Dnevni list Pobjeda 12.11.2019.

Utorak, 12. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19394 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Predsjednik EP Momčilo Radulović o inicijativi lidera Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije

,,Mali Šengen“ je izmišljanje tople vode

STR. 2. i 3.

Skupština produžila rok za rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva do 18. decembra

Senat Univerziteta Crne Gore jednoglasno usvojio izvještaj komisije Ekonomskog fakulteta o radu lidera Demokrata

Aleksa Bečić plagirao rad, ali neće biti kažnjen

DF pozivao na proteste, pljuštale optužbe na račun Demokrata

D. MALIDŽAN

STR. 3.

STR. 6. i 7.

Donesena 734 rješenja o legalizaciji STR. 4. i 5.

PODGORICA: Nakon uklanjanja smeća Sastavci ponovo plijene

Opominju ljepotom

STR. 9.

HERCEG NOVI: Crveni surlaš rapidno smanjuje broj palmi na rivijeri

Posječeno deset palmi iz parka Boka STR. 11.

Detalji iz iskaza Beranke osumnjičene za pokušaj ubistva

Tvrdi da je nož potegla da zaštiti brata

STR. 10.

STR. 17.

D. MIJATOVIĆ

Tišma „pao“ sa više od 100 kilograma kokaina

Konsultativno saslušanje o primjeni zakona o planiranju i izgradnji

S. VASILJEVIĆ

ATINA: Uhapšen crnogorski državljanin, blizak klanu Kožara i Đurovića

2

Politika

Utorak, 12. novembar 2019.

Predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović o inicijativi lidera Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije

,,Mali Šengen“ je izmišljanje Rahman Husović najozbiljniji kandidat tople vode za gradonačelnika ROŽAJE: Fotelja predsjednika opštine upražnjena

PODGORICA - Doskorašnji predsjednik rožajskog odbora Bošnjačke stranke Rahman Husović glavni je kandidat za gradonačelnika Rožaja, saznaje Pobjeda u vrhu te stranke.

Mjesto predsjednika opštine Rožaje upražnjeno je nakon što je Ejup Nurković 22. oktobra, poslije skoro šest godina, podnio ostavku na tu funkciju. Istog dana Husović je podnio ostavku na mjesto predsjednika najjačeg odbora Bošnjačke stranke. On je tada naveo da ostavku podnosi iz ličnih razloga.

Ipak, vjerovatnije je da je Husović ostavku podnio jer partije u većini slučajeva praktikuju da predsjednik opštinskog odbora ne može biti i gradonačelnik.

Kako kaže sagovornik Pobjede iz vrha Bošnjačke stranke, Husović je najozbiljniji kandidat za dolazak na čelo Rožaja.

- Najozbiljniji je kandidat zbog svojih zasluga i uspjeha - kazao je sagovornik Pobjede.

Bošnjačka stranka je u Rožajama, sa Rahmanom Husovićem na čelu, uspjela da prekine dugogodišnju vladavinu DPS-a, dok je stranka koju predvodi Rahmanov rođak, Rafet Husović, na posljednjim lokalnim izborima uspjela da osvoji apsolutnu vlast.

I tada je Husović slovio za jednog od glavnih kandidata za mjesto gradonačelnika, ali je prednost ipak dobio Nurković, koji nije istrajao do kraja drugog mandata u fotelji predsjednika opštine.

Bošnjačka stranka je, na kraju, uprkos apsolutnoj većini, ipak „pustila“ DPS i Socijaldemokrate u vlast u Rožajama iako joj nije bio potreban koalicioni partner, a Rahman Husović je javno zagovarao da BS nastavi samostalno da vrši vlast.

Mjesto predsjednika Opštinskog odbora je, nakon Husovićeve ostavke, preuzeo nekadašnji predsjednik Skupštine opštine RoDa. M. žaje Husein Kurtagić.

Ministar vanjskih poslova na sastanku strateške grupe za Zapadni Balkan u Sofiji

Darmanović: Ima prostora za ubrzanu akciju proširenja

PODGORICA - Proces proširenja EU ima dvije krucijalne funkcije za Zapadni Balkan: nastavak reformskog puta i jačanje stabilnosti regiona, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović učestvujući na sastanku strateške grupe za Zapadni Balkan koja se, u okviru Evropskog savjeta za međunarodne odnose (ECFR), održava u Sofiji.

- Zaključci sa posljednjeg sastanka Evropskog savjeta su obeshrabrujući, a špekulacije novih modela evropskog proširenja znače samo jedno: izazov za proevropske vlade u regionu i korak unazad za Zapadni Balkan. Ovakva poruka doprinosi narušavanju kredibiliteta EU u našem okruženju i kao takva, imajući u vidu geopolitički kontekst, može imati dalekosežne posljedice - ocijenio je ministar.

Zapadni Balkan, smatra Darmanović, razumije kompleksnost dešavanja u okviru EU, kao i izazove sa kojima se suočava, a koji su bacili sjenku na proces proširenja.

- Ipak, uvjereni smo da i dalje ima prostora za ubrzanu akciju u okviru agende proširenja, koje se oduvijek dešavalo paralelno sa reformama u okviru EU - rekao je Darmanović.

Istakao je da bi punopravno članstvo Zapadnog Balkana u EU doprinijelo stabilnijoj i bezbjednijoj Evropi, a njegova jasna evropska budućnost dala dodatni podsticaj za rješavanje dva glavna izazova u regionu: pitanja dijaloga na relaciji BeogradPriština i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine.

R. P.

Čudi da se nešto što se godinama, pa čak i decenijama blokiralo od strane nekoliko regionalnih aktera, sada pokušava prodati na brzinu, kao nova i revolucionarna inicijativa, upravo od strane onih koji su bili odgovorni za zastoj regionalne saradnje na mnogim nivoima, smatra Radulović PODGORICA – Lider Evropskog pokreta Momčilo Radulović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da bi potencijalno priključenje Crne Gore takozvanom ,,Malom Šengenu“, koji su kao novi model regionalne saradnje, u subotu u Ohridu, osmislili predsjednici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije mogao da bude korak unazad i skretanje sa puta evropskih integracija.

Radulovića čudi i to što tu ideju sada pokušavaju da proguraju neki koji su godinama bili odgovorni za zastoj u regionalnoj saradnji.

- Potpuno priključenje ovakvoj nejasnoj vrsti inicijative bio bi zapravo korak unazad za Crnu Goru i skretanje sa puta evropske integracije u nejasnu izmaglicu partikularnih interesa pojedinih autoritarnih lidera iz regiona i njihovih ambicija, koje pomalo mirišu na podjele interesnih zona baziranih na nacionalnom principu – rekao je Radulović.

POBJEDA: Lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije su predložili da države Zapadnog Balkana formiraju takozvani „mini Šengen“. Što mislite o toj ideji?

RADULOVIĆ: Ko god da unosi toplu vodu u hladne balkanske međudržavne odnose je dobrodošao. Jedino moramo biti svjesni da je ta topla voda već izmišljena, jer apsolutno svaki segment ove inicijative već dugo vremena postoji u različitim regionalnim inicijativama, koje su

pojedini incijatori ,,malog Šengena“ godinama blokirali ili otežavali rad na njihovoj implementaciji u formalnim radnim tijelima ili na terenu.

Dakle, sve što se predlaže u tzv. malom Šengenu već postoji i u CEFTA-i, i u REA-i (Regionalna ekonomska oblast) i u aktivnostima obuhvaćenim Berlinskim procesom i radom Regionanog savjeta za saradnju (RCC), ali i u drugim inicijativama ili oblicima regionalane saradnje.

Sve ovo postoji i u jednom non-paperu Vlade Crne Gore, koji datira još od 2013. godine, a govori ,,o novom konceptu zajedničkog nastupa zemalja Zapadnog Balkana u pravcu snažnije evropske integracije“, a ticao se takozvane Zapadno-balkanske šestorke (G6). Dakle, sva ova rješenja je Crna Gora predlagala prije šest punih godina, ali mnogi su ćutali ili blokirali takve progresivne ideje, dok smo mi mnoge od njih već odavno samostalno ili bilateralno implementirali.

Zato i čudi da se nešto što se godinama, pa čak i decenijama blokiralo od strane nekoliko regionalnih aktera, sada pokušava prodati na brzinu, kao nova i revolucionarna inicijativa, upravo od strane onih koji su bili odgovorni za zastoj regionalne saradnje na mnogim nivoima.

Međutim, svaka vrsta razgovora i koraci među stranama koje su donedavno imale različite i teško pomirljive stavove je dobrodošla. Podsjetiću da je zvanični Beograd bio snažno angažovan na strani bivšeg režima u Makedoniji i da su odnosi

sa sadašnjom vlašću u Skoplju bili veoma hladni sve do nedavno. Ne treba trošiti riječi na opisivanje zategnutosti odnosa između Beograda i Tirane, u čijem je smirivanju i dovođenju u prihvatljive i prijateljske kanale snažno učestvovala i Podgorica, što pojedini olako zaboravljaju.

POBJEDA: S obzirom na sve to, smatrate li da je Crnoj Gori mjesto u onom što su osmislili Aleksandar Vučić, Edi Rama i Zoran Zaev?

RADULOVIĆ: Crna Gora treba da generalno pozdravi svaki vid poboljšanja regionalne saradnje, ali prije svega mora da vodi računa o sopstvenim interesima. Crna Gora je daleko odmakla na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Bez obzira na ozbiljne probleme koje EU ima ili na negativne poruke koje nam se šalju, mi moramo nastaviti sa reformama i uvođenjem najviših EU standarda, u svim segmentima, pa i onim koji se tiču regionalne saradnje, slobode protoka ljudi, roba i kapitala, ali i sigurnosne kontrole na svojim granicama.

Zbog toga, Crna Gora hoće i mora da ide u pravi Šengenski sporazum, a ne u njegovu limitiranu imitaciju. Nadam se da će i crnogorska Vlada razmišljati na isti način. Ovdje ipak treba navesti nekoliko konkretnih argumenata zbog kojih Crnoj Gori nije mjesto u ovoj inicijativi u punopravnom smislu.

Naime, Crna Gora je već odavno uvela mogućnost za sve naše balkanske susjede da u Crnu Goru mogu ući sa ličnim kartama. Recipročno, i crnogorski

Kosovo bi zbog Rame moglo promijeniti stav POBJEDA: Zašto lideri Kosova nijesu bili za stolom za kojim je osmišljena ideja ,,malog Šengena“ s obzirom na međusobne probleme između Beograda i Prištine na političkom i ekonomskom planu.

RADULOVIĆ: I pored deklarativnih zaklinjanja inicijatora u opšte dobro cijelog regiona i svih zemalja, čini se da suština ,,malog Šengena“ vuče ka partikularnim interesima pojedinih autoritarnih lidera iz regiona. Te njihove nemale ambicije pomalo podsjećaju na podjele interesnih zona

baziranih na nacionalnom principu, pa se stiče da je ideja zapravo generalno oblikovana na bilateralnom, a ne trilateralnom nivou.

U tome u prilog idu i ekonomski pokazatelji o saradnji ove dvije zemlje, ali i činjenica da su veze pojedinih srpskih i albanskih ekonomskih krugova izuzetno bliskih vlastima obje zemlje već odavno nadmašile one koje su postojale između kosovskih i srpskih struktura.

U toj konstelaciji odnosa, i pored toga što se premijer Rama javno založio za učešće Kosova u inicijativi, ne čudi

i utisak o ,,slaboj obaviještenosti“ i odbojnosti kosovskih zvaničnika prema inicijativi ,,malog Šengena“.

Međutim, do promjene u stavu kosovskih zvaničnika još može doći, ukoliko premijer Albanije uspije da ih ubijedi u eventualne značajne koristi koje bi Kosovo moglo imati od cijelog poduhvata, što bi podrazumijevalo da bi prihvatanje ove inicijative eventualno vodilo ka omekšavanju stavova zvanične Srbije o priznavanju Kosova ili ka drugoj vrsti kompromisa između Beograda i Prištine.

građani su slobodni da putuju u susjedne zemlje sa ličnom kartom, osim u Hrvatsku i Italiju, koje su članice EU, gdje se moraju koristiti pasoši. Drugo, prema regionalnom istraživanju koje je Evropski pokret u Crnoj Gori uradio sa kolegama iz regiona, Crna Gora je jedina zemlja koja u potpunosti ispunjava zahtjeve CEFTA sporazuma, u tako snažnoj mjeri da često i crnogorski privrednici protestuju ka našoj vladi. Ovo zbog toga jer naši privrednici ne nailaze na recipročnost i otvorenost u plasiranju svojih proizvoda, već suprotno, na različite i snažne ekonomske barijere i to u onim zemljama regiona čiji lideri sada zagovaraju iznenadnu privrženost slobodnoj međusobnoj trgovini. Treće, Crna Gora je odavno otvorila vrata za radnike iz svih zemalja regiona i njhov broj raste eksponencijalno svake godine, čime odavno prednjačimo u ovom vidu regionalne saradnje u oblasti slobodnog protoka ljudi.

Dakle, naše potpuno priključivanje ovakvoj nejasnoj vrsti inicijative bio bi zapravo korak unazad za Crnu Goru i skretanje sa puta evropske integracije u nejasnu izmaglicu partikularnih interesa pojedinih autoritarnih lidera iz regiona i njihovih ambicija, koje pomalo mirišu na podjele interesnih zona baziranih na nacionalnom principu.

Smatram da bi za sada posmatrački status bio sasvim dovoljan, a da se nadalje izvrše detaljne i dubinske analize eventualnih koristi koje bi Crna Gora mogla da ima, mada je, iz ove perspektive, takve eventualne nove koristi za nas teško naslutiti.

POBJEDA: Može li, po Vašem mišljenju, ,,mali Šengen“ da predstavlja alternativu EU integracijama?

RADULOVIĆ: Ukoliko pravite sistem koji međusobno uklanja barijere i unutrašnje granice, to podrazumijeva da onda jačate granice prema trećim subjektima i susjedima, što su u našem balkanskom slučaju zemlje Evropske unije. Da li mi želimo da jačamo granicu sa EU ili da je postepeno uklanjamo? Čini mi se da u tome leži još jedan dodatni diskurs ove ideje, a onda se nama u Crnoj Gori nameće i jasan odgovor da li nam takva inicijativa odgovara ili ne.

Politika

Utorak, 12. novembar 2019.

3

Skupština produžila rok za rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva do 18. decembra



Crna Gora hoće i mora da ide u pravi Šengenski sporazum, a ne u njegovu limitiranu imitaciju. Nadam se da će i crnogorska Vlada razmišljati na isti način

Takođe, vrlo je simptomatično da je priča o ovakvom vidu povezivanja intenzivirana nakon posjete Makrona Srbiji, a da je prvi veliki evropski zvaničnik kod kojeg Vučić ide po podršku za projekat ,,malog Šengena“ upravo sam Makron. Teško je oteti se utisku da se sve više poklapaju aspiracije i planovi lidera pojedinih zemalja članica Evropske unije poput Makrona i interesi pojedinih autoritarnih struktura na Balkanu da uspore procese evropske integracije radi dodatnog učvršćivanja svoje vlasti. To već odavno u Crnoj Gori nije slučaj, gdje, ukoliko objektivno i racionalno analizirate politički i društveni ambijent, pad prisustva elemenata autoritarnosti korespondira sa sve većom odlučnošću i aktivnostima usmjerenim ka procesu punopravnog uključenja u Evropsku uniju. Smatram da je ovaj zamajac evropske integracije u našem društvu već prešao odlučujuću tačku i da su vlasti Crne Gore svjesne da bi značajan zastoj u procesu evropske integracije destabilizovao politički i društveni sistem. Takva strateška procjena i vizija daljeg razvoja i reformi je to što zapravo Crnu Goru odvaja od nekih inicijatora ove inicijative, kojima odgovara vremenski i suštinski integracijski vakuum koji nam nameću pojedini EU lideri. Srećom, mislim da su i neki drugi lideri i značajne zemlje Evropske unije takođe svjesne ove suštinske razlike između strateških i taktičkih odrednica Crne Gore i nekih drugih zemalja regiona, pa je za očekivati da i nakon sadašnje i predstojeće oluje crnogorski brod i dalje bude na čelu regionalne integracijske regate, iako se značajni faktori zalažu za svoje favorite. Đurđica ĆORIĆ

PODGORICA – Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva produžen je rok do 18. decembra da završi posao zbog kojeg je formiran – odlučila je juče Skupština Crne Gore, usvajajući Izmjenu odluke o formiranju tog odbora.

Izmjenu odluke podržalo je 42 poslanika vladajuće koalicije, kao i dva nezavisna poslanika Neđeljko Rudović i Miodrag Lekić, dok su dva poslanika SDP-a, Raško Konjević i Ranko Krivokapić, bili protiv. Poslanici DF-a napustili su skupštinsku salu uoči glasanja, a sjednici nijesu prisustvovali ni poslanici SNP-a Danijela Pavićević i Srđan Milić, te Posebnog kluba poslanika, kao ni oni koji bojkotuju Skupštinu – Demokrate i Ura. Skupština je, sa 41 glasom protiv i četiri za, odbila amandman SDP-a, kojim se, kako je obrazložio Raško Konjević, traži da Odbor najkasnije do 18. decembra predloži Kolegijumu Skupštine model za implementaciju i nadzor nad dogovorenim rješenjima. SDP je amandmanom tražila obavezu Odbora da razmotri model tehničke vlade kao mehanizam pravno-političkih garancija za implementaciju i nadzor rješenja.

Opozicione partije tokom višesatne rasprave najviše su optuživale jedna drugu, a najžustrije je Demokratski front napadao Demokrate zbog, kako navode, saradnje sa DPSom. DF konstantno je pozivao Demokrate i SDP „da napuste Odbor i da zajedno sa njima organizuju pobunu građana i proteste“. Dok Demokrate i dalje bojkotuju plenum, iz SDP-a poručeno je da oni neće opstruirati rad Odbora, a neće ni da dižu pobunu građana. Iz DPS-a ponovljeno je da od tehničke vlade „nema ništa“.

NEMA VOLJE

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da je produženje roka za rad Odbora od 15. novembra do 18. decembra dovoljno vremena da se završi posao, ali rok je, kako je rekao, kratak ako nema želje za tim.

- Nikad ne bi trebalo licitirati rokovima, već dovršavati posao posvećeno i odgovorno. Ako to ne želimo, nema roka koji neće biti kratak – istakao je Brajović, koji je, sa potpredsjednikom Gencijem Nimanbeguom, predložio izmjenu Odluke.

On je podsjetio da je radna grupa 21. 7. pripremila izmjene zakona koje su sadržale sve preporuke ODIHR-a, ali nije bilo političke volje da se izglasa izborni zakon.

DF pozivao na proteste, pljuštale optužbe na račun Demokrata

MOGUĆ DOGOVOR VLASTI I OPOZICIJE: Skupština Crne Gore

Brajović je kazao da je dobra praksa da se izborni zakoni ne mijenjaju u izbornoj godini, ali ne postoji eliminatorna mogućnost ili zakonska nemogućnost da se to radi.

Nikola Rakočević (DPS) rekao je da su prihvatljiva sva rješenja opozicije koja su konstruktivna, ali ona koja nijesu sistemska i sprovodiva - ne mogu biti prihvaćena. On je kazao da se dio opozicije bavio više promocijom, a manje preporukama ODIHR-a.

- Ako nastave tako, ni 18. decembar, ni bilo koji drugi datum, neće značiti ništa – rekao je Rakočević, poručujući da „od tehničke vlade nema ništa“.

Nebojša Medojević (DF) istakao je da oni koji su na vlast došli revolucionarnim metodama vlast neće predati mirno. On je pozvao Demokrate da napuste Odbor.

- Fer izbori prave se samo pobunom – kazao je on.

Raško Konjević (SDP) istakao je da SDP ne podržava produženje roka, jer, kako je kazao, stav DPS-a da ne želi dijalog o ključnom zahtjevu opozicije ne daje nadu da će doći do stabilizacije političkih

Konjević: Nećemo pobunu, a Brisel nam je partner Milutin Đukanović (DF) pitao je „zašto stranke Alekse Bečića i Ranka Krivokapića pristaju da budu alibi za opstrukciju koju pravi DPS“.

- Zašto to rade Bečić i Krivokapić, a nijesu u Kotoru mogli da se dogovore oko neke plutajuće bove? Apelujem da zajednički organizujemo pobunu građana i proteste – rekao je Đukanović, dodajući da je politika Bečića i Krivokapića „odlazeća, korumpirana briselska administracija koju slijepo slušaju“.

- Nećemo učestvovati u bilo kojim protestima koji imaju za rezultat pobunu – rekao je Raško Konjević.

– U pravu ste, imamo saradnju sa briselskom administracijom. Mislimo da su nam partneri. Imamo njihovu molbu da ne vršimo opstrukciju onome što DPS i Demokrate smatraju, a to je da se može doći do nekog dogovora. I vi imate partnera, a mogao bih biti ciničan i reći da je to Moskva, ali svako ima vrstu svog političkog puta. Mi smo opredijeljeni za vrijednosti EU. Znamo stav briselske administracije i ne želimo da opstruiramo – dodao je Konjević.

Demokrate ostaju u Odboru, ali pozivaju DF da napusti parlament Demokratska Crna Gora ne podržava produženje roka za rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, ali neće napustiti to tijelo. Ostaće u Odboru dok porazi DPS do kraja – poručeno je juče na pres konferenciji te partije u Skupštini.

Demokrate su pozvale Demokratski front da napusti Skupštinu i potpišu da neće nastupiti na narednim parlamentarnim izborima ako ne bude fer uslova i tehničke vlade.

- Nema načina na koji bi nas neko mogao natjerati da odustanemo od borbe za prve slobodne i fer izbore. Nijesmo alibi političari i nijesmo osnovani da budemo vječita opo-

prilika.

- Ako Demokrate smatraju da sa DPS-om mogu zajedno da dođu do dobrih rješenja, nećemo vršiti opstrukciju, ali će odgovornost za dobra rješenja ili za to ako ih ne bude, biti na DPS-u ili Demokratskoj Crnoj Gori – poručio je Konjević.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović rekao je da bi trebalo pokušati i da vrijedi učiniti sve da Crna Gora dobije izbore koji će biti prihvatljivi. Boris Mugoša (SD) kazao je da se nada da će Odbor uspjeti do kraja godine da završi posao.

UZALUDAN POSAO

Goran Danilović iz UCG istakao je da „uzaludnijeg posla u političkoj karijeri nije gledao“.

Predrag Sekulić (DPS) kazao je da razumije što DF ne učestvuje u Odboru.

- Sve što su bile njihove dobre ideje, ugradili smo za izbore 2016. godine – rekao je Sekulić.

Aleksandar Damjanović, šef Posebnog kluba poslanika, ocijenio je da se pričom o roku zamajava javnost, a ključne stvari ne pominju, poput v.d. stanja u Tužilaštvu i slično.

- Trenutak je kada bi trebalo prekinuti rad u Odboru i izaći na proteste – kazao je Predrag Bulatović (DF).

Ranko Krivokapić (SDP) rekao je da SDP neće dati podrš-

zicija vječitoj kriminogenoj vlasti – rekao je Danilo Šaranović.

On je istakao da ne podržavaju produženje roka za rad Odbora, jer su tom tijelu do sada dostavili sto rješenja za fer i slobodne izbore, a ostatak rješenja će narednih nekoliko dana dostaviti.

- Radi se o kontinuitetu opstrukcije od DPS-a.

DPS je na svim radnim odborima poklekla pred snagom naših rješenja. Aktiviraju dežurne spavače kako one u samom Odboru, tako i one koji bukom pokušavaju blokirati proces stvaranja uslova za prve fer i slobodne izbore – rekao je Šaranović.

ku „modelu implementacije koji će biti ispod nivoa koji smo imali“.

- Znam da će DPS prihvatiti vladu tehničku ili kako god se zvala, samo je pitanje manje cijene – rekao je Krivokapić.

Jovan Jole Vučurović (DF) pozvao je Demokrate da napuste Odbor i pridruže se protestima.

- Demokrate su privezak Gvozdenovića, dotrčavaju na njegov poziv u Skupštinu, a obmanjuju javnost da bojkotuju parlament. Pokušavali smo da ih dozovemo pameti, da ne idu putem Darka Pajovića, ali veza DPS i Demokrata postala je jaka – rekao je Vučurović.

Marina Jočić (DF) pitala je kako Demokrate planiraju da sprovode odluke bez tehničke vlade. Daliborka Pejović (DPS) istakla je da je priča o tehničkoj vladi politički interes određenih grupa i nema veze sa ovom odlukom.

- Produžimo rok, ali prestanimo sa sitnim političkim kalkulacijama - kazao je Miodrag Vuković (DPS).

Milan Knežević (DF) rekao je da je Front uradio istraživanje javnog mnjenja, u kojem su ispitanici odgovarali na pitanja o imenu i prezimenu, jeziku, crkvi, nacionalnosti sa „ne znam“.

- Na pitanje kojoj partiji pripadate – „Magistar Aleksa Bečić

– pobjede, a ne vijesti“, odgovor je – ne znam. Ovo je politika crvenih teletabisa koje je previdao Brano Gvozdenović i sad zuje o sto rješenja, a nemaju odgovor na najprostije pitanje kako im je ime i prezime – rekao je Knežević.

On je istakao da je DF upozoravao Demokrate da nije lijepo što su ubili Džemala Perovića.

- Produžetkom roka ubili su i tehničku vladu. Na fantastičnom putu su da postanu masovne ubice a da ZKP to ne prepozna – rekao je Knežević, pozivajući Bečića da se pridruži građanima koji su spremni sa ulice da se izbore za tehničku vladu i fer izbore.

Svaka druga odluka značila bi i formalnu koaliciju svih u radnoj grupi sa DPS-om, što je veleopoziciona izdaja – dodao je Knežević.

Andrija Mandić (DF) rekao je da DF ne želi ekskluzivno pravo za sebe da organizuje proteste, već da to uradi sa opozicijom. Andrija Nikolić (DPS) kazao je da o tehničkoj vladi najglasnije govore oni koji imaju najlošiji rejting, te da to nije ozbiljan koncept.

Genci Nimanbegu (Forca) kazao je da je više bilo politikantstva nego odgovorne priče tokom rasprave. On je pozvao DF da učestvuje u radu Odbora bar u novom roku koji I. KOPRIVICA je propisan.

4

Ekonomija

Utorak, 12. novembar 2019.

Konsultativno saslušanje o primjeni zakona o planiranju

U Bečićima generalna skupština Lufthanza siti centar agencija

M.JEVĐIĆ

PODGORICA – Za legalizaciju je do sada prijavljena 51 hiljada objekata. Opštine su obradile 31 hiljadu zahtjeva.

Do sada je donešeno 734 rješenja o legalizaciji, kazao je predstavnik Ministarstva turizma Marko Čanović. Nakon isteka roka pristiglo je još 2.560 zahtjeva za legalizaciju koji ne mogu da uđu u proces.

Organizuju odmor i poslovna putovanja PODGORICA - Od 7. do 9. novembra u Bečićima je održana Generalna skupština agencije ,,Lufthanza siti centar“ (LCC). Domaćin skupštine i promoter Crne Gore bila je podgorička agencija Kongres travel, koja je dio franšize LCC. - Ovaj trodnevni događaj je bio idealna prilika za upoznavanje i promociju Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije svim učesnicima i partnerima. Većina agencija – učesnica su lideri u segmentu turizma na tržištima domicilnih zemalja i učešće na skupštini vide kao mogućnost za ostvarenje novih kontakata i unapređenje sopstvene ponude – kazala je Pobjedi predstavnica Kongres travela Maja Jevđić.

Ona je navela da je LCC najveć e svjetsko nezavisno franšizno udruženje koje oku-

plja 700 turističkih agencija iz 92 zemlje i ostvaruje godišnji promet od 5,2 milijardi eura.

Kongres travel je jedina naša agencija koja je dio ove prestižne franšize.

-Aktivnosti LCC se vezuju kako za odmor, rekreaciju i organizaciju poslovnih putovanja.

Imaju lanac od 300 kancelarija za 2400 zaposlenih u Njemačkoj i 5.300 u svijetu – saopštila je Jevđić i objasnila da se konferencija bavila digitalizacijom i distribucijom turističkih usluga na međunarodnom tržištu.

- Učesnici su imali priliku da razmjenjuju iskustva kako bi nove ideje mogli primijeniti u svom poslovanju. Predstavljena su najnovija digitalna rješenja u obliku online platformi i distribucionih alata na čijem kreiranju svakodnevno radi tim stručnjaka iz LCC grupacije – navela je Jevđić.

Skupštini je prisustvovalo 450

DRI dala pozitivno i uslovno mišljenje Bošnjačkoj stranci

Spotakli se o račune PODGORICA – DRI je dala pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj i uslovno na pravilnost poslovanja Bošnjačke stranke za prošlu godinu.

U izvještaju koji su sačinili senatori Nikola N. Kovačević i Zoran Jelić se navodi da je finansijski izvještaj sastavljen na fer i objektivan način osim kod troškova zakupa. Stranka je prekršila zakone o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i pravilnik o kontnom okviru i sadržini računa.

-Uz putne naloge nije bilo izvještaja sa službenih putovanja, kao ni pozivnih pisama (za službena putovanja u ino-

stranstvo). Kod dijela naloga shodno kojim je isplaćeno 4.918 eura nije naznačena svrha službenog puta - konstatovala je revizija.

