. Za mene je to potpuno nova situacija.

Nijesam neko ko se bavi špekulacijama. Čekamo odluku nadležnih organa koji se bave činjenicama i kada sud utvrdi što se tu tačno desilo i presudi i Udruženje će se odrediti i donijeti odluku u skladu sa sudskom – kazao je Pobjedi prvi čovjek ove organizacije Zoran Abramović.

KAMPANJA

A da su ovakve stvari, nažalost, realnost o kojoj se ćuti potvrđuje inicijativa „Start to talk“ koju je pokrenuo Savjet Evrope kojom se pozivaju na djelovanje javne vlasti i sportske organizacije da zaustave seksualno nasilje nad djecom u sportu. Inicijativu su podržale Holandija, Finska, Velika Britanija, Španija, Portugal, Francuska, a prije nekoliko dana u kampanju se uključila i Hrvatska.

U petak, 13. decembra, hrvatski Središnji državni ured za šport organizovao je konferenciju „Kako spriječiti seksualno uznemiravanje i zlostavljanje nad djecom u športu? Start to talk“, čime je počela nacionalna kampanja protiv seksualnog nasilja nad djecom u sportu.

Na konferenciji je, kako su prenijeli hrvatski mediji, saopšteno da se u svijetu o seksualnom nasilju nad mladim sportistkinjama i sportistima malo govori, te da su prema malobrojnim specijalizovanim sportskim istra-

da je Nasar gimnastiku vidio kao „savršeno mjesto“ za svoje zločine, jer su ga žrtve smatrale „bogom“ u tom sportu.

Bivša američka gimnastičarka Mekajla Maroni, olimpijska šampionka, priznala je da ju je Nasar seksualno zlostavljao. Rekla je da je zlostavljanje počelo kada je imala svega 13 godina.

- Prvi put me zlostavljao u Nacionalnom trening kampu u Teksasu. Imala sam samo 13 godina. On me je uvjerio da taj tretman praktikuje već 30 godina. Kad god mu se ukazala prilika, morala sam na tretman. Čak i na Igrama u Londonu, prije nego što sam osvojila zlatno i srebrnu medalju – svjedočila je Maroni, prenijeli su mediji. živanjima svaki sedmi sportista ili sportistkinja izloženi seksualnom uznemiravanju ili zlostavljanju.

Doc. dr sc. Zrinka Greblo-Jurakić, sa Hrvatskih studija (Odsjek za psihologiju), kako prenosi Slobodna Dalmacija, predstavila je rezultate istraživanja rađenog na uzorku od 529 ispitanika (316 sportista i 204 sportistkinje) prosječne dobi – 20 godina, a rezultati su pokazali da je seksualnom uznemiravanju bez kontakta bilo izloženo četiri odsto sportista i 10 odsto sportistkinja; uz kontakt tri odsto sportista, odnosno četiri odsto sportistkinja; neprimjerenim zahtjevima bilo je izloženo jedan odsto sportista i osam odsto sportistkinja, a težim oblicima zlostavljanja, u koje se ubraja i prisiljavanje na seksualni čin – jedan odsto sportistkinja.

Nijedan od ovih slučajeva, kako je rečeno na konferenciji, nije prijavljen. Žrtve kao razloge ističu – posramljenost, strah za sportsku karijeru, „lični problem“...

U Crnoj Gori o ovoj pojavi se ne govori. Ne rade se ni istraživanja. Makar nijesu javno predstavljena.

I možda će upravo slučaj maloljetne rukometašice koju je pokušao da zavede 30 godina stariji trener, kojeg je upoznala tokom kampa, ponukati sportske vlasti da otvore ovu temu.

Poslati dijete u sportski klub istovjetno je kao kada ga ispratimo u školu. Vjerujemo da je u sigurnom okruženju.

Vjerujemo da njihovi treneri i ostali članovi stručnog tima imaju dovoljno morala da ne zloupotrijebe djetetovo, ali i naše povjerenje.

Nažalost, ne bude uvijek tako.

To potvrđuje i ova uznemirujuća priča o maloljetnoj rukometašici koju je trener drugog kluba kojeg je upoznala tokom priprema namjeravao da seksualno zloupotrijebi.

U našoj zajednici postoje tabui koje još nijesmo spremni da razobličimo.

Mnogi komentarišu: „Ona je pristala da se dopisuje s njim“, „Ona mu nije rekla da ne želi takvu komunikaciju“, „Ona je skoro punoljetna i sama je to tražila“... Bilo je i brutalnijih komentara. Skoro svi su na račun sedamnaestogodišnjakinje koju je beskrupulozno zavodio četrdesetšestogodišnjak.

A o njemu: „On je muško“. I to je i dalje u našem društvu dovoljno da je njemu (muškarcu) sve dozvoljeno.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Ministarstvo zdravlja upozorilo

Elektronske cigarete zabranjene u zatvorenom PODGORICA - Elektronske cigarete čijom se upotrebom proizvodi duvanski dim, odnosno koje funkcionišu na bazi sagorijevanja, ne mogu se koristiti u zatvorenom prostoru u kojem se služe hrana i piće - saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Navode da je u Crnoj Gori, za sada, u zatvorenom prostoru dozvoljena upotreba bezdimnih duvanskih proizvoda kod kojih nema sagorijevanja duvana. Na ovaj zaključak, saopšteno je, upućuju i norme Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda.

Ministarstvo je reagovalo u vezi sa, kako se navodi, nedoumicama i različitim tumačenjima u javnosti pojedinih odredbi zakona.

Zakonom je propisano da je zabranjeno i izlaganje drugih lica sekundarnom duvanskom dimu.

- U smislu ovog zakona, sekundarni duvanski dim koji se ispušta sagorijevanjem na zapaljenom kraju cigarete ili iz drugih duvanskih proizvoda za pušenje, u kombinaciji sa dimom koji pušač izdiše - precizira se u saopštenju.

Dodaje se i da je zakonom

zabranjen promet duvanskih proizvoda u javnom prostoru u kome se obavlja vaspitno-obrazovna i zdravstvena djelatnost, u apotekama i specijalizovanim prodavnicama medicinskih sredstava, u javnom prostoru sportsko-rekreativnih objekata, iz automatskih aparata.

- Uz davanje posrednih ili neposrednih povlastica kupcima ili nekom trećem licu, kao što je davanje poklona, premija, sniženog trgovačkog rabata ili prava da se učestvuje u nagradnoj igri, lutriji ili takmičenju, koji sadrže oznake, riječi ili izraze koji upućuju na to da je ta vrsta manje štetna od drugih (,,low tar“, ,,light“, ,,mild“, ,,ultra light“, odnosno ,,nizak katran“, ,,laki“, ,,blagi“, ,,ultra laki“ i druge slične oznake) - navodi se u saopštenju.

Zabrana se odnosi i na način koji kupcima omogućava samoposluživanje sa izloga maloprodajnih objekata.

- Vjerujemo da se zakonski propisi poštu ju, a da će eventualna sporadična nepoštovanja biti sankcionisana od strane nadležne ins p e kc i j e - d o d a j e s e u saopštenju.

I. K.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava odbilo zahtjev MCP

Oduzimanje roditeljskog prava osobama istog pola nezakonito PODGORICA - Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nije prihvatilo prijedlog Mitropolije crnogorskoprimorske da se osobama istog pola zbog stupanja u životno partnerstvo oduzima pravo na roditeljsko staranje ili starateljstvo.

Ministarstvo je saopštilo da ovakav stav MCP nije prihvatljiv i da je direktno narušavanje Ustavom i Po ro d i č n i m z a ko n o m utvrđenih prava i dužnosti roditelja i djece.

- Prema Ustavu Crne Gore, roditelji su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i školuju. Porodičnim zakonom predviđeno je da sud može donijeti odluku o odvajanju djeteta od roditelja samo onda ako postoje razlozi za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava ili u slu-

čaju nasilja u porodici.

Tim zakonom regulisano je da do lišenja roditeljskog prava može doći ukoliko roditelj zloupotrebljava roditeljsko pravo i grubo zanemaruje roditeljske dužnosti - navode iz Ministarstva.

Kako su saopštili, to znači ukoliko roditelj zlostavlja dijete, izrabljuje ga, prisiljava na pretjeran rad ili ako napusti dijete, izbjegava da izdržava dijete, sprečava održavanje ličnih odnosa sa djetetom i drugo.

- Kako u konkretnom slučaju ne postoje zakonom propisani slučajevi usljed čijeg postojanja bi sud mogao da odlučuje o lišenju ili ograničenju roditeljskog prava jasno je da ovakav predlog MCP nije ni pravno ni društveno prihvatljiv - dodaju iz MiI. K. nistarstva.

10

Društvo

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Tužilaštvo odbilo još jednu prijavu Crnogorskog pokreta protiv Srpske crkve

Tužioci neće da istražuju zašto se crkva i zemljište vode kao vlasništvo MCP

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru kao neosnovanu odbilo je krivičnu prijavu Crnogorskog pokreta protiv Srpske pravoslavne crkve, Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) i nepoznatih službenika opštine Budva zbog nezakonitog izdavanja „papira“ na osnovu kojih se tvrdi da je jedna parcela na gradskoj zaobilaznici u ovom gradu u vlasništvu SPC, koja dio te parcele izdaje, a na njoj planira i gradnju hrama.

CP je u prijavi navela da su nepoznati službenici opštine počinili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju i zloupotreba službenog položaja, zatim falsifikovanja službene isprave, a da je službenik SPC počinio krivično djelo fasifikovanja isprave.

ČINJENICE

Crnogorski pokret prijavu je podnio u martu, nakon što je u Vijestima objavljeno da će Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, u Budvi, na dobru Crkve Svete Petke, na gradskoj zaobilaznici, ubrzo početi gradnju saborne crkve posvećene Svetome Marku.

- Iz cetinjske filijale SPC-a tvrde da je to zemljište njihovo vlasništvo, iako je Crkva Svete Petke pravno lice u vlasništvu države Crne Gore, matični broj 9992002602661, što je razvidno iz posjedovnoga lista broj 290, KO Budva, od 17. 12. 2007. godine. A matični broj cetinjske filijale Srpske pravoslavne crkve je

Zgrada Osnovnog suda u Kotoru

6917000000089 – navedeno je u prijavi.

Crnogorski pokret je istakao da je ovaj matični broj nezakonito dodijeljen cetinjskoj filijali SPC, kao stranom pravnom licu „koje je neregistrovano u zemlji i nalazi se u statusu ilegalnoga pravnoga subjekta“.

U prijavi su naveli i da je SPC gradnju planirala na mjestu postojeće gradske kapele, koju je, „kako Amfilohije neosnovano tvrdi, izgradila opština bez dozvole Beogradske patrijaršije, i na njihovome zemljištu, i

da će se ona morati izmjestiti da bi se uredilo mjesto za sabornu crkvu“.

- Sa time je neosnovano saglasna opštinska uprava. Na tome zemljištu, na osnovu dozvole opštine Budva, preduzeće „HDL“ već gradi supermarket, a tik pored njega će se graditi i saborna crkva. Beogradska patrijaršija, predstavljajući se lažno kao vlasnik zemljišta, koje je u vlasništvu Crkve Svete Petke, odnosno države, to zemljište već izdaje u zakup preduzeću „HDL“ i od toga

ubira prihode koji joj ne pripadaju – pojasnili su oni.

Iz Crnogorskog pokreta su upozorili da „ovakav status cetinjske filijale Beogradske patrijaršije, koji joj dozvoljava da crkvenim zemljištem u državnome vlasništvu u Budvi raspolaže kao sopstvenim vlasništvom, ubira rentu od njega, gradi na njemu, odlučuje o njegovoj namjeni, proizvod su“, kako su istakli, ,,više krivičnih djela“.

Ukazali su da je neko iz budvanskih opštinskih preduzeća zloupotrijebio službeni polo-

U Njujorku osnovana humanitarna fondacija „Dijaspora Crnoj Gori“

Donacije da idu onima kojima je najpotrebnije

SA SASTANKA: Cilj osnivanja fondacije jeste ozbiljniji pristup u prikupljanju i transparentnom usmjeravanju donacija

PODGORICA - Juče su u prostorijama Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku potpisani osnivački akti Humanitarne fondacije

„Dijaspora Crnoj Gori“. Inicijator osnivanja ove fondacije je poznati humanista Hajriz Brčvak iz Njemačke, a njen osnivač je, pored Br-

čvaka i Veselin Mijač iz Švedske.

Cilj osnivanja fondacije jeste ozbiljniji pristup u prikupljanju i transparentnom usmje-

ravanju donacija ka ljudima u Crnoj Gori kojima je pomoć najpotrebnija. Početni fond za rad fondacije obezbijediće njeni osnivači, a u pojedinačne akcije koje budu realizovane uključivaće sve ljude koji žele i mogu da pomognu. Osnivači fondacije Hajriz Brčvak i Veselin Mijač su nakon potpisivanja osnivačkih akata izjavili da su i do sada pomagali i donirali, ali da im je drago da su se preko Uprave za dijasporu međusobno povezali da zajedničkim snagama pokušaju da ujedine sve one dobre ljude, ljude velikog srca iz dijaspore koji mogu i žele pomoći, i da transparentno u zajedništvu ostvare ono što kao pojedinci ne bi uspjeli.

Potpisivanju osnivačkih akata su osim osnivača prisustvovali i direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović, direktor Uprave za javne radove Rešad Nuhodžić, predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović, konzul Crne Gore u Njujorku Amer Cikotić, direktor MIP-e Miloš Jovanović i pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bekteši.

R. P.

žaj u privrednom društvu, jer, prekoračenjem ovlašćenja, omogućava da „Beogradska patrijaršija pribavlja protivpravnu imovinsku korist“.

Smatraju da je neko iz SPC počinio krivično djelo falsifikovanja javne isprave o vlasništvu „s namjerom da je Beogradska patrijaršija upotrijebi kao validan dokument“, a nepoznati službenik opštine Budva krivično djelo - falsifikovanje službene isprave s neistinitom sadržinom, ovjerom pečatom.

Ističu i da je nepoznati činovnik u opštini Budva zloupotrijebio službeni položaj, prekoračenjem službenih ovlašćenja, s ciljem da državi nanese štetu.

OBRAZLOŽENJE

Specijalno tužilaštvo prijavu je procesuiralo Osnovnom u Kotoru, ali je državna tužiteljka Ana Marinović ocijenila, nakon uvida u spise predmeta, da u konkretnom slučaju nema osnova za dalje postupanje.

U obrazloženju je, pored ostalog, navela da „iz sadržine krivične prijave proizilaze samo navodi da je opštinska uprava neosnovano saglasna sa planiranim izmještanjem gradske kapele“, te da „preduzeće ‘HDL’, na osnovu dozvole opštine Budva, već gradi supermarket na predmetnom zemljištu“.

- Kako se radi o paušalnim navodima, bez navođenja konkretnih radnji kojima je NN lice izvršilo naprijed navedeno krivično djelo, to je ocijenjeno da ne postoje osnovi za dalje preduzimanje izviđajnih radnji od strane tužilaštva – piše u odbijajućem rješenju.

Istakla je i da što se tiče dijela prijave koji se odnosi na falsifikovanje isprave nepoznate osobe iz SPC i falsifikovanje službene isprave koje je stavljeno na teret nepoznatom službeniku opštine Budva, „iz sadržine krivične prijave ne proizilazi koje su to isprave, odnosno službene isprave falsifikovane, pa je očigledno da se radi o proizvoljnim navodima koji ne daju osnov za postupanje tužilaštva“ – zaključak je tužiteljke Marinović.

Poučila je podnosioca prijave da ukoliko smatra da je počinjeno neko krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti može podnijeti krivičnu prijavu kotorskom tužilaštvu protiv „određenog lica za određeno krivično djelo“.

Tako se tužilaštvo oglušilo na prijavu Crnogorskog pokreta u kojoj je bilo navedeno da očekuju da ova ustanova pokrene postupak, utvrdi koja su lica počinila krivična djela opisana u prijavi i preduzme mjere iz svoje nadležnosti.

K. K.

Mještani angažovani na izgradnji auto-puta PODGORICA - Na izgradnji prioritetne dionice auto-puta do sada je angažovano na desetine firmi, ali i više hiljada radnika. Posao je dobio i veliki broj ljudi iz Crne Gore. Ima i onih kojima je to i prvi radni angažman. I veliki broj mještana, koji žive u selima duž trase auto-puta, zasnovali su radni odnos upravo u kompanijama koje su angažovane na izgradnji.

Aleksandar Mitrović, mještanin Lijeve Rijeke do početka izgradnje puta svoju porodicu izdržavao je baveći se poljoprivredom. Zaposlenje koje je dobio od samog početka radova dalo mu je sigurnost i omogućilo, kako kaže, bolji i ljepši zivot.

- Radim ovdje skoro od

samog početka izgradnje kampova, svako ko je htio da radi - mogao je da radi.

Radio sam osam mjeseci u CRBC-u, godinu dana u Cijevna Comercu, i vratio sam se opet u CRBC i tu već dvije i po godine radim u labaratoriji - kaže Mitrović.

Filip Đukić radno je angažovan od samog početka gradnje puta.

- Prije ove izgradnje auto-puta radio sam kao fizikalac. Kada je počela izgradnja zaposlio sam se i evo već četiri godine radim. Bolje mi je, lakše mi je nego što sam radio ranije. Moji radni zadaci su proizvodnja materijala. Dnevno proizvedem, kada su normalne okolnosti, oko 250 kubika greze. Dosta toga sam ovdje naučio, nadam se da ćemo produžiti ovaj rad - kaže Đukić.

R. P.

Svijet

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

11

Zagađeni vazduh zaključao škole TEHERAN - Iranske vlasti naredile su u nedjelju zatvaranje škola u Teheranu i nekoliko drugih gradova zbog rekordnog zagađenja vazduha.

Odluku o zatvaranju škola u glavnom gradu je najavio zamjenik guvernera nakon što je zagađenje prešlo novu granicu, prenosi državna agencija Irna.

Nedjelja je prvi radni dan sedmice u Iranu.

Zatvorene su i pokrajinske škole u još dva kantona i tako će vjerojatno ostati i danas,

prenijela je Hina.

