Dnevni list Pobjeda 20.02.2022. by Pobjeda

SKANDALOZNO: Ministarstvo ekologije ukinulo monitoringe i blokiralo reforme u oblasti životne sredine i klimatskih promjena

Ne znamo kakav vazduh udišemo ni kakvu vodu pijemo

S. VASILJEVIĆ

» Građani Crne Gore,prvi put u posljednje dvije decenije, ne znaju kakav je kvalitet vode, vazduha, da li ima radioaktivnih kontaminenata u hrani i građevinskom materijalu, postoje li štetne i opasne materije u zemljištu, koliko i koje vrste otpada su generisane, kakvo je stanje biljnog i životinjskog svijeta i koje hemikalije su uvezene u našu državu - poručuje ekspertkinja Ivana Vojinović i objašnjava da za 14 mjeseci nije donijet nijedan zakon u oblasti zaštite prirode STR. 8. i 9.

INTERVJU: Ministar odbrane Slovenije Matej Tonin

Najveća prijetnja Balkanu je činjenica da su ga SAD i Evropa zaboravile

• Veoma je važno da držimo oči otvorene prema regionu. Trenutno smo fokusirani na Ukrajinu, ali i ovo je veoma plodan teren za strane provokativne akcije na Balkanu. Pogledajte šta Dodik radi u Bosni i Hercegovini. On pokušava da formira svoju vojsku, svoj lični pravni sistem, to može biti opasno. Sa evropskim i američkim prisustvom u regionu to znači manje prostora za miješanje drugih zemalja. • Sa ruskim uticajem najbolje je boriti se transparentnošću i jasnim porukama. Šta radimo sada, vidite na primjeru Ukrajine da je puno povjerljivih podataka objavljeno. Jasno i glasno govoriti o tome šta radi Rusija i šta su joj namjere je najbolji način da se od njih odbranite. Mislim da i za male države, poput Crne Gore ili Slovenije, najbolji način borbe protiv hibridnog rata i dezinformacija je govoriti istinu. STR. 2. i 3.

DANAS U POBJEDI

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore saopštila da još nema presuda u slučajevima smijenjenih direktora škola

STUDIJA: Asimilacija i odbrana crnogorske nacije

POVODI: Cijene hrane ,,otišle u nebo“, penzije ostale iste

Bez uravnoteženog razvoja nema poboljšanja standarda penzionera STR. 5.

» Piše: Milorad POPOVIĆ

I. BOŽOVIĆ

Duhovno-ideološki Nijedno aspekti velikosrpskog ročište nacionalizma još nije

STR. 9.

zaključeno

Politika

EK poručila da Crna Gora nije ispoštovala sve sugestije kako bi se izbjegla politizacija Tužilačkog savjeta

Ana Pisonero Hernandez

Pisonero: U potpunosti ispuniti preporuke Venecijanske komisije PODGORICA – Crna Gora nije u potpunosti ispoštovala sve preporuke kako bi se izbjegla politizacija Tužilačkog savjeta – navodi se u odgovoru EK dostavljenom TVCG, povodom razrješenja specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i još devet državnih tužilaca. - EK je upoznata sa odlukom Tužilačkog savjeta, glavnog organa koji upravlja tužilačkim sistemom i karijerom tužilaca – navodi portparolka EK Ana Pisonero Hernandez i poziva da se sva pitanja istaknuta u naknadnom mišljenju Venecijanke komisije riješe „u potpunosti i kao pitanje prioriteta“. - Kako se ističe u posljednjem Godišnjem izvještaju EK o Crnoj Gori, izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu koje su stupile na snagu juna 2021. godine nijesu u potpunosti odgovorile na preporuke Venecijanske komisije koje se tiču rizika od politizacije Tužilačkog savjeta, prvenstveno zbog izbora članova iz reda uglednih pravnika prostom većinom u parlamentu – navodi Pisonero. Ističe i da u cilju daljeg napredovanja na svom putu ka EU i ispunjavanja privremenih mjerila za Poglavlje 23, Crna Gora treba da ostvari dalji napredak u reformama vladavine prava, uključujući napredovanje u sprovođenju reformi pravosuđa. - Kao što je ranije navedeno, očekujemo da će Crna Gora u potpunosti, kao pitanje prioriteta, riješiti sva preostala pitanja istaknuta u naknadnom mišljenju Venecijanske komisije o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu – zaključuje Pisonero. R. P.

Socijaldemokrate izabrale rukovodstvo partije

Mugoša, Lekić i Orlandić potpredsjednici SD-a PODGORICA – Socijaldemokrate danas prave dodatni iskorak i transformišu se u partiju novog vremena i drugačije političke kulture – poručeno je sa sastanka Glavnog odbora te stranke, na kojem je izabrano novo rukovodstvo. Za potpredsjednike su izabrani mr Boris Mugoša, koji zamjenjuje predsjednika u poslovima iz njegove nadležnosti, mr Milica Lekić i Danilo Orlandić, dok je za generalnog sekretara izabran Miloš Čelanović. Za direktoricu je izabrana mr Irma Nišić. Izabrano je i Predsjedništvo partije, kao i Savjet partije na čelu sa Ivanom Brajovićem, te Etički odbor na čelu sa Mirom Raičevićem. - Cijenim da ova partija može i treba da bude primjer i da bude ponosna na način na koji je izvršila organizacione, kadrovske i druge promjene u partiji, te kao i prije i nakon toga možemo jedni sa drugima da zadržimo prijateljske relacije, a opet realizujemo ono što smo prethodno dogovorili – rekao je predsjednik SD-a Damir Šehović. Mugoša je naglasio da žele da pošalju jasnu poruku crnogorskoj javnosti da je za ozdravljenje crnogorskog društva neophodan dijalog i dogovor, i to bez sujete, moralisanja i izigravanja bilo kakvih veličina. - Dogovor čija ključna odrednica mora biti neophodnost očuvanja, jačanja i afirmisanja temeljnih vrijednosti evropske i samosvjesne Crne Gore, a to su njen građanski, sekularni i antifašistički karakter – naglasio je Mugoša. Lekić je naglasila da imaju veliku obavezu da ovu partijsku tranformaciju sprovedu onako kako se od njih očekuje. - Imamo kapacitet da iskoračimo u dijelu partijske kulture i normalnog javnog diskursa umjesto blata u kojem se nerijetko politička scena valja. Moramo da pokažemo da politika ne mora da bude instrument za individualnu moć i manipulacije – poručila je ona. Orlandić je istakao da je SD partija koja nikad ideološki nije lutala i da ima čvrste temelje, koje će mlada generacija sada nadograđivati. - Imamo veliku odgovorost, svjesni smo toga, i uložićemo sve svoje znanje i iskustvo da Socijaldemokrate napravimo partijom vrhunskih profesionalaca orijentisanih ka građanskoj i evropskoj Crnoj Gori – istakao je Orlandić. R. P.

Neđelja, 20. februar 2022.

INTERVJU: Ministar odbrane Slovenije Matej Tonin PODGORICA - Ministar odbrane Slovenije Matej Tonin smatra da su SAD i Evropa zaboravile na Zapadni Balkan, te da ta činjenica predstavlja najveću opasnost po region. Tonin, sa kojim smo razgovarali tokom NATO ministarskog sastanka u Briselu, rekao je da su saveznici trenutno fokusirani na Ukrajinu što, prema njegovim riječima, otvara prostor za strane, provokativne akcije na Balkanu. POBJEDA: Diskutovali ste na ovom ministarskom sastanku o rusko – ukrajinskoj krizi. Kakav je stav Slovenije kada je u pitanju pomenuta kriza? Da li vjerujete da rat može da se izbjegne, a da diplomatija pobijedi? TONIN: Glavni prioritet je mir. Slovenija i saveznici će uraditi sve što mogu da sačuvaju mir. Ali na kraju, sve je moguće i sve je u Putinovim odlukama. Spremni smo za svaku Putinovu odluku, to smo jasno rekli, da nećemo praviti kompromis kada su u pitanju naše zajedničke vrijednosti. Ukrajina ne očekuje da ćemo se boriti u njihovo ime, oni očekuju da im pomognemo vojno i kroz finansijsku podršku, kako bi mogli da održe trenutni ruski pritisak. Ali sa druge strane, vidjećemo šta će Putin odlučiti. Može odlučivati emocijama, može odlučivati racijom, ali definitivno, ako bude koristio racio, rata neće biti, jer je cijena rata previsoka, ne samo za Ukrajinu već i za Rusiju. Posljedice bi mogle biti veoma velike i svi ministri na ovom sastanku podvukli su poruku da možete da probate (da ratujete) ali ćete platiti visoku cijenu. Zato mislim da, ako bude igrao emotivno ako bude želio da osigura svoje nasljeđe, onda može doći do rata, koji će devastirati ne samo Ukrajinu, već i Rusiju. Ja smatram da Putin igra na oba načina i emocionalno i racionalno, istovremeno. On naravno nije glup i zna da je cijena visoka zato želi da postigne isti cilj ali sa drugim značenjem. Mislim

Najveća prije je činjenica d i Evropa zabo da stalnim pritiskom pokušava da ekonomski oslabi Ukrajinu. Slabeći Ukrajinu, ekonomski i politički, stalnim problemima, to je jednostavniji način da postigne svoj cilj. Ukrajina želi da nastavi evroatlantskim putem, ali bez invazije drugim sredstvima može doći do istog cilja. Iz ovog razloga je važno da sve evropske zemlje koje dijele naše vrijednosti pomognu Ukrajini u ekonomskom i vojnom smislu, kako bi bila sposobna da preživi

ovaj pritisak Rusije. POBJEDA: Ruski uticaj nije samo problem za Ukrajinu, već i za druge zemlje, poput Crne Gore. Kako Crna Gora, kao mala saveznica, može da se izbori sa ruskim uticajem posebno u situaciji kada u zemlji imate proruske partije koje su dio vladajuće strukture? TONIN: Sa ruskim uticajem najbolje je boriti se transparentnošću i jasnim porukama. Šta radimo sada, vidite na primjeru Ukrajine da je puno povjerljivih podataka objavljeno. Jasno i glasno govoriti o tome šta radi Rusija i šta su joj namjere je najbolji način da se od njih odbranite. Mislim da i za male države, poput Crne Gore ili Slovenije, najbolji način borbe protiv hibridnog rata i dezinformacija je govoriti istinu. Baltičke zemlje imaju dosta iskustva sa ruskim specijalnim hibridnim ratom. I šta su oni uradili – oformili su specijalne sajtove na kojima saopštavaju istinu. Kada Rusi tvrde da su Ukrajinci ubili rus-

ke državljane, sa druge strane imate ove sajtove koji objave istinu. POBJEDA: Mislite na faktčeking sajtove? TONIN: Da, upravo to, faktčeking sajtovi. Ljudi su naučili da nije sve što je u medijima tačno. POBJEDA: Slovenija je odavno NATO i EU članica, pa se čini da ste daleko od balkanskih bespuća i problema. Ipak što, kao bliski susjedi, vidite kao najveće izazove na Balkanu? TONIN: Mislim da najveća prijetnja leži u tome što su SAD i Evropa jednostavno zaboravile na Balkan. Razgovaro sam sa ministrom odbrane Lojd Ostinom, gdje sam podvukao koliko je važno da držimo oči otvorene prema Balkanu. Trenutno smo fokusirani na Ukrajinu, ali ovo je veoma plodan teren za strane provokativne akcije na Balkanu. Pogledajte šta Dodik radi u Bosni i Hercegovini. On pokušava da formira svoju vojsku, svoj lični pravni sistem, to može biti opasno. Sa evropskim i američkim prisustvom u regionu to znači manje prostora za

U smislu odbrane, saradnja između Slovenije i Crne Gore je veoma dobra. Vi znate da su vaši vojnici dio našeg kontingenta u misiji ojačanog isturenog prisustva u Letoniji. To je znak i veoma dobar način na koji možemo da sarađujemo i treniramo interoperabilnost i uradimo nešto dobro, ne samo za nas već i za Alijansu i partnere. Osim toga, saradnja je dobra, ali uvijek postoji problem da se poboljša – kaže Tonin

Matej Tonin

Politički analitičar o izjavi Filipa Adžića da bi trebalo Srbin, Crnogorac i Bošnjak da budu potpredsje PODGORICA- Ura nema pojma što se događa u Crnoj Gori i politika koju vodi može nanijeti mnogo štete državi – kaže politički analitičar Ranko Đonović. On je komentarisao izjavu potpredsjednika GP Ura Filipa Adžića koji je kazao da je želja te stranke da Crno-

Đonović: Ura nema pojma što u državi ili igraju igru za nekog gorac, Srbin i Bošnjak budu na mjestima potpredsjednika evropske vlade. Ukoliko je to stav stranke, ka-

Vlahović: Treba li na posao da idu u narodnim nošnjama? Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović komentarisao je na Tviteru

izjavu Adžića. - Ingeniozno! Epohalno! Da li treba na posao da idu u narodnim nošnjama? Ovo

že Đonović, onda to znači da Ura nema pojma što se događa u Crnoj Gori, te da politika koju oni vode može Crnoj nikad nije postojalo u crnogorskoj političkoj istoriji – poručio je Vlahović. Mučno je, prema njegovim riječima, „gledati kako se degradiraju i izvrću u farsu davno dostignute vrijednosti i tradicija u Crnoj Gori“.

Gori nanijeti mnogo štete. - Reći tako nešto iz čista mira, to znači da nemaju pojma što se događa u Crnoj Gori ili igraju igru za nekog drugog. Oni ne znaju što je država, što je politika, niti sudbina građana u Crnoj Gori. Plašim se da ni drugi u tom smislu nijesu nešto značajno bolji – ocijenio je Đonović. Ističe da većina građana voli Crnu Goru, te da ih je nemoguće prevariti. -Zahvaljujući Uri i SDP-u,

Politika

Neđelja, 20. februar 2022.

etnja Balkanu da su ga SAD oravile Veoma je važno da držimo oči otvorene prema regionu. Trenutno smo fokusirani na Ukrajinu, ali i ovo je veoma plodan teren za strane provokativne akcije na Balkanu. Pogledajte šta Dodik radi u Bosni i Hercegovini. On pokušava da formira svoju vojsku, svoj lični pravni sistem, to može biti opasno. Sa evropskim i američkim prisustvom u regionu to znači manje prostora za miješanje drugih zemalja-kaže Tonin druge zemlje koje žele da ispune svoje interese u regionu. POBJEDA: Pomenuli ste Dodika, ali što je sa politikom Aleksandra Vučića? Da li njegovo djelovanje vidite kao problematično? Da li su autoritarni lideri na Balkanu najveća prijetnja ovom regionu? TONIN: Vidimo Srbiju trenutno kao stabilnu zemlju. Njeno ponašanje trenutno je takvo da ne može da kreira veće probleme. U krajnjem nije bitno šta mislim o Vučiću ali moj utisak je da on pokušava da smiri situaciju u regionu. Imao je šansu da energizuje konflikt, ali na kraju utisak je da je uspio da smiri tenzije. POBJEDA: A njegovo prijateljstvo sa Dodikom? TONIN: Čuo sam neke Vučićeve kritike na Dodikov račun tako da ono što vidim i čujem je da nije slijepi podržavalac onoga što radi Dodik. POBJEDA: Kada je u pitanju saradnja sa Crnom Gorom, gdje vidite prostor za njeno poboljšanje, posebno na vojno–političkom nivou? TONIN: Uvijek postoji problem za poboljšanje. Ali u smislu odbrane, saradnja između

Slovenije i Crne Gore je veoma dobra. Vi znate da su vaši vojnici dio našeg kontingenta u misiji ojačanog isturenog prisustva u Letoniji. To je znak i veoma dobar način na koji možemo da sarađujemo i treniramo interoperabilnost i uradimo nešto dobro, ne samo za nas već i za Alijansu i partnere. Osim toga, saradnja je dobra, ali uvijek postoji problem da se poboljša. Slovenija planira da poveća broj vojnika u ovoj misiji. Ruski manevri i invazija na Krim znači da su posljedice jasne. Jer usljed ovih ruskih aktivnosti trenutno imamo ovu misiju u Letoniji. Ako Putin želi manje vojnika na svojoj zapadnoj granici onda je njegov pristup pogrešan. Na sastanku ministara odbrane glavna poruka je jasna – zbog ruskih manevara mi imamo robustije NATO prisustvo u istočnom krilu. Slovenija je voljna da pošalje još vojnika u ovu misiju. Trenutno imamo njih oko 50, 10 iz Crne Gore je dio našeg kontingenta, a od juna ćemo povećati broj vojnika u slovenačkom kontingentu. POBJEDA: Jeste li upoznati sa političkom situacijom u Crnoj Gori?

ednici vlade

o se događa g drugog a možda i DPS-u što sve vrijeme do sada nije mijenjao stvari, došli smo u vrlo ružnu situaciju. Mi koji smo 30 godina ovo što jesmo i borimo se za Crnu Goru, ne možemo se pomiriti sa tom sudbinom. Vjerujemo da Crnoj Gori ne mogu nauditi ni „sve ure, niti sdp-i, ni politike koje oni vode“. Vjerujemo da većina građana hoće i voli Crnu Goru. Može se desiti jedno vrijeme da ih prevare, ali sve vrijeme, ne – kazao je Đonović. Nj. Ž.

Ranko Đonović

Sa ruskim uticajem najbolje je boriti se transparentnošću i jasnim porukama. Šta radimo sada, vidite na primjeru Ukrajine da je puno povjerljivih podataka objavljeno. Jasno i glasno govoriti o tome šta radi Rusija i šta su joj namjere je najbolji način da se od njih odbranite. Mislim da i za male države, poput Crne Gore ili Slovenije, najbolji način borbe protiv hibridnog rata i dezinformacija je govoriti istinu – kaže Tonin TONIN: Moram priznati da nijesam detaljno upoznat, ali znam da se vlada raspala, i znam da ste trenutno u prilično osjetljivom političkom trenutku. Jovana ĐURIŠIĆ

Predsjednik Crne Gore razgovarao sa podsekretarkom UN i državnom ministarkom za Evropu i klimu Njemačke

Milo Đukanović sa Anom Lirman

Đukanović: Berlinski proces odgovor na „razigravanje“ velikodržavnih ambicija PODGORICA – Crna Gora, uprkos snažnim pritiscima, ostaje stabilno na putu ispunjavanja svojih obaveza prema članstvu u NATO i prihvatanja i primjene evropskih vrijednosti – poručio je predsjednik države Milo Đukanović juče u Minhenu, upozoravajući na neprihvatljiv vakuum u angažmanu EU i NATO u regionu, koji je stvorio prostor za snažniji upliv trećih strana. On se, drugog dana učešća na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, sastao sa podsekretarkom UN-a za politička pitanja Rozmari Di Karlo, kao i državnom ministarkom za Evropu i klimu Njemačke Anom Lirman. - Izlazak iz nestabilnosti može biti samo ubrzana integracija, a to pretpostavlja podsticajniju EU ali i djelotvornije reforme u svakoj od zemalja regiona. U tome snažnu ulogu ima Berlinski proces kao vodeća regionalna inicijativa, s jasnim potencijalom da veže region sa EU u susret članstvu. Prijetnju tome daju nosioci nacionalističkih politika koji pokušavaju da ponude alternativu, koja nije ništa drugo do maska za razigravanje velikodržavnih ambicija. Odgovor na takve prijetnje su Berlinski proces i pregovori o članstvu – kazao je Đukanović. Kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika, podsekretarka UN-a Di Karlo kazala je da UN pomno prate situaciju na Zapadnom Balkanu, da se puno toga čuje o regionu, a da neke informacije zabrinjavaju. - Imate punu podršku i ako nešto možemo na bilo koji način učiniti, mi smo tu da to učinimo. Osjećamo da tlo podrhtava, a nadamo se da će ostati čvrsto i stabilno na Balkanu. Crna Gora je postigla puno i

Rozmari Di Karlo kazala je da UN pomno prate situaciju na Zapadnom Balkanu, da se puno toga čuje o regionu, a da neke informacije zabrinjavaju. Ana Lirman se posebno interesovala za mogućnost nove izvršne vlasti da ostvari reformske procese koji će voditi nastavku pregovaračkog procesa želimo da vidimo još više, a UN su tu i raspoložene da pomognu – kazala je Di Karlo. Đukanović je ponovio da Crna Gora bezrezervno podržava sistem UN-a, da ostvaruje odličnu saradnju sa timom u zemlji i da je kao mala zemlja veoma zainteresovana da iskoristi sve kapacitete UN-a. Potvrdio je da je obnovljena pažnja koju političko odjeljenje UN-a posvećuje ZB opravdana, i na posebno interesovanje podsekretarke dao detaljan uvid u stanje regiona, izazove i prostor za izlazak iz nestabilnosti. Kazao je da Crna Gora čuva stabilnost i održava šansu da zemlja nastavi strateškim putem NATO i EU. Sagovornici su razmijenili mišljenja o odnosima, ulozi i saradnji međunarodnih partnera na Zapadnom Balkanu. Unutrašnja situacija u Crnoj Gori, proces konsolidacije izvršne vlasti i stanje u regionu bili su u fokusu interesovanja državne ministarke za Evropu i klimu u MVP Njemačke Anu Lirman. - Zapadni Balkan je veoma važan za novu njemačku Vladu i visoko je na njenoj agendi prioriteta – kazala je Lirman. Poručila je da Njemačka ostaje veoma posvećena očuvanju Berlinskog procesa i da je otvorena za sugestije u pravcu poboljšanja njegove učinkovitosti. Naglasila je da EU mora učiniti više da očuva kredibilitet politike proširenja uz istovremene reforme zemalja ZB.

Lirman se posebno interesovala za mogućnost nove izvršne vlasti da ostvari reformske procese koji će voditi nastavku pregovaračkog procesa. Đukanović je zahvalio na pažnji i podršci koju Njemačka pruža Crnoj Gori. - Crna Gora je veoma zadovoljna dostignutim nivoom saradnje i zainteresovana za nastavak frekventnog političkog dijaloga sa novom vladom – ocijenio je Đukanović. Predstavio je aktuelni politički trenutak u zemlji, u očekivanju definisanja nove vlade koja će, kako je rekao, stvoriti preduslove za brzu deblokadu integracionog procesa. Izrazio je, kako je saopšteno, uvjerenje da dinamizacijom reformi i dinamizacijom pregovaračkog procesa, Crna Gora ima sve šanse da postane sljedeća članica EU. Saopšteno je da je Đukanović poručio da Crna Gora ostaje nepokolebljiva na kursu usvajanja evropskih vrijednosti, i upozorio na neprihvatljiv vakuum u angažmanu EU i NATO u regionu, koji je stvorio prostor za snažniji upliv trećih strana. Predsjednik je na marginama razgovarao sa doskorašnjim predsjednikom Jermenije Armenom Sarkisijanom. Bio je to još jedan u nizu njihovih sastanaka koji je potvrdio posvećenost snaženju crnogorsko-jermenskih i odlične lične odnose. Dogovorena je dalja saradnja. R. P.

Politika

PODGORICA - Crna Gora je prošla kroz veoma turbulentnu fazu posljednje dvije godine. Može se reći da je „srpski svet“ udario u zid i da je to bio maksimum koji je postignut – Crna Gora sada ulazi u novu fazu – kaže Sonja Biserko za Pobjedu. POBJEDA: Da li će formiranje manjinske vlade u Crnoj Gori riješiti sadašnje političke tenzije? BISERKO: Formiranje manjinske vlade ne znači da Crna Gora ulazi u mirnije vode. Jer, prethodna vlada je uspjela da poništi mnoge iskorake koje je Crna Gora napravila posljednjih 15 godina. Trebaće dosta vremena da se to vrati u normalu. Može se očekivati jedan period vrlo dramatičnih obrta, što je normalno imajući u vidu da treba vremena da se poremećeni odnosi (i međuetnički) dovedu u „normalu“ koja bi vratila Crnu Goru na evropski kolosijek. Međutim, ne treba isključiti i dalje djelovanje Beograda i posebno Moskve. Balkan može postati još jedno pozorište za Rusiju da izazove Evropsku uniju i NATO kako bi pokazala da su nesposobni stabilizirati fragilni Balkan. Polazeći od toga da je Balkan region u kojem Rusija ima jake kulturne i istorijske veze može se se očekivati, kako predviđaju neki strani analitičari, da Rusija napravi nered na Balkanu i da se onda pozicionira kao posrednik, a zatim da to iskoristi da ponovo pregovara sa Zapadom o sopstvenom haosu u Ukrajini. Povratak Rusije na međunarodnu scenu kao globalnog aktera traje skoro tri decenije, što se očitovalo i kroz njen prodor na Balkan. Moskva je svoj uspon obilježila i veoma sistematskim optužbama da je Zapad odgovoran za destabilizaciju na Balkanu i raspad Jugoslavije. Naravno, treba imati u vidu i kontraofanzivu Zapada, prije svega SAD, koja je u toku. Povoljna okolnost za Crnu Goru je što je u međuvremenu postala članica NATO, što suštinski mijenja njen položaj. POBJEDA: U Srbiji su raspisani vanredni parlamentarni, u nekim gradovima lokalni, a očekuju nas i predsjednički izbori. S obzirom na to da je vladajuća stranka ušla u žestoki verbalni obračun sa opozicijom na svim poljima, možemo li očekivati drugačiji rezultat od izbora prije dvije godine? BISERKO: Mnoga istraživanja i procjene ukazuju na različite ishode. Međutim,

Neđelja, 20. februar 2022.

RAZGOVOR: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

„Srpski svet“ udario u zid, slijede dramatični obrti u Crnoj Gori Polazeći od toga da je Balkan region u kojem Rusija ima jake kulturne i istorijske veze može se očekivati, kako predviđaju neki strani analitičari, da Rusija napravi nered na Balkanu i da se onda pozicionira kao posrednik, a zatim da to iskoristi da ponovo pregovara sa Zapadom o sopstvenom haosu u Ukrajini – kaže Sonja Biserko Sonja Biserko Formiranje manjinske vlade ne znači da Crna Gora ulazi u mirnije vode. Jer, prethodna vlada je uspjela da poništi mnoge iskorake koje je Crna Gora napravila posljednjih 15 godina. Trebaće dosta vremena da se to vrati u normalu. Može se očekivati jedan period vrlo dramatičnih obrta, što je normalno imajući u vidu da treba vremena da se poremećeni odnosi (i međuetnički) dovedu u „normalu“ koja bi vratila Crnu Goru na evropski kolosijek - rekla je Sonja Biserko jasno je da je kumuliralo nezadovoljstvo građana, na šta ukazuje i veoma agresivna kampanja narodnjaka. Procjenjuje se da će naprednjaci možda izgubiti i neke gradove. Kao indikacija uzimaju se rezultati referenduma. Opozicija je najzad uspjela da se organizuje, što će joj svakako obezbediti ulazak u Skupštinu. Kada je riječ o predsjedničkim izborima, procjena je da će predsjednik Vučić biti pobjednik. Drugi kandidat Zdravko Ponoš može eventualno iznuditi drugi krug. To objašnjava i veoma agre-

sivna kampanja protiv njega. Najveće promjene se očekuju u Beogradu jer ima nekoliko grupacija koje imaju veoma jaku podršku građana. Iznenađenje svakako mogu biti i eventualni protesti građana, prije svega oni ekološki, poput onih u decembru. Međutim, kako stvari stoje, naprednjaci će i ovog puta pobijediti ali parlament više neće biti jednopartijski – što će znatno dinamizirati politički život koji je potpuno nestao u posljednjih deset godina. Sudeći po kampanji koja je već počela, vlast će isticati svoje rezultate i uspjehe

kako na unutrašnjem, tako i na spoljnopolitičkom planu. Prednost je što imaju monopol nad najgledanijim televizijama. Opozicija će, kao i do sada, fokus staviti na korupciju i posebno na nefunkcionalnost institucija koje su za posljednjih deset godina totalno devastirane i urušene, na šta ukazuju i izvještaji Evropske komisije i brojni drugi. Ulaskom opozicije u parlament počinje nova faza u političkom životu Srbije. Nažalost, trebaće još vremena da se iznjedri prava alternativa koja će biti spremna da Srbiju postavi na reformski i

evropski put. Ipak, ovi izbori su svakako početak kraja ere naprednjaka. POBJEDA: Zapaljivi nacionalistički govori, parole i slike ratnih zločinaca, poput Ratka Mladića, sve više obilježavaju politički život u Srbiji – kao da se vraćamo u devedesete godine prošlog vijeka. Šta nam vlast poručuje tim akcijama, a šta državama regiona? BISERKO: Naprednjaci su poništili sve rezultate koji su napravljeni između 2000. i 2012. godine kada je riječ o suočavanju s prošlošću. Mada je i tada bio veliki otpor, ipak, svi ratni zločinci protiv kojih su podignute optužnice su predati Haškom tribunalu. Narativ je vraćen na devedesete, kriminalizovani su svi iskoraci u saradnji sa Haškim tribunalom. Milošević se ponovo tretira kao državnik koji je postigao maksimum. Inerpretacija devedesetih je

Odlikovanja i za kriminalni bekgraund POBJEDA: Predsjednik Srbije je za Dan državnosti uručio 170 odlikovanja. Među dobitnicima je i manastir Sveti Prohor Pčinjski, u čije ime je orden primio vladika Pahomije, koji je optužen za seksualno uznemiravanje. Da li je iznenađenje to što je nagradu primio silovatelj? BISERKO: Nije samo reč o Pahomiju, nego i brojnim drugim ličnostima sa kriminalnim bekgraundom. Posebno onim koji su angažovani na projektu „srpski svet“ – poput Cvijanovićke, Milana Kneževića i brojnih drugih. Zapadne diplomate nijesu prisustvovale toj svečanosti jer je na pozivnici pisalo da su domaćini Srbija i Republika Srpska. To je ujedno bio i početak Vučićeve kampanje, ali i manifestacija jednog nakaradnog sistema vrijednosti. Ovakvo ponašanje udaljava Srbiju od evropskog puta. Imajući u vidu međunaradnu konstelaciju, Srbija će biti primorana da se uskoro opredijeli za jednu stranu. Njen manevarski prostor se znatno smanjio.

svedena na mantru da Srbija nije bila u ratu, da su Srbi vodili oslobodilački rat u Bosni, da je RS najveće dostignuće i da se mora uraditi sve kako bi se sačuvala, a Ratko Mladić, Karadžić i ostali se percipiraju kao nacionalni heroji (koji zaslužuju spomenike) koji su se žrtvovali za srpske interese. O tome dovoljno govori i činjenica da je, poslije protesta građana, mural Ratka Mladića osvanuo na desetinama zgrada u Beogradu. Paraleno se stvara i novi identitet Srbije čije su reference problematične, posebno kada je riječ o susjedima, što diže tenzije u regionu i hrani nepovjerenje prema Beogradu. Kupovanje oružja i stalno isticanje kako je Srbija vojno ojačala ( jača od Hrvatske) dodatno ugrožava region. Ovakav odnos prema devedesetim ima podršku Rusije, što znatno hrani aroganciju Beograda. Violeta CVEJIĆ

Lider Demokratske Crne Gore rekao da su protesti sve masovniji

Bečić: Manjinska vlada nikad klimavija NIKŠIĆ- Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da su protesti koje organizuje ta partija sve masovniji, a da je manjinska vlada koju planira da oformi GP URA sve klimavija. On je, na sinoćnjem protestu na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću, poručio da je taj grad slobodan poslije 17 godina. - Ali iako su mislili da će proći decenije do momenta kad ćete ustati, došao je i 14. mart

prije godinu dana, kada ste pokazali da ne trpite, nego prezirete i kriminal i primitivizam i kukavičluk i da nema nacionalne ili regionalne ruke, udarca kome nećete stati na put – kazao je Bečić. On je dodao da su dva zaključka kojima svjedoče građani. - Naši protesti su nikad masovniji, a njihova manjinska vlada nikad klimavija, jer sve što se rodi na antidemokratskim principima i izdaji mora

da se sruši kao kula od karata – naglasio je Bečić. Da su, kako je rekao, Demokrate htjele da koaliraju sa DPS-om, otišli bi sami jer su „mnogo jači i složniji“. - Nas niko nikad neće moći da pomiri sa kriminalom i korupcijom, možemo samo da pobjeđujemo kriminal i korupciju i mi vam dajemo časnu riječ da ćemo ih pobijediti. Ta pobjeda treba Crnoj Gori i njenoj djeci, bez te pobjede

nema budućnosti – poručio je Bečić. On je upitao je li evropejstvo i vladavina naroda kad neko sa dva mandata želi da vlada Crnom Gorom. - To je opasno, uznemiravajuće i zabrinjavajuće – naveo je Bečić. Ako nema dogovora unutar parlamentarne većine rješenje su, ponavlja predsjednik Demokrata, prijevremeni izbori. R.P.

Ekonomija

Neđelja, 20. februar 2022. PODGORICA – U ovom momentu osjetljivosti na ekonomskoj sceni, kako svijeta tako i Crne Gore kao otvorene ekonomije u razvoju, potrebu da se izdvoje veća sredstva za populaciju penzionera nije jednostavno ispuniti, osim na populistički način. Tamo već nema brojki niti realnih planova, odnosno održivosti sistema, a bez ovih uravnoteženih modela razvoja, Crna Gora ne može ,,raširiti krila“ prema budućem razvoju, koji će obezbjeđivati značajnije poreske obuhvate, koji predstavljaju temeljnu odrednicu internih potencijala poboljšavanja kvaliteta primanja penzionera – kazala je Pobjedi ekonomska analitičarka Mila Kasalica odgovarajući na pitanje kako će se mali rast penzija u odnosu na veliki rast cijena osnovnih namirnica odraziti na kvalitet života penzionera.

POVODI: Cijene hrane ,,otišle u nebo“, penzije ostale iste

Bez uravnoteženog razvoja nema poboljšanja standarda penzionera

Mora se jačati crnogorska ekonomija, koja primarno obezbjeđuje stabilnost sistema za nove generacije kreatora ekonomskog bogatstva. Tek kad se tako osnaži stabilnost sistema na transparentnim osnovama i kad se krene prema održivosti, tada se mogu planirati značajnija Kasalica objašnjava da se rast izdvajanja za populaciju penzionera – navodi Mila Kasalica penzija godišnje usklađuje u skladu sa Zakonom o PIO i dodaje da na početku ove godine to nije dovoljno da odrazi ekonomske poremećaje koji su, kako navodi, uzburkali i globalnu ekonomiju, a završavaju posljedicama koje u svačijem budžetu ostavljaju manje sredstava za potrošnju i privatne planove. - Krah destrukcije 90-ih crnogorska ekonomija je pregurala sa finansijskim posljedicama u potencijalima prikupljanja sredstava za održivost penzijsko-invalidskog sistema. PIO sistem novčanih tokova se decenijama čuva kroz budžet zemlje. Čak i kad „Evropa-brže-bolje-neplan“ izvrši eventualno uvećanje poreskog obuhvata, zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i skale progresivnog oporezivanja na dohodak fizičkih lica i privrednih subjekata, stanje uvećanih rizika prikupljanja PIO sredstava će ostati i u narednoj deceniji. Imajući u vidu kretanje broja korisnika, osnova za materijalno značajne uštede na nivou sistema nema, bez obzira na to šta je Fiskalna strategija 2022–2024. najavljivala. Dodatno, u narednom periodu zaduživanje je makroekonomski troškovno opterećujuće – objašnjava Kasalica.

ANKETA: MILORAD VULETIĆ – Za naše uslove imam relativno pristojnu penziju, ali naravno da nije isto kao kad se radi, nekih stvari se čovjek mora odreći, neke mora korigovati. Ono što se nekad smatralo pod obaveznim, sada više nije. Penzije definitivno ne rastu, za razliku od cijena koje idu enormno, a najgori je nekontrolisan rast cijena hrane i goriva, čime se privid povećanja plata poništava. Smatram da ima populizma kada se govori da će „Evropa sad“ imati efekat na način koji je projektovan, ako se plate povećaju 20–30 odsto, a cijene 60–70 odsto, to onda ne korespondira sa logikom da se standard poboljšava, već naprotiv.

VERA JOKANOVIĆ – Kada neki prime po 150 eura, mojih 300 u poređenju sa tim je sasvim solidno. Imam pomoć ćerke i sina, bez toga teško da bi se moglo izdržati sa penzijom. Nažalost, preko 50 odsto penzionera ima toliko niske penzije da su na ivici egzistencije. Mislim da je četvoročlanoj porodici, samo za hranu, mjesečno potrebno od 600 do 700 eura, a tu još treba dodati troškove struje, vode i ostalih dažbina. U januaru je decembarsku penziju primilo 127.987 korisnika

Najava ograničenja cijena

JAČANJE EKONOMIJE

Smatra da se privreda i ukupna crnogorska ekonomija moraju jačati, širiti i uvećavati, kako u investicijama, tako i u broju zaposlenih i održivosti poslovnih planova. - Uz takav pristup se ide prema samoodrživom rješenju za ekonomski razvoj, a potom i prema planovima značajnijih izdvajanja za populaciju penzionera. Mora se jačati crnogorska ekonomija, koja primarno obezbjeđuje stabilnost sistema za nove generacije kreatora ekonomskog bogatstva. Tek kad se tako osnaži stabilnost sistema na transparentnim osnovama i kad se krene prema održivosti, tada se mogu planirati značajnija izdvajanja za populaciju penzionera – navodi Kasalica. Ukazuje da je potrebna diversifikovana ekonomska struktura u kojoj se poštuju kvalitativni doprinosi novom proizvodu, dodajući da turizam i zapošljavanje u državnoj upravi ne mogu realizovati prijeko potrebni razvojni iskorak u proširivanju poreskog obuhvata, kako bi se pametnim i odgovornim upravljanjem javnim tokovima novca,

Mila Kasalica

korisnije redistribuirala stvorena vrijednost.

PODACI PIO

Prema podacima Fonda PIO, u januaru je decembarsku penziju primilo 127.987 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Od toga je 118.056 korisnika u Crnoj Gori, a 9.931 u inostranstvu, od čega je 113.560 penzionera u Crnoj Gori, dok 4.489 prima ostale naknade koje se odnose na tjelesno oštećenje, tuđu pomoć i njegu, invalidnine i dodatke na spomenicu. U strukturi penzija 58,3 odsto su starosne penzije za 66.207 korisnika, 16,27 odsto invalidske za 18.480 korisnika, dok porodične čine 25,43 odsto, odnosno ima 28.880 korisnika.

