Issuu

I. BOŽOVIĆ

Đukanović: Crna Gora je zainteresovana za održiv sporazum Beograda i Prištine

• Države Zapadnog Balkana, umjesto stalne potrebe za kreiranjem novih inicijativa, treba da pokušaju da iskoriste realni potencijal aktuelnih, kao što je Berlinski proces, kazao je juče u Prištini predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Predsjednik naše države poručio je da jedino dijalog Prištine i Beograda može dovesti do sporazuma koji će obezbijediti da odnosi Kosova i Srbije krenu putem obnove povjerenja. Crnogorskog predsjednika, koji boravi u zvaničnoj dvodnevnoj posjeti Kosovu, kosovska predsjednica Vjosa Osmani Sadriu dočekala je uz najviše državne počasti, a potom je uslijedio njihov sastanak. Na konferenciji za medije nakon sastanka oni su naglasili da dvije zemlje imaju odlične odnose i da dijele zajedničke vrijednosti i težnje za članstvo u Evropskoj uniji.

NEZAKONITOSTI SE (IPAK) PLAĆAJU: Jedan od najbližih saradnika bivše ministarke odbrane Olivere Injac moraće hitno da prekine službu u Misiji KFOR-a

Jokanović sa Kosova mora u – penziju

» Dok je bila član Vlade, Olivera Injac je bila zaštićena imunitetom, drsko se nije odazivala na pozive Odbora za odbranu i bezbjednost. Sada su stvari drugačije i računi lagano stižu na naplatu. Priča počinje sa zastavnikom Jokanovićem, ali teško da će se na tome završiti... STR. 4.

STR. 2.

Stanković tužiteljki rekao da je Vesna Medenica na njega uticala u dva spora

Građanska aktivistkinja Maja Miličković reagovala na saopštenje uredništva Javnog servisa

STR. 10. i 11.

STR. 9.

Besprizorno spinovanje RTCG

Ministar zdravlja poziva da se preispita kako su nastali dugovi u zdravstvu

Šćekić: Biće posla za SDT STR. 7.

STR. 9. D. MALIDŽAN

Tri profesora dobila spor na sudu zbog revanšizma direktora ministarke Vesne Bratić

Saslušan sudija hercegnovskog Osnovnog suda kao svjedok u istrazi nezakonitih uticaja bivše predsjednice Vrhovnog suda

S. VASILJEVIĆ

NVO ,,Društvo slobodnih avangardista“ pokrenulo peticiju da se donese pravilnik sa preciznim kriterijumima za prijem u radni odnos

I. BOŽOVIĆ

Predsjednik naše države u prvoj posjeti Kosovu

Politika

Četvrtak, 19. maj 2022.

Predsjednik naše države u prvoj zvaničnoj posjeti Kosovu

Đukanović: Crna Gora zainteresovana za održiv sporazum Beograda i Prištine PODGORICA – Države Zapadnog Balkana, umjesto stalne potrebe za kreiranjem novih inicijativa, treba da pokušaju da iskoriste realni potencijal aktuelnih, kao što je Berlinski proces, kazao je juče u Prištini predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Predsjednik naše države poručio je da jedino dijalog Prištine i Beograda može dovesti do sporazuma koji će obezbijediti da odnosi Kosova i Srbije krenu putem obnove povjerenja. Crnogorskog predsjednika, koji boravi u zvaničnoj dvodnevnoj posjeti Kosovu, kosovska predsjednica Vjosa Osmani Sadriu dočekala je uz najviše državne počasti, a potom je uslijedio njihov sastanak. Na konferenciji za medije nakon sastanka oni su naglasili da dvije zemlje imaju odlične odnose i da dijele zajedničke vrijednosti i težnje za članstvo u Evropskoj uniji. Govoreći o inicijativi „Otvoreni Balkan“, Đukanović je kazao da već postoji dobra regionalna inicijativa kao što je Berlinski proces, te da u okviru nje postoji i regionalna saradnja. – Moja poruka je da, umjesto stalne potrebe da kreiramo nove inicijative, pokušamo da iskoristimo realni potencijal aktuelnih inicijativa, a ovdje nije riječ o bilo kojoj, već o onoj koja je lansirana iz Berlina, a koju je Evropska unija potpuno prihvatila kao svoju – naveo je Đukanović. On je dodao da je inicijativa Berlinski proces potpuno komplementarna sa putem Crne Gore ka članstvu u EU, zato što podrazumijeva evropske standarde u saradnji. Crna Gora, kako je poručio, ostaje opredijeljena ne samo da ide ka članstvu u EU, nego da bude promoter evropskog sistema vrijednosti i neka vrsta putokaza drugima u regionu kako je moguće uspješno savladati izazove i doći do članstva. Podsjetimo, „Otvoreni Balkan“ je inicijativa koju su pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, sa ciljem stvaranja zajedničkog političkog i ekonomskog prostora. Ovu inicijativu ne podržavaju Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je ocijenila da bi „Otvoreni Balkan“ samo omogućio Rusiji da još više proširi svoj uticaj na zemlje Zapadnog Balkana. Kazala je da dvije države

Pratimo i razvoj događaja na rješavanju ključnog problema, normalizacije odnosa Kosova sa Srbijom. Crna Gora kao država koja je pokazala istrajnost i umijeće da političkim putem rješava sva otvorena pitanja sa susjedima podržava politički dijalog Prištine i Beograda. Vjerujemo da jedino dijalog može dovesti do sporazuma koji će obezbijediti da odnosi krenu putem obnove povjerenja - kazao je Đukanović imaju fantastičnu saradnju, posebno u oblasti turizma. Podsjetila je da je Crna Gora tokom rata 1999. otvorila svoje granice i svoja srca za albanske izbjeglice. – Danas sam, naravno, tražila podršku Crne Gore za članstvo Kosova u Savjetu Evrope, kao i u drugim organizacijama i, kao što znate, od posebnog značaja je u aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji u Evropi, posebno za Kosovo, NATO Partnerstvo za mir, kao prvi korak ka članstvu u NATO – naglasila je Osmani. Osmani i Đukanović su saglasni, kako su naglasili, da je najbolji izbor za region evropski sistem vrijednosti, pripadnost EU i NATO. – Složili smo se da članstvo Zapadnog Balkana u EU nije samo imperativ regiona, već i želja Evropske unije. To bi bila odlična investicija EU u svoj mir, stabilnost i bezbjednost. Nažalost, jedna ozbiljna tragedija, koja još uvijek traje u Ukrajini, bila je povod da se u Evropi svi prenemo i shvatimo da u Ukrajini nije samo nezavisnost i sloboda u izboru budućnosti na udaru, nego da je na udaru evropska bezbjednost i sistem vrijednosti i da bi iz tog iskustva morali izvući poruku kada je u pitanju bezbjednost Zapadnog Balkana – kazao je Đukanović. Predsjednik naše države kazao je da je vrijeme da se prestane sa kolebanjima oko perspektive politike proširenja i ujedinjenja Evrope i da je vrijeme da Evropa jasno

Milo Đukanović i Vjosa Osmani Sadriu

ponovi izvornu poruku, a to je da Balkan ima svoje mjesto u EU i da će to mjesto zauzeti onom brzinom kojom budu spremni da realizuju reforme. Đukanović je poručio da podržava namjeru Kosova da bude dio Savjeta Evrope, ali i da će pružiti podršku Kosovu da kao nezavisna država bude dio savremenih političkih, ekonomskih i demokratskih integracija. Govoreći o ključnom problemu u regionu – odnosu Kosova i Srbije - predsjednik Crne Gore je kazao da jedino dijalog može dovesti do održivog rješenja. – Pratimo i razvoj događaja

Dogovor je da Crna Gora i Kosovo prodube saradnju kako bi donijeli još veću stabilnost našem regionu. Đukanović je pozvao kosovsku predsjednicu da posjeti Crnu Goru na rješavanju ključnog problema, normalizacije odnosa sa Srbijom. Crna Gora kao država koja je pokazala istrajnost i umijeće da političkim putem rješava sva otvorena pitanja sa susjedima podržava politički dijalog Prištine i Beograda. Vjerujemo da jedino dijalog može dovesti do sporazuma koji će obezbijediti da odnosi krenu putem obnove povjerenja –

Osmani o demarkaciji: Ne vidim nijedno pitanje koje može da pokvari naše odnose Đukanović je, odgovarajući na pitanje oko demarkacije granice između Crne Gore i Kosova, naveo da je sa predsjednicom Vjosom Osmani razgovarao o svim pitanjima koja, kako je kazao, ne predstavljaju probleme, već traže rješenja, na koja su fokusirani. Đukanović je podsjetio da je sporazum o granici potpisan u Beču 2015. godine. – Dva predsjednika su 2018. godine u Podgorici potpisali zajedničku izjavu kojom su precizirali određene mogućnosti u radu

zajedničke komisije za obilježavanje granice, nakon što je u međuvremenu verifikovan sporazum o granici u jednom i drugom parlamentu – dodao je Đukanović. On je kazao da misli da se to pitanje može smatrati problematičnim samo za nekog ko želi da stvara probleme. – Mi ne želimo da stvaramo probleme ni na jednoj ni na drugoj adresi i potpuno sam siguran da ćemo se držati dokumenata koje smo potpisali i da ćemo, kroz rad zajedničke

komisije na demarkaciji, stvoriti uslove za one nužne korekcije oko kojih se usaglasimo – rekao je Đukanović. Te nužne korekcije, kako je dodao, doprinijeće da ta granica u njenom obilježavanju bude logična, onakva kakva treba da bude, a ne da bude izvor za nesporazume i narušavanje prijateljskih odnosa između dvije države. Osmani je, odgovarajući na pitanje oko demarkacije granice između dvije države, rekla da je Crna Gora bila među prvim

kazao je Đukanović. To pitanje, kako navodi, tiče se stabilnosti regiona, te je zato Crna Gora zainteresovana da se dijalog nastavi i rezultira održivim sporazumom. Predsjednica Kosova Osmani je kazala da se Đukanović pokazao kao pravi prijatelj kosovskog naroda. – Cijenimo vaš bitan doprinos našoj nezavisnosti, kao i borbi protiv štetnog uticaja državama koja je priznala nezavisnost Kosova. – Od 2008. godine do danas, to je susjed koji nas je najviše podržavao u procesu izgradnje države i to prijateljstvo se konstantno gradi – kazala je Osmani. Ona je navela da je, što se tiče demarkacije, Kosovo ratifikovalo tri dokumenta u svom parlamentu. – Sve što ima veze sa našim odnosima biće diskutovano u skladu sa načelom međusobnog poštovanja i prijateljskih odnosa. Ne vidim nijedno pitanje koje može da pokvari odnose između Crne Gore i Kosova – kazala je Osmani.

stranih faktora u našem regionu. Ova posjeta, pored toga što je istorijska, dolazi u bitnom trenutku za Zapadni Balkan. Kao dvije demokratske države, bitno je da stojimo rame uz rame pred ruskom agresijom – rekla je Osmani. Kazala je da su obje zemlje nepokolebljivo posvećene miru i stabilnosti i da je sa Đukanovićem razgovarala o bitnosti napretka ekonomske saradnje i budućnosti u evroatlantskim savezima. – Crna Gora je jasan primjer kako članstvo u NATO jača bezbjednost regiona. Zato, na učlanjenje Kosova u Alijansu gledamo kroz ovu prizmu. Ubjeđenja sam da će ova posjeta dovesti do jačanja saradnje i zajedničkih ciljeva. Naše dvije zemlje ključne su za zaustavljanje zlokobnih namjera kojima se žele onemogućiti naše evroatlantske integracije – istakla je Osmani. Dogovor je da Crna Gora i Kosovo prodube saradnju kako bi donijeli još veću stabilnost našem regionu. Đukanović je pozvao kosovsku predsjednicu da posjeti Crnu Goru. Predsjednik Đukanović, u prisustvu predsjednice Kosova Vjose Osmani Sidriu, zasadio je drvo prijateljstva u bašti Vladinog kompleksa i poklonio se pred spomenikom posvećenim nestalim osobama. Đukanović se u nastavku prve zvanične posjete Kosovu sastao sa predsjednikom parlamenta te zemlje Gljaukom Konjufca i bio gost na ručku koji su u njegovu čast, u odsustvu kosovskog premijera Albina Kurtija, priredili njegovi zamjenici Besnik Bislimi i Emilija Redžepi. Đukanoviću je juče gradonačelnik Prištine Perparim Rama uručio „Ključ grada“, simbol prijatelja Prištine, kao izraz izuzetne zahvalnosti građana ovog grada i naroda Kosova za sve što je uradio za tu državu u njenoj istoriji. Drugog dana posjete, Đukanović će obići bazu KFOR-a, održati predavanje na AAB koledžu i učestvovati na Biznis forumu u organizaciji počasnog konzula Crne Gore na Kosovu. On će zajedno sa predsjednicom Osmani govoriti i na manifestaciji „Dani Crnogoraca na Kosovu“ u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Lovćen“. Z. D.

Politika

Četvrtak, 19. maj 2022.

Drugi dan radne posjete premijera Briselu

DPS najavio da će inicirati formiranje nove 25. opštine

Anđušić: Zeta samostalna opština u narednih Abazović: Crna Gora ostaje lider u procesu nekoliko sedmica pristupanja Dritan Abazović i Katrin de Bol

PODGORICA – Crna Gora je najpouzdaniji partner Evropske unije i ostaje lider u procesu pristupanja Zapadnog Balkana. Isporučićemo rezultate. Očekujemo podršku Evropske unije. Ovo je naša šansa, poručio je premijer Dritan Abazović na sastanku sa evropskim komesarom sa proširenje Oliverom Varheljijem. Abazović, potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju, ministarka evropskih poslova Jovana Marović i savjetnik premijera za spoljnu politiku Đorđe Radulović borave u radnoj posjeti Briselu, a juče su se, osim sa Varheljijem, sastali i sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru Toninom Piculom. Kako je saopšteno iz Vlade, sastanku sa Varheljijem prisustvovao je i šef misije Crne Gore pri EU Petar Marković. Abazović je u razgovoru sa evropskim komesarom za proširenje ukazao na značaj prisustva EU za stabilnost Zapadnog Balkana i posvećenost evropskih institucija politici proširenja. – Raduje nas spremnost Evropske unije da ekonomski i infrastrukturno pomogne razvoj Crne Gore i Zapadnog Balkana, kroz Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan. To će umnogome podstaći naš i razvoj cjelokupnijeg regiona, ali i napraviti ključnu kopču do konačne integracije regiona – ocijenio je Abazović. Varhelji je istakao kako se raduje saradnji sa crnogorskim premijerom na unapređenju reformi na putu evropskih integracija i ubrzanju pregovora o pristupanju naše države EU. Tokom sastanka sa izvjestiocem EP za Crnu Goru Toninom Piculom, Abazović je poručio da Vlada kreće u vidljive i kredibilne reforme na unutrašnjem planu koje će za efekat imati pozitivnu transformaciju našeg društva, ali i omogućiti brži evropski put Crne Gore. - Vlada Crne Gore, u sa-

radnji sa Skupštinom, želi intenzivirati politički dijalog, umanjiti polarizaciju u društvu i postići široki politički konsenzus radi deblokade pravosudnih institucija – kazao je Abazović. Picula je istakao da Evropski parlament pruža snažnu podršku crnogorskom putu u EU i da ima visoka očekivanja u sprovođenju reformi. Abazović se juče sastao i sa direktoricom Europola Katrin de Bol. Nakon susreta poručio je da prioritet nove Vlade Crne Gore ostaje borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. - Naš cilj je da se izborimo s organizovanim kriminalom, pa samim tim i sa visokom korupcijom. To ostaje prioritet Vlade. Ja sam siguran da stvari idu u pravom smjeru i da ćemo uz pomoć velike podrške učiniti prave stvari za Crnu Goru - rekao je premijer. U budućnosti se, kako je rekao, definitivno mogu očekivati nove akcije na polju borbe protiv kriminala i korupcije. - To mora da bude fokus. Međutim, inicijativa mora ići iz Crne Gore. Naše domaće zadatke i interne probleme ne može da riješi niko drugi, pa ni Europol - naveo je Abazović. Smatra da je organizovani kriminal direktna prijetnja EU i drugim evropskim državama, te da se zajedničkom saradnjom može doći do rezultata. - Najveći teret pašće na institucije sistema, na institucije Državnog tužilaštva, specijalnog tužioca i na policiju - dodao je. Komentarišući namjeru Švedske i Finske da pristupe NATO-u, Abazović je rekao da Crna Gora podržava takve poteze te dvije zemlje. - Bilo bi suvišno da mi nekome ispostavljamo specijalne uslove ili da ih onemogućavamo da ono što je volja njihovih građana mi osporavamo. Evropa je nakon 24. februara ušla u jednu potpuno novu fazu. Nijesam siguran da politika sjedjenja na dvije stolice može dati rezultate - istakao je premijer. Ž. Z.

PODGORICA - Klub poslanika Demokratske partije socijalista do petka će Skupštini predati izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji i Zakona o Glavnom gradu kako bi se u najkraćem roku omogućilo formiranje nove opštine Zeta, najavljeno je juče na konferenciji za medije te partije.

Šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković je kazao da će prijedloge dva izmijenjena zakona dati na potpis poslanicima parlamentrane većine i Socijaldemokratske partije. – Cilj je da se u postupku što prije razmatraju ove izmjene. Smatramo da je neophodno što prije razmatrati rješenja na Skupštini kako bi se usaglasili i drugi akti – rekao je Živković. Budžetom Opštine Golubovci za prošlu godinu je, kako je navela predsjednica te opštine Tanja Stajović, bilo opredijeljeno 15 hiljada eura za studiju opravdanosti teritorijalne promjene nakon čega se krenulo i u njeno sprovođenje kroz nekoliko postupaka.

Pres DPS-a

Studija je, kako je dodala, dostavljena Ministarstvu javne uprave radi davanja mišljenja. – Rok je bio 45 dana od dana prijema. Taj

Knežević traži granice od prije 1959. Reagujući na ovu vijest poslanik, Demokratskog fronta Milan Knežević, koji je inače Zećanin, saopštio je da „iskazuje nemjerljivo zadovoljstvo što je DPS, nakon 16 godina od formiranja Gradske opštine Golubovci, naprasno shvatila da je sazrelo vrijeme da područje Zete postane samostalna opština“. Podsjetio je, međutim, i da inicijativa o samostalnoj opštini Zeta postoji još od devedesetih godina prošlog vijeka i da je, kako je rekao, na svaki način opstruirana i gušena od istog tog DPS-a. – Kad je 2006. formirana GO Golubovci, jedini sam javno bio protiv razgraničenja koje je osakatilo Zetu i po kome smo ostali bez servisno-skladišne i industrijske zone na Ćemovskom polju, po kome je groblje u Matagužima pripalo GO Tuzi, dok je kapela ostala u sastavu Zete, po kome je aerodrom promijenio ime iz Golubovci u Podgoricu, i još niz štetnih odluka koje su značajno i dramatično štetno uticale na

razvoj ovog područja – rekao je Knežević. Naveo je, međutim, da pozdravlja „šminkersku“ promjenu mišljenja DPS-a, iako sumnja u iskrenost. Najavio je i da će ovoj ideji DPS-a dati podršku ukoliko opština Zeta bude imala devet katastarskih opština - Mataguži, Mahala, Gostilj, Golubovci, Bijelo Polje, Cijevna, Botun, Vukovci i Vranjina. - Tražićemo i očekujemo da se Zeti vrate sva područja oduzeta 1959. godine, a spremni smo da napravimo ustupak i nećemo insistirati da Zeti pripadnu Dajbabe, Dahna i Zabjelo, osim ako stanovnici tog područja ne budu tražili da budu u sastavu Zete. I naravno, buduća opština se ne može zvati Golubovci, jer je to samo jedna MZ, već se mora zvati Zeta, osim ako vam ne smeta državno duhovni kontinuitet koji je nastao iz perioda Vojislavljevića, Nemanjića, Balšića i Crnojevića i u čijem je središtu bila Zeta – saopštio je Knežević.

rok je davno istekao i mi smo poslali dvije urgencije – u februaru i maju. Od ministarstva je stigao odgovor, ali ne u vidu mišljenja, već obavještenja o tome koja su ministarstva dala svoje mišljenje. U toku je izrada odgovora na sve sugestije pojedinih ministarstava – rekla je Stajović. Funkcioner DPS-a Mihailo Anđušić smatra da ova inicijativa predstavlja višedecenijski san najvećeg broja stanovnika Zete. – DPS je pokazao da stvari radi na pravi način i drži data obećanja, za razliku od konkurencije koji su se ovom temom bavili na nivou politikantstva. Mi smo još 2017. godine kroz izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji podržali ovu priču koju su prvo pokrenule naše komšije iz Opštine Tuzi. Ukoliko ostali politički subjekti podrže našu inicijativu, u sedmicama pred nama dobićemo samostalnu opštinu koja će se zvati Zeta – rekao je Anđušić. On je istakao i da Zeta raspolaže resursima koji joj omogućavaju nezavisno funkcionisanje. U međuvremenu se oglasio i poslanik Demokrata Danilo Šaranović navodeći kako se ta partija oduvijek zalagala za samostalnu opštinu Zeta, te da će tako biti i ubuduće. Đ. Ć.

Socijaldemokrate privode kraju proceduru za otvaranje parlamentarne istrage o događajima na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine

Zirojević: Očekujemo podršku svih poslanika PODGORICA – Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević saopštio je juče na Tviteru da ova partija privodi kraju proceduru o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica koje se odnose na postupanje MUP Uprave policije i ANB-a 4. i 5. septembra 2021. godine na Cetinju. - Za ovu inicijativu je potrebna podrška minimum 27 poslanika u parlamentu, a mi očekujemo da ona dobije podršku svih poslanika, bez izuzetka, kako bismo na temeljan način došli do svih detalja vezanih

za dešavanja 4. i 5. septembra prošle godine na Cetinju - napisao je Zirojević na Tviteru. Crnogorski helsinški odbor pozvao je u poneđeljak sve partije i grupacije u Skupštini Crne Gore, kako je ranije i najavio predsjednik ove organizacije Miodrag Vlahović, da formiraju parlamentarnu komisiju ili drugo skupštinsko tijelo i neodložno pokrenu parlamentarnu istragu o dešavanjima na Belvederu i Cetinju. Inicijativu su odmah podržale Socijaldemokrate poručujući da će ta stranka, u skladu sa Poslovnikom Skupštine, pri-

premiti sve što je potrebno za pokretanje parlamentarne istrage. Istakli su da nijesu zadovoljni reakcijom nadležnih organa u ovom slučaju koji, kako je navedeno, prate brojne kontroverze i pitanja na koja javnost još nije dobila odgovor. Potreba da se parlament uključi u istragu događanja na Cetinju iskazana je na panel konferenciji „Belveder 2021. uzroci i posljedice“, koju su u Podgorici 13. maja organizovali Crnogorski helsinški odbor i Pobjeda, kada je Vlahović saopštio da će organizacija na čijem je čelu zahtijevati takvu istragu. K. K.

Politika

PODGORICA – Zastavnik Vojske Crne Gore Nikola Jokanović, kojeg je bivša ministarka odbrane Olivera Injac svojevremeno iz penzije angažovala i nezakonito zaposlila u Ministarstvu odbrane, moraće prije vremena da okonča službovanje u Misiji KFOR-a na Kosovu, jer mu po sili zakona prestaje radno angažovanje, počev od danas, 19. maja ove godine – saznaje Pobjeda. Više izvora našeg lista saopštilo je da je Jokanović službeno obaviješten da hitno dođe u Podgoricu gđe će danas preuzeti rješenje o prestanku radnog odnosa. Informacija o prestanku angažmana zastavnika Jokanovića u Ministarstvu odbrane, koju Pobjeda ekskluzivno objavljuje, zvanična je potvrda pisanja našeg lista i tvrdnji da se ministarka Olivera Injac tokom svog mandata u više navrata teško ogriješila o propise i procedure u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore. ,,Slučaj Jokanović“ samo je dio bremenitog nasljeđa koje je bivša ministarka ostavila za sobom. Ali joj sada to nasljeđe visi nad glavom, i o njemu će tek biti priče, ne više samo za novine, već za - pravosudne organe.

ONAMO, NAMO...

Pobjeda je pisala da je ministarka odbrane Olivera Injac, 21. januara - samo nekoliko dana prije skupštinskog zasijedanja na kojem je pala Vlada Zdravka Krivokapića - donijela rješenje da se nekadašnji penzionisani zastavnik Miodrag Jokanović - hitno rasporedi u NALT (NATO Advisory and Liaison Team) na Kosovu. Zastavnik Jokanović je ekspresno, 24. januara, otišao na Kosovo, a ministarka odbrane je mislila da se pravno zaštitila jer je lukavo – prije vlastite smjene – zbrinula svog službenika i čovjeka od ličnog povjerenja, koristeći pravo koje joj omogućava član 3 Zakona o Vojsci da se mogu raspoređivati predstavnici u međunarodnim snagama, bez prethodnog odobrenja Savjeta za odbranu i bezbjednost. U želji da hitno nađe Jokanoviću angažman neđe van Crne Gore, bivša ministarka je očito smetnula sa uma da će se svi njeni potezi preispitivati.

NEZAKONITO ZAPOŠLJAVANJE

Pobjeda je pisala da je gotovo na startu svog mandata, 16. februara 2021. godine, mini-

Četvrtak, 19. maj 2022.

NEZAKONITOSTI SE (IPAK) PLAĆAJU: Jedan od najbližih saradnika bivše ministarke odbrane Olivere Injac moraće hitno da prekine službu u Misiji KFOR-a

Jokanović sa Kosova mora nazad u – penziju starka Injac rasporedila penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića na radno mjesto – ovlašćeno službeno lice u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane. Ministarki nije predstavljala prepreku ni činjenica da je Jokanović bio penzioner još od aprila 2019, te da je Rješenjem Fonda PIO od 22. januara 2021. ostvario pravo na – starosnu penziju. Kada je isposlovala njegov novi radni angažman, kršeći i Zakon o Vojsci Crne Gore i Zakon o radu, tadašnja ministarka odbrane se potrudila da dobro finansijski motiviše svog saradnika, očito osobu od njenog najvećeg povjerenja. Istog dana kada ga je vratila kao penzionera u aktivnu službu, Injac je potpisala rješenja kojim se Jokanoviću utvrđuje osnovna zarada, ali i specijalni dodatak od 10 odsto, kao i rješenje o uvećanju zarade za 30 odsto. Još i staž sa uvećanim trajanjem, mada je već bio – penzioner! Zbog niza nezakonitosti, nekadašnji direktor Direktorata za ljudske resurse Mihailo Volkov podnio je 23. marta prošle godine krivičnu prijavu protiv ministarke Injac tereteći je za zloupotrebu položaja. Uzaludno upozorenje: ministarka Olivera Injac je nastavila da se ponaša po principu ,,Ministarstvo – to sam ja“ pa je uzrokovala još niz afera, počev od nezakonitog i neustavnog zapošljavanja pukovnika Veljka Mališića. Kao aktivnog oficira Vojske Crne Gore Mališića je Injac imenovala za državnog sekretara, bez prethodne odluke Savjeta za odbranu koji, po zakonima i Ustavu, jedini može da odlučuje o raspoređivanju oficira. Na pisanje Pobjede, Ministarstvo odbrane je junački ćutalo. Ali se to ćutanje nije isplatilo: 13. aprila prošle godine Mihailo Volkov je Specijalnom državnom tužilaštvu podnio još jednu krivičnu prijavu protiv ministarke odbrane Olivere

Miodrag Jokanović

Injac, tereteći je opet za zloupotrebu položaja prilikom postavljenja pukovnika Veljka Mališića. U međuvremenu, nakon pisanja Pobjede, Mališić je sam podnio ostavku i raspoređen je na drugo mjesto.

AFERA ZA AFEROM

Optužbe za nezakonito zapošljavanje, koje su imale za posljedicu podnošenje dvije krivične prijave, samo su dio afera u Ministarstvu odbrane. Niz spornih poteza ministarka Injac povukla je u namjeri da ,,reorganizuje“ Obavještajnobezbjednosni direktorat, centar za prikupljanje i razmjenu svih klasifikovanih podataka saradnje sa NATO. Imenovanje majora Radula Čovića i Ivice Simonovića na rukovodeća mjesta u OBD-u, bez ozbiljnih bezbjednosnih provjera - koje bi eliminisale makar majora Čovića zbog

Iz Centra za građansko obrazovanje pozdravili otvorenost novog ministra finansija Damjanovića i kritikovali netransparentnost njegovog prethodnika

Zašto je Spajić skrivao podatke o isplatama Duški Nedeljković PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje pozdravlja iskorak u dijelu transparentnosti ministra finansija Aleksandra Damjanovića koji je odobrio pristup podacima o honoraru Duške Nedeljković, iz Beograda, za PR usluge Ministarstvu finansija i socijalnog staranja dok je ministar bio Milojko Spajić.

– I pored činjenice da su u Ministarstvu postojale PR službe za obavljanje tih poslova, pod Spajićevim rukovodstvom, ovaj organ je Duški Nedeljković isplatio 15.000 eura neto honorara za PR usluge (12 mjeseci po 1.250 eura), uz prateće putne i troškove smještaja – navode iz CGO. Oni su ukazali na to da ostaje nejasno zašto i za čije potrebe je tokom prethodne vlade trošen

novac poreskih obveznika na eksterne konsultante pored stručnih službi u ministarstvima iz istog domena, kao i šta je preporučilo ovakve eksperte, ali i zašto je Spajić skrivao ovaj ugovor. Podsjećamo, CGO je i ranije ukazao na to da ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović kriju ugovore o angažovanju PR stručnjaka. R. P.

kompromitacije tajnih podataka NATO – teško se može ocijeniti kao nesnalaženje neiskusne ministarke. Tim prije što je ministarka Injac tada imala jasno upozorenje od vršioca dužnosti direktora OBD-a Aleksandra Šaranovića, iskusnog obavještajca sa značajnim konekcijama u bezbjednosnim strukturama Alijanse. To što je Šaranović pokušao da se ,,miješa u svoj posao“ okarakterisano je kao veliki njegov grijeh, pa je uslijedila odmazda: Šaranoviću je 12. marta prošle godine državna sekretarka Sandra Bulatović naredila pod prijetnjom vojne policije (!) da napušti kancelariju i kasnije zabranila ulaz u zgradu Ministarstva odbrane u Ulici Jovana Tomaševića. Šaranović je smijenjen – ekspresno. Niko iz tadašnje Vlade nije reagovao, nije se čak pitanje pote-

zalo na redovnim sjednicama Krivokapićevog kabineta. Ubrzo se pokazalo da je sistem urušen, a ugled vojske srozan. Osim vanredne inspekcije obavještajnih NATO eksperata iz sektora bezbjednosti (NOS), počela su zvaničnim kanalima da pristižu brojna pitanja iz Brisela, ali i iz obavještajnih krugova velikih zapadnih sila.

PRIJAVA ZA PRIJAVOM

Ni tu nije bio kraj: uslijedile su nove krivične prijave. Treća krivična prijava vezana je za ,,aferu kadeti“ o kojoj je Pobjeda iscrpno pisala. I u kojoj je ministarka Injac pokazala nemilosrdnost, ali i želju da, zarad lične koristi, ugrozi karijeru jednog mladog momka, Marka Mitrovića, koji se prijavio za vazduhoplovnu akademiju u Grčkoj. I o tome je Pobjeda iscrpno pisala: da je ministarka odbrane, svjesno kršeći uslove javnog

oglasa, ignorišući odluke nadležnih komisija ministarstva, izigravajući zakonske procedure, opstruirala odlazak kadeta Mitrovića na školovanje za pilota. Jedini ,,grijeh“ mladog kadeta ogledao se u tome što je – sin specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, kojoj je u zadatak dato da ispita osnovanost krivičnih prijava Mihaila Volkova! Potom je, oktobra prošle godine, i potpukovnik Vojske Crne Gore Igor Knežević podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog protivzakonitog određivanja oficira za usavršavanje na Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu, uz optužbu da je lično i profesionalno diskriminisan.

NAPLATA ,,GRIJEHOVA“

Dok je bila član Vlade, Olivera Injac je bila zaštićena imunitetom, drsko se nije odazivala na pozive Odbora za odbranu i bezbjednost. Sada su stvari drugačije i računi lagano stižu na naplatu. Da li je ministarka Injac radila po nekoj tajnoj agendi, je li sve bilo plod nesnalaženja, loših informacija koje je dobila od svog tima, možda je sada manje bitno. Sistem u Ministarstvu odbrane je debelo urušen i novi ministar Raško Konjević će imati mnogo posla da povrati ne samo poljuljano povjerenje zapadnih partnera u crnogorski sistem odbrane i bezbjednosti, već da gradi urušeni ugled Ministarstva odbrane i, posredno, Vojske Crne Gore. A Olivera Injac? Priču je započela nezakonitim zapošljavanjem zastavnika Jokanovića, na početku mandata. Teško da će se na tome završiti... Draško ĐURANOVIĆ

Ministar odbrane najavio izradu zakona o Vladi

Konjević: Nacrt do kraja juna

PODGORICA – U dogovoru sa ministrom javne uprave Marašem Dukajem krećemo u izradu zakona o Vladi, saopštio je potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku, ministar odbrane Raško Konjević. Vjeruje da do kraja juna mogu završiti nacrt ovoga akta. – Vjerujem da do kraja juna možemo imati nacrt zakona koji ćemo dati na javnu raspravu. Pozivamo i Skupštinu da donesu zakon o Skupštini – napisao je Konjević na Tviteru. Dukaj je u poneđeljak kazao da je resor kojim rukovodi već preduzeo korake kako bi predložili zakonsko rješenje, koje će, kako je rekao, biti osnov svakoj izvršnoj vlasti da obavlja svoju funkciju. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 19. maj 2022.

Uniprom stopirao isplatu naknada od 450 eura bivšim zaposlenim u KAP-u

Šest radnika primalo i naknadu i platu kod novog poslodavca Dali smo nalog pravnoj službi da preko UPIC-a pribavi izvještaj koliko je radnika koji su primali i naknadu i zaradu kod novog poslodavca, čime je prekršen dogovor, pa se zbog takvih slučajeva zastalo sa isplatama dok se ne utvrdi fakticitet, naveli su iz Uniproma

prepoznati i njegova opravdanost. Ostajemo otvoreni da na sva Vaša interesovanja odgovorimo urgentno i istinito – stoji u odgovoru Uniproma na pitanja Pobjede.

s.VAsILJEVIĆ

Beneficije

ZBOG PREKRŠENOG DOGOVORA PAUZIRANE NAKNADE ZA BIVŠE RADNIKE: KAP

PODGORICA – Iako je vlasnik kompanije Uniprom, koja gazduje Kombinatom aluminijuma Veselin Pejović, nakon obustavljanja proizvodnje krajem prošle godine bivšim radnicima obećao da će im pola godine isplaćivati po 450 eura, taj novac primili su samo za januar i februar. Bivši radnici sa kojima smo razgovarali tvrde da im je isplata obustavljena bez ikakvog obrazloženja.

Kontrola

Razlog tome je, kako su Pobjedi kazali u Unipromu, što su prije nekoliko dana potvrđene njihove sumnje da se jedan broj radnika zaposlio, a da to nije prijavio ovoj kompaniji. Ta potvrda stigla je od Uprave prihoda i carina (UPIC) koja je postupajući po njihovom

zahtjevu za slobodan pristup informacijama, dostavila podatke o statusu 200 otpuštenih radnika iz kojih se vidi da je šestoro našlo drugo zaposlenje, a troje je u penziji. Prema podacima UPIC-a, preostali radnici nijesu u evidenciji zaposlenih lica. - To znači da su ostvarivali dupli prihod i zaradu čime je dogovor prekršen. Zbog toga je dat nalog pravnoj službi da preko UPIC-a pribavi izvještaj koliko je takvih slučajeva i zastalo se sa isplatama dok se ne utvrdi fakticitet, a takođe su bili u obavezi da, na upit radnika zbog zastoja, daju precizno i istinito objašnjenje – navode iz Uniproma. Podsjećaju da su bili prinuđeni da zatvore dio pogona, jer sa EPCG nijesu uspjeli da dogovore cijenu struje. Iako

SD predložile izmjene Zakona o akcizama

Ukinuti akcize na plastičnu ambalažu u industriji hrane PODGORICA - Klub poslanika SD predao je Skupštini prijedlog izmjena Zakona o akcizama kojim se od naplate dažbine izuzima plastika koja se koristi kao ambalaža u industriji hrane i pića. - Uvođenje ove akcize povećalo bi za deset odsto cijene domaćih proizvoda, a ne i uvoznih, jer akcizu plaćaju samo domaći proizvođači - navedeno je u obrazloženju prijedloga. r. e.

su iz EPCG obećavali da će se pobrinuti za materijalno-egzistencijalne uslove radnika i njihov radni angažman, to se nije desilo. - Sve su ovo bila prazna obećanja, ali je Uniprom ne vjerujući predstavnicima EPCG, ničim obavezan, samoinicijativno i sa punim razumijevanjem za ugroženost uposlenih radnika i njihovih familija obećao isplatu pomoći od 450 eura svakom radniku pojedinačno do zasnivanja novog radnog odnosa u narednih šest mjeseci – kažu iz Uniproma. Ukazuju da su dugo gradili ugled uz veliki napor i trud, te da nikoga nijesu doveli u zabludu, pa neće ni sada. - Ovo su jedini stvarni pravni razlozi zbog čega smo zastali sa isplatom, a vjerujemo da će se iz ovoga našeg odgovora

Dvije nedjelje prije nego je izabrana nova manjinska vlada, bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović objavio je da su pronašli održivo pravno rješenje po kojem se država obavezala da bivšim radnicima KAP-a poveže staž sa uvećanim trajanjem za rad, i prije i poslije stečaja, čime im je omogućeno da se penzionišu. - Radnici će ovo pravo moći da ostvare primjenom pravila koja se tiču uplaćivanja doprinosa od strane Fonda rada za godine radnog staža koje zaposlenom nedostaju za sticanje uslova na penziju za period u kom nije vršena uplata tog doprinosa, a na osnovu sporazuma kojim će se propisati nedostajući uslovi za ostvarivanje prava na penziju – saopšteno je tada iz MER-a. Fond rada bi, prema tom dogovoru, nakon sprovedene procedure pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, trebalo da uplati doprinose za beneficirani radni staž od 2006. do kraja prošle godine radnicima koji u ovom trenutku imaju uslov za penzionisanje. U razgovoru sa bivšim KAPovcima rečeno nam je da su uradili sve što je nakon sastanka u MER-u od njih traženo i dokumentaciju predali u Fond PIO, te da se sada samo čeka da se sa Agencijom potpišu sporazumi. Predsjednica sindikata metalaca i rudara Sandra Obradović Pobjedi je kazala da je prije nekoliko dana uputila zahtjev za prijem novom ministru rada i socijalnog staranja Admiru Adroviću kako bi se realizovao dogovor koji su postigli sa bivšim ministrom Jakovom Milatovićem. M. lk.

U Crnoj Gori boravi grupa turoperatora istočnih tržišta

Letovi iz Jermenije i Kazahstana od juna

PODGORICA - Letovi iz Kazahstana, koji su uspostavljeni lani, ove godine će se realizovati od početka juna do kraja septembra i to iz Nur-sultana i Almatija, saopšteno je prilikom gostovanja turističkih agencija iz Kazahstana i Jermenije u Crnoj Gori u organizaciji NTO. Predstavnica turističke agencije Traveler klub iz Jermenije Sofija Karapetjan rekla je da će ove godine letovi iz te zemlje biti organizovani od kraja juna do početka septembra i prema informacijama popunjeni su tokom cijele sezone. n. K.

Zbog rasta cijena pšenice na berzi

Mlinari očekuju poskupljenje brašna

Predrag Marojević

Mlinovi prodaju trgovcima brašno za 70 centi po kilogramu, od čega se odbijaju rabati koje im dajemo, a kako se dalje formira cijena, to je njihova slobodna volja na koju ne možemo uticati, kaže direktor Monteklasa Predrag Marojević PODGORICA - Izvjesno je da će poslije praznika cijena brašna prema pekarima biti nešto veća, što je uslovljeno vrtoglavim rastom cijena pšenice na svjetskoj berzi. Ipak, ta razlika ne bi trebalo da bude toliko velika, s obzirom na to da je PDV ukinut – rečeno je Pobjedi iz kompanije Montemlin Šajo. Navode da im je pšenica stigla te da je u procesu prerade, pa nove količine brašna sa novom cijenom očekuju od utorka, ali u ovom trenutku nijesu mogli precizirati koliko će tačno to poskupljenje iznositi. Do sada su iz Montemlina pekarima prodavali brašno tip 400 za 14,45 eura za džak od 25 kg, a tip 500 za 13,56 eura. Ipak, značajnije poskupljenje očekuju za stočno brašno, koje se trenutno prodaje po 7,90 eura za 30 kg. Direktor Monteklasa Predrag Marojević je kazao da ima najava da će doći do rasta cijena brašna, imajući u vidu da cijena pšenice na berzi svakodnevno raste. Ipak, ni njegovi dobavljači Mlinska industrija Popović, čiji su zastupnici, kao ni oni prema kupcima nijesu mijenjali cijene. Trenutno pekarima tip 500 prodaju za 13,5

eura po džaku od 25 kg, odnosno 14,25 eura za tip 400. – Naša cijena prema trgovcima je 70 centi po kilogramu, od čega se odbijaju rabati koje im dajemo, a kako se dalje formira cijena, to je njihova slobodna volja na koju ne možemo uticati – kazao je Marojević. Napominje da, iako je ukinut PDV na brašno, pekari imaju izlazni PDV koji i dalje važi za hljeb. - Zbog toga je došlo do raskoraka, pa pekari i ne mogu značajno smanjiti cijenu – ukazao je Marojević. Prošle nedjelje je u skupštinsku proceduru ušao prijedlog Socijaldemokrata da se do kraja ukine PDV na hljeb koji je trenutno sedam odsto. Ukidanje PDV-a na brašno, kako navode, neće uticati na smanjenje cijene hljeba, jer se troškovi pekarima suštinski nijesu mijenjali, pa sada neće plaćati PDV na brašno, ali ni imati pravo na povraćaj tog PDV-a. - Zato je jedini održiv način za smanjenje cijene hljeba zapravo smanjenje PDV-a sa sadašnjih sedam na nula odsto – navode u prijedlogu zakona za koji traže da bude donijet po hitnom postupku. M. lk.

Potpredsjednik SD Danilo Orlandić

Orlandić: Sanirati štetu zbog gašenja Montenegro Airlinesa PODGORICA - Cjelokupna javnost, a posebno turistička privreda i radnici Montenegro Airlinesa i To Montenegra očekuju od Vlade hitno reagovanje i sanaciju štete pričinjene gašenjem Montenegro Airlinesa i problematičnim formiranjem i poslovanjem nove nacionalne avio-kompanije, ocijenio je potpredsjednik SD Danilo Orlandić. Kako je naveo, neophodno je spriječiti dalje propadanje državne imovine i svih resursa koji se mogu staviti u funkciju za potrebe rada nacionalne avio-kompanije. Mora se, tvrdi, naći zakoniti način objedinjavanja resursa i jedne i druge kompanije, da bi turizam mogao da živi tokom cijele godine.