Zbog zagađenja škole u Teheranu već su bile zatvorene nekoliko dana u studenom.

Prema podacima gradskih vlasti, koncentracija sitnih čestica PM 2,5 dosegnula je prosječno 145 mikrograma po metru kubnom u 24 sata, a u nekim je četvrtima prešla 165 mikrograma.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje stopu nižu od 25 mikrograma.

Kako bi smanjile zagađenje, vlasti su

afp

Suzavac i vodeni topovi na protestima u Bejrutu

ograničile promet automobila u prijestonici koja ima 8,5 miliona stanovnika. U cijeloj pokrajini je zabranjen saobraćaj kamiona.

Svake godine između novembra i februara zagađenje zraka u Teheranu doseže vrhunce zbog temperaturne inverzije, kada hladni vazduh na visini sprečava protok toplog.

Službeni podaci objavljeni u iranskoj štampi navode da zagađenje vazduha svake godine izaziva smrt 30.000 osoba.

reuters

Mjere u iranskoj prijestonici zbog ekoloških problema

Koncentracija sitnih čestica PM 2,5 prešla 165 mikrograma

Uspjeh Škotske nacionalne partije na izborima ponovo zaoštrava pitanje referenduma

Stardžen: Nećemo biti zarobljenik Britanije EDINBURG - Škotska ne može da bude zarobljena u Ujedinjenom Kraljevstvu protiv svoje volje, rekla je škotska premijerka Nikola Stardžen.

Libanska prijestonica bila u blokadi osam sati

Više od 40 povrijeđenih na demonstracijama BEJRUT - Libanske snage bezbjednosti upotrijebile su suzavac, vodene topove i gumene metke da bi rastjerale antivladine demonstrante u libanskoj prijestonici tokom višečasovnih sukoba. Povrijeđeno je više od 40 ljudi, javio je AP. Posljednji sukobi demonstranata i policije su najžešći

od kako su počele demonstracije prije dva mjeseca.

Centar Bejruta je tokom noći između subote i nedjelje i juče bio u blokadi punih osam sati.

Vlada na čelu sa premijerom Saadom Haririjem podnijela je ostavku 29. oktobra, dvije nedjelje nakon što su protesti počeli.

Ona je ponovila da joj uspjeh Škotske nacionalne partije na nedavnim izborima daje mandat za novi referendum o nezavisnosti, čemu se protivi britanski premijer Boris Džonson.

– Ako Ujedinjeno Kraljevstvo

Zemljotres na Filipinima od 6,8 Rihtera MANILA - Snažan zemljotres magnitute 6,8 jedinica Rihtera pogodio je juče Filipine. Poginule su četiri osobe među kojima i jedna djevojčica, prenose agencije.

Turska pokreće novi mega projekat

Kanal dug 45 kilometara za rasterećenje Bosfora

– Kanal Istanbul vidimo kao vrlo važan projekat za budućnost naše zemlje s njenim obalnim strukturama, marinama, lukama i logističkim centrima – kazao je Kurum, prenosi Anadolija.

Naglasio je da se studije o potencijalnom uticaju projekta na okolinu bliže kraju i da se projekat provodi s najvišim nivoom ekološke osjetljivosti.

– Obale Bosfora sigurno neće biti zahvaćene izgradnjom.

Njegov istorijski, prirodni materijal biće sačuvan – dodao je ministar, istaknuvši važnost projekta i za Tursku, ali i za svijet.

anadolija

Veliki infrastrukturni poduhvat planiran je zapadno od centra grada, na evropskoj strani provincije Istanbul, a trebalo bi da poveća dnevni kapacitet od 160 plovila ISTANBUL - Mega projekat Kanal Istanbul oslobodiće i zaštititi moreuz Bosfor, koji prolazi kroz tursku metropolu, rekao je u subotu Murat Kurum, ministar zaštite okoline i urbanizacije Turske.

Pogled na Bosfor

Predviđeni kanal trebao bi da pruži olakšavanje brodskom saobraćaju između Crnog i Mramornog mora, posebno saobraćanje tankerima preko Bosfora. Šest velikih nesreća prouzrokovalo je smrt 100 ljudi i curenje 108.000 tona nafte na Bosforu od 1960-ih godina, podsjetio je Kurum.

– Uz Kanal Istanbul prenije-

bude nastavilo da postoji kao unija, to će moći samo uz konsenzus – rekla je Stardžen za Bi-Bi-Si. Prema njenim riječima, britanska vlada se grdno vara ako misli da će odbijanje referenduma označiti kraj tog pitanja.

– To je suštinska tačka demokratije – ne možete držati Škotsku u uniji protiv njene volje. Ne možete nas zatvoriti u orman, okrenuti ključ i nadati se da će sve proći – naglasila je škotska premijerka.

ćemo teret s Bosfora i održati ga u boljem stanju za buduće generacije. Cilj projekta je i da se spriječe potencijalno opasni ekološki incidenti – rekao je on.

Kanal dužine 45 kilometara biće izgrađen zapadno od centra grada, na evropskoj strani provincije Istanbul, a trebalo bi da poveća dnevni kapacitet od 160 plovila.

Epicentar zemljotresa je bio oko 60 kilometara jugozapadno od Davaoa na ostrvu Mindanao u dubini od 28,2 kilometra.

Zvaničnici su saopštili da nema opasnosti od cunamija. Filipinski institut za vulka-

MOSKVA: Saopštenje Nacionalnog centra za upravljanje odbranom

Američki razarač ušao u Crno more, prati ga ruski raketni brod MOSKVA - Brod Crnomorske flote Ruske federacije počeo je da prati američki razarač ,,Ros“ koji je ušao u jugozapadni dio Crnog mora.

Nacionalni centar za upravljanje odbranom Ruske Federacije saopštio je da se direktna kontrola akcija američkog razarača ,,Ros“ obavlja malim raketnim brodom Crnomorske flote ,,Višnji Voločok“, prenosi agencija Tas. Kako navodi agencija, ponovljene su mjere preduzete u novembru, kada je ruska fregata ,,Admiral Esen“ i mali raketni brodovi ,,Višnji Voločok“ i ,,Orehovo-Zuijevo“ pratili su razarač američke mornarice ,,Porter“, koji je plovio južnim dijelom Crnog mora.

nologiju i seizmologiju je saopštio da se mogu očekivati štete na objektima.

U zemlji su zabilježena još minimum dva naknadna potresa od oko pet jedinica Rihtera.

Prema pisanju Njujork tajmsa, SAD tajno protjerale dvojicu kineskih diplomata

Nesporazum ili otkrivanje špijuna VAŠINGTON – Sjedinjene Američke Države tajno su protjerale dvojicu kineskih diplomata koji su u septembru pokušali da se ubace u vojnu bazu u američkoj državi Virdžiniji, prenosi Njujork tajms.

Američke vlasti sumnjaju da je bar jedan od njih agent kineske obavještajne službe, piše list pozivajući se na nekoliko američkih zvaničnika koji nijesu željeli da im se navede ime.

List, kako su prenijele agencije, navodi da su to prva protjerivanja kineskih diplomata zbog špijunaže u više od 30 godina.

Incident se prema listu dogodio u septembru u ,,osjetljivom postrojenju“ blizu Norfolka u Virdžiniji, gdje se nalaze specijalne snage.

Dvojica zvaničnika kineske ambasade u Vašingtonu u pratnji supruga došli su kolima do kontrolnog punkta na ulazu u bazu a, pošto nijesu imali dozvolu, stražar im je rekao da samo uđu unutra da bi okrenuli i vratili se. Umjesto

da izađe iz baze vozilo je nastavilo put ka unutrašnjosti baze, dok ga nijesu blokirali kamioni.

Nije razjašnjen motiv tog upada, ali američki zvaničnici misle da su kineske diplomate željele da provjere bezbjednosne mjere u bazi. Diplomate su navele da je to bila greška, da ne znaju dobro jezik i da nijesu dobro razumjeli uputstvo stražara, što nije uvjerilo njihove američke sagovornike.

Njihovo protjerivanje koje se dogodilo u jesen, prema Njujork tajmsu, SAD i Kina nijesu objavile i Peking za sada nije uzvratio kontramjerama.

Na pitanje agencije Frans pres, Stejt department nije odgovorio.

SAD i Kina su upravo postigli preliminarni trgovinski sporazum poslije više mjeseci natezanja oko dodatnih carina.

Ali razlike između dvije zemlje postoje na brojnim frontovima, od industrijske špijunaže, do vojne nadmoći, preko kineskog kršenja ljudskih prava muslimanske manjine Ujgura, do situacije u Hong Kongu.

12

Kultura

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Djela Nade Kažić i Ivanke Vane Prelević na jubilarnoj izložbi Galerije SULUJ u Beogradu

Preminula glumica Ana Karina

„Mijena – pupoljak“, Nade Kažić

Generacija turbulentnih vremena

PODGORICA - Vajarke iz Crne Gore Nada Kažić i Ivanka Vana Prelević predstavile su svoj rad na kolektivnoj izložbi koja je povodom 25 godina postojanja Galerije SULUJ (Savez likovnih umjetnika Jugoslavije) otvorena nedavno u Beogradu.

Prema koncepciji istoričarki umjetnosti Ivone RajačićBarandovski i Mirjane Bajić, postavku čine djela 22 autora iz svih disciplina vizuelnih umjetnosti (slikarstvo, crtež, skulptura, fotografija, grafika, miks - media), a zastupljeni su sa po jednim aktuelnim radom. Kažić se predstavila djelom „Mijena – pupoljak“, a Ivanka Vana Prelevića radom iz ciklusa „Zarobljeni pejzaž“.

-Djela vajarki iz Crne Gore, Nade Kažić i Vane Prelević po-

kazuje evoluciju od složenih narativa - instalacija i skulptura stilistike visoke moderne do ready-made , sofisticirane upotrebe neumjetničkih materijala i objekata, postavke u pejzažu, oblika land art arta koji referiraju ka uskrsnuću u strukturi složenih sadržaja – napisala je tekstu za katalog Mirjana Bajić.

IZVRSNA GENERACIJA Ivona Rajačić-Barandovski, između ostalog je zapisala da su joj se, razmatrajući ideju o obilježavanju ne malog jubileja ovog izlagačkog prostora, spontano nametnuli izlagači koji su u Galeriji SULUJ prvi put priredili samostalnu izložbu, a sada su umjetnički predstavnici srednje generacije.

- To su stvaraoci one generacije koja je najviše trpjela u tur-

Rad iz ciklusa „Zarobljeni pejzaž“ Ivanke Vane Prelević

nizale su se mnogobrojne izložbe, jedna za drugom, njih preko 500: kolektivne, samostalne, autorske, raznih poetika, različitih medija, domaćih i inostranih stvaralaca.

Postavka je obuhvatila radove stvaralaca generacije koja je najviše trpjela u bulentnim vremeSLIJEDI KRAGUJEVAC nima, a izrasli su u turbulentnim vremenima Po r e d c r n o g o r s k i h zapažene i kvaliumjetnica, u postavci jukraja 20. vijeka, a koji tetne umjetnike. blarne izložbe našla su se i Njih nema mnogo, djela koja potpisuju: Katasu izrasli u zapažene ali su talentom, rarina Alimpijević, Jelena Alimpijević i kvalitetne dom na sebi i istrajnoAranđelović, Miloš Aranđelović Đorđešću stasali u izvrsne vić, Aleksandar Jestrović, ZoJestrović umjetnike umjetnike osobenih poetiran Jovičić, Jovičić Andrej Ko ka i stilova, prepoznate i cijenjene kako od publike tako i od kritike – zabilježila je Rajačić-Barandovski.

Podsjetila je i da je beogradska Galerija SULUJ osnovana krajem 20. vijeka.

-Usred opšteg urušavanja dotad postojećeg društvenog sistema, krvavog raspada zem l j e, s a n kc i j a Z a p a d a , kriminala i divlje tranzicije u vrli kapitalizam, meni, tada poslovnom sekretaru Saveza, ukazala se sticajem srećno nesrećnih okolnosti nesvaki-

dašnja prilika, da ličnu ideju o osnivanju Galerije zaista sprovedem. Uz svesrdnu pomoć i podršku Dušana Markovića, vajara i tadašnjeg sekretara Saveza i Dragoljuba Bate Brajovića, slikara i predsjednika SULUJ-e i jednog privatnog preduzeća, galerija je ugledala svjetlost dana juna već davne 1994 – podsjetila je Rajačić-Barandovski.

Od tog juna pa do danas, kako je napomenula, u ovoj galeriji

nopek, Jovanka nopek, Mladenović, Milan Kralj, Vladimir Kralj Miladinović, MANIK (Marija Miladinović Vauda i Nikola Pilipović), Olivera Parlić-Karamarković, Miljana Radojičić, Kristina Ristić, Mile Šaula, Mehmed Slezović, Predrag Terzić, Sanja Tomašević, Ivana Živić, Ranka Radovanović i Sonja Žugić.

Nakon Beograda, ova zanimljiva izložba seli se u kragujevačku galeriju „Mostovi Balkana“ gdje će biti otvorena od 24. decembra do 24. januara. R. K.

Riječ više o monografiji „Književna sudnica Mihaila Lalića - autokritika revolucije“ Zore Jestrović

Životne i umjetničke istine pisca

PODGORICA - U izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, objavljena je monografija Zore Jestrović „Književna sudnica Mihaila Lalića - autokritika revolucije“.

Kako autorka kaže, jedan od ciljeva monografije je i reaktuelizacija piščevog stvaralaštva u cjelini i, na različitim nivoima, korespondencija sve tri faze stvaranja, odnosno stavljanje Lalićevog djela u noviji, cjelovitiji i moderniji ključ tumačenja.

OSAM TEMA

U prvoj cjelini, autorka obrađuje osam tema: Potencijalni uzroci promjene stvaralačke paradigme, Od Velike ka Maloj priči, Kompozicija i struktura fragmentarne proze, Genološko definisanje knjiga u širem i užem smislu, Srodnost unutrašnjih profila knjiga, Poetski sloj u knjigama „Prelazni period“ i „Prutom po vodi“, Funkcija citata u fragmentarnoj prozi i Lalićevo promišljanje o smislu i sudbini pisane riječi.

Zora Jestrović ovdje podvlači da „Lalić nizom poetičkih i au-

topoetičkih komentara u fragmentarnoj prozi svjedoči o bezbrojnim stvaralačkim mukama i dilemama, te se u tom smislu brojni fragmenti mogu smatrati konstitutivnim elementima u poimanju piščeve eksplicitne i imanentne poetike. Svjestan je da su putevi u stvaralaštvo bezbrojni, ali da se veličina i vrijednost pisca prepoznaje po tragu koji su utrli svojim djelom“.

Druga cjelina ove monografije raščlanjuje teme: Poetika neslaganja u knjigama fragmentarne proze i autobiografiji (Sam sobom, Prelazni period, Prutom po vodi i Epistole seniles), Radmila – „žena koje nema“, opsesivna tema Mihaila Lalića u kontekstu autokritičke revolucije, Transformacija književnih rodova (romana „Dokle gora zazeleni“ u dramu „Dani mržnje“ i drame „Poraženi“ u roman „Tamara“), Književna i istorijska istina (Odlučan čovjek: Tamara), Životna istina u kontekstu umjetničke istine (Opraštanja nije bilo) i Psihologija i filozofija stvaranja u posljednjim knjigama.

Studijama u ovoj cjelini knjige, Zora Jestrović zaključuje da je:

razlozima u prethodnim godinama. Sa njim se ne završava jedan period u književnosti Crne Gore, već ostaje otvoren u onom filozofskom i društvenoistorijskom smislu kako je ostao otvoren period Petra II Petrovića Njegoša i Marka Miljanova Popovića. Bez njega se, kako je i sam kazao, ne može dalje. On i njegovo djelo su potrebni - i sad i zauvijek“.

ZNAČAJAN DOPRINOS

Knjiga donosi moderniji ključ tumačenja djela Mihaila Lalića

„Svjesno ili nesvjesno, Lalić cjelokupnim stvaralačkim opusom potvrdio davno izrečeno Heraklitovo saznanje da je 'rat otac svih i kralj svih, on jedne izbaci na vidjelo kao bogove, a druge kao ljude - jedne učini slobodnim, a druge robovima'... Lalićevo djelo svojom psihologijom i filozofijom nedvosmisleno poručuje da su ratovi u svojoj suštini negacija humanističke prirode čovjeka, a 'zločin veći od zločina je rav-

nodušnost prema zločinu“.

U trećoj cjelini, autorka Jestrović daje naučnu aktuelizaciju treće faze stvaralaštva (monografije i zbornici od 2000. do 2018. godine). Ovdje su istaknute najznačajnije monografije, zbornici i studije o Mihailu Laliću nastale u naznačenom periodu. „Laliću treba“ - piše Jestrović „povratiti privilegovano mjesto koje je bilo zasjenčeno neliterarnim i neumjetničkim

Četvrta, posljednja, cjelina sadrži napomene autorke, bio-bibliografiju i registar imena. Obimna korištena literatura samo je potvrda da je monografija Zore Jestrović urađena na način koji zaslužuje književno djelo Mihaila Lalića.

Knjiga „Književna sudnica Mihaila Lalića“ predstavlja značajan doprinos proučavanju književnog stvaralaštva našeg velikog književnika kome još mnogo dugujemo. Njeno pojavljivanje u godini kada obilježavamo 105 godina od rođenja Lalića nije slučajno, i ,vjerujemo, biće podstrek i drugima da proučavaju njegovo djelo.

Prof. dr Draško DOŠLJAK

PARIZ - Francuska glumica, rediteljka i scenaristkinja Ana Karina, poznata kao muza Žan -Lika Godara, preminula je 14. decembra u 80. godini, objavio je juče njen agent.

Iako danskog porijekla, Ana Karina slovila je za ikonu francuskog novog talasa, a sa Godarom, koji joj je bio i životni saputnik tokom šezdesetih godina, snimila je sedam filmova.

Agent Loren Balandra naveo je da je u trenutku smrti uz nju u bolnici bio suprug, američki reditelj Denis Beri.

Ministar kulture Frank Rister je istakao da je „francuski film izgubio jednu od svojih legendi“.

