Dnevni list Pobjeda 14.11.2019.

Četvrtak, 14. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19396 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu nije zadovoljan odlukom Senata UCG

SARADNICI PODIZALI KREDITE, NOVAC ZAVRŠAVAO KOD KNEŽEVIĆA

DRM

ISTRAŽUJEMO Kako je odbjegli biznismen razradio šemu zloupotreba i finansijskih mahinacija

Pešić: Bečiću se mogla oduzeti titula Kada bi se dobro prečešljali zakoni i propisi našao bi se način da se lider Demokrata Aleksa Bečić kazni oduzimanjem titule magistra zbog toga što njegov rad nije autentičan, iako je Senat donio odlu-

ku da nema pravnog osnova da se to učini - rekao je za Pobjedu profesor dr Vladimir Pešić, bivši predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore.

STR. 6. i 7.

STR. 9.

HERCEG NOVI: Poplavili poslovni prostori, prizemne kuće, u gradskoj luci srušen most

STR. 16. i 17.

STR. 3.

Danilović: Vrijeme za tehničku vladu curi

Komisija za ekonomsku politiku razmatrala budžet

Državna kasa biće 2,57 milijardi STR. 4.

STR. 2.

STV

DRM

STR. 12.

Počeo sam od saosjećanja i završio u pisanju

Za Demokrate ne važi koalicioni sporazum

Poslanik iz Ujedinjene Crne Gore kazao da će njegova partija podržati proteste koje najavljuje DF

Pod vodom gornji dio lukobrana Književnik Jovica Aćin u Vladinom domu na Cetinju primio Njegoševu nagradu

STV

Opštinski odbor Demokratske Crne Gore raspravljao o krizi lokalne vlasti u Budvi

Nakon 10 godina pravosnažna presuda u korist vlasnika kuće u Podima

Opština će Stuparu platiti 133.000 eura za štetu od klizišta STR. 14.

2

Politika

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Poslanik iz Ujedinjene Crne Gore kazao da će njegova partija podržati proteste koje najavljuje DF

Danilović: Vrijeme za tehničku vladu curi vlada državnog jedinstva kao jedini put za dugoročnu stabilizaciju naše države. Jasno smo govorili i govorimo da, ne bude li tako, opozicija treba zajedno i organizovano da pristupi bojkotu sljedećih izbora.

Nažalost, vrijeme prolazi, a naš prijedlog se o b e s m i š l j ava .

Vrijeme za formiranje tehničke vlade ubrzano curi. Čini nam se da dio opozicije p o k u š av a d a kompezuje tehničku vladu nekim drugim prijedlozima koji ni izbliza

nijesu adekvatni onome što smo tražili na početku. Tehnička vlada nije koaliranje sa DPSom nego preuzimanje dijela poluga koje višedecenijska vlast DPS-a decenijski zloupotrebljava. To je značajno, makar trajalo i 12 mjeseci.

Bojkota kao sredstva pritiska se plaše samo oni opozicionari koji hoće da se vječno međusobno takmičimo i nikada ne preuzmemo vlast. UCG za takvu vrstu politike nije zainteresovana. Nećemo vlast bez izbora, ali ni izbore bez demokratskih pravila i ravnopravnosti u procesu. Dosta je bilo udaranja glavom u zid.

POBJEDA: Ima li problema u funkcionisanju saveza „Da svako ima“?

DANILOVIĆ: Ako i imamo problema, oni su normalni i prirodni, s obzirom na to da se radi o savezu koji ima dvostruku ulogu - da afirmiše novu zajedničku politiku i raznorodne činioce. Imati organizacionih problema znači biti skroman, uzdati se u skromnu materijalnu bazu i ulagati u razvoj saveza koliko se može, a ne i koliko bi bilo poželjno.

Među nama samo SNP ima nešto malo značajnije prihode iz budžeta i ogromne naslijeđene dugove i obaveze, Radnička partija minimalna primanja, a UCG nije na budžetu. U takvim uslovima nije lako funkcionisati. Sada već, zbog iznenadne smrti našeg kolege Janka Vučinića Vučinića, moramo u tišini sačekati da se Radnička partija konsoliduje,

pa ćemo potom dogovoriti sljedeće korake.

POBJEDA: Vidite li taj savez kao predizbornu koaliciju?

DANILOVIĆ: Mi smo postali savez jer dijelimo mnoge vrijednosti, ali nijesmo nigdje upisali i da ćemo izvjesno biti predizborna koalicija. O tome ćemo se dogovarati na vrijeme. Ipak, i pored svega, imamo redovnu komunikaciju. Nijesmo još uvijek ispunili sve što smo u dva akta upisali kao namjeru, ali to ne znači da nećemo. Svađe nema koliko je god mnogi prizivali i objavljivali.

UCG se svojski trudi da ispoštujemo potpis koji smo stavili na Sporazum 1. maja u Bijelom Polju. Nećemo ničim doprinijeti da se uzdrma savez „Da svako ima“, ali nećemo ni moliti pojedinačno da se održi.

Savez je naš dobrovoljni izbor.

POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose unutar opozicije?

Ne vjerujemo u čuda POBJEDA: Produžen je rok za izbornu reformu. Iako ne učestvujete u tom poslu, očekujete li da bi, ipak, ona mogla biti dovedena do kraja?

DANILOVIĆ: Ne vjerujemo u čuda, makar ne u čudo na korist opozicije. Nama je jedini spas u mudroj politici.

Odbor je obesmišljen. Na početku su kolege morale da nas poslušaju: rad Odbora je trebalo usloviti prethodnim dogovorom o formiranju tehničke vlade. Mnogi su uletjeli u Odbor grlom u jagode, a DPS je praktično koristio svaku našu naivnost.

Nikakav odbor i njegova rješenja, bila i veliki napredak, neće obezbijediti fer uslove ne bude li tehničke vlade. Kolege koje misle da je to ipak moguće ili ne znaju mnogo o politici i sistemu, ili i ne haju jer imaju drugu namjeru - dobijanje blagoslova javnosti da se na izbore izađe kako god, a da pobjedu zaboravimo i prepustimo DPS-u.

DRM

PODGORICA – Ujedinjena Crna Gora podržaće proteste koje najavljuje Demokratski front. Ako ne bude tehničke vlade, opozicija bi trebalo zajedno i organizovano da pristupi bojkotu sljedećih izbora.

Svađe u savezu „Da svako ima“ nema, koliko je god mnogi prizivali i objavljivali. To su poruke koje je, u intervjuu Pobjedi, saopštio Goran Danilović, poslanik i bivši predsjednik Ujedinjene Crne Gore.

POBJEDA: Hoće li Ujedinjena Crna Gora podržati proteste koje najavljuje Demokratski front, vjerujete li u njihov uspjeh, nakon neuspjeha onih koje je organizovao pokret „Odupri se“?

DANILOVIĆ: Kao i uvijek, UCG će podržati svaki vid demokratske borbe za slobodno društvo. Podržali smo proteste i u organizaciji pokreta ,,Odupri se“, a tada su nam organizatori bili nepoznanica, podržaćemo i proteste kolega iz opozicije. Naravno, ako DF bude želio da nešto zajednički radimo pretpostavljam da će nas kontaktirati, za sada nijesu, a ako ne pojavićemo se na potencijalnim protestima kao slobodni građani i u skladu sa onim što organizator bude nudio kao političku platformu protesta.

POBJEDA: DPS jasno je poručila da tehničke vlade neće biti. Dio opozicije poziva na bojkot izbora ako ne bude tehničke vlade. Kakav je stav UCG o tome?

DANILOVIĆ: Najmanje godinu UCG istrajava na zahtjevu da se formira tehnička vlada,

Postali smo savez ,,Da svako ima“ jer dijelimo mnoge vrijednosti, ali nijesmo nigdje upisali i da ćemo izvjesno biti predizborna koalicija. O tome ćemo dogovarati na vrijeme.

Imamo redovnu komunikaciju.

Nijesmo još ispunili sve što smo u dva akta upisali kao namjeru, ali to ne znači da nećemo – kaže Goran Danilović DANILOVIĆ: Žao mi je što nakon svega i svih godina mi iz opozicije nemamo ni približno političke strasti za odlučujuću političku borbu sa DPS-om, koliko je imamo na međusobno razračunavanje. Moramo konačno shvatiti da su naši sporovi nebitni, da naši glasači nijesu bezglavi, pa da ne vide šta radimo. Treba da se svađamo oko programa za dobro i bolje u Crnoj Gori, da se i javno ubjeđujemo oko najboljih rješenja, ali da ne prelazimo crtu i da se ne srozavamo. Moramo sa nivoa politikantstva konačno preći na nivo opšte brige o Crnoj Gori, moramo biti državnici i prije nego zauzmemo državničke pozicije. Međusobni dogovor je obaveza koju nameće politička pamet. Nećemo izdati ništa i nikoga ako jedni drugima oprostimo promašaje i podržimo razumne politike. I. KOPRIVICA

Održana nova sjednica Odbora za antikorupciju

Ništa od saslušanja Katnića i Stankovića Za ovu inicijativu glasala su samo tri opoziciona člana Odbora, dok su preostali poslanici DPS-a bili uzdržani.

Poslanik DF-a Jovan Jole Vučurović, koji je inicijator ovog prijedloga, ocijenio je da je sada potpuno jesno da Tužilaštvo ne radi svoj posao, ali i da funkcioniše po direktivama lidera DPS-a.

- Predstavnici Tužilaštva izigravaju neke rijaliti zvijezde i nedodirljive likove. Predsjednik DPS-a, koji diktira njihovo ponašanje, naredio im je da ne dođu na sjednicu Odbora za antikorupciju i potpuno je jasno zašto rekao je Vučurović.

Stav DPS-a da ne glasa za Vučurovićev predlog, poslanica te partije Daliborka Pejović obrazložila je činjenicom da to pitanje nije uvršteno u Plan rada Odbora, ali i da predsjednik parlamenta Ivan Brajović još nije zauzeo zvaničan stav o tome.

- Ranije smo ocijenili da smo svi po-

D. MALIDŽAN

PODGORICA - Odbor za antikorupciju nije juče donio odluku o zakazivanju nove sjednice tog parlamentarnog radnog tijela na kojoj bi se razmatrao izvještaj glavnog specijalnog tužioca o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u periodu od januara do oktobra ove godine, jer za taj prijedlog nije obezbijeđena potrebna većina.

BEZ DOGOVORA : Odbor za antikorupciju

niženi odlukom tužioca. Gore od toga je da nas ponovo neko ponizi – rekla je Daliborka Pejović.

Njen partijski kolega Dragutin Papović ukazao je da se novom inicijativom za saslušanje Katnića i Stanko-

vića traže periodični izvještaji, dok se afera „koverta“ više ne pominje. Ocijenio je da je to dokaz da je usvojen dio mišljenja koji je specijalni tužilac ranije naveo u odluci kojom je Odbor obavijestio da odbija saslušanje po-

vodom slučaja „koverta“.

Sa druge strane, predsjednik Odbora Predrag Bulatović poručio je da su specijalni i vrhovni tužilac po zakonu dužni da se odazovu na poziv nadležnog radnog tijela.

- Ovaj odbor je nadležan za pitanja korupcije i organizovanog kriminala.

Ovo je prije svega pitanje za nas želimo li mi da dozvolimo da Milivoje Katnić i Ivica Stanković budu iznad Skupštine i zakona. Oni se ponašaju kao posebna grana vlasti, a oni to nijesu - poručio je Bulatović.

Poslanik SDP-a Ranko Krivokapić ocijenio je da je obaveza svih koji imaju demokratsku kulturu da dođu na sjednice nadležnih tijela i objasne učinak.

- Ovdje čak postoji konsenzus vlasti i opozicije. Ovo više nije partijska nego institucionalna stvar. Ovdje je jasno nepoštovanje dvije grane vlasti.

To čak nije ni engleski kralj uspio, a ne tužilaštvo. Oni nijesu posebna grana vlasti, birao ih je ovaj parlament i u njihovom je interesu da daju odgovore ovom parlamentu - rekao je Krivokapić.

Odbor za antikorupciju odlučio je juče da konsultativno saslušanje o izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zakaže za 20. novembar. Na sjednici je trebalo da se raspravlja i o izboru zamjenika predsjednika Odbora, ali je na zahtjev poslanika DPSa, kojima to mjesto pripada, ta tačka dnevnog reda odgođena za iduću sjednicu. Đ. Ć.

Politika

Četvrtak, 14. novembar 2019.

BUDVA: Odbor Demokratske Crne Gore o krizi lokalne vlasti

Za Demokrate ne važi koalicioni sporazum BUDVA – Opštinski odbor Demokrata odlučio je da prećutno napusti koalicioni sporazum o vršenju vlasti u tom gradu, ali i da istovremeno zadrži postojeće funkcije u okviru lokalne uprave, nezvanično je potvrđeno Pobjedi iz više izvora iz budvanske vladajuće većine.

Ta odluka donešena je u utorak veče na sjednici lokalnog odbora o čijem održavanju Demokrate nijesu obavijestile javnost. Lokalni odbor je, prema saznanjima Pobjede, na sastanku donio neformalni zaključak po kojem sporazum o koaliciji, dogovoren sa Demokratskim frontom nakon izbora 2016. godine, za Demokrate više nema obavezujući značaj.

Predsjednik Opštinskog odbora Demokrata Budve Dragan Krapović nije želio za Pobjedu da govori na ovu temu, čime nije ni potvrdio niti demantovao ove navode. S druge strane, jedan od izvora našeg lista objasnio je da su Demokrate odlučile da više ne poštuju odredbe koalicionog sporazuma, jer nemaju povjerenja u Demokratski front.

Predsjednik opštine Budva Marko Carević kazao je za Pobjedu da do njega nije stigao nikakav formalni dokument o rezultatima tog sastanka - Radi se o tome da oni ne mogu da budu u savezu s nekim kome ne vjeruju. Odlučeno je ono što je i lider predsjednik Opstinskog odbora Demokrata Dragan Krapović i najavljivao: napuštaju sporazum u smislu da stavke iz tog ugovora za njih više neće biti ni na koji način obavezujuće – navodi izvor blizak Demokratama.

I drugi izvor Pobjede ističe kako je sastanak lokalnog odbora održan pod velom tajne zapravo samo „blef i način da se Demokrate Frontu revanširaju zbog preglasavanja u Skupštini opštine“.

- Ništa se spektakularno nije desilo na tom sastanku. To je više bio blef za DF, nego sastanak na kome je nešto konkretno odlučeno. Znamo šta se nedavno dešavalo u lokalnom parlamentu. Svrha tog sastanka je bila da oni osmisle neki model na osnovu koga će da uživaju u privilegijama, a istovremeno i dobiju mogućnost

da na sjednicama Skupštine opštine donose odluke koje mogu biti u suprotnosti sa onim što je dogovoreno nakon formiranja koalicije – kazao je on.

Naši izvori objašnjavaju i kako Demokrate nakon sjednice lokalnog odbora nijesu donijele bilo kakav dokument kojim se formalizuje ta odluka i kojim se o tome obavještavaju koalicioni partneri.

To je Pobjedi potvrdio i predsjednik opštine Budva Marko Carević koji navodi da do njega nije stiglo nikakvo zvanično obavještenje o rezultatima tog sastanka.

- Ne znam ništa o tome, a pravo da vam kažem i ne zanima me što oni čine. Bavim se stvarima koji su u interesu Budve, a njihove igre me ne interesuju – rekao je Carević Pobjedi.

Kriza vlasti u Budvi, koja praktično

traje od formiranja vladajuće većine 2016. godine, kulminirala je nedavno kada su Demokrate u lokalnom parlamentu treći put uzastopno preglasali odbornici DF-a i DPS-a.

Sve se odigralo 21. oktobra kada je većinom glasova lokalnog parlamenta donijeta odluka o stavljanju van snage DUP-a „Petrovac – Centar“, ali ne i DUP-a „Bečići“, za šta su se snažno zalagale Demokrate.

Lider Opštinskog odbora te partije Dragan Krapović tada je rekao da je u „Budvi pobijedila građevinska mafija“ čime je, kako je naveo, još jednom prekršen koalicioni dogovor.

Krapović je tada izjavio i da Demokrate „ne mogu biti u koaliciji sa građevinskom mafijom i sa DPS-om“, te najavio kako će izlasku iz koalicije odlučiti na organima partije. Đ. Ć.

Dragan Krapović

KRIZA LOKALNE VLASTI SE PRODUBLJUJE: SO Budva

Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva nastavlja rad iduće sedmice

Sumiranje rezultata i planiranje daljeg rada u ponedjeljak PODGORICA – Sjednica Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, prva nakon produženja roka za rad tog tijela, biće održana u ponedjeljak, 18. novembra – rečeno je Pobjedi iz Odbora.

Planirano je da na sjednici bude razmatrana informacija o ostvarenom napretku i planu rada za naredni period, sa akcentom na aktivnosti radnih odbora. Koordinatori sedam radnih odbora, odnosno njihovi zamjenici, upoznaće Odbor o postignutim rezultatima do sada.

Odboru je u ponedjeljak Skupština produžila rok za rad do 18. decembra, usvajanjem Izmjene Odluke o formiranju tog tije-

NOVI POKUŠAJ DOGOVORA: Odbor za izbornu reformu

la, koju su predložili predsjednik Skupštine Ivan Brajović i potpredsjednik Genci Nimanbegu. Brajović je, obrazlažući odluku, rekao da je vremena dovoljno za rad, ali ako ima volje. U suprotnom, kako je kazao,

svaki rok će biti kratak.

Brajović je kazao i da nije praksa da se izborni zakoni mijenjaju u izbornoj godini, ali da ne postoje zakonska ograničenja za to, što znači da, ako bude potrebno, rok može biti ponovo

produžen.

Za produženje roka za rad Odbora, koji je, prema prethodnoj odluci, bio do 15. novembra, glasali su vladajuća koalicija, ali i dva opoziciona poslanika – Neđeljko Rudović, koji je član Odbora, i Miodrag Lekić. SDP bila je protiv, dok DF i Posebni klub poslanika nijesu učestvovali u glasanju, odnosno napustili su skupštinsku salu za vrijeme izjašnjavanja.

Odbor je na prethodnoj sjednici razmatrao prijedlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji, čiji su predlagači četiri opoziciona člana, ali je dogovoreno da se nacrt detaljnije razmotri na radnim odborima 2 i 3.

I. K.

3

ASK od jula do septembra podnijela 23 zahtjeva za prekršajne postupke

Sudovi izrekli sankcije od gotovo 48 hiljada eura PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije je, od 1. jula do 30. septembra ove godine, zbog sumnje u kršenje odredbi zakona o sprečavanju korupcije, kao i o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, podnijela 23 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka i izdala 11 prekršajnih naloga. Ukupan iznos sankcija koje su izrekli sudovi je 47.910 eura, a realizovan je jedan prekršajni nalog u iznosu od 333 eura – podaci su koje je objavio ASK. Sudovi su izrekli i mjere oduzimanja imovinske koristi stečene prekršajem u iznosu od 3.862 eura, koje se odnose na sticanje prihoda po osnovu članstva u upravnim odborima osoba koje su već imale status javnog funkcionera po drugom osnovu.

Od 47.910 eura najviše kazni izrečeno je za kršenje Zakona o sprečavanju korupcije, i to u oblasti provjere imovine javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju obavezu podnošenja izvještaja. Izrečeno je u toj oblasti 99 sankcija – 76 novčanih i 23 opomene, a njihov novčani iznos je 21.310 eura.

Iznos sankcija, kojih je bilo 15, za kršenje Zakona o sprečavanju korupcije u oblasti koja se odnosi na planove integriteta je 14.340 eura. Za kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja izrečene su kazne u iznosu od 10.570 eura.

Agencija je od 1. jula do 30. septembra, nakon sprovedenih upravnih postupaka, donijela 11 odluka i utvrdila pet kršenja zakona, u oblastima sprečavanja sukoba interesa i poštovanja ograničenja u obavljanju javnih funkcija. U tom periodu, postupajući po zahtjevima javnih funkcionera i organa vlasti, Agencija je dala i 31 mišljenje o sukobu interesa i ograničenji-

ma u vršenju javnih funkcija, koja su obavezujuća za javne funkcionere. Svi javni funkcioneri su, kako je objavila ASK, poštovali data mišljenja.

Na osnovu mišljenja i odluka ASK, ovom organu je od 1. jula do 30. septembra dostavljeno ukupno 11 obavještenja o datim ostavkama javnih funkcionera.

Ostavke na javnu funkciju podnijeli su Miloš Ražnatović na mjesto odbornika u cetinjskom parlamentu, Marijana Petranović na funkciju odbornice u Skupštini Glavnog grada, Asmir Hasović na mjesto odbornika u Rožajama, Marko Vlahović na odborničku funkciju u kolašinskom parlamentu.

Milena Raičković podnijela je ostavku na funkciju odbornice u budvanskom parlamentu, Dejan Bašanović na funkciju službenika Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije, a Slavica Maslovar na mjesto člana Odbora direktora Vodovod i kanalizacija Budva.

Milan Popadić podnio je ostavku na odborničku funkciju u Mojkovcu, Bećir Berjašević na funkciju u Odboru direktora DOO Vodovod i kanalizacija Bar, Leonora Đelošević na mjesto člana Nadzornog odbora Turističke organizacije Tuzi, dok je Pero Duletić podnio ostavku na mjesto odbornika u SO Budva.

Na osnovu odluka koje je donijala Agencija u ovoj oblasti, organi vlasti su izrekli jednu pisan u o p o m e n u s a m j e ro m upozorenja, jedno obavještenje da je organ vlasti konstatovao prestanak mandata funkcioneru nakon podnošenja ostavke i jedno obavještenje da je predmet proslijeđen nadležnom organu i da je postupak u toku.

Agencija je donijela 21 odluku u oblasti provjere prihoda i imovine javnih funkcionera, od čega je utvrdila 11 kršenja zakona u I. K. toj oblasti.

Predsjednik države Milo Đukanović primio japanskog ambasadora Junićija Marujamu

Unaprijediti znanje u oblasti tehnologija PODGORICA – Crna Gora zainteresovana je da u saradnji sa Japanom, koji je jedan od vodećih globalnih lidera, unaprijedi znanja u oblasti informatičkih tehnologija, proizvodnje hrane, održive energije i zdravstva, kazao je predsjednik države Milo Đukanović.

On je na sastanku sa ambasadorom Japana Junićijem Maru-

jamom podijelio impresije sa ceremonije ustoličenja japanskog cara Naruhita i dodao da je prisustvo takvom događaju predstavljalo čast za Crnu Goru i njega. Đukanović je podsjetio na razgovor sa premijerom Japana Abeom, tokom kojeg je podijeljeno zadovoljstvo međudržavnim odnosima i iskazana snažna podrška za lidersku poziciju Crne Gore.

R. P.

4

Ekonomija

Četvrtak, 14. novembar 2019.

KEP razmatrala nacrt budžeta za narednu godinu

Državna kasa biće 2,57 milijardi PODGORICA – Nacrt budžeta za narednu godinu juče je razmatrala Vladina komisija za ekonomsku politiku. Ovaj dokument Vlada treba da usvoji i uputi ga parlamentu do 15. novembra.

- Državna kasa za narednu godinu planirana je na 2,57 milijardi eura. Taj iznos uključuje primitke iz tekućih prihoda – poreze, doprinose, takse, naknade, kao i iznos koji budžetu nedostaje naredne godine - prenosi Mina biznis.

Podsjetimo da će krizni porez od 11 odsto biti ukinut od januara, što je prije nekoliko dana u parlamentu potvrdio i ministar finansija Darko Radunović. Ovaj porez se obračunava na bruto zarade preko 730 eura.

M.P.M.

Budvanski Sekretarijat za urbanizam odbio zahtjev predsjednika opštine

PODGORICA – DRI je dala pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansijski izvještaj i negativno na pravilnost poslovanja Prave Crne Gore za prošlu godinu.

U izvještaju koji su sačinili senatori Nikola N. Kovačević i dr Branislav Radulović se skreće pažnja da Prava Crna Gora treba da usaglašava obaveze sa svim dobavljačima na

DRI dala negativno mišljenje na pravilnost poslov

Usaglasiti podatke sa opštinama

kraju finansijske godine. U poslovnim knjigama treba da obezbijedi evidenciju potraživanja od lokalnih samouprava koja mora biti zasnovana na usaglašenoj i ovjerenoj

dokumentaciji.

Revizija je ustanovila da je ova partija prekršila zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, o radu i pravilnike.

M.P.M.

Poslanici završili raspravu o realizaciji akcionog plana o reg

Carević ostao bez upotrebne dozvole Nije bilo potrebe da se žalim na rješenje Sekretarijata za urbanizam jer dokumentacija nije kompletirana, kaže gradonačelnik Carević PODGORICA - Budvanski Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj odbio je da predsjedniku opštine Marku Batu Careviću izda upotrebnu dozvolu za stambenu zagradu u naselju Blokarica na katastarskoj parceli br. 626/16. Prvi čovjek Budve rekao je Pobjedi da je ta odluka opravdana i u skladu sa propisima.

Sekretarijat u obrazloženju rješenja navodi da Carević nije dostavio dokumentaciju za izdavanje upotrebne dozvole propisanu članom 120 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Navodi se da je Sekretarijat 30. avgusta pozvao Carevića da u roku od osam dana upotpuni zahtjev i dostavi original pravosnažnu građevinsku dozvolu za ovu zgradu, izjavu izvođača radova, nadzornog inžinjera i vodećeg projektanta da je objekat izgrađen u skladu sa građevinskom dozvolom i revidovanim glavnim projektom, kao i elaborat originalnih terenskih podataka izvedenog stanja, ovjeren od licencirane geodetske organizacije.

U obrazloženju rješenja se kaže da je Carević upozoren da će, ukoliko u ostavljenom roku ne dopuni zahtjev, njegov zahtjev biti odbijen, shodno članu 60, stav 3 Zakona o upravnom postup-

ku. Navodi se da je Sekretarijat, nakon što Carević nije ni u ostavljenom, kao ni u produženom roku dostavio traženu dokumentaciju, odlučio da odbije njegov zahtjev, uz napomenu da se može žaliti glavnom administratoru u roku od 15 dana.

-Za mene važe zakonski propisi kao i za svakog drugog.

Taj objekat je rađen 90-ih godina, a agencija koju sam angažovao nije kompletirala i predala potrebnu dokumentaciju, pa je zahtjev odbijen – kazao je Carević Pobjedi i istakao da je Sekretarijat za urbanizam sve uradio u skladu sa propisima.

-Ti propisi važe za mene, kao i za sve druge i nije bilo potrebe da se žalim na rješenje. Raduje me kada se radi po zakonu.

Dokumentacija nije komple-

tirana i zbog toga je zahtjev odbijen. Dat je rok od sedam dana da se dostavi dodatna dokumentacija i taj rok nije ispoštovan – rekao je Carević i dodao da će nakon što se dokumentacija kompletira, biti podnesen novi zahtjev, a da se do tada mora čekati.

Objasnio je da se radi o zgradi od 860 kvadrata neto, odnosno hiljadu kvadrata bruto površine, koja ima suteren, prizemlje i ,,četiri ili pet spratova“.

-To je plac moje svastike u naselju Blokarica. Pomogao sam u građenju tog objekta, to je rađeno 90 i neke godine i plaćene su komunalije i sve je sređeno, a ostalo je da se dobije upotrebna dozvola – kazao je Carević.

Rješenje kojim se odbija zahtjev budvanskog gradonačelnika potpisao je sekretar Sekretarijata za urbanizam Stevo Davidović, dok je obrađivač bila Desa Simović.

S. POPOVIĆ

EGZODUS ILI MOBILNOST MLADIH: Rasprava u parlamentu o iseljavanju

Odlazak mladih stručnjaka treba da zabrine PODGORICA – Država hitno mora da se pozabavi iseljavanjem mladih, koji treba da nose razvoj zemlje, a popis iz 2021. biće najbolji pokazatelj učinka, saopštili su juče u parlamentu predstavnici opozicije prilikom rasprave o realizaciji akcionog plana strategije regionalnog razvoja u prošloj godini.

Predstavnici vlasti, međutim, tvrde da se ne radi o masovnom iseljavanju, nego o mobilnosti mladih koji se poslije određenog vremena vraćaju.

SEOBE

Marko Bato Carević

Kursna lista

Ispravka PODGORICA - U tekstu objavljenom u jučerašnjem broju pod naslovom ,,Vještak da utvrdi cijenu akcija“ u vezi sa sporom koji Prva banka i nekoliko manjinskih akcionara vodi protiv UTIP-a tražeći isplatu vlasničkog uloga, greškom je navedeno da advokati Prve banke i ostalih nesaglasnih akcionara nijesu sporili da trgovine akcijama u periodu prije zakazivanja Skupštine nije bilo.

Advokatica Prve banke i nesaglasnih akcionara Ksenija Franović je tokom postupka tvrdila upravo suprotno, odnosno da je trgovine akcijama bilo prije i na sam dan održavanja Skupštine.

Izvinjavamo se čitaocima i advokatima Prve banke i ostalih nesaglasnih akcionara M.Lk.

USD

1.10060

JPY 119.79000 GBP

0.85760

CHF

1.08940

AUD

1.61270

CAD

1.45920

Predstavnik Ministarstva ekonomije Miloš Čelanović je

saopštio da je u regionalni razvoj uloženo 751 od planiranih 794 miliona eura i to u sjever 345, središnji dio 229 i južni 181,6 miliona.

- Planirano je bilo da se realizuju 702, a realizovano je 552 projekata, među kojima i 27 koji nijesu bili planirani. Ulaganjem u infrastrukturu stvaraju se i preduslovi za dolazak stranih investicija koje će doprinijeti povećanju zapošljavanja na sjeveru - kazao je Čelanović i dodao da migracije postoje u cijelom svijetu. Pomenuo je prelazak Estonaca u Finsku i naveo da naši idu u EU, jer tamo imaju veće plate, a u Crnu Goru dolaze iz okolnih zemalja, gdje su plate niže.

Ranko Krivokapić (SDP) je kazao da je otišlo 25 odsto ljudi za posljednjih deset godina.

