Dnevni list Pobjeda 19.11.2019.

Utorak, 19. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19401 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Evropski diplomata o današnjoj sjednici Savjeta EU

Crna Gora dobila još jedan izvor zelene energije

Možura puštena u rad

Nema priče o novim pravilima, samo rasprava o procesu proširenja

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić i njen malteški kolega Džo Mici pustili su juče u rad vjetroelektranu Možura i ocijenili da ovaj čin nagovještava tješnju saradnju dvije zemlje. VE ima snagu 46 MW i vrijedna je 90 miliona eura, saopšteno je iz Vlade.

STR. 5.

Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva sumirao rezultate i dogovorio plan

STR. 2.

Nacrte zakona završiti najkasnije do 7. decembra

STR. 3.

RAZMJENA PORUKA: Saradnja između bivšeg ministra unutrašnjih poslova i odbjeglog biznismena Kneževića

Predsjednik Skupštine ocijenio da SPC izaziva podjele u Crnoj Gori

Brajović: Naša je obaveza obnova autokefalnosti CPC STR. 6.

Medvjedicu kod Bioča ubili krivolovci članovi Lovačkog saveza

Jovićević: Rekao sam debeljku da mu je opasno dolje STR. 9.

Veliki priliv stanovništva i manjak specijalista otežavaju rad podgoričkih domova zdravlja

Kažić: Moguće da je motiv obijest ili prodaja mesa Žarko Lakušić (48), Nenad Marović (54), Darko Radulović (41), Mihajlo Vlahović (54) i Nebojša Petrović (44), dugogodišnji članovi Lovačkog saveza,

uhapšeni su, jer su, kako se sumnja, u reonu Mala rijeka kod Bioča ubili medvjedicu staru dvije godine.

STR. 6. i 7.

STR. 8.

Oko 250.000 stanovnika „pokriva“ tri radiologa

2

Politika

Utorak, 19. novembar 2019.

Evropski diplomata o današnjoj sjednici Savjeta opštih poslova EU Ako pitate o novom prijedlogu Francuske, biće potrebne dodatne diskusije među državama članicama prije nego što on bude dostavljen na političku raspravu na nivou ministara – kazao je Pobjedi EU diplomata

Nema priče o novim pravilima, samo rasprava o proširenju

PODGORICA – Nikakva nova pravila neće biti predstavljena danas na sjednici Savjeta opštih poslova EU u Briselu. Ministri će raspravljati i procijeniti trenutno stanje procesa proširenja, a zaključci nijesu predviđeni.

To je za Pobjedu kazao izvor iz Savjeta EU. Evropski diplomata naveo je i da će zemlje članice prije zvaničnog prijedloga Francuske morati dodatno da razgovaraju.

- Ako pitate o novom prijedlogu Francuske, biće potrebne dodatne diskusije među državama članicama prije nego što budu dostavljeni na političku raspravu na nivou ministara država članica– kazao je Pobjedi EU diplomata.

Iz Savjeta EU kazali su za Pobjedu da se očekuje generalna politička rasprava, nakon odluke koju je Savjet EU donio u oktobru ove godine.

- Na sastanku Savjeta EU očekujemo generalnu diskusiju nakon odluke koja je doneše-

FRANCUSKI PRIJEDLOG NA ČEKANJU: Savjet za opšte poslove EU

na u oktobru (da Sjeverna Makedonija i Albanija ne otpočnu pregovore sa EU). Ne očekujemo suštinsku političku diskusiju u ovoj fazi. Zato je prerano spekulisati o deta-

Ministar odbrane na sajmu vazduhoplovstva u Dubaiju se sastao sa američkim zvaničnikom

Bošković: SAD najznačajniji strateški partner PODGORICA - Ministar odbrane Predrag Bošković se u Dubaiju, na marginama međunarodnog sajma vazduhoplovstva „Dubai Airshow 2019“, sastao sa pomoćnikom sekretara odbrane za vojsku Sjedinjenih Američkih Država Brusom D. Džetijem, kao i sa generalnim direktorom za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane Španije, admiralom Santiagom Ramonom Gonzalesom Gomezom.

Bošković je apostrofirao da su SAD najznačajniji strateški partner Crnoj Gori i dodao da ima prostora za proširenje saradnje dvije zemlje kao NATO saveznice.

Takođe je naglasio da Crna Gora ostaje glavni zagovornik NATO politike otvorenih vrata, kao i da će naša država nastaviti snažno da podržava sprovođenje neophodnih reformi u zemljama aspirantima za članstvo u Alijansi.

Sagovornici su poručili da očekuju da će predstojeći NATO samit u Londonu doprinijeti dodatnom usaglašavanju savezničkih napora u borbi protiv aktuelnih bezbjednosnih izazova na globalnom nivou.

Tokom sastanka sa admiralom Gomezom, Bošković je informisao sagovornika o prioritetima u modernizaciji Vojske Crne Gore, sa posebnim fokusom na strateški okvir i jačanje nivoa interoperabilnosti, kao i budućim planovima za razvoj crnogorskog odbrambenog sistema. On je naglasio da je neophodno razmotriti nove modalitete saradnje dvije zemlje na polju odbrane.

Gomez je poručio da će Ministarstvo odbrane Španije snažno podržavati dalji razvoj crnogorskih odbrambenih kapaciteta, te naglasio da je proces modernizacije Vojske Crne Gore u skladu sa najvišim standardima i aktuelnim bezbjednosnim izazovima.

R. P.

ljima vezanim za moguće preispitivanje procesa proširenja u budućnosti – kazali su iz Savjeta.

Francuska je prošle nedjelje zemljama članicama dostavila

na razmatranje tzv. non-pejper u kome je predstavila četiri principa koje Pariz vidi kao osnov za novu metodologiju proširenja EU. Pošto je u oktobru blokirala

otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Francuska se založila za postepenije pristupanje EU, otvaranje strukturnih fondova EU ze-

mljama kandidatima, ali i za striktniju politiku uslovljavanja i reverzibilnost procesa proširenja.

Od Evropske komisije Francuska traži da do januara 2020. objavi novu metodologiju u pristupnom procesu koja bi bila primjenjivana prilikom otvaranja pristupnih pregovora s kandidatima za članstvo u Uniji.

- Jednom kada se pregovori otvore, proces integracije se više ne bi zasnivao na otvaranju velikog broja tematskih poglavlja, već na nekoliko uzastopnih faza, koje bi formirale koherentne blokove politika i šemu koju je EU uspostavila, uzimajući u obzir specifične karakteristike svakog kandidata, gde je to prikladno - navedeno je u nonpejperu, neformalnom dokumentu koji se uglavnom iznosi u zatvorenim pregovorima unutar institucija EU, naročito među članicama i ima za cilj postizanje dogovora o nekom spornom političkom pitanju.

Francuska predviđa i dodatnu finansijsku pomoć u pretpristupnom procesu za Zapadni Balkan, što podrazumijeva veće pretpristupne instrumente, ali i pristup strukturalnim fondovima koji su sada rezervisani samo za zemlje članice EU. Ključni prijedlog Pariza tiče se usvajanja principa reverzibilnosti, jer se smatra da bi to obezbijedilo kredibilitet i podsticajnu prirodu procesa.

U tom slučaju, prema francuskom dokumentu, odgovor EU bio bi postepen i proporcionalan veličini i ozbiljnosti propusta, a kretao bi se od obustave finansijske pomoći pa do opšte suspenzije, u slučaju da su dovedene u pitanje osnovne vrijednosti Evropske unije.

Jovana ĐURIŠIĆ

Glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević o prijedlozima Francuske

Isti model ne može da važi za sve zemlje PODGORICA – Prijedlog Francuske da bi proces pridruživanja EU trebalo da bude postepeniji ne može se primijeniti na države koje su odmakle u pregovaračkom procesu, kao što je Crna Gora, i one koje još nijesu otpočele pregovore, rekao je glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević.

Drljević dodaje i da je još rano govoriti o dokumentu, te da bi trebalo sačekati da bude predstavljen državama članicama danas u Briselu.

– Isti princip ne može se primijeniti na države koje su odmakle u pregovaračkom procesu, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, i one koje nijesu otpočele pregovore – ocijenio je Drljević.

Glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević kazao je da je radni dokument Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 ohrabrujući za Crnu Goru jer predstavlja poruku da proces pristupnih pregovora nije zaustavljen i da država ostaje u fokusu Evropske unije.

Kako je kazao, uvid u nezvanič-

ZADOVOLJNI NON-PEJPEROM: Laković-Drašković i Drljević

ni radni dokument navodi na zaključak da su zahtjevi EU sve strožiji, a očekivanja od Crne Gore sve veća, što je potpuno prirodno za državu koja predstavlja lidera u procesu evropske integracije.

Drljević je kazao da non-pejper nije neko posebno iznenađenje, jer su svjesni konstatovanih nedostataka i izazova.

- Preporuke i ocjene iz ovog dokumenta biće nam konkretne smjernice za otklanjanje sistemskih nedostataka, a sve državne institucije će bez izuzetka postaviti non-pejper kao

okvir za prioritetno djelovanje u narednom periodu - istakao je Drljević.

On je dodao da su u non-pejperu prepoznati i određeni pozitivni pomaci i uloženi napori koje su Crna Gora i institucije realizovale u prethodnom periodu.

Marijana Laković-Drašković, pregovaračica za poglavlja 23. i 24. i generalna direktorica u Ministarstvu pravde, saglasna je sa stavom Evropske komisije da ne treba da rješava stambena pitanja zaposlenih u zakonodavnoj i sudskoj vlasti i

to će ubrzo biti ispravljeno.

Ona je kazala da se sa nekim stavovima EK ne slažu, između ostalog, kada je riječ o uticaju izvršne vlasti na tužilaštvo.

- Tužilac rukovodi pretkrivičnim postupkom, uzajamna saradnja policije i tužilaštva je na visokom nivou i tu apsolutno ne može da postoji nikakvog uticaja izvršne vlasti - rekla je Laković-Drašković.

Na pitanje da prokomentariše navode i ocjene iz dokumenta o stambenoj politici Vlade i dodjeli kredita, Laković-Drašković je kazala da je stambena politika izuzetno značajna za rješavanje jednog od najvažnijih pitanja zaposlenih u državnoj upravi i da Vlada od nje neće odustati.

- Vlada je saglasna sa stavom EK da ne treba da rješava stambena pitanja zaposlenih u zakonodavnoj i sudskoj vlasti i to će ubrzo biti ispravljeno - istakla je Laković-Drašković.

Ona je rekla i da se Vlada ne slaže sa stavom EK u radnom dokumentu u kojem se problematizuje pitanje trećeg mandata predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

- Ova tema, kao i još neke, biće predmet dodatnih razgovora sa evropskim partnerima i vjerujem da ćemo ih pravnom argumentacijom ubijediti da takvi stavovi nijesu zasnovani na činjenicama već utiscima i pogrešnoj percepciji dijela javnosti - rekla je Laković-Drašković. J. Đ.

Politika

Utorak, 19. novembar 2019.

Odbor za izbornu reformu sumirao rezultate i dogovorio plan

Nacrte zakona završiti do 7. decembra

BEZ PISANIH PRIJEDLOGA OPOZICIJE: Odbor za izbornu reformu

PODGORICA – Nacrti svih zakona trebalo bi na radnim odborima da budu završeni do 7. decembra, kako bi ih tada analizirao Odbor, a do kraja ove godine Skupština usvojila. Nadam se da ćemo imati dvotrećinsku većinu za njihovo usvajanje – kazao je Branimir Gvozdenović, predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva na jučerašnjoj sjednici, na kojoj su sumirani dosadašnji rezultati.

On je pozvao radne odbore da intenziviraju rad i da ubrzaju aktivnosti.

- Rok do 18. decembra možemo ispoštovati, ako se bude maksimalno radilo – rekao je Gvozdenović.

Dragan Koprivica iz CDT inicirao je da se odredi rok do kada bi trebalo da se završe nacrti zakona. On je rekao da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u izbornoj godini i poručio da neće učestvovati u radu Odbora nakon 18. decembra, kada ističe novi rok za rad tog tijela.

Koordinatori radnim odborima predstavili su šta je urađeno do sada. Saglasnost je postignuta u Radnom odboru 2, kojim rukovodi Genci Nimanbegu, a tiče se izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji,

koje bi mogle biti završene, kako očekuje Gvozdenović, već za sedmicu.

– Saglasili smo se da je neophodna izmjena zakona kako bi se potpuno riješilo pitanje b.b. adresa – rekao je Danijel Živković (DPS) koji učestvuje u radu tog radnog odbora.

Danilo Šaranović (Demokrate) istakao je da je jedino pitanje ostalo da li ima političke volje za to, na šta je Živković rekao da volja DPS-a nikada nije bila upitna.

Boris Mugoša (SD), koji je član u Radnom odboru 7, kazao je da je pripremljen nacrt odluke o formiranju nadzornog tijela za implementaciju dogovorenih rješenja.

- Radni odbor 7 nije dobio nijedan pisani prijedlog od opozicije – rekao je Mugoša.

Miloš Nikolić (DPS), koji učestvuje u radu Radnog odbora 3, kazao je da taj odbor, koji se, između ostalog, bavi Sudskim savjetom, nije dobio nijedan pisani prijedlog iz opozicije. Istakao je da saglasnost postoji da se pokrene inicijativa za formiranje radne grupe koja bi radila zakon o Skupštini. Nikolić je kazao da Radni odbor 3 radi na tri zakona, o administrativnim taksama, zaradama u javnom sektoru i zakonu o državnim službenicima i namještenicima.

Konstituisan Opštinski odbor Demokrata u Budvi

Radović, Marković i Maslovar potpredsjednici PODGORICA - Opštinski odbor Demokrata Budva je na drugoj sjednici novog saziva zaokružio proces konstituisanja partijskih organa. Izabran je i Izvršni odbor koji broji 17 članova.

Za potpredsjednicu Opštinskog odbora Budva izabrana je Slavica Maslovar, a za potpredsjednike Krsto Radović i Marko Marković, dok je za sekretara Opštinskog odbora

izabran Milivoje Radulović.

Ranije je za predsjednika tog odbora izabran Mijomir Pejović, koji je na toj funkciji zamijenio Dragana Krapovića.

- Po već ustaljenoj praksi, nakon završene konvencije realizovan je prvi prsten kampanje „od vrata do vrata“ u kojoj su na teritoriji opštine Budva mlade Demokrate obišle ukupno pet hiljada domaćinstava - navodi se u saopštenju.

R. P.

Marta Šćepanović (DPS) istakla je da se u Radnom odboru 1, kojim ona koordinira, u posljednjih sedmicu zastalo jer se nijesu pojavili predstavnici opozicije. Ona je saopštila da u Radnom odboru 1 imaju različito viđenje kada su u pitanju organi za sprovođenje izbora i kazala da su Demokrate dostavile nove prijedloge koji se odnose na izborni zakon.

Gvozdenović je saopštio da prijedlozi zakona o RTCG i medijima, kojima se bavi Radni odbor 4, neće biti u proceduri dok Odbor ne zauzme stav o njima.

- Raduje me da ste uvažili naše argumente i da jednostrana Vladina verzija neće biti procesuirana – rekao je Neđeljko Rudović, koordinator Radnim odborom 4.

On je kazao da postoji saglasnost većine da zajkon o audiovizuelnim djelatnostima bude predmet rada Odbora, dok je Predrag Sekulić (DPS) kazao da će se poštovati preporuke SE u tom smislu.

Momo Koprivica (Demokrate) kazao je da Radni odbor 5 još nije usaglasio stavove, te da su MANS i CDT dostavili prijedloge koji mogu da unaprijede zakonodavstvo u oblasti finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. Kada je u pitanju rad Radnog odbora 6,

„Vaspitne mjere“ i „zaštita“ Rasprava na sjednici Odbora ostala je u sjenci verbalnog prepucavanja članova tog tijela iz Demokratske Crne Gore i predsjednika Branimira Gvozdenovića.

- Dok se na Odboru govori o izbornom zakonodavstvu, u našem okruženju se dešava nasilje. O kakvim slobodnim izborima govorimo, ako se dešava nasilno ponašanje prema javnim funkcionerima i građanima, a DPS to podržava - rekao je Momo Koprivica, navodeći da se, kako je kazao, na Cetinju „podmeće odborniku Demokrata da je vrijeđao majku jednom čovjeku“.

– DPS u saopštenju prijeti vaspitnim mjerama.

Gvozdenoviću, stojite li iza ovoga - pitao je Koprivica, pokazujući saopštenje.

- Iskoristili ste Odbor da usmjerite raspravu u drugom pravcu. Nikakve vaspitne mjere ne planiramo, niti je u duhu naših manira.

Svi ovdje osuđuju svaki vid nasilja - rekao je Gvozdenović.

On je istakao da svaka komunikacija mora biti u skladu sa etičkim kodeksom, te da osuđuje svakoga ko upotrebljava „razne izraze“, suprotne kodeksu.

Gvozdenović je rekao da osuđuje svaki napad, ali je imao poruku i za Demokrate.

- Vi ste ovdje ti koji dobacujete i prekidate i trebalo bi da budete bolji primjer rekao je Gvozdenović.

Ponovljeno mu je, međutim, pitanje i nakon što je veći dio medija napustio sjednicu.

- Sada kada nema kamera, kažite koje su to vaspitne mjere – rekao je Koprivica Gvozdenoviću.

- Nemojte kao mladi ljudi da se bojite bilo čega. Što se tiče nas, imate našu zaštitu – rekao je Gvozdenović, ali je Koprivica kazao da „odbacuje ponudu o zaštiti koja nije iskrena“.

3

U toku izrada odluke o kriterijumima za određivanje odsustva poslanika iz Skupštine

Škrelja: Kolegijum do kraja mjeseca pa kažnjavanje zbog izostanaka PODGORICA – U toku je izrada odluke kojom bi se utvrdili kriterijumi opravdanosti, odnosno neopravdanosti izostanaka poslanika sa sjednica parlamenta, i do kraja ovoga mjeseca mogao bi biti postignut dogovor o tome na Kolegijumu Skupštine, kako bi konačno počela primjena poslovničkih odredbi o kažnjavanju poslanika zbog neopravdanog odsustva iz Skupštine – rekao je Pobjedi Luiđ Škrelja, predsjednik Administrativnog odbora. Škrelja je rekao da je izrada odluke o utvrđivanju kriterijuma zadatak generalnog sekretara, jer Administrativni odbor nema nadležnost da procjenjuje da li je neko bio neopravdano ili opravdano odsutan.

- Generalni sekretar je ovlašćeno lice za to, a mi ćemo postupiti po njegovoj odluci – kazao je Škrelja, ističući da su u Izmjenama Poslovnika ostale manjkavosti koje bi trebalo otkloniti kako bi počela primjena svih odredbi. Škrelja je rekao da je prije nekoliko dana razgovarano o tom pitanju „u širem sastavu“.

- Očekujem da

Koprivica, koji je zamjenik koordinatora, rekao je da bi trebalo pravila iz etičkog kodeksa ponašanja u izbornim kampanjama definisati izborI. K. nim zakonom.

predsjednik Skupštine Ivan Brajović do kraja ovog mjeseca zakaže sjednicu Kolegijuma, na kojoj bih bio prisutan i ja, kao predsjednik Administrativnog odbora, kako bismo postigli dogovor o primjeni poslovničkih odredbi vezanih za kažnjavanje poslanika koji neopravdano odsustvuju iz parlamenta – kazao je Škrelja.

On je podsjetio da je prvobitno predložio da se formira radna grupa koja bi se bavila tim pitanjem, ali je na Odboru preovladalo mišljenje da to nije posao Odbora.

Nove poslovničke odredbe usvojene su 31. jula i do sada nijesu primijenjene. Izmjenama Poslovnika, čiji je predlagač Andrija Popović (LP), predviđeno je da se poslanik koji neopravdano odsustvuje iz parlamenta duže od 30 dana kazni oduzimanjem 50 odsto plate, a onaj ko neopravdano odsustvuje sa jedne sjednice primiće zaradu manju za 40 odsto.

Popović je, u obrazloženju izmjena Poslovnika, naveo da 27 država Evrope propisuju jasne novčane i druge sankcije za poslanike koji u kontinuitetu ne prisustvuju sjednicama Skupštine i radnih tijela. Sankcije se kreću od procentualnog umanjenja novčanih nadoknada za poslanike preko potpunog ukidanja zarade do oduzimanja mandata poslanicima koji bojkotuju ili na bilo koji drugi način neopravdano i u kontinuitetu ne izvršava j u o b ave z e u Skupštini.

Skupštinska zasijedanja bojkotuju, od početka saziva, poslanici Demokratske Crne Gore i Dritan Abazović iz Ure. Poslanici SNP-a Srđan Milić i Danijela Pavićević prekinuli su bojkot krajem oktobra, na sjednici posvećenoj premijerskom satu. Za sada svi primaju pune plate.

I. K.

Ženska politička mreža obilježila juče dvije godine rada PODGORICA - Ženska politička mreža obilježila je juče dvije godine postojanja tokom kojih je, kako je saopšteno iz te organizacije, pokazala kako se političke razlike prevazilaze radi opšteg dobra, kulturom dijaloga otvaraju vrata političkom dogovoru, te kako više konsenzusa i kvalitetnih rješenja donosi dobro svima u Crnoj Gori.

Iz organizacije su podsjetili i kako su 18. novembra 2017. godine, u vrijeme političke krize i bojkota parlamenta, žene iz 16 političkih partija iz vlasti i opozicije formirale ŽPM, uz podršku Delegacije Evropske unije i Kancelarije UNDP u Podgorici.

- U startu smo, okupljajući

ŽPM: Gradimo bolje sjutra za sve u Crnoj Gori predstavnice svih partija, dokazale da i najžešći politički protivnici mogu zajedno da rade kako bi se i u praksi ostvarila Ustavom zagarantovana ravnopravnost muškaraca i žena.

Veći broj žena na mjestima odlučivanja jedan je od ključnih preduslova za demokratizaciju društva. Zato je ŽPM zatražila izmjene Zakona o izboru od-

bornika i poslanika kroz uvođenje kvote od 40 odsto žena na izbornim listama i obavezu da se u redosljedu na izbornoj listi među svaka tri kandidata mora naći najmanje jedna žena, te izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojima su predviđeni finansijski podsticaji za partije u vidu više opre-

dijeljenog novca za svako mjesto poslanice, te za finansijsku podršku ženskim organizacijama unutar partija. Ovi predlozi dobili su podršku skupštinskog Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, a prethodno i zeleno svijetlo od lidera svih parlamentarnih stranaka, na sastancima održanim u prisustvu visokih predstavnika UNDP-a i Delegacije EU, čime je obezbijeđena neophodna većina za usvajanje naših predloga na plenumu – navode iz ŽPM. Podsjećaju i da je povodom zahtjeva da se unaprijedi izborno zakonodavstvo, pokrenuta i kampanja „Vijek borbe za politička prava žena“ u Crnoj Gori. Đ. Ć.

Ekonomija

Utorak, 19. novembar 2019.

IzvezenI samo TT sTubovI za ePCG kojI se vraćaju nakon obrade: Kontrolno saslušanje

U 200 firmi po jedan zaposleni Pojedine firme sa jednim zaposlenim imaju prihod i do pola miliona eura i smatrali smo da tu treba pojačati kontrolu, kaže Milosav Anđelić PODGORICA – Moramo snažiti ulogu šumarske inspekcije i timski pristupati pojedinim subjektima, što smo počeli proljetos i evidentirali veliki broj problema kod nekih firmi, kazao je juče na konsultativnom saslušanju Milosav Anđelić, direktor sektora u Ministarstvu poljoprivrede.

On je u skupštinskom Odboru za turizam i poljoprivredu na saslušanju na temu primjene Zakona o šumama istakao da 200 firmi ima samo po jednog zaposlenog.

- Pojedini su sa jednim zaposlenim imali prihod i do 500 hiljada eura. Tu smo smatrali da treba pojačati kontrole. U informaciji Vladi smo sugerisali da su pojedini inspektori na pojedinim terenima neprihvatljivo dugo, a imamo konstantne bespravne sječe. Možemo prihvatiti da je neki lugar ili njegov nadređeni radio mimo zakona, ali ne možemo da inspekcija te stvari nije sankcionisala - kazao je Anđelić i dodao da se traži odgovor-

nost svih u lancu.

Odgovarajući na pitanje Mirsada Murića, podsjetio je da nije nadležna samo šumarska nego i inspekcija rada i druge.

Anđelić je kazao da iz Crne Gore nema izvoza oblovine i dodao da će odluka o zabrani ostati na snazi do 2021.

- Apsolutno demantujem informacije koje se i ovih dana plasiraju u nekim medijima da se izvozi oblo i kvalitetno drvo.

Uprava carina u potpunosti sprovodi kontrolu uredbe o zabrani izvoza oblovine. Izvezeni su pod režimom dozvola i u vrijednosti od 108 hiljada eura isključivo TT stubovi koji za potrebe EPCG idu na hemijsku doradu u susjednu državu i vraćaju se - kazao je Anđelić.

Predsjednik Odbora dr Petar Ivanović je saopštio da je potrebno u svakodnevnom radu poštovati mjerila dobijena za Poglavlje 27, sprovoditi edukaciju na svim nivoima, prilikom izmjena zakona voditi računa o raspodjeli sredstava koja su prihod od koncesija, pratiti rad inspektora.

Predstavnici Ministarstva su

kazali da su raskinuli dva ugovora – sa Vektrom Jakić i Bambis stolarijom. Direktor Uprave za šume Nusret Kalač je saopštio da se zakon primjenjuje dosljedno i prema svima isto.

- Uprava za šume neće biti biznis barijera nijednom poslovnom partneru. Naprotiv. Ako hoćemo da implementiramo poglavlje 27 onda se prema ovom resursu moramo odnositi krajnje korektno- kazao je Kalač i dodao da nema dana da ne dobiju po sto poruka o događanjima na terenu, ali da ne mogu da stignu.

- Svjestan sam odgovornosti posla koji radim. Dnevno smo pred ozbiljnim izazovima. Ne znamo čemu prije da se posvetimo. Neću da govorim u kakvim uslovima rade područne jedinice, pogotovo u Beranama, Andrijevici - kazao je Kalač i dodao da Uprava za šume iako je najodgovornija ne može biti jedini krivac. Kazao je da je uprava imala nekoliko sporova i da nijedan nije izgubila, što je po njegovoj ocjeni potvrda da poštuju zakon.

M.P.M.

Predsjednik PKCG na Bečkom ekonomskom forumu

Pozvao investitore da dođu

PODGORICA - Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović pozvao je investitore na Bečkom ekonomskom forumu da ulažu u crnogorsku ekonomiju i uvjere se u povoljnosti njenog poslovog ambijenta. On je na otvaranju ovog događaja, koji se bavi promocijom saradnje i aktuelnim ekonomskim pitanjima u zemljama koje gravitiraju području Jadranskog i Crnog mora, kazao da Crna Gora posljednjih godina ostvaruje dinamičan ekonomski rast.

- Riječ je o trendu koji je počeo obnovom nezavisnosti 2006. godine, od kada je u investirano blizu deset milijardi eura u bruto iznosu iz 125 zemalja. U

Generalni direktor za razvoj stanovanja u Ministarstvu od

Najviše rješenja o legalizaciji u Nikšiću

U Bijelom Polju, Nikšiću, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi zahtjevi su obrađeni, dok je u pojedinim opštinama procenat obrade do 90 odsto.Najviše rješenja doneseno u Nikšiću 236, u Bijelom Polju 92, Tuzima 59, Tivtu 36 i Žabljaku 27, kaže Čanović PODGORICA – Do sada je obrađeno 33 od 51 hiljade podnijetih zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, ali je doneseno svega 734 rješenja.

posljednje tri godine ukupan priliv direktnih stranih investicija iznosio je 1,5 milijardi eura - naveo je Golubović.

Prema njegovim riječima, članstvom u NATO naš po-

slovni ambijent je postao dodatno atraktivan, pa su lani direktne strane investicije porasle 27,9 odsto, dok je iz članica Alijanse investirano 64 odsto više.

S. P.

procedurai nema prakse u postupanju, što je jedan od izazova za opštinske organe nadležne za postupanje po zahtjevima i za Ministarstvo koje vrši nadzor nad primjenom zakona objasnio je Čanović i podsjetio da je postupak legalizacije zakonom formulisan kao kompleksna procedura koja obuhvata provjeru više uslova i postupanja su određena specifičnošću svakog od njih. U najvećem broju opština, istakao je,

Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva donijeto je 4.306 rješenja o prekidu postupka, od čega 2.495 zbog neuskla3đenosti sa planovima, a 236 radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok za određeni broj slučajeva opštine nijesu dostavile detaljne podatke.

- Obrada zahtjeva ne znači donošenje rješenja, naročito imajući u vidu da je već prekinuto preko 4.300 postupaka, a dopuna dokumentacije je tražena za 28 hiljada zahtjeva – rekao je generalni direktor za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko ČanovićPobjedi.

- Postupak legalizacije je nova

Čanović je kazao da je do sada obračunato 2,1 milion eura naknade u procesu legalizacije bespravnih objekata, a da je naplaćeno 1,3 miliona jer vlasnici mogu da je plate u ratama.

- Opština je dužna da taj novac koristi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i obezbjeđivanje alternativnog smještaja, što znači da će se ulagati u izgradnju nedostajuće infrastrukture u naseljima u kojima su bespravni objekti - kazao je Čanović, dodajući da je krajnji cilj podizanje kvaliteta života građana i uređen i opremljen prostor.

SDP podnio rezoluciju

Predstavljena francuska iskustva u oblasti digitalizacije

ICT rješenjima do manjih gubitaka u poljoprivredi

PODGORICA - Poslanici SDP-a dostavili su u skupštinsku proceduru prijedlog rezolucije o očuvanju aerodroma, kojom traže da se odustane od najavljenog modela valorizacije putem davanja u dugoročnu koncesiju. Draginja Vuksanović-Stanković, Raško Konjević, Ranko Krivokapić i Džavid Šabović predlažu da parlament zaduži Vladu da pripremi plan razvoja. M.P.M.

PODGORICA – Adiko banka na nove depozite odobrava kamatnu stopu od dva odsto na oročenja od 6 mjeseci, saopšteno je juče iz ove banke.

- Na ovaj način banka izlazi u susret svakodnevnim potrebama svojih klijenata da na siguran i jednostavan način ostvaruju svoje finansijske benefite - objasnili su iz banke.

M.P.M.

visok je procenat obrade, pa su u Bijelom Polju, Nikšiću, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi primljeni zahtjevi obrađeni, dok je u pojedinim opštinama procenat obrade zahtjeva do 90 odsto. Od donijetih 734 rješenja o legalizaciji najviše je u opštini Nikšić 236, u Bijelom Polju 92, u Tuzima 59, Tivtu 36 i Žabljaku 27.

- Očekujemo da će svi preostali zahtjevi biti obrađeni do kraja godine – istakao je Čanović.

Od legalizacije opštine dobile 1,35 miliona

Obrada

Kamata na štednju dva odsto Bečki ekonomski forum

D. MaliDzan

U Odboru za turizam i poljoprivredu konsultativno saslušanje na temu – Zakon o šumama

PODGORICA - Cilj digitalizacije poljoprivrede je upravljanje zemljištem u poljoprivrednoj proizvodnji i podrazumijeva da se cijela teritorija raspodijeli tako da se tačno zna u kojem području je pogodna određena kultura za uzgoj, saopšteno juče u Privrednoj komori na konferenciji na temu,,Digitalizacija, primjena i francuska rješenja“.

M.BaBOViĆ

4

Prezentacija u hotelu ,,Sentrvil“

- Smisao ovakvog strukturiranja aktivnosti je da se određena zemlja, uzimajući u obzir klimatske uslove i kvalitet tla, prilagođava uzgoju određene kulture i podrazumijeva i savjetovanje poljoprivrednika kako bi se smanjili gubici – kazala je potpredsjednica PKCG Ljiljana Filipović na konferenciju koju je organizovalo Udruženje francusko-crnogorskih preduzeća

Ekonomija

Utorak, 19. novembar 2019.

drživog razvoja i turizma Marko Čanović Crna Gora dobila još jedan izvor zelene energije

PARAMETRI

Objasnio je da se rješenje o legalizaciji može donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa važećim planskim dokumentom. U suprotnom, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije.

Uslov za donošenje rješenja su i riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu, tako da je i to jedan od razloga za prekid postupka - precizirao je Čanović dodajući da će se, nakon donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, postupci nastaviti.

Na pitanje zbog čega se brže ne donose rješenja, Čanović je istakao da su formulisanjem procedure vodili računa da osiguraju bezbjednost i sigurnost građana koji žive u bespravnim objektima, ali i pravnu sigurnost i uvećanje vrijednosti te imovine.

- A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinskopravnih odnosa, provjerom stabilnosti i uvođenjem tih objekata u sistem planiranja prostora, u skladu sa pravilima struke - kazao je Čanović i dodao da je svaki zahtjev za legalizaciju specifičan, jer bespravna u saradnji sa PKCG i Ambasadom Francuske.

Ona je dodala da bi za ove aktivnosti bilo potrebno aktivno uključiti opštine koje bi usmjeravale poljoprivredu određenog područja kroz digitalizaciju.

Francuska ambasadorka Kristin Tudik navela je da je Francuska tehnološki vrlo napredna u primjeni digitalizacije u poljoprivredi.

- Digitalni eko-sistem u Francuskoj kao i u Crnoj Gori je u velikom usponu. U Francuskoj pored velikih digitalnih preduzeća danas postoji više od 10.000 start-apova. Sektor digitalizacije predstavlja više od 5,5 odsto BDP-a i u ogromnom je usponu – rekla je Tudik.

Savjetnik potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Dragoljub Janković podsjetio je da Crna Gora ima Zakon o elektronskoj upravi iz 2014. godine, koji reguliše oblast digitalizacije, kao i čitav niz strategijskih dokumenata koji sadrže komponentu digitalizacije. Predsjednik Udruženja francusko-crnogorskihpreduzeća Rajko Uskoković saopštio je da je cilj tog udruženja formiranog 2017. godine da se kroz projekte i ekspertsku saradnju Crna Gora integriše u evropsko društvo S. P. ,,gdje joj je i mjesto“.

Upoređujući legalizaciju sa zemljama u okruženju, Čanović ukazuje da svaka država to radi u skladu sa specifičnošću svog prostora, prostornom održivosti razvoja, organizacionom strukturom državne i lokalne samouprave, položajem, brojem stanovnika, veličinom teritorije, političkim i drugim postavljenim ciljevima.

- U Srbiji je ovaj proces započet 90-ih godina i donijeto je više zakona; u Hrvatskoj 2011. godine i zakon je mijenjan u više navrata; u Sjevernoj Makedoniji 2013, a u BiH su oba entiteta donijela propise.

U ovim zemljama proces legalizacije još traje - precizirao je Čanović.

gradnja ima više pojavnih oblika, što je zakonom prepoznato.

Dokazi koji se dostavljaju su različiti u zavisnosti od namjene i površine objekta.

- Iako nam pojedine političke partije spočitavaju da nijesmo imali sluha za socijano ugroženo stanovništvo, vodili smo računa i o svojstvu vlasnika i o motivima za bespravnu gradnju, pa zakon prepoznaje objekte građene za rješavanje stambenog pitanja vlasnika, za koje su predviđeni izuzeci koji olakšavaju plaćanje komunalne naknade, kao što je rok od 20 godina i ne moraju da rade tehničku dokumentaciju, koja je obavezna za objekte iznad 200 kvadrata - rekao je Čanović.

Dodao je da nedostatak planske dokumentacije može uzrokovati odlaganje odlučivanja po pojedinim zahtjevima, ali u konačnom zakon omogućava da se objekti koji su izgrađeni suprotno propisima legalizuju u propisanoj proceduri, koja rezultira pravnom sigurnošću i povećanjem vrijednosti imovine. N. K.

Tim za procjenu PODGORICA – Neophodno je organizovati radnu grupu eksperata iz komercijalnih banaka koji će pratiti proces procjene kvaliteta aktive i konstruktivnim prijedlozima olakšati njegovu optimizaciju, saopštili su juče nakon sjednice Upravnog odbora Udruženja banaka.

Na sjednici je za novog predsjednika UBCG izabran glavni izvršni direktor Zapad banke Mladen Rabrenović, a za zamjenika izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić. M.P.M.

Kursna lista USD

1.10610

JPY 120.55000 GBP

0.85330

CHF

1.09600

AUD

1.62420

CAD

1.46220

Vjetroelektrana na Možuri puštena u rad

PODGORICA - Ministarka ekonomije Dragica Sekulić i njen malteški kolega Džo Mici pustili su juče u rad vjetroelektranu Možura i ocijenili da ovaj čin nagovještava tješnju saradnju dvije zemlje. VE ima snagu 46 MW i vrijedna je 90 miliona eura, saopšteno je iz Vlade.

- Činjenica da je državna energetska kompanija iz članice EU prepoznala potencijal projekta, ocjenjujući Crnu Goru kao atraktivnu i pouzdanu investicionu destinaciju, najbolja su potvrda ambijenta koji smo kreirali. Kada tradicionalno oprezni investitori dođu u Crnu Goru, druga promocija skoro da nije ni potrebna – kazala je Sekulić.

Mici je podsjetio da je izgradnja ovog megaprojekta trajala tri godine, a obuhvata 8,5 km novoizgrađenih puteva i 23 vjetrogeneratora.

- Ovaj projekat nas je spojio, približio je naše zemlje koje su slične i u broju stanovnika i po rastu BDP-a, odnosno nastojanju vlada Malte i Crne Gore da budu uspješne – rekao je Mici.

Oba ministra istakla su poseban značaj činjenice da je riječ o zelenoj energiji. Sekulić je rekla da je Možura potvrda da je dalji razvoj u pravcu zelene energije moguć i zapravo najizgledniji.

- U danima kada crnogorska

Ovaj projekat nas je spojio, približio je naše zemlje koje su slične i u broju stanovnika i po rastu BDP, odnosno nastojanju vlada Malte i Crne Gore da budu uspješne, kaže Džo Mici

S.MATIĆ

U regionu proces u toku

5

TRI GODINE TRAJALA IZGRADNJA 5 KM PUTEVA I 23 VJETROGENERATORA: VE Možura

energetika po drugi put u istoj godini potvrđuje da je sposobna da svu svoju potrošnju zadovolji proizvodnjom energije bez emisija gasova sa efektom staklene bašte, vjetroelektrana Možura nam uliva dodatni optimizam. Za crnogorsku energetiku i ekonomiju uopšte posebno je važno da je, poslije višegodišnje stagnacije, projekat dobio na ubrzanju i u kratkom roku završen uključenjem malteške Enemalte – rekla je Sekulić i poželjela investitorima uspješan rad i dobar vjetar.

Ovu investiciju realizuju mal-

teške kompanije Enemalta i Malta Montenegro Wind Park.

- VE će godišnje proizvoditi 120 gigavatsati energije, supstituišući uvoz vrijedan šest miliona eura. Zahvaljujući izmjenama uredbe podsticanja obnovljivih izvora iz maja ulazak ove VE u pogon neće negativno uticati na račune potrošača – saopšteno je iz Vlade.

Ugovorom o dugoročnom zakupu zemljišta je precizirano da će VE preći u vlasništvo države 2035. godine.

Država je prvobitno ugovorila izgradnju VE na Možuri sa

konzorcijumom španske kompanije Fersa Energias Renovables i podgoričke firme ,,Čelebić“, a 2015. dala saglasnost na prenos ugovora o zakupu zemljišta i izgradnju VE malteškim firmama.

Puštanju u rad VE Možura prisustvovali su i premijeri Crne Gore i Malte Duško Marković i Džozef Muskat, koji su ranije juče održali sastanak, nakon kojeg je saopšteno da odlične političke i ekonomske odnose dvije države potvrđuje i gradnja ove vjetroelektrane.

S. P.

Odbor za ekonomiju podržao završni račun budžeta države za prošlu godinu

Problemi sa avansima i sudskim troškovima PODGORICA – Zašto je neko nekome omogućio uplatu avansa za kompletan ugovor ne treba pitati DRI, jer je naše da to konstatujemo i kritikujemo, kao što smo i uradili. Ova plaćanja nijesu bila direktan predmet revizije DRI, što ne znači da neće biti predmet pojedinačne, kazao je predsjednik Senata Državne revizorske institucije Milan Dabović, odgovarajući na konstataciju Raška Konjevića (SDP) da je avansno plaćeno sedam miliona eura, od čega nije pravdano 5,5 miliona.

NE POŠTUJU SE PREPORUKE DRI: Sastanak Odbora za ekonomiju

Dabović je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, na kojem je razmatran prijedlog završnog računa budžeta za 2018. kazao da su posebno tretirali realizaciju avansa koji je nastao kao obligacioni odnos Montenegro erlajnza i NTO. - MA pravi dokumentaciju u vidu izvještaja i dokaznih materijala kojima pravda avans za marketing i promociju Crne Gore i to nije sporno. Sporno je kako se zaprima ta informacija u NTO i ko svojim potpisom kaže to je u re-

du, a onda ćemo mi da napravimo procjenu - objasnio je Dabović.

Generalni direktor za državni trezor Dragan Darmanović je kazao da Ministarstvo finansija izvršava naloge po dospjeću, ali nema pristup dokumentaciji.

Osim avansa, juče je kritikovan i veliki iznos sudskih troškova i tražena razjašnjenja o neizmirenim obavezama Fonda zdravstva.

Boris Mugoša (SD) je saopštio da se iz godine u godinu sudski troškovi povećavaju, a

preporuke DRI ponavljaju bez realizacije.

Dabović je podsjetio da je DRI dala pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na prijedlog završnog računa i uslovno na pravilnost.

- Najznačajniji segment je ispravka rezultata za gotovinski deficit od 22 miliona. Kod prekoračenja budžeta i dalje ostaje problem vezan za sudske presudekoje terete budžet za iznose koji nijesu planirani - dodao je Dabović.

Darmanović je kazao da je prijedlogom zakona o završnom

Amandman Vlada je amandmanom na završni račun budžeta obaveze iz prethodnog perioda koje su bile 5,7 miliona eura ,,povećala“ na 28,09 miliona. Primarni gotovinski deficit je povećan sa 72 na 99 miliona eura, nedostajuća sredstva sa 1,144 koncipirana su na 1,167 milijardi eura.

Ovaj amandman koji je ,,posljedica“ preporuke DRI je upućen Skupštini.

računu budžeta za prošlu godinu deficit budžeta iznosio 168,9 miliona ili 3,62 odsto BDP. - Ukoliko se budžetska potrošnja umanji za izdatke za razvojne projekte ostvaren je gotovinski suficit od 152,83 miliona ili 3,28 odsto BDP, što ukazuje da se tekući izdaci finansiraju iz tekućih prihoda.

Modifikovani gotovinski deficit, nakon korekcije DRI, će iznositi 196,99 miliona ili 4,2 odsto BDP - saopštio je Darmanović.

Milutin Đukanović (DF) je rekao da su svi planirani iznosi prošlogodišnjeg budžeta kao i iznosi dva rebalansa ,,probijeni“ i da Vlada ne umije da planira izdatke i primitke, dok je Branko Čavor (DPS) istakao da rebalans nije ništa negativno, naročito ako se povećaju prihodi.

M.P.M.

6

Društvo

Utorak, 19. novembar 2019.

Medvjedicu kod Bioča, zaštićenu vrstu, ubili krivolovci članovi L

Predsjednik Skupštine ocijenio da SPC izaziva podjele u Crnoj Gori

Brajović: Naša je obaveza obnova autokefalnosti CPC PODGORICA – Srpska pravoslavna crkva, posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, svojim djelovanjem na terenu i izjavama pojedinih crkvenih velikodostojnika izaziva podjele u crnogorskom društvu i istovremeno podriva političko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska državnost - kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović, govoreći u Tirani na skupu o religiji kao instrumentu mira.

Konferencija je održana u organizaciji predsjednika Republike Albanije u saradnji sa Stejt departmentom.

Brajović je, kako je navedeno, istakao da istorija i tradicija Crne Gore najbolje mogu da svjedoče o tome da različitosti treba posmatrati kao prednost koja spaja i obogaćuje život naših građana, kao i da religije predstavljaju bogatstvo kulturnog i društvenog razvoja, a religijske slobode neotuđivi dio ljudskih prava.

Kako je navedeno u saopštenju, predsjednik Skupštine je kroz istorijski prikaz ustanovljenja katolicizma, pravoslavlja i islama, i spomenike kulture koji o tome svjedoče, podsjetio da su sve tradicionalne religije u Crnoj Gori imale značajnu ulogu u sveukupnom razvoju nacionalnog identiteta, njegovom kulturnom i društvenom uzdizanju.

Istakao je da crnogorski Ustav

svima garantuje i neprikosnovena prava vjeroispovijesti, organizovanja i djelovanja. Prema podacima Zavoda za statistiku, kako je kazao, evidentirano je oko 40 različitih vjerskih zajednica.

Govoreći o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti rekao je da je namjera da domaće zakonodavstvo uskladimo sa najvišim evropskim standardima.

- Vjerujem da će Vlada i resorno ministarstvo ozbiljno i sveobuhvatno razmotriti prijedloge i sugestije koje su se čule na javnoj raspravi, kao i od strane Venecijanske komisije. Očekujem da će skupštinska rasprava o ovom zakonu u otvorenoj i stručnoj diskusiji dovesti do usvajanja najkvalitetnijih rješenja koja uređuju ovu oblast – istakao je Brajović.

Novi zakon, kako je rekao, prvi put u Crnoj Gori reguliše niz važnih pitanja: prava i obaveze vjerskih zajednica, proceduru registracije, evidenciju vjerskih zajednica.

- Novi zakon će garantovati punu slobodu vjeroispovijesti, a država će zaštititi imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbijediti da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države – istakao je predsjednik Skupštine.

Istakao je i da je obnova autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nestala nasilnim ukidanjem Crne Gore 1918, obaveza nas koji smo povratili državnost 2006. N. K.

Ministar zdravlja komentarisao interpelaciju SDP-a

Hrapović: Stalna kritika postala uobičajen obrazac PODGORICA – Zdravstvenim vlastima interesi građana na prvom su mjestu, poručio je ministar zdravlja Kenan Hrapović, ističući da je to osnovni motiv koji usmjerava kreiranje politika i reformskih procesa u zdravstvu.

- Državni organi odlučiće o inicijativi za pretresanje politike Vlade u oblasti zdravstva - kazao je on i dodao da vjeruje da će znati da procijene što je najbolji interes građana.

Socijaldemokratska partija podnijela je Skupštini Interpelaciju za pretresanje politike Vlade u oblasti zdravstva i predložila parlamentu da pozove premijera Duška Markovića da pokrene postupak za razrješenje Hrapovića. Iz ove partije su ukazali na niska mjesečna primanja i nezavidan po-

ložaj zdravstvenih radnika, ali i na nedostatak kadra.

Hrapović je agenciji Mina rekao da je stalna izloženost kritikama zdravstvenih radnika postao uobičajeni obrazac ponašanja što kod njih često budi otpor, pesimizam i pad motiva.

Kako je kazao, Ministarstvo zdravlja pomno prati dešavanja u oblasti zdravstva trudeći se da prepozna sve potrebe stanovništva za kvalitetnom zdravstvenom zaštitom.

Istakao je da se nadaju da će se kroz konstruktivnu saradnju sa reprezentativnim sindikatima naći formula koja miri potrebe zdravstvenih radnika i realni finansijski trenutak u kome se država nalazi.

Zadovoljan zdravstveni radnik i briga o standardu, kazao je, u vrhu su prioriteta vladinih opredjeljenja. I. Kr.

PODGORICA – Žarko Lakušić (48), Nenad Marović (54), Darko Radulović (41), Mihajlo Vlahović (54) i Nebojša Petrović (44), dugogodišnji članovi Lovačkog saveza, uhapšeni su, jer su, kako se sumnja, u reonu Mala rijeka kod Bioča, ubili medvjedicu staru dvije godine.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, ove osobe su, kako se sumnja, usmrtile zaštićenu vrstu životinja u Crnoj Gori i terete se za krivično djelo nezakoniti lov.

HAPŠENJE

- Zbog krivičnog djela nezakoniti lov policijski službenici su uhapsili Ž. L. (48), N. M. (54), D. R. (41), N. P. (44) i M. V. (54).

Policija je po saznanju za događaj izašla na lice mjesta i po nalogu nadležnog tužioca izvršila uviđaj na licu mjesta. Na licu mjesta su bili i službenici Lovočuvarske organizacije Podgorica i stručno lice iz Veterinarske inspekcije. Lica koja su, kako se sumnja, usmrtila medvjeda i nakon što su primijetila lovočuvare udaljila su se sa lica mjesta, ubrzo nakon događaja locirana su i lišena slobode - navodi se u saopštenju Uprave policije.

Preciziraju da je od njih oduzeto osam pušaka sa oružnim listovima i one su proslijeđene u Forenzički centar na dalje vještačenje.

- Nastavljaju se dalje policijsko-tužilačke mjere i radnje u cilju identifikacije lica koje je upotrijebilo vatreno oružje i usmrtilo medvjeda - piše u saopštenju policije.

Sekretar Lovačkog društva Zoran Kažić za Pobjedu je juče rekao da su svi uhapšeni dugogodišnji članovi Lovačke organizacije.

Najavio je da će Lovački sud, koji ima tri člana, pokrenuti disciplinski postupak protiv njih.

- Vjerujem da će kazna biti stroga, odnosno da će biti traj-

Kažić: Moguće d obijest ili prodaj Sekretar Lovačkog društva Podgorica Zoran Kažić za Pobjedu je juče rekao da su svi uhapšeni dugogodišnji članovi Lovačke organizacije i najavio da će Lovački sud pokrenuti disciplinski postupak protiv njih, ističući da vjeruje da će kazna biti stroga, odnosno da će biti trajno isključeni no isključeni iz organizacije – istakao je on.

Sreća u nesreći, prema njegovim riječima, je što je lovočuvar tog dana bio na petnaestak metara u trenutku kada je grupa od devet lovaca vukla mrtvu medvjedicu.

- Nakon što su vidjeli čuvare, pobjegli su. Lovočuvari su ih prepoznali, jer se svi poznajemo i postupili su po zakonu - pozvali policiju, te veterinarsku i inspekciju lovstva.

Svi su odmah izašli na teren i uradili uviđaj - rekao je Kažić

Odstrijeljena medvjedica

i naveo da je ekipa i juče bila na terenu.

NAJVEĆI PREKRŠAJ

Kako je precizirao, osobe su identifikovane i „sada je sve u rukama nadležnih - policije i tužilaštva“.

- Ovaj slučaj preuzele su državne institucije i nemamo više ingerencija - naveo je Kažić.

Istakao je da je napravljen najveći mogući prekršaj u lovu i da je potrebno da budu adekvatno kažnjeni kako se ne bi ovako nešto ponovilo.

- Ubili su zaštićenu vrstu i zvjerku koja je zakonom trajno zaštićena. Moguće da je

motiv obijest, ali je moguće da je to učinjeno i zbog prodaje mesa - naveo je Kažić.

Naš sagovornik je rekao da „ova grupa diže hajku protiv lovačke organizacije“.

- I to sve jer im smetamo da se bave nezakonitim radnjama, a mi smo ih sprečavali u tome.

Jednostavno, radimo svoj posao i nadamo se da će biti kažnjeni kako treba jer ovo ne smije da se ponovi - poručio je Kažić.

Medvjedica je ubijena u petak ujutro, a iz Lovačke organizacije Podgorica su saopštili da se radi o grupi koja im je od ranije poznata.

K. J.

Napredak u stepenu rodne ravnopravnosti u oblasti bezbjednosti, ali i dalje se nosimo sa stereotipima

Umjesto rukovodećih, žene traže administrativne poslove PODGORICA – U sektoru bezbjednosti u posljednjih sedam godina ostvaren je napredak u pogledu rodne ravnopravnosti, ali je problem što je, između ostalog, i dalje malo žena na rukovodećim pozicijama - poručeno je sa jučerašnje konferencije CEDEM-a „Inicijativa za osnaživanje žena: edukacijom za rodnu ravnopravnost“.

Koordinatorka za pitanja rodne ravnopravnosti u Upravi policije Biljana Dulović ispričala je da 25 godina radi u toj ustanovi, ali da je tamo zaposleno svega 11 odsto žena.

IZNENAĐENJE

Smatra da žena u sektoru bezbjednosti, odnosno u vojsci i policiji, nema dovoljno zbog stereotipa i predrasuda, odnosno shvatanja da su to poslovi za koje je potrebna izuzetna fizička snaga. Podsjetila je i da je u Jugoslaviji procenat žena bio na zavidnom nivou, jedan od većih u Evropi.

- U Upravi policije imamo žene iz ranijeg perioda, ali taj procenat nikako da krene naprijed iako policija čini velike napore, odnosno ispunjava sve uslove

Najznačajnije funkcije i dalje nedostupne Profesorica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović rekla je da postoji veliki nesklad između društvene uloge i stvarnog društvenog položaja žena. Na upravljačkim pozicijama ih je, kako je istakla, malo.

- Na čelu generalnih direktorata nalazi se oko 44 odsto žena, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima 43, ambasadorki nema ni 18 odsto u Crnoj Gori. Mali broj je žena preduzetnica, onih koje su vlasnice kuća, vikendica i drugih nekretnina – rekla je Đukanović.

definisane zakonom i strateškim dokumentima – kazala je Dulović.

Učešće žena na rukovodećim pozicijama je, prema njenim riječima, jako problematično.

- Školujemo policijske službenice, ali kada krenu praktično da rade najveći broj se opredjeljuje i traži da radi administrativne poslove. Ukoliko žena ne obavlja policijske poslove, ne možemo od nje očekivati da bude na rukovodećoj poziciji. Vrlo često kolege to dozvoljavaju i čine nesvjesno diskriminaciju: ženi se izlazi u susret, najčešće se kaže da ne može da radi noću po

smjenama zato što ima djecu.

Ako se neko opredijelio da obavlja policijski posao, taj mora i raditi. Niko nas nije tjerao da obavljamo ovaj poziv – rekla je ona, dodajući da obavezu prema djeci žene i muškarci treba da imaju podjednako.

Kada je riječ o statistici u regionu, ne razlikuje se puno od crnogorske. Dulović kaže da i oni imaju malu zastupljenost žena u policiji, ali i da ih u Evropi ima 30 do 40 odsto.

Koordinatorka za rodnu ravnopravnost u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević istakla je da je u toj

Nema dovoljno žena u sektoru bezbjednosti

ustanovi zaposleno 38 odsto žena. Podsjetila je da je procenat žena na rukovodećim pozicijama 2006. godine iznosio dva odsto, a danas je 39.

PODRŠKA

- Svaka žena koja želi da se zaposli u sektoru bezbjednosti mora da bude svjesna da mora imati određeni stepen samopouzdanja, da se sama izbori za određene stvari, mora imati dosta inicijative i da ima podršku ne samo muškaraca nego i žena, društva i porodice – navela je ona.

Zamjenik ombudsmana Siniša Bjeković kazao je u okviru sesije o ulozi institucija u implementaciji rodne politike i borbi protiv rodno zasnovanog nasilja da je u toj instituciji zaposleno 66,6 odsto žena. Rekao je da bi napravio podjelu

Društvo

Utorak, 19. novembar 2019.

Aktivisti Koalicije za održivi razvoj organizovali performans ispred uprave Nacionalnih parkova

Lovačkog saveza

da je motiv ja mesa

PODGORICA – Aktivisti Koalicije za održivi razvoj i drugih nevladinih organizacija zatražili su juče na performansu organizovanom ispred uprave Nacionalnih parkova od direktora Elvira Klice da podnese ostavku i poručili da će on prije otići, nego što će oni odustati.

Na optužbe KOR-a o lošem poslovanju ovog preduzeća, iz uprave Nacionalnih parkova saopštili su da se javnim i medijskim nastupima pojedinaca iz određenih organizacija pokušava obesmisliti njihovo uspješno rukovođenje.

Poručili su da ovo preduzeće bilježi najbolje poslovne rezultate od nastanka, da su obaveze preduzeća dvostruko umanjene u posljednje dvije godine, a da se u sistem zaštite i unapređenje turističke infrastrukture ulaže više nego ikad.

Predstavnik KOR-a Aleksandar Perović, međutim, na protestu je kazao da je ta institucija oličenje lošeg upravljanja najvrednijim prirodnim resursima u Crnoj Gori, a to su nacionalni parkovi.

ODGOVORNOST

Anđelić: Adekvatno sankcionisati počinioce Postupak pet osoba zatečenih u krivolovu na zaštićenu vrstu, kako je Pobjedi kazao državni sekretar za oblast šumarstva, lovstva i drvne industrije u Ministarstvu poljoprivrede Milosav Anđelić, izraz je njihove bahatosti, bezobzirnosti i primitivizma koji treba da se adekvatno sankcioniše.

Pohvalio je Lovačko društvo Podgorica koje je „kao savjesni korisnik lovišta uspostavilo kvalitetan monitoring, u skladu sa propisima i planovima upravljanja i ugovorom o korišćenju lovišta“.

- U konkretnom slučaju, korisnik lovišta je postupio u granicama propisanih zakonskih ovlašćenja i podnio odgovarajuće prijave koje će, nadam se, imati svoj adekvatan epilog - rekao je Anđelić.

Smatra i da je policija posao obavila kako treba.

- Posebno bih pohvalio postupanje policije koja je za veoma kratak period reagovala efikasno i počinioce privela u nadležno tužilaštvo na dalji postupak - zaključio je Anđelić.

Dodijeljene nagrade za naučna i inovativna dostignuća

Tomović, Kalaju i Ivanoviću po 2.000 na formalnu i faktičku ravnopravnost, pojašnjavajući da se formalna ogleda u samom zakonu i sudskoj praksi, a da je faktička šira kategorija i ogleda se kroz društvenu moć žena.

Važan indikator, prema njegovim riječima, je ekonomska moć žena.

- Nekoliko je kategorija u oblasti rada, zapošljavanja, u biznis sektoru i ostvarivanju imovinskih prava. Ovo je rak rana generalno cijelog sistema u Crnoj Gori, s obzirom na to da je najveći broj pritužbi i indikatora iz kojih se ta neravnopravnost može izvesti zasnovan u tim područjima - rekao je Bjeković. Sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković kazao je da u crnogorskom pravosuđu većinu čine žene, ističući da je i na čelu pravosuđa žena.

N. Đ.

7

PODGORICA - Slavica Tomović, David Kalaj i Darko Ivanović dobitnici su nagrade, po 2.000 eura, za naučna i inovativna dostignuća u 2019. godini.

Odlukom ministarke nauke Sanje Damjanović, saradnica u nastavi na Univerzitetu Crne Gore – Elektrotehnički fakultet Slavica Tomović nagrađena je za najuspješniju naučnicu do 30 godina, redovni profesor na Univerzitetu Crne Gore – Prirodno-matematički fakultet David Kalaj nagrađen je za najuspješnijeg naučnika starijeg od 30 godina, a za pronalazača/inovatora za najuspješniji patent ili inovativno rješenje nagradu je dobio pronalazač Darko Ivanović.

I. Kr.

- Cilj KOR-a je da ovom akcijom zapravo krene odgovornost ljudi koji su na čelu važnih institucija - kazao je Perović.

Ta institucija, kako je istakao, umjesto da štiti ono što je najvrednije, „ćuti i stoji na trgu i ne komunicira sa građanima“.

- Klica je zabranio zaposlenima da komuniciraju sa javnošću i medijima, pa samo on i njegovi poslušnici daju saopštenja, kako im on to kaže – ustvrdio je Perović.

Rekao je i da su stupili u kontakt sa Vrhovnim državnim tužilaštvom.

- Građani bi trebalo da se obraćaju institucijama, a ne da „bombarduju“ ljude iz civilnog sektora. Najbolje je da Klica sam ode, nego da ga smjenjuju sa ulice - kazao je Perović.

Protest su podržali i aktivisti Građanskog pokreta Ura i Grupa za zaštitu šarana.

Aktivista KOR-a Milorad Mitrović kazao je da sada postoji više od 3.500 „divlje“ sagrađenih objekta u zoni nacionalnih parkova i pozvao donosioce odluka da pogledaju kakvo je stanje sa koritom rijeke Tare i sa Nacionalnim parkom Biogradska gora.

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad

Traže ostavku Klice, uprava tvrdi da nikad bolje nijesu poslovali

NVO aktivisti poručili da neće odustati dok Klica ne ode

Rašović: Riblji fond sveden na minimum Predstavnik Grupe za zaštitu šarana Radomir Rašović kazao je da je riblji fond u Skadarskom jezeru sveden na minimum, kao i da su oni stanje prijavili Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Iz Ministarstva su, kako je naveo, htjeli da ostvare saradnju sa njima, ali Klica nije to dozvolio.

Prema njegovim riječima, ono što svi mogu da potvrde je da se riba izvozi u enormnom broju - legalnim i ilegalnim putevima.

Rakočević rekao je da je Klica nezakonito dao otkaz predsjedniku Sindikalne organizacije Nacionalnih parkova kako bi obezbijedio prostor za svoje djelovanje u okviru te ustanove.

Iz Nacionalnih parkova su u reagovanju podsjetili na neke od indikatora „katastrofalnog stanja u parkovima“, kao što su povećanje broja evidentiranih posjetilaca ili naplaćenih ulaznica od više od 70 odsto, dvostruko povećanje broja procesuiranih prijava zbog nelegalnog izlova ribe, lova, nelegalne gradnje, skoro potpuna obustava sječe šume koja je u državnom vlasništvu.

PRIJEDLOZI

- Nakon niza netačnih, tendencioznih i neargumentovanih objava „dobronamjerno formirane grupe“, te samo njima poznatih motiva napada, pozivamo ih da umjesto performansa

izađu sa konkretnim prijedlozima, da zajedno pokušamo da riješimo probleme koji još postoje u nekim od parkova ili da iznesu konkretna „nepočinstva“ za koja nas optužuju, a kojima su došli do ove zloupotrijebljene apstraktne fraze „katastrofalnog stanja“ - poručili su iz Nacionalnih parkova.

Nepočinstva su izgleda, kako su dodali, projekti gradnje auto-puta, gradnje skijališta i gradnje kanalizacije u 21. vijeku, a koje sprovodi Vlada u saradnji sa lokalnim zajednicama.

- Nacionalni parkovi se nijesu i neće suprotstaviti takvim „zlonamjernim projektima“, već će nastaviti da bude kooperativan partner kako Vladi, tako i svakom ko ima dobre namjere i želi da doprinese boljem životu stanovništva koje živi u predjelu parkova - poručili su oni. „Dobronamjerno formiranoj grupi“ savjetuju da ne brinu o

Sumnje Iz Nacionalnih parkova pozvali su da se preispitaju motivi nekih ljudi koji su dio „dobronamjerno formirane grupe“ i da se utvrdi ima li među njima onih koji se bave krivolovom, onih koji su nelegalno gradili objekte u zoni nacionalnih parkova, organizovano sjekli i devastirali šume, nelegalno dovodili turiste.

- Razumijemo da naš rad na suzbijanju nezakonitog ponašanja predstavlja prijetnju po lične i poslovne interese pojedinaca koji se kriju iza „dobronamjerno formirane grupe“, ali im poručujemo da će JP NPCG nastaviti da se bori protiv svih nelegalnih aktivnosti i devastacije u nacionalnim parkovima i koristi sve zakonom propisane mehanizme da takvim aktivnostima pojedinaca stane na kraj - saopštili su iz JP NPCG.

Durmitorcima već da smisle argumente i objasne zašto su se „samoorganizovali“ u akciji uništavanja svih projekata koji vode razvoju, a u koje su uloženi napori za realizaciju kako od legitimno izabrane lokalne vlasti tako i od Vlade.

N. K.

Zamjenik šefa nadzora firme ,,Ingerop“ Jovan Ivanović

Smanjili smo uticaj radova na Taru

PODGORICA - Radovi na auto-putu Bar - Boljare odvijaju se u neposrednoj blizini korita rijeke Tare, te je stoga uticaj na životnu sredinu neizbježan, kazao je zamjenik šefa nadzora firme “Ingerop” Jovan Ivanović.

Ipak, kako je istakao, taj je uticaj prilično smanjen kroz zahtijevanu dokumentaciju.

- Vidjeli ste da se izvode intenzivni radovi na dionici ,,Mateševo 4”. To je jedan veliki infrastrukturni objekat sa dva mosta, pristupnim rampama, potpornim zidovima, obalnim utvrdama, nasipom od više od pola miliona kubika. Ti radovi su i u neposrednoj blizini rijeke Tare i naravno da takav infrastrukturni objekat mora uticati na životnu sredinu. Kroz svu zahtijevanu dokumentaciju pokušalo se da se taj uticaj smanji i smatram da

smo dosta uspjeli u tome - ocijenio je Ivanović.

Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu je, prema njegovim riječima, definisao sve moguće tehničke mjere.

- I metodologija izvođenja radova izvođača definiše mjere prilikom izvođenja u neposrednoj blizini rijeke. U pojedinim trenucima izvođač je izvodio radove koji nijesu u potpunosti u skladu sa metodologijom izvođenja radova, nadzor je rea-

govao i stopirao radove dok se ne uklone nedostaci, što je izvođač i uradio - istakao je Ivanović.

Postoji, kako je dodao, više razloga koji mogu uticati na eventualno nepoštovanje metodologije.

- Nekad su to vremenski uslovi, nekad prilagođavanje trenutne dinamike ili pak ubrzavanje radova. Ipak, kako je naveo, postoje standardi koji se moraju zadovoljiti i bilo koja nepravil-

nost je sankcionisana. Vidjeli ste da je Tara trenutno porasla, to je bujična rijeka, nadamo se da će projektom regulacije dijela Tare koja tangira petlju sa ciljem zaštite konstrukcija i mostova biti potpuno u skladu sa standardima - kazao je Ivanović.

Radovi se, kako je naglasio, intenzivno odvijaju na čitavoj trasi - od petlje Smokovac do Mateševa.

- Vremenski uslovi diktiraju neke radove, uslovljavaju dinamiku izvođača, to su radovi na otvorenoj trasi i radovi na konstrukcijama. U tunelima se radovi intenzivno izvode, a što se tiče statusa projekta završeno je već 75 odsto građevinskih radova. Možemo reći da su sve konstrukcije, mostovi, zidovi, armirani betonski zidovi, negdje oko 90 odsto već završeni istakao je Ivanović.

R.P.

8

Društvo

Utorak, 19. novembar 2019.

Veliki priliv stanovništva i manjak specijalista otežavaju rad podgoričkih domova zdravlja PODGORICA - Dom zdravlja Podgorica, koji sada zapošljava tri radiologa, ima potrebu za najmanje osam, odnosno do 10 stručnjaka iz ove oblasti, ali taj kadar je na nivou primarne zdravstvene zaštite deficitiran.

Direktor Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić kaže za Pobjedu da ustanova na čijem je čelu za potrebe ultrazvučne dijagnostike angažuje dodatno i tri konsultanta (radiologa) koji dopunski rade i imaju stalan raspored.

Organizacija

- Za posljednjih godinu dana, u skladu sa propisima, tri radiologa su prešla iz Doma zdravlja da rade u druge institucije u Crnoj Gori. Bilo ih je šest, a sada rade samo tri i imamo tri konsultanta iz Kliničkog centra – kazao je Kavarić.

Nevolje zbog nedostatka kadra do izražaja dolaze posebno u danima skrining programa, kao što je to bio slučaj u oktobru, mjesecu borbe protiv raka dojke, kada su sa svih adresa zdravstvenog sistema svakodnevno pozivali žene da obavezno preventivno urade ultrazvučne preglede dojki. Mnoge od njih, međutim, naišle su na barijeru – slobodnih tremina nije bilo ni u roku od nekoliko mjeseci.

Neke od njih, razočarane, javile su se našoj redakciji, s pitanjem čemu onda pozivi zdravstvenih vlasti na preglede.

Jedna od njih ispričala je Pobjedi da, iako je ranije operisala dojku i javila se za preventivni pregled, izabrani ljekar nije imao slobodan termin da joj zakaže eho dojke, abdomena i štitne žli-

Oko 250.000 stanovnika „pokriva“ tri radiologa jezde. Mjesta nije bilo ni u Domu zdravlja na Starom aerodromu, ni u Domu zdravlja u Bloku pet.

- Pitala sam i samo mi je rečeno da termina nema i da ne znaju kada će biti slobodnih – kazala je naša čitateljka.

Kavarić pojašnjava da je opterećenost postojećih kapaciteta primarne zdravstvene zaštite na teritoriji Podgorice u prvom redu uzrokovana značajnim prilivom stanovništva, čiji broj, kako kaže, posmatrano iz perspektive aktuelne organizacije ove ustanove ,,raste dramatično“.

- Optimalno bi trebalo osam do 10 specijalista iz ove oblasti kako bi, s obzirom na aktuelna demografska kretanja, Dom zdravlja mogao da pruži adekvatnu zdravstvenu zaštitu iz ove oblasti – kazao je on.

Iako im fali ljekara, a stanovnika je sve više, Kavarić ističe da prime svakog pacijenta.

- Ne vraćamo nikoga, a red čekanja se mora produžavati, jer se u kontinuitetu povećava broj stanovnika, a time i pacijenata koji svakodnevno traže zdravstvenu uslugu. Iz toga proizilazi da su kapaciteti Doma zdravlja nedostatni i za postojeći broj stanovnika opterećeni – kazao je Kavarić.

Objašnjava da manjak kadra postoji u specijalističkim službama, „jer da biste dobili jednog specijalistu treba da prođe pet godina, a kada se

Ako se pojavi na tržištu rada makar jedan slobodan radiolog ili jedan slobodan porodični doktor, pri tome da ne ugrožavamo druge djelove sistema, on će biti odmah, uz saglasnost Fonda zdravstva i Ministarstva zdravlja, zaposlen u Domu zdravlja Podgorica – istakao je dr Nebojša Kavarić

Na ultrazvučne preglede čeka se po nekoliko mjeseci

završi njihova obaveza da rade oni su mobilni i prelaze u druge institucije“.

- Ako se pojavi na tržištu rada makar jedan slobodan radiolog ili jedan slobodan porodični doktor, pri tome da ne ugrožavamo druge djelove sistema, on će biti odmah, uz saglasnost Fonda zdravstva i Ministarstva zdravlja

M.B.

Porodični ljekari radiće trijažne ultrazvučne preglede

Dr Nebojša Kavarić

Problem nedostatka specijalističkog kadra u domovima zdravlja, smatra dr Nebojša Kavarić, dijelom bi se mogao prevazići angažovanjem ljekara specijalista porodične medicine.

- Oni bi radili osnovne dijagnostičke, takozvane prve dijagnostičke ultrazvučne, trijažne preglede. Time bi rasteretili radiologe ovog ogromnog broja usluga. Radiolozi će raditi specijalističku dijagnostiku u budućnosti i nadam se optimalnijoj situaciji kad je dijagnostika u pitanju, jer sada kod radiologa dolazi sve od osnovnih do komplikovanih slučajeva – kazao je Kavarić.

Pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović ranije je najavila da će Dom zdravlja Podgorica do kraja novembra raspisati konkurs za deset specijalizacija porodične medicine.

zaposlen u Domu zdravlja Podgorica – istakao je Kavarić i dodao da će u međuvremenu, u dogovoru sa Kliničkim centrom pokušati da prevaziđu aktuelnu situaciju.

Ključno je, prema riječima Kavarića, povećati broj termina, prije svega za ultrazvuk dojke.

Kavarić ističe i da bi svako unapređenje, ali i povećanje servisa značilo i bolju zdravstvenu zaštitu.

- Što više servisa to će biti bolje. Ja vjerujem u to gdje god povećamo dostupnost to je bolje za građane. Time ćemo imati dugoročno uštede bez obzira što se čini da u jednom trenutku otvaramo više servisa, ali upravo zbog toga što će zdravstvena zaštita biti dostupnija i u pravo vrijeme smanjiće se broj teških oboljenja i komplikacija i dugoročno će to biti mnogo jeftinije i finansijski isplativije za ukupan zdravstveni sistem – kazao je Kavarić.

MinistarstvO

Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi je saopšteno kako se u Domu zdravlja Podgorica mogu zakazati svi ul-

Info dan Erasmus+ programa na Univerzitetu Crne Gore

U fokusu internacionalizacija PODGORICA – Sa Univerziteta Crne Gore skoro 500 studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja iskoristilo je mogućnost kreditne mobilnosti, a na UCG je boravilo 66 studenata i 207 članova osoblja partnerskih univerziteta.

Rektor UCG prof. dr Danilo Nikolić je na juče održanom Info danu Erasmus+ progra-

ma kazao da je internacionalizacija usvajanjem strategije razvoja Univerziteta za period 2019-2024. jedan od najvažnijih pravaca ka jačanju međunarodne konkurentnosti i održivog razvoja.

- Ove godine Univerzitetu Crne Gore je odobreno šest projekata za finansiranje u okviru programa izgradnja kapaciteta u visokom obrazovanju, od kojih su čak tri

koordinatorska, što je maksimalan broj koordinatorskih projekata po jednoj instituciji. Koordinatorski projekat pod nazivom Fostering Internationalization at Montenegrin HEIs through Efficient Strategic Planning (IESP) je uvršten u prvu kategoriju najkvalitetnijih projektnih aplikacija - istakao je Nikolić.

Najavio je i da planiraju uvo-

đenje modula predmeta na engleskom jeziku na svim fakultetima, akreditaciju studijskih programa i ljetnjih škola na engleskom jeziku, usavršavanje nastavnog kadra radi kvalitetnog izvođenja nastave na engleskom jeziku. Šefica Nacionalne Erasmus+ kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević kazala je da je akademska zajednica došla u

Ultrazvuk dojke i štitaste žlijezde u 11 domova zdravlja Ultrazvučna dijagnostika dojke i štitaste žlijezde na nivou Crne Gore, navode iz Ministarstva zdravlja, sprovodi se u 11 domova zdravlja: u Podgorici, Andrijevici, Plavu, Rožajama, Tivtu, Budvi, Danilovgradu, Herceg Novom, Kolašinu, Mojkovcu i Ulcinju.

Iz preostalih sedam domova zdravlja (Bar, Pljevlja, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Nikšić i Kotor), kako su precizirali, u skladu sa Strategijom za optimizaciju sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koji je usvojila Vlada u junu 2011. godine, radiološka služba je izmještena sa primarnog na sekundarni nivo.

- Ove dijagnostičke procedure obavljaju se u opštim bolnicama u ovim gradovima – kazali su resornog ministarstva.

trazvučni pregledi (uključujući i štitastu žlijezdu) za kraj novembra ili tokom decembra, osim, kako su precizirali, preventivnih pregleda, koji se čekaju i zakazuju. Navode i da ima termina za mamografske preglede dojki.

- Preventivni pregledi se rade kod zdrave populacije i planiraju se po ugledu na razvijene zemlje, a u Domu zdravlja Podgorica se čeka najviše tri mjeseca. Prema aktuelnoj situaciji, otvoreni su termini za zakazivanje ultrazvučne dijagnostike za narednu godinu. Kada govorimo o ovom problemu, moramo imati u vidu i veliki demografski priliv stanovništva, a time i povećan broj pacijenata, te se stoga stvaraju poteškoće u adekvatnom radu sistema elektronskog zakazivanja, a shodno zahtjevima pacijenata kojima je potrebna ova vrsta zdravstvene zaštite – navodi se u odgovorima Ministarstva zdravlja.

Iz ovog resora ističu da se u ostalim domovima zdravlja na ultrazvuk dojke i štitaste žlijezde čeka od sedam dana do mjesec, a u opštim bolni-

cama do mjesec i po, dok se hitni i pacijenti koji imaju zakazane kontrolne specijalističke preglede za koje treba da imaju ove nalaze, kao i bolnički pacijenti, pregledaju svakodnevno kroz takozvane interventne ambulante.

- Svi pacijenti su informisani da, ukoliko im ponuđeni termini iz nekog razloga ne odgovaraju, izabrani doktori ih mogu zakazati i u drugim zdravstvenim ustanovama – zaključuje se u odgovorima Ministarstva zdravlja.

Prema nekim procjenama, procentualni priliv stanovništva u Podgorici je oko sedam do osam na godišnjem nivou, podaci lokalne uprave iz 2016. godine govorili su da je tada, a na osnovu informacija o broju zdravstvenih osiguranika, u glavnom gradu živjelo oko 250.000 stanovnika. i. KrUniĆ

fazu zrelosti i da se strateški osmišljava kako unaprijediti sistem visokog obrazovanja, a potvrda tome su i dobri rezultati gdje, prema njenim riječima, od 14 učestvujemo u četiri koordinatorska projekta, od kojih su tri koordinatorski projekti Univerziteta Crne Gore. Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav rekao je da je investiranje u intelektualni kapital jedini način na koji se možemo nositi sa brzorastućim razvojem u globalnoj ekonomiji, te da se nada da će broj od više od 2.000 crnogorskih građana koji su učestvovali u ak-

tivnostima mobilnosti tokom protekle četiri godine i dalje rasti.

Na Info danu predstavljeni su i novoodobreni projekti, od kojih su tri koordinatorska Univerziteta Crne Gore: Jačanje internacionalizacije na crnogorskim ustanovama visokog obrazovanja kroz efikasno strateško planiranje (IESP), Pravna savjetovališta na usluzi ugroženim društvenim grupama: Povećanje zaposlenosti studenata prava kroz praksu (ENEMLOS) i Reforma stranih jezika na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori (REFLAME). n. Đ.

Hronika

Utorak, 19. novembar 2019.

9

RAZMJENA PORUKA: Saradnja između bivšeg ministra unutrašnjih poslova i odbjeglog biznismena

Prema nalazima istrage, Jovićević je u najmanje tri navrata tražio, preko posrednika, da mu Knežević izda lažne potvrde o iznosu novca na računu za njega i članove njegove porodice PODGORICA – Bivši ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević, prema dokazima kojima istražitelji raspolažu, još 2016. godine sugerisao je kumu Dušku Kneževiću da mu je „opasno dolje“, misleći na Crnu Goru.

Tim koji radi na istrazi o pranju novca, u koju je umiješan odbjegli biznismen Duško Knežević i četiri njegova saradnika, došao je do brojnih podataka koji ukazuju da je predsjednik Atlas grupe svojim prijateljima i kumovima činio usluge preko banaka koje su bile u njegovom vlasništvu.

Izdavao je lažne potvrde da imaju novac na računima Atlas banke kao i ocjene da su „poželjni klijenti“.

Takvu uslugu je u tri navrata koristio i Jovićević i članovi njegove porodice i o tome postoje materijalni dokazi. Na te okolAndrija Jovićević

nosti u Tužilaštvu se, između ostalog, morao izjasniti i Vlatko Rašović, šef za opšte poslove u Atlas banci, koji je nekada radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova i u prijateljskim je odnosima sa Jovićevićem.

Upravo je Jovićević, prema dokazima do kojih su policija i Tužilaštvo došli, preko Rašovića tražio da mu ,,pr..e otvori račun u Atlas banci“ i to na ,,meleon“ eura. Jovićević objašnjava da potvrda treba da glasi na njegovo ime i da bude izdata od Atlas banke. U jednoj poruci Jovićević pominje i 35.000 eura...

Da li je došlo do realizacije ovog plana, Rašović nije znao da kaže, uz objašnjenje da on nije ništa potpisivao.

Rašović je saopštio i da su Knežević i Jovićević kumovi i da su vjerovatno imali neku vrstu saradnje, te i da se u komunikaciji pominje milion, ali da on ne zna da li „meleon“ ima značenje miliona ili nekog drugog iznosa, pojašnjavajući da nije znao detalje Kneževićevog i Jovićevićevog poslovnog odnosa.

Uvažene preporuke Savjeta za građansku kontrolu rada policije nakon prebijanja navijača na utakmici Sutjeska – Budućnost

Policajci udaljeni iz interventnih jedinica PODGORICA - Uprava policije je, postupajući po preporuci Savjeta za građansku kontrolu rada policije, udaljila iz interventnih jedinica policajce koji su prekoračili ovlašćenja nakon održane utakmice u Nikšiću, između fudbalskih klubova Sutjeska i Budućnost, 3. aprila.

- Shodno preporuci građanske kontrole policije pristupiće se intenzivnijim situacionim provjerama i obukama službenika interventnih jedinica svih centara bezbjednosti.

Obuke će se fokusirati na postupanja policijskih službenika prilikom uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, rada u emocionalno stresnim i napetim situacijama uz primjenu policijskih ovlašćenja - sredstva prinude u zakonskim okvirima, ali i postupanja

prema osobama koje su lišene slobode – naveli su iz Savjeta.

Uprava policije je saopštila da policijski službenik mora da postupa u skladu sa načelima utvrđenim Ustavom Crne Gore, potvrđenim međunarodnim ugovorom, zakonom i kodeksom i da je prilikom upotrebe sredstava prinude, a naročito upotrebe oružja, dužan da vodi računa o ograničenjima i pokaže najveći stepen uzdržanosti.

– Savjet je na osnovu dostupnih snimaka i službene dokumentacije prepoznao dvije situacije u kojima je došlo do očigledne nesrazmjerne primjene sile pri upotrebi službene palice nakon fudbalske utakmice. Savjet je konstatovao prekoračenje ovlašćenja prema građanima A. I. i Đ. R., navijačima iz Podgorice – navodi se u saopštenju.

DVIJE OSOBE ZADOBILE POVREDE: Policija prekoračila ovlašćenja



Dodaje se da je Savjet ocijenio da su postupci policajaca Centra bezbjednosti Nikšić i Centra bezbjednosti Podgorica prema dvojici građana neprihvatljivi i opasni

Dodaje se da je Savjet ocijenio da su postupci policajaca Centra bezbjednosti Nikšić i Centra bezbjednosti Podgorica prema dvojici građana neprihvatljivi i opasni, ukazuju na odsustvo svijesti o ljudskom dostojanstvu i opravdanom i srazmjernom policijskom djelovanju.

Navodi se i da bez obzira na okruženje u kojem su djelovali, na postojanje neprijateljske orijentacije dijela navijača, policijski službenik, bez ličnih pristupa, treba biti svjestan da djeluje u ime države koja ima obavezu i odgovornost da poštuje ljudska prava i štiti građane.

Ura je juče pozdravila odluku da iz interventnih jedinica Uprave policije budu uklonjeni službenici koji su prekoračili ovlašćenja, ali i zatražila da navedeni slučajevi budu krivično procesuirani, te da tužilaštvo u najskorijem roku donese odluk u po tom pitanju.

A. R.

Jovićević je, prema rezultatima vještačenja, u još dva navrata tražio da mu se za članove njegove porodice izda potvrda da imaju novac na računima u Atlas banci, pa je i to po nalogu Kneževića završeno. Jedna potvrda je 2016. godine izdata na ime Jovićevićevog oca kome je i otvoren račun u banci uz konstataciju da je „dobar“ klijent. Rašović nije bio upoznat za što je ta potvrda korišćena, ali je ukazao da se mogla izdati isključivo po nalogu Duška Kneževića. Osim ove dvije, Knežević je odobrio izdavanje potvrde i za Jovićevićevog sina.

Rašović je tokom saslušanja ispričao i da je Jovićevića, sa kojim je u prijateljskim relacijama, obavještavao o svim bitnim dešavanjima u Crnoj Gori – o istragama protiv Kneževića i protestima tokom 2015. i 2016. godine.

Tako mu je u jednoj poruci Rašović saopštio da je Tužilaštvo blokiralo 4 miliona Dušku Kneževiću, dok Jovićević tu informaciju komentariše riječima - „vidiš kako se prevara vrati“ - ne navodeći o kojoj prevari misli.

Takođe u jednoj prepisci od 2016. Jovićević prepričava razgovor sa Kneževićem riječima da se čuo sa „debeljkom“ i da mu je on saopštio da mu banka radi odlično, te da ima sve spremno u fajlovima ukoliko „krenu na njega“.

Jovićević je Kneževiću tada sugerisao da mu je „opasno dolje“.

Inače, Knežević je Jovićevića još u avgustu 2016. godine obavijestio kako ima neke snimke i kako će to da distribuira, na šta mu je Jovićević kazao da je to glupo. Prema kazivanju Rašovića, Knežević je svima govorio da ima kompromitujući snimak Velibora Miloševića na kojem mu traži pare, a takve i slične priče bile su uobičajene u Kneževićevoj komunikaciji sa drugima.

Knežević je ove snimke objavio na društvenim mrežama, 2019. godine kada je Tužilaštvo pokrenulo više istraga protiv njega zbog pranja para, brojnih finansijskih malverzacija koje su budžet oštetile za desetine miliona eura.

M. Ž.

D. MIJATOVIĆ

Jovićević: Rekao  sam debeljku da mu je opasno dolje

U jednoj poruci Vlatko Rašović je nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore saopštio da je Tužilaštvo blokiralo četiri miliona eura Dušku Kneževiću, a Jovićević tu informaciju komentariše riječima: „Vidiš kako se prevara vrati“, ne navodeći na koju prevaru misli

Duško Knežević

Razmatrana presuda okrivljenom za ratne zločine

Odbrana traži da se Vladu Zmajeviću ukine presuda PODGORICA – Pred Apelacionim sudom juče je razmatrana presuda kojom je Nikšićanin Vlado Zmajević osuđen na 14 godina zatvora zbog ratnih zločina nad civilima 1999. godine na Kosovu.

Na jučerašnjem ročištu branioci Vlada Zmajevića, advokati Predrag Ćetković i Đorđe Dobanovački tražili su od vijeća Apelacionog suda da ukine ili preinači presudu Višeg suda u Podgorici.

Advokati su u žalbama koje su juče pročitane naveli da je prvostepena presuda nezakonita. Ćetković je kazao i da bi u ponovljenom postupku vještaci trebalo da se izjasne o onome što su naveli u mišljenju, te da preciziraju da li se radilo o privremenoj duševnoj poremećenosti kod Zmajevića.

- Smatram da nije do kraja razjašnjeno u kakvom se duševnom stanju nalazio Zmajević u vrijeme izvršenja kri-

vičnog djela za koje se tereti - naveo je Ćetković.

Prvostepenu presudu donijelo je vijeće sudije Dragoja Jovića.

Prema navodima prvostepene presude, tokom sudskog postupka iskazima svjedoka potvrđeno je priznanje optuženog Zmajevića koje je dao nekoliko dana nakon počinjeniog zločina u Žegri.

- Optuženi je u istrazi 3. aprila

OSUĐEN NA 14 GODINA ZBOG ZLOČINA NA KOSOVU: Zmajević

Uhapšen Podgoričanin u Užicu

Zaplijenjeno više od 56 kilograma marihuane

UŽICE – Dvadeset petogodišnji R. P. iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je pokušao da prokri-

1999. godine priznao tri ubistva, objasnivši pritom da je pratio jednog mladića, a zatim kada je ugledao dva čovjeka, odmah zapucao. Zatim je ušao u kuću i hicima ispaljenim iz automatske puške ubio i ženu – navodi se kratkom obrazloženju presude.

Međutim, Jović je podsjetio da je njegovu odbranu pred sudom opovrgao svjedok Danijel Čolić.

M. L.

jumčari više od 56 kilograma marihuane.

Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova

Srbije, policija je prilikom kontrole u Čajetini u prtljažniku automobila pronašla tri torbe u kojima je bilo 13 paketa marihuane. Osumnjičeni je zadržan 48 sati i on će uz krivičnu prijavu biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Užicu.

C. H.

Hronika

Utorak, 19. novembar 2019.

Zahtjev v.d. vrhovnog državnog tužioca u slučaju prebijanja Nikšićanke

Stanković traži da se provjeri postupanje tužiteljke Golubović PODGORICA - Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je od rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, u čijoj se nadležnosti nalazi Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, da provjeri postupanje tužiteljke Gorice Golubo-

vić u slučaju prebijanja Nikšićanke J. K. J. K., koja je krajem prošlog mjeseca brutalno pretučena na radnom mjestu u Beranama, tvrdi da joj je tužiteljka u Osnov nom državnom tužilaštvu u Beranama Gorica Golubović savjetovala da oprostiMuhamedu Ramusovićušto

je pretukao i da demantuje navode koje je nakon zlostavljanja koje je preživjela iznijela u medijima.

Ramusović je nakon prebijanja uhapšen zbog nasilničkog ponašanja, ali je nakon saslušanja kod tužioca pušten da se brani sa slobode. Ponovo je uhapšen nakon nekoliko dana i određen mu je pritvor.

- Po nalogu Stankovića rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju nedavno je preispitivao odluke Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u ovom predmetu. Nakon toga je donijeta odluka o zadržavanju, predložen je pritvor i podnijet optužni prijedlog protiv M. R. iz Berana okrivljenog za na-

M.B.

10

NAKON ISKAZA ŽRTVE USLIJEDILA REAKCIJA: Stanković

silničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna pov reda na

Razmatran optužni akt protiv advokata optuženih za pokušaj prevare

Rodić tvrdi da se radi o odmazdi, za tužiteljku dokazi su nesporni S druge strane, odbrana i optuženi tražili su obustavu postupka, tvrdeći da ne postoji ni osnov sumnje, a kamoli dokazi za potvrđivanje optužnice.

Odluku o optužnici za 15 dana donijeće vijeće sudije Borisa Savića.

Rodić, Gazivoda i Radulović se terete za stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj prevare jer su, prema tvrdnjama tužilaštva, čelnicima kompanije A2A obećavali povlašćen status u istragama protiv te firme za određeni novčani iznos.

Na jučerašnjem pretresu, advokat Branislav Lutovac, koji zastupa kolegu Rodića, kazao je da je ,,optužnica pravna konstrukcija koja je sročena da predstavlja presudu“, dodajući da je kancelarija Rodića pretresena nezakonito.

NEDOSTACI

- Ukazao bih sudu da nakon dokazne građe, sudija za istragu donio je naredbu o pretresanju kancelarije Rodića kao i njihovih pokretnih stvari i mobilnih telefona, a sve zbog pronalaska stvari za krivični postupak. Iz obraPODGORICA - U Crnoj Gori je tokom prethodnih 10 mjeseci 11.809 vozača ili skoro 14% zatečeno da upravlja vozilom pod dejstvom alkohola – saopštio je Dragan Gorović, načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja u Upravi policije.

On je naveo da je u tom perio-

Rodić se pridružio zahtjevu branilaca da se obustavi postupak ističući da optužnica ima karakter lične odmazde i da su njegovi saradnici kola-

teralna šteta.

- Tužiteljka Radović namjerno nije dostavila sudiji za istragu izjavu Bemartija u kojoj se jasno vidi šta je moja uloga. Ovakva optužba je zla namjera prema meni i saradnicima. Kada je izašlo u javnost za moju navodnu večeru sa Milivojem Katnićem, bio sam u šoku. Rekao sam da ako su to Italijani saopštili onda se radi o bezočnoj laži – dodao je Rodić.

On je saopštio i da su paušalne tvrdnje tužioca da je stvorio kriminalnu organizaciju u Podgorici radi vršenja krivičnih djela.

- U spisima ne postoji nijedan dokaz koji ukazuje na krivična djela za koja smo ja i saradnici optuženi. Samo navođenje da sam stvorio kriminalnu organizaciju ne ukazuje da sam preduzeo djelatnost da bih bio organizator. Iako se radi o neosnovanim optužbama, karakteristično je da je tužilac tvrdio da su preduzete sve inkriminisane radnje naveo je Rodić.

Optuženi Gazivoda i Radulović ostali su pri navodima da nema dokaza da se protiv njih potvrdi optužnica.

Radulović je istakla da od advokatske profesije neće odustati, iako se na samom početku karijere susrela sa problemom.

- U vrijeme kada sam optužena bila sam advokatski pripravnik, a ne prevodilac. Tužilac usljed manjkavosti dokaza želi da tome da na značaju. Zašto sam u svojstvu optužene, to samo tužiteljka zna – istakla je Radulović.

M. L.

taj broj značajno veći, što je podatak alarmantan za čitavo društvo - upozorava Gorović.

Napominje da i pored brojnih apela i upozorenja, broj vozača koji konzumiraju alkohol, a nakon toga sjednu za upravljač automobila, se ne smanjuje.

- Naprotiv, u odnosu na 10

mjeseci 2018. godine broj vozača koji su zatečeni da upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola u ovoj godini je veći za 924. Samo tokom prethodnog vikenda, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola (više od jednog promila alkohola u krvi) u Crnoj Gori je saobraćajna policija, shodno Zakonu o

M. BABOVIĆ

PODGORICA – Specijalna tužiteljka Stojanka Radović ostala je pri navodima optužnice protiv advokata Gorana Rodića, Siniše Gazivode i Marije Radulović, ističući da je zasnovana na dokazima prikupljenim tokom istrage.

– Optužnica je zasnovana na dokazima, a sve kopije dokazne građe su poslate braniocima i optuženima – kazala je Radović.

OPTUŽBE SU NEUTEMELJENE: Rodić sa advokatima ispred suda

zloženja naredbe o sprovođenju istrage vidi se da je tužilac izdao naredbu o pretresanju prostorija zbog prikupljanja dokaza za djelo koje se sumnjiče. U zaključku tužioca za izdavanje naredbe piše da postoji osnov sumnje da su članovi kriminalne organizacije – objasnio je Lutovac.

Kako je dodao, Specijalno tužilaštvo 29. juna 2017. godine podnijelo je sudu zahtjev za pretresanje elektronskih uređaja - telefona, računara i laptopova.

- U tom zahtjevu nijesu bili sadržani osnovni elementi – osnov sumnje za krivično djelo. Uprkos tome, sudija za istrage donosi naredbu za pretresanje. Na taj način, tužiteljki je omogućeno da do-

bije dokumentaciju koja nema veze sa poslovnom dokumentacijom A2A. Dokazi koji su na taj način pribavljeni narušavaju pravo na pravičan postupak – dodao je Rodić.

On je istakao da se optužnica bazira na „izjavama svjedoka koji su informaciju čuli od posrednih ljudi“. Lutovac je ukazao i na pravno nevaljane dokaze protiv optuženih, tražeći obustavu postupka.

Advokat Vidomir Bošković, koji zastupa Gazivodu i Radulović, saglasio se sa kolegom Lutovcem, navodeći da na osnovu svih prikupljenih dokaza, optužnica ne može biti potvrđena.

- Ovakav stav baziram na osnovu formalnih i materijalnih nedostataka optužnice.

Alarmantni podaci Uprave policije

Za deset mjeseci se trijeznilo 11.809 vozača du saobraćajna policija na prisustvo alkohola u organizmu kontrolisala 88.265 vozača.

- Kada se ovom broju doda

tzv. „tamna brojka“ onih vozača koje policija nije registrovala i kontrolisala, onda je realno pretpostaviti da je

Ona mora da sadrži konkretizaciju radnje i postupanja optuženih u odnosu na krivična djela što u ovom slučaju nije riječ. Nije predstavljeno kako je Rodić organizovao kriminalnu organizaciju i na koji način su optuženi prihvatili da budu članovi. Nijedan dokaz ne potvrđuje kako je Rodić za sebe odredio da planira izvršenje krivičnih djela u budućnosti. Neprihvatljivo je kako se olako predstavlja da su optuženi pokušali da prevare predstavnike A2A – istakao je Bošković.

ANALIZA

štetu J. K. - saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužiA. R. laštva.

Policija u Podgorici uhapsila tri osobe

Osim droge oduzeta i detonatorska kapisla PODGORICA - Policija je u Podgorici sprovodeći aktivnosti na sprečavanju ulične prodaje droge uhapsila tri osobe i zaplijenila oko 1,5 kilograma marihuane, 17 grama heroina, predmete za konzumiranje droga, detonatorsku kapislu, municiju i okvir pištolja.

Uhapšen je J. L. (29) zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Kod njega je pretresom pronađeno 17 grama praškaste materije za koju se sumnja da je heroin.

Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi V. K. policija je pronašla oko 200 grama biljne materije za koju se sumnja da je marihuana, predmete za koje se sumnja da su bili namij e n j e n i ko n z u m i ra n j u opojne droge, devet komada municije različitog kalibra, detonatorsku kapislu i okvir od pištolja. V. K. je uhapšen zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da se V. K. bavio nabavkom i stavljanjem u promet opojne droge marihuana, koju je kasnije prepakivao u manja pakovanja i prodavao na ulici.

Osim toga, policija je pretresom prostorija koje koristi D. I. (20) pronašla oko 1,3 kg marihuane i dvije digitalne vage. On je uhapšen zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet A. R. opojnih droga. prekršajima i Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, sankcionisala, lišila slobode i zadržala čak 40 vozača - navodi Gorović.

Naglašava da će policija i u narednom periodu nastaviti sa preventivnim, ali i represivnim aktivnostima i pojačanim kontrolama učesnika u saobraćaju.

A. R.

Crnom Gorom

Utorak, 19. novembar 2019.

Kotor: SO podržala regulisanje odnosa između grada i VK

11

rožaje: Akcija Humanitarne organizacije ,,Izvor“

F. K.

Primorac opet gradski klub Raba dobila kuću

KOTOR – Vaterpolo klubom Primorac ubuduće će upravljati opština. To je predviđeno odlukom koju je juče usvojila Skupština opštine sa 17 glasova za i jednim uzdržanim.

I. KOMNENIĆ

ZiMU Će DoČeKati U PravoM DoMU: Kuća Rabe Bibić u Radetini

ROŽAJE - Humanitarna organizacija ,,Izvor“ pokrenula je akciju za izgradnju kuće samohranoj Rabi Bibić iz sela Radetina. Prema riječima Mirsada Skenderovića, predsjednika te organizacije, Bibić im se obratila za pomoć prije šest mjeseci, a zahvaljujući brojnim ljudima dobre volje ona se ovih dana uselila u novi dom.

VK Primorac osnovan je 1922. godine, posljednju deceniju nalazi se u teškoj situaciji, a od ljetos praktično ne postoji. Zato se tokom rasprave o toj tački dnevnog reda čulo kako je posljednji momenat da se spasi klub koji za dvije godine obilježava 100 godina postojanja.

POVRATAK

Predsjednik opštine Željko Aprcović je uvjeren da će se VK Primorac vratiti na stare staze, kako to Kotorani, vaterpolo i sportska javnost Crne Gore očekuju.

- Imaćemo kvalitetan klub sa kojim ćemo se ponositi kako je to bilo i do sada tokom njegove 98 godina duge tradicije - kazao je Aprcović.

On je rekao da je postignut dogovor sa menadžmentom Primorca da dug po osnovu ugovora o pozajmicama u iznosu od 1.550.000 eura, klub otplati narednih deset godina, a da opštini po osnovu obezbjeđenja dostavi deset bjanko mjenica.

Riječ je o pozajmicama koje su klubu dali HTP Primorje koji je upravljao klubom i privatnici.

- Obaveze koje Primorac ima po osnovu isplate zarada igračima preuzeće AD Primorje.

Imamo nekoliko sudskih postupaka koji su okončani pravosnažno, samo jednom igraču mora se isplatiti 223.000 eura.

Još nekoliko postupaka su u toku. Dio tekućih obaveza iz 2017. i 2018. u iznosu od 190.000 eura, preuzeće opština sa rokom otplate od tri godine - kazao je Aprcović.

Ljiljana Popović-Moškov (Ura), pozdravila je odluku, naglašavajući da je Primorac odavno trebalo da postane

KlUB SPaŠen U PoSljeDnji ČaS: Sjednica Skupštine

gradski klub. Prema njenim riječima, aktuelna vlast nije riješila problem već je samo ,,nas t av i l a o n o š t o s m o m i započeli“. Naglasila je da je AD Primorje u proteklom periodu sa značajnom sumom novca od skoro 5.000.000 eura finansiralo klub kao sponzor.

- Bili su u dvostrukoj ulozi, vlasnik i sponzor, ali naravno da nije sav novac mogao da se prikaže kao sponzorstvo, tako da je jedan dio godišnje tog novca dat kao pozajmica. Po mojoj gruboj procjeni Primorje je više od 4.500.000 eura uložilo u Primorac - kazala je odbornica Ure. Jedini uzdržan kod glasanja iz vladajuće koalicije bio je Vido Drašković (LP).

- Olako smo prelazili godinama preko nekih stvari, uplaćivali Primorcu novac, a da nismo dobijali izvještaje i završne račune. Primorac je uzeo kredit od 1.000.000 eura, a da li zna neko đe su ta sredstva i kako potrošena? Kredit se vraća zajedno sa 500.000 eura pozajmice koju je dalo AD Primorje, u nekom obliku donacije. Znači, ne mogu da prihvatim činjenicu da mi prihvatamo neki dug koji je na-

stao prije nego što smo ga preuzeli...Ništa više vi ne volite Primorac od mene, a ja samo želim da ga stavimo na zdrave noge i da se jednom počne od nule - bio je kategoričan Drašković.

Odbornica Bruna Lončarević je konstatovala da se agonija u Primorcu privodi kraju, te da je ova lokalna samouprava za dva-tri mjeseca uspjela da uradi nešto što se čekalo godinama, ističući da je riječ o kvalitetnoj odluci.

TITULE

Odbornik Dejan Adžić (DPS), podsjetio je da 2004. godine AD Jugopetrol izlazi iz Primorca, nakon čega je klub morao biti prestrukturisan.

- Organzovali su se građani Kotora koji vole klub i napravili novu skupštinu, novu upravu koja je za godinu sva dugovanja riješila. Kada je Denis Mandić ušao u Primorac bio je na pozitivnoj nuli. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da je Mandić ušao u taj projekat bez interesa jer znamo da ulaganja u sport nijesu profitabilna i da je od 2009. do 2019. godine bez novca iz poravnjanja od 1.550.000 eura, preko sponzo-

ra i svojih poslovnih aranžmana u Primorac uložio 3.600.000 eura. U tom periodu opština je ulagala na godišnjem nivou oko 110.000 eura, tj. 33 odsto budžeta za sport.

Plod ambicije Mandića je titula evropskog prvaka i titula viceevropskog prvaka– podsjetio je Adžić.

On je negirao navode Draškovića, navodeći da je svaki završni račun svake godine Primorac dostavljao nadležnom sektetarijatu, te da klub nije u obavezi da podnosi finansijski izvještaj Skupštini.

- Ovdje nije riječ o poravnanju između Primorca i AD Primorje – naglasio je Adžić.

Na opasku zašto nije obezbijeđena bankarska garancija umjesto mjenica, Adžić je kazao da postupak bankarske garancije iziskuje više vremena i veću proceduru, te da su da ne bi gubili vrijeme pristali da obezbjeđenje budu mjenice, konstatujući da je ubijeđen da će Mandić svoju preuzetu obavezu ispuniti.

Prema informacijama Pobjede legenda crnogorskog vaterpola Mlađan Janović trebalo bi da preuzme rukovođenje trofejnim klubom.

Iv. K.

siromašnim rožajskim porodicama - Šesti put zaredom Humanitarna organizacija ,,Izvor“ je u saradnji sa njemačkom humanitarnom orgnaizacijom ,,Muslime Helfen“ uspjela da obezbijedi ogrijevna drva za 63 porodice. Njih 15 je dobilo po osam metara, a ostali po četiri, dok je anonimni donator obezbijedio po stotinu eura za četiri familije – kazao je Skenderović.

U ovoj humanitarnoj organizaciji ističu da su tokom godine radili na podjeli paketa sa namirnicama, te odjeće i drugih potrepština za najsiromašnije stanovništvo.

- Svakodnevno sprovodimo akciju podjela namirnica i kupovini ljekova, te raznim drugim pomoćima. Nema dana da ne posjetimo neku ugroženu porodicu kojoj uručujemo osnovne životne namirnice – kazao je Skenderović.

Prema njegovim riječima, na području Rožaja ima oko 300 porodica kojima je potrebna svakodnevna pomoć, kako bi F. K. preživjele.

- Raba je živjela u neuslovnoj i trošnoj brvnari. Mi smo se odazvali njenoj molbi i pokrenuli akciju za prikupljanje pomoći. Akcija je sprovedena i preko naše organizacije, a bilo je dosta onih koji su Rabi lično uručili pomoć. Uspjeli smo da prikupimo oko 5.000 eura i zahvaljujući toj i pomoći drugih humanitaraca, starica ima pravi dom. Ono što nas posebno raduje je to što smo uspjeli da za nepunih šest mjeseci Rabi Bibić obezbijedimo krov nad glavom i to prije zime – kazao je Skenderović.

On je dodao su ovih dana humanitarnu aktivnost usmjerili na nabavku drva za ogrijev

DanilovgraD: Danas Skupština opštine

Na dnevnom redu park prirode Zeta DANILOVGRAD – Odbornici će danas raspravljati o prijedlogu odluke za proglašenje parka prirode rijeke Zete.

To je jedina tačka sjednice koja je zakazana po hitnom postupku.

Inicijativu o zaštiti rijeke Zete potpisali su 14. februara predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević, gradonačel-

nik Podgorice Ivan Vuković i direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Nikola Medenica.

Prema proceduri, odbornici moraju dati zeleno svjetlo tom prijedlogu kako bi Vlada na nekoj od narednih sjednica proglasila područje rijeke Zete područjem od posebne važnosti za državu Crnu Goru, parkom prirode.

B. K.

DanilovgraD: Poznata imena studenata koje će ove školske godine stipendirati opština

DANILOVGRAD - Predsjednica opštine Zorica Kovačević juče je uručila rješenja za stipendije najboljim studentima za školsku 2019/20 godinu. Na spisku budućih akademskih građana su 43 djevojake i mladića sa osnovnih i specijalističkih, te master studija čiji je prosjek iznad 9.

To su: Alek Barović, Ana Perović, Bojan Raspopović, Dušan Mandić, Isidora Ivanović, Milena Medojević, Tina Nerac, Adrijana Ćetković, Ana Jaredić, Anđela Grgurović, Anđela Mujović, Aneta Avramo-

vić, Angelina Jovanović, Anica Jovanović, Bojana Bošković, Dalibor Kaluđerović, Doris Jovović, Elena Miletić, Glorija Vukićević, Isidora Jovović, Ivana Jovanović, Ivana Pavićević, Jelena Mandić Jelena Velašević, Kristina Caušević, Krstajić Batrić, Ksenija Vukadinović, Lidija Lukovac, Ljiljana Radonjić, Marija Grgurović, Marija Matković, Marina Mijušković, Maša Đurović, Matija Jovanović, Milena Radulović, Miljan Raičević, Persida Jovanović, Petar Čolić, Simona Jakovljević,

B.KADIĆ

Podrška grada za 43 studenta

BUDUĆnoSt graDa: Stipendisti u opštini

Tanja Nerac, Tina Jovanović, Todor Jovanović i Valentina Ljutić.

- Malo je sredina, s obzirom na broj stanovnika, koje se mogu pohvaliti impozantnim

brojem odličnih visokoškolaca kao Danilovgrad. Vi ste ponos i roditelja i rodnog mjesta

i na vama je da gradite ljepšu budućnost afirmišući one ideje i projekte koji će doprinijeti većem prosperitetu u svakom pogledu. I ovaj susret sa vama čini nas srećnim, tim prije, jer je ovo i godina velikog jubileja, 150 godina od osnivanja grada - obratila se stipendistima Kovačević.

Vrijednim studentima na uspjehu čestitala je i sekretarka Sekretarijata za lokalnu upravu i društvene djelatnosti Olivera Pavićević.

U ime kolega i koleginica zahvalila se studentkinja druge godine Ekonomskog fakulteta u Podgorici Ivana Pavićević iz Spuža.

- Mi ćemo se i dalje truditi da opravdamo povjerenje, kako porodice, tako i opštine. Stipendija nas dodatno motiviše da još više truda ulažemo u učenje i kasnije stečeno znanje primijenimo u praksi obećala je Pavićević.

B. K.

Crnom Gorom

CEDIS

Isključenja u 18 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u dvije opština.

Bar: od 8:30 do 12 sati Dobra Voda-Jankovići, Obalna stanica, Gornja Poda, Džamija u Dobroj Vodi, Škola, Miljanov Most, Gornje i Donje Zaljevo, Tunel Ćafe naselje Sveti Ivan, Dobra Voda-Jankovići do Makine Vučinići i Obalna stanica; od 9 do 12 sati Kaptaža-Čanj, Liše potok, Mišići, Đurmani, Grabovik, Kamenolom, Gornje Zagrađe, Crni rt I Velji grad.

Berane: od 9 do 14:30 sati Rovca, Dapsići, Petnjik, Tmušići, Zagorje i Planinski prevoj Lokve; od 7:30 do 17 sati, Agrolužac, Lužac 3, Lužac2, Buče 2, Buče 3, Šekular, Lukin Vir, Buče 1, Jugovine, Gradina 3, Gradina 1 i 2, Vinicka1, Vinicka2, Vinicka3, Vinicka4, Vinicka5, Trepča1, Trepča2, Rijeka Marsenića, Vinicka 6, Navotina, Buče 4, Lužac4, Dolac1, Dolac2, Dolac3, Lužac1.

Bijelo Polje: od 7:30 do 8:30 sati DV 10 kV Tomaševo; od 8 do 18 sati Barice škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje; od 16 do 17 sati DV 10 kV Tomaševo; od 8 do 18 sati DV 10 kV sati Gubavač ; od 9 do 10 sati Crnča, Radulići, Ivanje, Godijevo, Kradenik, Crhalj, Goduša, Vrbe, Sipanje, Ličine, Sušica, Osmanbegovo Selo, Moravac, Dupljaci, Đalovići, Žurena, Brzava, Femića Krš, Prijelozi, Pašića Polje, Dubovo, Potoci, Kostići, Laholo, Zagrad, Srđevac, Bioča, Crniš, Jagoče, Lozna, Poda, Trubina; od 9 do 14 sati Tomaševo, Pavino polje, Krstače, Mahala, Grubješići, Kičava, Čokrlije, Rajkovići, Bijeli potok, Biokovac, Grab, Vergaševići, Kovren, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Ivanje, Kruševo; od 11 do 12:30 sati DV 10 kV Slijepač Most; od 13 do 15 sati DV 10 kV Srđevac ; od 15 do 18 sati DV 10 kV Cerovo; od 17 do 20 sati DV 10 kV Rasovo; od 9 do 15 sati Rasovo, Nikoljac; od 10 do 15

sati Pisana Jela od 7:30 do 17 sati Gubavač.

Budva: od 9 do 15 sati Golubovina, naselje S41, dio naselja kod SC ,,Rea“.

Danilovgrad: od 8 do 18 sati Vinići, Rova i Valeta; od 8 do 15 sati Gostilje i Suk. Gusinje: od 9 do 14:30 sati Ulica Kosovska i dio Omeragića ulice.

Herceg Novi: od 7 do 15 sati Kameno, Žlijebi, Ubli, Mokrine, Kruševice, Vrbanj.

Kolašin: od 9 do 14 sati Bojići; od 9 do 15 sati Sjerogošte; od 8 do 15 sati Babljak.

Kotor: od 9 do 12 sati Škaljari; od 9 do 13 sati od Markovog rta do kraja Stoliva; od 9 do 15 sati Morinj, naselja Svrčak, Gornji Morinj, Bakoči i Bunovići.

Mojkovac: od 10 do 15 sati DV Uloševina Slatina Dobrilovina; od 9 do 14 sati Bjelojevići; od 9 do 13 sati Gornja Polja; od 9 do 15 sati Sjerogošte.

Nikšić: od 7:30 do 17 sati Rokoči, Tospude, Trešnjevo, Grahovo-Podkraj i Grahovo; od 8 do 16 sati Vidrovan, kaptaža, Orah, Šipačno, Pišteta, Praga, Dubrave, Jasenovo Polje, Lipova Ravan i Petrovići; od 7:30 do 17 sati Grahovo, Tospude 1 i 2, Trešnjevo, Rokoci 1 i 2, repetitor.

Petnjica: od 9 do 14:30 sati Radmanci i Trpezi.

Pljevlja: od 8 do 17 sati Šljivansko i Otilovići.

Rožaje: od 9 do 14:30 sati Pripeč, Dračanovac, Crnča, Vuča i Malindubrava. Šavnik: od 7:30 do 17:30 sati Gornje Polje, Dubrovsko, Rudo Polje, Duži, Drinčić, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjača, Petnjica i Pošćenje; od 10 do 16 sati Krnja jela; od 07:30 do 17 sati, Rudo Polje, Dubrovsko i Gornje Polje, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica i Prekornjača.

Ulcinj: od 8 do 15 sati Đonza, Draginje, Sukobin, Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš. Žabljak: od 10 do 13 sati Naselje Pećića Ograde, Ulica Njegoševa, Restoran Oro, Zlatni Papagaj; od 10 do 16 sati Tepca.

C.G.

Utorak, 19. novembar 2019.

Rezultati istraživanja o stanju prava djece i porodica za južni region

Svaki četvrti građanin smatra da vakcina ima štetne efekte na djecu PODGORICA – Svaki četvrti građanin na jugu Crne Gore smatra da vakcine izazivaju ozbiljne neželjene efekte kod djece – saopštio je Unicef.

Ta organizacija je na regionalnoj konferenciji u Tivtu, predstavila rezultate istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava djece i porodica.

Iako je nauka jasna a podaci više nego precizni, očigledno je da se roditelji na jugu moraju dodatno edukovati da bi raspolagali sa tačnim činjenicama i nedvosmisleno mogli da donesu ispravne odluke, koje su u najboljem interesu njihove djece - poručio je Senad Begić UNICEF

12

PERCEPCIJA

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić misli da činjenica da 25,8 odsto ispitanika na jugu smatra da vakcine dovode do težih neželjenih događaja ukazuje na to da postoji određena doza nerazumijevanja značaja vakcinacije i pogrešna percepcija bezbjedonosnog profila vakcina.

- Iako je nauka jasna, podaci više nego precizni i iako znamo da su vakcine među najbezbjednijim procedurama moderne medicine, očigledno je da se roditelji na jugu moraju dodatno osnažiti i edukovati kako bi raspolagali sa tačnim činjenicama i nedvosmisleno mogli da donesu ispravne odluke, koje su u najboljem interesu njihove djece - poručio je Begić.

roDItELJE DoDAtNo oSNAŽItI I EDUKoVAtI: Kogali, Radojević i Begić

Direktorica Uprave za statistiku Gordana Radojević kazala je da rezultati služe da se bolje upozna društvo u kom živimo.

- Uvjerena sam da nam je

U dojenju lošiji prosjek od državnog Istraživanje je pokazalo i da tek svaka peta beba bude podojena tokom prvog sata nakon rođenja u južnom regionu, dok je to u prosjeku slučaj sa svakom četvrtom bebom u Crnoj Gori. Šef predstavništva Unicefa u Crnoj Gori Osama Kogali kazao je da, imajući u vidu da se 98 odsto porođaja dešava u bolnicama, niske stope dojenja upozoravaju na neophodnost većeg angažovanja zdravstvenih radnika u pružanju podrške majkama da počnu da doje odmah nakon porođaja.

MICS istraživanje pomoglo da prepoznamo prednosti i, još važnije, nedostatke društva po pitanju polažaja žena i djece u Crnoj Gori. Sigurna sam da će rezultati koje smo danas predstavili biti dodatni pokretač za nastavak rada na unapređenju uslova života žena i djece u našem društvu istakla je Radojević.

MIKS istraživanje je u Crnoj Gori posljednji put sprovedeno tokom 2013. godine. Iz Unicefa su objasnili da se podaci dobijeni na taj način koriste za procjenu napretka Crne Gore u postizanju ciljeva održivog razvoja i relevantne nacionalne strategije, kao i napretka ze-

mlje u sprovođenju Konvencije UN o pravima djeteta.

STATISTIKA

MIKS istraživanje je prošle godine sproveo Monstat uz tehničku pomoć Unicefa i finansijsku podršku Vlade, Unicefa i UNHCR-a.

Radi se o najvećem istraživanju poslije popisa koje se, uz podršku Unicefa, sprovodi širom svijeta svakih pet godina, radi prikupljanja statistički pouzdanih i međunarodno uporedivih podataka po nizu pokazatelja u oblastima zdravlja, obrazovanja, razvoja djece i uslova života djece i porodica.

C. G.

Kotor: Skala radio otkrio kako je bivša lokalna vlast na čelu sa Vladimirom Jokićem selektivno pomagala rad medija

Šakom i kapom dijelio novac Vijestima, Danu, Monitoru, TV Kotor, portalu Boka News KOTOR - Bivši predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić nije štedio novac za plaćanje lojalnosti pojedinim medijima, za što je iz lokalnog budžeta dao više od 70.356 eura. TV Vijestima je od avgusta 2017. do kraja decembra 2018. godine isplaćeno 33.804 eura, dnevnom listu Danu za isti period 12.357 eura, Monitoru 2.685, TV Budvi 1.570, tivatskoj NVO Boka News 7.368 i TV Kotoru, takođe NVO 12.573 eura, objavio je Skala radio.

Zanimljivo je da je najtiražnija dnevna novina u Crnoj Gori Dan dobila manje novca od lokalnih televizija.

U pomenuti iznos, kako navodi Skala radio, ne spadaju po-

LoJALNoSt KoŠtALA VIŠE oD 70.000 EUrA: Iz izvještaja o finansiranju medija

jedinačne uplate preduzeća i ustanova čiji je osnivač lokalna uprava, kao ni 2.000 eura koje su isplaćene dopisniku

Vijesti iz Tivta Siniši Lukoviću iz budžeta opštine za knjigu ,,Ljudi i brodovi“ koja je promovisana u Pomorskom

muzeju Crne Gore, na čijem čelu je jedan od visokopozicioniranih DPS kadrova Andro Radulović.

Podaci koje je objavio Skala radio pokazuju da u tom periodu oni nijesu iz Budžeta kotorske opštine dobili ni centa.

Skala radio tvrdi da je na meti napada kotorskih Demokrata, koji je počeo samim dolaskom na vlast ove političke partije početkom 2017. godine.

- Verbalni napadi pojedinih besprizornika iz tih redova na FB stranicama na ovaj medij trajao je godinama ranije, a ne prestaje ni dan-danas. Cilj je bio da se pokaže kako je Skala radio na budžetu opštine Kotor i kako nezasluženo dobija veliki novac za usluge koje imaju prvenstveno politički karakter. Laž, kao i svaka druga koja dolazi iz njihove kužine - tvrde u Skala radiju.

Iz tog medija takođe navode da su do izbora, odnosno proglašenja pobjede u kotorskoj opštini, Demokrate redovno i bez problema sarađivale sa tim radijom.

- Dobijali smo saopštenja, a čelnici su na ovom mediju davali izjave za sve ono što su smatrali da doprinosi njihovoj političkoj borbi. Nakon dolaska na vlast, slijedi potpun zaokret. Tadašnji pred-

sjednik opštine Jokić zabranjuje svima u lokalnoj upravi da komunicaju sa Skalom, što predstavlja nezapamćenu diskriminaciju i izraženu mržnju prema ovoj medijskoj kući. Pojačava se sramna retorika pojedinaca, koji su nažalost i odbornici, uz njegovu prećutnu saglasnost. Danas je jasno i zbog čega - tvrdi se u tekstu.

Napad na Skalu je, kako navode, trebalo da skrene pažnju sa Jokićevog sipanja i šakom i kapom pojedinim medijima koji sa Kotorom baš nemaju dodirne tačke, kao i onima koji se lažno predstavljaju medijima, a u stvari su nevladine organizacije.

- To je tzv. TV Kotor i portal Boka News. Jokić je, pored te dvije nevladine organizacije koje su bile glasnogovornici njegove politike i djelovanja, plaćao TV Vijesti, Dan, TV Budvu i Monitor. Njihovo zaduženje je bilo da veličaju dostignuća politike koju je personifikovao Jokić i njegova saborkinja u djelovanju Dragica Perović, koja je javno izjavila da je ,,došlo njenih pet minuta“ - zaključuje se u tekstu Skala radija.

Iv. K.

Crnom Gorom

Utorak, 19. novembar 2019.

13

TRENUTNO SE NE BILJEŽE NOVI DOTOCI: Nivo vode u jezeru

PODGORICA/NIKŠIĆ – Situacija u Nikšiću i Danilovgradu je pod kontrolom i ne prijeti opasnost od ugrožavanja materijalnih dobara, saopšteno je Elektroprivrede Crne Gore.

Iz EPCG su kazali da su održali sastanak sa predstavnicima Nikšića, zbog rekordnih padavina u prethodnih 15 dana, u cilju praćenja situacije i preventivnog djelovanja od mogućih poplava na teritoriji te dvije opštine.

Stanje stabilno, sistem pripravan Sistem hidroelektrane Perućica je koncipiran tako da u znatnoj mjeri smanji, a u većini slučajeva i spriječi poplavni talas, jer se voda kod natprosječnih padavina akumulira i zadržava u akumulacijama – objasnili su iz EPCG - Trenutno se ne bilježe novi dotoci, a situacija u Nikšiću i Danilovgradu je pod kontrolom i ne prijeti bilo kakva opasnost od ugrožavanja materijalnih dobara stanovnika po obodima Nikšićkog Polja i u dijelu Bjelopavlićke rav-

nice. Sistem hidroelektrane Perućica je koncipiran tako da u znatnoj mjeri smanji, a u većini slučajeva i spriječi poplavni talas, jer se voda kod natprosječnih padavina akumulira i zadržava u akumulacijama - objasnili su iz EPCG.

BIJELO POLJE: Projekat valorizacije Đalovića pećine

Postavljen prvi stub žičare prema klisuri 3,9

Dužina žičare je 1,7 kilometara, imaće dvije gondole sa po osam mjesta, a vožnja preko klisure će trajati skoro šest minuta. U toku je i izgradnja objekta za trafostanicu koja će napajati kompleks električnom energijom, kao i 5,7 kilometara pristupne saobraćajnice Bistrica – Manastir Podvrh valorizaciju Đalovića pećine i njene okoline.

Iz Uprave javnih radova saopštili su da je dužina žičare 1,7 kilometara, imaće dvije gondole sa po osam mjesta, a vožnja preko klisure će trajati skoro šest minuta.

ROKOVI

- Dinamika radova uveliko će zavisiti od vremenskih prilika, ali i od savladavanja gra-

đevinskih izazova, s obzirom na činjenicu da se dio stubova nalazi na prilično nepristupačnim planinskim lokacijama. Ukoliko ovi faktori budu na našoj strani, očekujemo da će najveći dio posla biti završen u drugoj polovini naredne godine – navedeno je u saopštenju.

Ugovor o izgradnji žičare vrijedan je 3,9 miliona eura.

U toku je i izgradnja objekta UJR

BIJELO POLJE - Radnici podgoričkog preduzeća „Novi Volvoks“ postavili su prvi noseći stub na početnoj stanici u blizini Manastira Podvrh. Montažom prvih elemenata žičare u Đalovića klisuri nedavno je označen početak jednog od kompleksnijih poduhvata ovog strateški važnog projekta, čija će realizacija omogućiti punu turističku

miliona eura vrijedan je ugovor o izgradnji žičare

za potrebe trafostanice 35/10 kV ,,Bistrica“ koja će napajati kompleks električnom energijom, u vrijednosti od 1,2 miliona eura, kao i 5,7 kilometara pristupne saobraćajnice Bistrica – manastir Podvrh, za koju će biti izdvojeno oko 4,5 miliona eura. Procijenjena vrijednost kompletnog projekta je oko 18 miliona eura.

Realizacija ove, kao i drugih strateških investicija, svrstana je među prioritete Vlade u narednoj godini. To najbolje pokazuje iznos raspoloživih sredstava za kapitalne projekte Uprave javnih radova u 2020. od 87 miliona eura, što je za 37,5 odsto više u odnosu na ovogodišnji budžet.

KLISURA

VRIJEME DIKTIRA TEMPO IZVOĐENJA RADOVA: Žičara je najkompleksniji dio projekta

Đalovića pećina ili pećina nad Vražjim firovima nalazi se četrdesetak kilometara od Bijelog Polja, u Đalovića klisuri, u kanjonu rijeke Bistrice, i jedna je od najdužih i najljepših u Evropi. Đalovića klisura, u kojoj se nalaze ulazi u Đalovića pećinu, je zaštićeno područje prirode u kategoriji „spomenik prirode“, to je i NATURA 2000 Emerald područje, a prepoznato je i kao ekološki značajan lokalitet. Površina zaštićenog područja iznosi 1.600 hektara.

B. Č.

Na sastanku su, kako su naveli, analizirane nadležnosti, kapaciteti i resursi svih službi radi smanjenja rizika od poplavnog talasa i pojačavanja aktivnosti na terenu.

- S obzirom na to da je u proteklih petnaestak dana došlo

do rekordnih padavina i da je tokom oktobra palo više kiše nego za pola godine, nadležni u nikšićkoj opštini i EPCG konstatovali su da je u tom periodu bila dobra koordinacija i aktivnosti svih službi na terenu – navodi se u saopštenju.

Kako se prema prognozama Hidrometeorološkog zavoda narednih dana ne očekuju obilnije padavine, time je i rizik od mogućeg poplavnog talasa manji.

- Na sastanku je konstatovano da nadležni u EPCG i Nikšiću treba da budu u stalnoj komunikaciji sa Kriznim štabom i Direktoratom za vanredne situacije kako bi se na vrijeme upozorili mještani i preuzeli potrebne radnje na zaštiti svoje imovine- zaključuje se u saC. G. opštenju.

ROŽAJE: Zaposleni u RTV najavili štrajk upozorenja

Duguju im pet plata, poreze i doprinose za skoro tri godine ROŽAJE - Iz lokalnog javnog emitera Radio- televizije Rožaje, zbog teškog materijalnog položaja u kojem se duže vrijeme nalaze zaposleni te medijske kuće, najavili su štrajk upozorenja.

Saopštili su da su o namjerama informisali rukovodstvo te medijske kuće i lokalnu upravu kao osnivača.

- Ovakvu odluku smo donijeli na sastanku sindikalne organizacije jer nam duže od dvije godine nijesu uplaće-

ni porezi i doprinosi na zarade, a isplata zarada kasni pet mjeseci. Loši su nam i uslovi rada, fali prostora za rad, oprema i kadrovi. Ukoliko se najhitnije ne preduzmu mjere za rješavanje tih problema, 25 zaposlenih u naredna dva dana stupiće u jednočasovni štrajk upozorenja, a nakon toga preduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom – naveli su u saopštenju.

Dug te medijske kuće premašuje pola miliona eura.

F.K.

HERCEG NOVI: Morsko dobro finansira radove na Šetalištu pet Danica

Za bezbjedniju ogradu 70.000 HERCEG NOVI - Za zamjenu oštećene ograde na Šetalištu pet Danica od Škvera do hotela „Plaža“ Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom opredjeliće 70.000 eura. Dotrajala ograda konačno će biti zamijenjena u dužini od 450 metara novom od inoksa.

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić kaže da su imali više ideja za postavljanje nove ograde, a jedna od njih je bila izgradnja kamenog parapeta.

- Međutim, Uprava za zaštitu kulturnih dobara nam je naložila da možemo samo da saniramo postojeću ogradu. Morsko dobro je opredijelilo sredstva i nadamo se da će do sezone biti završen taj posao kako bi izbjegli nemile doga-

đaje koji su se dešavali na šetalištu - kazao je Lučić.

Prije godinu povrijeđeni su mladić i djevojka koji su se naslonili na ogradu na dijelu šetališta kod Vojničkih banja.

Oni su pali na stijene ispod šetališta i na svu sreću nijesu zadobili teže povrede. Nakon toga urađena je privremena sanacija korozirane ograde, koja je na nekoliko mjesta bila u potpunosti oštećena i nedostajali su djelovi. To je urađeno od Škvera prema hotelu „Plaža“ ali ne i na dijelu Šetališta ka Toploj gdje takođe ima dosta oštećenih djelova ograde i gdje se ljetos desio još jedan pad mladića nakon popuštanja ograde.

Postojeća ograda je postavljena prije desetak godina.

TIVAT: Poznati dobitnici priznanja grada

Novembarska nagrada za „Mladost“ i Službu zaštite

TIVAT – Služba Skupštine opštine saopštila je da su dobitnici Novembarske nagrade Srednja mješovita škola „Mladost“ i Služba

zaštite i spasavanja. Odluku je, na sjednici održanoj 15. novembra, tajnim glasanjem donio žiri za dodjelu Novembarske nagrade,

javnih priznanja i nagrada za opštinu.

Najveće gradsko priznanje dodjeljuje se svakih pet godina, a ovogodišnjim laureatima

nagrada će biti uručena 21. novembra na svečanoj sjednici Skupštine Opštine Tivat, povodom Dana opštine Tivat.

Prije pet godina Novembarsku nagradu su dobili u kategoriji pojedinci Blaženka Vučurović i u kategoriji kolektivi Crnogorski bućarski savez, a Nagrada Tivta je pripala Muzičkoj školi.

S.K.

Ž. K.

Ž.K.

EPCG

Iz Elektroprivrede saopštili da je manji rizik od mogućeg poplavnog talasa u Nikšiću i Danilovgradu

PRIVREMENO SANIRANA: Ograda na šetalištu

14

Svijet

Utorak, 19. novembar 2019.

Evropski parlament potvrdio nominaciju Olivera Varheljija

STRAZBUR – Mađarski kandidat za novog evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji, dobio je juče podršku Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, čime se otvara put da nova Evropska komisija sa Ursulom fon der Lajen na čelu stupi na dužnost 1. decembra.

Na odboru za spoljnoplitičke poslove EP zaključeno je da su dodatni odgovori koje je Varhelji dao u pisanoj formi zadvoljili članove tog tijela, prenosi mađarski javni servis.

- Neću biti vezan, niti pod uticajem bilo koje izjave ili pozicije bilo kog premijera bilo koje zemlje ili bilo kog predstavnika bilo koje vlade - naveo je Var-

helji u pisanom odgovoru na dodatna pitanja članova odbora, prenosi portal Politiko.

Varhelji je saslušan prošle sedmice pred istim odborom EP, ali je na inicijativu socijaldemokrata odlučeno da će morati da odgovori na dodatna pisana pitanja.

Varhelji trenutno služi kao ambasador Mađarske pri EU.

Prethodni mađarski kandidat za funkciju evropskog komesara Laslo Tročanji nije prošao saslušanje pred Odborom za pravna pitanja EP zbog, kako je rečeno, sukoba interesa.

Toročanji je suspendovan zbog nejasnoća u vezi sa funkcionisanjem njegove advokatske kancelarije koju je osnovao dok je bio ministar pravde

Policija u Hong Kongu odblokirala ulice oko univerzitetskog kampusa

Uhapšeno 60 demonstranata

Policija koristila suzavac i gumene metke

HONG KONG – Oko 60 demonstranata u Hong Kongu uhapšeno je u noći između nedjelje i ponedjeljka kada su pokušali da pobjegnu iz univerzitetskog kampusa, koji je prethodno opkolila policija.

BBC javlja da je grupa od stotinak demonstranata pokušala je da napusti kompleks Politehničkog univerziteta, ali je policija upotrijebila suzavac i gumene metke.

U trenutku kada je policija

pokušala da uđe u kampus, demonstranti su bacili benzinske bombe i zapalili vatru.

Policija u oklopnim vozilima zaprijetila je da će upotrebiti bojevu municiju, odnosno pucati na demonstrante ukoliko ne prestanu da koriste smrtonosno oružje.

Jedan policajac pogođen je strijelom u podkoljenicu.

Učesnici protesta povukli su se u zgradu Politehničkog univerziteta kad je pala noć, nakon što im se policija pribli-

Neredi širom Irana zbog rasta cijene benzina

žila koristeći suzavac.

Politehnički univerzitet u Hong Kongu jedan je od univerzitetskih kampusa koji su protekle nedjelje korišćeni kao mjesto okupljanja učesnika protesta.

Policija je satjeravši demonstrante u studentski kampus nakon dvodnevne blokade uspijela da oslobodi okolne ulice.

U kampusu ima povrijeđenih, a zalihe hrane su na izmaku, prenosi BBC. Demonstracije koje u Hong

Zabrana nošenja maski neustavna U međuvremenu je Visoki sud u Hong Kongu presudio da je britanski zakon iz kolonijalnog perioda, na osnovu kojeg je uvedena zabrana nošenja maski na protestima, neustavan.

Zakon kojim je zabranjeno nošenje maski nije u skladu sa Osnovnim zakonom, tzv. mini-ustavom kojim je Hong Kong vraćen pod kinesku upravu 1997. godine.

Kongu traju pet mjeseci ekalirale su protekle sedmice kada su učesnici demonstracija palili vozila i zgrade, bacali molotovljeve koktele na policijske stanice i vozove i uništavali tržne centre.

Demonstracije su počele zbog donošenja zakona o ekstradiciji, koji je pod pritiskom protesta, u međuvremenu povučen iz procedure.

To nije smirilo demonstrante koji su proširili zahtjeve i koji sada policiju optužuju za brutalnost, a zvanični Peking za miješanje u slobode zagarantovane principom „jedna zemlja, dva sistema“, koji je uspostavljen kada se ta teritorija vratila pod kinesku vlast 1997. godine.

Oliver Varhelji

Napadač upao u porodičnu kuću u Kaliforniji

Četvoro ubijeno, šestoro ranjeno

SAKRAMENTO - Četiri osobe su ubijene, a najmanje šest ranjeno u kalifornijskom gradu Freznu kada je napadač zapucao na ljude koji su u dvorištu kuće gledali fudbal.

Naoružani napadač ušao je u dvorište kuće i počeo da puca na porodicu i prijatelje koji su pratili utakmicu.

- Četiri osobe od 25 do 30 godina su ubijene, a još najmanje šest je povrijeđeno - saopštio je zamjenik šefa lokalne policije.

Policiju i hitnu pomoć pozvale su komšije, a u trenutku napada, u kući se nalazilo 35 ljudi.

Istraga je u toku, a za sada nema indicija da je napadač poznavao žrtve.

U potrazi za napadačem, policija ide od vrata do vrata, tražeći svjedoke i snimke nadzornih kamera, prenosi SNN. Frezno je šesti po veličini grad u Kaliforniji i udaljen je 322 kilometra od Los Anđelesa.

Nastavljeni protesti u Tbilisiju

Policija upotrijebila suzavac i vodeni top TBILISI - U Tbilisiju su juče ponovo održani protesti na kojima demonstranti zahtijevaju održavanje prijevremenih izbora, a policija suzavcem i vodenim topom pokušava da ih potisne od zgrade parlamenta.

Jedan dio policijskih snaga za razbijanje demonstracija raspoređen je u glavnoj aveniji u Tbilisiju, dok drugi pokušavaju da spriječe demonstrante da uđu u zgradu parlamenta.

Ovo je drugi dan protesta koji je pokrenut nakon što parlament prošle nedjelje nije usvojio planirane izborne reforme, odnosno prebacivanje na punu proporcionalnu zastupljenost sa sadašnjeg mešovitog sistema. Policija je, kako izvještava Rojters, uhapsila nekoliko demonstranata, dok organizatori tvrde da ih je privedeno desetak.

Nekoliko desetina demonstranata okupilo se na četiri mjesta u blizini parlamenta, uzvikujući: „Živjela Gruzija“.

Potom je raspoređeno na stotine pripadnika policije koji su demonstrantima dali pola sata da se raziđu prije nego što upotrijebe vodeni top i suzavac.

Jedna grupa demonstranata je i poslije reagovanja policije ostala ispred parlamenta, a neki od njih su se i obratili okupljenima.

U Tbilisiju je juče demonstriralo oko 20.000 ljudi.

Ministarka odbrane Njemačke Anegret Kramp Karenbauer odgovorila francuskom predsjedniku

Gore banke, zgrade, benzinske pumpe Makron želi da TEHERAN - Protesti u Iranu zbog povećanja cijena benzina proširili su se širom zemlje. Najmanje sto banaka i desetine zgrada i automobila zapaljeno je u protestima, a Iranska revolucionarna garda upozorila je demonstrante da će sprovesti odlučnu akciju ukoliko protesti ne utihnu.

Demonstracije koje su u petak

izbile zbog povećanja cijena benzina od 50 odsto pretvorile su se u političke sa zahtijevima da teokratsko rukovodstvo Irana siđe sa vlasti, prenosi Rojters.

Najmanje sto banaka i desetine zgrada i automobila zapaljeno je u protestima, javljaju državni mediji. Na snimcima koji su objavljeni na društvenim mrežama vide se izgorjeli objekti benzinskih pumpi.

Zapaljeno najmanje sto banaka i desetine zgrada i automobila

zamijeni NATO, a mi da ga ojačamo

BERLIN - Njemačka ministarka odbrane Anegret Kramp Karenbauer distancirala se od nedavne kritike Emanuela Makrona na račun NATO-a, rekavši da dok predsjednik Francuske želi da zamijeni taj vojni savez, Njemačka želi da ga ojača.

Makron je u intervjuu za Ekonomist nedavno rekao da je NATO u stanju moždane smrti, a da Evropa ne može više da se osloni na SAD, te da između Vašingtona i saveznika u Sjeveroatlantskom savezu ne postoji koordinacija u donošenju strateških odluka.

U intervjuu za Velt am Zontag, njemačka ministarka kaže da se Berlin slaže da je potrebna veća evropska saradnja u

bezbjednosnoj politici, ali da Pariz ima drugačiju perspektivu od Berlina, prenosi Politiko.

- Kad Francuska govori o većoj evropskoj saradnji u odbrani, oni govore o strateškoj autonomiji. Francuzi žele snažnu evropsku saradnju koja će zamijeniti NATO - rekla je Kramp Karenbauer.

- Moje stanovište je da svako jačanje evropske odbrane takođe jača evropski stub u NATO - dodala je Kramp Karenbauer. Šefica njemačkih demohrišćana ocijenila je i da Francuska ima drugačiju vojnu kulturu od Njemačke.

- To se odražava u najnovijim prijedlozima njenog predsjednika. Ali Njemačka takođe ima svoje interese - rekla je ona.

Protestovalo oko 20.000 ljudi: Juče u Tbilisiju

Moskva Ukrajini vratila tri broda MOSKVA - Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je Moskva predala Ukrajini tri broda koja je zarobila prošle godine u Kerčkom moreuzu.

Ukrajina je ranije tražila povratak brodova kao gest dobre volje iz Moskve uoči četvorostranog mirovnog samita o istočnoj Ukrajini sljedećeg mjeseca u Parizu.

Prije godinu su tri ukrajinska broda, koja su prolazila kroz Kerčki moreuz na putu ka Marijopolju, oduzeta jer nijesu imala dozvolu za prolazak i jer su ušli u ruske teritorijalne vode.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Utorak, 19. novembar 2019.

Marketing

15

Hronika Podgorice

Utorak, 19. novembar 2019.

Prijedlog odluke o donošenju detaljnog urbanističkog plana ,,Blok 18 i 19“

Danas u gradu CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE ,,Bure baruta“ Dejan Dukovski Režija: Dejan Projkovski Velika scena u 20 sati

KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ Koncert ,,Stare i nove note“ Dragan Koprivica i orkestar Aleksandra Saše Magovčevića Velika sala u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ Izložba Jovana Miloševića „Wrapped Space“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od devet do 21 sat Subota od deset do 14

Galerija „Klub“, Kruševac b.b.

Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati Subota od 10 do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b.b.

Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati Subota od deset do 14

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA Otvaranje izložbe akademskog slikara Luke Sekulića „Sklopljene oči drugačije gledaju svijet“ Moderna galerija u 19 sati

VAŽNIJI TELEFONI

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Na sjednici Skupštine glavnog grada zakazanoj za 28. novembar, pred odbornicima će se naći prijedlog odluke o donošenju detaljnog urbanističkog plana „Blok 18 i 19“. U zahvatu tog DUP-a planirane su površine za mješovite namjene i pejzažno uređenje, zatim površine za sport i rekreaciju, školstvo i socijalnu zaštitu, kao i površine saobraćajne infrastrukture.

Važno očuvati zelene površine Sportski tereni, jaslice, vrtić…

GRANICE

Površina zahvata DUP-a ,,Blok 18 i 19“ je 13,3 hektara, a nalazi se u okviru katastarske opštine Podgorica III. Sjevernu granicu plana predstavlja Ulica Bracana Bracanovića, zapadnu Ulica 4. jula, na istok je oivičen Bulevarom vojvode Stanka Radonjića, a na jugu se naslanja na zahvat DUP-a ,,Blok 35 i 36“. U prijedlogu dokumenta navodi se da je prostor u zahvatu DUP-a „Blok 18 i 19“ planiran za površine za mješovite namjene, pejzažno uređenje, zatim površine za sport i rekreaciju, školstvo i socijalnu zaštitu, kao i površine saobraćajne infrastrukture.

Na urbanističkim parcelama objekata, kao i uz saobraćajnice i pješačke staze, navodi se u dokumentu, planirane su zelene površine, koridori i linearno zelenilo. Formiranje rubnih blokovskih fizičkih struktura planirano je duž saobraćajnica, u vidu gradskog zida sa zapadne, sjeverne i istočne strane zahvata plana. Blokovsku strukturu čini više stambeno-poslovnih objekata od pet do deset spratova.

PARKING, BLOKOVI

Po obodu objekata bloka, na prostoru do gradskih saobraćajnica, u vidu prstena

Planom je predviđeno da prostor između objekata unutar bloka bude ispunjen rekreativnim i društvenim sadržajima.

U okviru njih je predviđena izgradnja otvorenih sportskih terena i objekata jaslica i dječjeg vrtića. S obzirom na mješovitu namjenu prostora, osnovnim planom sa prostora zahvata plana predviđa se uklapanje postojećih objekata. Objekti se u prostorno-fizičkom smislu uveliko poistovjećuju sa objektima iz prethodnog plana, čija izgradnja je do sada izostala usljed nemogućnosti sprovođenja predviđene urbane rekonstrukcije.

planirano je formiranje unutrašnje sabirne saobraćajnice preko koje je izvršeno povezivanje i opsluživanje bloka. Duž čitave te saobraćajnice predviđeni su prostori za parkiranje.

Sa južne strane blok je otvoren postavkom četiri slobodno stojeća objekta (solitera), spratnosti P+10 i P+12. Izvršeno je oslobađanje prostora prema ,,Bloku 35-36” sa ciljem integrisanja u jedinstvenu

stambeno-poslovnu cjelinu.

Podrška u smislu očuvanja osnovnih koncepcijskih postavki i prostorne organizacije iz prethodnog plana, ogleda se kroz zadržavanje planske postavke rješenja saobraćaja na nivou bloka i njegovo kompletiranje.

To će biti ostvareno nastavkom izgradnje sabirne ulice i novih parking prostora sa perifernim zalascima u blok radi obezbjeđenja saobraćajne

dostupnosti objektima. Podrška se ogleda i u tome što je prijedlogom plana zacrtana dogradnja bloka, predviđanjem izgradnje dva višeporodično stambeno-poslovna objekta.

DUP ,,Blok 18 i 19“ radila je firma „Arhient“ iz Podgorice.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma dalo je saglasnost, a finansijska sredstva za izradu plana obezbijeđena su iz budžeta Glavnog grada.

Nj. BOŠKOVIĆ

U KIC ,,Budo Tomović“ promovisan spot CDPR-a ,,Stop pušenju“

Za zdrav život bez duvanskog dima Povodom Nacionalnog dana kontrole duvana, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) predstavilo je juče TV i radio spot „Stop pušenju“. Promocija je održana u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Sekretar CDPR-a Domagoj Žarković kazao je da je spot sniD. MIJATOVIĆ

16

mljen u cilju da djeluje preventivno na pušače i da pomogne u implementaciji nedavno donesenog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda.

- Na ovaj način ulazimo u kuće, kancelarije i ugostiteljske objekte kako bismo građanima pokazali koliko je pušenje štetno. Takođe, dajemo mo-

gućnost pušačima da izaberu zdrav život i da svoju porodicu i prijatelje sačuvaju od štetnosti duvanskih proizvoda. Budući da se godina bliži kraju, nastavićemo sa akcijama imaćemo nekoliko predavanja u školama širom Crne Gore, poklonićemo postere domovima zdravlja na sjeveru i jugu

države, a organizovaćemo i savjetovalište za odvikavanje od pušenja – najavio je Žarković.

Autor džingla je kompozitor i lider kultne crnogorske grupe „Makadam“ Mirsad Serhatlić, a produkciju potpisuju Baćko Kraljević, Nenad Vujanović i Čedomir Marković.

- Uvijek sam bio otvoren za ovakve akcije koje su, prema mom mišljenju, humane. Srećan sam što sam dio ove priče, koja će, nadam se, biti pozitivna za pušače, jer ako nakon ovog spota makar jedna osoba prestane da puši, uspjeli smo – kazao je Serhatlić.

Z. K.

Rešetka zrela za popravku Metalna rešetka iznad prostorije u kojoj su tehničke instalacije za fontane na Trgu nezavisnosti, u poprilično je lošem stanju. S obzirom na to da je centralni gradski trg u gotovo svakoj prilici pun prolaznika, ali i djece koja opušteno jure i igraju se, rešetku bi trebalo popraviti kako se ne bi dogodila neka neprijatna situacija.

H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 19. novembar 2019.

17

Uprava OŠ ,,Oktoih“ nije uspjela da postavi zaštitu uz pješačke prilaze školi na Zabjelu

Đurišić je spriječio postavljanje stubića

ska automobili isprskaju djecu.

- Mi smo kao uprava škole učinili da na taj način riješimo problem i djeci i roditeljima. Žao nam je što je došlo do ove situacije na koju dalje ne možemo da utičemo i za čije rješavanje smo nemoćni – kazala je Radulović, uz napomenu da je na osnovu uvida u papire uvjerena da je riječ o opštinskom zemljištu.

Inače, radnici Puteva su u subotu, u prisustvu direktorice OŠ ,,Oktoih“, obilježili mjesta gdje treba da ugrade stubiće. U nedjelju su izbušili rupe u asfaltu, ali im Đurišić nije dozvolio da ugrade stubiće, ni ispred glavnog ulaza na sjevernoj strani, kao ni ispred sporednog na istočnoj.

Uprava Osnovne škole ,,Oktoih“ prije dva dana htjela je da zbog bezbjedonosti učenika ugradi zaštitne stubiće ispred glavnog i sporednog ulaza ove vaspitno-obrazovne ustanove. Time bi vozačima bilo onemogućeno da voze i parkiraju auta na pješačkim stazama kojima djeca stižu do škole.

DOZVOLA

Međutim, radnike Puteva koji je trebalo u nedjelju na zahtjev uprave škole da ugrade stubiće, u tome je spriječio Vanja Đurišić, koji već duže vodi spor o vlasništvu nad parcelom u Jerevanskoj ulici. Đurišić je, naime, svoj postupak opravdao tvrdnjom da je zemljište na kojem su radnici počeli da buše rupe za ugradnju stubića, dio sporne parcele, tj. da je u njegovom vlasništvu, iako se u katastru vodi kao državna svojina.

Direktorica OŠ ,,Oktoih“ Mirjana Radulović kazala je da je uprava škole radi bezbjednosti djece kontaktirala preduzeće ,,Putevi“ sa molbom da im ugrade zaštitne stubiće, te da su od njih dobili potvrdan odgovor. Problem sa prilazom školi je u tome, pojasnila je Radu-

M. BABOVIĆ

BEZBJEDNOST

OSTALE SAMO RUPE: Direktorica OŠ ,,Oktoih“ Mirjana Radulović

lović, što neki roditelji voze i parkiraju vozila na pješačkim stazama, čime ugrožavaju bezbjednost

Gradonačelnik Ivan Vuković gost kolege Gergelja Karačonja u Budimpešti

Podgorica se priključuje saradnji gradova Višegradske grupe Odlične odnose Crne Gore i Mađarske treba intenzivno prenositi i na projektno orijentisanu saradnju na lokalnom nivou, istaknuto je juče na sastanku gradonačelnika Podgorice i Budimpešte Ivana Vukovića i Gergelja Karačonja u glavnom gradu Mađarske.

Gradonačelnik Vuković predložio je da se Podgorica priključi najavljenoj inicijativi njegovog kolege Karačonja o saradnji sa gradovima zemalja Višegradske grupe, imajući u vidu namjeru zajedničkog apliciranja za sredstva iz fondova EU. On je ukazao na potrebu za više sličnih inicijativa od Evropske unije, koje bi povezale gradove, budući da se svi suočavaju sa sličnim izazovima.

Gradonačelnik Budimpešte podržao je tu ideju. On je uzrazio sprenost da Budimpešta i Podgorica u narednom periodu rade na identifikaciji prioriteta i operacionalizaciji projekata od posebnog zna-

čaja za dva grada. Govoreći o novim trendovima, Karačonj je primijetio da veliki gradovi oblikuju nove progresivne politike, što je i prilika za rješavanje globalnih problema na lokalnom nivou, prvenstveno kada je riječ o izazovu klimatskih promjena.

On je snažno podržao težnju Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU, ocjenjujući da je proces proširenja EU od izuzetne važnosti i ključan za mir i prosperit cijelog regiona.

Gradonačelnik Vuković je kazao da je Mađarska važan partner Crne Gore i istakao poseban značaj direktne avio-linije između Podgorice i Budimpešte. On je mađarskog kolegu informisao o konkretnim projektima koji se sprovode u Podgorici, naglašavajući reorganizaciju sistema javnog prevoza, povećanje broja zelenih površina, zapošljavanje i promovisanje biciklističke kulture.

Na sastanku je dogovoreno da gradonačelnik glavnog grada Mađarske tokom naredne godine posjeti Podgoricu. H. P.

DOSTA PROSTORA ZA SARADNJU: Sa sastanka u Mađarskoj

djece (njih 120), koja u pratnji vaspitača idu u produženi boravak nedaleko od škole, u zgradu u Je-

revanskoj ulici. Dodatni problem se stvara kad pada kiša, jer se redovno dešava da prilikom prola-

Vanja Đurišić tvrdi da zemljište na kojem je bila planirana ugradnja stubića pripada njemu. Dodaje da je ono ,,prebačeno na državu“, ali da nije plaćeno.

- Ta zemlja je pod sudskim sporom između mene i opštine Podgorica jer nikad nije plaćena – tvrdi Đurišić, uz napomenu da je u nedjelju išao u policiju da prijavi slučaj.

On kaže da je u nedjelju dvojici radnika Puteva rekao da ne postavljaju stubiće i objasnio im da je to njegova zemlja. Kako dodaje, i direktorici OŠ ,,Oktoih“ je u telefonskom razgovoru objasnio da je zemljište u katastru zavedeno kao državno, ali da je i dalje pod sudskim sporom. Vanja Đurišić je prije 635 dana, nedaleko od ove lokacije ispred OŠ ,,Oktoih“, ogradio 1.023 kvadratna metra u dijelu Jerevanske ulice na Zabjelu, za koji tvrdi da je njegova zemlja. Zbog toga se sudi sa Glavnim gradom.

I. MITROVIĆ

Za 16 dana palo 569 litara kiše, svega 12 odsto ispod maksimuma za novembar

Morača u opadanju, jezero i dalje raste Iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore saopšteno je da je od 2. novembra do sedam sati juče u Podgorici palo ukupno 569 litara kiše po kvadratnom metru. To je 88 odsto maksimalno izmjerene količine padavina za novembar.

Vodostaj Morače izmjeren na mjernoj stanici ,,Pod-

gorica“, juče u 7:30 časova, iznosio je 593 centimetra.

U ovoj kišnoj seriji najviši je bio 6. novembra (1.073 centimetra), dok je u petak (prije tri dana) bio na koti 842 centimetra. Podsjećamo, najviši vodostaj na Morači (MS Podgorica) izmjeren je 17. novembra 1979. godine i iznosio je 1.226 centimetara.

Na Skadarskom jezeru (MS Plavnica) juče u 7:30 časova vodostaj je bio 315 centimetara, što znači da je od prije tri dana porastao 15 centimetara, odnosno skoro dva metra u odnosu na 6. novembar (121 cm) i gotovo tri metra od 2. novembar, tj. od početka padavina.

Inače, rekordni zabilježeni

vodostaj na Skadarskom jezeru (MS Plavnica) bio je 4. decembra 2010. godine i iznosio je 588 centimetara.

U glavnom gradu za danas je najavljeno promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, a tokom noći oblačno sa kišom. Za sjutra se očekuje nestabilno vrijeme sa kišom, povremeno jača kiša, pljuskovi i grmljavina.

U četvrtak ujutro očekuje se oblačno vrijeme, sa kišom, tokom dana uglavnom suvo sa djelimičnim razvedravanjem. Za petak i dane vikenda očekuje se uglavnom suvo vrijeme.

I. M.

• FOTO | SASTAVCI, 19. NOVEMBAR 1979, VODOSTAJ MORAČE 12.26m

Miodrag ILIĆ TUČ

18

Marketing

Utorak, 19. novembar 2019.

Feljton

Utorak, 19. novembar 2019.

19

3.

FRAGMENTI IZ DJELA PAVLA ROVINSKOG

„Dalje, vodovod (rimski, prim. prir.) ide s početka jednim tokom a zatim se od njega počinju odvajati kraci lijevo i desno.

Granajući se tako, on prelazi put koji vodi iz Podgorice u Kuče, i tu mu se gubi trag ... Još dalje, iza puta koji vodi u Vasojeviće, vodovod se pokazuje ponovo, i opet se gubi u lavirintu tragova od građevina, koje su nekad postojale između Gorice i Morače. Tu ćete naići i na tragove pravoslavne crkve s grobljem, kao i na ostatke turskih šančeva, i – na kraju – naići ćete na tragove velikog grada sa zidinama koje su ga okruživale, i ulicama. Iz cijelog ovog osvrta može se garantovano tvrditi da je nekoliko krakova vodovoda – kanala bilo namijenjeno navodnjavanju na istočnoj strani, gdje se i sada nalaze bogati vinogradi. Jedan krak je išao k zapadu, gdje su iza Gorice takođe bila polja. Taj kanal je, zapravo, služio za navodnjavanje, a ne za grad Duklju, jer ona u vodi nije oskudijevala, pošto blizu nje, pored Morače, postoje drugi izvori. Nekada je tu bio potok koji je tokom vjekova zatrpavan i presušio je. Preko njega je postojao i most.“

OdsustvO tragOva

„Smjer vodovoda može se pratiti uvijek po tome što uz njegove krajeve postoje neznatna ulegnuća zemljišta i tu bolje raste trava ili šipražje. Pratili smo ga do kraja i ustanovili da on uopšte ne ide prema Morači, nego skreće od nje ulijevo, prema zapadu, u pravcu pružanja Gorice. Uz njega su sada Crnogorci sagradili kuće, pri čemu su ga raskopavali da bi iz njega izvadili kamen za gradnju, a poneki su u njemu gradili podrumsku prostoriju. Na kraju se naslanja na uzvišenje, koje nijesmo raskopavali, ali je očigledno da se u njemu skrivaju ruševine nekakve građevine, možda zgrade s bazenom za vodu, odakle je ona razvođena dalje. Pregledali smo i obalu Morače, tražeći neke znakove vodovoda ili mosta, preko koga

Unutrašnjost rimskog vodovoda

Pavle Apolonovič Rovinski je u knjizi „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“ zabilježio mnoštvo detalja o crnogorskoj svakodnevici s kraja 19. vijeka i nekadašnjem životu. Ovđe donosimo izvode iz tog obimnog djela je on mogao prolaziti na drugu stranu, ali nikakvih spoljašnjih znakova nijesmo našli. I to nas još više uvjerava da vodovod iz Zagoriča nikuda nije izlazio. Čemu je on, tada, služio, (osim) u slučaju ako u Zagoriču nije bilo naselja, uz to velikog, cijelog grada?“

S.Č.

O ZAGORIČU I RIMSKOM VODOVODU

S.Čukić

Od rimskog vodovoda su se odvajali sporedni kraci

Profil velikog rimskog vodovoda

ZagOnetni Ostaci

„Već smo govorili da smo, razgledajući Zagorič ranije, primijetili tragove nekakvih građevina. Na istočnoj strani našli smo nekoliko malih uzvišenja i na njima čas tragove turskog šanca i šatora, koji su nedavno stajali oko njega, čas građevine u vidu male crkve i oko nje groblje. Ali, ispod tih naslaga može se nalaziti i nešto starije. Dalje su se protezale nekakve linije, čas paralelne, čas se presijecajući kao ulice, ali nigdje nikakvog traga temelja, čak ni jednog krupnog kamena. A u zapadnom dijelu u isto vrijeme jasno su se isticala nasuta uzvišenja i na njima mjestimično štrčalo krupno kamenje koje je pripadalo nekakvoj građevini.

Hidroizolacioni malter iz velikog rimskog vodovoda

Naročitu pažnju posvetio sam tada velikom brijegu koji se nalazio u uglu gdje se spajaju Zeta i Morača, a u njegovom podnožju bio primijetan trag zida. Još bolje se to ocrtavalo na onom mjestu gdje se Gorica približava Morači, gdje prolazi put iz Podgorice pored Vezirovog mosta.

Taj predio se naziva Đulići, gdje je po narodnom predanju živjelo bratstvo čuvenog štampara Božidara Vukovića.“



S.Č.

Rovinski kaže da su se od velikog rimskog vodovoda odvajali kraci lijevo i desno., te zaključuje da se može „garantovano tvrditi da je nekoliko krakova vodovoda – kanala bilo namijenjeno navodnjavanju“. „Jedan krak je išao k zapadu, gdje su iza Gorice takođe bila polja. Taj kanal je, zapravo, služio za navodnjavanje, a ne za grad Duklju“, tvrdi Rovinski.

staklena pOsuda

„Kada su Crnogorci počeli dobivati zemlju u Zagoriču i počeli je obrađivati, često su nalazili urne. A u posljednje vrijeme, kada se tamo formira cijelo naselje i zemlja svuda zasijava, na svakom mjestu se pojavljuju grobnice i tragovi različitih građevina. Ranije tamo je nađen sarkofag s poklopcem.

Njegov oblik je običan, kao svih drugih sarkofaga. Uz jednu, dužu, bočnu stranu ide sljedeći natpis: P. CORNELLIO/ MANLIOQVIVIXIT/ AN LVILIAET/ IRENEFILIAE/ PATRIPIENTIS/ SIMO. Na poklopcu na dva ugla i na sredini su samo slova D.M.R. S. Šta se nalazilo unutra, nijesmo vidjeli, ali izvađena iz njega staklena posuda

(ossarium), izuzetno originalnog oblika, dospjela je u ruke čuvenom istraživaču starina južne Rusije T.V. Kibaljčiču, koji je posjećivao Podgoricu i Duklju (krajem 1905). Iznad grobnice se izdizala čitava građevina, od koje su ostali samo fragmenti koji pokazuju da je zgrada bila raskošna. Takve grobnice otkrivaju se tamo u mnogim mjestima, pri čemu se u njima skoro uvijek nalaze kamene urne ili staklene posude.“

plOče s natpisima

„Pored Zagoriča, sa istočne strane, iz Podgorice vodi širok put koji smo već spominjali. Na onom mjestu gdje on ulazi u tjesnac između Morače i planina, prema istoku, nalazi se naselje od 5 do 6 kuća, Zlatica. Tamo se pored kuće pokojnog kučkog vojvode Vasa Bracanova, na uzvišenju, nalazi mnoštvo kamenih ploča s natpisima. Jedna od njih je prenesena u Podgoricu gdje se čuva u gradskoj čitaonici ... Tip tih slova sasvim je drukčiji od onih kakva smo vidjeli u Duklji, ne samo u glavnom zavjetnom natpisu na arhitravu bazilike, nego se razlikuju i od natpisa na jednostavnijim nadgrobnim pločama. Slova su u poređenju s visinom šira, prave linije zadebljane, a neka se pišu drukčije ... Teško je reći da li to treba pripisati ličnom karakteru kamenoresca, prema tome slučajnom uzorku, ili se tamo oblikovao već takav način pisanja pod uticajem nekih posebnih razloga. To će se moći riješiti tek onda kada bude skupljena značajna količina kamenja s natpisima, zbog čega treba izvršiti specijalno otkopavanje.“

specifični natpisi

Podgorička čaša nađena je u neposrednoj okolini Duklje

„Nedaleko odatle nalazi se malo selo Sjenica s crkvom koju su za vrijeme rata Turci srušili. Razgledajući je u takvom stanju,



Rovinski bilježi da je trasa rimskog vodovoda išla kroz „lavirint tragova od građevina koje su nekad postojale između Gorice i Morače“. Dodaje da je trasu pratio do kraja i ustanovio da vodovod „uopšte ne ide prema Morači, nego skreće od nje ulijevo, prema zapadu, u pravcu pružanja Gorice“. „Pregledali smo i obalu Morače, tražeći neke znakove vodovoda ili mosta, preko koga je on mogao prolaziti na drugu stranu, ali nikakvih spoljašnjih znakova nijesmo našli. I to nas još više uvjerava da vodovod iz Zagoriča nikuda nije izlazio“ primijetio sam u njenim temeljima mnogo obrađenog kamenja. Jedan je bio s natpisom koji u to vrijeme nijesam zapisao.

Dužina kamena približno je 58, a širina 35,5 centimetara. Međutim, natpis je jako oštećen ...

Crtica kod H je uvijek precrtana preko sredine; u 3, 4. i 6. redu H je spojeno sa sljedećim N; u četvrtoj liniji kod R prava linija se spušta niže; u posljednjem redu B je spojeno sa F horizontalnom linijom, obrazujući na taj način između njih H. I taj natpis, uz sve njegove nejasnoće, odlikuje se istim specifičnim karakterom kao i prethodni.“ (nastavlja se)

20 Kultura

Utorak, 19. novembar 2019.

Reditelj Ivan Marinović o razvoju najnovijeg dugometražnog igra

Bogdanović govori na konferenciji Uneska

Ministar Bogdanović na konferenciji Uneska

Globalna solidarnost je ključ za probleme PARIZ - Ministar kulture Aleksandar Bogdanović, govoreći na 40. generalnoj konferenciji Uneska u Parizu, pozvao je na dalje jačanje saradnje i koordinacije među članicama organizacije, ali i sa drugim međunarodnim organizacijama.

Posebno je izdvojio potrebu koordinacije na projektima posvećenim jačanju vladavine prava, ostvarivanja mjerljivih rezultata na planu slobode medija, suzbijanja nelegalnog krijumčarenja kulturnih dobara.

Istakao je da globalna solidarnost i danas mora biti ključ u borbi sa posljedicama sukoba i siromaštva, posebno naglašavajući podršku i ulogu Uneska u adresiranju globalnih izazova. Podsjetio je da se ove godine obilježavaju četiri decenije od razornog zemljotresa u Crnoj Gori i naglasio ulogu koju je Unesko imao u procesu po-

drške i sanacije posljedica.

- Vjerujem da solidarnost kakvu je Crna Gora osjetila prije 40 godina, danas treba da bude primijenjena u slučaju nekih drugih država, čiji su narodi suočeni sa iseljavanjem, izbjeglištvom, siromaštvom i izuzetno teškim uslovima života – kazao je Bogdanović.

Podsjetio je na ugroženu svjetsku i nacionalnu materijalnu i nematerijalnu baštinu, i apelovao na Unesko da se zajedničkim snagama stvaraju uslovi za saniranje tih posljedica.

Uz ministra Bogdanovića, rad Generalne konferencije Uneska, na kojoj učestvuje više od 140 ministara i visokih predastavnika država članica, prati stalna delegacija Crne Gore pri toj organizaciji, čiji su članovi ambasador Ivan Ivanišević i generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za Unesko Milica Nikolić. B. B.

Sakupljeno 345.00 slijedi borba za još Imao sam dobre sastanke u proteklih mjesec i oko nekih sponzorstava, ali ti dogovori tek treba da se formalizuju.

Finansiranje je svakako spor proces, ali za razliku od prethodnog filma sada je svakako lakše jer je i moja autorska pozicija, a i mog kompletnog tima, drugačija, kada je kredibilitet u pitanju – kazao je Marinović

PODGORICA – Reditelj Ivan Marinović nedavno je dobio 8.000 eura podrške od Mreže kinematografije Jugoistočne Evrope, za realizaciju najnovijeg dugometražnog igranog filma „Živi i zdravi“. Projekat, koji je od 5. do 10. novembra predstavljen i na Međunarondom festivalu filmova Jugoistočne Evrope u njemačkom gradu Kotbusu, u proteklom periodu dobio je niz pohvala na renomiranim svjetskim festivalima, među kojima se izdvaja nagrada „Kšištof Kišlovski“ na festivalu u Kanu.

U mini intervjuu za Pobjedu, reditelj Marinović sublimira dosadašnju finansijsku podršku ovom filmu, govori o iskustvima sa međunarodnih predstavljanja projekta i najavljuje kada bi se moglo očekivati snimanje priče.

POBJEDA: U kojoj je fazi realizacija projekta „Živi i zdravi“ i ko Vam je do sada pružio finansijsku podršku?

MARINOVIĆ: Projekat „Živi i zdravi“ je i dalje u fazi razvoja. Što znači da imamo petu ruku scenarija sa kojom smo zadovoljni i koja se šalje potencijalnim partnerima u inostrastvu bez zadrške. Podršku smo dobili od Filmskog centra Crne Gore za razvoj scenarija, potom razvoj projekta i konačno prije par mjeseci i za produkciju. Od MEDIA-e, krovne evropske institucije smo dobili podršku za razvoj projekta, a sada smo dobili i podršku Mreže kinematografije Jugoistočne Evrope. Kad se sve to sabere, uz nagradu iz Kana, na nekih smo 345.000 eura budžeta od neophodnih 800.000. Imao sam dobre sastanke u proteklih mjesec i oko nekih sponzorstava, ali ti dogovori tek treba da se for-

POČETAK SNIMANJA NA PROLJEĆE 2021. GODINE: Ivan Marinović

malizuju. Finansiranje je svakako spor proces, ali za razliku od prethodnog filma sada je svakako lakše jer je i moja autorska pozicija, a i mog kompletnog tima, drugačija, kada je kredibilitet u pitanju, plus smo bili i te sreće da pokupimo dvije nagrade za scenario do sada, na Script Eastu u Kanu i na Cinelinku u Sarajevu. Problem je inflacija cijena rada koja se desila u regionu zbog velike količine produkcije se-

rija koja se dešava. Svima su budžeti „eksplodirali“ i ta nova ekonomija produkcije se preliva i na nas u Crnoj Gori i dosta komplikuje posao.

POBJEDA: Kakvo je bilo iskustvo tokom predstavljanja projekta na festivalu u Kotbusu i kakve su reakcije inostranih kolega?

MARINOVIĆ: Naša kinematografija je bila u Focus programu, dakle čitav jedan segment festivala je bio okrenut

Riječ više o koncertima Duvačkog i Gudačkog ansambla CSO-a u Tivtu i Podgorici

KOTOR - Škola stripa i ilustracije u Kotoru uspješno je počela s radom i ove godine.

Radionicu su pokrenuli kotorski Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Udruženje strip autora Crne Gore.

- Za sve koji mogu i žele doći, važno je znati da će se časovi

održavati tokom cijele školske godine, u prostorijama Kulturnog centra, nedjeljom od 16 do 17:30 sati. Škola je besplatna, za sve uzraste i moguće je priključiti se bilo kada – kazao je predsjednik Udruženja strip autora Crne Gore Simon Vučković, koji i vodi školu stripa i ilustracije.

B. B.

„Bure baruta“ u CNP-u PODGORICA - Predstava „Bure baruta“ Dejana Dukovskog u režiji Dejana Projkovskog biće izvedena večeras i sjutra veče u 20 sati na velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

U predstavi igraju: Mirko Vlahović, Aleksandar Gavranić, Slobodan Marunović, Zoran Dragičević, Vanja Jovićević, Zoran Vujović, Ana Vučković, Petar Burić, Jovan Dabović, Branimir Popović, Nikola Perišić, Mišo Obradović, Dejan Ivanić,

Dušan Kovačević, Jelena Nenezić-Rakočević, Stevan Radusinović, Jadranka Mamić, Petar Novaković, Danilo Čelebić, Dragan Račić i Sanja Vujisić.

- Kultnu dramu Dejana Dukovskog čini niz odvojenih priča međusobno povezanih situacijama nasilja. U mučnoj atmosferi sve veće brutalnosti iz koje se ne vidi izlaz, kao glavni motiv ponavlja se pitanje odgovornosti - Ko je kriv?

– navodi se u najavi CNP-a.

B. B.

PODGORICA - Na koncertima priređenim u Tivtu (Centar za kulturu, 14. novembra) i Podgorici (Crnogorsko narodno pozorište, 15. novembra) predstavili su se diferentni sastavi Crnogorskog simfonijskog orkestra – Duvački i Gudački ansambl. Za ove nastupe odabran je program različitih umjetničkih poetika koji je obuhvatio: uvertiru iz operete „Slijepi miš“ Johana Štrausa II, „Persijsku svitu“ Andrea Kaplea i „Četiri godišnja doba u Buenos Airesu“ Astora Pjacole.

Prve dvije kompozicije je interpretirao Duvački ansambl CSO-a predvođen renomiranim švajcarskim flautistom Feliksom Renglijem, umjetničkim direktorom ciklusa kamernih orkestara u Švajcarskoj, profesorom na univerzitetima za muziku u Frajburgu i Bazelu, i dobitnikom brojnih međunarodnih priznanja. Drugi segment koncerta u kojem su se predstavili gudači započeo je edukativnim izlaganjem Mirke Šćepanović, violinistkinje i umjetničke direktorice Mu-

zičkog centra Crne Gore, koja je ujedno tumačila solističku dionicu u Pjacolinom djelu.

DOBRO UVJEŽBANI

Iako u formacijskom i stilskom pogledu raznorodan, program je objedinjen lajtmotivom igre: polazeći od uvertire u kojoj dominiraju plesni puls i vedar karakter (izraženi i u verziji za duvački ansambl koju je aranžirao A. N. Tarkman), potom kroz prizvuk orijentalnih plesova u „Persijskoj sviti“ pa do „Godišnjih doba u Buenos Airesu“ sa zvučnim asocijacijama tanga (ar. L. Desjatnikova).

Kuriozitet koncerta predstavljao je nastup Duvačkog ansambla CSO-a, koji se u jednoj od najpopularnijih uvertira iz perioda romantizma, sa podrškom kontrabasa u stabilnoj interpretaciji Ane Cerović, predstavio kao homogen i dobro uvježban sastav. U promišljenoj i korektnoj saradnji izvođača razotkrivale su se melodije koje „sugerišu životnu radost“ što je i jedna od glavnih poruka operete, dok su se nezaobilazni elementi farse, zamjene identiteta i frivolnosti - utkani u uvertiri,

prezentovali kroz jasno zaokružene melodije građene britkim i sugestivnim rukovođenjem Feliksa Renglija.

Nakon uvertire uslijedilo je izvođenje „Persijske svite“ (1901) za deset duvača Andrea Kaplea istaknutog kompozitora duhovne muzike. Zahtjevnost ove trostavačne partiture u kojoj su „utkane“ autentične orijentalne melodije, ogleda se u preplitanju kompleksnog muzičkog jezika XX vijeka i modalnih skala za čije interpretiranje je neophodan visok stepen koncentracije i uvježbanosti. Duvački ansambl CSO-a je tumačeći ovu nestandardnu kompoziciju, rijetko zastupljenu na koncertnim podijumima, dinamičkim parametrom i savladanim tehničkim izazovima u potpunosti dočarao orijentalni karakter i muzički prosede francuskog autora.

ELEMENTI CITATNOSTI

U interpretaciji djela jednog od najpoznatijih argentinskih kompozitora A. Pjacole, Gudački ansambl CSO-a prezentovao je prijemčivu i pitku muziku kroz koju je Desjatnikov kodirao najprepoznatljivije

D. MILJANIĆ

Počela škola stripa i ilustracija u Kotoru

Razotkriveni izvođački

melodije iz Vivaldijevih „Godišnjih doba“ duhovito inkorporirajući elemente citatnosti o kojima je govorila solistkinja. Odgovarajući izvođačkim zahtjevima partiture, uz dobru interpretativnu energiju iniciranu od strane sugestiv-

Kultura

Utorak, 19. novembar 2019.

anog filma „Živi i zdravi“

M. MEDIĆ

000 eura, oš toliko

samo filmovima iz Crne Gore, a sličan program je bio skoro i na festivalu Manaki Brothers u Bitoli, kao i na festivalu u regiji Molise u Italiji. Sve to su plodovi rada Filmskog centra.

Takva predstavljanja su značajna za svakog autora jer kreiraju drugačiju, mnogo bolju i uređeniju sliku o našoj kinematografiji. Tako da je sada u Kotbusu prikazana i „Igla ispod praga“, a sa projektom „Živi i zdravi“ sam učestvo-

vao na marketu „Connecting Cottbus“, koji je veoma značajan za predstavljanje projekata iz istočne Evrope. Ispostavilo se da je moj projekat prvi ikada selektovan za taj market iz Crne Gore, i prezentacija je bila veoma uspješna. Imali smo ogroman broj sastanaka sa koproducentima i sejls agentima sa svih krajeva Evrope i sada imamo pune ruke posla najviše oko biranja šta je koprodukciona strategija koja za nas ima najviše smisla, pošto opcija ima pregršt.

POBJEDA: Što Vas očekuje u pripremi ovog projekta, odnosno stvaranja uslova za početak snimanja?

MARINOVIĆ: Prije svega gradimo dalje koprodukciju, prvo čekamo rezultate Filmskog centra Srbije gdje smo takođe aplicirali. Potom ćemo sa partnerima u Hrvatskoj ići na njihov poziv za manjinske koprodukcije, a onda i u ostatak regiona. Nakon toga, kad podvučemo crtu, vagaćemo koprodukcione opcije iz zapadne Evrope koje bi dodatno ojačale konstrukciju. Usput ćemo možda biti na još nekim marketima, a sve to vrijeme paralelno će se dešavati i selekcija saradnika, kao i kasting za uloge u filmu. Za sve to će trebati punih godina dana, i onda od početka 2021. godine ulazimo u pripreme i na proljeće i snimanje filma.

J. NIKITOVIĆ

potencijali

Naredno izdanje festivala Don Brankovi dani muzike posvećeno Betovenu

Brojni programi u čast jedinstvenog virtuoza PODGORICA – Naredno izdanje manifestacije KotorArt Don Brankovi dani muzike biće posvećeno obilježavanju 250 godina od rođenja jednog od najvećih muzičkih genija Ludviga van Betovena.

Na otvaranju festivala, 13. jula 2020. godine, kako su najavili organizatori, planiran je simfonijski koncert. Premijerno, u saradnji sa međunarodnim partnerima koji će podrazumijevati i predstavljanje crnogorskih muzičara, biće izvedena najnovija porudžbina festivala. Ona obuhvata tri kompozitora sa tri pogleda na Betovena, tačnije na himnu Evropske unije „Odu radosti“ i značenja koja ona ima iz perspektiva različitih, njenih (skoro) bivših, sadašnjih i (skoro) budućih članica. Premijerno će biti i prikazan film sa tematikom Betovena, naročito kroz prizmu „Ode radosti“ kao i naše buduće himne, za koji je planirana međunarodna produkcija.

MUZIČKI GENIJE

Budući da je Betoven važan ne samo kao muzički genije, već i moralna i duhovna vertikala zbog čega i zauzima jedno od centralnih mjesta među stvaraocima današnje ujedinjene Evrope, veliki broj programa biće posvećen njegovom muzičkom opusu, kao i njegovom širem društveno-istorijskom kontekstu. Kroz programe

nog i promišljenog nastupa Mirke Šćepanović, dekodiran je Pjacolin muzički izraz što je publika ispratila burnim aplauzom.

Na kraju, treba istaći da su koncerti pred tivatskom i podgoričkom publikom, pored sa-

vladavanja novih partitura i koncepta muziciranja, razotkrili izvođačke potencijale Duvačkog i Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra.

Jelena JOVANOVIĆ -NIKOLIĆ

VELIKI ZNAČAJ I UTICAJ: Spomenik Ludvigu van Betovenu u Beču

umjetničke muzike, a u izvođenju renomiranih domaćih, regionalnih i svjetski afirmisanih solista, ansambala i orkestara publika će moći da čuje njegovu simfonijsku, kamernu i solističku muziku.

Kompozicije ovog virtuoza će biti u fokusu i klavirskih i violinističkih resitala na kojima će biti izvedena originalna i aranžirana djela, a biće upriličen i nastup renomiranog bečkog ansambla. Jedno festivalsko veče biće posvećeno osvrtu na Betovena kao čovjeka i umjetnika, te na interesantne manje poznate detalje njegovog života i okolnosti stvaranja.

Na ovogodišnjim Don Brankovim danima biće promovisana i međunarodna saradnja sa partnerima iz Austrije, Kine,

Slovenije, Italije, Turske, SAD, Hrvatske, Srbije. Kako je najavljeno, publika će biti u prilici da čuje kvalitetnu muziku koju će izvesti brojni gostujući klasični, etno i džez sastavi.

Budući da festival godinama sarađuje sa partnerskim festivalima, planirani su koncerti sa najvećim festivalom muzike u Kini - Šangajskim art festivalom, kao i sa najznačanijim festivalom umjetničke muzike u Evropi - Verbier festivalom iz Švajcarske.

Nakon što je ove godine osnovan i novi festival Wild Beauty Art, koji se održao na Žabljaku, za ljeto 2020. u planu je novi serijal programa KotorArt Akademija. Njen cilj je da, pored izvođačke umjetnosti, Kotor tokom ljetnjih mjeseci bude međunarodni centar i

U Beranama održane „Polimske književne staze“

Traje snaga djela Bulatovića BERANE - Tradicionalna kulturna manifestacija „Polimske književne staze“, posvećena književniku Miodragu Bulatoviću, održana je krajem prošle sedmice u Narodnoj biblioteci „Dr Radovan Lalić“.

O životu i djelu, kao i druženju sa Miodragom Bulatovićem, impresije su iznijeli Labud Dragić, Budimir Dubak, Novica Đurić, Velimir Ralević i Damjan Ćulafić.

Prema riječima Labuda Dragića, književnika iz Beograda, Bulatović je jedan od najznačajnijih, najhrabrijih, najdalekovidijih ljudi sa ovih prostora.

- Kao kod posebne vrste nadarenih ljudi, njegova svjetlosna aura nije prestala da traje okončanjem njegovog zemaljskog života. Ona traje, nema sumnje, najviše njegovim djelom ali i njim samim, to jest svim onim što je za života Miodrag Bulatović bio - kazao je Dragić.

Bulatović je rođen 1930. godine u Bijelom Polju. U Beogradu je

RAZNORODAN PROGRAM: Koncert u Crnogorskom narodnom pozorištu

21

VELIKI PISAC: Sa književne večeri posvećene Miodragu Bulatoviću

studirao psihologiju i književnost. Najvažnija djela su mu: „Crveni petao leti prema nebu“, „Đavoli dolaze“, „Heroj na magarcu“, „Rat je bio bolji“. Za roman „Ljudi sa četiri prsta“ dobio je Ninovu nagradu za književnost 1975. godine. Bulatovićeva djela prevedena su na više od 30 jezika. Smatra se jednim od najboljih pisaca sa balkanskih prostora. Umro je 1991. godine u Igalu. „Polimske književne staze“ do

sada su bile posvećene Radovanu Zogoviću, dva puta Mihailu Laliću, zatim Čedu Vukoviću, Vukmanu Otaševiću, Vitu Nikoliću, Radonji Vešoviću, Dušanu Kostiću, Ratku Deletiću, Dragomiru Brajkoviću, Vlajku Ćulafiću i Aleksandru Lesu Ivanoviću.

Organizator ove kulturne manifestacije bio je Centar za kulturu iz Berana, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i opštine Berane.

B. B.

Sekulić izlaže u Modernoj galeriji PODGORICA - Izložba djela Luke Sekulića pod nazivom „Sklopljene oči drugačije gledaju svijet“ biće otvorena večeras u 19 sati u Modernoj galeriji.

Autor će se na izložbi predstaviti sa četrdeset radova rađenih u različitim slikarskim i crtačkim tehnikama.

Izložbu će otvoriti kusto-

skinja JU Muzeji i galerije Podgorice mr Selma Đečević, koja potpisuje uvodni tekst kataloga „Tmaste dubine sklopljenih očiju“.

B. B.

muzičke pedagogije najvišeg ranga.

DOMAĆI IZVOĐAČI

I ove godine na kotorskom festivalu biće promovisani mladi crnogorski talenti i to, kako je najavljeno, na četiri koncerta. U fokusu će biti kotorski stvaraoci kojima festival pravi omaž i obilježava važne datume.

- Kroz koncerte i inicijative, cilj festivala je da se sačuvaju od zaborava pojedinci koji su nas kao društvo zadužili, kao što se čuva sjećanje na ime, lik i djelo jednog od osnivača festivala don Branka Sbutege – navodi se u saopštenju.

Partneri festivala i ove godine su Luštica Bej, Porto Motenegro, „Koka-kola“ i mnogi drugi sponzori.

S. V.

Sjećanje na Folića u Biblioteci PODGORICA - Veče sjećanja na Zvezdana Folića biće priređeno večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

O njegovom djelu govoriće dr Čedomir Bogićević, Vanja Vuković i dr Adnan Prekić. Program će voditi Vesna Šoškić, a muzički dio programa obilježiće učenici Srednje muzičke škole „Vasa Pavić“.

Zvezdan Folić je rođen u Titogradu 1963. godine. Bio je doktor istorijskih nauka.

Zvanje magistra stekao je 1998. sa temom „Agrarna reforma u Crnoj Gori 19451947“. Doktorsku disertaciju „Država i vjerske zajednice u Crnoj Gori 1945-1965“ odbranio je 2006. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Koautor je brojnih publikacija, autor velikog broja članaka i priloga.

Objavio je knjige „Vjerske zajednice u Crnoj Gori 1918-1953“, „Država i vjerske zajednice u Crnoj Gori 1945-1965“ i „Istorija muslimana Crne Gore“. Preminuo je 2014. godine u Podgorici.

NB „Radosav Ljumović“ ovaj program realizuje u okviru serijala „Sjećanje na prijatelje biblioteke“ B. B.

22

Marketing

Utorak, 19. novembar 2019.

Drugi pišu

Utorak, 19. novembar 2019.

Mišljenja

» Piše: Milojko Pantić

Tragedija ove zemlje krije se i u namjeri onih koji su protiv Aleksandra Vučića i njegove zamisli o budućnosti Srbije Teza teoretičara i oca komunističke utopije, velikog sociologa Karla Marksa – da ne stvara svest ljudi njihovo materijalno stanje, već obrnuto, njihovo materijalno stanje stvara njihovu svest – hirurški preciz no z a s e c a u b ole s n o srpsko društveno tkivo. Sa siromašnim i neobrazovanim ljudima se najlakše manipuliše, jer takav čovek nije u stanju da prepozna ni svoj sopstveni interes, a kamoli interes ljudi koji se bore za vlast. Uzmimo, na primer, našeg čoveka kome je Slobodan Milošević rekao da njegov u naciju, pa samim tim i njega, ugrožavaju dojučerašnja braća, da njega i njegov ratnički narod hoće da unište dotadašnje (a i današnje) komšije, kojih, navodno, ne bi ni bilo da nije bilo Srba. Onda se u tom i takvom srbendi bude svi derneci lažne nacionalističke prošlosti i on, što bi rekao Miroslav Krleža, kreće sa ruljom, u kojoj sve smrdi, ali mu je toplo oko srpskog srca.

Slobodan Milošević, taj rigidni komunistički aparat-

Samrtno proljeće za Srbiju ili ,,budale“

Poslije 2030. godine imaćemo veći broj imigranata nego emigranata, kazao je predsjednik Srbije

čik iz Lopata kraj Lijeve Rijeke u Crnoj Gori, bio je prvi i najveći ratni huškač na prostoru bivše Jugoslavije, prvi i najveći propagator mržnje u Srbiji, sve uz lažnu poruku: „Hoću Srbiju sa 10.000 dolara po glavi stanovnika, pa neka se sistem zove komunistički, kapitalistički ili kako god hoće...“ Bio je na čelu države i nije smeo otvoreno da preti, pa mu je „Služba“ stvorila omiljenog opozicionara Vojislava Šešelja, da sa vernim sledbenicima, među kojima je bio i današnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić, umesto službene Srbije, širi nasilje i mržnju prema svemu drugom i drugačijem. Pretio je Šešelj da će svoje zemljake

Hrvate on, kao lažni četnički vojvoda i veliki Srbin, klati nikako drugačije nego zarđalom kašikom.

Malo je bilo normalnih ljudi u Srbiji koji u ozbiljnom razgovoru nisu ovako reagovali: „Ma ćuti, pusti budalu...“ Slobodan Milošević je, međutim, u sadejstvu sa tim i takvim „budalama“, zapalio ratni požar u Jugoslaviji i uveo zemlju u međunarodnu izolaciju. Zbog Kosova je izazvao bombardovanje tadašnje Savezne republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora), da bi konačno potpisao kapitulaciju u Kumanovu i, zajedno sa svojim omiljenim opozicionarom, završio u haškom zatvoru.

HILJADE GLASNOGOVORNIKA MRŽNJE

Najteža posledica politike lažne odbrane srpstva nije bilo „olujno“ preseljavanje Srba iz Hrvatske, niti gubitak Kosova, već potpuna promena demografske slike Srbije. Milionima onih koji su na Zapad odlazili u vreme komunizma, uglavnom iz ruralnih krajeva, sada su se bežanjem od rata pridružile stotine hiljada mladih i obrazovanih ljudi, takoreći cvet mladosti srpske.

Pokazalo se tako da je Šešelj, pravosnažno osuđeni ratni zločinac, bio „budala“ za nas, ali ne i za sebe i za svoje sledbenike, u vidu hiljada glasnogovornika mržnje i diskriminacije svega što se

Žene prehranjuju svijet Siromaštvo je uglavnom vezano za ruralna područja - i više je žensko nego muško.

Ali kad je riječ o prilagođavanju klimatskim promjenama i prehrani, žene igraju ključnu ulogu za našu budućnost. „Ovo zemljište je pripadalo mojim pokojnim roditeljima.

Kada sam naučila uzgajati biljke kafe, ovaj rasadnik sam organizovala kao preduzeće.“ U videu Svjetske organizacije za hranu (FAO), Betty Ndugga iz okruga Luwero u Ugandi pripovijeda svoju priču. Kada joj je muž preminuo, napustila je grad i sa djecom se preselila u roditeljsko selo, gdje je počela obrađivati zemljište.

Statistički gledano, Betty Ndugga i njena djeca utonuli bi u siromaštvo. Više od tri od četiri osobe koje žive u ek-

stremnom siromaštvu žive na selu i u ruralnim područjima. Pri tome su žene u dvostruko nepovoljnijem položaju: imaju manje pristupa obrazovanju, kreditnim ili zemljišnim pravima od muškaraca.

Tokom jednog edukativnog projekta FAO-a, Betty Ndu-

gga je naučila uzgajati biljke kafe. Njene biljke su otporne na takozvano uvenuće kafe, bolest koja se dugo smatrala gotovo iskorijenjenom, ali koja se sada ponovo ubrzano širi i koja je uništila milione stabala ove biljke.

Betty Ndugga sada ima 30 zaposlenih koji rade u njenom

rasadniku, a među njima su i mnoge žene. Uzgojene biljke se prodaju lokalnim uzgajivačima kafe, ali i preko ugandske Službe za razvoj uzgoja kafe (UCDA).

Kafa je najveća izvozna stavka u Ugandi, ali s rastućim globalnim zagrijavanjem i neredovnim padavinama,

ne uklapa u njihov kriminogeni i nacionalistički identitet. Oni su ubili Đinđića i srpsku demokratiju u začetku. Među ubicama je – gle čudne simbolike! - bio i jedan sa nadimkom „Budala“.

U nemom mimohodu sahranili smo premijera Zorana Đinđića, a demokratska većina je nastavila da ćuti, gledajući kako političke „budal e “ p ol a ko a l i s i g u r n o uzimaju svu vlast, pretvarajući državu u raj za kriminalce i lopove. „Budale“ na vlasti, pod parolom: „Ako vam ovde nije dobro, idite tamo gde će vam biti bolje...“, vode politiku prinudnog iseljavanja iz Srbije. O tome svedoči podatak da je zemlju u prošloj godini napustilo 52.049 ljudi. To znači da Sr-

koje su posljedica klimatskih promjena, raste broj oboljenja biljaka kafe. Oko 3,5 miliona ljudi u Ugandi živi od proizvodnje kafe, a 85 posto njih su mali poljoprivrednici s parcelama površine između pola i dva i po hektara. Cijela zemlja je zavisna od proizvodnje kafe, isto kao i Njemačka od automobilske industrije.

Male poljoprivredne farme širom svijeta zaslužne su za uzgoj većine hrane. Više od 2,5 milijarde ljudi radi na njima, a skoro polovina njih su žene.

U južnoj Aziji i subsaharskoj Africi je svaka druga osoba u poljoprivredi žena, a na globalnom jugu žene su te koje proizvode između 60 i 80 posto hrane. Uprkos tome što obično imaju manje resurse na raspolaganju od muškaraca.

Fraser Patterson iz njemačke humanitarne organizacije Pomoć gladnima u svijetu (Welthungerhilfe) odgovoran je za godišnji Globalni indeks gladi. On uzroke za porast gladi u svijetu posljednjih godina, prije svega, vidi u sukobi-

23

biju mesečno napušta 4.337 ljudi, što je 145 dnevno, ili šestoro ljudi na svaki sat.

DOKLE VIŠE ‘MA, PUSTI BUDALU...’?

Najbolji Šešeljev učenik, a sada predsednik države, ne krije nameru da takvom migracionom politikom, kako kaže, pomogne opstanku Srbije tako što će Srbi u sopstvenoj državi biti nacionalna manjina. „Želim da vam kažem da ćemo, što se migracionog salda tiče, negde 2028-2030. godine napraviti takozvani nulti migracioni saldo, da ćemo imati jednak broj emigranata, dakle lica koja napuštaju našu zemlju i jednak broj imigranata, lica koja dolaze da žive u našoj zemlji. Posle 2030. godine imaćemo veći broj imigranata nego emigranata, što je jedna od stvari koja može da pomogne opstanku Srbije“, rekao je Vučić.

I dok predsednik ove zemlje otvoreno najavljuje nestanak Srbije, i dalje se među Srbima može čuti ono: „Ma, pusti budalu...“ Ogromna većina, ako ne i svi ljudi koji podržavaju Vučića, nisu svesni niti mogu u ovoj izjavi da prepoznaju šta je čiji interes.

Posle 2030. godine, ako se njegove namere ostvare, Srbija više neće biti država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive, kako piše u Ustavu. Sa arapskim migrantima u većini, biće partijska država Srpske napredne stranke, u kojoj niko ko nije pristalica te partije neće imati nikakva prava.

Tragedija ove zemlje krije se i u nameri onih koji su protiv Vučića i njegove zamisli o budućnosti Srbije.

Svi bi oni da smene predsednika, ali ne i da promene sistem koji stvara miloševiće, šešelje, vučiće, dačiće, nikoliće... Niko od njih i ne p om i nje u s t a vo t vor nu skupštinu, kao jedini civilizovani način promene sistema. I posle svega rečenog, logično je pitanje ima li spasa Srbiji i Srbima? Naredno proleće bi moglo biti samrtno ili za Srbiju, ili za (Šešeljeve) „budale“.

ma i klimatskim promjenama.

Oba faktora posebno teško pogađaju žene. U ratu, u izbjegličkim kampovima i u tokom napuštanja svojih domova, one su žrtve nasilja.

Otprilike polovina ruralnog stanovništva čine žene, koje posebno ispaštaju zbog povećanja suša, poplava, klimatski uslovljenim bolestima biljaka i životinja i drugih posljedica klimatskih promjena. Malena seoska gazdinstva nemaju resurse za prevladavanje prirodnih katastrofa, prevazilaženje problema tokom izostanka prinosa ili za ulaganje u nove poljoprivredne metode. Žene su također prve koje osjete posljedice rastućih cijena hrane: „Žene nisu odgovorne samo za proizvodnju hrane, već i za to kako se ona raspoređuje za potrebe porodice“, kaže Patterson i ističe da su „one odgovorne za kuhanje i hranjenje djece.“ U većini slučajeva raspored prilikom obroka izgleda ovako: najprije jedu muškarci, zatim dječaci, pa djevojčice, a tek na kraju i žena.

24

Oglasi i obavještenja

Ivm.br.324/19 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Klikovac“ D.O.O. Društvo za proizvodnju i promet roba i usluga, ul Golubovci Mahala bb, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVO OGRANIIČENE ODGOVORNOSTI „GOLDEN KAFE“ Berane,radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 335,60€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 19.11.2019 godine, vrš

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DRUŠTVO OGRANIIČENE ODGOVORNOSTI „GOLDEN KAFE“ Berane vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm.br.324/19 od 30.05.2019. godine. Javno objavljivanje se vrši isticanjem pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda i objavljivanjem u dnevnim novinama.

Izvršni dužnik DRUŠTVO OGRANIIČENE ODGOVORNOSTI „GOLDEN KAFE“ Berane može se obratiti Javnom izvršitelju Dušanu Nišaviću, iz Berana, ul. M. Zečevića br 30, u roku od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ili u roku od 8 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama,radi podizanja naznačenih pismena Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Beranama, dana 19.11.2019 godine.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Žabljak, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za otvoreni postupak javne nabavke za Adaptaciju vodovoda “Razvršje” u Žabljaku, procijenjene vrijednosti 50.000,00EUR-a. Tenderska dokumentacija broj 031/19-01-304 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn. gov.me dana 18.11.2019.godine.

Lice za davanje informacija:Tatjana Vojinović, telefon 069/339-897, e-mail: tatjana_vojinovic@ yahoo.com.

Utorak, 19. novembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo održivog razvoja i turizma oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluga usmenog i pismenog prevođenja sa engleskog, njemačkog, ruskog, italijanskog i francuskog jezika na crnogorski jezik i sa crnogorskog jezika na engleski, njemački, ruski, italijanski i francuski jezik uz primjenu okvirnog sporazuma na period od dvije godine, sa jednim ponuđačem (prvorangiranim) procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 117-4632/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.11.2019. godine. Lica za davanje informacija:Aleksandra Bulatović, Srđan Bojović, telefon: +382 20 446 310, +382 20 446 315, e -mail : aleksandra.bulatovic@mrt.gov.me, srdjan.bojovic@mrt.gov.me.

Iv.br.722/19 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari ERSTE BANK AD PODGORICA, protiv izvršnih dužnika Hodžić Alberta iz Gusinja, Redžepagić Adela iz Gusinja, Brdakić Ismeta Gusinja i Feratović Orhana iz Gusinja ,radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 2.494,76€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 19.11.2019 godine, vrš

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku HODŽIĆ ALBERTU iz Gusinja, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.722/19 od 10.10.2019. godine. Javno objavljivanje se vrši isticanjem pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda i objavljivanjem u dnevnim novinama.Izvršni dužnik HODŽIĆ ALBERT može se obratiti Javnom izvršitelju Dušanu Nišaviću, iz Berana, ul. M. Zečevića br 30, u roku od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ili u roku od 8 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama,radi podizanja naznačenih pismena Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Beranama, dana 19.11.2019 godine.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Javni izvršitelj Dejan Čogurić Iv .br.1334/2017

Bijelo Polje Ul.Slobode br.10,II sprat

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja , ul.Slobode br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Atlas banka AD Podgorica u stečaju, Vaka Đurovića bb, protiv izvršnog dužnika Bulatović Milovana iz Kolašina , radi naplate novčanog potraživanja , u smislu čl.45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Bulatović Milovanu , sa poslednjom poznatom adresom 13 Jula br.4, Kolašin, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju IV 1334/2017 od 10.10 .2019 .godine sa predlogom i prilozima, zaključak o nastavku postupak javnog izvršitelja Dejana Čogurića od 27.09.2019. godine, rješenje o izvršenju Osnovnog suda u Kolašinu br.IV-1087/09 od 05.03.2010 godine, sa predlogom I prilozima.

Izvršni dužnik Bulatović Milovan iz Kolašina, može se obratiti Javnom izvršitelju Čogurić Dejanu na adresi Slobode br.10 u Bijelom Polju , i to u roku od 5 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj tabli suda, nakon što je izvršeno objavljivanje u ovom štampanom mediju.

Bijelo Polje 18.11.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Pošta Crne Gore AD Podgorica, Slobode 1,oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka usluge – godišnja garancija/support za antivirus (TM) - gateway i radne stanice, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj: 08030/14373/4 -33/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana: 18.11.2019.godine. Lice za davanje informacija, Službenik za javne nabavke Stanka Pejović, telefon: 020/403-943, e-mail stanka.pejovic@postacg.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Sekretarijat Tužilačkog savjeta, Novaka MIloševa 6/2, Podgorica, oglašava

Poslovna oznaka I.br. 2662/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Država Crna Gora – Sud za prekršaje u Podgorici – Odjeljenje u Nikšiću, koju zastupa zakonski zastupnik, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa CG, protiv izvršnog dužnika DOO “Lucky bet” sa sjedištem u Nikšiću, ul. Alekse Backovića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.11.2019. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Komunalne usluge“ d.o.o. Podgorica, ul.

Zetskih vladara b.b. Podgorica oglašava:

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Izvršnom dužniku DOO “Lucky bet” sa sjedištem u Nikšiću, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 2662/2019 od 06.11.2019. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.

Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Sijalice i prigušnice, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 35.000,00 €.

Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 07/19-5975 objavljena je na portalu Direktorata za politiku javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 18.11.2019. godine. Lice za davanje informacija: Katnić Danilo, telefon 020/620-532, e-mail: jnku@t-com.me.

nabavka novog službenog automobila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 33.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 05-2-1777-6/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn. gov.me dana 18.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Gorana Mrvaljević, telefon 069459483, email gogam@t-com.me.

Mali oglasi Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je nabavka roba, Rezervni dijelovi za bagere EKG, shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 259.100,00 €. Tenderska dokumentacija broj 051/19.4-02/1-9860/4 od 18.11.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 18.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka roba - Nabavka autobusa za prevoz radnika za potrebe HE Piva na relaciji Plužine – HE Piva – Plužine (minimum 55+1 sjedišta), evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-39472 od 08.11.2019. godine, pod rednim brojem 528. Tenderska dokumentacija broj 108/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.11.2019.godine. Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@epcg.com.

nekretnine CENTAR do Ulice slobode – savremena poslovna zgrada bruto 810 m2 sa osam parkinga i podzemnom garažom. Više prilaza svim vozilima.

Prodajem.

Tel. 069 / 539 -328 1 POSLOVNI prostor 415 m2 – centar, nekoliko koraka od Ulice slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking za 100 auta.

Tel. 069/871-452 2 CENTAR – Hercegovačka ulica – moderna zgrada (rezidencija) 733 m2 sa velikim parkingom i garažom. Nekorišćena.

Prodaja.

Tel. 069 / 867 –791 3

Oglasi i obavještenja

Utorak, 19. novembar 2019.

25

I. br. 766/17.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,, Prva banka Crne Gore - osnovana 1901. godine “ AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, PIB 02096099, žiro račun br. 535-1-76. koju zastupa izvršni direktor Tarik Telaćević, protiv izvršnog dužnika I reda : Duraković Adema iz Bara, na adresi Pečurice bb, imalac JMBG 1701947220014., izvršnog dužnik II reda Duraković ( Alil ) Jasmina iz Beograda, Republika Srbija, na adresi : Batajnica – braće Neštinac br. 8, imalac JMBG 0710991228001 i izvršni dužnik III reda Duraković Adnana iz Bara, Pečurice bb, imalac JMBG 1809981170030., na osnovu izvršne isprave - mjenice Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci broj 0601-3719. od 21.03.2008. godine, Ov.I.br. 1946/2008. od 25.03.2008. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 7.031,55 €, dana, 18.11.2019. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se VI prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u suvlasništvu izvršnog dužnika I reda Duraković Adema iz Bara, u obimu prava susvojine 1/2, suvlasništvu izvršnog dužnika Duraković ( Alil ) Jasmine iz Bara, u obimu prava susvojine 1/4 i suvlasništvu izvršnog dužnika III reda Duraković Adnana, u obimu prava susvojine 1/4, upisana u LN broj 2376. KO Pečurice – PJ Bar, kao katastarska parcela br. 2719/1, potes Ravanj, broj zgrade 1., u naravi – porodična stambena zgrada, površine 160 m2.

II Šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 11.12.2019. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 766/17 od 06.10.2017. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 7.031,55 €,sa zakonskom zateznom kamatom od dana 28.09.2017 godine,kao dana podnošenja predloga za izvršenje,pa do konačne isplate, iznos od 446,71 € na ime nagrade za rad javnog izvršitelja, iznos od 332,30 € na ime troškova izlaska na lice mjesta, iznos od 15,00 € na ime administrativnih taksi, iznos od 10,50 € na ime donošenja rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti, iznos od 429,60 € na ime objavljivanja zaključka o I, II, III,IV, V i VI prodaji u dnevnom listu, iznos od 105,00 € na ime nagrade za donošenje zaključka o I, II, III, IV, V i VI prodaji, iznos od 210,00 € na ime organizovanja I, II, III, IV, V i VI prodaje, iznos od 69,00 € na ime dostave pismena strankama).

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 2376 Ko Pečurice, i to:Hipoteka na iznos od 50.000,00 eura po kreditu br. 0601-3679/1 od 17.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba postupka obavještenja Prve banke cg o početku namirenja ugovor o hipoteci ov.i.br. 1946/08 od 25.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba rješenja o izvršenju I.br.766/17 od 06.10.2017. rj.o ispravci Rješenju o izvršenju I.br.766/17 od 17.10.2017. Rješenja o prekidu I.br.766/17 od 26.10.2017 i Rješenja o nastavku postupka I.br.766/17 od 14.03.2018. Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića, u korist Prve banke CG AD Podgorica; V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 766/17. od 24.04.2018. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 50.240,00 €.

VI Na šestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na šestom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535-16787-61. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.024,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 535-16786-64. kod “ Prve banke Crne Gore” u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 18.11.2019. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

26

Oglasi i obavještenja

Utorak, 19. novembar 2019.

Voljeni

Mom

MIDO

MIDAŠU

Zato što si najbolji tata, đed, muž. Zato ću ti reći hvala za svu ljubav, hvala na drugarstvu, dobroti, svakoj svađi, svakom osmijehu... A najljepše smo se smijali... Hvala ti, tajo moj!

Pitaju me tata NEDOSTAJE LI TI. Ne odgovaram i nastavljam dalje u tišini dozivati te, šaptati, koliko mi fališ i žaliti ti se što ti ne mogah pomoći kada si mi to prvi put u životu tražio.

Mirno počivaj tata jer ponos na tebe me čini velikim i baš onakvim kakvim si želio da budem.

Voli te tvoja MIRA 926

Tvoj MIKAN 925

Dvije godine od kada nijesi sa nama

MIDO Đede, ponosni smo što si bio naš, čuvaćemo te u svakoj priči i pominjati, pamtiti tvoju nesebičnu ljubav. Ostaješ neizbrisivi dio našeg djetinjstva. Nedostaješ...

Tvoji: VLADO, MATIJA, MIJA, MONIKA, MARJAN i MATEJ 928 Посљедњи поздрав нашој

ЛЕЛИ Памтићемо те по свему лијепом и добром. Мирно спавај и нека те анђели чувају.

ЉИЉА и ЈЕЛЕНА 927

Oglasi i obavještenja

Utorak, 19. novembar 2019.

27

Изненада нас је окупила, посљедњи пут наша

Дана 18. новембра 2019. умрла је послије тешке болести у 79. години наша

тетка ЗОРЕ

ДРАГИЦА Милошева ЛАКОВИЋ

Вољела нас је као што само Црногорка може да воли дјецу од јединог брата. Никада је нећемо заборавити.

Саучешће примамо 18. новембра и 19. новембра до 13 часова у породичној кући у селу Лекићи када ће се обавити сахрана. БРАЦО, МАРИНА, ВЕСНА и ТАЊА Ожалошћени: брат ВУКАШИН, сестра ЗОРКА, братанићи МИЛОШ, БОРИС, ИВАН, ПАВЛЕ и ЂОРЂИЈЕ, братаничне ЛИДИЈА и БОЈАНА, сестрић РАЈКО, сестричне РАТКА и СНЕЖАНА, снахе ВЕРА, ДАРА и ЉУБИЦА, браћа и сестре од стричева и остала многобројна родбина ЛАКОВИЋ

ZORA Miloševa VUKČEVIĆ 1933-2019.

Sklopila je umorne oči dobra duša naše porodice, naša Zora.

Sjećanja na njenu nesvakidašnju ličnost, snažan duh i mudrost, na plemenitost, nesebičnost i privrženost zauvijek su utkana u naše porodice.

923

Kćerka LJILJANA, sinovi MILAN i MLADEN, snahe NINA i SONJA

Напустила је овај свијет у коме је другима чинила само добро, наша 897

Тужним срцем јављамо да је у 73. години престало да куца срце нашег драгог

917

ЗОРЕ ВУКЧЕВИЋ

Nema više naše babe

Траје у нама њен лик испуњен људскошћу, добротом и достојанством. Тугују за њом

МИЛАНА – МИЋА Владимировог ЈОВАНОВИЋА Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци, 19. новембра 2019. од 10 до 15 часова и 20. новембра од 10 до 12 часова. Сахрана ће се обавити на сеоском гробљу Творило -Даниловград у 14 часова. Кућа жалости: Улица Николе Ђурковића 62, Подгорица

сестра МАЦЕ са породицом

919

ZORE

Dana 18. novembra 2019. godine umro je naš voljeni

Ожалошћени: син АЛЕКСАНДАР, кћерка ЉИЉАНА, брат МАРКО, сестра ЧЕДОМИЛА, унучад АЛЕКСА, ПАВЛЕ, ЈАКША и ЈОВАНА, зет СЛАВИША братанићи, сестрићи и многобројна родбина ЈОВАНОВИЋ

Bezgraničnom ljubavlju prema nama, ispunjenom majčinskom brigom i žrtvom, velikom dobrotom i mudrim savjetom ostavila je zauvijek trag u našim životima.

911 Mila moja

RAJKO Tome JOVANOVIĆ

Tuguju unučad: IVANA, IGOR, NINA, NIKOLA, MAŠAN i TIJANA

profesor u penziji, učesnik NOB-a i RVI

LELA Sunce moje, Evo, i od tebe se prerano opraštam.

Tužna, pretužna tvoja tetka MIKA

Saučešće primamo 19. novembra od 10 do 15 časova i 20. novembra od 9 do 10 časova u kapeli na Čepurcima, i istog dana u kapeli na Vidrovanu od 11.30 do 14 časova, gdje će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Vijenac kosovskih junaka 3/72 Podgorica Ožalošćeni: supruga MARTA, sin DARKO, kćerke LJILJANA i LJUBINKA, snaha MILJANA, zet ZVONKO, unučad STAŠA, MAŠA, STEFAN i JAKŠA, brat JANKO, sestra ZLATANA, snaha ANĐA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina JOVANOVIĆ

918 Умрла је моја сестра као мајка, наша премила тетка

921 S tugom se opraštamo od naše mile

912 Dragoj

ЗОРА Милошева ВУКЧЕВИЋ

LELE

LELI od porodice MAHALJEVIĆ

NINO, SANJA, ANA, JELENA i MARIJA

Била ми је као мајка као брат, мој род. Зато данас са великим болом, тугом и надасве са великим поносом са непресушним сузама, заједно са мојом дјецом опраштамо се од ње. Одмори у рајском насељу са твојим жељеним Ранком.

920 Твоја сестра ВИДОСАВА, сестричне ДИЈАНА, МИЦА и НЕЛА

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456 922

924

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 19. novembar 2019.

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

Voljena

NATAŠA

VLADIMIRU HAJDUKOVIĆU advokatu

S tugom i poštovanjem

Draga majko, Zauvijek ćeš biti sa nama, u našim srcima, mislima i uspomenama.

Ponosni i zahvalni.

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

Volimo te.

BELI, LUKA i PETAR

908

901

Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju

Dana 17. novembra 2019. preminuo je u 61. godini

Dragom ocu i suprugu

VLADU VLADIMIR Momčilov HAJDUKOVIĆ

Uvijek ćemo se sjećati lijepih dana provedenih sa tobom.

advokat u penziji PETAR, MOMČILO i MARINA

VLADIMIRU HAJDUKOVIĆU

Sahrana je obavljena 18. novembra na gradskom groblju Čepurci u krugu porodice po želji dragog nam pokojnika.

Kuća žalosti: 13. jula br. 13, Podgorica

895 Sjećanje na našeg voljenog

Ožalošćena porodica HAJDUKOVIĆ

896

S tugom,

DUŠANA Markovog VUKIĆEVIĆA

ZDRAVKO N. BEGOVIĆ

Supruga DANICA, sin MILUTIN i ćerka LJILJANA sa porodicama

915

MILOVAN VUKIĆEVIĆ

909 Umrla je moja draga ujna

Hvala ti za tvoju majčinsku ljubav koju si gajila prema meni.

Počivaj u miru, dobra dušo.

916

Tvoja zaovična RADMILA PEJOVIĆ sa porodicom

35 година од смрти мог оца

S pijetetom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog Milovana.

Počivaj u miru.

KOLEGINICE IZ RAČUNOVODSTVA MONTEFARMA

ZORKA Miloševa VUKČEVIĆ

Година је од смрти наше мајке

ДАНИЦЕ Илијине

ИЛИЈЕ Јовановог

ВУКЧЕВИЋ

899

С љубављу и тугом чуваћу успомену на вас. Ваша ЛИДИЈА

e-mail: oglasno@t-com.me 914

Oglasi i obavještenja

Utorak, 19. novembar 2019.

Umrla je naša draga

29

Posljednji pozdrav dragoj snahi Дана 18. новембра 2019. умрла је у 61. години

LELI od MILORADA JOVANOVIĆA sa porodicom

ЛЕЛА Момова ЈОВАНОВИЋ рођена Аџић

ZORKA - ZORE Miloševa VUKČEVIĆ rođena Vukčević

Саучешће примамо 18. новембра од 11 до 16 часова и 19. новембра од 9 до 13 часова на градском гробљу Чепурци, када полазимо за Кујаву - Даниловград, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Кућа жалости улица Радосава Бурића број 135.

Saučešće primamo 18. novembra 2019. godine od 13 do 16 časova i 19. novembra od 10 do 14 časova na gradskom groblju Čepurci.

Sahrana će se obaviti na groblju u selu Šteke - Lješanska nahija, 19. novembra u 15 časova.

Ожалошћени: супруг МОМЧИЛО - МОМО, синови ЂОРЂИЈЕ и МИЛАН, тетка МИЛКА - НИНА СЕКУЛИЋ, ђевер МИЛОРАД, заове ЉУБИНКА и МИЛИЈАНА, јетрва БРАНКА, сестре и браћа од тетака и остала родбина

u 87. godini.

Kuća žalosti ulica Vuka Karadžića broj 27.

Ožalošćeni: ćerka LJILJANA, sinovi MILAN i MLADEN, snahe NINA, SONJA i MILENA, unučad IVANA, IGOR, NINA, NIKOLA, MAŠAN i TIJANA, bratanić BRATISLAV, sestre MARIJA, STANKA i VIDOSAVA i ostala rodbina

891

Дана 15. новембра 2019. у 61. години, послије дуге болести, преминула је наша драга

892 16. 12. 1949 – 19. 11. 2017.

MIDO BOLJEVIĆ Prođoše dvije tužne godine, moj dragi Milutine.

Kako da shvatim sve ovo, kako da shvatim da moram cio život bez tebe.

Mido, bio si moja podrška, moja snaga, moj oslonac, moj anđeo čuvar.

Predugo te nema, a tako fališ, nema tvoje šale, tvog osmijeha. Nema tvojih tužnih očiju koje su me gledale i najavljivale naš rastanak.

Ostavio si me, ali zašto, probala sam sve.

Spavaj Mido sa anđelima. Čekaj me, ja ću doći.

900

Tvoj MIĆO – MILICA

Tužno sjećanje na naše drage

903

БИСЕРКА Бранкова ВЛАХОВИЋ

Preminula je naša draga

удата Фајић

Сахрањена је у кругу најуже породице 16. новембра на породичном гробљу, заселак Купина.

Ожалошћене породице ВЛАХОВИЋ и ФАЈИЋ

TOMO V. MATOVIĆ

MILKA T. MATOVIĆ

19. 11. 1992 - 19. 11. 2019.

1977-2019.

Počivajte u vječnom miru.

Dok živimo čuvaćemo vas od zaborava.

ZORA Miloševa VUKČEVIĆ

DUŠANKA, ŽELJKO, NATAŠA, VELJKO, SOFIJA

894

904

Draga Zore, bila si uzor roda i doma svoga i kao takva bićeš uvijek u našim srcima i mislima.

Hvala ti na svemu što si učinila za mene i moju porodicu.

U velikom bolu za tobom tvoji,

SJEĆANJE Dana 18. novembra 2019. preminuo je u 86. godini naš dragi

sestra STANKA, DARKO i BILJA sa porodicama 910 Опраштамо се од наше драге снахе

TOMISLAV – TOLE Radosavov GRDINIĆ Saučešće se prima u porodičnoj kući, selo Bare – Boan, 18. i 19. novembra do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju.

ЛЕЛЕ

МИЈО и ЛЕПА ЈОВАНОВИЋ са породицом

TOMO V. MATOVIĆ

MILKA T. MATOVIĆ

19. 11. 1992 - 19. 11. 2019.

1977-2019

Zaborava nema, samo bolno sjećanje zauvijek. Sa tugom i poštovanjem. ŽELJKA sa porodicom 906 SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, braća DIMITRIJE, MITAR, SLOBODAN i MOMČILO, snahe PERUNIKA, BOŽANA, KOVILJKA i VOJKA, sinovci, sinovice i ostala rodbina

898

913 Дана 18. новембра 2019. у 91. години преминуо је наш драги

TOMO V. MATOVIĆ

MILKA T. MATOVIĆ

19. 11. 1992 - 19. 11. 2019.

1977-2019.

Prolaze godine jedna za drugom, a bol je ista.

Vrijeme je ne smanjuje. Počivajte u miru.

Dana 16. novembra 2019. godine umrla je

JELENA sa porodicom 905 Petnaest godina je od smrti našeg dragog supruga i oca

БЛАГУТИН Драгов БЛАГОЈЕВИЋ MIOLJKA Borislavova ŠOŠKIĆ rođena Milić Draga majko, neka ti je laka crnogorska gruda po kojoj si časno hodala i živjela.

Tvoji: MILOVAN, MIODRAG, MICA i VESNA 893

Саучешће примамо у капели у Плужинама, 19. новембра од 9 до 14 часова, када се полази за село Буковац, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова на сеоском гробљу. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћена породица: син МИЛУТИН - ЗЕЛЕ, брат ИЛИЈА са породицом и снаха ДАНИЦА са породицом

RADA VUKADINOVIĆA Tvojim odlaskom izgubili smo veliki oslonac i podršku.

Nedostaješ za sve što je bilo i što dolazi. Čuvamo te u svojoj duši i sjećamo s ljubavlju i poštovanjem.

Tvoji: BRANKA, ĐURO, MARIJA, ANDRIJANA i ĐURĐINA

902

907

30

TV program

Utorak, 19. novembar 2019.

FUDBAL

NOVA M 18:00

SERIJA

RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Milijarde

Crna Gora – Bjelorusija

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r.

11:40 Muzika 13:05 Ženski raj, r.

14:05 Strani dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Podgorička hronika 18:35 70 godina Radija, r.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Teleskopija 21:05 Muzika 21:30 Ženski raj I, s.

22:30 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde I, s.

00:10 Dnevna soba, r.

01:40 Noćni program, r.

   RTCG 2

06:30 07:00 08:00 10:15 12:00 12:15 13:00 15:15 16:00 16:15 17:30 18:00 18:50

20:30 22:10 23:45 00:15 01:00

02:15 03:15 04:00

Glas Amerike, r.

Oj, vesela veselice, r.

Sport klasik Sport plus Skupština, dječji parlament Kozara, r.

Sport plus, r.

Fudbal fest, r.

Sport plus Patarni dan, r.

Sport klasik Sport plus Vaterpolo: Jadran Barseloneta, Liga šampiona Dnevna soba, r.

Zlatna praćka, film Glas Amerike Rukomet, Magazin LŠ Vaterpolo: Jadran Barseloneta, Liga šampiona, snimak Pazarni dan, r.

Koncert Kultura na drugom, r.

TV PRVA

07:30 08:15 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutro Čikago u plamenu, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Istine i laži, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris, s.

Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s.

Mamini sinovi, s.

Sinđelići, s.

Godina nasilja, film Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

07:40 08:10 09:30 09:35 09:50 10:35 11:32 13:15 14:10 15:20 16:10 16:40 17:20 18:00

19:30 20:00 22:00 22:50 23:35 01:05

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Mr Kitchen, r.

Među nama, r.

Na granici, r.

Crni biser, r.

Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt, r.

Centralni dnevnik Fudbal: prijateljska utakmica Crna Gora Bjelorusija Veče sokola Crni biser, s.

Na granici, s.

Totalni obrt Posljednji poljubac, film Film, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20 02:00 02:35

Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Meteo Geopolitika, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje ljeta Ljubav i osveta, r.

Gorka osveta, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Reflektor Vijesti Sport Ljubav i osveta, s.

Gorka osveta, r.

Reflektor, r.

Boje dana, r.

Prije nego što odem, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank





PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r.

14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r.

14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva 16:10 Zadruga

18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Minut dva Scena, s.

Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s.

Ljubav iz osvete, s.

Amidži šou Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00

17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.



RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r.

Celebrity Naše ljeto, r.

Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

Pregled Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima

10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

777

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25

Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e.

Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s.

Polis Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r.

13:30 Goleada, r.

14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r.

19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 19. novembar 2019.

Marketing

31

32

Magazin

Utorak, 19. novembar 2019.

Od svile do retro modela u Šanel stilu

PODGORICA – Kolekcijom crnogorske dizajnerke Milene Vujačić sinoć je otvoren ,,Master Fashion Week Montenegro XXVI“ na Imanju ,,Knjaz“ u Podgorici. Kolekcije su prikazali i srbijanski dizajneri Ana Vasiljević i Boško Jakovljević, kao i brendovi Joy Miss, Mino i Enriko Marineli.

hALJINE I ODIJELA

Kolekcija ,,Divine“ Milene Vujačić broji 17 modela, od čega deset vjenčanica, a sedam večernjih haljina.

- Kompletna kolekcija urađena je od svile i čipke na koje su vezane perlice. Božansko, uzvišeno, prefinjeno u posebnosti svoje ljepote - sve su to emocije koje želim da moji modeli prenesu i zato ova kolekcija meni puno znači. Inspiracija kolekcije je nastala iz rečenice naših baka ,,Ko zna zašto je to dobro“ – pojasnila je kreatorka.

Crnogorske ljubitelje mode povratkom na Fashion Week obradovao je i srpski dizajner Boško Jakovljević koji je predstavio muška odijela, po kojima je prepoznatljiv, ali ovaj put malo u klasičnijim formama. Prikazani su retro modeli iz sedamdesetih i osamdesetih godina, muška odijela sa pantalonama do članka, jarke boje, somot, pliš i ležerne rol kragne, uz kapute do koljena.

Specijalna gošća na njegovoj reviji bila je crnogorska snajka Nevena Božović koja je izvela pjesmu ,,Sanjam“.

Povratak osamdesetih

Uvijek moderni tvid: Brend Joy Miss

Nakon njega, predstavljena je kolekcija dječijeg brenda Mino. Prikazano je 15 modela za svakodnevne prilike u veselim bojama i sa detaljima poput karnera, veza i stikera.

Turski brend Joy Miss predstavio je kolekciju za jesen/

zimu 2019/2020.

- Iako je naš brend poznat po svečanim modelima, odlučili smo da ulazak u ovu zimu ispratimo modelima od kože, tvida – zimski kompleti u Šanel stilu i enimal printu. Kolekcija broji 14 modela od ko-

jih su pet rađeni kao unikati za ovu reviju. Takođe, urađen je i specijalan model za aktuelnu misicu Mirjanu Muratović, koja zatvara našu reviju – kazala je PR brenda Nikolina Lončar.

Brend Enriko Marineli predstavio je kolekciju za jesen/zimu za muškarce. Prikazana su odijela u teget, sivoj, bež i bijeloj boji, kao i svakodnevne odjevne kombinacije – prsluci, jakne, džemperi…

MURAKAMI INSPIRACIJA

Zavjesu na prvo veče spustila je kreatorka iz Srbije Ana Vasiljević sa kolekcijom ,,Silence

Kreacija Milene Vujačić

Under Lines“ inspirisana Murakamijevom literaturom.

- To je prikaz Tokija danas, prošetala sam omiljene ženske likove iz njegovih knjiga i dala im svoj pečat kada je u pitanju odijevanje. Za mene su karakteristične crna, siva i bijela boja, a ovaj put sam imala potrebu za još jednom, pa sam odabrala magentu koja se savršeno uklopila. Od materijala sam koristila pamuk, žoržet i one sa suđerastom teksturom – objasnila je Vasiljević.

Modno druženje nastavlja se večeras na Imanju Knjaz, a kolekcije će prikazati Marina Ba-

nović-Džuver, Atelier Simone

by Ana Simone iz Beograda, Fashion store VENS, Lidija Burić, dizajnerka iz Nikšića, a predstaviće se i Maria Rosaria Venditto, pobjednica Evropskog modnog festivala iz Italije.

Zaštitna lica manifestacije su Milena Mačić, Balša Zajić, Milica Mijanović. Naslovnu fotografiju radio je Aleksandar Jaredić, vizuelno rješenje smjer modni dizajn UDG, grafika Ranko Todorović. Za frizure će biti zadužena Kuća mode i ljepote ,,Zoran“, a fotografi su Anes Lekić, Blacky foto, Nikola Pejović i Filip Roganović. Z. K.

DR.M.

Na Imanju ,,Knjaz“ u Podgorici otvoren ,,Master Fashion Week Montenegro XXVI“