Najznačajnije uloge u karijeri Ana Karina je ostvarila u Godarovim filmovima „Žena je žena“, „Živjeti svoj život“, „Mali vojnik“ i „Alfavil“.

Uloga u filmu „Žena je žena“ donijela joj je nagradu Srebrni medvjed za najbolju glumicu na Filmskom festivalu u Berlinu 1962. godine.

Izjavila je svojevremeno da su Godar i ona imali lijepu ljubavnu priču, ali da se umorila, jer je često bio odsutan.

-Rekao bi da ide po cigare, a vratio bi se tri nedjelje kasnije, rekla je Ana Karina za Vog 2016.

Kao jedna od njenih najboljih uloga smatra se rola mlade kaluđerice u nevolji u filmu „Kaluđerica“ Žaka Riveta iz 1966.

Restaurisana verzija tog filma prikazana je prošle godine na 71. Kanskom festivalu, koji je i svoj plakat posvetio Ani Karini i ŽanPolu Belmondu, partnerima u Godarovom filmu „Pierrot le Fou“ (1965).

S Lukijanom Viskontijem snimila je film „Stranac“, a sa Fazbinderom, „Kineski rulet“.

R. K.

Akademski trio večeras u CNP-u PODGORICA - Crnogorski akademski trio nastupiće večeras u 20.30 sati na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.

Trio čine Miran Begić, violina, Aleksandar Latković, violončelo i Oleksij Molčanov, klavir. Repertoar koncerta obuhvatiće Mendelona trio br.

1 d-moll i Šostakoviča trio br. 2 R. K. e-moll.

Kultura

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

13

Navršilo se pedeset godina od premijere filmskog ratnog spektakla Veljka Bulajića

Filmski kritičari i teoretičari filma, naravno, slažu se u ocjeni da je „Bitka na Neretvi“ mnogo više od komunističke propagande, a arhivski snimci podsjećaju koliko je dan premijere, 29. novembar 1969. godine u Sarajevu, bio veliki događaj na ondašnjoj kulturnoj sceni Jugoslavije. A koliko je film bio uspješan pokazuje i podatak da je ostvario veću gledanost nego svi jugoslovenski filmovi koji su prikazivani u svijetu. Inače, unaprijed je otkupljen u čak 82 zemlje, a bio je među pet ostvarenja koja su bila nominovana za Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja. Uvršten je u deset najvažnijih fimova o Drugom svjetskom ratu, zajedno sa „Mostom na rijeci Kvaj“ Dejvida Lina, „Gori li Pariz“ Renea Klimana, „Spašavanjem redova Rajana“ Stivena Spilberga...

Kuriozitet je i da je reditelj Bulajić okupio neke od najvećih svjetskih i jugoslovenskih zvijezda, kao što su Orson Vels, Jul Briner, Sergej Bondarčuk, Oleg Vidov, Hardi Kriger, Kurt Jirgens, Silva Košćina, Milena Dravić, Ljubiša Samardžić, Velimir Bata Živojinović, Pavle Vuisić, Boris Dvornik, Fabijan Šovagović....

TITO U SKENDERIJI

U sarajevsku Skenderiju, te premijerne večeri došle su brojne jugoslovenske, evropske i svjetske ličnosti iz političkog i kulturnog života, a najviše pažnje je izazvao, naravno, Josip Broz Tito i njegova supruga Jovanka. Jedan od televizijskih izvještaja sa premijere prikazuje Tita u pratnji brojnog obezbjeđenja, kako u društvu Jovanke i reditelja Veljka Bulajića, dolazi u salu Skenderije.

Nekoliko desetina jugoslovenskih i svjetskih novinara pratilo je ovaj događaj, sijevali su blicevi fotoaparata, dok se iznad bine prostiralo veliko platno na kojem će za koji minut biti ispisana jedna od najspektakularnijih filmskih priča Jugoslavije i Evrope.

Jedino je te večeri kasnio čuveni Orson Vels koji je, kako se priča, sa aerodroma u Dubrovniku u Sarajevo doputovao autom, jer je odbio da se vozi u malom prenatrpanom avionu sa četiri sje-

„Bitka“ još traje

Josip Broz Tito u društvu Veljka Bulajića, Jula Brinera i Orsona Velsa

U sarajevsku Skenderiju, te premijerne večeri došle su brojne jugoslovenske, evropske i svjetske ličnosti iz političkog i kulturnog života, a najviše pažnje je izazvao, naravno, Josip Broz Tito i njegova supruga Jovanka. Jedino je te večeri kasnio čuveni Orson Vels dišta, u koji je trebalo da se smjesti devet ljudi pozvanih na premijeru. Prema pisanju tadašnjeg magazina „Start“, Vels je došao taman u trenutku kada se na velikom platnu odigravala scena u kojoj ga ubija četnički komandant. Kada su predsjedniku Jugoslavije došapnuli da je Vels stigao, Tito je navodno šaljivo rekao: „I baš sad kad su ga ubili?!“. Inače, priča se da je na snimanju upravo te scene Vels morao da, sa svoja 124 kilograma, pada mrtav 11 puta, jer je jedan od statista stalno gledao u kameru.

Snimak sa premijere pokazuje reditelja Bulajića vidno uzbuđenog, užurbanog i radosnog. Od samog ulaska u dvoranu bio je

S. Kragujević

PODGORICA – Ni pola vijeka nakon premijere filma „Bitka na Neretvi“, u režiji Veljka Bulajića, ne prestaju debate o tome da li je riječ o istinskom filmskom spektaklu, neosporne umjetničke vrijednosti, ili samo o komunističkoj propagandi. Činjenica je da je ovo ostvarenje dovelo Holivud u ondašnju Jugoslaviju, neke od najznačajnijih svjetskih glumaca, dok je u produkciju uloženo oko pet i po miliona dolara, ne računajući tehniku i ljudstvo Jugoslovenske narodne armije.

DOKUMENT IDEJE

Silva Košćina, Ljubiša Samardžić, Milena Dravić i Bata Živojinović na premijeri „Neretve“

uz Tita, nešto mu srdačno govorio, a rijetke fotografije nakon premijere pokazuju ga ponovo za Titovim stolom, u društvu sa Velsom i Brinerom.

Nakon pedeset godina, prisjećajući se „Bitke na Neretvi“, reditelj Bulajić kazao je za Pobjedu da se film održao sve ove godine i imao preko pet i po miliona gledalaca, više nego svi jugoslovenski filmovi koji su prikazani u inostranstvu. Nastala je „Neretva“ na pažljivim pripremama.

Vrata za realizaciju ovog filma Bulajiću su bila otvorena poslije „Vlaka bez voznog reda“, nagra-

de u Kanu i prve velike svjetske distribucije tog filma u 52 zemlje, kao i nakon ostvarenja „Kozara“, koja je u Moskvi nagrađena Zlatnom medaljom.

- Dakle, to su elementi na kojima se mogla kreirati „Neretva“ i imati povjerenje inostranih partnera koji su uložili veliki novac i naravno povjerenje tada najvećih glumaca koji su pristali da u Neretvi interpretiraju glavne uloge. Pedeset godina je prošlo, ali dogodilo se to da je prije pola godine u Japanu film ponovo prikazivan u bioskopima kao da je premijera, a svojevremeno je

Da Pikaso nije vidio „Skoplje ‘63“ ne bi bilo ni plakata za „Neretvu“ Mnogi znaju da je plakat za film „Bitka na Neretvi“ uradio čuveni slikar Pablo Pikaso. To je još jedan od kurioziteta ovog ostvarenja, koji je sigurno pojačao interesovanje svjetske publike. A kako se to tačno dogodilo, Bulajić priča za Pobjedu.

- Na festivalu u Monte Karlu moj dokumentarni film „Skoplje ‘63“ nagrađen je kao najbolji.

Direktor festivala sjutradan je taj film odnio kod Pikasa koji je

imao svoju malu kino dvoranu.

Pikaso je film pogledao, a potom se pojavio na dodjeli nagrada. Čestitao je autorima i meni koji sam bio pobjednik na festivalu, tu smo se upoznali, porazgovarali... Kada je došlo do „Neretve“, ja sam se njegovom agentu obratio sa molbom da ga pita da li bi bio spreman da napravi plakat za film.

Pikaso je odmah pristao, sjetio se moga filma i mene. Naravno,

nikako nije htjela da učestvuje smatrajući da je to veliki rizik.

Dogodilo se to da je „Avala“ jedina iz tadašnje republike koja nije sudjelovala u proizvodnji filma. Sa druge strane, „Neretva“ je u Srbiji bila jedan od najgledanijih filmova, a takođe je odnos medija prema temi i filmu bio fantastičan – ispričao je Bulajić.

Film je, prema njegovim riječima, koštao oko pet i po miliona dolara, ne računajući JNA. - Armija nije računata, tj. statisti koji su u mjesecima snimanja bili na odsluženju vojnog roka.

Benzin je bio trošak armije, vozila, oružje, sva vojona tehnika.

Ali, prihodi su bili dosta veliki.

Svi producenti su fenomenalno prošli – rekao je Bulajić.

Nije htio da odgovori koliko su zaradili glumci, osim da su najveći honorar dobili Jul Briner i Orson Vels. Nešto manje dobili su Hardi Kriger, Franko Nero i Silva Košćina. Saradnja sa njima, kako ističe Bulajić, bila je fantastična.

- Što veći glumac, to bolji saradnik. Naravno, u takvim kinematografijama u kojima su oni nas t a l i , u t e š ko j s v j e t s ko j konkurenciji, svi oni su vrlo disciplinovani, savjesni. Od Orsona Velsa do Hardija Krigera koji je za ulogu njemačkog pukovnika Krencera dobio državnu nagradu Njemačke. Sa njima imam najbolje iskustvo. U tim nastupima prema svijetu strašno je bitno kakvu imate glumačku postavu – rekao je Bulajić. Što se tiče jugoslovenskih glumaca, priča se da su najbolje prošli Bata Živojinović i Ljubiša Samardžić, dok Boris Dvornik, navodno, nije dobio honorar jer je u to vrijeme bio na odsluženju vojnog roka. Zajedno sa njim u armiji su tada bili i glumci Petar Kralj i Kole Angelovski. I oni su igrali bez honorara.

Bulajić drži plakat filma „Bitka na Neretvi“

odmah se postavilo pitanje koliko će to koštati, međutim, on je javio da pristaje da uradi plakat, a da mu mi kao „honorar“ poša-

ljemo 12 flaša vina sa cijelog područja Jugoslavije. Tako je ispalo da je on zapravo poklonio taj plakat – rekao je Bulajić.

bio najgledaniji u Japanu, zajedno sa dva filma u kojima su nastupali Marlon Brando i Sofija Loren – kazao je Bulajić.

BEZ „AVALE“

Od starta Bulajić je želio da u njegovom filmu igraju velike svjetske glumačke zvijezde.

Američki distributeri, kako je objasnio, polaze od pitanja koliko imate gledalaca u bioskopima, da li zanimate svjetskog gledaoca i da li su ti filmovi na cijeni u umjetničkom smislu.

- S obzirom na to da su „Vlak“ i „Kozara“ bili na nivou evropskih filmova i uspjeha, nije bilo toliko teško, a pogotovo nije bilo teško pridobiti glumce jer oni uvijek traže mogućnost ozbiljnijih filmova, boljih uloga, tako da sam ja mogao okupiti u to vrijeme elitu svjetske kinematografije – rekao je Bulajić.

Naravno, bilo je i teškoća. Hrvatski „Jadran film“ bio se prepao „Neretve“ kao velikog filma, sa velikim budžetom. Ipak su odlučili da budu glavni producenti, a Bulajić priča da su od distribucije filma zaradili preko dva i po miliona dolara. „Jadran film“ je od tog novca napravio novi studio, laboratoriju i tonski studio.

- Imao sam poteškoće i sa beogradskim „Avala filmom“. „Avala“ se takođe prepala projekta i

Mnogo je tekstova napisano o „Neretvi“ i svi oni dođu i prođu, dok se ova filmska priča, po svemu sudeći, i dalje ne skida sa malih ekrana. Nerijetko ćete je vidjeti u programu neke od regionalnih televizija, ili na repertoaru evropskih i svjetskih bioskopa.

- Teško je pisati o „Bitki na Neretvi“. Veliki je to film – zapravo preveliki za naš kulturni prostor – zapisao je filmski kritičar i istoričar filma Danijel Rafaelić, u obimnoj monografiji „Vlakom bez voznog reda u povijest filma“ (2015), koja je posvećena djelu Veljka Bulajića.

Rafaelić zaključuje da „Bitka na Neretvi“ iz današnje perspektive izgleda potpuno anahrono, u smislu da je zaista teško vjerovati da su nekad „teškaši“ svjetskog filma glumili kod nas, da su svi jugoslovenski filmski producenti zajedno učestvovali u proizvodnji filma.

- Zato „Neretva“ loše odražava vrijeme u kojemu je nastala.

Ona je bezvremenska, ona je gotovo vanfilmsko iskustvo. A tako smo rijetko imali priliku da svjedočimo takvom iskustvu. „Bitka na Neretvti“ ostaje dokument, ne jednog vremena, već ideje kako je mogli biti. Lično sam uvijek žalio što Bulajić nije dobio Oskara. „Bitka na Neretvi“ ga je zasigurno zaslužila. Uprkos onima koji i dan danas pokušavaju osporiti njezinu svevremensku komponentu – zapisao je Rafaelić.

Ovim riječima nema ni Bualjić ništa da doda. Uvjeren je, kaže, da je snimio dobar film. „Neretva“ će i generacijama koje dolaze zasigurno biti jedan od nezaoblizanih simbola nekadašnjeg jedinstvenog jugoslovenskog prostora.

J. NIKITOVIĆ

14

Turizam/Marketing

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Rus Dmitri Trunenkov, olimpijski šampion u bobu na igrama u Sočiju 2014, oduševljen turističkim potencijalima Crne Gore

Akcija centra bezbjednosti Bijelo Polje zbog korišćenja pirotehničkih sSredstava

Crnogorska skijališta treba da dobiju bob staze

Kontrolisaće škole i granične prelaze zbog petardi

Malo je turističkih destinacija koje su ovako originalne.

Ovdje se vodi politika koja privlači investitore i to je prava budućnost Crne Gore. Korak po korak do velikih takmičenja u zimskim sportovima KOLAŠIN – Zvanično otvaranje zimske sezone u Ski centru Kolašin 1600 bio je razlog da se okupe brojni i dokazani ljubitelji planine i zimskih sportova. Među njima je bio i Dmitri Trunenkov, šampion u bobu na Olimpijskim igrama 2014. godine u Sočiju. Na Bjelasicu je došao kao gost turističke agencije Eksplorer i nije krio impresije onim što je vidio iako Bjelasica još nije u pravoj sniježnoj „formi“.

Dmitri Trunenkov nam je kazao da je prvi put u Crnoj Gori i da je zahvalan na pozivu koji je dobio od agencije Eksplorer. Odmah je uočio i želi da istakne turističku prednost Crne Gore, a to je blizina mora i planine.

– Malo ima turističkih destinacija koje omogućavaju da se u istom danu kupate na

moru i skijate na planini. To je izuzetno turističko bogatstvo kojim raspolaže Crna Gora.

Originalna ponuda koja otvara mogućnost da se značajan broj turista dovede u Crnu Goru – istakao je Dmitri Trunenkov.

On je pohvalio činjenicu da država Crna Gora značajno ulaže u planinski turizam, a isto je radila i Rusija.

– Ovdje je dobra investiciona klima i dobro je ulagati u Crnu Goru jer se ovdje vodi politika koja privlači investitore i to je prava budućnost Crne Gore – kazao je Dmitri Trunenkov.

Na pitanje možemo li očekivati da se na crnogorskim skijalištima izgrade bob staze, olimpijski šampion u ovom sportu je kazao da se nada da će crnogorska skijališta dobiti bob staze jer su neophodne pošto se na taj način produžava sezona i omogućava orga-

nizacija velikih takmičenja.

– Imate odličnu klimu, ulažete u infrastrukturu i ovo može da postane prestižni zimski centar. Treba ići korak po korak u osvajanju svih zimskih sportova i razmišljati da jednog dana možda budete spremni i za organizaciju velikih takmičenja – zaključio je Dmitri Trunenkov.

Luka Bulatović, vlasnik i direktor Eksplorera, je kazao da je ova agencija između ostalog prepoznata i po tome što je poznate šampione iz zimskih sportova dovodila u Crnu Goru.

– Smatramo da je to najbolji način da pokažemo šta imamo, ali i da nam se ukaže šta treba da ispravimo. Da nam se ukaže kako da usmjerimo potencijale. Sa druge strane, sportisti su i najbolji promoteri, njihovim pričama i impresijama se uvijek najviše vjeruje. Ako smo planinska i

Dmitri Trunenkov u Ski centru Kolašin 1600

turistička država, onda moramo razmišljati da postepeno osvajamo i ostale zimske

sportove, a bob sigurno ima posebnu atraktivnost – naglasio je Luka Bulatović. Dr. P.

BIJELO POLJE – Centar bezbjednosti Bijelo Polje i ove godine aktivno sprovodi akciju pod sloganom „Petarda“ kako bi se spriječila distribucija korišćenja pirotehničkih sredstava.

Kako je na sastanku preventivnog tima saopštio pomoćnik komandira policije za javni red i mir Borivoje Bulatović, planirano je da akcija traje do sredine januara naredne godine.

Inače, preventivni tim za sprečavanje zloupotrebe korišćenja pirotehničkih sredstava čine predstavnici Područne jedinice policije, Granične policije, vaspitno-obrazovnih ustanova, nevladinih organizacija, zdravstvenih ustanova, Komunalne policije, inspekcijskih službi i medija.

- Prije svega, obilazićemo školske objekte i tako preventivno djelovati. Usredsredićemo se i na granični prelaz Dobrakovo - kazao je Bulatović.

Na sastanku tima jednoglasno je zaključeno da je upotreba petardi veoma opasna, posebno za mlađu populaciju i da se nestručnim rukovanjem i nekontrolisanom upotrebom pitrotehničkih sredstava mogu zadobiti povrede. Najavljeno je pojačano prisustvo policajaca i komunalnih policajaca ispred škola i na javnim mjestima gdje su veća okupljanja.

