Dnevni list Pobjeda 19.08.2021.

Četvrtak, 19. avgust 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20025 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NACIONALNI INŽINJERING: Objelodanjen plan Beograda za predstojeće nacionalno izjašnjavanje u Crnoj Gori

S. VASILJEVIĆ

ANALIZA: Za godinu i po trajanja pandemije Crna Gora primijenila dijametralno suprotan koncept u odnosu na kovid krizu; nova vlast prioritet, ipak, dala ekonomiji

Srbi da budu većina, nakon popisa bošnjačku i albansku dijasporu izbrisati iz biračkog spiska STR. 2.

Sumnjiče Belivukovu grupu za ubistva Hodžića, Spahića i Radulovića

STR. 8. i 9.

NOVA. RS

Mora li zbog punjenja budžeta i da se umire?

RAZOTKRIVEN ZLOČIN IZ 2020: Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo postupak protiv kriminalne organizacije zbog trostrukog ubistva

Aktuelna administracija je, u pokušaju da oživi posustalu turističku privredu koja je uz ugostiteljstvo i saobraćaj doživjela najveći udar usljed epidemije, odlučila da uoči ovogodišnje ljetnje sezone ukine apsolutno sve restrikcije za ulazak turista u Crnu Goru. Epidemijski rezultat te akcije je takav - jer ćemo finansijske pokazatelje sezone vidjeti tek u oktobru - da su u Crnoj Gori kovid brojke počele vrtoglavo da rastu prije četiri nedjelje i danas su udesetostručene u odnosu na treću sedmicu jula u pogledu broja registrovanih slučajeva korona virusa, dok je broj umrlih u posljednjih STR. 6. i 7. sedam dana utrostručen u odnosu na prethodnu nedjelju Predsjednik PZP ocijenio da je on pravi čovjek za članstvo u bordu Prve banke

Kašćelan: Ustoličenje Joanikija da se održi na nekom drugom mjestu

STR. 3.

Medojević: Iz mojih istupa u parlamentu se vidi koliko sam kompetentan

STR. 5.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković razgovarao sa predstavnicima OŠ ,,Vladimir Nazor“

I. MANDIĆ

D.MIJATOVIĆ

Vanredna sjednica Skupštine prijestonice zakazana za 27. avgust, gradonačelnik Cetinja pisao ambasadorima da utiču na smirivanje tenzija

Glavni grad ponudio 50.000 eura za prevoz đaka STR. 17.

2

Politika

Četvrtak, 19. avgust 2021.

NACIONALNI INŽINJERING: Objelodanjen plan Beograda za predstojeće nacionalno izjašnjavanje u Crnoj Gori

Srbi da budu većina, nakon popisa bošnjačku i albansku dijasporu izbrisati iz biračkog spiska Namjera Andrije Mandića da na osnovu popisa sređuje i birački spisak, prema izvorima Pobjede, znači nacionalni inžinjering. To bi značilo i brisanje dijela albanske i bošnjačke dijaspore, ali ne i duplih birača koji istovremeno glasaju u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Birački spisak i popis stanovništva su potpuno različite baze podataka i ne mogu se dovoditi u bilo kakvu vezu PODGORICA - Srpski istoričar i jedan od ideologa velokosrpskog projekta „srpski svet“ Aleksandar Raković objelodanio je plan Beograda za predstojeći popis u Crnoj Gori, po kojem bi Srbi sa 40 odsto trebalo da budu relativna većina, a srpski jezik sa preko 50 procenata apsolutno dominantan jezik u Crnoj Gori. Njegove stavove i prognoze podržao je jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, koji je kazao da će rezultat popisa biti „znatno drugačiji od onog 1948. ili 2011. godine“ i po prvi put doveo u vezu popis sa ,,čišćenjem“ biračkog spiska.

je dovoljno da bi Srbi postali relativna većina. To je fluidna razlika između Srba i tzv. crnogorske nacije i lako će se jedan dio vratiti svom srpskom identitetu. Očekujem da preko 40 odsto bude Srba na popisu kad on bude – rekao je Raković za TV Pink objelodanjujući plan Beograda.

Zanimljivo je da Raković, kao i zvanični Beograd i Demokratski front, insistira na hitnom sprovođenju popisa iako je on u Srbiji odgođen jer je tamo

Andrija Mandić i Aleksandar Vučić

usvojen zakon o popisu.

Skupština Srbije je početkom aprila ove godine usvojila izmjene Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova kojim se zbog pandemije korona virusa popis odlaže za oktobar 2022. godine.

Održavanje popisa bilo je planirano od 1. do 30. aprila, međutim, Vlada

PROCENTNE ŽELJE

– U ovom momentu Srba, prema istraživanjima, ima 36 procenata. A 38 procenata

Aleksandar Raković

Saopštenje Ministarstva vanjskih poslova

Srbije je, navodeći da je pandemija uzrokovala neizvjesnost u kojoj nije moguće sprovesti kvalitetan i bezbjedan popis u planiranom terminu, podnijela prijedlog izmjene Zakona o popisu koji predviđa pomjeranje rokova. Iako je prvobitan prijedlog bio da se popis stanovništva sa proljeća odloži za jesen, ipak je na kraju odlučeno da se popis pomjeri za godinu dana.

Crna Gora još nema usvojen zakon o popisu, a najavljeno je da bude predložen na sjednici Vlade krajem avgusta.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić po prvi put je

Ministarstvo vanjskih poslova

INŽINJERING

Mandić je u izjavi za beogradske medije kazao da očekuje da će popis pokazati „nešto potpuno drugačije od onog 2011. i 1948. godine“.

- Popis sadrži čitav niz statističkih podataka važnih za našu ekonomiju i politike koje moraju da se vode u Crnoj Gori. Na osnovu njega

Nenad ZEČEVIĆ

Predsjednik Opštine Nikšić u Višem državnom tužilaštvu

MVP: Crna Gora neće primati izbjeglice iz Avganistana PODGORICA - Ministarstvo vanjskih poslova informiše javnost da se pridruživanjem izjavi od oko 100 država, koju je objavio Stejt department, Crna Gora nije obavezala da će privremeno prihvatiti stanovnike Avganistana koji su pomagali savezničkim snagama, pošto takva obaveza nije ni predviđena ovom izjavom.

Crna Gora je, navodi se u saopštenju, podržala inicijativu kojom se traži da se svima koji žele da napuste državu to i omogući, uključujući i

doveo u vezu popis sa ,,čišćenjem“ biračkog spiska.

Po tom planu, prema saznanjima Pobjede, značajan dio bošnjačke i albanske dijaspore bi bio izbrisan iz biračkog spiska jer na popisu ne bi bili zabilježeni jer ne borave u Crnoj Gori.

sređujemo i birački spisak.

U konačnom, prvi put nakon 1945. godine dobićemo presjek koji narodi naseljavaju Crnu Goru, vidjećemo koliko ljudi pripada SPC, a koliko katoličkoj, islamskoj zajednici, kojim se jezikom ljudi služe - pojašnjava Mandić.

Namjera Mandića da na osnovu popisa sređuje i birački spisak, prema izvorima Pobjede, znači nacionalni inžinjering jer bi to značilo i brisanje dijela albanske i bošnjačke dijaspore, ali ne i duplih birača koji istovremeno glasaju u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Birački spisak i popis stanovništva su potpuno različite baze podataka i ne mogu se dovoditi u bilo kakvu vezu.

Postojanje duplih birača nesumnjivo je dokazao CEMI, ali Vlada za sada nije uradila ništa da ih izbriše iz biračkog spiska.

Međutim, ono što kvari trenurne planove Mandića i Rakovića je to što Krivokapić ima skepsu da bi popis mogao biti održan ove godine.

Raković kao glasnogovornik Beograda nema povjerenje u Krivokapića.

- U pitanju je kontinuitet prevara jer Krivokapić ima namjeru da potpis odloži. I Krivokapiću i njegovim nalogodavcima je jasno da će Srbi biti relativna većina po nacionalnoj pripadnosti, a apsolutna većina prema jezičkoj pripadnosti. To neko ne želi da pokaže i verifikuje. Onda bi Crna Gora postala jedan sasvim drugačiji svijet, gdje ne bi moglo više da se manipuliše istorijom, ni činjenicama, ni pravima koja trebaju da imaju neke zajednice. Srbi bi počeli da vraćaju sebi onaj status koji im po istorijskom pravu i pripada - tvrdi on.

Kaže da nije optimista da Krivokapić može biti prinuđen da obavi popis.

- Šta i poslije kada se izglasa taj zakon. Krivokapić može opet da ima obrazloženje zbog kojeg neće sprovesti popis. Radi se o čovjeku na čiju se riječ ne možete osloniti - zaključio je Raković.

potrebu da putevi, aerodromi i granični prelazi moraju ostati otvoreni. U izjavi se, između ostalog, navodi da narod Avganistana zaslužuje da živi dostojanstveno u sigurnom i bezbjednom okruženju, stoga smatramo da je potrebno da se svima njima, a naročito ženama, osigura poštovanje osnovnih prava.

- Kao država koja je bila dio NATO misija u Avganistanu (ISAF i Odlučna podrška), Crna Gora s posebnom pažnjom prati situaciju, podržava napore i pridružuje se apelima međunarodne zajednice da se osigura bezbjedan izlazak iz države za savezničke i partnerske snage, kao i stanovnike Avganistana koji to žele. Crna Gora, u ovoj fazi, neće primati izbjeglice kako je to proizvoljno navedeno u pojedinim medijima, stoga ističemo da bi o ovoj temi trebalo izvještavati sa posebnim senzibilitetom radi preciznosti u informisanju javnosti. Ministarstvo vanjskih poslova svakako ostaje na raspolaganju za sve dodatne informacije o ovom pitanju, navodi se u saopštenju.

R. P.

Kovačević saslušan zbog negiranja genocida u Srebrenici Marko Kovačević

PODGORICA – U Višem državnom tužilaštvu juče je, po prijavi koju je podnijela Demokratska partija socijalista, saslušan predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević zbog negiranja genocida u Srebrenici.

U Višem državnom tužilaštvu Televiziji Crne Gore potvrđeno je da će se povodom tog predmeta preduzeti i druge neophodne mjere i radnje za koje se ukaže prilika, nakon čega će biti i donijeta odluka.

Na Fejsbuk stranici Demokratskog fronta objavljeno je da je

Kovačević nakon saslušanja kazao „da je sada jasno da je DPS Rezoluciju glasao da bi se sa svojim saveznicima kroz nju obračunavao sa svojim političkim protivnicima i srpskim narodom u Crnoj Gori i regionu“.

- Vidimo da postoje pokušaji isleđivanja mojih sunarodnika i u regionu i jasno je da je ovo dio šire akcije protiv naroda kojem pripadam. Sve ovo se dešava, a da pritom za 400.000 protjeranih Srba iz Hrvatske i 200.000 protjeranih Srba iz Sarajeva, kao i za neprebrojane hiljade pobijenih Srba u tom ratu nema nikakve pravde, niti su zločinci kažnjeni - rekao je Kovačević.

Podsjetimo, Kovačević je negirao genocid u Srebrenici u tele-

vizijskom gostovanju, dan nakon što je Skupština usvojila Rezoluciju.

U Skupštini se, kako je tada kazao, vidjelo ko je izdajnik, i da su Srbi napadnuti i da treba da se brane.

- Kartaginu treba razoriti. Uostalom, mislim nije bio genocid u Srebrenici - kazao je tada Kovačević.

Nikšićki odbor DPS je tada zbog te izjave u lokalnom parlamentu pokrenuo inicijativu za njegovu smjenu. Međutim, glasovima odbornika vladajuće većine krajem jula odbijen je prijedlog da se inicijativa za razrješenje predsjednika Opštine uvrsti u dnevni red i o njoj raspravlja.

Z. D.

Politika

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Vanredna sjednica Skupštine prijestonice zakazana za 27. avgust, gradonačelnik Cetinja pisao ambasadorima da utiču na smirivanje tenzija

Kašćelan: Ustoličenje Joanikija da se održi na nekom drugom mjestu PODGORICA – Gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan uputio je pismo rezidentnim ambasadorima u Crnoj Gori u kojem je ukazao na kompleksnost društveno-političke situacije u zemlji i rast tenzija zbog najavljenog ustoličenja Joanikija Mićovića za mitropolita SPC u Cetinjskom manastiru. Pozvao ih je da apeluju da se ustoličenje održi na nekom drugom mjestu. Predsjednica Skupštine prijestonice Dejana Dizdar zakazala je za 27. avgust, tim povodom, vanrednu sjednicu lokalnog parlamenta.

U pismu je gradonačelnik Cetinja predstavnicima diplomatskog kora ukazao na kompleksnost društvenopolitičke situacije u zemlji.

Pozvao ih je da u okviru svojih nadležnosti apeluju na smirivanje tenzija i poštovanje volje dijela javnosti da se ustoličenje ne održi na Cetinju, već na nekom drugom mjestu.

- Uvažavam vjerska prava i slobode svih građana, ali vjerujem da očuvanje mira u ovom trenutku mora biti prioritet - napisao je Kašćelan.

Gradonačelnik prijestonice kazao je da je on kao prvi čovjek grada u obavezi da učini sve kako bi se spriječile eventualne neželjene posljedice i naglasio da posebnu odgovornost imaju nosioci vlasti na svim nivoima.

- Sa najviših državnih adresa neprihvatljiva je naklonost prema bilo kojoj vjerskoj ili etničkoj zajednici, a bilo kakvo uskraćivanje građanima da misle i osjećaju drugačije apsolutno je nedopustivo – istakao je.

Kašćelan je podsjetio da je

Popović apelovao na Vladu i SPC da izbjegnu bezbjednosni rizik Poslanik Liberalne partije Andrija Popović apelovao je na Srpsku pravoslavnu crkvu i Vladu da ustoličenje mitropolita Joanikija održe negdje drugo, a ne na Cetinju.

On je kazao da se tom činu zbog istorijskog nasljeđa SPC od početka njihovog bitisanja u Crnoj Gori 1920. ali i Joanikijevih stavova uperenih protiv crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta protivi

Crna Gora svojom mudrošću i staloženošću mnogo puta u istoriji uspijevala da očuva mir i multietnički sklad, a on se nada da će to učiniti i danas.

- Siguran sam da će najodgovorniji nosioci vlasti imati dovoljno mudrosti i volje da ne dozvole vjerski i etnički motivisane podjele i da spri-

ogromna većina Cetinjanki i Cetinjana.

Pozvao je da se izbjegne veliki bezbjednosni rizik i još jedna podjela poput one iz 2005. kada je SPC, kako je rekao, uz pomoć organa tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore nelegalno postavila limenu crkvu na Rumiji.

Ustavno pravo o odvojenosti vjerskih zajednica od države, zaključio je, mora biti ispoštovano i kod ovog vjerskog obreda.

ječe izazivanje nereda – navodi se u pismu.

Na vanrednoj sjednici Skupštine prijestonice 27. avgusta raspravljaće se o najavljenom ustoličenju mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Cetinjskom manastiru.

Inicijativu za održavanje sjednice podnio je Nikola Đurašković, predsjednik

SKANDALOZNO: S kokardom prijetio da će klati na Cetinju Na društvenim mrežama objavljen je snimak muške osobe koja ima šajkaču s kokardom na glavi, koje je četničko obilježje i prijeti ubijanjem i klanjem na Cetinju, i poručuje da je došlo njihovih pet minuta.

- Ja sam spreman za Cetinje. Drma mi se, drma mi se, na šubari cveće, ubićemo zaklaćemo, ko sa nama neće. Svi na Cetinje, alo.

Kapa se pripremila, jedno dva-tri noža da ponesemo i boli nas uvo - čuje se na snimku.

- Građanska inicijativa „21. maj“ sinoć je od nadležnog tužilaštva i Uprave policije zatražila provjeru da li u

Krivokapić odgovorio Vučiću da njegova „Vlada nikada nije nikoga ponižavala, a posebno ne Srbiju“ i ponovo dobio „žestoku packu“

Aleksandar Vulin

radnjama M. S. ima bića bilo kojeg krivičnog djela/ prekršaja koje se goni po službenoj dužnosti - kazao

je koordinator i član Građanske inicijative „21. maj“ i aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković.

Kluba odbornika Socijaldemokratske partije. Đurašković je ocijenio da građanski mir može biti narušen u susret petom septembru kada je najavljeno održavanje tog događaja.

Kazao je da Cetinje, koje je devedesetih bilo mjesto otpora, ne može ćutke posmatrati da se u njemu odigrava simboličko potčinjavanje i pokoravanje Crne Gore.

- Apelujemo na organizatore ovog čina da odustanu od ceremonije koja se s pravom doživljava kao akt provokacije, posebno imajući u vidu aktuelni politički kontekst i vjekovnu nepravdu prema jednom narodu kojem se otima njegovo kulturno i istorijsko nasljeđe kao posljedica nasilne aneksije 1918. godine – istakao je Đurašković.

Najavljena ceremonija na kojoj je planirano ustoličenje mitropolita u Cetinjskom manastiru izazvala je burne reakcije. I dok jedan dio javnosti apeluje da se događaj održi na nekom drugom mjestu ili odgodi, SPC, kako je Pobjeda već pisala, uz podršku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića insistira da se ustoličenje organizuje bez obzira na rizike. Ž. Z.

Zdravko Krivokapić

Vulin: Umjesto Srbije, Vlada Crne Gore je nekim potezima ponizila sebe PODGORICA – Vlada Crne Gore nikada nije nikoga ponižavala, a posebno ne Srbiju sa kojom želi najbolje odnose – saopštio je premijer Zdravko Krivokapić reagujući na izjavu predsjednika te zemlje Aleksandra Vučića koji je kazao kako i oni žele to isto, ali da neće dozvoliti da ih bilo ko ponižava. Crnogorski premijer dobio je i juče „žestoku packu“ i od ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

Aleksandar Kašćelan

3

Prethodno je Vučić podsjetio da je prošlo gotovo godinu dana od kada je protjeran ambasador Srbije iz Crne Gore, a pomenuo je donaciju vakcina kosovskim bezbjednosnim snagama i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koju, iako odredbama naglašava suprotno, predsjednik Srbije i dalje tumači kao „akt o proglašavanju srpskog naroda genocidnim“.

- Vlada na čijem sam čelu nikada nije nikoga ponižavala, niti to ima namjeru. Posebno nama najbližu Srbiju. Željeli smo i dalje želimo najbolje moguće odnose – napisao je Krivokapić na Tviteru.

On je dodao da se raduje susretu sa Vučićem, zbog, kako je naveo, dobrobiti naroda koji živi u obje države.

Krivokapićevu tvrdnju da Vlada Crne Gore nikada nije ponizila Srbiju prokomentarisao je ministar unutrašnjih poslova te zemlje Aleksandar Vulin, rekavši da to jeste tačno, ali ne zato što nije htjela, već jer nije mogla to da učini. Umjesto Srbije, kazao je on, Vlada Crne

Gore pojedinim potezima je ponizila sebe.

Zatim je, kao i Vučić, kazao da se Rezolucijom o genocidu u Srebrenici željela poniziti Srbija i da se Srbi „proglase odgovornim za nepostojeći genocid“.

- Kada aktuelna Vlada Crne Gore poštuje odluku vlasti Mila Đukanovića da se protjera ambasador Srbije, jer je iznio istorijsku istinu o Mojkovačkoj bici, to jeste želja da se Srbija ponizi. Kada se vakcine koje je Srbija poklonila Crnoj Gori javno proslijede pripadnicima takozvanih kosovskih bezbjednosnih snaga koje Srbija ne priznaje i koje po rezoluciji 1244 ne bi smjele da postoje, to jeste želja da se ponizi Srbija – naveo je Vulin.

Ovim potezima, ocijenio je Vučićev ministar, Vlada Crne Gore je, umjesto Srbije, „ponizila sebe“.

Na Vulinovu izjavu reagovalo je Ministarstvo vanjskih poslova ocjenivši da ona „srećom, ne govori ništa o Srbiji i odnosima sa Crnom Gorom“.

Oni su kazali da se Vulin kao ministar unutrašnjih poslova jedne države ne bi smio baviti i uplitati u pitanja drugih.

Pojasnili su da donirane vakcine nijesu bile dio kontingenta dobijenog od Srbije i naglasili da Rezolucija o genocidu u Srebrenici osuđuje pokušaje pripisivanja krivice bilo kojem narodu za genocid.

- Vulin, ipak, u maniru brojnih tabloidnih medija u Srbiji, Rezoluciju tumači na svoj način i bez pardona interpretira njen sadržaj, iznoseći netačne činjenice – naveli su iz MVP. Ž. Z.

Vuksanović-Stanković poručila Krivokapiću: Nijedno ropstvo nije sramnije od dobrovoljnog Premijer Zdravko Krivokapić sve više liči na beogradsku političku, a prije svega crkvenu marionetu, kazala je poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković reagujući na Krivokapićevu izjavu.

- Sve radi da Crnu Goru upakuje u „srpski svet“. Njegovo sluganstvo crkvi Srbije pokazuje da je on danas personifikacija one Senekine maksime: ‘Nijedno ropstvo nije sramnije od dobrovoljnog’ - navela je Vuksanović-Stanković na Tviteru.

Članovi Građanske inicijative ,,21. maj“ predstavili planove ambasadorki SAD

U fokusu reforma sudstva i borba protiv korupcije PODGORICA - Izvršni koordinator Građanske inicijative ,,21. maj“ Ljubomir Filipović i članica Koordinacionog tima Marijana Laković-Drašković juče su imali sastanak sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.

Oni su ambasadorku, kako je navedeno u saopštenju, upoznali sa organizacijom, te predstavili njene planove i ciljeve.

Osvrnuli su se i na tekuće društvene teme u Crnoj Gori, sa posebnim naglaskom na reformu sudstva i borbu protiv korupcije.

R. P.

4

Ekonomija

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Ponuda M-tela za nove korisnike BOX paketa

Pola godine popust na pretplatu 50 odsto PODGORICA – M-tel je pripremio najnoviju ponudu za korisnike kablovske televizije, interneta i fiksne telefonije u kojoj korisnici dobijaju 50 odsto popusta na pretplatu prvih šest mjeseci do 200 GB mobilnog interneta gratis i 250 TV kanala uz mogućnost premotavanja do sedam dana unazad putem MOVE usluge.

- Za ljubitelje najvažnije sporedne stvari na svijetu važna informacija je da se fudbal

vratio kući. Na Arena kanalima mogu pratiti nacionalne fudbalske lige – Italije, Španije i Francuske, kao i klupska takmičenja – Ligu šampiona, Ligu Evrope i Ligu konferencija – naveli su iz M-tela.

Novi korisnici paketa BOX 2.1, BOX 2.2, BOX 3.1 i BOX 3.2 mogu da odaberu postpaid paket za mobilni internet sa 50 GB mjesečno uz pretplatu od 0 eura u prvih 12 mjeseci, dok je pretplata za preostalih 12 mjeseci 5,9 eura. Korisnici paketa BOX

4.1 dobijaju dodatnih 50 GB mjesečno na mobilnom broju u okviru paketa, dok korisnici paketa BOX 4.2 i BOX 4.3 dobijaju dodatnih 200 GB mjesečno.

U sklopu ove kampanje korisnik može da izabere modem Huawei WiFi Router E5576-320 bez nadoknade uz pakete BOX 2.2 i BOX 3.2, dok korisnici BOX 2.1 i BOX 3.1 mogu da ga kupe na rate od dva eura mjesečno.

Ponuda važi u promotivnom periodu uz ugovor na 24 mjeseca. r. e.

Poslanici DPS-a traže izmjenu ZPP-a

Vratiti opštinama pravo na parnične troškove

Odluka o ukidanju prava opština da u dobijenim sporovima naplaćuju troškove postupka po advokatskoj tarifi još nije objavljena u Službenom listu, pa samim tim nije ni stupila na snagu.

Kada bude objavljena, pa do eventualnog usvajanja predloženih izmjena zakona, opštine neće moći da naplaćuju troškove PODGORICA – Desetak dana nakon što je Ustavni sud ukinuo ispravku izmjena Zakona o parničnom postupku (ZPP) kojom je, prije dvije godine, opštinama dato pravo na troškove u dobijenim sporovima, poslanici DPS-a Marta Šćepanović, Jovanka Laličić i Miloš Nikolić podnijeli su Skupštini prijedlog da se ovo zakonsko rješenje ponovo vrati.

Ustavni sud je početkom jula ovu izmjenu ukinuo jer je utvrdio da je služba Skupštine donošenjem ove ispravke preuzela nadležnosti zakonodavca. Mjesec nakon što su u junu 2019. izmjene ZPP-a objavljene u Službenom listu, služba Skupštine je objavila ispravku kojom je u članu 152b, koji reguliše pitanje sudskih troškova za Zaštitnika imovinsko pravnih interesa, dodala i opštine.

PRekORAčenje OvlAšćenjA

Na ovo je u inicijativi za ocjenu ustavnosti ukazao advokat Stevan Lepetić navodeći da se taj član nije ni mijenjao, pa nije ni moglo doći do greške, kako je navedeno u Službenom listu, zbog koje je bilo potrebno raditi ispravku. To je

potvrdio i Ustavni sud navodeći da je na ovaj način zakon izmijenjen materijalno – pravno, dok se pod ispravkom podrazumijeva usklađivanje teksta u slučaju slovnih ili tehničkih grešaka. Uređujući pravne odnose koji su u nadležnosti zakonodavca, skupštinska služba je, po mišljenju suda, prekoračila ovlašćenja i povrijedila načelo legaliteta.

Poslanike DPS-a čudi ovakav stav Ustavnog suda, imajući u vidu da je u ovom slučaju amandman Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu prihvatio predstavnik predlagača, čime je, kako navode, ovo zakonsko rješenje postalo sastavni dio prijedloga zakona.

- Povodom ove odluke Ustavnog suda, Zajednica opština uputila je Skupštini inicijativu za dopunu ZPP-a u kojoj se, između ostalog, navodi da se ovim odredbama, pored Zaštitnika imovinsko pravnih interesa omogućava pravo na troškove postupka i nadležnom organu opštine. Uvažavajući činjenicu da je osporena odredba predstavljala izjednačavanje u pravu naplate troškova postupka države i jedinice lokalne samouprave, opštine su na osnovu ove odredbe, od kraja 2019. godine naplaćivale troškove parnič-

nog postupka, što je bio prihod budžeta opština – stoji u prijedlogu izmjena ZPP-a.

odlUka

Odluka o ukidanju prava opština da u dobijenim sporovima naplaćuju troškove postupka po advokatskoj tarifi, kao što godinama radi i Zaštitnik, još nije objavljena u Službenom listu, pa samim tim nije ni stupila na snagu. Kada bude objavljena, pa do eventualnog usvajanja predloženih izmjena zakona, opštine neće moći da naplaćuju troškove.

Ovim zakonskim rješenjima nijesu bili zadovoljni u Advokatskoj komori, zbog čega su tražili ocjenu ustavnosti tog propisa, ukazujući da su advokati jedini koji mogu naplaćivati troškove po advokatskoj tarifi. Ipak, Ustavni sud je bio drugačijeg mišljenja, pa je krajem 2018. godine odbio njihovu i inicijativu poslanika Demokrata navodeći da zakonodavac nije prekoračio ustavna ovlašćenja. Stav suda je bio da je utvrđen legitiman javni interes, jednakost položaja stranaka i njihovih zastupnika koji podrazumijeva da svaka strana snosi jedan rizik od neuspjeha, a sve u cilju efikasnog funkcionisanja pravosudnog sistema.

M.lk.

U drugom kvartalu pozitivno poslovalo 11 banaka, ostva

CKB i NLB nap najveći profit, u samo Komerc Dobit CKB iznosila je 9,4 miliona, a NLB 6,9 miliona.

Komercijalna je uvećala gubitak na 1,54 miliona

PODGORICA – Jedanaest banaka koje posluju u Crnoj Gori bilo je u plusu na kraju drugog kvartala, a njihov ukupni profit iznosio je 29,3 miliona eura, što je za 14 miliona bolji rezultat u odnosu na prva tri mjeseca ove godine. U minusu je bila samo Komercijalna banka i to 1,54 miliona eura, dok su najbolje poslovale CKB, NLB i Erste.

Najveću dobit imala je CKB 9,43 miliona eura. Od kamata je prihodovala 23,3 miliona eura, a od naknada i provizija 4,36 miliona. Ukupna aktiva banke je 30. juna bila 1,27 milijardi eura, a kapital 214 miliona. CKB je od klijenata potraživala 920,7 miliona eura po osnovu kredita, dok su depoziti klijenata bili 926,7 miliona.

Na drugom mjestu je NLB, čija je dobit 6,93 miliona eura.

Prihod od kamata je iznosio 10,3 miliona eura, a od naknada i provizija 1,2 miliona. Klijenti NLB za kredite duguju 409 miliona eura, dok u banci deponuju 450,2 miliona.

Ukupna aktiva banke je 556,5 miliona, a kapital 75 miliona.

Slijedi Erste banka sa 3,8 miliona eura dobiti na kraju drugog kvartala. Neto prihod od kamata bio je 11,8 miliona eura, a od naknada i provizija 1,4 miliona. Depoziti klijenata su 399 miliona eura, a krediti 418,5 miliona. Kapital Erste banke je 97,8 miliona, a aktiva 659,7 miliona.

Zirat najmanje potrošila na radnike Banke su i drugom kvartalu imale milionske troškove po osnovu zarada, naknada i doprinosa isplaćenim zaposlenim.

Prednjačila je CKB koja je na radnike potrošila 7,13 miliona. Slijedi NLB sa 4,4 miliona eura, Erste 4,1 milion, Hipotekarna 2,8 miliona i Adiko dva miliona.

Troškovi zaposlenih Prve banke bili su 1,8 miliona, Lovćen 1,6 miliona, Komercijalne 1,5 miliona, Zapad 1,2 miliona, Adriatik 787.000 eura, a Zirat 615.000 eura.

Univerzal na četvrtoj poziciji

Četvrta po visini profita bila je Univerzal kapital banka koja je u plusu bila 2,9 miliona eura. Oni su od kamata prihodovali 2,8 miliona, a od naknada i provizija 2,39 miliona. Univerzal kapital od klijenata potražuje 126,3 miliona, dok su depoziti 376 miliona eura. Aktiva banke vrijedi 408 miliona, a kapital 21,7 miliona.

Hipotekarna banka je na petom mjestu sa 2,65 miliona eura profita. Prihod od kamata Hipotekarne bio je 7,2 miliona, dok su od naknada i provizija prihodovali 2,47 miliona eura. Depoziti klijenata su 446,6 miliona, a krediti 360 miliona eura. Kapital banke je 55,4 miliona eura, a aktiva 562 miliona.

Profit Adriatik banke bio je 1,17 miliona eura. Od kamata

Javni poziv za vinogradare i vinare do kraja oktobra

Podrška do 5.000 eura

PODGORICA - Registrovani vinogradari kroz mjeru ,,Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji“ mogu ostvariti 220 eura po hektaru vinograda.

Kako stoji u javnom pozivu, koji traje od 21. jula do 1. novembra za korisnike mlađe od 40 godina opredijeljeno je dodatnih deset eura po hektaru. Minimalna površina zasada za ostvarivanje podrške je 0,3 hektara, a u slučaju parcelisanog zasada, svaka zasebna parcela ne smije biti manja od 0,1 hektar.

Podrška je predviđena za zasnivanje novih vinograda, na-

bavku potpornih elemenata za uzgoj (stubovi i žica), mreža za zaštitu od ptica, sistema za navodnjavanje, opreme za proizvodnju, čuvanje vina i vinskih destilata i nabavku protivgradnih mreža sa pratećom konstrukcijom.

- Podrška će iznositi do 50 odsto vrijednosti investicije, a biće podržane investicije do 10.000 eura vrijednosti - saopštili su iz resornog ministarstva.

Vinogradari sa zasadima na minimalno pola hektara mogu se prijaviti za mjeru ,,Podrška investicijama za izgradnju bunara i bistijerni“.

- Investicije su podržane do 50 odsto iznosa, a maksimalno prihvatljiva investicija je 6.000 eura - objasnili su iz Ministarstva i dodali da registrovani poljoprivrednici, kojima je to jedino ili glavno zanimanje, a koji su platili doprinose u skladu sa zakonom, imaju pravo na još deset odsto podrške.

Podrška je planirana za nabavku opreme i adaptaciju objekata za preradu, čuvanje i pakovanje proizvoda, a po osnovu mjere ,,Podrška organskoj proizvodnji“ može se dobiti 400 eura po hektaru za višegodišnje zasade. n. k.

Ekonomija

Četvrtak, 19. avgust 2021.

pravile u minusu cijalna

su prihodovali 1,19 miliona eura, dok je prihod od naknada i provizija bio veći – 1,43 miliona. Krediti i potraživanja od klijenata Adriatik banke iznose 39 miliona, a depoziti 122 miliona. Aktiva banke je 135 miliona, kapital 10,5 miliona eura.

Sedma je Prva banka čiji je profit u drugom kvartalu bio 1,08 miliona eura. Oni su od kamata ukupno prihodovali 4,1 milion eura neto, a od nakanda i provizija 950.000 eura. Klijenti kod Prve banke deponuju 292 miliona eura, dok im kreditna zaduženja iznose 194,6 miliona. Kapital banke je 38 miliona, a aktiva 344 miliona eura.

Adiko banka imala je 662.000 eura profita. Od klijenata je potraživala 170 miliona, a imala je 158 miliona eura depozita. Aktiva banke je 213 miliona, kapital 28,3 miliona.

Prihodi od kamata Adiko

banke bili su 5,3 miliona, a od naknada i provizija 574.000 eura.

Devetu poziciju zauzela je Lovćen banka, sa 362.000 eura profita. Od naknada i provizija Lovćen banka je prihodovala svega 18.000 eura, najmanje od svih banaka, dok je od kamata zaradila 3,8 miliona. Krediti i potraživanja od klijenata Lovćen banke su 179 miliona eura, dok su depoziti nešto veći i iznose 190 miliona. Aktiva banke je 260 miliona, a kapital 23 miliona eura.

Profit Zapad banke bio je 266.000 eura, dok su prihodi od kamata 1,59 miliona, a od nakanda i provizija 660.000 eura. Krediti klijenata Zapad banke vrijede 51,9 miliona, a depoziti 151,8 miliona eura.

Aktiva banke je 174 miliona eura, a kapital 11,9 miliona.

Zirat banka je na 11. mjestu sa 132.000 eura profita. Banka je od kamata zaradila 976.000 eura, a od provizija i naknada 289.000 eura. Krediti i potraživanja od klijenata iznose 47 miliona i veći su od depozita kojih je na kraju juna bilo 34,3 miliona. Aktiva Zirat banke je 70,5 miliona, a kapital 16,9 miliona eura.

Jedina u minusu u drugom kvartalu bila je Komercijalna banka, čiji je gubitak iznosio 1,54 miliona eura. Oni su i u prvom kvartalu imali negativan rezultat, ali je on tada bio znatno manji - 176.000 eura.

Komercijalna je od aprila do kraja juna od kamata zaradila 2,37 miliona eura, a od naknada i provizija 261.000 eura.

Krediti i potraživanja od klijenata bili su 103,5 miliona, a depoziti 126,7 miliona. Kapital banke je 20 miliona, a aktiva 154 miliona.

B. D.

Kvadrat u Podgorici 1.230 eura

Kursna lista

PODGORICA – Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u drugom kvartalu iznosila je 1.230 eura i veća je 23,3 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period i porasla je 1,1 odsto u odnosu na prvi kvartal ove godine, pokazali su podaci Monstata.

Prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Podgorici dostigla je 1.230 eura, na primorju 1.300, u središnjem regionu 660, a u sjevernom regionu 958 eura. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u drugom kvartalu iznosila je 1.240 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja 735 eura.

N. K. 1.17230

CHF

1.07260

JPY 128.67000

AUD

1.61700

GBP

CAD

1.47930

0.85183

Medojević: Iz mojih istupa u parlamentu se vidi koliko sam kompetentan PODGORICA – Angažman u Prvoj banci shvatio sam kao pokušaj spašavanja novca i imovine Elektroprivrede, rekao je juče predsjednik PZP-a Nebojša Medojević, kojeg je ta kompanija predložila za svog predstavnika u bordu banke.

- Guverner Radoje Žugić najbolje zna koliko sam kompetentan za tu ulogu. Moje ,,neznanje“ je osjetio na sopstvenoj koži na sjednicama Odbora za ekonomiju i u skupštinskim debatama – kazao je Medojević, ne navodeći šta ga, osim skupštinskih debata, preporučuje za člana borda banke.

- Prihvatio sam prijedlog predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića da budem član borda Prve banke u ime EPCG,

tičkom friziranju bilansa.

- Ovaj put MMF nije povjerovao izvještajima zvaničnog revizora Prve banke, TPA iz Beograda, i naložio je CBCG da se angažuje Ernest&Young iz Njemačke, koji je pripremio izvještaj o superviziji bilansa.

Supervizija je utvrdila negativni kapital Prve banke i koeficijent adekvatnosti kapitala mnogo ispod zakonom propisanog nivoa. Postoje samo dva scenarija - ili da je vlasnici dokapitaliziju ili da CBCG smijeni menadžment, uvede privremene mjere i postavi svoje predstavnike – zaključio je Medojević.

Iz CBCG su kazali Pobjedi da im još nije stigao zahtjev za odobrenje za izbor Medojevića u bord Prve banke.

EPCG u Prvoj banci ima 19,7 odsto kapitala.

B. D.

Nebojša Medojević

isključivo zbog činjenice da je situacija u toj sistemskoj banci veoma složena i da je imovina EPCG, zbog njene izrazite izloženosti prema Prvoj banci, ugrožena – naveo je Medojević.

Kaže da mu je jedini uslov da tu funkciju obavlja volonterski i tvrdi da je armija univerzitetskih profesora, doktora nauka, eksperata iz Crne Gore i regiona, dobijala novac od Prve banke da pomognu u kozme-

U POSJETI: Vinogradi Bulatović

Berba

Porodični biznis od Zete do Rovaca

KOMERCIJALNA POVEĆALA GUBITAK

Monstat o porastu cijena stanova u novogradnji

USD

Predsjednik PZP ocijenio da je on pravi čovjek za članstvo u bordu Prve banke

D.MIJATOVIĆ

varile ukupno 29,3 miliona eura dobiti

5

Naveo je da ima raznih sorti grožđa i da su uvijek dostupni kupcima.

- Imamo demir kapiju, ali je od stonih sorta najvažnija kardinal, jer je svi vole i već smo završili berbu 3.500 čokota. U toku je berba ribijera, a onda slijedi viktorija, krupno bijelo grožđe - kazao je Bulatović.

Naveo je da su već ubrali šest tona šardonea, koji se bere do podne, kako bi se sačuvale karakteristike.

A potom slijedi berba vranca.

USPJEŠNA BERBA: Bojan Bulatović

PODGORICA - Ova godina je odlična za vinogradare. Bila je dobra što se tiče zaštite bilja, dva tretiranja smo imali manje nego prošle godine, što je ušteda, a inače za profesionalnog vinogradara svaka godina mora biti dobra - ocjenjuje za Pobjedu vlasnik vinograda u Zeti Bojan Bulatović, koji je i poljoprivredni inženjer.

Kada se oporave od investicije vinograda, planiraju da naprave i vinariju i da se bave vinskim turizmom, a za sada prodaju grožđe u rinfuzi. Jedni su od prvih deset proizvođača na crnogorskom tržištu.

DOMAĆINSTVO

Od prije tri godine zasadio je na četiri hektara 20.000 čokota raznih vrsta grožđa i ove godine ubira pravu berbu, nakon prošle koja je bila u manjem obimu. Poljoprivredom se bave on, njegova supruga, otac i majka i zadovoljni su uspjehom, a voćarstvo razvijaju i u Rovcima.

- Prošle godine smo u manjem obimu imali berbu, to je prva moguća berba, da bi lozu ojačao. Skidao sam rod i ostavio vrlo malo tako da ga nije ni bilo. Ove godine imamo puni rod, naravno kontrolisan, jer vinograd se može optereti sa više kilograma grožđa, ali da se izgubi na kvalitetu, a parola našeg domaćinstva je ,,kvalitetom do uspjeha“ protiv konkurencije i to ljudi prepoznaju - kazao je Bulatović, dodajući da su njihovi klijenti zadovoljni i da se bore da tako i ostane.

Za stone sorte zakupili su tezgu na Tuškom putu, a vinsko grožđe prodaju na kućnom pragu.

- Vinarija je u planu, međutim velika je investicija bila podići ovaj vinograd za kratko vrijeme, a da izgleda ovako savremeno. Radimo na tome da se prvo malo oporavimo od krize i kredita, a naredni nam je cilj vinarija, podrum, sala za degustaciju i restoran, pa par apartmana….vidjećemo –

objašnjava porodične planove.

Navodi da je ova godina dobra za vinogradare, ali i da treba raditi preventivno i tom slučaju nema brige.

- Treba da se radi preventivno, a ne da se reaguje kad se pojave bolesti. Ono na šta ne možemo da reagujemo su elementarne nepogode, veliki kišni period…

Ili kao što je slučaj ove godine, kad smo imali kasnu vegetaciju, jer je zima bila duga, a bilo je i toplog perioda u februaru, pa je loza preživljavala neke vrste šoka - objašnjava Bulatović, dodajući da zbog toga berba kasni za stone sorte, a da će biti manja razlika kod vinskih sorti, kojima kasnije počinje vegetacija.

Ističe i da nijesu pravi Zećani, već doseljenici iz Rovaca, ali mu je majka iz Zete, pa otuda i vinograd na ovom mjestu.

- Bavimo se poljoprivredom i u Rovcima. Većinom je šljiva, prava nekadašnja požegača i tamo pravimo voćnjak od 300 do 400 stabala šljive i imamo

tendenciju širenja. Proizvodimo domaću rakiju od šljive i dunje. Planiramo da spojimo sve u vinski turizam… Ima puno ideja i da to bude uspješna priča - poručuje Bulatović.

Za mjere podrške Ministarstva poljoprivede kaže da nijesu loše, jer je svaka podrška države dobra.

PODRŠKA

- Mi bismo ovo radili i sa podrškom i bez nje. Samo je sa podrškom mnogo lakše, jer imamo 50 odsto povraćaja investicije. Moj je prijedlog bila zaštita od ptica. Kupio sam četiri topa, što je investicija od 800 eura. Ptice se brzo naviknu na top, ali je naše da ne odustajemo. Dodatno sam uložio u mrežu protiv ptica, ali je vjetar učinio svoje. Za profesionalne mreže treba 15.000 eura po hektaru, a mislim da je nema niko. Čak ni Plantaže nijesu imale smjelosti da uđu u tu priču – priča Bulatović.

N. K.

6

Društvo

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Iz Farmaceutske komore ističu da nijesu bili upoznati sa odlukom Fonda da se ograniče mjesta za izdavanje ljekova na recept

Žugić: Ispaštaće i građani i farmaceuti PODGORICA - Predsjednica Farmaceutske komore Milanka Žugić kazala je juče da ih niko iz Fonda za zdravstveno osiguranje nije konsultovao prilikom donošenja odluke da se privatnim apotekama organiči broj mjesta za izdavanje lijeka na recept. Žugić je za Radio Crne Gore kazao da bi postigli mnogo bolje rješenje da su ih prethodno konsultovali iz Fonda. Ona poručuje da je ključno napraviti objektivne uslove i standarde i na osnovu njih umrežavati.

- Kome se htjelo pomoći sa tim potezom, ne znam. Ako imamo 1.000 pacijenata, hoće li oni podići svoj lijek u 50 ili u 80 apoteka, logično je da će gužva da se napravi. Ispaštaće i farmaceuti i pacijenti - naglašava Žugić.

Građani od oktobra lijek na recept neće moći da uzmu u svim privatnim apotekama kao do sada, jer je Fond ograničio tu mogućnost. Naime, jedna privatna firma odrediće u Podgorici svoje dvije apoteke, a u ostalim gradovima jednu za izdavanje ljekova na recept.

Kao razlog, između ostalog, za ovaku odluku Fond navodi po-

stizanje bolje konkurentnosti i ravnomjerne zastupljenosti privatnih apoteka. Odluka je donešna i konsultujući evropske standarde iz ove oblasti koji propisuju odnos jedna apoteka na 6.000 stanovnika. Žugić ističe da su osnove dobre prakse svake apoteke dobra snabdjevenost i dobra dostunost lijeka.

- Ako smo idealno snabdjeveni, mi moramo da budemo i dostupni. Na osnovu čega se stvara mreža apoteka? Mi u Farmaceutskoj komori smatramo da mreža apoteka treba da se pravi na osnovu kvaliteta. Postoji ograničenost apoteka na osnovu geografskih i demograskih standarda, ali to nije ispoštovano. Sad imamo situaciju da imamo veliki broj apoteka – istakla je Žugić.

Zbog najave Fonda za zdravstveno osiguranje juče su reagovali i iz Socijaldemokrata.

Oni su ocijenili da ta odluka predstavlja korak ka daljem urušavanju zdravstvenog sistema od strane nove vlasti.

- Naprotiv, ovim se smanjuje dostupnost prava iz oblasti zdravstvene zaštite, jer se gra-

đanima smanjuje dostupnost lijeka kroz smanjenje broja apoteka. Istovremeno se ugrožava konkurentnost, jer se favorizuju manji privredni subjekti koji u sastavu imaju jednu ili mali broj apoteka - saopštio je SD. Rukovodstvu FZO poručuju da se racionalizacija ne postiže smanjenjem broja apoteka, već smanjenjem broja propisanih ljekova.

- Dakle, manjeg troška za Fond neće biti, ali veće gužve za građane, u vremenu kad epidemija bjesni, svakako hoće - poručuju iz SD-a.

Iz Fonda su ranije rekli i da se povećanjem broja apoteka, prema njihovom mišljenju, javlja uslovljena reakcija na tržištu rada gdje dolazi do manjka stručnog kadra (farmaceuta) što dalje za posljedicu ima izdavanje ljekova na recept od strane lica koja po zakonu nemaju to pravo.

Samo u Podgorici je u ugovornom odnosu sa Fondom 71 privatna apoteka što skupa sa „Montefarmovih“ 25 apoteka predstavlja odnos od jedne apoteke na oko 2.600 stanovnika glavnog grada, što je drastično iznad evropskog prosjeka. Sl.R.

Pravnik i istoričar Novak Adžić osporio tumačenje koordinatora Pravnog savjeta MCP o vlasništvu nad svetinjom na Cetinju

Država Crna Gora je podigla Cetinjski manastir PODGORICA – Pravnik i istoričar Novak Adžić ocijenio je kao neutemeljenu izjavu koordinatora Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, koji je saopštio da je svako pozivanje na, kako je rekao, navodno vlasništvo Prijestonice Cetinje nad svetinjom „pokušaj prevare građana“.

Adžić je u izjavi Anteni M dodao da stav Balabana predstavlja skup flagrantnih istorijskih laži.

On navodi da Balaban u svojoj izjavi, kako kaže, pravno neznaveno falsifikuje cjelokupnu istoriju Crne Gore želeći prikazati istoriju CPC, koja je vjekovima bila autokefalna, kao kontinuitet i nasljeđe SPC u Crnoj Gori, koja je nasilno uvedena, nakon nasilne okupacije Crne Gore, nakon 1918.

Protojerej Balaban je kazao da je svojinu nad Cetinjskim manastirom uvijek imala i danas ima Mitropolija. Zabuna je, prema Balabanu, nastala posljednjih petnaestak godina zbog rješenja Područne jedinice Cetinje Uprave za nekretnine Crne Gore iz novembra 2005. godine da se na cjelokupnom gradsko-građevinskom zemljištu u KO Cetinje I (ali i u KO Rijeka Crnojevića) upiše Državna svojina Prijestonice Cetinje sa pravom korišćenja postojećih i stvarnih titulara svojine.

- Dakle, svojina Prijestonice je upisana na sve nepokretnosti, uključujući privatne, a svi stvarni vlasnici, ne samo Manastir, jednim su potezom, bez vođenja posebnih postupaka, postali samo korisnici svoje sopstvene imovine. Ustavni sud Crne Gore je odredbe Zakona o građevinskom zemljištu (u međuvremenu potpuno prestao da

Novak Adžić

Igor Balaban

važi) na osnovu kojih je ovakakv upis izvršen proglasio neustavnima i stavio ih van snage, ali Uprava za nekretnine, začudo, u katastarskom operatu nije vratila pređašnje stanje jednim rješenjem, onako kako ga je prethodno promijenila, već je to činila i dan danas čini, isključivo po zahtjevu pojedinačnih vlasnika – rekao je Balaban.

Adžić je istakao da je Crnogorsku mitropoliju, kao autokefalnu crkvu, osnovao Ivan Crnojević te da je on postavio mitropolita Viseriona i njegovog zamjenika episkopa Vavilu na stolicu crnogorskog mitropolita.