- Iz Crne Gore se sele oni koji treba da nose ovu zemlju. Iz Slovenije ne ide niko, a iz Crne Gore, Srbije, Makedonije, BiH odlaze najperspektivniji - kazao je Krivokapić i ocijenio da su tri najveće ekonomske grane iseljenici koji godišnje doniraju 600 miliona, pomorci od kojih dođe 270 miliona i šverceri narkotika, dok je turizam tek na četvrtom mjesu.

Njegova koleginica Draginja Vuksanović-Stanković poručila je da nezaposlenost nije smanjena, nego su se mladi iselili, pa ih više nema na zavodu. Mladi sa fakultetima, do-

Radulović: Tržište kapitala je groblje Predsjednik Komisije za tržište kapitala Zoran Đikanović kazao je juče da ništa nema realnije od tržišta kapitala na kom je prošle godine trgovano za 147 miliona eura, što je dva puta više nego godinu ranije.

Branko Radulović je odgovorio da je tržište kapitala groblje zato što je Komisija nesposobna, a građani opljačkani preko fondova.

Ocijenio da za razvoj tržišta trebaju pametni i odgovorni ljudi.

Aleksandar Damjanović smatra da izvještaj Komisije zamagljuje suštinu, da manjinski akcionari preživljavaju pakao, da dnevno ima manje od deset transakcija. Apelovao

je da se riješi problem Penzije plus u kojoj je 2250 štediša.

Milutin Đukanović (DF) je optužio Đikanovića da je pomogao da se opljačka narod i da novac pređe u ruke tajkuna. Đikanović mu je odgovorio da nema nijednog argumenta, da nije trgovao i da ne zna, te da živi u vasioni.

Poručio mu je da skine imunitet i da će mu on tada dokazati da nije u pravu. Ponovio je da tržište kapitala privlači realni, a ne neki imaginarni novac.

Ana Nikolić (DPS) je ocijenila da je pozitivan trend na tržištu kapitala, što pokazuju brojke.

Ekonomija

Četvrtak, 14. novembar 2019.

vanja Prave Crne Gore

Ministarstvo ekonomije

PODGORICA - Ministarstvo ekonomije izradilo je informator - dokument sa informacijama o svim vidovima finansijske i nefinansijske podrške koji su na raspolaganju privrednicima sa državnog i lokalnog nivoa, kao i podršci koju nude poslovne banke, udruženja i međunarodne organizacije.

Iz Ministarstva su saopštili da će taj doku-

SKUPŠTINA CRNE GORE

milion eura uložen u regionalni razvoj, od čega 345 na sjever, 229 u središnji dio i 181 na Primorje

dala je, odlaze, jer ovdje nema posla, ali i zbog niza drugih stvari.

SJEVER

Branko Radulović (DF) kaže da je slika zastrašujuća, jer se sjever iseljava, da je stopa nataliteta sve manja a mortaliteta veća, stanovništvo stari, 70 odsto anketiranih odgovorilo je da hoće da ide iz Crne Gore...

Aleksandar Damjanović kaže da je u korijenu razvoja Crne Gore ravnomjerni regionalni razvoj, a da trendovi iseljavanja moraju da nas zabrinu jer to udara u temelje države.

- Kako ćemo graditi termoelektranu kad odlaze inženjeri, kako medicinske centre kad odlaze ljekari. Možda je vrijeme da se pozabavimo analizama za budući period, a popis 2021. biće najbolji pokazatelj kako smo realizovali strategije i razvojne planove zadnjih deset godina - kazao je Damjanović, koji je ocijenio da su cifre o ulaganjima velike, ali ako se maknu ulaganja iz budžeta i za auto-put, ostaje 100 miliona eura. Čelanović je odgovorio da će najveću korist od auto-puta mati sjever.

I Neđeljko Rudović je upo-

PODGORICA – Rezervnu lokaciju Centralne banke za nepredviđene situacije otvorio je juče guverner dr Radoje Žugić sa predsjednikom opštine Žabljak Veselinom Vukićevićem i predstavnicom Delegacije EU u Crnoj Gori Audrone Urbonaviciute.

- Rezervna lokacija je opremljena sa

ciljem očuvanja kontinuiteta poslovnih funkcija CBCG i ograničavanja mogućih gubitaka u vanrednim situacijama - navedeno je u saopštenju CBCG. Za realizaciju ovog projekta 288.731 euro obezbijeđen je kroz program European Integration Facility, koji je dio pretpristupne pomoći EU. M.P.M.

zorio na odlazak mladih koji ne prepoznaju nikakvu perspektivu ovdje. Komentarišući podatke iz akcionog plana o 700 miliona ulaganja, pitao je gdje su te pare.

- Ovo je strategija za pretvaranje Crne Gore u imovinu onih koji se danas u nju lažno zaklinju - kazao je on.

Boris Mugoša (SD) je, pozivajući se na podatke Eurostata, kazao da se lani iselilo tri hiljade, a u posljednjoj deceniji 17 hiljada ljudi. Prema procjenama, pet do šest hiljada ljudi se odseli godišnje, od čega 15 odsto zbog studija.

Ocijenio je da sve treba posmatrati u konteksu broja stanovnika i regiona Zapadnog Balkana, koji je prošle godine napustilo 230 hiljada - iz Albanije 60 hiljada, Srbije 51 hiljada, BiH 54 hiljade, Makedonije 24 hiljade.

MOBILNOST

Radule Novović (DPS) je kazao da se ne radi o egzodusu, već o mobilnosti mladih, koji odlaze zbog školovanja i drugih razloga i poslije određenog vremena se vraćaju. Predložio je konsultativno saslušanje ministra sporta i mladih Nikole Janovića kako bi se otklonila fama o masovnom iseljavanju. Njegov kolega Nikola Rakočević smatra da je najbitniji ravnomjerni regionalni i razvoj sjevera, koji je najzaostaliji uprkos velikim ulaganjima u posljednje četiri godine.

- Vlada je danas najveći investitor na sjeveru kako bi stvorila infrastrukturu, što je uslov da investitori iskoriste potencijale sjevera i ulože u razvoj i zapošljavanje - kazao je on.

Suad Numanović (DPS) istakao je da Vlada ima jasan odgovor kako zadržati stanovnike na sjeveru i ocijenio da se ne mogu očekivati investicije i zapošljavanje bez infrastrukture. Ervin Ibrahimović (BS) tvrdi da je Vlada zai n t e re s ova n a z a ra z vo j sjevera.

- Nadam se da ćemo zaustaviti iseljavanje. Stopa nezaposlenosti se smanjila za šest odsto, ali je i dalje frapantno visoka.

Ako izuzmemo auto-put, onda se samo 91 milion uložilo u sjever, što nije dovoljno - kazao je Ibrahimović i pozvao da se svi zajedno bave razvojem sjevera.

M.P.M.

Marković: Crna Gora je naredna članica EU PODGORICA - Crna Gora je najrazvijenija država Zapadnog Balkana, treća po rastu u Evropi i pouzdana investiciona destinacija, kazao je u Londonu premijer Duško Marković, predstavljajući našu zemlju na globalnoj konferenciji o državljanstvu.

- Učvrstila je poziciju ekonomski najrazvijenije zemlje Zapadnog Balkana i potpuno bezbjedne zemlje zasnovane na multikonfesionalnom i multietničkom skladu. Nemamo otvorenih pitanja sa susjedima i naša vanjska politika usklađena je sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, te da je Crna Gora sasvim sigurno naredna članica Unije - kazao je premijer i naglasio da od ulaska u NATO bilježimo izuzetan rast investicija.

- U posljednje tri godine ekonomija bilježi visoke stope rasta: u 2017. 4,9, u 2018.

5,1, a u drugom kvartalu 2019. godine i 3,2 odsto. Od ulaska u NATO bilježimo rast investicija iz članica Alijanse za 64 odsto. Ukupni priliv direktnih stranih investicija u ove tri godine je preko milijardu i po eura.

Imamo 30 hiljada novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti od osam procenata. U toku je realizacija investicija od tri milijarde eura - predsjednik Vladepred više stotina učesnika konferencije iz svijeta.

GOV.ME B.ĆUPIĆ

751

ment biti ažuriran na kvartalnom nivou.

Sektor mikro, malih i srednjih preduzeća čini 99,75 odsto privrede i zapošljava 75 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Najveći problem je nedostatak pravovremenog i adekvatnog kredita po razumnoj kamatnoj stopi, što je posljedica percepcija visokog rizika banaka u kreditiranju privrede.

S. P.

Rezervna lokacija CBCG

Premijer na globalnoj konferenciji o državljanstvu u Londonu

SKUPŠTINA CRNE GORE

h a

Na Žabljaku u slučaju nepredviđenih situacija

Informator za poslovne ljude

gionalnom razvoju za prošlu godinu

5

Marković u Londonu

Govoreći o našem turizmu, koji ruši rekorde i po broju turista i po broju noćenja i po prihodima, premijer je iznio najnovije podatke.

- Kao ilustracija, evo najnovijih podataka koje sam dobio jutros: u prvih devet mjeseci ove godine imali smo 360.000 turista ili 1,35 miliona noćenja više u odnosu isti period prošle godine. To je povećanje od 11 odsto. Ovu godinu završićemo sa 2,5 miliona turista – što je četiri turista na jednog stanovnika – kazao je Marković i pomenuo velika

ulaganja u sjevernui regiju, izgradnju auto-puta i predstojeći izbor strateškog partnera za aerodrome.

- Imamo mi razvojni program kroz koji najviše dvije hiljade investitora u naredne tri godine mogu steći naše državljanstvo ulaganjem u neki od razvojnih projekata. Aplikacija košta 100.000 eura i podrazumijeva minimalno ulaganje na Primorju i u glavnom gradu od 450.000, a u manje razvijenom, ali resursima bogatom sjevernom regionu 250.000 eura - istakao je Mar-

ković i podsjetio da postupak uključuje renomirane međunarodne agente (kao što je i H&P)za posredovanje te bezbjednosnu i drugu provjeru aplikanata.

- Odobrena su četiri velika projekta, od čega tri na sjeveru Crne Gore. Očekujemo još prijava, jer je interesovanje veliko. Čitav proces vodi isključivo Vlada čime garantujemo transparentnost, zakonitost i sigurnost ulaganja po ovom modelu – zaključio je Marković.

M.P.M.

Prvostepena presuda u korist opštine Pljevlja

Rudnik uglja mora da finansira radove PODGORICA - Rudnik uglja Pljevlja će morati da finansira izradu glavnog projekta za postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Židovićima i iz akumulacije Otilovići, kao i radove na kolektoru do mjesta na kojem je planirano postrojenje za otpadne vode u Židovićima, regulisanje korita rijeke Breznice i druge radove za dovod i prečišćavanje vode.

To je odluka sutkinje Privrednog suda Senade Hasanagić, koja je nakon trogodišnjeg postupka presudom utvrdila da Rudnik nije ispunio obaveze koje je prije 15 godina preuzeo potpisivanjem ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta sa opštinom Pljevlja. Iz Rudnika su najavili žalbu Apelacionom sudu.

Spornim ugovorom je bilo

predviđeno da Rudnik, umjesto plaćanja naknade za izmještanje korita rijeke Ćehotine, finansira izradu dijela planske i projektne dokumentacije i investira u izvođenje radova na jednom broju objekata, ali vrijednost tih radova nije bila utvrđena.

UGOVOR

Ugovorom je bilo predviđeno i da se, u slučaju usvajanja novog tehničkog rješenja za izlazni portal, ponovo definiše obim i vrsta radova u dijelu projektne dokumentacije i radova. U skladu s tim je i sačinjen aneks ugovora po kojem je Rudnik platio milion eura.

Iz Rudnika su tvrdili da je potraživanje zastarjelo, te navodili da su promjenom tehničkog rješenja, mnogi ugovorom predviđeni radovi postali nepotrebni, zbog čega je i zaključen aneks na osnovu kojeg su

obaveze izmirene. U odvojenom postupku tražili su da se ovaj ugovor oglasi ništavim tražeći nazad ovaj novac, ali im je taj tužbeni zahtjev odbijen, što su potvrdili Apelacioni, a onda i Vrhovni sud.

Tokom postupka su svjedočili bivši čelnici opštine i Rudnika, koji su naveli da je Rudnik zbog tadašnjih loših ekonomskih uslova tražio da mu se omogući da izvođenjem radova za potrebe opštine plati komunalije za izmještanje korita rijeke Ćehotine, koje je bilo potrebno za otvaranje eksploatacionog polja Cementara i Pljevaljsko polje.

VJEŠTAČENJE

Sprovedena su dva građevinska vještačenja, ali je sutkinja Hasanagić prihvatila ono Dragana Šubarića, čijim nalazom je utvrđeno da radovi predviđeni ugovorom nijesu ispu-

njeni, dok je nalaz Olivera Markovića, po njenom mišljenju, bio bez značaja za postupak, jer je nesporno da je Rudnik izmirio obaveze po zaključenom aneksu. Marković je bio mišljenja da Rudnik ne samo da je izmirio obaveze prema opštini, već ih je preplatio duplo.

Iz opštine Pljevlja su tokom postupka insistirali na tome da su prilikom sklapanja ugovora stranke mogle prikazati naknadu u novčanom iznosu, ali da to nije bila njihova volja, ukazujući da je sporni ugovor sačinjen u skladu sa tadašnjim zakonom. Nalaz Markovića iz opštine su ocijenili proizvoljnim tvrdeći da je predmet spora činidba, a ne naknada štete, pa time što iskazuje parametre u novčanom iznosu, vještak mijenja ugovornu volju i ciljeve ugovornih strana.

M.Lk.

6

Društvo

Četvrtak, 14. novembar 2019.

SDP traži razrješenje ministra zdravlja

U SDP-u ukazali na probleme u zdravstvenom sistemu

Tvrde da je zdravstveni sistem nefunkcionalan PODGORICA - Ministarstvo zdravlja nema kapaciteta da riješi probleme u javnom zdravstvu i Skupština treba da zatraži od premijera Duška Markovića da pokrene proceduru za razrješenje resornog ministra Kenana Hrapovića – saopštili su juče iz Socijaldemokratske partije (SDP).

Oni su Skupštini podnijeli interpelaciju o pretresanju politike Vlade u oblasti zdravstva koju je, kako je saopšteno na konferenciji za novinare SDPa, potpisalo 27 poslanika opozicije.

Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da je razlog za pokretanje interpelacije, za koju očekuju da će ubrzo doći na dnevni red, najprije nezavidan položaj zdravstvenih radnika u primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou.

- Briga o zdravstvenim radnicima mora biti jedan od ključnih prioriteta za Crnu Goru, posebno što će poboljšanje njihovog materijalnog položaja imati uticaja i na unapređenje cjelokupnog zdravstvenog sistema rekla je Vuksanović-Stanković.

U SDP-u smatraju da je osnovni problem u kvalitetnom funkcionisanju sistema zdravstva nedostatak kadra.

- Plate, iako ponižavajuće, polako prestaju biti odlučujući faktor koji doktore tjera iz javnog zdravstva u privatni sektor, ili što je tragičnije, tjera ih da napuste Crnu Goru - kazala je Vuksanović-Stanković.

Ona smatra „da postojeća struktura u Ministarstvu zdravlja, na čelu sa ministrom Hrapovićem nema dovoljno snage i znanja da pronađe rješenja za veliki broj problema u javnom zdravstvenom sistemu“.

- Da li su svjesni da će vremenom vrhunski ljekari i medicinsko osoblje odlaziti i bez otpremnina i dozvola, kao što je uradilo preko 150 njihovih kolega u proteklih nekoliko godina – poručila je predsjednica SDP-a.

U ovoj partiji smatraju da su se stekli uslovi za organizovanje posebne sjednice Skupštine na kojoj će se razmijeniti mišljenja o mogućnostima poboljšanja položaja zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, posebno u dijelu koji se odnosi na povećanje zaI. Kr. rada u tom sektoru.

SD: Populistički čin Socijaldemokrate, partija kojoj pripada Kenan Hrapović, saopštili su juče da je zahtjev za smjenu ministra zdravlja populistički čin.

- Iako su se nakon našeg odgovora koji je obilovao argumentima i podacima o tome šta je za vrijeme mandata ministra Hrapovića učinjeno u zdravstvenom sistemu, pokrili ušima i ućutali, izgleda im nije dosta. Uprkos tome što je svakom dobronamjernom građaninu jasno da se, i pored stanja kojim ni mi nijesmo zadovoljni, u zdravstvu nikad više nije radilo i ulagalo nego u posljednje tri godine, ono malo pripadnika partije u nestajanju i dalje pokušavaju da rezultate rada resornog ministra predstave drugačijim nego što jesu – poručili su oni. Pitaju i da li „postoji građanin Crne Gore kojem nije jasno zašto su u fokusu nekolicine preostalih pripadnika partije u nestajanju upravo funkcioneri SD-a“.

- Odgovor je jasan – iz prostog razloga što, zahvaljujući rezultatima naših funkcionera mi rastemo, a oni slabe – istakli su, pored ostalog.

Tomčuk u Evropskom komitetu za prevenciju torture

Priznanje i obaveza PODGORICA - Član Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture Crne Gore (NPM) dr Aleksandar Tomčuk izabran je za člana Evropskog komiteta za prevenciju torture i nehumanog ili degradirajućeg tretmana ili kazni (CPT).

Kako su saopštili iz kancelarije ombudsmana, Tomčuk je za člana CPT izabran na 1356. sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope, održanoj u Strazburu.

- To je još jedna u nizu potvrda za ostvaren napredak NPM-a, što je evidentirano i u radnom dokumentu Evropske komisije za Crnu Goru 2019. NPM Crne

Gore jedini je u Evropi u svom sastavu objedinio članove dva međunarodna tijela za prevenciju torture, na evropskom i globalnom nivou, budući da je zamjenica zaštitnika za NPM i zaštitu od torture, gđa Zdenka Perović, članica UN Potkomiteta za prevenciju torture (SPT) – saopštili su oni.

Izbor dr Tomčuka, ističu, priznanje je njemu lično, ali i crnogorskom NPM-u i čini pretpostavku za dalji napredak u primjeni međunarodnih standarda u prevenciji torture, što u krajnjem utiče i na napredak Crne Gore u pristupnom procesu Evropskoj uniji.

R. D.

Redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu i bivši predsjed Crne Gore nije zadovoljan odlukom Senata ove visokoškolske ustanove

Pešić: Bečiću se mogla oduzeti titula

Ima li prostora da nakon odluke Senata Univerziteta Crne Gore Ekonomski fakultet, gdje je Aleksa Bečić odbranio magistarski rad, pokrene proceduru oduzimanja titule Bečiću nije saznali, jer nam dekan ove ustanove Nikola Milović nije odgovorio na upućeno pitanje PODGORICA - Kada bi se dobro prečešljali zakoni i propisi našao bi se način da se lider Demokrata Aleksa Bečić kazni oduzimanjem titule magistra zbog toga što njegov rad nije autentičan, iako je Senat donio odluku da nema pravnog osnova da se to učini - rekao je za Pobjedu profesor dr Vladimir Pešić, bivši predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore.

On, bez obzira na ovakav stav, ne sumnja da je odluka Senata „sigurno sačinjena u skladu sa zakonom“.

- Ali se prosto divim vratolomijama koje postoje u ovom sistemu, da pored zakona i svega ostalog ne postoji mehanizam kojim ćete nešto sankcionisati što je očigledno. To pokazuje da pored svih tih zakona koje smo spremni da usvojimo apsolutno nemamo mogućnost da sankcionišemo nešto. To je primjer čitavom društvu: definitivno, ako bude potrebno uvešće se rupa u zakon, pozvaćemo se na nešto, samo da neko ne odgovara – upozorio je on.

ODLUKA

Senat je ovakvom odlukom, smatra Pešić, zatvorio vrata da se nastavi proces protiv Bečića.

Ovo najviše akademsko tijelo trebalo je, kaže on, da donese odluku i uputi je onom koje je nadležno za etička pitanja da nastavi postupak.

- Senat je ovom odlukom zatvorio slučaj. Bečić se mogao sankcionisati. Izvanredna mi je ćutnja ovih dana i Centra za građansko obrazovanje i Daliborke Uljarević. I Ministarstvo prosvjete bi, najradije da može, prespavalo ovo – kaže on.

Na ovakvim primjerima, ponovio je, pokazuje se kako se suočavamo sa pojavom plagijata, a ne kroz predmet vanredne profesorice Pravnog fakulteta Bojane Lakićević-Đuranović.

- Ona je potpuno drugačiji slučaj, jer je magistratura samostalni rad i kandidat je odgovoran. Specijalistički rad je dio nastavnog procesa i to je potpuno drugo. Ali na ovom slučaju Bečića se vidi da definitivno nijesmo spremni da se borimo sa tom pojavom i to je nešto što

Boris Vukićević, Predsjednik Etičkog odbora UCG

smeta. Odluke su dvosmislene, dvosmisleni su aršini... Šalje se jedna nevjerovatno loša poruka. Čak, po odluci Senata, se ne može zaključiti da je Bečić plagirao rad, već da je ,,nekorektno citirao“, što bi trebalo da znači da možda nije imao ,,namjeru“ – smatra Pešić.

Za slučaj profesorice Lakićević-Đuranović, kaže on, izgleda mu da se ,,pošto-poto željelo da se nađe neka žrtva da se pokaže da Zakon o akademskom integritetu, sve te ogromne dnevnice uz pomoć kojih se išlo u Bir-

sel, ima smisla“.

- Sličan zakon ne postoji ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji, što jeste neobično. Treba da kopiramo iskustva, sličan način kao što se to radi u zemljama Evropske unije. Zakon je donešen zato što određene nevladine organizacije prave ogroman pritisak, znamo koje već, tu su razni grantovi, razni eksperti...

Da nešto postoji u zemljama EU rekao bih prvi uradimo to što oni rade, ovako ne, to je kod mene izazvalo otpor – kaže Pešić.

Komentarišući odgovornost mentora, rekao je, prije svega, da je i on mentor studentima i da ne može nikada da bude siguran da li je kandidat u potpunosti nešto prepisao ili nije.

- Neko može da prepiše od nekoga do koga ja kao profesor, kao običan smrtnik, ne mogu doći. Naše povjerenje počiva na poštovanju. U tom smislu, jesam mentor, ali ne može se očekivati da mentor isprati sve.

Možeš uzeti tekst i prepisati ga iz Tuzle, Zenice, do koga ja nikada neću doći. Ja studentu

Mentor Lakićević bez komentara Mentor za magistarski rad lidera Demokrata Alekse Bečića bio je profesor dr Milan Lakićević, ali on nije želio da komentariše odluku Senata Univerziteta Crne Gore da taj rad nije autentičan.

Lakićević je kratko za Pobjedu kazao da su tu organi Univerziteta, te da on ,,nije zadužen, niti je ovlašćen“ da komentariše ovaj slučaj.

- Moj stav je što se toga tiče - za medije nemam nikakav komentar – rekao je on.

U tadašnjoj komisiji koja je ocjenjivala Bečićev rad bili su i profesori Anđelko Lojpur i Slobodan Lakić, koji, takođe, nijesu željeli da iznose bilo kakav stav o izvještaju komisije Ekonomskog fakulteta.

tog odnosa, bez iskorišćavanja Predsjednik Etičkog odbora nadređenosti mentorskog Univerziteta Crne Gore Boris Vukićević kazao je za Pobjedu položaja. To je sve što se tiče mentorstva i odgovornosti da prema Zakonu o akademskom integritetu (koji je stupio na snagu nakon što je počinjeno djelo u pitanju i nakon što je pokrenut postupak) član 23, stav 4, mentor prati izradu rada kandidata uvažavajući načela akademskog integriteta u skladu sa pravilima ustanove.

- Što se tiče pravila ustanove, tu imamo Etički kodeks, član 3 tačka 4 koji predviđa da mentorski odnos mora počivati na međusobnom uvažavanju i poštovanju prava intelektualne svojine i drugih prava ostvarenih tokom Mentor Lakićević smatra da nije dužan da komentariš naučnog rada u okviru

Uprava javnih radova potpisala ugovor vrijedan blizu 2,4 miliona eura PODGORICA - Uprava javnih radova potpisala je prvi ugovor u oblasti klimatskih promjena, vrijedan blizu 2,4 miliona eura, za realizaciju projekta Podrška implementaciji i monitoringu upravljanja vodama.

Ugovor je potpisan sa konzorcijumom na čelu sa kompanijom EPTISA Southeast Europe d.o.o. iz Srbije.

Zaštitom voda protiv klim

- Riječ je o prvom projektu Uprave javnih radova u oblasti klimatskih promjena, definisanom u okviru Godišnjeg akcionog programa za 2016. godinu iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) - piše u saopštenju.

Vrijednost ugovora je blizu

2,4 miliona eura, a rok implementacije 36 mjeseci.

Pored kompanije iz Srbije, članovi konzorcijuma su još EPTISA Servicios de Ingenieria S.L. iz Španije i Safege iz Francuske.

- Upravljanje vodama, u skladu sa Zakonom o vodama,

realizuje se kroz zaštitu voda i zaštitu od voda. Projekat tretira oba aspekta i to daljim uspostavljanjem monitoringa voda i aktivnosti na zaštiti od voda - navodi se u saopštenju.

U toku je, kako su istakli, implementacija IPA 2014 pro-

dnik Naučnog odbora Univerziteta e u slučaju plagijata

a

e smo

še

Društvo

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Pešić upozorava da odluka Senata uliva nepovjerenje

vjerujem, jer je takav odnos u oblasti u kojoj radimo, vjerujem da nešto radi pravilno. Može i da prepiše i da me slaže. Ne opravdavam mentore, ali se ne može očekivati da snose odgovornost za magistrature i doktorate – rekao je on.

EKONOMSKI ĆUTI

Ima li prostora da nakon odluke Senata UCG, Ekonomski fakultet gdje je Bečić odbranio rad, pokrene neki postupak protiv njega, odnosno proceduru oduzimanja titule nije izvjesno. Dekan ove ustanove Nikola Milović nije odgovorio na upućeno pitanje.

Prema našim nezvaničnim saznanjima sa Univerziteta Crne Gore, nikada do sada, zbog spornog rada, odnosno plagijata nije oduzeta titula.

Senat Univerziteta na sjednici u ponedjeljak zaključio je da Bečića zbog spornog rada „Uticaj tržišta kapitala na korporativno upravljanje u Crnoj Gori“ ne mogu da kazne, jer ne postoji pravni osnov za to. Pozvali su mentorstva u pitanjima koja se odnose na akademski integritet - dakle, mentor snosi određenu moralnu odgovornost, ali nije predviđena sankcija za mentora u slučaju kršenja autorskih prava od strane kandidata – kazao je on.

Danas, dodaje Vukićević, postoji softver, koji nije postojao na Univerzitetu u vrijeme kad je počinjeno djelo u pitanju, a koji značajno olakšava posao provjere.

- Ali objektivne odgovornost mentora nema, jer je hipotetički moguće da kandidat doslovno preuzme preveden rad iz nekog jezika kojeg mentor ne zna, a softver ne prepoznaje, budući da se ne može od mentora očekivati da zna sve što je igdje napisano na neku temu – istakao je on.

se na član 102 Statuta Univerziteta Crne Gore koji je važio u trenutku pokretanja postupka protiv lidera Demokrtaa, a koji, kako ističu, nije predviđao sankcije.

S druge strane, ni Etički odbor UCG, koji je formiran umjesto Suda časti, nije, prema njihovom viđenju, u poziciji da poteže za bilo kakvom vrstom kazni. Pojasnili su da je Etički odbor formiran krajem septembra ove godine, u skladu sa Zakonom o akademskom integritetu, koji je donešen u martu, a gdje je propisano ,,da se primjenjuje na sve postupke koji su počeli nakon njegovog stupanja na snagu“.

- Kako je predmetni postupak pokrenut prije stupanja na snagu ovog zakona, to nema pravnog osnova da Etički odbor odlučuje u ovoj pravnoj stvari – piše u odluci Senata UCG. Komisija Ekonomskog fakulteta utvrdila je da se 7.494 riječi, odnosno 21,4 odsto ukupnog obima magistarskog rada lidera Demokrata Alekse Bečića ne može smatrati autentičnim, jer predstavljaju tekst preuzet od drugih autora bez korektnog citiranja. Došli su i do podatka da 29,5 odsto Bečićevog magistarskog rada čini tekst preuzet, ali i ne naveden, iz njegovog diplomskog rada. Procenat diplomskog rada kandidata koji je inkorporiran u njegov magistarski rad iznosi čak 98,4 odsto. Softverskom analizom ustanovili su indeks sličnosti od 42 odsto, sa spiskom priložene literature. Najveće preklapanje teksta u iznosu od 7,5 odsto pripada magistarskom radu pod nazivom „Problemi zaživljavanja korporativnog upravljanja u privredama u tranziciji sa posebnim osvrtom na stanje u Republici Srpskoj“, čiji autor je Mica Kozlik, Panevropski Apeiron univerzitet, Banjaluka, 2009. Bečić je odbranio rad 2014. godine.

Nada ĐURĐEVAC

matskih promjena jekta Jačanje kapaciteta u cilju implementacije Okvirne direktive o vodama, kojim se pripremaju planovi upravljanja riječnim slivovima, kao osnovni dokumenti u sektoru voda, kao jednom od najznačajnijih za Poglavlje 27 životna sredina.

- Ovim projektom će se implementirati ostale direktive o vodama, što je od suštinskog značaja za kvalitetno u s p o st av l j a n j e s i st e m a upravljanja vodama u skladu sa EU direktivama - piše u saopštenju Uprave javnih radova.

N. K.

7

Skupštini stigao prijedlog premijera za razrješenje ministra turizma i održivog razvoja PODGORICA - Skupštini Crne Gore stigao je prijedlog premijera Duška Markovića za razrješenje ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića, koji je 1. novembra podnio ostavku.

U obrazloženju koje je uputio premijeru, Radulović je naveo da ostavku podnosi iz moralnih razloga, nakon što je emitovan snimak koji je kamerom instaliranom na ručnom satu napravio budvanski biznismen Boško Nenezić, a koji ukazuje da su ga građevinski inspektori MORT-a Vladan Juretić i Zoran Bošković reketirali u više navrata.

Snimak je ekskluzivno prikazan u emisiji „Načisto“ Televizije Vijesti 31. oktobra.