BS je za potrebe izbornih kampanja u opštinama Bar, Plav i Rožaje otvorila poseban žiro račun, a u Ulcinju je korišten žiro račun otvoren u prethodnom periodu, što nije u skladu sa zakonom. Partija izborne račune otvorene u Petnjici i Tuzima nije zatvorila u roku od 90 dana od dana objavljivanja konačnih izbornih rezultata.

BS je od devet preporuka za 2017. realizovala tri, jednu djelimično i nije realizovala pet preporuka.

M.P.M.

ljudi iz 92 države, od kojih je 40 odsto sa teritorije Njemačke.

-Na godišnjoj LCC generalnoj skupštini se okupe menadžeri i vlasnici LCC franšiznih jedinica kao i sponzori i partneri sa ciljem prezentovanja budućih i realizovanih projekata – objasnila je Jevđić.

Agencija Kongres travel, koja je osnovana 2007, u januaru prošle godine je postala punopravni član LCC franšize.

Jevđić kaže da ova mreža članicama pruža mogućnosti povezivanja, razmjene iskustava i noviteta iz branše kao i pristup različitim savremenim, interaktivnim rezervacionim platformama.

- Na taj način smo, posredstvom naših partnera (stranih agencija širom svijeta), u prilici klijentima ponuditi usluge po najpovoljnijim uslovima, bilo gdje u svijetu – istakla je Jevđić na skupu čiji je pokrovitelj bio hotel Splendid. S. P.

Kursna lista USD

1.10410

JPY 120.29000 GBP

0.85743

CHF

1.09720

AUD

1.61050

CAD

1.46070

Čanović je na konsultativnom saslušanju o primjeni zakona o planiranju i izgradnji u skupštinskom Odboru za turizam, prostorno planiranje, poljoprivredu saopštio da je obračunato 2,12 miliona eura naknade za komunalno opremanje zemljišta za bespravne objekte, od čega najviše u Kotoru, oko pola miliona.

Zaključno sa novembrom ukupno je naplaćeno 1,53 miliona eura. On je podsjetio da će opštine, osim toga, imati i naknadu za korišćenje prostora.

Konsultativnom saslušanju prisustvovali su i predstavnici Inženjerske komore i Zajednice opština sa kojima Ministarstvo ima intenzivnu komunikaciju oko primjene zakona.

Iz Zajednice opština su saopštili da se zalažu za otvaranje još jednog kruga za prijavljivanje za legalizaciju. Čanović je odgovorio da je sljedeći korak da opštine evidentiraju sve nelegalne objekte.

-Nakon toga ćemo razmišljati o eventualnom dodatnom roku za prijavu legalizacije objasnio je Čanović i podsjetio da u Crnoj Gori ima 60 hiljada nelegalnih priključaka na elektro mrežu.

Na konstataciju poslanika Force Gencija Nimanbegua da je mali učinak zakona i da divlja gradnja cvjeta, Čanović je kazao da su nelegalnu gradnju pokušali da zaustave izradom orto foto snimka koji je dostupan na Ministarstvu turizma.

- Sve što je urađeno nakon orto foto snimka, neće moći da uđe u proces legalizacije. To je činjenica na osnovu koje smo pokušali da zaustavimo nelegalnu gradnju. Neodgovornih pojedinaca ima u manjoj ili većoj mjeri, ali u svakom slučaju će se dobro zapitati kada sve opštine donesu odluke o naknadama za korišćenje prostora pa kad vide da će morati po kvadratu da

Barska plovidba za devet mjeseci

Gubitak 2,2 miliona PODGORICA - Barska plovidba je za devet mjeseci tekuće godine ostvarila gubitak od blizu 2,2 miliona eura, što je 300 hiljada eura više nego u istom periodu prošle godine.

Prihodi od prodaje su bili 4,2 miliona, finansijski prihod 563 hiljade a finansijski rashod 2,9 miliona.

M.P.M.

Cijene naftnih derivata

Gorivo po starom

PODGORICA - Cijene goriva ostaće nepromijenjene naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Litar eurosupera 95 i 98 i narednih 15 dana će koštati 1,31, odnosno 1,35 eura, eurodizela

1,26 i lož ulje za veleprodaju 1,2 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena.

S. P.

Donesena rješenja o le

Poslije isteka roka stiglo 2.560 zahtjeva za leg nelegalne objekte, odlučiće se o dodatnom ro

Nimanbegu tvrdi da se u ulcinjskim maslinjacima nelegalno gradi Genci Nimanbegu je saopštio da je juče u maslinjacima u Ulcinju počela divlje da gradi osoba koja je prošle godine osumnjičena da ih je zapalila. Iz Ministarstva su odgovorili da taj objekat nikada neće biti legalizovan.

Predstavnik Ministarstva Zoran Tomić je kazao da je prijava o nelegalnoj gradnji trebala direktno biti podnijeta ovom resoru i dodao da će odmah postupiti po njoj. Naveo je da je za devet mjeseci ove godine bilo 886 inspekcijskih nadzora po podnijetim inicijativama. Bilo je ukupno 2.214 inspekcijskih pregleda, 234 rješenja o zabrani gradnje, 94 rješenja o rušenju objekata, 154 rješenja o uklanjanju privrednih objekata... Izdato je 612, a oduzeto 28 licenci.

Petar Ivanović je kazao da osuđuje svaku vrstu paljenja maslina i podsjetio da je svojevremeno u Crnoj Gori kralj davao blagoslov svakom bračnom paru koji zasadi makar jednu maslinu.

-Tek kad bi duplirali broj maslina približili bismo se broju maslina po stanovniku u Hrvatskoj – kazao je Ivanović.

plaćaju od tri do 12 ili 13 eura objasnio je Čanović.

Komentarišući ocjenu Nimanbegua da legalizacija nije zaživjela, Čanović je kazao da se ne slaže i dodao da to potkre-

pljuju brojke. Ocijenio je i da se prevario ko misli da se za godinu može riješiti problem koji traje pola vijeka. Najavio je da se razmatra mogućnost za donošenje rješenja o legali-

PODGORICA – Odložen je sastanak povjerilaca kompanije Properti investment, koja se dovodi u vezu sa nekadašnjom savjetnicom Svetozara Marovića Oliverom Ilinčić, jer se ova kompanija žalila Apelacionom sudu zbog otvaranja stečaja.

Čeka se odluka Apelacionog sud

Ročištu su pristupili samo advokati Heta aset resolution i opštine Budva, pa uslova za formiranje odbora povjerilaca nije ni bilo. Do sada je svoje potraživanje prijavilo osam povjerilaca, ali lista priznatih i osporenih potraživanja još nije sačinjena. Ročište za ispitivanje potraživanja koje je trebalo da bude održano sjutra, takođe je odloženo do odluke Apelacionog suda.

Heta je podnijela prijavu kao razlučni povjerilac zbog potraživanja 7,15 miliona eura, dok isti status traže Opština Budva za lokalne javne prihode za 831,2 hiljade eura i Poreska uprava za 650 hiljada eura. Kao izlučni povjerilac prijavu je podnijelo hotel-

Dužni 11,7

Apelacioni sud

sko turističko preduzeće Vile Oliva.

Među neobezbijeđenim po-

u i izgradnji u matičnom odboru

su 734 legalizaciji

galizaciju. Nakon što opštine evidentiraju sve oku za legalizaciju, najavio Marko Čanović

2,12

miliona eura naknade obračunato, 1,53 miliona naplaćeno

Došlo osam preDstavnika ministarstva, ZajeDnice opština i inžinjerske komore: Konsultativno saslušanje

zaciji i za objekte koji su prepoznati planskim dokumentima, ali ne ispunjavaju jedan od urbanističkih uslova, što je bila jedna od sugestija Zajednice opština.

Naveo je da će voditi računa da se u postupku legalizacije bespravnih objekata na lokaciji kulturnih dobara primijene uslovi i mjere za njihovu zaštitu. Predložiće da se skrati jedan korak u donošenju rješenja o legalizaciji, tako da se umjesto katastra opštine daje uvjerenje da je objekat na orto foto snimku, jer one imaju uvid.

Na prijedlog Nimanbegua da se planiranje vrati opštinama, predstavnici Ministarstva su kazali da bi to poremetilo koncepciju zakona.

Zoran Tomić iz Ministarstva je kazao da su sa predstavnicima Inženjerske komore imali dva sastanka i da će vjerovatno

prihvatiti njihove prijedloge za proceduru donošenja planova.

- Inženjer konsultant ne treba da bude licencirano lice, stvar je investitora da obezbijedi nekog ko će pružati konsultantske usluge- objasnio je on.

Predsjednik Odbora Petar Ivanović je kazao da je na sceni parcijalno interesno sagledavanje problema.

- Nedostaje nam obuhvat cjeline. Da svako od nas pomogne da primjena rješenja bude što je moguće kvalitetnija. Gledamo procedure, licence, kako da kreiramo prostor za pojedine interesne grupe, a šta je sa onima koji svoj novac daju da bi stvorili novu fabriku, hotel koji treba da zaposli ljude. Koliko mi ovim rješenjima idemo njima na ruku. Na to pitanje nijesmo odgovorili - istakao je on.

M.P.M.

Prezentovani rezultati istraživanja o poznavanju potrošačkih prava PODGORICA - Državnim organima za zaštitu potrošača nije se obraćalo 87,7 odsto ispitanika, pokazali su rezultati istraživanja Ministarstva ekonomije o poznavanju potrošačkih prava, koji su juče prezentovani na konferenciji za medije.

- Ispitanici su kao najbitnije potrošačko pravo percipirali pravo na reklamaciju proizvoda, a zatim pravo da dobiju fiskalni račun. Vraćanje kusura je na posljednjem mjestu - kazala je šefica za odnose s javnošću Ministarstva Marina Šaković i dodala da dvije trećine ispitanika znaju da je usvojen Zakon o zaštiti potrošača, dok manje znaju o drugim propisima iz te oblasti, kao što su zakoni o potrošačkim kreditima i o opštoj bezbjednosti proizvoda.

- Dvije trećine ispitanika slaže se sa tvrdnjama da potrošači u Crnoj Gori nemaju dovoljno znanja o zaštiti svojih prava (67,8 odsto), da nemaju naviku da traže zaštitu prava (66,7 odsto) i da je svijest o značaju zaštite potrošača nerazvijena (63 odsto) – saopštila je Šaković.

Prema rezultatima ankete, 12,3 odsto ispitanika je tražilo pomoć državnih organa u zaštiti prava.

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 1020 ispitanika u 23 opštine u okviru projekta Tehnička pomoć za usklađivanje i primjenu pravne tekovine EU o unutrašnjem tržištu - AIM II, koji finansira EU, a implementira IBF International konsalting. Vođa projekta Matjaž Logar kazao je da je projekat počeo u no-

Na prvom mjestu reklamacija, na posljednjem kusur vembru prošle godine i da traje ukupno dvije godine.

Glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić rekla je da bez aktivnog potrošača i aktivnog trgovca nije moguće u ostvarivanju prava izjednačiti našeg sa potrošačem EU. -Zbog toga su važne ankete koje će nam pokazati gdje se nalazimo u ovoj oblasti. Iako je Crna Gora uradila dosta za potrošače, može se zaključiti da ova anketa pokazuje da je pred nama još dosta posla – S. P. navela je Đurđić.

Aplikacije za prigovore Do kraja godine će biti završena aplikacija za mobilne telefone, kako bi građani mogli lakše da podnesu prigovore u momentu kada su njihova prava ugrožena. Taj prigovor će odmah biti upućen Upravi za inspekcijske poslove.

Generalni direktor za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača Jovo Rabrenović je kazao da potrošači smatraju da je komplikovana procedura za žalbu i da ne znaju kome da se obrate.

- U izradi su aplikacije za dvije vrste mobilnih telefona, koje će osim žalbi nuditi mogućnost da se, na primjer, povežu sa sistemom koji prati nebezbjedne proizvode i da vide njihov spisak - dodao je Rabrenović. On je najavio i da je u planu izrada sajta zastitapotrosaca.me.

Skupštinski odbor za ekonomiju podržao prijedloge zakona o javno-privatnom partnerstvu, koncesijama i o javnim nabavkama

Radunović: Uslovi za dobar poslovni ambijent

da za stečaj u Properti investmentu

7 miliona

vjeriocima su Prva banka sa potraživanjem od tri miliona eura, kompanija Mediteran

projekt sa 90 hiljada eura, Centralna banka sa 420 eura i podgorička Uprava lokalnih javnih prihoda sa 300 eura potraživanja.

Na ročištu za ispitivanje postojanja stečajnih razloga advokatica Marija Milovanović je tvrdila da se zahtjev Poreske uprave za otvaranje stečaja temelji na dugu iz 2008. godine za koji je, kako je navela, nastupila apsolutna zastara. Ipak, sudija Blažo Jova n i ć n j e n p r i g ovo r j e ocijenio neosnovanim i uveo stečaj zbog duga za porez na nepokretnosti od 235,1 hiljada eura.

Prema izvještaju stečajnog upravnika Dragana Milića, račun Properti investmenta je u blokadi 11 godina i to na iznos od 1,3 miliona eura. Ova kompanija posjeduje 10 hiljada kvadrata zemljišta u Lučicama, ali je ta imovina, kako stoji u izvještaju, opterećena teretima i ograničenjima u korist više povjerilaca.

M. Lk.

5

Ekonomija

Utorak, 12. novembar 2019.

poZitivno mišljenje Za tri Zakona: Odbor za ekonomiju

PODGORICA – Usvajanjem zakona o javno-privatnom partnerstvu, koncesijama i o javnim nabavkama stvoriće se dobri uslovi za kvalitetan poslovni ambijent - ocijenio je ministar finansija Darko Radunović na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju. Odbor je podržao prijedloge zakona o privatno-javnom partner-

stvu, koncesijama i o vazdušnom saobraćaju i predložio Skupštini da ih usvoji.

- Zakon o javno-privatnom partnerstvu je osnov za razvijanje poslova na uređen način, kako to očekuju naši partneri iz EU i što je važnije i potencijalni investitori - kazao je ministar.

Komentarišući prijedlog Borisa Mugoše (SD) da se rok za osnivanje agencije za investicije po-

mjeri, Radunović je kazao da će to sa pažnjom to razmotriti i da mu taj prijedlog izgleda logično. Mugoša je kazao da predloženi zakon o JPP stvara okvir za unapređenje infrastrukture i kvaliteta javnih usluga.

- Registar ugovora privatnojavnog partnerstva koji će biti formiran povećaće transparentnost. Do sada smo ovo partnerstvo shvatali po sistemu –

investitori, evo vam zemlja da izgradite nešto na njoj, a mi dobijemo dio od tih investicija. To nije klasično partnerstvo. Razlog je što takva vrsta aranžmana nije bila zakonski regulisana. Sad se stvorio adekvatan regulatorni okvir - kazao je Mugoša.

Predstavnica Ministarstva finansija Biljana Jakić je, obrazlažući zakon o koncesijama, kazala da je precizno definisao ugovore u dijelu obezbjeđenja - bankarske garancije i polise osiguranja.

- Precizno je definisana obaveza plaćanja naknade za korišćenje sirovina, pojednostavljuje se postupak za sirovine koje nijesu od strateškog značaja. Državna preduzeća koja nemaju ugovor o koncesiji, nakon stupanja na snagu moraće ući u postupak dodjele koncesije i plaćanja obaveza - objasnila je Jakić.

Mugoša je pitao zašto je iz prijedloga zakona izbrisana aerodromska infrastruktura, a Jakić objasnila da je to definisano zakonom o privatno-javnom partnerstvu i da je sada razgraničen predmet javne nabavke.

M.P.M.

Ministarstvo održivog razvoja dostavilo Luci Kotor urbanističko-tehničke uslove

Prave vezove za kruzere dužine do 300 metara PODGORICA - Ministarstvo održivog razvoja dostavilo je kompaniji Luka Kotor urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju samostalnog odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi na operativnom prostoru luke Kotor, a u cilju unapređenja tehničko-tehnološ-

kih elemenata prihvata putničkih brodova u Luci Kotor.

- Prilikom rekonstrukcije i uređenja pristaništa predviđa se za potrebe pristajanja i vezivanja velikih putničkih brodova koji uplovljavaju u Kotor, u produžetku operative obale, izgradnja samostalnog

odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi. Udaljenost planiranog odbojnika od postojećeg kraja obale iznosi 80 metara. Predviđa se mogućnost uplovljavanja i vezivanja brodova dužine od 250 do 300 metara – kaže se u dokumentu Ministarstva održivog razvoja.

S. P.

6

Društvo

Utorak, 12. novembar 2019.

IN MEMORIAM: Vukota Babović

Uzoran čovjek, plemenitog kova PODGORICA - Četvrtog novembra 2019. godine sahranjen je u Beogradu Vukota Babović, uzoran čovjek, plemenitog i ljudskog kova, Crnogorac iz Berana, koji je svoj život posvetio prosvjeti i nauci, ali i svojoj Crnoj Gori, za koju se borio perom i stvaralaštvom. Čak i posljednjih godina, pritisnut teškom bolešću, zapažena je njegova izjava, kada je primljen za dopisnog člana DANU „da mu čini čast što je izabran za akademika od istaknutih crnogorskih stvaralaca“.

Smrt ga je pretekla da se crnogorskoj javnosti ne predstavi besjedom iz domena svoga stvaralaštva. Svoj stav o Crnoj Gori i crnogorskom narodu jasno je iznio prethodnih godina u crnogorskim i drugim glasilima.

Smrću dragog Vukote Babovića DANU je izgubila istaknutog člana i prijatelja.

Akademik DANU - Vukota Babović je rođen 21. februara 1946. godine u Ivangradu (današnje Berane), Crna Gora.

Osnovnu školu i gimnaziju završio u Ivangradu. Diplomirao je 1969. tehničku fiziku na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu.

Potom je bio istraživač u Laboratoriji za atomsku fiziku Instituta za nuklearne nauke u Vinči, kod Beograda. Magistrirao je 1972. i doktorirao 1976. godine na Beogradskom univerzitetu, pod mentorstvom dr B. Aničina, radeći na problemima elektronskih talasa u jonizovanim gasovima.

Od 1977. godine bio je nastavnik u Institutu za fiziku Prirodnomatematičkog fakulteta u Kragujevcu (docent 1978, vanredni profesor 1983, redovni profesor 1999). Tokom tri decenije držao je predavanja iz klasičnog elektromagnetizma i srodnih oblasti (optika, fizika plazme, astronomija s astrofizikom).

Rukovodio je smjerom Oscilacije i talasi na postdiplomskoj nastavi. Sa saradnicima je osnovao Belerofont opservatoriju u Kragujevcu (1986). Bio je upravnik Instituta za fiziku, u tri mandata (1979, 1989, 2001), prodekan za nastavu Fakulteta u dva mandata (1981, 1983)

i dekan Fakulteta u jednom mandatu (1985).

Autor je ili koautor blizu sto radova (u inostranim i domaćim časopisima i zbornicima međunarodnih i domaćih konferencija iz fizike). Napisao je nekoliko udžbenika i priručnika iz fizike za đake i studente.

Bio je prevodilac stručnih i naučnih radova iz fizike sa ruskog, engleskog i njemačkog jezika. Bio je na višemjesečnom postdiplomskom usavršavanju u Lenjingradu (Joffe-Institut), SSSR. Učestvovao je na nekoliko međunarodnih konferencija iz fizike plazme i bio mentor nekoliko doktorskih i magistarskih teza i specijalističkih radova, kao i nekoliko desetina diplomskih radova.

Prelaskom na univerzitetski rad, interesovanje V. Babovića se širi i na optičke i mikrotalasne fenomene, kao i mehaničke oscilatorne sisteme, ponekad i sa naglašenim pedagoškim aspektima. Ime V. Babovića kao autora ili koautora pojavljuje se u nekoliko rangirnih svjetskih časopisa iz fizike, u rasponu od više od četrdeset godina (od 1972. do danas).

U godinama društvenih i političkih turbulencija u Srbiji i Crnoj Gori, kao i u okruženju, V. Babović je primijećen i kao pisac esejističkih tekstova koji se, skupljeni, upravo pojavljuju u knjizi Contra negantes. Babović je napisao nekoliko knjiga protestne poezije i proze. Od početka je bio aktivan i u radu beranskog odbora Matice crnogorske. Za dopisnog člana DANU izabran je 2016. godine.

Božidar Šekularac (akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti)

Objavljen konkurs za direktora Fonda PIO

Kandidat mora da ima završeni VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja na fakultetima društvenih nauka, ekonomije ili prava, kao i položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Mora da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili devet godina radnog iskustva na drugim poslovima.

Rok za podnošenje prijava je 20 dana od objavljivanja konkursa.

- U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos osoba

Bečić plagirao rad, ali neće biti kažnjen

PODGORICA – Senatori Univerziteta Crne Gore na jučerašnjoj sjednici jednoglasno su usvojili izvještaj komisije Ekonomskog fakulteta koja je ocijenila da rad lidera Demokrata Alekse Bečića nije autentičan.

Uprava za kadrove

PODGORICA - Uprava za kadrove objavila je javni konkurs za direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, koji se postavlja na period od pet godina.

Senat Univerziteta Crne Gore jednoglasno usvojio izvještaj komisije Ekonom

koja je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom - navodi se u konkursu.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili preduzeću, u periodu od jedne godine od isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na osobu koja vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

- Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja - objasnili su u konkursu.

N. K.

NEMA SANKCIJA

Senat, međutim, Bečiću nije izrekao sankciju zbog spornog rada pod nazivom „Uticaj tržišta kapitala na korporativno upravljanje u Crnoj Gori“, jer kažu da nemaju mogućnost za to. Pozvali su se na član 102 Statuta Univerziteta Crne Gore koji je važio u trenutku pokretanja postupka protiv Bečića, a koji, kako ističu, nije predviđao sankcije.

S druge strane, ni Etički odbor UCG, koji je formiran umjesto Suda časti, nije u poziciji da poteže za bilo kakvom vrstom kazne. Pojasnili su da je Etički odbor formiran krajem septembra ove godine, u skladu sa Zakonom o akademskom integritetu, koji je donešen u martu, a gdje je propisano ,,da se primjenjuje na sve postupke koji su počeli nakon njegovog stupanja na snagu“.

- Kako je predmetni postupak pokrenut prije stupanja na snagu ovog zakona, to nema pravnog osnova da Etički odbor odlučuje u ovoj pravnoj stvari – piše u odluci Senata UCG. Senat, dodaju oni, na kraju, djelujući u skladu sa nadležnostima koje je imao na osnovu propisa koji su važili u momentu pokretanja postupka,

Aleksa Bečić

osuđuje zloupotrebe autorskih prava i snažno podržava stav da magistarski i doktorski radovi treba da budu autentični i originalni izraz odgovor-

nog, objektivnog i čestitog naučnog rada kandidata.

IZVJEŠTAJ KOMISIJE

Da Bečićev rad nije autentičan,

Pešić: Zašto za Lakićević-Đuranović nijesu napisali da nije korektno citirala Redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu i bivši predsjednik Naučnog odbora UCG dr Vladimir Pešić kazao je za Pobjedu da je Senat ovom odlukom izbjegao da se izjasni da li je riječ o plagijatu ili ne.

- Objašnjenje da toliko procenata nije korektno citirano ne znači da je nešto plagirano i da je to bila namjera. Sa druge strane, neko može bukvalno, i sa namjerom, prepisati tekst u iznosu od 20 i više procenata magistarskog rada koji može imati i do 100 strana, pri čemu tekst koji je prepisao ima citate koji su ,,korektno“ napisani. Odluka je dvosmislena i svako može

da je interpretira kako mu odgovara, što nije način kako treba kao društvo i institucija da se borimo sa ovom anomalijom - kazao je on.

Ističe da su na sceni različiti aršini.

- Zašto za profesoricu Bojanu Lakićević-Đuranović Senat nije utvrdio da i ona nije ,,korektno citirala“ seminarski rad (na kojima uvijek stoji ime kandidata i mentora - što neki zbog raznih grantova žele izbrisati) već je zauzeo stav da je ,,plagirala“ i zašto je nju uputio na Etički komitet, a ne na Sud časti. Izuzetna pravna vratolomija UCG, ali to nije način kako se drži do odgovornosti – zaključio je on.

utvrdila su tri člana komisije Ekonomskog fakulteta: prof. dr Dejan Erić, prof. dr Branko Ljutić i prof. dr Silvija Golem.

Senatu su dostavili uporedni pregled rezultata licenciranog softvera i komisije, dio izvještaja licenciranog softvera za detekciju plagijata ithenticate sa korišćenim izvorima i stepenom podudarnosti, obilježenu verzija magistarskog rada sa djelovima koji se ne mogu smatrati autentičnim radom kandidata, kao i obilježenu verziju magistarskog rada sa djelovima koji se poklapaju sa diplomskim radom kandidata.

Izvještaj prethodne komisije, u kojoj su, takođe bili profesori Erić sa Fakulteta za bankarstvo, osiguranje i finansije na Beogradskoj bankarskoj akademiji i doc. dr sc. Silvija Golem sa Ekonomskog fakulteta Sveuči-

Profesorica podgoričke gimnazije koja je zapala u dugove razgovarala sa ministrom prosvjete PODGORICA – Profesorica filozofije u podgoričkoj gimnaziji, Baranka Jasminka Milošević kazala je Portalu Pobjeda da se juče sastala sa ministrom prosvjete Damirom Šehovićem i da je on obećao da će ovaj resor sa 1.800 eura pomoći njenu NVO „Udruženje profesora filozofije“, koja je ostala u dugovima nakon što su prošle godine organizovali Međunarodnu filozofsku olimpijadu.

Profesorica je prije nekoliko dana na svom Fejsbuk profilu objavila da mjesečno prima svega 47 eura, te da je gladna, da nema za hranu svakog dana...

To je otvorilo debatu na društvenim mrežama, a onda su se uključili i mediji. Ispostavilo se

Milošević: Šehović ponudio 1.800 eura da je profesorica „u kreditima“, što zbog ličnih, porodičnih obaveza, a dijelom i zbog finansijskog kraha manifestacije koju je organizovala.

Ispričala je da je generalni pokrovitelj 26. Međunarodne filozofske olimpijade bilo Ministarstvo prosvjete.

Troškovi Olimpijade, kako je saopštila, iznosili su 48.000 eura, od čega je NVO raspolagala sa oko 12.000 eura. Da bi troškovi bili podmireni, Milošević je na sebe preuzela obavezu pronalaženja ostatka sredstava.

Tako se, priča za Pobjedu, za potrebe Olimpijade, zadužila u restoranima, hotelima, računarskim radnjama.

- Ministarstvo prosvjete se u potpisanom memorandumu nije obavezalo da finansira Olimpijadu, ali i nije dostavilo rješenje o tome da li hoće ili neće dati sredstva za ovu manifestaciju. Samim tim, u daljoj proceduri, NVO ,,Udruženje profesora filozofije“ nije moglo da traži sredstva od ostalih ministarstava – priča Milošević.

Pošto je njena organizacija već

bila u procesu organizovanja Olimpijade, Milošević tvrdi da nije postojala mogućnost da se od nje odustane, pa su odlučili da događaj finansiraju iz prikupljenih donacija ili iz sopstvenog džepa.

Godinu dana nakon organizovanja Olimpijade, NVO duguje 33.000 eura - hotelijerima, vlasnicima restorana, operaterima...

Kako je kazala Portalu Pobjeda, Šehović joj je juče predložio da napiše molbu i da će Ministarstvo razmotriti da izdvoji 1.800 eura.

- To je sve što je Ministarstvo spremno da razmotri, da nam da 1.800 eura da pokrijemo dio troškova – kaže profesorica.

R. D.

Društvo

Utorak, 12. novembar 2019.

mskog fakulteta o radu lidera Demokrata

Bečić: Rijaliti program realizuju DPS i DF Lider Demokrata Aleksa Bečić, komentarišući odluku Senata na svom Fejsbuk profilu, istakao je kako nema namjeru da se bavi rijaliti programom koji realizuju DPS i DF. - Nalazim se van zemlje, nemam niti namjeru, niti vremena da se bavim rijaliti programima, ali ono što je jasno jeste da kontinurano oživljavanje priče o mom magistarskom radu je par ekselans politički proces, odnosno zaista jedan providan i komičan rijaliti program koji osmišljavaju i realizuju sijamski blizanci iz DPS-a i DF-a koji su podsjećanja radi i započeli ovu namještaljku - napisao je Bečić na Fejsbuk profilu.

Bečić je kazao da se priča o njegovom magistarskom radu oživljava kada je potrebno skrenuti pažnju sa afera u zemlji.

- Rad Veselina Veljovića je bez greške, Aco Đukanović je uzoran magistar pravnih nauka na Univerzitetu CG, a priču o mom magistarskom radu evo dvije godine komično oživljavaju svakih nekoliko mjeseci, kad god treba pokušati skrenuti pažnju sa afera koje drmaju vlast i kad god im stignu istraživanja koja pokazuju da DPS pada, a Demokrate rastu, što se desilo i prije nekoliko dana kada im je stigla informacija da su Demokrate porasle za 5,2% u odnosu na prošli mjesec - kazao je Bečić.

Kako je dodao, ,,prvo se UCG nije dopao prošlogodišnji zaključak Vijeća Ekonomskog fakulteta da nijesu konstatovane bilo kakve nepravilnosti ni prilikom kontrole rada, ni odbrane rada, zatim rezultat grupe eminentnih profesora koja je javno saopštila da nema govora o plagijatu, nakon toga UCG se nije dopao ni izvještaj neustavne i nezakonite privatne komisije koju su oni formirali“, pa su, kako kaže, krenuli da mijenjaju ,,neposlušne“ članove komisije tragajući za onima koji će napisati ono što njihovi šefovi traže da pročitaju.