B. ČOKOVIĆ

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

15

Portret Slobodana Lutke Perišića: Od Herceg Novog do Pariza

Pjesma i ljubav su neraskidiva nit Pjevao je iz hobija, potom se muzički školovao, nastupao u horu ,,Branko Krsmanović“, a muzika ga je odvela do Pariza i susreta sa čuvenim dirigentom Leonardom Bernštajnom, što je san svih muzičara

Slobodan sa porodicom

HERCEG NOVI - Žive tu, oko nas, sasvim neprimjetno, ljudi koji su iz svog grada nosili glas o sebi i drugima, i vraćali mu se sa slavom o kojoj skromno pričaju. Za našeg sagovornika Slobodana Lutku Perišića sve je počelo od hercegnovskih skalina, a znamo da ih ima sto hiljada i jedna.

Nakon dugogodišnjeg rada na rukovodećem mjestu u hotelijerstvu, Slobodan danas uživa u penzionerskim danima i svom restoranu na pjeni od mora gdje, čim svanu dani, sa prijateljima uz gitaru organizuje druženja. To ga vraća u mladost, početke pjevanja iz hobija, školovanja u nižoj muzičkoj školi, odlazak u Beograd gdje je pjevao u horu „Branko Krsmanović“, pa sve do Pariza i susreta sa čuvenim dirigentom Leonardom Bernštajnom, što je san svih muzičara, ali malo kome uspije da baš bude pred njegovom palicom.

Bio je i stalni član internacionalne emisije na TV Francuske koju je vodila čuvena Madam Mirej. Najveći uspjeh mu je, ipak, porodica. Nedavno je proslavio i 50 godina braka.

MUZIKA I LJUBAV

Djetinjstvo, momački život i sada treće doba, vezuju ga za park u kojem je do zemljotresa bio smješten hotel ,,Boka“ - srce grada, mjesto sastanaka i rastanaka, zavođenja i ljubavi... Naš sagovornik je tu upoznao ljubav svog života, suprugu Seku.

-Svojoj ženi pjevao sam „Spavaj cvijete moj“, koju i danas često na koncertima zapjevam, a ona zna da je to za nju.

Naš susret je bio iskrena ljubav mada smo bili ideološki različiti“ u šali, ali i zbilji – prisjeća se Slobodan kad se prvi put sreo sa taštom u Beogradu i njen komentar: „Lijep je, još da je od naših“.

Nakon više od pet decenija od tog susreta svaki dan je priča za sebe, a život roman koji ispi-

Hor „Krsmanović“ (Slobodan u zadnjem redu, šesti s desna)

suje nove stranice. Prelistavajući ih, priča nam kako je uspješno igrao, i bio košarkaški trener, ali mu je lopta poslužila da ode u Partizan i dobije pasoš kako bi stigao do Pariza, koji mu je bio značajan i privatno i poslovno. U Crnoj Gori pasoš tada nije mogao dobiti jer su mu roditelji bili antikomunističkog opredjeljenja, već tada svjesni svoje Crne Gore i kralja Nikole.

U Beogradu je bio član hora „Branko Krsmanović“, u kojem je pjevao četiri godine, i proputovao pola Evrope. Osim klasične muzike, pokazao je umijeće i u zabavnoj.

- 1963. godine položio sam audiciju u Radio Beogradu zajedno sa čuvenim pjevačem Bobom Stefanovićem. Sa orkestrom Radio Beograda snimio sam dosta pjesama koje su emitovane na radiju i toga se i danas sjećaju ondašnji studenti iz Herceg Novog i podsjete me na to vrijeme – priča Perišić.

BERNŠTAJN

Dani kojih se najradije, i sa ponosom, sjeća naš sagovornik

su oni provedeni u Parizu od 1965. godine.

- Jednoga dana, u kolima sam čuo da se pojačava hor RTV Pariza, jer dolazi Leonard Bernštajn, jedan od najvećih dirigenata svijeta. On je tu bio jer se izvodilo djelo Berlioza, jednog od najvećih francuskih kompozitora i to je bio izazov za sve pjevače koji se bave ozbiljnom muzikom. I naravno, odmah se prijavljujem. Na audiciji je bilo mnogo zainteresovanih. Svi bi da pjevaju u prestižnom horu. Tu vam ne može niko pomoći do vi sami sebi. Biti tri mjeseca na probama i jedan mjesec sa Bernštajnom, jednim od najvećih dirigenata svih vremena, je veliki uspjeh – kaže Slobodan koji se nakon toga vraća u Herceg Novi, a danas s vremena na vrijeme sa radošću pogleda dio tog koncerta na Youtubu.

Preporučuje i mlađima koji vole ozbiljnu muziku, ili im je ona životni izbor, da pogledaju Bernštajn u Parizu Berlioz Rekvijum i na taj način osjete rad sa velikim dirigentima i umjetnicima, što je svakome san.

Drugi dan Festivala vina i ukljeve na Virpazaru

Nagrađeni najbolji vinari

Džez orkestar RT Beograd

Prije nego je pokazao svoje znanje u klasičnoj muzici Slobodan je nekoliko godina prije bio stalni član internacionalne emisije na TV Francuske koju je vodila čuvena Madam Mirej. Emisija se zvala „Le petit Conzervatoar De la chanson d Mirei“.

– To je bila jako popularna emisija u Francuskoj i emitovana je svake nedjelje na radiju, a jednom sedmično na televiziji, i zbog toga sam vrlo ponosan – ističe sagovornik, koji je u Parizu imao restoran sa golmanom Pari Sen Žermena Ilijom Pantelićem. Kroz lokal su tada prošli najpoznatiji pjevači narodne i zabavne muzike jer je muzički dio vodio čuveni Dragan Toković, koji je poznat za javnost kao kompozitor oko 200 hitova, a mnogi ga se sjećaju po pjesmama: „U Novom Sadu“, „O Jelo, Jelena“ itd.

Iako mu je Pariz ostavio poseban pečat, kako poslovno tako i privatno, za Slobodana Perišića, je vrlo važna i 1970. godina kada je za Televizuju Titograd sa poznatim režiserom Batom Ljumovićem sniBAR - Šampion kvaliteta u proizvodnji vina 23. Festivala vina i ukljeve je Milorad Đurišić, koji je po ocjeni stručnog žirija proizveo najbolje crno vino.

Zlatne medalje u kategoriji najboljih crnih vina osvojili su Milorad Đurišić, Ivo Đuković dvije, Radovan Ljutica, Dragan Kojičić tri, Vinarija „Knjaz“ i Aleksandar Vukmanović.

U kategoriji crnih vina srebrne medalje pripale su Nenadu Lekoviću, Savu Stijepoviću, Radovanu Ljutici, dok su u toj kategoriji po dvije medalje osvojili Aleksandar Vukmanović i Vinarija „Ćetković“.

U kategoriji bijelih vina zlatnu

Snimanje emisije za TV Titograd 1970. godine

mio 15-minutnu emisiju koja se emitovala kao prilog Televiziji Beograd, a najavljivana kao važan segment programa u tadašnjoj Politici, pod naslovom „Peva Slobodan Perišić“.

TREĆE DOBA

Slobodan Perišić je danas ugledni turistički radnik i dalje pjeva, za sebe, prijatelje i porodicu. Pjevao je i na svom medalju su osvojili Budo Miranović, Vinarija „Vukićević“ i Vinarija „Klisić“. Srebrno odličje u toj kategoriji je po ocjeni komisije zavrijedila Vinarija „Vukićević“.

U kategoriji rozih vina zlatna medalja pripala je Vinariji „Ćetković“.

Komisija za ocjenjivanje vina radila je u sastavu predsjednica Sanja Radonjić i članovi Bojan Gašović, Saša Vujičić, Danijela Zuber i Danijela Raičević.

– Komisija je degustirala 69 od 70 uzoraka vina prijavljenih za učešće na festivalu. Kuriozitet je što ove godine samo jedan uzorak nije degustiran zbog neispunjavanja zakonom propisanih hemijskih parameta-

jubileju 50 godina braka. Supruga, djeca, unučad, čine ga posebno srećnim.

I dan-danas povremeno nastupa u Herceg Novom. Posebno mu je drag program „Nostalgija“ koji okuplja poznate muzičare iz Herceg Novog. Izdvaja veliki koncert revijalnog orkestra kojim rukovodi Novljanin, maestro Radovan Papović.

Dubravka PEROVIĆ

ra. To je najmjerodavniji pokazatelj kvaliteta vina - podvukao je predsjednik Organizacionog odbora festivala Tomo Ukšanović.

Posjetioci su i drugog dana manifestacije u pitomom crmničkom kraju uživali u degustaciji ribe i vina, kupovali suvenire i šetali uličicama malene varoši okupane suncem. Vremenske prilike su ponovo bile naklonjene, temperatura je dostizala 15. podeljak, bez daška vjetra...

U zabavnom dijelu programa drugog dana Festivala vina i ukljeve učestvuju FA „Rumija“, KUD „Sveti Jovan Vladimir“, Nikola Bušković, OK Band i Tea Šufta - „Beauty and the Beasts“.

V.K.V.

16

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Lidija Marković o prvoj samostalnoj izložbi ,,Slike koje vraćaju uspomene“

Priroda Crne Gore i religija kao inspiracija

Podgorički praznični pazar Peđa Đikanović i Džez kvartet – u 19:45 sati ,,Beatz & Rhymes“ – u 21:30 sati

Crnogorski akademski trio – Scena studio, u 20:30 sati Miran Begić – violina Aleksandar Latković, violončelo Oleksij Molčanov, klavirS ssKI AKADEMSKI TRIO

Izložba ,,Dinner Party“, autora Hansa Kristijana van Nijkera i Hiroka Cučimote, 20 sati Radno vrijeme: Od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota - od 10 do 14 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“

Dvorac Petrovića, Kruševac b.b.

Izložba „Wrapped Space“, autora Jovana Miloševića Radno vrijeme: Od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od 10 do 14 sati

Galerija „Klub“, Kruševac b.b.

Izložba ,,Izbor iz zbirki Centra savremene umjetnosti Crne Gore“ u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: Od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od 10 do 14 sati

Perjanički dom, Kruševac b.b.

VAŽNIJI TELEFONI Sa izložbe ,,Slike koje vraćaju uspomene“

sam pravi životni poziv, jer dječiji osmijeh zlata vrijedi – kazala je Marković.

Slikarstvu se ponovo vratila 2006. godine, a 2013. postala je član Samostalnih likovnih stvaralaca Crne Gore.

- Tokom godina imala sam više grupnih izložbi, ali sam tek ove odlučila da ostvarim svoj san i da napravim samostalnu

izložbu. Zbog velikih obaveza, nisam imala vremena da se posvetim samostalnoj izložbi.

Dok nisam prikupila dovoljan broj slika, nisam htjela da se predstavljam publici – objašnjava ona.

Izložba ,,Slike koje vraćaju uspomene“ broji 36 radova, a motivi su, ističe razni.

- Inspirisala me priroda Crne

Gore, planine i rijeke. Među slikama ima Skadarskog jezera, Zete, Nijagarinih vodopada… Zatim gradovi Pariz i Amsterdam, a ima i vjerskih motiva. Tehnike su ulje na platnu, akril i rad na svili – kazala je umjetnica dodajući da joj u stvaralaštvu, pored porodice, najveću podršku pružaju Z. K. prijatelji i kolege.

Otkazan program na Praviće medenjake Podgoričkom pazaru

Besplatne radionice za predškolce i osnovce

i učiti o ljubimcima

služe i za dekoraciju. Zato ćemo na ovoj radionici oblikovati popularne praznične medenjake i ukrašavati ih. Za roditelje smo spremili i recepte kako bi mogli i da ih kod kuće spremaju sa svojim mališanima. Radionica je namijenjena djeci uzrasta od četiri do sedam godina, a broj mjesta ograničen je na 15 – navodi se u saopštenju.

U petak u 19 sati biće organizovananovogodišnja muzička radionicu ,,Vrijeme je za muziciranje”, namjenjenu djeci uzrasta od tri do šest godina.

-U duhu novogodišnjeg raspoloženja, koje nam nikako ne može proteći bez muzike, djeca će na ovoj radionici učiti pjesme koje će rado pjevati tokom praznika. U toku radionice djeca će imati priliku da obrađuju pjesme po sluhu, sviranje na instrumentima Orfovog instrumentarijuma i da aktivno slušaju muziku i na taj način razvijaju svoju muzikalnost. Cilj ovih radionica jeste razvoj kognivnih sposobnosti, motoričkih, razvoj verbalne komunikacije i emocionalne vještine. Broj mjesta ograničen je na 10 – ističe se u saopštenju.

Besplatne radionice održavaju se u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra u ulici Bracana Bracanovića 74/a u Podgorici. Zbog ograničenog broj a m j e s t a , o b ave z n o j e prijavljivanje na imejl adresu igrackoteka@t-com.me, putem telefona 020 22 10 00 ili u inboks fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar. Nj.B.

Organizatori Podgoričkog prazničnog pazara saopštili su juče da otkazuju program na trgu, za tu noć, zbog saobraćajne nesreće na Brajićima u kojoj su poginuli M. B. i M. L. iz Podgorice.

Radovi na gradskoj vodovodnoj mreži

Zagorič bez vode Potrošači iz naselja Zagorič danas će biti bez vode, od devet do 18 sati, zbog radova na gradskoj vodovodnoj mreži – saopšteno je iz preduzeća ,,Vodovod i kanalizacija“.

H. P.

Foto detalj

Odmor na postelji od suvoga lišća I.M.

Igračkoteka i Razvojni centar udruženja Roditelji i ove sedmice biće u novogodišnjem duhu. Djeca predškolskog uzrasta imaće priliku da se raduju praznicima uz muziku i da uživaju u kreiranju svojih čarobnih medenjaka, a osnovnoškolci će usvajati nova znanja o ljubimcima i njihovim potrebama za vrijeme hladnih dana.

Danas u 19 sati biće održana radionica ,,Praznici i ljubimci”.

-Na radionici mališani će imati priliku da se upoznaju sa potrebama ljubimaca, koje su njihove obaveze i odgovornosti kada se odluče da ih imaju.

Takođe, biće riječi i o tome kako mogu olakšati životinjama hladne dane i praznike. U kreativnom dijelu djeca će na zadatu temu ispoljiti i svoju kreativnosti.Mogućnost prijavljivanja imaju djeca od šest do 10 godina, a broj mjesta ograničen je na 15 – saopšteno je iz Razvojnog centra.

U utorak u 19 sati zakazana je nova kulinarska radionica ,,Kako nastaju čarobni medenjaci”, u toku koje će djeca sa jednom neobičnom ekipom koja se zove Bandica u kuhinji, praviti omiljeni keks.

-Praznici nijesu praznici bez slatkiša. Koliko ih djeca vole ne treba puno objašnjavati, ali je jedno sigurno: Vole ih još više onda kada ih sami naprave. Posebni su trenuci u decembru kada ukrašavamo dom i jelku ali i kada zajedno sa djecom pravimo keksiće, koji osim za jelo mogu da po-

TRG NEZAVISNOSTI

CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE

D. MIJATOVIĆ

Izložba ,,Slike koje vraćaju uspomene“, umjetnice Lidije Marković otvorena je prošle nedjelje u KIC-u ,,Budo Tomović. Inspirisana prirodom Crne Gore, religijom i evropskim gradovima, podgorička publika će izložbu od 36 radova imati priliku da vidi još danas.

Njenu prvu samostalnu izložbu, prošlog utorka, otvorio je Todor Živaljević Velički.

Utisci, ističe Marković za Pobjedu, fenomenalni su.

- Publika je bila oduševljena.

Drago mi je što su prepoznali moj trud i ljubav prema slikanju – kazala je Marković.

Njeno crtanje, potom slikanje, datira još iz osnovne škole ,,Njegoš“ u Spužu, gdje je, kaže, stekla fundamentalno vaspitanje i obrazovanje.

- U porodici i školi pruženo mi je puno ljubavi, pa nije bilo teško uzeti razne boje i prenijeti doživljaj i osjećaj na hartiji.

Moj otac je želio tada da studiram umjetnost, ali nažalost, njegova rana smrt je to spriječila. Majka je forsirala vaspitanje u porodici, tako da sam odlučila da upišem pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Prištini. Pedagogija i umjetnost se prožimaju, izabrala

Danas u gradu

Dva psa prekjuče ujutro odmarala su na stepeništu ispred južne tribine Gradskog stadiona. Gomile krupnog, opalog lišća paulovnije bile su im udobnije od

betonskog parapeta. Na svaki pokret životinja postelja pod njima bi šušnula, ali i fino popunila prazan prostor između njihovih tijela i hladnog stepenika.

I.M.

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

17

Nacrt lokalnog akcionog plana za mlade za period 2020-2021. danas na centralnoj javnoj raspravi

Radna grupa za izradu lokalnog akcionog plana za mlade za period 2020-2021. (LAPM) pripremila je nacrt tog dokumenta, a on je na javnoj raspravi do 19. decembra. Centralna javna rasprava zakazana je za danas. U predloženom dokumentu navodi se da novi LAPM predstavlja kontinuitet predanog rada iz prethodnog perioda, tokom kojeg su sprovedene brojne aktivnosti. Njihov cilj je bio postizanje specifičnih ciljeva u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, porodice i bezbjednosti, zdravlja mladih i bolesti zavisnosti, učešća mladih u društvenom životu, kulturnim dešavanjima, te kvalitetnog slobodnog vremena provedenog u raznim vidovima socijalnog aktivizma, sporta i volonterizma.

PRIORITETI

Kroz LAPM za 2020-2021. godinu želi se napraviti kvalitetan koncept daljih poteza i aktivnosti koji će rezultirati višim stepenom kvaliteta života i involviranosti mladih u sve društvene procese u glavnom gradu.

