EKSKLUZIVNO: Milena Petričević, nekadašnja v. d. direktora Uprave prihoda i carina, o aferi državnog
cigareta
DRI dala duplo negativno mišljenje na Prijedlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, konstatovane brojne nepravilnosti
Uništavanje zaplijenjenih cigareta organizovano je na netransparentan način, mimo procedura i zakonske obaveze, pa do danas ne raspolažemo podatkom o količini otpada iz sagorijevanja i o subjektu – deponiji na koju je otpad prevežen. Ništa manje zapanjujuća je činjenica da su u Carinskom informacionom sistemu poništene evidencije zaliha duvanskih proizvoda skladištenih u Slobodnoj zoni, a čiji je osnivač država – kaže Petričević za Pobjedu
ANALIZA: Ko je blokirao izbor sudija Ustavnog suda i Sudskog savjeta
Kako je Abazović, preko Urine poslanice Zoronjić, upropastio dogovoreni koncept o 49 glasova za izbor „deblokirajućeg sudije Ustavnog suda“, tako je sada „angažman“ Radunovića bio da se onemogući dogovor da se za dvoje ili više kandidata obezbijedi neophodnih 54 glasa
Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da je lani u mandatu ministra nansija Milojka Spajića potrošeno 5,67 miliona eura više nego što dozvoljava zakon o budžetu, tako da je minus u državnoj kasi bio 123,8, a ne 99,5 miliona
PODGORICA - Nekadašnja vršiteljka dužnosti direkto ra Uprave prihoda i carina Milena Petričević u raz govoru za Pobjedu tvrdi da sva evidencija o skladište nju duvanskih proizvoda u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar – koja se precizno vodila dok je bila prvi čo vjek UPC - više ne postoji. – Danas ova evidencija ne po stoji! Evidencija je poništena nakon što je u maju iz skladišta korisnika Slobodne zone izni jeta sva količina zaliha cigare ta i duvanskih proizvoda, i ka ko je tada objavljeno „postala vlasništvo države“, a ,,šverc ci gareta klinički mrtav“!
POBJEDA: Iako su bivši di rektor UPC Rade Miloše vić i premijer Dritan Abazo vić tvrdili da „vode najveću borbu protiv švercera duva na“, činjenica je da do sada nije uhapšen, priveden, ka moli procesuiran, makar je dan švercer duvana, ali da je pokrenuta istraga o držav nom švercu pod okriljem UPC. Nemoguće je, na osno vu zvaničnih izjava, utvrditi koliko je cigareta uništeno. Kako je to moguće?
PETRIČEVIĆ: Ako dozvoli te, na samom početku, upita la bih: da li su suspendovani uhapšeni carinski službeni ci, kao i oni koji se sumnjiče za zloupotrebu službenog po ložaja zbog štete pričinjene budžetu Crne Gore, kao di rektne posljedice šverca ci gareta usljed krađe jednog od dva kamiona?
Takođe, dozvolite da citiram segment sopstvene izjave da te tokom gostovanja u emisiji „Link“ Radija CG, u martu mje secu, nakon što je tadašnji mini star finansija od mene tražio da podnesem ostavku. Tada sam rekla da „mojim odnosom pre ma Odluci Vlade, danas imamo u Luci Bar popisane cigarete, imamo identifikovane lokacije u Luci Bar sa tačnim nazivima vlasnika. Danas imamo primje nu našeg carinskog informaci onog sistema u okviru kojeg se vrši unos svih podataka - uvo za, izvoza, tranzita i vlasništva nad tom robom, odnosno ciga retama“…
POBJEDA: Hoćete da kažete da je za Vašeg mandata vođe na precizna evidencija ciga reta u Luci Bar?
PETRIČEVIĆ: Upravo ta ko. Shodno Instrukciji Mini starstva finansija i socijalnog staranja br. 04-19617/1 od 18. januara 2022. godine, o elek tronskom vođenju eviden cije o unošenju i iznošenju robe iz Slobodne zone Luke Bar, Uprava prihoda i cari na preduzela je sve potreb
Uništavanje zaplijenjenih cigareta organizovano je na netransparentan način, mimo procedura i zakonske obaveze, pa do danas ne raspolažemo podatkom o količini otpada iz sagorijevanja i o subjektu – deponiji na koju je otpad prevežen. Ništa manje zapanjujuća je činjenica da su u Carinskom informacionom sistemu poništene evidencije zaliha duvanskih proizvoda skladištenih u Slobodnoj zoni, a čiji je osnivač država – kaže Petričević za Pobjedu
ne aktivnosti na uspostav ljanju detaljne elektronske evidencije korisnika skladi šta cigareta u Slobodnoj zo ni. Uprava je naložila kori snicima, odnosno njihovim ovlašćenim, zakonskim za stupnicima, da podnesu sta nje zaliha iz njihove eviden cije slanjem poruke VS 400 kroz Carinski informacioni sistem, a prema dobijenom tehničkom uputstvu. Na dan stupanja na snagu Od luke o zabrani skladištenja du vanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone Luka Bar, 1. ja nuara 2022. godine, ukupno 13 privrednih društava je na za lihama imalo cigarete i dru ge duvanske proizvode. Me đu njima, za četiri privredna društva odobrenje za vođe nje evidencije isteklo je prije 1. januara ove godine, a devet privrednih društava je imalo važeća odobrenja u trenutku stupanja Odluke na snagu, od kojih su sedam rješenja o vo đenju evidencije izmijenje na, a za dva privredna društva ukinuto je rješenje. Na inicija tivu menadžmenta Uprave i uz operativnu logistiku nad ležnih carinskih službenika, svi oni podnijeli su odgovara juće sigurnosne, sažete dekla racije zaključno sa februarom mjesecom i slanjem poruke VS 400 integrisali stanje za liha iz njihove evidencije sa Carinskim informacionim si stemom.
Posebno želim istaći da je za svih 13 korisnika sproveden popis robe u periodu 7-21. fe bruara, a u cilju utvrđivanja stvarnog stanja duvanskih proizvoda na zalihama. Prema
Sa carinskog terminala u Podgorici, najprometnijeg tranzitnog terminala, izmješten je skener zahvaljujući kojem se detektuju razni oblici krijumčarenja i premješten na Božaj. Pojedini službe nici - koje je prethodna vlada nagradila za lojalan odnos prema državi i pošten, zakonit i samostalan rad - odlukom novog direktora UPC degradirani i sa svojih pozicija uklonjeni
evidencijama sačinjenim pri likom ovog popisa, na lageru je skladišteno blizu 180.000 pa keta cigareta, blizu 530 paketa rezanog duvana, oko 1000 aro ma za nergilu i oko 20 paketa cigarilosa. Kalkulisana vrijed nost ovih zaliha cigareta i du vanskih proizvoda, iskazana po prosječnoj cijeni sličnih ci gareta po kvalitetu, renomeu brenda i zemlji otpreme izno si oko 15 miliona eura.
Ministarstvo finansija i soci jalnog staranja u svom zva ničnom obraćanju 28. febru ara, od mene kao rukovodioca
Uprave tražilo je da dostavimo detaljnu informaciju o spro vedenim aktivnostima u cilju primjene Odluke Vlade o za brani skladištenja duvanskih proizvoda na teritoriji Slobod ne zone, što je i učinjeno. U istoj sedmici, možda je slu čajnost, ministar finansija je od mene zahtijevao da pod nesem ostavku.
POBJEDA: Postoji li danas ta evidencija, nakon što Vas je smijenio ministar Miloj ko Spajić, bukvalno posljed njeg dana mandata Vlade Zdravka Krivokapića?
PETRIČEVIĆ: Danas ova evi dencija ne postoji! Evidenci ja je poništena nakon što je u maju iz skladišta korisni ka Slobodne zone iznijeta sva količina zaliha cigareta i du vanskih proizvoda, i - kako je tada objavljeno - „postala vla sništvo države“, a ,,šverc ciga reta klinički mrtav“!
POBJEDA: To je izjava pre mijera Abazovića. Pobje da je od početka dovodila u sumnju proces spaljiva nja cigareta kojim je ruko vodio Rade Milošević, sada su pod istragom Specijalnog
državnog tužilaštva člano vi Komisije za uništavanje cigareta kao i Rade Miloše vić, tadašnji direktor UPC… PETRIČEVIĆ: Od isteka mog šestomjesečnog mandata, ispratila sam u velikom bro ju medijske objave o aktivno stima koje su tangirale sudbi nu popisanih zaliha cigareta i duvanskih proizvoda, skladi štenih u Slobodnoj zoni Luke Bar, a posebno koji su obavje štavali o sprovedenim postup cima ,,uništavanja“ cigareta. Iz medija sam saznala, a što se u dosadašnjem toku vođe nja istrage potvrdilo tačnim, da je moj sljedbenik imao di jametralno suprotnu kadrov sku logiku posebno kada je ka driranje Sektora za carinsku bezbjednost i kontrolu i Od sjek za suzbijanje krijumča renja u pitanju. Takođe, sa carinskog termina la u Podgorici, kao najpromet nijem tranzitnom terminalu, izmješten je skener zahvalju jući kojem se detektuju razni oblici krijumčarenja i premje šten na Božaj. Pojedini služ benici - koje je prethodna vla da nagradila za lojalan odnos prema državi i pošten, zako nit i samostalan rad - odlu kom novog direktora UPC degradirani su i sa svojih po zicija uklonjeni. Rasformi rana je sedmočlana komisija koju sam formirala za unište nje po osnovu zahtjeva jed nog subjekta, a formirana no va od strane g. Miloševića, čiji su članovi svi, osim predsjed nika komisije, uhapšeni.
Uništavanje zaplijenjenih ciga reta organizovano je na netran sparentan način, mimo proce dura i zakonske obaveze, pa do danas ne raspolažemo podat kom o količini otpada iz sago rijevanja i o subjektu – depo niji na koju je otpad prevežen. Ništa manje zapanjujuća je činjenica da su u Carinskom informacionom sistemu po ništene evidencije zaliha du vanskih proizvoda skladište nih u Slobodnoj zoni, a čiji
je osnivač - država. Jednako sporna je i činjenica da su sve popisane cigarete premješte ne u privatno skladište, pri vrednog subjekta registrova nog za špediciju, transport i skladištenje roba i usluga „Pa corini Montenegro“ Bar, koje nije integrisano sa Carinskim informacionim sistemom, a za koje makar ja nijesam čula da je učestvovalo u transpa rentnoj proceduri – tende ru za ustupanje skladištenog prostora.
POBJEDA: Umjesto hapše nja švercera duvana nedav no je otkriven državni šverc u slučaju famoznog „palje nja cigareta“ u Nikšiću, kada je u akciji SDT-a uhapšeno više službenika UPC, a Mi lošević priveden. Da li je to ključni indikator da zakon ske procedure nijesu pošto vane, da ogromna količina cigareta nije ni spaljivana?
PETRIČEVIĆ: U periodu do isteka mog mandata v. d. di rektorice UPC, zaključno sa 20. aprilom, primljeno je pet zahtjeva za uništenje cigare ta, skladištenih u Slobodnoj zoni Luke Bar, kao i jedna do puna zahtjeva i jedan zahtjev kojim se odustaje od unište nja robe, tj. cigareta specifici ranih u ranije dostavljenom zahtjevu. Jedan od zaprimlje nih pet zahtjeva za unište nje odnosio se na konkretne brendove cigareta zaplijenje nih po nalogu Specijalnog po licijskog odjeljenja, zbog čega je uvaženo mišljenje Carinar nice Bar da se ovaj subjekt usmjeri na SPO. Zbog efikasnosti i ekonomič nosti u postupanju, spojena su dva zahtjeva istog držaoca cigareta i formirana je sedmo člana komisija za sprovođenje postupka uništenja cigareta, rješenjem br. D-I-17309/1-22 I
rješenjem br. D-I/1-7309/622. Nakon toga, komisija je do bila zadatak da pristupi izra di i usaglašavanju scenarija za uništenje, na koji saglasnost pored direktora moraju dati Sektor 8 – Sektor za carinsku bezbjednost i kontrolu i Sek tor 9 – za usmjeravanje i nad zor nad radom carinarnica, kao i članovi komisije. Scena rio posebno sadrži vremenski okvir uništenja, jasno podije ljene uloge članova komisije, dogovorenu pratnju saobra ćajnih patrola centara bez bjednosti kroz koje tranzitira utovarena roba, naziv prevo znika, odgovorna lica i radno vrijeme u pogonu gdje se vrši spaljivanje, uključujući dina miku i plan samog uništenja… U konkretnom slučaju, kole ge koje su činili tim za obav ljanje ovog posla, nakon dvije sedmice usvojile su scenario, obavijestili Upravu policije i 21. aprila shodno scenariju br. D-I/1-73092/2-22 započeli su u osam sati ujutru utovar ro be u Slobodnoj zoni Luke Bar, zajedno sa manipulativnim radnicima Luke Bar, a uz pri sustvo i nadgledanje svih čla nova komisije, u kamion s pri kolicom po deklaraciji J9/7, kao trajnom dokazu u carin skom sistemu da je operacija uništenja robe sprovedena u opisanoj količini.
POBJEDA: Tada je, kako tvrdite, procedura pošto vana…
PETRIČEVIĆ: Apsolutno, za sve postoji dokumentacija. Utovar je za par sati završen, nakon čega je u 11 časova izvr šeno plombiranje plombama serijskih brojeva A448676 i A448677, nakon čega se kami on uz pratnju patrole Uprave policije i tri vozila UPC uputio za Nikšić, u krug fabrike DOO Mi-Rai gdje je nešto poslije 14 sati započeo istovar i proces uništenja cigareta.
Cjelokupna količina cigare ta, 1382 paketa, uništavana je u jednoj peći, a proces istova ra i uništenja je trajao u konti nuitetu, neprekidno počev od 14.30 sati 21. aprila, pa do 22
sata sjutradan, 22. aprila. Pro cesu uništenja prisustvovalo je i osam službenika Uprave po licije, koji su davali asistenci ju članovima komisije koji su radili neprekidno, a o čemu su sačinjene službene zabilješke u Sektoru za privredni krimi nal Uprave policije.
POBJEDA: O kojim cigare tama je bilo riječ, jer Vaš na sljednik Milošević priča o zapljenama i švercu?
PETRIČEVIĆ: Važno je na pomenuti da je pomenuti broj paketa, izdvojenih i uništenih tokom dvodnevnog spaljiva nja, sadržao robu – cigarete koje su u Luku Bar kontejner skim transportom pristigle u periodu 2015-2018. Dakle, u pitanju je roba koja je stara i oštećena i zapravo koja nema tržišnu vrijednost, pa je i takva sagorijevala dva dana. Tokom gostovanja na televi ziji, uoči podnošenja ostavke, a nakon što je saslušavan od strane specijalnog državnog tužioca, voditelj emisije je g. Miloševiću ukazao na neku skraćenu, izmijenjenu verzi ju scenarija, a po osnovu kojeg su „uništavane“ preostale ko ličine cigareta, istog subjekta, takođe u krugu fabrike Javo rak. Ali za nekoliko sati, kako smo putem medija informisa ni, iako je u pitanju bila duplo veća količina cigareta?! Ne mogu da se izjasnim o ključnim dokazima, jer ne raspolažem saznanjima ko je je sve dokaze izuzelo to kom dosadašnje istrage SDT i SPO, a posebno koji su među njima ključni. Sigurna sam da će Specijalno državno tužilaš tvo to utvrditi.
Mogu da prokomentarišem, nakon svega što smo vidjeli i čuli, da je sav trud i ogroman napor i zalaganje, koje smo moje časne kolege i ja uložili u periodu trajanja mog man data, uništen, poništen. Poseb no su ,,klinički mrtvim“ učinili evidenciju o vlasnicima robe, lokacijama, vrijednostima za liha, skladištima i njihovim ko risnicima i prenešenim ovla šćenjima.
POBJEDA: Da li je držav ni šverc cigareta mogao da se odvija bez znanja tadaš njeg direktora UPC Rada Miloševića?
PETRIČEVIĆ: Bez znanja g. Miloševića, mogle su se desiti nezakonitosti u radu, pa i šverc cigareta, jedino ukoliko je g. Milošević, kao starješina izu zetno važnog državnog orga na, u skladu sa zakonom, pre nio svoja zakonska ovlašćenja na drugo lice, koje je prekora čilo ovlašćenja, zloupotrije bilo položaj i izvršilo krivič ne radnje.
Ali, i pored toga, kao starješi na organa Uprave, g. Milošević je bio u obavezi da predstav lja, rukovodi i organizuje rad Uprave, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i na mještenicima, poštujući Ustav i Zakon i procedure rada. POBJEDA: Upravo je Rade Milošević nekoliko puta Vas targetirao da ste, kao direk torka UPC, ,,gledali kroz pr ste“ kompanijama koje su se bavile tranzitom cigareta… PETRIČEVIĆ: To što je g. Mi lošević u medijskim nastupi ma „targetirao“ mene, kako kažete, da ,,gledam kroz prste nekim kompanijama“, najviše govori o njemu samom, zbog čega neću dalje komentarisati. Koliko je zaista zaplijenjeno ne
POBJEDA: Bivši direktor UPC Rade Milošević, kao i premijer Abazović ističu da je ove godine ostvaren naj veći rast naplate od akciza na duvanske proizvode i da je to dokaz da je u ,,njihovom mandatu obavljena najve ća borba protiv šverca duvana“. Koli ko je to osnovano?
Vjerujem da Specijal no državno tužilaštvo može istragu dovesti do kraja i da ćemo saznati ko su pojedinci koji su u sprezi s mafi jom, a zauzimaju viso ke, državne pozicije
PETRIČEVIĆ: Nema osnova za ove tvrdnje, objasniću i zašto. Ad valorem su specifični porezi kod kojih se poreska osnovica iskazuje u nekim mjernim jedi nicama i to je najčešće kod akciznih ro ba i najviše se upotrebljava kod carina i taksi. Prema aktuelnom zakonu iznosi akciza usklađuju se sa godišnjim indek som potrošačkih cijena u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se ra di usklađivanje, i to prema podacima re publičkog organa nadležnog za poslove
statistike - Monstata. Od 1. januara 2022. godine povećana je specifična akciza na cigarete i fino rezani duvan i ponovo uve ćana 15. juna 2022. godine. Akciza na cigarete se sastoji od speci fične i proporcionalne akcize. Visina specifične akcize na cigarete tokom 2020. godine iznosila je 33,5 eura, dok je proporcionalna akciza u istom peri odu iznosila 30,5 odsto od maloprodaj ne cijene cigareta. Maloprodajnu cije nu određuje sam proizvođač, odnosno uvoznik i cijene se objavljuju u Službe nom listu. I ovo je važno napomenuti: specifična akciza na cigarete i fino re zani duvan povećana je od početka ove kalendarske godine više puta. U janua ru ove godine, specifična akciza na ciga rete uvećana je sa 37 eura na 40,5 na hi ljadu komada, da bi u junu ponovo bila
Cjelokupna količina cigareta, 1382 pake ta, uništavana je u jednoj peći, a proces istovara i uništenja je trajao, u kontinu itetu, neprekidno počev od 14.30 sati 21. aprila, pa do 22 sata sjutradan, 22. aprila. Procesu uništenja prisustvovalo je i osam službenika Uprave policije, koji su davali asistenciju članovima komisije koji su radili neprekidno, a o čemu su sačinjene službene zabilješke u Sektoru za privredni kriminal Uprave policije
legalnih kontingenata cigareta, ja ne znam. Ono što znam, a što sam javno saopštila i u službe noj korespondenciji informisa la resorno ministarstvo, to je da su u aprilu mjesecu u Slobodnoj zoni sve cigarete bile popisane.
POBJEDA: Koji je bio zakon ski osnov za paljenje cigareta, to nijesu bile cigarete otete od švercera?
PETRIČEVIĆ: Prelazak u svo jinu bilo čega na treće lice, pa i cigara na državu, mora imati pravni osnov. Pozivanje na Ca rinski zakon je apsolutno neu temeljeno, jer ne predviđa da cigarete i duvanski proizvodi kroz pokrenuti carinski postu pak pređu u svojinu Države. Cigarete, čije su količine zaliha uredno popisane i u Carinski in formacioni sistem evidentirane, legalno su dopremljene u Slo bodnu zonu Luke Bar. One su istovremeno kroz legalnu formu
uvećana na 44 eura, dok je proporcio nalna smanjena u januaru sa 29 na 27,5 odsto od njihove maloprodajne cijene, a u junu na 26 odsto.
POBJEDA: Zašto su bitni ti podaci?
PETRIČEVIĆ: Veoma su bitni, jer, u skla du sa članom 36 a, stav 1 Zakona o akciza ma akcizni obveznici dužni su da izvrše popis zaliha i da na njih izvrše obračun i uplatu razlike akcize prema iznosima i stopama propisanim Zakonom, i u oba vezi su da plate akcizu na fino rezani du van, umjesto dosadašnjih 45 eura, iznos akcize je 50 eura po kilogramu tog pro izvoda. Dok je za bezdimne duvanske proizvode od 15. juna po kilogramu du vanske smjese potrebno izdvojiti 100eu ra, umjesto ranijih 29,95 eura.
Evidentno je, iz svega navedenog, da je ,,uspješna naplata prihoda od akciza“ u najvećoj mjeri postignuta zahvaljujući obaveznoj uplati razlike iznosa akcize obračunate na popisane zalihe cigare ta i duvanskih proizvoda i naravno re gularnim uvozom ovih proizvoda radi stavljanja na tržište.
ugovora sa operatorom Slobod ne zone skladištene u konkret nim skladištima korisnika zone. To što je vlasnicima robe ili za konskim zastupnicima ukinuto odobrenje za rad, tj. istekla rje šenja o vođenju evidencije, ne može biti osnov za konfiskaci ju robe koja se zatekla u vlasniš tvu određenog subjekta prava svojine. Posebno je diskutabil na činjenica da je roba iznešena iz carinskog skladišta, a količine u carinskom informacionom si stemu anulirane.
Privremeno iznošenje robe iz carinskog skladišta, u poseb nim okolnostima, što je mogu će ovaj primjer, kada su cigarete premješetene u privatno skladi šte, može se sprovesti isključivo uz prethodno definisane i odo brene uslove carinskog orga na. U tom postupanju svakako je prevashodno potrebno defi nisati nosioca takvog carinskog postupanja, kako bi se ispošto valo načelo transparentnosti i upoznati javnost o primijenje noj metodologiji utvrđivanja ca rinske vrijednosti oduzete robe i o primijenjenim mjerama ko mercijalne politike, a naročito je potrebno eliminisati i najmanje postojanje uticaja takvog postu panja, na bezbjednost države. Ponoviću: svako je dužan da se uzdržava od povrede pra va svojine drugog lica, i doda ću i ličnosti.
POBJEDA: Vjerujete li da će SDT uspjeti da istragu dovede do kraja i da li ćemo saznati ko su ljudi iz države koji su bili direktno ili indi rektno uključeni u državni šverc cigareta?
PETRIČEVIĆ: Vjerujem! Vjerujem da SDT može istra gu dovesti do kraja i da ćemo saznati ko su pojedinci koji su u sprezi s mafijom, a zauzima ju visoke, državne pozicije. D. ĐURANOVIĆ/ K. KRSMANOVIĆ
Pred Odborom za bezbjednost i odbranu nastavljeno kontrolno saslušanje čelnika Vlade,
i
Ura Rade Milošević organiza tor je kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta, a sa tim aktivnostima je bio upoznat i premijer Dritan Abazović, tvrdi ministar od brane u tehničkom mandatu Raško Konjević.
– Rade Milošević treba da bude uhapšen, jer je jedan od organi zatora šverca cigareta. Taj po sao radi sa jednom organizova nom kriminalnom grupom i uz znanje predsjednika Vlade – ka zao je Konjević na sjednici Od bora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je juče nastavljeno kon trolno saslušanje čelnika Vlade, bezbjednosnog sektora i tuži laštva povodom afera vezanih za šverc cigareta i razotkrivanje rusko-srpske špijunske mreže u Crnoj Gori.
Konjević je kazao da je premijer u tehničkom mandatu, optužuju ći njega da je politički pokrovitelj šverca cigareta, izvodio klasični medijsko-politički performans bez iznošenja bilo kakvih doka za koji bi potkrijepili te optužbe.
Konjević, takođe, tvrdi da je Aba zović u tri navrata učestvovao u akcijama koje su bile dio šver ca cigareta.
– Te aktivnosti su javnosti pred stavljene kao uništavanje cigare ta koje su navodno zaplijenjene, a pri tome nemamo nijednu kri vičnu prijavu protiv bilo koga ko je vlasnik tih cigareta – kazao je Konjević, naglašavajući da je 90 odsto zaplijenjenih cigareta po novo švercovano, a svega 10 od sto uništavano.
Istakao je da, prema operativ nim podacima kojima on raspo laže, organizovanu kriminalnu grupu koja je švercovala cigare te ne čine samo službenici Upra ve prihoda i carina, već i pojedina bezbjednosno interesantna lica sa kojima se sastajao i Abazović. – A od kojih se doskorašnji direk tor Uprave prihoda i carina nije razdvajao – naglasio je Konjević.
Ispričao je da se u premijerovom timu nalaze i dvije osobe koje su, kako je rekao, imale direkne kon takte sa šefovima druge krimi nalne grupe. Odbjasnio je i da je jednu od tih osoba (Jelenu Ma raš), koja je navodno imala di rektne kontakte sa Ljubom Mi lovićem, Abazović imenovao za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
PODGORICA - Neophodno je pripremati, obučavati i uvježbavati jedinice Vojske Crne Gore, a posebno dekla risane sastave koji su nacio nalni doprinos Alijansi. Za potrebe adekvatne pripreme obuke, kao i za potrebe uvo đenja novih sistema naoru žanja u operativnu upotrebu neophodno je korišćenje nacionalnog vojnog poligona u kontinuitetu. Zato je Savjet za odbranu i bezbjednost po tencirao da nadležni državni
Raško Konjević optužio
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je i rekao da će jedna renomirana međunarodna agencija napraviti detaljan pregled osoba koje su navodno prale novac za Mila Đukanovića, ali i poručio kako će se samospaliti ukoliko se ispostavi da sve što tvrdi nije tačno
reta u Crnoj Gori odvija preko tri kriminalna klana od kojih je je dan, kako je naveo, direktni po krovitelj SDP-a i DPS-a.
– Šverc cigerata rade Ranko Ubović i Zoran Lazović. Oni se bave i švercom kokaina i fi nansiraju kampanju za podgo ričke izbore ovoga gospodina sada, kao i 30 prethodnih godi na – rekao je Abazović.
Sa sjednice Odbora za bezbjednost
– Ta osoba je Miloviću mogla da dostavlja podatke, jer je sa njim u kontinutitetu imala kontakte i dok je bila na mjestu šefa kabine ta ministra unutrašnjih poslova. Kada se sve to posloži, onda je ja sno zašto je Abazović za general nog inspektora ANB-a predložio osobu osuđenu za teška krivična djela (Artan Kurti). Vjerujemo da možemo doći do podataka sa kim sve iz kriminalnog miljea ta osoba ostvaruje kontakte – re kao je Konjević naglasivši da je
sve tvrdnje, koje je iznio, spre man da argumentuje na sjedni ci Odbora koja bi bila zatvorena za javnost.
A da je predsjednik Vlade u teh ničkom mandatu bio upoznat sa aktivnostima Rada Miloševi ća i njegovim kontaktima sa bez bjednosno interesantnim osoba ma, juče je, na sjednici Odbora, potvrdio i smijenjeni direktor ANB-a Savo Kentera.
– Lično sam upozorio premijera na Rada Miloševića i na njegove
kontakte – rekao je Kentera, te dodao da je premijera obavijestio da je Artan Kurti, nakon bezbjed nosne provjere, dobio negativan odgovor za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima. – Kad se rade provjere, ne gleda se samo je li neko brisan iz ka znene evidencije, već kompletna ličnost. A mi ovdje imamo osobu koja je sklona nasilničkom pona šanju, osobu koja u kontinuitetu pravi probleme. Takva osoba ne može biti, ne u ANB-u, nego ne može biti ni policajac – ocijenio je Kentera.
di koji su sada smijenjeni – re kao je on.
Kentera je ispričao i da je ponu du da bude na čelu ANB-a pri hvatio nakon što mu je Abazović obećao da će Agencija biti lišena uticaja bilo koje političke partije, ali da je Abazović svega dan na kon imenovanja na njega počeo da vrši pritisak da zaposli ljude koji, kako je rekao, ne bi mogli ,,ni da privire u ANB“.
– Uspio sam da odolim tim pritis cima, a znao sam da će me to ko štati smjene – rekao je Kentera.
Govoreći o Ljubu Miloviću, Aba zović je naveo da su se „sa njim sastajale Konjevićeve kolege iz Vlade i Ministarstva odbrane“. - Milović je jedan od finansijera i organizatora svih vaših aktiv nosti u prethodnom periodu, pa i onih gdje se narod svađao i gdje se budila nacionalna i vjerska mržnja. Lazović je bio na čelu SBOK-a, sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i mno gim ljudima je dao novac. Zato u Upravi policije ima ljudi koji ni danas nijesu spremni da krenu u pravi obračun. Lično sam, bez vaše pomoći, identifikovao i ot krio dvije šeme na sjeveru države o kojima ću informisati tužilaš tvo. Postoje i paralelni granič ni prelazi putem kojih se odvija šverc cigareta. Sastajali ste se sa Draškom Đuranovićem i tra žili da napada Dritana Abazovi ća preko Artana Kurtija i Jelene Maraš. Čak Vas je i on odbio. Re kli ste da je sada rat i da sve tre ba da svalimo na čovjeka kako bi dobili taj rat – naveo je Abazović. Raška Konjevića je optužio da, radi sticanja političkih poena, „smišlja afere različitim ljudi ma“, a naveo je i da se predsjed nik države usprotivio njegovom prijedlogu da se za šefa Specijal nog policijskog odeljenja imenu je Predrag Šuković Kada je riječ o Artanu Kurtiju, Abazović je rekao da ga u ANB-u nijesu htjeli jer ih je sve raskrin kao.
Pravni zastupnik Ranka Ubovića i Zorana Lazovića, Zoran Piperović kaže, da bi tužilaštvo, trebalo da pozove Dritana Abazovića i zatraži dokaze.
Piperović odbacuje navode Abazovića i pita postoji li odgo vornost za izrečeno.
- Ako se utvrdi, a utvrdiće se, ne sumnjajte da nit Lazović, nit Ubović rade s kokainom ili s cigarima, što ćemo onda s tom tvrdnjom premijera. Snosi li on kakve konsekvence zbog toga? Što je satisfakcija ovoj dvojici ljudi, njihovim porodicama? Da li smo prosto mi došli u situaciju da danas svako za svakoga može da kaže bilo što, a da za to nema posljedice rekao je Piperović za RTCG.
KENTERA KAO META Kentera se osvrnuo i na optuž be da je službenik ANB-a Dra go Spičanović jedan od organi zatora šverca cigareta, te pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita te navode.
– Drago Spičanović i svi ljudi iz mog tima su spremni da odu na poligraf i o svemu govore. Ne mojte da se griješite o te ljude. Oni vam nijesu radili o glavi –naveo je Kentera.
Istakao je i da Abazović nije smio da otkriva podatke o međuna rodnoj akciji zapljene kokaina u kojoj je učestvovala i Crna Gora. – Tu akciju su odradili isti ti lju
Ocijenio je da je indikativno to što je sa čela ANB-a smijenjen svega par dana nakon što je Aba zovića upoznao sa operacijom koja se odnosila na presijeca nje ruskog malignog uticaja u Crnoj Gori.
– Te konstatacije da sam smije njen jer ANB nije pružao kontra obavještajnu zaštitu apsolutno ne stoje, jer je Agencija redovno vršila kontraobavjšetajnu zašti tu premijera i o tome postoje po daci – naveo je Kentera.
Rekao je i da se boji da će „mno ge zaboljeti glava od onoga što je nađeno u ANB-u“.
Abazović, tvrdi da se šverc ciga
organi bez odlaganja stvore neophodne pretpostavke za iznalaženje rješenja za iz gradnju nacionalnog poligo na za potrebe VCG - navede no je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nakon sjednice
Savjeta u Vili „Gorica“. Sjednicom je, kako je precizira no u saopštenju, predsjedavao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a u radu su uče stvovali članovi - predsjednica Skupštine Danijela Đurović i premijer u tehničkom manda
tu Dritan Abazović, a po pozi vu ministar odbrane Raško Ko njević i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević – Na sjednici je donesena odluka kojom se odobrava učešće jedi nica Vojske Crne Gore ranga vo
da ili višeg ranga za tri vježbe u inostranstvu koje će biti održa ne tokom 2023. godine. Prijed log Ministarstva odbrane pro istekao je iz preuzetih obaveza Crne Gore kao članice NATO-a, procesa pristupanja Evropskoj uniji, regionalnih inicijativa i
– Ili će oni mene fizički sprije čiti da bilo što govorim ili su oni završili u Crnoj Gori. Sve i da mi se nešto desi, postoji osoba koja će saopštiti moja saznanja – na veo je Abazović.
Kazao je i da će jedna renomira na međunarodna agencija na praviti detaljan pregled osoba koje su navodno prale novac za Mila Đukanovića, ali i poručio kako će se samospaliti ukoliko se ispostavi da sve što tvrdi nije tačno. Nastavak sjednice Odbo ra za bezbjednost i odbranu, na kojoj će iza zatvorenih vrata, biti saslušani glavni specijalni tuži lac Vladimir Novović i vrhov na državna tužiteljka Maja Jo vanović, trebalo bi da se održi u srijedu. Đurđica ĆORIĆ
planova bilateralnih saradnji sa ciljem daljeg razvoja vojnih spo sobnosti i dostizanje potrebnog nivoa borbene spremnosti - ista knuto je u saopštenju.
Savjet je, kako dodaju iz Kabine ta predsjednika, razmotrio i in formaciju o pripremi pripadni ka Vojske Crne Gore za učešće u aktivnostima odgovora na krize, u realizaciji NATO i nacionalnih vježbi. Savjet za odbranu i bez bjednost je, kako je navedeno, razmatrao kadrovska i druga pi tanja iz svoje nadležnosti. R. P.
PODGORICA – Doskorašnji direktor Uprave prihoda i carina i visoki funkcioner GP
Piperović odbacuje optužbe: Snosi li premijer odgovornost za izrečeno
Odlazeći premijer uputio prijedlog za razrješenje ministra vanjskih poslova i ministra odbrane
PODGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović uputio je juče prijedlog za razrješenje potpredsjednika Vlade, ministra odbrane u tehničkom mandatu Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, iako je Vladi koju vodi izglasano nepovjerenje.
Abazović se u prijedlogu pozvao na član 105 stav 3 Ustava Crne Gore i član 176 Poslovnika Skupštine. Ustav u tom članu predviđa da predsjednik Vlade može predložiti Skupštini da razriješi člana Vlade, dok član 176 Poslovnika propisuje da prijedlog za promjene u sastavu Vlade, u toku trajanja mandata Vlade, predsjednik Vlade dostavlja Skupštini u pisanoj formi.
U obrazloženju prijedloga odlazeći premijer ustvrdio je da je djelovanje ministara Konjevića i Krivokapića od izglasavanja nepovjerenja Vladi u kontinuitetu odstupalo od zvaničnih stavova izvršne vlasti, ka i da im je njihovo ruko-
vođenje resorima odbrane i vanjskih poslova otežalo rad. - Cijeneći odgovornost i ustavne nadležnosti vlade kojoj je prestao mandat, a koja podrazumijeva iste nadležnosti kao i vlade u punom mandatu, smatram da bi daljim vršenjem funkcija potpredsjednika vlade i ministra odbrane Konjevića i ministra vanjskih poslova Krivokapića bili ugroženi interesi Crne Gore, sa aspekta unutrašnje i vanjske politike – ocijenio je Abazović.
Ustvrdio je i da su Konjević i
Krivokapić narušavali državne interese nepoštujući preuzete obaveze, a, kako je naveo, u određenim slučajevima i zakonske procedure i norme. Ovo pitanje odlazeći premijer komentarisao je i nakon jučerašnje sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.
- Vlada obavlja sve svoje ustavne obaveze, a mi sa ta dva čovjeka više ne možemo da radimo, jer rade suprotno nacionalnim interesima Crne Gore. Ne prate politiku Vla-
Pravnik Veselin Radulović ocijenio je za Pobjedu da inicijativa odlazećeg premijera predstavlja jednu vrstu zloupotrebe. – Mislim da nije primjereno, najblaže rečeno, da Vlada koja je u tehničkom mandatu, kojoj je izglasano nepovjerenje, odnosno premijer takve vlade, sada pojedinačno traži razrješenja određenih ministara – smatra Radulović.
de, izjavljuju sve i svašta, omalovažavajući Vladu – rekao je Abazović.
Upitan ko bi mogao umjesto njih da vodi resore odbrane i vanjskih poslova, ukoliko inicijativa dobije podršku u parlamentu, Abazović je kazao da će te dvije pozicije pokrivati ljudi koji su već u Vladi, kao koordinatori, jer je izvršna vlast izgubila povjerenje. Ovakav potez Abazovića, prema riječima ministra Raška Konjevića, predstavlja „nastavak panike“ i „strah od toga što će nadležni organi otkriti u daljoj istrazi o švercu cigareta“.
PODGORICA – Klub poslanika Demokratskog fronta predao je juče u skupštinsku proceduru nacrt izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku Crne Gore.
Ukoliko predložene izmjene budu usvojene, lideri DF-a poručuju da će to omogućiti da vlast u Crnoj Gori profunkcioniše, te da će time riješiti i problem blokade diplomatsko-konzularnih predstavništava.
– Očekujemo da će ove izmjene dobiti podršku pobjednika izbora od 30. avgusta i da će ovaj zakon biti usvojen sa 41 glasom – rekao je jedan od lidera Fronta Andrija Mandić na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku predviđeno je razrješenje predsjednika ukoliko ne ispuni dužnost u postupku utvrđivanja mandatara za sastav vlade. Ta odredba je suprotna Ustavu koji propisuje jasnu proceduru za razrješenje predsjednika države.
Nacrtom je predviđeno i da predsjednik mandatara za sastav nove vlade predloži u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine ili od dana izglasavanja nepovjerenja vladi.
Usvajanjem ovakve odredbe, Ustavom propisana nadležnost predsjednika države da povjeri mandat dala bi se Skupštini, koja to pravo, shodno Ustavu, nema.
Predviđeno je i da je predsjednik dužan da, ukoliko Skupština u roku od 90 dana ne izabere mandatara, donese ukaz o raspuštanju Skupštine.
Kada je riječ o diplomatsko-konzularnim predstavništvima, predloženim izmjenama je predviđeno da predsjednik ambasadore postavlja i opoziva na prijedlog Vlade i uz mišljenje skupštinskog Odbora nadležnog za međunarodne odnose.
– Predsjednik je dužan da postavi kandidata za ambasadora kojeg je predložila Vlada, ako je Odbor mišljenjem podržao postavljenje tog kandidata.
Predsjednik je dužan da traži ponovno izjašnjavanje vlade o predloženom kandidatu, ako je Odbor mišljenjem odbio da podrži njegovo postavljenje.
Očigledno je, dodao je, da se radi o jednoj vrsti političkog revanšizma, jer se traži razrješenje ministara koji su bili kritički nastrojeni prema vladi i premijeru, čak i za vrijeme kada je radila u punom mandatu.
za vrijeme kada je radila u
Ocijenio je i da prijed-
–da
koji bi trebalo detaljnije da
log za razrješenje nije u duhu Ustava. Upitan da li se u ovom slučaju može primijeniti načelo ne bis in idem, koje pretpostavlja da se o istoj stvari ne može raspravljati dva puta, Radulović je kazao da se ono primjenjuje uglavnom u krivičnim postupcima. Ali svakako je logično razmišljanje u tom pravcu – Vladi je izglasano nepovjerenje, ona nastavlja po Ustavu da vrši dužnosti do izbora nove – istakao je sagovornik Pobjede. Kazao je i da političke partije zloupotrebljavaju to što nemamo ni zakon o vladi koji bi trebalo detaljnije da reguliše ovlašćenja vlade u tehničkom mandatu.
– Ovdje se radi očigledno o paničnom pokušaju nakon dva slučaja koja su se otvorila, a to su šverc cigareta i činjenica da je ANB sprovela aktivnost na djelimičnom eliminisanju malignog uticaja Rusije u Crnoj Gori. Premijer Abazović nakon ta dva slučaja pokazuje paničan strah i tada kreću inicijative za smjenu –ocijenio je Konjević. Prijedlog za razrješenje kratko je prokomentarisao i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić. On je novinarima juče kazao da će sačekati razgovor sa Abazovićem kako bi vidjeli kakvo je uporište za ono što traži. Ž. ZVICER
Iz Osnovnog državnog tužilaštva reagovali su na tekst objavljen u Pobjedi pod naslovom ,,Abazović planira hapšenje više članova DPS-a dva-tri dana pred lokalne izbore“.
Reagovanje prenosimo integralno: ,,Povodom teksta objavljenog u dnevnom listu Pobjeda ,,Abazović planira hapšenje više članova DPS-a dva-
tri dana pred lokalne izbore“, obavještavamo javnost da na Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici niko do sada nije vršio uticaj da se neka lica procesuiraju, niti bismo to dozvolili. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je do sada postupalo, a i ubuduće će postupati isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, nezavisno od toga da li je u toku izborni proces.“
– Predsjednik je dužan da predloži novog mandatara u roku od sedam dana u okviru roka od 90 dana od imenovanja prvog mandatara, za slučaj da je mandat vraćen jednom ili više puta – navedeno je u predloženim izmjenama. U članu 7c, koji predviđaju izmjenama, daje se i mogućnost predsjedniku da predloži kandidata koji nema podršku većine od ukupnog broja poslanika, već „dominantnu podršku“. Predlagači su predvidjeli još jednu „mogućnost“ za dobijanje mandata.
- Ako predsjednik ne izvrši dužnosti povodom postupka utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom, radi zaštite javnog interesa mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini koja se utvrđuje potpisima u formi peticije sa svim pravima i obavezama mandatara imenovanog na prijedlog predsjednika – navodi se u predloženom članu 7f.
Predsjednik je dužan da postavi kandidata predloženog za ambasadora, ako Vlada ostane pri istom prijedlogu i nakon ponovnog odlučivanja – navedeno je u nacrtu koji je predat u skupštinsku proceduru. U obrazloženju nacrta piše i da je „razlog za donošenje tog zakona zaštita javnog interesa i ustavnog poretka i otklanjanje već evidentnih štetnih posljedica za državu Crnu Goru zbog činjenice da nije predložen mandatar za sastav Vlade koji ima podršku većine“.
Predložen je hitan postupak za donošenje ovog zakona i primjena povratnog dejstva za određene članove. Lideri DF-a su najavili i da će njihovi poslanici zahtijevati da se o nacrtu izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku raspravlja na prvoj sjednici koja će biti održana nakon 21. oktobra. Đ. ĆORIĆ
Klub poslanika DF-a u proceduru predao nacrt izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku Đukanovića zakonom pokušavaju da obavežu da mandat povjeri LekićuAndrija Mandić
Bankarski sektor se pokazao otpornim, a stabilnost finansijskog sistema je generalno očuvana, bilansi domaćih banaka bilježe značajan rast, kao rezultat sprovođenja privremenih mjera CBCG
PODGORICA – Evropska komisija (EK) je u posljed njem izvještaju za Crnu Goru prepoznala i pozi tivno ocijenila aktivnosti koje je Centralna banka (CBCG) inicirala i reali zovala u pravcu očuvanja finansijske stabilnosti, kao i usklađivanja domaćeg regulatornog okvira sa EU direktivama, saopšteno je iz vrhovne monetarne in stitucije.
- Kako se navodi u izvještaju, „bankarski sektor se pokazao otpornim, a stabilnost finan sijskog sistema je generalno očuvana“. Dalje je istaknuto da „bilansi domaćih banaka bi lježe značajan rast“, kao rezul tat sprovođenja privremenih mjera, koje je CBCG utvrdila u cilju očuvanja likvidnosti i solventnosti domaćih bana ka - naveli su iz CBCG.
U izvještaju je ocijenjeno da su rezultati AQR-a potvrdili stabilnost i jaku poziciju do maćeg bankarskog sistema na početku krize izazvane pan demijom, te da su prošlogo dišnje preporuke u značaj
noj mjeri ispunjene u oblasti bankarstva.
- Usvajanjem Zakona o kredit nim institucijama i Zakona o sanaciji kreditnih instituci ja, kao i velikog broja podza konskih akata, pravni okvir je u značajnoj mjeri usagla šen sa važećim pravilima EU. Osnivanjem Sanacionog fon da i usvajanjem sanacionih planova za sve kreditne insti tucije u Crnoj Gori, CBCG je obezbijedila mehanizme ko ji će imati pozitivan efekat na finansijsku stabilnost i dugo ročnu održivost crnogorskog bankarskog sistema - ukazali su iz CBCG.
U okviru poglavlja 32 – Finan sijska kontrola, izvještaj o na pretku uočava da Crna Go ra ima potrebne strukture za tehničku analizu i klasifikaci ju falsifikovanog novca. - U novembru 2021. Savjet CB CG je donio Odluku o izmje nama i dopunama odluke o provjeri podobnosti i auten tičnosti i vraćanju u opticaj euro novčanica i kovanog nov ca. U Izvještaju se konstatu je da je izmijenjena odluka „u
Rezultati Air Montenegra od početka godine
potpunosti usklađena sa rele vantnom odlukom Evropske centralne banke (ECB)“ - do dali su iz CBCG, ističući da su u kontinuitetu posvećeni is punjavanju preuzetih obave za iz pregovaračkog procesa i implementaciji preporuka iz godišnjih izvještaja EK.
Oni će do kraja ove godine pripremiti izmjene i dopune Zakona o sanaciji kreditnih institucija, a do kraja prvog kvartala 2023. izmjene i do pune Zakona o kreditnim in stitucijama.
- CBCG je aktivno posvećena pregovaračkom procesu u cilju ostvarivanja strateškog držav nog cilja – učlanjenja Crne Go re u EU, koje će, između osta log, značiti i učlanjenje CBCG u Evropski sistem centralnih banaka. Predstavnici CBCG učestvuju u radu deset radnih grupa za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, od kojih trima ruko vodi. Riječ je o poglavljima 4 - Sloboda kretanja kapitala, 9 - Finansijske usluge i 17- Eko nomska i monetarna unija – za ključili su iz CBCG. B.D.
PODGORICA - Air Montenegro pre vezao je od početka godine 300.000 putnika.
Vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Air Montenegra Dragana Frantov-Ni kolić i član Odbora direktora Orhan Hodžić juče su na podgoričkom aero doromu obradovali trista hiljaditu put nicu dok se čekirala za let iz Podgorice za Ljubljanu.
Iz nacionalne avio-kompanije su poručili da su zadovoljni brojem prevezenih put nika i ostvarenim rezultatima.
U Air Montenegru, kako je navedeno, že le da letovima koje će realizovati do kra ja oktobra doprinesu i produžetku sezo ne, a intenzivno rade i na širenju mreže za narednu godinu, te planiraju povezi vanje sa još pet novih destinacija. S. P.
DRI dala duplo negativno mišljenje na Prijedlog zakona prošlu godinu, konstatovane brojne
PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da je lani u man datu ministra finansija Mi lojka Spajića potrošeno 5,67 miliona eura više nego što dozvoljava zakon o budžetu, tako da je minus u državnoj kasi bio 123,8, a ne 99,5 mili ona eura.
Revizori DRI dali su negativno mišljenje na finansijski i dio iz poštovanja zakona završnog ra čuna budžeta za prošlu godinu, uz 53 preporuke, od kojih šest sistemskih. To je prvi put da je Prijedlog zakona o završnom računu budžeta dobio duplo negativno mišljenje. Senator Milan Dabović juče je na konferenciji za medije kazao da su do razlike od 5,67 milio na eura u izdacima došli upo ređujući plan naveden u Zako nu o budžetu za prošlu godinu i plan izdataka unijet u sistem glavne knjige državnog trezo ra. Uočen je veći unos izdataka finansiranih iz donacija i kredi ta od 5,3 miliona eura, za otpla tu ranijih obaveza 110.459 eura, troškove Ministarstva odbrane 160.038 eura i finansiranje Sa veza udruženja boraca 54.758. – Ministarstvo finansija nije na
Revizijom je utvrđeno da je gotovinski deficit u prošloj godini bio 123.878.871 euro, a ne 99.518.346 eura
valjan način primijenilo me todologiju usklađivanja sred stava dodijeljenih potrošač kim jedinicama, zbog čega je u glavnoj knjizi trezora uneseno 5.670.963 eura više nego što je definisano Zakonom o budže tu – navodi se u izvještaju DRI, koji je juče dostavljen Skupšti ni, a kolegijum će odlučiti o nje govom slanju Specijalnom tu žilaštvu.
Potrošnja Bez limita Revizijom je utvrđeno da osta le prihode treba uvećati za 13.694.587 eura, primljene po zajmice i kredite za 37.729.106 eura, smanjiti primitke od pro daje imovine za 68.658 eura i korigovati gotovinski deficit na 123.878.871 euro. Konstato vano je da tokom privremenog finansiranja, koje je trajalo pr vih šest mjeseci prošle godine, nije određen limit pojedinačne potrošnje potrošačkih jedinica, već da je Ministarstvo finansi ja zadržalo diskreciono pravo da odredi mjesečne troškove u okviru ukunog limita. Rješenje
o privremenom finansiranju za januar prošle godine donijeto je sa 11 dana zakašnjenja, dok su rješenja o izmjenama prvo bitnih rješenja o privremenom finansiranju imala retroaktiv no dejstvo.
– Revizijom je utvrđeno da je kod 44 potrošačke jedinice konstatovana manja odobre na potrošnja od 53,6 miliona eura, a da je 39 imalo za 49,6 miliona eura veću potrošnju od one koja je utvrđena jed nom dvanaestinom stvarnih izdataka u prošloj godini – re kao je Dabović.
DRI je ustanovila da su ugovo rene obaveze za 1,16 miliona eura veće nego što je odobre no zakonom. Od toga je za na bavku kancelarijskog materija la i poštanskih usluga Sudskog savjeta potrošeno 208.700 eu ra više, za nabavke prevoza Mi nistarstvu odbrane 14.239 eura, za izradu i održavanje softvera Uprave prihoda i carina 27.534 eura, za konzumaciju hrane i pića Ministarstva ekonomije 10.228 eura.
Prema podacima državnih preduzeća dostavljenim MANS-u
PODGORICA - U svega ne koliko državnih kompanija od početka godine zaposle no je 900 osoba, uglavnom na određeno i preko ugovo ra o djelu, a konačne brojke su veće jer najveće firme kriju podatke, saopšteno je iz NVO MANS. Zapošljavanje u izbornoj go
dini je, ističu, prepoznato kao jedan od redovnih i efikasnih mehanizama za uticaj na bi rače.
Prema podacima dostavlje nim MANS-u, Pošta je od po četka godine zaposlila 262 osobe, CEDIS 181, Monteput 144, Luka Bar 109, Željeznič ka infrastruktura i Željeznič
ki prevoz 135, a JP Morsko do bro 52 osobe, što stalno, što po ugovoru o djelu.
Podatke o zapošljavanju u izbornoj godini krije CGES, pozivajući se na zaštitu pri vatnosti i ličnih podataka, a te podatke ne dostavljaju ni Rudnik uglja ni Elektropri vreda. S. P.
Đurović je naveo da se osam od ukupno 12 pro jekata sa liste realizuju u sjevernoj regiji (jedan na Žabljaku, sedam u Kolaši nu), a vrijednost tih inve sticija je projektovana na 113,89 miliona eura.
Uoči jučerašnjeg presa DRI, Spajić se oglasio na Tviteru navodeći da je DRI glavna DPS institucija koja neosnovano daje negativno mišljenje i prvi put drži pres uoči izbora. Komentarišući njegove navode, predsjedavajući Senatom DRI Nikola Kovačević kazao je da oni sprovode redovne aktivnosti, te da im je juče bio posljednji dan roka da pred stave izvještaj i dostave ga Skupštini.
– Ponudili smo preliminarni izvještaj na izjašnjenje odgo vornim licima – bivšem premijeru Zdravku Krivokapiću, koji ga nije preuzeo i Spajiću koji ga je preuzeo 2. septembra, ali se do danas nije izjasnio o njemu – rekao je Kovačević, dodajući da je svaki njihov nalaz utemeljen i potkrijepljen dokazima.
Revizori su ocijenili da budžet ski prilivi, koji su naplaćeni pre ko glavnog računa državnog tre zora, nijesu u svim slučajevima evidentirani u skladu sa odgo varajućom budžetskom klasi fikacijom. Konstatovano je i da Ministarstvo finansija nije evi dentiralo 37.729.106 eura sred stava povučenih od kredita. Na računu Agencije za investicije kod CKB, DRI je pronašla 13,3 miliona eura čija namjena nije poznata, a Ministarstva finan sija ih vodi kao „ostalo“.
Ustanovljeno je da su ministar stva finansija, ekonomije, eko logije, poljoprivrede i zdravlja, te Agencija za zaštitu životne sredine i Uprava javnih rado va, zaključivali ugovore o dje lu za radna mjesta obuhvaćena sistematizacijom. Uz to resori finansija, ekonomije i ekologi je nemaju izvještaje ministara kojim se potvrđuje da je ugo voreni posao izvršen.
U izvještaju se navodi da su mi nistarstva ekonomije, finansi ja, kapitalnih investicija, jav ne uprave, pravde i Generalni sekretarijat Vlade prekorači li dozvoljenu potrošnju novca iz budžetske rezerve, koja je li mitirana na pet odsto sredsta va godišnje potrošnje potrošač
ke jedinice.
Utvrđeno je da su ministarstva finansija (Milojko Spajić) i kapitalnih investicija (Mla den Bojanić) isplaćivali no vac preduzećima bez pret hodno pribavljenog mišljenja Agencija za kontrolu držav ne pomoći u ukupnom izno su od 28.590.000 eura, što ni je u skladu sa članovima 10 i 11 Zakona o kontroli državne pomoći.
Zaključeno je da je ugovoren hedžing kredita za gradnju au to-puta Bar – Boljare, bez iz vršene detaljne analize rizika.
DRI je ustanovila da Ministar stvo finansija treba da uveća iznos javnog duga države za prošlu godinu za 233.029 eu ra, koliko Regionalni ronilački centar za podvodno deminira nje i obuku ronilaca duguje po osnovu kredita.
Preporučeno je Upravi za ka tastar da sačini i vodi registar nepokretnosti kako bi se utvr dilo tačno stanje imovine u dr žavnom vlasništvu. Skupštini je preporučeno da godišnjim zakonom o budžetu zabrani preusmjeravanje sredstava sa pozicije kamata na druge iz datke, dok je preporuka Vladi da ne imenuje vršioce dužno sti u dva mandata već najduže do šest mjeseci. B. D.
PODGORICA - Program
ekonomskog državljanstva neće biti nastavljen iduće godine zbog negativnog mišljenja Evropske komisi je, ali će pokušati naći neki drugi model u saglasju sa pravilima EU. Program je na okruglom stolu ,,Eko nomsko državljanstvo kao privredni i ekonomski in teres Crne Gore“ ocijenjen kao uspješan, uz konstata ciju da administracija treba biti brža.
Ministar finansija Aleksan dar Damjanović istakao je da je ovo program tri vlade i da ko risni efekti postoje.
– Ne želimo konfrontaciju sa EU – objasnio je Damjanović dodajući da od 779 aplikacja 500 nije riješeno. Navodi da su sredstva od ovog programa za javne namjene i da je moglo bi ti prostora i za druge projekte osim u turizmu.
– Sredstva od ovog programa biće konsolidovana do kraja godine. Ništa ne treba da ugrozi naš put prema EU, ali sam za to da se napravi alternativa ovom programu, jer za to ima intere sovanje i da to bude apsolutno transparentno, a da trošenje tih sredstava bude besprekorno –
kazao je Damjanović dodajući da ta sredstva treba da zaposle građane na sjeveru. Smatra da platežno sposobne Ukrajince, koji su kod nas per manentni turisti, treba veza ti za neki interes, kao što su IT sektor, energetika… – Da iskoristimo ljude koji su već tu i da im damo neke olak šice. A imamo još i 500 neobra đenih aplikacija i tu je poten cijal - poručio je Damjanović. Ministar ekonomije Goran Đurović je objasnio da je uku pna predračunska vrijednost aktuelnih projekata 350,7 mi liona eura i da je program oja čao turističke kapacitete, po sebno na sjeveru. Investitori su do sada, prema usvojenim
izvještajima nezavisnih kon trolora, uložili 43 miliona eura, dok je prema izvještajima ko je još nije usvojila Vlada iznos uloženih sredstava 60 miliona.
Na ESCROW računima je još 140 miliona eura koje su za ku povinu stanova u objektima in vestitora uplatili aplikanati za državljanstvo. Od administra tivnih taksi u državnu blagajnu je uplaćeno 30,2 miliona eura, a u Fond za inovacije 7,5 mili ona eura.
– Ukupno je podnijeto 779 apli kacija za sticanje državljanstva, 166 je odobreno, 73 su odbije na, a ostali se obrađuju – ka zao je Đurović, koji smatra da
– Planirano je da će njiho vim stavljanjem u funkciju (1.036 smještajnih jedinica) moći otvoriti 771 novo radno mjesto. Preostala četiri projekta se realizuju u južnoj regiji (po jedan u Tivtu i Budvi i dva u Baru), u vrijednosti od 236,85 milio na eura ukupnih kapaciteta 1.297 smještajnih kapacite ta i planiranih 790 radnih mjesta - kazao je Đurović.
je osnovni problem ovog pro grama negativni PR. – Medijski je napravljen nepo voljan ambijent. Imamo mnogo neiskorištenih potencijala ko ji treba valorizovati, uz zašti tu sredine – kazao je Đurović. Direktor Agencije za investi cije Mladen Grgić objasnio da je program koncipiran tako da aplikacije odobravaju prvo dvije strane kompanije, a onda se daje na razmatranje MUP-u. – Program je uveden bez jača nja administrativne procedu re, a zbog pandemije i politič kih problema unutar države nijesmo ostvarili rezultate ka kve smo mogli – rekao je Grgić i naglasio da zabrinjava što in frastruktura ne prati izgradnju kondo hotela. Dodao je da je la ni uvedena i dodatna taksa ko ja ide za Inovacioni fond za fi nansiranje startapova. N. K.
Ministar finansija Damjanović istakao je da će ovu budžetsku godinu zaokružiti eventualnim zaduženjem na domaćem trži štu i tradicionalnim partnerima – bankama kroz bilateralne aranžmane. Istakao je i to da će Crna Gora sarađivati sa MMF-om i Svjetskom bankom – ,,prije sa njima nego sa raznoraznim fondovima“. Dobio je kako je dodao određene sugestije i uvjeravanja da će jedan dio komercijalnih banaka najradije pratiti države koje tijesno sarađuju sa MMFom i Svjetskom bankom
– Ukoliko ne budemo imali zaduživanja do kraja godine, nećemo imati depozita za početak naredne. Mjera eventualnog zadu ženja jeste mjera spremne 2023. godine, jer od 1. januara ne možemo ući sa nula depo zita. Iduća godina će biti najneizvjesnija unazad 15 godina. Mislim da moramo imati određene rezerve uz maksimalan trud da kroz poreske i sve ostale aktivnosti povuče mo ono što možemo do kraja tekuće godi ne kako bismo narednu godinu dočekali spremni - naveo je Damjanović.
PODGORICA - Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indek som potrošačkih cijena, u septembru su, u odnosu na avgust, bile u prosjeku više 1,4 odsto, pokazuju podaci Monstata. Potrošačke cijene su u septembru, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 16 odsto.
– Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast ci jena odjeće, mlijeka, sira i jaja,
povrća, obuće, voća, mesa, fri zerskih i ostalih usluga za lič nu njegu, te čvrstih goriva – re kli su iz Monstata. Potrošačke cijene su za devet mjeseci ove, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku više 11,6 odsto.
U septembru u odnosu na av gust poskupila je obuća i odje ća (8,8 odsto), usluge (3,8 od sto), hrana i sokovi (dva), namještaj, oprema za doma ćinstvo i održavanje stana (1,4), stanovanje, režije, goriva, re
kreacija (0,6), zdravlje 0,2 i obrazovanje 0,1 odsto. Pad ci jena je zabilježen u kategoriji restorani i hoteli (5,2) i prevo zu 0,4 odsto.
Inflacija u eurozoni u avgustu je bila 9,1, a u septembru deset odsto, što je najviša vrijednost otkada je uveden euro.
Istraživač u Institutu za stra teške studije i projekcije dr Milika Mirković je nedavno Pobjedi saopštio da razloge po većanja cijena treba tražiti u nestašicama i problemima u
lancima snabdijevanja koji su izazvani ratom u Ukraniji. – Međutim, uzrok rasta je i pe riod pandemije, kada su zapo četi problemi u lancima snabdi jevanja i kada su velike količine novca upumpane u ekonomske tokove koji su bili bez aktivno sti, tj. koje nijesu pratili real ni rokovi – rekao je Mirković i popisu uzroka dodao i pro gram „Evropa“, koji je nomi nalno povećao primanja gra đana, a nije bio praćen većom produktivnošću rada. S. P.
Spajić preuzeo izvještaj, nije se izjasnio, pa optužio DRI da je ,,DPS institucija“Okrugli sto na temu „Ekonomsko državljanstvo kao privredni i ekonomski interes Crne Gore“
PODGORICA - Pregova račko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promje ne je i u ovom Izvještaju o napretku Crne Gore u pro cesu pridruživanja EU, oci jenjeno kao oblast u kojoj se bilježi ograničen napredak – komentarisala je izvještaj Evropske komisije izvršna direktorica nevladine orga nizacije Grin houm (Green Home) Azra Vuković.
– Izvještaj o napretku Crne Gore u procesu pridruživa nja EU sa ograničenim napret kom u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena zapravo je dokaz da se u ovoj oblasti jako malo radi i da pro bleme u ovoj oblasti niko ni ne pokušava da riješi, što je ne shvatljivo – istakla je Vuković. Istakla je da se, nakon proš logodišnje ocjene koja je bila najgora u posljednjih pet go dina, ove godine ponavlja ista ocjena što je potpuno očekiva no, s obzirom na to da su u ovoj oblasti poražavajući rezultati.
– Radna grupa za ovo poglavlje konstituisana je tek u oktobru 2021. godine, nakon čega mje secima nije imala šefa, što se i konstatuje u izvještaju. Tre ba napomenuti da radna gru pa nije ponovo konstituisana nakon što je u julu 2022. po krenut proces reorganizacije radnih grupa – kazala je ona. U ključnim preporukama iz vještaja nalazi se upravljanje
PODGORICA - Politički go vor koji se ispoljava tokom izbornih procesa treba biti korektan i utemeljen jer se njime utiče i na formiranje stavova građana o pita njima od javnog značaja – saopštili su iz GI „21. maj“ komentarišući predizborni spot GP Ura. Saradnik u nastavi na Fakul tetu političkih nauka UCG i doktorand na Centralnom evropskom univerzitetu u Beču Nemanja Stankov je u emisiji Drugačija radio ve za kazao kako je nevjerovat no da je neko uspio u minut i po da uvrijedi toliki broj ljudi u Crnoj Gori kroz par rečenica - To bi trebalo proučavati kao efikasni način komunikacije
otpadom jer je očigledno po doblast u kojoj su problemi po stali jako vidljivi, a u kojoj ne dostaje napredak.
Vuković je zbog toga kazala da se ističe neophodnost donoše nja novog zakona o upravlja nju otpadom i plana uprav ljanja otpadom, a što Green Home u kontinuitetu zahti jeva od Vlade.
U Izvještaju se navodi da je Crna Gora u ovoj oblasti dje
limično usaglašena sa EU za konodavstvom, što je ocjena i iz prethodnog izvještaja. Isti če se potreba za značajnim naporom na strateškom pla niranju i investicijama kako bi se implementirala Strate gija upravljanja otpadom do 2030. godine, kao i potreba da se uspostavi sistem odva janja otpada i reciklaže, kao i da se riješi pitanje privreme nih odlagališta.
Vuković je kazala da je ogra ničen i napredak u podobla sti kvaliteta voda.
– Iako su u prethodnom perio du usvojeni planovi upravlja nja Dunavskim i Jadranskim slivom, potrebno je uložiti značajne napore kako bi se implemenitralo ovo zakono davstvo. U dijelu koji se odnosi na zaštitu prirode konstatuje se ograničena usaglašenost sa EU zakonodavstvom, te se, iz među ostalog, navodi i da pre poruke Bernske konvencije iz 2018. vezano za projekat Por to Scadar Lake još uvijek nije su adresirane – kazala je ona. Kada su u pitanju klimatske promjene, Crna Gora se po ziva da intenzivira aktivno sti usaglašavanja Strategije za klimatske promjene sa EU 2030 klimatskom i energet skom politikom.
– Dok u razvijenim evropskim zemljama godinama unazad rade na restauraciji područja koja su devastirana industri jom, u Crnoj Gori je bacanje ot pada u rijeku postao potpuno „normalan“ način upravljanja otpadom. Krivolov električ nim agregatima u nacional nom parku postaje sastavni dio tradicije, a bespravna sje ča šuma potpuno uobičajena stvar. Sve ovo nas udaljava od Evropske unije, a o približa vanju njenim standardima ne možemo ni govoriti – zaklju čila je Vuković. J. M.
ideja koje ne bi trebalo da bu du prezentovane u javnosti uopšte – kazao je on. GI „21. maj“ je saopštila da su zbog spota već reagovali akti visti Pokreta osoba sa invalidi tetom i brojni roditelji i članovi porodica djece i odraslih osoba sa neurovegetativnim proble mima koji su povrijeđeni zbog dijela sadržaja političkog spo ta kojim se ne doprinosi pravil nom razumijevanju invalidite ta i društvenom prihvatanju osoba sa invaliditetom.
Stankov je za Antenu M kazao da su negativne kampanje su per efikasne, kada se rade na dobar način „i kada imate ma terijala da blatite svoje politič ke protivnike koji su tom tre nutku kandidati na izborima i koji bi da obnove svoj mandat“. Poruka spota je, kaže Stan kov, da samo ljudi sa mental nim oštećenjima mogu da gla saju za DPS.
- Vi sad ne radite samo nega tivnu kampanju protiv DPS, protiv kandidata DPS ili Iva
na Vukovića, nego napadate njihovo biračko tijelo. To je, u najmanju ruku rečeno, upitan potez sa stanovišta koliko je to pametno raditi. Jer, ne samo da vrijeđate ljude koji bi po tencijalno glasali za koaliciju “Svi za naš grad”, nego vrije đate osobe sa invaliditetom. Vrijeđate generalno ljude, vri jeđate marginalizovane grupe, i to sve uspijevate da uradite u 90 sekundi video spota. Fasciniran sam koliko je dobro taj spot su štinski loš”, kaže Stankov. R. D.
Društvo crnogorskih novinara večeras odaje počast preminulom kolegi Veče sjećanja na Marka Novakovića
PODGORICA - U znak sjećanja na nedavno preminulog crnogor skog novinara, urednika i publiciste Marka No vakovića, u multimedi jalnoj sali Kulturno-in formativnog centra „Budo Tomović“ danas će biti održano in me moriam veče.
Marko Novaković, ista knuto ime u crnogorskom novinarstvu, posljednjih godina bio je glavni i od govorni urednik TV7. Ta kođe, javnosti je poznat
kao višegodišnji autor emisije „Oči u oči“ na Te leviziji Montena. Pisao je i kolumne, a više od tri go dine proveo je u Crnogor skoj redakciji RTK2. Inicijator događaja je Društvo crnogorskih no vinara, te će se u njihovo ime obratiti Dragan Mi tov Đurović, a govoriće i mr medija i PR-a Sneža na Burzan-Vuksanović, direktorica KIC-a „Budo Tomović“. Veče će mode rirati novinarka Tijana Perović J. M.
Zbog posvećenosti jačanju veza između Crne Gore i Francuske, ambasador Timonije juče uručio odlikovanje Milici Perišić orden viteza
PODGORICA - Milica Peri šić je odlikovana ordenom viteza Nacionalnog reda, koji joj je juče uručio am basador Francuske u Crnoj Gori, Kristijan Timonije.
Dodjeli je prisustvoao i mini satr vanjskih poslova Crne Go re Ranko Krivokapić.
U svom govoru, ambasador Timonije je istakao posveće nost Perišić jačanju veza iz među Crne Gore i Francuske.
- Gospođa Perišić je diplomi rani filolog, profesor francu skog jezika, prevodilac i sud ski tumač za francuski jezik.
Prije nego što će biti imeno vana za generalnog sekreta ra u Ministarstvu vanjskih poslova, Milica Perišić je to
kom svog devetogodišnjeg angažmana u Fondaciji Pe trović Njegoš radila na razvi janju društvenih, održivih i solidarnih inicijativa, u služ bi opšteg interesa. Takođe, bi la je predsjednica Upravnog odbora Francuske evropske škole u Podgorici – saopšte no je nakon dodjele.
Orden Nacionalnog reda za zasluge se dodijeljuje fran cuskim i stranim državljani ma kao priznanje za istaknute zasluge u vršenju javne, civil ne ili vojne službe, ili privatne djelatnosti. Ustanovljen je ukazom gene rala Šarla de Gola, 1963. go dine. Predsjednik Republike Emanuel Makron je njegov Veliki pokrovitelj. J.M.
PODGORICA – Ustavni amandmani iz 2013. godi ne, koji su tada izrađeni u saradnji sa Venecijanskom komisijom, potpuno su obesmišljeni načinom kako je vođen postupak za izbor sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Amandmanima na Ustav iz 2013. godine definisano je da Skupština bira i razrješava sudije Ustavnog suda i četi ri člana Sudskog savjeta iz re da uglednih pravnika u prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju tropetinskom većinom svih poslanika najranije nakon mjesec dana.
Umjesto afirmacije dijalo ga u Skupštini i kvalitetnije ponude kandidata, što je bi la namjera sadržana u aman dmanima, način na koji je ci jeli proces vođen doveo je do institucionalne blokade, ali i „sagorijevanja“ čitavog niza kandidata koji su založili svo je lične i profesionalne bio grafije vjerujući u kredibilitet izbornog procesa.
Posebno je interesantan slu čaj profesora Nebojše Vučini ća, prvog crnogorskog sudije u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, koji i pored činjenice da je u prvom krugu glasanja za izbor članova Sud skog savjeta dobio glasove So cijalističke narodne partije, u drugom krugu, kada je za iz bor bilo potrebno 49 glasova – nije dobio njihovu podršku. Akcija za ljudska prava, Gra đanska alijansa i Udruženje pravnika Crne Gore saopštili su tada da je „u atmosferi po litičke pijace, koja ne uvažava ozbiljne biografije, i rezultat narednog konkursa doveden u pitanje“.
Vučinić je redovni profesor Univerziteta Crne Gore u penziji, bivši je sudija Evrop skog suda za ljudska prava u Strazburu, kojeg je za tu po ziciju birala Parlamentarna skupština Savjeta Evrope i de cenijama je beskompromisni
ANALIZA: Proces izbora sudija Ustavnog suda i Sudskog savjeta doveo do institucionalne blokade, ali i „sagorijevanja“ niza kandidata
na“, koja može dovesti do dalje atrofije institucija, a to što je kandidate izglasao samo je dan politički blok, ukazuje na strategiju prebacivanja lopti ce na teren opozicije, koja će biti izložena pritiscima da ona opstruira deblokadu Ustavnog suda i evropske integracije. Takođe, primjetno je da me đu izabranim kandidatima nema ni jednog univerzitet skog profesora ili pripadni ka manjinskih naroda, ali je posebno zanimljivo da dvoje kandidata tokom prethodnih konkursa nijesu imali glasove te iste većine.
Kako je Abazović, preko Urine poslanice Zoronjić, u julu upropastio dogovoreni koncept o 49 glasova za izbor „deblokirajućeg sudije Ustavnog suda“, tako je sada „angažman“ Radunovića bio da se onemogući dogovor da se za dvoje ili više kandidata obezbijedi neophodnih 54 glasa
kritičar crnogorskih vlasti. Poslanici SNP-a Bogdan Bo žović , Danijela Đurović , Dragan Ivanović, Dragan Vukić i Milosava Paunović u prvom krugu glasanja podr žali su profesora Vučinića, ali u drugom krugu, mjesec ka snije, nijesu glasali za njega. Stoga je licemjerno kada danas upravo SNP-ova Danijela Đu rović, sa pozicije predsjedni ce Skupštine, nakon posljed nje sjednice Ustavnog odbora poziva parlamentarce da se izabere „kompletan“ Ustavni sud. Jednako je licemjeran i istovjetan apel lidera Ure Dri tana Abazovića, čija je po slanica u julu bila uzdržana,
sad već legendarnih, 18 puta. Takozvana parlamentarna ve ćina od 30. avgusta 2020. godi ne odlučila je prošlog četvrtka o imenima četvoro kandidata za sudije Ustavnog suda, bez prethodno postignutog širo kog dogovora sa opozicijom o obezbjeđivanju dvotrećin ske većine za glasanje u plenu mu 21. oktobra, dva dana uo či lokalnih izbora u 14 opština.
Prema informacijama Pobje de, postizanje dogovora o dvo je kandidata za sudije Ustav nog suda, po principu 1:1 – po jedan, uslovno rečeno, iz oba
crnogorska politička bloka, za koje bi bila obezbijeđena dvotrećinska podrška od 54 poslanika na plenumu 21. ok tobra, bio je moguć. To su to kom sjednice nagovijestili i predsjednica Odbora Simo nida Kordić (DF) i poslanik Demokratske partije socija lista Danijel Živković No, interesantan momenat je bilo jednoiposatno odgađa nje početka sjednice na koje je ukazao i sam Živković. On je ustvrdio da je ta pauza tražena da bi, umjesto širokog, došlo do dogovora takozvane veći ne od 30. avgusta 2020. godine o kandidatima, bez mogućno sti razgovora sa drugim poli
tičkim subjektima o toj temi. U ovom procesu posebno je bio agilan poslanik DF Slaven Radunović, koji niti je član Ustavnog odbora, niti je pri sustvovao saslušanju kandi data za sudije Ustavnog suda. Kako je Abazović, preko po slanice Suade Zoronjić, koja je 18 puta bila uzdržana prili kom utvrđivanja liste kandida ta po prethodnim konkursima, u julu upropastio dogovoreni koncept o 49 glasova za izbor „deblokirajućeg sudije Ustav nog suda“, tako je sada „anga žman“ Radunovića bio da se onemogući dogovor da se za dvoje ili više kandidata obez bijedi neophodnih 54 glasa.
Izbjegavanjem dijaloga i kom promisa oko izbora četvoro kandidata za sudije Ustav nog suda, zapravo je demon strirana politika „svršenog či
Ilija Vukčević je na glasanju 28. jula dobio podršku samo četvoro poslanika, dok je za izbor Jadranke Novaković glasao samo jedan poslanik u Ustavnom odboru. Vukčević je prethodno bio angažovan kao savjetnik, sada već bivšeg, di rektora Uprave prihoda i ca rina Rada Miloševića (Ura), dok je kandidatkinja Snežana Armenko, prema informaci jama Pobjede, bliska rođaka Predraga Bulatovića (DF). Četvrta kandidatkinja za iz bor u zvanje sudije Ustavnog suda je Jelena Ružičić Osim poziva predsjednice Skupštine Đurović i „apela“ odlazećeg premijera Abazo vića, odluka Ustavnog odbora o kandidatima za sudije Ustav nog suda naišla je na apsolutni muk međunarodne zajednice. Upravo one koja uporno insisti ra na deblokadi institucija. No, i ćutanje je nekad više nego ja san signal onome kome je na mijenjen. Duško MIHAIlOvIĆ
PODGORICA – Predstav nici Sindikata prosvjete Crne Gore trebalo bi sredinom ove sedmice da razgovaraju sa ministri ma prosvjete i finansija Miomirom Vojinovićem i Aleksandrom Damjano vićem za koliko se mogu tačno povećati plate na stavnicima od 1. januara naredne godine.
Nedavno su imali sastanak na kojem nijesu precizirali koli ko će da budu uvećane plate prosvjetnim radnicima slje deće godine. Dogovoreno je da će Ministarstvo finansija sagledati mogućnosti, a on da će ih predočiti na nared nom susretu.
Sindikat prosvjete kroz izmje ne Granskog kolektivnog ugo vora traži da se plate povećaju za 45 odsto. Prosvjetna zajed nica Crne Gore zahtijeva 50
odsto. Nedavno je predsjed nik Sindikata Radomir Bo žović kazao Pobjedi da su naj bliži rješenju da se povećanje realizuje kroz dva ili tri puta, po godinama.
– Ne isključuje se mogućnost ni da će 45 odsto da se dobije odjednom – rekao je nedav no predsjednik Sindikata pro svjete.
Ranije je ministar Vojinović izjavio da je nerealno da na stavnici dobiju uvećanje 45 odsto, da bi on volio da se rea lizuje i 65, ali da to ne dozvo ljava budžet. Najavio je nakon toga da će sagledati i dogovori ti se oko optimalnog rješenja.
Predsjednica Udruženja na stavnika društvene grupe predmeta Stanka Vukčević ranije je Pobjedi rekla da, za
pravo, nije realno da se njiho vo uvećanje plata dijeli etapno.
– Da se nakon isteka kalen darske godine, kad inflacija pojede sve, kad se i drugima, kojima su već zarade uveća ne, opet maksimalno uveća
ju, i tako unedogled. Zašto se te etape ne podijele u kvartale jedne kalendarske godine, pa da u toj godini bude uvećanje od 45% - rekla je ona. Božović je tada saopštio da im modeli etapnog poveća
nja plata nijesu nepoznati. Posljednje uvećanje dobili su kroz dvije godine, prvo su do bili devet odsto, pa onda tri.
Kada su štrajkovali zbog lo šeg statusa, 2002. godine, na sličan način je, kaže on, rije šen problem. Dobili su 18 od sto iz dva dijela. Sa prethodnog sastanka mini stara i predstavnika Sindikata saopšteno je da je dogovore no da će u budžetu za nared nu godinu biti predviđen pro stor za povećanje koeficijenta na zarade.
– To bi omogućilo da prosvjet ni radnici prime uvećane pla te već od 1. januara – saopšte no je iz Ministarstva finansija. Rekli su da će omogućiti bolji materijalni status zaposlenih u prosvjeti, kao veoma važ noj i brojnoj strukturi ukupne društvene zajednice.
Sindikat prosvjete je ranije na javio da će se nakon ponude
nadležnih izjasniti, da će nje govi organi donijeti odluku je li im prihvatljiva ponuda. Uko liko ne budu zadovoljni, pomi njale su se razne opcije reakci je, među kojima su i protesti. Božović je tada kazao da oče kuju da nastavnici budu str pljivi, jer su optimisti da će postići dogovor o povećanju njihovih primanja.
Nastavnicima je ranije obeća vano u više navrata da će im se plate povećati, zajedno sa zdravstvenim radnicima. Nad ležni su pohvaljivali rezultate koje su ostvarili tokom borbe protiv korona virusa, kada se radilo u više smjena, držali su časove preko norme… Obeća nje se nije ispunilo. Povećali su plate zdravstvenim radni cima, a prosvjetni radnici su kroz program ,,Evropa sad“ početkom godine, dobili veće plate kao i svi zaposleni u Cr noj Gori. N. Đ.
Sindikat prosvjete Crne Gore očekuje da sredinom ove sedmice razgovara sa ministrima prosvjete i finansijaSa posljednjeg sastanka Sindikata i predstavnika Vlade Slaven Radunović gost posljednje sjednice Ustavnog odbora skupština
Gori broj oboljelih žena od raka dojke je iznosio 378 u 2020. godini, što je uslovilo da ovo oboljenje zauzme vodeću poziciju na rang listi obolijevanja, sa učešćem od 25,5 odsto svih maligniteta, rečeno je Pobjedi iz Institu ta za javno zdravlje.
Skriningom je, tokom proš le godine i do kraja septem bra ove, otkriveno 20 karcino ma dojke kod žena koje nijesu imale nikakve simptome ove bolesti, podaci su IJZCG.
Iz te institucije su kazali da je tokom 2021. godine i do kraja septembra 2022. godine ura đeno oko 3.600 skrining ma mografija u KCCG za žene starosti 50-69 godina iz Po dgorice, Danilovgrada, Ceti nja i Kolašina.
- Uz pravovremenu dijagno zu i odgovarajuće liječenje, rak dojke uopšte ima vrlo do bru prognozu. Bolest treba ot kriti u ranoj fazi, kada posto je šanse za potpuno izlječenje i kada mogu da se primijene i poštedni hirurški zahvati – ka zali su u Institutu.
Prema procjenama SZO, ko ja se bavi globalnom statisti kom - GLOBOCAN, za 2020. godinu dobna standardizova na stopa obolijevanja od ra ka dojke u Crnoj Gori bila je 72,3/100.000 žena, a umira nja 23,9/100.000 žena.
- Ovi podaci su zabrinjavajući jer je prikazana stopa mortali teta jako visoka i znatno iznad evropskog prosjeka kao i u re gionu – upozoravaju iz IJZCG. Još jedna porazna statisti ka sa zabrinjavajućim poda cima je obolijevanje od raka grlića materice, koji je jedan od pet vodećih uzroka mali gnih bolesti žena u Crnoj Gori.
Posljednji zvanični podaci go vore da je u Crnoj Gori za go dinu registrovano 106 novoot krivenih slučajeva raka grlića materice, od čega je preminu lo 46 žena, saopštilo je Mini starstvo zdravlja početkom septembra.
Prema podacima Registra ma lignih neoplazmi u Crnoj Gori za 2013. godinu – od ukupnog broja novoregistrovanih mali
Žene treba svakodnevno da praktikuju zdrave stilove života, jednom mjesečno da obavljaju samopreglede dojki, da redovno odlaze na preporučene kontrolne preglede u skladu sa godinama života i da učestvuju u organizovanim skrining pregledima za rano otkrivanje raka dojke. Preporuka je da svaka žen ska osoba poslije 20. godi ne, jednom mjesečno, uradi samopregled dojki, u peri odu od petog do desetog dana računajući od početka menstrualnog ciklusa. Ukoliko se tokom samo
zika predstavljaju rana pr va menstruacija i kasna me nopauza kao i žene koje nijesu rađale ili su prvi porod imale nakon 30. godine, nijesu bile u mogućnosti da doje djecu, upotreba hormonske terapi je, loše životne navike (nere gulisana prekomjerna tjele sna težina, nedovoljna fizička aktivnost i prekomjerna kon zumacija duvana i alkohola) – ističu iz Instituta.
Hormonski karcinom najčešći U Institutu za javno zdravlje kažu da se najčešće susrijeću sa hormonskim (HR-pozitiv ni) karcinomom dojke, te da je prisutan kod oko 80 odsto slučajeva.
Uz pravovremenu dijagnozu i odgovarajuće liječenje, rak dojke uopšte ima vrlo dobru prognozu. Bolest treba otkriti u ranoj fazi, kada postoje šanse za potpuno izlječenje i kada mogu da se primijene i poštedni hirurški zahvati – kazali su u Institutu
gnih tumora kod crnogorskih žena, rak dojke je vodeća lo kalizacija sa učešćem od 25,5 odsto svih maligniteta. IJZCG navodi da je najveći broj obo ljelih žena registrovan u sta
pregleda dojki primijeti promjena u veličini jedne od dojki, promjena boje i izgle da kože dojke, naročito ako podsjeća na pomorandžinu koru, pojava bilo koje tečno sti iz bradavice (van perioda dojenja), uvučena bradavica (koja to prethodno nije bila), prisustvo čvorića u dojci, uvećan čvor u pazušnoj jami potrebno je da se žena hitno, bez odlaganja, javi izabranom doktoru ili radi ologu.
Ultrazvučni pregled dojki i mamografija su veoma važne metode kontrolnih pregleda, jer se pomoću njih mogu otkriti promjene koje nijesu dovoljno velike da se
rosnoj grupi između 50 i 64 godine u kojoj je i učestalost ovog raka najveća – čineći vi še od jedne trećine malignih slučajeva (30,3 odsto).
- Prisustvo faktora rizika nuž
mogu osjetiti dodirom. Ultrazvučni pregled dojki je metoda izbora za pregled mlađih žena i mlađih trud nica.
Mamografija je široko pri hvaćena kao zlatni standard za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi kada je u velikom procentu izlječiv. Mamogra fijom se otkrivaju promjene u dojci, koje se ne mogu napipati ili otkriti drugim vrstama pregleda. Prilikom mamografije koriste se male i neškodljive doze zračenja.
Prema novim smjernicama mamografija se obavezno preporučuje ženama nakon 40. godine ili ranije u dogo
no ne znači da će se osoba sa njima sigurno razboljeti. Oni samo ukazuju na viši stepen ugroženosti određenih gru pa stanovništva od ostalih ko ji nemaju ove predispozicije –pojasnili su iz IJZCG.
Ističu da je žena, koja se već li ječila od raka dojke, u većem riziku od ponovnog nastanka karcinoma kako na istoj doj ci (ukoliko u sklopu terapije nije bila u potpunosti hirurški uklonjena) tako i na drugoj dojci ili je imala rak jajnika. - Ukoliko je bliska srodnica imala rak dojke, veći je rizik za obolijevanje. Faktore ri
voru sa radiologom. Žene treba svakodnevno da praktikuju zdrave stilove života, jednom mjesečno da obavljaju samopreglede dojki, da redovno odlaze na preporučene kontrolne preglede u skladu sa godinama života i da učestvuju u organizovanim skrining pregledima za rano otkrivanje raka dojke.
Preporuka je da svaka žen ska osoba poslije 20. godi ne, jednom mjesečno, uradi samopregled dojki, u peri odu od petog do desetog dana računajući od početka menstrualnog ciklusa.
Ukoliko se tokom samo pregleda dojki primijeti
- Pri postavljanju dijagnoze pacijentkinjama bude rečeno o kojem se „stadijumu“ karci noma dojke radi. Stadijum se odnosi na veličinu tumora i na njegovu proširenost (ako se proširio). Stadijum je va žan jer pomaže specijalistima da odaberu najbolji plan lije čenja za pacijenta – kazali su eksperti IJZCG.
Istakli su ponovo blagovreme ne preglede jer što je karcinom u uznapredovanijem stadiju mu, teže ga je liječiti i progno za je lošija.
- Veliki broj slučajeva karci noma dojke dijagnostikuje se u ranom stadijumu, prije nego što se karcinom proširio izvan dojke. Kada se liječi u toj ranoj fazi, karcinom dojke je poten
promjena u veličini jedne od dojki, promjena boje i izgle da kože dojke, naročito ako podsjeća na pomorandžinu koru, pojava bilo koje tečno sti iz bradavice (van perioda dojenja), uvučena bradavica (koja to prethodno nije bila), prisustvo čvorića u dojci, uvećan čvor u pazušnoj jami potrebno je da se žena hitno, bez odlaganja, javi izabranom doktoru ili radi ologu.
Ultrazvučni pregled dojki i mamografija su veoma važne metode kontrolnih pregleda, jer se pomoću njih mogu otkriti promjene koje nijesu dovoljno velike da se mogu osjetiti dodirom.
Na globalnom nivou, rak dojke se sve češće javlja i među ženama mlađim od 50 godina, što je ranije bila mnogo rjeđa pojava, kazali su Pobjedi iz Instituta.
Ono što ih posebno zabrinjava je podatak da žene mlađe od 40 godina obolijevaju čak tri puta češće nego što je to bio slučaj prije deset godina. - Dobra vijest je, međutim, da istovremeno raste i stopa preživljavanja, uglavnom zahvaljujući masovnim mamo grafskim skrininzima zdravih žena u kojima se novi slučajevi oboli jevanja otkrivaju u ranoj fazi i omogućavaju blagovremeno liječenje i bolju prognozu bolesti – kazali su iz IJZCG.
cijalno izlječiv. Metode liječe nja ranog karcinoma dojke ra znovrsne su i često uključuju terapije prije operacije i nakon nje, kako bi se uklonile sve tu morske ćelije i kako bi se spri ječio povrat bolesti – naglaša vaju u IJZCG.
Ipak, pojedinim osobama se bolest dijagnostikuje tek kad je u uznapredovalom stadi jumu, ili im se bolest vrati ili napreduje nakon inicijalne terapije za rani stadijum kar cinoma dojke.
- Pacijenti kojima se karcinom proširio na druge djelove ti jela, kao što su mozak ili je tra, liječe se ljekovima koji se primjenjuju za liječenje uzna predovale bolesti – pojasni li su oni.
Istakli su da je cilj liječenja pa cijenata u uznapredovalom stadijumu karcinoma dojke da se produži život što više i omo gući da se oboljeli osjećaju što bolje, a simptomi i nuspojave liječenja nastoje se držati pod kontrolom. j m
Ultrazvučni pregled dojki je metoda izbora za pregled mlađih žena i mlađih trud nica.
Mamografija je široko pri hvaćena kao zlatni standard za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi kada je u velikom procentu izlječiv. Mamogra fijom se otkrivaju promjene u dojci, koje se ne mogu napipati ili otkriti drugim vrstama pregleda. Prilikom mamografije koriste se male i neškodljive doze zračenja.
Prema novim smjernicama mamografija se obavezno preporučuje ženama nakon 40. godine ili ranije u dogo voru sa radiologom.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ostaje u pritvoru do dalje odluke suda da se ne bi dala u bjekstvo i na taj način opstruirala krivični postupak koji se vodi protiv nje zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonit uticaj, potvrđeno je iz Višeg suda Pobjedi.
U pritvoru će, zbog opasnosti od bjek stva, do daljnjeg ostati Miloš Medeni ca, Marko Vučinić i Marjan Bevenja Viši sud je po službenoj dužnosti ukinuo pritvor Miloradu Medenici, Ivani Kovačević, Luki Bakoču, Stevu Karanikiću i Goranu Jovanoviću -U slučaju ovih optuženih prestao je da važi pritvorski osnov opasnost od uticaja na svjedoke zbog čega je sud po službenoj dužnosti odlučio da im se pritvor ukine.
Osim toga, SDT nije podnosilo prijed log da se ovim optuženima pritvor produži po nekom drugom osnovu –precizirano je iz Višeg suda.
vići i Petrović, kao i da su joj za njeno po sredovanje isplatili mito.
Vesna Medenica se tereti i da je kra jem 2018. i početkom 2019.godine, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Go re, podstrekla sudiju Privrednog suda Crne Gore, okrivljenu Milicu Vlaho vić-Milosavljević na zloupotrebu služ benog položaja.
ULCINJ – I. M. (23) iz Ulcinja poginula je u udesu na Bu levaru Skenderbega. Ona je bila suvozač.
Policija je u Ulcinju, po nalogu državnog tužioca u Osnov nom državnom tužilaštvu u Ulcinju, uhapsila S. L. (28) iz Po dgorice zbog sumnje da je izvršila krivično djelo, teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. - Ona je upravljala vozilom pod dejstvom alkohola u orga nizmu u koncentraciji od 0,98 g/kg, te izazvala saobraćajnu nezgodu u kojoj je smrtno stradala I. M. (23) iz Ulcinja koja se u vozilu nalazila kao suvozač - kazali su iz Uprave policije. Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da po štuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu kako lič noj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju. C. H.
PODGORICA - Uprava policije uhapsila je tridese togodišnju Sofiju Bulatović jer je auto-putem vozila 185 kilometa na sat. - Povodom objave na jednoj druš tvenoj mreži, a na kojoj se vidi vo zilo kojim upravlja lice brzinom od 185 km/h na dijelu puta gdje je brzina kretanja ograničena na 100 km/h, službenici podgoričke policije su preduzeli mjere i rad nje iz svoje nadležnosti. Uprava policije je u saradnji sa upravite ljem auto – puta Monteput d. o. o, uvidom u video-nadzor došla do identiteta ženske osobe, S. B. (30), koja je upravljala vozilomnaveli su iz policije. S. B. je uhapšena zbog počinje
nog prekršaja iz Zakona o bez bjednosti saobraćaja na putevi ma i biće privedena nadležnom sudiji za prekršaje.
Sofija Bulatović je, prema na vodima pojedinih crnogorskih medija, član kriminalne grupe koju predvode braća Drešaj iz Tuzi, što je evidentirano u doku mentaciji o procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kri minala (SOCTA 2022) - doku mentu koji je izradio međure sorski tim u kom su predstavnici bezbjednosnog sektora i tužilaš tva. U žižu javnosti dospjela je nakon fotografije sa tadašnjim direktorom Uprave prihoda i carina, funkcionerom Radom Miloševićem C. H.
Sa privođenja Vesne MedenicePODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice zbog sumnje da je, kao pripadnik kriminalne organiza cije, koju je formirao njen sin Miloš Medenica, koristeći položaj preko pojedinih sudija Vrhovnog, Privred nog i Osnovnog suda u Herceg No vom, uticala na ishod odluka u korist stranaka koje su zauzvrat dale mito ili su sa njom u kumovskim vezama, sa opšteno je iz Specijalnog tužilaštva.
Pored Vesne i Miloša Medenice na op tužnici su Darko Lalović, Vasilije Pe trović, Bojan i Marko Popović, Milica Vlahović-Milosavljević, Marko Vuči nić, Milorad Medenica, Luka Bakoč, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Marjan Bevenja, Stevo Karanikić i Goran Jovanović kao i kompanija ,,Kopad kompani“ iz Nikšića. Oni se terete za krivična djela stvara nje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produže no krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službe nog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih dro
ga, omogućavanje uživanja opojnih dro ga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplo zivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.
Prema stavu SDT-a Miloš Medenica je, 2019. godine, formirao kriminalnu orga nizaciju radi sticanja nezakonite dobiti i moći kroz šverc cigareta i protivzakoni ti uticaja na sudsku vlast.
- Miloš Medenica je u saizvršilaštvu sa okrivljenim pripadnicima kriminalne organizacije, izbjegavajući mjere carin skog nadzora, iz Slobodne carinske zo ne Luke Bar, krijumčario cigarete na ca rinsko područje Crne Gore, radi prodaje, uz pomoć lažne dokumentacije i davanja mita okrivljenim carinskim službenici ma – precizirali su iz SDT-a.
Tužilaštvo je optužilo Vesnu Medenicu da se u periodu od 2019. do 2021. godine, oba vezala da će, korišćenjem svog službenog položaja predsjednice Vrhovnog suda Cr ne Gore i pretpostavljenog uticaja, kao biv še predsjednice tog suda, posredovati da se određeni parnični predmeti koji su se vodili pred Višim sudom u Podgorci i Vr hovnim sudom Crne Gore završe u korist privrednih društava „Fab lajv“ i „Cijevna komerc“, bez obzira na činjenično stanje.
Iz SDT -a navode da su Medenicu na pro tivzakoniti uticaj naveli okrivljeni Popo
- Okrivljena Vlahović-Milosavljević je, suprotno Zakonu o izvršenju i obezbje đenju, donijela privremenu mjeru u ko rist kuma okrivljene Vesne Medenice, Rada Arsića i njegove kompanije, čime su teže povrijeđena prava druge parnič ne stranke – kazali su iz SDT-a Medenica se terete i da je u 2019. i 2022. godini, koristeći službeni i društveni po ložaj kao i pretpostavljeni uticaj, posredo vala kod sudija Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudije Osnovnog suda u Herceg Novom, da izvrše službene radnje suprot no Zakonu o sudskom savjetu i sudijama, odnosno Zakonu o parničnom postupku, i donesu odluku u predmetu korist privred nog društva „Carine“.
Policajac Darko Lalović, koji je bio zadu žen za bezbjednost bivše predsjednice Vr hovnog suda, tereti se da je u 2020. godini, iskorišćavanjem svog službenog položaja posredovao u kupovini droge za okrivlje nog Miloša Medenicu.
- Miloš Medenica je kupljenu drogu da vao na uživanje drugima, ali je i u kući dr žao zabranjeno oružje i nosio ga na jav nom mjestu – precizirali sui z SDT-a. Klupko nezakonitih radnji kojima je, kako se sumnja, dirigovao Miloš Medenica, po čelo je da se odmotava nakon što je Europol dostavio crnogorskim istražiteljima tran skripte skinute sa aplikacije ,,Skaj“. B. R.
dvogodišnjem Igoru Nikiću, osumnjičenom za ubistvo
Dragana Ševaljevića u Barlej pabu u subotu veče, određen je pritvor do 30 dana, potvr
đeno je Pobjedi iz Višeg suda. Njemu je pritvor odredio sudi ja za istragu Višeg suda.
Podsjetimo, Nikić se predao po liciji. Policija sumnja da je ubi stvu prethodio verbalni i fizički sukob između Nikića, Ševalje vića i još jedne osobe. Pucnjava se dogodila u ugostiteljskom objektu ispod stadiona pod Go ricom, nešto poslije 22 sata. T. K.
NIKŠIĆ - Službenici Regio nalnog centra bezbjednosti „Zapad“ su u Nikšiću, predu zimajući aktivnosti usmje rene na pronalazak oružja u ilegalnom posjedu, u dvije odvojene aktivnosti, pronašli i oduzeli više komada oružja, municije i ručnu bombu. Nikšićka policije je, postupaju ći po naredbi nadležnog istraž nog sudije, pretresla stan i druge prostorije koje koristi P. Dž. (63) iz Nikšića i pronašla automatsku pušku sa okvirom, lovačku puš ku sa optičkim nišanom, puš ku sa optičkim nišanom, puš ku „vinčester“ pištolj „magnum 357“ sa šest komada metaka u dobošu, pištolj, ručnu bomba,
335 komada municije različitog kalibra za vatreno oružje, 113 ko mada malokalibarske municije kao i okvir od automatske puške. O događaju je obaviješten dr žavni tužilac u Osnovnom dr žavnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se protiv P. Dž. podnese krivična prijava u re dovnom postupku zbog sum nje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Takođe, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su kontro lisali vozilo šavničkih registar skih oznaka kojim je upravljao J. G. (32) iz Šavnika. Pregledom vozila policija je pronašla i oduzela pištolj „para“ cal. 9 mm sa okvirom u kojem se nalazilo osam komada municije.
O događaju je obaviješten dr žavni tužilac koji je naložio da se J. G. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ne dozvoljeno držanje oružja i ek splozivnih materija - navedeno je u saopštenju Uprave policije. C. H.
Sofija
Krivične
protiv dvije
Za prvi konkurs, 2019. godine, Opština je izdvojila 10.000 eura a podršku su dobile četiri preduzetnice. Naredne 2020. godine opredijeljeno je 20.000 eura i podržano je 11 dama. Prošle godine opredijeljen je isti iznos a podržano je osam ,,ženskih“ biznis planova
BIJELO POLJE – Komisija za raspodjelu sredsta va za podršku ženskom preduzetništvu raspisala je četvrti javni poziv za finansiranje projekata. Za tu namjenu, kako je za Pobjedu saopštio sekretar Sekretarijata za lokalnu samoupravu Haris Malagić, ove godine predviđeno je 100.000 eura Precizirao je da pravo prijave imaju nezaposlene žene i pre duzetnice, koje posluju najduže godinu prije objavljivanja ovog javnog poziva.
– Pozivamo sve žene koje uspu njavaju ovaj uslov, koje žele da pokrenu ili unaprijede sopstve ni biznis, a imaju prebivalište u
Bijelom Polju, da se prijave na javni poziv – kazao je Malagić.
Pojasnio je da sredstva predvi đena budžetom Opštine raspo djeljuju se za biznis planove koji doprinose ostvarivanju utvrđe nih ciljeva u strateškim doku mentima, programima i plano vima Opštine.
– Kojima se podstiče ekonomski razvoj opštine, razvoj poljopri vrede i ruralnog područja, koji ma se stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma i zanatstva, do prinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradici je i kulturne posebnosti opšti ne, podizanja nivoa kulture i očuvanja kulturne baštine. Ta kođe, oni projekti koji doprinose i razvoju sporta i fizičke kulture,
PODGORICA – Crnogorski elek trodistributivni sistem izvodi 18. oktobra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom.
Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h Pri soja, Zoriće i Kralje.
Bar: od 9 do 14 h Mrkojevići, dio Ostrosa; od 8.30 do 14 h Oćas, Bijelo brdo, Gola glava, Bjeli kamen.
Berane: od 8.30 do 14.30 h Luge.
Bijelo Polje: od 9 do 16 h Dobrakovo, Poda – Gojevići, Voljavac, Stožer, Su tivan, Pavino polje, Ravna Rijeka; od 9 do 17 h Žurena, Pašića polje, Kosti ći, Laholo, Potoci, Dubovo, Brzava, Fe mića krš, Prijelozi, Zagrad, Crnča, Sr đevac, Poda, Bioča, Trubina, Jagoče, Crniš, Radulići, Ivanje, Godijevo, Vr be, Crhalj, Kradenik, Goduša, Ličine, Osmanbegovo Selo, Sipanje, Sušica, Stubo, Vrh, Lazovići, Čampari, Mo ravac, Đalovići, Dupljaci; od 9 do 14 h Bolnica, Medanovići, Starački dom, Mojkovačka ulica, Malo polje, Rako nje, Nikoljac, Zgrada MUP-a, Obrov, Ulice: Tršova, Slobode, Tomaša Ži žića, Živka Žižića, Lenke Jurišević, Omladinska, III Januara, naselja: Ba
očuvanju i zaštiti životne sredi ne – naveo je Malagić.
Maksimalni iznos dodijeljenih sredstava za biznis plan mo že iznositi najviše pet odsto od ukupnog iznosa predviđenog budžetom Opštine za podršku ženskom preduzetništvu, od nosno pet hiljada eura.
Malagić objašnjava da je javni poziv, koji je otvoren 30 dana, odlična prilika za sve dame ko je žele da pokrenu biznis ili una prijede postojeći, tako da očeku ju veliki broj prijava.
Sagovornik Pobjede podsjeća da lokalna uprava podržava predu zetnice od 2019. godine. Poveća va se interesovanje sugrađanki kao i iznos podrške. Za prvi kon kurs Opština je izdvojila 10.000
eura a podršku su dobile četiri preduzetnice. Naredne 2020. godine opredijeljeno je 20.000 eura i podržano je 11 preduzet nica. Prošle godine opredijeljen je isti iznos a podržano je osam ,,ženskih“ biznis planova. Prema podacima iz 2020.godi ne žene imaju nizak procenat vlasništva nad poslovnim su bjektima, pa je u Bijelom Polju samo osam odsto aktivnih po slovnih subjekata u njihovom vlasništvu. B. ČOKOVIĆ
KOLAŠIN – U centru grada u Ulici Četvrte proleterske biće danas otkriven spomenik Starcu Miliji. Kako je na javljeno iz lokalne uprave spomenik će otkriti predsjed nik Crne Gore Milo Đukanović Starac Milija je sa 3.284 stiha bard crnogorske usmene knji ževnosti, rođen je u Kolašinu, nije poznato kad, najvjerovat nije u Rovcima.
Ispjevao je četiri narodne pjesme koje je zabilježio Vuk Ka radžić i to ,,Banović Strahinja“, ,,Ženidba Maksima Crnoje vića“, ,,Sestra Leke kapetana“ i ,,Gavran harambaša i Limo“. Odluku o podizanju spomenika Starcu Miliji donijela je Skup ština opštine Kolašin na ljetošnjem zasijedanju a autor spome nika je Miodrag Šćepanović, poznati i nagrađivani crnogor ski vajar. D. D.
Ul CI nj: TO priprema aplikaciju
ULCINJ – Od naredne ljetnje turističke sezone izdavaoci smještaja u Ulcinju moći će onlajn da prijave boravak go stiju. Kako je saopšteno iz Turističke organizacije grada, započeli su proceduru izrade aplikacije – Pored informativnih punktova, koji su već 12 godina dostupni svim građanima i turistima, naredna turistička sezona donosi program, odnosno aplikaciju, koji omogućava onlajn prijavu gostiju za sve izdavaoce privatnog smještaja i hotele. Ova pri java je omogućena putem tokena (digitalnog sertifikata) ko ji izdaje Pošta, a ostvaruje se kroz program 90 Rb. Za registra ciju na ovoj aplikaciji potrebno je donijeti odluku u Opštini, kao i imati rješenje o izdavanju smještaja – objašnjavaju iz TO Ulcinj. C. G.
bića brijeg, Zaimovića livade, Gornji grad, Rijeka, Ćukovac, Lipnica, Lješ nica, Banje Selo.
Cetinje: od 9 do 16 h Oćevići, Začir, Dubova, Strugari, Ceklin, Tunel Me kavac, Dobrsko Selo i Ulići, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Štitari, Kosije ri, Orašani, Mikulići i Tomići.
Danilovgrad: od 8 do 16 h Ždrebao nik, Vučica, Taraš Vojna, Počijevka, Kruščica, Sige, Ljututuk, Jama Žarića, Klanica, Farma Koka Martinići, Šabov Krug, Donje Selo, Gorica, Međice, Ku la Lakića, Jelenak, Luke, Potkraj Šara novića, Slatina i Dolovi Kovački, Polji ca, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno; od 8 do 15 h Kuline, Podglavice, Šišković, Lije, Stanjevića Rupa, Ciglana, Fabri ka stanova, Burum i dio Donjih Mar tinića oko Mosta Radovića, Prentina Glavica, Srednja Glavica i Pištet, Stra hinjići, dio Veljeg Brda; od 7.30 do 18 h Rujišta, Luke, Dobri Do, dio Gosti lje, farma ,,Martinići“.
Herceg Novi: od 8 do 15 h područje
Kolašin: od 8 do 16 h Dulovine, Šljivo vica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planini ca, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevi ća, Drndari, Suva Gora, Vranještica; od 8 do 15 h Vladoš; od 7.30 do 14.30 h Mujića Rečine; od 8 do 9 h Pajkov vir. Kotor: od 11 do 12 h područje oko Ka tedrale Sv. Tripun. Plav: od 9 do 14.30 h Hoti.
Pljevlja: od 9 do 17 h selo Odžak, Ali ći, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lije ska, Kordovina, Maoče, Gradac, Pu povići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnji ca, Uremovići, Crnobori, Gornje Se lo, Javorak; od 8 do 15 h dio Ul. Tana sija Pejatovića, Omladinska ulica, dio Ul. Voja Đenisijevića.
Rožaje: od 9 do 14.30 h Grižica, Raz dolje. Tuzi: od 8 do 9 h Centar Tuza, Akša
banovići, Vulevići, Gornji i Donji Mi lješ, Tuški Rogami, Krševo, Gureč, dio Kakaricke Gore, Omerbožovići, Kuće Rakića, Dinoša, Ljuljanovići, Selište, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adžaj, Ljuljanovići, Hoti, Vuk sanlekići, Sukuruć, Kodrabudan, Dre ševići, Podhum, Dušići, Kodra, Leko vići, Vranj, Vladne i Dubrave.
Ulcinj: od 8 do 14.30 h Zoganje; od 8 do 12 h dio naselja Pistula.
Žabljak: od 5 do 7 h Savin Kuk, Staro pazarište, zgrade Mugoša i Razvršja, profesorska i sindikalna zgrada, Pe jov do, Sportski centar, bolnica, ho teli ,,Planinka“, ,,Žabljak“, ,,Jezera“ i ,,Durmitor“, Ul. narodnih heroja, Ja kova Ostojića, Vojvode Mišića, dio trga Durmitorskih ratnika, Junča Do, zgra da policije, naselje Klaonica, dio Moj kovačke ulice, Arsenija Gagovića, No vice Cerovića, Ekonomija, Buljov Pod i dio Ul. Njegoševe, Pumpe na Crnom Jezeru, Titova vila, zgrada Nacional nog parka, Ul. Jovana Cvijića, Viloti
ja Blečića, Jedna kuća u Petrovoj stra ni, Ivan Do, restoran na Crnom jezeru, Ul. Gavrila i Jovana Šibalije, Odmarali šte ,,Jelika“, naselje Pećića Ograde, Ul. Njegoševa, Žrtava fašizma, Borislava Pekića, Baja Pivljanina, Ul. Vučedol ska, Sinjajevinska, Drobnjačka, Jeze ro-Šaranskog bataljona, dio Trga dur mitorskih ratnika, Ul. Vuka Karadžića, Hercegovačka, Svetog Save, Božida ra Žugića, Marka Miljanova, Ul. Na rodnih heroja, Tmajevci, Meždo, La zar, Tepačko Polje, Stijepović, Borje, Ninkovići, Lukšić, Šumanovac, Kovač ka Dolina, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, , Uskoci, Palež, Kočado, Podgo ra, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca, Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Ko vačević, Bojbaša, Motički Gaj, Izvor, Virak, Smrčevo Brdo, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujun džić, Provalija, Aluga, Palež, Gradina, Brajkovača, Rudanca, Stolac, Krš, Po grežđe, Ponor, Studenca, Gomile, Pla ninica, Jelina Gora, Karadžić, Suvodo, Zminica, Rudinovača, Smoljan, Man dića Do, Okruglica, Bare Žugića, No vakovići, Merulja. U slučaju loših vremenskih uslova ra dovi će biti odgođeni. C. G.
NIKŠIĆ – Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe s inva liditetom je ustanova s najviše korisnika u Crnoj Gori – pod istim krovom već je smješteno 52 mladih. Prema riječima direktora Radovana Dragnića podu ža je i lista čekanja, što ih podstiče da već razmišljaju o proširenju kapaciteta.
U sektoru A smješteni su mla đi od 27 godina, a u sektoru B, na Duklu, stariji kojih je 20. – Trudimo se da maksimalno budemo posvećeni toj djeci radno-okupacionim aktivno stima, ali i da im obezbijedimo prevoz do ustanove, povratak kući, da uljepšamo i učinimo prostor u kome borave funk cionalnijim. Imali smo broj ne planove za ovu godinu i sve smo ih u roku realizova li. Imamo značajnu podršku i razumijevanje lokalne uprave i donatora, zahvaljujući koji ma smo nedavno završili kre čenje zgrade, ali i spoljno ure đenje. Crkva Isusa Hrista je, sa 6.000 eura, pomogla izvođača radova koji je ozelenio dvori šta objekata. Lokalna uprava i EPCG su finansijski pomo gli da naših 16 stručnih lica učestvuje na četvorodnev noj obuci u Beogradu – kaže Dragnić.
Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju je po čeo sa radom juna 2010. godi ne. Od septembra 2017. godi ne, prvi u Crnoj Gori, pružaju uslugu socijalne zaštite licima sa invaliditetom starijim od 27
Pod istim krovom je 52 mladih, dok je 20 u objektu na Duklu gdje su smješteni stariji od 27 godina. Neki standardi su da svako dijete ima deset kvadrata na raspolaganju, a to znači da smo već maksimalno popunjeni – kaže direktor te ustanove Radovan Dragnić
godina. Korisnici imaju razli čite dijagnoze – autizam, Da unov sindrom, kombinovane smetnje, cerebralnu paralizu, tu su i djeca s manjim i umjere nim mentalnim smetnjama... Centar ima 28 zaposlenih me đu kojima su njegovateljice, medicinsko osoblje... Dra gnić naglašava da se ne gle da mnogo šta je čija obaveza, već da su svi, kao tim, podjed nako uključeni da pomognu
Direktor Radovan Dragnić kaže kako planiraju da se uključe u projekat akva ponije, a realizovaće ga uz podršku NVO Mozaik. - Želimo da to imamo takvu
vodenu baštu u našem dvorištu. Njihov je projekat, oni će da uposle dvoje ljudi s invaliditetom, a naša djeca će da koriste benefite. Akva ponia podrazumijeva da se
Dnevni centar za djecu sa smetnja ma u razvoju je otvoren juna 2010. godine. Od septembra 2017. godine, prvi u Crnoj Gori, počeli su da pruža ju uslugu socijalne zaštite licima sa invaliditetom starijim od 27 godina
tim mladim ljudima i da im boravak, dok se ne vrate ku ći, učine što prijatnijim. Ve oma značajne su aktivnosti koje sporovode van te ustano
u istim bazenima uzgajaju ribe i biljke, a naši korisnici će dati doprinos u hranjenju i ubiranju plodova kako bi bili radno okupirani – objaš njava Dragnić.
ve. Zahvaljujući Specijalnoj olimpijadi, sportskom klu bu koji gravitira u toj ustano vi, svi korisnici u posljednje vrijeme, jednom sedmično, posjećuju gradski bazen i vo lonterski nude takvu podrš ku svoj djeci s intelektual nim smetnjama u Nikšiću. Okupili su i volontere koji će im pomagati ubuduće, a me đu njima ima i studenata psi hologije, stručnjaka iz drugih gradova. Imaju odličnu sa radnju i sa specijalnim odje ljenjem OŠ „Olga Golović“, sa
CETINJE: Crveni krst i Centar za dnevni boravak otvorili logopedsko-psihološki kabinet
srednjim nikšićkim školama, a često organizuju i koncer te, izlete, odlazak na more, pa čak i jednom sedmično posje ćuju pojedine lokale u gradu, jer cilj je da korisnicima budu ponuđeni što raznovrsniji sa držaji i mimo ustanove. – Mnogo novca izdvajamo za gorivo, ali za naše korisni ke svakodnevno idemo do Bogetića, Župe, Gornjeg Po lja... pa ih poslijepodne vra ćamo. Sve je poskupjelo, ali mi smo uspjeli čak i da podi gnemo kvalitet naših uslu ga. Donedavno hranu smo preuzimali iz vrtića, a sad je za nas spremaju u Student skom domu i djeca su mnogo zadovoljnija. Iskreno, najveći problem nam je to što imamo skromne prostorne kapacite te. Neki standardi su da sva ko dijete ima deset kvadrata na raspolaganju, a to znači da smo već maksimalno po punjeni. Na primjer, djeci sa autizmom treba veći prostor. U komunikaciji smo s pred sjednikom Opštine, Sekreta rijatom za finansije i brojnim NVO i nadamo se da će ovaj prizemni objekat uskoro do biti sprat, jer imamo još rodi telja sa sličnim mukama, a ko ji u nama prepoznaju pravog partnera i žele da nam povje re dijete – riječi su Radovana Dragnića.
Dnevni centar je uključen u brojne projekte s ambasadama u Crnoj Gori, IPA programa, a potpisali su i memorandume o saradnji s brojnim sportskim organizacijama, sa Rukomet nim klubom Nikšić, sa Stre ljačkim klubom Čelik, sa FK Sutjeska... Prije nekolika dana uspostavili su saradnju i s pro vjerenim humanistom i bivšim sportistom Ratkom Draško vićem koji je nedavno osno vao NVO, a u konačnom cilj je da krajnji korisnici, odnosno, njihovi roditelji budu još zado voljniji uslugama koje im nudi ova ustanova. R. PEROŠEVIĆ
KOLAŠIN – Devet predstavnika opštin ske administracije i javnih preduzeća i 30 predstavnika privat nog preduzetničkog sektora, članovi su Privrednog savjeta ko ji je formirala lokalna uprava. Zadatak toga tijela jeste da se što kvalitetnije povežu kolašinski prirodni i privredni potencijali i partnerski stvaraju nove vrijednosti, re alizuju novi projekti, otvaraju radna mjesta i sl.
Na čelu Privrednog sa vjeta je Marta Šćepa nović, potpredsjednik će biti predstavnik pri vatnog sektora, dok će administrativne poslo ve obavljati Vladimir Abramović. Članovi su Ljiljana Rakočević, se kretarka za planiranje prostora, urbanizam i saobraćaj, Dragan Ra kočević, sekretar za fi nansije i razvoj. Veljo Jovanović , menadžer Opštine, Momčilo Bula tović, direktor JP Vodo vod i kanalizacija, Mili voje Bulatović, direktor JP Komunalno, Mari ja Dulović, direktorica NP Biogradska gora, Bo jan Medenica, direktor Ski-centra Kolašin 1600, Aleksandar Vlahović, direktor Turističke or ganizacije.
Kako je objasnila Mar ta Šćepanović Privred ni savjet će biti lako dos tupna adresa svima koji imaju ambicije i plano ve za ozbiljan i odgovo ran biznis.
HERCEG NOVI – Opšti na je raspisala tender za izbor izvođača radova na rekonstrukciji še tališta u Igalu, od Vile „Galeb“ do Titove vile, a procijenjena vrijednost radova je 3,2 miliona eura.
Kako su kazali iz Opštine, realizacijom tog projek ta Igalo će dobiti uređeno, popločano šetalište, biće sanirana kanalizaciona in frastruktura, postavljena nova atmosferska kanali zacija i javno osvjetljenje. – Plan je da radovi budu po dijeljeni u dvije faze u zavi snosti od turističke sezone – prva obuhvata radove na dionici od hotela „Palmon Bej“ do Titove vile, a dru ga radove na dionici od ho tela „Palmon zaliv“ do vile „Galeb“ – objasnili su. I. R.
CETINJE - U prostorija ma Crvenog krsta počeo je sa radom logopedsko-psihološki kabinet čije su usluge namijenjene djeci početnih razreda osnovnih škola.
Riječ je o projektu ,,Ujedinje nom akcijom budimo im vje tar u leđa“ koji udruženim snagama realizuju Crveni krst Cetinje i JU Centar za dnev ni boravak
Direktor JU Centar za dnev ni boravak Božidar P. Dre cun kazao je da su ih na uspo stavljanje tog servisa podstakli podaci o sve većem broju dje ce kojoj je potreban neki vid logopedsko-psihološke tera pije, kao i želja da pomognu roditeljima koji tu uslugu svo joj djeci ne mogu da obezbije de na Cetinju, dok odvođenje djece na tretmane u druge gra dove iziskuje dodatna finan sijska sredstva.
Pojasnio je da su u saradnji sa osnovnim školama upozna li roditelje sa postupkom pri jave djece.
- Nakon prijave, logopedi i psi holozi će obaviti testiranja ka ko bi se procijenilo kojoj djeci je rad sa stručnim licima naj neophodniji – navodi on. Kao pilot projekat, logoped sko-psihološki kabinet radiće do 31. decembra. Drecun ka že da će nastojati da sa Crve nim krstom obezbijede finan sijska sredstva za dugotrajno uspostavljanje te usluge kako bi svakom djetetu bila dostup na. I. R.
– Bez obzira da li se radi o malim ili velikim projek tima, svi će biti prihvaće ni, svi će imati moguću podršku i razumijevanje. Želimo i uspjećemo da to bude model unapređiva nja javno-privatnog par tnerstva, da afirmišemo otvoreni dijalog gdje sa mo odlučuju i pitaju se ekonomski argumenti.
Saradnja izvršne vlasti i privrednika treba da je stalna i konkretna, potpi sana operativnošću i na rednim koracima. Tako će se unaprijediti poslov na klima, poboljšati kva litet strateških razvojnih dokumenata, pokrenuti inicijative koje otklanja ju biznis barijere u gradu. Promovisaće se privred ni potencijali i unaprije diti rad javnih preduzeća – poručila je Šćepanović. Dr. D.
PODGORICA – Predstava „Čije je ovo doba, Pazoli ni?“, koju je po tekstu Eto rea Oldija režirao Đanluka Barbadori, biće izvedena danas u 17.30 sati, u sali Dodest.
Predstava će biti odigrana u okviru XXII Nedjelje itali janskog jezika u svijetu, čiji je ovogodišnji naslov „Italijan ski i mladi. Kako, molim? Ne pratim te“, a povodom stogo dišnjice rođenja slavnog itali janskog reditelja, scenariste, pisca i pjesnika Pjera Paola Pazolinija Glavnu ulogu u predstavi tu mači Ksenija Martinović, a kako je navedeno u najavi, či tanje Pazolinija danas stva ra iluziju da on govori o na šem vremenu, da se obraća nama. Snaga njegovih riječi nije oslabila.
– Ako više nema Pazolinija da svojim riječima ukazuje na zidove naših zatvora i napa da ih, kako se možemo nadati
Plakat predstaveda će se oni jednog dana sru šiti? Upravo ovo pitanje tjera protagonistkinju predstave, da se „susretne“ sa Pazolini jem. Ili bolje rečeno, da se su sretne sa njegovom sviješću, obnovljenom i rekonstruisa nom vještačkom inteligenci jom. Pjesnik će na ovaj način moći ponovo da govori obra ćajući se i novim generacija ma koje nijesu imale priliku da ga upoznaju – navedeno je u najavi.
Organizatori su Ambasada Italije u Podgorici, Italijan ski institut za kulturu u Beo gradu i udruženje „Ponte tra Culture“, u saradnji sa KICom „Budo Tomović“ i udru ženjem „Centopercento Te atro“. S. V.
PODGORICA – Izložba skulptura ,,Oblikovanje misli“ akademske vajar ke Ine Martinović biće otvorena večeras u 19 sati u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu. Ku stoskinja izložbe je mr Mi lijana Istijanović. Izložbu će otvoriti mr filmske i TV režije Goran Bjelanović. Prof. dr Aleksandar Čilikov zapisao je da je izložba Ine Martinović, nalik na neku vi zuelnu odu pisanoj riječi, re alizovana vještom obradom kamena, metala, drveta i po liestera, svjedoči o likovnom iskazu talentovanog umjetnič
kog personaliteta od koga cr nogorska umjetnička kultura očekuje brojne buduće kvali tetne projekte. Martinović je rođena 1985. go dine u Baru. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2019. godine, Stu dijski program vajarstvo, u klasi profesora Milivoja Ba bovića. Član je ULUCG od 2020 godine. Dobitnica je na grada i učesnica raznih umjet ničkih kolonija, radionica, kao i učestali izlagač u izložbenim galerijama širom svijeta. Tre nutno živi i stvara na Cetinju. Izložba će biti otvorena do 31. oktobra. A. Đ.
PODGORICA – Javna usta nova Gradski muzej ,,Mir ko Komnenović“ i Galerija ,,Josip Bepo Benković“ uputila je poziv lokalnim umjetnicima za učešće na 24. izdanju Hercegnovske likovne scene.
Kako je za RTHN kazala ku stos u Galeriji Jasmina Žitnik pripreme su u toku, a pojedi ni umjetnici su već dostavili svoje radove. – Konkurs je otvoren do 1. no vembra, jer se dešava da poje dini umjetnici zakasne. Izlož ba je u decembru, a Scena je otvorena za profesionalce i auto-didakte. Bitno je samo
da se poštuju galerijski forma ti, da ne bude nešto ogromno, ako ne mora. Treba da bude prilagođeno grupnoj izlož bi. Dozvoljene su sve tehni ke, akvarel, tempere, gvaš, ulje, akrilik, ugljen, skulptu ra, isntalacija, koncept – ka zala je Žitnik.
Galerija će prihvatiti rad najvi še 1,5×1,5 m, osim ako nije riječ o diptihu, triptihu (dimenzi je mogu biti i manje, ali uvi jek prilagođene kolektivnoj izložbi i galerijskog formata).
Iz Galerije poručuju da je po željno da se prije predaje rada umjetnici jave kustosu Jasmi ni Žitnik na telefon: 992/067 112 A. Đ.
PODGORICA – Multime dijalna izložba radova pod nazivom ,,Uzemljenje“ umjetnice Anastasije Ko stić otvorena je u Umjetnič kom paviljonu u Podgorici. Publici se predstavila zid nim instalacijama od srebr nog i zlatnog ogledalo plek siglasa, crtežima, slikama i digitalnim grafikama. Pita nje nastajanja umjetničkog djela, čak i same misli koja ga je oformila, za Kostić je misterija. Ona smatra da je svijest kojom doživljavamo stvarnost upravo – miste rija.
Likovna kritika zapisala je da je umjetnost Anastasije Ko stić intelektualna, ali i emo tivna, oštroumna i duhovita. Umjetnica je kazala da je njen najveći cilj da stvara iskreno i kvalitetno, a osjeća da je u ovoj izložbi to postigla.
– Ta energija, ulivena u sva ova umjetnička djela ostaje u njima i vibrira dok god ona postoje. Veliki trud i ljubav je iza njih, tako da se nadam da će posmatrači to osjetiti. Vo ljela bih da ih povede dubo ko u njihovo sopstveno isku stvo, da se susretnu sa svojim glasom i da ovi radovi nahrane dušu dobrom energijom koja je utkana u svaki rad – istakla je Kostić.
Izložbi u Umjetničkom pavi ljonu prethodio je projekat u kojem je Kostić svaki dan to kom 1.001 dana na socijalnim mrežama objavljivala po je dan novi crtež. Kostić je poja snila da je njena sestra Hajda na, koja je takođe umjetnica, prva krenula u izazov crta nja svakog dana i objavljiva nja na društvenim mrežama, a zatim i ona.
– Trebalo je da traje 365 da na, ali sam produžila na 1.001 dan. Iskristalisali su se motivi ženskog tijela i energije kroz mnoštvo tema tokom te sko ro tri godine. Poslije toga sam
tim temama posvetila novi lič ni izazov još tri mjeseca na kon 1.001 dana. Sama forma izazova je bila nešto što mi je jako prijalo zbog mnoštva lekcija koje mi je donijela, ka
Među temama koje okupiraju pažnju Ana stasije Kostić je i psihologija ženske sek sulanosti, što se može vidjeti na izloženim radovima. Kostić pojašnjava da je to samo jedan od elemenata njene sfere intereso vanja.
- Pitanja svijesti, ljudske percepcije, psihe,
ko o disciplini, tako i nivoima sebe koje sam otkrila kroz taj rad. Fascinantno je imati vi zuelni dnevnik od 1.001 dana koji i dalje otkriva sadržaje uz svako novo gledanje, gdje tač
nervnog sistema kroz koji zapravo doživlja vamo stvarnost, psiholoških programa i obra zaca koje nasljeđujemo i reprogramiramo, različitih mapa tijela od istočnih do zapadnih, su neke od tema koje su se same nametnule mojim rastom, sve u cilju što većeg razumije vanja sebe i svijeta - kazala je Kostić.
Budva kandidat je za Evrop sku prijestonicu kulture 2028. godine – saopšteno iz kabineta predsjednika Op štine Mila Božovića, kome je iz Brisela i potvrđeno da je Evropska komisija prihvati la prijavu kandidature.
Evropska komisija je dala rok do 11. novembra Budvi da do stavi kompletnu Aplikacionu knjigu koja predstavlja viziju promjene grada nabolje kroz kulturu i kreativne industrije, međunarodnu saradnju, ali i putem brojnih infrastruktur nih projekata.
Predsjednik Opštine Milo Bo žović kazao je da je ovo dobra vijest za Budvu, za sve njene građane, ali i za građane Boke i cijele Crne Gore.
– Hrabro i odlučno ulazimo u nadmetanje sa brojnim zain
Stari grad Budva
teresovanim gradovima Evro pe za prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture. Vjerujem da imamo potencijal za pobje du, pobjedu koja će dati veliki podsticaj napretku i transfor maciji Budve, ali i čitave Boke – rekao je on.
Ministarstvo kulture i medi
ja čestitalo je Opštini Budva na prihvaćenoj kandidaturi za Evropsku prijestonicu kulture 2028. godine.
– Korak smo bliže jedinstvenoj prilici da kroz novo iskustvo do bijemo različite benefite, prije svega za našu kulturu, ali i turi zam. Ministarstvo kulture i me
dija će vam dati punu podršku u ovom procesu, kako bi vaša apli kacija u ovom značajnom nad metanju bila vrednija – navede no je u saopštenju Ministarstva. Božović je napomenuo da je Budvi važno što ima podršku Vlade Crne Gore, Ministar stva kulture i gradova Boke u kandidaturi, jer se jedino za jedničkim naporom može do ći do istorijskog trenutka da je dan grad iz naše zemlje postane Evropska prijestonica kulture. – Činjenicama dokazano, ova ti tula donosi svakom gradu i re gionu promjenu nabolje u kul turi, socijalnoj politici, turizmu, ekonomiji uopšte. Na svaki ulo ženi euro, prema najnovijim istraživanjima, gradu i regiji se vraća od osam do 15 eura, dovo deći nove investitore. Kultura postaje vodilja daljeg razvoja grada i regiona, stvarajući još jači imidž i prepoznatljivost uz prevazilaženje do tada po znatih okvira. Bolja i otvoreni ja komunikacija sa svojim gra đanima omogućava veću snagu i podršku u daljem donošenju odluka važnih za grad i region – kazao je Božović. S. V.
„Čije je ovo doba, Pazolini?“ u Dodestu Pjesnik ponovo govoriUmjetnica Anastasija Kostić ispred dijela svojih radova
Energija, ulivena u sva ova umjetnička djela, ostaje u njima i vibrira dok god ona postoje. Veliki trud i ljubav je iza njih, tako da se nadam da će posmatrači to osjetiti – istakla je Anastasija Kostić
no mogu da lociram kad i kroz koje radove se desio neki novi rast – istakla je Kostić.
Umjetnica je kazala da se to kom pomenutog vremenskog perioda promijenilo puno to ga i u njenom stvaralaštvu, ali i u njenim pogledima na stvarnost.
– Kroz kontinuirani rad sam brusila moj unutrašnji glas i stvaranjem, bez obzira na lo še ili dobre okolnosti, pravila prostor da sagledavam dje love sebe. Promijenile su se forme „bića“ koje sam crta la, lični razvoj sam mogla da ispratim vizuelno. Od andro genih formi došlo se do forme žene. To je bio stvarno jedan iscjeljujuć proces, gdje sam ušla u duboko otkrivanje sebe. Mislim da je momenat toga
što je to bilo javno i gdje sam svaki dan, tokom 1.001 dana, morala da objavim na druš tvenim mrežama isto bio bi tan, jer nije bilo šanse da bih odustala pred svima. Kad smo sami, lako pronađemo izgo vore. Sad se i to promijenilo kod mene, jer mi je taj izazov kreirao uživanje i discipli nu, jer vidim njene benefite – istakla je Kostić i dodala da iz velikog opusa nije bilo la ko izabrati djela za izložbu u Umjetničkom paviljonu, ali je cijeli proces za nju bio is punjen uživanjem.
Pažnju publike na izložbi po sebno su privukle instalacije od ogledalo pleksiglasa koje uspostavljaju specifičan od nos sa posmatračem. – Imam potrebu da stvaram magične atmosfere, a mislim da reflektivne površine insta lacija to omogućavaju u sadej stvu sa ostalim formama kroz koje se izražavam. Doživlja vam ih kao neke žive crteže koji se prostiru po zidovima i koji se konstantno mijena ju, reflektujći prirodu stvar nosti, a to je stalna promjena – rekla je Kostić.
Kostić je rođena 1991. godine u Podgorici. Osnovne studije završila je na FLU na Cetinju, Odsjek grafički dizajn, gdje je dobila stipendiju za bora vak u Francuskoj. Magistar ske studije završila je na Fa kultetu likovnih umjetnosti na Cetinju – Odsjek slikar stvo. Dobitnica je stipendije za istraživanje na magistar skim studijama na Univerzi tetu Middlesex u Londonu. Izlagala je na brojnim samo stalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a nje ni radovi se nalaze u kolekci jama širom svijeta. A. Đ.
PODGORICA – Izložba radova „Reframing.me“ umjetnice Maje Šofranac biće otvorena večeras u 20 sati u Galeriji ,,Art“. Ku stoskinja izložbe je Milica Bezmarević.
– U kontekstu nove društvene stvarnosti kojoj pripadamo i koju živimo, sam pojam igre i, još dalje, igrališta kao odre đenog, konstruisanog prosto ra u kojem se neko igra, dobija drugačiju dimenziju u vizu elnoj i umjetničkoj interpre taciji Maje Šofranac. U inte raktivnoj postavci, kod koje se galerijski prostor privreme no prevodi u dječje igralište sa svim njemu pripadajućim inventarom, imamo zapravo jednu izuzetno promišljenu, jasno koncipiranu simulaciju situacije; okolnosti i pozicije čovjeka u sistemu današnji ce – zapisala je Bezmarević. Šofranac je rođena u Podgorici 1981 . godine.
Završila je osnovne i magistarske studije slikarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Trenutno je na završnoj godini doktorskih studija na Univerzitetu umetnosti u Beogradu.
Usavršavala se u Francuskoj, Lajpcigu i u Kaliforniji. Ima la je više samostalnih i gru pnih izložbi u Crnoj Gori i inostranstvu. Dobitnica je vi še nagrada i priznanja. Do cent je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Izložba će biti otvorena do 30. novembra. A. Đ.
PODGORICA – Ne treba da pravimo sajam koji je neka vrsta buvljaka na kome svašta može da se nađe. Insi stiram na tome da se dovode manji izdavači koji imaju dragocjene prijedloge savre mene poezije, proze, ne čak ni savremene, koje ne može mo naći u našim knjižarama. U tom smislu, treba uvijek težiti nekoj vrsti drugačijeg pristupa, originalnijeg –rekao je Vasko Raičević na pres konferenciji povodom 8. Internacionalnog sajma knjiga, koji počinje danas u ,,Bemax areni“.
Sajam će biti otvoren od 11 do 22 sata do subote, 22. oktobra, a ulaz za sve posjetioce je be splatan.
Na konferenciji su, osim direk tora Raičevića, govorile i Ana Medigović u ime organizato ra, Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada i Sanja Vojinović, zamjenica direk tora Narodne biblioteke „Ra dosav Ljumović“.
Sajam će večeras u 19 sati sve čano otvoriti gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, na kon čega će se publici predsta viti srpski književnik Svetislav Basara i Jasmina Tumbas Raičević je govorio o programu festivala kao konceptu koji će uvezati crnogorsku i međuna rodnu književnu scenu.
– Moja ideja je, kao i prethod nih godina, bila da imamo tri oblasti. Najprije ono što je naj bolje iz naše produkcije izašlo,
a tiče se nekih novih tendencija u književnosti i da ih spojimo sa istim takvim tendencijama u regionalnoj književnosti – istakao je Raičević gdje je izdvojio preklapanja principa i poetiku Jane Radičević i Lu ke Boljevića sa izdanjima beo gradske kuće „Raštan“ koja će biti predstavljena u okviru Saj ma. Među crnogorskim autori ma koji će se predstaviti u okviru Sajma je i Andrej Nikolaidis, či ji roman „Anomalija“ je već neko vrijeme jako popularan u regi onu, a nedavno je objavljen i za crnogorsku kuću ,,Fokalizator“. Drugi segment je, prema rije čima Raičevića, presjek regi onalne književnosti, a najpo znatije ime iz tog segmenta je Svetislav Basara „zbog kon troverzi koje izaziva njegovo pi
sanje“. On se bavi, kako je ista kao Raičević, suočavanjem sa tradicijom, pokušava dekon struisati mitove karakteristič ne za srpsku i eks jugosloven ske kulture.
– S druge strane, tu je i Damir Uzunović sa svojim romanom „Ja sam“ koji potpuno odgo vara principu nekih trendova u evropskoj književnosti, a to je neka vrsta autobiografskog romana koji se kontekstualizu je sa pojedinim političkim ten dencijama vremena koje se opi suje – rekao je Raičević.
Treći je segment probran iz evropske književnosti, u okvi ru koga će ugostiti dvije autorke iz Irske, austrijsku književnicu Jasminu Gregor koja će pred staviti svoje djelo „Posljednja crvena godina“, prevoditeljku
Na ovogodišnjem Internacionalnom sajmu knjiga, na štandu Pobjede naći će se izdanja kao što su „Crnogorska istorija“ (na crnogor skom) autora Živka Andrijaševića, po cijeni od 30 eura i luksuzno izdanje „Werk-Austrou garske tvrđave u Crnoj Gori“ Radojice Raša Pavićevića po cijeni od 25 eura. Kapitalne knjige „Sto događaja iz istorije Crne Gore (1918–2018)“, autora Živka Andrijaševića i Milana Šćekića, kao i „Sto ličnosti Crne Gore (1918–2018)“, koju potpisuju isti autori, na Sajmu će koštati 15 eura po izdanju.
U ponudi na štandu Pobjede će, uz značajne popuste, biti i izdanja „Početak srpske okupa cije“, autora Slobodana Čukića, „Ukusi Crne Gore“ (drugo dopunjeno izdanje), „Crnogor ska teokratija“ (drugo dopunjeno izdanje) autora Radovana Radonjića, kao i posebno tražena knjiga „Moj bog – pitajte popa“ auto ra Dragana Veselinova Uz svaku kupljenu knjigu, posjetioce Pobjedi nog štanda čekaju i pokloni: mape Crne Gore, kao i pokloni za najmlađe čitaoce – bajke i bojanke.
romana Ani Erno, a na Sajmu će gostovati i Paolo Baćilijeri, autor stripova.
Sajam će imati i teorijski dio za koji je zadužena Nela Gli gorović, a njen fokus je bio na ljevičarskim, antifašističkim i feminističkim temama, kao i predstava „Biografija ptica“ koju će izvesti gosti iz Zagreba koja će pokazati kako se u po zorištu mogu tretirati pjesnič ki tekstovi.
Prema riječima Ane Medigović, Sajam će ove godine predstavi ti čak 56 izdavača. Sekretarijat za kulturu i sport, prema nje nim riječima, ove godine ima 12 sopstvenih izdanja, a jedno od njih, knjiga eseja Pavla Go ranovića „Udvojena čitanja“, biće predstavljena na otvara nju podgoričke knjižare i čita onice sjutra u 17.30 sati u Ulici slobode, broj 13. Knjižara je je dan od najvažnijih projekata u okviru Sajma.
Sanja Vojinović je istakla da je cilj predstavljanje izdavač ke djelatnosti sa predznakom Glavnog grada koja je bila ne dostupna u drugim knjižarama. – Šteta je ne predstaviti čitaoci ma tako dobro izdavaštvo i ono što se radi na tom polju. Knji žaru će otvoriti gradonačelnik Ivan Vuković – rekla je Vojino vić. D. ERJAVŠEK
kulture Zabjelo organizuje serijal svirki pod nazivom ,,Rockstrikcija“ koji će 5. novembra u ,,Kolektoru“ ugostiti Nikolu Vranjkovića i ,,Autogeni trening“. Nikola Vranjković je kultni beo gradski rok autor, pjesnik, kom pozitor i muzički producent. Bio je ključna autorska ličnost ben
da ,,Block Out“. Njegov prvi sa mostalni album „Za ovde ili za poneti“ izašao je 2001. godine, a poslije raspada benda objavio je mini-album „Vremeplov“ (2014) i dvostruki album „Veronautika“ u novembru 2017. godine. ,,Autogeni trening“ je nikšićki punk-core bend koji je na crno gorskoj muzičkoj sceni aktivan više od 20 godina. Oformljen je
2000. godine i čine ga Dino Ka petanović (vokal i gitara), Bojan Bojanić (bubnjevi) i Veljko Vu čurović (bas gitara). Njihov pr vi album „Previše“ je u Sarajevu proglašen za najbolji debi album na ex-Ju prostoru, drugi album „Na pučini živog peska“ je bio u vrhu top lista najboljih albuma u 2011. godini, a treći „Spasi se sam“ je naišao na fantastične re
akcije publike. Kao autor muzi ke ,,Autogeni trening“ potpisu je u četiri pozorišne predstave i jednom filmu. Događaj su podr žali: Ministarstvo kulture i medi ja, Sekretarijat za kulturu i sport, ,,Tuborg“ i hotel ,,CUE“.
Informacije o prodajnim mje stima za ulaznice će biti objav ljene uskoro, a cijena jedne je 10 eura. D. E.
Festival kulture Zabjelo organizuje serijal svirki ,,Rockstrikcija“
Izlazeći u susret inicijativi građana zgrada u Ulici Vaka Đurovića, kojima nedostaje parking prostora, gradsko preduzeće Parking servis je, pored zatvorenog, privre menog parkirališta na pro storu nekadašnje kasarne ,,Morača“ obezbijedilo još šezdesetak parking mjesta.
Stanari imaju pravo korišće nja po povlašćenim uslovima, po cijeni od 25 eura mjesečno, dok je za građane parking kar ta 40 centi po satu. Uz prethod nih 220 mjesta na zatvorenom parkiralištu na prostoru bivše kasarne na obali Morače sada ima oko 280 parking mjesta, a, kako poručuju iz ovog gradskog preduzeća, ima prostora za još parkinga ukoliko bude potreb no. Nove parkinge najavljuju u Ulici Omladinskih brigada i u kvartu na Bulevaru revolucije.
- Pustili smo u rad još jedan parking u dijelu bivše kasarne ,,Morača“, gdje već postoji pri vremeno parkiralište kapacite ta oko 200 parking mjesta. U
ovom dijelu smo obezbijedili još šezdesetak parking mjesta, koja se već mogu koristiti. Ure dili smo prilaz vozilima do tog parkinga koji se nalazi desno od
postojećeg, postavili novu ram pu i sistem naplate, kameru, zaštitne stubiće i ograde – ka zao je za Pobjedu direktor Par king servisa Nusret Canović
U MZ Ljubović, u dvorišnom dijelu zgrada ,,Vampirice“ u Ulici Bracana Bracanovića, temeljno je uređena velika parking površi na koja je decenijama predstavljala veliki problem u ovom dijelu grada. – Dobili smo 127 besplatnih parking mjesta i lijepo uređenu zelenu površinu na 3.000 kvadratnih metara. Takođe, temeljno je obnovljena javna rasvjeta. Ovaj kvart sada
izgleda lijepo, onako kako zaslužuje, ima jući u vidu da je ovo, kako volim da kažem, ,,stari komšiluk“, gdje ljudi žive decenijama i generacijama – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković, koji je obišao tu lokaciju. Na tom području prethodo je uređen sport ski poligon, a gradonačelniuk Vuković je najavio da će do kraja godine biti uređeno i igralište za djecu.
Navodeći da je ovaj parking urađen prvenstveno za ljude koji žive u neposrednoj blizi ni, a kojima nedostaje parking prostora, Canović kaže da su za njih obezbijedili povoljni je uslove plaćanja.
- Cjelodnevna mjesečna par king karta za stanare je 25 eu ra. Cijena za građane je 40 cen ti po satu – naveo je Canović, uz napomenu da je ovo najni ža cijena parkiranja u zemlji, uzimajući u obzir da je parking u centru grada.
U narednom periodu, ističe on, kroz izmjene cjenovnika radiće na tome da dodatno sni ze cijene parkinga za stanare iz ovog dijela grada.
- Na privremenom zatvo
Obilazeći Lješansku nahiju, gra donačelnik Ivan Vuković istakao je da je to područje na kojem je gradska uprava u prethodnom periodu značajno ulagala u infra strukturni razvoj, što za rezultat ima znatno bolji kvalitet života u tom dijelu Podgorice.
Vuković je sa svojim saradnicima obi šao Gradac, Velju goru (gdje će usli jediti najvažniji projekat – izgradnja vodovodnog sistema), Progonovi će, Donje Kokote, Farmake i Lekiće.
- Kad je riječ o gornjoj Lješanskoj na hiji, konkretno o selu Progonovići, najvažniji projekat i to ne samo ove nego i prethodnih i sigurno budućih generacija je izgradnja novog vodo vodnog sistema. Mi smo u realizaci ju tog projekta već uložili ogromna finansijska sredstva, jer on podrazu mijeva da se gornja Lješanska nahi ja vodom snabdijeva zahvaljujući ka pacitetima vodoizvorišta Kaluđerovo oko, koje se nalazi nedaleko od Ska darskog jezera. Dakle, to je komplek san sistem, projekat koji je finansij
ski vrlo zahtjevan – kazao je Vuković. On je naglasio da je riječ o projektu koji je u poodmakloj fazi, odnosno da se 18. oktobra otvaraju prispjele ponude na tenderu za izgradnju re zervoara u selu Gradac, što je još je dan krupan korak u pravcu realizaci je ovog projekta. - Tokom prve polovine iduće godine izgradićemo nedostajuću distributiv nu mrežu koja će povezati donju i gor nju Lješansku nahiju. Ako CEDIS is puni svoje obaveze, odnosno izgradi trafostanicu pored vodoizvorišta Ka
Novo servis ,,Parking servisa“, Oko sokolovo tj. vozilo koje je opremljeno kamerama i softverom za provjeru plaćanja par kinga u gradu, narednih dana počeće probni rad.
– Već krajem ove sedmice specijalno vozilo naći će se na uli cama. Radićemo testni period mjesec-dva, nakon čega ćemo ga ubaciti u pogon – kazao je direktor Parking servisa Nusret Canović, uz napomenu da je u toku brendiranje vozila.
Ovo vozilo služiće isključivo za potrebe ,,Parking servisa“, za kontrolu naplate parkinga na obilježenim parkinzima kojima gazduje to gradsko peduzeće.
- Registrovaće vozila na našim parkiralištima, tj. da li su platila parkiranje ili nijesu. To će nam u velikoj mjeri olakšati kontro lu naplate parkinga, jer ćemo na ovaj način moći da obavimo znatno veći broj kontrola – objasnio je Canović, uz napomenu da će pored njihovih kontrolora ovo vozilo biti aktivno svuda po gradu.
renom parkiralištu kasarna ,,Morača“ gotovo uvijek ima slobodnih parking mjesta. Ima još slobodnog prostora, pa u zavisnosti od zahtjeva građa na možemo obilježiti još par kinga – poručuje Canović, uz napomenu da u glavnom gradu ima oko 7.000 parking mjesta kojima gazduje Parking servis, od čega 2.500 na zatvorenim parkiralištima i u garažama, a oko 4.500 na ulicama.
Direktor Parking servisa podsjeća da su u saradnji sa Glavnim gradom ove godine obezbijedili više od 1.000 be splatnih parking mjesta širom grada. Nove parkinge dobili su Nova varoš, Blok šest, na selje ispod Ljubovoća, Zabje lo, centar grada... Kako ističe, na svim tim lokacijama gdje su izgrađeni parkinzi uređe ne su i zelene površine. U bli zini TC ,,Mol of Montenegro“ i vrtića ,,Đina Vrbica“ nedav no je obilježeno 40 novih be splatnih parking mjesta, zbog
luđerovo oko, naredne godine će pr vi put u gornjoj Lješanskoj nahiji biti vode. Od tog trenutka kreće druga fa za tog projekta, koja podrazumijeva izgradnju distributivne mreže od 25 klometara do svih sela gornje Lješan ske nahije i do kraja narednog man data mi ćemo do svake kuće u gornjoj Lješanskoj nahiji dovesti vodu, što će značiti siguran početak intenzivnog razvoja ovoga kraja, koji je inače bogat u smislu resursa i ukupnih potencija la – kazao je gradonačelnik Vuković. Ističući da je ovo samo dio onoga što je gradska uprava uradila u Lješan skoj nahiji, gradonačelnik je najavio nova ulaganja.
- Samo u modernizaciju rasvjete na ovom prostoru tokom ove godine in vestirali smo 250.000 eura. Mašine našeg privrednog društva Putevi ući
čega je izmijenjen režim sao braćaja sa dvosmjernog na jed nosmjerni.
Canović najavljuje da će na inicijativu stanara obezbije diti novih sedamdesetak par king mjesta u Ulici Omladin skih brigada, u blizini Doma zdravlja i OŠ ,,Savo Pejanović“, te da će rekonstruisati i obilje žiti nova parking mjesta na Bu levaru revolucije (kod kafane ,,Lovac“).
Stare info-led table sa plastič nim natpisima mijenjaju no vim, sa pozadinskim osvjet ljenjem, kako bi bile lakše uočljive vozačima.
- Info-led table imamo na 30 lokacija širom grada. One oba vještavaju vozače o broju slo bodnih parking mjesta na za tvorenim parkiralištima u blizini lokacija na kojima su postavljene – objasnio je Cano vić, uz napomenu da je u planu njihovo postavljanje i na ulazi ma u grad, što će najviše koristi ti turistima i ljudima iz drugih gradova koji dolaze u Podgori cu. I. MITROVIĆ
će u temeljnu sanaciju dijela putne infrastrukture koja je stradala tokom modernizacije vodovodne mreže u donjoj Lješanskoj nahiji. Rekonstrui saćemo otprilike tri kilometra puteva i kad se sve sabere, moći ćemo da ka žemo da se u Lješanskoj nahiji mno go bolje živi nego što je to bio slučaj ikada ranije. Veoma sam ponosan na to, jer znam što Lješanska nahija znači za Podgoricu u istorijskom, identitet skom i u svakom drugom smislu – ka zao je gradonačelnik Vuković. On je podsjetio da su ekipe Agenci je za stanovanje uradile novi krovni pokrivač i novu termoizolacionu fa sadu na kapeli u Kokotima, te da će u narednom periodu biti uređena i nje na unutrašnjost, kao i da su ekipe Pu teva završile sanaciju puta Farmaci –Lekići u dužini od kilometar i po.I.M.
Izlazeći u susret inicijativi građana preduzeće Parking servis obezbijedilo nove kapacitete u Ulici Vaka ĐurovićaNovi dio za parkiranje u bivšoj kasarni ,,Morača“ Parking u Ulici Bracana Bracanovića Gradonačelnik Ivan Vuković obišao Lješansku nahiju
U Kući zdravlja juče je predstavljen projekat ,,Dr žimo te za ruku“, zahvalju jući kojem će u narednih 90 dana svim ženama na teritoriji Podgorice biti dostupan besplatan eho pregled dojki.
U ime organizatora, Milena Đergović je poručila da je cilj projekta da se ženama prene se poruka o značaju preventiv nog pregleda ili ranog otkri vanja karcinoma dojke. Ona je zahvalila Glavnom gradu koji je prihvatio poziv da bu de pokrovitelj projekta, zatim Investiciono-razvojnom fon du Crne Gore koji je generalni sponzor, kao i Poliklinici ,,Fi lipović“ koja je ustupila spe cijalističko kombi vozilo i ul trazvuk za potrebe obavljanja pregleda u naredna tri mjese ca širom Podgorice. Gradonačelnik Ivan Vuković
naglasio je da je riječ o izuzet nom projektu i pozvao sve su građanke da se odazovu pozi vu, ali i sugrađane da ohrabre svoje majke, supruge, sestre
i babe da izdvoje vrijeme za sebe.
- Od danas će našim sugrađan kama, ali i ne samo njima već i ženama iz čitave Crne Gore,
biti dostupna mogućnost be splatnih pregleda dojke. Po činjemo sa ovom lokacijom u blizini Kuće zdravlja, u centru Podgorice. Ideja je da tokom 90
Na konferenciji za medije prikazan je video-spot kojim se šalje jasna poruka o važnosti preventivnih pregleda i motiviše što veći broj žena da u narednim danima isko riste ovu mogućnost. Promo video će biti emitovan na svim televizijama u Crnoj Gori. U okviru kampanje ,,Drži mo te za ruku“ pregledi su potpuno besplatni i zakazuju se pozivom na broj telefona 067/154-854 ili putem imejla drzimotezaruku@gmail.com.
Ideja je da tokom 90 dana na različitim mjestima širom glavnog grada omogućimo ženama da se pregledaju i na taj način damo značajan doprinos prevenciji u borbi protiv opake bolesti – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković
dana na različitim mjestima ši rom glavnog grada omogućimo ženama da se pregledaju i na taj način damo značajan doprinos prevenciji u borbi protiv opa ke bolesti – kazao je gradona čelnik Vuković.
Dr Mladen Filipović podsje tio je na poraznu statistiku o broju oboljelih od karcinoma, ali i naglasio da se ranim otkri vanjem ova bolest može pobi jediti u čak u 93 odsto sluča jeva. On je ukazao da je i ovaj projekat način da žene razbi jaju strah od odlaska na pre ventivni pregled.
Gordana Jovanović iz IRF-a istakla je da nije bilo dileme pri odluci da se podrži ovakav projekat, tim više što je Mile na Đergović svoju ličnu priču iskoristila i uspjela da preo krene u projekat koji predstav
lja brigu o zajednici. Poručila da je žena može biti akter svih društvenih i ekonomskih pro cesa u svojoj državi, kući i po rodici samo ako je zdrava, te pozvala i sve kompanije i sve žene da iskoriste ovu zaista li jepu akciju u koju su ušli svi sa puno emocija i sa dušom.
Sekretar za socijalno stara nje Ivan Terzić podsjetio je da je Kuća zdravlja osnova na kao društveni centar koji će biti otvoren za sve građane, za organizacije civilnog druš tva koje žele da daju doprinos u prevenciji bolesti i promoci ji zdravlja. On je naglasio da je ove godine obilježavanje Ru žičastog oktobra otišlo korak dalje, što je sjajna ideja, ali što je važnije postoji prilika za sve žene da se besplatno pregleda ju. H. P.
U
Cijele noći i jutra neprijatelj teroriše civile. Dronovi kamikaze i projektili napadaju cijelu Ukrajinu. Neprijatelj može da napadne naše gradove, ali neće uspjeti da nas slomi, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski
KIJEV/MOSKVA – Više bespilotnih letilica opre mljenih eksplozivom nasr nulo je juče ujutru na glavni grad Ukrajine Kijev tokom napada u kome su nastra dale četiri osobe i u kome je jedna stambena zgrada sravnjena sa zemljom.
Ovaj napad uslijedio je sedam dana nakon što su ruske sna ge prošlog ponedjeljka izvele masovne raketne udare na vi še ukrajinskih gradova, uklju čujući i Kijev.
Ukrajinski zvaničnici navode da je Rusija za potrebe ovog „kamikaza napada“ koristila dronove „Šahed“ iranske pro izvodnje. - Cijele noći i jutra neprijatelj teroriše civile. Dronovi kami kaze i projektili napadaju cije lu Ukrajinu. Neprijatelj može da napadne naše gradove, ali neće uspjeti da nas slomi – po ručio je na Telegramu pred sjednik Ukrajine Volodimir Zelenski
Gradonačelnik Kijeva Vita lij Kličko je rekao da su se ek splozije dogodile u central nom okrugu Ševčenko, u istoj oblasti na koju su prošle nedje lje pale ruske rakete u okviru velikih vazdušnih napada ši rom zemlje.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba za
tražio je od Savjeta za spoljne poslove Evropske unije dodat nu protivvazdušnu odbranu i zalihe municije, istovreme no pozivajući evropski blok da sankcioniše Iran „jer Ru siju snabdijeva bespilotnim letilicama“.
Borbe su juče nastavljene i duž linija fronta. Vlada u Kijevu sa opštila je da je Moskva grana tirala civilna naselja u istoč nom Harkovu i Lugansku i da su „aktivna neprijateljstva“
nastavljena i u južnoj obla sti Herson, još jednoj ključ noj oblasti u kojoj je Ukraji na napredovala posljednjih nedjelja.
U međuvremenu, Rusija je saopštila da je njena pro tivvazdušna odbrana u južnoj oblasti Belgoroda na granici sa Ukrajinom oborila najmanje 16 ukrajinskih projektila, kao i da je spriječen pokušaj ukra jinske vojske da probije rusku odbranu u regionu Hersona.
PARIZ – Vođa ljevičarske partije „Nepokorna Fran cuska“ Žan Lik Melanšon pozvao je, sa masovnih pro testa koji su u nedjelju veče održani u Parizu zbog po rasta cijena, građane da od danas pokrenu generalni štrajk u zemlji.
Na hiljade ljudi izašlo je u ne djelju veče na ulice Pariza ka ko bi protestovalo zbog sve većeg rasta cijena i troškova ži vota, a demonstranti su se, to kom protesta povremeno su kobljavali sa policijom.
Britansko ministarstvo od brane podsjeća kako će usko ro biti navršeno osam mjese ci od početka rata u Ukrajini, te ističe kako se sada dovodi u pitanje sposobnost Rusije da nastavi sa proizvodnjom oruž ja potrebnog za borbe.
U obavještajnom izveštaju objavljenom na Tviteru, mi nistarstvo je procijenilo da je Rusija 10. oktobra ispalila vi še od 80 krstarećih raketa na Ukrajinu, što je potez koji je
Bjeloruska vojska preuzela je kontrolu nad željezničkom infrastrukturom u pograničnim oblastima sa Ukrajinom kako bi spriječila provokacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Minsku.
– Bjeloruske oružane snage nastavljaju da izvode svoje zadatke kako bi ojačale bezbjednost u pograničnoj oblasti. U namjeri da spriječe akt sabotaže i provokacije, vojnici nadgledaju mostove, drumske prelaze preko pruge, kolosjeke, i stavljaju ih pod zaštitu, uspostavlja jući položaje za potencijalnu upotrebu malokalibarskog oružja, kao i vojne opreme – navedeno je u saopštenju bjeloruskog ministarstva odbrane.
ruski predsjednik Vladimir Putin okarakterisao kao osve tu za oštećenje Krimskog mo sta ranije ovog mjeseca. - Ruska odbrambena industri ja vjerovatno nije u stanju da proizvodi naprednu turu mu nicije po stopi kojom se troši. Ovi napadi predstavljaju da lju degradaciju ruskih zaliha raketa dugog dometa, što će vjerovatno ograničiti njihovu sposobnost da gađaju željene ciljeve u budućnosti – navde no je u izvještaju britanskog ministarstva.
Šefovi diplomatija Evropske unije su, sa druge strane, na sa stanku u Luksemburgu, odlu čili da Ukrajini dodijele novih 500 miliona eura za nabavku oružja i odobre početak misi
je za obuku 15.000 ukrajinskih vojnika na teritoriji EU.
Mađarska vlada, međutim, nije prihvatila prijedlog o us postavljanju misije za obuku ukrajinskih vojnika na terito riji EU jer bi to, kako je kasni je objasnio šef diplomatije te zemlje Peter Sijarto, dovelo do opasnosti od eskalacije ra ta u Ukrajini.
Ukrajinska državna kompa nija „Energoatom“ saopštila je da je nuklearna elektrana u Zaporožju isključena sa mre že zbog granatiranja.
Autobuski saobraćaj preko Krimskog mosta, koji je od po nedjeljka bio otvoren samo za automobile, od juče je pono vo u funkciji, saopštilo je ru sko ministarstvo saobraćaja.
STOKHOLM – Švedski parlament podržao je juče lidera Moderata Ulfa Kristensona za novog premijera te zemlje.
Kristenson će predvoditi manjinsku trostranačku vladu koja će imati podršku Švedskih demokrata, druge najveće stran ke u parlamentu, a očekuje se da sastav svog kabineta pred stavi danas.
Za izbor Kristensona glasalo je 176 poslanika Riksdaga, dok su se protiv njegovog izbora izjasnila 173 člana parlamenta.
Nova vladajuća koalicija planira da smanji poreze, ograniči olakšice, pooštri pravila o migracijama i da veća ovlašćenja po liciji, kao dio dogovora sa Švedskim demokratama.
Ulf Kristenson je izabran za premijera nakon dogovora o for miranju trostranačke vlade koji je prethodno postignut izme đu desničarskog bloka Moderati, Demohrišćana i Liberala.
Melanšonovom pozivu na ge neralni štrajk pridružila se, u međuvremenu, kako prenosi Rojters, i ovogodišnja dobitni ca Nobelove nagrade za knji ževnost
Ani Erno
Melanšon je, kako podsjećaju francuski mediji, pratio kora ke četiri sindikata koji su pret hodno pozvali na štrajkove i proteste za povećanje zarada.
Sindikati su pozvali na prote ste kako bi se zaštitilo pravo na štrajk, nakon što je vlada nare dila rekviziciju od radnika po jedinih naftnih rafinerija, što
sindikati smatraju kršenjem njihovih ustavom garantova nih prava.
Ministar finansija Francuske Gabrijel Atal rekao je da lje vičarska koalicija pokušava da iskoristi trenutnu situaci
ju, obilježenu stalnim štraj kovima u nuklearnim elek tranama francuske kompanije EDF i u francuskim rafineri jama nafte.
Organizatori tvrde da je na protestu učestvovalo više od
140.000 ljudi, dok su iz pari ske policije naveli da se pro cjene o broju demonstranata i dalje vrše.
Mediji prenose da su se de monstranti povremeno suko bljavali sa policijom, da je za paljeno nekoliko kontejnera i da je oštećen određen broj bankomata u gradu.
U Parizu u nedjelju održani masovni protesti zbog rasta cijenaSa protesta u Parizu Priredila: Đurđica ĆORIĆ Melanšonovom pozivu na generalni štrajk pridru žila se i ovogodišnja dobit nica Nobelove nagrade za književnost Ani Erno
PODGORICA - Već u oktobru 2022. izvjesno je gdje će crnogorski rukometaši biti u januaru 2024. godine – na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.
Takav epilog može da im izmakne samo čudom jer ,,lavovi“ poslije dva kola kvalifikacije imaju isto toliko pobjeda, te gol razliku ,,plus 20“. Selekcija Zorana
Roganovića u srijedu je lako odradila Kosovo (29:20), da bi se u neđelju ,,prošetala“ Sarajevom i ubjedljivo savladala Bosnu i Hercegovinu (36:25).
S obzirom na to da na EHF Euro idu po dvije ekipe iz osam grupa, te četiri najbolje trećeplasirane, viza za sedmi nastup na kontinentalnom šampionatu je skoro ovjerena.
- Očekivali smo mnogo težu utakmicu s Bosnom i Hercegovinom, ozbiljno smo se spremali za prvo gostovanje u kvalifikacijama. I za nas je neočekivano to što smo pobijedili 11 razlike. BiH je na početku procesa, potrebno je vremena da se poslože kockice i daleko od toga da su loša ekipa kao što bi neko zaključio po rezultatu naše utakmice – smatra Božo Anđelić
BRŽA CRNA GORA ,,Lavovi“ su djelovali besprekorno u dvorani ,,Mirza Delibašić“. Impresivna je bila lakoća kojom su Branko Vujović Nemanja Grbović i ostali u crvenoj opremi ,,probijali“ odbranu ,,zmajeva“,
D. MALIDŽAN
kao i čvrstina i moć pokazana u odbrani.
Crna Gora je pokazala da je u ovom trenutku klasa iznad selekcije koju je nedavno preuzeo legendarni Irfan Smajlagić
- Vidljiv je napredak, najveća snaga nam je kolektivna igra. Nadam se da ćemo nastaviti u ovom ritmu – dodao je
Božo Anđelić je od ove sezone član Motora iz Zaporožja, koji zbog rata u Ukrajini nastupa u njemačkoj drugoj ligi i ,,domaće“ utakmice igra u
Diseldorfu. - Specifična je situacija, ukrajinska smo ekipa, a živimo, treniramo i igramo u Njemačkoj. Igramo faktički prijateljske utakmice,
Anđelić. Ne pamti se kada je crnogorska rukometna reprezentacija kvalifikacije počela s dvije pobjede. Selektor Zoran Roganović bio je opušten pred start novog ciklusa, samopouzdanje je prenio i na igrače.
- Kao što su rekli moji saigrači poslije meča, ovakav start
ali druga njemačka liga je ozbiljno takmičenje i jaki su mečevi. Igraćemo i Evropsku ligu. Uz mene su u timu još dva stranca, sve ostalo su Ukrajinci. Svi su ovdje s porodicama, ali nije im lako. Nadamo se svi da će rat brzo proći –rekao je Anđelić.
– koji do sada nije bio karakterističan za nas – može da bude samo vjetar u leđa. Ne krijemo da ciljamo prvo mjesto u grupi, iako znamo da je Slovenija izuzetno ozbiljna ekipa. Ali pokazali smo da možemo da igramo sa svima, uostalom pobijedili smo ih na Evropskom prvenstvu proteklog januara. Vjerujem da imamo kvalitet da to ponovimo kada budemo igrali dvomeč u martu. Značilo bi nam prvo mjesto i zbog bolje pozicije na žrijebu za Evropsko prvenstvo – istakao je srednji bek ,,crvenih“.
Crna Gora nije više ona selekcija od prije tri-četiri godine koja je igrala staromodno, sporo u napadu, bila pretrčavana od ozbiljnih
Evropsko prvenstvo u januaru odigrao je u velikom stilu, dao ozbiljan doprinos u baraž mečevima s Grčkom za odlazak na SP, protiv Kosova i BiH potvrdio da je jedan od nosilaca igre ,,lavova“.
Božu Anđeliću je 2022. najbolja godina otkad je u nacionalnom timu.
- Konačno se sve poklopilo. U zrelim sam rukometnim godinama i sazrio sam kao igrač. Dajem pravi doprinos reprezentaciji, što se od mene i ranije očekivalo. Došao je taj momenat i drago mi je što može da se računa na mene, a uvijek je najbitniji ekipni učinak – istakao je Anđelić.
Rukometaši Crne Gore su se iz Sarajeva vratili s lijepim utiscima ne samo zbog ubjedljive pobjede i gotovo ovjerenog plasmana na EP, već i dočeka koji
rivala na najvećoj sceni. ,,Lavovi“ prate trendove –prilagodili su se modernim tokovima, igraju agresivno, efektno, s mnogo više kontri i brzih, na oko jednostavnih, rješenja.
- To je ono što je Zoran tražio od nas – da budemo brži u oba pravca. Teži tome da iskoristi sve igrače, ne osjeti se razlika kada neko izađe i drugi zauzme mjesto. Ubrzali smo igru, forsiramo moderan stil rukometa, a siguran sam da imamo još prostora za napredak i da ćemo to uskoro pokazati –optimista je tridesetogodišnji Cetinjanin.
To ,,uskoro“ datirano je na januar 2023, kada 11. selek-
im je priređen u glavnom gradu BiH.
- Ambijent je bio prelijep, sjajno smo dočekani. I ovom prilikom se zahvaljujem domaćinu na gostoprimstvu. Sve što se događalo u Sarajevu, u dvorani i van nje, pravi je primjer kakav treba da bude odnos navijača i igrača dvije reprezentacije – naglasio je Božo Anđelić
ciju s prošlog EP čeka prvi nastup na Svjetskom prvenstvu poslije 10 godina. Plasman u glavnu rundu ne bi smio da izostane, san je mjesto u četvrtfinalu. - Uvijek sanjamo o nečem višem, težimo da stalno budemo bolji i odemo korak dalje. Španija je svjetska velesila i favorit grupe, Čile ozbiljna reprezentacija i neće biti lako, dok je Iran donekle nepoznanica, ali sigurno će doći maksimalno spremni. Znamo da će biti teško, tako je na svakom velikom takmičenju. Moramo da zadržimo pristup iz prethodnih mečeva i ako bude tako može se desiti da napravimo uspjeh – naveo je Božo Anđelić. N. KOSTIĆ
PODGORICA – Laganom i ubjedljivom pobjedom protiv MZT-a, košarkaši Budućnost Volija su prekinuli niz od dva poraza, a priliku da prvi put ,,vežu“ dvije pobjede izabranici Vladimira Jovanovića imaju večeras u Vroclavu protiv poljskog Slaska (20 časova), u drugom kolu grupe B Evrokupa. Nakon poraza kod kuće od Hamburga, na premijeri evropske sezone, za ,,plave“ meč sa Slaskom ima dodatan značaj. Pobjeda bi Podgoričane vratila u željeni kolosijek u Evrokupu, dok bi poraz dodatno zakomplikovao put do željenog cilja (četvrtfinale)… - Pred utakmicu sa MZT-om smo pregrupisali snage, podijelili nove uloge i našli način da odigramo solidnu utakmicu. Nadam se da smo ova dva dana iskoristili na najbolji mogući način i da ćemo tamo otići spremni da se nadigravamo. I dalje nas muči roster, nemamo sve igrače u ekipi, prije svih Popovića i Ilića. Izostanak bilo koga je veliki hendikep, pogotovo u bekovskoj liniji, koja nije preširoka - poručio je trener ,,plavih“ Vladimir Jovanović.
Kao i Budućnost i Slask je porazom otvorio sezonu u Evrokupu, u gostima protiv Gran Kanarije (92:81), ali je protiv španskog tima prve tri četvrtine bio ravnopravan protivnik (na ulasku u posljednji kvartal je imao pola koša zaostatka). U timu iz Vroclava su dvojica igrača koja su sa Poljskom stigla do polufinala na EurobasketuAleksander Dževa i Lukaš
Tim slovenačkog stručnjaka Andreja Urlepa ima sve četiri pobjede u prvenstvu Poljske, a protiv Budućnosti želi i prvi
Kolenda, koji je na Kanarskim ostrvima ubacio 23 poena, a za vikend u pobjedi nad Šćećinom (103:78) brojao do 30.
Kapiten je poznato abaligaško lice, hrvatski košarkaš Ivan Ramljak, kombo krilo koje je u regionalnoj ligi nosilo dresove Širokog, Cedevite, Zadra, Krke. Poljska liga mu očigledno prija a već
evropski trijumf u ovoj sezoni.
- Dobro smo poslije teških putovanja na Gran Kanariju i u Šćećin. Vidjelo se da su moji igrači bili pomalo umorni u prošloj utakmici, ali smo još jednom pobijedili zbog njihovog truda. Nadam se da ćemo biti spremni i dobro pripremljeni za utakmicu protiv Budućnosti kojoj se radujemo – rekao je Urlepa.
dvije godine zaredom dobija nagradu najboljeg defanzivca lige. Zbog povrede je, međutim, van stroja.
U odnosu na prošlu sezonu, tim je dodatno pojačan, a za sada najbolje se pokazao američki plej Džeremaja Martin (protiv Gran Kanarije 15 poena, pet asistencija i četiri skoka), koji ima iza sebe i NBA iskustvo (Bruklin
i Klivlend). Aduti Slaska su i Amerikanac Konor Morgan, kao i nekadašnji centar Uniksa. Makabija, Ritasa i Partizana - Artjom Parahovskij - Slask je u dosadašnjem dijelu sezone u poljskoj ligi i samom Evrokupu pokazao jako kvalitetnu igru. Ima sve pobjede u šampionatu, a ono što je pokazao na gostovanju Gran Kanariji je sigurno razlog zbog čega moramo da izađemo na utakmicu najbolje što možemo - jasan je Jovanović.
U odsustvu Popovića i Ilića, jedan od aduta protiv popularne ,,vojske“ iz Vroclava trebalo bi da bude Kameron Rejnolds, koji je protiv MZT-a trojke gađao 5-4. Amerikanac u ABA ligi ima odličnih 66,7 odsto za tri poena (15-10), ali je protiv Hamburga u prvom kolu ubacio dvije trojke iz sedam pokušaja.
- Očekujem da izađemo jako i igramo odbranu, da im učinimo utakmicu teškom. Vole da trče, pokušaćemo da ih usporimo i nadam se da ćemo ih pobijediti. Veoma je važno da dobijemo ovaj meč, ali ne želimo da stavimo preveliki pritisak na sebe, jer ćemo onda biti stegnuti - rekao je 27-godišnji Amerikanac.
Nekadašnji igrač NBA ligaša Minesote, San Antonija i Hjustona vjeruje da Budućnost može da se bori za pehare u svim takmičenjima.
- Ovo je, definitivno, utakmica koju moramo da dobijemo, jer želimo da budemo na pravom putu, da smo u igri za osvajanje Evrokupa i ABA lige. Zbog toga je važan svaki meč - poručio je Rejnolds. S. JONČIĆ
PODGORICA – Iako su upisali drugi poraz u ABA ligi, košarkaši SC Derbija su u Beogradu protiv Partizana odigrali najbolji meč u sezoni, bolji i od pobjede protiv Cibone u drugom kolu, imajući u vidu razliku u kvalitetu dva protivnika.
Pune tri četvrtine su izabranici Andreja Žakelja pošteno mučili evroligaša, pred skoro 7.000 navijača, igrajući odlično u oba pravca.
Da nije bilo pada u prvoj polovini posljednjeg kvartala, kada su Beograđani stigli do nedostižnih 80:68, ko zna kako bi se odvijala utakmica do kraja. Uostalom, SC Derbi je i prošle sezone, u ,,Morači“, takođe, bio nezgodan protivnik za tim Željka Obradovića, protiv kojeg su ,,studenti“ 15. januara ove godine nešto više od minut i po prije kraja imali neriješen rezultat (82:82), nakon čega su gosti slavili 93:83… - Drago mi je što smo na onakav način pristupili utakmici, kako mi i moramo, sa nekom energijom i borbom. To ne smije da se dovodi u pitanje u svakoj utakmici – ističe trener Podgori-
čana Andrej Žakelj. SC Derbi je u ,,Štark areni“ ubacio 11 trojki, uspio je da ima skoro izjednačen skok sa fizički jačim protivnikom (2831), imao je više asistencija (2421), jednu ukradenu loptu više (6-5), te isti broj izgubljenih lopti. Zbog energične i borbene igre u odbrani, SC Derbi je imao sedam ličnih više od domaćina (32-25), zbog čega je Partizan imao i 13 penala više. Jednostavno, gosti su natjerali vicešampiona ABA lige na napor koji nije očekivao, a sve to nakon teške utakmice u gostima sa Baskonijom u Evroligi. - Drago mi je što smo natjerali Partizan da igra sa svim igračima. Bili smo fokusirani na neke zadatke, ali teško je to izdržati 40 minuta protiv tako dobrog tima. Bio je taj pad u posljednjoj četvrtini, što je i negdje očekivano, ali svejedno čestitam ovim momcima, odigrali su dobar meč. Idemo dalje – zaključio je Žakelj, čija ekipa u narednom kolu, u subotu, gostuje MZT-u, koji je bez pobjede u prva tri kola, nakon poraza od Crvene zvezde, Partizana i Budućnosti. S. J.
PODGORICA - Mornar je u Zagrebu protiv Cibone propustio lijepu priliku da upiše i treću pobjedu u tri kola i tako dođe do najboljeg starta u ABA ligi u klupskoj istoriji.
A kako su igrali u najvećem dijelu meča, sve je mirisalo na novi trijumf Barana, koji su vodili tokom većeg dijela meča, u prvom poluvremenu do 12 razlike, a imali su ,,plus devet“ (81:72) pet minuta i 19 sekundi
prije kraja. Međutim, Mornar je u finišu meča dozvolio borbenoj i energičnoj Ciboni, koja je imala i šuterski dan, da preokrene i u finišu stigne do pobjede (91:88).
- Dobro smo otvorili meč, sa idejom da ih napadnemo unutrašnjom igrom. Stekli smo laganu prednost, koju smo održavali. Međutim, od početka se vidjelo da smo, apsolutno, bili dekoncentrisani u odbrani i on-
da se desilo to da smo razigrali protivničke igrače. A ja sam skretao pažnju da su to igrači koji i te kako znaju da igraju, posebno Bundović, koji se na tom meču, jednostavno, poigrao sa našim visokim igračima – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević Iako je imao trojicu napadački raspoloženih igrača, Fetsa Rasela (37 poena, četiri trojke), Marka Pecarskog (18 poena,
devet skokova, šut iz igre 8-6, tri trojke) i Miliju Mikovića (12 poena, 3-3 za dva poena, 2-2 za tri), Mornar u drugom poluvremenu nije uspio da ponovi poenterski učinak iz prvog (47
– 41 poen), ali je pao u odbrani, jer je primio čak 51 poen.
- Drugo poluvrijeme je bilo bezidejno. Pravili smo prednost na mahove, bez konstantnosti u igri i ideje u napadu. Više su to bile
iznuđene situacije, individualne a ne izgrađene. Kad se tome doda da smo protivniku dozvolili 14 ofanzivnih skokova, i imali 12 izgubljenih lopti, to je 26 napada više za protivnika. Tako ne možete da dobijete utakmicu ni protiv mnogo slabije ekipe od Cibone - jasan je Pavićević.
Trener Barana je ponovio da je prevashodni cilj ove sezone što prije obezbijediti opstanak, a nakon toga šta bude.
- U ovoj situaciji, objektivno, nadao sam se pobjedi u Zagrebu, ali sam bio svjestan, i na tome sam skretao pažnju mojim igračima, da nema lake utakmice u ABA ligi. Ko olako shvati utakmicu, prođe kao mi – zaključio je Pavićević. S. J.
Iako su poraženi u Beogradu, košarkaši SC Derbija pošteno namučili favorizovanog protivnika, trener Andrej Žakelj ističe
NBA lige primakao se kraj iščekivanju - nova, 76. sezona, u najjačoj košarkaškoj ligi planete, počinje u noći između utorka i srijede po našem vremenu. Sa dosta noviteta, sve u službi da ovu ligu učine još atraktivnijom i praćenijom na globalnom planu.
Titulu brani Golden Stejt, koji je prošle sezone u finalu slavio 4-2 u seriji protiv Bostona. Upravo će Voriorsi na teren prvog dana, protiv Los Anđeles Lejkersa predvođenih Lebronom Džejmsom, koji je jedan od četiri NBA prstena osvojio 2016. godine u dresu Klivlenda upravo protiv Golden Stejta. Prvog dana će na teren i Boston protiv Filadelfije…
Karte na stolu su, možda, promijenjene, zbog povratka na teren nekih igrača koji bi mogli da pomjere ravnotežu u trci za titulu i plasmane u plej-of. Ovo je slučaj sa povratkom na teren Kavaja Lenarda i Džona Vola (Klipersi), Bena Simonsa (Bruklin), Džamala Mareja (Denver) i Ziona Vilijamsona (Nju Orleans), koji su se vratili poslije duže od godinu pauze, iz raznoraznih razloga, ali i Krisa Midltona (Milvoki), čiji je izostanak u plej-ofu 2022. godine smanjio šanse Milvokija i Janisa Adetokumba da ponove uspjeh iz 2021. godine.
Ljetnja ,,pijaca“ je, s druge strane, imala kao svoj glavni „prasak“ ono što, na kraju, nije bio transfer, odnosno neuspjeli trejd za Kevina Djurenta, poslije mjeseci u kojima je izgledalo suđeno da se odvoji od Bruklina.
Na Istoku, Boston dijeli ulogu favorita sa Milvokijem i Bruklinom. Seltiksi su se pojačali dolaskom Malkolma Brogdona, plejmejkera koji je mnogo falio u prošlom finalu, ali u novu sezonu ulaze iznenadnim gubitkom trenera Imea Udoke, koga je klub suspendovao na čitavu godinu zbog kršenja internih pravila (zbog veze sa koleginicom iz stručnog štaba).
Po bukmejkerima, na Zapadu
Nikola Vučević i Marko Simonović u Čikagu ponovo će predstavljati Crnu Goru u NBA ligi. Vučeviću će to biti 12, a Simonoviću druga sezona u NBA. U ekipi Bulsa je i nekadašnji crnogorski reprezentativac Džavonte Grin Nije se u Čikagu puno toga događalo ovog ljeta. Bulsi su svoj posao stvaranja nove ekipe napravili godinu ranije kada su Demara Derozana Lonza Bola i Aleksa Karuza priključili Zeku Lavinu i Vučeviću. Ta ekipa je napravila pomak u odnosu na raniju sezonu, ali u plej-ofu nijesu
se najveće šanse daju Golden Stejtu, Los Anđeles Klipersima i Finiksu. Generalno, na vrhu, po procjenama bukmejkera, su prošlogodišnji finalisti Golden Stejt i Boston. Slijede, Bruklin, Finiks, Klipersi i Milvoki. Od ove šestorke su dosta daleko Los Anđeles Lejkersi i Dalas…
Da li će Nikola Jokić uspjeti da nastavi niz i osvoji treću uzastopnu MVP titulu i nađe
mogli ništa više da naprave osim da časno izgube od Milvokija u prvoj rundi. Bulsi su se pominjali kao mogući partner Jute u poslu za Rudija Gobera, ali nijesu bili spremni da se odreknu Patrika Vilijamsa, pa su se zadovoljili dovođenjem Andrea Dramonda kao zamjene za Vučevića. Došao je i Slovenac Goran Dragić koji bi mogao da ima mnogo važniju ulogu od one koju je očekivao. Naime, povreda koljena Bola se pokazala ozbiljnijom nego što se mislilo, pa je on morao da ode na novu operaciju što
se u društvu Vilta Čembrlena Bila Rasela i Lerija Birda? Da li će se nastaviti dominacija Evropljana kao najkorisnijih igrača u NBA, s obzirom na to da je prije Jokića dva puta uzastopno ovo pitanje dobio Adetokumbo? Da li je ovo sezona u kojoj će Džoel Embid konačno dobiti ovo priznanje? Rano je odgovoriti na sva ova pitanja, ali je pomenuta trojka među kandidatima za najboljeg igrača sezone, iako većina
Posljednja značajna promjena odnosi se na pravila igre. NBA liga je, naime, ljetos uvela pravilo inspirisano evropskim, pooštravajući kaznu za takozvane faulove u tranziciji, odnosno namjerno napravljene faulove da bi
se zaustavile ofanzivne tranzicije (kontre). Umjesto dosadašnjeg faula i jednostavnog zadržavanja posjeda za ekipu čiji je igrač fauliran, sudije će ubuduće za takav faul dosuditi i slobodno bacanje, koje će moći da izve-
de igrač po izboru ekipe. Ova promjena, kako objašnjavaju iz NBA lige, će podstaći timove da poboljšaju defanzivnu tranziciju koja će omogućiti više kontranapada i brzih šuteva, sve u korist spektakla.
znači da neće biti spreman u prvim sedmicama sezone. Bol je dosta važan za igru Bulsa, a njegovu ulogu će morati da uzmu lanjski ruki Ajo Dosunmu i Dragić. Bulsi imaju dobru ekipu, ali nijesu pravi izazivači za mjesto najboljih na Istoku.
analitičara ne daje velike šanse Jokiću.
Luka Dončić ulazi u svoju petu NBA sezonu i mnogi vjeruju da će upravo ove godine ponijeti priznanje najboljeg igrača lige. Većina generalnih menadžera u najkvalitetnijoj košarkaškoj ligi na svijetu trenutno dijeli mišljenje u to da je as Dalasa prvi kandidat za MVP titulu.
U ovoj konkurenciji su, svakako, i Kevin Djurent, Džejson Tetum, Stef Kari, Dža Morant Lebron Džejms Kavaj Lenard
Čekajući da komesar Adam Silver otkrije sljedeće korake na planu proširenja lige (sa 30 na barem 32 tima) i uvođenja turnira usred sezone (o kojem se govori od 2021. godine), potvrđen je dosadašnji sistem takmičenja, sa uspješnim eksperimentom ,,plej-ina“, koji je prošao
Doduše, mogu to postati ako Lavin napravi dodatni iskorak i približi se grupi najboljih NBA igrača. Novac za to je dobio (215 miliona dolara za novi petogodišnji ugovor), pa je samo pitanje da li ima dovoljno talenta da odvede Čikago korak dalje.
Džejmsom je 20. sezona u NBA ligi i prilika da dostigne i prestigne rekord po broju poena Karima Abdula Džabara, koji vodi sa 38.387 poena. As Lejkersa trenutno zaostaje 1.325 poena i više nego realno je, ako ga zdravlje posluži, da do rekorda stigne već početkom iduće godine.
titula su u NBA ligi pojedinačno osvojili Los Anđeles Lejkersi i Boston, najviše u istoriji najjače košarkaške lige planete
trogodišnju fazu testiranja na sjajan način i uvjerio sveligu, igrače, vlasnike franšiza i navijače. Tako će i sredinom aprila iduće godine timovi plasirani od sedmog do desetog mjesta u dvije konferencije kroz plej-in tražiti mjesto u prvoj rundi plej-ofa. Prvi put od početka pandemije, NBA će imati svoje etape u Evropi, Latinskoj Americi, Bliskom istoku i Aziji. ,,Globalne igre“ su se, dakle, vratile: NBA je u predsezoni ,,posjetio“ Saitamu (Japan) i, po prvi put, zemlju u Persijskom zalivu -
17Džejms, koji je u septembru produžio ugovor sa Lejkersima na još dvije godine, zbog povreda je u prošloj sezoni odigrao samo 56 od 82 utakmice Lejkersa, ali je imao odličan prosjek od 30,3 poena po meču, što mu je omogućilo da na vječitoj listi strijelaca prestigne Karla Melouna (36.928)…
Abu Dabi. U decembru i januaru, međutim, na red će doći Meksiko siti i Pariz. Pored toga, u kalendaru je otkriven još jedan ,,poklon“ lige za navijače. U pitanju je takozvana Neđelja rivala (Rivals Week), od 24. do 28. januara, odnosno petodnevni događaj posvećen najžešćim rivalstvima posljednjih godina. Program uključuje derbi Memfis – Golden Stejt, Lejkersi – Klipersi, Bruklin - Njujork, istorijski meč između Bostona i Lejkersa i još mnogo toga… S. JONČIĆ
– Karim Benzema dobitnik je ,,Zlatne lopte“ za 2022. godinu.
Francuski napadač odigrao je sjajno u sezoni 2021/22, osvojio Ligu šampiona i špansku La Ligu, u 46 utakmica u svim takmičenjima postigao 44 pogotka, uz 15 asistencija.
Peti je Francuz koji je osvojio najvažnije individualno priznanje u svjetskom fudbalu, prvi nakon 1998. godine i Zinedina Zidana koji mu je i uručio priznanje.
- Uvijek sam imao san da je sve moguće. Bio je težak period kada nijesam bio u reprezentaciji, ali nijesam odustajao. Vjerovao sam da ću se vratiti. Ponosan sam na moje putovanje, koje je bilo teško. Bila su teška vremena i za moju porodicu. Biti ovdje danas i osvojiti ovu nagradu prvi put za moj trud samo me tjera da budem još bolji. Srećan sam, zahvaljujem se saigračima i trenerima i u Realu i reprezentaciji. Hvala i predsjedniku Reala Florentinu Peresu. ,,Zlatna lopta“ je individualna nagrada, ali je proizvod timskog rada - rekao je Benzema.
Drugo mjesto osvojio je Sadio Mane, treće Kevin de Brujne, a četvrto Robert Levandovski Od petog do 10. mjesta poređani su Mohamed Salah, Kilijan Mbape, Tibo Kurtoa, Vinisijus Žunior, Luka Modrić i Erling Haland
Lionel Mesi prvi put od 2005. godine nije završio u užem izboru za Zlatnu loptu, dok je Kristijano Ronaldo 20. na listi. Prvi put od 2006. nijedan od njih dvojice nije među prva tri fudbalera na planeti.
Priznanje ,,Gerd Miler“ za najboljeg napadača pripalo je Robertu Levandovskom, koji je proteklog ljeta iz Bajerna prešao u Barselonu.
- Ovo je nova epizoda u mojoj karijeri. Od prvog minuta vidio sam da zajedno s mojim saigra-
MADRIDčima imamo veliki potencijal i imaću priliku da postignem mnogo pogodaka – izjavio je poljski golgeter.
Nagrada ,,Lav Jašin“ za najboljeg golmana otišla je u ruke Tiba Kurtoe Belgijanac je bio odličan na golu Reala u pohodu na trofej u La Ligi i Ligi šampiona i prvi je golman ,,kraljevskog kluba“ s ovim priznanjem.
Kurtoa je nagradu osvojio u konkurenciji Alisona, Edersona, Mendija, Menjana a uručio mu ju je Sebastijan Ale, kojem je ljetos otkriven tumor testisa.
Mančester siti je najbolji klub, ispred Liverpula i Real Madrida. Računao se broj nominacija u šest kategorija, uključujući ženski fudbal.
Nagrada ,,Rejmond Kopa“ za najboljeg mladog igrača pripala je fudbaleru Barselone Gaviju
Drugu godinu zaredom trofej je otišao kod igrača Barselone, s obzirom na to da je prošle godine dobitnik bio Pedri - Ponosan sam. Hvala svima koji su bili uz mene i kada je bilo dobro, ali i kada je bilo lošije – izjavio je Gavi.
Iza Gavija završili su Francuz Eduardo Kamavinga iz Real Madrida i Njemac Džamal Musijala iz Bajerna.
Prvi osvajač nagrade ,,Sokrates“ za najbolju društvenu inicijativu je Sadio Mane.
Senegelac je poznat po humanitarnom radu, dao je novac za izgradnju škola, bolnica, terena u domovini.
- Ponekad sam malo stidljiv, ali mogu da kažem da sam zaista srećan što sam u prilici da uradim ono što je do mene da učinim stvari boljim za moj narod – rekao je Mane.
Drugu godinu zaredom za najbolju fudbalerku proglašena je Aleksija Puteljas, šampionka Španije s Barselonom.
U Ligi šampiona je u finalu poražena od Liona.
- Srećan sam što sam se vratila ovdje. Prije godinu sam osvojila nagradu prvi put i pogurala da budem još bolja. Bez saigračica to ne bi bilo moguće. Želim da zahvalim stručnom štabu, treneru, svima u klubu. Pokušavamo da napredujemo iz dana u dan - rekla je Puteljas. Druga je u glasanju bila Engleskinja Bet Mid, a treća Australijanka Sem Ker Ne. K.
NIKŠIĆ – Šampion se, očigledno, opustio, nije se još dozvao na pravi način ili ne shvata da i s ,,fenjerašem“ kada igraš - treba dati sve od sebe. Jer na to obavezuju maksimalno motivisana igra do posljednjeg sudijskog zvižduka i činjenica da neki rivali, pogotovo kad se potcijene, i te kako mogu da ,,zakinu“.
Mornar nije tim za potcjenjivanje, bar zvanično, toga su bili svjesni kraj Bistrice i prije posljednjeg meča, pa čak su tvrdili da Barani ne zaslužuju mjesto na začelju tabele, da su odlično organizovali klub, da imaju kvalitetan i iskusan igrački kadar...
I poveli su Nikšićani, istina kasnije nego što se od njih očekivalo, iz jedanaesterca, pa u finišu bili i brojčano jači na terenu, ali... Dozvolili su Mornaru da izjednači i u konačnom odnese bod iz Nikšića.
Tačno je da Nenad Brnović nije mogao da računa
na nekoliko najistaknutijih prvotimca, da su ih povrede skrhale uoči posljednjih par mečeva, da se sve to dešavalo prilično neočekivano, na zagrijavanjima pred okršaje...
Alibi za remi ne mogu naći ni najveći optimisti, tim prije ako se zna da je Sutjeska minule sedmice izgubila od Jezera, te da je ovo drugi meč s Baranima u kojem nijesu potvrdili dominaciju, a najavili su odbranu titule, pa i borbu za duplu krunu.
Nije kasno, u vrhu je šampion, ima najbolju gol razliku, ali ovakve situacije ne bi smjele da im se ponavljaju, ukoliko istinski žele i da se uključe u borbu za neki od trofeja.
Prvotimac Marko Matanović svjestan je propusta svoje ekipe i vjeruje da će vrlo brzo izaći iz rezultatske, pa i krize igre koja je evidentna.
- Teška utakmica, a još nam je teže palo što nijesmo
Kvali kacije za vaterpolo Evrokuposvojili sva tri boda. Ponovo smo loše ušli u meč, teren je bio težak za igru, mučili smo se i nijesmo sproveli u djelo ništa od onoga što smo zamislili. Oni su se branili, vrlo uspješno, a mi kad smo postigli taj pogodak kao da nam je bilo dovoljno. U nastavku oni ostaju i sa igračem manje, ali tek tada su i počeli da igraju ozbiljnije na što mi nijesmo umjeli odgovoriti. Primili smo gol iz prekida i ponovo, drugi put ove sezone, nijesmo uspjeli nadigrati Barane. No, šta tu sad da se priča, okrećemo se meču sa Iskrom i vjerujem da je vrijeme da se, napokon, vratimo na pobjednički kolosijek - riječi su Matanovića koji je igrao od početka protiv Mornara.
Nije bilo prije dva dana na tarenu povrijeđenih Grivića, Marka Vučića Strikovića a Knežević je već kolima unazad van stroja, pa bi se moglo konstatovati i da nije
PODGORICA - Vaterpolo Evrokup nastavlja se 27. oktobra, a Jadran iz Herceg Novog igraće sa ekipom iz Šapca (domaćin), Solarisom iz Hrvatske, Trstom (Italija) i francuskim Pei Deksom.
Mladost iz Zagreba ugostiće vicešampiona Crne Gore
Primorca, Honveda (Mađarska), Paoka iz Grčke i španskog predstavnika Mediterana. Najbolja dva tima iz šest grupa Evrokupa izboriće direktan plasman u osminu finala. Na prvi pogled sve grupe su skoro izjednačene, a možda je najnepredvidljivija grupa A u kojoj će Jadran probati u jakoj
konkurenciji da dođe do prva dva mjesta. Crnogorske ekipe nedavno su završile učešće u drugom krugu kvalifikacija Lige šampiona. Zalogaj je bio ogroman, Primorac kod kuće nije mogao više od remija i dva poraza, a Novljani su bili malo bliži prolazu u baraž elitnog takmičenja. A. M.
ZLATIBOR - Turistički rekreativni kompleks ,,Zlatibor“. Gledalaca: 100. Sudije: Arsenijević (Srbija), Galić (Hrvatska), Dašić (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 17:21, 16:12, 18:17, 10:14.
PODGORICA: Vujić 12 (32), Vojinović 1 (2-1), Anđušić, Kljajević 7 (5-4), Vujisić 2, Brnović, Kaluđerović 2, Fofana 13, Bratož 14 (14-11), Vukčević, Barišić 10 (7-2), Hot. SUTJESKA: Vrbica 11 (2-1), Vulević 7 (5-3), Varajić, Koprivica 4, Ćalić, Vujović 15 (55), Bojić, Tomašević 10 (5-4), Popović 11 (10-7), Lužaić 7 (32), Gutović.
Sutjeska je dobila crnogorski derbi na otvaranju nove sezone u ABA 2 ligi – Nikšićani su slavili 64:61, u meču koji nije bio lijep za oko, vjerovatno zbog značaja utakmice na startu,,balona“ na Zlatiboru.
Četiri minuta prije kraja, Podgorica je vodila 58:53, a onda je uslijedila serija Sutjeske 9:0 i vođstvo 62:58, na 19 sekundi
prije kraja. Kada je djelovalo da je Sutjeska prelomila meč, Domen Bratož je postigao trojku za Podgoričane (62:61), dok je Mašan Vrbica ubacio jedno od dva bacanja za Sutjesku (63:61).
Uslijedio je napad Podgorice, Andrej Vulević je, sekundu prije kraja, faulirao Luku Barišića, koji je oba puta bio neprecizan i sve je bilo riješeno.
Sutjeska je u u drugoj četvrtini ekipa imala maksimalnih 11 poena prednosti (28:17), ali je Podgorica do poluvremena uspjela da izjednači – 33:33.
Drugo poluvrijeme je poenima otvorio Miloš Koprivica (35:33), da bi Podgorica napravila seriju 8:0 i povela 41:35. Sutjeska je poslije poena Miloša Vujovića ponovo povela (53:51), ali je Podgorica uzvratila sa sedam vezanih poena (58:53). Ipak, Nikšićani su serijom 9:0 zakoračili ka pobjedi. Nakon međusobnog duela, crnogorski timovi će na Zlatiboru odigrati još po jedan meč - Sutjeska u srijedu igra sa makedonskim TFT-om (18 sati), dok Podgoricu u četvrtak od 21 čas očekuje duel sa domaćim Zlatiborom. S. J.
PODGORICA - Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće od 20. do 26. oktobra na turniru preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Nakon odrađenih priprema u Podgorici, selektor Goran Perišić odlučio se da u Poljsku povede 20 igrača - golmani: Stefan Nenezić (Budućnost), Ognjen Milović (Kom); odbrana: Bodin Tomašević, Zarija Kumburović, Lazar Maraš (Budućnost), Bojan Damjanović (Sutjeska), Aleksa Karadžić (Iskra), Miloš
Vračar (Podgorica), Lazar Šekularac (Jedinstvo), Tomislav Turović (Kom); vezni red: Stefan Đukanović, Danilo Vukanić, Andrej Camaj, Vasilije Adžić (Budućnost), Andrija Bulatović, Andrija Skrobanović (Kom), Nemanja
čudo što se nijesu snašli protiv ,,fenjeraša“, pogotovo što su gosti pred kraj meča u vatru ubacili vrlo iskusne fudbalere Ćetkovića, Raičevića i Kajevića Nakon 12 odigranih prvenstvenih mečeva Sutjeska je druga, sa osvojenim 21 bodom. Ima bod zaostatka u odnosu na lidera tabele
iz Tuzi, a dva prednosti u poređenju s ekipama Budućnosti i Jezera. Tačno je da „plavo-bijeli“ imaju ubjedljivo najbolju gol razliku (+15), imaju i najubjedljiviju pobjedu šampionata (5:0 protiv Jedinstva), da gostuju narednog vikenda Iskri koja je sad na začelju tabele, da su ostali u igri i za trofej namijenjen
najboljem u Kup takmičenju, ali ukoliko ne donesu kompletan plijen iz Danilovgrada, pa makar i bod ne zasluže u najvećem derbiju, s Podgoričanima, koji ih očekuje nakon sedmicu i to kraj Bistrice, teško je očekivati da se ovoj ekipi ostvare ambiciozno zamišljeni snovi za ovu sezonu. Ra. P.
PODGORICA – Sutjeska je imala maksimalan skor kraj Bistrice, Mornar bio bez osvojenog boda na gostovanjima, a duel u Nikšiću išao je ka tome da će se te dvije serije nastaviti. Šampion je imao prednost (1:0), imao i igrača više (isključen golman Popović u 71. minutu), ali se Mornar nije predavao, vjerovao je u sebe i prvim seniorskim golom Velimira Ljutice uspio da stigne do boda. Bod u rezultatskom smislu ne znači previše Mornaru, ali način na koji su Barani stigli do njega i to protiv šampiona sigurno da ima izuzetnu vrijednost… - Odigrali smo dobar meč. Zadovoljan sam partijom mog tima, jer smo u većem dijelu meča bili ravnopravni, a u posljednjjem dijelu slobodno mogu reći da smo bili čak i bolji od Sutjeske. Uprkos činjenici da smo imali igrača manje i nepovoljan rezultat, nijesmo se predavali, vjerovali smo u sebe i smogli snage da postignemo gol za izjednačenje –objasnio je mladi štoper Velimir Ljutica.
Sjajni Baranin, koji je ove sezone skrenuo pažnju na sebe,
iako još klinac sada je standardni prvotimac, zbog čega trener Andrija Delibašić nema brigu oko toga ko će biti ,,bonus“ igrač u timu. Ljutica je upravo uspio da pogodi mrežu Sutjeske, tako da je baš protiv šampiona postigao prvi seniorski gol… - Presrećan sam zbog svog de-
bitantskog gola za seniorski tim. Drago mi je da sam pogodio za remi i to protiv šampiona Crne Gore i jednog od naših najvećih klubova. Svi smo dali doprinos, a gol za mene sigurno da će imati posebnu važnost da budem još bolji i sigurniji – skromno je istakao Ljutica. R. P.
GRUPA A (ŠABAC):
Jadran, Solaris, Šabac, Trst, Pei Deks Grupa B (Strazbur): Savona, Strazbur, De Zan, Partizan
GRUPA C (DUISBURG): Turkoan, Barselona, Palermo, Duisburg Grupa D (Zagreb): Mladost, Primorac, Honved, PAOK, Mediteran
GRUPA E (SOLNOK): Crvena zvezda, Solnok, Žaibas, Monpelje; GRUPA F (BUKUREŠT): Ortiđa, Vitorija Gimaraeš, Steaua, Zuglo, Valis Valjevo
za EP Radević (TSC, Srbija), Pavle Pićurić (Sutjeska); napad: Marko Perović (Budućnost), Marko Tadić (OFK Nikšić).
,,Sokoli“ će nastup u grupi 5 otvoriti duelom sa domaćinom turnira Poljskom, 20. oktobra.
Tri dana kasnije igraju sa Austrijom, dok će se u posljednjem kolu sastati sa Andorom. Dvije najbolje plasirane selekcije izboriće plasman u elitnu rundu kvalifikacija.
- Ova generacija je tokom godine provela dosta vremena zajedno, radeći u vrhunskim uslovima. Upravo taj rad mi daje za pravo da budem siguran da smo maksimalno spremni za kvalifikacije, od kojih puno očekujemo iako smo u teškoj grupi, a svega dvije selekcije idu dalje. Vjerujem da ćemo u sve tri utakmice uspjeti da se nametnemo i da ćemo, kao i do sada, igrati za gol više. kazao je selektor Perišić. R. P.
PODGORICA - Budućnost misli na mlađe snage – podgorički klub je sa Jovanom Dašićem potpisao profesionalni ugovor do ljeta 2025. godine.
Devetnaestogodišnji vezista upisao je 10 nastupa za prvi tim ,,plavih“, prethodnu polusezonu proveo je u Drugoj ligi igrajući za Kom, a trenutno je pozajmljen tivatskom Arsenalu.
Dašić u dresu primorskog prvoligaša pruža zapažene partije i prepoznat je kao neko ko bi mogao da bude važan šraf u perspektivi Budućnosti.
Talentovani fudbaler sredine terena na zimu će se vratiti u matično jato i boriti za mjesto u timu ,,plavih“. - Veoma sam zadovoljan potpisivanjem ugovora, trudiću se da opravdam ukazano povjerenje na najbolji način. Pružaću svoj maksimum na svakom treningu
i nadam se da ću pomoći ekipi u osvajanju titule. Drago mi je što se na kraju prvog dijela sezone vraćam u svoj klub, a očekujem da ću radom i požrtvovanjem izboriti mjesto prvotimca, kao i da ću zajedno sa ekipom slaviti nove pobjede –za klupski sajt kaže Dašić, koji je novi ugovor potpisao u društvu sportskog direktora Anta Drobnjaka Pomenuti tandem poznaje se od ranije. Konkretno – sa Zlatice, gdje su proljetos sarađivali kao trener i igrač. Dašić je pod vođstvom Drobnjaka postigao dva gola na 13 utakmica, a u aktuelnoj jesenjoj polusezoni je upisao tri pogotka i asistenciju na 11 mečeva za Arsenal.
- I u Komu i Arsenalu sam bio odlično prihvaćen od starta. Zahvalan sam svim ljudima iz ta dva kluba i želim im
sve najbolje u narednom dijelu sezone. Pozajmice su bile od velikog značaja da bih se dokazao i stekao iskustvo igranja u seniorskom fudbalu - poručio je Dašić, koji ističe da će dati sve od sebe za bolje rezultate Tivćana dok se ne vrati u Budućnost.
- Arsenal je ove sezone debitovao u Pr-
voj ligi, a do sada je ostvario dobar plasman i mislim da će do kraja da izbori još bolju poziciju. Učiniću sve da mu pomognem koliko budem mogao do kraja jeseni. Nakon toga slijedi Budućnost, a povratak u prvi tim željno iščekujem i nadam se odličnim rezultatima i igrama – zaključio je Dašić. D. K.
jača trofeja – Budućnost, a u narednoj rundi igraće sa Podgoricom, jedinim drugoligašem u masovnijem takmičenju.
Dečić je u prvom kolu eliminisao prošlogodišnjeg osva-
Sutjeska ide na Rudar koji će biti domaćin, dok će Iskra do-
čekati Mornar. Prolaz među četiri najbolje ekipe tražiće Arsenal i Jedinstvo u međusobnom duelu. Četvrtfinale Kupa Crne Gore igra se na jednu dobijenu utakmicu, a mečevi su zakazani za 26. oktobar. D. K.
Sagledavajući sveukupnu za ostavštinu, sa sigurnošću se može iskazati tvrdnja da pro stor crnogorskog primorja i basena Skadarskog jezera sa drži najviše sakralnih zdanja, upoređujući ih sa ostalim re gijama na crnogorskoj terito riji. Objašnjenje za ovu poja vu može se naći u razvijenijoj socijalnoj i ekonomskoj struk turi ovog područja, ali i isto ta ko povoljnijim geografskim uslovima.
Kultovi svetaca su predstav ljali identitetske odrednice srednjovjekovnih gradova u primorskom pojasu Balkana. Prenošenje svetačkih moštiju na istočnojadranskoj obali po sebno je došlo do izražaja po četkom IX vijeka. U Zadar su prenešene mošti sv. Anasta zije 806. godine. Kotorski tr govci su 809. godine prenijeli tijelo sv. Tripuna. Isti proces je zahvatio zapadnije kraje ve, kako se vidi prema preno su moštija sv. Marka u Vene ciju 828. godine i pronalasku moštiju sv. Jakova u Galiciji oko 830. godine. Mošti su pre nošene i u kasnijim vjekovi ma, kao što su Normani doni jeli sv. Nikolu iz grada Mire u Bari, 1087. godine. Venecijanci su 1125. godine brodom preni jeli tijelo sv. Isidora sa Hiosa, prilikom čega je zabilježeno da su moreplovci jedrili pored Ul cinjskog zaliva. Zadar je imao raširen kult. sv. Anastazija i sv. Hrisogona (slovenski Kr ševan), Split, sv. Dujma, Du brovnik, sv. Vlaha, Kotor sv. Tripuna, Drač, sv. Astiusa i sv. Isavrija, Larisa, sv. Ahili ja. Kod drugih gradova domi nantni kultovi su bili više po znati zaštitnici u hrišćanstvu, koji su se mogli naširoko pro naći u društvenim jezgrima. Tako se u Baru pronalazi kult sv. Teodora, a zatim od XI vi jeka sv. Đorđa, u Svaču sv. Jo vana, u Ulcinju sv. Marije, u Skadru sv. Stefana, u Solunu sv. Dimitrija U albanskom jezičkom po
Sa sigurnošću se može ustvrditi da prostor Crnogorskog primorja i basena Skadarskog jezera sadrži najviše sakralnih zdanja, upoređujući ih sa ostalim regijama na crnogorskoj teritoriji. Objašnjenje za ovu pojavu može se naći u razvijenijoj socijalnoj i ekonomskoj strukturi ovog područja, ali i isto tako povoljnijim geografskim uslovima
dručju nazivi mjesta, koji po tiču od crkvenih objekata, ima ju prefiks Shën-, Shëm/ Shim-, Shë-, Sh. Među njima se pomi nju sv. Marija, sv. Ilija, sv. Di mitrije, sv. Veneranda, sv. Te odor, sv. Đorđe, sv. Nikola, sv. Atanasije, sv. Jovan, sv. Vlah, sv. Matija, sv. Stefan, sv. Petar, sv. Mihailo, sv. Pavle, sv. Srđ, sv. Toma, sv. Aleksandar, sv. Jakov, sv. Vasilije, sv. Barto lomej, sv. Simon, sv. Donat, sv. Tadej, sv. Eleuterio, sv. Je ronim, sv. Vakh, sv. Eufemija i sv. Vavila. Crkveni nazivi se odnose u određenim slučaje vima na objekte istočnopravo slavne provenijencije, dok se u drugim odnose na sakralne građevine rimokatoličkog po rijekla. Na crnogorskoj terito riji uočavaju se toponimi Špje tr u Malom Ostrosu, Šinlji na uzvišenju iznad Svača, Šime hil u Rastišu i Štodra na Bojani. Bugari su se 679. godine nase lili južno od istočnog toka Du nava, koji razdvaja Balkansko poluostrvo. Za vrijeme kneza Borisa 864. godine, Bugarska je primila hrišćanstvo. Vladar je sebi dodao ime Mihailo po ugledu na vizantijskog cara Mihaila III (842–867). Iako je jedno vrijeme u ovom periodu trajala naklonost bugarske cr kve prema Rimu, glavni vjer ski centar ostao je Carigrad. Od Iraklijeve reforme uprav nog sistema grčki jezik je u zvaničnoj komunikaciji bio dominantan na području Egej skog sliva. Počevši od 992. go dine, kad je Venecija dobila prve trgovačke povlastice od vizantijskog cara, zapadno od Bosfora i Dardanela, na Ape ninskom poluostrvu, razvi
jali su se gradovi-države, ko ji su preuzimali trgovinu na istočnom Mediteranu. Drža va sv. Marka je 1082. godine od nasljednika Rimskog car stva dobila još veće benefici je. Četvrt Pize u Carigradu je osnovana 1111−1112. godine, a Đenove 1170. godine. Nase obina Amalfija je zabilježe na u povelji Isaka II Anđela 1192. godine. U atmosferi oja čale moći, organizovan je IV krstaški rat (1202−1204), kad su italijanske države opusto šile Carigrad i formirale nji ma podložne države. Uporedo sa stvaranjem novih subjeka ta, na istim reonima osnovana je Latinska patrijaršija, čije je sjedište bio nekadašnji glavni
Posebnu hagiografsku cjelinu predstav ljaju nazivi mjesta bez latinskog pre fiksa sanctus. Navedeni nazivi mjesta nalaze se na ključnim geografskim položajima, uzvišenjima, uz rijeku ili potok, gdje je bila učestala ljudska djelatnost. U slu čajevima kad postoji direktna veza između naziva i istoimenog patrona crkve, zaključak je da je lokalitet dobio ime po sakralnom zdanju
grad Vizantije i više latinskih duhovnih dijeceza. Cilj je bio uspostavljanje crkve na latin skom jeziku. Međutim, sa ob novom Vizantije 1261. godine ovaj projekat je u izvođenju su štinski bio okončan. Posebnu hagiografsku cjelinu predstavljaju nazivi mjesta bez latinskog prefiksa sanctus. Oni
čine interesantnu cjelinu za istraživanje, jer usljed nedo statka pisanih istorijskih do kumenata i materijalnih ar tefakata, jesu putokaz za dalja istraživanja. Navedeni nazi vi mjesta nalaze se na ključ nim geografskim položajima, uzvišenjima, uz rijeku ili po tok, gdje je bila učestala ljud ska djelatnost. U slučajevima kad postoji direktna veza iz među naziva i istoimenog pa trona crkve, zaključak je da je lokalitet dobio ime po sakral nom zdanju. Istraživanje an
Crnogorski istoričar Petar Lekić objavio je nedavno studiju „Hrišćanski kul tovi u Crnoj Gori (I-XVIII vijek)”, čime je popunjena velika praznina u našoj medijavelistici i razumije vanju dvomilenijumskog civilizacijskog hoda. Knjigu je objavila Matica crnogorska
troponima sa potencijalnim imenom sveca značajnije je u kontinentalnom pojasu nego u priobalnom dijelu, zbog to ga što se dominantni arhivski podaci nalaze u primorskim centrima i odnose se na ljude, mjesta i događaje sa tog pod ručja. Npr. utvrđenje Đurđe vac iznad Budve, gdje se nala ze ostaci crkve Sv. Đorđa, a po kojoj je mjesto dobilo ime, se u istorijskoj dokumentaciji prvi put spominje u doba Stefana Crnojevića, čime se spozna je da je u tom periodu posto jao sakralni objekat. Mnoga mjesta u unutrašnjosti Bal kanskog poluostrva duguju svoj naziv svetačkom kultu u medievalnoj prošlosti. Arilje je dobilo naziv po sv. Ahiliju Naselje Prokuplje je nazvano po sv. Prokopiju. Đunis u bi zini Niša je u ovoj formi na stalo od kulta sv. Dionizija Gradovi Sremska i Kosovska Mitrovica imaju naziv po cr kvenim objektima posvećenim sv. Dimitriju. Vid kod Met kovića duguje svoje ime crkvi Sv. Vida. Opština Donji Miho ljac nosi naziv prema crkvi Sv. Mihaila. Mjesto Spas na rije ci Drim odnosi se na nekadaš nju crkvu posvećenu sv. Spa su. Ponekad su pojedini narodi donosili kultove sa svojom mi gracijom, a jedan od takvih pri mjera na crnogorskom pro storu mogao bi se odnositi na rudare Sase, koje srednjovje kovni izvori spominju u Brsko vu, a na čije prisustvo upuću je kult sv. Ursule Kelnske, u toponimu Ursulovačka jeze ra na planini Bjelasici. Na raz međi Crmnice i Rijeke Crnoje vića mogu se prepoznati ostaci jevrejske populacije preko to ponima Židov muk, u povelji kralja Stefana Uroša (XIII–XIV vijek) i Židova međa u do kumentu gospodara Ivana Cr nojevića (XV vijek).
Životi svetaca se spoznaju na osnovu žitija – hagiografija.
Uvođenje ličnosti među sve titelje naziva se kanonizacija. Poslije proglašenja za svetite lja, nastaje životopis u kojem su opisani njegov život i smrt.
Ove biografije vrlo često sa drže priče koje se odnose na natprirodne moći. Uobiča jeno je da svetac dobija svo ju likovnu predstavu na ikoni ili fresci. Njegov umjetnički lik prezentiran je u skladu sa prepoznatljivošću, na osno vu koje je proglašen za sveca. (Nastavlja se)
Priredio: Slobodan ČUKIĆOstaci crkve Sv. Đorđa podno Đurđevca, prije obnove Ostatak zapadnog pročelja crkve Sv. Srđa i Bakha na Bojani Kotor i Katedrala Sv. Tripuna na graviri Đuzepea Rozaća iz 1598. godine
ADVOKAT MILENA LABOVIĆ
Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica
UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za proda ju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.
Prodaja će se održati dana 04.11.2022. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatske kancelarije Labović & Vujisić Law Firm – Ul. Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Čelebić Nedeljka koja je upisana u listu nepokretnosti broj 3602 KO Podgorica III, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br. 5099/9, PD 29, spratnost PN, površine 45 m².
Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na VII prodaji iznosi 42.500.00 €.
Ukupan iznos preostalog duga dužnika MONEY DOO Podgorica na dan 26.10.2021. godine iznosi 484.361,15 €, i to po osnovu:
•Ugovora o izdavanju garancije broj 6353/19 (GP2019/15), iznos od 5.591,39 €
•Ugovora o izdavanju garancije broj 6352/19 (GP2019/16), iznos od 2.414,49 €
•Ugovora o kreditu broj 6351/19 (KR2019/151), iznos od 105.532,31 € i
•Ugovora o kreditu broj 6350/19 (KR2019/152), iznos od 370.822,96 €.
Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 42.500.00 €.
Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 03.11.2022. godine do 15:00 h, na adresu advokatatske kancelarije L & V Law FirmŠeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.
U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:
-za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.
U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 5 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 7 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.
ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Labović
ADVOKAT MILENA LABOVIĆ
Šeika Zaida2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica
UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za prodaju nepokretno sti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA
Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.
Prodaja će se održati dana 28.10.2022. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatatske kancelarije Labović & Vukotić Law Firm, ul. Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica.
Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jovanović Željka upisane u listu nepokretnosti br. 395 KO Rogami, Uprave za nekretnine PJ Podgorica, i to: -katastarska parcela broj 1269/2, plan 7, skica 032, potes Donji Rogami, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 500 m2, livadu 5. klase površine 156 m2 i porodičnu stambenu zgradu površine 136 m2, -katastarska parcela broj 1269/4, plan 7, skica 032, potes Donji Rogami, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 5. klase površine 85 m2, -katastarska parcela broj 1270/2, plan 7, skica 032, potes Donji Rogami, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 3. klase površine 313 m2, -katastarska parcela broj 1271/2, plan 7, skica 032, potes Donji Rogami, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 3. klase površine 178 m2, -katastarska parcela broj 1272/2, plan 7, skica 032, potes Donji Rogami, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 3. klase površine 451 m2 -porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1269/2, spratnosti P1, u osnovi površine 136 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade, spratnost P, površine 21 m2, PD2 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor, spratnost P, površine 14 m2 i PD3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 120 m2. Početna kupoprodajna cijena na XXVI prodaji iznosi 101.650.00 € Ukupan iznos preostalog duga dužnika Starter CG DOO Podgorica na dan 05.08.2020. godine, po osnovu Ugovora o izdavanju garancije br. 939/16-2 iznosi 48.489,74 € i po osnovu Ugovora o kreditu broj 9524/17 iznosi 34.084,18 €, što ukupno iznosi 82.573,92 €.
Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 170.000,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 27.10.2022. godine do 15:00 h, na adresu advokatatske kancelarije L & V Law Firm - Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: -za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgori ca, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.
U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.
Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.
Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica
UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za proda ju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.
Prodaja će se održati dana 28.10.2022. godine, sa početkom u 12h, u prostorijama Hotela AGAPE, Bulevar 24 novembra 14, Bar.
Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Božović Borke, upisana u listu nepokretnosti br. sada 338, KO Bartula, PJ Bar i to -katastarska parcela broj 162/10, potes Bartula, ukupne površine 642 m2, koja po načinu korišćenja pred stavlja voćnjak 3 klase površine 19 m2, dvorište površine 500 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1 površine 123 m2.
Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na XXI prodaji iznosi 36.000.00 €.
Ukupan iznos preostalog duga dužnika Božović Mirka na dan 18.09.2020. godine iznosi 50.298,71 €. Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 36.000.00 €.
Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 27.10.2022. godine do 15:00 h, na adresu advokatatske kancelarije L & V Law FirmŠeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.
U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:
-za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.
U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.
ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Labović
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
Poslovna oznaka I.br.2876/2019
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “HOLDCO EAST”DOO ( raniji naziv Heta As set Resolution doo Podgorica), ul. Cetinjska br.11, koga zastupa Vanja Mugoša, avokat iz Podgorice, ul. Slobode br. 16, protiv izvršnog dužnika protiv izvršnog dužnika Petričević Milena, ul. Sadine bb, Podgorica, donio je dana 14.10.2022. godine, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM izvršnom dužniku Petričević Milena, ul. Sadine bb, Podgorica, vrši se dostavljanje zakl jučka o preuzimanju pokretnih stvari od 23.08.2022godine i dopis od 23.08.2022.godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.
S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitel ju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju.
Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
Poslovni broj Iv.br.2142/22JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca DOO Franca marketi, Bijelo Polje, adresa Sv. Petra Cetinjskog bb, pro tiv izvršnog dužnika DOO Kala Company MNE, Podgorica, adresa Bul. Vojvode Stanka Radonjića 27, PIB:03315096, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 4.597,92€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 17.10.2022.godine,
Da se izvršni dužnik DOO Kala Company MNE, Podgorica, PIB:03315096, sa posledn jom poznatom adresom Bulevar Vojvode Stanka Radonjića 27, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.2142/22 od 27.09.2022.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.
Podgorica, 17.10.2022. godine
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.
Poslovni broj: I 2831/22
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnogpovjerioca NVO “PAM CG” PODGORICA, DR VUKAŠINA MARKOVIĆA 110-112,Podgorica, PIB: 02453614, koga zastupa punomoćnik VLADIMIR ČEJOVIĆ, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “CASTELLO BABOVIĆ” BAR, ILINO BB-HOTEL “ CASTELLO”, Bar, PIB: 02758164, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 484,00 eura, dana 17.10.2022. godine,
Da se izvršni dužnik DOO “CASTELLO BABOVIĆ” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju I.br. 2831/22 od 26.09.2022. godine i rješenje o troškovima od 17.10.2022. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
Javni poziv za prikupljanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izdavanje školskog prostora u zakup
1.Izdavanje u zakup fiskulturne sale, radnim danima, u terminu od 18-22 časa, subotom i nedjeljom , sa utvrđenom minimalnom cijenom zakupa od 15 eura za jedan sat treninga, odnosno jedan termin.
2. Izdavanje u zakup prostorije za rad đačke kuhinje sa minimalnom mjesečnom cijenom zakupa od 150,00 eura.
1
PRODAJE se porodična kuća u centru Virpazara Tel. 069/153-040
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558
TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978
POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higije ničarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instala cija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 6
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
Poslovni broj: Iv 2768/22 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Prnjić Milan iz Bara, Ulica 192, br. 65, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 639,84 eura, dana 17.10.2022. godine,
Da se izvršni dužnik Prnjić Milan iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2768/22 od 16.09.2022. godine rješenje o troškovima od 17.10.2022. godine.
3. Izdavanje u zakup prostorije opremljene za rad zubne ordinacije sa minimalnom mjesečnom cijenom zakupa u iznosu od 120,00 eura.
4.Izdavanje u zakup školskog poligona poslije redovne nastave sa utvrđenom minimal nom cijenom od 5,00 eura za 1 sat korišćenja, odnosno jedan termin.
5.Navedeni prostor se izdaje na period za školsku 2022/23.godinu.
6. Prednost zakupa kod termina u fiskulturnoj sali imaju registrovani klubovi koji treniraju mlađe kategorije.
Urednica
M ARIJA I VANOVI
-N
LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77
Universal Capital Bank
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
Poslovni broj: Ivm 2662/22
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Foldana Financial“ DOO Podgorica, Cetinjska 11, PIB 03302709, koju zastupa punomoćnik Valentina Dujović Radulović, advokat iz Pogorice, protiv izvršnog dužnika Labović Igor iz Bara, 24. novembra br. 7, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 4.828,78 eura, dana 17.10.2022. godine,
Da se izvršni dužnik Labović Igor iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitel ju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br. 2662/22 od 02.09.2022. godine rješenje o troškovima od 17.10.2022. godine.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
7. Plaćanje zakupa se vrši unaprijed, a najkasnije do 5-og u mjesecu za taj mjesec.Broj sati-termina koje zakupci ne koriste tokom mjeseca ne ulaze u cijenu plaćanja ( praznici Nova godina, vjerski praznici i sl.)
8. Svi zakupci moraju imati izmiren dug po osnovi zakupnine za prethodnu godinu, do dana objavljivanja Javnog oglasa za zakup školskog prostora za šk.2022/23.g. inače se njihove ponude neće razmatrati.
9.Utrošak električne energije, vode i sredstava za higijenu i rad radnice na održavanju higijene u fiskulturnoj sali uračunati su u cijenu termina.
10.Zakupnina za đačku kuhinju plaća se za mjesece kada škola radi a zakupnina za zubnu ordinaciju plaća se tokom svih mjeseci u godini .U ovom dijelu školskog prostora stvarni troškovi se obračunavaju shodno potrošnji ( električna energija dr.)
Prilikom dostavljanja ponuda na Javni poziv obavezno dostaviti sledeće podatke za klubove i firme: Rješenje o registraciji PIB, adresu, žiro račun, ime prezime i JMBG lica ovlašćenog za zastupanje, za fizička lica: Ime i prezime ,Jmbg lica koje će vršiti zastupanje, adresu stanovanja i tekući račun. Ponuđači za zakup Đačke kuhinje pored navedenog dužni su dostaviti: Rješenje o upisu u Registar odobrenih objekata, asortiman proizvoda, cjenovnik za isti i Sertifikat o bezbjednosti hrane.
Napomena: Javni poziv je otvoren 8 (osam ) dana, od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja.
Ponude dostaviti u zatvorenoj
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Iv. br. 1386/21.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Zetatrans“ AD Podgorica, Ćemovsko polje bb, protiv izvršnog dužnika DOO “VN Motors” Bar, Makedonska A1, na osnovu vjerodostojne isprave –faktura br. 351088 od 30.05.2020. godine; faktura br. 351106 od 30.06.2020. godine; faktura br. 351111 od 30.06.2020. godine; faktura br. 351112 od 30.06.2020. godine; faktura br. 351121 od 31.07.2020. godine; faktura br. 351141 od 31.08.2020. godine; faktura br. 351160 od 30.09.2021. godine; faktura br. 451459 od 31.01.2021. godine; faktura br. 451467 od 28.02.2021. godine; faktura br. 451479 od 31.03.2021. godine; faktura br. 451485 od 31.05.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 17.10.2022. godine donio je
I Određuje se prva prodaja pokretnih stvari izvršnog dužnika to: PMV marke Audi 8 VIN: WAUZZZ4H1AN004531 crne boje, godina proizvodnje 2010; PMV Audi A3 VIN: WAUZZZ8P19B009050 sive metalik boje, godina proizvodnje 2008 i PMV marke BMW TIP 530 XD VIN: WBANM71020CP15052 crne boje, godina proizvodnje 2006, u obimu prava svojine izvršnog dužnika reda 1/1.
II Pokretne stvari navedene u st. 1. ovog zaključka su predmet prodaje po rješenju o promjeni sredstava izvršenja Iv. br. 1386/21. od 27.06.2022. godine, donijetog radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.
III Vrijednost navedenih pokretnih stvari utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti Javnog izvršitelja Iv. br. 1386/21. od 06.09.2022. godine i iznosi 24.900,00 €.
IV Druga prodaja pokretnih stvari obaviće se putem usmenog Javnog nadmetanja dana, 10.11.2022. godine u 12,00 h u kancelariji Javnog izvršitelja, na adresi : Bul. 24. Novembra bb – pored cvjećare “ Orhideja “ u Baru.
V Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumijeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje.
VI Prodaja pokretnih stvari obaviće se po najpovoljnijoj cijeni, računajući od početne cijene utvrđene rješenjem o utvrđivanju vrijednosti i na prvoj prodaji pokretne stvari se ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti utvrđene navedenim rješenjem.
VII Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja pred kojim teče izvršni postupak, da se popisane stvari iz stava I. mogu prodati na prvom Javnom nadmetanju i za cijenu nižu od procijenjene vrijednosti.
VIII Ako na drugom Javnom nadmetanju nije postignuta cijena u visini procijenjene vrijednosti pokretnih stvari, Javni izvršitelj će odrediti sledeće Javno nadmetanje - shodno odredbi čl. 95. st. 3. ZIO.
IX Kupac je dužan da cijenu plati stvari preuzme odmah po zaključenju Javnog nadmetanja (prodaja neposrednom pogodbom).
X Javni izvršitelj može stvari predati kupcu i u slučaju kada nije platio cijenu, ako na to, na svoj rizik, pristane izvršni povjerilac u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene.
XI Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.
XII Novčana sredstva dobijena od prodate stvari uplatiti na posebni račun Javnog izvršitelja broj 540 – 7175 – 57, kod “ Erste banka “ AD sa sjedištem u Podgorici.
XIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene, nije dužan da uplati iznos postignute cijene.
XIV Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da uplati razliku između iznosa potraživanja i postignute cijene.
XV Zaključak o prodaji objaviti u medijima dnevnom listu “ Nova Pobjeda “ doo sa sjedištem u Podgorici najkasnije 15 dana prije dana održavanja Javnog nadmetanja.
XVI Izvršni povjerilac i izvršni dužnik obavijestiće se o mjestu, danu času prodaje stvari. Dana, 17.10.2022. godine
JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl. 8. ZIO.
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
da je Nosilac projekta, „BELLA ADRIA REAL ESTATE AND CONSTRUCTION DOO“ iz Pod gorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredi nu za kabliranje 0,4 kV i 10 kV nadzemne mreže iznad KP 67/4 KO Kumbor, Opštini Herceg.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, Opštine Herceg Novi, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 27.10.2022. godine.
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Službeni list CG“, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
da je Nosilac projekta „ZETAGRADNJA“ d.o.o. iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Stambeno-poslovnog objekta D,sa podzemnom garažom - Faza2, na UP11, DUP „Blok35-36“, koju čine kat.parcele 4540/6 KO Podgorica III, Opština Podgorica.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 27.10.2022.godine.
Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni
Posljednji pozdrav našoj dragoj
Posljednji pozdrav voljenoj majci
Tvoji:zaova RADMILA, zaovičić DRAGAN VUČETIĆ sa porodicom
Draga Make, bila si veliki prijatelj naše porodice, pa je tuga u našim srcima prevelika. Dok postojimo čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav voljenoj tetki
U našim srcima posebno mjesto imaće tvoja ljubav, pažnja i toplina sa kojom si nas uvijek dočekivala. Nedostajaćeš nam.Čuvaćemo uspomenu na tebe.
IVAN i MILICA
845
Posljednji pozdrav dragoj ujni
Danas ne žalimo za tvojim odlaskom već slavimo i pamtimo tvoj život! Zahvalni smo na svemu što si uradila za nas!
NIKOLA, DANILO i MARKO
pozdrav dragoj ujni
MARINI MILOVIĆ
Posljednji pozdrav majci, svekrvi i babi
TvojaDANIJELA NOVOVIĆ sa porodicom
Mnogo je razloga da u ovom tužnom trenutku budemo veoma ponosni!
Opraštamo se od našeg dragog komšije
NIKOLA, DANIJELA, LUKA i NIKOLINA
Ostaćeš
Posljednji pozdrav dragoj
u najljepšem sjećanju.
ULAZA
MARINI MILOVIĆ
Tvoji:
VESELIN, jetrva VESNA, đeveričići BORO i NAĐA
Posljednji pozdrav voljenoj majci DUŠKI
Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od vremena i zaborava. Vječno ću te čuvati na posebnom mjestu gdje si uvijek i bila.
Tvoja kćerka DANIJELA sa porodicom 844
Ožalošćeni:
Posljednji
BATU AGRAMOVIĆU
BLAGOJA
Posljednji pozdrav dragom
Baja, hvala ti na dobroti i osmijesima kojima si bojio naše dane. Biće teško zamisliti vrijeme bez tvog vedrog duha i tvog velikog i čistog srca koje si nosio u grudima.
IGOR, SANJA, FILIP i ANĐELA GROZDANIĆ
Dana 15. oktobra 2022. godine umrla je u Los Anđelesu đe je obavljena sahrana
Neka te čuvaju anđeli rajski, moja iskrena i velika prijateljice.
LJEPE ĆOSOVIĆ sa porodicom 838
Draga naša
Teško je prihvatiti istinu da te više nećemo vidjeti, zagrliti, poljubiti. Našu ljubav nikad nećemo prekinuti. Ostaćeš u našim sjećanjima zauvijek.
Tvoji: NIKOLA, ACO, JECA i GOCA836
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 17. oktobra od 11 do 16 časova i 18. oktobra od 11 do 14 i 30 časova kada krećemo za Glibavac gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Po želji pokojnice cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: majka VIDOSAVA – DESA, suprug RANKO,sin BLAŽEN, JOVAN i LUKA, ćerke DANIJELA i LANA, sestra BRANISLAVKA – BRANKA, braća BRANKO i NIKOLA, snahe SLAVICA i GORDANA, đever ŽIVKO, jetrvaMAJA i ostala brojna rodbina GARDAŠEVIĆ i BAJOVIĆ
Keka moja,
Ostavila mi je bol i vječnu prazninu. Bila je moja snaga, ponos i moj anđeo.
Sestra NAĐA
Tvoje postojanje je bila moja snaga, tvoje ime moj veliki ponos. Bila si i zauvijek ćeš biti moja najvoljenija tetkica na svijetu. Naučila si me mnogo toga, ali ne i kako da živim bez tebe. Ne dostajaćeš mi zauvijek. Volim te do neba, znam da si uz mene.
Posljednji pozdrav iskrenoj i dragoj prijateljici
Počivaj u miru. BOĆA i MAJA ĆOSOVIĆ sa djecom 826
Posljednji pozdrav dragoj komšinici
Počivaj u miru. STEVANOVIĆ, SIMANIĆ i JOVANOVIĆ 827
Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od zaborava.
Tvoja sestra BRANKA, zet VESKO, sestrična MARIJA i LUKA
Voljenoj tetki posljednji pozdrav.
Od DRAGANA, SNEŽANE i DAJANE
Dana
života,
Sahrana će se obaviti u krugu porodice, 18. oktobra u 15 časova, na Novom gradskom groblju u Budvi. Kuća žalosti: Topliški put bb, Budva.
Ožalošćeni: sinovi NIKOLA, DANILO i MARKO, sestra HAJDANA, đever VESELIN, zaove RUŽA i RADMILA, snahe VESNA, DANIJELA, DANKA i SARA, unučad LUKA i NIKOLINA i ostala mnogobrojna rodbina
Duboko nas je pogodila vijest o tvom odlasku. Hvala ti za sve i priliku da budemo tvoji prijatelji. Privilegija i drugarstvo koje se pamti zauvijek. Bar je ostao bez jednog čestitog i dobrog čovjeka , a mi bez druga, prijatelja i saborca.
Uvjereni smo da si otišao na bolje mjesto i neka te anđeli čuvaju. Slava ti i pokoj imao.
Posljednji pozdrav dragoj majci i tašti
Dana 18. oktobra 2022. navršava se godinu dana od smrti naše
Ćerka MILENA i zet TOMAŽ
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici
ILINKI KAŠĆELAN
Porodica JUŽNIČ
Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti
,,U oluji, buri, s okovima leda, i gubitke teške i olujnu sjetu,Činiti se prirodan i vedar, Najljepša je umjetnost na svijetu.“ To si bila Ti. Uspomene na tebe nas tješe.
Voljena moja baba, hvala ti što si mi pružila ljubav, hvala na lijepim razgovorima. Nikad te neću zaboraviti i uvijek ću te voljeti. Nedostaješ.
Ćerka MARINA, unuk MIRKO i zet SLOBO VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi
Sin MIODRAG, snaha ALEKSANDRA, unuke DAMJANA i DUNJA
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki ILINKI KAŠĆELAN
Sestra ANĐELIJA, sestričine DANIJELA, MILANKA i DRAGANA sa porodicama
LJILJANKA JOVOVIĆ
Tvoja unuka ANĐELIJA
Sahrana će se obaviti u krugu porodice 19. oktobra.
Voljeni ne umiru RAŚKA MIJO PAVIĆEVIĆ
Anđele moj, Majko. Jesi li se raželjela želje tvoje, sina jedinoga. Danas mu slaviš rođendan, želji mojoj, bratu jedinome.
Volim Vas ZORICA
Ožalošćeni: djeca SNEŽANA i ZVEZDAN sa porodicama i supruga MARIJA
821
Godina dana je od smrti našeg supruga, oca i đeda
Deset godina je od kada je od nas otišao naš dragi 18. 10. 2012 – 18. 10. 2022.
Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru, djedu i
VESELINA VESKA Mićovog VUJAČIĆA
Od zaborava ga čuva porodica kroz najljepše uspomene i sjećanja.
Supruga OLGA, GAGA, DRAGAN i BOŽO sa porodicama 812 18. 10. 2001 – 18. 10. 2022.
Bio si naša snaga, sigurnost i čvrsti oslonac.Živiš u svakoj našoj riječi, suzi i uspomeni. S bolom i ponosom uvijek ćemo te voljeti i od zaborava čuvati.
Tvoji: supruga STANKA, ćerke NEVENKA, VJERA i MILIJANA sa porodicama 810
Navršava se šest mjeseci od kada nije sa nama naš voljeni
MITRUBATO, IVANA, MILICA, ĐINA, JOVAN, NAĐA i VUK
Dani prolaze, teško je prihvatiti istinu da te više nema. Uvijek ćemo te voljeti i nikad te nećemo zaboraviti. Ostala je bol i velika praznina u našim srcima.
Vole te i tuguju za tobom Supruga VESNA, kćeri JOVANA, JELENA i JASNA,unuci NIKŠA, LUKA i BOGDAN, zetovi VLADIMIR OROVIĆ i IVICA ULIĆEVIĆ
Opraštamo se od
832
Četiri godine su od smrti našeg dragog
Vrijeme prolazi ali tuga ostaje. Otišao si tiho kao što si i živio. Ostaje nam velika praznina bez tebe. Zato smo ponosni na tvoj častan život. Počivaj u miru.
Iza nas su decenije zajedničkog rada i lijepih uspomena. Duboko smo potreseni preranim odlaskom dragog nam Zorana. Pamtićemo ga kao plemenitog, duhovitog i dobrog kolegu.
Kolektiv ZUACG MONTEFARMPočivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava...
Tvoja PORODICA
Navršava se godina dana od smrti naše drage
U četvrtak, 20. oktobra 2022, u 11 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću na groblju Sveti Jovan u Sutomoru, Sin ALEKSANDAR sa porodicom 829