Danilo Orlandić

- Vjerujem da je javnost Crne Gore uvidjela koliko je bilo pogrešno gašenje nacionalne avio-kompanije i koliko je teško formirati novu od izvanjaca koji su bili škartirani iz svojih bivših kompanija - zaključio je Orlandić. n. K.

Ekonomija

Četvrtak, 19. maj 2022.

Doskorašnja v.d. direktorice Uprave prihoda i carina Milena Petričević tvrdi da je država postupila nezakonito kada je iz Slobodne zone Luke Bar izuzela robu deset kompanija

Zapljena cigareta bez pravnog osnova, izgledne tužbe vlasnika

Milena Petričević

PODGORICA - Cigarete i duvanski proizvodi koji su evidentirani na zalihama u skladištima Slobodne zone Luke Bar ne mogu kroz pokrenuti carinski postupak o statusu robe preći u svojinu države iz više razloga, kazala je Pobjedi doskorašnja v.d. direktorice Uprave prihoda i carina (UPC) Milena Petričević, koja smatra da je nezakonita odluka Vlade o zapljeni 145.000 paklica cigareta. Ona je istakla da su oduzete cigarete legalno uvezene i kroz formu ugovora sa operatorom skladištene u Slobodnoj zoni, te da su u vlasništvu pravnih lica koja imaju odobrenja. - Kažnjavanje subjekata prava svojine i drugih stvarnih prava na način da im se oduzme svojina zbog propuštanja nekog roka ili kao u ovom slučaju zapljena cigareta usljed isteka odobrenja i nepostupanja na način na koji ih je obavezala država, nije utemeljeno u pravnom poretku. Država ne može nezakonitim postupanjem urediti u pravnom poretku neki odnos, jer onda ona sama postupa nezakonito upozorila je Petričević, navodeći primjer da ako neko lice drži neregistrovan automobil ispred

Prelazak u svojinu Stigle nove količine duvanskih proizvoda bilo čega na treće Petričević kaže da ju je prije isteka njenog Ona tvrdi da je imala ideju kako riješiti i lice, pa i cigareta mandata (21. april, prim. aut.) nadležna cariurediti poslovanje svih subjekata u Slobodna državu, mora narnica upoznala o prispjeću novih količina noj zoni na dobro države i afirmaciju Crne cigareta u Luku Bar. Gore kao poželjne destinacije za investicije, imati pravni - Ne znam koji postupak će biti primijenjen promet ili čak i proizvodnju duvanskih i druosnov. Pozivanje u odnosu na te novoprispjele količine gih proizvoda rasprostranjenih na teritoriji navela je Petričević. države. na Carinski zakon je apsolutno kao revolucionarni pravni insti- Slobodnoj zoni Luke Bar, a na rinski organ. Rokovi su definineutemeljeno, tut - smatra Petričević. osnovu odluke kojom je zabra- sani pojedinačno, kao instruksmatra Petričević Ukoliko o tome nije vođeno ranjeno smještanje duvanskih cioni, a ne kao prekluzivni, jer kuće i neće da ga registruje on mu se ne može oduzeti, ali ako učestvuje u saobraćaju onda država interveniše, a vlasnik trpi zakonom definisanu sankciju.

KONFISKACIJA

- Pravna država može da uredi iznošenje robe iz Slobodne zone van teritorije zone i da mehanizmom državnog aparata kontroliše i prati da li vlasnici robu unose na tržište Crne Gore, uz plaćanje dažbina ili je prodaju van granica, pa intervenišu ako se utvrdi nezakonito postupanje. Svako drugo postupanje prevazilazi okvir Carinskog zakona i u našem pravnom poretku nije predviđena konfiskacija

DRI kontrolisala rad Grupe birača ,,Arsenal za Tivat“

čuna, kako naglašava, izgledne su tužbe vlasnika za naknadu štete ili povraćaj robe. - Najavljeni leks specijalis ne može imati normu koja će pravno urediti ovu zapljenu jer postoje sistemski zakoni koji tretiraju pravo svojine, a shodno Ustavu - tvrdi Petričević. Vlada je u subotu oduzela 145.000 paklica cigareta, vrijednih više desetina miliona eura, koje su bile u vlasništvu deset kompanija – Atlant Mont, MPS grupa, Omni maxtrade LTD, Neworld overseas limited, NRT partners LTD, Lenora International, Montenegro duvan komerc, West point, Sace LTD i Ripšped. Cigarete su oduzete jer je 5. maja posljednjoj od njih istekao rok skladištenja u

proizvoda u tom prostoru. Odluku je donijela Vlada Zdravka Krivokapića, a stupila je na snagu 1. januara ove godine, od kada je tekao rok za izmještanje cigareta iz Slobodne zone. Petričević, koja je u trenutku donošenja odluke bila na čelu UPC, ukazuje da je ona usvojena zbog vjerovatnoće nastanka finansijskog rizika po bezbjednost države. - Za postojeće zalihe cigareta korisnici skladišta bili su dužni da preduzmu radnje u cilju odobravanja carinski dozvoljenog postupanja ili upotrebe postojećih zaliha duvanskih proizvoda (ponovni izvoz iz carinskog područja, uništenje robe ili ustupanje u korist države) u roku koji odredi nadležni ca-

Danas ponovo blokada saobraćajnice ka aerodromu

je nadležno ministarstvo imalo u vidu prekid u kontejnerskom pomorskom saobraćaju usljed pandemije i rukovodilo se količinama zatečenim na zalihama kod pojedinih držalaca skladišta. Ovaj tretman primijenjen je na postojeće zalihe, u odnosu na koje je ukinuto ili izmijenjeno odobrenje za vođenje evidencije u skladištu - pojašnjava Petričević, navodeći da carinski organ, nadležan za carinjenje robe, može preduzeti mjere za regulisanje njenog statusa, uključujući i javnu prodaju. - Privremeno iznošenje robe iz carinskog skladišta u posebnim okolnostima, što je moguće ovaj primjer, obavlja se uz uslove koje odredi carinarnica. U tom postupanju svakako je prevas-

hodno potrebno definisati nosioca takvog carinskog postupka i upoznati javnost o primijenjenoj metodologiji utvrđivanja carinske vrijednosti robe i o primijenjenim mjerama komercijalne politike - precizirala je Petričević.

PRAVO SVOJINE

Ona ističe da uticaj na ovu problematiku imaju svojinskopravni status robe i obligacije. - U članu 35 Zakona o slobodnim zonama normirano je da imovina korisnika ne može biti predmet nacionalizacije ili eksproprijacije. Istim zakonom normirano je da u slučaju prestanka rada zone, čemu prethode pribavljena mišljenja nadležnog i drugih ministarstava, korisnik zadržava pravo svojine nad stvarima i pravima koje je uvezao i može po opštim propisima nastaviti sa radom - podsjeća Petričević, dodajući da je svako dužan da se uzdržava od povrede prava svojine drugog lica. - Prelazak u svojinu bilo čega na treće lice, pa i cigara na državu, mora imati pravni osnov. Pozivanje na Carinski zakon je apsolutno neutemeljeno, jer on ne sadrži odredbu kojom se mijenja titular - zaključila je Petričević. B.D.

Upravni odbor Unije poslodavaca

Plaketa Milenku Stijepoviću Od sedam realizovali Putnici da četiri preporuke dođu ranije PODGORICA – Grupa birača „Arsenal za Tivat“, koja je na lokalnim izborima prije dvije godine bila dio građanske liste „Narod pobjeđuje“, od sedam preporuka Državne revizorske institucije (DRI) iz revizije finansijskog izvještaja za 2020. godinu, realizovala je četiri, jednu nije, jednu djelimično, dok se revizori nijesu mogli uvjeriti u status još jedne preporuke.

Za ove tri preporuke biće u obavezi da DRI-ju dostave dodatnu dokumentaciju i novi izvještaj do polovine novembra, a ovaj će biti dostavljen skupštinskom Odboru za politički

PODGORICA - Pandemija kovid-19 ozbiljno je uzdrmala privredu Crne Gore i dovela u pitanje održivost velikog broja preduzeća i radnih mjesta. Osim toga, aktuelna ruskoukrajinska kriza rezultirala je dodatnom destabilizacijom naše ekonomije, zbog čega se poslodavcima mora pružiti konkretna podrška neophodna za nastavak i očuvanje daljeg poslovanja preduzeća – zaključeno je na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora

sistem, pravosuđe i upravu. PODGORICA- Aerodromi Crne Gore Realizovane su preporuke o apelovali su na putnike da ranije dođu računovodstvenoj evidenciji, do terminala u Podgorici zbog najave realnijem planiranju prihoda radnika Montenegro Airlinesa da će i rashoda, evidentiranju, ot- danas u 13.30 sati blokirati saobraćajpremanju i arhiviranju akata. nicu ka podgoričkom aerodromu. Djelimično je realizovana pre- Bivši zaposleni MA kazali su da će poruka da se internim aktom protestovati pola sata svakog četvrtka utvrdi način isplate naknada u 13.30 sati, dok im Vlada i nadležna Unije poslodavaca. ću uručio plaketu za dopripartijskim funkcionerima, a ministarstva ne regulišu isplatu sePredsjednik UPCG Predrag nos radu Unije poslodavaca. nije realizovana preporuka dam zarada, otpremnina i ne povežu Mitrović je vlasniku hotela Unija ove godine obilježava da se obezbijedi usaglašenost radni staž za tri godine. R. E. ,,Javor“ Milenku Stijepovi- 20 godina rada. R. E. evidencije potraživanja. Ostalo je nedefinisano da li je realizovana preporuka o pravil- Dogovor ministara kapitalnih investicija Crne Gore i Kosova o zajedničkim projektima nom knjiženju troškova. PODGORICA - Crna Gora i Kosovo pre- nalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Rukovodilac kolegijuma Nipoznaju potrebu da se izgradnjom novih Ervin Ibrahimović na sastanku sa minikola N. Kovačević i Braniputnih pravaca i infrastrukturnih objeka- strom životne sredine, prostornog planiranja slav Radulović dali su negata kvalitetnije povežu, pri čemu treba što i infrastrukture Kosova Liburnom Aliuom. tivno i uslovno mišljenje na skorije započeti realizaciju tih projekata, Objasnio je da se radi o izgradnji tunela izmeovaj izvještaj. M. Lk. saopštio je potpredsjednik Vlade za regio- đu Rožaja i Peći, kao i cesti Dečani – Plav. R. E.

Tunel između Rožaja i Peći i put Dečani – Plav

Društvo

Četvrtak, 19. maj 2022.

Ministar zdravlja poziva da se preispita kako su nastali dugovi u zdravstvu

D. MIJATOVIĆ

PODGORICA – Kroz sistem zdravstva se otvara „Pandorina kutija“ i specijalni državni tužilac tome treba da posveti posebnu pažnju, da vidimo kako su nastajali dugovi, kako su se sklapali ugovori i kako su se davale garancije za određene zdravstvene ustanove, poručio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić. Posebna pažnja će, kako je istakao juče za emisiju „Link“ Radija Crne Gore, biti posvećena kontroli bolovanja, u vezi kojih, ističe on, postoje ozbiljne zloupotrebe. Šćekić je pojasnio da Fond za zdravstvo ne pravi dugove, već plaća one koje je napravio zdravstveni sistem te ne može biti odgovoran za njih. – Dali smo ogroman napor da zdravstveni sistem funkcioniše na najbolji način, postojala je ogromna opstrukcija, Fond nema svoje prihode, posebno sada kada su ukinuti doprinosi na zdravstveno osiguranje – istakao je Šćekić. Na pitanje o dodatnom dugu od 20 miliona, ministar je kazao da to nije dobra informacija, te da će na kraju kvartala - 31. maja znati tačno koliki je dug. - To je pokušaj bacanja prašine u oči građanima i prenošenje odgovornosti. Prije svega, program „Evropa sad“ i Ministarstvo nijesu mogli da plate dug od 50 miliona, a kako može da se plati dodatni dug kada se ukinu doprinosi - naveo je Šćekić. On je ocijenio da je zdravstvenom sistemu potrebno 400 miliona, obuhvatajući dug od 50 miliona. - To je optimalno, ali i nedovoljno. Prošli smo period pandemije, gdje je bila značajna potrošnja ljekova i materijala. Oko 15 miliona će biti veće potrebe i izdaci, ne možemo da govorimo o dugu a da ne uzmemo u obzir sve faktore i uticaje. Ovaj menadžment, sa mnom na čelu, smanjio je određene dugove, ali su se u međuvremenu pojavile nove okolnosti i novi dugovi - rekao je on.

D. MIJATOVIĆ

Šćekić: Biće posla za SDT O sumnjivim diplomama Na pitanje o sumnjivim diplomama medicinskih sestara i tehničara, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je istakao da je to poražavajuće. - To je poražavajuće za funkcionisanje našeg sistema, već sam dao nalog da mi iz svih zdravstvenih ustanova dostave informaciju o dosjeima ko je, gdje i kako završio fakultet i srednju medicinsku školu, i tome ćemo se vrlo brzo na poseban način posvetiti - poručio je Šćekić. Dragoslav Šćekić

Fond za zdravstvo nema svoje prihode i ne pravi dugove, već plaća one koje je napravio zdravstveni sistem te ne može biti odgovoran za njih, objasnio je bivši direktor te ustanove, a sadašnji ministar zdravlja Dragoslav Šćekić Na ovakvu situaciju je upozoravao i bivši čelnik FZO Sead Čirgić koji je isticao da je program „Evropa sad“ poguban za zdravstveni sistem, te da ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje predstavlja rizik za stabilnost, jer zdravstveni sistem ostaje bez oko 200 miliona iz obaveznih doprinosa. - To znači da naš zdravstveni sistem danas nema stabilne izvore finansiranja, što je osnovni uslov njegove sigurnosti - ukazivao je Čirgić. Ranije je za Pobjedu istakao da je planirani budžet za ovu godinu 332 miliona eura, što je osam miliona više u odnosu na izvršenje budžeta iz prošle godine, te da je samo za povećanje zarada u zdravstvu potrebno obezbijediti dodatnih oko 20 miliona eura. – Samo za poziciju ljekova kod privatnih apoteka potrebno je obezbijediti dodatnih 15 miliona, za Montefarm više od 20 miliona eura. Samo za tri pozicije znamo da fali preko 55 miliona eura, a vidimo

Aleksandar Damjanović

da imamo obezbijeđeno samo dodatnih osam miliona, što uz porast neizmirenih obaveza znači da će zdravstveni sistem moći da odgovara uz već evidentne teškoće potrebama građana za ljekovima i medicinskim sredstvima do

Sead Čirgić

polovine godine, do kada će imati sredstava - pojasnio je prije mjesec Čirgić. Istakao je i da je Ministarstvo finansija projekcijom programa ,,Evropa sad“ za zdravstveni sistem odredilo budžet od 332 miliona eura čime su

potcijenili njegove potrebe i pored upozorenja iz institucija sistema i stručne javnosti. - Budžet za zdravstvo je potcijenjen za više od 70 miliona eura. Potcijenjen je iz jednostavnog razloga jer veći budžet za zdravstvo nije se

Liste čekanja Komentarišući duge liste čekanja na specijalističke preglede, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je kazao da je bilo značajnih pokušaja da se dođe do određenih promjena. - Došao je momenat da se okrenemo stvarnim problemima, a to je da ima opstrukcije, jer prosto je nemoguće da jedan pacijent bude šest puta zakazan za termin. Oni kojima je potrebna brza zaštita, mjesecima su morali da čekaju zbog tih neodgovornih. Dajem punu podršku menadžmentu i doktorima KCCG, jer znam da ulažu Klinički centar Crne Gore

napor da smanje liste čekanja - istakao je Šćekić. Kaže da građani moraju da budu odgovorni i da ne smije da se dešava da ne dolaze na pregled, osim ako nemaju opravdan razlog. Na pitanje o ponovnom uključivanju privatnih ustanova u slučajevima kada državni sistem ne može da odgovori, Šćekić je rekao da o tome ne razmišljaju. - Skratićemo liste, bićete uvjereni u to, napravićemo ozbiljnu analizu. Da li je neko namjerno pravio toliku listu čekanja da bi pacijenti išli u privatne ordinacije...naveo je Šćekić.

uklapao u program ,,Evropa sad“, a velika nepoznanica je može li ubrati i planiranih 332 miliona eura, jer moramo gledati u nebo i nadati se dobroj turističkoj sezoni - naveo je Čirgić. Šćekić je takođe u januaru u medijima isticao da je 332 miliona eura, koja je FZO dobio u ovoj godini, nedovoljno za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema, imajući u vidu potrebe javnih zdravstvenih ustanova i naslijeđeni dug od oko 50 miliona koji dodatno otežava dalje finansiranje i stabilizaciju finansiranja zdravstvenog sistema u cjelosti. Šćekić je juče u „Linku“ po pitanju cijene ljekova rekao da je državni uvoznik Montefarm dovođen do nivoa stečaja. - Ne možemo da gradimo privatni sektor na štetu državnih kompanija, u ovom momentu je monopol sa Montefarma prenešen na privatne kompanije - istakao je Šćekić. Tvrdi da je snaga Montefarma u ovom momentu neuporedivo jača nego prije dvije godine. O ovoj važnoj temi prije nekoliko dana je za Pobjedu govorio i novi ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je istakao da ono što je u ovom trenutku jedino sigurno, nakon ukidanja plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje kroz program ,,Evropa sad“, a koje je Ustavom garantovano socijalno osiguranje, jeste da FZO nema održivo finansiranje. Na pitanje da li su u Ministarstvu finansija već uradili presjek stanja u pogledu dugova koje Fond zdravstva ima, Damjanović je kazao da su obaveze te ustanove u ovom trenutku i veće od onih koje su javno saopštene, da dijelom datiraju iz ranijih godina, te da se prosto jednom mora presjeći krug nedovoljnog finansiranja i rasta dugova. - U tom smislu izvešćemo preciznu računicu postojećih, dospjelih i obaveza koje dospijevaju tokom tekuće budžetske godine, imajući u vidu da ranija vlada, prosto i jednostavno, nije planirala dovoljno sredstava za tekuće finansiranje Fonda i otplatu zaostalih obaveza – kazao je Damjanović Pobjedi prije nekoliko dana. Za naš list je o dugovima FZO govorila i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić koja je navela da očekuju da će u narednom periodu biti napravljena analiza koja bi pokazala kolika je opravdanost i svrsishodnost upućivanja pacijenata u privatni zdravstveni sektor, ali i analiza potrošnje ljekova. Istakla je da je do sada, prema saopštenim podacima, dug Fonda donedavno iznosio čak 65 miliona eura, ali je tokom januara isplaćeno 16,5 miliona, pa su dugovanja svedena na oko 50 miliona eura. K. J.

Društvo

Četvrtak, 19. maj 2022.

Gradonačelnik Podgorice dobitnik nagrade ,,Gradonačelnik - prijatelj Roma“

Vuković: Priznanje posvećujem vrijednim ljudima iz mog tima

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za po borbu protiv organizovanog kriminala, ali ukazao na nis PODGORICA - Prioritet za napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima su poglavlja 23 i 24 i nijedno poglavlje ne može biti zatvoreno ukoliko se ne ostvare mjere iz ta dva ključna poglavlja, piše u non pejper Izvještaju Evropske komisije. – Kao što je predviđeno revidiranom metodologijom proširenja, nijedno drugo poglavlje ne bi trebalo biti zatvoreno prije nego što Crna Gora postigne ovaj cilj – ističe se u dokumentu.

NEZAVISNOST SUDIJA I TUŽILACA

Ivan Vuković

Nagrada za gradonačelnika Glavnog grada

PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković dobitnik je nagrade „Gradonačelnik – prijatelj Roma“, objavljeno je na Tviter nalogu EU Info centra. Nagrada je dodijeljena u okviru evropske ,,Nedjelje Roma“. Gradonačelnik Vuković rekao je da je to priznanje razlog za ponos i podstrek za dalji rad. - Pripala mi je prestižna nagrada koja se, u okviru Evropske nedjelje Roma, dodjeljuje gradonačelnicima koji su se istakli u nastojanjima da se unaprije-

di status pripadnika ove populacije. Nagradu posvećujem vrijednim ljudima iz mog tima, koji su učinili da, u međunarodnim okvirima, Podgorica bude prepoznata kao pozitivan primjer odnosa prema Romima - istakao je Vuković. Poručio je da je borba za poboljšanje uslova u kojima Romi žive – naša moralna obaveza. - Borba za poboljšanje uslova u kojima žive, borba protiv predrasuda koje ih prate, borba za stvaranje društva jednakih šansi – naša je moralna

obaveza - zaključio je Vuković. Čestitke gradonačelniku Glavnog grada uputili su iz EU Info centra. Takođe, dobitnicima nagrade čestitao je i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji. - Nagrada ,,Gradonačelnik prijatelj Roma“ šalje poruku solidarnosti, empatije i inkluzije. Ponosni smo što odajemo priznanje lokalnim vlastima na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Čestitamo svim pobjednicima koji podržavaju romske zajednice i slušaju njihove potrebe - poručio je Varhelji. R. D.

Bivši šef finansija Nacionalnih parkova tvrdi da je podržavao koleginicu, menadžment smatra da je pokušao da utiče na završne račune

Bulatović izbacio Đukića PODGORICA - Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Aleksandar Bulatović izbacio je juče iz prostorija bivšeg šefa Službe finansija JPNPCG Dragana Đukića samo zato što je htio da podrži svoju koleginicu. To je Đukić kazao Pobjedi, podsjećajući da je dobio otkaz od Bulatovića zbog izmišljenih razloga i taj predmet je sada na sudu.

INCIDENT

Nacionalni parkovi su juče u saopštenju dostavljenom medijima naveli da je Đukić nenajavljen i bez dozvole Uprave preduzeća ušao u prostoriju kabineta za finansije i počeo da vrši pritisak na zaposlene povodom završnih finansijskih računa za prethodnu godinu – dok je on bio šef. Đukić pak tvrdi da je došao u prostorije jer je htio da utješi koleginicu koja je dobila aneks da je preseljena na Skadarsko jezero da radi. - Ovaj postupak tumačimo kao pokušaj prikrivanja odgovornosti za sve propuste i nepravilnosti u poslovanju prethodnog menadžmenta – saopšteno je iz Nacionalnih parkova. Istakli su da je on sjedio je sa službenicom za računovodstvo koja mu je ranije bila podređena i koja je po funkciji bila uključena u izradu završnih računa za prethodnu godinu. Oni tvrde da se na ovaj način

vršio direktan pritisak i uticaj kako na zaposlene, tako i novi menadžment.

IZVJEŠTAJI

Iz Nacionalnih parkova su kazali da žele da ukažu da je zbog „nezakonitog poslovanja koje je evidentirao sadašnji menadžment predata i krivična prijava Specijalnom državnom tužilaštvu“. Bivši šef službe finansija Nacionalnih parkova Dragan Đukić je kazao da su ocjene njegovog rada neutemeljene i paušalne te ocjene. Istakao je da su od 2017. godine od kada je obavljao funkciju šefa Službe finansija i zaključno sa posljednjim završnim računom koji je potpisao za 2020. Godinu - revizorski nalazi potvrđivali istinitost finansijskih iskaza. - Da me nije smijenio u februaru tekuće godine, moj potpis bi se našao i na završnom računu za prethodnu godinu, koji bi bio podnešen u zakonskom roku, kako to zakon i nalaže. Do današnjeg dana nije imenovan šef Službe finansija, jer osoba koja trenutno „koordinira“ Službom nema neophodne preduslove da bi bila imenovana na tu poziciju, pa je angažovana po ugovoru o privremenim poslovima. Budući da su sva knjiženja za prethodnu godinu završena do moje smjene Javno preduzeće je istu završilo sa neto dobiti od 523.000 eura – rekao je Đukić.

On je istakao da je sada nastao problem taj što niko neće da potpiše završni račun, zato što se “ovolika dobit ne uklapa u priču o „nepravilnostima, neregularnostima i haosu kako to želi predstaviti Aleksandar Bulatović”. - To je razlog zbog čega kasni predaja završnog računa, budući da Bulatović očajnički pokušava da nešto „iskopa“ kako bi opravdao sve svoje optužbe i razloge zbog kojih je većinu prethodnih šefova službi u Javnom preduzeću smijenio ili im uručio otkaze – rekao je Đukić. Javno preduzeće je, napominje on, poštujući Zakon o javnim nabavkama za 2021. godinu izabralo i potpisalo ugovor sa nezavisnom revizorskom kućom „Racio Mont“ doo Kolašin. - Da bi revizor počeo da radi potrebno je da dobije pisanu izjavu koju u ime Javnog preduzeća potpisuje direktor i šef Službe finansija, a u kojoj se pod materijalnom i krivičnom odgovornošću garantuje da su finansijski iskazi – bilans stanja i bilans uspjeha, istiniti i tačni. Uprkos činjenici da sam prije dva mjeseca sklonjen iz Javnog preduzeća i danas sam spreman da taj papir potpišem. Problem je što Aleksandar Bulatović kao direktor, Stevan Raičević kao pomoćnik direktora za finansije, kao ni Jelena Janković u ulozi koordinatorke Službom finansija nisu spremni za to – istakao je e Đukić. N. K.

Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir, ocjenjuje Evropska komisija u najnovijem dokumentu o napretku u pristupnim pregovorima. Analiza se odnosi na period od juna 2021. do aprila ove godine. U Poglavlju 23, iako su ključne preporuke iz izvještaja za 2021. godinu i dalje neispunjene, vidljive su pozitivne promjene koje se tiču pravosuđa kao što je izbor 11 sudija Vrhovnog suda i šest Apelacionog suda. Na ovaj način je obezbijeđen kvorum neophodan za izbor predsjednika Vrhovnog suda. U Izvještaju je notiran i izbor članova Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika, čime se mogao izvršiti izbor vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i novog glavnog specijalnog tužioca. Međutim, ističe se da se neka imenovanja još uvijek očekuju, kao što je izbor vrhovnog tužioca, članova Sudskog savjeta i troje sudija Ustavnog suda za koje je potrebna parlamentarna većina. Naglašeno je da imenovani moraju biti nezavisni i slobodni od političkog uticaja. Izvještaj naglašava da se moraju poštovati preporuke Venecijanske komisije o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, oko izbora dvotrećinskom većinom uglednih pravnika u Tužilačkom savjetu - upravo kako bi se umanjio rizik od neprimjerenog političkog uticaja. Podsjetili su i na ranije preporuke koje je uputio GRECO da ministar pravde ne bi trebalo da bude i član Sudskog savjeta.

Pravosuđe dalje podlo uticaju pol I Izvještaju piše da je u inostranstvu uhapšeno desetak pripadnika crnogorskih kriminalnih grupa, a osam u Crnoj Gori. U Izvještaju piše i da su institucije koje sprovode zakon ostvarile ključne uspjehe u borbi protiv kriminalnih mreža 2021. godine, te da po prvi put u nekoliko godina nije bilo ubistava između kriminalnih grupa, koja su, kako se navodi, karakteristična za kriminalnu scenu Crne Gore posljednjih deset godina. – Otkriveno je i spriječeno nekoliko planiranih ubistava pripadnika kriminalnih grupa, te planirana ubistva policijskih

službenika, sudija i tužilaca, uključujući i specijalnog državnog tužioca – piše u Izvještaju EK.

MALI BROJ PRESUDA ZA ŠVERC

S druge strane, kada je riječ o broju pravosnažnih presuda za šverc duvana i pranje novca, u Izvještaju piše da je taj broj nizak. – Crna Gora nije ispoštovala niz preporuka da se ojača odgovor sistema krivičnog pravosuđa na organizovani kriminal i da se pozabavi dugotrajnošću suđenja i čestim odgađanjima u predmetima organizovanog kriminala – piše u Izvještaju. Široka primjena sporazuma o

NAPREDAK

U dijelu koji se bavi borbom protiv organizovanog kriminala, pohvaljen je napredak Crne Gore. Istaknuto je da je broj pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala nastavio da raste, kao i broj uhapšenih članova kriminalnih grupa. – Crna Gora dostigla još jedan rekord zapljene droge – piše u Izvještaju. Navodi se da je međunarodna policijska saradnja nastavila da bude ključna u borbi protiv crnogorskih kriminalnih grupa u 2021. godini i da to dokazuje hapšenje u inostranstvu visokorangiranih članova jedne kriminalne grupe i nezapamćena zapljena osam tona kokaina, u saradnji sa stranim policijskim službama.

Početna stranica non pejper dokumenta

Društvo

Četvrtak, 19. maj 2022.

vrijede preko milion eura, nije bilo osuđujućih presuda.

Bez rezultata u predmetima za ratne zločine

Kada je riječ o predmetima postupanja sa ratnim zločinima, Izvještaj Evropske komisije navodi da je nastavljeno sa implementacijom strategije procesuiranja ratnih zločina, kao i dobru pravosudnu saradnju Crne Gore sa susjednim zemljama i sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT). - Ipak, i dalje nema opipljivih rezultata u krivičnim istragama na konkretnim slučajevima – navodi EK.

polarizovana medijska scena

ei ložno olitike priznanju krivice u slučajevima organizovanog i teškog kriminala se konstatuje u ovom dokumentu. Istaknuto je da je u tim predmetima, kada se uporede sa težinom zločina, nastavljeno sa praksom neproporcionalno niskih zatvorskih i novčanih kazni i konfiskacijama imovine. EK smatra da Crna Gora mora unaprijediti rezultate u istragama, optužnicama i sudskim odlukama u borbi protiv korupcije i korupcije na visokom nivou, u cilju uspostavljanja kredibilnog i efikasnog odgovora pravosuđa. - Ovo će zahtijevati odvraćajuću i dosljedniju politiku sankcionisanja, kao i reviziju politike odmjeravanja kazni u pogledu korišćenja sporazuma o priznanju krivice – piše u dokumentu. Istaknuta je i akcija policije u februaru 2022. kada je otkrivena švercerska mreža i suspendovano sedam carinika iz Luke Bar i kada je iz magacina nestala velika količina cigareta. Naglašeno je da je to uslijedilo nakon odluke Vlade iz jula 2021. godine o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar. Rezultat su i pojačane mjere carinskog nadzora na ulasku i izlasku iz Slobodne zone. Notiran je veći broj izviđaja i istraga zbog šverca duvana, 39 podnijetih krivičnih prijava protiv 47 fizičkih i tri pravna lica. Iako je 2021. godine zaplijenjeno oko 50.000 kutija cigareta bez akciznih markica, koje

Pravni okvir u cilju jačanja slobode medija, izražavanja i efikasne zaštite novinara i drugih medijskih radnika je izmijenjen. Međutim, u Izvještaju piše i da još uvijek nije obezbijeđeno puno i efikasno sudsko praćenje napada i prijetnji, uključujući stare slučajeve. U tim dijelu je naznačen i slučaj novinarke Olivere Lakić iz 2018. godine, zbog čega je policija uhapsila dvojicu osumnjičenih, od kojih je jedan policajac. Tužilaštvo je osam prijavljenih slučajeva klasifikovalo kao kriminalna djela, a pokrenuto je sedam postupaka. Ističe se da je Vlada u oktobru 2021. godine usvojila prvi izvještaj nove Komisije za praćenje nasilja nad medijima, koja je zaključila da je policija efikasnija u odnosu na tužilaštvo u rješavanju prijavljenih slučajeva. Evropska komisija je istakla i da profesionalne organizacije novinara prijavljuju loše uslove rada, niske plate, neplaćeni prekovremeni rad, sigurnosne rizike i različite oblike pritisaka i neprimjerenog uticaja na njihov rad, kako vlasnika medija tako i trećih lica. - Medijska scena je i dalje visoko polarizovana, sa slabim mehanizmima samoregulacije – piše u Izvještaju. U Javni servis je uvedena pluralnija uređivačka politika od trenutka kada je imenovan novi Savjet i rukovodstvo, ali je neophodno da se i dalje ulažu stalni napori kako bi se osiguralo da javni emiter poštuje najviše standarde nezavisnosti i profesionalizma.

NVO ,,Društvo slobodnih avangardista“ pokrenulo peticiju da se donese pravilnik sa preciznim kriterijumima za prijem u radni odnos

Tri profesora dobila spor na sudu zbog revanšizma direktora ministarke Bratić PODGORICA – Mnogi profesori su, posebno ove godine, bili žrtve nezapamćenog revanšizma, te su bez ikakvog razloga, iz čiste osionosti i inata novih rukovodilaca obrazovnih ustanova, ostavljeni bez posla. Kako su na njihova mjesta pretežno dovedeni tek svršeni pripravnici, mnogi od njih svoja prava brane na sudu i slično smijenjenim direktorima, dokazuju da je pravda dosežna. Za sada je troje njih dobilo prvostepene presude, koje još nijesu pravosnažne. To su kazali Pobjedi iz osnivačkog odbora NVO ,,Društvo slobodnih avangardista“. Ta NVO pokrenula je peticiju zato što su, kako objašnjavaju, godinama svjedoci ekstremne zloupotrebe diskrecio-

u kojoj se nalazi crnogorska prosvjeta. Mnogo hrabrih profesora ujedinilo se u borbi za svoja prava, te u ovome vide jedini izlaz – poručili su oni. Kažu da su podršku za peticiju dobili od velikog proja prosvjetnih radnika, ali i NVO Prosvjetne zajednice, koja je peticiju podijelila na društvenim mrežama. Smatraju da bi odabir kandidata trebalo da se obavlja formiranjem komisije, pozivanjem kandidata na intervju, gdje ga procjenjuju odabrani, eminentni članovi od struke. - Ipak, bez obzira na ocjenu komisije, direktor, nerijetko, samovoljno izabere kandidata, pozivajući se na diskreciono pravo. Nije izuzetak da prijavljeni kandidati čak ne dobiju ni povratnu informaciju, ni obrazloženje – istakli su iz osnivač-

kog odbora NVO ,,Društvo slobodnih avangardista“. Različiti su komentari na peticiju koja je objavljena na društvenim mrežama. Pojedini nastavnici su najavili da će je potpisati, te da osnovni kriterijum prilikom zapošljavanja treba da bude ocjena i vrijeme studija. Neki su, pak, najavili da je neće potpisati, jer će ,,opet u prednosti biti oni koji su imali priliku da imaju staž i da se usavršavaju u odnosu na one koji su godinama bili bez posla“. -Godine čekanja treba da budu prioritet, potom sve ostalo. Znamo svi šta se dešavalo, nadam se da više neće – jedan je od komentara. Neki od njih predlažu da prilikom vrednovanja kandidata, koji se prijavi za posao, određeni broj bodova nosi i univerzitet koji stoji iza njegove diplome. n. Đ.

Građanska aktivistkinja Maja Miličković reagovala na saopštenje RTCG

Besprizorno spinovanje PODGORICA - Posljednja laž koju je plasirao menadžment Javnog servisa vrhunac je (dna) besprizornih spinovanja, poručila je feministkinja i građanska aktivistkinja Maja Miličković reagujući na saopštenje uredništva RTCG, koje je ustvrdilo da je „u namjeri da čuje i stav onih koji su osudili uredništvo zbog izbora teme (o abortusu), TVCG pozvala za komentar najglasnije od njih, ali oni nijesu bili raspoloženi da pred našim kamerama kažu šta je sporno što je TVCG otvorila debatu na tu temu“.

- RTCG, sa novim menadžmentom, umjesto da bude servis svih građanki i građana i da promoviše progresivne vrijednosti, traga za istinom i zalaže se za bolje i pravednije društvo, opet je, ovog puta vezano za temu ,,Abortus – da ili ne“ i reakcijama građana i građanki - posegnuo za manipulacijama – kazala je Miličković. Reagovanje uredništva RTCG na protest građanki i građana koji su se okupili izpred zgrade Javnog servisa kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog uvođenja crkvene agende na platformu servisa svih građana multikonfesionalne i sekularne Crne

mali rizik od terorizma

Prijetnje od terorizma i nasilnog ekstremizma su ostale relativno niske u Crnoj Gori, ističe se u Izvještaju. Jedna prijava je podnešena protiv jedne osobe u kontekstu protesta protiv ustoličenja Joanikija na Cetinju u septembru 2021. godine. Ponovno suđenje za 13 optuženih (uključujući dvojicu građana Rusije i osam Srbije), koji su okrivljeni za terorizam 2016. godine, očekuje se jer je prvostepena presuda poništena od Apelacionog suda i vraćena Višem sudu. U Izvještaju se zaključuje i da je Crna Gora nastavila dobru saradnju sa Europolom u ovom dijelu. j. martinoviĆ

nog prava direktora prilikom zapošljavanja. Traže da se donese pravilnik sa preciznim kriterijumima za prijem u radni odnos, na osnovu kojeg bi se pravila rang lista, a koja bi bila transparentna i objektivna. Ističu i da se uveliko poseže za svim sredstvima sabotaže profesora da ostvare svoja prava, jer se sudski procesi ,,namjerno prolongiraju i obesmišljavaju“. Podsjećaju da su konkursi raspisani samo za aktuelnu školsku godinu, te da ostaje pitanje koliko im ostaje vremena da rade nakon dobijenog spora, ako uopšte direktori ispoštuju zakonske presude. - Od 1. septembra, ako se nešto ne promijeni, scenario može biti identičan - te je nemoguće naći rješenje i izlaz iz ove kafkijanske atmosfere

Gore, započinje rečenicom da je ,,RTCG pozvala za komentar najglasnije od njih“, misleći na aktivistkinje i građanke. - Ne ulazeći u dublje tumačenje krilatice ,,najglasniji od njih“, čime se imputira agresija učesnica, menadžmet RTCG je brutalno slagao da učesnice protesta nijesu ,,bile raspoložene da pred kamerama kažu šta je sporno što je RTCG otvorio debate na tu temu“ – navodi Miličković. Tokom protesta, novinar RTCG je prišao jednoj od učesnica protesta i pitao je za izjavu, a ona ga uputila baš na Maju Miličković, feministkinju i građansku aktivistkinju, na šta je on odgovorio da je od nje već uzeo izjavu i da mu treba još jedna kako bi prilog stigao da se montira za dnevnik. - Ovom dijalogu je svjedočilo barem desetak žena, a kamere RTCG su zabilježile sve, jer je ispred zgrade Javnog servisa bilo postavljeno više njih u vlasništvu upravo ove medijske kuće. Ista aktivistkinja je sugerisala novinaru da je dobro da uzme izjavu, kada već ima jednu od aktivistkinja, od političarke i dugogodišnje predsjednice skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost g-đe Nade Drobnjak, koja se pridružila skupu. Nijedna učesnica protesta više

Maja Miličković

d. malidžan

oglavlja 23 i 24 pohvalio ske kazne za švercere

Sa protesta ispred RTCG

nije pitana za izjavu od strane novinara RTCG – navodi Miličković. Međutim, Javni servis je iste noći emitovao prilog u kojem je izjavu dala g-đa Drobnjak, ali ne i izjavu Miličković, da bi, kako je navela, u skladu sa gotovo jednogodišnjom praksom, okvalifikovali događaj kao stranački i samim tim ga omalovažili i diskvalifikovali. - Uz to, vrlo je moguće da moja izjava nije odgovarala uređivačkoj koncepciji Javnog servisa jer sam ih pitala kada će otvoriti aktuelnu temu ,,pedofilija u crkvi Srbije – da ili ne“ – navodi Miličković. Kako je objasnila, sve je počelo tako što je prošle sedmice mitropolit Crkve Srbije Joanikije iskazao stav da abortus treba da bude zabranjen i dodala da sama izjava ne bi bila sporna, jer je poznat stav crkava o ovom pitanju, a crnogorski građani/ ke su kroz krajnje mizogine propovijedi prethodnog mitropolita Amfilohija imali priliku da se upoznaju sa njima. - Razlika je u tome što su to do sada bili ,,samo“ stavovi Crkve Srbije, i ni jednoj postavci menadžmenta RTCG nije padalo na pamet da temu ,,abortus - da ili ne“ postavi kao okvir za debate. Prije svega jer je riječ o pravima koja su zakonom utvrđena još u prošlom vijeku. Otvaranje debate na ovu temu znači samo i jedino – apel da se preispita zakonska regulativa, što je sveštenik te crkve gostujući u emisiji eksplicitno i rekao rečenicom kako su ,,zakoni podložni izmjeni“ – kazala je Miličković. Upravo ova rečenica gostujućeg sveštenika Perovića, kaže ona, u direktnoj je suprotnosti sa odbranom menadžmenta Javnog servisa u kojoj tvrde da su ,,željeli da ukažu na procese koji se događaju u svijetu i regionu“. d.m.

10 Hronika

Četvrtak, 19. maj 2022.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva spriječeno krijumčarenje duvanskih proizvoda

U Luci Bar zaplijenjeno 1.044 paketa cigareta PODGORICA – U Luci Bar juče je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva spriječeno krijumčarenje 1.044 paketa cigareta, potvrđeno je Pobjedi iz policije. Kako nam je nezvanično saopšteno, cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je, prema priloženoj dokumentaciji, trebalo da se nalaze staklene čaše. Akciju su sproveli pripadnici Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja i stanice krim policije za suzbijanje privrednog kriminaliteta iz Sektora za borbu protiv kriminala. Do zaključenja broja niko nije uhapšen. Država je proteklog vikenda u Luci Bar zaplijenila više desetina miliona eura vrijednih zaliha cigareta bez akciza kojima je 5. maja istekao rok za skladištenje robe u Slobodnoj zoni Luke Bar.

bi išle na uništavanje, već da se legalno prodaju i da se novac od toga uplati u državni budžet. Iz Ministarstva finansija Pobjedi su kazali da cigarete ne mogu biti plasirane na unutrašnjem tržištu, ali da se radi na zakonskom modelu kojim bi se ovaj posao realizovao na način najbolji po državu. C. H.

Odgođeno suđenje grupi Radovana Mujovića

Optuženom nije uručen poziv PODGORICA – Suđenje Nikšićaninu Radovanu Mujoviću i grupi koja se tereti za više krivičnih djela odgođeno je jer jednom od okrivljenih nije uručen sudski poziv. Uroš Vučinić, koji je jedan od osumnjičenih da je dio ove kriminalne organizacije, nije sproveden u sud jer mu u pritvoru nije uručen poziv. Njegov advokat Srđan Lješković rekao je da je po ovom predmetu Vučinić dvije godine u pritvoru i to u samici bjelopoljskog zatvora i da ne poznaje nikog od ostalih. Na to su reagovali ostali optuženi navodeći da ni oni njega ne poznaju i da su i oni već dvije godine u pritvoru. Optužnicom su obuhvaćeni Radovan Mujović, Vasilije Rafailović, Petar Lipovina, Mitar Marković, Filip Knežević, Žarko Pejaković, Lazar Nedović, Aleksandar

Ćetković, Boško Pavlović, Jovan Mirković, Aleksandar Stevanović, Marko Zorić, Nikola Marić, Uroš Đurđevac, Filip Bešović, Goran Rakočević, Ivan Brnović, Nikola Drecun, Mošo Paović, Aleksandar Đurđevac, Uroš Vučinić, Davor Avdić i Nemanja Zurovac. Bajram Pista i Marinko Rajković su u ovom predmetu dobili status svjedoka saradnika. Prema navodima optužnice, Mujović je od početka 2018. do 25. avgusta 2019. na teritoriji Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske, Republike Mađarske organizovao kriminalnu organizaciju za vršenje krivičnih djela za koja se mogu izreći kazne od četiri godine i više zatvora, radi sticanja nezakonite dobiti i moći. - Za organizaciju je vrbovao druga lica, lično ili preko ostalih pripadnika organizacije. Kriminalna organizacija se bavila švercom narkotika, a

Radovan Mujović je planirao izvršenje krivičnih djela, obezbjeđivao novac i telefonske aparate sa inostranim SIM karticama, davao naredbe i uputstva za izvršenje krivičnih djela – piše u optužnici. Radovan Mujović je od početka 2018. do 25. avgusta 2019. godine na teritoriji Crne Gore, Srbije BiH, Hrvatske Republike Mađarske organizovao kriminalnu organizaciju za vršenje krivičnih djela za koja se mogu izreći kazne od četiri godine i više zatvora, radi sticanja nezakonite dobiti i moći. U organizaciju je vrbovao druga lica lično ili preko ostalih pripadnika organizacije. Kriminalna organizacija se bavila švercom narkotika a Radovan Mujović je planirao izvršenje krivičnih djela, obezbjeđivao novac i telefonske aparate sa inostranim SIM karticama, davao naredbe i uputstva za izvršenje krivičnih djela, navodi se u optužnici. B. R.