Tom strategijom definisano je šest prioriteta. Na prvom mjestu je namjera da mladi ostvaruju ekonomsku i socijalnu sigurnost kroz olakšan pristup tržištu rada i sticanje zaposlenja, slijedi želja da mladima bude obezbijeđen pristup kvalitetnom obrazovanju, a potom da

d.mijatović

Lakše i brže do posla

Strategija za mlade: Od obrazovanja do razonode

mladi aktivno, motivisano i proaktivno učestvuju u procesima donošenja odluka, razvoja zajednice i kreiranja i sprovođenja politika. Sljedeći cilj je da mladi budu dobrog zdravlja, bezbjedni i da imaju obezbijeđen pristup adekvatnom sistemu podrške za prelazak u odraslo doba i samorealizaciju. Među prioritetima LAPM-u su još i da mladi kao kreatori i konzumenti imaju pristup kvalitetnim kulturnim sadržajima, te uspostavljanje efikasnog normativnog i institucionalnog okvira za sprovođenje omladinske politike.

OBLASTI

Na osnovu potreba mladih i raspoloživih podataka svih ak-

tera koji se bave mladima i u skladu sa postojećim pravnim okvirom, definisano je šest ključnih oblasti djelovanja budućeg LAPM-a. To su zapošljavanje i preduzetništvo mladih, obrazovanje, zatim informisanost i participacija mladih, zdravlje, sport, bezbjednost i socijalna politika, potom kultura i na kraju institucionalni i normativni okvir lokalne omladinske politike.

Kroz forme dualnog obrazovanja, preduzetničke klubove, Program stručnog osposobljavanja i različite vidove neformalnog obrazovanja, želi se pozitivno uticati na kvalifikacije mladih i povećanje njihove konkurentnosti na tržištu rada. Pre-

ma podacima Zavoda za zapošljavanje, u novembru ove godine na teritoriji Glavnog grada i opštine u sastavu Glavnog grada – Golubovci bilo je ukupno 2.102 nezaposlenih osoba starosti od 15 do 30 godina.

– Podaci ukazuju da do posla najteže dolaze lica srednjeg stručnog obrazovanja (u prosjeku na posao čekaju tri godine), srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja (četiri godine), kao i oni sa visokim obrazovanjem, odnosno završenim osnovnim studijama – piše u dokumentu.

SAMOZAPOŠLJAVANJE

Instrument pozitivnog uticaja na samozapošljavanje ogledaće

se u nastavku podsticanja preduzetništva. Najznačajnije aktivnosti na tom polju sprovodiće Sekretarijat za preduzetništvo, kao i Biro za podršku biznis zajednici.

– Jednom godišnje se objavljuje poziv za kreditiranje projekata iz domena poljoprivrede i preduzetništva, za šta se iz gradskog budžeta odvaja 100.000 eura. Kamatna stopa iznosi tri odsto, a grejs period 12 mjeseci nakon čega se pozajmica vraća u jednakim šestomjesečnim ratama u periodu od tri godine. Više od 250 lica je u protekle tri godine koristilo usluge Biznis savjetovališta za žene i mlade, kojeg Biro za podršku biznis zajednici organizuje u partnerstvu sa Asocijacijom poslovnih žena Crne Gore.

U dokumentu podsjećaju da je prošlo gotovo četiri pune godine od kako je pokrenut Biznis centar kao potpuno besplatan radni prostor u okviru kojeg korisnici i korisnice imaju mogućnost upotrebe poslovnog prostora sa potrebnim kancelarijskim inventarom i internetom u periodu od dvije godine.

– Za trideset novoosnovanih privrednih društava u tekućoj godini, Glavni grad obezbjeđuje besplatne računovodstvene usluge u prvoj godini poslovanja, kao i refundaciju troškova osnivanja. Moguće je dobiti i besplatan biznis plan po metodologiji Investiciono-razvojnog

Bespovratna sredstva od 3.500 do 7.500 eura za nezaposlene Zavod za zapošljavanje Crne Gore, podsjeća se u dokumentu, pokrenuo je u oktobru ove godine projekat bespovratne finansijske podrške licima koja se nalaze na evidenciji Biroa rada duže od šest mjeseci, a koja žele riješiti pitanje svog zaposlenja kroz model samozapošljavanja.

Iznos grantova je od 3.500 do 7.500 eura. Naredni poziv, ističu, očekuje se na proljeće 2020. godine.

fonda ili Zavoda za zapošljavanje. Glavni grad Podgorica i Unija poslodavaca Crne Gore su osnovali Centar kompetencija. Grad je opredijelio poslovni prostor, a Unija ga opremila savremenom informatičkom opremom i namještajem dobijenim iz Interreg projekta Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Cilj projekta je formiranje centra za organizaciju obuka iz različitih oblasti – piše u dokumentu.

U prvoj godini postojanja, podsjećaju, ovaj prostor dominantno su koristili mladi. Željeni ishod, dodaju, jeste usvajanje novih znanja i vještina koje će im biti od koristi u pronalaženju zaposlenja ili pokretanju sopstvenog biznisa.

Nj. B.

18

Marketing

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Feljton

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919-JANUAR 1921.

19

1.

3.

Petar Pešić je iz Beograda zahtijevao specijalne mjere » Piše: Slobodan ČUKIĆ Načelnik sreza Čevskog Rad. Đorđević javio je nadređenima 25. novembra 1919. (po starom) da u tom srezu nema sela iz kojega nema komita, te da ih pomaže i krije svaka kuća. „Niko vam neće o njihovom kretanju reći ništa“, jadao se Đorđević, dodajući da se ustanici najviše prikupljaju u Cucama, Zakolju (Zakonju?), Velestovu, Predišu, Ržanom Dolu, Mikulićima, Tomićima i Lastvi („Skrivana strana istorije“, Tom II, 952).

Srpski major Đorđević je tih dana pisao Čedomiru Jevđenijeviću da komite „pomažu čitava sela nezadovoljnika“. „Jataci su svi oni koji su nezadovoljni današnjim stanjem. Između njih apsolutno ne postoji razlike ni u godinama ni u polu“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 979).

Ustaničko i narodno vrenje u novembru užasnulo je okupacionu mašineriju – pored ostalog i zbog bojazni da će iz Sarajeva i Beograda početi da stižu neugodna pitanja zbog neizvršene pacifikacije stanovništva.

PEŠIĆEVA SUGESTIJA

Na reakcije s vrha se nije dugo čekalo. Zloglasni Petar Pešić je iz Beograda kao zastupnik načelnika štaba (i čovjek od regentovog povjerenja) još 20. novembra 1919. (po starom) sugerisao komandantu II armijske oblasti u Sarajevu da je potrebno da vojne i civilne vlasti u Crnoj Gori preduzmu mjere „koje bi po energiji i načinu izvođenja bile različite od dosadašnjih“. Dodao je da je o tome obavijestio i kraljevskog povjerenika na Cetinju („Skrivana strana istorije“, Tom II, 942).

Poruka je bila jasna. Iza njenog prenosioca nazirala se regentova śena. Ovo je pokrenulo okupacione vlasti u Crnoj Gori. Milorad Mihailović je 26. novembra 1919. (po starom) uputio Ivu Pavićeviću prijedlog za uvođenje specijalnih mjera za uspostavljanje reda u Katunskoj oblasti i

Petar Pešić

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

Milorad Mihailović na Cetinju

Nikšićkom okrugu. Predložio mu je da se zavede vanredno stanje sa prijekim sud o m n a s v a ko m d i j e l u teritorije đe se pojavi veći broj komita i đe ih stanovništvo pomaže. „Bez ovog jakog i efikasnog sredstva ne verujem da će biti ubrzo reda na ovoj teritoriji“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 962).

NAREDBE S VRHA

Ubrzo su počele da stižu i naredbe sa najviših instanci. Na śednici vlade KSHS u Beogradu od 29. novembra 1919. (po starom) odlučeno je da se u Crnoj Gori preduzmu „energične i brze vojne mere“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1008).

Vrhovna komanda je na osnovu toga 3. decembra (po starom) izdala naredbu da se „preduzmu najenergičnije mere prema pobunjenicima i meštanima“. Ministar vojni i mornarice u vladi Kraljevine

Stevan Hadžić

Aleksandar Karađorđević

SHS Stevan Hadžić je naredbu dostavio komandantu II armijske oblasti u Sarajevu generalu Terziću, a ovaj je 4. decembra (po starom) proslijedio Miloradu Mihailoviću („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1013).

Vrhovna komanda je 4. decembra iz Beograda javila regentu Aleksandru Karađorđeviću u Pariz da su izdata potrebna naređenja za zavođenje reda u Crnoj Gori („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1015).

Taj podatak pokazuje da je inicijativa stigla od samog regenta.

Sve izneseno daje nam osnova za tvrdnju da se radilo o udruženom zločinačkom poduhvatu, u kojem je komandna odgovornost za zlodjela išla odozdo od Milorada Mihailovića, preko komandanta II armijske oblasti u Sarajevu, i dalje preko Vrhovne komande i ministra vojnog i

mornarice, do predśednika vlade KSHS i, konačno, do samog regenta zbog čijih je interesa i ambicija sve i činjeno – dakle, do onoga koji je Dragutinu Milutinoviću u oktobru 1918. u Skoplju saopštio: „Pri radu u Crnoj Gori nemojte biti meka srca“.

Doduše, okupatori u oktobru 1918. tada još nijesu pretpostavljali da će crnogorski „meštani“ biti glavna (i jedina) baza ustaničkog pokreta, kao i da će se represija nad stanovništvom nametnuti kao ključan činilac u gušenju komitskog pokreta. Tokom 1919. godine se sve iskristalisalo kroz neuspješne pokušaje iskorjenjivanja ustaničke borbe. To pokazuje da bi regentova poruka, saopštena Milutinoviću u Skoplju u oktobru 1918, u novembru 1919. godine zvučala sasvim drugačije i bila direktno adresirana na uništenje narodne podrške oslobodilačkoj borbi.



Milorad Mihailović je 26. novembra 1919. uputio Ivu Pavićeviću prijedlog za uvođenje specijalnih mjera za uspostavljanje reda u Katunskoj oblasti i Nikšićkom okrugu.

Predložio mu je da se zavede vanredno stanje sa prijekim sudom na svakom dijelu teritorije đe se pojavi veći broj komita i đe ih stanovništvo pomaže

IZOLACIJA I HAPŠENJE

Okupaciona vlast je tih dana sva bila u duhu mobilizacije pred početak nove represije nad stanovništvom. Zloglasni srpski pukovnik Stojan Popović pisao je Miloradu Mihailoviću 1. decembra 1919. (po starom) o namjeravanim represalijama u Cucama i Ćeklićima: „Nameran sam, pošto su se odmetnici rasturili, da sve njihove familije pohvatam i pošaljem na Cetinje, a u isto vreme da im sprečim snadbevanje hranom da narodu iz ovog sreza zabranim kretanje u obližnje varoši za nabavku namirnica. Stoga Vas molim da izdate naređenje komandantima mesta u Nikšiću, Podgorici, Kotoru i Risnu, Njeguša i na Cetinje da nikoga ne puste u varoš iz Cuca i Ćeklića a ja ću izdati naređenje predsednicima opština da im ne daju objave.

Oni (komiti, S.Č.) hleba i ostalih namirnica nemaju više od 15 dana i onda će morati da se predaju ... Po mome mišljenju ovaj se kraj – srez može umiriti samo represivnim merama i to prema celok u p n o m s t a n ov n i š t v u “ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 987-988).

Ovo ne može biti jasnije. Milorad Mihailović je istog dana, 1. decembra, naredio „da se stanovništvu iz Cuca i Ćeklića zabrani silazak u Boku Kotorsku ... i odlazak u ma koje drugo mesto“. „Tom stanovništvu koje je najaktivnije pomoglo odmetnike potrebno je onemogućiti snabdevanje hranom a kad nestane hrane – sad je ima za 15-20 dana ono će se verovatno razmisliti da li da i dalje pomaže odmetnike“. Mihailović je Ivu Pavićeviću

saopštio da je „pukovnik (Stojan) Popović nameran da u ime represije pokupi sve porodice odbeglih u šumu odmetnika i da ih pošalje na mesto koje Vi budete odredili“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 989).

„SUMNJIVA“ SELA I ZASEOCI

U tom je duhu djelovao i načelnik cetinjskog okruga Čedomir Jevđenijević koji je 2. decembra 1919, odmah nakon napada na Cetinje, izdao naredbu o zavođenju policijskog časa u selima Bokovo, Kosijeri, Đinovići i drugim naseljima. Zabranio je svako kretanje nakon zalaska sunca pod prijetnjom hapšenja.

Istovremeno je naložio da se pohapse sve porodice „onih koji su danas u šumi“ i upute na Cetinje. Naredio je da se osim toga iz svakog sela uzmu kao taoci (uhapse) 5-6 viđenijih ljudi „koji su markirani kao pomagači bandita“ i upute na Cetinje. Takođe i da se stoka pohapšenih skloni na jedno mjesto đe će biti van domašaja komita.

Osim ovoga naložio je: „Sve te sumnjive familije zaseoke i sela apsolutno isključiti da ne mogu primiti ni jedan kilogram brašna i drugih namirnica iz državnih magacina, ako u tom pogledu imaju kakve karte i legitimacije za ishranu oduzeti im“. „Uopšte – završavao je Jevđenijević – zabranjen je svaki polazak za Cetinje i sa propusnicom i bez propusnice iz ovih opština ni na pijaci ni ma kakvim drugim poslom a tako isto ni u druge okolne varoši“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 992993).

(Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Dobrodošli u sarajevsku džamahiriju! » Piše: Dragan Bursać Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin, povodom odluke Kantona Sarajevo da Petera Handkea proglasi personom non grata kazao je da „Handke neće ništa izgubiti time što neće imati priliku da vidi kako izgleda džamahirija na Balkanu, ali će Sarajevo izgubiti mnogo, jer neće upoznati hrabrog i mudrog čoveka“.

KO TO VIRI IZ ŠEŠIRA BABA JULE?

Znate li uopšte ko je Aleksandar Vulin?

To je onaj junoša što je virio iz šešira Miloševićeve žene Mire Marković dok je njihova bračna i vanbračna kamarila ubijala snajperima djecu po Sarajevu.

To je onaj nespretni i nesrećni čovjek koji Sarajevo naziva džamahirijom dok mu sadašnja šefica-predsjednica Vlade Ana Brnabić u Argentini ružama zastire grob Milana Stojadinovića, kućnog prijatelja Ante Pavelića.

To je onaj čovjek što etiketira Sarajevo dok se Beograd, nekada ponosan grad, pretvara u leglo četništva.

I to je onaj, na koncu, čovjek,

koji daje sebi za pravo da arbitrira po pitanju odluka sarajevskih vlasti. Ali, ima nešto drugo, mnogo gore.

Promašio je Aleksandar Vulin, što se kaže, cijeli fudbal. Ne samo da Sarajevo nije neko mjesto za izbjegavanje, na šta je on aludirao, nego ne zna srbijanski ministar šta znači džamahirija. A u doba Googla zaista nije teško saznati.

ŠTA JE TA DŽAMAHIRIJA

„Džamahirija je kao kovanica rođena u Libiji, kao Gadafijeva ideja vladavine mnoštva ili vladavine naroda. Riječ je o najsekularnijem obliku vlasti u islamskom svijetu, iz kojeg je religija potpuno isključena. U ovoj vrsti narodne republike žene su po svemu ravnopravne muškarcima (uključene su u politiku i javni život), osnovno i srednjoškolsko obrazovanje obavezno je, a fakultetsko besplatno svima koji to žele.

Takođe su besplatne i sve medicinske usluge, dok je bankama zabranjeno sticanje profita pozajmicama.“ Jasno je svakom pismenom da je najveći neprijatelj džihadista baš džamahirija. Jasno je, opet svakom pismenom, da je ovakvo uređenje zapravo jedan ideal kojem bi trebala težiti sva ljudska društva. I, na koncu, najjasniji od svega je fakat da se jedan ministar u vladi Srbije sa punim i potpunim neznanjem, onako te-

Ako su tolerancija, gostoprimstvo, ljepota i dobrota sinonimi za džamahiriju, onda je Sarajevo džamahirija. Ako su Davorin Popović i Mirza Delibašić prijatelji džamahirije, onda je Sarajevo džamahirija. Ako su Indexi, Crvena jabuka, Bijelo dugme, Zabranjeno pušenje... džamahrijski bendovi, nema sumnje, Sarajevo je džamahirija. Bujrum, dobrodošli! meljno diletantski, odnosi i prema Sarajevu, i prema opštoj kulturi.

A Sarajevo, kao najsekularniji i najtolrenatniji grad na svijetu sa islamskom većinom, na koncu i jeste pokazatelj kako se živi ta tolerancija i suživot iz sata u sat. Kako se „deveraju“ zajedničke brige i muke i kako se u ovom rovitom svijetu gradi život. To Sarjevo je ugostilo više puta srbijansku političku vrhušku, koja je produžena ruka režima, a koji mu je pobio 1.600 djece. To olimpijsko Sarajevo, dobro, veliko, toplo i otvoreno, raširilo je ruke i za šefa Vulinovog, njegovog najnovijeg gospodara Aleksandra Vučića, istog onog koji je onomad u pauzama nošenja gajbi za Vojislava Šešelja i Tomislava Nikolića, sa Skupštinske govornice prijetio da će pobiti stotinu muslimana za jednog Srbina.

SUMNJIVA DVA ‘NOBELOVCA SRBINA’

Ako su tolerancija, gostoprimstvo, ljepota i dobrota sinonimi za džamahiriju, onda

je Sarajevo džamahirija. Ako su Davorin Popović i Mirza Delibašić sinonimi za džamahiriju, onda je Sarajevo džamahirija. Ako su Indeksi, Crvena jabuka, Bijelo dugme, Zabranjeno pušenje... džamahrijiski bendovi, nema sumnje, Sarajevo je džamahrijia.

Bujrum, dobrodošli!

Ako su dobri ljudi grada, ako su zidovi koji pamte povijest bremenitu simboli džamahirije, dobrodošli u žamahiriju, čeka vas raširenih ruku, širokog osmijeha, puna vica, puna topline, da vas zagrli i spasi decembarskih noći. Džamahirjia je to, bez svake sumnje, u kojoj izranjanju glumci, režiseri, likovnjaci, pjesnici, taksisti, ćevabdžije, konobari i radnici, da vam ugode. Džamahirija bez premca.

Zna to vrlo dobro i ministar Vulin, koliko god se kitio oreolom iscrpnog neznalice. Pa je u momentu promijenio ploču, izjavivši da je, zapravo, Stranka demokratske akcije ta žamahirija, a ne Sarajevo cijelo. Kako smo definisali džamahiriju, i kako ju je svi-

jet definisao, možemo svi zajedno uskliknuti - dabogda da su nam i SDA i sve ostale partije džamahrijiski ustrojene. Dabogda da i Beograd (po)stane džamahirija, pa da ne moramo svako malo prebrojavati imena ustaških i četničkih „junaka“, koja osvanu na pločicama u nazivima ulica. Tu samo Bog pomoći može, jer galopirajući fašizam ništi sve ljudsko, a ovaj Vulin pred očima je, valjda, najbolja urličuća onomatopeja vremena mračnog koje dolazi. A za Handkea je sve rečeno i tim čovjekom se ne treba baviti.

Treba reći nešto drugo, što je slabo ko zapazio - ne treba poznavati niti uncu od stvaralaštva austrijskog revizioniste, dovoljno je da vidjeti ko ga brani i svojata, e da bi vam sve bilo jasno. Vučić ga je već uvrstio u „srpske Nobelovce“, zajedno sa Andrićem, koji je, ironično, bio katolik Hrvat, a izjašnjavao se kao Jugosloven - toliko o logici. Pa onda, po toj istoj nakaradnoj uzurpatroskoj logici, dva „nobelovca

Srbina“ jesu Hrvat Andrić i Austrijanac Handke.

ISTINSKI SVJETIONIK NAD BALKANOM

Treba vidjeti buljuke nacionalista i vikend-intelektulaca kako svojataju revizionistu Handkea, dabome ne zbog njegovog poroznog djela, nego zbog ove potonje revizje, pa da vam je jasno kakav je to čovjek.

Treba čuti ljude iz Udruženja književnika Republike Srpske, koji su Handkea proglasili počasnim članom - što bi se reklo, kakvo udruženje, takav i počasni član - sve će vam biti jasno.

I, na koncu, treba rastužiti te nacionaliste koji ljube friškog Nobelovca zbog jugoslovenskog pasoša, jer Handke sam veli kako je uzeo taj pasoš e da bi lakše, brže i jeftinije fluktuisao na svojim hjuman-safarijima.

Proći će plebs ovaj bezimeni, proći će i Vulin opskurni, proći će i Handke i trista čuda za deset dana i previše, ali ostaće Sarajevo, Grad heroj, grad koji samo jedno ne može - da ga mrzite. Sarajevo je isuviše veliko da se obraća kojekavim pajacima i priučenim kvazipolitičarima, koji su željni mržnje i isijavanja zla. Ono je iznad njih.

I zato - dobrodošli u Sarajevo, najtolrenatniji grad, koji se poput Feniksa izdigao iznad uništenja, zla i mržnje i koji kao svjetionik nad Balkanom gleda na one sujetne, jadne i malene, što ih povijest pamtiti neće.

Proždiranje države – partija je dovoljna Šta nam govori razvoj afere „Krušik“? SNS, da bi opstala na vlasti, neprestano mora da se širi. Tako proždire državu na kojoj uspješno parazitira već sedam godina » Piše: Dario Hajrić.

Gde tačno u Srbiji prestaje stranka a počinju državne institucije?

Većina građana će, prezasićena viškom svakodnevice, slegnuti ramenima i reći da ih se to ne tiče. Pa ipak, kao što veli stara fraza, to što se oni ne bave politikom ne znači da se politika ne bavi njima.

Bukteća afera „Krušik“ je ilustrativan primer brisanja granica između partije i države.

Kao što su pisali BIRN, NIN, Vreme, N1, Danas i ostatak nezavisnih medija, privatni izvoznik GIM kupovao je od tog državnog preduzeća oružje ispod cene i zahvaljujući tome ostvarivao ogromnu dobit, dok je sam „Krušik“ zbog dugova završio blokiranih računa.

Taj tranzicioni scenario smo već gledali nebrojeno puta i znamo da vodi upropašćavanju profitabilnog preduzeća i izbacivanju radnika na ulicu.

Ali ovoga puta igru je poremetio uzbunjivač Aleksandar Obradović, obavestivši javnost o malverzacijama.

Umesto da njegovi navodi budu istraženi zbog osnovane sumnje da je posredi teška korupcija, Obradović je uhapšen i već gotovo tri meseca se nalazi u pritvoru kako tobože ne bi uticao na svedoke. Iako je dva puta podnosio zahtev za ukidanje pritvora, sud te zahteve nije ni razmatrao.

Ponašanje tužilaštva koje ignoriše Zakon o zaštiti uzbunjivača i bira da njega tretira kao krivca, te suda koji bez osnova drži čoveka u pritvoru, nisu posledica tunjave birokratije nego odraz institucija svedenih na produženu ruku režima.

Njihovi postupci u ovom slučaju u potpunosti reflektuju poziciju predsednika republike koji dripački naziva uzbunjivača Obradovića „mučenikom“ i „nesrećnikom“, podmećući mu bez ikakvog dokaza da je imao lični interes u otkrivanju

te afere i da je počinio – citirajmo to veleumlje – „itekakva krivična dela“.

Tužilaštvo za organizovani kriminal je pod pritiskom javnosti konačno rešilo da istražuje istinska „itekakva krivična dela“ – doduše, punih godinu dana otkako je BIRN prvi put pisao o tome da Branko Stefanović, otac ministra policije, posreduje između privatne firme GIM i Saudijaca u kupovini oružja.

Punih mesec dana otkako je uzbunjivač uhapšen nakon što je slučaj ponovo postao aktuelan zahvaljujući pisanju portala „Arms Watch“.

Rezultata istrage VBA i BIA – ako se ona uopšte vodi – još uvek nema. Nema uhapšenih.

Tačno nula građana je zadržano u pritvoru da ne bi ometalo istragu, ponovilo delo ili uticalo na svedoke. Oglasila se jedino Agencija za borbu protiv korupcije, utvrdivši ono što je niko nije pitao: da Stefanović senior nije vlasnik

ni suvlasnik GIM-a, niti da u njemu radi, kao što se omaklo predsedniku Vučiću.

Kako smo došli u situaciju da stranka na vlasti usisa u sebe i državne i nezavisne institucije, faktički ih svodeći na svoje drvene advokate i saučesnike?

Razloga je mnogo, ali jedan od ređe pominjanih leži u samoj strukturi Srpske napredne stranke, koja sve više podseća na piramidalne šeme Jezde i Dafine iz devedesetih.

Kao i sve piramidalne šeme, i ova eksploatiše ljude na nižim hijerarhijskim stepenicama da bi profitirali oni na višim. Stranačka sitnarija dobija uhlebljenje lepljenjem plakata i dovlačenjem novih ljudi, bilo kao „sigurnih glasova“ ili u vidu statista na stranačkim skupovima.

Krupniji primerci grade karijeru finansirajući stranku, a državne institucije i preduzeća im služe kao resursi za eksploataciju, bilo da se to radi indirektno, kroz raspisivanje

nameštenih tendera i dodelu budžetskog novca režimskoj klijenteli, ili direktno, ispumpavanjem novca kroz nameštanje cena kao što je slučaj s „Krušikom“. Onaj ko nema uspeha u ispunjavanju kvota, bilo da je reč o prikupljanju glasova ili o punjenju kase, biva zamenjen.

Stranka zato neprestano mora da se širi, i u tom širenju postepeno proždire državu na kojoj uspešno parazitira već sedam godina.

Sada se već nalazimo u tački u kojoj ona u svojim rukama drži republičku vladu, skupštinu, funkciju predsednika, pokrajinsku vladu, državni budžet, sve lokalne skupštine osim jednog grada i par opština, vojsku, policiju, BIA, VBA i sve ostale skraćenice koje nose oružje, sve televizije sa nacionalnom frekvencijom, a po svoj prilici i tužilaštvo. U takvoj situaciji, korupcija i klijentelizam više nisu odstupanje od sistema nego jedini logičan ishod.

Stvarno iznenađenje u slučaju „Krušika“ bi zapravo bilo to da je umesto Obradovića na saslušanje privedeno rukovodstvo

„Krušika“ i dileri oružja iz GIM, jer bi to značilo da su institucije nezavisne. Umesto toga, postupile su upravo onako kako se moglo i očekivati: kao produžene ruke SNS. U pervertiranom smislu, to jedino i ima logike: SNS je porasla do te mere da je postala sistem umesto sistema, a država je svedena na ispraznu formu, puku kulisu za samovlašće režimskog plemstva. Institucije samo služe nove gospodare.

Piramidalne šeme se ruše same od sebe kada im ponestane ljudi koje bi ugrađivali u dno piramide i profitirali od njih. Kada padaju, padaju naglo. Isto je i sa autoritarnim vođama. Srpska napredna stranka se postepeno bliži momentu u kom više neće imati prostora za širenje jer je već uspela da podredi sebi gotovo sve državne mehanizme.

Kada se to desi, ostaće joj još jedino da se okrene proždiranju same sebe. To ne znači da treba da sedimo i skrštenih ruku čekamo samouništenje, nego da već sada počnemo da se pripremamo da sprečimo da sadašnjeg Jezdu ne zameni nova Dafina.

Drugi pišu

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

» Piše: Viktor IVANČIĆ Posthumni politički život Franje Tuđmana toliko je blistav, učinkovit, neupitan i svima bez ostatka prihvatljiv da se čini tragičnim što velikan iz Velikog Trgovišća nije bio mrtav i devedesetih godina prošloga stoljeća, dok je vladao s ovoga svijeta. Zamislimo samo koliko bi tadašnji hrvatski pakao bio razblažen da ga je natapao idilični sadržaj današnje kolektivne memorije.

Dobro, to je ipak nezamislivo.

Dalo bi se pokazati kako je historijska nesreća hrvatskoga naroda u osnovi temporalnog porijekla: ona proizlazi iz činjenice da je sadašnjost – kada god da se zbiva – u mnogo manjoj mjeri podložna promjenama od prošlosti.

U svakom slučaju, Tuđmanu je smrt donijela značajna poboljšanja. Državnik koji živi u memorijskoj kartici hrvatske nacije jedva da ima ikakvih sličnosti s autokratom koji je rukovodio hrvatskim državnim aparatom. Tuđman kakvoga se službeno sjećamo gotovo je negacija Tuđmana kojeg pamtimo. Da je znao za taj blagotvorni efekt – da ga je, recimo, netko prisilnim putem kljukao Caveovim magičnim refrenom Just remember that death is not the end – možda bi i sam ranije odustao od ovozemaljskih aktivnosti i prištedio nas muka koje ćemo kasnije ionako falsificirati.

Fenomen je toliko aktualan da se tri najozbiljnija kandidata za funkciju predsjednika Hrvatske – Kolinda GrabarKitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro – u jeku predizborne kampanje bez milosti glože oko toga tko će dovesti pokojnog Tuđmana na vlast. Intrigira to da njihove međusobne razlike ne samo što ne dovode u pitanje predodžbu o savršenstvu zajedničkog političkog idola, već upravo ta idealizacija služi kao generator konflikta.

Miroslav Škoro tako je ovih dana obznanio kako je „Andrej Plenković izdao HDZ i Tuđmana“, što valja imati na umu budući da je „Kolinda Grabar-Kitarović Plenkovićeva kandidatkinja“. Škoro se pak „obraća svim biračima“, naročito onima s članskom iskaznicom HDZ-a, uz čvrsto

Čijeg Tuđmana uzdići na tron?

Tuđman“, te da „svi oni koji osjećaju Hrvatsku, koji dijele vrijednosti Tuđmanovog HDZ-a, dobro znaju da je prava, jedina istinska kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović“.

Eto rasporeda snaga sceni.

Reprezentanti svih većih političkih tabora – i radikalne desnice, i profašističkoga „desnog centra“, i lažne liberalne ljevice – crpe inspiraciju iz Tuđmanove veličanstvene vladavine, optužujući jedni druge za skretanje s kursa što ga je gigant svojim vizijama i praksama zacrtao.

Najgroteskniji u tome ipak je patvoreni ljevičar, Zoran Milanović, koji očito smatra da može poraziti i formalnog i neformalnog kandidata HDZ-a – Kitarovićku i Škoru

– prizivajući kao uzora utemeljitelja njihove partije. Dobro je podsjetiti kako je SDPov adut imao istu strategiju na zadnjim i predzadnjim parlamentarnim izborima – kada je Tuđmana svrstavao među „najveće sinove hrvatskoga naroda“ i predlagao da se po njemu nazove Markov trg u Zagrebu – na kojima je, premda mu je premijerski mandat bio serviran na pladnju, doživio spektakularan poraz.

Ako je i u stanju učiti na greškama, Milanović se po svemu sudeći drži principa da je ponavljanje majka znanja. Međutim, najprije će biti da on ne može iskočiti ni iz vlastite kože ni iz kaputa partije koja ga je iznjedrila.

U pogledu nacionalističke ideologije, naime, SDP je tek

Famozno

» Piše: Svetislav BASARA „Mržnja se prepoznaje po tome što neprestano traga za razumnim razlozima. Ona neće da bude osećanje, nego ubeđenje.“ Tako piše psiholog istorije (da, da, i to postoji) Manes Šperber u knjizi „Policijsko shvatanje istorije“, koja je pre nekoliko godina objavljena i u Srbiji (Knjižarnica Zorana Stojanovića) i koja se još može naći u knjižarama po bagatelnoj ceni od 350 RSD. Tako je pisao Šperber, a vama prepuštam da preispitate svoja ubeđenje. Ne bih da prejudiciram – intimne su to stvari – ali stavite li ruku na srce brzo ćete dokonati da većina vaših verskih, nacionalnih, političkih, itd. ubeđenja proističu ako ne baš iz mržnje, a ono iz

ovlašno kastrirani HDZ, a u slučaju predsjedničkog kandidata čak ni to, već nekakav državotvorni pokret u kojem stanuje tobože autentični Tuđmanov duh. Milanović bi naprosto zaveo ideološki red na političkoj pozornici, obilježavajući sebe i SDP jedinim vjerodostojnim sljedbenicima osnivača HDZ-a.

Utoliko slogan pod kojim ide u izbornu utrku – „Normalno!“ – uključuje i normalizaciju Tuđmanovih političkih zlodjela. A ovih je koliko ti duša želi: od kriminaliziranja opozicije i stavljanja kritički raspoloženih novinara pod nadzor tajne policije, preko organiziranja etničkih čišćenja i amenovanja ratnih zločina zbog kojih bi završio u Haagu da ga smrt nije predu-

hitrila, preko planiranja agresije na Bosnu i Hercegovinu i dogovora sa Slobodanom Miloševićem oko komadanja njenog teritorija, pa do najveće pljačke narodne imovine u tisućljetnoj hrvatskoj povijesti, provedene pod šifrom „pretvorba i privatizacija“.

Jesu li Hrvati, ako je suditi po gardu predsjedničkih kandidata, kolektivno zaboravili Tuđmanove svinjarije ili su postigli suglasnost oko toga da ono što normalan svijet smatra svinjarijama bude svrstano u državničke podvige, pitanje je za neki drugi tekst, mada je mudrije unaprijed igrati na opciju b. Što se Zorana Milanovića tiče, on s Tuđmanovim amblemom na zastavi plovi prema izvjesnome porazu, baš kao što je, uostalom, i hrvatski narod pod Tuđmanovim vodstvom zdušno i optimistično srljao iz katastrofe u katastrofu, smatrajući ih vrhunaravnim uspjesima. „Tuđman“ je, moglo bi se reći, omiljena hrvatska lozinka za autodestrukciju. Otimanje njegova imena s usana pouzdan je znak da se u biću onoga koji ga uzvikuje na čudesan način miješaju nacionalni ponos i suicidalni nagon.

Bilo kako bilo, ljubitelje Franje Tuđmana ni jedan od prominentnih predsjedničkih kandidata neće iznevjeriti.

No, kako se u tome spektru političke monotonije orijentirati? Ako je puna kibla vrhovnika u ponudi, kojoj verziji ukazati povjerenje? Čijega Tuđmana uzdići na tron?

Ili je verzija ipak samo jedna?

Budući da je Prvi Predsjednik, prema važećoj legendi, stvorio hrvatsku državu, najefikasnija zaštita od provale besmisla – koja prijeti kada se baci čak i površan pogled na posljedice toga djela – jest krivotvoriti i tvorca i tvorevinu.

Stoga isključivo formula religiozne težine – Tuđman jednako je država; država jednako je sreća! – može poslužiti za sanaciju ožiljaka koje svakoga dana nanosi nemilosrdna realnost.

Bit će da je u tom pogledu najsvrhovitije prilikom glasanja zaokružiti sve predložene kandidate. A meni ostaje, tek da ubijam vrijeme, ponoviti pitanje što sam ga na ovome mjestu postavio prije šest mjeseci: Hoće li hrvatska država, po uzoru na svog izumitelja, biti uspješnija kada bude mrtva?

rala iz Kitaj Goroda opisuju kao „prinudnu“, ali je ja – koji pamtim da su i mnoga kitajgorodska piskar a l a gorela od ljubavi prema Najvećem Sinu – opisu-

jem kao vrlo autentičnu, ali da kažemo – labilnu. Kako to. I na to pitanje je odgovorio Šperber, prilažem ga, a vi ga pročitajte i, ako možete, utuvite. „Čovek koji uživa određenu ljubav poseduje moć i u stanju je da je uništi; ali čovek izložen mržnji protiv mržnje ne može preduzeti ništa ili gotovo ništa.“ Želim vam prijatan vikend uz pesmu „Mrzim ponedeljke“.

Spomenik Franje Tuđmana u Splitu

obećanje da će, čim se domogne vlasti, „baštiniti veliko djelo Franje Tuđmana“.

Nominalni socijaldemokrat Zoran Milanović, s druge strane, ustvrdio je da Plenković – za razliku od njega, Milanovića – „o Tuđmanu ima najgore moguće mišljenje“, s tim da je aktualna predsjednica, njegova protivnica na izborima, tek Plenkovićeva politička marioneta. Zatim poentira, kao i Škoro, parolom o izdaji temeljne ideje: „Franju Tuđmana danas bi izbacili iz HDZ-a!“ Andrej Plenković uzvraća prilikom obilježavanja dvadesete godišnjice velikanove smrti pjevanom misom o tome da „možemo biti ponosni i sretni što smo imali takvog državnika kao što je Franjo

Istorija mržnje animoziteta prema nečem ili nekom.