- Okolnost da su sinoć u TV emisiji objelodanjeni snimci dodatno podgrijavaju sumnje koje postoje već neko vrijeme, kao i činjenica da sam učinio sve što je u mojoj moći da se devijantna ponašanja u inspekciji iskorijene, ipak predstavija određeni oblik objektivne odgovornosti zbog koje sam se odlučio na ovaj čin. U nadi da ćete razumjeti ovaj moj postupak, uz zahvalnost za ukazano povjerenje, želim Vam svaku sreću u budućem radu - navodi se u ostavci Radulovića koja je upućena Markoviću.

Skupština bira i razrješava predsjednika i članove Vlade.

Radulović je na vanrednoj konferenciji za novinare 1. novembra obavijestio javnost o ostavci i kazao da je ona čin njegovog profesionalnog od-

Pavle Radulović ostavku podnio iz moralnih razloga

Pavle Radulović

nosa prema poslu.

- Ne znam ima li građanina Crne Gore koji plaća porez, a da mu nije bilo teško kada je gledao snimak. Pokušali smo da gonimo jednog od dvojice inspektora koji se pominju, nijesmo u tome uspjeli. Pokrenuli smo nekoliko disciplinskih postupaka protiv njih, nijesmo uspjeli u tome i zbog toga sam odlučio da podnesem ostavku

- rekao je tada Radulović, obrazlažući odluku.

Vidio je, kazao je tada, dovoljno i ne želi da ga neko povezuje sa nečim sličnim.

- Zbog činjenice da nijesmo uspjeli, iako smo se borili da tu vrstu ponašanja iskorijenimo, bez obzira kad se to desilo, ja sam odlučio da kao rukovodilac podnesem ostavku - rekao je tada Radulović.

Na snimku koji je emitovan čuje se da biznismen Nenezić pominje 10.000 eura koje je inspektorima, kako tvrdi, dao, da bi mu omogućili da nastavi s radovima na objektu koji je gradio u Lastvi Grbaljskoj.

Tek nakon što je javnost upoznata sa snimkom reagovalo je i Tužilaštvo. Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca 1. novembra zahtijevao je od tužilaštava Osnovnog u Kotoru i Višeg u Podgorici odgovore što je sa prijavom koja je, kako se ispostavilo, protiv inspektora Boškovića i Juretića procesuirana još 24. maja.

Odgovor je uslijedio već sjutradan hapšenjem inspektora, ali bez valjanog obrazloženja zašto to nije ranije učinjeno.

Boškoviću i Juretiću određen je pritvor do 30 dana, zbog opasnosti od bjekstva. Krivičnom prijavom terete se za primanje mita.

U izjavi za Pobjedu, dan pred hapšenje, tvrdili su da nije tačno da su tražili i primali mito od budvanskog biznismena, te da je sve namještaljka.

N. K.

Prva regionalna konferencija „Vizija žene“

Zapadni Balkan u okovima rodne neravnopravnosti U Ženskoj političkoj mreži imamo žena svih političkih boja, svih orijentacija i kako su krenule imaće problema muški svijet. Sve u svemu, Vlada i Ministarstvo pružaju svesrdnu podršku toj mreži koja ima što da kaže i u budućnosti biće bitan činilac kreiranja ženske politike i ravnopravnosti – kazao je ministar Mehmed Zenka PODGORICA - Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka kazao je da je jedan od ciljeva ovog resora promovisanje ženskih prava i poboljšanje ekonomskog i socijalnog statusa žena, ali i da je to jedan od prioriteta Vlade.

On je, na prvoj regionalnoj konferenciji „Vizija žene“, poručio da kao društvo možemo da postignemo sve što hoćemo ako smo dovoljno istrajni.

VLADA

Konferenciju je organizovala NVO „Vision of humanity“, uz podršku UNDP, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i glavnog grada.

- Radićemo na osnaživanju žena u politici i preduzetništvu i neumornoj borbi protiv nasilja nad ženama. U Ženskoj političkoj mreži imamo žena svih političkih boja, svih orijentacija i kako su krenule imaće problema muški svijet.

Sve u svemu, Vlada i Ministarstvo pružaju svesrdnu podršku toj mreži, koja ima što da kaže i u budućnosti biće bitan činilac kreiranja ženske politike i ravnopravnosti. Pitanje ekonomskog osnaživanja žena, kao jedna od prioritetnih smjernica, prolazi kroz različite afirmativne akcije koje

Pitanje rodne ravnopravnosti jedan od prioriteta Vlade

vodimo sa relevantnim institucijama na nacionalnom i lokalnom nivou i u fokusu je našeg djelovanja. Uvođenje posebnih kreditnih linija za žensko preduzetništvo pri IRF posebna je podrška preduzetnicama - kazao je Zenka.

Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Danijela Gašparikova rekla je da istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma pokazuju da će Zapadni Balkana tek za više od 60 godina premostiti jaz koji postoji kada je rodna ravnopravnost u pitanju. Kada je riječ o ekonomskom faktoru, dodala je, postoji jako puno dokaza da jednakost polova ima finansij-

skog smisla.

- Različiti socioekonomski faktori, dešavanja i u oblasti politike ugrožavaju jednaka prava i jednake mogućnosti za žene i na taj način dovode do opasnosti da ova borba neće nastaviti onom dinamikom koju je imala u prethodnom periodu - kazala je Gašparikova.

OSNAŽIVANJE

Predsjednik Skupštine glavnog grada Đorđije Suhih je saglasan da ne postoji stvarna rodna ravnopravnost, ističući da očekuje veća izdvajanja sredstava za žensko preduzetništvo na nivou opština.

- Na nama je da sve raspoložive resurse usmjerimo na poštovanje vladavine prava zasnovanom na obezbjeđivanju jednakih šansi za sve. Žene su uvijek bile one koje su imale viziju, koje su sposobne, koje su svojom snagom i ambicijom radile i gradile Crnu Goru. Danas u parlamentu glavnog grada imamo 40 odsto žena koje nijesu i ne smiju biti samo brojka, one su snaga i njihov uticaj je veoma značajan za donošenje odluka - kazao je Suhih.

Ivona Dabetić-Vujović iz organizacije „Vision of humanity“ kazala je da je neophodno stvoriti povoljan društveni ambijent i put ka punoj rodnoj ravnopravnosti u Crnoj Gori.

- Tema ljudskih, posebno ženskih prava, sve je snažnije zastupljena kako u svijetu u 21. vijeku nijesu iskoristile svoj puni ekonomski, socijalni i politički potencijal. Pitanjima rodne ravnopravnosti i ekonomskog osnaživanja žena posebno su pogođene žene Zapadnog Balkana. Ravnopravnost polova na tržištu rada još nije postignuta na što ukazuju podaci prema kojima žene obavljaju poslove koji nose niži stepen odgovornosti i manje su plaćeni uprkos stečenom obrazovanju - kazala je N. K. Dabetić-Vujović.

8

Društvo

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Savjet za građansku kontrolu rada policije dobio podatke od tužilaštva i suda PODGORICA – Službenici Centra bezbjednosti Berane nijesu odgovorni za bjekstvo Aleksandra Savovića, jednog od nasilnika osuđenih za maltretiranje porodice Tomkić, beranskih Hrvata, kojima je Savović zapalio prodavnicu od koje su živjeli i za što je pravosnažno osuđen.

Savjet za građansku kontrolu rada policije formirao je predmet o ovom slučaju, nakon što se ispostavilo da je Savović „nestao“ iz zemlje nekoliko dana pošto je primio poziv za izdržavanje zatvorske kazne.

Iz odgovora koje su dobili od lokalnog suda i tužilaštva proizilazi da je policija učinila sve što je od nje traženo u ovom slučaju i da nije bila u mogućnosti da onemogući njegov izlazak iz Crne Gore, jer, a što je Pobjeda ranije i objavila, sud nije naložio mjere ograničavanja slobode kretanja Savoviću, pa ni oduzimanje putnih isprava.

OdgOvOri

Savjet za građansku kontrolu rada policije, kako prenosi Antena M, dobio je odgovor od Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama da sa Upravom policije Centar bezbjednosti Berane profesionalno i korektno sarađuju.

- ODT Berane i CB Berane u odnosu na ovaj predmet su postupali stručno, blagovremeno i efikasno, što je rezultiralo osuđujućim presudama piše u odgovoru Tužilaštva.

Navodi se da ODT nema primjedbe na rad bilo kog ovlašćenog policijskog službenika , ko j i s u p o s t u p a l i u otkrivanju i prikupljanju dokaza protiv Savovića.

Osnovni sud u Beranama u dopisu Savjetu je podsjetio da je odnos suda i policije reguli-

Centar bezbjednosti Berane nije odgovoran za bjekstvo Savovića

san odredbama pozitivnih zakonskih propisa: Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti i Zakona o policiji, koji propisuju postupanje policije po nalozima, zahtjevima suda i naredbama za prinudno dovođenje, odnosno raspisivanje potjernice.

Odnos sa policijom, kako smatraju, korektan je i profesionalan, kada je ovaj slučaj u pitanju.

Podsjećaju da su, nakon što se Savović nije javio na izdržavanje kazne, 11. oktobra donijeli naredbu za raspisivanje potjernice i da je ona istog dana dostavljena Upravi policije CB Berane.

- Napominjemo to da se u predmetima izvršenja krivičnih sankcija - IKS predmetima, primjenjuje Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti. Članom 14 istog zakona predviđeno je da na izvršenje kazne zatvora osuđenog upućuje Osnovni sud na čijem području osuđeni ima prebivalište ili boravište, da je sud dužan da radi izvršenja kazne preduzme potrebne radnje odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema pravosnažne odluke suda; član 15

Žrtva: Igor Tomkić

predviđa da je sud dužan da pozove osuđenog radi uručenja akta za upućivanje na izvršenje kazne zatvora, te da je prilikom određivanja dana javljanja na izvršenje kazne zatvora, sud dužan da osuđenom, radi pripreme, ostavi rok od najmanje osam, ali ne duži od petnaest dana do početka izvršenja kazne - naveli su iz oni.

Naveli su i da je u konkretnom slučaju postupljeno u skladu sa zakonskim odredbama i da

NasilNik: Aleksandar Savović

sud nema primjedbi na postupanje policije po dostavljenoj naredbi.

- U vezi sa novinskim natpisima po pitanju oduzimanja putnih isprava osuđenom A. S. smatramo potrebnim istaći to da tzv. „privremeno oduzimanje putne isprave“ spada u mjere nadzora - koje se mogu preduzeti prema okrivljenom za obezbjeđenje njegovog prisustva i za nesmetano vođenje krivičnog postupka, te i da one mogu trajati najduže do pravosnažnosti

presude - naveli su oni.

Ukazali su da je najteža od zakonom predviđenih mjera nadzora - pritvor, „bila izrečena prema okrivljenom i ona je trajala do izricanja presude“.

Iz Savjeta su ove odgovore poslali direktoru Uprave policije, načelniku Centra bezbjednosti Berane i Hrvatskoj građanskoj inicijativi.

Španija

Aleksandar Savović, koji je osim za paljenje prodavnice

Od početka 2016. do kraja prošle godine podnijeto 25 tužbi protiv medija i novinara

Najčešće prijave zbog povrede časti i ugleda

To je saopšteno na predstavljanju istraživanja sudskih slučajeva u kojima su novinari i mediji bili tuženi zbog povrede časti i ugleda.

Autorka istraživanja Bojana Laković-Konatar kazala je da je, prema analizi Sindikata medija Crne Gore (SMCG), najviše slučajeva - 24 pokrenuto u Osnovnom sudu u Podgorici.

- Od ukupnog broja pokrenutih postupaka, 14 ili 56 odsto je pravosnažno, dok su preostali predmeti u toku - rekla je Laković-Konatar, prenijela je Mina.

Analiza, kako je pojasnila, pokazuje da su najčešće za povredu prava i ličnosti – časti i ugleda tuženi mediji, a da se u pojedinim slučajevima pojavljuju i urednici i novinari kao drugooptuženi.

- Tako je u više od polovine slučajeva, 56 odsto, tužen samo

IV.B.

PODGORICA - U Crnoj Gori je od početka 2016. do kraja prošle godine podnijeto 25 tužbi protiv medija i novinara zbog naknade nematerijalne štete, kao i povrede časti i ugleda, a tužbenim zahtjevima je traženo blizu 275.000 eura.

JEDaN OD ZaklJUČaka Da MEDiJi NE POŠtUJU kODEks: Bojana Laković-Konatar

medij, dok je u preostalih osam slučajeva tužen i medij (kao prvostepeni) i urednik, odnosno novinar (kao drugostepeni) - kazala je ona.

Prema njenim riječima, kada je u pitanju tip medija, interesantno je da su u svim slučajevima tuženi privatni mediji, odnosno da Javni servis – Ra-

dio-Televizija Crne Gore i lokalni javni emiteri nijesu bili predmet nijedne tužbe.

- Najčešće su tuženi štampani mediji, 18 slučajeva ili 72 odsto.

U dva slučaja tužen je portal, a u tri slučaja elektronski medij – odnosno televizija - istakla je Laković-Konatar.

U najvećem broju slučajeva tu-

žioci su građani, koji na ovaj način traže zadovoljenje svojih prava.

- U 12 slučajeva tužbu zbog povrede časti i ugleda podnio je građanin. Javni funkcioneri pokrenuli su pet tužbi zbog naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti rekla je Laković-Konatar.

Kako je navela, u jednom slučaju tužbu po tom osnovu protiv medija je podnio bivši direktor drugog medija, u jednom nacionalna kompanija kao pravno lice, a u dva slučaja zadovoljenje prava po ovom osnovu tražili su biznismeni.

Prema njenim riječima, u četiri slučaja tužbe su pokrenule javne ličnosti ili članovi njihovih porodica.

- Od medija i novinara, u svim pokrenutim slučajevima za koje je SMCG mogao da prikupi podatke, tužbenim zahtjevom je traženo 274,9 hiljada eura za nadoknadu nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti - kazala je Laković-Konatar.

Najveći traženi iznos je, kako je istakla, bio 100.000 eura, a najmanji samo objava presude.

Objasnila je da kada su u pitanju razlozi za tužbe, tužioci uglavnom navode pogrešnu interpretaciju činjenica, dovođenje u vezu sa djelima koja nijesu počinili i nepoštovanje pretpostavke nevinosti.

Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović rekla je da je ono što se može zamjeriti medijima što ne poštuju dosljedno Zakon o medijima, iako je to njihova obaveza.

- Prema slučajevima koji dođu do suda, ispostavilo se da novinari ne poštuju dovoljno Kodeks novinara - istakla je Camović.

Istraživanje je dio projekta Monitoringom do slobodnih medija koji je rađen u saradnji sa Centrom za monitoring (CEMI). r. d.

Tomkićima, osuđen, još nepravosnažno, i za brutalne prijetnje osvetom, koje je preko društvene mreže Jutjub uputio „svima koji podržavaju Tomkiće“, iz Crne Gore izašao je 28. septembra, preko graničnog prijelaza Debeli Brijeg, svega tri dana pošto je primio poziv za zatvor.

Nije dugo ostao na slobodi. Španska Civilna garda, kako je Pobjeda ekskluzivno saznala, uhapsila ga je u Menasalbasu 17. oktobra sa još dvojicom državljana Crne Gore i jednim iz Sjeverne Makedonije zbog uzgoja opojnih supstanci i pripadnosti kriminalnoj grupi.

Crnogorska policija nema saznanja o identitetu ostale dvojice naših uhapšenih državljana, pa ni detalje o dospjeću Savovića u redove te kriminalne grupe.

Marihuana je pronađena na dva broda koji su bili usidreni u Menasalbasu, gradu u španskoj pokrajini Toledo. Iz španske policije su Pobjedi kazali da je u ovoj operaciji, koju je sprovela civilna straža grada Menasalbas u saradnji sa istražnim timom Mora i Teritorijalnim timom sudske policije Mora, otkriven i demontiran zasad marihuane sa savršeno dizajniranom infrastrukturom, gdje je zasađeno 2.685 stabljika marihuane i pronađeno 12.300 eura u gotovini i vozilo koje je korišćeno za izvršenje ovih krivičnih djela. Istražni timovi pronašli su i različite specifične materijale potrebne za uzgoj marihuane.

Za Savovićem je raspisana nacionalna potjernica po nalogu beranskog suda.

Zbog prebijanja Igora Tomkića ranije su osuđeni i njegovi drugovi Miloš Radević i Novak Petrić.

K. j.

Uprava policije

Sigurnije granice PODGORICA – Potpuna primjena sporazuma o statusu između Crne Gore i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu predstavlja ozbiljan korak za sveukupnu bezbjednost granica - saopšteno je na sastanku pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor granične policije Veska Damjanovića i zamjenika izvršnog direktora FRONTEX-a Berndta Kornera.

Istaknuto je da će od ove saradnje koristi imati region, ali i zemlje Evropske unije, posebno na planu sprečavanja nezakonith migracija i svih oblika prekograničnog kriminala.

- Primjenom Sporazuma u punom kapacitetu biće omogućeno angažovanje timova FRONTEX-a u našoj zemlji, odnosno sprovođenje zajedničkih graničnih kontrola na graničnim prijelazima, razni vidovi podrške u nadzoru granice, podrška u osposobljavanju službenika crnogorske policije za intervjuisanje i utvrđivanje državljanstva migranata, a sve u cilju zajedničkog učešća u rješavanju izazova i prijetnji po graničnu bezbjednost naše zemlje, regiona i cijele Evrope - navodi se u saopštenju.

K. j.

Hronika

Četvrtak, 14. novembar 2019.

9

Ponovo vijećaju o izručenju Vukotića BEOGRAD – Apelacioni sud u Beogradu uvažio je žalbu branilaca i ukinuo prvostepeno rješenje Višeg suda u Beogradu da Kotoranin Jovan Vukotić bude izručen Crnoj Gori koja ga potražuje zbog više krivičnih djela.

Takođe, Apelacioni sud je predmet vratio na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.

Bezbjednosne službe Vukotića označavaju kao jednog od vođa škaljarskog klana.

Vukotić izdržava zatvorsku kaznu zbog korišćenja falsifikovanih dokumenata koja su kod njega pronađena, dok ga sud u Podgorici tereti za neovlašćeno posjedovanje oružja i pokušaj ubistva.

On je uhapšen u septembru prošle godine u Antaliji sa falsifikovanim makedonskim pa-

d. Mijatović

BEOGRAD: Apelacioni sud uvažio žalbu branilaca osumnjičenog za pokušaj ubistva tri osobe

sošem na ime Georgije Andonov i odmah je izručen Srbiji gdje je zbog tih djela pravosnažno osuđen na 15-mjesečnu zatvorsku kaznu.

Vukotić, koji ima srpsko i crnogorsko državljanstvo, sumnjiči se da je 2016. godine pokušao da ubije Vojina Stupara i Miloša Radonjića, kao i Tamaru Zvicer, ženu Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.

C. H.

IZDRŽAVA KAZNU ZA FALSIFIKOVANJE: Vukotić

Svjedok na suđenju Marku Vukčeviću, optuženom za podmetanje tri požara

Krivična prijava protiv Podgoričanke

Kažić: Mislio sam da se šali kad mi je rekao ,,zapalio sam nešto“

Tereti se da je oštetila Poresku za 310.000

d. Mijatović

Pravdao se Lačević da nije kriv

U SUDNICI SE BRANIO ĆUTANJEM: Marko Vukčević

PODGORICA – Svjedok Marko Kažić (21) juče je u podgoričkom Osnovnom sudu ostao pri tvrdnji koju je izrekao u istrazi da mu je njegov prijatelj, optuženi Marko Vukčević (21) kazao da je ,,zapalio nešto“, ali i istakao da je te njegove riječi doživio ,,totalno lagano“, odnosno kao šalu. Kažić je ustvrdio da nikada nije vidio optuženog Vukčevića da je zapalio bilo šta kada je sa njim u nekoliko navrata u kasnim večernjim satima dolazio iz Botuna u Podgoricu.

Sa druge strane, tužilac Vukas Radonjić prigovorio je iskazu Kažića ocjenjujući da su njegove tvrdnje da je riječi Vukčevića shvatio kao ,,sprdnju“ sračunate kako bi optuženom pomogao u postupku. Proces vodi sudija Nenad Vujanović.

Kažić je uhapšen zajedno sa Vukčevićem krajem avgusta zbog sumnje da su u šest slučajeva podmetnuli požar izazivajući opštu opasnost i zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Nakon saslušanja u tužilaštvu, Vukčević je dobio status okriv-

ljenog, a Kažić je pušten na slobodu.

Kažić je kazao da ne poznaje ni jednog člana porodice Lačević kojoj je 29. maja podmetnut požar ispred ulaznih vrata stana koji se nalazi u Bulevaru Save Kovačević, a dva mjeseca kasnije, 11. avgusta, zapaljen automobil parkiran ispred zgrade u kojoj žive.

On je ispričao da je sa Vukčevićem iz Botuna u Zeti, gdje obojica žive, skoro svake večeri dolazio u Podgoricu, pa i onda kad su podmetnuti požari, ali da nikada nije vidio da je optuženi Vukčević zapalio bilo šta.

-Tada kada je podmetnut požar ispred vrata Lačević, vozili smo se po gradu i onda nas je Markov drug, ne znam mu ime, ostavio kod Gintaša. Marko mi je rekao da ga sačekam i otišao da nešto uzme. Vratio se, uzeli smo taksi i otišli kući. Nije mi saopštavao šta je uzeo – ispričao je Kažić.

Vezano za drugi događaj, svjedok je naveo da je sa Vukčevićem te večeri bio u jednom lokalu u Botunu nakon čega su se odvezli do grada, do zgrade ,,Baston“. I kao prethodni put, prema riječima Kažića, Vukčević se ,,izgubio“ na nekoliko mi-

nuta. Uslijedilo je čitanje Kažićeve izjave pred tužiocem kada je naveo da mu je Vukčević nakon povratka rekao: ,,Odradio sam, zapalio sam nešto“.

Upitan da pojasni razlike u kazivanju, Kažić je rekao da se iz sadašnje perspektive nije sjetio te Vukčevićeve izjave, ali je ostao pri tvrdnjama koje je dao u tužilaštvu.

- Kad mi je rekao da je nešto zapalio, to je rekao u sprdnji. To sam doživio ,,lagano, totalno“, odnosno kao šalu – kazao je Kažić. Prema navodima optužnice, Vukčević se tereti da je 29. maja ove godine oko 2.30 časo-

Bračni par traži naknadu štete Bračni par Zvezdan i Valentina Lačević kazao je da ne poznaju Marka Vukčevića, ali su se pridružili krivičnom gonjenju protiv njega i postavili imovinsko-pravni zahtjev za nadoknadu 7.500 eura štete.

Zvezdan Lačević je kazao da je paljenjem ulazih vrata u hodnik stana pretrpio štetu oko 1.000 eura, dok je Valentina Lačević zatražila 6.500 eura, koliko je platila ,,reno klio“ koji je totalno uništen u požaru.

Sa druge strane, njihova kćerka Jovana, koja

je u noći podmetanja požara ispred stana bila kod roditelja sa maloljetnim djetetom, nije se pridružila krivičnom gonjenju Vukčevića niti je od njega tražila odštetu. Ona je pojasnila da stan i automobil nijesu u njenom vlasništvu i da nema pravo da traži nadoknadu štete.

Jovana Lačević je kazala da poznaje optuženog Vukčevića preko prijateljice, da su nekoliko puta izašli na piće. Odnos sa Vukčevićem je okarakterisala kao korektan.

Jovana Lačević saopštila je pred sudom da Marka Kažića ne poznaje, ali da je sa njim stupila u kontakt preko društvene mreže Instagram gdje je on tvrdio da nije kriv.

Ona je navela da je Marko Kažić nekoliko puta tražio da je zaprati na Instagramu što mu je dozvoljavala s obzirom da joj je profil zatvoren.

- Nekoliko puta me zapratio, ali i otpratio. Nakon što su novine objavile njegovo ime kao osumnjičenog za podmetanje požara sjetila sam se da mi je tražio dozvolu da me zaprati. Onda sam vidjela da je ulazio na moj stori nakon čega sam mu poslala poruku ,,šta hoćeš“. Odgovorio mi je samo: ,,Nijesam kriv“.

Kada sam ga upitala ,,kako nijesi kriv, jesi li ti momak iz novina“, on mi je ponovio da nije kriv.

Poslije me je otpratio sa Instagrama – ispričala je Jovana Lačević.

va benzinom polio i zapalio vrata od stana porodice Lačević i doveo u opasnost njihove živote. Vatra je zahvatila hodnik, odnosno dio ispred soba u kojim su spavali ukućani Zvezdan, Valentina, Jovana Lačević i maloljetno dijete.

Mjesec kasnije, 29. juna, prema navodima optužnice, Vukčević je oko tri sata zapalio ,,reno megan“ podgoričkih registarskih oznaka u vlasništvu Sabine Savković, a požar je zahvatio i okolna vozila i nanio im štetu.

Vukčević se tereti i da je 11. avgusta u ponoć polio benzinom i zapalio automobil ,,reno klio“ u vlasništvu Valentine Lačević. Osim automobila Lačević koji je potpuno uništen, vatra je zahvatila i susjedni automobil ,,reno megan“ i nanijeta je šteta veća od 1.000 eura.

Optužnicom Osnovnog državnog tužilaštva, Vukčević se tereti i za nedozvoljeno držanje oružja. Marko Vukčević je ranije negirao krivicu, a tokom postupka brani se ćutanjem i ne odgovara na pitanja suda, tužilaštva ni svojih branioca. Suđenje se nastavlja 27. novembra.

B. R.

PODGORICA - Protiv izvršne direktorice firme „Sikkim“ d.o.o. S. V. (47) iz Podgorice podnijeta je prijava zbog sumnje da je Poreskoj upravi nanijela štetu od oko 310.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.

Ona se tereti da je počinila krivično djelo oštećene povjerioca na štetu Poreske uprave.

- Sumnja se da je kao odgovorno lice izvršna direktorica firme „Sikkim“ d.o.o. Podgorica, čiji je račun bio u blokadi duži vremenski period zbog neizmirivanja zakonskih obaveza za porez i doprinose na zarade prema Poreskoj upravi, isplaćivala dugovanja prema drugim povjeriocima i u druge svrhe trošila gotov novac od dnevnih pazara i na taj način namjerno ih stavila u povoljniji položaj u odnosu na Poresku upravu kao povjerioca – navoM. L. di se u saopštenju.

Odgođeno suđenje optuženom za ugrožavanje sigurnosti

Naredba za prinudno dovođenje Markuša PODGORICA – Sudija Osnovnog suda Rade Ćetković izdao je naredbu za prinudno dovođenje Bojana Markuša jer juče nije došao na pretres. Markuš se tereti da je 5. novembra prošle godine prijetio smrću Strahinji Boškoviću.

Advokat Damir Lekić, koji zastupa Markuša, pojasnio je da se njegov branjenik nalazi u bolnici. Naredno ročište zakazano je za 19. decembar. Markuš je, kako piše u optužnom aktu, potegao pištolj prema Boškoviću.

Markuš je osuđen je prošle godine na osam mjeseci zatvora jer se lažno predstavljao kao policajac. On je i pravosnažno osuđen na četiri mjeseca zatvora jer je prošle godine prijetio maloljetniku.

M. L.

10

Hronika

Četvrtak, 14. novembar 2019.

I. BOŽOVIĆ

Dva dana nakon saobraćajne nesreće

ISTRAŽUJEMO: Kako je odbjegli biznismen razradio šemu zloupotreba

Sa mjesta udesa u Ulici Marka Miljanova

Žena preminula od posljedica udesa PODGORICA – Nataša Bjelica (54) preminula je od posljedica povreda koje je zadobila u ponedjeljak kada je udario automobil u centru Podgorice, u Ulici Marka Miljanova.

Nju je dok je prelazila ulicu udarilo taksi vozilo.

M. L.

Presuda okrivljenom za ubistvo advokata Zrelca

UHAPŠEN NAKON SKORO DVIJE GODINE : Vladimir Šaranović

Šaranoviću 30 godina robije BEOGRAD - Viši sud u Beogradu prvostepeno je osudio Vladimira Šaranovića na 30 godina zatvora zbog ubistva beogradskog advokata Vladimira Zrelca, prenijela je televizija N1. Šaranović je osuđen za krivično djelo teško ubistvo, a sud je procijenio da se Zrelec kao advokat bavio poslom od javnog interesa, zbog čega su i pored olakšavajuće okolnosti da je Šaranović otac dvoje djece, izrekli veću kaznu.

Vještačenjem je utvrđeno da se Šaranovićev DNK nalazi na čaurama i mjenjaču automobila koji je korišćen pri ubistvu. Kako N1 navodi, to je prva presuda za ubistvo advokata u Srbiji.

Odbrana je najavila žalbu na prvostepenu presudu.

Advokat Zrelec preminuo je nakon ranjavanja u Beogradu, na Vračaru 1. decembra 2015. godine. Šaranović je uhapšen u novembru 2017. u stanu, a optužnica je podignuta maja 2018. godine.

Osumnjičeni Šaranović je rođak Danilovgrađana Branislava i Slobodana Šaranovića, koji su ubijeni 2009. i 2017. godine.

Prema pisanju Blica, Šarano-

vić nema kriminalni dosje, a motiv ubistva i dalje se utvrđuje. O Šaranoviću nema takođe ni podataka da je bio zaposlen negdje.

Pretpostavlja se da je Zrelec nastradao kao žrtva u krvavom ratu klanova Luke Bojovića i Šaranovića. On je bio branilac Miloša Delibašića, optuženog za ubistvo Miloša Vidakovića u Budvi.

Dobro obaviješteni izvori iz istrage navode da je Slobodan Šaranović, optužen za ubistvo Nikole Bojovića, bio blizak prijatelj sa Zrelcem i da je bio njegov branilac.

Nakon ubistva Branislava Šaranovića, njegov brat Slobodan ponudio je milion eura za onoga ko otkrije nalogodavca.

Istražitelji vjeruju da je on 2013. organizovao ubistvo Nikole Bojovića kako bi se osvetio Luki Bojoviću, za kojeg se navodilo da stoji iza ubistva Branislava.

Slobodan Šaranović ubijen je 11. marta iz kola u pokretu ispred porodične kuće u naselju Dubovica u Budvi.