- Za sve ovo vrijeme, ni u jednom izvještaju, pa ni u ovim DPS privatnim izvještajima, nije naveden nijedan propis države Crne Gore koji sam povrijedio, jer dobro znaju da je rad urađen u skladu sa svim propisima koji su važili u vrijeme kada je nastao - rekao je on.

Kaže da su prije godinu pokrenuli sudske sporove pred Upravnim i Ustavnim sudom kojima su ,,utužili Univerzitet Crne Gore, odnosno osporili sve pravne radnje koje su sprovodili u politički montiranom procesu protiv njega“.

- Zanimljivo da pomenuti sudovi ni pored više urgencija, nakon godinu dana, nijesu odlučili u ovom slučaju, svjesni da su osporena akta Univerziteta nezakonita i neustavna, već slučaj drže u fioci, kako bi ovaj nezakoniti i neustavni rijaliti mogao da traje - napisao je Bečić, pored ostalog.

lišta u Splitu, Senat je na sjednici u martu vratio na doradu.

Ispostavilo se da članica ove komisije prof. dr sc. Lidija Dedi sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nije potpisala izvještaj, jer se u međuvremenu razboljela. Osim toga, Senat je ocijenio da u izvještaju nije bilo jasnog zaključka je li Bečićev rad plagijat.

Tek na sjednici Senata 28. oktobra stiglo je obavještenje da je imenovan novi član komisije i da će posao uskoro završiti.

Nevladino udruženje Centar za akademski integritet je 20. aprila prošle godine saopštilo da su uradili preliminarno istraživanje naučnih radova crnogorskih javnih funkcionera, te da su provjeravajući magistarski rad Bečića kroz određeni softver došli do rezultata da ga je plagirao, odnosno da je softver Turnitin

pokazao 44 odsto poklapanja njegovog rada sa drugim radovima.

Senat je nakon toga zatražio od Ekonomskog fakulteta da se izjasni. Vijeće fakulteta je 19. juna donijelo zaključak da je poštovana procedura prijave, ocjene i odbrane magistarske teze Bečića. Nijesu se određivali prema tome je li rad plagijat ili nije iz razloga što, kako su zaključili, nijesu nadležni da se bave tim poslom.

Senat je potom 21. septembra prošle godine donio odluku kojom se uređuje prethodni postupak za utvrđivanje plagijata publikacije/autorskog djela na UCG, nastalih prije uvođenja monitoringa magistarskih studija 2015. godine, što je omogućilo Ekonomskom fakultetu da krene u provjeru spornog rada.

N. ĐURĐEVAC

7

U svim domovima zdravlja počela vakcinacija protiv sezonskog gripa

Bez odobrenja izabranog doktora nema vakcine

PODGORICA - Vakcinacija protiv sezonskog gripa počela je juče u svim domovima zdravlja na teritoriji Crne Gore, sa zakašnjenjem od mjesec, jer Montefarm nije na vrijeme distribuirao vakcine zato što je dobavljač kasnio sa isporukom, nakon što je proizvođač odlučio da ih prvo dobiju druga tržišta.

Srećom, virus gripa još nije počeo da hara, odnosno Institut za javno zdravlje, od početka oktobra, nije zabilježio nijedan slučaj obolijevanja od ove, za određene grupe, opasne zarazne bolesti.

ISPORUKA

Direktor Montefarma Radoman Dragaš kazao je juče Pobjedi da je distribucija završena.

- Sve je proteklo kako je i planirano. Do kraja dana biće isporučena i posljednja isporuka na sjeveru – kazao nam je kratko Dragaš.

U Domu zdravlja u podgoričkom kvartu Blok pet zatekli smo priličnu gužvu. Vakcina protiv gripa godinama je izbor Mile Lakić-Bakić, koja kaže da je prezadovoljna uslugom.

- Vakcinacija mi se svake godine pokaže kao ispravna odluka. Počela sam sa 55 godina, a sada mi je 72. Jedino što me je interesovalo je da li smo i mi kao i Srbija dobili četvorovalentnu vakcinu. Nastaviću ovu praksu dok budem mogla da mrdam – kazala je Lakić-Bakić.

I Boro Asanović bira da se zaštiti tako što će primiti vakcinu.

- Već treću godinu primam vakcinu. Zadovoljan sam učinkom. Čim sam pročitao da su stigle vakcine, odmah sam došao. Uvijek sam za vakcinaciju – kazao je Asanović.

Doktorka Aldijana Zeković nam je potvrdila da je ove godine u upotrebi vaksi tetra, četvorovalentna vakcina protiv gripa.

GRADOVI

Direktor Doma zdravlja u Nikšiću Vesko Bulatović potvrdio je Pobjedi da su vakcine dobili u subotu, kao i da je vakcinacija omogućena i u ambulantama na periferiji.

- Kao što je poznato u svim većim mjesnim zajednicama naše opštine otvorili smo ambu-

OBAVEZNO DA SE VAKCINIŠU PACIJENTI IZ RIZIČNIH GRUPA: U domovima zdravlja kažu da vakcina ima dovoljno

Grip nije samo prehlada Svi zdravstveni radnici u domovima zdravlja u Podgorici, koji budu primili vakcinu protiv gripa, nosiće na reveru uniforme bedž na kojem će pisati da su vakcinisani.

- U Domu zdravlja Podgorica na ovaj način želimo da motivišemo sve kolege obuhvaćene preporukama za vakcinaciju da to i učine i

lante i već od danas (utorak) i u Župi, Kličevu, Straševini, Dragovoj Luci i na Vidrovanu počeće vakcinacija. Vakcina ima dovoljno, dobili smo za početak 1.100 doza, a u sljedećoj isporuci očekujemo još gotovo toliko, što bi trebalo da bude dovoljno prema nekim projekcijama koje su rađene, oslanjajući se na iskustva iz minulih godina - rekao je Bulatović.

Vakcine su, kako je potvrđeno, stigle i u Dom zdravlja u Herceg Novom i ambulantama u Bijeloj i Igalu. Kako su saopštili iz te zdravstvene ustanove, vakcina ima dovoljno, te nema potrebe da se stvaraju gužve.

Svi koji žele da se vakcinišu

time zaštite sebe, svoje porodice, kao i sve pacijente koji budu u kontaktu sa njima. Želimo da na taj način motivišemo i pacijente da se zaštite zato što grip nije samo prehlada, to može biti teško i po život opasno oboljenje – kazao je Pobjedi direktor podgoričkog doma zdravlja dr Nebojša Kavarić.

moraju se javiti izabranom doktoru, radi zakazivanja, jer vakcinu ne smiju da prime osobe koje imaju povišenu temperaturu ili neko akutno oboljenje.

I u Bijelom Polju juče je počela vakcinacija protiv sezonskog gripa.

- Vakcinacija stanovništa sprovodi se radi redukovanja obolijevanja, prenošenja virusa u porodici, kolektivu i populaciji, a samim tim očuvanja sopstvenog zdravlja, održavanja kolektivnog imuniteta populacije, a posebno kod onih kod kojih je indikovano davanje vakcine, u cilju preveniranja mogućih kom-

plikacija i teških kliničkih formi obolijevanja – istakli su iz Doma zdravlja u Bijelom Polju.

Vakcine su u tivatski dom zdravlja, kako nam je potvrđeno, stigle u nedelju poslije podne.

Izabrana ljekarka Nada Kovačević je upozorila da je neophodno prije vakcinisanja uraditi pregled respiratornih organa.

- Niti jednom pacijentu neću dati vakcinu prije nego što uradim pregled respiratornih organa (grla, pluća, sinusa) i dok ne vidim kakvo je njegovo zdravstveno stanje i da li je moguće da primi tu vakcinu – istakla je Kovačević.

I iz Doma zdravlja u Baru pozvali su pacijente da se jave i uz preporuku i odobrenje izabranog ljekara vakcinišu.

- Vakcinacija protiv gripa je jedina specifična mjera prevencije i najučinkovitija zdravstvena mjera kada se radi o sprečavanju obolijevanja i komplikacija gripa. Nijedna druga mjera prevencije nema ni izbliza takav učinak, tako da je posebno važno da se one osobe koje se nalaze u rizičnim kategorijama što prije jave svom izabranom ljekaru kako bi se na vrijeme vakcinisali – poručio je direktor barskog Doma zdravlja Borislav I. Kr./Ra. P/Ž. K./ Lalević.

B. Č./S. K./V. K. V.

Telekom predstavio pobjednike konkursa „Za svako dobro“

Za tri projekta 30.000 eura PODGORICA - Crnogorski Telekom je, kroz konkurs „Za svako dobro“, dodijelio 30.000 eura za realizaciju tri projekta, a najveći broj glasova građana dobio je projekat „Preduzetništvo, inovacije i digitalne tehnologije za dobro mladih“ Studentskog biznis udruženja.

Uz njih, podršku će dobiti i projekti NVO Crnogorski gitaristički centar i NVO „Učionica u pokretu“.

To je saopšteno na svečanosti povodom zvaničnog proglašenja pobjednika.

Izvršna direktorica Crnogorskog Telekoma Dina Cibulskaja kazala je da

je konkurs „Za svako dobro“ tradicija na koju je ta kompanija ponosna.

- Kao i prethodnih pet godina, nastavili smo da podržavamo razvoj zajednice, obrazovanje, zaštitu životne sredine i digitalnu inkluziju, koji su i dalje glavna područja naših društveno odgovornih inicijativa - rekla je Cibulskaja.

Istakla je da je korporativna odgovornost godinama neodvojivi dio Telekomove korporativne kulture.

- Već 12 godina podržavamo obrazovni sistem u Crnoj Gori pružajući svim školama u zemlji besplatan internet. Ove godine odlučili smo da odemo korak dalje u toj inicijativi pružanjem besplatnog mobilnog in-

terneta za 150 prigradskih i seoskih škola - poručila je Cibulskaja.

Prema njenim riječima, ovogodišnji pobjednički projekti su iz oblasti obrazovanja i socijalne uključenosti.

Ekspert za korporativnu komunikaciju u Crnogorskom Telekomu Matija Otašević rekao je da je u prethodnih pet godina, kroz konkurs ,,Za svako dobro“, podržano 29 projekata od posebne važnosti za zajednicu, sa ukupno 150 hiljada eura.

- Ove godine smo odlučili da podržimo tri projekta koja će pojedinačno dobiti više novca nego do sada – odnosno do 10 hiljada eura po projektu - rekao je Otašević.

On je rekao da je zahvaljujući inten-

STUDENTSKOM BIZNIS UDRUŽENJU NAJVIŠE GLASOVA: Pobjednici konkursa

zivnoj promociji konkursa ove godine bilo gotovo četiri puta više glasova nego prethodne, odnosno oko 13.500 glasova.

Odluku o donaciji ove godine su, uz građane, donijeli članovi ekspertske komisije, sastavljene od predstavnika Crnogorskog Telekoma.

N. K.

8

Društvo

Utorak, 12. novembar 2019.

Obilježavanje jubileja 75 godina Radija i 55 godina Televizije Crne Gore PODGORICA – Postavka budućeg Muzeja RTCG neće pričati priču malom broju ljudi, već će biti vrijedna pažnje šire društvene zajednice - istakao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović sinoć na otvaranju postavke u zgradi Javnog servisa.

Bogdanović i generalni direktor RTCG Božidar Šundić presjekli su vrpcu i time svečano otvorili prvu postavku muzeja.

- Potreba savremenog čovjeka je da čuva sve priče iz dinamične prošlosti. Ova postavka neće pričati priču malom broju ljudi, već će biti vrijedna pažnje šire društvene zajednice - rekao je ministar.

Bgdanović je kazao da o značaju medija, kroz vrijeme, nije potrebno govoriti, naglasivši da su radio, pa televizija, „od Volujice do danas, za našeg čovjeka, imali posebnu težinu“.

- Takva je postavka pred nama, zanimljiva, raznorodna, a prije svega vjerno hronološko svjedočanstvo iskoraka trendova, a time i razvoja medija.

Upravo zato je ovaj događaj posebno znakovit jer su tu pred nama rijetki fragmenti te priče, dio istorije, temelj na kojem počiva današnjica i budućnost Javnog servisa građana Crne Gore - naveo je Bogdanović.

Prema riječima urednice programskog arhiva Snežane Rakonjac u zbirci su izloženi mikrofoni i kamere pred kojima

Muzej Javnog servisa su stajali učesnici Mojovačke bitke, heroji drugog svjetskog rata, udarnici, državnici, naučnici, filmske zvijezde i naši sugrađani iz svih krajeva Crne Gore.

- Ideja vodilja bila je da sačuvamo od zaborava, zaštitimo i prezentujemo dio vrijednog nasljeđa nastalog tokom višedecenijskog rada dva najstarija elektronska medija u Crnoj Gori - rekla je Rakonjac.

Kako je navela, postavku koju čini više stotina eksponata, počeli su Volujicom, odnosno sjećanjem da je u najmanjoj balkanskoj knjaževini 1904. izgrađena prva bežična stanica u ovom dijelu Evrope, koja je radiotelegrafskim signalom Crnu Goru povezala sa svijetom.

Naglasila je da je s druge stra-

ne tih uređaja bila brojna stvaralačka porodica različitih profesionalnih profila, koja je tokom 75 radijskih i 55 televizijskih godina iz dana u dan bilježila život i istoriju Crne Gore.

- Njima je posvećena još nepotpuna galerija fotografija, a njihovom djelu - programska hronologija, koja svjedoči o snazi kreativnosti i neprolaznoj umjetničkoj i istorijskog vrijednosti medijske baštine Radija i Televizije Crne Gore.

Dio ovih neprocjenjivo vrijednih zapisa bio bi zauvijek izgubljen da Ministarstvo kulture, Direktorat za kulturnu baštinu i Crnogorska kinoteka nijesu zdušno pomogli našu misiju spašavanja najugroženijih televizijskih zbirki - istakla je K. J. Rakonjac.

Neki od najstarijih izloženih eksponata

Postavka muzeja će se dopunjavati

Na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopšteno da čak 35,4 odsto stanovništva puši

Fiskalnom politikom do smanjenja broja pušača PODGORICA – U Crnoj Gori 35,4 odsto stanovništva su pušači, dok se udvostručio broj mladih od 13 do 15 godina koji konzumiraju duvanske proizvode - istakla je nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana Agima Ljaljević.

Ona je juče na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, koja je održana povodom obilježavanja 11. novembra, Nacionalnog dana kontrole duvana, upozorila da podaci govore da je značajno povećana upotreba duvana u Crnoj Gori.

Podaci

Kako je navela, najčešći korisnici su starosti između 45. i 54. godine, radno aktivno stanovništvo, pri čemu nema razlike u stepenu obrazovanja.

- U toj populaciji, rasprostranjenost je čak 45 odsto, nešto više muškaraca nego žena. Ako pogledamo populacionu grupu od 18. do 24. godine, zaključujemo da imamo više žena nego

NAJVIŠE PUŠAČA U POPULACIJI IZMEĐU 45 I 54 GODINE: Nadležni na Odboru saopštili zabrinjavajuće podatke

muškaraca, što ukazuje da se nešto promijenilo u kulturi crnogorske žene, pa ona usvaja ovakve navike koje valjda smatra in. A upravo je taj period aktivno reproduktivan što treba da nas dodatno zabrine – ka-

Pomjera se starosna granica oboljelih od kancera Direktorica Specijalne bolnice Brezovik Gordana Reljić iznijela je podatak da je dosadašnja statistika pokazivala da je najveći broj ljudi oboljelih starosti između 60 i 70 godina života, ali da se sada ta starosna granica pomjera između 50 i 60 godina, a posljednjih mjeseci 40 – 50 godina.

- Statistika je zabrinjavajuća, a nažalost prošle godine smo zabilježili i jedan katastrofalan slučaj, u našoj bolnici je umrla djevojka od 27 godina od karcinoma pluća – kazala je Reljić.

zala je Ljaljević.

Ona je navela da dodatno zabrinjava činjenica da se trend povećanja konzumenata bilježi među mladima, pa je tako dupliran broj dječaka koji konzumiraju duvanske proizvode u populaciji od 13 do 15 godina.

- Podaci pokazuju da u starosnoj grupi od 13 do 15 godina ima više od deset odsto onih koji koriste duvanske proizvode, a među djecom uzrasta 16 godina, čak 15 odsto onih koji su pušači - istakla je Ljaljević. Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajović kazala je da su podaci kojima raspolažu na globalnom i evropskom nivou alarmantni.

Prema njenim riječima, na glo-

balnom nivou prevalenca pušenja je opala i to sa 27 na 20 odsto procenata. Prema posljednjim podacima, oko 100 miliona ljudi izgubilo je život zbog negativnih posljedica pušenja, dok projekcije za 21. vijek govore da će milijardu ljudi izgubiti život iz tih razloga.

- Ali ono što zabrinjava jeste region Evrope koji je prvi u konzumiranju duvanskih proizvoda sa čak 29 odsto, pri čemu je prevalenca pušenja u Crnoj Gori preko 35 odsto - istakla je Brajović.

akcize

Ona je navela da je svaki peti slučaj prijevremene smrti povezan sa pušenjem. Brajović je istakla da je udarna pesnica u

Trojanski konj Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajović upozorila je na zabrinjavajuću popularnost upotrebe elektronskih cigareta, naročito, kako je kazala, među mladima. Istraživanja sprovedena u Americi, prema njenim riječima, pokazala su da one ne predstavljaju ni čistu, ni zdravu alternativu konvencionalnim cigaretama.

Istakla je da posebnu pažnju treba posvetiti kontroli i sprovođenju rigoroznih mjera nad upotrebom duvanskih proizvoda nove generacije.

- Na sve duvanske bezdimne proizvode koji se zagrijavaju da bi se došlo do nikotina, a koje u stvari ne sagorijevaju zato nema dima. Sprovedena istraživanja su nedvosmisleno pokazala da njihov proizvod ima mutogeno i kancerogeno dejstvo – kazala je Brajović.

Američka istraživanja, kako je rekla, pokazala su da nema dokaza da ako se pređe sa konvencionalnih cigareta na ove nove bezdimne duvanske proizvode da može da se smanji rizik obolijevanja.

Istakla je da Ministarsvo finansija treba sa posebnom pažnjom da tretira ovu vrstu duvanskih proizvoda i da na poseban način optereti proizvođače.

- U protivnom, mi smo zabrinuti da će ti proizvodi, u ovakvoj situaciji preko 35 odsto prevalence, biti trojanski konj – kazala je Brajović

borbi protiv pušenja adekvatna fiskalna politika, odnosno kontinuirano povećanje akciza.

- Uloga Ministarstva finansija je od krucijalnog značaja i očekuje se da će ono da redefiniše akcizni kalendar, kako bi se povećalo poresko opterećenje – kazala je Brajović.

Direktorica Specijalne bolnice Brezovik Gordana Reljić podsjetila je da je 4.000 supstanci u duvanskom dimu toksično, od čega su 43 apsolutno kancerogene i 30 vrsta potencijalno kancerogene.

- Jedan od najbitnijih faktora u patenogenezi bolesti u oblasti pulmologije jeste duvan. To mi cijelog života u našoj bolnici ponavljamo. Statistika pokazuje da 82 pacijenta koji su oboljeli od karcinoma u našoj bolnici daju podatak da su konzumenti duvana. Stopa incidence obolijevanja raste godišnje šest odsto i tu pratimo

Zapadnu Evropu – kazala je Reljić.

Ona je navela da statistički u bolnici bilježe svega 15 posto preživljavanja duže od pet godina kad se posmatra karcinom pluća i bronhija.

- Činjenica da je nekada muški pol bio dominantan odnos je bio pet prema jedan što se tiče žena, sada je taj odnos tri prema jedan – kazala je Reljić.

Ona takođe primjećuje da svi oni koji su okruženi pušačima imaju 50 posto mogućnosti obolijevanja od istih bolesti kao i pušači, kao i da je problem što se pacijenti za pomoć javljaju u poodmakloj fazi.

Višnja Orban iz Uprave za inspekcijske poslove navela je da su od 15. aprila, kada je usvojen novi zakon, sve četiri inspekcije pojačale nadzor, urađeno je oko 1.550 inspekcijskih nadzora i izrečeno je oko 100 kaznenih mjera. i. kr.

Hronika

Utorak, 12. novembar 2019.

9

U Atini uhapšen crnogorski državljanin i još dvije osobe iz Albanije zbog šverca droge

Tišma, blizak Kožaru i Đuroviću, „pao“ sa više od 100 kilograma kokaina ATINA - Crnogorski državljanin Milan Tišma (45), kojeg bezbjednosne službe označavaju kao bliskog kriminalnoj grupi Jovana Đurovića i Alana Kožara, uhapšen je u Atini zbog šverca više od 100 kilograma kokaina.

On je označen kao vođa kriminalne organizacije, a sa njim su uhapšena još dvojica albanskih državljana Jonid Bila i Erjon Metkaj.

Oni su uhapšeni 31. oktobra nakon što su grčke vlasti pretresima stanova koje su koristili pronašli skoro 105 kilograma kokaina i oko 800.000 eura.

U rerni bio dio kokaina

PRAĆENJE

Prethodne opsežne provjere i unakrsne provjere podataka i informacija, kao i aktivnosti policijskog nadzora dovele su do identifikacije i hapšenja počinilaca. U isto vrijeme, utvrđena je njihova kriminalna aktivnost i pronađen je stan u oblasti Agios Dimitrios, gdje su članovi organizacije čuvali drogu i stan u Ilioupolisu koji je koristio za podršku djelovanju organizacije.

Na osnovu ove konkretne metodologije djelovanja, otkrive-

U „ŠTEK“ STANU KRILI DROGU I NOVAC: Grčka policija

na je hijerarhijska struktura zločinačke organizacije, kao i uloge njenih članova.

Kako je kazao zapovjednik direktora sigurnosti Atine, general-potpukovnik Petros Džefri, šef kriminalne organizacije bio je stranac koji je bio odgovoran za kupovinu, skladištenje i distribuciju velikih količina kokaina, kao i za praćenje klijenata i upravljanje novcem.

Drugi stranac je bio odgovoran za sigurnost i čuvanje kokaina, njegov transfer potencijalnim kupcima i trgovinu, a na kraju je treći bio odgovoran za prikupljanje novca u ime organizacije, kao i trgovinu kokainom.

On je dodao da predviđeni prihod kriminalne organizacije od prodaje kokaina na domaćem ilegalnom tržištu premašuje 5.000.000 eura.

Portparolka policije Ioana Roziokou dodala je da su iz stana u Agios Dimitrios Atici, koji je služio kao ekskluzivno skladište, oduzeli kokain od 104 kilograma i 114,7 grama. Dio droge skrivali su u rerni.

ULOGE

Osim droge i novca, policija je zaplijenila i dva automobila, dvije precizne vage za mjere-

nje, uređaj za deaktiviranje telefona, ključeve od kuće…

Roziokou dodaje da je šef kriminalne organizacije stranac koji je bio odgovoran za kupovinu, skladištenje i distribuciju velikih količina kokaina, kao i za praćenje klijenata i upravljanje novcem.

Drugi uhapšeni bio je odgovoran za sigurnost i čuvanje kokaina, njegov prenos potencijalnim kupcima i trgovinu, dok je treći bio odgovoran za prikupljanje novca u ime organizacije, kao i trgovinu kokainom.

Protiv njih je pokrenuta krivična prijava za krivična djela i kršenje zakona o narkoticima.

Tamošnji mediji naveli su da je

ovo je ključni udarac krugovima za krijumčarenje droge, što je postignuto sistematskim istragama odjeljenja za suzbijanje droga u saradnji sa DEA kancelarijom američke ambasade u Atini.

Sedam dana prije hapšenja Tišme, u Holandiji je ranjen njegov prijatelj, Baranin Jovan Đurović, a Goran Savić iz Niša ubijen je ispred svoje picerije u Amsterdamu.

Holandska policija je nakon filmske potjere, tokom koje je ispalila i hitac upozorenja, uhapsila osumnjičenog, dok se za drugim učesnikom traga.

Jovan Đurović je brat Luke Đurovića, koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći kod tunela Vrmac u Kotoru 2013. godine, a koji je bio blizak sa vođom zemunskog klana Lukom Bojovićem. Alan Kožar je u bjekstvu i njega crnogorska policija potražuje zbog sumnje da je organizovao grupu koja je planirala ubistvo Danilovgrađanina Slobodana Šaranovića. U tom slučaju uhapšen je srpski državljanin Milan Dinić kojeg je, prema navodima optužnice, Kožar angažovao da ubije Šaranovića, ali je ovaj odustao od A. R. tog nauma.

Odgođeno izricanje odluke za pokušaj ubistva Zekovića

Stamatoviću i grupi presuda 20. novembra

PRIZNAO DA JE POSTAVIO EKSPLOZIV: Lješnjaka privode u Tužilaštvo

PODGORICA – Izricanje presude Stevanu Stamatoviću i petočlanoj grupi koja se tereti za formiranje kriminalne organizacije, čiji je cilj bio da likvidiraju Nikšićanina Radojicu Zekovića postavljanjem bombe ispod automobila ,,golf 5“, odgođeno je za 20. novembar.

Osim odbjeglog Stamatovića na optužnici su Milan Lješnjak, Aleksandar Bojović, Dejan Deletić, Đorđije Božović i Stefan Balević koji se terete da su 10. maja 2017. go-

dine, prema stavu tužilaštva, pokušali ubistvo Zekovića, bliskog suprotstavljenom kavačkom klanu.

Oni se terete da su kao saizvršioci počinili krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.

Suprotno stavu tužilaštva, Zeković od početka suđenja tvrdi da ,,golf 5“ pod koji je podmetnuta bomba nije njegov i da ne zna o čijem se vozilu radi. On je ustvrdio da ne poznaje nikog od optuženih koji su, prema stavu tužilaštva, pokušali njegovu likvidaciju podmeta-

njem bombe pod automobil.

Zeković je kazao i da se ne pridružuje krivičnom gonjenju protiv okrivljenih i da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.

Iako je Zeković kazao da ne zna ništa o motivima podmetanja bombe, jedan od optuženih Milan Lješnjak ranije je priznao da je podmetnuo 900 grama eksploziva pod automobil za koji se kasnije utvrdilo da je u vlasništvu upravo Radojice Zekovića. Ustvrdio je da nije imao namjeru da nekoga ubije već samo da raznese auto osobi sa kojom je imao sukob zbog novca, a koju nije htio da imenuje.

Policija je u maju pretprošle godine spriječila aktiviranje eksplozivne naprave ispod automobila koji je koristio Zeković i tada je na licu mjesta uhapšen Deletić, a Lješnjak su kasnije stavljene lisice.

Zeković je u zatvoru od septembra 2007. godine gdje izdržava kaznu zbog ubistva i ranjavanja u bašti restorana „Jadranska straža“ u Budvi, septembra 2007. godine. Tada su ubijeni Vladimir Rakočević i Adalbert Šut, a ranjeni Vladimir Janković i Željko Janković.

M. L.

Zaplijenjeno oružje i municija

PODGORICA: Pretresene tri lokacije, uhapšene dvije osobe

Oduzeto 20 pušaka, 11 pištolja, šest revolvera...

PODGORICA – Policija je pretresom tri lokacije u Podgorici pronašla 37 komada oružja i drugih predmeta, dvije osobe su uhapšene, a protiv jedne je podnijeta krivična prijava.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, pretresima je pronađena automatska puška, 19 pušaka, 11 pištolja, šest revolvera i 743 komada municije različite vrste i kalibra.

Osim toga, kako je navedeno u saopštenju, u pretresima je pronađena mašina za punjenje i pravljenje municije, 17 noževa,

četiri mačete, sablja, tri okvira za automatsku pušku i praškasta materija za koju se sumnja da je barut.

- Pretresom lokacije koju koristi S. M. (73) iz Podgorice pronađeno je pet pištolja, pet revolvera, osam pušaka, tri okvra za automatsku pušku, municiju, nož sa koricama za automatsku pušku, četiri mačete, sablja i 16 noževa.

Protiv S. M. je podnijeta krivična prijava – saopšteno je iz policije.

U saopštenju se navodi i da su uhapsili M. D. (40) jer je pretresom njegovog stana pronađeno deset pušaka, sedam pištolja,

revolver, mašinu za punjenje i pravljenje municije, 738 komada municije različite vrste i kalibra i praškastu materiju za koju se sumnja da je barut.

Policija je, kako su saopšili, u Ulici princeze Ksenije u Podgorici u dvorišnom dijelu zgrade ispred jednog od stanova pronašla čaure municije od automatske puške.

- Policija je došla do podatka da je M. R. (31) pucao iz automatske puške. Pregledom stana koji koristi pronađena je automatska puška. M. R. je uhapšen i priveden tužiocu – zaključili su iz policije.

M. L.

10

Hronika

Utorak, 12. novembar 2019.

Odbijena žalba odbrane građevinskih inspektora osumnjičenih za reketiranje

Bošković i Juretić ostaju u pritvoru

PRITVOR ZBOG OPASNOSTI OD BJEKSTVA: Privode Juretića

PODGORICA – Viši sud odbio je žalbu odbrane na pritvor građevinskim inspektorima Zoranu Boškoviću i Vladanu Juretiću, koji se terete da su reketirali budvanskog biznismena Boška Nenezića, saopšteno je Pobjedi iz te institucije.

Boškoviću i Juretiću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva.

