Dnevni list Pobjeda 19.09.2022.

Poneđeljak, 19. septembar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20412 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

INTERVJU Tomaš Pojar, glavni savjetnik premijera Češke

„Otvoreni Balkan“ ide na štetu manjih država Svaka država mora biti veoma pažljiva kada se upušta u različite oblike saradnje jer nekada i dobre ideje mogu biti zloupotrijebljene i onda nijesu najbolji način da se napreduje. To može biti slučaj sa „Otvorenim Balkanom“ u kojem će veliki predatori zloupotrijebiti ovu inicijativu protiv manjih i slabijih

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Posljednjih dana mandata Vesna Bratić potpisala rješenja o dvije pravoslavne gimnazije iako tijelo koje odobrava programe u to vrijeme nije postojalo

Za škole licencirane bez Nacionalnog savjeta ministar tražio 900.000 eura

STR. 2. i 3.

Rok da predsjednik države Milo Đukanović saopšti ime mandatara ističe danas, posljednji pokušaj „stare većine“ da se dogovori danas u 10 sati u parlamentu

Mandatar ili skraćenje mandata Skupštini

STR. 7.

STR. 3.

Detalji iz rješenja o ograničenju emitovanja jutarnjeg programa na TV Pink koje je objavio SAEM

Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković na prijetnje UP odgovara novim argumentima o postupanju organa reda na Cetinju

Otvorena mržnja prema Crnogorcima i podsticanje nemira traju odavno

Društvu je potrebna politički neutralna policija Umjesto da se zaustavi pretjerano i često neselektivno nasilje prema građanima, naročito kod masovnijih javnih okupljanja, čelnici Uprave policije, kategoričan je Aleksandar Zeković, zbog ukupnog političkog i društvenog konteksta, podstiču produbljivanje podjela STR. 6.

Rast zarada kroz program „Evropa sad“ znatno uticao na rast zaduživanja stanovništva kod banaka Gosti emisije ,,Novo jutro“ karakterišu Crnogorce kao nemoralne ljude koji su skloni kriminalu pa izjavljuju da su „kriminalni klanovi i ubistva izvozni proizvod Crne Gore“.

SAEM je zaključio da stalna etiketiranja i isticanje neprijatelja nacije vode atmosferi nemira, nasilja i sukoba STR. 9.

Građani od početka godine uzeli 323 miliona eura kredita STR. 5.

2

Politika

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Radna grupa za izradu nacrta zakona o PODGORICA - Ne mogu Skupštini ne može završiti posao do 15. oktobra komentarisati statove

Paunović: Tražićemo produžetak roka, poslanici da se uozbilje

Milosava Paunović

Ključna pitanja koja bi trebalo definisati su šta treba da sadrži Poslovnik, a šta zakon, definisanje boljeg funkcionisanja potpredsjednika parlamenta i zarada u Skupštini, transparentnost rada – peticije i predstavke, odnos Skupštine i Vlade, pitanja rodne ravnopravnosti - kazala je Milosava Paunović PODGORICA – Radna grupa za izradu nacrta zakona o Skupštini vjerovatno će tražiti da se produži rok za završetak tog posla. Dinamika rada je takva da ne možemo uspjeti završiti do 15. oktobra – kazala je za Pobjedu Milosava Paunović, koordinatorka te radne grupe, apelujući na poslanike da se „uozbilje i posvete tom poslu“.

– Pokušaćemo u ovom periodu da završimo što više, ali s obzirom da Crna Gora nije imala ovaj zakon i da je ovo početak, smatram da će biti teško da se u datom roku završi.

Vjerovatno ćemo tražiti produžetak roka, ali sve će biti u skladu sa novim dešavanjima.

Da vidimo hoće li Radna grupa biti u istom sastavu ili ne, ali potrudićemo se da ono što možemo završimo, pa nekoj novoj grupi ostavimo dalji posao – kazala je Paunović.

Prema njenim riječima, donošenje zakona o Skupštini važno je za Crnu Goru, poslanike i parlament. Kazala je da nije zadovoljna dosadašnjom dinamikom jer pojedini poslanici ne dolaze, neki opravdano, a neki bez objašnjenja.

Paunović je podsjetila da je brzo nakon formiranja Radne grupe održana prva sjednica, na koju su došli svi poslanici osim Demokrata. Kazala je da Demokrate „ni do danas nijesu prisustvovali nijednoj sjednici“, kojih je bilo tri, a četvrta sjednica zakazana je za 20. septembar.

– Dogovorili smo na prvoj sjednici dinamiku i način rada, šta treba unijeti u zakon, razgraničenja sa Poslovnikom... Služba Skupštine pripremila je okvirno kostur nacrta na osnovu kojeg bi trebalo da radimo. Svi članovi dobili su taj kostur nacrta početkom avgusta, ostavljen je rok od mjesec da se upoznaju sa tim i daju svoje prijedloge, ali na drugoj sjednici nije bi-

lo kvoruma, ne što se tiče članova Radne grupe, nego predstavništva u parlamentu i zato je sjednica bila odgođena – kazala je Paunović.

Prema njenim riječima, delegacija koju će činiti članovi Radne grupe i Odbora za evropske integracije boraviće od 4. do 6. oktobra u Mađarskoj, jer je to, kako je kazala, jedna od rijetkih evropskih zemalja koja, osim Poslovnika, ima Zakon o Skupštini.

– Najčešće skupštine funkcionišu na osnovu poslovnika.

Mađarska ima dobru praksu i voljni su da nam pomognu, o njihovom trošku. Kandidovali smo na trećoj sjednici važna pitanja o kojima bi trebalo tamo obaviti konsultacije – kazala je Paunović.

Prema njenim riječima, ključna pitanja koja treba definisati su - šta treba da sadrži Poslovnik, a šta zakon, (Poslovnik bi trebalo da sadrži tehnička pitanja – a zakon opšte norme), definisanje boljeg funkcionisanja potpredsjednika parlamenta i zarada u Skupštini, zatim transparentnost rada – peticije i predstavke, postupanje poslanika i službe, odnos Skupštine i Vlade, pitanja rodne ravnopravnosti...

Radna grupa formirana je 25. jula i do sada je održala tri sjednice. U Radnu grupu imenovani su predstavnici svih klubova poslanika koji participiraju u parlamentu. Osim predsjednice Paunović, ovo skupštinsko tijelo čine Suzana Pribilović, Predrag Bulatović, Momo Koprivica, Branka Bošnjak, Božena Jelušić, Suljo Mustafić, Boris Mugoša, Draginja Vuksanović-Stanković i Genci Nimanbegu.

Ovo je druga radna grupa koja je formirana zbog izrade zakona o Skupštini. Prva je bila formirana u aprilu 2021. godine, ali je održala samo jednu sjednicu. I. KOPRIVICA

SAD, pojedinih zemalja EU ili zvaničnika vezano za podršku „Otvorenom Balkanu“. Ali je ponekad povjerenje u lijepo upakovane ideje takvo da ne postoji ispravna percepcija kako će biti sprovedene. Evo pogledajte kakva su očekivanja pojedine zemlje imale od Putina u posljednih 30, 10 godina ili od 2014. Dobro je biti optimista i vjerovati da ako mi sarađujemo sve će biti sjajno, ali to može biti zloupotrijebljeno od pravih predatora – kaže u razgovoru za Pobjedu glavni savjetnik premijera Češke Tomaš Pojar. Jedna od najuticajnijih političkih ličnosti u toj zemlji ističe da ulazimo u novo razdoblje i EU više neće biti ista nakon ruske invazije na Ukrajinu.

POBJEDA: Često čujemo poruke iz Evropske unije da Crna Gora i ostale zemlje regiona mogu sarađivati poput Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske kojima je povezivanje u Višegradsku grupu mnogo pomoglo na putu ka EU. Kako to ostvariti u regionu kada lider Srbije Aleksandar Vučić vodi politiku koja ne počiva na evropskim vrijednostima, već nudi komšijama „Otvoreni Balkan“, koji počiva na nacionalizmu?

POJAR: Susjedi bi trebalo da pomažu jedni drugima, ali uvijek morate imati na umu šta su intencije vaših susjeda i drugih režima, zato ponekad saradnja može biti veoma izazovna ili nemoguća.

Naravno da treba težiti stabilnosti, ali susjedi se moraju ponašati kako treba i ne bi trebalo imati predatorske namjere prema komšijama. Zemlja mora biti veoma pažljiva kada se upušta u različite oblike saradnje jer nekada i dobre ideje mogu biti zloupotrijebljene i onda nijesu najbolji način da se napreduje.

To može biti slučaj sa „Otvorenim Balkanom“ u kojem će veliki predatori zloupotrijebiti ovu inicijativu protiv manjih i slabijih.

POBJEDA: To ste dobro objasnili, ali zašto onda ova inicijativa ima podršku i SAD, ali i djelova EU? POJAR: Ja stvarno ne mogu komentarisati stavove SAD, pojedinih zemalja EU ili zvaničnika. Ali je ponekad povjerenje u lijepo upakovane ideje takvo da ne postoji ispravna percepcija kako će biti sprovedene. Evo pogledajte kakva su očekivanja pojedine

INTERVJU: Tomaš Pojar, glavni savjetnik premije

„Otvoreni Balka na štetu manjih

zemlje imale od Putina u posljednih 30, 10 godina ili od 2014. Dobro je biti optimista i vjerovati da ako mi sarađujemo sve će biti sjajno, ali to može biti zloupotrijebljeno od pravih predatora. Znači, dobro je vjerovati da će se sve dobro završiti, ali tu vjeru moramo prilagoditi realnosti. To je teško i nijesmo se često tako ponašali.

POBJEDA: Kakvi su odnosi Crne Gore i Češke, gdje ima prostora za unapređenje?

POJAR: Naši odnosi su dobri, nijesmo susjedi, pa da se našalim, zato i nemamo problema. Ali nemamo ni ekonomskih mogućnosti kao susjedi i zato treba unaprijediti trgovinske odnose. Nema puno investicija između dvije zemlje, a voljeli bismo da vidimo više čeških turista u Crnoj Gori i crnogorskih ovdje. Ali, generalno, odnosi su pozitivni i naše vlade moraju otvarati nove šanse za intenziviranje saradnje. Razgovarali smo o saradnji u odbrani, IT sektoru, povezivanju investitora i što je više kontakta među različitim institucijama više će i biti saradnje.

POBJEDA: Šta se dešava sa ratom u Ukrajini, kakva su Vaša predviđanja, da li se nazire kraj sukobu?

POJAR: Ne znam da li se rat bliži kraju, niti kada bi taj kraj mogao doći. Biće komplikovano, i biće dugo, vi to na Balkanu najbolje znate. Dug je put do kraja rata ili mirovnih pregovora. Ukrajinici se dobro drže i ne brane samo sebe, već brane i sve nas i zato ćemo ih i dalje podržavati i finansijski i politički. U isto vrijeme je veoma teška situacija za ukrajinsku ekonomiju i narod. Sve što se dešava ima ogroman uticaj i na ekonomju Rusije, ali i ekonomiju cijele Evrope. Vidite šta se dešava sa cijenama energenata, prijeti nam recesija i svaki rat će se skupo platiti. Ali, mi nijesmo izabrali rat, već je taj izbor napravio Putin. Zato se moramo suočiti sa stvarnošću, želimo da budemo na strani pobjednika i želimo da to bude Ukrajina. Ali, Evropa više neće biti ista, nakon 24. februara če-

Susjedi bi trebalo da pomažu jedni drugima, ali uvijek morate imati na umu šta su intencije vaših susjeda i drugih režima, zato ponekad saradnja može biti veoma izazovna ili nemoguća.

Svaka država mora biti veoma pažljiva kada se upušta u različite oblike saradnje jer nekada i dobre ideje mogu biti zloupotrijebljene i onda nijesu najbolji način da se napreduje. To može biti slučaj sa „Otvorenim Balkanom“ u kojem će veliki predatori zloupotrijebiti ovu inicijativu protiv manjih i slabijih

ka nas neka druga Evropa. I ja smatram da Česi vide 24. februar isto onako kao kada je pao Berlinski zid i komunizam se srušio. Znači, imali smo ovo razdoblje od trideset godina iz kojeg izlazimo i ulazimo u neko novo, ali svakako će u istorijskim knjigama biti napisano Evropa prije i Evropa poslije invazije.

POBJEDA: Crna Gora i cijeli region Zapadnog Balkana je pod jakim malignim ruskim uticajem. Da li zbog toga očekujete sukobe i nestablnost u našem regionu?

POJAR: Ne znam, ali tvrdim da je opasnost uvijek prisutna. Svakako je u interesu Rusije da dođe do eskalacije sukoba na evropskom kontinentu, a Balkan je područuje koje Putin dobro poznaje, pogotovo kako da manipuliše i igra svoje igrice, stabilnost mu nije interes i konstantno traži mjesta na Balkanu gdje će izazvati nestabilnost.

POBJEDA: Kompletna Evropa se suočava sa porastom nacionalizma, ali u Crnoj Gori imamo šizofrenu situaciju gdje se odvija u isto vrjeme i klerikalizacija društva i Crkva Srbije se nameće kao politički akter koji postavlja ministre i ima ogroman uticaj na vladu? I što je najgore, takva crkva ima podršku Evropske unije, kako je moguća takva situacija?

POJAR: Ta vlada je oformljena na osnovu izborne volje. To je proizvod izborPredsjednik Đukanović će imati priliku nih rezultata koje je prihvatila i Evropska unija. Znači, da neformalno razgovara sa liderima EU mora da sarađuje sa oniEU, 6. oktobra u Pragu, kao što je to ma koje su izabrali građani, puno puta činio u dugoj karijeri. Biće to je osnova evropske politamo zemalja koje su članice EU, koje tike. Na crnogorskim grato žele da postanu, onih koje to nikada nijesu želje- đanima je da biraju ko će da vlada njihovom zemljom. le, ali i onih koje su napustile EU. Nadamo se da će učestvovati i Velika Britanija. Tema proširenja neće Da smo vidjeli da su izbori bili neregularni, što nije biti na stolu, ali će biti priče o ekonomiji, stabilnosti i bio slučaj, vjerovatno bi resvakako će u razgovorima biti pomenuta ta tema agovali. EU je sarađivala sa

vladom koja je izabrana na osnovu izborne volje.

POBJEDA: Ali EU je sarađivala sa Crkvom Srbije kao političkim akterom u jednoj sekularnoj državi?

POJAR: Ja to ne mogu komentarisati, ali mogu reći da takav uticaj crkve nećete vidjeti u češkom društvu i crkva ovdje uopšte nema tako istaknutu ulogu. U nekim drugim državama crkve su takođe veoma slabe, ali po svijetu imamo i drugih primjera i to u zapadnim društvima gdje crkve igraju veoma bitnu ulogu u društvu. Svakako, u Evropi to nije slučaj. Ali, svakako, ne mogu objasniti kako je do toga došlo u Crnoj Gori.

POBJEDA: Sastanak EU koji će se baviti Makronovim prijedlogom o evropskoj političkoj zajednici će biti održan 6. oktobra u Pragu. O čemu ćete razgovarati i da li će biti priče o proširenju?

POJAR: To će biti prilika da se sastanu premijeri i predsjednici evropskih država, razgovaraće, neće biti nikakvih zaključaka. Diskutovaće se o važnim temama za sve – od sigurnosti do energetskih pitanja i Ukrajine. To je pozitivan pokušaj, forum za neformalne sastanke, bilateralne sastanke i da otvoreno razgovaramo jedni sa drugima. Moramo pričati o svemu i onda kada se slažemo i onda kada se ne slažemo. To je svakako bolje nego da stavljamo probleme pod tepih i izbjegavamo jedni druge. Vidjećamo kako će to proći i nakon toga ćemo odlučiti da li je vrijedjelo to okupljanje i da li ćemo ga ponoviti narednog puta. Da vidimo, to je bila Makronova ideja koju bi trebalo istražiti tokom češkog presjedavanja.

POBJEDA: Da li je taj Makronov prijedlog neka vrsta alternative proširenju?

Politika

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

era Češke

an“ ide h država

3

Rok da predsjednik države Milo Đukanović saopšti ime mandatara ističe danas, posljednji pokušaj „stare većine“ da se dogovori danas u 10 sati u Skupštini

Mandatar ili skraćenje mandata Skupštini

Evropska unija će se širiti POBJEDA: Kada će Crna Gora ući u tu novu EU, kako ste je nazvali. Ima li za nas šanse ili je Hrvatska uhvatila posljednji voz?

POJAR: Mislim da Hrvatska nije posljednja, siguran sam da će se EU širiti, ali ne znam kada će to biti. To su vrlo iscrpni birokratski procesi harmonizacije koji su politički komplikovani u nekim članicama. Ali, ono što nam se čini nerealistično danas, može sjutra biti ostvarljivo. Nikad ne bih odustajao, nego bih napredovao ka tom cilju.

POJAR: To nije zamjena za proširenje i zavisi o kojoj državi pričamo. Predsjednik Đukanović će imati priliku da neformalno razgovara sa liderima EU kao što je to puno puta činio u dugoj karijeri. Biće tamo zemalja koje su članice EU, koje to žele da po-

Vrlo su izazovna vremena, pogledajte gdje je danas Ukrajina, niko nije mogao očekivati ove odnose EU i Ukrajine dok je tamo rat, ko je očekivao da će Finska i Švedska postati članice NATO-a. Tako da budućnost može biti veoma dinamična, i to dvojako - i pozitivno i negativno. I nije samo do onih koji trebaju da uđu nego i do same Evropske unije. Ti pregovori će biti komplikovani, ali nije vrijeme za odustajanje.

Ako je politička volja tu, mnogo je više potencijala i šansi da se otvore ta vrata.

stanu, onih koje to nikada nijesu željele, ali i onih koje su napustile EU. Nadamo se da će učestvovati i Velika Britanija.

Tema proširenja neće biti na stolu, ali će biti priče o ekonomiji, stabilnosti i svakako će u razgovorima biti pomenuta ta tema.

Marija JOVIĆEVIĆ

Partije koje su činile većinu nakon izbora 30. avgusta 2020. nijesu ni nakon sedam sastanaka uspjele da usaglase stavove o mandataru i raspodjeli funkcija za novu vladu, ali posljednji pokušaj da se dogovore uslijediće danas. Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić sazvao je sastanak za deset sati u Skupštini Crne Gore.

Mandić je juče, u obraćanju javnosti, kazao da ne gubi vjeru u dogovor „stare većine“ i da očekuje da će 41 poslanik potpisati prijedlog da kandidat za mandatara bude Miodrag Lekić, te da će o tome danas informisati predsjednika države Mila Đukanovića.

Saopštio je da je DF donio odluku da prihvati ponudu koju su predstavnici Ure i Civisa saopštili kao njihov „minimum“ u procesu dogovaranja.

– Oni su tražili da broj članova vlade bude uspostavljen na paritetnoj osnovi, odnosno da polovina članova bude birano iz njihovih redova, druga polovina od predstavnika svih drugih stranaka, a da budući premijer Lekić ima, uslovno rečeno, „zlatni glas“ pri donošenju odluka. Iako su naši zahtjevi bili i u procesu dogovaranja najmanji, kada se računa snaga kojom treba da se izglasa nova vlada, DF je donio odluku da to što mu prema broju glasova pripada i što mu je narod dao, svede na najnižu moguću mjeru i dođe do onog minimalnog broja članova vlade koji bi omogućio da se ispune zahtjevi koje su nam ispostavili Ura i Civis – naglasio je Mandić.

Poručio je da DF odgovornost izjednačava sa vlastitom snagom, te da se ne plaši ni najmanje činjenice što će od Fronta veći broj članova vlade imati ne samo koalicija „Crno na bijelo“, nego i „Mir je naša nacija“.

–Naš cilj je da se DPS ne vrati na vlast, da poraženi ne bude pobjednik, a pobjednik pora-

D. MALIDŽAN

PODGORICA – Rok da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopšti ime mandatara za sastav nove vlade, na prijedlog 41 poslanika, ističe danas. Ukoliko Đukanoviću ne bude dostavljen prijedlog mandatara, optimalno rješenje je da zatraži skraćenje mandata parlamentu.

POSLJEDNJA ŠANSA DA SE DOGOVORE: Sa jednog od prethodnih sastanaka

Nova saznanja M portala

Operativac BIA učestvovao u pregovorima o formiranju nove vlade Operativac srpske Bezbjednosno-informativne agencije Vojin Milojević boravio je u Crnoj Gori kako bi uticao na pregovore o formiranju nove vlade Crne Gore, objavio je portal M. Milojevićev zadatak je, kako navodi ovaj portal, bio da čelnicima DF-a prenese da pristanu na sve uslove koje su postavili Dritan Abazović i njegova partija Ura, kako bi vlada bila formirana po svaku cijenu.

Za Milojevićev boravak u Crnoj Gori se saznalo u subotu veče, nakon što je na

putu Žabljak – Šavnik doživio saobraćajnu nezgodu.

Policija je nakon udesa izašla na uviđaj i pokušala da pregleda Milojevićevo vozilo „suzuki vitara“, međutim, Milojević policajcima nije dozvolio da pregledaju gepek njegovog automobila. Umjesto pregleda, službenik sprske BIA je pozvao šlep službu koja je njegov automobil prebacila na parking ispred hotela „Žabljak“.

Milojević je nakon udesa doveden u žabljačku Hitnu pomoć, gdje su ga ljekari

pregledali i kako bi bio urađen alko test, koji je pokazao da Milojević u trenutku udesa nije imao alkohol u krvi.

Milojević je javnosti postao poznat 2013. godine, kada je vodio akciju oslobađanja petorice srpskih građevinskih radnika koji su bili zatočeni u Libiji, pod optužbama da su ratovali na strani Moamera Gadafija.

U bezbjednosnim krugovima, Milojević je poznat pod nadimkom „Samuraj“, zbog titule državnog prvaka koju je osvojio u kendou.

ženi zbog neke fotelje ili nadležnosti. Na to ne pristajemo i zato smo donijeli ovakvu odluku. Ovaj stav sam prenio našim kolegama koje su učestvovale u razgovorima i očekujem potvrdan odgovor. Vjerujem da kolege iz Ure i Civisa ne mogu biti sada protiv vlastitog prijedloga koji smo mi prihvatili – rekao je Mandić.

Istakao je da je važno da se zna da su svi poslanici DF-a, Demokratske Crne Gore, Radničke partije, Ujedinjene Crne Gore, Prave Crne Gore i Demosa spremni odmah da potpišu prijedlog da Lekić bude mandatar za sastav nove vlade. Mandić je kazao da očekuje da se tim pot-

pisima pridruže i potpisi Ure, Civisa i SNP-a, kako bi zatražili mandat za sastav nove vlade.

- Vrijeme za dogovor nam ističe, nijesu više u pitanju dani, nego sati. Kolege iz Ure, Civisa i SNP-a, ja još ne gubim nadu u dogovor, jer vjerujem da svi znamo kolika je odgovornost na nama - poručio je Mandić.

Premijer u tehničkom mandatu i predsjednik Ure Dritan Abazović ranije je kazao da neće potpisati prijedlog da Lekić bude mandatar.

- Ne bih volio da on dozvoli sebi da mu čitavu vladu sastave druge partije - rekao je Abazović.

Predsjednik Milo Đukanović krajem prošle sedmice završio

je konsultacije o mandataru za sastav nove vlade sa DPS-om, SDP-om, SD-om, BS, te predstavnicima albanskih partija.

Na konsultacije nijesu došli DF, Demokrate, Ura i SNP. Lideri DF-a, umjesto dolaska na konsultacije, uputili su Đukanoviću pismo u kojem navode da su u toku razgovori parlamentarne većine u vezi sa formiranjem nove vlade, te da će nakon završetka tih razgovora obavijestiti predsjednika o imenu mandatara i dostaviti neophodan broj potpisa poslanika koji podržavaju tu kandidaturu.

Ukoliko ne dostave ime mandatara, očekivano je da Đukanović zatraži skraćenje mandata Skupštini. O skraćenju mandata Skupštini konačnu odluku donose poslanici, 41 glasom za. Ukoliko bi odluka bila usvojena, po članu 92 Ustava, Đukanović bi prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine morao da raspiše I. K. prijevremene izbore.

Joković: Pristajemo da nam ništa ne pripadne Predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je da se ta stranka zalaže da se postigne dogovor stare parlamentarne većine o formiranju nove izvršne vlasti.

Joković u izjavi za portal

Pobjeda kaže da SNP daje puni doprinos dogovoru i da su u tom cilju odustali od svih mjesta u vladi.

- I te kako se zalažem da se dogovor postigne. U tom cilju smo i odustali od svih

mjesta u vladi, kako ne bi propali pregovori. Pošto su se neki odricali onoga što im ne pripada, evo mi pristajemo da nam ništa ne pripada - poručio je Joković.

T. K.

4

Politika

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Premijer u tehničkom mandatu ipak nije govorio na TLN konferenciji o slobodi medija

Vlahović: Odlazeći premijer nema što da reče na tu temu, sve je ovdje rekao Organizatorima konferencije, nevladinim organizacijama TLN i FMI, Vlahović je 16. septembra uputio pismo u kojem je naveo da je Abazović sa pozicija potpredsjednika Vlade, a potom i premijera, „uporno i kontinuirano vršio pritisak i javno targetirao novinare i urednike slobodnih medija u Crnoj Gori koji nijesu pod njegovom posrednom ili neposrednom kontrolom“ PODGORICA - Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, iako je to prvobitno bilo planirano, sinoć nije govorio na konferenciji o slobodi medija koju je organizovala Transatlantska liderska mreža iz Vašingtona (TLN), ali se ipak pojavio na tom skupu.

Da Abazović na tom skupu neće govoriti, prethodno je na Tviteru objavio predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović.

– S obzirom na poteškoće u rasporedu, premijer Abazović se neće pojaviti na našem događaju na Kapitol Hilu. Otkazano, u prevodu. Tako da odlazeći premijer neće govoriti na TLN konferenciji o slobodi medija. Jer nema što da reče na tu temu. Sve je ovdje rekao – naveo je Vlahović.

On je ranije u petak 16. septembra organizatorima konferencije, nevladinim organizacijama TLN i FMI, uputio pismo u kojem je naveo da je Abazović sa pozicija potpredsjednika Vlade, a potom i premijera, „uporno i kontinuirano vršio pritisak i javno targetirao novinare i urednike slobodnih medija u Crnoj Gori koji nijesu pod njegovom posrednom ili nepo-

Ministar vanjskih poslova u Njujorku na 77. zasijedanju Generalne skupštine UN

Krivokapić sa Blinkenom PODGORICA - Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić učestvovaće na 77. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku od 18. do 25. septembra.

Generalna debata GS UN je događaj na najvišem nivou koji okuplja šefove država i vlada, kao i ministre vanjskih poslova i predstavlja multilateralni forum na kojem se diskutuje o aktuelnim globalnim izazovima.

Tema ovogodišnje generalne debate je „Prelomni trenutak-transformativna rješenja za međusobno povezane izazove“.

Državni sekretar SAD Entoni Blinken organizuje radnu večeru za ministre vanjskih poslova transatlantskih partnera na koju je pozvan i crnogorski ministar Ranko Krivokapić.

– U Njujorku, šef crnogorske diplomatije sazvao je, kao predsjedavajući, sastanak Partnerske komisije Američko-jadranske povelje (A5) koju čine SAD i četiri države regiona - Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, kao i

Ranko Krivokapić

tri države posmatrači - Kosovo, Slovenija i Srbija. A5 je okvir za jačanje političke, odbrambene i bezbjednosne saradnje između SAD i država regiona – saopšteno je iz MVP-a.

U Njujorku, Krivokapić je sazvao, kao predsjedavajući, i sastanak Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koji obuhvata 13 zemalja na prostoru od Turske do Slovenije.

Krivokapić će učestvovati i na sastanku ministara vanjskih poslova Centralno-evropske inicijative (CEI), koja broji 18 članica, među kojima je i CrR. P. na Gora.

Pokret „Svi za naš grad“ – dr Ivan Vuković za kratko vrijeme osvojio simpatije Podgoričana

Reakcije građana pozitivne, svi članovi tima rade kao jedan Abazovićev gaf na Tviteru

srednom kontrolom“.

Abazović se, međutim, sinoć ipak pojavio na tom skupu i ako premijer u tehničkom mandatu i potrudio da ostavi utisak.

Ali na pogrešan način: Abazović je na Tviteru izrazio da je ,,veliko zadovoljstvo bilo prisustvovati dodjeli lau-

reata najboljim novinarima iz cijelog svijeta“.

Srećom, objava je na našem jeziku, pa Amerikanci neće ostati u čudu ili reagovati što crnogorski premijer pojma nema da laureati nijesu nagrade nego ljudi koji su nagrađeni.

Uz objavu, Abazović je pre-

zentovao i sliku sa novinarkom Džin Grifin (Jen Griffin), koja je, po ocjeni premijera u tehničkom mandatu, sa njim imala ,,odličan intervju“.

Valja se nadati da laureatkinja Grifin neće pogrešno shvatiti premijerov tvit - da je ,,dodijeljena“ Abazoviću, makar za slikanje. Đ. Ć.

Adžić odgovor da traži kod direktora TLN-a Potpredsjednik Ure i ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filip Adžić prokomentarisao je objave Vlahovića o učešću premijera Abazovića na konferenciji u Vašingtonu.

– Uzaludni pokušaji Miodraga Vlahovića da ponovo obruka Crnu Goru završili su sopstvenim sramoćenjem i fijaskom. Na žalost prevaziđenih političkih samozvanjaca i marginalaca poput Vlahovića, premijer Abazović je dočekan kao počasni gost na ceremoniji, a crnogorski medijski poslenici dobili su prestižnu nagradu koja govori o slobodi medija u Crnoj Gori – zaključio je Adžić.

Vlahović je odgovorio da bi bilo korisno razmisliti koliko je pametno i logično negirati očigledno i svima poznato.

– Nemam drugog komentara na bedastoće i pokušaje uvreda od strane jednog od Abazovićevih vojnika, do onog da bi bilo korisno razmisliti koliko je pametno i logično negirati očigledno i svima poznato - Crnogorski helsinški odbor se obratio TLN (Transatlantic Leadership Network) upitom kako je moguće da osoba koja u svojoj zemlji najbrutalnije proziva i optužuje profesionalne i slobodne novinare i medije, poziva

na njihovo hapšenje i zabranu, crta im mete i zove ih fašistima i ekstremistima, bilo kome na svijetu govori o slobodi medija. Za odgovor g. Daniela S. Hamiltona, predsjednika TLN, koji smo sinoć dobili, bilo bi dobro da se Abazović i njegovi sljedbenici obrate njemu - da im on objasni što je napisao i zašto je to napisao. Ponavljam moj, odnosno stav CHO da je legitimnost Dritana Abazovića da govori o slobodi medija jednaka kredibilnosti nagrade koju je dobio njegov koalicioni partner iz koncerna Vijesti - zaključio je Vlahović.

PODGORICA – Pokret „Svi za naš grad“ – dr Ivan Vuković za kratko vrijeme pokupio je ogromne simpatije građana, između ostalog, i zbog toga što je simbol dobre energije, pozitivnih promjena, spoja mladosti i iskustva - saopšteno je iz tog pokreta.

Tim okuplja pojedince dokazane u različitim oblastima, koje je, kako kažu u Pokretu, ujedinio progresivni i građanski način razmišljanja i ideja o tome kako Podgorica treba da izgleda u budućnosti, te uvjerenje da ona može postati jedno od najljepših mjesta za život u ovom dijelu Evrope.

- Naši sugrađani imali su priliku da, putem kol centra, razgovaraju sa nekima od ljudi koji su dio Pokreta „Svi za naš grad“ – dr Ivan Vuković i uvjere se u to da svi članovi ovog tima rade kao jedan kako bi se naša vizija mogla ispuniti.

Reakcije građana izuzetno su pozitivne, a podrška koju nam pružaju dodatno nas obavezuje da se borimo da sačuvamo građanski duh i evropski put razvoja Podgorice - navedeno je u saopštenju. R. P.

Ko su kandidati za odbornike SDP-a na listi Pokreta SDP saopštila je imena svojih kandidata za odbornike na zajedničkoj listi Pokreta. To su predsjednik Odbora Glavnog grada SDP-a i aktuelni državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Budimir Mugoša, advokat, profesor i bivši dekan Univerziteta Mediteran i član Predsjedništva SDP-a Miloš Vukčević, dugogodišnji prosvjetni radnik i profesorica crnogorskog jezika Biljana Ćulafić, dipl. pravnik i generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović i dipl. menadžer u turizmu, savjetnik za kvalitet u stručnom obrazovanju i član Predsjedništva Odbora Glavnog grada SDP-a Ivan Marković.

Ekonomija

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

PODGORICA – Od početka primjene programa „Evropa sad“, kojim su povećane zarade, crnogorski građani podigli su kod domaćih banaka kredite ukupno vrijedne 322,83 miliona eura. To je za 101,86 miliona eura ili 46 odsto više nego u istom periodu prošle godine, rečeno je Pobjedi u Udruženju banaka (UBCG).

Rast potražnje za kreditima bio je očekivan nakon što je 1. januara stupilo na snagu povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, dok su ostale plate u prosjeku porasle 17 odsto. Time je porasla i kreditna sposobnost građana, a priliku da se zaduže kod banaka dobili su i oni koji to ranije nijesu mogli zbog niskih primanja.

GOTOVINSKI KREDITI NAJTRAŽENIJI Generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković kaže da podaci iz kreditnog registra Centralne banke pokazuju da su građani od početka januara do kraja jula ove godine najviše uzimali gotovinske (nenamjenske) kredite, u iznosu od 170,62 miliona eura.

- Slijede krediti za kupovinu stanova i adaptaciju od 64,62 miliona i krediti za refinansiranje obaveza prema drugim bankama u iznosu od 28,25 miliona eura - naveo je Pejaković.

Dodatnu potražnju za kreditima zabilježila je i Crnogorska komercijalna banka (CKB), koja ima trećinu udjela na tržištu.

- Program „Evropa sad“ pojačao je standardno veliko interesovanje građana za kreditnu ponudu CKB-a. Uvećanje zarada uticalo je i na porast prosječnog iznosa traženih kredita - saopštili su Pobjedi iz CKB-a, dodajući da je uočljiva veća potražnja za CKB keš kreditima, kao i za stambenim i hipotekarnim.

5

Rast zarada kroz program „Evropa sad“ znatno uticao na rast zaduživanja stanovništva kod banaka

Građani od početka godine podigli 323 miliona eura kredita Najviše su uzimani gotovinski krediti u iznosu od 170 miliona eura, stambeni 64 miliona i refinansirajući 28 miliona eura, kažu u Udruženju banaka

Porasli i depoziti Osim što su porasla kreditna zaduženja, od početka ove godine primjetan je i znatan rast štednje u domaćim bankama. Depoziti su za sedam mjeseci 2022. porasli 600 miliona eura, dok su na kraju juna iznosili 4,46 milijardi eura. Trećina ukupnih depozita pripada građanima.

- Uz podatke o kvalitetu i stabilnosti depozita, zaključak je da bankarski sektor u Crnoj Gori ima dovoljno kondicije, snage da se izbori sa izazovima koji se nametnu - smatra Pejaković.

Većina banaka, od 11 koje posluju na crnogorskom tržištu, iskoristila je povećanje zarada za privlačenje novih klijenata, pa su već od

Priliku da se zaduže kod banaka dobili su i oni koji to ranije nijesu mogli zbog niskih primanja

januara krenule u kampanju usmjerenu ka građanima.

Nudili su se keš krediti „koji se odobravaju odmah po osnovu uvećanih plata“, dok su klijenti oslobađani brojnih pratećih troškova, poput

naknada za obradu kredita, mjenica, notarskih ovjera…

PROSJEČNA KAMATA 7,4 ODSTO Na pitanje po kojim su se kamatnim stopama građani za-

duživali tokom ove godine, Pejaković je odgovorio da su one zavisile od vrste kredita.

- Ukupna prosječna nominalna kamatna stopa kod fizičkih lica u julu je iznosila 7,55 odsto za gotovinske kredite, 4,40 od-

Program „Evropa sad“ pojačao je standardno veliko interesovanje građana za kreditnu ponudu CKB-a. Uvećanje zarada uticalo je i na porast prosječnog iznosa traženih kredita - saopštili su Pobjedi iz CKB-a, dodajući da je uočljiva veća potražnja za CKB keš kreditima, kao i za stambenim i hipotekarnim. Većina banaka, od 11 koje posluju na crnogorskom tržištu, iskoristila je povećanje zarada za privlačenje novih klijenata, pa su već od januara krenule u kampanju usmjerenu ka građanima sto za kupovinu stana i adaptaciju, dok je za refinansiranje obaveza prema drugim bankama bila 5,09 odsto - ukazao je Pejaković.

Kada je riječ o prosječnoj efektivnoj kamati, u koju je uključen i iznos naknada i provizija koje banka obračunava klijentu u postupku odobravanja pozajmice, ona je za gotovinske kredite iznosila 8,42 odsto, stambene 4,81 odsto i za refinansirajuće 5,67 odsto.

- Prosječna nominalna kamatna stopa na nivou sektora fizičkih lica za ukupne novoodobrene kredite iznosila je 6,70 odsto, dok je prosječna efektivna kamata bila 7,40 odsto - pojasnio je Pejaković.

Prema podacima CBCG, banke su za sedam mjeseci ove godine odobrile 826,8 miliona novih kredita, što je 37 odsto više u odnosu na isti periB. D. od prošle godine.

Iz EPCG upozorili da kiša nije popravila energetsku situaciju PODGORICA – Kiša koja je padala krajem ove sedmice nije doprinijela poboljšanju hidroloških prilika, a dotoci na rijekama Zeti i Pivi su na istim nivoima, saopštio je za Portal RTCG izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom EPCG Darko Krivokapić.

Dotoci na Zeti i Pivi na istim nivoima

Padavine na teritoriji Nikšića su svega 30 litara po metru kvadratnom, dok je u Podgorici palo preko 120 lit/m2 - Ostvarene padavine u ovom kišnom talasu na teritoriji Opštine Nikšić su svega 30 litara po metru kvadratnom, dok je u Podgorici palo preko 120 lit/ m2. Padavine su došle sa juga i skoncentrisale se oko basena Skadarskog jezera, pa se njihova izdašnost smanjivala kako se ide ka sjeveru. U Plužinama je palo svega 20 lit/m2 – kazao je Krivokapić.

Ipak, kako je dodao, dugoročne padavine u ovom obimu će popraviti situaciju, pa je za očekivati da novi kišni talas uslovi pojavu većih dotoka na površinskim vodama.

Potrošnja električne energije u Crnoj Gori trenutno je ma-

Elektroprivreda Crne Gore

nja u odnosu na avgust i prvu polovinu septembra, usljed zahlađenja i manjeg kori-

šćenja rashladnih uređaja.

Krivokapić pojašnjava da će ovaj period trajati kratko, jer

će brzo na sjeveru zemlje početi sezona grijanja, kad se očekuje i značajno veća potrošnja električne energije.

Trenutna dnevna potrošnja u Crnoj Gori je oko 7200 MWh, što je 35 odsto manje od potrošnje iz avgusta. Potrebne količine električne energije se pokrivaju iz Termoelektrane Pljevlja, čak 70 odsto u iznosu od 5000 MWh, dok dvije hidroelektrane i obnovljivi izvori energije proizvode 1000 MWh, što je dovoljno da se pokrije svega 14 odsto potreba. Trenutno uvozimo 1200 MWh, što je oko 16 odsto potrebne električne energije. R.P.

Kursna lista 0.99540

CAD

1.32260

JPY 142.53000

TRY

18.19230

GBP

0.87400

CNY

6.97870

CHF

0.95790

HRK

7.52350

AUD

1.48940

CZK

24.49700

USD

6

Društvo

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković na prijetnje Uprave policije odgovara novim argumentima o postupanju organa reda na Cetinju 5. septembra prošle godine

Društvu je potrebna politički neutralna policijska organizacija PODGORICA – Sadašnje rukovodstvo Uprave policije ne želi ništa da nauči iz ranije, loše, policijske prakse. Umjesto da se suoče sa primjedbama javnosti i preduzmu sve što je do njih kako bi se sačuvao policijski integritet tim Zorana Brđanina poseže za degradacijom i kriminalizacijom onih koji u ovom društvu brane ljudska prava – kazao je za Pobjedu Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i jedan od čelnika nadstranačkog pokreta Građanska inicijativa „21. maj“.

Nakon što je Pobjeda 16. septembra objavila da je Odjeljenje unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova ustanovilo brojna kršenja zakona, od prekomjerne upotrebe suzavca, prekoračenja ovlašćenja do falsifikovanja izvještaja o količini upotrijebljenih hemijskih sredstava, prilikom intervencije policije na Cetinju 5. septembra 2021. godine, Uprava policije oštro je reagovala na navode tog i našeg teksta objavljenog dan kasnije, sa reakcijama dijela javnosti, među kojima i Zekovića, koji je, pored ostalog, saopštio koje su starješine pravile pritisak na policijske službenike.

NALAZI UNUTRAŠNJE KONTROLE Zaprijetili su da će u postupcima koji slijede javnosti biti „jasniji i motivi pojedinih napada na integritet, kako policijskih starješina, tako i na Upravu policije u proteklom periodu“.

Zeković godinama prati postupanje policije, bio je i dugogodišnji predsjednik i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, i jedan je od najglasnijih kritičara policijske akcije protiv građanki i građana na Cetinju 5. septembra 2021. Policija ga je u krivičnoj prijavi koju je pripremila, kako bi građanski protest na Cetinju predstavili kao teroristički akt, označila kao jednog od organizatora?!

- Od stupanja na dužnost, sa manjim ili većim intenzitetom, pristupaju namjernom traumatizovanju i zastrašivanju onih koji ih konstruktivno i argumentovano kritikuju.

Ignorišu i relevantne adre-

radnjama Bećirovića ima i elemenata krivičnog djela.

Inače, tokom demonstracija na Cetinju Bećirović se vodio kao službenik CB Budva – zaključio je Zeković.

Izvještaj Unutrašnje kontrole pokazao da su policajci falsifikovali izvještaje o upotrebi suzavca na Cetinju

Umjesto da se zaustavi pretjerano i često neselektivno nasilje prema građanima, naročito kod masovnijih javnih okupljanja, čelnici Uprave policije, kategoričan je Aleksandar Zeković, zbog ukupnog političkog i društvenog konteksta, podstiču produbljivanje podjela se za zaštitu ljudskih prava - Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije MUP-a, Savjet za građansku kontrolu rada policije, zaštitnika ljudskih prava i sloboda i nevladine organizacije. Umjesto da svi skupa razgovaramo o tome kako poboljšati primjenu policijskih ovlašćenja i posvećenost standardima, oni koji su u rukovodstvu Uprave policije ne žele da smire napetosti u društvu – ističe Zeković.

Za Pobjedu otkriva da je Unutrašnja kontrola, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, prepoznala osnovanu sumnju da su policijski službenici Centra bezbjednosti Nikšić Ljubiša Bajović, Bajo Varajić i Dragoslav Stanišić, te Neđeljko Marković i Dragomir Vlahović, službenici CB Bar, kao i Vladan Nedović iz CB Bijelo Polje, u svojim izvještajima o upotrebi sredstava prinude navodno prikazali manji broj upotrijebljenih sredstava prinude od onog koji je stvarno upo-

Aleksandar Saša Zeković

trijebljen.

Isto je, kaže on, utvrđeno i u slučaju starješine Dragiše Mugoše koji je izdavao naređenja o upotrebi sredstava prinude policijskim službenicima. Na osnovu izvještaja policijskih službenika, dodaje Zeković, i Mugoša je u svom izvještaju navodno naveo manji broj upotrijebljenih sredstava prinude od onog koji je upotrijebljen.

- Važno je da naglasim, zbog pravilnog razumijevanja javnosti, na zakonske činjenice da policajac prema grupi osoba, znači prema većem broju lica, hemijsko sredstvo prinude može upotrijebiti samo na osnovu naređenja pretpostavljenog starješine. Ostaje nejasno i to treba dalje sagledati da li je Mugoša eventualno naredio i prekomjernu upotrebu sredstava prinude i zašto su policijski službenici sačinili potpuno netačne izvještaje. To je motiv koji bi trebalo da zanima Brđanina i njegove pomoćnike. Brojni policajci tvrde da

je to bilo naređenje iz samog sjedišta Uprave policije, navodno od pomoćnika direktora Dragana Gorovića – naglasio je Zeković.

Nejasno je, prema njegovim riječima, zašto u Upravi policije nijesu vođeni disciplinski postupci protiv policijskih starješina i službenika.

- Unutrašnja kontrola je inicirala te postupke blagovremenim dostavljanjem svojih izvještaja o obavljenoj kontroli, ali ostaje nejasno i nepoznato kako se prema svemu tome odnio Zoran Brđanin.

Mogu da razumijem da nije bilo mogućnosti da se vodi postupak protiv Denisa Bećirovića, koji je 1. marta 2022. godine sklopio sporazum na osnovu kojeg mu je nakon tri dana prestao radni odnos u Upravi policije. Prema mojim saznanjima, Unutrašnja kontrola je, sredinom juna ove godine, Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju dostavila svoj izvještaj o izvršenoj kontroli kako bi se ocijenilo i odlučilo da li u

ZAUSTAVITI ZLOSTAVLJANJE Umjesto da se zaustavi pretjerano i često neselektivno nasilje prema građanima, naročito kod masovnijih javnih okupljanja, čelnici Uprave policije, kategoričan je naš sagovornik, zbog ukupnog političkog i društvenog konteksta, podstiču produbljivanje podjela i dalje antagoniziranje crnogorskog društva.

- Rekao bih da ne samo da to nije lijepo, već je to, nažalost, sebično, politikantski i podmuklo. Kvalitetna, pouzdana i politički neutralna policija je potreba svakog građanina i građanke Crne Gore i to je vrijednost koja nas okuplja bez obzira na sve naše razlike – poručio je on.

U kontinuitetu, upozorava, izostaje odgovornost u policijskoj organizaciji i umjesto da svi u Vladi, MUP-u i Upravi policije podrže efikasnu i nepristrasnu provjeru postupanja policije, najviše policijske starješine čine sve što mogu kako bi se obesmislili takvi napori, a one koji na njima insistiraju žele da predstave neprijateljima i izlože ih neprimjerenom pritisku i atmosferi.

- To je već viđena priča. Umjesto da budu proaktivni u komunikaciji i unaprijede ostvarivanje građanskih i političkih prava, starješine Uprave policije nastavljaju sa neprofesionalnošću. Umjesto da odlučno odbace primjedbe iz javnosti i argumentovano demantuju netačne navode, starješine Uprave policije javno i protivzakonito govore o pretpostavljenim motivima branilaca ljudskih prava poručujući da samo što nijesu optuženi i uhapšeni – ističe Zeković.

Poručuje da ako je učinio nešto protivzakonito u slučaju demonstracija na Cetinju za to će i odgovarati.

- Ali to nema veze sa zlostavljanjem građana od strane policije i to ne može abolirati policijske starješine zbog odo-

Pomoć video zapisa Unutrašnja kontrola, kako kaže Aleksandar Saša Zeković, imajući prije svega u vidu dostupnost video snimaka koje su zabilježile policijske, nadzorne i druge kamere, kao i spisak identifikacionih brojeva koji su zadužili policijski službenici angažovani na Cetinju utvrdila je prekršaje pojedinih policajaca.

- To je posebno pohvalno zbog prakse ljudskih prava. Utvrđeno je, na primjer, da je policijski službenik CB Bijelo Polje Srđan Janić, koji je imao dvije različite identifikacione oznake, sačinio netačan izvještaj o upotrebi sredstava prinude tako što je naveo da je upotrijebio samo dva sredstva prinude - bacio dvije ručne hemijske bombe, dok je u postupku kontrole nesporno utvrđeno da je Janjić iz hemijske puške koju je dužio ispalio nekoliko hemijskih metaka u pravcu građana koji su se nalazili u Ulici Pete proleterkse brigade, kao i jedan hemijski metak u pravcu građana na Balšića pazaru – kaže Zeković.

Dodaje i da je Unutrašnja kontrola nedvosmisleno utvrdila da je policijski službenik CB Budva Milan Lončar nezakonito upotrijebio dva sredstva prinude.

brenog i nesankcionisanog nasilja. Umjesto da me podrži u zalaganju za afirmisanje kulture policijske odgovornosti, iznenađen sam da Brđanin odobrava takva policijska saopštenja – naglašava naš sagovornik.

Ocijenio je da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije MUP-a, sa druge strane, potvrdilo da se u kriznim situacijama i napetim političkim okolnostima, ipak, drži određenih standarda i da posjeduje kapacitete kako bi se osiguralo bar minimalno zakonito djelovanje policije.

- To treba svi da pozdravimo i pohvalimo – dodao je Zeković.

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin, ističe on, do sada nije saopštio što je preduzeo u pogledu profesionalne i disciplinske odgovornosti policijskih službenika i starješina za koje je Unutrašnja kontrola utvrdila da su nezakonito postupali i netačno izvijestili o upotrebi sredstava prinude.

- Svjedočimo masovnom krivotvorenju službenih izvještaja, a policajcima je naređeno da potpišu unaprijed pripremljena izjašnjenja o upotrebi sredstava prinude – zaključio je on.

K. KRSMANOVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

7

Posljednjih dana svog mandata Vesna Bratić potpisala rješenja o dvije pravoslavne gimnazije iako tijelo koje odobrava programe u to vrijeme nije postojalo

Za škole licencirane bez Nacionalnog savjeta ministar tražio 900.000 eura PODGORICA – Iako su dvije privatne srednje vjerske škole, „Sveti Sava“ iz Podgorice i Gimnazija ,,Mitropolit Sava hadži Kosanović“ iz Nikšića, nezakonito dobile licence za vrijeme mandata Vesne Bratić, aktuelni ministar prosvjete Miomir Vojinović je tražio na posljednoj sjednici Vlade da se raspravlja o njihovom finansiranju. Prema dokumentima u koje je Pobjeda imala uvid, ministar Vojinović je tražio po 450.000 za svaku školu – 900.000 ukupno.

On je u srijedu, na sjednici Komisije za politički sistem, kazao da je taj novac potreban školama kako bi mogle da se pripreme za narednu školsku 2023/2024. godinu. Ministar Vojinović je tražio da se razmatra finansiranje te dvije škole, a premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je odbio taj prijedlog i tražio da se o tome razgovara na nekoj od narednih sjednica.

Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić je potpisala sredinom aprila rješenje o izdavanju licenci privatnim srednjim vjerskim školama, „Sveti Sava“ iz Podgorice i Gimnazije ,,Mitropolit Sava hadži Kosanović“ iz Nikšića, iako za to nije imala odobrenje Nacionalnog savjeta za obrazovanje, što je zakonska obaveza.

Bratić nije mogla imati odobrenje Nacionalnog savjeta zbog toga što u trenutku kada je ona potpisala rješenje o licenciranju – on nije postojao.

Vakuum Naime, Nacionalnom savjetu koji je formiran 2017. godine je istekao mandat u septembru 2021. godine, a naredni je formiran tek u julu 2022. godine.

Crna Gora je gotovo 10 mjeseci bila bez krovnog prosvjetnog organa koji odlučuje o osnivanju škola i školskim programima. Upravo je u tom periodu Bratić potpisala rješenje.

Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, obrazovni program neke ustanove postaje javno važeći kada Nacionalni savjet utvrdi da odgovara školskom sistemu. Kada se pokrene zahtjev za osnivanje i licenciranje privatne obrazovne ustanove, prvi korak je da Nacionalni savjet za obrazovanje, uz prethodno dobijeno mišljenje Zavoda za školstvo, utvrdi da li obrazovni

Ministar Vojinović je tražio da se razmatra finansiranje te dvije vjerske škole, odnosno da se podrže za pripremu naredne školske 2023/2024. godine, a premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je odbio taj prijedlog i tražio da se o tome razgovara na nekoj od narednih sjednica

program konkretne privatne ustanove odgovara javno važećem programu za pojedinu oblasti obrazovanja.

Na osnovu čega je bivša ministarka Bratić potpisala rješenje o licenciranju, pitali smo aktuelno Ministarstvo prosvjete, čije odgovore očekujemo.

Prema Opštem zakonu o obrazovanju, program privatnih škola postaje važeći kada Nacionalni savjet utvrdi da odgovara javno važećem programu za pojedinu oblast obrazovanja i vaspitanja.

Vesna Bratić je odluke potpisala 14. i 18. aprila ove godine, a u Službenom listu su se pojavile posljednjeg dana njenog mandata. Pobjedi je tada rečeno da su Ministarstvu dostavljeni programi škola i da je na osnovu njih izdata akreditacija prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju i Zakonu o upravnom postupku.

Pobjeda je tada objavila da licenciranje nije usklađeno, jer ni Zavod za školstvo nije dao stručno mišljenje o programu, što je bilo neophodno.

Sagovornici Pobjede su kazali da ni Zavod, a ni Nacionalni savjet koji nije postojao u tom trenutku nijesu potvrdili program, te da je procedura protivzakonita.

Pobjedi je u aprilu, kada su se gimnazije i licencirale, rečeno da je program usklađen sa javnim 80 odsto, a da je 20 odsto onaj koji se tiče vjerskog dijela. Vjerski program ovih škola nije dat na usklađivanje ni Zavodu ni Ministarstvu.

Ministarstvo prosvjete je tražilo da Vlada dodijeli 900.000 eura kako bi se škole pripremile za rad naredne godine, a u dijelu ugovora o finansiranju je to nazvalo „podrškom“, bez preciziranja uslova za šta novac može biti iskorišten

Vesna Bratić

U Zakonu o opštem obrazovanju, u stavu 46 navodi se da su obavezni uslovi za osnivanje da škola ima dovoljan broj djece, da je obezbijeđen vaspitni, nastavni i drugi stručni kadar, da je donesen obrazovni program u skladu sa ovim zakonom, da su obezbijeđeni prostor, nastavna sredstva za rad, oprema, higijensko-tehnički uslovi.

Bliže uslove kao i standarde za prostor i i opremu propisuje Ministarstvo, na prijedlog Nacionalnog savjeta.

Prema Zakonu o opštem obrazovanju, srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore.

Kako je Zakonom o budžetu za 2022. godinu Ministarstvu prosvjete Vlada opredijelila 1.700.000 eura za ovu namjenu, ministar Vojinović je za škole koje osnivaju Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka tražio po 450.000 eura.

On je istakao da im je novac potreban da bi narednu školsku godinu počeli nesmeta-

Nacionalnom savjetu koji je formiran 2017. godine je istekao mandat u septembru 2021. godine, a naredni je formiran tek u julu 2022. godine. Crna Gora je gotovo 10 mjeseci bila bez krovnog prosvjetnog organa koji odlučuje o osnivanju škola i školskim Miomir Vojinović programima. Upravo no. Prema Zakonu o opštem stavni plan i program za sve je u tom periodu Bratić obrazovanju, da bi se ustano- razrede, te uslovi za realiza- potpisala rješenje va osnovala i finansirala, ona ciju nastave, pravilnik o pola- mimo pravila koje izrimora da ispunjava uslove iz ganju mature... čito propisuje zakon člana 46, kojeg smo citirali.

Red poteza U Crnoj Gori djeluje licencirano jedna srednja vjerska škola Medresa „Mehmet Faith“, koja je dostavila odgovarajući javno važeći obrazovni program za opšte obrazovanje. Odluku o punovažnosti obrazovnog programa te škole je Nacionalni savjet za obrazovanje donio 30. juna 2015. godine, a zavedena je pod brojem 04-5-1274. To piše u informaciji o finansiranju Medrese koja se dostavlja Vladi.

Odluke Nacionalnog savjeta za obrazovanje nema u istovjetnom dokumentu koji se odnosi na dvije vjerske škole koje treba da se osnuju u Podgorici i Nikšiću.

Medresa je Vladi, kako bi se donijela odluka o finansiranju, podnijela i odluku Nacionalnog savjeta o obrazovanju u kojoj je obrađivan opšti dio obrazovnog programa, predmeti, fond časova, detaljan na-

Vjerske škole država Crna Gora može da finansira ukoliko su osnovane i licencirane po zakonima sekularne države, kada je odobren program vjerske škole, obezbijeđeni uslovi i prostor, nastavni kadar, sredstva za osnivanje i rad.

U članu 46a je, pored ostalog, propisano: „Osnivač privatne ustanove je dužan da, pored dokaza o ispunjenosti uslova iz člana 46 ovog zakona, podnese i dokaz o uplaćenom osnivačkom ulogu oročenom na tri godine na račun poslovne banke ili garanciju poslovne banke da su obezbijeđena finansijska sredstva u visini potrebnih sredstava za realizaciju obrazovnog programa“.

obRazloženje Ministarstvo prosvjete je tražilo da Vlada dodijeli 900.000 eura kako bi se škole pripremile za rad naredne godine, a u dijelu ugovora o finansiranju je to nazvalo „podrškom“, bez

preciziranja uslova za šta novac može biti iskorišten.

U ugovoru sa Medresom je jasno navedeno da je novac namijenjen za plate i ostala lična primanja zaposlenih u školi, rashode za materijale, troškove učenika u domovima, te da će Ministarstvo mjesečno uplaćivati novac.

Prema Zakonu, privatne škole stiču pravo na novac iz budžeta Crne Gore za jednu školsku godinu na: osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program… Normative donosi Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje Nacionalnog savjeta, piše u crnogorskom Zakonu o opštem obrazovanju i vaspitanju. jelena maRtInoVIĆ

8

Društvo/Hronika

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Održana svečana sjednica SO Nikšić povodom Dana oslobođenja grada

UBNOR i antifašisti Nikšića obilježili Dan oslobođenja

Pop Mijajlo Backović sjedio tokom intoniranja himne Svijetli datum

Manifestacija je počela polaganjem cvijeća i intoniranjem himne

slobodarskog grada

NIKŠIĆ – Povodom 18. septembra, Dana oslobođenja Nikšića, juče je u nikšićkom pozorištu održana svečana sjednica Skupštine opštine koja je počela intoniranjem nacionalne himne, tokom koje je sveštenik SPC Mijajlo Backović sjedio.

Backović je bio u prvom redu, odmah pored predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića.

Kovačević je na početku svečane sjednice, pozdravljajući zvanice, prvo pozdravio predstavnike SPC. – Časni oci Srpske pravoslavne crkve, poštovani predstavnici Vlade Crne Gore, cijenjeni ministi i drugi funkcioneri Vlade... – naveo je Kovačević na početku izlaganja.

Svečanoj sjednici su osim, Backovića, prisustvovali i potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Vladimir Joković, ministar prosvjete Miomir Vojinović, predsjed-

NIKŠIĆ - UBNOR i antifašisti Nikšića su juče, povodom 18. septembra, Dana oslobođenja Nikšića, organizovali svečano obilježavanje, kako su rekli, svijetlog datuma slobodarskog grada.

Pop Crkve Srbije sjedi tokom intoniranja himne

nik Opštine Budva Milo Božović, kao i funkcioneri DF-a i Demokrata.

Predsjednica OO Liberalne partije u Nikšiću Jelena Marković saopštila je da je slučaj popa Backovića još jedno od

Prema nezvaničnim informacijama iz policije

bezbroj nepoštovanja od strane predstavnika SPC koji, kako kaže, ovakvim postupcima dokazuju mržnju prema nezavisnoj državi Crnoj Gori.

– Evo u šta se pretvorio slobodarski Nikšić i kakvi negato-

ri države Crne Gore na žalost svih građana zauzimaju mjesto u prvom redu, a kao zaposleni u Crkvi Srbije nastavljaju da produbljuju podjele i mržnju – kazala je ona, pozivajući nadležne da reaguju. Đ. Ć.

Izrečena kazna Berancu koji je prijetio vlasniku pekare u Budvi

Presuđeno mu 45 dana robije

Kuća Marka Mugoše u Donjoj Gorici

Požar u kući Mugoše je najvjerovatnije podmetnut PODGORICA - Požar, koji je u petak veče izbio u kući Marka Mugoše, u podgoričkom naselju Donja Gorica, najvjerovatnije je podmetnut, saopšteno je nezvanično portalu Pobjeda iz policije.

Služba zaštite i spašavanja informaciju o požaru dobila je u petak u 22:15 sati, a na lice mjesta stiglo je 11 vatrogasaca koji su ustanovili da gore instalacije.

– Policija preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja i utvrđivanja svih činjenica i

okolnosti. Policijsko-tužilačke aktivnosti su u toku - kazali su u policiji.

Marko Mugoša je u izjavi za CDM kazao da je požar u njegovoj kući podmetnut i da je tim povodom dao izjavu policiji.

- U petak oko 22.20 časova prijavljen je požar u mojoj kući.

Požar je brzo ugasilo 11 vatrogasaca. Policija je cijelu noć do narednog dana u osam sati obezbjeđivala kuću nakon čega je urađen uviđaj. Prilikom uviđaja je utvrđeno da je požar podmetnut - ispričao je Mugoša.

Mugoša je kazao i da u trenutku izbijanja požara nije bio u R. P. kući.

PODGORICA - Sud za prekršaje u Budvi je u hitnom postupku okrivljenom M. V. iz Berana izrekao kaznu zatvora u trajanju od 45 dana jer je 17. septembra u pekari „Riječki mlin“ u Budvi verbalno napao vlasnika A. G, njegovu maloljetnu ćerku L. G. i radnicu N. T.

- On im je prijetio i upućivao

Istakli su da oni koji su najviše pozvani da to urade ovaj dan obilježavaju samo kao Dan opštine Nikšić.

– Brojni Nikšićani nijesu zaboravili da je ovo Dan oslobođenja od fašizma i to su potvrdili masovnim dolaskom kod spomenika strijeljanim rodoljubima pod Trebjesom.

Manifestacija je počela polaganjem cvijeća i intoniranjem himne Crne Gore, a otvorio ju je predsjednik UBNOR-a i

antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić.

O ovom značajnom datumu i Nikšiću govorio je mr Ivan Tepavčević, dok su stihove poznatog nikšićkog kantautora Marinka Pavićevića o heroju Ljubu Čupiću i heroini Joki Baletić recitovale Lucija Perović i Anastasija Šurbatović.

Lucija Perović pročitala je i oproštajno pismo roditeljima revolucionara Ratka Žarića napisano u zatvoru neposredno pred strijeljanje.

Program je vodio glumac Miro Nikolić koji je recitovao i pjesmu Mirka Banjevića „Majka na Bitovnji“ posvećenu majci Mari Radulović čija su sva četiri sina poginula u NOB-u.

R. P.

Prijem u Crkvi Svetog Đorđa za opozvanog ambasadora Srbije

Mitropolit Joanikije ugostio Božovića Podgorička policija traga za vozilom marke „mercedes“ u kojem se nalazilo pet muškaraca koji su prebili osobu u naselju Blok 9

uvrede sadržine: „Imate još tri dana da napustite ovo ovdje, inače ću sve da vas pokoljem, sve ću da vas otjeram odavde, ako ne odete za tri dana, svaki dan ću da dolazim ovdje da vas maltretiram, j….u ti kćerku...“ , nakon čega je fizički napao oštećenog A. G. i zadao mu više udaraca u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Suda za prekršaje Budva.

R. P.

Mladić mučki prebijen u Bloku 9 u Podgorici

Policija traga za petoricom napadača PODGORICA - Mlađi muškarac pretučen je juče nešto prije 19 časova u Ulici Đoka Miraševića u Podgorici.

Premda priroda povreda nije poznata, očevici svjedoče da je pet muškaraca mučki tuklo jednog nekoliko minuta, nakon čega su ga ostavili da leži na ulici.

Iz policije je Pobjedi potvrđeno da je pet zasad nepoznatih osoba tuklo jednu osobu, te da intenzivno tragaju za vozilom budući da su prolaznici uspjeli da zabilježe registracije.

Kako su nam ispričali vidno potrešeni svjedoci ovog događaja, muškarci su se odjednom zaustavili, izašli i pretukli mladića koji je bio u uniformi dostavljača. Incident se dogodio naočigled velikog broja prolaznika, uključujući djece.

Policija je brzo reagovala na poziv i u veoma kratkom roku došla na mjesto incidenta, dok je hitnoj trebalo bezmalo petnaest minuta, ispričali su nam prolaznici.

R. P.

Lažni ambasador na liturgiji Crkve Srbije

PODGORICA – Mitropolit SPC u Crnoj Gori Joanikije i protojerej Gojko Perović ugostili su juče, u Crkvi Svetoga Đorđa u Podgorici opozvanog ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića, koji je prije dvije godine proglašen i personom non grata u našoj zemlji, objavila je Antena M. - U činjenici, kad nas neko zove u svatove, na svadbu, ukidaju se naše lične, privatne, sebične potrebe i cilj našeg prisustva na svadbi je da mla-

doženji i mladoj bude lijepo.

I svi dobijamo uloge svečara koji će tu radost da uljepšaju – rekao je Perović tokom obraćanja prisutnima.

Skupu je prisustvovao i mitropolit lovčanski Bugarske pravoslavne crkve Gavrilo Dinev, „jedan od glavnih tamošnjih proruskih jastrebova“, navodi Antena M. Antena M, pozivajući se na bugarski vjerski portal „Doxologia Infonews“, piše i kako je Joanikije „navodno bio kod Dineva u Bugarskoj na međubalkanskome sinaksisu proruske agenture“.

R. P.

Društvo

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

9

Detalji iz rješenja o ograničenju emitovanja jutarnjeg programa na TV Pink koje je objavio SAEM PODGORICA – U programima srpskih televizija Pink i Hepi u kontinuitetu se gledaoci ,,truju“ stavovima da crnogorska nacija ne postoji, da je ona vještačka, te da su našu državu stvorili Srbi. Takvi programi, sa sadržajima koji prikazuju neskriveni nacionalizam, prema mišljenju stranih i domaćih stručnjaka, treba da budu kažnjeni trajnom zabranom.

Ipak, Savjet Agencije za elektronske medije nije donio takvu mjeru – nedavno je na pola godine zabranio emitovanje i reemitovanje jutarnjeg programa u okviru programa televizija Pink, Pink plus i Pink M iz Srbije. To je uslijedilo nakon skandaloznog i primitivnog izvještavanja i najave voditeljke Jovane Jeremić o tragediji koja se dogodila na Cetinju. Jeremić je u vikend izdanju emisije ,,Novo jutro“ na ponižavajući način, bez odnosa prema žrtvama i njihovim porodicama, obrađivala jednu od najvećih tragedija u crnogorskoj novijoj istoriji u kojoj je Vuk Borilović ubio 10 osoba, među kojima i dvoje djece.

Netrpeljivost U rješenju o ograničenju emitovanja jutarnjeg programa na ,,ružičastoj“ televiziji, Savjet AEM-a ocjenjuje da je ovaj emiter u periodu od avgusta do septembra 2021. godine podsticao „mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti“.

- Učestalim emitovanjem u okviru sadržaja različitih formi i žanrova, koristilo se pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti navode u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid.

Ističu da su upozorili kolege iz srpskog Regulatornog tijela za elektronske medije, ali da se sa kršenjem programskih standarda i principa nastavilo.

Savjet AEM-a je ustvrdio da se građani Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Crnogorci nazivaju pogrdnim i omalovažavajućim teminima „milogorci“ i „montenegrini“, čime se negira istorijski kontekst postojanja crnogorske nacije i na uvredljiv način pitanje nacionalnog identita svodi na pripadnost jednoj političkoj grupaciji.

- Crnogorska nacija se dovodi u vezu sa ustaškim pokretom i iznose se mišljenja da je njen nastanak posljedica ustaške ideologije te da su u pitanju „crnogorski separatisti proustaške orijentacije“, kod kojih se ,,u jednom malom broju“ primila politika Sekule Drljevića i „na taj način dobijamo mikropopulaciju koja je spremna da počini još gore zločine

Otvorena mržnja prema Crnogorcima i podsticanje nemira traju odavno

Vujović jedini spas vidi u trajnoj zabrani emitovanja programa TV Pink čiji je vlasnik Željko Mitrović i TV Hepi na čijem je čelu Milomir Marić. Šef odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Ambasadi SAD u Podgorici Erik Pagner nedavno je poručio da je podijeljeno crnogorsko društvo velika prilika za aktere koji žele da vide Crnu Goru kako se udaljava od evroatlantske budućnosti

Emisija zbog koje je zamračen program Pink televizije u Crnoj Gori

i onih koje predstavljaju su tragedijom pogođene, bez Gosti koji dolaze u emisiju ,,Novo jutro“ pa pitanje neslaganja ili sukoba. poštovanja njihovog dostokarakterišu Crnogorce kao nemoralne Svojom sadržinom i intenzite- janstva i prava na privatnost. tom oni su usmjereni da pod- - Pored korišćenja stigmatizuljude koji su skloni kriminalu pa staknu i prodube neslaganja jućih navoda o licu koje je izarazličitih društvenih grupa - zvalo tragediju (da je bio paraizjavljuju da su „kriminalni klanovi i noičan, da su mu se priviđale ističu iz SAEM-a. ubistva izvozni proizvod Crne Gore“. stvari, da je bio psihijatrijski tragedija Na CetiNju bolesnik...), posebno je nepriSAEM je zaključio da stalna etiketiranja Iako ovakvo izvještavanje tra- hvatljivo objavljivanje navoda je odavno, na raznim sprp- o tragičnim okolnostima smri isticanje neprijatelja nacije vode skim televizijama, naročito ti njegovog brata (iz, navodno, atmosferi nemira, nasilja i sukoba na televizijama Hepi i Pink, oproštajnog pisma) - navode iz nego što su ustaše radile tokom Drugog svjetskog rata“ - navodi se u rješenju o ograničenju emitovanja emisije na ,,ružičastoj“ televiziji.

Gosti koji dolaze u emisiju ,,Novo jutro“, kako dalje pojašnjavaju, karakterišu Crnogorce kao nemoralne ljude koji su skloni kriminalu pa izjavljuju da su „kriminalni klanovi i ubistva izvozni proizvod Crne Gore“.

- Insistiranje na pitanju identiteta doprinosi i podgrijava ideje netrpeljivosti i sukobljavanja suprotno idejama solidarnosti i građanskog društva, ugrožava multietničku toleranciju i narušava socijalnu koheziju. Stalna etiketiranja i isticanje neprijatelja nacije vodi atmosferi nemira, nasilja i sukoba - navodi se u ocjeni SAEM-a.

Kažu da opisani govor ne predstavlja izuzetak, već je pravilo.

- On je direktan i jednostavan i kao takav usmjeren da uzrokuju i veću reakciju - navodi se, između ostalog, u dokumentu.

SAEM nije doveo u pitanje pravo emitera da informiše javnost o pitanjima od javnog interesa,

ali ovako emitovanim sadržajima je omogućavan, podstican i opravdavan osjećaj negiranja, neprihvatanja i animoziteta prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

- Zloupotrijebljeno je pravo na slobodu izražavanja. Naročito se mora imati u vidu da predmetni sadržaji nemaju za svrhu da informišu javnost, nemaju za cilj da dijalogom doprinesu otvaranju značajnih društvenih tema,

javnost je zgrožena kršenjem profesionalnih i etičkih novinarskih standarda, kao u emisiji Jovane Jeremić kada je spekulisano o tragediji na Cetinju koja se desila prošlog mjeseca.

SAEM navodi da su prilogom na neprimjeren način, bez iskazivanja saosjećanja, objavljeni navodi o uzrocima porodične tragedije i detalji iz privatnog i porodičnog života stradalih, članova njihovih porodica i drugih osoba koje

Sporna emisija „Ćirilica“ na Hepi televiziji

SAEM-a.

Navode da se ne može opravdati emitovanje navoda kojima se članovima porodice i prijatelja Vuka Borilovića na teret stavlja da su mu uskratili pomoć i podršku za prevazilaženje psiholoških problema sa kojima se suočavao u različitim trenucima svog života.

Uprkos svemu tome, SAEM je samo na pola godine ukinuo spornu emisiju, a neki stručnjaci smatraju da je to trebalo učiniti zauvijek.

Direktor Centra za monitoring i demokratsko istraživanje Zlatko Vujović na četvrtoj godišnjoj konferenciji Digitalnog forenzičkog centra, koja je održana prije dva dana, ocijenio je da Agencija za elektronske medije ne radi svoj posao kako treba i da ovakvi kanali treba da imaju trajnu zabranu u našoj zemlji jer ostale mjere ne daju rezultate.

Prema njegovim riječima, AEM pokušava da izbjegne odgovornost za ogroman uticaj koji Rusija pravi preko srpskih glasila.

Vujović kaže da ruske sile ulažu novac i posredstvom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića rade sve da naša zemlja ne uđe u Evropsku uniju.

- Crna Gora je postala politički nestabilna. Odluke se ne donose kod nas nego negdje drugo i zasutavljene su EU integracije i to radi Vučić, koji ovdje sipa novac kako bi pojedini mediji širili svoj uticaj i u tome uspijeva - naveo je Vujović.

To što smo zabranili ,,Sputnjik“ i ,,Raša tudej“, onda kada je naša vlada uvela sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, za njega je zanemarljivo jer, kako navodi, Rusija bira lakši put – posredstvom sprskih medija koji su i te kako gledani u Crnoj Gori, „ispiraju mozgove“ i podstiču tenzije u ovom ionako podijeljenom crnogorskom društvu.

Vujović jedini spas vidi u trajnoj zabrani emitovanja programa TV Pink čiji je vlasnik Željko Mitrović i TV Hepi na čijem je čelu Milomir Marić. Šef odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Ambasadi SAD u Podgorici Erik Pagner nedavno je poručio da je podijeljeno crnogorsko društvo velika prilika za aktere koji žele da vide Crnu Goru kako se udaljava od evroatlantske budućK. jaNKoviĆ nosti.

10 Svijet

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

LONDON: Danas sahrana britanske kraljice Elizabe

STAV

Ruski imperijalizam u ratu sa Srednjom i Istočnom Evropom Piše: Andžej DUDA Izbijanje Drugog svjetskog rata, koji je počeo 1. septembra 1939. godine invazijom nacističkog Trećeg rajha na Poljsku, jedan je od događaja koji se svake godine obilježava širom Evrope. Međutim, 17. septembar 1939. godine, datum agresije Sovjetskog Saveza na Poljsku, nije toliko poznat na Zapadu.

Stoga smatram da ovaj događaj treba stalno pominjati, jer je odlučio ne samo o sudbini moje domovine i drugih zemalja Srednje i Istočne Evrope, već je to činio čitavih narednih pola vijeka. Ako danas mi, Poljaci i drugi narodi našeg regiona, često tvrdimo da poznajemo Rusiju i razumijemo njene imperijalne ambicije bolje nego Zapada, to činimo zbog našeg istorijskog iskustva čiji je simbol za nas dan 17. septembar.

Upad Crvene armije na poljsku teritoriju dvije i po sedmice nakon napada Wehrmachta i Luftwaffea bio je implementacija tajnog dijela nacističko-sovjetskog pakta Hitler-Staljin koji su 23. avgusta 1939. potpisali šefovi dvije diplomatije, Ribentrop i Molotov. Dvije totalitarne imperije ušle su u savez, planirajući da među sobom podijele do tada nezavisne zemlje Srednje Evrope.

Njemačka sfera uticaja trebala je uključivati zapadnu Poljsku, Litvaniju i Rumuniju, dok je sovjetska kontrola trebala da se proširi na istočnu Poljsku, Letoniju, Estoniju i Finsku.

Za moj narod, najvažnija posljedica pakta bila je zajednička likvidacija nezavisne poljske države i podjela naše teritorije između dvije okupatorske sile, nacističke Njemačke i komunističke Rusije. Ostale odredbe ugovora djelimično su izmijenjene u naredne dvije godine. Finska je uspjela da zaštiti svoj suverenitet zahvaljujući Zimskom ratu 1940. godine. Litvanija je, međutim, nakon epizode relativne nezavisnosti, apsorbovana od strane Sovjetskog Saveza. Ali detaljne izmjene nijesu uticale na najvažniji princip pakta – Hitlerov i Staljinov imperijalizam od tada su trebali odlučivati o sudbini naroda i država našeg dijela Evrope.

lo brutalni teror NKVD-a i ideološku indoktrinaciju, pokušaje slamanja poljskog nacionalnog identiteta i tradicije, prisilno usađivanje komunističkih principa djeci i prisiljavanje na odricanje od vjere.

Nijesmo mi Poljaci jedini koji sve to znamo.

Baltički narodi, Estonci, Letonci i Litvanci, bili su podjednako pogođeni, kao i druge nacije koje su pale pod sovjetsku sferu uticaja nakon pobjede Rusije nad Trećim rajhom.

Nacističko-sovjetski pakt Hitler – Staljin je propao za manje od dvije godine nakon njegovog sklapanja, kada je Njemačka napala Staljinovu Rusiju 22. juna 1941. Ali načelo da o sudbini zemalja Srednje i Istočne Evrope ne odlučuju njihovi slobodni narodi, već vladari imperijalnih sila, ostao je na snazi.

Sovjeti su porazili naciste i 1945. godine zauzeli čitavu teritoriju Poljske i drugih država dalje na zapadu i jugu, sve do rijeka Labe, Dunava i Drave. Neke od njih su direktno pripojene Sovjetskom Savezu kao savezne države – takva je bila sudbina Balta, Bjelorusa ili Ukrajinaca. U drugima je Rusija postavila marionetske vlade sastavljene od lokalnih komunista potpuno potčinjenih Moskvi – to se dogodilo u Poljskoj, Čehoslovačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Bugarskoj i istočnoj Njemačkoj.

POrAZ nAciSTA niJE DOniO SLObODu

Za naše narode poraz Trećeg rajha nije donio dugo očekivanu slobodu. Potčinjenost Ruskom carstvu nastavljena je sve do pada komunizma – ukupno pola vijeka!

Tek nakon demokratskih promjena koje je 1989. pokrenuo poljski pokret „Solidarnost“, Poljaci i drugi narodi Centralne i Istočne Evrope su se istinski oslobodili i povratili suverenitet svojih država. Većina njih su postepeno postale punopravne članice Evropske unije i NATO-a.

Međutim, nezavisnost bilo koje zemlje iz našeg regiona oduvijek je bila trn u oku ruskim imperijalistima. Dakle, čim se OgrOmni gubici Moskva oporavila od šoka nakon gubitka staljinističke sfere uticaja, počela je da se Pod njemačkom okupacijom Poljska je kreće ka obnavljanju imperije. Sjećamo se pretrpjela ogromne ljudske i materijalne vojnog napada na Gruziju 2008. Sjećamo gubitke. Nacisti su ubili 6 miliona građana Republike Poljske, uključujući skoro 3 milio- se i nekoliko brutalnih gušenja slobodarskih pokreta u Bjelorusiji i Ukrajini. Na kraju, sjena poljskih Jevreja. Uništili su i spalili hiljade poljskih gradova i sela, ponajviše glavni grad ćamo se neprijateljske politike Rusije prema zemlje, Varšavu. Ukrali su bezbroj materijal- nezavisnoj Ukrajini, vojne aneksije Krima i nih i kulturnih dobara, privatnih i javnih, koji Donbasa 2014. i, prije svega, tekućeg genocidnog rata punih razmjera protiv suverene nikada nijesu vraćeni u moju zemlju. Samo ukrajinske države koji je pokrenut 24. februnekoliko počinitelja njemačkog genocida, istrebljenja, ratnih zločina, masovnog terora ara 2022. godine.

Za narode našeg regiona, koji pamte istoi pljačke izvedeno je nakon rata pred sudorijske događaje koje simbolizuje današnji ve u Nirnbergu i Varšavi i dobilo zasluženu datum – 17. septembar – nema sumnje da kaznu. imperijalna Rusija ponovo teži ekspanziji na Ipak, zločine nacističke Njemačke je moraldruge zemlje. Ona želi isto što je željela 1939. no osudio cijeli slobodni svijet. Nažalost, i 1940. godine, kada je djelovala u savezu to se nije desilo sa zločinima komunističke Rusije, koji su ostali nekažnjeni i često zabo- sa Hitlerovom Njemačkom, i između 1945. i 1991. godine, kada je sama vladala našim ravljeni. Šta nam je donijela sovjetska okupacija više zemljama.

Rusija je oduvijek željela vlast nad cijelom od polovine predratne teritorije Poljske?

Masakr u Katinu – istrebljenje 22 000 ratnih Centralnom i Istočnom Evropom. Ali slobodna Poljska, slobodna Ukrajina i sve druge zarobljenika: oficira poljske vojske, policanezavisne države našeg regiona nikada jaca, vojnika, državnih službenika i drugih političkih zatvorenika. Strijeljani su prkoseći neće pristati na ovo. Za naše narode to je pitanje života i smrti, očuvanja identiteta svim međunarodnim konvencijama, jer ih i opstanka. To je pitanje naše budućnosti, je Staljin smatrao patriotama odanim svobezbjednosti i prosperiteta. joj Otadžbini i neumoljivim neprijateljima (Autor je predsjednik Poljske) komunizma. To je podrazumijevalo deportaTekst se istovremeno objavljuje u poljskom ciju pola miliona mojih sunarodnika u gulamjesečniku Sve što je najvažnije/Wszystko ge i prisilna naselja u Sibiru i azijskom dijelu Co Najważniejsze u sklopu projekta koji se Sovjetskog Saveza, od kojih se veliki broj realizuje sa Institutom za nacionalno sjećanikada nije vratio iz te „neljudske zemlje“ i poginuo u izbjeglištvu. To je podrazumijeva- nje i Poljskom nacionalnom fondacijom.

LONDON - Sahrana britanske kraljice Elizabete Druge, kojoj će prisustvovati 500 zvaničnika, careva, kraljeva, kraljica, predsjednika, premijera i drugih lidera iz cijelog svijeta, kao i očekivanih stotina hiljada građana koji će se sliti u centar Londona predstavlja „bezbjednosni izazov bez presedana“.

Prisustvuje v od 500 zvan

To je izjavio gradonačelnik Londona Sadik Kan dodajući da decenijama nije bilo toliko svjetskih lidera na jednom mjestu i da se radi na različitim nivoima da se osigura da državna sahrana bude uspješna koliko god može biti.

Pomoćnik komesara londonske policije Stjuart Kandi rekao je da se radi o „izuzetno kompleksnoj“ policijskoj operaciji, najvećoj u istoriji policijskih snaga Londona, većoj nego za Olimpijadu u Londonu 2012.

Više od 10.000 policajaca će biti dežurno u nedjelju, a pojačanje će biti londonski ulični policajci, kao i policajci iz svih policijskih postava iz Britanije, njih 43. Takođe će biti stotine dobrovoljaca i pripadnika oružanih snaga koji će voditi računa o bezbjednosti duž rute pogrebne procesije.

bEZbJEDOnOSnE mJErE To je samo vidljivi dio bezbjednosnih mjera, dok će u ponedjeljak biti postavljeni policajci na krovovima, psi će biti na ulicama i pripadnici pomorskih snaga na Temzi i policija na konjima.

Privremeno je zabranjena upotreba dronova iznad centralnog Londona, a aerodrom Hitrou će prizemljiti desetine

bezbjeDNOsNi izAzOv bez preseDANA : Stotine hiljada građana na sahrani k

letova da ne bi zvuk aviona poremetio pogrebnu službu.

Vlasti su suočene sa izazovom da drže 500 svjetskih vođa bezbjednim.

Sve visoke zvanice izuzev predsjednika SAD Džoa Bajdena će biti prevezene do opatije u luksuznim autobusima.

Bajden će doći svojom oklopnom limuzinom nazvanom „zvijer“.

Drugi izazov je veliki broj ljudi koji se očekuje oko Vestminsterske opatije i duž rute kojom će kovčeg proći poslije sahrane, pored Bakingemske palate i Hajd parka. Odatle će spe-

Peskov odgovorio na Bajdenovo upozorenje Putinu da ne kor

Sve piše u ruskoj dok Prema ruskoj nuklearnoj doktrini, Moskva zadržava pravo upotrebe nuklearne bombe samo „kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Rusije ili njenih saveznika“, kao i „odgovor na konvencionalni napad koji ugrožava samo postojanje Rusije Na pitanje što bi rekao predsjedniku Ruske Federacije ako kao suverene države“ MOSKVA-VAŠINGTON - Američki predsjednik Džozef Bajden u razgovoru za CBS pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da nipošto ne koristi taktičko nuklearno ili hemijsko oružje kako bi vratio izgubljena područja u Ukrajini, piše Slobodna Dalmacija.

razmatra korišćenje takvog oružja, Bajden je odgovorio: – Nemoj! Nemoj! Nemoj! To bi promijenilo rat kao ništa dosad, kao ništa od Drugog svjetskog rata!

Nakon gubitaka na istoku Ukrajine, Putin je satjeran u ćošak i nalazi se pod pritiskom domaćih „jastrebova“ koji traže da Rusija vrati inicijativu u ratu.

Ove je sedmice upozorio da bi Moskva mogla snažnije uzvratiti nađu li se njene snage pod dodatnim pritiskom i time zabrinuo Zapad da bi mogao posegnuti za nekonvencionalnim

sredstvima poput nuklearnog ili hemijskog oružja.

Upitan za mogućnosti da Rusija upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, kako prenosi RIA Novosti, kratko je odgovorio: „Pročitajte doktrinu, tamo je sve napisano“.

Vladimir Putin i njegovi visoki zvaničnici od početka rata u Ukrajini više su puta zaprijetili Zapadu odmazdom nuklearnim oružjem.

Govorili su da će se Zapad, ako nastavi da pomaže Ukrajini, suočiti s „posljedicama na ka-

kve nikada u svojoj istoriji nijesu naišli“. Zapad je nastavio da pomaže, a Rusija nastavila da prijeti „nepredvidivim posljedicama“, no dalje od toga niko se nije usudio da ide.

PLAn ,,A“ Prema ruskoj nuklearnoj doktrini, Moskva zadržava pravo upotrebe nuklearne bombe samo „kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Rusije ili njenih saveznika“, kao i „odgovor na konvencionalni napad koji ugrožava samo

Svijet

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

ete Druge

Politički analitičar Dušan Janjić tvrdi da Rusija kontroliše i litije i SPC

Cilj litija uzdrmati vlast i dovesti ministre koji služe Moskvi

više ničnika Đukanović odao počast kraljici Elizabeti LONDON - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovao je juče sa suprugom u London gdje je u Vestminsterskoj palati odao počast preminuloj kraljici Elizabeti Drugoj.

Predsjednik i prva dama će danas prisustvovati državnoj sahrani kraljice, a nakon toga će biti gosti na prijemu koji priređuje kralj Čarls Treći za šefove država i druge visoke zvanice iz cijelog svijeta, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta. Đ. Ć.

znice i vozova. Očekuje se da će oko milion ljudi da se slije u centralni London.

kraljice Elizabete II

cijalnim kolima biti prebačen oko 30 kilometara do Vindzora, gdje će na dužnosti biti još oko 2.000 policajaca.

Policija je postavila više od 36 kilometara ograda u centralnom Londonu da kontroliše mase ljudi, a biće pojačano saobraćanje podzemne želje-

CeReMONijA Kraljica će biti sahranjena u kapeli Svetog Džordža u Vindzoru pored svog supruga princa Filipa i oca kralja Džordža Petog.

Kovčeg sa tijelom kraljice se premješta iz zgrade parlamenta u Vestminsteru u Vestminstersku opatiju koja se nalazi u neposrednoj blizini od 10.45 po lokalnom vremenu (11.45 po srednjeevropskom vremenu). Služba počinje u 11 časova, odnosno u podne po srednjeevropskom vremenu i trajaće jedan sat.

Govoriće, pored kanterberij-

skog nadbiskupa, britanska premijerka i predstavnici drugih vjerskih konfesija.

Poslije službe kovčeg će iz opatije biti prevezen na lafetu, kroz London, u pratnji porodice do Velingtonovog luka, prolazeći usput pored Bakingemske palate. Na kraju tog puta kovčeg će sa lafeta biti prebačen u specijalno dizajnirani automobil koji će ga nešto većom brzinom odvesti do zamka Vindzor, gdje će se obaviti opijelo i sahrana. Vožnja kroz London do Vindzora trajaće oko četiri sata.

Opijelo u Vindzoru počeće oko 16 časova i na njemu će biti prisutni samo članovi najuže porodice. Kraj opijela je ujedno i kraj javnog dijela sahrane.

risti nuklearno oružje

ktrini

postojanje Rusije kao suverene države“.

Posljednje ažuriranje doktrine, napravljeno 2020. razjasnilo je još dva scenarija moguće upotrebe nuklearnog oružja: u slučaju primanja „vjerodostojnih informacija o lansiranju balističkih projektila“ usmjerenih na teritoriju Rusije ili njenih saveznika ili napad „na kritičnu infrastrukturu koja kontroliše nuklearno oružje“.

Rasprave o potencijalnom izbijanju nuklearnog rata nanovo su aktualizovale projekcije takvog sukoba koje su na Univerzitetu Princeton razvili istraživači u sklopu Programa za nauku i globalnu sigurnost još 2017.

Nazvali su ga ‘plan A‘.

Simulacija koju su eksperti napravili na temelju niza parametara pokazuje kako bi se mogao razvijati scenario globalnog užasa koji bi na samom početku, u roku samo nekoliko sati, s lica zemlje zbrisao desetine miliona ljudi.

– Ovo u čemu živimo je najoz-

11

Putin i Peskov pozivaju Bajdena da pročita rusku doktrinu

biljnija kriza s potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i Sjedinjene Države/NATO od kraja Hladnog rata – izjavio je Aleks Glaser, jedan od kreatora plana A, za Newsweek.

SiMULACijA NUKLeARNOG RATA Plan A pokazuje kako bi lokalizovana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu.

Scenario prikazan u prilogu vjerovatan je na temelju dostupnih dokaza o snazi oružja, mogućim ciljevima i redosljedu uzvraćanja.

Neposredne smrtne žrtve i žrtve u kasnijim fazama sukoba

određene su pomoću online alata koji je razvijen na Stevens Institute of Technology.

– Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 miliona mrtvih i povrijeđenih. Stvarni broj smrtnih slučajeva znatno bi se povećao i naknadno, zbog kolapsa medicinskih sistema, nuklearnih padavina i drugim dugoročnim učincima, uključujući moguću ‘nuklearnu zimu‘ na globalnom nivou – rekao je Glaser.

Riječ je o posljedicama dima koje bi nuklearne eksplozije digle u stratosferu i koji bi na dugi rok zaklonio sunce, što bi prouzrokovalo kolaps poljoprivrede i glad preživjelih u svijetu.

BEOGRAD- Kosovo i Europrajd su samo povod za litije u Beogradu. Cilj je da se uzdrma i kontroliše sadašnja vlast preko javnih protesta i da se u prvom udaru dobije što više ministara, u budućoj vladi Srbije, koji služe Rusiji i da se ne dozvoli približavanje NATO-u - kaže Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, govoreći za Pobjedu o cilju litija u Srbiji.

POBJEDA: Nedavno ste rekli da Moskva kontroliše i litije i SPC, to znači da je SPC oponent predsjedniku Srbije iako je Crkva u posljednjih pet godina zvanično dobila više od 50 miliona evra. Znači li to da SPC poštuje samo ono što dobije iz Rusije?

JANJIĆ: Nemam nikakve sumnje ko ih kontroliše, za to imam čak i potvrde. Povod za litije u Crnoj Gori je bio Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a stvarni razlog je položaj SPC i pitanje njihove imovine. Cilj litija u CG je bio promjena vlasti, da se dovede nova vlast koja će biti bliža Moskvi, a daleko od NATO-a. Iza svega stoji Rusija kao zainteresovana sila. Ona je, naravno, u Srbiji aktivirala sve što i u Crnoj Gori – isti krug ljudi iz Crkve koju predvodi Irinej Bulović koji su od 90-ih godina, prošlog vijeka, bili u službi Miloševićevog nacionalizma i usko uvezani sa Moskvom. Uz Bulovića je tu bio i Amfilohije, njih dvojica su u mlađim danima bili ekstremno desni nacionalisti.

Sada je u SPC glavni Irinej Bulović. Naprijed ide patrijarh koji je ucijenjen, jer to što radi ne radi iz uvjerenja i od njega se može sve očekivati.

POBJEDA: Rusija finansira i desničare. Zašto Srbija nije spriječila ruski uticaj?

JANJIĆ: Drugi dio udara na vlast su organizovane proruske stranke: srpska desnica, Dveri i splet stranaka čija je realna moć slaba ali služe da se Vučiću da zadatak da mora da radi sa njima ako od Moskve hoće priznanje da je srpski patriota.

Zato je Vučića zaboljelo što oni u Skupštini Srbije nijesu glasali za izveštaj o Kosovu: ni NADA, ni Dveri ni Zavetnici.

Nije jednostavno spriječiti ruski uticaj jer su oni pojačali prisustvo u Srbiji preko porodice Milošević. Bora Milošević je sahranjen kao oficir KGB-a, Mira Marković je umrla u Moskvi.

Zatim, na red dolazi energetika: Istočna Evropa je bila vezana isključivo za Rusiju, a vlada Borisa Tadića im je dala ključne resurse prodajom NIS-a. Srbiji nije trebala gasifikacija zbog koje je Srbija zapustila hidroelektrane. Kada su Rusi upali u sankcije zbog rata u Ukrajini pokazalo se da je energetski sektor Hirošima. Kada sam to rekao napale su me i premijerka i ministarka energetike. Srbija je zavisna od energenata iz Rusije i narednih 20 godina se neće osloboditi od toga. Čak i ova firma koja se zove azerbejdžanska i preko koje treba da se kupuje struja nije baš azerbejdžanska kako se čini.

POBJEDA: Zašto se Srbija nije obračunala sa ruskim špijunima uhvaćenim na djelu u Srbiji – nego je Nikolaj Patrušev, njihov šef, dolazio i vodio ih u Rusiju?

JANJIĆ: Rusi su pokrili sam vrh MUP-a u posljednje dvije vlade u Srbiji i to će se pokazati i kroz trgovinu oružjem kada krenu istrage. Nije samo u pitanju bivša državna sekretarka Dijana Hrkalović već činjnica da je u policiji nastao treći

Rusija mešetaRi Balkanom: Dušan Janjić

U Srbiji tek slijedi crnogorska drama sa vladama - Ozbiljno je pitanje kuda će Srbija da ide i ono se neće razriješiti ni na narednim izborima. Mi ćemo tek da uđemo u crnogorsku dramu oko vlade, koja djeluje kao cirkus jer je Crna Gora mala i sve se brzo vidi i odvija. U Srbiji će sve biti mnogo dramatičnije, sporije i sa više ekonomskih posljedica. Zbog toga ne vidim da Vučić može da krene na stranu Zapada, mada u Moskvi misle da kreće ka Zapadu, ali otac mu je bio na litijama.

ešalon uticaja. Rusi ne ulaze u organizacije koje se bave ljudskim pravima, to ih ne zanima, ali ih interesuju centri bezbjednosti, desničari i Crkva.

POBJEDA: Što se krije iza ideje o osnivanju ,,srpskog bloka“ koji je pominjao predsjednik Srbije?

JANJIĆ: Ideja o ,,srpskom bloku“ je da se prinudi Vučić da napravi blok sa onima koji bi da ojačaju uticaj Moskve jer se zna da buduća vlada ne može da izdrži dugo, od 16 do 18 mjeseci, zbog finansijske i ekonomske situacije. Zato je Rusima prvi cilj da probaju da u ministarstvima imaju što više ljudi ili da ostane njihova kontrola nad energetskim sektorom jer im u tom sektoru prijeti opasnost od SAD. U Davosu je direktorka američke Eksim banke javno rekla da će dati milijardu dolara Srbiji za pomoć da nabavi iranski gas i dan-danas to nije potpisano.

Ako pogledate Vašingtonski sporazum (koji su 2020. godine u prisustvu Donalda Trampa potpisali Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti) tu stoji šta je ,,Open Balkan“ i šta bi trebalo da radi kompanija ,,Tesla“ na Balkanu. Vidjećete i da OB nikako nije po volji Rusije. OB treba da krene sa zajednicom energetike, jer je naš region peti u svijetu po potencijalu voda. Amerikanci imaju realan plan da dođu, oni to ne kriju, to stoji i u Vašingtonskom sporazumu koji treba da bude vezivno tkivo OB. Ali ako to ne uspije jedini krivac neće biti Vučić već i oni koji ga osporavaju iz neznanja ili ličnog odnosa prema njemu. OB jedino može da funkcioniše uz pomoć EU i SAD - ako ne zaživi ostaće političko ,,blebetanje“ što sad imamo, a to Ruse zadovoljava.

Violeta CVejić

,,Škaljarci“ stvoreni za potrebe Srbije - Pitanje je šta je sa milijardama Marka Miloševića – da li se neko pita odakle ,,škaljarcima“ pare. Njih kad hapse svi se trude da ih prebace u ruske zatvore. Oni su nastali kao realnost kada su ovdašnjoj vlasti zatrebali, jer Crna Gora je malo tržište za njih. Vidite preko slučaja Belivuka vlasti su

pokazale da bi nešto radile ali onda je počela drama, sada ne mogu da im nađu advokate, još ne znamo koliko je tu upleteno ministara i državnih sekretara. Koliki su strahovi vlasti – govori i to što Šarića nikako da osude, očigledno su naumili da mu je najbezbjednije u istrazi. To sve govori da je vlast slaba.

12 Kultura

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

NAŠA TEMA: Ko u Crnoj Gori piše haiku poeziju i kakvu povratnu informaciju dobijaju njeni autori

Književni izazov koji se bori za priznanje

Internacionalni dan haiku poezije proslavlja se svake godine 17. aprila

pišete – objasnila je Klikovac.

Prva uputstva za pisanje ove poezije Klikovac je dobila od pjesnika, aforističara i haiđina Zorana Raonića iz Pljevalja, koji je u to vrijeme bio koordinator sa haiđinima iz regiona, kao i od Miljana Despotovića iz Požege koji je prvi objavio njene haiku pjesme u časopisu „Svitak“.

I Radičević, pjesnik iz Risna i urednik časopisa „Nekazano - Haiku“ je imao nekoga da ga uvede u svijet haiđuna. U njegovom slučaju je bio Blagoje Nišavić, čovjek koji je prvi u Crnoj Gori objavio samostalnu zbirku haiku.

- Na moje pitanje šta je haiku, napravio je na travi ram od četiri putića i kazao mi da gledam unutra. „Vidiš, unutar tog rama je cijeli svijet. Izaberi jedan od trenutaka i stavi ga u tri kratka stiha. Budi svjestan da je svaka vlat trave, svaki mrav i svaka iglica bora jednako stara kao univerzum“. Nijesam odmah počeo da pišem, još dugo sam posmatrao, ali sam svoja prva ostvarenja pokazao Blagoju. Trebalo je puno toga da napišem da bi mi rekao da nešto mogu da objavim – rekao je Radičević.

ESTETIKA MINIMALIZMA Damira Janliju, Kotoranina sa stalnom adresom u Beogradu, na prvom mjestu privlači estetika minimalizma oslobođena svakog suvišnog slova.

- Izazov da se u tom ograničenom prostoru od 17 slogova iskaže nešto što će u sebi nositi bezvremenu ljepotu i na kraju ta igra brojanja slogova na prstima koja pjesnika čini vječitim djetetom uklanjajući iz njega svaku trunku lažne gordosti – rekao je Janlija za Pobjedu.

Slavka Klikovac iz Podgorice je nagrađivana za svoju haiku poeziju u Odžacima, Valjevu, Rijeci, Japanu, Italiji i zastupljena u mnogim antologijama i zbornicima za haiku poeziju. I za nju se radi o izazovu.

- Ona je naizgled jednostavna, a u suštini mnogo zahtjevna. Nije u pitanju samo forma i poštovanje zakonitosti broja slogova. Veoma važno je da nema filozofiranja. Osim broja slogova obavezan segment je „kigo“, tj. prepoznavanje godišnjeg doba, koje se ne imenuje. Vrijeme radnje je sada, a mjesto dešavanja ovdje. Mo- POETIČNOST že se reći da je to poetska sli- Ako izuzmemo svjetsku poetka koju sagledate dok o njoj sku scenu, smatra Janlija, me-

Ema BEdnarž

PODGORICA – „Duboki uzdah života“ - tako je Taneda okarakterisao haiku, tri stiha, 17 slogova čiste lirike koja je začeta u Japanu i kroz filtere cijelog svijeta zaokupila i neke crnogorske autore. Zato što uvijek imaju kao motiv stanje duše, bukvalno i preneseno kroz detalj iz prirode, ove forme nerijetko nazivaju i „dušom poezije“.

Jednostavnost, odsustvo patetike, savremenost jezika, ključna riječ oko koje se gradi misao i obavezno izbjegavanje rime koja bi skrenula pažnju sa značenjskog sloja – to su osnovne odlike ove poetske forme koja je samo naizgled jednostavna. Zbog svoje jednostavnosti, fokusiranosti i odsustva emocionalnosti u izražavanju, smatra se „muškom“ poezijom, jer podrazumijeva oličenje muškog principa stare japanske kulture.

Ipak, širom svijeta, ali i u Crnoj Gori, haiđuni (kako se nazivaju autori haikua) su oba pola. U pokušaju da rasvijetlimo ko danas piše haiku poeziju u Crnoj Gori, razgovarali smo sa Damirom Janlijom, Slavkom Klikovac i Goranom Radičevićem, izrazitim predstavnicima u svijetu ove mini-forme.

KLIKOVAC: JANLIJA: RADIČEVIĆ: Ne mogu reći da Vrijeme radnje Recenzije koje haiku nema svoju je sada, a mjesto dobijamo, publiku, sve više dešavanja ovdje. najčešće od i više ljudi danas To je poetska slika autora, više se bavi pisanjem koju sagledate su u smislu ove vrste poezije dok o njoj pišete ohrabrenja đu mejnstrim krugovima haiku nikada nije bio prihvaćen kao istinska poezija, a takvo je stanje i u Crnoj Gori.

- Ako mene pitate, ja ću vam reći da je haiku sama esencija poezije. Tako da ne gajim neke velike nade, niti očekujem duboko razumijevanje za moje pjesme, pogotovo ne na ovim našim prostorima gdje je ionako sve naopako. S druge strane, ne mogu reći da ha-

Festival u Zeti posvećen haiku poeziji Slavka Klikovac je, kako je izjavila, osjećala potrebu da favorizuje haiku poeziju u Crnoj Gori, gdje još uvijek figurira na marginama, pa je treći Međunarodni književni festival „Kulturom do prijateljstva“, u organizaciji Udruženja umjetnika „Vizija“ i KIC-a „Zeta“, posvećen ovoj poetskoj formi. Konkurs je adresiran na sto tačaka na svim kontinentima i pristigle su pjesme iz 32 države svijeta.

Objavljene su u zborniku „Priroda u oku“ na našem i engleskom jeziku.

- Veliku podršku sam imala od haiđina: Đurđe Vukelić-Rožić iz Ivanjić-Grada koja je prevodila na engleski jezik, Zorana Raonića koji je imao ulogu selektora, Branke Vojinović-Jegdić, Saše Važić i mnogih drugih. Oni su dali veliki doprinos popularizaciji ove poetske forme u Crnoj Gori - rekla je Klikovac.

iku nema svoju publiku, sve više i više ljudi danas se bavi pisanjem ove vrste poezije (kvalitet tog pisanja neću komentarisati), imate razne časopise, konkurse, izlaze antologije, ide to nekim svojim putem koji je, svojom zbirkom prevoda „Pjesme starog Japana“ među prvima u Evropi započeo Crnjanski 1928. godine – rekao je Janlija.

I Radičević tvrdi da ozbiljan broj haiđina redovno piše i objavljuje u Crnoj Gori.

Branka Vojinović-Jegdić ih je sabrala u svojoj antologiji „Gorski biseri“ koja je prije nekoliko godina objavljena u izdanju UK „Nekazano“.

Interesantno je da prosječan čovjek kod nas ima samo maglovito i nejasnu predstavu šta jeste haiku, tvrdi Radičević.

- Obično se kaže da je haiku forma 5-7-5, ali isto tako da nije sve napisano u toj formi haiku. Ali kako je haiku i tradicio-

nalna i moderna forma, ipak ja ne bih posmatrao kreativnost na tom polju stvaralaštva kroz previše isključiv filter – rekao je Radičević.

Janlija se ne usaglašava sa tim stavom. Prema njegovom mišljenju nije svaka kratka pjesma od tri reda haiku.

- Da budem iskren, poslije pročitanog svakog takvog malog zločina protiv haikua uglavnom zakolutam očima, ali onda se prisjetim sopstvenih početaka, neznanja i lutanja, uglavnom prouzrokovanih nedostatkom adekvatne literature, i potajno se nadam da će i taj neko jednog dana doći i spoznati ljepotu pravog haikua – rekao je Janlija.

Slavka Klikovac, čiji je odabir haiku pjesama već preveden na 12 jezika, osvrnula se i na zamke prevođenja s kojim se suočavaju autori.

- Tokom prevoda haiku pjesma gubi formu, ali ne smije

izgubiti sadržinu. Prevodilac poezije mora biti ujedno i pjesnik. Poetičnost se treba zadržati. Nije to baš lako, ali ko poeziju voli, on i u toj aktivnosti uživa. Povjerenje autora i prevodioca mora da postoji. U toku prevoda prevodilac mora da bude u kontaktu sa autorom zbog razjašnjavanja pojedinih dvosmislenih pojmova.

Tako prevod dobija na kvalitetu - objasnila je Klikovac.

POPULARISANJE Svi sagovornici imaju svoje omiljene autore i u zemlji iz koje potiče ova kratka poetska forma i među pjesnicima regiona. Za Janliju prednjači Taneda Santoka, pjesnik boem i u isto vrijeme lutajući zen monah.

- On je radost i tugu svog asketskog života tako znalački pretvarao u haiku poeziju „slobodnog stila“, a koja je opet napustila dotadašnju ustaljenu formu i tematiku tradicionalnog haikua u korist direktnog i neukrašenog prikaza ljudskog iskustva i čiji je on bio i ostao jedan od najznačajnijih predstavnika. Uostalom, o mojoj ljubavi prema njegovom pjesništvu svjedoči i činjenica da društvo ljubitelja haiku poezije, koje sam osnovao zajedno sa još par svojih prijatelja entuzijasta i koje već pet godina zaredom uspješno organizuje internacionalne haiku konkurse na koje pristižu radovi iz svih krajeva svijeta, nosi baš njegovo ime. Od balkanskih autora izdvajam Dimitra Anakieva bez čijih bi stihova, teorijskih tekstova na temu haikua i podstreka, moje današnje djelo bilo na mnogo nižem nivou – istakao je Janlija.

Za Radičevića je od tradicionalnih stvaralaca nezaobilazan Bašo, ali ga zaokupljaju i Buson i pomenuti Santoka, kao i reformista Yosano. Od balkanskih autora preferira pok. Zorana Raonića, zatim Vida Vukasovića, Tomislava Maretića, Sanelu Pliško, Sašu Važić i druge.

- Ja se trudim kroz časopis „Nekazano – Haiku“ da pomognem ljudima da se upoznaju i uporede svoja ostvarenja sa drugim autorima, kako za haiku tako i za druge tradicionalne japanske forme. Recenzije koje dobijamo, najčešće od autora, više su u smislu ohrabrenja. No, to mora biti tako dok ne dobijemo neki oblik finansiranja koji će nam omogućiti veći tiraž – rekao je Radičević.

Kada je u pitanju popularisanje haiku poezije u Crnoj Gori, Janlija smatra da bi i naš pokušaj aktuelizovanja ove teme mogao da odigra značajnu ulogu u predstavljanju haikua nekoj široj publici.

- Konkretno za sebe mogu da kažem da kroz što gore pomenute konkurse, što kroz objavljivanje mojih radova u nekim od najznačajnijih svjetskih časopisa i antologija, osvojenim nagradama, davanjem intervjua maksimalno se trudim predstaviti publici haiku u najboljem mogućem svjetlu – rekao je Janlija. D. ERJAVŠEK

Kultura

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

13

Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić za Pobjedu povodom knjige „Rat je svugdje isti“

Ratove započinju političari

Rat je velika i, rekla bih, vječna tema.

U ovom času na svijetu se vode desetine ratova a ne samo ovaj u Ukrajini. Mene u ovoj knjizi nijesu zanimali povodi i uzroci, koji naravno mogu biti različiti, jer se nijesam bavila analizom nego ljudskim sudbinama u ratovima u bivšoj Jugoslaviji kao i u Ukrajini – kazala je Drakulić

ROKO CRNIĆ

PODGORICA - Tokom još jednog rata na evropskom tlu, ali i mnogih drugih koji se vode u raznim krajevima svijeta, zagrebačka „Fraktura“ objavila je zbirku eseja „Rat je svugdje isti“ poznate hrvatske spisateljice i novinarke Slavenke Drakulić. Knjiga donosi niz eseja sa tematikom rata objavljenih uglavnom u stranim novinama, časopisima i na sajtovima od 1991. godine do danas.

Malo je pisaca i novinara koji su sa toliko emocionalne žestine i osjetljivosti pisali o temi rata i ratnim strahotama kao što je to u serijama ratnih tema i tekstova činila Slavenka Drakulić. Birajući uvijek neke najdramatičnije ratne epizode, ona razvija novinsku ili literarnu priču iz koje posredno uvijek izbija opšta slika ratnih strahota, sa porukama o najugroženijima, civilima, ubistvima, djeci, izbjeglicama, OSVJEŠTAVANJE O TOME ŠTO JE ZAPRAVO RAT: Slavenka Drakulić silovanim ženama...

Drakulić je u ovim esejima su na svijetu se vode desetine šoj Jugoslaviji do aktuelnog često na granici novinskog i ratova a ne samo ovaj u Ukra- rata u Ukrajini. Kao zajedliterarnog, pri tom je uvijek jini. Mene u ovoj knjizi nijesu ničko za ove ratove istakli posredno naznačen i onaj sa- zanimali povodi i uzroci, ko- ste ono famozno pitanje znajni nivo o tome kako zapo- ji naravno mogu biti različiti, kako je moguće da se opet činju sukobi, što je dovelo do jer se nijesam bavila analizom, vode ratovi na tlu Evrope. određenih zločina, ubistava, nego ljudskim sudbinama u Što bi danas bio Vaš odgomasovnih istrebljenja, silo- ratovima u bivšoj Jugoslaviji vor na ovo pitanje? vanja, individualnih ili poro- kao i u Ukrajini. Naime, „Rat je DRAKULIĆ: Da, to isto smo dičnih tragedija. Nakon zbirki svugdje isti“ je zbirka teksto- se mi u bivšoj Jugoslaviji pieseja „Balkan expres“ i „Oni ne va koji su mahom pisani rani- tali 90-ih. Generacije poslibi ni mrava zgazili“ Slavenka je i objavljeni u stranim časo- je Drugog svjetskog rata su Drakulić, knjigom „Rat je svig- pisima, u vrijeme kad nijesam odrasle u uvjerenju da se rat dje isti“ kako piše u recenziji, objavljivala u Hrvatskoj. Me- u Evropi ne može više nikapokazuje da sukobi započinju đutim, radi se upravo o tome da ponoviti, tako su nas učiriječima, medijskom indoktri- da su priče o stradanjima ci- li. Odatle i ovo pitanje. Ista je nacijom i sijanjem nacionali- vila toliko slične da su zamje- stvar s Ukrajincima danas, sističkih podjela i da se to stalno njive. Na primjer, nečija smrt gurno su i oni vjerovali da je ponavlja poput noćne more. od snajpera u Sarajevu mogla rat nemoguć, sve dok im se Drakulić piše knjige na hr- se dogoditi i u Marijupolju, ipak nije dogodio. vatskom i engleskom, a neke masovna ubistva u Srebreni- Ipak su razlike između nasu prevedene na više od dva- ci dogodila su se i u Buči - ia- ših ratova i ruske okupacideset jezika. U publicistici, u ko ne u istim razmjerima. To je Ukrajine velike. Naši radesetak objavljenih knjiga, ba- i jest smisao knjige, da poka- tovi se nijesu računali kao vila se „svakodnevicom u so- že kako su stradanja civila u evropski, nego kao mali locijalizmu“, ratovima u bivšoj svim ratovima ista. To je ono kalni ratovi, na rubu EvroJugoslaviji, Evropom, femi- što povezuje sve ratove, uvi- pe - ukratko, nešto što ne nizmom ( jedna je od prvih jek i svugdje. prijeti širenju. Rusija je zeautorki feminizma u Istočnoj POBJEDA: Knjiga obuhvata mlja koja posjeduje atomEvropi, sa knjigom „Smrtni teme rata - od ratova u biv- sko oružje i to mijenja cijegrijesi feminizma“ koja lu situaciju. Evropa živi je objavljena još daleke u strahu. Putin ne vodi 1984. godine). Osim tosamo rat protiv Ukrajiga, objavila je osam rone, nego i protiv Evropmana („Hologrami straske unije - ekonomski, ha“, „Mramorna koža“, za sada. Prijetnje neis„Dora i Minotaur“ i dr) porukom plina su ozbiljna ucjena, tako da je i jednu knjigu priča, baukrajinski rat nezahvalveći se suptilnim temama muško-ženskih odnono uspoređivati s našim sa kreativnih žena koje su ratovima. A budući da se živjele sa velikim umjetratovi stalno ponavljanicima (Dora Mar, Mileva ju očigledno ne učimo Ajnštajn, Frida Kalo itd.). iz povijesti, niti iz one Na pitanje što je podstaklo vlastite. Tako da pitanje da se iznova bavi temom kako je to moguće, čini rata i zašto naslov nove mi se, ima odgovor ne knjige „Rat je svigdje isti“, samo u politici, nego i te što je to po njenom miu ljudskoj prirodi. šljenju što ratove „svugdje POBJEDA: Jednom čini istim“ bilo gdje da se ste izjavili da biste događaju na planeti, Dravoljeli da baš knjiga kulić za Pobjedu kaže: „Rat je svugdje isti“ - Rat je velika i, rekla bih, bude objavljena u vječna tema. U ovom ča- Naslovnica knjige eseja „Rat je svugdje isti“ Ukrajini. Zašto?

Srbija je uvijek bila bliska Rusiji

DRAKULIĆ: Zato jer me upravo okupacija njihove zemlje ponukala da se ponovo dohvatim te teme. Kad je počeo rat, kontaktiralo me mnogo mladih ukrajinskih kolega. Naime, prije par godina tamo je objavljen prijevod moje knjige o ratnim zločincima „Oni ne bi ni mrava zgazili“, što ih je vjerojatno potaknulo da razgovaraju sa mnom. Iz njihovih sam pitanja vidjela da su to mladi ljudi, da je njima rat zapravo nepoznanica. Kao što je bio i nama, naime onima koji nijesu bili izloženi direktnim napadima 90-ih. Broj mrtvih, ruševine, bombe - rat nije samo to. Rat je teško približiti čovjeku osim ako mu ga netko ne posreduje, ne artikulira na nivou na kojem se može emocionalno identificirati s događajima. To se po mom mišljenju najbolje može postići pričom. Pisanje odnosno čitanje o ratu ima još jednu funkciju, ono dopire do traume kojom rat obilježava svakoga, i pomaže nam da se s tom traumom suočimo.

POBJEDA: Knjiga „Rat je svugdje isti“ djeluje sumorno i upozoravajuće, posebno u ovom našem vremenu punom nacionalne mržnje i podjela. Što su po Vama glavni pokretači ratova danas, da li ratove pokreću vojne i ekonomske mega sile ili se oni, kao po Hatingtonu, zbivaju kao sukobi na rubovima civilizacija?

DRAKULIĆ: Knjigu nijesam zamislila kao upozorenje, nego kao osvještavanje o tome što je zapravo rat. Znate, izbjeglicama koji se kreću prema granici s Poljskom, nekoj majci koja se pita gdje će naći sigurno sklonište da ona i dijete prespavaju, nije toliko stalo do uzroka rata.

Iz te „žablje“ perspektive, čak

POBJEDA: Nakon izbijanja rata u Ukrajini, sve zemlje na Zapadnom Balkanu su stale na stranu Ukrajine, osim Srbije. Ona drži stranu Rusiji, sa novim ispoljavanjima srpskog nacionalizma, preko tzv. srpskog sveta i otvorenim miješanjem u državna pitanja BiH i Crne Gore. Kako to komentarišete, strahujete li od novih sukoba na Balkanu?

DRAKULIĆ: Srbija je uvijek bila bliska Rusiji pa nije čudo da je i sada tako. Samo što je njihova situacija zakomplicirana željom da postanu članica EU. Očito je da to izaziva veliku nervozu srpske vlasti, pogotovo jer nacionalizam nikada nijesu ni pokušali prikriti.

Više od novih ratova na Balkanu ja se bojim nečeg drugog, uspona desnice u Evropi. Ova situacija ruske prijetnje, straha, ekonomske neizvjesnosti ide naruku desnici, to je bilo očito na izborima u Francuskoj, Švedskoj, Italiji...

i za vojnike, čak i za one koji se brane, rat je nezamislivi užas.

Mene u knjizi zanima ta nekakva perspektiva odozdo, stvarne, pojedinačne priče - to je za mene ratna stvarnost.

Ratovi ne počinju odozdo, od malih običnih ljudi, oni nikad ne izazivaju ratove. Rat se na njih spušta s političkog vrha, ratove započinju političari. O tome smo se osvjedočili u bivšoj Jugoslaviji. Je li tome ovog puta razlog Putinove imperijalne težnje, njegova želja da razjedini EU ili da uspostavi novi svjetski poredak, to za Ukrajince, koji se moraju braniti, nije najvažnije pitanje.

POBJEDA: Pišući o ratu govorili ste dosta i o uticaju religije. Zašto je uticaj Srpske pravoslavne crkve u javnom diskursu ostao isti kao ratnih 90-ih godina. Zašto Srbija preko Crkve i konstrukta „Otvoreni Balkan“ pokušava Crnu Goru skrenuti sa evropskog puta?

DRAKULIĆ: Zato jer se, ustvari, javni diskurs u Srbiji nije puno ni odmaknuo od ratnih godina. Tada su i naime Srpska pravoslavna crkva i katolička crkva u Hrvatskoj, islam u BiH - svi zadobili veliki javni utjecaj. Religija i nacija su tijesno povezane, makar i zabranjena religija je u desetljećima socijalizma čuvala nacionalni identitet i odmah nakon 1989. u svim post-socijalističkim zemljama izbila u prvi plan i počela utjecati ne samo na javnost, nego direktno na vlast. U tom smo smislu svi zajedno doživjeli re-tradi-

cionalizaciju društva, da upotrijebim blagi izraz. Naravno da je Crkva u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, posve politizirana.

POBJEDA: Pisali ste puno o stradanju civila, žena i o drugim zločinima u ratovima iz 90-ih, posebno u BiH. Na koji način knjiga „Rat je svugdje isti“ danas ima drugačiji uticaj od nekih Vaših ranijih knjiga sa sličnim temama?

DRAKULIĆ: Drugo je sada vrijeme, ali odnos prema prošlosti ostao je čini mi se isti. To znači da su odrasle mlade generacije koje se sada, kod nas, nalaze u istoj situaciji kao što smo bili mi 1991 - s jedne strane je „službena istina“ o prošlom, tj. Drugom svjetskom ratu, ona koju smo učili u školi - a s druge su osobna i kolektivna sjećanja, ona koja smo slušali kod kuće i koja se nužno ne poklapaju sa službenom poviješću. To je žalosno, ali je tako uvijek kada povijest biva zamijenjena ideologijama, ranije komunističkom, sada nacionalističkom.

Ni danas se o prošlosti uglavnom ne govori, ne raspravlja se o istinama o prošlom ratu (o Domovinskom ratu u Hrvatskoj), sve se svodi na formu: državne praznike, zastave, polaganje vijenaca, himne... Djecu ne učimo istini, učimo ih da je prošlost - muzej, nešto što se ne propituje. Zbog toga je moja knjiga namijenjena mladima, onima koji nemaju vlastita nego samo nametnuta sjećanja, onima koji misle da se rat ne može ponoviti. Ljubeta LABOVIĆ

14 Povodi

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Ekološka država Crna Gora proglašena je 20. septembra 1991. godine

Ekologija ne smije biti vlasništvo nestručnih Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ

Današnja ekološka država Crna Gora predstavlja završetak njenog 1400 godina dugog stvaranja. U tom veoma dugom periodu posebno su njenu samobitnost i samostalnost označile Kraljevina Duklja (koja je bila priznata po uslovima tog vremena), Kraljevina Crna Gora (priznata na Berlinskom kongresu 1878. godine) i današnja savremena ekološka država Crna Gora (međunarodno priznata kao članica UN nakon 2006. godine). Članstvo u UN je treća i završna faza njene samostalnosti i samobitnosti. Današnja ekološka država Crna Gora je po svojoj suštini analogna ,,trećem kraljevstvu“, u njenoj istoriji, iako potpuno drugačijeg državnog uređenja.

KRALJEVINA DUKLJA Istorijsko-geografska lokacija stvaranja crnogorske države je bila uvijek vezana za isti prostor, ali često sa velikim promjenama granica i statusa. U svom istorijskom hodu, Crna Gora je najveći prostor zauzimala tokom trajanja Kraljevine Duklje. Povremeno je teritorija Duklje zauzimana od pojedinih okupatora (1219. i 1918. godine). Okupacije su ograničeno trajale, a Crna Gora je u međuvremenu mijenjala granice i nazive, težeći današnjoj konačnosti.

Istorija Crne Gore, dakle, počinje čak mnogo prije od prve samostalne i međunarodno priznate Kraljevine Duklje - još od vremena Arhonta Petra, sa početka VII vijeka. Kraljevina Duklja je zahvatala najveću teritoriju tokom duge istorije crnogorske države, dok danas teritorija Crne Gore obuhvata svega oko polovine teritorije koja je tada pripadala Duklji.

Bez obzira na istorijske promjene, Crna Gora danas apsolutno poštuje državne granice u kojima je priznata kao članica UN, kao i državne granice svih drugih država svijeta.

Kraljevinom Dukljom (prvom slovenskom kraljevinom na Balkanu -,,kraljevstvom od prva“) počinje državno-teritorijalni razvoj Crne Gore. Nakon Kraljevine Duklje, poslije kraćeg prekida državnosti, stvorena je nova država Zeta Balšića.

Zeta je bila prelaz ka budućoj

novoj kraljevini Crnoj Gori, a osnovu za ,,drugo kraljevstvo“ Crne Gore obezbijedio je Ivan Crnojević 1485. godine stvarajući tada novu državu na Cetinju. Proces je nastavljen za vrijeme knjaza/kralja Nikole Petrovića.

Berlinski kongres je 13. jula 1878. godine obezbijedio Crnoj Gori novu samostalnost i međunarodno priznanje. To je, poslije duge pauze, bio na neki način povratak prethodne kraljevine Duklje, ali sa mnogo manjom teritorijom. I Srbija (bez Vojvodine, Kosova i Sandžaka) i Crna Gora (bez Boke Kotorske) su priznate na Berlinskom kongresu 1878. godine. One su tada bile međusobno odvojene (nijesu se graničile) jer se između njih nalazilo Otomansko carstvo. Crna Gora je, nakon balkanskih ratova, proširila svoju teritoriju na prostoru današnjeg Kosova, pa je tada bila nešto veće površine od sadašnje, iako bez Boke Kotorske.

Nakon Prvog svjetskog rata, iako saveznica u borbi protiv Austrougarske, Kraljevina Crna Gora manipulacijom i okupacijom prestaje privremeno da postoji. Privremena okupacija - aneksija Kraljevine Crne Gore, nakon 1918. godine i njeno utapanje u Kraljevinu Jugoslaviju, trajala je svega 23 godine.

SAMOSTALNA DRŽAVA Treća faza, nakon 2006. godine je u stvari početak operativnog razvoja samostalne ekološke države Crne Gore. Može se slobodno reći, ,,trećeg kraljevstva“ Crne Gore, oslonjenog na međunarodno priznanje i prethodno proglašenje Crne Gore kao ekološke države poslije 1991. godine. Ovaj proces počeo je prethodnim plasiranjem ideje profesora Dragana Hajdukovića, kojem treba odati priznanje. Sudbina je htjela da inicijator ideje bude poznati naučnik i to baš Cetinjanin - građanin današnje prijestonice. Postavka njegove ideje je bila zasnovana na odnosu između čovjeka i prirode, na principu održivog razvoja, ali uz dodatne poduhvate koji štite prirodu. Operacionalizicija ideje je trebalo da se zasniva na finansijskoj pomoći međunarodne zajednice ovom pilot projektu, kao osnovnom alatu za realizaciju projekta.

Na osnovu te ideje je usvojena Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori Skupštine Crne Gore još prije ostvarene samostalnosti naše države. Tada je na Žabljaku (ekološka prijestonica) Skupština usvojila Deklaraciju o ekološkoj drzavi Crnoj Gori. To je bio veliki podsticaj daljem razvoju ove ideje.

PREPREKA DALJEM RAZVOJU SU NEKOMPETENTNOST I DOGMA: Detalj sa Crnog jezera

Tokom mog ministarskog mandata, i pod mojim rukovodstvom, usvojen je, na osnovu javnog konkursa, znak ekološke države Crne Gore. Taj novi državni simbol je bio značajna podrška daljem razvoju ideje, a znak je postao zvanično jedna vrsta dopunskog državnog obilježja.

KONFERENCIJA UN Jedna od posebno važnih narednih faza razvoja ekološke države je potencirana Konferencijom UN o životnoj sredini i održivom razvoju, na kojoj je učestvovala zvanična delegacija Crne Gore (i SRJ). Tada sam bio šef delegacije na Konferenciji UN, kao ministar ekologije u Vladi Crne Gore. Preda mnom se našla iznenadna obaveza da Konferenciji predstavim ideju ekološke države.

Trebalo je to uraditi na, po sadržaju, razumljivom i bar nekom pretprojektnom nivou.

Do tada je ta ideja imala samo naziv, očekivanja međunarodne donacije za njenu realizaciju kao pilot projekta, deklaraciju i ekološki znak. Zbog toga je nastala hitna potreba da ideja dobije svoj sadržaj, o tome što predstavlja i kako da se realizuje. Zato sam, da bih mogao prezentirati ovaj projekat na Konferenciji UN, sačinio autorsku monografiju - brošuru pod nazivom: Ekološka država Crna Gora - definicija i osnovi strategije. Moj predlog je bio provjeren na velikom savjetovanju na Univerzitetu Crne Gore, a veliki broj naših stručnjaka i naučnika je saopštio svoje radove na savjetovanju. Prezentacija ideje preko ove monografije je obavljena uspješno i bila je dobro prihvaćena na Konferenciji UN, mada je prethodno delegacija imala velike teškoće da obezbijedi legalno učešće na Konferenciji.

Na toj konferenciji UN sam, kao šef delegacije i ministar ekologije, potpisao Konvenciju o klimatskim promjenama. Nakon toga mnogo sam radio na problemu klimatskih promjena u Crnoj Gori, pokušavajući uzaludno da upozorim političare što treba da se radi zbog njihovog štetnog uticaja. Upozorenja su ostala, ali i odgovornost političara da nijesu ništa preduzeli da se radi na prilagođavanju klimatskim promjenama. A, ekološka država je veoma osjetljiva na klimatske promjene, pa će cijena takve neodgovornosti i nerada mnogo koštati Crnu Goru. Prosto je nevjerovatno da su ozbiljni ljudi podredili razvoj i klimatske promjene nekim dogmatskim i političkim apstrakcijama koje su izvan realnog života. Ta tema se nikada nije našla na agendi vlasti, iako je kapitalno važna ne samo za ekološku državu, već za svaku državu i konačno za život ljudi.

ŠTO JE URAĐENO Na navedenim osnovama, i pored velikih poznatih prepreka, uveliko se nastavilo na operacionalizaciji - sprovođenju ove ideje. Prosto nije tačno, kako često čitamo, da nije urađeno ništa tokom 30 godina postojanja te ideje. Baš suprotno, urađeno je mnogo toga, za uslove u kojima se sve to odvijalo. U dokumentaciji Ministarstva trebalo bi da je sačuvan veliki broj raznih izvještaja, elaborata i projekata, koji su trebali činjeti i činjeli su operacionalizaciju ideje o ekološkoj državi, jer se ideja počela pretakati u brojne i konkretne aktivnosti i objekte. Da bi se sve dobro razumjelo, potrebno je znati da Konferencija UN nije bila o životnoj sredini, niti o održivom razvoju, već o ,,životnoj sredini i održivom razvoju“. Uz poznavanje definicije ,,životne

sredine i održivog razvoja“ moguće je shvatiti što sve treba i kako raditi u prostoru kojeg čine prirodna - životna sredina (ekologija) i njena zaštita, sa jedne, a čovjek, njegove funkcije i objekti, sa druge strane.

U oblasti ekologije završen je veliki broj raznovrsnih poduhvata. Tokom mog ministarskog mandata realizovan je veliki javni međunarodni konkurs za predlaganje ekoloških projekata. To je dragocjena dokumentacija, sa velikim brojem kvalitetnih predloga.

Takav je bio projekat biljnih pesticida generala Kraljevića (zaštita biljne proizvodnje bez upotrebe hemijskih sredstava), koji je bio realizovan u Virpazaru, sistemi za tretman otpada autora iz Novog Sada i mnogo drugih ideja i projekata. U ovo se svako može lako uvjeriti uvidom u rezultate konkursa.

U isto vrijeme je urađen katastar zagađivača za čitavu Crnu Goru. U svakom slučaju, tako je počeo veliki ,,ekološki zamah“ u Crnoj Gori. Saznalo se u međuvremenu i što su kontejneri.

Danas imamo najsavremenije deponije čvrstog otpada. Urađeno je mnogo iako još treba da se radi na čvrstom komunalnom otpadu. Lično sam stručno odgovoran za stvaranje takve prve deponije u Crnoj Gori (deponija Livade u Podgorici).

To je bio period operacionalizacije i velikih zasluga mnogih učesnika na ,,ekološkim poslovima“.

Industrijski otpad se počeo odavno rješavati. Započeo je kapsuliranjem opasnog zagađivaca deponije Rudnika olova i cinka u Mojkovcu. Usavršene su tehnologije proizvodnje i smanjenja otpada u Željezari, KAP-u i drugo. Sanirana je na pretkonačnom nivou deponija crvenog mulja KAP-a i urađen plan remedijacije - ponovnog

korišćenja dragocjenih mineralnih sirovina.

Mnogo je urađeno i na planu tretmana komunalnih i industrijskih otpadnih voda. Ko hoće neka izvoli obići crnogorske gradove da se uvjeri. Tretiraju se danas čak i otpadne vode na deponiji Livade u Podgorici. Ako imamo u vidu i ono što nije prikazano, mislim da smo obavezni bar reći onako kako je. Treba naravno još puno da se uradi, ali sigurno neće na način na koji Crna Gora danas državno, politički, naučno funkcioniše. Niti se zna, niti se hoće, niti se ima dobra namjera. Tako da su nam danas ne samo ekologija, već i život, postali samo žalosno vlasništvo nekompetentnih. A što je još gore – ne znamo do kada.

SOLARNA, GEOTERMALNA I ENERGIJA VJETRA Napredak je postignut i u korišćenju solarne energije. Solarna energija živi odavno u Crnoj Gori - od Primorja do seoskih katuna. Počelo se ozbiljno sa korišćenjem geotermalne i energije vjetra. Danilovgrad je bio nosilac projekta EU – ,,Održivi razvoj lokalnih zajednica“. Takođe je bio i nosilac začetka korišćenja geotermalne energije po projektima EU, kada je stvoren geotermalni sistem za Dom kulture u Danilovgradu, koji i sada funkcioniše. Novi nacionalni parkovi, nova zaštićena područja i vrste - sve su to djela naše Crne Gore u posljednjih 30 godina.

Da bi se sve odvijalo kako treba, država treba da shvati i usvoji što je to ,,Održivi razvoj i zaštita životne sredine“, čije su osnove koncipirane na konferenciji UN u Rio de Ženeiru 1992. godine. Ko to ne razumije ne treba mu ništa ni objašnjavati - rijeka Tara uništena od auto-puta, HE Komarnica uništava životnu sredinu, HE na Morači uništavaju Manastir i ostale gluposti.

I pored nedobronamjernih podmetanja, treba da se zna i da su izvedeni veliki poduhvati u održivom razvoju (u oblasti saobraćaja, energetike, vodosnabdijevanja, turizma, proizvodnje hrane, kao i u mnogim drugim oblastima).

Tako je ekološkom državom završen proces ,,trećeg kraljevstva“: Kraljevine Duklje, Kraljevine Crne Gore i ponovo samobitne i samostalne ekološke države Crne Gore. A, kakva god da bude dalja sudbina ideje ekološke države ona će ostati kao trajna vrijednost i obilježje Crne Gore, kroz njeno kosmopolitsko promišljanje savremenog državnog statusa i uređenja. Ono što može biti i jeste prepreka daljem razvoju su nekompetentnost i dogma. Niti je diploma garancija intelektualnosti, sposobnosti i dobronamjernosti, niti je religija metod za naučne, stručne i proizvodne procese. Kad se ova zbrka riješi, tek tada se možemo nečemu nadati. Tek tada se može nastaviti sa radom na ekološkoj državi, a ekologija nema smisla pri današnjem stanju stvari u na šoj državi.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Na Zabjelu oformljen Omladinski kulturni centar

15

Jelena Đurišić završava Pravni fakultet i ručno izrađuje nakit

OKC ZabjelO

Dobra organizacija i upornost su ključ uspjeha Publika na prvoj filmskoj večeri Omladinskog kulturnog centra

Mjesto za druženje i stvaranje Omladinski kulturni centar na Zabjelu oformljen je nakon godinu i po zalaganja mladih iz ovog naselja da dobiju prostor za druženje, stvaranje i održavanje kulturnih sadržaja u svojoj lokalnoj zajednici.

Na prvoj filmskoj večeri u Omladinskom kulturnom centru održana je projekcija zabjelskog filma „Zlatne čaklje“, autora Zorana Bojovića, sa kojim je 25 posjetilaca imalo priliku da razgovara i razmijeni ideje nakon gledanja filma.

Priča o OKC „Zabjelo“ je počela u martu prošle godine, kada je portal „Glas Zabjela“ realizovao dokumentarnu emisiju u kojoj su istražene mogućnosti i potrebe za osnivanjem ovog centra. Kroz ovu emisiju je pokrenuta i anketa na koju je više od 160 građana, većinom mlađih do 30 godina, izrazilo podršku i ponudilo volontersku pomoć u osnivanju i radu OKC na Zabjelu.

Nakon toga, krenula je potraga za prostorom koji bi mogao postati dom OKC „Zabjelo“. U međuvremenu, mladi Zabjelčani okupljeni oko ideje OKC „Zabjelo“ su realizovali više volonterskih aktivnosti.

Nakon sopstvenog medija, „Glas Zabjela“, ovo podgoričko naselje je u prethodnih godinu dobilo i svoj prvi muzički festival, Festival kulture Zabjelo, a onda i prvi zabjelski podkast („Expergo“), prije nego je kulturnim sadržajima

dodat i Omladinski kulturni centar. Portal „Glas Zabjela“ je ustupio dio svog prostora za osnivanje ovog centra. Stanovnici naselja su ponudili namještaj kojim je prostor opremljen, a volonteri su pomogli u izradi loga i pisanju prvog projekta. Za potrebe pokretanja OKC „Zabjelo“, osnovano je neprofitno nevladino udruženje „Mali prst“ koje simbolizuje zabjelski pozdrav (podignuti mali prst na ruci).

- Uprkos tome što ova ideja nije dobila podršku nijedne domaće institucije, priliku da se pokrenu prve aktivnosti zabjelski omladinci su dobili kroz projekat „Kreativno druženje mladih sa Zabjela“. U okviru ovog projekta OKC „Zabjelo“ će organizovati filmske večeri – projekcije, na kojima će gostovati afirmisani umjetnici sa Zabjela, zatim večeri društvenih igara, ali i dva besplatna kursa za mlade – kurs koreodrame i fotografije, nakon kojih će biti upriličeni performans i izložba fotografija polaznika kursa – navodi se u saopštenju.

Projekat realizuje NVU „Mali prst“ u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD2), koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Omladinski kulturni centar poziva sve zainteresovane građane da podrže ovu ideju i učine je održivom, kao i mlade iz lokalne zajednice da se kreativno angažuju i učine ovaj prostor svojim. To je moguće putem društvenih mreža – OKC ,,Zabjelo“, na Fejsbuku i Instagramu, ali i putem mejl adrese okczabjelo@gmail.com, navodi se u saopštenju OKC ,,Zabjelo“.

D. E.

Podrška Glavnog grada za najbolje studente

Opredijelili 40.000 eura za 30 stipendija

Glavni grad je i ove godine raspisao konkurs za dodjelu studentskih stipendija za studijsku 2022/2023. godinu.

Za ove namjene, prenose iz PG biroa, iz budžeta Glavnog grada opredijeljena su sredstva u iznosu od 40.000 eura za 30 stipendija.

- Konkursom je opredijeljeno 20 stipendija za studijske programe osnovnih studija, pet stipendija za studijske programe master studija i pet stipendija za studijske programe u inostranstvu. U skladu sa tim, biće podržani studijski programi u oblasti društvenih nauka, prirodnih nauka, medicinskih nauka i humanističkih nauka. Vrijednost stipendija za studije u Crnoj Gori iznosiće 1.200 eura za 10 mjeseci studijske godine, dok će za studijske programe u inostranstvu iznositi 2.000 eura za period od 10 mjeseci – navodi se u obavještenju. Svi detalji u vezi sa konkursom i prijavom dostupni su na linkovima na sajtu Glavnog grada.

H. P.

Još kao mala ispoljavala sam kreativnost na različite načine, pa je samo bilo pitanje trenutka kada ću realizovati svoje ideje. Pandemija korona virusa mi je dala dovoljno vremena da osmislim i krenem sa izradom nakita – ispričala je Jelena Đurišić Jelena Đurišić, mlada Podgoričanka, koja se godinu bavi izradom i prodajom ručno rađenog nakita, pod svojim brendom ,,J Clay Studio“, ovog mjeseca izlaže proizvode u TC Big Fashion. Mlada kreativna preduzetnica ističe da ništa nije nemoguće, samo ako se dovoljno vjeruje u to.

PODRŠKA Kao mala Jelena je imala afinitete prema umjetničkom radu, pa se samo čekao pravi trenutak da na tržište iznese proizvode svoje kreativnosti.

- Ideja o osnivanju svog brenda postojala je oduvijek. Još kao mala voljela sam da šijem i slikam, a bila sam i član umjetničkih radionica. Pri tom, obožavam nakit i uvijek sam imala prepoznatljive i neobične minđuše. Tako je za vrijeme pandemije korona virusa, uz nagovor mojih najbližih, ideja realizovana – ispričala je Đurišić.

Ističe da su velika želja i dobra organizacija najbitniji segment za uspješnost svega što radi.

- Pored toga što se bavim dizajnom i izradom nakita, student sam završne godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Uz dobru organizaciju i volju uspijevam da postignem oboje – objasnila je Jelena.

Neizmjernu zahvalnost, kako ističe, duguje porodici i prija-

Jelena Đurišić na izložbenom štandu u TC ,,Big Fashion“

Podrška Glavnog grada dragocjena Ono na čemu je takođe veoma zahvalna Jelena Đurišić jeste podrška Glavnog grada, koji u saradnji sa TC Big Fashion i marketinškom agencijom Stratedžist nastavlja sa realizacijom projekta podrške kreativnom preduzetništvu.

- Posebnu zahvalnost dugujem Glavnom Gradu, firmi Stratedžist i TC Big Fashion koji su prepoznali potencijal brenda ,,J Clay Studio“ i u pravom trenutku mi dali vjetar u leđa.

Konkurs za podršku kreativnom preduzetništvu pružio mi je priliku za razvoj biznisa, otvorio mnoga vrata, donio nova poznanstva i neizmjernu podršku sva tri organizatora. Zato svi kreativni proizvođači imaju moju preporuku da se prijave na ovaj konkurs – poručila je Jelena.

teljima, koji su joj u svakom trenutku bili vjetar u leđa.

- Da nije bilo porodice i prijatelja, možda bi sve ostalo samo na ideji i želji. Sa njima sam birala prve boje za nakit, probala prve komade minđuša, oni su bili moji modeli i finansijska podrška. Vjerovali su u uspjeh i kada ja nijesam – prisjeća se Jelena.

Veoma je ponosna na to kako se njena ideja razvila.

- U julu prošle godine, kada je izašla prva kolekcija minđuša, nijesam ni sanjala da ću naići na toliku podršku i potražnju, što me naravno veoma raduje i čini ponosnom na svoj rad – priča naša sagovornica.

USAVRŠAVANJE Talentovana kreativna preduzetnica smatra da je ključ uspjeha konstantno usavrša-

Ništa nije nemoguće Jelena svojim primjerom želi da pokaže svim ženama da je moguće ostvariti svoje snove, samo ako postoji dovoljno hrabrosti i truda.

- Moja poruka svim ženama je da izađu iz društvenih okvira, pokrenu ono o čemu maštaju dugo vremena i prepuste se slobodi, zadovoljstvu i finansijskoj sigurnosti u svojoj firmi. Kada pomisle ,,Ovo je nemoguća misija“ pogriješile su i snažnije su nego što misle, a svaki trud i rad se vremenom isplati i izmami osmijeh. Ne uskraćujte ovaj svijet za jednu uspješnu sebe – zaključila je ona.

vanje rada, jer glina s kojom radi pruža bezbroj mogućnosti, koje ona svakodnevno pronalazi.

- Pored dobre ideje, potrebne su i dobre vještine. Pravilno rukovanje glinom, upoznavanje samog materijala, preciznost i posvećenost su neophodni za dobar rezultat. Za izradu ovakvog nakita ne postoji škola, te svakim danom sama otkrivam nešto novo i napredujem – kaže Jelena.

Neke materijale može nabaviti i u našoj državi, a dio kupuje u inostranstvu.

- Nakit ,,J Clay Studio“ je izrađen od polimerne gline. To je mekana, netoksična i ekološki prihvatljiva masa koja je pogodna za oblikovanje. Postoji više brendova koji proizvode ovaj materijal i njihova polimerna glina je različitog kvaliteta. U Crnu Goru se uvozi glina samo jednog brenda, tako da dio materijala nabavljam i iz inostranstva. U zavisnosti od kolekcije, dodaju se još i akrilne boje, rezin, metalne komponente – objašnava ona.

Navodi da su minđuše najprodavaniji proizvod, ali i da će u prodaji uskoro biti i novi nakit.

- ,,J Clay Studio“ nudi široku lepezu proizvoda: minđuše, ogrlice i narukvice. Najtraženije su svakako minđuše koje

Da nije bilo porodice i prijatelja, možda bi sve ostalo samo na ideji i želji. Sa njima sam birala prve boje za nakit, probala prve komade minđuša, oni su bili moji modeli i finansijska podrška čine brend prepoznatljivim.

Trenutno se radi i na izradi asimetričnog prstenja kao i na novoj kolekciji minđuša, koja ce izaći prvog oktobra – najavila je Jelena.

Iako uglavnom sve radi sama, ističe da je porodica uvijek tu da pomogne kada je potrebno.

- Sa širenjem ponude dolazi i do povećanja broja zainteresovanih kupaca što, uz dobro organizaciju, ne prestavlja prepreku za izradu nakita već samo podsticaj za daljim razvitkom. Sav proces izrade nakita, od dizajna, oblikovanja, pečenja do poliranja i pakovanja proizvoda, obavljam sama. Naravno, tu je moja porodica koja uvijek pritekne u pomoć kada je neophodno – ispričala je Jelena.

Priznaje da bi voljela imati svoju radnju, ali i poručuje da bi uskoro moglo doći do širenja prodaje izvan naše države.

- Za sad je to onlajn prodaja preko društvenih mreža uz povremeno učestvovanje na sajmovima i manifestacijama na teritoriji Podgorice i Tivta.

Još uvijek nemam svoju radnju, ali želja za malim, toplim i šarenim kutkom je tu. Trenutno je prodaja bazirana na tržištu Crne Gore, najviše Podgoricu i Primorje, ali postoje i kupci iz Srbije i Bosne i Hercegovine. U planu mi je je da se prodaja proširi i na okolne države – zaključuje Đurišić.

I. RADONJIĆ

16 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

U OŠ ,,Oktoih“ nastava se odvija u pet smjena, roditelji učenika nezadovoljni, očekuju hitnu reakciju resornog ministarstva

Rekonstrukcija podova škole u Dajbabama

Zahtijevaju da što prije počne dogradnja škole

Predstavnica Savjeta roditelja u OŠ ,,Oktoih“ Nađa Ljiljanić kazala je da čekaju da Ministarstvo prosvjete odobri sređivanje učionica područnog odjeljenja ove škole u Dajbabama.

- Ta škola je opstala zahvaljujući Glavnom gradu, koji je renovirao prije dvije godine. Međutim, podovi nijesu urađeni na najbolji način. Ljetos su ispod njih nađene zmije, zbog čega roditelji strahuju za svoju djecu. Trenutno su uslovi za održavanje nastave prihvatljivi, ali ne i adekvatni. Dobili smo obećanje od Glavnog grada i Agencije za stanovanje da finansiraju te radove, odnosno da tokom tri sedmice potpuno saniraju podove. To podrazumijeva skidanje starih, betoniranje podloge jer je dolje zemlja i ponovnu ugradnju podova. Nijesu još ušli u taj posao, jer se čeka odobrenje Ministarstva prosvjete. Zato molimo da se odobre ti radovi što prije – kazala je Ljiljanić, uz napomenu da djeca u Dajbabama trenutno pohađaju nastavu u ovim učionicama, uz garancije uprave škole.

D.MALIDŽAN

Očekujemo od Ministarstva prosvjete da hitno reaguje, da zajedničkim snagama sa Glavnim gradom i privatnim preduzećima pokrene dogradnju već ucrtanog objekta u okviru OŠ ,,Oktoih“, koji je planiran DUP-om Zabjelo na UP 13, površine od 1.440 kvadratnih metara – poručila je predsjednica Savjeta roditelja Nađa Ljiljanić, uz napomenu da su se više puta ovim povodom obraćali nadležnom ministarstvu Nastava u Osnovnoj školi ,,Oktoih“ na Zabjelu se, zbog prekomjernog broja učenika, odvija u pet smjena.

Uspostaviti ponovo prevoz đaka iz Dahne, Botuna i Dajbaba

Iskorišćeni su svi prostorni kapaciteti, pa nema više mogućnosti da nastavnici drže časove u specijalizovanim kabinetima. Upisano je 209 umjesto planiranih 170 prvaka, a učenici petog razreda primorani su da, zbog nedostatka učionica (starosti 10 godina), nastavu pohađaju u poslijepodnevnoj smjeni – od 14.30 do 18.30 sati.

NEZADOVOLJSTVO Predstavnica Savjeta roditelja OŠ ,,Oktoih“ Nađa Ljiljanić poručuje da roditelji nijesu zadovoljni i zahtijevaju od Ministarstva prosvjete da hitno reaguje, odnosno da - Ovo je trenutno rješenje koje smo morali da prihvatimo, ali naravno da njime nijesmo zadovoljni, zato što djeca od 10 godina, sedam odjeljenja petih razreda, idu u školu od 14.30 do 18.30 časova. Tu roditelji praktično i ne gledaju svoju djecu. S razlogom su veoma nezadovoljni, jer ovo je treća godna zaredom da djeca tog uzrasta pohađaju nastavu u poslijepodnevnim časovima. To podrazumijeva da je većina njih ujutro sama kod kuće, nema pažnju roditelja, niti pomoć pri učenju i obavljanju ostalih svakodnevnih potreba i obaveza – objašnjava Ljiljanić.

Predstavnica Savjeta roditelja OŠ ,,Oktoih“ Nađa Ljiljanić apeluje na Ministarstvo prosvjete da se uključi u obezbjeđivanje prevoza za učenike iz Dahne, Botuna i Dajbaba do OŠ ,,Oktoih“ na Zabjelu jer je ta linija ukinuta.

- To je neophodno sada, naročito zbog toga što su pomjerene smjene, pa neka djeca treba da krenu od kuće u šest sati kako bi stigla

u školu na vrijeme, a svi roditelji fizički ni finansijski ne mogu da postižu da dovoze i odvoze djecu. Traže da se vrati redovna linija koja je ukinuta – objasnila je Ljiljanić, uz napomenu da su se roditelji te djece za rješavanje ovog problema pismenim putem obraćali Ministarstvu prosvjete i Sekretarijatu za saobraćaj Glavnog grada.

planirane za oko 700 učenika, a pohađa ih mnogo veći broj – ističe Ljiljanić.

Roditelji OŠ ,,Oktoih“ žele još jednom, mirnim putem, da apeluju da Ministarstvo prosvjete radi svoj posao jer, kako pojašnjava njihova predstavnica, za sada je sve ostalo samo na praznim obećanjima i ponuđenim rješenjima koja nijesu bila dobra i prihvatljiva za njih.

- Svi bježe od svojih nadležnosti. Ne znamo da li je rješenje da mi svi u znak protesta izađemo na ulicu da bi se nešto realizovalo. Smjene bivših, sadašnjih i budućih ministara nas ne zanimaju. Nas

te političke igre i sakupljanje političkih poena ne zanimaju, nego samo da naša djeca dobiju adekvatne uslove za obrazovanje. Zaboravimo prazne priče. Nema potrebe da više sastančimo sa predstavnicima Ministarstva niti bilo kim drugim, nego da se odmah krene u hitni postupak realizacije izgradnje novog objekta škole kako bi bio spreman za narednu školsku godinu jer, s obzirom na to da se u ovom dijelu grada gradi još veliki broj zgrada, situacija dogodine ne može biti bolja – zaključila je predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Oktoih“.

I. MITROVIĆ

Učenici petog razreda ispred OŠ ,,Oktoih“

Roditelji djece petih razreda zahtijevali su rotaciju smjena sa starijim razredima, što im nije odobreno, a zbog čega su nezadovoljni.

- Tražili smo da učenici petog razreda idu u školu prijepodne, razgovarali smo sa upravom škole, bili su predstavnici roditelja svih odjeljenja petih razreda. Ali nijesu mogli da im izađu u susret, navodno zbog rasporeda koji je sada inače izazovan za sve, i za nastavni kadar i djecu – objasnila je predsjednica Savjeta roditelja, uz napomenu da su u jutranjoj smjeni sa prvacima, sedmi, osmi i deveti razredi.

Svi kapaciteti škole su isko-

rišćeni za održavanje nastave, biblioteka je pretvorena u učionicu, pojedine su premale, a kabineti se ne koriste na advekatan način.

- Roditelji su veoma nezadovoljni zbog toga što ova privremena rješenja postaju trajna, a nema konkretnog rješavanja problema. Mi se sa tim nećemo pomiriti. Očekujemo od Ministarstva prosvjete da reaguje, da zajedničkim snagama sa Glavnim gradom i privatnim preduzećima pokrene dogradnju već ucrtanog objekta u okviru OŠ ,,Oktoih“, koji je planiran DUP-om Zabjelo na UP 13, površine od 1.440 kvadratnih metara – poručuje Lji-

ljanić, uz napomenu da su se sa ovim zahtjevom nekoliko puta obraćali nadležnom ministarstvu, od kojega očekuju da hitno nešto preduzme ovim povodom.

APELI Navodeći da Podgorici fali makar pet osnovnih škola, predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Oktoih“ smatra da su nadležni morali da prate priliv stanovništva i da u skladu sa tim grade škole, vrtiće, kao i objekate zdravstvene zaštite.

- Ovo nije samo problem Zabjela i OŠ ,,Oktoih“ već cijele Podgorice, gdje su gotovo sve škole, osim nove u Tološima,

Aktivnosti Čistoće

Očuvan mantil i hrana nekome će dobro doći

Ugradili kontejnere u Zagoriču

Očuvan mantil i kesa sa namirnicama okačeni na tabli solidarnosti ispred zgrade ,,Pejton“ (preko puta Sat kule) govore u prilog tome da je i te kako imala smisla inicijativa grupe ,,Devet dobrih žena“, koje su u saradnji sa Glavnim gradom i društveno-odgovornim kompanijama ovakve table postavile prošlog ljeta na 10 lokacija širom grada.

Cilj te humanitarne akcije je prikupljanje hrane i garderobe namijenjene siromašnim građanima, koji ne mogu sebi priuštiti obrok ili kojima je potrebna odjeća. Na tablama je ispisana i poruka koja objašnjava njenu svrhu: ,,Ako imaš, ostavi. Ako nemaš, uzmi“. I. M.

I.MITROVIĆ

Jedna od 10 tabli solidarnosti kod Sahat kule

Ekipe gradskog preduzeća Čistoća ugradile su polupodzemne kontejnere u Zagoriču i, uz angažovanje mehanizacije, uklanjali nepropisno odložen otpad u nekoliko naselja u gradu.

– Uz angažovanje mehanizacije sa javnih površina i oko kontejnera uklanjan je nepropisno odložen otpad u naseljima Konik, Donja i Gornja Gorica i Tološi.

Detaljno manuelno čišćenje javnih površina vršeno je u Zagoriču, centru grada i uz put kroz Beri. Takođe, kako smo i najavili, ponovo su ugrađeni i stavljeni u funkciju polupodzemni kontejneri u Ulici Nikole Tesle u Zagoriču BRIGA O SIROMAŠNIMA: Tabla solidarnosti u Pejtonu – objavljeno je na Fejsbuk stranici Čistoće. I.M.

Radnici Čistoće u Ulici Nikole Tesle

Arena

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Fudbal

17

Fudbaleri Crne Gore večeras počinju pripreme za utakmice sa BiH i Finskom u Ligi nacija

Poziv za Simića, Božovića i Erakovića Fudbaleri Crne Gore danas počinju pripreme za posljednje dvije utakmice u Ligi nacija – protiv BiH u Zenici 23. septembra i tri dana kasnije sa Finskom pod Goricom.

Selektor Miodrag Radulović ranije je sapštio spisak igrača na koje računa za predstojeće mečeve, a nakon 9. kola prvoligaškog karavana broj kandidata proširio je momcima iz domaće lige.

Poziv je uručen defanzivcu Marku Simiću iz Budućnosti, kao i vezistima Drašku Božoviću i Novici Erakoviću iz Dečića odnosno Sutjeske.

- Nakon junskih utakmica, dobrih igara i ostvarenih rezultata sa velikim samopuzdanjem i optimizmom dočekujemo posljednja dva meča u UEFA Ligi nacija.

Nadam se da ćemo ponoviti

igre prikazane u mečevima odigranim tokom juna, pogotovo iz duela sa Rumunijom, i ukoliko uspijemo u toj namjeri siguran sam da pozi-

tivan rezultat naće izostati.

Cilj koji smo zacrtali pred početak ovog izdanja UEFA Lige nacija je umnogome ostvaren i uoči predstojećih

mečeva nemamo rezultatski imperativ. Svakako da igramo za bodove, za pobjede i što bolji plasman koji će pozvana grupa igrača, siguran sam,

Futsalisti Crne Gore sjutra gostuju Sloveniji na startu kvalifikacija za SP

Vukotić objavio spisak (U 21) za utakmice sa Austrijom i Maltom

Ispit za novu generaciju

Vjera u dobar rezultat

PODGORICA – Futsal reprezentacija Crne Gore sjutra gostuje Sloveniji u prvom kolu glavne runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Selektor futsal reprezentacije Crne Gore Sveto Ljesar objavio je konačni spisak igrača koji će biti u protokolu. Na spisku je 14 igrača – golmani: Balša Đurković, Milun Sekulić (KMF Titograd), Borislav Ćirković (KMF Nikšić) i igrači: Luka Vuletić (AEK, Grčka), Aleksandar Obradović, Ilija Mugoša, Nikola Cimbaljević, Filip Marković, Dejan Miličić (KMF Titograd), Ivan Mugoša, Ivan Asanović (KMF Dolcinium), Nikola Vidaković, Eldin Ćorović (KMF Brskovo), Kosta Vuković (Šibenik, Hrvatska).

Prethodnih dana, izabranici Sveta Ljesara trenirali su u Nikšiću, a juče su otputovali za Maribor, gdje će igrati sa Slovenijom.

- Odradili smo odlične pripreme u Nikšiću, koje su

biti spremna da ostvari rekao je selektor Radulović.

Kormilar najboljeg državnog tima ističe da su kvaliteti narednog rivala dobro pozna-

trajale osam dana. Igrači su od prvog dana pokazali veliku želju i htijenje, svaki trening su odradili maksimalno. Naš sljedeći protivnik je vrhunska ekipa, među 12 je najboljih u Evropi, sastavljena od profesionalnih igrača, koji se samo futsalom bave. Favoriti jesu, ali sam siguran, ako budemo maksimalno agresivni i pametni u igri, da možemo do povoljnog rezultata - kazao je selektor Ljesar.

Duel sa Slovenijom igra se 20. septembra, sa početkom u 20 časova.

Osim Crne Gore i Slovenije, u grupi 5 nalazi se i Kazahstan. U ovoj fazi takmičenja igraće se dvokružR. P. ni sistem.

Selektor mlade reprezentacije Crne Gore Miodrag Vukotić saopštio je spisak igrača koji konkurišu za nastup u prijateljskim duelima sa Austrijom i Maltom.

Vukotić se opredijelio za 23 igrača: (golmani) Nikola Ivezić (LomeI, Belgija), Sergej Joksimović (Jedinstvo), (odbrana) Luka Boričić (Rudar), Nemanja Perović (Famalisao, Portugal), Arnel Kujović (Kotbus, Njemačka), Nikola Vukotić (Iskra), Nemanja Božović (Podgorica), Anes Muratović (Zeta), (vezni red) Milan Vukotić (Tabor Sežana, Slovenija), Igor Pajović (Sutjeska), Andrej Bajović (Dečić), Đorđe Šaletić (Iskra), Ognjen Gašević (Rudar), Nikola Janjić, Ognjen Bakić (Osijek, Hrvatska), Jovan Dašić (Arsenal), Andrija Radulović (Mladost GAT, Srbija), (napad) Lazar Mijović (LomeI, Belgija), Nikola Jovićević (Domžale, Slovenija), Dušan Vuković (Sutjeska), Damjan Mugoša (OFK Mladost DG), Dejan Perović (Petrovac), Balša Tošković (Jezero). ,,Sokoli“ će Austriji gostovati 23. septembra u Klagenfurtu, a meč će početi u 20.30 sati. Tri dana kasnije gostovaće Malti u Takaliju, gdje će se utakmica igrati od 19 sati.

Ovo će biti prvi mečevi za novu generaciju U-21 selekcije, koja će kvalifikacione utakmice igrati naredne godine. R. A.

INTER.IT

SERIJA A (7. KOLO): Porazi Intera i Juventusa

Alegri pred otkazom, ,,drma“ se i Inzagiju

Simone Inzagi

ti našem stručnom štabu.

- Znamo kvalitete protivnika, igrali smo sa njima po jedan meč u ovom ciklusu i dobro smo analizirali njihove igre tokom dosadašnjeg dijela takmičenja. Vjerujem da nema velikog prostora za iznenađenja u taktičkom smislu, ni sa jedne ni sa druge strane, jer se svi rivali u grupi jako dobro poznaju. Prevagu u predstojećim mečevima donijeće motivacija igrača koji se nađu na terenu. Siguran sam da u našim redovima neće nedostajati motivacije da se takmičarski ciklus u UEFA Ligi nacija završi na što ljepši način – kazao je Radulović.

Prvi trening reprezentacije u sklopu priprema za finiš takmičenja u gupi B UEFA Lige nacija zakazan je za poneđeljak u 18 časova.

Utakmica Bosna i Hercegovina – Crna Gora igra se u petak, 23. septembra na stadionu „Bilino polje“ u Zenici sa početkom u 20.45 časova.

Tri dana kasnije naša najbolja selekcija na Gradskom stadionu u Podgorici ugostiće Finsku u duelu koji počinje takođe u 20.45 sati.

BiH je prva na tabeli sa osam bodova, Crna Gora je druga sa sedam, Finska ima četiri, a posljednjeplasirana Rumunija tri boda.

D. K.

Prva pobjeda Monce ikada u Seriji A, prva ,,trojka“ poslije šest mečeva bez trijumfa, i to na kakav način – debitant u elitnom italijanskom fudbalskom rangu srušio je Juventus, klub s najviše Skudeta.

Na stadionu ,,Brianteo“ bilo je 1:0, a junak je bio Danac Kristijan Gitkjer koji je u 74. iskoristio lošu reakciju štopera gostiju.

Tim iz Torina je od 40. minuta igrao sa igračem manje jer je crveni karton dobio Anhel di Marija.

Gitkjer je pogotkom ušao u istoriju Monce, kluba koji vode Silvio Ber-

luskoni i Adrijano Galijani, nekada rukovodeći tandem Milana, a vjerovatno i ,,potpisao“ otkaz Masilimijanu Alegriju.

Juventus poslije sedam kola ima samo 10 bodova, dao je svega devet pogodaka, a u Ligi šampiona krenuo je porazima od Pari Sen Žermena i Benfike – po 2:1.

Alegriju su izvjesno odbrojani dani na klupi ,,stare dame“, a može da ga spasi jedino velika odšteta koju bi dobio u slučaju otkaza. Mada, pitanje je da li bi i to bio problem za upravu ,,bjankonera“ u slučaju još jednog kiksa, odmah nakon pauze zbog termina za reprezentacije.

Nije mnogo spokojniji ni njegov kolega na klupi najvećeg Juventusovog rivala Intera.

Simone Inzagi ionako je bio na udaru kritika, pojačanih nakon poraza na gostovanju Udinezeu od 3:1. ,,Nerazuri“ su vodili od petog minuta i pogotka Barele, izjednačio je Škrinjar autogolom, da bi ,,zebra“ do velike pobjede stigle u nastavku preko Bijola u 84. i Arslana u trećem minutu nadoknade.

Udineze podsjeća na najbolje dane, iz sedam mečeva sakupio je 16 bodova, četiri više od Intera koji na terenu

ne opravdava ulogu prvog kandidata za Skudeto.

- Nijesmo dosljedni. Došli smo nakon dva vezana trijumfa (nad Torinom u Seriji A i Viktorijom u Ligi šampiona, prim. aut) i onda izgubili. Ja sam najveći krivac jer sam trener. Znali smo što Udineze može da uradi i morali smo to da spriječimo - rekao je Inzagi i kazao da je najveći problem u odbrani.

- Na posljednja tri gostovanja smo primili devet pogodaka. To su individualne i timske greške. Moramo da budemo odlučniji jer mečevi protiv ovakvih ekipa moraju da se dobiju. Ovaj poraz boli.

Lacio je uz dva gola Imobilea, te po jedan Milinković-Savića i Pedra slavio protiv Kremonezea u gostima (4:0), dok je Fiorentina bila bolja od Verone (2:0).

Ne. K.

Budućnost pobijedila Mornar i na pauzu otišla kao jedan od tri tima sa istim učinkom na vrhu

Džudović: Ponosan sam na ekipu Budućnost je uhvatila vrh tabele uoči dvoneđeljne pauze u prvoligaškom karavanu. ,,Plavi“ su do te uloge stigli nakon pobjede nad Mornarom (2:0), s tim što nijesu sami na čelu Meridianbet 1. CFL. Po 17 bodova sakupili su Dečić i Sutjeska, pa liga ima tri ekipe sa istim učinkom poslije prvog kruga šampionata.

Podgoričani nijesu blistali prije dvije noći pod Goricom, ali su bili dovoljno dobri da daju dva gola i utakmicu sa Baranima prelome u svoju korist.

Marko Bakić je prvijencem u ,,plavo-bijelom“ dresu kaznio nesporazum protivničkih igrača u 15. minutu, a sve je bilo gotovo kada je Zoran Petrović duplirao prednost u 53.

- Zadovoljan sam igrom, mogli smo da damo malo više u napadu, ali mislim da smo bili hrabri i da smo kontrolisali stvari na terenu - poručio je Miodrag Džudović, 43-godišnji šef stručnog štaba „plavih“, koji se nadovezao.

- Naravno, moram priznati da smo u pojedinim trenucima imali malo sreće i moram da pohvalim igru protivnika koja je bila balansirana. Znali smo da će da bude teško, jer Mornar ima individualni kvalitet kod

određene grupe igrača, posebno prema naprijed. Zbog svega toga, ponavljam, zadovoljan sam nakon trijumfa.

Nakon lošeg starta u prvenstvu, Budućnost se podigla dolaskom Džudovića na mjesto prvog trenera, osvojila 17 bodova od mogućeg 21 boda, pozicionirala se u vrhu tabele...

Ono što je loše je prebrza eliminacija iz Kupa, već u prvoj rundi od Dečića, a to je bio trofej koji su ,,plavi“ branili.

- Nakon utakmice, momcima sam u svlačionici rekao da nam je trebalo da završimo ovaj period od mjesec i po – koliko smo proveli zajedno – sa pozitivnom notom. Uspjeli smo

i ponosan sam na ekipu kako je dala sve od sebe u prethodnom periodu. Sada ćemo malo da odmorimo, oporavimo se i idemo dalje. Pripremićemo se za ono što nas čeka u oktobru, a to je dio prvenstva kada igramo sa konkurentima i favoritima za titulu - zaključio je Džudović.

D. K.

Dva meča, dva remija 1 1

ULCINJ – Stadion Olimpika. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Laličić. Strijelci: Gajić u 55. (Otrant Olimpik), Horike u 40. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Mensah, Smolović, Marseni, Karamanaga (Otrant Olimpik), Dajević, Đurković, Petrović (Igalo).

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Mensah (od 84.

Krumić), Smolović (od 46.

Ljamović), Marseni (od 61. Karamanaga), Rudović, Ajković, Redžović, Gajić (od 75. Gluščević), Barjaktarović, Marstijepović, Seniković.

IGALO: Kulinović, Horike, Bulatović, Đorđević (od 67. Vujičić), Radović, Dajević, Kordoba, Perović (od 88. Vlahović), Koprivica, Đurković, Petrović.

Otrant i Igalo igrali su neriješeno u 6. kolu. Gosti su imali prednost nakon gola Japanca Horikea, ali je domaćin sve karte bacio na napad i nakon pogotka Gajića stigao do egala. Do kraja se vodila bitka – Igalo je željelo brejk da se priključi samom vrhu, a domaćin da pobjegne sa začelja. Ipak, u primorskom derbiju nije bilo pobjednika…

EVROPSKO PRVENSTVO ZA VAT

Zagrijavanje Crna Gora Francuska

DRUGA LIGA (6. KOLO)

Otrant O. Igalo

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Kom Nikšić

0 0

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Gledalaca: 150. Sudija: Luka Pejović. Žuti kartoni: Peličić (Kom), Grbović, Kecojević, Mićanović (Nikšić).

KOM: Vuksanović, Đukanović, Ajković (od 66. Gazivoda), Bojić, Ljumović (od 80. Mujović), Krkanović, Radovani (od 74. Radičković), Radulović, Peličić, Golubović, Dujović (od 80.

Medenica).

NIKŠIĆ: Mićanović, Fujijama (od 78. Pajović), Hadžibegović, Kecojević (od 83.

Grbović), Vuković, Žižić, Mićunović, Globarević (od 88. Perišić), Đukanović, Videkanić, Todorović.

Kom i Nikšić remizirali su u Podgorici u meču koji nije donio previše uzbuđenja. R. P.

PODGORICA – Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 600.

Sudije: Čobpić (Hrvatska) i Anđileri (Malta). Igrač više: Crna Gora 14-5, Francuska 11-2. Peterci: Crna Gora 3 (3).

Rezultat po četvrtinama: 4:0, 2:2, 3:0, 5:3.

CRNA GORA: I. Radović (10 odbrana), Mršić 2 (1), Vujović 2, Bošković, Baštrica, Gopčević, Stevović 2 (1), V. Radović 1, Vujošević, Nikaljević, Sladović 5 (1), Vukićević 2, Ćetković.

FRANCUSKA: Rosi (12 odbrana), Rodriges 1, Mas 1, Diba, Debei, Ondo Metogo, Drae, Aizi, Lena 2, Nardon, Akila, Lazeron 1, Dute.

Juniorska vaterpolo repre-

Marko Mršić šutira na gol Francuske

zentacija Crne Gore uspješno je otvorila Evropsko prvenstvo koje se održava u Podgorici.

Naša selekcija do 19 godina opravdala je ulogu favorita

Turnir u Ljubljani

Anđela Berišaj srebrna Juniorka Bese Anđela Berišaj osvojila je srebrnu medalju na G2 turniru Slovenia Open u Ljubljani.

Tabela 1. Mladost DG 6 4 2 0 12:6 14 2. Bokelj 6 3 2 1 7:7 11 3. Kom 6 3 2 1 6:4 11 4. Igalo 6 2 4 0 7:5 10 5. Podgorica 6 1 4 1 8:8 7 6. Zeta 6 2 1 3 6:6 7 7. Berane 6 1 2 3 4:6 5 8.Grbalj 6 1 2 3 5:7 5 9. Nikšić 6 1 2 3 6:9 5 10. Otrant O. 6 0 3 3 4:7 3 U narednom kolu (24. septembra) sastaju se: Berane – Bokelj, Igalo – OFK Mladost DG, Nikšić – Otrant Olimpik, Grbalj – Kom i Zeta – Podgorica.

14 5

D. MIJATOVIĆ

Arena

18 Sportski miks

Četrdeset četvorogodišnji Podgoričanin podnio ostavku u klubu iz Pljevalja

Vicešampionka svijeta poražena je u kategoriji do 68 kilograma od predstavnice Haitija Ave Sun Li. Berišaj je do finala došla nakon dvije efektne pobjede.

U kategoriji do 68 kilograma nastupilo je deset takmičarki.

Naša takmičarka je ove godine osvojila zlatne medalje na međunarodnim turnirima u

Nikić napustio Rudar MOTO GP: VN Aragona Rastanak Rudara i Srđana Nikića – mladi trener podnio je ostavku nakon poraza od Jedinstva (3:0) u 9. kolu Meridianbet 1. CFL. Pljevljaci su uhvatili dobar ritam, uzeli bod Petrovcu i Sutjesci, a upisali pobjede nad Zetom za prolaz u Kupu i Arsenalom u ligi.

Rezultati nijesu ukazivali na ovakvu odluku sada već bivšeg šefa stručnog štaba prvoligaša sa sjevera, a klub je i u zvaničnom saopštenju potvrdio da timski učinak nije uticao na prekid saradnje.

Nikićev odlazak povezan je sa privatnim razlozima.

- Nikić je dokazao da je prijatelj kluba i vrata su mu uvijek otvorena. Poštujemo njegovu odluku i razlog zbog čega odlazi i nadamo se da ćemo u nekom narednom periodu

ponovo sarađivati jer se radi, prije svega o dobrom čovjeku, dobrom treneru, odanom i predanom klubu i poslu koji obavlja. Želimo mu mnogo sreće u nastavku karijere i ponavljamo Srđan Nikić je zaslužio sve naše poštovanje – piše u saopštenju Rudara. Četrdeset četvorogodišnji Podgoričanin preuzeo je Rudar početkom aprila prošle godine kada je klub bio u nimalo zavidnoj situaciji na tabeli. Uspio je da ostavi Pljevljake u elitnom rangu preko baraža, a sada je napustio kormilo u trenutku kada je tim van opasne zone, preciznije – sedmi u prvoligaškom karavanu.

Nikić je ranije uspješno predvodio Iskru, a radio je kao asistent u nekoliko crnogorskih D. K. timova.

Zrenjaninu i Vršcu, dok je srebrna bila na Kroacija openu u Zagrebu, Evropskim igrama u Sofiji i Svjetskom prezident tekvondo kupu u Draču.

U Ljubljani su nastupila još tri člana Bese - Leo Gegaj (do 68), Benan Jusufđokaj

Bastijanini prvi, Markes izbacio iz igre Kvartarara Enea Bastijanini trijumfovao je na Velikoj nagradi Aragona, 15. trci ovogodišnjeg šampionata, sa nizom incidenata u prvom krugu koje je izazvao Mark Markes.

Vozač Gresinija je stigao do četvrte pobjede ove sezone i ujedno u kraljevskoj klasi ispred Frančeska Banjaju na fabričkom Dukatiju. Italijanima se na podijumu pridružio vozač Aprilije Aleš

Espargaro.

Borba za trijumf na trećoj od četiri trke u Španiji odlučena je u sedmoj krivini posljednjeg kruga kada je Bastijanini pretekao Banjaju.

Osim velikog trijumfa italijanskih vozača navijači su vidjeli incidente u prvom krugu koje je izazvao Markes, a koji se vratio nakon skoro četiri mjeseca pauze i četvrte operacije ruke. Markes je izgubio kontrolu, a na njega je naletio

Arena

Sportski miks 19 PRIVATNI ARHIVA

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

ERPOLISTE DO 19 GODINA: Crna Gora lako sa Francuskom

e za Mađare

Rezultati i raspored GRUPA A Španija - Malta Holandija - Češka Danas 13.00 – Češka – Malta 17.40 – Španija – Holandija GRUPA B Hrvatska - Gruzija Italija - Slovačka Danas 9.00 – Slovačka – Gruzija 15.00 – Hrvatska - Italija GRUPA C Grčka – Rumunija Srbija – Njemačka Danas 10.20 – Njemačka – Rumunija 16.20 – Grčka – Srbija GRUPA D Mađarska – Turska Crna Gora – Francuska Danas 11.40 – Turska – Francuska 19.00 – Crna Gora – Mađarska

protiv Francuske (14:5) i zagrijala se za derbi grupe B s Mađarskom, večeras od 19 sati, koji će odrediti direktnog putnika u četvrtfinale.

Drugoplasirane i trećeplasi-

rane selekcije iz četiri grupe razigravaće za plasman među osam najboljih.

Crna Gora je poslije prve četvrtine vodila 4:0, a Francuzi su prvi pogodak postigli

15:9 17:5

20:6 14:7

14:5 15:9

25:2 14:5

tek u prvom minutu drugog perioda.

Prišli su i na 4:2, ali je naša reprezentacija odgovorila serijom 6:0 do starta posljednje četvrtine.

- Zadovoljni smo igrom, ali nije bilo lako kao što rezultat

govori. I dalje smo ,,teški“, privikavamo se na otvoreni bazen, hladno je... Važno je što smo turnir otvorili na pravi način i slavili ubjedljivo pred meč s Mađarskom koji je najvažniji u grupi. To je jedan od favorita za zlato, dobro je što igramo s njima već u drugom kolu. Domaćini smo i sigurno im neće biti lako, nadamo se pobjedi koja bi nam olakšala put u daljem toku prvenstva – rekao je Milan Ćirović, prvi trener reprezentacije Crne Gore.

I Mađari su, poput naše selekcije, bili ubjedljivi u prvom kolu – savladali su Tursku 25:2.

- Trebalo nam je vremena da se naviknemo na bazen i uslove. Kasnije je bilo onako kako smo planirali. Čeka nas veoma teška utakmica s Mađarskom, potrebno je da uđemo još snažnije kako bismo obezbijedili prvo mjesto u grupi – rekao je Matija Sladović, s pet pogodaka najefikasniji u crnogorskoj reprezentaciji.

Ne. K.

Veliki uspjeh crnogorskog automobiliste

Vasilije Jakšić prvak Evrope Crnogorski automobilista Vasilije Jakšić osvojio je titulu prvaka Evrope na brdskim stazama.

U hrvatskom Buzetu, u devetoj trci šampionata, trijumfovao je i osvojio šampionski trofej u generalnom plasmanu. Član Auto-moto sportskog kluba Kotor je ranije obezbijedio titulu u grupi 4, a trijumfom u Buzetu postao je prvi crnogorski automobilista sa titulom najboljeg vozača Evrope u generalnom plasmanu. Jakšić je trostruki prvak centralno-evropske zone, a u Buzetu trijumfovao je i prošle godine. Ove sezone bio je najbrži i u Francuskoj, Portugalu, Španiji i Češkoj, dok je u Italiji R. A. i Poljskoj bio drugoplasirani.

Crnogorski odbojkaši našli nove klubove za narednu sezonu

Vukašinović u Turskoj, Radunović u Španiji

(do 51) i Andrea Berišaj (do 59), ali su eliminisani u prvom kolu.

Dvodnevni turnir u dvorani ,,Tivoli“ okupio je oko 800 takmičara, u konkurenciji kadeta, juniora i seniora, iz 51 države.

R. A.

PODGORICA – Nakon dobre sezone na individualnom planu u italijanskoj Raveni (drugi poenter ekipe sa 245 poena, iza Holanđanina Klapvijka sa 353), a loše na klupskon nivou (ekipa ispala iz lige bez ijedne pobjede u 24 kola), te osvojenih trofeja u Emiratima tokom aprila (Predsjednički kup sa Al Nasrom i NAS kup sa Emperorom), Marko Vukašinović je ponovo promijenio zemlju i u narednoj sezoni će igrati u Turskoj.

Crnogorski odbojkaš, koji je zbog problema sa povredom propustio posljednje kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, potpisao je za Turšad,

Marko Vukašinović

koji je prošle sezone osvojio prvo mjesto u drugoj ligi i ušao u Efeler ligu. Turšad je osnovan 2012. godine i prvi put će igrati u turskoj eliti.

Dvadeset devetogodišnji primač servisa je ponikao u Bu-

dijski Al Hilal i već pomenute Ravenu, Al Nasr i Emperor…

A nakon tri godine Balša Radunović se vratio u Španiju, gdje je već igrao tri sezone, u dresu Teruela. Povremeni crnogorski reprezentati-

vac će naredne sezone nositi dres vicešampiona Melilje, koja je u prošloj sezoni osvojila Kup kralja. Melilja je bila prva u ligaškom dijelu prvenstva, ali je izgubile finale plejofa od Almerije.

Radunović je karijeru počeo u matičnoj Budvanskoj rivijeri, a od 2011. godine je krenula internacionalna karijera. Prvo je proveo dvije sezone u Italiji, u Segrateu (A2 liga) i Raveni (A1), zatim je igrao u Grčkoj (Panaksaiki, AEK), Bahreinu (Darkulaib), Iranu (Samen al Hojaj Mašhad), a najviše u Teruelu (osvojio šest trofeja, po dvije titule, kupa i superkupa Španije). Igrao je zatim u Indoneziji (Lamongan Sadang), Turskoj (Kiziltepe) i prošle sezone u rumunskoj Steaui. S. J.

dinova, ali je izgubio meč protiv reprezentativca Kazahstana Ruslana Šakhara, Mirko Šarčević, u kategoriji do 75 kg, dobio je meč protiv reprezentativca Indije Gaurava Sainija, ali je izgubio četvrtfinalni duel od

reprezentativca Njemačke Maleka Semoa.

Reprezentativce su na turniru ispratili trener reprezentacije Sergej Kudriavtsev i lični treneri boksera Momčilo Zlatičanin i Mugoša Kovačević.

R. P.

Balša Radunović

dućnosti, a od 2014. godine je počeo inostranu karijeru. U dva navrata je nosio dres švajcarskog Nafelsa, između toga je sezonu igrao u grčkoj Orestijadi, a nastupao je za Novi Pazar, katarski Al Rajan, sau-

U subotu održan bokserski turnir ,,Vojvođanska zlatna rukavica“

Bronza za Đinovića

Fabio Kvartararo. Nekoliko krivina kasnije, Španac je odgurnuo Nakagamija koji je izletio sa staze. Honda slavnog Španca ipak nije izdržala oštećenja i morao je da se povuče.

Nakon što je odustao od trke

Kvartararo borba za titulu, pet trka prije kraja, otvorena je.

Francuz ima sada 10 bodova više od Banjaje, a 17 od Espargara.. Šampionat se nastavlja narednog vikenda Velikom nagradom Japana.

PODGORICA - Tomislav Đinović osvojio je bronzanu medalju na bokserskom turniru ,,Vojvođanska zlatna rukavica“, koji je održan u Subotici.

Turnir, koji se održao 40. put, predstavlja jedan od najjačih omladinskih takmičenja na svijetu, a okupio je 48 takmičarki i 141 takmičara iz 21 države. Turnir je pripremni za predstojeće IBA Svjetsko prvenstvo u boksu za omladince, koje će se održati u Španiji od 13. do 27. novembra. Đinović je, u kategoriji do 60

kg, dobio četvrtfinalni meč protiv reprezentativca Srbije Filipa Džida, dok je izgubio polufinalni meč od reprezentativca Ukrajine, Ivana Ahapova i time osvojio bronzanu medalju. Ostali crnogorski omladinski reprezentativci ostvarili su sljedeće rezultate: Filip Božović u kategoriji do 54 kg, izgubio je četvrtfinalni meč od reprezentativca Kazahstana Almata Abdualija, Nikola Radenović, u kategoriji do 67 kg, dobio je meč osmine finala predajom od strane reprezentativca Njemačke Davida Husnut-

Arena

20 Košarka

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

FIBA

,,Furija“ bolja od Francuske u finalu 41. Eurobasketa

Španiji kruna 88 76

BERLIN - Dvorana: „Mercedes Benc arena“. Gledalaca: 13.042. Sudije: Zurapović (Bosna i Hercegovina), Krejić (Slovenija) i Kozlovskis (Letonija). Rezultat po četvrtinama: 23:14, 24:23, 19:20, 22:19. ŠPANIJA: Braun 16 (4-4), Pradilja, R. Fernandes 7 (2-1), Lopes-Arostegi, H. Fernandes 13, Brizuela 3, Dias 8, Sais, V. Ernandogomes 14 (6-4), Garuba 2, H. Ernandogomes 27 (2-2), Para.

FRANCUSKA: Okobo 9, Mbaje, Luvavu-Kabaro, Ertel 16, Jabusele 13 (1-1), Furnije 23 (5-5), Maledon, Purije4, Albisi 1 (2-1), Tarpej 4 (2-2), Gober 6 (4-2), Fal. Španija je četvrti put prvak Evrope, nakon što je zasluženo u finalu 41. Eurobasketa, savladala Francusku 88:76, u reprizi finala iz 2011. godine (98:85).

Iako sa sedmoricom debitanata na velikim takmičenjima, iako nijesu svrstavani u najuži krug favorita za medalju, Španci su pokazali da su

Njemci stigli do bronze Nakon 17 godina, još od srebra u Beogradu 2005. godine, košarkaši Njemačke osvojili su medalju na Eurobasketu – ako prednost domaćeg terena u Berlinu nijesu iskoristili u polufinalu sa Španijom, Njemci su to uradili u meču za bronzu, pošto su savladali Poljsku 82:69 (19:14, 17:9, 18:26, 28:20). nezasluženo potcijenjeni, da dugogodišnji sistem Serđa Skariola, jednostavno, uvijek daje rezultat. Uostalom, Španija pod vođstvom italijanskog stručnjaka nikada nije gubila finale prvenstva Evrope, pošto je pobjeđivala 2009, 2011. i 2015. godine.

A Španija, koja je igrala u grupi sa Crnom Gorom i doživjela samo jedan poraz na ovom Eurobasketu (od Belgije u grupi), potvrdila je i dominaciju nad Francuskom u mečevima na evropskim prvenstvima, sa 18. pobjedom u 22 utakmice.

Francuska je morala da se zadovolji srebrom, trećim

,,Panceri“ su stigli do treće medalje na evropskim prvenstvima, jer su 1993. godine kao domaćini osvojili zlato.

Njemačka je tri četvrtine kontrolisala igru i rezultat, nakon poluvremena je vodila 36:23, ali je na ulasku u posljednju četvrtinu imala pet poena prednosti (54:49). Kada je Garbač pogodio trojku za 59:59, na više od sedam minuta do kraja, Poljska je ozbiljno ugrozila pobjedu Njemačke. Međutim, uzvratili su domaći, a nakon trojke Šredera za 73:64, četiri minuta prije kraja, dileme više nije bilo.

u istoriji, nakon što je u finalu, osim 2011, završila i 1949. godine. ,,Trikolori“ su jedinu titulu osvojili 2013. u Sloveniji… Španija je ,,gazila“ Francusku u prvih 17 minuta meča, a u prilog tome je činjenica da su ,,trikolori“ vodili samo jednom, i to odmah na početku, kada je Rudi Gober pogodio samo prvo od dva slobodna bacanja. Španija je vrlo brzo uhvatila ritam, do sredine četvrtine je stigla do devet poena prednosti (14:5), a onda i do dvocifrene prednosti (18:7), koju je Francuska do kraja četvrtine uspjela samo da ublaži za jedan

posjed (23:14).

Nastavila je Španija sa odličnom igrom i u drugoj dionici, serijom 6:0 za ,,plus 15“ (29:14) su natjerali selektora Francuske Vensana Kolea da zatraži minut odmora nakon minut i po igre. Nije to pomoglo, Španija je nastavila odlično da igra, posebno da ,,sipa“ trojke, prije svega Huanćo Ernandogomes (18 poena u prvom poluvremenu, četiri trojke), nakon čije trice je ,,furija“ stigla do 19 poena prednosti (35:16), nakon tri minuta igre, a onda i do maksimalnih 21 razlike (47:26), na dva minuta i 32 sekunde, nakon koša Vilija

Košarkašice Budućnost Bemaxa porazom počele mini-turneju po Srbiji PODGORICA – Francuska

Poraz sa zvukom sirene, brine povreda Savković Košarkašice Budućnost Bemaxa poražene su od mađarskog Vašaša 70:68 u prvom pripremnom meču tokom turneje po Srbiji.

Podgoričanke, koje su u subotu veče stigle u staru bazu - Vrbas, odmjerile su snage protiv sjajne ekipe iz Budimpešte, za koju je ovaj duel bio generalna proba, jer šampionat Mađarske počinje već narednog vikenda.

Ali iako su ,,vučice“ tek na početku odigravanja kontrolnih mečeva, a Vašaš u samoj završnici priprema, Podgoričanke su u većem dijelu meča imale prednost, ali su doživjele poraz, nakon što je sa zvukom sirene Maja Bigović napravila faul nad Klaudijom Pap, koja je pogodila za 70:68! Ipak, poraz u drugom kontrolnom meču, a prvom na turneji po Srbiji, ostao je u drugom planu, jer je povreda koljena mlade Jovane Savković u finišu treće dionice zabrinula stručni štab.

Fizioterapeut Petar Stojović odmah je reagovao, ali još nije poznato o kakvom stepenu povrede je riječ… Što se samog meča tiče – prva četvrtina donijela je dosta gre-

košarkaška liga će iduće sezone biti jača za dvojicu Nikolića, sada već bivših igrača Budućnost Volija – nakon Danila, koji je potpisao za Dižon, i Zoran Nikolić će karijeru nastaviti u Francuskoj, u Le Portelu.

Le Portel je prethodnu sezonu

Ernandogomesa. Tada je Španija stala, a Francuska je to iskoristila i do poluvremena, serijom 11:0, svela zaostatak na podnošljivih 10 razlike (47:37), uz 89 odsto šuta za dva poena (9-8). Španija je prednost stekla zahvaljujući odličnom šutu za tri poena (15-9), a nemilosrdno je kažnjavala greške protivnika (22 poena).

Onamo gdje je stala u drugoj, Francuska je nastavila u prva tri minuta treće dionice, pošto je prvo sa pet poena u nizu zaokružila seriju od 16:0, a onda je nakon koša u tim trenucima odličnog Geršona Jabuselea smanjila zao-

statak na tri razlike (49:46).

Nakon tajm-auta se trgla Španija, uzvratila serijom 9:0 za novu dvocifrenu prednost (58:46). Priprijetili su Francuzi na ,,minus šest“ (63:57), ali je Rudi Fernandes trojkom vratio Špancima lijepu prednost pred početak posljednje četvrtine (66:57).

To je, vjerovatno, bilo i presudno, jer Francuska u posljednoj četvrtini nije uspjela da priđe na bliže od sedam razlike (68:61), a sve je odlučeno nakon kontre koju je polaganjem završio Lorenco Braun za 75:63, nešto više od četiri minuta prije kraja.

S. J.

Crnogorski centar potpisao za Le Portel

Nikolić u Francuskoj u LNB ligi završio na 13. mjestu sa 13 pobjeda i 21 porazom.

Izuzev sezone 2018/19, koju je proveo na pozajmici u Megi, stameni Nikšićanin je igrao u Budućnosti, sa kojom

je 2018. godine osvojio ABA ligu. Prošle sezone je u ABA ligi imao prosječan učinak od 5,8 poena i 4,4 skoka.

U karijeri igrao je još za Đironu S. J. i Huventud…

Memorijalni turnir ,,Ljubo Jovanović“

Podgorica i Sutjeska u polufinalu

šaka sa obje strane, ali i promašaja, tako da je na kraju prve dionice bilo 18:14 za Budućnost Bemax. Tokom druge dionice Podgoričanke su održavale prednost, a nakon trojke Savković ,,plave“ su na veliki odmor otišle sa vođstvom 35:28.

Drugo poluvrijeme otvorila je kapitenka Dragana Živković sa šest vezanih poena, da bi nakon serije 6:0 i četiri vezana penala Saković crnogorski tim stigao do dvocifrene razlike – 54:44. Sredinom četvrte četvrtine Vašaš je preokrenuo 62:60, Drobnjak trojkom brzo vratila vođstvo svom timu. Ali u finišu je Budućnost propustila prili-

ku da trijumfuje – nakon trojke Leković (68:65), Baranka je promašila dva bacanja, Pardi pogodila van linije 6,75 za izjednačenje i nakon promašenog šuta Živković, Pap je na samom isteku vremena uspjela da spriječi viđeni produžetak.

U timu Budućnost Bemaxa najefikasnija bila je Živković sa 23 poena, dvocifrena je bila još Leković (18), a u strijelce su se upisale još Savković devet, Šćepanović šest, Milena Bigović pet, Maja Bigović četiri i Radonjić tri poena.

Podgoričanke će novu provjeru imati večeras (19), kada će im rival biti ekipa Vrbasa. R. P.

PODGORICA – Košarkaši Podgorice i Sutjeske su se plasirali u polufinale memorijalnog turnira ,,Ljubo Jovanović“.

Podgorica je u prvom u četvrtfinalu savladala Lovćen 81:65 (26:22, 18:10, 23:15, 14:18).

U meču u kojem je neizvjesnost trajala samo u prvoj četvrtini, tim Nebojše Bogavca je na poluvremenu vodio 44:32, a pitanje pobjednika riješeno je u trećoj četvrtini kada je Podgorica napravila seriju 13:0 i stigla do 22 poena prednosti (60:38)…

Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Marko Kljajević sa 14 poena. Mladen Vujić je ubacio 13, Selim Fofana 12, Luka Barišić 11, a Ognjen Čarapić 10 poena.

Kod Lovćena se istakao Milutin Đukanović, povratnik u redove Cetinjana, sa 21 poenom, a dvocifren je bio i

D. MIJATOVIĆ

Španija Francuska

Stefan Vlahović (13).

Podgorica će danas u polufinalu igrati sa Mornarom (18), dok će Lovćen u utorak (16), u meču za peto mjesto igrati sa SC Derbijem, koji je u drugom četvrtfinalu poražen od Sutjeske 89:82 (20:15, 23:25, 25:20, 21:22).

Sutjesku je do pobjede i mjesta u polufinalu protiv Budućnost Volija (večeras od 20.30 sati) vodio Vladimir Tomašević sa 21 poenom, dok je Milan Lužajić dodao 14.

U ekipi SC Derbija, Flečer Megi se upisao 21 poen, Loren S. J. Džekson je dodao 19.

Feljton

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

21

8.

ŠEFIK BEŠLAGIĆ I PROUČAVANJE STEĆAKA

Ostrugani kamen sa stećaka nerotkinje su pile s vodom Priredio: Slobodan ČUKIĆ U nekim selima oko Prnjavora, u centralnoj Bosni, čula se priča o divovima koji su igrali „kamena s ramena“, pa su otuda nastali ovi kamenovi — stećci. U više bosanskih sela sa muslimanskim življem kaže se da su prije njih tu živjeli „kauri“ (inovjerci — kršćani) i da su stećci njihovi spomenici. Više puta sam čuo da se neka nekropola sa stećcima zove svatovsko groblje. U nekim sam selima sjeverne Bosne čuo priču o takvom groblju koja u skraćenoj verziji obično ovako glasi: „Susreli se svatovi i pobili se. Svi su izginuli.

To su njihovi grobovi.“ Negdje se kaže da su svatovi bili kršćanski, negdje da su muslimanski. Negdje, opet, kažu da su jedni svatovi bili kršćanski, a drugi muslimanski.

Ova priča se obično odnosi na slučaj kada se dvije nekropole nađu nablizu. Redovno se priča da je došlo do susreta dvaju svatova i da je nastao neki spor između njih, zbog neke stare mržnje ili zbog mlade, koji se potom pretvorio u sukob, tuču i pravi ratni okršaj. U tome sukobu su svi izginuli, pa otuda njihovi grobovi i spomenici. Postoji jedna osobito zanimljiva verzija te priče koja se odnosi na Svatovsko groblje na Morinama kod Nevesinja. Umihanu bega Čengića iz Zagorja (okolina Kalinovika) zaprosio beg Ljubović iz Odžaka kod Nevesinja. Umihanu, međutim, voli i Mostarlija Mujo, koji pozove bega Ljubovića na megdan. Pošto ga je majka zaklela,

U raznim krajevima sam ustanovio da se još uvijek zadržalo, nekada sigurno jače izraženo, vjerovanje da su stećci ljekoviti. U Rastičevu kod Kupresa, u zapadnoj Bosni, u određeno doba godine stoku tri puta provode oko jednog stećka da bi ona te godine bila zdrava i debela

Stećak na groblju kod crkve u selu Spila

beg Ljubović se nije odazvao pozivu Mostarlije Muje i nije mu izašao na megdan. Po djevojku je otišao Mujo, ali sa konjem i slugom bega Ljubovića. Mujo je u međuvremenu odlučio da mladu, ipak, dovede Ljuboviću. Ali, kada su svatovi bili na Morinama, iznenada je nastala nezapamćena snježna oluja i užasna hladnoća, tako da su se svi svatovi smrzli, osim mlade, koju je konj, ipak, donio do Ljubovića. O ovome postoji i narodna pjesma u kojoj se, između ostaloga, kaže:

Ove godine navršilo se četiri decenije od objavljivanja studije „Stećci – kultura i umjetnost” bosanskohercegovačkog istoričara kulture Šefika Bešlagića (1908-1990) čija su istraživanja nekropola stećaka, pored drugih istraživača, obilježila period 1950-1990. Ovdje donosimo izvode iz te kapitalne studije

Stećak na groblju kod Crkve Sv. Nikole na Grahovu

„Braćo moja, to j’ istina bila, I danaske to se groblje znade, Gdje j’ ukopan Mostarlija Mujo I njegovi kićeni svatovi . . .“ U selima oko Kupresa se priča da su se svatovi smrzli, pa zbog toga ovo ili ono „svatovsko groblje“. Na više mjesta i u raznim krajevima sam čuo priču o djevojci koja je bila toliko jaka da je u jednoj ruci nosila stećak, a drugoj je prela vunu, ili da je pod pazuhom nosila stećak i opet prela vunu.

Ponegdje se priča da je bila kuga i da je stoga nastalo ovo ili ono groblje sa stećcima. U Žepi se priča da su Luterani klesali i postavljali tako velike spomenike zbog toga što je u njihovo vrijeme bilo životinja koje su „rovile i jele mrtvace“. I u mnogim drugim krajevima postoje priče o životinjama koje su provaljivale u rake i jele mrtvace, pa da su stećci postavljani da se od

njih zaštite mrtvaci. Fra Petar Peko Kadčić, opisujući stećke u Makarskom primorju, navodi narodnu predaju o stećku u Drveniku, sa dva konjanika i jednom djevojkom, da se tu radi o predstavi Dragutina Miletića iz Vrgorca i Dragimira Kostanića iz Drvenika, te kćeri kneza Jurića iz Graca. Dragutin i Dragomir su kao zaljubljenici u djevojku izašli na megdan.

Mrtav je pao Kostanić, koga je djevojka više voljela, pa je i ona od žalosti odmah potom umrla. Spomenik je polovinom XIX v. nazivan „Kostanićev grob “.

U raznim krajevima sam ustanovio da se još uvijek zadržalo nekada sigurno jače izraženo, vjerovanje da su stećci ljekoviti. U Rastičevu kod Kupresa, u zapadnoj Bosni, u određeno doba godine stoku tri puta provode oko jednog stećka da bi ona te godine bila zdrava i debela. Oko jednog drugog

Stećci na groblju kod Crkve Sv. Nikole na Grahovu

stećka, takođe u tome kraju, nekoliko puta provedu konja kada ovome „stane mokraća“ i kažu da to pomaže. U još nekim selima, kao npr. u okolini Zenice, neki seljani vjeruju da obilaženje stećka pomaže da konj ili goveče promokri.

U nekim bosanskim selima donedavno su stećke strugali i dubili radi uzimanja kamene prašine, koju su žene nerotkinje mutile u vodi i to pile, vjerujući da će im to pomoći. Neki su tu kamenu prašinu oblagali na oboljele oči u uvjerenju da će im to pomoći u njihovoj nevolji. U tu svrhu je mnogo korišten veliki stećak u Vitezu, zvani Starac-kamen. Katolikinje-nerotkinje iz Gornjih Korićana (pod Vlašićem) posjećuju ,,Grčko groblje“ u Donjim Korićanima, vjerujući da će im to pomoći da začnu i da rode.

U više slučajeva sam ustanovio da mještani poneki stećak, obično onaj koji se po položaju ili dimenzijama ističe, povremeno kreče, zbog čega se onda on naročito ističe i izdaleka vidi. To čine u uvjerenju da će spriječiti štete od grada. ako ih to zadesi, ili da će ih obići suša,

Neki su ostruganu kamenu prašinu oblagali na oboljele oči. U tu svrhu je mnogo korišten veliki stećak u Vitezu, zvani Starac-kamen. Katolkinje-nerotkinje iz Gornjih Korićana (pod Vlašićem) posjećuju Grčko groblje u Donjim Korićanima, vjerujući da će im to pomoći da začnu i da rode

ili da im ljetina neće pretrpjeti štete od velikih kiša. Vrlo je zanimljivo da se za krečenje odabranog stećka obično angažuje djevojka koja je siromašna i bez roditelja. Za posao koji ta sirota djevojka obavi, krečeći stećak više puta u toku godine, da bi to bio spas od nevremena, seljani djevojku daruju najčešće odjevnim predmetima. Svakako, vjerovanje da će krečenje stećka otkloniti vremenske nepogode predstavlja još uvijek ostatak neprosvijećenosti i sujevjerja, ali se mora priznati da je način pomaganja siromašnoj djevojci, da se ne povrijedi njen ponos i osjetIjivost, vrlo dobro smišljen.

U nekim krajevima vjeruju da će „naletiti oluja“ ako se stećak pomiče. U mnogim krajevima se vjeruje da su kosti pokopanih ljudi pod stećcima mnogo veće nego naše kosti, jer su „stari narodi bili veći i jači od nas“.

Negdje vjeruju da će kiša pasti ako se iz groba izvuče jedna kost i stavi na ledinu, pa to čine kada ovlada suša. Vjeruju da se ispod nekih stećaka nalazi „blago“ (zlatni novac i nakit), zbog čega ispod njih ponekad uoči Blagovijesti izbija plamen.

U Žepi narod i danas vjeruje da nije dobro dirati mramorove, jer da se od toga može razboljeti i umrijeti, zatim da se u nekim kućama „prikazivalo“ zbog toga što su u njihovim temeljima bili uzidani stećci.

Osim toga, na nekropolama se može „ograisati“, osobito noću, a ako se lovi u mramorju može se dogoditi da puška opali u samoga lovca. Što se tiče natpisa na stećcima, postoji vjerovanje da se u njima poručuje: „Ako me prevališ, obradovaćeš se“ i „ako me ne prevališ, obradovaćeš se“, ali da to gotovo niko ne zna da pročita. Isto tako se vjeruje da s druge strane, tj. s donje strane stećka piše: „Puče li ti u repu?“, ali se to više uzima kao pošalica. Prof. Muhamed Kadić mi je rekao kako je njemu pokojni prota Savo Savić, iz Sekovića kod Vlasenice, ispričao sličnu pošalicu vezanu za stećke.

Neka žena tražila rastavu braka. Konzistorija je odbila. Ne želeći da dolijeva ulje na vatru, prota Savić izmišlja priču o stećku i njegovom natpisu s donje strane. Kada su momci prevalili stećak, ukazao se natpis koji je ovako glasio: „Sam sam ga sjeko, sam sam ga vuko, sam sam ga okreto, sam sam ga prevrto, i opet mi žena drugog tražila . . .“ Nakon toga je stvar o raspravi legla.

(Nastavlja se)

22 Arhiv

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Draž ceremonijala na Cetinju

Diplomatija Knjaževine i Kraljevine Crne Gore je bitisala, bila je aktivna uprkos svim teškoćama. Naročita pažnja se poklanjala i protokolu, najrafiniranijoj oblasti diplomatije, koji obavezno krase suptilnost i diskrecija; uglađenost i lijepi maniri se podrazumijevaju, uvijek je prisutna istančanost i preciznost

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Mediteran krase pejzaži pitomih maslinjaka, vinograda i divljeg nara; aroma vina, mirisi narandži, kultura življenja na moru, kitnjaste, barokne palate, slavna pomorska tradicija i pustolovi, ali i njegovo, krševito, nepristupačno zaleđe, koje gaji istoriju nepośedovanja za osvajače, ali i čezne za dostignućima civilizacije.

NAJRAFINIRANIJA OBLAST DIPLOMATIJE - Najvrletnija mjesta su uvijek utočište slobode - kazao je baron De Tot. Neđe su bili kratki treptaji, nekad romantični nacionalni zanosi, a u Crnoj Gori vjekovna borba za samostalnost, sloboda koja se brižno čuva i životima gradi. U takvim uslovima teško je bilo očuvati opstanak nacije, a kamoli ustanoviti diplomatiju sa svim uzusima.

Ipak, crnogorska diplomatija je bitisala, bila je aktivna uprkos svim teškoćama. Naročita pažnja se poklanjala i protokolu, najrafiniranijoj oblasti diplomatije, koju obavezno krasi suptilnost i diskrecija; uglađenost i lijepi maniri se podrazumijevaju, uvijek je prisutna istančanost i preciznost, jer i mali, čak nehotičan propust, izaziva incident, nerijetko i skandal. Često su vođeni i dvoboji zbog preseansa, odnosno prava prvenstva, kada vrela krv ponosnih ambasadora, ondašnjih aristokrata i vojskovođa, mačem želi odbraniti čast zemlje koju predstavljaju, ali i ugled svoje ličnosti. Mudrost pape Julija VI iznjedrila je listu prvenstva između tadašnjih vladara hrišćanskih zemalja, kako bi se izbjegli njihovi međusobni konflikti, što se kasnije utemeljuje i u diplomatiji na Bečkom kongresu 1815.

AUDIJENCIJE NA DVORU PETROVIĆA Crnogorska diplomatija od Berlinskog kongresa 1878. i pored početnih nesnalaženja, poput traženja prijema u ministarstvu vanjskih poslova turske carevine, bez prethodno dobijenog agremana za crnogorskog predstavnika u Carigradu, uspostavlja važna pravila etikecije. Umjetnici, slikari, plemići, putopisci otkrivali su čarobnu Crnu Goru. Na Cetinju je blistao protokol i gospodstveni gorostasi iz počasne garde. Znameniti engleski slikar Katon Vudvil zapisuje 1880: „Bili smo

Knjaz Nikola dočekuje prestolonasljednika Rudolfa od Austrije i Mađarske

Audijencija kod knjaza Nikole Petrovića, Katon Vudvil

uvedeni kod Nj. V. knjaza od jednog ađutanta, koji je radio kao viši dvorski službenik, sa finim manirima u ponašanju.

Na našem putu prema prijemnoj sali, na prvom spratu, prošli smo pored vjernih stražara knjaževih, svaki je stajao na po jednoj stepenici stubišta, sa izvučenom sabljom u ruci“.

Draž ceremonijala vidljiva je i u instrukciji iz 1896, kada se upravitelju Primorske nahije u Ulcinju obrazlažu protokolarne radnje koje treba preduzeti prema turskom konzulu u tom gradu: „Pošto primite tamošnje vlasti učinite na znanje turskom konsulu o vašem imenovanju i dolasku jednim zvaničnim pismom.

Konsul će doći u uniformi da vam prvi učini vizitu. Vi ćete mu takođe u uniformi s ordenima vratiti vizitu obavjestiv ga o danu i uri vaše vizite“. Ili kada Ministarstvo inostranih djela depešom od 9. juna 1894. godine obavještava vojvodu Iliju Plamenca o spovođenju načela reciprociteta, veoma značajnog u diplomatiji: „Budući rang novoimenovanog komesara turskog ne odgovara visini vašeg položaja te je Njegovo Visočanstvo izvolilo narediti mi da vam javim da se ovamo povratite i g. Mijuškovića da ostavite da on bude tu, dok vidimo, pošto

od vas o svemu budemo obaviješteni, kako imamo dalje da postupimo“.

Predaja akreditivnih pisama na dvoru Petrovića bješe tečna, s utvrđenim kodeksom i neophodnim ceremonijalom, kao na bilo kojem velikom, evropskom dvoru. Ośećala se i nota glamura na divnom Cetinju, u manjoj mjeri u odnosu na vodeće prijestonice Evrope, ali je nadomještana biranim i toplim izrazima, mudrim riječima u zdravicama knjaza Nikole, poput odgovora na prijateljske riječi britanskog diplomate Valtera Beringa, izrečene u ime kraljice Viktorije, septembra 1886: „Sa najživljim zadovoljstvom primam pisma kojim je izvoljelo Njeno Veličanstvo kraljica, vaša lijepa vladarka, ovjeriti vas pri meni u osobini povjerenika poslova. Ja sam osobito ganut lijepim željama te mi ih izjaviste u ime vaše vlade, kao i vašim ličnim i ja vam na tome iskreno zahvaljujem. Molim Vas, gospodine povjereniče poslova, da budete uvjereni da ćete u izvršenju vašeg poziva i održanju tako sretno postojećih poslova između obje zemlje, naći kako kod mene, tako i kod moje vlade istu dragovoljnu potporu koju je nalazio vaš prethodnik, koji je svojim taktom i svojim lič-

Prijem kod knjaza Nikole, Oskar Matje

nim vrlinama stekao bio naše poštovanje i naše simpatije“.

CRNOGORSKA ODLIKOVANJA SVJETSKIM MONARSIMA Zakon o knjaževskoj vladi i državnoj upravi, kasnije i Zakon o kraljevskoj vladi, učvršćuju politički djelokrug rada Ministarstva inostranih djela Crne Gore, koji se između ostalog, odnosio i na: akreditivna i opozivna pisma, audijencije stranih poslanika, državni ceremonijal, prijedloge za dekorisanje stranih državljana; oblasti koje su i u današnjem poimanju diplomatije satkane u protokolu.

Ordeni su dodjeljivani u antičkoj Grčkoj i Starom Rimu, posebno tokom srednjeg vijeka krasili su prsa vitezova, a počev od XVIII i XIX vijeka ustaljena je praksa u svijetu – dodjeljivanje ordena i strancima, uz prethodnu saglasnost njihove države. Odobrenje se uglavnom tražilo posredstvom diplomatsko-konzularnih pred-

stavnika, što je u skladu i sa današnjim diplomatskim pravilima. Odlikovanja Knjaževine i Kraljevine Crne Gore dodjeljivana su znamenitim ličnostima toga doba; sijala su na prsima najznačajnijih vladara Evrope, poput kraljice Britanske imperije Viktorije (Orden Danila I, knjaza crnogorskog – Za nezavisnost Crne Gore), s blještavih odora plemića, svečanih uniformi vojskovođa, uz aktivnu diplomatsku korespondenciju, o čemu svjedoči i instrukcija Ministarstva inostranih djela od 15. maja 1912, upućena generalnom konzulu Popoviću u Rimu da ispita raspoloženje pape da primi crnogorsko odlikovanje: „Pošto Njegovo Veličanstvo kralj gospodar želi, da se pored G. G. Meri Del Vala, Benjina, Goti i Laurenti, odlikuje našim ordenom takođe i Sv. otac papa, to ćete se izvoljeti obavijestiti, da li bi Sv. ocu bilo povoljno primiti visoko odlikovanje i u potvrdnom slučaju najaviti, da bi Njegovom Kralj. Visočanstvu kraljeviću Danilu

milo bilo imati papin orden. Što se tiče članova naše vlade, koji bi se ovom prilikom imali odlikovati, to se ostavlja Sv. ocu na rješenje. Molim Vas, da me što prije izvolite izvijestiti o rezultatu vaših koraka po pred navedenom, kako bih bio u stanju, da što prije uputim dotične ordene“.

Senzibilitet i počasti prema visokim gostima iskazivani su na osnovu diplomatske prakse i pravila kurtoazije u protokolu, tokom pośete ili prolaska kroz Crnu Goru važnih ličnosti, posebno iz vladarskih, plemićkih dinastija Evrope. U depeši od 4. avgusta 1907. godine Ministarstvo inostranih djela obavještava Ministarstvo finansija i građevina da bez formalnosti propuste vojvodu saksonskog i vojvotkinju tokom proputovanja kroz Crnu Goru: „Kako ovdašnja njemačka legacija, po naredbi svoje vlade izvještava, knjaz i knjaginja Jovan Đorđe, vojvoda i vojvotkinja Saksonski, namjerni su između 27. septembra i 4. oktobra t. g. po novom kalendaru, pod imenom grofa i grofice od Vesenstain doći u Crnu Goru i poći do Skadra. Umoljaje se Knj. Ministarstvo finansija i građevina, da bi izvoljelo narediti područnim carinarnicama na Njegušima, Rijeci i Plavnici, da pomenute visoke goste, a tako i njihovu pratnju i robu slobodno bez ikakvih formalnosti propuste“.

Diplomatski protokol današnjice, osobito u monarhijama, kao rijetko koji segment društva, oživljava blistave tradicije prošlosti sa bogatih dvorova i raskošnih banketa. Umjesno je prilagođen i modernom dobu, koje ište hitro i jednostavnije djelovanje, jer društveni procesi i dinamični međunarodni odnosi često podrazumijevaju efikasniju diplomatiju i prodorne diplomatske vještine, koje postepeno krune prefinjenu retoriku i čari ceremonija.

(Autor je crnogorski diplomata)

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Marketing 23

24 Horoskop

Poneđeljak, 19. septembar 2022.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije Ovan

PONEĐELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su nepovoljni dani.

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vreme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEĐELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Bik PONEĐELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vreme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vreme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEĐELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Blizanci PONEĐELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su nepovoljni da-

Đotiš bioritam (19. 9 - 25. 9) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko

ni za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vreme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

NEĐELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Rak PONEĐELJAK

Izbegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEĐELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

Lav PONEĐELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i do-

brom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Nepovoljni dani. Izbegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEĐELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Djevica PONEĐELJAK

Poteškoće lako rešavate. Dobićete podršku ili razumevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspešan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

NEĐELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vreme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/ vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Vaga PONEĐELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osetljiv.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rešavate. Dobićete podršku ili razumevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vreme i za provesti lepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspešan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

NEĐELJA

Izbegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe…

Škorpija PONEĐELJAK

Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rešavate. Dobićete podršku ili razumevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vreme i za provesti lepe trenutke sa svojim voljenima.

NEĐELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom

društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

Strijelac PONEĐELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEĐELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom decom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osetljiv.

Vodolija PONEĐELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dete može imati problema sa zdravljem. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEĐELJA

Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije.

Ribe

NEĐELJA

Poteškoće lako rešavate. Dobićete podršku ili razumevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Jarac PONEĐELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najnepovoljnijih mesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PONEĐELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Tranzit počinje od utorka u 10:54.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbeći prevelike troškove.

NEĐELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

JPU ,,LJUBICA POPOVIĆ“ Adresa: ARHITEKTE MILANA POPOVIĆA 1

Tel.: 020-248-790 Email: vrtic@ljubicapopovic.me Raspisuje konkurs za: 1. PEDAGOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedagog, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo 2. DEFEKTOLOG/ŠKINJA LOGOPED/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani defektolog logoped, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -crnogorsko državljanstvo JPU ,,LJUBICA POPOVIĆ“ Adresa: ARHITEKTE MILANA POPOVIĆA 1

Tel.: 020-248-790 Email: vrtic@ljubicapopovic.me Oglašava potrebu za: 1. BLAGAJNIK/CA ZA DJEČJE UPLATE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, VŠS Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -završena srednja ili viša ekonomska škola(IV1 ili VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija,profil komercijala ili finansijsko poslovanje) 2. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -III ili IV1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija(180 ili 240 kredita CSPK-a profil trgovinski ili ekonomski) 3. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU OBJEKATA I OPREME-DOMAR/ KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -najmanje III nivo nacionalnog okvira kvalifikacija(180 kredita CSPK-a profil elektromehaničar specijalista,stolar,vodoinstalater) LOVĆEN OSIGURANJE AD PODGORICA Adresa: SLOBODE 13 A

Tel.: 020-404-400/020-404-446 Email: posao@lo.co.me Oglašava potrebu za: 1. RUKOVODILAC/LJA ODJELJE-

NJA ZA MARKETING, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 11 dana Napomena: -rukovodstvene sposobnosti -aktivno znanje jednog stranog jezika -organizacione sposobnosti

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:

BOŽIDARA VUKOVIĆA PODGORIČANINA 29

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Tel.: 068-078-424 Email: posao@mladiinfo.me

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

MLADIINFO MONTENEGRO NVO

Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 2 izvršioca, rad na projektu u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VSS , VŠS, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: -javni rad “Prilika za mlade -prijave se šalju na e-mail:posao@ mladiinfo.me; -Poslati: -biografiju, -potvrdu o pripremljenosti za učešće u programu javnog rada VUKMEN PV DOO Adresa: STANKA RADONJIĆA 7

Tel.: 067-282-713 Email: vukmenpv@gmail.com

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore; • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

Napomena: -diploma petog stepena stručne spreme,majstorski ispit i specijalizacija u okviru stručnog obrazovanja

BAR TEL.: 030/313-048

BUTIK 33 Adresa: POBRĐE 166, SUTOMORE

Tel.: 38267003032 Email: boris981@t-com.me

Raspisuje konkurs za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme Oglašava potrebu za: 1. KAFE POSLUŽIOC/TELJKA, puno, bez obzira na radno iskustvo, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u mjesto rada Bar trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme Uslovi: SŠS-IV puno, sa radnim iskustvom u trajanju Rok za prijavljivanje: 15 dana od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica BERANE Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana TEL.: 051/233-332 Napomena: -zainteresovani kandidati mogu doći JU OŠ ,,VLADISLAV RAJKO lično u zgradu Elektroprenosa ili pozvati na telefon 067-282-713(zvati KORAĆ“ BERANE poslije 12 časova) Adresa: Štitari BERANE 2. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na Tel.: 068/012--082 određeno vrijeme u trajanju od 3 Email: skola@os-vrkorac.edu.me mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 Raspisuje konkurs za: mjeseca, mjesto rada Podgorica 1. SEKRETAR/KA-RAČUNOUslovi: SŠS-IV POLAGAČ/ICA, 1 izvršilac, na Rok za prijavljivanje: 7 dana određeno vrijeme, radno vrijeme Napomena: nepuno, sa radnim iskustvom u -zainteresovani kandidati mogu doći trajanju od 24 mjeseca, probni rad lično u zgradu Elektroprenosa ili u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada pozvati na telefon 067-282-713(zvati Štitari poslije 12 časova) Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) ŽELJEZNIČKI PREVOZ Rok za prijavljivanje: 15 dana CRNE GORE AD PODGORICA Napomena: Uslovi konkursa su: Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 1) završen studijski program iz Tel.: 020-441-476 oblasti pravnih nauka,VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija,podOglašava potrebu za: 1. SARADNIK/CA ZA OBRAČUN nivo jedan odnosno podnivo dva ZARADA,NAKNADA I OSTALIH (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) PRIMANJA, 1 izvršilac, na određe- 2) dvije godine radnog iskustva no vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, 3) crnogorsko državljanstvo radno vrijeme puno, sa radnim isku- 4) opšta zdravstvena sposobnost stvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto 5) da se protiv lica ne vodi krivični postupak rada Podgorica Radni odnos se zasniva na odreUslovi: VKV đeno vrijeme do povratka radnice Rok za prijavljivanje: 8 dana

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja); • Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima; • Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

sa bolovanja a najduže do 31.08 2023.godine za polovinu od punog radnog vremena.

Uz prijavu na konkurs dostaviti: -diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu -uvjerenje o crnogorskom državljanstvu -uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti -uvjerenje da se protiv lica ne vodi krivični postupak 2. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Štitari Uslovi: Bibliotekar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi konkursa su: 1) Fakultet za obrazovanje nastavnika,VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija,podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) 2) Položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama 3) Licenca za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama 4) Položen ispit u bibliotečkoj struci 5) crnogorsko državljanstvo 6) opšta zdravstvena sposobnost 7) da se protiv lica ne vodi krivični postupak Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2023.godine za polovinu od punog radnog vremena.

Uz prijavu na konkurs dostaviti: -diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje o položenom ispitu u bibliotečkoj struci -uvjerenje o položenom stručnom ispitu -licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -uvjerenje o crnogorskom državljanstvu -uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti -uvjerenje da se protiv lica ne vodi krivični postupak

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

MONTEFARM APOTEKARSKE USTANOVE CRNE GORE -HERCEG NOVI Adresa: NIKOLE LJUBIBRATIĆA, HERCEG-NOVI

Tel.: 020/405-919 Email: montefarmcg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A FARMACEUT/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 9 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Dokaze o ispunjavanju opštih uslova (ljekarsko uvjerenje, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, kopija lične karte), kao i ovjerene dokaze o ispunjavanju posebnih uslova, dostaviti na adresu: Ankarski bulevar bb, Podgorica.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Za potrebe apoteke Igalo.

KOTOR TEL.: 032/325-732

EXPOCOMMERCE DOO KOTOR Adresa: INDUSTRIJSKA ZONA BB, KOTOR

Tel.: 032/322-070, 032/311-100 Email: simona.vukasinovic@napredak.com Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA M3, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kotor Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Kontakt tel.:067/289-042 E-mail: bozidar.malisic@expocommerce.com

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

UDRUŽENJE MLADIH SA HENDIKEPOM - NIKŠIĆ Adresa: RADOJA DAKIĆA

Poništava oglas, greškom objavljen 16.09.2022. god. u dnevnoj štampi, za radno mjesto: personalni/a asistent/kinja.

PLAV TEL.: 051/255-060

OPŠTINA PLAV Adresa: ČARŠIJSKA bb

Tel.: 087/251-420 Raspisuje konkurs za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ CA III-ZA PLANOVE I IZRADU PROJEKTNE DOKUMENTACIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada PLAV Uslovi: VSS društvenog smjera, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Samostalni/a savjetnik/ca III- za planove i izradu projektne dokumentacije, 1 izvršilac, na neodredjeno radno vrijeme.

Opšti uslovi: -da je crnogorski gradjanin; -da ima navršenih 18godina života; -da je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta; -da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima; -da nije osudjivano za krivično djelo koje čni nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti.

Posebni uslovi: -da ima visoko obrazovanje 240kredita; -da ima najmanje 2 godine radnog iskustva; -da poznaje rad na računaru.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa, nakon isteka za prijavu vrši komisija koju obrazuje organ za upravljanje kadrovima, nakon utvrdjivanja liste kandidata.Javni oglas je otvoren 15dana od dana objavljivanja u jednom dnevnom štampanom mediju koji se distribuira na teritoriji Crne Gore na sajtu i oglasnoj tabli Oštine Plav. Potrebna dokumenta slati na

adresu Opština Plav-Direkcija javnih 1. DIPLOMIRANI/A FARMACEradova, ul.Meteriz br.2,84315 Plav UT/TKINJA, 1 izvršilac, na neodre(sa naznakom prijava na javni oglas). đeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Plužine PLUŽINE Uslovi: Diplomirani farmaceut TEL.: 040/271-295 (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 8 dana ELEKTROPRIVREDA CG AD Napomena: NIKŠIĆ DIREKCIJA DRUŠTVA Kandidat reeba da ispunjava opšte i posebne uslove it: Adresa: VUKA KARADžIĆA 2 • Uvjerenje da se protiv kandidata Tel.: 040/204-277 ne vodi krivični postupak • Uverenje o položenom stručnom Oglašava potrebu za: ispitu 1. DEŽURNI/A VOZAČ/ICA, 1 izvr- • Uvjerenje o završenim osnovnim šilac, na neodređeno vrijeme, radno studijama vrijeme puno, sa radnim iskustvom, • Kopija lične karte mjesto rada Plužine • Ljekarsko uvjerenje, kao i ovjereUslovi: SSS-III ni dokaz za ispunjavanje posebnih Rok za prijavljivanje: 5 dana uslova Napomena: Prijavljivanje na oglas se vrši doDIREKCIJA ZA IMS I OPŠTE PO- stavljanjem tražene dokumentacije SLOVE na adresu Ankarski bulevar bb PoSEKTOR ZA SAOBRAĆAJ,TRAN- dgorica SPORT I MEHANIZACIJU Nepotpune i neblagovremene priDežurni/a vozač/ica jave neće se uzimati u razmatranje.

Uslovi za prijem na radnom mjestu - Škola KV vozač, kvalifikacija obima TIVAT 180 (ECTS) kredita, tehnički (program u trajanju 3 mjeseca),kategoTEL.: 032/674-585 rija u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima; DOO UNIPROM HOTELI - Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj HOTEL bUDVA sposobnosti za rad pod posebnim uslovima - U skladu sa Zakonom Adresa: NOVAKA RAMOVA 17 o bezbednosti saobraćaja na pu- Tel.: 069/015-110 tevima-rad na terenu,opasnost po Email: hr@hotelbudva.me zdravlje i život na radnom mjestu (od transportnih sredstava).

Oglašava potrebu za: - Uvjerenje o državljanstvu Crne 1. KONOBAR/ICA, 4 izvršioca, na Gore ili biometrijska lična karta, određeno vrijeme, radno vrijeme - Dokaz nadležnog suda da se protiv puno, sa radnim iskustvom, probni kandidata ne vodi krivični postupak rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto po službenoj dužnosti. rada Tivat Osim navedenih dokaza kandidat Uslovi: SŠS-IV, Engleski - početni dostavlja i prijavu na oglas i CV. nivo Dokaze o ispunjenosti uslova kandi- Rok za prijavljivanje: 30 dana dat može dostaviti u formi originala Napomena: ili ovjerene fotokopije, i isti ne mogu -prijave slati na hr@hotelbudva.me biti stariji od 6 mjeseci; -Kandidati koji ispune uslove biće fotokopije, I isti ne mogu biti stariji pozvani na razgovor za posao. od 6 mjeseci.

Prijavu slati na adresu Elektropri- OPŠTINA TIVAT vreda Crne Gore AD Nikšić, ul.Vuka Adresa: TRG MAGNOLIJA bb Karadžića br.2 Nikšić - Direkcija za ljudske resurse. Tel.: 032-661-318 Oglas je otvoren 5 dana od dana 1.U Sekretarijatu za lokalnu upravu objavljivanja. opštine Tivat , oglašava se popuna Radno vrijeme je 8 časova i radnog mjesta Mjesto rada je Plužine VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA POSLOVE MATIČARA I POSLOZU APOTEKE CRNE GORE VE OVJERE POTPISA, RUKOPIMONTEFARM SA I PREPISA, jedan/na izvršilac/ Adresa: LJUbLJANSKA bb, PODGORICA teljka na određeno vrijeme radi zamjene privremeno odsutnog Tel.: 020/405-920 lokalnog službenika, do povratEmail: montefarmcg@t-com.me ka istog na rad, a najduže do dvije Oglašava potrebu za:

godine.

2.Uslovi za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta i potrebna dokumentacija: •Da je lice punoljetno i da je državljanin Crne Gore (dostaviti ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte) •Da je lice zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta (kandidat koji je izabran odlukom o izboru kandidata, dostavlja starješini državnog organa, najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja te odluke ljekarsko uvjerenje koje nije starije od šest mjeseci) •Da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv lica ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (dostaviti uvjerenje nadležnog suda ne starije od šest mjeseci, dok uvjerenje iz kaznene evidencije pribavlja organ po službenoj dužnosti) •Stečeno visoko obrazovanje, završen FAKULTET DRUŠTVENIH NAUKA u obimu od 240 kredita CSPK-a (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja) •Položen stručni ispit za rad u državnim organima (dostaviti ovjerenu fotokopiju uvjerenja). Izuzetno radni odnos u državnom organu može zasnovati lice i bez položenog stručnog ispita pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Sl.list Crne Gore“ br. 02/18, 34,19, 08/21).

•Najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VI ili VII1 nivou obrazovanja (dostaviti uvjerenje poslodavca o potrebnom radnom iskustvu) •Poznavanje rada na računaru (dostaviti adekvatan dokaz). Ukoliko kandidat ne priloži adekvatan dokaz, testiranje poznavanja rada na računaru će se vršiti na samoj provjeri sposobnosti u skladu sa pravilima i standardima u navedenoj oblasti.

3.Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata/kinja izvršiće se u skladu sa članom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Sl.list Crne Gore“ br. 02/18, 34/19, 08/21, 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprvođenja provjere znanja, sposobnosti, kompeten-

cija i vještina za rad u državnim organima („Sl.list Crne Gore“ br.

50/18). Provjera znanja sastoji se iz pisanog i usmenog dijela. Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testiranja sastoji se od seta pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, načina rada i postupanja organa državne uprave, dok se praktični dio odnosi na izradu zadataka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (poslovi matičarstva i ovjere dokumenata). Izuzetno, ako je za vršenje poslova radnog mjesta uslov poznavanje rada na računaru, praktični dio podrazumijeva izradu zadataka kojim se vrši provjera tih znanja. Nakon završetka pisanog dijela testiranja pristupa se usmenom intervjuu.

4.Prijavu sa ličnom biografijom kao i dokaze o ispunjavanju uslova za popunu radnog mjesta dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „Prijava na javni oglas VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA POSLOVE MATIČARA I POSLOVE OVJERE POTPISA, RUKOPISA I PREPISA“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno na pisarnici Opštine Tivat ili preporučenom poštom na adresu: OPŠTINA TIVAT, Sekretarijat za lokalnu upravu-Odjeljenje za upravljanje ljudskim resursima i pisarnicu, Trg Magnolija 1, 85320 Tivat.

5.Kontakt osoba za davanje informacija u postupku Javnog oglasa je Tanja Peričić – Pomoćnica Sekretarke Sekretarijata za lokalnu upravu, na telefon 032/661-318.

ZU DOM ZDRAVLJA TIVAT Adresa: ISATARSKA 8

Tel.: 032/671-242, 032/671-982 Email: dztivat@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Radovici Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: - Mjesto rada Radovići -

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Sa bolom i tugom opraštamo se od naše drage strine

Našem Boku posljednji pozdrav

Dana 18. septembra 2022. godine u 71. godini ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

KOSARE Blažove VULEVIĆ Počivaj u miru.

BORIS RAIČKOVIĆ

DRAGO Đurov JANJATOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 18. septembra od 14 do 18 časova i 19. septembra od 10 do 16 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Danilovgradu.

OŽALOŠĆENI: sin DARKO, braća MILENKO-MIKE i IVAN, sestre MILENA i MARIJA, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, i ostala mnogobrojna rodbina

MILAN VULEVIĆ sa porodicom

993 Posljednji pozdrav bratu i đeveru

Počivaj u miru moj brate, neka te anđeli čuvaju. Nadam se da ćeš naći svoj mir koji si tražio, žao mi je što se rastajemo ovako, ali tako je sudbina odredila. Bila je velika sreća odrastati sa tobom. Hvala ti što si nas sve čuvao kada god je to bilo potrebno. U našim srcima ostala je duboka rana i neprežaljena bol. Nadam se, moj Boki, da te gore čeka naš otac i da ćete sada zajedno pronaći vašu sreću.

Tužno zbogom voljenom ocu

DRAGU Tvoj brat BOJAN i snaha JOVANA

Ostaje nam sjećanje, plemeniti lik i veliko srce puno ljubavi i topline.

Brat MILENKO- MIKE i snaha ANA

DRAGU Teško je prihvatiti istinu da si nas zauvijek napustio. Vječno ćeš biti u našim mislima i srcima.

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

991

DARKO sa porodicom

Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i poznanike da je

Posljednji pozdrav

DRAGU JANJATOVIĆU Otišao si tiho, kao što si i živio. Tvoja iznenadna smrt nas je ostavila bez riječi. Tvoj plemeniti lik i dobru dušu pamtićemo i čuvati od zaborava. Počivaj u miru i s anđelima.

IVAN, VESNA i NADA

SANJA Brankova BULATOVIĆ

DRAGU Tužan je danas dan, otišao si bez riječi i pozdrava. Tvoja plemenitost i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima.

Posljednji pozdrav

Preminula poslije kraće bolesti 18. septembra u 87. godini.

Saučešće primamo u seoskoj kapeli selo Raća od 9 do 15 časova.

Sestra LELA sa porodicom

Posljednji pozdrav stricu

DRAGU Tužan je i bolan ovaj rastanak. Počivaj u miru.

Porodica pokojnog PERA

DRAGU Dragi striko, otišao si bez pozdrava i iznenada. Čuvaćemo tvoj lik od zaborava.

Bratanić NIKOLA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

OŽALOŠĆENI: suprug BRANKO, sinovi RAJKO i ZDRAVKO, unuke SANJA, JELENA i MILENA, zaova RUMIcA, brat od ujaka SRETEN, i ostala rodbina BULATOVIĆ

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Preselio se u vječnost pouzdani prijatelj i istrajni borac za bolju i kulturniju Crnu Goru

POMENI

Navršava se godina dana od kada nije sa nama naš dragi

Dragi naš

BOŽO MUHADINOVIĆ BLAŽO GARDAŠEVIĆU 19. 9. 1995 - 19. 9. 2022.

MIODRAG VUKOVIĆ

Dragi Miško, hvala ti za decenije bespoštedne posvećenosti vrijednostima koje su nas motivisale na politički angažman još u ranoj mladosti i kojima ostajemo lojalni do poslednjeg daha.

Tvoja čvrsta uvjerenja, ali i širina i tolerantnost prema drugačije mislećim; Tvoja politička vještina koja nikad nije bila na uštrb činjenica, naučne istine i kompetentnosti; Tvoja ljudskost, blagost i upornost da u svakom čovjeku tražiš ono najbolje, ostaće trajan putokaz kako je i politički posao čak i na Balkanu, u nevremenu koje smo živjeli i koje traje, moguće obavljati mudro, dostojanstveno i odgovorno.

Počivaj u miru dragi prijatelju.

Naučio si nas mnogo čemu, ali najtežu lekciju si ostavio da naučimo sami, a to je kako da živimo bez tebe. U mislima i u srcu s tobom zauvijek.

Godine provedene s tobom ostavile su mnogo lijepih uspomena koje ćemo nositi u našim srcima.

Sreća je bila imati te za oca, svekra, đeda i prađeda.

S ljubavlju te pamtimo i spominjemo.

Majka DESA sa porodicom

983

TVOJA PORODICA 986

Dragom bratu

Navršava se godina dana od kada nas je napustio naš dragi

BLAŽU GARDAŠEVIĆU Živim sa ljubavlju prema tebi koju smrt ne prekida, ali i tugom koju vrijeme ne liječi.

Tvoje postojanje je bila naša snaga, a tvoje ime veliki ponos.

Nedostaješ zauvijek.

Sestra DUŠKA sa porodicom 984

MILO ĐUKANOVIĆ

BOŽO MUHADINOVIĆ Pamtićemo te po dobroti, plemenitosti i ljubavi kojom si nas nesebično obasipao.

Ostaćeš u našim srcima uvijek voljen i nikada zaboravljen.

BRANKA sa porodicom 987 Godina dana je od kada nas je napustio naš dragi

990

DOKA Đeljoša DEDIVANOVIĆ

Dana 18. septembra 2022. preminuo je u 92. godini naš dragi

1.3. 1958 - 19. 9. 2021.

Tog 19. septembra na mom srcu nadvila se tamna sjena, javiše mi, oče, da tebe više među nama nema. Od te riječi u mom srcu otvori se neprebolna rana, koja svakim danom sve više me slama.

Bio si moj životni uzor, ponos i oslonac, tvojim odlaskom pošao je i dio mene, jer teško se pomiriti s činjenicom da nisi kao i uvijek ti jedini uz mene. Nek ti moje suze ne remete vječni mir, a ja ću uvijek biti ponosan što sam tvoj sin.

VOJISLAV - VOJO RACKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Berima 18. septembra od 10 do 19 časova i 19. septembra od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

BOŽO MUHADINOVIĆ Ostala je praznina koja boli i uspomene koje ne blijede, tu su nam za vječno sjećanje.

Tvoju plemenitost i ljubav zauvijek ćemo čuvati u našim srcima.

MIRA sa porodicom

Jam krenarë që Ty të thirra Tatë, se dashuria jote mua jetën ma ka zgjatë.

Do të dua përgjithmonë e jetës, dhe do t, i lutem Zotit, të të mbajë pranë vetës!

988

Vječno u mislima i srcu s tobom,

Dana 19. septembra 2022. navršava se tužna godina dana od kako se preselio u vječnost naš dragi i voljeni ujak

Tvoj sin MARJAN

TUŽNO SJEĆANJE

982 Ožalošćeni: kćerka VERA, sinovi VELJKO, ŽELJKO i DEJO, snahe LJILJANA, DEJANA i ANA, braća od stričeva, sestra od strica, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Našoj voljenoj

2013–2022.

BOŽO Petrov MUHADINOVIĆ 985

VERI

Bio si naš najveći dobrotvor.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoju dobrotu i plemenitost pamtićemo za sva vremena.

Počivaj u miru.

Neka ti je vječna slava i hvala.

Uvijek sa tobom...

VESNA, DANILO, MARTA, ALEKSA i DULE

Tvoj sestrić RAJO BACKOVIĆ sa porodicom

992

e-mail: oglasno@pobjeda.me

989

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.176 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

MALI OGLASI RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović Tel.069/747-204, 069/424150, 067/473-367 1 uokviren PRODAJEM umjetničke slike.

Veliki izbor.

Može i razmjena.

PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme.

Tel. 069-051-526 2 POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“.

Zvati od 13 do 16 časova.

Tel. 067/688-565 3 NA seoskom području na periferiji Danilovgrada, potreban pomoćni radnik u plasteničkoj proizvodnji.

Hrana i smještaj obezbijeđeni. Plata po dogovoru.

Tel: 069/ 221-550 4

Poneđeljak, 19. septembar 2022.

Marketing

31

32 Marketing

Poneđeljak, 19. septembar 2022.