Prema pisanju Blica, jedna od pretpostavki su neraščišćeni odnosi koje je Zrelec imao sa ljudima koji su upleteni u ugostiteljski biznis po Beogradu, a među takvima su i visoki poliC. H. cijski funkcioneri.

Vlatko Rašović, nekadašnji saradnik Duška Kneževića, otkrio je kako je stizao novac iz Srbije saopštivši da je u te transfere bila uključena Svetlana Mijatović – Kneževićeva svastika. Ona je pakovala novac i davala uputstva kome treba da bude isporučen PODGORICA - Šef službe za opšte poslove u Atlas banci Vlatko Rašović u Specijalnom državnom tužilaštvu razotkrio je da su po instrukcijama predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića podizali kredite na svoja imena, a novac njemu prosljeđivali. To je, kako je kazao, bila ustaljena matrica, po kojoj su se bliski saradnici Kneževića zaduživali i bili samo formalni nosioci kredita koji nijesu vraćani banci, a novac je završavao kod odbjeglog biznismena.

Rašović je o tome svjedočio u istrazi koja je pokrenuta protiv Kneževića i još nekoliko osoba zbog osnovanih sumnji da su prali novac za interes

S. VASILJEVIĆ

Saradnici podizali kr novac završavao kod

Duško Knežević se obraća video linkom na protestu u aprilu 2019.

odbjeglog biznismena, koji je od pokretanja više postupaka protiv njega nedostupan crnogorskim vlastima.

UGOVOR NA 100.000

U prilog tim tvrdnjama istražitelji raspolažu i ugovorom o zajmu od 100.000 eura koji je sačinjen u maju 2017. godine, gdje je zajmoprimac Knežević a zajmodavac Rašović. Šef za opšte poslove u Atlas banci objasnio je da je po instrukcijama Kneževića podigao više od 150.000 eura kredita u Invest Montenegro banci i taj novac mu proslijedio.

O tim poslovima u toku je postupak pred Specijalnim državnim tužilaštvom gdje je Rašović već dao izjavu. Nakon podizanja kredita, kako je objasnio, zvao ga je izvršni direktor Atlas banke Marko Ni-

kolić, saopštivši mu da je „obezbijeđen“, jer je sačinjen ugovor o zajmu između njega i Kneževića na 100.000 eura i ukoliko se kredit ne vrati da će moći da tuži predsjednika Atlas grupe.

Kazao je u Specijalnom tužilaštvu da mu je ta situacija bila „smiješna“ jer je na tom ugovoru bio njegov i Kneževićev potpis, dodajući da je bio sačinjen na 100.000 iako je podigao više od 150.000 eura.

Prema riječima Rašovića, u tom periodu banka je „brujala“ od sramote jer su svi znali da su krediti koje su podizali Kneževićevi saradnici - od kojih su i neki bili i na 500.000 eura - namijenjeni predsjedniku Atlas grupe. On je otkrio i da je u tom periodu odobreno više kredita, a da su iz banke pozivali i opominjali ljude

ukoliko ne plate rate, iako su znali da je taj novac bio isključivo za Kneževića. Slali su opomene, saopštavali im da moraju da plate rate iako je ta potraživanja trebalo da zatvori Knežević, što on nije činio.

Ovo su samo neki od detalja koje je iznio Rašović kada je u pitanju podizanje kredita koje je Knežević prisvajao za sebe, zbog čega su se neki od njegovih najbližih saradnika našli pod istragom i u pritvoru.

DOLARI...

Šef za opšte poslove u Atlas banci između ostalog objasnio je i kako je novac transferisan, te da je najčešće u Podgoricu stizao iz Beograda, a često i iz inostranstva. On nije znao da li je o izlazu i ulazu novca vođena evidencija u bankama. Neke transakcije u 2016. godini

SPINOVANJE: Đurđić nije svjedok saradnik u predmetu protiv Banjevića Specijalno državno tužilaštvo nije tražilo da bivši direktor Atlas banke Đorđe Đurđić dobije status saradnika u istrazi kojom je obuhvaćen nekadašnji potpredsjednik Atlas grupe Mihailo Banjević, niti se za djelo zbog kojeg se vodi istraga protiv Banjevića i više drugih osoba može odrediti status svjedoka saradnika – rečeno je Pobjedi iz više izvora iz tužilaštva i odbrane.

Podgorički dnevni list ,,Vijesti“ juče je objavio navodno pouzdanu informaciju da će ,,Đurđić biti svjedok saradnik i u predmetu protiv Banjevića“, tvrdeći da je to dio istrage za davanje kredita kumu protiv srpskog državljanina Dejana Sekulića, kuma Duška Kneževića, nekadašnje izvršne direktorice Atlas banke Vesne Pavlović

Furt te holandskog državljanina Bena Ziona Šivejshudera.

U predmetu gdje se istražuje eventualna zloupotreba službenog poslovanja nije, međutim, moguće dobiti status saradnika.

-To je čista laž. Samo ću to reći jer ne želim da dajem bilo kakve izjave ili obrazloženja, sve što sam imao da kažem rekao sam u postupku – kazao je Đurđić za Pobjedu.

Prema informacijama našeg lista, proširenje istrage protiv Duška Kneževića i, kako smatra Specijalno tužilaštvo, njegove organizovane kriminalne vezano je za niz slučajeva nezakonitog dodjeljivanja kredita prijateljima odbjeglog biznismena koji su kasnije novac, dobijen od banke, u kešu vra-

ćali Kneževiću. O tim nezakonitim transakcijama već je svjedočio bivši šef opštih poslova Atlas grupe Vlatko Rašović.

Prema tom svjedočenju, Knežević je raspolagao velikom količinom keša koji je distribuirao ili koristio po vlastitom nahođenju.

U vremenu ovih malverzacija koje istražuje Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal, Mihailo Banjević nije bio ni ovlašćeno lice, niti je mogao biti predmet istrage, kaže izvor Pobjede.

D. Đ.

Apelacioni sud zakazao razmatranje presude za ubistvo trinaestogodišnjaka u Beranama PODGORICA – Razmatranje presude Višeg suda u Bijelom Polju kojom je Sinan Imeri (19) iz Berana osuđen na 20 godina zatvora zbog ubistva trinaestogodišnjeg dječaka M. B. zakazano je za 4. decembar pred vijećem Apelacionog suda.

Prvostepenu presudu izrekao je sudija Višeg suda u Bijelom

Imeri u sudu 4. decembra

Polju Šefkija Đešević.

Kako se navodi u presudi, Imeri je 14. oktobra 2018. godine oko 16 časova na obali Lima, nakon kraće prepirke, izudarao po glavi dječaka nakon če-

ga ga je zadavio košuljom i tijelo bacio u rijeku.

On je ranije priznao da je ubio dječaka, a izrazio je kajanje i žaljenje zbog svega što se desilo.

Na suđenju pred bjelopoljskim Višim sudom, obducentkinja Dragana Čukić zaključila je da je smrt kod trinaestogodišnjeg dječaka nastala usljed gušenja, steza-

njem omče oko vrata.

Iako je za krivično djelo koje se stavlja na teret Imeriju propisana kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora, sud nije

mogao izreći strožiju kaznu jer je optuženi u vrijeme izvršenja djela imao 19 godina.

- Imeri je u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao 19 godina i njegova uračunljivost je bila

Hronika

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Prijave Odbrana Duška Kneževića Specijalnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela je krivičnu prijavu protiv Vlatka Rašovića, Đorđa Đurđića - bivšeg izvršnog direktora Atlas banke i više službenika policije.

U saopštenju se navodi da su prijavu protiv Rašovića i Đurđića podnijeli zbog „davanja lažnog iskaza“ koji su doveli do pokretanja postupaka protiv Kneževića. Prijavom su obuhvaćene i za sada nepoznate osobe – službenici policije zbog zloupotrebe službenog položaja.

- NN pripadnici policije, čiji identitet će se utvrditi u toku krivičnog postupka, su iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svojih ovlašćenja, nezakonitim postupanjem izvršili pritisak na Đurđića i Rašovića da daju lažne iskaze u krivičnim postupcima koji se vode protiv Duška Kneževića – navodi se u saopštenju Kneževićeve odbrane.

bile su u dolarima.

Rašović je u Specijalnom tužilaštvu objasnio i da je Knežević u junu 2016. godine nosio dolare za Beograd. Novac je, kako je rekao, preuzeo od trezorista Srđana Pavićevića ili Saše Vilotijevića. Sve je to rađeno po nalogu Kneževića, nijedna transakcija nije mogla da bude odobrena bez njegovog naloga. On nije znao koliko je dolara bilo pripremljeno Kneževiću da nosi za Beograd.

U tom periodu takođe je iz IBM banke bila spremna i jedna koverta u kojoj su bili dolari za čije prenošenje je bio zadužen Rašović. On je bio kategoričan da je naloge izdavao Knežević, te i da je ta koverta sa dolarima bila namijenjena njemu.

Rašović koji je bio dobro upoznat o većini isporuka novca izjasnio se i o 20.000 eura koje je, kako je rekao, poslala Svetlana Mijatović, Kneževićeva svastika. On je govorio i o njenoj ulozi u transferu novca iz Beograda.

Uobičajeno je bilo, kako je kazao, da novac iz Beograda donese Knežević u kovertama ili koferu, to je bio njegov novac.

Kada su preuzimali novac, prema riječima Rašovića, nijesu znali koji je iznos u koferu ili koverti. On je govorio i o novcu koji je dolazio iz Beograda, a koji je „pakovala“ Svetlana Mijatović jer mu je sugerisala gdje je novac stavila i po kome ga je poslala i kome treba da bude isporučen. On nije znao da kaže porijeklo tog novca kao ni ostalih isporuka koje su stizale iz Srbije.

Pretežno je novac predavao trezoristima koji bi ih uplaćivali na račune Kneževićeve porodice i prijatelja. Knežević je davao instrukcije i o novcu koji je preuziman iz filijala Atlas banke. Rašović je ispribitno smanjena, ali kao takva uračunljivost ne isključuje krivicu - saopštila je portparolka Višeg suda Aida Destanović nakon izricanja presude.

Sud je cijenio pobude iz kojih je okrivljeni djelo učinio, okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Od olakšavajućih okolnosti uzeo je u obzir da se radi o mladoj osobi koja do sada nije osuđivana te i činjenicu da



Istražitelji raspolažu i ugovorom o zajmu od 100.000 eura koji je sačinjen u maju 2017. godine, gdje je zajmoprimac Knežević a zajmodavac Rašović. Šef za opšte poslove u Atlas banci objasnio je da je po instrukcijama Kneževića podigao više od 150.000 eura kredita u Invest Montenegro banci i taj novac mu proslijedio

čao i da mu je Knežević sugerisao na koji način da pakuje novac u knjige i prisjetio se da je za Srbiju imao dvije isporuke od 150.000 i 200.000 eura.

On nije znao da saopšti koliko je novca uzeto iz trezora i da li je vođena evidencija.

Protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića podignute su tri optužnice i više istraga je u toku. Njega je Specijalno državno tužilaštvo označilo da je bio na čelu grupa koje su oštetile budžet za višemilionske iznose. Prema tvrdnjama glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, vještaci za sada procjenjuju da je djelovanjem kriminalne organizacije na čijem je čelu Knežević država oštećena za 100 miliona eura.

Za njim je raspisana crvena potjernica i krajem oktobra u Londonu je održano ročište na kojem je preispitivana osnovanost zahtjeva Crne Gore za izručenje Kneževića. Naredno ročište zakazano je za 18. maj M. Ž.

2020. godine. je priznao krivično djelo. Od otežavajućih okolnosti razmatran je način na koji je djelo počinio, da žrtva ima trinaest godina kao i da ničim nije doprinijela da dođe do takvog ishoda. Vijeće je ukazalo i da se radi o jednom od najtežih krivičnih djela.

Dječakov nestanak porodica je prijavila 14. oktobra, a njegovo tijelo nađeno je 16. oktobra u rijeci.

B. R.

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je izviđaj povodom tvrdnji da je odbjegli biznismen Duško Knežević predsjedniku parlamenta Ivanu Brajoviću otpisao dug od 50.000 eura.

- Povodom navoda koji su iznijeti na sjednici Skupštine Crne Gore 12. 11. 2019. godine, a u vezi eventualnih transakcija na rivolving karticama, u Specijalnom državnom tužilaštvu su već formirani spisi predmeta poslovne oznake Ktr- S 235/17 i u navedenom predmetu u toku je izviđaj - saopšteno je iz Tužilaštva. Šef poslaničkog kluba SDPa Raško Konjević juče je u Skupštini tražio od potpredsjednika Vlade Zorana Pažina da objasni kako bi, po njegovom mišljenju, izgledao princip političke

Ispituju da li je Knežević otpisao dug Brajoviću

DUG SAM POKRIO PRODAJOM ZEMLJE: Brajović

odgovornosti u slučaju predsjednika parlamenta Ivana Brajovića, za koga tvrdi da

mu je zbog političkih veza Duško Knežević otpisao dug od najmanje 50.000 eura sa

rivolving kartice.

Brajović tvrdi da je dug pokrio prodajom zemlje te da su u pitanju političke manipulacije.

- Lično, uvjeren sam da sam sve radio u skladu sa zakonom i sa punim povjerenjem u nepristrasan rad državnih organa, stojim na raspolaganju i iskazujem spremnost za saradnju sa ciljem što bržeg utvrđivanja i objelodanjivanja pune istine o ovom slučaju. Očekujem da će time biti stavljena tačka na političke manipulacije i zloupotrebu javnog medijskog prostora – kazao je Brajović.

A. R.

Uhapšen Milivoje Perućica iz Kotora

Osumnjičen da je ranio Budvanina BUDVA - Milivoje Perućica (37) iz Kotora sa boravištem u Budvi uhapšen je zbog sumnje da je pokušao da ubije Dragana Maškovića(46) iz tog grada, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako je saopšteno, pokušaj ubistva se dogodio juče, kada je Perućica, nakon tuče, više puta nožem ubo Maškovića u glavu i grudni koš.

- D. M. je hospitalizovan zbog teških tjele-

snih povreda opasnih po život koje je zadobio - saopšteno je iz policije.

O događaju je obaviješten tužilac u Višem državnom tužilaštvu kojem će osumnjičeni biti priveden uz krivičnu prijavu. M. L.

Okončano suđenje Podgoričaninu optuženom za nedozvoljeno držanje oružja

Advokat Šofranca traži blažu kaznu zbog priznanja D.M ALIDŽAN

redite, d Kneževića

Specijalno tužilaštvo pokrenulo izviđaj protiv predsjednika parlamenta

DO.M

a i finansijskih mahinacija

11

PODGORICA – Završnim riječima juče je okončano suđenje Marku Šofrancu iz Podgorice, optuženom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Presudu će sjutra izreći sutkinja Osnovnog suda Nada Rabrenović.

Zastupnik optužnog akta Nikola Boričić tražio je da se Šofranac osudi po zakonu jer je na ranijem pretresu priznao krivično djelo. Boričić je tražio i da se optuženom nakon izricanja presude produži pritvor i da mu se oduzmu pištolji.

Advokat Damir Lakić, koji zastupa Šofranca, bio je saglasan sa tužiocem da se njegov branjenik osudi jer je priznao krivicu.

- Šofranac je priznao djelo, pa tražimo da sud donese blažu kaznu. Sud treba da ima u vidu i okolnosti pod kojima se Šofranac naoružao s obzirom na to da mu je, kako je ranije rekao na

IMA PODEBLJI DOSJE: Šofranca privode

pretresu, bio ugrožen život.

Moj branjenik je u prošlosti imao više sukoba i tuča, ali smatram da sud mora da uzme u obzir okolnosti pod kojima je izvršeno ovo krivično djelo. Ja nijesam kriminalac, advokat sam, pa bih i ja, da mi se to dogodi, razmišljao u pravcu u kom je razmišljao Šofranac – kazao

je Lekić. Policija je kod njega pronašla revolver „ruger“ specijal 33 sa šest komada municije i pištolj u kojem je takođe bilo šest komada municije. Šofrancu se sudilo i da je saNemanjom Vukmirovićem26. decembra 2013. godine postavio između 300 i 400 grama eksploziva ispod kancelarije tadašnjeg glav-

nog i odgovornog urednika ,,Vijesti“Mihaila Jovovića, za što je u junu 2016. godine pravosnažno oslobođen optužbi.

Osuđivan je za nasilničko ponašanje na bazenima SC ,,Morača“, nedozvoljeno držanje oružja i ugrožavanje sigurnosti kik bokseraMirka Vlahovića.

M. L.

Okončana istraga protiv Podgoričanina

Rizvanaj optužen za arsenal oružja i šverc droge PODGORICA - Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Esada Rizvanaja (21) okrivljenog da je počinio krivična djela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Prema navodima optužnice, Rizvanj se tereti da je u junu 2019. godine u Kosovoskoj ulici i Ulici Vrela 3, svjestan svoga djela, neovlašćeno radi prodaje držao marihuanu.

- U stanu u Kosovskoj ulici držao je osam manjih pakovanja i jedno veće pakovanje

marihuane težine 70 grama, koje mu je služilo za dalju prodaju. Takođe, u Ulici Vrela 3, u kući rođaka u tegli je držao marihuanu – piše u optužnici.

Kako se navodi u aktu Tužilaštva, policija je pretresom njegove kuće u Ulici Vrela 3

pronašla četiri automatske puške različitog kalibra, pištolj ,,vis“ kalibra devet milimetara, 109 metaka kalibra devet i 30 metaka kalibra 7, 62x39 milimetara, čime je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

M. L.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Plimni val je zahvatio cijeli Jadran, cikloni su sve jači, ali mi smo dobro prošli u poređenju sa okruženjem.

Nevrijeme nije napravilo štetu na plovilima, ali je more srušilo most za napajanje plovila strujom i vodom – kaže Božo Ukropina HERCEG NOVI - Obilne padavine, jaki udari jugoistočnog vjetra i talasi, koji po riječima najstarijih mještana nijesu zapamćeni na tom području, najviše štete nanijeli su priobalnom dijelu, gdje su poplavili brojni poslovni prostori, podrumske i prizemne prostorije kuća.

U gradskoj luci na Škveru nevrijeme nije napravilo štetu na plovilima, ali je po riječima direktora Agencije za gazdovanje Lukom Boža Ukropine, more srušilo most za napajanje plovila strujom i vodom.

TALASI

- Tu su najjači udari talasa, tako da se to desilo i prošle godine na istom mjestu iako smo mostić ojačali. Pod vodom je gornji dio lukobrana.

Plimni val je zahvatio cijeli Jadran, cikloni su sve jači, ali mi smo dobro prošli u pore-

Ž. KONTIĆ

NEvrIjEmE u HErCEg Novom: Poplavili poslovni prostori, prizemne kuće, u gradskoj luci srušen most

Vodostaj rijeka u blagom porastu

mjEŠTANI NE PAmTE TAKvo NEvrIjEmE: Talasi zapljuskuju obalu

Pod vodom gornji dio lukobrana đenju sa okruženjem - kazao je Ukropina.

I ovo nevrijeme ukazuje da je neophodno što prije ojačati lukobran sa spoljne strane, jer su stijene „pale“, nijesu obnavljane decenijama. Zbog toga prilikom udara snažnog juga valovi prebacuju preko lukobrana i ugrožavaju imovinu i Luke i nautičara.Prema riječima dežurnog vatrogasca u Službi zaštite i spašavanja Ratka Radoševića, u noći iz-

Put Mojkovac - Đurđevića Tara i dalje zatvoren Iz Auto-moto saveza Crne Gore saopšteno je da je saobraćaj na putu Mojkovac - Đurđevića Tara i dalje obustavljen. U prekidu je od prošle srijede zbog odrona u mjestu Sokolovina.

Kako su naveli, do 6. decembra, zbog izgradnje zidova u sklopu rekonstrukcije puta Lubnice - Jelovica, obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila, kao i na regionalnom putu Berane - Kolašin, saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

• Andrijevica: od 9 do 14:30 sati Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Gnjili Potok, Trešnjevik, Štavna, Sjenožete, Rudo Brdo i Gradišnica; od 9 do 14:30 sati dio sela Kralje.

• Bar: od 9 do 10 sati svi potrošači TS Pod lozom – potrošači dijela Ulice Četvrte proleterske crnogorske brigade, Ilina, lokali na mostu Željeznice, Stadion, Meteorološka, Zgrada Babovića, Ulica Jugoslovenska, Pekara Bijeli golub; od 11 do 11:30 sati C 11 u ulici Rista Lekića, lamela1 i lamela2, zgrada Realstona.

• Berane: od 9 do 14:30 sati Dapsiće, Tmušiće, Lokve, Zaostro; od do 17 sati Lužac, Buče, područje Banjevca, Jugovine, Vinicke, Navotine, Rijeke Marsenić, Gradine, Lukinog Vira, Trepče i Šekulara.

• Bijelo Polje: od 7 do 17 sati Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja,

PODGORICA - U prethodna 24 časa službe zaštite i spašavanja nijesu imale intervencija vezanih za postojeću meteorološku situaciju – saopšteno je iz Direktorat za vanredne situacije MUP-a.

Izuzetak je, navode, Služba zaštite i spašavanja u Budvi, koja je crpila vodu iz nekoliko poplavljenih stambeno-poslovnih objekata i postavljala vreće s pijeskom radi zaštite od plavljenja Starog grada, a iste aktivnosti sprovodi na Jazu, jer more prijeti da poplavi nekoliko domaćinstava.

Na ostalim područjima je stabilno, vodostaj rijeka i Skadarskog jezera je u blagom porastu, nije bilo ispuštanja voda iz hidroelektrana na rijeci Drim.

- Sistem zaštite i spašavanja je i dalje u pripravnosti i prati stanje na terenu saopšteno je iz Direktorata.

među utorka i srijede vatrogasne jedinice su imale dvije intervencije, a juče još tri.

Uklonjeno je drvo koje se obrušilo na Žvinjama, bagrem koji je pao na put Kameno – Ubli, kao i lim koji se odvojio i prijetio da padne sa balkona stambene zgrade iznad semafora na Toploj. Vatrogasci DVD iz Bijele su ispumpavali vodu iz kafe-bara ,,Splendid“ na šetalištu na Savini.

PRIPRAVNOST

Po riječima direktorice Komunalno stambenog preduzeća Jasmine Konjević, od novog talasa nevremena nijesu zabilježene veće posljedice, ali su ekipe na terenu i u pripravnosti zbog upozorenja na crveni meteo alrm.

– Naše ekipe čiste potoke, kanale i šahtove u koje je naneseno lišće i uklanjaju sitnije odrone sa saobraćajnica. Nije bilo većih intervencija, nije bilo dešavanja u smislu vanrednih situacija. Nastojimo

PoNovILA SE SITuACIjA oD ProŠLE goDINE: Luka na Škveru juče

da skinemo što više granja koje prijeti da se obruši sa drveća. Ekipe su non-stop na terenu. Mi smo spremni u slučaju da se pogorša situacija za sve

intervencije - kazala je Konjević.

Na području hercegnovske opštine pao je 31 litar kiše po metru kvadratnom.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 19 opština Pećarska, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Kok, Hasanbegovići, Bistrica, Dolac, Mojstir, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Barice; od 7:30 do 17 sati DV 10 kV Gubavač; od 7:30 do 8:30 sati DV 10 kV Tomaševo; od 9 do 14 sati DV 10 kV Pavino Polje; od 7:30 do 17 sati Barice -škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno polje; od 9 do 14 sati Brestovik, Rakonje MBTS; od 9 do 15 sati Bliškovo; od 9 do 12 sati Godijevo-škola; od 12 do 15 sati Godijevo-Cekule; od 16 do 17 sati DV 10 kV Tomaševo.

• Budva: od 9 do 11 sati dio Podličak.

• Cetinje: od 10 do 12:30 sati Cuce, Čeva, Bjelica, Čeklića, Resne i L.Čevske; od 12 do 18 sati (45 minutna) područje Cuca, Čeva i Bjelica.

• Danilovgrad: od 11 do 13 sati farma u Martinićima; od 13 do 14:30 sati Mermer; od 7:30 do 17 sati Bare Šumanovića, Vinići, Šobajići, Mijokusovići, Boronjina, Mandići, Ostrog, Kupinovo i motel ,,Sokolina“; 8 do 18 sati Rova i Veleta; od 7 do 17 sati Bare Šu-

manovića, Šobaići, Kupinovo, Boronjina, Mandići i Miokusovići.

• Herceg Novi: od 9 do 16 sati Stanišića Dubrava; od 9 do 16 sati soliteri Savina.

• Kolašin: od 9 do 15 sati Babljak, Smolice; od 9 do 14 sati Vojkovići, Biočinovići.

• Kotor: od 9 do 12 sati Dobrota; od 9 do 13 sati od Markovog rta do kraja Stoliva; od 9 do 15 sati Gornji Morinj, Svrčak, Bunovići, Bakoči, Repaji.

• Mojkovac: od 9 do 13 sati DV 10 kV Uloševina-Slatina -Dobrilovina.

• Nikšić: od 8 do 17 sati Zaslap, Nudo; od 8 do 17 sati Dio Vidrovana, Kaptaža Vidrovan, Orah, Šipačno, Pišteta, Praga, Dubrave, Jasenovo Polje, Lipova Ravan; od 10 do 15 sati Studenca, Brlja, Kočani, K.Polje, Poklonci, Krupac, Crnodoli, Vitalac, Vib-Bas, Kličevo, Vrtac, Stubica, Paprati, Cerovo, Bogetići, Drenoštica, Vitasojevići, Straševina, „Goranović“, Farma „Jokovi“ć, „Neckom“, Broćanac, Riđani, Kuside, Mo-

štanica, „Voli“, „Ibon“, Autobuska stanica, Stara varoš, Željeznička stanica, „Okov“, Zgrada Bas, MUP, Upravna zgrada Boksita, Laković, Ul. Vuka Mićunovića, Karađorđeva, Vardarska, Metalac, Čađalica, dio Bulevara 13. jul, Ul. Ivana Milutinovića, EPCG, Ul. Peta Proleterska, Jovana Cvijića, Manastirska, Njegoševa, Varteks, Meander, PP Bast Plastic; od 9 do 11 sati Tehnopolis, hotel „Onogošt“, Dom Zdravlja, Zgrada Drvoimpexa, Mlin, Gimnazija, Ul. Nikole Tesle, Danila Bojovića, Vuka Karadžića, OŠ „Mileva Lajović“, Ul. Milica Vučinić, Školski centar, Naselje Blaža Jovanovića, Ul. 6. Crnogorske, Ul. Alekse Backovića, „Neksan“, Rudo Polje; od 11 do 13 sati Zgrada Joković, Zgrada Sindikata, Gvozdenice, Kličevo, Prijespa, PP Progres, Šljunkara, GP Gračanica, Rubeža, Ul. Vuka Karadžića, Oštrovac, Humci, naselje Buda Tomovića, Pjastera, Koni, Bršno, Ozrinići, Gračanica, Mljekara „Srna“, Žirovnica, Budo Tomović, Metalik

Najjači udar istočnog vjetra 19 m/s (68 km/h) zabilježen je juče oko osam sati, saopštili su iz lokalne meteorološke stanice. Ž.K.

Miljanić, Gradačka Poljana, Gora Ćeranića, Smoljevina, Gvozd, Prekića Polje, Vučje, ivanje, Bukovik, Seoca, Granice, Lukovo, Dragovoljići, Bunići, Risji Do, Laz, Gradnja Inženjering, ICM; od 7:30 do 17 sati Grahovo kod škole; od 7:30 do 17 sati Podkraj; od 7 do 17 sati Zaslap i Nudo.

• Plav: od 9 do 16 sati uže gradsko jezgro, sportska hala i hotel „Novi“; od 9 do 14:30 sati Novšiće; od 9 do 12:30 sati Šarkinovića Lakat.

• Pljevlja: od 8 do 17 sati Šljivansko i Otilovići; od 9 do 13 sati Rudnica; od 11 do 13 sati Ul. Vuka Kneževića i Pijaca.

• Rožaje: od 9 do 14:30 sati: dio sela Bašča; od 9 do 14:30 sati Daciće.

• Šavnik: od 7:30 do 17:30 sati Pošćenje, Petnjica, Mokro, Gradac; od 9 do 17 sati Krnja Jela; od 9 do 17 sati Timar, Mljetičak, Dobra Sela, Slatina, od 7 do 17 sati Rudo Polje, Dubrovsko, Gornje Polje, Duži, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjača, Pošćenje, Petnjica, Gradac, Mokro, Bijela, Miloševići i Kruševice.

• Ulcinj: od 9 do 14:30 sati dio Pinješa; od 8 do 14:30 sati Fraskanjel.

• Žabljak: od 9 do 14 sati Pećića Ograde, Ulica Njegoševa, Restoran „Oro“, „Zlatni Papagaj“.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Jovan Zejak izgubio životnu bitku BIJELO POLJE - Devetogodišnji Jovan Zejak iz Bijelog Polja izgubio je životnu bitku. Umro je u Njemačkoj gdje je u oktobru upućen na liječenje.

Jovanu je u avgustu dijagnostifikovana akutna mijelomonocitna leukemija.

Njegovi sugrađani organizovali su više humanitarnih akcija kako bi mu pomogli da otputuje na B.Č. liječenje.

TivaT

Sjutra zasijeda Dječji parlament TIVAT – Sjutra će se u 10 sati, u multimedijalnoj sali Gradske kuće održati četvrto zasijedanje Dječjeg parlamenta, koje Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja organizuje povodom 21. novembra, Dana opštine Tivat i 20. novembra, Dana usvajanja UN Konvencije o pravima djeteta.

U radu parlamenta učestvovaće đaci iz osnovnih škola „Drago Milović“ i „Branko Brinić“, Muzičke škole i internacionalne škole ,,Knightsbridge“ i mališani iz vrtića „Bambi“. Sjednicu će otvoriti predsjednik Skupštine opštine, Ivan Novosel, a potom će mjesto ustupiti predsjedništvu Dječjeg parlamenta, sa Ivanom Vojnićem na čelu, učenikom drugog razreda OŠ „Drago Milović“, koji će predsjedavati sjednicom.

