Dnevni list Pobjeda 20.12.2021. by Pobjeda

Nevladine organizacije saglasne da su institucije zakazale u primjeni zakona kada je riječ o negiranju ratnih zločina

Veličanje Ratka Mladića uvezeno iz Srbije

Crnogorski jezik je trebalo da bude zakonom zaštićen

Da je bilo političke pameti, počesto i smjelosti, zakon o crnogorskom jeziku bio bi donešen odmah nakon usvajanja Ustava ili makar nakon usvajanja Pravopisa i Gramatike crnogorskoga jezika. Jezik kao jedan od najvažnijih vidova našega državnog identiteta mora biti i zakonom zaštićen, što podrazumijeva ne samo donošenje no i primjenu zakona. Da je bilo te zakonske zaštite, ne bi se moglo desiti ono što je na djelu sad – da cjelokupna Vlada govori srpskim jezikom, ne zato što su oni stvarni govornici srpskoga jezika, no zato što smatraju da crnogorski jezik ne postoji. Takvi šovinistički stavovi delegirali su i Vesnu Bratić na mjesto ministrice prosvjete, nauke i kulture. Takvi šovinistički stavovi bili su preporuka i svim njenim saradnicima i novopostavljenim direktorima i članovima upravnih odbora institucija u tome resoru. Da je crnogorski jezik i dva pisma kojima se taj jezik bilježi zakonski regulisan, ne bismo svakodnevno svjedočili šovinističkome posvajanju ćiriličnoga nasljeđa kao srpskog niti propagandi po kojoj je latinica okupatorsko pismo koje u Crnoj Gori nema primjenu prije XX vijeka - kaže Čirgić. STR. 9.

Milaš: Rješavanje krize nastale lošim radom Vlade preče od adresiranja još jedne pojave ekstremnog i primitivnog nacionalizma

D.MIJATOVIĆ

INTERVJU: Dr Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost

Gorjanc-Prelević: Tužilaštvo do sada nije pokazalo senzibilitet da procesuira suptilnije oblike mrziteljskih izraza, kakvi su i oni veličanja ratnih zločinaca

STR. 6. i 7.

Hrvatski analitičar komentariše ukidanje Direktorata za Crnu Goru u Briselu

Đenero: Izgubljena liderska pozicija u integracijama STR. 3.

Svečanom sjednicom Skupštine Glavnog grada obilježen Dan oslobođenja Podgorice

U Baru preminuo poznati crnogorski slikar Nikola Gvozdenović Gvozdo

STR. 13.

Vuković: Podgorica i Crna Gora ne pristaju na nacionalizam i populizam

D. MALIDŽAN

Čitav svijet iz Gluhog Dola

U Podgorici otvorena izložba posvećena Svetlani Kani Radević

STR. 14. i 15.

STR. 13.

Arhitektura kao poetika i etika života

Politika

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Centar za građansko obrazovanje upozorava da ministarka PNKS i ministar poljoprivrede nijesu dobili crnogorsko državljanstvo na prijedlog predsjednika države, Skupštine i Vlade Vjerujemo da javnost ima pravo da zna i za ova dva slučaja, ali i sve ostale, koje su to reference presudno uticale da se zaključi da oni treba po ovoj, ipak, privilegovanoj proceduri da dobiju državljanstvo. Svjedoci smo hronične netransparentnosti tih procedura, kontroverznosti lica koja su tako sticala državljanstvo, ali i zaobilaženja ovlašćenih predlagača što čini zakonski upitnim brojna počasna državljanstva – kazao je Damir Suljević, saradnik CGO PODGORICA – Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović nijesu počasno crnogorsko državljanstvo dobili na prijedlog zakonski ovlašćenih predlagača što dovodi u pitanje i njihovu validnost – ocijenio je za Pobjedu saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje Damir Suljević. On je pojasnio da Zakon o

Ne zna se osnov po kojem su Bratić i Stijović dobili počasna državljanstva crnogorskom državljanstvu dozvoljava sticanje počasnog državljanstva za ona lica čiji je prijem u crnogorsko od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore, ali i istakao da propisuje ko može biti predlagač.

Crne Gore“. Takođe, u tom postupku se predviđa pribavljanje mišljenja nadležnih organa za oblasti u kojima se određeno lice preporučuje za prijem – naglasio je Suljević.

ZAKONSKE ODREDBE

– Zakon jasno propisuje i da „o prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove na osnovu prijedloga predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Aleksandar Stijović

NETRANSPARENTNOST

„Abazoviću, ako si se dogovorio sa DPS-om, pošteno priznaj“ vu stranu. Hoće Dritan, navodni demokrata i evropejac, a u stvari obični prevrtljivac, da okupira politički prostor stavom „Ili po mom ili nikako!“ Dok je Demokrata, biće kako građani traže – saopštile su Demokrate. Smatraju da je „dug spisak Abazovićevih političkih fantazija, ucjena i obmana, sa kojima drži za taoce i građane i partnere iz trenutne parlamentarne većine, nevješto pokušavajući da prenese i krivicu i odgovornost na druge“. – Nema praktično niti jednog zakona koji je predložila Vlada, a da nije na ovoj sjednici parlamenta. Dva mjeseca se radi predano u plenumu bez dana predaha. Nema nijednog zakona u fiokama, ali moguće da Abazović kleveće i napada zbog obaveza koje je preuzeo – da izigra izbornu volju građana i sruši Vladu, kako se pretpostavlja u januaru. To što je njemu prihvatljivo da advokat lidera DF-a

je Stijović preporuku dobio iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Suljević je podsjetio da je CGO i ranije ukazivao na činjenicu da je od usvajanja Zakona o državljanstvu iz 2008. do kraja 2020. godine čak 390 lice, prema podacima koje oni imaju, dobilo „počasno“ crnogorsko državljanstvo.

– Svjedoci smo hronične netransparentnosti tih procedura, kontroverznosti lica koja su tako sticala državljanstvo, ali i zaobilaženja ovlašćenih predlagača što čini zakonski upitnim brojna „počasna“ državljanstva – kazao je on. Kriterijumi za dobijanje počasnog državljanstva, osim u Zakonu, dodao je Suljević, dodatno su pojašnjeni pojašnjeni Odlukom Vlade o kriVesna Bratić

Demokrate poručile potpredsjedniku Vlade da je „narod shvatio suštinu prevare na kojoj predano mjesecima radi“

PODGORICA – Demokrate su, reagujući na izjavu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića koji je, između ostalog, kazao da će pasti Vlada ako se ne usvoji budžet, istakle da je ,,narod shvatio suštinu prevare na kojoj se predano mjesecima radi“. Pozvali su Abazovića da „ako se dogovorio sa Demokratskom partijom socijalista pošteno prizna“, jer kako tvrde, i ,,DPS će isto glasati protiv budžeta“. – Abazović, „mlađi brat“ Milivoja Katnića, misli da će njegove obmane ako ih više puta ponovi postati istina, a neće ma koliko vikao dok ih izgovara, jer je narod shvatio suštinu prevare na kojoj se izgleda predano mjesecima radi. I površan uvod u stanje stvari otkriva da nikog kao njega Katnić nije zaštitio, da se nikom kao njemu nije zahvalio, uz bratski stisak ruke čestitajući mu potpisivanje Memoranduma i povratak na pra-

Bratić, kako je Pobjeda ranije pisala, državljanstvo je stekla na osnovu rješenja o prijemu iz 2012. godine, a na preporuku tadašnje ministarke nauke Sanje Vlahović,, dok

Damir Suljević

bude u nezavisnom i samostalnom organu je njegov problem, ali ujedno je i jasna poruka gdje svi njegovi navodni principi padaju u vodu. Sitna trgovina, igranje na deset stolica koje uvijek rezultira preigravanjem, nakon čega slijedi napad, a ne izvinjenje, njegov je utabani put od kog ne odustaje – saopšteno je. Demokrate dodaju da su „džaba izgovori koje je pripremio prije par sedmica da bi moguće prekrojio izbornu volju građana“. – Predstava se ne odvija po notama jednog od najvećih ucjenjivača u istoriji parlamentarizma, koji misli da sa par procenata podrške vrijeđa, kleveće, omalovažava i podmeće drugima. A kako zna da vrijeđa i da se nepromišljeno obraća i građanima sjetimo se kad je u parlamentu poručio: „Ubiće nas IQ 86!“ Potcijenio je narod, pa mu moguće sprema prevaru misleći da neće primijetiti, i to radi na rate, odloženo, u više koraka, po

metodi „kuvane žabe“. Relaksiraj se, Abazoviću, jer neće ti proći – poručili su iz Demokratske Crne Gore. Kažu naši stari, dodaju, „da nema tog izdajnika koji nije našao razlog za izdaju“. – A onda se svi zajedno često prisjetimo Dritanovog prethodnog šefa Darka Pajovića. Mnogi se još nadaju i vjeruju da je svaka sličnost slučajna. Mi od bivšeg režima ne očekujemo ništa osim podvala, ali ovo što Abazović radi je dokaz da se već sada ponaša kao dio bivšeg režima. Vladu Crne Gore dok smo mi ovdje neće birati ni ,,Splendid“ ni Spuž. A obaveze koje ste prema njima eventualno preuzeli nećete prelamati preko Skupštine Crne Gore. Svako ko priprema izdaju izborne volje građana, taj je spreman da beskrupulozno obmanjuje i podvaljuje. Nećemo da vjerujemo da su majstori u tome Abazović i oni sa kojima je eventualno ispregovarao izdaju izborne volje. Čudno je da obmanjuje da se u fiokama Skupštine bilo šta nalazi, te da je u proceduri Zakon o porijeklu imovine, koji Abazović nije predao u skupštinsku proceduru ni nakon godinu dana rada Vlade - istakli su iz Demokratske Crne Gore. R. P.

terijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. – Na primjer, prema toj odluci, naučni interes mjeriće se rezultatima koji su postignuti na međunarodnom nivou, a koji mogu dati značajan doprinos za razvoj naučnoistraživačke djelatnosti u državi. Istom odlukom, predviđena su i tri načina na osnovu kojih se mjeri privredni i ekonomski interes, dok se tom odlukom bliže, ali još uvijek nedovoljno precizno predviđaju i mjere za ocjenu kulturnog i sportskog interesa države – pojasnio je Suljević. Prateća dokumentacija koju ima CGO za sva počasna državljanstva, istakao je, ne daje uvid što su bile pojedinačne reference koje su neka lica preporučivala za ovaj vid državljanstva, jer se radi o tipskim i opštim obrazloženjima. – Mi smo i ranije predlagali da se to mijenja i da se rade individualna i sadržajna obrazloženja. U tom kontekstu, mi ne znamo što je u ovom dijelu bio osnov da se Bratić i Stijović predlože za prijem u počasno državljanstvo. Vjerujemo da javnost ima pravo da zna i za ova dva slučaja, ali i sve ostale, koje su to reference presudno uticale da se zaključi da oni treba po ovoj, ipak, privilegovanoj proceduri da dobiju državljanstvo – kazao je. Dokumentacija kojom raspolažu, naveo je Suljević, odnosi se na period do kraja prošle, odnosno početka ove godine, i u njoj nema podataka da je bilo ko od članova aktuelne Vlade, osim Bratić i Stijović, stekao državljanstvo na isti način. Istakao je i da nijesu provjeravali podatke za druge funkcionere aktuelne Vlade. Ž. ZVICER

Budvanski DPS saopštio da je Budva punih pet godina talac svađa DF-a i Demokrata

Gvozdenović: Ostavke jedino pošteno rješenje krize PODGORICA – Hitne ostavke predsjednika Opštine i Skupštine Budva su jedina poštena reakcija na krizu vlasti u tom gradu, poručio je šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Opštine Budva Ivo Gvozdenović. Gvozdenović je ocijenio da je Budva, punih pet godina, talac svađa između Demokratskog fronta i Demokrata, koji su, kako smatra, nastavili da je drže u takvom statusu i tokom ove godine. – Vladajuća većina koja ima 21 odbornika, nije u stanju da obezbijedi kvorum, kako bi Skupština obavljala svoj posao – rekao je Gvozdenović. On je naveo da je prošlo tri mjeseca od prekida posljednje sjednice koja još nije nastavljena, kao i da pola godine budvanska Skupština nije usvojila

nijednu odluku. – Ukoliko ni budžet ne bude usvojen na vrijeme, slijedi privremeno finansiranje, što ne bi bilo prvi put od kada je na vlasti koalicija DF-a i Demokrata – rekao je Gvozdenović. On je istakao da se, u prethodnih pet godina, od naplaćenih kapitalnih prihoda godišnje realizuje svega deset do 20 odsto. – Da stvar bude još gora, predloženim budžetom planirano je zaduženje od gotovo pet miliona eura, baš iz razloga što su sredstva od kapitalnih prihoda nenamjenski trošena – rekao je Gvozdenović. On je kazao da se svake godine uvećava budžetska stavka koja se odnosi na zarade i doprinose, dodajući da se u Budvi radi samo na političkim zapošljavanjima i uvećanju birokratskog aparata u lokalnoj administraciji. R. P.

Politika

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Hrvatski analitičar komentariše ukidanje Direktorata za Crnu Goru u Briselu

Đenero: Izgubljena liderska pozicija u integracijama, izvjestan paket sa Srbijom PODGORICA - Godinu Crna Gora nije uradila ništa u pregovorima sa EU i sasvim očekivano gubi vodeću poziciju u pristupnom procesu, iako su njene prednosti pred drugima u procesu još uvijek vrlo snažne – kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero komentarišući odluku komesara za susjedstvo Olivera Varheljija da ukine Direktorat za Crnu Goru. Ovu informaciju je u subotu saopštila bivša ministarka evropske integracije Gordana Đurović objašnjavajući da se odnos Evropske unije prema Crnoj Gori mijenja. Za Đenera ova odluka Varheljija nije iznenađenje.

NEMA IZNENAĐENJA

– Iako nije sam znao podatak o kojem govori bivša, vrlo kompetentna, crnogorska ministrica za evropske integracije, on nije nikakvo iznenađenje. Gospođa Đurović je u pravu kad upozorava da ukidanje Direktorata za Crnu Goru predstavlja štetu za evropsku integraciju Srbije. Tri su razloga koja su omogućila ovaj za Crnu Goru nepovoljan scenario. Kao prvo, evropski komesar Oliver Varhelji sprovodi agendu mađarskog premijera Viktora Orbana, prema kojoj je Crna Gora u pristupnom procesu od drugorazrednog značaja u odnosu na Srbiju, koju mađarski premijer smatra saveznicom i državom od strateškog značenja, prije svega zato što politički spada u kontekst „liberalnih demokratija“, a osim toga zato što je vezana za geopolitičke interese Mađarske. Drugi razlog zbog kojeg je to bilo moguće, činjenica je da je proces proširenja na margini interesa Evropske komisije koju vodi Ursula fon der

Davor Đenero

Otkad je formirana Vlada Zdravka Krivokapića, iz Crne Gore prema Evropskoj komisiji i zemljama članicama ne dolaze impulsi o tome da je Podgorica posvećena pristupnim reformama, evropeizmu, atlantizmu i integracijskom procesu – poručuje Đenero Lajen, a treći, ali ne najmanje važan (upravo suprotno), činjenica je da godinu otkad je formirana Vlada Zdravka Krivokapića, iz Crne Gore prema Evropskoj komisiji i zemljama članicama ne dolaze impulsi o tome da je Crna Gora posvećena pristupnim reformama, evropeizmu, atlantizmu i integracijskom procesu – poručuje Đenero. Ističe da kad gospođa Đurović govori o šteti koja je nastala ukidanjem Direktorata za Crnu Goru, ona vrlo dobro zna koliko je rada bilo potrebno

uložiti da se ta institucija formira.

POTREBNE REFORME

– Za takvo što su potrebne i uspješne reforme i sprovođenje pretpristupnih preuzetih obaveza, ali i gradnja savezništva, kako u evropskoj administraciji, tako još više među zemljama članicama. Godinu Crna Gora ne gradi ta savezništva i sasvim očekivano gubi vodeću poziciju u pristupnom procesu, iako su njene prednosti pred drugima u procesu još uvijek vrlo snažne. Problem u ovakvoj si-

Češka će da traži datum za ulazak Srbije u EU, Crnu Goru niko ne pominje U prilog tezi da Srbija figurira ka lider u integracijama govori i jučerašnja izjava donedavnog šefa češke diplomatije Jakuba Kulhaneka koji je izjavio da je u planovima za predsjedavanje Češke Evropskom unijom, kao jedan od glavnih događaja ostaje samit EU – Zapadni Balkan i pokušaj da Srbija dobije datum za ulazak u EU. – Jedna od kulminacija predsjedavanja u drugoj polovini

sljedeće godine može da bude samit evropskih lidera sa zemljama Zapadnog Balkana. Blokiranje evropskih aspiracija zapadnobalkanskih država je posebno kratkovido u situaciji kada svi u Evropi istovremeno pričamo da ne možemo sebi da dopustimo luksuz da Evropa ima geopolitički vakuum, crnu rupu na Balkanu koju poslije mogu da popune drugi akteri – kazao je Kulhanek u intervjuu češ-

koj novinskoj agenciji ČTK. Kulhanek se založio da još Francuska tokom prvog polugođa, kada će naredne godine predsjedavati EU, organizuje međuvladine konferencije koje bi pomogle da se odblokiraju pristupni razgovori, posebno sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. – Dalji cilj, mada ambiciozan, bi bila objava datuma ulaska npr. Srbije u Uniju –kazao je bivši šef češke diplomatije.

tuaciji je činjenica da je nešto lakše ukinuti nego ponovno uvesti, a da je jednom izgubljenu lidersku poziciju jako teško vratiti. To znači da kad Crna Gora nakon prijevremenih izbora dobije vladu s demokratskim legitimitetom, posvećenu evropskoj integraciji, ona neće kretati s pozicija koje je ostavila prethodna takva administracija, nego iz „ozbiljnog minusa“, stvorenog u godini dana, kojeg neće biti tako lako nadoknaditi, kao što ga je bilo lako stvoriti – zaključuje hrvatski analitičar. Đurović je, gostujući na Gradskoj TV, posebno govorila o stavu komesara za proširenje Olivera Varheljija i podsjetila na njegov odgovor u Evropskom parlamentu o tome kako do 2024. godine i kraja svog mandata vidi Zapadni Balkan. – On je rekao da vidi da će Sjeverna Makedonija i Albanija pregovarati, da će Kosovo dobiti viznu liberalizaciju, da će se situacija u BiH konsolidovati i da će jedna zemlja biti vrlo blizu da uđe, a to će biti Srbija. Vidite, ja kao građanin Crne Gore sam se osjećala potpuno potcijenjeno i zaboravljeno, jer se on uopšte nije izjasnio o nama. On nas nije uopšte prepoznao u toj priči o percepciji Balkana – kazala je Đurović u emisiji ,,Hej Sloveni“.

Kad Crna Gora nakon prijevremenih izbora dobije vladu s demokratskim legitimitetom, posvećenu evropskoj integraciji, ona neće kretati s pozicija koje je ostavila prethodna takva administracija, nego iz „ozbiljnog minusa“, stvorenog u godini dana, kojeg neće biti tako lako nadoknaditi, kao što ga je bilo lako stvoriti - rekao je Đenero AUTSAJDER

Đurović navodi još jedan detalj koji odslikava odnos Varheljija prema Crnoj Gori. – Prije par sedmica on je Direktorat za Crnu Goru, koji je bio prvi po sistematizaciji za Zapadni Balkan, ukinuo. Sad je to regionalni, i taj naš šef koji je bio za Crnu Goru vodi neke regionalne strategije, a mi smo pripojeni ponovo Srbiji i sad smo opet zajedno. Šef je, naravno, koleginica koja je vodila Srbiju od 2015. godine i koja duboko poznaje situaciju u Srbiji. I cijeli taj tim je tim za Srbiju, a Crna Gora je upala tu kao neki autsajder. Tako da je to neki glas koji mi govori da smo mi na njegovoj listi prioriteta u tom proširenju zemlja drugog reda – ocijenila je Đurović. To se vidjelo i u posljednjem izvještaju EK, koji je pozitivan za Srbiju i nakon kojeg su toj zemlji najavljena dva nova pregovaračka klastera. Crna Gora, sa druge strane, stagnira u tom procesu. – Crna Gora ima dvije političke konferencije u zadnjih 12 mjeseci i ima jedno veliko breme poglavlja vladavine prava i dok se toga ne riješimo nama je poruka jasna – da nema napretka u pregovorima. Ali, hoću da kažem da bi glas Crne Gore mogao da bude malo jači, znate. Ne za prečice, nego za malo ravnopravniji status. Od nekog epiteta da smo lider, svjetionik ili već ne znam koje smo godinama nosili titule, sad to više niko ne pominje – kazala je Đurović. Mr. J.

LP očekuje da se neće usvojiti budžet za 2022.

Popović: Premijer da podnese ostavku PODGORICA - Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović vjeruje da u narednih mjesec dana slijedi rasplet teške crnogorske krize, na svim nivoima. Popović u izjavi za CdM poručuje da je u prvoj fazi za očekivati da se ne usvoji državni budžet za 2022. koji je predložila Vlada. – Svih 40 poslanika opozicije je potpisalo Prijedlog da se glasa o nepovjerenju 42. Vladi, a povučen je na kratko zbog političkotehničkih uslova. Prema najavama formalne parlamentarne većine, gotovo da i nema poslanika koji će kroz budžet 2022. podržati ovu vladu i dati im povjerenje na još godinu dana. Ukoliko nakon tako očekivanog epiloga, predsjednik Vlade, koga inače ne vežu nikakvi moralni principi, ne podnese ostavku, slijedi ponovo prijedlog da se glasa o nepovjerenju Vladi – ističe Popović. Lider LP za CdM kaže da je prioritet da se nakon neminovnog pada 42. Vlade formira privremena manjinsko-tehnička vlada, ograničenog roka trajanja do godinu dana, koja će imati 3/5 podršku, najmanje 49 poslanika. – Samo takvu vladu bi LP podržao. Njen zadatak bi bio da deblokira evropske integracije Crne Gore i pravosuđe, reformiše izborne zakone i raspiše vanredne parlamentarne izbore, vjerovatno 2023. godine. Kako principijelnost nije odlika većine crnogorskih političkih subjekata, nijesu isključena ni iznenađenja, uključujući eventualnu političku korupciju odlazeće Vlade, koja se za ,,slamku hvata“ – rekao je on. Na pitanje CdM-a na šta konkretno misli kada govori o političkoj korupciji, Popović kaže da bi eventualnim prihvatanjem brojnih populističkih zakona i amandmana formalne parlamentarne većine, teških za sada oko 500 miliona eura koji bi bili dio budžeta 2022. godine, Crna Gora bila dovedena do ,,grčkog scenarija“ i rasta vanjskog duga koji bi postao neodrživ. R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa žalila se Apelacionom sudu jer Privredni sud nije razriješio stečajnog upravnika MA

Ćirović tvrdi da Zejak opstruira državu PODGORICA – Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović žalila se Apelacionom sudu protiv rješenja Privrednog suda kojim je odbijen njen prijedlog za razrješenje stečajnog upravnika Montenegro erlajnza Saše Zejaka. Ona tvrdi da Zejak namjerno vrši opstrukciju koja može proizvesti štetu po državu.

POVRIJEĐENA PRAVA

Podsjetila je da je 9. novembra, kao predstavnik države koja je povjerilac, tražila da joj Zejak dostavi popis materijalne imovine MA u stečaju, a dobila odgovor da nema pravo na uvid u te podatke. Zejak joj ni nakon zahtjeva da se ne obraća firmi u stečaju, već Privrednom sudu kao organu sudske vlasti, nije dostavio popis. Zahtjev za razrješenje Zejaka je odbio predsjednik Privrednog

suda i stečajni sudija Blažo Jovanić, navodeći da nijesu ispunjeni razlozi. - Imajući u vidu da stečajni sudija rješenje temelji na članu 36 Zakona o stečaju i na isti način kao i stečajni upravnik objašnjava drugu pravnu situaciju, lako je zaključiti odakle takvo postupanje Zejaka - navela je Ćirović u žalbi i naglasila da zbog uskraćivanja podataka može proizaći šteta po državu, pa stečajni sudija ima razloga

Poslovnica Montenegro Erlajnza

da razriješi Zejaka po članu 38 stav 1 Zakona o stečaju, a da je Jovanić povrijedio i pravo iz člana šest Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.

NEOSNOVANI NAVODI

U izjašnjenju na žalbu, Zejak je naveo da je u svemu neosnovana. Bazira se na članu 57 Zakona o državnoj imovini, koji propisuje da su državni organi dužni da dostavljaju informacije zaštitniku i uka-

Abazović: Pejović prećutao sa kim je otvarao firme

Za četiri dana nabavili „ferari“ i „lambordžini“

Kao primjer navodi gosta koji je ovog ljeta, četiri dana prije dolaska na ljetovanje, tražio da mu obezbijede dva automobila ,,ferari urus“ i ,,lambordžini“. - U startu smo mislili da je

zahtjev nemoguć, međutim uspjeli smo da automobile dovezemo iz Italije - kazao je Omeragić. Naveo je da su se tokom pandemije fokusirali na poboljšanje svoje ponude i imali niz onlajn sastanaka sa klijentima širom svijeta. -To je rezultiralo sa velikim brojem upita, od kojih je veliki dio realizovan ove godine. Sezona je bila odlična, ali znamo da to može i mnogo bolje za Crnu Goru. Trenutno radimo na dosta upita za narednu godinu i 2023 – poručio je Omeragić, dodajući da se trenutno najveći broj hotela interesantnih našoj klijenteli nalazi na Primorju. - Ove godine su se trendovi uglavnom fokusirali na fizičko i mentalno zdravlje, što je očekivano nakon pandemije. Imamo sve više zahtjeva za organizovanje konferencija i aktivnosti na otvorenom - naglašava Omeragić i dodaje

PODGORICA – Vlasnik Uniproma Veselin Pejović prećutao je sa kim je otvarao firme, saopštio je vicepremijer Dritan Abazović i pitao da li se novac izvlačio iz Kombinata aluminijuma kroz transakcije između tih kompanija ili se prenosio na neke nedavno otkrivene trastove.