Usvojen prijedlog državnog tužioca u Nikšiću

Osumnjičenom za zelenaštvo određen pritvor NIKŠIĆ - Na prijedlog državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću Vjere Mićunović određen je pritvor I. P. zbog osnovane sumnje da je u dužem vremenskom periodu većem broju lica davao na zajam novac. - On je davanjem pozajmice ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist i na taj taj način izvršio produženo krivično djelo – zelenaštvo – navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću. Policija je o hapšenju P. I. izvijestila prije dva dana. On je navodno na kamatu davao iznose i do 30.000 eura. C. H.

PODGORICA – Sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Jovan Stanković je prije dva dana u Specijalnom tužilaštvu saopštio da je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica na njega vršila uticaj u sporu kompanije Carine sa Pavlom Popovićem zbog duga od 20.000 eura i da što prije zakaže ročište po tužbi radnika Instituta „Simo Milošević“ u Igalu, saznaje Televizija Vijesti. Sudija Stanković juče nije odgovarao na poruku redakcije Pobjede u kojoj je traženo da potvrdi informaciju Vijesti vezano za njegov iskaz koji je dao pred tužiteljkom Natašom Bošković.

Cigarete koje su oduzete protekle sedmice

Uprava carina i prihoda naložila je oduzimanje oko 145.000 paketa cigareta uskladištenih u Slobodnoj carinskoj zoni, jer ih dosadašnji vlasnici nijesu izmjestili u predviđenom roku. Premijer Dritan Abazović rekao je tada da je namjera Vlade da se uspostavi zakonska infrastruktura kako cigarete ne

Saslušan sudija hercegnovskog Osnovnog suda kao s nezakonitih uticaja bivše predsjednice Vrhovnog sud

Istražni zatvor

Stanković tuž ispričao da je Medenica na uticala u dva s

ISPITIVANJE

Medenica je u utorak dovedena u zgradu Specijalnog tužilaštva gdje je ispitivana na okolnosti nezakonitog uticaja u predmetima gdje se pojavljuju kompanije ,,Carine“ i Institut ,,Simo Milošević“. Odmah nakon saslušanja Medenice, prema informaciji Televizije Vijesti, pred tužiteljkom se našao sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Jovan Stanković koji je postupao u ova dva slučaja. On je optužio Medenicu da je vršila uticaj na njega i tražila da zakaže pripremno ročište u slučaju Instituta Igalo, kao i da donese presudu u slučaju tužbe Carina protiv Pavla Popovića, iako Popović nije u zakonskom roku odgovorio na tužbu, zbog, kako sugeriše sudija, problema sa dostavom. Inače, sve ovo Medenica je navodno tražila od Stankovića tokom marta ove godine, kad više nije bila na funkciji i mjesec uoči hapšenja. Stanković je ipak poslušao u oba slučaja. -U tom trenutku sam se našao u veoma nezahvalnoj poziciji.

Privođenje Vesne Medenice u Tužilaštvo

Da sam odbio, zamjerio bih joj se, shvatio sam da mi može vrlo lako stvoriti goleme probleme u pravosuđu, a sa druge strane otvorio bih prostor za dalje pritiske da se taj predmet što prije završi, a koji bi sigurno uslijedili čim se ona za njega zainteresovala. I donio sam tu odluku,

smatrajući to u tom trenutku najjednostavnijim rješenjem, da sklonim taj predmet iz kancelarije, a što je najvažnije da skinem nju sa dnevnog reda – rekao je sudija Stanković tužiteljki. Sudija Stanković je, kako prenosi Televizija Vijesti, tvrdio da se kaje zbog toga, ali da, u kraj-

Sudski savjet na 16. sjednici uvažio zahtjev disciplinskog tužioca za PODGORICA – Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić privremeno je udaljen od vršenja sudijske dužnosti dok je za vršioca dužnosti na ovoj poziciji izabrana sutkinja ovog suda Dijana Raičković, odlučeno je na jučerašnjoj, šesnaestoj sjednici Sudskog savjeta.

Jovanić privremeno udaljen od vršenja sudijske funkcije

Odluka o privremenom udaljenju Jovanića donijeta je na zahtjev disciplinskog tužioca za privremeno udaljenje sudije nakon što je Jovaniću prije nedjelju određen pritvor zbog sumnje da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio deset kompanija za 661.496 eura. Prema odredbama Zakona o sudskom savjetu i sudijama, sudija će biti privremeno udaljen od dužnosti ako se protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje ili se protiv njega pokrene krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije. Sa Jovanićem u spuški Istražni zatvor poslati su stečajni upravnici Saša Zejak, Snežana Jović,

Sanja Lješković, Ranko Radinoviću, Sreten Mrvaljević, te vlasnici firmi za obezbjeđenje Pavić Globarević i Darko Perović. Njima su lisice na ruke stavljene prošlog ponedjeljka, dok su procjenitelji Omer Markišić i Dejan Golubović, vlasnica firme za obezbjeđenje Stana Čelebić, vlasnica kompanije ,,Ogimar“ Danijela Laković i kandidat za sudiju u Privrednom sudu Vladan Nikolić izbjegli hapšenje. Jovanić se sumnjiči da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji članovi su postali Zejak, Jović, Lješković, Radinović, Mrvaljević, Globarević, Čelebić, Perović, Markišić, Golubović, Nikolić i Laković. U sklopu ove kriminalne organizacije su i podgoričke kompanije ,, security“, ,,Securitas Monetnegro“, ,,Ogimar“ kao i nikšićka firma ,,Top force system“ i više N.

N. osoba. SDT sumnjiči Jovanića da je, koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda, kao i sudijsku funkciju, nezakonito uvećavao troškove stečajnog postupka u čemu su mu pomagali određeni stečajni upravnici. Pripadnici ove kriminalne grupe imovinsku korist su pribavljali tako što je po nalogu Jovanića sa računa Privrednog suda avansiran novac na račun stečajnog dužnika a navodno u cilju vođenja stečajnog postupka a potom se taj novac prebacivao na račune članova ove kriminalne grupe prije zaključenja stečajnog postupka. Prodajom imovine firme u stečaju pokrivao bi se dug sa računa Privrednog suda. U ovom slučaju država bi ostala neoštećena, dok bi oštećeni bili stečajni dužnici i povjerioci. Prema sljedećem scenariju, Jo-

Hronika

Četvrtak, 19. maj 2022.

Suđenje optuženima za šverc 1.206 kilograma kokaina

svjedok u istrazi da

žiteljki Vesna njega spora

njem, na njegovu odluku imaju pravo žalbe stranke u postupku. -Ovu grešku mogu jedino da pravdam time da ja, kao i sve sudije parničari u Crnoj Gori, predmete često „lome“ preko koljena, posebno kada stranke izbjegavaju prijem predmeta ili na drugi način opstruišu postupak. U tim

uslovima se ponekad donose odluke sa jasnim falinkama samo da bi se predmet riješio, pošto postoji konstatan pritisak da se sporovi rješavaju, a često je to nemoguće upravo zbog strana koje na kojekakve načine pokušavaju da izbjegnu odgovornost – kazao je Stanković tužiteljki.

PRITISCI

On je ustvrdio da se nije mogao oduprijeti pritiscima Medenice ali da jeste pritiscima koji su dolazili od vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković. Stanković tvrdi da je od nje u najmanje dva navrata dobijao direktne naloge kako da postupi u određenim predmetima, dok je bila sudija Višeg ili Apelacionog suda. Do sada se bivša predsjednica Vrhovnog suda sumnjičila za nezakonit uticaj u predmetima kompanija „Fab lajv“ i „Cijevna komerc“, protiv firmi „Gugi komerc“ i „Omorika“. Vesna Medenica je, kako piše u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, imala zadatak da se informiše sa stanjem u spisima predmeta u Vrhovnom sudu Crne Gore za koje je bio zainteresovan njen sin Miloš Medenica i da mu javlja podatke od interesa za kriminalnu organizaciju. Ona se sumnjiči da je kao predsjednica Vrhovnog suda pristala da za 590.600 eura sinu Milošu i dvojici njegovih prijatelja utiče da se u postupcima revizije donesu odluke u korist kompanija ,,Fab lajv“ i ,,Cijevna komerc“, piše u naredbi za sprovođenje istrage. Klupko nezakonitih radnji kojima je, kako se sumnja, dirigovao Miloš Medenica, počelo je da se odmotava nakon što je Europol dostavio crnogorskim istražiteljima transkripte skinutih razgovora sa aplikacije Skaj. Vesna Medenica uhapšena je 18. aprila i od tada se nalazi u pritvoru. B. R.

a predsjednika Privrednog suda

Inspektor čuo da Budimir ćerki govori da im je sve namjestio rođak PODGORICA – Pripadnik Sektora za borbu protiv krijumčarenja droga Marko Savović juče je u podgoričkom Višem sudu ustvrdio da je nakon upada policije u magacin u Zeti i zapljene 1.206 kilograma kokaina u tovaru sa bananama optuženi Budimir Krstović u raspravi sa kćerkom Marinom kazao da sumnja da mu je situaciju namjestio rođak sa kojim se njegova ćerka družila. Proces vodi sutkinja Vesna Kovačević. -Budo je u svađi sa kćerkom Marinom govorio da mu je ovo namjestio rođak čije ime nije pomenuo. Bio je ljut na kćerku što se družila sa njim. Rekao je da se više neće družiti sa ovim i onim. Vikao je na radnike u smislu da ako neko ima veze sa ovim da će mu platiti. Marina mu je tada odgovorila da nema nikakve veze sa ovim – kazao je Savović. Budimir Krstović je nakon iskaza Savovića pojasnio da je rođak kojeg je pomenuo u raspravi sa kćerkom Marinom ,,bezbjednosno interesantna osoba“. Savović je istakao da prilikom upada u magacin Budimira Krstovića u avgustu prošle godine ništa nije ukazivalo da se u tovaru sa bananama nalazi 1.206 kilograma kokaina. -Nije djelovalo da se bilo šta krije, to je moj zaključak. Nije bilo naoružanih ljudi, nije bilo obezbjeđenja, nije bilo ništa zaključano od komora, nije bilo katanaca. Ovi paketi se ni po čemu nijesu razlikovali i u njima su se vidjele banane – kazao je juče Savović odgovarajući na pitanje optuženog Budimira Krstovića. Savović je ispričao da do ulaska u magacin nije znao za operativni podatak da je u tovaru sa bananama sakrivena droga. -Marina je došla u magacin desetak minuta nakon upada policije. Ja lično nijesam znao o čemu se radi sve do ulaska u magacin. Ne sjećam se ko je dao znak da se krene u akciju i prekine istovar banana – kazao je svjedok napominjući da je po pozivu pretpostavljenih prekinuo odmor kako bi pomogao kolegama akciju zapljene droge u zetskom selu Mojanovići.

Sa privođenja Marine Krstović

Krstović: Komandir mi je rekao da ne prilazim prozoru Sutkinja Vesna Kovačević juče je saopštila da će sud preduzimati sve radnje koje se tiču bezbjednosti Budimira Krstovića nakon što je ovaj optuženi izjavio u sudnici da mu je život ugrožen. -Jutros mi je u 7 i 7.30 časova u moju pritvorsku sobu u UIKS-u, dva puta ušao komandir i rekao da ne prilazim prozoru. Ne plašim se, nijesam strašljiv ali meni je život ugrožen – kazao je Krstović dodajući sa za zaposlene u UIKS-u ima samo riječi hvale. Sutkinja Kovačević je potom saopštila da će preduzeti sve neophodnme radnje a koje se tiču bezbjednosti Krstovića. Podsjećamo da je prije nekolio dana u blizini Istražnog zatvora pronađen slomljeni durbin sa stalkom zbog čega je pritvorenicima izdato naređenje da se ne približavaju prozorima zbog mogućnosti da su ti predmeti korišteni u pripremi nečije likvidacije unutar UIKS-a. U međuvremenu je policija došla do vlasnika durbina koji je saopštio da je predmet kupio ćerki da posmatra zvijezde i da ga je bacio pošto se slomio.

On je sa kolegama sačinio službenu zabilješku, u kojoj su sve naveli što su zapazili na pretresu. -Bilo je dosta policijskih službenika. Svi su ušli zajedno, sa dvije strane, tako da se ne mogu tačno izjasniti ko je kazao da se uđe u magacin. Kada smo ušli, zatekao sam pet radnika, i bukvalno smo prekinuli istovar na šestoj-sedmoj paleti. Svi su radnici bili šokirani kada smo pronašli drogu u smislu „odakle ovo“. Marina je takođe rekla da

nema veze sa drogom – kazao je Savović. Ovaj svjedok je naveo i da prilikom pretresa magacina u Zeti nije kazao Krstoviću da je policija od DEA i njemačke obavještajne službe dobili podatak da se u kontejneru nalazila droga, kao i da Krstović nije bio predmet interesovanja policije. -Nije tačno da sam Budu rekao „izdržite 30 dana, jer vi nemate veze sa ovim“. Ništa nijesam sakrio i ja zaista govorim fer“ – rekao je svjedok.

Krstović je na kraju ponovio da nema dokaza da je ikada radio šverc droge. -Dajte mi jedan dokaz da sam platio i nabavio kokain, da sam skladištio robu. Ako je ovo uspješna akcija, onda se ja ne zovem Budimir Krstović – kazao je optuženi Krstović. Budimir i Marina Krstović uhapšeni su nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, 24. avgusta prošle godine pronašla i zaplijenila 1.200 kilograma kokaina, kako je tada saopšteno. Marina i Budimir Krstović su pred istražiteljima tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom drogom. Banane koje je naručila Marina Krstović za firmu „San Francisko“ u vlasništvu njenog oca Budimira su utovarene na MSC „Katya“, koji je iz Luke Bolivar krenuo prema Panami. Za sada nije poznato da li su kontejneri sa bananama iz Paname nastavili transport brodom „Katya“ prema Malti ili su pretovareni na neki drugi teretnjak. Ono što je za sada poznato je a je brod „Charlotte“ iz italijanske Luke Đoja Tauro preuzeo kontejnere sa naručenim bananama i prevezao ih do Luke Bar, gdje je droga otkrivena. B. R.

Jovanića izvode iz zgrade Privrednog suda

vanić je preko stečajnih upravnika, određenih kompanija i lica uvećavao troškove stečaja na štetu stečajnih dužnika i povjerilaca a u korist kriminalne organizacije. Za sada su malverzacije ove grupe utvrđene u stečajnim postupcima kompanija: ,,Euromix Tours“ d.o.o. Budva, ,,Sotto la colina“ d.o.o. Podgorica, ,,Tehnostar“ d.o.o. Berane, ,,Nega Tours Montenegro“ d.o.o. Budva, ,,Jastreb“ d.o.o. Podgorica, ,,Trgošped“ d.o.o. Rožaje, ,,Montel“ (motel „Glava zete“) d.o.o. Nikšić, „PRINC&CO“ d.o.o. Kotor, ,,Bjelasica Rada“ AD Bijelo Polje.

Okrivljeni Zolak, Jović i Mrvaljević, kada su se po nalogu Jovanića u stečajnim postupcima pojavljivali kao stečajni upravnci, imali su zadatak da odugovlače stečajni postupak u cilju prouzrokovanja što većih troškova. To su činili tako što bi angažovali saradnike, advokate, te fizičko obezbjeđenje čak i u situacijama kada je to bilo nepotrebno. Zolak se u stečajnim postupcima, osim u ulozi stečajnog upravnika, pojavljivao i kao procjenitelj imovine firme u kojoj je proglašen stečaj. B. R.

Centar bezbjednosti

Uhapšene dvije osobe zbog tri teške krađe

Terete ih da su ukrali dva bicikla i obili automobil

PODGORICA - Podgorička policija uhapsila je dvije osobe zbog tri teške krađe. B. A. (29) i H. B. (22) uhapšeni su zbog sumnje da su izvršili tri krivična djela teška krađa na štetu više osoba iz Podgorice. Sumnja se da su 11. maja osumnjičeni ušli u podzemnu gara-

žu jedne stambene zgrade na Bulevaru Džordža Vašingtona i upotrebom metalne šipke polomili staklo na putničkom motornom vozilu iz kojeg su ukrali više predmeta. Takođe se sumnja da su B. A. i H. B. iz unutrašnjosti dvije zgrade ukrali dva bicikla. C. H.

12 Crnom Gorom Bar: Uz podršku Ambasade Velike Britanije otvoren pomorski Centar izvrsnosti

Centar je opremljen za simultano prevođenje, što će dodatno olakšati komunikaciju stranih predavača i polaznika. Osim iz Crne Gore u njemu će se obučavati i službenici iz regiona, a cilj je da se poveća broj zapljena – saopšteno je iz Ambasade

AMBASADA

Efikasnije će se boriti protiv krijumčarenja

PRI KRAJu RADOVI u KATuNSKOJ NAhIJI: Uređenje puteva

CeTINJe: Program razvoja Prijestonice

Saniraće i puteve u Riječkoj nahiji

CETINJE – Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Cetinja uskoro završava prvu fazu sanacije lokalnih i nekategorisanih puteva u mjesnim zajednicama Trešnjevo, Bata, Čevo, Ćeklići i Konak. Druga faza obuhvata radove na saobraćajnoj infrastrukturi u mjesnim zajednicama u Riječkoj nahiji. Iz Službe gradonačelnika saopšteno je da radove izvodi AG Info Plan iz Nikšića, a ukupna vrijednost prve faze je 524.960 eura. Sanacija puteva je planirana Programom razvoja Prijestonice, a finansira se iz kapitalnog budžeta predviđenog Zakonom o Prijestonici. Završetak svih radova na lokalnim i nekategorisanim putevima očekuju se krajem juna. T. C. RADOVI Će TRAJATI MJeSeC: Planirani izgled fontane PROAKTIVNA SARADNJA: Sa otvaranja Centra

PODGORICA/BAR – Pomorski centar izvrsnosti u Baru koji je za potrebe crnogorske granične policije adaptiran sredstvima britanske Vlade biće mjesto za usavršavanje službenika u graničnim procesima presrijetanja i pretresa plovila u okviru šire borbe protiv organizovanog kriminala.

– saopšteno je iz Ambasade nakon svečanosti otvaranja centra u prisustvu direktora Odsjeka za imigracije u britanskom Ministarstvu unutrašnjih poslova Tonija Istoa, otpravnika poslova britanske ambasade Stiva Erika, i direktora Uprave policije Zorana Brđanina.

– Stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva su osmislili program kako bi omogućili Graničnoj policiji Crne Gore da iz njega razvije sopstvene prilagođene programe za novo i postojeće osoblje u okviru novog savremenog Centra

Dodaje se da je Centar u potpunosti opremljen za simultano prevođenje, što će dodatno olakšati komunikaciju stranih predavača i polaznika obuka. Takođe, Centar je namijenjen obukama ne samo službenika iz Crne Gore,

OPREMA

već i iz regiona, što je dodatni doprinos regionalnoj saradnji. – Borba protiv pograničnog organizovanog kriminala, bilo da je u pitanju trgovina kokainom ili trgovina ljudima, predstavlja važan prioritet kako za Ujedinjeno Kraljevstvo, tako i za naše partnere u Crnoj Gori. Jačamo ovu vrstu sposobnosti kako bi povećali broj zaplijena, jer one ne utiču samo na Crnu Goru, već i na zemlje regiona – kazao je Isto.

KAPACITETI

Navodi se da je direktor Uprave policije Zoran Br-

đanin ocijenio da je otvaranje Centra potvrda snažne podrške Ujedinjenog Kraljevstva u jačanju kapaciteta crnogorske policije. – Vjerujem da će stavljanje u funkciju Centra za obuku dodatno podstaći službenike granične policije da proaktivno sarađuju sa svojim britanskim kolegama, te da će razmjena informacija i iskustava rezultirati dodatnim modalitetima saradnje, ali i postizanjem još boljih rezultata u borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala – naglasio je Brđanin, navodi se u saopštenju. R. D.

U Baru održan međunarodni turnir za osobe sa invaliditetom

U govornom pikadu najbolji USG ,,Živinice“ BAR - Sportsko-rekreativno društvo osoba sa invaliditetom „Bar“ bilo je domaćin i organizator trećeg Međunarodnog turnira u govornom pikadu koje je održano u OŠ „Anto Đedović“. PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 19. maja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

PrijeStonicA

Četvrtak, 19. maj 2022.

Pobjednik turnira je USG „Živinice“, drugo mjesto je osvojilo Društvo za sport i rekreaciju slijepih ,,Vid“ Banjaluka, a treće Sportsko-rekreativno društvo OSI ,,Bar“. - Tri najuspješnije ekipe i pojedinci po kate-

gorijama i stazama dobili su pehare, diplome i medalje – saopšteno je iz SRD „Bar“. Takmičilo se osam ekipa iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore. Igralo se po Berger sistemu (svako sa svakim). T. C.

BIJelO POlJe: Počeli radovi na trgu

U Ulici slobode žuboriće fontana

BIJELO POLJE – Na gradskom trgu počele su pripreme za izgradnju podne dinamične fontane. Idejno rješenje uradila je inženjerska firma ,,Indel“, a posao je vrijedan 74.380 eura. Biće opremljena Led svjetlosnim diodama uz mogućnost promjene boja i podešavanje visine pojedinačnih mlaznica. Kada fontana bude ugašena, neće remetiti vizure izgleda trga i

CeDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Kuće Rakića, Dinoša, Ljuljanovići, Selište, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adžaj, Donja Brezna selo, Pilana. Ljuljanovići, područje Hota, VukPetnjica: od 8 :30 do 14:30 h sanlekića, Sukuruć, Kodrabudan, Vrševo i Azane. Dreševići, Podhum, Dušići, Kodra, Plav: od 8:30 do 14:30 h Sela: Lekovići, Vranj, Vladne i Dubrave. Vidov potok, Mali Brezovik, Skić, Komarača, Meteh, Jara, Obljaj i Vasiljevići; od 8 do 15 Babino Polje, Korita, Vojna Pošta, Ulcinj: od 8 do 14:30 h dio naselja Gač i dio Pristana (dio ulica h kratkotrajno na početku i Prnjavor, Malo Selo, Đurička Hafiz Ali Ulkinaku i Ulcinjskih kraju radova: dio Brezovika, Rijeka, Ski Lift, Hoti, Vojno Selo, moreplovaca na Pristanu). dio Rastovca, Gornje Polje, dio Hakanje, dio sela Brezojevice. Žabljak: od 9 do 17 h Milović, Vidrovana, Brod, Miločani, Vir, Pljevlja: od 9 do 18 h Selo Razvršje, Leković, Usijek, KovačeNula, Zavraca, Stuba, Sjenokosi, Odžak, Gradac, Pupovići, Crnci, vić, ruske vikendice u Motičkom Duga, Šume, Presjeka, Donje Leovo Brdo – moguća kratka Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj Srijede, Jasenovo Polje, Gornje isključenja na početku i kraju Šarović, Stijepović CHF, restoran Srijede; od 9 do 15 h Ul. Stojana radova; od 9 do 18 h Alići, Vili,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Kovačevića, Bulevar Vuka Miću- ći, Zekavice, Jasen, Dubočica, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina novića, dio Stare Varoši; od 10 Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundo 15 h povremeno: svi potrošači Lijeska, Kordovina, Maoče, džić, Provalija, Reciklažni centar, sa područja Banjana, Grahova Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoi Vilusa koji se napajaju sa TS Meljak, Višnjica. 110/35/10 kV Vilusi. Rožaje: od 9 do 14:30 h Razdolje je, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Plužine: od 8 do 15 h Kneževići; i Plunce. od 11 do 16 h povremeno: Bajovo Tuzi: od 9 do 11 h Područje Tuza Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca. Polje, Potrk, Duba, Zaborje, Polja – centar Tuza, Akšabanovići, U slučaju loših vremenskih Pejovića, Bukovac, Miljkovac, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Rudinice, Seljane i Zakamen, Tuški Rogami, Krševo, Gureč, dio uslova radovi će biti odgođeC. G. Kakaricke Gore, Omerbožovići, ni. Podprisoje, Gornja Brezna, Lug,

Isključenja u 19 opština

dio Mainskog puta, dio naselja Zaobilaznica u blizini restorana ,,Parma“ (dio Ul. Žrtava fašizma). Cetinje: od 9 do 14 h Kosijeri; Andrijevica: od 8 :30 do 14:30 h od 9 do 15 h Područje Katunske dio sela Gnjili Potok. nahije – Cuce, Bjelice, Čevo, Bar: od 8 do 14 h naselje Tomba. Ćeklići i Resna; od 10 do 11 h Berane: od 8 :30 do 14:30 h Veli- Zagrablje, Sava Trans, Kasomi, đe i Kaludra. Romi, Konak Muhadinovića, Bijelo Polje: od 9 do 16 h StoOčinići, Očinića Poljane i Borišići, žer 3 (škola), Tomaševo, Bijeli Obzovica, Prekornica, Pačarapotok, Barice – škola, Sokolac, đe, Drenov Do, Gluhi Do, Vrela, Slijepač most – Bojišta; od 9 do vodoizvorište Vrela, Golijani, 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Ugnji, Očinići, Očinića Poljane i Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zmi- Borišići. nac, Repetitor ,,Kurilo“. Danilovgrad: od 8 do 15 h Budva: od 8 do 14 h naselje Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Grlić, Babin Do (naizmjenična isključe- Glavica, Voštar, vodoizvorište nja do 45 minuta po izvodu); od Oraška Jama i privatna predu8 do 15 h Perazića Do i hotel ,,As“, zeća: Montenomaks, Stefani 91, UL. Ive Lole Ribara/ Stambene Vuković, Okov, Kasarna, Garmin, zgrade Ivanovići; od 9 do 13 h Ramini, Jovović i Đurović (krat-

kotrajna isključenja); od 8 do 15 h Zagreda, Daljam, Počijevka i Mijokusovići. Kolašin: od 8 do 15 h Bare; od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica. Kotor: od 8 do 10 h Dobrota –Sveti Matija; od 8:30 do 15 h Turist B, Zlatne Njive – dio potrošača; od 9 do 13 h Krivošije, Ledenice, Dragalj. Mojkovac: od 9 do 13 h Gornji Lepenac; od 9 do 15 h Matovine, Sjenokosi, Vragodo i Ckara; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari. Nikšić: od 8 do 15 h Javljen,

pogleda na spomenik prilikom održavanja raznih svečanosti. U septembru 2020. godine, Direkcija za izgradnju i investicije je raspisala tender za izradu idejnog, glavnog projekta i realizaciju podne dinamičke fontane u Ulici slobode. Očekivani početak izgradnje je bio planiran za jun/jul 2021. godine, a završetak 30 dana. Međutim, kako su saopštili iz lokalne uprave, zbog pandemije korona virusa taj posao se nije mogao realizovati u planiranom roku. Predsjednik Opštine Petar Smolović ranije je saopštio za Pobjedu da će realizacijom tog projekta, centralni plato ispred spomenika dobiti novu dimenziju izgleda. B. Č.

Crnom Gorom

Četvrtak, 19. maj 2022.

Nikšić: NVO Grin houm organizovala okrugli sto o ekološkom statusu rijeke Zete

Uzalud zaštita donjeg toka ako se ne zaštiti i izvorište Vuković: Mapirali smo nelegalne deponije, nelegalnu eksploataciju pijeska i šljunka, ali i ispuste otpadnih voda koje se ulivaju u rijeku i na taj način remete cjelokupni ekosistem. Rajković-Mitrović: Uz sve ekološke probleme ne možemo reći da voda Zete nije čista u gornjem toku

NIKŠIĆ – Gornji tok rijeke Zete zaslužuje da se zaštiti, jer to što je donji tok rijeke stavljen pod zaštitu ne znači ništa ukoliko se to ne učini od izvorišta vodotoka. To je zaključeno juče na okruglom stolu, koji je organizovala NVO Grin houm. Izvršna direktorica te nevladine organizacije Azra Vuković podsjetila je da su imali brojne aktivnosti vezane za područje gornjeg toka rijeke Zete, te da su stigli do dvije zanimljive studije – ,,Faunistička i ekološka istraživanja makroinvertebrata u slivnom području gornjeg toka rijeke Zete“ koju je radio dr Bogić Gligorović i ,,Plan revitalizacije – plan za smanjenje, sprečavanje i izbjegavanje pritisaka na vodotocima rijeke Zete, kao i njenih pritoka – Gračanice i Bistrice“.

DOKUMENT

– U tom dokumentu, odnosno planu revitalizacije naveli smo sve pritiske na gornji tok Zete i dali prijedloge na koji način mogu da se otklone. To znači da smo mapirali nelegalne deponije, nelegalnu eksploataciju pijeska i šljunka, ali i određene ispuste otpadnih voda koje se ulivaju u samu rijeku i na taj način remete cjelokupni ekosistem. Rijeka ima status od državnog značaja i donji tok ima status zaštićenog područja u kategoriji park prirode, dok gornji tok to nema. Cilj ovog projekta je da se stavi



Sa Agencijom za životnu sredinu potpisan je memorandum o saradnji. Cilj je, između ostalog, pokretanje postupaka vezanih za utvrđivanje štete nastale u životnoj sredini, a koje su evidentirane – objasnili su iz NVO Grin houm fokus navažnost i gornjeg toka rijeke Zete, analiziraju svi pritisci, ali i da se probaju naći rješenja za otklanjanje nelegalnih aktivnosti i eventualno pokrene proces zaštite i gornjeg toka rijeke Zete. Jer, u gornjem toku imamo brojne biodiverzitetske i pejzažne vrijednosti – kazala je Vuković. Dodala je da su potpisali memorandum o saradnji sa Agencijom za životnu sredinu. Cilj tog dokumenta je sagledavanje mogućnosti za pokretanje postupka zaštite gornjeg toka rijeke Zete, ali isto tako i implementaciju mjera koje podrazumijevaju, između ostalog, i pokretanje postupaka vezanih za utvrđivanje štete nastale u životnoj sredini, a koje su evidentirane. – Proces zaštite treba da pokrene lokalna uprava, a mi

BAR: Stručno osposobljavanje OSI

Dva lica dobiće trajno zaposlenje BAR - Biznis start centar je započeo sprovođenje projekta ,,Obuke za nova zanimanja i zapošljavanje osoba sa invaliditetom“. Finansira ga Zavod za zapošljavanje, a BSC će ga realizovati tokom narednih 10 mjeseci. Iz BSC-a je saopšteno da su ciljna grupa osobe sa invaliditetom koje su na evidenciji Biroa rada i poslodavci koji bi uz subvencije mogli dobiti adekvatnu i obučenu radnu snagu. Planirano je da se u program obuke uključe deset osoba sa

invaliditetom kod licenciranog izvođača za obrazovanje odraslih (digitalni marketing, informatičko opismenjavanje i računovodstveni tehničar), kao i za sticanje specifičnih vještina ( aktivno do posla, vještine komunikacije i samozapošljavanje). -Kroz projekat će se šest zaposliti na pet mjeseci, a da se dvoje od njih trajno zaposle po završetku projekta. Poslodavci koji sklope ugovor o zaposlenju i nakon isteka projekta dobiće podršku za nabavku opreme za dva nova radna mjesta – navedeno je u saopštenju. I.I.

NA POTEZU LOKALNA UPRAVA I DRŽAVA: Rijeka Zeta

Gornjepoljski vir, Vidov potok... Boro Vuković iz Sektora za zaštitu životne sredine u Opštini Nikšić kaže da već postoje brojne inicijative NVO sektora za zaštitu Zete u gornjem vodotoku. – Upoznate su sve relevantne institucije, prije svega Elektroprivreda koja gazduje vodama i koja ima niz projekata, u prvom redu prevođenje viška voda rijeke Zete u Krupac i Slano jezero. U gornjem toku je Gornjepoljski vir, najveća estavela u Dinaridima, koja je zaštiće-

ćemo da pripremimo inicijativu, ponuditi argumente za pokretanje postupka. Onda bi trebalo da se uključi i Agencija za zaštitu životne sredine koja treba da uradi sveobuhvatnu studiju i da procjenu – kazala je Azra Vuković.

na Odlukom lokalne uprave još 2014. godine. U toku je inicijativa da se zaštiti i Vidov potok, kao intermitentni izvor, odnosno potajnica. I on bi imao kategoriju spomenika prirode. Gornji tok rijeke Zeta i te kako zaslužuje da bude zaštićen, jer je cijelo Nikšićko polje neobičnog sadržaja i bogatstva, pogotovu kada pričamo o biodiverzitetu – rekao je Vuković, naglašavajući da su posebno devastirane Bistrica i Gračanica kao dvije lijeve pritoke Zete.

POTENCIJAL

Milka Rajković-Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine takođe najdužu i najznačajniju rijeku u nikšićkom polju smatra važnim potencijalom, tim prije što je ona stanište brojnih zaštićenih vrsta

biljnog i životinjskog svijeta. – Imamo evidenciju, ali to je iz 2006. godine i vjerujem da sada neke od tih vrsta sa spiska zaštićenih treba ukloniti, a dodati pojedine. Važno je da, pošto lokalna uprava donese odluku o zaštiti, bude određen

EPCG i Uprava javnih radova potpisali ugovor

Očekuju da toplifikacija započne ove godine

TOPLIFIKACIJA LIJEK ZA EKOLOŠKE PROBLEME: Pljevlja

i upravljač tim područjem, jer to je preduslov za valjano funkcionisanje, za rad inspekcijskih službi... Gornji tok rijeke Zete zaslužuje možda i status parka prirode, ali sasvim sam sigurna da ukoliko se ne zaštiti na neki način uzalud je donji tok proglašen posebnim i stavljen pod zaštitu. Uz sve ekološke probleme ne možemo reći da voda nije čista u gornjem toku Zete, prije svega zato što je ona stanište rijetke vrste raka „astakusastakus“. Još smo na vrijeme da učinimo nešto, a nadležni su na potezu – kazala je ona. Rijeka Zeta je na prijedlog opština Danilovgrad i Podgorica od decembra 2019. godine park prirode – zaštićeno područje od nacionalnog značaja. R. PEROŠEVIĆ

PLJEVLJA – Projekat o kojem se decenijama govori - toplifikacija Pljevalja počeće da se realizuje ove godine, najavljeno je nakon potpisivanja ugovora između Elektroprivrede Crne Gore i Uprave javnih radova. Kako je objašnjeno iz EPCG prva faza projekta ,,Toplifikacija Pljevalja, za čista i topla Pljevlja – izgradnja primarnog toplovoda od TE do grada“ odnosi se na izradu cjelokupnog glavnog projekta primarnog toplovoda i izgradnju primarnog toplovoda od TE u dužini od oko 1.830 metara. Ugovor su potpisali izvršni direktor EPCG (Nikola Rovčanin) i direktor UJR (Boro Lučić). Nakon toga predstavljeno je završno idejno rješenje, koje je, u skladu sa zakonskom procedurom, dobilo pozitivni izvještaj revizije. Opština Pljevlja će izdati urbanističko-tehničke uslove, te završiti eksproprijaciju zemljišta i izdavanje građevinske dozvole. EPCG će u projekat uložiti pet miliona eura, od čega polovina novca ide za prvu fazu. Toplifikacijom će se riješiti najavažniji ekološki i zdravstveni problem Pljevalja – zagađenje vazduha. T. C.

14 Kultura U CNP-u održana komemoracija povodom smrti Gojka Burzanovića

Gluma kao izraz suštine života

Četvrtak, 19. maj 2022.

Međunarodni filmski festival u Kanu obilježio govor ukrajinskog

Zelenski: Hoće li film ili progovoriti o mrtv Neočekivano pojavljivanje ukrajinskog predsjednika u maskirnoj uniformi na videobimu Festivalske palate propratile su duge ovacije svjetske filmske elite okupljene na svečanom otvaranju festivala koji je najavio da će rat biti „svima u mislima“

Glumica Olivera Vuković govori na komemoraciji u CNP-u

PODGORICA – Komemoracija povodom smrti glumca i doživotnog člana Crnogorskog narodnog pozorišta Gojka Burzanovića održana je juče u nacionalnom teatru. Od Burzanovića su se oprostile brojne kolege i kolegenice s kojima je sarađivao tokom svoje četiri decenije duge i uspješne karijere. Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Marko Baćović je kazao da je Gojkov gubitak nenadoknadiv. - Ono čime nas je Gojko očarao bilo je njegovo davanje sceni do kraja i bez ostatka. Njegova gluma bila je njegovo izražavanje suštine života onako kako to iznose pjesnici. Svojom energijom i iskrenošću bi ispunio čitavu scenu, i zato je neponovljiv i nezamjenljiv. Praznina koju je ostavio za sobom je nenadoknadiva, ali će biti izazov i inspiracija za buduće mlade glumce i glumice da pokušaju da ispune scenu onako kako je Gojko to radio – iskreno, duboko i snažno – rekao je Baćović. Glumica Olivera Vuković je kazala da je imala čast da poznaje Gojka punih 50 godina. Prisjetila se da su prije pola vijeka njih dvoje zajedno na Akademiji u Sarajevu krenuli u nešto nepoznato, nepredvidivo, trudili se da iskuju zanat i to im je, kako je kazala, na sreću pošlo za rukom. - Gojko je kao student bio naša zaštita, uvijek na prvim linijama fronta kada nekome treba pomoći, čovjek velikog dječijeg srca i duše – rekla je Vuković. Glumac Slobodan Marunović ukazao je na Burzanovićev specifičan talenat i scenski izraz, serioznost, disciplinu i koncentraciju prema pozorišnom činu. Posebno je apostrofirao „Gojkovu nenametljivu prirodu, kolegijalnost, vaspitanje, optimizam i časni odnos prema kolegama i drugim saradnicima“. - Potreba za druženjem i blaga melanholija u uvijek nasmijanim očima koje su otkrivale njegovu u isto vrijeme radosnu i sjetnu dušu svojstvenu dobrim ljudima. Bio je miljenik mladih glumaca sa kojima je komunicirao svojim vrcavim duhom, poništavajući svoje godine života i iskustva sa željom da im se približi kao svojoj đeci, očinski ohrabri i nasmije… – rekao je Marunović. Gojko Burzanović preminuo je 10. maja u 72. godini života. Bio je član ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta više od 40 godina, a status doživotnog člana stekao je 2021. godine. J. N.

Premijera nove produkcije Nikšićkog pozorišta

Čovjek treba da se igra i raduje

NIKŠIĆ - Predstava „Boing – boing“, koju je po tekstu francuskog komediografa Marka Kamoletija režirao Rastislav Ćopić, biće premijerno izvedena večeras, u 20 sati, u Nikšićkom pozorištu. Repriza je zakazana za sjutra veče u istom terminu. Adaptaciju i dramaturgiju uradila je Isidora Milosavljević, scenografija je djelo Vesne Sušić, a kostimi Ivane Ristić. U predstavi igraju: Stevan Vuković, Jovan Krivokapić, Gordana Mićunović, Maja Stojanović, Žana Gardašević-Bulatović i Nikola Vasiljević. Kako navode u saopštenju iz Nikšićkog pozorišta, riječ je o klasičnom francuskom vodvilju koji je imao oko 200 premijera, a rađeni su i scenariji za četiri igrana filma. Radi se o jednom od najizvođenijih francuskih komada svih vremena, a prve postavke Kamoletijevog komada, u Londonu i Parizu, igrane su 20 godina. Prema riječima reditelja Ćopića, neko će sa pravom reći da pozorište treba da postavlja velika pitanja, otvara važne teme i komunicira sa sadašnjošću. Cilj je, kako je rekao, uvijek otkrivanje neke istine. - Međutim, nije uvijek potrebno da pitanja koja otvaramo budu filozofska ili od kosmičkog značaja. Nekad je sasvim dovoljno podsjetiti na neke male istine, zaboravljene, a jednako bitne. Čovjek ide u pozorište jer mu je potrebna ta iluzija, mogućnost boljeg svijeta. Život je već sam po sebi dovoljno težak i komplikovan. Dok čovječanstvo u ovom trenutku možda ide ka svojoj propasti, zaboravljajući koliko je sve prolazno i promjenljivo, poslije svega što smo prošli u posljednje vrijeme, čovjeka je potrebno podsjetiti da se smije, da se igra i raduje. Da se vrati sebi. Ako nijesam isuviše pretenciozan, nadam se da će ova predstava publiku podsjetiti na to da život, kakav takav, ima smisla – kazao je Ćopić. Ra. P.

KAN – Otvaranje 75. izdanja Međunarodnog filmskog festivala u Kanu proteklo je u političkim tonovima, budući da je na startu emitovana video-poruka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je iz Kijeva rekao da nam „treba novi Čaplin koji će posvjedočiti da film nije nijem“ pred ratom. Ono što Zelenskom nije pošlo za rukom na dodjeli Oskara, Kan je objeručke prihvatio, te je tako, omogućivši predsjedniku Ukrajine da se obrati, festival poslao direktnu podršku otporu protiv ruske agresije.

JEDINSTVO

Kako prenose agencije, neočekivano pojavljivanje ukrajinskog predsjednika u maskirnoj uniformi na video-bimu Festivalske palate propratile su duge ovacije svjetske filmske elite okupljene na svečanom otvaranju festivala koji je najavio da će rat biti „svima u mislima“. - Nastavićemo se boriti, nemamo drugog izbora (...) Siguran sam da će diktator izgubiti – dodao je Zelenski, targetira-

Crna Gora predstavlja produkciju i potencijale za snimanje Na ovogodišnjem marketu u okviru 75. izdanja Filmskog festivala u Kanu, Filmski centar Crne Gore će predstaviti aktuelnu crnogorsku kinematografiju

Volodimir Zelenski govori na otvaranju Kanskog festivala

jući ruskog predsjednika Vladimira Putina, aludirajući na film Čarlija Čaplina „Veliki diktator“, koji je spomenuo više puta. Dodao je da „u Ukrajini stotine ljudi umiru svakog dana“. - Oni neće ustati nakon završnog aplauza (...) Hoće li film ćutati ili će progovoriti o tome? Ako imamo diktatora, ako ponovno imamo rat za slobodu,

sve će zavisiti od našeg jedinstva. Može li film biti izvan tog jedinstva? – upitao je Zelenski. On se takođe osvrnuo na zloglasnu rečenicu iz filma Frensisa Kopole o ratu u Vijetnamu citirajući: „Volim miris napalma ujutru“, napominjući da je ruska invazija i bombardovanje ukrajinskih gradova takođe „počelo ujutru“. Ovaj istup, kako prenose agen-

u okviru Paviljona Jugoistočne Evrope, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Hrvatskom, Kiprom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom i Srbijom. Predstavnici Filmskog centra će posjetiocima crnogorskog štanda predstaviti filmske projekte iz naše zemlje koji se nalaze u različitim fazama produkcije, a biće ukazano i na potencijale i kapacitete Crne Gore kao filmske destinacije koji mogu biti interesantni inostranim

koproducentima, producentskim kompanijama i drugim zainteresovanim stranama. Direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović, zajedno sa saradnicima za međunarodnu saradnju i promociju, sastaće se i sa filmskim profesionalcima iz cijelog svijeta, među kojima su od posebnog značaja susreti sa predstavnicima evropskih filmskih fondova i organizacija, u svrhu boljeg povezivanja, razmjene iskustava i saradnje.

cije, ispisuje novu stranicu u dugoj političkoj istoriji ovog festivala koji je utemeljen 1939. u znak protivljenja venecijanskoj Mostri u fašističkoj Italiji, ali se zbog Drugog svjetskog rata prvi put održao tek 1946. Kan 2020. nije održan zbog pandemije korona virusa, a prošle godine održan je u posebnim uslovima. - Jednostavno rečeno, presretan sam – rekao je predsjednik žirija Vincent Lindon na konferenciji za novinare. U žiriju su glumci i režiseri, među kojima su Rebeka Hol, Nomi Rapas, Depika Padukone, Džef Nikols i Asgar Farhadi. Najveći filmski festival na svijetu trajaće do 28. maja, a povratak svečanosti, partija, glamura i novca daje nadu da će se gledaoci ponovo u velikom broju vratiti u kina. Festival je otvoren projekcijom zombi filma „Final Cut“ režisera Mišela Hazanaviciusa, a gledaoci će moći vidjeti i film Toma Kruza „Top Gun: Maverick“. Tom Kruz je tako stigao u Kan prvi put nakon 30 godina.

Završeno snimanje prvog dijela projekta „Savremeni crnogorski muzički identitet“

Stvaranje nacionalne muzičke baštine

PODGORICA - Završena je realizacija prvog dijela projekta „Savremeni crnogorski muzički identitet“ kroz CD izdanje kompozicija, porudžbina festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike, inspirisanih važnim istorijskim datumima i baštinom Crne Gore i Kotora. Projekat je realizovan tokom aprila a podržalo ga je Ministarstvo kulture.

Učesnici projekta su bili članovi KotorArt kamernog ansambla, predvođeni klarinetistom Petrom Garićem, i hor Collegium Musicum, predvođen di-

rigentkinjom Draganom Jovanović, prvom dobitnicom nagrade „Darinka Matić-Marović“, koju je festival inicirao prošle godine u znak sjećanja na uvaženu dirigentkinju. Značajan dio ovih kompozicija snimljen je uživo na koncertima i jedan dio njih objavljen na Jutjub kanalu festivala KotorArt. Pored projekta studijskog snimanja, u planu je da se digitalizovano izdanje nota stavi na raspolaganje svim zainteresovanim ansamblima. Tokom ovogodišnjeg festivala, očekuju se premijerna izvođenja još četiri nove porudžbine crnogorske autorke

Slobodanke Dabović-Đurić i američkog autora Dariuša Derekšanija (Dariush Derekshani), u okviru projekta „Kulturna preplitanja: jačanje crnogorsko-američkih veza“, koji realizuje Fondacija Don Branko Sbutega sa Univerzitetom Kalifornije u Santa Barbari (UCSB), uz podršku Ambasade SAD u Crnoj Gori. KotorArt je do sada poručio i izveo ukupno sedamnaest kompozicija savremenih autora, ukupnog trajanja gotovo četiri sata. Njihovi autori su Ivan Moody („Himna Sv. Nikoli“), Ivo Josipović („Kurosavin nemir svijeta“), Žarko

Mirković („Taraf Trio“), Nina Perović („Večernja molitva“, „Odrazi“, „Pogledi“, „Čobanine, lijepa đevojko“ i „Varijacije na temu Bokeljskog kola“), Aleksandar Perunović („Ja sam mrtav sada, vi ste bili prije“ i „Beethoven 2020“, Ivan Marović („Iskra besamrtna“, „Kotor 1979“, „Karneval u magli“ i „Zorna“), Marko Kovač („Dinarska svita“), Marijana Janevska, Marko Kovač, Sonja Mutić, Uršula Jašovec, Antonio Babić, Nina Perović („Varijacije na temu kola Bokeljske mornarice“) i Rambo Amadeus („Pasija po Steli“, „Ekološka opera“). D. E.

Kultura

Četvrtak, 19. maj 2022.

Christophe simon / AFp

„Final Cut“ je zombi komedija, rimejk japanskog filma iz 2017. godine, u kojem glavnu ulogu glumi režiserova supruga Berenis Bežo. Onog trenutka kada je objavljeno da će film otvoriti Međunarodni filmski festival u Kanu, došlo je do kontroverze jer se u originalu film zvao „Z“. Kako je to simbol ruske agresije na Ukrajinu tako je Ukrajinski filmski fond zatražio i od festivala i od režisera da se filmu promijeni ime, te je „Z“ postao „Final Cut“. Počasnu Zlatnu palmu za životno djelo primio je Forest Vitaker, koji je poznat po svojoj Oskarom nagrađenoj ulozi u filmu „Posljednji škotski kralj“. Njegova produkcijska kompanija će prikazati „For the Sake of Peace“, dokumentarni film o ratu u Južnom Sudanu. U kontekstu rata u Ukrajini, organizatori su odlučili da odbiju akreditacije svim ruskim filmašima, ali i novinarima koji su na bilo koji način povezanim s ruskom vladom. Naknadno su neki novinari ipak dobili akreditacije, ali nije objavljeno koji. Dejvid Bouvi, Elvis Presli i Džeri Li Luis samo su neke legendi 20. vijeka koje će obilježiti 75. Filmski festival u Kanu, javlja AFP. Na najvećem svjetskom filmskom festivalu uvijek se nastoji pronaći ravnoteža između ozbiljnih umjetničkih filmova i onih zabavnih. Ekstravagantni australijski režiser Baz Lurman predstaviće svoj film „Elvis“, a posjetioci će moći pogledati i nove dokumentarce o Bouviju (Moonage Daydream) i rokeru Lusiu (Trouble in Mind) autora Itana Koena. Ovi se filmovi neće prikazati u takmičarskom dijelu festivala, a za glavnu nagradu, Zlatnu palmu, boriće se brojna druga legendarna imena, među kojima i kanadski majstor filmova strave Dejvid Kronenberg. Ovaj 79-godišnji režiser vraća se svom žanru filmom „Zločini budućnosti“, u kojemu Kristen Stjuart, Lia Sedu i Vigo Mortensen

Rat u Ukrajini zasigurno će biti neizbježna tema, a ukrajinskim filmadžijama biće posvećen poseban festivalski dan. Režiser Sergej Loznica predstaviće film „Prirodna istorija uništenja“, o bombardiranju njemačkih gradova u Drugom svjetskom ratu. U konkurenciji za glavnu nagradu je i ruski režiser Kiril Serebrenikov, koji ranijim dodjelama nagrada nije prisustvovao zbog politički motivisane presude za pronevjeru u Rusiji. Sada u izgnanstvu, reditelj je za AFP nedavno izjavio da osjeća „užas, tugu, sram i bol“ zbog invazije na Ukrajinu, za koju smatra da je „čin samoubistva“ ruske vlade.

pretvaraju jezive hirurške promjene u umjetnički performans nabijen seksom.

POVRATAK VELIKIH

Američki režiser Džejms Grej nostalgično se osvrće na svoju mladost u Njujorku u filmu „Vrijeme Armagedona“, u kojemu glavne uloge igraju En Hatavej i Entoni Hopkins. Jedna od najpoznatijih francuskih rediteljki Kler Denis vraća se s trilerom „Zvijezde u podne“, čija se radnja odvija u srednjoj Americi, a glavnu ulogu glumi Robert Patinson. Uz neke naslove dodane u posljednjem trenu, u konkurenciji za Zlatnu palmu će biti ukupno 21 film, a među takmičarima su i neki pobjednici iz prethodnih godina: braća Dardene iz Belgije, Šveđanin Ruben Ostlund, japanski režiser Hirokazu Kore-Eda i Kristijan Mungiu iz Rumunije. Samo pet filmova režirale su žene, ali za Kan je i to rekord u glavnoj konkurenciji. Među njima je i ljubimica nezavisnih filmova Keli Rišard koja će predstaviti film „Showing Up“ s Mišel Villijams u glavnoj ulozi. Uz to, na festivalu će se slaviti povratak režisera „Pobješnjelog Maksa“ Džordža Milera, koji se vraća s filmom „Tri hiljade godina čežnje“ u kojemu Idris Elba glumi diva. Priredio J. N.

Dragana Kalezić i Boris Đurović promovisali svoje knjige ispred Biblioteke

Glasovi novog talasa crnogorske književnosti PODGORICA - Zbirka priča „Sentimentalni rak“ Dragane Kalezić i zbirka poezije Borisa Đurovića „Klin u sunce“, koje je prošlog mjeseca objavila izdavačka kuća „Fokalizator“, predstavljene su ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“. Kalezić i Đurović izraziti su predstavnici novog talasa crnogorske književnosti, koji prvom, odnosno drugom knjigom već imaju oznake prepoznatljivosti i pažljivo izgrađenog glasa.

D. mAliDžAn

ćutati vima

Poseban dan za ukrajinske filmadžije

DOBAR SADRŽAJ

Zbirka „Sentimentalni rak“, prema mišljenju moderatorke Dragane Erjavšek, sadrži onoliko gorčine koliko osjetimo svakodnevno ne zatvarajući oči pred životom. - Bez uljepšavanja i bez kićenja, okolnosti same sebe ispisuju i u tom je jezgru Dragana Kalezić medijum, ono pažljivije od dva oka u debeloj, ćoškastoj glavi sudbina svojih likova. Njena je pripovjedačka svedenost poput igre asocijacija, sublimirane poruke koje šalje čitaocu, ne opterećujući ga suvišnim detaljima, traže punu posvećenost i samim tim autorka pokazuje da vjeruje onima koji su odvojili vrijeme za ovu prozu – rekla je Erjavšek. Autorka je izjavila da su objavljene priče već odavno napisane, ali „im se nije dalo“ ranije da budu javno dostupne. - Možda zbog naše svakodnevice i našeg načina života. Morale su izaći, tražile su to – istakla je Kalezić. Kalezić je istakla da je činjenica da je knjiga nagrađena na konkursu PAF-a prije dvije godine umnogome pomogla njenom objavljivanju. - Sve pomaže. Kada vidite da vam nešto pomaže, idite za tim, ne gubite vrijeme na druge stvari – poručila je. Ona smatra da je dobra investicija jedino investicija u unutrašnji svijet.

Sa promocije na platou ispred Biblioteke

Nijedna književnost ne može biti bliža nego svoja O svom mjestu u književnoj ponudi Crne Gore Dragana Kalezić i Boris Đurović različito razmišljaju. Kalezić je, kako je istakla, sama morala sebi da pruži ono što nije pronašla u crnogorskoj književnosti. - Falilo mi je pripadanje, pripadanje jeziku, misli, svakodnevici koju nigdje nijesam prepoznala, kao da mi je falilo vitalnosti. Nijedna književnost ne može biti bliža nego svoja – rekla je autorka „Sentimentalnog raka“. Uz opasku da je naša književna scena siromašna, Đurović je o svom doprinosu istoj govorio skromno. - Ja na svoje pisanje ne umijem naročito da budem ponosan zato što to nije svrha mog pisanja – rekao je on.

DIJALOG

Boris Đurović je u novoj zbirci „Klin u sunce“ nastavio tamo gdje je povukao crtu prvom zbirkom „Svi moji demoni“,

„Predsjednice“ u Tivtu

PODGORICA - Predstava „Predsjednice“, prema tekstu Vernera Švaba, u režiji Radmile Vojvodić, biće izvedena večeras u 20 sati, u Velikoj sali tivatskog Centra za kulturu. Uloge u predstavi tumače Nada Vukčević, Ana Vučković i Jelena Laban. - Verner Švab podastire pred nas tekst tragički potresan i ujedno urnebesno zasmijan u zapitanosti nad idejom humanosti. – zapisala je, između ostalog, Vojvodić. R. K.

mo dok čitamo Đurovićevu poeziju. Njegov stih je sveden, sugestivan i upečatljiv, posebno dojmljiv u minijaturama – ocijenila je Erjavšek. Na pitanje koliko je besmisleno objašnjavati spostvene stihove te da li se uvijek može vratiti u trenutak kada su pjesme nastajale i prepoznati razloge koji su ih podstakli, Đurović je rekao da je to moguće samo kad je u pitanju angažovana poezija. - Kad je u pitanju ljubavna ili neka socijalna tematika naprosto se ne sjećam trenutka. Njima se i ne vraćam. Jednom kad je napišem, vraćam se samo interpunkcijskim znakovima, slovnim greškama i slično, ali suštinskoj formi nikako jer naprosto ne mogu da uhvatim trenutak. Ako je danas napišem i ako joj se vratim sjutra ili za dva mjeseca, ne znam što sam htio. Ne objašnjavam pjesme, ne podilazim publici. Ima tu malo sebičnosti jer pišem da bih sebe odbranio od sebe samog – rekao je Đurović. Autori su u pauzama čitali odlomke iz svojih tekstova. A. Đ.

U Muzeju novca otvorena izložba radova učenika SLŠ „Petar Lubarda“ Izložba u okviru

Čuvanje i poštovanje nasljeđa Ilustracije u festivala Morž

Promocija putopisa Bjazoleta u Nikšiću PODGORICA - Knjiga „Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“ autora Bartolomea Bjazoleta biće predstavljena danas, u 19 sati, u sali hotela „Onogošt“ u Nikšiću. Promociju organizuju Matica crnogorska, koja je objavila ovu knjigu prije nekoliko mjeseci, i Društvo prijatelja i poštovalaca Nikšića. Na promociji će govoriti prof. dr Vesna Kilibarda, doc. dr Olivera Popović i prof. dr Jasmina Nikčević. D. E.

ocijenila je Erjavšek i primijetila da je društveno-angažovani pečat ovog puta podredio dijalogu sa nagonima lirskog subjekta, pa je nova poezija intimnija, emotivnija i zrelija. - Pjesnik u njemu ne svodi račune, već prijeti zbog slabosti, progovara o onome što se obično ćuti, ali ne poentira dosljedno već samo razlaže mogućnosti koje njegov lirski čovjek nikad neće realizovati do kraja, ili bar mi tako misli-

- Da biste ojačali iznutra treba da birate sadržaj, a književnost je jedan od tih dobrih sadržaja. I negdje sam se i sama forsirala da pišem jer mi je falilo na našem prostoru moje književnosti, falilo mi je pripadanja – priznaje Kalezić.

Cetinjski list

predsjednika

Sa otvaranja izložbe na Cetinju

PODGORICA - Izložba radova učenika Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ sa Cetinja na temu „10 godina Muzeja novca Centralne banke Crne Gore“ otvorena je juče u Muzeju novca. Kako prenosi portal Cetinjski list, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković kazala je kako

Međunarodni dan muzeja 18. maj predstavlja datum kada se kruniše saradnja između dvije institucije – muzejske i obrazovne, izložbama na kojima, kako je istakla, imamo zadovoljstvo da uživamo u stvaralačkom dometu mladih generacija. - I ova kao i prethodne, zahva-

ljujući humanom gestu Muzeja novca Cetralne banke Crne Gore, animira stvaralački entuzijazam mladih ljudi, naših budućih nada, koji se vaspitavaju na načelima da čuvanjem i poštovanjem tradicionalnog nasljeđa crnogorsko-istorijske baštine, čuvamo svoje identitetske korijene i predstavljamo dio univerzalnih vrijednosti – kazala je Zeković, prenosi portal Cetinjski list. Centralna banka Crne Gore je tradicionalno, kao i prethodnih godina, za najbolja tri rada obezbijedila novčane nagrade. Prvu nagradu u iznosu 300 eura za rad „10 ala“ osvojila je Polina Lazarenko, učenica IV razreda. Druga nagrada u iznosu od 200 eura pripala je Petru Mrdaku, a treće mjesto i 100 eura osvojila je Emilija Antonova, učenica drugog razreda. R. K.

Dvorani Park

PODGORICA - Izložba ilustracija iz ovogodišnjeg Morž art programa biće otvorena večeras, u 20 sati, u foajeu hercegnovske Dvorane Park. Festival alternativne kulture Morž premijerno se ove godine održao u okviru novoosnovanog tivatskog Festivala vjetra, platforme za nezavisne kreativce iz Boke. U svom matičnom gradu, Herceg Novom, predstaviće se izložbom ilustracija nekih od vodećih imena jugoslovenskog prostora, pa tako postavku od 34 rade čine djela Srđe Dragovića, Igora Hofbauera, Mirona Milića, Jovane Marović, Bojane Bogavac i Marina Remića. A. Đ.

16 Svijet

Četvrtak, 19. maj 2022.

OSAMDESET ČETVRTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Neizvjesna sudbina branitelja evakuisanih iz Marijupolja

Ruske snage su nastavile raketne napade širom zemlje Sudbina ukrajinskih branitelja marijupoljske čeličane „Azovstal“ ostala je neizvjesna. Dok je zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar govorila o njihovom povratku kući, predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da ,,posao vraćanja vojnika kući zahtijeva delikatnost i vrijeme“

KIJEV/MOSKVA - Rat u Ukrajini ušao je u osamdeset četvrti dan. U posljednja 24 sata predala su se 694 ukrajinska vojnika, koji su bili skriveni u čeličani ,,Azovstal“ u Marijupolju. Ruske snage nastavile su raketne napade na vojne i civilne ciljeve širom Ukrajine, granatirajući Donjeck i pograničnu Černigovsku i Sumsku oblast. - U Marijupolju ekstremisti nacionalističke jedinice ,,Azov“ i ukrajinski vojnici blokirani u fabrici ,,Azovstal“ nastavili su da se predaju. Tokom proteklog dana predala su se 694 vojnika, uključujući 29 ranjenih - rekao je portparol ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov. Precizirao je da se od ponedjeljka, 16. maja, predalo ukupno 959 ukrajinskih boraca među kojima je njih 80 bilo ranjeno. Dodao je i da je 51 vojnik smješten u novoazovsku bolnicu. Sudbina ukrajinskih branitelja marijupoljske čeličane „Azovstal“ ostala je neizvjesna. Dok je zamjenica ukrajinske ministarke odbrane Hana Malijar govorila o njihovom povratku kući, predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da ,,posao vraćanja vojnika kući zahtijeva delikatnost i vrijeme“. - Operacija spašavanja čeličane ,,Azovstal“ biće gotova tek kada svi branioci Marijupolja budu evakuisani - rekla je za BBC Malijar. - U ,,Azovstalu“ je i dalje mnogo ljudi i nastavljamo pregovore kako bismo ih izvukli – dodala je ona. Kaže da je to ,,osjetljiva opera-

Od 959 ukrajinskih boraca koji su se predali Rusima 80 je bilo ranjeno

cija“ i da svaka naredba može biti opasna za živote ljudi. Predsjednik ruskog parlamenta je rekao da će razmotriti zabranu razmjene ruskih ratnih zarobljenika za zarobljene pripadnike ukrajinske jedinice Azov. Vjačeslav Volodin, predsjednik Državne dume, rekao je da su članovi Azova ,,nacistički zločinci“ koji ne bi trebalo da budu uključeni u razmjenu zarobljenika. Ukrajina je, u pregovorima o evakuaciji svojih boraca iz čeličane ,,Azovstal“, vjerovatno pristala na uslove Rusije i naredila svojim jedinicama da se predaju, objavio je Institut za proučavanje rata. Branitelji Marijupolja zarobljeni u čeličani ,,Azovstal“ vjerovatno su se predali nakon što su ukrajinski predstavnici

Medvedev: Nećemo dozvoliti treći svjetski rat, ali ćemo odgovoriti na napad Rusija neće dozvoliti da izbije treći svjetski rat, ali može da momentalno i ,,supersnažno“ odgovori u slučaju da bude napadnuta, poručio je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev. Medvedev je na Telegramu, nakon posjete nuklearnom centru u Sarovu, rekao da se nuklearni štit Rusije sastoji od arsenala najsavremenijeg i pouzdanog naoružanja koje

pregovarali o mjerama evakuacije sa Kremljom - navodi Institut u svojoj posljednjoj procjeni. - Kremlj je možda pristao na uslovnu predaju branitelja ,,Azovstala“ kako bi ubrzao sposobnost Rusije da proglasi Marijupolj u potpunosti pod svojom kontrolom - dodaje se.

Institut je, takođe, primijetio da su na ruskim društvenim mrežama bili različiti komentari, a neki su okrivili rusku vladu za pregovore sa ukrajinskim ,,teroristima“ i ,,nacistima“. Menadžerka Svjetske zdravstvene organizacije Dorit Nican rekla je da se SZO pri-

prema za potencijalno izbijanje kolere u Marijupolju, gdje su oštećeni mnogi infrastrukturni objekti. - Mnoge cijevi su oštećene, a dobijamo informacije sa terena da su na ulicama bare i da su pomiješane kanalizacija i voda za piće - rekla je Nican, prenosi Ukrinform.

Švedska i Finska predale zahtjev za članstvo u NATO

Tijelo mlađeg muškarca pronađeno kod Ade Huje u Dunavu

Sumnja se da je u pitanju nestali Matej Periš BEOGRAD - Tijelo nepoznate muške osobe pronađeno je juče ujutru u Dunavu kod Ade Huje, javili su srpski mediji navodeći da se pretpostavlja da je u pitanju Splićanin Matej Periš koji je nestao krajem decembra u Beogradu. Iz srpskog MUP-a je beogradskim medijima rečeno da je uviđaj sproveden i da će se naknadno utvrditi identitet pronađene osobe. Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je dežurni zamjenik višeg javnog tužioca obavio uviđaj i naložio obdukciju, toksikološke i DNK analize, kojima će se utvrditi identitet pronađene osobe, kao i uzrok smrti. Ministarstvo unutrašnjih poslova i Više javno tužilaštvo u Beogradu će, kako su naveli, blagovremeno obavijestiti javnost o rezultatima pomenutih analiza koje obavlja In-

,,hladi ambicije onih koji su spremni da pokrenu treći svjetski rat na svoju ili tuđu ruku“, prenio je Tas. - Mi nećemo dozvoliti tu situaciju, ali smo primorani da uvijek kažemo i podsjetimo da u slučaju napada na našu zemlju možemo da pružimo trenutan i supersnažan odgovor i odbijemo bilo kakvu agresiju koja prijeti našoj zemlji - rekao je Medvedev.

Prema njenim riječima, SZO to ocjenjuje kao ogromnu prijetnju od pojave mnogih infekcija, uključujući koleru. Dodala je da ta organizacija priprema vakcine za koleru i da blisko sarađuje sa nevladinim organizacijama i partnerima koji mogu da dođu u Marijupolj da podrže ljude. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da nema pomaka u mirovnim pregovorima Rusije sa Ukrajinom i da Kijev nije zainteresovan da ih nastavi. - Pregovori ne napreduju - rekao je Peskov. Vlada Australije uvela je sankcije protiv osam ruskih novinara, brojnih vladinih zvaničnika i pravnih lica, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine (DFAT). Na listi se nalaze generalni direktor Rossiya Segodnya Dmitrij Kiseljev, generalni direktor TV stanice Russia Today Aleksej Nikolov, novinar Sergej Brilev, generalni direktor Gazprom media holdingsa Aleksandar Žarov, TV voditelj Mihail Leontjev i vojni dopisnici Jevgenij Podubni, Aleksandar Koc i Dmitrij Stešin, prenosi agencija Tas. Osim toga, Australija je stavila na crnu listu direktora Muzeja pobjede Aleksandra Školnika, vršioca dužnosti ministra za vanredne situacije Aleksandra Čuprijana, prvog zamjenika direktora ruske službe sigurnosti Sergeja Koroljova i prvog zamjenika načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije Nikolaja Bogdanovskog. Kompanije koje su pogođene sankcijama su ruska privatna vojna kompanija Vagner i dva bjeloruska preduzeća.

STOKHOLM - Finska i Švedska zvanično su juče podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u, saopštio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

Matej Periš

stitut za sudsku medicinu. Na osnovu upoređivanja fotografija Mateja Periša i nađenog tijela, pretpostavlja se da je riječ o nestalom Splićaninu. Na tijelu su iste patike, majica, farmerke teget boje, srebrni sat na ruci i telefon u džepu, što odgovara opisu garderobe koju je u noći nestanka nosio Periš. Tijelo u fazi raspadanja su, kako prenose srpski mediji, pronašli mornari. Periš je posljednjeg dana stare 2021. godine, iz još nerazjašnjenih razloga, istrčao iz beogradskog noćnog kluba „Gotik“ i trčao ulicama grada. Na video snimcima, koji su objavili srpski istražitelji, Periš je u jednom trenutku pokušao da zaustavi taksi, a potom nastavio da trči, došao do obale Save i stepenicama se spustio do rijeke, odakle mu se izgubio svaki trag.

Zahtjeve za pridruživanje NATO-u zvanično su predali ambasadori Finske i Švedske generalnom sekretaru Alijanse Stoltenbergu. On je pozdravio zahtjeve Finske i Švedske da se pridruže NATO-u. - Toplo pozdravljam zahtjeve Finske i Švedske za ulazak u NATO. Vi ste naši najbliži partneri, a vaše članstvo u NATO-u će povećati našu zajedničku bezbjednost - rekao je Stoltenberg novinarima nakon što je dobio pisma ambasadora dvije zemlje sa zahtjevom za pridruživanje Alijansi, prenosi AP. Takođe je rekao da je to ,,istorijski trenutak koji mora da

Stoltenberg: Istorijski trenutak koji se mora iskoristiti se iskoristi“. - Alijansa smatra da bi pristupanje Finske i Švedske uveliko ojačalo odbranu u Baltičkom moru - poručio je generalni sekretar NATO-a. Zahtjeve za članstvo sada treba da odobri 30 država članica Alijanse. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izrazio je rezerve u pogledu pridruživanja Finske i Švedske Alijansi.

Ukoliko primjedbe turskog predsjednika budu prevaziđene, a pregovori o pristupanju prođu kako se očekuje, ove dvije zemlje bi mogle da postanu članice NATO-a u roku od nekoliko mjeseci, navodi AP. Kako dodaje američka agencija, proces pristupanja obično traje osam do 12 mjeseci, ali NATO želi da se sam proces ubrza zbog Rusije. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 19. maj 2022.

Predstavnici Glavnog grada na konferenciji ,,Neđelja transporta i klime 2022“ u Berlinu

Učesnici konferencije iz gradova Jugoistočne Evrope

Uskladiti sektor saobraćaja sa politikama ,,nulte emisije“ Delegacija Sekretarijata za saobraćaj, na čelu sa sekretarkom Lazarelom Kalezić, učestvovala je na 5. konferenciji „Transport and Climate Week 2022.“ u Berlinu. Tema konferencije, održane u okviru EU4ER projekta ,,Sporazum gradonačelnika na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ (Covenant of Mayors

in the Western Balkans and Turkey), bila je dekarbonizacija transporta, odnosno transformacija i usklađivanje sektora saobraćaja sa politikama „nulte emisije“. Konferencija je bila mjesto za razmjenu iskustava, uvezivanje predstavnika gradova u oblastima transporta i klimatskih promjena, sve u smislu

Radionica za đecu na Podgoričkom pazaru u susret Danu nezavisnosti

Zašto volim Crnu Goru Radionica za đecu pod nazivom „Zašto volim Crnu Goru“, posvećena Danu nezavisnosti, 21. maju, biće organizovana u petak, 20. maja od 11 sati u okviru Podgoričkog pazara. Događaj organizuje Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. – Tema radionice je ljubav koja se gaji prema Crnoj Gori, a sama radionica je literarnog i likovnog karaktera. Bilo da je riječ o likovnom izrazu, o pjesmi ili o priči, polaznici radionice imaće priliku da na kreativan i originalan način izraze svoje misli i osjećanja prema svojoj državi. Prirodne ljepote, bogata istorija, znamenite ličnosti samo su neke od tema i motiva koji mogu poslužiti kao inspiracija za stvaranje – poručili su iz Biblioteke, uz napomenu da nije potrebno unaprijed prijavljivati učešće. H. P.

podsticaja globalne dekarbonizacije u transportu. Akcenat je stavljen na izgradnju kapaciteta i uspostavljanje adekvatnih relacija, kako bi bili ojačani temelji razvojne saradnje među gradovima. Predstavnici gradova Jugoistočne Evrope posjetili su dio urbane cjeline grada Berlina i upoznali sa s projektom pri-

mjene inovativnih rješenja na polju mobilnosti i energije sa ciljem dekarbonizacije, demotorizacije i digitalizacije odabranih gradskih blokova. – Sektor saobraćaja se smatra velikim emiterom zagađujućih emisija, ali i izvorom buke kojem su izloženi stanovnici urbanih sredina. Kreiran je model energetske održivosti pojedinačnih gradskih cjelina u kojima je instalirana odgovarajuća infrastruktura koja koristi obnovljive izvore energije (sunce, vjetar) za punionice prevoznih sredstava stanovnika, ali i kao energent u stambenim i privrednim objektima koji posluju u okviru tangiranog prostora. Projekat se zasniva na istraživanjima i monitoringu troškova, resursne sigurnosti i zainteresovanosti građana da učestvuju, što u krajnjem omogućava unapređenje samog sistema i proširenje nivoa njegove primjene na cjelokupnu teritoriju grada – naveli su iz Sekretarijata za saobraćaj. U okviru Konferencije održan je niz panel diskusija na temu iskustava u primjeni modela održive urbane mobilnosti kako u gradovima Evrope, tako i u gradovima Azije, Afrike, Južne Amerike, naročito u svjetlu efikasnosti odabranih modela energetske tranzicije u sektoru saobraćaja i popularizacije alternativnih vidova mobilnosti sa ciljem smanjenja negativnog uticaja transporta na klimu. – Planiranje urbane mobilnosti treba da pomogne u definisanju politike zaštite klime, jer je SUMP koncept (Sustainable Urban Mobility Plans – Planiranje održive urbane mobilnosti) unio značajne promjene u načinu promišljanja o organizovanju saobraćaja u urbanim sredinama. Uvezivanjem u zajedničke projekte otvaraju se mogućnosti da se postignu određeni rezultati koji doprinose kvalitetu i zdravlju građana, zato je neophodna posvećenost razumijevanju izazova sa kojima se gradovi suočavaju i planiranju adekvatnih rješenja – saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj. H. P.

Danas 32. zasijedanje Skupštine Glavnog grada

U centru pažnje izvještaj o radu gradonačelnika Danas će biti održano 32. zasijedanje Skupštine Glavnog grada, a pred odbornicima će biti obiman dnevni red od čak 52 tačke. Između ostalih tema, povod za raspravu biće izvještaj o radu gradonačelnika i organa uprave i službi Glavnog grada za 2021. godinu, kao i prijedlog završnog računa budžeta za prošlu godinu. Prijedlog odluke o određivanju lokacije za izgradnju multifunkcionalnog objekta na Zabjelu, zatim o davanju saglasnosti za ustupanje nepokretnosti na korišćenje Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, kao i Upravi javnih radova Crne Gore za izvođenje radova na zemljištu koje je imovina Glavnog grada zbog izgradnje fekalne kanalizacije za područje Vranjine i stavljanju van snage Odluke o proglašenju Spomenika prirode ,,Kanjon Cijevne“ iz 2017. godine, takođe će biti predmet rasprave na ovom skupštinskom zasijedanju. Skupština Glavnog grada izjasniće se o izvještaju o sprovođenju Strateškog plana razvoja Podgorice od 2020. do 2025. godine, za 2021. godinu, kao i o sprovođenju Plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom za prošlu godinu. Odbornici će se izjasniti i o prijedlogu za stavljanje van snage Urbanističkog projekta „Nova Varoš – Blok E“ iz 2011. godine, koji je podnio odbornički klub Ure, kao i o izvještajima o radu i

realizaciji programa gradskih privrednih društava i službi, kao i javnih ustanova čiji je osnivač Glavni grad. Zanimljiva je i inicijativa da u cilju što većeg uključivanja i aktivnog učešća građana u proces kreiranja javnih politika, Glavni grad u saradnji sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT) pokrene inovativni model održavanja skupštine građana. Njenim formiranjem bilo bi omogućeno da stav građana utiče na donošenje odluka, unaprijeđena njihova komunikacija sa obrađivačima odluka, što bi u krajnjem dovelo do boljeg razumijevanja problema i potreba građana. Ovom inicijativom potvrđuje se opredijeljenost za jačanje transparentnosti, demokratije i partnerskih odnosa kroz saradnju sa građanima u cilju poboljšanja kvaliteta života u lokalnoj zajednici. Dio skupštinskog zasijedanja biće posvećen i prijedlozima iz oblasti sporta – na sjednici će biti predloženo davanje saglasnosti gradskog parlamenta na ugovor o upravljanju FK ,,Budućnost“, zatim prijedlog o preuzimanju osnivačkih prava nad Rukometnim klubom ,,Budućnost Podgorica“, o ustupanju prostora za izvođenje trenažnog procesa u univerzalnoj sportskoj dvorani SC ,,Morača“ Rvačkom klubu ,,Perjanik“ na besplatno korišćenje, te o izmjeni odluke o ustupanju na korišćenje bez naknade građevinskog zemljišta Atletskom savezu Crne Gore. H. P.

Gradonačelnik ugostio delegaciju Evropske jevrejske zajednice

Multikonfesionalnost jedna od temeljnih vrijednosti Crne Gore i Podgorice

Gradonačelnik Ivan Vuković ugostio je juče delegaciju Evropske jevrejske zajednice na čelu sa rabinom Menahenom Margolinom i vrhovnog rabina Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Arija Edelkopfa. Tokom sastanka je istaknuto da je u svjetlu globalnih negativnih trendova i pojave šovinizma, ksenofobije, antisemitizma, koji nažalost i dalje ugrožavaju građansko i kulturno tkivo evropskog kontinenta, prisutan strah i primjetno ignorisanje stvarnih problema Jevreja na prostoru Evrope. S druge strane, istaknuto je da se Crna Gora percipira kao multikonfesionalna država u kojoj ne postoji manifestacija bilo kakvih oblika antisemitizma, već izuzetno poštovanje prema jevrejskom narodu i njegovom civilizacijskom doprinosu, kao i puna posvećenost podršci i zaštiti ovdašnje jevrejske zajednice.

Delegacije Glavnog grada i Evropske jevrejske zajednice

Gradonačelnik Vuković je naglasio da je jevrejska zajednica važan dio crnogorskog društva, i da, bez obzira na jačanje i rast populizma, nacionalizma i netolerancije, ipak vjeruje da se udruženim snagama može mnogo učiniti na polju razvoja demokratije i poštovanja različitosti. Vuković je naglasio da

je Crna Gora primjer države multikonfesionalne i multikulturalne harmonije i sklada, dodajući da takva raznolikost predstavlja istinsku civilizacijsku vrijednost i potencijal. On je kazao da Crna Gora nastoji da taj pozitivni impuls prenese na cijeli region i da je u tom kontekstu multikonfesional-

nost jedna od naših temeljnih vrijednosti i odrednica. Rabin Margolin je kazao da je jevrejska zajednica u Crnoj Gori jedna od najmlađih i najmanjih jevrejskih zajednica na svijetu, a da prvi tragovi jevrejskog prisustva u Crnoj Gori datiraju iz perioda antičke Duklje. On je podsjetio da su od Glavnog grada 2013. godine bez naknade dobili parcelu za izgradnju sinagoge i kulturnog centra, u cilju očuvanja i upoznavanja sa jevrejskom vjerom, kulturom i tradicijom. Najavljeno je da će, nakon zastoja uzrokovanog određenim tehničkim problemima, tom pitanju pristupiti s novom dinamikom, koja bi rezultirala izgradnjom planiranih objekata. Osim toga, iskazali su interesovanje za mogućnost izgradnje jevrejskog groblja u Podgorici, kao i memorijalnog centra posvećenog žrtvama Holokausta. H. P.

18 Marketing

Četvrtak, 19. maj 2022.

Arena

Četvrtak, 19. maj 2022.

Košarka 19

FIBA Evropa u subotu treba da prihvati prijedlog takmičarske Komisije o isključenju Rusije, naša košarkaška reprezentacija prva na listi čekanja za EP

Crna Gora umjesto Rusije na Eurobasketu PODGORICA – Ono o čemu se, s razlogom, priča još od sredine aprila, trebalo bi zvanično da se dogodi u subotu u litvanskom Viljnusu, na Skupštini evropskog organka Svjetske košarkaške federacije (FIBA Evropa). Tog dana, naime, očekuje se da FIBA Evropa isključi Rusiju iz svih svojih takmičenja, a to znači i sa muškog Evropskog prvenstva. A mjesto Rusije na septembarskom Eurobasketu bi trebalo da zauzme reprezentacija Crne Gore, kao prva ispod crte, odnosno selekcija sa najboljim rezutatima u kvalifikacijama od selekcija koje se nijesu plasirale na EP. I to na 16. godišnjicu obnove nezavisnosti. Navodno je Takmičarska komisija FIBA Evrope predložila da se Rusija, zbog rata u Ukrajini i sankcija koje su uslijedile, isključi iz svih takmičenja, a da „crveni“ zauzmu njeno mjesto. U Košarkaškom savezu Crne Gore, međutim, nijesu mogli da potvrde tu nezvaničnu informaciju, ali ističu da očekuju pozitivne vijesti iz Viljnusa… - Mi se nadamo i očekujemo da ćemo da budemo učesnici Evropskog



Patković: Jedino pravedno da mi budemo na EP i sve mimo toga bilo bi nepravedno. Naravno, odluka je na Fibi, i mi možemo samo da se nadamo i vjerujemo da će odluka da bude pravedna, odnosno da ćemo se naći na Eurobasketu – kazao je za Pobjedu

prvenstva, jer bi to, u ovoj situaciji, jedino bilo pravedno. Mi smo jedina reprezentacija koja to rezultatom

zaslužuje, jedina ekipa sa tri pobjede u kvalifikacijama, odnosno sa najviše pobjeda od onih koje se nijesu

kvalifikovale na Eurobasket. Zato je, ponavljam, jedino pravedno da mi budemo na EP i sve mimo toga bilo

Danas u Beogradu počinje finalni turnir košarkaške Evrolige, titulu brani Efes

Raspored

Četiri želje, bez jasnog favorita

DANAS POLUFINALE Olimpijakos – Efes (18.00) Barselona – Real Madrid (21.00)

PODGORICA – Drugi put u posljednjih sedam godina, Beograd će biti domaćin fajnal-fora Evrolige, koji počinje danas polufinalnim mečevima, a završava u subotu mečom za treće mjesto i finalnom utakmicom za trofej u Beogradskoj areni. U završnici najkvalitetnijeg evropskog klupskog takmičenja su branilac trofeja, turski Efes, zatim španski giganti Barselona i Real, te grčki velikan Olimpijakos. Od učesnika fajnal-fora, Real je rekorder sa 10 titula, Olimpijakos ima tri, Barselona dvije, a Efes jednu. Jasnog favorita nema, a nije nemoguće da obje utakmice budu odlučene u dramatičnoj završnici. Efes se mučio tokom cijele sezone, ali će braniti trofej. Olimpijakos je, možda, i najprijatnije iznenađenje sezone. Barselona će, vjerovatno, imati najveći pritisak da uzme trofej, a Real je poslije pada u drugom dijelu sezone opet na dvije utakmice do titule….

ATAMAN OPTIMISTA

U prvom polufinalu sastaće se Olimpijakos i Efes, koji je nakon godina velikih ulaganja i malo uspjeha već četiri godine u samom vrhu evropske košarke. Uspio je turski tim da sačuva okosnicu tima koji je osvojio titulu, ali da nije bilo diskvalifikacije ruskih timova, pitanje je da li bi se Efes i našao među najboljih osam, a svakako ne bi bio na šestoj poziciji. Ipak, u

SUBOTA Meč za treće mjesto – 16.00 Finale – 19.00

Sa ranijeg meča Real Madrid - Barselona

četvrtfinalu su Turci eliminisali Milano (sa 3-1 u seriji), i čini se da igraju najbolje kada je to najpotrebnije. - Bila je teška sezona, nakon što smo prošle godine osvojili titulu. Nijesmo dobro počeli i u rutinu smo ušli tek u drugom dijelu... Naravno, dolazimo motivisani na fajnal-for. Mi smo posljednji šampioni, odbranićemo titulu, to je moja poruka. I posebno je upućena grčkim medijima – kao i uvijek je optimista trener Efesa Ergin Ataman. Olimpijakosu po imenima nije davano mnogo šansi za visok plasman, a kamoli za fajnal-for. Međutim, nakon što je u pet utakmica četvrtfinala izbacio Monako, Olimpijakos je dogu-

rao do završnice, prvi put nakon 2017. godine. Beograd će Atinjanima, praktično, biti domaći teren jer će u Arenu doći oko 10.000 Pirejaca. - Moramo da se usredsredimo na sebe, moramo da igramo sa samopouzdanjem, za naš grad, da naš klub uživa u ovom trenutku – rekao je trener Olimpijakosa Jorgos Barcokas, najbolji trener Evrolige u ovoj sezoni. Efes je sa 3:1 u četvrtfinalnoj seriji eliminisao Milano, dok je Olimpijakos poslije pete utakmice eliminisao Monako.