LJudska priroda je zajednička za sve, sledstveno Šperberova definicija važi za ceo svet, ali čini se da ponajviše važi u Srbiji, ne zato što su Srbi po prirodi skloniji omrazama od ostatka sveta, nego zato što je mržnja ugrađena u temelje srpske državnosti.

Prvobitnu državotvornu mržnju prema „Turcima“ (pogrešnom zbirnom imenu za Osmanlije) obaveznu u XIX veku za sve „dobre Srbe“, kad je ponestalo „Turaka“, zamenila je mržnja prema dinastiji Obrenović, koju je, opet, kad su se Karađorđevići (privremeno) vratili na tron, zamenila mržnja prema Karađorđevićima.

Čim su se Obrenovići ponovo vratili na tron, mržnja prema njima je reaktualizovana da bi 1903. kulminirala majskim masakrom, koji se eufemistički naziva – prevrat.

Na vlast su ponovo došli Karađorđevići, ali da ne bi Prvog svetskog rata, ni oni se ne bi nasedeli na tronu niti bi se nanosili glava, jer je Apis – da, da, isti onaj koga Vulin snatri da resahrani u Aleji velikana – uveliko kovao planove da i njima smrsi konce.

Posleratno proširenje države – zbog koga je je izginulo više od polovine srpske muške populacije, a koje je rezultiralo nestankom Srbije sa geopolitičke mape sveta – donelo je i proširenje asortimana mržnje

tako da su kralja Aleksandra, umesto prirodnih neprijatelja, Srba, za glavu skratile ustaše i VMRO. Onda je došao Drugi svetski rat, u kome su u nedostatku krunisanih glava, Srbi ukorenjenu vekovnu mržnju usmerili jedni protiv drugih, mržnju masakrirali u monarhistička i komunistička ubeđenja, pa su se međusobno udarnički ubijali sve dok Srbija nije završila kao Aktiv saveza komunista.

Posle rata mržnju je zamenila plamena ljubav prema „najvećem sinu naših naroda i narodnosti“ koju sada piska-

21

22

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za dijasporu 1. Samostalni/a savjetnik/ica I - Sektor za elektronske evidencije, informisanje i istraživanje, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , radi vršenja privremeno povećanog obima posla, koje nije moguće obaviti sa postojećim brojem državnih službenika i namještenika za vrijeme trajanja privremeno povećanog obima posla, a najduže do 6 mjeseci - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - položen strucni ispit za rad u državnim organima - znanje engleskog jezika – nivo A2 - poznavanje rada na računaru (word i internet) - najmanje pet godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto,- Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk. gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za dijasporu Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nataša Boljević tel: +38269157893; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

ESTETIK STUDIO DANA DOO Adresa: BRANKA MILJKOVIĆA 70

Tel.: 069-422-016 Oglašava potrebu za: 1. FRIZER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -probni rad 1 mjesec

JU OŠ ,,SAVO PEJANOVIĆ“

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Adresa: IV PROLETERSKE 5

Tel.: 020-230-558 Email: skola@os-spejanovic.edu.me Poništava konkurs za: 1. PROFESOR/ICA PREDŠKOLSKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - najduže do 30.06.2020.godine -licenca za rad u obrazovno vaspitnoj ustanovi -crnogorsko državljanstvo -probni rad 2 mjeseca -za 13 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi Konkurs objavljen 09.12.2019.godine

JU RESURSNI CENTAR ZA OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 1 JUN Adresa: PRINCEZE KSENIJE 8

Tel.: 020-640-136 Email: centar1.jun@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU OBJEKTA I OPREME-DOMAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -probni rad 3 mjeseca -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU ŠKOLA ZA SREDNJE I VIŠE STRUČNO OBRAZOVANJE ,,SERGIJE STANIĆ“ Adresa: KRALJA NIKOLE 114

Tel.: 020-624-289 Email: sergije.stanic@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MARTEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: do povratka radnika sa bolovanja,a najdalje do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 3 mjeseca 2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike

Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -probni rad 3 mjeseca -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

POLIKLINIKA FILIPOVIĆ PZU Adresa: BULEVAR IVANA CRNOJEVIĆ B.B.

Tel.: 020-618-050,067-395-439 Email: dijana.bogdanovic@poliklinikafilipovic.com Oglašava potrebu za: 1. RENTGEN TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Rentgenski - radiološki tehničar, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za »B« kategoriju. Trajanje oglasa: 10 dana

SKUPŠTINA CRNE GORE Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 10

Tel.: 020-404-535 Email: hr@skupstina.me Skupština Crne Gore raspisuje javne oglase: 1.Samostalni/a savjetnik/ca III u Sekretarijatu Odbora za međunarodne odnose i iseljenike (Sektor za podršku zakonodavnoj i nadzornoj funkciji Skupštine), jedan izvršilac na neodređeno vrijeme.

Opšti uslovi i drugi uslovi, propisani Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji Službe Skupštine, koje je potrebno da kandidat ispunjava, su: -da je crnogorski državljanin, -da ima navršenih 18 godina života, -da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta, -da ima VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih nauka, -da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti, -da ima najmanje dvije godine radnog iskustva, -da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima, -da posjeduje znanje engleskog jezika – Nivo B2 -da posjeduje znanje rada na računaru.

Kratak opis posla radnog mjesta: -Samostalno obavlja stručne poslove po uputstvu sekretara radnog tijela koji se odnose na proučavanje materijala koje razmatra radno tijelo i o njima daje stručna mišljenja predsjedniku radnog tijela i članovima radnog tijela na njihov zahtjev; -Obavlja poslove koji se odnose na istraživanje i analizu tema iz oblasti koje su od značaja za radno tijelo; -Obavlja poslove koji se odnose na pripremu sjednica radnog tijela i pripremu

materijala, pomaganje sekretaru radnog tijela u izradi zapisnika i izvještaja sa sjednica radnog tijela; -Učestvuje u obavljanju stručnih poslova u vezi sa međunarodnim aktivnostima Odbora, stalnih delegacija, regionalnih inicijativa i grupa prijateljstava; -Učestvuje u stručnoj pripremi međunarodnih aktivnosti članova Odbora, grupa prijateljstava i posjeta delegacija drugih parlamenata Skupštini; -Obavlja poslove koji se odnose na pomaganje sekretaru Odbora u izradi izvještaja i drugih materijala za potrebe grupa prijateljstava, stalnih delegacija i regionalnih inicijativa; -Vodi evidenciju o članstvu u poslaničkim grupama prijateljstava; -Učestvuje u poslovima koji se odnose na saradnju sa dijasporom; -Obavlja druge poslove po nalogu pretpostavljenog.

2.Savjetnik/ca III – za administraciju informacionog sistema u Odsjeku za informaciono –komunikacione tehnologije (Sektor za istraživanje, dokumentacione poslove i informatičku mrežu), jedan izvršilac na neodređeno vrijeme.

Opšti uslovi i drugi uslovi, propisani Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji Službe Skupštine, koje je potrebno da kandidat ispunjava, su: -da je crnogorski državljanin, -da ima navršenih 18 godina života, -da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta, -da ima VI nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka -da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti, -da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva, -da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima, -da posjeduje znanje rada na računaru.

Kratak opis posla radnog mjesta: -Obavlja poslove koji se odnose na pomaganje korisnicima računarske tehnike i mreža (prva linija IT-a – help desk); -Instalira operativni sistem i korisničke aplikacije; -Sprovodi mjere za zaštitu sistema od napada računarskih virusa; - Stara se o informacionoj bezbjednosti i ispravnom korišćenju resursa i servisa za koje je zadužen; -Obavlja druge poslove po nalogu pretpostavljenog.

3. Referent/kinja u Pisarnici (Služba kadrovskih i opštih poslova), jedan izvršilac na neodređeno vrijeme.

Opšti uslovi i drugi uslovi, propisani Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji Službe Skupštine, koje je potrebno da kandidat ispunjava, su: -da je crnogorski državljanin, -da ima navršenih 18 godina života, -da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta, -da ima III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja,

-da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti, -da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva u IV1 ili III nivou kvalifikacije obrazovanja, -da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima, -da posjeduje znanje rada na računaru Kratak opis posla radnog mjesta: -Obavlja poslove koji se odnose na skeniranje dokumenata pristiglih u Pisarnicu i njihovu pripremu za dalju upotrebu u elektronskim sistemima, kao i njihovo oblikovanje na web i internet portalu Skupštine Crne Gore; -Vrši prijem, obradu i prosljeđivanje zakona, obavještenja i drugih akata poslanicima u elektronskoj formi; -Obavlja poslove obavještavanja Vlade i ministarstava o materijalima koji se odnose na sjednice Skupštine; -Priprema nacrte dopisa i drugih akata; -Obavlja druge poslove po nalogu pretpostavljenog.

4. Referent/kinja – kurir/ka u Pisarnici (Služba kadrovskih i opštih poslova), jedan izvršilac na neodređeno vrijeme.

Opšti uslovi i drugi uslovi, propisani Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji Službe Skupštine, koje je potrebno da kandidat ispunjava, su: -da je crnogorski državljanin, -da ima navršenih 18 godina života, -da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta, -da ima III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja, -da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti, -da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva na poslovima u IV1 ili III nivou kvalifikacije obrazovanja -da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima, -da posjeduje znanje rada na računaru Kratak opis posla radnog mjesta: -Obavlja kurirske poslove putem interne dostave; -Vodi prijemne i dostavne knjige; -Obavlja kurirske poslove izvan zgrade internom dostavom, uz vođenje prijemnih i dostavnih knjiga i potrebnih evidencija; -Obavlja druge poslove po nalogu pretpostavljenog.

5. Referent/kinja organizator/ka u Odsjeku za snimanje i emitovanje sjednica (Sektor za istraživanje, dokumentacione poslove i informatičku mrežu), jedan izvršilac na neodređeno vrijeme.

Opšti uslovi i drugi uslovi, propisani Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji Službe Skupštine, koje je potrebno da kandidat ispunjava, su: -da je crnogorski državljanin, -da ima navršenih 18 godina života, -da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta, -da ima III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja,

23

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

-da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti, -da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva u IV1 ili III nivou kvalifikacije obrazovanja, -da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima, -da posjeduje znanje rada na računaru Kratak opis posla radnog mjesta: -Održava kontakt sa TV redakcijama u pogledu tehničkih pitanja i kontroliše blagovremenost početka i kraja direktnih TV prenosa; -Stara se o efikasnom i blagovremenom snimanju i emitovanju direktnih sjednica Skupštine i njenih radnih tijela, kao i ostalih sastanaka i konferencija za kojima se ukaže potreba; -Obavlja poslove koji se odnose na organizaciju i pripremu, postavku i povezivanje tehnoloških kapaciteta (audio, video i konferencijske tehnike); -Obavlja druge poslove po nalogu pretpostavljenog.

6. Viši/a namještenik/ca I – portir/ka u Odjeljenju za protokol, jedan izvršilac na neodređeno vrijeme.

Opšti uslovi i drugi uslovi, propisani Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji Službe Skupštine, koje je potrebno da kandidat ispunjava, su: -da je crnogorski državljanin, -da ima navršenih 18 godina života, -da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta, -da ima IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja, -da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti, -da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva, -da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Kratak opis posla radnog mjesta: -Stara se o poštovanju procedure prilikom ulaska i izlaska iz zgrade Skupštine Crne Gore,u saradnji sa radnicima Uprave policije; -Vodi potrebne evidencije; -Usmjerava stranke po ulasku u zgradu Skupštine Crne Gore, - Obavlja druge poslove po nalogu pretpostavljenog.

Potrebna dokumentacija: -obrazac za prijavu na slobodno radno mjesto u Službi Skupštine Crne Gore (kandidati mogu preuzeti obrazac sa sajta Skupštine Crne Gore www.skupstina.me, u rubrici Služba Skupštine - Zaposlenje), -fotokopija biometrijske lične karte, -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (za osnovne i specijalističke studije, odnosno srednje obrazovanje), -uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, -dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, -uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu shodno članu 133 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 02/18 i 34/19), ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu iz člana 3 stav 2 navedenog zakona, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Postupak provjere sposobnosti: Postupak obavezne provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata obaviće se u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, 02/18 i 34/19) i Pravilnikom o načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina i kriterijumima i načinu ocjenjivanja kandidata prilikom provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za popunu radnog mjesta u Službi Skupštine Crne Gore (“Sl. list Crne Gore”, br. 81/18).

Nakon sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, kandidati će biti obaviješteni o načinu, vremenu i mje-

stu održavanja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, u pisanoj formi, usmenim putem ili e-mailom, najkasnije pet dana prije dana održavanja provjere.

Svi kandidati, osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Način i rok prijavljivanja na oglas: Navedenu dokumentaciju (original ili ovjerena kopija) potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, u zatvorenoj koverti na kojoj je potrebno ispisati: Ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa i radnog mjesta, na adresu: SKUPŠTINA CRNE GORE Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 10, Podgorica sa naznakom: za javni oglas za potrebe Službe Skupštine Crne Gore Tel: 020 404-535 Mejl adresa: hr@skupstina.me

BAR TEL: 030/313-048

DOO ,,BOGASTRA“ Adresa: Bulevar revolucije br. 7

Tel.: 1 Email: 1 Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Kuvar Trajanje oglasa: 1 dan 2. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Konobar Trajanje oglasa: 1 dan

RHR RECRUITMENT AGENCIJA ZA PRIVREMENO USTUPANJE ZAPOSLENIH DOO BAR Adresa: MAKEDONSKA E15, TOPOLICA 2

Tel.: 069/140-444 Email: info@rhr.co.me Oglašava potrebu za: 1. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: prijave slati na mail info@rhr.co.me 2. GRAĐEVINSKI/A RADNIK/CA -TESAR/KA, 2 izvršioca, privremeni i povremeni poslovi u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: prijave slati na mail info@rhr.co.me 3. GRAĐ. RADNIK/CA -ARMIRAČ/ ICA, 2 izvršioca, privremeni i povremeni poslovi u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: poznavanje postavljanja armatura prijave slati na mail info@rhr.co.me 4. GRAĐ. RADNIK/CA-POMOĆNI, 2 izvršioca, privremeni i povremeni poslovi u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: prijave slati na mail info@rhr.co.me 5. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: prijave slati na mail info@rhr.co.me

VUKČEVIĆ TRADE DOO Adresa: Zeleni pojas 35

Tel.: 069/330-023 Obnavlja potrebu za: 1. PRODAVAC/ICA-KASIR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 20 dana Napomena: Obavezno poznavanje rada na kasi

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

JU GIMNAZIJA ,,MILOJE DOBRAŠINOVIĆ“ Adresa: ul. VOLOĐINA BB.

Tel.: 050/486-633 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOGSRPSKOG, BOSANSKOG, HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Bachelor - odsjek za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, Profesor srpskohrvatskog jezika, Srpski jezik i južnoslovenske književnosti - stepen specijaliste. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do povratka radnika sa bolovanja, a ne duže od 30/06/2020 godine.

Uslovi: završene studije književnosti i jezika, jezika i književnosti, uporedne književnosti i opšte književnosti i teorije književnosti na filozofskom ili filološkom fakultetu -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila, u skladu sa posebnim propisom.

-Položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -Potrebna dozvola za rad odnosno licenca -Uvjerenje o državljanstvu -Uvjrenje za opštu zdravstvenu sposobnost Predviđen probni rad u trajanju od 3 mjeseca.

JU OŠ ,,NEDAKUSI“ Adresa: NEDAKUSI BB.

Tel.: 050/ 478-290 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Nastavnik/ca engleskog jezika,1 izvršilac na određeno vrijeme za 9 časova u nastavi engleskog jezika,do 30.06.2020. godine,radno vrijeme nepuno.

Uslovi:Predmetnu nastavu može da izvodi lice koje ima: -Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti(profila),VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva(240 odnosno 300 kredita CSPK-a),u skladu sa posebnim propisom.

-Položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licenca); -crnogorsko državljanstvo -Probni rad 3 mjeseca Prijave slati na adresu :JUOŠ«Nedakusi« Nedakusi,Bijelo Polje,telefon 050/478-290

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

AUTOBUSKA STANICA DOO Adresa: STUDENTSKA BB, PODGORICA

Tel.: 067/488-512 Email: stanko@booking.me 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno

vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar jednostavnih jela Trajanje oglasa: 5 dana

AUTOBUSKA STANICA DOO Adresa: STUDENTSKA BB, PODGORICA

Tel.: 067/488-512 Email: stanko@booking.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/ICA U KUHINJI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 15 dana 2. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kelner Trajanje oglasa: 15 dana 3. ŠANKER/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Točilac pića Trajanje oglasa: 15 dana 4. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar Trajanje oglasa: 15 dana

PLAV TEL: 051/255-060

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,HAJRO ŠAHMANOVIĆ“ Adresa: RACINA BB

Tel.: 051/251-021 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Plav Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi:Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila) VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) u skladu sa posebnim propisom, položen stručni ispit , odnosno dozvola za rad (licenca)crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 2 mjeseca.Radni odnos se zasniva do 30.06.2020 godine.

2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Plav Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi:Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila) VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) u skladu sa posebnim propisom, položen stručni ispit , odnosno dozvola za rad (licenca)crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 2 mjeseca. Radni odnos se zasniva za 12 časova sedmično u nastavi na albanskom jeziku do 30.06.2020 godine 3. PROFESOR/ICA NJEMAČKOG JEZIKA , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Plav Uslovi: Profesor njemačkog jezika Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi:Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila) VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) u skladu sa posebnim propisom, položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca)cr-

nogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 2 mjeseca. Radni odnos se zasniva za 8 časova sedmično u nastavi na albanskom jeziku do 30.06.2020 godine 4. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Plav Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Dvogodišnji studijski program predškolskog obrazovanja i vaspitanja , odnosno VI nivo nacionalnog okvira klasifikacija (180 kredita CSPK-a ) ili VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija (240 odnosno 300 kredita CSPK-a)za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, završenu obuku stučnog usavršavanaja za rad u osnovnoj školi, , položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca) crnogorsko državljanstvo. Obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca. Radni odnos se zasniva za 1/2 norme sedmično do 30.06.2020 godine Kandidat/kinja treba da ispunjava uslove predviđene Zakonom o osnovnoj školi.