Edil Omeragić

da ohrabruju klijente da se odluče i za etno sela. Ističe i da ponudu prilagođavaju godišnjem dobu. - Zaista vjerujemo da će se avio povezanost vratiti na nivo od 2019. godine, a možda i uspostaviti i konekcije sa Norveškom i Švedskom. Vjerujem da ćemo u budućnosti imati atraktivne ponude kako bi postali prepoznata MICE

Na navode Ćirović da je zahtjev podnijela kao povjerilac, Zejak je ukazao da je insistirala na tome da je MA u stečaju u vlasništvu države. On tvrdi da Ćirović ne može postupati u stečajnom postupku van Zakona o stečaju i pozivati se na Zakon o državnoj imovini ili neki drugi. Naglasio je da je izvršio sve radnje shodno Zakonu o stečaju i nije uradio ništa što bi bilo razlog za njegovo razrješenje. B. D.

Potpredsjednik Vlade odgovorio vlasniku Uniproma

Direktor kompanije Montenegro Concierge DMC Edil Omeragić o zahtjevima visokoplatežnih gostiju

PODGORICA - Zahvaljujući dolasku poznatih hotelskih brendova u Crnu Goru, broj visokoplatežnih klijenata se evidentno povećava. To su klijenti koji zaista konzumiraju elitni turizam i koji u Crnoj Gori mogu u apsolutnoj privatnosti da uživaju u personalizovanom i detaljnom planiranju zahtjeva. Kako cijene vrijeme i sredstva koje su izdvojili za odmor za njih ne postoje riječi ,,ne može“ i ,,nema“, naravno u okvirima zakonskih mogućnosti - kazao je Pobjedi direktor tivatske kompanije Montenegro Concierge DMC Edil Omeragić.

zao da MA u stečaju nema taj status, nije budžetski korisnik i ne obavlja javnu službu. - Sva imovina stečajnog dužnika je pod kontrolom Privrednog suda, a ne osnivača, u ovom slučaju države. Materijalna imovina akcionarskog društva u stečaju ne predstavlja dobra sa kojima raspolaže država – naveo je Zejak i dodao da su osnivači bilo kojeg akcionarskog društva vlasnici kapitala, ali ne i imovine.

boutique destinacija tokom zimske i ljetnje sezone - smatra Omeragić. Navodi da sarađuju sa predstavnicima iz 20 zemalja – od Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, preko Švedske, Norveške, Danske, Njemačke, Austrije, Švajcarske, Belgije, Holandije, Luksemburga, Italije, Rusije do zemalja ZND i Meksika. N. K.

Abazović je kazao da je crnogorska javnost konačno upoznata sa tim da je Pejović otvarao pa brzo zatvarao kompanije u Londonu koje se tijesno vezuju za poslovanje sa Kombinatom aluminijuma. – Angažovanje naših institucija, uz podršku partnera iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, u vezi ,,nekih“ poslova bivšeg režima, već daju rezultate u vezi transparentnosti poslovanja određenih firmi i pojedinaca – naveo je Abazović u reagovanju. Abazović je kazao da izgleda da je Pejović želio da izađe na Londonsku berzu bezmalo tri puta sa različitim kompanijama, koje je nakon nepune dvije godine zatvorio zbog, kako i sam kaže, neaktivnosti. – Citiram Pejovića: ,,Company house UK po automatizmu pokreće proces brisanja iz registra bilo koje kompanije koja u prethodnoj fiskalnoj godini nije ostvarivala promet preko računa“. Dakle, Pejović sam sebe hvata u kontradiktornosti: kaže da je osnovao pa ugasio tri firme u tri

različita vremenska perioda kako bi ih kotirao na berzi, a odmah nakon toga kaže da su se te iste kompanije automatski brisale zbog neostvarivanja prometa preko računa – kazao je Abazović. On je naveo da je možda Pejović u Crnoj Gori navikao da posluje mimo računa, ali u Velikoj Britaniji baš i nema mjesta za takve transakcije. – Nije samo Pejović gasio kompanije u Velikoj Britaniji. Pored tri pomenute kompanije iz Londona, u Crnoj Gori je ugasio nikšićku kompaniju Eksport-import VST trend III, podgoričke Uniprom kargo logistik, Uniprom, Adriatik alumina limited, Eksport import VST trend II, Alumrol, kao i budvansku firmu VIP hotel management and development. Dakle, ugasio je najmanje deset kompanija: tri u Velikoj Britaniji i sedam u Crnoj Gori – dodao je Abazović. On je kazao da Pejović, uprkos njegovom pitanju, nije odgovorio na pitanje sa kim je 2017. godine otvorio firmu Adriatik alumina limited. – Da mu pomognem, da osvježi sjećanje: tu kompaniju je osnovao sa gospodinom Milem Sekanićem. Upravo ta kompanija iz Londona bila je osnivač istoimene kompanije u Crnoj Gori, Adriatik alumina limited Podgorica, takođe osnovana krajem 2017. godine - rekao je , između ostalog, Abazović. R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

U SUSRET SEZONI: Predstavnici Nacionalne turističke organizacije obišli lokalne organizacije na sjeveru i uočili probleme PODGORICA - U susret zimskoj sezoni iz Nacionalne turističke organizacije obišli su sve lokalne TO kako bi evidentirali brojne probleme i pomogli u rješavanju. Utvrđeno je da od svih 12 sjevernih turističkih organizacija jedino TO Žabljak sve obaveze finansira iz sopstvenih prihoda dok TO Kolašin pokriva 70 odsto svojih obaveza. Iako je osnovna djelatnost turističkih organizacija pružanje informacija turistima, neke nemaju ni kancelariju nego za te usluge koriste info pult. Kako je Pobjedi kazala direktorica Nacionalne turističke organizacije Ana TripkovićMarković posjetom lokalnim turističkim organizacijama u sjevernom dijelu Crne Gore evidentirani su brojni problemi sa kojima se u svom poslovanju i djelovanju suočavaju u opštinama.

USLOVI ZA RAD

- Dobra lokacija, kvalitetan prostor za rad i pružanje informacija turistima predstavljaju preduslov za obavljanje osnovne djelatnosti lokalnih turističkih organizacija. Prema podacima sa terena svega četiri lokalne turističke organizacije sa sjevera, od ukupno 12, posjeduju kancelarijske uslove koje bi jedna turistička organizacija trebala da ima, a njih pet posjeduje suvenirnicu i info pult za pružanje informacija turistima - ističe direktorica NTO. Utvrdili su i da je ukupan broj zaposlenih u lokalnim turističkim organizacijama sa sjevera 90, od kojih 50 čine zaposleni sa visokom stručnom spremom. - Lokalna turistička organizacija Žabljak je jedina organizacija koja sve obaveze finansira iz sopstvenih prihoda ostvarenih po osnovu naplate boravišne takse, članskog doprinosa i izletničke takse. Slijedi Turistička organizacija Kolašin koja 70 odsto obaveza pokriva sopstvenim sredstvima, dok ostale tu-

Ana Tripković-Marković

rističke organizacije svoje fiksne troškove isključivo finansiraju iz budžeta Opštine - navodi podatke TripkovićMarković. Evidentno je, po njenim riječima, da je lokalnim turističkim organizacijama potrebna značajnija podrška, posebno u dijelu izdvajanja sredstava koja bi se koristila za promociju i razvoj turističkog proizvoda. - Jedan od načina za pribavljanje tih sredstava može biti i obavljanje privredne djelatnosti. Naime, Zakon o Turističkim organizacijama član 20, kaže da Turistička organizacija može obavljati privrednu i drugu djelatnost ako se za obavljanje te djelatnosti upiše u Centralni registar privrednih subjekata. Obavljanje privredne djelatnosti od strane lokalnih turističkih organizacija moglo bi djelimično da nadomjesti nedostatak finansijskih sredstava sa jedne strane, a sa druge strane bi se upotpunila ponuda i kvalitet boravka turista u sjevernim opštinama - smatra Tripković-Marković do-

Samo se TO Žabljak finansira iz sopstvenih sredstava

Svega četiri lokalne turističke organizacije sa sjevera, od ukupno 12, posjeduju kancelarijske uslove, pa će Nacionalna turistička organizacija razmotriti i dobijanje finansijske podrške kroz javne pozive EU fondova- ističe direktorica NTO Ana Tripković-Marković dajući da ova mogućnost do sada nije iskorišćena.

POMOĆ U PROMOCIJI

Napominje i da će Nacionalna turistička organizacija, u okviru svojih nadležnosti, nastojati da u narednom periodu pomogne lokalnim turističkim organizacijama sa sjevera da unaprijede svoje poslovanje kao i promociju turističke ponude sjevernog regiona. - Tu prije svega mislimo na aktivnosti poput organizacije različitih obuka kroz koje bi zaposleni unaprijedili svoja znanja i vještine, poput obuke iz oblasti digitalnog marketinga koji je od početka pandemi-

je postao dominantan model promocije koji koriste turističke organizacije širom svijeta kazala je Tripković-Marković. Kao jednu od mogućnosti navodi da će u cilju unapređenja postojećih turističkih proizvoda na sjeveru i kreiranja novih, Nacionalna turistička organizacija razmotriti i dobijanje finansijske podrške kroz javne pozive EU fondova. - Ono što očekujemo od lokalnih turističkih organizacija je da daju jasan prijedlog koji su to turistički proizvodi u njihovim opštinama koje je potrebno unaprijediti, kao i prijedlog koji se odnosi na potrebna finansijska sredstva koja je ne-

emitivnim tržištima. Već smo započeli promociju zimske turističke ponude, koja uključuje značajan dio sjevernih opština, prvenstveno na tržištu regiona, ali i na ostalim emitivnim tržištima sa kojima imamo dobru avio povezanost tokom zimskih mjeseci. Imali smo priliku da u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama sa sjevera organizujemo studijske posjete turoperatora iz Turske, Albanije, Slovenije, Mađarske i Francuske koji su pokazali veliko interesovanje za ponudu planinskih i zimskih ski-centara i koji smatraju da je to još uvijek nedovoljno otkriven segment ukupne turističke ponude Crne Gore - tvrdi Tripković-Marković.

SAJMOVI

ophodno obezbijediti po ovom osnovu - naglašava TripkovićMarković. Po njenim rječima poseban segment koji ima potencijala i koji žele da dodatno razviju u sjevernim opštinama je aktivni odmor u prirodi koji privlači sve veći broj turista u predsezoni i postsezoni. - Unapređenje ovog segmenta kao i uvezivanje turističkih proizvoda bi pružili mogućnost lokalnim turističkim organizacijama sa sjevera da kroz zajedničke sajamske nastupe i prezentacije promovišu široku lepezu svoje ponude. Takođe, kako bi ovaj region bio što kvalitetnije promovisan kao atraktivna destinacija za aktivni odmor, planiramo izradu brošure koja bi objedinjavala ponudu aktivnog odmora u sjevernim opštinama - najavljuje direktorica NTO. Pošto mnoge sjeverne turističke organizacije nemaju novca za promociju na tržištu pomažu im u tome. - Nacionalne turističke organizacije u kontinuitetu promoviše crnogorsku turističku ponudu na strateški važnim

Svakako, pored organizacije studijskih posjeta, nastoje da omoguće lokalnim turističkim organizacijama da zajednički promovišu aktuelnu ponudu za zimsku sezonu putem promotivnih događaja u regionu, koje će organizovati zavisno od epidemioloških uslova. - Tu je i promocija na sajmu turizma „IFT“ u Beogradu koji se održava krajem februara i na kojem ćemo lokalnim turističkim organizacijama sa sjevera omogućiti besplatno učešće - navodi Tripković-Marković. Prilikom organizacije svih studijskih posjeta posebnu pažnju obraćaju na zastupljenost sjevernog regiona. - Samo u periodu novembar - decembar ove godine Crnu Goru posjetilo je 35 turoperatora iz pet zemalja. U okviru tih posjeta bili su organizovani poslovni susreti na kojima je učestvovalo preko 200 privrednika iz Crne Gore. Poseban značaj studijskih posjeta turoperatora u ovom periodu je zastupljenost sjevernog regiona jer su svi gore pomenuti turoperatori boravili na sjeveru - kazala je Tripković-Marković dodajući na kraju da je ovakav vid predstavljanja i poslovnog povezivanja jedan od najboljih načina za pokretanje turističkog prometa u ovim regijama. N. KOVAČEVIĆ

sno da bi bez posla ostalo oko 500 radnika, dok bi indirektno očigledno bio ugrožen značajan broj zaposlenih iz repro lanca, odnosno direktnih dobavljača robe i usluga koji su neophodni za poslovanje aluminijske industrije u Crnoj Gori. - Pritom, KAP ima direktan uticaj na bruto društveni proizvod što bi se dodatno odrazilo na rast ekonomije u narednim godinama. Dodatno, Elektroprivreda (EPCG) bi ostala bez stabilnog potrošača električne energije što bi povećalo gubitak na mreži, pri čemu bi taj gubitak platili građani i privrednici Crne Gore - naveli su iz GI ,,21. maj“. Prema njihovim riječima, očigledna je netrpeljivost Vlade i dijela njenih ministara prema vlasniku KAP-a, tako da je, kako navode, opravdana sumnja u namjeru izvršne vlasti da uopšte dođe do konstruktiv-

nog sporazuma i to bez obzira na posljedice. - U tom smislu, pozivanje Vlade na ,,kontroverznu privatizaciju“ KAP-a, kao i osporavanje društveno-odgovornog poslovanja Uniproma, ne smije da bude izgovor za gašenje KAP-a i samim tim dodatno urušavanje crnogorske privrede - dodaje se u saopštenju. Iz GI ,,21. maj“ su naveli da su u slučaju gašenja Montenegro erlajnza i naknadnog ,,jeftinog“ osnivanja To Montenegra na djelu vidjeli da neznanje košta i da je takozvana ekspertska vlada sklona odlukama koje Crnu Goru guraju u sve dublju krizu. - Desi li se to i sa KAP-om a imajući u vidu stanje crnogorske ekonomije kao i sve snažnije odsustvo iole značajnijih investitora već sada je izvjesno da je Crna Gora sve bliža tragičnom grčkom scenariju – dodaje su u saopštenju. R. P.

Gašenje KAP-a imalo bi negativne posljedice po ekonomiju PODGORICA – Siromašna i višestruko ugrožena crnogorska ekonomija ne bi smjela da ostane bez Kombinata aluminijuma, čije gašenje bi odmah donijelo izrazito negativne posljedice po

privredu, ocijenjeno je iz Građanske inicijative ,,21. maj“. Članovi Koordinacionog odbora GI ,,21. maj“, Andrej Nedović i Rade Bojović,

S.VASILJEVIĆ

Građanska inicijativa upozorava

Izvjesno da bi gašenjem KAP-a bez posla ostalo oko 500 radnika

smatraju da bi to dugoročno svjedočilo o odsustvu državničke pameti. - Uzimajući u obzir da je KAP jedan od najvećih crnogorskih izvoznika još nijesmo čuli od nadležnih ministarstava

kakve bi sve posljedice mogle nastati prestankom rada KAP-a po crnogorsku ekonomiju, javne budžete i građane - navodi se u zajedničkom saopštenju Nedovića i Bojovića. Oni smatraju da je sada izvje-

Društvo

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Predsjednica Alijanse žena DPS-a Drita Lola i članice Savjeta mladih te partije Amina Brahić i Nina Perunović meta mizoginih i seksističkih napada na društvenim mrežama

Ženski klub: Društveno posrnuće, nadležni hitno da reaguju

Drita Lola, Amina Brahić i Nina Perunović

PODGORICA – Predsjednica Alijanse žene Demokratske partije socijalista Drita Lola i članice Savjeta mladih te partije Amina Brahić i Nina Perunović meta su mizoginih i seksističkih napada na društvenim mrežama. Ženski klub Skupštine Crne Gore osudio je uvrede upućene političarkama DPS-a. – Poziv na seks i prostački napadi na društvenim mrežama, upućeni predsjednici Alijanse žena DPS Driti Loli, te članicama Savjeta mladih iz te partije Amini Brahić i Nini Perunović, su potvrda društvenog posrnuća

u nepoštovanju žena, koje je zadesilo Crnu Goru – saopštile su. Najoštrije osuđuju sramotne uvrede upućene političarkama i pozvale su sve organizacije koje se bave zaštitom žena, međunarodne organizacije i svaki društveni subjekt, da ne ćute na ovakve pojave. Pozvale su nadležne institucije da preduzmu sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti za suzbijanje ove pojave i sankcionisanje svih napada na žene u Crnoj Gori. – Ističemo da javno izgovorene riječi i objave, utiču na formiranje stavova javnog mnjenja i kulturne obrasce ponašanja, čime se smanjuje učešće žena

Brahić: Prijavićemo nasilje Brahić je na Tviteru saopštila da će neprikladne komentare, koji su im u subotu veče upućeni, prijaviti zbog, kako je rekla, svih ostalih djevojaka i žena koje se bave politikom, ali i djevojčica kojima je želja da to rade u budućnosti. – Uvijek savjetujem sagovornike da prijavljuju nasilje. Mizogino-seksistički napad se desio mojim koleginicama i meni. Prijavićemo, zbog nas i zbog svih ostalih djevojaka i žena koje se bave politikom, ali i djevojčica kojima je želja da to rade u budućnosti – navela je ona na Tviteru.

u javnom poslu. Odgovorno društvo mora naći način da se suprotstavi ovoj pojavi, da preduzmu značajne korake u tom pravcu i da diskriminaciju nad ženama na internetu prepoznaju kao oblik nasilja nad ženama – poručile su one. Ističu da svi oni koji koriste društvene mreže je dovoljno da provedu kratko vrijeme na internetu, pa da se susretnu sa uvredama, psovkama, seksizmom, mizoginijom, gdje je meta žena različitih starosnih dobi, posebno žene političarke, novinarke, zatim one koje se bave zaštitom ženskih prava ili druge javne ličnosti. – Primitivne uvrede nijesu zaobišle ni tri mlade žene iz DPS, koje su se udostojile baviti politikom u želji afirmacije žena i borbi za rodnu ravnopravnost. Društvene mreže kao najopasnije oružje se koristi za beskrajnu slobodu u brojnim i veoma zabrinjavajućim mogućnostima sa neumjesnim komentarima prema ženama, ugrožavajući toleranciju i dajući primat govoru mržnje – zaključuju u saopštenju. R. P.

Oglasili se iz NVO „Lovćenske straže“

Uputili urgenciju Srzentić povodom upisa u registar

PODGORICA - Iz nevladinog udruženja ,,Lovćenske straže 1990“ uputili su ministarki javne uprave, digitalnog društva i medija Tamari Srzentić urgenciju koja se odnosi na ćutanje administracije u donošenju odluke po osnovu prijave za upis u Registar nevladinih udruženja. U pitanju je, kako navode, prijava broj UPI 05/1-056/21-1145 podnijeta 17. maja 2021. godine, od strane nevladinog udruženja ,,Lovćenske straže 1990“ iz Podgorice.

– Udruženje ,,Lovćenske straže 1990“ iz Podgorice u postupku registracije 17. maja

2021. godine Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija podnijelo je prijavu za upis u Registar nevladinih udruženja. Pritom je uz prijavu dostavilo urednu i potpunu dokumentaciju predviđenu članom 15, stavovi 1 i 2 Zakona o nevladinim organizacijama – navodi se u urgenciji koju potpisuje predstavnik udruženja Zoran Rašović. Kako naglašava, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, imajući u vidu činjenicu da je predata uredna i potpuna dokumentacija, imalo je obavezu da udruženje najkasnije do 17. juna 2021. godine upiše u Registar nevladinih udruženja, a do 20. juna donese rješenje o upisu.

– Poštovana ministarko Srzentić, pozivajući se na zdrav razum, logiku i kršenje zakonom definisanih normi lako se dolazi do zaključka da je personalno Vaša namjera da blokirate i/ili prolongirate registraciju NVU ,,Lovćenske straže 1990“ iz Podgorice. Vaše očigledno nepoštovanje Ustava i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama onemogućilo je zainteresovane kandidate da se na ustavan i zakonit način udruže i funkcionišu u okviru NVU ,,Lovćenske straže 1990“ iz Podgorice, čime ste ograničili njihova Ustavom zagarantovana prava – piše u urgenciji. R. P.

Nevladine organizacije saglasne da su institucije z PODGORICA – Veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića rezultat je zauzetosti većeg dijela društva rješavanjem političke krize nastale lošim radom Vlade, ali i prelivanja negativnog uticaja iz Srbije, koji generiše vlast u toj državi na čelu sa njenim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ocijenile su za Pobjedu predstavnice vodećih crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave posljedicama ratnih zločina iz 90-ih godina prošlog vijeka. U posljednjih par mjeseci imali smo situacije da se diljem Crne Gore crtaju grafiti sa likom i imenom Ratka Mladića, potom je u Mojkovcu slavljena pobjeda na lokalnim izborima klicanjem jedne grupe građana „Ratko Mladić, jedan je od nas“, da bi nedavno u istoj opštini bio organizovan humanitarni turnir u malom fudbalu sa timom koji se prijavio pod nazivom „General Ratko“. Koordinatorka programa „Ljudska prava“ u okviru Centra za građansko obrazovanje Tamara Milaš za Pobjedu ocjenjuje da je „apsurd“ blaga riječ za to što se dešavalo u Mojkovcu, ali je adekvatna za nepostojeću reakciju nadležnih i blagi pokušaj političke upotrebe opozicionih partija, dok Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), za naš list kaže da crnogorsko državno tužilaštvo do sada nije pokazalo senzibilitet da procesuira suptilnije oblike mrziteljskih izraza, kakvi su i oni veličanja ratnih zločinaca.

mojkovac

– Apsurd je blaga riječ za to što se dešavalo u Mojkovcu, ali je adekvatna za nepostojeću reakciju nadležnih i blag pokušaj političke upotrebe opozicionih struktura. Očigledno je veći dio društva zauzet rješavanjem krize nastale lošim radom Vlade pa nedostaje vremena i snage za adresiranje još jedne pojave ekstremnog i primitivnog nacionalizma. Samo sveobuhvatna društvena reakcija dovodi do toga da se ovakve, da ih nazovemo, inicijative, potisnu i ne postanu još jedna apsurdnost u crnogorskom društvu – ocijenila je Milaš za Pobjedu. Tea Gorjanc-Prelević iz HRA kazala je za Pobjedu, komentarišući učestalu upotrebu „lika i djela“ osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića kroz formu grafita, pjesme, ali i inicijativa za dodjelu naziva ulicama, kao i kroz nazive amaterskih fudbalskih klubova, da smatra da se radi o prelivanju negativnog uticaja iz Srbije, koji generiše vlast u toj državi na čelu sa njenim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. – Vučić je naziv bulevara Zora-

Veličanje uvezeno

s. vasiljević

Mladići koji su skandirali ratnom zločincu nakon lokalnih izbora u Mojkovcu

na Đinđića svojevremeno lično prekrivao nazivom ratnog zločinca Ratka Mladića. On je, dakle, simbol demokratije prekrio masovnim zločinom... Nažalost, tom masovnom veličanju ratnih zločinaca u Srbiji se ne suprotstavlja dovoljan broj ljudi, ne suprotstavlja se većina političkih predstavnika građana, kao ni u Crnoj Gori. Ne zaboravimo da je crnogorska Skupština ove godine usvojila i Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici značajnom dvotrećinskom većinom – kazala je ona. Gorjanc-Prelević podsjeća i da je Srbija država koja svojim Krivičnim zakonikom, apsurdno, nije zabranila veličanje zločinaca koje je osudio Haški tribunal, a jeste onih iz Konga, na primjer, koje je osudio Međunarodni krivični sud. – Radi se o pogrešnom implementiranju odluke Evropskog savjeta o borbi protiv određenih oblika i izraza rasizma i ksenofobije putem krivičnog prava iz 2008. godine, kojom se od država ugovornica EU tražilo da sankcionišu veličanje ratnih zločinaca, i da pri tom procjenu da li se radi o takvom zločincu vežu za odluku ,,domaćeg i/ili međunarodnog suda“. Crna Gora je još 2010.

Milaš ocjenjuje da je „apsurd“ blaga riječ za dešavanja u Mojkovcu, ali je adekvatna za nepostojeću reakciju nadležnih i blagi pokušaj političke upotrebe opozicionih partija, dok Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, podsjeća i da je Srbija država koja svojim Krivičnim zakonikom, apsurdno, nije zabranila veličanje zločinaca koje je osudio Haški tribunal, a jeste onih iz Konga

Gorjanc-Prelević: Državno tužilaštvo do sada nije pokazalo senzibilitet da procesuira suptilnije oblike mrziteljskih izraza, kakvi su i oni veličanja ratnih zločinaca godine ovaj standard EU uvela u svoj Krivični zakon na odgovarajući način, zabranjujući negiranje genocida i drugih ratnih zločina koje je utvrdio bilo koji domaći i/ili međunarodni sud, dok se Srbija dosjetila da zabrani samo negiranje zločina koje je utvrdio domaći ili Međunarodni krivični sud, odnosno samo International Criminal Court (ICC), pa su tako namjerno zaobiđene sve presude Haškog tribunala i svi ratni zločinci koje je taj sud osudio, kao što je Ratko Mladić – kaže ona. Sa njom je saglasna i Tamara Milaš iz CGO-a koja kaže da je suština ovog i svih sličnih narativa da oni ipak nijesu nikli na domaćem terenu već su uvezeni sa strane. – Ratko Mladić je bio zvanično marginalizovan sa crnogorske društvene scene dok se opet nije aktuelizovala priča sa muralima po Srbiji. Po već viđenim scenarijima, par dana ili nedjelja nakon što bukne

Društvo

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

zakazale u primjeni zakona kada je riječ o negiranju ratnih zločina Poslanica SDP-a o gašenju književnog časopisa ,,Ars“

D. MIJATOVIĆ

e Ratka Mladića o je iz Srbije

Vuksanović-Stanković: Ne provocirajte nas više, odlazeća ministarko!

PODGORICA – Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja VuksanovićStanković kazala je da je gašenje književnog časopisa ,,Ars“ još jedno urušavanje kulturnog identiteta Crne Gore od ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. Ona je rekla da je to klasičan primjer bezobzirnog i besprizornog napada na sve što je crnogorsko. – Ne provocirajte nas više, odlazeća ministarko! Je li Vam jasno?! Mi koji nosimo Crnu Goru u srcu znaćemo kako da se postavimo u odbranu svega crnogorskog jer to je ono što nam pripada i što je naše – poručila je VuksanovićR. P. Stanković na Tviteru.

Draginja VuksanovićStanković

Analizirali 1.749 uzoraka na koronu, 177 pozitivnih slučajeva

Umrlo još dvoje

Grafit u Podgorici

Milaš: Rješavanje krize nastale lošim radom Vlade preče od adresiranja još jedne pojave ekstremnog i primitivnog nacionalizma

Tea Gorjanc-Prelević

problem u regionu, vidimo i njegove odjeke u Crnoj Gori – kaže Milaš. Međutim, prema njenim riječima, Crna Gora još uvijek nema dovoljno jake mehanizme da se kao društvo odbrani od svega negativnog što se iz regiona preliva.

MEHANIZMI

– Upravo izgradnja tih mehanizama mora biti obaveza svake vlasti. Kako trenutno ne postoji odbrana od upliva, mora da makar postoji svijest o opasnosti takvih pojava. Odomaćivanje i relativizacija lika i djela najvećeg ratnog zločinca rata koji je osakatio cijeli region predstavlja ogromnu opasnost za multikulturalna

Tamara Milaš

društva kakvo je crnogorsko. Ponašanje trenutnih crnogorskih institucija ka ovom pitanju, bilo iz indolentnosti ili neznanja, je samo odraz njihove nekompetentnosti da uvide značaj još jednog problema. Strahujem da ćemo cijenu tog neznanja još dugo plaćati – poručuje Milaš. Gorjanc-Prelević je naglasila da se Akcija za ljudska prava zalaže za to da Državno tužilaštvo dosljedno primjenjuje krivično djelo izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje koje zabranjuje negiranje, umanjivanje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca. – Koliko nam je dosad poznato, oni su skloni da govor mržnje procesuiraju samo kad

je najkrvoločniji, kada koristi izraze poput ,,ubiti“, ,,zaklati“ i slično, a nijesu pokazali senzibilitet za suptilnije oblike mrziteljskih izraza, kakvi su i oni veličanja ratnih zločinaca – kazala je ona. Prema njeim riječima, podnijete su i neke krivične prijave, a HRA će pratiti kako će biti procesuirane. – Naravno, poražavajuće za Crnu Goru je to što je predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava čovjek koji negira genocid u Srebrenici. To bi moralo biti sasvim neprihvatljivo za Skupštinu koja je dvotrećinskom većinom izglasala rezoluciju koja taj genocid nedvosmisleno osuđuje i u njoj poziva da se negiranje genocida kažnjava

prema Krivičnom zakoniku – poručuje Gorjanc-Prelević. Milaš je ocijenila da je potrebno mnogo truda da bi društvo došlo do trenutka gdje će samostalno, instinktivno i po automatizmu odbacivati ovakve devijantne pojave, prije svega od strane ključnih društvenopolitičkih aktera sa obje strane političkog spektra, ali i obrazovnog sistema. – Mi smo sada tu gdje jesmo jer su u posljednje dvije i po decenije ključne partije vlasti ili ignorisale ili podrivale proces tranzicione pravde, dok je opozicionim prvacima, čak iako se ne slažu sa veličanjem ratnih zločinaca, nedostajalo političke hrabrosti da se usprotive tom njihovom veličanju. Preciznije, pored nekoliko manjih političkih partija i civilnog sektora, većem dijelu crnogorske društvene scene je nedostajalo hrabrosti i volje da i razgovara o ovim pojavama. Tu cijenu sada plaćamo i dolazimo do nevjerovatnog zaključka da će 2022. godine aveti rata od prije tri decenije i dalje da nas opterećuju – zaključila je ona. D. MIHAILOVIĆ

PODGORICA – Još dvije osobe preminule su od korona virusa. Javne i privatne laboratorije su evidentirale, s druge strane, još 177 slučajeva inficiranih, a analizirali su 1.749 uzoraka. Među preminulim pacijentima mlađi je imao 62, a stariji 68 godina. Od početka epidemije umrlo je 2.375 građana/ki. Trenutno je aktivno 1.787 slučajeva korona virusa.

Iz Instituta su juče saopštili podatak i da su se 174 pacijenta oporavila. – Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 160.995 – podsjetili su oni. Iz Kliničkog centra saopšteno je juče, s druge strane, da se tu liječe 64 pacijenta koji imaju koronu, od čega je njih 22 životno ugroženo. R. P.

Ministarka zdravlja čestitala Dan Kliničkog centra

Oličenje rada po Hipokratovoj zakletvi PODGORICA - Ministarka zdravlja Jelena BorovinićBojović čestitala je 19. decembar - Dan Kliničkog centra direktorici Ljiljani Radulović, menadžmentu, ljekarima, medicinskim sestrama, tehničarima i ostalima koji su, kako je rekla, tokom cijele 2021. godine pokazali šta je odgovoran i profesionalan rad u teškim i zahtjevnim vremenima. Ona se zahvalila ljekarskom

osoblju što nije posustalo u borbi protiv pandemije i što su sve vrijeme ostali dosljedni tretiranju i svih ostalih oboljenja. – Vi ste oličenje rada po Hipokratovoj zakletvi i budite uvjereni da ćemo dati sve od sebe da vam se država oduži onako kako vi to jedino zaslužujete. Takođe, čestitam i Svetog Nikolu svima koji danas slave – poručila je Borovinić-Bojović na Tviteru, prenosi portal Pobjede. R. P.

Skupština Crne Gore promoviše ekološke politike

Grade solarnu elektranu i nabavljaju vozila na električni pogon PODGORICA - Skupština Crne Gore planira da izgradi solarnu elektranu, na krovu objekta i nabavi vozila na električni pogon. Kako su saopštili, u saradnji sa DOO ,,Deponija“ stvorili su uslove za reciklažu papira u glavnoj zgradi i poslovnim prostorima. Prikupljeni papir će jednom nedjeljno biti transportovan u Reciklažni centar.

– Prilikom temeljne adaptacije centralne zgrade Skupštine, naročita pažnja je posvećena energetskoj efikasnosti i održivosti, što će za cilj imati značajnu uštedu u potrošnji električne energije, a projektom je planirana i izgradnja solarne elektrane, čime će biti obezbijeđeno do 45 odsto godišnje potrošnje električne energije – naveli su oni. R. P.

Društvo

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Analiza programske strukture komercijalnih televizija pokazala da najviše kupuju muzičke sadržaje

DNP reagovala na izjavu predsjednika UO Nacionalnih parkova Nebojše Popovića

Mnogo zabave, malo kulture i obrazovanja

PODGORICA – Crnogorske komercijalne televizije regionalnog pokrivanja u prosjeku proizvode oko 13 odsto sopstvenog programa – najviše takvog sadržaja ima Televizija 7, a najmanje televizije Korona, Jadran i Sun, čija je sopstvena produkcija manja od propisanog zakonskog minimuma od 10 odsto.

Prema analizi koju je uradila Agencija za elektronske medije, najviše informativnog sadržaja emituje Srpska TV, dok TV Korona i Jadran TV ne ispunjavaju zakonski minimum Kulturno-umjetnički program u prosjeku čini oko 16 odsto ukupno emitovanog vremena, a televizije Sun i Korona nemaju ove vrste sadržaja.

PrograM za djecu na MiniMuMu

To je jedan od zaključaka u najnovijoj Analizi programske strukture komercijalnih TV emitera sa regionalnim pokrivanjem koju je u novembru uradila Agencija za elektronske medije. Iz AEM-a ističu da su tokom prošlog mjeseca analizirali nekoliko kanala: Adriju TV, TV Boin, TV Korona, Jadran TV, TV 7, Srpsku TV, TV Sun i TV Teuta. – Najviše informativnog sadržaja emituje Srpska TV, dok TV Korona i Jadran TV ne ispunjavaju zakonski minimum – piše u analizi. – Posmatrani televizijski emiteri, u prosjeku, kupuju oko 67 odsto emitovanog programa i to se prvenstveno odnosi na muzički sadržaj. Prosječno učešće reemitovanog programa je oko 3 odsto, pri čemu treba imati u vidu da Srpska TV ima značajno učešće reemitovanog sadržaja (oko 17 odsto) – piše u analizi. TV Korona je kupila cijeli sadržaj koji je emtovala u periodu kad je rađena analiza (od 1. do 7. novembra), TV Sun 92 odsto, a TV 7 skoro 38 odsto.

Muzika doMinira

Po vrsti sadržaja na svim televizijama dominira zabavni program – u prosjeku 48 odsto ukupno emitovanog sadržaja. – Dominantnu vrstu zabavnog sadržaja, koja se emituje na programu posmatranih TV

NA TELEVIZIJAMA DOMINIRA ZABAVNI PROGRAM: AEM

emitera, čini emitovanje muzičkih spotova. Ovakvi sadržaji imaju dominantno učešće u strukturi televizija Korona, Sun i Jadran (više od 50 odsto) i time ove televizije po strukturi emitovanog sadržaja

predstavljaju specijalizovane programe – navodi se u dokumentu. Informativni program zauzima značajno mjesto u ukupno emitovanom programu (u prosjeku oko 16 odsto).

– Dokumentarno-obrazovni program u prosjeku čini oko 7 odsto ukupno emitovanog programa. Sportskih sadržaja na programu posmatranih televizija ima malo, oko 5 odsto, pri čemu na prosjek značajno utiču TV Jadran (19 odsto) i TV 7 (10 odsto). Televizije Boin i Korona nemaju ovog sadržaja – navodi se u dokumentu. Ističu da je najmanje učešće programa za djecu. – I to oko 3 odsto u prosjeku, i većinu sadržaja namijenjenog najmlađoj publici predstavljaju crtani filmovi. Televizija Boin ima najveće pojedinačno učešće sadržaja za djecu u programu crnogorskih televizija (13 odsto) – piše u dokumentu. U analizi se zaključuje da na programu posmatranih televizijskih emitera nema sadržaja posebno prilagođenih osobama sa invaliditetom. Članom 59 Zakona o elektronskim medijima propisano je da je emiter dužan da dnevno emituje najmanje 12 sati programa i da najmanje 10 odsto ukupnog nedjeljnog programa posveti objavljivanju vijesti i informacija iz zone pokrivanja. Emiter je dužan da dnevno emituje informativni program u trajanju od najmanje 30 minuta u okviru kojeg najmanje jednu informativnu emisiju u trajanju od najmanje 20 minuta. k. j.

Smjena Kljajević odraz pogubnih kalkulacija

PODGORICA - Tragikomično reagovanje Nebojše Popovića, bivšeg foto-reportera Sputnjika, trenutno na funkciji predsjednika UO Nacionalnih parkova, najbolji je odraz pogubnih kadrovskih kalkulacija Zdravka Krivokapića, Ratka Mitrovića i Žane Praščević-Milačić koji su od Vlade napravili porodični DOO koji će za desetak dana i definitivno poći u stečaj, saopšteno je iz Demokratske narodne partije.

– I onda će kao najveći domet Nebojše Popovića, predsjednika UO NP, ostati zabilježeno kako je prvog dana dolaska u NP tražio da mu se profesionalizuje funkcija, da dobije službeni automobil i laptop od šezdeset četiri gigabajta. Zato i ne pridajemo nikakav značaj njegovom reagovanju koje mu je napisala Žana Praščević-Milačić, jer će njih dvoje veoma brzo biti predmet istrage nezavisnog tužilaštva – ističu oni.

Dodaju da se ,,u pravosudnim kuloarima uveliko šuška da bi zamjenik generalnog sekretara Vlade Nikola Kandić mogao biti ključni svjedok saradnik kako bi izbjegao krivičnu odgovornost za vaskršnju saobraćajku“. – Crnogorska javnost je dužna da zna da je Jelena Kljajević smijenjena sa funkcije direktora NP samo zato što je Zdravko Krivokapić tetak Aleksandru Bulatoviću koji je imenovan za novog direktora NP. Tako je teča Zdravko u ulozi slučajnog premijera, pun ,,hrišćanskih vrlina“ i dokazanog ,,poštenja, još jednom potvrdio da on i njegova porodica neodoljivo podsjećaju na familiju Jeljcin. Sve čega su se dotakli u ovih godinu dana pretvorili su u privatni biznis, od apoteka, ekonomskih državljanstava, Monteputa, Uprave za šumu, Agencije za ljekove, Barske plovidbe, tranzitnih poslova, i ko zna čega još, da ih s pravom već zovu Treća familija – naveli su oni. r. P.

SNP nezadovoljan što planom ,,Evropa sad“ nijesu obuhvaćeni ljudi sa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore

Tražiće da nezaposleni primaju mjesečno sto eura PODGORICA - Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, trenutno je u Crnoj Gori bez posla oko 55.000 osoba. Plan „Evropa sad“, o kojem će se raspravljati na sjednici državnog parlamenta koja je u toku, ne predviđa nikakav program za nezaposlene. Ovim se pravi veliki socijalni jaz u društvu, jer ljudi koji nemaju ni za egzistencijalni minimum nijesu se svojom krivicom našli u takvom položaju, već zbog nesposobnosti države da stvori uslove za nova zaposlenja -

saopštila je poslanica SNP Milosava Paunović. Kaže da će zato predložiti amandman da se obuhvate budžetom da svi nezaposleni koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a nemaju nikakva primanja ni po jednom osnovu, dobiju mjesečnu naknadu u iznosu od 100 eura, na koju će imati pravo do momenta do kada se steknu uslovi za njihovo zaposlenje. Kaže da ovu praksu crpe iz država širom Evrope, posebno onih koje imaju razvijenu socijalnu politiku i odgovornost prema svakom građaninu. r. P.

Nastavlja se sjednica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport

Danas o ugovorima za asistente u nastavi Čeka se rješenje dileme da li angažovanje asistenata treba da se centralizuje, odnosno da ih preuzme Ministarstvo, kako se ne bi desilo da dobiju ugovor na neodređeno, a u slučaju da, na primjer, naredne godine u toj školi ne bude djece sa kojima bi radili - dobili bi otkaz PODGORICA – Poslanici bi trebalo danas na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport da se dogovore kako će da bude koncipiran prijedlog Marka Milačića (Prava Crna Gora) da se kroz izmjene zakona omogući asistentima u nastavi da dobijaju ugovore na neodređeno vrijeme. Oni su u petak odgodili ovu sjednicu za danas, jer se otvorila dile-

ma da li angažovanje asistenata treba da se centralizuje, odnosno da ih preuzme Ministarstvo, kako se ne bi desilo da dobiju ugovor na neodređeno, a u slučaju da, na primjer, naredne godine u toj školi ne bude djece sa kojima bi radili dobili bi otkaz. Zato je trebalo za vikend da se dogovore i sa resorom ministarke Vesne Bratić, da ih Ministarstvo angažuje, da postoji njihova baza, pa bi ih, u slučaju da

Sa prošle sjednice Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport

ne bude bilo djece, preraspoređivali u druge ustanove, kao što to rade sa nastavnicima koji nemaju

punu normu. Tako njihov angažman ne bi zavisio od broja djece u pojedinim školama.

Milačić je istakao da imamo oko 400 asistenata koji rade sa 2.500 djece sa posebnim obrazovnim potrebama, odnosno jedan asistent dođe na četvoro – petoro djece. Ranije je poslanik Damir Šehović (SD), bivši ministar prosvjete, kazao da je status asistenata od 2017. godine unaprijeđen, jer su oni ranije radili kao volonteri. Od tada imaju veću platu, oko 400 eura, i ugovore na određeno koji im se prekidaju po završetku školske godine i ponovo se zapošljavaju onda na konkurse koji se raspisuju od septembra. Asistenti traže da se njihov status poboljša. Do sada su u više navrata razgovarali sa nadležnima i poslanicima, jer su svake godine u neizvjesnosti da će izgubiti posao – hoće li biti primljeni na konkursu ili ne, a pojedini rade deceniju. n. Đ.

Društvo

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

INTERVJU: Dr Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost

Borba za jezik je borba protiv asimilacije crnogorskog identiteta PODGORICA - Jedan od najbitnijih događaja u savremenoj jezičkoj montenegristici se dogodio u decembru 2017. godine. Tog dana je crnogorski jezik dobio svoj ISO kod od Tehničkog komiteta sa sjedištem u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu. Tada je crnogorski jezik postao ravnopravni član svjetske porodice jezika, a ta se činjenica nekome može sviđati ili ne sviđati, ali je to međunarodno priznanje nemoguće osporiti – rekao je u intervjuu za Pobjedu dr Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. On je kazao da živimo u svijetu u kome sve što postoji ima neku vrstu jedinstvenoga matičnog broja i da ga od 2017. godine ima i crnogorski jezik. – Fakat je da se u Crnoj Gori govori crnogorskim jezikom i da na tu činjenicu ne utiče nacionalno ili kakvo drugo opredjeljenje govornika. (Naravno, to se ne odnosi na pripadnike albanske i romske nacionalne zajednice.) Oni koji su svjesni da je njihov maternji jezik crnogorski znali su to i prije međunarodnoga priznanja o kojemu je riječ. Međutim, to međunarodno priznanje nije uticalo na stav onoga dijela govornika koji iz ideoloških razloga smatraju da crnogorski jezik ne postoji – rekao je Čirgić. POBJEDA: Ranije je bilo govora o tome da je neophodan zakon o crnogorskom jeziku. Da li mislite da ima potrebe za tim? ČIRGIĆ: Da je bilo političke pameti, počesto i smjelosti, takav bi zakon bio donešen odmah nakon usvajanja Ustava Crne Gore ili makar nakon usvajanja Pravopisa i Gramatike crnogorskoga jezika. Slične zakone imaju i zemlje koje ne pate od hroničnih problema od kojih pati crnogorsko društvo. Crnogorski državni i nacionalni identitet, a prije svega jezik kao dio toga

Na pitanje da li je bilo neophodno donijeti zakon o crnogorskom jeziku, dr Čirgić je odgovorio da je bilo te zakonske zaštite, ne bi se moglo desiti ono što je na djelu sad – da cjelokupna Vlada Crne Gore govori srpskim jezikom, ne zato što su oni stvarni govornici srpskoga jezika no zato što smatraju da crnogorski jezik ne postoji. On je istakao da su takvi šovinistički stavovi delegirali i Vesnu Bratić na mjesto ministrice prosvjete, nauke i kulture. „Takvi šovinistički stavovi bili su preporuka i svim njenim saradnicima i novopostavljenim direktorima i članovima upravnih odbora institucija u tome resoru“ – rekao je dekan Čirgić identiteta, duže od vijek izložen je asimilatorskim težnjama koje crnogorsku kulturu nastoje ukalupiti u tuđe nacionalne korpuse. Pa i srpskohrvatski/ hrvatskosrpski jezik bio je sredstvo unifikacije na prostoru bivše Jugoslavije i zanemarivao je sve crnogorske jezičke posebnosti. Jezik kao jedan od najvažnijih vidova našega državnog identiteta mora biti i zakonom zaštićen, što podrazumijeva ne samo donošenje no i primjenu zakona. Da je bilo te zakonske zaštite, ne bi se moglo desiti ono što je na djelu sad – da cjelokupna Vlada Crne Gore govori srpskim jezikom, ne zato što su oni stvarni govornici srpskoga jezika, no zato što smatraju da crnogorski jezik ne postoji. Takvi šovinistički stavovi delegirali su i Vesnu Bratić na mjesto ministrice prosvjete, nauke i kulture. Takvi šovinistički stavovi bili su preporuka i svim njenim saradnicima i novopostavljenim direktorima i članovima upravnih odbora institucija u tome resoru. Da je crnogorski jezik i dva pisma kojima se taj jezik bilježi zakonski regulisan, ne bismo svakodnevno svjedočili šovinističkome posvajanju ćiriličnoga nasljeđa kao srpskog niti propagandi po kojoj je latinica okupatorsko pismo koje u Crnoj Gori nema primjenu prije XX vijeka. Te stupidarije, poput one koja je plasirana od

rukovodećih ljudi Crkve Srbije u Crnoj Gori da je ćirilica sveto pismo Ćirilovo, isključivo su dio propagandnoga rata protiv crnogorske kulture (u najširem značenju te riječi). Nije ćirilica ni srpska ni crnogorska, kao što ni latinica nije austrijsko ili talijansko okupaciono pismo, ali je pisana baština koja je nastala u Crnoj Gori i na jednome i na drugome pismu – podjednako crnogorska. I na tu činjenicu ne mogu uticati ideološke podjele koje nijesu starije od vijek i po, a koje su potenčene u naše doba. POBJEDA: Ovaj međunarodno priznat jezik i dalje u regionalnim okvirima nije dobio takvo priznanje, a pominjanje crnogorskog jezika još od 90ih godina do danas je neugaslo političko-lingvističko pitanje. Vidite li kraj tome i kada? ČIRGIĆ: Ne bih se u potpunosti saglasio s Vašim stavom. Osim

Srbije – nema države u regionu koja osporava pitanje crnogorskoga jezika. O tome svjedoče brojni sporazumi o saradnji koje je Fakultet za crnogorski jezik i književnost potpisao s prosvjetnim i naučnim ustanovama iz regiona. S druge strane, u Srbiji se ne osporava samo crnogorski jezik no i hrvatski i bosanski. Istina, prije će se onđe uvažiti i hrvatski i bosanski no crnogorski jer bi priznanje crnogorskoga jezika značilo njihovo odustajanje od baštine nastale na tome jeziku. Odnos Srbije prema crnogorskome jeziku ne bi trebalo da bude crnogorski no srpski problem. Taj se problem u brojnim državama rješava principom reciprociteta. Toga nije bila svjesna ni prethodna kulturna i prosvjetna vlast, a primjenu reciprociteta od ove vlasti koja Crnu Goru vidi kao region Srbije bilo bi na-

Jezik kao jedan od najvažnijih vidova našega državnog identiteta mora biti i zakonom zaštićen, što podrazumijeva ne samo donošenje no i primjenu zakona. Da je bilo te zakonske zaštite, ne bi se moglo desiti ono što je na djelu sad – da cjelokupna Vlada Crne Gore govori srpskim jezikom, ne zato što su oni stvarni govornici srpskoga jezika, no zato što smatraju da crnogorski jezik ne postoji. Takvi šovinistički stavovi delegirali su i Vesnu Bratić na mjesto ministrice prosvjete, nauke i kulture - kaže Čirgić

ivno očekivati. No, nadam se da će nova vlast, nakon pada sadašnjih šovinista, analizirati greške koje su nas dovele do ovoga đe jesmo. Crnogorski problem nije negacija crnogorskoga jezika u Srbiji nego negacija crnogorskoga jezika u Crnoj Gori. Najveći doprinos negaciji službene crnogorske jezičke norme dao je upravo Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti i njegova dugogodišnja šefica, aktuelna predśednica Upravnoga odbora Univerziteta Crne Gore Rajka Glušica, koja u toj ustanovi sprovodi agendu rektora Božovića, čija je životna misija podvođenje Crne Gore srpskim i ruskim interesima. Kad se neka nova crnogorska vlast odvaži uhvatiti se u koštac s takvim problemima, onda ćemo znati da se negiranju Crne Gore bliži kraj. Okupacija Crne Gore nikad nije bila izvodljiva bez domaćih saradnika okupatora. POBJEDA: Fakultet za crnogorski jezik i književnost je i u samoj Crnoj Gori učvrstio pozicije jezika. Smatrate li tu svoju poziciju pomalo neobičnom? ČIRGIĆ: To je dio naše osnovne misije. Do osnivanja FCJK u Crnoj Gori nije bilo institucionalne brige o crnogorskome jeziku. Stoga montenegristika umnogome kasni za ostalim granama slavistike. Vjerujem da je FCJK

učinio mnogo kad se zna s koliko smo vremena, kadra i sredstava raspolagali, a i u kojim smo društvenim uslovima radili. U širenju naše misije uveliko nam je pomogla i aktuelna Vlada Crne Gore, prije svega ministrica PNKS, jer je njihov otvoreni šovinizam i ideološki revanšizam najbolje pokazao koju vrijednost crnogorski jezik ima za državni identitet Crne Gore. Konačno, tu temeljnu sociolingvističku spoznaju o značaju jezika za nacionalni i državni identitet negirali su isključivo oni koju su imali ulogu trojanskoga konja u montenegristici, a čija je glasnogovornica pomenuta Rajka Glušica. POBJEDA: Kakva je pozicija crnogorskog jezika u lingvističkoj međunarodnoj zajednici i kako se on osvjetljava u tom dijelu, za razliku od ovdašnjeg koji je obojen nacionalnim razlozima? ČIRGIĆ: O odnosu međunarodne lingvističke zajednice prema crnogorskome jeziku najbolje svjedoči međunarodni simpozijum Cetinjski filološki dani¸ koji se u organizaciji FCJK održava svake druge godine i okuplja eminentne filologe iz svih većih slavističkih centara četiri kontinenta. Niko od njih ne dolazi da bi negirao crnogorski jezik. Naprotiv. A nedavno je u Enciklopediju slovenskih jezika i lingvistike prestižnoga međunarodnog izdavača BRILL uvršćena i jedinica o crnogorskome jeziku (ravnopravno s ostalima), što dovoljno govori o odnosu prema crnogorskome jeziku u međunarodnoj naučnoj javnosti. S druge strane, o poziciji crnogorskoga jezika u inostranim slavističkim centrima najbolje govori podatak da od ustavnoga priznanja crnogorskoga jezika, za razliku od ostalih država u regionu, Crna Gora nikad nije izdvojila novac za finansiranje lektora crnogorskoga jezika u inostranstvu. Jelena MARTINOVIĆ

10 Povodi

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

U Rimu uspješno završen prvi sajam savremene umjetnosti

Vječni grad spreman da kreira novu kulturnu scenu Za Pobjedu iz Rima Nevena MARTINOVIĆ

Sajam ,,Arte in nuvola“, prvi tog tipa u vječnom gradu, tokom četiri dana okupio je više od 100 galerija moderne i savremene umjetnosti.

Sajam, čija je prednost upravo mladost, prvim izdanjem uspješno je obavio svoj zadatak. Stoga je razumljivo što je organizovanje i trajanje sajma potvrđeno za sljedećih pet godina. Umjetnička direktorica Adriana Polveroni je najavila interesovanje prema Mediteranu i istočnom dijelu Evrope, tako da se nadamo da će i Crna Gora u perspektivi imati šansu da promoviše svoje talentovane umjetnike

Iako je Rim grad-spomenik, dom brojnih renomiranih muzeja i riznica umjetničkih djela globalnog značaja, u domenu savremene umjetnosti zaostaje za Milanom, koji decenijama slovi za centar kulturnih dešavanja Italije. Zato je prvo izdanje sajma ,,Arte in nuvola“ značajnije samim tim što je, po opštoj ocjeni, potvrdilo da je Rim spreman za inovativne korake u stvaranju nove kulturne scene.

LOKACIJA

Za mjesto dešavanja vrlo promišljeno izabran je Kongresni centar, takozvani ,,Oblak“, koji je projektovao studio Masimilijana i Doriane Fuksas, sam po sebi spomenik savremene arhitekture u zoni Rima koja je karakteristična po svojoj racionalističkoj arhitekturi. Sjajna odluka riješila je generalni problem sajmova: obično nezanimljiv prostor, pitanje organizacije prostora i prezentacije izlagača. Na sajmu je učestvovalo više od 100 galerija, među kojima i galerije iz Izraela, Grčke i Ukrajine. Potez koji je, kako se očekuje, znak otvaranja prema istočnom tržištu kad je umjetnost u pitanju. Podijeljen na dva nivoa, sajam je na prvom spratu najvećim dijelom bio otvoren za promociju moderne umjetnosti. Mlada rimska galerija Futurizam&Co je savršeno mjesto za ljubitelje futurizma i avangarde, ne samo italijanske, već evropske i ruske, tako da su na njihovom štandu bili predstavljeni crteži i djela Vasilija Kandinskog, Oskara Kokoške, Đakoma Bale, Karla Kara. Kada je moderna umjet-

Donato Pikolo

Gregorio Bota

nost prve polovine 20. vijeka u pitanju, na sajmu su se mogla vidjeti i djela Fontane, Kasoratija, De Kirika, Boćonija, Burija i ostalih, kao i stvaraoci poput Vorhola, Kunelisa i Kunsa. Dakle, velika imena za mladi sajam koja su, svakako, uticala kako na kvalitet i rejting manifestacije, tako i na interesovanje posjetilaca. U kontekstu savremene umjetnosti, veliki broj mladih galerija, pogotovo iz Rima, bile su veliko osvježenje sa djelima talentovanih mlađih slikara poput Pietra Moretija, Stefana Perona iz Milana i Alice Faloreti. Galerija ,,Kontini“ iz Rima je predstavila radove renomiranog kubanskog slikara Hulija Laraza, a tu je i jedno od značajnijih imena italijanskog apstraktizma druge polovine 20. vijeka, Akile Perili koji je preminuo ove godine. Pored njega predstavljeni su i radovi Emilija Skanavina i Piera Doracija, koji pripadaju istom modernom žanru. Važno je naglasitii i instalaci-

Kuns

Na sajmu je učestvovalo više od 100 galerija, među kojima i galerije iz Izraela, Grčke i Ukrajine. Potez je protumačen kao znak otvaranja prema istočnom tržištu kad je umjetnost u pitanju

je Gregorija Bota, Daniela Gonzalesa, svjetlosne skulpture Patrika Tutofuoko i Hoze Angelina. Tu su i lutke u pokretu Donato Pikola i skulpture Rimljanke Kamile Anćiloto koja su interesantna revizitacija kineskog tangrama.

U negativnom kontekstu predstavila se rimska galerija ,,Diko“, čiji je istoimeni slikar neka vrsta italijanskog Mr Brainwasha, a čiji je stil okarakterisan kao ,,jeftin“ mogao ostaviti utisak samo nepoznavaocima umjetnosti.

BUDUĆNOST

Po opštoj ocjeni, ,,Arte in nuvola“ predstavlja jedan veliki korak za rimsku umjetničku scenu. Mladi, ambiciozni sajam, pred kojim je dug put, čija je prednost upravo mladost, prvim izdanjem uspješno je

obavio svoj zadatak. Stoga je razumljivo što je organizovanje i trajanje sajma potvrđeno za sljedećih pet godina. Umjetnička direktorica Adriana Polveroni je u intervjuu za ,,Exibart“ izrazila entuzijazam i interesovanje prema Mediteranu i istočnom dijelu Evrope, tako da se nadamo da će i Crna Gora u perspektivi imati šansu da promoviše svoje talentovane umjetnike.

Region

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

INTERVJU: Savo Manojlović, novi lider građanskih protesta u Srbiji

Demonstracije moraju imati jasan cilj Logično je da promjene za ovakvu stvar, ekološki problemi u Srbiji, ne mogu da iznesu partije jer političke stranke obuhvataju uže krugove svojih pristalica. Mi smo rekli da je ovo pitanje oko kojeg ljudi ne treba da se dijele već da se ujedine bez obzira na političke ili druge razlike: vjernici, ateisti, vakcinalna opredjeljenja. Ako je zahtjev dobar, potreban je što širi krug ljudi da bi se izvršio pritisak na donosioce odluka – kaže Manojlović BEOGRAD - Novi način organizacije protesta građana iznjedrio je i novog lidera protesta, to je Savo Manojlović, direktor je kampanje „Kreni – promeni“ i istraživač saradnik na Institutu za uporedno pravo. Za Pobjedu govori kako ostvariti cilj protesta. POBJEDA: Jasno definisani zahtjevi na ekološkim protestima donijeli su brzo rezultate: za pet dana Vlada Srbije je povukla Zakon o eksproprijaciji, parlament je izmijenio Zakon o referendumu. Da li u ovom modernom i brzom vremenu samo precizni zahtjevi mogu dovesti do promjena, pa i promjene vlasti? MANOJLOVIĆ: Protesti i promjene uspijevaju kada imate precizne zahtjeve. To sam proučavao i kada sam se školovao na Harvardu na kursu za društveno organizovanje, a to pokazuje i praksa. U Srbiji smo prije ovih ekoloških protesta imali proteste „Jedan od pet miliona“ koji su se razvodnjavali jer su se svake nedjelje dodavali novi zahtjevi – što je bio jasan put u neuspjeh. Imali smo i druge ekološke proteste sa spiskom PODGORICA - Vlada SAD imenovaće stalnog pravnog savjetnika (RLA) koji će raditi na tome da se povećaju kapaciteti za istrage, krivično gonjenje i suđenja u slučajevima koji se odnose na korupciju i organizovani kriminal širom Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo, piše Portal RTCG. Savjetnik će djelovati iz Zagreba, a pomoć će biti fokusirana uglavnom na prevare u javnim nabavkama, korupciju, pranje novca, organizovani kriminal, rodno zasnovano

želja od 75 zahtjeva što je vodilo u propast. Kada imate jedan ili maksimalno tri zahtjeva, ljudi znaju za šta se bore i to je precizan put. Protesti nijesu džuboks želja. POBJEDA: Možemo li taj precizan put povezati sa novim političkim teorijama, praksom ili je to stvar vremena: ljudi se brže okupljaju i hoće da se sve što prije završi? MANOJLOVIĆ: Nema veze sa modernim, brzim vremenom. U pitanju je fokusiranost na jasan i mjerljiv cilj. Demonstracije 1996 – 1997. godine u Srbiji su uspjele jer su imale jedan zahtjev: priznati rezultate lokalnih izbora. I u Crnoj Gori imate iskustvo protesta koji je vezan za Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Dakle, postojao je jedan zahtjev iako su na proteste dolazili ljudi raznih ideologija i opredjeljenja. POBJEDA: Male organizacije i udruženja građana u Srbiji, ali i regionu, pokazali su da za iskazivanje nezadovoljstva građana nije potrebna partijska organizacija. Da li to znači da je način na koji djeluju političke stranke u Srbiji prevaziđen ili je on pogrešan?

MANOJLOVIĆ: Po l i t i č ke stranke su neophodan stub demokratije i one moraju da postoje. Istovremeno u demokratskim društvima političke stranke ne mogu biti jedini instrument vođenja politike – jer sami građani su ti koji mogu da utiču na politički život, oni su nosioci suverenosti u modernim demokratijama. Tokvil kaže: Snaga demokratije nije u Ustavu nego u kolektivnom kapacitetu građana da vrše promjene. Na ulicama Srbije mi smo pokazali taj kolektivni kapacitet. POBJEDA: Mislite na ove posljednje demonstracije? MANOJLOVIĆ: Da. POBJEDA: Zašto političke stranke nijesu mogle da izvedu toliko ljudi na ulice koliko su izvele male građanske organizacije? MANOJLOVIĆ: Logično je da promjene za ovakvu stvar, ekološki problemi u Srbiji, ne mogu da iznesu partije jer političke stranke obuhvataju uže krugove svojih pristalica. Mi smo rekli da je ovo pitanje oko kojeg ljudi ne treba da se dijele već da se ujedine bez obzira na političke ili druge razlike: vjernici, ateisti, vakcinalna opredjeljenja. Ako je zahtjev dobar,

potreban je što širi krug ljudi da bi se izvršio pritisak na donosioce odluka. POBJEDA: U javnom prostoru komunicirate na novi način: odgovarate odmah, direktno, čime se ne ostavlja prostor za spekulacije, kombinacije, mešetarenja... Iznenađenje je bilo kada ste prepričali razgovor sa predsjednikom Srbije. Ali, ipak su Vas dohvatili tabloidi, tužili ste ih i rekli da idete na odmor... Znači li to da očekujete brzu reakciju suda? MANOJLOVIĆ: Nemam veliko povjerenje u domaće pravosuđe. Najbolji način da nemate problem sa javnošću je da sve što radite bude javno. Nijesam osjećao fascinaciju tim pozivom, niti sam imao potrebu da pričam o tome, ali sam u jednom momentu vidio da novinari sami direktno postavljaju ta pitanja. Očigledno da su bili upoznati sa tim razgovorom. POBJEDA: Ko ih je upoznao ako Vi nikome nijeste rekli? MANOJLOVIĆ: Ne znam. Kada je uslijedio poziv od predsjednika Srbije, bio sam na sastanku. Poziv su vidjeli i ljudi u mom okruženju – siguran sam da niko od njih nije rekao. On je

čak tokom tog razgovora sugerisao da mogu da pričam o tome, ali nijesam vidio razlog da bih pričao. Međutim, kada sam vidio u kom pravcu stvari idu, rekao sam da ću govoriti o tome kada se formalno završi promjena zakona. I to sam i uradio. POBJEDA: Kažete, nijeste bili fascinirani pozivom. Ne radi se o fascinaciji pozivom već šta se dešava poslije poziva? MANOJLOVIĆ: Tako je. Bolje je da te stvari uvijek objavite javno. POBJEDA: Januara 2020. godine predali ste Vladi Srbije peticiju sa više od 10 hiljada potpisa sa zahtjevom da Srbija tuži Crnu Goru Evropskom sudu za ljudska prava zbog crnogorskog Zakona o slobodi veroispovijesti. Srbija se time miješa u unutrašnja prava Crne Gore, zašto bi to radila - da li je cilj da dodatno pogoršaju odnosi sa Crnom Gorom? MANOJLOVIĆ: Ne, naprotiv. Potpisnici Evropske konvencije o ljudskim pravima međusobno su se saglasili da, pored toga što svaki građanin može da tuži sopstvenu državu za kršenje ljudskih prava, to mogu da učine i sve potpisnice sporazuma

međusobno. Države mogu da tuže drugu državu ukoliko smatraju da dolazi do kršenja ljudskih prava. To je međunarodni instrument oko kojeg su se usaglasile i Srbija i Crna Gora. Sa druge strane, prema Ustavu Republike Srbije, postoji odredba gdje ćete vi štititi ljudska prava svakog vašeg građanina i to se uvijek odnosi i na pravna i na fizička lica – to je ustavna odredba koju sadrže svi moderni ustavi Evrope. U ovom slučaju pravno lice je Srpska pravoslavna crkva. POBJEDA: Kakve veze država Srbija ima sa SPC kada je crkva odvojena od države? MANOJLOVIĆ: SPC je rezident Republike Srbije. SPC ima podružnicu u Crnoj Gori i imate pravo da je zaštitite. Kada pravo omane, dolazi do neke vrste sukoba. Najbolji način da se preduprijedi bilo kakav spor i visoko tenzične situacije, koje mogu da izazovu sukob između dvije grupacije, je da insistirate da se primijene najstrožiji međunarodni kriterijumi Evropskog suda za ljudska prava. To je svakako bolje nego da imate huškačke izjave, jer sukobi unutar regiona su inscenirani od strane političkih elita. Crkva je odvojena od države, ali je pravno lice. Mitropolija crnogorsko-primorska je dio SPC. Ako pričamo samo o imovinskom pravu, srpska država ima obavezu da štiti i da se interesuje za pravo, i bolje je da se to rješava međunarodnim mehanizmima nego sukobom. Iz perspektive zakona i Ustava, pred sudom crkva ne može imati povlašćeni status, ali ne možete i negirati njena prava. Pred zakonom su svi jednaki. Kako bi rekao vaš i naš Valtazar Bogišić: ,,Zakon je zakon, ma kako opor bio“. POBJEDA: Recimo da je Srbija prihvatila taj zahtjev, onda direktno ugrožava odnose sa Crnom Gorom? MANOJLOVIĆ: Mnogo je bolje tražiti da se jedan problem svede na pitanje prava i da ga presiječe međunarodni sud bez obzira što će to možda ugroziti diplomatske odnose političkih elita - nego da se taj problem rješava kroz dizanje tenzije među narodima. Dakle, to je mnogo bolje nego da međusobne odnose ljudi koji su izuzetno bliski, a mnogi od njih baštine oba identiteta, rješavate tako što će političke elite raspaljivati mržnju između tih grupacija ljudi. Između diplomatske tenzije i međunacionalne i međuvjerske mržnje - uvijek biram diplomatsku tenziju. Violeta CVEJIĆ

Vlada SAD povećava kapacitete za istrage na Zapadnom Balkanu

Šalju specijalnog savjetnika i za Crnu Goru nasilje i trgovinu ljudima. Oglas na koji su mogli da se jave zainteresovani istekao je 13. decembra, a stalni pravni savjetnik radiće u mandatu od 14 mjeseci, počev od aprila 2022. godine ili približno tog datuma, sa mogućnošću produženja, u zavisnosti od dostupnosti finansijskih sredstava. Kako se ističe, stalni pravni savjetnik biće dodijeljen Ambasadi SAD u Zagrebu i radiće u bliskom partnerstvu sa Mi-

nistarstvom pravde Hrvatske. – RLA će predstavljati Ministarstvo pravde i OPDAT u sprovođenju aktivnosti tehničke pomoći finansiranih od Biroa Stejt departmenta za međunarodne narkotike i poslove sprovođenja zakona kako bi se povećali kapaciteti za istragu, krivično gonjenje i suđenje u slučajevima koji uključuju korupciju i organizovani kriminal širom Zapadnog Balkana. Konkretno, uključujući Crnu

Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Ovo je regionalni program – piše u tekstu javnog oglasa. Pomoć će se fokusirati, ali nije ograničena, na prevare u nabavkama, korupciju, pranje novca, organizovani kriminal, FinTech, rodno zasnovano nasilje i trgovinu ljudima. – Ovo će uključivati tehničku pomoć, mentorstvo i savjete o istrazi, krivičnom gonjenju i

odlučivanju u slučajevima. Takođe će uključivati analizu i savjete o postojećim ili zakonima na čekanju. RLA će koordinirati i blisko sarađivati sa drugim savjetnicima dodijeljenim različitim balkanskim zemljama. Pored toga, RLA će blisko sarađivati i sa osobljem ambasada SAD u različitim balkanskim zemljama – piše u tekstu oglasa. Pojašnjava se da je misija Kancelarije za razvoj, pomoć i obuku tužilaštava u inostranstvu

(OPDAT) da razvije i administrira tehničku i razvojnu pomoć dizajniranu da unaprijedi sposobnosti institucija sektora pravde i njihovog osoblja za sprovođenje zakona. Ova pomoć se daje kako bi se tim institucijama i njihovom osoblju omogućilo da se efikasnije bore protiv terorizma, transnacionalnog organizovanog kriminala, korupcije, finansijskog kriminala i drugih vrsta zločina. R. P.

12 Kultura

Film „Južni vetar 2: Ubrzanje“ nastavak je popularne filmske i serijske sage, u kojoj se Biković, osim kao glavni akter, potpisuje i kao producent. Popularnost mladog glumca, ali i umješnost u donošenju raznolikih karaktera, nadmašuje regionalne okvire, pa zbog toga ne čudi da i ovaj film postavlja nove rekorde gledanosti. Film „Montevideo, Bog te video“ Dragana Bjelogrlića bio je prva uloga u kojoj je Biković pokazao glumački potencijal, dok ga je saradnja sa Nikitom Mihalkovim preporučila brojnim ruskim rediteljima, sa kojima je nadograđivao karijeru. Pored toga, Biković kao član Beogradskog dramskog pozorišta dio je velikih produkcija, od kojih su posebno upečatljive „Moj sin malo sporije hoda“ i „Kad su cvetale tikve“. Biković je nedavno bio gost u Podgorici, povodom promocije „Ubrzanja“, a osim toga, u razgovoru za Pobjedu, osvrnuo se na savremenu filmsku i teatarsku umjetnost. POBJEDA: Kroz tri faze priče „Južni vetar“, lik Petra Maraša poprilično gradira. U tom procesu, otkriva li on sebe više ili gubi? Da li ga to, što je po određenim zakonima jači, čini mnogo slabijim? BIKOVIĆ: Ja bih mogao da se samo složim sa Vama na način na koji je pitanje postavljeno. Otprilike to je to. U drugom dijelu imamo jednu paradoksalnu situaciju koja pokazuje da često u životu, a pogotovo u tom svijetu, što si više na ljestvici moći to manje kontrole imaš. To je kao ugovor sa đavolom. Ambicija je Petrova najveća slabost, zbog nje ugrožava i svoju porodicu. Cijena koju plaća je velika. Trudim se da ne budem moralni sudija nad svojim junakom, ali svakako smo ispričali priču u kojoj kažemo - ako odaberete situaciju „A“, ishod je onda „B“. Neka sami gledaoci donesu zaključak šta je vrednije.

INTERVJU: Glumac Miloš Biković povodom filma „Južni vetar 2: Ubrzanje“

Realnost svijeta u kome se glava gubi veoma lako

POBJEDA: Utisak je da se kroz priče ovih antiheroja ogoljava sva destrukcija njihovog bitisanja. Ima li u ovom filmu pobjednika i kakav sociološki momenat zapravo on oslikava? BIKOVIĆ: Teško da ima pobjednika, pošto mi od prvog dijela pokazujemo realnost svijeta u kome se glava gubi veoma lako, na brutalan i svirep način. Poruke su jasne, ko hoće da ih vidi, naročito u drugom nastavku. POBJEDA: U jednom koherentnom odnosu kriminala i države, koji je prožet naročito kroz ovaj nastavak, koliko je sistem otvoren mladim ljudima? Vuče li ih u tamne haustore i ima li podrške za one koji hoće da budu bolji od sebe? BIKOVIĆ: I u ovom pitanju mogu da se složim sa Vašim stavom, koji ste u njega sublimisali, jer to je apsolutno tačno. U seriji on pokušava da izađe iz tog svijeta ili bar misli da pokušava, ali mu to ne polazi za rukom. Ima u tome nedostatka podrške sistema mladim ljudima u kom oni stasavaju, ali postoji tu i lična odgovornost svakog čovjeka. Nijesmo se trudili da pokažemo da je jedno ili drugo dominantno, ali smo pokušali da prikažemo kako to izgleda, iznijansirano na različite načine. POBJEDA: Kroz film je napravljena i jedna omaž sekvenca Živojinu Pavloviću. S obzirom na to da je riječ o jednom od autora koji je predstavnik „crnog talasa“, da li je moguće napraviti umjetničku evoluciju tradicije i kako bi ona u današnjem filmskom momentu izgledala? BIKOVIĆ: Ne mislim da o tome treba razmišljati, treba stvarati. A ako iskreno stvarate to će samo da se pokaže, posle će naići neki kritičari koji će to sistematizovati u neki pravac. U tom smislu nema velikih potreba. To

U drugom dijelu imamo jednu paradoksalnu situaciju koja pokazuje da često u životu, a pogotovo u tom svijetu, što si više na ljestvici moći to manje kontrole imaš. To je kao ugovor sa đavolom – kazao je Biković

I. MandIć

PODGORICA – Opšta prepoznatljivost umjetnika u očima publike često umije da proizvede dvojake efekte. Međutim, Miloš Biković uspio je da stekne status svestranosti u brojnim teatarskim izvedbama, iako ga širi auditorijum najviše poznaje po različitim televizijskim i filmskim rolama.

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Miloš Biković tokom gostovanja u Podgorici

što je kodirano Živojinu Pavloviću je prije svega tako napravljeno u scenariju. Lijepo je mnogo znati da ste dio neke tradicije, onda imate iz čega da učite. POBJEDA: Na čelu ste Grupacije za kinematografiju. Kao producent i glumac, imajući u vidu da su regionalne kinematografije, nastale poslije raspada Jugoslavije, relativno mlade, kakav je Vaš pogled na regi-

onalno stvaralaštvo? BIKOVIĆ: Mi imamo isti jezik i samim tim imamo mogućnost da imamo isto tržište. Sve kinematografije su, finansijski gledano, crna rupa za budžet. Ali možda ako bismo napravili neko zajedničko tržište pa da na taj način domaći film učinimo održivim. Da projekti ekonomski budu samoodrživi – da se barem vrati to što je uloženo. Onda bismo imali bo-

lji i bogatiji film, kao i zdraviju kinematografiju. Trenutno su sve kinematografije, u svim republikama, mahom oslonjene na državni budžet. POBJEDA: Iako je filmska, ali i TV publika, navikla da Vas gleda u komercijalnim žanrovima, Vaše posljednje pozorišne uloge otjelotvorenja su Brehtovih i Mihailovićevih junaka. Progovara li pozorište i dalje više o stva-

Glogovac najviše nedostaje našoj kulturi POBJEDA: Prvi dio filma „Južni vetar“ ostao je upamćen i po posljednjoj ulozi koju je ostvario pokojni Nebojša Glogovac. Koliko on danas nedostaje ekipi filma i

uopšte filmskom i pozorišnom životu? BIKOVIĆ: Nebojša Glogovac najviše nedostaje našoj kulturi, ne bih sad posebno izdvajao „Južni vetar“. Svakako da je on

ulogu u našem filmu završio u prvom dijelu, a s obzirom na to da njegov junak gine u prvom dijelu, ne vidim da bi mogao da se vrati u projekat. Mislim da nam nedostaje, ljudski, mnogo svima.

Miloš Biković i Aleksandar Berček u filmu „Južni vetar 2“

Tribina o Mirku Kovaču u Nikšiću NIKŠIĆ - Akademska tribina „U spomen na Mirka Kovača“ biće priređena večeras u 19 sati, u sali hotela „Onogošt“. Tribinu organizuju Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja i Društvo

prijatelja i poštovalaca Nikšića. Gošća večeri je doktorandica Sanja Vojinović koja će održati predavanje na temu: „Djelo Mirka Kovača u crnogorskoj književnosti“. U ime Društva prijatelja i

poštovalaca Nikšića publici će se obratiti publicista i književnik Maksim Vujačić. Moderatorka programa je profesorica nikšićke gimnazije Andrijana Mijušković. R. K.

rima koje nas se tiču i koliko ovakvi tekstovi i dalje imaju uporište u našem vremenu? BIKOVIĆ: Velike teme, komadi klasike, takvi su jer se bave univerzalnim temama koje ne zavise toliko od duha vremena, koliko od onog što je vječno u ljudskoj prirodi. Onog što nas se tiče, kako sada tako i prije 100, 150, 3.000 godina, nije važno. Zato su ta djela velika, jer se bave takvim temama. POBJEDA: Da li Vam je žao što Vas publika više ne prepoznaje kroz te uloge, već po filmu? BIKOVIĆ: Ne, to mi je logično, imajući u vidu da živimo u 21. vijeku. Ja se trudim da se razvijam u oba smjera, kao filmski i pozorišni glumac, iako je to jedna gluma. Drago mi je što zbog filma, popularnosti, ja mogu da privučem pogotovo mlađu publiku u pozorište i da ih na neki način ,,namamim“ da se bave umjetnošću. Ili da barem bude prisutna u njihovom životu. POBJEDA: Kao glumac i koproducent dio ste i povratničkog projekta Slobodana Šijana „Budi Bog s nama“. Na koji način donosite lik Boška Tokina i postoje li naši savremenici koji svojim razmišljanjem, ali i djelanjem mogu da mu pariraju? BIKOVIĆ: Postoji to nešto inovatorsko i kreativno, a pomalo i naivno u našem narodu. Taj neki soj ljudi. To su oni koji su istovremeno genijalci, ali pomalo izgubljeni u vremenu i prostoru. Najistaknutiji primjer takvog čovjeka je Nikola Tesla. Čovjek koji je potpuno bio nesposoban ili nezainteresovan za komercijalno i novac, neću da ulazim u to, ali je bio genije, možda i najveći svih vremena. Tako i Boško Tokin. Nije se možda baš najbolje snalazio u vremenu u kom je živio, barem ovaj kog mi portretišemo u filmu, ali je bio progresivan i napredan u nekom drugom smislu. Bavio se umjetnošću koja je tada bila nepoznata, avangardna, djelovala kao eksperiment. POBJEDA: Ima li onda te revolucije koju je on donosio u umjetnosti i životu danas? BIKOVIĆ: Ne vjerujem da postoji neka revolucija duha, samo različiti duhovni nazori. Bunt koji je nosio u sebi postoji uvijek, u svakom vremenu. Kada imate neki pravac uvijek imate i silu suprotstavljanja. S. VIŠNJIĆ

„Slovo o grafici“ u Art galeriji PODGORICA - Promocija stručne knjige o tradicionalnom crnogorskom štamparstvu i savremenoj grafici „Slovo o grafici“, autora Igora Rakčevića, biće održana večeras u 19 časova, u kafe-galeriji „Art“ (Trg nezavisnosti), u okvi-

ru DEUS-a. Govoriće prof. dr Aleksandar Čilikov i autor. - Rakčevićeva knjiga inspiriše i propituje segment umjetničke grafike kompariran sa globalnim dostignućima i kao takva daje vrlo precizan uvid u nastanak, razvoj

i kontinuitet grafičkog zanata i savremenih umjetničkih tendencija na ovom prostoru - zapisao je mr Admir Mujkić. Knjiga je objavljena na crnogorskom i engleskom jeziku, a njen izdavač je NVO Zona kulture iz Podgorice. S. V.

Kultura

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Čitav svijet iz Gluhog Dola

Izlagao je širom svijeta, a njegove slike krase mnogobrojne galerije, muzeje i privatne kolekcije na svim kontinentima. Njegovo stvaralaštvo vezano je za rodnu Crmnicu, ostvario je jednu gotovo mitsku predstavu o teškom životu ljudi u surovom okruženju

BAR - Bard crnogorskog slikarstva, profesor emeritus Nikola Gvozdenović Gvozdo preminuo je juče u Baru u 88. godini. Biće sahranjen danas u rodnom selu Gluhi Do u Crmnici. Nikola Gvozdenović se tokom duge i plodne karijere svojim radom svrstao u red najistaknutijih likovnih umjetnika. Izlagao je širom svijeta, a njegove slike krase mnogobrojne galerije, muzeje i privatne kolekcije na svim kontinentima. Njegovo stvaralaštvo vezano je za rodnu Crmnicu i ljude iz Gluhog Dola. Gvozdenović je ostvario jednu gotovo mitsku predstavu o teškom životu ljudi u surovom okruženju.

ZNAČAJ

Nikola Gvozdenović je, prema riječima Anastazije Miranović, pripadao onim umjetnicima čiji rad prepoznate i kada vidite samo par santimetara njegovog oslikanog platna. - Na ovim prostorima i u ovim umjetničkim okvirima on je neuporediv. Gvozda su pokušali oponašati mnogi, a on je ostajao dosljedan sebi i svom umjetničkom ,,vjerujem“. Bio je jedan od osnivača Pedagoške akademije u Nikšiću, Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, Fakulteta likovnih umjetnosti u Prištini, bio je dugogodišnji profesor, posljednjih godina u statusu profesora emeritusa, tako da je i kroz svoj pedagoški i edukativni rad snažno djelovao na generacije mlađih likovnih umjetnika. Nijednog ozbiljnog pregleda ni studije, crnogorske likovne umjetnosti, ne može biti bez imena i djela Nikole Gozdenovića Gvozda rekla je Miranović.

Nikola Gvozdenović Gvozdo

dila vijest o smrti njegovog profesora, prijatelja i jednog od značajnih crnogorskih umjetnika. - On je bio naš Gvozdo. Imao sam poseban odnos sa njim, jer sam 1970. godine upisao Pedagošku akademiju u Nikšiću. Primio me je Nikola Gvozdenović koji me je nadasve savjetovao da, ako hoću da studiram umjetnost, moram čitav da se predam tome. On je imao posebnu metodu kako da stimuliše, inspiriše, kako da stvori umjetnika. Gvozdo nam je dao posebnu

energiju. Štitio je našu individualnost - kazao je Raičević. Prema njegovim riječima, mediteranska svjetlost, koju je Gvozdo prenosio na svojim slikama, ostaće vječno u očima posmatrača i ljubitelja likovne umjetnosti. - Iza sebe je ostavio ogroman opus slika. Sjećam se da sam, kao mlad umjetnik, bio na nekoliko njegovih izložbi i jednom prilikom ga upitao: ,,Profesore, primjećujem da na Vašim slikama nema potpisa“. On mi je odgovorio: ,,E moj Nikice, kad izradite poslije toliko godina svoj stil, nije vam potreban potpis“. Njegovo slikarstvo je toliko prepoznatljivo, ne samo u Crnoj Gori, nego i van njenih granica. Ono je veoma cijenjeno i za crnogorsku kulturu jako značajno. On je najbolje slikao svoje ljude koje je najbolje i poznavao - ljude iz Gluhog Dola koji su se žestoko borili da opstanu na ovom pustom i sušnom terenu i kamenu. To je slikarstvo koje će u crnogorskoj kulturi sigurno ostaviti jedan od značajnijih pečata - kazao je Raičević. Muratović je kazao da nas je napustio profesor, slikar i iznad svega čovjek - Nikola Gvozdenović Gvozdo. - Što je sudbina htjela - od prvog dana na Pedagoškoj akademiji, gdje sam bio njegov student, naš kontakt je bio neprekinut još pola vijeka kasnije. Srijetali smo se da popijemo kafu, a susreti su bili uvijek novi. Gvozdo je jedan od rijetkih koji je imao tri značenja: čovjek - pedagog – slikar, sa jednim znakom jednakosti. To je rijetkost da neko može sve da održi u toj istoj ravni. On nije volio da mu kažemo da je profesor. Sa studentima je bio kao dio tima koji radi - kazao je Muratović. Prema njegovim riječima, Gvozdo je bio specifičan čovjek i slikar.

S. Labović

Vijest o smrti Nikole Gvozdenovića sa tugom su primile njegove kolege, slikari Muharem Muratović i Nikica Raičević i istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović. Oni su juče za Pobjedu govorili o druženju sa Gvozdom i njegovom značaju za crnogorsku likovnu scenu. Raičević je kazao da ga je pogo-

Snažno djelovao na generacije mladih umjetnika

Prepoznatljiva djela Nikole Gvozdenovića

- Imao sam osjećaj kad god sam sa njim da sam na nekom semestru. Uvijek je tu bilo nešto novo. Kroz njegovu priču se saznavalo - rekao je Muratović. Prisjetio se dana kada je počinjao da slika, u jednom prostoru u Mrkojevićima. Jednog dana zamolio je Gvozda da dođe i vidi šta on to radi. - Samo mi je rekao: ,,Idemo“. Očekivao sam da će kao profesor da mi da određene sugestiije. Ne, razgovarali smo ravno i u tom je bila njegova veličina - nije htio da mi kaže da je on profesor, nego da sam ja već sad njegov kolega, prijatelj. Nije puno pričao kada je bio zadovoljan. Gledao je ona platna sa blagim, plemenitim osmijehom koji je imao neko odobravanje, tajnu - prisjetio se Muratović.

DOSLJEDAN

Miranović je kazala da nas je napustio jedan od najoriginalnijih i najprepoznatljivijih crnogorskih umjetnika. - U višedecenijskom umjetničkom radu ostao je dosljedan suštini svog slikarstva, svojih poruka. Njegov komunikacijski kod/hod kroz vrijeme ostajao je i opstajao sa istim intenzitetom želje da se približi i predstavi ,,običnog“, ,,malog“ čovjeka, težaka, seljaka, koji je u ovim turbulentnim i burnim vremenima zaboravljen. Gvozdo je mijenjao svoj likovni rukopis i kolorit, naročito ako se osvrnemo na njegove rane radove u poređenju sa savremenim, ali je temom uvijek bio vezan za rodnu grudu, Crmnicu, Crnu Goru i čovjeka, gorštaka i kada su sadržaji njegovih slika bili isključivo animalni - koze, kokoti, orlovi i sl. U njegovom slučaju to je uvijek bila priča o ljudskim karakterima, osobinama, osjećanjima - kazala je Miranović. A. Đ.

U Muzejima i galerijama Podgorice otvorena izložba posvećena Svetlani Kani Radević

Arhitektura kao poetika i etika života

d.m.

U Baru preminuo poznati crnogorski slikar Nikola Gvozdenović Gvozdo

Sa otvaranja izložbe u Podgorici

PODGORICA - Arhitektura je za Svetlanu Kanu Radević predstavljala svojevrsnu poetiku, ali i etiku života - istakao je gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, otvarajući sinoć u Muzejima i galerijama Podgorice izložbu ,,Svetlana Kana Radević: Poslijeratna arhitektura između centra i periferije“. Izložba u Podgoricu dolazi iz Venecije, gdje je prethodnih pola godine, a u okviru segmenta glavnog programa Bijenala arhitekture ,,Collateral events“, po prvi put međunarodnoj javnosti u tom obimu prikazala Kanin lik i djelo. Izložba je bila i centralni događaj zvanične proslave 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice, a pored gradonačelnika Vukovića, na otvaranju je govorila i kustoskinja izložbe Dijana Vučinić. Izložba je, takođe, dio manifestacije DEUS.

ISPRED VREMENA

Vuković je kazao da ova reprezentativna izložba predstavlja do sada najsveobuhvatniji prikaz Kaninog stvaralaštva - uključujući bogatu građu iz privatne arhive: Kanine crteže, pisma i fotografije. - Kanino djelo predstavlja izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju crnogorske arhitekture. Ujedno reprezentuje i najveće vrijednosti jugoslovenske poslijeratne modernističke arhitekture. Razvijajući osoben stvaralački izraz, Svetlana Kana Radević uvodila je novu estetiku u vizuelni i kulturni ambijent Podgorice, ali i Cetinja, Mojkovca i drigih gradova u Crnoj Gori i regionu - rekao je Vuković, dodajući da je Kana Radević bila po mnogo čemu ispred svog vremena. Vučinić je podsjetila da Kanino djelo ne pripada samo našem nasljeđu, ono je dio svjet-

ske baštine i naša je obaveza da na njega tako gledamo i na taj način ga afirmišemo. Prema njenim riječima, pedeset godina kasnije njena misao ostaje i dalje prodorna, sažeta, beskompromisna i veoma aktuelna. - Kad smo kod crnogorskih prilika, ono što je naša obaveza je da sačuvamo Kanino nasljeđe. Osim hotela ,,Podgorica“, koji je sad već zaštićeno kulturno dobro, prije svega je nužno zaštiti spomenik na Barutani, kao i autobusku stanicu u Podgorici i stambenu zgradu u Petrovcu. Vjerujem da će upravo priznanje Kaninog rada na međunarodnoj sceni i svi tekstovi, reportaže i zaključci koji su uslijedili nakon ove izložbe u Veneciji, i to na visokom međunarodnom nivou, biti još jedan, ako ne argument, onda barem podstrek da se sve nadležne institucije i pojedinci uključe i posvete očuvanju Kaninog djela, što je primarno bio cilj ovog ukupnog projekta - istakla je Vučinić. Vučinić je pozvala institucije, prije svega partnera u projektu, Glavni grad, na intenziviranje inicijative za zaštitu, čuvanje i valorizaciju Kaninog nasljeđa.

OBAVEZA SVIH

- Obaveza je svih nas, pojedinačno i kolektivno, da uprkos političkim, društveno-ekonomskim i kulturološkim razlikama i izazovima prepoznamo univerzalnu i neospornu vrijednost ovog djela - kazala je Vučinić. Zahvaljujući povjerenju Kanine porodice na čelu sa Tamarom Goliš, izložbu realizuju APSS Institut i kompanija Stratedžist, a pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i uz podršku Glavnog grada Podgorice i Sekretarijata za kulturu i sport. A. Đ.

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

U Muzičkom centru uručene studentske nagrade Glavnog grada

Priznanje za one kojima pripada budućnost U Muzičkom centru juče su najboljim podgoričkim studentima uručene studentske nagrade Glavnog grada za 2021. godinu, kao izraz priznanja za izuzetan uspjeh u studiranju u prošloj studijskoj godini. Pozdravljajući dobitnike nagrada, gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da je izbor najboljih studenata Podgorice, dugoročno posmatra-

no, jedna od najbitnijih odluka koju donosimo svake godine jer se na taj način šalje poruka da su upravo oni ti kojima više od drugih pripada odgovornost za budućnost našeg grada, a time i naše države. - Ukoliko nastavite vrijedno da radite, ukoliko ne dozvolite da vam bilo kakva vrsta kolektiviteta nameće pogled na svijet i osjećaj moralnog

imperativa, ukoliko vjerujete da je sloboda apsolutna vrijednost, ukoliko budete spremni da se oduprete primitivizmu koji vas u različitim formama okružuje, ukoliko budete dovoljno odlučni da dignete glas protiv nepravde, pa i one koja se čini drugome, ukoliko imate hrabrosti da se takmičite sa svijetom i ne zaboravite da se svakodnevno moramo takmi-

čiti sa nama samima, onda postoji šansa da ćete u godinama pred nama biti u prilici da Podgoricu i Crnu Goru mijenjate nabolje – poručio je gradonačelnik. U ime nagrađenih studenata na priznanju je zahvalio Danilo Petričević. - Od svih izazova na životnom putu, ovaj kome sada gledam u susret mi je najmiliji. Postoji mjesto na svijetu, u

kojem što više naučiš, to si svjesniji koliko toga još ne znaš. Fakultet je, kažu, posljednja lagodna stepenica pred borbu za stvarni život. Posljednje mjesto na kom smo ušuškani u svoje knjige i oslonjeni samo na upijanja i pokušaje da razumijemo. Mjesto sa kojeg još uvijek možemo samo da posmatramo svijet zadivljeni teorijama, prije nego se u praksi pokaže da smo samo načeli ozbiljnost proživljavanja. Ipak, moji prijatelji i ja izabrali smo da se ne zadržavamo u klupama, jer život poslije fakulteta možda nije bajka, ali uvijek možemo mi biti oni koji će je stvoriti – kazao je Petričević. Svečanost je upotpunio bend ,,Tri fatal“, koji čine profesori Muzičke škole ,,Vasa Pavić“ Petar Dobričanin, Marko Prentić i Dražen Joković. Nj. ŽIVANOVIĆ

Najbolji studenti Podgorice za studijsku 2020/2021. godinu Studentske nagrade Glavnog grada za 2021. godinu dobili su: Dženana Đurković - akademske studije Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, studijskog programa Ekonomija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini sa ocjenom 10; Stevan Đurić - akademske studije Ekonomskog fakulteta UCG, studijskog programa Ekonomija, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Nemanja Popović - akademske master studije Ekonomskog fakulteta UCG, studijskog programa Ekonomija, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Nikolina Tomović - akademske magistarske studije Pravnog fakulteta UCG, studijski program Poslovno pravo, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Iva Rolović - akademske magistarske studije Pravnog fakulteta UCG, studijski program Poslovno pravo, koja je položila sve ispite, u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Dajani Drljević - akademske magistarske studije Pravnog fakulteta UCG, studijski program Poslovno pravo, koja je položila sve ispite, u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Milica Ristelić-Radonjić - postidplomske magistarske studije Arhitektonskog fakulteta UCG, studijski program Arhitektura, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Danilo Petričević - akademske magistarske studije Elektrotehničkog fakulteta, UCG, studijski program Elektronika, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Milena Mikulić - šesta godina Medicinskog fakulteta UCG, studijskog programa Medicina, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Branko Stešević - akademske master studije Fakulteta političkih nauka UCG, studijski program Međunarodni odnosi, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10;

David Vasović - akademske master studije Fakulteta političkih nauka UCG, studijski program Međunarodni odnosi, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Danica Kovačević - druga godina master akademskih studija Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju UCG, studijskog programa Produkcija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Lana Bulatović - druga godina master akademskih studija Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, UCG, studijskog programa Grafički dizajn, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Iva Drekalović - završna godina osnovnih akademskih studije Muzičke akademije na Cetinju, UCG, studijski program Izvođačke umjetnosti, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Tijana Drobnjak - završna godina osnovnih akademskih studija Filološkog fakulteta u Nikšiću UCG, studijskog programa Francuski jezik i književnost, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Kristina Davidović - treća godina osnovnih akademskih studija Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru UCG, studijskog programa Turizam i hotelijerstvo, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,95; Luka Velašević - treća godina osnovnih akademskih studija Prirodno-matematičkog fakulteta UCG, studijskog programa Biologija, koji je položio sve

ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,90; Monika Tapušković - završna godina primijenjenih master studija Filozofskog fakulteta u Nikšiću UCG, studijskog programa Inkluzivno obrazovanje, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,90; Jovana Mirotić - završna godina primijenjenih master studija Biotehničkog fakulteta, UCG, studijskog programa Mediteransko voćarstvo, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,90; Ana Marušić - akademske magistarske studije Metalurškotehnološkog fakulteta, UCG, studijski program Hemijska tehnologija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,73; Kata Lalović - specijalističke akademske studije Fakulteta za ekonomiju i biznis - Podgorica,

Univerziteta „Mediteran“, studijski program Finansijski menadžment, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Sara Lakićević - treća godina osnovnih akademskih studija Fakulteta vizuelnih umjetnosti - Podgorica, Univerziteta „Mediteran“, studijski program Dizajn vizuelnih komunikacija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Milica Nikčević - akademske specijalističke studije Fakulteta za turizam – Podgorica, Univerziteta „Mediteran“ studijski program Menadžment u turizmu, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,74; Filip Boljević - master studije Pravnog fakulteta – Podgorica, Univerziteta „Mediteran“ studijski program Pravosudni, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,50; Željka Obradović - treća godina Fakulteta primijenjenih

nauka, UDG, studijski program Primijenjena psihologija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,66; Luka Vušurović - osnovne akademske studije Fakulteta humanističkih studija, smjer Međunarodni odnosi i diplomatija, UDG, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,93; Katarina Šćepanović - osnovne studije Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis – Podgorica, UDG, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Leonora Prenkočević - treća godina Fakulteta za sportski menadžment – Podgorica, UDG, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,90; Slađana Noković - postiplomske studije Fakulteta za kulturu i turizam– Podgorica, smjer za kulturu i turizam, UDG, koja je

položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,60; Lucija Drenovac - osnovne studije Fakulteta umjetnostib – Podgorica, UDG, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,86; Bojana Pržić - akademske master studije Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Cetinje, studijski program Crnogorski jezik i književnost, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,92; Jelena Đurić - akademske master studije Fakulteta za poslovnu ekonomiju i pravo - Bar, studijski program Pravo, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Aleksandra Šekularac-Tomić - specijalističke studije Fakulteta za državne i evropske studije - Podgorica, studijski program Osnovne državno – pravne i evropske studije, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10; Ana Radović - osnovne studije Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis – Podgorica, UDG, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10. Komisiju za dodjelu studentske nagrade Glavnog grada za 2021. godinu, kojom je predsjedavao prof. dr Veselin Mićanović, činili su prof. dr Predrag Miranović, prof. Edin Jašarović, Saša Roćen, Neda Vuksanović, prof. dr Darko Lacmanović, prof. dr Marija Janković, dr Ivan Jovetić, dr Milica Kovač, Neda Ojdanić i Milisav Popović.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Svečanom sjednicom Skupštine Glavnog grada obilježen Dan oslobođenja Podgorice

Vuković: Ponosni na istoriju, nastavljamo u budućnost

TRANSFORMACIJA

Svakog dana tokom protekle tri i po godine, i prije i tokom pandemije, ocijenio je gradonačelnik, gradska uprava radila je najbolje što je znala kako bi Podgorica bila bolja. - Gotovo nepodijeljeno je mišljenje da je Podgorica u tom periodu doživjela najintenzivniju transformaciju u svojoj istoriji. U vremenu koje će naša generacija zapamtiti kao najmanje humano, naš grad nikada nije bio humaniji. U vremenu apatije i pesimizma, u Podgorici se osjeća nova energija i živi nada u bolje sjutra. U vremenu opšte stagnacije i kad je riječ o Crnoj Gori civilizacijske regresije, naš grad snažno ide naprijed.

Uručene nagrade ,,19. decembar“ Na svečanoj sjednici gradonačelnik Ivan Vuković uručio je nagrade ,,19. decembar“ ovogodišnjim dobitnicima najvećeg priznanja Glavnog grada. Za afirmaciju i razvoj kulture glavnog grada i Crne Gore, nagradu je dobila direktorica JU Kulturno-informativni centar ,,Budo Tomović“ Snežana Burzan-Vuksanović. Gradskom preduzeću ,,Zelenilo“ priznanje je dodijeljeno za odgovoran i profesionalan pristup aktivnostima koje se odnose na uređenje javnih zelenih površina u glavnom gradu, a nagradu je primila direktorica Daca Popović. Najveće priznanje Glavnog grada posthumno je dodijeljeno Radomiru Preleviću za uspješan doprinos funkcionisanju fonda za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“. Nagradu je primio njegov sin Dragan Prelević, a novčani dio pokloniće Osnovnoj školi ,,Đoko Prelević“ u Kučima.

Podgorica i crna gora ne Pristaju na nacionalizam i PoPulizam: Ivan Vuković i Đorđe Suhih

I tokom godine na izmaku, kad smo protiv sebe imali ne samo koronu, nego i sopstvenu vladu, nastavili smo da dograđujemo mozaik moderne, evropske Podgorice - istakao je gradonačelnik Vuković. On je podsjetio na više realizovanih projekata u proteklom periodu, ističući novi pješački most na Morači, Jugozapadnu obilaznicu sa mostom Luča, projekat biznis zona koji će već nakon prvog javnog poziva donijeti investicije vrijedne više od 150 miliona eura i nekoliko stotina novih radnih mjesta, te da je, uprkos opstrukcijama Vlade, obezbijeđen novac i raspisan javni poziv za nabavku novih autobusa za gradski prevoz.

GODINA IZAZOVA

Predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih kazao je da će godina, koja je za nama, ostati upamćena po pandemiji korona virusa koja je građanima otežala uslove života i rada i, nažalost, odnijela

brojne ljudske živote. - Uprkos izazovima, Podgorica će nastaviti tempom prepoznatljivih koraka prema identitetu evropskih prijestonica. Glavni grad će nastaviti sa usmjeravanjem sredstava ka rješavanju problema mlade populacije u cilju stvaranja optimalnih uslova za njihovo obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, što mora biti preduslov promišljanja i planiranja svakog ozbiljnog društva, samim tim i lokalne samouprave - istakao je Suhih i dodao da će posebna pažnja biti usmjerena socijalno ranjivim kategorijama, penzionerima i nezaposlenima. Svečanoj sjednici povodom obilježavanja Dana Podgorice nije prisustvovao niko iz izvršne vlasti na državnom nivou. Nj. Ž.

D. MALIDŽAN

Svečanom sjednicom Skupštine Glavnog grada i prigodnim kulturno - zabavnim programom, juče je u Muzičkom centru Crne Gore obilježen Dan oslobođenja Podgorice. Gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da ravno osam decenija od istorijskog Trinaestojulskog ustanka, prvog takvog u porobljenoj Evropi, o čijem podizanju je odluka donijeta u Stijeni Piperskoj, nastavljamo da koračamo putem koji su veličanstvenim primjerom trasirali naši veliki preci. - Nastavljamo, iako, dok osluškujemo eho tih slavnih vremena, čujemo glasnije nego ikada ranije buku koju stvaraju oni koji bi da nas s tog puta skrenu. Veliki praznik obilježavamo sa osjećajem ponosa i pijeteta prema onima kojima dugujemo šansu da živimo slobodno i dostojanstveno - kazao je Vuković. On je rekao da bez obzira na razloge Podgorica i Crna Gora ne pristaju na nacionalizam i populizam, ističući da ima poruku za one koji pokušavaju da Podgoricu i Crnu Goru vrijednosno obezliče. - Nastavićemo da od netolerancije, mržnje, šovinizma i primitivizma štitimo vrijednosti slobodarstva i antifašizma. Ponosni na istoriju, nastavljamo u budućnost i tamo vidimo još ljepšu i bogatiju Podgoricu, koja će omogućiti bolje uslove za život svim sugrađanima – kazao je Vuković.

Daca Popović, Snežana Burzan-Vuksanović i Dragan Prelević

Položeni vijenci na Spomenik partizanu borcu Delegacija Glavnog grada koju su činili gradonačelnik Ivan Vuković i predsjednik Skupštine Glavnog grada dr Đorđe Suhih, povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, položila je vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici. Vijence su položili i predstavnici UBNORA Podgorice i Crne Gore, kao i delegacije Kijeva, Moskve i Rijeke. Odata počast palim borcima za slobodu

I tokom godine na izmaku, kad smo protiv sebe imali ne samo koronu, nego i sopstvenu vladu, nastavili smo da dograđujemo mozaik moderne, evropske Podgorice - istakao je gradonačelnik Vuković

16 Marketing

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Arena

Sportski miks

SVIJET DOBIO NOVE ŠAMPIONKE: Norveška bolja od Francuske nakon velikog preokreta

IHF

Šou Skandinavki za četvrtu titulu

To može samo Norveška svjetski rukomet pamti zaplete i preokrete, ali ono što je sinoć uradila skandinavska rukometna reprezentacija u Španiji je za rubriku vjerovali ili ne! Vijest je da su Norvežanke osvojile četvrti put Svjetsko prvenstvo i revanširale se Francuskinjama za poraz iz 2017. godine. Za ljubitelje i poznavaoce rukometa ovakav ishod nije iznenađenje, ali malo ko je nakon minusa od četiri gola iz prvog poluvremena mogao da očekuje da će Norvežanke da nadigraju iskusnog rivala. Bile su praktično pred ponorom

u finišu prvog poluvremena gubile 16:10, a Mork i Oftedal, prve zvijezde, imale su po tri izgubljene lopte (dale tri gola od timskih 12), golmanka Lunde odbranila samo jedan šut, a uz sve ove probleme do odmora broj tehničkih grešaka bio je skoro dvocifren – devet! Do kraja prvog poluvremena uspjele su da smanje prednost - 16:12, a nakon kraće pauze kao da je drugi tim izašao na teren. Francuska, koja je do tada kontrolisala stvari na terenu, dozvolila je rivalkama da u 40. minutu, serijom 10:3, dođu do prednosti od 22:19. Letjele su Skandinavke po terenu, poga-

đale sve šuteve sa devet metara koje je do odmora lako branila Gloze, a golmanka Solberg je do 47. minuta imala devet uspješnih intervencija (pola zicera, do kraja još tri). Upravo je sa gola i krenula serija šampionki koje su do kraja dale 29, a primile 22 gola. U norveškoj ekipi šest golova postigla je Rejštad, Bratset, Oftedal i Mork dale su po pet, a u poraženom timu Pino je bila najefikasnija sa četiri gola (iz sedmerca). Bronzanu medalju na SP u Španiji osvojila je Danska koja je bila bolja od domaćina (35:28). A. M.

Dušan Matković, igrač Primorca, vidi dobre stvari pred finale Kupa sa Jadranom

Rezultati vidljivi jer treniramo u svom bazenu PODGORICA - Čudo je bazen, svoja kuća, rad bez stega i gledanja na sat - Primorac neđeljama trenira u kotorskom bazenu, a rezultati su već vidljivi. Nakon nekoliko godina podstanarskog života kotorski vaterpolisti napokon su odahnuli, a Dušan Matković vidi u ovome i u nizu drugih, lijepih okolnosti, jedan od razloga pobjede njegove ekipe nad Jadranom u posljednjem meču drugog kvalifikacionog Kup turnira. Kotorani sa velikim samopouzdanjem sada čekaju rasplet, odnosno jednu utakmicu u kojoj će se sa Novljanima boriti za prvi trofej pred kraj godine. Finale je zakazano za srijedu i igraće se u Podgorici. - Zbog toga što smo radili kvalitetno proteklih sedmica rezultati su vidljivi. Sa Jadranom smo odigrali ujednačenu utakmicu. Imali smo snage da izdržimo kompletan meč i uspjeli smo da ih svedemo na pozicioni napad i da dođemo do pobjede. Sad je najvažnije da ponovimo sličnu partiju u srijedu i da se nadamo najboljem - kazao je Matković. Do finala je i puno i malo vremena, a pripreme su počele. Posao je olakšan jer praktično

WPOLO.ME

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

tajni nema između dva protivnika. - Posljednja utakmica nije imala neki rezultatski značaj i ne možemo to da uzmemo kao veliki reper. A da se dobro poznajemo to je tačno - znamo što možemo da očekujemo i mi od njih i oni od nas. Biće ujednačena utakmica - pretpostavljam, fizički naporna, a nadam se da će biti što neizvjesnija jer je to je ono što je potrebno crnogorskom vaterpolu. Možda su kotorski vaterpolisti, nakon posljednjeg trijumfa u Budvi, u blagoj psihološkoj predosti. - Lakše se ulazi u finale ako ste rivala porazili nekoliko dana prije. Sa te strane to je veliki podstrek i nešto što će da nam da veću snagu i pov-

jerenje jednih u druge - kazao je Matković. Reprezentativac Primorca kaže da je zadovoljan što je ekipa napokon počela da trenira kod kuće i da još uvijek ne može da se navikne na nešto što je bilo prijeko potrebno. - To je još uvijek nevjerovatno, lično se još nijesam navikao, kao da sam došao da igram u inostranstvo, ali lijepo je. Dođete na bazen, ne morate da žurite nazad, hvatate kombi i još možemo da ostanemo koliko hoćemo. Potpuno je normalno da vaterpolo ekipa ima svoj bazen, a igrom slučaja nama se desilo što se desilo. Srećni smo što smo ponovo kod kuće, a jasno je da je bazen prosto neophodan A. M. svakoj ekipi.

18 Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Ubjedljivom pobjedom protiv Krke, košarkaši Budućnost Volija brzo

Važno za samopo Košarkaši SC Derbija u Ljubljani protiv Cedevita Olimpije upisali četvrti poraz u posljednjih pet kola

Ponavljaju se problemi sa skokom PODGORICA – Košarkaši SC Derbija su u posljednjih pet kola igrali sa ekipama iz vrha tabela ABA lige. Doživjeli su četiri poraza (uz pobjedu protiv Igokee), posljednji u Ljubljani od Cedevita Olimpije (88:78). Izabranici Andreja Žakelja su dobro otvorili meč, nakon preokreta su dobili prvu četvrtinu (23:22), bili su ravnopravan protivnik i u prvih osam minuta druge četvrtine, u kojoj su i vodili u nekoliko navrata, najviše sa košem razlike, ali su onda pali u posljednja dva i po minuta, kada je domaćin serijom 9:0 poveo 48:39, i nagovijestio konačan epilog ovog meča… Iako je gubio i 17 razlike (72:55), SC Derbi je u finišu u nekoliko navrata prišao na šest razlike, posljednji put na 80:74, ali oslabljeni Podgoričani, bez Flečera Megija i Borisa Tišme u sastavu, nijesu imali snage da utakmicu do kraja učine neizvjesnom… - Čestitam Cedeviti Olimpiji na zasluženoj pobjedi. Napravili smo dosta problema domaćem timu, s obzirom na to da smo mlad tim koji još uvijek raste, koji je na ovom meču bio bez nekih važnih igrača. Zadovol-

jan sam prikazanim. Plan je bio da izdržimo početni pritisak protivnika, i to nam je uspjelo. Ali teško je to uraditi 40 svih minuta. Ponovo smo imali problema sa skokom, što nam se dešava praktično na svakoj utakmici. Griješimo, ali vjerujem da će biti bolje, posebno ako želimo da se na utakmicama u gostima još radujemo nekoj pobjedi – rekao je Žakelj. Zbog skraćene rotacije, protiv Cedevita Olimpije su minutažu dobili i mlađi igrači, poput Danila Ivanovića (18 godina), Tomislava Ivišića (18), Eraja Bujukčangaza (17)… - Ja sam zadovoljan. Protiv Cedevita Olimpije su svi igrali. Ta utakmica nam je bila laka na psihološkom planu, ali fizički teška, jer je Cedevita Olimpija atletska ekipa, što nama ne odgovara. Imamo neiskusne igrače, što se i vidjelo, jer smo primili neke lake koševe, imali dosta izgubljenih lopti... Međutim, ja sam zadovoljan kako momci rade, igramo i crnogorsku ligu zbog njih, tamo imaju još veću minutažu, odlično stojimo na tabeli, tako da sve ide po planu koji smo zacrtali i nadam se da će tako i ostati – zaključio je Žakelj. S. J.

PODGORICA – Lako, čak i previše lako, su košarkaši Budućnost Volija došli do devete sezonske pobjede u ABA ligi, u kojoj u prvih 12 kola imaju i tri poraza. Krka je platila ceh za sve promašaje i poraz kod kuće protiv Gran Kanarije u Evrokupu, slovenački tim je kući ispraćen sa 110 poena, u meču u ,,Morači“ koji je bio jednosmjeran od početka do kraja, u kojem su ,,plavi“ i defanzivno bili na nivou (64). U odnosu na meč sa Gran Kanarijom, Budućnost je šuterski bila i te kako raspoložena, sa 10

Srećna osmica Kada je u rosteru imala osam igrača ili je, pak, osam igrača ulazilo u igru, Budućnost je ove sezone samo pobjeđivala. Bilo je to prvo na meču kod kuće u ABA ligi sa SC Derbijem (78:70), zatim u gostima u Evrokupu protiv grčkog Promiteasa (89:60), te na kraju protiv Krke (110:64). pogođenih trojki iz 18 pokušaja (protiv španskog tima 19-4), ali je i u šutu za dva poena imala veoma dobrih 69 odsto šuta (protiv Španaca 52,8 odsto). Uz ubjedljivu prednost u skoku (37-23), asistencijama (20-13), ukradenim loptama (13-5) i manjem broju izgubljenih

(9-15), tim koji je prošle sedmice ispustio pobjedu protiv Crvene zvezde nije imao ni promil šansi za iznenađenje u Podgorici… - Veoma važna pobjeda za nas, nakon poraza kod kuće od Gran Kanarije. Odmah smo se vratili na pobjednički kolosijek,

Državna prvenstva 38. školskih

Prva liga za košarkašice, 6. kolo

Podijelje košarci i

Podgorica postavila rekord Nikšić Podgorica

63 117

NIKŠIĆ – Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 100. Sudije: K. Radinović, T. Ćetković, B. Raičević. Rezultat po četvrtinama: 19:33, 19:28, 9:34, 16:22. NIKŠIĆ: Đikanović 3, Marković, Gavrić 41, Rondović 6, Jovović, Bigović 2, Janković 2, Šljukić, Radosavljević, Dače-

vić 4, Zečević 4, Delibašić 1. PODGORICA: Baošić 24, Kuzmanović 15, Pavićević 7, Ilić 12, Vučinić 23, Šćepanović 4, Milošević 4, Radulović 6, Begović 14, Vukčević 8. Košarkašice Podgorice postavile su rekord. Klub koji je formiran prošle godine uspio je da na gostovanju Nikšiću postigne čak 117 poena i na taj način dokaže da je bez dileme uz Budućnost najbolji tim. Podgorica koja

predstavlja filijalu crnogorskog šampiona dominirao je od starta, a Nikšić oslabljen neigranjem Nišavić, Vujošević i Dožić, nije mogao da parira. Jedina svijetla tačka bila je Gordana Gavrić, koja je ubacila čak 41 poen, ali je Podgorica u laganom ritmu pravila sve veću razliku. Podgorica je uspjela da napravi čak seriju 23:0 i povede 82:38, dok je domaćin u završnici serijom 10:0 koliko-toliko istopio

zaostatak, mada je jasno bilo da je ovo duel neravnopravnih rivala.

Meč je obilježila Marija Baošić, koja je imala tripl dabl, uz indeks 38! R. P.

ković je stigla do zlata, Đorđe Smolović do srebra, Damjan Liješević i Đorđe Latinović do bronzanih odličja. U međuvremenu, Petar Liješević, koji je prošle godine,

zajedno sa Bojanom Gojković stigao do zlatne medalje na šampionatu Evrope, osvojio je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu, a zatim se preselio u seniorske vode. Odmah po završetku Evropskog prvenstva, bokseri iz Crne Gore su učestvovali na Svjetskom prvenstvu, odnosno prestižnim turnirima u Beogradu, Zagrebu i Loznici. Na prvenstvu u Beogradu, Petar Marčić je stigao do osmine finala, ali ne i do prilike da se bori za odličje, a bio je veoma blizu. Ipak, jasno je da su naši bokseri mali izuzetno uspješnu godinu... R. P.

Crnogorski bokseri sjajni na turniru u Beogradu

Deset medalja za kontinuitet uspjeha PODGORICA - Na turniru u Beogradu, koji je organizovan u svim kategorija, bokseri iz Crne Gore su osvojili deset medalja. Na taj način nastavljen je kontinuitet uspjeha, a do zlatnih medalja stigli su Petar Liješević, Nikola Radenović, Andrija Brajković, Vasilije Kujundžić, Mihailo

Milović, Tomislav Đinović, Dimitrije Milović. Uspjeh su upotpunili i Stefan Pejović, koji je bio srebrni, kao i osvajači bronzanih medalja - Anastasija Mitrović i Nikša Vučetić. Tako godina koja se polako bliži kraju ostaće u lijepom sjećanju ljubiteljima boksa u Crnoj Gori. Napredak na svim nivoima je nastavljen, ostvareni su

i ta pobjeda će nam mnogo značiti za samopouzdanje za sljedeći meč sa Burgom. Ponovo imamo problema sa povredama, sa rotacijom, moramo malo da improvizujemo. Neki igrači igraju na pozicijama na kojima nikad nijesu igrali ili nijesu bili u situaciji da to igraju, tako da je rezultat protiv Krke nevjerovatan, s obzirom na to da je Krka dobra ekipa. Ali mi smo odigrali fantastičan meč, na oba kraja terena, veoma smo zadovoljni i ta pobjeda će nam mnogo značiti za ubuduće – rekao je MVP meča Zoran Nikolić, sa indeksom 28, odnosno 15 poena (7-6 za dva, 5-3 za

sjajni rezultati. Budva je kao i prošle godine bila domaćin Evropskog prvenstva za mlade, a isto kao i prošle godine, osvojene su četiri medalje. Bojana Goj-

PODGORICA - Državna prvenstva 38. školskih sportskih igara ulaze u samu završnicu. Nakon odbojke i šaha u Baru, odigrane su završnice u košarci i malom fudbalu u Podgorici, a ostalo je još da se na Cetinju sastanu najbolje ekipe po regijama u rukometu. Sa dvije ubjedljive pobjede košarkaši OŠ „Jugoslavija“ iz Bara su osvojili titulu šampiona. Drugo mjesto je pripalo OŠ „Maksim Gorki“ iz Podgorice, a treće najboljoj ekipi iz sjeverne regije – OŠ „Marko Miljanov“ iz Bijelog Polja. Na završnom turniru u OŠ „Vuk Karadžić“ u Podgorici se igralo po principu svako sa svakim, a postignuti su sljedeći rezultati: OŠ „Jugoslavija“ – OŠ „Marko Miljanov“ 52:27, OŠ „Maksim Gorki“ – OŠ „Marko Miljanov“ 37:21 i OŠ „Jugoslavija“ – OŠ „Maksim Gorki“ 53:31. U ženskoj konkurenciji bez premca je bila OŠ „Milan Vukotić“ iz Herceg Novog, koja

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

o preboljeli poraz od Gran Kanarije

ouzdanje Poenterski rekord u regularnom dijelu meča Utakmica protiv Krke će se pamtiti po nadahnutom izdanju izabranika Aleksandra Džikića, ali i po klupskom rekordu - košarkaši Budućnost Volija su u pobjedi protiv Krke upisali 110 poena (primili 64), što je apsolutni rekord podgoričkog kluba po broju ubačenih poena u ABA ligi kada je regularni dio meča u pitanju. Budućnost je više poena na jednoj utakmici upisala samo u dva navrata, ali nakon produžetaka. Prvo u sezoni 2003/2004, u pobjedi kod kuće protiv Splita, nakon dva produžetka, sa 118:116, i drugi put u sezoni 2007/2008. u porazu u Beogradu od Crvene zvezde, nakon produžetka, sa 115:114. Inače, Budućnost je u istoriji ABA lige još 11 puta odigrala utakmicu u kojoj je postigla 100 i više poena. Sve utakmice Budućnosti u ABA lige sa 100 i više poena: Budućnost – Krka 110:64 (sezona 2021/22), Partizan – Budućnost 99:101, nakon dva produžetka (2020/21), Budućnost – Mornar 102:71 (2018/19), Budućnost – MZT 104:62 (2017/18), Budućnost – Zadar 105:89 (2016/17), Budućnost – Cibona 101:79 (2014/15), Budućnost – Zadar 105:92 (2010/11), Budućnost – Zadar 100:73, Crvena zvezda – Budućnost 115:114, nakon produžetka (2007/08), Budućnost – Bosna 101:79 (2006/07), Budućnost – Šibenka 108:63 (2004/05), Budućnost – Široki 103:89, Budućnost – Split 118:116, nakon dva produžetka, Zadar – Budućnost 101:107 (2003/04). penala), sedam skokova, dvije ukradene lopte i asistencijom. Zbog prehlade Edina Atića, Budućnost je protiv Krke imala u rosteru devet igrača, jer su falili povrijeđeni Petar Popović i Igor Drobnjak, te Danilo Nikolić. Od devet igrača, trener Aleksandar Džikić na teren nije slao jedino Filipa Barovića, a svi ostali su se upisali u strijelce, a samo su Suadu Šehoviću falila tri poena da svi igrači imaju dvocifren poenterski učinak, što

h sportskih igara

dovoljno govori o kolektivnoj igri i protoku lopte protiv Krke. - Nijesmo bili mirni pred ovu utakmicu zbog situacije u kojoj se nalazimo, plus je Edo (Atić) imao neku groznicu. Ovi momci što su izašli na teren su odigrali dobro. Idemo dalje, imamo dan slobodno, poslije toga put, a već u utorak igramo Evrokup – kazao je Džikić. Budućnost u utorak u Francuskoj igra protiv Burga meč 8. kola grupe B Evrokupa.

S. JONČIĆ

ene medalje u malom fudbalu

Arena PODGORICA – Mornar Barsko zlato nije uspio protiv Partizana da nastavi niz pobjeda, iako je u drugom poluvremenu odigrao veoma dobro i bio blizu preokreta. Međutim, minus na poluvremenu od 14 poena (43:29), ipak, je umnogome uticao na konačan poraz od 66:64. Odbrana je bila jača strana Barana na ovom meču, ali je poznato da Mornar ,,živi“ od napada, te da sa samo tri pogođene trojke iz 21 pokušaja teško da je mogao da računa na pobjedu protiv jednog od favorita ABA lige. - Kad se tako izgubi utakmica, bude ti krivo zbog igrača, koji su dali sve od sebe, ali nema za čim da se žali. Mi smo u drugom poluvremenu odigrali jako dobru odbranu, a u napadu, nažalost, smo imali izuzetno loš procenat šuta za tri poena. Vi znate našu igru – ako ne pogodimo, onda je to veliki problem. Ali smo se odbranom držali, bili u igri. Dosta ključan momenat je bio na četiri razlike, kada smo uzeli loptu na udvajanje, imali kontranapad, ali ga nijesmo realizovali. Ali to je košarka – ističe trener Mornara Mihailo Pavićević. Strateg Barana ističe da Mornar nema za čim da žali. - Da smo prvo poluvrijeme odigrali bolje, ne znamo kako bi bilo na kraju. U svakom slučaju, potpuno zaslužena pobjeda Partizana, koji je većim dijelom kontrolisao utakmicu, znali su šta treba da rade i ostvarili za njih mnogo bitnu pobjedu – dodao je Pavićević. Mornar je doživio poraz nakon tri uzastopne pobjede. - Meni je žao što se prekinuo rezultatski uspješan niz utakmica, ali nijesam nimalo tužan jer smo u drugom poluvremenu odigrali baš onako kako bih ja volio da igramo na utakmicama. Pavićević, međutim, žali što utakmica sa Partizanom nije je oba svoja rivala na završnom turniru savladala sa 18 poena razlike. Novljanke su prvo pobijedile OŠ „Maksim Gorki“ iz Podgorice sa 39:21, a onda i OŠ „Ristan Pavlović“ iz Pljevalja sa 35:17. U meču za drugo mjesto OŠ „Maksim Gorki“ je bila bolja od najbolje ekipe sa sjevera – OŠ „Ristan Pavlović“ i savladala je sa 32:19. U malom fudbalu u obje konkurencije su trijumfovale osnovne škole iz glavnog grada. Kod djevojčica je titulu šampiona osvojila OŠ „Marko Miljanov“, nakon ubjedljive pobjede nad OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“ iz Budve rezultatom 7:1. Drugo mjesto pripalo je Budvankama, koje su nakon 1:1 u regularnom vremenu bile bolje nakon izvođenja penala od OŠ „Milovan Jelić“ iz Bijelog Polja, koja se morala zadovoljiti trećim mjestom. Kod dječaka najbolja je bila OŠ „Pavle Rovinski“, koja je do titule došla na završnom turniru sa jednom pobjedom i jednim neriješenim ishodom. Podgoričani su pobijedili OŠ „Blažo Jokov Orlandić“ iz Bara sa 4:2, dok su sa OŠ „Marko Miljanov“ iz Bijelog Polja igrali neriješeno 1:1. Drugoplasirani Bjelopoljci su i drugu utakmicu odigrali neriješeno 1:1 sa OŠ „Blažo Jokov Orlandić“, koja je na kraju bila treća. R.P.

Košarka 19

Mornar protiv Partizana prekinuo niz od tri pobjede u ABA ligi, protiv ,,crno-bijelih“ zakazao šut sa distance, trener Pavićević kaže:

Kada ne pogađamo, mi smo u problemu

Nadaju se da povrede Mihailovića i Jeremića nijesu ozbiljne prirode U finišu treće četvrtine van terena je morao Vladimir Mihailović, koji se požalio na bol u lijevom laktu, a minut prije kraja je iz igre izašao i Marko Jeremić, zbog povrede skočnog zgloba. - Tek nakon ljekarskih pre-

gleda ćemo znati o kakvim je povredama riječ. Nadamo se da nije ništa ozbiljno. Mi smo i protiv Partizana ušli u meč oslabljeni na poziciji pleja, a Gordiću u tim godinama je, jednostavno, teško da izdrži da igra toliko. U drugom polu-

vremenu ga nijesam vadio iz igre, jer zbog povrede Luisa nemamo zamjenu na pleju, što je Partizana iskoristio. Nadamo se da će se do naredne utakmice oporaviti i Luis i da povrede Mihailovića i Jeremića nijesu ozbiljne – rekao je Pavićević.

odigrana pred punim tribinama ,,Topolice“, nezavisno od toga ko bi imao više navijača. - Znamo da bi navijača Partizan bilo u mnogo većem broju, i ja to potpuno razumijem. Meni je najsmješnije kad mi prijatelji kažu kako neko može da

navija za Partizan protiv Mornara. I ja sam bio navijač i kad igra klub za koji navijam želio bih da pobijedi i da igra protiv meni najrođeniji. To je navijač, to nikome ne zamjeram. Drago mi je što je sve prošlo u sportskoj, pravoj atmosferi, kao

uostalom i uvijek u Baru, da je odigrana interesantna utakmica, iako je pitanje koliko je bila kvalitetna. Na kraju su svi pomalo zadovoljni – mi zato što je sve završeno na najbolji način, Partizan zbog bodova – zaključio je Pavićević. S. J.

U Sarajevu završen treći turnir ABA 2 lige

Sutjesci prijaju crnogorski derbiji PODGORICA - Košarkaši Sutjeske dobili su i drugi crnogorski derbi na turniru ABA 2 lige u Sarajevu – nakon Lovćena, Nikšićani su savladali i ekipu Podgorice 73:65 (21:9, 16:21, 14:21, 22:14), u utakmici sedmog kola drugog po snazi regionalnog takmičenja. Sutjeska je upisala četvrti trijumf i ostala u trci za plasman u Top osam. Podgorica ima skor od dva trijumfa i pet poraza. Nikšićki tim je vodio u prvom poluvremenu, u trećoj četvrtine su se timovi smjenjivali u vođstvu, a odluka je pala dva i po minuta prije kraja, kada su izabranici Velimira Gašića serijom 8:0 stigli do nedostižne prednosti od 67:58… Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Jovan Vojinović sa 20 poena, Radosav Spasojević je dodao 13, dok je Vladimir Tomašević dao 11 poena. Iskusni Radoje Vujošević je upisao 12 skokova, pored šest poena. U ekipi Podgorice raspoloženi za igru u napadu bili su Marko Kovačević sa 15 i Aleksandar Langović sa 14 poena. Nikola Mišković je imao dabl-dabl od 12 poena i 10 skokova, a 10 asistencija je upisao Ognjen Čarapić. Sutjeska je na turniru u Sarajevu, poražena od Sparsa, a pobijedila je Lovćen i Podgoricu. Košarkaši Podgorice poraženi su od Lovćena, Mladosti iz Zemuna i Sutjeske. Treći turnir u Sarajevu završen je ubjedljivim porazom Lovćena od makedonskog MZT-a sa 100:81 (31:21, 18:17, 36:20, 15:23). Cetinjani su bili u podređenom položaju od

prvog minuta, a sve je odlučeno u trećoj četvrtini, nakon koje su Skopljanci vodili 30 razlike (85:55). Najbolji u Lovćenu bio je Alen Hadžibegović sa 20 poena i sedam skokova, dvocifren je bio još samo Ajzea Vašington sa 11. U pobjedničkoj ekipi istakao se Dastin Vare sa 19 poena. Lovćen je u Sarajevu pobijedio Podgoricu, a izgubio od Sutjeske, pa nakon sedam kola ima skor 3-4. Četvrti od pet turnira ABA 2 lige igra se u ŠiroS. J. kom Brijegu, od 17. do 23. januara.

Arena

20 Fudbal

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

POVRATAK NAKON VIŠEMJESEČNE PAUZE: Budućnost u drugi dio sezone ulazi jača za oporavljenog defanzivca Igora Ćukovića

Uželio sam se fudbala, ne odustajemo od borbe za titulu

Igor Ćuković dobio je zeleno svjetlo da se vrati fudbalu u pravom smislu riječi. Defanzivac Budućnosti prošao je medicinske testove u Novom Sadu koji su pokazali da su operisano koljeno i mišići spremni za najveće napore. Tako će ,,plavi“ u sopstvenom igraču, koji je bio van terena nekoliko mjeseci nakon jedne od najtežih povreda u fudbalu, dobiti veliko pojačanje za proljećnu polusezonu. - Trenirao sam sa ekipom i tokom jeseni, možda sam i mogao da pomognem u finišu prvog dijela prvenstva, ali u dogovoru sa medicinskim timom iz kluba - procijenili smo da je najbolje da ništa ne rizikujemo. Do sada sam izbjegavao kontakte i jače duele, ali poslije pregleda u Novom Sadu prije par dana dobio sam

dozvolu da radim sve što se zahtijeva od fudbalera. Koljeno je u redu, mišići su dobri i jedva čekam da se od prvog dana zimskih priprema borim za mjesto u ekipi. Uželio sam se igre i takmičenja - za Pobjedu kaže Ćuković. Korpulentni Nikšićanin je tokom karijere dva puta pokidao ligamente koljena. Jednom kao član Sutjeske, a proljetos kao jedan od najboljih igrača Budućnosti. - Znao sam što me čeka. Namjestio sam glavu i spremio se za dug oporavak. Prvi put kada mi se desila ovakva povreda - bilo je teže. Ali to me je ojačalo psihički. Desilo se i drugi put. Takav je život sportiste. Operisao sam se 13. aprila u Zagrebu, potom je uslijedila rehabilitacija. Onaj ko je prošao ovakav put, zna koliko je truda i sati vježbanja

potrebno za oporavak. Sve je to sada iza mene. Najvažnije je da sam zdrav - rekao je Ćuković. Dvadeset osmogodišnji štoper samo je jedan od momaka sa podužeg spiska povrijeđnih igrača koji su jesenas falili ,,plavima“. Mladi Bogdan Milić doživio je sličnu sudbinu, a van terena znali su da budu i glavni strijelac Igor Ivanović, kapiten Vasilije Terzić, vezista Miloš Raičković, desni bek Momčilo Raspopović, napadač Šaleta Kordić, golman Miloš Dragojević... - Ne znam jesmo li ijednu utakmicu odigrali, a da neko nije falio. Ne jedan, nego po tri-četiri igrača. To je ogroman hendikep i sigurno nas je remetio tokom nedavno završene polusezone. Momci koji su dobijali šansu - dali su

maksimum u ovom trenutku. Falilo je i sreće za bolji učinak. Mladi su pokazali da se na njih može najozbiljnije računati. Nadam se da će nas u nastavku sezone mimoići pehovi, a kada smo svi na okupu - vjerujem da smo najbolji tim u ligi - ističe Ćuković. Podgoričani su prošli turbulentan period od ljetos. Eliminacija iz Evrope bila je bolna, a ostavila je traga i na izdanja na domaćoj sceni. Promijenio se trener (Nedović umjesto Milinkovića), otišli su ,,senatori“ Draško Božović i Petar Grbić, neka pojačanja nijesu opravdala očekivanja... Sporije je Budućnost ušla u prvenstvo, a pred zimsku pauzu i mnogo zaostala za vodećom Sutjeskom - čak devet bodova. ,,Plavi“ nijesu ni drugi, već treći, bod iza Dečića, premda su na momente igrali brzo, efikasno, atraktivno... - Razlika od devet bodova jeste velika, ali nije nedostižna. Ostala su dva derbija, siguran sam da možemo da se umiješamo u trku za titulu. Pred nama su pripreme, vratiće se oporavljeni igrači, a onda će i mnogo toga biti drugačije na terenu. Djeluje da smo u ovom trenutku bliži odbrani Kupa, ali borićemo se do kraja i za titulu. Iskreno se nadam da nam se više neće dešavati kiksevi kao protiv Jezera od kojeg smo izgubili kući ili kao protiv Zete sa kojom smo remizirali u gostima. Na tim utakmicama je lider pravio ili održavao prednost na vrhu - ističe Ćuković. Fudbaleri aktuelnog šampiona počeće sa treninzima 10. januara, a dva dana prije toga trebalo bi da odrade ljekarske preglede. - Sarađivao sam sa trenerom Nedovićem u Sutjesci i odlično znam njegov sistem rada. Siguran sam da ćemo biti spremni za proljećne izazove. Jedva čekam da istrčim pred naše navijače koji su pravili sjajnu atmosferu od kada su se vratili na tribine. Ranije zbog korone, a potom i povrede - nijesam imao priliku da igram pred ,,varvarima“. Sjajan je osjećaj biti na terenu kada uz sebe imaš takvu podršku. Vjerujem da ćemo kao tim dati mnogo razloga za zadovoljstvo svim našim navijačima - zaključio je ĆukoD. KAŽIĆ vić.

Crnogorski napadač postigao šesti pogodak u Superligi Albanije

Gol Zarubice u pobjedi Lačija Gol Dejana Zarubice u pobjedi Lačija. Crnogorski napadač pogodio je u 76. minutu za 1:0 protiv Egnatije, a trijumf gostiju potvrdio je Afrikanac - Saliju Guindo u 88. minutu. Dvadeset osmogodišnji Nikšićanin potpisao je šesti pogodak nakon desete utakmice u Superligi Albanije, a sada je pomogao svom timu da se direktno uključi u borbu za Evropu. Lači je četvrti sa 24 boda, a toliko ima i tre-

ćeplasirana Vlaznija, dok je drugoplasirani Kukeši sakupio 27. Na istom skoru je i vodeća Tirana koja je sinoć igrala sa Teutom na svom terenu. Zarubica je ljetos pojačao ,,crno-bijele“, igrao je odlično na ino sceni i u prvenstvu, a potom ga je povreda usporila da ima još bolje brojke. Oporavio se nedavno i počeo ponovo da trese mreže. Prethodno je bio član Budućnosti sa kojom je osvojio duplu krunu. Ranije je nosio dres Sutjeske, Lovćena i Iskre, a u Srbiji je nastupao za OFK Beograd. Hitronogi napadač postigao je dva gola manje od vodećeg strijelca albanske lige, saigrača Guindua, koji ima više nastupa u D. K. prvenstvu (14).

PREMIJER LIGA (18. KOLO): ,,Građani“ ubjedljivi protiv Njukasla, kiksevi Liverpula i Čelzija

Profit Sitija na vrhu tabele Na pobjedu Mančester sitija nijesu odgovorili ni Liverpul, ni Čelzi - ,,građani“ su to iskoristili da na vrhu tabele pobjegnu ,,redsima“ tri boda, a šest ispred ,,plavaca“. Nije bilo problema za Mančester siti koji je na gostovanju Njukaslu slavio sa ubjedljivih - 4:0. ,,Građanima“ je bilo dovoljno pet minuta da povedu - Kanselo je bio asistent, a strijelac Ruben Dijaš. Sredinom prvog dijela lider na tabeli duplirao je prednost. Ovoga puta mrežu je zatresao Kanselo nakon dodavanja Rijada Mareza. Marez je dobru partiju krunisao pogotkom u 63. minutu, a goleadu na ,,Sent Džejms parku“ zaključio je Sterling u 86. minutu. Sitiju je ovo 11. meč u sezoni da nije primio gol i to je najviše za klub sa plave strane Mančestera još od 1977. godine. Čelzi je tražio odlaganje utakmice sa Vulverhemptonom zbog velikog broja igrača sa korona virusom. Čelnici Premijer lige odbili su

taj zahtjev, a to je skupo koštalo ,,plavce“ - oslabljena ekipa Tomasa Tuhela nije mogla više od boda na gostovanju ,,vukovima“ (0:0). Tim iz Londona nastupio je bez Čilvela, Haverca, HodsonOdoija, Žoržinja, Vernera i glavnog napadača - Lukakua. Na klupi je, pored golmana Arizabalage, bilo samo pet fudbalera za izmjene, a njemački trener napravio je dvije. Nije bilo dovoljno za pobjedu, pa je Čelzi ostao na ,,minus šest“ od vodećeg Sitija. Totenhem i Liverpul odigrali su 2:2 na ,,Vajt Hart Lejnu“. Domaćin je poveo preko Kejna u 13. minutu, a izjednačenje gostima donio je Žota u 35. Četa Jirgena Klopa preokrenula je u 70. minutu pogotkom Robertsona, ali je u 74. Son poravnao rezultat. ,,Redsi“ su od 77. imali čovjeka manje nakon direktnog crvenog kartona Robertsona, a brojčano slabiji u polju nijesu mogli do trijumfa. Duel Evertona i Lestera odložen je zbog kovid virusa. D. K.

Prijateljski meč ženskih reprezentacija u Baru

Caković za pobjedu Crna Gora BiH

1 0

BAR - Stadion ,,Topolica“. Sudija: Ivan Šarac (Crna Gora). Strijelac: Caković u 5. minutu. Žuti karton: Bojanić (BiH). CRNA GORA: Miličić (od 46. Hrastovina), Janjušević (od 46. Simonović), Kočanović (od 46. Boričić), Maraš, Malesija (od 80. Sarić), Petrović (od 83. Drešević), Đurđevac, Bošnjak (od 46. Đoković), Bečić (od 46. Vučinić), Sarić, Caković (od 60. Bulić). BOSNA I HERCEGOVINA: Faković, Selimović, Milović, Bojanić, Hrelja (od 46. Mujkić), Damjanović, Velagić, Krajšumović (od 83. Marković), Bagarić (od 77. Glavota), Gačanica (od 69. Zukić), Radulović.

Prijateljska utakmica ženskih reprezentacija Crne Gore i Bosne i Hercegovine završena je minimalnim trijumfom naše selekcije. Trenutak odluke viđen je u uvodnom dijelu utakmice, kada je Nikolina Cakovića postigla, ispostaviće se, pogodak vrijedan pobjede. - Dobra provjera za igračice koje konkurišu za ,,A“ selekciju, a u kvalifikacijama nijesu imale veću minutažu. Rano smo poveli, a nakon toga smo uglavnom pokušavali da do poluvremena sačuvamo vođstvo. Uspjeli smo u tome, iako su gošće imale i penal. U drugom dijelu smo imali još jednu veliku priliku, ali ostalo je 1:0. Zadovoljni smo rezultatom. Nekoliko igračica je pokazalo da se na njih može računati u budućnosti - istakao je selektor Mirko Marić. R. P.

Feljton 21

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (PRVI DIO)

Knjaz poruči da on nije rad da se ičesov škandal dogodi Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

Kapetan Jozo Žbutiga osmjeli se, te jednim pisamcem vrlo skladnim i učtivim, zaprosi sv. kneza Nikolu, da bi mu se udostojio njegovom budućem novorođencu „Crnogorac”, br. 15. izdanje od 1. maja 1871. godine duhovni otac biti. Kako smo doznali, svijetli knez obavjestivši se o Jozinu poštenju i Dopisi Kotor, 25. aprila. — Danas rodoljublju, odluči poslati jednu osobu iz svoje porodlce, da ga zastupa pri krštenju vam imam o veoma nježnoj stvari njekoliko redka napisati, a poimence o jednom slučaju nevjerotrpimosti ovdašnjeg katoličkog biskupa g. Markića, izlagajući sami događaj kako se dosad svršio. Vi ćete se iznenaditi, kao što smo se i mi ovako iznenađeni našli, da se g. Markić od časa do časa prometnuo u sasvim drugog čovjeka, no što se s početka ukazivao, rad čega ga je naša obćina imenovala i svojim počastnim građaninom. Ali dajte da od toga čuđenja pređemo na samu stvar. Kapetan Jozo Žbutiga, s Prčanja, žarki domorodac i čestiti naš brat Bokež, bio je srećan da lane, kad se svijetla kneginja Milena vraćala s badenskih kupatida, nju s njenom pratnjom doveze iz Trsta do Kotora na parabrodu Australiji, kojom prilikom on je ukazivao sve moguće usluge visokoj putnici i njezinim pratiocima. Pošto je njegova gospoja među ovim vremenom bila trudna, kapetan Jozo osmjeli se, te jednim pisamcem vrlo skladnim i učtivim, zaprosi sv. kneza Nikolu, da bi mu se udostojio njegovom budućem novorođencu duhovni otac biti. Kako smo doznali, svijetli knez obavjestivši se o Jozinu poštenju i rodoljublju, privoli na takovu molbu, i odluči poslati jednu osobu iz svoje porodlce, da ga zastupa pri krštenju čim Jozinu kuću

Knjaginja Milena

Bog novim porodom umnoži. Prije jednog mjeseca dana naš Žbutiga dobije sina; te se, izvanredno veseo spremaše, da izvrši poglavitu hrišćansku dužnost, pored slave i veselja domaćega. Ali na žalost, to se veselje u jedan tren obratilo u pravi čemer za Žbutigu i njegovu porodicu. Biskup Markić na jedan put istakao se, da on

Biskup Markić na jedan put istakao se, da on nemože dopuštiti, da pravoslavni kumuju katoličkom djetetu. Na ovaj nepovoljni veto biskupa Markića, skoči kapetan Jozo, skoče njegovi prijatelji, da biskupa sklone da se takove zabrane prođe, pošto se dosad po svoj Dalmaciji i Boki često i čerto događalo da su pravoslavni katolicima a katolici pravoslavnima kumovali

Kotor krajem 19. stoljeća

nemože dopuštiti, da pravoslavni kumuju katoličkom djetetu, pošto mu u Ritualu, stoji napisano da, samo katolik i to dobar katolik mora biti kum djetetu, koje se rodi od roditelja katolika. Na ovaj nepovoljni veto biskupa Markića, skoči kapetan Jozo, skoče njegovi prijatelji, da biskupa sklone da se takove zabrane prođe, pošto se dosad po svoj Dalmaciji i Boki često i čerto događalo da su pravoslavni katolicima a katolici pravoslavnima kumovali, bez da je iko tome na putu stajao. Ama sve zaman, biskup neda te neda. Žbutiga upita sredstvom brzojava dozvolu od Pape u Rimu, ali je, kao što se ovde govori, biskup

Knjaz Nikola Petrović Njegoš

preuhitrio, te Jozi iz Rima ista zabrana dođe. Među tim sad mi je još jednu incidencu javiti vam pre no što dođem na to da vam prepovjedim na što je očajanje kapetana Žbutigu navelo. Prošastoga petka ovde se zatekao knežev sekretar g. Sundečić po njekom poslu, te ga biskup zamoli preko kano-

Jovan Sundečić

nika Forta, da bi k njemu došao. G. Sundečić primi poziv i u devet sata u večer ode u biskupov dvor đe se zadržao puna dva sata. U koliko smo doznali, g. Sundečić, dovoljno, ne samo kod nas, no i u cijelom Slovenstvu, poznat sa svoje vjerotrpimosti i nepretjeranih religioznih načela, govorio je biskupu kao pravi prijatelj i dokazivao mu da je taj njegov postupak neosnovan, kako s

Donosimo izbor članaka iz prvog crnogorskog lista “Crnogorac”, koji je pokrenut početkom 1871. godine i izlazio sedmično. “Crnogorac” se pojavio baš u danima Pariske komune, o kojoj je izvještavao iz broja u broj. Ovdje smo obuhvatili prvih dvadesetak brojeva. Izbor iz ostatka objavićemo u narednim mjesecima

pravog i ne-jezuitskog pogleda hrišćanskog i dogmatičkog, tako i s družtvenog pogleda i dosadanjih običaja; pa da je pritom koliko ne političan, toliko i inprudentan, po tomu što bi pravedno gnjušenje u Crnoj Gori proizvesti mogao, đe je knez Nikola doslen dopuštao popovima katoličkim iz Kotora, koji nikakve jurisdikcije u Crnoj Gori nemaju, da slobodno tamo dolaze i svoje vjerske dužnosti svršuju s onim katolicima, koji se tamo bave. Čujemo da je između ostaloga rekao prisvjetlom: „Prostite, Gospodine, ja vas toliko štujem, da ja ne mogu nikako vjerovati, da vi tako mislite, kao što govorite.“ — Nego ni ovo nije pomoglo, i ako se biskup, kao što se priča, našao u zapari. Sundečićevijem zborom, dokazivanjem i pobijanjem, on ostao pri svom veto pa ostao. Sad evo na Joza. Siroma čovjek zatekao se u škripcu; nije šala jednom knezu odbiti kumstvo, koje je on sam od njega tražio, a s druge strane nije lako ni udariti među našim svijetom na biskupovu skomuniku, kojom je bio počeo groziti. No očajanje i prkos na što čovjeka ne bi naveli? — Kapetan Jozo sa svojom porodicom prignu najzad na jedno, te jučer g. protu na Cetinje pišu da on dođe krstiti dijete po pravoslavnom obredu, ili da nastoji poslati odozgor jednog sveštenika koji bi to izvršio. Gosp. proto baš krenuo na put, kad mu to pismo na Cetinje stiglo, te ga na istom putu predao nekom da ga knezu ponese. Za g. protu mi smo osvjedočeni, da on sam to ne bi nipošto učinio i sebe porekao; jer je on čovjek koji svoju vjeru drži, a drugu poštuje i u nju se nikad nije mješao, nego vazda prijateljovao s katolicima kao i s pravoslavnima i s toga, kod njekojih fanatika u jako podozrenje dolazio, da je bajagi naklonjen k uniotstvu. Knez Nikola primivši spomenuto pismo odma naredi da se odpremi naročiti čovjek u Kotor i da se piše ovdanjem Crnogorskom agentu g. Petru Ramadanoviću, da on ode u Žbutiginu familiju i da joj u njegovo ime kaže, da on nije nikako rad da se ičesov škandal dogodi, a s druge strane da on, časteći porodicu sviju Žbutiga, želi da mu ista porodica prestavi jedno časno lice katoličko iz Boke, kojemu će on svoje zastupštvo podjeliti, ili ako voli ista familija, da će on svog ljekara D-ra Frile-a, koji je također katolik, poslati da ga zastupa. (Nastavlja se)

22 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 1. Pripravnik/ica - , - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti prirodnih nauka-biologija Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u državnom organu u određenom nivou kvalifikacije obrazovanja, radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet straniciUpravezakadrovewww.uzk.gov.me). Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević tel: 067/320-520; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

EPCG-SOLAR-GRADNJA DOO NIKŠIĆ -SLUŽBA ZA IZVOĐENJE RADOVA I ODRŽAVANJE Adresa: UL.VUKA KARADŽIĆA BR.2 NIKŠIĆ

Tel.: 067-595-906 Email: ranko.vuksanovic@epcg-sg.com Vrši ispravku Oglasa objavljenog dana 17.12.2021. godine za radno mjesto Vozač/ica, za prijem 5 izvršioca na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca , ispravka se odnosi na uslove radnog mjesta i glasi: -Umjesto stavke – “ kategorija u skladu sa Zakonom o bezbijednosti saobraćaja na putovima”, treba da stoji “ Vozačka dozvola C kategorije “ Ostali uslovi oglasa ostaju nepromijenjeni.

JU GIMNAZIJA ,,SLOBODAN ŠKEROVIĆ“ Adresa: VAKA ĐUROVIĆA 26

Tel.: 020-664-044 Email: gimnazijapg@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA ISTORIJE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor istorije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa funkcije,a najduže do 31.08.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2022.godine -za 14 časova nedjeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2022.godine -za 15 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 5. NASTAVNIK/CA PSIHOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor psihologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlenog sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 6. NASTAVNIK/CA ISTORIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor istorije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -potvrda o znanju engleskog jezika -za 18 časova nedjeljne norme -najduže do 31.08.2022.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 7. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -za 14 časova nedjeljne norme -a najduže do 31.08.2022.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 8. NASTAVNIK/CA ISTORIJE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor istorije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -potvrda o znanju engleskog jezika -do povratka zaposlenog sa usavršavanja,a najduže do 31.08.2022.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 9. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -potvrda za zdrave stilove života -a najduže do 31.08.2022.godine -za 8 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 10. NASTAVNIK/CA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizičke kulture, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do povrtka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 11. NASTAVNIK/CA GEOGRAFIJE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor geografije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa odsustva,a najduže do 31.08.2022.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 12. NASTAVNIK/CA LIKOVNE UMJETNOSTI, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor likovne grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine -za 17 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 13. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor računarske grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -za 18 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 14. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povrtka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 15. NASTAVNIK/CA BIOLOGIJE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor biologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povrtka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 16. NASTAVNIK/CA BIOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor biologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Napomena: -a najduže do 31.08.2022.godine; -za 18 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 17. NASTAVNIK/CA NJEMAČKOG JEZIKA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor njemačkog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 18. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2022.godine; -za 8 časova nedjeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 19. NASTAVNIK/CA FILOZOFIJE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor filozofije i logike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 20. NASTAVNIK/CA FRANCUSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor francuskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 21. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa funkcije,a najduže do 31.08.2022.godine -potvrda o znanju engleskog jezika -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 22. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno,

položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 23. NASTAVNIK/CA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 24. NASTAVNIK/CA NJEMAČKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor njemačkog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -za 12 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 25. NASTAVNIK/CA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor hemije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 26. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -za 18 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 27. NASTAVNIK/CA ŠPANSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor španskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 31.08.2022.godine -za 16 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

SLOBODNA RADNA MJESTA JU OŠ ,,MILORAD MUSA BURZAN“ Adresa: BOŽANE VUČINIĆ 44

Tel.: 020-621-650 Email: os.musa.burzan@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo; -za 8 časova nedeljne norme; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. PROFESOR/ICA GEOGRAFIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor geografije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -za 8 časova nedjeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. PROFESOR/ICA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Informatičar, Profesor matematike, Stepen specijaliste – Primijenjeno računarstvo, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -a najduže do 31.08.2022.godine -za 8 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 5. PROFESOR/ICA NJEMAČKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor njemačkog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo -za 16 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

MONTECARGO AD TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica Uslovi: Mašinovođa elektro-vuče Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -kandidat podnosi:prijavu,kopiju lične karte,dokaz o nivou obrazovanja,uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak

PPU NAŠE MALO KRALJEVSTVO Adresa: RADOJA JOVANOVIĆA 52

Tel.: 068-304-305 Email: vrticnasemalokraljevstvo@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica Uslovi: Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana 2. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), Vozački ispit za “B”

kategoriju. Rok za prijavljivanje: 15 dana 3. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 15 dana 4. UČITELJ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor razredne nastave Rok za prijavljivanje: 15 dana 5. PEDAGOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 9 mjeseci, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedagog Rok za prijavljivanje: 15 dana

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

PUT GROSS DOO Adresa: INDUSTRISKA BB, BIJELO POLJE

Tel.: 050/480-644--050/480-648 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA U TRGOVINI, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 4 dana Napomena: Program osposobljavanja za rad kod poslodavca. Potrebno uvjerenje o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi, izdato od strane Zavoda za zapošljavanje. 2. VOZAČ/ICA-DOSTAVLJAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 4 dana Napomena: Program osposobljavanja za rad kod poslodavca. Potrebno uvjerenje o pripremljenosti i pripadnosti ciljnoj grupi, izdato od strane Zavoda za zapošljavanje.

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

JZU OPŠTA BOLNICA ,,DANILO I“ Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA B.B.

Tel.: 041/230-441, 041/231-336 Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA SPECIJALISTA/KINJA OTORINOLARINGOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje Uslovi: Specijalista otorinolaringologije Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. DOKTOR/ICA SPECIJALISTA/KINJA INTERNE MEDICINE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje Uslovi: Specijalista interne medicine Rok za prijavljivanje: 3 dana

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

OPŠTINA HERCEG NOVI, SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE Adresa: TRG MARŠALA TITA 2, HERCEG NOVI

Tel.: 031/321-052 Služba za kadrove Kabineta predsjednika opštine Herceg Novi, objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Službe za zajedničke poslove, za SAVJETNIK/CA II-UPISNIČAR/KA, 1 izvršilac/teljka na određeno vrijeme, radi zamjene privremeno odsutnog/e lokalnog/e službenika/ ce, za vrijeme odsustva lokalnog/e službenika/ ce a najduže do dvije godine. Uslovi su: - visoka stručna sprema, VI nivo kvalifikacije obrazovanja, - najmanje 2 godine radnog iskustva, - položen stručni ispit za rad u državnim organima. Pored navedenih uslova kandidati treba da ispunjavaju i uslove utvrđene članom 34 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, uz izuzetak da u lokalnom organu radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita za rad u državnim organima pod uslovom da isti položi u roku od godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa. Potrebna dokumentacija: - prijava na slobodno radno mjesto i CV,

- uvjerenje o državljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - fotokopija lične karte, - diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Oglas je otvoren 15 dana. Navedena dokumenta u originalu ili ovjerenoj fotokopiji dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa, s tim što su kandidati dužni da specifikuju dokumentaciju, navodeći broj dokumenata, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje uz prijavu. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati ime i prezime kandidata), na adresu: OPŠTINA HERCEG NOVI, Služba za kadrove Kabineta predsjednika opštine, Trg Maršala Tita broj 2, ili direktno na Građanski biro Opštine sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše. Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa-Staka Kovač, koordinatorka za kadrove, tel 031/321-052, lokal 271. e-mail: staka.kovac@hercegnovi.me

KOTOR TEL.: 032/325-732

JU OŠ ,,VELJKO DROBNJAKOVIĆ“ RISAN Adresa: RISAN BB

Tel.: 032/371-451 Email: skola@os-vdrobnjakovic.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 84 mjeseca, mjesto rada Risan Uslovi: Profesor, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi koje kandidat mora da ima: -Najmanje VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo 1, odnosno podnivo 2 (240 ili 300 kredita CSPK-a); -Ispunjava uslove za nastavnika ili stručnog saradnika -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu; -Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; -Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu; -Sedam godina radnog iskustva u nastavi; -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta (izdato od nadležne zdravstvene ustanove); -Dostavljen Program razvoja škole. Direktora škole bira Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta. Prijave sa odgovarajućom dokumentacijom se dostavljaju na adresu: JU OŠ „Veljko Drobnjaković“ Risan, u roku od 15 dana od dana objavljivanje konkursa. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

UNIVERZITET CRNE GORE INSTITUT ZA BIOLOGIJU MORAKOTOR Adresa: DOBORATA BB, KOTOR

Tel.: 032/334-570,069/046-993 Email: ibmk@ac.me

Raspisuje konkurs za: 1. STRUČNI/A SARADNIK/CA , 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS , VŠS Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Na određeno vrijeme zaključno sa 31.12.2022.godine Uslov:VI, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, prirodnih, tehničkih ili poljoprivrednih nauka. Prijava na konkurs sa pisanim dokazima o ispunjavanju uslova konkursa, podnosi se lično u roku od 3 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Institut za biologiju mora, Put I Bokeljske brigade br.68, Dobrota, 85330 Kotor. Neblagovremene i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. 2. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Kotor Uslovi: Čistac prostorija, Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Na određeno vrijeme zaključno sa 31.12.2022.godine Prijava na konkurs sa pisanim dokazima o ispunjavanju uslova konkursa, podnosi se lično u roku od 3 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Institut za biologiju mora, Put I Bokeljske brigade

br.68, Dobrota, 85330 Kotor. Neblagovremene i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. 3. TEHNIČKI/A SARADNIK/CA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SŠS-IV, VKV Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Na određeno vrijeme zaključno sa 31.12.2022.godine Uslov:IV-1, V nivo kvalifikacije obrazovanja, prirodnih, tehničkih ili poljoprivrednih nauka. Prijava na konkurs sa pisanim dokazima o ispunjavanju uslova konkursa, podnosi se lično u roku od 3 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Institut za biologiju mora, Put I Bokeljske brigade br.68, Dobrota, 85330 Kotor. Neblagovremene i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. 4. TEHNIČKI/A SARADNIK/CA U LABORATORIJI ZA HEMIJU MORA I OKEANOGRAFIJU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Kotor Uslovi: SŠS-IV, VKV, Rok za prijavljivanje: 7 dana Napomena: Uslov:IV-1, V nivo kvalifikacije obrazovanja, prirodnih, tehničkih ili poljoprivrednih nauka;6 mjeseci radnog iskustva u struci. Prijava na konkurs sa pisanim dokazima o ispunjavanju uslova konkursa, podnosi se lično u roku od 7 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Institut za biologiju mora, Put I Bokeljske brigade br.68, Dobrota, 85330 Kotor. Neblagovremene i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

BUMECH CRNA GORA DOO Adresa: SEOCE-ŽUPA NIKŠIĆKA BB

Tel.: 069/327-876 Email: jadranka.milicevic@bumech.me Oglašava potrebu za: 1. JAMSKI/A ELEKTRIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić Uslovi: Elektroinstalater Rok za prijavljivanje: 15 dana

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ, FC SNABDIJEVANJE Ul.Vuka Karadžića br.2

Kontakt telefon:040 204 277 Poništava se Oglas objavljen dana 08.12.2021. godine za prijem u radni odnos na određeno vrijeme od 12 mjeseci na radno mjesto Referent/ kinja za koordinaciju i podršku za sumnjiva i sporna potraživanja u FC Snabdijevanje.

EPCG-SOLAR-GRADNJA DOO NIKŠIĆ SLUŽBA ZA IZVOĐENJE RADOVA I ODRŽAVANJE UL. VUKA KARADŽIĆA BR 2, NIKŠIĆ

TEL: 040/204-123 Vrši se ispravka Oglasa objavljenog dana 17.12.2021.godine za radno mjesto Vozač/ica, za prijem 5 izvršioca na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca ,ispravka se odnosi na uslove radnog mjesta i glasi: -Umjesto stavke – “ kategorija u skladu sa Zakonom o bezbijednosti saobraćaja na putovima”, treba da stoji “ Vozačka dozvola C kategorije “ Ostali uslovi ostaju nepromijenjeni.

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

JU OŠ ,, VLADIMIR ROLOVIĆ “ ŠULA PLJEVLJA Adresa: ŠULA

Tel.: 069/092-395

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme skraćeno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Nastavnik fizike, Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31.08.2022.godine na 5,časova nedjeljne norme nastavnika.

Kandidati treba da ispunjavaju sljedeće uslove: 1. Imaju odgovarajući nivo obrazovanja 2. imaju položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama; 3. imaju licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 4. imaju državljanstvo Crne Gore. Uz prijavu kandidati dostavljaju i sljedeće dokaze: 1.Izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte; 2. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; 3. uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koja se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). 2. PROFESOR/ICA RUSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme skraćeno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Nastavnik ruskog jezika, Profesor ruskog jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31.08.2022.godine za 8.časova nedjeljne norme nastavnika. Kandidati treba da ispunjavaju sljedeće uslove: 1. Imaju odgovarajući nivo obrazovanja i oblast (profil) obrazovanja; 2. imaju položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama; 3. imaju licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 4. imaju državljanstvo Crne Gore. Uz prijavu kandidati dostavljaju i sljedeće dokaze: 1.Izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte; 2. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; 3. uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koja se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). 3. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme skraćeno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Nastavnik matematike, Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31.08.2022.godine za 16 .časova nedjeljne norme nastavnika. Kandidati treba da ispunjavaju sljedeće uslove: 1. Imaju odgovarajući nivo obrazovanja i oblast (profil) obrazovanja; 2. imaju položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama; 3. imaju licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama; 4. imaju državljanstvo Crne Gore. Uz prijavu kandidati dostavljaju i sljedeće dokaze: 1.Izvod iz matične knjige rođenih ili kopiju biometrijske lične karte; 2. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; 3. uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koja se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

OPŠTINA PLJEVLJA Adresa: KRALJA PETRA I 48

Tel.: 069/309-341 Email: optinapv@t-com.me

Sekretarijat za opštu upravu opštine Pljevlja – Jedinica za upravljanje ljudskim resursima raspisuje Konkurs za radno mjesto visokog rukovodnog kadra: 1. Komandir/a/ke Službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja – 1 ( jedan/na) izvrši/lac/ teljka na određeno vrijeme u trajanju od 5 (pet) godina. Uslovi: VII/1 nivo kvalifikacije obrazovanja; položen stručni ispit za vršenje poslova rukovođenja službom zaštite i spašavanja; položen stručni ispit za rad u državnim organima; 5 (pet) godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja i da ispunjava uslov u pogledu psihofizičke sposobnosti; Pored posebnih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i opšte uslove predviđene članom 34. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (da je crnogorski državljanin, da ima navršenih 18 godina života, da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta (Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izabrani kandidat dostavlja starješini državnog organa u roku od 8 (osam) dana od dostavljanja odluke o izboru), da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja i da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu). Prijavu sa kompletnom dokumentacijom o ispunjavanju posebnih i opštih uslova dostaviti u zatvorenoj koferti u roku od 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja Konkursa sa naznakom radnog mjesta i adresom i telefonskim brojem na adresu: Sekretarijat za opštu upravu opštine Pljevlja – Jedinica za upravljanje ljudskim resursima, ul. Kralja Petra I br. 48, 84210 Pljevlja. NAPOMENA: Neblagovremena i nepotpuna dokumenta neće se razmatrati. Lice ovlašćeno za davanje informacija povodom ovog Konkursa je Despotović Sreten – Glavno ovlašćeno službeno lice u Jedinici za upravljanje ljudskim resursima, telefon: 069/309-341.

24 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. decembar 2021. Posljednji pozdrav strini

Prestalo je da kuca veliko i plemenito srce naše voljene

DRAGINJI ĆOROVIĆ Dragi Batko, bila si veliki prijatelj moje porodice. Počivaj u miru. 1219

RATKO, IVANA, KATARINA i TINA ĆOROVIĆ

Posljednji pozdrav strini

DRAGINJE - BEBE Minjove ĆOROVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. 1111

DRAGINJI ĆOROVIĆ BORKA MATUNOVIĆ i RATKA JOKIĆ sa porodicama 1218

Dragi naš Batko, sve riječi ovog svijeta ne bi opisale svu našu ljubav, poštovanje i žal za tobom. Bili smo srećna porodica sve do 16. avgusta 2019. godine kada nam na vrata porodičnog doma zakuca tragedija i teško potrese temelje našeg toplog doma, istrgnu nam naše milo čedo Ljuba Ćorovića i ostavi nas da vječno patimo i žalimo za njim. Batko, Bog ču tvoje vapaje i molbe i povede te u zagrljaj našeg i tvog Ljuba koji će ponovo osjetiti toplinu tvog srca i duše.

Najdraži naši, voli Vas vječno VAŠA PORODICA

1222

DRAGINJA - BEBA ĆOROVIĆ

Draga majko, počivaj u miru i hvala ti za sve lijepo a toga je bilo puno što si uradila za mene i za sve tvoje voljene.

Tvoja ćerka VERA DRAGNIĆ sa porodicom

1217 Posljednji pozdrav

BEBI Na svemu što si nam pružila u životu smo ti vječno zahvalni. Počivaj u miru. Kćerka LJILJANA, unuka MILICA i unuk MILETA 1221

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 20. decembar 2021. Posljednji pozdrav dragoj

Dana 18. decembra 2021, u 92. godini, ispustila je svoju plemenitu dušu naša voljena

Poštovanoj strini

LJEPOSAVI JOVANOVIĆ

MARICI – MARI Milorada LJUMOVIĆ

MARICA Miloradova LJUMOVIĆ

S tugom i poštovanjem,

rođena Simović

Našoj strini Marici, koja je došla iz čestite porodice Marka Simovića u našu čestitu porodicu Ljumovića, posljednji pozdrav i vječno sjećanje. Ponosni smo na tebe, draga naša strina, počivaj u vječnom miru i neka ti je vječna slava.

Zbog epidemioloških mjera, sahrana naše voljene pokojnice je obavljena 19. decembra u porodičnoj grobnici na mjesnom groblju Gornji Crnci – Piperi.

MILUTIN – MILAN, MILOŠ i ZORAN LJUMOVIĆ sa porodicama

KAROLINA - NINA BJELANOVIĆ 1205

Ožalošćeni: ćerke DRAGOSLAVA, NADA, RADOSAVA, VESELINKA i STANOJKA, brat SLOBODAN, sestra BRANISLAVKA, snahe MIRA, VUKICA i DRAGICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

1211 Draga naša

LEPA JOVANOVIĆ 1176 Posljednji pozdrav dragoj strini Posljednji pozdrav dragoj majci

GINO

Dragoj majci

od MILORADA i MOMA sa porodicama

Hvala ti za svu ljubav i pažnju. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

1206

MILENA PAVIĆEVIĆ sa porodicom 1188

Posljednji pozdrav

LJEPOSAVI JOVANOVIĆ Uvijek ćemo se rado sjećati tvog toplog osmijeha i čuvaćemo te od zaborava.

MARICI LJUMOVIĆ

Počivaj u miru, a moje suze nek ti ne remete mir.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Kćerka STANOJKA LJUMOVIĆ

Od ćerke DRAGOSLAVE KOVAČEVIĆ sa porodicom 1197

1196

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragoj

Počivaj u miru, draga baba Lepa.

NIKOLI GVOZDENOVIĆ

STOJANOVIĆ OLGA, JOVAN i ANJA 1200 Počivaj u miru. 1189

MARI

Dragi Gvozdo, neka tvoja osobena i plemenita duša počiva u miru.

MARIJA LJUMOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom tetku ANKA BURIĆ sa porodicom

DRAGINJA - BEBA ĆOROVIĆ Dragi i voljeni Batko, Hvala ti za sve putokaze u životu koje si nam postavila, za ljubav koju si nam davala i nesebično je dijelila. Pamtićemo te dok smo živi.

Tvoj unuk DRAGAN, snaha VESNA i praunučad DAVID i UNA DRAGNIĆ

RAŠU JAKOVLJEVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

1212 Posljednji pozdrav voljenom

SLOBODAN i RADMILA POPOVIĆ sa djecom 1187 Dana 20. decembra se navršava 15 godina od smrti našeg dragog

1216 Posljednji pozdrav dragoj babi

GVOZDU

BRANISLAVA BANA IVANOVIĆA

Počivaj u miru, naš veliki prijatelju.

DRAGINJI ĆOROVIĆ Hvala ti za ljubav, toplinu i pažnju, kojima si nas darivala. Zaslužila si da te uvijek po dobru pominjemo i pamtimo. 1220

ANA, IVANA i SNEŽANA

Tvoji: OLIVIJA, NIKOLINA i ALEKSANDAR

1215

Porodica GLENDŽA

1207

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Dragi Дана 19. децембра 2021. преминуо је у 88. години наш драги

GVOZDO проф. др НИКОЛА Милов ГВОЗДЕНОВИЋ ГВОЗДО

Саучешће примамо 20. децембра од 11 до 14 часова у капели у Глухом Долу, Црмница, када ће се обавити и сахрана у кругу породице.

Prije nekoliko decenija odvažio si me da krenem u svijet noseći u srcu crmničke pejzaže i duh crnih brda i odredio zauvijek da svijet slika i umjetnika bude svetionik moje sudbine. Iza tebe ostaje svijet oplemenjen pričama koje si naslikao, sjećanjima koje si izgradio, misijom ljubavi i ljepote koju si ostavio. Počivaj u miru, kume moj.

Ожалошћени: супруга СЛАВИЦА, син БОЖИДАР, кћерке МАРИЈАНА и МИЛИЦА, брат ВАСКО, сестра ВОЈКА, зет ДРАГОСЛАВ, снахе ТАМАРА, ДЕСА и МАРИЈАНА, братанић БРАНИМИР, братаничне ВЕСНА и САША, сестричне БИСЕРКА и НАТАЛИЈА, унучад и остала многобројна родбина ГВОЗДЕНОВИЋ

GAJO VOJVODIĆ sa porodicom

1194

1214

Posljednji pozdrav našem

Posljednji pozdrav dragom djeveru

Posljednji pozdrav dragom

NIKOLI GVOZDENOVIĆU NIKOLI GVOZDENOVIĆU Drugima si, onima koji su te poznavali lično i onima koji su te upoznali kroz tvoje slike, bio i ostaćeš simbol kamena, jezera i Crmnice, koju si zauvijek ovjekovječio svojim životom, svojim crnogorskim temperamentom i svojim umjetničkim djelom. Bio si iskreni slobodar, veliki i cijenjeni umjetnik i voljeni pedagog, koji je nesebično prepoznavao i nadograđivao talenat generacija novih umjetničkih naraštaja.

Bio si mi pravi drug i istinski, iskreni prijatelj, ponos svoje Crne Gore i familije. Počivaj u miru, dragi Nikola.

A nama si bio najiskreniji prijatelj, temelj i ognjište, mudra i trezvena riječ, naša snaga.

NIKOLI GVOZDENOVIĆU

Rijetke su osobe koje vam u životu istovremeno mogu biti i đed i drug. A ti si nam bio oboje. Učio si nas pravim vrijednostima, a tvoja mudrost, životno iskustvo, širina i dobrota ostaju vječito kao dio nas. Učio si nas riječima, ali i djelom. Vrednoći, upornosti, strpljenju. Bila je velika privilegija imati te u životu, kao porodicu i kao prijatelja. Hvala ti.

Nedostajaćeš. Mnogo. Ostaješ naš ponos.

DESANKA GVOZDENOVIĆ

BRANIMIR i MARIJANA GVOZDENOVIĆ

1208

1209

MARKO GVOZDENOVIĆ i MARIJA JOVETIĆ

1210

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Posljednji pozdrav voljenoj babi i prababi

LEPI

Dana 19. decembra 2021. preminula je naša draga

LJEPOSAVA - LEPA Miomirova JOVANOVIĆ rođena Špadijer 1940-2021.

Draga baki, uljepšala si naše djetinjstvo. Bila si utočište za sve naše nestašluke i podrška za sve naše želje. Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam pružala. Obećavamo ti da te nikada nećemo zaboraviti.

Poštujući epidemiološke mjere saučešće primamo u kapeli na mjesnom groblju u Kujavi - Danilovgrad 20. decembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Nikšićki put bb, Podgorica.

Tvoji: MILOŠ, STEFAN, ANJA, LUKA, MIA, TIJANA, DUNJA, SOFIJA i ANDREJ

Ožalošćeni: kćerka TANJA, sinovi STEVAN i SRĐAN - ŠEKI, braća MOMO i BANJIŠA sa porodicama i porodica pokojnog brata SLOBA, snahe VALENTINA, VUKICA i MAJA, zet PETAR, unučad MILOŠ, STEFAN, ANJA, LUKA, MIA, TIJANA i DUNJA, praunučad SOFIJA i ANDREJ i mnogobrojna porodica JOVANOVIĆ i ŠPADIJER

1199

1201

Sa osjećajem duboke žalosti opraštam se od moje majke

Opraštamo se od naše majke, bake i svekrve

LEPE JOVANOVIĆ

Draga majko, Hvala ti za sve lijepe uspomene koje će za tobom ostati. Hvala ti što si bila dobra i brižna majka. Hvala ti za ljubav koju si dala svojim unucima i praunučadima. Hvala ti za ljubav i za sve lijepe trenutke koje si svima nama dala. Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek voljeti i pamtiti.

LEPE JOVANOVIĆ

LEPI JOVANOVIĆ

Odnijela si toplinu roditeljskog doma, a ostavila vječno sjećanje na bezbrižno djetinjstvo i ljubav koju si nam nesebično dijelila.

Dođe i dan da se zauvijek rastajemo. Hvala ti za bezuslovnu ljubav, za podršku i život s tobom. Vječno ćemo te se sjećati i čuvati od zaborava.

STEVAN, VALENTINA, LUKA i TIJANA

Tvoji: ŠEKI, VIKICA, ANJA, MIA i DUNJA

Tvoja kćerka TANJA STOJANOVIĆ sa porodicom

1202

Posljednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi i babi

1203

1204

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

Posljednji pozdrav dragom tati, đedu i tastu

MLADENU ĐUKANOVIĆU

Svima si pomogao i svi te pamtimo kao posebnog čovjeka. Od prvog do posljednjeg dana smo zajedno, a i sada kada te više nema, u mom srcu živiš zauvijek i nastavljamo tamo gdje smo stali, tvojom snagom. Za nas si bio sve na svijetu.

Ponosni na tvoju ljudskost i veličinu, a tome si nas uvijek učio. Sad si naš anđeo čuvar. Zauvijek u našim srcima.

Od ćerke ALEKSANDRE, unukа LAURE i LORENE, zeta IGORA

Od supruge GETE i ćerke KRISTINE

1181

1182

Posljednji pozdrav dragom bratu i đeveru

Obavještavamo braću, rođake, prijatelje i kumove da je 19. decembra 2021, u 55. godini, prestalo da kuca srce našeg dragog i plemenitog sina, supruga, oca, đeda, brata, strica i ujaka

MLADENU ĐUKANOVIĆU

MELANIJA LAZOVIĆ – DEDOVIĆ

Brate, mene si liječio i zaliječio, a sebe nisi. Od brata MILORADA i ZORICE

MLADENA Savovog ĐUKANOVIĆA 1183 Ponosni smo što smo te imali takvog, dobrog, plemenitog, iskrenog i pažljivog. Neka ti duša u raju počiva. Zauvijek u našim srcima. Sahrana će se obaviti u krugu porodice.

Posljednji pozdrav brataniću, bratu i đeveru

Tuga se ne mjeri vremenom,ni riječima. Ponos i sjećanje na tebe je uvjek prisutno, a ljubav prema tebi vječna. Imali smo zašto da budemo ponosni što si bila naša. Draga Megi, bićeš zauvijek u našim srcima.

Tvoji MILKA, RAJKO, EMA, NIKOLA I NIKOLETA NIKČEVIĆ

Ožalošćeni: majka JELENA, supruga GETA, kćerke ALESANDRA i KRISTINA, unuke LAURA i LORENA, braća ČEDO, MILORAD, ĐORĐIJE, ZORAN i NENAD, sestra VERA, bratanići, bratanične, sestrić i sestrična i ostala mnogobrojna rodbina

MLADENU ĐUKANOVIĆU Ostaćeš nam u lijepom sjećanju. Stric RAJKO - GOGO, brat MARKO i strina SNEŽANA

1180 1184

1213

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 20. decembar 2021. Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

IN MEMORIAM 20. XII 1957 – 9. I 2017.

Дана 18. децембра 2021, послије краће и теже болести, у 65. години, преминуо је наш драги и вољени

Snagom svoje ljubavi i topline jedno veliko srce i danas kuca za nas iz dalekih svjetova.

DUŠANU pok. Danila KRIVOKAPIĆ

НИКОЛА пок. Боривоја МУШУРИНСКИ

Tužno je na ovakav način što se opraštamo od tebe. Što te nijesmo ispratili onako kako to dolikuje takvima kao što si bio ti. Živimo, ali i mnogo gubimo u ovom vremenu gdje kovid ne bira. Neka tvoja duša počiva u rajskom carstvu, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SINIŠA Vojov STANKOVIĆ

S poštovanjem,

Сахрана драгог нам покојника обавиће се у понедјељак, 20. децембра у 14.30 часова, на гробљу код Цркве Св. Николе у Баошићима, у кругу породице.

Ожалошћени: супруга НЕЛА, син БОРИВОЈЕ, брат ДРАГАН, унука ЕКАТАРИНА, невјесте ИВАНА и ЈЕЛЕНА, братанична АНА, ујак БРАНКО, тетка АНГЕЛИНА, породице СИЈЕРКОВИЋ, МАТОВИЋ, ВИРИЈЕВИЋ и остала многобројна родбина

Od porodice pokojnog MILOVANA KRIVOKAPIĆA

Blista tvoj osmijeh, osvjetljava nam put, a opet nam izmiče moćna svjetlost koja nas obasjava.

1198 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

S ljubavlju i tugom, Tvoji NAJMILIJI

1177

DUŠKU

Дана 18. децембра 2021. године престало је да куца срце мог драгог сестрића

CRNOGORSKO UDRUŽENJE KOLEKCIONARA

DRAGAN MILETIĆ sa porodicom

1190 Dvije godine je od smrti našeg dragog oca

1186

1185

POMENI НИКОЛЕ пок. Боривоја МУШУРИНСКИ

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

ILIJE Radojevog VUKČEVIĆA У болу за драгим сестрићем, посљедњи поздрав од ујака

Tvoja roditeljska ljubav ostaje u trajnom sjećanju.

БРАНКА СИЈЕРКОВИЋА са породицом из Баошића

DRAGA Mihailovog MARTINOVIĆ Nedostaješ nam. Nikad više Nikoljdan neće biti kao što je bio s tobom. Počivaj s anđelima, druže.

1193

Dana 19. decembra 2021. preminula je u 87. godini naša draga

Vječno zahvalna, Tvoja PORODICA

RAJKO ROGANOVIĆ sa familijom 1192

20. 12. 2012 – 20. 12. 2021.

1191

Sjećanje na našu majku IN MEMORIAM 20. 12. 2015 – 20. 12. 2021.

DRAGINJA - BEBA Minjova ĆOROVIĆ rođena Mišović

Pokojnica će biti izložena u kapeli, selo Morakovo – Župa, 20. decembra od 11 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

LJEPOSAVA – BEBA Radovanova RADULOVIĆ

MILKA MIROTIĆ rođena Nikčević

rođena Krivokapić Ožalošćena porodica: sinovi PREDRAG i NENAD, kćerke VERA i LJILJANA, brat PETAR, sestra OLGA, snahe SONJA, JELENA i MARIJA, unučad, praunučad, zaova, jetrva, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ĆOROVIĆ i MIŠOVIĆ

1195

Tvoji: MIŠKO, VOJKA, MARINA i ZORICA

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

DRAGAN, ZORAN i ŽELJKO sa porodicama

U našim srcima ne umireš.

1178

1179

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR nova Hercegovačka izuzetna poslovna zgrada 726m2 sa 8 parkinga(raritet). Savremena, posebna sa nizom veoma bitnih prednosti. Idejno rešenje studiozno rađeno u Singapuru. Prodajem. Tel. 069/867-791 1 Izdajem , prodajem , mijenjam za Podgoricu ili Cetinje studio apartman u Bečiće iznad hotela Splendid. Tel. 069/ 885-416 2

RAZNO MAJSTOR STRUČAN i EFIKASAN , savjesno obavlja sve vrste poslova oko krovova , dimnjaka i adaptacija stanova i kuća. Tel: 069-926-382 3

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 4 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 5

Poneđeljak, 20. decembar 2021.

Marketing

32 Marketing

Poneđeljak, 20. decembar 2021.