- Podignut je Cetinjski manastir i njegov osnivač, tvorac, ktitor bio je Ivan Crnojević kao poglavar ondašnje, u onim granicama samostalne, crnogorske države.

Znači država Crna Gora je podigla Cetinjski manastir i to je uradio Ivan Crnojević kao gospodar.

Adžić navodi da nikad u svojinsko-pravnom smislu MCP SPC nije raspolagala Cetinjskim manastirom.

- U katastarskim knjigama postoji dokument, posjedovni list, vrlo jasan, đe je izričito precizirano da je, na osnovu istorijskih činjenica, Cetinjski manastir apsolutno pravo svojine Prijestonice Cetinje, a Pri-

jestonica je sastavni dio države Crne Gore – navodi Adžić.

On je objasnio da su u Cetinjskom manastiru stolovali crnogorski mitropoliti lojalni Crnoj Gori, koje je birao opšte-crnogorski narodni glavarski zbor na Cetinju i postavljao ih, u periodu crnogorskog vladikata.

- Od 1852. aktivno pravo izbora crnogorskog mitropolita pripadalo je crnogorskoj državi i njenim državnim poglavarima, a to su bili knjaz Danilo i kralj Nikola. Cetinjski manastir i oni su postavljali crnogorske mitropolite, to je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, to nema nikakve veze sa okupacionom i uzurpatorskom SPC uvedenom u Crnu Goru 1920. od juna, nakon dekreta regenta ondašnjeg Aleksandra Karađorđevića – naveo je Adžić.

Prema njegovim riječima, Cetinjski manastir u 18. vijeku je obnovio vladika Danilo Petrović Njegoš nakon paljenja i rušenja starog crnojevićkog manastira.

- U tome Crnogorci učestvuju i u tom manastiru je bilo sjedište crnogorske države sve dok Petar II Petrović Njegoš nije podigao Biljardu gdje je preselio svoju vlastitu rezidenciju, a do tada je sam stolovao u cetinjskom manastiru – zaključio je Adžić. R.D.

ANALIZA: Za godinu i po trajanja pandemije Crna Gora pr suprotan koncept u odnosu na kovid krizu; nova vlast prio

Mora li zbog pu budžeta neko i PODGORICA – Crna Gora je od početka pandemije korona virusa izgubila ljudskih života gotovo koliko stanovnika ima Šavnik, danas je po smrtnosti od kovida-19 u odnosu na broj stanovnika deseta na svijetu, a osma u Evropi, a po broju otkrivenih slučajeva infekcije treća, odnosno druga.

Danas se o prirodi SarsCoV-2 virusa mnogo više zna nego na početku pandemije, a ultimativno rješenje – vakcina – je široko dostupno već mjesecima.

No, i pored toga vakcinacija stanovništva ide sporo, pa je u ovom trenutku potpuno imunizovano tek 27 odsto cjelokupnog stanovništva.

Tempom kojim se vakciniše stanovništvo, i pored dostupnosti vakcina, Crna Gora će doći do potrebnog minimuma za „imunitet krda“ od 75 odsto imunizovane populacije tek u decembru naredne godine.

DVIJE ADMINISTRACIJE

Delta soj i trend obolijevanja opravdano stvaraju bojazan od toga kakva nas jesen čeka

Od početka pandemije, kovid krizom su u Crnoj Gori upravljale dvije administracije u približno istom trajanju od oko devet mjeseci. Odluke o epidemijskim mjerama u prethodnoj administraciji donosilo je Nacionalno koordinaciono tijelo formirano na samom početku pandemije, u februaru 2020. godine i u samom početku je imalo 17 članova od čega osam doktora i jednog farmaceuta. Prestalo je sa radom 3. decembra, dan uoči formiranja nove Vlade.

Nova Vlada je u svrhu upravljanja pandemijom formirala dva tijela, Savjet za borbu protiv korona virusa i Komisiju za borbu protiv kovida-19. Komisiju je činilo 16 članova, od toga 14 medicinske struke. Međutim, od kraja jula, epidemijske mjere donosi Vlada.

U prvih devet mjeseci tadašnja administracija sprovodila je mjere u vrlo komplikovanoj situaciji punoj nepoznanica, ali i izazova koji su drastično kreirali tokove epidemije.

Skoro svakonedjeljne litije, sa po više desetina hiljada građana na ulicama koji ne poštuju mje-

Aktuelna administracija je, u pokušaju da oživi posustalu turističku privredu koja je uz ugostiteljstvo i saobraćaj doživjela najveći udar usljed epidemije, odlučila da uoči ovogodišnje ljetnje sezone ukine apsolutno sve restrikcije za ulazak turista u Crnu Goru. Kovid brojke su vrtoglavo počele da rastu re, predizborni skupovi, postizborna slavlja i patriotski skupovi, sahrana mitropolita itd.

DVA DOGAĐAJA

Dva velika događaja na kojima je prisustvovalo hiljade ljudi bez poštovanja epidemioloških mjera uticala su posebno značajno, u negativnom smislu, na tok epidemije.

Prvi događaj su bili izbori 30. avgusta prošle godine, tačnije okupljanja koja su uslijedila nakon njih, kada su se brojke novoinficiranih sa prosjeka od 30-ak slučajeva na dnevnom nivou popele na prosjek od preko 230 dnevno.

Drugi veliki događaj na kojem su se masovno kršile epidemio-

Komparacija statističkih podataka u dva devetomjesečna perioda – od 1. marta do 4. decembra 2020. i od 4. decembra 2020. do 16. avgusta 2021 – pokazuju da je državni odgovor bio lošiji u periodu nakon formiranja nove Vlade, iako je u međuvremenu stečeno iskustvo i počela vakcinacija stanovništva.

Od marta 2020. godine do 16. avgusta 2021, prema zvaničnim podacima, od kovida-19 inficiralo se 106.493 osobe i umrlo

loške mjere, pa čak i od onih koji danas apeluju na građane da ih se pridržavaju, poput aktuelne ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović i premijera Zdravka Krivokapića, bila je sahrana mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića 1. novembra, nakon koje Crna Gora prvi put od početka krize bilježi cifre i od preko 800 inficiranih u jednom danu, odnosno ulazi u prosjek od preko 470 slučajeva dnevno, što bilježimo i ovih dana.

Tokom novembra i decembra prethodne godine, Crna Gora je zabilježila više od polovine smrtnih slučajeva od posljedica kovida-19 od ukupnog broja preminulih u 2020. godini.

Poražavajuća upoređenja 1.646 stanovnika Crne Gore.

U periodu od 1. marta do 4. decembra 2020. godine, kada je formirana nova Vlada Crne Gore, znači za 9 mjeseci, inficiralo se, prema zvaničnim podacima, 37.467 osoba i umrlo 522, a od 5. decembra 2020. do 16. avgusta 2021, a za devet mjeseci rada nove Vlade, inficiralo se 69.026 i umrlo 1.124 osoba u Crnoj Gori.

Ako bi ove podatke izrazili u procentima u odnosu na

16. 8. 2020.

16. 8. 2021.

Aktivno oboljelih

1070

4315

Hospitalizovanih

142

161

Umrlih ukupno

78

1646

Nadzor

2172

-

Uporedni podaci o infekciji kovid-19: 16. avgust 2020. i 2021. godine

ukupni broj inficiranih i umrlih od kovida-19 za period mart 2020 – avgust 2021. godine proizilazi da je od ukupnog broja inficiranih i umrlih u ovoj epidemiji, u periodu prvih devet mjeseci, od početka epidemije do dolaska nove Vlade, inficirano 35 odsto i umrlo 31 odsto (u odnosu na ukupan broj umrlih od početka epidemije). U novih devet mjeseci, od 5. decembra 2020. do 16. avgusta 2021. inficirano je čak dvije trećine (65%) ukupno inficiranih od početka epidemije. U tom periodu je umrlo čak 69 odsto svih preminulih za 18 mjeseci.

Neminovno je pitanje: jesu li sadašnje zdravstvene vlasti uopšte sposobne da sagledaju ove podatke i da se bore za zdravlje nacije ili je sve, zaista, podređeno – punjenju budžeta?

D. Đ.

Društvo

Četvrtak, 19. avgust 2021.

s. vasiljević

unjenja i da umre?

U Crnoj Gori je, inače, od početka epidemije do danas od posljedica infekcije korona virusom umrlo 1.657 ljudi, što je gotovo jednako broju stanovnika opštine Šavnik. Od ovog broja, 68 odsto smrtnih ishoda, odnosno 1.135, desilo se u drugoj polovini trajanja pandemije, odnosno u periodu od 4. decembra do danas ljudi. Posljednji dostupni podatak o nadzoru je datiran na 2. novembar prošle godine, kada je pod tim mjerama bilo 1.535 osoba.

PROCJENE

Visoki kovid brojevi su se nastavili i u prva tri mjeseca ove godine, nakon čega je kriva počela ozbiljnije da se spušta, da bi početak juna dočekali sa nivoom zaraze koju smo imali na početku epidemije i koja je potrajala sve do izbora u avgustu prethodne godine.

TREĆI FAKTOR

Aktuelna administracija je, u pokušaju da oživi posustalu turističku privredu koja je uz ugostiteljstvo i saobraćaj doživjela najveći udar usljed epidemije, odlučila da uoči ovogodišnje ljetnje sezone ukine apsolutno sve epidemijske restrikcije za ulazak turista u Crnu Goru.

Epidemijski rezultat te akcije je takav, jer ćemo finansijske pokazatelje sezone vidjeti tek u oktobru, da su u Crnoj Gori kovid brojke počele vrtoglavo da rastu prije četiri nedjelje i danas su udesetostručene u odnosu na treću nedjelju jula u pogledu broja registrovanih slučajeva korona virusa, dok je broj umrlih u posljednjih sedam dana utrostručen u odnosu na prethodnu nedjelju.

U Crnoj Gori je, inače, od početka epidemije do danas od posljedica infekcije korona virusom umrlo 1.657 ljudi, što je gotovo jednako broju stanovnika opštine Šavnik.

Od ovog broja, 68 odsto smrtnih ishoda, odnosno 1.135, desilo se u drugoj polovini trajanja pandemije, odnosno u periodu od 4. decembra do danas.

U prvom devetomjesečnom periodu bila je praksa da se prate kontakti inficiranih, a medicinski nadzor je vršen nad hiljadama

Tempom kojim se vakciniše stanovništvo, i pored dostupnosti vakcina, Crna Gora će doći do potrebnog minimuma za „imunitet krda“ od 75 odsto imunizovane populacije tek u decembru naredne godine

Prema podacima Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju Univerziteta Vašington iz Sietla, početkom decembra prošle godine u Crnoj Gori je bilo inficirano malo preko 20 odsto populacije, početkom aprila 42 odsto, a već krajem juna preko 70 odsto populacije.

Ove procjene ukazuju da se od trenutka kada je nova administracija preuzela upravljanje kovid krizom u zemlji inficiralo više od 50 odsto populacije.

Prema 14-dnevnoj kumulativnoj incidenciji na 100 hiljada stanovnika Crna Gora je prva u regionu već nedjeljama. Prije dva dana američki Centar za suzbijanje i kontrolu bolesti (CDC) izdao je zdravstveno upozorenje najvišeg nivoa četiri za građane SAD: „Ne putovati u Crnu Goru zbog kovida-19“.

Kako je objašnjeno na sajtu CDC-a, nivo četiri ima značenje „veoma visok nivo kovida-19“.

Prošle nedjelje je i Njemačka uvela nova ograničenja za ulazak putnika u tu zemlju iz naše, a Slovenija je nedavno pozvala svoje građane koji su boravili u Crnoj Gori da se vrate u svoju zemlju do 15. avgusta.

Uprkos ovim parametrima i potezima drugih država, ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je u ponedjeljak tokom posjete barskoj bolnici, nedopustivo za poziciju na kojoj se nalazi, minimizirala alarmantno stanje u zemlji u pogledu epidemije korona virusa.

Sa pozicije nekoga ko upravlja zdravstvenim sistemom u državi, Borovinić-Bojović je iznijela tvrdnju da je porast broja novozaraženih u Crnoj Gori najniži u regionu i „objasnila“ kako je stopa broja novozaraženih u Crnoj Gori na sedmičnom nivou iznosi 52 odsto, te da se taj opseg kreće od 36 odsto u Australiji do 240 na Novom Zelandu.

Nekoliko eksperata iz zemlje i inostranstva, sa kojima je Pobjeda razgovarala, kazali su da im nije bilo baš najjasnije na što je ministarka mislila, te da ako je imala na umu razliku u procentu oboljelih registrovanih u jednoj nedjelji u odnosu na prethodnu, da se to svakako nigdje u svijetu ne koristi kao relevantan podatak, odnosno kao indikator epidemijske situacije.

D. MIHAILOVIĆ

Udruženje Roditelji i Prosvjetna zajednica kritikuju smjernice za izvođenje nastave

Preporuke nije moguće realizovati kako su zamislili

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta bez učešća radne grupe, koja se inače od januara bavi organizacijom nastave u toku korona virusa, prekjuče je objelodanilo preporuke da će od prvog septembra đaci da budu u učionicama 45 minuta i da će morati da nose maske više sati.

Radna grupa će tek danas da se sastane povodom toga. Članica radne grupe, izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović očekuje da će im biti omogućeno da promijene određene smjernice, jer u suprotnom ne vidi smisao postojanja radne grupe. Svakako smatra da je trebalo ranije da se sastanu.

Prosvjetna zajednica Crne Gore zamjera Ministarstvu što su plan i instrukcije za realizovanje nastave od 1. septembra odmah objavljeni u medijima, dok još nijesu zvanično dostavljeni školama. Profesorica mr Olivera Leković iz ovog nevladinog udruženja kaže za Pobjedu da je i problem što je plan nastao kao odluka Ministarstva uz konsultovanje Instituta za javno zdravlje, ali bez mišljenja drugih relevantnih subjekata kojih se tiče ova problematika.

Kada se sve sagleda, Mihailović je uvjerena da je nemoguće sve organizovati na način kako su zamislili, a da se ne koriguju određene mjere.

Prosvjetna zajednica traži da u ovoj radnoj grupi budu i predstavnici ispred organizacije koja zastupa nastavnike iz prakse.

Ono što iz iskustva vide kao veliki problem jeste što je mjerama propisano da je obavezno nošenje maski. Prošlu školsku godinu učenici i nastavnici jesu nosili maske, ali tad je nastava organizovana po modelu gdje je trajala značajno kraće, najduže dva sata.

ZBUNJUJUĆE PORUKE: Desetak dana do početka škole sve još neizvjesno

- Vraćanjem na uobičajeni model nastave učenici će boraviti u školi u prosjeku po 5-6 sati. Apsurd je da u tom periodu djeci neće biti dozvoljena užina. Pitamo se kako mogu djeca sve to da izdrže, da sa maskama i bez hrane toliko dugo prate i učestvuju u nastavi – kaže profesorica Olivera Leković iz Prosvjetne zajednice - Vraćanjem na uobičajeni model nastave učenici će boraviti u školi u prosjeku po 5-6 sati.

Apsurd je da u tom periodu djeci neće biti dozvoljena užina. Pitamo se kako mogu djeca sve to da izdrže, da sa maskama i bez hrane toliko dugo prate i učestvuju u nastavi – kaže profesorica Leković.

INsTITuT zbuNJuJE JAVNOsT

Podsjećaju da je lani Institut za javno zdravlje saopštio da nije preporučljivo da djeca nose maske duže od dva sata.

Borovinić-Bojović preporučuje Bratić da časovi traju pola sata Preporuka Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja biće da se u školske klupe vrate sva djeca, ali da časovi traju po 30 minuta, uz poštovanje epidemioloških mjera, koje podrazumijevaju i nošenje maski. To je saopštila ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, gostujući sinoć na Prvoj televiziji, komentarišući smjernice Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Iako su iz resora prosvjete najavili da će se sva djeca regularno vratiti u učionice, bez dijeljenja u grupe, kao i da će časovi trajati po 45 minuta, uz obavezno nošenje maski, ministarka Borovinić-Bojović smatra da to nije izvodljivo.

- Ta odluka je svakako odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Upoznata sam sa činjenicom da su obavljeni već određeni razgovori i dogovori sa Institutom za javno zdravlje sa jedne strane, ali i udruženjima roditelja sa druge. Njihov glas, takođe, treba da se sasluša i da bude važan. Ministarstvo prosvjete će da odluči, ali naša preporuka će biti da časovi traju 30 minuta, a da sav ostali školski program bude regularan, iz prostog razloga što samo nošenje maski, koje je zaista neophodno u ovim okolnostima, zahtijeva na neki način i predodređuje dužinu trajanja časa – kaže ministarka Borovinić-Bojović.

- Kako to da sad taj isti Institut dozvoljava svakodnevno nošenje maski i to 2-3 puta duže – negoduje Leković.

Leković i Mihailović smatraju, takođe, da je zabrinjavajuće to što se Ministarstvo ni u jednoj preporuci nije osvrnulo na potrebe i mogućnosti djece sa razvojnim teškoćama, na djecu i nastavnike sa hroničnim oboljenjima, koje dugoročno nošenje maski i zabrana užine ne samo da ometa u radu, već im dodatno ugrožava zdravlje.

- Pitanje je da li idemo na to da imamo definisana pravila koja niko neće poštovati – ističe Mihailović.

Ona problematizuje i preporuku da su đaci nakon odsustva dužni da pokažu neki od testova koji potvrđuje da su negativni na koronu ili da imaju ljekarsku preporuku za pohađanje nastave. Kaže da im se požalila jedna majka, pitajući se što će da radi ako povede dijete na kontrolu kod zubara, treba li da plaća PCR test da bi sjutra mogao da pođe na nastavu…

Nije joj jasna ni preporuka da se zabrani korišćenje flašica za vodu.

- Šta znači to, moje dijete nosi flašu i samo je ono koristi. Sada će neko da mu doda neke plastične čaše, umjesto flaša, koje svi koriste. Pričaju i da neće biti hrane, kako kada će tamo biti šest sati – ističe Mihailović.

Prosvjetna zajednica pozdravlja nastojanje Ministar-

Nastavnici neosigurani već pola godine Leković iz Prosvjetne zajednice kaže da su nezadovoljni, jer nastavnici i dalje nemaju odgovore na brojna pitanja koja se tiču realizacije nastave, ali i njihovog statusa.

Interesuje ih šta se dešava sa snimljenim časovima iz projekta Uči doma, pošto već neko vrijeme nijesu dostupni na You Tube, a pokazali su se kao vrlo korisni tokom onlajn nastave i samozolacije učenika.

- Interesuje nas kad će ti časovi biti plaćeni svim nastavnicima koji su snimali u drugom polugodištu? Da li će i ova generacija prvačića moći da koristi elektronske udžbenike iz projekta Uči me, i da li će se uraditi e-udžbenici i za 2. razred? Da li planiraju opremu učionica računarskom opremom? Da li će sve škole tokom zime biti dovoljno zagrijane i svim učenicima koji putuju obezbijeđen

prevoz? Kad će biti plaćeni časovi nastavnicima koji su u šk. 2020/2021. radili preko norme? Kada će Ministarstvo uplatiti osiguranje za nastavnike, jer je to zakonska obaveza, a mi smo neosigurani već pola godine – zaključuje Leković, dodajući da postoji još niz pitanja za koja se nadaju da će ih resorno ministarstvo udostojiti sastanka na kojem će imati priliku da ih neposredno postave.

Traže podatke o oboljeloj djeci Prosvjetna zajednica smatra da bi bilo dobro da im resorno ministarstvo dostavi podatke o broju oboljele djece u prošloj školskoj godini, jer ta evidencija postoji.

- Da kroz te podatke vidimo koliko je zaista velika opasnost korona virus za djecu. Da li je određeni uzrast manje ili gotovo nimalo bio zaražen, pa da na osnovu toga taj uzrast bude posteđen mjera koje zahtijevaju MPNKS i IJZ – kaže Leković.

stva da školska godina počne 1. septembra, a da se nastava održi po standardnom modelu, odnosno da časovi sa cijelim odjeljenjem traju 45 minuta.

RODITELJI TRAžE DA DJECA buDu u šKOLI

Mihailović će radnoj grupi predočiti rezultate onlajn ankete koja je bila aktivna od ponedjeljka do srijede ujutro, a u kojoj je učestvovalo više od 1.600 ispitanika. Njih 80 odsto se izjasnilo da sva djeca treba od 1. septembra nastavu da pohađaju u klupama. Nije im sporno da časovi traju po 45 minuta, ali njih 43,38 odsto smatra da ne treba da nose maske, odnosno da se nastava odvija bez bilo kakvih mjera – kao da nema korone.

Za nastavu, kao u regularnim uslovima, ali uz poštovanje epidemioloških mjera opredijelilo se 38,23 odsto anketiranih. Onlajn nastavu podržalo je svga sedam oDsto ispitanika.

Roditelji nijesu mogli da glasaju više puta, već samo jednom.

Ministarstvo kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić saopštilo je prekjuče da je prijedlog ovog resora o organizaciji nastave po zakonskim propisima podržao Institut za javno zdravlje i Ministarstvo zdravlja. Istakli su da su ispoštovali sugestije UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije.

UNICEF je, između ostalih, ranije u više navrata saopštavao da sva djeca treba da budu u učionicama kako bi se izbjegla bilo kakva vrsta diskriminacije. Podaci Ministarstva, o kojima je Pobjeda ranije pisala, govore da oko 5.000 osnovaca u Crnoj Gori nema preko čega da prati nastavu onlajn. N. Đ.

m. babović

rimijenila dijametralno oritet, ipak, dala ekonomiji

7

8

Društvo/Hronika

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost kompaniji CRBC za projekat sanacije

Lijeva obala Tare biće ,,stabilizovana“ do oktobra PODGORICA - Agencija za zaštitu životne sredine je 2. avgusta dala saglasnost kineskoj kompaniji CRBC na dokument ,,Predlog mjera remedijacije i program praćenja stanja životne sredine nakon sprovođenja mjera remedijacije korita rijeke Tare u zoni mosta Tara 2“.

Kompanija CRBC predložila je mjere sanacije nakon što je ekološka inspekcija u oktobru prošle godine podnijela zahtjev za utvrđivanje štete izazvane radovima na toj lokaciji.

ZATRAVNJIVANJE

Kako su Pobjedi naveli iz Agencije remedijacijom je predviđeno zatravnjivanje površina duž puta i okolnih područja u cilju unapređenja vizuelnog efekta okolnog područja zaštite od prašine, kao i pospješivanje naseljavanja i razvoja autohtone vegetacije, nakon završetka radova.

- Predviđena stabilizacija lijeve obale rijeke Tare, ispod starog mosta Mateševo, u dužini

od oko 500 metara, a posao bi trebao biti završen do oktobra.

Vraćanje toka rijeke Tare u prvobitno stanje radiće se prema posebnom odobrenom projektu pejzažnog uređenja terena u zoni mosta Tara 2 - naveli su iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Kako dalje navodi na lokacijama na kojima je došlo do promjena zbog iskopavanja, očekuje se prirodno izravnjanje dna korita.

- U slučaju da se to ne desi do maja naredne godine, na raspolaganju su građevinske metode, ili popunjavanje depresija aluvijalnim materijalima sa izdignutih djelova dolinskog dna rijeke. Te mjere, bi bile urađene na način da se rovokopačem sa obale kašikom zahvati prirodni materijal i izvrši popunjavanje postojeće de-

Vladimir Pešić

rovokopačima! – kazao je Pešić.

Prema njegovim riječima, neshvatljivo je ovakvo rješenje umjesto odgovornog ponašanja prema ekosistemu rijeke Tare, ali i prirodi Crne Gore.

- Agencija za zaštitu životne sredine na ovaj način – demonstrira ili svoju nestručnost (u što ne vjerujem, jer tamo ima izuzetno puno ljudi koji znaju svoj posao) ili, što je vjerovatnije, završavaju (nečijim instrukcijama) posao oslobađanja CRBC odgovornosti za učinjenu devastaciju rijeke Tare! – zaključio je Pešić.

Sumnjiče Belivu grupu za ubistv Spahića i Radul

U dijelu uticaja na biodiverzitet, remedijacijom je predviđeno da se po završetku radova izradi analiza stanja biodiverziteta i izvrši poribljavanje.

- Metoda poribljavanja, odnosno povećanja biološkog bogatstva, uticaće na povećanje biološke raznovrsnosti, a time i stabilizaciju ekosistema rijeke i povećanju ribljeg fonda - kazali su iz Agencije.

Na lokacijama na kojima je došlo do promjena zbog iskopavanja očekuje se prirodno izravnanje dna korita - poručuju iz Agencije za zaštitu životne sredine

PEŠIĆ: Oslobađanje odgovornosti za devastaciju Tare Prof. dr Vladimir Pešić kazao je Pobjedi da je davanje odobrenja na prijedlog CRBC-a za sanaciju Tare „u najmanju ruku neozbiljno, protivno i nauci i struci!“ -Svaki moj student bi uradio bolji prijedlog. Siguran sam da nijedan od mojih studenata koji rade u Agenciji, a ima ih dosta, nije u ovome učestvovao. Kod mene su mogli naučiti na predavanjima iz Ekologije da se poribljavanjem dijela rijeke koja je skoro sterilna, bez skoro čitavog jednog trofičkog stupnja (fauna dna) koji služi kao hrana ribama (a za čiji oporavak treba vrijeme) ne povećava biodiverzitet, kao i to da se prirodno izravnjavanje riječnog korita ne vrši

Nakon sanacije izrada analiza stanja biodiverziteta

RAZOTKRIVEN ZLOČIN IZ 2020: Specijalno državno t protiv kriminalne organizacije zbog trostrukog ubistva

presije - kazali su iz Agencije.

Naime, oni su sproveli postupak ocjene navedenog dokumenta, a čiji postupak je pokrenut na osnovu zahtjeva za utvrđivanje štete u životnoj sredini ili neposredne opasnosti od štete, podnešenog od strane Odsjeka za ekološku inspekciju - Uprave za inspekcijske poslove.

INSPEKCIJA

- Inspekcija je krajem oktobra prošle godine podnijela zahtjev za pokretanje postupka utvrđivaja štete, jer je konstatovano da je na lokaciji ispod mosta, na regionalnom putu R19 (stari most Mateševo), zbog izvođenja radova na temeljima mosta Tara 2, korito rijeke produbljeno na oko dva metra, tako da trenutno voda protiče samo kroz desni luk od ukupno tri koliko ih ima stari most. Nakon prolaska ispod mosta na regionalnom putu R19 (stari most), rijeka skreće ulijevo i vrši eroziju - potkopavanje lijeve obale, čime se ugrožava makadamski put koji se pruža paralelno sa koritom, a samim tim se u korito obrušava zemlja, tj. suspendovane materije koje utiču na biodiverzitet - tvrde iz Agencije i dodaju da su u koritu rijeke Tare ostali betonski temelji skeletne čelične konstrukcije koje su služile za betoniranje glavnih nosača mosta Tara 2. Č e l i č n a ko n s t r u kc i j a j e demontirana, što je navedeno u zapisniku inspekcije.

- U postupku ocjene dokumenta, Agencija za zaštitu životne sredine je utvrdila da je dostavljeni inovirani predlog mjera remedijacije i programa praćenja stanja životne sredine nakon sprovođenja pomenutih mjera, urađen u skladu sa Zakonom o odgovornosti za štetu životnoj sredini i drugim propisima koji regulišu ovu oblast, te da sadrži konkretne mjere remedijacije i adekvatan monitoring plan - kazali su i na kraju, kako su dodali donijeli Rješenje kojim je data saglasnost na N.K. predmetni dokument.

Veljko Belivuk

PODGORICA – Protiv srpskih državljana Veljka Belivuka, zvanog Velja Nevolja, Marka Miljkovića, Radoja Živkovića i Nebojše Jankovića, koji su u bezbjednosnim službama označeni kao bliski saradnici kavačkog klana, podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su u drugoj polovini 2020. godine u Spužu ubili Barane Damira Hodžića i Adisa Spahića.

Ova kriminalna grupa tereti se da je otela, duže vrijeme mučila i prikupljala informacije, a na kraju ubila Mila Radulovića, zvanog Kapetan.

KO JE BIO UZ BELIVUKA

Za sada, kao organizator ove kriminalne grupe označen je Belivuk i još jedna neidentifikovana osoba. Ta osoba, kako su istražitelji prikupili dokaze, odlučivala je ko će se naći na listi za odstrijel, birala mjesto, vrijeme, način izvršenja likvidacije i sve to finansirala.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva saopštili su da je svaki član ove kriminalne grupe imao jasno definisane uloge i zadatke.

- Krivična prijava podnijeta je protiv četiri lica (B. V, M. M, J. N. i Ž. R) zbog osnovane sumnje da su u drugoj polovini 2020. godine, na teritoriji Cr-

U slučaju morbidnog zločina u Spužu, ključnu ulogu odigrao je Radoje Živković, koji je iskoristio Hodžićevo povjerenje i namamio žrtve. Prema nalazima istrage, Belivuk je usmrtio Hodžića pucnjem u glavu. Nakon što su ubili Hodžića i Spahića, nepoznati članovi organizacije uklonili su tragove.

Tragove krvi koji su bili po zidovima su oprali i promijenili podove, a tijela zakopali na nepoznatoj lokaciji ne Gore, B. V. i NN lice formirali kriminalnu organizaciju, koja za cilj ima vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite dobiti i moći – saopšteno je iz Specijalnog državnog tužilaštva.

U slučaju morbidnog zločina u Spužu, ključnu ulogu odigrao je Radoje Živković, koji je iskoristio Hodžićevo povjerenje i namamio ih u kuću u Spužu, gdje su i likvidirani.

On je obezbijedio kuću, a nakon toga stupio u telefonsku komunikaciju sa Hodžićem.

Iskoristio je njegovo povjerenje i tražio od njega i Spahića

Dva mjeseca mučili Kapetana Iz Specijalnog državnog tužilaštva su saopštili da su Miljković i Janković, nakon što je Belivuk ubio Hodžića fizički nasrnuli na Spahića, vezali ga, kao i Mila Radulovića, zvanog Kapetan, koji se nalazio sa njima u društvu.

- Istog dana S. A. je lišen života. Oštećenog R. M. drugi, za sada NN pripadnici kriminalne organizacije, odveli su na drugu lokaciju – naveli su iz Specijalnog državnog tužilaštva.

Kako Pobjeda saznaje, Radulovića su za sada nepo-

znate osobe držale dva mjeseca zatvorenog, ispitivale ga, mučile i na kraju ubile.

U saopštenju SDT-a se navodi da je osumnjičeni Belivuk glasovnom porukom putem kriptovanog mobilnog telefona obavijestio druge pripadnike kriminalne organizacije o načinu na koji je izvršio opisano krivično djelo.

Saopštio im je: „Brate, Zemo i Hell i svi su dobro odreagovali, to ne može uopšte da se komentariše, svako je hvato svog, meni je zapao „Kasap“, „Kratos“ je

da dođu u Spuž u kuću koju je koristio, kako bi se vidjeli.

GRUPA ZA ZLOČINE

Za to vrijeme su osumnjičeni Belivuk, Miljković i Janković nelegalnim putem, mimo graničnih prelaza ušli u Crnu Goru i došli do kuće Živkovića, gdje su oko 15 sati ubili Hodžića i Spahića.

Belivuk je pucao u glavu Hodžiću i nanio mu povrede od kojih je nastupila smrt. Nakon što su ubili Hodžića i Spahića, nepoznati članovi organizacije uklonili su tragove. Tragove krvi koji su bili po zidovima su oprali i promijenili podove, a tijela zakopali na nepoznatoj lokaciji. hvato „zeta“, „Hell“ je hvato M, to što je „Kasap“ imao utoku i potegnuo, brate to niko nije mogao da očekuje i to nije moglo da se promeni i ne može da se ispravi, to nikako brate, ja uopšte nisam hteo da rizikujem, mi smo se tako dogovorili sami bez obzira šta ste vi rekli tu u grupi, ako se vidi i potegne odmah se puca.

Brate to nema šta tu da se pravdamo“.

Hodžić je označen kao „kasapin“, a Spahić kao „zet“, što je i bio Hodžiću, dok je Radulović označen kao „M“.

Hronika

Četvrtak, 19. avgust 2021.

tužilaštvo pokrenulo postupak a

ukovu va Hodžića, lovića - Prema do sada prikupljenim podacima, osumnjičeni su osnovano sumnjivi za izvršenje krivičnih djela koja su im stavljena na teret, te je prema istima pokrenut krivični postupak zbog višestrukog ubistva. Dokazi koji su do sada prikupljeni do granice osnovane sumnje ukazuju da su oštećeni prvo namamljeni, a potom i likvidirani od strane B. V, M. M. i J. N. te da su nakon toga uklonjeni tragovi o izvršenim krivičnim djelima.

U saopštenju SDT se navodi da je djelovanje kriminalne organizacije planirano na duže vrijeme uz primjenu tačno određenih pravila i unutrašnje kontrole i discipline.

Istražitelji su došli do saznanja da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određen zadatak i ulogu.

- U djelovanju kriminalne organizacije planirana je primjena zastrašivanja i nasilja. Organizatori su lično ili preko drugih članova organizacije vrbovali lica za članove kriminalne organizacije, pa su pored za sada NN lica, članstvo u kriminalnoj organizaciji prihvatili M. M, J. N. i Ž. R. – navodi se u saopštenju SDT. Dodaju da je s ciljem realizacije kriminalnog plana i vršenja neodređenog broja krivičnih djela ubistvo (iz čl. 143 KZCG), teško ubistvo (iz čl. 144 KZCG), otmica (iz čl. 164 KZ CG) organizator Belivuk za sebe odredio da planira izvršenje krivičnih djela, daje uputstva i naredbe članovima kriminalne organizacije u pravcu izvršenja krivičnih djela, da sam izvršava krivična djela zbog kojih je kriminalna organizacija i formirana.

MONSTRUOZNI PLAN

Za sada nepoznati, drugi organizator birao je žrtve koje je trebalo da budu likvidirane, obezbjeđivao materijalna sredstva za izvršenje krivičnog djela, određivao vrijeme, mjesto i način izvršenja krivičnih djela, prikupljao podatke o kretanju pripadnika suprotstavljenih kriminalnih organizacija koje treba lišiti života.

- Osumnjičeni M. M. i J. N. prihvatili su da izvršavaju naredbe i uputstva organizatora kriminalne organizacije koja su im direktno data, da sami i sa drugim pripadnicima kriminalne organizacije izvršavaju krivična djela zbog kojih je kriminalna organizacija stvorena kao i da vrše druge radnje koje su im određene od strane organizatora – precizirali su iz SDT ulogu Miljkovića i Jankovića. Živković je prihvatio da izvršava naredbe i uputstva organizatora kriminalne organizacije koja su mu direktno data ili prenešena od drugih pripadnika, da pruža logističku

Bečić pita ko je monstruoznu grupu ugostio u Crnoj Gori Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić saopštio je da se nakon saopštenja Specijalnog tužilaštva, u kojem se navodi da su protiv Veljka Belivuka, Marka Miljkovića i još dvije osobe podnijete krivične prijave zbog sumnje da su ubili Barane Damira Hodžića i Adisa Spahića, otvaraju mnoga pitanja.

- Iz saopštenja SDT-a saznajemo da se osnovano sumnja da su oni mjesecima prije toga, upravo usred Crne Gore, realizovali gnusne zločine, nalik onima koje su, kako čujemo od nadležnih u Srbiji, činili u Ritopeku. Otvaraju se mnoga pitanja, pored onih koje pitamo već duže vrijeme, a ona, ponavljamo, glase: ko je monstruoznu grupu ugostio u Crnoj Gori, sa kim su se sve družili, srijetali, ko ih je skinuo sa liste lica kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru itd.

podršku organizatorima i pripadnicima kriminalne organizacije, obezbjeđuje stambene objekte u kojima će se vršiti krivična djela zbog kojih je kriminalna organizacija i formirana, pruža pomoć i priprema izvršenje krivičnih djela ubistvo i otmica, komunicira sa licima koja su određena da budu lišena života kako bi ih doveo na mjesto gdje će biti ubijeni, kao i da vrši druge radnje koje su mu određene od strane organizatora.

Kako je saopšteno iz Specijalnog državnog tužilaštva, ovoj kriminalnoj grupi na teret se stavlja da su počinili stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, teško ubistvo izvršeno putem pomaganja.

- B. V. je osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st. 1 u vezi st 6 KZCG a M. M, Ž. R. i J. N. krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st. 2 u vezi st. 1 i 6 KZCG. B. V, M. M. i J. N. su kao saizvršioci izvršili krivično djelo teško ubistvo (iz čl. 144 tačka 8 u vezi čl. 23 KZ CG.), dok je osumnjičeni Ž. R. izvršio krivično djelo teško ubistvo izvršeno putem pomaganja (iz čl. 143 tačka 8. u vezi čl. 25 KZ CG.)– naveli su iz SDT. Belivuk, Miljković i Janković uhapšeni su početkom februara, dok je Živković u bjekstvu.

Istražitelji rade na otkrivanju ostalih članova kriminalne orA. R. ganizacije.

Na Dračenovcu spriječen šverc droge

Pronađena veća količina skanka

Zaplijenjena droga

PODGORICA - Službenici carinske ispostave Dračenovac, u koordinaciji sa Odsjekom za suzbijanje krijumča-

Barska policija podnijela krivičnu prijavu zbog otmice

renja, prilikom kontrole teretnog motornog vozila crnogorskih tablica, pronašli su veću količinu skanka,

saopšteno je iz Uprave prihoda i carina.

Vozilo se, kako dodaju, kretalo iz pravca Rožaja ka Srbiji, a droga, upakovana u više pojedinačnih pakovanja, pronađena je u skrivenom bunkeru na vozilu namijenjenom za krijumčarenje.

-U saradnji sa Upravom policije u daljem postupku biće potvrđen sastav predmetne materije i porijeklo iste, radi daljeg procesuiranja predmeta i utvrđivanja krivične odgovornosti lica koje je upravljalo motornim vozilom – navodi se u saopštenju.

Navedena aktivnost samo je, kako kažu, jedna u nizu koje se sprovode u carinskim ispostavama u kontinuitetu radi otkrivanja i sprečavanja svih vidova prekograničnog C.H. krijumčarenja.

9

Krivična prijava protiv državljanina Makedonije zbog lažnog prijavljivanja

Tvrdio da mu je uz prijetnju otet novac BAR - Protiv A.A. (24) iz Republike Sjeverne Makedonije podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo lažno prijavljivanje policija u Baru.

-On je lažno prijavio jedno lice da mu je uz prijetnju otuđilo novac u više navrata – naveli su iz policije.

C.H.

Uprava policije obratila se nakon objava na društvenim mrežama i u medijima PODGORICA - Do sada preduzete radnje u vezi dva samoubistva u Pljevljima ne ukazuju na to da je u pitanju djelovanje sekte ili neki internet ,,izazov“, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Vezao žrtvu, tukao je i pokušao da iznudi 4.000 BAR - D. C. (30) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je 16. avgusta oteo M. B, vezao ga, tukao i pokušao da iznudi 4.000 eura na ime duga za oštećenja na rentakar vozilu.

On je uhapšen istog dana.

Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je Podgoričanin D. C. na dijelu magistralnog puta iznad Petrovca nasilno smjestio M. B. u svoje vozilo i odveo ga do Sotonića u Baru.

Tamo ga je vezao i tukao, s namjerom da od njega iznudi 4.000 eura na ime duga za oštećenja na rentakar vozilu koje je M. B. iznajmio od njega.

C.H.

U tom gradu su se u posljednjih dvadesetak dana dogodila dva samoubistva mladih osoba, nakon čega su se na društvenim mrežama i u pojedin i m m e d i j i m a p o j av i l e informacije da su ti tragični događaji povezani sa djelovanjem sekti.

Policija, kako dodaju, vrši intenzivne provjere i u tom smjeru i javnost će o ishodu istrage biti blagovremeno obaviještena.

-S obzirom na starost žrtava,

Samoubistva u Pljevljima nijesu povezana sa sektama ili internet „izazovima“ Uprava policije postupa sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, a takođe apelujemo da se prilikom saopštavanja i objavljivanja informacija o navedenim slučajevima vodi računa da informacije koje se objavljuju budu provjerene i tačne - navode u Upravi policije.

Poručuju da policija analizira sve raspoložive informacije koje su dostupne na društvenim mrežama, a koje se mogu

Mugoša: Okrenimo se djeci i adolescentima Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša ocijenio je da nas posljednja dešavanja u kojima su tragično izgubljena dva mlada života upozoravaju da kao društvo treba mnogo više da se okrenemo djeci i adolescentima.

On je naveo na Tviteru da ,,veoma zabrinjava činjenica da dok se dešavaju mnogi suštinski životni izazovi, kod nas dominira cirkus na političkoj sceni“.

-Žrtve društveno-političkog ambijenta nijesu političari i funkcioneri, kako neki sebe predstavljaju, nego građani.

Svi treba ozbiljno da se zamislimo kuda ide naše društvo - zaključuje Mugoša.

Utopio se mladić u Zaplijenjeno 230 Ulcinju

U Pljevljima otkrivena plantaža marihuane

ULCINJ - Na Velikoj plaži u Ulcinju juče se utopio mladić iz Rožaja, potvrđeno je Pobjedi iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.

Slučaj je prijavljen oko 17.40 sati.

C.H.

stabljika marihuane

PLJEVLJA – Dvije osobe uhapšene su preksinoć oko 23 sata u Pljevljima, u mjestu Bratosavina, kada je policija otkrila plantažu marihuane.

Kako je saopšteno iz policije, pronađeno je ukupno 230 stabljika marihuane od kojih je 68 bilo spakovano u vreće.

J. J. (25) i O. Đ. (22) iz Pljevalja

dovesti u vezu sa samoubistvima i rade na identifikaciji osoba koje stoje iza dva profila na društvenoj mreži.

-Policijski službenici će i ubuduće preduzimati aktivnosti shodno raspoloživim podacima kako bi sa drugim nadležnim službama dali doprinos prevenciji suicida kod mladih - ističu u saopštenju.

Zaštita dobrobiti djece je obaveza cjelokupnog društva gdje i policija ima određenu ulogu te apeluju na cjelokupnu društvenu zajednicu da posveti dužnu pažnju djeci i mladima, kao i identifikovanju i rješavanju njihovih problema i izazova sa kojima se susrijeću u periodu odrastanja.

-Apelujemo na roditelje da povećaju nadzor nad načinom korišćenja interneta od strane njihove djece i da sve neobične i neprimjerene sadržaje i objave, poruke i slično ukoliko ih primijete prijave najbližoj policijskoj stanici - zaključuju C.H. u policiji.

su uhapšeni zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i biće uz krivičnu prijavu privedeni državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

Policija ih je zatekla kako pakuju stabljike marihuane u veće pvc vreće.

C.H.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević prozvao potpredsjednika Vlade – poručio je Medojević.

Traži da Abazović podnese ostavku ako ne zna ko je švercovao cigarete PODGORICA - Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao je da potpredsjednik Vlade Dritan Abazović treba da podnese ostavku i krivično odgovara ako ne može da odgovori ko je u maju preko Luke Bar prošvercovao 940 tona cigareta.

- Može li zamjenik Krivog Premijera, koordinator svih

službi bezbjednosti, biroa za operativna dejstva, savjeta za borbu protiv svih vidova korupcije da nam prosto i jednostavno kaže: ko je u maju 2021. godine preko Luke Bar prošvercovao 940 tona cigareta? Ko je iz vlasti (računajući i njega) podijelio 9,4 miliona eura od tog šverca?

Ko je od januara do juna 2021. prošvercovao 350 tona cigare-

ta za domaće tržište i oštetio budžet za 35 miliona eura – upitao je Medojević u objavi na Fejsbuku.

Ovo, kako ističe, nijesu teška pitanja za koordinatora svih službi bezbjednosti.

- Ako ne zna treba da podnese ostavku. Ako zna, a ništa ne radi da ih pohapsi, treba da podnese ostavku i da krivično odgovara

Abazović je objavio 22. jula da je Vlada usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone „Luka Bar“, čime je, kako je naveo, ,,konačno zadat snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke“. On je poručio da je nakon 30 godina došao kraj švercu cigareta, da je država pokrenula istrage koje će pokazati ko se bavio švercom i dovesti do toga da se kazne oni koji su tim poslom stvarali štetu državnom budžetu.

C.H.

10

Crnom Gorom

Četvrtak, 19. avgust 2021.

NIKŠIĆ: Vatrogasci intervenisali u Bresticama, Banjanima i Goliji

Kiša zaobišla sela u kojima bukte požari Najteža je situacija u Bresticama i u selu Srijede. Gori i na Njegošu, u Crnom Kuku i ta vatra prijeti da se spušti ka selima u Banjanima... Nadam se da ćemo u skorije vrijeme, zahvaljujući podršci avio-helikopterske jedinice, makar Brestice imati pod kontrolom – kaže komandir Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić NIKŠIĆ – Prognoze meteorologa su bile ohrabrujuće, oblačno je osvanulo, ali u nikšićkoj opštini nije prokapalo upravo tamo gdje su vatrogasci najviše priželjkivali.

Kiše je bilo u Župi, istočnom dijelu opštine, u gradu tek po koja kap, ali na prostoru Rudina u banjskom i golijskim selima i dalje je sunčano, toplo i gori na sve strane.

Juče je, dok nije počeo duvati jače vjetar, nekolika naleta avionom napravio Miodrag Grubač, poslije podne su stigli helikopteri, a vatrogasci, uobičajeno, na terenu su i kažu da im je najteže u predjelu Brestica, Njegoš planine, u Goliji...

Komandir Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić kaže da već nekolika dana stalno dežuraju u podnožju Pustog lisca.

- Najteža je situacija u Bresticama i u selu Srijede. Gori i na Njegošu, u Crnom Kuku i ta vatra prijeti da se spušti ka selima u Banjanima, ka Hercegovini... Vjetar nam dodatno otežava posao, teže gasimo

BEZ KIŠE TEŠKO JE UGASITI POŽARE: Požar u Nikšiću

iz vazduha, vatra se brže širi, a sve je suvo. Uz to, rijetke su kuće, slabo je naseljen taj predio, pa nemamo dovoljno podrške ni od mještana. Nadam

se da ćemo u skorije vrijeme, zahvaljujući podršci avio-helikopterske jedinice, makar Brestice imati pod kontrolom i ostaje nam da i dalje gleda-

mo u nebo. Već 28 dana smo u stalnoj pripravnosti i postaje neizdrživo, pa sve i da nam ne fali ljudstva, opreme, vozila... riječi su Tadića. R. PEROŠEVIĆ

Prvi brod sa turistima u Baru

BAR - U luku ,,Port of Adria“ uplovio je prvi brod sa putnicima ,,La Belle De L Adriatique“ pod belgijskom zastavom. Doveo je oko 200 turista.

Direktor TO Bar Emil Kukalj kaže da je to ponovni početak kru-

zing turizma u barskoj opštini.

- Nadamo se da će to privući i druge kompanije da započnu kruzing ture, uprkos tome što znamo da je komplikovana zdravstvena situacija. Drago nam je da se kruzing kao indu-

DANILOVGRAD: Takmičenje za penzionerke

ŠAVNIK: Đaci OŠ ,,Bogdan Kotlica“ realizuju ekološki projekat

DANIlOvGRAD - U prostorijama Udruženja penzionera Danilovgrad održano pojedinačno takmičenje u pikadu za dame.

Najbolji rezultat ostvarila je Marina Stojković i za osvojeno prvo mjesto nagrađena je sedmodnevnim boravkom u Ulcinju. Srebrna, odnosno bronzana medalja pripale su Slavki Popović i Branki Stevanović. Prema riječima predsjednika komisije za sport i rekreaciju Udruženja penzionera Mitra Aleksića ovog petka održaće se prvenstvo penzionera u šahu. B.K.

strija ponovo pokreće i očekujemo da se taj pozitivan trend nastavi - kaže Kukalj.

Riječ je kaže on o visoko platežnim gostima iz Belgije, Holandije, Francuske i Njemačke. ,,La Belle De L Adriatique“,

koji je prvi put u Baru, dolazi redovno u Kotor, gdje se kratko zadržava, a u gradu pod Rumijom ostali su nekoliko sati.

U barsku luku uploviće još tri puta do kraja godine.

U kotorsku luku uplovio je

Kiša je pomogla vatrogascima da nakon dvodnevne borbe s vatrenom stihijom stave pod kontrolu požar u u Nacionalnom parku „Lovćen“. Juče tokom dana intervenisali su u Katunskoj nahiji, u mjestu Uble Čevske gdje se između utorka i srijede vatra primakla kućama ali su uspjeli da ih zaštite.

megakruzer Eurodam, kompanije Holland America Line (HAL), sa 819 putnika i 830 članova posade. Iz te američko-holandske kompanije do kraja godine najavljuju još nekoliko dolazaka u Kotor.

Taj megakruzer klase ,,Signature“ ima 86.2743 bruto tona, dug je 285, a širok 32,2 metra.

Izgrađen je 2008. godine u Italiji.

V.K.V.

Ekološka učionica u Boanu ŠAvNIK - Osnovna škola ,,Bogdan Kotlica“ u Boanu dobila je ekološku učionicu. Izgrađena je od prirodnih materijala u dvorištu škole. Učionica će biti opremljena kako bi 30 učenika, po potrebi, nastavu mogli pratiti na otvorenom.

Direktor škole Željko Stanković kaže da je ekološka učionica, prva takve vrste u Šavniku, izgrađena je u cilju informisanja učenika o važnosti čuvanja prirode, pravilnog odlaganja smeća i reciklaže, a u sklopu projekta Zajednički napori za „5% manje otpada – 5% MANJE“.

- Učenici koji su shvatili važnost recikliranja danas, sutra će biti ljudi osviješteni o čuvanju okoliša – poručio je Stanković.

U sklopu projekta uskoro se očekuje uspostavljanje ekološke učionice i u osnovnim školama ,,Pljevlja“ i ,,Jablanica“.

Cilj projekta je da se u šest opština na području BiH i Crne Gore poveća količina recikliranog otpada za pet odsto do kraja 2021. godine.

Finansira ga Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje BiH – CG. Projekt sprovodi Udruženje LiNK Mostar

Selima fale kontejneri Đaci koji su učestvovali u projektu identifikovali su ekološke probleme i ponudili rješenja za njih.

-U Boanu nijesu određena mjesta za odlaganje otpada pa to narušava lijep izgled kraja i šteti životnoj sredini, a naročito Marina Stojković

Kiša koja je juče pala nije mnogo pomogla vatrogascima, jer je u rejonu kanjona Tare gdje i dalje bukte požari takoreći nije ni bilo. Jedino što je vatrogascima niža temperatura olakšala rad.

Predsjednik Opštine Igor Golubović situaciju ocjenjuje kao stabilnu ali rizičnu jer, kaže, vjetar u svakom momentu može da razbukti požar.

On ističe da je Služba zaštite i spašavanja tehnički dobro opremljena ali da je od 1.300 kvadratnih kilometara pod šumom čak 66 odsto teritorije Opštine što je ogroman posao za 31 vatrogasca.

- U posljednjih 15 dana su imali više intervencija nego u maju i junu zajedno. Sve to radi maksimalno 16 ljudi na terenu, jer neke ekipe moraju ostati da ,,čuvaju grad“ – kazao je Golubović.

Cetinje: Pod kontrolom situacija u NP ,,Lovćen“

BAR: Uplovio kruzer pod belgijskom zastavom

Marina Stojković najbolja u pikadu

Pljevlja: Strahuju da će vjetar razbuktati vatru

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 14 opština PODGORICA - CEDIS nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

ANDRIjevICA: od 7:30 do 18 h

Gornje Luge, dio sela Gračanica, dio sela Ulotina, dio sela Gračanica, Kruševo, Zoriće.

BeRANe: od 00 do 7 h naselje Hareme, Šaćina Bara i ostala seoska područja.

BIjelO POlje: od 9 do 18 h Kisela Voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Kneževići, Orahovica, Oluja, Konatari, Unevina, Metanjac, Dobrakovo, Granični Prelaz, Kumanica, Kanje, Milovo, Dobro Brdo, Mioče, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Brčve, Rodijelja, Ušanovići, Pećarska, Žiljak, Boturići, Hasanbegovići, Mirojevići, Bistrica, Dolac, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja; od 9 do 15 h Žurena, Brestovik, Pašića Polje, Potoci, Laholo, Kostići, Dubovo, Kaševari, Femića Krš, Brzava, Prijelozi, Zagrad, Rasovo, Lisičine, Mijatovo kolo; od 9 do 12 h Kaševari; od 12 do 15 h Ivanje škola.

CetINje: od 8 do 17 h dio Katunske nahije-Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Musta Rupa, Izvori, Tisovac, Kobilji Do, Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Kopito, Meoci, Bijelo Polje, Ubli, Prisoja i Bijele Poljane.

DANIlOvGRAD: od 8 do 15 h Radovče, Studeno.

KOlAŠIN: od 9 do 15 h Bare Kraljske, Smira.

KOtOR: od

9 do 10 h Dražin Vrt; od 10 do 11 h Risan, Zgrade ,,Monrus“.

MOjKOvAC:

stilovina.

od 10 do 15 h Go-

NIKŠIĆ: od 8 do 15 h dio Vilusa,

dio Prage.

od 8:30 do 14:30 h dio sela Trpezi, Ponor, dio sela Lagatori.

PetNjICA:

PlAv: od 9 do 14:30 h selo Velika; od 7 do 7:30 h kompletno Gusinje; od 8 do 18 h Rudo Polje, Šarkinovići i dio sela Brezojevice; od 7 do 7:30 h Skić, Komarača, Meteh, Jara, Babino Polje, Korita, Vojna Pošta, Prnjavor, Malo Selo, Đurička Rijeka, Ski Lift, Hoti, Vojno Selo, Hakanje.

PljevljA: od 7:30 do 18 h Jakupov Grob; od 9 do 17 h Potoci, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče; od 9 do 17 h Odžak, Alići, Vilići, Zekavice (moguća kratka isključenja na početku i kraju radova).

ČUVAJU PRIRODU: Ekološki aktivisti

u partnerstvu sa Opštinom Jablanica (BiH), Opštinom Šavnik (CG) i Udruženjem Matica (CG). Projekat se provodi na području opština Prozor-Rama, Jablanica i Konjic u BiH, te Pljevlja i Šavnik u Crnoj Gori. C.G.

PlužINe: od 8 do 15 h Dio Go-

rijekama koje još imaju izrazito čistu vodu. Nadležni treba da odrede lokacije za odlaganje otpada na seoskom području, postaviti kontejnere za selektivno odlaganje, da osiguraju redovan odvoz otpada i postavei signalizaciju koja će jasno označiti mjesto na kojem će se odlagati otpad – naveli su mladi ekolozi.

ranska (Šume), FEP.

ROžAje: od 9 do 14:30 h Fejzići,

Kujevići.

USKORO STIŽU KLUPE: ,,Zelena“ učionica

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 19. avgust 2021.

KOTOR: Skupština grada prihvatila prijedlog programa spomen-obilježja

BAR

Bazen u Škaljarima zvaće se po Zoranu Gopčeviću U obrazloženju odluke navodi se da je Gopčević ostavio dubok trag u svjetskom vaterpolu, kao reprezentativac i kapiten ekipe koja je Kotoru donijela prvu titulu prvenstva i Kupa države. Cijelu igračku karijeru posvetio je VK Primorac, sportista koji je širom svijeta pronosio ime Kotora, kluba, pa i samog zatvorenog bazena, kojeg je i otvorio 1984. godine

PRIJEDLOG USVOJEN JEDNOGLASNO: Sa sjednice Skupštine grada

INICIJATIVA

Sekretarka za kulturu Tatjana Kriještorac podsjetila je da se tom sekretarijatu u više navrata sa ovom inicijativom obraćao Pavle Vičević u ime vaterpolo akademije Cattaro, i to 2008. 2019. i 2020. godine. Kriještorac je kazala da su se tom sekretarijatu sa istom inicijativom obratili i VK Primorac i Vaterpolo savez Crne Gore.

Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća saopštili su da ,,odluku kotorske Skupštine da se gradskom bazenu promijeni ime, bez obzira na sve prigovore takvom činu, doživljavaju kao ishitren i nerazuman čin, koji ne ide u korist dobrosusjedskih odnosa Republike Hrvatske i Crne Gore, a nerazumnim ga doživljavaju pripadnici hrvat-

- Na osnovu te inicijative sekretarijat za kulturu je početkom godine uradio program izrade spomen-obilježja za koji je dobio saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta - kazala je Kriještorac.

Gopčević je ostavio dubok trag u svjetskom vaterpolu, kao reprezentativac i kapiten ekipe koja je Kotoru donijela prvu titulu Prvenstva i Kupa države. Cijelu igračku karijeru posvetio je VK Primorac, sportista koji je širom svijeta pronosio ime Kotora, kluba, pa i samog zatvorenog bazena, kojeg je i otvorio 1984. godine. Iznenada je preminuo 30. septembra 2000. godine.

Odbornik Liberalne partije Vido Drašković tražio je odgovor dokle se stiglo sa inicijativom koju je ta partija podnijela uoči proteklih izbora za izradu spomenika knjazu Danilu u Kotoru, podsjećajući da se u prethodnom sazivu počelo sa pripremama za postavljanje spomen-ploče na kući u kojoj je umro knjaz Danilo.

Predsjednik Opštine Vladi-

FACEBOOK

Nikša Bućin zaslužuje spomen-obilježje KOTOR - Odbornici kotorskog parlamenta u nastavku 7. sjednice juče su jednoglasno, glasovima 23 prisutna odbornika vlasti i opozicije podržali prijedlog da zimski bazen u Škaljarima poznat kao „Nikša Bućin“ dobije naziv „Zoran Džimi Gopčević“, po proslavljenom kotorskom vaterpolisti koji je preminuo 2000. godine. Odlukom je precizirano da je rok za podizanje spomen-obilježja decembar 2021.

Nikša Bućin bio je fudbaler.

Poginuo je krajem 1944. godine u Šišićima, opština Kotor, u borbi protiv četnika.

Imao je samo 20 godina.

Zoran Gopčević

Borović: Ne zaboraviti Mata Brguljana

mir Jokić je podržao izlaganje i prijedloge Ljubenka Borovića, konstatujući da je to nešto što je obaveza svih nas.

- U Kotoru sva ta imena neće biti zaboravljena, niti ijedno ime iz antifašističke borbe

HNV: Preimenovanje nerazuman čin skoga naroda u Crnoj Gori“.

HNV je predložilo da se ta tačka ne razmatra, dok se dodatno ne provjere njihovi navodi i time ne povrijede još jednom sve žrtve logora Morinj.

U saopštenju koje je potpisao

Željko Avramović (DPS) je kazao kako je inicijativa da bazen nosi ime Zorana Gopčevića izazvala puno polemika, prije svega pojedinih političkih partija i udruga.

- Bazen se godinama zvao Nikša Bućin, ali ne postoji nijedan dokument niti odluka nekog organa o davanju naziva. Vidjeli smo da su boračke organizacije reagovale i tražili su, što smo čuli i od gospodina Borovića kao jednog od predstavnika boračkih organizacija da stadion FK Bokelja, a ja ću reći zašto ne i stadion FK Grblja ili bilo kojeg drugog sportskog objekta dobije ime Nikša Bućin. Zagovornik sam da se nađe način da se ime Nikše Bućina dodijeli nekom drugom adekvatnom objektu - kazao je Avramović.

Odbornik SNP i predsjednik Organizacije boraca NOR-a 1941/1945 (OBNOR) Ljubenko Borović ocijenio je pozitivnim donošenje odluke da Gopčevič dobije spomen-obilježje davanjem njegovog imena zatvorenom bazenu. On je predložio da se još neka spomen-obilježja utvrde i da im se da poseban značaj.

- Prvo mislim na Kotoranina rođenog u Škaljarima, Mata Brguljana Maša, narodnog heroja koji je 1942. godine izgubio život za slobodu.

Nažalost u ratnim dešavanjima 1992. godine

predsjednik HNV-a Zvonimir Deković navode da će ove godine ,,obilježiti tužan jubilej, trideset godina, od kada je u Boki postojao zarobljenički logor, koji je još i danas crna mrlja na licu Zaljeva Svetaca“.

njegov spomenik je porušen i u skorijoj budućnosti nema naznaka da bi se mogo obnoviti.

Zato predlažem da se park u Škaljarima i Rakitama nazove po njemu i treba razmotriti da se uradi njegova bista i da se taj park uredi kako bi bio simbol jedne ljudske veličine koja je položila svoj život za ovo što mi danas imamo.

Zatim, molim vas da podržite ideju da se Nikši Bućinu, sportisti, skojevcu nađe prikladno mjesto, recimo da se stadionu FK Bokelj da njegovo ime - predložio je Borović.

neće biti zaboravljeno već će svako od njih na adekvatan način da ostane u uspomeni grada - poručio je Jokić.

VRAĆANJE DUGA

Odbornik DPS Željko Avramović se osvrnuo i na kako je kazao komentare pojedinih partija i udruženja na portalima i društvenim mrežamam koji su pokušali da naruže ime Gopčevića stavljanjem u kontekst njegove uloge tokom rata 90-ih godina.

- Međutim, Zoranovo ime, lik i djelo ne daju im to za pravo.

Meni je jako drago da smo nakon više od 20 godina od njegove smrti našli način da mu se odužimo, a prije par godina

11

smo to učinili tako što smo u njegovom rodnom mjestu Orahovcu dali naziv ulice po njemu, ali je ipak ovaj današnji čin još veći doprinos i počast našem Zoranu. Ono što su neki pokušali, neke partije i udruge sa hrvatskim preznakom su se oglasile o Zoranovoj ulozi u nesretnim dešavanjima 90-ih kada se kao i jedan veliki broj građana odazvao na poziv tadašnje JNA i bio rezervista i igrom slučaja bio u Morinju. Zbog toga određene strukture su željele da umanje njegov značaj lik i djelo poistovjećujući ga sa nekim radnjama koje on nikad nije uradio niti u primisli da bi to mogao uraditi - kazao je između ostalog Avramović. Iv.K.

Sjutra ,,RiBAR fest“ BAR - Turistička organizacija i ribarski brod ,,Orka“ iz Bara u petak 20. avgusta organizuju prvi ,,RiBAR fest“ u Baru, a u okviru manifestacije ,,Barski đir“. Događaj će biti održan na Šetalištu kralja Nikole sa početkom u 20 sati, a brojni posjetioci će imati priliku da uživaju u degustaciji ribe koja će za ovu priliku biti dijeljena besplatno.

Osim ribe, gosti će uživati i u lokalnim specijalitetima, crmničkom vinu i drugim primorskim delikatesima. Za dobru atmosferu tokom manifetacije će se pobrinuti gradska muzika Budve koja će za ovu priliku pripremiti poseban repertoar.

Sljedećeg dana u subotu 21. avgusta na Ljetnjoj pozornici u Starom Baru nastupiće dobro poznati Duo Classico, koji čine magistarka violine Dina Desančić i profesor harmonike Safet Drljan, koji su pripremili veče filmske muzike. Koncert počinje u 20 časova, a ulaz je slobodan.

Duo Classico postoji od 2013. godine, a uspješno, već dugi niz godina, koncertriraju kako u zemlji tako i u inostranstvu.

Imali su priliku da nastupe na brojnim festivalima širom Crne Gore, ali i da postojbinu predstave na scenama širom svijeta (Ankara, Zagred, Ljubljana, Sarajevo, Beograd, Fetije…). ,,Barski đir“ se zatvara pješačkom turom 22. avgusta, kada će biti organizovan pohod na Vrsutu u noći punog mjeseca, nesvakidašnjom aktivnošću, koja za cilj ima dalju popularizaciju aktivnih odmora u Baru. Okupljanje je predviđeno ispred prostorija TO Bar u 20 sati, odakle će biti organizovan autobuski prevoz. Povratak je planiran za jedan sat nakon ponoći, takođe ispred prostorija TO Bar. Tura je besplatna, a učešće je potrebno prijaviti na info@bar.travel ili pozivom na broj 030/311-633.

V.K.V.

BIJELO POLJE: Mještani traže hitnu reakciju lokalne uprave

Veliki ekološki problem potok u Malom Polju

I MALE PADAVINE OPASNE SU: Pavića potok

BIJELO POLJE - Mještani prigradskog naselja Malo Polje upozoravaju na opasnosti od izlivanja tamošnjeg potoka. Kažu da je problem izražen u zadnjih nekoliko godina, te da može eskalirati prilikom nevremena, očekuju da ga lokalna uprava što prije riješi.

Mještanin Ljubo Obradović objašnjava da Pavića potok koji protiče kroz naselje predstavlja opasnost ne samo zbog izlivanja iz korita već i zbog činjenice da nosi fekalije i različiti otpad.

- Posebno je opasna dionica dužine oko 50 metara neposredno ispod magistralnog puta Bijelo Polje – Ribarevine, zatim ispod željezničkog mosta i doseže do improvizovanog

betonskog mosta kroz naselje. Alarmantno je jer potok ne teče svojim prirodnim tokom već drugim pravcem noseći veliku količinu fekalija, koje se izlivaju iz njegovog gornjeg toka - upozorava Obradović.

Po njegovim riječima prije više od dvije decenije potok je na spornoj dionici sproveden u betonske cijevi ali su malog promjera.

- Od početka je bilo i svakom laiku jasno da taj posao nije kvalitetno odrađen. Navodno su izgrađene i šahte za čišćenje, koje su se vremenom pokazale kao totalni promašaj.

Mi mještani smo permanentno ugroženi prilikom i najmanjih padavina, kada plave naši objekti - kaže Obradović.

On naglašava da se nedaleko od kuća potok

uliva u Lim te u njega unese otpad koji ,,sakupi“.

Po riječima Obradovića o svemu su informisani nadležni u lokalnoj upravi ali još ništa nije preduzeto da se problem trajno riješi.

- Navodno su ranije uradili propust koji se usljed malo većih padavina začepi. Permanentno se izliva voda koja pričinjava štetu tamošnjim domaćinstvima. Za vrijeme prethodne lokalne uprave su iskopane dvije rupe dubine nekoliko metara koje su pune vode i prijeti opasnost da neko od građana upadne u njihu. Očekujemo od prvog čovjeka Opštine Petra Smolovića da nešto preduzme kako bismo u svojim domovima mogli bezbjedno boraviti - upozorava Obradović.

B.Č.

12

Kultura

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Američki gitarski duo Mineapolis gosti manifestacije Podgoričko kulturno ljeto

Na programu djela poznatih kompozitora PODGORICA – Američki gitarski duo Mineapolis (Minneapolis Guitar Duo) nastupiće večeras u 21 sat, u dvorištu Galerije Risto Stijović u Staroj varoši, u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.

Na programu koncerta su djela poznatih savremenih kompozitora i gitarista Rolana Dijensa, Dušana Bogdanovića, Lea Brauera, Fernanda Bustamantea, Hoakina Rodriga, Paola Belinatija, Konstantina Vasiljeva i Vojislava Ivanovića. Kao gošća večeri nastupiće gitaristkinja Maja Radovanlija.

Gitarski duo Mineapolis čine Milena Petković i Bendžamin Kunkel, sa sjedištem u Minesoti. Oboje su iskusni solisti i kamerni muzičari, sviraju zajedno posljednjih nekoliko godina. U okviru dua i drugih ansambala, nastupali su širom Sjedinjenih Država, Evrope i Kine. Nedavno su bili predstavljeni u koncertnom serijalu Gitarskog društva u Minesoti, od kojeg su dobili poziv da nastave saradnju u predstojećoj koncertnoj sezoni 2021/22. Gitaristkinja Milena Petković je dip l o m i ra l a n a A ka d e m i j i umetnosti u Novom Sadu, a ima Diplomu izvođača i Master diplomu Muzičke škole

Jacobs na Univerzitetu Indijana. Trenutno završava doktorske studije na Univerzitetu u Minesoti. Gitarista Bendžamin Kunkel je diplomirao na Univerzitetu u Minesoti, a magistrirao na Muzičkom institutu u Klivlendu. Pored izvođaštva, oboje se uspješno bave pedagogijom i rade kao fakultetski profesori na muzičkim konzervatorijumima St. Paul i Century College u Minesoti.

Gošća na koncertu dua Mineapolis, gitaristkinja Maja Radovanlija je magistrirala i doktorirala na Univerzitetu u Indijani, a od 2011. godine radi na poziciji šefa odsjeka za gitaru na Univerzitetu u Minesoti, Mineapolis. U skorije vrijeme je nastupala sa brojnim ansamblima, kompozitorima i improvizatorima u okviru projekata kao što su: Minneapolis Guitar Quartet, ImprovE Collective-Belgrade, Szilard Mézei Ensemble, Jandek project, ImprovIsAndDo ensemble, Improvised Ecosystems, Douglas Ewart i drugi.

Gostovanje gitarskog dua Mineapolis realizuje Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice, u saradnji sa festivalom Guitar Art Summer Fest u Herceg Novom i uz podršku Ambasade SAD u Crnoj Gori.

S. V.

Otvoren festival Operosa Montenegro

Koncert ,,Russian Fairytale“ za početak programa Luštica Bay

PODGORICA - Koncertom ,,Russian Fairytale“ preksinoć je u Luštici Bay otvoren Operosa Montenegro Opera Festival 2021. Solistkinja Nataša Jovović i Tea Đorđević za klavirom publici su predstavile najčuvenije kompozicije Čajkovskog, Rahmanjinova i Metnera.

- Repertoar je prilagođen kako vrsnim poznavaocima operske umjetnosti, tako i novajlijama u ovom svijetu, te sa sigurnošću mogu tvrditi da nikoga neće ostaviti ravnodušnim - izjavila je Nataša Jovović pred početak koncerta.

Najvoljenije operske arije venecijanskog karnevala u izvođenju tenora Stevana Karan-

ČITALI SMO: Zbornik „Priče sa balkona, priče sa Balkana“ u izdanju A

Svjedočanstvo vrem će se svesti na stranic Riječ „balkon“ puca od siline značenja koja će se spojiti u pozorištu, ograničenosti prostora, distance (od zemlje i kontakta) i na kraju dijaloga (ako bismo poentirali u najpoznatijem Šekspirovom komadu) PODGORICA - Pandemija je u posljednjih dvadesetak mjeseci ne samo preuredila liste prioriteta i uspostavila nova pravila svakodnevice, već je ušla u sve sfere umjetnosti, nimalo diskretno. Da li je to sa sobom povuklo i kvalitet, pitanje je na koje se mora odgovarati pojedinačno.

Nekad se sva ljepota gurne u stranu zarad minimalne doze izazivača empatije, a nekad je najvažnije biti dosljedan.

Konkurs za kratki dramski tekst „Priče sa balkona, priče sa Balkana“ koji je prošle godine raspisala Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK) ograničio je regionalne autore ne samo brojem karaktera već i brojem lica i tematskim okvirom, ali je nakon što je objavljen zbornik pod tim nazivom jasno da dobrom piscu ograničenja nisu bila demotivišuća. Zatvaranje pozorišta je bilo pogubno ne samo za publiku i glumce, već i za scenariste i sve ostale mađioničare koji stoje u pozadini cijelih godišnjih produkcija, pa je jedan dio njihove neaktivnosti posredno kompeziran ovom knjigom i pratećim filmovima. Posebno kad uzmemo u obzir da riječ „balkon“ puca od siline značenja koja će se spojiti u pozorištu, ograničenosti prostora, distance (od zemlje i kontakta) i na kraju dijaloga (ako bismo poentirali u najpoznatijem Šekspirovom komadu).

NEJEDNAKOG KVALITETA

Zbirka sadrži deset pobjedničkih drama, bez kategorizacije, prosto po abecednom redu autora, i izbor od devet dramskih tekstova koji nijesu nagrađeni, ali im je mjesto bilo u jednom ovakvom zborniku koji je morao biti štampan i zbog uvida u kom smjeru se regionalna drama može kretati u bliskoj budućnosti.

Nisu svi tekstovi u knjizi „Priče sa balkona, priče sa Balkana“ jednakog kvaliteta, no žiri koji su činili Stevan Koprivica (Crna Gora), Dino Mustafić (Bosna i Hercegovina), Filip Grinvald (Srbija) i Matko Botić (Hrvatska) definitivno nije imao lak zadatak da uđe u kompleksne odnose koji se realizuju jedan na jedan, u dvoboje koji neće rezultirati neočekivanim ishodom, jer je situacija koja ih je tražila u obliku u kom su dospjeli sama po sebi bila van poimanja savremenog čovjeka.

Skoro pa uobičajen razgovor uz kafu dvije prijateljice u tekstu „Mrtve ne treba micati“ Monike Herceg je mogao biti sav od opštih mjesta sa dozom vrcavog humora, no dopunjen je slikom mrtvog čovjeka ostavljenog na podu i činjenicom da je uznemirenost ubice pod naletom brige i olakšanja stavljena na minimum i deklasira kompletnu sliku mjesta zločina pretvarajući ga u prijatno mjesto za razgovor o neprijatnim temama. Herceg je

dala ne samo sliku izmučene i kivne žene koja nije imala rješenja za svoju situaciju, već je njena samoća u zlostavljanju predstavljena kao stanje koje sa pandemijom ima veze samo utoliko što je njen lični, zakonom regulisani nasilnik, bio doma češće nego inače. Herceg je ne posmatra kao ubicu, naprotiv. Daje joj super moći da ono što je uradila percipira kao uslugu svojoj djeci, ali ne i sebi.

P (kako je diskretno nazvala svoju junakinju) je žrtva porodičnog nasilja, a ne ubica, iako je sasvim izvjesno da će je sistem kome će nakon priče dospjeti u ruke posmatrati isključivo kao ovo drugo.

INOVATIVAN ODGOVOR

Ništa manje vrijedna nije ni drama „Estetika obmane“ koja je tehnički monolog sa podsticajem u vidu pitanja, pripovijetka koja se razbija tamo gdje bi u normalnim situacijama bio međunaslov ili bilo kakva grafijska retardacija.

Ona u svojoj suštini ispričava put jednog intelektualca kroz dugoročne posljedice devedesetih. Suština je višeznačna, razbija se poput loše postavljenog koncepta na svakom mjestu kad pomislimo da neće biti nikakvog poentiranja na kraju, da se neće razviti problem veći od onog koji je postojao i na samom početku. Ipak, poenta je sama količina traume koja je

trajno deformisala pojedinca.

Autor ovog teksta, Almir Alić je iz pripovjedačkog prosedea uzeo sve što je dobro i nakalemio na medijatorsku poziciju psihoterapeuta. Jednako bi, iz pozicije Klijenta, bilo i da je pred njim stajala prazna stolica. Odgovor na postavljeni zadatak konkursa je uspješno realizovan.

Da nije sve u formi klasičnog dijaloga, a da ipak može da se komunicira unutar teksta, su-

Druga Književna komuna u Petrovcu ugostila hrvatsku pjesnikinju Moniku Herce

Bitnost magijskog realizma

ca, ,,Viva l’Opera Italiana“ publika može da čuje 20. avgusta u 21 sat na Luštici Bay. ,,Opera Under The Stars“, kao prava poslastica za sve ljubitelje opere, zatvoriće festival na tvrđavi Forte Mare, 23. avgusta u 21 sat. Na programu će se naći djela Mocarta, Verdija i Pučinija. Koncert je sačinjen od najljepših dueta za soprane i tenore, uz pratnju klavira, i okupiće sve izvođače zajedno na sceni.

Cijena ulaznice za koncert u Herceg Novom je 5 eura, dok je ulaz za oba izvođenja u Luštici Bay besplatan. Karte se mogu kupiti na blagajni Dvorane park ili na tvrđavi Forte Mare pred početak koncerta.

A. Đ.

PETROVAC – Gošća četvrte večeri druge Književne komune u Petrovcu na platou ispred Spomen doma Crvena komuna, bila je mlada, višestruko nagrađivana pjesnikinja Monika Herceg. Ovo je njeno prvo predstavljanje u Crnoj Gori. Herceg pripada generaciji pjesnikinja čija poetika nalazi otklon od društvenih konvencija i ustaljenog. Njena angažovanost i društveni aktivizam stali su u do sada tri objavljene knjige poezije, koje su je afirmisale kao jednu od najistaknutijih autorki novije generacije u Hrvatskoj i regionu.

Razgovor sa Herceg vodio je pisac Đorđe Gregović. Bilo je riječi o njenom stvaralaštvu, ljubavi, slobodi, nauci, feminizmu i pjesničkom iskustvu, ali i nagradama među kojima je ovogodišnja „Strašna žena“.

- Meni se čini da je „strašna“ loš prevod, možda je bolje neustrašiva. Ne radi se o književnoj nagradi, nego nagradi za aktivizam i dostignuća u borbi

za ravnopravnost žene – kazala je Herceg koja uspješno kombinuje majčinstvo, književnost, postdiplomski studij i konstantnu borbu za bolji svijet i bolji odnos prema ženama.

Ona je ukazala da je dobra stvar što takve nagrade uopšte postoje.

- Čini mi se da nekad zaboravimo takve stvari. Aktivizam i borba za jednake uslove trebalo bi da bude normalna. Nadamo se da će se društvo orijentisati da budemo skloni prihvatanju različitosti i možda da se stvarno više zalažemo za druge – ocijenila je Herceg.

Gošća Književne komune u Petrovcu je govorila i o kreativnosti koja nam je potrebna da bi se bavili umjetnošću, te je poistovjetila je sa bavljenjem naukom.

- U suštini umjetnik radi istu stvar. Kad prihvataš ono iz spoljnog svijeta uključujući i umjetnost, primjenjuješ ono što si usvojio. Individualni, kreativni momenat jednak je u fizici i umjetnosti. Velikani na-

uke su bili izuzetno kreativni ljudi – rekla je Herceg.

Za prvu zbirku poezije „Početne koordinate“, dobila je pet nagrada. Četiri u Hrvatskoj (uključujući i „Gorana“ za mlade pjesnike) i jednu u Strugi u Makedoniji.

- Bilo je dosta neočekivano i ne dogodi se toliko nagrada za knjigu, pogotovo ne prvu. Čini mi se da je ta knjiga bliska lju-

dima iz različitih razloga.

Možda zbog naših odrastanja obilježenim izbjeglištvom, pa je radi toga našla recepciju – kazala je Herceg.

Budući da je njena aktivnost u javnom diskursu očigledna, logično je da smatra da poezija ne trpi lijenost.

- Stalno pišem poeziju, samo što u zadnje vrijeme objavljujem. Treba vremena da se od-

Kultura

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Juče se navršilo 20 godina od smrti reditelja Živka Nikolića

ATAK-a

mena koje icu čitanke Mini-igrokazi po nagrađenim tekstovima Projekat „Priče sa balkona, priče sa Balkana“ je, u duhu prošlogodišnjeg režima koji je sav umjetnički sadržaj prenio na digitalne platforme, upotpunjen i mini-igrokazima objavljenim na Jutjub stranici organizatora konkursa, ATAK-a. Trenutno su dostupne drame rađene po tekstovima Monike Herceg („Mrtve ne treba micati“ u kome glume Una Lučić i Maša Božović), Sare Radojković („Svi psi idu u raj“ u kome igraju Una Lučić i Nemanja Todorović Todorović), zatim tekstu Mirze Skenderagića (sa Aleksom Balevićem i Kristijanom Blečićem) i Vida Adama Hribara (u kome igraju Milica Kekić i Ognjen Sekulić).

Projekat je podržan od strane EUROPEAN CULTURAL FOUNDATION iz fonda „Culture of Solidarity“.

geriše i drama Danila Brakočevića koja funkcioniše kao hibridni tekst na ivici poezije inventara, neformalnog razgovora, poeme i didaskalija koje preuzimaju prostor.

U širem smislu, ovakav odgovor na konkurs je inovativan, graniči se sa odsustvom pravila književnog roda, ali i konstantnim koračanjem kroz percepcije djeteta i odrasle osobe koja se u datom trenutku ne snalazi sama sa sobom.

Ono što su roditelji zatvoreni sa svojim podmlatkom preživljavali među četiri zida tokom pandemijskih mjeseci, u uslovima koji ni za jedne ni za druge nisu zdravi na nekoliko nivoa, u tekstu „Pogled sa mog balkana“ eskalira u pripovjednom tonu s infantilne tačke gledišta i porazno je samim tim što traži od djeteta da odraste prije vremena.

Po postupku u kome nema za-

13

date verbalne komunikacije (iako to nije ništa novo u dramaturgiji) izdvaja se „Retro serija“ Vladana Kuzmanovića. Interpretacijska sloboda koju nudi neprocjenjiva je poput slobodnog vremena, i u krajnjem se slučaju može samo prespavati, ako do toga dođe. Šteta je što i dramski tekstovi Zorana Rakočevića i Mirze Skenderagića nemaju upečatljivost koja će ostati duže nakon čitanja, iako je scena u oba odlično zamišljena. Oba su teksta snažnija u ideji, ali dosta iscrpljujući za „suvo“ čitanje. „Priče sa balkona, priče sa Balkana“ svakako su upotpunile ne samo misiju, već i sve popularniju tendenciju da se dramski tekstovi vrate u fokus, a usput je stvoreno svjedočanstvo jednog vremena koje će u istorijskim čitankama imati tek stranicu, u najboljem slučaju, vremena u kom je komunikacija licem u lice sa svima osim sa ukućanima bila svedena na kontrolisani minimum.

D. ERJAVŠEK

Sjećanje na crnogorskog kinematografskog meštra

PODGORICA – Rasporedi hromozoma u našem genetskom kodu kao da su mapirani tako da za života osporavamo one koje bismo trebali slaviti. Tako se čini i da Živka Nikolića nijesmo znali da vrednujemo dok je stvarao djela o kojima sada s ponosom govorimo kao o kinematografskom nasljeđu.

Ipak, 20 godina nakon njegove smrti, sjećamo ga se s posebnim pijetetom.

Nikolićevi filmovi bili su, a dijelom i ostali, refleksija naše stvarnosti. Vjerovatno je zbog toga bilo teško gledati na velikom platnu sopstvene odraze u ogledalu.

Rođen je Ozrinićima nadomak Nikšića 20. novembra 1941. godine. Pohađao je umjetničku školu u Herceg Novom, a Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Prve dokumentarne filmove – „Blaženi mirotvorci“ i „Sebi za života“, snimio je 1968. godine. Nakon toga, uslijedila je istorija – „Polaznik“, „Bauk“, „Marko Perov“, „Beštije“, „Jovana Lukina“, „Čudo neviđeno“, „Ljepota poroka“, „U ime naroda“... Jednako uspješno napravio je i televizijske serije „Đekna još nije umrla a kad će ne znamo“, „To kad uvati ne pušta“, „Narodni neprijatelj“, „Oriđinali“.

U fokusu svih njegovih ostvarenja bio je čovjek – običan, mali, žitelj krša, brda i uvalina.

- Vjerujem da su te tamne slike malih ljudi bliže istini o čovjeku. Mali čovjek nudi neposredniju sudbinu. Ako uopšte ima velikih ljudi… Veliki ljudi su kao fikcija. Oni su izmišljeni i pojavljuju se kao potreba „malih“ – govorio je svojevremeno Živko.

Kritičari smatraju da je filmski opus Živka Nikolića nikao iz mitski izdvojenih predjela, iz ruralne crnogorske tradicije u

Živko Nikolić prilikom snimanja kadrova filma u foto-laboratoriji Pobjede, novembar 1986. godine

Nikolić u posjeti Pobjedi

kojoj je i vrijeme na izvjestan način „okamenjeno“ i obustavljeno – a ritual je pozornica na kojoj se bezbroj puta ponavlja drama pojedinačnog ljudskog života. Zbog toga ga je neprihvatanje u svojoj sredini i najviše pogađalo.

- Rastuži me što ponekad vidim da se pojedini ljute što drugačije slikam Crnu Goru.

Svako ima pravo na svoju Crnu Goru, onakvu kako je osjeća i vidi, kako je ponio kad je prvi put taj svijet ugledao – kazao je jedne prilike poznati reditelj.

Dobitnik je tridesetak nagrada na našim i međunarodnim festivalima, a o tome koliko je doprinio crnogorskoj i jugoslovenskoj kinematografiji sigurno da će se tek govoriti.

Dostojanstven i hrabar, bio je jedan od onih koji su sebi svojstveno, na način na koji su najbolje umjeli, pokušavali i uspijevali da nešto kažu – ali i da se čuju.

- U sveopštoj galami, pokušavati nešto reći, a ne čuti ni sebe, možda je uzaludno. U tom haosu, kad svi daju sebi za pravo da kažu ,,pravu“ stvar, sve se izjednačava, i mudrost i glupost, brišu se granice i sve postaje jednako ,,angažovano“.

Zato mislim da umjetnik treba da koristi svoj prostor, da govori iz svoje umjetnosti, jezikom kojim on najbolje zna da kaže ono što misli, i to je prilika najbolja da se čuje njegov glas…

Javna riječ treba da bude rezultat dugotrajnog zrenja, a ne trenutna improvozacija. Javna riječ ima snagu i moć i može biti veoma ubojita – dio je jednog od intervjua kinematografskog meštra. S. VIŠNJIĆ

Izložba crnogorske savremene umjetnosti u galeriji ,,Pizana“ u Portonovom

eg

u odrastanju maknem od izraza koji je bio hipermetaforičan, a mislim da je bitno mijenjati različite stilove. Pokušavam se vratiti na jednostavnost jezika, a to je ono najteže – objasnila je ona.

Herceg je kazala da piše dosta drama, te da joj lako ide.

- Dobro je neprestano pisanje i čitanje. Treba stalno imati trening napetosti, jer kad čovjek ispadne iz „štosa“ mora da se vrati. Onda stvari krenu lakše i taj tekst ide. Neprestan rad na tekstu mi je jako bitan – kazala je Herceg. „Početne koordinate“ su potkovane autobiografskim detaljiima.

- To je mitologija sela, mjesta gdje sam odrastala. Potkovano je referencama na „Sto godina samoće“, na magijski realizam koji mi je bio bitan dok sam odrastala – rekla je Herceg.

Pojasnila je da je njena druga zbirka, „Lovostaj“, zapravo knjiga s kojom je testirala vlastite granice.

- Puno pjesama su biografske, ali o drugim ženama, naučnicama, žrtvama porodičnog na-

silja i o pjesnikinjama. U suštini su orijentisane na žene. To je knjiga u kojoj sam možda bila daleko pjesnički, ali nekako aktivistički najhrabrija – rekla je ona.

Knjiga je, kako je naglasila, iz tog razloga bitna, jer govori o borbi koja je neprestana.

- Možemo uvijek govoriti o ravnopravnosti, ali suštinski toliko je tih podataka koji idu kontra i dan danas. Mislim da je bitno to neprestano ponavljati. Stečene stvari kao što su ljudska prava i prava žene moraju se vraćati u fokus da nam se opet ne dogodi nekakav genocid, koji samo čeka iz prikrajka neku lošu politiku – zaključila je Herceg.

U trećoj zbirci „Vrijeme prije jezika“ vrijeme je za pjesnikinju ono kad prije našeg govora dolaze emocije, ljubav prije svega koja jedina može da spasi ne samo pojedinca, već i one koje pojedinac voli.

- Trenutak u kome možemo nesebično davati je trenutak u kom se može dogoditi neki bolji svijet – rekla je Herceg. B. B.

Široki spektar umjetničkih djela PODGORICA - Izložba crnogorske savremene umjetnosti otvorena je u galeriji ,,Pizana“ u Portonovom. Svi posjetioci Portonovog imaće priliku da upoznaju radove umjetnika koji žive i rade izvan tradicionalnih granica, predstavljajući širok spektar stilova, medija i poruka.

Na izložbi su predstavljena djela Momčila Macanovića, Draška Dragaša, Radovana Burića, Nikole Radovića, Željka Reljića, Gorana Ćetkovića, Nade Kažić, Adina Rastodera, Naoda Zorića, Romana Đuranovića, Biljane Keković, Tadije Janičića, Slobodanke Rićko Mićunović, Sonje Đuranović, Muharema Muratovića, Danijele Drakulović, Svetlane Dragojević, Tijane Dujović, Dragana Karadžića, Branka Filipovića Fila, Milke Vujović, Kemala Ramujkića, Nikole Gvozdenovića, Miodraga Dada Đurića, Edina Kaplanija, Hane Mirkov, Milutina Obradovića, Ivice Aranđusa, Lidije Nikčević i Jakše Ćalasana.

- Nakon što posjetite ovu izložbu i suočite se licem u lice sa umjetničkim djelima koja su došla iz ateljea najpoznatijih crnogorskih umjetnika, ne možete a da ne ostanete bez riječi pred talentom i kreativnošću ponosnih predstavnika zemlje iz koje dolaze i koji su postali ravnopravan dio međunarodne umjetničke scene.

Energija tima galerije ,,Pizana“, inovativ-

nost i inspiracija kojom zrače jedna je od stvari koje nas sve ovdje povezuju. Nadam se da će veliki broj posjetilaca ove izložbe ponijeti utiske da je Crna Gora, između ostalog, nepresušni izvor inspiracije - naveo je izvršni direktor kompanije Azmont Investments Rashad Aliyev.

Izuzetan značaj ove izložbe leži upravo u bogatstvu i raznovrsnosti umjetničkih djela koje obuhvata i biće vodič i generacijama umjetnika koji stasavaju.

- U velikom krugu ljubitelja i poštovalaca galerije ,,Pizana“, u njenim prijateljima,

umjetnicima, kritičarima, kolekcionarima, prepoznaje se ona rijetka, ali ubjedljiva grupa istinskih privrženika umjetnosti, koji svojim djelovanjem brane i njeguju svako dostojanstvo istinske umjetnosti. U središtu ovog umjetnički inspirativnog i kreativno zavodljivog mjesta galerije ,,Pizana“, oni su prepoznali prostor iz kojeg niko ne odlazi bez nekog unutrašnjeg preobražaja, inspirativnog i stvaralačkog podsticaja - kazala je istoričarka umjetnosti Milica Bezmarević.

Izložba se može pogledati do 10. septembra.

A. Đ.

14

Svijet

BRISEL – Među partnerima u NATO se već razmatra ko bi na položaju generalnog sekretara NATO-a zamijenio Jensa Stoltenberga, kome 2022. ističe mandat, potvrdili su nezvanično izvori NATOa u Briselu, navodeći da ne mogu da komentarišu pisanje španskog lista Pais da za tu funkciju ima šest kandidata i da su sve žene.

Pais navodi da su viđeni kandidati bivša britanska premijerka Tereza Mej, nekadašnja čelnica Službe za bezbjednost i spoljne poslove Evropske unije (EU) Federika Mogerini i njemačka ministarka odbrane Anegret Kramp-Karenbauer.

Madridski dnevnik dodaje da među partnerima u Atlantskom savezu postoji široko uvjerenje da poslije 73 godine jedna žena treba da preuzme čelno mjesto zapadnog vojno-političkog saveza i kaže da su „još tri kandi-

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Španski list „Pais“ o kandidatima za generalnog sekretara NATO-a

U trci šest uticajnih žena Tereza Mej, Federika Mogerini, Anegret Kramp-Karenbauer

datkinje sa Istoka Evrope“.

To su, navodi Pais, bivša predsjednica Litvanije Dalija Gribauskajte, predsjednica Estonije Kersti Kaljulai i donedavna predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Nova ličnost na čelu NATO-a će biti izabrana iduće godine na samitu u Madridu, a uglavnom

Kolinda Grabar-Kitarović, Dalija Gribauskajte, Kersti Kaljulai

je nepodijeljeni stav atlantskih saveznika da to mora biti u političkim i geopolitičkim poslovima „iskusan Evropljanin, odnosno Evropljanka“. Španski list kaže da je Tereza Mej već nezvanično kandidat, da je njena prednost što ima važno iskustvo kao predsjednica vlade, ali neki

partneri u NATO-u misle da nije povoljna činjenica to što Velika Britanija više nije članica Evropske unije, a što bi moglo izazvati nesporazume u času kad EU želi da razvije zajedničku odbrambenu i bezbjednosnu politiku, čemu se protivila Velika Britanija dok je bila članica EU.

Iako su talibani obećali mir, na hiljade građana žele da pobjegnu iz zemlje

- U igri je i ime Federike Mogerini kojoj ne idu u prilog kritike na račun vođenja spoljne politike EU – ističe Pais i napominje da za Anegret KrampKarenbauer predstavlja priličan problem činjenica da je na čelu Evropske komisije takođe Njemica, Ursula fon der Lejen, a nijedna od njih

nije bila predsjednica vlade.

Madridski dnevnik ukazuje na to da „mada uloga generalnog sekretara može izgledati od drugorazrednog značaja u organizaciji u kojoj se sve odluke donose uz nužnu jednoglasnost i neospornu prevlast SAD, što se ne dovodi u pitanje, ta ličnost ipak ima ključnu ulogu u utvrđivanju koje i kako će se voditi rasprave“.

Na samitu u Madridu iduće godine treba da bude usvojena nova strategija NATO-a koja kao glavnog suparnika, ako ne i neprijatelja vidi Kinu.

A to je, kako objašnjava Pais, „novi koncept za iduću deceniju, u koji je ugrađena „Vizija od 360 stepeni“, čime se zamjenjuje dosadašnji koncept odbrane usredsređen skoro isključivo na Rusiju, a uvode se višestruki ciljevi suzbijanja opasnosti, od vojnih i terorističkih, do ekonomskih, tehnoloških, ekoloških, što prijete i iz vasione i sajber prostora“.

Jedan od najbogatijih ljudi na Malti u zatvoru je od 2019. godine

Feneč optužen Nastavljena evakuacija Jorgen za ubistvo novinarke iz Kabula, vođa talibana se vratio u Avganistan Džonson: Iluzija vjerovati da bi NATO sproveo akciju u Avganistanu

Detalj iz Kabula

KABUL — Tri dana pošto su talibani osvojili Kabul i preuzeli vlast u Avganistanu, iz glavnog grada je evakuisano više od 2.200 diplomata i civila, rekao je neimenovani zapadni zvaničnik Rojtersu. Iako su talibani rekli da žele mir i da će, u skladu sa islamskim zakonima, garantovati prava ženama, hiljade Avganistanaca i dalje žele da pobjegnu iz zemlje.

Sedamnaestoro ljudi je povrijeđeno u stampedu na aerodromu u Kabulu, rekao je Rojtersu NATO zvaničnik.

Nije poznato koliko je Avganistanaca uspjelo da napusti zemlju, osim njih 600 koji su u nedjelju odletjeli američkim C-17 vojnim avionom.

Britanija je saopštila da je uspjela da evakuiše 1.000 svojih državljana, a Njemačka 130. Francuska je evakuisala 25 svojih državljana i 184 Avganistanca.

Talibani su izjavili da neće ometati evakuaciju Amerikanaca i drugih državljana zapadnih zemalja.

Jedan od koosnivača talibana Mula Abdul Gani Baradar, koji je deset godina živio u egzilu, vratio se u Avganistan. Talibani najavljuju da će se lideri pojavljivati u javnosti za razliku od prošlosti kada su živjeli u tajnosti.

- Polako ćemo svijetu pokazati sve naše

lidere, neće biti u sjenci – rekao je Rojtersu zvaničnik talibana.

Portparol talibana Zabihula Mudžahid u utorak je obećao da će pobunjenici, koji su proteklih dana uspostavili kontrolu nad Avganistanom, poštovati prava žena, da se neće svetiti i da će osigurati da zemlja ne postane utočište za teroriste.

Mudžahid je na prvoj konferenciji za novinare pokušao da umiri zabrinute stanovnike i skeptične svjetske sile, u okviru najnovijih napora talibana da ubijede svijet da su se promijenili u odnosu na grupu koja je 1990ih zavela brutalnu vladavinu u Avganistanu, prenosi agencija Asošijeted pres.

Starije generacije sjećaju se ultrakonzervativnih islamskih stavova talibana, koji su podrazumijevali kamenovanje, amputacije djelova tijela i javna pogubljenja tokom njihove vladavine prije invazije koju su predvodile Sjedinjene Države i koja je uslijedila poslije terorističkih napada na Ameriku 11. septembra 2001.

Mudžahid je rekao da će prava žena biti poštovana u okviru normi islamskog zakona, ali nije precizirao šta to podrazumijeva. Ženama će biti dozvoljeno da rade i studiraju i da „budu veoma aktivne u društvu ali u okvirima islama“, rekao je portparol tali-

SAD zamrzle avganistanske devizne rezerve na američkim računima Bajdenova administracija zamrzla je u nedjelju rezerve avganistanske vlade na američkim bankovnim računima, blokirajući talibanima pristup milijardama dolara u američkim institucijama, objavio je Vašington post pozivajući se na svoje izvore, a tu vijest prenio je i Tolonjuz (TOLOnews) u Kabulu, uz ocjenu da je nejasno o kojoj sumi je riječ.

Portal Tolonjuz podsjeća na podatke

Međunarodnog monetarnog fonda da je Centralna banka Avganistana u aprilu imala 9,4 milijarde dolara deviznih rezervi što je, približno jedna trećina godišnje proizvodnje zemlje. Ogromna većina tih rezervi trenutno se ne nalazi u Avganistanu, rekao je jedan od ljudi upoznatih sa tom temom, naveo je Vašington post, a milijarde dolara se čuvaju u Sjedinjenim Državama, iako je tačan iznos nejasan.

Premijer Velike Britanije Boris Džonson rekao je tokom obraćanja u parlamentu da će Britanija uraditi sve što može da se izbjegne humanitarna kriza u Avganistanu. Dodao je da su talibani preuzeli zemlju brže nego što se očekivalo. Tokom sjednice parlamenta, koji zasijeda kako bi se diskutovalo o situaciji u Avganistanu, Džonson je takođe isključio istragu o britanskim aktivnostima u toj zemlji, rekavši da je većina pitanja već ispitana. Džonson je naglasio da je bila „iluzija vjerovati da će bilo koja članica NATO-a želeti da ponovo otpočne akciju u Avganistanu nakon što su talibani preuzeli vlast“.

bana. Za vrijeme ranije vladavine talibana ženama je bila uskraćena većina prava.

Mudžahid je takođe poručio da talibani žele da privatni mediji „ostanu nezavisni“, ali i naglasio da novinari „ne bi trebalo da rade protiv nacionalnih interesa“.

Dodao je da Avganistan neće dozvoliti da bude utočište osobama koje napadaju druge zemlje, kao što je to bio slučaj prije terorističkih napada na SAD. To je bila jedna od odredbi sporazuma koji su ekstremisti postigli sa Trampovom administracijom 2020. godine, a koji je na kraju doveo do povlačenja američkih snaga pod predsjednikom Džozefom Bajdenom.

Portparol talibana obećao je da će pobunjenici obezbijediti Avganistan, naglasio da ne žele da se svete i da su svi pomilovani, čak iako su radili za bivšu vladu ili strane vlade i snage.

Stanovnici Kabula naveli su da naoružane grupe idu od vrata do vrata i da traže pojedince koji su radili za prethodnu vladu i bezbjednosne snage, ali još nije poznato da li je riječ o talibanima ili kriminalcima koji se predstavljaju kao ekstremisti.

Jedna novinarka u Avganistanu ispričala je da se krije u kući rođaka i da je previše uplašena da se vrati na posao. Dodala je da ona i ostale žene ne vjeruju da su se talibani promijenili. U razgovoru za AP nije otkrila ime iz straha za bezbijednost.

U međuvremenu, u utorak su nastavljeni razgovori talibana i nekoliko zvaničnika avganistanske vlade, među kojima su bivši predsjednik Hamid Karzai i Abdula Abdula, nekadašnji premijer.

Razgovori su usredsređeni na funkcionisanje vlade pod talibanima imajući u vidu promjene u Avganistanu posljednjih 20 godina, umjesto jednostavne podjele ministarstava, prenosi agencija Asošijeted pres pozivajući se na neimenovane zvaničnike upoznate sa pregovorima.

VALETA - Jedan od najbogatijih poslovnih ljudi na Malti Jorgen Feneč optužen je za ubistvo malteške novinarke Dafne Karuana Galicije, koja se bavila razotkrivanjem korupcije, navodi se u jučerašnjim objavljenim sudskim dokumentima, prenosi Tanjug.

Feneč je u zatvoru otkako je uhapšen u novembru 2019, kada je optužen za saučesništvo u ubistvu.

On je od tada bio u pretpretresnoj fazi provjere dokaza tokom koje se izjasnio da nije kriv.

Karuana Galicija raznijeta je bombom postavljenom pod njen automobil 16. oktobra 2017, što je bilo ubistvo koje je šokiralo Evropu i postavilo pitanja o vladavini prava u najmanjoj državi članici Evropske unije.

Feneč je bio na čelu poslovnog carstva sa učešćem u mnoštvu djelatnosti – nekretninama, uvozu i trgovini automobilima. Bio je i na čelu konzorcijuma kojem je, na kontroverzan način, dodijeljen vladin ugovor za izgradnju elektrane. Karuana Galicija je istraživala potencijalnu ko-

Jorgen Feneč

rupciju u vezi sa tim ugovorom kada je ubijena. Trojica muškaraca optuženih za podmetanje i aktiviranje bombe uhapšeni su u decembru 2017. Jedan se od tada izjasnio da je kriv u okviru nagodbe i osuđen je na 15 godina zatvora. Druga dvojica čekaju suđenje. Posrednik u zavjeri za ubistvo, Melvin Teuma, dobio je pomilovanje pošto je zauzvrat predao državi dokaze 2019.

Tužioci se zalažu za doživotnu kaznu zatvora za Feneča, navode sudski zvaničnici. Feneč je uhapšen 20. novembra 2019, kada je njegova jahta bila tik uz Maltu u, kako policija kaže, pokušaju bjekstva sa ostrva.

Posljedice razornog zemljotresa na Haitiju

Broj žrtava porastao na 2.000, povrijeđeno 9.000 ljudi

PORT O PRENS – Broj žrtava razornog zemljotresa na Haitiju popeo se na 1.941, povrijeđeno je preko 9.000 ljudi, a nakon prolaska tropske oluje Grejs spasilačke ekipe nastavile su potragu za preživjelima, saopštila je u utorak Služba civilne zaštite.

Bolnice su imale poteškoće da zbrinu sve povrijeđene u razornom zemljotresu kojih je, prema najnovijim podacima 9.915, ali bilans nije konačan s obzirom na to da se veliki broj Haićana vode kao nestali pod ruševinama, navodi se u saopštenju Civilne zaštite, prenosi RTS. Spasilačke napore dodatno komplikuje slabo stanje putne

mreže i otežano kretanje nakon što je tropska oluja Grejs protutnjala preko Haitija i nastavila ka Jamajci. Ujedinjene nacije su saopštile da su izdvojile osam miliona dolara hitne pomoći za osnovnu zdravstvenu zaštitu, pijaću vodu, prihvatilišta za hitne slučajeve i elementarne sanitarne uslove za sve ugrožene na Haitiju. Tropska oluja Grejs donijela je obilne padavine, razorne vjetrove a strahuje se da bi mogla da se aktiviraju klizišta i pokrenu odroni, prenio je ranije AP. Haiti je prošle subote pogodio zemljotres jačine 7,2 stepena, sa epicentrom na 125 kilometara zapadno od glavnog grada Port o Prensa.

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Na deponiji ,,Livade“ uskoro počinje gradnja četvrte sanitarne kade

Riješiće problem otpada i odvoza neispravnih vozila Iz gradskog preduzeća Deponija najavili su skori početak izgradnje četvrte sanitarne kade, koja će riješiti problem zbrinjavanja otpada za Podgoricu, Tuzi, Danilovgrad i Cetinje.

Takođe, u završnoj fazi je postupak u vezi izgradnje poluotvorene nastrešnice sa infrastrukturnim uređenjem za potrebe odlaganja sekundarnih sirovina, a u toku je i nabavka kipera, specijalnog vozila namijenjenog za odnošenje vozila van upotrebe.

Riječ je o ekološki i tehnološki održivom projektu za deponovanje čvrstog komunalnog otpada, koji posjeduje i sistem za odvođenje procjednih voda.

Nakon generisanja deponijskog gasa, izvršiće se nabavka baklje za sagorijevanje koja će imati kapacitet i za buduće sanitarne kade 5 i 6 – naveli su iz Deponije

ODLAGANJE

POSTUPAK

Izvršni direktori Deponije i firme ,,Intermost“ Arsenije Boljević i Vanja Sladoje potpisali su ugovor o izgradnji četvrte sanitarne kade na deponiji ,,Livade“. Prethodno je Komisija za sprovođenje postupka javne nabavke utvrdila da ovaj ponuđač zadovoljava navedene kriterijume.

- Za ovaj projekat opredijeljeno je 1,35 miliona eura bez PDV-a, a ponuda ponuđača Intermost d.o.o. iznosi 1.319.968 bez PDV-a. Nakon potpisivanja ugovora sa najboljim ponuđačem, za nadzor nad izvođenjem radova na izgradnji četvrte sanitarne kade, stvoriće se uslovi za nesmetan početak njene izgradnje. Rok za završetak radova je 180 dana od uvođenja izvo-

sanitarne kade broj četiri, procijenjene vrijednosti 40.000 eura bez uračunatog PDV-a.

Nakon sprovedenog postupka, u toku je potpisivanje ugovora sa prvorangiranim ponuđačem ,,Nik Com“ iz Nikšića – kazali su iz Čistoće.

Upravna zgrada gradskog preduzeća Deponija

đača u posao – saopšteno je Pobjedi iz Deponije.

Glavni projekat za izgradnju četvrte sanitarne kade, ističu iz Deponije, uradila je kompanija ,,Civil engineer“.

- Riječ je o ekološki i tehnološki održivom projektu za deponovanje čvrstog komunalnog otpada, koji posjeduje i

sistem za odvođenje procjednih voda. Nakon generisanja deponijskog gasa, izvršiće se nabavka baklje za sagorijevanje koja će imati kapacitet i za buduće sanitarne kade 5 i 6 – kažu iz Deponije.

Dugoročni plan, najavljuju, predviđa ukupno šest sanitarnih kada na lokaciji de-

ponije ,,Livade“.

- Procijenjeno je da će to biti dovoljan kapacitet do 2050. godine. Sanitarna kada četiri biće izgrađena u skladu sa svim propisanim normama evropske i domaće regulative. Ovim projektom rješava se pitanje zbrinjavanja otpada na teritoriji glavnog grada, ali i

centralne regije koja obuhvata opštine Tuzi, Danilovgrad i Cetinje – ističu iz Deponije.

Izabrana je i kompanija koja će obavljati nadzor nad izgradnjom četvrte sanitarne kade.

- Deponija je u maju raspisala otvoreni postupak javne nabavke za nadzor nad izvođenjem radova na izgradnji

Takođe, Deponija je raspisala otvoreni postupak javne nabavke za radove na izgradnji poluotvorene nastrešnice sa infrastrukturnim uređenjem za potrebe odlaganja sekundarnih sirovina. Radovi će biti završeni za desetak dana.

- Taj posao koštaće 70.000 eura bez uračunatog PDV-a.

Sa prvorangiranim ponuđačem, firmom ,,Eurozox“ iz Danilovgrada, potpisan je ugovor na iznos od 69.723 eura bez uračunatog PDV-a.

Završetak ovih radova očekujemo za desetak dana – naveli su iz Deponije.

Ovo preduzeće uskoro će dobiti još jedno specijalno vozilo – kiper.

- U toku je i procjena ispravnosti pristigle ponude za nabavku korišćenog vozila kiper sa kranom, procijenjene vrijednosti 115.000 eura bez uračunatog PDV-a. Riječ je o specijalizovanom vozilu namijenjenom za odnošenje vozila van upotreba sa teritorije Glavnog grada – kazali su iz Deponije.

Nj. B.

Gradsko preduzeće Čistoća ponovo apelovalo na građane da pravilno odlažu otpad Uprkos tome što Podgorica i Golubovci raspolažu sa preko tri hiljade kontejnera, sedam reciklažnih dvorišta, odlagališta za šut i zemljane iskope, kao i činjenici da ekipe Čistoće svakodnevno čiste ulice sa savremenim mašinama, glavni grad i dalje nije čist.

Stoga iz gradskog preduzeća Čistoća apeluju na građane da pravilno koriste komunalnu infrastrukturu obezbijeđenu za adekvatno odlaganje različitih vrsta otpada, kako bi grad bio uredniji.

- Gradsko preduzeće Čistoća svakodnevno kvalitetno obavlja poslove čišćenja i održavanja javnih površina, te koristeći tehnološki savreme-

Velika količina smeća - prečica za izbijanje požara nu i ekološki prihvatljivu opremu dodatno utiče na očuvanje životne sredine. Pored obavljanja poslova manuelnog čišćenja javnih površina na više lokacija u gradu, ekipe Čistoće aktivno rade na sanaciji nelegalno formiranih

Polupodzemni kontejneri za selektivno odlaganje otpada

odlagališta otpada, na mašinskom čišćenju saobraćajnica, ali i drugim poslovima iz ove djelatnosti – ističu iz Čistoće.

AŽURNOST

U zavisnosti od potrebe, pražnjenje kontejnera obav-

lja se od dva do četiri puta dnevno, tokom tri smjene, dok se na određenim lokacijama akcije pražnjenja organizuju i više puta ukoliko za to postoji potreba.

- Takva dinamika rada i pražnjenja ne dozvoljava da dođe do njihove prepunjenosti, međutim, svakodnevno smo svjedoci velike količine nepropisno odloženog otpada, pored, najčešće praznog, kontejnera – poručuju iz Čistoće.

Oni ističu da kontejnera ne fali.

- Da nije u pitanju nedostatak kontejnera govori i činjenica da Glavni grad Podgorica i Opština u okviru Glavnog grada Golubovci posjeduju 3279 nadzemnih kontejnera i 243 polupodzemna kontejnera, šest reciklažnih dvorišta, mobilno reciklažno dvorište, odlagalište Mojanski krst za šut i zemljane iskope, namjenske kontejnere i kante za odlaganje odvojenog otpada – navode iz Čistoće.

Nepravilno odloženi otpad

OPREMA

Takođe, konstantno osavremenjavanje komunalne opreme i mehanizacije govori o profesionalnom odnosu koji gradsko preduzeće Čistoća ima prema poslu koji obavlja, ali i svojim zaposlenima koji daju nemjerljiv doprinos da Podgorica bude čista.

- Nedavno su nabavljena vozila na električni pogon, dvije elektročistilice, električni mobilni usisivač i tri teretna električna vozila–trokolice, koja osim omogućavanja efikasnijeg obavljanja poslova, utiču i na zaštitu životne sredine. Pored svih napora koje ovo gradsko preduzeće ulaže, učestalo nesavjesno i neodgovorno ponašanje pojedinaca otežava održavanje našeg grada urednim, stoga apelujemo na građane da pravilno koriste komunalnu infrastrukturu obezbijeđenu za pravilno odlaganje različitih vrsta otpada, kako bi naš grad bio još uredniji – poručuju iz Čistoće.

Na dodatni oprez, dodaju, upu-

ćuje i činjenica da su nelegalne deponije često jedan od najozbiljnijih uzroka požara, koji predstavljaju veliku prijetnju za životnu sredinu.

- Još jednom pozivamo građane na odgovoran odnos prema svojoj okolini i gradu u kojem žive, jer pojedinačnim doprinosom možemo postići mnogo – navodi se u saopštenju.

POMOĆ

Glavni grad je, podsjećaju, u više navrata upućivao dopis i urgenciju Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ukazujući na problem nelegalnog deponovanja i daljeg eksploatisanja automobilskih pneumatika.

- Tom prilikom predočili smo štetne efekte po zdravlje i životnu sredinu, pa osim odgovornog odnosa građana, očekujemo i adekvatnu reakciju nadležnog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma – napominju iz Čistoće.

Nj. B.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Dragutin Đeković

Gradonačelnik Ivan Vuković razgovarao sa predstavnicima OŠ ,,Vladimir Nazor“

Direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Dragutin Đeković najavio je da će Gorica naredne godine biti proglašena za zaštićenu zonu Podgorice. On je gostujući na Gradskom radiju podsjetio da je Glavni grad prije dvije godine inicirao zaštitu Gorice, te da će se studija njene zaštite, nakon završetka javne rasprave, naći pred odbornicima u Skupštini Glavnog grada.

Gradonačelnik Ivan Vuković razgovarao je juče sa predstavnicima uprave OŠ ,,Vladimir Nazor“ i Savjeta roditelja u vezi odabira škole u kojoj će osnovci iz Maslina pohađati nastavu. Gradonačelnik je najavio da Glavni grad i dalje stoji na raspolaganju Ministarstvu prosvjete, a nudi i 50.000 eura za prevoz đaka.

- Razgovarao sam sa v. d. direktorice OŠ ,,Vladimir Nazor“ i predstavnicom Savjeta roditelja. Nažalost, kao što smo i pretpostavljali i u više navrata upozoravali, ni desetak dana do početka školske godine nema rješenja za problem 1.500 učenika koji su od februara nastavu pohađali onlajn – saopštio je Vuković.

Roditeljima je, podsjetio je Vuković, prethodno olako obećano da će nastava biti organizovana u objektu kasarne Masline.

- Neshvatljivo mi je da prije toga nadležni u Ministarstvu

17

Glavni grad daje Gorica od naredne 50.000 eura godine zaštićena zona za prevoz đaka

- Gorica će postati zaštićeno područje, iako neće biti park prirode. Zone zaštite biće jasno definisane i uživaće isti stepen zaštite kao bilo koji nacionalni ili park prirode – kazao je Đeković.

U studiji na osnovu koje će biti proglašena za zaštićenu zonu Podgorice, navodi se da se brdo Gorica (130 mnv) nalazi u samom centru glavnog grada, između Nove Varoši na jugu i Zagoriča na sjeveru, odnosno Morače sa zapada i Maslina s juga. Ističe se da Gorica za stanovnike Podgorice ima kako socijalni, tako kulturno-istorijski, sportsko-rekreativni i zdravstveni značaj. Naglašeno je da je riječ o uređenoj urbanoj zelenoj površini koja je formirana u cjelosti antropogenim uticajem. Ona je po definiciji park-šuma, pa treba da bude uređena tako da bude u službi stanovnika i posjetilaca, odnosno njihovih potreba za odmorom, aktivnom i pasivnom rekreacijom, ali i kao

Obustave saobraćaja Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će dio Ulice Goce Delčeva od Ulice Vuka Mićunovića do pješačkog mosta, uključujući i raskrsnicu sa Ulicom Desete crnogorske, biti zatvoren za saobraćaj za sve vrste motornih vozila do 18. septembra.

Do privremene obustave saobraćaja doći će zbog izvođenja radova na izgradnji sekudarne fekalne kanalizacije.

Za vrijeme zatvaranja sobraćaja autobusi na liniji 1B (Kakaricka gora - Masline - Zabjelo, saobraćaće ulicama Žarka Zrenjanina, Valtazara Bogišića, Đulje Jovanova, Skopskom i dalje uobičajenom tarasom.

Zbog sanacije Ulice 4. jula, saobraćaj će do 3. septembra u toj ulici biti obustavljen za sve vrste motornih vozila od raskrsnice sa Ulicom Bracana Bracanovića do raskrsnice sa Ulicom 27. marta, i to u vremenu od 7 do ponoći.

Za vrijeme izvođenja radova saobraćaj će se odvijati naizmjenično, uz obavezno poštovanje privremeno postavljene saobraćajne signalizacije.H. P.

Dragutin Đeković

Gorica će postati zaštićeno područje, iako neće biti park prirode. Zone zaštite biće jasno definisane i uživaće isti stepen zaštite kao bilo koji nacionalni ili park prirode – kazao je Đeković Područje park-šume Gorica podijeljeno na 11 zona

mjesto na kojem se prepliću različiti sadžaji kulturnog i edukativnog karaktera.

Važan segment ovog projekta je i naglašena turistička funkcija Gorice u budućnosti, zbog koje je potrebno trajno usmjereno razvijati, uz očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti.

Poseban dio budućih aktivnosti biće posvećen ekološkoj edukaciji od predškolskog, preko školskog uzrasta do odraslih, kako bi što širi krug ljudi bio svjestan značaja Go-

rice. Ocjena je da ovakav vid edukacije nije bio do kraja iskorišćen, odnosno da ga treba podsticati i razvijati kroz izgradnju različitih sadržaja koji će jačati komunikaciju same park-šume i njenih posjetilaca. Đeković je podsjetio da je Agencija za upravljanje zaštićenim područjima nedavno postavila novu signalizaciju i putokaze za park prirode Komovi, što namjeravaju da iduće godine urade i za Goricu.

- Napravićemo novu signalizaciju, unutar i po brdu. Sličnu signalizaciju treba da uradimo za park prirode Rijeka Zeta. I taj dio ćemo obilježiti turističkom signalizacijom i info-tablama – naveo je Đeković.

Zaštićenim područjem u Podgorici, od 1968. godine, proglašena je i pećina Magara za koju, prema riječima Đekovića, treba uraditi reviziju i novu studiju zaštite.

On je poručio i da, za sada, nije u planu zaštita još nekog područja na teritoriji glavnog grada.

H. P.

prosvjete i Ministarstvu odbrane nijesu sjeli i utvrdili da li uopšte postoji ta mogućnost. Jednako neshvatljivo mi je da nas niko iz Ministarstva prosvjete nije pozvao ni dva mjeseca nakon što sam javno uputio inicijativu da organizujemo sastanak, te iskazao želju, iako formalno-pravno to nije obaveza lokalne uprave, da se uključimo u rješavanje ovog problema – ocijenio je Vuković.

Pošto je transfer u druge škole jedini način da učenici OŠ ,,Vladimir Nazor“ krenu s pohađanjem nastave od 1. septembra, Glavni grad je ponudio pomoć od 50.000 eura za njihov prevoz.

- Kao gradonačelnik i dalje stojim na raspolaganju nadležnima u Vladi Crne Gore.

Istovremeno, očekujem da se konačno uozbilje i krenu u rješavanje problema s kojim se suočava 1.500 familija naših sugrađana – kazao je Vuković.

Nj. B.

OŠ ,,Vladimir Nazor“

ISKLJUČENJA  STRUJE 

FOTO-ZUM

Težak početak

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 19 sati: Lijeva Rijeka, Brskut, Mokra,Veruša, Opasanica, Pajkov Vir, Han Garančića, Uvač i Ljevorečke Tuzi (kratka isključenja u navedenom periodu); Slacko, Širalija i Gomilice; - od 8 do 15: dio Gornje Gorice (Miloja Pavlovića, Sitnička, Majevička, Kragujevačka); Stijena Piperska; dio Kakaricke gore iznad H. P. kasarne Masline.

Ovih pet kučića neko je ostavio ispred kapije kroz koju se pored Avanturističkog parka na Gorici prolazi ka Zagoriču. Na samom početku nijesu imali sreće i život im je krenuo na teži način. Želimo im da im se kolo sreće okrene i da nađu dom, uz neku bolju dušu od one koja ih je ovako ostavila.

H.P.

Ekipe Puteva obnavljaju horizontalnu saobraćajnu signalizaciju u okolini školskih objekata

Da se školama bezbjedno prilazi

U toku radovi na vodovodnoj mreži u Hercegovačkoj, Ulici Balšića i Miljana Vukova

U susret početku školske godine, ekipe gradskog preduzeća Putevi ovih dana iscrtavaju horizontalnu signalizaciju u okolini školskih objekata.

Juče su završeni radovi ispred OŠ ,,Radojica Perović“ u Bloku šest, a sljedeće na redu su osnovne škole ,,Štampar Makarije“, ,,Oktoih“ i ,,Vuk Karadžić“. Radovi se izvode uglavnom noću, kada je smanjena frekvencija saobraćaja.

H. P.

Dio centra bez vode šest sati

Radovi kod OŠ ,,Radojica Perović“

Zbog izvođenja radova na gradskoj vodovodnoj mreži potrošači iz ulica Hercegovačka, Balšića i Miljana Vukova, danas će biti bez vode od devet do 15 sati.

Nj. B.

18

Arena

Košarka

Četvrtak, 19. avgust 2021.

DANSKA OPET PALA: Crna Gora sa sve četiri pobjede ide u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo

Crnogorski košarkaši su sa sve četiri pobjede završili pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo – u meču bez rezultatskog značaja, jer su „crveni“ već bili osigurali prvo mjesto u grupi E i prolaz u kvalifikacije, dok Danci nijesu imali šansi da se domognu drugog mjesta, izabranici Boška Radovića su drugi put savladali ovog skandinavskog protivnika u Podgorici, rezultatom 79:67.

Crna Gora je dva dva puta bila bolja i od Islanda, koji je sa dva trijumfa protiv Danske, takođe, prošao dalje.

Zbog već završenog posla oko plasmana u kvalifikacije za SP, koje počinju u novembru, Radović je odlučio da ovu utakmicu preskoče dva startna pleja – Džastin Kobs i Nikola Ivanović, a tokom meča sa Dancima u igru nijesu ulazili ni centri Marko Todorović i Filip Barović, pa je naša selekcija igrala meč sa nižom postavom, gdje su „četvorke“ bile najvisočiji igrači u postavi. Kao što je bilo i najavljeno, šansu su dobili oni koji su manje igrali u ovom „balonu“, prije svega Vasilije Baćović, Milija Miković (bio starter) i Pavle Đurišić, dok su Mašan Vrbica i Jovan Kljajić upisali prve minute u pretkvalifikacijama.

ODBRANOM DO VELIKE PREDNOSTI

„Opuštena“ varijanta utakmice više je prijala našim košarkašima, koji su od početka bili bolji u oba pravca, prvenstveno u odbrani, iako su im Danci i te kako „pomagali“ slabim procentima šuta iz igre (33,3 odsto u prvoj četvrtini). Serijom 15:0, za pet minura, Crna Gora je nepuna četiri minuta prije kraja prvog kvartala povela 17:2 i već tada najavila konačan epilog.

Naša selekcija je do sredine druge četvrtine držala ozbiljnost u igri, nakon trojke Dina Radončića je treći put došla do najveće prednosti na meču od 18 poena (38:20), a onda je ušla u probleme sa napadom.

Crna Gora, naime, do poluvremena nije ubacila nijedan koš iz igre, a upisala je samo jedan poen, 16 sekundi prije odmora, kada je Radosav Spasojević pogodio jedno od dva bacanja! Nije ni Danska briljirala u tom intervalu, ali je na polovini utakmice smanjila zaostatak na 12 poena (39:27).

Drobnjak A. Popović Radončić Vrbica Đurišić Todorović Kljajić Baćović Spasojević Barović Miković P. Popović

15 6 11 14 2 12 11 6 2

79

67

Aris Stormark Bonde 88% (17-15) za 1 78% (23-18) Nilsen 51% (33-17) za 2 50% (34-17) Jukić 42% (24-10) za 3 24% (21-5) Knudsen 30 (6+24) Skokovi 34 (11+23) Rungbi Blokade 1 1 Berg Asistencije 15 9 Sur-Jensen 9 Ukradene lopte 6 Bulou 10 Izgubljene lopte 16 Mortensen Faulovi 25 23 Kristensen (26:12, 13:15, 18:17, 22:23)

16 8 9 6 7 12 9 -

I. MANDIĆ

CRNOGORCI MAKSIMALNO

Dvorana: „Bemax arena“.

Gledalaca: 200 Sudije: Pursanidis, Vitkauskas i Olio.

Grupa E Rezultati: Crna Gora – Island 83:69, Island – Danska 91:70, Danska – Crna Gora 68:79, Island – Crna Gora 80:82, Danska – Island 73:89, Crna Gora – Danska 79:67.

1. Crna Gora 2. Island 3. Danska

4 4 4

4 2 0

0 323:284 2 329:308 4 278:338

Simonović: Nadam se velikom takmičenju, odazvaću se reprezentaciji kad god budem u prilici

8 6 4

Zahvalnice Jeleni i Blagoti Prije početka utakmice, predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore Nikola Peković uručio je zahvalnice dugogodišnjim reprezentativcima Jeleni Dubljević i Blagoti Sekuliću za sve što su uradili igrajući u dresu sa nacionalnim grbom.

Jelena Dubljević je završila reprezentativnu karijeru u junu ove godine na EP, kada se vratila u reprezentaciju nakon trogodišnje pauze. Sekulić je posljednji meč odigrao 25. februara 2019. godine u „Morači“ protiv Letonije (74:80), kada su „crveni“ izborili plasman na Mundobasket.

Sekulić zbog povrede nije putovao na SP u Kini, kasnije je odlučio i da završi igračku karijeru, a početkom 2020. godine je postao član stručnog štaba seniorske selekcije.

DANCI SAMO PRIPRIJETILI

Danska je ubrzala igru, pa je nakon šest minuta igre u trećoj

Peković i Simonović sinoć u Bemax areni

Utakmicu protiv Danske je sa tribina gledao i novi član Čikago Bulsa Marko Simonović.

- Došao sam da bodrim ove momke sa kojima sam proveo dosta vremena u reprezenzaciji. Uvijek sam uz reprezentaciju, kad god budem mogao, kad god budem u prilici, doći ću da bodrim ove momke – rekao je Simonović.

Simonović je u dresu Bulsa odigrao Ljetnju ligu, nakon koje je dobio i trogodišnji ugovor.

- Prezadovoljan sam. Stvari se odvijaju baš kako treba. U Ljetnjoj ligi je dosta dobro prošlo, prezadovoljan sam sa uslovima i svime što sam do sada uradio. Ali, to je tek početak, ogroman rad je preda mnom. Samo rad, rad, rad…

Igranje i rad u NBA ligi se dosta razlikuje od evropske košarke.

- Drugačije je dosta, ima mnogo više tranzicije i trčanja, mnogo više atleta i fizikalija. Ali, svakako, mislim da je to neki moj način igre i da ću uspjeti da se prilagodim.

Kolašinac je prezadovoljan prijemom u slavnom NBA klubu.

- Ljudi u klubu su me, stvarno, dočekali odlično. Mislim da će mi se ukazati prostor, da ću ove godine dobiti šansu, i sve je na meni. Moje je da radim i budem posvećen, ostalo će sve doći.

Zbog odlaska u NBA ligu neće moći za reprezenztaciju da igra „prozore“ u kvalifikacijama.

- Nadam se nekom velikom takmičenju, a ja ću se, svakako, odazvati reprezentaciji kad god budem u prilici – zaključio je Simonović.

Radović: Hvala momcima na svemu Selektor Crne Gore Boško Radović je bio zadovoljan nakon maksimalnog učinka u pretkvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

- Utakmica je bila bez nekog rezultatskog značaja za nas i njih. Međutim, momci koji su danas igrali, bez četiri igrača iz tima, pokazali su opet pošten, muški i ozbiljan odnos. Idemo dalje, hvala momcima na izvrsnom odnosu i radu u posljednjih mjesec dana – kazao je Radović.

Konačna ocjena je pozitivna.

- Uopšte nije lako igrati protiv ekipa poput

četvrtini ozbiljno priprijetila, kada je nakon trojke Berga prišla na zaostatak od samo pet poena (46:41). Ipak, serijom

Danske i Islanda. Danska je došla bez četiri igrača, ekipa koja je prije četiri mjeseca bila na napad od Evropskog prvenstva, i to protiv reprezentacije Litvanije. Island je ekipa sa kojom smo se dosta puta sastajali, i kada smo imali mnogo kvalitetniji sastav nego što je ovaj imali smo problema sa njima.

Ovim momcima koji su sada igrali niko ne smije da umanji ove četiri pobjede, zaslužili su ih, protiv dvije teške ekipe, atipične i brze.

Međutim, na kraju smo mi to sve zaokružili sa sve četiri pobjede – dodao je Radović.

8:0, koju je zatvorio trojkom Pavle Đurišić, Crna Gora je odbila taj napad Danaca i ponovo stekla sigurnu prednost

od 14 poena (57:43).

Gosti su uspijevali u prvoj polovini posljednjeg kvartala da održavaju jednocifreni zaosta-

Radončić: Volio bih da ponovo igramo na Mundobasketu Dino Radončić je istakao da su on i saigrači odradili dobro utakmicu bez rezultatskog značaja.

- Bilo je i nekih grešaka, što je i normalno, jer smo svi umorni. Nastavljamo dalje – čeka nas novembar – kazao je nakon meča Radončić.

Za Radončića je ukupan utisak odličan.

- Kada završite 4-0 znači da je sve bilo kako treba.

Ima tu mnogo prostora za napredak, tako da ćemo

raditi i biti spremni u novembru – dodao je Dino Radončić. „Crveni“ će žrijeb za kvalifikacije dočekati sa sva četiri trijumfa.

- Sve četiri pobjede nam znače za samopouzdanje, za ostale ekipe koje će se takmičiti s nama, tako da mislim da treba dobro da se spremimo. Imaćemo dobru šansu.

U prethodnom kvalifikacionom ciklusu za Mundobasket, Crna Gora je ostvarila istorijski uspjeh i plasirala se na SP u Kini.

- Svi hoćemo da budemo na Svjetskom prvenstvu.

Nadamo se da će nas i žrijeb ispoštovati, tako da se nadam da će to ići kako treba. Volio bih da Crna Gora ponovo igra na Svjetskom prvenstvu. Daćemo sve od sebe da tako i bude – zaključio je Radončić.

tak (ne ispod sedam poena, 59:52), ali su trojke Igora Drobnjaka i Alekse Popovića, te koš Drobnjaka otklonile i posljednje dileme (73:57).

Danci su u finišu meča agresivnim presingom pokušali da urade nešto više, ali nijesu uspjeli.

Na kraju, jedino se Vrbica nije upisao u strijelce od igrača koji su ulazili u igru u našoj selekciji, a petorica su imala dvocifren poenterski učinak – Drobnjak (15), Đurišić (14), Baćović (12), Spasojević (11) i Radončić (11), koji je imao i devet skokova.

S. JONČIĆ

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Arena

Košarka

19

Generalni sekretar Svjetske košarkaške federacije posjetio crnogorsku kuću košarke PODGORICA – Generalni sekretar Fibe Andreas Zaglis i funkcioner Svjetske košarkaške federacije Zoran Radović posjetili su danas Košarkaški savez Crne Gore, saopšteno je iz te sportske asocijacije.

Zaglis je tokom posjete poručio da je „KSCG stabilan partner Fibe i da u Crnoj Gori ima veliki broj talenata koje treba do kraja podržati“.

Zaglis je bio gost KSCG tokom pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, a, kako je saopšteno, stigao na poziv predsjednika KSCG Nikole Pekovića.

- Prije svega, od prvog momenta sam se osjetio dobrodošlim. Stigao sam na poziv novoizabranog predsjednika saveza Pekovića i ovo nije, naravno, nešto novo jer smo imali sjajnu saradnju sa Košarkaškim savezom Crne Gore i sa bivšim predsjednicima Đukanovićem i Barovićem.

Srećan sam što sam mogao da prihvatim poziv i iskoristim ove pretkvalifikacije da dođem – kazao je Zaglis.

KSCG je dobio organizaciju „balona“ pretkvalifikacija, „što je pravi pokazatelj da je na pravi način ugostio selekcije tokom prethodnih kvalifikacija za Eurobasket“.

- Moram da kažem da svi izvještaji koje dobijamo, takođe i ono što sam vidio u dvorani, potpuno odgovaraju protokolu. Naravno, oni su usklađeni sa svim propisima u zemlji.

Takođe, dobili smo odlične

Zaglis: Crna Gora ima dugu tradiciju košarke informacije i od gostujućih timova, što je izuzetno važno za nas. Sve je to vrlo vrlo pozitivno. Za Fibu su uvijek prioritet igrači i uslovi za njih. U Crnoj Gori dobijaju sjajne uslove i logistiku, takođe tu je i nova dvorana koja je u savršenom stanju – istakao je Zaglis.

Prvi operativac svjetske košarke oduševljen je rezultatima naših reprezentacija. Fiba će uraditi sve da pomogne razvoju košarke, radu sa mladima.

- Vjerujem da je federacija Crne Gore pokazala da je sposobna da identifikuje talenat gdje god da ga ima širom vaše lijepe zemlje, u Podgorici, Baru ili nekom drugom dijelu.

Važno je da identifikujemo i njegujemo talente kako bi postali profesionalci i igrali za seniorske reprezentacije – kazao je Zaglis i sjetio se Svjetskog prvenstva 2019.

- Dok smo bili u Kini, jedna od glavnih tema Svjetskog prvenstva kod domaćina je bilo to što imaju tu Crnu Goru najmanju zemlju po broju stanovnika koja se kvalifikovala.

Nikšićki košarkaši od 20. avgusta na Žabljaku

Sutjeska počela pripreme u dosta izmijenjenom sastavu PODGORICA – Košarkaši Sutjeske počeli su pripreme za novu sezonu u kojoj ih, pored domaćih takmičenja, ponovo očekuje nastup u ABA 2 ligi.

Sa velikim promjenama u igračkom kadru, uz nekoliko novih igrača, izabranici Velimira Gašića će do petka trenirati u gradu pod Trebjesom, nakon čega će pripreme nastaviti na Žabljaku, gdje će do 3. septembra odraditi najteži, bazični dio priprema.

- Veliki broj igrača nam je otišao iz kluba. To su bili nosioci igre u prošloj sezoni – Vulević, Milošević, Brzoja, Sejfić i Drašković, dok je Lalović završio karijeru. To je za nas bio veliki problem. Međutim, velikim angažovanjem ljudi koji vode klub i maksimalnim razumijevanjem, mi smo danas na kvalitetan način uspjeli da prevaziđemo taj momenat i

jednostavno u razgovorima sa potencijalnim pojačanjima dobijemo igrače koji bi na adekvatan način nadomjestili one koji su otišli – kazao je Velimir Gašić za portal Onogošt.me.

Do sada su u Sutjesku stigli povratnik nakon sedam godina, iskusni centar Radoje Vujošević (stigao iz Mornara), te krilo Vladimir Tomašević i centar Miloš Koprivica, koji su došli iz Podgorice , i bek Adi Zahiragić iz Sparsa. Narednih dana se očekuje još novih imena u nikšićkom klubu…

- Moramo da riješimo niz stvari prije priprema koje su planirane od 20. avgusta do 3. septembra. Poslije silaska sa planine ulazimo u seriju kontrolnih utakmica i mislim da ćemo u tom intervalu dobiti pravu informaciju kada je u pitanju početak sezone, šampionata i ABA 2 lige – dodao je GaS. J. šić.

Andreas Zaglis i Darko Ivanović juče u KSCG

Naravno da smo iznenađeni rezultatima, ali u pozitivnom smislu, jer ovdje imamo dugu tradiciju košarke, mnogi veliki igrači, uključujući i predsjednika federacije, počeli su ovdje i igrali za nacionalni tim i klubove u Evropi, NBA, odnedavno i Aziji. Nema sumnje za nas da ovdje imamo ogro-

man talenat uprkos malom broju stanovnika i o tome pričamo sa Savezom, kako da budemo sigurni da će taj potencijal biti maksimalno iskorišćen u korist KSCG i Crne Gore.

U KSCG su zadovoljni što su dobili mogućnost da ugoste Zaglisa i dobiju instrukcije

kako dodatno da poprave uslove za razvoj košarke uz saradnju i pomoć Fibe.

- To je bila jednodnevna posjeta, tako da nije bilo prostora za neke šire aktivnosti, ali mogu reći da smo iskoristili svaki sat tog boravka. Napravili smo dva radna sastanka i u okviru posjete gospodin

Sjutra žrijeb za kvalifikacije Eurobasketa za žene

Crnogorke iz trećeg šešira čekaju žrijeb PODGORICA – Naša ženska košarkaška reprezentacija iz trećeg šešira čeka rivale za kvalifikacije za Eurobasket.

U kvalifikacijama će učestvovati 38 selekcija, podijeljenih u deset grupa. Na šampionat će se plasirati pobjednici grupa i četiri najbolje drugoplasirane selekcije.

Kako će se šampionat igrati u Izraelu i Sloveniji, ako

domaćini budu među 14 selekcija koje izbore plasman na prvenstvo, onda će ukupno šest najboljih drugoplasiranih ekipa igrati šampionat kontinenta. Žrijeb za kvalifikacije je sjutra u Njemačkoj.

Kvalifikacije će početi u novembru, a mečevi će se igrati 11. i 14. Druga dva prozora zakazana su za novembar 2022. i februar 2023. godine.

R. P.

Slavni bek traži mjesto u šampionskom NBA projektu

Majk Džejms na probi u Lejkersima Majk Džejms, slavni Amerikanac koji je godinama bio jedna od najvećih zvijezda Evrolige, prethodnih dana bio je na probi u Los Anđeles Lejkersima.

Kako su prenijeli američki mediji, kombo bek pokušava da dobije

ugovor u klubu koji ima jasne šampionske ambicije za narednu sezonu.

Džejms je u sezoni za nama igrao za Bruklin Netse, jednom od najjačih NBA timova, u kojima nije imao veliku minutažu. Prethod-

no je napustio moskovski CSKA zbog nesuglasica sa trenerom.

Interesantno, Džejms ima još dvije sezone ugovora sa CSKA, ali i dozvolu kluba da bez obeštećenja traži klub u najjačoj ligi svijeta.

R. A.

Zaglis je bio naš gost na utakmici protiv Islanda koju smo dobili košem u posljednjoj sekundi, tako da je nekako i izabrao utakmicu koja je bila najzanimljivija za gledanje. Osim gospodina Zaglisa je u posjeti bio i Zoran Radović koji je više puta pokazao naklonost prema KSCG i to je osoba na koju možemo da oslonimo tokom narednih projekata koje planiramo da radimo sa Fibom. Fiba na stolu ima puno projekata koji su interesantni u različitom smislu. Ono što je važno i za to smo dobili instrukcije je da odaberemo stvari koje su adekvatne nekim karakteristikama koje crnogorska košarka i KSCG imaju. Oni su nam dali instrukcije u kom pravcu da idemo. Tako da sad ostaje dosta našeg rada, da vidimo šta sve tu imamo i da adekvatno apliciramo za projekte koje imamo na raspolaganju – istakao je generalni sekretar KSCG Darko Ivanović.

Ivanović je Zaglisu i Radoviću uručio zahvalnice za pomoć u razvoju košarke. S. J.

20

Sportski miks

Arena

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Rukometašicu Budućnosti čeka ope PODGORICA - Kakav peh – supertalentovana rukometašica Budućnosti Katarina Džaferović pokidala je prednje ukrštene ligamente.

Juče na treningu kod doskoka, kako nam je kazala, osjetila je da joj je koljeno ,,prošetalo“. Slijedi kratko mirovanje, zatim operacija i pauza od šest mjeseci.

Crnogorski odbojkaši od danas, u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo, na međunarodnom turniru u Skoplju

„Crveni“ na startu sa domaćinom PODGORICA – Od danas za odbojkaše Crne Gore, uostalom kao i sve sportiste, kreće najljepši period u pripremama za neko takmičenje – izabranici Veljka Bašića će u naredna tri dana u Skoplju učestvovati na 45. memorijalnom turniru „Branko Hadžiiljoski – Čajka“, pored domaćina Sjeverne Makedonije, Slovačke i Izraela. Biće to prve provjere naših odbojkaša pred Evropsko prvenstvo, koje počinje početkom septembra, koje će dati odgovor na do sada urađeno i smjernice za rad do početka šampionata Starog kontinenta.

- Očekuje nas kvalitetan turnir, kao pravi uvod za Evropsko prvenstvo. Igramo protiv nama dobro poznate reprezentacije Sjeverne Makedonije, Slovačke sa kojom smo se srijetali u bliskoj prošlosti, jako su kvalitetan protivnik i sparing sa njima će, sigurno, biti jako dobra stvar za nas – kaže libero crnogorske se-

lekcije Nikola Lakčević.

Crna Gora će večeras od 20 sati igrati prvo sa Sjevernom Makedonijom, u petak se sastaje sa Slovačkom (17 časova), a u subotu sa Izraelom (17). Sjeverna Makedonija i Slovačka su, takođe, učesnici prestojećeg EP. Utakmice u Skoplju se igraju u dvorani „Boris Trajkovski“, gdje će učesnici turnira svakodnevno moći i da treniraju. Prvi trening naša selekcija je odradila juče popodne.

- Nakon teškog dijela priprema, posebno u Pljevljima, gdje smo fizički dio odradili jako dobro, krenuli smo da usavršavamo neke tehničke stvari. Krećemo sa prijateljskim utakmicama, u Skoplju idemo da pobijedimo sve tri utakmice i da se vratimo spremni za Evropsko prvenstvo – dodao je Lakčević.

Bašić je u Skoplje poveo svih 16 igrača koji su trenirali u Podgorici. To su tehničari Rajko Strugar i Danilo Dubak, primači servisa Vojin Ćaćić, Marko Bojić, Ivan

Zvicer, Marko Vukašinović i Nemanja Peruničić, srednji blokeri Luka Babić, Ivan Ječmenica, Blažo Milić i Matija Ćinćur, korektori Miloš Ćulafić, Aleksandar Minić, Milutin Pavićević, te libera Nikola Lakčević i Miloš Kosović.

Nakon turnira u Sjevernoj Makedoniji, „crveni“ će od 22. do 27. avgusta u Podgorici sparingovati sa poljskim Zavjerćeom, koji sa klupe vodi naš proslavljeni trener Igor Kolaković, a čiji je pomoćnik Srđan Popović.

Evropsko prvenstvo počinje 1. septembra, kada startuju grupe C i D, dan kasnije počinje takmičenje u grupi A, dok utakmice u grupi B, u kojoj je Crna Gora, počinju 3. septembra, a igraju se u češkom gradu Ostravi.

Rivali našeg tima biće Bugarska (3. septembar, 17.15 časova), Slovenija (4. septembar, 16 časova), Italija (5. septembar, 19 časova), Češka (7. septembar, 19 časova) i Bjelorusija (8. septembar, 19 S. J. časova).

- Čim se to desilo uradili smo magnetnu, poslali doktorima sve što je trebalo i obojica su vidjela isto. Prednji ukršteni ligamenti su pokidani. Sačekaću još malo otok da prođe do operacije – kazala je Džaferović.

Katarina je u ovoj sezoni trebala na poziciji desnog beka sa Ruskinjom Valerijom Maslovom da vodi crnogorski tim kroz Ligu šampiona, a bila je i u ozbiljnoj konkurenciji za Svjetsko prvenstvo koje u decembru počinje u Španiji. Međutim, sada je čeka malo duža pauza.

Džaferović pokidala prednje ukrštene ligamente - Najvjerovatnije ću pauzirati šest mjeseci. Moram biti strpljiva i jaka u oporavku nakon

operacije.

Budućnost je od ove sezone krenula u novu priču, sa pod-

Svjetsko prvenstvo za juniore u atletici

Marsenić 41. na svijetu

PODGORICA - Ognjen Marsenić osvojio je 41. mjesto na prvenstvu svijeta za juniore u trci na 100 metara. Na takmičenju u kenijskom Najrobiju, koje je okupilo 973 takmičara iz 119 država, crnogorski reprezentativac Ognjen Marsenić, član Lima, koji je nastupio na osnovu vajld karte Svjetske atletske federacije u trci na 100 metara u konkurenciji 54 atletičara, nakon istrčanih kvalifikacija u generalnom plasmanu osvojio je 41. mjesto sa rezultatom 11. 23 sekunde.

Sa Marsenićem na ovom šampionatu je njegov trener iz AK Lim iz Berana Zoran Jojić koji je nacionalni trener za trkačke discipline.

-S obzirom na izuzetno jaku svjetsku konkurenciju, Ognjen je na osnovu vajld karte imao 54. rezultat po osnovu startne liste, a nakon kvalifikacija plasirao se na 41. mjesto u ukupnom plasmanu.

Marsenić i trener Jojić na stadionu u Najrobiju

On je mlađi junior i ostvario je dobar plasman u odnosu na svjetsku elitu. Mnogi atletičari imali su bolje rezultate i smatram da je

opravdao povjerenje, s obzirom na izuzetno jaku konkurenciju u disciplini 100 metara –istakao je njegov trener Zoran Jojić. R.P.

Brazilski ofanzivac dobio novu šansu kod Kumana

Kutinjo preuzeo Mesijevu ,,desetku“

Evropsko prvenstvo za kadete, juniore i mlađe seniore u Tampereu

Crna Gora sa 21 karatistom

PODGORICA - Tampere će od petka do neđelje biti domaćin Evropskog prvenstva u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore, na kojem će nastupiti i reprezentacija Crne Gore.

Crnogorski karate predstavljaće 21 takmičar, 16 u borbama i pet u katama.

U borbama nastupiće kadeti Ognjen Bjelajac (do 52 kilograma, Omladinac), Emre Saljiu (do 57, Omladinac), Helena Backović (do 47, Omladinac), Jovana Damjanović (do 54, Omladinac) i Nađa Boričić (preko 54, Omladinac);

juniori – Matija Bojić (do 55, Fokus), Nemanja Mikulić (do 68, Bijela), Lazar Jovović (do 76, Bar), Anđela Ivanović (do 53, Gorštak) i Jovana Stojanović (preko 59, Bratstvo); mlađi seniori – Ognjen Otašević (do 60, Omladinac), Vasilije Mićunović (do 84, Budućnost), Nemanja Jovović (preko 84, Bar), Milica Jeknić (do 61, Omladinac), Sara Raković (do 68, Bar) i Milena Jovanović (preko 68, Omladinac).

Takmičenje će zbog povrede koljena propustiti junior Omladinca Andrija Danilović.

U katama takmičiće se kadeti

Lazar Sekulić (Budva) i Arijana Kočan (Bar), juniori Rijad Mandić (Budućnost) i Mila Marković (Budva) i mlađi senior Filip Bakić (Budućnost).

Predvodiće ih selektori Slobodan Vlahović, Žarko Raković, Slavka Maksimović i Nela Tatar. Čast crnogorskog karatea u Tampereu, osim takmičara, braniće i sudija Miodrag Radunović.

U crnogorskoj delegaciji, koja je preko Beograda, Minhena i Helsinkija juče otputovala za Tampere, su i sekretar Veljko Brnović i doktor reprezentacije Perica Maraš.

R. A.

Zadnji vezni reprezentacije Italije na medicinskim pregledima u Torinu

Lokateli stiže u Juventus

Manuel Lokateli (23) je nakon mjeseci pregovora dogovorio transfer iz Sasuola u Juventus, potvrđeno je iz torinskog kluba.

Vezista reprezentacije Italije, jedan od najboljih igrača sredine terena Serije A, u srijedu ujutru obavio je medicinske preglede u trening centru ,,stare dame“.

Juventus u Lokateliju vidi potencijalno jednog od ključnih igrača za godine pred nama. Tako će biti riješen problem pozicije zadnjeg veznog, koji je potenciran kao ključni u prethodnoj sezoni neuspjeha.

Lokateli je ponikao u Milanu, iza njega je sjajna sezona u Kalću u kojoj je na 34 meča postigao četiri gola.

R. A.

Filipe Kutinjo (28) nosiće dres sa brojem ,,deset“ u Barseloni naredne sezone. Brazilac je neočekivano dobio veliku čast, da nosi broj koji je duže od deceniju nosio Lionel Mesi.

Kako su prenijeli katalonski mediji, Kutinjo će dobiti još jednu šansu u timu Ronalda Kumana. Ofanzivac je od 2018. u gigantu iz Primere, od tada nije uspio da se dugoročno etablira kao prvotimac.

Prije Mesija, ,,desetku“ Barselone nosio je brazilski velikan Ronaldinjo. Ovog ljeta spekulisalo se o Kutinjovom prelasku u Arsenal, ali sve su prilike da od transfera u Premijer ligu neće biti ništa do kraja avgusta.

Aktuelni ugovor Kutinju ističe 2023. godine, a na 90 utakmica u dresu Barselone bio je strijelac 24 gola.

R. A.

Arena

Četvrtak, 19. avgust 2021.

eracija i duža pauza

Sportski miks

21

Naš trener preuzeo kormilo albanskog tima

Dejan Vukićević trener Ljačija PODGORICA – Dejan Vukićević zvanično je trener Ljačija.

Albanski superligaš objavio je da je crnogorski stručnjak preuzeo kormilo i da počinje sa radom. Ljači je na evropskoj sceni eliminisao Podgoricu i Univerziteu, ali je u trećem kolu kvalifikacija za Ligu konferencija eliminisan od Anderlehta.

Izuzetni stručnjak, koji je osvajao titule šampiona Crne Gore sa Zetom i Mogrenom, bio je na klupi Vojvodine, Borca iz Čačka, Dačija, Ventspilsa, vodio je Titograd, a na angažman je čekao godinu od kada je napustio klupu Feronikelija sa Kosova.

Ljači će na startu Super lige Albanije imati težak ispit, jer dočekuje Vlazniju, a dolaskom Vukićevića klub je jasno pokazao da ima velike ambicije.

R. P.

MBAPE ODLUČIO: Transfer u Real Madrid čekaće još makar godinu

Ove sezone u PSŽ-u Kilijan Mbape (22), mlada zvijezda svjetskog fudbala, ove sezone igraće za Pari Sen Žermen.

mlađenim kadrom i igračicama koje tek treba da se dokažu na velikoj sceni. U međuvre-

To je ekskluzivna informacija španskog radija Kadena Ser, koji se poziva na izvore iz pariskog kluba.

Francuski napadač igraće još makar ovu sezonu u Ligi 1. Šansa za transfer u Real Madrid i Primeru ovog ljeta je propala jer Mbape želi da u narednim mjesecima igra sa velikim zvijezdama pariskih ,,svetaca“, poput Nejmara i Mesija.

Ipak, Mbape će naknadno donijeti odluku da li će produžiti ugovor sa Pari Sen Žermenom. Po aktuelnom, narednog ljeta biće slobodan igrač. Ukoliko ne dođe do dogovora, izvjesno će preći u Real Madrid.

R. A.

menu klub je napustila Itana Grbić, ali je stigla Matea Pletikosić.

A. MARKOVIĆ

Još jedan crnogorski stručnjak dobio najveće zvanje

Legendarni Portugalac nuđen i Mančester sitiju

Real odbio povratak Ronalda Kristijano Ronaldo (36) neće ovog ljeta pojačati Real Madrid, iako je njegov agent nudio jednog od najboljih fudbalera moderne ere ,,kraljevićima“ u prethodnim sedmicama.

Po pisanju madridske Marke, Real je potpuno fokusiran na pokušaj da dovede Kilijana Mbapea u Primeru iz Pari Sen Žermena.

Sa druge strane, Ronaldo je nuđen i Mančester sitiju, što je transfer koji slavni Portugalac ne želi. Kako sada stvari stoje, ostanak veterana u Juventusu i Seriji A još sezonu je izvjestan. Ni neki od najbogatijih klubova današnjice nemaju prostora u budžetu da obezbijede astronomsku platu fudbalskog superstara. R. A.

Mijuškoviću Pro licenca

PODGORICA - Centar za edukaciju trenera FSCG obavještava da je Đuro Mijušković uspješno odbranio diplomski rad i time stekao zvanje trenera sa UEFA „Pro“ licencom.

Mijušković je odradio stažiranje u HŠK Zrinjski iz Mostara i pred kandidatima prve generacije Nacionalne Fitnes licence odbranio diplomski rad na temu ,,Analiza rada, menadžmenta, organizacije, stručnog rada u prvom timu i omladinskom pogonu HŠK Zrinjski“.

Mijušković je branio diplomski rad pred komisijom u sastavu Dr Niko Raičković, Boris Ljutica, Dr Kosta Goranović i Mojaš Radonjić.

R.P.

Međunarodni kadetski prijateljski turnir u Telkiju Mađarska Crna Gora

1 2

TELKI – Trening centar „Telki“.

Strijelci: Barkoči u 5.

(Mađarska), Bubanja u 7. i Barac u 90. minutu (Crna Gora).

MAĐARSKA: Peči (od 63.

Korodi), Bodnar, Par, Kokovaj (od 70. Komloši), Sabo (od 70. Vasko), Boroš (od 36. Mihalj), Major (od 56. Pinter), Barkoči (od 64. Poč), Menjart (od 63. Husar), Farkaš (od 63.

Laslo), Listeš (od 70. Suč).

CRNA GORA: Bobičić, Bubanja (od 60. Vračar), Kecojević (od 60. Miranović), Camaj, Lečić, Krivokapić (od 78. Mrvaljević), Radojević (od 60. Adžić), Roganović (od 46. Đukanović), Ljuljanović (od 4 6 . B a r a c ) , Vu k i ć e v i ć , Pavićević (od 46. Perović).

Kadetska reprezentacija Crne Gore trijumfom nad domaćom Mađarskom započela je nastup na međunarodnom prijateljskom turniru u Telkiju. „Sokoli“ su slavili sa 2:1, iako su gubili sa 1:0. Već nakon pet minuta igre Benedek Barkoči iskoristio je lošu reakciju odbrane Crne Gore i bez većih problema savladao Petra Bobičića. Ipak, odgovor je uslijedio veoma brzo – u sedmom minutu Milan Roganović je izveo udarac iz kornera, a u srcu peterca Mađarske

Norvežanin se vraća u London

Preokretom do pobjede

Arsenal kupio Edegora Norvežanin Martin Edegor potpisaće trajni ugovor sa Arsenalom.

Dvadeset dvogodišnji vezista dogovorio je petogodišnju saradnju sa londonskim klubom, koji će platiti obeštećenje Real Madridu od oko 30 miliona funti.

Norvežanin je prethodnu polusezonu proveo kao pozajmljen igrač u Arsenalu i ubije-

najviši u skoku je bio Luka Bubanja, koji je zakucao loptu u mrežu protivnika.

Na ko n t a ko u z b u d l j i v o g početka utakmice, ritam igre je pao, tako da nije bilo previše uzbuđenja sve do 58. minuta, kada je Jeremoš Farkaš pogodio stativu. Finiš meča pripao je našoj selekciji, koja je u 85. minutu mogla do vođstva preko Janka Vukićevića, koji je, nakon solo prodora, bio neprecizan udarcem sa nekoliko metara.

Dobru šansu imao je i Balša Mrvaljević, čiji je pokušaj u 89. mi-

nutu završio malo iznad prečke.

Međutim, nagrada za ofanzivu stigla je minut kasnije. Nakon dobre reakcije defanzivaca Crne Gore, duga lopta stigla je do Mrvaljevića, koji je uposlio Petra Barca. Napadač „sokola“ odlično je plasirao loptu i poslao je iza leđa protivničkog golmana za konačnih 2:1.

– U početku utakmice imali smo malo problema sa izuzetno brzom podlogom i brzo smo primili gol. Mađarska je imala svoj stil igre kroz posjed lopte, dok smo mi tražili šansu iz

transformacije. Vratili smo se brzo u utakmicu, probali da pariramo trčanjem, što nam je uzelo dosta snage. Izmjenama smo osvježili ekipu i došli do mirnijeg pasa u drugom poluvremenu. Pored postignutog gola za pobjedu, imali smo nekoliko lijepih akcija. Sve čestitke igračima, sada da probamo da se dobro odmorimo za sljedeće utakmice – rekao je selektor Radovan Kavaja.

U drugom meču na turniru naša reprezentacija igraće sa Hrvatskom, danas od 17 časova. R. P.

dio čelnike ,,tobdžija“ da otkupe njegov ugovor.

Edegor je u Real došao 2015. godine, ali je odigrao samo osam ligaških mečeva za ,,merengese“. Osim u Arsenalu, bio je na pozajmicama i u Herenvenu, Viteseu i Real Sosijedadu.

Prošle polusezone odigrao je 20 mečeva i postigao dva pogotka za Arsenal, a menadžer Mikel Arteta stavio je do znanja upravi da otkup Edegorovog ugovora mora da bude na listi prioriteta u ljetnjem prelaznom roku.

Edegor je četvrto pojačanje na ,,Emirejtsu“ ove sezone. Prije njega stigli su Ben Vajt, Albert Sambi Lokonga i Nuno Tavareš.

Ne. K.

Arena

22

Četvrtak, 19. avgust 2021.

ŠAH U Podgorici formirano Udruženje velemajstora Crne Gore GM Nikola Đukić

GM Milan Draško

Marej govorio o borbi za prvo mjesto na ATP listi

Danjil Medvedev budući ,,broj jedan“

Za bolji status šaha i šahista

U želji da se zajedničkim snagama bore za poboljšanje statusa šaha i šahista u našoj državi, malobrojni crnogorski nosioci najveće međunarodne šahovske titule odlučili su da se ujedine i osnuju Udruženje velemajstora Crne Gore.

Osnivačka Skupština Udruženja održana je 6. maja, a rješenjem Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija od 19. jula ono je upisano u Registar nevladinih organizacija, čime su se stekli uslovi da zvanično počne sa djelovanjem. Na Osnivačkoj Skupštini za predsjednika izabran je GM Nikola Đukić, dok će funkciju predsjednika Skupštine obavljati GM Milan Draško.

- Osnovni ciljevi Udruženja su afirmacija, popularizacija, unapređenje i razvoj šaha, kao i sistemsko poboljšanje statusa šaha i šahista u Crnoj Gori, sa posebnim akcentom na status šahista sa titulom velemajstora i šahista sa zvanjem vrhunskog sportiste.

Nažalost, status drevne igre kao sporta danas je možda najlošiji otkad se šah organizovano igra u Crnoj Gori, čemu je značajno doprinio aktuelni Zakon o sportu. Šah je svrstan u kategoriju neolimpijskih sportova, iako ima svoju olimpijadu koja je jedno od najmasovnijih sportskih takmičenja na svijetu. Šahisti sa zvanjem vrhunskog sportiste su degradirani, naknade su im višestruko smanjene, dok više ne postoji mogućnost da neki šahista u budućnosti dobije to zvanje, ma kakav rezultat ostvario. Status velemajstora nije regulisan na bilo koji način, iako je to i dalje izuzetno prestižna titula, što nesumnjivo djeluje obeshrabrujuće na sve mlade ljude koji razmišljaju da se ozbiljnije posvete šahu.

Jedan od najvažnijih zadataka Udruženja je da, u saradnji sa državnim institucijama nadležnim za sport, pokuša da nađe način da šah i šahisti dobiju status kakav zaslužuju, kako bi njihovi rezultati mogli biti vrednovani na pravi način, rekao je Đukić i najavio da je

u planu uspostavljanje kontakata i sa Šahovskim savezom Crne Gore, sa željom da se glas velemajstora više čuje u njegovim upravljačkim strukturama.

Pored višestrukog seniorskog prvaka, aktuelni članovi Udruženja su i velemajstori Milan Draško, Nebojša Nikčević, Dragiša Blagojević i Dragan Kosić. Jedini crnogorski velemajstor koji nije formalno postao član je Božidar Ivanović, ali je i on najavio podršku inicijativama Udruženja.

Naime, statut Udruženja ne ograničava članstvo u njemu isključivo na velemajstore, pa se očekuje da u narednom periodu i druge ugledne ličnosti iz svijeta šaha uzmu učešća u njegovom radu.

IZ ISKUSTVA Svojevremeno selektor naše reprezentacije, vrsni šahovski pedagog i šahovski Dostojevski – Milan Draško, podsjeća da su još 1986. godine osnovana Udruženja svjetskih velemajstora (GMA) i Udruženja jugoslovenskih vrhunskih igrača (JUVI).

- GMA predvođena svjetskim prvakom Garijem Kasparovim organizovala je niz velikih turnira krajem osamdesetih, između ostalog, i veliki otvoreni turnir u Beogradu, uz učešće stotinu velemajstora. Zatim, tokom Šampionata SFRJ u budvanskom hotelu „Avala“, imali smo sastanke našeg Udruženja (JUVI) i sve je djelovalo poletno, obećavajuće. Predsjednik je bio čuveni velemajstor Dragoljub Velimirović. Nažalost, protivno svim očekivanjima, ni GMA ni JUVI nijesu dugo trajali.

Ipak, mislim da je Udruženje velemajstora Crne Gore kompaktna organizacija, za sada sa samo pet članova. Vjerujem da će nam se prije ili kasnije pridružiti i legendarni Bonja Ivanović, sudeći po njegovim imejl porukama. Osnivanje Udruženja je krupan događaj.

Uvjeren sam da ćemo uspješno sarađivati i sa Upravom za mlade i sport s obzirom na to da je već na startu uspostavljena dobra komunikacija sa čelnicima tog subjekta na obostrano zadovoljstvo. Isto tako očekujemo i uspješnu saradnju sa ŠSCG. Saopštenje našeg Udruženja otkriva niz pitanja kojima ćemo se baviti u nadi da možemo unaprijediti status šaha i šahista. Biće potrebno mnogo strpljenja i energije, malih koraka, da bi se osjetilo poboljšanje, rekao je Draško uvjeren da dolaze ljepši šahovski dani!

Endi Marej je poručio da finalista Australijan opena Danjil Medvedev ima najveće šanse da zamijeni Novaka Đokovića na prvom mjestu planetarne ATP liste.

Slavni Britanac je kazao da od modernih igrača najviše voli da gleda Monfisa, Mutea, Kiriosa kada je raspoložen za igru i upravo Medvedeva. Opisao ga je kao veoma inteligentnog igrača.

- Od Medvedeva očekujem da

prvi dođe do prve pozicije nakon Đokovića. Vjerovatno za to mora u kontinuitetu da ostvaruje dobre rezultate na šljaci, ali ima dobre šanse. Od veoma mladih igrača, Karlos Alkaras je baš, baš dobar. Od njega očekujem isto. Što se tiče Novaka, impresivno je kada ste prvi a ne igrate mnogo turnira – rekao je veteran Marej. Škot je na mastersu u Sinsinatiju ostvario uvodnu pobjedu i demonstrirao uspon forme.

R. A.

Finalista Vimbldona se namučio protiv Alberta Ramosa u Sinsinati

Povratak Beretinija Najbolji italijanski teniser Mateo Beretini zaigrao je prvi put od sredine jula i na mastersu u Sinsinatiju pobijedio Alberta Ramosa 6:7, 6:3, 7:5.

Finalista Vimbldona se namučio protiv Španca, ali je dobio odličan trening nakon više od mjesec bez takmičarskih izazova.

Peti nosilac će u četvrtak imati

novi izazov, duel sa boljim iz meča Hačanov – Ože-Alijasim.

Iznenađenje je slavlje Francuza Benoe Pera protiv velikog kanadskog talenta Denisa Šapovalova 6:3, 4:6, 7:5. Interesantno, Per je prvi put nakon četiri godine uspio da savlada igrača koji je među najboljih deset na planetarnoj ATP listi.

R. A.

Velemajstorska elita u Sent Luisu

Nakamura najbolji u rapidu Zahvaljujući odličnom finišu kada je u posljednja tri kola uknjižio 2,5 poena, Amerikanac Hikaru Nakamura je osvojio prvo mjesto u rapidu na grandioznom velemajstorskom turniru u Sent Luisu. On je u direktnom okršaju za titulu primorao na kapitulaciju zemljaka Fabijana Karuanu i sa šest poena prvi prošao kroz cilj. Drugi je Mađar Rihard Raport sa 5,5 koliko je na trećoj poziciji sakupio i Karuana ali sa slabijim buholc koeficijentom, pa se morao zadovoljiti bronzanom medaljom.

Zatim slijede Vesli So, Sam Šakland i Piter Svidler sa po 4,5, Šahrijar Mameđarov i Džefri Hjong sa po 4, Perez Domingez sa 3,5 i Kvang Li sa 3 poena.

Nakamura 1 Domingez 0 1.d4 d5 2.c4 dxc4 3.Nf3 Nf6 4.e3 e6 5.Bxc4 c5 6.0–0 Nc6 7.Nc3 a6 8.Qe2 b5 9.Bb3 Bb7 10.d5 Nxd5 11.Rd1 Qb8 12.Bxd5 exd5 13.Nxd5 Bd6 14.Nb6 Ra7 15.Qd3 Be7 16.Qd7+ Kf8 17.Qf5 Kg8 18.b3 h5 19.Bb2 Rh6 20.Rac1 Qe8 21.Nd5 Bf8 22.Qg5 Qe6 23.Nf4 Qg4 24.h3 Qxg5 25.Nxg5 Ba8 26.Ba3 b4 27.Bb2 a5 28.Ne4 a4 29.Nxc5 axb3 30.axb3 h4 31.Nd7 Be7 32.Nb6 Bb7 33.Rd7 Rd6 34.Rxd6 Bxd6 35.Nc8 (dijagram) Bxc8 36.Rxc6 Bc7 37.Nd5 1:0

Osnovci spremni za takmičenja Po završetku školske godine dugogodišnji volonter u OŠ „Luka Simonović“ u Nikšiću, nastavnik informatike i fizike ing. Branko Mandić, licencirani šahovski trener nastavio je sa radom sekcije sa ciljem da talentovanim ljubiteljima drevne igre koliko-toliko kompenzuje negativan uticaj korone tokom nastavnih aktivnosti.

- Mada je funkcionisala i Vajber grupa, naš cilj je da se uključe u rad oni učenici koji bi nastupili na pionirskom prvenstvu Crne Gore koje će se održati u Sutomoru od 25. do 30. avgusta, a naročito da ekipa škole bude na

okupu i nastavi sa uspjesima na opštinskim i državnim takmičenjima, rekao je Mandić i naglasio da su odličnim rezultatima ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove u minulom periodu veliki doprinos pružili Tijana Blagojević, Teodora i Stefan Mandić, Dragan Čurović, Milan i Ksenija Marojević i Anastasija Mandić.

On podsjeća da tokom godine od drugog do četvrtog razreda sekcija broji i više od pedesetak učenika te da poslije izvjesnog vremena ostanu oni najuporniji.

U okviru plana i programa dječaci i djevojčice su na simultankama uvježbavali i pisanje poteza.

- Ovi mladi šahisti su uglavnom odlični učenici i nađu slobodnog vremena da se bave izučavanjem drevne igre, kao korisnom dopunom obrazovanju - dodao je Mandić.

Priredio: B. KADIĆ

FORMULA 1: Očekivano otkazivanje spektakla na ,,Suzuki“

Bez trke u Japanu Velika nagrada Japana neće biti vožena ni ove godine u Formuli 1, saopšteno je iz elitnog šampionata automobilizma.

Situacija sa pandemijom korona virusa ne dozvoljava da se trka organizuje. Prvobitni termin za spektakl na čuvenoj sta-

zi ,,Suzuka“ bio je 10. oktobar.

Radi se o stazi na kojoj se, u istoriji ,,najbržeg cirkusa“, najviše puta odlučivalo pitanje šampiona i epilog sezone.

Očekuje se da u istom terminu bude organizovana neka trka u Evropi. Trka u Japanu je peti gran pri sezone F1 koji je ove godine otkazan.

R. A.

Arhiv

Četvrtak, 19. avgust 2021.

SUOČAVANJE: POVODOM 110 GODINA OD ROĐENJA MILOVANA ĐILASA » Piše: Borislav JOVANOVIĆ Povijest neke porodice može odslikati i dušu neke zemlje… …Jedino u zvijezdama, za vedrih noći, ima radosti i slobode - srce se ohrabri gledaajući na njih…

(Citati iz romana Besudna zemlja, iz prvog poglavlja Krv i topovi. Prvi citat je i prva rečenica u ovom romanu) Prvo što treba reći, a ponoviti od strane ovog autora, povodom ove teme, jeste da Crnogorci nijesu đeca komunizma, ponajmanje bilo čija drugo, već su đeca svoje istorijske Golgote. U svom razvoju oni su imali monolitan kako plemenski tako i narodski, državotvorni i nacionalni rodoslov. U tome nije bilo nikakvih prelaznih perioda, nikakvih konfabulacija, dvostepenih stabala ili grana. Kao što ni sa postepenim preuzimanjem pravoslavlja, nijesu izgubili svoj etnički zigurat i njegovu vertikalu. Svoju prirodnu genezu, odnosno, etnogenezu. Svoju posebnost kao i svi drugi južnoslovenski narodi. Kod crnogorska narodonosnog i nacionalnog subjektiviteta ta mapa puta bila je prepoznatljivija, nedvojbena, istorijska paradigma.

To što je Milovan Đilas napisao u svom tekstu O crnogorskom nacionalnom pitanju jedne majske zore 1945. godine ne može se shvatati kao potpuno negiranje crnogorske nacije, kako se može čuti i od branitelja crnogorske nacije. O tome najbolje govori satanizacija Milovana Đilasa od onih koji ga javno prisvajaju, a misle o njemu i onome što je bio njegov stav o crnogorskoj naciji, isto što su oduvijek mislili.

Posebnost Crnogoraca o kojoj Đilas govori ima, naime, mnogo širi, izvorni, đilasovski kontekst. Kako u povijesnom, državnom, tako i kulturološkom, suštinskom, realitetu. Greška koja se odnosi na etničku genezu Crnogoraca u Đilasovoj teoriji crnogorske nacije nije toliko otežavajuća okolnost. Ali, taj alternativni sud, to donekle izvagano, upodobljeno, dijagonalno čitanje crnogorske autonomne postojanosti ne umanjuje autorovo nedvosmisleno ubjeđenje da Crnogorci jesu nacija. S njegovim umanjenikom ili bez njega. S njegovom greškom ili bez nje. Taj spis je više od običnog spisa.

DVOSMISLENO NEDVOSMISLENO

Đilas, zapravo, kaže, i insistira na tome, da putevi razvitka ka naciji bili su kod jedne (u Srbiji) i kod druge (u Crnoj Gori) različiti. Jedni su bili raja a drugi slobodni seljaci. To je ishodilo u

23

1

Đido je bio simbol vraćanja Crne Gore samoj sebi Nadimak Đido dala mu je rodna Crna Gora kao svojevrsnu opštenarodnu titulu. Svoj publicitet je svojevremeno to dobilo u, poznatom, masovno pjevanom dvostihu. Bio je čovjek čuvene nove, rukovodeće, južnoslovenske četvorke iz jednog malog naroda đe je bio superiorna intelektualna perjanica. I rijetko koji Crnogorac nije bio ponosan na njega

Milovan Đilas i Tito 1952. godine

posebnu naciju, posebnu nacionalnu individualnost… Silom se, odnosno, kako Đilas eksplicitno kaže, hegemonijom, ne može brisati crnogorska individualnost. U svojim Tezama o nacionalnom pitanju iz 1941. godine Đilas je nedvosmisleno konstatovao da proces konstituisanja crnogorska nacije završen je krajem 19. i počekom 20. vijeka.

Govoreći o Podgoričkoj skupštini 30. oktobra 1945. Milovan Đilas je rekao: Vladavina kralja Nikole nije oborena radi onoga čega je narod htio da bude oborena. Radi demokratije za narod i ujedinjenje sa Srbijom na osnovu pune ravnopravnosti. To se dogodilo radi podjarmljivanja crnogorskog naroda, radi ostvarenja takozvane velikosrpske hegemonije -to jest pljačkaške i nasilničke vladavine... Mi Crnogorci znamo naš put... U ime budućnosti Crnogorskog naroda, u ime naše slave i prošlosti, u ime naše časti i junaštva, u ime naše ljubavi prema plemenitom i ljudskom.

U povijesnom kontekstu, bolje je za Crnu Goru u datom trenutku bilo i sa ovom nego bez ovakve definicije njenog sudbinskog pitanja. Imajući u vidu da je u tom trenutku i formalna

Milovan Đilas prije rata, sa suprugom Mitrom

Taj Đilasov alternativni sud, to donekle izvagano, upodobljeno, dijagonalno čitanje crnogorske autonomne postojanosti ne umanjuje autorovo nedvosmisleno ubjeđenje da Crnogorci jesu nacija.

S njegovim umanjenikom ili bez njega. S njegovom greškom ili bez nje. Taj spis je više od običnog spisa pobjeda nad fašizmom bila završena i, naravno, činjenicu da se to što je Milovan Đilas tada dijagnostikovao kao idiom crnogorske nacionalne posebnosti ima veliku primjesu zvaničnog (pro)glasa, jer nije dolazilo od bilo kog autoriteta. I to je imalo velikog odjeka u tadašnjem još vrelom ratno-poratnom periodu. Vratilo se kakvotakvo dostojanstvo i pouzdanje jednom do tada u bijelom teroru Karađorđevića obezglavljenom, stučenom, narodu.

Marko Vujačić i Milovan Đilas 1941. godine

Jeste, Đilas je strukturno bio, i ostao, razuđen, hibridan, antipodan, i ta egocentričnost njegove mnoštvenosti, ga je označila. Put od dičnog Crnogorca do, postfestum, drugog nacionalnog imenovanja ne može biti presudna stvar u integralnim ogledalima crnogorske istorije. Koliko se zna nikad se nije odrekao onog što je napisao O crnogorskom nacionalnom pitanju. Đilasov tretman crnogorskog nacionalnog pitanja kao da je imao prigušenu tendenciju da od posebnosti do samobitnosti jednog naroda nije velika prevala. Ona je samo stvar naučne i političke volje da se istorijske kondenzacije u jednom nacionalitetu konačno iskristališu i nazovu pravim imenom. Potvrda za ovo će se veoma lako naći i u Đilasovim romanima čija faktografija ima jaku ekspresivnost crnogorske sudbine.

Njegova nostalgija za Crnom Gorom nije splašnjavala do posljednje ure. I ostaje otvoreno pitanje koliko je, zaista, autor teksta O crnogorskom nacionalnom pitanju - a on je, ipak, nešto više od publicističkog uradka, u datom trenutku bio unutrašnji a koliko, kasnije, sticajem drugih, dnevno političkih okolnosti spoljašnji nacionalni emigrant. U natuknici da je neko Srbin iz Crne Gore ima uvijek neke sofisticiranosti, odnosno, vibrirajuće monodifikacije.

U trouglu njegovog trojnog identitetskog, odnosno, novoidentitetskog i političkog označenja, a riječ je o transformaciji Crnogorac - Jugosloven - Srbin, ogleda se, poput i svih ostalih, i

Policijski snimak Milovana Đilasa u Sremskoj Mitrovici 1933. godine

Đilasovih evolucija – koja mu kao posebnost, utisak je, nikad nije bila toliko bitna. Pogotovo, sa odmicanjem godina. Izvjesno je da je njegova inicijalna nacionalna odrednica najduže opstajala i da je to ono što je iz njega progovorilo ne partijsko - ideološkii već organski.

LEGENDA O DISIDENTU

Đilasu, naravno, ne može niko oduzeti pravo na njegovu bilo kakvu nacionalnu odrednicu, ali je neupitno da je svoju antifašističku, državničku i disidentsku slavu dobio dok se osjećao nacionalnim Crnogorcem. U memoriji Crnogoraca i sveukupnoj legendi o njemu on je ostao kao takav. To ne mora biti argument, ali njegov nadimak, Đido, dala mu je rodna Crna Gora kao svojevrsnu opštenarodnu titulu. Svoj publicitet je svojevremeno to dobilo u, poznatom, masovno pjevanom dvostihu. Bio je čovjek čuvene nove, rukovodeće, južnoslovenske četvorke iz jednog malog naroda đe je bio superiorna intelektualna perjanica. Simbol vraćanja Crne Gore Crnoj Gori. I rijetko koji Crnogorac nije bio ponosan na njega. S tim predznakom imao je i jugoslovensku popularnost.

Matičnu nacionalnost Đilas je mogao da preinači samo u kontekstu njegovog sveukupnog goropadnog disidentstva i onog što je njegova fenomenološka, psihološka, dimen-

Govoreći o Podgoričkoj skupštini. Milovan Đilas je 30. oktobra 1945. rekao: Vladavina kralja Nikole nije oborena radi onoga čega je narod htio da bude oborena. Radi demokratije za narod i ujedinjenje sa Srbijom na osnovu pune ravnopravnosti. To se dogodilo radi podjarmljivanja crnogorskog naroda, radi ostvarenja takozvane velikosrpske hegemonije to jest pljačkaške i nasilničke vladavine

zija, i u onome što je to totalni autorevizioni čin. Dugo je modelovao, indoktrinirao, druge da bi prešao na modelovanje samog sebe. Njegov otklon od marksizma našao je plodno tlo u dekartizmu, odnosno, u sumnji u sve postojeće, pa i samog sebe.

U sedamdesetim, odnosno, osamdesetim godinama svog života, možda je, kad je riječ o njegovom postcrnogorskom nacionalnom usmijerenju bio, modelovan od grupe velikosrpske književne i druge političke i akademske elite kojima je Đilas bio i ostao, i pored svih njihovih “pomilovanja”, trajni trn u oku. A, sve zbog tvrdnje o postojanju crnogorske nacije.

To je boljelo i boli i danas kao vrijeme smrti. Svojatali su ga, pisali apoteoze, sahranjivali, iz svojih strateških razloga želeći da amputiraju njegovo crnogorstvo i, naravno, da imaju u svojoj istoriji jednu takvu ličnost. Da ga svojataju nezavisno od toga ko je bio i što je bio. Kao što su i mnoge druge.

No, i pored svega Đilas nije bio vičan nekim dubljim novim modelovanjima, iznudicama. Velikosrpstvo, naime, nikad nije vidio dijelom sebe.

Toga nije bilo ni onda kada se uveliko stvarala atmosfera iz koje će proizaći Memorandum Srpske akademije nauke.

Ima, zapravo, formulacija koje su više dilema nego odgovor.

Koje su više forma nego suština. Nije ni pomislio da podrži Slobodana Miloševića izlažući se osudi nekih njegovih prijatelja - dugogodišnjih sagovornika. Onih koji su uživali u slikanju sa njim.

Mnogi Crnogorci su nosili i nose teret - i pored od istorije im datog slavoljublja - nose teret malog ljudstva i Obećane zemlje!

(Nastavlja se)

24

Feljton

Četvrtak, 19. avgust 2021.

33.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

Marija Andrina priznata od Cuca ka’ nijedna Crnogorka S.ČUKIĆ

Pošto se bilo čulo da je Njegoševa majka (Ivana) dala Njegošev sat svojoj šćeri Mariji, Stefanovoj majci, vojvoda Mirko Petrović, Danilov brat, naredio je da Marija dođe na Cetinje i donese sat. Uz to je odredio i globu od 500 forinti. „Zašto mi uzimate ovu globu na pravdu božju? Ja ga nijesam sama uzela, no mi ga je majka dala“ – vajkala se Marija, a oni su joj – kaže – rekli: „Lijepo ti je ako te u tamnicu ne metnem“

Crkva u Trešnjevu

zaliječena rana. Ni godina dana ne bješe prošla od tragične smrti njenog ponositog sina, mladog pjesnika i serdara Stevana. Ubio ga je iz potaje, taj isti junak sa Grahova, pop Joko Kusovac. Pošao je čak u Carigrad, gdje se tada Stevan nalazio i, u prvi sumrak, prišao mu prikriven, na šetalištu, ubio ga iz kuburlije i izgubio se u svjetini...“ Ovo potajno ubistvo izvršeno je iz političkih razloga, po naređenju knjaza Danila, koji je u Stevanu gledao svoga suparnika. Za ovo djelo Kusovac bješe primio i veliku nagradu od knjaza. A

ra Andrije Perovića i zapitali da li mogu prenoćiti sa jednim ranjenikom? Mara, serdareva žena, izašla je pred njih i upitala za ime ranjenika. Na nosilima je bio serdar – pop Joko Kusovac. Pri pomenu ovoga imena Mara je zadrhtala, ali se brzo pribrala i pozvala ih unutra. – Unesite čovjeka... Srećne ti rane, junače! – presrela je ona ranjenog serdara i naredila snahama da brže spreme kuću za prenoćište grahovskih pobjednika. A u samom srcu gostoljubive domaćice ponavljaše se teška, nikad ne S.ČUKIĆ

Marija Andrina Perović bila je supruga cuckog serdara i senatora Andrije Perovića. Bila je kćerka Toma Markova Petrovića i sestra Petra II Petrovića Njegoša. Bila je majka Stevana Perovića Cuce i još šest sinova.

Za kćerke ne posjedujemo podatke.

Marija je rođena početkom 19. stoljeća. Rodila je Stevana krajem 1830. godine, što znači da su je Petrovići udali za Andriju prije 1830. godine, odnosno, prije nego što je njen brat Rade postao crnogorski vladika. Njenog supruga Andriju Perovića, Ljuba Nenadović opisuje kao Njegoševog pratioca u Napulju 1851. godine.

Marija je više od dvije decenije živjela životom kakav je jedna Crnogorka samo mogla poželjeti. A onda se 1853. godine, sa izbijanjem sukoba sa knjazom Danilom, situacija izmijenila.

Marija je upamćena po tome što je 1858. u svome domu u Zovinama, ugostila popa Joka Kusovca, ubicu njenog sina Stevana. Bilo je to odmah iza bitke na Grahovcu u kojoj je Joko ranjen.

Kako piše Dragan B. Perović, ostalo je nekoliko varijanti njegovog susreta sa Marijom. „Opredijelili smo se za varijantu koju je u svojoj knjizi prenio Trifun Đukić (Pjesme, str. XXVI - XXVII ), po priči iz knjige Toma Oraovca Znamenite Crnogorke, pod naslovom Mara žena serdara Andrije i sestra vladike Rada: Poslije znamenite pobjede na Grahovu – 1858. vraćali se preko Cuca ljudi koji su sa bojišta prenosili ranjenike.

Pred samu noć stigli dvojica sa nosilima pred kuću serda-

S.ČUKIĆ

GROB MARIJE ANDRIJINE PEROVIĆ U CRKVI U TREŠNJEVU

Marija Andrina Perović je rodila Stevana krajem 1830. godine, što znači da su je Petrovići udali za Andriju prije nego što je njen brat Radivoje Petrović postao crnogorski vladika. Marija je više od dvije decenije živjela životom kakav je jedna Crnogorka samo mogla poželjeti. A onda se 1853. godine, sa izbijanjem sukoba sa knjazom Danilom, situacija izmijenila

Grobnica Marije Andrijine Perović u crkvi na Trešnjevu

Dogodilo se da je pop Joko Kusovac, ubica Marijinog sina Stevana Perovića Cuce, bio ranjen u boju na Grahovcu 1858. Poslije bitke vraćali se preko Cuca ljudi koji su sa bojišta nosili ranjenike.

Pred noć stigli su dvojica sa nosilima pred kuću serdara Andrije Perovića i zapitali da li mogu prenoćiti sa jednim ranjenikom? Mara, serdareva žena, izašla je pred njih i upitala za ime ranjenika. Na nosilima je bio serdar – pop Joko Kusovac

S.ČUKIĆ

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

Serdar Andrija Perović

Natpis na grobu

kad su ga, ove noći, unijeli u kuću njegove žrtve, Stevanova mati naredila je da mu namjeste najbolju, najljepšu postelju, koju je imala u kući.

Ranjeni pop Joko okrijepi se, previjen i ugošćen u kući Perovića, ali kad saznade u čijem je domu počinuo, njegov duševni nemir postade mnogo teži od rana koje zadobi na Grahovu, jer bol od tjelesne rane ispunjavaše ga ponosom junaka, a bol od one rane koja se otvori u njegovoj savjesti – ponižavaše ga pred – samim sobom!... Taj bol savjesti u toliko je više rastao, u koliko je mati njegove žrtve bila pažljivija prema njemu.

Svu noć je ječao, ne od rana, nego od griže savjesti. U jutru se ranjenik spremi za put.

– Kako si spavao, serdare? – pitala ga je Mara. Do prije pet godina Stevan je spavao u toj postelji, a od njegove smrti nije ni otvorena. Sinoć smo je na brzu ruku, spremili za tebe, pa ne znam da li ti je bilo ugodno? Kusovac je blijedio i drhtao od uzbuđenja. Pri rastanku njegov po-

gled ćutljivo, bez riječi upravljen je prema Mari Perović, kao pogled grešnika prema Bogorodici. Usne su ćutale, a savjest šaputala: – Oprosti mi, sveta ženo!“ (T. Đukić, Pjesme, str. XXVI – XXVII ). „Da bi Stevana i pred narodom oglasio kao krivca, knjaz je svakome zaprijetio smrtnom kaznom, pa i roditeljima Stevanovim, ako za ovim zakukaju. Poslato je – priča Stevanov brat Novica – 18 perjanika u Cuce, na Trešnjevo, oko kuće Andrijine, a data im je zapovijed: – Ako bi ko za Stevanom zaplakao ili zakukao, da mu i te sinove sve na vatru izgore“ (isto, XXIV-XXV).

Još dugo poslije smrti knjaza Danila nije prestalo zlo postupanje prema Stefanovoj porodici. Pošto se bilo čulo da je Njegoševa majka (Ivana) dala Njegošev sat svojoj šćeri Mariji, Stefanovoj majci, vojvoda Mirko Petrović, Danilov brat, naredio je da Marija dođe na Cetinje i donese sat. Uz to je odredio i

globu od 500 forinti. „Zašto mi uzimate ovu globu na pravdu božju? Ja ga nijesam sama uzela, no mi ga je majka dala“ – vajkala se Marija, a oni su joj – kaže – rekli: „Lijepo ti je ako te u tamnicu ne metnem. Takve i slične nevolje – kaže Perović – nije od njihove kuće otklonio ni kralj Nikola“ (isto, XXV).

Marija je na drugoj strani „od Cuca dobila priznanje ka’ nijedna Crnogorka“ – sahranjena je u crkvi na Trešnjevu, što je jedinstven primjer u Crnoj Gori.

O zapisu na ploči pisao je Branko Krivokapić: ОВДЕ ПОЧИВА ХРАБРА МАРИА АНДРИНА И СЕСТРА ВЛАДИКЕ РАДА ПЕТРОВИЋА Zatim su zapisani brojevi, koji se teško mogu dešifrovati. Jasno se samo vidi da je posljednji broj 6, a moglo bi se naslutiti da je uklesan datum 20. 8 76.

Ovaj natpis i grobnica svjedoče da je Marija vjerovatno prva žena u Crnoj Gori koja je sahranjena u crkvi, odvojeno od muža, kao da je bila crkveni velikodostojnik ili svetac.

Natpis na grobu njenog supruga Andrije Perovića ukrašen je simbolima: suncem, krstom i mačevima. Na spomen ploči, jasno se može pročitati: „Ovdje počiva Perović Andria serdar“.

(Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 18. avgust 2021.

I.br.639/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br.

30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Lovćen Auto” Doo, Novaka Miloševa 6/2, Podgorica, koga zastupa Adv. Nenad Pavličić, Ul.Novaka Miloševa br. 6/III, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Đurišić Dejana, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 205,46€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 18.08.2021 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đurišić Dejana, sa zadnje poznatom adresom Babino bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br. 639/21 od 27.05.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 28.07.2021. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.875/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „DEPONIJA“ D.O.O. PODGORICA, ul.Španskih boraca bb, Podgorica, PIB: 02653907, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA ZA PROMET ROBA I USLUGA EXPORT-IMPORT „TIR COMERC“ D.O.O. BIJELO POLJE, ul.Industrijska zona bb, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.08.2021.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „DEPONIJA“ D.O.O. PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA ZA PROMET ROBA I USLUGA EXPORT-IMPORT „TIR COMERC“ D.O.O. - BIJELO POLJE na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za pružene usluge deponovanja komunalnog otpada za period od 01.10.2020.godine do 31.12.2020 i od 01.01.,2021.godine do 30.04.2021.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv. br.875/2021 javni izvršitelj Ivan Sekulić nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU ZA PROMET ROBA I USLUGA EXPORT-IMPORT „TIR COMERC“ D.O.O. - BIJELO POLJE - Rješenje o izvršenju Iv.br.875/2021 od 08.07.2021. godine.S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO ZA PROMET ROBA I USLUGA EXPORT-IMPORT „TIR COMERC“ D.O.O. - BIJELO POLJE u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 18.08.2021. godine.

Ivan Sekulić

25

Iv.br.1996/20 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MTEL DOO Podgorica, Bul.Sv. Petra Cetinjskog br.143, protiv izvršnog dužnika Andina Nimanbegu iz Ulcinja, Ulcinjskih moreplovaca bb, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga, vr.sp.580,53 eura, dana 17.08.2021.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 30.11.2020.god., predlog za izvršenje i prilozi.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 17.08.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Posljednji pozdrav našoj dobroj jetrvi i strini

Posljednji pozdrav dragom

Dana 18. avgusta 2021. godine ispustila je svoju plemenitu dušu

DELKI PEROVIĆ

ADELA – DELKA Miodragova PEROVIĆ rođena Vrhovski Uz poštovanje epidemioloških mjera, sahrana će se obaviti 19. avgusta u 14 časova na groblju Zagorič.

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i MILAN, ćerke MIRJANA i DRAGANA, snahe TANJA i MIRA, đever MILOVAN – GIGO, zaova MILA, jetrve VUKA i JULKA, đeveričići, đeverične, bratanići, bratanične, unučad i praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Hvala Ti za nesebičnu ljubav i pažnju koju si nam pružala svih ovih godina.

Porodica pokojnog RATKA PEROVIĆA 1077 Posljednji pozdrav dragom

BOŠKU VUKSANOVIĆU

1074

DRAGOLJUBU RADOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom zetu

Od porodice pok.

MIŠKA RADOVIĆA

U najljepšoj uspomeni čuvaćemo tvoj plemeniti lik od zaborava.

Počivaj u miru.

1068

BOŠKO VUKSANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

Tvoji prijatelji BOŽOVIĆI

Ako je život morao stati, sjećanje na tebe nikada neće.

Počivaj u miru.

Svastike SLAVICA i TANJA VULANOVIĆ

DRAGOLJUBU RADOVIĆU

1075

Od LEPE RADOVIĆ

Navršila se godina dana od smrti naše majke

34 godine od smrti našeg oca

1062

1069 Posljednji pozdrav dragom zetu

DARINKE – DARE JOVIĆEVIĆ

Mom voljenom brataniću

PETRA – PEŠA JOVIĆEVIĆA

Vrijeme ne može ugasiti ljubav i ponos koji osjećamo što smo vas takve imali. Ćerke VJERA i VESNA sa porodicama 1076

Posljednji pozdrav dragom

DRAGOLJUBU RADOVIĆU

DRAGOLJUBU RADOVIĆU

Tvoja iznenadna smrt duboko nas je potresla. Ostaćeš vječno u našim srcima.

Od RATKA i ELVISE

Porodica pokojnog BAJA MIRKOVIĆA 1066

RADENKU – MILOJU SERATLIĆU Moj Miloje, moja tugo nepresušna, moje prvo bratsko radovanje ostavljaš me u starosti da te vječno oplakujem.

Nema riječi niti razgovora da ublaži ranu moju.

Pozdravi mi tvoje roditelje i sačekaj tetku svoju.

LJUBINKA BUČAJ

1067

1073

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. avgust 2021.

27

Posljednji pozdrav nekadašnjem kolegi Дана 18. августа 2021, у 84. години живота, преминула је наша драга

Дана 18. августа 2021. у 1.30 часова у Господу се упокојио у 82. години

MILOSAVU - MILJU PAVIĆEVIĆU

ЈУЛКА Николина МИЛИЋ

МИЛОСАВ-МИЉО Јаковов ПАВИЋЕВИЋ

рођена Вукмановић KOLEKTIV POBJEDE

Сахрана ће се обавити на гробљу Света Петка у Лимљанима – Црмница, 19. августа у 15 часова.

Због сложене епидемиолошке ситуације покојник ће бити изложен дана 18. августа од 10 до 16 часова у капели на сеоском гробљу у мјесту Кујава, гдје ће се и обавити сахрана истога дана, драгог нам покојника. Кућа жалости: Улица Васа Раичковића број 9, Подгорица.

Ожалошћени: синови МИЛОВАН и РАДОВАН, снахе СОФИЈА и МИЛАНКА, сестра ВИНКА ЈОВЕТИЋ са породицом, унучад ДИЈАНА, НИКОЛА, МАРКО, МИЛЕНА и МАЈА, праунучад и остала родбина

1050 Dana 18. avgusta 2021. u 75. godini života umro je

1063

Ожалошћена породица: супруга СПАСА, син САВО, братанић РАЈКО, братанична НАТАША, снахе МИРЈАНА, НАДА и МИЛОДАРКА, унучад ЈАКОВ, ДУЊА, АНДРЕА, АЛЕКСАНДАР и ЛУКА и остала многобројна родбина 1023

Умрла је изненада и тихо

MARKO Đurov CRNOJEVIĆ

Tužnim srcem javljamo da je naš najdraži tragično preminuo dana 17. avgusta 2021. u svojoj 28. godini života

iz Građana

ЈУЛКА Николина МИЛИЋ Драга баба, љубављу и неограниченом пажњом заслужила си да те вјечно чувамо у успоменама и сјећањима.Увијек си нас дочекивала са осмијехом и то је нешто што ће недостајати и што ћемо заувијек памтити. Ника и Јана су мале, али довољно велике да већ данас осјете како им недостајеш за лијепо дружење, игру и љубав. Биће тешко објаснити им зашто те нема. Хвала ти на свему. Почивај у миру. Ожалошћени: унук НИКОЛА, снаха ДРАГАНА, праунуке НИКОЛИНА и ЈАНА

Zbog epidemiološke situacije sahrana će se obaviti 19. avgusta u 15 časova u selu Građani.

Ožalošćeni: kćer SANDRA, sin ĐURO, snaha ANETA, unuk MAKSIM, unuka EMA i ostala rodbina CRNOJEVIĆ

NIKOLA Milanov GOLUB

Zbog novonastale situacije, saučešće se neće primati.

Sahrana će se obaviti 19. avgusta u 18 časova na mjesnom groblju Sveti Šimun u Tivtu.

1038 Sa tugom se opraštamo od dragog prijatelja

1064

Ožalošćeni: supruga IVANA, sin ANDRIJA, otac MILAN, majka SONJA, sestra IVONA, stričevi, ujaci, tetke sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

Вољеној сестри, тетки, баки

DRAGOLJUBA RADOVIĆA Tvoj iznenadni odlazak nas je mnogo pogodio.

Sa velikom ljubavlju čuvaćemo te u našim srcima.

УКИ

1044 Umro je u 80. godini

MILAN i DARA MILIČIĆ 1060

Анђео си била на земљи, а сада на небу. Почивај у миру, племенита душо. Остаћеш заувијек део нас.

Prije šest mjeseci napustila nas je naša draga

HALIT - LITO Cafa HODŽIĆ

Твоји: ВИНКА, ВЕСНА, ТУЛЕ, МИРЈАНА, БОЈАН и САЊА ЈОВЕТИЋ

RUKIJA ORUČEVIĆ 1065

Sahranjen je u Francuskoj 18. avgusta 2021.

U svakoj priči, uspomeni, odrastanju – tu si.

Svima nam neizmjerno nedostaješ.

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

Ožalošćena porodica HODŽIĆ

Tvoja PORODICA 1052 Mojoj

1051

DRAGOLJUBU Tuga je velika, riječi malo. Sa ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava.

DRAGICA, NEMANJA i NENAD 1070 Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

IN MEMORIAM

SLAVENKI

Našu voljenu sestru

19. 8. 2011 – 19. 8. 2021.

Ne bole uspomene, boli nedostajanje...

Ne znam tačno na kom mjestu, ali znam da ćemo se opet vidjeti...

1072

MIRJANU Slobodanovu RAJKOVIĆ DRAGOLJUBU Svaki trenutak naših života sa tobom je bio velika radost. Danas nas ostavi nijeme od bola.

ZORAN, JELENA, KRISTINA, PETAR i JOVANA 1071

rođ. Martinović Od zaborava čuvaju, ljubavlju i tugom 1061

brat JOVAN MARTINOVIĆ i sestra LJILJANA ADŽIĆ sa porodicama

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Dragi moj

BOLE ĐEDE Najčistija i najplemenitija dušo, tuga koju osjećamo zbog tvog odlaska je neopisiva.

Hvala ti za sve trenutke radosti i ljubavi koje si nam bezuslovno pružao.

Nesebično si se davao i brinuo za sve nas.

Mnogo ćeš mi nedostajati, druženje sa tobom i tvoje šale zauvijek će ostati u mom sjećanju.

SENKA, IVANA, DANILA i MAJA

Tvoja ANDREA

1056

1055 Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je naš dragi

Posljednji pozdrav dragom

Дана 18. августа 2021. године преминуо је наш драги

UROŠ Petrov GLOMAZIĆ 1932–2021.

čika BOŠKU S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomene na tebe.

Počivaj u miru.

ЗАРИЈА Иванов ВУКСАНОВИЋ 1928–2021.

MILENA i VASKO BALETIĆ sa porodicom preminuo u Beogradu, 17. avgusta 2021. godine. Sahrana će se obaviti u četvrtak, 19. avgusta u 14 časova na groblju u Rudinicama.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Саучешће примамо у капели у Биочу 19. августа од 12 до 14 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

Ожалошћени: супруга МИЛЕВА, синови РАДОИЦА, ДАНИЛО и ДУШКО, снахе БОСА, ВЕРИЦА, СЛАВИЦА и ТАЊА, унучад ГОРДАНА, ЂОРЂЕ, ДАНИЈЕЛА, ЛИДИЈА и МИЛОШ, братанићи ДРАШКО и ДРАГИША, братаничне МИРА, ДАРКА, РАДА и ЉИЉА

1057

Porodica GLOMAZIĆ

1053

BOŠKU

Dragi ćiko

Tvojim odlaskom uskraćeni smo za jedno divno prijateljstvo, druženje i suživot.

Neka ti je hvala za sve dobročinstvo koje smo imali od tebe.

1041

Porodica KASOM

Dragom

UROŠE Nedostajaće nam vedrina Tvog duha. Tvoj način poimanja života, ljubavi i slobode.

ZORAN, DOBRILA, SARA i IVA GLOMAZIĆ 1054

BAĆKU

JULKI Nikolinoj MILIĆ

BOŠKU VUKSANOVIĆU

1046

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom

Neizmjerno zahvalni za toplu ljubav i dobrotu kojom si nas obasjavao...

Bićeš zauvijek u našim srcima.

LJUBO sa porodicom

1058

Sa tugom i poštovanjem.

Počivaj u vječnom miru.

Porodica MITROVIĆ 1059

S tugom primismo vijest da nas je napustila draga Julka, nježna baba Nikolina i Draganina, divna prababa Nike i Jane, i veliki prijatelj naše porodice. Čuvaćemo je u lijepim sjećanjima s velikim poštovanjem.

1042

Porodica PAJOVIĆ

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Dana 17. avgusta 2021. godine preminula je naša draga

Dana 17. avgusta 2021. preminuo je u 70. godini života naš voljeni

Tužno zbogom stricu

BOŠKO Vukov VUKSANOVIĆ

ZORKA Radoslavova DAMJANOVIĆ rođena Perišić

Sahrana je obavljena u krugu porodice 18. avgusta u 10 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: kćerka LJUPKA, sin GORAN, brat BRANISLAV, snahe DRAGICA i MILICA, zet DRAGAN, unučad DRAGANA, ANA, MARICA i PAVLE, praunuka VARIA, bratanić ZORAN, bratanična ZORICA, sestrična ŽELJKA

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice dana 18. avgusta u 12 časova na Novom groblju na Cetinju.

29

BOŠKU VUKSANOVIĆU

Časni čovječe, mirno ćeš spavati.

Ožalošćeni: supruga SENKA, ćerke IVANA, DANILA i MAJA, unuka ANDREA, snaha BOSE, bratanići IGOR i VUKO i ostala rodbina

MILAN BURZAN sa porodicom

1026

1027

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju i kumu

Posljednji pozdrav dragom stricu

BOŠKU

1037 1032 Tužnim srcem javljamo da je dana 17. avgusta 2021. u 67. godini iznenada preminuo naš dragi

BOŠKU VUKSANOVIĆU

PAVLE KADIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem komšiji i prijatelju

Počivaj u miru.

Dragom

IGOR VUKSANOVIĆ sa porodicom 1031

DRAGOLJUB Dušanov RADOVIĆ

BOŠKU

BOŠKU VUKSANOVIĆU Saučešće po epidemiološkim mjerama primamo u kapeli u Gornjem Polju dana 18. avgusta od 13 do 15 časova i dana 19. avgusta od 11 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti dana 19. avgusta na porodičnom groblju u Rastovcu u 15 časova.

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sinovi NEMANJA i NENAD, brat ZORAN, sestra DRAGICA, stric ANDRIJA, strina ZAGA, snaha JELENA, braća i sestre od stričeva, tetaka, ujaka, bratanić, bratanične, sestrići, sestrična i mnogobrojna porodica RADOVIĆ i ŠĆEPANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom stricu i đeveru,

Počivaj u miru.

RAJKO KRALJEVIĆ sa porodicom

Porodica pok. JOVANA ALEKSIĆA

1028

1033

Posljednji pozdrav mom komšiji i drugu

Posljednji pozdrav dragom

BOŠKU VUKSANOVIĆU Počivaj u miru.

1034 BOSE i VUKO VUKSANOVIĆ Dana 17. avgusta 2021. poslije duge i teške bolesti u 93. godini umrla je

BOŠKU VUKSANOVIĆU

DRAGOLJUBU RADOVIĆU

Počivaj u miru.

S poštovanjem

MILORAD – MIKA MARTINOVIĆ

POPOVIĆ NENAD – MEŠTRA

VIDOSAVA Petrova PAOVIĆ

Дана 19. августа 2021. навршава се година дана од када није са нама наш драги отац и дјед а четири мјесеца од када нас је напуштила наша мила мајка и баба

Posljednji pozdrav dragom

Zbog epidemiološke situacije sahranjena je 17. avgusta u 16 časova na Novom groblju na Cetinju u prisustvu najuže porodice.

POMENI

1029

1043

rođena Vukadinović

1030

BOŠKU VUKSANOVIĆU Iznenada i prerano, na vječni počinak, otišla je tvoja dobra i plemenita duša.

Sa osjećanjem velikog bola i tuge u srcima će te čuvati sestre od ujaka.

ВЛАДО НОВОСЕЛ

ДЕСА НОВОСЕЛ рођ. Вушовић

NADA VUKIĆ i VESNA ROGANOVIĆ sa porodicama 1035

1040

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Ожалошћени: ћерка ВЕСНА и син БАТО са породицама

BOŠKU VUKSANOVIĆU Bole, zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Počivaj u miru.

ALEKSIĆ SLOBODAN – MURTA i RAJKA sa porodicom 1047

Драги наши родитељи! Много нам недостаје ваша љубав, загрљаји и подршка коју сте нам за живота пружали. Тешко прихватамо да нас не дочекујете у нашој породичној кући. Увијек срећни што смо заједно. Ваша бројна унучад и праунучад, заувијек ће у срцу носити лијепа сјећања, топлину и љубав коју сте им од срца даривали. Памтиће вас као најбољег декоту и бакоту – док су живи! У нашим сте срцима вјечно, волимо вас.

MILEVI 1036

DAGO Špirov sa porodicom

1021

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Навршава се осам година од смрти наше драге

IN MEMORIAM

ЗОРКЕ КОНТИЋ

С љубављу и поносом те помињемо и чувамо успомене на тебе...

JOVAN PLAMENAC

DARINKA PLAMENAC

1909 – 1985.

1921 – 2011.

36 godina

10 godina

MIODRAG – LOLO PLAMENAC 1944 – 1995.

26 godina

МУЈО, МИЛА и НАЂА ПЕЈОВИЋ

NIKOLA, VLADIMIR – BAJA, PAVLE, MIŠKO i LJUBO sa familijama

1024 Десет година је од смрти

Шест мјесеци је од смрти MIRJANA Slobodanova RAJKOVIĆ Majko, danas se navršava 10 godina od kada nijesi sa nama a bol i žal za tobom ne jenjava.

Tvoje KĆERKE sa porodicama

1048

МИЛОША – МИША ДЕДОВИЋА

ЈОВАНКЕ Милошеве ДЕДОВИЋ

1039

U subotu, 21. avgusta 2021. godine, navršava se šest mjeseci od smrti naše drage

TUŽNO SJEĆANJE 2004 – 2021.

2006 – 2021.

19. 8. 2019 – 19. 8. 2021.

DRAGICE MARKOVIĆ

С вјечном љубављу,

rođ. Lasica

ПОРОДИЦА

Obavještavamo rođake, komšije, kumove i prijatelje da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju u Podbišću.

OŽALOŠĆENA PORODICA 1045

VELJKO R. BULATOVIĆ

Dvadesetog avgusta navršava se godinu dana od smrti naše drage majke

MILKA V. DRAGAN V. BULATOVIĆ BULATOVIĆ

2016 – 2021.

2016 – 2021.

NADA R. BULATOVIĆ

VASILJKA D. BULATOVIĆ

1025

OLIVERE Lele DURKOVIĆ

Danas je četrdeset tužnih dana od kada nije sa nama naš voljeni brat

U našim srcima je zauvijek.

NAĐA i RADICA

Uvijek ste u našim srcima, sjećanjima i uspomenama.

1019

RADOJICA – BATO Jokov NIKČEVIĆ

RADE, NEDA, MILICA, IVAN, MIŠKO, MAJA i mali RADOŠ BULATOVIĆ

Sjećanje na naše drage

1018

Mili Bato, bio si nama rodska snaga i ponos a sada vječna tuga i bol.

Tvojim odlaskom ostale smo uskraćene za veliku bratsku ljubav i pažnju. Živjećeš u našim srcima i mislima dok živimo.

Tvoje SESTRE sa porodicama 1022

Данас је 24 године од када ниси са нама, вољени мој оче

VOJIN BRACANOVIĆ

MILEVA BRACANOVIĆ

19. 8. 1994 – 19. 8. 2021.

24. 11. 1996 – 19. 8. 2021.

Voljeni se ne zaboravljaju.

Počivajte u miru. ĐOKO i RATKA sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1049

БОГДАНЕ Поносно кажем да сам твоја ћерка 1020

КРИСТИНА

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. avgust 2021.

I.br.2368/2015 Javni izvršitelj u Bijelom Polju, Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa punomoćnik Đukanović Dragoljub, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kalezić Mila iz Podgorice, Bulevar Pera Ćetkovića 163/11, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je u smislu čl.169-177 ZIO-a, dana 18.08.2021 godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI 1.Određuje se sedmo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Kalezić Mila iz Podgorice upisanih u Listu nepokretnosti Ln.br.747 KO Majstorovina, koje se nalaze u svojini izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1 i to: kat.parcela br.339/1, po načinu korišćenja livada 4 klase, površine 1882 m2 u novčanoj vrijednosti od 6.559,20 eura, kat.parcela br.339/2, po načinu korišćenja trstik-močvara 8 klase, površine 1920 m2 u novčanoj vrijednosti od 1.536,00 eura, kat.parcela br.340, po načinu korišćenja pašnjak 4 klase, površine 2366 m2 u novčanoj vrijednosti od 2.839,20 eura, kat.parcela br.342, po načinu korišćenja pašnjak 4 klase, površine 2848 m2 u novčanoj vrijednosti od 3.417,60 eura, kat.parcela br.338/1, po načinu korišćenja šuma 3 klase, površine 13295 m2 u novčanoj vrijednosti od 7.312,25 eura, kat.parcela br.341, po načinu korišćenja šuma 3 klase, površine 2286 m2 u novčanoj vrijednosti od 1.257,23 eura, kat parcela br.343, po načinu korišćenja šuma 3 klase, površine 953 m2 u novčanoj vrijednosti od 524,15 eura, kat.parcela br.339/1, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2 u novčanoj vrijednosti od 2.520,00 eura, kat.parcela br.339/1, zemljište pod porodičnom stambenom zgradom, površine 55 m2 u novčanoj vrijednosti od 277,20 eura, kat.parcela br.339/1, zemljište pod pomoćnom zgradom broj zgrade 2, površine 34 m2, sa pomoćnom zgradom, broj zgrade 2, površine 32 m2, koja se nalazi na kat.parceli br.339/1 u novčanoj vrijednosti od 5.712,00 eura, kao i nepokretnosti izvršnog dužnika Kalezić Mila iz Podgorice upisane u listu nepokretnosti Ln.br.371 KO Ravna Rijeka koje se nalaze u svojini izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1 i to: kat.parcela br.909/2, po načinu korišćenja livada 3 klase, površine 2267 m2 u novčanoj vrijednosti od 46.246,80 eura, kat.parcela br.909/3, po načinu korišćenja livada 3 klase,površine 531 m2 u novčanoj vrijednosti od 10.832,40 eura, kao i nepokretnosti izvršnog dužnika Kalezić Mila iz Podgorice upisane u listu nepokretnosti Ln.br.1031 KO Ćurilac koje se nalaze u svojini izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1 i to: kat.parcela br.741/3, po načinu korišćenja neplodno zemljište, površine 2780 m2 u novčanoj vrijednosti od 20.850,00 eura.

2.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br.2368/2015 od 18.04.2018 godine na ukupan novčani iznos od 109.884,03 eura.

3.Na sedmom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz predhodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

4.Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11:00 do 12:00 časova.

5.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

6. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u u roku od 8 (osam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost.

7.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

8.Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.09.2021 godine sa početkom u 11:00 h u kancelariji Javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se na lazi u Bijelom Polju, Ulica Slobode br.10.

9.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“.

Javni izvršitelj Dejan Čogurić JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ I.br.374/2016 Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD PODGORICA (ranije Societe Generale banka Montenegro AD Podgorica) , na osnovu izvršne isprave Notarskog akta -Založne izjave UZZ. br.104/2014 od 08.04.2014.godine ,sačinjenog kod notara Verice Knežević iz Kotora ,protiv izvršnog dužnika Branka Anđelića iz Požege,radi naplate novčanog potraživanja, donosi dana 16.08.2021.godine ,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvrsnog duznika i to: -u listu nepokretnosti broj 102 KO MUO I, kat.parc.br.205/1 , PD1, spratnost SU , povrsine 46m2 u objektu 1 na istoj u obimu 1/1 svojine Anđelić Branka II Određuje se ročište za prvu prodaju za dan 10.09.2021.godine u 12,00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac, izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedene predmetne nepokretnosti izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I-374/2016 od 10.03.2016.godine, radi naplate novcanih potrazivanja glavnog duga u iznosu od 27.986,47 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,troškovima izvrsnog postupka , kao i ostalih troskova koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom vjestaka iz oblasti gradjevinske struke Doderović Vesne od 25.04.2019.godine,i rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I-374/2016 od 20.05.2019.godine, i to : Stambeni prostor na kat.parc.205/1, zgrada 1 , PD1 ,suteren, površine 46m2, ,koja vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 87.400,00 eura (osamdeset sedam hiljada I cetristotine eura).

V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na prvom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se ne moze prodati ispod utvrdjene vrijednosti.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zakljucak o prodaji obajavljuje se u dnevnim novinama, najmanje 15 dana prije zakazane javne prodaje , ali ne vise od 30 dana.

Kotor, 16.08.2021.godine Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Opština Danilovgrad Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

Dnevni list

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine,

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „Fabrika stočne hrane“ a.d. Spuž, izdato Rješenje broj up 06 – 322/21 – 207/2 dana 18. 8. 2021. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta ,,Objekat za proizvodnju ulja preradom ratarskih kultura (aparatura za grijanje i cijeđenje soje i silosi za soju)“ koji se planira na katastarskoj parceli broj 355 KO Grbe, u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana opštine Danilovgrad.

31

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta Nebojši Raspopović iz Podgorice, izdato Rješenje br. UP 06-322/21-76/1 od 18.08.2021. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „Prerada voća u voćne sokove na poljoprivrednom gazdinstvu“, na kat. parceli broj 758 KO Podglavice, u zahvatu Prostorno urbanističkog Plana opštine Danilovgrad.

ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Poslovna oznaka I.br.2308/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “ELKO TIM” DOO iz Podgorice, koga zastupaju Miloš Komnenić, Nemanja Radović, Filip Kažić, advokati iz AOD “Komnenić i saradnici”, na adresi Ljubljanska br. 16, I sprat, protiv izvršnog dužnika “DM AUTO” DOO PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – Franca Rozmana bb, radi naplate novčanog potraživanja, u smislu odredbe čl. 18 i čl. 205-210 ZIO-a, dana 18.08.2021. godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “DM AUTO” DOO PODGORICA, adresa za prijem službene pošte – Franca Rozmana bb, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 2308/2021 od 21.07.2021. godine, Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJEM stan (kuhinja, kupatilo, hodnik, dnevna soba) cijena 130 e. Aerodromska 22, Podgorica.

Tel. 067-530-036, 063-227-248 1 IZDAJEM uređeni POSLOVNI prostor u CITY KVARTU-54m2 ul. Radoja Dakića, 1/10, do cafea ,,Plan B“ cijena 680 €.

Tel. 067/821-067 2 IZDAJEM opremljenu, lux namještenu KANCELARIJU 20m2 sa parking mjestom, u ulici 13 jula - do Osnovnog suda - 290 €.

Tel. 067-821-067 3 PRODAJEM imanje u Spužu mjesto Kopito udaljeno od mlina 500m.asfalt do ulaza na imanje, voda, struja blizu može u placevima Tel.020/881-750, 069/827-324 4

Potrebna zena za odrzavanje apartmana u Budvi,Gospostina na duzi vremenski period. Smjestaj i hrana obezbjedjeni.

Kontakt tel: 069489231 USLUGE

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 5

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

RAZNO PRODAJEM grožđe Šardone i Vranac odličnog kvaliteta Tel.069/252-504, 069/505-619 6

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Magazin

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Podgorički bend Yonic u finalu za nagradu „Milan Mladenović“

„Cobra“ u odličnom društvu PODGORICA – Crnogorski bend Yonic sa kompozicijom „Cobra“ ušao je u finale za sada već prestižnu nagradu „Milan Mladenović“ koju jednom godišnje dodjeljuje Zadužbina slavnog i prerano preminulog frontmena Ekatarine velike. Žiri u sastavu Damir Urban (Hrvatska), Kiril Džajkovski (Sjeverna Makedonija), Ivan Fece Firči (Srbija), Katarina Epštajn (Srbija) i Zoran Stajčić (Hrvatska) izglasao je 14 finalista koji će biti objavljeni na promotivnoj kompilaciji.

Za bend iz Podgorice koji postoji tek treću godinu samo pojavljivanje na kompilaciji sa imenima poput benda Žen, Kralja Čačka i Ane Ćurčin je priznanje, a njihova je pjesma konkurentna u svakom smislu i onima koje su ponudili slavniji kolege.

Bend je prošle godine objavio

Podgorički bend Yonic

Najavljeno novo muzičko ime na Si densu

DJ Topic

čin slušanja, prebacila letargično uvo na otvoreni megdan sa nervnim završecima.

Spot za pjesmu „Cobra“ je nastao u sklopu projekta Crnogorske kinoteke pod nazivom „Crnogorski gradovi kroz vrijeme“. U spotu su korišćeni kadrovi Cetinja i Nikšića.

Pored novčane nagrade koja iznosi dvije hiljade eura, pobjednik konkursa za nagradu „Milan Mladenović“ će dobiti i posebno rađenu statuu. Nagrada je ustanovljena 2019. godine sa ciljem da podstiče muzičko stvaralaštvo koje odlikuju vrijednosti svojstvene umjetničkoj zaostavštini nekadašnjeg frontmena EKV-a, a dodjeljuje se na svečanosti koja se organizuje na dan Mladenovićevog rođenja, svakog 21. septembra.

Prvi laureati bili su beogradski bend Artan Lili sa pjesmom „D.E.P.R.A“, a godinu kasnije grupa Dram za kompoziciju D. ERJAVŠEK „Daj mi sve“.

Slavna holivudska glumica otkrila medijima

Meril Strip za rođendan dobila metro stanicu sa svojim imenom

Na Jaz stiže hitmejker DJ Topic BUDVA – Nakon što je oduševio na desetine hiljada fanova na glavnoj bini ovogodišnjeg Egzita, jedna od najbrže rastućih zvijezda današnjice i hitmejker čiji singlovi prelaze brojku od preko pola milijarde pregleda na video i striming servisima – DJ Topic – stiže na Sea Dance kao najnovije pojačanje.

Vlasnik hitova „Breaking Me“, „Your Love“ i „Chain My Heart“, njemački producent i DJ, koji sarađuje sa najvećim pop zvijezdama – Topic, nastupiće posljednjeg dana Sea Dance, u nedjelju, 29. avgusta, na glavnoj bini VISA DANCE PARADISE powered

by Budva Tourism Organisation of Budva Municipality. Iste večeri uz njega su na programu i svjetski poznati DJ i utemeljivač high tech minimal techno zvuka Boris Brejcha, kao i regionalne zvijezde Who See, Sajsi MC i z++.

Tobias Topic svoj stil opisuje kao plesnu muziku uz tekstove koji su balade, ali sa bitovima koji tjeraju na đuskanje. Kaže da u kreativnom procesu prvo pravi muziku, pa tek onda piše tekstove koji joj odgovaraju. Nalazi se među izvođačima od kojih se na house-sceni mnogo očekuje u budućnosti, a do sada je prodao milione pjesama, dok njegovi singlovi imaju preko pola milijarde pregleda na video i striming servisima. Ovaj hitmejker i novi miljenik publike je nakon objave debi albuma „Miles“ 2015. godine, nastavio sa izbacivanjem singlova koji su nastajali kroz saradnje sa kolegama muzičarima i osvajali svjetske top liste. Topic je bio nominovan za MTV nagradu u kategoriji najboljeg njemačkog izvođača, a prošle godine je nastupio na DJ Magovom virtuelnom festivalu 100 najboljih DJ-eva, dok mu brojne nagrade i sjajni nastupi tek predstoje.

Sea Dance festival obogatio je lineup koji već od ranije predvode velika svjetska i regionalna imena, kao što su Boris Brejcha, Maceo Plex, Tale Of Us, Meduza, Satori, Senidah, Bajaga i Instruktori, Vojko V, Who See, Sajsi MC, Tijana T i mnogi drugi. Interes koji vlada za dolazak u Crnu Goru i posjetu prekrasnoj plaži Buljarica kod Budve, od 26. do 29. avgusta, već sada premašuje sva očekivanja, uz prodaju ulaznica u više od 35 zemalja svijeta. Zbog toga se ograničena količina aktuelnih ulaznica brzo približava svom kraju, pa će u prodaji biti najkasnije do petka 20. avgusta ili ranije, ukoliko se zalihe rasprodaju. Uporedo sa finiširanjem programa, Sea Dance je pokrenuo „Neću više“ kampanju za vakcinaciju mladih u Crnoj Gori i dodijelio čak 1.000 ulaznica za medicinske radnike i sve koji se vakcinišu od 18. avgusta B. P. na zvaničnim punktovima za vakcinaciju širom države.

album prvijenac „Infinite Loop“ bez provjeravanja pulsa javnosti kontinuiranim objavljivanjem singlova. Iako je album zaživio u uskim krugovima ljubitelja psihodeličnog zvuka, alternativnog roka i eksperimentisanja koje je dovelo s jedne strane do nedefinisanosti, a s druge postalo autentično i nešto što neće ograničavati njihov zvuk na narednim albumima. Svakako da ono što sviraju Miraš Šljivančanin (gitara i vokal), Marko Gošović (sintisajzer), Filip Ferdinandi (bas) i Vukša Vujošević (bubnjevi) pomalo ide u susret muzici koju su proslavili članovi žirija, kao izvođači ili novinari, pa niko nije iznenađem ovim ishodom. „Cobra“ je jedna od onih pjesama kod kojih se riječi u potpunosti povlače pred gitarskim „odugovlačenjima“ i kontrolisanom bas linijom, da bi u kulminativnom fazama u potpunosti preoblikovala na-

LOS ANĐELES – Slavna holivudska glumica Meril Strip nedavno je dobila neobičan rođendanski poklon.

Meril Strip

Naime, na inicijativu umjetnika Adrijana Vilsona i dizajnera produkcije Meta Dankana, jedna od najprometnijih stanica njujorškog metroa dobila je naziv upravo po njoj.

Trostruka dobitnica Oskara posebno se obradovala originalnom poklonu za 72. rođendan.

Ona je nedavno ispričala medijima, da bi što bolje odigrala lik Mirande Pristli u čuvenom filmu „Đavo nosi pradu“, da se, osim što je morala da bude „ledeni lik“ na snimanjima, trudila da to bude i van domašaja kamere.

- Bilo mi je strašno! Bila sam tako jadna u svojoj prikolici, odvojena od drugih glumaca. Čula sam kako se zabavljaju, smiju… Bila sam tako depresivna! Rekla sam sebi u jednom trenutku – pa to je cijena koju plaćate zbog toga što ste šef – ispričala je Meril.

Uskoro premijera drame „Spenser“ sa Kristen Stjuart

Film o princezi Dajani u novembru LOS ANĐELES - Biografska drama Pabla Larejna ,,Spenser“ sa Kristen Stjuart u glavnoj ulozi u bioskope dolazi u novembru. Film o pokojnoj britanskoj princezi Dajani, iz studija Neon i Topic, biće premijerno prikazan u konkurenciji na filmskim festivalima u Torontu i Veneciji, piše Varajeti.

Prvobitno se očekivalo da će debitovati 2022. godine na obilježavanju 25 godina od Dajanine smrti, ali će se „Spenser“ u bioskopima pojaviti 5. novembra.

Stjuart glumi pokojnu princezu Dajanu u filmu koji je napisao autor „Birmingenske bande“ Stiven Najt. Drama se dešava u nekoliko dana tokom božićnih praznika 1991. godine na imanju Sandringem u Norfolku u Engleskoj, kada Dajana odlučuje da okonča brak sa princom Čarlsom.

Džek Farting u filmu igra princa Čarlsa, a ekipu zaokružuju Timoti Spal, Šon Haris i Sali Hokins.

Najava datuma objavljivanja dolazi istog dana kada je Netfliks najavio Elizabet Debicki kao princezu Dajanu u petoj sezoni serije „Kruna“. Debicki preuzima ulogu od Eme Korin, koja je zaradila Zlatni globus za ulogu Dajane u četvrtoj sezoni hit drame. Dominik Vest igra princa Čarlsa u predstojećoj sezoni u ulozi koju je prethodno igrao Džoš O’Konor. U petoj sezoni se Debicki pojavljuje kao princeza tokom ranih 1990-ih, a Vest kao njen otuđeni muž.

Kristen Stjuart

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

ili:

Četvrtak, 19. avgust 2021. • broj 284.

zbog čega je ,,Elegija lovora“, meditativni dugometražni debi Dušana Kasalice premijerno prikazan u Sarajevu, film o kom je teško nemati mišljenje, makar i podijeljeno Str. 4, 5. i 6.

Intrigantni prvijanac pogodan za iscrpnu analizu

2

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Četvrtak, 19. avgust 2021.

A cappella

Brige T

aman nakon što smo prošli kriznu i najtežu prvu godinu tranzicije vlasti, prvi put nakon tri decenije, evo nas novi jadi okružuju. Neka što se opet dominantno bavimo crkvenim pitanjima i što nam zbog njih opet u vazduhu miriše društvena nesigurnost, već nam na naplatu dolazi i „suficit“ od turizma u obliku svakodnevnog porasta broja oboljelih od kovida.

U jednoj velikoj crnogorskoj hotelskoj kompaniji koja se bavi turističkom djelatnošću rekoše da se raspadoše od posla – da su na najmanje 40 odsto preko najbolje turističke godine – 2019. Zvuči iracionalno, ali izgleda da je zaista tako. Drumovi su puni, gužve su na sve strane, a i septembar obećava. Međutim, dešavaju se i (očekivane) posljedice u vezi sa javnim zdravljem i očigledno novim, četvrtim kovid talasom. Što nam to donosi, vidjećemo. Obolijevaju nevakcinisani, vakcinisani, mladi, stari. Bolnice se polako opet pune i svi smo u strahu od toga što nas čeka. Počinje ubrzo i školska godina, počinju da se javljaju i stare brige u vezi sa zdravljem najmlađih. Počinju ponovo brige u vezi sa zdravljem roditelja, baba i đedova. Počinju brige...

*** Što smo dobili? Od prije nekoliko dana opet smo u jarkoj crvenoj zoni na mapi visokorizičnih destinacija. To, kao što pretpostavljate, nije previše popularno. Umjetnici, sportisti, putnici namjernici sa svih meridijana, ponovo imaju dileme u vezi sa dolaskom u Crnu Goru, sa pravom. Većina zemalja će uprkos tome što je njen građanin „fully vaccinated“, nakon povratka iz Crne Gore morati na PCR test, a vrlo vjerovatno i u dvosedmični karantin. To i nije neka preporuka za krenuti u Crnu Goru, zar ne?

Istini za volju, nije samo do nas, čitav svijet ponovo grca u naletu (valjda posljednjeg talasa) korona virusa, pa se opet postavljaju pitanja koja se tiču zatvaranja, treće doze vakcine, vakcinacije adolescenata i slično.

Previše dilema, previše informacija, a premalo činjenica na osnovu kojih možemo da donosimo odluke.

Do kraja avgusta i prve polovine septembra Crna Gora treba da bude domaćin nekoliko vanserijskih festivalskih programa. Da li će oni uspjeti da se održe, da li će umjetnici koji treba da nastupe na tim programima biti u

da smo baš dobro izmjerili daru i mjeru. Uostalom, pokazaće to vrijeme pred nama, nekoliko narednih sedmica.

***

Piše: Vladimir MARAŠ

Do kraja avgusta i prve polovine septembra Crna Gora treba da bude domaćin nekoliko vanserijskih festivalskih programa. Da li će uspjeti da se održe, ostaje da se vidi. Glavno je da su se pjevači i pjevaljke po Crnogorskom primorju napunili dobro, rasporedili kovid po svim starosnim grupama i mogu mirno kućama, da na miru troše ušteđevine

prilici da s anđelima dođu i odu, ostaje da se vidi.

Glavno je da su se pjevači i pjevaljke prethodnih sedmica po Crnogorskom primorju napunili dobro, rasporedili kovid po svim starosnim grupama i mogu mirno kućama, da na miru troše ušteđevine. Crnogorski budžet se izgleda dobro pripunio, što mora da raduje svakog dobronamjernog građanina, ali nijesam siguran, a volio bih da griješim,

Koje su nam opcije? Kao i prethodne godine...

Ništa. Da sjedimo, zaključani ili ne, peremo ruke, dezinfikujemo stvari, nosimo maske i pozdravljamo se laktovima ili pesnicama. Ništa drugo. I još nešto... Da pokušamo da sačuvamo zdravi razum u ovim okolnostima. Jer, brige nas izjedaju.

Navikli smo ovdje na razne krize, finansijske, društvene, nemaštinu; na talentu za preživljanje pozavidio bi nam i National Geographic sa Ber Grilsom na čelu. Ali naše dnevno-političko-društvene okolnosti, u sprezi s ozbiljnom zdravstvenom krizom u produženom trajanju prijete da nas satru, mentalno i fizički.

E, tu je snaga države potrebnija nego ikada. Da građaninu ponudi rješenja, utjehu, konkretnu pomoć. Ali ne i naša. U ovom trenutku se vodi hladni rat na relaciji crkva-građanska država, a opet, kao i ko zna koji put kroz istoriju, stradaju neutralni. Tačnije, oni koji imaju sopstveno mišljenje i jasan stav, ali u blato ne žele.

Rezultat tih civilizacijskih posrnuća u državi koja ima namjeru da postane dio evropskih civilizacija za manje od pet godina vidimo svakodnevno. Opet trpi neka okvirna trećina, to su oni neopredijeljeni na izborima. To su ljudi koji sticajem okolnosti žive u Crnoj Gori, a mogli bi u svakoj evropskoj i svjetskoj uređenoj državi. I taj korpus ljudi osipa se svakog dana, najviše. Odlaze, da li trbuhom za kruhom da li kod rodbine i uže i pire familije, manje je bitno. Ali odlaze.

Sa druge strane, nikako da počnu da odlaze ovi što bukaju, sa bilo koje strane, jer oni su u ovakvom sistemu – svoji na svome. Pa kažu, kome se ne sviđa, neka izađe. Ti ljudi koji najviše odlaze, većinom mladi, obrazovani, načitani, naslušani dobre muzike, u našem društvu su nevidljivi, jer nemaju potrebu ni da promole nos, a kamoli da nešto naglas kažu.

Pamet se nikada nije gurala ili vikala. Ćutala je i čekala trenutak da sopstveni doprinos ponudi, ako je nekom potreban. A našoj zemlji kao nikada fali pameti, u dovoljnim količinama.

Ako preživimo ovu fazu civilizacijskog razvoja, molim pametne, obrazovane i mlade da nas ne napuštaju, a mi stariji ćemo se potruditi da im omogućimo prostor da nešto pokušaju da poprave. U suprotnom, ostaće samo brige.

3

Četvrtak, 19. avgust 2021.

U FOKUSU

O Kasaličinom meditativnom dugometražnom debiju ,,El

Intrigantni prvijenac pogodan za iscrpnu analizu

Sa svjetske premijere na Sarajevo film festivalu

SFF

4

Dušan Kasalica, na tragu autorske estetike slavnog Jorgosa Lantimosa

Četvrtak, 19. avgust 2021.

5

fcs.rs

legija lovora“, premijerno prikazanom u Sarajevu, teško nemati mišljenje, makar i podijeljeno

Savina drugi put među Crnogorcima Slovenačka glumica Savina Geršak je tokom 80-ih pokušavala da napravi karijeru na tri veoma različita fronta, u Crnoj Gori, odnosno u filmovima Živka Nikolića, u Italiji, igrajući u žanrovskim, pre svega „giallo“ filmovima, kao i u Americi u kojoj se nije makla od epizodnih uloga u nižoj, čak „treš“ produkciji. Nakon prekida karijere 90-ih godina, nastanila se u Rimu, gde još uvek živi i radi kao psihoterapeutkinja.

Mi ćemo je pamtiti po specifičnom, pomalo hladnom tipu lepote, kao Anku iz ,,Smrti gospodina Goluže“ (1982), Amerikanku iz ,,Čuda neviđenog“ (1984) i Mariku iz filma ,,U ime naroda“ (1987). Kod Kasalice u ,,Elegiji lovora“, nažalost, nema priliku da naročito zablista, ali se njeno prisustvo u kadru ne može ni poreći ni izbeći. Mladalačka lepota zamenjena je integritetom srednjih godina, što je zapravo i potrebno za ulogu Katarine. Nama opet ostaje da se pitamo je li nam Savina Geršak zaista bila dobra glumica ili je samo bila u poziciji da igra u izuzetnim filmovima i da se uklopi u Nikolićevu rediteljsku viziju, pa je pamtimo kao fantazijsku prikazu iz naše bolje prošlosti.

Komunik Art/radiosarajevo.ba

Planina i fantazijsko okruženje kao pokušaj da se podvuče crta za glavnog junaka ,,Elegije lovora“

Savina Geršak u prvoj ulozi nakon 30 godina

Što se buđenja interesovanja tiče, film u tome i uspijeva, i to makar na vizuelno impresivan način. Njegovi kadrovi su po pravilu sjajno komponovani, bilo da je riječ o dužim ili kraćim, statičnim ili sporim vožnjama

B

račni par odlazi u hotel u banjskom lečilištu na moru u kojem su već jednom odseli. Filip (Frano Lasić) je univerzitetski profesor koji voli da drži monologe i sluša svoj glas. Njegova supruga Katarina (povratnica u crnogorski i film uopšte Savina Geršak) zna sve njegove trikove, ali se drži za sebe i pokušava da vodi svoj život oko njih.

Njihov brak deluje skladno i građanski pristojno, uz poštovanje koje je ostalo kao senka nekadašnje ljubavi, ali pukotine se već naziru. Odmor u banji na moru i druženje sa ljudima iz njima sličnih ešalona, međutim, neće popraviti njihov brak. Samo će učiniti, da se pukotine i njihovo širenje još bolje vide. Katarina će na kraju skupiti hrabrosti da napusti Filipa, a on će ostati sam sa sobom. Sve

dok ne otkrije fantazijski svet u blizini svoje vikendice u planinama, u kojem ga čekaju njegova majka (Draginja Voganjac), ali i mlada devojka nastala od zmije (Lidija Kordić).

Djeca Jugoslavije

Ovo bi ukratko bio sadržaj jedne od sarajevskih svetskih premijera, filma ,,Elegija lovora“, dugometražnog prvenca Dušana Kasalice, autora nekoliko kratkih filmova i producenta filmova ,,Ti imaš noć“ (2018) Ivana Salatića i ,,Domovine“ (2020) Jelene Maksimović. Kasalica je zapravo deo blisko povezanog filmskog kolektiva sačinjenog od profesionalaca raznih profila koji deluje u Srbiji i u Crnoj Gori, a kojem se povremeno pridružuju i neki dru-

gi autori. Drugarsko i profesionalno pomaganje se podrazumeva i zapravo je esencijalno za male kinematografije, ali za razliku od nekih drugih filmskih kolektiva, u ovom svako ima svoj individualni glas.

Sudeći po ovom filmu, Kasalica bi mogao da se profilira kao Jorgos Lantimos bivše Jugoslavije, koliko po tematikama kojih se dotiče, toliko i po neizravnom načinu na koji ih se dotiče. Ali i po stilu koji bi mnogi opisali kao hladan, precizan i analitičan. Koliko u tome uspeva, prosudiće svako za sebe nakon pogledanog i „svarenog“ filma, čiji je narativni minimalizam istaknut u prvi plan, kako bi ispod površine sačuvao sijaset tema i različitih potenNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Promo

6

CELULOID

N

Prvi dio filma snimljen u Herceg Novom, uz estetiku čistih formi i linija koje oponašaju formalizam

cijalnih uglova gledanja. U svakom slučaju, reč je o intrigantnom komadu filmske umetnosti pogodnom za iscrpnu analizu.

Jedan od uglova gledanja na film može biti i taj da Filipa i Katarinu, ali i druge goste hotela, najviše oslikane kroz još jedan par koji se s njima družuje, Danila (Zoran Trojanović) i Sonju (Lidija Petrone) posmatramo kao decu Jugoslavije. Odnosno, njene više srednje ili srednje klase intelektualaca. Njihovo vreme je svakako prošlo, ali je pitanje koliko su oni toga svesni dok ulaze u verbalne polemike oko ovoga i onoga jedno sa drugim, uglavnom pričajući da ništa ne bi rekli i da bi sakrili sve važno.

Sebi strani

Izbor glumaca tu nikako nije slučajan jer se i Frane Lasića i Savine Geršak sećamo pre svega kao mladih, lepih i moćnih glumaca iz perioda Jugoslavije. U tom smislu ni Kasaličina odluka da pusti glumce da im akcenti i sintaksa vrludaju između srpskog i hrvatskog standarda zajedničkog nam jezika, nije produkt slučajnosti ili nemara.

Jezik kojim oni govore zvuči kao da ga govore stranci, što oni zapravo i jesu na jednom drugom nivou, strani su sami sebi i jedan drugome. Sa druge strane, glumci koji igraju epizodne uloge iz redova radničke klase (a kasnije i iz sfere mitologije) govore svojim prirodnim akcentima i doimaju se kao autentična ljudska bića.

Nakon prolongirane ekspozicije koja zauzima skoro polovinu filma i u kojoj se autor trudi da „uhvati“ bizarnosti realnog života određenih pojedinaca na što prirodniji i nenametljiviji način, sledi još nekoliko kraćih pasaža, od kojih se samo fantazijski deo može smatrati punim činom. Prvi od tih pasaža je Filipovo suočavanje s realnošću, prvo s kćerkom koja će ga

istrpeti za nekoliko telefonskih razgovora sedmično, ali ga ne želi u svom stanu. Pa onda i sa studentima koji na formalističke baljezgarije koje Filip s pozicije profesora ponavlja, reaguju opipljivim štrajkom. U tom trenutku vidimo njegovu prazninu, odnosno istrošenost, ako je ikada i bio svež.

Nakon toga sledi povlačenje u goru, u vikendicu, delom kao iznuđeno rešenje za naprasno „fensi beskućništvo“, a delom kao jalovi, poluplanirani pokušaj da se nekako podvuče crta, promisli o svemu i počne iznova.

Da stvari nisu baš „s ovog sveta“ signalizira crni, smireni jarac, „parkiran“ pred kućom bez razloga koji služi kao vodič koji ga dovodi i do Majke i do Devojke između kojih dolazi do trvenja. Ovaj deo filma se može posmatrati kao potencijalno etički problematičan, jer nekako poziva na simplifikaciju i podelu žena na „ženemajke“ i „žene-zmije“ (pojavljuje se u nekom trenutku i devojčica, ali sasvim je u prolazu, pa ne ostavlja trag).

Ali, stvari su kompleksnije od toga.

Kasalica na umu svakako ima slovensku mitologiju pretočenu u bajke (a etička slika bajki uglavnom je crnobela i u oštrim kontrastima), ali je sve što vidimo zapravo Filipova perspektiva na koju on ima pravo, i koja je zapravo nešto najzanimljivije što možemo videti.

Nedovoljno duboko

Pad i suočavanje s njim je možda najatraktivnije gledati iz vizure onog koji je pao, pa mora da se suoči s posledicama, a to nemamo priliku da gledamo stalno. Problem je, pak, u tome da Kasalica zapravo u svemu tome ni u jednom trenutku ne ide dovoljno duboko, u bilo kom aspektu, psihološkom, sociološkom, filozofskom i antropološkom. Iako podgreva očekivanja u tom pravcu, čini se da

ostaje nekako blizu površine, verovatno više sa ciljem da nas zaintrigira sijasetom labavih metafora nego sa namerom da bilo koju od njih produbi i donese svoj sud.

Hladna estetika

Što se buđenja interesovanja tiče, u tome i uspeva, i to makar na vizuelno impresivan način. Njegovi kadrovi su po pravilu sjajno komponovani, bilo da je reč o dužim ili kraćim, statičnim ili sporim vožnjama. U njima u prvom delu dominira hladna estetika hotela, sa čistim formama i linijama koja oponaša formalizam i stegnutost Filipa (tu teatarski stil Frane Lasića dobro dođe), ali i ljudi u njegovom prisustvu. U drugom delu, pak, boje i forme se menjaju, sve deluje nekako prirodnije i manje rigidno, ali ipak vidimo jednako izraženu nameru Kasalice kao reditelja i sposobnost njegovog direktora fotografije Igora Đorđevića da uhvati baš ono što treba.

U drugom delu filma dizajn zvuka (potpisuje ga Jakov Munižaba) postaje jako važan element u kreiranju napetosti, a u paketu s muzičkom temom Branislava Jovančevića koja preuzima dominaciju od eklektično upakovane muzike iz drugih izvora prisutne u prvom delu, zvučni pejzaž jednako je impresivan kao i vizuelni.

Uz inteligentnu montažu Jelene Maksimović, „Elegija lovora“ postaje meditativno, dojmljivo filmsko iskustvo o kojem je teško ne imati mišljenje, pa makar i podeljeno.

Na koncu, ovo nije savršen film, ali je svakako početak. Svakako karijere Dušana Kasalice u dugometražnom formatu, ali i još nečega. Čega tačno, videćemo ili na drugo-treće gledanje kada se otkrije još neki sloj ili ugao, ili sa nekim novim filmovima.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.5/5

ajlakše je reći da je ,,Beckett“ film u čijem je DNK lako prepoznati neka bitna djela umjetnosti, kojima realno nije ni do koljena.

To je matrica ,,paranoja trilera“ (poput ,,The Parallax View“, Alan Pakula, 1974) koji se tiču i politike i saspensa... I u čijem je centru uvijek i prije svega Alfred Hičkok.

Kada je u čuvenoj seriji intervjua koji su ušli u udžbenike filmske umjetnosti, francuskoj ikoni ,,novog talasa“ Fransoi Trifou Hičkok objašnjavao razliku između verzija njegovih ,,The Man Who Knew Too Much“ iz 1934. i 1956. godine, sve je stalo u jednu rečenicu. ,,Recimo da je prvi bio rad talentovanog ametera, a drugi profesionalca“.

Que Sera, Sera

Priču o savršeno pristojnoj zapadnjačkoj porodici turista, koji na putovanju nevoljno upadaju u devijantnu (geo)političku igru koja ih se uopšte ne tiče – mladi Hičkok je 30-ih iskoristio za pokaznu vježbu moći filmskog saspensa. A dvije decenije i kusur kasnije – sa mnogo cinizma i ironije zasolio taj zapadnjački ego trip o ,,porodici koja na putovanju uzima konce velike igre u svoje ruke i spašava svijet“. I sve je to, naravno, stalo u momenat kada u završnici filma Doris Dej, u sumanutoj deluziji pjeva ,,Que Sera, Sera“. ,,Beckett“, udarni i nimalo jeftin Netfliksov filmski projekat ovog ljeta je, ukratko, film kojem fali Doris Dej sa ,,Que Sera, Sera“. Fali mu ta zdrava doza autoironije; to je, na koncu, triler Italijana Ferdinanda Ćito Filomarina koji bi Hičkok izvjesno opisao kao ,,djelo talentovanog amatera“. Što je šteta, jer Ferdinandov uzor je očigledan i imao je odakle da nauči.

Postavka igre je gotovo istovjetna kao kod Hičkoka: par zapadnjaka je u turističkom obilasku Grčke i sve što žele je da ih grčki problemi ostave na miru. Tu ih, na početku filma, i zatičemo: Beket (Džon Dejvid Vošington, i dalje Holivudu poznat prije svega

7

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Netfliksov triler ,,Beckett“ nedopečen, nedorečen i ideološki promašen projekat

D

amazon.com

Nedokuvani saspens u Grčkoj Poster jednog od udarnih Netfliksovih filmova ove godine

kao sin Denzela Vošingtona) i Ejpril (Ališa Vikander, sve bitnije lice modernog Holivuda) – u dobro zgužvanoj postelji pokušavaju da žive svoju ljubav i da ih svi ostave na miru. Grčka i cijeli svijet imaju, naravno, drugačije planove.

Početak je definitivno najefektniji: Filomarino je autor koji definitivno ima talenat da oslika u svega nekoliko frejmova iskrenu intimu.

Zaista je lako Beketa i Ejpril doživjeti kao realan par; Filomarinov metod je očigledno nalik onom koji je njegov bivši partner u poslovnom i privatnom životu, slavni Italijan Luka Gvadanjino, predstavio u već kultnom ,,Call Me By Your Name“ (2017). Na filmu koji je okićen Zlatnim globusom za najbolju dramu i BAFTA nagradama za najbolji film i režiju Filomarino je bio asistent režije. Sada je Gvadanjino njegov producent na filmu ,,Beckett“, a pošteno je reći da su ostali nedokuvanog i nedovršenog posla.

Sam protiv svih

Triler Italijana Ferdinanda Ćito Filomarina film je koji bi Hičkok izvjesno opisao kao ,,djelo talentovanog amatera“. Što je šteta, jer Ferdinandov uzor je bio očigledan i imao je odakle da nauči

O radnji je dovoljno reći to da, ne svojom voljom, samo zato što je na tom odmoru na sjeveru Grčke vidio nešto što nikako nije smio, Beket ostaje sam protiv svih. I da će krenuti u bjekstvo, u igru mačke i miša u stilu filma ,,The Fugitive“ (Endru Dejvis, 1993) sa Harisonom Fordom.

Lako je prepoznati autorsku ambiciju, ali i koliko je Netfliks vjerovao u ovaj projekat: muziku je, recimo, radio veliki japanski kompozi-

tor Rjuiči Sakamoto, genijalac iza legendarne teme predivne istorijske fantazije od filma ,,Merry Christmas Mr Lawrence“ (Nagisa Ošima, 1983) sa Dejvidom Bouvijem. Konačno, tu je i Filomarinova inspiracija Hičkokom: ulice Atine u znakovitoj fazi filma su kao ,,otkinute“ iz kadrova San Franciska u kultnom ,,Vertigo“ (1958). A igra saspensa je, naravno, sveprisutna i možda najviše vuče na ,,39 Steps“ (1935), još jedan klasik iz ranije faze Alfredove karijere.

Jeftina oblanda

Sve to drži film i kako-tako ga gura ka kulminaciji (iako je, kako vrijeme odmiče, sve teže iole navijati za tog kukalog Beketa u bjekstvu) – prije nego se prospe u završnici. Sve što Amerikanac želi je utočište iza bezbjednih zidova ambasade svoje zemlje; usput će saznati da se frka u koju je nevoljno upao tiče političkih struja u izmučenoj, osiromašenoj zemlji. Dok se film bude prosipao u vrtlogu repetitivne akcije u kojoj ništa bitno nećemo saznati o Beketu (osim da je, eto, običan poštenjačina od turiste) – sami Amerikanci će ga ubjeđivati da je to velika igra lokalne mafije i da ga se to uopšte ne tiče.

I konačno, film hvata potpuno naivno i forsirano skretanje u završnici: dok Beket bude postajao, maltene, superheroj koji skače sa sprata na sprat podzemne garaže (?!), turista će postati Amerikanac globalni predvodnik – i ideološki pravednik.

Spreman i sposoban da jedini donese promjenu u dugovima izmučenoj Grčkoj. E kako jeftina oblanda... Šteta, jer se vidjelo da je Filomarinu stalo i do Grčke (koju je oslikao realno a ne kao žvaku sa turističkih promo klipova) i do, prije svega, dobrih trilera. Ali nije uspio da ga zgotivi do kraja. Svojom ili Netfliksovom krivicom, đavo će ga znati.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 2,2/5

8

Četvrtak, 19. avgust 2021.

ZERKALO Marko STOJILJKOVIĆ

U

spešan filmski stvaralac ne mora samo imati dara za režiju, nego, čini se, i prave kontakte i „žicu“ za marketing i samopromociju.

Drugačije bi bilo teško objasniti uspeh Danisa Tanovića, bilo sa oskarom nagrađenom ,,Ničijom zemljom“ (2001) (solidan je to film, ali i jedan od slabijih dobitnika zlatne statue za strani film), bilo sa ,,Epizodom iz života berača željeza“ (2013) (oskarovska nominacija za opet solidan, ali ne baš naročito komunikativan „docu-fiction“ uradak). Tanovićevi radovi na stranom tržištu se, pak, ne mogu oceniti kao dobri, ali tu Tanoviću treba priznati da makar zna da sebi nađe posao čak i u krizna vremena.

Mlak film, odlič reklama za Bašča balkans.aljazeera.net

Piše:

,,Deset u pola“: Tanovićeva problematična dram rivalstvu, ćevapima i dubioznim poslovnim odluka

Opšta mjesta

Sa filmom koji je otvorio ovogodišnje izdanje Sarajevo film festivala, ,,Deset u pola“, Tanović opet igra na domaćem terenu, a, čini se, i za domaću publiku slažući gorko-slatku dramediju o ljubavi, rivalstvu, ćevapima i dubioznim poslovnim odlukama u doba korone. Naslov filma koji će na stranim tržištima igrati pod nazivom ,,Not So Friendly Neighbourhood Affair“ (ako do njih uopšte i dođe, pošto je priča ujedno vrlo lokalizovana, ali i tipska) aludira na deset ćevapa u pola somuna, po želji uz kajmak, luk ili jogurt.

Kao reklama za sarajevsku gastronomsku ponudu, Deset u pola savršeno radi svoj posao, toliko da ćemo poželeti da se prošetamo do Baščaršije i da testiramo ponudu od jedne ćevabdžinice do druge. Kao film je, međutim, pun opštih mesta, evidentno požuren u produkciji (sniman ovog proleća) i postprodukciji i, na kraju, u najmanju ruku problematičan.

Enes (Branko Đurić) i Izet (Izudin Bajrović) su obojica ćevabdžije, u poslu rivali, a u životu prijatelji. Njihovi karakteri su različiti, Enes konstantno juri nekakav us-

Branko Đurić i Izudin Bajrović igraju karakterno različite rivale u ćevabdžijskom poslu

peh kombinacijom samopromocije, poziranja i planovima za brzu zaradu, dok je Izet mudriji i zadovoljan onim što ima. Njih dvojicu je pandemija drugačije „opalila“, Enes je u dugovima iz kojih planira da se izvuče novim poslom sa mašinama za proizvodnju, pakovanje i smrzavanje ćevapa za izvoz dijasporcima, a Izet je uštedeo za „svadbu i sahranu“, a jedina neostvarena želja su mu unuci.

Nostalgična špica

Sahrana će, naravno, biti njegova kad dođe vreme, a svadba bi, ako bog da, bila između Izetove kćeri Hane (Helena Vuković) i Enesovog sina Orhana (Kerim Čutuna), koji su u dugoj vezi s trenutnim prekidom jer je Hana

Očito je da su sve produkcijske faze požurene i da budžet nije bio zavidan. Autor to rješava „na autopilotu“, kroz dijaloške scene u plan-kontraplan modusu režije, umjesto da makar pokuša da pokaže a ne da kaže otišla na studije u Berlin, a Orhan ostao da od oca uči posao. Hanin povratak u Sarajevo nakon odsustva produženog pandemijom otkriće i poneku pukotinu između njih dvoje i staviti ih pred večitu balkansku dilemu: ostati ili otići.

Jedna druga poseta, ona neplanirana, gurnuće film u novom pravcu. Poznata zagrebačka „food blogerka“ Gordana Matić (Anja Matković) želi otkriti ko u Sarajevu pravi najbolje ćevape, pa prvo nabasava na Enesa koji je ne prepoznaje (on je

tip koji će pre prepoznati gradsku facu poput Halida, Loše ili Brege nego pratiti trendove na delovima interneta namenjenih mlađim generacijama), pa je šalje kod Izeta. Zbog njene posete, Izetova ćevabdžinica postaje popularna, pa izbija rivalstvo ne samo između ljubomornog i do guše u dugovima Enesa i njega, već i između svih ostalih čaršijskih ćevabdžija koji svi piju kafu kod jednog kafedžije (Goran Navojec, ponajbolji u filmu). To se može rešiti jedino takmičenjem.

Verovatno najbolji deo filma je njegova nostalgična špica u kojoj, osim imena glavnih glumaca i ključnih članova ekipe, saznajemo ponešto i o istorijatu sarajevske gastro-ponude, te o specifičnostima sarajevske urbane kulture i duha grada. Špica je urađena kao kolaž retro fotografija i kratkih tekstualnih informacija po sistemu rečnika ključnih reči, s time da se te ključne reči ne moraju nužno pojaviti i u filmu.

Glumački, Navojec blista u epizodi koja upada u njegov

9

Četvrtak, 19. avgust 2021.

čna aršiju

tip uloge, Đurić i Bajrović takođe igraju uloge u svom uobičajenom tipu, što im leži, pa uspevaju da postignu hemiju onog drugarskog tipa.

Pretrpan scenario

To se, nažalost, ne može reći za Helenu Vuković i Kerima Čutunu, ali tu krivicu ne treba svaljivati samo na njih: ceo taj štos Romea i Julije je toliko prežvakan, a u scenariju koji Tanović potpisuje zajedno s Nikolom Kuprešaninom pretrpanom svim i svačim, taj deo priče se nekako gubi.

Još su dva ključna problema s filmom. Kao prvo, očito je da su sve produkcijske faze požurene i da budžet nije bio zavidan. Tanović to rešava „na autopilotu“, kroz dijaloške scene u plan-kontraplan modusu režije, umesto da makar pokuša da pokaže umesto da kaže. Drugi problem su i reference, uglavnom muzičke (od Indexa, preko Bijelog dugmeta do Valentina i Regine) koje su za gledaoca određenih godina s Balkana suviše očite, a za gledaoca sa strane suviše eluzivne. One dodatno doprinose da priča o famoznom duhu Sarajeva ostane samo na priči i da se ne prenese na film.

Pa opet, publika iznurena pandemijom (koja u filmu figurira kao kontekst koji je teško izbeći) željna pero-lake filmske zabave bi mogla pohrliti na Tanovićev novi film u pokušaju da se nasmeje i isplače. Problem s time je da je glavna ciljna grupa film već videla na otvaranju Sarajevo film festivala, na mnoštvu prizorišta odjednom.

Ocjena: 4.5/10

,,Titane“: Jedan od najbizarnijih naslova godine

Z

latna palma za Žuliju Dukurno i njen drugi dugometražni film ,,Titane“ iznenadila je mnoge i podigla dosta prašine. Prvo, Kan važi za „muški klub“ u koji žene retko ulaze, a kada tamo zađu, po pravilu služe za dekoraciju.

Drugo, Kan važi za festival koji nije naročito priklonjen žanrovskom filmu, iako je sklon elementima žanra u onome što percipiramo kao klasičan festivalski arthaus film. U tom svetlu, iznenađenje je da se ,,Titane“, takođe prikazan na Sarajevo film festivalu u okviru ,,Kinoscope“ programa, uopšte našao u takmičarskoj kanskoj selekciji, a ne u programu ponoćnih projekcija. Dok glavna nagrada za mladu autorku iz „body horror“ miljea govori o trendu da se granice između „arta“ i žanra sve više mute.

„Kadilakovo“ ekstremno dijete Kanski pobjednik, prikazan u ,,Kinoscope“ programu Sarajevo film festivala, dotiče se važnih tema poput nasilja, odnosa između rodnih i seksualnih identiteta, muškog i ženskog pogleda na svijet. Ali i ljudske nesreće i potrebe za ljubavlju, emocionalnom koliko i tjelesnom

Titanijumska ploča Naša antijunakinja Aleksija (Agat Rusel) baš voli automobile. Doduše, ne na onaj konvencionalan način, nego prema njima oseća seksualnu privlačnost. Razlog tome može biti titanijuska pločica koja joj je posle saobraćajne nesreće, koju je delimično sama skrivila u detinjstvu, ugrađena u glavu kako bi joj kosti lobanje držala na okupu. Zbog toga ne čudi izbor karijere u odrasloj dobi: ona sa koleginicama pleše oko luksuznih automobila u vrlo specifičnom klubu za gospodu i kao takva ima svoje fanove.

Sa ljudima, pak, ima problem s intimnošću do te mere da će svakog koji pokuša od nje da izvuče telesni kontakt, ubiti ili makar pokušati. Sa te strane, možemo reći da ona pati od neke vrste psihopatije koja je čini teško disfunkcionalnom osobom i koja će je nesrećnim spletom okolnosti dovesti u probleme sa zakonom. Drugi izvor problema je njena već spomenuta seksualna privlačnost prema automobilima, posebno prema njenom zlatnom „kadilaku“ sa kojim će i zatrudneti.

lwlies.com

medija o ljubavi, ama u doba korone

,,Titane“ spaja svjetove Dejvida Kronenberga i Gaspara Noea u jedinstvenom filteru Žulije Dukurno

Da, dobro ste pročitali.

Aleksija nosi „kadilakovo“ dete, oseća bolove tipične za trudnoću koja napreduje brže nego klasične, te pušta ulje na sve otvore umesto uobičajenih telesnih tečnosti. Bežeći od zakona, ona smišlja plan da se preruši u mladića koji se godinama vodi kao nestao (i zato uz puno bolova trakom oblepljuje dojke i trbuh), preda policiji i stupi u kontakt s njegovim ocem.

Neonsko i buržoazno Otac Vensan (Vensan Lindon) je vatrogasac koji živi u stanu iznad vatrogasnog doma i shrvan je bolom od gubitka sina. Njih dvoje će uprkos Vensanovoj napadnosti i Aleksijinoj / Adrijanovoj defanzivnosti polako izgraditi odnos nalik

na onaj između oca i sina.

Međutim, termin za porođaj se približava, a Aleksija više ne može da se krije...

Iz opisa je jasno da je ,,Titane“ jedan od najbizarnijih filmova godine, ali i da se dotiče nekih izuzetno važnih tema, poput nasilja, odnosa između rodnih i seksualnih identiteta, muškog i ženskog pogleda na svet, ljudske nesreće i potrebe za ljubavlju, emocionalnom koliko i telesnom.

Horor izazvan promenama na telu je i te kako prisutan (možda za nijansu manje i svakako na drugačiji način nego što je to bio slučaj s autorkinim prethodnim filmom ,,Raw“). Tako se u svetu filma ,,Titane“ spajaju svetovi Dejvida Kronenberga i Gaspara Noea kroz jedinstveni filter Žulije

Dukurno i Novog-novog (feminističkog) francuskog ekstremnog filma. ,,Titane“ nije samo intrigantan na tematskom planu, nego i na auditivnom (muzika je izvrsna) i na vizuelnom (kombinacija neonske, hladno-buržoaske i estetike odvratnog). Elegancija s kojom Žulija Dukurno režira neke od ranijih scena zapravo je impresivna. Jedini problem s filmom je tročinska struktura, koja između provokativnog uvoda i izuzetno uspelog zaključka, smešta jedan manji pad i zapravo predvidljiv pasaž upoznavanja dvoje ranjenih ljudi. Ali i pored toga, ,,Titane“ je film koji se jednostavno mora gledati, verovatno i više puta.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 8/10

10

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Pogledali smo SFF pretpre

SERIJE Ako postoji TV projekat iz Srbije koji valja čekati sa nestrpljenjem krajem godine, to je krimi-poslastica Jelene Gavrilović i Uroša Tomića koji su prethodno sarađivali na seriji „Grupa“

S

KLJUN

Subotica decenijama nikako ne može da se otrese etikete „srpske prijestonice samoubistava“. Iako statistika kaže da po broju suicida nije ni u top deset opština u Srbiji, što zbog senzacionalističkog izvještavanja medija, što zbog mitova o „depresivnoj ravnici“ i uticaju (pre)velikog broja vjerskih zajednica koje djeluju u gradu – nastala je nimalo lijepa legenda da Subotičane i Subotičanke prati neka vrsta kletve.

Za taj motiv „grada samoubica“ uhvatili su se i kreatori krimi-serije „Kljun“, i to srećom - nimalo senzacionalistički. Štoviše, ako postoji TV projekat iz Srbije koji na jesen može skrenuti pažnju na suicid kao važan društveni problem i pritom se pozabaviti sa još sijaset angažovanih tema, to je upravo detektivska poslastica u režiji Jelene Gavrilović i Uroša Tomića (serija „Grupa“).

Obećavajuća serija producentske kuće „United Media“ vrti se oko detektivke Sonje Kljun (odlična Ivadnevnik.rs

arajevo film festival odavno je mjesto sa kojeg ne kreću samo uzbudljivi filmovi, nego i serije iz regiona. To što je ove godine donešena odluka da se „Srce Sarajeva“ uručuje i u TV kategorijama, samo dodatno ohrabruje, posebno kada uzmemo u obzir činjenicu da je jedan od prvih lauerata izuzetan srpski projekat „Porodica“ koji je, uz glavno (najbolja drama), osvojio i još dva priznanja (Boris Isaković za glavnog glumca, Bojan Vuletić za najubjedljivijeg kreatora). Ako ništa drugo, ta odluka zavisnicima od serija poručuje da će u eri hiperprodukcije na SFF-u dobiti pravo usmjerenje i pokazatelj na koje televizijske naslove treba da obrate pažnju.

Sarajlije su i na ovogodišnjem izdanju, ponovo u okviru programa „Pretpremijere gala“, počele da nas

pripremaju za plodnu televizijsku jesen i potencijalne pobjednike narednog festivalskog izdanja. „Nečista krv“, nažalost, nije bila dostupna za gledaoce iz Crne Gore na digitalnoj platformi SFF-a, a „Zlatni dečko“ izlazi pred publiku tek u četvrtak, 20. avgusta, uoči zatvaranja festivala. Tako da, od pet pretpremijera serija uspjeli smo da pogledamo tri: detektivski krimić „Kljun“, istorijsku dramu „Vreme zla“ i prvu srpsku horor misteriju „Crna svadba“. A evo i utisaka...

Goran Šušljik u drami „Vreme zla“, čiji je kreator i producent

Najposeb detektivs glavolom iz Subotic na Vuković) kojoj, pogađate, jaka intucija više pravi probleme nego što joj olakšava posao. Njeno radno okruženje je mizogino, crno, depresivno, nema tu mnogo mjesta za osobu koja misli sopstvenom glavom. No, njeno tiho, stoičko nošenje sa svakodnevnim poteškoćama u obavljanju detektivskih zadataka tek dolazi na ispit kada je prebace u Suboticu i dodijele joj slučaj navodnog samoubistva sina lokalnog moćnika.

Detektivka Kljun je, naravno, jedina osoba koja vjeruje da se iza mladićeve smrti krije zločin, te čija će istraga, mic po mic, dovesti do sporogorećeg razotkrivanja brutalne zavjere u Subotici. Nego, ono što „Kljun“ po tom pitanju odvaja o tipičnih, hiperrealističnih detektivskih proceduralaca jeste način na koji Sonja dolazi do otkrića: prateći i analizirajući snove desetogodišnje kćerke Olje (Drena Mršić), čije se snolike vizije u vezi sa majčinim slučajem polako ali sigurno ostvaruju.

Projekat, čiji je kreativni producent Srđan Dragojević, po ovom motivu pripada specifičnom podžanru, takozvanoj „prizemljenoj naučnoj

fantastici“ („grounded science fiction“). U prvoj i drugoj epizodi, koje su prikazane na SFF-u, Oljini snovi i njihov uticaj na Sonjinu istragu tek su ovlaš dotaknuti, ali ipak dovoljno da učine priču intrigantnom, pa čak i ako mlada Drena Mršić baš i nije najsrećniji izbor za ovako atmosferičnu seriju i zahtjevnu ulogu.

Srećom, Gavrilović i Tomić demonstriraju „školsko“ žanrovsko znanje, pa režija prikriva i takve nedostatke koji bi, u rukama drugih autora, sigurno mnogo jače boli oči.

Pritom, u eri hiperprodukcije srpskih serija, Ivana Vuković je nekim čudom ostala ispod radara većine TV autora, pa je osvježenje posmatrati „novo lice“ kako bez grešaka u koracima gospodari jednim ovakvim, muškom svijetu naklonjenijem krimi-kadrom.

Osim Vuković, za sada odličan utisak ostavlja i ostatak srpsko-mađarske ekipe, čiji „sudar“ dijalekata daje serijalu prijeko potrebnu autentičnost o kojoj, ni tokom ere peak televizije, ne vode računa mnogi regionalni TV autori. Kreatori „Kljuna“ i te kako brinu da njihova priča ostane „glokalna“ – i univerzalna i dopadljiva široj publici, i vr-

Četvrtak, 19. avgust 2021.

11

emijere tri srpske serije čije emitovanje počinje na jesen

Ivana Vuković, sjajna kao intuitivna detektivka u krimi-projektu „Kljun“

aposlutno ništa o životu čuvene porodice Katić u osvit Drugog svjetskog rata u Beogradu.

Projekat, koji je prema zbrčkanom scenariju Sanje Savić-Milosavljević režirao Ivan Živković, žanrovski se može okarakterisati kao porodična drama u oblandi serije epohe.

špicu (braća Burazeri) sa morbidno-hipnotišućom obradom Ršumove pjesme „Molimo za finu tišinu“ (aranžman Vladimir Pejković, vokal Milutin Jovančić Mita) – mnogo je toga zbog čega se vrijedi radovati zvaničnoj premijeri i preostalim epizodama „Kljuna“.

Ocjena: 3.7/5

VREME ZLA

Ako je „Kljun“ najprijatnija pretpremijera s ovogodišnjeg SFF-a, onda je malo reći da je „Vreme zla“, takođe u produkciji kuće „United Media“, najneprijatnije. Drugi „okršaj“ kreatora, producenta i glumca Gorana Šušljika s adaptacijom Dobrice Ćosića znatno je neubjedljiviji i prazniji od „Korena“, pa uopšte ne ohrabruje činjenica da nas na jesen čeka čak 15 jednočasovnih epizoda na Novoj S. Uopšte nije važno da li možete da razdvojite Ćosićevo pisanje od njegovih životnih poteza i „filozofije“, odnosno da li ga cijenite kao autora: „Vreme zla“ ne može se dopasti ni onima koji su čitali i zavoljeli njegovu istoimenu trilogiju (čine je knjige „Grešnik“, „Otpadnik“, „Vernik“), ni onima koji ne znaju

Samim tim, Šušljik je manje fokusiran na smislenu analizu ideoloških aspekata Ćosićevog kontroverznog „antikomunističkog djela“, a mnogo više na intimističke, da ne kažemo „sapuničaste“ intrige koje sa Nastavak na sljedećoj stranici

dunavfilmfest.rs

lo specifična i lokalizovana. Zbog toga je odiseju Sonje Kljun, sa detektivima koji jedu bureke umjesto američkih krofni, ili suprugom glavne istražiteljke koji je postao zvijezda rijalitija – lako zamisliti kako se emituje i na Novoj S, i na Netfliksu.

Od glumaca, posebno se ističe Stefan Vukić kao Sonjin novokomponovani detektivski partner Mića Tot koji uspijeva da učini simpatičnim i slatkim tipa kojem, čini se, ne gine nasilno uklanjanje iz kadra u drugoj polovini desetodjelne sezone; ali i naše Crne Gore list Mirko Vlahović, kojem je super legla „nadrkana“ rola Sveta Jovićića Surle.

Naklon ide i Mariju Knezoviću, frontmenu Zostera, koji nas polako navikava na mijaturne a moćne uloge mutnih tipova što nekako uvijek uspiju da zabibere čorbu. „Kljun“ je označio i povratak legendarne Ljiljane Blagojević na male ekrane poslije osam godina, a sudeći prema intervjuima koje je dala tokom SFF-a, njena junakinja krije ključ razumijevanja slučaja, te će tajna koju samo ona zna biti presudna za finiširanje slučaja Sonje Kljun.

Kad na sve to dodate i fenomenalnu

n1info.com

bnija ska mka ce

Uliks Fehmiu u atmosferičnom hororu „Crna svadba“

12

Četvrtak, 19. avgust 2021.

sobom povlače politički potezi i partijska pripadnost glavnih i sporednih likova.

To možda i ne bi bio problem, da početak serije nagovještava moćnu dramu i povlačenje smislenih paralela između ondašnjeg i sadašnjeg vremena, odnosno pokretanje rasprave o tome koliko se svijet i kolektivna svijest od četrdesetih godina prošlog vijeka jesu ili nijesu promijenili. Nažalost, već je uvodna scena, sa gomilom nabacanih likova i replika, dovoljna da vidite da „Vreme zla“ nema sigurne kormilare, te da teško može reći nešto važno i angažovano o našem vremenu. Žali Bože što je tako, ako ni zbog čega, onda zbog skupe produkcije i izvanredne glumačke ekipe. Goran Bogdan, Nada Šargin, Žarko Laušević, Radovan Vujović, Boris Isaković, Šušljik – trude se iz petnih žila da ožive likove, ali većinom ostaju mrtva slova na papiru. Uprkos raskošnoj kostimografiji i scenografiji koja poručuje da je u seriju uloženo mnogo novaca, „Vreme zla“ djeluje artificijelno, u njoj nema ni trunke života. I pitanje je vrijedi li dati joj šansu kad na jesen počne emitovanje na Novoj S, čak ni ako nastavak obećava još glumačkih zvijezda, poput Sergeja Trifunovića u ulozi kneza Pavla Karađorđevića. Što se crnogorske publike tiče, jedan od rijetkih razloga da ostane uz Šušljikov projekat može biti Vule Marković, simpatičan sa njemačkim akcentom pored Nadežde (Isidora Simijonović, sjajna u TV hitu „Jutro će promeniti sve“) u sporednoj ulozi Franca Rudera, „gosta iz Berlina“. „Vreme zla“ je ipak preskupa i prevelika smijurija da bi se na nju trošilo vrijeme u eri vrhunske televizije.

Ocjena: 1.8/5

CRNA SVADBA

Ako je ijedna serija u ovogodišnjem programu „Pretpremijere gala“ obećavala žestoko „galjenje“, to je sigurno „Crna svadba“. Osim što govorimo o prvoj srpskoj horor misteriji/ psiho-trileru čiji kreatori crpe energiju iz do sada, barem na televiziji, nekušanog „kreativnog kotla“ vlaške magije (!), riječ je o djelu produkcijske kuće „Firefly“ koja je posljednjih godina napravila pravi dar-mar vrlo interesantnim projektima poput na SFF-u nagrađene „Porodice“, te „Močvare“, „Tajkuna“, „Klana“... I čak nam sprema i adaptaciju „Besnila“ jednog i jedinog Borislava Pekića.

Sudeći prema dvije prikazane od deset planiranih epizoda koje ćemo na jesen gledati na Superstar TV, „Crna

svadba“ tek djelimično opravdava silni hajp. Iako je bez sumnje riječ o vrlo uzbudljivom materijalu i atmosferičnom parčetu regionalne TV produkcije, ipak je tu dovoljno „momenata“ za brigu koji poručuju da kroz „Firefly“ projekat režisera Nemanje Ćipranića („Amanet“, 2015), scenariste Strahinje Madžarovića i kreativnog direktora Bobana Jevtića – valja nastaviti s optimističnim oprezom.

Naziv serije inspirisan je starim vlaškim obredom što bi vjerovatno zaprepastio i Tima Bartona, iako mu mrtve nevjeste i razne morbidije nijesu nimalu strane. „Crna svadba“ odnosi se na običaj iz Istočne Srbije da se mladi muškarac, stasao za ženidbu, nakon prerane smrti sahranjuje u svadbarskom odijelu, uz pratnju vjerenice ili druge djevojke („crne nevjeste“) u vjenčanici. Samo pokušajte da zamislite svadbarsko kolo oko kovčega, i biće vam jasno koliko je ovaj motiv suštinski filmičan – i koliki potencijal ima u rukama pravih kreatora.

Moćni, atmosferični početak „Crne svadbe“ to i poručuje, da je ovaj projekat zapao autore koji znaju što rade. Priča je načeta u malom mjestu u Istočnoj Srbiji, gdje se miran i nadasve dobroćudan komšija Mitar (odlični Slavko Štimac) odjednom naoružava i priređuje masakr u kojem strada 12 osoba. Potom puca sebi u glavu, te ipak ostaje živ.

Njegov slučaj pada šaka Petru Miriću (Uliks Fehmiu), opasno ekscentričnoj faci iz Bezbednosno-informativne agencije, te detektivima Tomiću (Nikola Kojo) i Blagojeviću (Filip Đurić). Njima u pomoć priskače i ugledna, vrlo ratoborna i kritična psihološkinja Nataša Janković (Jelena Đokić), ne bi li im razjasnila da li je uzrok masakra Mitrov do tada neotkriveni psihološki problem, ili je tu riječ o nekim nadasve nerazumljivim natprirodnim silama... Kako vrijeme odmiče, vidjećemo u nastavku serijala, Mirića će sve upućivati na ovo drugo. Posebno zbog toga što je njegov sin, prije nego što je izvršio samoubistvo, izgovorio istu misterioznu riječ kao Mitar uoči istog čina: „katabaza“. „Crna svadba“ je tenzično televizijsko iskustvo koje u ključnim momentima, poput Mitrovog čina nasilja, pojačano odličnom, folklorom inspirisanom muzikom Bilje Krstić i Mikija Stanojevića, uznemiruje do srži. No, horor elementi oblikovani prema vjerovanjima, legendama i mitovima Istočne Srbije tek treba da dobiju jasnije obrise, te nastavak najviše zbog toga valja čekati sa nestrpljenjem.

Ipak, povoljan utisak u startu kvare elementi koji bi, uz napetu atmosferu, trebalo da budu najjači pršljeni psihološkog trilera: gluma, scenario, karakterizacija. Uliks Fehmiu ne uliva preveliko povjerenje kao tihi ali dinamitni i vrlo nepredvidljivi istražitelj zločina, što bez pancira, sa cigaretom zađenutom na ivici usne, glavačke upada na pregovore sa poludjelim Mitrom. No, eto, nadajmo se da će autorska ekipa u nastavku obezbijediti dovoljno materijala da opravda kasting.

Sa Kojom i Đokić imamo drugu vrstu problema: njena psihološkinja je gotovo iritantna dok bijesni naokolo, dijeli previše nabrijane #MeToo lekcije i riječima „škopi“ muškarce u neposrednom okruženju; a čamiga i ironični komentari njegovog detektiva nijesu ni približno simpatični koliko Madžarović i ostatak ekipe misle da jesu. Opet, s osam epizoda koje još nijesmo vidjeli, hajde da budemo pošteni i kažemo da se oba lika mogu malo olabaviti, svići, učiniti mnogo manje vještačkim nego što trenutno jesu.

Kora od banane ali istovremeno i potencijalni izvor vrlo zanimljivog uvezivanja sadašnjosti i prošlosti obilježenih zastrašujućom vlaškom magijom – jeste i rukavac priče koji seže u sedamdesete godine prošlog vijeka u Jugoslaviji. Obje epizode „presječene“ su montažnom sekvencom s arhivskim prizorima iz bivše Juge, praćenom nekom od ključnih pjesama tog vremena poput Tajmove i Topićeve vječne „Rokenrol u Beogradu“. Navijačima Partizana/Crvene zvezde skok u prošlost biće posebno interesantan – i tu ćemo se zaustaviti, da ne govorimo previše i kvarimo merak otkrivanja Ćipranićevog svijeta i namjere koje ima u vezi s ovim dijelom pripovijesti u kojem ključne uloge imaju Nebojša Milovanović i Marko Janketić.

Sve u svemu, sa ritualom „crne svadbe“ koji još nijesmo imali priliku da vidimo na malim ekranima, nizom drugih vlaških običaja i ulogama koje tek treba da se „ostvare“ poput onog monaha Tihona u izvedbi sjajnog Tonija Mihajlovskog, „Crnoj svadbi“ valja se radovati uprkos primjetnim manama. Samo da i sa Ćipranićevim projektom ne dočekamo istu stvar kao sa „Močvarom“, prošlogodišnjim najiščekivanjim SFF hitom koji je, na koncu i nažalost, znatno iznevjerio veliki potencijal i odličnu glumačku ekipu sa Goranom Bogdanom na čelu...

Ocjena: 3/5

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

ANIME PLANET

Trag

T

13

Četvrtak, 19. avgust 2021.

To Your Eternity

Najpotresniji filozofski i antropološki ogled u svijetu animacije

redbubble.com

govima zaboravljenih N

išta vas u animiranom svijetu neće tako uhvatiti za grlo i udariti u stomak kao ,,To Your Eternity“. Kako pokvarena i surova igra: ovaj anime je sposoban da vas, ne u jednoj epizodi, već u nekoliko minuta, natjera da brinete o njegovim likovima. Prije nego vam ih oduzme i otpiše.

Ono o čemu ,,To Your Eternity“ (,,Fumetsu no Anata e“) govori je ukratko i u najužem kontekstu ( jer mu zaista ne fali tematske širine ) – iskustvo ljudskog postojanja. Otprilike: zamislite potpuno praznu, bezbojnu kuglu (kao tabula rasa, neispisana tabla) koja iz kosmičke dubine stiže na našu planetu. Jedna takva je sposobna da preuzme iskustvo, oblik i formu onih koji umiru. Kroz njih, taj posjetilac iz zvjezdane daljine racionalno i pravednički uči o jednom svijetu kojim kormilari čovjek... U očima te magične nevinosti, tog Fušija koji polako postaje čovjek, bljesnuće sva ljepota jednog surovog i tužnog svijeta koji se Zemljom zove.

Crveni obrazi

Poster jednog od najvećih anime hitova godine

Fuši će na svom putovanju upoznavanja čovječanstva uglavnom nalijetati na potpune autsajdere. Na sve one koje bilo koja istorija otpisuje i ne ostavlja im ni reda – jer se radi o djeci koje su oni najrođeniji bili spremni da se odreknu. Na primjer, jedan plavokosi dječak je u ledenom i negostoljubivom svijetu ostavljen da umire sam od gladi; njegovi najrođeniji ostavili su za njega samo nekoliko uopštenih smjernica koje vode ka jugu. Jedna djevojčica iz plemena koje ni ne shvata da je ugnjetavano i potčinjeno, biće odvojena za žrtvu nekom imaginarnom božan-

Odgovorno tvrdimo: ništa u industriji zabave nije tako efikasno podnijelo račun čovjeku i svim zajednicama, narodima, klasama, kastama – kao djelo pisca i animatora Masahika Murate stvu... A jedan dječak na najsuroviji način učiti koliko je teško da ga bilo ko voli, samo zato što je obogaljen.

Sve njih će susrijetati, u jurišnom tempu anime serijala ,,To Your Eternity“, jedan putnik iz dalekog svemira Fuši. I od svakog ponijeti zeru neke suštinski egzistencijalne tuge. U međuvremenu učiti kako da hoda, da govori, da zadovolji one najosnovnije potrebe – pa grabiti prve emocije, riječi, saznanja... Dok otprilike negdje usput ne stane i oči u oči sa slobodom.

Sve to, autorska vizija manga crtača i pisca Jošitokija Oime (kultni status zaslužio radom na ,,A Silent Voice“), uz režiserski dodir Masahika Murate, jedan je filozofski i antropološki ogled koji će vam pošteno zacrveniti obraze. Odgovorno tvrdimo: bilo što u industriji zabave nije tako efikasno podnijelo račun čovjeku i svim zajednicama, narodima, klasama, kastama – kao ,,To Your Eternity“.

Staza realnog života

Zbog toga brzo postaje jasno zašto ova serija odbija pravila nekog konvencionalnog tkanja priče. Zbog čega je toliko spremna da vam servira neočekivane, pritom potpuno užasne i nepravedne obrte. Jer zaista grabi stazom realnog života i ljudskog iskustva – posebno za one, koji su u ovom svijetu, kroz sve koordinate prosto-

ra i vremena, bili odbacivani i zaboravljeni.

Odatle i neka iskra iskonske dobrote u Fušiju; u svakom momentu znaćete da to strašno dijete može uništiti sve svoje mučitelje i cijelu planetu – ali i istovremeno osjećati, zbog čega on to odbija da učini.

Posebno interesantan je odnos sa njegovim tvorcem; u misiju sakupljanja ljudskog iskustva i saznanja Fuši je poslat sa debelim razlogom.

Istovremeno, on odbija da funkcioniše po tom planu i programu. Suštinski, igra ovu zemaljsku igru po pravilima samosvjesne osobe.

Tako će ova anima, oslikana u potezima nekog mekog i pastelnog proljeća, neke prošlosti koja pripada magiji i mitu, prije nego ustupi mjesto modernosti sa gorčinom i tamom u tonu trule višnje – biti i odraz svega onog što je istinski uzvišeno u čovjeku. I vrlo brzo ćete shvatiti, zbog čega Fuši sa ovog svijeta odbija da ode; po pravilima kojih želja i kog instinkta se grčevito drži za ovaj svijet i ovo putovanje koje se ljudskim životom zove. Tako to čini ,,To Your Eternity“ u dosadašnjih 17 epizoda: procjenjujući koliko je čovjek vrijedan, gledajući očima onih najslabijih i najviše odbačenih. I to je lekcija i lijek koji nije lako progutati; ali koji će, na grubo uzoranoj oranici izranjavane duše, ponijeti cvijeće koje ne može istrunuti. S. STAMENIĆ

Ocjena: 4,7/5

14

Četvrtak, 19. avgust 2021.

ter a W h t r o N

Uspješan odgovor na ,,T

rogerebert.com

serije

Djelimično „kopirajući“ uspješne prethodnike i vjerovatno pod uticajem Čarlsa Dikensa i Džozefa Konrada, autor stvara mračnu i klaustrofobičnu atmosferu, koja izgleda vrlo uvjerljivo i nimalo vještački Piše:

Davor PAVLOVIĆ

P

oveliki broj novih serija izgleda kao ljubavna veza neke druge dvije serije, koje su rodile novu, primijetili su u posljednje vrijeme „gutači serija“.

Sve ih je manje autentičnih poput „Losing Alice“, koje teško možemo da poredimo sa nekom drugom i koje nam otkrivaju neke nove dimenzije sedme umjetnosti, kako u fomi, tako i u strukturi.

Krvavo putovanje

Primjer jednog takvog „djeteta“ je serija „The Morning Show“ sa Dženifer Eniston, Stivom Karelom i Riz Viterspun, čiju ćemo drugu sezonu uskoro gledati. Ona je plod ljubavi serija „The Office“ i „The Loudest Voice“. Ne toliko uspješno „dijete“ je „Industry“ od „oca“ „Bad Banks“ i „majke“ „Euphoria“...

Ovo najbrajanje može da se nastavi, ali sve ovo je napisano jer je slično „dijete“ i serija „North Water“, koja je tema ovog teksta. Ako uzmemo depresivnu ljepotu „Taboo“, prvu sezonu serije „Terror“ i dodamo ponešto od čuvenog

klasika Hermana Melvila „Mobi Dik“, dobićemo nju.

Perspektivni režiser i scenarista Endru Haj, najpoznatiji po filmu „45 godina“ je ekranizovao istoimenu knjigu Jana Megvajera (koju autor teksta nažalost nije čitao) i stvorio miniseriju od pet nastavaka u koprodukciji televizija AMC i BBC. Ova adaptacija nam donosi nam putovanje u viktorijansku eru i otkriva tamnu stranu ljudske prirode.

Radnja je smještena u 19. vijek, gdje se ekipa moreplovaca sprema poći na ledeni arktički krug, kao i u „Terror“, s razlikom da se ovaj put ne traži prečica do Azije, već je u pitanju lov na kitove. Patrik Samner (Džek O’Konel), irski doktor koji se oporavlja od nečasnog otpuštanja iz vojske i boluje od PTSP (posttraumatski stresni poremećaj), takođe se igrom slučaja našao na popisu posade broda „Volonter“, na čelu sa korumpiranim kapetanom Braunlijem (Stiven Grejem).

Ovaj filmski Ismail pokušava pobjeći od svoje prošlosti, ali ubrzo saznaje da je na brodu okružen raznim vrstama ljudskog otpada, mnogo goreg nego što je sre-

tao na ratištu u Indiji. Njegovi saputnici nijesu na obali ostavili samo porodice, već i moral i manje-više čine uobičajeni asortiman muškaraca koji gledaju na more kao bukvalni bijeg od zakona i civilizacije.

Neljudski odnosi

Osim Samnera, svojom pojavom se ističe harpunaš Henri Draks (Kolin Farel), mnogo brutalnija verzija kapetana Ahaba, koji kojeg ne vodi osveta do smrti, već želja za ubijanjem. On je nezainteresovan za bilo kakve norme ponašanja i traži samo vlastitu korist. Pronalaskom ubijenog kabinskog dječaka, Patrik postaje svjestan drugačije prirode ekspedicije od one koju je očekivao, a da se potopi brod i od osiguranja uzme novac.

Nakon toga njegove nade u besprijekorno putovanje brzo potonu i budu uništene, od polarnih medvjeda, laži i prevara do psihotičnih Draksovih postupaka, a rijetki se nađu na njegovoj strani, poput domorodaca, da mu pomognu da ostane pribran.

Poznata mornarska izreka kaže da žena na brodu donosi nesreću. Džek Sparou

realgbedu.com

Posada ,,Volontera“ jak adut za uspjeh serije

Guš dub nelju

15

Četvrtak, 19. avgust 2021.

šenje u binama udskosti

se mnogo puta uvjerio u to.

U ovoj seriji nema nijedne žene, a ipak nevolja je na svakom ćošku i prati svakoga. Ona je prisutna kao neka vrsta odmazde za prošla djela ili grozne misli.

Srž naracije serije je sukob mornara sa njihovim spletkama, ali Haj je projektovao njegovu suštinu kroz dva glavna lika, Samnera i Draksa, koji su kao dvije različite strane novčića. Taj sukob je okružio sa nekoliko zanimljivih podzapleta, a sve to ukrašavajući prekrasnom „ledenom“ fotografijom, za koju je najzaslužniji Nikolas Bolduk. Slično kao u „Terror“ i ovdje je potrebno vrijeme da se radnja zahukta. Do spomenutog sukoba moramo pričekati neko vrijeme i biti strpljivi, jer nam sve karte ne otkrivaju odmah. Neke su skrivene u rukavu i biće bačene na sto na vrijeme. Haj nas uvodi u ambis ljudskih odnosa, nijansirano stvarajući iz prve u drugu epizodu neprijateljsku atmosferu između članova posade. Tako da dok „Volonter“ stigne do sjevernih voda, što se dešava tek na kraju prve epizode, već smo solidno upoznali dva glavna lika i njihove karakterne crte.

Bijela pustinja

Džek O’Konel i Kolin Farel u uvjerljivoj i mračnoj viziji arktičke ekspedicije

Najjači „talenat“ ovog „djeteta“ je filmski jezik za koji se odlučio autor. Djelimično „kopirajući“ svog uspješnog prethodnika „Terror“ i vjerovatno pod uticajem Čarlsa Dikensa i Džozefa Konrada, stvara mračnu i klaustrofobičnu atmosferu, koja izgleda vrlo uvjerljivo i nimalo vještački, a prostrani prizori bijelih površina daju dodatnu ljepotu scenama. Takođe, sa vještim kadriranjem likova, kako u zatvorenom prostoru, u kabini broda, gdje su krupni kadrovi likova, tako i na otvorenom prostranstvu, sa suprotnim pristupom, vrlo osmišljeno produbljuje ljudsko i prirodno ništavilo.

Ambijent Arktika, kao bijele pustinje, poslužio je i za umetnute krvoločne scene lova na foke i kitove, koji do-

flickeringmyth.com

Terror“, ,,Taboo“ i ,,Moby Dick“ donosi i ulogu karijere Kolina Farela

Odjeci mračne i izmučene prošlosti u adaptaciji romana Jana Megvajera

čaravaju realističan prikaz surovosti, ali i kao podloga za dvoboj između dobra i zla (ne baš u čistoj formi), koje personifikuju glavni likovi. Međutim, on je prvenstveno prostor u kojem se gubi granica između životinjskog i ljudskog.

Nešto slabiji „talent“ je narativni dio, jer ovako razrađena priča ostavlja vrlo malo intriga prije samog kraja.

Rezultat je priča s dramatičnom napetošću iz epizode u epizodu, u kojoj težina situacije tjera likove na preživljavanje, ali ne i ona u kojoj se unutrašnji životi likova ili njihova uvjerenja osporavaju ili mijenjaju na smislen način, već ostaju ista. Čini se da je sve unaprijed određeno. Znamo da se oluja sprema i da će se desiti nešto, a što je slika smrti u ledu slikovitija, postavljamo sve više pitanja, na koja ne dobijamo sve odgovore. Jedno od pitanja koje ostaje je da li će kraj biti iznenađenje ili ne. Da li će se desiti nešto što će nas uzdrmati ili razočarati. Ispalo je ovo drugo.

Manjak mistike

Kolin Farel je u karijeri odigrao mnogo različitih uloga, ali vidjeti ga kako igra Draksa, oličenje zla u svom najboljem obliku, bilo je jedinstveno iskustvo. Ta uloga mu je možda i najbolje što smo od njega do sada vidjeli. On je zvijer u ljudskoj koži koja instinktivno živi i kupa se u nasilju, a jedna od njegovih prvih scena uzbudljivo sažima njegov lik.

Sa druge strane, O’Konel ipak ima malo slojevitiji lik.

On piše dnevnik i čita Homera, ali duboko u sebi nosi mračnu prošlost. Iako na prvi pogled izgleda totalno suprotan od Draksa, njegovi unutrašnji demoni nalaze se tačno ispod njegove naizgled mirne spoljašnjosti, a samo ga trenutak ludila dijeli da bude brutalan poput Draksa. Ili možda ne?

Prostor između njih popunjavaju drugi članovi „Volontera“, poput Grejema koji je standardno dobar, bilo kojeg lika da igra, kao i Sem Spruel, agresivno amoralni mornar, dok veteran Tom Kourtni, kao Bakster, licemjerni vlasnik broda, svakim pojavljivanjem „pojede“ sve druge sa njim u kadru. Tu je i Piter Malan, kao sveštenik koji dolazi do izražaja u posljednjoj epizodi i replikama ostavlja trag dublji nego glumci koji su dobili više prostora od njega.

Iako seriji ne fale prirodne opasnosti, ne nedostaju ni zavjere ni zločini i priča se odvija polako i bez melodramskih ispada ili bombastičnih situacija, nedostaje joj doza mistike koju je imao „Terror“, a koja nas je držala u neizvjesnosti cijelo vrijeme. Ovdje je sve fino zapakovano i sa vrlo dobrom glumačkom ekipom držalo je pažnju i bilo je ugodno za gledati - a opet nam je razvoj situacije i rasplet, na neki način, uveliko bio poznat.

Ocjena: 3.7/5

16

Četvrtak, 19. avgust 2021.

serije

n Reservatio Dogs

Sjajna dramedija Taike Vaititija i Ste

Indijanska duša u ogledalu od prašine fxnetworks.com

Bol ,,Uličnih pasa“ je u zajednici, potiče od siromaštva, predrasuda i zavisnosti. I vrlo je stvaran, što daje nijanse projektu

Ekipa Uličnih pasa djeluje autentično i realno

T

ačno u najdramatičnijem momentu pilot epizode serije ,,Reservation Dogs“, primjećujemo kola sa zatamnjenim staklima. Zaustavljaju se tik ispred mladih junaka koji žive u rezervatu američkih starosjedioca u Oklahomi i sebe zovu Ulični psi.

U ,,slow motion“ sceni, članovi suparničke bande tinejdžera spuštaju prozore automobila, lica prekrivena fantomkama vade oružje i kreću paljbu…kuglicama za paintball. Ber (D’Farao VunA-Tai), samoproklamovani vođa Uličnih pasa, nakon što biva pogođen, dramatično pada na zemlju u sceni koja je istovremeni omaž i filmovima ,,Menace II Society“ i ,,Platoon“, ali i seriji ,,Community“.

Duhovito i poučno Dok leži u nesvjesti, Ber ima viziju: domorodački ratnik na konju pojavljuje se kroz maglu i govori mu o hrabrosti.

- Bio sam u bici kod Malog Bighorna - izjavljuje ratnik, a onda se povlači.

- Nijesam nikoga ubio, ali sam se hrabro borio - kaže, ali se brzo ispravlja; - Pa, ja zapravo nijesam ušao u samu borbu, ali došao sam preko tog brda, stvarno je bilo krševito.

Dalje, opisuje kako je vidio neprijatelja i zaletio se: - Ali onda je moj prokleti konj udario u rupu od gofera rekao je; - Prevrnuo me i zgnječio!

Toliko o romantizovanju domorodačkog iskustva. Prilično blesava scena, komična, ali i zbunjujuća - ukoliko ne znate najbitniji podatak o seriji ,,Reservation Dogs“.

Tvorci ovog potencijalno novog hita u FX produkciji su niko drugi do Sterlin Harjo i Taika Vaititi. Obojica imaju duboke korijene u autohtonim kulturama i oštro satirično oko za licemjerje, ali i sjajan osjećaj za dobar miks duhovitog i poučnog u kome publika zna da uživa.

- Ismijavamo očekivanja publike u kojoj nijesu domoroci - u jednom od intervjua rekao je Harjo, jedan od osni-

17

Četvrtak, 19. avgust 2021.

erlina Harja povjerena prvoj potpuno autohtonoj ekipi američkih starosjedilaca

deadline.com

Jedinstven, štosan i svjež pogled na iskustvo života u domorodačkoj zajednici Amerike

Protiv klišea Sad, serija „Reservation Dogs“ jeste prilično mrzovoljan i mračan pogled na život u savremenim rezervatima američkih starosjedioca. Ipak posmatramo tinejdžere koji se bave kriminalom (ma koliko on bio sitan), pokušavaju da se drže dalje od nasilnika i sanjaju o bjekstvu negdje daleko. Ali paintball scena u prvoj epizodi zato je i vrlo bitna. Jasno nam je dato do znanja da se serija odriče uobičajenih klišea (serija nije ni sažaljiva ni posebno mistična) u korist nijansiranog i komičnog realizma.

Vodeći kvartet, ulični psi u pitanju (koji nadimak biraju inspirisani Tarantinom, da), zaista izazivaju jedno skromno oduševljenje.