Na pitanja djece iz tivatskih vaspitno- obrazovnih institucija odgovaraće predsjednici opštine i Skupštine, Siniša Kusovac i Ivan Novosel, opštinski sekretari, preds t av n i c i o p š t i n s k i h ustanova, institucija i organizacija.

S. K.

CeTinje: Svečanom sjednicom u Vladinom domu obilježen Dan prijestonice

Kašćelan: Čuvamo junačku tradiciju Trajne vrijednosti koje baštinimo moraju ostati antifašizam, slobodarstvo, nacionalno jedinstvo, očuvanje identiteta uz nužno poštovanje različitosti.

Naši preci su sa znatno manjim mogućnostima i u teškim okolnostima sačuvali našu domovinu Crnu Goru - rekao je Kašćelan CETINJE - Antifašizam, slobodarstvo, nacionalno jedinstvo, očuvanje identiteta uz nužno poštovanje različitosti jeste i moraju ostati trajne vrijednosti koje baštinimo.

Na to nas obavezuje ovaj praznik, naša junačka tradicija i naši preci koji su sa znatno manjim mogućnostima i u teškim okolnostima sačuvali našu domovinu Crnu Goru – istakao je gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan.

CETINJSKI LIST

Bijelo Polje

13

Govoreći na svečanoj sjednici povodom Dan prijestonice i 75 godina od oslobođenja Cetinja, on je kazao kako je zadovoljan rezultatima postignutim između dva praznika.

PLANOVI

Nastavil su finansijsku konsolidaciju, ostvarili značajne uštede, izbjegli nova zaduženja i vratili dio duga, a vodili su računa i o potrebama zajednice.

- Programom razvoja prijestonice postigli smo ambicioznu agendu infrastrukturnih projekata čija bi realizacija trebalo da unaprijedi kvalitet života građana i da podstakne privredni razvoj grada. Na kraju trećeg kvartala realizacija programa dostigla je 75 odsto, što je po nama odličan rezultat – rekao je Kašćelan.

Dobro planiranje je, prema njegovim riječima, pomoglo dobro ostvarenje budžeta (74 odsto). Podsjetio je Kašćelan da redovno isplaćuju zarade, izvršavaju obaveze prema preduzećima čiji je osnivač prijestonica i odgovorno vode socijalnu politiku.

Za narednu godnu prijestonica ima ambiciozan, ali ostvarljiv plan.

- Devetnaest projekata smo planirali da realizujemo, među kojima su i realizacija održivog sistema za vodosnabdijevanje Cetinja, izrada hidrotehničke studije za rješavanje otpadnih

Trinaestonovembarsku nagradu dobili su crnogorski paraolimpijac Filip Radović i dr Srđa Martinović.

To priznanje se dodjeljuje kao poseban oblik javnog priznanja za najbolje ostvarene rezultate u svim oblastima rada i stvaralaštva koji su od izuzetnog značaja za prijestonicu Cetinje.

Nagradu im je uručila predsjednica Skupštine Maja Ćetković.

U ime nagrađenih prisutnima se obratio dr Srđa Martinović.

- Kažu da je najteže preskočiti vlastiti prag svoga doma. I pored brojnih uspjeha i priznanja nagrada svoga grada je najdraža i naročito emotivna. Ipak, mnogo je toplije i lagodnije kada znate da je Cetinje s vama - kazao je Martinović.

Prijestonica je dodijelila i nagrade najboljim studentima.

Dobili su ih Andrija Rašović (Fakultet dramskih umjetnosti), Milica Mušikić (Fakultet za crnogorski jezik i književnost), Milan Raičević (Ekonomski fakultet), Ana Mrvaljević (Fakultet za sportski menadžment), Neda Stojkanović (Muzička akademija) i Nađa Latković (Prirodno-matematički fakultet).

TRaDiCija oBaveZUje: Aleksandar Kašćelan

Čestitke Đukanovića i Brajovića Iz ugla predsjednice Skupštine Maje Ćetković, protekla godina bila je naporna, opterećena problemom kvoruma voda iz Cetinjskog polja, te nastavak radova na uređenju gradskih, lokalnih i nekategorisanih puteva. Ohrabreni učinjenim u 2019. godini, svjesni svih očekivanja i izazova koji su pred nama, sa znanjem, entuzijazmom i željom nastavljamo da radimo u interesu svih građana Cetinja. Vjerujem u potencijale ovoga grada i njegovih ljudi i u blisku budućnost koja će, već sada znamo, biti bolja od sadašnjosti - istakao je Kašćelan.

Dan prijestonice njenim građanima i rukovodstvu čestitali su predsjednik države Milo Đukanović i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović. Đukanović je poručio da je prijestono Cetinje bilo i ostalo simbol državotvornog bića kroz istoriju i centar tradicionalne i savremene Crne Gore.

-Što je osnaženo velikom pobjedom prije 75 godina na kraju slavne antifašističke borbe u kojoj je obnovljeno ime crnogorsko i obezbijeđena ravnopravna pozicija u zajednici jugoslovenskih naroda. Cetinje, grad heroj, sa svojim ljudima,

PARLAMENT

Iz ugla predsjednice Skupštine prijestonice Maje Ćetković protekla godina bila je naporna, opterećena prevashodno problemom kvoruma, koji je otežavao i usporavao rad parlamenta i njegovih radnih tijela.

HeRCeg novi: Groblje u Baošićima biće prošireno

Kod Crkve Svetog Đorđa gradiće kapelu i parking

oPŠTina oTKUPila Dio ZeMljiŠTa: Crkva Svetog Nikole

Nagrađeni

HERCEG NOVI - Opština Herceg Novi potpisala je ugovor o otkupu zemljišta u Baošićima za potrebe proširenja mjesnog groblja u blizini Crkve Svetog Nikole, izgradnje kapele i parkinga.

Ideja o izgradnji kapele u Baošićima postoji godinama i mještani su više puta isticali potrebu za takvim objektom, a ovo su prvi konkretni koraci nakon dvije decenije, u pravcu realizacije. Nakon što je pribavljanjem imovine obezbijeđeno potrebno zemljište, slijedi izrada projektne dokumentacije.

ima u tome svoje posebno mjesto i ulogu - poručio je Đukanović.

On je dodao da su današnje generacije u Crnoj Gori ponosne na svoje slavne pretke i na to što su u vrijeme krvave jugoslovenske drame sačuvali mir u svojoj kući. Đukanović je dodao kako mu posebnu čast i odgovornost predstavlja mogućnost da kao predsjednik Senata projestonice direktno doprinosi daljem razvoju Cetinja i unapređenju kvaliteta života njegovih građana.

Ivan Brajović istakao je u čestit-

- Međutim, uz maksimalno zalaganje odbornika vladajuće koalicije, otežano, ali ipak uspješno, ovaj problem se prevazilazio, jer su za parlamentarnu većinu, interesi građana Cetinja bili u prvom planu njihovog rada i angažovanja – rekla je ona.

ki da je Dan prijestonice, 13. novembar, važno obilježje oslobođenja grada 1944. godine i početka novog doba oporavka i razvoja Cetinja.

- Više od hiljadu života koje je tokom Drugog svjetskog rata za slobodu dalo stanovništvo cetinjskog sreza, obavezuju nas na istorijsko pamćenje i njegovanje vrijednosti za koje su se borili. Građani prijestonice dostojni su nastavljači slobodarskog crnogorskog Cetinja, ali i prethodnog bogatog istorijskog nasljeđa ovoga grada – naveo je pored ostalog u čestitki.

Kašćelan i Ćetković i predsjednik Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinja Stevan Radunović položili su, u znak poštovanja prema herojima NOB-a, vijenac na spomen kosturnicu. Vijenac je položen i ispred Vlaške crkve.

C.G.

TivaT: Izgradnja atmosferske kanalizacije

Ukoliko privatna lica daju saglasnosti u planu je i proširenje i betoniranje lokalnog puta prema crkvi Predsjednik Mjesne zajednice Baošići Đuro Cvjetković kazao je da su građani Baošića zadovoljni ovim potezom lokalne uprave. On ističe da je kapela neophodna građanima tog dijela hercegnovske rivijere, što je konačno prepoznato. Kako dodaje, ukoliko privatna lica daju saglasnost u planu je i proširivanje i betoniranje lokalnog puta prema crkvi. Ž. K.

Položeno 420 metara cijevi

TIVAT – U sklopu izgradnje atmosferske kanalizacije na Seljanovu je u toku polaganje cijevi u trupu Jadranske magistrale na dionici od raskrsnice za objekat Crvenog krsta i Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju do raskrsnice kod hotela „Tivat“.

Na trasi ukupne dužine 740 metara radnici firme „Avio petrol“ iz Podgorice položili su 420 metara cijevi za atmosfersku kanalizaciju, a

posao će se, ukoliko vremenski uslovi budu povoljni, završiti za desetak dana.

Izgradnja atmosferske kanalizacije, kako su saopštili iz opštinske Direkcije za investicije, vrijedna je 155.000 eura. Na Seljanovu je u toku i izgradnja nove saobraćajnice koja se na postojeću Kotorsku ulicu nastavlja od njenog spajanja sa Bokeljskom, sjeverno prema potoku Seljanova, a za te radove je iz opštinskog budžeta opredijeljeno 380.000 eura.

S. K.

14

Crnom Gorom

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Herceg Novi: Nakon 10 godina donijeta pravosnažna presuda u korist vlasnika kuće u Podima

HERCEG NOVI – Na osnovu pravosnažne presude koju je po tužbi Ilije Stupara iz Beograda donio Osnovni sud u Herceg Novom, opština Herceg Novi je u obavezi da nadoknadi štetu na Stuparevoj kući koja je prouzrokovana klizištem pokrenutim 2008. u naselju Crnica na Podima.

Zbog toga u lokalnoj upravi iščekuju blokadu na računa na iznos 133.000 eura do namirenja potraživanja.

POSTUPAK

Direktorica Direkcije za imovinu i zastupanje Jelena Poledica kaže da je rješenje o izvršenju javnog izvršioca stiglo juče.

TLo Je PoKreNULA DivLJA DePoNiJA: Oštećenja na nekim kućama



Klizište u naselju Crnica kod Herceg Novog, pokrenulo se 20. februara 2008. godine, nakon izgradnje puta Meljine – Petijevići. Tada su oštećene 24 kuće, a osam porodica je moralo da potraži privremeni smještaj

- Postupak se vodi od 2009. i sada je pravosnažan. Tužene strane su pored opštine Herceg Novi bile Univerzal Monte i Prijedor putevi, a u većem dijelu postupka je bio i Prvoborac. Međutim, Vrhovni sud je bio stanovišta da presuda nije osnovana prema Prvoborcu, već samo prema prva tri tužena, tako da smo mi solidarno dužni platiti Stuparu 113.500 eura na ime glavnog duga i 19.500 eura troškova postupka – objasnila je Poledica.

DANiLovgrAD: Dom zdravlja dobio dvije donacije

Bolja dijagnoza malignih bolesti nje stanja pacijenata na onkološko-hematološkoj terapiji.

Prema riječima direktora te medicinske ustanove dr Dejana Mandića, donacija će unaprijediti programe rane detekcije pacijenata koji su oboljeli od malignih bolesti, a koriste usluge Doma zdravlja.

B. K.

B.K.

DANILOVGRAD - Kompanija ,,Novartis Pharma Services“ poklonila je Domu zdravlja ,,Dimitrije Dika Marenić“ savremenu ultrazvučnu sondu za abdominalne i preglede grudi vrijednu oko 5.500 eura i dva holter ECG aparata vrijednosti skoro 4.000 eura, koji su neophodni za redovno praće-

UNAPriJeĐeNA DiJAgNoSTiKA: Novi aparat

Izvršni postupak je pokrenut protiv opštine i firme Univerzal Monte, zato što je Prijedor putevi firma koja je registrovana u BIH pa pred našim izvršnim organima nije bilo moguće pokrenuti postupak protiv njih.

- Sud se nije bavio tome kolika je pojedinačna odgovornost, već time kolika je ukupna šteta prema tužiocu i on ima pravo da naplati ukupnu štetu od jednog dužnika. Nakon toga opština ima pravo da regre-

TivAT: Humanitarna izložba slikara

Prikupljeno 3.100 eura TIVAT – Javna ustanova „Muzej i galerija“ organizovala je u sklopu obilježavanja 21. novembra, Dana opštine, prodajnu izložbu tivatskih slikara koja je imala humanitarni karakter. Prodato je deset radova, a prikupljenih 3.100 eura opredjeljeno je za kupovinu ultrazvučnog aparata za potrebe Doma zdravlja.

Do zatvaranja izložbe mogu se kupiti i preostali radovi, izloženi na prvom spratu JU Muzej i galerija.

Na aukciji održanoj na otvaranju izložbe našli su se radovi koje su Vladimir Jovićević, Zoran Kruta, Tanja Nikolić, Nastasja Tomanović, Hana Mirkov i Jana Farkaš stvarali minulih mjesec u galerijskom prostoru Ljetnikovca „BućaLuković“.

Izložbu je otvorio predsjednik opšine Tivat Siniša Kusovac, aukciju je vodio glumac Goran Slavić, a u muzičkom dijelu programa nastupili su ženska klapa „Bellezza“ i duo Nevila Klakor - violina i Danijela Medigović Kuč- klavir.

S. K.

snim tužbama od ostala dva dužnika naplati njihov udio – kazala je Poledica.

DEPONIJA

Klizište u naselju Crnica kod Herceg Novog, pokrenulo se 20. februara 2008. godine, nakon izgradnje puta Meljine – Petijevići. Tada su oštećene 24 kuće, a osam porodica je moralo da potraži drugi, privremeni smještaj. Uzrok pokretanja klizišta je nelegalna deponija sa više od 100.000

tona građevinskog otpada, koju je formiralo preduzeće Prijedor putevi, izvođač radova na putu Meljine - Petijevići.

Prije nekoliko godina urađena je djelimična sanacija klizišta ugrađivanjem 120 šipova i betonskim pregradama u najkrtičnijem dijelu naselja. Ipak, padina naselja nije sanirana, a kako kažu stanari oštećenih kuća, tlo ne miruje ni nakon 11 godina.

NADOKNADA

Osim Stupara, tužbe za nadoknadu štete pokrenulo je još 10 mještana Crnice, ali još nijesu pravosnažne. Iznosi štete su različiti a prva presuđena je jedna od najviših. Za

ostale objekte koji nijesu pretrpjeli toliku štetu i iznosi su niži u zavisnosti od vještačenja i procjene štete. Na okončanje maratonskog sudskog postupka čeka i Dalibor Vujanović, a predsmet se kako je ljetos kazao na konferenciji za novinare nalazi od 2017. godine na Višem sudu u Podgorici. Prethodne presude nižeg suda, bile su u njegovu korist i glasile da opština Herceg Novi, Univerzal Monte, Prijedor putevi i Prvoborac, moraju Vujanoviću platiti 89.644 eura za uništenu kuću sa okućnicom. Tome treba dodati 9.000 eura nadoknade sudskih troškova i 6,7 odsto zatezne kamate. Ž. K.

BAr: Detonacija u centru grada uznemirila građane V.K.V.

U lokalnoj upravi iščekuju blokadu računa do namirenja potraživanja. Osim Stupara, tužbe za nadoknadu štete pokrenulo je još 10 mještana Crnice, u Podima, ali još nijesu pravosnažne. Divlju deponiju sa 100.000 tona građevinskog otpada koji je aktiviralo klizište formiralo je preduzeće Prijedor putevi

Ž. KONTIĆ

Za štetu od klizišta opština će Stuparu platiti 133.000

PriSTUP oBJeKTU iMA SvAKo: Zgrada u kojoj se desila eksplozija

Nije eksplodirala bomba nego boca dezodoransa BAR – U eksploziji koja se juče oko podne dogodila u zgradi u izgradnji kod Pošte nije bilo povrijeđenih, niti je pričinjena materijalna šteta.

Kako saznajemo iz barske policije, snažan prasak koji

je uznemirio građane izazvala je eksplozija nekoliko flašica dezodoransa i pur pjene koje su se nalazile u tom objektu.

- U pitanju su još nezavršeni poslovni prostori, pa pristup ima bilo ko… Pretpo-

stavljamo da je neko od radnika koji je u njoj potražio zaštitu od nevremena, potpalio vatru kako bi se ugrijao. Plamen je zahvatio lako zapaljivu materiju, pa se čula snažna detonacija - saopšteno je iz policije. V. K. V.

Svijet

Četvrtak, 14. novembar 2019.

15

Najveći nalet plime u posljednjih 50 godina pogodio Veneciju

Voda je dostigla visinu od 1.87 metara

VENECIJA – Najveći nalet plime u posljednjih 50 godina pogodio je Veneciju poplavivši istorijske građevine, gradske trgove i ulice.

Gradonačelnik Luiđi Brunjaro najavio je da će proglasiti stanje katastrofe i upozorio na znatnu štetu, prenosi agencija Rojters.

- Situacija je dramatična. Tražićemo od Vlade da nam pomogne. Cijena će biti visoka.

Ovo je rezultat klimatskih

promjena - napisao je Brunjaro na Tviteru Voda je dostigla visinu od 1.87 metara, pokazali su podaci Centra za praćenje plime.

Bazilika Svetog Marka poplavljena je šesti put u 1.200 godina, od čega su se četiri poplave desile u posljednjih 20 godina, a najskorija je bila u oktobru 2018.

Na video snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se kako duboka voda teče ulicama Venecije, kao i visoki

Poplavljene istorijske građevine, trgovi i ulice

Senat u Boliviji bez kvoruma izglasao privremenog šefa države do novih izbora Uprkos činjenici da tokom glasanja za izbor privremene predsjednice nije obezbijeđen kvorum u Senatu, Žanine Anjez podržali su Ustavni sud Bolivije i oružane snage te zemlje

Sa mjesta nesreće

Sjedinjene Američke Države priznale su Žanin Anjez za privremenu predsjednicu Bolivije, napisao je na Tviter nalogu v. d. pomoćnika sekretara Biroa američkog Ministarstva unutrašnjih poslova Majkl Kozak.

- Žanin Anjez preuzela je odgovornost privremene ustavne predsjednice Bolivije. SAD se raduju saradnji sa njom i drugim civilnim vlastima koje će organizovati slobodne i poštene izbore što je prije moguće, u skladu sa bolivijskim ustavom - napisao je Kozak. Žanin Anjez

priznali Ustavni sud Bolivije i oružane snage te zemlje.

Glasanje u Senatu, kako javlja agencija Rojters, bojkotovali su poslanici ljevičarske stranke bivšeg predsjednika Eva Moralesa, koji je pod pritiskom vojske i demonstracija u nedjelju podnio

ostavku na tu funkciju.

Ustavni sud Bolivije ocijenio je da se odluka o proglašenju Žanin Anjez za privremenu predsjednicu može donijeti mimo zakona i odluke parlamenta, s obzirom na činjenicu da je u odsustvu predsjednika prenos vlasti neophodan.

Podršku Anjez, u ime oružanih snaga Bolivije, pružio je i vrhovni komandant Vilijams Kaliman.

- Imajući u vidu sve okolnosti i u skladu sa zakonskim propisima, stojimo vam na raspolaganju – naveo je Kaliman, a prenijela agencija Tas. Anjez je u utorak saopštila da će preuzeti funkciju privremene predsjednice zemlje i najavila da će predsjednički izbori biti održani što je prije moguće. Dosadašnji bolivijski predsjednik Evo Morales u utorak je napustio zemlju i otputovao u Meksiko, gdje mu je dodijeljen azil.

Morales je, suočen sa optužbama za krađu izbora održanih 20. oktobra ove godine na kojima je odnio ubjedljivu pobjedu, bio primoran da u nedjelju podnese ostavku.

Meksičkim vlastima je, nakon dolaska u tu zemlju, zahvalio što su mu, kako je rekao, spasili život i poručio da bez obzira na sve neće odustati od političke borbe.

Evo Morales funkciju predsjednika Bolivije obavljao je skoro 14 godina.

Ustavni sud Španije poništio rezoluciju o samoopredjeljenju Katalonije

Regionalnim liderima prijete krivičnim gonjenjem MADRID – Dan nakon što je parlament u Barseloni usvojio rezoluciju kojom se regionalnoj vladi daje odobrenje za nastavak procesa otcjepljenja Katalonije od Španije, Ustavni sud u Madridu poništio je juče to rješenje, a predsjedniku katalonskog parlamenta Rodžeru Torentu i njegovim saradnicima zaprijetio da bi mogli krivično da odgovaraju.

Rezoluciju o nezavisnosti Katalonije Ustavni sud jednoglasno je poništio i katalonskim liderima poručio da tu odluku ne pokušavaju da ignorišu.

Sudar autobusa i kamiona u Slovačkoj

Žanin Anjez se proglasila za predsjednicu Nastradalo 13 osoba Priznanje Sjedinjenih Država

LA PAZ – Senatorka Žanin Anjez proglasila se juče privremenom predsjednicom Bolivije do održavanja novih izbora, iako za glasanje za njen izbor u Senatu nije bilo kvoruma.

Anjez su, uprkos tome, kao privremenu predsjednicu

talasi koji udaraju brodove privezane kod Duždove palate.

Gradski zvaničnici kažu kako je visina talasa bila 187 centimetara, što je manje od rekorda od 194 centimetra zabilježenog 1966. godine.

Jake kiše pogodile su proteklih dana veći dio Italije, donoseći poplave, posebno na jugu države, a loše vrijeme prognozira se i za naredne dane.

- Savjetuje im se da zabrane ili zaustave bilo koju inicijativu koja bi mogla da predstavlja ignorisanje ovog poništenja, jer bi potencijalno mogli i krivično da odgovaraju - navedeno je u saopštenju Ustavnog suda. Španska Vlada je u utorak uoči glasanja u katalonskom Parlamentu uložila žalbu Ustavnom sudu, tvrdeći da je usvajanje Rezolucije o samoopredjeljenju suprotno španskom Ustavu, što je Ustavni sud prihvatio.

U katalonskom regionalnom parlamentu u Barseloni izglasana je u utorak ujutro rezolu-

cija kojom je katalonskoj Vladi dato odobrenje za nastavak procesa otcjepljenja Katalonije od Španije.

Za rezoluciju su potom glasale članice koalicione vlade Katalonska republikanska ljevica, Zajedno za Kataloniju i Kandidatura narodnog jedinstva, koje imaju 72 od ukupno 135 mjesta u regionalnom parlamentu.

Iako rezolucija nije obavezujući dokument, ona za katalonsku vladu predstavlja simbolično uporište za nastavak puta prema nezavisnosti.

Predsjednik katalonske Vlade

Kvim Tora najavio je ranije da će do kraja mandata, koji mu ističe u decembru 2021. godine, pokušati da organizuje novi referendum o nezavisnosti.

Bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Žunkeras, osuđen je na 13 godina zatvora zbog organizacije referenduma 2017. godine, koji je zabranio Ustavni sud. Žunkeres je iz zatvora poručio da bi novi referendum trebalo održati kada zagovornici nezavisnosti skupe dovoljnu podršku Katalonaca za taj potez.

Glasanje u utorak u regionalnom parlamentu bilo je predviđeno za 13 sati, ali je na prijedlog predsjednik parlamenta glasanje održano u devet sati, kako u međuvremenu Ustavni sud ne bi zabranio izjašnjavanje.

BRATISLAVA – Prilikom sudara autobusa i kamiona koji se juče dogodio u blizini grada Njitra, 100 kilometara istočno od Bratislave, najmanje 12 osoba izgubilo je život, dok ih je 17 povrijeđeno, saopštila je vatrogasna služba te zemlje uz napomenu da postoji bojazan da će broj žrtava i povrijeđenih rasti.

Slovački mediji prenose da je autobus koji je prevozio učenike srednje škole, nakon sudara sa kamenjem natovarenim kamionom završio u jarku.

Agencija Rojters, pozivajući se na policijske izvore, navodi i da je nekoliko osoba ostalo zarobljeno u autobusu.

Slovački premijer Peter Pele-

grini vijest o nesreći primio je tokom službene posjete Kipru, zbog čega je odlučio da se prije planiranog roka vrati u zemlju.

Pelegrini je ocijenio da je riječ o „užasnoj tragediji“. Iz njegovog kabineta je, kako navodi AP, saopšteno i da će Pelegrini po povratku u zemlju posjetiti mjesto nesreće.

Slovački mediji javljaju da je put na kome se dogodila tragedija zatvoren za saobraćaj, te kako je na mjesto nesreće sletio helikopter spasilačke službe.

Na mjesto nesreće uputili su se i ministarka unutrašnjih poslova Denisa Sakova, kao i načelnik vatrogasne i službe za vanredne situacije i regionalni šef policije.

Sulejman Sojlu

Njemačka i Holandija primiće borce Islamske države ANKARA - Njemačka i Holandija pristale su prime nazad uhvaćene pripadnike oružane grupe Islamska država, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Turske Sulejman Sojlu.

- Zahvaljujem Njemačkoj i Holandiji koje su pokazale konstruktivan stav nakon višednevnih pregovora sa zvaničnicima, te potvrdile da će dozvoliti povratak pripadnika ID, njihovih supruga i djece – saopštio je Sojlu.

Naglasio je i da „u borbi protiv

terorizma“ jednaku saradnju očekuje i od drugih zemalja.

- Mi nijesmo hotel ili gostinjska kuća za teroriste iz bilo koje zemlje - naglasio je Sojlu.

Pitanje prihvata pripadnika ID koji su uhapšeni u Siriji izazvalo je neslaganja sa Turskom, jer Ankara smatra da bi oni trebali da budu vraćeni u matične zemlje.

Turska je dosad deportirala oko 7.500 pripadnika ID, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je prošle sedmice da je u turskim zatvorima njih 1.149.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

16

Kultura

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Podrška iz Evrope za još dva naša filma

Književnik Jovica Aćin sinoć u Vladinom domu na Cetinju primio CETINJE – Srpski književnik Jovica Aćin primio je sinoć u Vladinom domu na Cetinju Njegoševu nagradu, koja mu je dodijeljena za roman „Srodnici“, koji je objavljen 2017. godine.

Marinović i Jovanović dobili po 8.000 eura PODGORICA - Mreža kinematografija Jugoistočne Evrope (SEE Cinema Network), čija je Crna Gora članica od 2017. godine, dodijelila je sredstva za razvoj dva crnogorska projekta, u ukupnom iznosu od 16.000 eura.

U kategoriji dugometražnog igranog filma podržan je projekat „Živi i zdravi“ crnogorskog reditelja Ivana Marinovića, dok je u kategoriji kratkometražnog igranog filma podržan projekat „Sve je teklo sigurnim tokom“ rediteljke Anje Jovanović. Oba projekta dobila su podršku u iznosu od 8.000 eura. „Živi i zdravi“ projekat je produkcijskih kuća Adriatic Western (CG) i Sense Production (SRB), koji je ranije podržan na konkursima Filmskog centra

Crne Gore. Takođe, projekat je dobio specijalno priznanje na CineLink koprodukcijskom marketu, u okviru Sarajevo film festivala, te osvojio nagradu „Kšištof Kišlovski“ za scenario, tokom Kanskog filmskog festivala.

Projekat „Sve je teklo sigurnim tokom“ rediteljke Anje Jovanović, produkcijske kuće Videa Production (CG), ove godine je podržao i Filmski centar Crne Gore, u kategoriji za sufinansiranje kratkometražnog igranog filma.

Mreža kinematografija Jugoistočne Evrope ima cilj da razvije saradnju između filmskih profesionalaca zemalja članica. U tu svrhu, mreža podržava razvoj internacionalnih koprodukcija (igrani filmovi) i proizvodnju kratkometražnih filmova (koje dijelom finansira).

J. N.

„Šćeri moja“ u CNP-u

PODGORICA – Predstava „Šćeri moja“ Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić, biće izvedena večeras u 20 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Igraju: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Dejan Ivanić, Slavko Kalezić, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.

- Iako su junaci drame „Šćeri moja“ istorijske ličnosti, ovo nije istorijska drama. Istorijska građa je samo polazišna tačka za bavljenje aktuelnim temama, a to je prije svega pitanje položaja žene i odnosa prema ženskom djetetu – navodi se u najavi CNP-a. R. K.

Kvir Montenegro raspisao konkurs za priču

Živjeti kvir život PODGORICA - Kvir Montenegro raspisao je treći regionalni konkurs za najbolju kvir priču, pod nazivom „Živjeti kvir život“.

Na treći konkurs treba slati kratke priče sa LGBTQ+ tematikom koje do sada nijesu objavljene. Pravo učešća imaju svi koji pišu na crnogorskom, bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Potrebno je poslati samo jednu priču obima do 10.000 karaktera sa proredima. Najbolja je će biti nagrađena sa 400 eura, drugoplasirana će dobiti 300, a trećeplasirana 200 eura.

O nagradama će odlučivati kompetentni žiri iz orga-

nizacije Kvir Montenegro, dok će Upravni odbor organizacije donijeti odluku o najboljim kratkim pričama. Nagrađene i pristigle priče će objaviti Kvir Montenegro, koji raspolaže autorskim pravima bez nadoknade. Konkurs je anoniman, a radovi se šalju u dvije zasebne koverte u kojoj je šifra i razjrešenje šifre sa osnovnim informacijama, adresom stanovanja, imejl adresom, brojem telefona. Priče treba poslati do 29. februara naredne godine, na adresu: Queer Montenegro, Marka Miljanova 42, 81000 Podgorica, Crna Gora, sa naznakom: Za konkurs Živjeti kvir život.

B. B.

Nagradu je uručio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je istakao da književnost kao beskonačno traganje razumijeva i srpski književnik Jovica Aćin.

- Njegova bliskost s junacima, saosjećajnost i humanistička nota u brojnim knjigama je traganje za smislom života.

Upravo kao što je i djelo pisano u stvaralačkoj osami – u bliskoj korespondenciji sa samotničkom pozicijom koju je odabrao naš Njegoš: „Dužnost mi je tihost, dužnost mi je mudrost“.

Nesvakidašnja posvećenost pisanoj riječi kojoj je decenijama predan Jovica Aćin, kao pripovjedač, esejista, romanopisac, prevodilac i urednik, ovjenčana je ovim priznanjem. Čestitam književniku Jovici Aćinu na Njegoševoj nagradi. Njegovo će ime biti uklesano na počasnoj ploči pored toliko značajnih pisaca – srodnika sa ovih prostora kojima je Crna Gora ukazala čast nagradom sa imenom svog najvećeg pjesnika – kazao je Đukanović.

STAZA DO DRUGIH

U besjedi povodom Njegoševe nagrade, Jovica Aćin se zahvalio na priznanju koje nosi ime velikog pjesnika, a čijim duhom bi, kako je rekao, mogao da se diči vaskoliki svijet. Čitavo svoje izlaganje posvetio je fikciji, sa posebnim osvrtom na Njegoša i njegovo djelo Gorski vijenac. Kako je istakao, upravo u trenutku kad su njegovi unutrašnji glasovi najzad preuzeli status graditelja fiktivnih svjetova i gurnuli ga u pustolovinu pisanja, shvatio je odakle oni crpe svoju energiju.

- U pitanju je bilo saživljavanje ili, tačnije, saosjećanje. Ono je staza koja me je vodila ravno do drugih, a koju je moja imaginacija sazdavala. Bez imaginacije nemoćni smo da saosjećamo. Saosjećanje je otuda nezaobilazan dio naše imaginacije. Tako je to bilo i sa mnom. Počeo sam sa saosjećanjem. I završio u pisanju. Fik-

Pjesničko stvaranje otvara prostor u kojem će piščeva fiktivna sloboda dotaknuti realnu.

Meni je Njegoš, dok sam ga čitao, omogućio da to spoznam. I ja sad, sa svim onim što sam napisao i još ispisujem, svaki put iznova to iskušavam. U tome je moj dug Njegošu – kazao je Jovica Aćin

ULOGA FIKCIJE U STVARANJU: Književnik Jovica Aćin prima Njegoševu nagradu

Počeo sam od saosjećanja i završio u pisanju cija je ishod tog procesa, ali fikcija koja nas približava realnosti sačinjenoj od suprotnosti – kazao je Aćin.

Prema njegovim riječima, pisac računa da će se među njegovim čitaocima naći oni koji će u nekom od njegovih pretpostavljenih likova otkriti sopstvenu ličnost, slične nade i strahove, a to će biti dovoljno opravdanje za postojanje fikcije koju je stvorio. Pri tome, kako je rekao, ne misli ni na kakvu identifikaciju, poistovjećivanje s fiktivnim likom nego više na nešto što bi moglo

biti nazvano otkrićem elementa koji sudjeluje u mapiranju onoga što realno jesmo.

- Ja sam svakako jedan od takvih čitalaca Njegoševe fikcije u Gorskom vijencu – rekao je Aćin.

Njegoševo djelo, baš kao i sva velika djela, prema riječima Aćina, nudi nam mogućnost da se postavimo na mjesto drugog.

- Tako možemo da osjetimo muku ljudi u situaciji koju nam pjesnik dočarava, možemo da osjetimo čak i njihova kolebanja, ali najviše što ćemo

osjetiti jeste pritajeni bol koji se najizrazitije stiče u liku Vladike u Gorskom vijencu i nesumnjivo je njen istočnik u samom piscu, u vladici Petru II. To je Njegošev bol. A ja ga shvatam kao stalno upozorenje da jedini koji mogu da otvore bezdan pod sopstvenim stopama jesmo mi sami – kazao je Aćin.

DUG PISCU

Aćin je dodao da pjesničko snijevanje nipošto nije odustajanje od slobode koju će fikcija izboriti u djelu nego je, napro-

„Susreti pod Starom maslinom“ 17. i 18. novembra u Baru

Dejan Đonović laureat za 2019

BAR - Festival dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu „Susreti pod Starom maslinom“, pod pokroviteljstvom opštine Bar i u realizaciji Kulturnog centra iz Bara, biće održan 18. i 19. novembra u Baru.

- Po 33. put najstarije drvo u ovom dijelu Evrope ujediniće kako mlade tako i afirmisane umjetnike koji su se kroz literarne i likovne radove ove godine izrazili na temu „Kalendar vječnosti Stare masline – saopšteno je iz PR službe festivala.

Na sjednici održanoj 8. novembra, žiri festivala, u sastavu prof. dr Vesna VukićevićJanković, prof. dr Draško Došljak i dr Milun Lutovac, predsjednik žirija, jednoglasno je donio odluku da ovogodišnji laureat bude Dejan Đonović, pisac, glumac,

AUTENTIČNE I ISKRENE EMOCIJE: Dejan Đonović

kompozitor, scenarista i autor igrokaza za djecu. Žiri je u obrazloženju istakao Đonovića kao autora priznatog i van granica Crne Gore, koji djela kreira sa punom sviješću o vrijednosti čitalačke publike, te kao stvaraoca koji sa autentičnim i iskrenim emocijama prilazi kreativnom

oblikovanju kako stihova, tako i svojih scenskih nastupa po mjeri dječijeg svijeta.

Na literarni nagradni konkurs namijenjen osnovcima pristiglo je 158 radova, poetskih i proznih. Žiri su činili profesorice književnosti Mila Čordašević i Radinka Ćinćur, kao i novinar i književnik Željko

Milović. Prvu nagradu dodijelili su Aniti Bišević iz OŠ „Meksiko“ iz Bara. Druga nagrada pripala je Pavlu Delibašiću, učeniku OŠ „Olga Golović“ iz Nikšića, a treća nagrada ide u Smederevo Aleksandri Mitrović, učenici šestog razreda OŠ „Heroj Sveta Mladenović“.

Daleko brojniji bio je odziv osnovaca na likovni konkurs festivala, za koji je takođe važila tema „Kalendar vječnosti Stare masline“. Od pristiglih 807 radova, žiri je odabrao 50 koji će biti predstavljeni u sklopu tradicionalne izložbe festivala, i od njih nagradio najuspješnije. Predsjednica žirija vajarka Maja Čakalović, slikar Muharem Muratović i rukovodilac galerije „Velimir A. Leković“ dr Milun Lutovac, bili su jednoglasni da se prva nagrada dodijeli Nemanji Ćoroviću, učeniku

17

Kultura

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Na Cetinju otvoren Crnogorski likovni salon – „13. novembar“ STEVO VASILJEVIĆ

o Njegoševu nagradu

Učesnici ravnopravno podijelili nagradu

CETINJE - Crnogorski likovni salon – „13. novembar“ otvoren je u utorak veče u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Ovogodišnja nagrada dodijeljena je ravnopravno svim učesnicima.

Učesnici 41. Salona, ujedno i laureati, bili su Dante Buu, Srđa Dragović, Lenka Đorojević i Matej Stupica, Adrijana Gvozdenović, KANA / Ko ako ne arhitekt, Irena Lagator Pejović, Danilo Prnjat i Mirko Radonjić.

DRUŠTVENI KONTEKST

u

Sačuvati dostojanstvo Njegoševe nagrade Podsjetivši na važnost Njegoševog djela, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da svijest o važnosti očuvanja i afirmacije kulturne i državne prepoznatljivosti podrazumijeva našu otvorenost prema drugim kulturama i različitim umjetničkim izrazima.

- Sve to je u dosluhu sa Njegoševim tvoračkim darom, njegovim težnjama da snagom pera ukaže na dramu i slobodarstvo svog naroda, kao i da afirmiše neprevaziđenu moć riječi. Traje Njegošev genij, traje njegov književni zavjet Crnoj Gori. Ne samo našim stalnim povratkom njegovom djelu i neprestanim tumačenjima i ponovljenim izdanjima, već i djelima svih onih stvaralaca koji su se srodili sa umjetničkim simbolima tvorca Gorskog vijenca. Treba sačuvati dostojanstvo Njegoševe nagrade kako bi se vrednovala ona intelektualna stremljenja koja su u funkciji kreativnog promišljanja svijeta i stvaranja estetskih znakova čija je imaginacija – vanvremena – kazao je Đukanović.

tiv, osnova od koje se polazi u stvaranju.

- Pjesničko stvaranje otvara prostor u kojem će piščeva fiktivna sloboda dotaknuti realnu. Meni je Njegoš, dok sam ga čitao, omogućio da to spoznam. I ja sad, sa svim onim što sam napisao i još ispisujem, svaki put iznova to iskušavam.

U tome je moj dug Njegošu.

Nikad se ne smanjuje. Danas,

9. godinu OŠ „Orijenski bataljon“ iz Bijele, druga Luki Dujoviću iz OŠ „Kekec“ iz Sutomora, a treća Mili Božović, učenici drugog razreda OŠ „Druga osnovna škola“ iz Budve.

Za kolektivni likovni rad žiri će dodijeliti i jednu specijalnu nagradu učenicima sedmog razreda OŠ „Ivo Visin“ iz Prčanja, koji su se, pod mentorstvom likovnog pedagoga Dubravke Milivojević, najuspješnije snašli u tumačenju zadate teme.

Svečano otvaranje festivala, 18. novembra, planirano je za 12 sati kod Stare masline na Mirovici, kada će biti i uručene nagrade za literarne radove, laureat susreta će u 13:30 sati zasaditi maslinovo drvo kod Pjesničkog kamena na Topolici, a potom uz stihovanu poruku spustiti vijenac od maslinovih grančica u more.

V. K. V.

primivši jedinstvenu nagradu nazvanu po njemu, biva samo vidljiviji – kazao je Aćin.

Uoči uručenja nagrade, prisutnima u Vladinom domu se obratio i zamjenik predsjednika žirija za dodjelu Njegoševe nagrade, književnik Ivan Lovrenović, koji je pročitao obrazloženje žirija i istakao važnost Njegoševog i Aćinovog djela.

S. V.

NIJEDAN RAD SE NIJE IZDVOJIO: Otvaranje Salona na Cetinju

PROSTOR UGROŽEN

Jedna od dobitnika nagrade je i NVO KANA, koja se prema riječima članice tog udruženja Jelene Rabrenović, bavi skretanjem pažnje javnosti, institucija i investitora na neke stvari koje oni smatraju

Omaž Danilu Kišu priređen u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti

Najiskreniji pisac u našoj književnosti

Milošević izlaže u Podgorici PODGORICA – Izložba djela Jovana Miloševića pod nazivom „Wrapped Space“ biće otvorena večeras u 20 sati, u galeriji „Centar“. Milošević je rođen na Cetinju, 1985. godine, gdje živi i stvara. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek slikarstvo, u klasi profesora Dragana Karadžića.

Tokom školovanja je studijski boravio u Francuskoj (Pont-Aven School of Contemporary Art) i Srbiji (Fakultet likovnih umjetnosti Beograd). Rezidencijalno je boravio u Parizu. . Učesnik je brojnih kolektivnih i samostalnih izložbi. Izložba njegovih djela biće otvorena do 21. decembra. R. K.

stavovi autora o aktuelnim pitanjima koja tretiraju obrazovanje, kulturu i umjetnost.

Selektovani radovi, takođe, kritički vizuelizuju sadržaje iz neposrednog okruženja autora, komuniciraju sa publikom kroz podsjećanje na probleme koji su zajednički i pozivaju na društvenu odgovornost.

- Cilj ove izložbe je i da ukaže i podsjeti na umjetnost čiji fokus nije zabava, tržište ili turizam, već kultura kao korektivna i razvojna uloga društva.

Time ovi umjetnici daju doprinos upravo onoj borbi koja se nikada ne može i ne smije završiti, a to je borba za solidarno i slobodno društvo - kazala je Vujošević.

U katalogu koji prati izložbu, u „Malim salonskim razgovorima“ ili „Niko nas ništa nije pitao“, mogu se pročitati razgovori između selektorke i autora kroz koje se saznaje nešto više o statusu umjetnika i umjetnosti u našem društvu, otkrivaju se različita mišljenja i

DO. M.

od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića

Obrazlažući odluku, predsjednica žirija Anastazija Miranović je kazala da umjetnici „angažovanim, lucidno promišljenim radovima, artikulišu savremeni društveni kontekst i poziciju umjetnosti i umjetnika unutar sistema odlučivanja, društveno-političkog i prirodnog ambijenta, uključujući kao kohezionu determinantu svojih umjetničkih realizacija zajedništvo.“ - U tom kontekstu i žiri se odlučio da dodijeli jednu ravnopravnu nagradu svim učesnicima, s obzirom na to da se nijedan rad kvalitativno nije izdvojio u odnosu na druge naglasila je Miranović.

Selektorka Salona, Natalija Vujošević, pojasnila je da su na izložbi predstavljeni umjetnici i umjetnički kolektivi, koji se u praksi bave problemima i krizom društva.

ISKRENOST I KRVAV TRUD KRASILI KIŠA: Omaž u CANU

PODGORICA - Omaž Danilu Kišu održan je juče u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, povodom trideset godina od smrti pisca čije je djelo odoljelo provjeri vremena.

O Kišu su govorili prof. dr Vladislava Gordić-Petković, književnik Radoslav Petković i dramaturg i pisac Božo Koprivica.

Gordić-Petković kazala je da se o Kišu može govoriti kao o svojevrsnom Hamletu književnosti, i Hamletu kao junaku, i Hamletu kao djelu. Kišovo djelo je, prema njenim riječima, veličanstvena dramatizacija savjesti koja istovremeno govori i o etici, i o poetici.

- Ono što povezuje Kišov i Šekspirov jezik jesu dva nespojiva svojstva, tj. istovremena artificijelnost i ekonomičnost izraza – kazala je Gordić-Petković.

Dodala je da Kiš ima danas mnogo nastavljača.

- Kiša možete ponovo sresti u nekoj uličici, mediteranskoj ili panonskoj, svejedno. Tako kada sretnete Kiša u jednoj od tih uličica, on će vam gordo zabraniti da se tom susretu začudite. Na taj način će i sopstvenu smrt i naše žalovanje za njom oglasiti ništavnim - rekla je Gordić-Petković.

Kiš je, kako je kazala, bio sve, samo ne konvencionalan.

- Kada je rekao da je učinak literature nevidljiv, neproračunljiv, dalekosežan i ništavan istovremeno, on je zapravo

pokušao da nam kaže da je književnost sloboda po sebi i sloboda za sebe. Da je to, kako je rekao, kategorija duha koja ima prvorazrednu ulogu. Da bi se pisalo, kako je govorio, treba živjeti od iluzija – kazala je Goridć-Petković.

Književnik Radoslav Petković osvrnuo se na politička tumačenja piščevog djela.

Konstatovao je da je Kiš imao sreću, jer je umro prije najgore eksplozije nacionalizama na prostoru bivše Jugoslovije.

- Ali zanimljivo, sjećaju ga se i nacionalisti. Vrlo rado bi ga prisvojili. Međutim, Kiš je sam za to dao dosta razloga, naročito su politizovana tumačenja vezana za zbirku „Grobnica za Borisa Davidoviča“. Bilo bi krajnje ograničenje Kiša kad bi smo ga sveli samo na političku dimenziju. Ne zato što je ona nebitna, već zato što ona nipošto nije kod Kiša jedina, a možda ni najvažnija – kazao je Petković.

Koprivica je rekao da je Kiš najiskreniji pisac u našoj jugoslovenskoj književnosti u drugoj polovini dvadesetog vijeka.

- Iskrenost i krvav trud doveli su Kiša do čitkosti i do otmenosti stila. Imao je najveću odgovornost u knjižvnosti pred samim sobom. To je samurajska disciplina. Kiš je bio apsolutno posvećen književnosti, sve je uložio u svoj dar. Iskrenost kod Kiša prelazi u otmenost fraze, u otmenost zvuka kazao je Koprivica.

B. B.

problemima u prostoru. Prostor u kojem danas živimo je, kako je istakla, ugrožen i devastiran.

- Na našoj postavci može da se vidi samo nekoliko primjera nečega što mi smatramo prostornom devastacijom, da li je to izgrađena sredina ili je to prirodna sredina, uglavnom taj prostor je devastiran i to nije samo naše mišljenje već svakoga ko može da pogleda taj prostor – kazala je Rabrenović za Cetinjski list.

Organizatori salona su prijestonica Cetinje i Narodni muzej Crne Gore, a njegovu realizaciju podržalo je Ministarstvo kulture Crne Gore.

R. K.

Veče klapskog i horskog pjevanja PODGORICA - Veče klapskog i horskog pjevanja, pod nazivom „Biserom je okićena moja mila Crna Gora“, biće održano večeras u 19 sati, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Nastupiće: Veselice, Alata, Bisernice Boke, Camerton, Štiglić, hor JU „Zahumlje“ i KIC pop hor. Voditelj programa biće Milorad Mićo Miranović.

Program će organizovati Udruženje folklornih ansambala i KIC. Ulaz je besplatan.

R. K.

Izložba djela Suada Masličića PODGORICA – Retrospektivna izložba djela Suada Masličića biće otvorena večeras u 19 sati, u Umjetničkom paviljonu. Masličić je rođen 1945. godine u Beranama. Završio je fakultet za fizičku kulturu u Beogradu i višu saveznu trenersku školu, Filozofski fakultet grupa – pedagogija. Član je ULUCG R. K. od 1987. godine.

Hronika Podgorice

Danas u gradu CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE ,,Šćeri moja“ Maja Todorović Režija i adaptacija: Ana Vukotić Velika scena u 20 sati

KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“

Udruženje folklornih ansambala Crne Gore i KIC-a Veče klapskog i horskog pjevanja ,,Biserom je okićena moja mila Crna Gora“ Učestvuju: Veselice, Alata, Lanterna, Bisernice Boke, Camerton, Hor JU Zahumlje, Nikšić i KIC pop hor Velika sala u 19 sati

Revija ,,Majstori filmske režije 5“ Marija Antoaneta (Marie Antoinette, 2006) Režija: Sofija Kopola Uloge: Kirsten Danst, Džejson Švarcman, Rip Torn Sala Dodest u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Galerija Perjanički dom Izložba Jovane Šarac ,,Oxytocin & a little pixie-dust“ Radno vrijeme: ponedjeljak – petak od 8 do 20 sati

Galerija „Klub“, Kruševac bb.

Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati Subota od 10 do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac bb.

Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA Izložba „Jedna slika tamne strane rimske istorije – Skupi – Grobnica sa masovnim sahranjivanjem“ ,,Muzeji i galerije Podgorice“ u saradnji sa JU ,,Muzej grada Skoplja“ Radno vrijeme od 9 do 20 sati, osim ponedjeljkom

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info.

1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Pobjeda

Počela adaptacija i uređenje prostora u Ulici Vaka Đurovića

Ispred gimnazije nići će novi park Adaptacija i uređenje parkovske površine u Ulici Vaka Đurovića, parcele od 2.530 kvadratnih metara između Gimnazije ,,Slobodan Škerović“, Hitne pomoći i Ulice Vaka Đurovića, zvanično su počeli 10. novembra i sprovode se u okviru projekta „Mikro 020“ – kazali su za Pobjedu iz Službe glavnog gradskog arhitekte.

Radovi se, navode oni, izvode prema projektu koji su donirali članovi Saveza arhitekata Crne Gore iz ,,Studio Synthesis Architecture and Design“ sa Sonjom Radović-Jelovac na čelu.

- Prema projektu, predviđeno je da se lokacija adaptira sa dovoljnim brojem pješačkih staza, klupama i ostalom urbanom opremom tako da prostor bude adekvatan namjeni. Ukupna površina zahvata iznosi 2.530 kvadratnih metara – navode iz Službe glavnog gradskog arhitekte, uz napomenu da radove izvode gradska preduzeća Putevi, Agencija za stanovanje i Zelenilo. Na ovoj lokaciji predviđeno je postavljanje spomenika Ivanu Crnojeviću, rad vajara Mitra Živkovića, donacija kompanije ,,Zetagradnja“ glavnom gradu.

Iz Službe glavnog gradskog arhitekte saopštili su da je otkrivanje spomenika planirano za 19. decembar, dok će završetak svih planiranih radova zavisiti od vreI. M. menskih uslova.

Predviđeno je da se lokacija adaptira sa dovoljnim brojem pješačkih staza, klupama i ostalom urbanom opremom tako da prostor bude adekvatan namjeni.

Ukupna površina zahvata iznosi 2.530 kvadratnih metara – navode iz Službe glavnog gradskog arhitekte D. MIJATOVIĆ

18

INTENZIVNI RADOVI: Ekipa Puteva na zadatku u Ulici Vaka Đurovića



Projekat uređenja parka je donacija članova Saveza arhitekata Crne Gore iz ,,Studio Synthesis Architecture and Design“, dok je spomenik Ivanu Crnojeviću donirala kompanija ,,Zetagradnja“

Plan budućeg parka

Agencija za izgradnju i razvoj raspisala tender vrijedan 500.000 eura

Gradiće kapelu u Golubovcima Agencija za izgradnju i razvoj raspisala je tender za izvođenje radova na izgradnji kapele u Golubovcima, vrijedan 500.000 eura. Rok za predaju ponuda je do 11. decembra.

Gradnja kapele, navodi se u tenderskoj dokumentaciji, odvijaće se fazno. U prvoj fazi biće odrađeni građevinsko-zanatski radovi, instalacije vodovoda i kanalizacije, elektrotehničke instalacije jake i slabe struje, kao i mašinske-termotehničke instalacije. U drugoj fazi planirano je uređenje terena, odnosno arhit e k t u ra , i n s t a l a c i j e vo d ovo d a i

kanalizacije i elektroinstalacije jake struje.

Kapela će imati nadstrešnicu i kolumbarijum, poseban prostor namijenjen za polaganje urni nakon kremiranja. U planu je popločavanje pješačkih staza betonskim pločama, izrada i postavljanje betonskih baštenskih ivičnjaka. Prostor će krasiti bijele klupe od armiranog betona sa završnom poliranom površinom koja ne zadržava vodu.

Ponude se predaju neposredno na arhivi naručioca ili preporučenom pošiljkom na adresu Jovana Tomaševića 2A do 11. decembra. Javno otvaranje ponuda, ko-

DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480

Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom biti potrošači na sljedećim lokacijama:

APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

• • • • • •

Isključenje struje Milana Raičkovića, Kotorska, Generala Sava Orovića, Goranska, Nikole Tesle, Lutovačkih barjaktara,

• • • • • •

Bratonožićka, Dio Kuća Rakića, Peuta, Miloša Obilića, Radovana Zogovića Bulevar Veljka Vlahovića (prekoputa fudbalskog kampa na Starom aerodromu) • od 8 do 15 sati, • Vranjina • od 9 do 11:30.

me mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem biće održano 11. decembra u 14 sati, u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice u Ulici Jovana Tomaševića 2A. Odluka o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od 30 dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Radovi će trajati šest mjeseci. Sredstva za realizaciju ove javne nabavke u iznosu od 500.000 eura biće obezbijeđena dijelom iz budžeta Glavnog grada za ovu godinu (100.000 eura), a dijelom (400.000) budžetom Glavnog grada za narednu godinu.

Nj. BOŠKOVIĆ

Oblačno, do 16 stepeni Danas će biti promjenljivo oblačno uz uslove za kišu, prvenstveno tokom prijepodneva. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13 stepeni, najviša dnevna oko 16.

H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 14. novembar 2019.

19

Komunalna inspekcija kontroliše izdavaoce privatnog smještaja

U Centralnom turističkom registru ima 97 subjekata Zahvaljujući pojačanim kontrolama komunalnih inspektora za turizam i ugostiteljstvo, 97 subjekata koji izdaju privatni smještaj u glavnom gradu i opštini u okviru glavnog grada – Golubovci, zavedeno je u Centralni turistički registar.

Iz Komunalne inspekcije, koja je od 22. aprila ove godine preko inspektora za turizam počela kontrolu pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u stanovima i objektima kapaciteta do 20 ležaja, podsjećaju da je do tada bilo evidentirano svega deset subjekata nadzora koji su posjedovali odobrenje nadležnog organa, odnosno rješenje o upisu u Centralni turistički registar (CTR).

KONTROLE

- Evidentirano je 97 subjekata nadzora koji posjeduju odobrenje nadležnog organa, odnosno Rješenje o upisu u Centralni turistički registar, koji su registrovani za izdavanje smještaja kada su u pitanju stanovi, sobe i apartmani.

Do dana imamo 377 takvih ležajeva – saopšteno je Pobjedi iz Komunalne inspekcije.

Od 22. aprila Komunalna inspekcija je preko ovlašćenih inspektora za turizam i ugostiteljstvo počela kontrolu pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u stanovima i objektima čiji je kapacitet do 20 ležaja. Tada je bilo evidentirano svega deset subjekata nadzora koji su posjedovali

Evidentirano je 97 subjekata nadzora koji posjeduju odobrenje nadležnog organa, odnosno Rješenje o upisu u Centralni turistički registar, koji su registrovani za izdavanje smještaja kada su u pitanju stanovi, sobe i apartmani. Do danas je registrovano 377 takvih ležajeva – saopšteno je Pobjedi iz Komunalne inspekcije



Iz Komunalne inspekcije pojašnjavaju da pružanje usluga smještaja u hotelima, turističkom naselju, motelima, pansionima, eko-lodž i vajld bjuti rizortima, integralnim (udruženim) hotelima, turističkom rizortu, kampu sa 16 i više smještajnih jedinica i turističkom apartmanskom bloku u okviru istog građevinskog objekta, kontroliše turistički inspektor na državnom nivou.

Komunalni inspektori sankcionisali su 16 subjekata koji izdaju privatni smještaj sa prekršajnim nalogom u iznosu od 200 eura

odobrenje nadležnog organa, odnosno rješenje o upisu u CTR, dok su ostali evidentirani kao neprijavljeni. Svi kontrolisani subjekti, kod kojih je bilo potrebno preduzimati mjere i radnje inspekcijskog nadzora, istakli su iz Komunalne inspekcije, postupili su po naredbi inspektora i predali prijavu za upis u Centralni turistički registar kod nadležnog organa lokalne uprave, Sekretarijata za preduzetništvo.

- Turistički inspektor kontroliše pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu: smještaja u sobama za iznajmljivanje turistima, turističkim apartmanima, stanovima za iznajmljivanje turistima i kućama za iznajmljivanje turistima, najviše do deset soba, odnosno 20 ležaja za fizička

Osnovno tužilaštvo mjesec i po rasvjetljava ubijanja četiri pitbula

Turistički inspektor na državnom nivou

lica, zatim kamp sa najviše 15 smještajnih jedinica, gostionicu, hostel, etno selo, odmaralište, planinski dom za koje odobrenje izdaje lokalna uprava – podsjetili su iz Komunalne inspekcije, uz napomenu da taj posao obavljaju dva inspektora za turizam i ugostiteljstvo.

KAZNE

Inspektori za turizam i ugostiteljstvo svakodnevno kon-

trolišu pružanje ugostiteljskih usluga smještaja i preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, nalažući subjektima nadzora da se upišu u CTR. Za neposjedovanje potrebnog odobrenja, odnosno rješenja o upisu u CTR za pružanje ugostiteljskih usluga smještaja, upozoravaju iz Komunalne inspekcije, Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu propisane su prekršajne novčane kazne -

za pravna lica u rasponu od 2.000 do 20.000 eura, za odgovorna lica od 200 do 1.000 eura i za fizička lica koja pružaju usluge smještaja od 200 do 2.000 eura.

- Inspektori su sankcionisali 16 subjekata nadzora sa prekršajnim nalogom u iznosu od 200 eura – navode iz Komunalne inspekcije, uz napomenu da su kazne u navedenom iznosu propisane i za oglašavanje i reklamiranje

turističke ili ugostiteljske djelatnosti za turističke ili ugostiteljske objekte koji nemaju potrebno odobrenje (rješenje o upisu u CTR).

Fizička lica koja obavljaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu, kao i pravna lica koja pružaju ugostiteljske usluge smještaja u objektima za koje odobrenje izdaje lokalna uprava, naglašavaju iz Komunalne inspekcije, takođe su dužni da pribave potrebno odobrenje, odnosno da podnesu prijavu za obavljanje navedene djelatnosti kod Sekretarijata za preduzetništvo glavnog grada.

I. MITROVIĆ

Zamjenica gradonačelnika uručila zahvalnice kajakašima ,,Morače“ i NVO Naša akcija za čišćenje Ribnice

PG Biro

Pokazali kako se voli svoj grad Postupak još

u fazi izviđaja Osnovno državno tužilaštvo je prije više od mjesec i po formiralo predmet protiv nepoznatog počinioca povodom ubijanja četiri pitbula, koje se dogodilo 9. septembra ove godine u park-šumi na Zlatici.

- Postupak u predmetu formiranom u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog usmrćivanja četiri pit-bula u park-šumi Zlatica je i dalje u fazi izviđaja – saopšteno je Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva.

Iz ODT-a je 23. septembra saopšteno da je policiji dat nalog da preduzima sve mjere i radnje na otkrivanju izvršioca ovog krivičnog djela.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Uprave policije su 13. septembra saopštili da su 9. septembra oko 19 časova obaviješteni da se na području prigradskog naselja Zlatica nalaze četiri psa sa

vidnim povredama, te da je o tom događaju obaviješten nadležni tužilac.

- Policija preduzima aktivnosti na utvrđivanju svih činjenica o ovom događaju i preduzeće sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti – poručili su tada iz Uprave policije.

Pobjeda je 12. septembra objavila da je nepoznati počinilac (ili više njih) usmrtio četiri psa u park-šumi na Zlatici, kod starog stadiona.

Nezvanično smo saznali da su sva četiri pitbula pronađena sa ranama na glavi, a pretpostavlja se da su usmrć e n i m e t a l n i m , o št r i m predmetom, poput čekića ili sličnog oruđa. Kada su nadležne službe (Komunalna inspekcija, Policija, Čistoća i Uprava za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove) stigle na Zlaticu, jedan pas je još bio živ, ali je ubrzo uginuo zbog povreda.

I. MITROVIĆ



Zadovoljstvo bi bilo veće da do akcije čišćenja nije ni moralo da dođe, jer prizor koji smo svi vidjeli toga dana, budi u nama osjećaj tuge i bijesa zbog nemara pojedinaca prema životnoj sredini i gradu

ZA PRIMJER: Vujačić sa predstavnicima KK ,,Morača“ i NVO Naša akcija

Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić uručila je juče zahvalnice predstavnicima NVO Naša akcija i Kajaškog kluba ,,Morača“ za doprinos koji su dali prilikom uklanjanja otpadaka iz Ribnice.

- Svjesni smo da je ovo samo jedan od segmenata vašeg djelovanja i zato smo vam zahvalni za sve ono što radite za naš grad.

Zadovoljstvo bi bilo veće da do

akcije čišćenja nije ni moralo da dođe, jer prizor koji smo svi vidjeli toga dana, budi u nama osjećaj tuge i bijesa zbog nemara pojedinaca prema životnoj sredini i svom gradu. Toga dana nije samo isplivao otpad na povšinu, već i naše loše navike kazala je Vujačić.

Ona je naglasila i koliko zaposleni u gradskom preduzeću Čistoća vrijedno rade svakod-

Kajakaši pomagali u čišćenju Ribnice na Sastavcima

nevno kako bi ovakve ružne slike bile svedene na najmanju moguću mjeru.

- Te naše kolege svakodnevno su na terenu, nezavisno od vremenskih prilika i doba dana, a mi nikako da promijenimo svijest i na taj način im bar pomo-

gnemo u njihovom radu. Zato nas uvijek raduju akcije kao što je bila ova. Vi ste građanima pokazali da koliko je bitno da grad doživljavamo kao svoj, da ga održavamo čistim i da svako od nas tome da svoj doprinos – poručila je Vujačić.

Nj. B.

20 Marketing

ÄŒetvrtak, 14. novembar 2019.

Feljton

Četvrtak, 14. novembar 2019.

MEĐUVJERSKI ŽIVOT I TOLERANCIJA U CRNOJ GORI U 16. I 17. VIJEKU »Piše: Jovan Joro ĐURANOVIĆ

U selu Beri (nahija Župa, kasnije Lješanska nahija), jedna baština se nalazi u pośedu Ibrahima Čauša sa Meduna, a jedna baština u zajedničkom pośedu Hamze sina Skenderova i Vuče sina Dmitrova.

Jedan vinograd nalazi se u pośedu Togrula, vojnika iz tvrđave, a drugi vinograd se nalazi u pośedu Hamze sina Džaferovog. Kod Tološa upisana je livada na đecu Pir Alije. Takođe dvije baštine u selu Oliverovići u nahiji Župa upisane su u pośedu islamiziranih Crnogoraca. U Malonšićima upisan je čiftluk hodže Alije, hatiba iz Podgorice, koji plaća 60 akči godišnje. On drži još jednu baštinu. Jednu šumu u Malonšićima drži dizdar Nurulah, a još tri baštine su upisane na Muslimane. U Humcima (mahala u nahiji Cetinje) je jedna kuća upisana na Skendera sina Abdulahova. U selu Gornji Do (nahija Rijeka) upisan je čiftluk vojvode Hizira, hasa zemir, godišnje 50 akči. U Bokovu (nahija Rijeka) upisana je jedna kuća na Ahmeda sina Abdulahova. U selu Dodoši (nahija Rijeka) nalazi se jedna ada i jedna šuma u pośedu Muslimana, a u Boljevićima (nahija Crmnica) je jedna baština u pośedu sinova Mustafe iz Žabljaka.

Ovi podaci iz deftera 1570. godine su interesantni jer pokazuju tendenciju određenog povećanja islamiziranog stanovništva, posebno u istočnim krajevima Stare Crne Gore, ali dominantno stanovništvo je hrišćansko. Nekih većih promjena u društvenom položaju crnogorskog naroda u XVI vijeku nije bilo, Crnogorci su i dalje trebali da plaćaju samo filuriju, oni su i dalje bili slobodni seljaci, jedino je došlo do povećanja godišnje poreske dažbine na 65 akči sa 53 akče, koje su trebali da plaćaju za vrijeme Skender-bega Crnojevića. No i u drugoj polovini XVI vijeka bune i borbe crnogorskog naroda ne prestaju zbog obaveze da trebaju da plaćaju porez Osmanskoj imperiji. U borbi za slobodu i političku nezavisnost Stare Crne Gore, uz oslonac na Veneciju, borbe i bune su vođene 1565, 1566, 1567. godine.

Crnogorci su učestvovali u velikom Kiparskom ratu 1570-1577. godine na strani Venecije.

Posebno su interesantni podaci iz deftera 1570. godine koji se odnose na strukturu stanovništva Donjih i Gornjih Komana (u njihovom sa-

Plan prvobitnog Cetinjskog manastira

21

5.

Crnogorski hrišćani i muslimani skupa u Kotoru 1660. godine 

U drugoj polovini XVI vijeka bune i borbe crnogorskog naroda ne prestaju zbog obaveze da trebaju da plaćaju porez Osmanskoj imperiji. U borbi za slobodu i političku nezavisnost Stare Crne Gore, uz oslonac na Veneciju, borbe i bune su vođene 1565, 1566, 1567. godine. Crnogorci su učestvovali u velikom Kiparskom ratu 15701577. godine na strani Venecije

Podgorička tvrđava krajem 19. vijeka

Autor rasvjetljava starocrnogorski ambijent u pretpetrovićevskom periodu, koji je odlikovala multikonfesionalnost i visoki stepen međuvjerske tolerancije.

Na osnovu dokumenata može se zaključiti da je Stara Crna Gora bila matična država, jednako za Crnogorce hrišćanske vjeroispovijesti i Crnogorce islamske vjeroispovijesti. Članak je objavljen u časopisu Matica, br. 68, zima 2016. stavu su i sela u Bandićima).

Donji i Gornji Komani nalaze se na domaku Podgorice i Spuža koji su u to doba bili pod Osmanskom vlašću, tako da je i normalno bilo očekivati da će proces islamizacije biti veći u ovim selima nego u drugima selima Crne Gore.

Donji i Gornji Komani bili su u sastavu nahije Lješkopolje, a kasnije u XVII vijeku formiranjem Katunske nahije pripali su toj nahiji. Ova dva sela imala su donekle tretman katuna, jer podaci jasno pokazuju da od 17 baština, 10 baština je u pośedu islamiziranih Crnogoraca-Muslimana iz Žabljaka, Podgorice i iz drugih mjesta iz Crne Gore, a sedam u pośedu starośedilaca sela.

PRIMJERI MEĐUVJERSKOG SUŽIVOTA U STAROJ CRNOJ GORI U XVII VIJEKU

Ovom prilikom prezentirat ćemo dio arhivske dokumentacije iz XVII vijeka koja se čuva u kotorskom arhivu, a koja odslikava političko stanje i multietničnost življenja u Staroj Crnoj Gori u tom periodu. Naime, crnogorski glavari su se na opštem zboru od 4. decembra 1660. godine, svečano obavezali pismenom zakletvom koju su uputili vanrednom providuru Kotora i Albanije da neće dozvoliti da bilo kakva četa Turaka iz Podgorice ili iz okoline prodre na području Kotora, Budve i Paštrovića. Na osnovu postignutog dogovora na opštem

zboru, sklopljen je ugovor 30. maja 1661. godine između crnogorskih glavara i predstavnika mletačke vlasti u Kotoru. Sa crnogorske strane ugovor su potpisali 29 glavara iz Stare Crne Gore i deset kneževa iz Crmnice i iguman iz Vranjine koji je, kako smatraju istoričari, vršio dužnost Vladike, poslije smrti vladike Mardarija 1659. godine do dolaska vladike Ruvima Boljevića 1662. godine (Ivo Stjepčević i Risto Kovijanić, Dokaz o autonomiji Crne Gore u XVII vijeku, Istorijski zapisi, Titograd, 1953).

Zbog interesantne sadržine, ovoj ugovor kojeg je sa starolatinskg preveo uvaženi gospodin Miloš Milošević iz Kotora, prenosimo integralno, jer odražava vrijeme i uslove u ko-

Kotor početkom 17. vijeka - u doba Ruvima Njeguša i Mardarija Kornećanina, crtež

jem je žvjela Stara Crna Gora u XVII vijeku: Dana 30. maja 1661.

Sačinjeno u Kotoru, sa one strane Fiumare (Škurde), u prisustvu dolje pomenutog Franja Paskvalija pokojnog gospodina Tome, poštovanog sudije i gospodina Nikole Jakonje, poštovanog auditora.

Predamnom, niže potpisanim kancelarom, lično su pristupili knez Pero Milović iz Bjelica, knez Stefan iz Njeguša u ime pomenutog sela i drugih kneževa iz Crne Gore, to jest: kneza Pera iz Ozrinića, kneza Pera Lakovića i kneza Vučićeva iz Cuca, kneza Đura Vukoševa iz Ćeklića, kneza Batrića iz Cetinja, kneza Nika Vučića iz Ćeklića, kneza Spaha Dragova sa svojom braćom iz Ljubotina, kneza Vuksana iz Uganja, kneza Bojana Ivančeva iz Mikulića, kneza Milonje i Vučete iz Dobra, vojvode Ostoje Hamzića sa braćom iz Mikulića, kneza Raduna sa svojom braćom iz Komana, kneza Radonje Grujića iz Lješkopolja, deset kneževa iz Crmnice, kneza Pera iz Pelješa, kneza Staniše iz Gradca, kneza Vuka iz Bandića, kneza Dragoja i kneza Radula iz Pješivaca, kao i u ime Elez Age Kostić, Turčina iz Podgorice, kao i Ivana Raičeva, Miloša njegovog šurjaka iz Ozrinića, Hasana Kasumova i Hasana Moske iz Ćekl i ć a , ka l u đ e ra - Ig u m a n a , vojvode Stjepana iz Crmnice, koji, svi zajedno i solidarno radi mira cijele zemlje Crne Gore i da bi se došlo do dužnih pre-

ciznih rezultata svega onoga što su kneževi i glavari Crne Gore uz odobrenje Opšteg zbora obećali i na šta su se svečano obavezali sa pismenom zakletvom od 4. decembra 1660. upućenom Presvijetlom i Preuzvišenom gospodinu sudiji Franćesku Oriu, vanrednom providuru Kotora i Albanije. A da se to ubuduće ne bi ni u najmanjoj mjeri pogazilo postignuli su među sobom dolje spomenute pogodbe, obaveze i dogovori koji će morati biti uvijek i u svako doba ispunjavani i održavani, bez kršenja i pod teretom zakletve i istinske vjere bez ikakvog pogovora koji odbija ili drukčijeg cjepidlačenja.

Gore pomenuti iz Crne Gore neće ni na kakav način dozvoliti da bilo kakva četa Turaka iz Podgorice ili onih iz okoline prodre na područje Kotora, Budve i Paštrovića, ukoliko ne prelaze broj od stotinu osoba, nego će ih izbaciti i protjertai.

A u slučaju da bi od takvih četa bila prijavljena kakva šteta podanicima Prevedre Republike, oni iz Crne Gore se obavezuju da će je nadoknaditi i isplatiti.

Tako isto, sve štete koje bi mletačkim podanicima bile nanijete od strane bilo kakve druge čete koja bi prodrla na pomenute teritorije preko Crne Gore, a ne prelazi broj od 100 ljudi, u kojem slučaju će obaveza gore spomenutih iz Crne Gore biti da dva dana unaprijed obavijeste presvjietlu i preuzvišenu gospodu predstavnike ovih gradova i Budve i još sudije iz Paštrovića. Granica spomenute Crne Gore određuje se rijekom Moračom tako da cijelo područje koje se nalazi sa ove strane spomenute rijeke prema Crnoj Gori, treba da bude nadzirano od spomenutih Crnogoraca, kao što je to gore rečeno...”

(Nastavlja se)

22

Drugi pišu

» Piše: Viktor IVANČIĆ „Ipak je to specifičan fenomen“, rekla je građanka mužu. „Otkako je počela predizborna kampanja, kandidati za funkciju predsjednika Hrvatske bez prestanka govore o drugoj državi.“ „O kojoj drugoj državi?“ upitao je suprug. „O Jugoslaviji, naravno“, rekla je građanka. „Toliko su predsjedničkim kandidatima puna usta Jugoslavije da postaje razvidno kako smatraju da država kojom su naumili rukovoditi nije vrijedna spomena. Kao da je Hrvatska šugava. Uopće se na nju ne obaziru. Zar ta ignorancija nije problematična i iz vizure iz koje navodno nastupaju, one domoljubne?“ „Moram priznati da ih u tome razumijem… Jugoslavija je u svakom slučaju mnogo bolja tema za razgovor, a ako ćemo pošteno, mnogo je bolja i u mnogočemu drugom.“ „Samo što je oni uglavnom pljuju. A pritom je zanimljivo da se radi o državi koja ne postoji već skoro trideset godina.“ „To ti je sindrom postjugoslavenske Jugoslavije, zemlje koja živi kroz intenzivna sjećanja onih koji je preziru i mrze. S tim da su i taj prezir i ta mržnja retroaktivne prirode, pa se zapravo ne može govoriti o sjećanjima, već o nekoj vrsti pseudomemorije, konstrukciji kroz koju se artikuliraju aktualni afiniteti. Ne znam je li to bliže nekrofiliji ili nekrofobiji, no iskustvo pokazuje da Jugoslavija nikada neće biti toliko pokojna da postane mrtvi politički kapital.“ „Gospođa Kitarović je u tome sirovo direktna“, rekla je građanka. „Njena pseudosjećanja, o kojima nas informira na dnevnoj bazi, puna su mrakova iza Željezne zavjese, golih otoka, verbalnih delikata, političkih kažnjenika, nestašice jo-

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Postjugoslovenska Jugoslavija gurta, nesretnoga djetinjstva…

Jučer je čak izjavila kako je na školovanje u Ameriku, kamo je otišla unatoč neprobojnoj Željeznoj zavjesi, nije poslao Tito, već njezin otac ‘koji je za to krvavo radio’.“ „Dakako kad joj je otac bio mesar, tako da je – htio, ne htio – morao raditi u krvavome ambijentu, takva je priroda posla.

Koji mesar ne radi krvavo?“ „A posebno mi se svidjelo kada je u istome razgovoru novinarku upitala kako to da se Jugoslavija, ako je bila tako dobra država, raspala u krvi. To je kao da žrtvu atentata držiš krivom zbog toga što su je napucali. Besramno! Uvijek ista priglupa priča o Jugoslaviji kao nekoj vrsti tempirane bombe u državnom formatu koja je postojala samo zbog toga da jednom eksplodira, a pitomi nacionalisti su pritom sjedili skrštenih ruku i čekali.“ „Ona svakako jest“, napomenuo je suprug. „Ona je itekako dobro pazila da u vrijeme Jugoslavije ne govori ništa slično onome što o Jugoslaviji govori danas.“ „Naravno“, složila se građanka. „U njenu demonizaciju službene prošlosti ugrađeno je pedantno prikrivanje one privatne.“ „Općenito uzevši, forma u kojoj se danas spominje Jugoslavija, posebno u istupima predsjedničkih kandidata, najviše nalikuje suđenju u odsustvu“, rekao je muž. „U samom tom žanru ima nečega duboko nemoralnog, i to ne od strane onoga koji odsustvuje, nego onoga koji vodi proces.“ „Moram reći da mi je, kada se o

tome radi, Milanović na svoj način još jadniji od Kitarovićke.“ „Zašto Milanović?“ „Zato što čovjek ima potrebu nekoliko puta dnevno naglasiti kako se njemu ‘fućka za Jugoslaviju’ i kako je on ‘prema Jugoslaviji bio indiferentan’, i to da bi ismijao i doveo u pitanje Kitarovićkina lupetanja o jugoslavenskom paklu. To je, što se mene tiče, prezira vrijedan manevar: da bi bio u stanju ustvrditi kako njegova politička suparnica bestidno krivotvori jugoslavensku prošlost, on mora kao opravdanje navesti da mu se inače ‘fućka za Jugoslaviju’. Ako ti se fućka, onda fućkaj, čovječe, a nemoj stalno ponavljati da ti se fućka!“ „Slažem se“, složio se suprug. „A žaljenja je vrijedno i kada danas javno i teatralno obzna-

njuješ da si ‘bio indiferentan’ prema Jugoslaviji, a o tome si šutio kao riba u vrijeme dok si navodno bio indiferentan, to jest dok je predmet tvoje indiferentnosti još bio živ i validan.

Lako je fućkati kad je to dopušteno.“ „Nigdje toliko hrabrosti kao u pogledu unatrag“, rekla je građanka. „I kad se u retrovizoru vidi dobro utvrđeni grob“, podvukao je muž. „Milanović je čak, reagirajući na izjavu gospođe Kitarović kako je radi domoljubnih razloga uvijek navijala za Hajduk i Dinamo, budući da je Rijeka bila ‘rezervni klub za Partizan i Crvenu zvezdu’, konstatirao da je Hajduk bio omiljeni Titov klub, što je njemu, Milanoviću, bilo izrazito odbojno, ali i historijski neosporno. To ga je, veli, moglo

ponukati da ne navija za Hajduk, kao i petokraka u njegovu grbu, koja je ‘izgledala ružno’, ali je bila tamo gdje je bila, neće on sad lagati da nije. To bi imalo značiti da Milanović, za razliku od svoje protivnice, nije plitkoumni revizionist, već samo objektivno iznosi vrijednosne sudove o kojima je nekoć junački šutio.“ „Dirljivo je, osim svega, promatrati s kojom lakoćom jedan nominalni ljevičar ozloglašava petokraku. A poučno je i to što mjeri veličinu petokrake u Hajdukovu grbu, a ne, recimo, u tatinoj partijskoj knjižici.“ „Sve u svemu, kandidati za predsjednika Hrvatske ne prestaju se baviti Jugoslavijom“, rekla je građanka. „Hrvatska im je zadnje rupa na svirali.“ „Točno“, suglasio se muž. „Stječe se utisak da svaki od njih ima

razrađen program po sektorima – oblast ekonomije, oblast kulture, oblast sporta i sablast Jugoslavije.“ „I kad sad sagledaš čitav politički spektar, odnos prema Jugoslaviji kreće se od histerične mržnje na desnici do naglašenog prezira na takozvanoj ljevici. A zajedničko im je to što su glavni akteri u doba dok je Jugoslavija postojala bili manji od makova zrna i nisu od sebe davali glasa. Današnja desničarka bila je dovoljno krotka da je pošalju na školovanje u Ameriku, dok je današnji ljevičar egzistirao kao dobar i poslušan dečko koji ničim ne dovodi u pitanje vladajući poredak, a naročito ne propituje nogometne sklonosti druga Tita ili estetske vrijednosti petokrake.“ „Baveći se danas nekadašnjom Jugoslavijom, ukratko, oni se bave revizijom vlastitih biografija.“ „Adaptiraju se aktualnom ambijentu“, rekla je građanka. „Prilagođavaju svoje memorijske kartice trenutnim političkim potrebama.“ „Dakako, jer ogromna je razlika između postjugoslavenske Jugoslavije i, da tako kažem, jugoslavenske Jugoslavije“, kazao je suprug. „Postjugoslavenska Jugoslavija je neka vrsta univerzalne zahodske školjke za vječne konformiste.

Možeš u nju kenjati do mile volje, ispuštati sve ono što ti je probavni trakt zadržavao u rizičnim razdobljima, a kada s vremena na vrijeme napraviš pauzu i pustiš vodu, imat ćeš osjećaj da se ispire i sav onaj davni kukavičluk koji nisi u stanju osvijestiti s minimumom samorefleksije.“ „U svakom slučaju, sranje će se nastaviti bez kraja i konca“, sumorno je konstatirala građanka. „Valjda će se barem promijeniti sanitarna oprema.“ „Kako to misliš?“ pitao je muž. „Kroz dogledno vrijeme u upotrebi bi mogla biti i posthrvatska Hrvatska“, rekla je građanka.

Vlaška posla

A da se kandidati redovno alkotestiraju » Piše: Ante Tomić Zoran Milanović mogao bi možda nekad razmisliti prije nego što nešto kaže, ali to ne bi bilo zabavno. Kolinda GrabarKitarović dala mu je prošlog tjedna neviđenu priliku za zgoditak. Izjavom da su Hajduk i Dinamo bili pravi hrvatski klubovi, dok je njezina Rij e ka b i l a k u kav n a p re d Zvezdom i Partizanom, predsjednica je Milanoviću namjestila balun na penal.

Glasači ljevice već su počeli slaviti. Predsjednički su izbori bili takoreći odlučeni. U esdepeovskim ograncima tresli su boce šampanjca da im čep ljepše pukne dok su s vedrim nestrpljenjem čekali da Milanović zabije.

I ovaj se zbilja spremio, kleknuo je, razvezao kopačke i ponovno ih, čvršće, zavezao.

Podigao je štucne, uvukao dres u kratke hlače, pogledao je nebesa, brzo se prekrižio i onda zaletio kao junac. No, nakon nekoliko metara iznenada je promijenio smjer. Polukružno je zaobišao balun, prišao mu sa suprotne strane i punom ga

forcom napucao stotinjak metara, u dugačkom luku preko cijelog igrališta u vlastita nebranjena vrata.

Kad je Zoran Milanović prezirno kazao da je Hajduk jednom bio omiljeni klub Josipa Broza Tita i u grbu imao baš ružnu crvenu petokraku, tako veliku da si se mogao nabosti na nju, mnogi su glasači ljevice

bili skamenjeni od zaprepaštenja. Ostali su kao trica špadi, pitajući se zar će oni zbilja glasati za ovoga... ovoga... ovoga... ovoga... na trenutak nisu uopće znali kako bi ga nazvali.

Pa, kvragu, mogu se oni izborne nedjelje i ljepše provesti, poći na lignje, ili u masline, ili na Sljeme, u planinarskom domu kraj ognjišta piti kuhano

Zoran Milanović opet je zabio loptu u vlastita nebranjena vrata

vino, peći debrecinke i pjevati Animatore i Daleku obalu, umjesto da se uzrujavaju hoće li nekakav tupan dobiti plaću od dvadeset hiljada.

Problemi svuda

A nije, vidimo, drugačije ni glasačima desnice. Nevolja je s kandidatima i na jednoj i na drugoj strani da oni često dje-

luju kao da ne vladaju sobom.

Nije to zgodno pitati, stvar je osjetljiva i privatna, ali u jednom se trenutku naprosto mora potegnuti. Na koncu, za njihovo dobro: je li oni možda piju?

Kad je Grabar-Kitarović na premijeri filma o Ivanu Gudelju izašla pred mikrofon da reče: „Kao Riječanka sam odlazila na utakmice Rijeke, ali naša Rijeka je tada bila nekakav rezervni klub za Partizan i Crvenu zvezdu“, to je zaista zvučalo kao da se ona jednom ili dvaput previše susrela s konobarom koji je s tacnom vinskih čaša kružio po foajeu splitskog teatra.

Pa i Milanović, kao da je izlazio s ručka. Nagađam da su on i društvo uz prvorazredno pečen biftek uzeli jedan krasan hvarski plavac, grand cru, pa još jedan, i još jedan, i još jedan... Shvatili su da su pretjerali tek kad su počeli promašivati čaše, teškim i nespretnim rukama prolijevati iz boca po izglačanim bijelim stolnjacima.

Kad su predsjedničkog kandidata ljevice nešto kasnije na ulici novinari zaskočili s nogometnim pitanjem, on je zacijelo mislio da je superiorno dosjetljiv i šarmantan, kako on i

inače, često bez osnova misli, a zapravo ga je netko dobronamjeran trebao odvesti u hotelsku sobu da odspava koji sat, otušira se i popije dva aspirina.

Nakon posljednjih istupa Grabar-Kitarović i Milanovića, Državno izborno povjerenstvo trebalo bi donijeti propis da se predsjedničke kandidate redovito alkotestira i, po potrebi, isključuje iz predizborne kampanje.

Takmičenje u Piću

„Zorane, jeste li pili?“ upitao bi policijski službenik Milanovića prije konferencije za novinare, a ako bi bi ovaj sramežljivo priznao: „Pa, onako, jesam“, odveo bi ga u stanicu na triježnjenje. „Gospođo predsjednice, izvolite puhati“, rekao bi drugi, pružajući Grabar-Kitarović onu policijsku melodiku, i ako bi ona napuhala nula pet, organizatori bi morali otkazati predizborni skup u Petrinji.

Naravno, može i drugačije.

Moglo bi se kandidate ostaviti da slobodno uživaju u piću, a da predizborna kampanja bude veliko natjecanje: Kozlović protiv Matoševića, Dalmacijavino protiv Vinoploda, Karlovačka protiv Ožujske, Badel kontra Zvečeva...

ÄŒetvrtak, 14. novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

23

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

ÄŒetvrtak, 14. novembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. novembar 2019.

25

JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Broj:03/01 - 28710/2 Podgorica, 11. 11. 2019.godine Na osnovu člana 104. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ( ” Sl. list RCG “ br. 39/04 , ” Sl. list RCG ” br: 14/10 Sl. RCG ” br. 73/10 , ” Sl. list RCG ” br. 40/1 1, ” Sl. list RCG br.3/16 i ” Sl. list RCG br.2/17 ), JZU Klinički centar Crne Gore u’ Podgorici, raspisuje javni

KONKURS

I Za odobravanje specijalizacija zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima za potrebe Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, kako slijedi: HIRUŠKA KLINIKA - Centar za vaskularnu hirurgiju - Oblast vaskularne hirurgije -1 KLINIKA ZA BOLESTI SRCA - Oblast anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije -1 Il Učesnici konkursa treba da ispunjavaju slijedeće uslove: 1.da ima opštu zdravstvenu sposobnost, 2.da ima završen odgovarajući fakultet, 3.da ima položen stručni ispit i 4.da je državljanin Crne Gore ili stalni boravak u Crnoj Gori.

III Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1.Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2.Uspjeh iz predmata iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3.Dužina studiranja; 4. Poznavanje stranog jezika i 5. Rezultat usmenog intervjua.

IV Kandidati za odobravanje specijalizacija uz prijavu na konkurs zdravstvenoj ustanovi podnose sledeće dokaze: 1.Kopiju lične karte, 2.Diplomu odgovarajućeg fakulteta, završen Medicinski fakultet, odnosno dokaz o vrednovanju diplome „stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori, 3.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, 4.Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom, 5.Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija, 6.Dokaz o dužini studiranja, (na uvid originalni indeks), 7.Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski ) izdato od nadležne visoko - školske ustanove, 8.Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti i 9.Uvjerenje o državljanstvu ili dokaz o stalnom boravku.

Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom ( roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao ) bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza ( Rješenje Fakulteta ili upisano vrijeme mirovanja studija u indeksu ).

V Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacije i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“ Sl. list CG br. 22/2016 ).

VI Odluku o odobravanju specijalizacije donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata. Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostavit će se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nijesu izabrani mogu izvršiti uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke kandidata kome je odobrena specijalizacija.

VII Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

VIII Konkurs će biti objavljen i na Sajtu Centra za nauku JZU KCCG. IX Prijave sa dokazima i kontakt telefonom slati na adresu: Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore - Podgorica, preko arhive KCCG .

X Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranie.

Kontakt telefon: 020/ 412 — 572.

Direkotor Dr JEvto Eraković

„Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora opštine Pljevlja - Služba za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Crnogorski Telekom a.d. iz Podgorice, ul. Moskovska 29, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje bazne stanice mobilne telefonije „Bogiševac‟, čija se realizacija planira na dijelu kat. parcele br. 4656/2 KO Pljevlja, Opština Pljevlja.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora opštine Pljevlja, ul. Kralja Petra br.48, kancelarija br.31A, radnim danima od 11 do 14 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora opštine Pljevlja, je 21.11.2019. godine.”

S E K R E TAR Mira Čolović

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. novembar 2019.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, „VODOVOD I KANALIZACIJA” d.o.o., ul. Jefta-Čaja Šćepanovića bb, Danilovgrad, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) na UP 22-02 u Bloku 22, koja se sastoji od katastarske parcele br. 17/9 KO Danilovgrad, u zahvatu DUP-a „Danilovgrad centar” u Danilovgradu.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Opštine Danilovgrad, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i na sajtu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, www.epa.org.me.

Rok za javnu raspravu i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, do 16.12.2019.godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u velikoj sali opštine Danilovgrad, Trg 9.Decembra, Danilovgrad, dana 06.12.2019. godine, sa početkom u 11h časova.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Aerodromi Crne Gore” A.D., Poslovna zgrada Aerodroma Podgorica, Golubovci b.b., oglašava

27

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11,57/14,28/15 i 42/17) naručilac OpštinaTivat, Trg magnolija br.1,oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 42/17) naručilac Agencija za zaštitu konkurencije, Svetlane Kane Radević br.3 , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Djelovi i servis vodovodnih i kanalizacijonih sistema, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20,000.00 €. Tenderska dokumentacija br. 018394 objavljena je na portalu Uprave za javne nabavke, na adresi www.ujn.gov.me, dana 13.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Ivana Sekulić, telefon +382 20 444 250, e-mail: ivana.sekulic@apm.co.me.

Nabavka, isporuka i ugradnja saobraćajne opreme, saobraćajnih znakova i zaštitinih elemenata na putu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 45,000.00 €. Tenderska dokumentacija broj 1902-404-53 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.11.2019. godine. Lica za davanje informacija su Milena Ćipranić, Radmila Lučić i Marija Marović; telefon 032 661 365.

Usluga nabavka softvera za evidentiranje državne pomoći, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 31550,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 06-764/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi http:// portal.ujn.gov.me dana 13.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Marija Prelević, telefon 020 239 024, e-mail: marija.prelevic@azzk.me

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Predmet javne nabavke je nabavka roba, Nabavka blindiranih trasformatorskih stanica 6/0,4 kv na sankama (bts ćelije), shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 242.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 046/19.4-02/19741/4 od 13.11.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 13.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

Predmet javne nabavke je nabavka Usluga mobilne telefonije, interneta i povezivanje poslovnih objekata optičkim kablom, po partijama, shodno specifikaciji usluga koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 85.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 048/19.4-02/1-9742/4 od 13.11.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 13.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Mali oglasi NEKTETNiNE CENTAR do Ulice slobode – savremena poslovna zgrada bruto 810 m2 sa osam parkinga i podzemnom garažom. Više prilaza svim vozilima.

Prodajem.

Tel. 069 / 539 -328 1 POSLOVNI prostor 415 m2 – centar, nekoliko koraka od Ulice slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking za 100 auta.

Tel. 069/871-452 2 CENTAR – Hercegovačka ulica – moderna zgrada (rezidencija) 733 m2 sa velikim parkingom i garažom. Nekorišćena.

Prodaja.

Tel. 069 / 867 –791 3 IZDAJEM stan 70 m2, zgrada Euro pact, I sprat, dvosoban, posjeduje kuhinju, nenamješten, posjeduje garažu.

Tel. 069/408-500 4

UslUgE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 5 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 6

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

28

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je nabavka roba, Rezervni dijelovi za mehanizaciju Caterpillar, shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 21.365,00 €. Tenderska dokumentacija broj 047/19.4-02/1-9737/4 od 13.11.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn. gov.me dana 13.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga osiguranja zaposlenih lica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 100.000,00€.

Tenderska dokumentacija broj 102/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 13.11.2019.godine.

Lice za davanje informacija Mekić Nisera-Službenik za javne nabavke, telefon 020/243-279; mob.069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg. me.

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Budva, Trg Sunca broj 3, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku ustupanja izvođenja radova na sanaciji klizišta na starom putu Budva-Kotor u mjestu Svinjište, procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 120.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 01-3708/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 13.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je Tanja Simićević, Načelnik Službe za javne nabavke, Službenik za javne nabavke, telefon 067/240-209, email tanja.kapisoda@budva.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Deponija“ d.o.o., Španskih boraca bb, Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Isporuka i ugradnja opreme za kaptaciju deponijskog bio gasa na sanitarnoj kadi br.3, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000,00 € .

Tenderska dokumentacija broj: OP 07/19-7-8513 od 12.11.2019.godine. godine objavljena je na portalu Uprave za javne nabavke, na adresi www.ujn.gov.me , dana 12.11.2019. godine.

Lica za davanje informacija: Ratko Pavićević,dipl.ing. el. i Muzafera Koljenović,dipl.pravnik telefon: 020/ 625 – 046, e mail: muzafera.koljenovic.pg@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka roba - Nabavka stambene jedinice u Podgorici, evidentirana u Planu javnih nabavki br.

10-00-34614 od 18.10.2019. godine, pod rednim brojem 126. Tenderska dokumentacija broj 105/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.11.2019.godine.

Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@epcg. com.

Nabavka i isporuka robe: Djelovi za grijanje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 8.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 11217/5 (44/19) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.11.2019.godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Adrijana Uglik, telefon +382 (0) 20 441-436, e-mail nabavka@zicg.me .

I.br.945/2019 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Erste banka AD Podgorica, koju zastupa punomoćnik AOD IUSTITIA Podgorica, protiv izvršnog duznika Hot Mirzeta iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 13.11.2019.godine, vrsi

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Rjesenje o izvrsenju I.br.945/2019 od 04.11.2019.godine izvršnom duzniku Hot Mirzetu iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Hot Mirzet. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 14.11.2019.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama 13.11.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Aerodromi Crne Gore” A.D., Poslovna zgrada Aerodroma Podgorica, Golubovci b.b., oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Djelovi za održavanje aerodromske opreme (Djelovi za traktore), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 9,500.00 €.

Tenderska dokumentacija br. 01-8379 objavljena je na portalu Uprave za javne nabavke, na adresi www.ujn.gov.me, dana 13.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija Ivana Sekulić, telefon +382 20 444 250, e-mail: ivana.sekulic@apm.co.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac JPU „Naša radost” HercegNovi, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI JPU „Naša radost” Herceg-Novi pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku hrane za godišnje potrebe Ustanove po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti 85.100,00 €, sa uračunatim PDV-om.

Tenderska dokumentacija broj 864 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je izvršni direktor Tanja Dulić, telefon 031/346-200, e-mail jpunasaradost@t-com.me.

ÄŒetvrtak, 14. novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

29

30 Oglasi i obavještenja Umro je u 66. godini naš dragi

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Posljednji pozdrav dragom stricu

NIKOLI VUJOVIĆU

DrAgAN Božidara MINIĆ MILANKA JABLAN sa porodicom

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 14. novembra 2019. godine od 10 do 16 časova i 15.novembra od 10 do 14.30 časova, kada će se i obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

600

Посљедњи поздрав драгом стрицу

Dana 13. novembra 2019. poslije kraće bolesti preminuo je u 88. godini

НИКОЛИ Б. ВУЈОВИЋУ NIKOLA Blagotin VUJOVIĆ

Почивај у миру и нека ти је лака црна земља. Од братанића ВЕСКА са породицом 623

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 13. novembra 2019. od 12 do 16 časova i 14. novembra 2019. od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju

Opraštamo se od našeg dragog OŽALOŠĆENI: sin MILAN, kćerke EVICA I DANKA, brat MIODRAG, sestre LJILJANA i BORKA i ostala mnogobrojna rodbina MINIĆ

Ožalošćena porodica: sinovi PAVLE i VLADO, snahe NADA i JOVANKA, sinovci VESKO i ILIJA, sinovična MILANKA, unuk BLAGOTA, braća i sestre od stričeva i ostala mnogobrojna rodbina 598 Našem

Тужним срцем јављамо да је 13. новембра 2019. године послије дуже и тешке болести у 80. години преминуо наш драги

MILOVANA VUKIĆEVIĆA

Njegova topla riječ i vedrina ostaće u trajnom sjećanju.

Bićemo uskraćeni za veliku pažnju.

Uvijek ćemo ga se rado sjećati.

MILOVANU Posljednji tužni oproštaj.

СВЕТОЗАР Јошов МАРТИНОВИЋ Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу дана 14. новембра од 11 до 16 часова и 15.новембра од 11 до 13.30 када се креће за Рубежа. Сахрана ће се обавити у 14 часова на мјесном гробљу у Рубежима. Цвијеће се не прилаже ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЈУЛКА, кћерка МИРЈАНА, синови АЛЕКСАНДАР-АЦО и СТЕВО, сестра СМИЉКА, брат МИРКО, снахе СЛАЂАНА, ЈАДРАНКА и БРАНКА, сестрићи МАРКО и МЛАДЕН, братанична КАТАРИНА, унучад, праунучад и остала родбина

VUKSAN VUKIĆEVIĆ sa porodicom Strina RADMILA, sestra LJILJANA i brat ZORAN sa porodicom

624

614

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. novembar 2019.

31

Mojoj neprežaljenoj kćerki

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 12. novembra 2019. poslije kraće bolesti u 85. godini preminuo naš voljeni

BORO USKOKOVIĆ

SONJI BABIĆ rođenoj Vojvodić

LJUBO Tomov ZEČEVIĆ 1935-2019.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu, 13. novembra od 10 do 16 časova i 14. novembra od 10 do 11 časova, kada pogrebna povorka kreće ka njegovom rodnom mjestu - selo Klenak, Banjani.

Saučešće primamo u kapeli Klenak od 13 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga MILEVA, sin RADOJICA RAJO, kćerke MILIJANA GARA i STANKA, snaha VESNA, unučad MARINA, MILOŠ, DRAŽEN, JELENA, ĐOKO, VANJA, MARKO, NINA i KSENIJA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina 612

Nadala sam se da ćeš ti mene ispratiti na vječni počinak. Slobodo, snago i ljubavi majkina, nijesi izdržala.

Danas ideš kod Boška i Nenada i rane će ti preboljeti.

Moja rano neprebolna i vječna.

Za nama su ostale duge godine prijateljstva ispunjene lijepim smislom. U nama ostaju uspomene koje su već odavno postale vrlina.

Hvala ti na tome.

Tvoji kumovi PREDRAG i NADA IVANOVIĆ

Voli te majka JELENA VOJVODIĆ

591

619 Posljednji pozdrav našem kumu

Dana 13. novembra 2019. u 75. godini poslije duge i teške bolesti preminuo je naš voljeni

Posljednji pozdrav dragom zetu

BORU USKOKOVIĆU VASILIJE PUCO Vojinov POPOVIĆ 1943-2019.

PUCU od MILORADA JOVANOVIĆA sa porodicom

Saučešće primamo u kapeli Gornja Gorica, 14. novembra od 10 do 18 časova i 15. novembra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Gornjoj Gorici.

Kuća žalosti: Ulica Borisa Kidriča 8

613

Ožalošćeni: supruga LJUBINKA, kćerka VANJA, sinovi PEĐA i DEJAN, unučad LUKA, JOVAN i FILIP, sestra od strica KOSA i ostala rodbina POPOVIĆ i KALEZIĆ

Dragi naš

Odlazi na vječni počinak iskreni prijatelj naše porodice.

Ostaju nam za nezaborav divne uspomene iz dugogodišnjeg druženja.

Neka Ti je vječna slava i hvala.

DRAGO i NADA VUKČEVIĆ sa porodicom 618 Oprostili smo se od našeg dobrog zeta

615 Obavještavamo rodbinu, prijatelje, komšije i poznanike da je 13. novembra 2019. u 76. godini umro naš dragi

BORISLAVA BORA USKOKOVIĆA Dragi Boro, nebo je plakalo za tobom, zajedno s nama kada smo te položili u tvoju vječnu kuću.

Počivaj u miru, dragi naš Boro, i neka ti je laka zemlja.

prof. dr BORISLAV BORO USKOKOVIĆ Naš striko Boro zauvek će nam ostati u najlepšem sećanju.

Neka mu je večna slava i hvala.

NATAŠA USKOKOVIĆ i MARINA sa porodicom, IGOR JEN, BRAJAN i ANĐELA USKOKOVIĆ 620

BORO SIKORA s porodicom

HUSEIN ISO Omerov MATEZIĆ Saučešće primamo u gasulhani Dobra Voda 13. i 14. novembra do 13.30 časova. Dženaza će se klanjati 14. novembra u 13.30 časova, a ukop će se izvršiti u 14.00 časova na groblju Gusta – Zaljevo.

Našem stricu

617 Posljednji pozdrav mom voljenom bratu

Ožalošćeni: sin OMER, kćerka ENVERA ENA LUKAČ, snaha SEIDA, unuci KENAN, EMAN, ARMIN, DAMIR i unuka DANIRA

BORISLAVU Markovom USKOKOVIĆU od brata STANKA BATA i snahe MILICE

610

BORU

616

Sa posebnim pijetetom opraštamo se od dragog

IN MEMORIAM

S ljubavlju i poštovanjem.

MARKO, ZORICA, MARTA i ANDREJ 621

HUSEINA ISA MATEZIĆA

HUSEIN ISO MATEZIĆ

predsjednika Opštinskog udruženja penzionera Bara i člana Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Crne Gore

Kolektiv Udruženja penzionera Bar oprašta se od svog dugogodišnjeg predsjednika i delegata u Skupštini udruženja Saveza penzionera Podgorice – Huseina Isa Matezića.

Huseinov put kao penzionera bio je stalna briga za ideje, pravdu ljudi i programe. Sve mu je bilo podređeno Crnoj Gori i njenom savremenom napretku. Krasile su ga osobine humanosti, pravde i poštovanja.

Njegovi najbliži mogu biti ponosni na njega kao i kolektiv sa kojim se družio više od 30 godina.

Sa neizmjernom tugom na vječni počinak ispraća ga kolektiv Udruženja penzionera Bar.

Posljednji pozdrav dragom stricu

BORU USKOKOVIĆU od DANILA i DEJANE USKOKOVIĆ sa porodicom

Bio je, po svemu, visoko moralan i uvažen čovjek, izvanredan drug, iskreni saradnik dostojan punog poštovanja. Čitave svoje penzionerske dane posvetio je penzionerima, što ga je činilo izuzetno cijenjenim.

Pamtićemo ga kao odgovornog i primjerenog člana Upravnog odbora.

622 SAVEZ UDRUŽENJA PENZIONERA CRNE GORE

e-mail: oglasno@t-com.me

603

UDRUŽENJE PENZIONERA BAR 608

32

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Preminuo je naš voljeni suprug i otac

Dr BORISLAV Marka USKOKOVIĆ

BORISLAV BORO USKOKOVIĆ

redovni profesor Ekonomskog fakulteta u penziji

Preminuo je iznenada 12. novembra 2019. godine.

Sahranjen je u krugu porodice na groblju Čepurci 13. novembra 2019. godine.

Hvala ti za najljepše godine našeg života, ispunjene ljubavlju i velikom pažnjom. Nastavljaš da živiš u našim srcima.

Tuguju za tobom

Porodica USKOKOVIĆ

LJILJA, LUKA i NIKOLA

593

594

Opraštamo se od našeg uvaženog kolege

Opraštamo se od naše koleginice

prof. dr RADMILE RADOMAN

prof. dr BORISLAVA BORA USKOKOVIĆA

Zahvalne generacije studenata, saradnika i profesora

Zahvalne generacije studenata, saradnika i profesora

EKONOMSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA CRNE GORE

606

EKONOMSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA CRNE GORE

590

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Умро је наш

Дана 12. новембра 2019. у 69. години изненада је преминуо наш драги

ПОМЕН

МАРКО МАЈО РАДИФКОВИЋ

БРАНКА РАДОЊИЋ

1928-2019.

рођена Вујошевић 14. 11. 2014 – 14. 11. 2019.

МИЛОВАН РАДЕ Вуков ВУКИЋЕВИЋ Саучешће примамо у капели на Новом гробљу на Цетињу, 15. новембра 2019. године од 12.30 до 14 часова. Сахрана ће се обавити на Старом гробљу у 14 часова.

Ожалошћена породица РАДИФКОВИЋ

604 Posljednji pozdrav našem dragom

33

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 13. новембра 2019. од 10 до 14 часова и 14. новембра од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана. Кућа жалости: Митра Бакића 12 Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: супруга РАДОМИРКА, син ИГОР, ћерке АНДРИЈАНА и БОРКА, унук ЛАЗАР, унуке ЛЕНКА и ТАРА, сестра СТАНКА, брат ВУКСАН, снахе ОЛГА и СОЊА, братанићи, братаничне и остала многобројна родбина

Поносни што смо те имали, тужни што више ниси са нама.

ТВОЈИ НАЈДРАЖИ

589 Dana 14. novembra 2019. navršava se tužna godina od kada nas je napustila naša draga majka

592 Opraštamo se od našeg dobrog komšije i čovjeka

MILOVANU Vukovom VUKIĆEVIĆU

SILVIJA TOMČUK 1947–2018.

Tvoja iznenadna smrt sve nas je rastužila. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

U našim srcima uvijek voljena, u mislima nikad zaboravljena.

MILOVANA VUKIĆEVIĆA POTOMSTVO pok. NIKA JOVANOVOG RADUSINOVIĆA

Pamtićemo ga po iskrenim ljudskim i komšijskim odnosima.

Porodici naše najiskrenije saučešće.

599

SAŠA i DRAGANA s obiteljima Počivala u miru Božjem 609

DAMJAN ŠEĆKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav suprugu i ocu naših prijatelja

U subotu, 16. novembra 2019. navršava se četrdeset dana od smrti naše majke, svekrve i babe

601 Posljednji pozdrav dragom komšiji

MILOVANU VUKIĆEVIĆU

POLKE Novakove BOGAVAC

GORDANA GAGOVIĆ i SANEL ORAHOVAC 607

MILOVANU VUKIĆEVIĆU

Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima i prijateljima da je naš dragi i nikad prežaljeni

od porodice JAKIĆ

602

1961-2019.

Sin SVETOZAR PELE, kćer ZORICA, snahe GORDANA i BILJANA, unučad ALEKSANDAR, NEMANJA, BOJANA, BOBAN, NOVAK, i MILICA, snaha DANKA i praunuk PETAR 595

POMENI

MIHAJLO MIĆO Danilov ŽIŽIĆ

Obavještavamo rođake, komšije, kumove, prijatelje, poznanike i sugrađane da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na groblju u Podbišću – Mojkovac.

Dana 16. novembra 2019. godine navršava se četrdeset dana od smrti naše majke, svekrve i babe

Danas, 14. novembra 2019. godine navršava se 40 dana otkako nas je napustila naša draga i voljena

Preminuo u Australiji poslije kraće i teške bolesti u 58. godini, gdje će se obaviti i sahrana.

POLKE Novakove BOGAVAC

Ožalošćena porodica ŽIŽIĆ

Draga Polka, bila si čvrst oslonac Novakove porodice. Hrabra, radna, poštena, odvažna, iskrena. Svi koji su te poznavali govore tako. Mi smo srećni što smo te takvu imali. Ostaćeš trajno u našim srcima i mislima.

MIRJANA MIRA Vasova ĐUROVIĆ rođ. Radmilović 611

Tvoji: SVETOZAR PELE, BILJANA, BOJANA, BOBAN i NOVAK 596

Poštovanom prijatelju

Nedostaješ nam, a mi idemo dalje kako si nas Ti učila.

Sa tugom, ponosom i poštovanjem.

Četrdeset je dana od smrti naše majke, babe i tašte

Umjesto četrdesetodnevnog pomena, porodica je donirala JU Zavodu „Komanski most“.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

HAKIJI HOTU Posljednji pozdrav

TVOJI NAJMILIJI

RIFO MURATAGIĆ s porodicom 605

POLKE Novakove BOGAVAC

588

Nedostajaćeš nam zauvijek.

Hvala ti.

ZORICA, MILICA i VESELIN

e-mail: oglasno@t-com.me

597

1111

34

TV program

Četvrtak, 14. novembar 2019.

SERIJA

RTCG 1 21:30

FILM

NOVA M 23:45

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Ženski raj

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Jesen u Njujorku

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Fokus, r.

12:05 Zapis, r.

12:35 Meridijani, r.

13:05 Ženski raj II, r.

15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Horizont 18:35 Muzika 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 20:30 Art magazin 21:00 Parlamentarizam u Crnoj Gori 21:30 Ženski raj II, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde I, s.

00:05 Sa koncertnih podijuma 01:00 Dnevna soba, r.

02:30 Noćni program

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30

   RTCG 2

06:30 07:00 09:45 10:15 10:00 11:00 12:00 12:15 13:00 14:00 14:15 15:00 15:15 16:00 16:15 17:30 18:00 18:15 19:00 19:30 20:20 22:15 23:50 01:45 02:15 03:00

Glas Amerike, r.

Oj, vesela veselice, r.

Sport klasik Sport plus Dnevna soba, r.

Skupština Crne Gore Sport plus Ram za sliku moje drage, r.

Sport plus Sport plus Strani dok. program Sport plus Fokus, r.

Sport plus Pazarni dan, r Obrati pažnju, r.

Sport plus Koloseum, r.

Sport plus Dnevnik 2 Fudbal: polufinale, SP U17 Dnevna soba, r.

Fudbal: polufinale, SP U17 Glas Amerike Koloseum, r.

Koncert

07:30 08:15 09:00 09:10 10:10 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:00 22:00 23:00 23:30 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutro Čikago u plamenu, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Istine i laži, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s.

Mamini sinovi, s.

Sinđelići, s.

Dosije Na mjestu zločina sa Mašanom Auto moto šou, r.

Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.



PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r.

DNK, r.

Minut dva DNK, r.

Minut dva Scena

TV PRVA

16:00 16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Minut dva Žikina šarenica, r.

Minut dva Žikina šarenica, r.

Minut dva Scena Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga uživo

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:05 12:15 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10

07:05 07:45 08:30 08:45 09:30 09:55 10:00 11:35 13:17 15:00 15:20 15:50 16:50 17:10 18:00 18:30 20:00 20:45 22:45 23:00 23:45 01:30 03:00

NOVA M

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Mr. Kitchen, r.

Vijesti Totalni obrt Među nama, r.

Crni biser, r.

Vijesti Sportisimo Crni biser, r.

Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Veče sokola Kvalifikacije za EP: Engleska – Crna Gora Veče sokola Totalni obrt, r.

Jesen u Njujorku, film Penthaus, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:40 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Vijesti Hoću kući, r.

Gorka osveta, r.

Boje dana Kazna, r.

Vijesti Gorka osveta, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Gorka zemlja, s.

Načisto, e.

Vijesti Sport Ljubav i osveta, s.

Gorka osveta, r.

Načisto, r.

777

18:35 18:50 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Crtani film: Gavra Skrivena kamera Polis Hronika grad teatra Budva, mit, istorija, stvarnost Velika porodica, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30



RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Dječji program Glas Amerike, r.

Ulovi trofej, dok. program Vremeplov Problem, r.

Celebrity Kuhinjica, r.

Serija Dokumentarni program Kuhinjica

 

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r.

Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r.

Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

14:45 15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r.

Dogodilo se Mapet šou, r.

Otium, r.

Skener Ljepota je u oku U objektivu, r.

Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r.

Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r.

Raskovnik Film Aktuelno, r.

Repriza dnevnog programa

ÄŒetvrtak, 14. novembar 2019.

Marketing

35

36

Magazin

Četvrtak, 14. novembar 2019.

Vokal zagrebačkih Novih fosila Sanja Doležal o zlatnom jubileju grupe i njegovom obilježavanju

Priča duga pet decenija PODGORICA – Novi fosili ove jeseni slave zlatni jubilej – 50 godina karijere. Proslava je započela u Hrvatskoj sa dva koncerta u dvorani „Vatroslav Lisinski“, a nastaviće se sjutra u Sava centru u Beogradu.

PUTOVANJE

Uz njega, najprepoznatljivije lice benda sigurno je Sanja Doležal koja sa Fosilima nastupa od 1983. godine. U grupu je došla sa 20 godina, ali je vrlo brzo postala jedna od najvećih zvijezda bivše države, te je sa Fosilima proputovala Evropu, SSSR, Kanadu i SAD. U razgovoru za Pobjedu, Doležal priča o zlatnom jubileju.

- Razmišljajući kako obilježiti godišnjicu, poželjeli smo ispričati priču o svih 50 godina, o ljudima koji su stvarali grupu i ostavili svoj pečat i trag. Dugo smo je slagali i ovo je jedin-

stvena i jedina prilika da sve obuhvatimo. Mnoga naša vjerna publika koja nas prati godinama, nije upoznata o počecima grupe, od 1969. godine, kada su grupu osnovali Slobodan Momčilović i Marinko Colnago. Prvi, originalni Fosili bili su sedam godina samo muški bend, kasnije 1976. je došla Đurđica, pa Rajko i Vladimir Kočiš Zec. Na koncertima ćemo obuhvatiti svih 50 godina, sa pjesmama i gostima – kazala je Doležal.

Putovanje kroz priču popularnih Fosila počelo je u dvorani „Lisinski“, Doležal kaže da se još među članovima osjeća energija sa koncerata.

- U „Lisinskom“ je bilo predivno, vrlo emotivno i sjetno. U Beogradu ponavljamo veliki

A.BONNANI ( MUSICBOX.HR)

Jedan od najdugovječnijih bendova, kako ih najavljuju u ,,povratničkoj“ turneji, čije pjesme su se oduprle vremenu, promjenama trendova i koje su omiljene svim generacijama, osnovali su 1969. godine Marinko Kolnago i Slobodan Momčilović. Tokom godina članovi benda su se mijenjali, neki su nažalost prerano napustili ovaj svijet, poput pjevačice Đurđice Barlović, Slobodana Momčilovića,

te posljednjeg bubnjara Nenada Šarića. Član benda bio je i Rajko Dujmić koji je napisao najveće hitove ove grupe.

Sa obilježavanja jubileja u dvorani „Vatroslav Lisinski“

Psihomodo pop objavio naslovnu numeru albuma

,,Digitalno nebo“ stiže sljedeće godine ZAGREB - Popularni sastav Psihomodo pop predstavio je novi singl ,,Digitalno doba“ koji dolazi nakon tri prethodna ,,Ako želiš biti moja“, ,,Sve će biti u redu“ i ,,Déjà vu“.

Sve ove pjesme naći će se na novom albumu koji će uskoro biti predstavljen u Zagrebu.

Novi album nosi naziv kao i četvrti singl ,,Digitalno nebo“, a stiže pet godina nakon posljednjeg albuma ,,Ćiribu ćiriba“.

Na albumu će se naći ukupno 16 pjesama, a produkciju potpisuje Srđan Sekulović Skansi. Od 16 pjesama, 11 su nove, a uz njih će se naći i obrada ,,Narodne pjesme“ legendarnih Parafa. ,,Digitalno nebo“ sastav Psihomodo pop posvetio je

prerano preminulom Tigranu, koji je bubanj odsvirao na sedam pjesama sa novog albuma.

Predvođeni frontmenom Šimom Lalićem, vlasnici nagrada ,,Veliki prasak“ i ,,Rock&Off“, publici će naredne sedmice predstaviti još jedan singl ,,Srce na rukavu“, a možda iznenade i još sa pokojom pjesmom sa nadolazećeg novog albuma čiji izlazak se očekuje tokom 2020. godine.

Album je sniman u produkcijskom studiju Lemon, a pjesme ,,Sve će biti u redu“ i ,,Ona me ne voli“ snimljene su u RSL studiju sa Stivom Albinijem, poznatim svjetskim producentom i snimateljem koji je snimao između ostalog i sa bendvoima Led Zappelin i Nirvana.

dio priče, s obzirom na to da se prikazuju i djelovi dokumentarnog filma koji se počeo snimati ovog proljeća, a premijera vjerovatno narednog ljeta.

Pridružiće nam se i neki novi, dragi ljudi. Prije pet godina bili smo u Sava centru, emocije su bile na vrhuncu, vjerujem da će tako biti i ovoga puta – kaže Doležal.

PJESME

Bend je osvojio sve nagrade u bivšoj Jugoslaviji. Njihove ploče i albumi godinama su bili najprodavaniji, a njihove pjesme postale su hitovi za sva vremena. Upravo pjesme Doležal izdvaja kao formulu uspjeha za pola vijeka.

- Posebno se izdvaja muzika koju je većinom pisao Rajko Dujmić, ali i stihovi koje su ispisali brojni pjesnici i tekstopisci. Onda naravno i osobine svakog od nas. Sve se to nekako dobro posložilo. Pjesme su prošle test vremena, većina njih su danas pravi evergrini – objašnjava Doležal.

Osim nastupa u regionu, zabilježili su uspjehe širom svijeta, a posebno se izdvaja onaj na Eurosongu 1987. godine kada su sa pjesmom ,,Ja sam za ples“ osvojili četvrto mjesto.

- Mislim da je to kruna naše karijere. Međutim, danas je Eurosong od takmičenja za pjesmu Evrope prerastao u takmičenje za spektakl Evrope. Svi se trude pokazati, obući, izvesti nešto spektakularno, a sama pjesma je pala u drugi plan – ističe Doležal, Četiri godine nakon Euroson-

Sanja Doležal

ga, 1991. dolazi do raskola u bendu, a kao jedan od razloga, Doležal navodi nemile okolnosti koje su zadesile bivšu državu.

- U tim vremenima nikom nije bilo do pjesme. Ružni i tužni trenuci obilježili su živote svih nas koji smo koji smo tada živjeli i radili – kaže ona.

Bend se ponovo okupio 2005. godine na inicijativu producenta Ozrena Kanceljaka.

- Nakon j televizijske emisije u

Si dens ponovo nominovan za prestižnu titulu

U trci za najbolji evropski festival

koju sam pozvala dečke da zajedno otpjevamo jednu pjesmu, javio nam se producent Ozren Kanceljak i nagovorio nas da održimo nekoliko velikih koncerata. Plan je bio samo pet koncerata, ali eto do danas smo zajedno i nastupamo širom regiona – kazala je Doležal.

Na pitanje imaju planiraju li nastup u Crnoj Gori odgovara da su krajem ljeta bili u Budvi, a vjeruje da će na proljeće obići i druge gradove. Z. KALAČ

Savjetovanje u Podgorici

Porodični poredak kao mjesto snage PODGORICA - NVO Lanac dobre volje i Agencija za psihološko savjetovanje ARKONA iz Beograda organizuju promotivno, uvodno predavanje u radionicu ,,Porodični poredak mjesto snage“.

PODGORICA - Spektakularno šesto izdanje ovogodišnjeg Si dens festivala, koje je ugostilo više od 63.000 posjetilaca iz preko 40 zemalja svijeta, našlo se i ove godine u trci za ,,Najbolji evropski festival do 40.000 posjetilaca dnevno“.

Si dens je ovu titulu za najbolji evropski festival osvojio 2014. godine, a ona se dodjeljuje u okviru vodeće nagrade na evropskoj festivalskoj sceni, ,,European Festival Awards“.

Glasovi milionske publike širom svijeta odlučiće o finalnom poretku ovogodišnjih kandidata, a njima će se pridružiti i glasove žirija, koji čine vodeći eksperti u muzičkoj industriji. Pobjednici će biti

proglašeni 15. januara 2020. godine na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada u Holandiji.

U godini kada je održano po brojnim parametrima najuspješnije izdanje Egzita, festivali koje organizuje Egzit tim dočekuju Evropske festivalske nagrade (EFA) sa ukupno pet nominacija. Na objavljenoj listi nominovanih muzičkih festivala, Egzit se ponovo našao u kategoriji ,,najbolji veliki festival“, i to nakon što je navedenu titulu prethodno osvojio 2014. i 2018. godine. I drugi članovi Egzitove festivalske porodice našli su se među nominovanim festivalima. Istarski Si star festival u trci je za nagradu – ,,Najbolji festival do 40.000 posjetilaca dnevno“, dok je nedavno završeni i izu-

zetno uspješni No Sleep festival našao svoje mjesto u čak dvije kategorije – ,,najbolji festival do 10.000 posjetilaca dnevno“ i ,,najbolji novi festival“.

Glasanje za Evropske festivalske nagrade počelo je u ponedjeljak 11. novembra i trajaće do 30. novembra. Glasa se putem zvaničnog sajta European Festival Awards https://www. europeanfestivalawards.org/ ili putem https://de.surveymonkey.com/r/TVYCDSV izborom za Egzit u kategoriji ,,Best Major Festival“, izborom Si dens festivala u kategoriji ,,Best Medium-Sized Festival“, te izborom No Sleep festivala u ,,Best New Festival“ i ,,Best Small FestiZ. K. val“ kategorijama.

Porodični poredak je djelotvorni terapeutski metod, koji je Ministarstvo zdravlja Crne Gore 2009. godine uvrstilo u metode tradicionalne medicine, a predstaviće ga ugledna psihološkinja sa višedecenijskim iskustvom i sjajnim rezultatima pri pomoći ljudima da pronađu svoju cjelovitost, Maja -Mandić Marković. Što je porodični poredak i kako ove radionice funkcionišu možete čuti na uvodnom predavanju koje će se održati sjutra u 18 časova u Poslovnom centru Kruševac. Radionica će biti održana na istoj lokaciji 16. i 17. novembra od 10 N.K. do 18 časova.