BARSA VODI 5-1 U SEZONI

U drugom polufinalu, u španskom derbiju sastaju se Real Madrid i Barselona. Dva tima

su ove sezone odigrala su šest utakmica, a Barselona je slavila pet puta. Barselona je u četvrtfinalu eliminisala Bajern sa 3:2, iako je ligaški dio završila kao prva, dok je Real Madrid u tri utakmice bio bolji od Makabija. - Mislim da ne možeš da zaboraviš šta se desilo. Mislim da moraš da naučiš iz toga, očigledno je da će ovo biti nova utakmica koja kreće od 0:0 i moramo da uzmemo u obzir šta smo uradili dobro, a šta loše – rekao je trener Barselone Šarunas Jasikevičijus. Najkorisniji igrač Evrolige, član Barselone Nikola Mirotić rekao je da ne vjeruje da je njegov tim favorit na završnom turniru. - Prvi dan kada sam obukao ovaj dres znao sam za pritisak i očekivanja. To je nešto na šta sam navikao, to me gura da postanem bolji igrač – naveo je Mirotić. Trener Real Madrida Pablo Laso rekao je da bi volio da se ponovi 2018. godina, kada je sa tom ekipom u Beogradu osvojio Evroligu. - Volio bih da se ponovi, ali to su različite godine, različiti timovi, ali sigurno veliki grad košarke. Rekao sam to i ranije, za mene je uvijek zadovoljstvo da dođem u ovaj grad gdje igraju sjajne ekipe i igrači – rekao je Laso. S. J.

bi nepravedno. Naravno, odluka je na Fibi, i mi možemo samo da se nadamo i vjerujemo da će odluka da bude pravedna, odnosno da ćemo se naći na Eurobasketu – kazao je za Pobjedu Filip Patković, direktor reprezentacija, koji će zajedno sa predsjednikom Košarkaškog saveza Crne Gore Nikolom Pekovićem i generalnim sekretarom Darkom Ivanovićem biti dio delegacije KSCG u glavnom gradu Litvanije. Od svih najvećih sportskih organizacija u Evropi, samo još FIBA nije bila izbacila Rusiju iz svojih takmičenja. Međutim, juče je Izvršni odbor FIBA odlučio da nijedno takmičenje neće biti održano u Rusiji i Bjelorusiji, dok će timovi iz ovih zemalja biti izbačeni iz svih FIBA takmičenja. Takođe, muške reprezentacije Rusije u grupi H i Bjelorusije u grupi B su izbrisane iz kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2023. godine. Što se tiče košarkašica i Svjetskog prvenstva u Australiji, umjesto Rusije nastupiće Portoriko, koji je bio u istoj kvalifikacionoj grupi sa „zbornajom“. Zabranjeno je i učešće Rusima i Bjelorusima na turnirima u 3x3 basketu. FIBA je, ujedno, pozvala sve svoje zonske (kontinentalne) ogranke da donesu istu odluku za takmičenja koja organizuju. Što se tiče FIBA Evrope, Bord i Skupština treba tu odluku da donesu u subotu, kada se očekuju i pozitivne vijesti za košarkaše Crne Gore. Ako ne bude nekih nepredviđenih obrta, Crna Gora će na EP igrati u grupi A u gruzijskom Tbilisiju, a pored domaćina rivali će, od 1. do 7. septembra, biti i Španija, Turska, Belgija i Bugarska. U nokaut fazu, koja će se cijela igrati u Berlinu, prolaze četiri najbolje selekcije. Isključivanje Rusije bi trebalo i muškoj kadetskoj reprezenzaciji Crne Gore da donese učešće na E šampionatu Evrope, umjesto na B prvenstvu. S. J.

NBA: Oslabljeni Boston bez šansi na startu finala Istočne konferencije

Batlerov ples za vođstvo Majamija Kada Džimi Batler igra na vrhunskom nivou, Majami Hit je nezaustavljiv. Lider ekipe sa Floride je ubacio 41 poen, u trijumfu 118:107 protiv Boston Seltiksa, na startu finala Istočne konferencije NBA lige. Bek-krilo Batler je 27 poena postigao u drugom poluvremenu – a Majami je od deficita od osam poena nakon druge četvrtine stigao do prednosti od 17 poena nakon treće. Poraženi Boston bio je žestoko oslabljen na ovom gostovanju. Zvanično najbolji defanzivac lige, bek Smart, nije igrao zbog bola u desnom stopalu i povrede koju je zadobio u majstorici polufinala Istoka protiv Milvokija. Pred sami meč, ,,Kelti“ su izgubili i startnog centra Horforda (spekuliše se da je ili zaražen ili bio u kontaktu sa osobom zaraženom korona virusom). Ekipa sa inače ,,kratkom“ rotacijom od najčešće devet igrača nije mogla da se suprotstavi, po mnogima, ubjedljivo najboljoj defanzivnoj ekipi lige. Oslabljen je bio i Majami: bek Lauri dugoročno ne nastupa zbog problema sa zadnjom ložom. Ekipa se potpuno, kao i u prethodnim pobjedama nad Filadelfijom, oslonila na Batlera, koji je šutirao sjajno 19-12 iz igre i 18-17 sa linije bacanja,

a imao je i devet skokova, pet asistencija i čak četiri ukradene lopte i tri blokade. Sa Džimijem na terenu, Majami je postigao čak 25 poena više od protivnika! Rezervista, bek Hiro je ubacio bitnih 18 poena uz osam skokova i tri asistencije za pobjednički tim. Bitnu rolu imao je i bek Vinsent sa 17 poena, a ukupan utisak je da je domaćin igrao mnogo ozbiljniju košarku na startu finala Istoka. Boston se u porazu ispucavao i djelovao očigledno umoran nakon teške serije sa Milvokijem. Džejson Tejtum je pored 29 poena imao osam skokova, šest asistencija i čak sedam izgubljenih lopti. Bek Braun dodao je 24 poena uz deset skokova, centar Vilijams 18 poena, kao i rezervista Pričard – dok se ostali igrači nijesu uspjeli na pravi način iskazati. Nevolja za Boston je i povreda centra Vilijamsa, šest minuta prije kraja, koji je imao jak grč lijeve noge. Pitanje je da li će bilo ko od zvijezda tima koje su bile odsutne u ovom porazu, moći da se oporavi za naredni duel. Majami će u noći između četvrtka i petka, od 2.30 sata po našem vremenu, biti domaćin narednog duela, a serija se seli u Boston u noći između subote i nedjelje, u istom terminu. S. S.

Fudbal

Arena

Četvrtak, 19. maj 2022.

Na promociji svoje knjige u Beogradu Dragan Stojković Piksi otkrio:

Dejo Savićević odbio šestu „Zvedinu zvijezdu“!

Fudbalski savez Crne

,,Zlatn dana

PODGORICA - Od trenutka kada je Zvezda dodijelila ,,pet zvezdinih zvijezda“ legendama svog kluba, vlada polemika da li je u društvu Rajka Mitića, Dragoslava Šekularca, Dragana Džajića, Vladimira Petrovića i Dragana Stojkovića trebalo da se nađe i Dejan Savićević. Zbog čega se Zvezda zaustavila na pet zvijezdi otkrio je Dragan Stojković Piksi, u vrijeme čijeg rukovođenja klubom je i razmatrana odluka da se legendarni fudbaler crveno-bijelih ovjekoveči kroz ovaj gest. - Nije bilo zvaničnog prijedloga, ali… Logična je bila ideja da Dejo, predvodnik, perjanica šampiona Evrope, bude promovisan u „Zvezdinu zvijezdu“. Budimo iskreni, Savićević je po svim parametrima bio broj jedan u ekipi, kasnije i osvajač svjetske titule. Ipak… Kad sam Deju saopštio ideju i proceduru, kategorički je odbio bilo kakav razgovor na tu temu. Nije

PODGORICA - Prvi put u istoriji naše zemlje, Crna Gora je domaćin pete turneje trofeja FIFA Svjetskog kupa, koju predstavlja Coca-Cola, zvanični sponzor događaja u Kataru.

bilo, potom, mjesta ni priče… Svi znaju kakav je Savićević, nije bilo šanse, niti svrhe da se ubjeđujemo u suprotno. Za mene, da ne bude nesporazuma, Dejo je šesta „Zvezdina zvijezda“. I tu nema dileme, objasnio je

selektor Srbije tokom promocije knjige „Piksi – sve za deset“. Kasnije, maja 2010. godine, Upravni odbor Crvene zvezde cijelu generaciju 1991. promovisao je u šestu klupsku zvijezdu. R. A.

Crnogorski as smatra da je kraljevski klub bliži osvajanju Lige šampiona

Mijatović: Real ima bolji tim od Liverpula PODGORICA – Proslavljeni crnogorski as Predrag Mijatović smatra da je Real Madrid bliži osvajanju Lige šampiona od Liverpula. Finale se igra 28. maja u Parizu, a nekadašnji fudbaler i sportski direktor kraljevskog kluba poručio je da je španski tim kompletniji. – Real ima veoma dobar tim, možda i najbolji ako govorimo o imenima. Niko nema tako kompletnu ekipu. Benzema daje golove sa svih pozicija, Vinisijus je dosta napredovao, Rodrigo ima cilj da bude sjajan igrač. Ima puno iskustva u ovom timu Reala. Navedite mi tim u Evropi koji ima osam igrača koji su osvojili četiri Lige šampiona. Mislim da nema

Originalni, jedinstveni trofej Mundijala od punog zlata, popularna ,,Boginja“, stiže danas u Podgoricu kao dio globalne turneje trofeja – ,,FIFA World Cup™ Trophy Tour by Coca-Cola“.

nijedan. Real je favorit i ima bolji tim – rekao je Mijatović. Biće to i sudar velikih trenera – Karla Anćelotija i Jirgena Klopa. – Anćeloti je fenomen i u svim velikim timovima u kojima je radio uvijek je imao odličan menadžment. O tome pričaju, ne samo fudbaleri, već i čelnici klubova. Prije neki dan sam bio kod Rumenigea, dugogodišnjeg generalnog menadžera Bajerna, i rekao mi je da je on fenomen. Toliko ga poštuje. Nijesam čuo ni jednog igrača da je loše govorio o njemu. To je veoma čudno poslije toliko godina – kazao je Mijatović. Mnogo cijeni Luku Modrića, sa kojim je prijatelj. – Znam da živi za fudbal. Ne čudi me njegova forma, posvećenost i sve što radi. Poznajem ga jako dobro i znam koliko trenira i sve stvari koje radi da bi se osjećao dobro. Godine više nijesu važne. On je veoma važna ličnost za Madrid, za mlade ljude koji ga vide kao primjer rada i posvećenosti – zaključio je Mijatović. D. K.

Menadžer Liverpula govorio o raspletu borbe za t

Klop: Siti bio prvak zbog 11 milimetara Jirgen Klop ne odustaje od borbe Liverpula za osvajanje Premijer lige, ali menadžer ,,redsa“ smatra da je Mančester siti mnogo bliži trofeju.

U posljednjem kolu Siti će u neđelju dočekati Aston Vilu, a Klopov tim ugostiti Vulvse. - Nikad se ne predajemo, pokušaćemo. Bićemo domaćini u posljednjem meču

Četvrtak, 19. maj 2022.

Arena

Fudbal 21

e Gore domaćin pete turneje trofeja FIFA Svjetskog kupa

na boginja“ as u Podgorici Dolazak trofeja zajedno sa FIFA ambasadorom, nekadašnjim brazilskim reprezentativem Žilbertom Silvom ima savršen tajming – u pravo vrijeme za veliko uzbuđenje prije početka Mundijala u Kataru. Turnija će obići 54 fudbalske zemlje koje pokrivaju sve FIFA konfederacije. Crnogorski dio velikog spektakla, koji će našu državu još više istaći na svjetskoj fudbalskoj mapi, počeće 19. maja u 17 časova u Kući fudbala. Ljubitelji fudbala koji posjete

Coca-Cola stranicu imaju priliku da dobiju pozivnicu za FIFA World Cup™ Trophy Tour by Coca-Cola, jednostavnom registracijom i prijavom uz nasumični odabir. Takođe, ljubitelji fudbala pozvani preko internet stranice imaće priliku da budu dio nevjerovatnog iskustva „FIFA World Cup™ Trophy Tour by Coca-Cola“ na velikom događaju otvaranja, koji se organizuje na prostoru Trening kampa Fudbalskog saveza Crne Gore. - Najmlađi ljubitelji fudbala,

Francuski štoper izgubio mjesto u sastavu katalonskog kluba

titulu Premijer lige sezone i znamo koji je naš posao, što se očekuje. Moramo biti fokusirani na sebe. Naravno da je vjerovatnoća da osvojimo titulu mala, Siti je domaćin protiv Aston Vile, koja u četvrtak ima težak meč sa Barnlijem, timom kojem prijeti ispadanje... Sve je to fudbal, 2019. kad smo se borili sa njima za titulu njihov defanzivac je u posljednjem trenutku u našem duelu izbacio loptu sa gol-linije. I zbog tih 11 milimetara spriječio je njihov poraz i donio im titulu. Ostaje da se nadamo, moramo da razmišljamo o Vulvsima, odličan su tim – rekao je Klop. Interesantno, postoji i varijanta po kojoj bi se mogla igrati majstorica za titulu. Ako Siti izgubi 6:0 od Vile a Liverpul remizira 5:5 sa Vulvsima, onda bi ekipe imale isti broj bodova i istu gol-razliku, pa bi se po pravilima lige igrao plej-of meč za R. A. trofej prvaka.

osim mogućnosti slikanja pored trofeja namijenjenog pobjedniku Svjetskog prvenstva, imaće priliku da učestvuju na festivalu fudbala koji će se održati na glavnom terenu Trening kampa FSCG. Naši mali fudbaleri i fudbalerke kroz interesantne igrice i poligone vještina, koji će biti specijalno pripiremljeni za ovaj događaj, moći će da prikažu fudbalskog umijeće – navodi se na sajtu FSCG. Mundijal u Kataru počinje 21. novembra, a finale se igra 18. D. K. decembra.

Barsa nudi Umtitija Arsenalu Samuel Umtiti (28), štoper Barselone, ima priliku da potpiše ugovor za Arsenal ovog ljeta, objavili su engleski i španski mediji. Defanzivac koji je 2018. postao šampion svijeta sa reprezentacijom Francuske, već godina-

ma ne uspijeva da se nametne u Barsi. Opterećen brojnim povredama u godinama za nama, ove sezone nastupio je samo u jednom meču Primere. Umtiti je od ljeta 2018. odigrao samo 41 utakmicu u španskom šampionatu. Klub ga je 2016. platio 25 miliona eura francuskom Lionu, u kom je ponikao. U Arsenalu ga vide prije svega kao solidno i jeftino rješenje u rotaciji. Fudbaler sa 31 nastupom za nacionalni tim (četiri gola) za Francusku je posljednji put igrao još 2019. godine. R. A.

Francuz bi u Parizu zarađivao duplo veću platu, obećani i brojni bonusi

PSŽ poslao posljednju ponudu Mbapeu Kilijan Mbape (23) na stolu ima ponudu mjesečne plate u Pari Sen Žermenu vrijednu čak 4,7 miliona eura, objavio je Skaj sports. Kako se navodi, to je posljednja ponuda kluba iz Pariza za produžetak ugovora francuske zvijezde, koja će ipak vjerovatno napustiti Ligu 1 i potpisati za Real Madrid.

Fudbaleri tima iz Frankfurta nakon penala savladali Rendžers u finalu LE

Noć koju je Ajntraht čekao 42 godine Međunarodni trofej vraća se u fudbalski Frankfurt nakon 42. godine - Ajntraht je u finalu Lige Evrope savladao Rendžers nakon boljeg izvođenja penala. Utakmica na ,,Sančez Pichuanu“ u Sevilji završena je 1:1 u regularnom dijelu, nije bilo golova u produžecima, a onda je rulet stao na stranu njemačkog tima koji je bio bolji, srećniji i spretniji u šutevima sa 11 metara (5:4). Heroj velikoj uspjeha bio je kolumbijski napadač Rafael Bore koji je svojoj ekipi donio izjednačenje u 70. minutu, a potom pretvorio odlučujući jedanaesterac u petoj seriji. Tragičaj sastava iz Glazgova je Aron Ramzi čiji je udarac sa kreča odbranio golman Trap. Fenomenalnu atmosferu napravili su navijači oba kluba, s tim što su Škoti bili brojniji, a Njemci bučniji. Fanovi tima iz Frankfurta priredili su lijepu koreografiju, a nošeni snažnom podrškom momci Olivera Glasnera pokušali su da pritisnu protivnika. ,,Policajci“ su odgovorili visokim izlaskom, ali Aribo nije uspio da uputi udarac. Brzi ritam na startu prekinula je povreda Rodea koji je nastavio utakmicu sa zavojem oko glave. Japanski reprezentativac Kamada imao je obećavajuću situciju u 11. minutu nakon greške u zadnjoj liniji Rendžersa, ali se spetljao u završnici, da bi potom Mek Gregor bez problema odbranio šut sa distance. Meč je dobijao na tempu, a Ajntraht pojačavao ofanzivu. Prvu veliku šansu imao je Knauf, koji se driblinzima izborio za poziciju, ali sa desetak metara nije pogodio mrežu. Tačnije - u tome ga je spriječio golman škotske ekipe koji je odlično reagovao. Na terenu su dominirali fudbaleri njemačkog kluba, a na tribinama simpatizeri sastava iz Frankfurta koji su se prilično dobro zabavljali u vreloj Andaluziji. Temperatura je bila preko 30

Ajntraht F.

Rendžers

10 10

(penalima - 5:4)

Stadion: Ramon Sančez Pichuan. Gledalaca: 40.000. Sudija: Slavko Vinčić (Slovenija). Golovi: 0:1 Aribo u 57, 1:1 Bore u 70 Žuti kartoni: Aribo, Vrajt (Rendžers).

Ajntraht F.

Rendžers

Trap Tuta (od 59. Hasebe) Ture Ndika (od 100. Lenc) Knauf Sou (od 106. Hrustić) Rode (od 90. Jakić) Kostić Lindstrem (od 72. Hauge) Kamada Bore

Mek Gregor Tavarnije Goldson Besi Barišić (od 117. Ruf) Lundstrem Džek (od 74. Dejvis) Kent Vrajt (od 74. Sakala (od 118. Ramzi) Kamara (od 91. Arfild) Aribo (od 101. Sands)

stepeni Celzijusovih, iako je duel počeo u 21 čas, a to je bio razlog zbog kojeg je sudija Vinčić dao ,,tajm aut“ za osvježenje sredinom prvog poluvremena. Uoči kratkog predaha Rendžers je zaprijetio preko svog udarnog špica, Ariba, koji je zamalo bio neprecizan sa dvadesetak metara. Škoti su se opredijelili za kontre i polukontre, a upravo su preko jednog takvog napada rivala mogli da prime gol. Kostić se katapultirao po lijevoj strani, a kada je došao u situaciju iz koje je trebalo da šutira ili asistira odlučio se da prizemnim udarcem završi akciju, što nije bila najbolja ni odluka ni izvedba. Odgovor je stigao od Lundstrema koji je tukao glavom, a Trap izvadio - ispruženom rukom ispod prečke. Padala je noć u Sevilji, a sa mrakom su se malo razmrdali i ultrasi ,,policajaca“. Čak šest minuta igralo se preko predviđenih 45 do pauze, a u nadoknadi su ,,plavi“ imali priliku

Baraž za Drugu ligu, 1. kolo

Kako bi izbjegli odlazak Mbapea u špansku Primeru, čelnici PSŽ-a Mbapeu nude i potencijalne bonuse na ugovor, vrijedne ukupno do čak 120 miliona eura, u slučaju osvajanja kontinentalne titule ili Zlatne lopte. Ipak, u upravi pariskih ,,svetaca“ su svjesni da novac nije

jedini, niti ključni faktor za Mbapeovu odluku o tome gdje će nastaviti karijeru ovog ljeta. Vjeruje se da će po mnogima najbolji mladi igrač planete naredne sedmice potpisati za Real Madrid, sa željom da najbolje godine karijere provede u ,,kraljevskom klubu“. R. A.

Premijera u Ulcinju PODGORICA – Kreće bitka za Drugu ligu. Pobjednici tri regije (Ibar, Otrant i Nikšić) boriće se za dva mjesta koja vode u veći rang, a baraž kreće danas i to utakmicom u Ulcinju, gdje se sastaju Otrant i Ibar.

Ulcinjani su imali zapaženu sezonu u Udruženju klubova – Jug, savladali Budvu na Lugovima u derbiju i osigurali mjesto u baražu. Sa druge strane, Ibar je u Udruženju klubova – Sjever samo donekle imao konkurenciju u timu Brskova.

koju je Džek završio udarcem iznad mete. Nastavak je obilježila bakljada navijača Ajntrahta koji su našli načina da prokrijumčare pirotehnička sredstva uprkos rigoroznoj kontroli na ulazima stadiona. Dok se dimna zavjesa dizala u nebo, Tuta je netjerao Mek Gregora da se za svaki slučaj baci, mada je lopta svakako išla pored gola. Veteran među stativama Rendžersa imao je sreće u 49. minutu kada su santimetri odlučivali da li će biti savladan od bloka saigrača iz defanzive. U 53. minutu viđen je sporni momenat, ali na kraju nije bilo penala za Ajntraht. Dobru šansu u 54. imao je Kent koji je slabo reagovao lijevom nogom iskosa, ali neuporedivo bolje djelovao je Aribo u 57. Nakon spleta nesrećnih okolnosti za njemačku ekipu, čiji je fudbaler u skoku vratio loptu nazad, a potom se Tuta sapleo i povrijedio prilikom pokušaja da stigne loptu, napadač Rendžersa dobio je brisani prostor - i rutinski riješio jedan na jedan sa golmanom Trapom. Da je birao, teško da je Nigerijac mogao da poželi bolji momenat da postigne prvi gol u Evropi ove sezone. U naletu euforije Škota, na terenu i plavom dijelu tribine, sastav iz Glazgova napravio je kiks pozadi koji rival nije kaznio. Ipak, u 70. minutu Ajntraht je izjednačio - asistent je bio Kostić, a realizator Bore, koji je bio brži od čuvara i poentirao vrhom kopačke sa ivice peterca. Nije bilo uzbuđenja do kraja regularnog dijela, a onda su na red došli produžeci. Rezultat se nije mijenjao u dodatku od pola sata, a Ajntraht je spasio golman Trap koji je u 118. minutu odbranio zicer Kentu. Na kraju su penali morali da presude ko će do trofeja. Fudbaleri Ajntrahta pogodili su sve, Rendžers nije jedan penal. Veliko slavlje njemačkog tima koji je svojoj zemlji donio prvi pehar Lige Evrope. D. K. Dva tima već danas žele da naprave prvi korak ka Drugoj ligi, jer se igraju samo tri kola, odnosno svi će odigrati po dvije utakmice. U slučaju neriješenog ishoda izvodiće se jedanaesterci. Utakmica u Ulcinju počinje u 17 časova, a glavni sudija je Nikola Vođević iz Podgorice, pomoćnici su Uroš Radović i Miloš Vlahović, takođe iz glavnog grada… R. P.

Arena

Četvrtak, 19. maj 2022.

Ništa novo na crnogorskoj ženskoj ru

ŠAH

,,Plave“ od Buholc u korist Kisića Na drugom od pet kvalifikacionih turnira ŠK „Budućnost“ slavio je prvotimac nikšićke Elektroprivrede, FIDE majstor Božidar Kisić koji je upisao tri pobjede i dva remija, odnosno četiri od mogućih pet poena. Isti učinak imali su i njegove kolege po tituli – Aleksandar Tomić i Veljko Draganić, ali su se morali zadovoljiti srebrnom odnosno bronzanom medaljom zbog slabijeg buholc koeficijenta. Zatim slijede Veljko Šćekić, Dragoljub Abramović i Nebojša Mitrić sa po 3,5, Dino Grbović sa 3, Nebojša Vešović, Ilija Milović, Slavko Dedić, Velimir Jeknić, Zoran Lakušić i Balša Lazarević sa po 2,5, Bogdan Šoć, Aleksa Doderović i Sofija Milović sa po 2, Đorđe Žižić sa 1,5 te Vuk Đurović, Toman Perić i Daris Abdović sa jednim osvojenim poenom. Ovo takmičenje s pravom nosi naziv Festival drevne igre jer se svim učesnicima, posebno mlađima, pruža mogućnost da se nadmeću ne samo za novčane nagrade nego i bolji rejting i veću titulu. Na finalnom turniru ima mjesta za osam najboljih, te najuspješniju damu i omladinca do 18 godina, s tim da su prethodno nastupili na makar tri turnira po švajcarskom sistemu u pet kola i tempom igre od 90 minuta po igraču, sa bonifikacijom od 30 sekundi za svaki odigrani potez.

Od 20. do 23. maja u Herceg Novom

Ekipni kup Crne Gore Pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta, ŠSCG u saradnji sa Šahovskim klubom Herceg Novi organizuje ekipni kup Crne Gore za tekuću godinu. Takmičenje će se održati u hotelu „Lighthouse“ a pravo nastupa imaju svi registrovani klubovi koji su izmirili finansijske obaveze prema Savezu. Da bi podigao značaj turnira na viši nivo i motivisao ekipe za učešće, uprava ŠSCG je odlučila da se klubovi pomognu sa po 100 eura. Pravilnikom je predviđeno da se odigra pet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 90 minuta po igraču i bonifikacijom od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Prošlogodišnju titulu brani tivatska Mimoza (Lekić, Milanović, Vlatković, Raičević, Popadić i Staniči), a račune će pokušati da im pomrse najbolji sastavi po rejtigu, nikšićka Elektroprivreda (Bogosavljević, Drašković, Milović, Miletić, Kisić, Krivokapić, Miljanić i Miljanović) i podgorička Budućnost (Đukić, Kalezić, Pajković, Šuković, Nikač, Đukanović i Radunović). Pored njih, za visok plasman boriće se i Rudar (Pljevlja), Herceg Novi 1949, Mladost (Nikšić), Crnogorac (Cetinje), Nikšić, Prosvjeta (Podgorica), Cetinje, Rumija 1998 (Bar) i Zora (Podgorica). Svečano otvaranje našeg najmasovnijeg šahovskog takmičenja obaviće se danas, u 16 časova, a prvo kolo počinje pola sata kasnije.

FM Božidar Kisić

Završen „Superbet – Klasik“ u Bukureštu

Vesli So, te Francuz Lagrav sa po 5,5 poena. Nakon doigravanja titula je zasluženo pripala Lagravu koji u rapidu pobijedio i Aroniana i Soa, Na ovom prilično izjednačenom turniru prvi igrač ima 5,5 poena, a posljednji 3,5. Vjerovatno se slab plasman nekih matadora može donekle objasniti čuvanjem pripremljenh varijanti za Turnir kandidata koji počinje 16. juna. Konačna tabela: Aronjan, So i Lagrav po 5,5, Bogdan Deac, Perez Domingez i Fabijano Karuana po 4,5, Firouzja i Jan Nepomnjašči po 4 te Rihard Raport i Šahrijar Mameđarov po 3,5 poena.

Aronian, So i Lagrav na ravne časti U devetom, posljednjem, kolu „Superbet – Klasik“ velemajstorskog turnira u rumunskom Bukureštu odlučena je samo jedna partija.

Maksim Lagrav

Maksim Vašje Lagrav je kao crni pobijedio Alirezu Firouzju i domogao se diobe prvog mjesta. Tako su se vrha tabele domogli naturalizovani Amerikanci Levon Aronian i

Firouzja 0 Lagrav 1 1.d4 Nf6 2.c4 g6 3.Nf3 Bg7 4.g3 c6 5.Bg2 d5 6.0–0 0–0 7.Ne5 dxc4 8.Nxc4 Be6 9.b3 Bd5 10.Bb2 Nbd7 11.Nc3 Bxg2 12.Kxg2 b5 13.Nd2 e5 14.dxe5 Nxe5 15.Nde4 Neg4 16.Nxf6+ Nxf6 17.Qc2 Qe7 18.Rfe1 Qc5 19.Rac1 Rfe8 20.Nd1 Qxc2 21.Rxc2 Re6 22.Ne3 Rd8 23.Nf1 Nd5 24.Bxg7 Kxg7 25.a3 a5 26.Nd2 b4 27.a4 Re3 28.Rxc6

Rc3 29.Nc4 Rxb3 30.e4 Re8 31.Nd6 Re6 32.Rd1 Nf6 33.e5 Ng4 34.Rc7 Nxe5 35.f4 Rd3 36.Rxd3 Nxd3 37.Rxf7+ Kg8 38.Rd7 b3 39.Rd8+ Kg7

40.Rd7+ Kf8 41.Nc4 b2 (dijagram) 42.Nxb2 Nxb2 43.Ra7 Nxa4 44.Rxa5 Nb6 45.g4 Nd7 46.Kg3 Re3+ 47.Kh4 Nf6 48.Ra8+ Kf7 49.Ra7+ Re7 50.Ra5 Ne4 51.f5 Rd7 52.fxg6+ hxg6 53.Ra4 Re7 54.Ra5 Kf6 55.g5+ Kf7 56.Kg4 Nd6 57.Ra4 Nf5 58.h4 Ng7 59.Kf3 Nh5 60.Rb4 Rd7 61.Kg4 Rd6 62.Re4 Rd1 63.Ra4 Ke6 64.Ra6+ Rd6 65.Ra4 Ke5 66.Ra3 Rd4+ 67.Kh3 Kf5 68.Ra5+ Ke4 69.Kg4 Ke3+ 70.Kh3 Re4 71.Ra1 Kf2 72.Ra2+ Kf3 73.Ra3+ Re3 74.Ra4 Nf4+ 0:1

In memoriam

Jurij Averbah (1922 – 2022) U sjećanja ljubitelja drevne igre preselio se najstariji velemajstor na svijetu Jurij Ljvovič Averbah. On je preminuo u stotoj godini u rodnoj Moskvi, đe je za života radio i stvarao kao istaknuti teoretičar, vrsni enciklopedista, pisac i novinar. Pedesete godine prošlog vijeka su bile najuspješnije godine u njegovoj šahovskoj karijeri. Igrao je na dva međuzonska turnira, 1952. i 1958, i na Turniru kandidata 1953. Osvajao je turnire u Džakarti, Adelaidi, Beču, Rio

de Žaneiru, Rubinštajnovom memorijalu i drugim prestižnim takmičenjima. Njegove partije odlikovale su se dobrom pripremom otvaranja, preciznim procjenama pozicija i finom tehnikom u završnicama kojima je posvećivao najveću pažnju. Averbah je autor više divnih knjiga o šahu, među kojima treba izdvojiti „Šahovske završnice – osnovno znanje“, „Mali šahovski rječnik“, „Putovanje u šahovsko kraljevstvo“ i druge, kao i nekoliko radova posvećenih različitim vrstama završnica. Priredio: B. KADIĆ

Bud. Bemax 41 (21) Rudar 15 (6)

PODGORICA - Univerzitetska dvorana. Gledalaca: 150. Sudije: Ražnatović i Pavićević. BUDUĆNOST BEMAX: Atingre(19 odbrana), Šarančić (sedam odbrana), Ćorović, Pletikosić 7, Zrnić 4, Popović 3, Džaferović 5, Marsenić 7, Anđušić 3, Kadović 3, Pavićević 2, Kepić 2, Vukčević 5. RUDAR: Škerović (šest odbrana), Marsenić (pet odbrana), Bazović, Ražnatović 1, Kuzmanović 2, Rakočević 1, Vukčević 5, Vujadinović, Marković 2, Brajović, Radonjić, Pavićević 2, Radmanović, Mitrović 1, Kolić, Kalezić 1. Rukometašice Budućnost Bemaxa odbranile su šampionski tron – ,,plave“ su i u drugoj utakmici finalne serije bile

S. IVANOVIĆ

Završen drugi kvalifikacioni turnir ŠK „Budućnost“

uspješnije od Rudara (41:15). Rudar (filijala ,,plavih“) je bio konkretniji u drugom meču, ali očigledna razlika u kvalitetu i iskustvu je presudila.

Prošlog vikenda održano prven PODGORICA – Prvenstvo Crne Gore u kik boksu za kadete, juniore i seniore održano je prošle neđelje u sali Gimnazije ,,Slobodan Škerović“. Takmičenje je obilježila brojna publika, kao i ogroman broj mečeva, posebno na tatamiju.

Francuz tokom karijere slavio protiv svih tenisera iz top 100 na svijetu

Fantastičan rekord Gaskea Rišar Gaske (35), poznati francuski teniski veteran, pobjedom protiv drugog igrača svijeta Danjila Medvedeva 6:2, 7:6 na ATP turniru u Ženevi postavio je nesvakidašnji rekord. Veteran je, ovim slavljem u utorak, uspio da tokom karijere ostvari pobjede protiv svih igrača koji su se u datom trenutku nalazili na pozicijama među najboljih 100 na svijetu. Dakle, trijumfovao je u mečevima protiv svake ,,pozicije“ na ATP listi, od prve do 100. u planetarnom poretku. Bivši polufinalista Vimbldona i US opena Gaske trenutno je na 75. mjestu ATP liste. Nekada sedmi igrač planete, tokom karijere osvojio je 15 ATP titula. Njegovi rezultati već godinama su u padu, posljednji put u četvrtfinalu nekog grend slem takmičenja igrao je još 2016. godine. U karijeri ima i olimpijsku medalju, u Londonu 2012. godine – bronzu osvojenu u R. A. dublu.

U veoma jakoj konkurenciji, takmičari kik boks kluba Rad i ove godine potvrdili su dominaciju osvajanjem deset titula prvaka države, osam srebrnih i šest bronzanih medalja. Najsjajnija odličja osvojili su Teofana Milošević, Mia Matković, Jelena Vujisić, Viktor Dukić, Luka Šćepanović, Andrija Globarević, Vuk Crnjak, Petar Radonjić, Luka Tovjanin i Aleksa Milošević. Srebro je pripalo Staši Globarević, Aleksandri Matković, Berinu Gugaču, Dijani Ljucović, Nemanji i Matiji Drobnjak, Balši Boljeviću i Nikoli Boričiću. Dobitnici bronzanih medalja

Četvrtak, 19. maj 2022.

Arena

Sportski miks 23

ukometnoj sceni

dbranile tron Vasilije Lalošević održao sastanak sa čelnicima ASCG

Prioritet otklanjanje naslijeđenog problema Armel Atingre imala je 19 odbrana, pionirka Dunja Šarančić (od 45. minuta) upisala je sedam, uz ovacije sa tribina. Ohrabrio je povratak

Katarine Džaferović nakon deset mjeseci pauze od zvaničnih utakmica. Pehar kapitenki Ivoni Pavićević uručio je Petar Kapisoda,

nstvo Crne Gore u kik boksu za kadete, juniore i seniore

Dominacija Rada

su – Teodora Krgović, Gljeb Polhovski, Luka Belević, Jovan Fatić, Balša Konatar i Lazar Đukić. – Ponosan sam na sve takmiča-

re kik boks kluba Rad, koji su odlični đaci i sportisti. Matija Drobnjak, Danilo Bećirović, Nikola Boričić, Petar Radonjić, Teofana Milošević, Jele-

predsjednik RSCG. ,,Plave“ će u subotu (od 15 sati), takođe u Univerzitetskoj dvorani, igrati finale Kupa sa A. M. Nikšićem.

na Vujisić, Mia i Aleksandra Matković, Teodora Krgović, Aleksa Milošević, Balša Boljević i Nemanja Drobnjak, predvode generaciju mladih ljudi koji imaju psihološke i fizičke sposobnosti da u budućnosti, ukoliko budu disciplinovano trenirali, osvajaju medalje na značajnim međunarodnim takmičenjima. Deset titula prvaka države, osam srebrnih i šest bronzanih medalja, predstavlja novi podvig kik boks kluba Rad. Bez riješenog finansiranja kluba, samo sa stručnim radom, ostvarili smo sve dosadašnje rezultate. Zahvalnost dugujemo Sekretarijatu za sport Grada Podgorice, jer nam je pomogao sa svotom novca koja je ipak daleko ispod naših potreba za osnovni rad. Vjerujem da će država naći način da pomogne i podstakne rad našeg kluba koji sada treba da ostvaruje vrhunske sportske rezultate i da na najbolji način predstavlja Crnu Goru na prvenstvima Balkana, Evrope i svijeta – rekao je trener VeD. K. selin Piletić.

PODGORICA – Otklanjanje naslijeđenog problema sa Atletskim savezom bio je jedan od prioriteta Ministarstva sporta i mladih, kazao je ministar Vasilije Lalošević, navodeći da ga na to obavezuju vrhunski rezultati atletičara i atletičarki ostvarivani u kontinuitetu. Lalošević je tokom sastanka sa čelnicima Atletskog saveza kazao da država mora poštovati nezavisnost rada sportskih organizacija, a samim tim i odluke njihovih organa. Novi ministar najavio je da će Ministarstvo pratiti potrebe sportista i sportistkinja i da će

ih, u partnerstvu sa nacionalnim sportskim savezima, ispunjavati na zadovoljstvo svih onih koji su najbolji crnogorski reprezenti u svijetu. Saopšteno je da je povod sastanka bio ugovor o sufinansiranju programa Atletskog saveza, koji zbog problema te asocijacije sa Upravom za sport i mlade u prethodnom period nije potpisan. - Razgovarano je i o predstojećem Balkanskom juniorskom prvenstvu u Baru koje će biti održano 12. juna, statusnim pitanjima atletičara i atletičarki i daljoj zajedničkoj saradnji na unapređenju ambijenta za njihov rad kao i potrebnim ko-

racima na realizaciji projekta izgradnje atletske staze u Podgorici – saopšteno je nakon sastanka. Predsjednik Atletskog saveza Gojko Banjević zahvalio je ministru Laloševiću na brzoj reakciji i otklanjanju problema zbog kojih je, kako je kazao, do danas bilo upitno potpisivanje ugovora i finansiranje atletike u Crnoj Gori. Prvi čovjek ASCG je naglasio da je zbog ranijeg iskustva sa Laloševićem, kao i ove reakcije, uvjeren da će saradnja između Ministarstva sporta i mladih i Atletskog saveza biti na najvećem nivou. R. P.

Tradicionalno atletsko takmičenje ,,Trofej Podgorice“ za osobe sa invaliditetom

Danas bacački miting u Podgorici PODGORICA – Tradicionalni atletski bacački miting ,,Trofej Podgorice“ za osobe sa invaliditetom biće održan danas, a okupiće više od 20 sportista, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. Paraolimpijci će se nadmetati na poligonu Resursnog centra za djecu i mlade Podgorica. Predviđena su takmičenja u bacanju kugle i diska u kategorijama F11-13 (osobe sa oštećenjem vida) i F40-41 (osobe niskog rasta) i bacanju kugle i koplja u kategorijama F34 i

F54-58 (bacanja iz specijalizovane stolice). Organizator takmičenja je Atletski klub osoba sa invaliditetom ,,Vihor,“ a pokrovitelj Paraolimpijski komitet. Takmičenje se finansira po programu POK za 2022. godinu koji je podržan od Ministarstva sporta i mladih. Početak mitinga zakazan je za 16 sati i 30 minuta. Istog dana, u 15 sati u prostorijama Resursnog centra za djecu i mlade Podgorica, biće održana redovna godišnja

Skupština POK-a. Na dnevnom redu biće Izvještaji o radu, Finansijski izvještaj i Izvještaj nezavisne revizije za 2021. godinu, kao i Plan rada sa finansijskim planom za 2022. godinu. R. P.

Od danas do subote u Podgorici kvalifikacije za odbojkaško Evropsko prvenstvo za mlađe seniorke

Crna Gora na startu sa Islandom PODGORICA – Mlađa seniorska ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore od danas do subote će igrati na turniru kvalifikacija za prvo Evropsko prvenstvo u ovoj konkurenciji. Kvalifikacioni turnir grupe E za EP, na kojem će nastupiti odbojkašice rođene 2002. godine i mlađe, održaće se u dvorani ,,Verde Complex“ u Podgorici, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore. Naša reprezentacija biće domaćin selekcijama Turske,

Raspored Četvrtak Portugal – Turska (17.00) CRNA GORA – Island (20.00) Petak Turska – Island (17.00) Portugal – CRNA GORA (20.00) Subota Island – Portugal (17.00) Turska– CRNA GORA (20.00)

Portugala i Islanda. Selektor Marko Radusinović je odredio 12 igračica koje će nastupiti na kvalifikacionom turniru. To su tehničari Tijana Tvrdišić (Štinca Bakau, Rumunija), Marija

Šušić (Tent, Srbija), primači servisa Marija Tuševljak (Spartak, Srbija), Simona Petranović (Ub, Srbija), Ema Uskoković (El Paso koledž, SAD), Gordana Madžgalj (Jedinstvo), srednje blokerke Tamara Vukoslavčević (Luka Bar), Marija Bojić (Galeb Liko Soho Group), Dragana Rakočević (Jedinstvo), korektor Nevena Vukčević (Partizan, Srbija), te libera Lana Labović (Galeb Liko Soho Group) i Ivana Dragović (Herceg Novi). Osim selektora Radusinovića,

u stručnom štabu reprezentacije su njegovi pomoćnici Milan Franović i Danijela Vukadinović, kondicioni trener Dražen Bulatović i fizioterapeut Vladimir Dragojević. U kvalifikacijama će igrati 15 reprezentacija podijeljenih u četiri grupe, a plasman na EP izboriće sedam selekcija – pobjednici grupa i tri najbolje drugoplasirane reprezentacije. Prvo Evropsko prvenstvo za mlađe seniorke održaće se u Italiji, od 12. do 17. jula. S. J.

24 Feljton

Četvrtak, 19. maj 2022.

1. 3.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (TREĆI DIO) » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ „CrnogoraC”, br. 3. izdanje od 22. januara 1872. godine Cetinje, 22. januara. — Ađutant Nj. Sv. kneza Nikole I., g. Stanko Radonjić odputovao je u prošli četvrtak u Skadar. On je kao što čujemo, poslan, da pokuša postići sporazumljenje u pregovorima zbog pogranične razmirice, koji su nenadno prekinuti. — 21. januara. Iz Crmnice nam javljaju, da su prošloga mjeseca crmnički učitelji (8 na broju) iz sopstvene pobude sastali se na zbor učiteljski i tu se bratski posavjetovali i jedan drugog poučili u predavanju, kako bi im ovo bilo jednoglasnije i naprjednije. Ova pojava, što dokazuje veliku odanost učitelja svome zvanju daje nam pouzdana nadanja, da će škole naše, osobito kad se uzme još u obzir darovitost djece crnogorske i njihova ljubav prema školi, skorim stati u red najnaprednijih narodnijeh škola. Novosti. Tjer, predsjednik francuske republike, bio je dao ostavku zbog neke razmirice sa skupštinom, no ju je povukao opet natrag, pošto mu je skupština izjavila povjerenje. Bonapartisti su pokušale tom prilikom prevrat. Različnosti. (Dr. Bogišić) čuveni naučnik naš i profesor na odeskom sveučilištu, postao je zbog velikijeh zasluga državnijem savjetnikom u Rusiji. (…) (Ruski car) bio je u velikoj opasnosti. 5. o. m. išao je u lov na medvede. Jedan ranjeni medved razjareni skoči put cara, no u isti mah car opali i sretno ubije medveda. Zvanične bečke novine javljaju, da je austrijski car izjavio ušljed toga ruskom caru brzojovom svoje srdačno učešće.— Njekoliko dana prije toga bio je u istoj opasnosti turski poslanik u Petrogradu. No on je bio nesretniji jer ga je razjareni medved jako povrijedio na ruci i licu. (…) (Kinezi i kinesko pozorište.) Kinezi jako mare za pozorište. Tako se skupi u Pekingu po katkad do sedam stotina glumačkih družina, a u svakoj ima po 8 — 10 članova. Repertoar im je deveta briga. Svaka družina nauči po nekoliko komada, koje sve jednako prikazuje, a drugi komadi ne tiču je se ni najmanje. Pa i pozorišni upravljači ne boje se navale od pesnika (hvala Bogu kao i u nas) jer su u posljednje vreme drame u Kini prave bele vrane. No i pesnici kineski ne jagme se za vence i tapšanje, kad svet i tako ne razbira, a retko kad i čuje za ime spisateljevo. Kineskom piscu nije stalo do slave i tamjana. Kineski pisci stvaraju svoja dela, a ne traže za to nikakve koristi, kao i ptica što otpeva svoju pesmu i svu nagradu sama u sebi nalazi. Upravljači se nikad ne tuže na glumce. Pre bi se glumci mogli potužiti na upravljače, što su im tako reći sluge i robovi. Glumci se opet ne boje pismene kritike, jer u Kini nema ni beletrističkih listova ni podlistaka. Ali ima nešto što je od toga malo gore. Tako n. pr. ako koji glumac pofali u govoru, ili ako tamo udari glasom gde ne treba, to mora na

Komunizam je sveta misao, ali se nikad neće ostvariti

Ruski car je bio u velikoj opasnosti. Petog ovog mjeseca išao je u lov na medvjede. Jedan ranjeni medvjed razjareni skoči put cara, no u isti mah car opali i sretno ubije medvjeda. Njekoliko dana prije toga bio je u istoj opasnosti turski poslanik u Petrogradu. No on je bio nesretniji jer ga je razjareni medvjed jako povrijedio jedan mig mandarinov da legne na pozornicu, pa da primi svoju porciju toljaga. Za te je toljage određena i posebna tarifa: za manje pogreške dvadeset i pet a za veće pedeset, pa to tako sve na više ide. Kad se kaštiga izvrši panduri se sa pozornice udalje, a glumac nastavlja svoju ulogu tamo gde je bio prestao pa pazi da ga … kob u kom drugom prizoru ne postigne. Tako je to u Kini! (…) (Pijanstvo.) uzima sve veći mah u svijetu. Jedne španjolske novine kažu, da je pijanstvo uzelo grdno mah među španjolskom sirotinjom. No još je gore u Americi. Jedan amerikanski ljekarski list veli, da u sjedinjenijem državama ima 600,000 pijanaca. Na svakijih 67 stanovnika dolazi jedan pijanac, a svake godine umnožava se ta vesela četa sa 100,000. Od g. 1845. do g. 1855, umrlo je od pijanstva 300,000 ljudi, a 100,000 lječeno je u bolnicama. Od onijeh 300,000 ostalo je milijon siročadi. U Bričhamitanzu ima za bogate pijanice bolnica, u kojoj je za pet godina lječeno 39 protestanskih sveštenika, 8 javnih činovnika, 40 trgovaca, 226 ljekara, 546 „džentlmana” i – 1837 gospođica iz bogatijeh kuća. U Ingleškoj upotrebljuju sva sredstva protiv te zaraze, koja je već obuzela i viša društva. Ima dosta i nezrele mladeži, koja se odaje piću. Osobito otmjene gospođe ljube žestoka

Vojvoda Stanko Radonjić

Ako koji glumac u Kini pofali u govoru, ili ako tamo udari glasom đe ne treba, to mora na jedan mig mandarinov da legne na pozornicu, pa da primi svoju porciju toljaga. Za manje pogreške 25 a za veće 50. Kad se kaštiga izvrši panduri se sa pozornice udalje, a glumac nastavlja svoju ulogu. Tako je to u Kini!

Kineska pozorišna trupa 1860-ih godina

pića. I u Francuskoj jako se širi pijanstvo, što medicinskoj akademiji u Parizu jake glavobolje zadaje. Vrijedno bi bilo da se i kod nas obrati pažnja na ovu statistiku. Kad bi se vjerno bilježila, sva je prilika da bi se naš narod (srazmjerno) bar u tome pogledu sravnio sa amerikanskijem, jer se pijanstvo jako širi u našem narodu, osobito u njekijem krajevima.

„CrnogoraC“, br. 4. Izdanje od 29. janUara 1872. godIne

Pogled na godinu 1871. Niti je francuski narod nesrećniju godinu doživio, niti njemački srećniji od ove sedamdeset i prve godine. Gordi francuski narod, koji si je dosad uobražavao da je njemu suđena hegemonija nad svijem narodima, da je on pozvan da presuđuje i osuđuje narode na ropstvo (od Kandije do Meksika) ili da im on slobodu dijeli (kao Italiji): taj narod js doživio ove godine najveće poniženje, doživio je da njegove stotine hiljada vojske, koje su imale po svijetu raznosi-

ti slavu imena francuskoga, vidi roblje njemačko, a svoju zemlju sa samijem Parizom pod nogama pobjedonosne njemačke vojske, i što je i još užasnije, doživio je da vidi jedno dobro u toj neprijateljskoj okupaciji! Prijatelji čovječanstva gledajući slomljenu silu francusku, nadali su se da će se Francuska ispod svojijeh razvalina i nesreća preporoditi kao finiks iz pepela, ali događaji potvrdiše istinu onijeh riječi Gveracijevijeh pri polasku Garibaldovom u Francusku, da Francuzi znadu mrziti tiraniju, ali da nijesu kadri slobodu sačuvati. Ovo se istina ogleda u komuni pariškoj. O ovoj pojavi moramo ove godine koju reći. Poslije duge obsade pariške mir je šljedio. U Parizu je još preostavalo do dva miliona stanovnika. Pošljedice rata i obsade — krajnja oskudica u životnijem potrebama grozno je Pariz mučila; a pošljedice mira i još groznije. Prva je pošljedica bila, raspust „narodne garde”, u kojoj su bili svi pariški radenici, odlučna sila pri svijem pariš-

U Ingleškoj upotrebljuju sva sredstva protiv pijanstva, koje je već obuzelo i viša društva. Ima dosta i nezrele mladeži, koja se odaje piću. Osobito otmjene gospođe ljube žestoka pića. I u Francuskoj jako se širi pijanstvo, što medicinskoj akademiji u Parizu jake glavobolje zadaje

kijem bunama. Svi ovi ljudi od toliko mjeseci živjeli su sredstvom plaće, koju su odavde primali; tako je raspust narodne garde značio, lišenje jednog sredstva življenja njihovog. Druga je pošljedica bila namet koji je vlada versaljska udarala osobito na manje zanatlije i trgovčiće, koji su se morali naoditi poslije obsade u najplačevnijem stanju. Treću pošljedicu možemo naznačiti isplaćivanje kirije (stanarinu) koju su Parižani dugovali još od junija; versaljska im skupština nedade nikakve utjehe ni pomoći. Prirodna je pošljedica bila ovoga nevoljnog stanja velikog dijela Parižana, da si traže spasa na drugu stranu. I nađoše ljude, koji im se staviše na čelo, proglasiše komunu nezavisnu od versaljske vlade i tijem građanski rat zapodješe. Tako su se sve težnje pošljedice mira izbjegle — masa je bila zadovoljna i ona je bjesnila sa vođama svojijem protivu Verseljaca na očigled njemačke vojske, koja se još nije bila udaljila od Pariza. Kako se prema komuni vladala versaljska vlada, ili bolje Tijer? Ko će nepristrasan da bude, mora pripoznati da se Tijer baš tu pokazao najviši patriota. On je pregovarao, on je ustupao komuncima sve do nezavisnosti, i samo kad su nečovječno jednoga poklisara Tijerovog isjekli, te tijem odbili svaku ustupku u

pregovor, počeli su se Francuzi između sebe klati, koje je klanje završilo sa varvarstvom i zvijerstvom do sad neviđenijem. Istorija komune pariške to je najcrnja slika čovječije prirode. Sa nedjelima koja su otud potekla još se pune listovi sviju naroda. Mi neosuđujemo ni Pariz ni Versalj, ni francuski narod, nego ga sažaljujemo, jer mislimo da je po njekom neodoljivom zakonu panuo tako nisko. Komuna je i komunizam sveta misao, ali za sve misli treba „svetijeh” ljudi, treba poštenja i pravde, treba vrlina ljudskijeh, i kao što nas uči povjesnica da ljudi sa takvijem svojinama nikad nijesu živjeli, i da je priroda onijeh iz starog doba ravna ovijem našeg, to je jasno da se ona sveta misao nikada neće ostvariti niti može, već u obliku pariške komune. Za to je dužnost čovjekoljubaca da ulažu sve duševne sile svoje da usavrše postojeći oblik ljudskog društva, a ne da ga rastavljaju i uništaju, jer bi inače na mjesto uređenog društva povratio se prvobitni haos, toliko užasniji koliko su veće današnje potrebe društvene od onijeh kad su se ljudi odijevali zvjerinjskom kožom, stanovali ispod sjenica i hranili se sirovijem proizvodima matere prirode; i koliko je veća današnja opačina ljudska od blažene prostote prvobitnijeh ljudi. (nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 19. maj 2022.

Poslovni broj: I.br. 2353/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica- osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Milović Veselinke iz Nikšića, ul. Nikole Tesle br.115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.000,00 eura, dana 18.05.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2353/2017 od 18.10.2017. godine koje je donijeto na osnovu izvršne isprave Ugovora o hipoteci ovjerenog pred Osnovnim sudom u Nikšiću pod brojem Ov.br. 15229/08 dana 05.11.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 811 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 14, površine 32m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za dvadeset šestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 16.06.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 19.520,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2353/2017 od 24.05.2019.godine. IV Na dvadeset šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.952,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.15229/08 od 05.11.2008.god za iznos duga 20.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe postupka obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.822 od 06.07.2009.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca Prve banke CG na osnovu isprave Ov.br.15229/08, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Dana 18.05.2022. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Broj: Plav, 18.05.2022. god. Na osnovu člana 104 Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. list CG.“ br. 82/20 i 8/21), člana 14 Statuta ZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav, Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore broj 1-112/22-536/45 od 27.04.2022. godine i člana 6 Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Sl. list CG.“ br. 22/16), ZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav raspisuje

JAVNI KONKURS I Za odobravanje specijalizacije zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima za potrebe ZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav i to: -

jedne (1) specijalizacije iz oblasti Radiologije. dvije (2) specijalizacije iz oblasti Porodične medicine. jedne (1) specijalizacije iz oblasti Pedijatrije. jedne (1) specijalizacije iz oblasti Interna za (pulmologiju).

II Učesnici javnog konkursa treba da ispunjavaju sledeće uslove: 1. Da imaju opštu zdravstvenu sposobnost; 2. Da imaju završen medicinski fakultet; 3. Da imaju položen stručni ispit; 4. Da su nakon položenog stručnog ispita, bili u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi najmanje jednu godinu; 5. Da zdravstveni radnik i saradnik ima VII nivo kvalifikacije obrazovanja. III Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1. Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2. Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3. Dužina studiranja; 4. Poznavanje stranog jezika; 5. Rezultat usmenog intervjua. IV Uz prijavu za Konkurs kandidati treba da prilože sledeće dokaze: 1. Kopiju lične karte; 2. Diplomu odgovarajućeg fakulteta, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori (nostrifikovana diploma); 3.Dokaz o položenom stručnom ispitu; 4. Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 5. Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 6. Dokaz o dužini studiranja; 7.Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) izdato od nadležne visoko-školske ustanove; 8. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom (roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležne ustanove u kojoj je studirao) bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza (Rješenje fakulteta ili upisano vrijeme mirovanja studija u indeksu). V Izbor kandidata vršit će se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Sl. list CG.“ br. 22/16). VI Odluku o odobravanju specijalizacije donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od prijema rang liste kandidata. Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene usanove i dostavit će se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nijesu izabrani mogu izvršiti uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke o odobravanju specijalizacije. VII Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja i bit će objavljen na sajtu ZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav. VIII Prijave sa dokazima slati na adresu: ZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav, Hridska bb. Plav ili preko arhive ZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav. IX Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje. Kontakt telefon: 051/251-203 X Javni konkurs je objavljen dana 19.05.2022. godine. DIREKTOR dr Biljana Vukanić, spec. pedijatrije

26 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Četvrtak, 19. maj 2022.

JPU “RADOST“ KOTOR Na osnovu člana 26 stav 2 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl.list RCG br.64/2 i 49/07 i „Sl.list RCG, br.80/10, 47/17) , Pravilnika o bližem načinu, postupku i kriterijumima upisa djece u ustanovu koja realizuju predškolsko vaspitanje i obrazovanje („Sl. list CG“, br 21/12) kao i člana 22 ,stav 1 tačka 27 Statuta JPU „Radost“ u Kotoru br.191od 20.04.2011.god i Odluke o izmjeni i dopuni Statuta br.989-1/17 od 01.09.2017.god, direktorica Ustanove raspisuje KONKURS DJECE U JASLICE I VRTIĆ ZA ŠKOLSKU 2022/2023.GOD

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

ZA UPIS

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

U sledeće programe: •Primarni – cjelodnevni program u vremenu od 6-17 časova •Poludnevi program – u trajanju 6 časova (VJ Radanovići) •Kraći program (program pripreme djece za osnovnu školu ) u trajanju od 2 sata u vremenu od 17-19 časova, za uzrast djece od 5 godina života do polaska u osnovnu školu ( samo za djecu koja nisu uključena u primarni ,cjelodnevni program)

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Upis djece u vrtić vršiće se elektronskim putem od 26.05.2022. do 15.06.2022.na. Za djecu koja se prvi put upisuju ili su bila ispisana iz predškolske ustanove tokom školske 2021/2022.god upis će se vršiti elektronskim putem podnošenjem prijave za upis na web adresu www.upisi.edu.me . Djeca koja su prethodne 2021/2022 god pohadjala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja, smatraće se upisanim u JPU“Radost“ Kotor od 01.09.2022. god. Ugovori o boravku i ishrani djece će se sklapati početkom nove školske godine. Sve informacije vezane za upis djece mogu se naći na sajtu vrtića www. vrtickotor.me i facebook stranici vrtića JPU Radost Kotor. O rezultatima konkursa roditelji će biti obaviješteni elektronski , na mail adresu , posredstvom portala www.upisi.edu.me DI RE KTOR Vjera Rašković Perojević

Na osnovu člana 17 stav 2 Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio i televizija Cetinje” ( ,,Službeni list CG-Opštinski propisi”, br: 27/11) i Javnog poziva upućenog ovlašćenim predlagačima za podnošenje predloga za kandidate za imenovanje člana Savjeta “Radio i televizija Cetinje”, br: 02-016/22-114 od 21.03.2022 godine, Odbor za izbor i imenovanje objavljuje LISTU BLAGOVREMENIH I POTPUNIH PREDLOGA KANDIDATA ZA ČLANOVE SAVJETA “RADIO I TELEVIZIJA CETINJE“ 1.Stela Mišković, kandidatkinja JU Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević”. PREDSJEDNIK ODBORA Mirko Stanić

Na osnovu člana 36 i 40 Zakona o privrednim društvima i člana 32 i 38 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, donosim ODLUKU Saziva se Skupština akcionara “IMAKO” A.D. Bijelo Polje DNEVNI RED 1. Otvaranje Skupšine, izbor radnih tijela 2. Usvajanje zapisnika sa predhodne sjednic 3. Usvajanje osnovnih finansijskih iskaza za 2021 god. 4. Razmatranje izještaja nezavisnog,ovlašćenog revizora o reviziji finanskih izvještaja za 2021 god. 5. Donošenje odluke o razrješenju nezavisnog revizora. 6. Izbor nezavisnog revizora za 2022 god. 7. Donošenje odluke o razriješenju članova Odbora direktora 8. Donošenje odluke o imenovanju članova Odbora direktora Sjednica Skupštine će se održati u prostorijama ”IMAKO’’ A.D, dana 25.06.2021 god. sa pocetkom u 14 h Materijali za održavanje Skupštine (jedinstveni spisak akcionara iz CDA, predlozi odluka ) dostupni su u skladu sa Zakonom, u prostorijama društva, najmanje 20 dana prije održavanja Skupštine. Prijava akcionara i punomoćnika akcionara, u cilju utvrdjivanja kvoruma, vršiće se na dan održavanja Skupštine u vremenu od 10 do 12 casova. Predsjednik Odbora directora Dipl ing. OMEROVIĆ FERIZ Na osnovu članova 135-136, ( „Sl. list“ CG broj: 65/20 od 03.07.2020), člana 44 Statuta AD »Autoremont Osmanagić» Podgorica i Odluke Odbora direktora saziva se REDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA AD” AUTOREMONT OSMANAGIĆ” PODGORICA Za dan 27.06.2022.god. sa početkom u 11 časova , uz napomenu da će se evidencija prisustva akcionara i potpisivanje registracione liste vršiti u vremenu od 9 do 11 časova u sjedištu Poslovne jedinice Plana bb-Danilovgrad. Sa sljedećim DNEVNIM REDOM Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela. 1. Usvajanje informacije o jedinstvenom spisku akcionara dostavljenom od strane CKDD. 2.Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice. 3.Razmatranje i usvajanju finansijskih iskaza za 2021 godinu sa izvještajem menadžmenta za poslovnu 2021. godinu. 4.Razmatranje i usvajanje Izvještaja nezavisnog revizora za poslovnu 2021. godinu. 5. Donošenje odluke o izboru nezavisnog revizora za 2022. godinu. Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od 1/2 ukupnog broja akcija sa pravom glasa, lično ili preko ovlašćenog punomoćnika. Identitet akcionara se utvrđuje na osnovu lične isprave .Ovlašćeni punomoćnik na Skupštini prilaže ovjereno punomoćje i svoju ličnu kartu.Akcionari mogu izvršit uvid u materijal i prijedloge odluka koje će se razmatrati na skupštini akcionara u prostorijama Društva na lokaciji Plana b.b. Opština Danilovgrad svakog radnog dana od 10 do 15 časova, dvadeset dana prije održavanja Skupštine, i na veb stranici društva www.arosmanagic.me Kontakt osoba:Izvršni direktor tel.+382 20 642 079 Predsjednik Odbora direktora Alema Kaluđerović , dipl. ecc. s.r.

Na osnovu člana 17 stav 2 Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio i televizija Cetinje” („Službeni list CG-Opštinski propisi“, br: 27/11) i Javnog poziva upućenog ovlašćenim predlagačima za podnošenje predloga za kandidate za imenovanje člana Savjeta “Radio i televizija Cetinje”, br: 02-016/22-80 od 04.03.2022 godine, Odbor za izbor i imenovanje objavljuje LISTU BLAGOVREMENIH I POTPUNIH PREDLOGA KANDIDATA ZA ČLANA SAVJETA “RADIO I TELEVIZIJA CETINJE”

Poslovni broj: Iv. br. 642/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar, Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Stoiljković Radomira Ljiljana iz Bara, Mirošica II, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 10436, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.05.2022. godine, donio je

1.Luka Radović, kandidat NVO Kulturno-umjetničko društvo “Njegoš” Cetinje. PREDSJEDNIK ODBORA Mirko Stanić

J A V N O O B J A V LJ U J E

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.740/2022 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca MFI”MonteCredit”DOO Podgorica,Ul.8 Marta br.52 protiv izvršnog dužnika Korać Danilo iz Bijelog Polja I dr. a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 3.755,00 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 18.05.2022 godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Stoiljković Radomira Ljiljana iz Bara, Mirošica II, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 10436. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 01.04.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.05.2022. godine. Poslovni broj: Iv. br. 643/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar, Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Beharović Muhamet iz Bara, Ruske barake 13, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 3841, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.05.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Beharović Muhamet iz Bara, Ruske barake 13, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 3841. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 01.04.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.05.2022. godine.

e-mail: oglasno@t-com.me

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Korać Danilu sa poslednjom poznatom adresom ul.13 Jula br.25 Bijelo Polje,vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 740/2022 od 12.04.2022 godine sa prilozima. Izvršni dužnik Korać Danilo može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 18.05.2022.godine Pismeno istaknuto na oglasnu tablu suda: Pismeno skinuto sa oglasne table suda: JAVNI IZVRŠITELJ

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM ekskluzivan trosoban stan 127m2 zgrada „Mermer“ pored Ars Medice na 3. spratu, namješten, neuseljivan, okrenut prema Morači, cijena 1850/1m2. Garaža 21m2= 15,000e Tel.069/012-739 1 Ultra Moderna poslovna zgrada 750 m² - Centar Hercegovačka 57 sa privatnim parkingom i garažom za 10 auta. Prodajem. Tel: 069/ 867 - 791 2

USLUGE OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 3

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacije el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke.Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 4 STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo. Tel.069/926-382, 020/629-558 5 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/991-999, 067/000-008 6 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 7 Ja, Janjić Arsenije (od oca Rajka), javno se odričem sestre po ocu Janjić Marije. 8

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 19. maj 2022. Javni izvršitelj Siniša Milačić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul.Njegošev trg bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogrski Telekom AD Podgorica, koga zastupa punomoćnik advokat Petar Vukotić iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika radi naplate novčanog potraživanja, shodno članu 45. ZIO – a, dana 18.05.2022. godine, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Rješenja Iv. br. 1009/2021 od 13.05.2021. godine sa prilozima izvršnom dužniku Dini Kurpejović iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 1742/2021 od 22.07.2021. godine sa prilozima izvršnom dužniku Zenadu Kuču iz rožaja, Rješenja Iv. br. 1882/2021 od 19.10.2021. godine sa prilozima izvršnom dužniku Redža Dautović iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 2398/2021 od 18.10.2021. godine sa prilozima izvršnom dužniku Erminu Dautoviću iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 2544/2021 od 16.11.2021. godine sa prilozima izvršnom dužniku Esmera Talash iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 2707/2021 od 16.11.2021. godine sa prilozima izvršnom dužniku Mujesiri Kardović iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 837/2022 od 11.04.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Dževahiri Kuč iz Rožaja. Izvršni dužnici se mogu obratiti Javnom izvršitelju Milačić Siniši, na adresi Njegošev trg bb, Berane, u roku od 5 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, radi podizanja naznačenih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Javno objavljivanje se vrši isticanjem pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Berane, 18.05.2022. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Milačić, s. r.

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 19. maj 2022. Posljednji pozdrav dragom zetu

Вољени наш

БРАНКО

Хвала ти за несебичну љубав и пажњу коју си нам пружао, зато из срца теку наше сузе, пече бол и плаче душа... Нека те у тишини вјечног мира прати наша љубав јача од времена и заборава.

BRANKU VUJANOVIĆU

Sa tugom i poštovanjem,

BRANKU VUJANOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

od RADOMIRA PERUNOVIĆA sa porodicom

Твоји: ДРАГИЦА, ЉУБИЦА и МИЛАН

676

Posljednji pozdrav dragom tetku

Od GORANA PERUNOVIĆA sa porodicom

674

672

Вољени наш

Posljednji pozdrav dragom

БРАНКО ВУЈАНОВИЋ

Учио си нас свему наш ђеде, само нас ниси научио како да преболимо што те више нема. Једино што нас тјеши је што ће Твоје велико срце наставити да куца у нама, твојим унуцима који ће те заувијек вољети и памтити.

С љубављу коју смрт не прекида, са тугом коју вријеме не лијечи, остаћеш у нашим срцима вољен, поштован и незаборављен. Сад рашири крила, анђеле наш добри... а ми који остајемо чуваћемо те од заборава, призивати у сјећањима и трудити се да те никада не заборавимо.

BRANKU VUJANOVIĆU

Pamtićemo te po dobroti, plemenitosti i poštenju.

Od porodice POPOVIĆ BRANKE, MLADENA, MARKA i JADRANKE Твоји унуци УРОШ и ВУК РАДОВИЋ

677

Твоји: ЉУБИЦА, УРОШ, ВУК и ДРАГАН

675

673

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 19. maj 2022. Posljednji pozdrav ujaku

Тужним срцем обавјештавамо браћу, рођаке, кумове и пријатеље да је дана 17. маја 2022, изненада у својој 47. години живота преминуо наш драги

Умрла је наша драга

SAŠI

АЛЕКСАНДАР - САША Мишков СТИЈЕПОВИЋ

Neka ti je laka crna zemlja, počivaj u miru.

Sestrična ANĐELA sa porodicom

669

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 18. маја од 10 до 15 часова и 19. маја од 9 до 11 часова, када крећемо за родно мјесто Дујева – Ријека Црнојевића, гдје ће се обавити сахрана у 13 часова. Кућа жалости: село Дујева бб.

Ожалошћена породица: мајка ЗОРКА, супруга ЈЕЛЕНА - ГАРА, синови СТЕФАН и МИЛУТИН, ћерка КРИСТИНА, сестра СВЕТЛАНА са породицом, брат ЈОВАН - ЈОЦКО, унучад ВАСИЛИЈЕ, НИКОЛИНА и АЛЕКСАНДРА, снахе АНЂЕЛА и СОЊА, синовци БАЛША и БОГДАН, ујаци ВЕЛИМИР и БОЖИДАР, браћа од стричева РАЈКО, ЗОРАН и ЖЕЉКО са породицама и остала многобројна родбина СТИЈЕПОВИЋ и ЂУРИШИЋ

Posljednji pozdrav ujaku

МИЛЕНА - МИЛА Ђорђијева МИЉАНИЋ рођена Мрвошевић

дана 18. маја 2022. у 01.30 часова у 90. години. Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу дана 19. маја од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на Градском гробљу у Никшићу. Кућа жалости: Никшић – VI црногорске Ц1/5.

648

SAŠI

ОЖАЛОШЋЕНИ: кћерке СЛАВИЦА и СТАНКА, син ЗОРАН, брат БРАНКО, сестра ДАНИЦА, снахе ВУКИЦА и ДЕСА, ђевери ГОЈКО и МИЉАН, унучад, праунучад, братанићи, братаничне и остала породица

Neka ti je laka crna zemlja, počivaj u miru.

ALEKSANDAR STIJEPOVIĆ Sestrić MILOŠ JOVIĆEVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru, dragi Saša. MILORAD LAĐIĆ s porodicom

670

650

651

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragom stricu

BRANKU Hvala ti, dragi striko, na tvojoj dobroti, plemenitosti i ljubavi kojom si nas nesebično darivao. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. 678

BRANKO Ivanov VUJANOVIĆ

Sinovac PETAR, sinovične MIRA, NADA i RADMILA

Posljednji pozdrav dragoj

MILI

Od: GOJKA, FANIJE, MIRE i LJUBICE MILJANIĆ

Od đevera MILJANA sa porodicom

659

658

Prošla je tužna godina

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju.

VESNA, BRANKO, BOJANA i VLADO

BOGDAN 671

2021–2022. Posljednji pozdrav ujni

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

Dok trajemo, živiš u našim srcima i najljepšim sjećanjima.

TELEFON ZA INFORMACIJE

ISIDORA i HAJDANA

MILI

020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Od VESA KOPRIVICE sa porodicom 660

668

30 Oglasi i obavještenja S tugom se opraštamo od dragog prijatelja

Četvrtak, 19. maj 2022. Dana 18. maja 2022. nakon teške bolesti preminuo je u 69. godini naš dragi

Дана 19. маја 2022. навршавају се три године од када није са нама

DARKA BABIĆA

DARKO Brankov BABIĆ

Porodica PLAMENAC

654

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju dana 18. maja od 14 do 17 časova. Sahrana će se obaviti 19. maja u krugu porodice.

Posljednji pozdrav dragom

ДРАГОЉУБ МИЛИЋ

Са тугом и љубављу,

OŽALOŠĆENI: ćerke OLGA i MILJANA sa porodicom, supruga ZORICA i ostala rodbina BABIĆ, VRBICA i ČAPUNOVIĆ

DARKU Od NATAŠE, JELENE i NIKOLE ŠOĆ

653

твоји: НЕВА, МИЛОШ и ДУШАН

664

Posljednji pozdrav dragom

655 Posljednji pozdrav

DARKU Ostaćeš nam u najljepšem sjećanju. Počivaj u miru. IVANA i JOVANA 666 Posljednji pozdrav dragom

NEĐELJKU VOJINOVIĆU

BOGDAN LOMPAR Kada nam odlazi neko drag, boli sve ono što ide poslije. Uspomene koje nas tapšu po leđima i tjeraju da gledamo unazad. Lijepe uspomene. A kakve bi sa tobom i mogle da budu, Boki? Nijesi nas navikao na tuge. Ti si bio naš osmijeh. Nezamislivo je o tebi govoriti u prošlom vremenu, jer ti ćes uvijek biti onaj naš Bogdan, nasmijan, drag, pažljiv, svestran, jedinstven.

Tvoja dobrota i plemenitost zauvijek će ostati u našim srcima.

Tvoj MALI KOLEKTIV

BRANO CIMBALJEVIĆ sa porodicom 661 Posljednji pozdrav

DARKU BABIĆU Po dobru ćemo te pamtiti i pominjati. Počivaj u miru. TANJA KRIVOKAPIĆ sa porodicom 667

649

POMENI Dani prolaze, a tuga i bol ostaju

BOGDAN LOMPAR NEĐELJKU VOJINOVIĆU Duga godina prođe bez tebe, prijatelju moj. Sjećanja ostaju, a sa njima i ti u našim srcima. Počivaj u miru.

S tugom i velikim poštovanjem prijatelju. DUŠAN PEROVIĆ sa porodicom 662 Posljednji pozdrav

652

I dalje si sa nama svaki dan i zauvijek. Nedostaješ…

NEĐELJKU VOJINOVIĆU

Pola godine od smrti

Šest mjeseci od smrti

Tvoj drug NEBOJŠA PERAŠ

Počivaj u miru, veliki prijatelju. RANKO PEROVIĆ sa porodicom 663

DEJAN i DRAGANA STJEPČEVIĆ

BOGDAN LOMPAR

665

VELIKE BERILAŽIĆ

Bol i tuga se ne mjere riječima već prazninom tvojim odlaskom.

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga za tobom neće nikad.

DANICA sa porodicom 656

STANKA KAPISODA 657

Četvrtak, 19. maj 2022.

Marketing

32 Marketing

Četvrtak, 19. maj 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 19. maj 2022. • broj 322.

ili:

zbog čega je film ,,Operation Mincemeat“ Džona Medena ispoliran i studiozan, ali pretjerano korektan pogled na kontroverzu iz Drugog svjetskog rata

Str. 6. i 7.

Špijunska elegancija bez žestokog udara

Četvrtak, 19. maj 2022.

A cappella

I, šta ćemo sad? J

edna od glavnih majskih zabava u Evropi svakako je takmičenje za najbolju evropsku pjesmu. Scenario već viđen toliko puta, komšijsko glasanje i parada svega i svačega, odavno su očekivane okolnosti za Eurosong. Međutim, ovogodišnji izbor za Pjesmu Evrovizije, mi iz Crne Gore treba da posmatramo iz najmanje dva ugla – prvi je, svakako, onaj zajednički za trenutne prilike u Evropi i tiče se rata koji bjesni u Ukrajini. A koji je, na kraju, očigledno doprinio činjenici da je jedan ispodprosječni evrovizijski narodnjak pobijedio na tom takmičenju, gle čuda, 2022. godine.

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Drugi ugao gledanja na evrovizijsku rabotu svakako je nastup naše predstavnice, Vladane Vučinić, od koje se, makar po najavama i kampanji koja se vodila po medijima, očekivalo mnogo više. Da budem korektan do kraja, očekivalo se više od plasmana naše zemlje na ovogodišnjem takmičenju. Da stvar bude gora, nakon što su naknadno objavljeni rezultati glasanja iz druge, dakle naše polufinalne večeri, shvatili smo da pretposljednjim mjestom nijesmo bili ni blizu finala. I tu se završavaju sve naše zablude. Da je samo do Vladane i ne tako dobrog izvođenja – nije. Da ima i do kompozicije koja se ni po čemu ne povezuje s Crnom Gorom – ima. Nijesam od onih koji će od svakog crnogorskog evrovizijskog nastupa očekivati „high class“ rezultate i neki obavezni etno motiv, makar u aranžmanu, ali jesam za to da se makar razmišlja na sljedeći način – ako vas ta numera, koja vas predstavlja, može staviti u kontekst belgijskog, britanskog, irskog, njemačkog ili bilo kog drugog evropskog predstavnika, onda toj numeri nedostaje autentičnosti. Fali joj potpis, geografski žig. Da ne pominjemo da je tamo više od 90 procenata izvođača sa ozbiljnim izvođačkim sposobnostima i da se za predstavnike biraju ili umjetnici kojima je falš dopušten, ili vrhunski pjevači, iskusni igrači kod kojih falš ne postoji ni u naznakama.

Nijesam od onih koji će od svakog crnogorskog evrovizijskog nastupa očekivati „high class“ rezultate i neki obavezni etno motiv, makar u aranžmanu. Ali, ako vas ta numera, koja vas predstavlja, može staviti u kontekst belgijskog, britanskog, irskog, njemačkog ili bilo kog drugog evropskog predstavnika, onda toj numeri nedostaje autentičnosti

Jasno je da smo novac od čitave ove priče mogli da upotrijebimo pametnije. Kad kažem pametnije, mislim na – korisnije. Prema mom mišljenju, najbolji dio učestvovanja malene Crne Gore na ovakvom globalnom takmičenju mora da bude proces izbora numere. Za Crnu Goru i

skromnu proizvodnju muzike na godišnjem nivou, moraju se naći stimulativni mehanizmi, pa tako, program poput Montenevizije i desetak novih pjesama crnogorskih autora donio bi značajno veći udio korišćenja muzike domaćih autora u godišnjim raspodjelama autorskih honorara. Rezultat? Pa, sigurno ne bi mogao biti gori od ovoga. A benefit za crnogorsku muzičku scenu bio bi strahovito dobar. Od tih desetak numera, makar tri bi bile u igri za Eurosong, a mediji bi emitovali sigurno sedam ili osam – ako ne i svih deset. Bez želje da na bilo koji način osporim način izbora ovogodišnjeg crnogorskog predstavnika (jer je potpuno u skladu s pravilnikom), sugerišem da se naredne godine razmisli o višestrukoj koristi. Em ćemo kroz neku Monteviziju dobiti desetak novih kompozicija i izvođača, em će Javni servis dobiti makar tri sata ekskluzivnog televizijskog programa koji će svi rado ispratiti. Em će sve „evrovizijske rane“, kojima očigledno ne možemo naći preventivu na velikoj evropskoj sceni, boljeti manje nakon takvog izbora. I dobro bi bilo da u žiriju za izbor tih kompozicija budu zaista ljudi od struke, sa iskustvom i što je najvažnije – s dobrim muzičkim znanjem i pedigreom.

*** Uz sve navedeno, moramo konstatovati da je srpski nacionalni Javni servis RTS uspio u naumu da kroz tri večeri maestralno organizovanog TV programa dođe do cilja, voljom žirija i publike odabrati numeru koja će donijeti novi kvalitet. I uspjeli su s Konstraktom. Ne treba očekivati da u Crnoj Gori bude oko 150 numera koliko se prijavilo na konkurs za Beoviziju, ali znam da će objavom održavanja Montevizije, na adresu RTCG stići makar 30 kompozicija. Dakle, to je početak i kraj našeg interesa u vezi sa Pjesmom Evrovizije. Svake godine dobiti deset do 15 kompozicija koje će poboljšati status autora muzike u Crnoj Gori. Ovako, ispada da je sve naopako – od procedure, nastupa pa sve do plasmana. A nije. I, šta ćemo sad?

Četvrtak, 19. maj 2022.

U FOKUSU

a 1949. godina u muzici je bila tiha, ali su njeni odjeci dvije decenije kasnije bili oslonac moćne mašine zvane rok muzika. Ravi Šankar došao je na čelo All India radija, Mič Miler započeo je karijeru u Merkuriju, Entoni Benedeto postao je Toni Benet, neko je gledao Sinatru u Beklijevom filmu „Take Me Out to the Ball Game“, u Džerziju je rođen Brus Springstin, a u Beogradu Petar Peca Popović, jedan od najvažnijih novinara koji su uspješno pratili rok struju i bili glas više, u vremenu prije interneta i mp3 formata. Popović je, iako danas o svojim dometima i značaju govori sa dozom iskrene skromnosti, zaista bio autoritet u svojoj branši. Kao glavni urednik Džuboksa i Roka, dva najznačajnija časopisa koja su u Jugoslaviji u fokusu imali rok muziku, bio je dio ekipe koja je otkrivala nova imena i odvajala dobro od lošeg onda kada je muzika bila manje dostupna nego danas. Njemu se bespogovorno vjeruje više od pola vijeka. Ne samo što je pogurao mnoge, od Azre preko Bajage, kumovao koncertu kod Hajdučke česme, već je bio i radijski glas i pokretač brojnih štampanih glasila (poput Sportskog žurnala). Kao koautor sa Milojkom Pantićem objavio je knjigu „Biti rokenrol“, a samostalno je potpisao „Rokopise“ te „Tragove u beskraju“ i „Proleća u Topčideru“. U Podgorici 20.maja promoviše najnoviju, „Čuvar buvlje pijace“, što je bio povod da razgovaramo, između ostalog, o muzici danas, nepreslušanim pjesmama i „lažnim bugarskim originalima“. OBJEKTIV: Ima li nove muzike, u regionu i svijetu, u kojoj uživate? Ko od današnjih izvođača može da Vam zadrži pažnju, ili ste i dalje naklonjeni starim vukovima rokenrola? POPOVIĆ: Mene, u ovim godinama, zanimaju sudbine „starih vukova rokenrola“ u smislu da li stare u dosluhom sa reputacijom koju uživaju. To je važno, a da li će to izazvati odgovarajuću medijsku pažnju, stvar je sasvim drugih si-

INTERVJU: Petar Pec

Muzika mora o vremenu u k Duboko vjerujem da vrijednu muziku treba da čuje dobar i radoznao svijet, kako bi bio još bolji i radoznaliji la i ukusa. Jasno da se uvek obradujem kada me neko mlađi iznenadi svojim darom. Priznajem da sam baš dirnut Konstraktinim „Triptihom“. To nisam očekivao, pogotovo ne da deo te celine zgromi srpsko takmičenje za Pesmu Evrovizije. Ona nije samo razmrdala estradu, već i nas kao ljude. Najzad da pamet pobedi diletantizam i gologuze kvazidive! OBJEKTIV: Budući da Vas gotovo u potpunosti vezujemo za rokenrol, a da i mi koju godinu mlađi od Vas i Springstina imamo strahove da će nam neka muzika ostati nepreslušana, da li i Vi mislite o takvim stvarima, recimo, da bi bilo šteta da odete i propustite da čujete neku dobru novu pjesmu ili bar još jednom neki od albuma koje ste davno zavoljeli? Prevarili ste smrt više nego jednom i ovo se pitanje samo nameće. POPOVIĆ: Nemam strah nego sam savršeno svestan da će mnogo divne muzike ostati nepreslušano. Jureći za onim što pretpostavljamo da će nam se svideti, uvek propustimo nešto što nastaje na mestu gde to uopšte nismo očekivali. Po-

Petar Peca Popović: Inspirišu ga sudbine ,,starih vukova rokenrola“

slednjih godina nastojim da kompletiram diskografije onih izvođača i grupa do kojih sam u životu držao. I uvek se iznenadim koliko više muzike tu ima od one zbog koje su mi oni važni. Neće biti šteta što neću saslušati sve što valja čuti. Ima ko će se tome radovati.

Duboko verujem da vrednu muziku treba da čuje dobar i radoznao svet kako bi bio još bolji i radoznaliji. OBJEKTIV: Jednom ste rekli da su Bitlsi promijenili svijet bez ijednog ispaljenog metka. Zašto danas nemamo muziku koja u toj mjeri

Četvrtak, 19. maj 2022.

ca Popović, rok novinar i muzički kritičar

Vesna Lalić

a da svjedoči kome nastaje

mijenja svijet? Je li u dobroj muzici sve rečeno u nekom trenutku ili još imamo razloga da vjerujemo da će neko da nas iznenadi? POPOVIĆ: Nemamo jer je planeta Zemlja na sasvim drugom mestu od onog kada su Bitlsi menjali Zemlju i sve nas.

U međuvremenu rok muzika je izgubila važnost koju je imala u svojim klasičnim vremenima. Verujem da ima još prostora da se kažu i odsviraju neophodne i lekovite stvari, ali je pitanje kako će one biti doživljene od generacija kojima će biti namenjene. Muzika mo-

ra da svedoči o vremenu u kome nastaje a ne samo da se uz nju vrišti ili trese. OBJEKTIV: „Buvlja pijaca“, bar kad je muzika u pitanju, podsjeća na prvu polovinu devedesetih, kada su blago zavijajući bugarski „lažni originali“ na kasetama bili jedini pouzdan izvor nove muzike. Jesu li buvljaci i Vama zato važni? POPOVIĆ: Ne, kontekst buvlje pijace u mojoj knjizi je drugačiji! To je prostor u kome sa razlogom pokušavam da iznesem svoje dugo čuvane dragocenosti, uverenja, simpatije a možda i zablude. Kažem sa razlogom, jer je pitanje hoće li mi biologija pružiti još neku šansu da o tome pišem. Što se tiče bugarskih „lažnih originala“, ja sam bio pacijent njihovih CD izdanja. Zvuk nije valjao, ploče su bile kratkotrajne upotrebne vrednosti ali su često imale i neku pesmu koja se tu nije očekivala. Odigrale su svoju istorijsku ulogu sprečavajući mnogu radoznalu decu da pređu na „kralja kokaina“, „200 na sat“ i druge strahote koje su dominirale ovim prostorima u to oskudno doba. OBJEKTIV: Kada ste čitali Vaše stare tekstove dok ste ih prikupljali za objavljivanje u knjizi, kakav je osjećaj bio? Da li ste bili kritični prema sebi, da li biste neke, na istu temu, drugačije napisali da ih pišete danas? POPOVIĆ: Ne živim u zabludi o sebi kao ozbiljnom piscu, pa da načinom biranja tekstova čuvam svoju biografiju. Zašto se vraćam tekstovima objedinjenim u ovim knjigama? Vrlo dobro znam da novinski članci

žive dan-dva, ali verujem da neke kompilacije mogu svedočiti o autoru, vremenu i nekim olako zaboravljenim događajima i ljudima. Nije me ambicija, iza koje se skriva taština, navela na ovaj posao. Lakši je posao ponovo pisati sve te tekstove nego ih iskopavati iz fascikli, fioka i fajlova različitih kompjutera. Ali je i takav rad, što reče Ivo Andrić „najveća ljudska sreća“. Priroda je, opet, ostavila sebi pravo na poslednju reč, jer kad novinar prestane da piše, on vene kao cvet u hladu. Znate, teško da čovek može isto napisati dva puta. Može biti istog uverenja, ali emocije i iskustvo teraju autora na drugačiji pristup o istoj temi. Bar tako verujem. OBJEKTIV: Koliko su internet portali dobra zamjena za časopise koji su nekad izlazili i za koje ste pisali? Da li se tekstovi o muzici čitaju pažljivo i da li danas postoji muzička kritika koja je validna na prostoru bivše Jugoslavije? POPOVIĆ: Portali su brži od časopisa, kao što je ovo vreme brže od onog u kome sam imao obaveze oko muzičkih časopisa. Ne znam sa koliko pažnje se danas čitaju tekstovi o muzici. Ne znam ni koliko je muzička kritika validna na prostoru bivše Jugoslavije, ali sam osetio koliko je zajedničko učešće Siniše Škarice i mene u vrlo gledanoj emisiji HTV „A strana“ imalo odjeka. Među gledaocima, ali i muzičarima. Slično ne pamtim u mom životu. Danas ljudi na živu reč reaguju drugačije nego u doba kada smo mi počinjali. Možda nam veruju zbog naših sedih glava… OBJEKTIV: Možete li se sjetiti nekih izvođača koji nijesu bili slavni prije nego ste Vi pisali o njima? POPOVIĆ: Malo je neukusno da ja o tome govorim. Srećan sam što danas mnogi od njih slave jubileje. Neki više od pola veka stvaranja, drugi 50, treći 45, četvrti 40 a ima i ovih što obeležavaju 35, 30 ili 25 godina uspešne karijere. Imao sam ludu sreću što sam bio blizu vatre koja je počela da bukti. Toliko o tome. Dragana ERJAVŠEK

Četvrtak, 19. maj 2022.

zerkalo

,,Operation Mincemeat“ Džona Medena: Ispoliran i studi

Špijunska elegancija bez žestokog udara Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

rugi svetski rat i dalje služi kao inspiracija i za stvari sasvim životne, i za umetnost u raznim oblicima, pa i za film. Ratova kasnije nije manjkalo do dana današnjih, i o njima je snimljeno dosta filmova, ali Drugi svetski je sam po sebi nešto posebno, možda kao poslednji rat u kome se znalo „ko je ko“, odnosno ko je šta zastupao i ko se protiv koga borio i zašto (fašizam i antifašizam), pa se oko njega herojski narativ sam nameće. Sad, znamo li zaista ili samo mislimo da znamo?

Leš na obali

I u takvom ratu, odnosno oko takvog rata u kome je navodno sve jasno (mada nas tu istina demantuje tako da rat postaje predmet raznih revizija čak i u bazičnom smislu ko je u njemu pobedio), postoje priče koje još nisu ispričane. Ili makar nisu dovoljno. A neke od njih bi čak mogle da budu i ključne. Operacija Mleveno meso je svakako jedna od njih i kao takva je sasvim legitiman predmet za ratnu dramu Džona Medena pod nazivom ,,Operation Mincemeat“ koja nam se ukazala na Netfliksu nekoliko dana pre „uplovljavanja“ u bioskope. Za početak, podsetimo se istorije. Jedan od prvih frontova na kojima su saveznici odneli totalnu pobedu nad silama Osovine bio je onaj južni, u severnoj Africi, što je obezbedilo dalji tok do-

Ostvarenje nastalo kao ekranizacija nefikcijske knjige Bena Mekintajera, prvi je uradak koji famoznu operaciju Drugog svjetskog rata sagledava „u totalu“. Usput, uspijeva i da nas iznenadi gađaja u vidu invazije na Italiju, kasnije i Normandiju, pa sve do pada Berlina. Onda pogledajmo geografsku kartu Sredozemlja i prisetimo se da je Adolf Hitler možda bio arogantan, ali da svakako nije bio ni slep ni glup da ne vidi da je udaljenost između Tunisa i Sicilije toliko mala da je za pretpostaviti da će iz tog pravca ići sledeći saveznički napad. Opet, u noći između 9. i 10. jula 1943. godine, obala Sicilije bila je gotovo nebranjena. Zašto? Priča kaže sledeće... Da se na obali neutralne Španije, gde su obe zaraćene strane imale razgranate i funkcionalne mreže, pojavio leš ubijenog britanskog oficira, u čijoj su tašni nađeni dokumenti o planovima savezničkih sila za desant na Grčku. Sve je, naravno, bilo lažno: oficir je zapravo bio skitnica i umro je u Londonu, a ne u ratnim operacijama, a „dokumenti“ su bili čisti falsifikat. Nemci su, međutim, „zagrizli udicu“ i utvrdili se na mesto gde im zapravo nije pretila opasnost. To je bila operacija Mleveno meso: potvrda da su špijunske igre ponekad važnije i više odlučujuće od bitaka na terenu. Sama operacija nije nepoznata, a i teško da može biti usled tolike bizarnosti. O njoj su pisane knjige, a po nekim njenim delovima

i „pod-zapletima“ su snimani i filmovi.

Ključne karike

Međutim, Medenov ,,Operation Mincemeat“, nastao kao ekranizacija nefikcijske knjige Bena Mekintajera, prvi je takav uradak koji operaciju sagledava „u totalu“. Usput uspeva i da nas ponegde iznenadi... Prvo iznenađenje je identitet našeg naratora. U pitanju je Ijan Fleming (igra ga glumac i pevač Džoni Flin), kreator književnog serijala od Džejmsu Bondu, kojem su špijunske igre i podvale kojima je svedočio kao službenik obaveštajne službe. Možda je upravo ova operacija bila inspiracija za one neverovatnije delove knjiga o agentu 007. Ključnu ulogu u operaciji, međutim, igrala su druga dva muškarca, kao i dve žene. Glavnokomandujući je bio Juan Montagju (Kolin Fert), a ideja u neku ruku potekla od Čarlsa Čolmondelija (Metju Makfejden). Njih dvojica su zapravo nepoverljivi jedan prema drugome, uz određenu dozu rivalstva i sumnji, ali su spremni da za operaciju ovog tipa razlike ostave po strani. Sad, kako neverovatna priča mora da bude elaborirana i zapravo koherentna da ne bi bila odbače-

na od poslovično pedantnih Nemaca, tu na scenu stupa ženski deo ekipe. Penelopa Vilton igra iskusnu službenicu Hester Leget koja je bila odgovorna za dobar deo kreacije lažnog identiteta kapetana Vilijama Martina za leš koji nosi dokumenta. A u priču je iz pozadine ušla i Džin Lesli (Keli Mekdonald), prvo time što je posudila svoju fotografiju koja daje lice Vilijamovoj izmišljenoj devojci Pameli, a onda dopisujući zajedno s Juanom pozadinsku priču o njih dvoje. Dok se izmišljena ljubavna priča piše i izmišlja, ona prava između Juana i Džin preti da bljesne i ugrozi i operaciju i njihove karijere i reputacije, tim pre što je ona udovica, a on je ženu poslao u izbeglištvo u Ameriku. ,,Operation Mincemeat“ baš je onakav film kakav očekujemo od ratne tematike, dramskog, pa čak i dokudramskog pristupa, ali i od reputacije Džona Medena najpoznatijeg po vrlo klasičnim, čak konzervativnim filmovima kao što su ,,Shakespeare in

Četvrtak, 19. maj 2022.

iozan, ali pretjerano korektan pogled na kontroverzu iz Drugog svjetskog rata

Love“ (1998) i ,,Captain Corelli‘s Mandolin“ (2001). U pitanju je, dakle, ispoliran, engleski nepretencioznan film pun poštovanja sa posebno studioznim okom za detalje perioda koji čine njegovu teksturu bogatom. Medenova režija je zgodno bešavna i potpuno u funkciji usmeravanja pažnje na priču, dok fotografija Sebastijana Blenkova hvata detalje scenografije Džona Pola Kelija i Andree Fleš, koji na izuzetan način rekreiraju detalje vremena (ratno) i mesta (od kišnog Londona do sunčane Španije).

Bogate teksture

U našem fokusu su, pak, glumci koje Meden izvrsno usmerava i između kojih se javlja uverljiva i ubedljiva hemija bez potrebe za prenaglašavanjem. Zato bez problema kupujemo rivalstvo između Juana i Čarlsa koje je ukroćeno i pravilima službe i dubljim osećajem patriotske dužnosti. Ali i ljubavnu priču koja bi, da je drugačije osmišlje-

yahoo.com

bbc.co.uk

Sjajni britanski oskarovac Kolin Fert u centru radnje

Keli Mekdonald ima važnu rolu u suptilnoj romansi

na i izvedena, bila čisti višak. Pod Medenovom kontrolom i u izvedbi sjajnih Kolina Ferta i Keli Makdonald, ta ljubavna priča je diskretna, setna, od početka do kraja motivisana prijateljskim i pokroviteljskim osećajima pre nego romantičnim, i kao takva služi da obogati emocionalnu teksturu filma. Problem sa tim upadljivo pristojnim filmovima punim po-

štovanja ponekad zna biti upravo ta njihova pristojnost i poštovanje prema temi koje ih sputava da se razmahnu. To vredi i za ,,Operation Mincemeat“, što se posebno oseti u scenariju Mišel Ešford, kojem možda ne nedostaje humora i emocije, ali mu nedostaje nekog akcenta i „udara“ u pojedinim momentima. Dva su potencijalna razloga za to: prvi bi bio scenaristkinjino

televizijsko poreklo, a drugi dokumentarno poreklo izvorne knjige. Mišel Ešford i Džon Meden nisu uspeli do kraja da „razigraju“ tu istinitu priču koja je sama po sebi čudnija od bilo čega što bi se moglo izmisliti. Ali u svom fahu istorijski korektnih ratnih drama, ,,Operation Mincemeat“ je sasvim solidan film.

Ocjena: 7/10

Četvrtak, 19. maj 2022.

,,The Blind Man Who Did Not Wan twitter.com

CELULOID

Petri Poikolainen u izuzetnoj i dirljivoj glavnoj ulozi

Pažljivo i pametno rušenje tabua

erovatno da ne postoji grublja i malicioznija pogreška, od tvrdnje da su osobe s invaliditetom zapravo osobe s posebnim potrebama.

Mali stan

To čak i logički ne štima: potrebe koje imaju (za samostalnošću, društvom, ljubavlju, zabavom) su sasvim normalne i ni po čemu posebne. Sa druge strane, put za njihovo zadovoljavanje je duži, teži i zaobilazniji, pa zahteva poseban trud i od njih samih, i od njihove neposredne okoline, i od društva. Zašto bi slepa osoba bila zakinuta za iskustvo uživanja u filmovima? Zašto u tome ne bi imala neke određene preference, poput, recimo, filmova Džona Karpentera ili Džejmsa Kamerona? Zašto ne bi, kao i svaka druga

Scenario režisera Temua Nikija baziran je na istraživanju i posrednim iskustvima, režija je apsolutno posvećena efektu i dubokim emocijama koje film uspijeva da generiše od početka do kraja, a humorni momenti smjenjuju se potresnima osoba, imala pravo da apriorno i bez gledanja mrzi neki film, recimo Kameronov ,,Titanic“ (1997), jer ga smatra izdajom svega za čime je autor stajao? Sa ovim pitanjima ući ćemo u najnoviji uradak finskog režisera i velikog filmofila Temua Nikija, ,,The Blind Man Who Did Not Want to See Titanic“. Niki je samouki autor koji se praksirao na video-spotovima i kratkim filmovima, i koji je pre ovog filma kreirao lokalnu hitičnu TV seriju i tri filma od kojih je s poslednjim, naslovom ,,Euthanizer“ (2017), izašao i na globalnu pozornicu

kao autor finskog kandidata za Oskara. Njegov se izraz može opisati kao hibrid žanrovskog, dramskog i crnohumornog, uz obilje referenci i nekoliko dodirnih tačaka s uracima „finskog čudačkog talasa“ (,,Finnish Weird Wave“). ,,The Blind Man Who Did Not Want to See Titanic“ premijeru je imao prošle godine u Veneciji, u novom programu ,,Orizzonti Extra“, gde je osvojio nagradu publike, a na festivalskoj turneji je zaigrao i na Crossing Europe festivalu u Lincu. Niki film otvara scenom sna u kojoj muškarac trči, i na tu scenu će

se vraćati i produbljivati je. Nakon toga, u vizuelno vrlo neobičlnoj sekvenci sačinjenoj od dugih, neprekinutih vožnji kamerom iz blizine, uz zaslepljujuću svetlinu i izrazito plitki fokus kamere Sari Altonen, koji pozadinu kadra ostavlja potpuno mutnom, upoznajemo se s našim protagonistom Jakom (Petri Poikolainen). On pati od multiple skleroze, zbog koje je slep i paralizovan od struka naniže. On u svom malom stanu živi svojevrsni „Dan mrmota“ koji se sastoji od ustajanja uz muku, podsetnika da treba da uzme tablete,

Četvrtak, 19. maj 2022.

smarajućih telefonskih poziva njegovih roditelja, poseta patronažne medicinske sestre i skrbnice koju on u crnohumornoj i filmofilskoj maniri „krsti“ Vilks ili Rečid, te trenutaka opuštanja uz medicinsku marihuanu, dok ga susedi olajavaju, pretpostavljajući da je njegov invaliditet posledica pijanstava u prošlosti.

imdb.com

nt to See Titanic“: Izuzetno značajno svjedočanstvo o hendikepu

Crni humor

Jedino što razbija tu rutinu su telefonski razgovori sa prijateljicom Sirpom (Marjana Maijala) koja se, pak, nosi sa bolešću koja joj uzrokuje teške bolove. Njih dvoje se nikada nisu upoznali uživo, i žive u različitim gradovima („udaljenost od 100 kilometara je kao udaljenost od milion svetlosnih godina“, kaže jedna replika njihovog razgovora), ali njihovo prijateljstvo i njihova veza je stvarna. Sve dok Jako ne dođe na ideju da promeni dva taksija i jedan voz i dođe joj u posetu, za šta mu, po njegovom izračunu, treba pomoć „petoro neznanaca“. Iako mu je humor pomalo crn (dosta tipično za Fince), a filmski ukus gravitira ka mračnijim i manje sentimentalnim žanrovima, za Jakoa možemo reći da je simpatičan i vedrog duha, zbog čega može računati da će pomoć dobiti čak i od nepoznatih ljudi. Opet, osim dobrih ljudi, ima i onih koji su spremni svaku slabost iskoristiti i koji u tome ne prezaju ni od čega. Očekivano, stvari ne kreću po planu na njegovom putu, pa će se on naći u opasnosti bez garancija preživljavanja. Njemu, pak, preživljavanje kao takvo ne znači ništa ako ne upozna Sirpu... Ma koliko se Nikijevi filmovi činili ekstravagantnim i neobičnim, zapravo su puni duha, srca i iskrene humanosti. ,,The Blind Man Who Did Not Want to See Titanic“ po tome nije izuzetak, već pre radikalni ekstrem, kako po pitanju prenosa tog osećaja nemoći i osujećenosti s kojim se suočavaju osobe s invaliditetom na gledaoce, tako i zbog duboko humane poente, zbog čega bismo čak mogli da ga nazovemo i ultimativnim romantičnim filmom. Nikijev scenario baziran je na istraživanju i posrednim iskustvima, režija je apsolutno posvećena efektu i dubokim emocijama koje film uspeva da generiše od početka do kraja, humorni

Sjajan i efektno simboličan poster filma Temu a Nikija

momenti se smenjuju s potresnima, ali bez sažaljevajuće sentimentalnosti, vešto su kalibrirani i znalački raspoređeni. O sinergiji s direktorkom fotografije i s dizajnerima zvuka je izlišno govoriti, oni nas pod Nikijevom dirigentskom palicom transponuju direktno u srce i u um našeg protagoniste.

Vješta kalibracija

Ovakvi filmovi bi u nekoj drugoj varijanti znali da budu zamka za glumca koji bi bio primoran da igra nešto što mu je posve nepo-

znato, čak i teško zamislivo, a ultimativno dostignuće bi mu bila relativno verna i respektabilna imitacija koja ne bi nikog uvredila. Nažalost, Petri Poikolainen ne treba puno da glumi: on i sam pati od multiple skleroze, zbog čega je dvadeset godina bio odsutan s velikih i malih ekrana. Opet, Jako nije neka fikcionalizovana verzija glumca (premda je Temu Niki imao svog prijatelja u vidu za glavnu ulogu verovatno još i pre nego što je počeo da piše scenario), niti je njegova ekstenzija, već je punokrvni i

pomno interpretirani filmski lik. ,,The Blind Man Who Did Not Want to See Titanic“ je svakako značajan film, i to na više nivoa, i kao film koji detaljno i dubinski predstavlja invaliditet i kao film koji ruši tabu da osoba sa invaliditetom može da bude aktivni glumac ili glumica. Pored toga je na svakom izvedbenom planu ovo jedan od onih retko pažljivih, odmerenih, inteligentnih i humanih filmova koji će još dugo ostati s gledaocima. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 4.5/5

Četvrtak, 19. maj 2022.

SERIJE

Candy

Mini-serija sa Džesikom Bil pr theposterdb.com

Džesika Bil na posteru serije u kojoj briljira tek na mahove

Najbolje je oslikana dinamika svakodnevice dvije sasvim različite žene. Melani Linski je prošle godine zablistala u fenomenalnoj ,,Yellowjackets“, u vrlo delikatnoj roli domaćice koja muža vara; sada je u potpuno drugačije postavljenoj igri i podjednako dobra

Alfa ženka u sjenci žrtve

Četvrtak, 19. maj 2022.

retjerano zavisi od izvedbe druge glumice, sjajne Melani Linski

cheatsheet.com

ajviše što je mini-serija ,,Candy“ promašila je ime: trebala se zvati ,,Betty“, ili makar ,,Candy & Betty“, uvažavajući suvu činjenicu da Melani Linski guta, gospodari svakim kadrom u kom se njena Beti pojavi. A da serija kvalitetom aterira u drugoj polovini, kada Beti nema - jer već je mrtva. Kolika je zasićenost televizijske produkcije pričama o istinitim zločinima: pored ove ,,Candy“ priče na Hulu servisu, u drugoj polovini dobićemo još jedno, HBO Max čitanje istog procedurala, famoznog ubistva teksaške domaćice iz 1980. godine!

Televizijski duel

Za Hulu, Kendi igra Džesika Bil, u periodu zatišja karijere, nakon plodne faze prije više od deceniju, pa posljednjeg bljeska sa nominacijom na Zlatnim globusima 2017. u TV drami ,,The Sinner“... A HBO adut biće ni manje ni više nego Elizabet Olsen, dakle Marvelova obožavana i strašna Slarletna vještica Vanda. U ovakvom duelu, ključnu prevagu može donijeti Linski, u samo na prvu loptu i naizgled pasivnoj ulozi žrtve. Po njenoj Beti skoro isključivo ćete i pamtitit seriju ,,Candy“. Razmjere zločina: 41 ubod nožem zapisan je u policijskom izvještaju, nakon ubistva Beti Gor, petka 13. 1980. godine u Teksasu. Amerika odlično pamti i do detalja poznaje slučaj – istražitelji su prvo mislili da se radilo o provalniku ili silovatelju, da bi sumnja uskoro pala na najbolju prijateljicu Kendi Montgomeri. Uskoro je stiglo i priznanje – pa odbrana, u kojoj je Kendi tvrdila da se radilo o samoodbrani, nakon napada ljubomorom zaludjele žene. Ali opet: 41 ubod, e... Najbolje u seriji ,,Candy“ je oslikana dinamika svakodnevice dvije sasvim različite žene. Melani Linski je prošle godine zablistala u fenomenalnoj ,,Yellowjackets“, u vrlo delikatnoj roli domaćice koja muža vara; sada je u potpuno drugačije postavljenoj igri i podjednako dobra. Potpuno vezana za okvire porodičnog doma, u mjeri u kojoj majka raspekmeženog novorođenčeta to može biti. Lako je pohvatati njene glavobolje, strahove, impulse; uhva-

Melani Linski potvrdila reputaciju velike glumice moderne televizije

titi tu jednu potpuno depresivnu osobu, nemoćnu najviše u momentima kad muž Alan (solidni Pablo Šrajber) nije kod kuće. A kada Alan nije doma, onda je, naravno, najčešće sa Kendi. Kendi Montgomeri je sušta suprotnost – ona je takođe domaćica, ali potpuno dominantna u odnosu na svog nesretnog Peta (sasvim neubjedljivi Timoti Simons u ulozi u kojoj je ipak imao manevarskog prostora). U njihovoj maloj zajednici teksaškog predgrađa i dobrostojeće srednje klase (ona okorjela ,,republikanska“ Amerika, ma do kosti), Kendi je prosto pčela matica, alfa ženka pod teškim i prekraćenim loknama, pod kojima je zaista teško na prvu loptu uopšte i prepoznati Džesiku Bil. Najbolja teza koju su autori serije uhvatili (prije svih Robin Vit, bitna faca ,,Mad Max“ serije, posebno prve sezone), je činjenica da se radi o sasvim različitim, a podjednako depresivnim osobama. S tim što svoju depresiju Kendi drugačije kanališe; uvijek od akcije, od pristupa i preuzimanja inicijative. Pa čak i kad je ta inicijativa svijest ili odluka, da sa nekim treba da prevari muža. Tu negdje ulazimo u sferu krivice, koja ni u jednom momentu pet epizoda mini-serije nije dorečena do kraja; pogotovo u prvoj epizodi, koja se ne bavi toliko uzrocima jedne tragedije.

Već mnogo više gomilanjem tušta i tma sitnih, a sasvim kosmičkih tragedija male Amerike, na skoro otkačen i komičan način... Za to je najzaslužniji Majkl Upendal, režiser premijere, koji je sličnim metodom proslavio neke od najboljih epizoda serije ,,Fargo“ u godinama za nama. ,,Fargo“ je i najbolji primjer, da znate kakve tonove možete očekivati u toj efektnoj, pedantno zaokruženoj i sasvim ludo otkačenoj prvoj epizodi. Nažalost, kada se serija odmakne od popisivanja karaktera i životnih okolnosti dvije savršeno različite žene kojima je Amerika priredila sasvim sličnu nesreću, na jednom paralelnom dijagramu od depresije i neostvarenosti – i kada se sve to prebaci u sudnicu, tako i ,,Candy“ izduši kao balon.

Gubitak oštrice

Sama Kendi Montgomeri izgubi onu oštricu, kada više nema Beti, koja će u potpunom kontrastu da Kendinu karakternu vrcavost pojača. Po predvidljivom tragu, serija grabi ka tezi da je ,,kompletna licemjerna Amerika kriva za ovakvu Kendi i ovakvu Beti“ (ma nemojte) – kao da već nijesmo vidjeli gomilu serija sa sličnim raspletima, najsvježije ,,The Staircase“ na HBO, ranije ovog mjeseca. I kao da se po istom tragu nijesu snimali fantastični filmovi, još pri-

je pola vijeka, ili prije sedam decenija u zlatnoj eri Holivuda... Stvar u završnici donekle vadi i popravlja performans Kendinog advokata, i gomila monologa u kojima Raul Esparza, u pomalo nafuranom ego maniru, iznosi odbranu klijentkinje. Opet, ni to nije nešto što nijesmo vidjeli već gomilu puta na filmskom platnu ili TV ekranu; još od legendarnog i kontroverznog performansa Maksimilijana Šela, ulozi karijere u ,,Judgement at Nuremberg (1961) Stenlija Kramera... Lako je provaliti da je se spremajući za ulogu u seriji ,,Candy“, Esparza gledao upravo taj film. Tako ,,Candy“, ironično, značajno komplikuje posao televiziji HBO, za seriju sa Elizabet Olsen koja će na striming servise sletjeti u drugoj polovini godine. Televizijska publika sada se sa pravom može i pitati, ima li bilo čega novog što može ispričati i ponuditi, ne serija o konkretnom ovom – već o bilo kom istinitom zločinu! Najbolji primjer, za sada, ostaje famozna ,,The Girl from Plainville“, kao najpotresnija i sasvim aktuelna forenzika i zagonetka ovog, našeg vremena. A o onoj Americi koju tretira serija ,,Candy“ je više toliko puta sve rečeno i presuđivano, da je zaista teško i shvatiti, kakav se tu račun uopšte još ima uspostavljati. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.3/5

Četvrtak, 19. maj 2022.

SERIJE

upermoć serije ,,Undone“ je to što savršeno lako dotakne ili zauzme sfere nadrealnog, gotovo psihodelije, a da pritom ostane sasvim prizemna i prizemljena. Ima kriptonit: dijeli istu temu i razradu kao ,,Russian Doll“, čija je druga sezona takođe sletjela ovog proljeća. Ono što za Amazon Prime servis potpisuju kreator kultne cinične animacije ,,BoJack Horseman“ Rafael Bob-Vaksberg i njegova dugogodišnja scenaristkinja Kejt Perdi je, ukratko, animirana psihodrama-komedija za odrasle. Serija je rađena u famoznoj i na velikoj sceni zaista nedovoljno rabljenoj tehnici rotoskopije – što je, otprilike i u najkraćem, crtanje i animacija preko ,,živo“ odglumljenih kadrova). To je prostor na kom talenat razmahuje sjajna kanadska glumica Roza Salazar: nakon uspjeha u ,,Maze Runner“ serijalu filmova i seriji ,,Brand New Cherry Flavor“...

Imigrantski usud

,,Undone“ se tiče potrage za identitetom i ličnim utemeljenjem mlade ženske osobe, lišene očinske figure i sa gomilom porodičnih trauma u odrastanju. Ko je gledao ,,Russian Doll“ zna savršeno na kom se terenu nalazimo, što je podjednako poznata teritorija i publici britanskog modernog klasika ,,Fleabag“... S tim što, kao i lik savršeno karakterne i otkačene ekspresivne Nataše Lion u ,,Russian Doll“, i prigušenija i introvertnija Alma koju tumači Salazar u ,,Undone“, proživljava neku nadrealnost poput Dana mrmota ili sposobnosti da pohodi neko drugo vrijeme, bilo koje drugo osim ono svoje. Ili, da konkretizujemo: Alma ima supermoć da u prošlost ode i da prošlost promijeni. S tim što je ta njena sposobnost možda, ali samo možda – čista šizofrenija. I to osobe koja je duboko povrijeđena (trans) generacijskim sindromom, boljkom i usudom koji se prenosi kroz (naravno, imigrantsku) porodicu... Dakle, tu već prepoznajete jasne ,,Russian

Undone Rotoskopska animacija sa Rozom Salaza

Psihodelija že Na početku druge sezone zidovi od šizofrenije i supermoći se dodatno ruše (ili učvršćuju, kako hoćete). Alma dobija priliku da posjeti jedan, praktično paralelni svijet, u kom je sa tatom Džejkobom sve u redu. ili otprilike, Alma dobija priliku da vidi što bi to bilo sa njom, da je otac uvijek bio tu Doll“ konture, koje će publici biti skoro degutantne onda kad se junakinja dotakne posjete baki Jevrejki u doba holokausta... Ipak, serija ima dovoljno autentičnog i svog, da joj vrijedi pokloniti pažnju - a to se ne tiče isključivo otkačenog i inovativnog stila animacije ili lika Alme za koji se publici lako vezati, kao i za cijeli ,,ženski rodoslov“ familije Vinograd-Dijas. Krajnje očekivano i simbolično, na kraju prve sezone serije ,,Undone“, našu junakinju zatekli smo pred jednom pećinom u Meksiku i sa saznanjem da oca, naučnika Džejkoba (sjajni Bob Odenkerk, dakle glavom i bradom Sol iz ,,Breaking Bad“ i ,,Better Call Saul“) ipak ne može vratiti iz mrtvih, iako mnogo može da mijenja u prošlosti. E, na početku druge sezone ovi zidovi od šizofrenije i supermoći se dodatno ruše (ili učvršćuju, kako hoćete). Alma dobija priliku da posjeti jedan, praktično paralelni svijet, u kom je sa Džejkobom sve u redu. ili otprilike, Alma dobija priliku da vidi što bi to bilo sa njom, da je tata uvijek bio tu.

Paralelni svijet

Alma je, otprilike, rascijeljena između meksičkog i jevrejskog porijekla, a oba nose gomilu trauma; u tom prostoru nekako prihvata svoju sposobnost manipulacije prošlošću kao djelić ludila, tj. od početka druge sezone spremnija je da svemu tome pogleda oči u oči. U novih osam epizoda izostaje onaj ,,vau“ faktor otkačene animacije, koja je u prvoj sezoni znala da nepredvidivo i ludo

eksplodira u onim kreativnim momentima rušenja zakona prostor-vremena. Sada je to jedan vrlo ciljano maglovitiji, ispraniji horizont. Iz kog se rano mogu naslutiti i ključne teme i ideje druge sezone. Dakle, Alma je, brzo ćete shvatiti, podjednako nesrećna ili srećna i u svijetu u kom je tata uvijek bio tu. Što će je natjerati da se identitetski traži niz serpentine rodoslova po maminoj liniji, dakle uz vertikalu autentično ženskog i generacijskog iskustva. Na tom putovanju grabiće od Meksika do Poljske, proživljavati mamine i bakine životne traume koje će joj se najednom ukazati kao mnogo strašnije i zlokobnije od sopstvenih... Naći će se u sirotištu, na stolu za abortus, u prihvatilištu za neželjene trudnoće, u nacističkom kampu, u koncentracionom logoru... Negdje ćete i naslutiti da se tu radi o putu ozdravljenja – za osobu koja zaista ima neku iščašenu snagu, da sebi pomogne i onda kad zaluta u najdublji šizofreni trip ili lavirint. Sve do, naravno, one iste pećine sa kraja prve sezone, koja otkriva i nagovještava putovanje u, izvjesno finalnoj, trećoj. Ta mala predvidljivost razlog je zbog kog ,,Undone“ valja ipak preporučiti nešto mlađoj televizijskoj publici; idealna bi bila za ,,demografiju“ od 16. do 22. godine, onoj kojoj bi, nakon druženja sa Almom i Rozom Salazar, lako bilo da pronađu i prošire senzibilitet u nekim sličnim, a ipak zrelijim, kompleksnijim, a zašto ne, i mračnijim i ciničnijim djelima. To ne znači da je ,,Undone“ ra-

zvodnjena priča ili da pravi kompromise.

Strah od smrti

Njena glavna vrijednost u drugoj sezoni je sasvim jedinstvena i iskrena, a to je onaj momenat kada shvatite da kroz svoja ,,putovanja kroz vrijeme“ Alma više na stupa sama. Naprotiv, u svoj toj ,,supermoći“ sada ona pronalazi širinu za fantastična druženja sa mlađom sestrom. Ali i ocem, kojeg Bob Odenkerk divno demistifikuje i razobličava. Kao lika koji se praktično plaši sopstvene sjenke – koji je svjestan da je bio mrtav, pa oživio - pa se, praktično, na svakom novom koraku plaši da će taj život ponovo izgubiti. Ili, tata Džejkob je taman onakav kakav treba da bude, da se Alma u njega ne razočara, ali i da počne da mnogo više cijeni životno iskustvo žena u svojoj porodici. Sama animirana forma, strogo vođena vizijom holandskog režisera, animatora i slikara Hiska Hulsinga, nažalost diktira i tempo objavljivanja epizoda u trajanju od 22 do 26 minuta: druga sezona se čekala skoro tri godine. Dakle, dok je kompletna glumačka ekipa sve to lijepo izvela, pa on sa timom animatora rotoskopski ,,dotakao“... Na kraju osme epizode druge sezone, ili ukupno 16. u serijalu – utisak je da ,,Undone“ nije dovoljno odmakao od početka. I da za neki katarzičan i manje predvidljiv rezultat, ipak valja više iščekivati treću sezonu ,,Russian Doll“... S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.6/5

Četvrtak, 19. maj 2022.

ar i Bobom Odenkerkom na čvrsto utabanoj i donekle predvidljivoj stazi

londonbusinessblog.com

enskog rodoslova

amazonadviser.com

Novo psihodelično poprište za neobično rodoslovlje

Roza Salazar i Bob Odenkerk u jakoj dinamici kćerke i oca

Četvrtak, 19. maj 2022.

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

d uspjeha filma ,,The Silence of the Lambs“, Džonatan Dem, 1991), serijske ubice na televiziji i velikom platnu postale su sastavni dio pop kulture. Trijumf filma pokrenuo je neviđeni talas koji nikako da se zaustavi, a serijske ubice postale su predmet naše fascinacije, ako je vjerovati broju podkasta i serija posvećenih toj temi.

Vremenska petlja

Glumica Elizabet Mos, poznata iz serija ,,The Handmaid’s Tale“ ili ,,Top of the Lake“, još jednom obogatila je repertoar uloga žena koje se bore za pravdu i feminizam, novom serijom koja je izašla na Apple TV+ od osam epizoda. Riječ je o ,,Shining Girls“ koje su režirale tri žene, uključujući i glavnu glumicu (uz Mišel Maklaren i Dajanu Rid), a koja je nastala po istoimenom bestseleru južnoafričke spisateljice Loren Bueks i koja prikazuje zagušljivu traumu preživljavanja seksualnog napada i potrage za serijskim ubicom. U središtu priče je Kirbi Mazraki (Mos), arhivarka u Čikago San tajmsu i jedva je pobjegla od smrti, kada ju je prije šest godina napao muškarac. Kada je nova nestala žena pronađena mrtva, a opis njenih rana mnogo liči na one koje je zadobila Kirbi, ona s reporterom Denom (Vagner Moura), koji joj uprkos obračunu sa vlastitim demonima odlučuje pomoći, pokušava doći do ubice. Druga žena i ona nijesu bile jedine žrtve ubice Harpera Kurtisa (Džejmi Bel), kojeg upoznajemo odmah u prvoj epizodi. On je decenijama nalazio žrtve i ubijao ih u sličnim okolnostima, a od čijih je istraga policija odustala. Veliki broj mrtvih žena u velikom vremenskom periodu od ruke muškarca, svakako ne izgleda kao maštovita premisa, ako je posmatramo iz realne perspektive, posebno ako negativac personifikuje odvratno seksističko nasilje koje ostaje u našem društvu bez obzira na vrijeme, generaciju ili mjesto. Međutim, za Apple TV+ servis, koji nastavlja posvećenost stvaranju različitih i izazovnih sadržaja, realizam nije dovoljno privlačan, pa je pronađena alternativa koja miješa nekoliko žanrova, a jedan od njih je naučna fantastika. Takođe, za razliku od mnogih kriminalističkih serija, u kojima je potraga za ubicom u prvom planu, ovdje to nije slučaj, isto kao i to što ne vidimo

Shining Girls Kao što su ,,Twin Peaks“ i ,,True Detective“ pokazali, nije neizvodljivo da serija prikaže nasilje razrađenom metafizičkom raspravom, kroz različita vremena, a da se pritom ne izgubi koherentnost. Ali, ,,Shining Girls“ to ne uspijeva na efikasan način kako on planira svoje akcije. Kirbijeva zamagljena stvarnost i lične traume su u prvom planu, a one omogućavaju da ubica uvijek bude korak ispred. Zanimljivo je da se serija ne oslanja na neprekidne obrte ili brze montaže, već na sporo oslobađanje napetosti i detektivske elemente. Ipak, u tom eksperimentisanju, nažalost, dolazi do problema, najviše u prikazivanju vremenskih skokova i u scenariju. Belov lik uvijek izgleda isto, čak i u glavnoj priči iz 1992. godine, kao i u 1964. godini, a ima znanje o situacijama i događajima koji tek treba da se dogode. Efekat leptira je na djelu. Radnje iz prošlosti, koje kao gledalac vrlo teško primjećujemo, mijenjaju sadašnjost. Kirbi jednom živi sa majkom (Emi Breneman), a onda odjednom u drugom stanu ili joj se frizura mijenja iz trenutka u trenutak. Dobar primjer je i u drugoj epizodi kada Bel čita novine i pije iz smeđe šolje, a kada je ponovo podigne, ona je bijela. To su suptilne i očigledne promjene koje smetaju oku i na koje ono ne može da se privikne. Kao posljedica fragmentirane linearne strukture može se vidjeti ubijena žrtva koja je nedugo zatim vraćena u život.

Povratak u život

S jedne strane, postoji simbolika neefikasnosti vremena za ublažavanje fizičkih i psihičkih rana preživjele žrtve serijskog ubice, a s druge stane, sveznanje psihopate koji prolazi kroz vjekove bez starenja, sposoban da anticipira budućnost, što je metafora za osjećaj kontrole koji žrtva osjeća, zaglavljena u zamci.

ottplay.com

SERIJE

Elizabet Mos nastavl Elizabet Mos ,,s druge strane ogledala“ na posteru serije

Dobrona ali pre ambicioz

Četvrtak, 19. maj 2022.

amjerna, eviše zna priča

radiotimes.com

lja feministički pohod u spoju naučne fantastike i mračnog trilera Džejmi Bel se ističe u važnoj i karakternoj roli

Kao što su ,,Twin Peaks“ i ,,True Detective“ pokazale, nije neizvodljivo da serija prikaže nasilje razrađenom metafizičkom raspravom, kroz različita vremena, a da se pritom ne izgubi koherentnost, ali ,,Shining Girls“ to ne uspijeva na efikasan način, što dovodi do zastrašujućih promjena tonova. Pošto je pitanje vremena jedno od centralnih u seriji i nije dobro riješeno, to je veliki nedostatak. Ne pomaže ni to što je vizuelni stil blag od samog početka, sa nezasićenim bojama i kompozicijama koje suptilno dočaravaju atmosferu. Iako je velika pažnja posvećena detaljima u kreiranju različitih vremenskih postavki priče, poput navedene frizure, to samo pravi osjećaj da je serija još više nategnuta. Većina trilera je često hladna. kao i sami zločini koji se razotkrivaju, a nasuprot tome, ,,Shining Girls“ njeguje emocije, što joj pruža toplinu. Ona je posebno vezana za interpretaciju Elizabet Mos, koja je nijansirana i baca čaroliju na kliše žrtve, dok mlada žena pokušava da krene naprijed između svoje žeđi za pravdom i stvarnosti koja se misteriozno ruši oko nje, a nesigurnost je njen stalni pratilac. Očigledno je da se scenario više bazirao na razvoj protagonista dok traže tragove, dok se ne ,,gubi“ vrijeme na dijaloge s objašnjenjima o tome kako funkcioniše njihov univerzum, što pomaže intrigantnosti, ali i zbunjenosti, jer neke stvari ostaju nedorečene. Koncept traume koji je trebao biti u prvom planu, definitivno je intrigantan, ali nedovoljno duboko razrađen. Ostatak vremena fokus je na mlakim istraživanjima patrijarhalnog ugnjetavanja, novinarskog integriteta i porodičnih razmirica. Autorka serije Silka Luisa željela je da uvjerljivo dočara traumatično

iskustvo nakon nasilnih događaja i za to je bila potrebna i sposobna glumica koja može vjerodostojno prenijeti emocionalna vanredna stanja, što Mos pruža, kako se i očekivalo sa njenom glumačkom istorijom. I

Glumački trojac

ako je ponekad upitno u kojoj mjeri na nju utiču njene traume, one su sastavni dio njenog karaktera i sadrže više slojeva. Nekad je sputavaju, a nekad tjeraju naprijed. Njoj pomaže novinar Den, čija prošlost takođe ima neke mračne strane. Tokom serije, malo po malo dobija se sve više informacija o njemu, ali svi dijelovi slagalice nikad ne sjednu na svoje mjesto. Njega je vrlo. dobro odigrao Moura, kojeg znamo kao Pabla Eskobara iz serije ,,Narcos“, koji sve vrijeme balansira na ivici vlastite borbe dobra i zla. Posebno se ističe Džejmi Bel, koji je nesumnjivo odigrao nakon dramedije ,,Billy Elliott“ (Stiven Daldri, 2000) najveću ulogu, kao ubica, koji uvijek pažljivo posmatra, luta scenama poput duha, postavlja pitanja i daje hladnu, zastrašujuću auru koja je daleko od pretjeranog psiho ponašanja koje se često pokušava dočarati. ,,Shining Girls“ je siva serija, ne u fotografiji, ne u bojama, iako se oboje kombinuje, kako bi se dočarala maglina Čikaga iz osamdesetih. Ona je takva u bijegu od linearnosti stvari i klasifikaciji mješanja žanrova. Mos, Moura i Bel čine najveću atrakciju fantastike i pravo zadovoljstvo je vidjeti ih kako komuniciraju kao veliki glumci. Previše ambiciozna serija nije imala lošu namjeru, a to je da žrtvama seksističkog nasilja pruži drugačiji glas. Zato u tom segmentu zaslužuje pažnju i vrijedna je divljenja.

Ocjena: 3.4/5

Četvrtak, 19. maj 2022.

ANIME PLANET

Ekranizacija izuzetne misterije s elementim

ime t r e m m Su Render

twitter.com

Strašna enigma na S

ve što ostavimo za sobom onog dana kad odemo od kuće, i sve što nas tamo dočeka kad se godinama kasnije vratimo, prostor je za ubitačni triler i nadrealnu misteriju anime hita ,,Summertime Render“. Veliki anime horizont godinama vapi za pristojnom misterijom za dominantno odraslu publiku. Posljednja ekskluziva i bitna premijera u prvoj polovini godine je u samoj najavi bila takva, da ne ostavlja ni milimetar prostora za utisak ili bojazan da može omanuti.

Prave zagonetke

Ušio i Šinpei glavni akteri čežnjive misterije odrastanja

Ekranizacija je već zaokružene, kritičarima i zrelijoj publici omiljene mange; u rukama vrhunskog režisera Vatanabea Ajume (top top ešalon autora u deceniji za nama). A sa uvodnih pet epizoda, polaže bitne ispite i iznova dokazuje, da za vrhunsku glavolomku enigmu nije uopšte potrebna čak ni originalna priča. Bitan je tempo, onaj po kom će se tragovi i odgovori prosipati po narativnom drumu tako da naredna krivina nikako ne postane predvidljiva. Bitan je osjećaj da vas iza otključanih vrata riješene zagonetke ne čeka poznat prostor. ,,Summertime Render“ tiče se realnih lokacija. Na stvarno ostrvo, nedaleko od Vakajama Sitija na jugu Japana gdje živi tek oko hiljadu lokalaca, mladić, student Šinpei, vraće se nekon nekoliko godina. Njegova najbolja drugarica Ušio je mrtva, a neposredno prije povratka, na brodu je sanjao da mu ona poručuje da je nađe i da čuva njenu mlađu sestru Mio. Šinpei je kao dječak ostao bez roditelja; odrastao je sa porodicom djevojčica Ušio i Mio... Dakle, ,,Summertime Render“ tiče se onih mladih osoba u raskoraku između života odraslih i sasvim nedozrelog djetinjstva. Tiče se i onog ljeta za koje osjećate da je posljednje sasvim bez-

Četvrtak, 19. maj 2022.

ma natprirodnog ostavlja publiku grozničavom nakon svake epizode

a ostrvu odrastanja brižno; ili, da je već nepovratno uskraćeno one nevinosti, nekim velikim povredama i nedostajanjima. To je jedno lice ovog animea; drugo je ono koje se komotno može častiti epitetom triler-zagonetke na sasvim visokom nivou. Za ovakve priče vrlo je bitno da se ,,pohvatate“ i saživite sa likovima - a u Šinpei, Mio, pa i sama Ušio čija se smrt, ili ubistvo istražuje, već u prvoj epizodi je lako povjerovati kao sasvim osobene karaktere za koje vrijedi navijati i strahovati. Da se radi o natprirodnom podtekstu, biće jasno već na kraju prve epizode – a serija će vam efikasno i elegantno izmicati stolicu, svaki put kad pomislite da ste na korak da nešto ,,provalite“.

Izmaknuta stolica

Kao u nekom od boljih romana Stivena Kinga: liči na mnogo toga, ali ipak je svoje. Brzo ćete se uhvatiti razočarani misleći da se radi o nekoj varijanti beskrajno ponavljajućeg ,,Dana mrmota“ – da bi brzo shvatili da baš i nije sve tako. Devijantna prijetnja će vam ličiti na vanzemaljce, vampire, nekakva lokalna božanstva, dopelgangere, ma šta sve ne... Koncepti modernog vremena sudaraće se o suptilne elemente japanske tradicije kao u najboljim Mijazakijevim filmovima; a kolorit gotovo tropskog ostrva će vas oduševiti poput horizonta i vizuelne estetike najboljih radova režisera Makoto Šinkaija, poput već kultnog ,,Your Name“ (2016) ili ,,Weathering with You“ (2019). Anime je planiran knap u 25 epizoda; za publiku je vrlo ohrabrujuće to što unaprijed zna da se radi o sasvim zaokruženoj

alphacoders.com

Veliki anime horizont godinama vapi za pristojnom misterijom za dominantno odraslu publiku. Posljednja ekskluziva i bitna premijera u prvoj polovini godine, u najavi je bila takva da ne ostavlja ni milimetar prostora za utisak ili bojazan da može omanuti

priči koja ni u jednoj bitnoj fazi mange nije bila razvodnjena. Kraj svake epizode zaista ostavlja onaj rijedak osjećaj iščekivanja naredne sedmice i novog poglavlja. Slično kao u, recimo, famoznoj ,,Lost“ seriji prije deceniju i kusur – s tim što ovdje zaista ne postoji opasnost da se misterija raspline i prospe u plitkoj ili deplasiranoj završnici. Razlog za to je, naravno, i to što u svakom momentu imate svijest da ova istraga nadrealnog ima bitniju pozadinu i podtekst, koji se tiče sazrijevanja mlade osobe. Svih onih pitanja u vezi toga što želimo od života i sa kim; da li smo ne samo neke prostore, interesovanja, već i ljude i druženja prerasli. Ima li tu krivice i može li se, uopšte, na cijelom tom putu izbjeći da povrijedimo sebe ili neke bitne ljude. Tako brzo shvatate da na ovom prelijepom ostrvu, suštinski tragičan lik nije mala Ušio, već taj student Šinpei. Jedno siroče, če-

Triler zaplet vješto flertuje sa elementima nenapadnog horora

rečeno između sigurnosti zaboravljenog, memljivog i vrelog turističkog mjesta, bogu iza tregera – i sve siline i tempa života koji obećava i prijeti u dalekom Tokiju. Sa svim tim bitnim osobama na svom ostrvu, Šinpei je usamljen taman onoliko koliko i bez njih. I borba protiv te samoćom je i najveća misterija anime serijala ,,Summertime Render“.

Usamljeni student

Zato djeluje plemenito, uopšte i taj poziv, da upoznate i posjetite jedno sasvim realno ostrvo na jugu Japana, koje je izvjesno sasvim nepoznato i za veliku većinu (mladih) Japanaca. Momenat natprirodnog ili mitološkog je čini unikatnom, u odnosu na hit-trilere poput kultne ,,Steins Gate“ (jedan od najbitnijih anime momenata od početka vijeka), ,,Erased“ ili ,,Umineko“. A poput vrlo popularne ,,Higurashi“, nasilje se dozira taman ono-

liko da publiku zgrozi, zaintrigira i podsjeti da smo na vrlo ozbiljnom terenu – pritom ne prelazeći međe koje bi ,,Summertime Render“ učinile hororom, makar ne u ovih pet epizoda. Vizuelna rješenja, inteligentna igra rezovima, vrlo smio i unikatan dizajn zvuka – prosto, previše je toga dobrog da unaprijed znate, i da se neće prosuti kao inicijalni hit-triler ,,Another“ prije deceniju. Najveći kiks je potpuno promašena odluka Disney+ servisa, da publici na Zapadu ovaj anime ponudi tek u drugoj polovini godine – kao da najšira anime publika nema i ne zna lake načine da dođe do titlovanih japanskih epizoda. A kakvu su samo mapu ostrva s blagom, biser toplih mora i kapitalac od televizijskog hita, ovog proljeća te umne glave Diznijeve produkcije ispustile. Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.2/5

Četvrtak, 19. maj 2022.

PREPORUKA

FILM Filmovi Erika Romera ispunjeni su lakoćom i vedrinom. On umije da lijepo prikaže svakodnevicu života, ali da je uljepša zanimljivim dijalozima i šarenim, ali istovremeno minimalističkim francuskim ambijentom i setingom. Romera možete gledati kao vašeg dobrog starog prijatelja iz Pariza, koji je zaljubljen u život i, uprkos godinama, uvijek ostaje mlad. Izdvajam „4 adventures de Reinette i Mirabelle“ (1987) i „Marquise of O“ (1976). Preporučujem filmove Pedra Almodovara: „High Heels“ („Tacones lejanos“, 1991) i „Matador“ (1986). Almodovar je jedan od najsjajnijih, najslobodnijih i najekscentričnijih filmskih umjetnika našeg doba. U njegovim filmovima sapunica koegzistira sa tragedijom, a njegov kredo je sloboda - sloboda od tematskih tabua. Glavne teme su majčinstvo, priroda strasti i nasilje. Štaviše, sve tri komponente su, po pravilu, blisko isprepletene. Vidimo neku vrstu „ljubavi do groba“, kao u „Matadoru“, jer ništa ne zaustavlja almodovarske junake u toku osećanja, ljudi se vode svojim emocijama i podliježu im do kraja. Paralelno sa ljubavlju koja ubija, u svijetu Almodovara živi i majčinska, požrtvovana ljubav koja oprašta (kao u filmu „Visoke potpetice“), dok muškarci često ostaju po strani.

TV TV serija „Moon Knight“ mitologiju starog Egipta moderno obrađuje sa dodatkom superherojske tematike. Dok govori o superheroju, pretvara se u duboku dramu o prihvatanju samog sebe i svoje suštine. Serija uspješno kombinuje elemente misticizma, horora i porodične avanture u duhu Mumije i Indijane Džonsa, a pritom ostaje potpuno i jedinstven

Uhvatite Romerovu lakoću i vedrinu Danila Pervov

ZGRABI

Lolita Mikhailova, producentkinja i UX dizajnerka

mekan rokenrol album, koji ima veoma uglađen, sofisticiran, zreo i duševni zvuk sa opuštenim pristupom životu (za razliku od njegovih predhodnih indi albuma). Preporučujem album „20 Años“, Luisa Migela. Migel je nacionalno blago u Meksiku, čak su mu i obožavaoci dali nadimak El Sol de Méxiko – „Sunce Meksika“. Nevjerovatno je da je sa 20 godina snimio već sedmi (!) studijski album, koji je postigao ogroman uspjeh. Ovaj album je pun romantike, mladosti, duha ranih 90-ih i zvuči kao soundtrack za najsrećnije trenutke života.

ZAOBIĐI Teško mi je da ukažem na konkretne radove koje treba izbjegavati. Uostalom, kako kažu, ako ne možete da kažete nešto dobro o nečemu ili nekome, onda je bolje da ne kažete ništa. Stoga, mogu dati samo uputstva i senzacije koje vrijedi slušati. Lolita Mikhailova: ,,Moon Knight“ za nju ima šanse da postane najbolja Marvelova serija

projekat. Čini mi se da ima sve predispozicije da postane najbolja serija studija Marvel. The OA“ je zamahnula na ogromnu temu zagrobnog života - i uspjela je da se nosi sa tim. I nije poenta čak ni u tome da su kreatori mogli da daju jasan odgovor na pitanje gdje smo poslije smrti, već da su na ovom pitanju posvetili mnogo veću dubinu. Služeći se umjetnošću mistike, pokušali su da objasne publici da za koncept „zagrobnog života“ ne postoji jedinstven odgovor, ali da nam njegovo

traženje samo po sebi može mnogo dati.

MUZIKA Album-mikstejp „Caprisongs“, FKA Twigs, napravljen u žanrovima alternativnog popa i R&B sa afričkim uticajima, može se opisati kao čista sreća, sloboda i uživanje u životu. Pošto je ovo mikstejp, a ne album, ispunjen je raznim isječicima iz pjesama, razgovorima i eksperimentima. Album „Change the Show“, Majlsa Kejna moderan je i

FILM Pokušajte da izbjegavate filmove koji vas ne obogaćuju i ne čine vaš pogled na svijet širim i dubljim.

TV Izbjegavajte serije koje ne mogu da vas zavedu u filmski narativ na nekoliko epizoda, toliko da se za vrijeme gledanja nakratko „preselite“ u tu priču i zaboravite na sve na svijetu.

MUZIKA Zaobiđite muziku koja vas ne tjera da sami pjevate, plešete i pravite muziku! Slušajte samo ono što vas inspiriše i čini vaš život još lijepšim.

Četvrtak, 19. maj 2022.

mstein

Trijumfalan povratak kultnih njemačkih metalaca

Gruv topovske paljbe

Dok rifovi albuma ,,Zeit“ praše u ritmu paklenih marševa, Lindeman između redova dotiče i to što je u te posljednje dvije godine zaglavio i na intenzivnoj njezi

utnuti svijet po poganoj njuški, smijati mu se u brk – to otprilike, u inat svemu i svima i ovom vremenu, čini Rammstein na albumu ,,Zeit“. Kao da je to, gorak smijeh, jedino dostojanstveno oružje koje je preostalo. Nećete vjerovati: Til Lindeman, frontmen, lice i naličje benda Rammstein i svega što modernoj muzici znači njemački metal, na osmom albumu ,,Zeit“ zvuči nikad zrelije i ozbiljnije. Čak i onda

kad, recimo, pjesmu posveti priželjkivanom susretu sa nekom prsatom damom (,,Dicke Titen“). Pa postane i sigurno prvi roker koji je pjevao o tome što za muškarca znači, kad nakon liposukcije sedam kilograma masti sa stomaka nakon dugo vremena ugleda – sopstveni penis (,,Zick Zack“). Sve to je vrlo šaljivi i (auto)ironični lament nad sudbinom nekog zadriglog svijeta od tvrdokožaca.

rammwiki.net

d ž uboks

Motiv poput moderne Vavilonske kule na omotu

Lindeman je ,,Zeit“ skockao samo dvije godine nakon prethodne ploče, koja se čekala deceniju; pa ipak, u bilo kom momentu nećete imati utisak da je posao zbrzan ili nedokuvan. Ne samo da je vrlo ličan, pa se na naslovnoj pjesmi albuma ,,Zeit“ dotiče prolaznosti na način koji bi polomio zube i najnadobunijoj mladosti. Dok rifovi praše u ritmu paklenih marševa, Til između redova dotiče i to što je u te posljednje dvije godine zaglavio i na intenzivnoj njezi... I otključava nove kreativne rukavce koji i najmirnije, bezbjedne vode i drumove dovode do tačke ključanja.

Od 11 pjesama, ključni momenat je ,,Angst“; anatomija straha i moderne paranoje, spakovana u manje od četiri minuta. Tu je Lindeman premjerio sve ozidane kaveze od nepovjerenja onih, što bi samo čuvali svoje male, bijedne torove i dvorišta. I sav njihov bijes, prema medijima, drugačijem, novom... Prije nego na ,,Maine Tränen“, naravno, korijene kolektivnih trauma ne pronađe u odnosima majki i sinova. Za deset, ili 30 godina svijet će možda biti i gori, ali na ploču ,,Zeit“ će i Til i svi koji vole njegovu muziku biti ponosni. S. S.

Ocjena: 80/100

els

Kantri velikan servirao odličan album i u 90. godini

Willie N

metacritic.com

Viteška partija pokera

ili Nelson je u 90. godini i ovog proljeća ostao je bez sestre Bobi, sa kojom je nastupao i sa kojom je muziku stvarao duže od četiri decenije. ,,A Beautiful Time“ je album snimljen prije nego je ona preminula - a svejedno je predivna posveta, ne i oproštaj.

Vrlo simbolično spokojan smiraj za kantri ikonu na kaveru ploče

Najbolje na ploči ,,A Beautiful Time“ je što slavni starac, kantri i rok matuzalem pokazuje da i dalje gospodari jedinstvenim vokalnim opsegom Stari kralj kantrija 29. aprila proslavio je rođendan objavljivanjem nove autorske ploče; naravno da je centralna tema suočavanje sa blizinom smrti. Sve to sa patinom dugo kaljene mudrosti i toplog humora, kakav se od Vilija i očekivao... Smrti se obraća vrlo direktno, kao ratnik koji je odlučio da se ne krije: već prva pjesma je ,,I’ll Love You ‘Til the Day I Die“ koju je posao sjajni Kris Stejplton. Kasnije slijedi ,,I Don’t Go to Funerals“ (sa sve obećanjem, da ,,neće otići ni na svoju sahranu“) – koja je, realno, jedna od najboljih pjesama njegovog stvara-

laštva od početka vijeka, dakle u duže od dvije decenije. Pa probajte samo reći da u 90. godini Nelson više nije u formi... ,,My Heart Was a Dancer“ dozvoljava i momenat lake nostalgije za minulim, za onim što više ne može biti. ,,We’re Not Happy (Til You’re Not Happy)“ je zabavna slika, kako to izgleda igrati poker sa Vilijem... Najbolje na ploči ,,A Beautiful Time“ je utisak da starac, kantri i rok matuzalem, i dalje gospodari jedinstenim vokalnim opsegom. Ima tu nešto istinski životno i plemenito, što će publici izvjesno pružiti vjeru u pravedničke pobjede, u trajnost postignuća takvih vitezova. Pa i mnogo nakon što, izvjesno, odbiju da dođu na sopstvene sprovode... S. S.

Ocjena: 75/100

Četvrtak, 19. maj 2022.

33 OBRTAJA

Ivan Dečak, frontmen benda Vatra

film

,,Ginem“ je himna naših kućnih tuluma Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Rado bih poveo Kventina Tarantina, Gaja Ričija i Stivena Spilberga u neku istarsku konobu, na puno vina i malo tartufa. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Takav bi se film snimao godinama i nikada se dovršio ne bi. Previše bi se pilo, jelo i pjevalo, osim ako Tarantino nije običan trezvenjak.

z ika

Film koji Vas čini srećnim? - Kod mene je vječita dvojba čini li me više sretnim film „Družba Pere Kvržice“ (Vladimir Tadej, 1970) ili je to ipak „Vlak u snijegu“ (Mate Relja, 1976). Oba me vraćaju u djetinjstvo, pa su to zapravo slatke brige. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Ima ih dosta. Na moju sreću potpuno sam ih izbrisao iz foldera „pamćenje“. Film koji nijeste skapirali? - Svaki na koji sam, dok sam ga gledao, zaspao. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Moj kućni prijatelj Kristijan Novak, nagrađivani pisac novije hrvatske književnosti, apsolutno je vrijedan spomena. Njegove su knjige „Črna mati zemla“, „Ciganin, ali najljepši“, već uprizorene na kazališnim daskama, a vjerujem da ćemo ih uskoro imati prilike pogledati i na velikom filmskom platnu. Omiljeni filmski rivali? - Definitivno stara garda glumaca, kao sto su Al Paćino i Robert de Niro.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Takve filmove u videotekama nisam posudivao, he he he. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - Šta će biti sa kućom?!? Zapalit ću je!! iz filma „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982). Razlog je očit haha. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - To bi definitivno bila Tasmanijska neman. Kad bi se taj pojavio u epizodi „Zekoslava Mrkve“, svi drugi bi gledali kuda se sakriti. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Sjećam se, bio je to „U zmajevom gnijezdu“ („Enter the Dragon“, Robert Kluz, 1973), nakon kojeg smo svi mi dečki iz ulice napravili nunčake i zaradili popriličan broj modrica po tijelu, ne znajući rukovati istima. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Definitivno, to je soundtrack iz filma „Empire of the Sun“ (Stiven Spilberg, 1987). Pjesma „Suo Gan“ iz spomenutog filma zatvara sve naše koncerte. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Poslije gledanja nijemog filma „Put na Mjesec“ („Le vouage dans la lune“, Žorž Melije, 1902).

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - ,,Mali krug velikih ljudi“, jer upravo oni su me i inspirirali da ju napišem. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - Žao mi je, ali ja smak svijeta ne bih čekao. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - Većinom su to rep, trap, blinkblink pjesmice koje me zapravo uopće ne fasciniraju.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - Pjesma ,,Sonja“, ITD benda, koja je zapravo prepjev grupe Lobo „I’d Love You To Want Me“. Vaša pjesma za karaoke? - Bilo koja pjesma Miše Kovača. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Ovo je teško pitanje, jer ljepota glazbe je upravo u njenoj raznovrsnosti, ali ako bi do toga, ne daj Bože došlo, odlučio bih se za Brusa Springstina. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Uf, ne mogu javno.

Četvrtak, 19. maj 2022.,,Smogovci“ ga podsjećaju na djetinjstvo Ivan Dečak (u sredini):

van Dečak je „car nad carevima“, napisali su članovi podgoričkog benda Neon na Jutjubu, kada su prije nekoliko dana objavili spot za pjesmu „Daleko odavde“. U ovaj rokenrol voz uskočio je i Dečak, frontmen hrvatskog benda Vatra. Prijateljski odnos rezultirao je saradnjom, na oduševljenje ljubitelja starog-dobrog rok zvuka. „Daleko odavde“ poručuje nam da živimo po scenariju koji pišu drugi, u tuđim stihovima i filmovima, stanujemo u strahu, a krećemo se pod lupom. U „globalnom

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Definitivno, to je prerani odlazak Đorđa Balaševića. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - To je lako za odgovoriti, pjesma „Ginem“ grupe Magazin. Čak je postala himna naših kasnih noćnih kućnih tuluma. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi? - Džim Morison, ali nisam držao samo jedan poster. Kompletna je soba od poda, preko zidova, vrata, ormara do plafona, bila u The Doorsima. Na kraju dana, i samo ime „Vatra“ došlo je iz fascinacije spomenutim bendom.

selu“ sve je na vidiku, uvijek detektovano, a pojedinac u sopstvenom životu „slučajan gost“. Ipak, ovim „crnim rupama“ se snagom spoznaje i dobrom energijom uvijek možemo oduprijeti. Zato ne čudi što je Dečak umiješao prste baš u ovaj projekat. Ambasador pozitivnosti i prijateljstva, podržao je Neonovu viziju odstupanja iz stanja kolektivne (ne)svijesti koje čini da nam duše često podrhtavaju. A mi ćemo 30. maja u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici drhtati i plesati tago, tražiti

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Neka ja u njegovim današnjim godinama odem na još jedan koncert Stonesa, a za dalje lako.

Serija idealna za kišni vikend? - Bila bi to serija „Bolji život“, jer nakon svake kiše dolazi sunce!

kompas, razbuktati snove. Nikuda nećemo žuriti i apsolutno ćemo se prepustiti akustičnoj magiji koju nam Dečak i Vatra donose. Pokažimo im da nijesu „slučajan odabir“. Do tada se prepustimo vožnji sa gostom naših „Obrtaja“. Pripremio nam je žestoku plejlistu, a usput ćete saznati i kako je bend Vatra dobio naziv i koja numera zatvara njihove koncerte i još mnogo toga o tartufima i vinu sa važnim filmskim facama. Upadajte, rezervoar je pun!

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Smogovci“ su pečat svakog djeteta rođenog u 80ima i ranije, pa tako i mene. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - Možda nova serija Dalibora Matanića „Šutnja“. Nadam se da će ju imati prilike pogledati što veći auditorij. Serija koju nikada nijeste završili? - Definitivno, to je „Santa Barbara“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Kraj prve sezone serije „Raised By Wolves“ žešće je

s…e koje sam vidio, ali kažu da je druga sezona super. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Poželio sam šank iz serije „Kafić uzdravlje“. Najdraži par iz serije? - Tu titulu zaslužuju Mulder i Skali („The X- Filles“). Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Prihvatljivi su mi svi poslovi Delboja i njegovog mlađeg brata Rodnija. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Zapravo, uvijek za Toma. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 19. maj 2022.

kalendar

,,The Pianist“: Duboko lična filmska p

Istina strašnija od igre heroja i zlobnika Mnogi su filmu zamjerali to što mu fali urgentnosti. To što je glavni junak (voljno i nevoljno) u ratu skoro isključivo posmatrač; kao da je odvojen od realnosti rata i opstajanja u ratu. I promašuju poentu, jer Polanski nudi ,,veću realnost“; onu u kojoj velika većina preživjelih zaista nijesu bilo kakve junačine koje su sami sebe i druge spašavale

reživjeti ratni horor ne znači blagoslov, daleko je od trijumfa za one kojima najvoljeniji nijesu preživjeli. Roman Polanski tvrdio je da je smrt majke u gasnim komorama koncentracionog logora tako bolna da samo sopstveno umiranje tu bol može umiriti. Pijanista Vladislav Špilman izvodio je Šopena na varšavskom radiju, u momentu kada su prve nacističke bombe počele da padaju na glavni grad Poljske. I njegova prva reakcija bila je: ,,Ne idem ja nigdje“.

Bez sentimenta

Ovaj Poljski Jevrej, klasični muzičar, rat i holokaust preživljava pukim stoicizmom i sa mnogo, mnogo sreće. Nema u ovoj golgoti od filima prostora za sentiment, baš kao ni neki saspens u maniru trilera, sve to veliki režiser odlučno i bezbjedno zaobilazi... Umjesto toga, odlučuje da priču ispriča onakvu kakav život jeste: pijanista prosto svjedoči o onom što je vidio, što je proživio. Stiven Spilberg molio je Polanskog da režira ,,Šindlerovu listu“ (,,Schindler’s List“, 1993); Roman je odbio, jer takvoj priči nije vjerovao kao dovoljno stvarnoj. Jer kako uopšte, u jednom takvom ratu i u holokaustu, jedan čovjek može samo da odluči da će neko

da preživi, pa da se to tako i desi? Ne, holokaust je nešto mnogo strašnije, nije samo igranka ljudskog zla, već i luda igra slučaja; i to ga čini još više, ironično, užasnim...

Bodljikava žica

Takav je rat, i takav je holokaust: neki će srećom preživjeti, a oni brojniji tu sreću neće ni imati. ,,The Pianist“ nije film o herojstvu, jer milioni Jevreja u Drugom svjetskom ratu nijesu ni priliku, ni milimetar prostora dobili, da bilo kakvu hrabrost iskažu. I naravno da Polanski sve to odlično zna, jer je sam to proživljavao. Kao dječak u getu u Krakovu i Varšavi; sa jednom od najranijih uspomena, oca koji ga provlastudenthandouts.com

Nije to bio samo optimizam: već jedno prosto životno utemeljenje, od odrastanja i života u porodici savršenog ugleda

i u potpunoj profesionalnoj ostvarenosti. U svemu onom što ljude ubijedi da ništa ne može poći po zlu. I to je jedna od tragedija jevrejskog naroda, sa kraja na kraj Srednje i Istočne Evrope u Drugom svjetskom ratu: do logora i gasnih komora vođeni su kao ovce pred klanje. Nesvjesni što im drugi čovjek može namjeriti. E, to ubjeđenje uhvatio je Polanski na licu Adrijena Brodija, dok glumi Špilmana za klavirom u času prvih sirena i bombi nad Varšavom, u filmu ,,The Pianist“. ,,Pijanista“, onako kako ga Brodi igra a Polanski navodi poput krpene marionete u lavirintu ratnih zgarišta i geta, mnogo je toga – ali heroj nije.

Famozni ,,koncert tišine“

Četvrtak, 19. maj 2022.

priča Romana Polanskog , premijerno prikazana prije dvije decenije

sfgate.com

Ejdrijan Brodi kao Vladislav Špilman idealno dirljiv posmatrač i svojevrstan antiheroj u varšavskom getu

či krozi isječenu bodljikavu žicu... I on i otac su, u malim zbjegovima, rat preživjeli – opet, samo i isključivo pukom srećom. Tu sreću Romanova majka nije imala, i to je sve što razdvaja nečiju tragičnu žrtvu od nekog, (tragično) preživjelog. Ko je tu ,,Pijanista“? Polanski se žestoko trudi da samopouzdanje Brodijevog lika oslika kao potpuno realno i stvarno. Zato i značajno produbljuje Brodijev prethodni, dobar performans, portret čuvenog kalifornijskog sindikalca iz prethodnog ,,Bread and Roases“ (2000) Kena Louča. Lako je uhvatiti se za sigurnost tog mladog čovjeka, koji se potpuno i predano od djetinjstva predao muzici; lako je shvatiti koliko je utemeljen, koliko je svjestan da je dobar u poslu koji radi. Ne jednom ćete ga u filmu čuti, kako druge ubjeđuje da će sve proći dobro za njih. Prije nego ostanu iza ozidanog geta, pa sasvim gladni, pa

promrzli, pa bolesni, pa žedni, pa... Mnogi su Romanovom filmu zamjerali to što mu fali urgentnosti. To što je glavni junak (voljno i nevoljno) u ratu skoro isključivo posmatrač; kao da je odvojen od realnosti rata i opstajanja u ratu. I promašuju poentu, jer Polanski nudi ,,veću realnost“; onu u kojoj velika većina preživjelih zaista nijesu bilo kakve junačine koje su sami sebe i druge spašavale. Ne, ,,preživjeli“ zna da je život sačuvao uglavnom zahvaljujući nasumičnoj i neočekivanoj pomoći nekih ljudi od kojih to ne bi mogao ni očekivati. I naravno, oholom igrom vjerovatnoće, sreće, za koju više niko nema ni obraza da je nazove sudbinom. Tu je lako uhvatiti i onaj iskreni osjećaj jednog od najvoljenijih i najomraženijih grešnika Holivuda Polanskog: na isti način na koji su on i otac preživjeli holokaust, moglo se iz potpuno nasumičnog razloga

desiti da život izgube. Na isti način na koji je njegova majka završila u gasnoj komori, moglo se desiti da tamo ne bude i da preživi; ili da u gasnoj komori on bude umjesto nje... I to su neka najdublja osjećanja progonjene i senzitivne duše, koja su tako lijepo i okrutno iznijeta u Brodijevoj igri.

Tišina i buka

Zato je i ona ključna scena Brodijevog susreta sa nacističkim kapetanom Vilmom Hosenfeldom (Tomas Krečman) igra ironije – na mjesto skrivanja pijaniste on će naići pukom slučajnošću. A ples tišine i buke, pokreta i potpunog mirovanja njih dvojice, onako kako ga je Polanski režirao, sasvim je maestralan. I naravno, realan život. Špilman je nakon rata nastavio da bude pijanista; njegova autobiografija decenijama u Poljskoj nije mogla biti objavljena, jer nije sve Jevreje prikazivala kao heroje i žrtve, niti

je sve Njemce predstavljala kao figure iz pakla. I zato je ta priča Polanskom bila tako lična: u njoj je vidio realan život, van crno-bijelih slika i konstrukata od bilo čije ideologije. To Perlmana čini i savršenim svjedokom: pred bilo kojom porotom, Broudijeve gladne oči i drhtave ruke, jednog pijaniste osuđenog da tik pored klavira godine mora da provodi u skrovitoj tišini – bile bi dovoljne da se uzmu kao nepobitno istinit dokaz. Polanski ga obožava i slavi jer zna da njemu samom, bilo koja svjetska porota, pod teretom grijeha, nije i neće povjerovati. Ali zato im svima njima može makar servirati tog pijanistu, Perlmana, ubogog Jevreja, koji nije niti heroj niti junačina, koji je platio cijenu samopouzdanja, arogancije ili lakomislenih zabluda – pa da ipak bude savršen svjedok. U jednom ratu, koji je mnogo strašniji i mnogo više od puke igre junaka i zločinaca. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 19. maj 2022.

kalendar

,,Star Wars: A New Hope“, nezaboravn

Žuta slova na ta klupko koje se i

nate li onaj osjećaj kad pogledate baš dobar film? Ili ne - možda prije, kad vam film baš „legne“? Ovdje, dakle, nije riječ o tome da li je to film koji zaslužuje Oskara, da li će završiti na IMDb listi ,,100 najboljih“, ili je li nešto što bez griže savjesti možete preporučiti prijatelju koji je ljubitelj filmova. Ne, ovdje govorimo o posebnom raspoloženju u kome ste upalili film i on je bio sve što ste od njega željeli u tom trenutku. Možda čak i više. U pitanju je nešto što umije popraviti dan, vikend, sedmicu. Nešto što vas može natjerati da zaboravite da ste upravo dali pola plate na račune, iako je tek deseti u mjesecu, ili da se vaš omiljeni frizer preselio u drugi grad.

Bioskopsko iskustvo

Naravno, ako poznajete ovaj osjećaj, onda znate da se on, čak ni takav, ne može porediti sa jednim još boljim: osjećajem kad takav film pogledate u bioskopu. Štoviše, mislim da ću zauvijek biti branilac stava da je i najgori film bar za nijansu bolji kada ga gledate u bioskopu. Ali, o tome drugom prilikom. Sad mi udovoljite na trenutak i zamislite sljedeću situaciju (preduslov: da vam nijesu strane niti nemile svemirske avanture i laserski mačevi). Godina je 1977. Sjedite u mračnoj bioskopskoj sali i već ste pojeli pola kokica, iako film nije ni počeo. Na platnu se pojavljuju žuta slova na crnoj pozadini i ono što vi u tom trenutku ne znate, jeste da imaju moć da za samo dva sata promijene zauvijek i žanr naučne fantastike i živote svih klinaca širom planete. U pitanju je ,,Star Wars“ (Džordž Lukas, 1977). I, u ovom slučaju, neizbježno je pomenuti i 16 franšiznih nominacija (od kojih je osvojeno čak 12 Oskara) i to da se film (kasnije brendiran kao ,,Star Wars: A New Hope (Episode IV)“) nalazi na IMDb listi ,,100 najboljih“, ali i da nikada nije bila riječ o tome. Riječ je o trenutku kada su Luk Skajvoker (od milošte Luka Nebohodač) (Mark Hamil), fantastični Han Solo (Harison Ford) i još fantastičnija Leja Organa (Ke-

Mnogo je faktora koji su igrali ulogu u obezbjeđivanju instant popularnosti filma, ali nijesu dovoljni da objasne zašto je odmah postao hit i zašto je klasik i sada. Odgovor je zapravo prilično jednostavan i svima nam je pred očima. ,,Star Wars“ je kombinacija svega što je kul ri Fišer) postali imena koja znaju maltene svaki dječak i djevojčica na svijetu. Na listi konkretnih mjesta i događaja u vremenu, koja bih obišla da mi neko pruži ključeve od ,,dilorijena“ ili ,,TARDIS“ (znam da svi imamo ovakvu listu!), ovo se ne nalazi prvo na listi, ali bi bioskopska sala tog 25. maja prije 45 godina definitivno bi bila moja usputna stanica. Sada, ponavljam, 45 godina kasnije (!), ,,Star Wars“ franšiza prošla je kroz mnoge promjene. Snimljeno je još mnogo filmova (sada ih je devet, ili ukupno 12, zavisi kako gledate) od kojih su neki sjajni, neki ni vrijedni pomena. Tu je i nekoliko dobrih video-igara, kao i animiranih serijala kojima bi trebalo pružiti šansu jer su bolji od posljednjih nekoliko filmova. Najzad, tu su i serije - među kojima se najbolje pokazala ,,The Mandalorian“, ali se potajno nadamo da će ,,Obi-Wan Kenobi“ (koja izlazi 27. maja) biti još bolja. Na kraju, cijeli ,,Star Wars“ univerzum završio je pod kapom kompanije Volt Dizni. O tome, koliko je ovo bila dobra ili loša odluka rasprava bi se mogla voditi mjesecima, pa ću zato pisati o nečemu drugom. Fokus će biti na pokušaju da se odgovori na pitanje: Zašto je Star Wars tako prokleto kul ČAK I DANAS?

Ukoliko krenete da preturate po arhivama interneta primijetićete da je Džordž Lukas u intervjuima često pominjao da je ,,Star Wars“ franšizu inspirisao ,,Flash Gordon“. U pitanju je naučno-fantastični serijal koji baš kao i ,,Star Wars“, priča o svemirskoj avanturi epskih razmjera, podijeljenoj u epizode. Uz to bi izdvajao i sjajne filmove Erola Flina, koji se proslavio glumom u podžanru akcionih filmovima (swashbuckler) koji su karakterisali mačevi i avanturistički nastrojeni heroji. Dovoljno je da znate samo jedno od ovo dvoje da zaključite da je zamisao Džordža Lukasa morala biti kul. Ipak, ,,Star Wars“ je išao mnogo dalje od toga. Najprije, vizuelno. Za to je, naravno, najviše bio zaslužan napredak tehnologije i kinematografije i činjenica da su se neke stvari prvi put mogle isprobati i vidjeti baš u ovom filmu.

Magični mač

Ali, ni to nije sve. Kao i mnogi raniji filmovi, i ,,Star Wars“ se oslanjao na prepoznatljive mitske i bajkovite arhetipove: mlado siroče koje je heroj, misterioznog čarobnjaka-mentora i strašnog mračnog gospodara. Odmah zatim, tu su bili i magični mač, princeza u pritvoru, uzbudljiva spasilačka misija. Ipak, ovaj je film uspijevao da bude ubjedljiviji i od mita i od bajke, što je samo po sebi prilično kul. Ali ni to nije to, idemo dalje. Nastavite da kopate i naići ćete na gomilu sadržaja na internetu posvećenu Lukasovom opsjednutošću srednjovjekovnim Japanom i uticaju koji je, recimo, ,,The Hidden Fortress“ (Akira Kurosava, 1958) imao na prvi ,,Star Wars“ film. O njegovoj ljubavi prema Japanu možda najbolje govori to što je riječ džedaj (,,jedi“) uzeta iz japanske oznake za nacionalni srednjovjekovni ep, poznat na japanskom kao ,,Jidai Geki“ (periodska drama). Lukasovi džedaji su, u esenciji, uvijek i bili mistični heroji i poznavaoci borilačkih vještina, samo su bili smješteni u svemiru, sa laserskim mačevima umjesto onih klasičnih, tako da ovo, ako razmislite, i te kako ima smisla.

Četvrtak, 19. maj 2022.

vni početak svemirske i mitske avanture, slavi 45. rođendan

Svi ovi faktori su igrali ulogu u obezbjeđivanju instant popularnosti filma, ali sami po sebi nijesu dovoljni da objasne zašto je film odmah postao hit i zašto je klasik i sada. Odgovor je zapravo prilično jednostavan i svima nam je pred očima - ,,Star Wars“ je kombinacija svega što je kul! Ne samo da ima moćnu, mitsku priču o putu jednog heroja, već ima i brojne druge kul elemente. Pa, samo među glavnim likovima postoji niz živih paradoksa!

Dva konteksta

Tu je dječak sa farme koji postaje galaktički heroj (Luk Skajvoker), tu je lovac na glave sa zlatnim srcem (Han Solo), tu je princeza kojoj ne treba spašavanje (Leja), a ne zaboravimo i najslađi tandem prepirljivih, komičnih droida (R2-D2 i C-3P0). Zatim, tehnološki potkovani krzneni drugar i partner u zločinu - Čubaka, mentor kakvog bi svako od nas poželio (Ben Kenobi) i nedokučivo zao zlikovac kakav je Dart Vejder. I, za slučaj da sve to nije dovoljno, ponoviću još jednom - ima svemirske brodove i laserske mačeve! P-r-o-k-le-t-o k-u-l! Ipak, stvar je u ovome. Džordž Lukas imao je viziju. O filmu koji nije bilo nimalo lako sprovesti u djelo. Još je teže bilo čekati kako će publika primiti film (i vjerovati u njega) iako je on hronološki četvrti u (tada nepostojećoj) franšizi, o kojoj u tom trenutku niko osim Lukasa nije znao ništa. ,,Star Wars“ nije savršen film, ali njegove dobre strane u svakom trenutku nadmašuju njegove slabosti. Predstavlja vjekovnu temu dobra protiv zla u futurističkom i mitskom kontekstu istovremeno. Temelj je one naučne fantastike koji na najljepši način raspiruje maštu bez obzira na pol i na godine. Trijumf je mašte, ali i uzbudljivo avanturističko klupko koje se i dalje odmotava 45 godina kasnije. Zbog njega ćete se uvijek osjetiti kao dijete kad na ekranu ugledate magična žuta slova koja jure i ispisuju: ,,A long time ago, in a galaxy far, far away…“. Takav film, priznaćete, uvijek dobro „legne“. Biljana MARTINIĆ

alphacoders.com

amnom ekranu i dalje odmotava Originalni poster Lukasove nezaboravne avanture

Dado Đurić u misiji u Centralnoafričkoj Republici

Četvrtak, 19. maj 2022.

PODGORI č ARENJE

Dado među Pigmejima

akva egzotika: negdje sredinom 1974, tek na kraju kolonijalne ere i u doba kad se planeta još mogla dičiti neistraženim kucima, Dado Đurić, već svjetski bitan slikar, našao se na ekspediciji u džungli. U Centralnoafričkoj Republici, među Pigmejima! Najbolje je i najpoštenije, da o takvom poduhvatu gotovo isključivo svjedoče djela. Zna se, recimo, da se Dado među Pigmejima obreo u okviru misije francuskih ljekara. Da je u svijetu umjetnosti to već bio prvoklasano bitan događaj - jer Cetinjanin je tada bio umjetnik čija su djela otkupljivale neke od ključnih državnih institucija Francuske koje su brinule o nasljeđu umjetnosti, pariskih galerija i muzeja... Otprilike, Đurić je početkom sedamdesetih već bio slikarski superstar, a od slave je bježao u stvaranje. Zato o onoj afričkoj priči najbolje i ljepše od svega svjedoči fenomenalni ,,Boukoko Triptique“ (1975); ali i rijetke fotografije, Dadovog crteža, oči u oči

sa pigmejskim djetetom u džungli. A tamo gdje je Dado bježao u stvaranje, moralo se ići u Normandiju, u selo Eruval. Prije pola vijeka, na primjer, ekipa zagrebačkog ,,Starta“ tamo je svjedočila izlokanoj cesti, koju je Đurić, zamislite, nazivao ,,Ulica Montenegro“. Na samom kraju kuća, maltene mini-farma; na vratima divna mlada Kubanka, Đurićeva supruga Hesi... Ovako bi, otprilike, izgledali ti susreti sa zemljacima: Dado im se tu lupeški nasmijao (,,U Parizu ima 50 hiljada slikara i isto toliko prostitutki... Zašto ste tražili baš mene?“), na pomenute pozdrave nekih Crnogoraca kazao da nijednog ne poznaje (,,Sad me svi znaju, a kad sam crkavao od gladi niko nije pitao kako je Dadu“)... Sunarodnicima bi se ipak obradovao i dodao ono što mu je bilo životna i autorska deviza: ,,Slikaj, brate, ova moja platna, a mene pusti na miru. Ni za svoj katalog se nijesam slikao. Fotografija je sranje“!

Zaglavi se

Privatna arhiva

Godinama kasnije, u tekstu ,,Spaliti mrtve“, njegova kćerka Amarant svjedočila je o foteljama raspoređenim u ateljeu ukrug. ,, Postalo je jasno da su toliko očekivani gosti bili niko drugi do naslikana bića, čiji smo dah gotovo mogli da čujemo kroz kožu ili niti tkanine...“. Ne bi bilo ni fascinacije Pigmejima, tim fizički najmanjim među svim ljudima, da nije bilo fascinacije tijelom. Odbijao je, godinama i odlučno, svaku insinuaciju da su na njegovim platnima to neka tijela u raspadanju; naprotiv, da su takva kakva baš i jesu... A u posljednjem intervjuu 2009. govorio da ga je snažno pomjerila priča o najvećem starozavjetnom mučeniku, Knjiga o Jovu. ,,Mislim da je to sjajna knjiga. Jer to je svačija sudbina. Danas imamo hemioterapiju i umiraonice, i na kraju ti preostaje da se baciš kroz prozor“... Onim novinarima ,,Starta“ je prije pola vijeka otkrio da bi rado izlagao na Cetinju. ,,Ako me pozovu, neću sam da se

Crta: Srđan Ivanović

nudim. Takvi smo Crnogorci“. Govorio da je ,,u Crnoj Gori kamen težak, sa stotinu boja“. I to ratno dijete bi odjednom natutnulo i nešto ovako: ,,Da danas nijesam slikar, i sam bih ubijao“! Spavao je na ugljenu, radio kao pečalbar i pečalbarem sebe opisivao. O slavi i bogatstvu govorio samo da se previše u životu namučio da bi bio buržuj... Govorio da voli životinje, da je vegetarijanac od glave do pete; izbjegavao priče o pravcima, da valja preskočiti estetiku, razne ,,izme“ i akdemizam. I da prije svega treba imati srca, da bi se shvatila neka slika. O Dadu Đuriću svijet zbori kao o jednom od najvećih slikara druge polovine 20. vijeka; ipak, sam je uvijek govorio ,,da su to samo valjda Crnogorci izmislili“. Insistirao je samo da se o njemu napiše da radi, stvara, da ne ljenčari. I da je samo i baš onakav, kakvog bi ga vidjeli, na farmi u Eruvelu. Na kraju izlokane ceste koju je on zvao Montenegro... Stojan STAMENIĆ

Vladimir Ševčenko je 16-milimetarskom kamerom snimao ,,čišćenje“ nakon nuklearne katastrofe 1986. godine. Osim video- rada, posjetioci ,, London Gallery Weekend“ mogli su da vide bronzanu repliku njegove ,,toksične kamere“ koja je u tolikoj mjeri bila smrtonosno radioaktivna da je ubila režisera

imate više od 150 galerija, koje su odlučile igrati vašu umjetničku igru, pa u tu igru ubacile dobitni tiket (čitaj: ulaz je besplatan), stvari su mnogo jasnije. Ono što sigurno izdvaja ovaj događaj od drugih je to da su neke od ovih galerija koje učestvuju relativno nove, a iza zidova čuvaju umjetnike koji će tek ispisati stranice umjetničke istorije. Ali isto tako, većina galerija je odlučno krenula u bitku osporavanja ustaljenih komercijalnih modela izložbenih prostora, i više djeluju kao umjetničke institucije koje, bez obzira na relativno ograničena sredstva, žele da eksperimentišu. Iako se čini da je centralni dio grada dobio najviše prostora, kada pogledamo mapu koncipirane šetnje kroz galerije, primjećujemo da je uključen svaki kutak Londona. Posebno je za-

londongalleryweekend.art

ondonskom proljeću, u kombinaciji sa sunčanim danima i iznenađujuće visokom temperaturom koja je proteklog vikenda bila iznad 20 stepeni Celzijusa, bio je potreban i adekvatan scenario. U gradu od deset miliona stanovnika, u kojem na svakom ćošku kreće nova ,,akcija“, koncipiranje dobrog ličnog skripta za vikend nikad ne predstavlja ni najmanji problem. A mnogo je jednostavnije kada vam vikend osmisli neko drugi, kao što su to učinili kuratori muzeja i tvorci projekta ,,London Gallery Weekend“. Iako je ,,London Gallery Weekend“ svježa inicijativa (ovo je tek drugo izdanje), specifični osvrt na umjetnički ekosistem koji London njeguje decenijama, uvijek je dobitna kombinacija. A kada u tom ekosistemu

Mapa galerija koje učestvuju u ,,London Gallery Weekend“ akciji

londongalleryweekend.art

Kamera iz Černobilja

Bronzana replika famozne ,,toksične“, radioaktivne kamere Vladimira Ševčenka, izložena u Londonu

londongalleryweekend.art

LONDON CALLING

Efektno izložena parola ,,Želimo da dišemo“

nimljivo vidjeti da su neke vrlo opskurne i jedva vidljive galerije dobile priliku da predstave opcije, i tako iz anonimne scene prelaze polako na bolkbastersku. Jedna od tih je ,,Sadie Coles“ u kojoj su posjetioci vidjeli radove četiri galerije iz Indije, sa fokusom na 75. godišnjicu nezavisnosti ove zemlje. U velikoj gužvi od više od 150 galerija, teško je odabrati one koje su obilježile vikend za nama, ali bi radovi u istočnom ćošku grada, u galeriji ,,Maureen Paley“, sigurno bili neki od najefektnijih. Razlog za to je vjerovatno tema izložbe ,,The Toxic Camera“ o ukrajinskom režise-

ru Vladimiru Ševčenku koji je 16-milimetarskom kamerom snimao ,,čišćenje“ Černobilja 1986. godine. Osim video-rada, posjetioci su mogli da vidje bronzanu repliku njegove ,,toksične kamere“ koja je u tolikoj mjeri bila smrtonosno radioaktivna da je ubila režisera. Takođe, hajlajt vikenda bili su i radovi Francuskinje Nikole L. u galeriji ,,Alison Jacques“ u Merilbonu. Od popularne umjetnice, čija najpoznatija djela podsjećaju na namještaj, pozajamljene su skulpture od tkanine, a ovim djelima fokusira se na objektivizaciju žena. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić