Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Vlada Zdravka Krivokapića dodijelila čak 293 crnogorska pasoša, dvije trećine dato građanima Ruske Federacije

Rusi za ekonomska državljanstva uložili više od 50 miliona eura » Za sada nije poznato ima li među državljanima Ruske Federacije, koji su dobili i crnogorski pasoš, osoba bliskih režimu Vladimira Putina, a koje su na crnoj listi EU i SAD. Evropska komisija je dosljedno savjetovala Crnu Goru i istakla u godišnjem izvještaju da preispita svoju šemu dodjele državljanstva investitorima. Takve šeme predstavljaju moguće rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i upliv organizovanog kriminala – upozorili su iz EK

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

INTERVJU: Ambasador Slovenije Gregor Presker

Crna Gora što prije da uvede sankcije Moskvi • Država se u ovom trenutku nalazi u institucionalnoj i političkoj blokadi. Ovakvo stanje nije dobro ni za Crnu Goru, ni za njene građane, a pogotovo ne u situaciji kada imamo rat u Evropi zbog kojeg bi država i njene institucije morale brzo i efikasno odgovoriti na brojne, sa ratom povezane, izazove. • Od nove vlade treba očekivati da će raditi prvo za interese Crne Gore i svih njenih građana, da će kao punopravna članica NATO-a preuzimati i ispunjavati sve obaveze iz članstva i da će i dalje zadržati ugled najuspješnijeg kandidata za članstvo koji se potpuno usklađuje sa svim politikama Evropske unije. • Crnoj Gori je zato sada, više nego ikada, potrebna unutrašnja stabilnost i pomirenje te smanjivanje tenzija i nemira. Smatram da zato u dogovorima o sastavljanju nove vlade treba što više poštovati princip inkluzivnosti, a ne ekskluzivnosti jer se može samo na taj način postići što šira podrška novoj vladi. • Svi društveno-politički akteri u vašoj zemlji bi trebali pokazati veliki senzibilitet za posljedice ničim izazvanog rata u Ukrajini i u tom smislu prilagoditi svoj narativ i svojim primjerom pokazati da ne podržavaju i da osuđuju agresiju i razaranje Rusije u Ukrajini. Vjerujem da niko na ovim prostorima ne želi rat i žrtve, ni u Ukrajini, ni bilo gdje u svijetu.

STR. 3.

STR. 2.

Dok se ne uvede kategorija stalnog sezonskog radnika poslodavci u turističkoj privredi će teško pronalaziti kvalitetnu radnu snagu za ljeto

I ove godine ,,uvozimo“ sezonce iz regiona STR. 5.

Vjekovna borba protiv ruskog ugnjetavanja i dalje traje STR. 8. i 9.

Sjajan rezultat za crnogorsku atletiku – naša skakačica uvis napravila impresivan rezultat na dvoranskom takmičenju u Beogradu

Marija Vuković četvrta na svijetu! STR. 18.

UNIT.SPORT

ANALIZA: Crkveno pitanje u Ukrajini

Privrednica Maja Beriša otvara fabriku za preradu organskog voća i povrća

Novac zarađen u Britaniji ulaže u rodni Nikšić STR. 6.

Intervju

Neđelja, 20. mart 2022.

RAZGOVOR: Ambasador Slovenije Gregor Presker PODGORICA - Od nove vlade treba očekivati da će raditi prvo za interese Crne Gore i svih njenih građana, da će kao punopravna članica NATO-a preuzimati i ispunjavati sve obaveze iz članstva i da će i dalje zadržati ugled najuspješnijeg kandidata za članstvo koji se potpuno usklađuje sa svim politikama Evropske unije - kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker. Ističe da je Crnoj Gori sada više nego ikada potrebna unutrašnja stabilnost i pomirenje te smanjivanje tenzija i nemira. POBJEDA:: Odlazeća vlada je brojnim odlukama u ovih godinu dokazala kleronacionalistički karakter i potpunu posvećenost srpskim i ruskim interesima, radila je na štetu Crne Gore u svim oblastima. To što smo jedina zemlja članica NATO-a koja nije uvela sankcije Rusiji dovoljno govori za čije interese rade. Kako je takva vlada mogla imati podršku evropskih partnera? PRESKER: Sadašnja vlada je u tehničkom mandatu bila uspostavljena na osnovu dogovora većine poslanika u Skupštini Crne Gore. Bila je izabrana na demokratski način na osnovu rezultata izbora od 30. avgusta 2020. godine. To je na demokratski i dostojanstven način priznala i poštovala i dotadašnja većina odnosno sadašnja opozicija kao što priliči u svim demokratskim društvima. Na tim osnovama ju je podržala i međunarodna zajednica. Unutrašnja politička situacija u Crnoj Gori i nezadovoljstvo određenih društveno-političkih struktura sa djelovanjem i učinkom sadašnje vlade su i doveli do toga da joj je bilo izglasano nepovjerenje što je potpuno zakonit i u Ustavu predviđen demokratski princip. U postupku je, kako smo rekli, oblikovanje nove koalicije odnosno vlade što je potpuno legitimno i na bazi izbornih rezultata iz 2020. godine kada su glasači svoju volju na izborima prenijeli i povjerili poslanicima koji se dalje i u skladu sa Ustavom Crne Gore (član 85) opredjeljuju i glasaju po sopstvenom uvjerenju. Smatram da na tom osnovu ne postoji ni zakonski ni politički opravdani razlog da se eventualno postojanje nove parlamentarne većine ne utvrdi i potvrdi i u Skupštini Crne Gore. O ovakvim ustavno-pravnim i političkim pitanjima mogu odlučivati samo za to predviđene državne institucije i svaki pokušaj vaninstitucionalnog rješavanja treba biti izbjegnut i nepodržavan, tako od strane političara kako sa strane građana. Od nove vlade treba očekivati da će raditi prvo za interese Crne Gore i svih njenih građana, da će kao punopravna članica NATO-a preuzimati i ispunjavati sve obaveze iz članstva i da će i dalje zadržati ugled najuspješnijeg kandidata za članstvo koja se potpuno usklađuje sa svim politikama Evropske unije.

Crna Gora hitno da uvede sankcije protiv Rusije Država se u ovom trenutku nalazi u institucionalnoj i političkoj blokadi. Ovakvo stanje nije dobro ni za Crnu Goru, ni za njene građane, a pogotovo ne u situaciji kada imamo rat u Evropi zbog kojeg bi država i njene institucije morale brzo i efikasno odgovoriti na brojne, sa ratom povezane, izazove -kaže Gregor Presker Gregor Presker

POBJEDA: Crna Gora se nalazi u jednom od najtežih političkih i društvenih razdoblja. Dritan Abazović je dobio mandat za formiranje manjinske vlade. Demokrate organizuju proteste, a DF blokade nezadovoljni ovakvim razvojem političkih događaja u Crnoj Gori, dok se predsjedavajući parlamenta Strahinja Bulajić sastaje sa ruskim obavještajcima u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu. Kuda to vodi Crnu Goru? PRESKER: Crna Gora se u ovom trenutku nalazi u svojevrsnoj institucionalnoj i političkoj blokadi - trenutna vlada je u tehničkom mandatu, Skupština ne zasijeda, blokiran je Savjet za odbranu i bezbjednost, mnoge pravosudne institucije su u v. d. stanju ili ne funkcionišu, od ključnih državnih institucija jedina je institucija predsjednika republike u punom kapacitetu. Ovakvo stanje nije dobro za samu državu i njene građane, a pogotovo ne u situaciji kada imamo rat u Evropi zbog kojeg bi država i

njene institucije brzo i efikasno morale odgovoriti na brojne, sa ratom povezane, izazove. Zato je veoma važno da se što prije uspješno završe dogovori o sastavu nove vlade koja bi trebalo što hitnije da nastavi reformski put Crne Gore i da, uvažavajući podršku građana Crne Gore članstvu (80 odsto), napravi sve što je moguće da se deblokira cijeli sistem, da se riješe unutrašnji i vanjskopolitički izazovi i da sa tim pokaže da Crna Gora dijeli demokratske principe i vrijednosti koje važe u EU i da kao takva što brže napreduje na evropskom putu. Nova vlada će morati da pokaže da je sposobna implementirati sve zahtjeve iz evropskog puta i uspostavi čvrste i u potpunosti funkcionalne institucije sa kojima će se moći učinkovito suočavati, pogotovo, sa ekonomskim izazovima koji trenutno vladaju u Crnoj Gori, Evropi i svijetu. Crnoj Gori je zato sada više nego ikada potrebna unutrašnja stabilnost i pomirenje te smanjivanje tenzija i nemira. Smatram da bi se zato u dogovorima

o sastavljanju nove vlade trebalo što više poštovati princip inkluzivnosti, a ne ekskluzivnosti jer se može samo na taj način postići što šira podrška novoj vladi. POBJEDA: Mitropolit Crkve Srbije Joanikije je izjavio da u Ukrajini gledamo posljedice bezbožništva i da je Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina. Nekoliko dana ranije Evropski parlament je usvojio izvještaj u kojem se otvoreno pominje ruski uticaj koji se ostvaruje preko Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Zašto je Briselu trebalo toliko vremena da otkrije misiju Crkve Srbije u destabilizaciji Crne Gore, kada je to bilo toliko očigledno? PRESKER: Svi društveno-politički akteri u vašoj zemlji bi trebali pokazati veliki senzibilitet za posljedice ničim izazvanog rata u Ukrajini i u tom smislu prilagoditi svoj narativ i svojim primjerom pokazati da ne podržavaju i da osuđuju agresiju i razaranje Rusije u Ukrajini. Vjerujem da niko na ovim prostorima ne želi rat i žr-

tve, ni u Ukrajini, ni bilo gdje u svijetu. U nedavnom intervjuu za vaš list naglasio sam da bi u državama koje imaju u Ustavu opredijeljeno da su vjerske zajednice odvojene od države, kao što to i imaju Slovenija i Crna Gora, trebalo obje strane i država i vjerske zajednice, u potpunosti poštovati takvo Ustavno opredjeljenje i sa tim i pravni poredak te zemlje. U nedavno usvojenoj Rezoluciji Evropskog parlamenta o stranom uplitanju u demokratske procese se između ostalog izražava zabrinutost evropskih poslanika zbog ,,pokušaja pravoslavne crkve u zemljama kao što su Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, posebno u entitetu Republika Srpska, da promoviše Rusiju kao zaštitnicu tradicionalnih porodičnih vrijednosti“. Smatram da se sa ovom rezolucijom između ostalog naglašava izazov prevelikog uticaja određenih vjerskih zajednica na društveno-političke procese u državama regiona i istovremeno da se koristi kao neke vrsta jasne poruke da bi, kao što sam rekao maloprije, i države i vjerske zajednice trebalo potpuno poštovati Ustavom utvrđene principe svog djelovanja. POBJEDA: Da li sukob u Ukrajini može uticati na članice Evropske unije da sagledaju, u novoj situaciji na istočnim obodima kontinenta, potrebu revizije i obnove zajedničke vanjske politike, uključujući novi odnos prema balkanskoj praznini na mapi ujedinjene Evrope? PRESKER: EU i sve države članice su naravno, kao što ste sami primjetili, aktivno uključene u sva pitanja oko agresije na Ukrajinu i usmjeravaju sve napore da se nađe konačno diplomatsko rješenje za ovaj rat, da se izbjegnu dalje civilne žrtve i da se zbrinu sve izbjeglice. A države članice i institucije EU takođe

Rat u Ukrajini ruši poredak koji smo do sada poznavali POBJEDA: I Crna Gora i Slovenija pamte teške devedesete i ratove koji su bjesnili Balkanom. Da li su sankcije dovoljna kazna za agresora? PRESKER: Na veliku žalost, svjedoci smo rata i ničim izazvane agresije Ruske Federacije na Ukrajinu u kojem živote gube nevini ljudi i djeca, zbog kojeg imamo više miliona izbjeglica i unutar nje raseljenih lica, u kojem se uništava civilna imovina i infrastruktura i sa kojim se ruši svjetski poredak koji smo do sada poznavali. Međunarodna zajednica pokušava na sve načine da zaustavi taj rat i da pruži podršku Ukrajini u ovim teškim trenucima. Evropska unija je do sada pokazala veliko jedinstvo u odazivu na agresiju Rusije na Ukrajinu. U sklopu toga usvojila je već četvrti paket privrednih i individualnih restriktivnih mjera koji uključuje i vojnu industriju. EU je do sada usvojila obimne

privredne restriktivne mjere koje se odnose na različite sektore ruske privrede, a i prema pojedincima (zabrana putovanja i zamrzavanje finansijskih sredstava), svih 27 članica je zatvorilo vazdušni prostor za ruske avione, u EU je zabranjeno emitovanje ruskim državnim medijima Russia Today i Sputnik. Restriktivne mjere odnosno sankcije su samo jedna od mjera pritiska koja bi trebalo pomoći da agresorska strana shvati kakve posljedice će trpjeti zbog svojih ratnih dejstava i da zbog toga zaustavi svoje djelovanje. Pored sankcija su tu i brojni diplomatski napori međunarodne zajednice sa kojima bi trebalo da se utiče na Rusiju da prestane sa vojnom agresijom. U sklopu tih napora su predsjednici vlada Slovenije, Češke i Poljske Janša, Fiala i Moravjecki prije nekoliko dana posjetili Kijev gdje su se sastali sa predsjednikom Zelenskim i

premijerom Šmigalom. Cilj prve posjete na najvišem nivou od početka rata je bila nedvosmislena podrška suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine kao i njezinog evropskog puta poslije predaje ukrajinske molbe za članstvo u EU. Predsjednik vlade Janša naglasio je u toku posjete i važnost borbe Ukrajinaca za evropske vrijednosti i evropski način života. Što se Crne Gore tiče jako je bitno da i ona u vezi sa ratom u Ukrajini stvarno pokaže da dijeli evropske vrijednosti i da je potpuno usaglašena sa EU i sa njenom zajedničkom vanjskom i odbrambenom politikom. Zato bi Vlada Crne Gore trebalo, u što skorijem roku, nedvosmisleno usvojiti i implementirati restiktivne mjere protiv Ruske Federacije i pojedinaca iz te države kako bi pokazala da je stvarno sto odsto usklađena sa EU politikama što je očekivanje, kako je poručeno, i od strane Evropske komisije.

intenzivno traže rješenja kako što brže i efikasnije dejstvovati da se slična dešavanja ne bi raširila i na druge djelove Evrope. Takođe se traže rješenja kako državama Evrope, koje još nijesu u Evropskoj uniji i na osnovu geostrateških odluka, ponuditi nedvosmislenu i što skorašnju evropsku perspektivu. Ovaj proces mora biti, po mom mišljenju, dvosmjeran. Znači nije samo na EU i njezinim državama članicama da promjene politike i da omoguće da se evropska perspektiva država i proširenje EU u što skorašnje vrijeme kao strateški cilj i ostvari, nego moraju i sve države koje teže ka članstvu konkretno i činjenično pokazati da su opredijeljene za taj cilj i da dijele i implementiraju sve evropske vrijednosti, svu pravnu tekovinu i principe koji ujedinjuju države članice EU. U tom smislu moraju pokazati i svoj demokratski kapacitet da se sa svim unutrašnjim političkim pitanjima suočavaju na odgovoran, transparentan i inkluzivan način kako mogu zaista postati ravnopravne članice EU. POBJEDA: Kriza u Ukrajini izaziva i potrese na berzama i rast cijena svih prehrambenih proizvoda. Strahinja Bulajić neće da sazove sjednicu parlamenta kako bi se izglasao zakon o akcizama i ograničio rast cijena goriva. Neodgovornost crnogorskih političara opet plaćaju građani. Zašto je u Crnoj Gori partijski interes uvijek ispred javnog? Imate li ovakvih problema u Sloveniji? PRESKER: Smatram da bi svi politički akteri u ovoj državi trebalo, u ovim izazovnim trenucima, pokazati punu odgovornost prema građanima koji su ih glasali i dali im povjerenje da ih predstavljaju u vršenju politike vaše zemlje. U ovakvim situacijama je potrebno da se političari izdignu iznad partikularnih partijskih interesa i da rade za interes i dobrobit svih građana. Zbog sve teže ekonomske situacije i rasta cijena osnovnih životnih namirnica i energenata je potrebno stati na stranu građana i rješavati njihova egzistencijalna pitanja. Upravo ova teška situacija traži da budu svi državni organi i institucije u punom kapacitetu i da uz poštovanje Ustava i zakona predstavnici građana pozitivno utiču na to da se tenzije u društvu smanje i da se stvori prosperitetniji ambijent za dalji razvoj društva i ekonomije. Vlada i sve ostale državne institucije u Sloveniji pokazale su senzibilnost i usvojile su niz mjera kako bi se pomoglo građanima koji se zbog rata u Ukrajini, slično kao i u Crnoj Gori, nalaze pred vrlo izazovnim situacijama. M. JOVIĆEVIĆ

Politika

Neđelja, 20. mart 2022.

Vlada Zdravka Krivokapića dodijelila čak 293 crnogorska pasoša, dvije trećine dato građanima Ruske Federacije

Rusi za ekonomska državljanstva uložili više od 50 miliona eura Za sada nije poznato ima li među državljanima Ruske Federacije, koji su dobili i crnogorski pasoš, osoba bliskih režimu Vladimira Putina, a koje su na crnoj listi EU i SAD. Evropska komisija je dosljedno savjetovala Crnu Goru i istakla u godišnjem izvještaju da preispita svoju šemu dodjele državljanstva investitorima. Takve šeme predstavljaju moguće rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i upliv organizovanog kriminala – upozorili su iz EK PODGORICA – U periodu od 7. decembra 2020. do 15. februara 2022. godine preko programa ekonomskog državljanstva koji je usvojila vlada Zdravka Krivokapića – država je inkasirala više od 73 miliona eura, pokazuju podaci Pobjede. Od tog iznosa dvije trećine, odnosno više od 50 miliona, uložili su državljani Rusije. Prema podacima koji je Centar za građansko obrazovanje dostavio Pobjedi Krivokapićeva vlada je dodijelila ukupno 317 počasnih državljanstava, od kojih su čak 293 ekonomska. Budući da je taj program podrazumijevao dodjelu crnogorskog državljanstva strancima, odnosno investitorima, koji u Crnu Goru ulože između 250.000 i 450.000 eura, to znači da je država inkasirala za taj program između 73 miliona i 250 hiljada eura i 131 milion i 850 hiljada eura. Vlada nije objelodanila za koje su projekte dodijeljena državljanstva a NVO sektor je upozorio da obični građani od tog novca nemaju koristi. Od 317 počasnih državljanstava čak 307 predložio je premijer Zdravko Krivokapić, a ostalih 10 nije poznato. Činjenicom da nije pozato ko je predlagač krši se zakon o

državljanstvu jer po članu 14 to mogu uraditi jedino trojica predsjednika: države, Skupštine i Vlade. Najviše počasnih državljanstava Vlada je dodijelila ljudima koji dolaze iz Rusije – čak 198, i sva ta državljanstva su data na osnovu ekonomskog programa – pokazuju podaci CGO. Poslije Rusije, najviše „počasnih“ državljana dolazi iz Kine – 19, zatim Ukrajine i Libana – po 14. Po devet počasnih državljanstava dodijeljeno je ljudima iz Srbije, Kazahstana i Uzbekistana, dok je iz svih ostalih zemalja crnogorski pasoš na ovakav način dobilo 45 osoba. Vlada Crne Gore je na elektronskoj sjednici 30. decembra prošle godine donijela odluku da će biti produžen program za sticanje državljanstva posredstvom investicija za još godinu, odnosno do kraja 2022. godine i pored žestokih kritika Evropske komisije, koje su notirane i u Izvještaju EK o Crnoj Gori za 2021. godinu. Za sada nije poznato ima li među državljanima Ruske Federacije koji su dobili i crnogorski pasoš osoba bliskih režimu Vladimira Putina, a koje su na crnoj listi EU i SAD. – Evropska komisija je dosljedno sa-

vjetovala Crnu Goru i istakla u godišnjem izvještaju da preispita svoju šemu dodjele državljanstva investitorima. Takve šeme predstavljaju moguće rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i upliv organizovanog kriminala – upozorili su ranije Crnu Goru iz EK. Ministarstvo ekonomskog razvoja je pak tvrdilo da je program ekonomskog državljanstva ,,dao doprinos crnogorskoj ekonomiji, prevnstveno razvoju sjevera“. -U prijedlogu odluke za produženje, Ministarstvo je predložilo i određene izmjene kojima se program stavlja i u službu razvoja inovacione politike čime se pojačava ekonomska koristi, naveli su iz Ministarstva. Pobjeda je nedavno objavila da je odlazeća vlada za mjesec i po u 2022. godini dodijelila 43 počasna državljanstva, od čega čak dvije trećine državljanima Ruske Federacije. N. ZEČEVIĆ

Nosilac liste „Berane sad“ Mladen Premović promovisao je lov na zaštićene vrste

Na društvenoj mreži se pohvalio ubijenom srnom

Mladen Premović

PODGORICA – Nosilac liste „Berane sad“ Mladen Premović obećao je nedavno građanima bolje društvo i

ekonomske promjene, a na društvenoj mreži Fejsbuk pohvalio se ubijanjem zaštićenih vrsta životinja, piše

Portal Analitika. Kako navode, riječi hvale o njemu su imali odlazeći premijer Zdravko Krivokapić i pojedini njegovi ministri, koji i stoje iza pomenute liste. Na svom Fejsbuk profilu Premović je prije nekoliko godina objavio fotografiju sa – ubijenom srnom. U Crnoj Gori je lov na srne trajno zabranjen. Pritom, za ubistvo te životinje predviđena je zatvorska kazna do tri godine. Kako prenosi Portal Analitika, nije poznato da je bilo koja nadležna institucija protiv Premovića pokrenula postupak tim povodom. Premovića javnost pamti i po tome što je, na protestima pristalica SPC u Beranama, održanim u junu 2020. godine, javno prijetio obračunom sa policijom iz Rožaja. Protestovao je i protiv Zdravka Krivokapića, no mimoilaženja su u međuvremenu prevazišli, tako da Premović sada predvodi listu koju aktivno promoviše više ministara iz odlazeće vlade, a kojoj logistiku, kako navode izvori iz Berana, pružaju i članovi premijerove porodice. R. P.

Kristina Oana Popa

Popa tražila obustavu Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori zatražila je od Vlade Crne Gore još u februaru da, što je prije moguće, ukine program ekonomskog državljanstva. U pismu koje je ministru ekonomskog razvoja Jakovu Milatoviću uputila šefica delegacija EU Kristina Oana Popa navodi se da žale zbog odluke crnogorske vlade da program ekonomskog državljanstva produže na godinu. Popa u pismu podsjeća da je EU konstantno savjetovala Crnu Goru da razmotri obustavu tog programa i da je to naglašeno u godišnjem izvještaju Evropske komisije, sa preporukom da se program obustavi što prije. Popa i poziva na punu transparentnost kada su u pitaju stranci kojima je već odobreno državljanstvo na osnovu tog programa. -Uzimamo u obzir odluku Vlade da objavi imena osoba koje su dobile državljanstvo preko programa. Objava bi trebalo da bude kompletna i iscrpna kako bi se omogućio adekvatan nadzor – navela je Popa.

Zdravko Krivokapić

Potpredsjednik DPS-a poručio da je njegova partija dosljedna i odgovorna

Eraković: Niko da ne iskušava nas i 150.000 naših birača PODGORICA – Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik Jevto Eraković poručio je da DPS, od ostalih partija, razlikuje dosljedna, odgovorna i principijelna politika. - Podržavamo svako snaženje evropske i građanske Crne Gore. Branili smo temelje takve Crne Gore i iz opozicije. Niko da ne iskušava našu i nepokolebljivost 150.000 naših birača. Spriječićemo svako urušavanje Crne Gore - napisao je Eraković na Tviteru. R. P.

Jevto Eraković

Politika

Neđelja, 20. mart 2022.

DPS pozvao Ulcinjane da „pogledaju katastrofalne posljedice rada odlazeće vlade“

Na vlast u Ulcinju ne smiju doći oni koji čine sadašnju većinu PODGORICA – Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević ukazali su na probleme sa kojima se građani i građanke Ulcinja mogu susresti ako na vlast na lokalnom nivou dođu strukture koje čine sadašnju parlamentarnu većinu – saopšteno je iz ulcinjskog DPS-a, nakon tribine izborne liste „Da, za Ulcinj i Crnu Goru“. Vuković je pozvao građane „da pogledaju katastrofalne posljedice rada odlazeće vlade“. Podsjetio je da je za vrijeme odlazeće vlasti bio ozbiljno ugrožen multinacionalni i multietnički sklad, kao i građanski identitet ove države. - Mi smo prvi put u istoriji Crne Gore imali ljude kojima su te ideje bile strane i da neko ko je pripadnik vjerske ili nacionalne manjine za te ljude nikada ne može biti građanin prvog reda. To je bila najveća i suštinska opasnost za Crnu Goru, i zato je bilo važno da DPS preživi ovaj politički izazov, da ostanemo na okupu, jer DPS predstavlja strukturu koja je temelj te i takve građanske multietničke, a zapravo evropske Crne Gore – poručio je Vuković. Pozvao je Ulcinjanke i Ulcinjane da 27. marta misle o sebi, da se ne osvrću na ljude koji dođu sa strane i pokušavaju na nivou visoke politike da im objasne šta je dobar izbor za njih. - Mislite o sebi i o tome da ćete se sjutradan probuditi u tom istom Ulcinju u kojem ostajete da živite i da vam tre-

Prebrojavanje po nacionalnoj osnovi je kost u grlu građanskom društvu

Piše: Nikola GEGAJ Jedini nacionalizam koji je potreban danas u novo doba Crne Gore je ustavni patriotizam. Samo na takav način napreduju sve zemlje Zapada. Po etnicitetu mi možemo biti Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati, Romi itd, ali po ustavnoj nacionalnosti, kao državljani Crne Gore, Crna Gora je iznad svega

Sa tribine izborne liste „Da, za Ulcinj i Crnu Goru“

ba neko za koga znate da ga možete pozvati i ukazati mu na neki problem i očekivati od njega da taj problem riješi, neko ko živi sa gradom, neko ko voli ovaj grad i neko kome je Ulcinj prioritet. Ja mislim da su to ovi ljudi, ne zato što su mi prijatelji nego zato što znam kako rade i kako doživljavaju svoj posao – rekao je Vuković. Ukazao je i na primjere iz drugih opština. - Imamo priliku da u neposrednom komšiluku, 50 km odavde, vidimo kako izgleda kada ovu vrstu privilegije, a jeste privilegija biti prvi čovjek grada, dobije neko ko je ne zaslužuje i ko je bagateliše i ko svoje sitne političke i partijske interese pretpostavlja interesima ljudi koje predstavlja. Onda imamo ono što imamo u Budvi, Koto-

Politički analitičar ocijenio da, ako SNP bude ,,ključni igrač“ u vladi, se dovodi u pitanje spoljnopolitički kurs

ru, Tivtu – zaključio je potpredsjednik DPS-a. Predsjednik Opštine Bar i član Glavnog odbora DPS-a Dušan Raičević kazao je da, bez obzira na to koje političke partije budu delegirane da sa centralnog nivoa kreiraju određene politike, osnov svega jeste komunikacija i poštovanje, te da ukoliko to izostane onda se dolazi do stagnacije. - Ubijeđen sam da iza mandata mog kolege Nrekića i u prethodnom periodu mandata mog kolege Dabovića je moglo mnogo više da se uradi samo da smo sa druge strane imali sagovornike, da ne govorim partnere. Partnere nijesmo ni očekivali da ćemo imati, ali sagovornike da smo imali možda bi dio tih problema već bio riješen – istakao je Raičević. R. P.

Ministarstvo javne uprave raspisalo javni poziv za izbor odbora povjerenika u Budvi

Vujović: Nema garancija Prijave do da manjinska vlada neće 23. marta biti vlada kontinuiteta PODGORICA – Ne postoji nijedna garancija da manjinska vlada, ukoliko bi bila sastavljena samo od partija nacionalnih manjina, koalicije „Crno na bijelo“ i SNP-a, ne bi bila vlada kontinuiteta sa vladom Zdravka Krivokapića, makar po strateškim pitanjima – kazao je politički analitičar Zlatko Vujović. On je agenciji Mina rekao da, prije svega, misli na odnos prema Srbiji, Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) i Rusiji. Vujović je ocijenio da ukoliko SNP dobije poziciju ključnog „igrača“, onda se dovodi u pitanje kompletna spoljnopolitička orijentacija države, ali i brojna unutrašnja pitanja. - SNP bi mogao da bude u vladi koja bi bila prozapadna i proevropska isključivo u situaciji da pokriva neke manje značajne funkcije, sa kojih ne bi mogli da dovedu u pitanje proevropsku i prozapadnu orijentaciju te vlade – kazao je Vujović. Ocijenio je da je mandatar Dritan Abzaović propustio šansu, makar do sada, da napravi precizan dogovor oko toga zašto bi neke političke partije, koje ne participiraju u vladi, podržavali tu vladu. Vujović je rekao da nije optimi-

STAV

sta i da ne vidi razloge zašto bi suverenističke partije – DPS, SD i SDP – dale podršku vladi u kojoj ne bi participirale ako ne dobiju snažne garancije. - Sa strane Ure nije urađeno ništa što bi na neki način relaksiralo aktere tog nepovjerenja i ohrabrilo ih da će Ura biti zaštitnik prozapadnih interesa – kazao je Vujović. On je naveo da je Ura veoma jasna da se na neki način moraju zadovoljiti interesi SPC, i da je tu gotovo u potpunom saglasju sa SNP-om. - Ako bi se takva vlada formirala, SNP, koji se osjeća pod pritiskom od Demokratskog fronta, Demokrata i drugih prosrpskih partija, pokušao bi upravo da istrajava na tim tačkama i više možda nego što bi istrajavali da su bili u vladi Krivokapića – rekao je Vujović. Kazao je da bi se SNP u manjinskoj vladi pozicionirao kao zaštitnik interesa SPC, Beograda i Moskve. Prema njegovim riječima, u takvoj konstelaciji odnosa stavovi SNP-a će biti dodatno radikalizovani, „jer će oni na taj način, daljom radikalizacijom i borbom za interese zvaničnog Beograda i Moskve, štititi svoje biračko tijelo od drugih prosrpskih i proruskih partija“. R. P.

PODGORICA – Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija raspisalo je javni poziv za izbor članova odbora povjerenika u Budvi, koji na prijedlog ovog ministarstva, Vlada Crne Gore treba da imenuje na narednoj sjednici. Poziv je otvoren juče, a prijave se mogu dostaviti elektronski, putem onlajn forme na gov.me sajtu najkasnije do 23. marta. Iz Ministarstva je saopšteno da danas ističe rok za održavanje sjednice Skupštine opštine Budva, u skladu sa odlukom Vlade od 11. marta, te ukoliko sjednica ne bude održana u tom roku, Ministarstvo će predložiti Vladi raspuštanje lokalnog parlamenta i imenovanje odbora povjerenika, u skladu sa članom 185 stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi. - Vodeći se principima transparentnog i dobrog upravljanja, cilj ovog javnog poziva je da se regrutuju stručni i motivisani kandidati i kandidatkinje, prijavljeni na dobrovoljnoj osnovi, sa interesovanjem i željom da pomognu procesu stabilizacije prilika u opštini Budva i uspostavljanju funkcionalnog procesa odlučivanja u interesu građana Budve - saopšteno je. R. P.

Biti dobar, dobronamjeran i lojalan stanovnik današnje Crne Gore ne znači samo da razumiješ i podržavaš, nego i da se boriš za ideju da ona može da se učvrsti, napreduje, prosperira samo kao jedna demokratska, građanska i sekularna država. Ovaj sistem upravljanja nije uspješan samo u organizovanju zajednice, države i čovječanstva uopšte, nego i u biznisu, nauci, kulturi, sportu i u svim ostalim društvenim aktivnostima. Primjeri za tako nešto su mnogobrojni. Najbolji primjer za mene je Švajcarska koja je organizovana kao građanska i multinacionalna država Federalnom poveljom iz 1291. godine, dakle krajem trinaestog vijeka, kada je čitava srednjovjekovna Evropa potonula u iracionalnost, opskurantizam i varvarstvo. Današnja Švajcarska je primjer prosperitetne države gdje žive zajedno ljudi četiri nacija i dvije vjere. Da ne zaboravimo da se u njoj poslije Drugog svjetskog rata i ekonomskog buma, uselilo i dosta ekonomskih emigranata, a koji su danas blago te zemlje. Mogao bih dodati i primjer građanske države Belgije, SAD, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Luksemburga i dr, u kojima postoje i uspješno funkcionišu dosta manjinskih naroda. Postaviću jedno pitanje: Da li jedno takvo uređenje nailazi na prepreke, te koje su te prepreke? Po meni postoje tri glavne prepreke, i to u obliku podjela. One se uočavaju povodom nacionalističkog, vjerskog i ideološkog pristupa tehnologiji izgradnje države i njenih institucija. Ovaj način skoro isključuje razmatranje, ekonomiju, prosperitet i sreću građana te zemlje. Kada se okrenemo sebi kao stanovnici Crne Gore vidimo da je samo građanska, antifašistička i sekularna država najbolja formula za miran i bogat život svih nas. Za jedno takvo društvo su neprihvatljivi bez izuzetaka svih vidovi šovinizma, etnofiletizma i netolerancije. Koaliciona vlast Crne Gore predvođena Demokratskom partijom socijalista je decenijama dizajnirala, pripremala i postepeno izgradila jedno crnogorsko društvo po modelu država Zapadne Evrope, čije je vrijednosti prihvatila i usvojila. Rezultati su bili vidljivi. Crna Gora je veoma brzo postala uzor na Zapadnom Balkanu. U kakvom stanju zatičemo danas Crnu Goru godinu i po nakon dolaska na vlast ove nespojive koalicije? Ostajemo bez teksta. Podjele na sve strane, klerikalizacija vlasti, partije i pojedini lideri koji služe tuđim interesima, razorene institucije, uništena ekonomija. Jedino čime se može „pohvaliti“ ova postojeća vlast su povećanje nezaposlenosti, povećanje svih cijena i ubrzavanje osiromašenja običnih građana. Takođe ima prostor za „pohvale“ za povećanje broja zaposlenih preko partijskih linija, crkvenih potvrda litijašenja i neprevaziđenog nepotizma. Dakle, situacija je dovedena u takvo stanje da ne smijemo više dozvoliti da sve te dvodecenijski stvorene rezultate i usvajanje evropskih vrijednosti bacimo pod noge, samo da bismo se udvarali određenim centrima moći i instaliranim grupama kojima nije stalo ni do građanske sređene države ni do Crne Gore. Svjedoci smo da ova postojeća vlast u tehničkom mandatu na sve načine nastavlja da nas vrati u 90-e godine koje smo mislili da su iza nas i da su samo ružna prošlost. Za primjer su i njihovi stavovi i ponašanje prema zvjerskoj agresiji Rusije na suverenu državu Ukrajine i herojstvu ukrajinskog naroda za odbranu iste. Neki od njih su podržavaoci ove sramne i ničim izazvane invazije Ukrajine od strane Putinove vojske i njegovih sljedbenika kao što su Lukašenko i Kadirov, a ostali izbjegavaju da se izjašnjavaju o ovom pitanju ili daju nejasne izjave. Svijet, osim par država, je oštro osudio ovaj gnusni čin s teškim posljedicama za građane Ukrajine. Ja ih pozivam da njihove stavove i djelovanje prilagode stavovima i postupcima EU i NATO zemalja. Izborna kampanja 2020. godine i izbori 30. avgusta rezultat su osokoljenja populizma, šovinizma i vjerskog fanatizma. Te pojave u prošlosti su svaku zemlju vodile u propast i sada je ta pošast zahvatila i našu zajedničku domovinu. Jedini nacionalizam koji je potreban danas u novo doba Crne Gore je ustavni patriotizam. Samo na takav način napreduju sve zemlje Zapada. Po etnicitetu mi možemo biti Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati, Romi itd, ali po ustavnoj nacionalnosti, kao državljani Crne Gore, Crna Gora je iznad svega. Evo, šta čini građane gore pomenutih država Amerikancima, Njemcima, Britancima ili Francuzima, kada dobro znamo da su različitih rasa, nacionalnosti, vjeroispovijesti i kultura? Odgovor je jasan. Poštovanje Ustava, poštovanje državnih obilježja, gdje se uključuju i državni praznici i poštovanje zakona i pravne države. A mi nažalost imamo situaciju da su osnovni politički postulati pojedinih političkih subjekta temeljni ugovor sa nekom stranom crkvom i popis stanovništva, koji priželjkuju da bude sproveden i pod kontrolom ekstremnih srpskih nacionalista, radi namještanja brojki o nacionalnoj pripadnosti i vjerskom izjašnjenju. Dakle, takvim političarima popis je bitan samo da bi vještački i sa falsifikatima povećali brojke jedne nacionalne zajednice, kao korak ka uništenju Crne Gore. Nema države u Evropi i u svijetu, mislim samo kod nas na Balkanu, da su navedeni segmenti primarni za takve političare, a ekonomski prosperitet građana sekundaran. (Autor je član Komisije za afirmaciju državnog identiteta Glavnog odbora DPS-a CG)

Ekonomija

Neđelja, 20. mart 2022.

Dok se ne uvede kategorija stalnog sezonskog radnika poslodavci u turističkoj privredi će teško pronalaziti kvalitetnu radnu snagu za ljeto PODGORICA - Poslodavci su već početkom ove godine pojačali tražnju i oglašavanje kako bi obezbijedili kvalitetan kadar za ljetnju sezonu. Sezonci iz Crne Gore odlaze u Hrvatsku da rade jer im nude bolje uslove, a našim susjedima radnici odlaze u zemlje EU. Sagovornici Pobjede kažu da će program ,,Evropa sad“ ublažiti ovaj problem, ali da nijesu sigurni da će imati dovoljno radnika. Smatraju da bi se problem trajno riješio uvođenjem kategorije stalnog sezonskog radnika za koju iz Ministarstva ekonomskog razvoja tvrde da je potrebna zakonska procedura koju treba da riješe do kraja godine.

I ove godine „uvozimo“ sezonce iz regiona

USLOVI

U slučaju nedostatka radne snage poslodavci računaju na region, ali i na neka udaljena tržišta ukoliko na to budu primorani. Predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović istakao je za Pobjedu da je problem nedostatka adekvatne radne snage nešto sa čime se već duže vrijeme susreće turistička privreda. - Taj problem je svake godine do pojave pandemije bio sve izraženiji, a izvjesno je da će i ove godine biti veliki izazov angažovanje dovoljnog broja zaposlenih na sezonskim poslovima poručuje Jovović dodajući da kod nas sezona traje kratko (intenzivno oko tri mjeseca), pa poslodavci ne mogu pružiti uslove kao neke razvijenije destinacije na kojima sezona traje duže i koje privlače veći broj visokoplatežnih gostiju. - Tako da zaposleni idu u inostranstvo zbog boljih uslova, pa ih nije moguće zadržati ukoliko nemaju interes da rade u Crnoj Gori - kazao je Jovović. On smatra da će program ,,Evropa sad“ pozitivno uticati na zainteresovanost domaće radne snage da radi u Crnoj Gori, jer se troškovi poreza i doprinosa zanačajno smanjuju pa će poslodavaci taj iznos moći da preusmjere u neto zarade zaposlenih. - S obzirom na to da je neto zarada najznačajniji faktor na osnovu koga zaposleni biraju poslodavca, nadamo se da će se bar dijelom smanjiti odlazak domaće radne snage - smatra Jovović. Međutim, po njegovim riječima, bez obzira na pogodnosti koje očekujemo ove godine od programa ,,Evropa sad“, poslodavci će imati problem jer naša turistička privreda zbog svojih osobenosti nije u mogućnosti da ponudi konkurentne uslove kao neke razvijenije destinacije. - Sve više zaposlenih ide da radi u Hrvatsku, jer njihovi idu u EU. Moramo da se još intenzivnije posvetimo domaćim radnicima i da ih motivišemo

Višnja Gluščević

Ranko Jovović

da rade u Crnoj Gori - kazao je Jovović dodajući da jedan dio zaposlenih iz regiona tradicionalno dolazi u Crnu Goru da radi tokom ljeta, pa moramo njegovati i razvijati te odnose i u narednom periodu. - Privredna komora već duži niz godina upozorava na ovaj problem i predlaže rješenja. Jedno od rješenja koje bi povećalo zainteresovanost za rad u turizmu je kategorija stalni sezonski radnik, koja je prisutna upravo u Hrvatskoj, a odnosi se na subvencionisanje zarada zaposlenih tokom perioda kada oni nijesu angažovani - kazao je Jovović. Objašnjava da taj program predviđa da poslodavac isplaćuje bruto zaradu zaposlenom tokom šest mjeseci intenzivnog rada, dok za vrijeme koje zaposleni ne radi zbog nedostatka posla prima dio neto zarade, a poslodavci subvencije. - Time su zaposleni motivisani da se obučavaju i prekvalifikuju za rad u ugostiteljstvu, s obzirom na to da trenutno mogu sezonski da rade samo nekoliko mjeseci - kazao je Jovović.

TRŽIŠTE RADA

Raduju ih najave iz Ministarstva ekonomskog razvoja da bi kategorija stalnog sezonskog radnika mogla biti dio i našeg zakonodavstva, pa snažno apeluju da se krene u realizaciju ove ideje. Osim uvođenja kategorije stalnog sezonskog radnika, Jovović smatra da treba snažnije promovisati i podsticati da se djeca usmjeravaju za zanimanja u oblasti turizma. - Potrebno je organizovati i nacionalne programe za prekvalifikaciju teže zapošljivih kategorija stanovništva za zaposlenja u oblasti turizma - predlaže Jovović koji smatra da je bitno i prilagoditi ispitne rokove i druge obaveze na fakultetima studentima koji rade na sezonskim poslovima. - Kako im obaveze na fakultetima završavaju tek početkom jula a počinju već početkom septembra, dobar dio studenata ne može da se zaposli iako želi da radi tokom ljeta - kaže Jovović. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su Pobjedi kazali da će doći do izmjena i dopuna važnih zakona u oblasti tržišta rada u trećem i četvrtom kvartalu tekuće godine. - Radimo na izmjenama koje će uvesti normu stalnog sezonskog radnika u naš pravni sistem. Uvođenje ove norme podrazumijeva izmjene i dopune

Zaposleni idu u inostranstvo zbog boljih uslova, pa ih nije moguće zadržati ukoliko nemaju interes da rade u Crnoj Gori. Moramo da se intenzivnije posvetimo domaćim radnicima i da ih motivišemo da rade - kazao je Ranko Jovović, dodajući da kod nas sezona traje kratko (intenzivno oko tri mjeseca), pa poslodavci ne mogu pružiti uslove kao neke razvijenije destinacije na kojima sezona traje duže i koje privlače veći broj visokoplatežnih gostiju

U opciji i radna snaga iz Meksika, Kube, Filipina… Jovović ističe i da postoji zainteresovanost poslodavaca za radnu snagu sa dalekih tržišta kao što su Meksiko, Kuba, Filipini, iako bi više voljeli da mogu da zaposle domaću radnu snagu. - Međutim, kod zapošljavanja radnika sa dalekih tržišta se susrećemo sa poslovnim barijerama, ali i neizvjesnosti u pogledu adekvatnosti takve radne snage, dok su prilično visoki troškovi da bi oni došli u Crnu Goru. Ipak, ako se ovakva situacija nastavi, bićemo prinđeni da sve više zapošljavamo radnike sa udaljenih destinacija - ističe Jovović.

Zakona o radu i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti jer je to definisano iz mjera aktivne politike zapošljavanja u zemljama EU - objasnili su iz Ministarstva ekonomskog razvoja. Norma stalni sezonski radnik treba da, kako su dodali, propisuje da osobama koje se zaposle na sezonskim poslovima i koje rade sezonski, za period u godini, kada nijesu zaposleni, država nadoknađuje poreze i doprinose i poveže radni staž. - Ta mjera bi djelovala stimulativno i obezbijedila bi kontinuitet radne snage - kazali su iz Ministarstva ekonomskog razvoja. U Crnoj Gori prepoznatljiv je sezonski karakter tržišta rada, a već u narednoj godini, kako su poručili, uvođenjem ove norme doći će do unapređenja adekvatne radne snage, što je od posebnog značaja za naš turistički sektor. Iz jedne od najpopularnijih crnogorskih platformi zaposli.me kazali su da, poučeni iskustvom iz prethodne godine i činjenicom da pandemija virusa kovid-19 polako jenjava, poslodavci se već uveliko pripremaju za predstojeću ljetnju sezonu. Kako je Pobjedi kazala Višnja Gluščević iz zaposli.me poslodavci uporedo sa pripremom za sezonu žele na vrijeme obezbijediti i kvalitetan kadar. - Već su od početka ove godine intenzivirali potrebu oglašavanja radnih mjesta za zapošljavanje sezonskih radnika na našem portalu. Usljed migracije radne snage na prostor Evropske unije, ove godine je intenzivno osjetno i interesovanje hrvatskih poslodavaca za zapošljavanjem sezonskih radnika iz Crne Gore - tvrdi Gluščević.

INTERESOVANJE

Kaže i da su u svakodnevnoj komunikaciji kako sa poslodavcima, tako i sa kandidatima koji se interesuju za slo-

bodna radna mjesta. - Povećano interesovanje poslodavaca očekujemo, kao i prethodnih godina, tokom aprila i maja mjeseca - kazala je Gluščević dodajući da najveće interesovanje na njihovom portalu, kao i prethodnih godina, vlada za pozicije iz oblasti ugostiteljstva, a zatim i iz oblasti prodaje i trgovine, kao i oblasti transporta i logistike. Kazala je i da su pojačali ponudu i uvrstili neke nove mogućnosti. - Tržište radne snage je prepoznalo zaposli.me i još jedan portal u Crnoj Gori, kao ključno mjesto za oglašavanje poslodavaca i registraciju kandidata. Usljed potrebe poslodavaca da brzo i efikasno dođu da kvalitetne radne snage u ponudi smo uvrstili neke nove mogućnosti i ponude kako bi pomogli poslodavcima da na jednom mjestu predstave svoje poslovanje i brend, a kandidatima da, putem naše platforme, dođu što prije do radnog angažmana - poručila je Gluščević. Da je veliko interesovanje za zapošljavanjem sezonskih radnika od početka godine i to od renomiranih većih poslodavaca na Crnogorskom primorju potvrdili su nam iz Zavoda za zapošljavanje. Kako su kazali Pobjedi imaju veliko interesovanje poslodavaca, kako iz postojećih tako i iz novih hotela i rizorta. - Imamo sve više zainteresovanih poslodavaca i biće potrebno sve više radnika. Nama je cilj da nastavimo i ostvarimo saradnju sa dobrim poslodavcima - kazali su iz ZZZ. Grupacija Karisma Hotels&Resorts se tako javila već početkom godine sa zahtjevom za popunjavanjem radnih mjesta. - Iskoristili su mogućnost i promocije novog servisa ZZZ gdje se daje mogućnost poslodavcima za prezentaciju svoje ponude zapošljavanja na našem sajtu. Istakli su i potrebne profile za-

nimanja sa zaradama. Kako je od ove godine povećana minimalna zarada u skladu sa programom ,,Evropa sad“, očekujemo dobar odziv nezaposlenih lica i ostalih tražioca posla sa evidencije biroa rada u Crnoj Gori - kazali su iz ZZZ. Održali su se sajmovi zapošljavanja u organizaciji Porto Montenegra (Bijelo Polje, Nikšić, Podgorica, Tivat). Još uvijek su u toku sajmovi sezonskog zapošljavanja u organizaciji grupacije Karisma (Podgorica, Nikšić, Berane i Ulcinj). - Sajmovi sezonskog zapošljavanja u organizaciji Zavoda za zapošljavanje će se održati početkom aprila u Podgorici i sredinom aprila u Bijelom Polju. Očekujemo oko 30- ak renomiranih poslodavaca na sajmu i dobar odziv kandidata za poslove sezonskog karaktera - najavili su iz ZZZ. Kažu i da sa posebnom pažnjom pristupaju pripremi i realizaciji aktivnosti i mjera u vezi sa zapošljavanjem na poslovima sezonskog karaktera. - U toku su radionice sezonskog zapošljavanja u organizaciji područnih jedinica i Biroa rada sa licenciranim trenerima. Sa jedne strane imamo nezaposlena lica i ostale tražioce posla koji prolaze obuku da se što lakše uključe direktno na rad kod poslodavca u sezoni ili duže ili preko odgovarajućih programa koje usvaja ZZZ, dok sa druge strane imamo poslodavce sa svojim zahtjevima za popunjavanjem radnih mjesta - istakli su iz ZZZ. Za program „Podsticaji za zapošljavanje“ je trenutno raspisan konkurs na sajtu Zavoda i namijenjen je nezaposlenim licima iz određenih ciljnih grupa za zapošljavanje kod poslodavaca iz privatnog sektora koji su registrovani za obavljanje djelatnosti u sektoru usluga, smještaja i ishrane. Održali su i prezentaciju vezano za sezonsko zapošljavanje u Birou rada Podgorica i predstavili paket sezonskog zapošljavanja svim područnim jedinicama i biroima rada u Crnoj Gori. Paket sezonskog zapošljavanja možete pogledati i na našem sajtu. Iz Zavoda za zapošljavanje poručuju nezaposlenim licima i ostalim tražiocima posla da prate oglase i uključe se u aktivno traženje posla. - Očekujemo da će im ove godine biti primamljivija ponuda na sezonskim poslovima, kako je povećana minimalna cijena rada na 450 eura - zaključuju iz ZZZ. N. KOVAČEVIĆ

Aktuelno

Neđelja, 20. mart 2022.

Narodu Ukrajine podrška sa Cetinja

Minutom ćutanja odali počast stradalima CETINJE- Građani Cetinja i drugih opština ponovo su se juče okupili u prijestonici kako bi poslali poruku podrške Ukrajini, koja je 24. dan pod ruskom invazijom. Okupljeni su nosili transparente sa porukama: „Sloboda“, „Mir“, „Ljubav“... - Građani Cetinja s prijateljima iz ostalih gradova ponovnim okupljanjem dali su podršku herojskom ukrajinskom narodu u borbi za slobodu. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole odali su PODGORICA - U nikšićkom naselju Kličevo će u maju biti otvorena fabrika velikih kapaciteta za preradu organskog voća i povrća, a proizvodi će biti plasirani kako na našem, tako i na zapadnom tržištu. Fabrika će biti na principu zelene cirkularne ekonomije, što je novina u Crnoj Gori, a to znači da neće biti otpada – sve će se reciklirati. Vlasnica fabrike Radica Maja Beriša investira novac koji je stekla dugogodišnjim radom u Velikoj Britaniji, a želi na ovaj način i da pomogne rodnom Nikšiću. Svoj posao u Kentu je prepustila svom životnom i poslovnom partneru, a u zavičaju je očekuju nova iskustva i podvizi.

PARTNEROVANJE

Kako je Beriša kazala Pobjedi, planiraju da prerađuju sve od organskog voća i povrća u sokove, džemove, dodatke jelima, kao i kašice za bebe. - Takođe ćemo sušiti jedan dio za čajeve i razne suve voćne grickalice, a asortiman proizvoda ćemo prilagoditi zapadnom tržištu i proširivati sa mogućnostima – kazala je Beriša, koja poziva sve uzgajivače organskih kultura biljnog porijekla širom Crne Gore da im se što prije jave zbog uspostavljanja poslovnih odnosa i partnerovanja u procesu prerade. Kako navodi, mašine koje će prerađivati voće i povrće su kapaciteta oko 150 litara na sat i nadaju se da će imati tržište za tu količinu proizvoda. - U početku će to biti znatno manje – što je i očekivano, a proizvodnja će rasti sa porastom potražnje – poručuje Beriša. Ona dodaje da će proizvode plasirati na domaćem tržištu, ali i vani. - Kvalitet i asortiman će biti prilagođen zapadnom tržištu, za šta ću se lično pobrinuti jer su mi odlično poznati njihovi standardi što se tiče kvaliteta i ukusa. Naše tržište će nam biti prioritet, naročito turistički djelovi, jer strani turisti koji vode računa o zelenoj ekonomiji, a kojih je sve više, upravo na tome insistiraju i najviše posjećuju zemlje koje takvu politiku implementiraju – kazala je Beriša. Takođe, kako je naglasila, otvoreni su za saradnju sa svim drugim zainteresovanim tržištima na istoku i za tu priliku već je predala zahtjev za zakup

počast svim stradalima u ratu, u nadi i želji da su danas prefarbali potonju ploču – navodi se u saopštenju građana proslijeđenom medijima. Pred zgradom bivšeg ruskoga poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom. Najavljuju da će sve do prekida rata skupovi podrške biti organizovani svakog dana u 17.30h ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. - Slava Ukrajini! Herojima slava – poručili su oni. R. P.

Svakog dana se građani Cetinja okupljaju da podrže Ukrajince

Privrednica Maja Beriša otvara fabriku za preradu organskog voća i povrća

Novac i iskustvo iz Britanije ulaže u rodni Nikšić

Asortiman proizvoda ćemo prilagoditi zapadnom tržištu i proširivati sa mogućnostima. Naše tržište će nam biti prioritet, naročito turistički djelovi, jer strani turisti koji vode računa o zelenoj ekonomiji, a kojih je sve više, najviše posjećuju zemlje koje takvu politiku implementiraju – poručuje Beriša

Objekat gotov i spreman za početak proizvodnje

štanda na „EXPO Dubai“ u decembru ove godine gdje će se održati prezentacija organskih proizvoda i povezivanje sa potencijalnim kupcima. Fabrika će raditi na principu zelene, cirkularne ekonomije, tj. sav otpad će se reciklirati. - Za razliku od linearne ekonomije koja se kreće linijskim putem sirovina-proizvod-konzumer-otpad i koja je veliki izazov danjašnjice u smislu zagađenja okruženja, cirkularna ekonomija, kao što joj i ime kaže, bazira se na kružnom toku sirovinaproizvod-konzumer-reciklaza (zero-waste) gdje će konkretno kod nas da se ambalaža reciklira, a u procesu prerade nećemo imati otpad jer će ostaci neprerađenog dijela voća i povrća ići na na pravljenje komposta, tj.

organskog đubriva – kazala je Beriša dodajući da će se time stvoriti mogućnost za otvaranje novog pogona ili novih vrijednosti u lancu proizvodnje čime se dodatno proširuje djelatnost i zapošljava nova radna snaga, te novi stručnjaci. - Cilj cirkularne ekonomije je da ublaži ili eliminiše posljedice sadašnje devastacije prirode ogromnom količinom otpadnog materijala i da pronađe i implementira rješenja za buduće poslovanje sa minimalističkim impaktom na sredinu – objašnjava naša sagovornica. Još jedna novina u poslovanju je to što će, kako je kazala Beriša, sklapati partnerstva u poslovanju i povezivati se u klastere. - Način na koji je koncipiran održivi razvoj podrazumijeva

što veći broj partnerstva u poslovanju, tj. povezivanja u klastere. Primjenjivaćemo to na način što ćemo već postojeće male prerađivače partnerovati i umrežiti u naš sistem u cilju zajedničkog plasmana na svjetskom i našem tržištu. I što bogatija i raznovrsnija ponuda – to bolja prilika za plasiranje proizvoda – mišljenja je Beriša.

SARADNJA

Ona takođe poručuje malim prerađivačima da im neće biti konkurencija već i oni mogu biti djelovi njihovog pogona. - Tako možemo zajedno da izlazimo na tržište, ali pod uslovom da se strogo pridržavaju svih propisa i standarda za organski uzgoj i preradu. U svijetu je sve veći trend da se vrata tržista

Zaposleni će na posao dolaziti pješke ili biciklom Kako je naglasila Beriša, zaposleni u njenoj fabrici, čiji broj će da zavisi od obima prerade, dolaziće na posao pješke ili biciklom zbog redukcije emitovanja štetnih gasova, tako da će prvenstvo u zapošljavanju imati prednost stanovnici zajednice koji žive neposredno u okruženju fabrike. - Time se takođe pomaže i zajednici tako što se smanjuje broj nezaposlenih, a primjenjivaćemo i mnoge druge metode kojima ćemo pomagati zajednicu u kojoj poslujemo. Cilj našeg poslovanja je funkcionalno i bogato ,,sveto trojstvo“ poslodavac-zaposleni-zajednica. I ranije sam spominjala da bogat pojedinac može da bude održiv samo u bogatoj i funkcionalnoj zajednici – kazala je Beriša.

otvaraju upravo ovako koncipiranim poslovanjima koja prije svega osim o kvalitetu svojih proizvoda vode brigu o okruženju bilo da se radi o društvenoj ulozi kroz brigu o društvu ili o uticaju na ekologiju istog. To je nešto što se izučava ovih dana i na najvisočijim obrazovnim institucijama – poručuje Beriša. Objekat gdje će se vršiti prerada, kako je istakla, je završen. - Malo duže je sve to trajalo s obzirom na to da je ideja krenula još krajem 2016. ali uslovi kod nas su bili takvi da ni mi nijesmo bili pošteđeni u svim ovim političkim previranjima i širenjem opasnog virusa zbog kojeg smo bili u nemogućnosti praktično dvije zadnje godine da funkcionišemo planiranom dinamikom – kazala je Beriša, dodajući da je sada sve spremno za otvaranje, čekaju samo da administracija odradi svoj dio što se tiče potrebnih rješenja da bi krenuli sa preradom. - Voljela bih da je i naša administracija upućena u ekonomski doprinos i značaj ovakvih projekata i da ponude potrebnu podršku i daju prioritet ovakvim aplikacijama. Što se tiče samog objekta, građen je po standardima održivog razvoja. Prije svega, objekat je urađen da se jednog dana može preusmjeriti po potrebi i za drugu namjenu. Vodićemo računa o reciklaži vode koja će se koristi za pranje voća, kao i o napajanju električnom energijom iz prirodnih obnovljivih energetskih resursa preko solarnih uređaja – kazala je Beriša, naglašavajući da će sve biti u skladu sa zelenom ekonomijom i ustedom prirodnih resursa.

SIROVINE

Što se tiče sirovina, po njenim riječima, ,,najbitnije je da se prirodni resurs ne ‘siluje’ ne-

Maja Beriša

adekvatnim biljnim vrstama, njihovim prekomjernim uzgojem i uništavanjem djelova zemljišta koji su možda podobniji za neki drugi vid privrede“. - Time ne pomažemo stabilizovanju ekoloških problema i devastaciji prirodnih bogatstava. Slijedićemo prirodne tokove i voditi računa o biodiverzitetu i koristiti samo one biljne vrste karakteristične za data područja, a koja će kvalitetom zastupati taj region. Tako da smokve, nar, lubenice, mandarine i sl. voće očekujemo sa juga, a kruške, jabuke, šljive i dunje sa sjevera i iz srednjeg pojasa – kazala je Beriša. Dodaje da će divljem voću davati veliku prednost za vrhunske dodatke jelima. - Ovo napominjem iz razloga sto me moje komšije, koje inače obožavam i ovom prilikom pozdravljam, na Žabljaku gdje razvijam još jedan biznis, uporno nagovaraju da iščupam svu kleku sa imanja na kome se proširila, a ona je jedan od vrhunskih začina u jelima u elitnim restoranima u Britaniji i na Zapadu. Tako da o drugom biznisu i drugim mogućnostima drugom prilikom – zaključuje Beriša. N. KOVAČEVIĆ

Društvo

Neđelja, 20. mart 2022.

AKTUELNO: Trend negativnog prirodnog priraštaja može usporiti ili zaustaviti država, međutim, takvu strategiju Crna Gora nema

Politika nataliteta se ne vodi sa jednokratnom pomoći od 100 eura Iz Glavnog grada navode da je potrebno dati doprinos punom ekonomskom osnaživanju kako bi mladi parovi bili motivisani da se odluče na roditeljstvo. Zato je Glavni grad, odlukama Skupštine, ustupio na korišćenje bez naknade veliki broj parcela za gradnju objekata kolektivnog stanovanja, a za potrebe zapošljenih u zdravstvenom sistemu, prosvjeti, pravosuđu, Upravi policije, Ministarstvu unutrašnjih poslova, lica u stanju socijalne potrebe, privrednim društvima i javnim ustanovama PODGORICA – U Crnoj Gori godinama unazad apostrofira se negativan prirodni priraštaj i navodi da se protiv bijele kuge mora boriti cijelo društvo, a na državi je najveća obaveza – da kroz naknade i povoljnosti utiče na mlade parove da se odluče na roditeljstvo. Ovaj trend koji je počeo 2020. godine, nastavio se, pa su za devet mjeseci prošle godine samo četiri opštine u Crnoj Gori imale pozitivan prirodni prirašataj, dok su po negativnom prednjačili Nikšić i Pljevlja, gdje je preko 300 ljudi umrlo više nego što je rođeno. Samo u prva tri mjeseca 2021. godine, prema podacima Uprave za statistiku (Monstat) umrlo je 915 ljudi više nego što je rođeno.

StimulanS

Iz Zajednice opština su za Pobjedu kazali da je vođenje politike nataliteta interes šire društvene zajednice, ali da je to i obaveza države i njenih organa da djeluje u ostvarivanju ciljeva u ovoj oblasti. - Međutim, zbog aktuelne situacije i nedovoljne pažnje koja se poklanja ovom problemu, opštine su kroz lokalne mehanizme aktivno uključene i daju svoj doprinos djelimičnom unapređenju stanja po pitanju zadržavanja, odnosno poveća-

nja stope nataliteta u lokalnim zajednicama – pojašnjavaju oni. Mehanizmi koje opštine primjenjuju da utiču na natalitet su novčane naknade za rođenje djeteta, kao i poklon paketi. Neke opštine daju novac za novorođeno dijete, dok druge, kao što je na primjer Opština Podgorica, daju poklon pakete jer smatraju da se dugročno treba raditi na rješavanju negativnog prirodnog priraštaja, te da jednokrana pomoć neće imati pravi efekat. Iznos naknada varira od opštine do opštine i od toga da li se radi o prvom, drugom ili narednom djetetu. Tako, na primjer u opštini Tivat naknada za novorođene u iznosu od 120,6 eura, pripada prvom, drugom i trećem djetetu, dok je visina naknade za četvrto i svako naredno dijete 180,9 eura. Istim povodom Opština Gusinje za svako rođeno dijete na teritoriji opštine izdvaja 100 eura, dok je naknada u opštini Andrijevica iznosi 200 eura. Kako bi dodatno podstakli rađanje i olakšali život i rad porodica u ruralnom području Opština Berane jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 300 eura obezbjeđuje za treće novorođeno dijete, 400 za četvrto, 500 za peto, a za šesto i sljedeće rođeno dijete daje iznos od 10.000 eura, koji se

Žene koje žele da budu majke često su diskriminisane Iz Glavnog grada navode da se ne smije zaboraviti da je pitanje rodne ravnopravnosti od značaja i za temu nataliteta, te da se nerijetko može čuti da su žene diskriminisane prilikom zasnivanja radnog odnosa ili konkurisanja za posao, zbog potrebe da se ostvare i kao majke. - Zato Glavni grad politiku rodne ravnopravnosti ne podržava samo deklarativno, već sprovodi niz aktivnosti kako bi djelovao edukativno, ukazao na ove pojave i potrebu sankcioni-

sanja. Na isto smo ukazali i tokom ovogodišnjeg projekta „Grad za žene – žene za grad“ – navode oni. Kroz socijalni servis Kuća zdravlja pruža besplatnu psihosocijalnu podršku svima kojima je ona i potrebna. - Korisnici su, kako oni koji se bore sa problemom neplodnosti, tako i svi oni koji se suočavaju sa drugim socijalnim, ekonomskim, emotivnim i društvenim problemima, koji mogu uticati na pitanje nataliteta – navode iz Glavnog grada.

Iznos naknada varira od opštine do opštine i od toga da li se radi o prvom, drugom ili narednom djetetu. Tako, na primjer, u opštini Tivat naknada za novorođene u iznosu od 120,6 eura pripada prvom, drugom i trećem djetetu, dok je visina naknade za četvrto i svako naredno dijete 180,9 eura. Istim povodom Opština Gusinje za svako rođeno dijete na teritoriji opštine izdvaja 100 eura, dok naknada u opštini Andrijevica iznosi 200 eura dugoročnih rješenja – kategorični su iz Glavnog grada.

graditi vrtiće i škole

Mehanizmi kojima opštine utiču na natalitet su novčane naknade za rođenje djeteta, kao i poklon paketi

dodjeljuje za adaptaciju postojećeg ili izgradnju novog stambenog objekta, pomoćnih objekata, nabavku poljoprivrednih mašina, formiranje ili povećanje stočnog fonda. - Sve u cilju poboljšanja uslova života na selu i razvoja poljoprivrednih domaćinstava – navode iz Zajednice opština.

Pokloni

Glavni grad za svako novorođeno dijete čiji roditelj, staratelj ili hranitelj ima prebivalište na teritoriji Podgorice, dodjeljuje bebi paketiće, za što je budžetom izdvojeno 80.000 eura. - Sadržaj poklon paketića, uručivanje i ostala pitanja od značaja za navedeno, definišu se ugovorom između Glavnog grada, kao naručioca i dobavljača, kroz postupak javnih nabavki – navode iz Glavnog grada za Pobjedu. Pravo na poklon paketiće za 2021. godinu ostvarilo je 2.503 djece, za šta su izdvojena sredstva u iznosu od 76.306, 39 eura. Iz Glavnog grada kažu da su podaci o padu nataliteta izuzetno zabrinjavajući, zbog čega smatraju da je potrebna sveobuhvatna analiza i multidisciplinarni pristup, kako bi se ovakav trend zaustavio.

Sadržaj paketića Glavni grad za novorođenu djecu poklanja paketiće. Iz PG biroa za Pobjedu kažu da paketić sadrži: flašicu za bebe staklo 240 ml Elfi, flašicu za bebe 120 ml Dr Brown’s, peškir za bebe sa kapuljačom (100 odsto pamuk), cucla za bebe Elfi, zvečka Polesie, glodalica za bebe Elfi, rukavice za novorođenče (par), čarapice za bebe (par), pelene za bebe Violeta Double Care 4-9 kg (tri pakovanja po 22 komada), tetra pelene (100 odsto pamuk), bebi šampon Becutan 200 ml, bebi kupka Becutan 400 ml, krema za

bebe Pavloderm (2 x 200 g), vlažne maramice za bebe Septona 80/1 (tri pakovanja). -Pravo se ostvaruje prije navršene prve godine života, podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za socijalno staranje, uz koji se prilaže: izvod iz matične knjige rođenih, fotokopija lične karte roditelja/staratelja/hranitelja, potvrda o prebivalištu/ stalnom boravku/privremenom boravku, potvrda da to pravo nije ostvario drugi roditelj u slučaju prijavljenog prebivališta/boravka u nekoj od drugih opština – naveli su iz PG biroa.

Kažu da lokalne samouprave mogu dati značajan doprinos, a navode i da je ovo pitanje i te kako uslovljeno osjećajem ekonomske (ne)stabilnosti, i da visoka stopa nezaposljenosti može djelovati demotivišuće. Navode da jednokratna pomoć nije rješenje. - Zato Glavni grad realizuje veliki broj konkursa bespovratne finansijske podrške, koji su pomogli osnivanje i osnaživanje nekoliko stotina mikro, malih i

srednjih preduzeća na teritoriji Podgorice, od koji svako osim osnivačica/osnivača, zapošljava i druga lica. Nedavno smo realizovali projekat biznis zona, koji podrazumijeva otvaranje novih 1.500 radnih mjesta, a već raspisali sljedeći. Shodno navedenom, smatramo da je potrebno dati doprinos punom ekonomskom osnaživanju, što se ne može postići kroz jednokratno uručivanje novčanih pomoći, već obezbjeđivanjem

Jedan od važnih razloga pada stope nataliteta je, kako ističu, i stambena politika. - Zato je Glavni grad odlukama Skupštine Glavnog grada, ustupio na korišćenje bez naknade veliki broj parcela za gradnju objekata kolektivnog stanovanja, a za potrebe zapošljenih u zdravstvenom sistemu, prosvjeti, pravosuđu, Upravi policije, Ministarstvu unutrašnjih poslova, lica u stanju socijalne potrebe, privrednim društvima i javnim ustanovama – ističu iz Glavnog grada. Navode da je važno raditi i na izgradnji vrtića i škola, čemu oni posvećuju pažnju kroz ustupanje parcela ili objekata bez naknade. - Glavni grad realizuje veliki broj socijalnih servisa, od kojih su mnogi upravo namijenjeni svim roditeljima/starateljima/hraniteljima koji su lošijeg materijalnog statusa, zbog čega je svaka naša sugrađanka/ sugrađanin koji pripada ovoj kategoriji, a zatražio je pomoć Glavnog grada, istu dobio, u skladu sa našim nadležnostima i propisima – zaključeno je iz Glavnog grada. Na pitanje kako utiču na ovaj negativan trend iz Zajednice opština Pobjedi je rečeno da je pitanje nataliteta i politike u ovoj oblasti nedvosmisleno i primarno državno pitanje, koje zakonskim propisima nije dato u nadležnost opština. -To je i razlog zbog kojeg opštine nemaju strategije kojim bi se ovo pitanje tretiralo parcijalno i samo za teritoriju pojedinih opština. Takav pristup bi bio neproduktivan i nelogičan. Međutim, značaj pitanja nataliteta je nesporan interes opština, koje kreiranjem mehanizama podrške porodici pokazuju spremnost da zajedno sa državnim organima učestvuju u kreiranju sveobuhvatne politike u ovoj oblasti – navode iz zajednice opština. Sa kreiranjem te politike se, poručuju, ne smije čekati, „ona mora biti primarni zajednički zadatak i na njemu treba neodložno raditi“. k. J.

U fokusu: Ukrajinska kriza

Neđelja, 20. mart 2022.

ANALIZA: Crkveno pitanje u Ukrajini

» Piše: Slobodan JOVANOVIĆ Prema legendi srednjovjekovna Ukrajina upoznaje hrišćansku vjeru preko apostola Andrije Prvozvanog, koji je postavio krst na kijevskom brdu, đe je kasnije izgrađena i danas se nalazi kijevska Andrijevska crkva. Velika knjeginja Olga (945962), koja je naslijedila svog supruga, kneza Igora (912-945), prva je počela službeno unositi hrišćanstvo u Kijevsku Rus’, a sama je postala hrišćanka 955. godine. Međutim, mali je efekat bio na ratničko i pagansko stanovništvo tog vremena. Volodimir Veliki (980-1015), sin kijevskog kneza Svjatoslava, prihvatio je službeno hrišćanstvo 988. godine u gradu Hersonesu na poluostrvu Krim. Time je ne samo otpočeo prelazak na hrišćanstvo naroda Kijevske Rusi, već je time otpočeo proces hristijanizacije svih istočnoslovenskih naroda. Jaroslav Mudri (1019-1054), sin kijevskoga kneza Volodimira Velikog, nastavio je sa daljim širenjem hrišćanstva. Veoma je značajno da je 1037. godine uspostavljena crkvena hijerarhija na čelu s kijevskim mitropolitom Rusinom Ilarionom, a ne Grkom kao do tada. Mitropolit Kijevske mitropolije bio je odgovoran patrijarhu u Konstantinopolisu (Carigradu). Za vrijeme Jaroslava Mudrog izgrađeno je na stotine crkava u vizantijskom stilu, u samom Kijevu je u to vrijeme postojalo preko 400 crkava, među kojima Saborna crkva Svete Sofije, koja postoji i danas. Srednjovjekovna Ukrajinska crkva je bila okrenuta vizantijskoj istočnohrišćanskoj tradiciji, ali je u političkom i duhovnom smislu bila bliska i sa središtem zapadnog hrišćanstva u Rimu.

PRAVOSLAVNO SVETILIŠTE

Nakon dugog perioda dinastičkih borbi i propadanja, Kijevska Rus’ ponovo doživljava uspon u vrijeme Volodimira II Monomaha (1013-1125), za kojeg je značajan kulturno-religiozan rad vezan za Kijevsko-pečersku lavru, danas najstarije pravoslavno svetilište u cijeloj Istočnoj Evropi. Tatari (Mongoli) napadaju 1223. godine istočne ukrajinske kneževine i grad Kijev, da bi 16. decembra 1240. godine zauzeli Kijev, opljačkali ga i potpuno uništili. Uništeno je preko 600 crkava i oko 20 velikih manastira, a službeno ukrajinsko crkveno središte je privremeno premješteno u zapadno-ukrajinski grad Galic. Carigradski patrijarh 1303. nudi vladarima Galičko-Volinjske Rusi zasebnu mitropoliju u Galicu, kao privremeno izmještenu iz opustošenog Kijeva. Drugi dio hrišćana Kijevske Rusi u Vladimir-Suzdalju formira zasebnu mitropoliju, koja će se održati

Vjekovna borba protiv ru ugnjetavanja i dalje traj Brutalna agresija Rusije na Ukrajinu, razaranja gradova i ubijanje civila, nesumnjivo će uticati na budući položaj pojedinih crkava u Ukrajini nakon završetka rata. Već je mitropolit Kijevske mitropolije, Moskovskog patrijarhata, Onufrije, osudio rusku agresiju, ubijanje nevinih civila, rušenje gradova, pa se postavlja pitanje kakav će stav imati i on i Mitropolija, na čijem je čelu, nakon prestanka rata s umanjenom autonomijom, uzrokovanom tatarskom okupacijom tih prostora. Početkom XV stoljeća, sve staroukrajinske mitropolije ponovno su imale središte u Kijevu pod imenom Mitropolija Kijeva, Galica i svog rus’-ukrajinskog naroda. Zanimljivo je da se tokom XIV stoljeća Ukrajinci nazivaju svojim latinskim imenom Ruteni, a njihova zemlja imenom Rutenija. U drugoj polovini XIV stoljeća ukrajinski prostor zauzima Velika kneževina Litva, koja uskoro prihvata katoličanstvo kao službenu religiju i vrši pritisak na Ukrajince da pređu sa pravoslavlja na katoličanstvo. Tako se 1413. godine proglašava zakonska odredba, takozvana Horodlova privilegija, po kojoj u vlasti mogu učestvovati samo katolički vjernici. Ovakav odnos Litve, a i Poljske u djelu koji su držali pod kontrolom, ćera ukrajinsko plemstvo da traži saveznike u okruženju, uključujući i savezništvo s pravoslavnom Velikom kneževinom Moskvom. S obzirom na to da se Carigrad u to vrijeme već nalazio pod Otomanskom imperijom, a Kijev pod poljskolitavskom kontrolom, Moskovska eparhija 1448. samovoljno istupa iz Kijevske mitropolije, u čemu su je podržali i pojedini ukrajinski crkveni dužnosnici. Litva i Poljska se ujedinjuju 1569. godine u tkz. Lublinsku uniju, svjesni moskovske i tatarske opasnosti, i gotovo cijeli prostor Ukrajine potpada pod njihovu vlast. Suspenduje se Ukrajinska pravoslavna crkva, što je izazvalo oštre sukobe između Ukrajinaca i Poljaka. Takozvani Ostroškijevi plemići razvili su štamparstvo, štampajući knjige na ukrajinskom jeziku. U njihovoj štampariji štampana je prva kompletna Biblija na staroslavenskom jeziku,

poznata kao Ostroška Biblija. Kao posljedica međunarodne situacije i uopšteno društvenih prilika, posebno vjerskih u toku poljske okupacije, stvorena je 1596. godine Brestska crkvena unija, odnosno svojevrsni konkordat pravoslavlja i Rimske crkve. Kijevski mitropolit i većina ukrajinskih crkvenih poglavara potpisali su akt sjedinjenja i stvorili unijatsku, odnosno Ukrajinsku grkokatoličku crkvu s ciljem zaštite ukrajinske crkvene samobitnosti. Ratifikovan je ugovor od 33 člana, koji su 1594. i 1595. sačinili ukrajinski i bjeloruski episkopi, između Kijevsko-galičke mitropolije i Vatikana o uvođenju mitropolije pod jurisdikciju Rimokatoličke crkve. Glavni ulogu u sastavljanju ugovora imala su dvojica episkopa iz Volinja, Kirilo Terleckij i Ipatij Potij.

NOVI CENTAR PRAVOSLAVLJA MOSKVA

Od početaka hrišćanstva u Kijevskoj Rusi Carigradski patrijarhat je, u crkvenom smislu, bio nadređen Kijevskoj mitropoliji, a Kijevska mitropolija je bila nadređena ostalim istočnoslovenskim eparhijama, uključujuči i mladu Moskovsku eparhiju. Okupacijom Carigrada od strane Osmanlija, slabljenjem uticaja Kijevske mitropolije i istupanjem Moskovske eparhije iz nje 1448, Moskva pretenduje da postane novi centar pravoslavlja i nova imperijalna sila u širem okruženju, promovišući novu političku i ideološku doktrinu - ,,Treći Rim“. Velika kneževina Moskva svoju proširenu teritoriju 1547. proglašava Moskovskom državom, samoproglašenim carstvom, sve više preuzimajući i identifikujući se sa nekadašnjom moći srednjovjekovne

ukrajinske države Kijevska Rus’. Carigradski patrijarh se, pod pritiskom, odrekao svoje nadležnosti nad Ukrajinskom pravoslavnom crkvom u Kijevu 1686. godine, prepustivši je jurisdikciji mladog Moskovskog patrijarhata. Ovaj događaj prestavlja prekretnicu u istoriji Ukrajinske crkve, posebno zato što se mnogi ukrajinski monasi i ostali važni crkveni dužnosnici okreću razvoju pravoslavnog središta u Moskvi. Odlukom cara Petra I Ukrajinac Stepan Javorskij postaje moskovskim mitropolitom, nakon njega Ukrajinac Feofan Prokopović, zatim Ukrajinac Dmitro Tuptalo, poznatiji kao rostovski Sveti Dimitrij. U cijeloj moskovskoj pravoslavnoj hijerarhiji 70 važnih pozicija su držali Ukrajinci koji su svojevoljno prihvatili moskovsku političku ulogu stvaranja jakog pravoslavnog središta. Takođe, na drugoj strani, dio ukrajinskog stanovništva je na Grkokatoličku crkvu gledao kao na pokušaj podređivanja poljskoj vlasti, naročito zahvaljujući propagandi onih koji su ukrajinski crkveni autoritet namjeravali podrediti Moskvi. Nakon potpisivanja Perejaslavskog sporazuma između Ukrajine (Kijevske Rusi) i Moskovije 1654, broj Ukrajinaca koji odlazi u Moskoviju se konstantno povećava. U Moskvi je stvorena manja zajednica koja je kasnije nazvana Maloruski dvor, po srednjovjekovnoj matici Kijevske Rusi koja je imala svoje središte u Kijevu i bila poznata kao Mala Rus’, osniva se Andrijevski manastir koji je imao jako velik utjecaj na smjer Moskovske pravoslavne crkve i politiku patrijarha Nikona. Njihov uticaj dovodi do crkvenih reformi i samog raskola na starovjerce i one koji su podržali reforme.

RUSIFIKACIJA UKRAJINE

OSUDIO RUSKU AGRESIJU: Mitropolit Kijevske mitropolije Onufrije

Petar I 1720. godine zabranjuje štampanje knjiga na ukrajinskom jeziku i daje zapovijest da se sva ukrajinska državna i druga dokumentacija prevede na ruski jezik. Od 1721. Petar I, takođe, mijenja ime Moskovije i Rusi-Ukrajine u Ruska Imperija. Ukazom Sinoda Ruske pravoslavne crkve od 1769. uklanjaju se svi ukrajinski bukvari. Carica Katarina II nastavlja politiku rusifikacije Ukrajine, ukida se autonomija Ukrajinske

Kijevska Andrijevska crkva

crkve, potiskuje se ukrajinska izvornost, crkvena tradicija i obred, rusifikuje duhovna prosvjeta, ukida se Kijevsko-mogiljanska akademija i ustanovljuje nova Kijevska duhovna akademija, s ruskim učiteljima i ruskim sistemom učenja. Valujevskim cirkularom 1863. potjpuno se zabranjuje ukrajinski jezik s obrazloženjem ministra: ,,Nikakovog posebnog maloruskog jezika nije bilo, niti će ga biti, niti ga smije biti!“. Emskim dekretom cara Aleksandra II 1876, zabranjena je ukrajinska literatura u cijeloj Ruskoj Imperiji. Poslije pripajanja Habsburškoj monarhiji regija Galicina i Bukovina 1772. i 1774.godine Unijatska crkva je preimenovana u Grkokatoličku crkvu i dobija isti status kod Rimokatoličke crkve. Dok je između dva svjetska rata Grkokatolička crkva imala određenu zaštitu Rima, Poljaci su često vršili pritisak na lokalno pravoslavno stanovništvo navodeći ga da pređe u grkokatoličanstvo, sve dok Grkokatolička crkva nije počela predstavljati simbol crkve ukrajinskih nacionalista. Na stotine ukrajinskih pravoslavnih crkava je porušeno ili prenamijenjeno, velik dio njih je predstavljao neprocjenjive spomenike ukrajinske srednjovjekovne kulture. Samo u dva mjeseca 1938. godine porušeno je 138 ukrajinskih pravoslavnih crkava, posebno na prostorima srednjovjekovnih ukrajinskih regija Holm i Polissja.

NASILNO PRIPAJANJE

U vrijeme SSSR-a, Staljin je donekle popustio pred vrlo strogim režimom i pomalo je oslobađao religijski život u socijalističkom društvu. Prema Ruskoj pravoslavnoj crkvi u Ukrajini 1943. pokazana je od strane Staljina dobra volja za njen rad. S druge strane, dvije jake ukrajinske crkve: autokefalna pravoslavna crkva i zapad-

na Grkokatolička, i dalje su bile zabranjene i ugnjetavane. Kad se upokojio mitropolit Šepticki 1944, zvanična sovjetska štampa je odmah napala nacionalnu crkvu galicijskih Ukrajinaca. Dvije godine kasnije, uz velik broj zatvorenih grkokatoličkih biskupa, crkva je nasilno pripojena Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Svi crkveni objekti u zapadnoj Ukrajini bili su pod rukovodstvom Moskovske patrijaršije. Radi svoje burne povijesti Ukrajinska grkokatolička crkva danas ima brojne filijale među dijasporom širom svijeta, posebno u Poljskoj, Kanadi i SAD. U Ukrajini živi nepunih šest miliona grkokatolika što ih čini manjinom među većinom građana pravoslavne vjeroispovijesti. U Ukrajini je postojalo do skoro nekoliko pravoslavnih jurisdikcija. Sve su one u sebi sadržale naziv „Ukrajinska pravoslavna ...“, s tim da jedna od njih predstavlja egzarhat Ruske pravoslavne crkve. Središte te Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata nalazi se u Kijevo-pečerskoj lavri, u Kijevu. Sebe smatra nasljednicom drevne Kijevske. Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata je reformisana pred sam raspad SSSR-a 1990. godine. Prethodno je predstavljala ukrajinsku filijalu Ruske pravoslavne crkve u kojoj su ogromnu većinu pripadnika činili etnički Rusi iz jugoistočne Ukrajine. Prema relevantnim istraživanjima Razumkov centra prije manje od desetak godina okupljala oko 11 odsto ukrajinskih vjernika i taj je broj u kontinuiranom opadanju Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata službeno je osnovana godinu nakon raspada SSSR-a 1992. godine. Nakon usvajanja Odluka o proglašenju nezavisnosti Vrhovne Rade Ukrajine 24. avgusta 1991, na inicijativu mitropolita Filareta od 1. do 3. novembra 1991.

U fokusu: Ukrajinska kriza

Neđelja, 20. mart 2022.

uskog je

Rusi – Ukrajine. Patrijarh Filaret je ekskomuniciran iz Ruske pravoslavne crkve 1997. godine. Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva je osnovana 1921. godine u Kijevu nakon što je Ukrajina, u sklopu Ukrajinske Narodne Republike, uspostavila po prvi put, nakon dugo vremena, svoju nezavisnost i kada je u Ukrajini provođena tzv. ukranizacija, kada je omogućeno tolerantno razvijanje ukrajinske kulture i jezika s ciljem bržeg razvoja i kvalitetnijeg prilagođavanja s novom sovjetsko-komunističkom politikom iz Kremlja.

PRIZNANJE

održan je pomjesni sabor Ukrajinske pravoslavne crkve koji je jednoglasno odlučio o punoj kanonskoj nezavisnosti autokefalne Ukrajinske pravoslavne crkve. Sabor je upoznao ruskog patrijarha Alekseja II i episkopat Ruske pravoslavne crkve s odlukom, ali Arhijerejski sabor Ruske pravoslavne crkve je 1, 2. aprila 1992. odbio da Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi da autokefalnost. Na Sveukrajinskom pomjesnom saboru 1995. mitropolit Filaret je proglašen patrijarhom kijevskim i cijele



Odluka Vaseljenskog patrijarha o kanonskom priznanju i priznanje autokefalnog statusa Pravoslavne crkve Ukrajine izazvalo je ogromno nezadovoljstvo Ruske pravoslavne crkve i njen prekid odnosa sa Vaseljenskom patrijaršijom. Crkva Srbije se nije zvanično opredijelila u tom sukobu, ali je njena podrška Ruskoj pravoslavnoj crkvi više nego očigledna. Za to postoje dvojaki razlozi: tradicionalna vezanost za rusku državu i za Rusku pravoslavnu crkvu, sa jedne strane, i bojazan, sa druge strane, da će, po istom principu, biti rješavano crkveno pitanje u Crnoj Gori i Makedoniji

Konačno, Pravoslavna crkva Ukrajine, koja danas okuplja većinu ukrajinskog stanovništva, formirana je 15. decembra 2018. godine na pomjesnom saboru priznatom od Vaseljenske patrijaršije, ujedinjenjem potonje dvije ukrajinske pravoslavne jurisdikcije, na osnovu pune kanonske nezavisnosti. Ona je stvorena sa namjerom da se objedinjenjem pravoslavnog naroda Ukrajine riješi pravoslavno pitanje u Ukrajini. Ustoličenje mitropolita kijevskog i cijele Ukrajine Epifanija održano je u katedrali Svete Sofije u Kijevu 3. februara 2019. godine. Sinod Carigradske patrijaršije je, na sastanku održanom od 9. do 11. oktobra 2018. godine, donio odluku da se prizna autokefalnost Pravoslavnoj crkvi u Ukrajini, ukinuvši odluku iz 1686. kojom je Kijevska mitropolija postala dio Moskovske patrijaršije. Patrijarh Vartolomej potpisao je 5. januara 2019. u Crkvi Svetog Georgija u Fanariju tomos o autokefaliji Pravoslavne crkve Ukrajine, nakon zajedničke liturgije sa mitropolitom Epifanijem. Odluka Vaseljenskog patrijarha o kanonskom priznanju i priznanje autokefalnog statusa Pravoslavne crkve Ukrajine izazvalo je ogromno nezadovoljstvo Ruske pravoslavne crkve i njen prekid odnosa sa Vaseljenskom patrijaršijom. Crkva Srbije se nije zvanično opredijelila u tom sukobu, ali je njena podrška Ruskoj pravoslavnoj crkvi više nego očigledna. Za to postoje dvojaki razlozi: tradicionalna vezanost za rusku državu i za Rusku pravoslavnu crkvu, sa jedne strane, i bojazan, sa druge strane, da će, po istom principu, biti rješavano crkveno pitanje u Crnoj Gori i Makedoniji. I ne samo u te dvije države, jer poništenjem tomosa od 19. februara1922. godine, kojim je novostvorenoj Ujedinjenoj srpskoj pravoslavnoj crkvi dat kanonski status i autokefalnost od strane Veseljenske patrijaršije, jurisdikcija Crkve Srbije bi se svela na granice koje je imala prije dobijanja tomosa iz 1922. Brutalna agresija Rusije na Ukrajinu, razaranja gradova i ubijanje civila, nesumnjivo će uticati na budući položaj pojedinih crkava u Ukrajini nakon završetka rata. Već je mitropolit Kijevske mitropolije, Moskovskog patrijarhata, Onufrije, osudio rusku agresiju, ubijanje nevinih civila, rušenje gradova, pa se postavlja pitanje kakav će stav imati i on i Mitropolija na čijem je čelu, nakon prestanka rata.

KIJEV - Mediji javljaju da je juče u ruskom napadu na Mikolajev poginulo 40 vojnika, a predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je poručio da će, ukoliko se ne zaustavi Putin, i drugi agresori raditi što hoće. Rusi tvrde da su po prvi put od invazije upotrijebili hipersonično oružje. Podsjetimo, Marijupolj trpi veliku agresiju ruskih snaga, pri čemu se ističu napadi na porodilište, dječju bolnicu te bombardovanje pozorišta korišćenog kao sklonište. Deset civila, uključujući dvoje djece, ubijeno je u granatiranju u regijama Kijev i Luganjsk u posljednja dva dana, kažu ukrajinski zvaničnici. Sedam civila je ubijeno, a pet ih je ranjeno u minobacačkom napadu na grad Makariv u Kijevskoj regiji. Žena i dvoje djece pronađeni su mrtvi ispod ruševina kuće koja se srušila usljed jučerašnjeg granatiranja u gradu Rubižne u regiji Luganjsk, izvijestila je Državna služba za hitne slučajeve na Telegramu. Rečeno je da je i treće dijete izvučeno iz ruševina, ali njegovo stanje je dobro. Britanska ministarka vanjskih poslova Liz Tras rekla je kako se boji da su mirovni pregovori Rusije i Ukrajine tek ,,dimna zavjesa“ koju Kremlj koristi uoči nove ofanzive.

DIVERZIJA

U danas objavljenom intervjuu za Tajms, Tras kaže da je ,,vrlo skeptična“ u pogledu pregovora te vjeruje da ih Rusija koristi kao diverziju za bolje ,,pregrupisanje“ svojih snaga. - Njihova invazija ne ide kako je planirano. Ne vidimo ozbiljno povlačenje ruskih trupa niti ozbiljne prijedloge na stolu – rekla je ona. Britanski premijer Boris Džonson upozorio je juče da bi ,,bila greška“ vratiti se normalnim odnosima sa Rusijom, čak i ako ruska invazija na Ukrajinu prestane. U govoru održanom na kongresu njegove konzervativne stranke u Blakpulu, kojemu je prisustvovao i ukrajinski ambasador u Londonu Vadim Pristajko, Džonson je rekao kako je stiglo vrijeme da se ,,bira između slobode i ugnjetavanja“. Oko 1,5 miliona djece pobjeglo je iz Ukrajine otkako je počela ruska invazija i u opasnosti su od trgovine ljudima, saopšteno je iz UNICEF-a. - Bezbroj drugih raseljeno je unutar zemlje kako rat traje – rečeno je u današnjem saop-

DVADESET ČETVRTI DAN RUSKE INVAZIJE NA UKRAJINU: U Marijupolju nema ni hrane ni vode

Oko 1,5 miliona djece je pobjeglo iz Ukrajine

Stotine civila pod ruševinama Deset osoba, uključujući dvoje djece, ubijeno je u granatiranju u regijama Kijev i Luganjsk u posljednja dva dana, kažu ukrajinski zvaničnici. Sedam civila je ubijeno, a pet ih je ranjeno u minobacačkom napadu na grad Makariv u Kijevskoj regiji. Žena i dvoje djece pronađeni su mrtvi ispod ruševina kuće koja se srušila usljed jučerašnjeg granatiranja u gradu Rubižne

štenju za javnost. - Rat u Ukrajini dovodi do masovnog raseljavanja i tokova izbjeglica – uslova koji bi mogli da dovedu do značajnog porasta trgovine ljudima i akutne krize zaštite djece - rekao je Afšan Kan, regionalni direktor UNICEF-a za Evropu i centralnu Aziju. - Raseljena djeca su izuzetno osjetljiva na odvajanje od svojih porodica, eksploataciju i trgovinu ljudima - nastavio je Kan, dodajući da je potrebno da vlade u regionu pojačaju i uvedu mjere kako bi im pružile bezbjednost.

HIPERSONIČNI PROJEKTILI

Američki zvaničnici potvrdili su za CNN da je Rusija prošlog vikenda lansirala hipersonične projektile protiv

Poljski ministar traži totalnu blokadu trgovine s Rusijom Poljski premijer Mateus Moraviecki pozvao je EU da uvede potpunu zabranu trgovine s Rusijom. Moraviecki kaže da EU treba napraviti ,,trgovinsku blokadu“ morem i kopnom ,,što je prije moguće“, prenosi agencija Rojters. - Potpuno prekidanje ruske trgovine dodatno bi natjeralo Rusiju da razmisli o tome bi li bilo bolje zaustaviti ovaj okrutni rat - kaže on.

Ukrajine, što je prva poznata upotreba takvih projektila u borbi. SAD je uspio da prati lansiranja u stvarnom vremenu, rekli su izvori. Lansiranja su vjerovatno trebalo da testiraju oružje i pošalju poruku Zapadu o ruskim sposobnostima, reklo je za CNN više izvora. Rusko ministarstvo odbrane saop-

Kličko: Molim vas, isporučujte nam oružje Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko pozvao je zapadne saveznike da nastave da isporučuju oružje Ukrajini. - Molim vas, podržite nas, rekao je bivši profesionalni bokser u intervjuu za italijanski dnevnik Korijere dela sera. Evropski saveznici i NATO Vitalij Kličko

pozvani su da pošalju oružje za odbranu vazdušnog prostora iznad Kijeva. - Mi smo sposobni sami zatvoriti svoj vazdušni prostor. Ali svakako moramo nabaviti pravo oružje rekao je on i dodao: - Ne zaboravite da branimo svoju zemlju, ali u isto vrijeme branimo temeljne vrijednosti evropske demokratije - istakao je Kličko. - Moja poruka je jasna - molim vas, zaustavite bilo kakve ekonomske odnose s Rusijom jer Putin koristi svaki euro da ojača svoju vojsku koja maršira prema nama - rekao je.

štilo je danas da je u petak lansiralo hipersonične projektile ,,kinžal“ na vojno skladište streljiva u zapadnoj Ukrajini, uništivši strukturu u ukrajinskom selu Deljatin. CNN dodaje da ne može nezavisno provjeriti ovu tvrdnju. R.P.

Novi ratovi ako se ne zaustavi Putin Volodimir Zelenski objavio je na Fejsbuku slike razaranja u Ukrajini. - Ako Rusija sada ne bude zaustavljena, ako Rusija sada ne bude kažnjena, drugi agresori u svijetu će započeti svoje ratove. U različitim regijama svijeta. Na različitim kontinentima. Gdje god država sanja o osvajanju svojih komšija kazao je Zelenski

10 Povodi

Neđelja, 20. mart 2022.

INTERVJU: Dr Jovan Kojičić, profesor prava i stručnjak za analizu i kreiranje javnih politika PODGORICA - Nefunkcionalna politika se nastanila na svim nivoima u Crnoj Gori, a za rezultat smo dobili univerzalnost politike kao „igre varanja“, i samo kao instrument u borbi za vlast. Ako tome dodamo neizostavni filozofski sadržaj o povezanosti prava i morala, ali i povezanosti misli i političkog djelovanja, onda za rezultat nijesmo dobili „Crnu Goru kao Monako“, već smo dobili „državu konfuzije“ i podijeljeno društvo - kaže u intervjuu Pobjedi dr Jovan Kojičić, profesor prava i stručnjak za analizu i kreiranje javnih politika. Ovaj istraživač, koji je doktorirao pravo na evropskom Univerzitetu Viadrina u Njemačkoj, a postdoktorirao sociologiju prava na Univerzitetu u Lundu, u Švedskoj, ističe da smo zanemarili suštinske zahtjeve u demokratiji - kulturu i pristojnost. POBJEDA: Zašto je u Crnoj Gori i uopšte na Balkanu decenijama politika svedena na profesiju u kojoj se sudionici samo trude da ostanu što duže na vlasti? Potrebe građanina su uvijek u drugom planu, jer se svaka politička aktivnost svodi na prikupljanje glasova. - U stvarnosti postoji široki jaz između definicija i prakse, a društveni pritisci su vremenom rasli. U toj kontradikciji, između zahtjeva za istinskim vrijednostima i odnosa ,,gomile“, kulturni i kulturološki obrasci ponašanja su slabili, propadali ili se izgubili. Tako smo zanemarili suštinske zahtjeve u demokratiji: kulturu i pristojnost. Uticaj „gomile“ uslovio je gubitak odgovornosti pojedinca. To se povećavalo do mjere da je zarazilo sve institucije, profesije, čitavo društvo i društveni diskurs. Obični građani su zbunjeni i reaguju na način da je „tako to kod nas“. Tvrdim, nije to tako kod nas, niti je tako bilo gdje u svijetu. To je svuda i samo gdje je doktrina ustupila mjesto malverzacijama „gomile“, uslovljeno različitim interesima. Prikupljanje glasova je samo jedan od njihovih interesa i prioriteta. POBJEDA: O kakvoj gomili govorite? Izraz „gomila“ upotrebljavam kao metaforu za univerzalnost crnogorske političke i društvene stvarnosti. Motivišu me pojave iz perioda začetka političke psihologije u Francuskoj, čiji glavni teoretičari objašnjavaju „Psihologiju gomile“, granu socijalne psihologije, poznatu i kao psihologiju mafije. Među njima, najistaknutiji je bio doktor medicine i socijalni psiholog Gustav Le Bon. On sugeriše da aktivnosti gomile „zagađuju racionalnu misao“, što vodi ka nekontrolisanim impulsima i emocijama. Kao ljudi, mi ne samo da mislimo – mi takođe i osjećamo. Naše svjesno iskustvo se sastoji i od emocija. U tome nalazim i vezu kognitivne psihologije u relaciji sa mnoštvom podataka o emocijama i kako one utiču na naše misli, pa i na političko

Kako je fasadna demok razorila crnogorsko dru Ne postoje vizije, ciljevi i aktivnosti da bi znali načine borbe protiv nejednakosti u zdravstvu. Ne postoje rješenja da znamo kako se uspostavlja i mjeri zdravstvena pravičnost, socijalna pravda, socijalna kohezija i jednakost. Nasuprot tome, sve to se promoviše kao da su ključne vrijednosti politike. Svima je valjda jasno da se dobro zdravlje nacije i ostvarenje zdravstvenog sektora ne mogu postići ovakvim tehnologijama (ne)rada i (ne)politike - kaže Kojičić djelovanje povezano sa moralom. Tako uticaj „gomile“ vidim i u odnosu na političku percepciju, pažnju, pamćenje i donošenje odluka. POBJEDA: Ko je gomila? Na koga mislite? - Mislim na gomilu kao metaforu za politike čiji su rezultati sve što gledamo. Mislim na (ne)kulturu i (ne)pristojnost i na fasadnu demokratiju s tim u vezi. Mislim na humanistički koeficijent političkog djelovanja, i mislim na korupciju i nasilje. POBJEDA: Da li je populizam jedina konstanta političkih odnosa? Je li to mjerilo humanističkog koeficijenta? Da li zbog ogromne političke neodgovornosti Crna Gora tapka u mjestu i nije uspjela izgraditi dovoljno jake institucije jer su ih vodili politički namještenici, a ne ljudi od

struke i znanja? Nefunkcionalnost politika je u srži slabosti političkih odnosa i ono generiše i populizam. To se razvijalo i uvećavalo decenijama. Funkcionalizam kao najuticajnija filozofska teorija uma u kognitivnoj nauci takođe upućuje na nefunkcionalnost crnogorskih politika. Da bi razumjeli šta mislim napraviću razliku između politike kao fizičke vrste, koju prepoznajem prema supstanci (to bi bio institucionalni okvir i politički sistem); i politike kao funkcionalne vrste, koju razlikujem po akcijama ili tendencijama (dakle, svi akteri rade istu stvar tj. vode politiku, bez obzira na različite elemente). Stoga, bilo da su to namještenici ili ljudi od struke, pojedinci su pod uticajem „gomile“ gubili osjećaj lične odgovornosti, a zaraza, slično bolesti, širila se i zahvatila

Jovan Kojičić

sve segmente društva. To je uslovilo i migracije, da je veliki broj mladih napustio zemlju, ali i veliki broj doktora medicine. Sjeverni dio Crne Gore gotovo se preselio u centralni i južni region. Zaraza se odnosila i na sklonost pojedinca da bespogovorno slijedi instruirane ideje na štetu istinskih vrijednosti. Nefunkcionalna politika se tako nastanila na svim nivoima, a za rezultat smo dobili univerzalnost politike kao „igre varanja“, i samo kao instrument u borbi za vlast. Ako tome dodamo neizostavni filozofski sadržaj o povezanosti prava i morala, ali i povezanosti misli i političkog djelovanja, onda za humanistički koeficijent (izražen na relaciji: ideja ↔ tendencija ↔ aktivnost ↔ rezultat) dobijamo da nijesmo dobili „Crnu Goru kao Monako“, već smo dobili „državu konfuzije“ i po-

dijeljeno društvo. Rezultat je negativan. POBJEDA: Na koje nasilje mislite i koje su to pojave fasadne demokratije? - Fasadnu demokratiju karakteriše put ka oligarhizaciji, što je rezultiralo klasnim raslojavanjem i sistematskim podrivanjem institucija. S jedne strane imamo veoma bogate pojedince, a sa druge smo dobili gladan svijet. Između ovih atributa nastanila se korupcija, uslovljena zahtjevima oligarhizacije i indukovana nasiljem. Kažem nasiljem, jer je takav ambijent prepreka svima da žive slobodno i ostvare svoja prava. Razmatrajući političke teorije, Galtungov primjer proširenog koncepta nasilja definiše da nasilje čine svi oni uslovi koji ograničavaju životne šanse pojedinca. Ograničenja se tiču socijalnih, a ne prirodnih uslova i ističe

– ako ljudi gladuju kada se to objektivno može izbjeći, tada je počinjeno nasilje. Jasno je da se u maloj Crnoj Gori, nasuprot oligarhizaciji, objektivno moglo izbjeći da 155.000 ljudi danas ne gladuje i ne živi ispod granice siromaštva. Teorijski i praktično, takve politike počinile su nasilje i to ostaje kao teret za koji ne postoji opravdanje. POBJEDA: Da bi mogle da se pripreme strategije i planovi potrebni su statistički podaci. Crna Gora, recimo, nema evidentiran broj mladih ljudi koji su je napustili, doktora koja su otišli da rade u inostranstvo, niti porodica koje su se iselile. Institucije nemaju validne baze podataka, kako onda možemo praviti strategije i upravljati? - Sve što nemamo, nemamo kao logičan i operativan slijed stvari u produkciji fasadne

Ne postoji nijedna standardizovana politika u Crnoj Gori POBJEDA: U vrijeme kovid pandemije svi smo mogli vidjeti kolaps zdravstvenog sistema. Postalo je jasno koliko je tu rupa, nelogičnosti, nedostatka strategija i bilo kakvog planiranja. Zašto u Crnoj Gori ne postoji politika upravljanja zdravstvom? - Ne postoji nijedna standardizovana, doktrinarno i metodološki osmišljena politika u Crnoj Gori. Samim tim ni zdravstvena. To je iz razloga ukupne društvene i političke zaraženosti „gomilom“, što sam već pojasnio. Kovid pandemija, kao ozbiljna opasnost po naše živote, najprije je učinila vidljivim efekte „gomile“, a posljedično i ozbiljne slabosti zdravstvenog sektora. POBJEDA: U čemu se onda ogleda upravljanje zdravstvom danas? - Moral težnje zdravstvenih vlasti za ključne atribute bi morao imati dobro zdravlje nacije i potpuno ostvarenje zdravstvenog sektora. Da

se težnja ostvari zahtijevaju se pravila. Pravila se izražavaju impulsima dužnosti (mjerama zdravstvenih vlasti) tj. politikama, a rezultati se određuju stvarnim iskustvenim vrijednostima. To se kod nas još nije desilo. Jedino znamo da ne znamo šta je vizija crnogorske zdravstvene politike. Samo nekoliko naznaka: (1) Bolesti srca i krvnih sudova su vodeći javnozdravstveni problem i glavni su uzrok bolničkog liječenja i umiranja u Crnoj Gori (94,11 odsto). Krovni zdravstveni dokument uopšte ne tretira ovaj problem vizijom da znamo kako će se smanjiti opterećenja povodom ranog otkrivanja faktora rizika bolesti. Suštinski ništa o tome; (2) Udio direktnog plaćanja zdravstvenih usluga od strane crnogorskih građana je veoma veliki, 39,6 odsto (skoro tri puta veći od prosjeka u EU, 15,55 odsto, dok je bruto društveni proizvod po glavi stanovnika četiri puta manji od prosjeka EU, a stopa rizika od siromaš-

tva ili socijalne isključenosti jedan i po put veća nego u EU). Zdravlje je značajno opterećeno troškovima „iz džepa“ građana, a mjere da se stvari popravljaju ne postoje; (3) U izdanju Evropske agencije za životnu sredinu ističe se da je u jednoj godini u Crnoj Gori 513 osoba umrlo prijevremeno zbog izloženosti suspendovanim česticama i ozonu. To ne postoji kao problem za vlasti i sugeriše potpuno odsustvo impulsa dužnosti. Nikada sveobuhvatno nijesu analizirani uticaji zagađivanja vazduha na zdravlje ljudi; (4) Zdravlje i nasilje nad ženama nije od značaja za politiku. Nema ni riječi o tome. Kultura, ali i sve druge socijalne determinante uopšte nijesu definisane, a ne znamo ni koje su socijalne determinante. Standardi, međutim, nalažu da zdravstvena politika mora počivati na socijalnim determinantama; (5) Ne postoje vizije, ciljevi i aktivnosti da bi znali načine borbe protiv nejednakosti u zdravstvu.

Ne postoje rješenja da znamo kako se uspostavlja i mjeri zdravstvena pravičnost, socijalna pravda, socijalna kohezija i jednakost. Nasuprot tome, sve to se promoviše kao da su ključne vrijednosti politike. U tome se ogleda apsurdnost takve politike, pogrešna interpretacija definicija, potpuno odsustvo metodologije, međusektorska neusklađenost i zanemarivanje odgovornosti. Samim tim, za rezultat smo dobili pogrešnu društvenu reprodukciju i zdravstveni sistem u „ćorsokaku“. Svima je valjda jasno da se dobro zdravlje nacije i ostvarenje zdravstvenog sektora ne mogu postići ovakvim tehnologijama (ne)rada i (ne)politike POBJEDA: Ima li šanse da se ovo promijeni? - Naravno da ima. ,,Živu“ politiku i ,,živo“ pravo treba zaustaviti, a društvene procese uvesti u tokove doktrinarnih i stvarnih normativnih sadržaja i nacionalnih interesa.

Povodi

Neđelja, 20. mart 2022.

kratija 

uštvo

demokratije i nasilja s tim u vezi. To što nemamo nijesu ni bili prioriteti. Premda, takve i slične sugestije godinama su se međunarodnoj zajednici servirale kao slabosti o nedostatku kapaciteta. U isto vrijeme kapaciteti su napuštali zemlju, jer nikog nijesu ni zanimali. Vremenski složen element procjene ukazuje da su to zapravo bili instrumenti za širenje zaraze u metaforičnom poimanju i opisu „gomile“. Ilustracije radi, najlošije ocijenjeni doktori medicine na konkursu, bili su prvi na listama za specijalizaciju. Da ne govorimo o primjerima nepotizma. I još mnogo toga. Sve to nije smetalo statistikama da budemo „najbolji“. Dakle, kada političari i vlasti istinski budu tražili, cijenili i zalagali se za znanje i vrijednosti, pa i doktore medicine, kada lične i partijske interese, pa i lične sujete i ambicije podrede mjerilima istinskih vrijednosti i atributima o kojima (populistički) danas samo nagađaju – kada usklade sopstvene tendencije i aktivnosti, tvrdim, Crna Gora već danas ima dovoljno kadra koji mogu da odgovore svim izazovima, pa i odgovornom pristupu u izradi različitih politika. POBJEDA: Zašto je prosječni crnogorski građanin od plate izdvajao za zdravstvo, a kad se razboli bio je prinuđen da se liječi privatno, jer je morao da čeka vječnost na skener, a terapije nije bilo dovoljno. Gdje su otišle te pare, ko nas je prevario? - Švedski teoretičari Urinbojev i Svenson čitavu deceniju su proveli na izučavanju korupcije u Uzbekistanu. Oni ističu da se država sastoji od različitih aktera koji djeluju na svim nivoima, a ishodi borbi između tih aktera imaju više uticaja na kreiranje i usmjeravanje politike, negoli što će ono nastati u interakciji između države i snaga u društvu. Tako smo dobili „živu crnogorsku politiku“, pa i zdravstvenu, koja dominira našim svakodnevnim životima – a koja nije proizašla iz doktrinarnih standarda i pojmova, već je nastala pod uticajima različitih društvenih, interesnih, partijskih i neformalnih grupa. U tome stanuju populizam i zahtjevi „gomile“. U analogiji sa teorijom ,,živog“ prava Eugena Elriha, koja objašnjava pravni pluralizam na način što pravi razliku između zakona koji je usvojila država i neformalnih normi koje nastaju pod uticajem različitih grupa (živo pravo), dobijamo i odgovore zašto se zakoni, ali i politike koje usvajamo ne primjenjuju ili su u neskladu. Dakle, prak-

Dakle, kada političari i vlasti istinski budu tražili, cijenili i zalagali se za znanje i vrijednosti, pa i doktore medicine, kada lične i partijske interese, pa i lične sujete i ambicije podrede mjerilima istinskih vrijednosti i atributima o kojima (populistički) danas samo nagađaju – kada usklade sopstvene tendencije i aktivnosti, tvrdim, Crna Gora već danas ima dovoljno kadra koji mogu da odgovore svim izazovima, pa i odgovornom pristupu u izradi različitih politika

tikuju se ona ponašanja koja nijesu proizašla iz zakonskih normi koje je usvojila država, niti iz načela o politici kao umijeću vladanja, kompromisima, rješavanju sukoba, razvijanju kulture i institucionalnih vrijednosti, činjenicama o stvarnim sadržajima i jasnim ciljevima i načinima u pronalaženju rješenja za probleme u našim životima – već su to politike nastale pod uticajima različitih društvenih, interesnih, partijskih i neformalnih grupa. Tako smo dobili korupciju, u razlici koja nastaje u mjerilima vrijednosti između „živog“ i istinskog poimanja standarda. Prema tome, prevarili su nas „živa politika i živo pravo“. POBJEDA: Posebno se bavite javnim politikama u zdravstvu. Zbog čega je toliko problema u ovoj oblasti, da li je kompletan sistem postavljen pogrešno? - Problem je u sistemu (živih) vrijednosti i sistemu (živog) upravljanja. Za efikasnost politike, ali i njeno postojanje, vrlo je važno postići visok stepen saglasnosti, jer ono direktno utiče na funkcionisanje i uspostavljanje minimuma kohezije u upravljanju. Sve to nije slučaj. Nesklad sa definicijama dovodi do poremećaja u funkcionisanju i upravljanju. Zakoni i garancije koje je usvojila država takođe nijesu mjerilo u vođenju politike. Prema tome, ako je politika zdravstvenih vlasti opravdana pravilom, a takvo pravilo nije opravdano (po definiciji), onda takve radnje zdravstvenih vlasti nemaju svoju normativnu (imperativnu), moralnu i društvenu snagu, osim što egzistiraju kao skup impulsa „živih“ interesa i moći (političkih, partijskih, društvenih, neformalnih). Zbog toga crnogorska zdravstvena politika nema istinsku normativnu snagu, jer nije standardizovana i jasna. Nema ni moralnu snagu, jer nije determinisana moralnim vrijednostima. M.JOVIĆEVIĆ

KOLAŠIN - Crna Gora nikada nije birala između antifašizma, slobode, dostojanstva i onih drugih istorijskih ponuda koje su značile negaciju tih vrijednosti. Danas su se malo ispravili oni koji misle da Crna Gora može biti drugačija. Uzalud su im i tuđa zvona i tuđi barjaci, Crna Gora je bila i biće drugo ime slobode i samo oni koji poštuju tu kolijevku nekadašnjeg i sadašnjeg, mogu da budu uvaženi i prihvaćeni, mogu da budu istorijski i društveni partneri Crnoj Gori. Ovo je, između ostalog, poručeno sa akademije sjećanja posvećene narodnim herojima Budu Tomoviću, Baju Sekuliću i Jurici Ribaru koji su prije osamdeset godina poginuli na području kolašinske opštine. Akademiju su organizovali SUBNOR i antifašisti Crne Gore i Opština Kolašin. Zuvdija Hodžić, predsjednik crnogorskih boraca i antifašista je podsjetio na ratne i životne biografije Buda, Baja i Jurice ističući da su to ljudi i učinci za kojima se i danas ide. - Kolašin je bio grad izložen napadima okupatorskih i četničkih snaga ali i grad herojske partizanske odbrane koja ga je uvela u istoriju. To je grad zasijedanja i odluka ZAVNO-a i CASNO-a u kojem je Crna Gora odlučila da sama stvara svoju slobodu i odgovara za nju. U zavičaju Veljka Vlahovića, sloboda je navika. Uvijek je živjela i za nju se živjelo. Veliko djelo i velika žrtva učinili su Buda, Baja i Juricu besmrtnima istakao je Hodžić. STOP NACIZMU Prisutne je pozdravio i Milosav Bulatović, predsjednik Opštine Kolašin, podsjećajući na slavne detalje grada i ljudi koji su tokom NOR-a 23 puta prelazili iz ruke oslobodilaca u ruke okupatora. Na temeljima ponosne istorije, Kolašin gradi svoju antifašističku budućnost. Nacizmu treba reći stop jer se on pojavljuje sada kao i 1941. godine, kazao je Alen Pibernik, jedan od najmlađih boraca Prve proleterske i jedini preživjeli učesnik Igmanskog marša. Partizanka iz Slovenije Valerija Škrinjar-Tvrz je kazala da su Budo, Bajo i Jurica dali živote za naše snove. Čuvajmo mir, slobodu, dostojanstvo. Dok smo čuvali bratstvo i jedinstvo, nje bilo popaljenih sela, izbjeglica, suza. Ne zaboravimo ono čemu su nas učili komunisti, istakla je ona. Prvi čovjek boraca i antifašista BIH-a Sead Đulić je u nadahnutom govoru kazao da su Titove partizanske bit-

KOLAŠIN: Akademija sjećanja posvećena herojima Budu Tomoviću, Baju Sekuliću i Jurici Ribaru

Štafeta slobode je u našim rukama Titove partizanske bitke su dobijene. Oni su se odrekli svega čega smo spremni mi danas da se odreknemo da bi bilo bolje stanje u našim državama i okruženju. Nijesam baš siguran da u bivšim jugoslovenskim republikama svaki građanin, na svakom pedlju, ima slobodu za koju su ginuli heroji NOR-a - kazao je Sead Đulić, predsjednik boraca i antifašista BIH-a

Sa jučerašnje akademije



Nijesam baš siguran da je u bivšim jugoslovenskim republikama, toliko slobode za koju su pali heroji NOR-a. Moramo preuzeti štafetu i krenuti u naše bitke - poručio je Đulić

Zuvdija Hodžić

ke dobijene i da sjećanja na to nijesu dovoljna. AKTIVIZAM - Mora se djelovati, moramo da budemo aktivniji. Oni su se odrekli svega za svoje ideale i našu slobodu. Da li smo mi danas spemni da se odreknemo bilo čega da bi poboljšali stanje u našim zemljama

Sjećanje na Gojka Akademija je bila prilika da se podsjeti na nedavno preminulog počasnog predsjednika UBNOR-a i antifašista Kolašina Gojka Vlahovića. Čovjek – istorija, čovjek – spomenik, čovjek – pregalaštvo. Neko ko je svake godine obilazio Budova, Bajova i Juričina imena. Obilazio, obnavljao, objašnjavao njihovu hrabrost i mladost koju su razmijenili za ideale slobode i progresa. Kolašinski antifašisti koji su sve brojniji, imaju obavezu da na dosljedan način čuvaju i nadgrađuju zaostavštinu koju im je ostavio Gojko Vlahović

i regionu. Nijesam baš siguran da je u bivšim jugoslovenskim republikama, toliko slobode za koju su pali heroji NOR-a. Moramo preuzeti štafetu i krenuti u naše bitke - poručio je Đulić. Prije akademije sjećanja, delegacije su obišle spomenik na Crkvinama gdje su imena Buda Tomovića i Baja Sekulića i gdje je govorio Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore. Takođe su obišli i spomen-kompleks na Brezi, gdje je govorio Darko Bulatović, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina. U okviru akademije sjećanja, izveden je originalan kulturno-umjetnički program i prikazani su kratki filmovi o Budu Tomoviću, Baju Sekuliću i Jurici Ribaru. Dr. DRAŠKOVIĆ

Jugoslavija u Kolašinu „Mala varoš“ nije bila daleko za delegacije boraca i antifašista Slovenije i Bosne i Hercegovine. Iz Ilijaša kod Sarajeva je stiglo petnaest antifašista da obiđu grad-heroja i prisustvuju akademiji sjećanja na partizanske heroje. Kažu da obilaze nekadašnju Jugoslaviju kada god ima razloga i poziva. Prave tako mostove sa jednim nenadmašnim vremenom i pokušavaju da sačuvaju neke njegove vrijednosti. Svi ističu dobru saradnju sa SUBNOR-om i antifašistima Crne Gore

12 Kultura

Neđelja, 20. mart 2022.

NAŠA TEMA: Šta je uzrok male gledanosti crnogorskih filmova i koji faktori utiču na ukuse i opredjeljenje PODGORICA – Dok bioskopske blagajne kod nas pune obožavaoci planetarno popularnih filmova, ali i nekoliko odabranih regionalnih, čini se da domaća publika nema toliko želje i radoznalosti da pogleda crnogorska ostvarenja. Da bi se domaće filmske priče približile publici potrebno je uraditi mnogo stvari – iako je preporuka publike najbolja reklama, filmovima je neophodan dobar marketing i jaka distribucija za koje na kraju fali novca. Nedavni izvještaj Filmskog centra Srbije pokazao je naizgled poraznu činjenicu – da je šest crnogorskih ostvarenja, na kojima je Srbija učestvovala kao manjinski koproducent, od 2000. do 2019. godine, u bioskopima pogledalo ukupno 84.253 gledaoca. Jako mala gledanost tih filmova ostvarena je i u podgoričkom Sinepleksu. Na spisku FCS našla su se, između ostalih, ostvarenja „Pogled sa Ajfelovog tornja“, u režiji Nikole Vukčevića iz 2005. godine, koji je ukupno pogledalo 50.927 ljudi, „Igla ispod praga“, u režiji Ivana Marinovića (11.841 gledalac), kao i film „Ti imaš noć“ Ivana Salatića (54 gledaoca). O ostvarenoj gledanosti, načinu da se sistemski domaći filmovi približe publici, te problemima sa kojima se suočavaju, za Pobjedu, osim pomenutih autora, govori i producent Ivan Đurović.

STATISTIKA

Bez sumnje, kako je kazao Vukčević, da nije lako prodati niti jednu bioskopsku kartu u regionu, u surovim uslovima bioskopa, budući da prikazivači zadrže između 50 i 60 odsto iznosa cijene ulaznice i da se film skida sa repertoara čim se sala ne prodaje shodno tržišnom doživljaju bioskopa. - Shodno tome, obradovala me je ta statistika FCS, ne samo kad su u pitanju moji filmovi, već i za još nekoliko iz Crne Gore. Među prvih šest filmova na toj listi – čak tri su iz Crne Gore, što je ozbiljan uspjeh za jednu kinematografiju „na mišiće“. Od ta tri filma, dva su imala toliko skroman budžet kojim danas snimamo reklame, a jedan je bio i prvi nezavisni film u Crnoj Gori, u smislu da se neka nezavisna ekipa drznula da nešto sama snimi. To je nešto na šta treba svi skupa da budemo ponosni, pogotovo sa aspekta da su ta prva dva filma zapravo ubijedila i stvaraoce u Crnoj Gori, ali i one koji su rukovodili kulturnom politikom – da mi u Crnoj Gori možemo da se izborimo sa filmskom produkcijom i da treba da se njome bavimo – kazao je Vukčević i dodao da je današnji rezultat i pojava visokoškolske ustanove na kojoj se školuju naši mladi ljudi za film, FDU Cetinje, te krovna institucija – Filmski centar Crne Gore. Sve to je niklo, kako je rekao, iz tih prvih inicijativa, prvih filmova koji su bili veliko ohrabrenje, filmova koje je i ova statistika FCS nakon toliko godina navela za nešto relevantno. Gledanost, kako je Marinović rekao, zavisi od kvaliteta samog filma, žanra, stila i koliko se

Nemamo ni deseti d uslova koje ima regi MARINOVIĆ: Filmovi iz Crne Gore i regiona se danas bore za veoma mali procenat mogućih termina na bioskopskim platnima SALATIĆ: Gledanost filmova u bioskopima je generalno u padu u posljednjih dvadeset i više godina VUKČEVIĆ: Težak je put nastanka filma u Crnoj Gori, višegodišnji, iscrpljujući u finansijskom smislu ĐUROVIĆ: Treba nam izuzetan film u autorskom smislu da bismo ga uspjeli finansirati, a sa druge strane, gledljiv širim narodnim masama

Ivan Salatić

film poklapa sa ključnim target grupama. - Potom dolazimo do pitanja regionalnog tržišta, kako je oblikovano i kakvu politiku vode distributeri. Najveći dio termina za projekcije dobijaju holivudski blokbasteri. Devedesetih godina (ono malo godina koje nijesu zahvatale sankcije) je bilo moguće da neki španski ili italijanski filmovi imaju ogromnu publiku u regionu. Od tada do danas razvili su se multipleksi čija je politika promijenila i sam Holivud koji je istisnuo sve što nije Holivud, razvila se tehnologija i bolji kvalitet gledanja filma u kućnim uslovima, VOD platforme su stupile na scenu, a promijenile su se generacije gledalaca i njihove navike – rekao je Marinović. Kada se sve to uzme, prema riječima Marinovića, filmovi iz Crne Gore i regiona se danas bore za veoma mali procenat mogućih termina na bioskopskim platnima. - Na tržištu takođe traje agresivna utakmica između distri-

butera, i naši filmovi u svemu tome prođu kao kolateralna šteta ako iza njih ne stoji moćan distributer. Njihova moć se mjeri finansijama i snagom da kod bioskopa drže dobre termine dovoljno dugo. Takvu polugu imaju samo oni koji zastupaju holivudske studije pa mogu da pregovaraju i uslove bioskope tim katalogom. Ili, recimo, distributeri koji imaju sličnu pregovaračku poziciju ako u katalogu imaju očigledne domaće blokbastere poput „Južnog vetra“, „Tome“ i slično – rekao je Marinović. Izvještaj o gledanosti FCS, prema riječima Salatića, odnosi se samo na komercijalni uspjeh pomenutih filmova u jednoj uskoj bioskopskoj distribuciji koja gotovo i ne postoji, te u razmaku od dvadeset godina u kojima su se desile dramatične promjene u samom načinu konzumiranja filma. - Gledanost filmova u bioskopima je generalno u padu u posljednjih dvadeset i više godina, i odlazak u bioskop je poprimio

Ivan Marinović

VAŽNA PREPORUKA SVAKOG GLEDAOCA: Bioskopske sale u doba pandemije

Nikola Vukčević

Ivan Đurović

potpuno drugu vrstu socijalnog konteksta. Što zbog zaokreta u načinu konzumiranja sadržaja, što zbog odluke distributera da otkupljuju i promovišu samo filmove koje će im donijeti siguran profit. To naravno ne znači da filmovi nijesu gledani na druge načine i da nemaju svoj život. Takođe, bilo bi zdravo napraviti distinkciju kada pričamo o fimovima, jer naravno da nije svaki pravljen sa istim namjerama. Naravno da bi trebalo raditi na promociji i približavanju filma publici, ali ako vam je početna pozicija takva da sve filmove trpate u isti koš, onda nijesmo ni blizu nekoj kulturi koja bi profilisala i privukla širu publiku – rekao je on.

PROMOCIJA

Ako uporedimo ukupnu cifru gledanosti sa brojem naših filmova koji su sufinansirali Filmski centar Srbije i Ministarstvo kulture Republike Srbije, kako je Đurović objasnio, onda to zaista i nijesu respektabilne cifre. - Ali, ako vidimo da su po gledanosti na trećem, petom i šestom mjestu, onda bih ja to gledao kao na priličan uspjeh, posebno ako znamo u kakvim finansijskim i svim drugim okolnostima su snimani ti filmovi. Takođe, treba znati da su veći dio bioskopskih hitova, odnosno najuspješnijih srpskih komercijalnih filmova drugačije finansirani i sa namjerom da osvoje kina (ozbiljna sponzorstva, privatna ulaganja, ulaganja operatera i televizija i sl. – od „Ivkove slave“, preko „Tome“ i sl.). Sa namjerom i tržišnom logikom da se napravi uspješan bioskopski film! Naš bioskopski potencijal nema u

Na našu publiku mnogo utiču mediji iz Srbije Mala gledanost domaćih filmova u Crnoj Gori, prema riječima Ivana Marinovića, donekle je i posljedica nepostojanja crnogorskih distributera. - Kada su rezultati u Crnoj Gori u pitanju, tu je odnos stvari malo drugačiji. Pitanje je šta se smatra dobrom gledanošću kod nas. Tek od skoro se povećao broj sala koje tehnički i mogu da prikažu film. Na ovako malom tržištu uspješan je svaki film koji ima preko 5.000 gledalaca. Crnu Goru pokrivaju mahom distributeri iz Beograda. Crnogorskih distributera, koliko je meni poznato, suštinski i nema. Bez regionalnog distributera i njihove marketinške kampanje je jako teško i plasirati film, a to crnogorski producenti nekad moraju da rade. Utisak mi je da na našu publiku mnogo utiču mediji iz Srbije, te ako se o filmu tamo ne priča, ni domaći gledalac neće biti dovoljno obaviješten i motivisan da kupi ulaznicu – kazao je Marinović.

bilo kojoj pretpostavci ni deseti dio tog potencijala, nemamo privatne ulagače i jake televizije, onda sve to govori u prilog tezi da bih ja bio prije zadovoljan nego razočaran ovim brojkama – rekao je on. Budući da kod nas, kako je rekao Đurović, jednostavno nema tržišne logike da snimamo tzv. komercijalni film (bez obzira na praktično isto govorno područje), onda je logično da se fokusiramo na takozvane festivalske filmove. - Naš možda i najuspješniji film sa premijerom na festivalu u Veneciji i više značajnih inostranih nagrada („Ti imaš noć“, nap. aut.) nalazi se posljednji na ovoj listi. Vjerujem da su autorima ipak daleko značajnije te nagrade i A festivali, nego da su imali 10.000 gledalaca više! Najuspješniji hrvatski filmovi sa premijerama na Kanskom festivalu imali su više nego skromnu gledanost u Hrvat-

skoj! Kod nas je „Simple Minds“ prodao 500 karata, a zvijezde trap muzike imaju sve koncerte rasprodane – rekao je Đurović.

MARKETING

Na pitanje šta je potrebno uraditi da domaća kinematografija bude vidljivija i gledanija, Pobjedini sagovornici imaju slična razmišljanja. Težak je, kako je rekao Vukčević, put nastanka filma u Crnoj Gori, višegodišnji, iscrpljujući u finansijskom smislu, jer su filmovi drastično skuplji od bilo kakve mogućnosti da se jedan ozbiljan dio može povratiti na tržištu. - Zato naša država, ali i države regiona, sufinansiraju tu djelatnost. Na kraju, kada se film završi – treba napraviti koordinisanu marketinšku akciju promocije i projekcija. Sada imamo jedan značajan broj digitalizovanih bioskopa u kulturnim centrima po Crnoj Gori, što nije bilo ranije u toj mjeri, i siguran

Kultura

Neđelja, 20. mart 2022.

Crnogorski simfonijski orkestar nastupio pod upravom dirigenta Srboljuba Dinića

sam da u tripartitnoj djelatnosti Filmskog centra Crne Gore, tih bioskopa i samih produkcija – treba tražiti rješenje ovog pitanja, a ono će se pojaviti bez sumnje – rekao je on. U Crnoj Gori je finansiranje filma težak i spor proces, a produkcije redovno, kako je Marinović objasnio, završe posao u finansijskom minusu, tako da ne mogu da ulože i u distribuciju. - Posebno finansijsko stimulisanje distribucije filma od strane države bio bi osnovni korak. Takođe, u svakoj kinematografiji postoje različiti filmovi koji imaju različite ambicije. Neki filmovi nijesu pravljeni za široke narodne mase. Zavisi od autora i producenata filmova koliko razmišljaju o publici i distribuciji kada koncipiraju svoje projekte. Oni filmovi koji imaju bioskopski potencijal moraju da targetiraju grupe koje zapravo kupuju ulaznice, a to su tinejdžeri i mladi primarno, jer oni presudno oblikuju odgovor tržišta u prvih desetak dana prikazivanja, što informiše dalje odluke distributera. Svakako najvažniju ulogu igra distributer, jer povlači odluke koliko uopšte ulaže i radi za promociju filma – rekao je on. Marinović je dodao da bi i RTCG mogla da uradi više i kada je finansiranje i otkup crnogorskog filma u pitanju. - I kada je promocija u pitanju. RTCG je tek u pandemiji omogućila publici da se adekvatno upozna sa savremenom crnogorskom kinematografijom – kazao je Marinović. Najgledaniji crnogorski filmovi kod nas, kako je Đurović rekao, imali su oko dvadesetak hiljada gledalaca. - I sa dobrom regionalnom distri-

Jedan oblik ciničnog odnosa i skučenog pogleda na film

Ivan Salatić napominje da njegov film „Ti imaš noć“ gotovo da nije imao bioskopsku distribuciju, niti odgovorajuću promociju. - Sa druge strane, film je bio dostupan na druge načine, tako da se opet vraćamo na činjenicu da ovdje ne govorimo o gledanosti u cjelini, što je bitno imati na umu, već o zaradi malobrojnih bioskopa u Srbiji i Crnoj Gori. (U Crnoj Gori je riječ o jednom jedinom bioskopu). Nažalost, kod nas i dalje postoji jak otpor prema filmu kao umjetnosti i kulturi uopšte, pa i ovako predočen izvještaj o gledanosti takođe predstavlja jedan oblik ciničnog odnosa i skučenog pogleda na film – rekao je on.

bucijom u vremenu VOD platformi i slično, da imaju 50.000 gledalaca, to bi bio enormni uspjeh. Ali, ne i dovoljan da se neko usudi da snimi strogo komercijalni film, niti u Crnoj Gori ima novca da ga kao takvog neko finansira, a takvi filmovi teže ili nikako dobijaju fondovski novac vani! Dakle, treba nam izuzetan film u autorskom smislu da bi ga uspjeli finansirati, a sa druge strane gledljiv širim narodnim masama. Izbalansirati ova dva elementa zaista nije lako, mada ne i nemoguće – rekao je Đurović.

PREPORUKA

Najbolja preporuka za film, saglasni su naši sagovornici, jesu priča, jaka glumačka ekipa i marketing, ali i sugestija onih koji su film pogledali. - Međutim, ako film zavrijedi da ga gledaoci preporučuju i komentarišu – tek se onda dobija hit – rekao je Marinović. Vukčević tvrdi da se kod nas po pitanju kinematografije stvari stabilizuju. - Upravo činjenicom postojanja i načina funkcionisanja Filmskog centra, znam da će sve ići nabolje: otvorenim radom, transparentnim funkcionisanjem, kvalitetnim fondom za produkciju i distribuciju, dolaskom nekih novih klinaca sa FDU Cetinje, novim prilikama – rekao je on. Svi navedeni uslovi su veoma bitni, smatra i Đurović, ali, iako možda izgleda paradoksalno, glumačka postava nije najbitnija. - Imali su naši filmovi i regionalne zvijezde, pa to nije nužno značilo veliku gledanost. Mislim da je ključno da film ima priču koja će „leći“ gledaocima i onda taj dobar prijem kod publike dodatno promovisati! Reklamna kampanja nije toliko skupa kod nas, ali producenti su najčešće toliko finansijski isrcpljeni da se završi film, da ništa ne preostaje za promociju. E taj segment treba da se dodatno finansira od strane FCCG, ali po vrlo jasnim i vrlo strogim kriterijumima – rekao je on. Svetlana VIŠNJIĆ

PODGORICA – U Crnogorskom simfonijskom orkestru (CSO) energija za radom je očigledna. Uz dobrog šefadirigenta i kontinuirani rad, CSO ima potencijal da postane jedan od vodećih orkestara u regionu – saglasni su dirigent i solisti, koji su sa našim muzičarima nastupili u petak veče u Muzičkom centru Crne Gore.

Uspješan koncert pokazao napredak PR centar

e publike

dio ion

Pod upravom maestra Srboljuba Srbe Dinića, crnogorski simfoničari su na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore izveli kompozicije: „Adađo za gudače“ Semjuela Barbera, „Zalazak Sunca“ italijanskog kompozitora Otorina Respigija i Simfoniju u g-molu, broj 40 koja nosi naziv „Velika“ Volfganga Amadeusa Mocarta. Kao solistkinja na koncertu je nastupila operska pjevačica iz Hrvatske – sopran Marta Hut, koja pored brojnih nastupa u Hrvatskoj aktivno djeluje i u Holandiji.

ATMOSFERA

Kako prenosi PR centar, Dinić je rekao da je jako zadovoljan koncertom, ocjenjujući da se orkestar pokazao u najboljem svjetlu. - Publika je bila divna, vrlo tiha i pažljiva. Bila je prelijepa atmosfera u prvom i u drugom dijelu, tako da mislim da smo imali jedan jako uspješan koncert – kazao je Dinić. Govoreći o repertoaru koncerta, u kojem su djela uglavnom pisana za gudački sastav orkestra, Dinić je istakao da se program više desio slučajno nego namjerno. - Htio sam da izvedem „Adađo“ Barbera, koji je pisan za gudače, a potom smo razgovarali o solisti. „Zalazak Sunca“ Respigija je djelo pisano za gudački kvartet, ali smo ga proširili i napravili ga za cijeli orkestar. Nakon toga je uslijedila jedna od najpoznatijih Mocartovih simfonija. Mislim da je program bio raznovrsan i interesantan. Orkestar je trebalo da pokaže tri različita stila i mislim da su u tome uspjeli – kazao je Dinić. Govoreći o radu sa CSO, dirigent je rekao da u sastavu ima puno mladih koji su tek završili

Sa koncerta u Muzičkom centru Crne Gore

Orkestar zaslužuje dobrog šefa-dirigenta Srboljub Dinić smatra da kultura, pogotovo na prostorima na Balkanu, ne smije da zavisi od politike. - Kultura mora biti potpuno nezavisna, jer kultura je za sve. Vrlo često se to dešava na Balkanu i ovim prostorima. Mislim da ovaj orkestar zaslužuje dobrog šefa-dirigenta. Ima puno mladih dirigenata koji su talentovani i kojima bi možda trebalo pružiti šansu da rade sa orkestrom. Smatram da bi to dovelo do njegovog napretka – kazao je Dinić.

akademiju. - Nedostaje im iskustvo, koje im daju starije kolege, vrsni muzičari. Mislim da uz kontinuirani rad, ovaj orkestar može da napreduje, jer tu ima puno dobrih muzičara. Smatram da uz dobrog dirigenta, pedagoga, sa kojim bi češće radili mogu da naprave veliki napredak – rekao je Dinić. Kazao je da CSO nije jedini orkestar koji nema stalnog šefa-dirigenta, ističući da nije suština imati bilo kakvog šefadirigenta. - Poenta je imati dobrog šefadirigenta koji će raditi sa or-

kestrom i na tome da se prime novi muzičari, da se popune radna mjesta, da se kontinuirano radi unaprijed. Mislim da će ovaj orkestar odgovoriti na to. Nije lako ako jedne sedmice dođe jedan dirigent, pa sljedeće drugi – naveo je Dinić za PR centar. Ocijenio je da jedan šef-dirigent mora da ima vrlo jasne ideje kuda ide orkestar i u dogovoru i saradnji sa upravom da se napravi plan za pet ili deset godina.

ENERGIJA

Solistkinja koncerta Marta Hut je kazala da su utisci na-

Objavljen regionalni konkurs za mlade dizajnere na temu ,,Lego Ergo Sum“

Propitivanje odnosa dizajna i čitanja PODGORICA - FLUID dizajn forum i NVU FLUX objavili su regionalni konkurs za mlade dizajnere na temu ,,Lego Ergo Sum“. Pravo učešća imaju mladi (do 18 do 35 godina) grafički dizajneri, ilustratori, studenti dizajna i arhitekture, vizuelni umjetnici, fotografi, arhitekte... iz Crne Gore i regiona – Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije. Kategorije su plakat, tipografsko pismo i fanzin. Rok za prijavu je 15. april, a prijava je besplatna. Više informacija i prijavni obrazac dostupni su na linku https:// fluid-forum.me/. Cilj konkursa je da podstakne mlade autore iz regiona da se bave aktuelnim angažovanim temama i kroz dizajnersku formu izraze svoj

stav. Jedan od ciljeva FLUX-a je podizanje društvene svijesti o ulozi dizajna u javnoj politici, kao i podizanje svijesti i razvoj kulture društveno-odgovornog dizajna. Mladi dizajneri daće svoje viđenje na ovogodišnju temu, a njihove radove publika će imati priliku da vidi u okviru FLUID dizajn foruma #10/2022. O pristiglim radovima odlučivaće stručni žiri - kategorija Plakat: Mirko Ilić (SAD), Borut Vild (RS), Dejan Kršić (HR), Nik–la Bada Radonjić (CG) i Ana Matić (CG); kategorija Tipografsko pismo: Olivera Stojadinović (RS), Nikola Đurek (HR), Domen Fras (SLO), Dalida Karić Hadžiahmetović (BIH) i Adela Zejnilović (CG); kategorija Fanzin: Johanna Marcadé-Mot (FR), Mane Radmanović (RS),

Sven Sorić (HR), Ivana Vujošević (CG) i Radovan Vukasović (CG). U okviru FLUID dizajn foruma #010/2022 biće otvorena izložba prošlogodišnjih dobitnika nagrade, kao i ovogodišnja selekcija. Autorima prva tri nagrađena rada u svakoj kategoriji biće ponuđeno da u okviru FLUID dizajn foruma #11/2023 realizuju zajedničku izložbu ili prezentaciju. FLUID dizajn forum biće održan od 23. do 29. maja na Cetinju i u Podgorici. Deseto izdanje FLUID-a ima moto ,,Lego Ergo Sum – Čitam, dakle postojim“, u okviru koga će se propitivati odnos dizajna i čitanja. A. Đ.

kon koncerta predivni. - Od orkestra, dirigenta, publike, sve mi se izmiksalo u jedan predivan buket osjećaja. Bez riječi sam. CSO je jedan od orkestara gdje je energija za radom toliko očita. Žele svirati, sarađivati i uživati u muzici – navela je Hut. Govoreći o djelu „Zalazak Sunca“ u kojem je kao sopran imala solističku dionicu, Hut je pojasnila da se radi o priči koja ima tužan kraj. - Radi se o mladom zaljubljenom paru koji želi dočekati izlazak sunca. Međutim, taj mladić neočekivano premine u toku noći i ostavi djevojku samu da dočeka sunce i ispraća ga tako do kraja svog života. Pokušala sam dočarati publici, bar kroz emociju, o čemu bi se moglo raditi o djelu – kazala je Hut. Istakla je da je vrlo zadovoljna i zahvalna što je dobila poziv da prvi put nastupa u Crnoj Gori, navodeći da se nada da će opet doći u skorije vrijeme, a da joj je sljedeći koncert u Dubrovniku. R. K.

,,Lutka“ u Njegoševom parku

PODGORICA - Povodom Svjetskog dana lutkarstva, Gradsko pozorište prirediće performans pod nazivom ,,Lutka i njen svijet“, koji će biti organizovan u ponedjeljak, 21. marta u 12 sati, u ljetnjikovcu Njegoševog parka. Pored izloženih lutaka sa scenografijom iz najgledanijih predstava Gradskog pozorišta, posjetioci će, putem edukativne radionice koju će održati glumac Davor Dragojević, imati priliku da se bliže upoznaju sa umjetnošću lutkarstva i tehnikom rada sa lutkama. Performans će, kako su kazali iz ove teatarske ustanove, djeci približiti lutkarsko pozorište, podstaći kreativnost i animirati ih za pozorišnu umjetnost. S. V.

Arena

14 Sportski miks

Neđelja, 20. mart 2022.

Iznenađenje u podgoričkom derbiju u 23. kolu Admiralbet ABA lige

D. MALIDŽAN

SC Derbi šokirao Budućnost Detalj sa sinoćnje utakmice u „Morači“

PODGORICA – Sasvim neočekivano borba za treće i šesto mjesto za plej-of ABA lige otvorena je u ,,Morači“, i to u duelu podgoričkih ekipa – SC Derbi je šokirao Budućnost Voli pobjedom od 89:84, i ne samo sebe doveo u poziciju da može da nastavi da se nada šestom mjestu koje vodi u plej-of, već je ,,starijem bratu“ ugrozio treće mjesto, koje je do skoro izgledalo ,,zacimentirano“.

SC Derbi sada ima pobjedu i dva meča više od FMP-a, ali i težak raspored do kraja. Budućnost je, sa druge strane, potvrdila lošu formu nakon Fibinog ,,prozora“, jer je, na dva fronta, upisala četvrti poraz u posljednjih pet mečeva. Cedevita Olimpija se izjednačila sa Podgoričanima po broju pobjeda (14), ali Budućnost ima meč manje, ali i mnogo briga više u ovom momentu…

PROMJENE VOĐSTVA SC Derbi je bolje otvorio meč, nakon dva minuta je poveo 8:2, nakon trojki Megija i Nila. Uzvratila je Budućnost u naredna dva minuta serijom 7:0 i povela 9:8, ali se onda do kraja dionice igralo koš za koš, s tim da su ,,studenti“ kvartal završili vođstvom od 20:18. U drugoj, efikasnijoj četvrtini, viđena je serija trojki sa obje strane (Budućnost šest, SC Derbi pet), a Danilo Nikolić je upisao osam poena u ovom kvartalu. Sredinom dionice je Budućnost

PRIMERA (29. KOLO): Real Madrid dočekuje Barselonu

Vinisijus Žunior i Ronald Arauho na meču Superkupa u januaru

,,El klasiko“ je poseban i kad ne odlučuje o tituli Real Madrid ima petnaest bodova više od Barselone (uz meč više), odavno je postalo jasno da se trka za titulu u Španiji neće voditi između najvećih rivala, a izvjesno je i da će ,,kraljevski klub“ uskoro staviti 35. krunu u La Ligi jer najbliži pratilac, Sevilja, zaostaje 10 koraka. ,,El klasiko“ je, međutim, priča za sebe, najveća utakmica u svjetskom klupskom fudbalu, meč u kojem nema (izrazitog) favorita – gdje god ,,merengesi“ i ,,blaugrana“ bili na tabeli i kolika god bodovna razlika da je u pitanju. Tako je i pred večerašnji duel od 21 sat. - Sve je u posvećenosti, disciplini i kvalitetu. Ovo je ,,el klasiko“, vrlo zahtjevna i posebna utakmica. Moramo da budemo na najvišem nivou. Ekipa je u dobroj formi, naporno smo radili i puni smo samopo-

uzdanja – rekao je trener Reala Karlo Anćeloti. - Ne smijemo da mislimo kako će nam biti dovoljno za pobjedu ako samo jednu stvar budemo dobro radili. Moraćemo dobro da se branimo, da pritiskamo, budemo dobri u posjedu, čuvamo prostor i budemo direktni. Potrebno nam je kompletno izdanje. Barselona je očajno počela sezonu, ali se podigla od dolaska Ćavija Ernandesa na mjesto trenera. - Nije bilo promjene u identitetu tima jer to se nikad ne mijenja. Barselona ima jasno definisan stil igre i Ćavi snažno oličava taj stil. Znatno su napredovali i vrlo dobro izgledaju – istakao je Anćeloti, koji ima veliki problem s izostancima. Neće biti prvog strijelca Karima Benzeme, uz njega i Fer-

lana Mendija. - Ne želimo da rizikujemo. Imamo nekoliko opcija – Marijana, Jovića, a koristili smo i Iska i Rodriga u špicu – objasnio je Anćeloti. Real je vezao pet pobjeda, ali i Barselona je u dobrom ritmu – nije izgubila dva mjeseca. - Posebna utakmica, teška i komplikovana. Uvijek je teško igrati na ,,Bernabeuu“. Napašćemo i igrati na pobjedu – najavio je Ćavi, čiji je tim ove sezone izgubio od Reala i u La Ligi i u polufinalu Superkupa Španije. - U Superkupu smo bili blizu pobjede. Kažete da Barsa nije pobijedila u velikom meču ove sezone – zar Viljareal nije velika ekipa, ni Napoli, Atletiko Madrid? Rasli smo od meča s Bajernom u Ligi šampiona i pokazali konkurentnost protiv svih. Ne. K.

IZNENAĐENJE U FINIŠU

Dvorana: SC ,,Morača“ Gledalaca: 850. Sudije: Koljenšić, Dragojević i Davidov

Nil Megi Pavlićević Slavković Hadžibegović Starovlah Baćović Z. Ivišić T. Ivišić Edvards Ilić Kamenjaš

13 15 7 4 15 5 13 17

(20:18, 22:25, 19:20, 28:21)

82% (17-14) 58% (36-21) 42% (26-21)

za 1 za 2 za 3

67% (12-8) 64% (36-23) 32% (31-10)

Skokovi 26 (8+18) 34 (8+26) Blokade 1 3 Asistencije 17 21 Ukradene lopte 5 5 13 Izgubljene lopte 11 Faulovi 21 22

ŽAKELJ: Momci su pokazali srce

Kobs 17 Atić 15 Šehović Micov Barović D. Nikolić 13 Sili 9 Z. Nikolić 4 Jagodić-Kuridža 4 Popović 2 Rid 14 Peri 6

SC Derbi je šokirao Budućnost Voli u podgoričkom derbiju u ABA ligi (89:84). Trener SC Derbija Andrej Žakelj je čestitao momcima na pristupu. - Od toga ovaj tim živi. Imamo, stvarno, dobru hemiju u timu, dobro treniramo, a onda i dolazi rezultat. Bilo je grešaka, ima stvari kojima nijesam zadovoljan, ali je uvijek tako.

Na kraju, opet su pokazali srce, borili se i ostvarili za nas značajnu, 10. pobjedu, što nije bez značaja za naš klub. Idemo dalje – rekao je Žakelj. Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je čestitao SC Derbiju na pobjedi. - Na kraju su bili spretniji. Mi smo imali svoje šanse, nijesmo ih iskoristili. Nekoliko puta smo tokom utakmice imali vođstvo koje je trebalo da nas odvede u mirniju završnicu. Međutim, nijesmo uspjeli to da sačuvamo, oni su na kraju ubacili neke šuteve, mi nijesmo, i to je to – rekao je Džikić.

stigla do sedam poena prednosti (34:27), ali je SC Derbi bio raspoložen za igru, pa je odmah uzvratio serijom 12:0 za preokret i vođstvo od 39:34. Ipak, od troj-

ke Tomislava Ivišića za 42:37, Budućnost je zaključala odbranu u posljednja dva minuta i poenima Kobsa i Atića (po tri) stigla do prednosti na odmoru (43:42).

PODGORICA – Današnji rival Mornara Barsko zlato jedna je od rijetkih ekipa sa kojom Barani imaju negativan skor u Admiralbet ABA ligi – crnogorski vicešampion, naime, protiv Mege je u 10 duela slavio četiri puta, a šest puta je poražen. Jedan meč nije odigran, u martu pretprošle godine, kada je posljednje kolo ABA otkazano zbog pandemije korona virusa. Posljednji meč u Baru, početkom decembra prošle godine, završen je pobjedom Mornara 79:75, pa se u Mornaru nadaju da bi isti epilog mogli da ponove i danas u podne u hali sportova „Ranko Žeravica“ i tako prekinu seriju od pet poraza u regionalnom takmičenju. - Neće biti nimalo lako, jer to je mlada ekipa koja godinama igra sa jednom velikom energijom i ako na tu energiju ne odgovorite istom takvom energijom bićete u problemu. Mi ćemo pokušati da im pariramo što je moguće bolje i to je ono što u ovom trenutku mogu da kažem. Ništa drugo, jer ne zavisi sve ni od ovog na terenu nego dosta zavisimo od ljekarskog izvještaja o pojedinim igračima, odnosno u kakvom ćemo sastavu zaigrati u Beogradu – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević. Barani, naime, muku muče sa povredama, jer se na tešku povredu Nemanje Gordića nadovezala i povreda Seada Šehovića, koji će preskočiti meč sa Megom. - Povrede su sastavni dio sporta i sa tim treba računati, ali u ovih

Vicešampion ABA lige je, međutim, imao neshvatljivo loš ulazak u drugo poluvrijeme, što je SC Derbi iskoristio da nakon nešto više od četiri minuta stigne do osam poena prednosti (51:43). Budućnost je prve poene u nastavku upisala tek nakon četiri minuta i 23 sekunde, kada je Rid alejupom završio akciju nakon asistencije Kobsa. SC Derbi je čuvao vođstvo do 61:56, nakon trojke Pavlićevića, ali je ponovo Budućnost ,,zaključala“ odbranu u posljednja dva minuta i serijom 7:0 stigla do koša prednosti (63:61) pred posljednju čevrtinu. Nakon izjednačenja Hadžibegovića (63:63), Sili (četiri poena) i Danilo Nikolić (trojka) donijeli su Budućnosti vođstvo od 70:63 nakon nepuna tri minuta igre u ovoj dionici, kada se činilo da je sve krenulo na vodenicu ,,plavih“. Međutim, nije bilo tako. SC Derbi je upisao devet poena iz dva duga napada (trojka Megija, koš i dodatno bacanje Kenana Kamenjaša nakon nesportskog faula Silija, a zatim i koš i dodatno bacanje Nila nakon tri ofanzivna skoka) za preokret na 79:76 na dva minuta i 52 sekundi do kraja. Hadžibegović je pogodio trojku za 82:76, uzvratio je Atić (82:79), ali je Nil lako prošao kroz odbranu i položio loptu za 84:79 i time, praktično, otklonio sve S. J. dileme…

Košarkaši Mornara Barsko zlato danas u podne gostuju Megi, u 23. kolu Admiralbet ABA lige

Za prekid crne serije

posljednjih mjesec i po sustižu nas nevolje jedna za drugom i to u situaciji kad nemamo baš neku predugu rotaciju. Svako ispadanje iz trenažnog ritma za nas predstavlja veliki problem. To se već pokazalo na prethodnim utakmicama protiv Cedevita Olimpije i Splita. Ipak, moramo da stisnemo zube i idemo dalje. Kada smo mislili da je povredama kraj, nažalost, ostali smo i bez Šehovića. Doživio je povredu, vidjećemo kakve je prirode i koliko će odsustvovati. Nemanja Gordić je i dalje van stroja, a dilema je i kakva je situacija sa povratnikom Nemanjom Vranješom, tako da ne znamo u kakvom sastavu ćemo izaći na teren. Ali ko god izađe dužan je da da svoj maksimum, da pokušamo eventualno da iznenadimo Megu – zaključio

je Pavićević. Osim Mornara (skor 7-13), i Mega je u seriji poraza – četiri. - Nijesmo osjetili slast pobjede od 22. januara kada smo u svojoj dvorani savladali FMP. Kao što smo imali seriju trijumfa u decembru i januaru, tako smo sada ušli u seriju poraza. Prekinuta je serija uspjeha, samo je pitanje vremena kada će biti prekinuta i serija neuspjeha, u Beogradu protiv Mege ili u Baru, u idućem kolu, protiv Zadra. Pehovi nas prate, malo su se zgusnuli u posljednje vrijeme, ali oni su sastavni dio košarke. Mladi Živanović će bez Šehovića morati da podnese još veći teret. Vjerujem u njega kao i u sve svoje saigrače i očekujem našu dobru partiju u Beogradu – kazao je krilni košarkaš Mornara Aleksandar Lazić. S. J.

Neđelja, 20. mart 2022.

Arena

Sportski miks

FAJNAL-FOR WABA LIGE: Budućnost Bemax ,,pregazila“ Montanu, večeras (19) za trofej protiv Celja

PODGORICA – Spektakl u ,,Bemax areni“, za nestvarnih ,,plus 57“, čime su košarkašice Budućnost Bemaxa ispisale istoriju. Podgoričanke su ,,pregazile“ Montanu (102:45), postale prvi tim koji je u polufinalnim duelima prešao granicu od 100 poena i koji je slavio sa tolikom razlikom (rekord je držao Gospić od 2010. godine kada je savladao Mladi Krajišnik 86:49). Tako su ,,vučice“ na nevjerovatan način stigle do petog finala u klupskoj istoriji, gdje ih večeras (19 h) čeka ,,el klasiko“ protiv najvećeg rivala – Cinkarne Celje. Budućnost Bemax je na kraju Top8 faze dva puta savladala bugarskog vicešampiona u 15 dana, ali niko nije očekivao da će polufinale donijeti takav scenario. Bugarke su bile ravnopravne samo u prvih nekoliko minuta, a kada je Drobnjak ubacila trojku u 8. minutu za 16:9 bio je to polako početak ,,plave furije“. Pri rezultatu 21:13 Bugarke su gotovo nestale sa terena. Agresivna odbrana, na ivici faula, učinila je da Montana dođe u veliki problem sa organizacijom samog napada, bez pravih lopti za Ivanovu i King, jer su sjajan posao u reketu odrađivale Đorđević i Lazarević. Najmlađa Jovana Savković (2005. godište) pogodila je trojku za 24:13 u 12. minutu i onda serijom 14:5 počela da se pravi razlika. Budućnost je plesala po notama Živković i Leković, koje su igrale kao u transu i radile šta su htjele. Gošće su imale očajne procente

D. MALIDŽAN

,,Plave“ rekordom do finala Dvorana: ,,Bemax arena“. Gledalaca: 2.500.

Jovana Savković na sinoćnjem meču protiv Montane

Sudije: Petković, Kral, Kovačević (Srbija).

Drobnjak 14 Vučković 3 (2-1) Radonjić 5 (3-1) Živković 19 (2-1) Bajrović 2 Bigović 7 (1-1) Savković 8 Marković 4 Lazarević 2 Šćepanović 5 Leković 19 (7-5) Đorđević 14 (4-3)

102

(21:13, 27:12, 19:9, 35:11)

63% (19-12) 65% (46-30) 50% (20-10)

za 1 za 2 za 3

63% (11-7) 37% (43-16) 16% (12-2)

40 (12+28) Skokovi 26 (10+16) Blokade 4 3 Asistencije 23 8 9 Ukradene lopte 6 12 Izgubljene lopte 23 Faulovi 19 21

Stojčeva 5 Denčeva 2 Okokite 3 (2-1) Petrova 8 Nackina 5 (3-3) Nikolova 4 King 3 (2-1) Georgijeva 3 J. Ivanova Borisova H. Ivanova 12 (4-2)

Nevjerovatna atmosfera

RADOVIĆ: Lijepa slika ženske košarke Vladan Radović, trener Podgoričanki, imao je poseban razlog za zadovoljstvo. - Drago mi je da smo opravdali očekivanja. Nije lako jedan tim savladati tri puta uzastopno. Poslije toliko godina smo

domaćini i svakako da se osjeća određeni pritisak. Nije bilo lako, jer imamo nikad mlađi tim, ali zaista uz nevjerovatan ambijent sa tribina pokazali smo sjajnu igru. Mislim da je ovo generalno lijepa slika

crnogorske košarke, jer su naše mlade igračice pokazale kakav su potencijal. Sada nam ostaje da se emotivno i fizički odmah spremimo za finale i duel protiv najvećeg rivala – kazao je Radović.

šuta, a samo u periodu između 16. i 19. minutu ,,plave“ su vezale čak četiri trojke – dva puta Drobnjak, Đorđević i Živković, a reakcija gostujućeg trenera već

tada je bila jasna, da je Montana pred debaklom… Montana je jedva čekala kraj, drugo poluvrijeme donijelo je zato najljepšu promociju mla-

dih crnogorskih igračica, koje su pokazale kakav su potencijal, dok su Bugarke tonule sve dublje. Treći kvartal počeo je serijom 13:0, gošće pogodile

Osim pobjede i novog finala za Budućnost Bemax u podgoričkom klubu moraju biti ponosni na ambijent, koji je oduševio sve goste. ,,Bemax arena“ bila je gotovo popunjena do posljednjeg mjesta, a oko 2.500 navijača dalo je veliki doprinos da ,,plave“ odigraju meč sezone. Cijeli ambijent uljepšale su reprezentativke Crne Gore u gimnastici – Jana Nišavić, Mia Bečanović, Katja Sudar i Iva Plemić, kao i plesna grupa Rojal. Spektakularni ,,lajt šou“ uz vatrenu koreografiju dokaz je da je domaćin uradio sve da organizacija zaista bude na izuzetnom nivou.

Celje opravdalo očekivanja U prvom polufinalu Cinkarna Celje je savladala Orlove 74:58. Orlovi su pružili možda i bolji otpor nego što se očekivalo, ali je od finiša trećeg kvarta duža klupa šampiona Slovenije presudila… tek nakon pet i po minuta igre za 61:27. Radović je rotirao sve snage, ali su sve igračice dale poseban doprinos, tako da razlika nije padala, već je

konstantno rasla do rekordnih ,,plus 59“ na 29 sekundi do kraja (102:43), tako da su Crnogorke ,,stotkom“ čekirale vizu R. P. za finale…

Maksim Mihajlov je upisao 12, Blažo Milić 11, Dalibor Lečić osam, a Veljko Bjeljac sedam poena.

Vladan Stojanović je osvojio sedam poena za Mornar. Revanš drugog polufinala zakazan je za 23. mart. S. J.

Polufinale plej-ofa za odbojkaše

Budućnost u finalu, Budva povela Formula 1 – Prva trka u novoj sezoni vozi se u Bahreinu

Lekler kreće prvi Vozač Ferarija Šarl Lekler startovaće sa pol pozicije na prvoj trci Formule 1 koja se sjutra od 16 časova vozi u Bahreinu. Do desetog pola u karijeri, 24-godišnji Monegašanin stigao je u kvalifikacijama pred početak nove sezone, a imao je vrijeme 1:30.558. - Osjećaj je dobar. Nadali smo se da će ovo biti prava prilika za nas da se nađemo u prvom redu. Startujemo sa pol pozicije, tako da sam veoma srećan – rekao je Lekler poslije kvalifikacija. Drugo vrijeme imao je Maks Ferštapen (+0.123), a treći je bio Karlos Sainc (+0.129). Kvalifikacije je obilježio slab učinak bolida koji koriste Mer-

cedesove agregate. Luis Hamilton je bio peti i značajno sporiji od vozača Ferarija i Red Bula, dok je Džordž Rasel nakon nekoliko grešaka došao do tek devete pozicije. Meklaren je potpuno podbacio, Rikardo se nije plasirao ni u Q3, pa će neđeljnu trku početi sa 18. mjesta, dok je Lando Noris bio tek 13. Debakl su doživjeli i momci iz Aston Martina. Nikol Hulkenberg i Lens Strol nijesu uspjeli da se plasiraju u Q3. Pored vozača Ferarija izuzetno pozitivan utisak ostavili su Valteri Botas u Alfa Romeu i Kevin Magnusen u Hasu, koji su kvalifikacije završili na šestom, odnosno sedmom mjestu. Prvih 10 kompletirali su Serhio Peres, Luis Hamilton, Valteri Botas, Kevin Magnusen, Fernando Alonso, Džordž Rasel i Pjer Gasli. Neđeljna trka u Bahreinu počinje od 16 časova. D. K.

PODGORICA – Odbojkaši Budućnost voleja prvi su finalisti plej-ofa domaćeg prvenstva – nakon maksimalne pobjede kod kuće, vicešampion države je i u Baru savladao Galeb Liko Soho Group rezultatom 3:0 (25:21, 25:23, 25:16), pa su Podgoričani sa 2:0 ušli u finale. Najviše poena za Budućnost upisao je kapiten Đorđe Jovović – 14, dok su Stefan Radević

i Benjamin Hadžisalihović susret završili sa po 12 poena. Lazar Cimbaljević je sa 12 poena bio najbolji u ekipi Galeba, Srđan Petrović i Milutin Milić su osvojili po osam, a Filip Milić sedam. U prvoj utakmici drugog polufinala, Budva je na svom terenu savladala Mornar sa 3:0 (25:13, 25:19, 25:15). Kapiten Aleksandar Gmitrović opet je osvojio najviše poena za Budvu – 15.

Juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore od 8. do 10. aprila igra kvalifikacije za EP

Ćorluka pozvao 16 igrača na pripreme u Podgorici PODGORICA – Selektor muške juniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Predrag Ćorluka objavio je spisak od 16 igrača za pripreme za drugu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Ćorluki će u radu pomagati pomoćni treneri Mladen Miladinović i Mirko Radević. Okupljanje juniora je zakazano za 31. mart u hotelu „VOCO Podgorica“, gdje će repre-

zentacija odraditi pripremni period. Na dan okupljanja, igrači će obaviti ljekarske preglede u Podgorici. Kvalifikacioni turnir druge runde grupe H za juniore odigraće se od 8. do 10. aprila u Podgorici u „Verde Complexu“, a na ovom turniru će, zbog odluke CEV-a da suspenduje Rusiju, pored naše reprezentacije učestvovati Finska, Slovačka i Norveška. U20 Evropsko prvenstvo 2022. za juniore

odžaće se od 17. do 25. septembra ove godine u Italiji. Spisak – tehničari: Rastko Milenković (Budva), Avram Božović, Aleksa Strahinja (Galeb Liko Soho Group); korektor: Miro Miljanić (Budva); srednji blokeri: Matija Ćinćur (Budućnost volej), Vasilije Novaković (Mediteran), Stefan Femić (Jedinstvo), Luka Vujošević (Galeb Liko Soho Group); primači servisa: Vukašin Cimbaljević (Vojvodina), Lazar Cimbaljević (Galeb Liko Soho Group), Milan Rovčanin (Jedinstvo), Feđa Čičić, Andrija Miranović, Filip Mašković (Budućnost volej), Peko Zec (Mediteran); libero: Danilo Krivokapić (Budva). S. J.

Arena

16 Telekom 1. CFL Najavljuje se velika borba u Tuzima

Nakon remija u derbiju, fudbaleri Sutjeske žele da se v

Petrovac osta

Derbi u Tivtu PODGORICA – Svih pet utakmica 23. kola Druge lige biće odigrano danas. Najveću pažnju privlači meč u Tivtu, gdje se sastaju Arsenal i Mladost, timovi koji su u zoni baraža. Tivćani žele da nadoknade minus za liderom i stignu do elite direktno sa prvog mjesta, dok Mladost koristi rezultatsku krizu Bokelja i želi da ostane na trećem mjestu. Tivćani su u prošlom kolu neočekivano osvojili samo bod protiv ,,fenjeraša“, pa danas protiv Mladosti moraju jurišati na sva tri, jer im sada svaki novi kiks prilično otežava put da stignu Jedinstvo. Dobre partije Mladosti u nastavku sezone garantuju da će to biti pravi derbi. R. P.

Raspored TIVAT: Arsenal - OFK Mladost DG PODGORICA: Kom - OFK Titograd BERANE: Berane - Igalo PODGORICA: Cetinje - Bokelj RADANOVIĆI: Grbalj - Jedinstvo Sve utakmice počinju u 14.30 časova.

Sport na

Fudbal - Telekom 1. CFL 14.00: Sutjeska - Petrovac Košarka - Fajnal-for WABA lige 19.00: Budućnost - Celje (finale)

Dečić pod pritiskom dočekuje Mornar

Bez prava na kiks PODGORICA – Dečić je u drugom dijelu već doživio četiri poraza (Rudar, Jezero, Budućnost i Sutjeska), pa je jasno da su Tuzani ekspresno precrtani od borbe za titulu. Ali, sada slijedi ono što je primarno – borba za Evropu. Dečić ima dva boda manje od Iskre, osam od Budućnosti, pa je jasno da svaki novi kiks Tuzane može dovesti u dodatne probleme. Baš zbog toga u taboru Dečića svjesni su da u današnjem meču protiv Mornara nema mnogo opcija – pobjeda je obaveza! - Svjesni smo značaja utakmice, ali vjerujem da ćemo biti pravi i da ćemo doći do pobjede, koja nam treba iz više razloga – rekao je Jovan Nikolić, univerzalac Dečića. Dečić je u prvom dijelu sezone pokazao da ima kvalitet, uspio je da trijumfuje na ,,Topolici“, a sada će juriti trijumf i u Tuzima, čime bi zapečatio sve nade Barana da mogu da se umiješaju u bitku za vrh. - Mornar je ekipa koja ima dosta dobrih pojedinaca, dodatno se pojačao u zimskom prelaznom roku i sigurno da imaju kvalitet. Barani su tokom sezone uglavnom bolje igrali u gostima, nego na svom terenu, tako da smo oprezni, svjesni šta nas čeka, ali znamo i da nam treba pobjeda – naglasio je Nikolić.

NASTAVITI NIZ

Mornar je ušao u pozitivnu seriju. Barani su nakon poraza pod

Dečić

Mornar

(3-5-2)

(4-2-3-1)

Stadion: Tuško polje. Kapacitet: 2.000. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: V. Radenović i D. Vujović. Početak: 16 sati Dragojević Drešaj

Rudović

Tući

Božanović Pešukić

Nikolić B. Đeljaj

Božović Vuljaj Marušić Guzina Ćetković

Raičević

Grbić Cvijović

Sekulović Seratlić

Kajević Baošić

Muzurović Vukčević

Trener Miljan Radović

Trener Andrija Delibašić

Goricom od Budućnosti vezali pet utakmica bez poraza (četiri remija i pobjedu), pa sa dosta optimizma odlaze u Tuzi, silno motivisani da i protiv Dečića zadrže dobar kontinuitet rezultata. Barani su na startu sezone slavili u Tuzima, mada su se od tog meča stvari u oba tima značajno promijenile. Baš kao što je Dečiću bitan meč da ostane u trci za Evropu, Mornaru ovaj meč može dodatno otvoriti nadu u Evropu. - Jako bitan meč za oba tima. Dobro treniramo, dobro se osjećamo, ušli smo u pozitivnu seriju koju želimo da nastavimo i danas protiv Dečića. Znamo da nas čeka težak posao, Tuzani imaju sjajnu ekipu sa nekoliko izuzetnih pojedinaca, ali i pored toga naravno da se nadamo da možemo ostati neporaženi – objasnio je ofanzivac Mornara Boško Guzina. R. P.

Sutjeska je imala sreće u derbiju protiv Budućnosti, postigla pogodak u posljednjem minutu preko golmana Vladana Giljena, a te posljednje sekunde prepričavale su se danima. Međutim, došlo je vrijeme da se tim Milije Savovića vrati realnosti, da potvrdi dominaciju u ligi, još jednom na svom terenu, i to protiv ekipe koju nije pobijedio ove sezone, a koju odnedavno vodi Nikola Peco Rakojević, stručnjak koji je sa Sutjeskom osvajao trofeje, izlazio na međunarodnu scenu... Dakle, „plavo-bijeli“ su protiv Petrovca na još jednom velikom ispitu i svjesni su toga. Tvrde da ne odustaju od svoje igre i žele da odu mirne glave na prvenstvenu pauzu. Savović se sjeća meča bez golova s Petrovcem iz prvog dijela šampionata, jasno mu je da je to jedan od rijetkih protivnika koje ove godine nijesu savladali i ne misli da je to slučajno. - Interesantna je situacija. Nijesmo uspjeli da pobijedimo Petrovac, baš kao što nijesmo bili ni Dečić, ali smo u trećem krugu nadigrali Tuzane, pa očekujem da i ovog puta budemo srećniji. Petrovac nam je ostao dužan. Ovo je jedan od najvažnijih mečeva u našoj borbi za trofej. Imali smo sreće u finišu derbija, ali sad to treba još jednom sve potvrditi i mislim da bismo pripisivanjem tri boda napravili veliki iskorak ka tituli – kaže uoči susreta s Petrovcem Milija Savović. I Miloš Drinčić danas očekuje zahtjevnu utakmicu. - Oni su odlična ekipa i tabela to potvrđuje, ali mi želimo rasterećeni da odemo na pauzu. Dakle, želimo da zadržimo tih desetak bodova prednosti i ne smijemo se opuštati. Igralo se

FSCG

Druga liga, 23. kolo

Neđelja, 20. mart 2022.

Petrovac nije u formi iz jeseni, nije uhvatio pobjednički ritam, ali povoljna okolnost za ,,neboplave“ je što ni konkurenti nijesu blistali u nastavku sezone.

Tim Nikole Rakojevića za petama je Iskri i Dečiću, ali kako se sezona bliži kraju prostora za ispravljanje kikseva biće sve manje. - Svi smo ,,tu“, mala je bodovna razlika, ali činjenica je da nijesmo dobro prošli u derbijima sa Iskrom (0:2) i Dečićem (0:0). Imamo težak raspored jer su pred nama dva najteža meča i dueli s ekipama iz vrha, prvo sa Sutjeskom, pa sa Budućnošću – konstatovao je Petar Vukčević. Petrovac zna kako sa Sutjeskom ove sezone, zbog toga ima čemu da se nada kraj Bistrice. - Uzeli smo im bod u Nikšiću i ubjedljivo ih pobijedili na našem terenu, sigurno imaju veliku želju da nam se revanširaju.

NADA POSLJEDNJA UMIRE

Iskra sa puno optimizma doček

svako malo i mislim da nam je ova prethodna sedmica dobro došla da se osvježimo, konsolidujemo redove i da nastavimo u pobjedničkom ritmu. Titula se ne smije ispustiti u finišu odlične sezone – tvrdi defanzivac Sutjeske. U nikšićkom sastavu danas neće biti Vladimira Jovovića jer je prehlađen, ali ni junaka susreta s Podgoričanima, kapitena Vladana Giljena, koji pauzira zbog kartona. Zato će priliku među stativama dobiti Suad Ličina.

OPTIMIZAM GOSTIJU

Fudbal - Liga 1 13.00: Monako - PSŽ Fudbal - Serija A 15.00: Juventus - Salernitana Fudbal - Primera 21.00: Real M. - Barselona

Fudbal - Serija A 18.00 - Roma - Lacio Fudbal - Argentinska liga 23.00: River plejt - Boka juniors

Košarka - ABA liga 12.00: Mega - Mornar

Formula 1 16.00: VN Bahreina

Fudbal - FA kup 16.00: Sautempton - Man. siti 19.00: Notingem F. - Liverpul

Rudar sa najvećim ambicijama dočekuje Zetu

Pobjeda imperativ Blizina baraža prijeti Rudaru koji je pod imperativom pobjede protiv posljednjeplasirane Zete. Pljevljaci su u prošlom kolu prekinuli pozitivnu seriju i nakon poraza od Podgorice dozvolili Jezeru da priđe na tri boda. Trener Rade Petrović ne želi da ekipa uđe u problem očuvanja prvoligaškog statusa pred ulazak u teži raspored. Zato je trijumf nad Golubovčanima ,,nešto što se mora“ – poručuje mladi stručnjak. - Pobjeda je obaveza. Uradićemo sve da svi bodovi ostanu na našem stadionu – rekao je Petrović. - Utakmica nam je važna, a zbog trenutka čini mi se da je najteža od početka sezone. Opasna zona je blizu i potreban nam je trijumf kako bismo se udaljili od baraža. Potrebno je da momci izvuku najbolje iz sebe. Meč će biti zahtjevan. Ne zavarava nas

to što je Zeta na začelju. To je mlad tim, ima kvalitet i dolazi u Pljevlja bez kalkulacija. I oni moraju da igraju na pobjedu, ali vjerujem da smo bolji i da ćemo to potvrditi na terenu – ističe kormilar prvoligaša sa sjevera. Rudar nije kompletan... - Nedostaju Milija i Aleksa Golubović zbog kartona. Neki igrači su bili roviti, ali se osjećaju bolje. Vidjećemo do pred početak duela kakav će biti zdravstveni bilten. Kako god, ambicije se neće mijenjati. Pobjeda nam je neophodna – poručio je Petrović. Nakon duže vremena, Pljevljaci će dočekati rivala u dobrim uslovima. - Nema snijega, lijepo je vrijeme, a i teren će, vjerujem, biti dobar. Biće uslova za dobar fudbal. Očekujem otvorenu igru – kazao je Petrović. Što bi moglo da presudi? - Nikada se ne zna u kojem smjeru će krenuti utakmica.

Rudar

Zeta

(4-3-3)

Stadion: Pod Golubinjom. Kapacitet: 5.000. Sudija: M. Savović. Pomoćnici: M. Gojković i I. Tomašević. Početak: 14 sati Agović

Prenkočević

Banović

Kašćelan

Macui

Peličić

Čavor

Popović

Ernec

Bojović

Gašević

Đinović

Maraš

Burzanović

Miranović

Tačibana Krstović

Pupović

Đ. Vukčević Đukanović

Đurović

Velimirović

Trener Rade Petrović

Trener Dragoljub Đuretić

Jedan šut, dribling, greška, prekid... Mnogo je faktora koji mogu da utiču na meč. Nadam se da će neki od ključnih faktora biti na našoj strani – odgovorio je Petrović.

Sve je manje šansi da Zeta izbjegne direktno ispadanje iz Telekom 1. CFL, prvo otkad se igra prvenstvo nezavisne Crne Gore. Podgorica je odmakla 11 bodova, Jezero jedan više. Nikad nije bilo teže za ,,vukove“, a gostovanje u Pljevljima je sve samo ne jednostavno. - Ovo nam je jedna od posljednjih prilika da uhvatimo kakav-takav priključak i sačuvamo nadu u baraž. Tabela sve govori, moramo da pobijedimo. Samo nas to ostavlja u trci – rekao je Pavle Velimirović, golman ,,vukova“. Mnogi tvrde da je Zeta zaslužila više bodova od 14 koliko je sakupila, ali slaba vajda od toga. - Imali smo dosta problema sa sastavom, a nijesmo ni sad kompletni, nedostaju nam Tuzović i Ceklić. Rudar igra promjenljivo i nije nemoguće pobijediti ga, ali znaju svi koliko je teško igrati u Pljevljima. Nijesmo u poziciji da bilo kome prijetimo, ali ne predajemo se do kraja – naglasio je Velimirović. D. K. – Ne. K.

Trijumf jed DANILOVGRAD – Kako sezona odmiče, Iskra je sve bliže cilju, odnosno međunarodnoj sceni. Međutim, ova konstatacija sigurno neće uplašiti i ostale pretendente na ovaj plasman zbog čega Danilovgrađani treba da budu na visini zadatka do posljednje prvenstvene runde. Danas je na programu meč protiv Podgorice, što je novi izazov za izabranike pomoćnog trenera Milivoja Novovića i još jedna teška prepreka na trnovitom putu do Evrope. Neriješen ishod u Baru, nakon slavlja protiv Petrovca ohrabruje stručni štab i vjerne navijače koji protiv Podgorice očekuju siguran trijumf na stadionu „Braće Velašević“. - Zadovoljni smo bodom koji je osvojen poslije vođstva Mornara, veoma neugodnog protivnika koji na svom terenu teško gubi. Ali, još više raduje činjenica da smo pružili odličnu igru i gotovo svih 90 minuta domi-

Arena

Neđelja, 20. mart 2022.

Telekom 1. CFL

vrate na pobjednički kolosijek

ao dužan

Budućnost

Dragojević

Petrovac

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Raičković

Stadion: Kraj Bistrice. Kapacitet: 3.000. Sudija: N. Cvijović. Pomoćnici: I. Bogdanović i M. Vlahović. Početak: 14 sati Ličina

Mitrović

Eraković Nikač

Vučić

Vukčević

Osmanović Mikijelj

Bumbar Radulović

Trener Nikola Rakojević

Raspored PLJEVLJA: Rudar - Zeta (14 h) NIKŠIĆ: Sutjeska - Petrovac (14) DANILOVGRAD: Iskra - Podgorica (16) TUZI: Dečić - Mornar (16) PODGORICA: Budućnost - Jezero (16)

Tabela

10 - Vuljaj (Dečić), Miličković (Petrovac) 9 - Ivanović, Raičković (Budućnost), Bašić (Petrovac) 7 - Sekulić (Iskra), Živković (Rudar), I. Vukčević (Zeta), Camaj (Dečić) 6 - Adrović (Podgorica), Nikač (Sutjeska), Striković, Suraka (Rudar)...

1. Sutjeska

41:17

2. Budućnost 25 13 6 6 48:32

25 16 7 2

3. Iskra

25 11 6 8 31:24

4. Dečić

25 9 10 6 34:29

5. Petrovac

25 9 9 7 40:37

6. Mornar

25 7 10 8 21:25

7. Rudar

25 7

8 10 28:35

8. Jezero

Odlična su ekipa, vodi ih jedan od najboljih trenera u ligi, ali nijesu ,,vanzemaljci“. Idemo da igramo dobar fudbal, ne možemo da biramo rivala za povratak na pobjednički kolosijek. Bolje igramo s ekipama iz vrha

nego iz donjeg dijela tabele i to nam daje za pravo da vjerujemo da ćemo ih opet ,,zakinuti“. Naša korist bila bi mnogo veća od njihove štete – dodao je Petar Vukčević, iskusni ofanzivac Petrovca. Ra. P. – Ne. K.

25 7

5 13 24:33

9. Podgorica 25 6

7 12 26:40

10. Zeta

8 15 19:40

25 2

Đukanović

Bošnjak

Faust

Mendi Lambulić

Radunović Đurković V. Radenović

Trener Aleksandar Nedović

Marković

Ivanović Tačibana

Trener Milija Savović

Milošević

Asanović

Alharaiš

Vujović

Terzić

Ivanović

Vuković

Rolović Perović

Novović

Kontić

Janjić

Knežević

Mirković

Adžović Drešković

Drinčić

Matanović

Ne odustaju od titule Budućnost kao izraženi favorit dočekuje Jezero uoči dvoneđeljne pauze u prvenstvu. ,,Plavi“ kasne 10 bodova za liderom, ali dok god postoji šansa da nešto urade na tabeli – ne odustaju od odbrane titule. - Imali smo teško gostovanje u Nikšiću gdje smo se emotivno ispraznili zbog remija i primljenog gola, ali ne želimo više da se vraćamo na to. Da je to za nas prošlost pokazali smo pobjedom nad Dečićem, a nova tri boda želimo da upišemo i protiv Jezera kako bismo na reprezentativnu pauzu otišli sa prednošću u odnosu na trećeplasirani tim, a ujedno pokušali da se primaknemo Sutjesci u borbi za titulu. Ne odustajemo od trofeja – rekao je krilni napadač Igor Ivanović. Podgorični su sa Plavljanima do sada odigrali 11 utakmica

(osam pobjeda, dva remija, jedan poraz), četiri pod Goricom (tri pobjede, jedan poraz), a ove sezone su viđena tri međusobna duela. Budućnost je šokantno izgubila na svom terenu 1:0, dok su kao gosti u Danilovgradu u Kupu slavili 3:1, a u Bijelom Polju u prvenstvu 2:1. - Jezero može da bude opasno, a to smo najbolje mi osjetili. Rival posjeduje kvalitet u ofanzivnom dijelu, pokazao je to u pobjedi od 1:0 pod Goricom. Ne smijemo da ponovimo greške iz tog meča, a vjerujem da ćemo pobijediti kako bismo nastavili trku za titulu – kaže 31-godišnji ofanzivac. Aktuelni prvak će ponovo igrati bez huka sa tribina, ali sada pred praznim stadionom. - Zbog toga će nam biti teže, publika će nam nedostajati sigurno. Navikli smo da igramo pred našim navijačima, koji su od sredine prvog dijela

sezone počeli da dolaze u velikom broju, ali nije nam prvi put. Svi znamo da je korona doprinijela tome da se igra bez publike, tako da nam to ne smije remetiti pobjedničke planove – poručio je jedan od najboljih fudbalera lige. Ivanović se vratio u golgetersku seriju – pogodio je protiv Zete, pa u nastavljenoj utakmici sa Dečićem i stigao je do brojke od devet pogodaka. Sa tom cifrom je prvi strijelac ekipe zajedno sa Milošem Raičkovićem. - Drago mi je kada god postignem gol, ali najbitnije od svega mi je da ekipa pobjeđuje. Nastaviću da radim na tome kako bismo osvajali bodove, a golovi će – uz trud i rad – dolaziti – ističe Ivanović. Šef stručnog štaba Aleksandar Nedović ne može da računa na suspendovanog Andriju Ražnatovića, dok je nastup Viktora Đukanovića pod znakom pitanja.

Iskra slavi gol na prvom meču s Podgoricom kod kuće ove sezone

Iskra

Podgorica

(4-4-2)

(4-2-3-1)

Stadion Braće Velašević. Kapacitet: 2.500. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: M. Paunović i U. Rašović. Početak: 16 sati Kordić

Pešukić

Vukotić

Bakrač Šahman

Pavlićević

Tučević

Jamamoto

Kojašević Perović

Sekulić

Adrović Mrvaljević

Sentoku

Maraš

Boljević

Terzi

Cicmil

Đajić

Čelebić

Ukšanović

Ivezić

Trener Milivoje Novović

okršaja koja je na strani domaćina. Naime, Iskra je prvu utakmicu dobila sa 4:2, dok je druga završena bez golova. - Uz sav respekt prema gostima, samo pobjeda dolazi u obzir. Mi nemamo drugog izbora nego

Trener Mladen Lambulić

Budućnost kao izraziti favorit dočekuje Jezero pod Goricom

dina opcija nirali i diktirali žestok tempo na „Topolici“. To nas hrabri da nastavimo u istom ritmu, mada neće biti nimalo lako, jer Podgoričani su u nezavidnoj situaciji i traže spas u svakom meču. To je ekipa koja je nedavno promijenila trenera što im se pozitivno odrazilo u susretu sa Rudarom. Imaju vrsne pojedince, iskusne i brze igrače i nekoliko talentovanih omladinaca iz sopstvenog pogona. Jednom riječju naši gosti imaju snagu i kvalitet i njihov trenutni saldo nije odraz njihovih pravih dometa i mogućnosti – istakao je Novović. Nekadašnji defanzivac, a sada član stručnog štaba Iskre, svjestan je uloge favorita koju treba opravdati na terenu i zato, prema njegovim riječima, Iskra treba i ovoga puta da bude na visini zadatka kako bi nastavili kontinuitet dobrih izdanja sa prethodnih mečeva. Takođe, uzda se u tradiciju međusobnih

Adžić

Ćuković Raspopović

Sutjeska

kuje Podgoricu

(4-3-3)

Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 11.000. Sudije: Pr. Radovanović. Pomoćnici: V. Todorović i M. Brajović. Početak: 16 sati

Marko Matanović na prvom meču s Petrovcem ove sezone

LISTA STRIJELACA

Jezero

(4-3-3)

da od starta atakujemo na gol Podgorice i jedino što tražim od igrača je da pruže maksimum i da eventualne greške smanjimo na minimum, jer su nas skupo koštale na nekim utakmicama. Ako sve kockice složimo i ako

svako od nas odradi postavljene zadatke rezultat neće izostati – dodao je Novović. Kada je riječ o mogućem sastavu, strateg Iskre neće moći da računa samo na povrijeđenog Vojina Pavlovića, ali se zato u

Trener Zoran Tripković

tim vraća stameni kapiten Miloš Bakrač.

IZBJEĆI PORAZ

Podgorica je pobjedom protiv Rudara donekle obrisala kikseve prije toga, jer je trijumfom

BOD DOBAR, TRI PREMIJA

Jezero je povećalo šanse za opstanak bez baraža. Plavljani su na ,,minus tri“ od luke spasa, ali imaju težak zadatak da pod Goricom ostanu na pravom kursu. Ipak, četa Mladena Lambulića znala je da slavi na najvećoj crnogorskoj areni, a novo iznenađenje priželjkuje i danas protiv Budućnosti. - Za nas bi i bod bio ogroman uspjeh, a o tri da ne pričamo. Budućnost je favorit, ali imamo i mi neke svoje adute. Spremni smo, mada nijesmo kompletni. Neće igrati štoperi Dedić i Jovićević, ali i pored toga imamo tim koji može da odgovori kvalitetnom rivalu – rekao je Aldin Adžović. Jezero vidi spas bez doigravanja... - To nas dodatno motiviše. Vjerujem da imamo snage da izbjegnemo utakmice baraža – zaključio je vezista prvoligaša D. K. sa sjevera.

protiv direktnog konkurenta u borbi za spas bez baraža uspjela da zaostatak „istopi“ na svega četiri boda. Ali, baš zbog toga sada će svaki meč za Lješkopoljce biti finale. Podgorica danas na gostovanju Iskri mora ostati neporažena... - Čeka nas teško gostovanje, ali kao što je poznato u takvoj smo poziciji da nema lakih utakmica, svaka je poseban izazov i svaka nosi veliku obavezu. Pobjeda protiv Rudara nam je mnogo značila i siguran sam da ćemo na krilima tog trijumfa u Danilovgradu prikazati dobru partiju i da možemo ostati neporaženi – naglasio je napadač Podgorice Admir Adrović. Lješkopoljci su svjesni da igraju protiv jedne od najboljih ekipa, ali bez obzira na sve žele da zadrže nadu da mogu izbjeći baraž. - Iskra ima dobru i iskusnu ekipu. Nije slučajno što su u vrhu i što se bore za Evropu. Međutim, nama je svaki bod bitan, tako da respektujemo maksimalno rivala, ali razmišljamo optimistički i vjerujemo da možemo ostati neporaženi – naglasio je Adrović. B. K. – R. P.

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 20. mart 2022.

Naša skakačica uvis napravila impresivan rezultat na dvoranskom takmičenju u Beogradu

Marija Vuković četvrta na svijetu! Istorija je ispisana! Marija Vuković četvrta je na svijetu! Kakav podvig za crnogorsku atletičarku, a njen rezultat predstavlja pravi podvig crnogorskog sporta. Marija je ostala na 198 centimetara sa još tri takmičarke, ali nije uspjela u tri pokušaja da savlada zadatu visinu, tako da je sa rezultatom 195 centimetara osvojila četvrto mjesto na dvoranskom prvenstvu svijeta u Beogradu. - Još nijesam svjesna rezultata koji sam napravila. Ponosna sam. Imala sam cilj da budem u pet najboljih, a četvrto mjesto na svijetu, mislim da je to nestvaran rezultat. Drago mi je što sam na još jednom velikom takmičenju dokazala kvalitet i sigurno da je ovo veliki zamajac za naredna takmičenja. Presrećna sam i drago mi je da sam obradovala mnogo ljudi koji su došli da me podrže – rekla je za Arenu Marija Vuković. Ovo je impresivan rezultat za crnogorsku atletiku, a naša rekorderka u skoku uvis bila je do kraja finala u borbi za medalju – zlato je pripalo Ukra-

Čestitke Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je našoj atletičarki na uspjehu koji je postigla na Svjetskom prvenstvu u Beogradu. - Izvanredan je rezultat naše atletičarke Marije Vuković na Svjetskom prvenstvu u Beogradu! Iskrene čestitke za plasman i kontinuirani uspjeh koji Marija ostvaruje dostojinki Jaroslavi Mahučki (202 cm), srebro je osvojila Eleanor Paterson (Australija) sa rezultatom 200 cm, dok je Nadežda Dubovickaja (Kazahstan) sa 198 cm osvojila bronzu. Takmičenje za našu atletičarku je krenulo ispod očekivanja – Marija je rušila u prvom pokušaju na početnoj visini od 184 centimetra. Međutim, taj start je nije omeo. Bila je sigurna na 187, iz drugog puta je preskočila 192 i već u tom momentu bila među sedam najboljih na svijetu. Onda je uslijedila možda i ključna visina 195, koju je Marija preletjela lagano – već tada bilo

janstveno predstavljajući i afirmišući Crnu Goru. Svaki novi skok i rekord uzdigne i Crnu Goru na svjetskoj sportskoj sceni – poručio je Đukanović na Tviteru. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković uputio je čestitku našoj Mariji. - Naša Marija Vuković je 4. na svijetu! Nakon što je zablistala na Olimpijskim igrama prošle godine, slavimo još jedan fantastičan uspjeh ove

velike sportistkinje i divne djevojke. Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović pridružio se čestitkama: - Ostvarila je veliki uspjeh. Ustalila se na toj visini i samo joj korak fali do medalje. Nadam se da će je osvojiti već na narednom Evropskom prvenstvu, a posebno bih volio da se to desi i na Olimpijskim igrama u Parizu.

ASCG ponosan Atletski savez ponosan je na nastup i plasman Marije Vuković. - Bili smo uz nju u Kombank areni. Imala je podršku najužeg rukovodstva saveza, kao i više od 100 atletičara i atletskih radnika koji su doputovali iz Crne Gore da je podrže. Vuković je ponos Crne Gore, a to potvrđuju i čestitke koje smo dobili, prije svih od predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića, ali i državnih organa, čelnika saveza, klubova i sportista - saopšteno je iz te asocijacije. je jasno da ulazi u krug kandidatkinja za medalju, među četiri najbolje na svijetu, jer je neočekivano na 195 centimetara ispa-

la Ukrajinka Irina Geraščenko. Tu visinu, takođe iz prvog pokušaja, preskočile su još samo Paterson, Mahučki i

Prva liga za vaterpoliste (9. kolo)

Ubjedljivi favoriti Marković sa igračicama

Igor Marković debitovao pobjedama na klupi pionirki Budućnost Bemaxa

Imaju od koga da uče

PODGORICA – Igor Marković, nekadašnji crnogorski reprezentativac i član Lovćena, debitovao je juče na klupi rukometašica Budućnost Bemaxa u Pionirskoj ligi. Riječ je selekciji 2008. godište i mlađe, koja je zabilježila dvije pobjede nad ekipom Be-

rana 2003. Aktivni rukometaš, trenutno četvrti strijelac Prve lige, vodi i kadetsku ekipu Lovćena. Na klupi ,,plavih“ Marković je predvodio pionirke zajedno sa olimpijskom vicešampionkom i evropskom šampionkom Sonjom Barjaktarović. A. M.

Jadran Kataro

16 5

HERCEG NOVI – Bazen ,,Jadran“. Sudije: Obradović i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 4:3, 3:1, 3:1, 6:0. JADRAN: Đurović (pet odbrana), I. Radović (četiri odbrane), Stevović 1, Vučurović 2, Stupar 1, Vujović 1, D. Radović 1, Murišić 2, Gardašević 2, Gojković 1, V. Radović, Čeraj 1, Petković 1, Sladović 3. KATARO: Bjelica (sedam odbrana), Marinković, Vičević, Uskoković, Marković 2, J. Rajhel, Milić 1, Gopčević,

Dubovickaja. Međutim, da bi osvojila medalju morala je da ostvari rekord karijere – 198 centimetara, jer je imala veći broj pokušaja od konkurentkinja). Mahučik je odmah letjela preko 198, ali je Dubovickaja uzvratila, a Paterson je savladala iz drugog pokušaja. Marija nije mogla preko te visine, ostala je na 195

i na sjajnom četvrtom mjestu. Marija je prošle godine dva puta popravljala lični i nacionalni rekord, a zatim je na idealan način otvorila novu dvoransku sezonu. Najprije je išla preko 195 centimetara u Češkoj, da bi u Banjskoj Bistrici preskočila centimetar više i opet oborila lični i državni R. P. rekord.

Vasilije Radović (Jadran)

Vujović, Milaš 1, Baštrica, Nikaljević, R. Rajhel, Petrović 1. Jadran je bez problema upisao osmi trijumf u 9. kolu Prve vaterpolo lige. Novljani su do odmora imali solidnu zalihu, a posljednji dio igre riješili su 6:0.

Primorac Budva

9 6

KOTOR: Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Sudije: Ivanovski i Matijašević. Rezultat po četvrtinama: 2:1, 2:3, 2:0, 3:2. PRIMORAC: Kralj, Drašković 1, Paunović, Gopčević, Mačić 1, Janković, Šekarić, Mršić 1, Stanojević 2, Vučko-

Okupile se pionirke, danas igraju sa Rudarom

Gledaju ka Mediteranskom prvenstvu PODGORICA – Pionirska reprezentacija Crne Gore okupila se juče u Podgorici na dvodnevne pripreme u sklopu kojih će danas odigrati i prijateljski meč sa Rudarom. Mlade rukometašice predvodi Tatjana Jeraminok, a za ovu akciju izabrala je 22 pionirke, sa još šest mena na rezervnom spisku. Pionirke 17. aprila očekuje nastup na Mediteranskom prvenstvu u Podgorici. A. M.

Marija Vuković sa bratom Davidom i sestrom Jovanom nakon takmičenja

vić 1, Matković 3, Vujošević, Isljamović, Krivokapić. BUDVA: Mandić, Ćetković 1, Žardan 1, Kovačević 1, D. Dragović, Mijatović, Vukićević, N. Dragović 1, Latinović, Hu-

diček 1, Drašković 1, Kosić, Kolesko, Korać. Primorac je opravdao ulogu favorita i sa istim brojem bodova kao i Novljani ulazi u nastavak šampionata. A. M.

Grčka prošla drugi krug kvalifikacija

,,Lavovi“ sa ,,helenima“ u baražu za SP Crnogorska rukometna reprezentacija u baražu za Svjetsko prvenstvo u Švedskoj i Poljskoj igraće protiv Grčke! Prvi meč zakazan je 13. ili 14. aprila, a revanš je tri dana kasnije u našoj zemlji. ,,Heleni“ su u revanšu u Tuzli, a nakon pobjede kod kuće (24:17), bili bolji od Bosne i Hercegovine (28:26). Ovakav epilog mogao se naslutiti nakon prvog poluvremena (12:10), a sjajnu partiju od 34. do 47. minuta gosti su krunisali vođstvom 22:18. Domaći igrači uspjeli su do kraja meča da Ne. K. ublaže poraz.

Feljton 19

Neđelja, 20. mart 2022.

17.

PATRIOTSKO FORSIRANJE ZOMBIJA

Cetinje je mnogo toga viđelo ali ovakve družine - nikad! Uvijek je neizvjesno vrijeme kad niko ništa ne uči – na greškama. I pored realnih poteškoća, koje su sve više opterećivale funkcionisanje SFRJ (nekontrolisano jačanje neefikasnih, pa i veoma retrogradnih republičkih oligarhija – odnosno gušenje centralnog sistema upravljanja Državom). Zatim neadekvatno kritičko promišljanje kapitalnog društvenog i socijalnog programa („Fabrike (ne)radnicima“, umjesto zaokreta ka tržišnoj ekonomiji). Potom, sve više „olinjala“ jednopartijska komunikacija upravljanja na svim nivoima. Ipak, što je bilo jedinstveno važno: Jugoslavija je bila zaliječila stare i teške rane (1918 – 1945.), i objektivno dostigla ljepotu druženja, snagu suživota, i progres jugoslovenstva. Nažalost, grunuo je tragični stampedo onih koji uporno pokušavaju da liječe komplekse svojeg vjekovnog istorijskog „praznog hoda“. Nevjerovatno je koliko je SFR Jugoslavija dobra donijela, i koliko je poslije njenog nestanka ostalo premalo razboritog i poštenog balkanskog geopolitičkog promišljanja. Nedavno je u jednom intervju, mnoge oduševio poznati košarkaški trener Bogdan – Boša Tanjević. Mentalno jak, intelektualno pošten i dosljedan. Direktno ga pamtim iz Sarajeva, iz najboljih godina BiH i SFRJ. Kakvo njegovo pošteno śećanje na duge jugoslovenske dane i godine, zajedništva, sporta, društva, druženja, ličnog poštenja. Ćosić, Kapičić, Slavnić, pa Mirza Delibašić „duša moja“. I Mate Parlov, „anđeo jugoslovenstva“… A o jednoj košarkašici: „Bila je mnogo lijepa, izuzetno zgodna: lijepa kao Jugoslavija!“. Može li što više – od istine – da ponudi poštena ličnost? Ne može! Ili Fihreta Jahić, Lepa Brena – snažni simbol zdrave jugoslovenske energije. I to na njenom samom jugoslovenskom kraju: dok su je monstruozno rastrzali manijakalni političari i njihovi klovnovi. Brena je imala više od 500 koncerata – od dvije do tri hiljade posjetilaca u dvoranama, do fantastičnih 120.000 poklonika jugoslovenskog „hora“ – koncerta na stadionu. U Sofiji je,

takođe na stadionu, pjevalo sa Brenom 70.000 oduševljenih pośetilaca… Iznenadnom, smišljenom akcijom vojnih snaga bosanskih Srba u srebreničkoj regiji, izdvojeno je i automatski ubijeno 8.372 muškarca muslimanske vjeroispovijesti! Da bi danas „ogorčeno“ protestvovali brojni Srbi cijelom širinom moralnih balkanskih gudura i golometina. Naročito u ratnom derivatu, Republici Srpskoj: Nije bilo genocida! Narod koji je „iznjedrio“ Šešelja, Karadžića, Mladića, Plavšićku, Krajišnika, pa nanovo – Dodiga. U neočekivanom mnoštvu podržava, zastupa, pa čak i slavi svoje „ratne heroje“, međunarodno sankcionisane ratne zločince!? Počev od onog malog procenta vlastodržačkih, srpskih crkvenih i svjetovnih elita, mnogi Srbi su već toliko umišljeni u svoju „izuzetnost“ – toliko su „zdurljivo zorljivi“, i napaljeni u istica-

S.VASILJEVIĆ

» Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ

Jugoslavija je bila zaliječila stare i teške rane (1918 – 1945), i objektivno dostigla ljepotu druženja, snagu suživota, i progres jugoslovenstva. Nažalost, grunuo je tragični stampedo onih koji uporno pokušavaju da liječe komplekse svojeg vjekovnog istorijskog „praznog hoda“. Nevjerovatno je koliko je SFR Jugoslavija dobra donijela, i koliko je poslije njenog nestanka ostalo premalo razboritog i poštenog balkanskog geopolitičkog promišljanja

I još nešto, takođe vrlo uputno, očigledno: Od dvadeset i jedne pravoslavne eparhije sa južnoslovenskih prostora, koje su administrativno, unitarno uvučene u jedinstvenu državnu SPC Kraljevine Karađorđevića – niti jedna u svom imenu nije imala naziv, odrednicu, pridjev: „srpski“. Kako se onda (niotkuda) „dośetiše“ lažnog kontinuiteta „osam vekova svetosavlja“!?

Klerikalni desant na Cetinjski manastir, 5. septembar 2021.

Proglašenje Njegoša za gospodara pred Cetinjskim manastirom

nju imaginarnih nacionalnih zasluga, uspjeha, pobjeda – da to najblaže rečeno izaziva podozrenje i odioznost okoline. Treba prvo da počnu (vaspitno kao u obdaništu) sa dječjom podukom: „Lako je prutu da se sokoli / Da bije đecu kad ga ne boli“. Da bi shvatili glavni nauk: – Lako je „rđi“ da se zori i junači u čoporu! Propagandne magline i političke halabuke služe se i tako nastranim lažima, kao onom o turskom spaljivanju mošti sv. Save na Vračaru (prije više od četiri stotine godina). To narodno „nadanuće“ je bilo potrebno radi treniranja „rsa“ nacionalnoga, i da se emotivnije doživljavaju temelji Sabornog hrama na toj lokaciji. Neovisno od poznatih naučnih stavova dijela srpske javnosti! Neumorno – kontroverzno, nedosljedno, voluntaristički. Fašisoidne naplavine

pogotovo nemaju budućnost ( jer svaka isključivost sama sebe pobijedi). Što bi rekao sve manje „zagonetni“ patrijarh Porfirije: „Sa Crnom Gorom na dobro svih“? Da je jasno i iskreno – nije! Da je u interesu istine – nije! Da je duhovno – nije! Da je duhovito – nije! Da je nešto kukuljasto, zluradosti radi – to je! U duhu beogradskog Akta o osnivanju SPC iz 1920. godine, svakako. Potpuno identično i sa Zakonom o SPC iz 1929. godine, koji propisuje, potpisuje i proglašava kralj A. Karađorđević. Takođe, srpsku „Hristovu crkvu“ saobrazio je i Ustav SPC iz 1931. godine – koji je nametnut na vrhuncu Šestojanuarske diktature. I još nešto, takođe vrlo uputno, očigledno: Od dvadeset i jedne pravoslavne eparhije sa južnoslovenskih prostora, koje su administrativno, unitarno uvučene u jedinstvenu državnu SPC kraljevine Karađorđevića – niti jedna u svom imenu nije imala naziv, odrednicu, pridjev: „srpski“? Kako se onda (niotkuda) „dośetiše“ lažnog kontinuiteta „osam vekova svetosavlja“!?

CETINJE – PONOSNI VIDIKOVAC CRNE GORE

Cetinje, 4. septembar 2021. godina

Podsvjesno iz prošlosti često uskraćuje prisustvo savjesti, opterećuje sadašnjost – ugrožava budućnost. Malmudirski karakter (možda) najaktuelnijeg Srbina iz Banjana, crkvene marionete Vučićeve, pokazao se nedostojnim mjesta, odmah poslije hirotonisa-

nja u Cetinjskom manastiru. „Što oće Cetinje, nije Cetinje Crna Gora?“, pokušao je da digne glas. Svaki u znanju skromni siromašak, ali dostojne čovječnosti – zna da je Cetinje više od pet stotina godina bilo temelj Crne Gore. I ponosni, istorijski vidikovac Crne Gore! Neprestani vojni logor, i crnogorska „Kula karaula“. Da je Cetinje bilo i ostalo gravitacioni centar Crne Gore, i njena metafora slobode. Da je Cetinje bilo svjetlost crnogorska, i uvijek – civilizacijski snažna baklja narodna. I kad je bilo najteže, Cetinju ništa nije bilo teško… Zbog toga ne iznenađuju polutanski karakteri velikosrpskih duhovnika, i sličnih ego-manijalnih ključara i tamničara tekuće kulturološke tmine po Crnoj Gori. Oni to svojim „padrijelom“ ne mogu da dosegnu!. Nemaju istorijski dignitet, niti izvornu domovinsku skopost da to civilizovano razumiju i poštuju. Dobili zadatak od svog beogradskog dominusa, i patrijarh Porfirije i kandidovani Joanikije. „Dolećeli“ pod komandom, vojnim helikopterom. Kao „dva vrana gavrana“. Isto kao što su ne tako davno takođe „glovo“ isporučili onu civilizacijaku boleštinu, crkvenu limariju na Rumiji. I ovaj put su demonski zaskočili crnogorski narod. Prokrijumčarili se u Cetinjski manastir! Odlakrdijali su svoju zvaničnu beogradsku zadaću protiv Crne Gore, i koliko neozbiljna – gotovo smiješna stvar za istoriju: proizveli Joanikija II. U inat istorijskoj Crnoj Gori i Crnogorcima, i sličan nespokoj njenim časnim, ostalim manje brojnim narodima. Kako ih je bilo mučno gledati kako se nedostojno sundaju,

i krimi-švercerski provlače (kukavički zaogrnuti pancirnim ćebadima?) – pored cetinjskog Veljeg guvna. Desant je uspio, i uspješno su u tom zavjereničkom „klupku“ šmugnuli u Manastir. Koji nikad do sada nije bio utok za izdajnike Crne Gore! Čega se sve nije nagledalo, i što sve nije nadživjelo Cetinje? Ali ovakve družine – nije nikad! Politikanski podmuklo krijumčarenje nedostojnih duhovnika… Umjesto da kao glasoviti srpski „čimbenici“, „predahnu“ na istorijsko cetinjsko i crnogorsko Velje guvno. Da se ljudski nadahnu, i ispoštuju istoriju. Gđe je redovno zasijedao Zbor crnogorskih glavara, demokratska i odgovorna Narodna skupština crnogorska. Tu su i mladog Njegoša, Rada Tomova odabrali… I moskovskom caru odatle odbrusili – da mu ne dozvoljavaju (izručenje) vladike Petra I (kasnije Sveca cetinjskog i crnogorskog). Jer su ga oni birali, i samo je njima odgovoran! I oni bolji od ovih su, dakle, znali da pakleno lažu o Crnoj Gori. Ruski car je nadmeno presudio Petru I – da hoće Crnu Goru „da preda Francuzima“. Pa ga je htio malo do Sibira, ili „skratiti“ kao vladiku Vasilija? Da „uče“ Crnogorce slobodi: pokušao davni ruski car…, a prevršio Zdravko Amfilohijev. Nijesu se predavali Crnogorci ni Napoleonovim kohortama, već su ih snažno natrag „zaigrali“, preko Konavala. Sa tim u vezi je nastala ona čuvena pjesma P. Merimea, i slična Puškinova verzija: „Černogorci, čto takoe…“. Veliki vojskovođa Napoleon Bonaparta se začudio: „Ko su to, ti Crnogorci…, koji su njemu stali na put!?“ (Nastavlja se)

20 Horoskop

Neđelja, 20. mart 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i har-

Đotiš bioritam (21.3 - 27.3) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre može- mo, kao i podijelne karte (specifičte lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na područja života) u horoskopu, Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. što je vrlo individualno, različito od poznatog đotiš astrologa Mladena soulmatestars.com/vedic-signs/cal- osobe do osobe. Lubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako pre- Pun Mjesec je od četvrtka u 9:00 sideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program do petka u 8:17. Ovo je generalno na www.vedicastrologer.org/jh povoljno za mnoge aktivnosti, ali tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od Za ukupan rezultat nije dovoljno imati u vidu da su neki ljudi razdraposmatrati samo planetarne tran- žljivi tokom ovakve mjesečeve navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog zite, već i periode kroz koje prolazi- mijene. moniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ovo

su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke…

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 15:58. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autori-

teta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počine od utorka u 10:03. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počine od četvrtka u 13:00. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Tranzit počine od subote u 15:58. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Neđelja, 20. mart 2022.

Enigmatika 21

22 Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI USLUGE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RESTORAN brze hrane traži radnike na duži period. Pozicija kuhinja, kasa. Na duži period isključivo! Tel. 068/378-391 1 OTČEPLJENJE Sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah – NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke, pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ Tel: 069/747-204; 069/424-150; 067/473-367 2 IZDAVANJE Udruženje penzionera Bar izdaje Klub penzionera u Starom Baru. Klub je u stanju pripreme i potrebno je sanirati nedostatke, popravku krova, sanitarni čvor i drugo. Tel: 030/ 315-935 UOKVIRENI 3

Neđelja, 20. mart 2022.

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja, 20. mart 2022. Posljednji pozdrav dragom bratu

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo 20. marta 2022. godine davati četrdesetodnevni pomen našem dragom ocu i đedu

Тужним срцем јављамо да је дана 19. марта 2022. преминуо након краће болести у 53. години живота наш вољени

BOŽIDARU Petrovom POPOVIĆU

MILJANU KOPRIVICI

Pomen će se održati u 10 sati, na groblju u Straševini. Pozivamo rodbinu i prijatelje da prisustvuju pomenu.

КОСТА пок. Милана КРСТАЈИЋ 1969 – 2022

NOVO KILIBARDA sa porodicom Tvoji sinovi SLOBODAN i VESKO, ćerke VINKA i SNEŽANA

Саучешће се прима у капели под Требјесом, дана 20. марта од 11:00 до 16:00 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: мајка НАТА, супруга ВЕСНА, кћерке МАРИЈА, ЈОВАНА и СОФИЈА, брат БОЈАН, сестра САЊА, снаха МАРИЈА, братанићи ВУК и ЛАЗАР, сестрић МИЛОШ, сестрична МАРИЈА, стриц, ујак, тетке, стрине, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака и остала многобројна родбина КРСТАЈИЋ и ЈАЊИЋ

1056

1058

Posljednji pozdrav dragom bratu

Četrdeset dana je od smrti mog dragog oca

1021

BOŽIDARA POPOVIĆA

BOŽIDAR – PUCO PEJOVIĆ Дана 19. марта 2022. године испустила је своју племениту душу наша вољена

Zauvijek ćemo te nositi u srcu i čuvati uspomenu na tebe. Pamtit ću tvoj vedar duh i bratsku ljubav, koju si mi darovao od malih nogu. Počivaj u miru.

Tvoja ćerka VINKA i zet ACO VULIĆ 1059

GORDANA KAPA sa porodicom

ВОЈКА Дејанова ПАВИЋЕВИЋ рођена МУШОВИЋ 1952 – 2022 Саучешће примамо у градској капели у Будви, дана 20. марта од 10 до 14 часова и дана 21. марта у градској капели у Даниловграду од 10 до 13 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници у Доњим Рсојевићима.

Četrdeset je dana od smrti mog oca

1057

Tužnim srcem javljamo da je 19. marta 2022. poslije duge i teške bolesti, ispustila svoju plemenitu dušu, u 52. godini života

BOŽIDARA POPOVIĆA

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ВЛАДИМИР и НЕНАД, браћа НОВИЦА, ДАНИЛО, МИХАИЛО и РАНКО, снахе ЛИДИЈА, ЉИЉАНА и ЈОВАНКА, ђевери РАНКО и БРАНИСЛАВ – БАТО са породицама, братанићи, братаничне као и остала многобројна родбина

S ponosom čuvam sjećanje na tebe.

1010

Četrdeset je dana prošlo od smrti mog oca

Tvoj sin SLOBODAN 1060

BOŽIDARKA Ljubova DULETIĆ rođena Vujičić

Dragom prijatelju

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 20. marta od 11 do 16 časova i 21. marta od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti 21. marta u 15 časova na groblju kod manastira Podlastva u Lastvi Grbaljskoj.

BOŽIDARA POPOVIĆA Bol i sjećanje na Tebe ostaće zauvijek.

VLADIMIRU MARTINOVIĆU

Sin VESKO 1061

Zauvijek ćemo pamtiti tvoj vedri lik i plemenitu dušu. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SMILJKA NIKČEVIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: suprug LJUBO, sinovi NIKOLA i DANILO, kćerka MILICA, brat MILETA, sestre LJILJANA, LJEPOSAVA, BRANKA i ANA, đever DUŠAN, zaova DANICA, jetrva TAMARA, đeveričić LUKA, đeverične MARIJA i LJILJANA, sestrići NEBOJŠA, MATIJA i ALEKSA, sestrična NEVENKA i ostala porodica DULETIĆ i VUJIČIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj snahi, jetrvi i strini

BOŽIDARKI U našim srcima ostaćeš besmrtna, dobrotvoru naš. 1026

1050

Tvoji: BATO, TAMARA, LUKA, MARIJA i LJILJANA 1051

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. mart 2022.

Dana 19. marta 2022. godine preminuo je

VLADIMIR Jovanov MARTINOVIĆ Saučešće primamo u kapeli na novom groblju na Cetinju dana 19. marta od 12 do 16 časova i dana 20. marta od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana u Bajicama.

OŽ A L O Š Ć E N I : sinovi MILORAD i BRANISLAV, ćerka BRANKA, snahe NADEŽDA, VERICA, TAMARA, NAĐA i MARIJA, sinovac PETAR, sinovične SLAVICA i VASILJKA, unuci MILOŠ, GORAN, VLADO, VANJA i LIDIJA, praunučad JOVAN, DANILO, VUKO, VOJIN, MAŠA, MILA i ostala mnogobrojna rodbina

980

Posljednji pozdrav ocu, đedu i svekru

VLADU Jovanovom MARTINOVIĆU

Vječno ćeš biti u našim srcima i čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: BRANO, VLADO i NADA

1046

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 20. mart 2022.

S poštovanjem i tugom posljednji pozdrav našem voljenom đedu i prađedu

Voljenom đedu i prađedu

VLADU Jovanovom MARTINOVIĆU

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju toplinu i ljubav koju si nam beskrajno pružao. Ponosni što smo te imali!

Hvala ti za ljubav, pažnju, topli pogled i zagrljaj! Hvala za svaku mudru riječ, podršku i pažnju. Vječno ćemo te voljeti i čuvati od zaborava!

Tvoji: GORAN, NAĐA, MAŠA, VUKO i VOJIN

Tvoji: MILOŠ, TAMARA, JOVAN, DANILO i MILA

1048

1047 Posljednji pozdrav ocu, svekru i đedu

Posljednji pozdrav dragom ocu

Posljednji pozdrav dragom

VLADU MARTINOVIĆU

VLADIMIRU MARTINOVIĆU

Od BRANKE sa porodicom

VLADIMIRU MARTINOVIĆU

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Čuvaćemo te od zaborava. Porodica pokojnog DRAGA MARTINOVIĆA

1027

1018

Opraštamo se od dobrog čovjeka

Posljednji pozdrav

MIŠKO, VERICA i VANJA

VLADU MARTINOVIĆU

VLADA Jovanovog MARTINOVIĆA

1044

Časnog, plemenitog i poštovanog kuma. Pamtićemo njegovu pažnju, nježnost i svaki mudri savjet. Počivaj u miru, naš dragi striko Vlado.

JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

1045

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Čiko Vlado, bio si iskreni prijatelj moje porodice, a za mene kao roditelj. Vječno ću pamtiti tvoju plemenitu dušu! BILJANA JABLAN sa porodicom 1019

26 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav našoj koleginici

Neđelja, 20. mart 2022.

Posljednji pozdrav poštovanom

VLADIMIRU MARTINOVIĆU

VOJKI

Vaš lik i djela, živjeće kroz uspomene i sjećanja potomaka i prijatelja. S poštovanjem se opraštamo od Vas. od KOMPANIJE „MEGAPROMET“ BUDVA

SANDRA i DRAGAN BOKAN

1049

1053

Posljednji pozdrav ocu našeg prijatelja i dugogodišnjeg člana Upravnog odbora

Posljednji pozdrav poštovanom

VLADIMIRU MARTINOVIĆU

S poštovanjem se opraštamo od Vas.

VLADIMIRU MARTINOVIĆU

S poštovanjem se opraštamo od Vas.

KOŠARKAŠKI KLUB BUDUĆNOST VOLI

1055

KOMPANIJA VOLI

1054

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 20. mart 2022. Dragi striko

Дана 19. марта 2022. године изненада је преминуо наш драги

Posljednji pozdrav dragom bratu

BOŽIDARU – PUCU PEJOVIĆU

БОЖИДАР – ПУЦО Радованов ПЕЈОВИЋ

VLADO

Počivaj u miru.

1956 – 2022.

LIDIJA i ZDENKO 1037

Bio si velika podrška i oslonac meni i mojoj porodici. Hvala ti na dobroti i ljubavi koju si nam nesebično pružao. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Sinovac PETAR sa porodicom

Саучешће примамо на гробљу Чепурци, дана 20. марта од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу у Горњим Кокотима.

Posljednji pozdrav dragom bratu

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестре МИЛИЦА, БРАНКА, ЦВИЈЕТА и ЈУЛКА, сестрићи ВЕСКО, БРАНКО и ВУК, сестричне ЉИЉА и СИМОНА, ујак ВЕЉКО, тетка СЛОБОДАНКА, браћа од ујака НЕБОЈША и МИЛАН, сестре од ујака ЛИДИЈА и ГОРДАНА, ујне, браћа и сестре од тетака и остала родбина ПЕЈОВИЋ и ИКОВИЋ

BOŽIDARU – PUCU PEJOVIĆU Počivaj u miru. MILAN IKOVIĆ sa porodicom

1052

1017

Posljednji pozdrav prijatelju

Posljednji pozdrav dragom i nikad prežaljenom bratu

Posljednji pozdrav jedinom bratu

BOŽIDARU – PUCU PEJOVIĆU

VLADIMIRU MARTINOVIĆU

1038 Posljednji pozdrav dragom bratu

U neprebolu

Neutješna sestra BRANKA

sestra MILICA

BOŽIDARU – PUCU PEJOVIĆU Počivaj u miru. NEBOJŠA IKOVIĆ sa porodicom 1039

1030

1033

Posljednji pozdrav jedinom bratu

Posljednji pozdrav dragom ujaku

BOŽIDARU – PUCU PEJOVIĆU

Posljednji pozdrav našem voljenom

Porodica ABRAMOVIĆ

1035

Zauvijek slomljenog srca

VESKO, NADA, JOVAN i JANA

tvoja sestra JULKA

Posljednji pozdrav kumu 1034

1031

UJU BRANKO, VUK i SIMONA 1040 Dragom bratu i ujaku

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

VLADU PUCU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

BOŽIDARU – PUCU PEJOVIĆU

Od familije pok. MILANA Savovog MARTINOVIĆA

posljednji pozdrav. Sestra CICA i sestrići BRANKO i VUK i sestričina SIMONA VUKELIĆ

Sestrična LJILJA MRKIĆ sa porodicom 1043

1032

1041

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav velikom prijatelju

Posljednji pozdrav

SLOBODANU ROLOVIĆU Od ujčevine VULIĆEVIĆ 994

PUCU

SLOBU ROLOVIĆU Počivaj u miru.

od RADOGA, VJERE, SUZANE, SAŠE i LUKE

BOKOVAC ĐOKO, BATO i SANJA 993

1042

28 Oglasi i obavještenja POMENI

Neđelja, 20. mart 2022. Četrdeset je dana od smrti

Навршава се двије године од када није са нама наш вољени

Pola godine je od smrti našeg dragog

MARKA RADOMANA

DRAGANA Rajkovog ĐURIŠIĆA

Otišao si tamo gdje se ne osjeća bol a nama ostavio veliku bol dok smo živi. Mnogo nam nedostaješ, naš dobri Marko. Tuguju za tobom 1002

brat IVAN i tetka RADMILA

ВОЈО С. НИКОЛИЋ Počivaj u miru i odmaraj tvoj umorni život, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Навршава се година дана од смрти драге мајке и баке Tvoji: supruga SLAVKA, kćerka MARIJA, sinovi PEĐA, SAŠA i NIKOLA, snahe MILICA i JELENA, zet DRAGOLJUB, unučad PAVLE, LAZAR, ALEKSA, ZARIJA, VOJIN, NINA i SOFIJA

Поносни на твој животни пут, с вјечном љубављу и захвалношћу за све што си нам пружао.

Твоја ПОРОДИЦА

ЉУБИЦЕ ВУЈОВИЋ 985 Хвала ти за сву љубав и подршку коју си нам пружила. Наша љубав ће те сачувати од заборава.

Jedini moj brate

977 U nedjelju, 20. marta, navršava se četrdeset dana od smrti

Твој син МИЛОВАН и ћерка НЕВЕНКА са породицама

DRAGANE

1036 Navršava se 40 tužnih dana od smrti moje snahe

Ne može se bol sestre za izgubljenim bratom pretočiti u riječi niti ranjeno srce sastaviti bez ožiljka. Bio si moja rodska snaga moja uzdanica i zakletva, sad si moja nepresušna suza, moja neprebolna rana. Putuj nebeskim carstvom a ja ću te čuvati u snovima, mislima i sjećanjima do svog zadnjeg daha. Neutješna tvoja sestra RADMILA 986

BEBE

kada će uža porodica posjetiti njegovu vječnu kuću u 10 časova. Dragi Rade, još uvijek osluškujemo da čujemo tvoj glas, još ti se nadamo i teško mirimo sa istinom da si nas zauvijek napustio. Ako je smrt jača od života, nije od ljubavi u srcima tvojih najmilijih gdje će te čuvati zauvijek u životima.

Crnogorskoj mučenici

Pamtiću te po vedrom liku, veseloj naravi i čvrstom karakteru. Počivaj u miru kako si i zaslužila. Sa ponosom i tugom čuvam uspomene i lijepa sjećanja na tebe. 1029

RADOVANA Milanovog ŽIVKOVIĆA

Volimo te, Tvoja supruga VIDE, sin DUŠKO, snaha SLAĐANA, unuk LUKA i unuka ISKRA

KOLE 999

Četrdeset dana od smrti drage strine, jetrve i babe

MILKI Blažovoj KOVAČEVIĆ

Četrdeset dana od smrti moga oca

rođenoj Vujović

BEBE PAVLIĆEVIĆ Čuvamo te od zaborava. FILIP sa porodicom 1028 Danas se navršava sedam godina od kada nije sa nama naša draga

Kad smo bili izgubljeni u prostoru i vremenu i bez ljeba kod tebe smo svi tražili spas. Zapisana si kao heroj rada i za koga si se sve žrtvovala, a ko ti je zapamtio i rekao hvala. A ko nije nebeski sud za vrat mu je. Bogu niko pobjegao nije. Za nezaborav, Sin MILOŠ 1003

RADOVANA Milanovog ŽIVKOVIĆA Po svemu dobrome uvijek ću te pamtiti i svaku tvoju bezazlenu grešku zaboraviti. Oprosti mi ako sam te nekad naljutila, to sam uradila jer sam te iskreno voljela, jer sam u tebe gledala uvijek nešto više.

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog strica i djevera

Tvoja ćerka RADMILA sa porodicom NIKOLIĆ 998 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog brata, strica i djevera

NADA LAKIĆEVIĆ RADA Milanovog ŽIVKOVIĆA S ljubavlju, tugom i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe. Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. Tvoja PORODICA 978

RADA Milanovog ŽIVKOVIĆA

Porodica pokojnog VOJA ŽIVKOVIĆA 996

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a sa tugom i ponosom čuvaćemo te od zaborava.

020-202-455, 020-202-456.

Brat PERO sa porodicom 997

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 20. mart 2022. Godinu dana od smrti našeg dragog tate, đeda i tasta

Godina je dana od kada nije sa nama naš voljeni

DANILA DANJA DRAŠKOVIĆA

Svaki dan donosi novi bol. Mnogo toga lijepog i plemenitog otišlo je sa tobom, ali sjećanje na tebe ostaće zauvijek. Volimo te i ta ljubav nikad prestati neće.

Draga moja snaho

ZORICA – BUBA NOVAKOVIĆ

MILOŠ NIKOLIĆ Vrijeme koje teče ne umanjuje bol i prazninu u nama, a sjećanje na tebe čini nas ponosnim što si bio naš. Hvala ti za sve što si učinio za nas. U srcu te nosimo i s ljubavlju pominjemo. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Pedeset godina našeg lijepog iskrenog druženja i razgovora, najbolja dušo, veliki moralista i najveći borac ostaješ vječno u nezaboravu. Počivaj u zagrljaju svoga Ivana. STANKA MUGOŠA sa porodicom 984

Tvoji: ćerka MARIJA, unuka NIKOLIJA i zet ĐIĐO ŠKATARIĆ

Ožalošćeni: žena MILEVA, sin RATKO i ćerka RAJKA sa porodicama

974

992

Dragom ocu, svekru, đedu

Prošla je tužna i bolna godina od kada sa nama nije naš

Danas se navršava godinu dana od smrti moje majke

MILEVE Petrove PETRIČEVIĆ

DANJU DRAŠKOVIĆU Ne postoji vrijeme koje će te izbrisati iz naših srca. Lijepo se vječno pamti, a sjećanja zauvijek ostaju. NIKOLA sa porodicom 981

DANILO DRAŠKOVIĆ Ne postoje riječi kojima mogu opisati koliko nedostaješ. S ljubavlju i ponosom te pominjemo. Živiš u najljepšim i najtoplijim uspomenama.

Dragom suprugu, ocu i đedu

Tvoja sestra DANICA JEKNIĆ sa porodicom

Draga majko, tuga ne prolazi, sjećanje na tebe mi daje snagu, lijepi dani uz tebe ne blijede. Tvoja ćerka VESNA sa porodicom 1022 Voljena majko

1014 Prošla je tužna i bolna godina od kada sa nama nije naš

DANILU – DANJU DRAŠKOVIĆU

MILEVA Petrova PETRIČEVIĆ

Teška je godina iza nas, bez tvoje ljubavi, iskrenosti koju si nam toliko bezuslovno pružao. Bio si svjetlost i radost i ostaćeš zauvijek. Nedostaješ nam puno… Tvoji voljeni: LENKA, BLAŽO, NIKOLA, ANDRIJA, NATAŠA, MARIJA, ANJA, ILIJA, MATEA, ANĐELA, NIKOLIJA 987

DANILO DRAŠKOVIĆ Ne postoje riječi kojima mogu opisati koliko nedostaješ. S ljubavlju i ponosom te pominjemo. Živiš u najljepšim i najtoplijim uspomenama.

Godina dana, bez tebe, dragi brate

Tvoja sestra DANICA JEKNIĆ sa porodicom

Prošla je godina dana od kada nijesi sa nama, a ni jedan jedini dan bez sjećanja na tebe. Riječi nemaju moć da opišu koliko nam nedostaješ. Počivaj u miru. Tvoja ćerka MARINA sa porodicom 1023 Prošla je godina od kada si nas napuštila, Majko

1014 Najdražem

DANILO DRAŠKOVIĆ

MIŚE

Mnogo nam nedostaješ i u našim srcima ne umireš. S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na tebe. BOŠKO sa porodicom

DANILU

Znala si koliko te volimo, ali nikada nećeš znati koliko nam nedostaješ. Tvoji ŽELJKO – ZICO, MAJA, PETAR, MARTINA i ANDRIJA

1012

Ne prihvatamo. Ne shvatamo da nijesi sa nama. Nedostaješ nam.

1024

Prošla je tužna godina bez našeg

Volimo te.

Baśko naš,

NATAŠA, MATEA, ANĐELA i FILIP

1016 Godinu dana od smrti dragog zeta

DANILO DRAŠKOVIĆ

Godinu dana je prošlo, ali mi ne gazimo suzama tvoju svjetlost u raju, nego je smijehom širimo upravo onako kako bi ti to htjela.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i najljepšim uspomenama.

DANILA DANJA DRAŠKOVIĆA

Sestra BRANKA sa porodicom

Zauvijek tvoja unučad: JELENA, MARIJA, MARTINA, BOŠKO, PETAR, NIKOLA i ANDRIJA

RALE ĆIRAKOVIĆ 1013

975

1025

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. mart 2022.

Navršava se 20 godina od smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda

TUŽNO SJEĆANJE

Devet godina je od smrti naše majke

20. 3. 1994 – 20. 3. 2022.

NIKOLE VUKOTIĆA

VESNE MEĐEDOVIĆ

Godine ne jenjavaju sjećanje na tebe, na tvoju gordost, hrabrost i plemenitost. Odišeš kroz najljepše priče i misli, kroz suze i smijeh, sa ponosom čuvan od zaborava!

rođ. Pravilović

MIHAILO – MIŠKO POPOVIĆ

Živiš u nama vječno. Tvoja PORODICA

Da te vratimo na trenutak i da te zagrlimo, pa da samo u tišini tvoga zagrljaja čujemo tvoje otkucaje. Da snažno nas držiš za ruku i da se ne plašimo. Da šapnemo da te volimo.

Zauvijek ćeš biti naša bol i tuga.

1011 Sinovi tvoji DARKO i BALŠA

BRANKA, MLADEN, MARKO i JADRANKA

ANĐA JUNKOVIĆ

976

995

Navršava se 40 dana od smrti naše

Godina je dana od kada sa nama nije naš voljeni

Draga majko dođe godina od kada nisi sa nama, bol i tuga za tobom ne jenjavaju. Vrijeme nije lijek već svjedok bola, tuge i praznine što nisi sa nama. Hvala ti za svu brižnost, ljubav i plemenitost što si nam pružila. Bila si majka za primjer, savršena baka i prabaka. Zauvijek ćeš ostati da živiš u našim srcima i mislima.

Tvoja ćerka LENA sa porodicom

BEBE Vrijeme koje teče ne umanjuje bol i prazninu u nama a sjećanje na tebe čini nas ponosnim što si bila naša.

DRAGOLJUB – DRAGO TOŠKOVIĆ

ANA, LEONORA, NIKOLA i VLADO 1007

1000

Draga bako i prabako

Četrdeset je dana od smrti naše sestre

ANĐA JUNKOVIĆ Prođe godina a tuga i bol za tobom ista, kao toga dana kada si nas napustila i otišla na neko bolje i ljepše mjesto. Bila si oličenje dobrote, plemenitosti i poštenja. Hvala ti za sve što si nam pružila. S ponosom i tugom čuvamo uspomene i lijepa sjećanja na tebe. Živjećeš uvijek u našim srcima.

Evo prođe prva godina u nizu od kada nijesi sa nama. Ne izgleda tako dugo ali bez tebe je vječnost. Ostala je ogromna tuga iza tebe, a mi smo tako bespomoćni pred njom. I nije uvijek suza ta koja mjeri bol. Često je to i osmijeh koji odglumimo. Nalazimo utjehu u sjećanju na tebe i tvoj lik, a ljubav je način na koji ostaješ i dalje živ iako te nema. Počivaj u miru Božijem pored majke Bose i brata Pera, za kojima si cijeli život tugovao. Neka ti naše suze i tuga ne remete vječni san.

BEBE Tvoja PORODICA

Sa ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, postojiš i živiš sa nama. OLJA i GORDANA 1001 Dana 21. i 25. marta navršava se godina dana od odlaska naših roditelja

979

TUŽNO SJEĆANJE Tvoji: JELICA, zet SRĐAN i tvoje ruže VLADAN i LAZAR

na voljene roditelje

30. 5. 1980 – 30. 5. 2022.

20. 3. 2009 – 20. 3. 2022.

REMO

SOFIJA

1008 Draga Nana,

LJUBA i DRAGE JOVOVIĆ

ANĐA JUNKOVIĆ

Na smrt roditelja nikad ne možeš biti spreman. Za odlaske nedostaju prave riječi, a poslije vas nedostaje mnogo toga. Svaki oproštaj je težak. Naš za vama još teži jer nijesmo mogli da vas ispratimo i oprostimo se od vas onako kako ste zaslužili. Svojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužili ste vječno poštovanje. Vaša dobrota obavezuje nas da vas čuvamo od zaborava.

Ostala je bol i praznina vječna, ali i lijepa sjećanja i uspomene koje su ostale zauvijek u našim mislima i vječna ljubav u srcima za tebe. Vrijeme prolazi ali slike i divni trenuci ostaju u nama i nikada se ne mogu zaboraviti. Hvala ti za nesebičnu ljubav, brigu i sreću koju si nam pružila. Hvala ti za djetinjstvo u Livarima koje si nam uljepšala. Ponosni na tebe, tvoji unuci koji te vole i koji te nikada zaboraviti neće!

Unuka JELICA i unuci ĐOKO i LUKA sa porodicama 1009

Vaša đeca: MILORAD, VESNA, LJILJANA i TOMICA, snahe MARIJA i SUZANA, UNUČAD i PRAUNUČAD

OMEROVIĆ

Vrijeme prolazi, praznina i bol u našim srcima ostaju. Živjećete u našim mislima, u svakoj našoj priči kroz najljepše uspomene. Bili ste primjer izuzetne ljudskosti. Neka vaša velika srca i plemenite duše počivaju u miru, a mi koji vas volimo po dobrom ćemo vas pamtiti, sa ponosom pominjati vaš častan život i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas, zaslužuju poštovanje i zahvalnost. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na ljudske vrline koje su vas krasile. Počivajte u miru.

982

Sin BEĆO, kćerka EMINA sa porodicama

e-mail: oglasno@pobjeda.me

983

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. mart 2022.

TUŽNO SJEĆANJE

Prošla je jedna godina bez brata i po majci i ocu. Posljednji pozdrav bratu Slaviši. Oj, ti Taro na izvoru, prođi Crnu Goru, pa u njinu Drinu. Krivak pod aljinu niko ne ispravi zoru da najavi. Naš jednodnevni 109 kilometarski memorijalni hod. Zadušnički za Stojanu i ničiju stranu. Tačno 109 dana nakon prethodnih, dvodnevnih krajnovembarskih po Aranđelovodne, 96 km memorijalnog hoda od podgoričke kuće (70) pa preko krajžijevskih 1570 metara n.m. Krajmaglićkih 1970 m.n.m. krajkomskih 1770 m.n.m. do Poda andrijevičkih 770m (prema beranskoj kući 670). Posvećen i: Tetki Dušanki prerano preminuloj u 20. godini nakon radne akcije Povija 1948. i mladalačkog zanosa na izgradnji pruge. Tetki Rosi na 50-godišnjicu smrti. Tetkama Krsti, Miki i Rosi. Po 100-godišnjici rođenja oca Radisava, Bogojavljenskog krštenja 1922. godine, a skoro 30 godina od smrti u 1 sat poslije Svetih Trojica, omiljene mu zakletve. Profesoru Dušanu Jovanoviću povodom 4 decenije od njegove ključne mi podrške. Učiteljicama Stojanki, Dragici, Zvezdani. Danilu. Razrednim starješinama Miloradu i Ratku. Veličanima. Civilima stradalnicima, nevinim žrtvama stihije u Slavoniji, Albaniji, kineskim radnicima poginulim na udaljenim im kilometrima puta, Biočkim i drugim stradalnicima u saobraćaju. Čuvaru zdravlja Rajku Rankoviću, Laju, Miri, Bejti, Mitri. Komšijama Komnenu, Mileni, Aleksandru, Pavlu; kumovima Komnenu za skoro 6 decenija od rođendanskog stravčetu kumčetu i Vulu povodom 5 decenija od njegovih kristalnih mi penicilina. Zorici i Drašu Lutovcu, Darki Jovović iz kumovske i prijateljske nam porodice. Branetu i Desi. Preminulim sugrađanima Fati, Safu, Ramu, Feku, Kadriji, Krasnići; Lidiji, našoj poznanici iz 90-tih i majci školske drugarice. Dari, Slobu, Boru, Vladici, Bogdanu, Mileni, Migu, Miši, Mijanu, Vukiću, Vulu, Zoranu, Vuli, Martinu, Radu, Dušku, Miku, Belu Stojci, Milki, Slobu, Draganu, Miroslavu i Miroljubu. Milu, Sidyju, Popu, Nešu, Peđi, Radoslavu, Omeru, Željku, Lebediju, Želju, Vladanu, Miliju i Vukašinu. Od podgoričke kuće i kapije ljubovićke, Tuškim putem, pored Fudbalskog saveza i Vrela ribničkih, Kakarićkim zapadom do kučkog Bezjova. Preko Donjeg Stravča, Dubaja, Brskuta; uz Ubogi do, preko Nožice i Lijeve rijeke; po Mateševu do Bijelog potoka na voz natrag. Živiema da se srećno prođe, bez poučnog koba.

2005 – 2022.

2014 – 2022.

MILAN Savov MARTINOVIĆ

MARKO Savov MARTINOVIĆ

2020 – 2022.

2022 – 2022.

SAVO Milanov MARTINOVIĆ

VASE Milanova MARTINOVIĆ

S ljubavlju čuvamo uspomene na vas. SLAVICA I ŠĆEKIĆ LJUBIŠA

Familija MARTINOVIĆ 1004

1020 Četrdeset dana je od smrti

Godina dana prođe kao tren, draga moja sestro

LJUBICE Blažove VUJOVIĆ Draga majko, vrijeme prolazi a bol i tuga su sve jači. Vjerujem da ste tata i ti na nekom boljem i bezbrižnijem mjestu. Počivaj u miru. 989

Tvoja SENKA sa porodicom

2014 – 2022.

JULKA Nedostaješ, tvoj odlazak me mnogo boli. Počivaj u miru kako si i živjela. Tvoja sestra RADMILA 1015

Četrdeset dana je od smrti

MARKO Milanov MARTINOVIĆ

SJEĆANJE

LJUBICE Blažove VUJOVIĆ

ZORA D. DRAGOJEVIĆ

Osam godina od kada si nas zauvijek napustio. Sjećanja ostaju, a s ponosom i dalje pominjemo tvoje ime. Nama su ostale samo najljepše uspomene.

rođ. Kostić

Draga majko, odmorila si. Našla vječni mir pored mojeg oca. Nedostaješ a živiš u mislima što bude uspomene na tebe. Počivaj u miru. Tvoja ćerka MIRJANA sa porodicom 990

Sve lijepo i plemenito bilo je u tebi. Počivaj u miru sa tvojim Danilom.

Četrdeset dana je od smrti

1006

Snaha RADMILA KOSTIĆ sa porodicom

Majko

TVOJA FAMILIJA

LJUBICA Blažova VUJOVIĆ LJUBICE Blažove VUJOVIĆ Ljube moja, voljeni ne odlaze dok god postoje oni koji ih pamte. Čuvaću te od zaborava. Počivaj u miru. Tvoja sestra MILANKA 991

Četrdeset je dana od kada si otišla na neko bolje mjesto. Nedostaješ mi sve više i jače. Počivaj u miru zajedno sa tatom 988

Tvoja LIDIJA

1005

32 Marketing

Neđelja, 20. mart 2022.