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

DOO VODOVOD PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I BR.29

Tel.: 052/300-156 Email: jpvodovod@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MENAĐŽER/KA INTEGRITETA, 1 izvršilac, privremeni i povremeni poslovi u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Stepen bachelor – Menadžer u finansijskom poslovanju Trajanje oglasa: 3 dana

ROŽAJE TEL: 051/271-343

DOO ,,ELKOS - ETC“ Adresa: industrijska zona

Tel.: 067/210-241 Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana 2. KASIR/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana

ŽABLJAK TEL: 052/360-031

DOO ZEKOVIĆ COMPANY Adresa: ŽABLJAK BB

Tel.: 067/263-888 Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A RADNIK/CA, 10 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Žabljak Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 1 dan

JU SMŠ 17 SEPTEMBAR Adresa: Božidara Žugića b.b

Tel.: 052/360-090 Vrši se ispravka konkursa objavljenog u dnevnoj štampi 20/11/2019.godine, za radno mjesto SEKRETAR/KA ŠKOLE, 1 izvršilac. Ispravka se odnosi na vrstu radnog odnosa - angažovanja i glasi: Radni odnos se zasniva do povratka radnice sa bolovanja, a ne duže od 31/08/2020.godine, a ne kako je greškom bilo objavljeno Radni odnos se zasniva do 31/08/2020.godine. Ostali dio teksta ostaje isti.

24

Oglasi i obavještenja

I.br.1650/2015 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, protiv izvršnih duznika Hasić Sanije i Agović Sadudina oboje iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 13.12.2019.godine, vrsi

ZAkLJUčAk O dESETOJ pROdAJI I.br.1650/2015 od 13.11.2019.godine izvršnom duzniku Hasić Saniji iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Hasić Sanija. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 16.12.2019.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama 13.12.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

MAlI OglAsI NEKRETNINE IZDAJE se dvosoban stan na Starom aerodromu, treći sprat južno orjentisan.Posjeduje kuhinjske elemente, klimu i opremljena kupatila.Stan se izdaje na duži period.

Tel.068/122-719 1

RAZNO OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299, 067/069-288 2 IZDAJEM namješten ženski frizerski salon, u Staroj Varoši.

Cijena po dogovoru.

Tel. 068/275-o86, 069/205-737 3

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Dana 15. decembra 2019. u 21. godini izgubio je život u saobraćajnoj nesreći naš voljeni

Tragično je preminuo u 20. godini

MARKO Goranov LAZAREVIĆ

MILJAN Slavkov BOBIČIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Zagorič, 16. decembra od 10 do 15 časova i 17. decembra od 10 do 13 časova, kada krećemo ka mjesnom groblju Rogami, gdje će se i obaviti sahrana u 14 časova.

Kuća žalosti: Ulica Rogami b.b. Podgorica.

Ožalošćeni: otac GORAN, majka LJILJANA, sestra NINA, đedovi DIMITRIJA - DAGI i DODA, baba JELENA, stric ZORAN, strina VALERIJA, ujak DRAGORAD, ujna SANJA, brat od strica MILOŠ, sestra od strica TEODORA, brat od ujaka ĐORĐE, sestra od ujaka DARIJA, tetke VESNA, SVETLANA, BILJANA i DRAGANA, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina LAZAREVIĆ i VULETIĆ 807

Тужним срцем јављамо да је послије краће болести у 78. години преминуо

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 16. decembra od 10 do 15 časova i 17. decembra od 10 do 13 časova, kada se kreće za selo Vučica – Danilovgrad, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: majka SLAVICA, sestra MILENA, baba MILKA, stric DRAGAN, ujak SRETEN, tetke DRAGICA, SLOBODANKA i SNEŽANA, strina RAJKA, brat od strica MARKO, brat od ujaka JOVAN, sestre od ujaka MAJA i LJUBICA, braća od tetaka NIKOLA, DRAŽEN, DAVOR i STEFAN, sestra od tetke IVANA i ostala rodbina BOBIČIĆ i DANILOVIĆ

808

Дана 15. децембра 2019. године преминула је наша драга

ВЕСЕЛИН – ВЕЈО Ђорђијев ШЋЕПАНОВИЋ Саучешће примамо у капели Спуж, 15. децембра од 10 до 17 часова и 16. децембра од 10 до 13 часова, када крећемо у Горње Црнце, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Ожалошћени: супруга ДРАГИЦА, син МИЛО - БАТО, кћерке МАЈА и АНА, сестра РУМИЦА, братанићи ДРАГАН, НИКОЛА и ВЛАДАН, братанична ВАЊА, снахе АЛБИНА, БОЈАНА, ЈОВАНКА и САЊА, сестричне САНДРА и СЕКА, браћа од стрица БРАНО, БУДО и БАЊО са породицама, сестра од стрица БРАНКА, унуци, унуке, браћа од ујака и брат од тетке и остала родбина ШЋЕПАНОВИЋ 797

ИЛИНКА Николе АБРАМОВИЋ рођена Милић у 91. години Саучешће примамо у градској капели Чепурци 16. децембра од 14 до 16 часова и 17. децембра од 9 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Загорич у 14 часова.

Ожалошћени: синови НЕНАД, НЕГОСЛАВ и ДРАГОЉУБ, кћерка СЛАВИЦА, снахе НАТАЛИЈА и ЗОРИЦА, унучад НЕБОЈША, НИКОЛА, АЊА, ВАСИЛИЈА и НИНА и остала родбина АБРАМОВИЋ и МИЛИЋ

Дана 15. децембра 2019. године у 84. години преминуо је наш драги

812

СЛОБОДАН Милинков ЧАНОВИЋ Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу 16. децембра од 11 до 16 часова и 17. децембра 2019. од 11 до 14 часова када ће се и обавити сахрана на градском гробљу. Цвијеће се не прилаже.

Тужним срцем јављамо родбини, кумовима и пријатељима да је наш

Ожалошћена породица: супруга МИЛИЦА - МИЈА, син ПАВЛЕ, кћерке ВЕРА и НАДЕЖДА - НАЂА, снахе ЈЕЛЕНА и ОЛГА - ЛОЛА, братанићи МИЛИНКО и ИВАН, унуке МАША, МАРИА, МИНА и остала породица ЧАНОВИЋ

ТРИВКО Лазарев САМАРЏИЋ

814

преминуо у Тивту, 14. децембра 2019. у 87. години. Саучешће примамо у градској капели у Тивту, 15. децембра од 11 до 16 часова и 16. децембра од 10 до 12 часова, када погребна поворка креће ка гробљу Покрова Пресвете Богородице у Драгаљу, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

Ожалошћени: супруга МАРИЦА -МАРА, кћерке СТОЈАНКА и ВЈЕРА, син ДРАГАН, снаха БРАНКА, зетови РАТКО и ВЛАДИМИР, унучад МАЈА, ПРЕДРАГ, ИВАНА, МАРИНА, ПЕТАР и ЈЕЛЕНА, праунучад, братанићи и братаничне и остала родбина

800

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Посљедњи поздрав

МИЉАН БОБИЧИЋ

МАРКО ЛАЗАРЕВИЋ

Браћо! Данас је све наше плаво у црно завијено! Али не опраштамо се ми од вас, нити пристајемо да вас нема! Ту сте и ту ћете бит кад год који од нас подигне руке да бодри, кад год пуштимо глас да загрмимо по стадиона и пољана! Поносни смо што смо са вама дијелили трибину и много више од тога. Дијелили смо осјећај који не може свако схватит, а суђен је само посебнима: Плаво-бијелој браћи. Коју смрт не раздваја. Почивајте у миру.

ВАРВАРИ

813

27

28

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Naša draga Leli preminula je 20. novembra u 34. godini i sahranjena je u Indoneziji u gradu Džakarti.

I topli zimski sunčevi zraci koji su obasjali Bar, Crmnicu i njenu Lješansku nahiju, pridružili su nam se u ispraćaju naše voljene

Našoj voljenoj

ZORKE VUKMANOVIĆ

LELI SPASOJEVIĆ Nakon predivnih godina koje smo proveli zajedno, tokom kojih si nas strpljivo slušala, hrabrila, bodrila i nesebično pomagala, došao je trenutak da ti zahvalimo za svu ljubav, dobrotu, snagu i inspiraciju koju si nam davala.

Za nas, tvoju porodicu, koja ti je bila najvažnija, uvijek si bila tu.

Uživala si do kraja u ovozemaljskim radostima. Sada ležiš pobijeđena iako se nijesi predala.

Neki ljudi umiru prije smrti, a neki žive i nakon nje. Zato se ne opraštamo od tebe, jer to ne želimo.

Ispraćamo te na put sa zvijezdama, sada si jedna od njih, ona najsjajnija, koja će nas obasjavati kada posustanemo.

Porodica prima saučešće na gradskom groblju Čepurci u Podgorici, u utorak 17. decembra od 12 do 16 časova.

Iako joj je život podario i sreću i tugu, njen vedar lik, blagost i toplina duše iz koje je isijavala ljubav u susretu sa bližnjima, činili su je posebnom.

Zauvijek u našem sjećanju.

Porodica poč. brata IVANA VUKIĆEVIĆA

806

Cvijeće se ne prilaže.

Posljednji pozdrav dragoj majci

Ožalošćena porodica: suprug ILIJA, sin DRAGAN, kćerka IRINA, svekrva LEPA i djeveri KRSTO i MIRKO

804

Дана 15. децембра 2019. преминула је

ILINKI pok. Blaža MILJENOVIĆ

Tvoj sin DRAGAN

Дана 15. децембра 2019. у 89. години умрла је

809 Dragoj majci, babi, prababi i svekrvi

РАДОЈКА Душанова ТАДИЋ рођена Дринчић

ДЕСАНКА Самуилова ЈАКОВЉЕВИЋ рођена Поповић

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 16. децембра од 9 до 15 часова, када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: син СЛАВКО, кћер СЛАВИЦА, снаха ЖЕЉКА, зетови ДУШАН и НИКОЛА, унучад ЛУКА, СТЕФАН, АЊА, ЈЕЛЕНА, праунучад ВАСИЛИЈЕ и ДОРОТЕА, братанићи НЕБОЈША и СИНИША, браћа од стрица РАДЕ и ВУКО и остала родбина

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу, 15. децембра од 11 до 16 часова и 16. децембра од 11 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити 16. децембра у 14 часова на Новом гробљу под Требјесом. Цвијеће се не прилаже. ОЖАЛОШЋЕНИ: син МИЛАН -МИЋО, кћерке ОЛГА, ДЕСАНКА и МИЛИЈАНА, снахе МИЛОДАРКА и ЈОВАНКА, сестре ЉУБИЦА, МИЛИЈАНА, РАДМИЛА и МИЛОЈКА, брат од стрица МИЛОСАВ, братанићи, братаничне, унучад, праунучад и остала многобројна родбина ТАДИЋ и ДРИНЧИЋ

ILINKI pok. Blaža MILJENOVIĆ Neka ti je vječna slava i hvala.

Tvoj sin ŽARKO sa porodicom

793 Posljednji pozdrav dragoj komšinici

796

810 Dragoj majci, babi, prababi i svekrvi

RADOJKI BEBA i RATKO 803

ILINKI pok. Blaža MILJENOVIĆ S ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoj sin MARKO sa porodicom

811

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Дана 15. децембра 2019. године послије краће болести умрла је

Sestra OLGA JEZIDŽIĆ sa porodicom

802

16. 12. 2015 – 16. 12. 2019.

ДЕСАНКА Милисавова САВИЋ

JAKŠI RAKOČEVIĆU

Dragi moj brate, svaki dan do kraja mog života biće ispunjen tugom za tobom.

Ponosna što sam te imala, nikada te neću zaboraviti.

29

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 15. децембра од 10 до 15 часова. Погребна поворка са посмртним остацима креће за Плав 16. децембра у 9 часова. Сахрана драге покојнице обавиће се истога дана на гробљу Ранковића у 14 часова.

Ожалошћени: сестре ЗОРКА - ШАТА, ПЕРСА, МИЛИЈАНА и МИЛОСАВА, снахе ДРАГИЦА и ВЕРА, братанићи, братанична, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

СЛАВКО Милов ЛУКИЋ

Не постоји вријеме које доноси заборав, нити сјећање у ком ниси ти. Јер дјела љубави и пожртвованости којима си нас за живота обасипао сијају и даље, њихова свјетлост и даље живи и путује свој пут, попут звијезда, и обасјава наше животе.

Твоји НАЈМИЛИЈИ

795

Posljednji pozdrav dragom ujaku

POMENI

787 Драги брате,

Четрдесет дана је од смрти наше вољене

JAKŠI RAKOČEVIĆU Dragi ujače, neka tvoja napaćena duša nađe mir, a ja ću te se uvijek sjećati s tugom i ponosom.

СЛАВКО ЛУКИЋ Заувијек ћеш остати у нашим срцима.

Sestrična SNEŽANA PEROVIĆ sa porodicom

МИЛИЦЕ Николине ПОПОВИЋ

801

рођене Милачић

Обавјештавамо родбину и пријатеље да је 15. децембра 2019. у 85. години преминула наша

Sedam godina od smrti sina jedinca

Најдража наша Милице, Хвала ти за исконску љубав, доброчинство и брижност коју си нам несебично даривала. Живиш у срцима нашим, сваким откуцајем све си више ту. Вјечна ти слава и хвала. Почивај у миру Божјем.

МИРОСЛАВА Миливојева БАГАШ рођена БАБОВИЋ

Воле те твоји: супруг НИКОЛА, синови САША и СРЂАН

Саучешће се прима у градској капели Чепурци, 15. децембра од 14 до 16 часова и 16. децембра од 10 до 14.30 часова, када ће се и обавити сахрана у породичној гробници на гробљу Чепурци. Ожалошћени: ћерка МИЛАНКА -ГИНА, синови СЛОБОДАН и ДРАГОЉУБ, сестра МАРА, брат РАШО, унучад, праунучад и остала родбина БАГАШ и БАБОВИЋ

ЗАГА са породицом

788

ZORANA

Sedamnaest i po godina od smrti našeg dragog

BOŽA – PILJA LJEŠKOVIĆA

Sine mili, vrijeme prolazi, ali praznina, bol i želja za vama ostaju vječni.

Počivajte u miru.

MAJKA i SUPRUGA sa đecom 794 Dvije godine su od smrti mog poštovanog i voljenog supruga

792 Navršava se godina od smrti

798

PAVLA – PAJA PETRIČEVIĆA Dana 15. decembra 2019. u 96. godini preminula je naša draga

STANE Nikoline LUČIĆ

Dragi moj Pajo, tužno je živjeti ovako.

Ponosna sam što sam Tvoja!

MILEVA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sin RISTO sa porodicom 789

791 Tri godine su od smrti našeg dragog

ILINKA pok. Blaža MILJENOVIĆ rođena Perović

IN MEMORIAM

Saučešće primamo u mjesnoj kapeli Vrbice, 16. decembra od 10 do 15 časova i 17. decembra od 10 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana.

STOJANA Iljovog STIJEPOVIĆA

Ožalošćeni: sinovi MARKO, DRAGAN i ŽARKO, snahe ZORICA i HILDA, unučad, praunučad, bratanići, sestrić i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina MILJENOVIĆ i PEROVIĆ

MILAN Radojev PAVIĆEVIĆ Sjećanje na tebe, dio je našeg života u kojem nam zauvijek nedostaješ...

805

S ljubavlju

e-mail: oglasno@t-com.me

790

Čuvamo te u uspomenama.

S ljubavlju i poštovanjem, Tvoji najmiliji Porodica STIJEPOVIĆ

SONJA, MILOŠ, MILICA, MARIJA 799

30

TV program

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

FILM

RTCG 2 22:30

SERIJA

RTCG 1 21:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 12:05 Profil, r.

13:05 Sofija, r.

15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 18:05 NVO 18:35 Muzika 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:30 Sofija, s.

22:30 Dnenvik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde III, s.

00:15 Dnevna soba, r.

01:40 Argumenti, r.

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

   06:00 06:30 07:00 07:30

09:00 10:30 12:05 13:30 14:10 15:30 16:00 16:30 17:05 18:00 18:15 19:30 20:15 21:00 22:30 00:05 00:35

03:20



ABS, r.

Muzika Slonovi i tonovi Rukomet, meč za treće mjesto SP, snimak Rukomet, finale , SP, snimak Dnevna soba, r.

Pjegava djevojka, film Sedmi kontinent Vaterpolo: Crna Gora Iran, SP-U20 Luda kuća, r.

Zapis, r.

Montenegro all in one Strani dokumentarni(arte) Dvogled, r Fudbal fest Dnevnik 2 Luda kuća, s.

Dnevna soba, r.

Krst Rakoc, film Glas Amerike Vaterpolo: Crna Gora Iran, SP-U20, snimak Fudbal fest Strani dokumentarni(arte) Zapis, r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga

TV PRVA

RTCG 2

01:45 02:30

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

Sofija

Krst Rakoc

15:30 16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Scena Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:00 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00 02:30

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro Čikago u plamenu, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Milost, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Mamini sinovi, s.

Sinđelići, s.

Besa, s.

Dosije Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

150 minuta, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 12:25 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:05

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Totalni obrt, r.

Vijesti Konak Kod Hilmije, r.

Gulperi, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Gulperi, s.

Na granici, s.

Totalni obrt, r.

Goust rajder, film Policajac na dnu, r.

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 23:25 00:10 00:55

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Vijesti Biljana za vas, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana Ljubav i osveta, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Gorka osveta, r.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Krvne veze, s.

Gorka osveta, r.

Bez granica, r.

Boje dana, r.



777

20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 10:45 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Intermeco Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada

07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

13:45 14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.

Marketing

31

32

Marketing

Ponedjeljak, 16. decembar 2019.