Oni su ranije pred tužiocem negirali krivicu. Krivičnom prijavom terete se za primanje mita.

Bošković i Juretić uhapšeni su nakon što se u medijima pojavio snimak iz kojeg se zaključuje da su reketirali Nenezića, kako bi mu omogućili da nastavi gradnju objekta u Budvi, uprkos istekloj dozvoli.

Bošković i Juretić smatraju da

Detalji iz iskaza Beranke osumnjičene za pokušaj ubistva

Tvrdi da je nož potegla da bi zaštitila brata učinila da bi zaštitila brata kojeg su ispred njene kuće tukle tri osobe. Ona je to ispričala istražiteljima nakon što je privedena.

Kako je kazala, Trišić i još dvije osobe, koje su njene komšije, maltretirali su jedno od

njeno četvoro djece – maloljetnu kćerku.

- Sama podižem djecu, radim sve fizičke poslove i ništa mi nije teško za njih. Kćerka mi je odličan đak, dobro dijete, a oni su je stalno zadirkivali, vrijeđali je, ponašali se ružno preM. NOVOVIĆ

PODGORICA - Beranka Radosava Simonović (44), koja je u pritvoru zbog sumnje da je ispred svoje kuće u naselju Dolac pokušala da ubije sugrađanina i komšiju Dragomira Trišića (25), kazala je da je to

ISPRIČALA ŠTO JE PRETHODILO NEMILOM DOGAĐAJU: Simonović

ma njoj. To sam ispričala bratu i tako je došlo do svađe – ispričala je Simonović pred tužiocem Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.

Ona je navela da su 3. novembra nakon svađe trojica mladića nasrnula na njenog brata i tukli ga.

Trišić je došao u dvorište kuće Radosavinog brata Vladimira Mijovića, gdje i ona živi sa djecom.

U jednom momentu ušla je u kuću, uzela kuhinjski nož i ubola Trišića s leđa dok je tukao njenog brata.

Trišić je primljen u beransku bolnicu oko 20 časova, gdje je operisan.

Njemu je nanijeta teška povreda i hitno mu je obavljena operacija srca u Opštoj bolnici u Beranama. Trišić je stabilno i život mu nije u opasnosti.

Nezvanično nam je saopšteno da je osumnjičenoj dodijeljen branilac po službenoj dužnosti. Zbog učestvovanja u tuči tužilačko zadržavanje je određeno i bratu okrivljene, Vladanu Mijoviću, kao i mladićevim tetku i ujaku Radosavu Raičeviću (37) i Jovici Radeviću (46). Nakon isteka zadržavanja pušteni su da se brane sa A. R. slobode.

Razmatrana presuda okrivljenom za ubistvo Jovana Kosaća u Herceg Novom

Tužilaštvo traži težu kaznu za Baošića

PODGORICA - Apelacioni sud odbio je juče prijedlog za medicinsko vještačenje optuženog Dragoja Baošića i zahtjev za ponovnu rekonstrukciju ubistva Jovana Kosaća u novljanskoj diskoteci ,,Kaza“.

Taj zahtjev predložila je odbrana optuženog Baošića.

Baošić je u ponovljenom postupku osuđen na deset godina zatvora zbog ubistva Jovana Kosaća u septembru 2014. godine u diskoteci ,,Kaza“ u Igalu. Dragan Bigović dobio je desetomjesečnu robiju jer je, prema ocjeni vijeća Višeg suda, pomogao Baošiću da pobjegne nakon zločina.

Na jučerašnjem ročištu, svjedoci Milan i Stanko Bigović ostali su pri iskazima od 28. oktobra 2015. godine.

Advokat Srđan Lješković kazao je da se njegov branjenik Dragan Bigović ne žali ne presudu jer ključni svjedok koji bi imao saznanja o krivičnom djelu koje se Bigoviću stavlja na teret nije u Crnoj Gori, pa bi svako insistiranje na tome vodilo odugovlačenju postupka.

Sa druge strane, tužilac Veselin Vučković tražio je za Bigovića strožu kaznu, dok je predložio da se u odnosu na Baošića krivično djelo preinači, jer se ne može govo-

riti da je optuženi pucao u nužnoj odbrani.

Sa zahtjevima tužioca bili su saglasni i zastupnici porodice Kosać advokati Velibor Marković i Ljubiša Novaković.

Marković je istakao da iz predstavljenih dokaza proizilazi da je Kosać povredu zadobio dok je ležao na podu kada, kako je kazao, nije mogao da napadne Baošića, niti da se brani. Njegov kolega Novaković istakao je da se ne može govoriti o nužnoj

odbrani jer za element nužne odbrane neophodno je da napad traje.

Baošić je osuđen na deset godina za ubistvo u prekoračenju nužne odbrane i na deset mjeseci zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja. Bigović je osuđen za pomoć izvršiocu poslije počinjenog krivičnog djela.

Baošić i Bigović i u ranijem postupku bili su osuđeni na istovjetnu kaznu, ali je Apelacioni sud ukinuo tu presudu i vratio je na ponovno odlučivanje.

Kako piše u optužnici, Baošić je iz pištolja u Kosaća ispalio više projektila. Hici su žrtvu pogodili u stomak i grudi i nanijeli mu teške tjelesne povrede od kojih je nastupila smrt.

M. L.

im je slučaj navodnog reketiranja namješten i da su snimci, kako kažu, „ispresijecani“.

S druge strane, advokat Nikola Kavedžić ispričao je da je sve počelo kada ga je Nenezić kontaktirao 23. maja rekavši mi da je kod njega na plac došao inspektor Vladan Juretić i tražio mu 5.000 eura ili će mu napisati krivičnu prijavu.

Nenezić mu se tada „otvorio“ i rekao je da je žrtva reketa dva inspektora jer mu je istekla građevinska dozvola za objekat od 790 metara kvadratnih koji gradi u Lastvi.

Inspektor Juretić koristio je neznanje Nenezića rekavši mu da može da ide u zatvor zbog istekle građevinske dozvole uvjeravajući ga da je u velikom problemu.

M. L.

Udes u Ulici Marka Miljanova u Podgorici

Žena teže povrijeđena

UTVRĐUJU KAKO JE DOŠLO DO UDESA: Sa uviđaja

PODGORICA – Pedeset četvorogodišnja Nataša Bjelica teško je povrijeđena u udesu koji se juče oko 11 časova dogodio u centru Podgorice, u Ulici Marka Miljanova.

Bjelica je zadržana na Odjeljenju intenzivne njege i ima povrede glave. Prema informacijama Pobjede, nju je dok je prelazila ulicu udarilo taksi vozilo.

I u nedjelju veče u Ulici Marka Miljanova dogodio se saobraćajni udes u kojem je povrijeđena četrnaestogodišnja djevojčica.

Nju je udarilo vozilo na pješačkom prelazu.

M. L.

U Herceg Novom crnogorska policija realizovala ciljanu potragu

Uhapšen češki državljanin, osuđen za trgovinu droge HERCEG NOVI - Alen Kubu (51) državljanin Republike Češke uhapšen je juče po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Prag.

On je potraživan radi izdržavanja 12 godina zatvora zbog krivičnih djela nezakonita trgovina opojnim drogama i psihoaktivnim supstancama i falsifikovanje administrativnih dokumenata.

Kubu je tokom 2014. godine pribavio falsifikovanu ličnu kartu na lažni identitet, kako bi koristeći tu ispravu učestvovao u organizovanju i krijumčarenju opojne droge metamfetamina iz Turske u Englesku.

Po zahtjevu nadležnih policijskih službi Republike Češke,

crnogorska policija je sprovodila aktivnosti na ciljanom traganju u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici.

Kako su kazali iz policije, prilikom hapšenja kod Alena Kubua pronađene su lažne isprave. U toku je dalja kriminalistička obrada i komunikacija sa nadležnim policijskim i pravosudnim organima Republike Češke.

Policijski službenici Centra bezbjednosti Herceg Novi su juče u koordinaciji sa službenicima Sektora kriminalističke policije i Sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma realizovali istražnu aktivnost ciljaC. H. nog traganja.

KOLAŠIN: Prijava za zloupotrebu položaja

Radnik Komunalnog osumnjičen za krađu goriva iz vozila KOLAŠIN - Policija je u Kolašinu podnijela krivičnu prijavu protiv M. B. (56) zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju na štetu preduzeća Komunalno Kolašin.

Iz Uprave policije saopštili su da se sumnja da je M. B. četiri godine krao dizel gorivo iz rezervoara službenog vozila, koje mu je kao zaposlenom dato na zaduženje u toj firmi.

M. L. OSUĐEN NA DESET GODINA ZATVORA: Privođenje Baošića

Crnom Gorom

Utorak, 12. novembar 2019.

11

Premijer povodom Dana Cetinja razgovarao sa rukovodstvom te opštine

USPJEŠNA KONSOLIDACIJA FINANSIJA: Kašćelan i Marković

PODGORICA/CETINJE Predsjednik Vlade Duško Marković čestitao je građanima Cetinja i lokalnom rukovodstvu Dan prijestonice uz ocjenu da je u prethodnih godinu naporno rađeno na unapređenju sveukupnog stanja u tom gradu i da su ostvareni značajni rezultati.

zao je predsjednik Vlade na sastanku sa gradonačelnikom Cetinja Aleksandrom Kašćelanom i predsjednicom Skupštine Majom Ćetković.

Predsjednik Vlade je zadovoljan snaženjem putne infrastrukture koja će pružiti uslove za napredak prijestonice i razvoj privrede. Osvrnuo se i na benefite koje će donijeti izgradnja žičare od Kotora do Njeguša, vrijedna više od 20 miliona eura, a koju namjerava da gradi italijanska kompanija Lajtner.

Posebno je pohvalio rezultate u konsolidaciji javnih finansija.

- Zajedničkim radom ćemo unaprijediti sveukupnu infrastrukturu na Cetinju i podstaći njegov razvoj - ka-

HERCEG NOVI: Crveni surlaš desetkuje ukrasna stabla na rivijeri

Posječeno još deset palmi iz parka „Boka“ 200 Stručnjaci se pribojavaju da će surlaš sa kanarske palme preći i na ostale vrste, a već su zabilježeni slučajevi napada na vašingtonije i šamaropse. Zato u lokalnoj upravi razmišljaju da na mjestima uklonjenih palmi posade maslinu, primorski bor, čempres, lovoriku i primorski hrast Za nešto više od godinu u Herceg Novom je uklonjeno 200 kanarskih palmi koje je uništio surlaš, a pretpostavke su da je sa privatnih površina uklonjeno još toliko.

LIJEČENJE

Zaražena je polovina fonda od ukupno 1.500 palmi na hercegnovskoj rivijeri.

Iz preduzeća Komunalno stambeno kažu da su posječe-

ne palme na kojima dendrohirurgija nije dala očekivane rezultate, ali nažalost poražavajući rezultati su i na onima na kojima je primijenjen metod injektiranja.

Stručnjaci se pribojavaju da će surlaš sa kanarske palme preći i na ostale vrste, a već su zabilježeni slučajevi napada na vašingtonije i šamaropse.

Pred radnicima Komunalno stambenog preduzeća je veliki

SVE MANJE SIMBOLA GRADA: Palme u Herceg Novom

je i TELE.DOC. Samo dva projekta u toj komponenti imaju nosioce iz Crne Gore. Ovo je za Opštu bolnicu i ukupno za čitav naš zdravstveni sistem značajna vijest jer se radi o do sada najvećem odobrenom projektu od EU u sektoru zdravstva, čiji je nosilac jedna zdravstvena ustanova iz Crne Gore – kazao je Ilić.

Cilj projekta je nabavka savremene medicinske opreme za poboljšanje uslova liječenja pacijentata sa traumama, za-

ROŽAJE: Humanitarna akcija fonda ,,Hilal“

Hari u Negobratini zima će biti toplija

SIMPTOMI

Prve znake napada crvenog surlaša je teško uočiti. Pojavljuju se u vidu rupa pri osnovi listova gdje se mogu naći i lutke surlaša. Rozeta palme nepravilno raste, listovi se „objese“ i krošnja dobija izgled kišobrana. Palma može biti uništena u potpunosti i bez vidljivih spoljašnjih simptoma zaraze.

Premda se u svijetu sprovode detaljna istraživanja još uvijek ne postoje pouzdane metod ranog otkrivanja zaraze.

Insekt potiče iz južne Azije i iz tog područja se velikom brzinom proširio prema zapadu.

U Crnoj Gori je prvi put registrovan u oktobru 2012. godine na teritoriji opštine Ulcinj.

U Budvi se pojavio 2014. godine, Tivtu, Kotoru i Baru 2015. godine i Herceg Novom 2016. godine. Ž.K.

Nabaviće i plovilo za spašavanje Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatske, Bosne Hercegovine i Crne Gore prihvaćen i projekat TELE. DOC. Partneri Opštoj bolnici su Opća bolnica Dubrovnik, Javna ustanova Kantonalna bolnica ,,Dr. Safet Mujić“ Mostar i opština Kotor.

- U oštroj konkurenciji od 161 projekta prihvaćeno je 30, a u prioritetnoj osi 1 „Unapređenje kvalitete usluga u zdravstvu i socijalnoj zaštiti“ tek osam projekata, među kojima

ljoprivredu i energetiku.

- Cilj nam je da imamo što više otvorenih novih radnih mjesta - kazao je Kašćelan.

Gradonačelnik prijestonice je ukazao i na porast broja turista i precizirao da bilježe 20 odsto više noćenja za prvih devet mjeseci u odnosu na isti periC. T. od prošle godine.

posao jer je preostao znatan broj zaraženih palmi koje će morati da sijeku. Preporuka ministarstva i fitosanitarne inspekcije je da se izbjegava sadnja bilo kojih vrsta palmi. Zato u gradu na ulazu u Boku razmišljaju da na mjestima uklonjenih palmi posade maslinu, primorski bor, čempres, lovoriku i primorski hrast, pa će anketirati građane da čuju njihovo mišljenje.

KOTOR: Opšta bolnica nosilac prekograničnog projekta vrijednog 1,1 milion eura

KOTOR – Opšta bolnica u Kotoru nosilac je prekograničnog projekta ,,TELE. DOC“, odnosno „Inovativne upravljačke prakse kod trauma i povreda za poboljšanje uslova liječenja pacijenata u prekograničnom području“ čija je ukupna vrijednost više od milion eura.

Direktor te zdravstvene ustanove prim. dr. Ivan Ilić kaže da je odlukom zajedničkog tehničkog programskog odbora, na javnom konkursu za

Kašćelan je komentarišući značajna ulaganja u infrastrukturu, sa državnog i sa lokalnog nivoa, istakao da lokalna vlast mnogo ulaže u sela, te da se ljudi sve više okreću poljoprivredi. Takođe je informisao o iskazanom interesovanju stranih investitora za ulaganja u po-

kanarskih palmi je uništio surlaš u Herceg Novom za više od godinu

Ž. KONTIĆ

HERCEG NOVI – Park „Boka“ koji se nalazi u centru Herceg Novog i koji su krasile razne vrste palmi ostaje polako bez svog obilježja.

U posljednjih nekoliko dana posječeno je do osnove desetak kanarskih palmi koje je napao crveni surlaš, a takvu sudbinu doživjeće i ostale jer je na svakoj primjetna krošnja u obliku kišobrana.



Kašćelan je komentarišući značajna ulaganja u infrastrukturu, sa državnog i sa lokalnog nivoa, istakao da lokalna vlast mnogo ulaže u sela, te da se ljudi sve više okreću poljoprivredi

F. KALIĆ

B. ĆUPIĆ / GOV.ME

Zajedno će podstaći dalji razvoj prijestonice

tim unapređenje znanja i vještina osoba koje rade u službama bolničkih trauma, te bolje povezivanje zdravstvenih stručnjaka putem telemedicinske opreme.

- Projektom će se takođe nabaviti i plovilo za spašavanje unesprećenih i intervencije na moru - navodi Ilić.

Ukupna vrijednost projekta je 1.155.417 eura. Tačan iznos odobrenih sredstava biće određen do potpisivanja ugovora.

Iv. K.

LAKŠE ĆE PREBRODITI ZIMU: Hari Mehović

BIJELO POLJE – Vremešnoj Hari Mehović humanitarni fond ,,Hilal“ pomogao je da lakše prebrodi zimu. Starici koja živi u selu Negobratina nabavili su drva za ogrijev, frižider te izgradili štalu, a na sigurnom će biti i njena krava.

Potpredsjednik Hilala koji djeluje u okviru Medžlisa islamske zajednice Bijelo Polje Nusret Erović podsjeća da su ranije najavili da će starici izgraditi štalu.

- Starica živi sama i ima kravu od koje se prehranjuje. Štala je bila oronula i krava u njoj nije

mogla dočekati zimu, koja je na ovom području dosta surova. Stoga smo riješili da pokrenemo humanitarnu akciju kako bismo pomogli starici.

Odazvalo se dosta Bjelopoljaca i naših ljudi iz dijaspore koji su prilozima pomogli da se izgradi objekat – kaže Erović.

Nijesu stali na tome.

- Vidjeli smo da je ulaz u njenu kuću dosta dotrajao, te da je prijetila opasnost da se starica povrijedi. Odlučili smo da renoviramo ulaz. Takođe smo joj obezbijedili drva za ogrijev i frižider - kaže zadovoljno Erović.

F. K.

TIVAT: Završeno uređenje rive u Donjoj Lastvi

Posađeno osam stabala rogača

TIVAT - Osam sadnica rogača posađeno je na rivi u Donjoj Lastvi, u zajedničkoj akciji Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj i DOO Komunalno.

Sadnice su zasađene u linijskom rasporedu, duž šetališta, na dijelu od igrališta do parka ,,Ivović“, a visoke su oko 3,5 m.

Sekretarka za planiranje prostora i održivi razvoj Tamara Furtula kaže da je veći broj sadnica skoncentrisan na djelovima rive na kojima je postojeći drvored palmi narušen usljed štete koju je načinio crveni surlaš.

- Jučerašnjom sadnjom završena je druga faza planiranih radova na sadnji ukrasnog drveća na rivi u Donjoj Lastvi.

Sadnjom autohtonih vrsta kojima odgovaraju uslovi sredine na konkretnoj lokaciji i koje se izgledom uklapaju u ambijent rive u Donjoj Lastvi, težimo ka tome da primjerenim hortikulturnim uređenjem ovaj izuzetan prostor bude još ljepši – istakla je Furtula.

S. K.

12

Crnom Gorom

Utorak, 12. novembar 2019.

NIKŠIĆ: Zeta se u gornjem toku povlači u korito, ali je situacija u podnožju Pustog lisca ozbiljna

Kroz Broćanac samo čamcem

NIKŠIĆ – Pošto ni juče nije bilo značajnijih padavina, Zeta je u gornjem toku nastavila da se povlači u korito, pa se bez problema moglo prići svim kućama i pomoćnim objektima u Mokroj Njivi, Brezoviku, Glibavcu, Miločanima, Zavrhu…

Napokon, počela je voda da se povlači i u Broćancu, pa se već juče moglo saobraćati seoskim putem koji je poplavio. To ne znači da se voda povukla i da Nikolići i još nekoliko porodica mogu stići do svojih domova – kaže načelnik Službe zaštite i spašavanja Veselin Gardašević

R. PEROŠEVIĆ

To bi trebalo da znači, ukoliko danas i narednih dana ponovo ne bude jako padala kiša, da su prošle nevolje većine nikšićkih parodica koje žive priobalnom dijelu rijeke.

Međutim, u ostalim krajevima nikšićke opštine, u podnožju Pustog lisca, gdje do ovog puta nikad nije bilo poplava, situacija se još nije stabilizovala.

Mnoge kuće i pomoćni objekti i dalje su pod vodom, pa ipak, juče se nivo spušti za gotovo metar i u Broćancu i zaseocima sela Brestice.

Načelnik Službe zaštite i spašavanja Veselin Gardašević kaže da je situacija neuporedivo bolja nego prije dva dana.

- Napokon, počela je voda da se povlači i u Broćancu, pa se već juče moglo saobraćati seoskim putem koji je bio poplavio. To ne znači da se voda povukla i da Nikolići i još nekoliko porodica mogu stići do svojih domova. Ponovo smo u saradnji s pripadnicima Direktorata za vanredne situacije čamcem obišli teren, nahranili pse i ostale životinje u tom kra-

NEMA USLOVA DA SE EVAKUISANE PORODICE VRATE: Služba zaštite u Broćancu

ju. Sad svi gledamo u nebo.

Nadamo se da će nevrijeme brzo proći, da će ti ljudi koje

smo evakuisali prije nekolika dana vratiti se svojim domovima, a onda će, kao što

je već i najavljeno, komisija za procjenu šteta početi da obilazi teren kako bi sačinili

zapisnike i kako bi se tim ljudima koliko toliko pomoglo u nevolji - kaže Gardašević.

MUP: Voda se povukla oko 80 centimetara Iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a saopšteno je da se u odnosu na nedjelju, voda u Broćancu povukla za oko 80 centimetara, a situacija na svim poplavama ugroženim područjima je potpuno stabilna.

- Radi dostavljanja hrane domaćim životinjama, kao i evidentiranja broja ugroženih lica i njihovih potreba, danas su Broćanac posjetili predstavnici Crvenog krsta, Direktorata za vanredne situacije MUP-a i Službe zaštite i spašavanja iz Nikšića. Bez obzira što je situacija na terenu mnogo bolja nego prethodnih dana, sistem zaštite i spašavanja je i dalje u pripravnosti i konstantno prati razvoj situacije - navedeno je u saopštenju.

Posljednja dva dana nikšićki vatrogasci nijesu dobili nijedan zahtjev za ispumpavanje vode iz podrumskih prostorija i kuća.

Ra. P.

DANILOVGRAD: Održana centralna javna rasprava o studiji zaštite doline rijeke Zete

Zagađivači da opreme postrojenja savremenim kolektorima i filterima

Riba sa područja Spuža nije jestiva Učenik OŠ „Vuko Jovović“ Nikola Pavićević pitao je da li se zabrana ribolova odnosi na postojeće ribnjake na rijeci Zeti.

Ilija Grgurović je odgovorio da će ribolov biti zabranjen na cijelom području rijeke Zete izuzimajući dva mosta – danilovgradski i spuški, 300 metara uzvodno i nizvodno, a biće dozvoljeno pecanje ribe udicom na plovak.

Na pitanje učenika OŠ „Njegoš“ Uroša Milikića da li je rađena analiza kvaliteta ribe iz područja Spuža, i ukoliko jeste, šta je ona pokazala Grgurović je kazao da riba iz tog područja nije jestiva.

On je, piše PR centar, na centralnoj javnoj raspravi o studiji za zaštitu doline rijeke Zete ocijenio da princip zagađivač plaća, koji je definisan Zakonom o zaštiti životne sredine treba da bude zastupljen u praksi kao primarno načelo.

Potpredsjednik opštine Danilovgrad Ilija Grgurović podsjetio je da je Zeta je u genima Bjelopavlića te da su zato dužni da joj vrate bar dio ,,onoga što ona daje, a protičući kroz našu ravnicu, ona joj daje život i čini je plodnom“.

Jedan od autora studije Darko Saveljić ističe da prvi put za 20 godina, koliko se bavi tim poslom, zahtjev za zaštitu dolazi od lokalne uprave.

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović kazala je da dolina rijeke Zete predstavlja područje sa veoma velikim potencijalom za razvoj poljoprovrede.

- Imajući u vidu da na području opštine Danilovgrad postoji veliki broj farmi koje se bave intenzivnim uzgojem živine i svinja, nužno je preispitati njihove proizvodne kapacitete, „kako bismo vidjeli da li oni potpadaju pod obavezu pribavljanja integrisane dozvole za rad, shodno novom Zakonu o industrijskim emisijama, kao i shodno najnovijoj Uredbi o vrstama aktivnosti postrojenja za koju se izdaje integrisana dozvola, a koju je Vlada usvojila prije nekoliko dana na svojoj posljednjoj sjednici“.

Ona je najavila da će MORT u saradnji sa UNDP-jem, do kra-

ja godine završiti projekat identifikacije i inventarizacije svih postrojenja koja podliježu obavezama iz ovog zakona.

Predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević je, govoreći o inicijativi za zaštitu Zete, kazala da ništa nije urađeno na brzinu.

- Ovakva kakva je sada, rijeka Zeta ne služi nikome pa ni čovjeku. Nijesmo do kraja saopštavali u kakvom je stanju rijeka Zeta, u jednom dijelu je nikakva. Prvi put smo javno progovorili oko zagađivača rijeke Zete i dobili podršku nadležnih državnih organa ,,i započeli rat“ sa zagađivačima rijeke - navela je Kovačević.

Ona je kazala da su zagađivači

Brajović: Nema više gledanja kroz prste Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović smatra da svi treba da budu svjesni i ponosni na ekskluzivnost života pored rijeke Zete.

- Turisti, stranci su tek počeli da otkrivaju ovu ljepotu.

Mi treba u potpunosti da

rijeke i privredni subjekti i građani, privrednici i ljudi koji žive ili ne žive pored rijeke Zete.

- Posao oko zaštite Zete ne završava donošenjem odluke Vlade o proglašenju tog područja parkom prirode, nego

budemo posvećeni tome.

Treeba da se uradi sve što je neophodno da i dalje budemo ekskluzivni stanovnici jednog tako lijepog kraja kakav je Danilovgrad i kakvi su Bjelopavlići pored Zete. Sa Zetom koja će biti uništena i

nam tek predstoji ogroman trud i rad - navela je Kovačević.

Poručila je kako je namjera lokalne uprave da dovedu do kraja pitanje sa zagađivačima a zagađivače podsjetila kako je Vlada omogućila da svaki za-

devastirana to neće biti isto.

Nema više gledanja kroz prste. Potpuna nulta tolerancija za sve zagađivače, koji su doveli do toga da je zabranjena upotreba ribe ulovljene u Zeti za ishranu. To je užasno - istakao je Brajović.

gađivač obezbijedi povoljna sredstva i ugradi prečišćivače.

Mještanin Ognjen Jovović smatra da zagađivačima Zete treba dati rok da izmjeste biznis, kao da ima nultu stopu tolerancije prema njima. C.G. PR CENTAR

DANILOVGRAD – Svi zagađivači rijeke Zete što skorije treba da opreme svoja postrojenja savremenim kolektorima i filterima za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda kako bi sirovine koje se ispuštaju u tu rijeku bile adekvatno obrađene – rekao je direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Nikola Medenica.

VELIKO INTERESOVANJE: Javna rasprava o zaštiti doline Zete

TIVAT: Održana svečana akademija „Crvena zastava slobode“

TIVAT – U organizaciji SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i odbora UBNOR-a i antifašita Tivta, Budve, Kotora i Herceg Novog, preksinoć je u velikoj sali Radničkog doma „Gracija Petković“ održana svečana akademija „Crvena zastava slobode“.

S. KRSTOVIĆ

Da njegujemo i živimo crnogorski antifašizam

Više brige za siročad ROŽAJE – Položen je kamen temeljac za izgradnju doma za djecu bez roditeljskg staranja, sredstva je donirala Humanitarna organizacija „Ihjau' Turas“ iz Kuvajta.

VRIJEDNOSTI



OPŠTINA JE INVESTITORA OSLOBODILA DAŽBINA: Polaganje kamena temeljca

ROŽAJE: Počela izgradnja doma za djecu bez roditelja

Akademija je organizovana u čast 75 godina od oslobođenja Tivta, Herceg Novog, Kotora i Budve, od formiranja Prve bokeljske brigade i od odlaska Glazbeno-prosvjetog društva (Gradske muzike) u redove te brigade.

Akademiju je otvorio predsjednik opštine Tivat i predsjednik organizacionog odbora ove manifestacije Siniša Kusovac koji je istakao da je plejada velikih ljudi položila svoje živote za slobodu i mir.

- U ovih 75 godina smo uspjeli da ove vrijednosti odbranimo zahvaljujući velikom broju ljudi i ovdje prisutnih učesnika, kao i nevladinih organizacija koje njeguju ideju antifašizma. Najljepša je ona sloboda kada nijeste svjesni nje i kada se za nju ne borite niti uz lance, niti uz bilo koju prinudu, što su nam omogućili ljudi koji su položili svoje živote da bi mi sada ovako živjeli - kazao je Kusovac.

On je naglasio da treba što više mladih ljudi uključivati u njegovanje tekovina antifašizma.

13 F. KALIĆ

Crnom Gorom

Utorak, 12. novembar 2019.

SAČUVATI POZITIVNO NASLJEĐE NOR-a: Akademija u Tivtu

Kusovac: Najljepša je ona sloboda kada je nijeste svjesni i kada se za nju ne borite niti uz lance, niti uz bilo koju prinudu, što su nam omogućili ljudi koji su položili svoje živote da bi mi sada ovako živjeli.

Nikezić: Moramo čuvati spomen-obilježja kao prozore u prošlost, ne samo kao istorijska, nego i kao mjesta za proslave novih generacija Potpredsjednica SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Branka Nikezić poručila je da treba njegovati antifašizam.

- Ne damo da se satre pozitivno nasljeđe NOR-a. Zato njegujemo i živimo crnogorski antifašizam i njime se ponosimo. Zato moramo čuvati spo-

Akademija je organizovana u čast 75 godina od oslobođenja Tivta, Herceg Novog, Kotora i Budve, od formiranja Prve bokeljske brigade i od odlaska Glazbeno-prosvjetnog društva (Gradske muzike) u redove te brigade

Nikšić

Besplatne radionice za djecu

NIKŠIĆ - U Igračkoteci i Razvojnom centru, udruženja Roditelji mlađi školarci će se oprobati na NTC poligonu i posebno osmišljenim aktivnostima radi podizanja intelektualnih sposobnosti, dok će stariji imati priliku da konstruišu mehaničku kartonsku ruku.

U utorak, u 19 sati počinje NTC radionica koju organizuju u saradnji sa PPU Montessori Zvono i NTC centrima Crne Gore – NTC centar Budva „Vini Pu“, NTC centar Kotor „Osmijeh“, NTC centar Bar „Svetionik“ i „Mravinjak“, PPU „Pinokio“ kod Delte, PPU „Artić Pinokio“ koji imaju licencu za sprovođenje programa. Radionica je namijenjena djeci od pet do osam godina, a vodi je NTC lincencirani predavač iz NTC centra u Nikšiću, Marina Knežević.

U četvrtak u 18 sati počinje radionica pod nazivom Robotika i majstorisanje, namijenjena djeci od 10 do 12 godina. Radionicu je osmislila Tulia Uršic - italijanska ambasadorka Scientixa i STEM nastavnica u Sant’Ambrođo di Valpoličeli u Italiji, a realizovaće je Tanja Bogetić, profesorica informatike sa tehnikom. Broj mjesta ograničen je na 15.

Besplatne radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra Nikšić, u Osnovnoj školi „Luka Simonović“, u Ulici Nikole Tesle bb (ulaz sa dvorišne strane).

C. G.

men-obilježja kao prozore u prošlost, ne samo kao istorijska mjesta, nego i kao mjesta za proslave novih generacija - poručila je Nikezić.

PROGRAM

Govorili su i predsjednik opštine Kotor Željko Aprcović, potpredsjednik opštine Budva Vladimir Bulatović i jedini živi borac Prve bokeljske udarne brigade, Pero Milošević.

U programu, koji su vodili Karolina Radulović i Dra-

gan Mitov Đurović, učestvovali su kulturno-umjetnička društva „Zahumlje“ iz Nikšića i „Boka“ iz Tivta, Dušanka Belada, Mornarica Crne Gore i učenici SMŠ „Mladost“, Jana Mravaljević i Danilo Ševaljević.

Svečanoj akademiji prisustvovali su, između ostalih, predsjednik i potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, Zuvdija Hodžić i Slobodan Simović, te predstavnici boračkih organizacija i Vojske Crne Gore.

S. K.

Predsjednik opštine Rožaje Ejup Nurković kazao je da je lokalna uprava bez nadoknade ustupila parcelu i donatora oslobodila dažbina i taksi.

Predstavnik Humanitarne organizacije „Ihjau' Turas“ Mahmud En Nedždi - direktor sektora za Balkan, kazao je da su aktivnosti koje sprovode odraz rada emira države Kuvajt šeika Sabaha.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić zahvalio je donatorima i podsjetio da je prošlo vrijeme komunizma kada je Islamska zajednica bila „pogrebno preduzeće“ te da se bavi svim problemima musli-

mana u Crnoj Gori, trudeći se da bude od koristi ne samo muslimanima već i nemuslimanima.

- Nekoliko desetina muslimanske djece bez roditeljskog staranja koja borave u domovima bez minimuma uslova i islamskih standarda koje njihova vjera nalaže. Odlučili smo da dom bude izgrađen baš u Rožajama kako bi djeca bila vaspitavana u duhu islamske vjere, kulture i tradicije, te imala kontakt i sa sredinom i ljudima koji takođe žive po tim propisima i formirali se kao kompletne ličnosti spoznavši sebe i svoju vjeru, kulturu i tradiciju – rekao je Fejzić.

Dom će imati 1.000 kvadrata, a gradiće se posredstvom ureda za odnose sa inostranstvom Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori na čijem čelu je F. K. Omer Kajošaj.

NIKŠIĆ: U Župi počinje humanitarna akcija

Prikupljaju pomoć za siromašne sugrađane NIKŠIĆ – Savjet Mjesne zajednice Župa, u saradnji sa opštinskom organizacijom Crvenog krsta i OŠ ,,Dušan Bojović“ i savjetom roditelja škole, danas će započeti akciju prikupljanja pomoći za najugroženije porodice. Predsjednik Mjesne zajednice Župa Nikšićka Dragoljub Radulović kaže da su odlučili da prikupljaju osnovne životne namirnice i to u prostorijama škole, te da će akcija trajati do petka.

- Brašno, šećer, ulje, so, krompir, kupus i ostale potrepštine predstavnici nikšićkog Crvenog krsta preuzeće u petak. Želimo da pokažemo solidarnost, dobru saradnju s najvećom humanitarnom organizacijom i da „malo“ onih koji imaju nekome može značiti mnogo – kazao je Radulović.

Ra. P.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 15 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Bar: od 8 do 11 sati zgrada Pajkovića; od 14:15 do 15 sati Čeluga (TS ,,Čeluga 3“).

Berane: od 9 do 14:30 sati Dapsići, Tmušići i Planinski prevoj „Lokve“.

Bijelo Polje: od 7:30 do 17 sati dalekovod 10 kV Tomaševo; od 7:30 do 17 sati dalekovod 10 kV Gubavač; od 11 do 12 sati Crnča, Radulići, Ivanje, Godijevo, Kradenik, Crhalj, Goduša, Vrbe, Sipanje, Ličine, Sušica, Osmanbegovo Selo, Moravac, Dupljaci, Đalovići, Žurena, Brzava, Femića Krš, Prijelozi, Pašića Polje, Dubovo, Potoci, Kostići, Laholo, Zagrad, Srđevac, Bioča, Crniš, Jagoče, Lozna, Poda i Trubina; od 12 do 15 sati Crnča, Radulići, Ivanje, Godijevo, Kradenik, Crhalj, Goduša, Vrbe, Sipanje, Ličine, Sušica, Osmanbegovo Selo, Moravac, Dupljaci i Đalovići; od 9 do 14 sati Nikojac, Rasovo, Ivanje i Marinkovići; od 7 do 17 sati Strojtanica, Kisjela Voda, Pot-

krajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pećarska, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Kok, Hasanbegovići, Bistrica, Dolac, Mojstir, Šolje, Jablanovo i Požeginja; Barice.

Cetinje: od 8 do 16 sati Ž. Crnojevića, Dodoši, Kraće Do, Šinđon, Meterizi, Kokošice, Dob. Župa, Đalci, Češljari, Gospoštine, Pipac, Cerov Pod, Jankovića Krš, Rvaši, Drušići, Prevlaka, Karuč i Bobija; od 9 do 12 i od 12 do 17 sati D. Polje, Gruda, Podgranicom, dio Njegoševe ulice, Bajove, Dečanske, dio Zmajeve, dio ulice P.Lubarde, V.Mićunovića, Vojvode Batrića, dio V proleterske ulice, Balšića pazar, rezidencija Predsjednika, Min.kulture, Štamparija, Policija, hotel Grand, Cetinjski manastir, Crna greda, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići, Gluhi Do i Prekornica (oko 45 minuta).

Danilovgrad: od 8 do 15 sati Gostilje; od 7 do 17 sati, Kurikuće, Vuča, Jelovica, Glavaca, Crni Vrh, Veliđe, Dolac, Praćevac, Bastahe, Lubnica i Vuča; od 8 do 18

sati Bare Šumanovića, Vinići i Šobajići.

Herceg Novi: od 7 do 15 sati Kameno, Žlijebi, Ubli, Mokrine, Kruševice i Vrbanj.

Kolašin: od 9 do 15 sati Vladoš, Andrijevo, Bogutov Do, Cerovica, Jasenova, Liješnje, Međuriječje, V.Duboko, Rovca, M.Duboko, Smolice, Trešnjica, Višnje, Bulje i Trmanje.

Kotor: od 9 do 15 sati: Gornj Morinj, Svrčak, Bunovići, Bakoči i Repaji; od 9 do 13 sati od Markovog Rta do kraja Stoliva; od 9 do 12 sati Turist B u Dobroti.

Mojkovac: od 9 do 13 sati Gornja Polja.

Nikšić: od 10 do 12 sati Brezna, G. Brezna, Lug, Bajovo Polje, Potrk, Duba, Zaborje, Polja Pejovića, Bukovac, Miljkovac, Rudinice, Seljane i Zakamen; od 7:30 do 18 sati Rokoči i repetitor; od 8 do 17 sati Vidrovan, G. Polje, Orah, Šipačno, Pišteta, Dubrave, L.Ravan, J. Polje i Praga; od 7:30 do 18 sati Zakurljaj; od 8 do 18 sati Grahovo; od 7 do 17 sati Rokoči.

Plav: od 9 do 14:30 sati G. Rženica; od 8 do 17 sati Otilovići; od 10 do 11:30 sati Kalušići, Grevo, Klačar, Mrzovići, Rabitlje, Zabrđe,

Zenica, Šumani, Klanica Trojica, Duja, Vujanović, Dragaš, Mišović, Pauče, Podrogatac, Borovica, Vrbica, Lađana, Kruševo, Kakmuže i Dragaši; od 11:40 do 13:10 sati Crljenice, Rudnica, Zaglavice, Crni Vrh, Stajišta, Bjelibor, Trlica, Koši Do, Brenta Marić, Otilovići, Pilana Brašanac, Lukavice, Mihailovica, Vijenac, Ranč, kao i Deveta ulica, Bakrenjače, D. Rudnica, Leovac, Jasen Stevanović, Srdanov Grob, Donje i Gornje Jugovo, Milunići, Male i Velike Krće, Gotovuša, krečana, Tusko brdo, Okazion Laković, Brvenica, Potoci, Radeta, Bušnje i asvaltna baza; od 8 do 17 sati Zbljevo, Vidre, Bučje, Gosteč, Zadublje, Hoćevina, Šljivansko, Pliješevina, Hodžići i Trnovice; od 13:40 do 15:10 sati Mataruge, Kleke, Vukovo Brdo, Kozica i Raćevo.

Rožaje: od 9 do 14:30 sati Bašča i Bać. Šavnik: od 7:30 do 17:30 sati Duži, K. Njiva, Komarnica i Kozarica.

Ulcinj: od 8:30 do 16:30 sati Đerane, Velika plaža, Štoj, Gornji Štoj i Ada Bojana. Žabljak: od 9 do 17 sati Krnja Jela; od 8 do 17 sati Uskoci.

C. G.

14

Svijet

Utorak, 12. novembar 2019.

I drugi vanredni parlamentarni izbori ove godine u Španiji završeni bez pobjednika MADRID – Na vanrednim parlamentarnim izborima, koji su u nedjelju po drugi put ove godine održani u Španiji, nijedna partije nije uspjela da obezbijedi većinu potrebnu za samostalno formiranje vlade, čime je dodatno produbljena neizvjesnost nastala nakon prethodnog glasanja u aprilu.

Za razliku od aprilskih izbora, ljevičarske stranke su na ovim zabilježile pad povjerenja, dok su desničarske uspjele da se izbore za veći broj mandata, ali i dalje nedovoljan za samostalno vršenje vlasti.

Prema rezultatima nedeljnih izbora, Socijalistička partija koju vodi doskorašnji španski premijer Pedro Sančes, osvojila je 120 mandata u donjem domu parlamenta, što je za tri manje u odnosu na aprilsko glasanje.

Sijedi Narodna partija koja je osvojila 88 mandata, 22 više u odnosu na aprilske izbore, čime je postala druga politička grupacija po snazi.

Najveće iznenađenje nedeljnih izbora bila je partija ekstremne desnice Voks, koja je osvojila 52 mjesta u parlamentu, što je za 28 mandata više u odnosu na prethodno glasanje. Partija Voks sebi je time ujedno obezbijedila i ulazak u parlament.

Stranka Sijudadanos, koja je u aprilu sa 57 osvojenih mandata bila treća po snazi, na ovim izborima izborila se za svega deset poslaničkih mjesta, zbog čega je njen lider Alber Rivera podnio ostavku.

Ljevičarska partija Unidas Podemos osvojila je 35 mandata, odnosno, za sedam manje u odnosu na april.

Niko nema većinu za formiranje vlade

Za razliku od aprilskih izbora, ljevičarske stranke su na ovim zabilježile pad povjerenja, dok su desničarske uspjele da se izbore za veći broj mandata, ali i dalje nedovoljan za samostalno vršenje vlasti

Novi izbori dodatno produbili krizu u Španiji

Kada je riječ o regionalnim strankama, najviše glasova osvojile su partije iz Katalonije. Republikanska ljevica Katalonije, čiji je predsjednik Oriol Žunkeras nedavno osuđen za pobunu i zloupotrebu javnih fondova zbog organizacije referenduma o nezavisnosti te pokrajine, izborila se za 13 mandata. Koalicija Zajedno za Kataloniju osvojila je osam mjesta u parlamentu.

Postizborna matematika nikome ne ide na ruku, s obzirom da ni ljevičarski ni desničarski blok nemaju potrebnu većinu od 176 poslaničkih mjesta.

Socijalistička partija i Unidas Podemos zajedno imaju 155 mandata, dok Narodna partija i Voks sa strankom Sijudadanos mogu obezbijediti podršku 150 poslanika.

Ljevičarski blok uz podršku regionalnih stranaka može doći do većine od 192 poslanika. Međutim, velika je vjerovatnoća da bi ta koalicija bila nestabilna zbog velikog broja partija koje bi je činile.

Jedna od mogućnosti je i da socijalisti i Narodna stranka formiraju koaliciju i time obezbijede stabilnu većinu od 218 mandata. Španski mediji, međutim procjenjuju, kako su šanse za to ipak male s obzirom da te dvije partije nikada nijesu sarađivale.

Od izbora održanih 1977. godine, nakon Frankove smrti, na čelu španske vlade smjenjivali su se Socijalistička i Narodna partija koje su do izbora 2015. godine uvijek imale apsolutnu većinu.

Od tada, nijedna partija nije uspjela da izbori apsolutnu većinu, ali su stranke sa najvećim brojem mandata uspjevale da formiraju manjinske vlade.

Nasilje na ulicama Hong Konga eskaliralo nakon što je policija pucala na demonstrante Pokret „Demokratski cunami“

Povrijeđeni mladić u kritičnom stanju

Protesti u Hong Kongu

HONGKONG - Nasilje na protestima u Hong Kongu ponovo je eksaliralo, nakon što je policija u nedjelju pucala i ranila jednog demonstranta, koji se nalazi u kritičnom satanju, navodi agencija Rojters.

Policija u Hong Kongu ispalila je suzavac na demonstrante u centralnoj poslovnoj četvrti koji su se krili iza kišobrana, blokirajući ulice dok su zaposleni u obližnjim zgradama izlazili na pauzu za ručak,

prenosi britanska agencija.

Nakon što su zasuti suzavcem, demonstranti su pokušali da se sklone u najstariji šoping centar „Landmark“.

U međuvremenu, u sukobu sa demonstrantima na istočnoj strani Hong Konga policija je ispalila hice iz vatrenog oružija, pri čemu je ranjena jedna osoba. Iz bolničkih izvora Rojtersu je rečeno da je njegovo stanje kritično.

U snimku koji se pojavio na internetu vidi se jedan muškarac koji poliva drugog benzinom, a potom ga pali. Iako je muškarac u trenutku planuo kao buktinja, uspio je sa sebe da zbaci košulju i ugasi vatru, navodi Rojters.

Iz policije Hong Konga nijesu

se oglašavali o korišćenju vatrenog oružja, koji je prvi put korišćeno na protestima u avgustu kada su ranjeni četrnestogodišnjak i osamnaestogodišnjak.

Demonstanti su bijesni zbog onoga što tumače kao policijsku brutalnost i miješanja Pekinga u slobode koje bivša britanska kolonija ima po formuli „jedna država, dva sistema“, po kojoj ta poluautonomna teritorija funkcioniše od povratka pod kinesku kontorolu 1997. godine.

Razlog za izbijanje protesta bio je Prijedlog zakona o ekstradiciji koji su prerasli u širu kampanju za demokratske promjene u Hong Kongu.

Iako je zakon povučen iz procedure krajem oktobra, lista zahtjeva između ostalih sada obuhvata i ostavku premijerke Hong Konga Keri Lam i otvaranje nezavisne istrage o policijskoj brutalnosti tokom protesta.

organizovao nove proteste u Kataloniji

Blokirali auto-put

BARSELONA - Demonstranti u Kataloniji blokirali su juče auto-put koji povezuje taj španski region sa Francuskom, zbog čega je saobraćaj u oba smijera bio obustavljen.

Blokada auto-puta uslijedila je nakon poziva pokreta „Demokratski cunami“ koji je organizovao i prošlomjesečne masovne proteste u Barseloni,

prenose agencije.

Iz pokreta „Demokratski cunami“ saopšteno je da protesti predstavljaju „poziv međunarodnoj zajednici da primora špansku državu da shvati da je jedini način da se sjedne i razgovara“.

Poslednji protesti u Kataloniji uslijedili su nakon nedeljnih izbora u Španiji, podsjeća AP.

Troje djece stradalo u požaru u Rusiji

Počelo obilježavanje Dana sjećanja povodom primirja u Prvom svjetskom ratu

Makron upalio plamen na grobu neznanog junaka PARIZ - Paljenjem plamena na grobu neznanog junaka u podnožju Trijumfalne kapije u Parizu francuski predsjednik Emanuel Makron označio je početak obilježavanja Dana sjećanja, povodom 101. godišnjice primirja u Prvom svjetskom ratu.

Makron je tokom svečane ceremonije, kojoj je prisustvovao i francuski premijer Eduard Filipe, izvršio smotru trupa.

Zvuci muzike vojnog orkestra prigušeni su upornom kišom pred stotinama oku-

pljenih građana koji su mahali francuskim zastavicama, penosi AP. Francuski lider će, u sklopu obilježavanja Dana sjećanja, otkriti i spomen obilježje stotinama vojnika koji su poginuli u stranim vojnim operacijama od 1963. godine.

Istovremeno, komemoracije u znak sećanja na Dan primirja održava se u Velikoj Britaniji, francuskom savezniku u ratu.

Kraljevska britanska legija pozvala je naciju da se sjeti godišnjice dvominutnom tišinom.

- Ove godine tražimo od nacije da zaustavi i isključi zvuk na telefonima, zatvori laptop i ugasi televizore na samo dva minuta i oda počast našim oružanim snagama, prošlim i sadašnjim - objavljeno je na veb stranici kraljevske britanske legije.

Kraljica Elizabeta Druga prisustvovala je jednoj od ceremonija koje se održavaju širom Britanije u znak obilježavanja dana sjećanja, a politički lideri nakratko su prekinuli kampanju za predstojeće izbore.

Najveća svečanost u Britaniji održana je u nedjelju u centralnom Londonu, a kraljica, obučena u crno, posmatrala je sa balkona kako princ Čarls polaže vijenac na ratni memorijal u blizini Parlamenta.

Požar izbio u privatnoj kući u Pristenu

MOSKVA - Troje djece stradalo je u požaru koji je juče ujutru zahvatio jednu privatnu kuću na istoku Rusije, potvrdili su zvaničnici.

Rusko ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je kako su roditelji i jedno dijete uspijeli da se spasu kada je izbio požar u jednoj porodičnoj ku-

ći u kurskom regionu.

- Vatra je zahvatila jednospratnu kuću u selu Pristen u kojoj je živjela porodica sa četvoro djece. Tijela troje djeca našli su vatrogasci tokom akcije gašenja požara - rekao je izvor iz Ministarstva za Tas. U toku je istraga o uzroku požara.

Svijet

Utorak, 12. novembar 2019.

Vlada Meksika stala u odbranu bolivijskog predsjednika u ostavci

Ponudili azil Moralesu

Evo Morales

MEKSIKO SITI - Ministar spoljnih poslova Meksika Marselo Ebrard izjavio je da će njegova zemlja ponuditi azil bolivijskom predsjedniku Evu Moralesu, koji je u nedjelju podnio ostavku, ukoliko ga bude zatražio.

Vlada Meksika, predvođena predsjednikom Andresom Manuelom Lopezom Obradorom, snažno je stala u odbranu bolivijskog predsjednika Eva Moralesa, prenio je Rojters.

Meksiko je pozdravio „odgovoran stav predsjednika Bolivije koji je izabrao da podnese ostavku prije nego da izloži svoj narod nasilju“, objavio je Lopez Obrador na Tviteru.

Meksiko je među prvima čestitao Moralesu na pobjedi krajem oktobra, uprkos pokrenutim pitanjima o rezultatima izbora, podsjeća britanska agencija.

Ebrard je izjavio je i da Meksiko ne prihvata, kako je rekao, vojnu operaciju koja se događa u Boliviji i da ne smije da dođe do puča.

- Ne prihvatamo to, to je slično tragedijama koje su okrvavile našu Južnu Ameriku u prošlom vijeku. Meksiko će ostati pri svom stavu da poštuje demokratiju i institucije - napisao je Ebrard na Tviteru.

Predsjednik Bolivije Evo Morales je pod pritiskom vojske i višenedjeljnih protesta podnio ostavku, nakon skoro 14 godina provedenih na vlasti.

Morales je ostavku podnio u nedjelju, pod rastućim pritiskom vojske i javnosti nakon reizbora 20. oktobra i protesta koji su potom uslijedili zbog navodnih izbornih neregularnosti.

- Podnosimo ostavku da naša braća i sestre, državni službenici, ne bi bili objekat napada i prijetnji - rekao je Morales u

obraćanju koje je emitovano na društvenim mrežama.

Morales je situaciju u Boliviji nazvao državnim udarom.

Prethodno je komandant oružanih snaga Bolivije Vilijams Kaliman rekao da je vojska sugerisala predsjedniku da podnese ostavku, kako bi pomogao da se obezbijedi stabilnost u državi, a to su zatražili i opozicija i sindikati.

- Nakon analize unutrašnjeg konflikta u državi, zatražili smo od predsjednika države da se odrekne svog predsjedničkog mandata kako bi se uspostavio mir i održala stabilnost za dobrobit Bolivije rekao je Kaliman novinarima, a prenio Rojters.

Protesti i nemiri u Boliviji počeli su nakon održavanja izbora krajem oktobra, na kojima je Evo Morales pobijedio, a u neredima je do sada ubijeno troje ljudi, dok je više od 300 povrijeđeno.

Zbog požara u Australiji proglašeno vanredno stanje

Vatra odnijela tri života i 150 domova

Vlasti upozoravaju na katastrofu

SIDNEJ - Vlasti Kvinslenda i Novog Južnog Velsa proglasile su vanredno stanje zbog požara koji su tokom vikenda izbili u te dvije australijske države.

Istovremeno su i vlasti Australije upozorile na „katastrofalnu“ prijetnju od požara koji bi danas mogli da zahvate istok zemlje.

U požarima u Kvinslendu i Novom Južnom Velsu nastradale su tri osobe, a uništeno je više od 150 kuća.

Vremenski uslovi sa temperaturama višim od 34 stepena, praćeni jakim vjetrom otežavaju gašenje požara i ugrožavaju kvalitet vazduha.

Ovogodišnja sezona požara, koja je počela prije ljeta, jed-

na je od najtežih koje su pogodile Australiju.

Vlada Australije zbog toga je juče upozorila na „katastrofalnu“ prijetnju od požara koja bi danas mogla da zahvati istok zemlje.

Upozorenje je izdato nakon što je prognozirano da će temperatura u Sidneju dostići 37 stepeni. Vrućina će biti praćena snažnim vjetrom, zbog koga i raste opasnost od širenja vatre.

Komesar vatrogasne službe države Novi Južni Vels Šejn Fičimons izjavio je da se upozorenje ovog tipa izdaje kada postoji opasnost po život ljudi i kada kuće ne mogu da se odbrane.

Navedeno je i da oko 600 škola danas neće raditi.

Sidnej, grad u kojem živi pet miliona ljudi, okružen je prostranim šumama koje se nalaze tik uz naseljena mjesta. Posebnu opasnost predstavlja eukaliptus koji u sebi sadrži prirodno ulje i olakšava širenje vatre.

Ovaj nivo upozorenja uveden je i 2009. godine nakon što su na takozvanu „crnu subotu“ u državi Viktorija u požarima stradale 173 osobe.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

15

Hronika Podgorice

CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE ,,Ženidba“ Nikolaj Vasiljevič Gogolj Režija i adaptacija: Egon Savin Koprodukcija CNP i Kraljevsko pozorište Zetski dom, Cetinje Velika scena u 20 sati

Galerija „Klub“, Kruševac bb.

Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati Subota od 10 do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac bb.

Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati

KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ Koncert sevdaha Senada Beglerović-Leković (Sarajevo) i gosti Velika sala u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija Perjanički dom Izložba Jovane Šarac ,,Oxytocin & a little pixie-dust“ Radno vrijeme: ponedjeljak – petak od 8 do 20 sati

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA Izložba „Jedna slika tamne strane rimske istorije – Skupi – Grobnica sa masovnim sahranjivanjem“ ,,Muzeji i galerije Podgorice“ u saradnji sa JU ,,Muzej grada Skoplja“ Radno vrijeme od 9 do 20 sati, osim ponedjeljkom

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info.

1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

Za devet mjeseci Podgoricu posjetilo 139.783 turista

Rekordna i postsezona U septembru ove godine zabilježeno je 21.715 posjeta turista, što je 19,06 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Registrovano je 33.071 noćenja, odnosno 15,24 procenata više nego u septembru 2018. godine Za prvih devet mjeseci ove godine, prema podacima Monstata Podgoricu je posjetilo 139.783 turista, što je za devet odsto više nego za isti period prošle godine. Registrovano je 232.015 noćenja, odnosno 11 procenata više u odnosu na uporedni period. Kako podaci za oktobar još nijesu obrađeni, iz Turističke organizacije Podgorice za Pobjedu su kazali da se i u bilansu desetog mjeseca može očekivati sličan trend, s obzirom na izuzetno lijepo vrijeme.

TURISTIČKI PROGRES

U septembru ove godine, dodaju iz Turističke organizacije,

novih sadržaja turističke ponude, shodno zahtjevima turista, njihovim ukusima i trendovima turističkog tržišta – kažu iz TO.

PRAZNIČNI PAZAR

M. BABOVIĆ

Danas u gradu

Utorak, 12. novembar 2019.

Turisti u centru grada

zabilježeno je 21.715 dolazaka, što je za 19,06 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i registrovano 33.071 noćenja, odnosno 15,24 odsto više nego u septembru 2018. godine.

Tokom juna, jula i avgusta, ističu iz TO u glavnom gradu je boravilo 61.028 turista, što je 10 odsto više nego lani, a ostvareno je 101.600 noćenja, odnosno osam procenata više u odnosu na uporedni period.

- Prema podacima Monstata, u junu je Podgoricu posjetilo 8.653 turista, što je 8,83 odsto više dolazaka u odnosu na isti period prošle godine, a ostvareno je 31.273 noćenja, tj.

17,37 procenata više noćenja nego lani. U julu, glavni grad je

posjetilo 20.664 turista (8,26 odsto više), ostvareno je 31.798 noćenja (1,96 procenata više u odnosu na uporedni period).

Tokom avgusta glavni grad je posjetilo 21.711 turista, ili 13 odsto više nego lani, uz ostvarenih 38.559 noćenja, odnosno šest odsto više – navode iz TO, uz napomenu da je prošla godina bila rekordna.

Ostvareni turistički progres u glavnom gradu, poručuju iz Turističke organizacije, rezultat je niza faktora razvoja, među kojima i razvoj turističkog proizvoda Podgorice.

- Svi segmenti u lancu vrijednosti i ponude u glavnom gradu sve više imaju sinergetski karakter, a teži se i oblikovanju

Humanitarna akcija Rotarakt kluba Podgorica

K. VULOVIĆ

16

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360

HUMANOST NA DJELU: Učesnici humanitarne večeri Rotarakt kluba Podgorica

DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480

U sklopu proslave petog rođendana, Rotarakt klub Podgorica organizovao je redovnu humanitarnu akciju „Be Human“, sa koje će prikupljena sredstva biti upućena fon-

APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Za djecu oboljelu od kancera 4.400 eura ,,Bitka za Midvej“ u Sinepleksu

daciji ,,Feniks Crna Gora – udruženje roditelja djece iz Crne Gore oboljele od dječjeg kancera“.

Predsjednica fondacije ,,Feniks Crna Gora“ Dijana Stoja-

nović predstavila je prijateljima Rotarakt kluba Podgorica rad i aktivnosti te fondacije koje uključuju pružanje pomoći i podrške, te omogućavanje razmjene iskustava rodite-

Ratna drama ,,Bitka za Midvej“ danas je na repertoaru bioskopa ,,Sinepleks“ u 21 sati. Porodična fantazija ,,Dambo“ biće prikazana u 18:30 sati, avantura ,,Dora i izgubljeni zlatni grad“ u 16:30 sati, triler ,,Dr Sleep“ u 19:15 i 22:10 sati, drama ,,Džoker“ u 16:45, 20 i 22:20 sati, komedija ,,Ekipa“ u 17:45, 19:45 i 21:45

Na opšte zadovoljstvo svih naših sugrađana i posjetilaca, navode iz TO, u Podgorici će i ove godine biti organizovan Podgorički praznični pazar, i to u periodu od 6. decembra do 2. januara.

- Ove godine ova manifestacija će početi ranije, imaćemo i drugačiji koncept proslave Podgoričke noći, koja će se prvi put ove godine biti organizovana na otvorenom, u petak, 13. decembra. U ,,Bemax areni“ 20. decembra će biti održan koncert Džibonija, što je poklon kompanije Bemax Podgorici i njenim građanima, čime ćemo i napraviti uvod u proslavu Nove godine – najavljuju iz TO. U novogodšnjoj noći nastupiće regionalno popularni izvođači – bendovi Letu štuke i Ničim izazvan, a 1. januara nas očekuju nastupi Darka Rundeka i Marka Luisa.

- Imajući u vidu kakve su najave hotelijera za naredni period, te da nas očekuju promotivne aktivnosti u regionu, sigurni smo da ćemo sa Podgoričkim prazničnim pazarom staviti pečat na više nego uspješnu 2019. godinu kada je u pitanju ostvareni turistički promet, i da će Trg nezavisnosti u Podgorici biti centralno i omiljeno mjesto kako naših sugrađana, tako i brojnih turista – zaključuju iz Turističke organizacije glavnog grada.

I. M. ljima čija se djeca liječe, roditelja čija su djeca uspješno završila liječenje i roditelja koji su izgubili dijete zbog maligniteta.

U humanitarnoj akciji, koja je održana u Etno džez klubu „Sejdefa“ učestvovali su Rotari klubovi Podgorica, Budva i Kotor, Notarska komora Crne Gore, Stomatološka komora Crne Gore, Dom zdravlja Podgorica, Farmegra, Komo, Mercator CG i Stomatološka ordinacija ,,Vane“. Na donatorskoj večeri, uz pomoć partnera i prijatelja prikupljeno je 4.400 eura.

U ime Rotarakt Kluba Podgorica učesnicima akcije i svim ljudima dobrog srca koji prisustvom umnogome pomažu da se djeci i njihovim roditeljima, koja vode najtežu bitku, makar malo olakša ta borba, zahvalila je predsjednica Rotarakt Kluba Podgorica Ana Rašović. Ona je naglasila da je račun za doniranje otvoren je do 24. novembra, te da svi zainteresovani doprinos mogu dati uplatom na broj žiro računa 520-14424-65, sa pozivom na svrhu uplate BE HUMAN. Javnost će nakon završenog roka za doniranje biti obaviještena o konačnoj sumi koju će klub preusmjeriti fondaciji Feniks Crna Gora.

H. P.

sati, animacija ,,Fiksizi - majstorčići“ u 15 sati, a fantazija ,,Grdana - gospodarica zla“ u 15:30, 17:15 i 20:30 sati. Avantura ,,Kralj lavova“ na repertoaru je u 18 sati, komedija ,,Porodica Adams“ u 15:15, 16:15 i 18:15 sati, akcija ,,Terminator -mračna sudbina“ u 19:30 i 22 sata, a komedija ,,Vilijeva planeta“ u 16 sati.

Nj. B.

Hronika Podgorice

17

S. VASILJEVIĆ

Utorak, 12. novembar 2019.

Nakon uklanjanja smeća Sastavci ponovo plijene

Isključenje struje Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom biti potrošači na sljedećim lokacijama: - Mosor, Peuta, Gornja i Donja Vrbica, repetitor ,,Sjenica“, dio Meduna, dio Zlatice oko restorana ,,Smederevo“ - od 10 do 15 sati, - Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Iva Andrića, Vita Nikolića, Ludviga Kube, Milana Raičkovića, Kotorska, dio Kuća Rakića, dio Ulice generala Sava Orovića i dio Goranske - od 8 do 15, - dio zgrada na Bulevaru vojvode Stanka Radonjića od 08:30 do 10.

H. P.

Oblačno, do 19 stepeni

Danas će biti pretežno oblačno, uz povremenu kišu. Duvaće povremeno umjeren do pojačan jugoistočni i istočni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće oko deset stepeni, najviša dnevna do 19.

H. P.

Opominju ljepotom ci juče ponovo bili očaravajući.

Nabujale rijeke, čiste obale, ušuškane među kamenim pozidama obasjanim suncem – prizor je prijao i očima i ušima.

Ljepotom su skrenuli su juče Sastavci pažnju svakome kome je ovaj grad u srcu da ne smije

dozvoliti da baca otpad gdje mu nije mjesto. Pa i da opomene one koji to ipak čine. Prema našem gradu najbolji ćemo biti ako ga doživljavamo i prema njemu se odnosimo kao prema svojem dvorištu. Jer on to i jeI. MITROVIĆ ste.

U posjeti obućarskoj radnji ,,Sloga“, jednoj od najstarijih u gradu

Kožna cipela je zakon I. MITROVIĆ

Sastavci, mjesto na kojem se sastaju Ribnica i Morača, na kojem su se sastajale generacije Podgoričana, juče su bili opet romantično lijepi.

Iznad nabujale Ribnice, nekako ljepši nego ikad, stari, kameni most. A most se, u stvari, nije ništa promijenio od prije nekoliko dana. Svaki kamen bio je na istom mjestu, ista nabujala rijeka tekla je pod njim.

Juče ga je, istina, grijalo novembarsko sunce. Kontrast je bio ,,samo“ to što juče nije bilo onih gomila smeća oko mosta.

Nije bilo odraza našega ružnog ponašanja koje su ga onako naružile. Zato je stari most juče bio toliko lijep. Zato su Sastav-

UVIJEK DOBRO RASPOLOŽENJE: Dragan Šišević, Željko i Milutin Maraš

Kad malo jače zakiši, kao proteklih dana, osim komunalnih službi, više posla imaju prodavci kišobrana i gumenih čizama, ali promet se poveća i u obućarskim radnjama. Najčešće je riječ o popravkama koje su se ispostavile kao neophodne usljed obilnih padavina, ali ima dosta i ,,redovnih“ intervencija – lijepljenja, ušivanja, stavljanja polovina ili potpetica...

KVALITET

U obućarskoj radnji ,,Sloga“ u Balšićevoj ulici u centru grada, jednoj od najstarijih u gradu, alfa i omega i dalje je osamdeset dvogodišnji Milutin Maraš. Podgoričanima poznatiji kao Mico, obućarski zanat pe-

Danas ima dosta nekvalitetne, jeftine obuće, od skaja. Međutim, bolje je potrošiti se i kupiti kvalitetne, kožne cipele, nego kupovati loše i mijenjati ih svake godine - savjetuje osamdeset dvogodišnji obućar Milutin Mico Maraš

kao je od davne 1951. do 1954. godine. Maraš naglašava da su Podgoričani uvijek bili poprilično pedantni kada je izbor obuće u pitanju.

- I mladi i stariji vole da imaju lijepu obuću, ali naravno, sve zavisi i od standarda. Primjećujem da, ko može, kupuje jaku i kvalitetnu cipelu. Oni ekonomičniji čekaju sniženja, pa ljeti kupuju zimsku obuću. To znam jer i tada donose da im uradimo pete i polovine – priča Maraš.

Kvalitetna obuća, smatra, za naš standard je dosta skupa, jer košta i po nekoliko stotina eura.

- Donose nam i cipele koje koštaju i do 1.000 eura da postavimo polovine i pete. Vrlo če-

sto to bude ženska, elegantna obuća – ističe naš sagovornik.

Iskusni obućar preporučuje svima da prilikom trgovine nastoje da kupe kožnu obuću.

PREPORUKE

- Danas ima dosta nekvalitetne, jeftine obuće, od skaja. Međutim, bolje je potrošiti se i kupiti kvalitetne, kožne cipele, nego kupovati loše i mijenjati ih svake godine. Uostalom, loše se i ne mogu popravljati, niti se to isplati. Kad nam mušterija donese takve cipele na popravku pošteno joj kažemo da ih baci i kupi nove, kožne. Moj savjet je da treba kupovati isključivo kožnu obuću sa kožnim đonom – savjetuje Maraš, podsjećajući na čuvenu poslo-

Stoni tenis igra i u devetoj deceniji U obućarskoj radnji ,,Sloga“ na zidu je nekoliko uokvirenih isječaka iz Pobjede o uspjesima Milutina Mica Maraša na takmičenjima u stonom tenisu. Ovaj obućar (82) istovremeno je višestruki šampion države u tom sportu. Kako naglašava, i dalje igra stoni tenis i uživa u tome. Stoga i ne čudi što su čika Micovi pokreti poput nekoga ko je bar dvije-tri decenije mlađi.

vicu: ,,Nijesam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari“.

Micov sin Željko ovim poslom bavi se već punih 25 godina, pa je i on ,,uštosao“ navike Podgoričana.

- Nekad je bilo da najviše posla ima baš s jeseni. Međutim, više nema pravila. Sada nam ljudi donose obuću na popravku i ljeti. Čak ljeti imamo više posla nego zimi – kaže mlađi Maraš.

Cipele im na popravku, dodaje, donose ljudi svih generacija.

- Devedeset odsto mušterija dođe da stavi polovine i pete čim kupe obuću i ja svima preporučujem da je to najbolje uraditi upravo na taj način, jer kožni đon može da propada od vlage. Dešava se i da mušterije probaju same da zalijepe cipelu, koriste bilo kakvo ljepilo pa ,,izgore“ cipelu. Tako samo nama stvore dodatni posao, a sebi dodatni trošak – kazao je Maraš.

I.MITROVIĆ

18

Kultura

Utorak, 12. novembar 2019.

Crnogorska kinematografija uspješno predstavljena na festivalu isto

Promocija Pobjedinog izdanja u Kotoru

„Werk“ u Crkvi Svetog Pavla KOTOR – Predstavljanje dopunjenog izdanja knjige ,,Werk – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, koja je objavljena u izdanju Pobjede, biće priređeno večeras u 19 sati u Crkvi Svetog Pavla.

O knjizi će, pored autora Radojice Pavićevića iz Herceg Novog, govoriti prof. dr Boris Ilijanić sa Arhitektonskog fakulteta, te publicista i novinar

Vlatko Simunović. U ime izdavača Nova Pobjeda, posjetiocima će se obratiti publicista Slobodan Čukić.

Riječ je o drugom, proširenom i dopunjenom izdanju knjige.

Ova opsežna i raskošno opremljena monografja prvi put je štampana 2012. godine. Tiraž od 1.000 primjeraka odavno je rasprodat, a potražnja je do danas svakodnevna.

R. K.

Predavanje o djelu Nikolića u Budvi BUDVA - Predavanje „ Živko Nikolić i njegovo filmsko djelo“, povodom obilježavanja jubileja - 70 godina crnogorske kinematografije, biće održano večeras u 18 časova, u bioskopu „Cadmus Sineplex“. O velikanu domaće kinematografije govoriće mr Božena Jelušić. Nakon predavanja biće prikazana dva filmska ostvarenja čuvenog reditelja: „Biljeg“ i „Čudo neviđeno“.

Program se odvija u okviru proslave Dana opštine Budva, a organizatori su Narodna biblioteka iz Budve i bioskop „Cadmus Cineplex“. Živko Nikolić je rođen 29. novembra 1941. u Ozrinićima kod Nikšića. Prvi dokumentarni Nikolićevi filmovi bili su „Blaženi mirotvorci“ i „Sebi za života“.

Slijede ostvarenja po kojima je postao poznat i van granica Jugoslavije, kao što su „Ždrijelo“, „Polaznik“, „Bauk“, „Marko Perov“, „Prozor“, „Ine“, „Ane“,

„Graditelj“ i „Biljeg“. Nikolićev prvi dugometražni igrani film su „Beštije“, zatim snima „Jovanu Lukinu“ i „Smrt gospodina Goluže“. Slijede filmovi „Čudo neviđeno“, „Ljepota poroka“, „U ime naroda“ i „Iskušavanje đavola“.

Posebnost u Nikolićevom stvaralaštvu imaju televizijske drame i serije: „Đekna još nije umrla a kad će ne znamo“, „To kad uvati ne pušta“, „Đekna“, „Narodni neprijatelj“ i „Oriđinali“. B. B.

Folklorni ansambl KIC-a na poklon dobio nošnju PODGORICA – Podgoričanka Tanja Čepić poklonila je žensku „čoček nošnju“ Folklornom ansamblu KIC-a „Budo Tomović“.

Notarka po profesiji, Čepić je skoro 30 godina dio Folklornog ansambla KIC-a. Kako kaže, ovaj poklon je izraz čiste ljubavi prema KIC-u kao mjestu koje je obilježilo njeno djetinjstvo i odrastanje, i folklornom ansamblu u kojem je napravila prve igračke korake sedamdesetih godina, pa do danas kada aktivno djeluje kao članica KIC veterana.

R. K.

Izložba djela „Iz panjega“ u šest slikara Danilovgradu TIVAT - Kolektivna izložba šest tivatskih slikara biće otvorena večeras u 20 sati, u JU „Muzej i galerija“, u sklopu manifestacije „Novembarski dani“, kojom se obilježava 21. novembar, Dan opštine Tivat. Na izložbi prodajnog tipa, koja ima humanitarni karakter, radove će izložiti Zoran Kruta, Tanja Nikolić, Hana Mirkov, Vladimir Jovićević, Jana Farkaš i Nastasja S. K. Tomanović.

DANILOVGRAD - Knjiga „ Iz panjega Bjelopavlićkih“, koju su priredili hroničari i publicisti Milan Mišo Brajević i Dragan Mitov Đurović, biće predstavljena večeras u 19 sati, u sali Centra za kulturu u Danilovgradu. Na promociji ovog rječnika starih i zaboravljenih riječi, pored autora, govoriće i dr Čedo Bogićević, Bojan Brajović i Katarina Žarić. Književno veče organizuje Centar za kulturu iz Danilovgrada.

B. B.

Izuzetno interesova publike za naše film PODGORICA – Crnogorska kinematografija uspješno je predstavljena na 29. međunarodnom festivalu istočnoevropskog filma, koji je održan od 5. do 9. novembra u njemačkom Kotbusu.

- Sve projekcije crnogorskih filmova bile su izuzetno posjećene, tako da je ovo, za sada, najveća promocija naše kinematografije na nekom od većih evropskih i svjetskih festivala – kazao je za Pobjedu direktor Filmskog centra Crne Gore Sehad Čekić.

ODGOVOR NA USPJEH

Na festivalu u Kotbusu crnogorska kinematografija je ove godine predstavljena u okviru programa „U fokusu“. Programski segment festivala pod originalnim nazivom „Spotlight: Montenegro“, obuhvatio je sedamnaest kratkometražnih i dugometražnih filmova, kako savremenih, tako i filmova starijeg datuma.

Program su činili filmovi „Posljednje poglavlje“ Nemanje Bečanovića, „Igla ispod praga“ Ivana Marinovića, „Ispod mosta, među stijenama“ Pavla Simonovića, „Ti imaš noć“ Ivana Salatića, „Između dana i noći“ Andra Martinovića i „Grudi“ Marije Perović. Posebna pažnja je posvećena dvojici autora: Živku Nikoliću i Momiru Matoviću. Retrospektiva Nikolićevih filmova obuhvatila je kratkometražne dokumentarce „Bauk“, „Ine“, „Graditelj“, „Biljeg“, „Ždrijelo“ i dugometražni film „Lepota poroka“. Publika je vidjela i Matovićeve dokumentarce „Metri života“, „Žica života“, „(Po)rađanje jedne nacije“, „Posljednja bioskopska predstava“ i „Tam 4500“.

Selektor programa bio je Bernd Buder, koji je u uvodnom tekstu pod nazivom „Cr-

DOBRA PROMOCIJA: Iz kataloga festivala, u kojem je predstavljena crnogorska kinematografija

nogorski film – Oblikovan kontrastima“, da je Crna Gora, smještena između spektakularnih planinskih vijenaca i glamurozne jadranske obale, oduvijek nastojala da razvije sopstveni identitet koji nadilazi njenu reputaciju „rajskog odmarališta“.

- Jedan od rezultata kontinuiranih napora je i domaća filmska industrija. Filmski centar Crne Gore je otvoren 2017. godine, čime su postavljeni temelji za transparentnu i održivu promociju filma, kao odgovor na velike uspjehe koje su crnogorski filmovi postigli na međunarodnim festivalima u prethodnim godinama – zapisao je Bruder.

Ovogodišnji program „Spotlight: Montenegro“, prema njegovim riječima, kombinuje otkrića iz filmske istorije sa perspektivama za budućnost.

- Tako djela režisera dokumentarnih filmova Momira Matovića, koja istražuju fascinantne pejzaže Crne Gore i

Reditelj Ivan Marinović predstavio novi projekat „Živi i zdravi“

njenih ljudi, ove godine stižu na platna u Kotbusu.

Matovićev rad prati tradiciju kultnog reditelja Živka Nikolića, koji se u 70-im i 80im godinama fokusirao na kulturne razlike između ruralnih planinskih regiona i urbanog juga. „Ljepota poroka“ je 1986. godine odala sarkastičnu počast kontrastu između tradicionalnih planinskih

sela i libertarijanskih nudističkih kampova na obali – zapisao je Buder.

Danas, kako je istakao, mladi reditelji nastavljaju tradiciju oduševljenja kontrastima, koji se, iako prisutni i na drugim mjestima, u Crnoj Gori ističu posebnim intenzitetom.

- Crna komedija „Igla ispod praga“ Ivana Marinovića, na primjer, opisuje odnos između

Španski režiser Pedro Almodovar o stvarima koje u poslu najmanje i najviše voli PODGORICA – Proces stvaranja filma je poput voza koji svakog momenta može da sklizne sa šina, a posao režisera je da se postara da se to ne desi – kazao je čuveni španski i svjetski reditelj Pedro Almodovar, u intervjuu za portal „The Talks“.

Kada glumac počinje da oživljava djelo, te ako postoji prava hemija između njega i lika, kako je Almodovar pojasnio novinaru Patriku Heidmanu, dolazi do interakcije o kojoj režiser nikada ne razmišlja i koja mijenja zamišljeni karakter.

- Zato morate obratiti pažnju na sve. Djelo počinje da živi, ali ponekad ne baš na isti način kako ste zamislili, jer je scenario - čak i kada je veoma realističan - gotovo uvijek opstrukcija. Ali i taj trenutak je fascinantan – kazao je Almodovar.

Jedna od boljih interakcija glumca sa likom kojoj je prisustvovao jeste, kako je rekao, kada

Najvažnije je biti svjestan svojih grešaka je radio sa Antoniom Banderasom na najnovijem filmu „Pain & Glory“.

- Osjetio sam da bi trebalo da ga podstaknem na novi, suptilan način djelovanja, bez epike, bravure i velikog intenziteta, koji je njegov zaštitni znak. Ali, to je on sam uradio sam od početka. Bio sam vrlo iznenađen i zahvalan.

To je nešto fascinantno, jer ste prvi svjedok nečeg čudesnog što se događa i vi ste prvi koji ga je pogledao. A to je čarobni trenutak, svojevrsno čudo koje se dešava pred vama. I bio sam potpu-

no fasciniran time – objasnio je Almodovar.

Glumci su, kako je istakao, najvažnija stvar u bilo kom ostvarenju.

- Oni su tijelo i srce filma. Uvijek mnogo radim sa njima, pokušavam da pomognem ako imaju problema i objašnjavam, ponekad čak i previše što svaki red znači i što stoji iza riječi i kako to reći i otjelotvoriti. Brinem za njih kao da su oni najvažnija stvar u mom filmu, a to se nije promijenilo otkad sam započeo karijeru osamdesetih do danas

– rekao je Almodovar.

Ipak, kada vidi svoju sliku dok režira, to su momenti u kojima mrzi sebe.

- Previše sam ekspresivan kada smo u procesu ekranizacije djela, nekada moje lice izgleda gotovo zastrašujuće. Kada vidim sebe na fotografijama sa seta, uvijek se iznenadim jer nijesam mislio da sam takav kako izgledam na fotografijama. Ne volim da vidim sebe kako režiram, nijesam ni svjestan što radim i kako zapravo izgledam – kazao je on.

Ali, postoje određeni momenti u kojima zaista voli i sebe, i svoj rad.

- Jedini put kada volim sebe u velikoj mjeri povezan je sa procesom stvaranja. Kada dodirnete određene nivoe, nešto što nijeste mogli da predvidite, ali oko čega ste se zaista trudili. To je nešto u čemu zaista mogu da uživam – rekao je Almodovar.

Tokom karijere bio je blagosloven jer je snimao filmove koje je

Kultura

Utorak, 12. novembar 2019.

vanje move Danas mladi reditelji nastavljaju tradiciju oduševljenja kontrastima, koji se, iako prisutni i na drugim mjestima, u Crnoj Gori ističu posebnim intenzitetom – kazao je selektor programa „U fokusu“ Bernd Buder mizantropskog, pravoslavnog sveštenika koji se vratio u svoje rodno selo sa jedne, i mještana, onih koji nikada nijesu otišli, sa druge strane. Uprkos svim patosima snage prirode koja u njoj živi, Crna Gora je odavno našla svoj put u gradsku normalnost: u nizijama glavnog grada Podgorice, i oko nje, trileri poput „Ispod mosta, među stijenama“ Pavla Simonovića ili drama „Grudi“ Marije Perović, oštro odražavaju interpersonalne konfliktne situacije koje se događaju širom svijeta, a opet na način koji je jedinstven za Crnu Goru – istakao je Buder.

PANEL DISKUSIJE

Za industrijsku sekciju festivala „Connecting Cottbus“ izabran je novi projekat reditelja i scenariste Ivana Marinovića, pod nazivom „Živi i zdravi“, koji je predstavljen na pitching sesiji i marketu. Kako se navodi iz Filmskog centra Crne Gore, „Connecting Cottbus“ je pre-

Bugarski film „Sestra“ najbolji na festivalu Najboljim filmom na 29. festivalu istočnoevropskog filma u njemačkom gradu Kotpusu proglašeno je bugarsko ostvarenje „Sestra“, u režiji Svetle Tsotsorkove. Teodor Kun dobio je nagradu za najboljeg reditelja, za ostvarenje „Ostrým nožom“.

Prvi put, pet glumica osvojilo je nagradu za najbolju glumicu, a u pitanju su svi ženski akteri filma „Shpia E Agës“, u režiji Lendite Zećiraj. Alban Ukaj osvojio je priznanje za najboljeg glumca, za ostvarenje u filmu „Pun mjesec“. Ostvarenju „Dnevnik Diane Budisavljević“, u režiji hrvatske autorke Dane Budisavljević, dodijeljena je nagrada za najbolji debitatski film.

U internacionalnom žiriju bili su Sergej Dvorcevoj (Rusija), Luli Bitri (Albanija), Peter Musatič (Mađarska), Marija Perović (Crna Gora) i Peter Badel (Njemačka).

poznat po velikom broju producenata, agenata prodaje, distributera i institucija koje redovno okuplja, a svake godine se organizuju prestižne panel diskusije.

Na panel diskusiji, koju je moderirao čuveni Sajmon Peri, direktor Filmskog centra Sehad Čekić predstavio je novine u finansiranju i podsticajnim mjerama u Crnoj Gori, zajedno sa predstavnicima Berlinale World Cinema Fund, Poljskim filmskim institutom i Hrvatskim audiovizuelnim centrom.

Program „Spotlight: Montenegro“ održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva pravde, Evrope i zaštite potrošača pokrajine Brandenburg. Partner festivala u Kotbusu je Filmski centar Crne Gore, a podršku realizaciji programa „Spotlight: Montenegro“ pružila je Crnogorska kinoteka. Članica žirija glavnog programa festivala ove godine bila je i crnogorska reditelja Marija Perović.

J. N.

Pedro Almodovar

sam želio da radi, i u svima njima je bio onaj koji je odlučivao o svemu.

- Mislim da je veoma važno, čak i kada pravite greške, biti u stanju da se identifikujete sa njima i priznate da ih nijeste učinili zbog postupaka drugih, već po svojoj volji. Morate prepoznati sebe. Život je nesavršen. I u tom smislu, bilo je mnogo slave u mojoj karijeri režisera – rekao je on.

Jedna konstanta, od početka njegove karijere, jeste omiljeni dio nastanka nekog ostvarenja. I dalje najviše voli, kako je rekao, kada

počne da piše, a stvari da se pojavljuju niotkuda, iz praznine.

- Potrebno je da se piše mnogo i da to radite svakog dana. Najuzbudljivija stvar su uvijek prva, ili prve dvije strane. Ako sam dovoljno zainteresovan, onda je to kao kada kada čitate roman, samo što ja nastavljam pisati da bih otkrio što će se dogoditi dalje. To je poput velike avanture u kojoj otkrivate i pišete istovremeno, i to je iskustvo koje uvijek tražim – zaključio je Almodovar.

Prevela i priredila S. V.

Na Cetinju potpisani ugovori o finansiranju projekata nevladinih organizacija

Za 36 programa oko 357.000 eura

CETINJE – Predstavnici Ministarstva kulture i nevladinih organizacija potpisali su juče na Cetinju ugovore o finansiranju projekata, koji su podržani na konkursu u oblasti kulture i umjetnosti. Ove godine, po tom osnovu, Ministarstvo kulture finansiraće 36 najbolje ocijenjenih projekata, sa oko 357.000 eura.

Prisutnima se obratio ministar kulture Aleksandar Bogdanović, koji je podsjetio da je riječ o drugoj godini tokom koje Ministarstvo kulture realizuje ovaj konkurs.

- O ovogodišnjem interesovanju najbolje svjedoči podatak da su projekte prijavile 173 organizacije. Odluku o raspodjeli sredstava donijela je Komisija Ministarstva kulture, nakon kompleksne procedure, a na osnovu rang liste projekata. Posebno mi je drago što podržanih 36 projekata pripada raznolikom dijapazonu kulturnih izraza i što su usmjereni na zadovoljenje potreba raznovrsnih ciljnih grupa u domenu kulture i umjetnosti. Projekti obuhvataju gotovo sve oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva i kulturne baštine, a takođe su zastupljene i različite socijalne i ranjive grupe – rekao je Bogdanović.

Ovogodišnju novinu, kako je istakao, čine istraživački projekti, kao poseban segment konkursa.

- Evidentno je da konkurs ispu-

RAZNOVRSNE CILJNE GRUPE: Ministar Bogdanović govori tokom svečanosti na Cetinju

njava svoju namjeru, a to je realizacija partnerskih projekata nevladinih organizacija. Tako će se od 36 projekata, njih čak 15 sprovoditi u partnerstvu - rekao je on.

Predsjednik Komisije zadužene za raspodjelu sredstava Dragoljub Janković istakao je

da je konkurs realizovan uz četiri strateška cilja.

- Riječ je o jačanju nezavisne kulturne scene, zaštiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza, ravnomjernom razvoju kulture na teritoriji Crne Gore i realizaciji istraživačkih projekata kao preduslova strateškog

Dio opusa Miloša Šobajića prvi put predstavljen u Srbiji

Snažne i iskrene „slike sedamdesetih“ BEOGRAD – Poznati beogradski slikar crnogorskog porijekla Miloš Šobajić predstavio je svoje radove u Modernoj galeriji Ljube Popovića u Valjevu. Djela su donijeta iz Pariza i prvi put predstavljena publici u Srbiji.

Kako prenosi B92, „slike sedamdesetih“, prema mišljenju mnogih likovnih kritičara, najbolji su period stvaralaštva Šobajića, a izlagane su samo u Americi i Francuskoj. Sakupljene od privatnih kolekcionara u Parizu, poslije pola vijeka izložene su u Modernoj galeriji u Valjevu.

Istoričarka umjetnosti Marija Đurić kazala je da su to detalji razbacani po cijelim slikama, to je jak kolorit, s obzirom na to da on kasnije prelazi na neku crvenu i tamniju fazu.

- Ovdje vidimo te jake boje, jake detalje, mnogo figura - re-

Dragan Krunić/www.valjevskaposla.info

očnoevropskog filma u Kotbusu

19

Miloš Šobajić govori na izložbi u Valjevu

kla je ona.

Za „slike sedamdesetih“ Šobajić je kazao da mu sve izgleda kao da vidi svoje dijete tek u pedesetoj godini njegovog života. Nekih se nije sjećao, a odlazeći tada u Pariz želio je da pokaže šta u sebi nosi iz Beograda.

- Kao što vidite, milion stvari, akumulacija naroda, ljudi, objekata, đubrišta, na tim mo-

jim slikama sedamdesetih godina. Ja to više nikada ne bih mogao da ponovim sa takvom preciznošcu i takvim strpljenjem kakvo sam imao kada sam bio mladić. Sada su moje slike mnogo šire, za mene mnogo jače i mnogo iskrenije - rekao je slikar. Šobajićeva izložba u Valjevu biće otvorena do polovine deR. K. cembra.

Otvoren konkurs za Smotru kratke video forme

PODGORICA - Organizatori Smotre kratke video forme raspisali su juče konkurs za učešće na ovoj manifestaciji, koji je otvoren do 20. novembra. Kako se navodi u saopštenju, video/film mora biti autorski i ne duži od 15 minuta.

Radove treba poslati na CD-u ili DVD-u, na adresu: NVO „Zabjelo Republika“, 27. marta 60, 81000 Podgorica. Četrnaesto izdanje festivala alternativnog kratkog filma biće održano krajem mjeseca u KIC-u

„Budo Tomović“. Pored domaćih autora, biće zastupljeni i inostrani, a organzatori najavljuju gostovanje jednog značajnog stvaraoca iz regiona. Festival favorizuje različite pristupe filmu i okuplja crnogorske autore koje djeluju u sferi alternativnog i subkultrunog filma.

B. B.

planiranja u kulturi - naglasio je on.

Od 176 pristiglih prijava, kako je istakao Janković, 101 je zadovoljila administrativnu provjeru.

U drugoj fazi, nezavisni procjenjivači bodovali su projekte i to prema četiri kriterijuma i 16 mjerila.

R. K.

„Melem pjesma“ u KIC-u

PODGORICA - Poznata bosanskohercegovačka umjetnica Senada Beglerović-Leković prirediće koncert sevdaha pod nazivom „Melem pjesma od meraka“ večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Na repertoaru su pjesme iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sandžaka, a umjetnica će izvoditi i kompozicije sa svog albuma.

Gosti koncerta biće Muhamed Zlatan Hrenovica, Šukrija Planjanin, Bajro Planjanin i klapa „Harmonija“. Veče će voditi novinarka Dušica Vugdelić, a ulaz je besplatan. R. K.

Koncert Ilarionove na Cetinju CETINJE - Mlada violinistkinja Zornitza Ilarionova nastupiće večeras u 18:30 sati u Ministarstvu kulture na Cetinju, povodom 140 godina bugarske diplomatije. Na klaviru će je pratiti crnogorski pijanista Davor Novak. Repertoar koncerta zasnovan je na nekim od najpopularnijih kompozicija violinske literature: Bramsovoj sonati za violinu i klavir, kao i komadima za violinu i klavir Sen Sansa i Sarasatea.

Ilarionova se ubraja u red najtalentovanijih mladih muzičara Bugarske. Laureat je prestižnih nagrada.

Koncert organizuju Ministarstvo kulutre i Ambasada Bugarske u Crnoj Gori.

B. B.

20 Drugi pišu

Pobjeda ogledalo crnogorskog društva A ako je „Pobjeda“, ogledalo crnogorskog društva, onda je i proslava jubileja „Pobjede“, morala da bude isto značajan, novi korak ovog medija – pripremu i puštanje web portala !!

2020 godine, Pobjeda će dobiti Internet portal !! Vauuuu, kakva značajna vijest, a tako skrivena, u posljednjim pasusima obimnih panegirika o značaju i uticaju ovoga medija.

A zašto se to radi krišom, tajno, ispod radara, uvijeno u staniole i celofane ušećerenih zdravica ? Zar nije tako značajna odluka uredništva trebala da ima centralno mjesto tokom mjesec dana proslave ovoga jubileja ?

Zar je moguće da je iskusni pisac govora, napravio previd ?

Da je uredništvo zbog brojnih obaveza oko proslave, ispustilo ovako značajnu vijest ?

S.Matić

Oktobar mjesec je u Crnoj Gori, protekao u obilježavanju jednog značajnog jubileja, 75 godina dnevnog lista „Pobjeda“. Počelo je izložbom fotografija, nastavilo se brojnim prigodnim događajima i medijskim promocijama, da bi se završilo koncertima klasične muzike i svečanom akademijom upriličenom za političko intelektualni krem Crne Gore.

Objektivno, ovo i jeste značajan jubilej za jednu malu državu. Uspjeh zaista vrijedan divljenja – da je na nestabilnom Balkanu, posebno tokom burnog 20 vijeka, jedna dnevna novina uspjela da opstane uprkos svemu, a posebno ekstremnim tehnološkim promjenama koje su značajno uticale na štampu, posebno početkom novoga milenijuma.

Kako to i biva, slavljeniku su stizale čestitke sa svih adresa.

Od onih najviših, do onih vjerovatno najdražih, običnih čitalaca, koji ne mogu da zamisle početak dana bez svoje „Pobjede“.

U brojnim čestitkama upućenim uredništvu istican je značaj i uloga ovog dnevnog lista, posebno potenciran značaj „Pobjede“ u informativno, kulturnoj emancipaciji crnogorskog društva, pa je zato sa pravom iskusni pisac čestitki u jednoj od takvih naveo, da je „Pobjeda” bila i ostala informativno i kulturno ogledalo crnogorskog društva.

A ako je „ Pobjeda“, ogledalo crnogorskog društva, onda je i proslava jubileja „Pobjede“, morala da bude isto.

Lukav i iskusan pisac govora uz dogovor sa uredništvom Pobjede, pokušao je da kroz čestike najavi „ispod radara“,

Utorak, 12. novembar 2019.

Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Pobjede

Kako je moguće da je to i u medijima koji su prenosili sve, ostalo nezapaženo? Da li je u pitanju nečija ljubomora, strah konkurencije…. ?? Zar iskusni pisac čestitki nije blizak sa medijima i kontroliši veći dio?

Ipak na brojne „kako i zašto“, postoji samo jedan odgovor i to onaj koji svi dobro znamo.

Trebalo je tokom proslave, sakriti i skloniti jednu pogubno lošu odluku, koja je značajno unazadila „Pobjedu“, odluku koja je u vrijeme Internet re-

volucije, mobilnih telekomunikacija i aplikacija, osakatila ovaj dnevni list! A to je odluka da se 2014 godine, dakle u vrijeme apsolutnog buma Internet tehnologije ukine sajt najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori – „Pobjede“.

Ukinut je web portal koji je tada bio u 3 najčitanija portala iz Crne Gore, portal koji je imao najvredniju i najznačajniju arhivu od svih ostalih medija, portal koji je bio sinonim crnogorskih medija i to bez obrazloženja uz postavljanje no-

vog uredništva i promjenom vlasničke strukture. Na sedamadesetogodišnjicu „Pobjede“, takođe značajan jubilej, novo uredništvo joj je ukinulo mogućnost da bude dostupna cijelome svijetu i to u godini kada su portale imali i dobijali i mediji nastajali preko noći, koji su se javnosti predstavljali u elektronskoj formi, bez redakcije, novinara, dopisnika, urednika….

Ovaj naizgled nerazuman, poslovno katastrofalan potez urađen je da bi se jedan privat-

ni portal pokušao načiniti jačim, uticajnijim, a time i čitanijim, što bi dovelo do podizanja njegove vrijednosti na tržištu. Slučajno ili ne taj privatni portal povezan je sa uredništvom „Pobjede“, koliko god u ovih 5 godina pokušavali da javnosti prikažu drugačije.

I evo nas 5 godina kasnije, obilježavamo još značajniji jubilej, „Pobjeda“ je u eri Internet medija osuđena da bude izopštena, a taj privatni portal ne da nije postao najčitaniji, već je slabiji i lošiji nego što je bio prije 5 godina.

To je slika crnogorskog društva, upravo ona koju iskusni pisac čestiki naziva „ogledalom“.Opšte licemerje i lični interes prije svega. Mjesec dana proslave jubileja, mjesec dana skrivanja istine, mjesec dana zataškavanja činjenica, da bi na kraju, kako uglavnom biva kod Crnogoraca, neuspjeh i šteta koju su urednici „Pobjede napravili ovom nacionalnom blagu, bili umotani u svetlucavi celofan, od strane iskusnog pisca čestitki i predstavljeni kao „promišljena i odgovorna odluka mudrog uredništva“.

Portal „Pobjede“ ogledalo, slika i avatar crnogorskog društva.

Lakić Đurović, penzioner Novi Sad

Feljton

Utorak, 12. novembar 2019.

MEĐUVJERSKI ŽIVOT I TOLERANCIJA U CRNOJ GORI U 16. I 17. VIJEKU

21

3.

U selu Jednoši živjela su dva popa, a tu je bio i manastir >>Piše: Jovan Joro ĐURANOVIĆ

Interesantno je upoznati se sa nazivima najvećih sela prema broju kuća i baština, po nahijama, da bi mogli imati određenu predstavu kako to danas izgleda, kao i da se upoznamo sa administrativnom strukturom u smislu broja popova i musellema (knezova) u okviru nahije.

Najveća sela u nahiji Župa bila su Beri sa 33 kuće i 13 baština, ukupno 46 kuća i baština, Momišići sa 32 kuće i 14 baština, ukupno 46 kuća i baština, Brežine sa 17 kuća i tri baštine, ukupno 20 kuća i baština, Parci sa 11 kuća i pet baština, ukupno 16 kuća i baština, i Šteke sa 11 kuća sa 12 baština, ukupno 23 kuće i baštine, a najmanje selo Oliverovići (pitanje je da li je prevod dobar, primjedba J.Đ.) sa četiri kuće.

Nahija Župa imala je jednog popa koji je živio u Berima i jednog musellema u selu Šteke.

U nahiji Malonšići najveća sela su bila: Crmljani sa 21 kućom, Bogešići sa 13 kuća i tri baštine, ukupno 16 kuća i baština, Zuri (danas selo Grbe kod Spuža, primjedba J. Đ.), Kosić sa 14 kuća i jednom baštinom, ukupno 15 kuća i baština, Lješevići (danas zaseok Novog Sela) sa 10 kuća i dvije baštine, ukupno 12 kuća i baština, Vranići sa 13 kuća i pet baština, ukupno 17 kuća i baština, Kalođurđevići sa 13 kuća i tri baštine, ukupno 16 kuća i baština, a najmanji zaseok (mahala) bili su Radonjići sa pet kuća i jednom baštinom, ukupno šest.

Interesantno je napomenuti da je u to doba Spuž bio mahala sa svega 7 kuća.

Nahija Malonšići imala je tri popa od kojih je jedan živio u Bogešićima, a dvojica u Jednošima, đe je bio i manastir (danas Donji Zagarač, primjedba J. Đ) i dva musellema, jedan u selu Kosić, a drugi u selu Kalođurđevići.

Najveća sela u nahiji Grbavci su Komani Gornji sa 66 kuća i 15 baština, ukupno 81 kuća i baština, Liješnje-Desići sa 39 kuća i 14 baština, ukupno 53 kuće i baštine (selo Desići nalazilo se na prostoru Gornjih Kokota), Lješnjani Stanisalići 43 kuće i četiri baštine, ukupno 47 kuća i baština, Lješnjani Stanjevići 40 kuća i 11 bašti-

Stare grobne ploče oko crkvišta pod Spasom

Crkvina u selu Župa-Bandići, po predanju potiče iz doba Malonšila

Autor rasvjetljava starocrnogorski ambijent u pretpetrovićevskom periodu, koji je odlikovala multikonfesionalnost i visoki stepen međuvjerske tolerancije.

Na osnovu dokumenata može se zaključiti da je Stara Crna Gora bila matična država, jednako za Crnogorce hrišćanske vjeroispovijesti i Crnogorce islamske vjeroispovijesti. Članak je objavljen u časopisu Matica, br. 68, zima 2016. na, ukupno 51 kuća i baština (selo Stanjevići nalazilo se na prostoru Donje Gorice), Kruse sa 25 kuća i 7 baština, ukupno 32 kuće i baštine, Goričani sa 23 kuće i tri baštine, ukupno 26 kuća i baština, Piranići sa 21 kućom i četiri baštine, ukupno 25 kuća i baština, Goljemadi sa 19 kuća i 15 baština, ukupno 34 kuće i baštine, Kornet sa 20 kuća i četiri baštine, ukupno 24 kuće i baštine, Crnopetrići sa 19 kuća i tri baštine, ukupno 22 kuće i baštine, Gradac sa 16 kuća i 5 baština, ukupno 21 kuća i baština i Njegosalići sa 16 kuća i četiri baštine, ukupno 20 kuća i baština. Na „granici“ između Gornjih Bandića i Zagarača prema planini Siljevici nalazi se zaseok Nje-



gule, što asocira na ovo dosta veliko selo. Najmanja mahala u Nahiju Grbavci je Kovače sa šest kuća i pet baština, ukupno 11 kuća i baština.

Nahija Grbavci imala je sedam popova i tri kaluđera i to u Goričanima (današnji Vukovci) bila su tri popa i dva kaluđera jer je u ovom selu bio manastir, po jedan pop je živio u selima, odnosno mahalama Goljemade, Skupo, Kovače i Mokanje (danas selo u Bandićima). Muselema je bilo devet i to u Đeđezi (danas selo u Bandićima), Stanisalićima i Skupom po jedan, a u Stanjevićima popisana su šest musellena, što govori da je ovo selo imalo jaku vlastelu.

U nahiji Pješivci najveća sela su bila: Vitkovići (danas selo

Vitasojevići) sa 23 kuće, Cerovo sa 24 kuće, Drenovštica sa 17 kuća, Povija Bogmilovići i Gostovići sa po 15 kuća.

Nahija Pješivci imala je četiri popa i pet musellema. U selima Milovići (danas Milojevići) i Bogmilovići bio je po jedan pop, dok su u selu Cerovo bila dva popa. Musellemi su popisani jedan u Cerovo, dok u Zagorku su bila četiri musellema što govori o jakoj vlasteli u ovom selu.

Najveća sela i mahale u nahiji Cetinje bila su: selo Njeguši mahala Radičevići (danas Raičevići) sa 39 kuća i jedna baština, ukupno 40 kuća i baština, selo Njeguši mahala Lihomotići 26 kuća i jedna baština, ukupno 27 kuća i baština, selo Njeguši mahala

Nahija Grbavci imala je sedam popova i tri kaluđera i to u Goričanima (današnji Vukovci) tri popa i dva kaluđera jer je u tom selu bio manastir. Po jedan pop je živio u selima, odnosno mahalama Goljemade, Skupo, Kovače i Mokanje (danas selo u Bandićima). Muselema je bilo devet i to u Đeđezi (danas selo u Bandićima), Stanisalićima i Skupom po jedan, a u Stanjevićima popisano je šest muselena, što govori da je ovo selo imalo jaku vlastelu

Crkvište u Popratnici (Kornet) u podnožju Spasa

Crkvište u Popratnici (Kornet)

Zalaz 24 kuće i šest baština, ukupno 30 kuća i baština, selo Njeguši mahala Polje 24 kuće i jedna baština, ukupno 25 kuća i baština, selo Njeguši mahala Žanjev Do 20 kuća i jedna baština, ukupno 21 kuća i baština, Bjeloši 32 kuće, Cetinje mahala Ivanovići (danas Donji Kraj) 22 kuće, Kosijeri mahala Radilevići 26 kuća i 11 baština, ukupno 37 kuća i baština, Kosijeri mahala Mikulići 22 kuće i pet baština, ukupno 27 kuća i baština i Brajići 23 kuće i tri baštine, ukupno 26 kuća i baština, selo Cuci mahale Aladinovići i Milovići 21 kuća i šest baština, ukupno 27 kuća i baština. Selo Cuci mahala Kalođurđevići 16 kuća i sedam baština, ukupno 23 kuće i baštine.

Nahija Cetinje imala je šest popova i 12 musellema i to u Njegušima tri popa, u Kosijerima (mahala Mikulići) dva popa, a po jedan u Vučjem Dolu i Rucovićima, musellema je bilo tri na Njeguše, dva u Bjelošima i Brajićima i po jedan u Predišu, Zalazima, Vrbi, Ivanovićima (mahala Cetinja) i Tomićima. Iz ovih podataka da se zaključiti da su u to doba Njeguši bili centar Cetinjske nahije (kasnije Katunske nahije), jer su imali tri popa i tri musellema (kneza), što ukazije da su imali jaku vlastelu.

Najveća sela i mahale u nahiji Rijeka bila su: Građani sa 30 kuća i šest baština, ukupno 36 kuća i baština, Bogute sa 26 kuća, Vignjevići sa 26 kuća i dvije baštine, ukupno 28 kuća i baština, Ceklin sa 23 kuće i dvije baštine, ukupno 25 kuća i baština, Začir sa 22 kuće i jednom baštinom, ukupno 23 kuće i baštine, Smokovac sa 18



Nahija Cetinje imala je šest popova i 12 muselema i to u Njegušima tri popa, u Kosijerima (mahala Mikulići) dva popa, a po jedan u Vučjem Dolu i Rucovićima, muselema je bilo tri na Njegušima, dva u Bjelošima i Brajićima i po jedan u Predišu, Zalazima, Vrbi, Ivanovićima (mahala Cetinja) i Tomićima

kuća i dvije baštine, ukupno 20 kuća i baština, selo Dragosalići sa 18 kuća i dvije baštine, ukupno 20 kuća i baština, Donja Peleša sa 17 kuća i Ulići sa 16 kuća i tri baštine, ukupno 19 kuća i baština, među najmanjim selo Arbanasi sa 4 kuće.

Nahija Rijeka imala je pet popova i šest musellema i to po jedog popa u selima Začir, Dubova, Seljani, Ulići i Bokovo, a musellema po jednog u Dubovi, Mraceljima, Riječanima i Ceklinu, a dva u Građanima.

Najveća sela i mahale u nahiji Crmnica bila su: Dupilo sa 69 kuća, Sotonoći sa 50 kuća i pet baština, ukupno 55 kuća i baština, Brčeli sa 38 kuća i osam baština, ukupno 46 kuća i baština, Limljani sa 37 kuća i 10 baština, ukupno 47 kuća i baština, Optočići sa 37 kuća i četiri baštine, ukupno 41 kuća i baština, Boljevići sa 33 kuće i tri baštine, ukupno 36 kuća i baština, Karuč 32 kuće i jedna baština, ukupno 33 kuće i baštine, Bukovik sa 30 kuća i pet baština, ukupno 35 kuća i baština, Godinje sa 27 kuća i dvije baštine, ukupno 29 kuća i baština.

(Nastavlja se)

22

Marketing

Utorak, 12. novembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 12. novembar 2019.

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE

Javni izvršitelj: Marko Đaković

Javni izvršitelj: Marko Đaković

Herceg Novi, ul.Sava Ilića

Herceg Novi, ul.Sava Ilića

IV.br. 456/2019

IV.br. 457/2019

U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O ,,PRIMATO” Zelenika bb, PIB: 02961954, koga zastupa punomoćnik Sanja Kurtović, Braće Grakalića br.5, Herceg Novi.

U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O ,,PRIMATO” Zelenika bb, PIB: 02961954, koga zastupa punomoćnik Sanja Kurtović, Braće Grakalića br.5, Herceg Novi.

Protiv izvršnog dužnika D.O.O ,,BRE COMPANY” Petlja bb, Herceg Novi, PIB: 03129616

Protiv izvršnog dužnika D.O.O ,,VERIGE P&P” Topla III, Herceg Novi, PIB: 03126617

Radi namirenja novčanog potraživanja,,

Radi namirenja novčanog potraživanja,,

Javni izvršitelj u smislu odredbe čl. 7, čl. 45.ZIO-a, donio je

Javni izvršitelj u smislu odredbe čl. 7, čl. 45.ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK (dostavljanje javnim objavljivanjem)

ZAKLJUČAK (dostavljanje javnim objavljivanjem)

U izvršnom postupku u predmetu IV.br. 456/2019 izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju IV.br.

456/2019 od 14.08.2019. godine

U izvršnom postupku u predmetu IV.br. 457/2019 izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju IV.br.

457/2019 od 14.08.2019. godine

Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi – ul. Petlja bb, vrši se dostavljanje pismena iz stava I, Javnim objavljivanjem.

Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi – ul. Topla III, vrši se dostavljanje pismena iz stava I, Javnim objavljivanjem.

Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju.

Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju.

Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja Javnog izvršitelja IV.br. 456/2019 od 14.08.2019. godine a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.

Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja Javnog izvršitelja IV.br. 457/2019 od 14.08.2019. godine a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, i na oglasnoj tabli nadležnog suda, a navedeno rješenje smatra se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, i na oglasnoj tabli nadležnog suda, a navedeno rješenje smatra se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Herceg Novom, dana 08.11.2019. godine Javni izvršitelj

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Kolašin, ul.Buda Tomovića bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluge izrade tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju ulica sa pratećim sadržajima (ulica br.2 i dionica br.3 po DUP-u „Sportska zona“) u naselju „Lug“ u Kolašinu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 7/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi portal.ujn.gov.me dana 11.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Šćepanović Dušan, telefon 067/247-622, e-mail kolasin.nabavke@gmail.com

I.br.1297/2016 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, protiv izvršnih duznika Hasić Zurife i Murić Sabahudina oboje iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 11.11.2019.godine, vrsi

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zaključak o trećoj prodaji I.br.1297/2016 od 08.11.2019.godine izvršnom duzniku Murić Sabahudinu iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Murić Sabahudin. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 12.11.2019.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama 11.11.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

UNIVERZITET CRNE GORE FILOLOŠKI FAKULTET Na osnovu člana 104 i 105 Statuta Univerziteta Crne Gore, dekan Filološkog fakulteta raspisuje

KONKURS 1.Za izbor/reizbor saradnika u nastavi sa doktoratom studijske 2019/20. godine na određeno vrijeme od godinu dana, saglasno članu 75 Zakona o Visokom obrazovanju (“Sl. List CG” br. 44/14) za oblast Anglistika.

Kandidati su dužni da uz prijavu dostave dokaz o ispunjenosti uslova iz člana 75 Zakona o visokom obrazovanju i člana 105 Statuta Univerziteta Crne Gore.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu Filološki fakultet, ul. Danila Bojovića bb. Nikšić. Rok za dostavljanje prijava je 8 dana od dana objavljivanja konkursa.

23

BROJ:IV-2589/2015 KOTOR, 07.11.2019.godine

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca NLB Montenegrobanka AD Podgorica protiv izvrsnog duznika Zorana Stepanovića iz Kotora, Kostanjica bb-Morinj, radi naplate novcanog potrazivanja , po osnovu vjerodostojne isprave OBRACUNA KAMATE SA DOKAZIMA O OSNOVU DOSPJELOSTI I VISINI POTRAZIVANJA , u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvrsnom duzniku Zoranu Stepanoviću iz Kotora vrsi se dostavljanje rjesenja o izvrsenju IV.br.2589/2015 od 06.11.2015.godine .Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 2.068,09 eura na ime glavnog duga sa kamatom, i ostalim troskovima shodno navedenom rjesenju.Izvrsni duznik Zoran Stepanović iz Kotora se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 8 dana od dana isticanja pismena na Oglasnoj tabli suda, radi podizanja naznacenog pismena.

Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

U Herceg Novom, dana 08.11.2019. godine Javni izvršitelj

I.br.1123/2017 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Mališić Jovana iz Berana, protiv izvršnog duznika Osmanović Refahete iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 11.11.2019.godine, vrsi

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zaključak o prvoj prodaji I.br.1123/2017 od 21.10.2019.godine izvršnom duzniku Osmanović Refaheti iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Osmanović Refaheta. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 12.11.2019.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama 11.11.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

UNIVERZITET CRNE GORE GRAĐEVINSKI FAKULTETA U PODGORICI

OBJAVLJUJE Da se doktorska disertacija pod naslovom „Primjena elektrofilterskog pepela u asfaltnim mješavinama“, autora mr Katarine Mirković, dipl.inž.građ., stručnog saradnika Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kao i Izvještaj o provjeri doktorske disertacije na plagijarizam i Izvještaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije, koja je radila u sastavu: -Prof. dr Radomir Zejak, dipl.inž.građ., redovni profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore; -Prof. dr Goran Mladenović, dipl.inž.građ., vanredni profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu; -Prof. dr Zvonko Tomanović, dipl.inž.građ., redovni profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore; stavlja na uvid javnosti.

Doktorska disertacija i Izvještaji, mogu se pregledati u prostorijama Univerzitetske biblioteke u Podgorici, u roku od 30 dana od dana objavljivanja, radnim danom od 8,00 do 16,00 časova.

Poslovna oznaka I.br. 2328/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Đukanović, adv. iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Milan Turković, ul. Primorska br.4, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, dana 11.11.2019. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

Poslovna oznaka I.br. 2443/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Đukanović, adv. iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Slobodan Bučevac iz Podgorice, Balšića br. 3, radi naplate novčanog potraživanja, dana 11.11.2019. godine, u smislu odredbe čl.

45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Milanu Turkoviću iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 2328/2019 od 02.10.2019. godine isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, kancelarija - ul. Vasa Raičkovića br. 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.

Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Izvršnom dužniku Slobodanu Bučevcu iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 2443/2019 od 13.10.2019. godine isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, kancelarija - ul. Vasa Raičkovića br. 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.

Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

24

Oglasi i obavještenja

Utorak, 12. novembar 2019.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE

OBAVJEŠTENJE

“Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Uprava za saobraćaj Crne Gore, ul. IV Proletrske br. 19, Glavni grad Podgorica, podnijela zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju magistralnog puta M-2, dionica Tivat – Jaz, od km 885+500 do km 901+500.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u: -prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, -u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat, -u prostorijama Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, - i u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, www.epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 05.12.2019.godine.

Javne tribine o predmetnom Elaboratu održaće se u: -Multimedijalnoj Sali zgrade Opštine Tivat, dana 23.12.2019.godine, sa početkom u 10 časova, -U Sali zgrade Akademije znanja, adresa Žrtava Fašizma bb, Opština Budva, dana 24.12.2019. godine, sa početkom u 10 časova, -I u Multimedijalnoj Sali kulturnog centra „Nikola Đurković“, Stari grad, Opština Kotor, dana 26.12.2019.godine, sa početkom u 10 časova.“

I.br. 1297/2016 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, protiv izvršnih dužnika Murić Sabahudina i Hasić Zurife oboje iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 08.11.2019 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se treća prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnih duznika Murić Sabahudina i Hasić Zurife oboje iz Rozaja upisane u: List nepokretnosti broj 1268 KO Rozaje i to: -kat.parcela broj 2306, upisano dvoriste povrsine 400m2, porodicna stambena zgrada broj 1 -kat.parcela broj 2306, upisana porodicna stambena zgrada broj 1, sa posebnim djelovima i to: PD1, po kulturi nestambeni prostor porodicne zgrade povrsine 70m2 i PD2, po kulturi stambeni prostor povrsine 70 m2, spratnosti P1, sve u svojini Muric Sabahudina 1/1 List nepokretnosti broj 1709 KO Rozaje i to : -kat.parcela broj 1676, upisana porodicna stambena zgrada broj 2, povrsine 112 m2 sa posebnim djelovima i to:PD1, po kulturi poslovni prostor u privredi povrsine 54m2, spratnosti P, PD2, po kulturi poslovni prostor povrsine 80 m2, spratnosti P1 i PD2, po kulturi poslovni prostor povrsine 80 m2, spratnosti PN, sve u svojini Hasic Zurife 1/1 Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 18.11.2019.godine u 11,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1297/2016 od 29.05.2019.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 135.500,00 eura.Na trećem javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trećem javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO.Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 13.550,00 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 12.11.2019.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 08.11.2019.godine

JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic

Na osnovu člana 20 stav 1 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta , “Ski resort-Kolašin 1450” AD Kolašin Jezerine bb, 81210 Kolašin, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat “Apartmanski objekat E u sklopu Planinskog centra Kolašin 1450“ na katastarskim parcelama broj 1014/8, 1017/5, 1020/2, 1021/1, 1021/4, 1016/3, 1016/4, 1017/6, 1022/1, 1125/3, 1023/1, 1048/5, 1127/7, 953/4, 953/3, 904/12, 1127/9, 904/11, 904/41 KO Smrčje, Opština Kolašin.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je shodno članu 20 stav 6 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, 30 dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja, odnosno najkasnije do 30.11.2019. godine.

Javna rasprava o predmetnom Elaboratu održaće se u maloj sali Centra za kulturu u Opštini Kolašin, dana 27.11.2019. godine sa početkom u 10 časova.

OBAVJEŠTENJE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta , Ski resortKolašin 1450 AD Kolašin Jezerine bb, 81210 Kolašin, podnio zahtjev za izjašnjenje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Turističkog objekta – Hotel 4* “ na urbanističkoj parceli UP4 koju čine katastarske parcele broj 1014/7, 1015/1, 1015/6, 1006/6, 1011/5, 1005/2, 1005/6, 1004/4, 1009/9 i 1010/3 KO Smrčje, Opština Kolašin.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, kancelarija Sekretarijata, radnim danima od 11 do 13 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin, Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail.com je shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.

Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO. I.br. 153/16 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica, adv.kancelarija Velimirovic & partneri, protiv izvršnog dužnika Muratovic Jasmina iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 11.11.2019.godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se četrnaesta prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Muratovic Jasmina iz Rozaja upisane u LN broj 1083 KO Ibarac I i to: -kat.parcela broj 419/41, ukupne povrsine 518 m2 Četrnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 06.12.2019.godine u 12,30 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.

Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.153/16 od 06.04.2016.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 41.440,00 eura.

Na četrnaestom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% od utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četrnaestom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 4.144,00 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 12.11.2019.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 11.11.2019.godine Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic

I.br. 1615/2014 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, protiv izvršnog dužnika Dacić Nezira iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 11.11.2019 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se XII prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Dacić Nezira iz Rozaja upisane u LN broj 63 KO Plunci i to: - kat.parcela br.22/3, livada klase 5., povrsine 1384 m2 - kat.parcela br.156/1, pasnjak klase 6., povrsine 2237 m2 - kat.parcela br.157/1,pasnjak klase 5., povrsine 8222 m2 - kat.parcela br.158/1, pasnjak klase 6., povrsine 3501m2 List nepokretnosti br.86 KO Plunci II i to: -kat.parcela br.8/4/1-pasnjak klase 5, povrsine 6000m2 -kat.parcela br.8/4-livada klase 8, povrsine 14.000m2 List nepokretnosti br.257 KO Rozaje i to: -kat.parcela br.1695, zgrada br.1, nestambeni prostor dio od 1/:1P, povrsine 35 m2 -kat.parcela br.1695, zgrada br.1, stambeni prostor P1: povrsine 80 m2 Dvanaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 02.12.2019.godine u 13,30 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1615/2014 od 06.03.2017.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 89.047,97 eura.Na XII javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na XII javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO.Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 8.904,80 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 12.11.2019.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 11.11.2019.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

I.br.1047/19 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, Jovićević Veselina iz Beograda, Dečanska br.23, koga zastupa Milan Velimirović advokat iz Podgorice, ul. Serdara Jola Piletića br.8/6, protiv izvršnih dužnika Pajović Ines iz Podgorice, adresa prebivališta ul.Bulevar Save Kovačevića br.131/14, i Pajović Andrej iz Podgorice, adresa prebivališta ul.Tološka šuma (zgrada Bemax) ulaz 5, stan broj 1 koje po punomoćju zastupa Pajović Slavko, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 590.000,00 eura, dana 11.11.2019.godine, u skladu sa odredbama čl. 169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I Određuje se prvo ročište za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 4406 KO PODGORICA I u svojini izvršnog dužnika Pajović Ines u obimu prava1/1 i to , kat. parcela broj 1387/27, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 177, površine 68m2, spratnost P3, kat.parcela 1387/27, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD181, površine 103m2, spratnost PN, i na nepokretnostima koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 4406 KO PODGORICA I u svojini izvršnog dužnika Pajović Andreja u obimu prava 1/1 i to kat.parcela 1387/27, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD192, površine 121, spratnost P1, i na nepokretnostima koje su upisane u listu 2449 KO DONJA GORICA, u svojini izvršnog dužnika Pajović Andreja u obimu prava 1/1 po načinu korišćenja livada 2.klase, površine 3803m2.

II Ročište za prodaju nepokretnosti navedenih u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 04.12.2019.godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).

III Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem I.br.1047/19 od 25.10.2019. godine, na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke i to nepokretnosti koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 4406 KO PODGORICA I, kat.parcela broj 1387/27, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 177, površine 68m2, spratnost P3, kat.parcela 1387/27, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD181, površine 103m2, spratnost PN na iznos od 214.776,00€, dalje nepokretnost iz Lista nepokretnosti 4406 KO PODGORICA I, kat.parcela 1387/27, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD192, površine 121, spratnost P1 na iznos od 166.375,00€, i nepokretnost koja je upisana u listu 2449 KO DONJA GORICA, po načinu korišćenja livada 2.klase, površine 3803m2, na iznos od 420.270,00€.

IV Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnost radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem.

V Na prvom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

VI Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca kao eventualnog ponuđača , da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, i to za nepokretnost upisane u Listu nepokretnosti broj 4406 KO PODGORICA I, kat.parcela broj 1387/27, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 177, površine 68m2, spratnost P3, kat.parcela 1387/27, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD181, površine 103m2 u iznosu od 21.477,60€, dalje za nepokretnost iz Lista nepokretnosti 4406 KO PODGORICA I, kat.parcela 1387/27, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD192, površine 121, spratnost P1 u iznosu od 16.637,50€, i za nepokretnost koja je upisana u listu 2449 KO DONJA GORICA, po načinu korišćenja livada 2.klase, površine 3803m2 u iznosu od 42.027,00€, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti svake navedene nepokretnosti pojedinačno. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom i trećem ponuđaču.

VII Najbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila i na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.

VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.

IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 12.11.2019.godine , dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

U Podgorici, dana 11.11.2019. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Utorak, 12. novembar 2019.

“Prva banka Crne Gore – osnovane 1901.g.” AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, a radi naplate potraživanja po osnovu Ugovora kreditu za rješavanje stambenih potreba br. 0601-2837/1, zaključenog dana 07.12.2007. godine, kao potraživanja obezbijeđenog hipotekom po osnovu Ugovora o kreditnoj hipoteci Ov.br.

I 11862/07 od 10.12.2007. godin, shodno odredbama člana 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Nikezić Savu sa posljednjim poznatim prebivalištem na adresi Borska br.18, Bar, Nikezić Peđi, sa posljednjim poznatim prebivalištem na adresi Bul. Revolucije C-6, Bar i Nikezić Branki, sa posljednjim poznatim prebivalištem na adresi Borska br. 18, Bar, kao hipotekarnim dužnicima po osnovu Ugovora o kreditnoj hipoteci Ov. br. I 11862/07 od 10.12.2007. godine i rješenja Osnovnog suda u Baru O.br.14/18 od 19.06.2018. godine, Obavještenja o početku namirenja potraživanja iz vrijednosti nepokretnosti upisanih u LN br. 394 KO Stari Bar, kat. parcela 484, po kulturi voćnjak 3. klase, površine 3.156 m2.

Pozivaju se Nikezić Savo, Nikezić Branka i Nikezić Peđa, kao hipotekarni dužnici po osnovu Ugovora o kreditnoj hipoteci Ov.br. I 11862/07 od 10.12.2007. godine i rješenja Osnovnog suda u Baru O.br.14/18 od 19.06.2018. godine da se u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati “Prvoj banci Crne Gore – osnovana 1901. godine” AD Podgorica, Bul. Sv. Petra Cetinjskog br. 141 Podgorica, kako bi im se uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na na adresi poznatoj hipotekarnom povjeriocu.

Upozoravaju se označeni hipotekarni dužnici, da, ukoliko se u ostavljenom roku ne obrate “Prvoj banci Crne Gore – osnovana 1901. godine” AD Podgorica, smatraće se da je Obavještenje o početku namirenja potraživanja iz vrijednosti gore navedenih hipotekovanih nepokretnosti uredno dostavljeno hipotekarnim dužnicima, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u ,,Službenom listu CG’’, kojem objavljivanju će prethoditi objavljianje u jednom dnevnom štampanom mediju.

Ovo objavljivanje izvršiće se u jednom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG’’ i predmetno Obavještenje o početku namirenja potraživanja iz vrijednosti gore navedenih hipotekovanih nepokretnosti, smatraće se da je uredno dostavljeno hipotekarnim dužnicima, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Utorak, 12. novembar 2019.

OBAVJEŠTENJE Obavještavaju se svi zainteresovani da je dana 11.10.2019.godine pokrenuta dobrovoljna likvidacija društva za menadžment i konsalting ,,KAHNE & PANIKO“ d.o.o. Podgorica, PIB:02435535.

Potencijalni povjerioci društva mogu prijaviti svoja potraživanja likvidatoru, Valentini Vidmar, Danilovgradska br.4, 067311366, e-mail adresa:vidmarvanja@ gmail.com, u roku od 60 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

OBAVJEŠTENJE Obavještavaju se svi zainteresovani da je dana 11.10.2019.godine pokrenuta dobrovoljna likvidacija društva za menadžment i konsalting ,, ARALEX“ d.o.o.

Podgorica, PIB:02725860.

Potencijalni povjerioci društva mogu prijaviti svoja potraživanja likvidatoru, Valentini Vidmar, Danilovgradska br.4, 067311366, e-mail adresa:vidmarvanja@ gmail.com, u roku od 60 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JZU Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR do Ulice slobode – savremena poslovna zgrada bruto 810 m2 sa osam parkinga i podzemnom garažom. Više prilaza svim vozilima.

Prodajem.

Tel. 069 / 539 -328 1 POSLOVNI prostor 415 m2 – centar, nekoliko koraka od Ulice slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking za 100 auta.

Tel. 069/871-452 2 CENTAR – Hercegovačka ulica – moderna zgrada (rezidencija) 733 m2 sa velikim parkingom i garažom. Nekorišćena.

Prodaja.

Tel. 069 / 867 –791 3

UslUgE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 4 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

Usluge servisa medicinskih aparata proizvođača ,,Siemens,, sa isporukom i ugradnjom rezervnih djelova za potrebe RTG službe, po principu ,,uključeno sve,, - ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 21.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 12-11349 od 11.11.2019.godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.11.2019 godine. Lice za davanje informacija Branka Milović_, telefon 030-342-210, e-mail jzu-ob-bar@t-com.me.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 12. novembar 2019.

27

Dana 11. novembra preminuo je u 91. godini naš dragi

VUKAŠIN VUKO Jovanov ĐURIŠIĆ učitelj u penziji Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci, 12. novembra od 10 do 15 časova i 13. novembra od 10 do 13 časova, kada krećemo za rodno selo Parci - Gradac, Lješanska nahija, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: supruga MILUŠA, sin GORAN GOTA, kćerka JASMINKA JASNA, unuk DANIJEL, sestrići DRAGUTIN DRAGO i KRSTO, sestrične OLGA i SPOMENKA i ostala rodbina ĐURIŠIĆ 552

28

Oglasi i obavještenja

Dana 09. novembra 2019. u Zagrebu je nakon kraće bolesti u 79. godini preminuo naš dragi

Utorak, 12. novembar 2019.

Тужним срцем и са великим болом обавјештавамо пријатеље, кумове и родбину да је 11. новембра 2019. године преминула наша драга

Са тугом у души и сузама у очима данас се опраштамо од наше вољене мајке и баке

РАДМИЛЕ ЦИЦЕ ВУКИЋЕВИЋ

РАДМИЛА ЦИЦА Миркова ВУКИЋЕВИЋ рођена Вујановић

SLAVOMIR Petrov FRANOVIĆ

Ispraćaj dragog pokojnika će se obaviti 15. novembra u 13.35 časova u Krematorijumu na Mirogoju u Zagrebu.

Kuća žalosti: Nalješkovićeva br. 55, Zagreb, Reževići Katun, Budva.

Ožalošćeni: sin PETAR, sestra SLOBODANKA, snahe TATJANA i SNEŽANA, bratanične KSENIJA i BOJANA, unučad i ostala rodbina FRANOVIĆ i MEDIGOVIĆ

Драга мајко, хвала ти што си нам пружила пуно љубави, пажње и подршке, што си нашу дјецу подизала заједно са нама, зато те твоја унучад бескрајно воле. Хвала ти што си се херојски борила са тешком болешћу, сакривајући своју патњу и боли, да нас не би растужила Мајко, ти си наш узор, понос и херој. Почивај у миру и нека твоју племениту душу анђели чувају.

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 11. новембра од 10 до 15 часова и 12. новембра од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Чепурци у 14 часова. Кућа жалости: Саве Ковачевића 56, Подгорица.

Заувијек ће те носити у срцу твоје ћерке

Ожалошћени: супруг МИРКО, ћерке ДРАГАНА ЂУРАШКОВИЋ и ДУШИЦА ФИЛИПОВИЋ, сестра НАДА КЛИКОВАЦ, унучад МИЛИЦА, НИКОЛА и СУНЧИЦА, заова РОСА КАЛУЂЕРОВИЋ, јетрва МИЛЕВА, ђеверичићи ЧЕДО и ЗОРАН, сестрићи ДРАГАН и ДЕЈАН, браћа и сестре од стричева, ујака и тетке са породицама. Породице ВУКИЋЕВИЋ и ВУЈАНОВИЋ и остала родбина

Moja bol i tuga su ogromni. Rastajem se sa mojom sestrom

522

521

ДРАГАНА и ДУШИЦА, унучад МИЛИЦА, НИКОЛА и СУНЧИЦА

CICOM VUKIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri i tetki

Njene ruke su bile širom raširene za moju porodicu.

Bile smo nerazdvojne, dijelile radosti i naše velike tuge, od djetinjstva pa do ovog za mene najtužnijeg časa.

Cile, živjećeš vječno u našim srcima.

542

Sestra NADA i zet LJUBO KLIKOVAC 548

Dana 11. novembra 2019. preminula je u 91. godini naša draga

RADMILI CICI VUKIĆEVIĆ Posljednji pozdrav dragoj tetki LJUBO, NEBOJŠA, LJILJA i OLIVERA 527

OLGA Veljkova VUKOTIĆ rođena Đukanović

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki, zaovi i babi

CICI VUKIĆEVIĆ Saučešće primamo u porodičnoj kući na Čevu, 12. i 13. novembra do 12 časova, a zatim u Hramu Svetog Nikole do 15 časova kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju - Čevo.

Puno je lijepih uspomena koje će nas vječno podsjećati na tebe.

CICI VUKIĆEVIĆ OŽALOŠĆENA PORODICA: sinovi VUKO i VUKAN, ćerka SONJA, snahe SLOBODANKA, LJILJANA i JOVANA, unuci MARKO, BOGDAN, MIODRAG, DANKO, VLADIMIR i MILAN, unuke JELENA, JOVANA, SANDRA i IVANA i praunučad 550

Sestrići DRAGAN i DEJAN KLIKOVAC sa porodicama

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru!

PEĐA VUJANOVIĆ sa porodicom 543

549

Umrla je moja draga sestra od tetke

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

RADMILA CICA VUKIĆEVIĆ Uvijek ćemo se sjećati tvoje plemenitosti i dobrote.

CICI Neka tvoja blažena duša počiva u miru, a nama ostaje da te pamtimo kroz najljepše uspomene.

544

RADMILI CICI VUKIĆEVIĆ

NATAŠA i MILORAD ĐURAŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

OD MILEVE, ČEDA i ZORANA sa porodicama

ROSE i IGOR sa porodicom 546

529

Posljednji pozdrav voljenoj jetrvi i strini

RADMILI CICI Mirkovoj VUKIĆEVIĆ Počivaj u miru, uvijek ćeš biti u našim srcima i lijepom sjećanju.

545

Zaova ROSE sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj

CICI VUKIĆEVIĆ

CICI Mirkovoj VUKIĆEVIĆ

od DANICE i MILUTINA

Posljednji pozdrav dobroj i plemenitoj duši i velikom prijatelju naše porodice.

Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja.

OLGI Veljkovoj VUKOTIĆ

547

Hvala ti za svu nježnost, toplinu i brižnost sa kojom si nas obasipala.

e-mail: oglasno@t-com.me

551

Sin VUKAN, unuk MARKO, snahe LJILJANA i JOVANA i unuka JELENA

VASKO VOJVODIĆ sa porodicom 525

Oglasi i obavještenja

Utorak, 12. novembar 2019.

Sa dubokim poštovanjem se opraštamo od bivšeg predsjednika Privredne komore

29

Dana 12. novembra 2019. navršava se trinaest godina od smrti našeg supruga i oca

NOKO BRANKA Miloševog MIJUŠKOVIĆA

ŽARKA DRAGOVIĆA

Prošli su dani, mjeseci, godine...

SVETLANA, PETAR i ILIJA

1931–2019.

OLGA i NEVENA MIJUŠKOVIĆ

Žarko Dragović će ostati upamćen kao vrstan privrednik, uspješan rukovodilac u Montenegroturistu i Investicionoj banci, te istaknuti državni funkcioner. Kao predsjednik Privredne komore Crne Gore bio je istrajan u zalaganju da se riječ privrednika uvažava u kreiranju ekonomskog ambijenta naše zemlje.

Njegovo pregnuće, profesionalizam i ljudski odnos prema saradnicima i danas su uzor zaposlenima u Privrednoj komori Crne Gore.

Tata, bio si naš veliki oslonac, uvijek uz nas, poklanjao nam puno ljubavi i pažnje... Sve to mnogo fali. Fali svakim danom sve više tvoja dobrota i toplina.

Mojoj djeci veliki prijatelj. Čuvamo te od zaborava u svojim mislima i srcima.

530 Prošle su dvije tužne godine od kada nijesi sa nama

523

12. 11. 2010 – 12. 11. 2019.

Devet godina bez našeg voljenog

NOKO Svakog dana nam sve više fali tvoja ljubav, dobrota i osmijeh.

Vole te tvoja ćerka DRAGANA, zet ŽELJKO, unučad KSENIJA, MILICA i VUKAN ANDRIĆ

PRIVREDNA KOMORA CRNE GORE

BRANA STRUGARA

531 Prošle su dvije tužne godine od smrti našeg dragog

540 A svakog trena u našim mislima i sjećanjima.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

PORODICA

VASA NOKA VUJOVIĆA 537

CICI Neka tvoja čestita i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te pamtiti u najljepšem sjećanju.

Nedostaješ kao prvog dana.

Tvoja kćerka MIRA, unuk MILOŠ i zet BOBO

Zauvijek u našim srcima, nezaboravljen, neprežaljen i voljen 532

Tvoji: brat GOJKO, ŽELJKA, JELENA i IVAN 524 Posljednji pozdrav voljenoj

Posljednji pozdrav ocu naše koleginice

BRANO V. STRUGAR 2010–2019.

NOKO Sestra LJUBICA sa djecom

JOKI Hvala ti na iskrenom prijateljstvu.

Uvijek ćemo te čuvati od zaborava.

MILENA BANOVIĆ–SUBOTIĆ sa porodicom 536

VUKOTI KOPRIVICI OD KOLEKTIVA PEKARE BOŽOVIĆ

Tvoja NADA

541

533

526

TUŽNO SJEĆANJE

JOVANKA MILOVIĆ

1995 – 2019.

2001 – 2019.

VOJO Jovanov MARTINOVIĆ

MARIJA Vojova MARTINOVIĆ rođena Jugović

Tvojim odlaskom ostaje nam velika praznina koju ćemo ispuniti sjećanjem na tvoj lik, tvoje osmjehe, čistu dušu i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve.

Hvala za sve što si učinila za nas.

Tužne su i jako bolne protekle dvije godine. Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol za tobom.

U mom srcu čuvam lijepu uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu.

2009 – 2019.

Brate

VANJA Ne mogu da vjerujem da su prošle dvije godine da te nema. Dok ja živim, živjećeš i ti u srcu mome.

2013 – 2019.

Sestra ANĐELIJA

TVOJI NAJMILIJI

534

539 Duge dvije godine bez našeg

POMENI Dvije godine je od smrti mog brata

ĐORĐIJE Vojov MARTINOVIĆ

JOVAN Vojov MARTINOVIĆ

Uvijek u našim mislima.

528

PORODICA

VASA NOKA VASA Ilijinog VUJOVIĆA Brate, počivaj u miru kod tvog brata Rista, tate i majke i sestre Vidosave.

Posljednji pozdrav od vaše DARE 538

Ne prođe dan da nijesi sa nama u mislima i uspomenama. Bolna su sjećanja i dani bez Tebe.

Vole Te...

IVANKA, MARIJA, MARKO, MILENA i RAJKO 535

30

TV program

Utorak, 12. novembar 2019.

FILM

PRVA TV 22:00

VATERPOLO

RTCG 2 17:50

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Kej Paks



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r.

11:40 Muzika 13:05 Ženski raj, r.

14:05 Strani dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Podgorička hronika 18:35 70 godina Radija, r.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Teleskopija 21:05 Naučno-obrazovni program 21:30 Ženski raj I, s.

22:30 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:10 Milijarde I, s.

00:00 Dnevna soba, r.

01:30 Noćni program, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

SVJETSKA LIGA



Crna Gora - Ukrajina

   06:30 Glas Amerike, r.

07:00 Oj, vesela veselice, r.

08:00 Fudbal, četvrtfinale, SP U17, snimak 09:45 Sport klasik 10:15 Sport plus 10:30 Dnevna soba, r.

12:15 Koncert 13:10 Montenegro all in one, r.

14:00 Sport plus 14:15 Profil: Milenko Stijepović, r.

15:00 Sport plus 15:15 Fudbal fest, r.

16:00 Sport plus 16:15 Fudbal: četvrtfinale, SP U17, snimak 17:50 Vaterpolo: Crna Gora Ukrajina, Svjetska liga 18:30 Rukomet, Magazin LŠ 19:00 Kultura na Drugom 19:30 Dnevnik 2 20:15 Obrati paznju, r.

21:00 Sport plus 21:15 Dnevna soba, r.

23:00 Pismo glava, film 01:45 Glas Amerike 02:15 Rukomet, Magazin LŠ

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r.

14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r.

14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva 16:10 Zadruga

TV PRVA

RTCG 2

18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Minut dva Scena, s.

Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s.

Ljubav iz osvete, s.

Amidži šou Zadruga

Prva UTORAK 07:30 Praktična žena, r.

08:15 60 minuta sa Iris, r.

09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Paramparčad, r.

10:15 Jutro 11:15 Čikago u plamenu, s.

13:00 150 minuta 14:30 Sinđelići, r.

15:15 Istine i laži, r.

16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris, s.

18:00 Ekskluziv 18:30 Stolice, kviz 19:00 Žurnal 19:30 Paramparčad, s.

20:20 Mamini sinovi, s.

21:10 Sinđelići, s.

22:00 Kej Paks, film 00:00 Noćni žurnal 00:30 Ekskluziv, r.

00:45 Stolice, r.

01:15 Paramparčad, r.

02:00 Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00

07:40 08:10 09:30 09:35 09:50 10:35 11:32 13:15 14:10 15:20 16:45 17:15 18:00 18:30 21:00 22:00 22:50 23:35 01:05

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Mr Kitchen, r.

Među nama, r.

Na granici, r.

Crni biser, r.

Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt, r.

Centralni dnevnik Među nama, e.

Crni biser, s.

Na granici, s.

Totalni obrt Van Vajlder, film Podzemni svijet, r.

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r.

Celebrity Naše ljeto, r.

Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

Pregled Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06

14:00 14:06 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20 02:00 02:35

Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Meteo Svijet novih mogućnosti, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje ljeta Kazna, r.

Gorka osveta, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Kazna, s.

Reflektor Vijesti Sport Ljubav i osveta, s.

Gorka osveta, r.

Reflektor, r.

Boje dana, r.

Prije nego što odem, r.



07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike

777

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25

Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e.

Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s.

Polis Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r.

13:30 Goleada, r.

14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r.

19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 12. novembar 2019.

Marketing

31

32

Magazin

Utorak, 12. novembar 2019.

Lejla Ćorović iz Podgorice proglašena za najljepšu Evropljanku

Hobi donio titulu PODGORICA – Podgoričanka Lejla Ćorović okitila se lentom za najljepšu Evropljanku na takmičenju Miss Fashion Global. Izbor ljepote održan je prošle sedmice u Destinu na Floridi.

Dvadesettrogodišnja manekenka specijalizirala je Fakultet za turizam na Univerzitetu Mediteran, a do ovog takmičenja, kako je kazala, modelingom se nije profesionalno bavila.

- Boraveći u Južnoj Karolini i ispunivši sve uslove, prijavila sam se za takmičenje. Pretkvalifikacije sam uspješno prošla i na kraju stigla do krune. Velika je čast biti ambasador Crne Gore, drago mi je što su naši maniri i kultura prepoznati i nagrađeni – kazala je Ćorović.

Na takmičenju je učestovalo 500 djevojaka, a i ako je konkurencija bila jaka, kaže da se nadala tituli.

- Za to sam se i spremala tri mjeseca prije samog događaja.

Trenirala sam svakog dana, što mi i nije teško padalo, imajući to kao naviku od malena. Takođe sam se spremala psihički, edukovala i radila na unutrašnjim vrijednostima. Um je mnogo bitan. Ako ga istreniramo kako treba, za nas više ne postoji nemoguće. Ne ograničavam sebe govoreći kako nešto ne mogu. Dala sam maksimum koji se na kraju is-

platio – objašnjava Lejla. Žiri su, dodaje, sačinjavali ljudi koji su izuzetno kompetentni za ovu oblast, a među njima bili su i članovi iz ,,America’s Next Top Model“ šoua.

- Pored fizičke ljepote, predstavljale smo i unutrašnju, kao i sve što krasi vrijednost jedne žene. Našu edukaciju, posao, karijeru, zemlju, tradiciju i kreativnost. To je ono što se mnogo cijeni i na što se poeni teško zarađuju kod žirija. Takođe bih da naglasim da se prirodan izgled posebno nagrađivao – kaže Ćorović.

Titula na ovom takmičenju donijela joj je učešće na Nedjelji mode u Njujorku i Majamiju. Modeling joj do sada bio hobi, a pored toga voli da čita, putuje i trenira.

- Modelingom se nijesam bavila profesionalno, to sam radila iz zabave. Mada sam tokom studija koristila slobodno vrijeme da uživam u tom hobiju, vježbala i edukovala se o modi. Volim da treniram i za fizičku aktivnost uvijek nađem vremena. To me ispunjava i pomaže da se disciplinujem. Tu treniram i um gdje vježbam da budem strpljiva, uporna, istrajna i što je najvažnije konstanta u tome što radim. Sve se odrazi na život i snovi neće postati realnost dok se mi ne pokrenemo, zgrabimo ih i radimo na njima – zaključuje Ćorović.

Z. K.

Završen „No Sleep“ festival u Beogradu

Rekordan broj stranih gostiju BEOGRAD - Završeno je drugo po redu izdanje „No Sleep“ festivala u Beogradu, gdje su se ljubitelji elektronske muzike, iz više od 40 zemalja svijeta, okupili od 8. do 10. novembra kako bi na deset lokacija širom grada ispratili nastupe nekih od najtraženijih i kultnih imena elektronske scene.

Glavni Hangar u Luci Beograd, udarna i po kapacitetu ubjedljivo najveća festivalska lokacija, već prve noći je bila kompletno rasprodata, a u odnosu na prošlu godinu, zabilježena je i veća posjeta u prijestoničkim klubovima kao što su „Drugstore“, „20/44“, „Half“, „Mladost“, „Gadost“, „Gajba“, „Dot“ i drugi. Publika je prve noći poslušala nastup belgijske superzvijezde Ameli Lens, ali i sjajan set zatvaranja koji je pripao trenutno najtraženijem rezidentu kluba Berghain, Kobosilu.

Ljubitelji klupske kulture iz cijelog svijeta mogli su upravo u Beogradu da proslave 20. rođendan svjetskog simbola klabinga, londonskog kluba „Fabric“, a postavu ove specijalne noći predvodio je britanski dvojac Bicep. Na glavnoj lokaciji „No Sleep“ festivala nastupali su još i italijanski hit duo Mind Against, dansko-ruska zvijezda u usponu Anastasia Kristensen, rezidenti kluba fabric Terry Francis i Anna Wall, i belgijski duo Joyhauser i Farrago.

Provod je počeo u prodavnici ploča Yugovinyl, da bi se završio u klubu Drugstore, uz jutarnje žurke čije glavne zvijezde su bile poljska tehno heorina VTSS i australijski di-džej mag YokoO. Upravo „Drugstore“ je prve noći bio mjesto možda i najvažnije trap žurke ove sezone gdje je plejadu mladih zvijezda predvodio Klinac, balkanska muzička senzacija.

Specijalni dio programa činila je i posjećena ,,No Sleep konferencija“ na kojoj je govorilo nekoliko desetina vodećih stručnjaka iz raznih oblasti koje danas čine nerazdvojivi dio muzičke i festivalske industrije.

Z. K.

Neno Belan objavio spot za pjesmu ,,Lito umire“ ZAGREB - ,,Lito umire“ predivna je ljubavna balada koju je Neno Belan predstavio ljetos na 22. Večerima dalmatinske šansone te za nju primio 28. Šibensku nagradu, ovaj put za najbolje kantautorsko djelo.

- Zahvaljujem talentovanom Josipu Radiću na lijepoj melodiji, Olji Dešiću na aranžmanu i nadam se da će pjesma zaživjetu i kod publike i kod radijskih urednika. I nema opuštanja, idemo dalje u nove pobjede – kazao je Belan.

Pjesma je i te kako zaživjela – publika, kritika i radijski urednici odlično su je prihvatili, a sada je i ekranizovana pod rediteljskom palicom Filipa Filkovića, koji kaže da je pjesma uvijek pokretač, a već prvi susret sa Nenom dao mu je jasnu sliku kako bi ovaj spot trebalo da izgleda.

- U par crtica koje sam mu ispričao ideja mu se svidjela i dalja se kreativa samo nizala.

Napravili smo spot o završetku jednog perioda života, završetku nekog odnosa i kroz niz simboličkih situacija

Melanholičan tekst o izgubljenoj ljubavi Lionsgate najavio nastavak popularnog filma

,,Džon Vik“ dobija još jedan dio pokušali da dekodiramo pjesmu kroz spot koji još više svakom gledaocu zasebno prenosi odnos pjesme i spota i tjera ga da sam uhvati ono što

mu pripada – kaže Philatz.

Originalno napisana na engleskom jeziku, za koju je glazbu napisao svestrani Josip Radić, pjesma je uz Nena dobila be-

sprijekornu verziju na hrvatskom, a melanholični tekst govori o emociji koju čovjek osjeća kad razmišlja o prošloj, izgubljenoj ljubavi.

Američki bend najavio novo izdanje

Deftons objavljuje album sljedeće godine LOS ANĐELES - Američki bend Deftones završava rad na novom albumu.

U nedavnom intervjuu, Čino Moreno, frontmen benda, izjavio je kako je bend završio snimanje novih pjesama.

– Na novom materijalu smo radili godinu dana. Zaista smo uživali u procesu snimanja. Sastanemo se, radimo nekoliko sedmica bilo da radimo na idejama ili samo onako sviramo, onda odemo

kući, razmišljamo o idejama i opet sve iznova – izjavio je Čino. Što se tiče datuma objave, Čino je rekao da novo izdanje stiže sljedeće godine.

– Nadamo se da će biti u prvoj polovini – istakao je muzičar.

Tačan datum Moreno nije mogao da potvrdi, ali je dodao da žele da album bude savršen.

Deftones su posljednji studijski materijal ,,Gore“ objavili 2016. godine.

LOS ANĐELES - Lionsgate, filmska kompanija koja stoji iza franšize ,,Džon Vik“ naručila je peti nastavak ovog filma prije nego je četvrti dio uopšte izašao, piše Men’s Health.

Ovaj hit akcijski triler sa Kijanu Rivsom u glavnoj ulozi je od svog debija 2014. godine stekao mnoštvo fanova širom svijeta. Filmovi o Džonu Viku prate nemilosrdnog osvetnika koji se sveti za ubistvo voljenog psa.

Prva tri filma o Džonu Viku zaradila su ukupno 600 miliona dolara na boks ofisu. Treći nastavak ove priče koji je objavljen u maju 2019. godine sedmi je najprofitabilniji u istoriji kompanije Lionsgate. Film je zaradio 326 miliona dolara, što je mnogo više od zarade prethodna dva filma. Četvrti nastavak filma ,,Džon Vik“ u bioskope stiže u maju 2021. godine.