- Struktura penzija po vrstama ovog prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom na to da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO – navode iz ove institucije. Najnižu penziju, koja trenutno iznosi 150,21 euro, prima 16.850 korisnika, dok je prosječna januarska penzija 299,06 eura. Najviši iznos penzije, kako navode iz PIO, definisan je limitiranom vrijednošću ličnog koeficijenta osiguranika, koji ne može biti

Ministarstvo ekonomskog razvoja je objavilo nacrt zakona o privremenom ograničenju cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje, koji je do 10. marta na javnoj raspravi. Njime je predviđeno da ograničenja mogu trajati dok traju okolnosti koje su izazvale poremećaj na tržištu i povećale cijene ovih proizvoda. Za one koji se ne budu pridržavali tih mjera, predviđene su kazne od 500 do deset hiljada eura. Mjere i listu proizvoda čije bi cijene mogle biti ograničene definisala bi Vlada, a nadzor bi sprovodila

tržišna inspekcija. Ministar Jakov Milatović je u petak nakon sjednice Socijalnog savjeta najavio ovaj zakon, kao i ponovnu inicijativu o izmjeni Zakona o akcizama, kako bi isto mogli uraditi i sa cijenama goriva, što poslanici krajem prošle godine nijesu podržali. - To je prvi put da ćemo moći normativno imati osnov da to uradimo, kao još jedan odgovor da u nekim kriznim situacijama Vlada ima instrument privremenog ograničenja cijena – kazao je Milatović nakon sjednice Socijalnog savjeta.

Poskupljenja

Usklađivanje

Samo tokom prošle godine gorivo je poskupilo 15 puta, dok je od početka godine cijena rasla dva puta. Trenutno je cijena benzina 1,58 eura i 1,54 eura, a dizela 1,42 eura, čime su premašene cijene iz 2012. godine koje su tada iznosile 1,54 i 1,50 eura. Nakon tromjesečnog ograničenja cijena osnovne vrste hleba na 40 odnosno 50 centi, pekari od 10. januara ovu vrstu hleba prodaju za 65 centi, dok je iole kvalitetniji hleb nemoguće kupiti za ispod euro. Pobjedi je nedavno iz mesne industrije saopšteno da su cijene svježeg mesa, u posljednjem kvartalu prošle godine porasle za deset, a ove i do 25 odsto, te da očekuju dodatna poskupljenja. Isto je i sa cijenama mlijeka, jogurta, sireva i suhomesnatih proizvoda, dok su neki proizvodi u odnosu na početak prošle godine, poskupili i sto posto. Od 1. januara u sklopu programa „Evropa sad“ minimalna zarada povećana je sa 250 na 450 eura.

Nešto preko milion eura više bilo je potrebno za januarske u odnosu na decembarske penzije, nakon što ih je od 1. januara Fond PIO, godišnjim usklađivanjem, povećao za 2,13 odsto. Tako je u januaru, prema podacima Fonda PIO, za decembarsku penziju isplaćeno 35,21 milion eura, dok su januarske penzije državu koštale 36,35 miliona. Penzije se usklađuju na osnovu podataka Monstata o rastu zarada i potrošačkih cijena u Crnoj Gori. Prema izmjenama zakona, za usklađivanje se koristi nova formula, 75 odsto potrošačkih cijena ili zarada, u zavisnosti od toga koji parametar je veći, odnosno 25 odsto cijena ili zarada, u zavisnosti od toga koji je parametar manji. Prema podacima Monstata, prosječna godišnja inflacija u 2021. godini je iznosila 2,4 odsto, dok su prosječne neto zarade u prošloj, u odnosu na godinu ranije, porasle za 1,5 odsto.

veći od četiri. - To znači da bi osiguranik koji ima limitiran koeficijent četiri i 40 godina penzijskog staža, na

današnji dan primao penziju u iznosu od 1.206,14 eura. Zakon ne ograničava dužinu penzijskog staža koji utiče na visinu

penzije, tako da se prilikom obračuna uzima i penzijski staž duži od 40 godina – objašnjavaju iz PIO. M. LEKOVIĆ

Aktuelnosti

Neđelja, 20. februar 2022.

Izvještaj Instituta za javno zdravlje o korona virusu

Preminulo pet osoba, 340 novooboljelih

PODGORICA – Od posljedica korona virusa preminulo je pet osoba, a registrovano je još 340 novih slučajeva infekcije među 2.007 uzoraka, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Kako se navodi, preminuli su pacijenti iz Podgorice, Danilovgrada, Bara i Kotora. Među preminulim pacijentima najmlađi je imao 66, a najstariji 87 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.655. Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 394 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 2.604. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 228.522. Nj. Ž.

Državljaninu Kosova 15 dana zatvora

Š. H. kažnjen zbog nasilja u porodici BUDVA - Sudija Marko Đukanović juče je u hitnom postupku izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana okrivljenom Š. H. (1990), državljaninu Kosova sa boravkom u Budvi. - Š. H. je u subotu u ranim jutarnjim časovima u porodičnom stanu u Budvi u prisustvu zajedničke đece prijetio napadom svojoj supruzi Š. A, koji je kod nje prouzrokovao osjećaj lične nesigurnosti. Okrivljeni je istovremeno upotrijebio i fizičku silu prema supruzi na način što je uhvatio za vrat u tzv. grip položaj i povukao je

ka sebi cijepajuci joj jaknu koju je imala na sebi – saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. Shodno odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, navodi se u saopštenju, izrečene su mu i zaštitne mjere. - Izrečeno mu je udaljenje iz stana i zabrana uznemiravanja i uhođenja oštećene u maksimalnom trajanju. Kako je okrivljeni strani državljanin, te kako postoji opasnost da bi ponovio prekršaj ili učinio neko teže kazneno djelo, upućen je na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja – navodi se u saopštenju. Nj. Ž.

Ski-centar Kolašin 1600 obara rekorde

CEDIS: Nesavjesni investitori pričinjavaju štetu firmi

Dugotrajni prekidi u napajanju strujom PODGORICA - CEDIS u kontinuitetu trpi značajnu štetu zbog nesavjesnih investitora koji prilikom izvođenja radova havarišu elektrodistributivnu mrežu i stubna mjesta, što za posljedicu ima dugotrajne prekide u napajanju, kao i vanredne finansijske izdatke, saopštili su iz te kompanije. Samo tokom prethodnih 24 sata u Podgorici, ističu, prekinuta su dva 10 kV kabla, zbog čega je dio korisnika u Gornjoj Gorici više sati bio bez napajanja. - U Ulcinju je juče evidentiran do sada nezabilježen slučaj. Naime, u naselju Kruče izvođač, koji je mimo propisa izvodio radove, (Ulcinj, k.o. Kruče k.p. 1073) je isčupao betonski stub (sa parcele ispred k.p. 1072/1), zbog čega je stub sa više priključnih kablova pao na balkon obližnje kuće. Takođe je presječen SKS (samonosivi kablovski snop) i havarisana mreža sa koje se napaja više korisnika. Oštećenja mreže prilikom izvođenja radova od strane trećih lica su prilično frekventna, što potvrđuje podatak od preko 15 oštećenja (kidanja) građevinskom mašinom samo na 10kV kablu „Komanski most“ koji se proteže

duž nove dionice puta Podgorica - Danilovgrad – navodi se u saopštenju. CEDIS, ističu, sprovodi sve neophodne aktivnosti u slučajevima kada se izvode građevinski radovi u zoni kablova. - Shodno propisima, izvođač preuzima katastar instalacije od CEDIS-a, a nerijetko obezbjeđujemo i ispitna vozila, kako bi na licu mjesta trasirali kablove i izbjegli oštećenja. U slučaju izgradnje nelegalnih objekata rizici su ogromni, prije svega po same izvođače i živote lica koja su angažovana na izvođenju radova, po okolne objekte, elektrodistibutivnu mrežu i korisnike koji trpe višesatna beznaponska stanja – ističe se u saopštenju. Iz CEDIS-a kažu da su osim prekida kablova, za područja gdje se izvode radovi (izgradnja kolektivnih stambenih objekata i putne infrastrukture) karakteristična i djelimična oštećenja, usljed kojih ne dolazi do prekida u napajanju u trenutnku oštećenja, već naknadno u slučajevima većeg opterećenja mreže. - Dakle, kada se potrošnja električne energije naglo poveća ,,latentna oštećenja“ se aktiviraju i dolazi do većih kvarova,

Prekidi u napajanju električnom energijom zbog havarije

za čiju sanaciju je potrebno i vrijeme i značajna finansijska sredstva. Naše analize pokazuju veću frekvenciju prekida u periodima većeg opterećenja, upravo u zonama za koje je karakteristična izgradnja stambenih objekata, putne infrastrukture i sl – ističu iz CEDIS-a. CEDIS je o navedenim slučajevima obavijestio nadležne

institucije. - U cilju zaštite imovine kompanije i pouzdanog napajanja električnom energijom garantujemo da ćemo ubuduće, naročito za nelegalne graditelje, u dijelu naše nadležnosti preduzeti sve neophodne pravne radnje kako bi slične aktivnosti bile drastično sankcionisane – navodi se u saopštenju. Nj. Ž.

Brojni gosti iz Srbije, Hiljade posjetilaca na Fešti mimoze, ribe i vina Milatović: Praznik mimoze Hrvatske i BiH

Nataša Pajović

KOLAŠIN – Od početka zimske sezone u Ski-centru Kolašin 1600 prodato je preko 25 hiljada ski-pasova i karata za panoramsku vožnju, kazala je pomoćnica izvršnog direktora Skijališta Crne Gore Nataša Pajović. Ona je rekla da su ostvareni rezultati najbolji od otvaranja Ski-centra Kolašin 1600, odnosno od 16. februara 2019. godine kada je on zvanično počeo sa radom. Kada je u pitanju struktura gostiju, Pajović navodi da uglavnom dominiraju domaći i gosti iz Albanije. -Imamo goste iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tokom prošle sedmice imali smo povećan broj gostiju iz Srbije, koji su se vratili u svoju zemlju sa prelijepim i nezaboravnim

utiscima – istakla je Pajović. Ona je poručila da se nada će iz godine u godinu sve više privlačiti goste iz regiona. Pajović kaže i da snijega ima dovoljno, kao i da se prema najavama očekuju dodatne sniježne padavine. -Nadam se da će sezona trajati do sredine aprila – poručila je Pajović. Ona je napomenula da tokom zimske turističke sezone aktivno rade na pripremi predstojeće ljetnje turističke sezone. Podsjetila je da su tokom prošlog ljeta imali razne događaje, koji su upotpunili ljetnju ponudu. -Mi ćemo i ove godine nastaviti sa tom praksom, kako bi cijela godina bila zaokužena – zaključila je Pajović. R. P.

HERCEG NOVI - Fešta od mimoze, ribe i vina 53. Praznika mimoze juče je na hercegnovsku rivijeru privukla hiljade posjetilaca. Fešta je počela defileom Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenovići, mažoretki, trombonjera i klovnova priobalnim putem od Kumbora, preko Đenovića do Baošića. Centralna svečanost organizovana je ispred Doma za kulturu Baošići, gdje je nastupila novska klapa ,,Stari kapetan“, a potom je uslijedio koncert Nenada Kneževića Kneza na platou Doma kulture Đenovići. Brojni domaći i strani gosti uživali su u prelijepom danu, degustirali ribu i priganice koje su pripremile domaćice sa rivijere, kao i vino i pivo koje su obezbijedili tradicionalni sponzori festivala, kompanije „Plantaže 13. jul“ i „Nikšićko pivo – pivara Trebjesa“. Na više mjesta duž rivijere tradicionalno su darivane mimoze. Među gostima bio je i ministar za ekonomski razvoj Jakov Milatović, koji je rekao da je ova proslava jedna vrsta uvertire za ljetnju sezonu. - Zadovoljstvo mi je što sam danas ovdje sa mojim Novljanima i što se okupio veliki broj ljudi. Imamo posjetioce iz zemalja regiona, zemalja Evropa i raduje me ova sjajna atmosfera - poručio je Milatović za Mediabiro. On je Novljanima čestitao Praznik mimoze, festival ,,u čast cvijeta i grada koji ima dušu“.

uvertira za ljetnju sezonu

Sa jučerašnje fešte iz Baošića

- Ako se po početku praznik poznaje, vjerujem da će naš festival biti uspješan - kazala je direktorica JUK ,,Herceg Fest“ Gordana Porobić-Krcunović. Predsjednik MZ Baošići Đuro Cvjetković kazao je da je Praznik mimoze tradicija i duh Baošića i hercegnovske rivijere, kao i cijele Crne Gore. - Ovaj praznik će ostaviti dobar utisak, s obzirom na to da ga nijesmo imali od 2020. godine zbog epidemiološke situacije. Srećni smo i zadovoljni, i mogu reći da nijesmo očekivali ovoliku posjećenost. Nastavićemo

da njegujemo Praznik mimoze, kako bismo tu tradiciju prenijeli i na buduća pokoljenja kazao je on. - Praznik mimoze predstavlja nešto posebno i ima veoma dugu tradiciju - kazao je poznati muzičar Nenad Knežević Knez. On se prisjetio ranijih praznika mimoze, velikih karavana, i istakao zadovoljstvo što je opet dio ove manifestacije. - Ovdje je uvijek sjajna atmosfera, i to je nešto što ljudi vole i na što su navikli. Nakon godinu i po pauze u nastupima, ovaj

praznik nam je pružio priliku da ponovo nastupamo. Praznik mimoze u Herceg Novom trajaće do polovine marta, a pripremljeno je preko 40 zabavnih, kulturnih i sportskih programa. Kompletan program možete preuzeti na adresi: https://hercegnovi. me/downloads/Mimoza53. pdf Generalni pokrovitelj Praznika mimoze je Opština Herceg Novi, organizator Javna ustanova kulture „Herceg Fest“, a pokrovitelj Turistička organizacija Herceg Novi. R. P.

Društvo

Neđelja, 20. februar 2022.

Crnogorski naučnik dr Dragan Hajduković priprema projekat kojim će crnogorsku prijestonicu uvrstiti na mapu prestižnih naučnih destinacija – svjetski forum za održivo društvo na Zemlji PODGORICA – Naša civilizacija organizovana je na način koji nije održiv i potrebno je da u najkraćem mogućem roku pređemo na održivo ljudsko društvo. Pravu veličinu opasnosti u suštini shvata svega jednocifren procenat čovječanstva, od političara preko krupnog kapitala – kaže u razgovoru za Pobjedu crnogorski naučnik dr Dragan Hajduković, koji je, pored ostalog, znatan dio svog naučnog angažmana proveo u prestižnom Evropskom centru za nuklearna istraživanja - CERN, u Švajcarskoj. To je razlog zbog kojeg je, od januara prošle godine, inicirao intenzivne razgovore sa više od stotinu uglednih naučnika i ,,zelenih“ biznismena, kako bi dobio podršku za organizovanje svjetskog foruma za održivo društvo na Zemlji (World Forum for a Sustainable Society on Earth) i uspio je – u septembru će u crnogorskoj prijestonici biti održana osnivačka skupština. Plan je da se ovaj naučni skup organizuje jednom godišnje, posljednje sedmice u maju, u Crnoj Gori, na Cetinju. - Forum će biti skup vrhunskih stručnjaka iz nauke i tehnologije, a biće uključeni i ekonomisti, koji će razmatrati kako da se organizuje ljudsko društvo u borbi za opstanak, jer mi ne da idemo putem samouništenja, nego trčimo. Diskutovaćemo i sugerisati kako na najbrži način ostvariti neophodni prijelaz sa neodrživog na održivo ljudsko društvo – pojašnjava Hajduković. Planeta, kategoričan je on, umire pod torturom civilizacije. - Moćnici hoće ,,kozmetičkim“ mjerama da preduhitre katastrofu i ne shvataju da je borba za opstanak čovječanstva u toku. Interesi centara moći, međutim, nijesu takvi da se u tu borbu ulazi sa potrebnom energijom i potrebnim mjerama. Naš forum bi trebalo da pokaže da imamo inteligencije ne samo za razaranje, što smo do sada pokazali ovim zagađenjem Zemlje i pore-



Planeta umire pod torturom civilizacije Moćnici hoće ,,kozmetičkim“ mjerama da preduhitre katastrofu i ne shvataju da je borba za opstanak čovječanstva u toku. Interesi centara moći, međutim, nijesu takvi da se u tu borbu ulazi sa potrebnom energijom i potrebnim mjerama. Naš forum bi trebalo da pokaže da imamo inteligencije ne samo za razaranje, što smo do sada pokazali ovim zagađenjem Zemlje i poremećajem klime, nego da imamo inteligencije za preživljavanje – poručuje Dragan Hajduković mećajem klime, nego da imamo inteligencije za preživljavanje – poručuje Hajduković. Voda, zemlja, hrana i vazduh, ističe naš sagovornik, zagađeni su do zastrašujućih razmjera, a klimatski poremećaji koje izazivamo prijete masovnim istrebljenjem biljnog i životinjskog svijeta, uključujući i čovječanstvo. - To nije moj stav, već stav većine naučnika. Naravno, uvijek ima onih koji su u službi krupnog kapitala i koji pokušavaju da kažu nešto da ublaže opasnost – dodaje on. Ideja mu nije da, kako kaže, cetinjski naučni forum bude „elitistički, poput onog čuvenog ekonomskog foruma u švajcarskom Davosu“.

„Znanje mora da se uključi i postane sastavni dio novog planetarnog sistema donošenja odluka. Kada biste se vozili avionom u kojem sjedi neko od moćnih političara i kada bi njemu iznenada palo na pamet da pilotira to mu niko ne bi dozvolio, jer ne zna da vozi avion, a sudbinom Zemlje upravljaju ljudi bez znanja“

- Tamo dolaze predsjednici država i vlada, biznismeni, ministri, svi su oni u luksuznim vilama… Vjerovali ili ne država Švajcarska troši 27 miliona na njihovo obezbjeđenje za vrijeme trajanja foruma, a fondacija koja stoji iza tog skupa ima 300 miliona eura godišnje. Mi to nećemo dostići, ali možemo obezbijediti da forum bude finansiran iz inostranstva – kaže Hajduković. Cilj cetinjskog foruma bio bi da naučnici i ostali stručnjaci sugerišu onima koji odlučuju kako da se na novi način organizuje ljudsko društvo. - Bavićemo se sa šest ključnih tema. Na primjer jedna od njih je znanje i održivo društvo, jer održivog razvoja nema bez znanja i znanje mora da bude odlučujući faktor u neophodnom novom sistemu donošenja odluka na planeti. Sada se odluke donose bez znanja i mi bismo pokušali da se izborimo da se to promijeni – pojašnjava ciljeve foruma naš sagovornik. Upozorava da našom planetom, sa osam milijardi ljudi, „pilotiraju“ moćnici bez potrebnog znanja.

- Znanje mora da se uključi i postane sastavni dio novog planetarnog sistema donošenja odluka. Kada biste se vozili avionom u kojem sjedi neko od moćnih političara i kada bi njemu iznenada palo na pamet da pilotira to mu niko ne bi dozvolio, jer ne zna da vozi avion, a sudbinom Zemlje upravljaju ljudi bez znanja – naglašava Hajduković. Naučnici, kaže, nemaju moć da ideju znanja nametnu kao ključnu, ali neće odustati i nudiće rješenja i to će biti ključna uloga cetinjskog naučnog foruma. - Moj ekstremni prijedlog je da znanje bude uvršteno kao četvrta vlast poslije izvršne, zakonodavne i sudske – dodaje on. Forum će se baviti temama proizvodnje, obrazovanja u održivom društvu, zagađenjem planete, klimatskim promjenama… - Napravio sam koncept i dobio značajnu podršku od pojedinaca i institucija, tako da ćemo se u septembru sastati nas tridesetak na Cetinju i utvrditi definitivan okvir foruma – kaže Hajduković. Prvi forum, prema planu, biće organizovan već u maju 2023. godine.

- U toku je formiranje fondacije koja će stati iza organizacije foruma, pripremamo i vebsajt… Od 15. marta do 15. aprila imaću razgovore sa potencijalnim učesnicima, nakon čega ćemo znati kompletan spisak i institucija i pojedinaca – naredni su koraci Hajdukovića. Benefiti države i prijestonice od organizacije naučnog foruma, kako objašnjava naš sagovornik, biće značajni - kada se održava skup sa tako uglednim učesnicima, ističe on, to podrazumijeva da će naša zemlja i Cetinje biti prisutni u svim medijima, što podrazumijeva i pozitivnu sliku o nama, a svi koji dođu na forum su i potencijalni prijatelji Crne Gore. Sa crnogorskim državnim i lokalnim vlastima još nije razgovarao o eventualnoj podršci institucija ovom projektu, ali se nada da će, kaže on, imati njihov blagoslov. - Međutim, snaga ovog projekta je što može biti održan i bez njih – poručuje Hajduković. Razgovarao je sa ljudima iz Turističke organizacije Cetinja i na osnovu podataka koje je dobio,



„Forum će biti skup vrhunskih stručnjaka iz nauke i tehnologije, a biće uključeni i ekonomisti, koji će razmatrati kako da se organizuje ljudsko društvo u borbi za opstanak, jer mi ne da idemo putem samouništenja, nego trčimo“ prijestonica može „iznijeti“ organizaciju naučnog foruma. - To nijesu ministri, predsjednici vlada i država koji traže luksuz, to su naučnici. Jedan nobelovac je u suštini skroman čovjek. Kontaktiram naučnike ,,zelenog“ srca i ,,zelenog“ uma – dodaje on. Ideja ekološke države, uvjeren je Hajduković, može zaživjeti u Crnoj Gori na pravi način, a forum koji će organizovati, mogao bi našoj zemlji da donese mapu infrastrukturnih potreba i mapu ekonomskih potencijala koje su izrađene sa stanovišta najboljeg ,,zelenog“ biznisa, što bi omogućilo kandidovanje države za vrijedne donacije kod svjetskih organizacija kojima je u fokusu održivi razvoj. K. KRSMANOVIĆ

Direktor Fonda PIO odgovorio bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću

Aligrudić: Podnesite zahtjev za penziju i provjerite da li izmišljamo PODGORICA - Vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Ranko Aligrudić predložio je bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću da već u ponedjeljak podnese zahtjev za starosnu penziju i provjeri da li je Fond ,,izmislio“ njegove uslove za penziju. Aligrudić je reagovao povodom obraćanja Katnića i njegovih navoda da je u odgovoru Fonda Tužilačkom savjetu učinjena ,,nezabilježena prevara i zloupotreba službenog položaja“ i ,,nezapamćena zloupotreba i kršenje zakona“. - Vjerujem da znate da je Fond

PIO jedina institucija u državi mjerodavna da, na zvaničan dopis nekog državnog organa, zvanično odgovori da li je neko od zaposlenih u tom organu ispunio uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Takođe, da smo odgovorili ne samo za Vas nego i za sve ostale tužiteljke i tužitelje za koje je to iz Tužilačkog savjeta zahtijevano u njihovom zvaničnom dopisu (da od strane Fonda niko nije bio posebno ,,privilegovan“, pa ni Vi, pokazuje to što je među onima za koje je navedeno da ispunjava-

ju uslove za starosnu penziju i ime supruge mog prijatelja iz Ulcinja). Za Vas je iz Tužilaštva zatraženo dodatno pojašnjenje u vezi staža osiguranja ostvarenog u svojstvu profesionalnog vojnog lica, na koji dopis je istog dana odgovoreno. Ako je naš odgovor Tužilačkom savjetu o Vašem ispunjenju uslova za starosnu penziju ,,nezabilježena prevara vijeka i nezapamćena zloupotreba i kršenje zakona“ od strane Fonda, kako tvrdite, onda Vas molim da tu našu prevaru javno raskrinkate. Predlažem Vam da već u ponedjeljak podnesete zahtjev za starosnu

penziju i provjerite da li je Fond ,,izmislio“ Vaše uslove za penziju. Hajde, testirajte nas! Zamolio bih Vas i Vaš pravni tim iz Tužilaštva, koji je od samog početka bio vrlo stručno uključen u postupak u vezi Vašeg predmeta za utvrđivanja staža kod Fonda PIO, da ne obmanjujete našu javnost izjednačavajući taj Vaš zahtjev za utvrđivanje efektivnog staža osiguranja i staža osiguranja sa uvećanim trajanjem sa pitanjem ispunjenja Vaših uslova za starosnu penziju. Vaš pravni tim je zasigurno ekspertski za oblast tužilačkih propisa, ali kada se o pravnoj materiji iz penzijskog i invalidskog

osiguranja radi, moraju znati da su oni eksperti iz tužilačkih propisa - poručuje Aligrudić. On ističe da mu je Katnić poslao pismo sa prijetećom sadržinom. - Prvo, nije tačno, gospodine Katniću, da sam ja lično dostavio odgovore Fonda PIO Tužilačkom savjetu, već je to učinio naš vozač po mom ličnom nalogu. Drugo, ne daje se Fondu PIO ovako ultimativan rok od tri dana da Vam dostavi neki odgovor. Valjda postoje zakonski rokovi po kojima smo obavezni postupati. Treće, je li moguće da Vi, kao građanin, dajete Fondu PIO obavezujuće uputstvo kako i što

da Vam odgovorimo? Ako je i od bivšeg ,,specijalnog“, mnogo je. Četvrto, Vi ste izgleda zaboravili da i dalje radite u Tužilaštvu i da ste samo razriješeni sa funkcije glavnog specijalnog tužioca. Zar ovo ,,u suprotnom biću prinuđen“ nije prijetnja koju nikako sebi nijeste smjeli da dozvolite, zbog funkcije koju ste do sada obnašali i statusa koji i dalje imate i bez obzira znate li ko bi Vas to prinudio da podnesete krivičnu prijavu? Završiću sa jednom Vašom šaljivom pošalicom, uz izvinjenje što ću Vas citirati bez Vašeg odobrenja: ,,POLAKOTE!?“ - zaključio je Aligrudić. R.P.

Društvo

Neđelja, 20. februar 2022.

Ne znamo kakav vazduh udišemo ni kakvu vodu pijemo

NEMA MONITORINGA

- Ovo je veliki problem jer je sprovođenje programa monitoringa osnovni zadatak u politici životne sredine jedne države, pa i Crne Gore. Rezultati monitoringa čine osnovu za ocjenu ukupnog stanja i kvaliteta životne sredine, davanje preporuka u planiranju ove politike, kao i za izradu godišnje informacije o stanju životne sredine. Izrada pomenutog dokumenta proizilazi iz Ustavom i zakonima defi-

Urušen je međunarodni ugled jer je ministar Ratko Mitrović prekinuo izvještavanje Evropskoj agenciji za životnu sredinu. Za državu koja ima aspiraciju da postane punopravna članica EU, i to prva naredna, nedopustivo je što je pokazana neposvećenost u ispunjavanju završnih mjerila za poglavlje 27 poručuje Ivana Vojinović nisanih obaveza za to nadležnih organa, a posebno na osnovu prava javnosti da bude blagovremeno informisana o stanju životne sredine - objašnjava Vojinović. Paradoksalno, kako ističe, je da je Program monitoringa životne sredine za 2021. godinu usvojen uz godinu zakašnjenja sredinom decembra 2021, i to samo za kvalitet vazduha, uz kompletno ignorisanje ostalih podjednako važnih segmenata kao što su: biodiverzitet, morski ekosistem, voda, buka, radioaktivnost, otpad, hemikalije, klimatske promjene… - Postavlja se pitanje kako je zamišljeno da se taj mikro program monitoringa retroaktivno sprovede. Program monitoringa za 2022. godinu nije ni usvojen. Ovim je, poslije niza godina truda na sistematskom građenju ove politike, prekinut kontinuitet u vremenskim serijama i ozbiljno dovedeno u pitanje donošenje ispravnih politika koje se baziraju na podacima iz monitoringa, a da ne pominjem pitanje međunarodnog ugleda usljed prekida izvještavanja Evropskoj agenciji za životnu sredinu - tvrdi Vojinović. Kako dalje navodi primjetna je i distanca koju su nadležni organi napravili u komunikaciji sa

civilnim društvom koje, shodno EU propisima prenesenim u naše zakonodavstvo, ima pravo na učešće u procesu donošenja odluka u oblasti životne sredine. I to je naročito bilo primjetno kod gorućih pitanja kao što su eksploatacija nafte i gasa, degradacija zaštićenih područja prirode itd. - U svim oblastima nije bilo pomaka osim finalizacije projekata koji su započeti prije više od pet godina - kaže Vojinović misleći na nastavak mapiranja staništa i vrsta u sklopu uspostavljanja Natura 2000 mreže i proglašenje tri zaštićena morska područja (Katič, Platamuni i Stari Ulcinj), za koja su prije nekoliko godina završena terenska istraživanja, a za neke čak i napisani prijedlozi odluke o proglašenju koji su sačekali novu administraciju, te su tokom 2021. godine ovi procesi samo administrativno zaokruženi. - Takođe, nastavljen je projekat S.VASILJEVIĆ

PODGORICA - Ministarstvo ekologije je obustavilo realizaciju Programa monitoringa životne sredine, tako da građani Crne Gore, po prvi put u posljednje dvije decenije, ne znaju kakav vazduh udišu ni kakvu vodu piju. Uprkos brojnim obećanjima koja je odlazeća vlada dala da će značajno unaprijediti stanje životne sredine, kao i kritikama koje su upućivane na račun do tada ostvarenih rezultata, nakon četrnaest mjeseci, ishod je sasvim suprotan, a to je izostanak rezultata u politici životne sredine i klimatskih promjena. Osim finalizacije projekata koji su započeti prije pet godina nije ništa urađeno. Kako je Pobjedi kazala dugogodišnja šefica Radne grupe za poglavlje 27 - Životna sredina i klimatske promjene Ivana Vojinović presedan je to što je koji je kvalitet riječne, jezerske i morske vode u kojoj se kupaju, da li ima radioaktivnih kontaminenata u hrani, vodi i građevinskom materijalu, kakvo je stanje morskog ekosistema, postoje li štetne i opasne materije u zemljištu, koliko i koje vrste otpada su generisane, koji lokaliteti su najizloženiji buci iz životne sredine koja je, iako „nevidljivi“, drugi po redu uzročnik oboljenja koja potiču iz životne sredine, kakvo je stanje biljnog i životinjskog svijeta, koje hemikalije su uvezene u našu državu i sl.

Zaboravili zakon o zaštiti od jonizujućeg zračenje U kontekstu energetike Vojinović skreće pažnju na donošenje jednog očigledno zaboravljenog zakona od strane Ministarstva ekologije, a koji je još u decembru 2020. godine bio spreman za usvajanje, sa pozitivnim mišljenjem EK i sprovedenom javnom raspravom. - U pitanju je zakon o zaštiti od jonizujućeg zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti, koji je prenio 11 EU direktiva i standarde Međunarodne agencije za atomsku energiju. Iako je Crna Gora nenuklearna država, posebno je važan ovaj zakon u kontekstu sve glasnijih inicijativa, čak i u okruženju, da se usljed energetske krize i potrebe pronalaska izbalansiranog energetskog miksa razmotri izgradnja nuklearnih elektrana zasnovanih na fuziji, u procesu globalne dekarbonizacije i potrage za novim izvorima čiste energije - poručuje Vojinović. Rijeke se guše u otpadu

S.VASILJEVIĆ

SKANDALOZNO: Ministarstvo ekologije ukinulo monitoringe i zaustavilo rezultate u oblasti životne sredine i klim

Niko ne kontroliše kvalitet vazduha

sa Svjetskom bankom koji se realizuje još od 2014. godine, te dovršene remedijacije jalovišta „Gradac“ i deponije pepela i šljake „Maljevac“, koje su već u godini izbijanja korona krize bile privedene kraju, kao i izvoz grita iz Bijele koji je dugo trajao u odnosu na planirani rok završetka radova koji je izvođač trebalo da ispuni - ističe Vojinović.

POGLAVLJE 27 NAZADOVANJE

Kada je u pitanju vođenje poglavlja 27 po prvi put je, po riječima Vojinović, u godišnjem Izvještaju za Crnu Goru, Evropska komisija ocijenila nazadovanje. - Čak je i Koalicija 27, neformalna mreža nevladinih organizacija, ukazala da je jedan od važnih problema i nefunkcionisanje Radne grupe za poglavlje 27, čime je izgubljena i koordinacija između resora. Za državu koja ima aspiraciju da postane punopravna članica EU, i to prva

naredna, nedopustivo je što je pokazana neposvećenost u ispunjavanju završnih mjerila za poglavlje 27, a time i najvažnijeg spoljno-političkog prioriteta, a to je članstvo u EU - naglasila je Vojinović. Podsjećamo da je raniji saziv Radne grupe uložio ogroman trud u ispunjavanju zahtjeva Evropske komisije, što je i krajem 2018. godine rezultiralo otvaranjem poglavlja 27. - Samostalno smo, uz podršku EK, izradili akcioni plan za ispunjavanje završnih mjerila, koji je važeća strateška mapa puta sa preciziranim aktivnostima koje Crna Gora treba da realizuje da bi ispunila sve obaveze do kraja pregovaračkog procesa u ovom poglavlju - kaže Vojinović navodeći da su imali stalnu komunikaciju sa Briselom po raznim osnovama i nekoliko video-konferencija sa EK dok aktuelna radna grupa za 14 mjeseci nije održala nijednu. - Sve ovo govori o nesnalaženju nove administracije u zahtjevnim procesima pregovora sa EU. Primjer kratkovidog pristupa je i kalkulacija finansijskog tereta ispunjavanja obaveza iz poglavlja 27. Umjesto da računica obu-

hvati rok do kojeg smo procijenili ispunjavanje najtežih djelova pravne tekovine, i formalno to i zatražili od EK u pregovaračkoj poziciji na osnovu koje je otvoreno poglavlje 27, a to je 2035. godina, krajem decembra iz resornog ministarstva je izašao dokument u kojem je projekcija izvršena samo do 2025. godine. Ovaj rok od svega tri godine daje izuzetno malo osnova za strateško planiranje u ovom poglavlju, a na kojem EK ne samo da insistira, nego ga i formalno zahtijeva od država kandidata - naglašava naša sagovornica. Vojinović, međutim, ističe da nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha za period 2021-2029. kao važan dio završnih mjerila, nije donijeta. - Nedonošenje dokumenta koji je bio pripremljen za javnu raspravu još u decembru 2020. godine ukazuje na međusektorsku nekoordinaciju u odlazećoj vladi oko budućih pravaca dekarbonizacije ekonomije, a samim tim i pokazanu nespremnost da se ispune zahtjevi EU - objašnjava Vojinović. Ona se nada da će prioriteti nove vlade biti dovođenje stanja životne sredine u Crnoj Gori na

Društvo

Neđelja, 20. februar 2022.

matskih promjena

Za 14 mjeseci nije donijet nijedan zakon ni strategija Ministarstvo zaduženo za politiku životne sredine tokom 14 mjeseci, po riječima Vojinović, nije donijelo nijedan zakon iz ove oblasti, iako je bilo u obavezi shodno Programu rada Vlade, koji je samo pripremilo. - Crna Gora u ovom momentu nema važeće nacionalne strategije u oblasti vazduha, biodiverziteta, dezertifikacije, državni plan upravljanja otpadom i sl. Donijet je ograničeni broj podzakonskih akata, čak ni svi planirani. Usvojen je revidovani namjeravani nacionalni doprinos u oblasti klimatskih promjena, koji je procijenjen na 35 odsto smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte do 2030. godine, što je od strane EK ocijenjeno kao neambiciozan i nedovoljan doprinos Crne Gore globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena - kazala je Vojinović. Poređenja radi, samo u periodu decembar 2018 - decembar 2019, tadašnja administracija donijela je 10 zakona, tri strategije i oko 50 podzakonskih akata.

Biće potreban dvostruki trud da se nadoknadi propušteno

nivo evropskih standarda i njeno vraćanje u globalne trendove kojima dominiraju zelena agenda, borba protiv klimatskih promjena, dekarbonizacija, zaustavljanje gubitka biodiverziteta i sl.

OTPAD

- Mora se uspostaviti hijerarhija upravljanja otpadom, te ubrzati realizacija projekata izgradnje infrastrukture za tretman i upravljanje otpadom, kao i sanacije nesanitarnih odlagališta. Potreban je nastavak izgradnje kanalizacione mreže i postrojenja za tretman otpadnih voda i unaprijeđenja sistema vodosnabdijevanja. Posebnu pažnju treba posvetiti mjerama smanjenja uticaja zagađenja vazduha na javno zdravlje, što je jedan od gorućih izazova ne samo regiona, već i država EU. Fokus moraju biti najpogođeniji gradovi: Pljevlja, Podgorica, Nikšić i Bijelo Polje - kazala je Vojinović dodajući da je dalja posvećenost nužna i u pogledu uspostavljanja Natura 2000 mreže, kao i efikasnog sprovođenja mjera očuvanja i upravljanja zaštićenim područjima. - Potrebno je revitalizovati zagađene vodotokove, započeti i završiti sanaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada u okviru KAP-a, stvoriti osnov za implementaciju Evropskog sistema trgovine emisijama gasova sa efektom staklene bašte (EU ETS) kroz saradnju sa operaterima iz oblasti energetike, vazduhoplovstva i sl - poručuje Vojinović. Isto tako, po njenim riječima, treba ubrzati izradu nacionalnog energetskog i klimatskog plana, jer će njegova sadržina opredijeliti uspjeh uključivanja Crne Gore u razvojne trendove. - Hitno mora započeti ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, kojom će to postrojenje biti prilagođeno zahtjevima zakonodavstva EU u pogledu emisija zagađujućih materija i sprovođenja najbolje raspoloživih tehnika. Termoelektrana je potrebna Crnoj Gori još određeno vrijeme, dok finalna mapa dekarbonizacije i sa njom povezana tzv. pravedna tranzicija ne bude skicirana za region Zapadnog Balkana i čitavu Evropu - tvrdi Vojinović. Za Ulcinjsku solanu, po njenim

Vojinović smatra da je dosta vremena izgubljeno, tako da se ubuduće mora uložiti dvostruki trud da se nadoknadi propušteno. - U međuvremenu je u regionu došlo do pomaka u ovoj oblasti, time što je Srbija otvorila klaster u kojem se nalazi poglavlje 27 i pokrenula ambiciozne inicijative vezane za zelenu agendu, Sjeverna Makedonija takođe pokreće projekte usmjerene ka EU, što znači da naša država može da izgubi momentum koji je dugo vremena držala kao regionalni lider generalno u integracijama, a i u ovom poglavlju - tvrdi Vojinović.

riječima, isto tako nije ništa urađeno izuzev utvrđivanja vlasništva nad prostorom. - Izostali su infrastrukturni radovi na sanaciji nasipa, bentova i pumpi. Opština Ulcinj nije donijela plan upravljanja prostorom Solane, pa upravljanje nije ni započeto - istakla je Vojinović. Kao što je to propustila i prethodna vlada, ni aktuelna, uprkos obećanjima, nije započela, a kamoli privela kraju transformaciju Javnog preduzeća za nacionalne parkove. - Nasuprot tome, trenutno imamo preduzeće koje je više nego ikada opterećeno problemima i dubiozama, u finansijskom, kadrovskom i tehničkom smislu. Postavlja se pitanje na koji način isto funkcioniše, jer nijesu donijeti godišnji programi upravljanja za pet nacionalnih parkova - ističe Vojinović. Konačno, kako dodaje, u odnosu na zagađenje rijeke Tare koje je nastalo kao rezultat izgradnje auto-puta, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je još u decembru 2020. obustavilo dvogodišnji mjesečni monitoring faune dna, koji su implementirali univerzitetski profesori. - U pitanju je aktivnost koja je krajem 2018. godine proistekla iz preporuke misije UNESCO i IUCN-a. Cilj monitoringa je bio procjena i praćenje nizvodnog uticaja prelaska auto-puta preko rijeke, kvalitativna i kvantitativna analiza zoobentosa faune dna rijeke u nizvodnom kanjonskom dijelu i njen odgovor na promjene u životnoj sredini, kao i predlaganje konzervacionih mjera zaštite faune. Ovim potezom ne samo da je iskazana neozbilj-

334 neuređena odlagališta otpada su popisana na teritoriji Crne Gore i nijedno se ne kontroliše

nost prema preporuci UNESCO i IUCN-a, već i država u momentu završetka radova nema potpunu sliku o promjenama u ekosistemu, trendu i dinamici njegovog oporavka, kao i dodatni prijedlog mjera za poboljšanje stanja slatkovodnog ekosistema rijeke Tare - izričita je Vojinović. Ni u oblasti upravljanja otpadom, po njenim riječima, nijesu zabilježeni rezultati. - Resorno ministarstvo nije donijelo novi zakon o upravljanju otpadom, kao ni državni plan upravljanja otpadom za period 2022-2027. godina. U ovom momentu su zvanično popisana čak 334 neuređena odlagališta otpada na teritoriji Crne Gore od 13.812 kilometara kvadratnih, od čega se mnoga nalaze pored puteva, na obalama rijeka (posebno Lima) i sl. Ovo je direktna posljedica nemarnog odnosa prema prostoru, kao i izostanka adekvatne infrastrukture za tretman i odlaganje otpada. Trenutno se oko 49 odsto otpada odlaže na sanitarnim deponijama u Podgorici i Baru, dok se gotovo 20 odsto nalazi na privremenim deponijama na sjeveru države - tvrdi Vojinović dodajući da ukupna količina komunalnog otpada pripremljenog za ponovnu upotrebu ili reciklažu iznosi oko 11 odsto od ukupne količine sakupljenog komunalnog otpada, što je daleko od cilja od 50 odsto koji Crna Gora najkasnije do 2030. godine mora da ispuni. - I ove podatke treba uzeti sa rezervom jer se u dvije najveće crnogorske opštine, nakon Podgorice, u Nikšiću i Bijelom Polju, ne vrši mjerenje otpada, već se radi procjena količina - kaže Vojinović dodajući na kraju da treba uložiti dodatne napore u narednom periodu u strateškom planiranju i investiranju u infrastrukturu za selektivno odlaganje otpada, kako bi se implementirala Nacionalna strategija upravljanja otpadom do 2030, kao i spriječilo dalje nelegalno odlaganje otpada i odlaganje na privremenim deponijama koje treba zatvoriti i sanirati. N. KOVAČEVIĆ

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore saopštila da još nema prvostepenih presuda u slučajevima smijenjenih direktora škola

Nijedno ročište još nije zaključeno PODGORICA – Nijedno ročište u sporovima koje su pokrenuli direktori, više od njih 100, nakon što su ljetos smijenjeni sa tih funkcija, nije zaključeno. Većina njih je na samom startu gdje obje strane dostavljaju dokaze. To je za Pobjedu saopštila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović. Ranije su iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopštili da ih je tužilo 157 direktora/ica. Te tužbe uslijedile su nakon što ih je ljetos smijenila ministarka Vesna Bratić. Upitana je li se u međuvremenu broj tužbi povećao, Ćirović kaže da ih imaju preko sto. Nemaju, navodi ona, tehničke mogućnosti da prave proračune koliko je u kojim predmetima podnešeno tužbi po istom pravnom i činjeničnom osnovu. - Nije nijedna okončana, čak ni prvostepeno – rekla je Ćirović.

ODŠTETA

Upitana kolika će da nastane šteta ukoliko presude budu u korist direktora, Ćirović kaže da će u tom slučaju dobiti iznose u zavisnosti od toga koliko je kome ostalo do kraja mandata. Svakako, dodaje ona, nadoknadiće se kompletan iznos. Većina direktora je prihvatila da nakon smjene budu profesori, pa bi im bila naknada umanjena za ono što su primali. Pojedini poslanici su komentarisali da bi direktori dobili milionsku odštetu, ali Ćirović nije saglasna sa tom procjenom. Kaže da ne može biti šteta u milionskom iznosu, jer ih ,,nemaju hiljadu“. - Jedino da ih je bilo hiljadu i da su svi bili na startu mandata… Ovako, ne može biti šteta tolika. Moralo bi da bude dosta više direktora. Van pameti su milionski iznosi – rekla je Ćirović. Dodaje da oni ne bi mogli da se vrate na mjesto direktora. Krajem maja prošle godine Skupština je usvojila izmijenjeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju kojim su se smijenili direktori. Ministarka Bratić najavljivala je da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna



Bojana Ćirović

partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Iako i dalje tvrdi da je sprovedena depolitizacija obrazovnog sistema, pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili drugačije dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli. U procesu smjenjivanja direktora resor ministarke Bratić je počinio brojne sporne poteze. Javnost je kritikovala Bratić što su direktorima i direktoricama poslali cirkularna rješenja i to poštanskim putem. Niko ih nije pozvao na razgovore. Svima je ispisano da su ostali bez te funkcije zato što nijesu formirali školske odbore. Direktori su oštro reagovali na te optužbe, navodeći da ministarka nije mogla ništa sporno da im pronađe u radu, pa ih je optužila za nešto što do kraja nijesu mogli iskontrolisati. Da bi formirali školske odbore, neophodno je bilo da Ministarstvo delegira svoje predstavnike što – nije učinilo.

OČEKUJU ISTE PRESUDE

Nedavno je objelodanjeno da je direktor podgoričke srednje škole Veselin Pićurić dobio spor, a on je ostao bez funkcije prije donošenja spornog zakona, još u januru. Viši sud donio je pravosnažnu presudu da je smijenjen mimo propisa. Isto je učinio i danilovgradski Osnovni sud, za direktora Policijske akademije, koji je, takođe, bez

direktorske funkcije ostao u januaru. Ta presuda još nije pravosnažna. Advokat Mladen Tomović je tada kazao Pobjedi kako očekuje da sve presude budu istovjetne. Objasnio je da ne može da se obavi smjena zbog navodne zloupotrebe položaja, a da nije sproveden odgovarajući postupak u kom bi se eventualno utvrdila odgovornost. Član Sindikata prosvjete Slobodan Savović, bivši predsjednik podgoričkog sindikata, ranije je, kako je saopštavao, upozoravao Ministarstvo da će se suočiti sa gomilom tužbi direktora. Ispričao je da je tada proglašen ,,izdajnikom narodne volje“. Do 12. jula prošle godine Ministarstvo je trebalo da izabere nove direktore, ali to nijesu učinili, pa su izabrali vršioce dužnosti. Među imenovanim vršiocima dužnosti najkontroverznije je imenovanje Rade Višnjić koja je ranije dobila otkaz i koja otvoreno podržava ratnog zločinca Ratka Mladića. Dobila je otkaz zato što je u jeku epidemije korona virusa pozvala đake da dođu na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira, u Baru. Bratić je povukla odluku o imenovanju Višnjić za v. d, ali tek nakon pritiska javnosti, odnosno protesta koji je organizovan ispred Ministarstva. Stručna javnost kritikovala je resor Bratić što i dan-danas pojedinim školama rukovode vršioci dužnosti. A nekima su, kako su upozoravali, istekla rješenja i obavljaju poslove nezakonito. Rekli su i da bilježe situacije da su konkursi za izbor direktora raspisani, ali da se na vrijeme ne obavljaju izbori kandidata. Kritikovali su ministarku i što je pozvala škole, odnosno nastavnička vijeća, da se izjasne o kandidatima za direktore, a potom su donijeli odluke - ne čekajući da svi dostave to mišljenje. N. Đ.

10 Povodi

Neđelja, 20. februar 2022.

INTERVJU: Scenaristkinja i rediteljka serijala „Ona se budi“ o položaju žena na Balkanu PODGORICA – Tek u momentima kada na novinskim stupcima ili stranama portala zateknemo vijesti o ubistvima ili nasilju nad ženama na kratko nas ošamari realnost koja je mnogima svakodnevica. I, najčešće to bude kratkog daha, do prve novosti koja će da bude atraktivnija, lakša za analizu, društvu „bitnija“. O položaju žena, svakodnevnim nejednakostima, mizoginiji, stvarima koje se podrazumijevaju, a tište, bavi se i dokumentarni serijal „Ona se budi“, kreatorke Mije Bjelogrlić, a po scenariju i režiji Staše Bajac. Kroz pet epizoda, emitovanih krajem januara na televiziji N1, svoje priče i iskustva dijelile su žene različitih doba i zanimanja – od mladih glumica Isidore Simijonović, Ive Ilinčić, Milene Radulović, pjevačice Lepe Brene, dramske spisateljice Biljane Srbljanović, aktivistkinje Dženate Agović do političarke i istoričarke Latinke Perović. Dramska spisateljica i scenaristkinja Staša Bajac, u razgovoru za Pobjedu, govori o motivima serijala, položaju žena na Balkanu, te i patrijarhalnim obrascima koji nas okružuju. POBJEDA: Serijal „Ona se budi“ izazvao je veliku pažnju javnosti i pozitivne kritike. Šta je ono što je Vas i Miju Bjelogrić navelo da radite ovako nešto i mislite li da ste uspjele da napravite neke pomake u društvu? BAJAC: Pošle smo od toga da ništa slično ne postoji u formi koja odgovara na zahtjeve i očekivanja mejnstrim publike, a da teme kojima se bavimo tiču se apsolutno svih. Ja ne mislim da smo mi rekle ništa suštinski novo, ili bar ne ništa o čemu se već ne piše ili ne razgovara. Međutim, tekstovi na te teme uglavnom su pisani jezikom nerazumljivim za nekog van akademskih krugova, dok se razgovori odvijaju među ženama, maltene u tajnosti. Ako smo uspjele da premjestimo mjesto razgovora, među „običan“ svijet, mislim da je to veliki pomak. Da bar kad kažemo feminizam, znamo o čemu zapravo govorimo i za šta se borimo - slobodu, ljubav i jednakost, a ne „uništavanje porodice“ ili „žene s brkovima“. POBJEDA: Koliko je porazno da je u našim društvima, u kojima su ženska prava zagarantovana različitim pravima i konvencijama, potrebno da se desi neki tragičan događaj da bi se sjetili koliko smo daleko od jednakosti i implementacije onog što bi trebalo da je norma?

Bajac: Više vjerujem u Milenu i Ivu nego u sebe Mi stalno nalazimo načine da bol izbjegnemo, da situacije preduprijedimo, da ih potisnemo, sklonimo sa strane, da ih interpretiramo kao manje strašne. Ali sve je to zapravo guranje pod tepih, a kad toliko toga naguraš, pa u jednom momentu se na nešto od toga spopleteš i razbiješ glavu. Iluzorno je misliti da nasilje može da se skloni u stranu i time učini benignim – kazala je Bajac BAJAC: Drastična razlika između onoga što stoji na papiru i realnosti koju živimo je nešto što je bilo i pokretač za ovaj serijal, a i nešto čime se opširno bavimo kroz skoro sve epizode. Mislim da je peta, koja pravi neki osvrt na istorijski kontekst dala dobar uvid u to zašto je to tako - značaj, ali i neistrajnost promjena koje su se desile tokom socijalizma, potom regresija usljed ratova devedesetih i onda ovo što živimo zadnjih dvadeset godina. Mi smo generacije koje žive u hibridu nevjerovatnih civilizacijskih pomaka starih pedeset godina koji i dalje postoje u zakonu i divljaštva onoga što je posle toga uslijedilo. Srbija je u svakom smislu zemlja suludih kontradiktornosti, a mi smo se na te sudare adaptirali. Pa onda ni ne iznenađuje da to osvijestimo kad se desi nešto što nas protrese. POBJEDA: Sagovornice u serijalu su žene različitih starosnih dobi i profesija. Kroz njihova iskustva i priče, stiče

Staša Bajac

li se uticaj društvene stagnacije kada su u pitanju problemi i predrasude sa kojima se suočavamo? BAJAC: S jedne strane da, jer je serijal takav da raskopava sve ono što ne valja. Međutim, ja kad vidim sve njih, ja vidim neustrašive, pametne i vedre žene koje ne odustaju. Njihova pojava i način na koji promišljaju svijet mi govori da ne može društvo da nazaduje, koliko mi možemo da mu se opiremo. Isto mogu i da kažem i za autorsku ekipu iza kamere, koju čine i direktorka fotografije Milica Cimi Drinić i montažerka Olga Košarić. Činjenica da su ovaj serijal iznijele četiri mlade žene ruši sve predrasude sa kojima se filmske autorke suočavaju. To samo po sebi je napredak. POBJEDA: Svoje priče u serijalu dijele i glumice Milena Radulović i Iva Ilinčić, koje su prethodne godine javno govorile o zlostavljanju koje su trpjele. Uz njih je tada, a i danas, veliki dio javnosti. Međutim, kakva je situacija sa „običnim“ ženama koje nijesu javne ličnosti? Ima li podrške za njih i koliko je njima teško da progovore u sistemu

u kom živimo? BAJAC: Mislim da je jako teško i da, ma koliko je Mileni i Ivi bilo teško da o takvim strahotama govore pred milionima, toliko je bilo i oslobađajuće i važno. S druge strane, mislim da teme koje su pokrenute idu šire i dublje od samog progovaranja, a tiču se toga šta je sve zlostavljanje, kako ga prepoznati, razumjeti šta ti se dešava, ne osjećati sramotu… Te teme su važne i za one koji su bliski sa žrtvama, ali i za napasnike, da osjete da više ne mogu da se kriju u mraku neznanja i tuđeg stida. POBJEDA: Šta o nama govori drskost u kojoj se postavlja pitanje žrtvi – „šta je čekala do sada“? Koliko su u određe-

Nejednakosti su svuda i stalno POBJEDA: Da li je Vama, kao ženi, u profesiji bilo teže? BAJAC: Jeste, iako sam ja to kao prava Balkanka uvijek gurala u stranu i pravila se da nejednakost ne postoji. Naravno da ja moram da promislim šta ću da obučem pred sastanak sa starijim kolegama. Naravno da ćutiš i slušaš dok ti neko soli pamet, jer je „dobronamjeran“ i ne misli ružno kad ti kaže „lutko“. Naravno da se meni prvo ne vjeruje da umijem da napišem triler. Naravno da žena ne

može da se razumije u tehnički aspekt filma na isti način kao muškarac. Naravno da će se moji partneri takmičiti sa pažnjom koju pridajem poslu. Naravno da ja poslije haotičnog, napornog dana, nemam izgovor da živim i hranim se neuredno, jer je to neženstveno. Možda će neko prevrnuti očima na ove primjere, ali mislim da očekujemo jednostavne odgovore na pitanja poput vaših, a nejednakosti, iako su nekad ekstremne, najčešće su suptilne, skoro nevidljive, ali su svuda i tu su stalno. Biljana Srbljanović na setu

nim situacijama žene ženama najveći neprijatelji? BAJAC: Mene poražava neinteresovanje sa kojim se to pitanje postavlja. Ja razumijem da se nešto ne razumije, jer kad se o stvarima ne govori, onda ne postoji ni prostor da se nejasnoće razjasne. Ali pitati lažno pitanje, koje zapravo ne pita ništa, je licemjerno i u suštini dio tog istog nasilja - ne namećem svoje tijelo, ali namećem svoj stav, ponosan ili ponosna na svoje neznanje. Naša epizoda koja se bavi upravo time se i zove „Zašto je ćutala?“, jer smo upravo htjele da promijenimo ton kojim se pita. Evo, ako vas zanima - poslušajte. A u ženama koje u sebi nose mizoginiju i šovinizam vidim najtragičnije žrtve opresivnog sistema, jer se one zapravo kriju među nasilnicima misleći da će sebe tako zaštititi. Kao kapoi u logorima za vrijeme holokausta - mene neće, ja sam njihova. POBJEDA: Rastrzana među „pravilima po kojima mora da se postupa“, gdje se nalazi žena na Balkanu? Ima li ona pravo izbora? BAJAC: Mene žene na Balkanu podsjećaju na one moderne cirkuzante koji hodaju po konopcu između dvije zgrade, samo što uz to još imaju i obje ruke pune šerpi, dječjih igračaka, telefona i drugih pinkli. Mislim da većina nas zapravo uspijeva da sve to balansira, misleći da to tako mora, jer ne znamo za drugačije. U tome naravno društvo benefituje i naravno da je prestravljeno da će neka od nas da siđe sa tog konopca i javi ovim ostalima da život može da se živi mnogo rasterećenije i lakše. Međutim, taj silazak nije lak, jer je tlo nesigurno, u silasku sve to može da ti poispada iz ruku, a gomila se dere vrati se na kanap. POBJEDA: Jesu li žene ogu-

glale na različite vidove boli ili trpljenja, pa ih, u toj kolotečini i ne percipiraju kao nasilje? BAJAC: Apsolutno. Ima onaj izraz „Živ čovjek se na sve navikne“ - istina, ali od nekih stvari bi baš mogao i da se odvikne. Takođe, to što smo ogluglale, ne znači da na nas to nema efekta. Mi stalno nalazimo načine da bol izbjegnemo, da situacije preduprijedimo, da ih potisnemo, sklonimo sa strane, da ih interpretiramo kao manje strašne. Ali sve je to zapravo guranje pod tepih, a kad toliko toga naguraš, pa u jednom momentu se na nešto od toga spopleteš i razbiješ glavu. Iluzorno je misliti da nasilje može da se skloni u stranu i time učini benignim. POBJEDA: Koliko su žene kod nas seksualizovne i objektivizovane – od fotografija u novinama, reklama, video-spotova, do žena na ulici koje jednostavno hodaju? Stvara li i norma „ljepote“ koja se konstantno plasira jednu iskrivljenu sliku doživljaja ženskog tijela i postojanja? BAJAC: To je jedan odličan primjer tih kontradiktornosti koje sam spomenula. S jedne strane žensko tijelo - polu golišavo, popravljeno i u ordinaciji i digitalno, je svuda. Gledamo ga sa žudnjom i dok nam reklamira sladoled i dok prolazi ulicom. Međutim, ako ta ista žena, tog istog tijela, uzme tu seksualnost u svoje ruke i pokaže prstom šta ona želi, e onda je ona sumnjivog morala. Što znači da vi od žene želite da jede, vježba i dotjeruje se taman toliko da biste vi za njom balili, ali da je ona toliko izbezumljena od odbacivanja da gubi kontakt sa tim tijelom kojim se toliko bavila. Meni je lično tužno što u tom procesu stradaju senzualnost i

Povodi/Svijet

Neđelja, 20. februar 2022.

Ukrajinska vojska u regiji Donjecka

KRIZA U UKRAJINI: Novo nasilje na liniji fronta sa proruskim pobunjenicima na istoku zemlje hedonizam, koji su toliko važan dio ljudskog iskustva, bez obzira na to kako tijelo izgleda i šta o njemu drugi misle. S druge strane, kad se erotizuju muška tijela, najčešće sportista - niko o njima ne misli kao o moralno posrnulim, već snažnim i uspješnim. POBJEDA: Oprašta li se ženi ambicija i uspjeh? BAJAC: U striktno poslovnom kontekstu vjerovatno i da, ali se automatski dovodi u pitanje njena nježnost, sposobnost da voli. Svaki čovjek, pa i žena, je kompleksno biće, a žene na Balkanu se svode na kategorije koje ih uprošćavanju. Ona je karijeristkinja - pa to automatski nešto podrazumijeva - a zapravo ne podrazumijeva ništa. Jedna od pogubnih ideja patrijarhalnog sistema ogleda se u izmišljotini da muškarci moraju da budu finansijski superiorni, da budu stoici, često bezosjećajni i ambiciozniji od svojih partnerki. To bi značilo da žena koja je uspješna i fokusirana treba da nađe čovjeka koji je - šta? Nadčovjek? Koliko se nama pripisuju ružne osobine ako smo uspješne, toli-

ko se na njih gleda sa nipodaštavanjem ako u nečemu omanu ili pokažu ranjivost. POBJEDA: Ima li kraja prstenu patrijarhata koji se u balkanskim društvima prenosi sa majke na ćerku? Možemo li da se oslobodimo tih obrazaca koji se poput genetskog koda ugrađuje u psihu? BAJAC: To s jedne strane ima veze sa sistemom koji se perpetuira, kao i sa nečim što se zove transgeneracijska trauma, čime se psihologija, a pogotovu ovdje na Balkanu naširoko bavi. Ja sam igrom slučaja na ovom serijalu sarađivala sa ženama koje su deset godina mlađe od mene i ne prestaje da me fascinira koliko su one samosvjesnije i odvažnije od žena moje generacije. Bez rezerve se zauzimaju za sebe, beskompromisno iscrtavaju prostor oko svojih tijela i svog mišljenja. U krajnjoj liniji, Milena i Iva pripadaju baš toj generaciji. Ja u te mlade stvarno vjerujem, više nego u sebe! POBJEDA: Znamo li mi danas šta je feminizam i koliko se taj pojam doživljava pežorativno? BAJAC: Mene ne prestaje da zbunjuje i zasmijava kad čujem komentare tipa - vi mrzite muškarce ili umrijećemo kao vrsta jer odbijate da rađate djecu ili vi hoćete da sve žene idu dlakave. Meni prva reakcija bude - gdje ste vi to pročitali? Onda mi bude zabavno da krenem redom - ako nešto karakteriše žene na Balkanu to je potpuna opsesija muškarcima, zatim kad ste posljednji put čuli da je neka veza propala zato što je on htio dijete, a ona nije i na kraju nije baš toliko teško da pustiš dlake, ako ti je do toga, ne treba ti revolucija. Hoću da kažem, većina tih predrasuda je zapravo banalna, iako široko rasprostranjena. Međutim, mislim da se iza njih krije strah od promjene i strah od nepoznatog. Upravo zato smo i htjele da kroz „Ona se budi“ pokrenemo sva ta, naizgled mala, svakodnevna pitanja, jer ona čine naše svakodnevice. Svetlana VIŠNJIĆ

KIJEV/MINHEN – Dva ukrajinska vojnika poginula su juče u novom izbijanju nasilja na liniji fronta sa proruskim pobunjenicima na istoku zemlje, saopštila je ukrajinska vojska. - To su prvi smrtni slučajevi među ukrajinskim vojnicima za više od mjesec, javlja agencija Frans pres (AFP). Četiri vojnika su povrijeđena i hospitalizovana, navodi se u saopštenju vojske koja optužuje separatiste da su počinili 70 kršenja primirja. Vojska je u subotu ujutro prijavila pogibiju jednog vojnika u granatiranju na istoku Ukrajine.

SPREMNI NA SVE

Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba izjavio je u subotu, 19. februara, na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije da se njegova zemlja „sprema za sve moguće scenarije“. - Spremamo se za sve moguće scenarije – izjavio je Kuleba novinarima komentarišući posljednje informacije predsjednika SAD Džozefa Bajdena o mogućnosti skore ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajinska vojska saopštila je da je u subotu, 19. februara, bilo 66 razmjena vatre do sedam ujutro, što je izuzetno mnogo, dok su separatisti u Donjecku ocijenili situaciju „kritičnom“. Vlasti u separatističkim oblastima Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine proglasile su u subotu opštu mobilizaciju, a dan ranije masovnu evakuaciju žena, djece i starijih u

Poginula dva ukrajinska vojnika susjednu Rusiju. Posmatrači OEBS-a javili su da su konstatovali „spektakularno povećanje“ kršenja primirja u toj oblasti, i da ih je bilo ukupno 870 u petak. Ukrajina je bila ključna tema Minhenske bezbjednosne konferencije. Poslate su direktne poruke ruskom predsjedniku koje će biti posljedice ruske invazije na Ukrajinu. - Moskva ne bi imala pristup finansijskim tržištima i visokotehnološkim proizvodima pod sankcijama koje Zapad priprema u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na bezbjednosnom skupu u Minhenu. Ona je to izjavila u vrijeme pojačanih tenzija oko namjera Rusije prema Ukrajini i nakon jučerašnje izjave predsjednika SAD Bajdena da je uvjeren

u odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da izvrši invaziju.

MRAČNA PROŠLOST

Fon der Lajen je iznijela detalje o planiranim sankcijama na godišnjoj bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, na kojoj je govorila i potpredsjednica SAD Kamala Haris. - Opasno razmišljanje Kremlja, koje dolazi direktno iz mračne prošlosti, može koštati Rusiju prosperitetne budućnosti – rekla je Fon der Lajen. Ona je navela da je Evropska komisija razvila „robustan i sveobuhvatan“ paket finansijskih sankcija zajedno sa SAD, Britanijom i Kanadom. - U slučaju da Rusija napadne mi ćemo ograničiti pristup finansijskim tržištima ruskoj ekonomiji i nametnuti izvozne kontrole koje će joj onemogućiti da modernizuje i širi svoju



- Spremamo se za sve moguće scenarije – izjavio je Kuleba novinarima komentarišući posljednje informacije predsjednika SAD Džozefa Bajdena o mogućnosti skore ruske invazije na Ukrajinu

Aplauzi za Zelenskog na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski dočekan je juče uz aplauze kada je ušao u salu u kojoj se održava Minhenska bezbjednosna konferencija. Kad je Zelenski dolazio svi učesnici Konferencije su ustali i dočekali ga uz buran aplauz pokazujući mu da Ukrajina ima snažnu podrš-

ku NATO, SAD i Evrope zbog višenedjeljnih tenzija koje toj državi stvara Rusija. Zelenski je, i pored svih problema kroz koje Ukrajina prolazi, došao i govorio na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. I kad je završio svoje izlaganje Zelenski je iz sale ispraćen aplauzom.

ekonomiju – dodala je ona. Fon der Lajen je rekla da je Rusiji apsolutno neophodna visokotehnološka roba u čijoj proizvodnji EU dominira i koja se ne može lako zamijeniti. Visoka evropska zvaničnica rekla je na tom skupu da Rusija nastoji da podrije konstrukciju evropske bezbjednosti i flagrantno pokušava da ispiše nova pravila međunarodnog poretka. - Ne možemo dozvoliti da se to desi, suočeni smo sa flagrantnim pokušajima ponovnog pisanja pravila međunarodnog poretka – rekla je Fon der Lajen na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Ona je, takođe, osudila savez Kine i Rusije formiran da se nametne „zakon jačeg“. Eskalacija posljednjih nedjelja u Ukrajini gdje Zapad strahuje od napada Rusije mogla bi da „preoblikuje cijeli međunarodni poredak“ – rekla je šefica Evropske komisije.

TEŠKE POSLJEDICE

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da je tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u utorak stavio do znanja da će svako dalje kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine imati velike političke i ekonomske troškove za Rusiju. - Naglasio sam da neće zbog nas diplomatija biti neuspješna. Što više diplomatije bez naivnosti, to je naša težnja i za to koristimo sve kanale komunikacije – rekao je Šolc. Zapadni lideri još nijesu precizirali koja bi to ruska akcija izazvala sankcije. Francuski zvaničnik rekao je da bi invazija na teritoriju koja je trenutno pod kontrolom vlade u Kijevu pokrenula uvođenje sankcija. Djelovi istočne Ukrajine su pod kontrolom proruskih separatista koji se bore protiv ukrajinskih snaga od 2014. godine kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. Sukob proruskih separatista i ukrajinskih snaga izbio je 2014. godine i u njemu je do sada stradalo više od 14.000 ljudi. R. P.

12 Kultura

Neđelja, 20. februar 2022.

TEMA: Crnogorski likovni umjetnici nezadovoljni što državne muzejske ustanove i galerije ne isplaćuju na

PODGORICA - U Crnoj Gori ne postoji praksa plaćanja honorara domaćim umjetnicima za izlaganje u državnim muzejima i galerijama, a to je Pobjedi i potvrđeno iz Narodnog muzeja, Centra savremene umjetnosti i Muzeja i galerija Podgorice. Naši umjetnici tvrde da tako loše ne prolaze njihove kolege iz regiona i svijeta kada dođu da izlažu u Crnu Goru, te da im se isplaćuju honorari. Međutim, iz muzejskih ustanova to negiraju, tvrdeći da ni gostujući umjetnici ne dobijaju naknadu.

N. MEDO/M. JOVOVIĆ/ULUCG

Honorari zarobljeni u strategijam Detalj sa prošlogodišnje izložbe Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore

Tomašević napominje da u inostranstvu, u državnim galerijama i institucijama, umjetnik dobije honorar od 200 do 500 eura, plus produkciju rada

Bilo kako bilo, na praksu neisplaćivanja honorara prilično su ljuti naši stvaraoci i to se, kako ističu, mora promijeniti, a jedan od načina je definisanje honorara kroz zakonski okvir. Na ovu temu za Pobjedu govore likovne umjetnice Natalija Vujošević, Jelena Tomašević, Darja Bajagić, zatim direktor Muzeja i galerija Podgorice Vučić Ćetković i poslovna direktorica CSUCG Jelena Božović. Odgovore na pitanja poslali su nam i iz Narodnog muzeja Crne Gore.

STAV

Vujošević je kazala da ima jako malo iskustva sa izlaganjem u muzejima i galerijama u Crnoj Gori, a jedan od ključnih razloga za to je, kako je istakla, upravo taj da institucije kod nas ne nude ozbiljne i profesionalne uslove za izlaganje. - Dešavalo se da dobijem honorar i kod nas u instituciji, ali ne zato što je to institucija ponudila ili je dio politike rada institucije, već zato što sam ja to zahtijevala kao uslov saradnje. Pored tromih i zapuštenih institucija kulture problem je i pristajanje umjetnika na loše uslove saradnje. Nerazvijena komunikacija i saradnja u okviru umjetničke zajednice su takođe problem naše sredine ali, da se ne lažemo, problem profesije vizuelnih umjetnosti u Crnoj Gori je ogroman i kompleksan i neodvojiv od svih ostalih problema koji decenijama more politički, ekonomski i kulturni kontekst Crne Gore – rekla je Vujošević. Ona ističe da u Crnoj Gori institucije uglavnom nude prevoz radova, tehničku pomoć pri postavci i standardni katalog. - Ne tako davno sam čula da neke institucije u budžetima za pripremu izložbi i dalje imaju stavku ,,uramljivanje slika“, što nam dovoljno govori koliko je ovaj sistem nerazvijen i zaostao u odnosu na potrebe profesije – rekla je Vujošević. Ona smatra da ne postoji segment ove profesije koji u Crnoj Gori nije zanemaren. - Ovo je sve posljedica neodgovorne kulturne politike koja se vodi decenijama unazad, kao i duboko korumpiranog i na problematičnim principi-

Jelena Božović

Natalija Vujošević

ma građenog kulturalnog sistema, ali i pasivnosti i pristajanja umjetničke zajednice, te participiranje iste u ovim procesima. Kako se pored umjetničkog bavim i kustoskim radom, uvijek insistiram da umjetnici koji izlažu dobiju honorar za svoj rad. Jednom moj zahtjev nije ispoštovan, upravo u državnoj instituciji i osjećala sam se veoma neprijatno i od tada ne prihvatam rad na projektima u kojima nije obezbijeđena naknada za rad umjetnicima – naglasila je Vujošević. Tomašević je istakla da nikada nije dobila honorar za izlaganje u državnim muzejima/ galerijama u Crnoj Gori. - To treba i mora da postane stav svih umjetnika u Crnoj Gori. Oni moraju da znaju da imaju pravo na minimalnu nadoknadu od 200 eura, plus produkcija rada za svaku izložbu. Moraju da traže ta svoja prava – kazala je Tomašević.

VUJOŠEVIĆ: Pored tromih i zapuštenih institucija kulture problem je i pristajanje umjetnika Vučić Ćetković na loše uslove saradnje TOMAŠEVIĆ: Pitanje honorara treba i mora da postane stav svih umjetnika u Crnoj Gori BAJAGIĆ: Moja iskustva u SAD su pozitivna, honorari su se kretali između 150 i 500 dolara ĆETKOVIĆ: Pristalica sam ideje da se prilikom realizacije izložbi isplaćuje i nadoknada autoru BOŽOVIĆ: Umjetnici iz regiona i inostranstva su tretirani na isti način kao i domaći Darja Bajagić INOSTRANSTVO

Kada je riječ o izlaganju u inostranstvu, Vujošević je istakla da su njena iskustva, tokom posljednjih par decenija, koliko se bavi ovim poslom, bila raznolika. - Sad već mogu reći da godinama, uglavnom, imam pozitivna iskustva, što znači da su ispoštovani osnovni uslovi saradnje: postojanje naknade za rad umjetnika, kao i budžet za produkciju rada (ukoliko se ne izlaže već postojeći rad), obezbijeđen transport rada, kao i putni troškovi. Postoje države (u našem okruženju Slovenija) u kojima je obaveza plaćanja honorara umjetnicima propisana zakonom i važi, kako za državne, tako i za privatne organizacije i za ove uslove uglavnom je zaslužno uporno, odgovorno i združeno zalaganje kulturne zajednice – istakla je Vujošević. Tomašević napominje da u inostranstvu, u državnim galerijama i institucijama, umjet-

nik dobije honorar od 200 do 500 eura, plus produkciju rada. - To takođe zavisi od nivoa kuratora sa kojim sarađujete. On obično ukalkuliše u troškove i tu stavku. Riječ kurator znači brinuti se i o drugima, ne samo o sebi – naglasila je Tomašević, dodajući da su crnogorski

stvaraoci saznali od kolega umjetnika iz inostranstva da se njima za izložbe u Crnoj Gori isplaćuju honorari i produkcija. Komentarišući fenomen nepostojanja regulisanog sistema nadoknada za vizuelne umjetnike, Tomašević je istakla da bi to bio minimum koji

bi institucije morale da sprovode. - Mi u Crnoj Gori imamo samo nekoliko umjetnika koji su sami, bez podrške institucija, napravili internacionalnu karijeru. Ti ljudi su stigmatizovani u Crnoj Gori. Nikad niko nije obišao te ljude iz institucija galerija i muzeja ili Ministarstva kulture. Nikad nikome od tih ljudi nije napravljena retrospektivna izložba i monografija, a kamoli da je neko došao iz nadležnih institucija da pita te ljude: „Kako vi radite, gdje vi radite, od čega plaćate vaše prostore za rad.“ Bitno je da imamo reditelje koji sami sebi daju ateljee iz državnog budžeta. Zašto je važno da to pominjemo, želimo da natjeramo tog reditelja, a i neke druge iz „muzeja gladi“, ,,istaknute“ kulturne stvaraoce, koji su to dobili tj. sami sebi dali, da doniraju te ateljee, recimo, nekim samohranim majkama u potrebi! Postavlja se pitanje namjene i svrhe svih tih institucija – istakla je Tomašević. Darja Bajagić, koja živi i radi u SAD, kazala je da umjetnici u toj zemlji dobijaju honorare kada učestvuju na institucionalnim izložbama, bilo da su grupne ili samostalne. - Izlažem u Sjedinjenim Državama više od jedne decenije. Moja iskustva su pozitivna. Dobila sam honorare za svoje učešće na institucionalnim izložbama, a honorari su se kretali između 150 i 500 USD (u zavisnosti od budžeta institucije i drugih faktora) – rekla je Bajagić.

BEZ HONORARA

Vučić Ćetković je istakao da prema propozicijama Muzeja i galerija Podgorice honorari za umjetnike nijesu uključeni u troškove koje pokrivaju, što je, kako je kazao, trenutno

Na šta muzeji i galerije troše s

Jelena Tomašević

S obzirom na to da se plaćanje honorara umjetnicima za izlaganje u Crnoj Gori najčešće zanemaruje, Jelena Tomašević se, komentarišući opšte prisutno mišljenje da likovni umjetnici zarađuju prodajom svojih djela, zapitala ko prodaje i kupuje radove po Crnoj Gori? - Većina ljudi koja ima novac u Crnoj Gori su „pobjednici tranzicije“. Oni još mentalno nijesu u potrebi za kulturom, oni su na nivou: auto, sat, cipele, torba!

To je više „guči“ svijest. Tako da tu nema tržista za tu vrstu satisfakcije i pomoći umjetnicima. Uostalom, i ako prodaju to su njihova privatna posla. A mi pričamo o državnom novcu čija je namjena da omogući umjetnicima da mogu da proizvode umjetnička djela, da mogu da produciraju svoje radove. Pitanje treba da glasi – na šta muzeji i galerije troše svoje budžete, u šta ulažu novac ako ne plaćaju ni troškove produkcije ni

Kultura

Neđelja, 20. februar 2022.

Zbornik „Šćepan Mali u dokumentima 1767 – 1773“ objavljen u izdanju Matice crnogorske

aknade za izlaganje

ama i planovima model i kod dugih kulturnih institucija u Crnoj Gori. - Sve izložbe koje realizujemo imaju precizno definisan budžet. Finansijske obaveze, kao i sve druge aspekte realizacije umjetničkih projekata, planiramo i dogovaramo sa umjetnicima, već u pripremnoj fazi realizacije projekta. Pitanje honorara za izlaganje vidim kao jedno od pitanja od posebnog značaja za finansijski i društveni status umjetnika. To pitanje, kao i mnoga druga statusna pitanja koja se tiču položaja umjetnica i umjetnika, danas su sistematski zanemarena od strane države – istakao je Ćetković. Prema njegovim riječima, evidentno je da ne postoji strateški pristup problemima koji se tiče položaja umjetnika otkako je ministarstvo kulture ukinuto kao zaseban entitet. - Nije riječ samo o stagnaciji ili nedostatku kapaciteta za bavljenje tim pitanjima, već o tome da ne postoji politička volja državnih institucija da se takva statusna pitanja urede. Pristalica sam ideje da se prilikom realizacije izložbi isplaćuje i nadoknada autoru, nakon što se ta oblast standardizuje i utvrde jasni kriterijumi za nadoknade. Neosporno je da bi to poboljšalo status umjetnika, te da bi takav model umjetničkoj profesiji mogao da obezbijedi veću finansijsku stabilnost – istakao je Ćetković. Kada je riječ o honorarima za izlaganje umjetnicima koji dolaze iz regiona i inostranstva, Ćetković napominje da realizacija regionalnih i međunarodnih izložbi najčešće zahtijeva dodatan budžet koji uključuje troškove transporta i osiguranja, kao i sredstva za put i smještaj umjetnika. - Kada je riječ o zahtjevnim internacionalnim projektima, naša praksa je da pokušamo da dodatno sufinansiranje obezbijedimo iz drugih izvora, apliciranjem na međunardonim javnim konkursima za kulturu ili kod drugih donatora. Umjetnici iz regiona i Evrope koji izlažu u našim galerijama, nerijetko samostalno, a uz našu pomoć i podršku, konkurišu kod fondova za kulturu u svojim zemljama da bi osigurali dodatna sredstva za novu produkciju djela ili dru-

svoje budžete? honorare, kome otkupljuju radove, po kojim cijenama i ono najvažnije – po kojim kriterijumima? Ko i sa kakvim referencama sjedi u tim komisijama za otkupe ili upravnim odborima? Sve te institucije imaju zaposlene enormne brojeve kuratora, a zapravo ih dosta nije ni školovano za taj posao. Šta rade ti ljudi, zašto oni nijesu targetirali neki od ovih problema – naglasila je Tomašević.

Aktivno razmišljaju, planiraju, prate… Direktor Muzeja i galerija Podgorice Vučić Ćetković tvrdi da se pitanjima honorara za umjetnike ne mogu pojedinačno baviti gradske ustanove, već se moraju standardizovati pravila na nivou cijele države. Direktorica CSUCG Jelena Božović kazala je da u ovoj ustanovi aktivno razmišlja-

ge dodatne troškove – kazao je Ćetković. Božović, koja je nedavno imenovana za poslovnu direktoricu Centra savremene umjetnosti, napominje da je prethodna, naslijeđena praksa podrazumijevala neisplaćivanje honorara za umjetnike iz domena vizuelne umjetnosti. - Naša je ambicija da se pomenuta praksa izmijeni. Dakle, naša nastojanja idu u pravcu obezbjeđivanja honorara za domaće umjetnike i kreiranje ambijenta koji bi bio podsticajniji i obezijedio im tretman koji zaslužuju. Kada je riječ o umjetnicima iz regiona i inostranstva, oni su tretirani na isti način kao i domaći, uz izuzetak finasiranja putnih i troškova smještaja – rekla je Božović. Ni u Narodnom muzeju Crne Gore ne isplaćuju honorare umjetnicima koji izlažu u prostorima ove ustanove. Honorali su isplaćeni, kako je istaknuto iz uprave NM, samo u jednom periodu (2017 – 2018), kada je to bilo definisano ugovorima. Isti je slučaj i kada je riječ o umjetnicima koji dolaze iz regiona i inostranstva.

TROŠKOVI

Božović napominje da Centar savremene umjetnosti trenutno učestvuje u produkcijskim troškovima, što podrazumijeva troškove vezane za tehničku, organizcionu, komunikacionu podršku, štampane materijale i sl. - Usvojeni budžet nas je postavio pred izazovan zadatak, budući da su sredstva za programe i projekte Centra značajno umanjena, čime je ostvarivanje pomenute ambicije postalo upitno, ali radimo na otvaranju alternativnih fondova podrške kako bi realizovali zacrtano, uključujući i honorare za domaće umjetnike. Dakle, dajemo sve od sebe da u zadatim okvirima, naročito vizuelnim umjetnicima, obezbijedimo podršku i podjednak tretman u pogledu finansiranja – rekla je Božović. Ćetković je istakao da obaveze koje Muzeiji i galerije Podgorice preuzimaju prili-

ju i prate pozitivne evropske prakse, a neke korake i aktivnosti su već preduzeli i pokrenuli. - Zaista vjerujemo, i to u širem i dubljem smislu, da kultura i savremena umjetnost zaslužuju unapređenje u svim aspektima, uključujući i eventualne izmjene zakonske regulative – kazala je Božović. Iz Narodnog muzeja su saopštili da planiraju da u narednom periodu definišu pitanja organizacija izložbi posebnim pravilnikom, čime bi se definisale međusobne obaveze koje se odnose na honorare i ostale troškove umjetnika, formu kataloga.

kom realizacije izložbe predstavljaju onaj veći i značajniji dio troškova, koji umjetniku, zapravo, obezbjeđuje potvrdu stručne javnosti, umjetničku prepoznatljivost, društvenu afirmaciju i potencijal za valorizaciju izlagane umjetnosti. - Obaveze Muzeja, prilikom realizacije izložbe, odnose se na pokrivanje dijela troškova produkcije umjetničkog rada, u iznosu koji je ujednačen i jasno definisan. Pored produkcije, naša obaveza su i troškovi transporta umjetničke postavke, izrada reprezentativnog kataloga, medijska promocija projekta i advertajzing, kao i drugi osnovni troškovi koji se podrazumijevaju kao obaveza institucije poput tehničke podrške, koktela prilikom otvaranja izložbe i slično. Svakom projektu pristupamo na isti način, kako u stručnom dijelu tako i u odnosu na finansijske obaveze za realizaciju pojedinačnih izložbi – kazao je Ćetković. Narodni muzej je, uglavnom, kako su kazali iz uprave, snosio troškove same organizacije izložbe, prevoza radova, promocije, pripreme i štampe kataloga i ostalih štampanih materijala. - Prilikom suorganizacije izložbi sa drugim institucijama, troškovi su se dijelili, što se definiše posebnim ugovorima – saopštili su iz NMCG.

REKET

Sa druge strane, Jelena Tomašević objašnjava da je izlaganje u crnogorskim muzejima samo dodatni trošak za umjetnika, jer svako pomjeranje iz studija iziskuje dodatne troškove. - Tako da imamo situaciju da izložbe po muzejima finansiraju umjetnici. Muzeji i galerije u Crnoj Gori nude umjetnicima samo zidove, a neki čak reketiraju umjetnike da moraju da ostave jedan rad zato što su imali izložbu. U Crnoj Gori imate državne muzeje/galerije sa kojima nije moguće sklopiti ugovor o korišćenju vašeg rada i autorskim pravima, to je nešto što uprava doživljava za uvredu – kazala je Tomašević. Adrijana ĐOROJEVIĆ

PODGORICA - Matica crnogorska je, povodom 250 godina od pojave jedne od najmisterioznijih ličnosti u istoriji Crne Gore, objavila zbornik „Šćepan Mali u dokumentima 1767 – 1773“. Ovo obimno izdanje sadrži ukupno 441 dokument, neobjavljenu i objavljenu građu koju je priredio Marijan Mašo Miljić, crnogorski književnik, publicista i bibliotekar. Nepublikovana građa je iz Bogišićevog arhiva u Cavtatu i u ovom se zborniku prvi put pojavljuje cjelovito. Prvi put se objavljuju i prevodi dokumenata koji su do sada bili korišćeni samo na italijanskom, francuskom, ruskom i njemačkom jeziku. Najviše je dokumenata iz mletačkih i ruskih arhiva što je, prema navodima priređivača, razumljivo jer su te dvije sile, pored Otomanskog carstva, bile najviše zainteresovane za Šćepana Malog i Crnu Goru njegovog doba. - Ovim zbornikom dokumenata obuhvaćeno je svih sedam godina vladavine Šćepana Malog (1767 – 1773), ali je u ovu knjigu uvršteno i šest dokumenata iz 1776. godine kada je u Petrogradu, u martu mjesecu, iznenada umro vladika Vasilije Petrović, a u Crnoj Gori se svega nekoliko mjeseci kasnije pojavio Šćepan Mali kao narodni vidar i travar, da bi se sagledale prilike uoči njegovog predstavljanja u liku svrgnutog ruskog cara Petra III. Uvrstili smo i tri dokumenta koja svjedoče o Crnoj Gori nakon Šćepanove smrti – navodi Miljić u predgovoru Zborniku. Još dva dokumenta su našla mjesto u ovoj obimnoj knjizi, jedan iz 1780. godine u kome se navodi da je Jovan Stefanov Balević, koga neki poistovjećuju sa Šćepanom Malim, umro 1869. godine i drugi iz 1831. godine koji se odnosi na Stefana Zanovića, pisca prve knjige o Šćepanu Malom, koji je 1786. godine umro pod Šće-

Zagonetka koja nikad nije riješena

Naslovna strana zbornika

panovim identitetom. Pojavu Šćepana Malog priređivač u svom predgovoru naziva „meteorskom“ jer se kao neznanac, ubrzo po dolasku na Crnogorsko primorje počeo, izdavati za svrgnutog i pod nerazjašnjenim okolnostima stradalog ruskog cara, unuka Petra Velikog, i postao stvarni crnogorski vladar, jedini sa imperatorskom titulom.

- Uprkos brojnim pokušajima da se utvrde njegovo porijeklo i identitet, zagonetka Šćepana Malog ipak nije riješena. To, naravno, ne umanjuje ni veličinu njegove istorijske i vladarske ličnosti, ni značaj njegovog državničkog djela. Š ć e p a n M a l i j e o s t av i o neizbrisiv trag u crnogorskoj povjesnici – zapisao je Miljić. D. E.

Najbitnije arheološko otkriće u Pojasu Gaze u proteklih 10 godina

„Tri praseta“ Otkriveno rimsko groblje u KIC-u

staro 2.000 godina

PODGORICA - Rimsko groblje staro 2.000 godina otkriveno je u blizini obale na sjeveru Pojasa Gaze, dok su iz Ministarstva turizma i antikviteta to nazvali najbitnijim lokalnim otkrićem u protekloj deceniji, prenosi Al Džazira. Gaza je bogata antikvitetima jer je bila bitna trgovinska tačka u brojnim civilizacijama koje sežu do starih Egipćana i Filistinaca opisanih u Bibliji, kroz Rimsko carstvo i krstaške ratove. Među ruševinama otkrivenim na toj teritoriji nalaze se i one iz vremena Aleksandra Makedonskog i invazije Mongola, piše Fena, pozivajući se na Rojters. Dvadeset rimskih grobova otkriveno je do sada i očekuje se da timovi ukupno lociraju 80 na groblju površine 50 kvadratnih metara. Samo dva groba su otvorena, od kojih je jedan sadržao skeletne ostatke, a drugi glinene posude. - Zbog oblika grobova i relativno ornamentiranih dekoracija, oni vjerovatno pripadaju ,,visokorangiranim ljudima“ u Rimskom carstvu iz prvog stoljeća. Za razliku od muslimanskih grobova iz kasnijih perioda, okrenutih prema sjeveru ili jugu, rimski grobovi okrenuti su prema istoku ili zapadu. Imali smo nekoliko otkrića u prošlosti, ali je ovo najbitnije arheološko otkriće u proteklih 10 godina – saopštio je Jamal Abu Rida, generalni direktor Ministarstva turizma i antikvtieta u Gazi. To područje je zatvoreno za novinare i javnost dok se lokacija ne organizuje i osigura za posjetioce, saopšteno je iz Ministarstva. Lokaciju, koju nadzire francuski tim eksperata, pronašao je tim građevinskih radnika koji je radio na projektu gradnje stambenih zgrada uz egipatsko finansiranje. Kada su naišli na velike drevne cigle s groblja, zaustavili su rad i pozvali arheologe. R. K.

PODGORICA - Predstava ,,Tri praseta“ (3+), koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao Aleksandar Jovanović, biće izvedena danas i u utorak, 22. februara, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ 12 sati. U predstavi igraju Omar Bajramspahić, Goran Slavić, Stefan Vuković, Emir Ćatović/Pavle Popović i Vanja Jovićević. Karte su dostupne na mobilnoj aplikaciji Gradskog pozorišta Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović“. Radno vrijeme biletarnice je od 9 do 20 sati. Kontakt telefon: 020/664-237. Ulaz na predstave je moguć uz posjedovanje jednog od četiri dokaza Nacionalne digitalne kovid potvrde. R. K.

14 Kultura

Neđelja, 20. februar 2022.

Na vijest o smrti italijanske glumice Monike Viti

Zbogom, muzo melanholije Monika je sa režiserom Mikelanđelom Antonionijem označila novi talas italijanskog filma čije su se tematike za razliku od neorealizma, koji je u to vrijeme bio pečat italijanske filmske industrije, ticale pojedinca a ne društva. Uprkos ogromnom uspjehu i slavi, sačuvala je humanost i skromnost, atipičnu za svijet kojem je pripadala

Monika Viti i Mikelanđelo Antonioni

Monika Viti

» Za Pobjedu iz Rima: Nevena Martinović Danas je u kulturnom mejnstrimu nekonvencionalno delikatna žena sasvim normalna pojava, a slobodno se može reći da ne bi postojale PJ Harvey, Coppolina Manic Pixie Dream Girl, Lana Del Rey i ostale... da nije prvo bilo i Monike Viti. Slavna italijanska glumica je preminula u 90. godini u svom domu u Rimu, nakon duže bolesti. Tokom četrdesetogodišnje karijere snimila je više od pedeset filmova. Osvojila je brojne nagrade, uključujući pet puta nagradu Davida di Donatela (italijanski Cezar), Zlatnog lava u Veneciji za životno djelo i Srebrnog medveda u Berlinu. Italijanski ministar kulture Dario Frančeskini napisao je u saopštenju povodom njene smrti: Zbogom, Monika Viti, zbogom, kraljice italijanske kinematografije. Danas je zaista tužan dan, umire velika umjetnica i Italijanka.

INTROSPEKCIJA

Monika je zajedno sa režiserom Mikelanđelom Antonionijem označila novi talas italijanskog filma čije su se tematike za razliku od neorealizma, koji je u to vrijeme bio pečat italijanske filmske industrije, ticale pojedinca a ne društva.



Italijanski ministar kulture Dario Frančeskini napisao je u saopštenju povodom njene smrti: Zbogom, Monika Viti, zbogom, kraljice italijanske kinematografije. Danas je zaista tužan dan, umire velika umjetnica i Italijanka

Antonionijevi filmovi (,,Noć“, ,,Avantura“, ,,Pomračenje“, ,,Crvena pustinja“) pričaju o najdubljim osjećanjima, o otuđenju od sebe samog, o krizi čovjeka koja počinje iznutra i koja, neminovno, izraste u relacione konflikte. Antonioni je bio svjestan da je potrebno prvo gledati u sebe da bi se spoznao svijet oko sebe, a Monika je vješto materijalizovala tu introspekciju izuzetnom interpretacijom. Njena nesvakidašnja, misteriozna i melanholična aura su vizuelno bili savršen ekvivalent svega o čemu je Antonioni govorio u svojim djelima. Dovoljna je jedna scena Monike koja stoji na vjetru i gleda u nepoznatom pravcu da bi se osjetila, skoro pa fizički opipala, Antonionijeva vizija. Zajedno, oni su pričali priču o otušenju i egzistencijalnom bolu. Nakon što ju je, 1959. godine, slavni režiser otkrio (mada je ispravno reći – nakon što su otkrili jedno drugo) Monika je postala i kritički i komercijalno priznata glumica. Ne plašeći se transformacije, svoju umjetničku versatilnost je prikazala ostvarivši se

ne samo u Antonionijevim instrospektivnim dramama već i u komediji velikana poput Alberta Sordija i Etora Skole.

PORODICA

Monika je odrasla u patrijarhalnom domu u kojem su muška djeca uživala svu slobodu, dok se od nje očekivalo uklapanje u društvene kalupe. Njena porodica se protivila glumi kao profesiji, što je jedan od razloga zbog kojeg je izabrala umjetničko ime umjesto Marija Lujza Čečarelji koje je dobila po rođenju. Bila je i ostala simbol fragilnosti koju samo ljudi sa izuzetnom snagom mogu pokazati. U tom pogledu, njen rad je važan i pogotovo zbog toga što je ženskoj figuri koja je nesređena, tužna i koja intenzivno osjeća dala i druge dimenzije (tipično patrijarhalno privlačne) kao što su senzualnost i fizička ljepota. S Monikom je ,,tužna žena“ postala privlačna i enigmatična. Ne služi više samo ulogu nesrećne antiteze već kao multidimenzionalan lik sama priča svoju priču. Samoproklamovana feminis-

,,Boli me kosa, bole me oči, grlo i usta!“ (stih Amelije Roseli, citat iz filma ,,Crvena pustinja“)

tkinja koja je, po sopstvenim riječima, svojim ulogama pokušala da ispriča priče žena iz svakodnevica koje prave male korake da bi žene poput nje mogle napraviti velike. Njene melanholične antiheroine (i ona privatno) su dale prostor ženama čiji identitet nije imao mjesta u kulturi. I kad ih je bilo, bile su prisutne samo kao deskriptivna alatka nekog drugog diskursa.

DELIKATNOST

Uprkos ogromnom uspjehu i slavi, Monika je sačuvala humanost i skromnost, atipičnu za svijet kojem je pripadala. Tako je znala reći da, iako se ne osjeća usamljenom, nije dovoljna sama sebi i da je međusobna zavisnost jedna od esencijalnih i ljepših okolnosti ovozemaljskog života. I u privatnom životu Monika je bila jaka, toliko jaka da nije imala strah od istraživanja sopstvene složene fragil-

nosti, bas kao Klaudija u ,,Avanturi“ ili Valentina u ,,Noći“. Njen kapacitet da prikaže delikatnost kao suštinsku dimenziju koja je zapravo izvor snage je ono što je čini izuzetnom. Ne, Monika nije bila jedina glumica sa tim tipom arhetipskih uloga (kao npr. Ana Karina) ali njena melanholična aura je ono što daje tu finalnu nijansu i dubinu likovima koje je igrala. U njenom slučaju, život zaista prati umjetnost i obrnuto. Monikin zadnji javni nastup je bio 2002. godine nakon čega se povukla u intimu svoga doma sa, 16 godina mlađim, suprugom (Roberto Ruso) koji je ostao pored nje do posljednjeg trenutka. Hvala ti, Monika, na tvom prirodnom i nepretencioznom intelektu, glumačkom talentu i na tvojoj bujnoj kosi koja je, lepršajući bolno uz vjetar kroz kadrove, probila put za sve krhe ali jake žene koje su došle nakon tebe.

Neđelja, 20. februar 2022.

Arena

Rukomet

Budućnost Bemax na krilima mladosti upisala treći trijumf u LŠ

LUKA STANKOVIĆ

Oproštaj sa stilom

Dvorana: ,,Bemax arena“ Gledalaca: 500

Bud. Bemax

Sudije: Hristidi i Papamateu (Grčka) Sedmerci: Budućnost Bemax 12 (7), Podravka 1 (1) Isključenja: Budućnost Bemax 4, Podravka 8 minuta

Podravka

BUDUĆNOST BEMAX

PODRAVKA

Atingre ....................... (pet odbrana) Babović ......................... (11 odbrana) J. Kadović .............................................. Ćorović ................................................. 2 Mitrović .................................................. J. Vukčević ..........................................4 Pletikosić .................................... 12 (5) Zrnić ........................................................1 Popovi ...................................................-ć Marsenić .................................................. Bulatović ...............................................1 Anđušić .................................................. N. Kadović ............................................. Pavićević .............................................. 5 Kepić ............................................... 2 (2) N. Vukčević ........................................... -

Tucaković ......(pet odbrana i sedmerac) Dumanska .................... (sedmerac) Turk .......................................................... Strugar.................................................... Gudelj ...................................................... Milosavljević ................................ 7 (1) Megerle ................................................. 1 Mugoša ................................................. 3 Franušić ................................................4 Međurečan ........................................... Šenvald ................................................. 2 Stelmah .................................................. Barišić ....................................................4 Pavković ................................................ -

Trener: Bojana Popović

Trener: Goran Mrđen

POPOVIĆ: Babović sjajna na golu, mlađe poput Jelene Vukčević su napravile razliku Rukometašice Budućnost Bemaxa pobjedom nad Podravkom (27:21) oprostile su se od Lige šampiona. Na krilima mladosti – Jelene Vukčević i Anastasije Babović, te malo iskusnijih Matee Pletikosić i Ivone Pavićević, ,,plave“ su u drugom poluvremenu od 37. do 53. minuta serijom 11:3 stigle do nedostižnih 24:17. Najmlađi tim u Ligi šampiona odigrao je za udžbenik posljednjih 30 minuta i sada može da žali što je došao kraj u eliti. Sa dvije vezane pobjede (u prošlom kolu bolje od Borusije u Dortmundu) igračice Bojane Popović pokazale su klasu i potvrdile pravilo da se u sportu rad uvijek isplati.

I bilo je tako u sezoni preokreta sa timom za koji se znalo da će teško do završnih borbi. Ali, Budućnost je dobila mnogo više od očekivanog, a to je mladost od koje će i reprezentacija da profitira. Jedna od njih je kadetkinja Vukčević koja je sa tri vezana gola donijela ključnu prednost od 19:15 u 43. minutu. Na krilima sa gola raspoložene Babović (11 odbrana sve u drugom poluvremenu) ,,plave“ su lako dolazile do golova iz tranzicije (postigle devet). Izuzetno raspoložena Pletikosić (12 golova) iznudila je čak pet sedmeraca! Lijep završetak sezone u LŠ podgoričke rukometašice najavile su u prvih trideset minuta, jer su uspjele potpuno

KEPIĆ: Odlična energija Ilda Kepić nije skrivala zadovoljstvo nakon treće pobjede u Ligi šampiona. - Sjajno je što smo pobjedom završile sezonu, dale smo sve od sebe za ova dva boda. Imale smo dobru energiju tokom čitavog meča. U početku smo tražile najbolju soluciju u odbrani, pronašli smo je u drugom poluvremenu i uz odličnu energiju došle do velike pobjede – kazala je Kepić. da zaustave tranziciju ekipe iz Hrvatske (samo dva gola od 13). I ne samo to, poremetile su glavne igračice sa spoljnih pozicija. Upravo je snažna igra igračica Popović u defanzivi bila presudna što su i Podravkina krila spavala do finiša, a na crti nije bilo nikakve reakcije. Evidentno je bilo da

su domaće fizički spremnije, više su trčale, bolje se vraćale nakon tehničkih grešaka (ukupno deset)... Dobar osjećaj iz odbrane prenijele su u ofanzivi, a najraspoloženija Pletikosić sa čak četiri vezana gola donijela je ekipi u 26. minutu prvu veću razliku od tri gola. I kao da je ovakva razlika uspavala

Bojana Popović imala je razloga da slavi i igru i odnos i sve drugo što dolazi sa pobjedom. - Oba tima su pokazala veliku borbenost. Bilo je neizvjesno u prvom poluvremenu, a u nastavku smo bili sjajni u odbrani i postigli neke lake golove kojima smo stekli zalihu. Zadržali smo prednost do kraja i mogu da kažem da je ovo možda i naše najbolje poluvrijeme u sezoni. Anastasija Babović je bila sjajna na golu u drugom poluvremenu, sve djevojke su imale odličnu energiju, a i neke mlađe poput Jelene Vukčević su napravile razliku. Vukčević ima samo 17 godina, ali je bila maksimalno fokusirana i bez stresa, još jednom je pokazala kakav je potencijal. To su detalji na koje smo ponosni – kazala je Popović. domaće, prepustile su inicijativu gošćama koje su u posljednja četiri minuta serijom 4:1 došle do 13:13. I uvodni minuti nastavka pripali su igračicama Podravke koje su prve došle do viška od gola i to preko crnogorske reprezentativke Dijane Mugoše (trećim golom za pet minuta).

Vodile su gošće 15:14, nakon čega je uslijedila rapsodija ,,plavih“... Budućnost se oprostila od elite, slijedi pauza do 28. februara kada će se mnoge prvotimke priključiti pripremama nacionalnog tima za dvomeč sa Norveškom u EHF Euro A. M. kupu.

Kup Crne Gore za rukometaše

Naša reprezentativka sa Glorijom bolja od Rapida

Marta Batinović riješila derbi Marta Batinović potvrdila je sjajnu formu i juče u derbiju sa liderom Rapidom. Glorija Buzao slavila je 30:25 protiv trenutno najbolje rumunske ekipe, a naša reprezentativka imala je ukupno 18 odbrana (dva sedmerca) i postigla je dva gola.

Ovakva forma golmanke koja nije bila na spisku za Olimpijske igre u Tokiju hrabri pred okupljanje nacionalnog tima. ,,Lavice“ će protiv aktuelnih svjetskih i evropskih šampionki – Norvežanki 2. i 5. marta odigrati mečeve EHF Euro kupa. A. M.

Rukometaši Lovćena i Budućnost Podgorice prvi su polufinalisti Kupa Crne Gore. Cetinjski sastav, koji je branilac trofeja, u derbiju četvrtfinala bio je bolji od Partizana 1949 u Tivtu – 28:20. Lovćen je u dvorani ,,Župa“ gubio 8:5 i 9:6, da bi do poluvremena uspio da izjednači (11:11). Domaćin je parirao favoritu do 53. minuta i rezultata 19:21, nakon čega su gosti serijom 7:0 stigli do ubjedljivog trijumfa. Šesnaest odbrana imao je Zarija Lutovac, dok je Igor Marković postigao 11 pogodaka. Kod Partizana 1949, Ivan Čule odbranio je 11 šuteva, a najefikasniji su bili Veselin Drakulović i Vuk Kaluđerović sa po pet golova. Protiv Lovćena u polufinalu biće bolji iz današnjeg duela Budvanske rivijere i Jedinstva (18 h). Iako su mjesecima bez primanja i od završetka jesenjeg dijela sezone nijesu odradili nijedan trening, iako su četiri i po minuta prije kraja gubili 24:21, rukometaši Budućnost Podgorice su u Univerzitetskoj dvorani uspjeli da izađu kao pobjednici iz drame sa Brskovom. Tim Nikole Jablana slavio je poslije serije

N. KOSTIĆ

Furiozan finiš Lovćena u Tivtu, Budućnost bez treninga do polufinala

sedmeraca 29:28, nakon što je poslije 60 minuta bilo 25:25. Za Budućnost su u penal seriji, koju je omogućio Nemanja Jovanović pogotkom tri sekunde prije kraja, pogađali Dražen Mandić, Aleksa Vujović, Balša Kalezić i Dejan Lipovina, dok su za goste precizni bili Miloš Rakočević, Predrag Sošić i Nemanja Barac. Lazar Dulović je u četvrtoj seriji pogodio okvir gola, a potom je šut Borisa Savića zaustavio Nikola Lipovina, kojem je to bila jedina odbrana na meču. Svih 60 minuta između stativa domaćeg

tima bio je Dušan Cicmil, koji je bio i najbolji akter meča, sakupivši 16 odbrana. Osim što je ponovo izborila plasman u polufinale Kupa, Budućnost je i četvrta na tabeli SBbet Prve lige, ali sve to očigledno nije dovoljno da neko ozbiljnije stane iza ovog kolektiva i omogući ekipi normalne uslove za rad. Crna Gora je u januaru zauzela 11. mjesto na Evropskom prvenstvu, ali realnost domaće scene je mnogo drugačija i tužnija... ,,Plavo-bijeli“ će se u polufinalu sastati sa uspješnijim iz meča Rudar – Mornar 7 koji se igra 9. marta. Ne. K.

Arena

D. MIJATOVIĆ

16 Fudbal

Neđelja, 20. februar 2022.

BEKOVI ZA POBJEDU: Budućnost na proljećnoj prem

Sutjeska podbacila na proljećnoj premijeri, ali zadovoljna ishodom duela sa Zetom

Misle samo na Jezero NIKŠIĆ – Sutjeska je pobijedila Zetu na ,,Trešnjici“ (1:0), što joj je bilo najbitnije na startu proljećnjeg dijela šampionata. Realno, izabranici Milije Savovića nijesu se proslavili, ali su postigli gol „zlata vrijedan“ koji je bio djelo Marka Matanovića, u 84. minutu. „Istumbala“ se tabela već nakon prvog kola nastavka šampionata, Bu-

dućnost je stigla na drugu poziciju, ali i dalje ima devet bodova manjka u odnosu na lidera iz Nikšića. Matanović je pogodio i misli da će moći pogoditi i protiv Jezera, ukoliko mu se ukaže prilika naredne sedmice, ali Nikšićani žele s mirom da nastave šampionat, da budu puni samopouzdanja, da igraju sve bolje i bolje... do oba trofeja. Bar tako tvrde.

- Igrali smo prijateljske mečeve, ali to je druga priča. Zeta je posljednja na tabeli, ali ona je ove sezone zakinula mnoge jače rivale. Odigrali smo loše prvo poluvrijeme, ali u nastavku smo odnijeli prednost u igri i rezultatu. Valjda je to nagrada za naš trud tokom priprema. No, zaboravili smo šta se dešavalo i sad već samo razmišljamo o Jezeru – riječi su stratega Sutjeske Milije Savovića. Ra. P.

Budućnost se probila na drugo mjesto nakon pobjede nad Mornarom na proljećnoj premijeri pod Goricom (2:1). ,,Plavi“ su pokazali dobre performanse, bili bolji, s tim što su do trijumfa stigli u sudijskoj nadoknadi. Čovjek odluke bio je Andrija Ražnatović koji je krunisao nesebično dodavanje Stefana Miloševića. - Ja sam bio strijelac, ali je veći posao uradio Milošević. Sve je završio, a kada je mogao i sam da pogodi – odlučio je da uposli mene. Imao sam ispred sebe praznu mrežu i nije mi bilo teško da dam gol za tri boda. Srećan sam zbog toga, ali mi je najdraže zbog timskog uspjeha – za Pobjedu kaže Ražnatović, koji nastavlja: - Iza nas je pauza duga dva mjeseca. Prošli smo pripreme i uvijek je prva takmičarska utakmica najteža. Dominirali smo, stvarali šanse, ali golman Baltić je bio na visini zadatka. Odbranio nam je par zicera, ali na kraju smo zasluženo pobijedili. Prestigli smo Dečić i nastavljamo potjeru za Sutjeskom – ističe defanzivac aktuelnog branioca duple krune. ,,Plavi“ su slomili otpor Barana uz najveći doprinos bekova. Za 1:0 je poentirao Momčilo Raspopović, a za 2:1 Ražnato-

D. MALIDŽAN

Ražnatović: Dao veći posao urad

vić u 93. minutu. - Od svih nas se očekuje da uradimo nešto konkretno na terenu. Znamo što je primarni

Crnogorski napadač predvodio Inčon do uspjeha na premijeri nove sezone u Južnoj Koreji

posao defanzivaca, ali ponekad i mi zatresemo mrežu. To je poseban osjećaj, ali u krajnjem nije bitno ko će dati gol. Važno

Crnogorski trener napustio klub iz Super lige Srbije

na nulu, samo se čekalo da Gol Mugoše jesudija Kim Dae-Jong odsvira Radojičić podn kraj, ali preduhitrio ga je iskunapadač koji je u posljedza pobjedu sni njim trenucima bacio u deliriostavku na klu Inčon je pobjedom započeo jum domaće navijače. novu sezonu u Južnoj Koreji, Lopta je došla sa desne strane Novog Pazara a za to je zaslužan Stefan Mu- kaznenog prostora, a Mugoša goša. Crnogorski reprezentativac dao je gol u 92. minutu za trijumf od 1:0 protiv Suvona. Utakmica na Sungiji areni išla

Dečić neočekivano poražen od Jezera

Prekid serije za ozbiljnu opomenu PODGORICA – Fudbaleri Dečića poraženi su u Danilovgradu od Jezera (4:2), zbog čega su već nakon prvog proljećnog kola „kliznuli“ na treće mjesto, tako da sada imaju dva boda manje od Budućnosti i čak 11 od Sutjeske. Međutim, posebno brine što su Iskra i Petrovac na samo bod, odnosno dva… Poraz na proljećnoj premijeri za Tuzane je neočekivan, ali fudbal nekad zna da bude surov, čega je svjestan i trener Miljan Radović.

- Očekivao sam težak meč, znajući da Jezero može da bude neugodno, da će teren nakon vremenskih prilika posljednjih dana biti težak, a prvi mečevi nakon pauze uvijek su specifični. Međutim, ovako težak iskreno nijesam. Bilo je dobrih i loših stvari, imali smo situacije koje nijesmo iskoristili, iako smo morali, ali to je fudbal. Nijesmo očekivali poraz, ali nema mnogo vremena, moramo što prije da mislimo na naredni meč – kazao je Radović. Zanimljivo je da je ovo za Dečić prvi poraz od kada je na kormi-

lu Miljan Radović, koji je pod njegovim vođstvom nanizao čak 13 utakmica bez poraza. - Bili smo u sjajnoj seriji, vjerovali da će se nastaviti i sada na startu drugog dijela,ali to je fudbal, svakoj seriji nekada dođe kraj, a često to bude baš kada se najmanje nadate. Moramo što prije da radimo na određenim stvarima, da se fokusiramo sada na naredni meč sa Rudarom, svjesni da nam što prije treba reakcija – naglasio je Radović. Nikšićki stručnjak moraće brzo da ukomponuje stvari, ali je jasno da je Dečić bez povrijeđenog Draška Božovića drugi tim, mada nakon velike pauze i brojnih promjena u timu, bilo je jasno da Dečić možda neće odmah izgledati kako mnogi očekuju. Svakako meč za Rudar biće poseban test… R. P.

sa desetak metara snažnim trzajem glavom pogodio metu. Inčon 26. februara dočekuje Seul. D. K.

Dragan Gaga Radojičić više nije trener Novog Pazara - pedeset jednogodišnji Nikšićanin podnio je ostavku nakon poraza od Kolubare na domaćem terenu 2:1. - Teško mi je. Dao sam 200 odsto, ali ovako dalje ne ide. Podnosim ostavku na mjesto šefa stručnog štaba. Hvala svima u Novom Pazaru, posebno igračima i navijačima. Ostaću navijač ovog kluba i rado ću se vraćati u ovaj grad - rekao je Radojičić,

PRIMERA (25. KOLO): Savić i

Atletiku k Atletiko Madrid je upisao prvu prvenstvenu pobjedu u gostima od 28. novembra prošle godine.

Arena

Fudbal

17 F. FILIPOVIĆ

Neđelja, 20. februar 2022.

mijeri savladala Mornar u sudijskoj nadoknadi

ao sam gol, ali je dio Milošević

je da Budućnost pobjeđuje – ističe mladi reprezentativac. Podgoričani su profitirali na tabeli, ali je zaostatak za Nikši-

ćanima i dalje veliki. - Devet bodova je ozbiljna razlika, ali ne i nedostižna. Vidjeli smo i jesenas da je Sutjeska

prošla kroz krizu. Šteta je što to nismo bolje iskoristili zbog brojnih povreda. Ipak, ostalo je 16 kola, još dva derbija i sve je moguće. Mi smo Budućnost, borićemo se i vjerovati do kraja – naglašava Ražnatović. Navijači su se jesenas vratili na stadion. Podrška ,,varvara“ nije izostala ni na startu druge polusezone. Pjesmom, dlanovima, bakljama i dimnom koreografijom – ultrasi su „nosili“ izabranike Aleksandra Nedovića. - Nije isto igrati pred navijačima ili bez njih. Svi volimo kada imamo podršku. ,,Varvari“ su naš 12. igrač. Bili su uz ekipu i kada je protivnik izjednačio. Podigli su nas i pomogli da ostvarimo cilj protiv Mornara – kazao je dvadeset jednogodišnji lijevi bek. Budućnost u utorak gostuje Iskri koja je u petak bila ubjedljiva protiv Rudara u Pljevljima (3:0). - Riječ je o kvalitetnom timu koji se dobro pojačao u zimskom prelaznom roku. Biće teško u Danilovgradu. Iskra je pokazala dobru formu na startu i biće još više motivisana protiv nas. Respektujemo svakoga, ali najviše cijenimo sebe. Uvijek idemo na pobjedu, a tako će biti i u narednom kolu – zaključio je D. K. Ražnatović.

Iskra deklasirala Rudar u Pljevljima

Start iz snova DANILOVGRAD – Iako Iskra shodno tradiciji mnogo bolje igra i mnogo više bodova osvaja u proljećnom dijelu šampionata, ipak, mora se priznati da je malo ko očekivao da će na gostovanju u Pljevljima ostvariti start iz snova i savladati ekipu Rudara čak 3:0. Međutim, nakon vrhunskih priprema u Medulinu i Ulcinju, uz nekoliko prijateljskih utakmica i zahvaljujući blagovremenoj reakciji uprave kluba da angažuje adekvatna pojačanja, ovaj rezultat ne predstavlja posebno iznenađenje. Tačnije, da se zaključiti da su ,,crvenobijeli“ potpuno fizički i psihički spremni i za najveća iskušenja u borbi za najviši plasman, bolje rečeno ono mjesto na tabeli koje garantuje izlazak na međunarodnu scenu.

Dobra strategija trenera Srđana Nikića kojom je nadmudrio kolegu na protivničkoj klupi pokazala se djelotvornom jer su prvotimci iz Danilovgrada maltene svih 90 minuta bili na visini zadatka. - Pravo je zadovoljstvo otvoriti drugi dio sezone na ovaj način i već na početku steći samopouzdanje za naredne okršaje. Mislim da smo zasluženo slavili pod Golubinjom i čestitam igračima na zalaganju i velikoj odgovornosti prema igri i klubu. Imali smo jasan stav shodno dogovoru uoči meča, da je pobjeda imperativ i da ćemo i dalje afirmisati napadačku taktiku, to jest postići makar gol više od domaćina. To nam se naravno posrećilo jer smo dominirali od prvog minuta, pa je rano vođstvo bilo vjetar u leđa da nastavimo u istom ritmu

do kraja utakmice. Od tog momenta postepeno smo zahvatali inicijativu na prilično teškom terenu i u drugom poluvremenu valorizovali dvije šanse, mada je bilo još povoljnih prilika da uvećamo prednost. Doduše i Rudar je mogao da iskoristi par naših grešaka u odbrani ali su golman Kordić i zadnja linija uspjeli da sačuvaju mrežu – objektivan je Nikić, kome je ovaj susret već u ad akta i kuje planove za naredne. Za njega svi protivnici su isti, bilo da su na vrhu ili začelju tabele. - Nema euforije, naprotiv, ovaj uspjeh u Pljevljima treba ovjeriti i protiv drugih ekipa kako bi u punom smislu dobio na značaju. Tek sad slijede veliki izazovi, prije svega Budućnost i Sutjeska, i zato odlično izdanje protiv Rudara moramo shvatiti samo kao lijepu uvertiru i prvu radost vjernih navijača u ovoj godini koji od nas očekuju još bolja izdanja i nove bodove za Evropu – dodao je Nikić. B. KADIĆ

PREMIJER (26. KOLO): Pobjeda Liverpula, Siti poražen poslije tri i po mjeseca

me sa idejom. Od srca želim klubu da ostane u ligi. Ekipa je spremna i vjerujem da će ispuniti cilj - dodao je Radojičić. Novi Pazar je na premijeri proljećne polusezone izgubio u gostima od Metalca, a potom i od Kolubare za koju je Uroš Đuranović odigrao svih 90 minuta. Pazar je i dalje pretposlednji, 15. na tabeli, sa 17 bodova.D. K.

igrao cijeli meč

krenulo u gostima ,,Kolćonerosi“ su pobijedili Osasunu (3:0) i zadržali četvrto mjesto sa tri boda više od Viljareala.

Žoao Feliks je već u trećem minutu najavio pobjedu Atletika, a u 59. bio asistent kod efektnog pogotka Luisa

jerligaški poraz Sitija od kraja oktobra. Na ,,Enfildu“, Miljot Rašica je na startu drugog poluvremena šokirao domaćina, ali je odgovor Liverpula na vođstvo

Suaresa. Konačan rezultat postavio je Anhel Korea na dodavanje Kokea u 89. minutu. - Bili smo u teškoj situaciji poslije poraza od Levantea i imali smo samo nekoliko dana da se spremimo za teškog rivala. Pokazali smo glad za pobjedom, mada treba reći

da smo imali i sreće u nekim momentima. Ponovo stvaramo odbrambenu sigurnost, što nam je omogućilo da slavimo na teškom gostovanju - rekao je trener Atletika Dijego Simeone. Stefan Savić je odigrao cijeli meč, a u finišu se žalio na Ne. K. povredu.

IGRAO KAO U NAJBOLJIM DANIMA: Hari Kejn srušio ,,građane“

Noriča bio odličan. ,,Redsi“ su poslije preokreta slavili 3:1 golovima ofanzivnih igrača. Sadio Mane je izjednačio makazicama, da bi preokret potpisao Mohamed

Salah koji je postigao 150. pogodak u dresu Liverpula. Konačan rezultat postavio je Luis Dias poslije sjajne asistencije Džordana Hendersona. Liverpul ima šest bodova manje od Mančester sitija, koji od 18.30 sati igraju sa Totenhemom. Sedam koraka iza ,,redsa“ je Čelzi, koji je finišu preko Hakima Zijaša slomio otpor Kristal Palasa. Arsenal je u drugom poluvremenu pogocima Emila Smit Roa i Bukaja Sake pobijedio Brentford (2:1), Sautempton je bio bolji od Evertona (2:0), Barnli ubjedljivo trijumfovao u Brajtonu (3:0), dok je Votford u Birmingemu savladao Aston Vilu (1:0). Ne. K. TWITTER/ATLÉTICO DE MADRID

nekadašnji trener Sutjeske, Budućnosti, Rudara, Grblja, Vojvodine, Proletera i Rada. Osvajač dvije titule u crnogorskoj ligi sa Nikšićanima poželio je sreću svom nasljedniku kraj Jošanice. - Bolje je ovako, dok ima vremena. Dosta stvari nam se izdešavalo i druge dio sezone nije krenuo onako kako smo željeli. Ostavljam ekipu neko-

Šampionska trka u Engleskoj opet je otvorena - Mančester siti je kod kuće izgubio od Totenhema (3:2), pa uz meč više ima samo šest bodova prednosti nad drugoplasiranim Liverpulom. ,,Pijevci“ su poveli u četvrtom minutu preko Dejana Kuluševskog, da bi Siti bolju igru krunisao pogotkom Ilkaja Gundoana u 33. U nastavku je Hari Kejn bio ,,onaj“ iz najboljih dana. U 59. je pogodio za 2:1, u 73. mu je poništen gol zbog ofsajda, a u finišu je viđen pravi rolerkoster. Rijad Marez je realizovao jedanaesterac u 92, ali je posljednju riječ imao Totenhem. Kuluševski je centrirao, a Kejn glavom pogodio za prvi premi-

TWITTER/PREMIER LEAGUE

Šampionska trka opet otvorena

nio upi

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 20. februar 2022.

Organizacija igre Mornara u rukama Balše Živanovića

PODGORICA – Da zaslužuje da dobije pravu šansu, Balša Živanović je pokazao u finalu prošlosezonskog plej-ofa domaćeg prvenstva protiv Budućnost Volija, kada je hrabrom igrom u tri meča protiv favorizovanih Podgoričana bio jedan od najboljih igrača barskog tima, sa prosjekom od 16,3 poena po meču. Zbog toga je i trener Mornara Barsko zlato Mihailo Pavićević na kraju prošle i uoči starta ove sezone najavio da će „gurati“ 20-godišnjeg plejmejkera. Početak sezone, međutim, promijenio je planove Pavićevića, zbog serije od šest poraza u ABA ligi, ali i činjenice da je u sastavu imao dvojicu iskusnih organizatora igre, Nemanju Gordića i Treja Luisa. Pavićević je nedavno objasnio da nije želio da u seriji negativnih rezultata Živanoviću stavlja nepotreban teret na leđa, da ga u tim uslovima „gura u vatru“ i rizikuje da ga „izgori“. Odlaskom Luisa bilo je jasno da će Živanoviću minutaža biti veća, ali je, sasvim neočekivano, izbio u prvi plan nakon teške povrede koljena Gordića, koji je zbog toga završio sezonu. Za sada se Balša, uz normalne oscilacije za mladog igrača, uspješno nosi sa bremenom igranja na tako odgovornoj poziciji. - Pozicija plejmejkera je, sigurno, jedna od najtežih u košarci. Greške plejmejkera se najviše vide na terenu. Ali, pažljivo slušam savjete trenera, gledam da što više naučim od starijih saigrača. Napredujem iz dana u dan, nadam se da će sve biti dobro – kaže

Vjerujem da možemo do plej-ofa Barani će sa radom nastaviti 26. februara, a Mornar 5. marta dočekuje Cedevita Olimpiju. Sa sedam pobjeda i 11 poraza, a nakon poraza u Laktašima od Igokee, Mornar je na tri pobjede udaljen od zone plej-ofa. - Iskreno, vjerujem da još možemo do plej-ofa. Nakon pauze treba da dobijemo kod kuće Cedevita Olimpiju i još neke utakmice protiv rivala od kojih smo izgubili na startu sezone. Ako to uspijemo, možda budemo imali šansu da uđemo u plej-of. Vidjećemo, ali je najbitnije da nakon pauze krenemo za pobjedom – ističe Živanović.

za Pobjedu Balša Živanović. Bez obzira na mladost i neiskustvo, Živanović je odmah opravdao povjerenje, pa je u abaligaškom meču protiv Budućnosti upisao 11 poena u prvom poluvremenu, a u finalu Kupa protiv Podgoričana je bio najefikasniji sa 20 poena, uz pet skokova. Ali, njegov učinak nije bio dovoljan za prvi trofej Barana u Kupu… - Vidi se taj kvalitet Budućnosti, sigurno je da zaslužuju možda čak i to finale ABA lige. Stvarno

su nevjerovatna ekipa. Mi smo pred finalni turnir i to finale bili dosta oslabljeni, i Budućnost je bila veliki favorit protiv nas. Međutim, mi smo odlično počeli, ali je kasnije do izražaja došla ta skraćena rotacija kod nas, osjetio se umor, zbog ćega je i došlo je do pada koncentracije. A u drugom poluvremenu nam je i falio bolji šut da bismo mogli da se nosimo sa ekipom kvaliteta Budućnosti – dodaje Živanović. Ne krije da ima i malo pritiska

zbog činjenice da je trenutno jedini plej u ekipi. - Ali, vremenom će taj pritisak biti manji. Biće sve bolje – samouvjeren je Živanović i ističe da je strpljivo čekao i dočekao ovu šansu, sa željom da je iskoristi na najbolji način zbog ekipe i sebe. - Bio sam spreman, stvarno. Trenirao sam i čekao tu priliku. Eto, priliku sam dobio sticajem okolnosti, nažalost zbog nekih povreda, ali šta da se radi – zaključio je Živanović. S. J.

Neočekivani problemi za crnogorsku atletičarku

vremena. U kratkom vremenskom intervalu bilo je teško naći neku konekciju, a opet je to sve rizik, s obzirom na vremenske okolnosti, tako da sam bila primorana da otkažem nastup – objasnila nam je Vuković. Tako se Marija umjesto na takmičenju našla na treningu u Atini, gdje se sprema za predstojeće nastupe. Ipak, ostaje žal što nije nastupila na ovom mitingu, jer je u životnoj formi, ali nakon što je prošle godine u najboljem trenutku zbog korone morala da otkaže nastup na Dijamantskoj ligi, tako je i sada

veća sila bila u pitanju. Avionski letovi spriječili su njen novi let… Marija je u dobroj formi počela novu sezonu. Najprije je išla preko 195 centimetara u Karlsrueu, da bi potom samo deset dana kasnije u Banjskoj Bistrici preskočila centimetar više i opet oborila lični i državni rekord. Mariju očekuje nastup na dvoranskom prvenstvu Balkana u Istanbulu, nakon čega putuje za Beograd gdje će se pripremati do početka Svjetskog prvenstva u dvorani, koje je na programu od 18. do 20. marta. R. P.

Avio-letovi spriječili novi Marijin let

KTVZ.COM

PODGORICA – Sudbina se još jednom nevjerovatno poigrala sa Marijom Vuković. Crnogorska atletičarka, nakon što je u deset dana dva puta imala savršene skokove i dva puta obarala lični i nacionalni rekord, trebalo je da nastupi na mitingu u Birmingemu, koji okuplja svjetski atletski krem.

Međutim, Marija nije ni doputovala u Birmingem. Vuković zbog loših vremenskih prilika nije mogla da otputuje na Ostrvo, tako da se na zaletištu ovog mitinga našlo svega sedam skakačica. - Sve se nekako izdešavalo neočekivano. Prvo jedan, zatim i drugi let odložen zbog jakog ne-

Zimske olimpijske igre u Pekingu

Savršena priča Holanđana Iren Shauten je neprikosnovena u brzom klizanju na ZOI u Pekingu. Holanđanka je do treće zlatne medalje (bila najbolja na tri i pet hiljada metara) stigla u disciplini masovni start i svojoj reprezentaciji donijela je ukupno šesto najsjajnije odličje. Ivani Blonden iz Kanade pripalo je srebro, a Italijanki Frančeski Lolobriđidi bronza.

Legendarna Klaudija Pehštajn u 49. godini osvojila je deveto mjesto. U istoj disciplini, u konkurenciji muškaraca, Belgijancu Bartu Svingsu pripala je zlatna medalja, a srebro i bronza takmičarima iz Južne Koreje – Čung Vonu i Li Sang Honu. Aleksandar Boljšunov osvojio je treću zlatnu medalju na ZOI u Pekingu. Ruski takmičar je u disciplini skijaškog trčanja do prvog mjesta stigao u vre-

Prva liga za vaterpoliste (5. kolo)

Kotorani lako do bodova Primorac Budva

14 8

KOTOR – Bazen ,,Nikša Bućin“. Sudije: S. Matijašević i B. Đurašković. Rezultat po četvrtinama: 3:2, 5:2, 2:3, 4:1. PRIMORAC: Kralj, Draško-

vić, Paunović 1, Gopčević, Mačić, Vukasović 1, Šekarić 2, Mršić 5, Stanojević 2, Janović, Matković 2, Vujošević 1, Ćetković, Vukšić. BUDVA: Mandić, Ćetković 3, Žardan, Kovačević, D. Dragović, Ivanović, Vukićević, N. Dragović 2, Latinović 1, Jablan, Drašković 1, Kosić 1, Kolesko, Korać. Primorac je slavio protiv Budve i upisao četvrti trijumf u 5. kolu domaćeg šampionata. Kotorani su očekivano došli do bodova, a pitanje pobjednika riješili su do poluA. M. vremena (8:4).

B. KADIĆ

Bio sam spreman za ovu priliku

Počeo 74. seniorski šampionat Crne Gore u šahu

Na startu dominirali favoriti PODGORICA – Predsjednik ŠSCG Jovan Milović, sinoć je u amfiteatru Srednje medicinske škole u Podgorici otvorio 74. pojedinačni seniorski šampionat Crne Gore u šahu koji je okupio 45 učesnika među kojima i tri dame. Pored njega uspjeh na ovom najznačajnijem takmičenju iz kalendara našeg saveza poželjeli su i prof. Dragan Čađenović, Mitar Đukanović, Aleksandar Radunović koji je paraolimpijcima poklonio dvije šahovske garniture i proslavljeni velemajstor Božidar Ivanović koji je uručio prigodne poklone studentskoj reprezentaciji (Andrej Šuković, Miloš Pečurica, Božidar Ki-

menu sat, 11 minuta i 32,7 sekundi na stazi koja je zbog vremenskih uslova skraćena sa 50 na 30 kilometara. Do srebra je došao Ivan Jakimušin (zaostao skoro šest sekundi), a Norvežaninu Simenu Hagstadu Krigeru pripalo je bronzano odličje sa zaostatkom od sedam sekundi. Ruski šampion je pokazao klasu ranije u skijatlonu i štafeti 4x10 kilometara (zlatni), ima još srebro na 15 kilometara klasičnim stilom i bronzu u timskom sprintu. U Pekingu je ostvario bolji rezultat u odnosu na prethodne ZOI kada se kući vratio sa tri srebrne i bronzanom medaljom.

sić, Dario Alivodić, Vuk Miletić, Nikolina Koljević i kapiten Mitar Đukanović) koja je osvojila 15. mjesto na svjetskom onlajn prvenstvu. U prvom kolu favoriti su dominirali i upisali jedinice u turnirsku tabelu, što se prije svega odnosi na velemajstore Đukića, Blagojevića i Nikčevića dok su na visini zadatka bili i intermajstori Kalezić, Podlesnik, Nikač i Drašković koji brani titulu. Rezultati prvog kola: Kalezić – Koljević 1:0, Mandić – Nikčević 0:1, Mušović – Jeknić 1:0, Lješković – Šuković 0:1, Nenezić – Savović 1:0, Feratović – Pečurica 0:1, Kovačević – Đukić 0:1, Blagojević – D. Pobor 1:0, Abramović – Drašković 0:1, Perazić – Draganić 0:1, Alivodić – Doderović 1:0, Vujačić – Perišić 1:0, Pekić – Šćekić 0-1, Mosurović – M. Pobor 0:1, Lakušić – Đurović 0:1, Nikač - Čađenović 1:0 i Podlesnik - Anđelić 1:0. B. KADIĆ

Šveđani su dugo čekali na zlato, a čekanje se isplatilo, kao i Niklasu Edinu. Ova reprezentacija je od 2010. godine u karlingu bila u krugu favorita za zlato, a juče je u finalu bila uspješnija od Velike Britanije (5:4). Bronza je pripala Kanadi koja je bila bolja od SAD (8:5). Novozelanđani su proslavili još jedno odličje. Niko Portijus osvojio je zlato u slobodnom skijanju – disciplina halfpajp, drugi je bio do juče olimpijski šampion Dejvid Vajs, a treći Aleks Fereira. Zbog loših vremenskih uslova posljednja trka u alpskom skijanju – ekipno takmičenje, odložena je za danas. R.A.

Feljton 19

Neđelja, 20. februar 2022.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (DRUGI DIO)

Brda oko Kotora su se čisto lomila od silne grmljavine » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„CRNOGORAC“, BR. 23 IZDANJE OD 26. JUNA 1871. GODINE

DOPISI. U Kotoru, 18. juna. — Ne mogu propustiti da vam u kratko ne javim, kako je neopisano velika radost bila u nas juče kada čusmo, da je Njezina Svijetlost kneginja Milena rodila sina, da je Svijetli knjaz dobio našljednika, da je Srpstvo dobilo novu uzdanicu. Odmah kako je došao glas o rođenju, puko js 21 top, i to je bilo prije 6 ura, i već je tada vas grad znao o rođenju našljednikovu. U osam ura dao je g. Vuko Petrović ispaliti drugi 21 top, a Nikola Stefanović još 21 i Risto Milić drugi 21 top, i pošlje njih još toliki drugi, tako da pucnjava nikako ni prestajala nije. Brda su se čisto lomila od silne grmljavine. Piće sa sviju strana slalo se, da pije ko hoće, i pilo se i veselilo se jednako kako odavno nije. (…) Cetinje. 25. juna. — (…) Prije desetak dana imala je vojska njeguška i cetinjska manevru na polju lovćenskom. Manevri je prisustvovala i Njegova Svijetlost, knez Nikola sa velikom pratnjom sa Cetinja. Manevra je po sudu znalaca ispala sa svijem dobro i vojnici su za cijelo vrijeme sa najboljom voljom vršili svoj posao. Na istome mjestu naredila je Njegova Svijetlost objed za cijelu vojsku, koji je u najprijatnijem veselju prošao. Cetinje. 25. juna. — (…) I Risan može toplu suzu puštiti nad grobom Velimira Ćelovića, koji je prošastog maja mjeseca u dalekoj Kaliforniji u gradu S. Francisko preminuo u 35. god. svoga žnvota. Ovaj se mladić rodio u Risnu, i izučio u Trijestu kod svog bijednog oca, koji i sad tamo živi. Godine 1856. otišao je u Ameriku i tamo kao publicist vrlo na glas izašao, i doista lijep drum svojoj sjajnoj budućnosti raztvorio. Smrt mu je taj put pretrgnula: smrt mu

Odmah kako je došao glas o rođenju, puko je 21 top, i to je bilo prije 6 ura, i već je tada vas grad znao o rođenju našljednikovu. U 8 ura dao je g. Vuko Petrović ispaliti drugi 21 top, a Nikola Stefanović još 21 i Risto Milić drugi 21 top, i pošlje njih još toliki drugi, tako da pucnjava nikako ni prestajala nije. Piće sa sviju strana slalo se, da pije ko hoće

Smirna

Donosimo članke iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac“, koji je pokrenut početkom 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Za feljton su korišćena digitalizovana izdanja „Crnogorca“ sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. U ovom krugu donosimo izbor članaka od 23. do 48. broja je mlađahnoj dobi cvijet života uzabrala, laka mu ona zemlja, koja nam njegove kosti u dalekom svijetu krije! Cetinje. 25. juna. – Shodno telegramu iz Kotora od barona Rodića Nj. Svijetlosti pod 17. t. m. upravljenom, koji je donešen u prošlom broju našega „Crnogorca,“ izašao je spomenuti baron Rodić s pratnjom u neđelju 21. tekućeg na Cetinje, gđe je sjajno pričekan bio, te je po tom svečano knezu Nikoli izjavio čestitanja od strane Nj. Velič. Cara Franje Josifa, što je Bog usrećio Crnu Goru omladkom Petrovića doma i njezinijem našljednikom. Baron Rodić bavio se ovde sve do 22. tek. m. te je istoga dana ranijem jutrom odputovao opet u Kotor. Njegova Svjetlost odlikovala je barona Rodića ovom prilikom crnogorskim ordenom za nezavisnost I. stepenom, a njego-

va prvog savjetnika g. Pocia-a i presidjalnog sekretara savjetnika barona Paškotinija II. stepenom istog ordena, najposlje i Rodićeva ađutanta podporučnika Štandela-a III. stepenom. Također i pukovnik dubrovački g. Majina, koji je u društvu s Namjestnikom Rodićem ovde bio, odlikovan je II. stepenom višespomenutog ordena, a njegov ađutant nadporučnik Jovan Kurija III. stepenom.

„CRNOGORAC“, BR. 24 IZDANJE OD 3. JULA 1871. GODINE

DOPISI. Kotor, 27. junija. Ovaj događajčić, kojega vam danas dostavljam nije nezanimljiv ni za vas na Cetinju ni za nas u Boki. Tiče se novog duhovnog srodstva između jednog katolika i jednog pravoslavnog, koje se ovde 9. junija po starome ili 21. istog

Velimir Ćelović je prošastog maja mjeseca u dalekoj Kaliforniji u gradu S. Francisko preminuo u 35. god. svoga života. Ovaj se mladić rodio u Risnu, i izučio u Trijestu kod svog bijednog oca, koji i sad tamo živi. Godine 1856. otišao je u Ameriku i tamo kao publicist vrlo na glas izašao, i doista lijep drum svojoj sjajnoj budućnosti raztvorio. Smrt mu je taj put pretrgnula mjeseca po novome, dogodilo. G. Niko Stefanović zatucani starovjerac ili baš pravoslavni, držao je taj dan na krstu sina Slavija Skapičara vjerna člana vjere rimokatoličke. Obred se svršio u crkvi sv. Vicenca, a Don Joze Paštrović, bez igđe ikakve prepone, ma bud s čije strane dozvolio je heretiku Stefanoviću da kumuje pravovjernome sinu Skapičarevu. Ja neću nikakvih daljih primjedba na ovaj događaj činiti, nego ću vam samo to toliko ovde navesti, da ovde svak drži, da to nije bilo bez znanja biskupova, pa smo se mnogo za to utvrdili u uvjerenju, da se prisvitli biskup Markić onako oštro protivio pri razglašenom krštenju sina kapetana Joze Žbutige, ne tome, što je pravoslavan imao djetetu katoličkom kumovati; neg samo za to, što je taj kum bio knjaz Crne Gore. Ovo su vam jadi, naši jadi!

IZ SMIRNE (U MALOJ AZIJI), 18. JUNIJA

Kotor

— Dopustite, poštovani g. uredniče, malo mjestanca u vašem dičnom i junačkom listu „Crnogorcu”. Nećemo hvaliti i preuznositi junaštvo crnogorsko, jer je ono davno i

davno poznato cijelome svijetu, a opet nikom bolje ni prije negoli Turčinu, nego ću ovom prilikom, da vam javim za jedan događaj, koji će zacijelo i vaše čitaoce zanimati. Prije deset dana dođoše tri Turčina— zaptije u vrt ovdašnjega žitelja Karla Omira, s namjerom da učine njeko nasilje. Njih opazi služitelj Omirov Petar Radov, pa im reče: emšerije, ne mojte ulaziti u gradinu, jer nam je zapoviđeno, da ne puštamo nikoga. No jest, mlado momče riječ i nedovrši, a Turci ga počeše svakojako grditi i sramotiti, i rekoše riječ koja Srbina do obraza dotiče. Nije sve ovo ni minut dva trajalo, dok evo ti jedno ceklinsko momče, oko svojijeh dvadeset godina, a ime mu je Krcun Marković, takođe u službi kod K. Omira. On ti smjelo stupi pred buljukbašu — Turčina, pa ga gromkijem glasom zapita: „Kome ti Turčine reče da je p..?” Prevari se Turčin, ujede ga guja pa reče: i tebe i tome do tebe. Da neduljim priču — prije Turčin pade na zemlju, nego se je nadao. Hitro doleti mladi Primorac sa golim andžarom i poteže da buljukbašu pod Krcunovim koljenima ležeća

Baron Gavrilo (Gabrijel) Rodić (1812-1890)

probode, no mu Crnogorac nedade, već Turčinu obe kubure iza pasa ugrabi i sve ih na komade izlomi, i otme mu iz ruku go nož i slomi ga na dvoje, troje, pa onda sa svojijem drugom Petrom poćera i odćera Turke. Krcun Marković, Ceklinjanin, nagrađen je za svoje vjerno i junačko djelo od svoga starešine g. Karla Omira jednijem parom crnogorskoga odjela. Živio mladi Crnogorac, a živ vam bio i mladi Primorac, a hvala budi i bogatome trgovcu g. Karlu Omiru na njegovome daru, koga dade svome valjanome Krcunu. Jedan Požarevljanin. Cetinje, 29. junija. — Danas je knez Nikola pred iskupljenim mnogobrojnim narodom razdjeljivao vojničkim komandirima i pod-komandirima nove čelenke, pozdravljajući jednoga po jednoga, i veleći im da ih sa srećom nose, i da se pri prvoj prilici dostojnima takovog odlikovanja pokažu. (…) — U Crnoj Gori osim svetkovine pod Ostrogom najveći je skup narodni o Petrov-danu ovdje na Cetinju. Osim obližnjih plemena crnogorskijeh dođe vazda poveći broj naše braće iz Boke Kotorske, Hercegovine i Skenderije. Ove godine bilo je neobično mnogo naroda sa svake strane, i to se ima pripisati najviše tome, što su se zadržali po gotovu svi oni te su došli da čestitaju gospodaru i Crnoj Gori našljednika. Svetkovina je sprovedena u najljepšem redu bez da se je desio ikakav nemio slučaj, koji u ovakijem prigodama obično dešava se, pored svega toga što Cetinje nema zvaničnih organa, koji su plaćeni da paze na red i građansku sigurnost. Jedino žao ni je, što gosti koji se stekli nijesu mogli imati svi podpune ugodnosti i ostalijeh potreba; al’ se nadamo da će ne braća izviniti, što je Cetinje malo, a gostiju suviše što se mogoše uvjeriti da je dobra volja pokazana od svakog ovdašnjeg stanovnika da se svaki član koji je na svečanosti učestvovao, zadovolji. (Nastavlja se)

20 Istorija diplomatije

Neđelja, 20. februar 2022.

Zapis iz Njemačke

Mozaik gorštačkog milosrđa Odvajkada humanost crnogorskog iseljeništva u raskošnom vrtu plemenitosti i dobročinstva daruje sočne plodove vrijedne najvećeg divljenja i poštovanja

Hladnoća huči niz Majnu. Snop svjetlosti policijskog patrolnog čamca osvjetljava gaz sporih tegljača. Svjetlucaju lampe u barovima usidrenih kruzera. Livrejisani konobari užurbano, s osmijehom poslužuju najfinija pića. Rijetki šetači uređenim stazama na obalama osjećaju oštrinu zraka. Odlaskom zubatog sunca sivilo s neba spušta svoj teški, zimski plašt, poput pjenastog preliva za kolače. Frankfurtski neboderi, kojima dominira bankarska tajnovitost i dovitljivost, postaju omalena zdanja od tek nekoliko spratova. Njihova veličina i nadmenost ispare u tmurnim noćima, ostaju nevidljive do željno iščekivane vedrine dana kada isijava gizdavost zdanja.

mnoštvo gusjenica izmigolje iz frankfurtske glavne željezničke stanice (Hauptbanhof ), koja privlači poglede svojim kitnjastim pročeljem, podsjeća na ulaz muzeja ili palate. Devedesetih godina prošlog vijeka, radost spasenja ključala je vozovima i autobusima sa Balkana pristizanjem na perone. Silinom beščašća blijeđela je crvena zvijezda petokraka junaka s Virpazara, Neretve, Sutjeske, ali snažnim sentimentom opstajala u srcima dobronamjernih, sjetnih duša crnogorskih iseljenika, ne samo kao ideološko znamenje, već putokaz bratstva i jedinstva, srećnog, dostojanstvenog bitisanja. Daleko od najdražih melodija i miline porodičnog doma, njihova odveć mlada lica, prije vremena dobijaju brazde, često i ožiljke iskustva zrelog životnog doba, ali bez tvrdoće lika sa metalnog novca. Jer plemenitost duše, i pored zavičajne patnje, pulsirala je dinamično; snažan damar nostalgije i ljubavi za svojom z e m l j o m . O d o g ro m n e udaljenosti od domovine, jedino je veća njihova ljubav za voljenom postojbinom, Crnom Gorom! Superiorno je nadjačavala prepreke. I radosno, onako čile i gorde, nosila ih bez zazora u tople roditeljske skute na ognjištima njihovog nastanka.

SREBRNE NOĆI NAD MONTENEGROM

HUMANOST ISELJENIČKIH SRCA

eho munjevitom strijelom pogađa iseljenička srca. Podsjeća na patriotski zov slavnih predaka za odbra-

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Moćna Majna uvijek ogrnuta bojama pozne jeseni, od oker nijansi do tamnih kafenkastih dubina, noćima nosi osobenu mistiku velikih, slavnih rijeka, dočarava poetske zvuke Geteovog šarma iz njegovog rodnog grada. Ipak, uzapćena u gradskim jezgrima gubi razigranost. Nedostaje draž planinske zdravine i živosti, osvježavajuće ljepote i raskošne palete plavih i zelenkastih boja. Biseri Tare, prozirnost Lima, plahovitost Morače, mirisi Ibra; izdašna izvorišta hajdučkih voda podno mitskih vijenaca slobodarskih planina jedne epske zemlje, divovskih junaka, razlivaju dirljive iseljeničke sudbine. Toplina matice Crne Gore, znakovito sa časnih ognjišta sjeveroistoka naše domovine, žarko zrači u Frankfurtu tokom svih godišnjih doba. Zavodljiva, romantična pjesma na njemačkom jeziku Ivice Šerfezija ,,Silberne nächte über Montenegro“ (Srebrne noći nad Montenegrom), poklanja mediteranski duh germanskom svijetu.

Kada nečiji bolni jauk za pomoć odjekne u Crnoj Gori,

DALEKO JE MILINA PORODIČNOG DOMA

Njemačka - decenijama obećana zemlja popularnih ,,gastarbajtera“ iz bezbrižnih vremena Titove Jugoslavije. Vijugaju vozovi, kao

Frankfurt na Majni

Noć u Crnoj Gori Petar Lubarda



Podsjeća na patriotski zov slavnih predaka za odbranom otadžbine. Uskovitlaju se emocije, glas sloge zatalasa od Frankfurta do kišovitih Bremena i Hanovera, dalekog Berlina, lučkog gorostasa Hamburga, čuje se do otmjenog Nirnberga, industrijskog centra Štutgarta i dotjeranog Minhena. Značajna je i podrška zemljaka iz okolnih zemalja nom otadžbine. Uskovitlaju se emocije, glas sloge zatalasa od Frankfurta do kišovitih Bremena i Hanovera,

dalekog Berlina, lučkog gorostasa Hamburga, čuje se do otmjenog Nirnberga, industrijskog centra Štut-

garta i dotjeranog Minhena. Značajna je i podrška zemljaka iz okolnih zemalja. Razgore se vatre humanosti, obasjavaju nepregledne staze dobročinstava Rožajaca, Beranaca, Bjelopoljaca, Kotorana, Cetinjana, Plavljana, Pljevljaka, Bihoraca, Gusinjana, Barana, Ulcinjana, koje poput bujičnih, proljećnih voda uviru u duše skrušenih porodica, oblažući ih blagorodnim svojstvima. Poput čarobnjaka donose osmijehe i toplinu u domove sunarodnika kojima nedostaje radost; mozaik gorštačkog milosrđa. Za mnoge od njihovih plemenitih poduhvata, istinskih podviga ljudskog postojanja, većina će bez isticanja, odgovoriti samo sjetnim osmijehom. Podnjivljeni čojstvom, osobenom, uzvišenom karakteristikom ljudi iz Crne Gore, vođeni roditeljskim amanetom i porodičnom čašću smatraće to svojim nesebičnim darom, skromnom solidarnošću, iako njihova izdašnost često nadvisuje filantropske angažmane imućnih, uticajnih ličnosti i moćnih fondacija iz bogatih država. Stilom zagonetnih džentlmena otploviće u evropske tokove i dubine života. Odvajkada humanost crnogorskog iseljeništva u raskošnom vrtu plemenitosti i dobročinstva daruje sočne plodove vrijedne najvećeg divljenja i poštovanja. (Autor je crnogorski diplomata)

Horoskop

Neđelja, 20. februar 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (21.2 - 27.2) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Generalno pripaziti na međuljudske odnose. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Aktuelna je jedna

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

zita, te dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu i mjesečeve nakšatre možete lako dobipoznatog đotiš astrologa Mladena ti na ovoj adresi ukoliko unesete podatLubure, neophodno je da znate sideke rođenja: www.soulmatestars.com/ ralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, imati korektan rezultat navedenih tran- ili ako preuzmete besplatan đotiš pro-

od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem

je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da

gram na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Tranzit počinje od 9:52. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno.

PETAK I SUBOTA

Mjesec u Vodoliji

NEDJELJA

Mjesec u Strijelcu

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit počinje od 9:52. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu0.

PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

NEDJELJA

Tranzit počinje od 9:52. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke…

22 Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav dragoj koleginici

Neđelja, 20. februar 2022. Posljednji pozdrav dragoj

Dana 19. februara 2022. u 93. godini života, preminula je naša draga

VESNI BOLJEVIĆ

Bilo je izvjesno, ipak, vjerovali smo u čudo. Nažalost, nije se desilo. Odlaziš kod onih koji su te voljeli i koje si ti voljela, ipak dio nas je uskraćen za jednu nesebičnu i neponovljivu ljubav. Za tu ljubav dugujemo ti nezaborav.

JOVANKA Milanova ŠKURIĆ

BRANKA KALEZIĆ sa porodicom

rođ. Nikolić

1461

KOLEKTIV POBJEDE

S tugom i nevjericom se opraštamo od naše drage prijateljice

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 20. februara od 14 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: sin RADOJICA, ćerka VJERA, snaha SLAVICA, unučad, praunučad i ostala rodbina ŠKURIĆ i NIKOLIĆ

VESNE BOLJEVIĆ Uvijek će biti u našim srcima.

1495 Posljednji pozdrav dragoj majci

VOJKA, VERA, TANJA, CONKA, BRANKA i GIGA

JOVANKI ŠKURIĆ

1468

Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam davala. Napustila nas je naša Veka

Ćerka VJERA, unuk DUŠAN, unuka MILICA i zet MIRKO 1496 Posljednji pozdrav dragoj strini

VESNA BOLJEVIĆ Najtopliji zagrljaj našeg drugarstva Pouzdani prijatelj već četiri decenije Riznica naših tajni...

JOVANKI ŠKURIĆ Neka Tvoja tiha, plemenita, dobra duša nađe vječni mir. 1497

Od porodice GAGE ŠKURIĆA

GIGA PEROVIĆ, CONKA BOBIČIĆ, BRANKA NOVAKOVIĆ Дана 19. фебруара 2022. у 88. години, престало је да куца срце нашег драгог 1469 Posljednji pozdrav dragoj strini

Посљедњи поздрав драгом стрику

ЈОВАН Вуков СУБОТИЋ JOVANKI VUJOVIĆ PAVLE sa porodicom

1437

ЈОВАНУ СУБОТИЋУ ДЕЈАН СУБОТИЋ са супругом МАРИЈОМ и ћерком АНАСТАСИЈОМ 1460

Саучешће ће се примати 20. фебруара од 11 до 13 сати и 21. фебруара од 11 до 12.30 сати на мјесном гробљу Врбице, одакле ће поворка кренути за доње Леденице код Цркве Св. Николе, гдје ће се у 14 сати обавити сахрана.

Ожалошћени: брат ЧЕДО, сестра МАРА, снаха МИЛОЈКА, братанићи СЛОБОДАН, ВУКАШИН, ДЕЈАН, снаха МАРИЈА, унука АНАСТАСИЈА и породице СУБОТИЋ, МИЛОВИЋ, КРИВОКАПИЋ и ЛАЗОВИЋ

1459

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja, 20. februar 2022. Dana 19. februara prestalo je da kuca srce našeg plemenitog oca, djeda i tasta

Umrla je u 72. godini života

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

DANKI MARTINOVIĆ

SENKA Borova RADUSINOVIĆ

ILIJE I.NIKIĆA

rođena Perović RANKO, GOJKO, MILICA i NENA SEKULOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, dana 20 . februara od 10 do 13.30 časova. Sahrana dragog pokojnika obaviće se istog dana u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg.

Saučešće će se primati dana 20. februara u kapeli Buronji od 11 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: suprug BORO, sin IVAN, kćerke SONJA, NATAŠA, MILENA, sestra ZORKA, unučad, praunučad , đever, đeverična, snahe, bratanići i bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina RADUSINOVIĆ i PEROVIĆ

Ožalošćena porodica: sin ZORAN, ćerke SNEŽANA, MIRJANA i ZORICA, unučad NEMANJA, NEVENA, JADRANKA, SOFIJA, MATIJA i MILICA, zetovi i ostala rodbina NIKIĆ

1481

Dana 19. februara 2022. poslije kraće bolesti preminula je u 67. godini naša draga

1501 Dana 19. februara 2022. u 79. godini života, preminuo je naš dragi

1498 Umro je naš dragi otac, tast i djed

LJUBICA CAMOVIĆ rođena Milaš

ZDENKO Elizabetin UNGER Sahrana je obavljena u krugu uže porodice, dana 19. februara u 15 časova, na gradskom groblju Čepurci.

ILIJA NIKIĆ

U skladu sa epidemiološkim mjerama, saučešće se prima u kapeli Novo Selo, dana 19. februara od 12 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na istom groblju.

Ožalošćeni: ćerke LOVĆENKA i LIDIJA, unučad LUKA, UROŠ i LARA Ostajemo uskraćeni za roditeljsku ljubav, prijateljski razgovor i djedovu pažnju. Počivaj u miru i vječna slava i hvala

Ožalošćeni: supruga JELKA – JELA, sin ZORAN, snaha RANKA, unuk GORAN

1476 Porodica DABANOVIĆ: zet VIDO, ćerka ZORICA, unuka MILICA

1418

Dana 19. februara 2022. preminula je, u 85. godini života, naša draga Dana 19. februara 2022. umrla je, u 91. godini, naša draga

1499 Posljednji pozdrav dragom striku

RABIJA – RAJNA Brankova VOJIČIĆ rođena Barjaktarović učiteljica u penziji

MILIJANA Uroševa BOŠNJAK rođena Gagović

JOVANU SUBOTIĆU

Tvoj VUKAŠIN BATO SUBOTIĆ

1467

Pokojnica će biti izložena u Gradskoj kapeli 20. februara od 9 do 12 časova, kada krećemo za Bezuje – Piva, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi MILUTIN, RADOSAV, MILAN i ZORAN, đever PANTO, đeveričić VOJISLAV, jetrva SELMA, sinovice, bratanične, sestrići, sestrične, snahe, unučad, praunučad i ostala brojna rodbina BOŠNJAK i GAGOVIĆ

1419

Shodno epidemiološkim mjerama, saučešće ćemo primati dana 19. februara od 13 do 15 časova u gradskoj kapeli Zagorič, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin DRAGOSLAV – DRAGČE, suprug BRANISLAV – BRANKO, sestra DRAGICA, braća VUKAN, ALEKSANDAR – ACO i VUČKO – BATO, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina VOJIČIĆ i BARJAKTAROVIĆ

1433

24 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. februar 2022. Tužno sjećanje na našeg dragog

Umrla je

DRAGAN KAŽIĆ

KOSA Živkova ŽIVKOVIĆ rođena Kalezić Poslije kraće bolesti dana 19. februara 2022. u 16 časova u 80. godini života. Saučešće primamo u kapeli na Ublima dana 20. februara od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.

MARKO - KIKA

VUKO

VESELIN

februar 2005.

avgust 2017.

septembar 1977.

U nedjelju, 20. februara u 10 časova na seoskom groblju u Dodošima, održaće se četrdesetodnevni pomen za voljenog supruga, oca, brata, đeda i prijatelja, čija je čestita i plemenita duša našla mir u rajskom naselju. Draganovu vječnu kuću posjetićemo u krugu najuže familije.

Ožalošćeni: sinovi OBREN i DAMJAN, kćerke BOŽIDARKA i OLIVERA, braća DRAGIŠA, VOJISLAV i RAJO, jetrve IVANKA, NEVENKA, DIVNA i SONJA, đeveričići RATKO, ZORAN, VLADIMIR i ALEKSANDAR, zaova DRAGA, snahe, bratanići, bratanične, unučad i praunučad i ostala rodbina ŽIVKOVIĆ i KALEZIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

JAGODA – MILA

RADULE

april 2005.

februar 1993.

MARKOVIĆ 1484 Godina dana je od smrti naše majke, svekrve i babe

1485 Dana 18. februara 2022. preminula je naša draga

Od sjećanja do uspomena, Sve ove godine, Sa vama u srcu.

VAŠI NAJDRAŽI

LJUBICE Savove BOROZAN rođene Strugar Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam pružala za vrijeme svog života. Počivaj u miru.

JANJA Rajkova NIKOLIĆ rođena Perišić

1487

Tvoji MIODRAG, BOŽIDARKA, MARKO i MAJA Četrdeset je dana od kada nas je zauvijek napustila moja voljena sestra

1489 Voljenoj babi

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice, dana 19. februara u 11:00 časova, na Gradskom groblju u Nikšiću.

NADA ČOLAKOVIĆ Ožalošćeni: braća LJUBOMIR – LJUBO i MITAR, sestra MARA i ostala brojna rodbina

LJUBICI Drugi kažu da vrijeme liječi, ali ne rekoše koliko vremena treba da prođe. Nedostaješ nam svakog dana sve više i više. Hvala ti za sve putokaze u životu, za ljubav koju si nam davala i nesebično dijelila. Ljubav babe zauvijek je zauvijek.

1483 Godinu dana je od smrti mog supruga

Mnogo je lijepih uspomena da te s ponosom vječno pamtimo i zauvijek čuvamo u našim ranjenim srcima. 1457

Sestra DARA PEROVIĆ sa porodicom

Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg dragog

Tvoje KRISTINA, KSENIJA i MILICA 1490 Posljednji pozdrav bratu

BOŽA VUČINIĆA

ENVERA AVERIĆA Teško je živjeti u samoći. 1427

Tvoja GARA

VASU Počivaj u miru.

Godinu dana je od smrti našeg

Sestra BRANKA MARTINOVIĆ sa porodicom 1493

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Ostavio si veliki trag u našim životima. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i najljepšim uspomenama. U neđelju, 20. februara 2022. godine u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Porodica VUČINIĆ

ENVER AVERIĆ Sjećanje na tebe će biti vječno. Počivaj u miru, dragi brate. 1428

Brat MUSO i snaha SLAVICA sa porodicom

1491

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 20. februar 2022.

Dana 21. februara 2022. godine navršava se 40 dana od smrti naše majke, sestre, svekrve, bake i prabake

PELIVANKA KASALICA rođena Krstajić

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje prazninu koju si nam ostavila. Hvala ti za mudrost, dobrotu i ljubav koju si nesebično darivala.

PORODICA

1500

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. februar 2022.

СЈЕЋАЊЕ 2. 12. 1978 – 20. 2. 2015.

ГОРАН – ГЕРО РАДОМАН Недостајеш...

ПОРОДИЦА

1488 Godina je od smrti naše drage tetke

Pet godina od smrti majke

Dana 20. februara 2022. navršava se godina dana od smrti

STANKE Jošove ŠOFRANAC

DESANKE GLIGOROVIĆ rođene Brković

Čuvamo te od zaborava kroz najljepše uspomene.

Zahvalni za ljubav i pažnju koju si nam za života pružala, nosićemo u srcu najljepše uspomene na tvoj plemeniti lik, dobru i hrabru dušu. Počivaj u miru sa svojim voljenim sinovima.

DESANKE Radovanove GLIGOROVIĆ

Kćerka SUZANA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom 1429 Posljednji pozdrav dragoj strini

ZORICA, BOŠKO i ČEDO sa porodicama 1486

Draga baba, hvala ti na našem bezbrižnom djetinjstvu pored tebe. Nikada ne možemo zaboraviti sa koliko ljubavi si nas dočekivala i ispraćala. Znamo koliko si tugovala za našim ocem, a ti si dočekala da ispratiš i drugog sina. Ni naša ljubav, ni pažnja, tvojih Brkovića nije mogla ublažiti tvoju bol za njima. Sada si našla svoj mir u njihovom zagrljaju. Tvojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužila si našu vječnu ljubav i sjećanje.

21. 2. 2019.

12. 5. 2003.

JOVANKI Đokovoj VUJOVIĆ od đeverične MILANKE i zeta VESKA JABLANA sa porodicom

MILOSAVA

MILANKO ŠUBARIĆ

Tuguje za tobom porodica GLIGOROVIĆ

Dragi roditelji, počivajte u miru. Čuvamo vas od zaborava. S tugom i poštovanjem, vaše kćerke VESELINKA i ČEDOMIRKA

1494

1492

1454

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 20. februar 2022. U nedjelju, 19. februara ove godine, navršava se šest tužnih mjeseci od smrti naše

Četrdeset je dana od kako nisi sa nama, naš voljeni

MIĆKO

MIRE MARKOVIĆ

Bol ne prolazi, tuga zbog tvog iznenadnog i preranog odlaska su sve veći. Bio si u pravu, biće kao što si i rekao. Uvijek si osjećao i znao više od nas, možda si i odlazak tvoj predosjetio, a nisi htio reći. Nemoguće je objasniti da si otišao i nećeš doći, ti znaš kome! Tvoja čista, neiskvarena duša i ljubav će uvijek ostati u našim srcima. Čuvaćemo te od zaborava, a ti počivaj u miru sa anđelima jer si i ti jedan od njih.

Ni vrijeme koje je prošlo, ni ono koje će proći ne može ublažiti tugu i bol za tobom. Dobra i napaćena dušo, počivaj u miru, a ti ćeš vječno ostati u našim srcima.

DANIJELE Mirkove MALIŠIĆ profesorice njemačkog jezika Toga dana ćemo posjetiti njenu vječnu kuću na groblju u Pešcima kod Berana. Draga sestro, bol i tuga ne prestaju. Ostaje nam samo da zauvijek čuvamo uspomene i sjećanje na tvoj dragi lik. Neka ti je vječna hvala za sve što si učinila za nas.

Četrdeset dana je od smrti naše voljene sestre i tetke

Sestra LJILJANA RADOJIČIĆ i sestrična DRAGANA 1447

Tvoji: BOŽANA, DEJAN i MIA LAZOVIĆ

Tvoji: DARKO i DIJANA MALIŠIĆ 1463

1462

Godina je dana od odlaska naše voljene majke i bake

Godina dana od smrti našeg oca, brata i đeda

STANKA PEJOVIĆ 2016 – 2022.

NEŠA MARKOVIĆA

JELENE Jovanove NIKOLIĆ U nedjelju, 20. februara 2022, u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću. Draga Majko i voljena bako, živjećeš vječno u našim srcima. S ljubavlju ćemo čuvati svaki trenutak od zaborava i brižno njegovati uspomenu na tebe.

Vrijeme prolazi, ali ne i sjećanje. Počivaj u miru pored tvojih i naših voljenih. Ćerke MARIJA,VESNA i MARINA, brat BAJO, unuci ILIJA i PETAR, unuka PETRA

Draga Ćake, šest je godina od kad nijesi sa nama, ali jesi u našim mislima i osjećanjima, tako će i ostati dok je nas koji smo te voljeli. Počivaj u miru, u zagrljaju sa tvojim i našim Mrvicom. TVOJI NAJMILIJI 1475 Četrdeset je dana od smrti

1434 Sin VELJKO, šćer IVANA i unuke LARA i SARA

Četrdeset dana je od smrti našeg

1449

OBRENA

VUKOSAVE

DAMJANOVIĆ MINJE LAKIĆA JELENA NIKOLIĆ Vrijeme leti, sjećanja su sve jača, svaki dan si u našim sjećanjima.

U nedjelju, 20. februara 2022. godine u 10 časova, posjetićemo njegovu vječnu kuću. Tvoja ljubav i dobrota zauvijek će živjeti u našim srcima. Ponosni što smo te imali, čuvaćemo te kroz uspomene. Tvoji: supruga OLGA, ćerka SLAVA i sinovi RATKO i MILAN sa porodicama

Sestra MARTA i sestrične DANKA, ANA i GORDANA 1448

Zauvijek ćete ostati u našim srcima, mislima, sjećanjima i uspomenama. Brat MILO, snaha RAJKA, sinovac IVAN i sinovične JELENA i JOVANA 1452 Deset godina je od kada nijesi sa nama, naš voljeni

1480

Danas, 20. februara 2022. ž navršava se godina dana od smrti mog oca

Godina dana je od smrti

RATO MRVOŠEVIĆ GOJKA S. VUKOVIĆA Teško je riječima opisati prazninu nakon tvog odlaska, ali isto tako i ponos što si bio moj otac. Tvoja LELA sa porodicom

1426

MIODRAGA – DRAGA TATARA

Zauvijek ćemo čuvati uspomene na lijepo i srećno vrijeme sa tobom, jer si ti bio naš oslonac i snaga. Hvala ti za sve.

Striko, vrijeme koje prolazi ne umanjuje naše sjećanje na tvoj dobri i plemeniti lik. Čuvaju te u srcima.

Tvoja PORODICA 1450

ACO i NATAŠA sa đecom

Prošlo je četrdeset dana od smrti mog oca

Прошло је десет тужних година од смрти нашег драгог

1456 Navršava se godina dana od smrti supruga i oca

ĐORĐIJA Dragovog RADOVIĆA

РАДИСЛАВА – РАТА МРВОШЕВИЋА

Počivaj u miru.

DRAGA TATARA

Tvoja ćerka VESNA, unuka MARIJA i zet SRĐA SEKULIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Živiš u našim srcima.

1443

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1455

VESNA, MILENA, LJILJA i ANA

Вријеме које пролази не умањује нашу љубав према теби. Остаћеш заувијек у нашим срцима и успоменама. С љубављу, АНГЕЛИНА, АНА и НАТАЛИЈА 1451

28 Oglasi i obavještenja Прошло је 40 година од трагичне смрти мог драгог брата

Neđelja, 20. februar 2022. Godinu preteških dana je od smrti naše majke, svekrve, babe

Četrdeset je dana od kada nije sa nama

RADMILE LATKOVIĆ

ЦАЈА ДАМЈАНОВИЋА и 40 дана од смрти мојих родитеља

STANA Boškova VUČKOVIĆ

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. Ostavila si neizbrisiv trag ljubavi, dobrote, plemenitosti prema svima nama. Tvoj lik i djelo je vječno. 1465

ZLATKO, BORIS, IVANA, DUNJA, MILA

rođena Banović

Tvoja dobrota i častan život obavezuje nas da sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Ostavila si nam najljepša sjećanja i zauvijek ćemo te voljeti i pamtiti.

Navršava se godina dana od kada nas je napustila naša draga Sin VESKO, ćerke MILKA i VESNA sa porodicama

ОБРЕНА

ВУКОСАВЕ ДАМЈАНОВИЋ

Почивајте у миру, а ми ћемо са поштовањем и љубављу чувати успомене на вас. Син и брат БРАНКО са породицом

1441

RADMILA – RADA LATKOVIĆ

Dragi naši

ROGANOVIĆ

Toplina tvoje duše i srca zauvijek će nam nedostajati. Tvoj brat PEJA sa porodicom

1439

1438

Прошло је 40 година од трагичне смрти мог брата

Dana 24. februara 2022. navršava se godina dana od smrti našeg svekra, đeda i prađeda

ŽARKO

BRANKA

Vrijeme ne briše sjećanja i divne uspomene na vas. Počivajte u miru.

ЦАЈА ДАМЈАНОВИЋA

Nose vas u srcima,

и 40 дана од смрти мојих родитеља

BILJANA i VJERA

ILIJE – VUKA P. MARAŠA 1442 Sa poštovanjem i ponosom čuvaćemo uspomene na tebe. Počivaj u miru.

ОБРЕНА

Dana 20. februara 2022. navršava se godina dana od kada nijesi više sa nama

ВУКОСАВЕ ДАМЈАНОВИЋ

Porodica pokojnog DUŠKA MARAŠA

У мом срцу је велика туга испуњена љубављу и добротом и снагом коју сте ми пружали. Остаје ми да вас вјечно памтим и никад не заборавим.

KRCUN RADOVIĆ

Кћер и сестра БРАНКА ДАМЈАНОВИЋ Čuvamo uspomenu na tvoju vedrinu i veliko srce i još dugo ćemo osjećati prazninu koja je ostala poslije tvog odlaska. Znaj da te čuvamo od zaborava. Počivaj u miru.

1440

1420

Navršava se 40 godina od smrti brata

Tvoji: VJERA, VANJA, NIKOLA i ENA

1482

CAJA DAMJANOVIĆA i 40 dana od smrti mojih roditelja

CAJA DAMJANOVIĆA

Sedam je godina od smrti naše voljene majke

i 40 dana od smrti mojih roditelja

BEBE RAIČEVIĆ

OBRENA

VUKOSAVE DAMJANOVIĆ i

Nijesmo Vas zaboravili jer Vaša dobrota, pažnja i briga koju smo od Vas imali zaslužuje vječnu zahvalnost i sjećanje.

Uskraćena za Vašu ogromnu ljubav sa mnogo divnih uspomena i velikim bolom u srcu.

Draga majko, bol zbog tvog odlaska je možda promijenila oblik, ali nije ništa manja nego onog dana kad si nam iznenada otišla – kao da te neko ukrao od nas, ne dopustivši nam da se oprostimo. Ono s čim živimo je nada da smo ti za života pokazali svu ljubav i pažnju koju si bezuslovno zaslužila od nas. Volimo Te, mila naša! Tvoji: DEJANA, ĐINA i SRĐAN sa porodicama

Sestra i šćer NEVENKA ĐUROVIĆ sa porodicom

Sestra i šćer ZORKA SAVIĆEVIĆ sa porodicom 1472

VUKOSAVE DAMJANOVIĆ i

1478

1479

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 20. februar 2022. Четрдесет је дана од када је преминуо наш вољени супруг, отац, ђед и свекар

Posljednji pozdrav kumu

MILENKU PRODANOVIĆU

ВУКАШИН Марков ВУЈОВИЋ пуковник – др специјалиста опште медицине

ZORAN IVANOVIĆ sa porodicom

Твој частан живот кроз који си храбро корачао заслужује да те вјечно памтимо и чувамо од заборава. Почивај у миру у својој црногорској земљи. Трајно ћемо памтити твоју љубав и њежност према свима, и на томе ти неизмјерно хвала. Хвала свима који су нам изразили саучешће лично, као и путем телеграма.

MARKO KALEZIĆ

Vijest o tvojoj smrti me zatekla nespremnog, bratiću! Ali vjerujem u „drugi svijet“ i znam da ćemo se ponovo „negdje tamo sresti“ i prepoznati kao što smo se prepoznali kao najbolji prijatelji za ovaj dugi niz godina. Iskreno saučešće porodici.

Četrdeset je dana od odlaska voljenog supruga. Živim u nadi za ponovni sastanak.

1466 Tvoja STANIMIRKA

Četrdeset dana je od smrti voljenog brata, šure i ujaka

1423

Ожалошћени: супруга МИЛИЦА – МИЛА, синови ВЕЛИБОР и СРЂАН, кћерка ТИЈАНА, унуци ЖЕЉКО, МАКСИМ, ОГЊЕН и снаха ДАНИЈЕЛА

MILANA – ĆOJA R. JOVANOVIĆA Dragi brate, 40 dana tišine, bola i tuge. Sudbina nas je surovo rastavila i ostavila bez topline, pažnje i dobrote koju si nam nesebično pružao. Iako bespomoćni pred sudbinom, znamo da postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Zauvijek će boljeti bratska rana. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo vječno čuvati uspomenu na tebe.

MARKO KALEZIĆ

Sestra STANKA sa porodicom

1458

1430

Četrdeset dana od smrti našeg oca i đeda

Voljenom bratu

Četrdeset je dana od odlaska voljenog oca, svekra i đeda. Daleko od očiju, ali vječno u srcu.

Tvoji: VESKO, BILJANA, ANA i ANĐELA

MILANU – ĆOJU

VUKAŠINA VUJOVIĆA

Dragi brate, ne mogu da se pomirim sa sudbinom da te više nema. Rana u mom srcu je doživotna, a ljubav prema tebi vječna. Počivaj u miru. Tvoja sestra RANKA 1431

1424

Dragom ujaku

Bol i tuga se ne mogu mjeriti riječima, niti vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala. Hvala za svu ljubav i pažnju koju si nam pružio. Ponosni smo što smo te imali, čuvaćemo uspomenu na tvoj vedri duh, veliko srce i plemenitu dušu. Počivaj u miru.

MILANU – ĆOJU R. JOVANOVIĆU Tvoj odlazak je bolan i tužan, a u našim srcima ostala je velika praznina. Pamtićemo te i zauvijek ćeš ostati u našim srcima jer voljeni nikad ne umiru. Tvoj sestrić TIHOMIR sa porodicom 1432 Četrdeset dana od kako nije sa nama naš voljeni otac, đed i tast

MARKO KALEZIĆ

Četrdeset je dana od odlaska voljenog oca. Jedan za tebe, jedan za mene su otkucaji srca mog.

Ćerka TIJANA i unuk ŽELJKO Tvoj VELIZAR – PAKO

MARKO KALEZIĆ Svakim danom nedostaješ sve više. Ćerka VESNA, unuk IVAN i zet GORAN PEJOVIĆ

1436

1477

1425

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. februar 2022.

Четири године је од смрти

25. 2. 2021 – 25. 2. 2022.

Godina dana je od smrti

ВЕЉКА Н. АНДРИЋА Вољени наш, почивај у миру и нека ти наше сузе не ремете твој вјечни мир.

1446

MIODRAG – MIJO BACKOVIĆ

Твоја породица: БОЖАНА, ОЛИВЕРА, НЕНАД, НАТАША и ЖЕЉКО

Već je godina prošla, a čini se kao da smo juče sa tobom sjedjeli i smijali se. Kada kažu da vremenom bol nestaje, nije istina. Ne nestaje. Boli nas, jer sa tobom je otišao dio nas. Odnio si dio od svih i čuvaš ga kod sebe da ti nešto naše imaš, kao što i mi imamo nešto tvoje. Nedostaješ nam puno. Volimo te. Hvala ti na svemu.

Godina dana je od smrti moje sestre

Porodica će 20. februara posjetiti njegovu vječnu kuću.

PREDRAGA – DRAGA Vasilijevog MUGOŠE

Vrijeme prolazi, a tvoj iznendani odlazak nanio nam je svima svakodnevno osjećanje velikog bola i tuge za tobom. Za utjehu ostaje nam da sa ponosom čuvamo uspomene na tebe, kroz sjećanje na tvoj plemeniti lik i djelo koje si trajno i nezabrovano unio u naš život. Hvala ti, počivaj u miru.

LJUBICE Savove BOROZAN Tvoj brat 1474

rođene Strugar

Tvoji NAJMILIJI

VASKO Simonov STRUGAR

Četrdeset je bolnih i teških dana od kada nije sa nama naš dragi

TVOJA PORODICA 1422 Dana 25. februara 2022. navršava se godina dana od smrti

1471 Godina dana je od smrti

MILAN – ĆOJO JOVANOVIĆ Teško je stegnuti srce kad vidimo da je tvoje mjesto u našoj kući upražnjeno. Tvoje ime je naš ponos, a tvoja smrt velika rana u našim srcima. Bol ćemo čuvati u sebi, a kroz život ići čvrsto i dostojanstveno onako kako si nas učio. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru sa tvojim roditeljima, bratom i bratanićem, a mi ćemo vas vječno čuvati od zaborava. Hvala svima koji su te ispratili do vječne kuće, a posebna zahvalnost davaocima krvi. Dana 20. februara 2022. godine u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

VUKE G. RAŠOVIĆA

Jetrva IKONIJA, đeveričić SLOBODAN sa familijom, đeverične VESNA, PERSA, RADMILA i STANKA sa svojim familijama

Tuguju za tobom: RANKA, ANDRIJA, NIKOLA i NAKA

1444

PREDRAGA – DRAGA Vasilijevog MUGOŠE

Sa poštovanjem i ponosom čuvaćemo uspomene na tebe. Počivaj u miru.

Dragi brate, Svaki dan sve moje životne radosti prožete su nezaboravnim sjećanjem, na naše susrete i doživljaje i tugom koju osjećam za tobom. „Tu si, a nema te“, nedostaješ mi. Počivaj u miu.

1421

Brat RATIMIR – RACO

Četrdeset je dana otkako si nas ostavio tužne i uplakane, naš mili tajo

1470 Prošla je godina dana od smrti našeg voljenog

ĆOJO

PREDRAG MUGOŠA

Kroz život si koračao čestito i pošteno. Ostavio si nam u nasljedstvo ono što se ne može novcem kupiti, da sa ponosom govorimo da smo sinovi Ćoja Jovanovića. Tvoji neutješni sinovi DIKA i NINO 1445 Voljeni naš

Godina prođe, tvoj odlazak i dalje boli... Svakim danom sve više... Naša srca i naše duše te ipak vide sa vječitim osmijehom na licu. A tvoja ljubav i dalje će nas grijati, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Zauvijek...

PREDRAGA – DRAGA MUGOŠE a bol za njim je i dalje ista. Porodica MIŠKOVIĆ

ĆOJO SVETLANA, ANĐELA, TAMARA, LUKA, PAVLE i JOVICA S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe, tvoju dobru dušu i veliko srce! Počivaj u miru.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

GOLUB, OLJA, ZOKO i JEKO 1473

1464

1453

020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 20. februar 2022.

POMEN

GORANU Gerovom RADOMANU

Kume, godine prolaze, a ti nikad iz naših sjećanja...

MILOŠ ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

1435

32 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Neđelja, 20. februar 2022.

MALI OGLASI POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi. Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 1

ZANATSKE USUGE STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 2

STUDIJA

Neđelja, . februar .

    

S. VASILJEVIĆ

Duhovno-ideološki aspekti velikosrpskog nacionalizma

P: M POPOVIĆ iše od sto pedeset godina beogradske političke elite pokušavaju zatrijeti svaku crnogorsku posebnost: kulturnu, nacionalnu, državnu. Načertanije, nacionalni program ,,velike Srbije“, koji su po narudžbi Ilije Garašanina, ministra unutrašnjih djela Knjaževine Srbije, koncipirali František Zah i Adam Čartorijski, poljski političari-emigranti, i do danas je osnovna platforma srpske političke i intelektualne klase. Specifičnost srpskog nacionalizma u odnosu na nacionalne ideologije ostalih slovenskih i evropskih naroda male i srednje veličine upravo je u tom stoljetnom kontinuitetu. Jer, Načertanije, kao temeljni dokument velikosrpstva, od polovine devetnaestog stoljeća do danas, dopisivao se, prilagođavao unutrašnjim i vanjskim prilikama, taktički redefinisao.

HRONIKA PROJEKTA DOMINACIJE SRPSTVA

Takođe je fascinantno da su sve srpske intelektualne elite, od doba Obrenovića, kroz razne forme i institucije, od Srpske akademije nauka i umetnosti, Crkve Srbije, Matice srpske, Srpskog kulturnog kluba, Udruženja književnika Srbije, raznih instituta i fondacija, neprestano bile angažovane u sprovođenju srpske kulturne i nacionalne dominacije u odnosu na etnički, jezički i kulturno bliske nacije. U tom kontekstu crnogorsko pitanje je uvijek bilo – danas je, biće i sjutra – glavni uslov bez kojega nema tzv. velike Srbije. Profesor Pavle Mijović, prvi predsjednik Crnogorskog centra PEN kluba, koji je bio uhapšen i policijski isljeđivan u dubrovačkom zatvoru nakon Belvederskih demonstracija 1936. godine (zajedno su ih organizovali federalisti i komunističke pristalice) koje su bile protiv diskriminacije crnogorskog naroda, svjedočio je o tome kako mu je policijski isljednik, između ostaloga, rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti.“

Da bi se postigao održiv i trajan kompromis između sukobljenih identiteta u podijeljenoj naciji, hegemonisti se moraju uvjeriti da se stanje stvari promijenilo, recimo, u odnosu na 1918. i 1989. godine, i da se treba prilagoditi novim realnostima. S druge strane, nacionalni Crnogorci moraju izvući adekvatne pouke iz milenijumske borbe za preživljavanje protiv brojnijih i moćnijih neprijatelja. U tome su, empirijski gledano, iskustveniji od drugih Osporavanje samobitnosti crnogorske kulture i nacije, posredno, zakićeno marksističkim frazama, nastavilo se i u doba komunizma, bez obzira što je crnogorska nacionalnost bila sastavni dio ustavnog i ideološkog poretka Titove Jugoslavije. Stoga je, nakon Titove smrti, jedan od glavnih ciljeva velikosrpskih nacionalista bilo osporavanje crnogorske nacije, koju je prema njihovom narativu inaugurisala Kominterna, na Četvrtom kongresu KP Jugoslavije u Drezdenu 1928. godine. Velikosrbi su 1989. revolucionarno smijenili titoističke komuniste, ali, ipak, u burnim devedesetim godinama 20. vijeka, kao i u prve dvije decenije novog milenijuma, Beogradu su mnoge stvari izmicale kontroli i zamišljenom planu likvidacije nacionalne samobitnosti Crnogoraca. Jer, još jednom su pokazali da nemaju dovoljno

zrelosti, vještine, ideološke suptilnosti, da asimiluju ni jednu tako fragilnu, nekonsolidovanu, malobrojnu nacionalnu zajednicu. Stoga, nije jednostavno u jednoj rečenici definisati glavne tokove crnogorske zbilje, od Antibirokratske revolucije 1989. do danas: je li u tom ideološkom i političkom galimatijasu, bilo više spontanog ili pripremanog, improvizovanog ili osmišljenog, farsičnog ili tragičnog. S druge strane, postavlja se pitanje - je li ovo što nam se danas događa zaista prava mjera stvari? To jest, da li je postojao intelektualni i politički potencijal u Crnoj Gori, da poslije dvadeset tri godine suverenističke vlasti – otkad je DPS 1997. napravio otklon od velikosrpske politike i počeo graditi crnogorsku samostalnost – sa prvom stvarnom i nominalnom promjenom vlasti dobijemo neku lojalniju, pametniju, odgovorniju alternativu, koja neće pokušati pogaziti sve

tekovine nezavisne i građanski ustrojene crnogorske države? Jesu li postojali uslovi da se prekine pravilo da od 1918. svaka nova vlast – izuzećemo komuniste koji su u svakom pogledu diskontinuitet na sve prije i poslije njih – ima iste mane, ali ne i neke vrline prethodne vladajuće strukture? Koji su to onda uzroci, unutrašnji i vanjski, da u svim društvenim, političkim i kulturnim domenima imamo takvu regresiju? Crna Gora je danas, u regionalnim i evropskim okvirima, više provincijalna i inferiorna, izvan glavnih tokova evropske civilizacije, nego s kraja 19. stoljeća, iako smo kandidati za Evropsku uniju i članica NATO, najmoćnijeg svjetskog odbrambeno-političkog saveza.

,    ﹕ Koliki je stepen

kognitivnog propadanja jednog društva, u 21. vijeku, svjedoči i to da se nominalno demokratskim procesom za predsjednika Vlade, imenuje osoba koja propovijeda praznovjerje, okultuzam, mađije, klerikalizam najbanalnijeg tipa, baziranog na lajtmotivu: „Ko god se s Crkvom sukobio morao je izgubiti.“ Još je umjesno postaviti pitanje: otkud klerofašizam u Crnoj Gori? Jer, tražiti ga u crnogorskoj tradiciji, u djelima i politici Petra Prvog, Njegoša, knjaza Danila, kralja Nikole, jednako je besmisleno kao kad bismo duhovne zasade nacizma tražili u duhovnoj i kulturnoj ostavštini Getea, Šilera, Kanta, Hegela, Ničea. No, neki će reći da je i sam pojam „klerofašizam“, u crnogorskom slučaju pretjerivanje, propagandna floskula, jer vladajuća ideologija za lakovjerne i neupućene, može izgledati samo

STUDIJA

kao hibrid anikomunističkog, prosrpskog, panslavističkog, demohrišćanskog mnjenja. Propaganda o demokratskom habitusu propale Krivokapićeve vlade forsirala se više zbog vanjskopolitičkih odnosa snaga, jer su NATO, SAD i EU, vojno, pogotovo ekonomski, nadmoćni u odnosu na Rusiju i Srbiju, pa je namjesnička vlast u Podgorici – uz moćnu potporu beogradskih i moskovskih lobija – briselskoj i vašingtonskoj birokratiji dosta uspješno, kamuflirala revolucionarno duhovno, kulturno i ideološko preoblikovanje multikulturne Crne Gore u zemlju „srpskog sveta“. Dakako, ova propagandno-diplomatska mimikrija dugo je i kompleksno razrađivana nakon šoka na izgubljenom referendumu 2006. Naime, velikosrpski ideolozi su shvatili da ne mogu otvorenom etnonacionalističkom retorikom strateški preokrenuti stvari u Crnoj Gori u svoju korist, pa su dobro poznajući mentalitet Crnogoraca, kao tipičnih Dinaraca, koje je Vladimir Dvorniković svrstao u plemenski politički tip - ambiciozan, nestalan, plah, tražili savezništvo među nezadovoljnim suverenistima. (Takođe je Vasa Čubrilović, akademik SANU, mladobosanac, rekao da su Crnogorci „niži politički tip“, ali „daju najbolje sokove našoj rasi“) Tako su prije dvanaest godina našli „meki trbuh“ suverenista među ambicioznim i pohlepnim vlasnicima koncerna Vijesti, koji su uz podršku bivšeg političara i beznismena Žarka Rakčevića formirali Grupu 2010, koja je pod egidom nacionalnog pomirenja Crnogoraca i Srba zahtijevala uvođenje srpske trobojke kao druge oficijelne zastave i proglašavanje srpskog za drugi službeni jezik. Od spornih identitetskih pitanja jedino nije pomenuta vjerska ravnopravnost Crnogoraca i rješavanje statusa Crnogorske pravoslavne crkve (CPC). Projekat rušenja sekularne i prozapadne Crne Gore, da bi dobio većinu u parlamentu, i postao prihvatljiv ambasadama zapadnih zemalja u Podgorici, morao je biti zakamufliran raznim taktikama: od preimenovanja Nove srpske demokratije u Demokratski front, dovođenja uglađenog konvertita Miodraga Lekića umjesto četničkog vojvode Andrije Mandića, osnivanja Pozitivne Crne Gore, i kasnije GP Ura, do stvaranja „demokratske“ vlade na čijem čelu je bio pojac mitropolita Amfilohija.

„Moleban revolucija“: Proces opada-

nja i truljenja suverenističke vlasti bio je zakonomjeran narastanju snaga prevratničkog „srpskog sveta“ i kulminirao je „Moleban revolucijom“ 2020. godine, čiji su ideološki i logistički centri bili u Beogradu i Moskvi, kombinovanjem različitih metoda hibridnog rata, i svakodnevnih marševa vjernika i navodnih vjernika SPC. „Moleban revolucija“, iliti „protestne litije“, služile su se i metodama iz AB revolucije, ali i Musolinijevih marševa na velike talijanske gradove, te ezoteričnim, okultnim, bajkovitim nadnaravnim imaginarijem mističko-mesijanskih utopija, i klerikalizacijom najšireg društvenog spektra, sa elementima manipulativnih praksi islamskih revolucija, od Homeinija do Abur Bakira al Bagdadija i protestantskih fundamentalista Ku kluks klana. Na kraju, stranke koje su slijedile Amfilohija Radovića, zajedno s GP Ura, imale su oko 1.500 glasova više od prozapadnog bloka na izborima 30. avgusta 2020. Budući istoričari i fenomenolozi u toj promjeni vlasti koja je imala legalističke i revolucionarne elemente će moći, komparativnom analizom, naći i sličnosti sa dolaskom na vlast italijanskih fašista ili svrgavanja „prosvijećenih diktatura“ u arapskim zemljama, koje su smijenili vjerski fundamentalisti.

S. VASILJEVIĆ

Neđelja, 20. februar 2022. | strana II

RUŠENJE GRAĐANSKOG KONCEPTA CRNE GORE: Detalj sa jedne od litija u organizaciji Crkve Srbije 2020. godine

Korijeni svetosavlja: Dakako, glavni

duhovno-ideološki osnov „Moleban revolucije“ je svetosavlje, ideološko-religijski konstrukt nastao tridesetih godina prošlog stoljeća, u tijesnoj saradnji sa fašističkom strankom Zbor, Dimitrija Ljotića, upravo u vrijeme uspona nacizma u Njemačkoj. Obostrane simpatije episkopa Nikolaja, glavnog ideologa svetosavlja – koje nema suštinsku ni empirijsku povezanost s duhovnim i političkim djelom feudalnog dinasta Rastka Namanjića, u monaštvu nazvanog Sava, utemeljitelja Srpske crkve, uz to i sposobnog političara i diplomatu, koji je ishodio kraljevsku krunu svom bratu Stefanu od pape Honorija Trećeg – i nacističkih vođa, vidi se i iz izjave Velimirovića, u kojoj Hitlera upoređuje sa Svetim Savom, kao i odlikovanja kojima je Firer počastvovao episkopa žičkog. Naime, episkop Nikolaj u Svetom Savi vidi srpskog proroka, na sličan način kao što su Himlerovi i Rozenbegovi mistici u Hitleru vidjeli novog Mesiju. Teorije episkopa Nikolaja i monaha Justina Popovića, temelje se na antisemitizmu i mržnji prema zapadnoj civilizaciji, i govore o svetosavskom čovjeku kao „bogočovjeku“, pa na izvjesan način korespondiraju s tlapnjama nacističkih antropozofa i okultista, o ledenoj kosmogoniji, indoarijevskoj rasi, germansko-nordijskoj mitologiji. Ovakav konglomerat protivrječnih pseudoreligijskih i pseudofilozofskih elemenata, koje su u vremenima velikih istorijskih lomova, prirodnih katastrofa, propasti moćnih država i ideologija, neka vrsta „opijuma za narod“, ali i za intelektualce koji su skloni da svoje beznačajne živote ugrade u neku dionizijsku apologiju o novom Čovjeku, novom Mesiji, vraćanju Nacije tobožnjim prvobitnim, drevnim značenjima. Mitropolit Amfilohije, koji je seljačkog porijekla, dobro je znao da su znatan broj Crnogoraca agnostici, a i oni koji vjeruju u natpirodna bića, u neki oblik transcendentalnog – čak iako su praktični vjernici – skloniji su praznovjerju o Bogu, đavolima i demonima, koji se neprestano sukobljavaju i kažnjavaju nego jevanđeoskom nauku o ljubavi i praštanju. U pastirsko-ratničkom svijetu, koji je svakodnevno suočen s opasnostima za goli život, nije se mogla razviti sklonost prema okultnom, misticizmu, kao ni kultura redovnog odlaska u crkvu, ali jest strah od natprirodnih bića koja ne vladaju samo ljudskim sudbinama nego i prirodnim silama. Ustaljeni crkveni rituali u postcrnojevićkom dobu „borbe neprestane“ bili su krajnje svedeni i neredovni: a samim sveštenicima i kaluđerima draži su bili svjetovni poslovi, civilna i vojna služba nego služenje leturgije. Oni koji slabije poznaju život starih Crnogoraca ili se nijesu spo-

sobni udubiti u realnosti koje su oblikovale taj agonalni sociopsihološki tip, ne mogu ni razumjeti paradoks: kako to da su Crnom Gorom nekoliko vjekova upravljali mitropoliti, a da su Crnogorci bili manje praktični vjernici od drugih Južnih Slovena. Jer,„borba neprestana“, ta svojevrsna darvinistička borba za preživljavanje, pogodovala je stvaranju agonalnog a ne mističnog duha, i zato su crnogorski prvosveštenici bili zadojeni liberalnim pogledima na vjerske dogme. Svetosavlje, na drugi način, čini odmak od jevanđeoskih dogmi: i svetosavski ideolozi, kao i nacistički arizofi, smatraju da je „pustinjski duh Staroga zavjeta“ hrišćanstvo učinilo dekadentnim i neborbenim, i iz sinkretizma ničeanstva, rasizma, antisemitizma i hrišćanstva predstavljaju jednu novu dogmu čiji su neprijatelji, racionalizam, parlamentarna demokratija, komunizam, Vatikan...

ProPagandističKi sPecijalci ,,srPsKog sveta“: Svetosavlje za razliku od

crnogorskog pravoslavlja – Petroslavlja – čiji je lajtmotiv individualna i nacionalna sloboda, traži potpunu pokornost, arbitriranje u svim sferama društva i politike. Takva ideologija, koja sebe predstavlja kao jedinstvo Boga i Nacije, a Srbe kao Božji narod koji treba i drugima, svojim primjerom, da pokaže put, kako da iz te evropske „ čovjekobožje...grobnice zemaljske“, krenu putem „ bogočovječjeg... nebeskog naroda srpskog“. Ove fantazije nijesu se tako masovno primile kod Crnogoraca, čiji je imaginarij više od ovoga svijeta. O slabom interesovanju Crnogoraca za religiju, pa i za javne vjerske rituale poput loženja badnjaka, može potvrditi i autor ovoga teksta, koji je godinama, sve do 1987. išao u Cetinjski manastir, kada se mitropolija SPC, na necivilizovan način odnijela prema posmrtnim ostacima knjaza Danila i velikog vojvode Mirka, sahranjenih u crkvi Manastira. Dakle, osamdesetih godina prošlog vijeka – komunistička represija bila je u opadanju – nijednog šestog januara nije bilo prisutno više od stotinak vjernika i poštovalaca Badnje večeri, iako je to bilo jedino javno loženje badnjaka u Crnoj Gori. (Gotovo nikoga od kasnijih Amfilohijevih vjernika i „zaštitnika vjere“ u to vrijeme nije bilo među prisutnima na Badnje veče: istina, neki kasniji „vjernici“ prežali su oko vladičine bašte da dojave Udbi ko su učesnici rituala ispred vladičanskog doma) Ergo, mnogi bivši partijski Crnogorci odjednom su postali vjernici i ostrašćeni Srbi, više iz oportunizma – kao što su bili i članovi Saveza komunista – nego duhovne i spoznajne prirode. Zato je ekspanzija crkvene moći dominantno ideološke i političke prirode.

Glavni duhovno-ideološki osnov „Moleban revolucije“ je svetosavlje, ideološko-religijski konstrukt nastao tridesetih godina prošlog stoljeća, u tijesnoj saradnji sa fašističkom strankom Zbor Dimitrija Ljotića upravo u vrijeme uspona nacizma u Njemačkoj Mantra „Ne damo svetinje“ u ideološkom i dubljem emocionalnom smislu umnogome je ekvivalentna paroli „Ne damo Kosovo“. S tim što „protestne litije“ imaju izraženiju okultnu-mističku dimenziju: propagandistički specijalci su objavili da se lik Amfilohija od snijega pojavio na drvetu, kao i na oblaku, ikone Bogorodice u manastirima su puštile suze, itd. Postoje i druge razlike – ideološke i političke – između AB revolucije i „Moleban revolucije“: ali i AB revolucija, ima svoju sakralnu dimenziju. Istina, njeno božanstvo je Slobodan Milošević, komunistički apartčik, dok se litije temelje na izrazitom antikomunizmu; u AB revoluciji Crkva je u pozadini, a u „Moleban revoluciji“ predstavlja sinergiju svih političkih, parapolitičkih, paraobavještajnih i paravojnih formacija.

udari na crnu goru: Prvi udar na Crnu

Gori 1988-1989. predvodio je, dakle, komunista, bankar, a drugi, harizmatični, vremešni kaluđer, koji je poslije propasti dva državna udara, 2015. i 2016, u režiji ruskih specijalaca, srpskih „pasa rata“ i domaćih ekstremista, izrastao u jedinog vođu velikosrpskih nacionalista i njihovih pomagača, bivših saradnika Đukanovićeve vlasti. Važno je još naglasiti da su „protestne litije“ – litije su molitva a ne protest – imale neuporedivo jaču izvanjsku medijsku i diplomatsku podršku nego demonstracije protiv vlasti 2015. i 2016. godine, jer Aleksandar Vučić je u toku priprema za nasilni prevrat koji je režirala Moskva bio u nekoj mjeri javno suzdržan, a početkom 2020. upregnuo je svoju moćnu medijsku mašineriju i lobiste u inostranstvu, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama, da pokaže kako „kriptokomunistička, korumpirana vlast u Podgorici“, ugrožava vjerska prava pravoslavnim hrišćanima. U tom času naruku mu idu i međunarodni odnosi: notorna konfuznost Evropske unije, te svojevrsni izolacionizam Donalda Trampa, i njegova neskrivena fasciniranost Rusijom i Vladimirom Putinom. Kad je Amfilohije, nakon pobjede velikosrpske koalicije na izborima, poput nekog srednjovjekovnog monarha, priveo njene čelnike u Manastir Ostrog, i odredio za predsjednika Vlade svog ministranta, anonimnu, redikuloznu, u svemu nedoraslu osobu, beogradski centri moći već su imali razrađen plan, mapu puta, kako u najkraćem roku Crnu Goru pretvoriti u drugu Republiku Srpsku. Za ostvarenje tog nauma trebali su im kadrovi koji će bespogovorno, i sa posebnim entuzijazmom, demontirati sve „anacionalne i antisrpske“ ideološke i političke subjekte, u sferi medija, kulture, prosvjete, sektora bezbjednosti i odbrane, diplomatije, agencija, javnih preduzeća. S obzirom na to da je Demokratski front bio ranije, u međunarodnom kontekstu, stigmatiziran kao notorna ruska ispostava, čiji su lideri prvostepeno osuđeni za pokušaj državnog udara – a nijesu bili ni u Amfilohijevoj milosti – za ministre birani su nestranački klerikalci, koji su bili aktivni u vrijeme „Moleban revolucije“, ili su bili agitatori, lobisti u centrima zapadne demokratije, prije svega u SAD, kako

bi pokazali da su u Crnoj Gori ugrožena ljudska i vjerska prava. (Koliko je bila kompleksna priprema za kleronacionalistički prevrat u Crnoj Gori, pokazuje i to da je Crkva Srbije uspijevala uticati na svijest i opredijeljenja određenog broja mladih, ambicioznih, emocionalno i spoznajno labilnih i neizgrađenih ljudi – slično kao i islamske fundamentalističke organizacije – koji poznaju Zapadnu kulturu i Zapadni način razmišljanja. Iz tog korpusa mladih anonimnih činovnika, školovanih u inostranstvu, imenovana je trećina od 12 ministara Krivokapićeve vlade: Spajić, Milatović, Leposavić, Srzentić).

Kamufliranje ciljeva KleriKalizma u crnoj Gori: Iznenadna Amfilohijeva

smrt nenadoknadivi je gubitak za radikalnu srpsku desnicu u Crnoj Gori, ali ključni postulati ideološko-političke platforme, na kojima je srušena sekularna i prozapadna struktura ostali su nepromijenjeni. Zacrtani prioriteti u velikoj mjeri su se ostvarili: na svim ključnim mjestima u državnoj upravi i javnim preduzećima, postavljeni su akteri „protestnih litija“. Nova politička podobnost je u stvari diferencijacija u odnosu na „protestne litije“ – kao što je to u doba komunizma bio odnos prema drugu Titu, bratstvu-jedinstvu, JNA i Udbi – i ne samo da nijeste mogli biti ministar, državni sekretar, rektor Univerziteta, direktor u javnoj upravi, načelnik odjeljenja u kliničkom centru, urednik u Javnom servisu, nego ni običan činovnik, pa ni portir u državnom preduzeću, ukoliko postoji saznanje da ste govornik crnogorskog jezika, vjernik ili poštovalac Crnogorske pravoslavne crkve. Postavljanje klerikalaca, srpsko-ruskih ekstremista „po dubini“, u državnoj upravi, prvi je korak da se stubokom promijeni politički, kulturni, nacionalni, spoljno-politički habitus Crne Gore: od građanske i prozapadne sekularne republike da se stvori klerkalni bantustan, po uzoru na Republiku Srpsku. Podsjetimo se na postavljanje Vesne Bratić, „žene četnika“, na mjesto ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, Olivere Injac za ministarku odbrane, Dejana Vukšića visokog dužnosnika DF-a, za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Vladimira Božovića, predsjednika Matice srpske i osnivača opskurnog proruskog portala In4S, za rektora državnog univerziteta... (Da su jereji Crkve Srbije na sebe preuzeli ulogu iranskih mula, Vijeća čuvara islamske revolucije, ili nekadašnjih sekretara komiteta u Komunističkoj partiji, to jest da smatraju „Moleban revoluciju“ za trajnu neprolaznu tekovinu svih budućih generacija do ,,strašnoga suda“, pokazuje i saopštenje episkopa povodom najave smjene vlade Zdravka Krivokapića, u kojemu pozivaju da „treba sačuvati pobjedu(!) i ispoštovati narodnu volju“) Glavni zadatak u zabašurivanju domaće, pogotovo inostrane javnosti, da nije u pitanju ogoljeli velikosrpski hegemonizam već jedna reformska prozapadna alternativa korumpiranom DPS-u, dosad je, kao etnički Albanac, lider nominalno ekološke stranke, relativno uspješno obavljao Dritan Abazović. Ipak, šizofrena politika, radikalnog velikosrpskog nacionalizma, segregacije Crnogoraca, marginalizacije nacionalnih manjina, čišćenja svih prozapadnih kadrova u državnoj upravi, a s druge strane prodemokratska retorika koja miluje uši Zapadnih birokrata i državnika, nije bila dugog daha. Jer, između ostalog, nijesu imali minimalnu kompetentnost u upravljanju ekonomijom i birokratskim aparatom, dok je nepotizam i partitokratija umnogome nadmašila doba vladavine DPS-a. Osim poražavajućih ekonomskih rezultata, likvidiranja

Neđelja, 20. februar 2022. | strana III nacionalnog avio-prevoznika, protjerivanja zakupca Svetog Stefana, gašenja Aluminijskog kombinata, Crna Gora je i u procesu evropskih integracija doživjela potpuni zastoj i nazadak. Za godinu i po od posljednjih izbora nije otvoreno niti jedno poglavlje u pocesu pristupanja EU. K tome, bezbjednosne agencije – što je NATO partnere najviše iritiralo – postale su produžena ruka Moskve i Beograda. Sada će Dritan Abazović, kao protagonista bivše vlade koji je aminovao postavljanje svih ovih ekstremista na ključne državne funkcije biti suočen sa zahtjevima stranaka koje trebaju obezbijediti novoj vladi većinu zahtijevati da na mjesta ekstremista dovedu stručne i ideološki neostrašćene funkcionere. To će biti najveće iskušenje za budućeg mandatara i za koaliciju, jer, ukoliko ostanu Amfilohijevi kadrovi smjena Krivokapića suštinski neće ništa promijeniti, i Crna Gora će nastaviti tonuti u primitivizam i beznađe. Dakle, određenim zapadnim centrima trebala je godina – i u primjeru Crne Gore – da shvate da kanon liberalnih demokratija o nužnoj promjeni vlasti – svuda i u svako vrijeme – nije univerzalan. No, čini se da ni političkoj strukturi koju personifikuje Milo Đukanović, jedna kalendarska godina nije bila dovoljna da prihvati stvarne razloge poraza: kao opozicija se mlako i neorganizovano odupirala potiranju osnovnih nacionalnih i državnih tekovina na osnovu kojih je stvorena Crna Gora 2006. godine. Stranačka anemičnost indipendističkih stranaka nije omalomoćila spontani građanski otpor. Naprotiv, samoorganizovane grupe građana, aktivista civilnog društva, koji su bili bez saveznika u zemlji i inostranstvu, pokazali su da neprijatelji crnogorske samobitnosti ne mogu ostvariti svoje asimilatorske ciljeve, bez žestokog otpora. Ovo se najubjedljivije očitovalo na Belvederskim demonstracijama 4. i 5. septembra 2021. godine.

UZROK I SMISAO BELVEDERSKOG PROTESTA

Drugi put u potonjih osamdeset pet godina, na Belvederu kod Cetinja, s istovjetnim povodom, dogodili su se protesti protiv režima koji je ugnjetavao i omalovažavao crnogorski narod. Prvi put su se 26. juna 1936. godine, udruženi Crnogorska stranka i komunisti –

kao formalni organizatori bili su bivši ministri Kraljevine Crne Gore Petar Plamenac i Ivo Jovićević – organizovali demonstracije zbog nacionalne diskriminacije Crnogoraca i ekonomske segregacije Crne Gore u Kraljevini Jugoslaviji. Žandarmerija je zaustavila veliku kolonu protestanata koja se kretala iz Riječke nahije, i na Belvederu, bez upozorenja pucala na demonstrante. U toj terorističkoj akciji režima ubijeno je, odnosno strijeljano, šest a ranjeno trideset nenaoružanih demonstranata. Konkretni povod drugih demonstracija – sa barikadama – na Belvederu četvrtog i petog septembra 2021. godine, bila je intronacija novoizabranog mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića, koji ne priznaje crnogorsku naciju, kulturu, jezik, u Cetinjskom manastiru. Ustoličenje Mićovića bila je, ipak, samo kap koja je prelila čašu: kulminacija frustracije i nezadovoljstva položajem crnogorske nacije, šikaniranjem i getoizacijom Crnogoraca. Istina, vladajući režim 2021. godine nije bio tako brutalan kao njihovi politički predšasnici iz vlade Milana Stojadinovića, prije svega zato što je Crna Gora u Kraljevini Jugoslaviji i formalno bila provincija, dio Zetske banovine, a danas je kandidat za Evropsku uniju i članica NATO. Da je drugačiji geopolitički kontekst, da Crna Gora nije članica NATO, Vlada na čijem čelu je bio Amfilohijev pojac, koja je iz istog šinjela ideologa i egzekutora što su osmislili i sproveli etnička čišćenja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, masovne zločine u Srebrenici i Vukovaru, postupila bi kao i žandarmerija bana Muja Sočice. Upravo zbog činjenice da postoji zapadni monitoring u Crnoj Gori, u samoj Vladi je u noći između 4. i 5. septembra bilo polemika, neslaganja, pa i traženja ostavki ministra i direktora policije, oko toga na koji način će djelovati. Pobijedila je radikalna opcija, na direktno insistiranje Beograda – Milo Đukanović je izjavio da je sto agenata i specijalaca BIA-e, srpske tajne policije, bilo u Crnoj Gori angažovano u događajima 4. i 5. septembra 2021. godine – da bi se pokazalo ko su gazde u Crnoj Gori: i da nikakvi lokalni protesti ne mogu spriječiti još jedno poniženje Crnogoraca na mjestu koje je vjekovima bilo epicentar nacionalne duhovnosti i državnosti. Prema javno objavljenim podacima, koji nijesu demantovani, ministar i direktor policije su marginalizovani, i stvorena je

druga linija komandovanja koju je Beograd sprovodio preko premijera Krivokapića i djelova službi bezbjednosti. (U toj dosta haotičnoj situaciji u Krivokapićevom štabu za suzbijanje demonstracija nalazili su neki poslanici i ministri koji nemaju veze sa bezbjednosnim sektorom. Jedan od njih, mlađani ministar ekonomije Milatović, prema pisanju dnevnih novina, rekao je „da je podnošljivo da pogine deset Crnogoraca“). Paralelno, uz znanje i koordinaciju sa vlastima, u Cetinjskom manastiru instalirano je više desetina naoružanih Joanikijevih pristalica, među kojima je, prema izvještaju D. Lukšića, na Odboru za bezbjednost, bilo preko trideset pet „bezbjednosno interesantnih lica“. Nakon intronacije mitropolita Joanikija, uz prisustvo patrijarha srpskog Porfirija, koji su na Cetinje došli u vojnom helikopteru, zaštićeni pancirnim dekicama, u pratnji specijalaca sa dugim naoružanjem, vlast na razne načine kriminalizuje belvederske proteste. Enormnu upotrebu hemijskih sredstava, zbog kojih se na Cetinju nije moglo normalno disati naredna dva dana, upotrebu tzv. gumenih metaka, sprečavanje slobodnog kretanja građana, vlast je kasnije opravdavala preventivnim akcijama da bi se spriječio napad na policiju i pokušaj državnog udara!? Nešto opširnije sam opisao kontekst Belvederskih demonstracija da bi i manje upućenom čitaocu bilo jasno da je dosadašnji režim u Podgorici, koji je personifikovao Zdravko Krivokapić, po svojoj ideologiji i karakteru, anticrnogorski, antievropski, revolucionaran, prevratnički u odnosu na Ustav Crne Gore. Jer, političke i propagandne strukture čiji su lideri bili prvostepeno osuđeni za pokušaj državnog udara 2016. na višegodišnje robije, danas su na čelu skupštinskog Odbora za bezbjednost i Agencije za nacionalnu bezbjednost(!) i optužuju predstavnike građanske prozapadne opcije, za rušenje Ustava. Prema pisanju štampe, prozapadni građanski aktivisti, intelektualci, pisci, profesori Univerziteteta, u klasifikaciji ANB – koja bi, kao svaka tajna služba, trebala da brani ustavni poredak – tretiraju se kao „nasilni ekstremisti“, a kriptočetničke i ljotićevske organizacije kao patriotska folklorna udruženja! K tome, jerarsi SPC preuzeli su na sebe ulogu ideoloških komesara, koji budno prate moralno-političku i nacionalnu podobnost. Onima koji se bune, poput S. VASILJEVIĆ

STUDIJA

SIMBOL GRAĐANSKOG OTPORA: Jutro na Belvederu, 5. septembar 2021. godine

STUDIJA

Neđelja, 20. februar 2022. | strana IV

„Meka sila“ velikosrpskih štabova:

Istina, projekat unutrašnjeg razaranja crnogorskog društva prilično je razuđen i sprovodi se kombinacijom brutalnosti i „meke sile“, tražeći kolaboracioniste u bivšim režimskim činovnicima, ali i među manjinskim nacionalnim zajednicama, koje bi nakon što im obave taktičke zadatke trajno pozicionirali kao građane drugog reda. Istina, etnički i klerikalni nacionalizam, fašizam i rasizam ne mogu sami sebe obuzdati, pa se svako malo događaju izlivi šovinizma prema Bošnjacima - muslimanima, Hrvatima i Albancima – D. Abazovića su na protestima protiv inicijative za formiranje manjinske vlade, nazvali šiptarom – ali ideolozi velikosrpstva ne odustaju od svojih namjera i svim silama, metodom toplo-hladno, pokušavaju pridobiti lidere bošnjačkih, albanskih i hrvatskih političkih stranaka, islamskog sveštenstva i katoličkog klera. S posebnim iskušenjem – o tome opširnije u nastavku teksta – suočavaju se predstavnici albanskih nacionalnih partija, koje pokušavaju priodobiti, i kroz projekat ,,Otvoreni Balkan“, koji treba da se temelji na osovini Beograd - Tirana. Velikosrpski štabovi s pravom računaju da će, ukoliko razbiju političku koaliciju i solidarnost među strankama građanske provinijencije – po principu jednog po jednog – lakše ostvariti glavni cilj marginalizacije i segregacije nacionalnih Crnogoraca, samim tim i eliminisanja samog smisla postojanja Crne Gore, kao samostalne i nezavisne države. Vjerujem da politički i intelektualni lideri manjinskih nacija neće nasjesti na ove providne namjere, jer etnički i klerikalni velikosrpski nacionalizam u svom iskustvu i imaginarijumu bazira se isključivo na ideji srpske etničke i nacionalne dominacije. Elem, o nacifašističkoj duhovnoj i ideološkoj osnovi „srpskog sveta“ zorno svjedoči saopštenje sa sastanka srpskih patriotskih organizacija koji se dogodio 11. decembra 2021. godine u Podgorici. „Neophodan je jači i argumentovaniji otpor nastojanju Zapada da srpski životni prostor (potcrtao M. P.) stavi pod NATO kontrolu i privede u sferu zapadnjačke civilizacije kojoj srpski narod nikada nije pripadao, i u koji bi mogao da služi samo nacionalno obezličen i ogoljen do neprepoznatljivosti.“ Dalje se navodi da treba jačati koncept „srpskog sveta“, kao „jedinstvenoga kulturnoga, duhovnoga, istorijskoga i identitetskoga prostora, u iščekivanju povoljnih unutrašnjih i međunarodnih prilika“ (potcrtao M. P.). Ovaj stav o iščekivanju povoljnih međunarodnih prilika veoma je važan za razumijevanje dubinskog plana za ostvarenje „srpskog sveta“. Istina, ideolozi srpskog Lebensrauma (njemački životni prostor), stvorili su „povoljne unutrašnje prilike“ etničkim čišćenjem polovine Bosne i Hercegovine, koju su nazvali Republika Srpska, i od 30. avgusta 2020. preuzimanjem Crne Gore. Međutim, trenutni međunarodni odnos snaga im još ne dozvoljava da preduzmu radikalne korake, iako bi im u narednom periodu situacija u Crnoj Gori možda ponovo mogla izmaći kontroli. (Vidjećemo da li su recentne najave DF o novoj blokadi Crne Gore samo propagandni pritisak ili novi rusko-srpski plan za nemire i haos u Crnoj Gori.)

Nije jednostavno u jednoj rečenici definisati glavne tokove crnogorske zbilje, od Antibirokratske revolucije 1989. do danas: je li u tom ideološkom i političkom galimatijasu, bilo više spontanog ili pripremanog, improvizovanog ili osmišljenog, farsičnog ili tragičnog. S druge strane, postavlja se pitanje: je li ovo što nam se danas događa zaista prava mjera stvari? koMponente „srpskog sveta“: No, oni računaju na propast Zapada i liberalne demokratije što bi zakonomjerno osnažilo savremeni vjerski i nacionalni radikalizam i revitalizovanje starih ruskih imperijalističkih apetita. Etnički i klerikalni nacionalisti, svjesno ili nesvjesno, pouzdaju se u postojanost čovjekovog instinkta za (samo)uništenjem, i na kraju postaju sami žrtve svojih distopija, jer više ne razlikuju manipulacije od privida. Tako i tzv. srpski svet već dugo, osim manipulativnih ima i iracionalnu kompo-

građanska tradicija, elementarna politička kultura i svijest o temeljnim vrijednostima i ugrozama nacionalnog suvereniteta, postoje i crvene linije koje prave distinkciju između demokratskog izbora i veleizdaje. Protagonisti iz dovršenih nacija – pogotovo u parlamentarnoj demokratiji – ne prave paktove i koalicije sa subjektima čija je agenda asimiliranje te iste nacije, i devastiranje svih ključnih ideoloških i političkih paradigmi na kojima su država i društvo utemeljeni.

kritičkog smisla fokusiraju na unutrašnje prilike u Crnoj Gori, i da odlučnije postave određena pitanja odlazećoj vladi u Podgorici. K tome, zapadne zemlje dok god nema glasnih protesta protiv očiglednih kršenja prava – podsjetimo se da je Evropa bila indiferentna prema Miloševićevoj politici prema Kosovu i Lukašenkovoj autokratiji, sve dok nijesu izbili masovni protesti – nerado arbitriraju u untrašnjim pitanjima, ili to rade dosta dvosmisleno. Kad je u pitanju tako mala zemlja, bez moćnih saveznika, onda je vanjska percepcija često površna i kontaminirana raznim manipulacijama, iz centara koje pretenduju na njenu suverenost. Slike iz Cetinja i Belvedera obišle su Evropu, toliko da se upale alarmi u glavama nekih birokrata da bi se na Balkanu moglo otvoriti još jedno krizno žarište.

instinktivni otpor asMilaciji: Slabo-

sti crnogorske prozapadne strukture su kauzalno povezane s nekonsolidovanom, plitkom nacionalnom sviješću i primitivnim materijalizmom. Taj trgovački, kalkulanski duh, nakon 30. avgusta 2020. nije pokazao spremnost i sposobnost da se efikasno i organizovano suprostavi grubim imperijalnim atacima, u vrijeme tzv. Moleban revolucije, pogotovo u vrijeme lokalnih izbora u Nikšiću. No, protest na Belvederu 4. i 5 septembra 2021, uprkos anemičnosti političkih stranaka, pokazao je da u crnogorskoj nacija nijesu potpuno utrnuli stari slobodoištući instinkti. Taj otpor nije imao profilisane lidere, nikakvu čvrstu organizacionu strukturu, logistiku, ali strast i upornost

Međunarodni faktor i crna gora:

S. VASILJEVIĆ

nekadašnjih gospodara života i smrti u kožnim mantilima, arogantno poručuju: „Morate se naviknuti na novu Crnu Goru“. To jest, moraće se naviknuti da im određuju pravila prema kojima će biti šikanirani, ucjenjivani, ostavljani bez posla, i pritom biti zahvalni novim gospodarima.

KLERIKALIZAM KAO IDEJA VODILJA: Premijer Krivokapić na sahrani mitropolita Amfilohija

nentu, koja ga ozbiljno limitira u ostvarivanju njihovih krajnjih ciljeva. Naime, nakon smrti kralja Aleksandra Karađorđevića i odlaska s životne scene starih ideologa srpskog nacionalizma prozapadne provinjencije poput Slobodana Jovanovića, Milana Grola, Živka Topalovića, velikosrpski nacionalizam je duhovno-ideološki obnovljen na sinkretizmu rusofilskog komunizma i svetosavlja, i zato fatalistički istrajava na antizapadnoj ideologiji. (Zoran Đinđić je pokušao napraviti strateški zaokret, i Srbiju vratiti u sferu zapadne politike, ali njegov pokušaj se tragično završio, za njega i za velikosrpsku nacionalnu politiku. Jer, da je Đinđić ostao živ veliko je pitanje bi li Crna Gora danas imala formalnu nezavisnost). Politika Mila Đukanovića dosta dugo je uspješno koristila oktrinarne zablude srpske vanjske politike, prije svega zato što je napravila jasnu distinkciju u odnosu na beogradsko zaziranje od evroatlantskog vojno-političkog saveza. No, svaku održivu vanjsku politiku mora pratiti i unutrašnja politička scena, a blok prozapadnih stranaka i civilnih struktura koje su podržale državnu nezavisnost raskolio se i ušao u razne neprincipijelne igre sa velikosrpskom strukturom. I ova činjenica svjedoči o političkoj i nacionalnoj nezrelosti crnogorske političke i intelektualne klase jer tamo gdje postoji

demonstranata na barikadama pokazao je neprijateljima crnogorske nacije da svoje mračne ciljeve ne mogu ostvariti u tišini, i bez otpora. Dakle, u ovom slučaju se pokazalo da je taj instinktivni otpor asmilaciji bio vjerodostojniji i efikasniji nego da su ga vodili politički lideri. Jer, već smo se uvjerili da je „niži politički tip“, nekadašnjeg plemenskog separatizma iz 19. vijeka, u našem dobu, u drugim oblicima još živ, pa su u nekim kritičnim trenucima za opstojnost države i nacije lideri suverenističkih stranaka pokušali napraviti neprincipijelne saveze sa protivnicima indipendizma. Tako je LSCG poslije izbora 2001. u vrijeme konsolidovanja indipendističkog pokreta pregovarao s liderom stožerne antisuverenističke stranke SNP o formiranju manjinske vlade, a 2015, kad su Moskva i Beograd svim silama nastojali spriječiti ulazak Crne Gore u NATO, SDP izlazi iz Đukanovićeve vlade i pridružuje se opoziciji. Na kraju, tragične moralne posljedice za crnogorski pokret otpora imaće aktuelna saradnja SDP-a, poslije demonstracija na Belvederu, sa strankom kojoj je mentor srpski mitropolit Mićović!? Riječju, belvederski protesti, imali su posljedice jednog većeg zemljotresa, od kojega se još nije sleglo tlo. U vanjskom kontekstu doprinijeli su da se Zapadni posmatrači, analitičari i institucije koje se bave Zapadnim Balkanom, s malo više

Druga stvar koja bi trebala uticati na odnos snaga i unutar Crne Gore je konsolidovanje administracije Džozefa Bajdena, u čijoj vanjskopolitičkoj agendi Balkan ima određeno mjesto. U tom kontekstu je bosansko-hercegovačko, kosovsko i crnogorsko pitanje uzročno-posljedično povezano, pogotovo u namjeri SAD da ograniči ruski uticaj na Balkanu, kao jednoj od strateških tačaka na kojima se Moskva nadmeće s NATO. Zapadne zemlje, posebno SAD, sporije reaguju, jer je njihov mehanizam donošenja odluka, za razliku od autoritarnih država, komplikovan, s čestim traženjem konsenzusa među važnim političkim akterima i granama vlasti, koje istovremeno prate rejting u mjerenjima popularnosti javnog mnjenja. Zbog notornih slabosti evropskih zemalja liberalne demokratije kad je u pitanju spoljna politika, ali i nesposobnost i neodlučnost Podgorice nakon pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016. da pravno-politički slučaj dovede do kraja, uzrokovali su da reakcija Zapada na atak na jednu suverenu državu, članicu NATO, bude dosta slaba i mlaka, što je uticalo, između ostaloga, na rapidni proces truljenja i opadanja suverenističke opcije. Iz ovih grešaka se moraju izvući adekvatne pouke, i iskoristiti promjena administracije u Vašingtonu na izborima 2020, jer predsjednik Bajden, možda bolje i s više skrupula, od svih aktuelnih američkih političara, poznaje uzroke balkanske krize. Belvederske barikade produbile su i krizu vlade Zdravka Krivokapića, i ubrzale njen pad. Dan uoči izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini Crne Gore to je priznao i sâm premijer. Još u noći demonstracija premijer je pokušao smijeniti direktora policije Brđanina, i nesuglasice sa Abazovićem su se produbile, pa je Krivokapić ubrzo nakon 5. septembra 2020. tražio mogućnost da GP Ura zamijeni novim koalicionim partnerima.

priča o Manjinskoj vladi: Nova podjela

karata nakon što je Ura napustila Vladu otvorila je procese koji ponovo vraćaju u igru prozapadnu političku strukturu. Najavljena manjinska vlada donosi više nepoznanica: još je neizvjesno da li Abazovićeva nametnuta saradnja s DPS-om i njegovim starim koalicionim partnerima može biti funkcionalna i učinkovita u stvaranju ambijenta za ekonomsku i političku stabilizaciju, to jest, da li su Abazović i Ura, koji su dosad funkcionisali kao dio srpskog projekta za preuzimanje Crne Gore spremni i sposobni da se politički konvertuju. To će se najprije vidjeti po tome hoće li promijeniti, isto tako efikasno kao što su ih postavili, kadrove Crkve Srbije, Beograda i Moskve, ili će kupovati vrijeme do narednih izbora 2023. godine. Drugo je pitanje, kako

će Beograd i Moskva reagovati na formiranje manjinske vlade uz podršku DPS-a. I treće, koliko će Zapad imati volje i strpljenja da se bavi reformom određenih sektora državne uprave, prije svega bezbjednosnog sektora i odbrane, u kojima su instalirani antizapadni i antinatovski nacionalisti. U ovom periodu se mogu očekivati različite tenzije, pa i nemiri, koji bi bili inicirani izvana, i svakako će biti povezani sa razvojem ukupne situacije na relaciji NATO-Rusija. Kako god bude Crna Gora i crnogorska nacija ulaze u još jedan delikatan i neizvjesan period, koji traži nove, kreativne i smjele odgovore.

STVARANJE JEDINSTVENOG POKRETA OTPORA

Milan Kundera, u Knjizi smijeha i zaborava, citira češkog istoričara Milana Hubla, koji kaže: „Da bi se likvidirali narodi najprije im treba oduzeti pamćenje“. U tom pogledu, kad su Crnogorci u pitanju, velikosrpska politika i propaganda imali su dosta uspjeha. U prilog tome navešću samo dva primjera. Amfilohije Radović, najuporniji i najdrskiji negator najvažnijih tekovina dinastije Petrović Njegoš – stvaranja međunarodno priznate države i autokefalne Crnogorske mitropolije – neprestano se pozivao na Svetog Petra Cetinjskog, najvišeg duhovnog i moralnog autoriteta postsrednjevjekovne Crne Gore. Na isti način je i glavni slogan tzv. Moleban revolucije,„Ne damo svetinje“, falsifikovao istorijske činjenice, ignorisao Ustav Kraljevine Crne Gore i Ustav CPC, koji nedvosmisleno pokazuju da su te „svetinje“ nastale u nezavisnoj Crnoj Gori i da su bile državno vlasništvo. Ova propagandistička agenda „ispiranja mozga“ izmanipulisanim i ostrašćenim pristalicama „protestnih litija“ nije imala namjeru samo da „sačuva svetinje“ kako se katastarski ne bi vratili u posjed države, njihovog vjekovnog vlasnika, nego i da insinuira da su „svetinje“ – u hrišćanskoj religiji duh je svet a ne bogomolje – trebale da pripadnu grupi bezvjernika, progonitelja Crkve, tajkuna koji su „privatizovali državu“.

Matrica propagande: U tom kontekstu

je i glavna taktička matrica velikosrpske propagande, da političku akciju – usitnjavanja i kolapsa suverenističkog bloka – dominantno treba voditi u ozračju konfrotacije: za i protiv DPS-a, a ne za i protiv crnogorske suverenosti. Stvaranje mantre da je DPS kompromitovan i da se svi trebaju distancirati od njega nema ambiciju da otkloni najgore osobine koje su bile prisutne u vrijeme njegove decenijske vladavine: korupcija, negativna kadrovska selekcija, antiintelektualizam, opsjednutost neoliberalnim tlapnjama, nego upravo ono što što su im nedvojbene tekovine; stvaranje nezavisne, prozapadne, građanske Crne Gore, koja vodi neutralnu regionalnu politiku. Jer, DPS, sa svim slabostima i nesnalaženjima, i dalje je stožerna stranka državotvornog bloka. Kreatori ovih narativa veoma dobro poznaju političku kulturu i mentalitet crnogorskih političara, i kroz iskustvo u potonjih trideset godina znaju da sujeta, pohlepa, intelektualna insufijencija tzv. političkih lidera su pogodno tlo za razbijanje akcionog i strateškog jedinstva među subjektima antivelikosrpske politike. Na neki način je paradoksalno da je upravo DPS, koji se formirao na valu velikosrpstva, nakon 1997. godine, pokazivao najmanje ideoloških oscilacija i neprincipijelnih dilova s velikosrpskim blokom. Možda upravo to, više od svega ostaloga, svjedoči o nacionalnoj nezrelosti, ne samo političkih lidera nego i onih koji ih slijede. Jer, da je Slavko Perović 1998. go-

Neđelja, 20. februar 2022. | strana V dine prihvatio Đukanovićevu ponudu, kad je lider DPS-a bio slab i borio se za golo preživljavanje: u birokratskom aparatu, državnoj upravi, resoru prosvjete i kulture, bezbjednosnim agencijama, instalirao bi se veći broj izvornih indipendista, koji bi umnogome uticali na promjenu ideološkog habitusa birokratske strukture, koja je cijelo vrijeme vladavine suverenističkog bloka bila manje-više anacionalna, nereformisana, s dominantno sviješću koja je hibrid komunističkog unitarizma i starih kulturno-ideoloških velikosrpskih doktrina. Dalje, SDP je bio skoro osamnaest godina u koaliciji s DPS-om, i umjesto da traže ministarstvo kulture, mjesta direktora u ključnim kulturnim ustanovama, oni su se bili ustremili na resore policije, saobraćaja, kao i javna preduzeća, aerodrome, morsko dobro, šume, itd. Na kraju su zajedno s koncernom Vijesti, ne samo ušli u javnu ili tajnu, oficijelnu i neoficijelnu, saradnju s velikosrpskim strukturama, nego su intelektualce i medije koji nijesu mijenjali svoje temeljne političke stavove još od vremena AB revolucije proglasili poltronima režima, klijentelistima, mediokritetima. Sve ovo je uticalo da se nikad ne napravi istinska kadrovska reforma, po dubini, barem u sektorima državne uprave – prosvjete, kulture, informisanja, diplomatije, službi bezbjednosti i odbrane – koje su od krucijalnog značenja za stabilnost i opstanak svake suverene države.

potraga za reforMaMa: U tom kontek-

stu DPS se, s obzirom na to s koje je polazne tačke krenuo prema prozapadnoj politici, najviše reformisao, ali više su to bile načelne nego suštinske promjene, za koje je trebalo posebno znanje i senzibilitet: prije svega da bi se osnažila nacionalna i državotorna svijest, pridobio civilni sektor, profilisale institucije. Birokratski pristup, kojemu je poslušnost glavni kriterijum, posebno je poguban u zemlji s objektivno malim brojem sposobnih dužnosnika. Ukoliko meritokratija nije osnovni princip vlasti (pre)dugo vladanje iste strukture stvara određene anomalije, zasićenje, rutinerstvo, negativnu selekciju i bilo je očekivano da će, prilikom prve promjene vlasti DPS u opoziciji imati iste one mane koje je su ga krasile proteklih decenija, samo što je njihova cijena u novim okolnostima obično skuplja i razornija. (Na njihovu sreću, alternativa na vlasti pokazala je sve slabosti DPS-a, i uz to užasno neznanje, neiskustvo i opasne namjere u destrukciji društva i države).

propuštene prilike: Dakle, s obzirom na naslijeđeni politički mentalitet dosadašnjih koalicionih partnera i antidržavnu politiku Krivokapićeve vlade, DPS, kao stožerna opoziciona stranka, trebala je odmah inicirati formiranje vlade u sjenci. Ona bi imala dva glavna cilja: održati i ojačati višegodišnju koaliciju prozapadnih stranaka, i poslati jasniju poruku da je u Crnoj Gori, dominantno, sukob između prozapadnih i antizapadnih ideologija. Jer, u samo godinu nova vlast je ispoljila ne samo nacionalnu i vjersku nesnošljivost i forsiranje antizapadnih kadrova, nego i neutaživu potrebu za kontrolom javnih medija i pravosuđa. Vlada u sjenci bi se na kompetentniji i efikasniji način mogla baviti i pokušajima velikosrpske politike da napravi razdor u tradicionalnom savezništvu između prozapadnih Crnogoraca i pripadnika manjinskih naroda. (Da je postojala vlada u sjenci vjerovatno ne bi jedan poslanik, zastupnik nacionalnih Albanaca, glasao za Vladin godišnji budžet koji se ne zasniva na realnim parametrima i smišljeno je programiran da izazove ekonomski i politički slom države, možda se ni SDP na Cetinju ne bi vratio na politiku iz 2015. i tražio podršku za vlast

od stranke koja je ispostava Crkva Srbije, iako su par mjeseci prije toga krenuli u izbornu kampanju upravo s Belvedera, kao simboličke tačke otpora Joanikijevom zatiranju Crne Gore). Nakon pada Krivokapićeve vlade slijedi novo miješanje karata u kojoj suverenistička opcija dobija novu šansu, ali samo u slučaju da tradicionalni saveznici ostanu zajedno, kao protekle dvije i po decenije. Treba očekivati da će se lideri nacionalnih manjina i dalje ponašati racionalnije i moralnije prema politici prozapadne građanske politike i države Crne Gore od nekih nominalno suvernističkih stranaka u kojima su nacionalni Crnogorci dominantni.

nova iskušenja: Dosad su u svim kri-

tičnim trenucima bili na visini zadatka: pokazali dovoljno promišljenosti i odgovornosti da ne ulaze u dilove s velikosrpskim strankama. Jer, empirijski je već potvrđeno od 1997. da svoje ekonomske, kulturne i nacionalne interese najbolje mogu štititi u maloj državi, u kojoj nema većinske hegemonističke nacije. No, iskušenja pred liderima nacionalnih manjina nijesu mala, jer velikosrpski nacionalisti će sve učiniti da ih pridobiju, kako bi Crnogorci ostali usamljeni. Strateški plan im je da pošto nacionalne Crnogorce svedu na zanemarljivu folklornu grupu, bez političke relevantnosti – plan velikosrpskih štabova, prema riječima njihovog portparola A. Rakovića je da ih svedu na 100.000 pripadnika – manjinski narodi trajno ostanu vječiti privjesak Beograda. Potonjih dvadeset godina pokušavali su velikosrpski štabovi da na razne načine – uglavnom bezuspješno – razbiju strateško savezništvo prozapadnih Crnogoraca sa nacionalnim manjinama. Sjetimo se samo instant stranaka koje su formirane s bošnjačkim i hrvatskim nacionalnim predznakom, kako bi se okrnjile, po mogućnosti i razbile, stranke koje su lojalne Crnoj Gori.

ZAMKE PROJEKTA ,,OTVORENI BALKAN“

No, u potonje vrijeme na djelu je jedna sofisticiranija, opakija platforma, s izvjesnom međunarodnom potporom, čija skrivena strategija ima ambiciju da mijenja ukupnu regionalnu državno-političku arhitekturu. Inicijativa ,,Otvoreni Balkan“, koja implicira osovinu Beograd-Tirana, za one koji poznaju prirodu balkanskih nacionalizama ne bi trebala biti iznenađenje: prije pet-šest godina, još prije Tačijeve i Vučićeve inicijative o razmjeni teritorija po etničkom principu na sjevernom Kosovu i južnoj Srbiji, nagovijestio sam taj scenario, jer on je sukladan ideologiji i iskustvu etničkog nacionalizma, ne samo u Srba i Albanaca. Krajnji cilj ovog scenarija nije samo razgraničenje dviju nacija koje su od početka 20. vijeka u permanentnom sukobu, nego i da

države u kojima žive Srbi i Albanci, koje su etničkom smislu nehomogene, treba redefinisati ili ih ukinuti: BiH i Makedoniju međusobno podijeliti, Crnu Goru podijeliti po etničko-vjerskom načelu. Škola mišljenja koja tvrdi da je model multinacionalne države na Balkanu propao ima podršku i od nekih lidera nove evropske desnice: Janez Janša je po sugestiji svojih istočnih partnera pustio probni balon o promjeni granica na Balkanu po etničkom principu. Istina, ova inicijativa je kratko vrijeme izazvala određenu pažnju, pa i osude iz više centara, a onda se zaboravila, premda nikada ne treba potcijeniti ovakve zloguke najave. Jer, prisjetimo se koliko je država u Evropi nastalo, promijenilo granice i politički sistem, na koncu i nestalo, u potonjih dvjesta godina, od Bečkog kongresa 1815. Uostalom, da se neko prije samo četrdeset godina usudio javno prognozirati da će se na prostoru SFRJ formirati sedam međunarodno priznatih država - smatrali bi ga neuračunljivim. Arhitekti ,,Otvorenog Balkana“ veoma dobro znaju sve prepreke s kojima će se u bliskoj budućnosti suočiti njihove zamisli, i zato u prvoj fazi insistiraju na ekonomskom, saobraćajnom, telekomunikacijskom povezivanju, stvaranju jedinstvenog tržista rada... Usta su im puna evrofilstva i traže saveznike među briselskim i vašingtonskim birokratama koji smatraju da balkanska društva nijesu dovoljno zrela za evropske integracije. Kad ne bi bilo geopolitičkih kontroverzi oko sfera uticaja NATO i Rusije i činjenice da Srbija i BiH nijesu u Atlanskom savezu, zagovornici etničkog razgraničenja Srba i Albanaca lakše bi se dogovorili, jer Albanci su etnički kompaktni ne samo u Albaniji i Kosovu, nego i u djelovima Makedonije i Crne Gore. Dakle, ,,Otvoreni Balkan“ je jedna od mnogobrojnih varijacija velikosrpskog hegemonizma u potonji vijek i po, koji i albanskim nacionalistima otvara nove perspektive – iako je Enver Hodža starijim generacijama Albanaca u Albaniji ogadio svaki nacionalizam – jer oni prvi put nakon Skenderbega, poslije toliko vjekova života pod okupacijama i diktaturama, postaju važan regionalni politički subjekt. Zato treba očekivati da bi se stratezi ,,Otvorenog Balkana“ – ukoliko im se ostvari namjera da ovoj asocijaciji priključe Kosovo, Crnu Gori i Bosnu i Hercegovinu – u prvo vrijeme, osim stvaranja ekonomske dominacije kroz preuzimanje strateških privrednih subjekata, fokusirali na propagandističke, diplomatske, ekonomske aktivnosti, koje će pokazati da je opstanak cjelovitih i suverenih država Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore – besmislen i neodrživ. Projekat ,,Otvoreni Balkan“ bi, dakle, mogao dodatno destabilizovati Crnu Goru, i otvoriti prijepore i tamo gdje ih ranije VLADA SJEVERNE MAKEDONIJE

STUDIJA

DODATNA DESTABILIZACIJA REGIONA: Vučić, Zaev i Rama u Skoplju, jul 2021. godine

STUDIJA

nije bilo. Jer, malisorska plemena su još u 19. vijeku – Njegoš je zajedno s Hotima bio planirao osvojiti Podgoricu – bila saveznici sa Crnogorcima, i ova mentalitetska i politička bliskost potvrđivala se i u doba aneksije Crne Gore Srbiji 1918. kad su Malisori bili podrška borcima za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Takođe, devedesetih godina su se crnogorski indipendisti zajedno s albanskim strankama borili za građanska i nacionalna prava, da bi 1999. godine Crna Gora primila preko sto hiljada prognanika sa Kosova i spasila ih od progona i moguće smrti. Takođe, na referendumu 2006. godine, najveći procenat glasača za nezavisnu Crnu Goru bio je upravo u albanskim sredinama. No, ukoliko crnogorska nacija bude gubila svoju političku snagu i uticaj može se očekivati – već je poslanik G. Nimanbegu poslao Crnogorcima jednu zlokobnu poruku: da ih ne razlikuje od Srba – da bi i u Crnoj Gori mogao jačati albanski iredentizam. Dakle, hoće li se desiti distanciranje albanske manjine od svoje tradicionalne politike ne zavisi samo od personalnog profila albanske elite nego i od sposobnosti crnogorske nacije da održi unutrašnju koheziju – koja će biti lišena dosadašnjih trgovina suverenista sa srpskim nacionalistima i iredentistima – i savezništvo s nacionalnim manjinama. I na taj način im vjerodostojno ukazali da ne postoje moralni, politički i ekonomski razlozi za stratešku promjenu njihovog lojalnog odnosa prema građanskoj, prozapadnoj Crnoj Gori. To jest, da bi svaki otklon od ove provjerene politike, koja je dosad imala svoje nesumnjive vrijednosti, prije svega njihovu populaciju gurnuo u opasnu avanturu sa neizvjesnim ishodom.

Izostanak međunarodne strategIja ostvarIvanja utIcaja: Dakle, o naj-

malignijim opasnostima ideje ,,Otvorenog Balkana“ u Crnoj Gori ne govori se dovoljno jasno, kao što je to bio slučaj i s „Moleban revolucijom“ i brutalnim atacima rusko-srpskog imperijalizma na Crnu Gou i Crnogorce. Na neki način je paradoksalno da današnja državotvorna opozicija, koja je programski potpuno usklađena sa strategijama EU i NATO, iz čijih je redova i aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, ima neuporedivo manju i slabiju međunarodnu aktivnost – manje je vidljiva – od propalih vlada kralja Nikole poslije inaugurisanja Versajskog poretka, kada je Crna Gora bila zbrisana s geografske i političke karte Evrope. Podsjetimo se da su crnogorski emigranti – apartidi – formirali komitete za odbranu Crne Gore u Švajcarskoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Kanadi, Velikoj Britaniji, SAD-u, te da se o crnogorskom pitanju debatovalo u više demokratskih parlamenata. U tim internacionalnim komitetima, a i individualno, bio je veliki broj političara, bivših diplomata, penzionisanih generala, novinara, uglednih naučnika, advokata, pisaca... Konačno, crnogorski emigranti su snimili propagandni film, u glavnoj ulozi s najpoznatijom italijanskom glumicom toga doba Elenom Sangro. O vitalnosti, kreativnosti i sposobnosti crnogorskih patriota prije sto godina upravo najbolje svjedoči činjenica da igrani film takvog formata nije bila u stanju producirati nijedna balkanska zemlja! Pad Krivokapićeve vlade otvara prostor građanskim prozapadnim subjektima da se aktivnije uključe u kreiranje glavnih kulturnih, nacionalnih i političkih tokova, ali da bi se s novom energijom i spoznajama organizovano suprostavili imperijalnom projektu nužno se institucionalno i vaninstitucionalno reorganizovati, mimo – i uz eventualnu pomoć organizovanih po-

S. VASILJEVIĆ

Neđelja, 20. februar 2022. | strana VI

OTPOR NOVOM VALU VELIKOSRPSKE ASIMILACIJE: Bogetići, april 2021. godine

litičkih stranaka – tako što ćemo se prilagoditi novim prilikama. Jer, nerazborito je očekivati od buduće manjinske ili tehničke vlade, čiji bi lider trebala biti osoba koja za rješavanje najvažnijih unutarpolitičkih pitanja trči za savjet – ide na poklonjenje – kod patrijarha SPC, da će zaštiti temeljna nacionalna i građanska prava i interese Crnogoraca.

solidarnih donacija iz zemlje i inostranstva, kao i pomoći inostranih fondacija i pojedinaca, boraca za ljudska prava.

Potreba formIranja crnogorskog bloka za otPor: Stoga, potrebno je formi-

Danas je gotovo opšte mjesto, ne samo u percepciji velikosrpskih nacionalista i stranaca nego i znatnog dijela suverenista, da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti dodatno mobilisao i ujedinio velikosrpske nacionaliste i njihove kolaborante. No, ovaj narativ dominantno se bavi posljedicama a ne uzrocima tog fenomena: da je jedan – sa svim slabostima – superioran politički i civilizacijski svjetonazor, u 21. stoljeću, srušila zaostala, autoritarna, antizapadna, teokratska struktura. I među obrazovanim djelatnicima suverenističke opcije dosta se površno i necjelovito analiziraju posljedice nekompetentnosti i lakomislenosti bivše decenijske vlasti kad je u pitanju velikosrpski nacionalizam. Riječju, rak-ranu crnogorskoga društva liječili su aspirinima: nominalne reforme u domenu prosvjete, kulture, informisanja, izgradnje institucija, bile su nametnute izvana, parcijalne lišene kreativnosti i kontinuiteta. Ovako drastične zablude nijesu uzrokovale samo potkapacitiranošću političke i intelektualne elite nego i doktrinarne ideološko-političke zablude: da će nezavisna država, njen birokratski aparat, kroz razne ekonomske operacije, pogotovo nakon ulaska Crne Gore u NATO, protokom vremena pacifikovati i velikosrpski nacionalizam. Zbog manjka humanističkog obrazovanja i inventivnosti naše političke i intelektualne elite ignorisane su stare provjerljive lekcije iz dva minula stoljeća o izgradnji moderne nacije i države: da su kulturni fenomeni i institucije u fundamentu svakog evropskog nacionalnog i političkog entiteta, i glavni uslov za njihovu dugoročnu stabilnost i održivost. Zamišljajući državu kao proširenu korporaciju koja će biti ujedinjena Ustavom –„ustavnim patriotizmom“ – gradili su jednu strukturu lišenu postojanog, slojevitog sadržaja čiji simbolički indikatori dubinski emocionalno i psihološki dubinski prodiru kroz izabrane kulturne, prosvjetne, ritualne sa-

ranje vjerodostojnog pokreta otpora velikosrpskoj agresiji, u vidu najšireg građanskog saveza, svih ideoloških i etničko-nacionalnih varijeteta domovinskih i iseljeničkih organizacija, kao i istaknutih pojedinaca iz intelektualnog i poslovnog miljea. U tom pogledu trebalo bi formirati svjetski kongres Crnogoraca (SKC), koji će se sastajati barem jednom godišnje. Ova krovna organizacija domovinske i iseljene Crne Gore trebala bi formirati svoja kulturno-informativna predstavništva u velikim svjetskim centrima, kako bi naši iseljenici koji imaju određene afinitete i ugled u tim sredinama, promovisali crnogorske interese, prezentovali ih javnosti, diplomatskim i ekspertskim čimbenicima, koji se bave Zapadnim Balkanom i Jugoistočnom Evropom. Realizacija ove ideje ne bi trebalo da zavisi od dnevnopolitičkih konjuktura, stranačkih interesa i koalicija, jer svaka nova vlast u doglednoj budućnosti ideološki će biti nekoherentna, nestabilna, pod velikim pritiskom Beograda i Moskve. U okviru ove inicijative nužno je formirati i nacionalnu fondaciju za kulturu, medije i inostranu promociju Crne Gore, jer naše kulturne institucije i asocijacije tavore ili su u fazi izumiranja, medijski prostor, barem osamdeset odsto, preuzeli su subjekti s velikosrpskom ideologijom, a finansijski resursi suverenista sve su slabiji. Država Srbija i razni subjekti koji su dirigovani iz Beograda, i mimo ministarstava u Crnoj Gori, s kojima trenutno rukovode njihovi kadrovi, ulažu desetine miliona u medijsko-kulturnu sferu, u cilju asimilacije crnogorske nacije. Zato bi za djelovanje i finansiranje SKC i fondacije za kulturu dobro bilo izučiti iskustva i modele ostalih ugroženih i polusuverenih nacija, poput Katalonaca, kosovskih Albanaca devedesetih godina, Baskijaca, Palestinaca, Kurda, itd. koji se bore za očuvanje svog identiteta. Manje-više svi ovi modeli se temelje na organizaciji

GLAVNE IDEOLOŠKO-POLITIČKE KONTROVERZE CRNOGORSKE NACIJE

držaje i prakse, u svijest većine građana. Jer, svi papiri, pa i Ustav, pogotovo u zemljama sa dubokim pretpolitičkim sporovima, slabi su garant stabilnosti i opstojnosti. (Ustave su imale i prva i druga Jugoslavija, koje su propale). Svaka nacija je jedna doktrina – skup određenih izabranih i promovisanih vrijednosti koji ujedinjuje većinu građana – i nedostatak koherentne kulturne i nacionalne politike indipendista uzrokovao je da opcija koja je pobijedila na referendumu za nezavisnost – sâm čin stvaranja države neponovljiv je agens za nacionalnu konsolidaciju – vremenom slabi, a poražene snage, upravo zbog toga što su imale snažno kulturno i nacionalno utemeljenje, jačaju i na kraju pobijede.

Potraga za novIm metodama djelovanja: Otpor novom valu velikosrpske

asimilacije – trećem od 1918. – zahtijeva ne samo nove metode političke borbe koja traži drugačiji mentalitet, moral, taktički i strateški pristup, nego i inoviranu nacionalnu ideologiju, koja će se neće referisati na dukljanstvo, komunističko jugoslovenstvo, i pomenuti tzv. ustavni patriotizam. Jer, svaka nacija je, kako kaže Benedikt Anderson, zamišljena zajednica: to jest konstrukt stvarnosti i imaginacije, istorije i mitologije, usmenih predanja i književnosti, dugotrajnih navika i interesa, sjećanja i planova za budućnost. Tri glavna elementa svake evropske nacije su jezik, religija i državna tradicija. U nekim slučajevima je dominantan jezik, kao kod Slovenaca i Makedonaca: kod drugih religija, poput Iraca i Bošnjaka; kod Austrijanaca je bila presudna državna tradicija, itd. Nacionalni identitet je i hibrid ovih elemenata zajedno, no, imaginarij svake nacije je poseban, specifičan. Stoga mu je potreban kreativan pristup, precizna percepcija svih elemenata koji najdublje emocionalno i empirijski povezuju određenu zajednicu. Zagovornici takozvanog dukljanstva, crnogorskog komunističkog jugoslovenstva ili „ustavnog patritozma“ pokušavali su da stvaraju nacionalnu svijest prema svojim afinitetima, a ne onim relevantnim indikatorima koji na različite načine, s najmanje unutrašnjeg konflikta, mogu ujediniti ovaj malobrojni, istorijski entitet. Dukljanstvo kao nacionalna ideologija nikad nije imalo potencijala da objedini većinu pravoslavnih Crnogoraca. U pitanju je mrtvi mit bez potencijala da se dublje inkorporira u kolektivnu memoriju, kao što je to nekad bio mit o Ivanu Crnojeviću ili kasnije kosovski mit. Duklje nije bilo u pamćenju naših predaka, jer je nije bilo u predanjima, usmenoj i pisanoj književnosti 19. i 20. vijeka, pa je pokušaj da se ovaj istorijski period ranog srednjeg vijeka stavi u središte nacionalnog identiteta od samog početka bio osuđen na propast, i dodatno je pružio priliku velikosrpskim propagandistima da ga stigmatizuju kao sinonim ilirstva, katoličanstva, antisrpstva. Druga ideološka tlapnja za koju se još veže znatan dio savremenih Crnogoraca – čak i mlade generacije – su jugoslovenski antifašizam, kojega je nemoguće obnoviti u realnostima 21. vijeka. Štoviše, neki naši političari i intelektualci crnogorsku naciju pretežno vežu za komunističku ideologiju, partizanski pokret, socijalističku

Crnogorskom, građanskom i nacionalnom pokretu otpora, da bi sačuvao staru vitalnost treba nova energija, nova kreativnost i nova retorika koja izvire iz stare paradigme čojstva, jedine naše trajne univerzalne konstante koja se ostvarila u solidatusu, s paradigmom „čuvati drugoga od sebe“. Crnogorci, dakle, danas moraju razumjeti ono što su instiktivno i empirijski potvrdili njihovi preci, pastiri-ratnici: ugrožena malobrojna zajednica da bi opstala treba pokazivati horizontalnu solidarnost i poštovati određene kodekse koji će čuvati njenu društvenu i odbrambenu koheziju, odjeliti svijet mašte i nade

izgradnju i modernizaciju. Ovaj fenomen unekoliko bi bio razumljiv, na primjer, u Makedoniji ili Sloveniji, koje su prvi put u doba komunizma dobili neku vrstu nacionalnog ili državnog subjektiviteta. No, čak i u tim zemljama, simbolička i ritualna profilacija, kulturna politika i obrazovni sistem uporišta su tražili prevashodno u pretkomunističkim, dubljim slojevima stvarne i izmišljene tradicije. Vezivanje nacionalne ideologije dominantno za partizanski pokret i titoističku Jugoslaviju pogrešno je i zbog toga što se fokus nacionalnih sporenja svodi se na jedan mali dio milenijumske istorije Crne Gore, čiji se polemički diskurs vodi oko uloge četnika i partizanskog pokreta, i na taj način, još jednom – kao i u pitanju dukljanstva – otvaramo veliki prostor za manipulacije negatorima crnogorske nacije, koji tvrde da su Đilas, Tito, Kominterna, „izmislili crnogorsku naciju“. Svođenje polemika uglavnom na događaje iz Drugog svjetskog rata je neproduktivno i zbog toga što fokus o tradicionalnom biću Crne Gore treba usmjeriti na njene najviše, nepolemične istorijske vrijednosti, a rasprave o savremenim kontroverzama usmjeriti prema 2041. a ne 1941. Dakako, tekovine Narodnooslobodilačke borbe trajno su utkane u nacionalno biće Crnogoraca i njih treba objektivno bez predrasuda prezentovati, ali je pogrešno nekritički zagovarati komunistički antifašizam, jer antifašizam, antinacizam, antirasizam – pa i antikomunizam – mogu se temeljiti samo na univerzalnim demokratskim vrijednostima. Kad su u pitanju oslobodilačke tekovine 20. vijeka, mnogo je produktivnije afirmisati romantičnu, bezizglednu borbu crnogorskih ustanika protiv aneksije Crne Gore Srbiji nakon 1918, jer sukob između četnika i partizana bio je svjetonazorski, ideološki, a ne državotvorni. Jer, jedni i drugi bili su Jugosloveni: četnici su bili unitaristi, monarhisti, antikomunisti, a komunisti federalisti, ateisti i republikanci. No, odnos prema nezavisnoj Crnoj Gori sljedbenici dinastije Karađorđevića i titoisti bio je jednako rigidan i nepomirljiv.

Okvir simbOlike i ideje: Svaka nacija

ima svoj simboličko-ideološki okvir, iz perspektive dugog istorijskog trajanja, iako je ovaj političko-kulturni konstrukt fenomen moderne epohe. U feudalizmu su, bez obzira na etničke, jezičke, kulturološke i vjerske specifičnosti, feudalci bili posebna (nad)nacija. Tek nakon Francuske revolucije, u 19. vijeku, epohi romantizma, prvobitnog kapitalizma, buržoazije, narodnih pokreta, modernizacije štamparske prese i književnih bardova, stvaraju se nacije. Devetnaesti vijek je i crnogorski zlatni vijek: doba Petra Prvog, Njegoša, knjaza Danila, knjaza/ kralja Nikole, Gorskog vijenca, Luče mikrokozma, Imovinskog zakonika, Grahovca i Vučjeg dola, međunarodnog priznanja na kongresu u Berlinu... Nacionalni ideolozi, pisci školskih udžbenika, politički lideri i njihovi savjetnici, uticajni kulturtregeri, koji su se suprotstavljali velikosrpskoj asimilaciji, nerazumno su se povukli sa tog bojišta, i na neki način dali za pravo velikosrpskim falsifikatorima i manipulantima, koji su, ignorišući istorijski kontekst romantizma, neizgrađenost južnoslovenskih nacija, duh i sociopsihološke, etičke, mentalitetske osobenosti Crnogoraca koje su stvarane vjekovima, proglasili nacionalnim Srbima crnogorske mitropolite, knjaževe i vojvode.

Neđelja, 20. februar 2022. | strana VII nekih Petrovića Njegoša stave u stvarni istorijski kontekst, u duh vremena u kojemu su živjeli, i da u prilog svojim tezama naprave komparativne analize sa ostalim nacijama koje su imale dvojnu nacionalnu svijest u 19. i 20. stoljeću, na primjer, Makedoncima, Ukrajincima, Slovacima, Austrijancima, Škotima, Ircima, Kataloncima... Tako je olakšano hegemonističkim propagandistima da bezobzirnim izokretanjem i selektovanjem istorijskih činjenica, utemeljitelje moderne crnogorske državnosti i nacionalnosti uzimaju kao glavni dokaz o nepostojanju crnogorske duhovne, kulturne i istorijske posebnosti. Ergo, u samom središtu simboličkog i duhovnog jezgra svake nacije nalaze se djela koja najviše i najdublje ovaploćuju duh, karakter, jezik, sociopsihološke osobine, etos i sudbinu jedne zajednice. U crnogorskom slučaju to su nesumnjivo Njegoš i Gorski vijenac, bez obzira koliko se puta u tom djelu pominju Srbi ili Crnogorci. (Sa sličnim argumentima kojima srpski nacionalisti prisvajaju Njegoša mogli bismo dokazivati da su Ivan Mažuranić, Vladimir Visocki, Simo Matavulj ili Đura Jakšić crnogorski pisci). Elem, Crnogorci su u 19. vijeku pravili veoma jasnu distinkciju između njih i Srba, o čemu najbolje svjedoči memoarska knjiga srpskog princa Đorđa Karađorđevića,„Istina o mom životu“, gdje nesuđeni prijestolonasljednik prenosi – ekavizirani – dijalog sa svojim đedom, koji je od svih drugih Petrovića Njegoša javno više „srbovao“. Desetogodišnji unuk, kojemu je otac bio izbjeglica na Cetinju, žali se knjazu Nikoli na svoje drugove, jer ga ne smatraju Crnogorcem. „Crnogorac? Ne, ti nijesi Crnogorac“. „Nijesam Crnogorac, to kažu i moji drugovi. A ti si Crnogorac i baka je Crnogorka. Kako to, deda?“ „Mi smo Crnogorci, jer smo rođeni ovde, a i roditelji su nam bili Crnogorci“. Reinterpretacija crnogorske nacionalne ideologije nije puka intelektualna egzibicija nego nužnost da bi ovaj entitet u 21. stoljeću konačno dovoljno osnažio na taj način što će svoju spoznajnu, emocionalnu i imaginarnu potku temeljiti na najvišim tradicionalnim i savremenim vrijednostima, od kulta Ivana Crnojevića, Oktoiha, epske poezije, oslobodilačkih ratova u 19. i 20. vijeku, tekovina Petrovića Njegoša, do velikih evropskih slikara dvadesetog stoljeća. Dakako, tradicija nije dostatna sama sebi – niti je okamenjena jednom zauvijek – nego se i njena sudbina mijenja ovisno od ćudi i izazova narednih generacija: zato kauzalna povezanost tradicijskog i savremenog nikad nije jednoznačna niti je nepromjenjiva.

BORBA ZA OPSTANAK CRNOGORSKE KULTURE Karl Poper je sugerisao Vinstonu Čerčilu, predsjedniku vlade, da Britanija kapitulira pred nadmoćnom Hitlerovom armadom, s obrazloženjem da će naciste vremenom „pobijediti engleska kultura“. Čerčil je s indignacijom odbio prijedlog austrijsko-britanskog filozofa, jer se to kosilo s elementarnim nazorima nacionalnog ponosa Ujedinjenog kraljevstva. Međutim, pokazalo se na brojnim drugim primjerima kolonijalnih i imperijalističkih ratova da je Poper bio u pravu: kolonijalne uprave i okupacije, na primjer, u Indiji, Vijetnamu, Iraku, Siriji, Avganistanu, pa i u bivšim sovjetskim republikama, gdjegod je lokalna kultura pokazala vitalnost, bilo je samo pitanje vremena kad će se povući imperijalisti i okupatori. Srpski nacionalisti su, još od vremena Vuka Karadžića, dobro izučili lekcije o tome da sfera kulture presudno utiče i na oblikovanje kolektivnog identiteta. Tako su učenja Ilariona Ruvarca, Jovana Skerlića, Jovana Cvijića, Jovana Erdeljanovića, Aleksandra Belića, uz djela značajnih pjesnika i prozaista, postali nacionalni kanoni i oblikovali svijest mnogih generacija Srba i Crnogoraca. Uz to, bezmalo svi daroviti stvaraoci iz Crne Gore, stipendirani su, dobijali prostor za afirmaciju u beogradskom kulturnom miljeu: Crna Gora je bila odveć skučena, a i lokalni ideolozi i kulturtregeri često su jedva čekali da im vide leđa. Jer, nakon nestanka Kraljevine Crne Gore i odlaska njenog vladara koji je bio mecena i pokrovitelj mnogih izvanjskih pisaca, umjetnika i intelektualaca – u Nikolino vrijeme boravili su na Cetinju Valtazar Bogišić, Laza Kostić, Vlaho Bukovac, Simo Matavulj, Lujo Vojnović, Josip Slade, Jovan Pavlović, Jovan Jovanović Zmaj, Ljuba Nenadović, te muzikolozi, antropolozi, geografi, botaničari, iz raznih evropskih zemalja – Crna Gora je kulturna provincija. Raspad Jugoslavije devedesetih godina uzrokovao je da taj decenijski egzodus u velikoj mjeri zastane, pa je u prvoj postjugoslovenskoj generaciji u Crnoj Gori stasala generacija pisaca, slikara, dramskih umjetnika, koji su svojim talentom, obrazovanjem, modernom estetikom al pari stvaraocima u Beogradu i ostalim regionalnim centrima. Riječju, gotovo sve što je danas darovito u književnom i umjetničkom miljeu u Crnoj Gori, opredijeljeno je građanski, proevropski, procrnogorski, ali stari provincijalni refleks prema kulturi i umjetnosti, koji traje cijelo stoljeće, nije se umnogome promijenio. Kultura u tom provincijalnom rakursu ima više ornamentalno, ritualno, zabavno značenje, i

OgraničenOsti i istOrijske nužnOsti: Jer, naši profesori i ideolozi nijesu

bili dovoljno znaveni i lucidni da tobožnju ili stvarnu nacionalnu dvostrukost

zato nikad nije ni bilo ozbiljne rasprave o stvaranju obuhvatne kulturne strategije koja je temeljni elemenat svake nacionalne emancipacije, pogotovo jednog tako nekonsolidovanog entiteta kojemu permanentno prijeti asimilacija. Zahvaljujući takvoj lakoumnosti danas su sve instiucije i asocijacije – CPC, DANU, CDNK, PEN – koje su se početkom devedesetih godina oduprle velikosrpskom zatiranju Crne Gore, već dugo bez državne pomoći, u fazi nestanka ili beznadno tavore. (Matica crnogorska jedina je ustanova među procrnogorskim kulturnim subjektima na državnom budžetu, ali njihova djelatnost sličnija je nekom udruženju kulturnih veterana nego masovnom kulturnom pokretu za afirmaciju nacionalnih vrijednosti, kao što su to svojevremeno bile sve slovenske matice u 19. i 20. stoljeću).

kOlOsalni prOmašaji kulturne pOlitike države: Ovakav pristup i opšte stanje

u kulturi prosto vrvi od paradoksa: Crna Gora je, do posljednjih izvora 2020. za kulturu procentualno izdvajala više od susjednih zemalja, ali nije ozakonila elementarne pretpostavke za preživljavanje crnogorskih kulturnih organizacija i stvaraoca, ukoliko na vlast dođe velikosrpska opcija. Tako je Vlada 2011. godine, strukovnim književnim i umjetničkim asocijacijama ukinula status od posebnog kulturnog značaja, što je jedini slučaj u Istočnoj Evropi! Ovakva apsurdna politika dobro je došla radikalnim srpskim kleronacionalistima kad su došli na vlast, jer nijesu morali mijenjati postojeće zakone, da bi napravili jednu vrstu segregacije sa elementima aparhejda prema kulturnim stvaraocima crnogorske nacionalne i jezičke provinijencije. Jer, prema zatečenoj legislativi u državnom Fondu za kulturu nacionalnih manjina, koji ima sedmocifreni budžet, mogu participirati kulturni subjekti sa svih nacionaliteta – među njima i Srbi – osim nacionalnih Crnogoraca! Da bi se shvatila razmjera i posljedice kolosalnih promašaja crnogorske kulturne i nacionalne politike poučno ju je komparirati s procesom izgradnje makedonske nacije i kulture. Naime, prvu knjigu na tzv. zapadno bugarskom dijalektu, koji je kasnije standardizovan kao makedonski jezik, objavio je Koča Racin 1936. godine. Prije toga svi pisci porijeklom iz Makedonije, kao i vođe VMRO i Ilindenskog ustanka, nacionalno su se osjećali Bugarima. Ali, Makedonci su za dvadeset godina nakon Drugog svjetskog rata kodifikovali makedonski jezik, stvorili originalnu književnost i autokefalnu crkvu. Nakon raspada Jugoslavije pokrenuli su novu kampanju nacionalne obnove, izgradnjom pseudo i neoklasicističkih zdanja i monumenata, koja je kod rafiniranih esteta, liberala i S. VASILJEVIĆ

STUDIJA

NEPRISTAJANJE NA KLERIKALNU OPSADU: Sa protesta FCJK na Cetinju

Da bi velikosrbi priznali crnogorsku naciju potrebne su barem dvije stvari koje su kauzalno povezane: da se zaustavi dalje osipanje nacionalnih Crnogoraca, čiji je broj u Crnoj Gori, od kraja osamdesetih godina nominalno smanjen skoro trideset odsto: sa oko 400.000 hiljada na 278.000, i da njihova nacionalna svijest u emocionalnom i spoznajnom smislu bude koherentnija, lišene natruha stare identitetske dvostrukosti

Neđelja, 20. februar 2022. | strana VIII

S. VASILJEVIĆ

ljevičara, izazivala podsmijeh. No, svaka „nacionalna renesansa“ podrazumijeva patetiku, mitomanstvo, pa i estetski kič, ali nacije, kao i ostali organizmi kad su ugroženi, imaju dvije oprečne reakcije. Svim silama se bore za ostanak ili se pasivno predaju sudbini. Makedonski slučaj sam naveo kao primjer kako samosvjesna elita i u zamršenim i nepovoljnim okolnostima pronalazi efikasne načine da odgovori na najteže zadatke. Pobjeda velikosrpske politike na izborima 2020. dovela je crnogorsku kulturu u očajan položaj.

STUDIJA

NužNost ostvarivaNja preokreta:

„Nove nužde rađu nove sile“, i da bi se oduprli sistematskom devastiranju i uništenju crnogorske nacije nužne su drugačije metode otpora, kakve su se već praktikovale u prošlosti prema represiji nedemokratskih i totalitarnih režima. Ukoliko i nova vlada bude imala sličan odnos prema crnogorskim stvaraocima kao u vrijeme Vesne Bratić, osim pisanja kritičkih tekstova i peticija, treba organizovati protestne književne večeri, okrugle stolove o ljudskim pravima, te internacionalizovati pitanje ugroženosti crnogorskog jezika, književnosti, kulture, vjerskih prava nacionalnih Crnogoraca. Ovakve aktivnosti traže drugačiju organizaciju, energiju i anticipativnost, te određenu materijalnu logistiku koja će se priskrbiti od inostranih i domaćih fondacija za kulturu i ljudska prava. Novi emancipatorski pokret ima još jedan važan zadatak – koji je kauzalno povezan s borbom protiv velikosrpske asimilacije – da mijenja duboko uvriježeni mentalitet koji kulturu shvata kao ornament i sredstvo zabave i prestiža povlašćene klase. Taj cinizam i danas je jednako živ kao i u pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća kad Petru Lubardi nije bio omogućen adekvatan atelje na Cetinju ili kad su Višu pedagošku školu – budući Filozofski fakultet – iz italijanske legacije premjestili na golu nikšićku poljanu. O tom antikulturnom, provincijalnom mnjenju takođe svjedoči i činjenica da je Crna Gora u moderno doba imala samo dva kulturna donatora: kralja Nikolu i Ćana Koprivicu. Kod drugih Južnih Slovena, na primjer, Srba, još u 19. vijeku, njihovi trgovci svinjama i vojni liferanti ostavili su iza sebe vrijedne kulturne zadužbine. Takođe, tradicionalne kulturne ustanove u Hrvata, HAZU i Matica hrvatska imaju donacije višemilionske vrijednosti, prevashodno u nekretninama koje rentiraju, kao i novčana zavještanja građana različitog socijalnog statusa. I danas u svim zemljama eks-Jugoslavije pojedinci iz nove kapitalističke klase predstavljaju se i kao kulturni donatori – neki od osnivača kulturnih fondacija su i bivši kafanski muzikanti – osim u Crnoj Gori. Naši imućni ljudi su kulturni ignoranti: pomažu sportske kolektive, plaćaju gostovanja estradnih zvijezda, ali su nezainteresovani za ozbiljnu kulturu i umjetnost, osim za djela poznatih slikara, koja su pitanje njihovog ličnog prestiža. Neophodno je napraviti različite kulturno-propagandne kampanje kako bi uvjerili naše našu političku i poslovnu elitu da je pomoć kulturi jednako prestižna kao i ulaganje u sport ili zabavu, i da je od mnogo većeg i važnijeg društvenog značaja. Jer svaka evropska nacija je u jednom trenutku – da bi se konačno definisala i postala održiva – morala proći proces obuhvatne kulturne redefinicije, to jest obnove ili „renesanse“. Ovaj okašnjeli proces u nas, u relativno nepovoljnim okolnostima, treba biti vjerodostojan i fleksibilan, tako što će se

NEPOKORENI GRAD, NEPOKORENA DRŽAVA: Patriotski skup na Cetinju kod Lovćenske vile

Oskar Vajld kaže: „Napredak je ostvarivanje utopija“. Prevedeno na crnogorski logos, to je ona iskra koja „nit’ dogori niti svjetlost gubi“ referisati na provjerene tradicijske i savremene kulturne topose koji se mogu integrisati u glavne tokove savremene evropske kulture i civilizacije.

slojevitost NacioNalNe ideologije:

Stoga, crnogorska nacionalna ideologija mora biti slojevita: sa svojom tradicijsko-folklornom komponentom koju će personifikovati CPC i MC, i kosmopolitiskim štihom elitne kulturno-umjetničke produkcije, jer su fizičke granice crnogorskog svijeta toliko uske da svaki parohijalni, ekskluzivno etnički pogled na svijet Crnu Goru čini irelevantnom, bez sposobnosti suočavanja sa novim izazovima. Upravo tu svijest o pripadanju širem civilizacijskom kontekstu, u smutnim balkanskim vjekovima – „iza granice prosvijećenosti“ – imali su, prije svih, Ivan Crnojević, Petar Prvi i Njegoš, koji su duh neoklasicizma, renesanse, prosvjetiteljstva, romantizma, pokušavali užiliti u tom malom podlovćenskom svijetu. Ova tanka, ali dragocjena linija stvaralaca i pregaoca koji su svojim talentom, obrazovanjem i intuicijom nadilazili provincijalna mjerila danas ponovo egzistira u crnogorskoj književnosti, slikarstvu, dramskoj umjetnosti. S punom sviješću o tome da je sve što nema univerzalna značenja efemerno i u nacionalnom smislu, ili je samo poimanje nacije trivijalno i retrogradno. Stoga, mali jezički i kulturni entiteti koji nijesu sposobni spoznati i njegovati određene principe univerzalnosti, pogotovo kad su ugroženi izvana od suparničkih ili hegemonističkih kultura, osuđeni su na anonimnost i nestanak. Volter je pisao da mu Crnogorci liče na mravinjak. Drugim izobraženim i romantičnim strancima i izvanjcima crnogorska storija bila je bizarna i bajkovita utopija, hibrid varvarstva i moralnog univerzalizma. Oskar Vajld kaže: „Napredak je ostvarivanje utopija“. Prevedeno na crnogorski logos, to je ona iskra koja „nit’ dogori niti svjetlost gubi“.

ZAKLJUČAK Aleksandar Solženjicin u jednom intervjuu, koji je bio fokusiran na univerzalna ljudska prava, na pitanje o ukrajinskim kontroverzama odgovorio je da je ukrajinsko pitanje u stvari rusko pitanje, i da ne pripada nekom odjelitom korpusu ljudskih prava. Sličan sindrom je i kod srpskih intelektualaca i političara kad su u pitanju Crna Gora i Crnogorci. Nacionalni Crnogorci moraju racionalno prihvatiti ovu činjenicu, i nastaviti graditi svoj identitet paralelno stvarajući ambijent za trajni suživot sa crnogorskim Srbima, koji će po dosadašnjoj inerciji sve učiniti da asimiluju svoju „odnarođenu braću“. Ali ukoliko ne uspiju u svojim namjerama i crnogorska nacija pokaže svoju vitalnost i sposobnost da dovrši proces konstituisanja oni će u jednom trenutku, za pet ili pedeset godina, morati prihvatiti i tu realnost. No, da bi velikosrbi priznali crnogorsku naciju potrebne su barem dvije stvari koje su kauzalno povezane: da se zaustavi dalje osipanje nacionalnih Crnogoraca, čiji je broj u Crnoj Gori, od kraja osamdesetih godina nominalno smanjen skoro trideset odsto: sa oko 400.000 hiljada na 278.000, i da njihova nacionalna svijest u emocionalnom i spoznajnom smislu bude koherentnija, lišene natruha stare identitetske dvostrukosti. Ukoliko se građanska, suverena Crna Gora, s nacionalnim Crnogorcima, kao stožerom njenog multikulturnog bića, pokaže otpornom na regionalne hegemonizme, te ostvari relativni ekonomski prosperitet, može se očekivati da će se i predstavnici nacionalnih Srba u jednom času, barem djelimično, odreći tutorstva Beograda, odbaciti stare ideologeme po kojima su Srbi ugroženi svuda gdje ne mogu vladati ili nametati svoja rješenja drugima. Dakle, da bi se postigao održiv i trajan kompromis između sukobljenih identiteta u podijeljenoj naciji, hegemonisti se moraju uvjeriti da se stanje stvari promijenilo, recimo, u odnosu na 1918. i 1989. godine, i da se treba prilagoditi novim realnostima. S druge strane, nacionalni Crnogorci moraju izvući adekvatne pouke iz milenijumske borbe za preživljavanje protiv brojnijih i moćnijih neprijatelja. U tome su, empiriijski gledano, iskustveniji od drugih. Njegoš veli:,,Je li strašnije, duže, viteškije borbe među nejednakostju jošte svijet vidio nego što je vidio borbu crnogorsku...“.

Stoga su Crnoj Gori danas dragocjene komparativne prednosti koje nije imala u prošlosti: članica je NATO i kandidat za EU, a međuvremenu su u zemljama Zapadnog svijeta unaprijeđena kultura ljudskih prava, individualna i kolektivna. Ergo, politička, ekonomska, kulturna obespravljenost nacionalnih Crnogoraca, koje se po nalogu Beograda, prevashodno preko medijsko-kulturnog sektora, monaštva i sveštenstva SPC, sprovode u Crnoj Gori, par excellence je pitanje temeljnih ljudskih prava. Jer, organizovana državna asimilacija neke nacije je genocid, drugim – propagandnim, ekonomskim, prosvjetnim, kulturnim, birokraskim, sudskim i policijskim sredstvima. No, crnogorskom, građanskom i nacionalnom pokretu otpora, da bi sačuvao staru vitalnost treba nova energija, nova kreativnost i nova retorika koja izvire iz stare paradigme čojstva, jedine naše trajne univerzalne konstante koja se ostvarila u solidatusu, s paradigmom „čuvati drugoga od sebe“. Crnogorci, dakle, danas moraju razumjeti ono što su instiktivno i empirijski potvrdili njihovi preci, pastiri-ratnici: ugrožena malobrojna zajednica da bi opstala treba pokazivati horizontalnu solidarnost i poštovati određene kodekse koji će čuvati njenu društvenu i odbrambenu koheziju, odjeliti svijet mašte i nade. Bilo bi lakomisleno iskazivati čežnju i nostalgiju za prošlošću kakve zapravo nikad nije bilo. Jer, Crna Gora je „zemlja najvećih krajnosti – najdubljeg mraka i raskošne svjetlosti“ (V.Vlahović). Iz svakog istorijskog perioda u potonjih sto pedeset godina: Nikolinog, Karađorđevićkog, komunističkog, ostajale su, manje-više određene tekovine, kontroverze, recidivi. Plemenski anarhizam reciklirao se u klijentelistizam, činovnički, partijski, najposlije u bestidno trgovački duh, lišen starih patrijahalnih, agonalnih, patriotskih načela i privida. No, s druge strane, stari slobodoištući kosmopolitski duh čojstva i junaštva – „junaka na hiljade čovjeka jedan u hiljadu“ – kojemu su se divili Volter, Puškin, Bajron, Tenison, Garibaldi, Gledston, Ficdžerald, Bernard Šo, Kurt Hasert, nijesu potpuno ugasile nacionalne okupacije i asimilacije, ideološko jednoumlje, primitivni neoliberalizam. Belvederske demontracije 5. septembra 2021. godine, zorno su potvrdile da je taj duh prkosa i otpora – „borbe neprestane“ – sudbinski povezan sa trajanjem i smislom postojanja Crne Gore i Crnogoraca. 