Dnevni list Pobjeda 19.06.2022. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NASTAVAK RATA MAFIJAŠKIH KLANOVA: Policija prikuplja dokaze o novom zločinu u Budvi u kojem je likvidiran visokopozicionirani član škaljarske grupe

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

INTERVJU: Dejvid Mekalister, predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Unije

Šaković ubijen dok je sjedio sa Lambulićem i Kažanegrom Evropski poslanici izrazili oprez prema „Otvorenom Balkanu“ jer ne uključuje svih šest zemalja Nedaleko od mjesta zločina ubica je odbacio bijeli kačket i bijelu košulju, što ukazuje da je nakon završenog zadatka imao samo jedan cilj – da što prije nestane iz vidokruga očevidaca, a početni korak je bio da sa sebe skine odjeću po kojoj bi ga policijske patrole mogle prepoznati. Upravo zbog ove činjenice, inspektori se pribojavaju da će DNK sa odjeće biti neupotrebljiv, jer ga najvjerovatnije nema u crnogorskoj bazi podataka i da neće otkriti ubicu. Bar ne na taj način STR. 11.

BUDVA: Hotelijeri i ugostitelji nezadovoljni posjetom turista u junu, čekaju se gosti iz regiona

STR. 4. i 5.

Puni samo elitni hoteli, prihodi sve niži Broj nagrađenih odlikaša sve veći, a rezultati se ne pokazuju na testiranjima, takmičenjima i prijemnim ispitima

STR. 6. i 7.

NIKŠIĆ: Sjećanje na glasovitu porodicu Vidaka Vušovića – prvoborce, sudije, naučnike, učitelje, profesore i studente

POGLED SA STRANE

Devetoro đece pod barjakom slobode

Bogobojazni predsjednik

STR. 14. i 15.

Crnogorska delegacija na svečanosti u Dolini heroja

Vječno huči Sutjeska

Backović: „Luča“ više nije potvrda znanja

STR. 9.

STR. 8. i 9.

Politika

Neđelja, 19. jun 2022.

Vlada objavila Strategiju sajber bezbjednosti za period od 2022. do 2026. godine

Formira se vojna rezerva za odbranu od sajber napada

U dokumentu je navedeno i da je samo jedan odsto zaposlenih javnih službenika prošao obuku na temu sajber bezbjednosti. Akcionim planom strategije predviđeno je da do 2026. godine taj broj bude povećan na 15 odsto državnih službenika PODGORICA - Ministarstvo odbrane Crne Gore planira da početkom iduće godine formira vojnu rezervu za sajber odbranu. To je predviđeno Strategijom sajber bezbjednosti od 2022. do 2026. godine koju je nedavno objelodanila Vlada. Istim dokumentom, predviđeno je i trostruko povećanje broja službenika za podršku vojnim operacijama u oblasti sajber bezbjednosti. Vlada, prema objavljenom dokumentu, narednih godina očekuje eksponencijalni rast sajber napada, koji bi mogli biti kompleksniji i sa većim posljedicama po infrastrukturu i funkcionisanje javne uprave.

ZAŠTITA

– Zaštita kritične informatičke infrastrukture i centralizacija sajber ekspertize i resursa notirane su kao oblasti u kojima nije ostvaren zadovoljavajući napredak u poređenju sa početnim vrijednostima iz 2018. godine, pa je u novom strateškom dokumentu potrebno posebnu pažnju posvetiti ovim strateškim ciljevima – navodi se u vladinom dokumentu. Crna Gora, piše u Strategiji, u proteklom periodu nije detektovala sajber napade koji za posljedicu imaju prekide esencijalnih društveno-ekonomskih procesa. - Međutim, usljed transcedentalne prirode informacionih tehnologija svjesni smo postojanja velikog broja sofisticiranih sajber prijetnji kako u globalnom sajber prostoru, tako i u sajber prostoru Crne Gore. Prepoznato je da Crna Gora ne posjeduje adekvatne mehanizme za detektovanje sajber prijetnji, kao ni mehanizme za dovoljno brz odgovor, odnosno oporavak od sajber napada.

Dodatno, nedostatak eksperata iz oblasti sajber bezbjednosti je prepoznat kao globalan problem, dok je u Crnoj Gori zbog ograničenih ljudskih resursa ovaj problem još izraženiji – ističe se u Strategiji. U dokumentu je navedeno i da je samo jedan odsto zaposlenih javnih službenika prošao obuku na temu sajber bezbjednosti.

FINANSIRANJE

Akcionim planom strategije predviđeno je da do 2026. godine taj broj bude povećan na 15 odsto državnih službenika. - Kako bi se obezbijedio efikasan i funkcionalan mehanizam u oblasti sajber bezbjednosti koji će omogućiti otkrivanje i odbranu od sajber prijetnji i napada, neophodno je da postoji razvijena svijest na najvišem upravljačkom nivou o značaju održivog alociranja potrebnih sredstava za snaženje operativnih, ljudskih i tehničkih resursa nadležnih resora za sajber bezbjednost – piše u dokumentu. Strategija sajber bezbjednosti Crne Gore, odnosno njene pojedinačne aktivnosti finansiraće se iz budžeta i donatorskih sredstava. Kroz Akcioni plan za 20222023. godinu, za postizanje svih operativnih ciljeva predviđen je utrošak u ukupnom iznosu od 3,5 miliona eura. Iz budžeta bi bilo opredijeljeno 3,43 miliona eura, dok bi se ostatak novca obezbijedio iz donacija. Strategijom je predviđeno i da se do 2024. godine uvećaju budžetska sredstva ANB-a, Ministarstva odbrane, Ministarstva vanjskih poslova, unutrašnjih poslova i to za 10 odsto, dok bi do 2026. godine sredstva trebalo da budu uvećana do 20 odsto. Jovana ĐURIŠIĆ

Ne postoji nadležno tijelo za gašenje internet stranica sa kojih se vrše krivična djela U Strategiji koju je objavila Vlada navedeno je da trenutno u Crnoj Gori ne postoji nadležno tijelo za analizu i gašenje internet stranica s kojih se vrše razna krivična djela, posebno krivična djela dječje pornografije, ksenofobije, terorizma, širenja vjerske i nacionalne mržnje, kao i krivična djela koja se tiču sive ekonomije. - S tim u vezi, potrebno je razmotriti izmjenu postojećeg Zakona o elektronskim komunikacijama u dijelu omogućavanja preduzimanja aktivnosti na planu gašenja pomenutih internet stranica pod određenim uslovima. Dodatno, crnogorski ISP (Informacioni sistem pravosuđa) nema mogućnost gašenja subdomena, odnosno onemogućavanja pristupa stranicama na internetu sa kojih se vrše krivična djela. Prevazilaženjem ovog izazova, crnogorske institucije bi mogle brzo i efikasno blokirati lažne profile na društvenim mrežama, bez da zavise od inostranih ISP – pojašnjeno je u dokumentu.

INTERVJU: Dejvid Mekalister, predsjedavajući Odbora za spoljne

Evropski poslanici op prema „Otvorenom B ne uključuje svih šest

PODGORICA – Evropski parlament je uvijek podržavao radnje zemalja Zapadnog Balkana kojima bi se uspostavili dobrosusjedski odnosi. Regionalna ekonomska saradnja na Zapadnom Balkana mora biti inkluzivna i prihvatljiva za svih šest zemalja, te mora uspostavljati partnerstvo na jednakim osnovama, istovremeno jačajući dalja usaglašavanja sa EU pravilima i standardima, kazao je Pobjedi predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Evropske unije (AFET) Dejvid Mekalister.

Pojasnio je i da su evropski poslanici izrazili oprez prema inicijativi „Otvoreni Balkan“, jer ne uključuje svih šest zemalja. - Regionalna saradnja bi trebalo da utre put ka Zajedničkom regionalnom tržištvu, vodeći punom pristupu jedinstvenom tržištu EU. Regionalna inicijativa „Otvoreni Balkan“ može ubrzati ekonomske integracije zemalja regiona, a trebalo bi ujedno i da ubrza ekonomsku integraciju u EU – istakao je Mekalister. POBJEDA: Na konferenciji za medije koju ste održali u Podgorici istakli ste da je EU neutralna u odnosu na regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“, kao i da je na Crnoj Gori da odluči hoće li joj pristupiti ili ne. Ipak, amandmanskim djelovanjem na novi izvještaj za Crnu Goru, Evropski parlament je izrazio oprez prema ovoj inicijativi, a poslanica EP Viola fon Kramon ocijenila je da je „Otvoreni Balkan“ opasan. Možete li nam pojasniti kako EU posmatra i razumije ovaj projekat i zbog čega se u izvještaju izražava oprez? MEKALISTER: Evropski parlament je uvijek podržavao radnje zemalja Zapadnog Balkana kojima bi se uspostavili dobrosusjedski odnosi. Regionalna ekonomska saradnja na Zapadnom Balkana mora biti inkluzivna i prihvatljiva za svih šest zemalja, te mora uspostavljati partnerstvo na jednakim osnovama, istovremeno jačajući dalja usaglašavanja sa EU pravilima i standardima. U tom kontekstu evropski poslanici su izrazili oprez prema inicijativi „Otvoreni Balkan“, jer ne uključuje svih šest zemalja.

Dejvid Mekalister

Evropski parlament je uvijek podržavao radnje zemalja Zapadnog Balkana kojima bi se uspostavili dobrosusjedski odnosi. Regionalna ekonomska saradnja na Zapadnom Balkana mora biti inkluzivna i prihvatljiva za svih šest zemalja, te mora uspostavljati partnerstvo na jednakim osnovama, istovremeno jačajući dalja usaglašavanja sa EU pravilima i standardima - istakao je Mekalister Regionalna saradnja bi trebalo da utre put ka Zajedničkom regionalnom tržištvu, vodeći punom pristupu jedinstvenom tržištu EU. Regionalna inicijativa „Otvoreni Balkan“ može ubrzati ekonomske integracije zemalja regiona, a trebalo bi ujedno i da ubrza ekonomsku integraciju u EU. POBJEDA: Ruski ministar Sergej Lavrov takođe je nedavno podržao ovu inicijativu. Kako komentarišete ovakav potez Rusije i da li postoji mogućnost da je zvanična Moskva ovu inicijativu podržala želeći da kroz nju, a zahvaljujući bliskim vezama koje ima sa Srbijom kao jednim od inicijatora inicijative, širi uticaj? MEKALISTER: Cilj Rusije je da ometa procese koji vode dubljoj saradnja između zemalja koje se nalaze u njihovom neposrednom susjedstvu. Ovo je posebno tačno kada govorimo o procesu evropskih integracija. Inicijativa „Otvoreni Balkan“ gradi se na osnovi već postignutog nivoa regionalne saradnje i povjerenja koje je uspostavljeno kroz

Berlinski proces. Ni EU, ni SAD, niti bilo ko drugi nije kreirao ovu ideju. Naprotiv, Evropska komisija bila je podstaknuta inicijativom kada je planirala Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan. Ovaj program će ostvariti više, ukoliko regionalna saradnja bude unaprijeđena. Riječ je o rješavanju glavnih „uskih grla“ ispred regiona, a ne jedne pojedinačne zemlje. POBJEDA: Evropski parlament nedavno je usvojio Rezoluciju o stranim uplitanjima u demokratske procese, u kojoj se spominje i region Zapadnog Balkana. U dokumentu se izražava zabrinutost zbog pokušaja pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj da promoviše Rusiju kao zaštitnicu tradicionalnih porodičnih vrijednosti i da učvršćuje odnose između crkve i države. Zbog čega je EU ovo tek sada primijetila, da li je to moglo biti učinjeno ranije? MEKALISTER: Ev ro p s k i parlament otvarao je pitanje izloženosti Zapadnog Balkana malignim spoljnim uticajima i

kampanjama dezinformisanja u svojim godišnjim rezolucijama koje se odnose na zemlje Zapadnog Balkana. Ipak, skala problema i pažnja koja mu se poklanja je porasla sa povećanim uplitanjima u demokratske procese širom kontinenta. Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine ogolio je hibridne informacije koje ga prate, pokazujući da se informacije mogu koristiti kao oružje. Evropski parlament pozdravio je zabranu, širom EU, ruskih propagandnih medija, kao što su Sputnik i Russia Today, a kao dio šestog paketa sankcija, a podjednako pozdravljamo i odluku Crne Gore da zabrani ove medijske kuće. POBJEDA: Kako EU može pomoći regionu u borbi protiv malignih miješanja Rusije i drugih strana? MEKALISTER: Autoritarni režimi su ovladali operacijama hibridnog uticaja. Demokratije sada moraju da podignu svoju odbranu. Stvaranje i njegovanje okruženja za slobodu i pluralizam medija, uz visokokvalitetno nezavisno izvještavanje, ključni su alati u borbi protiv zlona-

Sve strane da se uključe u konstruktivan politički dijalog POBJEDA: Ministarka Evropskih poslova Jovana Marović, ali i drugi predstavnici Vlade, kažu da je moguće da Crna Gora dobije završna mjerila do kraja ove godine. Mislite li da je to moguće? MEKALISTER: Pozdrav-

ljam snažnu pro-EU agendu novoizabrane vlade i njenu odlučnost da ostvari značajan napredak u ključnim reformskim oblastima, naročito na polju vladavine prava, radeći na ispunjavanju privremenih mjerila i konačno zatvaranju poglavlja.

Tokom sastanaka koje smo imali sa kreatorima politika u Podgorici, snažno sam ohrabrio i Vladu i parlament da iskoriste priliku napredujući u reformama za dobrobit građana Crne Gore. Nadamo se da će se sve strane uključiti u konstruktivan politički dijalog, te u

posvećenu saradnju u okviru demokratskog parlamentarnog procesa i uz značajne javne konsultacije, uključujući sve relevantne aktere i civilno društvo. Treba imati na umu širi cilj ostvarivanja težnji građana Crne Gore. Nadam se da ću vidjeti dalji napredak u refor-

Politika

Neđelja, 19. jun 2022.

e poslove Evropske unije

Što rukovodeći kadar prethodne vlade, u kojoj su premijer i troje ministara bili univerzitetski profesori, govori o kredibilnosti crnogorskih univerziteta

Vukadinović: Fakulteti prezni više nijesu rasadnici pravih Balkanu“ jer vrijednosti i kvalitetnog kadra t zemalja POBJEDA: Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak krajem prošle godine kazao je da se u Briselu više niko ne bori i niko ne spominje Crnu Goru. Da li je situacija sada drugačija? MEKALISTER: Svaka zemlja koja želi da se pridruži EU procjenjuje se na osnovu sopstvenih zasluga. Implementacija neophodnih reformi određuje napredak na putu pristupanja. Najbolji saveznik kojeg ima Crna Gora je njen napredak u oblasti vladavine prava i drugim kriterijumima. Njen najveći protivnik su kriminal, korupcija i unutrašnje političke turbulencije. EU aktivno ohrabruje novu vladu u Podgorici da ostvari značajan napredak na putu evropske integracije. Za AFET u Evropskom parlamentu, Zapadni Balkan, koji uključuje i Crnu Goru, je među prioritetima na agendi. To je podvukla i naša nedavna posjeta regionu. Takođe sam u više navrata pozivao predstavnike Vlade Crne Gore da se obrate našem odboru. Nastavljamo da stojimo uz Crnu Goru, ne samo riječima podrške i ohrabrenja, već i kroz našu tehničku i finansijsku pomoć. Ekonomski i investicioni plan, kao i instrumenti pretpristupne pomoći olakšavaju napredak na proevropskom putu i njeguju zelenu i digitalnu transformaciju.

mjernih dezinformacija. Novinari moraju biti u mogućnosti da vrše svoje istraživačko izvještavanje u bezbjednom okruženju bez napada i uznemiravanja. Razotkrivanje i uklanjanaje lažnjaka umnoženih fabrikama trolova i suspenzija lažnih naloga još je jedan važan alat. Sankcionisanje državnih propagandnih medija koji ne izdržavaju nikakav test nezavisnosg izvještavanja je pravi put naprijed. Konkretno, za Crnu Goru, izvještaj našeg odbora, podstiče vlasti da blisko sarađuju sa relevantnim EU i NATO inicijativama i programima u cilju jačanja njene sajber bezbjednosti i izgradnje otpornosti na zlonamjerno strano uplitanje. POBJEDA: Prošlogodišnji izvještaj za Crnu Goru bio je zabrinjavajući, jer naša zemlja nije ostvarila nikakav značajan napredak. Pratili ste situaciju i dešavanja u Crnoj Gori. Da li prepoznajete neke napore i napretke koji će obezbijediti bolji izvještaj ove godine? MEKALISTER: Crna Gora je cijenjena članica evropske porodice, sa stabilnim doprinosom evropskoj bezbjednosti. Mi pozdravljamo nepokolebljivu posvećenost Crne Gore evroatlantskim integracijama i njenu punu usaglašenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sankcije mi pravosuđa, uključujući imenovanja u ključnim institucijama, a što podrazumijeva i sudije Ustavnog suda. Pozdravljam što se posao intenzivirao nedavno završenim, a dugo očekivanim, imenovanjima u pravosudnim institucijama. Ovo su pozitivni znaci. Sada bi zamah trebalo da se nastavi.

koje je usvojila u svjetlu ruskog rata agresije protiv Ukrajine. U posljednjem izvještaju za Crnu Goru, koji je usvojen na AFET-u, mi smo još jednom ponovili našu stalnu podršku evropskim integracijama Crne Gore. Nepokolebljiva podrška koju građani Crne Gore daju za budućnost u EU je takođe stavka koju je potrebno istaći. Prepoznat je rekord koji je zemlja ostvarila kao najnaprednija država kandidatkinja u procesu pregovaranja. Ali kako nijedno poglavlje nije zatvoreno od 2017. godine potrebno je da se ostvari napredak i ubrzanje u izbornoj i reformi pravosuđa, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pozdravlja se i ohrabruje riješenost nove manjinske vlade da napreduje u ključnim oblastima. Ona mora da bude podržana inkluzivnim političkim dijalogom i posvećenošću svih strana za postizanje ovih ciljeva i prevazilaženja polarizovane političke klime. POBJEDA: Ističe se da je agresija Rusije na Ukrajinu pokazala da region Zapadnog Balkana ne može ostati izvan EU. Što Vi mislite o tome i da li vidite priliku za Crnu Goru i druge države da ubrzaju proces pregovaranja? MEKALISTER: Ruski rat protiv Ukrajine doveo je do nove geopolitičke realnosti, tjerajući EU da preispita politiku proširenja. Potreban je novi podsticaj procesu proširenja. To uključuje poboljšane oblike saradnje sa sadašnjim i budućih zemljama proširenja. Moramo osigurati da nove forme saradnje ne supstituišu, već olakšaju krajnji cilj – punopravno članstvo u EU. Zasluge i uslovljenost će ostati vodeći principi procesa proširenja. Željka ZVICER

Vukadinović, koji je takođe univerzitetski profesor, u razgovoru za Pobjedu, naglašava kako bi ljudi sa tim zvanjem trebalo da budu najreferentniji pojedinci jednog društva i one osobe koje donose znanja neophodna za promjene nabolje. Zvanje univerzitetskog profesora u prethodnoj vladi imali su premijer Zdravko Krivokapić, koji je jednom prilikom otvoreno izjavio da je „snagom volje moguće pomjeriti planine“ i još troje njegovih ministara koji su, sudeći po njihovim učincima, na te pozicije došli po zadatku kleronacionalističkih krugova iz zemlje i okruženja. Sve to, kaže Vukadinović, šalje lošu sliku o visokim obrazovnim ustanovama sa kojih ti pojedinci dolaze, ali i pokazuje da crnogorski univerziteti generalno nijesu rasadnici pravih vrijednosti i kvalitetnog kadra. - U izvršnu i zakonodavnu vlast u Crnoj Gori su posljednjih godina ulazili profesori univerziteta koji bi trebalo da imaju sve ove pretpostavke. Međutim, kroz njihovu praksu i djelovanje se pokazalo da oni to nemaju i ne znaju da upravljaju i vladaju. Svjedoci smo da su sa univerziteta u Vladu ili neke druge političke strukture dolazili ljudi koji su revanšistički raspoloženi i koji imaju neke druge zadatke. U prethodnoj vladi smo imali pojedince sa univerziteta koji su došli sa kleronacionalističkim pobudama i po zadatku kleronacionalističkih krugova. Na čelu te

Vesna Bratić

Olivera Injac

Zdravko Krivokapić

Ratko Mitrović

Oni koji biraju i odlučuju moraju se zapitati da li određeni profesori univerziteta mogu da zadovolje zahtjeve ovog kriznog vremena. Pokazuje se da, po svoj prilici, univerziteti ne mogu da razluče kvalitet od nekvaliteta i vrijednosti od nevrijednosti, nego jednostavno da može proći sve – naglašava Vukadinović vlade je bio redovni profesor na univerzitetu. Pokazalo se da on ne umije da vlada i da je, po svoj prilici, bio izgubljen u prostoru i vremenu. Ako premijer jedne vlade, koji je pritom i profesor univerziteta, kaže da vjera pomjera brda i planine, onda je sasvim jasno da taj čovjek nije dostojan profesure na klasičnim univerzitetima. Možda to može predavati na teološkim ili nekim drugim fakultetima tog profila. Ako neko ko je inženjer iz prirodno-matematičkih struka promoviše ideju da vjera pomjera planine ili da nam korona ne može ništa ako vjerujemo i ako se posvetimo molitvi, onda je sasvim jasno da je taj čovjek nezreo i kao profesor univerziteta i kao neko ko može upravljati kriznim situacijama. Da ne govorimo o izjavama nekih drugih ministara koji su se javno proklamovali kao pripadnici i sljedbenici nekih mračnih kleronacionalističkih ideologija koje su davno poražene i u Crnoj Gori i na Balkanu i koje sada, kao aveti prošlosti, pokušavaju da se vrate na društvenu pozoranicu Balkana – naveo je Vukadinović. On ističe kako bi crnogorski univerziteti mnogo više pažnje trebalo da posvete kredibilnosti svojih profesora. - Oni koji biraju i odlučuju moraju se zapitati da li određeni profesori univerziteta mogu da zadovolje zahtjeve ovog kriznog vremena. Dešava se da ljudi koji nemaju magisteri i doktorate nauka i koji nijesu profesori ostaju zatečeni i gledaju, ne sa dvoje, nego sa šestoro očiju prema onima koji do-

BOJANA ĆUPIĆ

Napredak u oblasti vladavine prava najbolji saveznik Crne Gore

PODGORICA – Iskustvo prethodne crnogorske vlade, u kojoj su premijer i troje ministara bili profesori univerziteta, pokazalo je da ljudi sa tim akademskim zvanjem, iako bi trebalo da su najkredibilniji po svojim stručnim i profesionalnim referencama, ipak ne znaju da upravljaju i nijesu savladali krizni menadžment, koji posljednjih godina i te kako treba Crnoj Gori, Balkanu, ali i Evropi i svijetu, smatra politički analitičar Srđan Vukadinović. To, smatra Vukadinović, pokazuje i da crnogorski univerziteti nijesu sposobni da prepoznaju kvalitet i prave vrijednosti i da na njima „može proći sve“.

Srđan Vukadinović

laze sa univerziteta. To na neki način negira one tvrdnje da su profesori referentni, kredibilni i da oni mogu rješavati stvari. Pokazuje se da, po svoj prilici, univerziteti ne mogu da razluče kvalitet od nekvaliteta i vrijednosti od nevrijednosti, nego jednostavno da može proći sve – naglašava Vukadinović. Ističe i kako nije važno da li neko dolazi sa univerziteta ili ne, već šta stoji iza njega i kakvi su njegovo znanje, stručnost i profesionalnost. - Kada to razlučimo onda nam neće bilo kakvi profesori univerziteta prolaziti za ministre i premijere, a takođe, mnogi pojedinci će biti u situaciji da se ispita njihov status profesora i da li oni svojom referentnošću i ponašanjem zaslužuju da budu tako nešto – kaže Vukadinović. Ističe i kako je većina profesora univerziteta, koji su se u posljednjih 10 godina našli na pozicijama vlasti, pokazala da ne zna da vlada. - Te vlade su bile u velikim kri-

zama i doživljavale su ponor poput ove posljednje. Ispada da su najbolje bile one vlade koje nijesu imale profesore i ljude sa univerziteta, nego tehnologe vlasti koji su znali kako se vlada i kakav je sistem i struktura tehnologije vlasti – navodi Vukadinović. On napominje i kako bi, prilikom formiranja nekih idućih vlada, bilo pametnije slijediti model nekih zapadnih demokratija u kojima su profesuri, kako kaže, isključivo savjetnici premijera ili predsjednika država. - I to za onu oblast koju oni jako dobro poznaju i iz koje imaju referentne radove i zvanja eksperata. Ovako ako se mi kitimo time da su nam profesori univerziteta premijeri ili ministri, to ne daje rezultat. Naprotiv, pokaže se da oni ne znaju da upravljaju i vladaju, a pri tome se pokaže da oni nijesu ni dosljedni univerzitetskih nastavnika – zaključio je Vukadinović. Đ. ĆORIĆ

Predsjednik Vlade kazao da očekuje da će temeljni ugovor sa SPC biti usvojen jednoglasno

Abazović: Ko misli da može izvršiti pritisak na premijera, grdno se vara PODGORICA – Predsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da očekuje da će temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) biti usvojen jednoglasno.

- Važno je da završimo tu priču sa SPC, tipična je propaganda da sa tim žurimo. Ako neko od kolega iz sebi znanih razloga ne želi da se bavi ovim pitanjem, neka to objasni građanima – rekao je Abazović za TV Prva.

Kazao je da ne misli da zbog temeljnog ugovora može da padne Vlada. - Ali ako neko misli da će na taj način izvršiti pritisak na premijera, grdno se vara – poručio je Abazović.

Na pitanje da li će Vlada potpisati temeljni ugovor i sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom, on je rekao da se država neće baviti tim ko ima koliko podrške i vjernika. - Interes države je da da jednaka prava svima. Daćemo mogućnost svima da se osjećaju komotno – rekao je Abazović. R.P.

Ekonomija

Neđelja, 19. jun 2022.

BUDVA: Hotelijeri i ugostitelji nezadovoljni posjetom turista u junu, čekaju se gosti iz regiona

Puni samo elitni hoteli, p

BUDVA - Jun je iznevjerio sva očekivanja i, kako tvrde budvanski hotelijeri, rezultati nijesu ni približni onima iz 2019. godine. Manji hoteli i apartmani su poluprazni, dok na plažama ,,zjape“ prazne ležaljke, koje se pune samo vikendom. Biće puno od 15. jula do 15. avgusta ali to ne može da nadomjesti cijelu godinu koja je, kako tvrde, i dalje godina u kojoj se osjećaju posljedice korone, kao i globalne krize izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini.

Nikola Pejović: Slaba je posjećenost u malim i srednjim hotelima, a vidim da se žale i ugostitelji

Ivan Ivanović: Bojim se da ćemo ovim vidom vođenja turizma, tj. nepostojanjem strategije izgubiti i predsezonu i postsezonu

Nemanja Kuljić: Aktivno pripremamo promotivne pakete namijenjene tržištu regiona,

Jelena Kaluđerović: Ne možemo se upoređivati sa 2019. godinom, ti rekordi su nam nedostižni

Luka Vučković: Imali smo dobar kraj aprila i prvu polovinu maja, ali zadnji mjesec je evidentan pad turista

Po statistici u Budvi boravi 17.470 gostiju od čega je njih 9.287 u privatnom a 7.897 u hotelskom smještaju. Kako su kazali Pobjedi iz Turističke organizacije Budva u hotelskom smještaju najbrojniji gosti su iz Srbije, Njemačke, Izraela, Albanije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Poljske, Kazahstana i Turske.

STATISTIKA

Prema podacima iz sistema za prijavu boravka TOB-a ukupan broj dolazaka na dan 15. juna iznosi 9.287. Najbrojniji gosti su iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske, Njemačke, Poljske, Kazahstana i Velike Britanije. Iz TO Budve ističu da još uvijek nijesu dostigli nivo iz 2019. godine, a što se tiče špica i postsezone očekuje se popunjenost hotelskih kapaciteta visoke kategorije. Predsjednik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović ističe za Pobjedu da imaju mnogo manje gostiju od očekivanog, jer ne mogu računati Ukrajince i Ruse koji borave u zakupljenim stanovima. - Podbacila je sezona debelo. Slaba je posjećenost u malim i srednjim hotelima, a vidim da se žale i ugostitelji. Veliki hoteli, koji imaju bazene i svoje plaže, su puni jer oni daju ,,dumping“ cijene koje su u rangu sa tri i dvije zvjezdice. Gosti su sada manje budžetni. Ima i bogataša ali oni odsjedaju u Porto Montenegru, Kumboru, Splendidu… - tvrdi Pejović koji je vlasnik hotela ,,Grbalj“ i u njegovom objektu je popunjenost samo 50 odsto. Tvrdi da ima dosta ponude izdavanja privatnih vila, kuća, apartmana i stanova na dan, ali da gostiju nema. - U razgovoru sa vlasnicima smještaja saznao sam da nijesu zadovoljni i da daju manje cijene, ali da gostiju nema. Vidite po au-

tobusima koji dovoze turiste, evo trenutno u Budvi imate samo pet autobusa. Kriza je sve promijenila, malo će sezona biti ,,čupava“ – tvrdi Pejović i procjenjuje da je vrlo loše. - Biće puno od 15. jula do 15. avusta, ali to ne može da nadomjesti cijelu godinu, neka nadležni ne zamjere, ali sada nijesmo ni na 50 odsto od 2019. godine - poručio je Pejović. Vlasnik hotela ,,Mažestik“ Ivan Ivanović takođe kaže da popunjenost hotela nije kao rekordne 2019. godine i da su im u junu boravili uglavnom ozbiljni stariji ljudi iz Zapadne Evrope, Skandinavije i Izraela. - Bojim se ćemo ovim vidom vođenja turizma, tj. nepostojanjem strategije izgubiti predsezonu i postsezonu – kazao je Ivanović. Gosti su, kako dodaje, oduševljeni sa plažama jer nema puno ljudi, čisto je… - Priroda je lijepa i još uvijek nemamo toliki problem sa saobraćajem koji ćemo imati u špicu – kazao je Ivanović. Tvrdi da je njegov hotel na 90 odsto popunjenosti i da se bliže rezultatima iz 2019. godine međutim ističe da je maj bio bolji. - Špic počinje poslije praznika 13. jula. Još uvijek radimo rezervacije za špic, prilično je popunjen, a nadamo se i da će i septembar i oktobar biti dobri. Imamo dosta gostiju iz Zapadne Evrope, Velike

Lokali prazni

Britanije, Skandinavije, Izraela, biće i iz Kazahstana i sa azijskog tržišta – kaže Ivanović. Što se tiče problema radne snage donekle se riješio zbog toga što su se, kako tvrdi, plate u odnosu na prošlu godine povećale više od 30 odsto. - Sada sobaricu ne možete da nađete ispod 800 do 900 eura. Mi imamo stalne radnike koje plaćamo i zimi kada nam ne trebaju – kazao je Ivanović. Dodaje, takođe, da zbog velikog broja Ukrajinaca koji u Budvi otvaraju kancelarije i račune imaju velike gužve u bankama. - Bankarski sektor u Budvi je pred kolapsom. Kako bi uplatili pazar ugostitelji čekaju i do četiri sata – tvrdi Ivanović. Direktor hotela ,,Avala“ Nema-

Buka tjera goste iz Budve Ivanović tvrdi da u njegovom hotelu svakodnevno imaju pritužbe gostiju zbog buke, a da neki i otkazuju i odlaze. - To nam je veliki problem i ne možemo da se izborimo sa tim. Imamo i druge probleme infrastrukture, parkinga… ali buka ove godine je mnogo veći problem nego inače pogoto u ovom periodu. Izmjestili smo diskoteke sa šetališta i cijela buka se prenijela u centar i na Slovensku plažu - kazao je Ivanović ističući da ovom bukom gube ne samo hotelijeri nego cijeli grad i država. - To je vid omladinskog turizma koji ne znamo što znači. Nemamo nikakvu strategiju jer

ćemo na ovaj način izgubiti i srednjeplatežne goste, a o elitnom turizmu ne možemo da pričamo – poručio je Ivanović. On objašnjava da imaju sada ozbiljne turiste iz Zapadne Evrope, Skandinavije i da oni nijesu navikli na ovaj vid buke. - Gubimo ovo malo mediteranskog šarma Budve jer imamo suludu atmosferu u centru. Da bi nam gosti dolazili treba da imamo dobre ocjene na bukingu. Zakon postoji i opštinski i državni organi moraju biti uključeni – poručuje Ivanović, dodajući da su u špicu sezone navikli na buku, ali da u junu nijesu jer im tada dolaze stariji turisti koji hoće da odmore.

Ni na šetalištu nema gužve

Ležaljke čekaju vikend

nja Kuljić tvrdi da im je popunjenost više od 80 odsto kapaciteta, što je nivo popunjenosti ekvivalentan junu 2019. godine, i predstavlja u prosjeku 450 do 500 gostiju na dnevnom nivou. Kako je kazao Pobjedi ovog mjeseca dominirali su im gosti iz Izraela sa oko 24 odsto ostvarenih noćenja. - To dokazuje da smo kao destinacija za to tržište veoma atraktivni. Za ovako uspješnu popunjenost možemo zahvaliti uspostavljanju redovnih i čarter linija, kao i bliskoj saradnji sa izraelskim turoperaterima. Primjetno je, ali i očekivano prisustvo gostiju iz Zapadne Evrope, sa solidnih osam odsto noćenja gostiju iz Njemačke i osam odsto noćenja gostiju iz Francuske. Po do sada ostvarenom broju noćenja i pri-

hodima na nivou godine, ostvarili smo otprilike 80 do 90 odsto rezultata iz 2019 – kazao je Kuljić, dodajući da su optimisti samo po pitanju krajnjih rezultata sezone. Što se tiče postezone takođe smatraju da će biti uspješna. - Procjene su optimistične s obzirom na najavu jake kongresne postsezone, a uzevši u obzir tradicionalne skupove koji se održavaju u hotelu „Avala“, očekujemo goste čak do kraja novembra. Sa druge strane, aktivno pripremamo promotivne pakete namijenjene tržištu regiona, tako da su naša očekivanja po pitanju postsezone veoma visoka – kazao je Kuljić.

BLAGI RAST CIJENA

Cijene su, kako ističe, zabilježile blagi rast što sa jedne strane re-

flektuje okretanje tržištima koja su u vrijeme korone bila zatvorena (prije svega Zapadna Evropa i Skandinavija). - Sa druge strane, trudimo se da zbog inflatornih trendova ne vršimo dodatna povećanja cijena koja bi opteretila naše klijente već da, uz racionalizovano osmišljen pristup poslovanju, pružimo uslugu najvišeg kvaliteta kakvu gosti tradicionalno i očekuju od nas – naglasio je Kuljić. U hotelima HG ,,Budvanska rivijera“ ovih dana, prema riječima pi-ara Jelene Kaluđerović, boravi oko hiljadu gostiju. - Do kraja maja na nivou grupacije je realizovano gotovo 40.000 noćenja. Tokom prvih 15 dana juna u svim hotelima naše hotelske grupe turistički promet je realizovan u visini od 14.000 noćenja – istakla je Kaluđerović. Što se tiče tržišta u predsezonskom periodu zabilježeni su dolasci iz Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Izraela, Italije, Austrije, Estonije, Belgije... - Predsezonski period je istovremeno bio u znaku domaćeg i tržišta regiona, gdje je iz Crne Gore evidentirano više od 2.500 turista (sa preko 5.000 noćenja), dok je sa tržišta Srbije zabilježeno gotovo 11 hiljada noćenja... Za period visoke sezone za očekivati je da dođe do promjene u strukturi emitivnih tržišta, jer se u tom periodu očekuje veći broj dolazaka

Ekonomija

Neđelja, 19. jun 2022.

SDP pokreće inicijativu

prihodi sve niži

Stabilizacija cijena peleta za domaće potrošače PODGORICA – Socijaldemokratska partija će tokom naredne sedmice pokrenuti inicijative kojima će se zaustaviti dalji rast cijena peleta i stanje u toj oblasti normalizovati poslije ekstremnog rasta cijena ove godine. Član Predsjedništva SDP-a Mirko Stanić kazao je da se cijene, sa 160 do maksimalno 180 eura tokom prošle godine, danas kreću i do 350 eura za tonu. - Razloga za povećanje do ovog nivoa ima, ali svakako da je ključni ogromni izvoz iz Crne Gore, jer su skoro sve zemlje u okruženju zabranile izvoz peleta zbog zaštite domaćih potrošača - naveo je Stanić u saopštenju. On je rekao da je Crna Gora, s druge strane, smanjila akcize na gorivo 50 odsto, stopu poreza na dodatu vrijednost 66 odsto, dok je cijena struje – glavnog energenta ostala na istom nivou. - Pa ako i ima razloga za povećanje cijene, ona ne može biti 150 posto veće nego prošle godine - smatra Stanić. On je rekao da su hiljade crnogorskih porodica koje za ogrjev koriste pelet veoma pozitivno reagovali na informaciju da je Skupština, na prijedlog SDP-a, smanjila stopu PDV-a na pelet sa 21 odsto na sedam odsto. - Umjesto smanjenja, danas dobijaju dvostruko veće cijene nego prošle godine. Zbog toga je potrebna hitna reakcija koju ćemo inicirati i voditi do kraja, kako se ne bi desilo da crnogorske porodice postanu žrtve želje za ostvarivanje velikog profita - kazao je Stanić. On je naveo da proizvodnja peleta u Crnoj Gori, inače, prelazi 87 hiljada tona, dok je domaća potrošnja svega 19 hiljada tona, tako da skoro 80 odsto proizvodnje ide u izvoz. N.K.

Zaključci istraživanja ,,Uticaj kovida-19 na demografska, ekonomska i finansijska kretanja“

Crna Gora u zoni galopirajuće inflacije

Detalj sa Slovenske plaže

sa tržišta regiona, što pokazuje i statistika do sada najavljenih individualnih i rezervacija u sklopu potpisanih ugovora sa turističkim agencijama - kazala je Kaluđerović, dodajući da su poređenja sa sezonom 2019. nezahvalna iz više razloga. - Godina 2019. je bila rekordna i nakon niza uspješnih turističkih sezona sa visokim pokazateljima u svim segmentima poslovanja, i svakako nije bila godina u kojoj se dešavala korona kriza. Zato je ne možemo upoređivati ni sa tekućom godinom, koja je nažalost i dalje godina u kojoj se osjećaju posljedice korona krize, kao i globalne krize izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini – poručila je Kaluđerović. Intenzivno se, kako naglašava, radi na potvrđivanju aranžmana za postezonski period, u kojem se uvijek traži prostor za produžetak turističke sezone. - Dosadašnje najave ostavljaju prostor za optimistična očekivanja u dijelu realizacije postsezonskog perioda. Prema trenutno raspoloživim podacima hoteli koji su sezonskog karaktera radiće do kraja oktobra. Hotel ,,Pa-

Zbog poskupljenja goriva manje gostiju na plažama vikendom

Jakša Šćepanović

Spasilac, koji već 10 godina radi na plaži ,,Azuro“, Jakša Šćepanović tvrdi da su, što se tiče juna, 2019. i 2021. godina bile neuporedivo bolje. - Čitam da je 45.000 turista u Crnoj Gori, mislim da je jun u Budvi podbacio. Nadamo se da će jul i avgust biti kao i prethodnih godina – kazao je Šćepanović za Pobjedu. Dodaje da je sve poskupjelo, ali da su cijene ležaljki jedino ostale iste. - Cijena kompleta ležaljki je 10 eura, mada postoji mogućnost da povećaju na 15 eura za sezonu. Cijene pića su povećane do 20 odsto, mada ima nekih plažnih barova kao što je ,,Azuro“ gdje su cijene ostale iste. Najviše je poskupjelo u Starom gradu gdje je pivo sada od pet do devet eura – kazao je Kaluđerović dodajući da je zbog poskupljenja goriva manje i gostiju iz Crne Gore vikendom.

las“ u Petrovcu će biti otvoren i tokom zimskog perioda – kazala je Kaluđerović. Tvrdi i da su cijene za sezonu izmijenjene zbog porasta troškova i inflatornih kretanja koja direktno ugrožavaju realizaciju turističke sezone jer je hotelska industrija nemoćna da obezbijedi održivost bez porasta cijena usluga. - Kada su hoteli naše grupacije u pitanju cijene hotelskih usluga su vrlo konkurentne, a trudimo

Gosti ne troše mnogo, nema ni bakšiša Konobar lokala ,,Azuro“ Ratko Vujović kaže da su zadovoljni platom koja je povećana i do 40 odsto, ali da ove godine nemaju bakšiša. - Nemamo pravih stranaca koji daju bakšiš. Najbolji su Amerikanci sa kruzera, to su vanserijski gosti. Sada imamo Francuze, Rumune, Špance koji ništa ne ostavljaju. Francuzi samo daju karticu i dalje idu. Najbolji su nam domaći gosti – kaže Vujović ističući da zadnji mjesec nemaju gostiju koliko su očekivali. Ratko Vujović

se i da promotivnim akcijama obezbijedimo povoljne uslove ljetovanja našim gostima - poručila je Kaluđerović. Direktor restorana ,,Mocart“ u Starom gradu Luka Vučković ističe da im predsezona uopšte ne ide kako treba. - Imali smo dobar kraj aprila i prvu polovinu maja, ali zadnji mjesec je evidentan pad turista, i ne znam kakva će biti sezona – kazao je Vučković za Pobjedu. Kaže i da im buka u lokalima, koji su uzeti pod zakup, stvara veliki problem i da Budva nije samo grad provoda nego i mjesto gdje se odmara. U dogovorima su sa opštinskim vlastima i inspekcijom da taj problem saniraju. Vučković takođe tvrdi da imaju problema sa poskupljenjem osnovnih namirnica koje skaču iz dana u dan. - Cijene osnovnih namirnica povećale su se od 50 do 200 odsto. Mi mi smo bili prinuđeni da povećamo cijene od 12 do 15 odsto. Međutim, poskupljenja su svakodnevna, ne znam dokle će ovo ići – kazao je Vučković dodajući da se gosti ipak ne žale jer smo jeftiniji u odnosu na okruženje. - Imamo veliku prednost da se lakše oporavimo jer se zadržao

niži PDV na hranu i bezalkoholno piće, ali nam ipak trebaju još dvije sezone da bismo investirali u preduzeća – kazao je Vučković i dodao da zadnjih dana sezona nije dobra. - To pričam iz ugla svog restorana. Vidim i da su plaže prazne osim vikendom. Najviše utiče rat koji se odvija u Ukrajina i za dobrobit svih bilo bi dobro da se što prije završi kako bi se poskupljenja zaustavila – kazao je Vučković. Tvrdi da ih spašavaju grupe sa kruzera koji dolaze u Kotor, ali su kaže 30 do 35 odsto slabiji prihodi nego 2019. godine. Vučkovć, međutim, tvrdi da je zadovoljan jer ne može da očekuju više zbog krize i korone. - Očekujemo da tek dođu gosti iz okruženja koji dolaze godinama – tvrdi Vučković dodajući da je dobro što se problem sa radnom snagom stabilizovao, plate su sada konobarima do 700 eura sa plaćenom hranom i smještajem za osam sati rada, dok se sve prekovremeno plaća. Jedino, kako je kazao Vučković, na kraju imaju problema sa pomoćnim osobljem i glavnim kuvarima kojih nema dovoljno u Crnoj Gori. N. KOVAČEVIĆ foto: D. MALIDŽAN

PODGORICA - Crna Gora je od aprila ove godine ušla u zonu dvocifrene ili galopirajuće inflacije, kada su cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju bile u prosjeku više za 11,2 odsto u odnosu na april prošle godine. Trend povećanja cijena nastavljen je i u maju kada je zabilježena inflacija od 11,7 odsto u odnosu na maj prošle godine, čime prosječna godišnja stopa inflacije za prvih pet mjeseci 2022. godine iznosi devet odsto. Ovo je najveća godišnja inflacija u posljednjih 15 godina. Ovo su ključni zaključci drugog dijela istraživanja ,,Uticaj kovida-19 na demografska, ekonomska i finansijska kretanja u Crnoj Gori“ koje su, u okviru projekta ,,Akcija“,pripremili Društvo statističara i demografa Crne Gore (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Pored ovoga, zabrinjavajuća je i činjenica da je inflacija u Crnog Gori veća nego u Eurozoni što do sada najčešće nije bio slučaj. Prema posljednim zvaničnim podacima, cijene kod nas su u prosjeku više za 11,7 odsto u maju 2022. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su u istom periodu u Eurozoni povećane u prosjeku za 8,1 odsto. Dakle inflacija kod nas nije samo ,,uvezena“ kako se to najčešće objašnjava, odnosno nije samo proizvod pandemije i rata u Ukrajini, već jedan njen dio jeste internog karaktera. ,,Akcija“ ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo. Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva. - Činjenica da cijene u Crnoj Gori rastu po dvocifrenoj stopi u 2022. govori da je životni standard građana/ki sa najnižim dohotkom najviše ugrožen. Ovo dodatno zabrinjava budući da je stopa rasta cijena hrane, pića, usluga prevoza i farmaceutskih proizvoda značajno veća od procječne inflacije a ovi proizvodi čine 50 odsto potrošnje prosječnog domaćinstva u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju koje potpisuju Gordana Radojević, izvršna direktorica DSD-a i Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a. Ilustacije radi, dodaju, cijene hrane su u aprilu 2022. godine u prosjeku bile veće za 25,3 odsto nego u periodu prije pandemije dok je u Eurozoni ovo uvećanje 10,4 odsto. Cijene bezalkoholnih pića su veće za 12, dok je u EU ovo povećanje 7,7 odsto. - Iako je još uvijek rano za preciznije određivanje ključnih unutrašnjih faktora inflacije, sa velikom vjerovatnoćom se može zaključiti da su smanjenje BDP-a u sektoru poljoprivrede od 6,2 odsto u 2021, rast agregatne tražnje izazvan početkom primjene poreske reforme „Evropa sad“, rast inflatornih očekivanja kao i rast troškova proizvodnje domaće prehrambene proizvodnje potencijalno najviše uticali na ovu pojavu - piše u saopštenju. Iako za rješavanje ove vrste problema nema čarobne formule, naročito u ekonomiji tipa naše, Vlada Crne Gore treba formirati svojevrsnu kriznu grupu u kojoj bi se, pored njenih predstavnika našli i predstavnici Centralne banke Crne Gore i koja bi na redovnoj bazi razmatrala pojavu inflacije i predlagala ,,pakete mjera“ tj. različite mjere poljoprivredne, socijalne, fiskalne, ekonomske i drugih važnih politika koje bi bile usmjerena na dugoročno zaustavljanje inflacije. Ovaj proces je potrebno raditi uz stalnu koordinaciju sa Skupštinom Crne Gore jer bi mnoge od ovih mjera zahtijevale i brze zakonodavne intervencije. N. K.

Društvo

Neđelja, 19. jun 2022.

Broj učenika nagrađenih diplomom najboljih sve veći, a rezultati se ne pokazuju na testiranjima, takm

Backović: „Luča“ više nije potvrda znanja

PODGORICA - Osnovnu školu sa diplomom „Luča“ ove školske godine završilo je 1.079 učenika, a iz srednjih škola 942 učenika, podaci su Ministarstva prosvjete dostavljenih Pobjedi.

Ocjenjivanje učenika, a uz to i dobijanje ove diplome je direktno povezano s načinom, metodama rada i učenja. Djecu učimo da ponove ono što smo im rekli na času ili ono što piše u udžbeniku jer ih to pitamo i to ocjenjujemo. Dakle, ocjenjuje se koliko su učenici zapamtili na času ili pročitali u udžbeniku. Mnogi znaju da ponove ono što su čuli ili pročitali, a da ne razumiju šta to znači ili čemu to koristi – kazao je Backović m.babović

Odnosno, školske 2021/22. godine 7.306 osnovaca je završilo deveti razred, što znači da je diplomu „Luča“ dobilo njih 14,77 odsto. Srednjoškolsko obrazovanje prethodne školske godine završilo je 5.234 učenika, a procenat lučonoša je 18 odsto. Sličan procenat lučonoša bio je i prošle godine kada je deveti razred sa diplomom ,,Luča“ završilo 1.083 učenika, odnosno 15,57 odsto od ukupnog broja svršenih osnovaca. Stručna javnost već nekoliko godina upozorava na visok procenat učenika nagrađenih ,,Lučom“, te da slabije znanje koje djeca pokazuju na takmičenjima, testiranjima nije u balansu sa tolikim brojem najboljih. O tome svjedoče rezultati takmičenja, ali i PISA testiranja na kojima se crnogorski učenici, odnosno obrazovni sistem, ne mogu pohvaliti dobrim rezultatima. Na pitanje Pobjede da li smatraju da se radi o hiperprodukciji diploma ,,Luča“, iz Ministarstva su odgovorili da je „hiperprodukcija“ prejak izraz. Ipak, istakli su neke zabrinjavajuće primjere. – Možemo reći da imamo neke primjere gdje brojka može biti zabrinjavajuća, u 19 osnovnih škola više je od 20 odsto nagrađenih đaka, a najviše ih je u Rožajama – u dvije gradske osnovne škole „Luču“ je dobilo 30 i 31 odsto učenika, dakle – gotovo svaki treći učenik, što je slučaj i s nikšićkom OŠ „Ratko Žarić“. Kada je u pitanju Podgorica, najviše ih je u osnovnim školama „Sutjeska“ i „Milorad Musa Burzan“ – između 24 i 25 odsto učenika završnog razreda je dobilo „Luču“ – podaci su iz Ministarstva prosvjete. Sa stavom Ministarstva da je hiperprodukcija ,,Luča“ jak izraz, ne slažu se bivši ministar prosvjete, akademik CANU, prof. dr Slobodan Backović kao ni Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica Centra za građansko obrazovanje (CGO). Akademik Backović je istakao da nikada nije napravljena analiza o tome koliko učenika sa diplomom ,,Luča“ iz osnovne škole dobije tu diplomu u srednjoj školi. Procjena je da sada jedna trećina učenika ne potvrdi diplomu ,,Luča“ u srednjoj školi. Izostaju i ostala praćenja kretanja kroz obrazovanje i karijeru dobitnika ,,Luče“. - Ovdje moram da napomenem da Ministarstvo prosvjete ima obimnu bazu podataka o sistemu. Podaci iz ove baze moraju biti dostupni svima koji se bave istraživanjima u našem obrazovnom sistemu – ističe akademik Backović. Kaluđerović kaže da se čini da svake godine obaramo nove rekorde kad je riječ o produkciji diploma „Luča“. - U jednoj od podgoričkih osnovnih škola, ove školske

Snežana Kaluđerović

Slobodan Backović

godine taj je broj išao i do 30 odsto od ukupno svršenog broja osnovaca te ustanove. Podsjećanja radi, procenat ovih diploma za osnovce kretao se između 15,59 odsto (2015. godina) do 14,60 odsto (2019. godina) na nacionalnom nivou, dok se prije par decenija znalo da više od dva-tri učenika u razredu ne zavređuju ovu diplomu, dakle najviše do 10 odsto - kazala je Kaluđerović.

OCJENJIVANJE

Akademik prof. Backović je Pobjedi kazao da veliki procenat ili veliki broj učenika sa ovom diplomom ne bi trebalo da zabrinjava kada bi diploma ,,Luča“ bila potvrda da učenik posjeduje odgovarajuće znanje, sposobnost da to znanje koristi u različitim situacijama i da rješava probleme, da je naučio kako se uči i da umije i samostalno da uči.

- Nažalost, nije to tako. Ocjenjivanje učenika, a uz to i dobijanje diplome ,,Luča“ je direktno povezano s načinom, metodama rada i učenja. Djecu učimo da ponove ono što smo im rekli na času ili ono što piše u udžbeniku jer ih to pitamo i to ocjenjujemo. Dakle, ocjenjuje se koliko su učenici zapamtili na času ili pročitali u udžbeniku. Mnogi znaju da ponove ono što su čuli ili pročitali, a da ne razumiju šta to znači ili čemu to koristi – kazao je on. Kaluđerović je kazala da je CGO i ranije otvarao pitanje utemeljenosti hiperprodukcije diploma ,,Luča“ i stvarnih zasluga koje karakterišu ovo priznanje koje bi trebalo da se dodjeljuje rijetkima, izuzetnima i najboljima. - Mi znamo da iza svake ostvarene petice u školi ne stoji afinitet učenika prema tom predmetu, a taj pristup da pe-

tice iz matematike, fizike i hemije treba da vode automatskim peticama i iz muzičkog i likovnog, na primjer, jedan su od uzroka koji su doveli do hiperprodukcije „Luča“ – kazala je Kaluđerović.

PrOVJErE I tEstIrANJA

Visok procenat učenika nagrađenih ,,Lučom“ nije kompatibilan sa rezultatima koje crnogorski učenici osvajaju na međunarodnim takmičenjima, testiranjima znanja kakva je PISA ili rezultatima koje srednjoškolci postižu na prijemnim ispitima. Crnogorsko društvo i obrazovni sistem su pali na prijemnom ispitu Medicinskog fakulteta kada je veoma mali broj lučonoša i odličnih učenika uspio da ga položi. Upravo tu situaciju su komentarisali Kaluđerović i akademik Backović, navodeći ga

Besplatni udžbenici - rasipanje novca Akademik Backović se osvrnuo i na projekat besplatnih udžbenika koji je od septembra planiran na nacionalnom nivou. - Ovo je naš izum i pronalazače treba ,,nagraditi“. Ovo je rasipanje novca kojeg nemamo dovoljno. Svuda u svijetu udžbenike osnovci sami kupuju ili rentiraju u školi. Rentirani udžbenik obično koristi više generacija. Time se prave uštede u novcu i kod djece razvija odgovornost prema nečemu zajedničkom kao što je udžbenik. Kod nas je to možda nemoguće

jer su naši ,,reformatori“ mijenjali programe i udžbenike toliko brzo da neki nijesu mogli biti upotrijebljeni više od jedne školske godine. Veliki broj odštampanih, nekorišćenih udžbenika je morao zbog ovoga biti uništen. Podsjetio je da je u 30 osnovnih škola u Crnoj Gori još prije skoro 20 godina je pilotiran projekat, uz pomoć Svjetske banke, iznajmljivanja udžbenika. Za to su bili obučeni bibliotekari i napravljen softver. - I to je zaboravljeno - kazao je akademik.

kao primjere praktične primjene stečenog znanja i rezultata sistema obrazovanja. Kaluđerović je istakla da se sve češće upravo prijemni ispiti pokazuju kao svojevrstan korektivni faktor u dijelu kada kriterijumi u srednjim školama bivaju preniski ili previsoki ili neujednačeni, u zavisnosti od škole i sredine u kojoj se škola nalazi. Backović podsjeća da na Medicinskom fakultetu od 102 nosioca ,,Luče“ njih 90 nije položilo prijemni. - Za pripremu ispita je bila preporučena zbirka zadataka. Pripremajući se za ispit, kandidati su učili ne da rješavaju zadatke nego su ih učili ,,napamet“. Na ispitu su bili zadaci iz druge zbirke i nijesu ih mogli riješiti – kazao je akademik. Ministarstvo prosvjete je na pitanje Pobjede da li smatraju da su rezultati učenika crnogorskih škola na PISA testiranjima, takmičenjima i prijemnim ispitima u balansu sa procentom lučonoša, odgovorilo da „uspjeh u školi podrazumijeva rad i uspjeh učenika tokom čitave nastavne godine, a PISA ispituje primjenu znanja u svakodnevnom životu. Potrebno je naglasiti i da se za takmičenja prijavljuju djeca koja su talentovana i posebno zainteresovana za delegirane predmete“. - PISA 2022. testiranje završeno je 20. maja, testirano je

6.000 učenika, a rezultati će biti u decembru 2023. godine, zato bi bilo prejudiciranje da sada govorimo o tome – odgovoreno je iz Ministarstva. Međutim, akademik Backović smatra da rezultati testiranja ne potvrđuju visok kvalitet našeg obrazovanja i da pokazuju realniju sliku obrazovnog sistema Crne Gore. - Ovoliki broj učenika s diplomom ,,Luča“ i prosječna ocjena osnovnih škola od četiri do 4,8 bi trebalo da govore o visokom kvalitetu našeg obrazovanja i visokim postignućima djece – kazao je akademik Backović. Podsjetio je da crnogorski devetogodišnjaci učestvuju u međunarodnom istraživanju o postignućima iz matematike, nauke, čitanja (TIMSS), i u PISA istraživanju koje se bavi istim postignućima, ali nakon završene osnovne škole. - Ono što zabrinjava (TIMSS, od 2019) je da 25 odsto naših devetogodišnjaka u matematici i prirodnim naukama nemaju osnovna matematička i znanja iz prirodnih nauka. Dakle, svaki četvrti učenik. Taj prosjek u ostalim testiranim zemljama je osam odsto. Kad je riječ o učenicima sa najvećim postignućima koji bi trebalo da dobiju diplomu ,,Luča“, takvih učenika je 11 odsto (prosjek u testiranim zemljama je 32-34 odsto), dok samo 1 odsto naših devetogodišnaka ima postignuća na nivou napredne grupe (prosjek u testiranim zemljama je 6-7 odsto) – saopštio je akademik Backović. Ovo je signal koji od početka ukazuje da problemi u učenju matematike i prirodnih nauka počinju u prvom ciklusu osnovne škole, dakle na uzrastu od šest do devet godina. Osvrćući se na PISA testiranja, kazao je da 42 odsto naših petnaestogodišnjaka nijesu dostigli minimum znanja iz čitalačke pismenosti, 46 odsto iz matematike i 48 odsto iz nauke. - Najviše nivoe znanja (koje bi trebalo da dostignu nosioci diplome ,,Luča“) dostiglo je: iz čitalačke pismenosti 0,8 odsto naših učenika, 1,8 odsto iz matematike i 0,3 odsto iz nauke – kazao je Backović. Da je znanje koje se ocjenjuje ili rangira van obrazovnog sistema Crne Gore zabrinjavajuće,smatra i Kaluđerović koja je podsjetila da je CGO i ranije ukazivao na disproporciju rezultata PISA testiranja, na jednoj strani, a koji su krajnje zabrinjavajući i enormnog rasta, na drugoj strani, diploma „Luča“. - Ta diploma je faktički izgubila značenje počasti koje se odaje za rijetko znanje, tale-

Društvo

Neđelja, 19. jun 2022.

Savjet mladih Demokratske partije socijalista Nikšić

mičenjima i prijemnim ispitima nat, odgovornost i posvećenost, sada je najčešće statusni simbol, a to potvrđuju, pored sasvim suprotnih tendencija kad je riječ o PISA testiranju, i loši rezultati lučonoša na prijemnim ispitima za fakultete – kazala je ona. Akademik Backović smatra da je zabrinjavajuće da skoro polovina učenika nije dostigla minimalni nivo znanja iz svih oblasti kao i to da je postignuće naših talenatovanih učenika (dva najviša nivoa) na PISA testiranju iz matematike šest puta manje od prosjeka u zemljama OECD, dok je iz čitalačke pismenosti manje jedanaest puta, a nauke čak dvadeset tri puta. - Djeca u Crnoj Gori su prosječno sposobna i talentovana kao djeca u zemljama sa kojima upoređujemo školska postignuća. Ako je tako, zašto imamo ovako veliki procenat djece koja nijesu stekla „minimalni nivo znanja“ i zašto naši talenti nemaju u prosjeku postignuća koja imaju evropska djeca? Jedini odgovor može biti: da se u našem obrazovnom sistemu sa učenicima, uključujući i talentovane, ne radi dovoljno i na pravi način, da se ne stimulišu na odgovarajući način da uče i da su bez odgovarajućih uslova i podrške za rad. Za takve promjene u nastavi i učenju potrebno je i mnogo više podrške nastavnicima (obuke) i još dok su na studijama. Školama je nužno obezbijediti materijalne troškove i potrebnu opremu za realizaciju obrazovnih programa – istakao je on. Akademik Backović je pojasnio da se posebna pažnja posvećuje čitalačkoj pismenosti jer mladi koji ne dostignu minimalni nivo ne mogu da uče čitanjem (funkcionalna nepismenost). - U srednjim stručnim školama u Crnoj Gori uči oko 70 odsto djece od kojih je u prvom razredu 66,8 odsto funkcionalno nepismenih ili dvije trećine djece upisane u stručne škole ne može da uči čitajući udžbenik. Ovo je veoma upozoravajući signal budući da je čitalačka pismenost osnov svih drugih pismenosti – saopštio je akademik. On smatra da budući kreatori



Ta diploma je faktički izgubila značenje počasti koje se odaje za rijetko znanje, talenat, odgovornost i posvećenost, sada je najčešće statusni simbol, a to potvrđuju, pored sasvim suprotnih tendencija kad je riječ o PISA testiranju i loši rezultati lučonoša na prijemnim ispitima za fakultete – kazala je Kaluđerović

Pažljivo birati nastavnike Na pitanje na koji način obrazovni sistem treba da se posveti ovom problemu koji ga čini devalviranim ili zapuštenim, akademik Backović odgovara da generalno najveći uticaj na školska postignuća učenika imaju profesionalni kvaliteti, kompetencije nastavnika, njihova predanost poslu i nastavne metode koje primjenjuju u praksi. - Zbog toga je veoma važno ko su nastavnici, kako se obrazuju i biraju kod zapošljavanja. Selekcija bi mogla da počne i prilikom upisa budućih nastavnika na studije. Prije dvadeset godina nam je bilo jasno da tadašnji, a i danas prisutan način rada u školama nije dobar – ne učimo djecu tako da su njihova znanja trajna i primjenjiva, da je u centru učenja dijete, učenik i da ima vrlo aktivnu ulogu u učenju, što je i prirodna potreba svakog djeteta. Da bi osposobili nastavnike za savremeniji način rada, kroz projekte „Korak po korak“ i „Aktivna nastava i učenje“ obučeni su svi nastavnici osnovnih i srednjih škola – rekao je Backović koji je vodio i resor prosvjete. Istakao je da je taj pristup brzo zaboravljen i da smo se opet vratili na staro. - Pričamo učenicima, ,,predajemo“ im znanje, oni ponavljaju šta su čuli ili pročitali, uče samo ono što znaju da će ih nastavnici pitati i to se ocjenjuje – kazao je akademik.

obrazovnih reformi treba da obrate pažnju na to jer većina učenika stručnih škola nastavlja univerzitetsko školovanje (30-40 odsto funkcionalno nepismenih) što jako otežava univerzitetski rad i neminovno vodi opadanju kvaliteta obrazovanja i na visokoškolskim ustanovama. Akademik je na pitanje Pobjede kakav je to odnos, prosjek koji bi trebalo da čine lučonoše u obrazovnom sistemu, kazao da bi se on pozvao upravo na rezultate PISA testiranja. - Odgovor nije jednostavan, ali bih se pozvao na rezultat PISA. Procenat naših učenika sa najvećim postignućima ne prelazi dva odsto sada, što znači da bi trebalo da broj ,,Luča“ ne prelazi četiri odsto. Konačno, ako pogledamo kako je inteligencija raspoređena u opštoj populaciji, vidi se da samo 2-3 odsto ljudi ima veoma visoke intelektualne potencijale – kazao je akademik Backović.

NAGRADA ILI MEDVJEĐA USLUGA

Kako veliki procenat nagrađenih ,,Lučom“ ne odgovara znanju koje kasnije pokazuju kroz prijemne, testiranja i usjeh u daljem školovanju, postavlja se pitanje čime su djeca zapravo nagrađena i da li su nagrađena. Takođe, pro-

blem je i poruka koja se šalje ostalim učenicima koji se pokažu „boljim“ u nastavku školovanja ili nijesu tokom obrazovanja iz različitih razloga nagrađeni ,,Lučom“. Akademik Backović smatra da se diplome ,,Luča“ vrlo često ,,projektuju“ još od početka školovanja i tada počinje pritisak roditelja, koji trpe i nastavnici, a posebno dijete. - Neki nastavnici zaista podliježu pritisku roditelja da djeci ne kvare ,,Luču“, a neki i sami doprinose visokoj proizvodnji ove nagrade. Poruka koju šaljemo djeci je vrlo problematična: vrijediš onoliko koliko imaš petica, česta je i poruka da ne treba birati način da se dobije petica, što je moralno vrlo problematično. Ogromna nepravda nanosi se djeci koja su vrijedna i sposobna, ali nemaju ovakve ,,podsticaje“ - rekao je on. Ističe da cijeli sistem, a i svaki nastavnik treba da brane svoju autonomiju, kompetentnost u ocjenjivanju, ali i da djecu motivišu za učenje i druženje lišeno ovolike kompeticije i rivalstva. - Djeci treba izgrađivati stav da će pravo znanje i istinsko učenje uvijek ostati lični kapital, a da ocjene nijesu jedinO mjerilo kvaliteta znanja i ličnih vrijednosti. Djeca treba da se takmiče sa sobom, da daju najbolje od sebe, u tome ih treba ohrabrivati, podsticati – savjetuje Backović. A da je današnjim generacijama mnogo toga dostupno i da imaju mehanizme za lakše i brže učenje, ističe Snežana Kaluđerović. - Roditelji od svojih zarada odvajaju sredstva za tutorstvo po predmetima jer procijene da je dijete posvećeno i odgovorno u učenju i da ima talenta. Ipak, smatram da je procenat ovih priznanja previsok. Uostalom, to je i devalviralo ovaj dokument – kazala je ona. J.MARTINOVIĆ

Dodjela diploma učenicima pretvorena u vjerski obred u izvedbi Marka Kovačevića i hapšenog lica PODGORICA - Da predsjednik Opštine Nikšić i njegovi partijski saborci, ovog puta u liku direktora Prve srednje stručne škole, gube svaki kompas u svom fanatičnom propagiranju Srpske pravoslavne crkve potvrđuje i dodjela diploma ,,Luča“ u ovoj školi, poručili su iz Savjeta mladih Demokratske partije socijalista Nikšić. - Uz diplomu, kao prigodan poklon, dijeljene su ikone od strane predsjednika Opštine i pripadnika tzv. udruženja ,,Svetosavac“ koji je uzgred, u jeku jedne predizborne kampanje hapšen zbog nelegalnog posjedovanja veće količine oružja - dodaju iz nikšićkog Savjeta mladih. Takav čovjek i takav predsjednik Opštine, prema njihovim riječima, ,,nedostojni su da se nađu u društvu tih mladih, pametnih ljudi koji su nosioci najvećeg priznanja, koje se dobija tokom školovanja u našem obrazovnom sistemu“. - Ti mladi ljudi, koji su budućnost našeg grada i naše države, juče su bili svjedoci besprizorne promocije jedne crkve i njenih eksponenata, koji su prekršili sva ljudska i moralna načela, ali i Ustavom zagarantovana prava na slobodu vjeroispovijesti. Među tim mladim ljudima bilo je možda i onih koji ne pripadaju pravoslavnoj vjeri, onih koji još uvijek nema-

Uz ,,Luču“ i ikona

ju formiran stav o vjerskim pitanjima, niti izgrađena vjerska osjećanja - pojasnili su iz Savjeta mladih DPS-a Nikšić. Još jednom je pokazana namjera, kako navode, svetosavskog pokreta da crnogorske škole ,,pretvore u regrutne centre“. - Mi, mladi, želimo da živimo u građanskom društvu gdje nas vjerski predznaci neće dijeliti, gdje se baštine multietničke i multikonfesionalne vrijednosti. Ne želimo da nas predsjednik Opštine i uprave škola dijele po vjeri i naciji, niti da nam dijele vjerske deklaracije, već želimo društvo znanja, slobode i jednakosti. Zato i cjelokupnoj crnogorskoj javnosti ukazujemo na činjenicu da je dodjelom diploma i nagrada u školama od strane ove obrazovne insti-

tucije poniženi mladost i znanje - naglasili su oni. Zahtijevaju reakciju nadležnog resora. - Stoga, pozivamo nadležne, prije svega Ministarstvo prosvjete da reaguje i smijeni nedostojnog direktora Milomira Šumića, u čijoj školi je svečarski čin, posvećen najboljim učenicima pretvoren u vjerski obred, koji predvode predsjednik Opštine i hapšeno lice - zaključili su iz Savjeta mladih DPS-a Nikšić. Iz Službe predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića demantovali su da su učenicima dodjeljivali ikone. Saopštili su da nijesu u pitanju ikone, već priznanja, kao i da Kovačević nije učestvovao u organizaciji dodjela. N. K.

Studenti bjelopoljskog Pravnog fakulteta šokirani odlukom organa UCG

Najavljuju radikalizaciju protesta PODGORICA – Studenti Pravnog fakulteta u Bijelom Polju obavijestili su javnost da je Upravni odbor Univerziteta Crne Gore na sjednici u petak podržao prijedlog Pravnog fakulteta u Podgorici i predložio resornom ministarstvu i Vladi da u ovoj studijskoj godini ne upisuje brucoše na Pravnom fakultetu u Bijelom Polju. - Zatečeni smo i šokirani ovom odlukom organa UCG koji su se grubo oglušili o naše pozive i vapaje da ne gase naš fakultet. I pored činjenice da nas nijesu udostojili makar primiti na razgovor, nijesmo očekivali ovako brutalno kršenje naših studentskih prava. Podsjećamo javnost da je ovo dio scenarija dekanke Pravnog fakulteta u Podgorici koji podrazumijeva premještaj svih studenata iz Bijelog Polja u Podgoricu najkasnije do septembra ove godine nakon što ne dozvole upis na ovaj studijski program u junu – saopštili su studenti. Prema njihovim riječima, oni su u prethodnom periodu ukazali na svu pogubnost i vrlo negativne posljedice u slučaju

stavljanja katanca na ovaj studijski program u Bijelom Polju. - Gašenje fakulteta u mnogo razvijenijoj sredini bi bilo višestruko štetno po njen razvoj što bi, ukoliko se ostvari u ovom slučaju, imalo direktne negativne implikacije u smislu ubrzanog odlaska mladih sa sjevera i pogoršanja ionako nepovoljnog stanja. Osim toga, veliki broj nas studenata bi prekinuo školovanje usljed nemogućnosti nastavka studiranja u Podgorici i velikih izdataka koje naši roditelji nijesu u mogućnosti da finansiraju. Nas oko 100 studenata u Bijelom Polju plaćamo školarinu u iznosu od 500 eura godišnje, što znači da pokrivamo sve troškove studiranja i veliki dio tih sredstava se preliva Pravnom fakultetu u Podgorici i UCG. Apsurdna je tvrdnja dekanke da je naš studijski program u Bijelom Polju ,,skupa igračka“ – kad ne ulažu ni jedan euro u naše studiranje, već sve plaćaju naši roditelji. Nezamislivo je da u XXI vijeku dolazi do gašenja fakulteta koji u svakom civilizovanom društvu predstavlja osnov razvoja, jer ulaganje u obrazovanje i znanje predstavlja najbolju moguću in-

vesticiju u budućnost – navodi se u saopštenju studenata. Prema njihovim riječima, ne postoji nijedan valjan argument koji bi opravdao zatvaranje ovog studijskog programa. - Da budemo precizni do kraja, ističemo da se inicijativa za obustavu rada fakulteta pojavila prije deset godina kada je Upravni odbor UCG izmijenio pravila o zaradama profesora, ukidajući dodatno plaćanje za izvođenje nastave na studijskim programima van matične institucije. Do tada, profesori su se utrkivali da izvode nastavu u Bijelom Polju i niko od nastavnog kadra nije ni pomislio da se odrekne tog dijela zarade. Nakon toga, konstantno se od strane nezadovoljnih profesora moglo čuti: ,,Nećemo džabe da radimo, najbolje je ugasiti Pravni fakultet u Bijelom Polju“. Upravo ta sebičnost dovela je do situacije koju imamo danas. Naglašavamo da se radi o državnom fakultetu i da niko nema pravo da svoj privatni interes stavlja ispred državnog. Profesori postoje zbog studenata i zbog toga ih država plaća, a ne obratno – poručuju studenti. R.P.

Društvo

Neđelja, 19. jun 2022.

POGLED SA STRANE

Bogobojazni predsjed

Tu se, ipak, nešto kuva što prevazilazi učlanjenje predsjednikovog besvjesnog trećeg koljena u Crkvu. Razgovor Đukanović - Vartolomej je svakako vodio ispitivanju atmosfere za rješavanje političkog položaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. O tome ne znamo ništa, kao što na Piše: dr Dragan VESELINOV drugoj strani ne znamo ništa ni o Vladinoj sadržini navodnog ,,temeljnog“ sporazuma o imovinskom Poznavajući političku karijeru statusu srbijanske patrijaršije u Crnoj Gori predsednika Đukanovića, nama je jasno da on od malo koga zazire u političkoj borbi u Crnoj Gori. Veštiji je od mnogih. I hrabriji je od mnogih. A vidimo iz njegove nedavne istanbulske epizode da je uverio i patrijarha Vartolomeja da je veoma bogobojazan jer Boga niko ne može da nadjača, i stoga razumemo kada za svoj porod zamoli Fanaru za blagoslov na dečjem krštenju i dobije ga. Sa političkog stanovišta to je verovatno sjajno! A mnogi su sigurno uočili da Đukanović nije poljubio Vartolomejev prsten niti se ijedanput prekrstio, čak ni kod paljenja sveće, mada ju je, ipak, nekako bezukusno celivao. Opet sjajno! Zato tu ima i kaznene žrtve, Vartolomej nije ličnom procedurom izrekao blagoslov, opunomoćio je za to podređenog mitropolita Emanuela. Vaseljenski patrijarh blagoslovi samo careve. A mi ne komentarišemo ničiji stepen obredne religioznosti, niti ćemo komentarisati moguće nesekularno korišćenje državnog položaja u private svrhe. Jer, ako vođe atentatorskih partija u Crnoj Gori mogu avionom Vlade Srbije da lete po novac i planove za razaranje svoje države u Beograd i nazad u Podgoricu, i da pale zastavu Crne Gore u Beogradu, onda može i predsedniku da se omakne polu-privatni postupak u crkvi na račun narodnog budžeta. Šteta je infantilna. I samo cepidlake zanima ovo: a ko je bio detetov kum, sigurno nije telohranitelj?

NEŠTO SE KUVA

crkvena imovina koju uslužno koristi crnogorska Mitropolija oduzme od naroda bez ikakvog zakona Crne Gore? Čak i bez naknade, čak poharom, i tako preda u ruke Srbijancima u Beogradu? Nisu jedini, tu izdaju su učinili i Vojvođani u sremskoj Karlovačkoj mitropoliji jer nisu pitali Srbe na crkveno-narodnom saboru smeju li to učiniti. A ona je bila srpski patrijarhat, a ne Beograd, Beograd nikada nije bio patrijarhat. Sada se svi batrgamo i plaćamo stogodišnju cenu svoje zablude, svog svesrpskog zanosa ne videvši pohlepu mlade beogradske buržoazije. Uostalom: kako da čak i pored stavova Venecijanske komisije od 24 .juna 2019. godine, koji govore o pravu države Crne Gore na svoju istorijsku crkvenu imovinu, nema odgovarajućih stavova Ustavnog suda Crne Gore?

SEKULARIZAM U PODGORICI I BEOGRADU

Crna Gora je već u XIX veku bila, što se imovine Crkve tiče, sekularna država slično katarinskoj Rusiji, Francuskoj i Meksiku. Crkva nije imala u svojini nijedan hram a mitropolit je bio go kao crkveni miš. Bio je državni službenik, plaćen iz budžeta i sakupljene milostinje. Ali Crna Gora nije bila iscrpno sekularna po stavu iz Ustava iz 1905. godine jer se u članu 40 ističe da je ,,državna vjera u Crnoj Gori istočno-pravoslavna“. To govori da osim izdržavanja iz državnog budžeta, u kadrovskoj politici episkope i mitropolita bira kralj, njegov sabor.

s.vasiljević

Tu se, ipak, nešto kuva što prevazilazi učlanjenje predsednikovog besvesnog trećeg

kolena u Crkvu. Razgovor Đukanović - Vartolomej je svakako vodio ispitivanju atmosfere za rešavanje političkog položaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. To je tema za očekivati posle otcepljenja Makedonaca od beogradske dominacije. O njoj ne znamo ništa, kao što na drugoj strani ne znamo ništa ni o Vladinoj sadržini navodnog ,,temeljnog“ sporazuma o imovinskom statusu srbijanske patrijaršije u Crnoj Gori. Ne znamo ni ko je legalni crkveni potpisnik ugovora, niti znamo koju imovinu on obuhvata . Mi držimo stranu Đukanoviću kada ukazuje da je do 1920. godine, do Ukaza Aleksandra I Karađorđevića, sva imovina koju je koristila autokefalna Mitropolija crnogorska bila u državnoj svojini i da po raspadu Jugoslavije pripada državi Crnoj Gori. A morala joj je pripadati i u SFRJ. Jedino što možda nije više od potrebnog da se danas u Skupštini Crne Gore učini jeste da se deklaracijom kaže da državna crkvena imovina Crne Gore nije nijednom odlukom državnog tela ove države posle Prvog svetskog rata isporučena organizaciji pod imenom Srpska pravoslavna crkva u Beogradu i da prema tome i sada pripada narodu Crne Gore. Katastar sačinjen od falsifikata posle 1920. godine se proglašava nevažećim i država Crna Gora de iure vaspostavlja upravu nad svojim nespornim vlasništvom. Uistinu, kako crnogorski biskupi iz 1918-1920. godine mogu odlučivati da se državna

Ko god je u državi mislio da je novac dovoljan da se kupi lojalnost Crkve - varao se

Milo Đukanović i patrijarh Vartolomej

Danas Crna Gora ne može nijednu religiju da proglasi za državnu. To bi bila pristrasna diskriminacija drugih religija i bila bi obaveza države da crkvene stavove pretvara u svoje zakone i zakonom sakuplja prihode za izdržavanje Crkve. To bi bila stara srednjevekovna privilegija čiji značaj još uvek ne bi bio iscrpljen. I danas postoje državni porezi za crkve u Evropi, recimo u Švajcarskoj, Finskoj, Austriji, Švedskoj, Danskoj, a u Nemačkoj ga plaćaju svi registrovani katolici, protestanti i Jevreji (oko 20 milijardi eura u 2020. godini), sve dok ne odluče da izađu iz svojih crkava, što u talasima i rade. A kod nas se crkveni porez za SPC plaćao pre Drugog svetskog rata u Aleksandrovoj Jugoslaviji. Sve su to ostaci krstaških i drugih poreza, poput ,,petrovčića“, papskog poreza za održavanje groba Sv. Marka i finansiranje dizanja bazilike Sv. Petra u Rimu gde je sahranjen. Za vreme Zorana Đinđića u Srbiji je zavedena 2001. godine posebna poštanska marka bez koje se pisma i paketi nisu mogli slati a da se ona ne kupi radi finansiranja izgradnje Hrama Sv. Save u Beogradu. Akcija je trajala sve do 2006. godine, kada je Vlada odlučila da se nastavi sve do 2015. godine kada je ubrano preko 3,3 miliona eura. To je ponovila i Vlada Ane Brnabić kada je 2021. godine zavela obavezu da svi poštanski pošiljaoci moraju između 11. oktobra i 11. decembra te godine kupiti doplatnu marku (7,6 miliona komada) za nastavak dizanja ove crkve na Vračaru, jer popovima nije bilo dovoljno što su do 2020. godine primili za Hram iz državnog budžeta 43 miliona eura. Primili su 2021. godine još i preko šest miliona eura iz budžetske rezerve Srbije koji, uprkos zakonu, nisu isplaćeni kao subvencije preduzećima za ublažavanje ekonomskih

posledica od epidemije korone. Vlada Srbije isplaćuje plate jednom broju popova na Kosmetu, upućuje novac monasima po raznim manastirima, uplaćuje iz budžeta novac za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje črncima svih vrsta iako nisu zaposleni u državi, a iz budžetske rezerve finansira i izgradnju crkava SPC u inostranstvu, poput one u Beranama za koju je dala preko pola miliona eura. Osim toga, iz budžeta Srbije se plaća i interni obrazovni sistem SPC sa Pravoslavnim bogoslovskim fakultetom u članstvu Univerziteta u Beogradu. Vlada Crne Gore je za izgradnju Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici priložila 1,325 miliona eura do 2013. godine. Popovi su joj se zahvalili uvrštavanjem predsednika Filipa Vujanovića u počasni odbor proslave 1700 godina od Milanskog edikta na osveštanju ovog hrama, a svečani prijem za crkvene časnike je priredio i premijer Đukanović. Crkva im se ,,posebno zahvalila“ 2020. godine demonstracijama jer je polu-sekularna Podgorica želela da povrati staru crkvenu imovinu države do 1920. godine na koju je bacila oko beogradska patrijaršija. Crkva je napala državu. Kako će se rivalitet okončati? Bog zna. A mi možemo biti sigurni da će crnogorska država pobediti tek kada se u Beogradu slomi Velika Srbija. A ona se lomi, izgleda, jedino silom, porazom Beograda od Hrvatske 1995. godine, od NATO-a na Kosmetu 1999. godine i od nezavisne makedonske države podržane Bugarskom i Grčkom 2022. godine. Imajmo u vidu, svetosavlje je ratna ideologija Srpske pravoslavne crkve.

CRKVA NIJE DIZNILEND

Ko god je u državi mislio da je novac dovoljan da se kupi lojalnost Crkve - varao se. Crkva je politička ustanova per definitionem jer ona bez

intervencionizma u društvu pada na čistu obrednu zabavu sa krštenjima, venčavanjima, slavama, radno-neradnim kalendarom, bogojavljanskom vodicom, sahranama, parastosima, bogožderskom euharistijom, ispovedima, molebanima, litijaškim paradama, paljenjem badnjaka i ostalim vračevskim razonodama poput plivanja za časni krst. Ali ona nije Diznilend, već je ona politička sila sa različitim ideologijama, od zemlje do zemlje drugačijim. Nije hrišćanstvo jedno, ono je sto i jedno u skladu sa interesima lokalne crkve. Pravoslavno hrišćanstvo je samo u liturgiji jedno, ali van nje je nacionalno, sve do međusobnih sukoba, uključujući i ratne. Vidimo Ruse i Ukrajince, a sećamo se srpsko-bugarskih, zatim srpskorumunskih i srpsko-grčkih crkvenih sporova. I srpskomakedonskih.

CARABINA TRENTA-TRENTA

Na Crkvu se ne ide pogrešnim shvatanjem sekularizma, ne ide se zabranom da govori o društvu, već se ide širinom programa o društvu na demokratskom savezu odlučujućih političkih snaga koji Crkva ne može da nadgovori. U suprotnom, njen Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, kao i Hram Svetog Save u Beogradu, postaju politički štab protivnika crnogorske nezavisnosti i kasarne iz kojih izlaze novi kaplari nove svirepe kaluđerske diktature. Jeste, ima država - poput Francuske i Meksika - gde popovi ne smeju na misama i van njih govoriti o društvu, ali je to zato što je Crkva u ovim zemljama fizički uništavana posle napada ,,humanističke“ građanske revolucije žirondinaca, jakobinaca i Napoleona Bonaparte, a u Meksiku pod masonskom revolucijom Huana Alvareza i bivšeg franjevca Benita Huareza od 1856. godine, sa liberalnim ustavom

Društvo

Neđelja, 19. jun 2022.

iz 1857. godine, sve do 1940. godine kada joj je obnovljen rad. U njima je Rimokatolička crkva deset puta više grešila protiv interesa naroda nego danas, jer je u Francuskoj galicijski branila feudalizam i monarhiju, a u Meksiku svoju obradivu zemlju koja je činila 50 odsto od ukupne i štitila se spoljnim, francuskim protektoratom pod Burbonom Maksimilijanom, koji je to platio glavom. Milioni gladnih peona su srušili Crkvu. Crna Gora je daleko od toga, i ne može kao što je u Francuskoj i Meksiku, ne samo da zabrani popovima da govore o društvu, nego im ne može zabraniti ni da na ulicu izađu u uniformi, niti im može, kao Francuska, da zabrani Zakonom iz 1905. godine da u bilo kom mestu održi uličnu litiju-procesiju ukoliko u njemu postoje i druge verske kongregacije. To znači nigde. Što se uniforme tiče, njih nije zabranila ni Titova Jugoslavija. I mi nemamo, kao Meksikanci, rezervnu himnu – ,,Carabina Trenta-Trenta“, Winchester karabin, kalibar 7,62 mm. Takvu himnu komponuje samo revolucija.

KO IMA BOLJI PROGRAM

Nije danas glavna teškoća Crne Gore u položaju Crkve, već srpski etos kog ona politički neguje zajedno sa otporom Đukanovićevoj elitističkoj strukturi u zemlji. Tu se razvila u ,,demokratsku opoziciju“. Crkva je amalgam svesrpskog nacionalizma i otpora Đukanoviću zbog grešaka koje nije izbegao. Vredi li srušiti Đukanovića radi sloma Crne Gore u korist Velike Srbije? Ne, bio bi to konačni trijumf Crkve. Narod bi dobio črnorisce u vladi, neuporedivo opasnije od Krivokapićevih apostola jer bi Crna Gora postala manastir. A vredi li čuvati staru monopolsku Đukanovićevu prvu liniju i njene zarade? Ne, ali neko mora da ponudi bolju preraspodelu vlasti i iskrenu redukciju potplaćivanja od frontofskih atentatora i dobeglica iz Beograda. Oni su danas u Podgorici zato što se u Srbiji nisu u privatizaciji dočepali unosnih kapitala i eto ih doma da tu pokušaju. I nova preraspodela bi bila destruktivna ukoliko bi odbacila ogroman doprinos Đukanovića obnovi nezavisne Crne Gore, nacionalnoj i konfesionalnoj ravnopravnosti, sekularizmu, zapadnoj zaštiti države NATO-om i ujedinjavanjem Crne Gore sa Evropskom unijom. Stvarno, ko ima bolji program?

KO TRAŽI RJEŠENJE

Ključ za političko slabljenje SPC u Crnoj Gori je kreacija

Vlada Crne Gore je za izgradnju Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici priložila 1,325 miliona eura do 2013. godine. Popovi su joj se zahvalili uvrštavanjem predsjednika Filipa Vujanovića u počasni odbor proslave 1700 godina od Milanskog edikta na osveštanju ovog hrama, a svečani prijem za crkvene časnike je priredio i premijer Đukanović. Crkva im se ,,posebno zahvalila“ 2020. godine demonstracijama jer je polu-sekularna Podgorica željela da povrati staru crkvenu imovinu države do 1920. godine na koju je bacila oko beogradska patrijaršija. Crkva je napala državu

unapređenog programa društvenog razvoja sa novom raspodelom političke moći. To mnogi u Podgorici govore, ali - čeka se na program. On bi bio lomljiv ukoliko ne bi sadržavao istorijsko udaljavanje beogradske patrijaršije od samostalne zrelosti Crnogoraca da se otresu svetosavskog nacionalizma . Ukoliko predsednik Đukanović bude želeo da i dalje učestvuje u političkoj areni Podgorice, onda nas ne bi iznenadilo da je već preduzeo prve korake kod patrijarha Vartolomeja u Istanbulu i ispita stav Fanare oko crnogorskog crkvenog rašomona. Posle Makedonije, to svakako ima smisla. On, se, svakako, seća da Vartolomej nije želeo da 2019. godine u Beogradu bude na proslavi Srpske pravoslavne crkve povodom 800 godina od navodnog dobijanja pisanog autokefalnog tomosa vaseljenskog patrijarha Manojla I Haritopula 1219. godine. Ali došao bi na slavjansko prisećanje da je Sv. Sava pre 800 godina hirotonisan za arhiepiskopa žičkog. Na to je, priznavši poraz, Srpska pravoslavna crkva povukla pozive svim pravoslavnim patrijarsima da dođu na proslavu, tako i Vartolomeju. Vartolomejevo znanje o SPC iz 1922. godine i Sv. Savi od pre 800 godina se razlikuje od kulta koji je izgradila svetosavska Srpska pravoslavna crkva i neistina da je ona dobila tomos a ne žička arhiepiskopija, i da je Sava hirotonisan za ,,arhiepiskopa srpskih i primorskih zemalja“. Nije. A bude li novih unuka, eto, možda, predsednika Đukanovića ponovo na Bosforu?

Crnogorska delegacija na svečanosti u Dolini heroja

Vječno huči Sutjeska Zato sa ovog svetog mjesta, đe je hiljade slobodara ostavilo svoje živote, ne pitajući za vjeru i naciju poručujemo – ploče možete lomiti, spomenike rušiti, ali slavu heroja sa Sutjeske i svih borbi i ofanziva ne možete izbrisati, poručio je ispred svih organizacija boraca i antifašista bivših jugoslovenskih republika Sead Đulić PODGORICA – Nekoliko hiljada antifašista sa bivših jugoslovenskih prostora odalo je poštu poginulim borcima u Petoj neprijateljskoj ofanzivi. Prisustvovala je brojna delegacija crnogorskih boraca i antifašista uz partizansku pjesmu KIC pop hora iz Podgorice. – Lijepo je danas u podne bilo na Tjentištu pored veličanstvenog spomenika, simbola partizanske borbe i poštovanja, pjesme partizanske i stara poruka ,,Smrt fašizmu…“ i neofašizmu koji u različitim oblicima ponovo kreće u osvetničku borbu – kako je rekao Sead Đulić, predsjednik boraca i antifašista Bosne i Hercegovine. – Partizani i Tito su svoje bitke dobili, slobodnu, lijepu zemlju ostavili. A tamo neki su je sa karte svijeta đe je imala veliki ugled izbrisali i krvlju zalili. I to bijaše malo pa sada pucaju u imena mrtvih proletera, od kojih se još uvijek plaše. Tako su uništili Partizansko groblje u Mostaru, tako u drugim krajevima divljaju, dok odgovorni na našim i evropskim prostorima ćute. Zato sa ovog svetog mjesta, đe je hiljade slobodara ostavilo svoje živote, ne pitajući za vjeru i naciju poručujemo – ploče možete lomiti, spomenike rušiti, ali slavu heroja sa

ANDRIJA NIKOLIĆ

dnik



Polaganje vijenca

Sutjeske i svih borbi i ofanziva ne možete izbrisati – poručio je ispred svih organizacija boraca i antifašista bivših jugoslovenskih republika Sead Đulić, predsjednik boraca i antifašista Bosne i Hercegovine, koju, kako reče, niko nikada neće dijeliti prema svojim željama i interesima. Crnogorski antifašisti, njih nekoliko stotina stiglo je iz svih krajeva, najviše iz Podgorice, Cetinja, Bara, Bijelog

Polja, Danilovgrada, Budve, Petnjice… Zastave su se vijorile, o slavnom komandantu Savi Kovačeviću govorio je njegov kurir Petar Perišić, koji je pri kraju desete decenije života došao da se pokloni sjenima svojih saboraca. Na čuvenu poruku vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu boraca Druge čete Trećeg bataljona Četvrte crnogorske proleterske brigade ,,...dok god budete čuli pucnje na Ljubinom grobu, znajte da neprijatelj neće proći, a kada ne budete čuli naše puške znajte da ovdje nema više živih proletera“, podsjetio je Zuvdija Hodžić, predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore. Delegacija boraca i antifašista Žabljaka sa predsjednikom Gajom Vojinovićem posje-

tila je spomen-obilježje na Popovom mostu đe je prije 80 godina formirana Četvrta crnogorska proleterska brigada za koju je Tito rekao: ,,Četvrta crnogorska - to su četiri brigade“. Na putu prema Tjentištu borci i antifašisti Herceg Novog, Kotora i Tivta odali su poštu junacima Bitke na Grahovcu i slavnom komandantu Savi Kovačeviću na istorijskom Grahovu. Prisutne na proslavi 79 godina od Bitke na Sutjesci oduševio je KIC pop hor iz Podgorice sa dirigenticom Zojom Đurović, izuzetnim umjetničkim programom partizanskih i slobodarskih pjesama posvećenih miru i prijateljstvu. Dragan MITOV ĐUROVIĆ

Crnogorska delegacija na svečanosti

Mogu rušiti spomenike, mi ćemo ih obnavljati Delegacija Opštine Kolašin i Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kolašina obišla je danas Spomen-kompleks na Tjentištu koji priča i čuva istoriju i pobjedu koju je u Drugom svjetskom ratu donijela Bitka na Sutjesci. I dalje huči Sutjeska, i dalje se čuje glas komandanta Save, pred nama su pročitana slova i filmski kadrovi koji se ne zaboravljaju. Kada osjetimo i „dotaknemo“ ovaj prostor vjerujemo da je fašizam dalji i nemoćniji. Mogu rušiti spomenike, mi ćemo ih obnavljati. Ali kako da sruše prostor na kojem je bila pobjednička bitka, kako da sruše Sutjesku... Nakon položenog cvijeća i razvijenog crmogorskog barjaka, sa lica mjesta su nam ovo izdiktirali članica i članovi kolašinske delegacije Milosava Bulatović, Veljo Jovanović i Marko Bošković... Kraj Sutjeske hladne vode... Dr. D. Sutjeska je spomenik koji ne možete slomiti...

Marko Bošković, Veljo Jovanović i Milosava Bulatović

10 Hronika

Neđelja, 19. jun 2022.

Izostaje sistemski odgovor na uništavanje ribljeg fonda, iz građanske inicijative ,,Stop krivolovu“ apeluju na institucije da problem ozbiljno shvate

Vuković: Posljednji čas da se država energično uključi u borbu protiv nezakonitog ribolova PODGORICA – Teško je i pored svih pomaka govoriti o efikasnoj borbi protiv nezakonitog ribolova, odnosno krivolova dok god država ne prelomi i riješi da pooštri kaznenu politiku, podupre borbu, kako se ne bi događalo da višestruki povratnici prolaze sa novčanim kaznama i još im se uredno vrati alat kojim su nanijeli štetu živom svijetu. Na ove okolnosti u kontinuitetu ukazuju iz građanske inicijative „Stop krivolovu“ koja se, u saradnji sa ribolovcima i sportskim roniocima, već pet godina bori da se zaustavi devastacija prirodnih resursa – naročito upotrebom nedozvoljenih sredstava za ribolov, poput dinamita na moru i struje na slatkim vodama – i obesmišljavanje i sabotiranje svake šanse da Crna Gora bude prepoznata i kao turistička ribolovna destinacija. Prema riječima jednog od članova građanske inicijative Aleka Vukovića osim manjkavosti postojećeg zakona, posebno po pitanju odredbi kaznene politike, jedan od ključnih problema je nedovoljno angažovanje svih nadležnih institucija, i njihova zainteresovanost za problem krivolova i borbe protiv njega. – Osim samoorganizovanih građana sabranih u građansku inicijativu ,,Stop krivolovu“, Uprave policije, inspektora za ribarstvo, Direktorata za ribarstvo i Instituta za biologiju mora, ne postoji jasan stav i podrška ostalih elemenata sistema u borbi protiv krivolova i generalno zaštite državnih resursa! – kaže Vuković za Pobjedu.

Kaznena politiKa

Prema njegovim riječima, kaznena politika sama po sebi je prema prekršiocima blagonaklona i skoro pa stimulativna. – Zato u realnosti imamo višestruke povratnike koji po ličnoj kalkulaciji izračunaju da im je isplativo da i po nekoliko puta budu hvatani u krivolovu, jer poslije plaćanja prekršajnog naloga, sredstva za krivolov vraćaju, te nastavljaju taman tamo gdje su i stali, i iznos kazne jako brzo anuliraju – ističe Vuković. On smatra da je, osim raspoloženja i građanske inicijative, potreban drugačiji pristup države u kojoj ovi problemi nikako da na pravi način dođu u prvi plan, iako je očuvanje ribolovnih resursa i sređena oblast jedan od uslova za naš

Nije rijedak slučaj da se aktivnosti dinamitaša odvijaju i tokom turističke sezone nedaleko od lokacija koje koriste turisti, nautičari, ali i mještani, ribari, ribolovci i ronioci, što apsolutno utiče na narušavanje bezbjednosti svih navedenih, čak do mjere ugrožavanja ljudskih života! Dakle, nedvosmisleno je prvi i najvažniji korak borba protiv krivolova u svim njegovim oblicima, čime bi se stvorila zdrava osnova za razvoj i nekih drugih turističkih ponuda vezanih za more kao turistički ribolov, ronjenje, nautika itd... – kaže Vuković

 Alek Vuković

napredak u evropskoj strategiji pregovaranja. – Lako je zaključiti da državni organi nemaju jasan stav i riješenost da se sa ovim problemom brzo i efikasno obračunaju jednom zauvijek! Osim radne grupe za borbu protiv nelegalnog ribolova, organizovanom od strane Direktorata za ribarstvo, a pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, aktivnosti na terenu građana, policije i inspektora za ribarstvo, ne postoji alternativa rješavanja krivolova, jer država iz nekog razloga na ovaj problem uvijek ima bar jedno oko zatvoreno – kaže sagovornik. Navodi da je problem krivolova jedan od ključnih problema i u zatvaranju poglavlja na putu ka EU, ali to evidentno mnogima još nije jasno. – Zato se problem krivolova u velikom broju slučajeva na-

novo gura pod tepih, kao da će ga, ili da bi ga, neko drugi trebalo riješiti. Koliko bi zemlja kao naša, deklarisana kao turistički orijentisana, mogla prihodovati od ribolova izgleda nije podatak interesantan nadležnima, ali svakako da bi do toga jednom i došlo, krivo-

lov, posebno onaj najekstremniji, eksplozivom i strujom, mora biti iskorijenjen – naglašava Vuković. Ističe da bi pooštravanje kaznene politike, uređivanje postojećeg zakona o morskom ribarstvu i marikulturi, kao veća podrška države trenut-

Dinamit koji se koristi za ribolov na moru

Tužno je svjedočiti njihovom devastiranju, jer osim moralne obaveze da se sa time izborimo, imamo i neke druge obaveze prema zemlji u kojoj živimo, a to svakako nije da svjesno prepuštamo manjoj grupi ljudi da svojim krivolovnim aktivnostima pune svoje džepove, na uštrb svih ostalih! – izričit je Vuković

nim aktivnostima i jasniji stav po pitanju krivolova, doprinijela ne samo poboljšanju generalne slike naše zemlje kao turističke destinacije, već i očuvanju resursa, ali i bezbjednosti domicilnog stanovništa i turista. – Nije rijedak slučaj da se same aktivnosti dinamitaša odvijaju i tokom turističke sezone i nedaleko od lokacija koje koriste turisti, nautičari, ali i mještani, ribari, ribolovci i ronioci, što apsolutno utiče na narušavanje bezbjednosti svih navedenih, čak do mjere ugrožavanja ljudskih života! Dakle, nedvosmisleno je prvi i najvažniji korak borba protiv krivolova, u svim njegovim oblicima, čime bi se stvorila zdrava osnova za razvoj i nekih drugih turističkih ponuda vezanih za more, kao turistički ribolov, ronjenje, nautika itd... – kaže Vuković. On napominje da su prirodna

Ima li prostora za primjenu italijanskog iskustva Početkom maja u Crnoj Gori je uz podršku Italije održana ekspertska misija o ekološkom kriminalu uz podršku Komande karabinjera čiji je cilj bio jačanje kapaciteta policijskih snaga u sektoru zaštite prirodnog nasljeđa, borbe protiv ekološkog kriminala i nedozvoljene trgovine otpadom. Kao je rečeno Pobjedi u Upravi policije, konkretne obuke o kojima je riječ su trenutno u fazi planiranja shodno postojećim međunarodnim projektima. Ciljna grupa bili bi službenici Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije. – Za formiranje posebne strukture u Upra-

vi policije koja bi se bavila suzbijanjem ove vrste kriminala bila bi neophodna izmjena postojećih zakonskih rješenja, odnosno izmjene Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta. Uprava policije je izrazila zainteresovanost u pogledu primjene pozitivnih praksi zemalja EU, a koja je prezentovana od strane italijanskih eksperata, koji su realizovali ekspertsku misiju – navode iz UP. Dodaje se da je u postojećoj organizaciji Uprave policije svakako moguće implementirati uspješna italijanska iskustva u ovoj oblasti, uz saradnju koju pružaju nad-

ležne institucije i inspekcijske službe koje se bave predmetnom problematikom. Italijansko iskustvo u ovoj oblasti, koja ima jednu od najrespktabilnijih ekoloških policija u svijetu, mogla bi biti dragocjena za Crnu Goru. Komanda karabinjera za zaštitu šumarstva, životne sredine i agroposlovanja, broji 7.000 visoko specijalizovanih službenika. Tada je najavljeno da će crnogorski službenici biti u prilici da i na terenu steknu specifična iskustva i značajne vještine koje će ubuduće moći da koriste u borbi protiv ekoloških zločina.

bogatstva kojima raspolažemo, resursi ove zemlje i njenih građana. – Tužno je svjedočiti njihovom devastiranju, jer osim moralne obaveze da se sa time izborimo, imamo i neke druge obaveze prema zemlji u kojoj živimo, a to svakako nije da svjesno prepuštamo manjoj grupi ljudi da svojim krivolovnim aktivnostima pune svoje džepove, na uštrb svih ostalih! –izričit je sagovornik.

loše stanje i poruKa

Prema njegovim riječima, šteteći državi finansijski, krivolov je taj koji narušava i njen imidž i ugled, i svrstava nas u red malobrojnih zemalja na svijetu koje se sa krivolovom još nijesu izborile, posebno onim najpogubnijim i najsramotnijim – eksplozivom i strujom. – Stop krivolovu je glas i odgovor građana Crne Gore na nedovoljno dobro odrađen posao u ovoj oblasti, jer nužnost samoorganizovanja građana i obavljanje posla kojim bi se prvenstveno neke od nadležnih institucija trebalo baviti, govori mnogo o stanju kakvo je do pre samo pet godina bilo naša svakodnevnica! Danas je slika mnogo bolja, i pomak je i te kako vidljiv, ali, bez nedvosmislenog stava države, njenog angažovanja i podrške do sada urađenom, ka tom željenom cilju ćemo i dalje ići jako sporo, što svakako nikome ne ide u prilog – navodi Vuković. Sagovornik ističe da je sinergija građana, UP, inspekcije uz čist i human odnos prema onome što je naše, zajedničko, nažalost jedino što nas još drži na par koraka od totalnog poraza i prepuštanja mora, rijeka i jezera na milost i nemilost krivolovcima. – Stava smo da je možda potonja ura da se država uključi, jasno i nedvosmisleno, i da ovu tužnu stranicu okrenemo jednom za svagda, da krivolov gurnemo u zaborav, tamo gdje mu je mjesto, i da zajedno zakoračimo u neka ljepša, mirnija, zdravija i čistija vremena, da prirodi damo vremena da se od dosadašnjeg zuluma oporavi, i da ubrzo u njoj uživamo svi zajedno – zaključuje Vuković. i. p.

Hronika

Neđelja, 19. jun 2022.

NASTAVAK RATA MAFIJAŠKIH KLANOVA: Policija prikuplja dokaze o novom zločinu u Budvi u kojem je likvidiran visokopozicionirani član škaljarske grupe

Šaković ubijen dok je sjedio sa Lambulićem i Kažanegrom 

Podgorica – Profesionalac, plaćeni ubica, najvjerovatnije strani državljanin, sa jakom logistikom stoji iza likvidacije Podgoričanina Milića Minje Šakovića, visokopozicioniranog člana škaljarskog klana, pokazuju preliminarni nalazi istrage.

Imajući u vidu način izvršenja ovog teškog krivičnog djela, u organizaciji likvidacije je sasvim sigurno učestvovala višečlana ekipa, a najzahtjevniji zadatak povjeren je, kako istražitelji tvrde, profesionalcu ,,sa strane“

Kako je Pobjedi saopšteno iz više izvora iz bezbjednosnih službi, operativci koji prikupljaju dokaze i intenzivno rade na rasvjetljavanju posljednjeg zločina koji se dogodio u Budvi, u lokalu ,,Korkovado“, oko 23.30 sati kod bedema Starog grada nijesu sigurni da će tragovi koje su pronašli neminovno dovesti do otkrivanja ubice.

gdje ga je čekalo auto kojim se udaljio i u kom pravcu je pobjegao.

HLADNOKRVNI EGZEKUTOR

Nađeni su bijeli kačket i bijela košulja, što ukazuje da je ubica nakon završenog zadatka imao samo jedan cilj – da što prije nestane iz vidokruga očevidaca, a početni korak je bio da sa sebe skine odjeću po kojoj bi ga policijske patrole mogle prepoznati. Upravo zbog ove činjenice, inspektori se pribojavaju da će DNK sa odjeće biti neupotrebljiv, jer ga najvjerovatnije nema u crnogorskoj bazi podataka i neće otkriti ubicu. Bar ne na taj način. Imajući u vidu način izvršenja ovog teškog krivičnog djela, u organizaciji likvidacije je sasvim sigurno učestvovala višečlana ekipa, a najzahtjevniji zadatak povjeren je, kako istražitelji tvrde, profesionalcu ,,sa strane“. Kako Pobjeda saznaje, Šaković je sjedio sa bezbjednosno interesantnim osobama koje se u policijskim evidencijama

OPASAN ŽIVOT

Zločin se dogodio u Budvi, u lokalu ,,Korkovado“

Nedaleko od mjesta zločina ubica je odbacio bijeli kačket i bijelu košulju, što ukazuje da je nakon završenog zadatka imao samo jedan cilj – da što prije nestane iz vidokruga očevidaca, a početni korak je bio da sa sebe skine odjeću po kojoj bi ga policijske patrole mogle prepoznati. Upravo zbog ove činjenice, inspektori se pribojavaju da će DNK sa odjeće biti neupotrebljiv, jer ga najvjerovatnije nema u crnogorskoj bazi podataka i da neće otkriti ubicu. Bar ne na taj način tretiraju kao članovi budvanske kriminalne grupe. Izvori navode da je bio sa Kažanegrom i jednim od braće Lambulić u trenutku kada je ubica prošao pored njihovog stola i ispalio osam hitaca, fokusiran samo na žrtvu. - Način na koji je prišao i bez imalo zadrške ispraznio šaržer govori da se radi o profesionalcu kojem ovo zasigur-

no nije prvi zločin – ispričao je Pobjedin sagovornik i dodao da je pravo čudo da niko od ljudi koji su bili u blizini žrtve nije povrijeđen. Šaković je preminuo na licu mjesta, a njegovi prijatelji za stolom nijesu stigli da reaguju i pokušaju da uhvate ubicu. Istražitelji su skinuli snimke sa nadzornih kamera i utvrdili da je ubica prije zločina već

jednom prošao pored stola za kojim je sjedio Šaković sa prijateljima. Kako su pokazali snimci - koji će biti jedan od ključnih elemenata u ovoj istrazi - ubica se potom vratio s jasnom namjerom da obavi krvavi zadatak.

Nakon ubistva, ubica je pobjegao pored hotela ,,Mogren“, a zatim pored obližnje prodavnice i izgubio se između stambeno-poslovnih zgrada Budve, koja je u to vrijeme bila puna turista i mještana. Za sada nema podataka

Saslušano više osoba u svojstvu građanina Crnogorska policija je u sklopu istrage juče saslušala više osoba za koje se pretpostavlja da bi mogle da daju neke podatke koji bi pomogli istražiteljima. Za sada nema nekih pomaka u istrazi, saopštavaju Pobjedini izvori, ali se nadaju da će posredno doći do operativnih saznanja o naručiocima zločina. Osnovano se sumnja de je ubistvo Milića

Šakovića, kojeg smatraju pripadnikom škaljarskog klana, nastavak obračuna mafijaških klanova koji je krenuo nakon što je iz kontingenta kokaina u Valensiji prije nekoliko godina nestalo više od 200 kilograma droge. Taj nestanak je bio povod da se, do tada jedinstveni mafijaški klan, raspoluti i da se formiraju dva suparnička – kavački i škaljarski. Taj mafijaški rat je do sada odnio vše od 45 života.

Šaković tokom privođenja (arhiva Pobjede)

Milić Minja Šaković je dva puta izbjegao likvidaciju koja mu je, kako je utvrđeno policijsko tužilačkim aktivnostima, bila do detalja pripremljena. Prvi put 8. septembra 2017. godine, kada je u podgoričkom lokalu ,,Auto-Zeta“ teško ranjen, a stradao je Ivan Nedović, koji se za nesreću sreo sa Šakovićem i njegovim bratom. U martu prošle godine crnogorski istražitelji spasili su mu život kada su uhapsili grupu koja ga je pratila i planirala da ga ubije. Naši istražitelji postupali su po operativnim podacima koje su dobili od kriminalističke policije Holandije, službe bezbjednosti Belgije, nacionalne kriminalistička policije Velike Britanije i tako spriječili osumnjičene da plan sporovedu u djelo. Šaković je nakon prve izbjegnute egzekucije bio posebno oprezan i pokušao je da se zaštiti. Kako tvrde inspektori, stalno je bio u blindiranim vozilima, nije izlazio bez pratnje tjelohranitelja, ali je u posljednje vrijeme odlučio da prekine sa životom u strahu. Šaković je često boravio u Budvi, gdje je iznajmio restoran Old Fisherman’s Pub, gdje je u oktobru 2015. godine ubijen Goran Đuričković. A.R.

Policija uhapsila osobu koja je napala novinarku Vijesti Podgorica - Policija je uhapsila E. P. (35) iz Plava zbog sumnje da je napao novinarku Vijesti Jadranku Ćetković. - U Bijelom Polju policiji je u petak prijavila novinarka Vijesti Jadranka Ćetković da ju je E. P. ispred Višeg suda u Bijelom Polju verbalno napao i uputio uvredljive riječi. Pripadnici

policije su prikupili obavještenja od nje, te o događaju upoznali nadležnog tužioca - saopšteno je iz Uprave policije. Policija je potom uzela izjavu od E. P. - Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prinuda E. P. je uhapšen po nalogu postupajućeg tužioca i on će u zakonskom roku biti priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom

Polju na dalju nadležnost - naveli su iz Uprave policije. Ministarka kulture i medija Maša Vlaović je kazala da je nedopustivo da se novinarka Ćetković suočila sa još jednim napadom, nakon što je ranije bila napadnuta u sličnim okolnostima. - Dok radimo na sistemskoj zaštiti novinara i novinarki i kreiranju povoljnog ambijenta za rad medija i razvoju

profesionalnih standarda u novinarstvu, pozivamo istražne organe da bez odlaganja procesuiraju vinovnike ovog incidenta i zaštite sve novinare i novinarke, te obezbijede njihovu sigurnost - kazala je ona. Ugrožavanje bezbjednosti novinara i novinarki, dodaje ministarka, na bilo koji način je neprihvatljivo i zahtijeva brzu i odlučnu reakciju.

I Centar za građansko obrazovanje reagovao je povodom napada na novinarku Vijesti Jadranku Ćetković u Bijelom Polju, poručivši da verbalni i fizički napadi na novinare u Crnoj Gori, nažalost, postaju ustaljeni. Taj incident cijene ,,nedopustivim“ i poručuju da ukazuje na posljedice nekažnjivosti napada na novinare. R. P.

12 Kultura

Neđelja, 19. jun 2022.

Made in New York Jazz Festival Montenegro počeo na Sinhro stejdžu u Tivtu, večeras u Podgorici MEDIATAG

Jedinstvo i emocija u muzici koja ne sputava

Posebno dirljiv momenat za nas iz Crne Gore je bio solo Šula Jovovića koga je i Stenli Džordan ispratio s divljenjem i potrebom da uhvati Šulov zalet. Sa ništa manjim oduševljenjem su i publika i akteri sa scene, iskusni gosti festivala, ispratili i solo Enesa Tahirovića PODGORICA – Kad se saberu svi aplauzi, ovacije i duboki uzdasi koji su ispratili šesti Made in New York Jazz Festival Montenegro, koji je počeo preksinoć na sceni Sinhro u Tivtu, publika u Crnoj Gori je dobila novog miljenika, džez trubača Fredija Hendriksa. Njegovu strast, vještinu i muzikalnost, način na koji hvata vazduh prije nego svom instrumentu podari zvuk publika je pozdravljala oduševljeno i proizvela novu zvijezdu ove džez smotre. U kasnim popodnevnim satima kiša praćena grmljavinom unijela je dozu uznemirenosti u plan da muzika bude jedino što će se čuti u Porto Montenegru te noći, no oblaci su se na vrijeme razišli i omogućili organizatorima da

bez bojazni ostvare svoju misiju. Festival je počeo uz zvuke saksofona Jakova Mejmana, umjetničkog direktora njujorškog džez festivala. Razlog za specijalno solo otvaranje je, prema riječima Vladimira Maraša, činjenica da je Mejman dva dana prije nastupa postao otac.

ODGOVOR NA HITOVE

Maraševa kompozicija „London sax“ zagrijala je oficijelni dio koncerta kome je prisustvovao veliki broj ljubitelja džeza i muzike uopšte. Na bini su, uz autora kompozicije za klavirom, bili bubnjar Peđa Milutinović, Ljuba Paunić na saksofonu, Šule Jovović na gitari, klavijaturista Enes Tahirović, trubač Fredi Hendriks, kao i Džon Li na basu, jedan od najcjenjenijih džez

muzičara na svijetu koji u svom bogatom skupu priznanja ima i nagradu Gremi. Nevjerovatno je do koje mjere muzičari koji su se dan ili dva ranije sreli, mogu da zvuče ujednačeno i stopljeno kada ih vodi emocija. Džez je muzika koja ne sputava, što je u skladu sa njenim prvobitnim značenjem, skidanjem lanaca i otklonom od ropstva, glasom kojim stavlja do znanja da duša nije ničije vlasništvo do čovjeka s kojim je rođena. Spajanju svih tih impulsa prisustvovali smo u Tivtu, u vjetrovitoj noći, uz uzburkano more i uz ogromnu podmornicu koja je baš u toku ovog koncerta poprimila odlike simbola neodvojivosti svih dokučivih svjetova. Džon Li i Vins Ektor su u svim kompozicijama zadavali ritam,

Sa otvaranja festivala u Tivtu

Festival Crnu Goru nikad nije napustio Festival je prošle godine odgođen, ali, prema riječima Vladimira Maraša, direktora festivala, prošlu godinu je odgodio i cijeli svijet. - Kao najbolji mogući način da ljubiteljima džez muzike nadoknadimo propušteno, crnogorska kuća ,,Rabit rekords“ u saradnji sa Made in New York Jazz Competition, odlučila se na korak koji nas vraća na pravo mjesto

– u žižu festivalskih aktivnosti u Crnoj Gori. Deset dana džez muzike u našoj zemlji, čak dva potpuno različita festivalska izdanja u samo dvije sedmice, mnoštvo manjih programa, dva regionalna džez spektakla u klubu ,,Sejdefa“, street jam session programi u Porto Montenegru i u Podgorici naš su način da odgovorimo na letargiju kojom je svijet bio obuzet prethodnih

par godina – rekao je Maraš. U ime organizatora s druge strane okeana publici se obratio i Majkl Brovkin. - Samo nedjelju dana prije nego što smo došli jedan je njujorški list objavio članak u kome piše da se Made in New York Jazz festival vraća u Crnu Goru. Mogu vam garantovati da Crnu Goru nijesmo napuštali – rekao je Brovkin.

Sajrus Čestnat je suvereno nosio melodije, a Šule Jovović je dokazao da je gitarista svjetskog ranga i da se savršeno uklapa u ono što prekookenaski gosti donose u Crnu Goru. Publika je najbolje odgovorila na svevremenske hitove poput, „Hello“ Lajonela Ričija, „Stairway to heaven“ ,,Led Cepelina“ i „Just the two of us“ i „Ain’t no

sunshine“ Bila Vajdersa. Tom posljednjom je svoj dio nastupa otvorila Lezli Harison koja je na pozornicu došla s longetom na ruci, ali joj to nije smetalo ni da pusti glas ni da otpleše obje kompozicije s osmijehom i ushićenjem. Njen glas je dubok, prodoran i sugestivan, prati granice zvuka bez potrebe za pretencioznim izbačajima, i njen osjećaj za pripadnost skupini i za koegzistiranje na sceni je posebno dolazio do izražaja.

davno zapisan. Kod takvih solo „igrača“ (ovdje je zaista simpatična ta engleska upotreba riječi „player“ za osobu koja svira) ponekad steknemo utisak da u bendovima neće moći da se uklope, no Džordan je svoju muziku podijelio i sa Čestnatom, Ektorom i Lijem. Pokušali smo da ga pitamo da li je sa nekim od muzičara koji su nastupili sinoć na Made in New York Jazz festivalu Montenegro ranije nastupao, ali nije bio raspoložen za izjave. Bio je posvećen svom instrumentu i u trenucima dok je bio van scene. U pojedinačnim utiscima izdvajaju se, osim lekcije iz „tapinga“ koju je Džordan održao, duvački „dvoboji“ Jakova Mejmana i Fredija Hendriksa u toku kojih je i publika hvatala vazduh zajedno sa muzičarima. Kombinacija saksofona i trube imala je posebnu ulogu u davanju svečanog tona okupljanju u Tivtu. Na kraju koncerta svi su akteri festivala bili zajedno na sceni za završnu solo „bitku“ i duge aplauze. Posebno dirljiv momenat za nas iz Crne Gore je bio solo Šula Jovovića koga je i Stenli Džordan ispratio s divljenjem i potrebom da uhvati Šulov zalet. Sa ništa manjim oduševljenjem su i publika i akteri sa scene, iskusni gosti festivala, ispratili i solo Enesa Tahirovića. To je svojevrstan dokaz da u Crnoj Gori imamo potencijal koji nerijetko uzimamo zdravo za gotovo i da imamo muzičare koji nas mogu dostojanstveno predstavljati u svijetu. Sinoć je u klubu „Sejdefa“ nastupao beogradski „Drumbooty“, a centralni karavan se iz Tivta preselio u Podgoricu i večeras će, u 21 sat, ponovo u istom sastavu nastupiti u Atrijumu Kapital plaze. D. ERJAVŠEK

Gosti oduševljeni Crnom Gorom - Uvijek sam uzbuđen kada je muzika u pitanju – rekao je Hendriks. I Džon Li je za Pobjedu rekao da će publici ponuditi najbolji šou koji su u stanju da prirede. - Na probi je bilo baš dobro. Sviram često zajedno za ovim ljudima, ali s muzičarima odavde prvi put. Vrlo dobri muzičari – rekao je Li za Pobjedu neposredno pred početak koncerta. Pijanista Sajrus Čestnat Crnu Goru je nazvao ne samo dobrom džez adresom,

već dobrom adresom uopšte. - Moja supruga i ja uživamo od trenutka kad smo stigli – rekao je Čestnat za Pobjedu i dodao da je proba bila dobra i da se nada da će „poslati dobru muziku u atmosferu“, što su na kraju i uradili. - Svirao sam ranije sa Džonom Lijem, Fredijem Hendriksom, radio sam neke stvari i sa Stenlijem Džordanom, a imao sam priliku i da radim sa nekim lokalnim muzičarima odavde i stvarno je lijepo poznavati ih – rekao je Čestnat za Pobjedu.

MEDIATAG

Neposredno prije koncerta trubač Fredi Hendriks je rekao za Pobjedu da je prvi put u Crnoj Gori i da je atmosfera u koncertnom prostoru sjajna, kao i u Tivtu, uostalom. - Malo smo svirali na ulici da prolaznici i turisti osjete kako zvučimo, ali definitivno se radujemo ovom nastupu – rekao je Hendriks. S nekima od muzičara s kojima dijeli ovih dana scenu u Crnoj Gori je nastupao i ranije, s nekima će prvi put.

Stenli Džordan oduševio svojom jedinstvenom tehnikom sviranja

Lezli Harison na Sinhro stejdžu

MAGIČNI VRAT

Nastup Stenlija Džordana je zaista bio atrakcija, kao što je i najavljivano. Stajao je sam na sceni i proizvodio magiju na vratu gitare, pomalo distanciran od publike i zanesen magnetnim poljem koje ga uporno drži na putu zvučne impresije. Ponekad se činilo da je u pitanju improvizacija, a već u sljedećem kao da je svaki, pa i najdiskretniji prelaz bio već toliko puta oproban i

Kultura

Neđelja, 19. jun 2022.

INTERVJU: Mile Stojić, bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i esejista

PODGORICA - Čitajući poeziju Mila Stojića čini se veoma bliskim, za ovog autora, poznati iskaz Brodskog o znaku jednakosti između života i poezije. I zaista Stojićeva poetika zasnovana je na tom (ne)sretnom usudu, živjeti sve ispisano u jeziku, i još na kontroverzama Muza i Erinija, gdje u njegovoj poeziji, osim dubokog lirizma i emocionalnosti, vladaju erinijski tonovi otpadništva, prokletstva i ironije. Stojić je objavio tridesetak knjiga poezije, proze i esejistike, koje su prevedene na desetak jezika. Uređivao je brojne književne publikacije i časopise, deset godina radio je kao lektor na Bečkom sveučilištu. Dobitnik je petnaestak domaćih i inostranih nagrada i priznanja. Prošle godine zagrebački izdavač VBZ objavio je njegov kompletan pjesnički opus pod naslovom „Muze i Erinije“ POBJEDA: Povodom sabranih pjesama ,,Muze i Erinije“, Petar Gudelj Vas upoređuje sa Šimićem i njegovim „tradicionalnim motivima“. Što možete reći danas povodom knjige „Muze i Erinije“ o ovim komparacijama sa Šimićem i njegovom uticaju na Vašu poetiku? STOJIĆ: Meni je Šimićeva knjiga dopala u ruke još kao osmoškolcu i čitajući je, ja sam shvatio da je književnost kozmos, tajanstveni planet, nedokučiva tajna. I sam sam počeo nešto piskarati, a kao gimnazijalac dobio sam prvu nagradu na natječaju tadašnjih „Šimićevih susreta“. Ja sam rođen u grubom kraju gdje i Šimić, a njegova poezija uvodila me u neki drugačiji svijet, harmoničniji svemir, i ja , evo, pola stoljeća njegove knjige držim na dohvat ruke. I svaki put u njima otkrivam nešto novo, nešto gotovo sveto. Šimić je, po meni, prvi moderni hrvatski pjesnik. On je zgusnuo pjesnički izraz do jezičnih kristala. Svaka je njegova pjesma jedna muzička fuga, a cijelo to djelo jedna veličanstvena simfonija. Mada je bio izvrstan versifikator, odbacio je klasične, rimovane obrasce, tvrdeći da svaka emocija traži odgovarajuću formu, a da se riječi mogu rimovati samo ako se rimuju stvari. Inspirativni su njegovi poetički eseji, u kojima objašnjava tajne zanata, pitanja ritma, sroka, pjesničke muzike, tvrdeći da je jezik umjetnosti daleko od svakodnevnog novinskog naklapanja. Nije mnogo cijenio ni pisce koji objavljuju u novinama, tvrdeći da oni podilaze ukusu svjetine, poneseni pohlepom i lažnom slavom.

M. Poturovic

Budućnost bacamo na bunjište svijeta

SVI SMO UMORNI OD IDEOLOGIJE: Mile Stojić

U vremenu kad je poražena ljudskost, svaki moralan čovjek osjeća se gubitnikom i poraženim. Nacionalizam je ideologija mržnje i smrti. Naši mudraci i najbolji pisci danas su popljuvani, kao što je i Hristos od svjetine bio popljuvan – rekao je Stojić POBJEDA: Osim Šimića postoji još jedna zanimljiva konekcija u Vašem pjesništvu. Nakon Ratkovićeve nagrade za knjigu „Dunia“, 2012. godine, veliki američki pjesnik Čarls Simić je napisao da kao pjesnik „svjedočite recentnu, povijesnu tragediju Bosne“. Što danas svjedočite poezijom, esejima, kolumnama...? STOJIĆ: Ratkovićeva nagrada mi je izuzetno draga jer njegova poezija, pa čak i biografija, imaju nekog nevidljivog dodira sa Šimićevom. Pa onda opet Simić, američki Šimić, ne radi se samo o dijakritičkoj razlici, sve je to u nekoj tajanstvenoj konekciji. Da, pisao sam o stvarnosti, o stvarnosti moga života, o sudbini moje zemlje i njenih ljudi, jer mislim da poezija mora biti neka vrsta refleksa zbilje naših života, ali ne ogledalo, već prizma. Svi smo umorni od ideologije. Nama na Balkanu je politika, što bi rekao jedan poznati sarajevski sociolog, postala sudbina. U ovakvim vremenima izbjegavati blato i krv po kojima gacamo i baviti se jezičnim kalamburuima, u ime „više ideje umjetnosti“, za mene je i svojevrstan kukavičluk. Jer, čemu pisanje, ako ono ne posjeduje onu, što bi rekao Kasim Prohić, odvažnost izricanja. Zaludno mrčenje hartije, što biste rekli vi u Crnoj Gori. POBJEDA: Vašu poeziju, gotovo u svim knjigama, prožimaju snažne emocije i misaonost, uglavnom sa univerzalnim motivima i tema-

ma. Utisak je da iz tih prožimanja proističe i Vaš jezički odnos prema tradiciji i modernizmu? STOJIĆ: Prije svega, hvala na takvoj ocjeni. Cjelokupna svjetska poezija piše o temama ljubavi i smrti, ali svaki pjesnik na svoj način. A kad je riječ o tradiciji, ja sam relativno dobro upoznao poetsko nasljeđe našeg jezika, jer sam studirao, a i čitam to već godinama. Mi smo nikli na tradiciji našeg jezika, ali ta činjenica nas obavezuje da idemo uvijek dalje i šire. Obožavanje vlastite tradicije Davičo je nazivao tradicioljubljem i ono još uvijek dominira na ovim prostorima. Slaba je i jalova poezija koja je upućena samo jednom nacionu ili plemenu. POBJEDA: Vi ste u literaturi, posebno u poeziji, često na strani gubitnika, „popljuvanih“ da volite pisati o marginalcima, o onima koji su se, sticajem raznih okolnosti,

našli odbačeni na samim rubovima društva. Posljednja Vaša knjiga ima i naslov „Himna poraženih“. Što Vas posebno motiviše i privlači u ovim temama? STOJIĆ: U vremenu kad je poražena ljudskost, svaki moralan čovjek osjeća se gubitnikom i poraženim. Nacionalizam je ideologija mržnje i smrti. Podižemo zlatne spomenike srednjovjekovnim himerama, dok mladost i budućnost bacamo na bunjište svijeta. U socijalizmu smo imali nostalgiju za svijetlom budućnosti, a sad smo nostalgični za „mračnom“ prošlošću. A sve što je lijepo i pametno napušta nas. Naši mudraci i najbolji pisci danas su popljuvani, kao što je i Hristos od svjetine bio popljuvan. POBJEDA: Čini se da, pišući o ovim temama, i samu poeziju, koja je u današnjim uslovima, raznim drugim medijskim i društvenim in-

Nesretni narodi pišu veliku literaturu POBJEDA: Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, njena je književna scena dosta heterogena u stilskom, dakle i jezičkom smislu. Što su glavni uticaji danas na poetske, kulturalne i uopšte društvene odnose u BiH? STOJIĆ: U Bosni i Hercegovini piše se dobra književnost, a Bosanci briljiraju i na velikim svjetskim jezicima. Uzmimo samo primjere Aleksandra Hemona, Saše Stanišića, koji pišu najbolje svjetske knjige na engleskom ili njemačkom jeziku. Revno pratim i mlade i najmlađe i svaka njihova nova knjiga ispuni me radošću. U jednoj svojoj knjizi napisao sam da nesretni narodi uvijek pišu veliku literaturu.

teresima i uticajima gurnuta na marginu, na neki uslovan način vraćate u centar? STOJIĆ: Danas su u društvenom centru pjesnici-rodoljupci, poput onog Sterijinog Lepršića, ako taj centar uopće postoji. A o takvoj poeziji da i ne govorimo, to su mrtvi stihovi. Ali oni su pod zaštitom države. Jedan od najvećih pjesnika srpskog jezika Miodrag Stanisavljević dobio je otkaz zbog svojih stihova i umro je kao parija, dok su rodoljupci i drugi ,,bećkovići“ dobili sve ordene i nacionalne privilegije. Velika poezija je danas na margini, jer, objašnjavaju marketinški stručnjaci, nije kvalitetna roba, ne trži se dobro. Poezija ili, recimo, balet nisu tržišno isplativi ni u Švedskoj, ali svaka odgovorna država podupire tu umjetnost, svjesna njenog značaja u profiliranju kulture jednog društva. POBJEDA: Zbirku izabranih pjesama, objavljenu prije izbora „Muze i Erinije“, kod cetinjskog OKF, naslovili ste Benovim stihom „Utjehe ovdje nema“. Da li iz ove metafore isključujete poeziju kao područje nečega što nam preostaje kao utjeha pred bolom, smrću, krajnjim oblicima egzistencije. Ako isključujete, što je onda za Vas poezija? STOJIĆ: Što nam donosi budućnost? Tribalne ratove, sa neviđenim razaranjem i patnjom nedužnih, kao što je bila agresija na Bosnu, ili ova ruska agresija na Ukrajinu. Potom duboko siromaštvo i kriminal koji dolazi nakon njih, što najboilje osjećamo mi u Bosni. Bolest tzv. elite, koja se guši u seksualnoj raspojasanosti, drogi i alkoholu, u sveopćem zaboravu onog Kantovog moralnog imperativa. Možda će u jednoj takvoj poživinčenosti, veli Miloš, poezija predstavljati zdravlje među bolesnima, kao što je danas bolest među „zdravima“. U svakom slučaju možemo već sad reći da je poezija jedina utjeha i da druge utjehe nema u društvu bez vjere, ljubavi i nade. POBJEDA: Pavle Goranović piše o Vašoj poeziji kao fenomenu u kom pjevate o jednoj „zemlji srodnika“. Pitanje međusobnih uticaja u poeziji danas je prilično nejasno. Pa, ipak, koliko se danas pjesnici međusobno čitaju i da li zaista tvore neku imaginarnu „zemlju srodnika“? STOJIĆ: Iako su pregrađeni političkim barijerama, pjesnici nekadašnje države danas su sve bliži, oni tvore male zajednice, duhovne enklave, povezane veličanjem razuma, znanja, čovjekoljublja. I povezuju se sve više. U tome veliku ulogu igraju i društvene

Svemirska ekspedicija Jurja Gagarina, po pričanju moje babe Milice Gagarin je U zvjezdanom nebu Kroz prozorčić eroplana Vidio tri sunca. Poslije je Zlato moje Dva sunca velika zmija popila. A treće, malo Skrila je lastavica Pod svojim krilom. (Iz knjige ,,Muze i Erinije“)

mreže, jer doista je tijesno živjeti i slobodno misliti u ovim našim banana državama, gdje vlada očaj potlačenih i cinizam vlastodržaca, koji tobože biju bitke za svoje nacione, a tih naroda polako nestaje. Mreža međusobih interferencija nasilno je bila prekinuta, ali ona se obnavlja u jednom duhovnom prostoru. I ti veliki, žive i živjet će sve više, jer tjeskobno je živjeti među duhovnim liliputancima. Jer, da nije Njegoša, pitanje je bi li bilo Mažuranića, da nije Bore Stankovića, možda ne bi bilo ni Ive Andrića. To je ta plodotvorna srodnost, o kojoj je pisao moj prijatelj Pavle Goranović, jer se i moje i njegove pjesme plodonosno dodiruju. Iako su putovi našim knjigama administrativno zakrčeni, mi nalazimo načina da se međusobno čitamo. I čitat ćemo se sve više. POBJEDA: U nekim fazama Vašeg pjesništva osjećaju se tonovi njemačkih ekspresionističkih pjesnika (Ben, Elza L. Šiler, možda čak i Hojlcman, itd.). Da li su ti uticaji vezani za blizinu njemačkom jeziku s obzirom na to da ste jedno vrijeme bili lektor na Slavističkom institutu Sveučilišta u Beču? STOJIĆ: I prije mog dugogodišnjeg boravka u njemačkom jezičkom prostoru ja sam, još od ranih godina, čitao te autore, naročito njemačke ekspresioniste. Išao sam upravo Šimićevim tragom, jer je ekspresionizam posljednji pravac koji je društvenoj pobuni dao umjetničku formu. U Beču, gdje sam više od jedne decenije radio kao lektor, imao sam bliski dodir s tom dragocjenom arhivom, koju sam istraživao u skladu s mojim interesima i mogućnostima. Ben, koji je imao snage da se obračuna sa svojim političkim zabludama napisao je najljepši tekst o Elzi Lasker Šiler, ali tek u povodu njene smrti u izraelskom izbjeglištvu. Napisao je, citiram po sjećanju, da na grobu te Jevrejke treba, pored teksta na hebrejskom, staviti i sitni natpis na njemačkom – da je to najveća pjesnikinja koju je Njemačka ikad imala. Ljubeta LABOVIĆ

14 Povodi NIKŠIĆ - Početkom XVII vijeka prvi stanovnik sela Bršna je bio Šurbat koji je imao četiri sina i od njih su bratstva Čanovići, Mirjačići, Šurbatovići i Vušovići. Kolijevka svih Vušovića je iz sela koje je dobilo ime po bršljanu kojega i danas ima svuda. Među generacijama starih stanovnika Bršna isticali su se knez Pejo, Vukelja Šajgov, Krsto i to su direktni preci Vidaka Vušovića, koji su opjevani u pjesmama „Pogibija Vuka Vušovića“, „Zidanje grada Nikšića“, „Pogibija Otaša Kosorića“ ... Vukelja Šajgov je bio napredan čovjek i u svojoj kući je otvorio školu. - Vjerovatno je Vidak kod njega naučio prva slova, ali na žalost nema pisanih dokumenata - česti ratovi su ih uništili – prenosi nam ovih dana SlobodanBato Mirjačić, predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića. Vidak Krstov (Mujov) Vušović rođen je 1874. godine, a umro 1928. Bio je jedan od prvih đaka osnovne škole u Bršnu i jedan je od rijetkih ovdašnjih učitelja koji se školovao izvan Crne Gore. U Valjevu mu je živio ujak, pa je tamo i završio školu. Nakon završenog školovanja u Valjevu, uključio se u rad prosvjete i kulture i ne samo svog rodnog kraja nego i šire. Radio je kao učitelj u mnogim mjestima, a dosta vremena proveo je i kao sudija u Podgorici, Peći i Nikšiću. Vidak je radio kao učitelj u tadašnjoj opštini Vilusi, gdje je upoznao buduću suprugu Zorku, kćerku popa Stevana Bulajića, poznatog crnogorskog ratnika i slobodara za koga je Ivan Mažuranić rekao: „Dobar past’jer, jer što kaže inom To sam svojim potvrđuje činom“. Posao učitelja Vidaka je vodio po raznim mjestima Crne Gore, a budući da je Bršno udaljeno od Nikšića odlučio je da se preseli u Gornje Polje koje je sa gradom imalo bolju komunikaciju. Na Vidrovanu je i radio jedno vrijeme. Vidak i Zorka Vušović imali su devetoro đece: Danila, Labuda, Ljuba, Ivana, Janka, Petra, Nikolu, Granu i Draginju. Životni cilj im je bio da

Neđelja, 19. jun 2022.

NIKŠIĆ: Sjećanje na glasovitu porodicu Vidaka Vušovića – prvoborce, sudije, nauč

Devetoro đece pod crvenim barjakom slobode

Vidak i Zorka Vušović imali su devetoro đece: Danila, Labuda, Ljuba, Ivana, Janka, Petra, Nikolu, Granu i Draginju. Životni cilj im je bio da svako školuju i u tome su djelimično uspjeli jer ih je omeo Drugi svjetski rat. Zorka je ustaničke 1941. godine sedmoro đece poslala pod crveni barjak časti, svjesna da će i krv njene krvi biti prolivena za slobodu domovine. Znajući da će joj sva djeca poći sa partizanima u Bosnu, u proljeće 1942. godine Zorka Vušović otišla je kod komandanta Save Kovačevića i molila ga da joj ostavi bar jednog sina, „da ostane majci od zakletve“... svako školuju i u tome su samo djelimično uspjeli jer ih je omeo Drugi svjetski rat. Danilo je rođen 13. decembra 1900. godine na Bršnu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Nikšiću, a Filozofski fakultet – grupa za srpskohrvatski jezik i književnost u Beogradu 1926. godine. Radio je u Beogradu kao profesor u muškoj učiteljskoj školi, Prvoj muškoj gimnaziji, Drugoj muškoj gimnaziji i Ministarstvu prosvjete Kraljevine Jugoslavije. Doktorsku disertaciju na temu „Prilozi proučavanja Njegoše-

Cer ispod kojeg su braća Vušovići održavali partijske sastanke

va jezika“ odbranio je 1929. godine. Bavio se i naučnim radom iz oblasti jezika i književnosti. Njegova bibliografija, iako je kratko živio, obuhvata radove koji zalaze u srž problematike jezika Petra II Petrovića Njegoša. U Beogradu je postao jedan od najtalentovanijih lingvista i saradnik čuvenog profesora Aleksandra Belića. Dijalektika monografije koju je Vušović nazvao „Dijalektika Istočne Hercegovine“ je opis govora Nikšića, Banjana i Gra-

Danilo Vušović bavio se i naučnim radom iz oblasti jezika i književnosti, a doktorsku disertaciju na temu „Prilozi proučavanju Njegoševa jezika“ odbranio je 1929. godine. Njegova bibliografija, iako je kratko živio, obuhvata radove koji zalaze u srž problematike jezika Petra II Petrovića Njegoša. U Beogradu je postao jedan od najtalentovanijih lingvista i saradnik čuvenog profesora Aleksandra Belića. Dijalektika monografije koju je Vušović nazvao „Dijalektika Istočne Hercegovine“ je u stvari opis govora Nikšića, Banjana i Grahova, jednog od centralnih govora Crne Gore koji pripadaju mlađim novoštokavskim govorima ijekavskog tipa

hova, jednog od centralnih govora Crne Gore koji pripadaju mlađim novoštokavskim govorima ijekavskog tipa. Umro je 2. maja 1939. godine, a njegovu preranu smrt čitav kraj je doživio kao ličnu tragediju. Zbog toga je na dan njegove sahrane svako u Gornjem Polju ostavio sve poljoprivredne radove i, kao u staroj Grčkoj, priključio se opštenarodnoj žalosti. Labud (1903-1945) je bio profesor književnosti. Radio je u Somboru, Sarajevu, Čačku, Nikšiću i objavio je niz stručnih i književnih radova. Rano je postao komunista, pa je bio zapažen u nikšićkoj partijskoj organizaciji, osobito u nikšićkoj gimnaziji, koja je i odnjegovala čitavu plejadu komunista i prvoboraca. Jedan je od organizatora ustanka u Gornjem Polju. Okupatori su znali za Labudovu pripadnost komunističkom pokretu, pa su našli saradnika koji im je pomogao da ga na prevaru uhvate u njegovoj kući u Gornjem Polju. Bio je svirepo mučen

po raznim logorima, a život je završio u gasnoj komori i krematorijumu u Mauthauzenu (Austrija) i to samo na neđelju dana prije dolaska oslobodilačkih savezničkih snaga. Ljubo (1906-1976) bio je profesor matematike i istaknuti organizator masa i komunista. Član KPJ postao je još 1927. godine, a poznati su njegovi antirežimski govori na demonstracijama u Nikšiću. Policija ga je často hapsila i proganjala, bila mu je izrečena kazna otpuštanja iz državne službe. Objavljivao je stručne članke iz matematike i estetike. Jedan je od organizatora prve partijske ćelije u Gornjem Polju, a radio je i na pripremi i odašiljanju dobrovoljaca za Španiju. U NOB i poslije oslobođenja obavljao je niz odgovornih dužnosti do izjašnjenja za rezoluciju IB, kada se razišao sa KPJ. Bio je tragična ličnost i izuzetno nemiran duh. Dva puta je hapšen od 1948. do 1953. godine i drugi put od januara 1956. Ne zna se

Porodična grobnica Vušovića na Vidrovanu

sa sigurnošću koliko je proveo u zatvoru, a sa sigurnošću se zna da nije bio majci Zorki na sahrani 1961. godine. Janko, student, rođen je 1916. godine u selu Bršno. Osnovnu školu završio je u Gornjem Polju, gimnaziju u Nikšiću, a pravo je studirao u Beogradu. Vrlo rano se opredijelio za revolucionarni radnički pokret. Član SKOJ-a je od 1938, a KPJ 1939. godine, sa cijelom porodicom aktivan je učesnik u borbi protiv okupatora 1941. Bio je borac Virsko-duške čete Trebješkog partizanskog bataljona, Pete proleterske crnogorske brigade od dana njenog formiranja. Poginuo je u junu 1943. godine u Bici na Sutjesci na dužnosti intendanta bojne komore brigade. Petar (1920-1997) je učesnik NOR-a od 1941. godine. Bio je u bataljonu „Peko Pavlović“ u borbi za Pljevlja, hapšen je i proganjan u toku rata, a većinu vremena je proveo radeći u pozadini. Za to je zaslužna njegova majka koja je ustaničke 1941. sedmoro djece poslala pod crveni barjak časti i slobode, svjesna da će i krv njene krvi biti prolivena za slobodu domovine. Znala je ova gorštakinja da je čeka sudbina majke Jugovića, ali je stegla tvrdo srce i junački podnosila patnje i bol. Znajući da će joj sva djeca poći sa partizanima u Bosnu, u proljeće 1942. godine, Zorka Vušović otišla je kod komandanta Save Kovačevića i molila ga da joj ostavi bar jednog sina, „da ostane majci od zakletve“. Sava je shvatio opravdanost njenog zahtjeva, pa je prišao stroju i, vršeći smotru oružja, Petra Vušovića (kojeg je odlučio da ostavi u pozadini)

Povodi

Neđelja, 19. jun 2022.

Počeci crnogorske diplomatije

čnike, učitelje, profesore i studente

Kurtoazne note umjesto oružja

Ivan Vušović

,,Vi ćete me ubiti, ali će pravedna stvar pobijediti“ Ivan Vušović bio je sudija. Rođen je 15. novembra 1909. godine u Bršnu, završio je gimnaziju u Nikšiću. a Pravni fakultet u Beogradu u 23. godini. Jedan je od organizatora naprednog studentskog pokreta. Zbog revolucionarne djelatnosti izvođen je pred Sud za zaštitu države. Službovao je u Prizrenu, Ćupriji i Ražnju. Član je KPJ od 1932. godine. Zajedno sa starijim bratom Ljubom zaslužan je za formiranje prve ćelije KPJ u Gornjem Polju 1934. godine. Bavio se naukom i objavio je više rasprava u stručnim časopisima. Prijavio je doktorsku disertaciju, ali

Bista Ivana Vušovića ispred osnovne škole na Vidrovanu koja nosi njegovo ime

opomenuo da mu „puška nije očišćena“ i da treba da izađe iz stroja, jer ima zadatak da ostane na terenu koji će privremeno biti okupiran. Petru to nije bilo pravo, ali naredbi Savinoj nije bilo pogovora. Nikola, svršeni maturant, rođen je 1922. godine u Gornjem Polju. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju je učio u Nikšiću, a aktivno se bavio sportom. U SKOJ je primljen kao đak gimnazije, dok je član KPJ od 1942. godine. U borbi protiv okupatora bio je od prvih dana julskog ustanka 1941. godine, borac je Virskoduške čete Trebješkog partizanskog bataljona, a u aprilu 1942. godine borac Omladinskog crnogorskog bataljona. Na dan formiranja Pete proleterske crnogorske brigade bio je u njenom stroju. Učestvovao je u svim borbama koje je brigada vodila, isticao se hrabrošću. Poginuo je u aprilu 1944. godine u borbama protiv Njemaca i četnika na Mojkovcu kao zamjenik komesara Treće čete Drugog bataljona. Grana (1908-1980) je bila udata za učitelja Savu Nikolića. Bol za izgubljenom braćom je iskazivala na tradicionalni crnogorski način, i kao što je sestra Batrićeva tužila za svo-

ga je rat omeo da je brani. Human i pravdoljubiv, nije se mirio sa nepravdama ondašnje monarhističke Jugoslavije, ni sa tiranijom diktatorskog režima i samovoljnošću policije. Zato se opredijelio za borbu za bolje i pravednije društvo, usvojio komunističke ideje i punom se snagom bacio u borbu za ostvarenje tih ciljeva. Jedan je od glavnih organizatora ustanka u Istočnoj Srbiji i prvi je komesar Ozrenskog NOP odreda. Teško je ranjen i zarobljen u novembru 1941. u borbi na Jošanici (kod Sokobanje). Prilikom strijeljanja prkosio je neprijatelju. Mučenja i ispitivanja Ivana Vušovića nastavljena su tri dana u bolnici u Sokobanji. Trećeg dana, na srdit povik četničkog poručnika Anđelkovića: „Govori, izdajniče!“ Ivan je odgovorio: „Izdajnik je onaj koji služi okupatoru! Vi ćete me ubiti, ali će pravedna stvar pobijediti! Zato žurite! Ubijte, a poslije ćete biti uništeni!“ Vušović je još pitao Anđelkovića: „Čime se kitiš, izdajico jedna?“ Umjesto odgovora, Anđelković je uzeo pištolj i strijeljao ga dok su ga na nosilima iznosili iz bolnice. Na tako brutalan način je ugašen život borca, revolucionara i junaka u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika. Po jedna ulica u Ražnju i Sokobanji nosi njegovo ime, kao i osnovne škola u Ražnju i Vidrovanu, u kojem mu je ispred škole podignuta bista. Osim ove, podignuta mu je i bista u Ražnju pred zgradom Suda u kojem je radio.

jim bratom tako je i ova čestita Crnogorka za srce ujedala svojom tužbalicom: „Nije jedan nit dvojica Nego braće šestorica“. Draginja (1916-2009). Početkom ustanka pošla je sa braćom u borbu, a borila se u proslavljenoj Petoj proleterskoj brigadi. Neispuštajući pušku iz ruku, iz rata je izašla sa „Partizanskom spomenicom 1941“, a nakon izbijanja rezolucije IB bila je zatočenica na Svetom Grguru – Golom otoku. Nekada aktivna članica AFŽ poslije rata bila je počasni član organizacije žena Nikšića. Njenom smrću, zatvorena je stranica o Vidakovoj i Zorkinoj sreći, ali herojski Nikšić ne zaboravlja svoje slobodare. Svake godine generacije mladih završavaju osnovno obrazovanje u školi „Ivan Vušović“ na Vidrovanu. Na dan škole polaže se cvijeće pored njegove biste, a narod šeta Ulicom braće Vušović. Na imanju Vušovića u Gornjem Polju postoji veliki stari hrast ispod koga je prije rata gornjepoljska omladina sa braćom Vušović, posebno sa Ljubom formirala prvu partijsku ćeliju u ovom mjestu. Ubnor i antifašisti Nikšića predložili su SO Nikšić da ovaj hrast bude zakonom zaštićen. r.u-i.

» Piše: dejan vukOviĆ

lavni francuski kardinal Rišelje tokom vladavine kralja Luja XIII ustanovljava 1626. prvo ministarstvo vanjskih poslova na svijetu, a slijede ga i druge evropske države. Vestfalskim kongresom iz 1648. završava se tridesetogodišnji rat u Evropi i prihvata uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavnika. Jačanju stalne diplomatije i njenom razvoju, ali i dominaciji u odnosu nad privremenom (ad hoc) diplomatijom, pogoduju dinamični društveni odnosi u Evropi, polet daju snažni odjeci i uticaj revolucionarnih vrenja, a poseban zamah uslovljava industrijski razvoj i ekonomski napredak zemalja, koji prekidaju izolacionističku politiku država. Odnosi između država postaju složeni i slojeviti, stoga umješnost diplomatije posebno dobija na značaju, a uloga diplomata naročito dolazi do izražaja.

Hrvat-baša u Carigradu

Crna Gora toga doba je slobodna zemlja. Odiše samostalnim, nezavisnim duhom. Iako formalno nije bila međunarodno priznata država, usvajanje i sprovođenje Stege iz 1796, Zakonika opšteg crnogorskog i brdskog iz 1798. i 1803, Zakonika knjaza Danila iz 1855. potvrđuju suverenost Crne Gore na svojoj teritoriji. Sve veći broj Crnogoraca u tim burnim vremenima odlazi na rad u bogatu Tursku, stoga su i preteče diplomatskih predstavnika Crne Gore upravo bile u Carigradu, kasnije i drugim gradovima ovog prostranog carstva. Sljedstveno, da bi izbjegli eventualne neprijatnosti u zemlji s kojom su bili u neprestanom ratu, predstavnik i zastupnik interesa i prava Crnogoraca izvjesno vrijeme je oslovljavan „Hrvat-baša“. Srpski pisac i diplomata Ljuba Nenadović opisuje svoje druženje s Hrvat-bašom Mišanom Martinovićem u Carigradu 1859: „Mlad, lep; pri tom bistar i rečit čovek. Svagda je lepe i čiste crnogorske haljine nosio, a povrh njih srebrne toke, ordene i medalje. Njega je knjaz Danilo postavio za svog zastupnika u Carigradu da zaklanja i štiti Crnogorce. Svaki Crnogorac davao mu je godišnje jedan dinar. To mu je bila plata s čim je mogao gospodski živeti. Turska vlast ćuteći priznavala ga je, jer bez njega imali bi mnogo više posla sa Crnogorcima. Njemu jedinom bilo je dopušteno da može svagda sa oružjem po varoši ići, a imađaše lepo oružje, srebrom okovano. On je sve Crnogorce u Carigradu i čitavoj okolini poznavao; znao je gde stanuju i kakvim se poslovima zanimaju. On je njihove razmirice izviđao i rešavao tako, da turska policija

i sud, osim kakve velike krivice nisu s njima imali nikakva posla. Kad turska vlast takvog Crnogorca za štogod okrivi oni odmah zovu Hrvat-bašu da on to izvidi i da krivca traži.“ Tokom sedamdesetih godina XIX vijeka, istorijski izvori kazuju, za predstavnike Crnogoraca u Turskoj ustanovljava se zvanje kapetan, a jedan od prvih je bio pop Đoko Pejović. Kapetane je imenovao knjaz, ali i Praviteljstvujušći senat crnogorski, koji za kapetana u Carigradu 1872. postavlja Dragišu Plamenca.

Odlazak džeferdara

Značaj diplomatije tih godina ophrvao je i misli crnogorskih vladara. Ośećali su da gorštački duh čojstva i junaštva, na kojem su podnjivljene generacije Crnogoraca, treba usmjeriti u mirnije tokove, a ratničke gene oplemeniti, ublažiti, jer diplomatija zahtijeva drugačije vještine i metode, ali i navike. Buduće vrijeme i pravila diplomatije iskala su zamijeniti neustrašivost i surovost isklesanu u neprestanim bojevima, opjevane džeferdare i slavne jatagane – rafiniranim stilom opštenja, promišljenim stavovima iskazanim na suptilan način, kurtoaznim notama ispisanim kitnjastim riječnikom, uz tajnost u mnogim stvarima. Promjena politički bliskih saveznika i privrženih zemalja u zavisnosti od nacionalnih interesa, prilično prisutna u diplomatiji, bila je u suprotnosti s karakterom Crne Gore. Izgovorena jaka, otresita riječ koja izvire iz iskrenih, britkih misli, morala je ustupiti mjesto odmjerenoj konverzaciji u interesu države, pokatkad u neskladu s ličnim mišljenjem što je bilo nespojivo i s moralom. Crna Gora toga doba imala je junaka na svakoj glavici, heroja na svakom kršu, brojne dobrovoljce spremne dati život na zov otadžbine i gospodara, ali je zbog objektivnih okolnosti oskudijevala u školovanim ljudima; bili su prava rijetkost, dragocjenost. Nedostatak diplomatske prakse i slaba organizaciona struktura državnog aparata uzrokovali su i početna nesnalaženja u vanjskoj politici Knjaževine Crne Gore. Nakon zaključenja Berlinskog ugovora 1878. glasoviti državnik Bizmark šalje ličnog izaslanika barona Testu da knjazu Nikoli zvanično uruči primjerak ovog ugovora. Ni nakon tri dana provedena na Cetinju, baron Testa nije zvanično primljen, iz razloga što ministarstvo inostranih djela nije bilo formirano, a vojvoda Stanko Radonjić je bio sa knjazom van Cetinja. Pruski plemić i diplomata, ljutit se vraća u Kotor, a srdžbu kancelara Bizmarka, nenaklonost i ignorantski odnos zvanične politike Njemačke zadugo je ośećala crnogorska diplomatija. Diplomate od soja i ugleda Knjaz Nikola je držao da njegovi ministri i diplomate budu od

Vojvoda Gavro Vuković

Vojvoda Stanko Radonjić

soja i uglednih vojvodskih kuća, naravno uz pośedovanje neophodnog visokog obrazovanja i znanja stranih jezika, što govori o njegovom nastojanju da diplomatija dobije status kakav zaslužuje, ali ujedno i mudro uvažavanje znanog, odvajkada ustanovljenog pravila diplomatije: vladare i države cijene i po ličnostima diplomata koje ih predstavljaju. Prvi ministar inostranih djela Knjaževine Crne Gore bio je vojvoda Stanko Radonjić, iz porodice glasovitih guvernadura s Njeguša, školovan u Parizu, zajedno s Nikolom Petrovićem, budućim knjazom Crne Gore. Nakon njega ministar je vojvoda Gavro Vuković, sin čuvenog vasojevićkog i crnogorskog vojvode i senatora Miljana Vukova, koji je sjedinio vasojevićko pleme s maticom Crnom Gorom. Dugogodišnji i veoma uspješni ministar Gavro Vuković, školovan u beranskim Đurđevim stupovima, Nici i Beogradu i prvi diplomirani pravnik u Crnoj Gori, utemeljuje crnogorsku diplomatiju, vizionarski sprovodi njenu spoljnu politiku i na osnovu smjernica knjaza Nikole. Nakon Berlinskog kongresa 1878. otvara se i prva Ambasada (poslanstvo) Crne Gore, u Carigradu, koja osim unapređenja bilateralnih odnosa, pomno radi i na zaštiti prava Crnogoraca u Turskoj, o čemu jasno kazuje depeša Ministarstva inostranih djela Crne Gore od 1. marta 1886. upućena Mitru Bakiću, diplomatskom predstavniku u Carigradu: „Carske vlasti maltretiraju Crnogorce, koji prelaze preko Berana, Bijeloga Polja i Sjenice za Srbiju i Bugarsku, bacaju ih po tamnica – vraćaju natrag. Tražite naredbe od Porte na vlasti kojim bi se te teškoće otklonile tim prijed što Srbija više ne vraća Crnogorce s granice od kad je Travnički ugovor učinjen.“ Tadašnja diplomatija prilježno poklanja pažnju i na obuzdavanje bujnog, ratničkog temperamenta Crnogoraca i očuvanje njihovih života. Upečatljiva je depeša Ambasade Crne Gore iz Carigrada od 5. marta 1904. upućena Ministarstvu inostranih djela na Cetinju: „Preko dvije stotine Crnogoraca žele poći kao dobrovoljci u Rusiju, biće ih jošt toliki broj ako bi nji primi-

li bili, hoću li podnijeti njihove molbe ambasadoru.“ Ministar Gavro Vuković hitno odgovara: „Crnogorci koji se nahode u Carigradu neka svaki stoji na svoje mjesto, o ekspediciji u Mandžuriju ima ko misliti bez njih.“ Vrijedno svjedočanstvo o brižnosti za svoje državljane u suśednoj zemlji jeste hitna depeša Konzulata Knjaževine Crne Gore u Skadru od 2. juna 1905: „Jak potres jutros 6 ura – mnogo kuća obaljeno, ostale sve pokvarene – ima ljudskih žrtava ne zna se koliko – konzularni kor zdravo. Molim ako je moguće poslati mi Danitzom (brod „Danica“ koji je saobraćao po Skadarskom jezeru) barem desetak šatora za naše ovđen bez krova.“ Blagovremene aktivnosti konzula Ramadanovića odražavaju značajnu ulogu diplomatije, prevashodno humanost u prirodnim katastrofama, izraslu i njegovanu generacijama u crnogorskom društvu. Osim konzulata i posebno brojnih počasnih konzula širom svijeta, Knjaževina i Kraljevina Crna Gora na osnovu načela reciprociteta otvara ambasade u Beogradu i Parizu. Nedostatak finansija, ali i početak Prvog svjetskog rata, obustavlja namjere otvaranja crnogorskih ambasada u drugim državama. Ambasada u Americi U Vašingtonu tokom 1918. otvara se posljednja Ambasada Kraljevine Crne Gore, u sami nezasluženi, nasilni smiraj i nepravedni suton drevne države Crne Gore; iste godine kada njen osamljeni i ostarjeli kralj Nikola u pariškom izgnanstvu piše śetnu pjesmu „Crnoj Gori“: „Još je živa Crna Gora, u njoj ima još gorštaka; / u njoj ima i još ljudi vitezova i junaka. / Crna Gora ima srca, ima srca i planina, / ima boga, ima sunce da je grije sa visina. / Neće njena slava stara popuznuti i nestati, / kao prije, kao vazda svijetu će ona sjati.“ Nakon gotovo sto godina romantični stihovi postaju stvarnost i časno ime Crne Gore ponosno sija i širi dobronamjerne zrake sa Ambasade u Vašingtonu, kao i sa brojnih crnogorskih ambasada i konzulata u svjetskim metropolama. (Autor je crnogorski diplomata)

16 Svijet

Neđelja, 19. jun 2022.

STO PETNAESTI DAN RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU: Merkel tvrdi da je Putin čekao da ode kako bi napao Kijev KIJEV - Ruski brod, koji je dostavljao oružje strateški važnom Zmijskom ostrvu, potopljen je pošto je pogođen raketama, potvrdio je ukrajinski vojni zvaničnik. Ruski crnomorski tegljač ,,Vasilij Beh“ oštećen je ranije u petak protivbrodskim raketama, koje je Ukrajini dostavila Danska. - Kasnije je postalo poznato da je potonuo - rekao je Maksim Marčenko, vojni guverner Odese. Tvrdnja se nije mogla nezavisno provjeriti, a ruska strana nije komentarisala slučaj. Plovilo, opremljeno protivazdušnim sistemom odbrane Tor, pogođeno je raketama ,,harpun“ i teško je oštećeno u petak. Odredište tegljača bilo je Zmijsko ostrvo blizu južne ukrajinske obale.

Potopljen ruski brod kod Zmijskog ostrva Rusi napreduju centimetar po centimetar i za nas je od vitalnog značaja da pokažemo ono što znamo da je istina, a to je da Ukrajina može da pobijedi i da će pobijediti - rekao je Džonson po povratku iz Kijeva u Britaniju, prenosi The Guardian. - Kada dolazi do zamora, vrlo je važno pokazati da smo s njima na duge staze i da im dajemo stratešku otpornost koja im je potrebna - rekao je Džonson

Rusija: Ubili smo 74 plaćenika iz Hrvatske

Oglasila se angela Merkel

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da je pri kraju mandata oslabila njena mogućnost uticaja na ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je možda čekao njen odlazak da bi napao Ukrajinu. Merkel, koju je početkom juna oštro kritikovao ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrij Melnik ocijenivši da je bez trunke samokritike opravdavala svoju dugogodišnju politiku prema Rusiji, izjavu je dala za njemački radio u vrijeme dok Rusija nastavlja bombardovati Ukrajinu, nastojeći zauzeti djelove juga i istoka u ratu koji je izmijenio bezbjednosnu situaciju u Evropi i šire. - Postalo je jasno da neću još dugo biti u kabinetu, tako da jednostavno moram priznati da određeni pokušaji prošle godine nijesu više imali uticaja - rekla je Merkel njemačkom mediju Redaktionsnetzwerk Deutschland. U međuvremenu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji rijetko napušta glavni grad Kijev otkako su 24. februara Rusi počeli invaziju na tu zemlju, u subotu je prvi put posjetio grad Mikolajev na jugu Ukrajine. Predsjednik je bio u Mikolajevu u sklopu radne posjete toj regiji, objavio je njegov kabinet u izjavi, ne navodeći vrijeme posjete.

Merkel, koju je početkom juna oštro kritikovao ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrij Melnik ocijenivši da je bez trunke samokritike opravdavala svoju dugogodišnju politiku prema Rusiji, izjavu je dala za njemački radio u vrijeme dok Rusija nastavlja bombardovati Ukrajinu, nastojeći zauzeti djelove juga i istoka u ratu koji je izmijenio bezbjednosnu situaciju u Evropi i šire

Kremlj raspoređuje dodatne vojnike duž istočnog krila

Ruske jedinice uništile su četiri ukrajinska voda s američkim haubicama M777 i četiri voda MLRS-a s visokopreciznim dalekometnim projektilima - rekao je portparol ruskog ministarstva odbrane, general pukovnik Igor Konašenkov. Kaže da je pogođeno ukupno 12 ukrajinskih vojnih položaja. Pored toga su ruske oružane snage projektilima uništile skladišta za gorivo u Kremenčugu i Lisičansku, kaže Konašenkov.

udara ruskih snaga - navodi se u saopštenju kabineta predsjednika.

DžOnsOn OptiMista

Važno je da Britanija i dalje pokazuje da podupire Ukra-

jinu na duge staze, rekao je danas britanski premijer Boris Džonson i upozorio na rizik od zamora situacijom u Ukrajini kako vrijeme bude prolazilo. - Rusi napreduju centimetar

raketiran je krivij rih

Najmanje dvije osobe poginule su nakon što su danas rakete pogodile četvrt u ukrajinskom gradu Krivij Rih, objavile su lokalne vlasti na Telegramu. Napad je uslijedio nakon što je potvrđeno da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio Mikolajiv, grad na jugu države, javlja Rojters. - Predsjednik je pregledao zgradu regionalne državne uprave u Mikolajivu koja je uništena kao rezultat raketnog

Angela Merkel i Vladimir Putin tokom posljednjeg susreta

Rusko ministarstvo odbrane objavilo je da su u Ukrajini ubijena 74 hrvatska ,,plaćenika“, prenosi Index. Ministarstvo odbrane Ruske Federacije objavilo je tablicu koja, kako tvrde, sadrži broj ,,plaćenika“ koji su se došli boriti u Ukrajinu protiv Rusije, broj ubijenih, broj onih koji su napustili Ukrajinu te broj preostalih u Ukrajini. - Rusko ministarstvo odbrane prati i bilježi prisutnost svakog stranog plaćenika u Ukrajini - objavili su na svojim veb stranicama. Tvrde da u borbene operacije nijesu uključeni samo plaćenici nego i oni koji su došli obučavati ukrajinske vojnike te pomagati u popravkama zapadnog oružja koje je poslato u Ukrajinu. U tablici koju su objavili Rusi tvrde da su u Ukrajini od 24. februara, dakle od početka ruske invazije, stigla 204

hrvatska državljana. Od toga, tvrdi rusko ministarstvo odbrane, 74 su ubijena, 51 je napustio zemlju te ih je s jučerašnjim datumom u Ukrajini ostalo 79. Prema podacima koje je objavilo rusko ministarstvo odbrane, Hrvatska je četvrta po redu zemlja po broju ubijenih ,,plaćenika“. Prva je Poljska s 378, druga je Rumunija sa 102, a treće je Ujedinjeno Kraljevstvo sa 101. Ovi podaci nijesu nezavisno provjereni i lako je moguće da se radi o ruskoj ratnoj propagandi. Index je o ovim ruskim podacima poslao upit hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova, a odgovor će objaviti kad ga dobiju. Zasad je poznato da je u Ukrajini zarobljen jedan hrvatski državljanin, a jedan je ranjen te se vratio u Zagreb na liječenje.

po centimetar i za nas je od vitalnog značaja da pokažemo ono što znamo da je istina, a to je da Ukrajina može da pobijedi i da će pobijediti - rekao je Džonson po povratku iz Kijeva u Britaniju, prenosi The Guardian. - Kada dolazi do zamora, vrlo je važno pokazati da smo s njima na duge staze i da im dajemo stratešku otpornost koja im je potrebna - rekao je Džonson.

U međuvremenu je Institut za proučavanje rata objavio da Kremlj raspoređuje dodatne vojnike duž istočnog krila ukrajinske obrane u nastojanju da pojača svoje operacije u području Sjeverodonjecka i Lisičanska. Pozivajući se na portparola ukrajinskog ministarstva odbrane, američki think-tank tvrdi da ruske snage prebacuju tenkove, oklopne transportere, inženjerijsku opremu i vozila bliže Sjeverodonjecku. - Ruska vojska koncentrisala je veliku većinu svoje raspoložive borbene moći da zauzme Sjeverodonjeck i Lisičansk na uštrb drugih osovina napredovanja i zbog toga trpi velike gubitke - izvijestio je ISW. Granatiranje je zarobilo 77 rudara u rudniku ugljena u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, izvještava ruska novinska agencija RIA. Rudari su ostali zarobljeni pod zemljom nakon što je prekinuta struja u rudniku Zasjadko. - Kao rezultat granatiranja (ukrajinskih snaga), struja u rudniku Zasjadko u Donjecku je prekinuta, 77 rudara ostalo je pod zemljom - rekla je RIA, pozivajući se na teritorijalnu odbranu separatističke regije koju podržava Rusija.

Arena

Neđelja, 19. jun 2022.

Fudbal

Fudbaleri Budućnosti bruse formu na Zlatiboru, ekipi se priključili i seniorski reprezentativci

Sve podređeno uspjehu u Evropi

Dragojević

Kratak predah imali su fudbaleri Budućnosti od kraja prošle sezone do početka priprema za novu takmičarsku godinu. Ima, međutim, i onih koji nikako nijesu pravili pauzu. Riječ je o ,,A“ reprezentativcima Milošu Dragojeviću, Vasiliju Terziću i Viktoru Đukanoviću. Isto važi i za Miloša Raičkovića, koji je otputovao za Južnu Koreju, gdje će nositi dres Seongnama. Po završetku obaveza u Ligi nacija, trio ,,plavih“ pridružio se ekipi na pripremama na Zlatiboru. – Reprezentacija je jedno veliko iskustvo za mene, osjetio sam tu atmosferu kako je biti u nacionalnom timu, imao priliku da treniram sa igračima koji igraju

u najvećim evropskim klubovima. Sigurno mi je to mnogo značilo. Naravno, ostaje žal što nijesam debitovao, ali doći će i moje vrijeme. Mislim da je reprezentacija napravila sjajan rezultat pred dva odlučujuća meča u septembru. Mislim da smo kadri da napravimo nešto veliko i osvojimo prvo mjesto u grupi – za klupski sajt je izjavio Terzić, kapiten podgoričkog tima, koji je prvi put dobio poziv u najbolji državni tim. Golman Dragojević je odavno reprezentativac, ima upisan i nastup, a tokom četiri reprezentativne utakmice tri puta je bio na klupi, a jednom na tribinama. – Kada dobijete poziv za reprezentaciju motivacija je uvijek na najvećem mogućem nivou, a sigurno da je posebno lijep osjećaj kada ste dio

Đukanović

takvog kolektiva. Tokom tek završenog ciklusa u Ligi nacija napravili smo sjajne rezultate, pokazali zrelu i stabilnu igru na svim nivoima, a nema razloga da ne ostanemo na tom nivou i u septembarskim mečevima sa grupom završimo na prvom mjestu, što bi bio enorman uspjeh. Došli smo rapoloženi sa nezaboravnim osjećajem, ne bih imao ništa protiv da tako bude i u Evropi što se tiče našeg kluba – nadovezao se iskusni čuvar mreže, momak koji je učestvovao u osvajanju osam od ukupno devet trofeja Budućnosti. Biser crnogorskog fudbala Viktor Đukanović pozvan je za mladu reprezentaciju, a nakon što je dao golove protiv Irske i Luksemburga – prekomandovan je među ,,hrabre sokole“.

I ne samo to – sa 18 i po godina postao je najmlađi igrač iz Telekom 1. CFL koji je debitovao za najbolju nacionalnu selekciju. Hitronogi krilni napadač ušao je u finišu meča u Bukureštu, gdje su ,,crveni“ deklasirali Rumuniju u 4. kolu Lige nacija (3:0). – Drago mi je što sam prvo debitovao za mladu selekciju, što nijesam preskakao stepenice, ali mi je žao što nijesmo slavili protiv Iraca. Naravno, presrećan sam zbog golova protiv Irske i Luksemburga, a najsrećniji što sam debitovao za ,,A selekciju“. Tu nijesam uspio da postignem pogodak, ali je bitno da smo uz dobru igru zabilježili izuzetno važnu pobjedu i ciklus završili na najbolji mogući način – ističe Đukanović. Stručni štab je reprezentativcima dao slobodan dan, ne pre-

Mladi crnogorski golman zvanično predstavljen u timu iz Novog Sada

Carević tri godine u Vojvodini PODGORICA – Više nijesu nagađanja, sve je zvanično – Lazar Carević novi je član Vojvodine. Dosadašnji golman Barselone B potpisao je ugovor na tri godine i odmah će se priključiti ekipi Milana Rastavca na pripremama u Sloveniji. Carević je rođen 16. marta

1999. godine na Cetinju, ponikao je u Grblju, da bi potom kao 18-godišnjak prešao u čuvenu akademiju Barselone – „La Masiju“. Nakon jedne sezone u ekipi Huvenil A, sa kojom je osvojio juniorsku Ligu šampiona, ljeta 2018. prekomandovan je u Barselonu B, drugi tim katalonskog kluba,

koji se takmiči u trećem rangu španskog fudbala. Carević je za Barselonu B branio 25 puta, a takođe je nerijetko imao priliku da trenira sa prvim timom Barselone. Crnogorski golman je u Barseloni B imao žestoku konkurenciju, najprije je to bio Injaki Penja, koji je sada na pozajmici u

Galatasaraju, a potom Arnau Tenas, obojica su polaznici „La Masije“ i povremeni mladi reprezentativci Španije. Carević je branio u svim mlađim selekcijama Crne Gore, a u martu ove godine na prijateljskom meču protiv Jermenije u Jerevanu debitovao je i za ,,A selekciju“. R. P.

Terzić

puštajući ništa slučaju kako bi „plavi“ što spremnije dočekali izazove na evro sceni. Ipak, cijela ekipa je juče prije podne vježbala u teretani. – Iskreno, ne radujem se pripremama – sa osmijehom na licu kaže 33-godišnji Dragojević, koji dodaje: – To je period kada igrači mnogo pate zbog napornog rada. Teško je kada nemate odmora, ali i na to morate da budete spremni. Svakako, u dogovoru sa stručnim štabom i trenerom golmana Božidarom Vuksanovićem, sa kojim sam radio i u reprezentaciji, plan je da narednih nekoliko dana budem u laganijem ritmu. Terzić je mlađi deset godina i već radi punim intenzitetom. – Nije lako, ali nalazimo se u specifičnoj situaciji jer brzo

igramo Evropu i najbitnije je da se što bolje pripremimo. Svi smo samo na to koncentrisani. Nadam se da će nas zaobići povrede kako bismo napravili iskorak na međunarodnoj sceni. Znam da to svi naši navijači žele, baš kao i svi mi – jasan je 23-godišnji vezista. Pripreme kao pripreme. Zlatibor, dobro poznata baza, svakodnevica uobičajena: buđenje, doručak, trening, odmor, trening, šetnja... – Najviše se družim sa Ivanovićem, Adžićem, Dragojevićem... Organizujemo zajedničku kafu prije treninga, ali smo najviše koncentrisani na odmor – govori Terzić koji spada u grupu „starijih igrača“ jer su mu ovo ko zna koje pripreme sa prvim timom, s obzirom na to da je senior postao sa 17 godina. Na njegove riječi se nadovezuje iskusniji Dragojević koji daje pravi primjer saigračima, posebno što se tiče regeneracije. – Najviše vremena zajedno provodimo mi stariji – tu su Adžić, Ivanović, Mirković, pa moj cimer Pavličić, Terzić... Sa takvom grupom momaka vrijeme je ispunjeno. Generacijski jaz među „plavima“ postoji, ali svaki put na okupljanju prije odlaska na trening to eskalira u dobru šalu. Ali, Đukanović baš i ne može previše da se opusti jer ima ulogu mentora mlađem bratu Stefanu, koji je sa ekstra talentovanim kadetima, među kojima su još Vasilije Adžić, Marko Perović, Lazar Maraš i Andrej Camaj, prvi put na pripremama seniora. – Mora da me sluša ako misli da bude nešto od njega u fudbalskom smislu – rekao je kroz osmijeh 18-godišnji Đukanović. O protivniku u kvalifikacijama za Ligu konferencija, kosovskom Lapiju, priča se (prvi meč pod Goricom 7. jula u 20.30, revanš je 14. jula u Prištini u 20.00) i postoji nevjerovatna želja za prolaskom u narednu rundu. – Lapi poštujemo i cijenimo kao i svakog protivnika. Međutim, moramo da budemo oprezni, a naš cilj je prolaz u drugo kolo – kaže Đukanović. Optimista je i kapiten Terzić: – Detaljna analiza nam tek slijedi, ali znam da imaju nekoliko stranaca i sigurno da posjeduju kvalitet kad su osvojili tamošnji Kup. Nadam se prolazu dalje i velikom broju navijača na stadionu, jer zajedno možemo mnogo – ističe Terzić. ,,Plavi“ će danas na Zlatiboru odigrati prvi kontrolni susret – u 16.30 sati na stadionu „Švajcarija“ odmjeriće snage sa ekipom D. K. Mladosti iz Lučana.

Arena

18 Sportski miks

Neđelja, 19. jun 2022.

Crnogorski olimpijski komitet domaćin manifestacije Olimpijski dan

Stasavaju budući šampioni ifestaciju Mlade rukometašice uveličale man

Vaterpolisti u drugačijoj ulozi

Predsjednik COK-a Dušan Simonović i ministar spo rta i mladih Vasilije Laloše vić

PODGORICA – Crnogorski olimpijski komitet organizovao je proslavu Olimpijskog dana, koji tradicionalno u junu širom svijeta obilježavaju nacionalni olimpijski komiteti. Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović kazao je da je Olimpijski

dan mnogo više od sportskog događaja. – To je dan kada se svijet aktivira, uči o olimpijskim vrijednostima i otkriva nove sportove. Nacionalni olimpijski komiteti širom svijeta u junu organizuju sportske, kulturne i edukativne aktivnosti. Nakon pandemije i zadovoljstva što smo i u tim

okolnostima, uz podršku Olimpijske solidarnosti, Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada i naših sponzora, ali i lokalnih sportskih klubova, uspjeli da organizujemo proslavu i da svi, makar na trenutak, zaboravimo situaciju u kojoj smo se nalazili prethodne dvije i po godine. Međutim, i u

odnosu na naš prošlogodišnji susret, svijet se još jednom značajno izmijenio. Zbog radosti ovog dana, zbog naše djece, neću pominjati krizu sadašnjeg trenutka, koja pogađa Ukrajinu, Evropu, kao i čitav svijet, ali je ovo mjesto i prilika, da se, u skladu sa sloganom ovogodišnjeg Olimpijskog

dana, pokrenemo u težnji za mirom, da slavimo zajedništvo, toleranciju, solidarnost – kazao je Simonović. Svjetski olimpijski dan slavi se od 1948. u znak sjećanja na rađanje modernih Olimpijskih igara, 23. juna 1894. na Sorboni u Parizu. Cilj proslave Olimpijskog dana bio je da se pro-

Učesnici rukometnog festivala

axa Najmlađe članice Budućnost Bem

PUN POGODAK: Festival mini-rukometa održan u glavnom gradu

Radost na licima najljepši poklon A. MARKOVIĆ

a Starsa Bojana Popović sa rukometašicam

moviše učešće u sportu širom svijeta bez obzira na godine, pol ili sportske sposobnosti. I naša Sportska kuća godinama predano radi na promociji olimpijskih vrijednosti, vjerujući da ovakvi projekti koji promovišu bavljenje sportom, druženje, brigu i pažnju prema okolini, mogu da učine zajed-

Najmlađi rukometaši Titograda 2020

Arena

Neđelja, 19. jun 2022.

Šansa za dokazivanje PODGORICA – Poslije dugog niza godina na B prvenstvu Evrope učestvovaće i mlada ženska reprezentacija Crne Gore. Selektor Vladan Radović, koji je prije godinu dobio šansu da vodi prvi tim Budućnost Bemaxa, u kojem su se našle juniorke, talentovane igračice uglavnom 2002. godište. Upravo te djevojčice bile su nosioci igre podgoričkog kluba u tek završenoj sezoni, zbog čega su skrenule pažnju na sebe, jer se vidjelo i finalnom turniru WABA lige da su Leković, Savković, Radonjić, Drobnjak, Bigović, Šćepanović igračice koje su budućnost crnogorske košarke. Upravo Budućnost Bemax predstavlja praktično mladu selekciju, jer su uz igračice iz svoje filijale (Podgorice) u reprezentaciji još Radonjić i Bulajić iz Primorja. – Nakon završenih takmičarskih obaveza i malog predaha nastavile smo sa treninzima, tako da smo praktično već neko vrijeme u pripremama. Svjesne smo da nas čeka veliki ispit, a bez dileme je to za sve nas veliki motiv. Biti dio reprezentacije i predstavljati svoju zemlju na

Banjaji pol-pozicija Franćesko Banjaja startovaće sa pol pozicije u desetoj trci Moto GP šampionata, koja će danas biti vožena na Sahsenringu za Veliku nagradu Njemačke. Do treće pol pozicije sezone vozač Dukatija došao je krugom u vremenu od minut, 19 sekundi i 93,1 stotinku. Italijan je 76 hiljaditinki bio brži od branioca titule Fabija Kvartara, treći je završio Žoan Zarko na Pramak Dukatiju. Kvalifikacije su kasnile zbog nestanka struje na stazi. R. A.

Prvenstvo malih zemalja u San Marinu

Član ABA2 lige krenuo sa formiranjem tima

Mladen Vujić prvo pojačanje Podgorice PODGORICA – Košarkaški klub Podgorica kreće sa formiranjem tima za novu sezonu, a prvo pojačanje je Mladen Vujić! Radi se o igraču koji je visok 205 centimetara i koji igra na poziciji centra, a u Podgoricu stiže iz ekipe Mega basketa. Inače, Mladen Vujić je rođen 14. avgusta 1998. godine u Beogradu. Seniorsku karijeru je započeo 2016. u Žarkovu, da bi 2018. godine prešao u OKK Beograd gdje je proveo tri sezone, a zatim Superligu odigrao za Vojvodinu. Za OKK Beograd je u Košarkaškoj ligi Srbije u prosjeku bilježio 13.7 poena i 4.2 skoka po utakmici. Upravo te partije preporučile su ga Megi, gdje je bio prošle sezone. Vujić je u tek završenoj sezoni igrao na 10 utakmica ABA lige. Trener Nebojša Bogavac nedavno je rekao da očekuje četiri-pet pojačanja, a Mladen Vujić prva je akvizicija R. P. podgoričkog kluba!

Stonoteniski turnir za OSI

POKCG

Moto GP, VN Njemačke

velikom takmičenju svakako da je nešto posebno – rekla je Zorana Radonjić, bek Crne Gore. Ženska U20 selekcija igraće na B prvenstvu u Skoplju od 9. do 17. jula. U grupi C sa Hrvatskom, Rumunijom, Kosovom i Sjevernom Makedonijom. – Na samom prvenstvu imamo jako ozbiljne selekcije poput Slovenije, Turske, Njemačke, pa i Portugala, sa nama u grupi je i Hrvatska. Nadam se da ćemo prije svega imati sreće, a svaki meč za nas je prilika za dokazivanje. Iako smo veoma mlade već imamo zapažene uloge u svojim klubovima i sigurno da ćemo dati sve od sebe da ostvarimo što bolji rezultat – dodala je Baranka. Naše reprezentativke treniraće u Podgorici, 21. i 22. juna zakazani su dueli sa Sjevernom Makedonijom, a onda 25. i 26. gostovanje Srbiji. – Nećemo imati priliku da igramo mnogo kontrolnih utakmica, ali ćemo zakazane provjere sigurno nastojati da iskoristimo što bolje. Ono što je dobro jeste to što smo svakako već na okupu duže vrijeme, dobro se poznajemo i sigurno da će to biti naš adut – naglasila je Radonjić. R. P.

TWITTER

Zorana Radonjić

Tekvondoistima deset medalja Ćirković

Crnogorski borci, članovi tekvondo klubova Montenegro stars, Ulcinj, Besa i S3, prvi takmičarski dan Prvenstva malih zemalja Evrope u San Marinu završili su sa deset medalja – četiri zlatne i po tri srebrne i bronzane. Zlatne medalje osvojili su junior Montenegro starsa Vuk Vuletić (do 73), kadetkinja podgoričkog kluba S3 Lana Baletić i kadetkinje Ulcinja Arta Ismailaga (do 44) i Sara Kraja (do 55). Srebrnom medaljom morao se zadovoljiti junior Montenegro starsa Mario Vuković (do 63). Isto odličje osvojili su i kadeti Ulcinja Enes Dušku (do 61) i Amela Nuti (do 44). Bronzane medalje osvojili su

treća u Varni

članovi Bese iz Tuzi Aurora Vuljaj (do 63), Isra Jusufđokaj (do 63) i Leo Gegaj (do 63). Besa je imala uspješan nastup i na ,,Kroacija openu“ u Zagrebu i osvojila dvije medalje – srebrna je bila AnđelaBerišaj, a Ben Jusufđokaj osvojio je bronzu.

Za danas u San Marinu zakazan je nastup ZinedinaBećaja (do 68) i članova Olimpa Vasilija Peruničića (do 80) i Jelene Peruničić (do 49). Šampionat u San Marinu okupio je 103 takmičara iz devet država. R. A.

Japanka se povukla zbog povrede

Osaka ne igra na Vimbldonu Naomi Osaka se povukla sa Vimbldona, devet dana prije početka nezvaničnog prvenstva svijeta u tenisu. Japanka je ovakav scenario najavila još

tokom Rolan Garosa, kada je postalo zvanično da igrači neće dobiti poene za nastup na Vimbldonu. - Ne inspiriše me igranje na egzibicionim

Stonoteniserka podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom ,,Luča“ Milijana Ćirković kao trećeplasirana završila je nastup na međunarodnom turniru u bugarskoj Varni. Ćirković se takmičila u kategoriji S6-10 i upisala pobjedu i dva poraza. U kategoriji S 6-7, Đuro Krivokapić je izgubio polufinale, a poražen je i u meču za treće mjesto. U grupi je bio prvi sa tri pobjede. U istoj klasi Pjetro Paljušević

turnirima – kazala je tada Osaka. Zvanično, razlog za povlačenje sa Vimbldona je povreda noge. Osaka nije igrala na Vimbldonu od 2019, a nema pobjedu od trećeg kola 2018. godine. Turnir se 2020. nije igrao zbog korona virusa, a Osaka prošle godine nije nastupila zbog problema s mentalnim zdravljem. R. A.

Milijana Ćirković

je izgubio sva tri meča u grupi. U klasi S 1-5, Samra Kojić se takmičila u grupi sa tri stonotenisera, a nastup je završila sa tri poraza. Takmičenje je u grupi završio i Dejan Bašanović u klasi S10, sa pobjedom i dva poraza. Turnir je okupio takmičare iz Bugarske, Srbije, Makedonije, Rumunije i Crne Gore. NBC NEWS

PODGORICA – Ženski rukometni klub Budućnost Bemax, u saradnji sa RK ,,Titograd 2020“, organizovao je deseti po redu Festival mini-rukometa za djevojčice i dječake 2012. godište i mlađi. Festival za mlade okupio je u ženskoj konkurenciji ekipe Budućnost Bemax, Podgoricu 2013, Titan, Zetu, Nikšić, Berane 2003, Stars, Feniks i Ulcinj. U konkurenciji dječaka takmičile su se ekipe Titograd 2020, Sutjeska, Partizan 1949, Stars i Mornar 7. Manifestacija je održana u Podgorici i pokazala je da među najmlađim ima volje za sportom. O talentima je rano govoriti, ali entuzijazam na terenu daje nadu da će u budućnosti isplivati neka nova lica za velike domete. – Prije svega, zahvalio bih Rukometnom savezu na čelu sa predsjednikom Petrom Kapisodom koji nam je dao podršku tako što nam je omogućio da utakmice sude sudije, pa su djeca imala pravi doživljaj, a naš klub Budućnost Bemax platio je dvoranu. Deseti po redu Festival rukometa ponovo je bio pun pogodak i lijepa priča za dalje. Rezultat je bio u drugom planu, jer djeca nijesu igrala za plasman. Cilj je, kao i uvijek na ovakvim okupljanjima, promocija rukometa – kazao je trener A. M. Filip Adžić.

Mlada ženska košarkaška reprezentacija u Podgorici sprovodi pripreme za EP

TK BESA

nicu boljom. Značaj ovog događaja prepoznale su mnogobrojne institucije i kolektivi, među kojima i Ministarstvo sporta i mladih. – Još jednom bih želio da pozdravim naše sportiste koji putuju na Mediteranske igre i poželim im sreću, uz nadu da će djeca koja su danas ovdje biti isto u budućnosti dio ove olimpijske porodice – kazao je ministar Vasilije Lalošević. Već drugu godinu zaredom Glavni grad, kroz Sekretarijat za kulturu i sport, prepoznaje značaj Olimpijskog dana koji predstavlja jednu od najboljih platformi za promociju sporta i zdravih stilova života, pogotovo među najmlađom populacijom. Miloš Antić, iz Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, poželio je sreću našim sportistima i sportistkinjama na Mediteranskim igrama. – Olimpijski dan je manifestacija koju drugi put zaredom organizujemo kroz partnersku saradnju sa Crnogorskim olimpijskim komitetom i veoma smo zadovoljni tim partnerstvom, komunikacijom i svime što to donosi. Kada vidimo nasmijana lica svih vas ovdje, kada vidimo zadovoljstvo svime onim što daje sport, želim da nastavite da se bavite sportom, a da od vas koji ste ovdje, kao što je i ministar Lalošević rekao, izrastu neki novi šampioni. Međunarodni olimpijski komitet je u ovoj godini uveo novu oblast komunikacije pod nazivom „Zajedno za bolji svijet“. Obuhvata teme kao što su održivost, inkluzija, solidarnost i mir, sa ciljem da okupi ljude da doprinesu boljem svijetu kroz sport. Svake godine ova oblast će se fokusirati na druge teme koje su zajednički A. M. globalni interes.

Sportski miks 19

20 Sportski miks

Arena

Neđelja, 19. jun 2022.

FAJNAL-FOR LIGE ŠAMPIONA ZA RUKOMETAŠE: Kjelce srušilo Vesprem, s Barselonom za trofej

Naša atletičarka imala zapažen nastup u Parizu

Vuković osvojila 5. mjesto na Dijamantskoj ligi

Slavlje rukometaša Kjelcea u Kelnu

PODGORICA – Marija Vuković osvojila je peto mjesto na mitingu Dijamantske lige u Parizu.

stavku zaigrala mnogo bolje u odbrani i raznovrsnije u napadu. Jedan od presudnih momenata dogodio se u 34. minutu, kada je Blaž Blagotinšek dobio crveni karton zbog prekršaja nad Vujovićem. Pogotkom našeg asa iz kontre, Kjelce je u 42. minutu prvi put došao do ,,plus 4“ (25:21). Desni bek crnogorske reprezentacije nedugo potom je povrijedio zglob šuterske ruke prilikom faula za isklju-

Poljski velikan je u polufinalu fajnal-fora Lige šampiona za rukometaše savladao Vesprem (37:35) i za trofej će se boriti s braniocem trofeja Barselonom, koja je bila bolja od oslabljenog Kila (34:30). Vesprem je na poluvremenu vodio 18:16, da bi ekipa Talanta Dujšebajeva u na-

Vladan Vukićević voli rukomet, igra vaterpolo, a prije dva dana imao susret s legendom

čenje i nije se vraćao na teren. Meč je završio s dva pogotka. Vesprem je prilazio na dva gola zaostatka, ali je bio daleko od preokreta. Arkadijuš Morito kod Kjelcea i Rasmus Lauge u poraženom timu završili su utakmicu sa po osam pogodaka. Kil i Barselona su dugo igrali uglavnom gol za gol, na poluvremenu je 19:18 za ,,blaugranu“, koja je u 43. minutu prvi put povela četiri razlike (27:23) i potom rutinski zadr-

žala prednost. Aleiš Gomes Abeljo dao je za Barsu 12 pogodaka uz 13 šuteva, dok je kod Kila – kojem su nedostajali Sander Sagosen i Hendrik Pekeler – odskočio pivot Patrik Vincek sa sedam golova. Meč za treće mjesto u Kelnu igra se danas u 15.15 sati, finale je na programu od 18 časova. Vive Kjelce ima jednu, Barselona rekordnih 10 titula šampiona Evrope. Ne. K.

SEKRETARIJAT ZA KULTURU I SPORT

Vive Kjelce igraće danas u Kelnu za drugu, Branko Vujović za svoju prvu titulu prvaka Evrope.

Najbolja crnogorska sportistkinja takmičenje je završila sa rezultatom 195 centimetara, a u dva od tri pokušaja na 198 našu atletičarku milimetri su dijelili od rekorda. Kakav je nastup imala Marija najbolje svjedoči podatak da su bolji rezultat imale samo Ukrajinke Jaroslava Mahučik i Irina Gerašenko (koja je 192 i 195 preskočila tek iz trećeg pokušaja). Gerašenko je sa 198 bila druga, dok je Mahučik sa 201 bila najbolja. Iako je imala problema sa povredom, Marija je imala sjajan nastup. Vuković je počela nastup od visine 180 centimetara i prve tri visine savladala je bez prvog pokušaja (180, 184, 188), da bi onda u drugoj seriji preskočila visinu od 192 centimetra i bila u tom tek četvrta atletičarka koja je to uspjela. Marija je u drugoj seriji savladala i visinu od 195 centimetara, čime je bilo jasno da će biti u šest najboljih, ali i da će imati priliku da napadne crnogorski

rekord. Međutim, nije imala sreće na visini od 198, a treće i četvrto mjesto sa identičnih 195 cm osvojile su Julija Levčenko (Ukrajina) i Australijanka Nikol Mekdermot, s obzirom na to da su do visine 198 bile maksimalne. Šesto mjesto sa 195 osvojila je Katerina Tabašnik, jer je 192 preskočila u trećoj seriji, a 195 u drugoj. Francuskinja Loren Maksvel ispala je već na početnoj visini od 180, a njena sunarodnica Solen Žikel preskočila je 188, ali ne i 192. Sa rezultatom 188 nastup je završila i Italijanka Elena Valortigara, koja ima lični rekord 202, baš kao i Belgijanka Nafisatu Tiam, koja je stala na 192 cm. I nastup u Parizu potvrdio je da se Vuković ustalila na visinama preko 190 – u Kefaloniji je išla preko 193 centimetra, zatim je iz prvog pokušaja najbolja sportistkinja naše zemlje u prošloj godini preskočila 195 centimetara na mitingu u Kalamati. U Kalitei je završila nastup sa rezultatom 188 centimetara, dok je 1. juna slavila na „Filothei Women Gala“ u Atini sa rezultatom 195 centimetara. R. P.

Sa prošlogodišnjeg kampa

Kad se ostvari san da upoznaš Bojanu… PODGORICA - ,,Da, da, imao sam osam godina. Ali, svega se sjećam. I Vašeg gola sa sedam metara, kada ste prevarili golmanku Leganger. Dolazio sam iz Budve i gledao vaše utakmice“. Ovako je tekao razgovor između mladog vaterpoliste Vladana Vukićevića i proslavljene rukometašice Bojane Popović. Član omladinskog vaterpolo tima Crne Gore prišao je legendi svjetskog rukometa i zamolio za zajedničku fotografiju. U društvu kolege Baštrice, pretrčao je (ne preplivao) dobar dio prostora u podgoričkoj Delti, kako bi dobio poklon pred put na Mediteranske igre. – Ali, 2012. imao si samo osam godina, nevjerovatno da se sjećaš mnogih detalja – pitala je Bojana mladog vaterpolistu. – Dolazio sam i kasnije – nastavio je mladi vaterpolista.

A. MARKOVIĆ

PRZEGLADSPORTOWY.PL

Branko Vujović igra za evropsku titulu

Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada organizuje 16. Ljetnji kamp Sudar generacija, različitih sportova, bio je simpatičan. Vladan i Bojana pričali su i o vaterpolu. – Ne razumijem pravila. Koliko god da gledam vaterpolo ne mogu da procijenim kada je, a kada nije faul. A, pritom vaterpolo je težak sport. Posvećenost je put do rezultata, složili su se oboje. Bojana je poželjela Vladanu i timu u Alžiru da osvoje medalju… A. M.

Perspektivni Podgoričani na Kopaoniku Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada na Kopaoniku organizuje 16. Ljetnji kamp perspektivnih sportista Podgorice. Na ovogodišnjem izdanju tradicionalnog događaja Glavnog grada, koji će biti održan od danas do 26. juna, učestvovaće oko 90 talantovanih mladića i djevojaka koji treniraju košarku, fudbal, odbojku, rukomet i atletiku, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu i sport.

- Ovo je još jedan pokazatelj brige Glavnog grada o najmlađim sportistima. Stvaramo im uslove da se bave sportom, da se druže i stiču nova iskustva. Sigurni smo da će se za mnoge od njih u perspektivi čuti i da će se na lijep način sjećati ovog kampa – navodi se u saopštenju. Za sve učesnike Sekretarijat je obezbijedio smještaj na bazi punog pansiona, stručna lica i terene neophodne za sprovođenje trenažnog procesa

Dodaje se da je Sekretarijat odredio kriterijume za izbor perspektivnih sportista u odabranim sportskim disciplinama, kao i stručnog kadra koji sprovodi trenažni proces, što je realizovano u saradnji sa nacionalnim savezima i klubovima sa teritorije Glavnog grada, sa ciljem da se na jednom mjestu okupi što veći broj talentovanih sportista i da im se uz kvalitetan rad u sjajnim uslovima na Kopaoniku ojača R. A. podloga za dalje napredovanje.

Feljton 21

Neđelja, 19. jun 2022.

NEKOLIKO RIJEČI O PODGORIČKIM ZAGONETKAMA » Piše: Slobodan ČUKIĆ Nesumnjivo je da je Podgorica 1326. godine već nosila taj naziv. Što se tiče nastanka njenog imena, reklo bi se da je stvar jednostavna: skovan je po brdu Gorica u čijem se podnožju nalazilo naselje. Međutim, odmah ćemo se uvjeriti da nije sve tako logično. Problem je u tome što se najstarije podgoričko naselje nalazilo ispod brda Ljubovića, a ne pod Goricom. Stara Podgorica je od Ljubovića bila udaljena samo 100-150 metara, dok je od Gorice dijelilo cijelih 700-800 metara. Osim toga varoš je od Gorice bila odijeljena rijekom Ribnicom i Livadama, dok toga nije bilo na strani prema Ljuboviću. Pjesma ne kaže da su se podgoričke đevojke šetale i zaljubljivale ispod Gorice već pod Ljubovićem, jer je Gorica bila daleko, a Ljubović tik do grada. Imenovanje naselja po udaljenijem a ne po bližem uzvišenju se kosi s elementarnom logikom i usmjerava pažnju na nazib brda Ljubović. Zanimljivo je da u naučnoj literaturi i varoškim predanjima nema ni jedne jedine riječi o tome kako je i kada nastalo ime - Ljubović. U narodnoj poeziji se pominje beg Ljubović i sudeći po tome riječ je o prezimenu (bratstvu) iz osmanskog perioda, po kome je brdo najvjerovatnije i dobilo ime. A to pokreće pitanje o prethodnom imenu tog uzvišenja, što je i svrha ove priče. Dakle, kako se zvalo brdo Ljubović u prijeosmanskom dobu? Da li je možda i ono nosilo naziv – Gorica? Za ovo pitanje imamo dobar razlog. Jer, na tlu današnje Podgorice postoje dvije Gorice. Jedno uzvišenje s tim imenom nalazi se u Lješkopolju, na zapadnoj periferiji današnje Podgorice. U njegovom podnožju nalaze se naselja Donja Gorica i Gornja Gorica. Drugo uzvišenje s imenom Gorica nalazi se u samom centru Podgorice i danas je zelena oaza i omiljeno šetalište. U njegovom podnožju je i Crkva Sv. Đorđa o kojoj ćemo govoriti u nastavku. Ova dva naziva snažno ukazuju na sklonost drevnih slovenskih doseljenika da uzvišenja u ravnici okružena poljem nazivaju Goricama. A takav je i Ljubović, koji je sa svih strana okružen poljem! Dakle, može li biti da je Podgorica dobila ime po nekadašnjoj Gorici,

Istoričar Panta Srećković je oko 1868. pronašao zapis u srpskom Manastiru Voljavča, u kome je stajalo da je Stefan Nemanja rođen u Spužu. To otkriće je usmjerilo pogled na bilješku crnogorskog mitropolita Vasilija Petrovića u njegovoj Istoriji o Černoj Gori iz 1754. – đe takođe stoji da je Stefan Nemanja rođen u Spužu

Kako je bilo ime Ljuboviću u prijeosmanskom dobu? Najstarije podgoričko naselje nalazilo se ispod brda Ljubovića, a ne pod Goricom. Stara Podgorica je od Ljubovića bila udaljena samo 150 metara, dok je od Gorice dijelilo oko 700-800 metara. Osim toga varoš je od Gorice bila odijeljena rijekom Ribnicom i Livadama, dok toga nema na strani prema Ljuboviću. Pjesma ne kaže da su podgoričke đevojke šetale i zaljubljivale se ispod Gorice već pod Ljubovićem, jer je Gorica bila daleko, a Ljubović tik do grada

Turski plan Podgorice iz 19. stoljeća - dolje lijevo je Ljubović, gore desno Gorica

Pogled sa Ljubovića na Podgoricu, kraj 19. stoljeća

kojoj je u osmanskom dobu iz nepoznatih razloga promijenjeno ime u - Ljubović?

ZBRKA

„Zvanična“ starost Podgorice je za sada tvrdo „fiksirana“ za 1326. godinu, dopadalo se to nekome ili ne, Ovakvom raspletu znatno je doprinijela i velika zbrka oko lokacije rimske stanice Birziminijum i nepostojećeg „grada Ribnice“- koji su navodno prethodili Podgorici. Osvrnućemo se na to pitanje u najkraćim crtama. Slavni engleski arheolog Artur Evans je oko 1875-1880. zaključio da se ilirski Meteon koga pominje Tit Livije, prije dvije hiljade godina nalazio na Medunu u Kučima. A budući da je Ravenski geograf zapisao da je Burzumon bio blizu Meteona, Evans je konstatovao da je Birziminijum morao biti na tlu 12 kilometara udaljene Podgorice, odnosno, na ušću Ribnice u Moraču. Ovo je prihvatio uticajni Piero Stikoti, pa je to nadalje važilo kao aksiom,

Dr Ljiljana Juhas



Imenovanje naselja po udaljenijem a ne po bližem uzvišenju se kosi s elementarnom logikom i usmjerava pažnju na brdo Ljubović. Zanimljivo je da u naučnoj literaturi i varoškim predanjima nema ni jedne jedine riječi o tome kako je i kada nastao taj naziv - Ljubović. Sudeći po begu Ljuboviću koji se pominje u narodnoj poeziji, riječ je o prezimenu (bratstvu) iz osmanskog perioda, po kome je brdo vjerovatno dobilo ime. A to pokreće pitanje o prethodnom imenu. Da li je brdo možda nosilo naziv – Gorica?

koji su papagajski ponavljali lokalni istoričari i geografi. (Na tom fonu se domišljalo da maleni most na ušću Ribnice potiče iz rimskog doba, i da se navodno, u blizini današnjeg Blažovog mosta, u antici nalazio veliki most preko Morače, uprkos tome što je to u antičkoj epohi bilo najnepovoljnije mjesto za gradnju mosta, jer na tom potezu u rječnom koritu ne postoji nikakva stijena na kojoj bi se mogla postaviti stopa od mosta. Nijesu Turci bez razloga izgradili Vezirov most na mjestu na kojem se nalazi.) Trebalo je da prođe više decenija dok na osnovu rimskih itinerara nije ustanovljeno da je Birziminijum morao biti mnogo bliže Skadru. Napro-

Mihailo Dinić

sto, u itinerarima su u rimskim miljama data rastojanja među stanicama na rimskom putu pa je to bilo lako ustanoviti. Pavle Mijović je na osnovu toga zaključio da je Birziminijum bio na Samoboru, ali je prevagnulo mišljenje da je bio na poziciji Vuksanlekića – kasnije se pojavilo i mišljenje da je bio u blizini Mataguža. Zbrku oko Birziminijuma bila je povezana sa zbrkom oko „grada“ Ribnice, do koje je dovelo pogrešno tumačenje žitija Stefana Nemanje (Sv. Simeona) koje je načinio njegov sin Stefan Prvovenčani. Prema tom spisu veliki srpski župan je navodno oko 1113. godine rođen u „mjestu zvanom Ribnica“ („v meste rekomem Ribnica“). Ovo „v

meste“ se dugo tumačilo kao „manje naselje“ koje se nalazilo na ušću rijeke Ribnice u Moraču, pri čemu se to lociranje oslanjalo na tvrdnju da je tu navodno bio Birziminijum. Ovo je imalo snažnu političko-ideološku pozadinu, a neki srpski istoriografi poput Stanoja Stanojevića su u fantaziranju i domišljanju išli dotle da su tvrdili da se na ušću Ribnice nekada nalazio „Nemanjin dvorac“ - što se 1930-ih čak učilo u školama. Do svega ovoga doveo je previd davnašnjih prepisivača Nemanjinog žitija, zbog čega je izvorni tekst dobio bitno drugačiji smisao. Za rasvjetljavanje te greške bile su potrebne decenije. Pavle Mijović je 1963. godine arheološki istražio tursku tvrđavu nad ušćem Ribnice i utvrdio da ispod njenih temelja nema nikakvih ostataka starijeg srednjovjekovnog naselja „Ribnice“, o čemu je objavio izvještaj u „Starinaru“. Uticajni srpski istoričar Mihailo Dinić je 1965. godine utvrdio da se pomen „Ribnice” u Nemanjinom žitiju odnosi na oblast, a ne na grad. (Pavle Mijović je tokom arheoloških istraživanja turske tvrđave naišao na temelje kvadratnog objekta za koje je vjerovao da su kasnoantički, pa ih je poistovjetio sa ostacima rimske stanice Alata. Arheolog Predrag Lutovac je 2014. godine, u revizionim istraživanjima tvrđave nad ušćem, čemu je autor ovih

redova prisustvovao, iznova iskopao ove temelje i utvrdio da ne potiču iz kasne antike, već da su i oni nastali u otomanskoj epohi, oko 1474. godine, kao i sve ostalo na tom prostoru.) Jedno od najznačajnijih otkrića zbilo se 1983. kada je srpska arheografkinja Ljuljana Juhas, tokom proučavanja starih srpskih rukopisa u beogradskoj Narodnoj biblioteci, otkrila da je u najstarijem sačuvanom prepisu Nemanjinog žitija (tzv. Pariskom prepisu) preskočen jedan cijeli red, te da je u tom previdu ležao i glavni razlog za povezivanje Ribnice sa mjestom Nemanjinog rođenja. Juhas je na koncu zaključila da se Nemanja nikako nije mogao roditi u Ribnici, već da je u njoj (oblasti Ribnica) samo bio kršten po latinskom obredu. Sama oblast Ribnica se najvjerovatnije nalazila na jugoistoku današnje podgoričke opštine, đe su nedavno i nađeni ostaci jedne srednjovjekovne crkve s krstionicom.

SPUŽ

Ovakav rasplet je usmjerio pažnju na davnašnje otkriće srpskog istoričara Pante Srećkovića. Naime, Srećković je oko 1868. godine pronašao zapis u srpskom Manastiru Voljavča podno Rudnika, u kome je stajalo da je Stefan Nemanja rođen u Spužu. Prepis je objavljen u srpskoj naučnoj periodici i to u dva navrata - 1869. i 1870. godine. Srećkovićevo otkriće je, konačno, usmjerilo pogled na još stariju bilješku crnogorskog mitropolita Vasilija Petrovića u njegovoj Istoriji o Černoj Gori iz 1754. godine – đe takođe stoji da je Stefan Nemanja rođen u Spužu – a što je znatno prethodilo otkriću Pante Srećkovića. (Nastavlja se)

22 Horoskop

Neđelja, 19. jun 2022.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEĐELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Biku PONEĐELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Blizancima PONEĐELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari

Đotiš bioritam (20. 6 - 26. 6) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) na www.vedicastrologer.org/jh dobrobit od navedenih tranzita. Preciznu kalkulaciju mjesečevog Za ukupan rezultat nije dovoljno Da bi ste mogli pratiti ovu koluznaka i mjesečeve nakšatre može- posmatrati samo planetarne trante lako dobiti na ovoj adresi ukoliko zite, već i periode kroz koje prolazimnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je unesete podatke rođenja: www. mo, kao i podijelne karte (specifičda znate sideralnu poziciju Mjese- soulmatestars.com/vedic-signs/cal- na područja života) u horoskopu, ca! Samo tako ćete imati korektan culate-your-vedic-sign, ili ako pre- što je vrlo individualno, različito od uzmete besplatan đotiš program osobe do osobe. rezultat navedenih tranzita, te Piše: Mladen Lubura

ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

tnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Tranzit se završava u 19:05.

Mjesec u Raku

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PONEĐELJAK

Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Lavu PONEĐELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Djevici PONEĐELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompeten-

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Vagi PONEĐELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Škorpiji PONEĐELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shva-

ćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Strijelcu PONEĐELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Jarcu PONEĐELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Vodoliji PONEĐELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Ribama PONEĐELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u 19:05.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Tranzit počinje od subote u 13:32. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Neđelja, 19. jun 2022.

Enigmatika 23

24 Enigmatika

Neđelja, 19. jun 2022.

Marketing 25

26 Oglasi i obavještenja Dnevni list

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1 OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

Neđelja, 19. jun 2022.

Oglasi i obavještenja 27

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. jun 2022. Posljednji pozdrav bratu

Dana 18. juna 2022. preminula je, u 80. godini života, naša draga

VELJKU ABRAMOVIĆU

JOVANKA Brankova BANOVIĆ rođena Šušter

porodica pok. BOŽA ĐUKANOVIĆA

733 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 19. juna od 9 do 12 časova, kada se kreće za Prekornicu, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: kćerke JADRANKA i TATJANA, brat RADOVAN, unuci KOSTO, KSENIJA i MILICA, zet DRAGAN i ostala rodbina BANOVIĆ i ŠUŠTER

MILANA VUKČEVIĆA 745 Uvijek ćemo se sjećati tvog plemenitog lika. RADMILA i PEĐA VUKČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj voljenoj babi

744

JOVANKI BANOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Uvijek si bila uz nas, da nam pružiš podršku, da ublažiš naš bol i da se raduješ svakom našem uspjehu.

Tvoji: KOSTO, KSENIJA i MILICA

746

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 19. jun 2022.

Sa tugom i nevjericom, opraštamo se od našeg

Poslednji pozdrav našoj dragoj snahi, jetrvi i strini

Дана 17. јуна 2022. у 39. години живота преминуо је наш вољени и никад прежаљени

EMI Jadrankovoj ŠOĆ

MIJA

МИОДРАГ - МИЈО Гојков СРЗЕНТИЋ Draga Ema, mnogo smo žalosni što si tako rano otišla kod svog Jadranka. Bila si potrebna svojoj porodici. Da su bar bliže nama pa bismo ih tješili ali i ovako bićemo uz njih koliko god budemo mogli. S ljubavlju vas čuvamo od zaborava. S tugom se opraštamo od tebe.

Ožalošćeni: svekrva VIDOSAVA, đever RANKO sa porodicom

Саучешће примамо у породичној кући у Сотонићима 18. и 19. јуна до 14 часова када ће се обавити сахрана на сеоском гробљу у Сотонићима.

Iako je tvoj život bio kratak, bićeš sa nama i dalje u našim mislima i uspomenama.

Ožalošćeni: Отац ГОЈКО, мајка ДАНИЦА, брат МИЛЕНКО, сестра МАЈА, стричеви ВОЈО и РАШКО, тетка ПЕРИЦА, ујаци ДАНИЛО и ДРАГАН, снаха ЗОРИЦА, зет МИЋО КРСТАЈИЋ, стрине ЈЕЛЕНА, САВКА и СМИЉКА, ујна СЛАВИЦА, браћа и сестре од стричева, тетака и ујака, синовац, синовичне, сестрићи и остала родбина

Ožalošćeni: stric VOJO, strina JELENA, brat MILAN, sestre OLJA i ZDENKA sa porodicama

718

712

Посљедњи поздрав вољеном и никад прежаљеном

Дана 18. јуна 2022. преминула је у 85. години живота наша драга

724 Posljednji pozdrav bivšem kolegi, našem dragom

МИЈУ Ујак ДАНИЛО и ујна СЛАВИЦА са породицом

ОЛГА Велимира ЧАБАРКАПА рођена ЖУРИЋ

719

MIODRAGU - MIJU SRZENTIĆU

Посљедњи поздрав вољеном и никад прежаљеном

Саучешће примамо у капели у Загоричу дана 18. јуна од 12 до 15 часова и дана 19. јуна од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу у Загоричу.

S poštovanjem se opraštamo od Tebe, čuvajući uspomenu i sjećanje na Tvoj lik.

МИЈУ O ж а л о ш ћ е н и: син БОРИС, снаха ЈЕЛЕНА, унучад АЊА, ИВАНА, МАША и МАРКО и остала многобројна родбина ЧАБАРКАПА и ЖУРИЋ

Ујак ДРАГАН

KOMPANIJA VOLI

720 Посљедњи поздрав мом брату од тетке

726 Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj kumi

735 Opraštamo se od nama drage

МИЈУ BRANKI Počivaj u miru.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MUJO, VERICA, BOJANA i MILOŠ 743

Браћа од ујака ВЕСЕЛИН, ВЛАДО, НИКОЛА и ВАСИЛИЈЕ, сестра ЉУБИЦА са породицама

ROSI DRAGOVIĆ

ZORAN i LJILJANA DAJKOVIĆ

721 Posljednji pozdrav mojoj dragoj kumi

SLAVKE Dragove ORLANDIĆ rođene Klisić

729

Bila si ponosna odiva porodice Klisić i čvrst oslonac porodici Orlandić. Hvala ti za bratski i iskreni odnos.

ROSI

GOJKO i DARKA KNEŽEVIĆ s porodicom

ŽELJKO BOŽOVIĆ sa familijom 734

730

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. jun 2022. Godinu dana bez tebe, voljeni naš

Dana 18. juna 2022. u 92. godini preminula je naša draga

Тужним срцем јављамо да је дана 18. јуна 2022, у 88. години живота, преминула наша драга

MILAN - MANE KASTRATOVIĆ KATA Mitrova NIKOLIĆ

РОСАНДА Илије БИЈЕЛИЋ

Rođena Brguljan

рођена Булатовић

Porodica će saučešće primati dana 19. juna od 10 do 14 časova u gradskoj kapeli u Škaljarima. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju u Škaljarima.

Саучешће примамо 19. јуна од 10 до 12 часова на градском гробљу Чепурци, након чега крећемо за Боан – село Баре, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова истога дана. Кућа жалости: Булевар Саве Ковачевића 103, Подгорица.

OŽALOŠĆENI: Sestre MAJA, ZORKA i NEDA, snaha MIRJANA, unučad EMILIJA, KATARINA i MITAR i ostala mnogobrojna rodbina

Ожалошћени: супруг ИЛИЈА, син НЕНАД, ћерке СЛАВИЦА и СВЕТЛАНА, сестра ЗОРИЦА, унучад РАДОМИР, АНДРИЈА, АЛЕКСА, ИВАН, ДИЈАНА, АНА, АНДРИЈАНА, ИВАНА, ЈЕЛЕНА, МИЛЕНА и САРА, праунучад, снахе, зетови и остала родбина БИЈЕЛИЋ и БУЛАТОВИЋ

732

Prošlo je dvanaest tužnih, praznih i tihih mjeseci bez tebe, voljeni. Tvoja ljubav je bila naša snaga, tvoj savjet putokaz, tvoja smrt naš doživotni gubitak. Sigurni smo da si našao svoj mir i spokoj i čvrsto prigrlio svoje najmilije. Zauvijek si u našim mislima, snovima, molitvama i razgovorima.

Volimo te, Tvoji: NATAŠA, MARIJA i PETAR

741

POMENI

Драгом брату, ђеверу и стрицу

Navršava se četrdeset dana od smrti dragog strica

731 Prošlo je pola godine otkako nam ode na vječni počinak naša voljena

ВУКАШИНУ РАДУЛОВИЋУ Нека је вјечни мир и спокој Твојој племенитој души поред узорне супруге Светлане. ЦВЕТКО са породицом 722

VELIMIRA Mitra VUJOVIĆA

DRAGINJA – BEBA Minjova ĆOROVIĆ

Teško je opisati tugu i prazninu koju osjećamo. Tvojim brzim odlaskom u zagrljaj svog brata, ostali smo bez velike podrške i oslonca. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te u našim srcima.

Porodica pokojnog PUNIŠE VUJOVIĆA

742 20. 6. 2020 – 20. 6. 2022.

ВУКАШИН РАДУЛОВИЋ Са тугом у срцу опраштам се од Тебе, драги и добри брате Вукашине.

Imati te za majku bila je čast, privilegija, dar od boga i tvojih roditelja, a naših đeda i babe Spasoja i Milice Mišović. Batko naš, sve što kažemo i napišemo je siromašno u odnosu na ono što si nam pružala do posljednjeg trenutka svog života. Dragi roditelju, pod teretom bola i emocija molimo te da nam zajedno sa tvojim i našim Ljubom daš snage da dostojanstveno i uzdignuta čela hodamo kao nekad samo srećnim stazama i putevima života kojim je Milena sa srećom krenula ovih dana. Voljeni naši, prkosimo surovoj istini i ne priznajemo rastanke. Ostaćete vječno sa nama, Vaši

ВОЈКА са породицом

GARAN, ČEČO, JELENA, SONJA, MILENA, MARIJA, VEKI i NINA

IVAN N. VRBICA

723 Posljednji pozdrav poštovanom

Zauvijek u našim mislima i srcima. Tvoja PORODICA

740 12 godina od smrti

5 godina od smrti

2 godine od smrti

711 Osam tužnih godina bez našeg

VUKAŠINU RADULOVIĆU LJUBICE JOKOVIĆ

Počivaj u miru.

MILENE MIKA ĐONOVIĆ

KOMŠIJE iz ulaza S3, Ul. Mila Radunovića

MIODRAGA – GAGE SEKULIĆA 19. 6. 2014 – 19. 6. 2022.

739

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Tugu vrijeme ne briše, uspomena na vas ne blijedi. Počivajte u miru.

Misle na tebe i vole te

Ožalošćena NADA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

Supruga ZORICA i djeca BOŠKO i ANA sa porodicama 725

727

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. jun 2022. Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš dragi

Najdraži naši,

CVIJETA

Četrdeset dana je prošlo od smrti

MILO

ANE ŠĆEPANOVIĆ VELIMIR Mitrov VUJOVIĆ

Četrdeset je dana od kada ste se spojili u vječnosti beskraja. Četrdeset je dana, od kada ste opet, nakon 23 godine, zajedno. Silina vaše veličanstvene iskonske ljubavi, lišena fizičkih slabosti, ojačana zvjezdanim putevima, dio je svakog našeg damara, i čuva, podržava, bodri i inspiriše. Počivajte u zajedništvu i miru vječne svjetlosti, najbliskiji naši.

U ime vanvremenske ljubavi i ljepote, zauvijek vaši: TOKO, PERIŠA, TAMARA i MAJA

Dragi tata, duboko nas je zabolio tvoj odlazak, nedostaje nam tvoja bezgranična ljubav i savjeti koje si nam davao. Počivaj u vječnom miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava noseći te u svojim srcima. Porodica će u nedelju, 19. juna posjetiti njegovu vječnu kuću.

Moja majko... Nedostaješ mi puno i nikada se neću navići da živim bez tebe. Sanjam te često. Boli i dan i noć i svaki tren bez tebe. Znam da si neđe iznad oblaka i da me čuvaš. Još uvijek osluškujem tvoj glas, tvoj osmijeh, još ti se nadam i teško mirim sa istinom da si me zauvijek napustila. Ako je smrt jača od života, nije od ljubavi u srcima tvojih najmilijih, gdje ćeš zauvijek živjeti. Volim te puno, kraljice moja!

Tvoja MAZA

728 Šest mjeseci tuge i nezaborava

Tvoji: supruga MIRA, kćerka NATAŠA i sin IGOR sa porodicama

716 U nedjelju, 19. juna 2022. godine, navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene bake, majke, supruge

LJEPOSAVA - LEPA JOVANOVIĆ rođena Špadijer

Braća MOMO i BANJIŠA sa porodicama

715 Navršava se pola godine od smrti naše majke

714 Pet godina je od smrti moga taja

LJEPOSAVE - LEPE JOVANOVIĆ rođene Špadijer 19. 12. 2021 – 19. 6. 2022.

BEĆIRA SULJAJA Moj tajo, S ljubavlju, ponosom i poštovanjem na tebe, što sam te imala... čuvam uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koje si nam dao. Znao si koliko te volim, ali nikad nećeš znati koliko mi nedostaješ. Počivaj u miru, moj tajo. Tvoja kćerka SONJA sa porodicom

ANE ŠĆEPANOVIĆ

Kako reći unuku Luki i Čupki da bake više nema. Zašto Vuk i Jelena više ne zovu „majko“. Sada je Zoran „sam“ sa svojim mislima do kraja života. Ovom prilikom zahvaljujemo dr Soratu i Kliničkom centru u Podgorici kao i OŠ ,,Njegoš“ u Spužu u kojoj je Ana radila. Bila je radost, čast i privilegija biti tvoj suprug, tvoja djeca, babina unučad. Hvala ti za sve trenutke provedene sa nama. Vječno ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji: ZORAN, VUK, JELENA, unuk LUKA i unuka ELENA

Draga majko, hvala ti za ljubav, toplinu i pažnju koje si nam darivala. Živjela si tihim životom i tako si nas i napustila. Tvoj osmijeh, tvoj glas, dobrota i ljubav su svuda oko nas. Četrnaest mjeseci je od smrti našeg oca

717 Dana 19. juna 2022, navršava se godina dana od smrti naše drage

736 Pet godina je od smrti našeg dragog oca, djeda, brata, pradjeda, strica, svekra

MIOMIRA - MIJA JOVANOVIĆA 13. 4. 2021 – 13. 6. 2022.

BEĆIRA SULJAJA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na vaše dobre i plemenite duše. Hvala vam za nesebičnu ljubav, podršku i razumijevanje. Počivajte u miru, jer ste to zaslužili, a mi ćemo vas vječno pominjati i čuvati od zaborava.

Nema te u našim životima, ali ćeš uvijek biti u našim srcima. Neka ti Bog podari mir i carstvo nebesko.

BRANKE Čedove ĐURANOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Vaša djeca: TANJA, STEVAN i SRĐAN - ŠEKI sa porodicama

Sestra STANKA RAKOVIĆ sa porodicom

PORODICA 737

713

738

32 Marketing

Neđelja, 19. jun 2022.