Oni bivstvuju u nekom vrtložnom stanju dosade

i frustracije, toliko da se upuštaju u lagani zločin (krađa, vandalizam) da bi ispunili vrijeme nečim zabavnim, ali i prije svega, zaradili novac za to neko hipotetičko bjekstvo ,,jednog dana“. Njihovi prestupi su mali, a ispadi bezazleni i prikazani su na način koji ih čini četvorkom simpatičnih klinaca. Ipak, postoji osećaj da je njihov bol u zajednici - koji potiče od siromaštva, predrasuda i zavisnosti - vrlo stvaran, i to daje nijanse seriji. Ono što nas može šokirati za njih je vrlo činjenično, pa nam Ulični psi, kroz prizmu humora, daju nešto bliži pogled u njihov svijet. ,,Reservation Dogs“ je prvi projekat za televiziju sa potpuno autohtonom

ekipom pisaca i režisera na okupu. Jedna je od dvije serije (druga je ,,Rutherford Falls“) ove godine koja će se u najvećoj mjeri oslanjati na pisce, režisere, zvijezde, kompozitore, umjetnike i dizajnere produkcije iz redova američkih starosjedilaca. I to je velika promjena, kako za tvorce serije i svijet u kome su odrasli, tako i za onaj u kome žive klinci u ulogama ovih mladih vragolana.

Stvar je ovakva: čak i kada su se najgori od krvoločnih stereotipa iz starih holivudskih vesterna uveliko povukli, Indijanci su rijetko prikazivani istinski kao ljudi.

Barem je situacija bila takva prije nego što su domorodački pisci i reditelji počeli da stvaraju svoje filmove i

geekgirlauthority.com

vača indijanske komičarske trupe ,,1491“. I dodao: - Zadirkujemo publiku koristeći istoriju filma.

Na to se Vaititi nadovezao: - Dojadilo nam je da gledamo sebe kako lutamo šumom i razgovaramo s duhovima, glumimo šamane, stavljamo ruke na drveće i kao da imamo sve odgovore zbog našeg čuvenog odnosa sa prirodom. E da, i uvijek je tu neka flauta.

serije. Cilj kreatora bio je da zamijene decenije vesterna koji prikazuju domorodačko stanovništvo kao zombije bez lica i duše koji su na putu širenja prema Zapadu i koje treba ubiti. Zašto?

Zato što štete i načinu na koji ovi ljudi doživljavaju sebe, ali i tome kako većina ,,bijelih“ Amerikanaca gleda na njih. Najbitnija stvar kod ovog projekta je zato bila pronaći pravu ravnotežu humora, ali uraditi to na prirodan način i tako osvijetliti istinu o ovim nepravedno zapostavljenim ljudima.

Taika Vaititi to, naravno, radi bez greške i ne može ada se ne primijeti njegova umješanost iako, projekat nema sva njegova standardna i ,,vrišteća“ obilježja.

Ber u sebi nosi veličanstveno sukobljenog tinejdžera koji se želi uklopiti, ali i učiniti ono što je ispravno, što nije lako. Kao član ekipe koji aktivno oseća krivicu zbog, u osnovi, krađe i prevare sopstvenog naroda, Ber je naš pogled u grupu dok balansira između dobrog i relativno lošeg.

Ono što ovog dječaka najviše brine su ljudi u njegovom životu. Vidimo njegovu povezanost s ekipom, usamljenost koju osjeća zbog prijatelja koji više nije sa njima, ali i nevjerovatnu brigu prema majci. S druge strane imamo Eloru Dejnan (Dejveri Džejkobs) koja je mnogo oštriji tip lojalnosti.

Elora je vođena intenzivnom potrebom da bježi

Ženski likovi pružaju projektu oštricu i dodatnu dimenziju

što je prije moguće iz ovog okruženja i sve što radi radi sa tim ciljem. Naravno, tu su i gangsterski žilava Paulina Aleksis kao Vili Džek i Lejn Faktor kao presimpatični Čiz koji dominira u drugoj epizodi.

Divno mrzovoljni Ne postoje šanse, da vam Čizova avantura u bolnici sa staricom koja ga pomiješa sa unukom, ne izazove koji osmijeh. Ova četvorka je i divna i vragolasta, i mrzovoljna i blesava.

Dovoljno su britkog uma i uspjevaju da prodaju bliskost, što je krucijalno da bi ih prihvatili kao ekipu i željeli da posmatramo njihovo bivstvovanje u dosadnom gradu u kome se ne dešava mnogo toga.

U premijeri koja nosi naziv ,,F*ckin ‘Rez Dogs“ tek ovlaš upoznajemo Pse dok nenamjerno započinju sukob s novom, nešto nasilnijom bandom u Resu, mjestu u kome svi žive. Novi klinci žele da ostvare dominaciju, ali suštinski problem je to što se Psi i ne ponašaju kao banda, već su meta zato što su maloljetni prevaranti koji neprestano traže način da zarade. U epizodama koje slijede klupko se polako razmotava dok upoznajemo klince jedno po jedno, ali i mještane tog malog grada.

Iako je jako teško dati konačnu ocjenu nakon samo tri prikazane epizode, lako je odlučiti da li je ,,Reservation Dogs“ nešto što zaslužuje vaše vrijeme.

To ćete znati poslije samo jedne odgledane epizode.

Projekat definitivno sadrži likove koji će vam se dopasti i zajednicu koja će vas privući. Neće vas natjerati da se smijete naglas, i nekome ta suvoća može predstavljati smetnju. U pitanju je jedna krajnje jednostavna, a opet neobična priča prožeta tugom, prašinom opasnosti, ali i onim malim najmanjim osmijehom koji se krije u ćoškiću usana.

Biljana Martinić

Ocjena: 3.8/5

18

Četvrtak, 19. avgust 2021.

PREPORUKA

Zgrabi Kako se nalazimo u mjesecu sjećanja na žrtve atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki, iskoristiću priliku da podsjetim na maestralno ostvarenje „Hiroshima, mon amour“ (Alen Rene, 1959), rađeno po tekstu Margerit Diras.

Jedino što je gore od zločina je zaborav, i jedino što je gore od rastanka je zaborav. Ovaj film me uvijek podsjeti da u životopisu čovječanstva – kao i u životima nas, malih ljudi – postoje događaji i susreti koji zauvijek mijenjaju naše samorazumijevanje i vode nas u nekom novom pravcu. Protokom vremena, blijedi sjećanje na to što nas je odredilo ili te koji su nas odredili. Svijest o toj činjenici proizvodi ono što je ovdje opisano kao „užas zaborava“.

Kao zaljubljenica u francusku kinematografiju i novi val, predlažem maraton francuskih filmova rađenih u ljetnjem ambijentu. Prije svega, Godarove „Pierrot le Fou“ (1965) i ,,Le Mepris“ (1963) za gledati i gledati ponovo. Nastaviti sa Romerovim „Le genou de Claire“ (1970), „Pauline à la plage“ (1983), „Conte d’été“ (1996)... Za kraj ostaviti Delona u filmovima „Plein Soleil“ (1960) i „La Piscine“ (1969).

Za one koji bi voljeli da izađu iz okvira evropskog filma, predlažem ostvarenje „Certified Copy“ (Abas Kiarostami, 2010).

Unutar domaće kinematografije, oni koji vjeruju da je ljubav najveća revolucija, neka pogledaju „Misterije organizma“ (Dušan Makavejev, 1971). Svi koji traže odgovor za „čudo neviđeno“ domaćeg mentaliteta neka se vrate filmovima Živka Nikolića i vidjeće da je sve to „sudbina, moj tata“.

Damjan Spasojević

FILM

Bojana Šolaja, novinarka portala Kombinat i studentkinja Filozofskog fakulteta UCG

Sve je to sudbina, moj tata

MUZIKA Muziku je, vjerujem, najteže preporučiti, jer ništa u tolikoj mjeri ne oslikava lični senzibilitet. „Zaviriti u tuđu plejlistu ravno je čitanju nečijeg dnevnika“. Kod moje plejliste volim to što se mijenja u različitim periodima života. Najviše me raduje kad čujem pjesmu koja me podsjeti na neku mene koja sam bila i emocije koje sam tada kroz muziku kanalisala. Današnja ja u kolima najčešće pusti Dilana ili Kejva. Za grad se sprema uz Azru, Oliveru Katarinu, Koena, Kleptona, a piše uz Morikonea. U naročitim raspoloženjima sluša Madrugadu, Pink Flojd i Cage The Elephant, a vama preporučuje novi album benda Parampaščad... I unaprijed zna da će se istovremeno smijati i biti nostalgična kad joj za pet godina negdje iskoči ovaj članak.

Zaobiđi FILM Ne želim da budem jedna od onih koji osuđuju druge zato što gledaju ili slušaju nešto što oni ne bi. Zato ću, kada je o filmu riječ, reći samo ovo: ako ste odabrali jedan od onih filmova gdje već u prvih nekoliko minuta znate kako će da se završi, ne gubite vrijeme.

TV Iako sam i sama upala u zamku da odgledam dugo najavljivani specijal „Friends: The Reunion“, a nakon toga i cijelu seriju od početka do kraja, činjenica je da je ova epizoda samo dobro odrađen marketinški potez koji je imao cilj da navede fanove da još jednom, ko zna koji put, prođu kroz svih deset sezona, ne bi li članovi ekipe zaradili još koji milion. Sadržinski, nismo dobili ništa novo.

TV Moram priznati da između serije i filma uvijek biram dobar film. U startu me demotiviše kada serija ima mnogo epizoda i unaprijed znam da će mi uzeti dosta vremena. Ipak, određeni djelovi godine, kao što je (da se ne lažemo) ispitni rok, ostavljaju više prostora za tu vrstu sadržaja. Među serijama koje sam pogledala u posljednih godinu, izdvajam „Normal People“. U vremenu usamljenosti i kolektivne izolacije, teško da se može naći neko ko nije našao makar djelić

siromašnih, koje podsjećaju da, bez obzira na kvalitete koje kao ličnosti posjedujemo, kategorije u koje nas svrstavaju i tačke sa kojih polazimo još ne dozvoljavaju da svi imamo jednake šanse.

Bojana Šolaja

MUZIKA sebe u priči ovo dvoje ljudi. Uprkos svim ličnim nesporazumima i tragedijama, u moru ljudi koji će nas samo površinski dotaći, naći makar jednu osobu sa kojom nismo sami je možda najveći uspjeh 21. vijeka.

Nešto potpuno suprotno zatičemo u seriji „Fleabag“, gdje protago-

nistkinja ostaje sama sa svojom tugom, kajanjem i dezorijentisanošću, maskirajući unutrašnju borbu humorom koji, bez sumnje, drži pažnju i daje serijalu sasvim drugu dimenziju. „L’amica geniale“ daje iskrenu perspektivu o asimetrijama između muškaraca i žena, bogatih i

Kada najpopularnija muzika među adolescentima promoviše zloupotrebu psihoaktivnih supstanci i nasilje kao oblike društveno prihvatljivog ponašanja, i kada se niko tim ne bavi dovoljno ozbiljno kao problemom, postavlja se pitanje ko profitira od takvog stanja stvari.

ot a

d ž uboks

gn

Li n g ua I

Mizoginija, nasilje u porodici i licemjerje teme albuma ,,Sinner Get Ready“

Balade iz Tvin Piksa

Kristin Hajter, alias Lingua Ignota

Djevojka koja je za sociološki master rad ispisala 10.000 listova papira (ili: u gram onoliko koliko je bila teška!) posložila je ploču lagane, meditativne muzike koja će vam se šunjati kao san u prvoj svježijoj ljetnjoj noći ako samo interesantan koncept: hrišćanski mistik Hildegard iz Bingena je polovinom 12. vijeka razvio model ,,neznanog jezika“.

Lingua ignota bila je upravo to: latinski ili naizgled-latinski vokabular, nabacan bez nekog očiglednog pravila i bez koherentne gramatike.

Metal crkvenog hora

Nešto takvo, što je samo aluzija – što zvuči poznato ali ipak u drugačijem, malo iščašenom tonu – je muzika koju stvara Kristin Hajter, alias Lingua Ignota. Nema mnogo interesantnijih faca na velikoj muzičkoj sceni: ona je cura iz katoličkog hora koja je u jednom momentu uhvatila neko rijetko viđeno autorsko skretanje. I počela da stvara muziku koja je i klasika, i elektronika i

blek metal (?!). Ali i klasični američki folk, i nešto što bi, recimo, zvučalo kao Nine Inch Nails iz najmračnije glavobolje.

Na svom četvrtom albumu ,,Sinner Get Ready“ Hajter, recimo, pjeva: ,,Dragi Oče, zauzmi se i preuzmi mene.

Ako ne bude bilo što od meamazon.com

K

slantmagazine.com

19

Četvrtak, 19. avgust 2021.

ne skrovito pred tobom, neće biti i od Njega“. A taj On je lik koji je, sasvim je jasno, lik koji je godinama fizički i mentalno maltretirao. Odatle i njene opsesivne teme – mizoginija, nasilje u porodici, sebicentričnost, licemjerje, dvoličnost. Kristin Hajter, sa druge strane,

nije tip koji bi molio za svoj ili tuđi oprost. I to kroz muziku čini na tako samokritičan i iskren način, da je samo to dovoljno da djeluje potpuno stvarna i autentična.

Cilj u Pensilvaniji

Djevojka koja je, recimo, za svoj sociološki master rad ispisala 10.000 listova papira (ili: u gram onoliko koliko je bila teška!) posložila je album lagane, meditativne muzike koja će vam se šunjati kao san u prvoj svježijoj ljetnjoj noći. I otkrivati, sloj po sloj i vrlo samokritično, sve aspekte svoje iščašenosti i grehova. Vjerujte, ,,Sinner Get Ready“ će vam lako držati i kupiti pažnju, jer je nepredvidiv, neočekivan i sam sebi vrlo dosljedan – ako ne bilo čemu drugom. Samim tim i uzbudljiv, jer vrlo brzo ćete se uhvatiti da navijate za Kristin Hajter – za neko novo, potpuno njeno i drugačije otkrivanje novog

lika i obrisa jedinstvene ličnosti.

U godinama za nama, muzičarka sa juga Kalifornije preselila je u šumovitu, izolovanu, mračnu i sasvim očuđenu provinciju Pensilvanije. Odabrala je suštinski jedan poznat životni pravac, ali potpuno suprotan smjer od onog koji su birali brojni slavni muzičari... I ta Pensilvanija, u oku i iz duše nekog ko je suštinski Kalifornija, ali i neko ko zna da tamo nema više bilo što za nju, je potpuno rascvjetala i sebe otkrila na albumu ,,Sinner Get Ready“. Ma ljepota od delikatne začudnosti! Da je možete zamisliti čak i kao savršenu kompozitorku muzike u filmu Dejvida Linča ili nove, željene četvrte sezone serije ,,Twin Peaks“... Jer to je Amerika Kristin Hajter: ona kojoj nije bilo što ostalo sem da reaguje nekim grešničkim impulsima. I tako, u baladama ranjavane duše, u sebi otkriva i oslobađa neku mučeničku čistotu.

S. S.

Ocjena: 85/100

20

Četvrtak, 19. avgust 2021.

33 OBRTAJA Nataša Tasić Knežević,

Tučeni sir i ra

Privatna arhiva

solistkinja opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu

K

Nataša Tasić Knežević: Debisijeva muzika kao neprolazna fantazija

rajem proteklog mjeseca, u Crnogorskom narodnom pozorištu obilježen je 2. avgust, Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta. U pratnji pijaniste Saše Kneževića tim povodom nastupila je solistkinja opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu Nataša Tasić Knežević.

Njen sopran orio se od Beograda do Pariza, a o posvećenosti unapređenju položaja Roma govore brojni humanitarni koncerti, aktivnosti i apeli koje ova diva upućuje kao opomenu da boja kože ne smije biti prepreka ka ostvarenju snova. Ona svoj živi otkad se otrgla predrasudama, upisala Akademiju lepih umetnosti, nastupala u brojnim svjetskim dvoranama.

Mocart, Pučini, Doniceti, Korsakov, ali i moderni kompozitori poput Geršvina, dio su Natašinog repertoara. Njen talenat uvidjeli su i filmski stvaraoci, pa se pojavila u popularnoj krimi-seriji „Močvara“ u režiji Olega Novkovića, kao i filmu „Kelti“ Milice Tomović.

Srce joj je ukrala jedna „predivna Marija“, ali i Leni Kravic čiji poster još drži na zidu. Koje zemlje žudi da posjeti, sa kim bi meračila do zore i zbog koje priče bi Ron Hauard zaboravio sopstevni „Pakao“, saznajte u nastavku...

21

Četvrtak, 19. avgust 2021.

allvipp.com

Ron Hauard

sona i nasuprot njemu Frenk Martin (Džejson Statam) u „The Transporter“ (Kori Juen, Luj Leterije, 2002). Iako su različiti na prvi pogled, obojica su fantastični i na neki način rivali po pitanju brze vožnje, opremnjenosti automobila i policijskim akcionim scenama.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Sve scene iz filma „Gorillas in the Mist“ (Majkl Apted, 1988) i sve scene iz filma „Mia and the White Lion“ (Žil d’Mestr, 2018). Ljudska potreba da ima trofeje je nepodnošljiva i dovela je do izumiranja velikog broja, ne samo životinjskog, već i biljnog sveta. Oba filma su topla i prikazuju ženu i devojčicu koje se bore da spase životinje u Africi.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Imam ih nekoliko: „Žao mi je što ste bili moja deca, a ne deca nekog neprijatelja“. „Ko je vas poznavao, ni pakao mu neće teško pasti“. „Sve što imam ostavljam samom sebi“ iz filma „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982).

Zatim „Hoćete li Vi, gospodine Pero, danas u ministarstvo? „Na službi, gospođo ministarka.“ „Naredite da danas dođe ministarski fijaker“ iz filma „Gospođa ministarka“

mu

ika

Film koji Vas čini srećnim?

- Srećnom me čini film „Doba sreće doba tuge“ (Karan Johar, 2001). To je jedna divna porodična i ljubavna priča.

Sećam se da sam ga gledama u osmom mesecu trudnoće i da sam se smejala i plakala u isto vreme.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nisam razmišljala o tome nikada. Jednostavno zaboravim i režisera i film.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Ne mogu da se setim naziva filma, ali ekipa naučnika kreće u potragu za Bogom u svemir, pa nailazi na neke vanzemaljce i preteču Osmog putnika. Potpuno nerazjašnjen film do kraja. Shvatam ljudsku prirodu da pokaže da nismo sami u svemiru, ali mi i nismo sami. To je poenta, a istraživanje kroz naučnu fantastiku i taj žanr mora biti izuzetno dobro urađeno, poput filma „Avatar“ (Džejms Kameron, 2009), čiji drugi deo jedva čekam ili „2001: A Space Odyssey“ (Stenli Kjubrik, 1968) da bi imalo neki smisao i poruku.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Priču o kralju Jovanu Vladimiru. On mi je kroz pevanu pesmu koju je iskomponovao Branko Tadić, profesor etnomuzikologije postao izuzetno zanimljiva istorijska ličnost o kojoj se malo zna, a od koje se može mnogo naučiti o časti i pošenju, pre svega, a onda i o ljubavi. Izuzetan vladalac iz Duklje.

Omiljeni filmski rivali?

- Danijel (Sami Naseri) u „Taxi“ nastavcima Lika Be-

(Žorž Skrgin, 1958). „Sta hoće? / Hoće da pevam za njih. / Koju stvar? / Lili Marlen. /Idemo“. (Balkan ekspres, Branko Baletić, 1983).

I tada Toma kaže „Ja neću da pevam“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Tasmanijski đavo i Duško Dugouško.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Tri musketara“.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Iz filma „Sečerna vodica“ (Svetislav Prelić, 1983), grupe Vietalas „Sama”.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Imam ih dva, jedan je dokumentarni, kratkometražni film o Aljasci, a drugi je „Out of Africa“ (Sidni Polak, 1985) sa Meril Strip.

Volela bih da vidim Afriku i Aljasku. Takve prirodne lepote se ne mogu prepričati, one se ni kamerom ne mogu zabeležiti, one ostaju u sećanju upijene u svaki delić našeg bića.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Lanu i Lili Vačovski. autorke filma „Matrix“. E, njih bih odvela, iskrena da budem, u kafanu „L & M“ kod Goce i Izvorinke na čistu rakiju i da im pevaju njih dve. Mislim da bi bili van sebe i ko zna kakvi bi im filmovi padali na pamet.

Rona Hauarda u neku kafanu na jugu Srbije na tučeni sir i rakiju, pa da sluša sve one priče o Vlasima sa Homolja. „Inferno“ bi mu bio mala beba, kada bi napravio film inspirisan tim pričama.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi on uživao. Čovek nije ni svestan koliko su njegovi filmovi dobrim delom vezani za balkanski mentalitet.

z

film

akija za Rona Hauarda Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Pesma „Girl you are rich“ (,,It’s Only Love That Gets You Through), Šade. Tu mi je pesmu poslao suprug kada mi je bilo jako teško i tu pesmu uvek slušam. „Girl, you are rich even with nothing And you know tenderness comes from pain It’s amazing how you love.

And love is kind and love can give And get no gain.“ Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Psalm „Gospod je pastir moj“.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Pusti me da nadjem srcu lek“, Goca Stojičević i „Ne može nam niko ništa“ Mitar Mirić.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Beautiful Maria of My Soul“, Los Lobos. Pesma koja nosi ime naše ćerke u nazivu.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Srce je kao staklo lomljivo“, Slađana Milošević.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrala bih Debisija. Njegova muzika je fantastična, teče, mirna je, opušta, jednostavno je neprolazna.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ima ih više. Na isti kalup svaka pesma i sve isto zvuči.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- U poslednjih godinu mnogo izuzetnih umetnika preminulo je od kovida. Izdvojiti jednog bilo bi nepravedno prema drugima.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Gangmam Style“, Psy. Pesma je planetarni hit, a nema nikakvu umetničku vrednost.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Lenija Kravica. I dalje je tu negde okačen hahaha.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Kada svi nestanemo, on će ostati.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Pride and Prejudice“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na detinjstvo me podseća serija „Grlom u jagode“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Močvara“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nikada do kraja nisam pogledala seriju „Siren“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „The Outpost“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Presto, iz serije „Game of Thrones“.

Najdraži par iz serije?

- Paja Čutura i Jarić Živadin iz serije „Kamiondžije“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Nije iz serije, već iz filma „Devil Wears Prada“ (Dejvid Frankel, 2006). Kancelarija sa velikim prozorima i predivnim pogledom.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija, uvek je bio mudriji. Jadni Tom nagrabusi.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 19. avgust 2021.

KALENDAR

Trideset godina ploče ,,Ten“, blis

Na rukam

I

zlizana kaseta sa ispisanim ,,Stone Gossard Demos ‘91“ kružila je kao bombonjera po selu; od muzičara do muzičara, od Sijetla, preko San Franciska, do San Hozea. A instrumental ,,E Ballad“ bio je mamac za koji se Edi Veder neraskidivo upecao. Na putu ka Sijetlu, na audiciju za pjevača benda, za nju napisao stihove i nazvao je ,,Black“.

Težak je tovar iskustva i prošlosti Edi Veder morao ostaviti, prije nego će, na sastanku sa sudbinom, udahnuti život i pružiti kontekst onome što će se jednog dana zvati Pearl Jam. Priča koju zna svaki iole pristojan roker: surfer sa benzinske pumpe San Hozea je u jednom dahu, nakon jahanja na pacifičkim talasima, ispisao stihove za ,,Alive“, ,,Once“ i ,,Footsteps“. I naravno da su budući prijatelji u Sijetlu bili oduševljeni onim što je od njihove muzike sa one kasete izmaštao. Ali ,,Black“ se ipak kuvala malo duže: na samom putu do Sijetla i njihovog prvog susreta, 13. oktobra 1990. godine.

Ogoljeni ožiljci

Tako se, ka albumu ,,Ten“, u nekim vatrenim kočijama stuštilo to sunčano božanstvo, taj Hermes od benda koji će tek kasnije biti nazvan Pearl Jam. I takav je zvuk ploče; jedan radosni

tutanj, pravac u mistično – brzinom zvjezdane prašine na pacifičkoj obali. Skok u osjeku koja vodi daleko od obale, prije kog je Edi Veder morao skinuti sve slojeve i talog ljudskog i dječačkog iskustva; prije nego će u ljepoti jedne ogoljenosti ponuditi ono najintimnije na oltar svim božanstvima okeana i Atlantisa.

Naravno da mu je bilo stalo da taj album, za koji su svi znali da će žestoko odjeknuti, ostane čist od svih komercijalnih žvaka i oblandi. Zato su momci iz benda izričito zahtijevali: ,,Black“ ni u kom slučaju ne smije postati singl! I nikako ne treba da dobije spot – jer su te, 1991. godine, bili ubijeđeni da nema tog spota i video materijala koji može ispratiti snagu intime i emocije koju je Ed u riječima tu ostavio. Pjesma je bila potpuno jednostavna; o opraštanju od prvih mladalačkih ljubavi. O učenju ,,vještine“ prvih rastanaka. O tome kako milovati i zacijeliti duboke neke posjekotine na dječačkoj koži.

Džaba je Veder lično zvao i sam okrenuo nekoliko desetina telefonskih brojeva, jednu po jednu među poznatim američkim radio-stanicama – da se pobrine da menadžeri ni u kom slučaju ne prihvate da se ,,Black“ plasira kao singl. Pjesma je uzletjela do fantastičnog trećeg mjesta

Bilbordove liste dvije godine kasnije – a da nikad nije zvanično ni objavljena, osim kao dio samog albuma ,,Ten“!

Opera od tri pjesme

A bio je to samo dio tovara odrastanja, gorko zasoljenog osjećajem krivice, od kojeg se Veder opraštao i otarasio na neodoljivo plemenit način. I dalje žestoko poklopljen i pogubljen svježim saznanjem da je odrastao pored čovjeka koji nije bio njegov biološki otac. ,,Alive“ je bila početna tačka tog demistifikovanja sebe, ali i pjesma namjerno začinjena tabuom i krivicom.

Pjesmu je opisao kao ,,poluautobiografija, polufikcija“. Tako je samo uvod saznanje da biološkog oca nije upoznao; drugi dio tiče se majkinog impulsa krivice koji vodi ka incestu – jer mla-

Kao da se na ovom albumu, u nekim vatrenim kočijama stuštilo jedno sunčano božanstvo, taj Hermes od benda koji će tek kasnije biti nazvan Pearl Jam. I takav je zvuk ploče; jedan radosni tutanj, pravac u mistično, brzinom zvjezdane prašine na pacifičkoj obali dić prosto previše podsjeća na ,,skrajnutog“ oca... A pjesma, naravno, eksplodira u katapultu od cvijeća i proljećnog popodneva u refrenu.

Veder ipak ne dozvoljava da ,,Ten“ bude lako oslobađanje od povreda i povredama naučenih impulsa. Zato je ,,Alive“ samo početak onog što on, već godinama, pomalo stidljivo zove kao ,,mamasin opera“. ,,Once“ (koja otvara album) je suštinski središnji dio tog putovanja na dnu vrtloga; grub je i ciničan portret mladića koji iz očaja sklizne u ludost, a odatle pod mračni plašt serijskog ubice! Prava priča sjeverne Kalifornije, na koju zavjesa pada u ,,Footsteps“, tragičnom kraju antiheroja.

Pred tim neznancima, momcima u Sijetlu, Edi Veder je suštinski prosuo sve što mu je dugo komadalo dušu; sve što pred drugim nije imao prostora, niti smio da izgo-

vori. I bio potpuno fasciniran i zatečen tim prokletim izostankom potpune kontrole u životu. Činjenicom da niko nije dovoljno jak da se otrese ožiljaka i sjenki u životu. Poput onog njegovog bezimenog junaka, kukavca iz ,,mama-sin opere“. Već da je potrebno jedno čudo, jedna kaseta koja će na adresu surfera sa benzinske stanice San Hozea slučajno sletjeti, pa da pronađe put. Jednu veliku misiju i neke sebi slične, tamo u Sijetlu.

Vječiti optimisti

Naravno da su gitarista Majk Mekridi, gitarista S t o u n G o s a rd , D ž e f Ament na basu i bubnjar Dejv Krusen bili oduševljeni tim, takvim Edom. Maltene samo što nijesu rekli – da je on njih, takav, spašavao. I da je bivšim članovima benda Mother Love Bone pružio kontekst, oštricu – svojim stihovima, svojim osmijehom i hrskavim dodirom tek ovlaš taknutih staa ma zon rih melodija. . co m Vremenska osa: u septembru 1990.

Edu je na ruke, u San Hozeu, sletjela ona Stounova kaseta.

Na aerodrom u Sijetlu sletio je 13. oktobra.

Album benda, koji je tada bio nazvan po nedok o rečenoj i potcijei luž njenoj NBA zvijezdi zas e č o ul tn i st atu s

morrisonhotelgallery.com

Detalj sa jedne od prvih svirki Pearl Jam u Sijetlu 1991. godine

Omot pl

Četvrtak, 19. avgust 2021.

23

stavog debija benda Pearl Jam na visokim talasima grandža

Mukiju Blejkoku – snimljen je za ravno 30 dana!

Od kraja marta do kraja aprila 1991. godine; da bi u avgustu, konačno, sletio na rafove.

Krusen je, i prije nego je ploča izdata, izletio iz benda – pravac na rehabilitaciju zbog alkoholizma. Taj opšti momenat grandž grupa je u slučaju Pearl Jam prošao bez bilo kakve gorčine. Zaista su svi bili sjajni drugovi i melem duše: Krusen je sam shvatio da takav samo usporava i koči kreativni proces svojih prijatelja i poznanika.

Oni su mu u godinama koje slijede bili top podrška. ,,Ten“ je ekspresno prepoznat kao čisto, nepokolebljivo optimistično ozarje nekih vrlo mračnih tema.

Zbog toga su Pearl Jam za grandž, te 1991. godine, bili nešto poput Led Zeppelin za vascijeli rokenrol početkom sedamdesetih.

Jednom pravcu i svom gradu pružili su jednu harmonijsku širinu; otkrili potpuno novi prostor u muzičkom vokabularu jednog pravca... A to nešto, bio je naravno Veder, njegov senzibilitet i njegova surferska Kalifornija. I upravo zato ploču zatvara devetominutna ,,Release“; poput hvatanja talasa koji vodi što dalje od kopna.

Tamo gdje Ed postaje istinski nag, oslobođen od vremena, iskustva, te gravitacije od svih strahova i previše puta ponavljanih grešaka.

Mnogi nijesu praštali Vederu što je želio da svoj život i život prijatelja usmjeri u nekom dobrom pravcu.

Kurt Kobejn je ,,Ten“ opisivao kao ,,prodanu komercijalu“; kolumnista NME magazina čak optužio Pearl Jam da ,,pokušavaju da izvuku novac iz džepova klinaca sa ova-

kvom pločom“! Otprilike, te 1991. su ih percipirali kao grandž hipike i to opisivali kao fundamentalno pogrešno – jer grandž, ono što su stvarali Alice in Chains ili Nirvana, je ,,suštinski nešto mnogo više pank nego hipi“. Kako su, godinama kasnije, brojni morali da pojedu te riječi...

Stadionska širina

Sada se ,,Ten“ percipira poput mejnstrim roka; lako se zaboravi i ispusti, da je te 1991. bio radikalan. I to u jednoj prostoj utopiji od drugarstva, od vjere da ljudi samo zajedno, brinući jedni o drugima i živeći bliskost, mogu iskoračiti u ostvarenje. A naravno, sam je bend Pearl Jam, bio živi dokaz da tako i jeste. Prije 30 godina, kao i danas... Taj tajanstveni, taman plamen što gusto i meko pucketa, prije nego eksplodira uz samo koju kap fermentisanog bluz-roka. Pa se razbukti, da ogrije i ušuška cijelu jednu stadionsku širinu!

Sve to je Pearl Jam, i sve to traje i ne dogorijeva, evo tri decenije. Od dana, kada je pred nekim neznancima a budućim prijateljima, Edi Veder stupio u Sijetlu, kao u spasenje, u samoterapiju.

A svi oni, u jednu potpuno novu dinamiku od muzike i oslobođenih emocija, koje će ih iznova i iznova spašavati kad tamo, pred binom, prepoznaju i otkriju neke sebi slične. I to je sve ,,Ten“: terapija od plima i talasa, što se ruše gore sa bine; surf na rukama sebi sličnih, tih koncertnih rok hodočasnika i instant prijatelja. Svih onih kojima je jedna ploča već tri decenije i kredo i molitva i identitetska odrednica. Nije loše za jednu izlizanu kasetu i momka sa benzinske pumpe San Hozea, zar ne? S. S.

Edi Veder hrabro ogolio intimu na albumu koji ga je učinio rok ikonom

425magazine.com

ma rok hodočasnika

24

Četvrtak, 19. avgust 2021.

Svjetski dan fotografije: Najbitnije a

KALENDAR

Kako je pisala sv

openculture.com

Čuveni rad ,,Migrant Mother“ Doroteje Lanž

Li Miler, autorka koja je od reporterke Voga stigla do uloge prvog ženskog fotografa u otvorenoj borbi svjetkog rata

K

rajnje običan ali efektan crnobijeli pogled u I,,manje Le Gras sa prozora“ otišlo je daleko od malog gradića u Francuskoj Sen Lup d’Varen. Francuski pronalazač Žozef Nisefor Nijeps 1826. godine pomiješao je čudnjikavi asfalt i petrolej-bitmumen s ciljem da napravi masu koja će biti osjetljiva na svjetlost.

independent.co.uk

Francuski obrt

Prije miksa, Nijeps je kreirao kadar u poliranom tanjiru odnosno metalnoj leguri koji je potom prekrio ovom smješom, stavio ga da leži u kamera obskuri osam sati i čekao da vanjska svjetlost završi svoj posao. Tako je procesom ,,heliografija“ odnosno ,,procesom pisanja svjetlom“ nastala prva ,,trajna“ fotografija na svijetu.

Zanimljivi monohromni po-

Sufražetkinje u objektivu prve fotoreporterke u istoriji Kristine Brum

gled sa prozora Nijeps nije mogao kreirati da fotografija nije prošla kroz dva ključna ciklusa mnogo ranije. Iako se za otkriće kamera obskure pominje početak 11. vijeka, tehnički koncept je započeo 1604. Godine, taman na vrijeme da otvori vrata prvoj pokretnoj kameri, koja je stigla 71 godinu kasnije. Iako je Nijeps napravio veliku revoluciju, kada pogledate njegov rad, star 194 godine, ne čini vam se da doseže dalje od nekog mutnog teksturnog kadra sa nekog glupkastog francuskog krova.

Ipak, zahvaljujući ovom obrtu, danas smo kadri da pišemo svjetlom sa više kamera, u više formata i koristeći više tehnika, nego što je Francuz prije skoro dva vijeka mogao i zamisliti.

Za ovogodišnji Dan fotografije

posvetićemo ove stranice najbitnijim imenima u svijetu fotografije koje zauzimaju žene, na koji način su iskoristile dostupne materijale i kako su revolucionalizovale teren.

Portret u fokusu

Jedno od ključnih pozicija zauzima engleska botaničarka Ana Etkins. Iako se u istorijskim spisima pominje kao prva žena fotograf, ta titula ipak pripada partnerki čuvenog pronalazača Henrija Talbota, Konstanci, koja je eksperimentisala sa fotografskim procesom i, iako sasvim tiho, bila uspješnija od svog supruga. Ana, prijateljica Talbotovih, sa druge strane sasvim sigurno odnosni pehar žene koja je prva objavila knjigu sa ,,fotografskim ilustra-

Četvrtak, 19. avgust 2021.

25

theguardian.com

istorija vjetlom

elusivemu.se

autorke koje su napravile iskorak i revoluciju u ovoj umjetnosti

Jedan od radova važne figure nadrealizma i ikone feminizma Klod Kalhun

Njihovi radovi bili su iskorak iz tradicionalne rodne uloge, znakovite hronike i odjeci vremena, a neke od njih čak vodili od glamura modne piste do stravičnog epicentra svjetskog rata

cijama“. Nakon što je 1842. godine Ser Džon Heršel kreirao cijanotip, Ana je tim procesom uspjela napraviti više od 400 fotografija britanskih algi koje su objavljene u čak tri toma.

Ključni segment fotografije u početnom periodu razvoja ove umjetnosti bili su naravno portreti. Jedna od centralnih figura ovog pravca bila je Italijanka Virđinija Oldoini koja je 1856. godine započela seriju auto-portreta u pozorišnim kostimima. Zahvaljujuči Italijanki na scenu je naglo uskočila Britanka Džulija Margaret Kameron koja je obilježila period enigmatskim i alegoričnim portretima slavnih, koristeći isključivo atmosfersko osvjetljenje,

dugu ekspoziciju i takozvani ,,laki focus“.

S obzirom na to da je posebno voljela književne, istorijske i religijske fotografske fabule, zahvaljujući dugoj ekspoziciji, njeni radovi bili su označeni kao ,,romantični“ i duhovni. Kameron se razlogom smatra najvažnijom portretistikinjom 19. vijeka. S druge strane, Amerikanka Franses Bendžamin Džonston obilježila je fotografske portrete feminističkim obrtom izradivši vrlo uspješnu studiju ,,ženske slobode“ krajem 19. i početkom 20. vijeka. Pored Džonston, Gertruda Kasebje postala je lice fotografskog feminizma početkom prošlog vijeka, podstičući radom druge žene da se uključe

u ovu umjetničku formu, u vrijeme kada je teren bio isključivo ,,muški“.

Prva fotoreporterka

A na ušuškanoj Malti jedna mlada umjetnica popularizovala je prvi fotografski odgovor na “biznis kartu”. Adelajda Konor iskoristila je ideju pariskog fotografa Andree Deziderija pa je 1871. godine započela niz radova carte de visite, jedan od najpopularnijih formata fotografije iz viktorijanskog perioda.

Ovo je ujedno bila i prva komercijalizacija fotografije, čije obrise imamo prilike vidjeti i danas bez obzira na pojavu digitalne fotografske ekspresije.

A sam format stigao je i do fenomenalne Škotlanđanke Kristine Brum, koja je bila jedna od prvih fotografskih figura koja je pravila razglednice,

iskoristivši komercijalnu moć koju je početkom dvadesetog vijeka imala kamera. Nakon fotografisanja brojnih protesta sufražetkinja u Britaniji, Brum je uvidjela istorijsku važnost ,,snimanja događaja“. To je mladu Škotlanđanku dovelo do titule prve fotoreporterkeu istoriji. Što nas dovodi do nezaobilazne politike i fenomenalne Doroteje Lanž, čija je revolucija u dokumentarnoj fotografiji nenadmašiva. Sa posebnim fokusom na ,,ruralno siromaštvo”, Lanž je napravila jednu od najvažnijih fotografija 20. vijeka pod nazivom ,,Migrant Mother“. Empatičan prikaz ljudske tragedije direktno izazvane ekonomskim padom postao je jedna od najreprodukovanijih fotografija u istoriji umjetnosti. S druge strane, Lanž je sa tako jednostavnim kadrom majke i djece poslala konciznu poruku važnosti ove porodične unije.

Iz Voga u rat

Ratna fotografija igrala je posebnu ulogu u razvoju ove umjetnosti. Jedno od najinteresantnijih imena se pojavljuje u modi (!) kada ,,Vogue“ šalje simpatičnu Li Miler da fotografiše bombardovanje Londona, oslobađanje koncetracionih logora i oslobađanje Pariza, što ju je ujedno pretvorilo u jedinog ženskog fotografa ,,u aktivnoj borbi“ u Drugom svjetskom ratu. Ipak, Miler odlazi u istoriju zbog

fotografije koju nije napravila - one u kojoj leži u Hitlerovoj kadi u Minhenu 1945. godine.

Nenadmašni pejzaži sa lakoćom su preskočili iz slikarstva u fotografiju kada je ugledala svjetlost dana. A jedno od najvažnijih ženskih imena u pejzažnoj fotografiji zauzima Fej Godvin i njen crno-bijeli opus koji na specifičan način ,,izaziva misli o prirodi“. S obzirom na talenat preklapanja kopna, mora i neba, radovi Godvin su često skretali pažnju na veliku zagađenost, što je čini jednom od pionirki borbe za okolinu. A priča o ženama u fotografiji ne smije završiti bez pomena ključne avagardne i surealne igračice, Njemice Ilse Bing. Iako je Ilsa tridesetih godina prošlog vijeka uhvatila ,,Leicu“ sa tada revolucionarnim brzim tridesetpeto -milimetarskim filmom (najpopularniji film i danas) iz klasično praktičnih razloga - da olakša rad na doktorskoj tezi - ubrzo je shvatila moć manipulatorske aparature u ruci. Rezultat su avangardni mutni uglovi i jake sjenke, elementi koji su činili središte pravca nove fotografije u Evropi. Pored Ilse važnu ulogu u surealnoj fotografiji ima i Francuskinja Klod Kalhun, čiji su auto-potreti izazivali ,,tradicionalne rodne uloge“.

Iako je kratko producirala radove u propagandne anti-nacističke svrhe, Klod se vratila nadrealizmu i danas je nadahnuće feminizma u svijetu.

Leila MURSELJEVIĆ

26

Četvrtak, 19. avgust 2021.

PODGORI č ARENJE

P

rvi put u američkoj štampi Podgorica je pomenuta prije 163 godine. I to na španskom jeziku. Grad San Huan, Portoriko – i odluka urednika lokalne ,,Gazeta de Puerto-Rico“ da je, iz ko zna kog razloga, čitaocima bitno da čitaju o tenzijama na crnogorskoturskoj granici.

Česi iz Klivlenda Izvještaj tog 2. oktobra 1856. godine tiče se perioda završnice velikog Krimskog rata. Portorikanac, naravno na kastiljanskom, piše da je lokalni beg tražio pojačanja turske centralne vlasti – jer Crnogorci su napadali ,,u više različitih distrikta“. Uz kratak dodatak: nekoliko je crkava i džamija, u tom periodu, (napominje se da se sve desilo sredinom avgusta), bilo uništeno.

Istorijski kontekst perioda vladavine knjaza Danila nije za ovu priču ključan; osim činjenice da su takvi incidenti, u dugom periodu, bili dio svakodnevice crnogorskog življenja. I uz jednu tamnu sjenku – fakat da se to prvo pominjanje Podgorice u listovima današnjih Sjedinjenih Američkih Država desilo nepun mjesec nakon druge pohare Kuča.

Dragocjeno je, prije svega, to što danas potpuno besplatno možemo pristupiti athivama i pretrazi američke štampe; makar

za period od nezavisnosti 1776. pa do 1963. godine. Sve to je obezbijeđeno onlajn arhivom Kongresne biblioteke u Vašingtonu. U nekoliko klikova možete doći do bilo čega – a ponajprije do širog konteksta vremena i prostora. I do svih razloga, zbog kojih bi jedna Podgorica, tada i dalje pogranična turska varoš, bila interesantna kao vijest čitaocima u Vašingtonu, Indijanapolisu, Detroitu, Čikagu, San Francisku... I eto, prije svih, Portoriku.

U dugom periodu Crna Gora i vijesti vezani za nju bili su prije svega predmet interesovanja emigracione štampe drugih slovenskih naroda. Tako se drugi put ona pominje u listu ,,Pokrok“, 24. septembra 1874. godine. Štampao se u Klivlendu i bio list američkih Čeha...

Bitnija od Cetinja Više desetina puta, u periodu do konačnog oslobođenja, češki i poljski listovi su pisali o borbama u okolini Podgorice – i bio je to jasan odraz i sentiment jedne panslavenske ideje, o kojoj su posebno romantičarski stav zauzimali upravo iseljenici u Americi!

Konačno, na engleskom jeziku: ,,The Kansas City Journal“ 12. juna 1898. pruža detalj koji će se sigurno dopasti lokalcima. U velikom ilustrovanom članku o Crnoj Gori (sa sve detaljima nošćnje i

Zaglavi se

Podgorica pomenuta 1856. u listu ,,Gazeta de Puerto-Rico“

ilustracijom prijestonice) – Cetinje opisuje kao ,,grad manji od Podgorice, koja je u dolini, takođe i manje bitan za biznis od nje“. Dok ,,Indiana Tribune“ Indijanapolisa u junu 1902. na njemačkom jeziku (većina današnjih stanovnika Indijane su potomci njemačkih doseljenika) detaljno opisuje kvalitet puta od Cetinja, preko Bjelica ka Danilovgradu – pa prema Podgorici i dalje ka Kolašinu... Istog ljeta, u julu, ,,The Albuquerque Daily Citizen“ (u Novom Meksiku!) prenosi izvještaj o vjenčanju princa Mirka. Uz komentar da ,,princ ima veliku palatu blizu Podgorice, u plodnoj Zetskoj ravnici; provinciji čiji je on vojvoda“.

I to je samo djelić onog istorijskog mozaika koji možete posložiti u očima Amerikanaca, stranaca i novinara, 19. i početka 20. vijeka.

Crta: Srđan Ivanović

chroniclingamerica.loc.gov

Danilo u Portoriku

Nabrajanje svakako ne bi bilo cilj i zahtijevalo bi ozbiljan i metodološki pristup – zato ovo shvatite kao poziv da ,,skoknete“ do onlajn baze Kongresne biblioteke.

E da, Crna Gora u američkoj štampi: prvi put klasična lažna vijest.

Još 7. avgusta 1801. u ,,The National Intelligencer“, prvom listu štampanom u tek osnovanom glavnom gradu Vašingtonu. Glasilo trećeg predsjednika Tomasa Džefersona objavljuje netačnu vijest iz Turske da je Napoleonova Francuska pokorila Crnu Goru.

U realnosti, 1807. je Francuska, na kraju duge borbe sa Svetim Petrom Cetinjskim, ruskom flotom i Austrijancima, nakratko dobila Boku Kotorsku.

A na istoj stranici lista te 1801. oglas o prodaji robinje, tamnopute djevojčice... Stojan STAMENIĆ

27 serpentinegalleries.org

Četvrtak, 19. avgust 2021.

LONDON CALLING

Afrička refleksija serpentinegalleries.org

Modernost u odrazu stvarnosti glavnog grada Gane Akre

Rad iz čuvenog ,,Studija X23“

U

šuškana u samom središtu Hajd parka, Serpentinska galerija u Londonu od 1970. godine efektno diktira tempo kojim se nove ideje u savremenoj umjetnosti trebaju kretati.

Bez obzira na prošlogodišnju krizu, koja je sasvim sigurno napravila velike probleme umjetničkim krugovima u Evropi, popularni ,,Serpentin“ uspio je da se atratktivnim događajima vrati na poziciju uticajnih kulturnih mjesta.

Ove sedmice, za Međunarodni dan fotografije, Serpentin je retrospektivnom izložbom radova fotografa Džejmsa Barnora zagolicao Londonce portretima, foto-žurnalima i socijalnim intrigama. Kuratori su imali težak zadatak da odaberu radove iz arhive koja broji više od 32 hiljade radova.

Karijera Britanca rođenom u Gani

Barnora, koja je trajala cijelih 60 godina, specifično je fokusirana na društvene i političke promjene u Akri i Londonu. Barnor je započeo svoju fotografsku karijeru u rodnoj Gani u Akri u ranim pedesetim godinama, započevši seriju fotografija nacije koja je bila na ivici proglašenja nezavisnosti.

U studijskoj fotografiji Barnor je uspio predstaviti društvo u tranziciji tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka. S druge strane, nakon dolaska u London 1959. godine fokus njegov rada bio je duh nove ere rastuće afričke dijaspore u britanskoj metropoli, ali i promjene koje je London doživljavao na putu ka multikulturalnoj metropoli.

Kao prvi novinarski fotograf Gane pedesetih i osoba koja je sedamdesetih donijela ,,proces razvijanja“ filma u boji u ovoj zapadnoafričkoj zemlji,

serpentinegalleries.org

Ove sedmice, za Međunarodni dan fotografije, Serpentin je retrospektivnom izložbom radova fotografa Džejmsa Barnora zagolicao Londonce portretima, foto-žurnalima i socijalnim intrigama

Barnor je upisao ime u istoriju razvoja moderne fotografije.

Londonci su imali prilike da vide neke od njegovih ključnih radova poput serije portreta u Akri u ,,Studiju X23“ čiji su fokus bile popularne frizure sedamdesetih godina. Glavna atrakcija bio je i niz ,,modnih“ radova koje je Barnor radio tokom boravka u

Moda kao važna inspiracija Džejmsa Barnora

Londonu, u ključnom trenutku kada se britanska metropola šezdesetih godina počela ,,buditi“. Kako bi efikasnije zaintrigirali posjetioce izložbe, kuratori su postavili Barnorove ,,socijalne“ radove iz Akre, poput prodavačica na ulici, kao direktnu refleksiju modernom Londonu.

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić