Dnevni list Pobjeda 18.04.2020.

18, 19. i 20. april 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19551 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PANDEMIJA KOVIDA-19 : Sto dana najveće krize u 21. vijeku

Da li će jedan virus promijeniti svijet

ZA PRAZNIČNI BROJ GOVORE Ivan Brajović, predsjednik Skupštine

Izbori će biti u razumnom i zakonskom roku

» Svi su danas u strahu od korona virusa koji je stigao iz Kine. Od 20.

januara i prvog pojavljivanja kovida-19 u SAD i 24. februara kada je virus stigao u Evropu, samo se ređaju brojke apokalipse. Danas svijet stenje pod teretom pandemije: broj zaraženih je premašio 2,2 miliona, umrlo je više od 150.000 ljudi, a stotine miliona pokušava da sastavi mozaik polomljenih života, opstaje i živi zatvoreno, bez dodira, bez rukovanja, bez ljubljenja...

STR. 11.

Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve vladika Mihailo

Sabotiranjem mjera Vlade SPC nastavlja da atakuje na državu STR. 13.

ILUSTRACIJA: I.BOŽOVIĆ

Stefan Baral, epidemiolog i profesor na „Džon Hopkins“ univerzitetu

Efikasnoj vakcini se ne možemo nadati još bar nekoliko godina

STR. 4, 5, 6. i 7.

ŽIVOT SA TROJKAMA U DOBA KORONE: Kako je Sandra Dragović pretvorila izolaciju u igru i zabavu

Tobogan je u kuhinji, a šator u dnevnoj sobi

Političke stranke su se tokom pandemije korona virusa mahom držale korektno i primjereno situaciji

STR. 3.

Odmjereni potezi vlasti, politički faulovi DF-a i mudro ponašanje Đeljošaja STR. 10.

Crnogorski i svjetski gitarista Miloš Karadaglić

Muzika nikada neće stati STR. 22.

Dragan Bokan, predsjednik Košarkaškog kluba Budućnost Voli

Nudimo organizaciju ABA završnice u Podgorici

STR. 24. i 25.

STR. 18. i 19.

NAREDNI BROJ IZLAZI 21. APRILA

2

U fokusu: Korona virUs

Bilješka

Rođak...

Protiv korone ne možemo „ilegalno“, jer svi imamo „rođake“, mada bi emociju „svojtljivosti“ trebalo da odgodimo tamo do Dana mladosti Moj rođak sa sela. Moj rođak iz Amerike. Moj rođak iz Podgorice. Moj rođak iz Kolašina...

I tako redom. Kult rođaka je i te kako raspostranjen u Crnoj Gori. Zapravo se i ne zna „intenzitet svojštine“. Nije brat od rođenog ili izvanjeg strica, nije brat od ujaka ili tetke, ali je – rođak. Može da bude istog prezimena, a ne mora.

Jedan susret sa rođakom iz Amerike u jednom dvorištu u Plavu, uz pridružene bolesti, imao je, evo, tragičan efekat. A donio je dosta problema kada je u pitanju mobilnost i širenje korona virusa. Naravno, najviše porodici koja je dočekala rođaka i u kojoj se, desila smrt.

A onda se sve širi kao ovaj proljećni vjetar - razvigor. Vjetar razvija goru na drveću, a susret sa rođakom razvija koronu ispod Visitora, ali i ugrožava strateški važnu sjevernu korona bolnicu u Beranama...

Možda je sve moglo da bude manje tragično da je izgovorena samo jedna rečenica: „Imao sam kontakt sa rođakom koji je došao iz Amerike i koji je u samoizolaciji“.

Korona definitivno obožava kada se mi nešto sramotimo i stidimo da priznamo da je temperatura povišena, da se nešto na suvo kašljuca, da smo imali neke, možda, rizične kontakte. Sa rođakom iz Amerike ili iz Podgorice, Bara, Nikšića... Svejedno...

Znači, da pokušamo da slučaj „moga rođaka“, a evo je jedan od njih imao tragičan epilog, pretvorimo u kolektivnu korist, jer se samo kolektivnim učincima možemo boriti protiv korone...

Nije sramota priznati da ste bili u komunikaciji sa nekim ko je u samoizolaciji. Nije sramota provjeriti da li ste inficirani. Nije sramota biti inficiran korona virusom. Neodgovorno je, a samim tim i sramotno i rizično, nemati kontakt sa zdravstvenim sistemom i preduzeti adekvatne mjere.

Naravno, ovo nije prijekor preminulom stanovniku Plava, jer smo pročitali da mu je šećer bio blizu 40 što je samo po sebi bilo opasno po život. Ovo je opomena za sve nas da korona ne voli sve mjere koje preduzimamo, ali voli našu „ilegalu“ i konspirativnost.

Protiv korone ne možemo „ilegalno“ jer svi imamo „rođake“ mada bi dobro bilo da emociju „svojtljivosti“ odgodimo tamo do Dana mladosti.

Dr. DRAŠKOVIĆ

18, 19. i 20. april 2020.

Peta žrtva korona virusa u Crnoj Gori

Plavljanin preminuo u beranskoj bolnici

PODGORICA – Pacijent iz Plava koji se liječio od korona virusa u beranskoj Opštoj bolnici, preminuo je juče ujutru i on je peta žrtva korona virusa u Crnoj Gori. Rezultati testova 62 zaposlena u beranskoj bolnici pokazali su da niko od njih nije zaražen. Testirano je 12 ljekara, 43 medicinske sestre i sedam nemedicinskih radnika. Svi oni su prethodna dva dana proveli u strogom karantinu u beranskoj bolnici.

Tri ljekara i 28 medicinskih sestara koje nijesu bile u neposrednom kontaktu sa oboljelim nastaviće rad uz zdravstveno sanitarni nadzor. Ostali će biti narednih četrnaest dana u samoizolaciji, nakon čega će kako to nalaže stroga procedura, ponovo biti testirani.

Peta žrtva korona virusa u našoj zemlji je Plavljanin (65), koji se javio 4. aprila u beransku bolnicu, zbog povrede lijeve ruke, nakon čega ga je pregledao hirurg. Urađeni su mu nalazi koji su pokazali da je vrijednost šećera u krvi 39,8 - bio je životno ugrožen, pa je hospitalizovan na interno odjeljenje ove bolnice. U tom trenutku, prema riječima doktorke na Infektivnom odjeljenju te zdravstvene ustanove, Lidije Kljajić nije imao simptome koji ukazuju na kovid infekciju, a pri tome je i negirao da je dolazio u kontakt sa kovid pozitivnim osobama.

Pacijent je 7. aprila u toku noći dobio visoku temperaturu, a osmog je urađen rendgen pluća koji je bio uredan, kao i laboratorijski nalazi. Da ima korona virus ustanovljeno je tek 14. aprila, kada je premješten na infektivno odjeljenje Opšte bolnice Berane.

Od trenutka saznanja da ovaj pacijent ima

korona virus, interno odjeljenje je zatvoreno, a epidemiolozi Instituta za javno zdravlje su stavili u izolaciju 62 zdravstvena radnika beranske Opšte bolnice.

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da od 31 uzorka, koje su juče obradili epidemiolozi, nije bilo nijednog pozitivnog nalaza na korona virus.

Od 31 uzorka, sedam je uzeto u Domu zdravlja i bolnici u Beranama.

- U Crnoj Gori su od početka dešavanja sa novim korona virusom inficirane 303 osobe. Trenutno su zaražene 243 osobe, dok je 55 oporavljenih - saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

U Podgorici je inficirano 157 osoba, u Tuzima 36, u Nikšiću 32, Baru 23, Ulcinju 22,

Andrijevici sedam osoba, u Bijelom Polju i Herceg Novom po šest osoba, u Budvi i Plavu po četiri i Danilovgradu i Tivtu po tri.

Kako je juče na pres konferenciji Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti saopštio pomoćnik direktora Kliničkog centra dr Nemanja Radojević, 34 pacijenata koja su pozitivna na korona virus su hospitalizovana, od čega su dva na respiratoru i životno su ugroženi.

- Od tih 34 pacijenta, 17 je u Kliničkom centru, dva u Beranama, sedam u Nikšiću i osam u Baru. Od 17 u Kliničkom centru 12 je na Infektivnoj, dva na Internoj i tri na Intenzivnoj klinici - rekao je Radojević.

K. J.

Politika

18, 19. i 20. april 2020.

3

INTERVJU: Dr Stefan Baral, epidemiolog i profesor na prestižnom „Džon Hopkins“ univerzitetu

Efikasnoj vakcini se ne možemo nadati još bar nekoliko godina Često se kaže da virus napada sve jednako i da ne diskriminiše, ali smo vidjeli veliku heterogenost ovog virusa i da nanosi veću štetu u nižim društveno-ekonomskim slojevima ili među ljudima koji žive u oblastima visoke gustine naseljenosti. Dakle: ako kažete ljudima koji su u skloništima za beskućnike ili ustanovama za dugotrajno zbrinjavanje da se samoizoluju, to je praktično nemoguće jer ti ljudi nemaju privatne sobe PODGORICA – Sigurna i efikasna vakcina za virus kovid-19 neće biti dostupna bar još nekoliko godina. Čak i kada ispitivanja budu završena, potrebno je masovno povećati proizvodnju vakcine i distribuirati je. Obično ovaj proces može trajati do pet godina, tako da mislim da bi čak i polovina toga vremena u ovom slučaju bila nevjerovatno brza – kazao je u razgovoru za Pobjedu epidemiolog Stefan Baral, profesor na prestižnom „Džon Hopkins“ univerzitetu, čije analize i statistike prethodnih mjeseci koriste svi – od medija do nauke.

Baral ističe i da je za male zemlje kao što je Crna Gora, ključno epidemiološko anketiranje što više osoba i posebno praćenje onih ljudi koji su se vratili sa putovanja – čak i ako nemaju nikakve simptome infekcije.

POBJEDA: Posljednje informacije, koje izazivaju nova strahovanja, dolaze iz Južne Koreje, gdje se 91 osoba oporavljena od korona virusa ponovo razboljela. Što se desilo?

Zar nijesu stekli imunitet kada su preležali infekciju?

BARAL: Pitanja koja se tiču imuniteta ostaju nejasna. Korona virusi su uobičajeni uzroci „obične prehlade“ i zasnivaju se na RNA kodiranju, pa su skloniji mutacijama od virusa zasnovanih na DNK, što može otežati našem imunološkom sistemu da nauči kako se boriti protiv njih. Dakle, može se dogoditi da je virus mutirao i da su bili zaraženi malo drugačijim sojem - ali ne bih se iznenadio ako bismo ponovo mogli biti zaraženi virusom jer on stalno mutira.

POBJEDA: Što su, prema Vašem mišljenju, države i zdravstveni sistemi uradili pogrešno, pa je došlo do ovakvog brzog globalnog širenja zaraze?

BARAL: U principu, teško se pripremiti za novi virus, odnosno odmah imati za njega testove, biti u mogućnosti da ih distribuirate i obezbijediti ih ljudima kojima su najpotrebniji.

Vjerujem da bi ovdje pomogao intenzivniji skrining simptoma…

Iako postoje dokazi o asimptomatskom prenošenju virusa, većina ljudi je imala blage ili ozbiljnije simptome tokom prenošenja zaraze i mogli su da se izbjegavaju.

Takođe, često se kaže da virus napada sve jednako i da ne diskriminiše, ali smo vidjeli veliku heterogenost ovog virusa i da predstavlja veće opterećenje u nižim društveno-ekonomskim oblastima ili među ljudima koji žive u obla-

stima visoke gustine naseljenosti. Hoću da kažem: ako kažete ljudima koji su u skloništima za beskućnike, ili ustanovama za dugotrajno zbrinjavanje da se samoizoluju, to je praktično nemoguće jer ti ljudi nemaju privatne sobe.

Stoga, mislim da smo imali specifičniji odgovor na virus koji pogađa one koji su najugroženiji. Vjerujem da smo se, pravovremenom reakcijom, možda mogli zaštititi od visoke stope smrtnosti koja vlada u ustanovama za dugotrajno zbrinjavanje.

POBJEDA: Island, mala zemlja poput Crne Gore, sprovela je ,,random“ testiranje stanovnika, koje je, prema podacima njihovih ljekara, pokazalo da je skoro 50 odsto slučajeva, pozitivnih na korona virus bilo bez simptoma infekcije. Ovo im je, kako tvrde, pomoglo da zaustave masovno širenje virusa. Mislite li da je tako nešto moguće i u Cr-

noj Gori, zemlji od preko 600.000 stanovnika?

BARAL: Vjerujem da je većina slučajeva asimptomatska ili sa blagim simptomima virusa. Pojedini bi se složili sa tim da bi svi ovi ljudi mogli da stvore ,,imunitet krda“ u kojem virus ne bi mogao da inficira one koji su već bili nosioci virusa. Samim tim, manje bi bilo vjerovatno da bi mogli biti inficirani oni koji imaju tešku kliničku sliku.

Za manje države i okruženja, smatram da je ključno da je najbolje što se može - posmatrati ljude koji su putovali; da se vrše intenzivna epidemiološka anketiranja kontakata, u smislu da se vidi da li je neki od tih kontakata bio simptomatski iako nijesu imali nikakve simptome...

Takođe smatram da je intenzivnija provjera simptoma, uključujući provjeru temperature, od centralne važnosti da pomogne u ciljanom testiranju i strategijama praćenja kontakata.

POBJEDA: Koliko je u prosjeku potrebno vremena za pronalazak vakcine za zarazne bolesti i što su Vaša očekivanja kada je u pitanju vakcina za kovid-19?

BARAL: Iako trenutno postoje ozbiljna ulaganja u vakcinu, nijesam optimističan da ćemo imati sigurnu i efektnu vakcinu bar još nekoliko godina. Čak i kada ispitivanja budu završena, potrebno je povećati proizvodnju vakcine i distribuirati je.

Obično ovaj proces može trajati do pet godina, tako da mislim da bi polovina toga vremena u ovom slučaju bila nevjerovatno brza.

I ne radi se samo o tome da je potrebno biti brz u administrativnim pitanjima, već moramo biti sigurni da je ta vakcina bezbjedna i da neće imati štetne efekte ili biti problematična za one kojima je najpotrebnija.

POBJEDA: Nedavne studije su pokazale da virus, osim što napada pluća, u jedan od tri slučaja infekcije, napada i mozak, da su zabiježeni određeni neurološki ispadi. Imate li informacije ili saznanja o tome?

BARAL: Nije neuobičajeno da

 UNIVERZITET „DŽON HOPKINS“: Radno mjesto dr Barala

Biografija Stefan Baral je epidemiolog i profesor na odjeljenju za epidemiogiju na „Džon Hopkins“ univerzitetu. Školovao se i usavršavao na univerzitetima „Džon Hopkins“, „Kvin“, „Mekmaster“ i „Mekgil“.

Baral je uključen u HIV epidemiologiju, prevenciju i implementaciju istraživanja vezanih za epidemiologiju, ljudska prava sa posebnim fokusom na seksualne manjine u Zapadnoj, Centralnoj i Južnoj Africi i djelovima Azije.

Baral je predvodio i podržao implementaciju i evaluaciju niza istraživanja za prevenciju HIV-a.

Sa više od 160 naučnih publikacija Baral je dobro poznato ime u tom polju.

Osvojio je i nekoliko profesorskih nagrada i nagrada za mentorstvo. https://www.jhsph.edu/ faculty/directory/profile/2433/stefan-baral

virusi izazivaju encefalitis ili infekciju u mozgu. Meni je za sada nepoznato da li ovaj virus to čini snažnije nego ostali, među njima i grip. Ali da, definitivno postoje dokazi da neki ljudi imaju encephalitis kao odgovor na ovaj virus, dok drugi imaju delirijum povezan sa infekcijom u cjelini.

Način da se utvrdi razlika je da se napravi takozvani ,,spina tap“ ili lumbalna punkcija i tako se testira se virus. Ali, pošto u ovom trenutku nema mnogo liječenja, to možda neće mnogo značiti a i sam postupak je vrlo neugodan.

POBJEDA: Postoje li konkretni dokazi da se neki od ljekova koji se prethodnih dana sve češće pominju, mogu koristiti za liječenje virusa?

BARAL: U toku je mnogo ispitivanja, uključujući antiretrovirusne ljekove koji se koriste za HIV, jer je to takođe RNA virus, ljekovi protiv inflamatornih i imunomodulatora za sprečavanje „citokinske oluje“ (fenomena koji podrazumijeva prejaku reakciju imunološkog sistema) ili imuni odgovor povezan sa virusnom infekcijom, kao i antibiotici za liječenje sekundarnih bakterijskih infekcija koje potiču od virusne infekcije.

Vjerujem da su antibakterijski ljekovi veoma važni jer ljudi mogu da dobiju upalu pluća nakon ovih infekcija, ali za ostale ljekove nema dokaza. Antiretrovirusni ljekovi izgledaju obećavajuće i vjerodostojno su objasnili zašto bi djelovali. Međutim, za druge ljekove, uključujući hlorokin, nema dokaza, pa čak i postoje rani znaci veće smrtnosti povezani sa nepravilnostima elektrokardiograma koji mogu izazvati srčani Jovana ĐURIŠIĆ udar.

Ispituje se mnogo ljekova. Vjerujem da su antibakterijski ljekovi veoma važni jer ljudi mogu da dobiju upalu pluća nakon ovih infekcija. No, za ostale ljekove nema dokaza da su od presudne važnosti. Antiretrovirusni ljekovi izgledaju obećavajuće i vjerodostojno su objasnili zašto bi djelovali. Međutim, za druge ljekove, uključujući ,,hlorokin“, nema dokaza, čak postoje rani znaci veće smrtnosti, povezani sa nepravilnostima elektrokardiograma koji mogu izazvati srčani udar

4

U fokusu: KORONA VIRUS

18, 19. i 20. april 2020.

ilustracija: i.BOŽOViĆ

PANDEMIJA KOVIDA-19 : Sto dana najveće krize u 21. vijeku

Da li će jedan virus promijeniti svijet P

restupna je 2020. Sada znamo i zašto je prestupna. Od 9. januara kada se desila prva smrt od upale pluća nepoznatog porijekla u Vuhanu, kineskoj provinciji Hubej, prošlo je jedva sto dana. To prvo upozorenje niko nije želio da sluša u Pekingu, malo je ko išta znao o novom virusu van Kine. anas, sto dana kasnije, svi su u strahu od korona virusa.

Od 20. januara i prvog pojavjivanja kovida-19 u SAD i 24. februara kada je virus stigao u Evropu, samo se ređaju brojke

D

Prvi slučaj korona virusa u Evropi pojavio se u Francuskoj, u Bordou, 24. januara, kod pacijenta koji je putovao u Kinu, ali u javnosti se, utisak je čak ni stručnoj, tada još nijesu ni naslućivale razmjere opasnosti koju, ispostavilo se, nosi fatalna bolest kovid-19 koja se počela širiti iz Vuhana.

Svijet je ostao zatečen i nespreman.

Krajem prošle godine, baš posljednjeg dana 31. decembra Kina je obavijestila Svjetsku zdravstvenu organizaciju da je upala pluća nepoznatog uzroka u Vuhanu.

Prema dostupnim informaci-

jama, nijesu je ozbiljno shvatili, dok za svega nekoliko sedmica nije počela da sije smrt.

Upozorili su da se bolest, za koju vjeruju da je izaziva virus iz soja korona virusa - a koji je na čovjeka prenio slijepi miš na pijaci u Vuhanu - strahovito brzo širi sa čovjeka na čovjeka.

Lijeka do danas nema. Uskoro će četiri mjeseca od kada je virus identifikovan. Njegove najčešće žrtve su stariji ljudi i hronični bolesnici. Korona virus nijesu preživjeli ni hiljade ljudi koji nijesu tretirani kao rizična grupa – djeca, mladi, ljudi srednjih godina. Prije kovida-19 bili su potpuno zdravi.

SZO je proglasila pandemiju.

apokalipse. Danas svijet stenje pod teretom pandemije: broj zaraženih je premašio 2,2 miliona, umrlo je više od 150.000 ljudi... stotine miliona pokušava da sastavi mozaik polomjenih života, opstaje i živi zatvoreno, bez dodira, bez rukovanja, bez ljubjenja... li, žilava je ovo planeta. Kad jednom sve ovo prođe, a moraće da prođe, hoće li naš svijet biti sasvim drugačiji? Možda i bolji? Možda. Da li smo u izolaciji učili da cijenimo vrijednosti

A

Ispostavilo se da je jedini spas da se zaustavi širenje opasne zaraze izolacija građana.

KAD JE SMRT SVAKODNEVICA

Prva žrtva korona virusa bila je u Kini, 9. januara umro je 61-godišnji pacijent. Od tada smrt je postala svakodnevica svih zemalja u koje je stigla korona.

U Evropi do danas najpogođenija je Italija, pogotovo sjever ove države. Nije bilo dovoljno što je upravo Italija jedna od prvih u Evropi koja je obustavila letove u Kinu. To nije bilo dovoljno. U Italiji je do petka, 17. aprila, registrovano čak 22.170 mrtvih...

Prvi slučaj infekcije kod nas registrovan je 17. marta. Crna Gora je dugo bila jedina zemlja u Evropi koja je odolijevala kovidu-19.

Institut za javno zdravlje reagovao je još 24. februara preporukom građanima da odgode putovanja u Kinu i Italiju i da se jave zdravstvenim vlastima ako su boravili u te dvije zemlje.

Ubrzo su izašli i sa preporukama o izbjegavanju bliskih kontakata, redovnom pranju ruku sapunom najmanje 20 sekundi...

Građani Crne Gore nijesu se pokazali kao izuzetak u odnosu na svjet. Iako je već tada ko-

za koje smo smatrali da su naša svekodnevica, naša datost? Hoćemo li sjutra više cijeniti stvari koje smo do juče ignorisali, zaboravili ili možda smatrali suvišnim? Hoće li ovo vrijeme velikih preispitivanja biti zaloga da svijet pokušamo učiniti boljim? nogo pitanja. Presjek proživljenih sto dana pandemije kovida-19 koji Pobjeda donosi sigurno neće pružiti odgovore, niti imamo ambiciju. Moguće, samo, da postavimo neka prava pitanja.

M

rona harala u državama u koje je stigla, i dalje se sticao utisak da ovdje opasnost koja je prijetila niko nije ozbiljno nije shvatio.

Kafane krcate, ulice, šetališta, izletišta...

Neki čak nijesu gledali blagonaklono ni na odluku obustavljanja avionskog saobraćaja sa Milanom i Bolonjom, 28. februara, pošto je kovid-19 nemilice počeo da nosi živote na sjeveru Italije.

DOBA INTRIGA I VRIJEME PANIKE

I dok su građani zbijali šale na račun korona virusa i činjenice da smo i početkom marta

bili jedina zemlja u Evropi u kojoj nije registrovan, nadležnima nije bilo do smijeha, jer su znali da virus kuca na vrata.

A krenuli su i teoretičari zavjera – virus je sigurno registrovan ali neće da kažu.

- To nije tačno. Molim da se ne diže panika. Onog trenutka kada bude identifikovan, odmah ćemo informisati javnost – ubjeđivao je građane direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša, koji je u međuvremenu, prema istraživanjima, postao čovjek od najvećeg povjerenja građana u Crnoj Gori.

Kako se usložnjavala situacija u susjednoj Italiji i regionu po-

U fokusu: KORONA VIRUS

18, 19. i 20. april 2020.

HRONOLOGIJA

BRZE REAKCIJE INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE: dr Senad Begić i dr Boban Mugoša

nje, disciplinovano i odgovorno 86 odsto građana u poštovanju mjera za suzbijanje korona virusa.

21. mart - NKT objavio prvi spisak 1.022 osobe kojima su izdata rješenja o obaveznoj samoizolaciji.

22. mart - Prvi smrtni slučaj u Crnoj Gori, žrtva pacijent od 65 godina iz Herceg Novog.

Broj zaraženih 22. Nova mjera da se vjerski obredi obavljaju isključivo bez prisustva građana. Za đake počeo da se primjenjuje novi koncept učenja na daljinu ,,Uči doma“.

23. mart - Direktor SZO Hans Kluge pohvalio blagovremene mjere koje Crna Gora preduzima.

24. mart - Tuzi u karantinu, u gradu otkriveno 15 zaraženih iz jedne porodice.

25. mart – Grupa zdravstvenih radnika Doma

zdravlja Andrijevica i Hitne u kućnoj izolaciji nakon što je njihovom pacijentu u bolnici u Beranama registrovana infekcija. Taj pacijent je ujedno bio i prvi registrovani slučaj korona virusa u Beranama.

26. mart - Nacionalno koordinaciono tijelo formalno proglasilo epidemiju zarazne bolesti zbog koje je ugroženo čitavo područje Crne Gore. Zabilježeno još 16 inficiranih.

27. mart - Inficiran ljekar iz Bara. Grupi ljekara i medicinskih radnika Opšte bolnice u Baru određena mjera kućne izolacije.

29. mart - Postavljena 144 kreveta u Bemaks areni u Podgorici za lakše oboljele pacijente gdje će, za slučaj potrebe, biti locirana prva privremena bolnica.

30. mart - NKT donosi novu rigoroznu mjeru - zabrana izlaska iz objekata stanovanja građa-

nima ponedjeljkom od 19 do pet sati narednog dana, a subotom od 13 sati do ponedjeljka u pet sati. U izolaciji 237 zdravstvenih radnika.

31. mart – Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša saopštio da je narednih 15 dana krucijalno u borbi protiv širenja korona virusa. Klinički centar otvorio liniju za psihološku podršku - broj 1555.

1. april – Kreiran sajt coronainfocg.me 2. april – Testirano 27 osoba iz sela Biokovac, svi mještani stavljeni u kućnu izolaciju.

3. april – Baranin Mihailo Vukić prvi pacijent pobijedio korona virus, poslije 20 dana teške borbe. U Kliničkom centru se liječi i najmlađi pacijent, trogodišnjak iz Bijelog Polja. Registrovan najveći broj inficiranih - 37, ne radi se samo o jednom klasteru.

4. april – Inficiran mještanin naselja Vrela Ribnička kod Podgorice, 23 zgrade stavljene u karantin.

8. april - Nedjeljom zabranjen izlazak iz kuće od 11 sati do pet sati u ponedjeljak.

9. april - Trend niske stope obolijevanja nastavljen. Od 167 uzoraka, troje inficiranih.

12. april - Život u izolaciji još dvije sedmice, NKT produžio privremene mjere.

14. april – Vlada donijela odluku da sportski objekti u Podgorici, Golubovcima i Baru budu privremene bolnice. Zaposleni u Komanskom mostu, njih 48, u izolaciji u hotelu Evropa i Lovćen. U Kliničkom centru operisan prvi pacijent obolio od kovida-19. Urađena mu je traheotomija – otvaranje dušnika, kako bi se poboljšala funkcija pluća.

16. april - U beranskoj bolnici izolovana 42 zdravstvena radnika, nakon što je utvrđeno da je pacijent kojieg su liječili inficiran korona virusom.

17. april – Mjere ne poštuje oko 10 odsto građana. Upozorenje da za Podgoricu mogu biti pooštrene mjere.

M.BABOVIĆ

28. februar – Ministarstvo zdravlja na prijedlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore donijelo naredbu o privremenoj obustavi avionskog saobraćaja sa Milanom i Bolonjom.

10. mart - Zabranjena putovanja u zemlje pogođene korona virusom, a naloženo je da se sportski događaji, nacionalni i međunarodni, održavaju bez publike, izdata i naredba da se izbjegavaju masovna okupljanja.

11. mart – Redovi pred marketima, građani panično kupuju osnovne namirnice.

12. mart – Vlada donijela odluku da se objekti Regionalne škole za državnu upravu u Danilovgradu i stare kasarne Zoganj u Ulcinju odrede za karantin.

13. mart – Zabranjena sva javna okupljanja u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, posjete osobama na bolničkom liječenju u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne i dječje zaštite, osobama koje su uhapšene, pritvorene, kao i osuđenicima. Zabranjena putovanja u Francusku, Njemačku, Dansku, Japan, Austriju.

16. mart - Privremeno obustavljena nastava u školama i vrtićima, ali i na fakultetima.

15. mart - Katanac na kafane, lokale, teretane, tržne centre, kazina, igraonice, naložena distanca u trgovinima između kupaca najmanje dva metra.

16. mart - Obustavljen drumski, željeznički međunarodni saobraćaj, prizemljeni avioni.

17. mart – Potvrđeni prvi slučajevi virusa – inficirane Podgoričanka i Ulcinjanka.

18. mart - Obustavljen javni prevoz, zatvaraju se frizerski i kozmetički saloni, sahrane u najužem krugu porodice. Stigla prva grupa 33 crnogorska državljanina, avionom iz Budimpešte. Smješteni u karantin u Danilovgradu.

20. mart - Agencija IPSOS uradila istraživa-

5

Svaki zdravstveni sistem pokušava da u specifičnim okolnostima najbolje reaguje i sačuva živote i zdravlje svojih građana, a u periodu nakon pandemije, detaljne epidemiološke analize će pokazati rezultate pojedinačnih koncepata zemalja u odgovoru na kovid-19 čeli su prvi znaci panike i kod nas. Redovi u prodavnicama, trgovine na veliko, pravljenje zaliha... Trgovalo se toliko, pokazali su zvanični podaci, koliko se kupuje u prosjeku za četiri mjeseca?! Panika.

U međuvremenu formiran je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti, sastavljen od stručnjaka iz raznih oblasti, a njima je Institut za javno zdravlje upućivao mjere koje treba naložiti građanima.

U Kliničkom centru Crne Gore stopirane su operacije koje nijesu hitne, a zbog opasnosti od unošenja virusa u našu državu zabranjen je ulazak za strane državljane iz Italije, Španije, Južne Koreje, Irana, Kine - pokrajine Hubei.

MJERE ZABRANE

Našim državljanima koji su dolazili iz tih zemalja naložena je kućna samoizolacija. Nažalost, neki su, ispostavilo se slagali odakle su došli, jer su u Crnu Goru ušli preko Albanije na ličnu kartu, iako su stigli iz korona virusom pogođenih država, dok su drugi, iako im je naložena samoizolacija, izlazili u trgovinu, čak i šetnju...

Upravo zbog toga zdravstvene vlasti predložile su, sa stanovišta ljudskih prava diskutabilnu mjeru, ali i to da su smatrali da nemaju izbora – objavljivanje spiskova sa imenima onih

On je sjutradan podnio ostavku na funkciju.

MARKOVIĆEVA OBJAVA

NA PRVOJ LINIJI FRONTA: zdravstveni radnici

kojima je naložena izolacija.

U međuvremenu zabranjena su sva javna okupljanja u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, posjete osobama na bolničkom liječenju u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne i dječje zaštite, osobama koje su uhapšene, pritvorene, kao i osuđenicima. Stopirano je i uplovaljavanje kruzera i jahti. I Crna Gora, kao i ostatak svijeta, zatvorila se u svoje granice.

Ipak, ono po čemu se razlikovala od ostatka svijeta, ne samo po tome što je posljednja zemlja u Evropi u kojoj je registrovan korona virus, jeste i činjenica da je organizovala besplatne avionske letove za svoje državljane iz zemalja u kojima su se zatekli kada su počele da se zatvaraju granice.

POBJEDA STRUKE

- Vladine mjere su za pohvalu.

Svaka je postupno i koordinisano uvedena, sa razlogom i sa jasnim ciljem. Država Crna Gora je zahvaljući uvažavanju stavova struke reagovala pravovremeno i efikasno i time

omogućila dalji slijed koraka, poteza i mjera koje su bile koordinisane, svrsishodne, efikasne i održive – kazao je za Pobjedu direktor podgoričkog Doma zdravlja i član NKT-a dr Nebojša Kavarić.

A osim što smo zatvorili granice, da bi spuštili krivulju inficiranih korona virusom, što je, pokazalo se na slučajevima Italije, Španije i sada Sjedinjenih Država, ključno u borbi sa ovom pošasti, katanac je stavljen i na škole, vrtiće, fakultete, kao i kafane, restorane, igrao-

nice, teretane, tržne centre, kazina. U trgovinama je naložena distanca između kupaca najmanje dva metra.

Kako su odmicali dani obustavljen je i drumski, željeznički međunarodni saobraćaj, prizemljeni su avioni.

Svi koji su stigli iz inostranstva morali su biti u izolaciji dvije sedemice. Nije bilo privilegovanih; ili se makar pokušavalo da ih ne bude. To je pokazalo i podnošenje prijave protiv komandanta Mornarice Vojske Crne Gore Veska Tomanovića.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti jako je bitno da su prve mjere uvedene prije prvog importovanog slučaja, što je dalo prostora da se napravi kompletna reorganizacija i da spremnije dočekamo prvog inficiranog – rekao je dr Kavarić

dr Nebojša Kavarić

Vijest da su u našoj zemlji registrovani prvi slučajevi inficiranih korona virusom saopštio je građanima premijer Duško Marković - 17. marta uveče na konferenciji za novinare.

Pozitivne na testu bile su Ulcinjanka i Podgoričanka koje su stigle iz područja pogođenih pandemijom - iz SAD i Španije.

Dan kasnije obustavljen je javni prevoz, zatvoreni su frizerski i kozmetički saloni, te je naređeno da se sahrane obavljaju u najužem krugu porodice. Otkriveno je još šest inficiranih – pet iz postojećih kontakata i jedan novi.

Ohrabrujuće istraživanje dolazi od Agencije IPSOS. Kažu da je disciplinovano i odgovorno 86 odsto građana, ali da i dalje ima onih nesavjesnih pojedinaca koji ne mare za mjere i da izlaze vani.

- U Crnoj Gori će sve kroz što prolazimo još više ujediniti državu, zbližiti ljude i pomjeriti vizuru ka ponovnom vrednovanju istinskih, pravih vrijednosti: požrtvovanosti, iskrenosti, hrabrosti, uvažavanju nauke i pametnih ljudi – smatra dr Kavarić.

TRIJUMF ZDRAVSTVA

Sve zemlje koje, prema njegovim riječima, imaju razvijen javni zdravstveni sistem i u njemu jaku primarnu zdravstvenu zaštitu, postigle su značajne rezultate i zavidan nivo uspješnosti u dosadašnjem toku pandemije. Mišljenja je da je to i Crnu Goru izbacilo u prvi plan u međunarodnoj stručnoj javnosti.

Svaki zdravstveni sistem pokušava da u specificnim okolnostima najbolje reaguje i sačuva živote i zdravlje svojih građana, a, kako ističe naš sagovornik, u periodu nakon pandemije, detaljne epidemiološke analize će pokazati rezultate pojedinačnih koncepata zemalja u odgovoru na kovid. Ubijeđen je da će najbolje proći one zemlje koje su poslušale na vrijeme struku i nauku.

- Crna Gora u tome prednjači – kategoričan je Kavarić.

Ističe i da na sve njih koji rade u zdravstvu, snažan utisak ostavlja stepen odgovornosti i odlučnosti među zaposlenima, ,,jer se pokazalo da su zdravstveni radnici u Crnoj Gori, zajedno sa drugim javnim službama, nevjerovatno

(nastavak na 6. strani)

6

U fokusu: KORONA VIRUS

(nastavak sa 5. strane) motivisani“, te da je stepen organizacije takav da praktično, od samog početka, znaju čija je kakva uloga.

- Za nas u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jako je bitno da su prve mjere uvedene prije prvog importovanog slučaja, što je dalo prostora da se napravi kompletna reorganizacija i da još spremnije dočekamo prvog inficiranog – rekao je on.

Oči javnosti uprte su u 2.130 crnogorskih ljekara i 3.323 medicinske sestre čiji posao su neki, vjerovatno, tek sada počeli adekvatno cijeniti.

DOMOVINA

Crnogorski državljani koji su ostali „zarobljeni“ u inostranstvu nakon proglašavanja pandemije korona virusa i zatvaranja granica iskazali su ogromnu zahvalnost što ih država nije zaboravila i ostavila, već je za sve koji su iskazali želju da se vrate u domovinu organizovala put.

Premijer Duško Marković naložio je da se formira operativni tim čiji zadatak je da organizuje besplatni povratak naših ljudi. Od 17. marta, besplatnim letom Monetengro erlajnza u Crnu Goru vraćeno je 1.618 naših državljana, a mimo toga, kasnije su organizovali, dolazak kopnenim putem za još 8.624 putnika.

Smještani su u karantine na Vučju, u danilovgradskoj Policijskoj akademiji, kao i tamošnjoj bivšoj Regionalnoj školi za državnu upravu, te nekadašnjoj kasarni Zoganj kod Ulcinja, u podgoričkom studentskom domu „Kroling“, Institutu ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu i u Domu solidarnosti Crvenog krsta u Sutomoru.

- Ubjeđen sam da će doći vrijeme kada će se generacijama pričati o istorijskoj odluci crnogorske Vlade da u vrijeme epidemije korona virusom, 2020, pravim vazdušnim mostom, dovede sve svoje građane kući, u Crnu Goru, sa svih strana svijeta, sve koji su osjećali potrebu da u ovim teškim trenucima budu u svojoj državi, zaštićeni i zbrinuti – ocjenjuje dr Kavarić.

To će se, uvjeren je on, pokazati „kao jedna od najhumanijih i jedna od najplemenitijih odluka jedne Vlade, geografski, možda, male, a suštinski velike zemlje velikog srca“.

KONTROLA

Crna Gora, za sada, uspijeva da širenje korona virusa drži pod kontrolom. Naša zemlja bilježi najmanju stopu smrtnosti u regionu u odnosu na broj inficiranih. Do sada imamo pet žrtava. Prvi život kovid je kod nas odnio 22. marta. Žrtva je bio pacijent od 65 godina, iz Herceg Novog.

Registrovano je i više klastera koji su, srećom, „zatvoreni“ i drže se pod kontrolom. Jedan od njih je u Tuzima, gradiću kod Podgorice. Tamo je samo u jednom danu registrovano čak 15 oboljelih. I svi iz jedne porodice. Utvrđeno je da je inicijalni slučaj bio povratnik iz SAD koji je stigao prije uvođenja mjera.

Opština u kojoj živi oko 15.000 ljudi odmah je stavljena u karantin. Poslije 20 dana dozvoljen im je izlazak na ulicu, u trgovinu, do sela...

Tuzani su i Crnoj Gori, ali i mnogima, primjer kako sačuvati „drugoga od sebe“.

U karantinu su i 23 zgrade na Vrelima Ribničkim, kao i selo Biokovac u Bijelom Polju.

Prema zvaničnim informacijama više od 100 ljudi kod nas

oboljelo je zato što nijesu poštovali mjere, a jedna sahrana u Ulcinju rezultirala je sa čak 40 inficiranih, a sa vjerskog skupa Srpske pravoslavne crkve u Doljanima više od deset.

ZADATAK

Epidemiolog Senad Begić istakao je da sa oko 630.000 stanovnika, Crna Gora bi epidemiolozima mogla da bude relativno jednostavan zadatak.

- Možemo mi srediti epidemiološku situaciju u jednoj opštini ili u državi – potrebno je samo vrijeme, ali džaba nam sve ako žarišta i dalje ima u okruženju ili u Evropi - rekao je Begić u intervju BBC na srpskom, napominjući da su određeni slučajevi zabilježeni jer Crnogorci vole puno da slave i puno da tuguju, očito aludirajući na svadbe i sahrane.

A iako su u našoj zemlji specifičnost, kako su to kazali zvaničnici, porodični klasteri – da se virus prenosi u porodici, takav slučaj nije bio i sa prvim izliječenim pacijentom u našoj zemlji Baraninom Mihailom Vukićem, koji je pobijedio koronu nakon 20 dana velike borbe. Nije inficirao članove familije.

Očigledno je, zaključuje naš sagovornik dr Nebojša Kavarić, da će pandemija korona virusa značajno doprinijeti rastu povjerenja kod građana u čitav zdravstveni sistem i u svakog zdravstvenog radnika pojedinačno.

- Javni zdravstveni sistem je položio ispit i ispunio je očekivanja građana zbog kojih postoji. Zdravstveni sistem u ovakvom kapacitetu treba i u „mirnodopsko vrijeme“, kada nema ovakvih globalnih izazova. Pravo lice sistema se vidi u ogledalu kriznih situacija i vanrednih okolnosti – rekao je on.

ČEKAJUĆI DAN POSLIJE

Još nije izvjesno kada bismo mogli očekivati da se ublaže mjere Nacionalnog koordinacinog tijela. Stručnjaci poručuju da sve zavisi od nas - građana.

A hoćemo li moći da istrajemo i do kada da se pridržavamo mjera izolacije?

Psihološkinja Adrijana Pejaković objašnjava situaciju kroz film „Cast away“ u kom Tom Henks doživljava avionsku nesreću i završava na pustom ostrvu sa jednom loptom koja mu je pravila društvo i koju je nazvao Vilson. Na tom ostrvu je, podsjeća ona, bio četiri godine prije nego je bio spašen.

- Iako ovaj film nije bio zasnovan na istinitim događajima postoje ljudske priče koje jesu slične. Kada pitamo osobu koliko može da izdrži u izolaciji ili na pustom ostrvu ona obično misli da bez ljudi ne može da preživi. To nije tačno. Ne možemo da preživimo bez hrane i vode. I mogli bismo da živimo sami do kraja života – poručila je ona.

Na našem podneblju je običaj da tokom svakom susreta sa dragim ljudima razmijenimo zagrljaje i poljupce, jer, u suprotnom, ukoliko to ne učinimo, ostavljamo prostora drugoj strani da posumnja da se taj odnos na gore promijenio.

Ta praksa je kod pojedinih prekinuta skoro dva mjeseca, a, sudeći prema riječima Pejaković, ona će opstati i nakon što nestane epidemija korona virusa.

- Svijet će se svakako mijenjati, ne znamo u kom pravcu još, ali ljduska potreba za dragim ljudima i autentičnim tjelesnim, emocionalnim i psihološkim kontaktom neće nikad – zaključuje ona. Nada ĐURĐEVAC

18, 19. i 20. april 2020.

Teorija zavjere kao političko oružje

,,Đavo je iz laboratorije u Vuhanu“ Zašto je Tramp odjednom objeručke prihvatio teoriju zavjere, a američki državni sekretar Majk Pompeo je prije dva dana poručio da ,,Peking mora da kaže sve što zna o kovidu-19“ Američki predsjednik Donald Tramp slavodobitno je otkrio, u srijedu na konferenciji za medije u Bijeloj kući, da američka Vlada zvanično provjerava nezvanične izvještaje, koji govore da je virus kovid-19 ,,pobjegao iz laboratorije“.

Tako se Bijela kuća, samo tri mjeseca nakon što je Tramp čestitao predsjedniku Kine Si Ðinpingu na tome što se dobro nosi sa novim virusom pridružila teorijama da korona virus nije djelo prirode, već ljudskog uma.

Krajem januara ta je teorija postala viralna, pravi internetski hit, a sve se užarilo nakon što je u Italiji reemitovan prilog objavljen u emisiji ,,Leonardo“ italijanske televizije RAI još novembra 2015. godine. U tom se prilogu objavljuju kadrovi iz laboratorije u Vuhanu, uz tvrdnje da su kineski naučnici ,,stvorili supervirus, tipa korona“, koji utiče na ljude i koji može da posluži kao biološko oružje.

Potom se napominje da su SAD javno protestvovale zbog eksperimenata i konstatuje se da je Peking, nakon više upozorenja, naredio kineskim naučnicima da obustave eksperimente.

Sada je Tramp odjednom objeručke prihvatio teoriju zavjere, a američki državni sekretar Majk Pompeo je prije dva dana poručio da ,,Peking mora da kaže sve što zna o kovidu-19“.

Američka TV mreža Foks njuz, vrlo bliska Donaldu Trampu objavila je u srijedu veče da je virus nastao u laboratoriji u Vuhanu ne kao biološko oružje, već ,,kao dio pokušaja Kine da pokaže da su njihovi napori da se identifikuju virusi i borba protiv virusa jednako veliki kao i mogućnosti SAD“.

,,ŽIVA PIJACA“

Teško je povjerovati da bi se Peking, samo da ,,bude izjed-

IZVOR ZARAZE: Pijaca u Vuhanu

načen“ sa Vašingtonom upustio u takvu zakulisnu igru.

Kako god, Bijela kuća je zvanično odbacila objašnjenje Pekinga koje je svojevremeno objeručke prihvatila - da je epicentar zaraze pijaca Hunan u gradu Vuhanu.

Još 28. januara, stručnjaci Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrdili su da je, takozvana ,,živa pijaca“ u Vuhanu bila izvor zaraze korona virusa. Sve zapadne države, Rusija, ali i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ćutke su prihvatile tu informaciju.

Od ranije je poznato da su na kineskim ,,živim pijacama“ prodavane razne egzotične vrste životinja – od zmija, pacova, dabrova, slijepih miševa, guštera, sve do mladunaca vukova, čak i koala… I sve se, po volji ili narudžbini kupaca, kolju na licu mjesta.

U tom metežu živih i mrtvih životinja, prodavaca i kupaca, prenos virusa sa životinje na čovjeka djeluje – tako prirodno očekivano.

STAV STRUKE

Iako su mnogi tvrdili da su u Pekingu svjesno ćutali i slali umanjene brojke o žrtvama niko u naučnim krugovima nije volio da barata teorijama zavjere. Zato su tvrdnje o ,,zarazi iz laboratorije“ odbačene od brojnih eminentnih nauč-



Zato sada mnogi u SAD smatraju da Tramp, podilazeći i sam šireći teorije zavjere, u stvari se bori za vlastiti politički opstanak u osvit kampanje za predsjedničke izbore

Donald Tramp

nika, koji su rekli da je virus životinjskog porijekla i da je najverovatnije nastao kod slijepih miševa.

Tako je profesor dr Andrej Trampuz, direktor laboratorije za istraživanje infektivnih bolesti na ,,Charité – Universitätsmedizin“ u Berlinu, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa konstatovao: ,,Samo je priroda toliko inteligentna da može da ga stvori!“ Početkom marta časopis ,,Live Science“ objavio je istraživanje više naučnika sa američkog Instituta Skrips, koji tvrde da je korona virus nastao prirodnom selekcijom, a ne genetskim inženjeringom. Naučnici su analizirali ,,šiljke“ na površini virusa i način na koji se on njima kači za ćelije domaćina, i zaključili da su njihovi proteini rezultat - prirodne selekcije, a ne genetskog inženjeringa. ,,Molekularna struktura toliko je različita, da više podsjeća na viruse koji su pronađeni u šišmišima, koji nijesu mnogo proučavani jer nikada nijesu naškodili ljudima. Da je neko želio da pravi novi virus kao patogen, odabrao bi da ga izgradi prema strukturi postojećeg virusa koji, decenijama ili desetinama godina, dokazano škodi ljudima, navodi naučni žurnal.

TRAMPOV MANEVAR

Otkuda sada ponovo teorija o ,,virusu iz epruvete“ i zašto dolazi direktno iz Vašingtona?

Moguće je da američki predsjednik pokušava da sumnjičenjem Kine o vještačkom virusu malo popravi dramatičan pad političkog rejtinga, za koji sam snosi najveću krivicu. Jer, od početka krize Tramp pravi ,,one man show“ na konferencijama za novinare - umjesto epidemiologa on govori o krivulji zaraze; sam propisuje ljekove; sam određuje kraće puteve za testiranje; najavljuje brzo otvaranje

ekonomije i države ne pitajući guvernere saveznih država iako raste broj umrlih.

Mnogi Amerikanci sada tvrdo vjeruju da je ekspanzija zaraze i toliki broj žrtava direktna posljedica ne samo ubojitosti virusa već prvenstveno činjenice da Bijela kuća nije na vrijeme shvatali opasnost niti preduzimala mjere.

CNN redovno podsjeća Trampa da je 24. februara, kada je Sjedinjene Države zapljusnula infekcija, trijumfalno govorio da ,,SAD kontroliše virus“.

Zato sada mnogi u SAD smatraju da Tramp, podilazeći i sam šireći teorije zavjere, u stvari se bori za vlastiti politički opstanak u osvit kampanje za predsjedničke izbore.

Istovremeno, zataškava i ,,brljotine“ vlastite administracije. Vašington post je prije dva dana objavio da se, na osnovu diplomatskih dokumenata do kojih je došao, jasno vidi da su američki naučnici tokom 2018. godine nekoliko puta odlazili da provjere mjesta na kojima se vrše istraživanja korona virusa u Kini.

Naučnici su čak dva puta upozoravali Vašington o nebezbjednim uslovima u kineskim laboratorijama, posebno su isticali probleme sa bezbjednošću i upravljanjem u Institutu za virusologiju u Vuhanu.

Prema tim papirima kojih se ,,dokopao“ Vašington post, američki stručnjaci bili su zabrinuti da istraživanje korona virusa iz slijepih miševa može da dovede do nove epidemije, nalik onoj koju je 2004. godine izazvao SARS. U jednom prilogu Al Džazire se navodi da laboratorije u Kini, posebno najveća u Vuhanu, nijesu se pridržavale BSL standarda biološke bezbjednosti.

Ovi standardi, međutim, nijesu dio međunarodnih ugovora, te stoga ne postoji pravna obaveza neke države da ih poštuje.

Da sve bude zanimljivije, Institut za virusologiju u Vuhanu dobijao je novac od SAD, tačnije Američkog instituta za istraživanje, a u diplomatskim dokumentima koje objavljuje Vašington post preporučivalo se da - SAD poveća pomoć ovom Institutu!

Zato možda i ne treba previse ozbiljno shvatati posjednji manevar Donalda Trampa: više djeluje da mu je forsiranje teorije zavjere neka vrsta kamuflaže da se sakriju propusti njegove administracije.

Ali i kao medijska ,,batina“ za borbu protiv političkih oponenata.

- Pobjeđujemo - tvrdi američki predsjednik. Misli na virus.

Bilo bi dobro da za promjenu ovog puta pogodi.

D. ĐURANOVIĆ

U fokusu: KORONA VIRUS

18, 19. i 20. april 2020.

Profesorica Gordana Đurović o izloženosti Crne Gore efektima krize izazvane kovidom-19

Pad je šansa da se smanji zavisnost od uvoza

OSVRT:

7

Promjene pod koronom

Više su pogođene zemlje regije orijentisane na usluge i turizam, nego one koje kreiraju BDP na prerađivačkoj industriji, uključujući prehrambenu i na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji PODGORICA - Crnogorska ekonomija će u ovoj godini biti pogođena pandemijom, ali ekonomski pad može biti šansa da se struktura ekonomije ojača, više sektorski integriše u zemlji i zavisnost od eksterne tražnje smanji, ne samo u uslugama, već i u proizvodnji hrane, rekla je Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta i predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović. Smatra da je Crna Gora blagovremeno krenula sa državnim intervencijama i da su Vladine mjere dosta dobro targetirane, ali da će se vjerovatno morati povećati za turizam.

- Crnogorska ekonomija je sa eurom, ali bez prednosti koje po tom osnovu imaju članice Eurozone (otkup obveznica od strane ECB, krediti Evropskog stabizacionog mehanizma, garantne šeme razvojnih banaka iza kojih stoji Komisija i budžet EU, itd.), bez strukturnih fondova koje imaju članice EU (prenamjena 40 milijardi eura iz ovih fondova iz budžeta 2020. za borbu protiv pandemije kovid -19), bez drugih mehanizama brze podrške za države članice, uz kontrolu trgovine, pristupa i kretanja na unutrašnjem tržištu EU – rekla je Đurović i ocijenila da su više pogođene zemlje regije orijentisane na usluge i turizam, nego one koje kreiraju BDP na prerađivačkog industriji, uključujući prehrambenu i na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Navela je da Crna Gora kreira svoju bruto dodatu vrijednost 8,2 odsto u poljoprivredi, 12,5 odsto u industriji (uključujući energetiku), 7,2 odsto u građevinarstvu, 72 odsto u uslugama, od čega je direktni turizam deset odsto, dok je u uslugama 82 odsto registrovanih zaposlenih.

- Uz procijenjeni javni dug koji prelazi 80 odsto sa garancijama (2019. godina), robni deficit od 40 odsto (koji neće biti ublažen uslugama i doznakama kao i ranije, te će deficit tekućeg i kapitalnog računa biti veći od 15 odsto), te smanjenje priliva po osnovu stranih direktnih investicija (koje su 2019. bile oko sedam odsto BDP-a) Crna Gora će u 2020. godini biti pogođena negativnim efektima zdravstvene kri-

Prosvijećena Crna Gora Sva Crna Gora diše ovih dana duhom visoke prosvijećenosti, demonstrirajući istovremeno i visoku građansku zrelost.

Vijest da će korona izazvati pad nacionalnog dohotka od devet odsto, djeluje mnogo manje uznemirujuće pri činjenici da smo na planu uljuđivanja dobili devet puta toliko Piše: Slobodan ČUKIĆ

ze, bez presedana u novijoj ekonomskoj istoriji svijeta – istakla je Đurović i saopštila da je neizvjesnost trajanja krize velika, kao i dužina perioda postepenog vraćanja ekonomije na koliko-toliko normalan režim rada.

- Precizniju kvantifikaciju negativnih ekonomskih efekata nije moguće raditi dok ne izađemo iz epidemije – izjavila je Đurović, dodajući da je ovo recesiona godina, sa dubokim padom i velikim negativnim efektima, što će dovesti do rasta zaduženosti.

- Međutim, ako prognoze oporavka budu takve da se zdravstvena kriza završava po predviđanju, sljedeća je godina postepenog oporavka i solidnih ekonomskih pokazatelja – rekla je Đurović i naglasila da bi bilo dobro ako bi se realni BDP iz 2019, povratio do 2022. godine. Međutim, treba ozbiljno preispitati postepeno smanjenje izloženosti u srednjem roku, odnosno podsticanje industrije, posebno prehrambene, zelene energije i poljoprivrede.

Smatra da je Crna Gora blagovremeno krenula sa državnim intervencijama, u skladu sa svojim finansijskim kapacitetom.

- Program ublažavanja zdravstvene krize i ekonomsko-socijalni program je jedinstveni

Evropske integracije ostaju strateški prioritet Crne Gore Đurović je kazala da izvještaj EK možemo očekivati u junu, kad ćemo dobiti aktuleni presjek stanja demokratskih i ekonomskih reformi, a biće inoviran aspektima nove metodologije, koje je moguće primijeniti i na našem slučaju (dublja analiza, više indikatora, eventualno prijedlog korektivnih mjera, itd.).

- S obzirom na sveukupnu situaciju i uz otkazani majski Zapadnobalkanski samit u Zagrebu, želim biti optimista, da će i EU biti optimista i podržati zemlje regije na putu integracija, obećavajući (makar) da će druga polovina godine biti obilježena konkretnim koracima i određenim progresom na tom putu. Ova je godina sa fokusom na zdravstvene i ekonomske prioritete, ali to ne znači da se naši strateški prioriteti mijenjaju. Naprotiv – zaključila je Đurović.

„paket“, koji se širi, te ga tako i treba posmatrati. Jedinstveno.

Jer su neke od prvih mjera iz marta (npr. odlaganje plaćanja poreza i doprinosa za tri mjeseca), transformisane u različite subvencije za neto ili bruto zarade u aprilu i maju kroz ovaj prošireni prijedlog, tako da će ova linija doživljavati dalje prilagođavanje i što bolje targetiranje najugroženijih djelatnosti i zaposlenih u narednom periodu – kazala je Đurović, podsjećajući da su tu i direktna davanja, krediti za likvidnost, pojačani socijalni transferi, podrška za 20.000 najugroženijih kategorija (nezaposleni bez naknada za nezaposlene, socijala, podrška penzionerima, subvencije za električnu energiju).

- Sve ove mjere prate i mjere budžetske štednje, u svim segmentima gdje je bilo moguće u ovoj fazi – rekla je Đurović i ocijenila da su mjere kreirane na vrijeme, dosta dobro targetirane, vjerovatno će se morati povećati za turističku privredu, a posebno je dobro što se proširuje spektar direktne podrške poljoprivredi i prozvodnji hrane. Prednost se daje registrovanoj zaposlenosti i uvode se mjere kontrole subvencija, kako bi išle direktno zaposlenima. Dodala je da je tu simbolično i linija za subvencioniranje novog zapošljavanja, što daje nadu da može biti rasta zaposlenosti u sektorima koji nijesu pogođeni i koji i danas rade.

Govoreći o podršci EU, podsjetila je da je predsjednica EK prije nekoliko dana javno „priznala“ da su EU/EK i sve zemlje pojedinačno potcijenile snagu zdravstvene krize.

- Uputila je javno izvinjenje Italiji i njenim građanima. Ali zato, najavljuje snažniju i dobro organizovanu podršku svima u narednom periodu, jer „vanredno vrijeme traži vanrednu podršku“. Tako je i prema zemljama proširenja u našoj regiji – rekla je Đurović.

S.POPOVIĆ

Amfilohije je bio prinuđen da odustane od svoje nerazumne vaskršnje politike.

Retorika o nezaraznosti srebrne kašičice razbila se u paramparčad. Nije pomogla ni zaumna blagoglagoljivost popa Perovića. Pokušavali su do posljednjeg trenutka, ali nakon što je Irinej odustao od vaskršenjeg okupljanja, mitropolit je ,,podvio rep”.

Istina, srpski patrijarh nije odustao zbog toga što je preumio, već zato što je bio pritisnut epidemiološkom realnošću i tragičnom situacijom u Srbiji. O onome što mu je zbilja na pameti svjedoči da je samo nekoliko dana ranije sproveo kazneni postupak protiv “odmetnutog” sveštenika SPC Vukašina Milićevića.

Taj se pop Milićević - gle čuda - drznuo da upozori javnost da pričesna srebrna kašičica i te kako može biti zarazna, pa je ekspresno kažnjen. Irinej mu je zabranio javne nastupe. Izrekao mu je i opomenu pred isključenje.

Međutim, Milićević je izašao kao pobjednik (za sada). Očitao je lekciju patrijarhu i svim drugim poluprosvijećenim i neprosvijećenim sveštenicima SPC. Istina, nikako se ne bih kladio na Milićevića i njegovu prosvijećenost sve dok ne čujem što misli o praksi SPC da drži parastose četničkim zločincima, kao i praksi Sinoda SPC da za svece proglašava koljače i ubice poput Milorada Mace Vukojičića. Ako bi se i tome javno suprotstavio, dospio bi pred vrata slave. Do tada ništa.

Pobjeda Dakle, suočen sa Irinejevim manevrom, mitropolit Amfilohije nije imao kud pa je uputio poziv vjernicima da neće biti okupljanja za Vaskrs. Ruku na srce, ne bi imao izbora i da se Irinej nije javio; patrijarh mu je samo poslužio kao zgodan izgovor za izvlačenje iz pat pozicije.

Jasno je da okupljanja ne bi bilo, zbog visokog rizika od širenja zaraze.

Uprkos svim mogućim strategijama koje su preduzimane do zadnjeg momenta, uključujući i ad hoc kampanju o ,,borbi protiv pravoslav-

lja“ i ,,napadima na Mitropoliju“, Boban Mugoša na konferenciji za medije 14. aprila 2020. nije mogao biti jasniji: ,,Svaki poziv na vjersko okupljanje predstavlja veliki rizik.

Ponavljamo da ne smijemo da dozvolimo bilo kakvo kršenje naredbi, i to je iznad svega“.

A onda je poslao i konačnu poruku Mitropoliji: “Ne znam na kom jeziku da kažem da je okupljanje neprihvatljiv rizik!”

Bio je to i kraj Amfilohijevih nada da će požnjeti nekakav uspjeh sa promovisanjem neprosvijećenosti i sumnjivih uvjerenja. Pred mitropolitom se, na njegov užas, poput Lovćena ispriječilo ono što čini snagu jednog građanskog društva, a na čemu počiva uspješnost i djelotvornost mehanizma demokratske izvršne vlasti. Mitropolitova istrajnost u promovisanju čudesa, raspršila se pred opštim građanskim konsenzusom i povjerenjem građanstva u poštovanju Nacionalnog koordinacionog tijela i preduzetih epidemioloških mjera.

Pobjeda prosvijećenosti! Nije tek tako Radoje Cerović rekao 27. marta 2020. u ,,Živoj istini“ da je ,,ovo najbolja Crna Gora koju je ikad video“.

Upravo tako. Nikada Crna Gora nije ubjedljivije demonstrirala svoju civilizovanost, što god ko o tome mislio ili lagao. Zar odlučnost kojom su građani Tuzi i Malesije reagovali na pojavu ,,klastera“ ne zaslužuje najdublje poštovanje? Svetila vam se besa i neka vam je sa srećom!



Nikada Crna Gora nije ubjedljivije demonstrirala svoju civilizovanost, što god ko o tome mislio ili lagao.

Zar odlučnost kojom su građani Tuzi i Malesije reagovali na pojavu ,,klastera“ ne zaslužuje najdublje poštovanje? Svetila vam se besa i neka vam je sa srećom!

CIVILIZoVaNje I VaRVaRIZoVaNje Ali, nijesu samo naša braća Malisori ispoljili visoku kulturu i disciplinu u borbi protiv epidemije. Sva Crna Gora diše ovih dana duhom visoke prosvijećenosti, demonstrirajući istovremeno i visoku građansku zrelost.

Vijest da će korona izazvati pad nacionalnog dohotka od devet odsto, djeluje mnogo manje uznemirujuće pri činjenici da smo na planu uljuđivanja dobili devet puta toliko!

Vazda mi je draga bila misao poljskog filozofa i pisca Stanislava Lema o civilizaciji koju je izrekao u slavnoj knjizi “Summa technologiae”: Ne najveća moć već najveća sociostaza! Visoka civilizovanost mjeri se stepenom socioregulacije.

O tome na drugačiji način govori njemački filozof Peter Sloterdijk: ,,Svi istorijski, politički, ekonomski i kulturni procesi mogu se svesti na civilizovanje i varvarizovanje“.

ČUdeSa Na kraju par riječi o čedudesima. Povodom tvrdnji i uvjerenja da nešto može biti izvan toka prirode, podsjećamo na riječi škotskog filozofa Dejvida Hjuma (esej “O čudima”, oko 1750): U čudo ni u kom slučaju ne bi bilo razumno vjerovati na osnovu ljudskog svjedočenja, a ponajmanje bi trebalo da povjerujemo u tako nešto kada se svjedočanstvo o čudu koristi za podupiranje nekog religijskog sistema.

Jer - nastavlja Hjum - i sam čin svjedočenja o čudu, kao rezultat ljudske nedobronamjernosti i naivnosti jeste jedan prirodan događaj i to mnogo manje čudnovat i neuporedivo vjerovatniji od onoga o čemu svjedočanstvo govori.

Naime, ljudska podlost i naivnost, koje dovode do pogrešnih ili pogrešno shvaćenih izvještaja o neobičnim događajima i same su prirodne pojave, nebrojeno puta potvrđene i uobičajene u iskustvu - za razliku od “čudesnih” događaja čiji uzrok navodno leži izvan prirodnog toka stvari.

8

U fokusu: KORONA VIRUS

18, 19. i 20. april 2020.

Našoj državi i dalje pristiže pomoć za borbu protiv korona virusa

Vlada SAD donirala je 300.000 dolara Crnoj Gori

PODGORICA - Vlada Sjedinjenih Američkih Država izdvojila je 300.000 dolara pomoći za ublažavanje širenja epidemije kovid-19 u Crnoj Gori.

Iz američke ambasade u Podgorici je saopšteno da Sjedinjene Države, preko Agencije z a m e đ u n a ro d n i ra z vo j (USAID), pružaju ovu, prijeko potrebnu podršku, i u koordinaciji sa Vladom Crne Gore, međunarodnim humanitarnim partnerima i ostalim akterima rade na identifikovanju prioritetnih područja za podršku.

- Kao prijatelj, partner i saveznik, američka vlada je ponosna što nastavlja dugogodišnju podršku razvoju crnogorskog zdravstvenog sistema i ekonomije. Stojimo rame uz rame sa našim NATO saveznikom kako bismo zajedno rješavali brojne posljedice krize kovid-19 - kazala je američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi RajzingRajnke.

Džudi Rajzing-Rajnke

Osim toga, kao dio regionalnog programa smanjenja rizika od katastrofa, USAID, posredstvom Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, podržava Crveni krst u Crnoj Gori kroz obezbjeđenje obuke i opreme za Operativni centar za reagovanje u hitnim slučajevima, koji će uskoro biti funkciona-

Duško Marković

lan, u borbi sa kovidom-19 i za buduće odgovore na katastrofe u Crnoj Gori.

- Od 2010. godine, kroz humanitarni program Komande američke vojske u Evropi EUCOM pomogli smo unapređenje kapaciteta crnogorskog zdravstvenog sistema za pružanje kvalitetnih usluga i reagovanje na hitne slučajeve.

Volonteri Saveza radio-amatera napravili više od 1.000 vizira Savez radio-amatera Crne Gore od početka epidemije kovid-19, stavio se na puno raspolaganje državi Crnoj Gori i nadležnim organima. U prethodnih mjesec, vrijedni volonteri ovog saveza sa prijateljima iz organizacija Montenegro Robotics i Politehnika CG, a

pod pokroviteljstvom i uz podršku glavnog grada Podgorice, danonoćno rade na pravljenju zaštitnih vizira koji se ustupaju Nacionalnom koordinacionom timu, za potrebe zdravstvenih radnika. Već je proizvedeno više od 1.000 komada.

Program je omogućio renoviranje Odjeljenja intenzivne njege u Dječjoj bolnici u Podgorici, izgradnju hitne pomoći u Domu zdravlja u Kolašinu, obnovu oftalmološkog i urološkog odjeljenja nikšićke bolnice, te nabavku hirurškog mikroskopa za Specijalizovanu bolnicu u Risanu. Program humanitarne pomoći omogućio je i donaciju medicinske opreme Kliničkom centru Crne Gore tokom aktuelne krize, a planiramo i dalja ulaganja u zdravstveni sistem Crne Gore - saopšteno je iz Ambasade SAD-a u Podgorici.

Novih 300.000 dolara pomoći USAID-a nastavak su dugoročnih američkih ulaganja u Crnu Goru, u ukupnom iznosu više od 332 miliona dolara koja uključuju i više od milion dola-

ra podrške zdravstvu.

Podsjećaju da su Sjedinjene Države decenijama najveći svjetski kontributor bilateralne pomoći javnom zdravstvu.

Premijer Duško Marković zahvalio se Sjedinjenim Američkim Državama na donaciji.

- Zvaljujem našem prijatelju i savezniku SAD na pomoći od 300.000 dolara za potrebe crnogorskog zdravstvenog sistema. Kao i uvijek, SAD stoje uz Crnu Goru, dodatno učvršćujući naše savezništvo i saradnju - poručio je Mraković na Tviteru.

Misija OEBS-a u Crnoj Gori nabavila je i dostavila hranu i higijenske potrepštine za bebe Crvenom krstu Crne Gore u vrijednosti od 3.000 eura, koji će biti podijeljeni porodicama u potrebi.

Udruženje Crnogorska dijaspora u Švajcarskoj pridružilo se borbi protiv korona virusa u Crnoj Gori donacijom 11.000 švajcarskih franaka (10.450 eura). Pripadnici dijaspore u ovoj zemlji, njih 51, su ova sredstva uplatili Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti Crne Gore.

Predsjednica udruženja Daniela Livingstone kazala je da su ovom donacijom željeli da daju doprinos naporima Vlade Crne Gore u suzbijanju i sprečavanju širenja ove bolesti, kao i u prevazilaženju ekonomskih izazova koje ova situacija nosi sa sobom.

Novac su uplatili: Zećo Šabotić, Zehbo Šabotić, Martin i Rrok Junčaj, Mirsad B. Ramčilović, Miras F. Ramčilović, Esad Džaka, Goran Jovanović, Ernad Šabotić, Elma Šabotić, Edin Šabotić, Alen Cikotić, Adis Cikotić, Dekin Kolić, Admir Latić, Alen Šabotić, Mirsada Bibuljica, Samir i Lejla Bibuljica, Damir Cikotić, Faik Džidić, Elvis Kalač, Daniela Livingstone, Leila Mahmutović, Dalibor Marsenić, Isat Muhović, Nero Mujević, Dražen Mujović, Kerim Musović, Mithat Ramčilović, Esmir Rastoder, Esko Šabotić, Sead Šabotić, Dema Kalač, Sinaka Ramdedović, Adnan Rebronja, Vladan Šćekić, Mirsad Hodžić, Senid Agović, Hajrudin Balić, Dragan Kos, Jusuf Kuč, Asmir Latić, Sait Latić, Safet i Suvada Latić, Munir Latić, Alida Ljuljanović, Safedin Ljuljanović, Mirela Šabotić, Maida Šabotić, Velibor Šćekić, Dajana Šćekić i Sabina Škrijelj.

Uprava za dijasporu pozdravila je humani gest pripadnika naše dijaspore u Švajcarskoj.

Kompanija „I & S TEAM“ DOO Tivat, uručila je JU Centar za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik 100 paketa za najugroženije parodice, u vrijednosti 3.000 eura.

Zaposleni u Voli Motorsu prikupili su novac za kupovinu 50 paketa sa osnovnim životinim namirnicama koji će biti uručeni uz pomoć Crvenog krsta najugroženijim porodicama.

Lokalni funkcioneri Opštine Kotor uplatili su pola svoje mjesečne zarade na žiro račun Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, u iznosu od 9.292 eura.

N.K.

Direktor Instituta za javno zdravlje poručio da se mjere za suzbijanje epidemije korona virusa ne poštuju u dovoljnoj mjeri

Mugoša: Zbog deset odsto neodgovornih trpe ostali građani PODGORICA - Situacija na terenu pokazala je da 10 odsto građana u Crnoj Gori ne poštuje Vladine mjere za suzbijanje širenja korona virusa. Ukoliko se nastavi sa tom praksom moraćemo da uvodimo nove restriktivne mjere, poručio je juče na pres-konferenciji direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

- Vas 10 posto koji ne poštujete pravila, pokazujete da ne cijenite svoje, komšije, prijatelje i ovih 90 odsto građana koji poštuju pravila - rekao je Mugoša.

Direktor Instituta za javno zdravlje je kazao da ono što se juče dešavalo po Podgorici pokazuje da svi apeli nadležnih nemaju efekta.

- Zbog toga se dešava da nam broj inficiranih raste. Samim

Mjere u regionu ukidati sinhronizovano Govoreći o namjeri nekih evropskih zemalja da ukinu određene restrikcije, Nemanja Radojević je istakao da to, i te kako, može uticati i na situaciju u našoj zemlji jer je pro-

blem epidemije, pandemijskog karaktera i lako se preliva iz zemlje u zemlju.

- Na konsultativnoj sjednici SZO naša delagacija je insistirala da transformacija mjera,

tim raste broj teško oboljelih koji završavaju na respiratoru i umiru. Pitamo se zar to mora tako biti, i zar treba još da stežemo i uvodimo nove restrikcije zbog ovih koji ne poštuju mjere naveo - je Mugoša.

Prema njegovim riječima, ako ne budu imali izbora, moraće to da učine.

- Ali, moraćemo i da promijenimo odnos prema ovima koji ne poštuju mjere - istakao je Mugoša.

Svakodnevno se, podsjetio je

on, procesuiraju oni koji krše propisane mjere, ali i to očito ne daje potpune rezultate. Kazao je da mjere nijesu donešene da bi nekoga kažnjavale, nego da očuvaju zdravlje i spasu živote.

- Ovih pet ljudi koji su umrli su nečiji supružnici, roditelji, prijatelji, susjedi, građani i sigurno zaslužuju da se poštuju time što će se poštovati mjere koje će spriječiti da još više ljudi oboli i umre - naglasio je Mugoša.

odnosno, slabljenje mjera u regionu bude sinhronizovano kako ne bismo u Crnoj Gori imali ponovo unos novih slučajeva i vraćanje infekcije na početak – kazao je Radojević.

Govoreći o mogućim širim razmjerama epidemije u Ulcinju i Plavu, kazao je da je situacija u tim gradovima pod kontrolom.

Pojasnio je da su u toku epidemiološka istraživanja slučaja u Plavu. Na pitanje da li NKT planira da Berane i Plav, stavi u potpuni karantin, kao što je bio slučaj sa Tuzima, Mugoša je rekao da se takva mogućnost, za sada, ne razmatra.

- Ispitali smo preko 90 uzoraka i imamo samo tri slučlaja i to u

Sportska takmičenja kada se infekcija stavi pod kontrolu Takmičenja i sve sportske aktivnosti u Crnoj Gori biće nastavljene čim infekcija korona virusom bude stavljena pod kontrolu, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

Kako sada stvari stoje, naglasio je on, moraće se malo sačekati.

- Da li će se nastaviti sportske sezone zavisi kako će se kretati epidemija. Kako sada stvari stoje sačekaćemo malo sa tim. Uko-

liko budemo poštovali mjere, zabrane i preporuke, a čim se infekcija dovede pod potpunu kontrolu mi ćemo predložiti mjere za sportistre i sportske aktivnosti, kao i za ostale sfere života -kazao je Mugoša.

porodici i rodbini - rekao je Mugoša.

Govoreći o situaciji u Ulcinju, on je naveo da imaju sliku o tome kako se širi infekcija u Ulcinju i da je riječ o nekoliko porodičnih infekcija.

- Situacija je za sada pod kontrolom i nema opasnosti od velikog širenja ako se budu poštovale mjere. To zavisi od ponašanja građana Ulcinja rekao je Mugoša. Upozorio je da se mjere moraju primjenjivati u svim gradovima. Razlog zatvaranja karantina na Vučju nije što su tamo zabilježeni slučajevi infekcije, kazao je Mugoša, već što su pojedincima koji su bili smješteni na ovoj lokaciji istekle mjere karantina.

- Zaključili smo da je jednostavnije zatvoriti Vučje, jer je daleko. Mnogo je jednostavnije ako su karantini bliže ukoliko je potrebno nadgledanje objasnio je direktor Instituta.

Na pitanje koliko klastera je do sada otkriveno, on je naveo da je trentuno najveći klaster u Tuzima.

- Imamo dostra klastera koji su iznad 10, ali daljim ispitivanjem neki klasteri koji su bili odvojeni, polako se spajaju, što govori

da je sve jako promijenljivo naveo je direktor Instituta.

Pomoćnik direktora Kliničkog centra Nemanja Radojević kazao je da je trenutno 25 zdravstvenih radnika pozitivno na korona virus, od kojih su dva izliječena. Prate se, kako je dodao, 173 zdravstvena radnika, od čega 47 ljekara, 115 medicinskih tehničara i 11 pomoćnih radnika.

- Od ukupnog broja oboljelih u Crnoj Gori, osam posto je zdravstvenih radnika, što je nešto bolja statistika nego u zemljama u okruženju gdje taj procenat iznosi od 12 do 15 posto – kazao je Radojević.

Radojević je kazao da je u Crnoj Gori, jedan pacijent umro „neposredno od virusne infekcije sa svim mogućim komplikacijama na plućima koje su dovele do smrti“.

- Ostalih četvoro preminulih, iako su bili pozitivni na koronu, njihova respiratorna funkcija nije bila do te mjere ugrožena, ali osnovno srčano oboljenje se pogoršalo i oni su umrli od zatajenja rada srca, ali ih vodimo kao smrti u koroni – kazao je Radojević.

Crna Gora je, kazao je on, daleko od upotrebe privremenih bolnica, ali je spremna i na taj scenario.

- Bolnica u Bemaksu je spremna, dok su ostale uređene tako da se za dva dana mogu staviti u funkciju. Svaka od njih će moći da primi do 100 pacijenata, ali trenutno raspoloživi kapaciteti mogu da pokriju hospitalizaciju do 1.800 inficiranih - rekao je Radojević.

I. Kr.

U fokusu: KORONA VIRUS

18, 19. i 20. april 2020.

9

INTERVJU: Dr Milko Joksimović, epidemiolog u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti PODGORICA - Situacija sa novim korona virusom (SARS-CoV-2) u Crnoj Gori je pod kontrolom, a mjere koje je preduzela država za sada su dale dobre rezultate.

Obolijevanje je razvučeno u vremenu, naše bolnice nijesu pune, zdravstveni sistem funkcioniše, rekao je u intervjuu za Pobjedu dr Milko Joksimović, epidemiolog u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje.

- Rano je govoriti da li smo „dobro prošli“ jer epidemija još traje i svako opuštanje imalo bi nesagledive posljedice, napomenuo je on.

POBJEDA: Pitanje na koje se traži odgovor je: do kada će epidemija da traje? Koliko treba da prođe od posljednjeg slučaja da bi bio proglašen kraj?

JOKSIMOVIĆ: Epidemija zarazne bolesti ima svoje zakonitosti i pravila, ali je o prognozama trajanja epidemije veoma nezahvalno govoriti. Posebno je komplikovano razmatrati dužinu trajanja epidemije uzrokovane mikoroorganizmom sa kojim se humana populacija srijeće prvi put. Ključno pitanje možda nije koliko će epidemija trajati, već koliko će pandemija trajati - imajući u vidu da je čitav svijet pogođen novim korona virusom. Samim tim pobjeda jedne države i suzbijanje epidemije na jednoj teritoriji ne znači puno dok se ovaj problem ne riješi na globalnom nivou.

POBJEDA: S obzirom na to da je pandemija korona virusa, koliki procenat zaraženih se očekuje?

JOKSIMOVIĆ: Udio stanovništva neke zemlje koji će biti zaražen zavisi od mnogo faktora, najviše od sprovođenja protivepidemijskih mjera i pravovremenosti njihovog sprovođenja. Svaka prognoza u smislu očekivanog broja zaraženih je nezahvalna i nosi veliki rizik od pogrešne procjene. Tačno je da najveći udio zaraženih ima blage simptome virusne infekcije koji ne zahtijevaju bolničko liječenje, ali takođe nije mali udio onih sa ozbiljnim stanjima. Veoma je bitno kontrolisati broj oboljelih i „razvući“ obolijevanje u vremenu da bi se zdravstvenom sistemu omogućilo da radi i adekvatno zbrinjava posebno one kojima je potrebno bolničko liječenje. Jasno je da posljedice prije svega zavise od ukupnog broja oboljelih i broja oboljelih među osobama koje su u najvećoj opasnosti da razviju teške forme bolesti (stara i hronično oboljela lica).

POBJEDA: Činjenica da su nosioci korona virusa među žiteljima Vrela ribničkih je uzbunila zdravstvene radnike. Koliko je vremena potrebno da prođe da bi se znalo da li to može biti snažno žarište?

JOKSIMOVIĆ: Registrovanje obolijevanja od kovida-19 u ovoj specifičnoj populaciji predstavlja veliki epidemiološki rizik od širenja oboljenja kako među pripadnicima ove populacione grupe, tako i u široj populaciji. Iz tog razloga protivepidemijske mjere su morale biti sveobuhvatne. Za sada je u ovom naselju registrovan samo jedan oboljeli, koji je odmah smješten u institucionalnu izolaciju. Ekipe Instituta su svakodnevno na terenu, vrše permanentnu

Opuštanje bi imalo nesagledive posljedice Ključno pitanje možda nije koliko će epidemija trajati, već koliko će pandemija trajati - imajući u vidu da je čitav svijet pogođen novim korona virusom. Samim tim pobjeda jedne države i suzbijanje epidemije na jednoj teritoriji ne znači puno dok se ovaj problem ne riješi na globalnom nivou

POBJEDA: Mnogi se pitaju „u čemu je problem, pa i od gripa svake godine oboli više ljudi nego od korone... preživjećemo i ovaj...“ Koje su najvažnije razlike između sezonskog gripa i korone?

JOKSIMOVIĆ: Postoje značajne razlike između sezonskog gripa i bolesti izazvane novim korona virusom. Jasno je da je ovo nova bolest o kojoj još mnogo toga ne znamo. Za ovu bolest ne postoji specifična mjera prevencije (vakcina), niti postoji specifična terapija. Još uvijek mnogo toga ne znamo o imunitetu, njegovom kvalitetu i dužini trajanja. Nedovoljno poznata priroda ove bolesti utiče da ne možemo precizno ni planirati, niti sa velikom sigurnošću predvidjeti njen uticaj u budućnosti. Svjedoci smo da je ovaj virus za kratko vrijeme izazvao pandemiju, veliki broj umrlih i velike posljedice u svim sferama života na svjetskom nivou.

Institut za javno zdravlje



Za sada u Crnoj Gori ne postoji potreba za angažovanjem dodatnih laboratorija, na to ukazuje i veliki broj uzoraka koje obrađujemo na dnevnom nivou i podatak da je Crna Gora po broju testiranih po glavi stanovnika jedan od lidera u regionu i šire

edukaciju i testiranje velikog broja osoba iz ovog naselja, tako da je nivo epidemiološkog nadzora podignut na najveći mogući nivo.

POBJEDA: Kako biste objasnili činjenicu da u Crnoj Gori postoje gradovi koji nemaju zabilježenih slučajeva nosioca virusa niti oboljelih, s obzirom na to da je međugradski saobraćaj neko vrijeme funkcionisao?

JOKSIMOVIĆ: Obolijevanje u pojedinim sredinama zavisi od mnogo faktora poput kretanja ljudi unutar i van države, navika ljudi u lokalnom kontekstu, saobraćajne mreže.

Mjera ograničavanja međugradskog saobraćaja je bila jedna u nizu mjera koja je donijeta sa ciljem smanjenja rizika od širenja obolijevanja unutar zemlje. Bez obzira na trenutnu situaciju izraženu u broju oboljelih po gradovima, napominjemo da je svako područje Crne Gore u potencijalnom i stvarnom riziku od pojave obolijevanja od kovida-19.

Grip i(li) korona

Milko Joksimović

POBJEDA: Postoji li potreba za angažovanjem dodatnih laboratorija koje bi mogle da rade testove? Da li imamo kapacitete da ih pretvorimo u relevantne za tu svrhu?

JOKSIMOVIĆ: Laboratorija Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore uspijeva obraditi veoma veliki broj uzoraka svakog dana, a broj obrađenih uzoraka višestruko se povećavao od početka epidemije. Laboratorija Instituta je akreditovana za mnoge mikrobiološke analize od strane međunarodnih relevantnih institucija i kao takva ona predstavlja jedinu referentnu laboratoriju za ovu vrstu mikrobioloških ispitivanja na nacionalnom nivou. Postoje vrlo strogi standardi u pogledu

kvaliteta i bezbjednosti da bi jedna laboratorija mogla da radi zahtjevne mikrobiološke analize. Za sad u Crnoj Gori ne postoji potreba za angažovanjem dodatnih laboratorija, na



U hospitalnim uslovima vrsta terapije je širokog spektra i može ići od terapije ljekovima, terapije kiseonikom, pa sve do potrebe za mehaničkom ventilacijom za pacijente čija je funkcija sistema organa za disanje veoma ugrožena

to ukazuje i veliki broj uzoraka koji obrađujemo na dnevnom nivou i podatak da je Crna Gora po broju testiranih po glavi stanovnika jedan od lidera u regionu i šire. Planovi za eventualno angažovanje drugih laboratorija koje bi služile za rasterećenje Instituta i osoblja postoje i zavisi od nivoa obolijevanja u državi.

POBJEDA: Kako se liječe oboljeli koji se nalaze u bolnici i oni koji su u samoizolaciji?

JOKSIMOVIĆ: Kovid-19 (oboljenje izazvano novim korona virusom) je bolest za koju ne postoji specifična terapija (terapija koja bi bila direktno usmjerena na eliminaciju uzročnika, u ovom slučaju SARSCoV-2 virusa). Sva terapija se svodi na simptomatsku, potpornu i na terapiju ljekovima koji se primjenjuju na osnovu

iskustva kolega iz zemalja širom svijeta. Osobe koje nemaju potrebe da se liječe u bolničkim uslovima (oni koji imaju veoma blage simptome ili uopšte ne prijavljuju tegobe) ostaju sve vrijeme oporavka u kućnim uslovima. Potrebni su odmor, pravilan san i ishrana uz kontakt sa nadležnim ljekarom koji pruža medicinsku potporu i reaguje zavisno od navoda pacijenta.

U hospitalnim uslovima vrsta terapije je širokog spektra i može ići od terapije ljekovima, terapije kiseonikom, pa sve do potrebe za mehaničkom ventilacijom (upotreba respiratora) za pacijente čija je funkcija sistema organa za disanje veoma ugrožena.

POBJEDA: Mnogo je informacija iz relevantnih izvora koje ukazuju na to da se koriste ljekovi protiv malarije, da su otrkiveni novi, da su neke zemlje na korak do vakcine, a lažnih vijesti o pandemiji i ljekovima je mnogo... Odakle građani treba da se informišu?

JOKSIMOVIĆ: Građani Crne Gore treba da prate i da se informišu putem sajta Instituta za javno zdravlje Crne Gore, sajtove relevantnih međunarodnih zdravstvenih instituacija (u prvom redu Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti). Jako je bitno pratiti redovne dnevne konferencije za medije predstavnika Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra na kojima se dva puta dnevno iznose najnoviji podaci i preporuke u vezi sa epidemijom J. MARTINOVIĆ kovid-19.

10

Politika

18, 19. i 20. april 2020.

ANALIZA: Političke stranke su se tokom pandemije mahom držale korektno i primjereno situaciji

Odmjereni potezi vlasti, politički faulovi Fronta i mudro ponašanje Đeljošaja PODGORICA - Mjere Nacionalnog koordinacionog tijela koje su počele da se primjenjuju sredinom marta dobile su konsenzualnu saglasnost većine političkih stranaka, koje su, svjesne situacije, mahom pozdravljale odluke nadležnih državnih tijela i pozivale na njihovo striktno poštovanje.

Konstruktivnu ulogu imale su i opozicione partije koje su - sa izuzetkom pojedinih političkih faulova Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore - pomogle da Vladine mjere po istraživanjima podrži čak 95 odsto građana.

MEDIJSKI ISTUPI

Sa druge strane, vladajuće stranke su se od početka ponašle primjereno i shodno nametnutoj situaciji. Premijer Duško Marković i predsjednik države Milo Đukanović su se nekoliko puta pojavili u javnosti od početka zdravstvene krize kada je to bilo nužno, uglavnom prepuštajući struci da vodi borbu protiv pandemije.

Vladajuća elita suštinski se ponašala slično vladajućoj eliti u bivšoj SFRJ tokom epidemije variole vere 1972. godine, prepuštajući stručnjacima da vode glavnu riječ. Hroničari su zabilježili da se tokom gotovo tromjesečne epidemije u javnosti nije pojavljivao ni tadašnji doživotni predsjednik SFRJ Josip Broz Tito. Dobitni recept se očigledno ne mijenja.

Najbolji dokaz za to je da su ključne odluke i mjere krovnog tijela NKT-a u kom sjede i političari donošene od strane medicinske struke uz presudnu riječ epidemiologa koji vode Institut za javno zdravlje i koji su alfa i omega u borbi proiv kovid-19 Bobana Mugoše i Senada Begića.

Premijer Marković se javnosti obraćao kada je postojao valjan razlog: prilikom prijavaljivanja prvog registrovanog slučaja zaraze i prilikom predstavljanja ekonomskih mjera. Prvo duže pojavljivanje šefa države Đukanovića pred televizijskim kamerama - osim obilazaka Kliničkog centra Crne Gore, Tuzi i bolnice u Beranama - bilo prije dva dana u Jutarnjem programu na Javnom servisu.

Ključna vladajuća politička stranka DPS se upadljivo držala po strani izbjegavajući dnevnopolitička prepucavnja sa opozicijom. DPS je i prećutao i ružne uvrede Nove srpske demokratije na račun predsjednika države i DPS-a zbog dogovora sa predsjednikom Turske Redžepom Erdoganom o kontingentu medicinske pomoći našoj državi.

Mudro ćutanje DPS je pretvorio i u inicijativu o formiranju posebnog odbora o praćenju pandemije, ali i potpisivanja Rezolucije o zajedništvu, koja

Đukanović i Đeljošaj u Tuzima

Tri građanske opozicione stranke: Ura, SDP i Demos su se tokom pandemije držale vrlo konstruktivno predlažući konkretna rješenja od kojih su neka i prihvatili Vlada i NKT. Djelovanje tih stranaka je primjer kako treba opozicija da se ponaša tokom ovakvih teških zdravstvenih kriza je - iako nije direktno odbijena - naišla na hladan prijem kod opozicije.

UVREDA ZA ALBANCE I ROME

To međutim nije jedini politički faul Demokratskog fronta.

Na samom početku krize lideri DF-a opravdavali su neshvatljiv potez zvanične Srbije da prvo stavi zabranu na izvoz tri respiratora u Crnu Goru, potom i branili populističko-šarlatanski potez predsjednika Srbije da ta ista tri respiratora navodno pokloni Crnoj Gori.

Ipak, najveći faul Demokratskog fronta je saopštenje od 7. aprila u kojem su grubo uvrijedili Albance i Rome, navodeći da su „zarazni za razliku od Srba“.

- Dok su Romima i Albancima za neodgovornost koju su pokazali dodjeljivani paketi pomoći i u vezi sa tim korišćena

svaka prilika da se prema njima iskaže saosjećajnost i solidarnost i pokaže humanist - prema Srbima, koji pritom nikoga nijesu zarazili, sprovode se brutalne mjere, hapse se i odvode u zatvor kao posljednji kriminalci - naveo je DF između ostalog u svom saopštenju.

Burno su reagovali predstavnici Albanaca koji su narativ DF-a uporedili sa onim iz vremena Gebelsa.

- Dok se cijeli svijet bori protiv ove pošasti, a i mi, u našim mogućnostima, DF je proglasio verbalni rat Albancima, zbog toga što se eto među njima, u ovom, kovid-19 zaraženom svijetu, desilo da su se pojedinci ‘uspjeli’ zaraziti.

Mogli su, gospoda, isticati nepravde koje misle da im se čine, ali bez ispoljavanja patološke mržnje i plasiranja neistina, naveo je Nikola Camaj u ime vladajuće koalicije u Tuzima čime je

medijsko prepucavanje zaustavljeno.

I Demokratska Crna Gora se tokom ovog dijela pandemije držala relativno korektno, izuzimajući dva slučaja: prilikom samoinicijativne i nezakonite podjele humanitarne pomoći na Žabljaku kada je privedena njihova funkcionerka, ali i grubog faula zbog navodne fotografija radnika Bemaxa i Genexa u autobusu.

Ta informacija je demantovana iz tih preduzeća, ali ono što je još bitnije pokazala je da stranka Alekse Bečića nije preležala dječje bolesti mlade političke stranke željne medijske pažnje.

ULOGA

Tri građanske opozicione stranke: Ura, SDP i Demos su se tokom pandemije držale vrlo konstruktivno predlažući konkretna rješenja od kojih su neka i

prihvatili Vlada i NKT. Djelovanje tih stranaka je primjer kako treba opozicija da se ponaša tokom ovakvih teških zdravstvenih kriza.

I na kraju treba istaći izuzetnu ulogu predsjednika opštine Tuzi Nika Đeljošaja koji je prešao dug politički put od albanskog desničara do mudrog gradonačelnika.

Konstruktivno, odmjereno – ali i državničko – ponašanje lidera Albanske alternative i njegova odlična saradnja sa državnim organima i Vladom je značajno smirila epidemiološku situaciju i uticala da građani Tuzi najbolje poštuju mjere i suštinski dobiju bitku sa virusom. Uostalom, usporedba sa Kinom da su ,,ugasili virus“ najbolje oslikava stanje na terenu.

Kada prođe „vrijeme korone“ nema sumnje da će građani Crne Gore znati da cijene postupke poteze i greške svih političkih aktera u Crnoj Gori.

Zato bi neki u opoziciji morali da se zabrinu – u vrijeme kada svima prijeti opasnost, nije dozvoljena trgovina ljudskim strahom. Možda će nekima to biti jasno kada izađu iz politike samoizolacije i sagledaju politički rejting u oktobru, kad se završe parlamentarni izbori.

Nenad ZEČEVIĆ

Socijalistička narodna partija zadovoljna situacijom u Malesiji

Ljuljđuraj: Tuzi pobijedili krizu PODGORICA - U teškim danima koji su pogodili opštinu Tuzi pokazala se sva veličina njenih stanovnika.

Strogo poštujući mjere nadležnih organa, Tuzani su

uspjeli da prevaziđu najgore trenutke i da kao pobjednici izađu iz krize, saopšteno je iz SNP-a.

- U tome nijesmo bili sami. Veliku zahvalnost za pomoć i po-

dršku, koju ćemo uvijek pamtiti, dugujemo volonterima i aktivistima koji su neumorno obilazili domaćinstva u Tuzima i dostavljali potrebnu pomoć, kazao je predsjednik od-

bora SNP-a u Tuzima Kolja Ljuljđuraj.

Takođe, kako navodi, nemjerljiv doprinos su dali biznismeni iz Malesije i donatori iz dij a s p o r e ko j i s u p r u ž i l i

ogromnu materijalnu pomoć našim građanima.

-Na kraju, ali ne i najmanje važno, moramo naglasiti značaj pomoći koju su nam pružili naši prijatelji iz Fonda za ra-

zvoj Kuča “Marko Miljanov”, koji su još jednom pokazali pravu komšijsku i bratsku podršku.Ubijeđen sam da ćemo nastaviti da poštujemo mjere nadležnih organa i vrlo brzo se vratiti normalnim tokovima života, a da će ovi teški dani ostati kao sjećanje na našu veliku međusobnu solidarnost, poštovanje i požrtvovanost, zaključio je Ljuljđuraj. R.P.

Politika

18, 19. i 20. april 2020.

11

INTERVJU: Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore

Brajović: Izbori će biti održani u razumnom i zakonskom roku PODGORICA – Mjere će trajati dok god bude trajala epidemiološka situacija i ne bi se trebalo baviti procjenom rokova, pa ni sa aspekta predstojećih izbora. Provjera povjerenja od građana biće sprovedena u razumnom i zakonskom roku.

Izazovi su pred nama, a mi smo spremni da opravdamo povjerenje u državne institucije – kazao je u intervju za praznični trobroj Pobjede Ivan Brajović, predsjednik Skupštine Crne Gore.

POBJEDA: Zakazali ste plenarnu sjednicu za 22. april, zašto ne ranije?

BRAJOVIĆ: Aktuelna dešavanja treba posmatrati u širem društvenom i političkom kontekstu, posebno sada u situaciji zdravstvene krize nesagledivih razmjera i opasnosti sa kojom se svijet suočava. Zdravstvena ugroženost i nove nepredvidljive okolnosti uz mnogo nepoznanica nameću drugačija ponašanja i za institucije i pojedince, a kvalitet rada i rezultati zavise od svih učesnika. Upravo u takvim okolnostima funkcioniše Skupština Crne Gore i upravo su poslanici pokazali odgovornost prema opštim interesima građana i države.

Od početka epidemije, Kolegijum predsjednika Skupštine je u gotovo stalnom zasjedanju. U ovom tijelu su svi šefovi poslaničkih klubova zastupljenih u parlamentu, pa njegov sastav reprezentuje izabrane poslanike. Pored internih sastanaka, Kolegijum je više puta za ovih mjesec i po zasjedao u proširenom sastavu sa brojnim pozvanim učesnicima. Najčešće su to bili predstavnici Vlade, ali i privrede, finasijskih institucija, sindikata i drugih. Izvještavani smo o statusu, planovima, aktivnostima, setu mjera, a poslanici su predstavili svoje viđenje tih prijedloga i dali sugestije kako bi se došlo do najboljih rješenja u ovoj istinski izazovnoj situaciji. Apsolutni prioritet je, naravno, očuvanje zdravlja nacije sa što manjim brojem zaraženih, a potom očuvanje socijalno -ekonomske stabilnosti i planiranje potrebnih mjera u periodu koji slijedi. Skupština je i tako djelovala u okviru

Parlamentarizam i demokratija mnogo su više od statističkog posmatranja i brojanja održanih sjednica – kaže Ivan Brajović

Ivan Brajović

svojih nadležnosti.

Opredijelili smo se za model funkcionisanja koji podrazumijeva očuvanje stabilnosti i ustavne odgovornosti parlamenta, koji je moguć u okolnostima ograničavajućih preporuka zdravstvenih institucija.

Nakon prostora koji smo ostavili da se i izvršna vlast prilagodi novim okolnostima, imajući razumijevanja da se ni sjednice Vlade ne održavaju na dosadašnji način, te da i ministarstva funkcionišu smanjenim kapacitetima, na Kolegijumu smo usaglasili termin i način rada plenarne sjednice za sri-

jedu 22, kao i sjednice posvećene premijerskom satu za 29. april. Biće prilike da se i u toj formi razmijene mišljenja o svemu. Tražili smo od Vlade Informaciju o do sada urađenom po pitanju saniranja nastale situacije, kao i planovima za kratki i duži rok. Dali smo korisne sugestije i vjerujem da će prijedlozi poslanika pažljivo biti razmotreni.

POBJEDA: Kako funkcioniše Skupština u ovoj situaciji?

BRAJOVIĆ: Mi smo postupili po preporukama stručnjaka i zaštititili smo zaposlene u Skupštini i njihove porodice,

kao i poslanike i njihove porodice, što smatramo odgovornim činom i doprinosom mjerama koje kao što vidimo, daju rezultate.

POBJEDA: Što to konkretno znači?

BRAJOVIĆ: Smanjili smo broj prisutnih u zgradi Skupštine, a osim obaveznih dežurstava svih sektora, poslovanje smo preselili i na internet platforme. U međuvremenu su napravljene tehničke pripreme koje omogućavaju online rad skupštinskih tijela, što je ovih dana djelimično i realizovano.

Iako se Skupština od proglaše-

nja epidemije još nije sastajala u uobičajenom formatu, skoro svi poslanički klubovi pokazali su saglasnost i dali značajan doprinos da se rad Kolegijuma odvija na ovakav društveno odgovoran način. Pri tome moram reći da su parlamentarizam i demokratija mnogo više od statističkog posmatranja i brojanja održanih sjednica.

Vašim prethodnim pitanjem pretpostavljam da aludirate na one učesnike političkog života, bilo da su pojedinci, političke partije ili dio civilnog sektora, koji svoju inferiornost žele da nadomjeste prisustvom u jav-

Održati povjerenje građana u demokratiju i institucije POBJEDA: Vjerujete li da je moguće realizovati inicijativu političkog direktora DPS i potpredsjednika parlamenta Branimira Gvozdenovića da se usvoji rezolucija o političkom jedinstvu u vrijeme pandemije, s obziom na to da se dio opozicije izjasnio da je ta incijativa zakasnila?

BRAJOVIĆ: Česte sjednice Kolegijuma predsjednika rezultirale su intenzivnijom komunikacijom poslaničkih klubova i predstavljanjem različitih ideja u prevazilaženju svih aspekata ove situacije. Svaki

prijedlog usmjeren na društvenu koheziju, posebno u vrijeme epidemije, treba da bude uzet u razmatranje. Pomenuta rezolucija je samo jedna od inicijativa, a očekujem da konstruktivnih bude što više. Od početka mandata pokazao sam spremnost za razgovor o svim prijedlozima koji su u domenu realnog, a mogu doprinijeti razvoju parlamentarne demokratije.

Vjerujem da je pred nama period kada moramo da sagledamo posljedice i saniramo ne samo zdravstvene probleme,

već i one ekonomske i socijalne. Zbog svih izazova ne smijemo da dozvolimo da se naruši vladavina prava i upravo tu vidim ključnu ulogu parlamenta koji u situaciji ograničavanja građanskih prava i sloboda zarad očuvanja zdravlja, mora da održi povjerenje građana u demokratiju i institucije. Većina mojih kolega poslanika je već pokazala zavidnu ljudsku solidarnost i razumijevanje i to je neupitno. Očekujem da taj doprinos damo svi i u profesionalnoj ravni, odolijevajući izazovima pretjeranog medijskog eksponiranja.

Zakazana sjednica Skupštine Crne Gore za 22. april

Poslanici u srijedu o epidemiji kovid-a 19 i izmjenama zakona o finansiranju stranaka PODGORICA- Crnogorski parlament razmatraće u srijedu dosadašnje aktivnosti u vezi sa epidemijom korona virusa.

Poslanici će se izjasniti o iz-

mjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kojim se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini i u slučaju epidemije

ili pandemije zaraznih bolesti.

Izmjene je predložila Vlada zbog, kako je obrazloženo, ublažavanja posljedica epidemije na socijalni status

najugroženijih kategorija stanovništva.

Na dnevnom redu sjednice su zakon o urgentnim mjerama podrške građanima zbog zarazne bolesti, koji je

predložio Demokratski front, i nekoliko zakona koji su inicirali poslanici Socijaldemokratske partije.

Vladajuća koalicija predložila je dopune Zakona o lo-

nom životu isključivo kroz dovođenje u pitanje dosadašnjih mjera nadležnih organa na zaštiti zdravlja građana.

POBJEDA: Kako planirate da organizujete plenarnu sjednicu? Da li ćete primijeniti iskustva mnogih drugih parlamenata, koji su ogranizovali rad sa manjim brojem poslanika u planarnoj sali zbog pandemije?

BRAJOVIĆ: Kao što sam rekao, djelovaćemo odgovorno poštujući preporuke nadležnih u skladu sa društvenom ulogom i ustavnim ovlašćenjima. Iskustva parlamenata su različita. Od početka epidemije pratimo dešavanja u drugim parlamentima, kako u regionu tako i u EU. Komuniciram i sa predsjednicima parlamenata iz regiona, imali smo i zajedničku inicijativu prema Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji u vezi sa mjerama koje olakšavaju borbu protiv COVID 19. Jedan od prijedloga koji su kasnije uputila i ministarstva vanjskih poslova regiona, urodio je plodom.

Svaki od parlamenata funkcioniše na svoj način, neki su u potpunosti zaustavili rad, a drugi su se prilagodili lokalnim prilikama. Crna Gora se i u ovom segmentu organizovala u skladu sa procjenom situacije u državi i preporukama nadležnih tijela, bez pukog preslikavanja tuđih rješenja. Rezultati su nam za sada za pohvalu i ugled.

POBJEDA: S obzirom na to da će pandemija potrajati i privremene mjere Vlade najmanje do kraja maja, što će biti sa parlamentarnim izborima?

BRAJOVIĆ: Mjere će trajati dok god to bude nalagala epidemiološka situacija i ne treba se baviti procjenom njihovih rokova, pa ni sa aspekta predstojećih izbora. Siguran sam da nam je svima prioritet očuvanje zdravlja građana, njihovih radnih mjesta u najvećoj mogućoj mjeri i ekonomske stabilnosti i razvojne perspektive države. U vezi sa tim, u narednim mjesecima pa i dalje, ima zaista mnogo posla. Provjera povjerenja od građana biće sprovedena u razumnom i zakonskom roku. Izazovi su pred nama, a mi smo spremni da opravdamo povjerenje u državne institucije. Ivana KOPRIVICA

kalnoj samoupravi, kojom se omogućava produženje mandata lokalnom parlamentu u slučaju da on ističe i za vrijeme vanredne situacije, a ne samo vanrednog stanja.

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti predložili su poslanici Danijela Pavićević i Srđan Milić.

Na dnevnom redu su izbori i imenovanja.

R.P.

12

Ekonomija

18, 19. i 20. april 2020.

Kompanija ,,Monteput“ bilježi drastično niže prihode nakon uvođenja mjera NKT-a

Kroz Sozinu u aprilu prošlo četiri puta manje vozila Za prvih 12 dana aprila kroz tunel prošlo 16.796 vozila odnosno, 1.400 vozila, dnevno a lani u istom periodu 68.124 vozila, odnosno 5.677 vozila dnevno

PODGORICA - Od uvođenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela, firma ,,Monteput“, koja gazduje tunelom Sozina, bilježi značajan pad prolaska vozila kroz tunel Sozina, a time i priliva novca. U nedjelju, 12. aprila, na primjer, kroz Sozinu su prošla 334 vozila, što je apsolutno najlošiji rezultat od otvaranja tunela, kazao je za Pobjedu direktor ,,Monteputa“ Jonuz Mujević.

Od početka godine do 12. aprila kroz Sozinu je prošlo 441.184 vozila, a u prva dva mjeseca ove godine promet je bio veći nego u istom periodu lani.

- Kao posljedica pandemije, broj vozila u martu i aprilu je drastično opao tako da je za ova četiri mjeseca manji ukupno za 18,49 odsto, odnosno za 100.087 vozila – rekao je Mujević.

Objasnio je da je do 12. aprila od putarine naplaćeno 1,61 milion eura, što je 17,8 odsto, odnosno 349.921 euro manje nego lani u istom periodu.

- U periodu od 12. marta do 12. aprila, kad je počela primjena prvih mjera NKT-a, kroz Sozinu je prošlo 78.095 vozila, što je 57,7 odsto ili 106.827 vozila manje nego u istom periuodu lani – precizirao je Mujević.

U prvih 12 dana aprila od putarine je naplaćeno 82.399 eura, a u istom periodu prošle godine 268.265 eura, odnosno za 69,29 odsto.

Epidemija će uticati na brzinu radova na auto-putu Mujević je naveo da se gradnja prve dionice auto-puta odvija u skladu sa ugovornom dokumentacijom, a shodno odluci Vlade i NKT- a da se radovi na kapitalnim investicijama ne prekidaju.

- Svakako da će se pandemija odraziti i na brzinu gradnje, ali za sada ostaje ugovoreni rok, kraj septembra ove godine – kazao je Mujević.

Izgradnja sistema trajnog napajanja auto-puta električnom energijom i petlje Smokovac, kako je kazao, teku prema utvrđenom dinamičkom planu.

Tunel Sozina

334 vozila u nedjelju, 12. aprila prošla kroz Sozinu, a rekordan dan u ovoj godini je bio 14. februar sa 6.114 vozila

Rekordan dan u ovoj godini je bio 14. februar kada je kroz tunel prošlo 6.114 vozila, a najmanje vozila od otvarnja tunela prošlo je u nedjelju 12.

Ostalo da se vrati još 16 miliona eura Od otvaranja tunela 15. jula 2005. do 12. aprila prošlo je 33.941.586 vozila i ostvaren ukupan prihod od 113,16 miliona eura.

Ukupno zaduženje za gradnju tunela je bilo 47,28 miliona eura i to za glavnicu 24, a za kamatu 17,28 miliona eura. Ostalo je da se vrati još 15,7 miliona eura (12,8 miliona eura glavnice i 2,9 miliona eura kamate), a posljednja rata dospijeva 15. aprila 2030. godine.

aprila – svega 334.

On je naveo da je za prvih 12 dana aprila kroz Sozinu prošlo 16.796 vozila odnosno 1.400

vozila dnevno. U istom periodu u prošloj godini kroz Sozinu je prošlo 68.124 vozila odnosno 5.677 vozila dnevno.

Jonuz Mujević

- Dakle u ovom mjesecu bilježimo drastičan pad prolaska vozila i to za 78,71 odsto – kazao je Mujević.

On je naveo da je u prošloj godini ,,Monteput“ ostvario neto prihod od 8,53 miliona eura, dok su neto rashodi iznosili 6,84 miliona eura, pa je kompanija imala pozitivan finansijski rezultat prije oporezivanja od 1,68 miliona eura.

- U odnosu na prošlu godinu, ostvaren je veći finansijski re-

zultat za 5,5 odsto, a 31. marta je plaćena obaveza za porez na iskazanu dobit od 128.952 eura, pa je nakon plaćenog poreza na dobit ostvaren pozitivan rezultat od 1,56 miliona eura – kazao je Mujević.

Istakao je da je ,,Monteput“ na prvom mjestu bijele liste Poreske uprave u prošloj godini, a da mu je CompanyWall Business iz Londona izdala bonitetnu ocjenu za 2019. godinu AAA. S. POPOVIĆ

Uprava carina na povećan obim posla na otvorenim graničnim prelazima odgovorila reorganizacijom

Uvoz jestivog ulja veći 50 odsto, a odjeće manji 95 odsto

PODGORICA - Dok je uvoz jestivog ulja povećan 50 odsto, respiratora, zaštitnih maski i rukavica 60 odsto, drastičan pad od 95 odsto bilježe odjeća i obuća. To je rečeno Pobjedi iz Uprave carina uz pojašnjenje da je povećan uvoz hrane i medicinskih sredstava.

Prehrambeni proizvodi se najviše uvoze iz Grčke , Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske i Srbije, ljekovi iz Slovenije, zaštitne maske i rukavice iz Kine, a respiratori iz Švedske

osim odjeće i obuće, značajan pad uvoza vozila (80 odsto), alkohola ( 55) i namještaja (73 odsto).

REORGANIZACIJA

- U ovim vanrednim okolnostima Uprava carina je reagovala promptno. Obzirom da je određeni broj graničnih prelaza zatvoren, na povećani obim posla na otvorenim graničnim prelazima se odgovorilo unutrašnjom reorganizacijom rada i prerasporedom službeni-

POVEĆANJE I SMANJENJE

- Uvoz sredstava za higijenu i toaletne konfekcije uvećan je za 30 odsto, a znatno je veći uvoz brašna i šećera - kažu iz Uprave carina.

Za 40 odsto je uvećan uvoz medicinskih sredstava i ljekova.

- Pored respiratora, zaštitnih maski i rukavica koji bilježe skok od 60 odsto, uvoz analgetika i antibiotika veći je za petinu - pojašnjavaju iz ove institucije i dodaju da se ta roba uvozi iz raznih zemalja.

- Zemlja porijekla zaštitnih maski i rukavica je Kina, respiratora Švedska, a najviše ljeko-

ka sa zatvorenih graničnih prelaza. Ni u jednom momentu promet robe nije stao, te nije došlo do prekida lanca snabdijevanja - objašnjavaju iz Uprave carina. Promijenjen je, kako ističu, i režim rada na graničnim prelazima i u unutrašnjim robnim ispostavama.

- Omogućeno je da se na graničnim prelazima mogu osnovne životne namirnice i sredstva za higijenu staviti u slobodan promet. To je omogućilo da roba na najbrži mogući način stigne do krajnjeg korisnika. U carinskoj ispostavi Terminal Podgorica, stavljanje ključne robe u slobodan promet je dozvoljen do 22 časa - objasnili su iz ove institucije i to se odnosi na pošiljke hrane za ljude i životinje, ljekove, sredstva za higijenu i za svu drugu robu za koju se procijeni da bi zadržavanje moglo da ugrozi zdravlje i živote građana.

M. P. M.

Kursna lista Carinski terminal Podgorica

va se uvozi iz Slovenije - kažu u Upravi carina.

Srbija, dosadašnji najveći uvozno-izvozni partner, nakon od-

luke te zemlje da zaustavi promet, sada je iza Grčke, Albanije, BiH, Bugarske i Hrvatske.

Podaci Carina pokazuju da je,

u odnosu na april prošle godine, smanjen uvoz svih vrsta robe koja služi djelatnostima čiji je rad zabranjen, tako da je

USD

1.08880

CHF

1.05160

JPY

117.12000

AUD

1.72660

GBP

0.87163

CAD

1.53590

Društvo

18, 19. i 20. april 2020.

13

INTERVJU: Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve vladika Mihailo PODGORICA – Sveštenstvo i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve, nakon što se okončaju procedure povraćaja nezakonito upisane crkvene imovine s Beogradske patrijaršije na crnogorsku državu moći će, uvjeren je poglavar CPC vladika Mihailo, da uđu u manastire i crkve u našoj zemlji.

- Sljeduje potpisivanje ugovora između države i Crnogorske crkve kojime će se to pitanje urediti – istakao je on.

Vladika smatra i da će Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, pošto se ukinu mjere Nacionalnog koordinacinog tijela za zarazne bolesti o zabrani svih okupljanja zbog sprečavanja širenja korona virusa, zbog čega su prekinuli protestne litije organizovane kako bi napravili pritisak da onemoguće primjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, biti nastavljene, jer su one, kako mitropolit Mihailo navodi, politički motivisane.

- Tako, spregnuti, politički, finansijski i medijski centri političke moći iz Beograda, Banjaluke i velikosrpska opozicija u zemlji, pokušavaju da zemlju uvedu u stanje haosa, i preuzmu vlast – naglašava on.

POBJEDA: Zbog pandemije korona virusa, koja nije zaobišla ni našu zemlju, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, pored brojnih mjera izdalo je i mjeru zabrane okupljanja koja podrazumijeva da nijesu dozvoljena ni vjerska okupljanja. Kako planirate u skladu sa tom mjerom da u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi obilježite vaskršnje praznike?

VLADIKA MIHAILO: Mjere koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti podrazumijevaju zabranu svih javnih okupljanja uključujući i vjerska. Crnogorska pravoslavna crkva ih dosljedno poštuje i bez ostatka sprovodi. Liturgije se vrše bez prisustva vjerujućih.

Te mjere su opravdane i svrsishodne da bi se zaštitilo zdravlje građana. Tako da ćemo predstojeće vaskršnje praznike obilježiti vjerskom službom bez prisustva vjernika.

Molićemo se Gospodu Bogu za zdravlje i brz oporavak oboljelih i spas naroda od ove opasne zaraze.

POBJEDA: Od početka pandemije i primjene mjera država se suočila sa čestom neposlušnošću sveštenika Srpske pravoslavne crkve u našoj zemlji. Održavali su liturgije sa vjernicima, tvrdili da pričešće istom kašikom nije opasno po zdravlje, odnosno da se na takav način virus ne može širiti, do toga da je poglavar ove crkve u Crnoj Gori, mitropolit Amfilohije, sa sveštenstvom, prije nekoliko dana držao liturgiju u podgoričkom naselju Zlatica.

Priveden je on, svi sveštenici koji su ga pratili i nekolicina građana. Kako gledate na ovakav odnos SPC? VLADIKA MIHAILO: Očito je u pitanju zlonamjeran i ne-

Sabotiranjem mjera Vlade SPC nastavlja da atakuje na državu Crnogorska pravoslavna crkva dosljedno poštuje mjere i bez ostatka ih sprovodi.

Liturgije se vrše bez prisustva vjerujućih.

Te mjere su opravdane i svrsishodne da bi se zaštitilo zdravlje građana.

Tako da ćemo predstojeće vaskršnje praznike obilježiti vjerskom službom bez prisustva vjernika.

Molićemo se Gospodu Bogu za zdravlje i brz oporavak oboljelih i spas naroda od ove opasne zaraze – rekao je vladika Mihailo odgovoran odnos cetinjske filijale Beogradske patrijaršije prema građanima, koji nije primjeren Crkvi. Primjetno je da njena centrala poštuje naredbe nadležnih državnih organa Srbije, i to ne samo u pitanju sprečavanja zaraze od korona virusa, dok njena filijala u Crnoj Gori doslovno prezire sve crnogorske državne organe, institucije i samu državu. Jer je suština njenoga nacionalnoga bića velikosrpska, stoga je lojalna samo državi Srbiji i protežira njene interese. U našoj zemlji, osnažena podrškom političkih centara iz Srbije, to čini brutalno i sa zadnjim namjerama.

Takvim odnosom prema građanima, vjerujućim i državi pokazuje da je on uperen protiv svih interesa ove zemlje, s

Ne treba smetnuti s uma da u zemlji, što legalno što ilegalno, boravi više vladika, popova i monaha beogradske patrijaršije nego što zemlja ima vojnika. Pitam se čemu služe, i zbog čega ih ima toliko? U svakom slučaju očekujem i da će država ubrzo uspostaviti red u zemlji

Upisi na SPC čin veleizdaje POBJEDA: Kako komentarišete činjenicu da je SPC uspjela čak i groblja, pa i neka gradska, da prevede u svoje vlasništvo?

VLADIKA MIHAILO: To je urađeno veleizdajom državne administracije, podstaknutom od korumpiranih velikosrpskih političkih funkcionera, izvjesnih tajnih i javnih službi Srbije i cetinjske filijale Beogradske patrijaršije. Srbija se tako, posredstvom Srpske crkve, upisala na oko 12 kvadratnih kilometara crnogorske teritorije i upregla je u funkciji rušenja ustavnoga poretka. Tome se moralo stati na kraj i staće se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti koji temelji pravni osnov za povraćaj te imovine zakonitome vlasniku - crnogorskoj državi.

nespornim ciljem da slomi ustavni poredak. To je nastavak sukoba između naše države i Beogradske patrijaršije, u novim okolnostima i drugim metodama, nastao povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji će se završiti njenom kapitulacijom, i to kapitulacijom za sva vremena.

POBJEDA: Poštuju li vjernici Crnogorske crkve preporučene mjere, odnosno, prihavataju li da u vrijeme pandemije ne mogu na obrede?

VLADIKA MIHAILO: Ne treba zaboraviti da je od korona virusa u Ukrajini umrlo više monaha i jedan vladika, u Srbiji jedan vladika, a zaraženo je više sveštenika. U Italiji je umrlo oko stotinu sveštenika. Zato će vjerujući Crnogorske pravoslavne crkve uskršnje dane da provedu u kućama s porodicom. Dok ćemo mi u Crkvi službu vršiti bez prisustva vjernika. Ali s molitvom na usnama za sve one koji ovih dana brinu o nama i našem zdravlju, koji su spremni i živote da polože za odbranu nas

i svih naših najmilijih od zaraze korona virusom. Molićemo se da Bog osnaži sve one koji se zalažu da spriječe širenje zaraze i liječe oboljele, a oboljele da milosrdno okrijepi.

POBJEDA: SPC je prije početka pandemije, a u pokušaju da sruši Zakon o slobodi vjeroispovijesti, organizovala protestne litije u skoro svim gradovima naše zemlje. Pošto je i kod nas proglašena epidemija korona virusa protestne litije su zabranjene. Kako komentarišete taj vid protesta i očekujete li da će oni nastaviti nakon ukidanja mjera?

VLADIKA MIHAILO: Takozvane litije su protivdržavna demonstracija, političke naravi, zaogrnuta epitrahiljom i bogoslovskom retorikom.

Dvije su njihove poruke: Prva, „ne damo svetinje“ i druga, „neka padne Zakon ili Vlada“.

Takve poruke nedvosmisleno i jasno eksponiraju zahtjev stvarnoga organizatora protesta, Srbije, da Crna Gora kapitulira i svoju politiku usaglasi s njenim interesima. Istovremeno, posredstvom medija iz

Vladika smatra i da će Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, pošto se ukinu mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti o zabrani svih okupljanja zbog sprečavanja širenja korona virusa, zbog čega su prekinuli protestne litije organizovane kako bi napravili pritisak da onemoguće primjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nastaviti litije jer su one, kako mitropolit Mihailo navodi, politički motivisane Srbije, okruženja i zemlje, država se kriminalizira i demonizuju predśednik, Vlada i parlament. Tako, spregnuti, politički, finansijski i medijski centri političke moći iz Beograda, Banjaluke i velikosrpska opozicija u zemlji, pokušavaju da zemlju uvedu u stanje haosa, i preuzmu vlast.

Zato očekujem da će se protesti, oličeni u takozvanim litijama, nastaviti po ukidanju mjera zabrane javnog okupljanja.

Ne treba smetnuti s uma da u zemlji, što legalno što ilegalno, boravi više vladika, popova i monaha beogradske patrijaršije nego što zemlja ima vojnika. Pitam se čemu služe, i zbog čega ih ima toliko? U svakom slučaju očekujem i da će država ubrzo uspostaviti red u zemlji, i Beogradsku patrijaršiju uvesti u pravni poredak, sa svim konsekvencama koje iz toga proizilaze.

POBJEDA: Vjerujete li da će sveštenstvo i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve moći da uđu u crnogorske crkve i manastire pošto se okončaju procedure za vraćanje u vlasništvo države crkava i manastira koje je SPC uspjela da upiše u svoje vlasništvo?

VLADIKA MIHAILO: Naravno da vjerujem. Nakon što se okončaju procedure povraćaja nezakonito upisane crkvene imovine s Beogradske patrijaršije na crnogorsku državu, sljeduje potpisivanje ugovora između države i Crnogorske crkve kojime će se to pitanje urediti.

POBJEDA: Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je podršku za vraćanje autokefalnosti CPC. Jeste li tim povodom, možda, razgovarali?

VLADIKA MIHAILO: Pravedno rješavanje crnogorskoga crkvenoga pitanja na način što će obnovljena autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva ući u liturgijsku zajednicu sa drugim pravoslavnim crkvama i u zemlji dobiti status domicilne crkve, upisano je kao obaveza u kongresna dokumenta vladajuće stranke.

Njen predśednik je jedna od adresa koja treba da realizuje tu obavezu. A što se tiče Crnogorske crkve - ona je po tom pitanju uradila sve apsolutno sve što je do nje, a sada je na redu država.

K. KRSMANOVIĆ

14

Društvo

18, 19. i 20. april 2020.

Vaskršnja poslanica mitropolita MCP SPC

Amfilohije: U duhu litija je zajednička borba protiv korone PODGORICA – Litije su bile i ostale poziv na bogoljublje i bratoljublje, poziv na pomirenje braće, iskupljenje od bogoubistvenih i bratoubistvenih dioba, kako dinastičkih i plemenskih, tako i od ideoloških partizansko-četničkih, i od svega onoga što se od njih rodilo u nama – naveo je, pored ostalog, u vaskršnjoj poslanici poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije.

U tom duhu, istakao je on, i zajednička borba protiv korona virusa dobija duhovni i moralni značaj kako kod nas tako i u čitavom svijetu.

Koliko je čovjek slabašno biće pokazuje, ističe on, panika koja je ljude širom svijeta uhvatila od pandemije korona virusa.

- Međutim, sve što se događa, događa se po Božijoj volji i po Božijem dopuštenju. Sve ima smisao, samo treba taj smisao naći i otkriti. Tako po riječima jednog mudrog hindusa, ova pandemija može biti shvaćena i kao osveta prirode zbog nasilja koje čovjek vrši nad njom, zloupotrebljavajući je svojom samoživošću. Zbog toga što čovjek upotrebljava i svoje bogodane sile i darove kao i samu prirodu – na bogoprotivan način - dodaje se u Amfilohijevoj poslanici.

Amfilohije se osvrnuo i na Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

- Ideologija sadašnje vlasti i njena „nauka“ zasnovane su na bezbožnoj bogomržnji i revolucionarnoj bratomržnji koja je trovala i truje čitava pokoljenja već, evo, sedamdeset godina.

Amfilohije

Plod toga je i usvojeni bezakoni zakon kao i nastavljanje nasilja nad božijom crkvom, ovog puta ne više u ime Staljina i Broza – novog komunističkog čovjeka, nego u ime „demokratije“ i „evropskih vrijednosti“, pretvaranjem demokratije u demonokratiju i svođenjem „evropskih vrijednosti“ na debelo crijevo, sopstveno vlastoljublje i sebičnost - kazao je on.

Upravo to je, naglašava on, probudilo narod kroz litije u Crnoj Gori, „kome je to nasilje dogorjelo do nokata i vaskrslo u njemu istinsko junaštvo i čojstvo“.

- Spašavajući se od „naučne“ zloupotrebe prirode, boreći se za svetinje i za duhovno zdravlje ljudi učimo se ljubavi prema svakom čovjeku, kao svetinji nad svetinjama. U svjetlosti Hristove samožrtvene ljubavi, prihvatajući i podržavajući s blagodarnošću sve ono što država, naročito njene zdravstvene službe, čovjekoljubivo zahtijevaju radi tjelesnog zdravlja ljudi - poručio je Amfilohije u R. D. poslanici.

Dom starih „Grabovac“

Svi zaposleni i stanari u karantinu KOTOR – Zaposleni u Domu starih „Grabovac“ u Risnu, njih 65 od juče ujutro su, zajedno sa korisnicima, u karantinu.

Tu mjeru naložila su ministarstva zdravlja i rada i socijalnog staranja, a direktor Doma Srđan Dragomanović kazao je Pobjedi da je dio zaposlenih, njih 25 smješten u samoj ustanovi, a ostatak u apartmanskom kompleksu Vila „Ilirik“ u Risnu.

Dragomanović podsjeća da je u njihovom domu, još od 3. februara na snazi mjera zabrane posjeta, dok je 12. marta donešeno niz mjera i odluka kojima se zabranjuje izlazak korisnika iz Doma, miješanje korisnika među odjeljenjima.

- Ukinute su sve sekcije i društvene aktivnosti, hrana i piće se služe u sobama, radi se dnevna dezinfekcija kompletnog kruga ustanove, dezinfikuju se vozila prije i nakon korišćenja, postavljene su dezobarijere na svim odjeljenjima i ulazima u dvorište, na svim odjeljenjima postoje dispenzeri sa dezinfekcionim sredstvima, ulazak robe, hrane i ljekova se obavlja pod posebnim režimom prijema i dezinfekcije, a odjeljenja se dezinfikuju specijalizovanim

Posebne mjere Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša kazao je juče na konferenciji za novinare da se sprovode posebne mjere u domovima za stare, budući da su korisnici ovih ustanova, kako je rekao, prepoznati kao posebno ranjiva kategorija.

- Napravljen jedan poseban program, a takođe je angažovana i vojska da čuva domove kako ne bi došlo do upada u njih sa strane. Cilj je da se spriječe sve posjete i eventualno nenajavljeni dolasci. Mi moramo čuvati domove za stare. Za sad uspjeli da sačuvamo stare – kazao je Mugoša.

mašinama tri puta dnevno, dok je dezinfekcija radnih površina, kvaka, liftova i rukohvata stalna, najmanje šest puta u toku dana. Na svim odjeljenjima određene su karantin sobe - izolacije i to na palijativnoj njezi 14 kreveta, na psihogerijatriji četiri kreveta i na gerijatriji pet kreveta.

Sva tri karantina imaju zasebne ulaze i fizički su odvojeni od ostalih soba i korisnika - kazao je Dragomanović. Iv. K.

Vrijedna nabavka medicinske opreme u borbi protiv korona virusa

Sanitetska vozila za Klinički i bolnice u Beranama i Baru PODGORICA - Kliničkom centru Crne Gore i opštim bolnicama u Baru i Beranama isporučeno je po jedno savremeno sanitetsko vozilo a sve sa ciljem kvalitetnog odgovora u borbi protiv korona virusa. Ukupna vrijednost nabavke je 104.400 eura.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović saopštio je da je nabavka vozila dio zahtjeva medicinske struke.

- Ministarstvo zdravlja je dalo nalog Fondu za zdravstveno osiguranje, koji je u zakonskoj proceduri, po hitnom postupku, nabavilo tri savremena kombi vozila.

Ona su tako napravljena da se na veoma kvalitetan, brz i bezbjedan način može izvršiti dezinfekcija nakon transporta pacijenata i namijenjena su za prevoz pacijenata oboljelih od korona virusa - rekao je Hrapović.

Nabavka vozila je, kako je naveo, još jedan dokaz kontinuirane i snažne brige Vlade Crne Gore da bi pobijedili ovu pošast. Novčana sredstva za kupovinu sani-

Klinika za nefrologiju Kliničkog centra radi punim kapacitetom

Redovna terapija za pacijente hemodijalize PODGORICA - Hemodijaliza Klinike za nefrologiju Kliničkog centra Crne Gore radi punim kapacitetom iako vlada pandemija izazvana korona virusom i svi pacijenti hemodijalize ovaj vid terapije dobijaju redovno prema planu i programu saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Kako su istakli, juče je bilo tačno mjesec dana od kada je dijagnostikovano prisustvo korona virusa u Crnoj Gori i zahvaljujući preventivnim mjerama koje je menadžment te ustanove odmah preduzeo, svi pacijenti čije zdravstveno stanje ne dozvoljava odgađanje, a posebno pacijenti koji su na hroničnom programu hemodijalize, dobijaju blagovremeno zdravstenu zaštitu.

- Glavna promjena u radu hemodijalize u ovim vanrednim okolnostima ogleda se u tome što je organizovan sa pojačanim mjerama lične zaštite i pacijenata i zaposlenih – saopštili su iz Kliničkog.

N. K.

Novac za vrijednu opremu obezbijedilo Ministarstvo finansija

tetskih vozila obezbijeđena su iz budžeta države.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, kazao je da je Fond, shodno odluci Nacionalnog koordinacionog tijela za zarzne bolesti, pokrenuo i realizovao postupak

hitne nabavke tri sanitetska vozila.

- Sredstva za ovu nabavku obezbijedilo je Ministartsvo finansija, a ugovor smo potpisali sa dobavljačem Efel Motors. Radi se o vrijednoj nabavci i iz zdravstvenog sistema su nam

ukazali da je to neophodno da bi što bolje odgovorili u borbi protiv epidemije korona virusa – objasnio je Čirgić.

Vozila će, kako je dodao, dobiti upravo one bolnice koje su određene kao kovid R. D. bolnice.

AKCIJA POTVRDA: Provjere zbog fiktivnih dozvola koje su izdavane za međugradski saobraćaj

Prijave protiv 12 osoba zbog lažnih potvrda

BAR - Barska policija je u cilju kontrolisanja poštovanja mjera i naredbi donijetih u cilju sprečavanja širenja korona virusa, sprovela plansku akciju „Potvrda“ i procesurala 12 osoba za 23 krivična djela.

Kontrolama učesnika u saobraćaju službenici Centra bezbjednosti u Baru su posumnjali da jedan broj građana u međugradskom saobraćaju koristi fiktivne potvrde izdate od registrovanih privrednih subjekata sa područja Crne Gore nakon čega su službenici privrednog kriminaliteta provjerili te sumnje.

Kriminalističkom obradom policija je ustanovila da su neke firme izdavale fiktivne potvrde o zaposlenju i radnom angažovanjima. Barska policija je nakon sprovedenih operativnih provjera juče podnijela 12 krivičnih prijava protiv 12 osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili 23 krivična djela falsifikovanje isprave i nepostupanje po zdravstevnim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Protiv izvršnog direktora firme „Edeks gradnja“ d.o.o. E. Š. nadležnom tužiocu podni-

Hapšenja u više gradova zbog nepoštovanja naredbi Policija je u Kolašinu, Cetinju i Herceg Novom uhapsila devet osoba zbog nepostupanja po zdravstvenim propisima.

U Kolašinu su juče uhapšeni M. M. (34) i R. M. (37), iz Podgorice, kao i D. S. (39) iz Budve koje je policija zatekla u vozilu, a nijesu imali izdatu potvrdu za dozvoljeno međugradsko kretanje. Na Cetinju je uhapšen T. Ž. (36), državljanin Bosne i Hercegovine, sa prebivalištem u Kotoru, a u Herceg Novom A. B. (37) iz Bara jer takođe nije imao potvrdu.

Iz policije su podsjetili da je prekjuče cetinjska policija uhapsila i bezbjednosno interesantnu osobu R. M. (27), kao i K. M. (29), P. I. (27) i K. S. (19), svi sa Cetinja, jer su zatečeni u kršenju naredbe Nacionalnog koordinacionog tijela o zabrani kretanja i zadržavanja dva ili više lica na javnom mjestu.

Na Tviteru je navedeno da su tokom prethodne večeri podnijeli protiv 15 osoba prijave jer su napuštali objekte stanovanja od 19 do 5 časova.

jeta je krivična prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje isprave.

Protiv osoba kojima je E.Š. izdao potvrde podnijete su prijave za krivično djelo falsifikovanje isprave u sticaju sa krivičnim djelom nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Krivične prijave su podnijete protiv F. B, R. B, B. A, A. Z, A. A,

E. I, S. Š, Z. Š, V. K, S. H. i A. K. - Službenici CB Bar vrše provjere svih dokumenata koje su izdala privredna društva gdje će svaka njihova zloupotreba i kršenje mjera biti sankcionisano po zakonu, a službenici Uprave policije će nakon utvrđenih nepravilnosti započeti sa kontrolom poslovanja privrednih subjekata koji su zatečeni u kršenju mjera – saopštili su iz policije.

A. R.

Hronika

18, 19. i 20. april 2020.

15

Stručnjaci ukazali da osobe koje se ogluše o naredbe Nacionalnog koordinacionog tijela ne treba zadržavati u policijskim prostorijama zbog loših uslova i rizikovanja širenja zaraze

Pritvor da bude u krajnjoj nuždi Dešava se da se u policijski pritvor dovede i po 30 osoba koje treba smjestiti, a da im se ne ugrozi zdravlje. Niko od tih pritvorenika nije imao primjedbe na rad policajaca sa aspekta prekoračenja ovlašćenja, ali jesu na uslove u koje su dovedeni da provedu 72 sata. Ne smijemo da imamo situaciju da dva uhapšena dijele krevet – kazao je Zeković

nošenje krivične prijave u redovnom postupku – pojašnjava sagovornik Pobjede.

Zeković je pojasnio da kada su u pitanju kršenja mjera policajci zatiču prekršioce što znači da su oni svjedoci tog krivičnog djela pa nema potrebe za dodatnim prikupljanjem dokaza.

- Zadržavanje se određuje kada je tužiocu potrebno određeno vrijeme da se pripremi za postupak. Sugerišem da se zadržavanje određuje samo kad je ta mjera izuzetno potrebna. Mjera zadržavanja do 72 sata je sama po sebi izuzetna i ne spade u redovne mjere – kazao je Zeković.

On je istakao da se sugestija suzdržavanja od određivanja zadržavanje koje je Savjet za građansku kontrolu uputio Tužilaštvo ne odnosi na teška krivična djela već samo na djela koja se tiču kršenja mjera NKT-a.

PRITISAK

Zdravko Begović

PODGORICA – Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković u razgovoru za Pobjedu kazao je da zbog loših uslova u policijskim prostorijama za zadržavanje u nekim crnogorskim gradovima postoji opasnost da policijski pritvor bude novi klaster zaraze korona virusom.

Iz tog razloga on je apelovao na tužioce da se mjera zadržavanja do 72 sata zbog kršenja mjera NKT-a koristi samo u izuzetnim prilikama.

Zeković je ukazao da policajci više ne smiju biti dežurni krivci „za sve i svašta“ i da se pritisak sa njih prebaci na MUP, zdravstveno-sanitarne inspekcije i Upravu za imovinu u čijoj nadležnosti je briga o uslovnosti pritvorskih ćelija.

Sa stavom Zekovića da se zadržavanje do 72 sata smanji na najmanju moguću mjeru, saglasan je i predsjednik Advo-

Aleksandar Zeković

katske komore Zdravko Begović jer se ne radi o teškim krivičnim djelima.

Zeković je istakao da u praksi znatan broj tužilaca ima pojačani senzibilitet kada su u pitanju prekršioci mjera NKT-a i da izbjegavaju određivanje zadržavanja do 72 sata.

SUGESTIJE

Zeković navodi da ima više razloga zbog kojih iz Savjeta insistiraju na tome a jedan od njih je i strah koji se javlja kod građana zbog opasnosti od ugrožavanja zdravlja.

- Osim njih i advokati koji komuniciraju sa građanima kojima je određeno zadržavanje takođe strahuju za svoje

zdravlje. Takođe, posebna obazrivost postoji i kod policajaca koji su uključeni u cijeli proces – navodi Zeković.

On je pojasnio da većina tužilaca ima senzibiliteta kada su u pitanju kršenje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela pa sa policajcima kroz telefonski razgovor dogovore da od prekršioca uzmu sve potrebne podatke a da će krivičnu prijavu podnijeti u redovnom postupku.

- Policajci nakon što odrade svoj dio posla, prekršioca sa lica mjesta puštaju kući.

Druga varijanta je da se prekršioc privede kod tužioca na saslušanje, nakon kojeg ga on takođe pusti kući i naloži pod-



Savjet je i jedini saveznik policije u ovim vremenima. Za neuslove u policijskom pritvoru pritisak sa policije treba prebaciti na zdravstveno-sanitarnu inspekciju, Upravu za imovinu u čijoj je nadležnosti rješavanje ovih problema – poručio je Zeković

Osim toga, Zeković je istakao da ukoliko se zadržavanje i pritvor budu određivali u svakom slučaju, postoji velika vjerovatnoća da pritvor postane novi klaster.

- Imamo situaciju da je broj kršenja mjera NKT-a toliki da policajci ne stižu da pripreme prostorije za prijem novih osoba. Situacija je posebno teška vikendom, kada ne dolaze higijeničarke koje su za taj posao angažovane preko agencije koja je kroz posebne procedure izabrana na tenderu. Dodatno angažovanje na poslovima higijene je čitav jedan proces – objasnio je Zeković.

Ukazao je i da bez opasnosti od korona virusa ne smijemo da imamo situaciju da dva uhapšena dijele krevet. Postupanje policije je na vrlo kvalitetnom nivou, ali zbog loših uslova trpi njihov, ali i ugled države.

On je ukazao na postojanje pritiska na policiju, koji prema njegovim riječima, bi morao da se smanji jer se iz vanrednih situacija ulazi u nove vanredne situacije.

- Moramo da imamo razumijevanja prema policajcima jer kad imamo tako izražen priti-

sak otvara se mogućnost za profesionalne propuste i greške. Za sada propusta nema, ali ne možemo da isključimo mogućnost da ih neće biti – kazao je Zeković. Nažalost, većina javnosti te neuslove veže za policiju iako ona za to nije odgovorna.

- Na snimcima kamera koje pokrivaju pritvorske prostorije vide se policajci koji čiste te prostorije dezifekcionim sredstvima, ali moram istaći da to nije njihovo zaduženje.

Dešava se da se u policijski pritvor dovede i po 30 osoba koje treba smjestiti a da im se ne ugrozi zdravlje. I niko od tih pritvorenika nije imao primjedbi na rad policajaca sa aspekta prekoračenja ovlašćenja ali jesu na uslove u koje su dovedeni da provedu 72 sata – kazao je Zeković.

O NADLEŽNOSTIMA

On je kazao da MUP i Uprava za imovinu moraju da pokažu proaktivniji pristup, posebno kad je u pitanju uslovnost pritvorskih prostorija koji je, kako je kazao, stari problem.

Problem sa pandemijom korona virusa koji je zadesio Crnu Goru, kako je ustvrdio Zeković, izbacio je na površinu mnogo nepravilnosti a čije se rješavanje ranije odgađalo u nedogled.

Kada je u pitanju ova problematika, Zeković je kazao da se Savjet za građansku kontrolu osjeća usamljeno, jer samo oni o tome govore iako u Crnoj Gori ima mnogo organizacija koje se bave ljudskim pravima.

- Savjet je i jedini saveznik policije u ovim vremenima. Za neuslove u policijskom pritvoru pritisak sa policije treba prebaciti na zdravstveno-sanitarnu inspekciju, Upravu za imovinu u čijoj je nadležnosti rješavanje ovih problema – kaže on.

Zeković je dodao da je na osnovu preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, zbog loših uslova zatvoren policijski pritvor u Tivtu.

- U Podgorici bi trebalo bi da najbolje pritvorske uslove pa je sramota da u osam od deset jedinica nema osvjetljenja. Zamislite sad kako je ljudima koji provode tri dana (72 sata) u potpunom mraku. Kada nekoga držite u takvoj atmosferi i onda ga sprovedete na saslušanje, taj će sve da prizna samo da ide kući – zaključio je Zeković.

Istovjtan stav zastupa i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović koji smatra da se slučajevi kršenja mjera NKT-a moraju najekspeditivnije rješavati i procesuirati jer se ne radi o osobama sa kriminalnim karakterom.

- Radi se mahom o mlađim ljudima koji upravo zbog mladosti nijesu svjesni težine situacije i činjenice da mogu doći na udar nadležnih – navodi Begović.

On je istakao da nema sumnje da tužioci svoj posao rade na najbolji mogući način, ali je apelovao da se zadržavanje do

Novčano kažnjavanje Komentarišući činjenicu da je za samo jedan dan naplaćeno 15.000 eura za kršenje mjera NKT-a na teritoriji Podgorice, Begović je ocijenio da su tužioci bili veoma praktični.

- Uvjek će ta lica koja su izvršila krivično djelo i po cijenu da ta novčana kazna nije adekvatna njihovm socijalnom i materijalnom stanju, prihvatiti plaćanje novčane kazne.

Smatram da je uvjek bolja solucija platiti kaznu nego biti u pritvoru – kaže on.

Sa druge strane, Begović je istakao da se mora voditi računa i o tome da nije najpoželjnije mlade ljude stavljati u pritvor već da se alternativnim kaznama sankcioniše njihovo ponašanje.

Svakako, prema njegovim riječima ne smje se ignorisati kršenje mjera i moraju se snositi sankcije zbog neodgovornog ponašanja.

Podsjećamo, zakon je propisano da se svi oni koji ne poštuju propise, odluke i naredbe kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanje opasne zarazne bolesti, kazne novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. No, oni koji krše propise mogu izazvati i teže posljedice. U tom slučaju propisana kazna je od jedne do osam godina zatvora, dok će svako ko kršenjem propisa izazove smrt jedne ili više osoba, biti kažnjen zatvorom od dvije do čak 12 godina zatvora.

72 sata dovede na najmanju moguću mjeru.

- Nekim mojim klijentima je bilo određeno zadržavanje do 72 sata ali kako su sve prostorije bile zauzete oni su smješteni u kancelarije policijskih inspektora i neke druge prostorije u zgradi policije koje ne zadovoljavaju uslove pritvora. Problem je i što nema uslova za fizičku distancu koju je propisao NKT-a – pojašnjava Begović.

On je izričit u tome da se mjere moraju poštovati, ali smatra da se prema licima koje načine prekršaj mora ponašati kao prema specifičnoj kategoriji izvršioca krivičnih djela.

- To su često mlađi punoljetnici koji u zonu kršenja propisanih mjera ulaze zbog svoje nepromišljenosti. Radi se o kategoriji ljudi koja još uvjek ne doživljava propisane mjere na pravi način kao ni težinu posljedice koje izaziva korona virus, već je to njima neka vrsta mladalačke avanture nesvjesni da ulaze u zonu krivičnog djela – zaključio je Begović.

B. ROBOVIĆ

U Osnovnom tužilaštvu saslušani osumnjičeni za zelenaštvo

Đuretiću i Pajoviću zadržavanje do 72 sata PODGORICA – Dejan Đuretić (43) i Predrag Pajović (49) saslušani su u Osnovnom državnom tužilaštvu i određeno im je zadržavanje od 72

sata zbog sumnje da su počinili krivično djelo zelenaštvo. Nakon isteka zadržavanja biće privedeni sudiji za istrage Osnovnog suda koji će se izja-

sniti o pritvoru. Kako je saopšteno iz policije, Podgoričani se sumnjiče da su većem broju osoba u Zeti pozajmljivali novac i obračunavali im zele-

našku kamatu od 5 do 20 odsto, na mjesečnom nivou zavisno od iznosa pozajmljenog novca. Oni su, sumnja se, koristeći tešku materijalnu situaci-

ju više osoba, stekli imovinsku korist više od 50.000 eura. Policija je protiv osumnjičenih podnijela i inicijativu za sprovođenje finansijske istrage. C. H.

16

U fokusu: KORONA VIRUS/Svijet

18, 19. i 20. april 2020.

Kina revidirala podatke, broj preminulih u Vuhanu veći nego što se mislilo

Najveća smrtnost u Belgiji, u Britaniji stanje van kontrole VUHAN - Broj umrlih od korona virusa u Vuhanu skočio je za 1.290, pošto je grad revidirao broj slučajeva zaraženih i umrlih od korona virusa od početka epidemije, prenosi kineska agencija Sinhua. Broj umrlih je, prema izvještajima, porastao na 3.869.

Prema izmijenjenim podacima, u Vuhanu, epicentru zaraze virusom korona u Kini, broj umrlih porastao je na 3.869 sa 2.579, koliko je do danas bilo poznato.

Nakon dodatne provjere i potvrde širom grada, ustanovljeno je da je od virusa ukupno bilo zaraženo 50.333 osobe, što je 325 slučajeva više u odnosu na do sada prijavljene podatke.

Gradske vlasti su navele četiri razloga zbog kojih su podaci revidirani. Prvi razlog su neprijavljeni slučajevi ljudi koji su umrli kod kuće, usljed neadekvatnih kapaciteta za lečenje na samom početku epidemije. Osim toga, kao razlog u Vuhanu navode i zakašnjele, pogrešne i netačne izvještaje iz pojedinih bolnica na vrhuncu epidemije.

Kako se navodi, zbog brzog povećanja improvizovanih, vojnih i privatnih bolnica i drugih ustanova za prijem pacijenata, neki organi nisu na vrijeme davali informacije.

Kao još jedan razlog za izmjenu podataka, gradske vlasti navode i to što su pojedini smrtni slučajevi pogrešno zavedeni. Dok žarište virusa i dalje ostaje SAD, većina zemalja je već nekoliko puta izrazila nepovjerenje prema kineskim podacima.

U svijetu su od korona virusa preminule 143.673 osobe dok je zaraženo više od 2.182.740 ljudi, prenijela je danas agencija Frans pres, a na osnovu podataka Svjetske zdravstvene organizacije. Od broja zaraženih najmanje 474.900 ljudi je izliječeno.

Starački domovi Slaba tačka

Najveću smrtnost od korona virusa na svijetu ima Belgija, koja je, prema analizi američkog univerziteta Džon Hopkins, 13,4 odsto, a jedan od razloga za to je dramatična - Opada broj zaraženih građana korona virusom u Srbiji uprkos povećanom testiranju, ali karantin traje od petka u 17 sati do utorka ujutru u 05 sati – osim za one koji imaju kućne ljubimce pa mogu ujutru i uveče u šetnju.

Mjera trodnevne zabrane izlaska na ulicu je ostvarenje prijetnje predsjednika Srbije od prije tri nedjelje kada je preko TV priprijetio građanima: ,,Šta hoćete da uvedem karantin 24 sata, uvešću vam, baš me briga što to niko nije uradio... “.

Ipak, mjera je nelogična jer zvanično opada broj zaraženih.

Tramp hoće da otvori Ameriku

Međunarodna zajednica se pita jesu li podaci iz Kine tačni

Evropski parlament odobrio dodatne tri milijarde eura Nizom odluka donijetih tokom dvodnevnog zasijedanja Evropski parlament omogućio je korišćenje dodatnih 3,08 milijardi eura za borbu protiv pandemije korona virusa u državama članicama Unije, a posebno onima koje su najteže pogođene. Novac je izdvojen za jačanje odgovora na kovid-19, odnosno podršku zdravstvenim sistemima država članica i međudržavnu saradnju, sa akcentom na one koje su najteže pogođene pandemijom.

Planirano je da bude utrošen

situacija u domovima za stare.

Velikoj smrtnosti u Belgiji doprinijelo je to što je virus prodro u veliki broj staračkih domova, na čije štićenike i zaposlene se odnosi 45 odsto od ukupnog broja smrtnih slučajeva.

Peter Dobac sa Oksfordskog univerziteta ukazuje na to da je virus u toj zemlji posebno teško pogodio domove za stare i podsjeća da je sličan trend zabilježen u Francuskoj i Velikoj Britaniji.

- Hitan prioritet u Belgiji, ali i u drugim zemljama je, da se na tu činjenicu posebno obrati pažnja - ističe Drobac.

Kako podsjeća Njuzvik, stopa smrtnosti predstavlja broj smrtnih u odnosu na broj po-

na nabavku i distribuciju medicinske i zaštitne opreme, izgradnju privremenih bolnica, liječenje i transport oboljelih i zaraženih, podršku medicinskim istraživanjima, jačanje zdravstvenih kapaciteta, kao i za druge troškove sa kojim se države članice mogu suočiti.

Novac je preusmjeren iz „svih raspoloživih izvora u ovogodišnjem budžetu“ i biće preusmjeren na dvije osnovne oblasti - 2,7 milijarde eura za Instrument EU za hitnu podršku i 380 miliona eura za

tvrđenih slučajeva.

Belgija je po tom parametru prestigla Italiju, u kojoj je stopa smrtnosti 13 odsto i Veliku Britaniju sa 12,8 odsto.

Broj preminulih od korona virusa u Britaniji porastao je danas za 847, čime je ukupan broj žrtava u toj zemlji 14.576. Broj potvrđenih slučajeva porastao je za 5.599 na 108.692.

Najsmrtonosniji dan u Velikoj Britaniji bio je 9. april, kada je preminulo 980 osoba, a od tada je broj žrtava bio u padu i tokom većeg dijela nedjelje bio je ispod 800, prenosi Rojters.

U Španiji je u posljednja 24 časa preminulo 585 osoba od korona virusa, što je povećanje u odnosu na prethodni dan.

„rescEU“.

Instrument EU za hitnu podršku omogućava hitnu pomoć državama Unije kod vanrednih i iznenadnih, odnosno neočekivanih situacija, koji se koristi uporedo sa redovnim mjerama za pomoć. Već je korišćen pri finansiranju migrantske krize u Grčkoj. Predviđeno je da u slučaju korona virusa bude aktivan dvije godine i da bude predmet stroge kontrole koju će sporovoditi radna grupa stručnjaka Unije, u saradnji sa nacionalnim zdravstvom, međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva.

Međutim, situacija i dalje daleko bolja od sredine marta, kada je dnevno umiralo i po 900 ljudi.

U moru crnih vijesti ima i onih koje daju nadu.

Epidemija korona virusa u Njemačkoj je pod kontrolom zahvaljujući mjerama protiv širenja zaraze, broj zaraženih svakodnevno pada, izjavio je juče njemački ministar zdravlja Jens Spahn.

- Epidemija je, prema podacima kojima raspolažemo u ovom trenutku, pod kontrolom. Mjere pokazuju rezultate - rekao je Spahn na konferenciji za novinare u Berlinu.

Objasnio je da su mjere ograničenog kretanja uvedene sredinom marta ,,rezultirale pot-

U Srbiji vlast odredila karantin 84 sata - U posljednja 24 sata u Srbiji je testirano 3.094 osobe od kojih su 372 pozitivne, a umrlo je sedam osoba. Od početka epidemije Srbija ima 5.690 pozitivnih na korona virus, a umrlo je 110 osoba. Izliječene su 534 osobe, u bolnicama se liječi 3.765 osoba, a na respiratorima su 122 pacijenta - saopštio je epidemiolog Predrag Kon. Na pitanje zašto Srbija ima najdrastičnije mjere u regionu i najviše zaraženih u odnosu na te mjere, Kon je rekao da se broj oboljelih ne može porediti sa drugim zemljama

Ostvarile se Vučićeve prijetnje

jer se radi različitom metodologijom testiranja i da se jedino može porediti broj umrlih na 100 hiljada stanovnika. On

je potvrdio da se sada virus javlja u lakšoj kliničkoj slici.

- Epidemija će se odjaviti tek kada bolesti kovid-19 ne bude

Ako ne počnemo sa otvaranjem - poludjećemo - poručio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ukazujući na porast alkoholizma, narkomanije, kućnog nasilja i mentalnih problema nacije zbog višenedjeljnog ograničenja kretanja.

Iako je epidemija korona virusa na vrhuncu u SAD pripreme za otvaranje države počinju, a američki predsjednik, kako prenosi RTS, najavljuje da će to ići mnogo brže nego što mnogi misle.

Proces će nositi same države uz asistenciju federalnih vla-

punim uspjehom“, prenosi Hina.

- Uspjeli smo da zaustavimo dinamičan rast i pretvorimo ga u linearni - kazao je Spahn.

U Njemačkoj je danas potvrđeno 3.380 novih slučajeva, a ukupno ih je 134.000. Do sada je umrlo 3.868 osoba.

Njemačka vlada i savezne pokrajine u srijedu su dogovorile produženje aktualnih mjera ograničenog kretanja do početka maja, uz postepeno otvaranje trgovina.

Ublažavanje ograničenja

Slovenija od danas ublažava ograničenja kretanja uvedena zbog pandemije korona virusa pa će građani moći da odu do svojih vikendica, kamp-kućica ili imanja koja obrađuju bez obzira na načelnu zabranu napuštanja matičnih opština. u našoj zemlji - rekao je Kon. Karantin od tri dana je određen da bi se spriječio dolazak vjernika u crkve na liturgije zbog Uskrsa, ali situacija u crkvama je drugačija.

Policija nije reagovala kada su u četvrtak u crkvenim dvorištima držane liturgije širom Srbije. U Sabornoj crkvi u Požarevcu održana je ne samo liturgija nego i pričest građana istom kašičicom iz iste čaše i brisani su istim ubrusom. Policija je malo legitimisala prisutne ali sveštenstvo niko nije dirao. Njima je predsjednik Srbije obećao da ih neće hapsiti pa su se zato raspomamili. v.C.

sti, a neke od država mogle bi da krenu sa otvaranjem, odnosno ukidanjem restrikcija kretanja do kraja aprila.

Na jučerašnji dan SAD su imale 654.301 potvrđeni slučaj zaraze korona virusom, dok je od kovida-19 do sada preminulo 32.186 osoba.

Tramp je do sada kao argument za brzo otvaranje navodio ekonomske posljedice po Ameriku, a sada je po prvi put spomenuo da SAD zbog „lokdauna“ imaju uvećane zdravstvene rizike koji nisu direktna posljedica virusa poput porasta alkoholizma, narkomanije, srčanih, fizičkih i mentalnih smetnji.

Tramp je predstavio plan otvaranja u tri faze, s tim da svaka faza traje najmanje dvije nedjelje.

Vlada je takvu odluku donijela poslije procjene da se epidemija korona virusa postepeno smiruje, ali i upozorila da se i dalje treba strogo pridržavati važećih restrikcija o socijalnoj distanci i načelnoj zabrani napuštanja mjesta prebivališta kako se ne bi napravio ,,korak natrag“ i došlo do novog rasta zaraze među stanovništvom, prenijela je agencija STA. Ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs objasnio je da će svi koji odlaze u vikendice ili na imanja morati da popune izjavu u kojoj će navesti cilj putovanja i destinaciju kao i broj dana boravka na toj lokaciji.

Oni neće smjeti da se udaljavaju s posjeda niti da kupuju u lokalnim prodavnicama ili da se druže s lokalnim stanovništvom kako bi se spriječio rizik širenja infekcije.

Slovencima će od subote biti dopušteno i bavljenje sportskim aktivnostima, kao što su golf, tenis ili boćanje, u kojima nema bližeg socijalnog kontakta igrača, ali zabrana timskih i masovnih sportova, u kojima dodazi do fizičkog kontakta ostaje na snazi.

Hojs je rekao da je cilj Vlade da se zabrana napuštanja matičnih opština ukine od početka maja, kada bi trebalo da bude poznata analiza seroloških testova nacionalnog uzorka koje je najavila Vlada.

Ta analiza će biti sprovedena na 1.000 do 1.500 stanovnika različite dobi i iz različitih regija, kako bi se dobila jasnija slika o stanju epidemije i koliko je ljudi stvarno inficirano, a bolest su možda preboljeli i r. P. bez simptoma.

Serijal Pobjede

18, 19. i 20. april 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Plan za Evropu Izlaz iz krize nakon pandemije ono je što niti jedna država ne bi mogla sama: samo iz zajedničkog budžeta biće moguće finansirati taj novi „Maršalov plan za Evropu“... Brzo prilagođavanje evropskih monetarnih vlasti novim okolnostima već se vidi u daleko fleksibilnijem odnosu prema javnoj potrošnji i omogućavanju finansiranja protivkriznih politika zemalja članica Piše: Davor GJENERO

BRISEL IPAK POSMATRA

NADANJA

Hrvatsko presjedanje Vijećem EU neće ostaviti onakav trag kakvom su se u Zagrebu nadali...

Ali, uprkos nepovoljnim okolnostima, na kraju tog predsjedanja, mimo hrvatskih zasluga, Evropska će unija, čini se, ostati zrelija, reaktivnija asocijacija, spremnija na dijalog sa susjedima i na ozbiljno promišljanje o proširenju

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… litiku jačanja slabijih privreda unutar Unije.

Još je početkom ožujka, kad je kriza izazvana pandemijom kovida-19 tek počinjala, društvenim mrežama u Hrvatskoj kružila karikatura na kojoj dva stara cinika, lutka iz lože kazališta u kome se odvija Muppet show, komentiraju novonastalo stanje. Waldorf kaže: „Otkad su Hrvati preuzeli predsjedanje EU, sve je otišlo k vragu: migranti, korona virus, pad burze i cijene nafte, upitan je Euro, turistička sezona, pa čak i Eurosong!”, a Statler dodaje: „A tek su na polovini mandata!”.

Hrvatska Vlada polagala je velike nade u prvo hrvatsko predsjedanje Unijom. Svi su potiho strepili hoće li Hrvatska imati dovoljno kapaciteta da korektno usklađuje rad Europskog vijeća, Vijeća ministara, hoće li hrvatski veleposlanici diljem EU, ali i u svijetu, uspjeti koordinirati odnose europskih diplomatskih predstavništava i zemlje primateljice...

Postavljalo se i pitanje hoće li Hrvatska biti sposobna tijekom svog predsjedanja doprinijeti osnaženju procesa prošire n j a E U n a t a ko z va n i „Zapadni Balkan”, a u zemlji se nagađalo hoće li premijeru Plenkoviću poći za rukom staviti u prvi plan europskih procesa neke vitalne interese Hrvatske. Prije svega, razmatralo se, hoće li mu uspjeti otvoriti prostor zemljama iz skupine „prijatelja kohezije” za ravnopravan razgovor o oblikovanju višegodišnjega financijskog okvira EU sa zemljama koje zagovaraju proračunsku štednju.

Bilo je jasno da je malo vjerojatno da bi proračunski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. mogao biti definiran još u vrijeme hrvatskog predsjedanja, nego se očekivalo da to bude za njemačkoga, a premijer predsjedateljice Europskog vijeća ionako više nema ulogu kakvu je nekad imao u usvajanju tog okvira, jer je glavni pregovarač, stalni Predsjednik Europskog vijeća Čarls Mišel, koji se kao

17

sjajan pregovarač u nemogućim uvjetima afirmirao kao premijer Belgije.

Međutim, vjerovalo se da će u toku hrvatskog predsjedništva razgovori o višegodišnjem financijskom okviru biti intenzivni, da će se dogovoriti principi i da će uglavnom biti definirano buduće značenje kohezijskih fondova, onih koji osiguravaju brži razvoj manje razvijenih članica Unije.

BAJKA O TRŽIŠTU RADA Premijer Plenković nadao se da će u toku predsjedanja moći otvoriti i ozbiljnu raspravu unutar EU o demografskoj politici i politici tržišta rada u Uniji. Prije pandemije, naime, privreda ekonomski najsnažnijih članica snažno je privlačila radnu snagu iz siromašnijih članica i iz europskog susjedstva, pa je taj prostor ostajao ispražnjen od stanovništva i suočavao se s demografskim slomom.

Naglo ispuhavanje nekih od najvažnijih europskih privreda već je izazvao pomutnju.

Pokazalo se, na primjer, da je oko 400 tisuća građana Srbije ilegalno, bez dozvola i prijave, radilo u razvijenim europskim državama, a ti neprijavljeni radnici odmah s izbijanjem krize našli su se bez posla, na ulici, bez stanova i socijalne sigurnosti, i morali su se odmah vratiti u domovinu, koja ih baš i nje primila raširenih ruku.

Druge države u regiji nisu imale tako snažan udar povratka, ali, po svemu sudeći, recesijska situacija koja će dočekati sve europske privrede izazvat će i drugi val povratka, sada onih

koji su u Zapadnoj Europi imali reguliran boravak.

Dakle, problem koji se činio sudbonosnim za manje razvijene države istoka i jugoistoka Europe, mogao bi biti riješen „nevidljivom rukom”. Međutim, pitanje kakva će biti Europska unija u narednim godinama važnije je i otvorenije nego ikad. Ono se, međutim, neće rješavati raspravom o kohezijskim fondovima, a kohezijska politika, iako je utemeljena na jednom od stupova EU, načelu ravnomjernoga i održivog razvoja, više neće biti glavni iskaz solidarnosti među članicama Europske Unije.

EU I KRIZA

U prvim trenucima krize činilo se da Unija ne djeluje, a da su suverene nacionalne države superiorne Uniji. Riječ je o posve apsurdnoj pretpostavci (o superiornosti zatvorene države) budući da pandemija ne poznaje granice.

Jedno od načela upravljanja unutar EU je načelo supsidijarnosti, naime, načelo da probleme valja rješavati na najnižoj razini na kojoj ih je moguće efikasno riješiti. Zato se na razini Unije kreiraju tek neke restriktivno odabrane javne politike, a zdravstvena politika do sada nije bila jedna od njih.

Zato je Unija reagirala presporo, nije imala pripremljene fondove niti zalihe medicinske opreme i zaštitnih sredstava.

U takvim okolnostima reakcija je bila zakašnjela, ali ti fondovi sada nastaju, a predsjednica Europske komisije, barem prema onome što je napisala u svom autorskom tekstu objavljenom u svim državama člani-

cama Unije, vrlo dobro razumije ovaj deficit Unije i zna kako ga otkloniti.

Unija je možda izgubila propagandnu utrku s Rusijom, koja je Italiji poslala uglavnom beskorisnu i neupotrebljivu „pomoć” tokom vrhunca pandemijske krize, a sad jednaku propagandnu akciju vodi i u Srbiji, ali solidarnost je profunkcionirala. Italija, koja je bila u najgoroj krizi nije više sama, a solidarnost su pokazale i najbogatije i najsiromašnije članice Unije, i njene osnivačice i posljednje pristupnice.

Predsjednica Europske komisije Ursula van der Linden u svom programskom tekstu kaže ključnu rečenicu za razumijevanje smisla Europske unije: „...prava se Europa vratila u igru: Europa koja surađuje u ostvarenju onoga što nitko od nas ne bi mogao ostvariti sam”.

SOLIDARNOST

A izlaz iz krize nakon pandemije ono je što niti jedna država ne bi mogla sama. Samo iz zajedničkog budžeta bit će moguće financirati taj novi „Maršalov plan za Europu”. Snažno političko otrežnjenje, koje se događa u državama članicama, otrežnjenje koje je na margine, kamo i spadaju, potisnula populističke i radikalske pokrete, za koje se donedavno činilo da postaju sve snažnijima.

Brza prilagodba europskih monetarnih vlasti novim okolnostima već se vidi u daleko fleksibilnijem odnosu prema javnoj potrošnji i omogućavanju financiranja protukriznih politika zemalja članica. Otvorene su i prve financijske tranše za države u procesu proširenja.

Javna potrošnja u Uniji nakon krize će se bitno reformirati, a vjerojatno je izrazito dobro to što racionalna Njemačka, s Angelom Merkel koja je snažnija nego ikad, preuzima od Hrvatske predsjedanje Europskim vijećem. Autoritet njemačke kancelarke mogao bi pomoći da se uspostavi konsenzus o višegodišnjem financijskom okviru, koji neće biti niti pobjeda zagovornika štednje, a niti „prijatelja kohezije”. Umjesto investicija u infrastrukturu, koje prevladavaju među onim što se financira iz kohezijskih fondova, slijedi, po svemu sudeći, investiranje u restrukturiranje privrede, „resetiranje” onih privreda koje su bile temeljito pogrešno koncipirane, ali i odustajanje od nekih elemenata globalizacije. Prije svega, seljenja sve proizvodnje u Aziju, zbog čega se u krizi u zemljama članicama često mnoge jednostavne stvari nisu mogle proizvesti.

Javna se uprava u ovoj krizi našla pod neočekivanim udarom, pokazalo se koji su njeni dijelovi suvišni, pokazala se potreba za temeljitom digitalizacijom, čime se otvara prostor za smanjenje broja ljudi zaposlenih u javnoj upravi.

U svim zemljama članicama pokazalo se koje su privredne grane otporne, koje su u krizi poslovale bolje nego ikad, a koje su ugrožene. Određeno ispuhivanje najjačih gospodarstava, posebno onih koja su privlačila velik broj radnika iz siromašnih članica Unije i iz europskog susjedstva, može i za te države biti korisno, a načelo održivoga i ravnomjernog razvoja mora se odraziti na po-

Činjenica da je u jeku krize Sjeverna Makedonija postala članicom NATO, ključne euroatlantske organizacije, a da je donesena i dugo odgađana odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o članstvu u Uniji, može biti puka podudarnost, ali može govoriti i o svijesti o potrebi jačanja europskih bokova.

U ovoj situaciji proširenje neće biti prioritet, ali neće biti ni na margini europskog interesa, a novi principi će se morati uspostaviti, između ostaloga, i zbog unutarnjih odnosa u Uniji. Odnos prema „iliberalnim demokracijama” problem je koji se zaoštrio tijekom krize, posebno zbog politike ograničavanja temeljnih ljudskih prava i potiskivanja institucija kontrole u nekim državama članicama.

U takvim uvjetima, autoritarni režim Aleksandra Vučića, koji protuustavno uvodi izvanredno stanje, raspušta parlament i onemogućuje kontrolu, progoni novinare, dakle, gazi temeljna zajednička načela Unije - načelo vladavine prava i načelo zaštite ljudskih prava i sloboda - neće moći imati šansu za napredak u institucionalnom dijalogu. Pitanje sjedenja na dvije ili tri stolice, s ulizivanjem Kini i Rusiji, sada postaje tek groteskni cirkus, a ne više privid politike ostvarivanja maksimalnih dobiti.

U novim okolnostima činjenica da Crna Gora vodi vanjsku politiku posve usklađenu s EU mora postati argument za ubrzanje pristupnog procesa, dok god ta država poštuje temeljna europska načela i dok harmonizira svoje zakonodavstvo i unutarnji poredak sa zajedničkom baštinom Europskih zajednica. Jednako je i sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Novi pristupni okvir bit će tegoban i zahtjevan, ali po svemu sudeći od članica EU shvaćen kao ambiciozniji nego što je bio nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske 2007.

Hrvatsko presjedanje Vijećem EU neće ostaviti onakav trag kakvom su se u Zagrebu nadali, neće čak biti niti pravi test kapaciteta hrvatske diplomacije i javne uprave, jer se tijekom hrvatskog predsjedanja nisu odvijali uobičajeni politički procesi i procesi oblikovanja javnih politika unutar EU, ali paradoksalno, unatoč nepovoljnim okolnostima, na kraju tog predsjedanja, mimo hrvatskih zasluga, Europska će unija, čini se, ostati zrelija, reaktivnija asocijacija, spremnija na dijalog sa susjedima i na ozbiljno promišljanje o proširenju.

18

Primjeri

18, 19. i 20. april 2020.

Život sa trojkama u doba korone: Kako je Sandra Dragović pre

Tobogan u k šator u dnev PODGORICA – Puštanje papirnih brodića u banjici, šator u dnevnom boravku, crtanje flomasterima po zidovima i hvatanje kokica po kuhinji – svakodnevica su Sandre Dragović u doba korone. Nikša, Sofija i Stefan imaju dvije godine i osam mjeseci, a porodična igra, radost i osmijeh su njihovi izbori prije i u toku kovid epidemije.

Kao otklon od sumorne globalne svakodnevice i dokaz da je život pun nove nade i melemne, ušuškane i bezuslovne majčinske ljubavi.

- Došla sam u Rakonje (Bijelo Polje) kod svoje porodice početkom marta sa namjerom da ostanem desetak dana, pa da se vratim u Podgoricu, a suprug Aleksandar nije pošao sa nama jer je tada radio i redovno i prekovremeno - počinje priču Sandra.

Razdvojenost

Tih desetak dana prerasle su, zasad, u više od mjesec, a koliko će još trajati, niko ne zna.

Sandra kaže da osjeća da je njeno raspoloženje ključno za djecu, pa stalno mora imati jake živce, beskonačan prag tolerancije, uvijek osmijeh na licu, jer je kao majka odgovorna da ih zaštiti. Bez obzira na pregršt pomiješanih emocija što porodica nije na okupu i da još jednom potvrdi da majčinska ljubav ne priznaje nemoguće.

- U doba zastrašujuće pandemije fizički smo razdvojeni radi bezbjednosti naše djece i nadamo se da će se žrtvovanje isplatiti. Aleksandar i ja smo se dogovorili da moramo izdržati odvojenost, da bi se zdrava porodica jače grlila

Energije ne fali ni u izolaciji

Aleksandar: Jedva čekam da ih sve zajedno zagrlim - Imam veliko srce i velike ruke i svo četvoro će stati odjednom u moj zagrljaj. Mi se osjećamo iako smo fizički odvojeni, jer je ljubav naš pokretač, sarađujemo kao veliki i pravi tim. Ne želim nikome da ikada bude ovoliko razdvojen od svoje porodice, nama je prvi put i nadam se da nam se neće ponoviti, ali znam i vjerujem da će se naša žrtva isplatiti, emotivan je suprug i otac Aleksandar Dragović dok govori o razdvojenosti od supruge i djece od početka marta.

Naglašava da mu vjetar u leđa da izdrže ovako razdvojeni daje pomisao da mu je

porodica bezbjedna.

- Jedino sredstvo svakodnevne komunikacije nam je video poziv. Djeca rastu, svakog dana bude nešto novo i te novitete podijele sa mnom. Jedva čekam da sve ovo prođe, uz nadu da ćemo biti netaknuti od strane ovog zla - kaže Aleksandar.

Dragović kaže da mu izolacija fizički ne pada teško, ali ga emotivno i psihički uništava.

- Većinu vremena posvećujem radu na našoj kući u Doljanima, za što ranije nijesam imao vremena, a sada mi pomažu otac i brat. Kada je Sandra sa djecom početkom marta otišla u Bijelo Polje, ja

Aleksandar Dragović

nijesam mogao da krenem sa njima jer sam radio.

Zapošljen sam u Željezničkom prevozu, a pošto je u međuvremenu zatvoren saobraćaj, prestao sam da

radim. Planirao sam da ih dovedem da bismo bili zajedno, ali su tada u Podgorici već registrovani prvi slučajevi i postalo je sve manje bezbjedno - kazao je Dragović.

kad ovo čudo prođe. Sve ćemo nadoknaditi, kaže Sandra Dragović, studentkinja prava koja je ,,zamrzla“ akademski status zbog trudnoće i odgajanja djece. Tri najvažnije i najdraže diplome svakako su već dvije godine i osam mjeseci u njenom srcu.

Kad je saznala da je virus počeo da se širi na balkanske države, počela je da osjeća nemir. Iako je u početku bila preponosna što je Crna Gora jedina bez zaraženih u Evropi, znala je da je pitanje dana kad će doći kod nas. Kada su priče o broju zaraženih i u Crnoj Gori postale svakodnevica, pritisak je rastao, zatvorene su granice i putevi i Sandra se pomirila da ne mogu da se vrate kući, u Podgoricu - U potpunoj izolaciji sa svojim trojkama i ukućanima (majkom, bratom, djedom i babom) sam od 10. marta.

Izlazimo jedino na terasu i u dvorište, a, po potrebi, jednom u šest dana, neko iz familije ode do prodavnice, sa cjelokupnom zaštitnom opremom. Često me opterećuje da držim pod kontrolom količinu namirnica u kući, jer se plašim da djeci nešto ne zafali, a da dođe vrijeme zabrane izlaska.

Sandra kaže da je uprkos pomiješanim emocijama i nemiru svjesna da majka koja kod kuće drži troje djece od dvije godine i osam mjeseci, mora izolaciju pretvoriti u zanimljivu igru za koju niko ne zna rok trajanja.

IgRalIšte u dnevnom boRavku

- U kući je veselo, pravo veselo jer smo dnevnu sobu pretvorili u rekreativni centar! Tokom prvih deset dana odlično su prihvatili izolaciju, bili su zadovoljni igračkama, crtaćima i sličnim, ali su nakon deset dana sve izgustirali. Sreća je što imamo dvorište, koje nam pri lijepom vremenu služi kao igralište na kome se svi moramo igrati - kaže Sandra sa osmijehom.

Problem počinje kad mališani žele da izađu, igraju se sa drugom djecom, odu u šetnju (na koju su navikli) ili čak u igraonicu.

- Tada imam nekih sat vremena pravog horora dok se snađem kako da ih zabavimi skrenem ih sa te ideje - kaže Sandra

iskrena ljubav je ključ svega: Nikša, Sofija

Problem počinje kad mališani žele da izađu, igraju se sa drugom djecom, odu u šetnju (na koju su navikli) ili čak u igraonicu.

- Tada imam nekih sat vremena pravog horora dok se snađem kako da ih zabavimi skrenem ih sa te ideje - kaže Sandra.

Troje mališana rođenih za tri minuta 31. avgusta 2017. godine, imaju različite temperamente i karaktere, ali upravo ta različitost donosi pozitivno raspoloženje. Dragocjeno, jer imaju jedno drugo.

- Djeca su dobra, naviknuta na ljubav i apsolutnu pažnju koja u izolaciji mora biti znatno veća nego obično. Svi ukućani aktivni su cijelog dana, jer sa djecom uvijek mora biti jedno. Nikša je pričalica i uvijek ima hiljadu pitanja na koja mora dobiti zadovoljavajući odgovor, inače ne odustaje.

Sofka je mudrica nad kojom mora da se bdije non stop i očekuje podršku za sve svoje radnje koje ,,moraju“ biti is-

Primjeri

18, 19. i 20. april 2020.

19

etvorila izolaciju sa malom djecom u Bijelom Polju u igru i zabavu

kuhinji, vnoj sobi

U izolaciji je sve dozvoljeno, samo da zadržimo osmijehe - Shvatili smo da je u izolaciji sve dozvoljeno, pa i to da flomastere koristimo isključivo po zidu, naučili smo čak pjesmicu o čuvenom Čiča Gliši iz moga djetinjstva, u izolaciji se sve može samo da imamo osmijeh…

Dešava se da smo ispisani po tijelu, na rukama često imam tri-četiri nacrtana sata. Moj brat Krsto nam je od

» Suprug

a, Sandra i Stefan Dragović se spremaju za Uskrs

praćene aplauzom. Stefan je poseban dječak, onako pravi mamin sin za kojeg moram biti tu u svakom uglu njegovog pogleda. Ne pretjerujem, on je prosto velika maza koja raste od poljubaca u vrat, živopisno i nježno Sandra predstavlja djecu.

ZDRAVLJE ISPRED SVEGA

Od svega što se događa – mlada majka nastoji da napravi zabavu. Tako su i doček proljeća upriličili na originalan način – umjesto u bašti cvijeće su sadili u dnevnom boravku, a zadovoljstvo djece bilo je nemjerljivo.

- U čuvenom dnevnom boravku, t.j, našem rekreativnom centru nalazi se i šator, često ,,budemo“ Indijanci. Ispuštamo različite zvukove, većinom životinjske, da bismo dočarali trenutak… Sve to jeste zanimljivo, ali je nama odraslim ukućanima preteško jer smo, radi boljeg podnošenja zatvorenog prostora, svi spušteni

velike pomoć u cijeloj ovoj situaciji jer je on naš ,,Betmen“ sa cijelom pratećom opremom.

Naša mlada sagovornica dodaje da se u normalnim okolnostima ne bi ponosila nekim od postupaka koje je dozvolila, ali da je u doba korone sve dozvoljeno, a presudni razlog je osmijeh, pa puta tri.

Sandra Dragović

Svi jedva čekaju majčin poljubac

I GITARE SU DIO ZABAVNE PONUDE: Sandra osmišljava raznovrsnu zabavu za djecu

Uveče kičma govori umjesto nas

Aleksandar i ja smo se dogovorili da izdržimo - Sve obaveze u kući su stale, sve oči svih ukućana uprte su u moju djecu, sve je njima podređeno. Majka Olivera - Olja mi je desna ruka i ne znam da li ću ikada moći da odvojenost da bismo se svi zajedno joj se zahvalim koliko sebe, onako pravo, stopostotno daje mojoj djeci. Poznaje ih zdravi jače zagrlili kad ovo čudo prođe. u dušu, koliko i ja, zna sve njihove potrebe, a fizički je preteško: doručak, ručak, večera sa sve užinama… obuci, presvuci, još su u pelenama. Iako je sve to rutina, Kao majka koja je odgovorna za zdravlje uveče naša kičma govori umjesto nas - kaže Sandra Dragović. troje djece od dvije godine i osam mjeseci moram osmisliti svaki dan u izolaciji da bi Jutro pripada samo meni, pa dok nizacije nekada omašim jer spavaju ugrabim da popijem djeci bilo zanimljivo se potuku njih jedinu kafu za taj dan. Za to vrijeme troje, pa tada Stalno treba da imam jake živce, osmišljavam aktivnosti, a dešava se budem sudija, beskonačan prag tolerancije, uvijek advokat, porota. da pored sve organizacije nekada omašim jer se Pomirenja bivaju potuku njih troje, pa tada budem sudija, advokat, osmijeh na licu, bez obzira na pregršt divna, slijede zagrljaji, poljupci i on- porota. Pomirenja bivaju divna, slijede zagrljaji, pomiješanih emocija što porodica da sve oči budu uprte poljupci i onda sve oči budu uprte u mene nije na okupu. Presudni razlog u mene. Očekuju da zagrlim sve troje odjednom, hvatamo kokice, i mi odrasli temo od ljubavi, ubijeđena da za sve je dječiji osmijeh. a mene srce zaboli, jer nije kao mala djeca. Naši favoriti je naša međusobna iskrena moguće. Da bih riješila sve - su papirnati brodići koje ljubav ključ svega - zaključuje Pa puta tri

»

na nivo djece uzrasta do tri godine - iskrena je Sandra.

Red radosti i ushićenja, red iskušenja i teškoća, tek raspoloženje može varirati, pogotovo kad je tmuran, kišovit dan i ne može se ni na terasu.

- Nekada neko ne želi da spava preko dana i momentalno shvatam da predstoji problem jer kasnije dolaze nervoza, nezadovoljstvo, plač…. Tu bivam nemoćna pošto u tom periodu nije vrijeme za spavanje. Ali, ispod podvučene crte uvijek naglasim da je na-

jbitnije da smo zdravi, naglašava naša sagovornica.

Globalna pošast učinila je da se posljednjih sedmica mnogi žale da imaju višak slobodnog vremena, čak i da im je dosadno. Disciplina i strpljenje uvijek su joj bili bliski, a sada ima toliko vremena za predah da popije taman jednu kafu dnevno.

- Jutro pripada samo meni, pa dok spavaju ugrabim da popijem jedinu kafu za taj dan. Za to vrijeme osmišljavam dan, a dešava se da pored sve orga-

samo legnem na pod gdje dobijam snagu, snagu koju sam sebi samoj rodila.

Dan teče dalje, pa je valjanje po podu tek poluvrijeme iz koga kreću nova jurnjava i sljedeća igra.

NEKA PADAJU KOKICE

- Od trpezarijskih stolica napravili smo tobogane, dok na stolu za ručavanje često imamo solističke koncerte.

Kokice su sastavni dio naših dana, a poziv glasi: Mama, ajde sad padaju kokice. Momenti u kojima otvorim poklopac od šerpe i svi po kući

puštamo u banjici punoj vode - kaže Sandra.

Ističe da završetak dana bude istovremeno i divan i čudan.

- Kada dođe vrijeme spavanja i kada ih ušuškam, onako toplo uz sebe, istovremeno se zahvaljujem Bogu što smo i danas zdravi. Divan je osjećaj što sam i toga dana uspjela, molim se za snagu za sjutra, a čudno je jer nastaje tišina u kući i mi čak ne znamo razgovarati jer smo svi premoreni. Nekada uhvatim sebe i da plačem jer budem na izmaku snage, pa često od umora ne mogu zaspati. Ali, i tada pomislim da živimo i ras-

Sandra, apelujući da ovih dana treba da ostanemo u svojim domovima.

- Mi roditelji najbolje znamo kroz što prolazimo u doba korone. Najvažnije je da svi ostanemo zdravi, da sačuvamo sebe od drugih i druge od sebe, poručuje Sandra.

A kad se sačuvamo i kad sve ovo prođe osmijeh će nam biti bogatiji, snaga veća i zagrljaji nježniji. Slavićemo život jer će nam pogledi postati blaži, koraci lakši, a ruke vrednije. A vrijeme neka bude kao med – da se sporije cijedi…

R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

20 Hronika Podgorice

18, 19. i 20. april 2020.

JPU ,,Đina Vrbica“ i u aktuelnim okolnostima vodi brigu o mališanima iz svih vaspitnih jedinica

Prosvjetni radnici, učenici i roditelji o izvođenju n

I zdra

Djeci i roditeljima da bude lakše i ljepše Da bi se održao kontinuitet učenja djece iz svih vrtića, vaspitači, profesori i stručno osoblje Javne predškolske ustanove ,,Đina Vrbica“ putem svoje Fejsbuk stranice, Jutjub kanala i Vajber grupa komuniciraju sa roditeljima djece koja pohađaju ovu ustanovu, zadaju zadatke, organizuju kreativne igrice, gledanje predstava…

Na ovaj način se roditeljima obezbjeđuju sedmični planovi i prijedlozi za realizaciju aktivnosti sa djecom kod kuće.

Iz JPU ,,Đina Vrbica” poručuju da se trude da preko svoje Fejsbuk stranice pruže djeci i roditeljima različite edukativne sadržaje, kako da animiraju djecu za vrijeme kućne izolacije.

Putem te stranice, pojašnjavau, realizuju se raznovrsne aktivnosti, kako bi se održao kontinuitet učenja djece predškolskog uzrasta i obezbjedilo kvalitetno provođenje vremena u kućnim uslovima.

- Stručni tim, u kojem su vaspitači i stručni saradnici, pravi sedmične planove aktivnosti za svaku uzrasnu grupu. Vaspitači i roditelji

svakodnevno komuniciraju putem Vajber grupa od 10 do 12 časova. Osim toga, JPU ,,Đina Vrbica“ uključena je u projekat kojim se stimulišu razni domeni razvoja kod djece, koji je podržalo Ministarstvo prosvjete i Unicef, tako da su roditelji u prilici da na Fejsbuk stranici vide kreativne ideje za realizaciju raznovrsnih aktivnosti kod kuće – kaže PR menadžerka JPU ,,Đina Vrbica“ Milica Medojević.

Od 9. aprila, odnosno dan obilježavanja 13 godina postojanja JPU „Đina Vrbica“, koji zbog aktuelne situacije sa virusom korona ove godine nijesu obilježili kao prethodnih, zvanično je otvoren Jutjub kanal ove ustanove.

Na njemu su, između ostalog, dostupni i snimci vaspitača koji su se pridružili akciji pod sloganom ,,Igraj se doma“, koju su pokrenuli Unicef Crna Gora i udruženje Roditelji, a podržalo Ministarstvo prosvjete.

- Snimci aktivnosti zasnovani su na onim predviđenim važećim planovima i programima, i služe kao inspiracija roditeljima da što kvalitetnije provedu vrijeme s djecom dok traju mjere društvene distance zbog koronavirusa – pojašnjava

Za mališane iz Tuzi program i na albanskom jeziku Kako bi se održao kontinuitet učenja djece iz svih vaspitnih jedinica JPU ,,Đina Vrbica“, roditeljima mališana iz vaspitne jedinice ,,Dječja radost“ u Tuzima obezbijeđeni su sedmični planovi, kao prijedlog za realizaciju aktivnosti sa djecom kod kuće.

- Vaspitačica iz VJ ,,Dječja radost“ dio je tima za planiranje, pa se aktivnosti prevode i na albanski jezik. Planovi se šalju dan ranije, zbog prevoda, kako bi sve bilo spremno za ponedeljak, odnosno za cijelu sedmicu – kazala je PR menadžerka JPU ,,Đina Vrbica“ Milica Medojević.

Na samom početku bilo je svima neobično jer smo se našli u potpuno novim uslovima, pod potpuno nepoznatim okolnostima, ali nijesmo imali izbora i vrlo brzo su se prilagođavali i nastavnici i učenici.

Sad to funkcioniše kao da smo se svi dugo pripremali baš za ovaj oblik nastave - kazala je direktorica OŠ ,,Radojica Perović“ Mirjana Bošković

Savjeti psihologa i logopeda PR menadžetka JPU ,,Đina Vrbica“ poručila je da je od ponedeljka 13. aprila, u vremenu od 10 do 12 sati, roditelji mogu da kontaktiraju psihologa i logopeda te ustanove.

- Dio našeg stručnog tima će nastojati da vam savjetima, instrukcijama i preporukama olakša i pomogne u radu sa djecom u periodu izolacije. Kontakt broj psihološkonje je 067 313 441, a logopedice 067 243 332 – kazala je Medojević.

Medojević.

Na ovom Jutjub kanalu djeca su imala priliku da pogledaju predstavu ,,Cvrčak i mrav“, koju su pripremile vaspitačice, a na njemu su objavljeni i prijedlozi za roditelje – kako poslije predstave mogu podstaći djecu da sama nastave sa izvođenjem nekih elemenata dramatizacije, preko njega profesorice engleskog jezika pripremaju časove, profesori fizičkih aktivnosti daju prijedloge i savjete kako je najbolje i najbezbjednije biti fizički aktivan u kućnim uslovima i koliko je to važno za zdravlje.

- Djeco, ostanite doma, učite i igrajte se doma, jer kroz igru mališani najbolje uče – poručila je PR menadžerka JPU ,,Đina Vrbica“ uz želju da virus korona što prije prođe i da se u vrtićima opet čuje vesela dječja graja.

I.MITROVIĆ

Od 23. marta, od kada se u našoj zemlji sprovodi program učenja od kuće, proteklo je gotovo mjesec. Iako se svi akteri slažu da im je još sve pomalo neobično, utisci su da su se dobro snašli i nastavnici i djeca i roditelji. Iako se situacija bukvalno preko noći okrenula naglavačke i od ustaljenog načina rada trebalo je preći na nešto sasvim novo, sada se već može reći da su se svi uhodali.

Jedna od podgoričkih škola u kojoj se nastava preselila iz školskih klupa u domove je OŠ ,,Radojica Perović“. Kako je za Pobjedu kazala direktorica te škole Mirjana Bošković, plan za realizaciju i praćenje nastave na daljinu sprovodi se po planu. Formirane su Vajber grupe - direktor sa zaposlenima, nastavnici po odjeljenskim vijećima, zatim odjeljenski starješina sa učenicima i njihovim roditeljima, te predmetni nastavnici sa učenicima po odjeljenjima - napravljen je plan za realizaciju aktivnosti, postavljena pravila rada u grupama.

RASPORED

- Nastava se odvija po utvrđenom vremenu od ponedjeljka do petka. Učenici od šestog do devetog razreda prate nastavu od devet sati, petaci od 12, a učenici od prvog do četvrtog razreda od 16 sati.

Izvodi se po rasporedu koji je važio u redovnim uslovima, u trajanju časova od 30 minuta, sa malim odmorom od pet minuta između časova i velikim odmorom poslije drugog časa u trajanju od 15 minuta.

Interesantno, ali i neobično Učenica VIII-1 OŠ ,,Radojica Perović“ Staša Bošković ocijenila je onlajn nastavu interesantnom i neobičnom.

- Učenje od kuće je interesatno, ali i neobično. Dobra strana takve nastave je u bržem pristupu lekcijama, a loša što živu riječ nastavnika ne može zamijeniti nijedan onlajn sadržaj, bez obzira na to koliko bio interesantan. Rekla bih da je daleko lakše i nama i nastavnicima kada smo svi u jednoj prostoriji, jer učimo i jedni od drugih i na licu mjesta rješavamo nedoumice – kaže Staša.

Razlika učenja od kuće je u principu predavanja lekcija.

- Sa onlajn školom koristimo se internetom i raznim aplikacijama kako bi se časovi uopšte mogli održati. U školi časovi duže traju i samim tim imamo više vremena na raspolaganju za učenje novih lekcija – kazala je Staša.

Nastavnici se po rasporedu časova uključuju u svoje Vajber grupe. Nakon završenih aktivnosti grupe nijesu aktivne do sljedećeg dana – kazala je Bošković.

Ona ističe da su u trećem klasifikacionom periodu već odradili sedam radnih nedjelja, pa su predmetni nastavnici imali veliki broj formiranih ocjena. Kroz aktivnosti na Vajber grupama, izvedene su i zaključne ocjene za taj klasifikacioni period. Ukupno, utisci o onlajn nastavi su neobični, ali pozitivni.

- Na samom početku bilo je svima neobično jer smo se našli u potpuno novim uslovima, pod potpuno nepoznatim okolnostima, ali nijesmo imali izbora i vrlo brzo su se prilagođavali i nastavnici i učenici. Sad to funkcioniše kao da smo se svi dugo pripremali baš za ovaj oblik nastave. Ono što takođe primjećujem jeste da nastavnici unapređuju svoju nastavu i pored Vajber grupa koriste i druge načine komunikacija poput Google Classroom, aplikacije Zoom i slično – ka-

Vremena na pretek za dresuru psa

KOMUNIKACIJA SE NE PREKIDA: Jedna od objava na Fejsbuk grupi JPU ,,Đina Vrbica“

Devetogodišnji Viktor Brnović kaže da, od kada zbog korona virusa ne izlazi napolje, ostaje mu više vremena za dresuru psa Maksa.

- Sve me posluša, a tek je napunio godinu – pohvalio se Viktor, pokazujući nam kako uz pomoć granula podučava mladog labradora.

- Ja sam ga naučila da pokaže šapom u kojoj ruci držim

granulu, a da su mi pritom šake zatvorene. Nanjuši Maks dobro i uvijek pokaže šapom na ruku u kojoj držim granulu, a to mu je i nagrada za tačan odgovor – kazala je Sara.

Ona se pohvalila da pas bolje sluša nju nego njenog brata, iako njen brat smatra da Maks najbolje sluša onoga ko u ruci ima granule.

že Bošković.

Ona je naglasila da je učenicima od izuzetnog značaja u savladavanju gradiva praćenje TV programa ,,Uči doma“.

- Tu je prisutna ona živa riječ nastavnika, stvaranje osjećaja da su u školi i učionici, ono što nam svima najviše nedostaje. Naši nastavnici prate u velikoj mjeri svojim planom televizijske sadržaje, te i na taj način pomažu učenicima da prevaziđu ovu za sve nas neobični i nimalo laku priču – ističe Bošković.

Oprema za ovakav vid nastave već je postojala u školi.

- Koristili smo opremu koju smo već imali i nijesmo imali nikakvih donacija. Moram istaći da je i ovoga puta došla do izražaja profesionalnost nastavnika, kolegijalnost i dobri međuljudski odnosi koji vladaju u ovom kolektivu. Nije izostala ni izuzetno dobra saradnja između mene kao direktora i dvije moje pomoćnice Ljiljane Đukanović i Gordane Zeković kao veliko razumijevanje i međusobna podrška nastavnika i uprave škole – kazala je direktorica.

POZITIVNI EFEKTI

Direktorica OŠ ,,Pavle Rovinski“ Dijana Laković za Pobjedu kaže da je nastava na daljinu već od početka pokazala pozitivne efekte.

- Djeca prate snimljene časove u svojim domovima i uz uputstva svojih nastavnika savladavaju ishode planirane predmetnim programima. Na taj način uspostavio se kontinuitet u učeničkom radu, što je posebno bitno za ovu, po mnogo čemu neuobičajenu situaciju – kaže Laković.

Hronika Podgorice

18, 19. i 20. april 2020.

nastave u vrijeme sprovođenja mjera za borbu sa kovidom-19

avlje i znanje

21

Posvećenost Profesorica matematike Dubravka Lekić izvodi nastavu sa jednim odjeljenjem sedmog razreda i četiri u šestom.

- Dok se nijesmo malo uhodali bilo mi je poprilično naporno i neobično.

Pretpostavljam da smo se slično osjećali svi, kako nastavnici, tako i učenici i njihovi roditelji. Povezivanje u grupe, podjela i organizacija po aktivima, odjeljenjima, roditeljima, odjeljenjskim vijećima…

Sve to je prvih par dana značilo, bez pretjerivanja, provoditi po desetak sati sa telefonom u ruci – kazala je Lekić.

Sav taj trud je, dodaje, nagrađen već krajem prve, premijerne sedmice onlajn nastave.

- Učenici i njihovi roditelji su bili zadovoljni načinom, organizacijom i brzinom uspostavljanja rada škole, odnosno edukacijom na daljinu. Iako smo sada već potpuno zadovoljni ovakvim odvijanjem nastave, naravno da nam je želja da se što prije vratimo u učionice – ističe Lekić.

Puna je pohvala za učenike, ističući da su đaci pokazali disciplinu u učenju od kuće, visoki stepen poštovanja dogovorenih

pravila, kao i njihove roditelje.

- Kažu mi da djeca spremaju potreban pribor za sjutrašnji rad već uveče, da redovnije rade domaće zadatke i svakodnevno prate gradivo na TV-u...

Jednodušni su da su postali odgovorniji, strpljiviji, precizniji, uredniji u pisanju i crtanju, više zainteresovani za rad.

Ja imam više vremena da se posvetim pregledanju svakog poslatog domaćeg zadatka, kao i da im ukažem na greške ili ih pohvalim, što oni sa zadovoljstvom i odobravanjem prihvataju. Trudimo se svi da ispoštujemo instrukcije Ministarstva prosvjete da nam učenici ne budu preopterećeni gradivom više nego u normalnom obrazovnom procesu, već da se fokusiramo na ključne elemente sadržaja i ishoda učenja.

Zato zadatke rade u zadatom vremenskom roku od pola sata i informisani su o kriterijumu ocjenjivanja. Po anketi koju sam sprovela nakon testa, većina učenika je bila zadovoljna ocjenom, kao i mojom objektivnošću pri ocjenjivanju, što mene čini zadovoljnom nastavnicom – kaže Lekić.

KOD KUĆE JE KOMOTNIJE: Viktor i Sara Brnović

Unutar njihove škole, navodi Laković, organizovali su se da na najpraktičniji i najefikasniji način obezbijede učenicima dostavljanje potrebnog radnog materijala, kao i praćenje urađenog, odnosno povratnu informaciju od učenika.

- Osmišljeni su različiti načini komunikacije sa djecom.

Tamo gdje ima tehničkih uslova, to su elektronske učionice, aplikacija Zoom, Vajber grupe... Tamo gdje nema tih uslova, nastavnici su u kontaktu sa roditeljima preko telefona i na taj način im daju uputstva za rad. Posao nastavnika je sada veoma zahtjevan – ističe Laković.

OŠ „Pavle Rovinski“ daje veliki doprinos projektu učenja na daljinu.

- Čak 14 nastavnika naše škole angažovano je na snimanju časova za djecu. S obzirom na to da sam bila koordinator za snimanje časova za razrednu nastavu i na to da sam i ja pripremala i realizovala časove, mogu da kažem da je za kratko vrijeme urađen veliki i nimalo lak posao. Nastavnici su pokaza-

li izuzetnu profesionalnost, posvećenost, hrabrost i odricanje, a sve u cilju opšteg dobra. Kao rukovodilac škole preponosna sam na humanost i profesionalnost kompletnog kolektiva i izuzetnu zahvalnost dugujem svim nastavnicima naše škole koji svakodnevnom komunikacijom sa učenicima, doprinose kvaltetnoj realizaciji nastave u izmijenjenim okolnostima – poručila je direktorica OŠ ,,Pavle Rovinski“.

Ona naglašava i neophodnost podrške roditelja u realizaciji nastave ovim putem.

- Zavisno od uzrasta potrebna je njihova veća ili manja prisutnost, ali bez obzira na uzrast, neophodna je njihova stalna podrška djeci. Od početka sam u stalnoj komunikaciji sa Savjetom roditelja, kako bismo zajedno došli do najboljeg modela rada, rješavali nedoumice koje ovakva situacija neminovno proizvodi. Veoma sam zadovoljna saradnjom sa roditeljima, koji nam ukazuju i zahvalnost i poštovanje, ali i sugerišu smjernice za još kvalitetniju saradnju. Posebno smo

Kreativnost u doba korone Da vrijeme koje provode u kući podstiče djecu na kreativnost i maštu, potvrđuje i mala lutkarska predstava Sare Brnović, koja je objavljena i na Fejsbuk stranici Gradskog pozorišta.

- Brat i ja smo sami napravili lutke. Ja sam osmislila i odglumila. Lutke koje su na mojim rukama predstavljaju nas na času matematike, a ja sam naša učiteljica.

Malo sam se našalila na svoj račun, jer tablica množenja mi ide slabije nego bratu.

Poslala sam predstavu učiteljici i veoma joj se svidjela – kazala je Sara.

Igrokaz Sare Brnović

zadovoljni aktivnostima naših učenika. Sa velikom zainteresovanošću prate snimljene časove, komuniciraju sa predmetnim nastavnicima i završavaju svoje školske obaveze. Ni za njih ovo nije jednostavan period, ali su vrlo zrelo, čak i više od očekivanja, prihvatili nove modele komunikacije sa nastavnicima. Naravno da veliku zahvalnost za realizaciju nastave na daljinu dugujem i učenicima i njihovim roditeljima – kaže direktorica škole sa Starog aerodroma, uz napomenu da svi žele da se što prije vrate u učionice.

NASTAVA U PIDŽAMI

- Da mi je prije korone neko rekao da ću u pidžami ili bade-mantilu pratiti nastavu, ne bih mu vjerovao – riječi su kojima devetogodišnji Viktor Brnović, učenik četvrtog razreda Osnovne škole ,,Savo Pejanović“, komentariše sadašnju onlajn nastavu.

Njegova sestra bliznakinja Sara, takođe odlična učenica, naglašava da je njihovoj učiteljici Oliveri Leković bilo baš simpatično kada ih je vi-

Dijana Laković

djela na snimku kako u bademantilima recituju pjesmu.

- Najbitnije je da smo naučili pjesmicu kako treba, a ne to u čemu smo obučeni kod kuće – kaže Sara i dodaje da je i njihova učiteljica vodila TV na-

stavu iz matematike za učenike četvrtih razreda.

Strogo se pridržavajući preporuka Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, ovo dvoje odgovornih devetogodišnjaka kažu da uopšte ne izlaze da se igraju napolje. To je, kažu, opravdanje za to što ovako odjeveni svakoga jutra u 11 sati u dnevnoj sobi prate onlajn nastavu.

- U početku je bilo neobično preko televizije pratiti nastavu, ali navikli smo. Pratimo crnogorski i engleski jezik i matematiku. Nema mnogo da se uči. Sad je znatno lakše, ali u školi nam je puno zanimljivije i ljepše. Fale nam drugari iz odjeljenja IV-3 i učiteljica Olivera Leković, koja najbolje objašnjava gradivo – kazao je Viktor.

Dok prate nastavu preko televizije, svakog jutra sa njima je majka Sandra Brnović.

- Učiteljice su divne, lijepo objašnjavaju, imaju stručan i topao pristup. Nastava je svedena i produktivna, a djeca nijesu preopterećena doma-

ćim zadacima – kazala je Brnović.

Poslije časova, ako je potrebno, ona djeci pojašnjava ono što možda nijesu shvatila, a nijesu bila u prilici da pitaju za pojašnjenje kao da su u školi. Domaće zadatke, objašnjava, djeca imejlom šalju svojoj učiteljici, koja im na isti način vrati rješenja. Ističe da odgovoran pristup novom vidu učenja djeca pokazuju i tako što domaće zadatke završe istog dana.

- Njihova učiteljica nam šalje listiće i mimo nastave koju prate na televiziji. Pegleda ih, vrati imejlom ispravke svim učenicima. Takođe, poslala nam je i sajt NTC učenja i zadatke za razvijanje stvaralačkog mišljenja. Djeca pošalju radove, a sljedećeg dana u 10 sati ujutro učiteljica objavljuje ko je dobio najviše poena – priča Sandra Brnović, uz napomenu da je slično i sa profesoricom engleskog jezika. Žaleći se kako u komšiluku nema drugova iz razreda, Viktor kaže da se ovih dana uglavnom doziva sa starijim drugom Lazarom, koji živi nekoliko spratova iznad njega.

- Lazar mi kaže, blago vama, živite u prizemlju, imate veliku terasu da se igrate. Žao nam je što ga ne smijemo pozvati da se igra sa nama... Smijemo se kako su nam kose porasle. Ako nastavi ova korona, ja ću biti isti kao Sara, neće nas razlikovati – priča sa osmijehom Viktor.

Kada završe školske obaveze, brat i sestra igraju lopte ili sa psom na terasi. Ne preskaču, naglašavaju, da svake večeri sa đedom i ocem odigraju i koju partiju ,,Ne ljuti se čovječe“, domina ili zinga. I naravno, za kraj poruka: - Dragi drugari, ostanite doma, učite, igrajte se, budite kreativni. Da nam što prije prođe ova korona, pa da se vidimo u školi i na igralištu – poručili su devetogodišnji blizanci Sara i Viktor.

NJ. BOŠKOVIĆ / I. MITROVIĆ

22

Kultura

18, 19. i 20. april 2020.

INTERVJU: Crnogorski i svjetski gitarista Miloš Karadaglić za Pobjedu

Muzika nikada neće stati

PODGORICA – Gitarista Miloš Karadaglić je iz Crne Gore u Veliku Britaniju otišao s 14 godina kao „čudo od djeteta“ , a Crnoj Gori vraća se kada god obaveze to dozvole, kao „čudo od mladog čovjeka“.

Svoje ranije interpretatorske faze je posvetio klasičnom mediteranskom zvuku i latino ritmovima, dajući im malo i od hipersenzitivnosti koja emituje neskriveno poštovanje i silnu ljubav prema omiljenim kompozitorima. Eksperimentisanje s rokenrolom mu je donijelo brojniju publiku i naklonost nove kritike, budući da je uspio da iz starih pjesama izdvoji prelomne momente i obogati ih proširenim značenjima i emocijama, ne oduzimajući im bazičnu ljepotu. Njegov posljednji album „Sound of silence“ obilježio je posljednje mjesece prošle godine.

Pored svih komplimenata koje neprestano dobija svih ovih godina, nije zaboravio na skromnost i na usavršavanje, na nova otkrivanja i kontinuiran rad. To je ono što mu, kako sam kaže, ispunjava dane u izolaciji. O tome, o odloženim koncertima, saradnjama i planovima, govorio je za praznično izdanje Pobjede, a nije izostala ni optimistična najava koncerta koji planira za ovu godinu u svojoj rodnoj zemlji.

POBJEDA: Gdje provodite izolaciju i da li Vam prija ovaj odmor od aktivnosti ili Vas odlaganje koncerata deprimira?

KARADAGLIĆ: Vrijeme izolacije teško je za sve nas. Čovjek je društveno biće, a samoća na koju smo primorani protivi se samoj ljudskoj prirodi. Ipak, to je jedini način da se izborimo sa problemom pred kojim smo se našli. Tišina, bilo da je ona konkretna ili apstraktna, tjera nas na razmišljanje, analizu i napredak. Nedostaje mi scena, avion, novi gradovi i ljudi. To je moj život i ono što najbolje znam.

Trenutno smo u vakumu postojanja.

Ipak, ovo zlo uvodi nas i u neke nove procese, misli. A muzika, kao moj kreativni izvor i duševna hrana, uvijek je tu uz mene. To je moja privilegija postojanja. Zahvalnost koju svakodnevno osjećam prema tome sad je još jača.

U Londonu sam, u svijetu koji sam sagradio za sebe i svakodnevno učim. Ovaj period vidim kao jednu veliku šansu i mogućnost, ne samo za sebe, već i za cijeli svijet.

POBJEDA: Navijali smo da briljirate na manifestaciji Global Awards i bili razočarani kada su u Vašoj kategoriji dodijelili nagradu mladom violončelisti. Da li se i Vi toliko uzbuđujete oko nagrada i koliko Vam znače, iako i bez obzira na ovu, Vaša popularnost u posljednje tri godine ide uzlaznom putanjom?

KARADAGLIĆ: „The Sound of Silence“, aktuelni album za koji sam bio nominovan, svojim komercijalnijim to-

Sa nastupa Miloša Karadaglića na koncertu povodom proslave 75 godina Pobjede

nom otvorio je vrata nekoj novoj publici, što se direktno odrazilo i na to da album uđe u top 3 na Globalovoj listi bestselera. Podrška koju sam dobio od svojih vjernih fanova, posebno u Crnoj Gori, za mene je najveća nagrada i podstrek. „Global Awards“ je prestižna godišnja ceremonija u muzičkoj industriji i srećan sam što sam se izborom njihove akademije našao u društvu kolega koje volim i koji fantastično rade svoj posao. Na ovakvim revijalnim manifestacijama nema mjesta rivalstvu.

Kada sam bio mlađi, nagrade su mi značile mnogo više nego sad. To je valjda dječački, sanjalački. Danas je za mene najveća nagrada kada odsviram dobar koncert, ili kada u bilo kojem momentu stvaranja zadovoljim sebe, makar na momenat, koliko god on prolazan bio. Ne postoji ništa jače od toga.

POBJEDA:Vaša posljednja turneja, taman prije nego se cijeli svijet zatvorio, bila je u Americi i nastupali ste u velikim centrima klasične muzike. Kakve utiske donosite s tih nastupa i da li je opšta panika prijetila da Vas prekine usred turneje?

KARADAGLIĆ: Proveo sam više od mjesec u Sjevernoj Americi i pravo je čudo da nijedan koncert nije bio otkazan. Turneja je imala fantastičnu putanju gdje smo uvijek izbjegli žarišta virusa. U Americi, do posljednjeg

Talbotov koncert je kao neka bajka POBJEDA: Jedan od posljednjih projekata na kojima ste bili angažovani je Talbotov „Ink Dark Moon“ koji je pisan posebno za Vas. Kakav je osjećaj biti nekome na prvom mjestu i što Vam je taj koncert značio?

KARADAGLIĆ: Rijetko da u stvaralačkom životu izvođača može postojati veća sreća nego kada neko odluči da piše novo djelo inspirisano upravo vama. Koncerti sa orkestrom uvijek su još glamurozniji, svečaniji i zahtijevaju još veće umijeće. U gitarističkom repertoaru ih nema puno. Aranjuez je omiljen svima.

Talbotov koncert, koji sam premijerno izveo prije dvije godine na

londonskom „Proms“ festivalu, snimio sam i u studiju prije par mjeseci.

On će, zajedno sa Hauard Šorovim koncertom, izaći kao album sljedeće godine. Taj projekat za mene predstavlja jedan veliki lični podvig.

Premijere ovakvih djela su nešto što ostaje na čuvanje ne samo meni, već i budućim generacija. Biti dio toga znači mi puno.

Talbotov koncert je kao neka bajka, prepun je mašte. S jedne strane pršti od komplikovanih ritmova, dubokih muzičkih misli, minimalističkih fraza i melodičnih citata. S druge, on zrači lepršavom laganom energijom i svjetlošću. Krajnje je kontrastan, možda na isti način kao što sam i ja.

U Londonu sam, u svijetu koji sam sagradio za sebe i svakodnevno učim. Ovaj period vidim kao jednu veliku šansu i mogućnost, ne samo za sebe, već i za cijeli svijet – kazao je Karadaglić momenta, niko nije vjerovao da ovako nešto može da se desi. Kad se samo sjetim atmosfere na koncertima u Bostonu, San Francisku, Vašingtonu, prepunih sala, bezbrižnih ljudi oko nas, teško mi je da shvatim da se u tako kratkom periodu sve može toliko promijeniti. Muzička industrija je pred kolapsom. Festivali, orkestarske sezone, resitali i svi javni nastupi otkazani su do septembra. Priča se već i o jeseni.

Nadamo se da će brzo sve biti jasnije i da ćemo moći nastaviti sa radom. Ali pred nama je težak i nepredvidljiv period. Muzika nikad neće stati, to je jedino sigurno i to nam svima daje snagu i optimizam.

POBJEDA: Izuzetno ste popularni u Velikoj Britaniji i mnogi to pripisuju Vašim interpretacijama Bitlsa.

Da li mislite da Vas upravo izvođenje njihovih kompozicija ustoličilo u popularnoj kulturi? Da li imate predstavu koliko Vas zbog toga vole?

KARADAGLIĆ: Bitlsi i njihova muzika obilježili su period kada sam imao želju da proširim svoje vidike i eksperimentišem sa svojim muzičkim izrazom. Oni su neka nova klasika i za mene prvi korak ka većoj publici. Srećan sam što sam tim albumom uspio da premostim svjetove i muzički povežem nepovezivo.

Britanija, zemlja u kojoj živim i stvaram već dvije decenije, i odakle sam doživio uspjeh i slavu, diše i živi za Bitlse i njihovu muziku. To me je i navelo na taj korak. Kad god sviram neki ozbiljan koncert, poslije svih onih velikih komada i remek-djela repertoara, ljudi i dalje jedva čekaju da čuju „Blackbird“, „Yesterday“, „While my guitar gently weeps“. To je, valjda, prirodno i čini me srećnim. Publika je razlog zbog kojeg postojim. Zato mi i teško pada ovaj period izolacije. Ali hrabar sam i čekam da sve to prođe i iz ovoga proiziđe nešto novo i još bolje.

POBJEDA: U nekom se trenutku činilo da su Vam mediteranske melodije bliskije, a ipak ste se dobro snašli u rokenrolu za klasičnu gitaru. Kako ste uspjeli da učinite Bitlse nježnijim i tužnijim nego što jesu? Jeste li ih vi sve vrijeme čuli kao takve?

KARADAGLIĆ: Sjeta u mojoj duši je rezultat svih onih nemogućih misija koje sam prvo zadao sebi, pa onda i ostvario. Kad dostignete nešto sto je veće i od vas samih, život vam ne ostavlja previše prostora za bezbrižnost.

Uspjeh vas mijenja, na momente sreće on vas ispunjava do srži, ali sve više i više traži i uzima. Ranije sam se borio protiv toga. Zato sam i prije par godina napravio pauzu, jer nijesam shvatao suštinu. Sad je razumijem i prihvatam.

Ona je dio mene, kao dominantan motiv u mojoj muzici, uz sve ono drugo što me čini čovjekom. Trudim se da svi ti uticaji i kontrasti ne poništavaju jedni druge, već da teku bez kraja. Mislim da ljudi čuju tu iskrenost i da me zato i vole.

Mediteranski zvuk je moj muzički dom. To je moja srž. Klasični rokenrol, na još klasičnijoj gitari, je faza. Ona je sad već i prošla. Trenutno me golicaju neke stare, ozbiljnije stvari. Tražim i u sebi čujem neku novu lakoću i još prefinjeniji zvuk. Barok - mislim da je to sljedeći korak.

POBJEDA: Zanimljiva je ta veza koja počinje od Ravi Šankara koji je sarađivao s Džordžom Harisonom, a onda na albumu „Blackbird“ sarađujete s Anuškom Šankar. Kako je došlo do te saradnje, ali i saradnje s ostalim popularnim muzičarima, i da li je i Vama bilo neobično da svojim izvedbama dodate vokale?

KARADAGLIĆ: Anuška i ja smo dugogodišnji prijatelji. Naša ljudska veza donijela nam je prelijepu muzičku saradnju. „Lucy in the Sky“ je jako interesantna numera koja ima svoju jedinstvenu priču, a hipnotički zvuk

indijske citre bio je perfektno prikladan psihodeliji Bitlsa.

Praviti albume poput ovog jako je zanimljivo, jer ni u jednom momentu nijeste obavezani tradicijom. Svaki ulazak u studio je novi eksperiment i igra. To je jako inspirativno, jer vas ništa ne ograničava, niti sputava. Neki od najljepših momenta na albumu nastali su kao sama improvizacija. Saradnja sa Anuškom bila je upravo takva. Što se tiče vokala, sve više imam utisak da ljudski glas u kombinaciji sa nježnim zvukom gitare uvijek više uzme, nego što da. To je priroda glasa, kao najsavršenijeg instrumenta. Na koncertima, dueti sa pjevačima su neki od najljepših momenata mog muzičkog života (nikad neću zaboraviti „Brazilsku Bahijanu“ sa Anom Aglatovom na novogodišnjem koncertu u CNP-u prije par mjeseci, ili Šuberta sa Anđelom Georgiju na festivalu u Verbijeu).

Na albumu instrumentalne muzike, vokal mijenja suštinu i koncept. Ipak, navešću jedan izuzetak, a to je Gregori Porter. On je legenda džeza, div od čovjeka i čast mi je što se pojavio kao gost na „Letit Be“.

POBJEDA: Ko su ljudi do čijeg Vam je odobravanja stalo? Ko uvijek čuje kako zvuči Vaš rad prije nego pustite ostatak svijeta da čuje i ko je najstrožiji kritičar?

KARADAGLIĆ: Još uvijek se najviše vodim svojim ličnim kompasom. Taj instinkt me do sada nikada nije prevario. Suočiti se sa sobom je najteže, jer tu nema laži i diplomatije. A da li ću ikada uspjeti da do kraja zadovoljim sebe, ne znam. Valjda upravo tada i prestaje napredak. To je pitanje koje svakodnevno postavljam sebi i na koje još uvijek nemam odgovor. Ali možda je tako i bolje. Barem za sad.

POBJEDA: Imate li u planu neke nastupe u Crnoj Gori nakon što se kolektivno izvučemo iz svojih domova željni živih nastupa?

KARADAGLIĆ: Nije prošao ni mjesec od posljednjeg nastupa u Americi, a već mi jako fali scena. Često se uznemiren probudim u toku noći, jer mislim na koncerte koji su otkazani ili pomjereni i kojih još dugo neće biti.

U Crnoj Gori planiram nastup za kraj godine. Neizmjerno me raduje pomisao na to. Do tada će sve biti ok.

Dragana ERJAVŠEK

Arena

18, 19. i 20. april 2020.

Vaterpolo

23

Vladimir Gojković, selektor ,,ajkula“, vidi milion prepreka nakon što sport krene sa novom pričom, ali i ozdravljenje radom i finansijskom podrškom

SLIJEDI SEZONA PUNA IZAZOVA - U početku je virus bio daleko, mislio sam da nas neće zakačiti, ali sam na turniru u Njemačkoj vidio ozbiljnost situacije. U ovom momentu se ne može ništa predvidjeti.

Možemo samo da čekamo i planiramo što da radimo kada se stvori prilika za rad. Vjerujem da možemo da nastavimo gdje smo stali – ističe selektor ,,ajkula” Vladimir Gojković PODGORICA - Sport tek čeka suočavanje sa posljedicama korona virusa. Konkretno, u vaterpolu, mnogi klubovi su već sada u ozbiljnim problemima.

Sa igračima se raskidaju ugovori, smanjuju plate, a jedan od ozbiljnijih pretendenata za trofej Lige šampiona, mađarski OSC, raspustio je kompletan tim. Svi će, očigledno, biti pogođeni, a sve ovo može ozbiljno da se odrazi na nacionalne timove i ambicije. Jer, sve ide ka tome da mnogi najbolji igrači više neće igrati u najboljim klubovima, a kako se tržište sužava, biće teško naći angažman. Pitanje je i kada se angažman realizuje pod kakvim finansijskim uslovima će se ostvariti.

Zbog toga i još mnogih drugih činilaca selektor crnogorske vaterpolo reprezentacije Vladimir Gojković vidi narednu sezonu punu izazova.

PLAN POSTOJI

- Najvažnije da sve ovo prebrodimo sa što manje žrtava i zaraženih i da vratimo normalan život. Bilo bi idealno da nađemo neki balans i da se fokusiramo na svoje stvari. Nekako je sve ovo do sada išlo previše brzo, a možda, koliko-toliko, iz ovoga izađemo pametniji - kazao je Gojković.

Korona virus je sve pomjerio, a još nema najava kada bi mogla neka takmičenja da se nastave, kao ono najvažnije - kvalifikacije za Olimpijske igre.

- U početku je virus bio daleko, mislio sam da nas neće zakačiti, ali sam na turniru u Njemačkoj vidio ozbiljnost situacije. Postali smo svjesni svega kada smo se vratili kućama i to jedva.

Ali i onda sam mislio da ćemo imati neki datum, a ta ideja je bila vezana za početak maja. Smatrao sam da ćemo se vratiti normalnim aktivnostima, ali definitivno nije tako i u ovom momentu se ne može ništa predvidjeti. Možemo samo da čekamo i planiramo što da radimo kada se stvori prilika za rad.

Sve reprezentativne selekcije su u pogonu, kod kuće treniraju ,,pokriveni“ planom i programom stručnjaka za kondiciju. Vaterpolo savez Crne Gore, sa stručnim štabom A tima,

2

medalje na EP osvojio je Vladimir Gojković kao selektor našeg vaterpolo tima brzo se organizovao.

- Neko radi više, a neko manje.

Imamo više slobodnog vremena nego što smo imali u životu, tako da je očekivano da rade. Ne mogu biti nezadovoljan pristupom, ali koliko god da rade na ,,suvom“, ipak će voda kasnije da traži neku novu spremu. Naravno, ako zadrže fizičku spremu, biće lakše kada se vrate u bazen. Nadam se da će se svi dobro odmoriti i kada dođe vrijeme da ćemo da zapnemo na pravi način.

OKOLNOSTI

Kako Gojković zamišlja početak rada, nakon duge pauze: - Moramo da sačekamo odluku da li će se nešto igrati na klupskom nivou, mada sumnjam da će se igrači vratiti klubovima. Ako od ovoga ništa ne bude moramo da vidimo na koji način možemo da završimo domaću ligu. Imam ideju kako dalje, sve dok ne krene nova sezona. Mali smo, nekad je to dobro, možemo da se skupimo i organizujemo, napravimo veći obim rada, broj dana i sati nego naši glavni konkurenti. U takvim okolnostima možemo da izađemo spremniji od njih.

A tim je napravio dobar krug u Budimpešti na Evropskom prvenstvu. Od Rija ,,ajkule“ su dugo tražile recept, sada ga imaju, ali su aktivnosti zamrznute zbog poznate situacije.

Zanimalo nas je da li, kada sport krene, mogu da ponove slične i još bolje stvari kao u Mađarskoj i koji su to osnovni zadaci do i nakon Tokija.

- Vjerujem da možemo da nastavimo gdje smo stali. Znali smo da će nakon Olimpijskih igara neki igrači završiti reprezentativnu karijeru, a ne bi trebalo da imamo problem da

ostanu još godinu. Vjerujem da će ostati i da ćemo se plasirati na Olimpijske igre. I to je taj krug koji treba da se zaokruži, a koji je bio planiran za 2020. Svakako, najvažnije će biti za kvalifikacije da dođemo do nivoa. Drugi krug čeka nas nakon Tokija. Moraćemo da selektiramo i priključimo još neke igrače, kako bi bili ozbiljna konkurencija za sljedeće OI i oslonac nakon Igara. Mislim da ćemo biti spremni za rad i da ćemo iskoristiti atmosferu, a vjerujem da su igrači svjesni svega. Velikim požrtvovanjem, kroz borbenost i atmosferu, došli smo do medalje na Evropskom prvenstvu i vratili se u krug favorita. Ako obnovimo rad i obim možemo napraviti novi iskorak i spremni dočekati kvalifikacije.

Naravno, svjesni smo da će nova sezona biti specifična, jer će biti sabijena.

PREPREKA MILION

Mnogo i mnogi detalji uticaće na spremnost igrača i volju. Veliki problem već sada su finansije, nezadovoljstvo tinja.

- Razgovaramo i na ovu temu, kako je prebroditi. Države su u problemima, a sport, u ovom momentu, još nije dobio neku podršku i nadam se, prije svega, da će kroz Savez biti ta podrška. Na taj način bićemo u prilici da valorizujemo pripreme koje bi nam zamijenila takmičenja. To je prva stvar, a ako to ne možemo, makar da igrače - reprezentativce zadržimo u nekom dijelu motivisane i zadovoljne. Svjesni smo da će se ugovori korigovati, a svjedoci smo da su već sada najbolji klubovi, u ostalim sportovima, u teškoj situaciji. Volio bih da igrači što manje to osjete, ali moraće, svakako, da podnesu neku novu žrtvu da bi iz svega ovoga isplivali. Nadam se da će se u onoj narednoj sezoni sport vratiti u neke okvire u koje je bio. Ali nova prva sezona biće teška i izazovna.

Moraćemo da nađemo neki svoj način kako to da podnesemo, prilagodimo se i okrenemo krajnjem cilju.

I treneri će biti u problemima, koliko god se spremaju za situaciju koja nakon korona virusa neće biti ista.

- Imamo sigurno više slobodnog

BRZ ILI SPOR OPORAVAK ZAVISIĆE OD FINANSIJA Da li će vaterpolo zbog svega da izgubi na kvalitetu?

- Sve će zavisiti od finansija. Moramo biti svjesni da je sport svake godine sve više vezan za finansije. U tolikoj mjeri zavisi da su cifre otišle nenormalno visoko. Objektivno, ima ljudi koji ga vole, ali nema onoliko koliko je bilo ranije. E sad, ako se finansije ne vrate, plašim se da će dosta igrača ostati na tržištu bez klubova, a to može da bude problem. Vaterpolo može da izgubi na način ako najbolji igrači ne budu igrali u najboljim klubovima ili ako se neki klubovi ugase. U ovim okolnostima oporavak bi trajao nekoliko godina. Ali ako bi se sve vratilo na način kakav je bio, pauza ne bi napravila veliku štetu. U svakom slučaju, neke države i klubovi će se izboriti bolje, neko neće biti toliko pogođen, a neko hoće - jasan je selektor.

vremena, objektivno ništa specijalno sada ne možemo da radim. I za trenere će biti izuzetno interesantno.

Moramo i njih da zadržimo, pogotovo trenere koji rade sa mlađim kategorijama. Moramo i o tome da razmišljamo. Za naredne OI moramo da stvorimo od baze, koja nije velika, nove potencijalne reprezentativce.

A da bi sačuvali djecu važni su nam kvalitetni treneri. Bolje za nas da ih zadržimo, a vidim priliku i da vratimo veći broj kvalitetnih trenera, jer ko zna kakvo će biti tržište u inostranstvu.

Seniori rade punom parom kod kuće, a koliko je moguće kontrolisati mlađi kadar i koliko će se rad van bazena odraziti na njihovu blisku budućnost.

Mladi su najosjetljivija grupa.

- Rade i oni. Komunikacija je intenzivirana, imaju programe za rad na ,,suvom“. Ako pauza potraje, mora-

ćemo da napravimo još bolju komunikaciju, kako bi ih što više animirali da misle o vaterpolu. Ne smijemo nikoga od njih da izgubimo. A onda, kada se vratimo radu, potrebno je da ih što više okupimo i zaposlimo.

Nadam se da će se i klubovi organizovati na pravi način i kada se otvore bazeni vratiti pravom radu.

Platforma postoji, ali za budućnost je potrebna dobra finansijska injekcija.

- To je ključ svega, ne vidimo kako da se ,,čupamo“ iz ovoga. Nadam se da će sport dobiti podršku države.

Jer sve ove firme koje su nam pomagale, imaju svoje radnike o kojima, u teškim vremenima, moraju da brinu. A kako je tek ljudima koji vode klubove?! Moraju i oni da razmišljaju na koji način će radnike da plate. A mi bez struke, trenera, zapošljenih, teško možemo da se održimo.

Ana MARKOVIĆ

24

Arena

Košarka

18, 19. i 20. april 2020.

Dragan Bokan, predsjednik Budućnost Volija, insistiraće na tome da ABA liga dobije epilog na teren

Nudimo organizaciju A završnice u Podgori Prvi čovjek našeg šampiona najavio je sastanak predsjednika klubova ABA lige za srijedu. U intervjuu za naš list istakao je riješenost najvećeg crnogorskog kluba, da sezona regionalne elite dobije epilog na terenu.

- Pozdraviću i čestitati ljudima koji vode medicinski dio borbe protiv korona virusa u našoj zemlji. Tu imamo rezultate među najboljima u Evropi. Imajući sve to u vidu, trend da imamo smanjen broj oboljelih na dnevnom nivou, sve to govori da bi Crna Gora mogla najbolje proći u regionu. Budućnost Voli i Podgorica su spremni, ako se slože drugi klubovi i ako situacija sa epidemijom bude povoljna, jer je to ipak sada najbitnije, da organizujemo fajnal-for ABA u Podgorici. U junu, julu, septembru, nebitno. Država Crna Gora i Koordinacioni odbor u okviru našeg Ministarstva zdravlja ulivaju povjere-

- U ovom trenutku slobodno mogu reći da za nas četvrto mjesto u ABA pripada Mornaru. Sa moje strane predlažem i predložiću, da u završnici polufinala treba da budu Partizan - Mornar i Budućnost Voli - Crvena zvezda ističe Bokan nje, da možemo organizovati takav događaj, naravno bez prisustva publike.

Sa pozicije predsjednika Budućnosti, želim zaista igračima, stručnom štabu, svim zaposlenima u mojoj kompaniji,

NIJE REALNO DA MARTIN OSTANE Neki evropski velikani već ,,salijeću“ igrače, u ovoj teškoj situaciji planiraju za narednu sezonu. Olimpijakos je ozbiljno ,,zagrizao“ za Hasana, kojem ugovor ističe na ljeto.

- Pokušao sam sve, u nekoliko navrata razgovarao sa Hasanom i njegovim menadžerom.

I nijesam uspio da dobijem cifru za koju bi on ostao u Budućnost Voliju. Ipak on razmišlja da je sljedeća adresa Evroliga. Tako razmišlja i Kobs, moram to istaći, vjerovatno i Kilpatrik.

Hasan prošlog ljeta nije želio da potpiše višegodišnji ugovor. Dobio sam informaciju od menadžera, da mu nude tri puta veći novac nego što to trenutno prima kod nas, za drugu godinu čak četiri puta više. To mi realno ne možemo da platimo. Biće igrača, ako uprava

svim građanima Podgorice i države, prvo zdravlje. Najbitnije je da pobijedimo u najvažnijoj utakmici. Da izađemo sa najmanje štete iz ove situacije.

Pa da se na jesen vratimo sportu u cjelini, što sveukupno neće biti lako - rekao je Bokan.

Pozicije klubova koji pretenduju na ABA tron i mjesto u Evroligi su javnosti poznate.

- Svi predsjednici klubova učestvovaće na sastanku putem video-poziva u srijedu. Ono što

kluba bude na ovom nivou i ozbiljna kao i do sada, navijači neće trebati da brinu.

Zakoni tržišta su jasni, biznis je biznis. Neko ko ima novca koristi ovu situaciju. Korona je za sve nas problematična, ali u svim krizama to iskoristi dobro onaj ko ima novca. To radi i Olimpijakos.

Najbitnije je da mi imamo stabilne finansije, strategiju za uvijek organizovan klub. Ako od septembra mjeseca budemo u situaciji da igramo pred publikom, opet ćemo imati respektabilan tim. Ako se ne bude igralo pred publikom onda se bojim da je smiješno ulagati.

Razgovaraćemo sa stručnim štabom i igračima, pratićemo situaciju. Najbitnije da u svemu ovome budemo realni - kazao je Bokan.

je sigurno je da Partizan želi da se sezona završi konstatovanjem trenutnog stanja na tabeli. To im odgovara. Budućnost Voli želi da igra, jer jedino kroz igru može biti šampion. Crvena zvezda sve propušteno u ovoj sezoni traži da nadoknadi kroz završnicu.

U ovom trenutku slobodno mogu reći da za nas četvrto mjesto u ABA pripada Mornaru. Sa moje strane predlažem i predložiću, da u završnici polu-

finala treba da budu Partizan Mornar i Budućnost Voli - Crvena zvezda. Što se tiče varijante, same forme takmičenja za završnicu sezone, Budućnost Voli je kooperativna. Nama je bitno da se na terenu, gdje je jedino, realno i pošteno, dobije šampion i završi se ABA liga. Mi nijesmo u situaciji da nekome možemo da poklanjamo godine perspektive, da to bude bez igre. To bi nekorektno bilo i da je Bu-

dućnost prva. I sigurno se onda ne bi složili ni Partizan, ni Zvezda, ni bilo koji drugi klub - dodao je Bokan.

FUNKCIONISANJE KLUBA

Predsjednik Budućnost Volija opisao je komunikaciju svih ovih dana sa trenerom Mijovićem i igračima.

- Insistiramo na korektnim i bliskim odnosima u klubu i vodimo računa da taj odnos bude jednak kada su domaći i strani igrači u pitanju. Žao mi je što su četvorica Amerikanaca, Bamfort, Kilpatrik, Kobs, Martin, otišli iznenada, nakon brze odluke. Praktično se u pet-šest sati sve izdešavalo. Možda je i bolje bilo za njih da su ostali, ali razumijem potrebu, svako voli da se vrati svom domu. Klub to razumije. Svakodnevno sam u komunikaciji sa direktorom Radulovićem, sportskim direktorom Pajovićem, naravno trenerom Mijovićem. I sa većinom igrača. Svi čekamo odluku i odgovor što će biti sa ligom i završnicom sezone - rekao je Bokan.

Budućnost Voli je praktično jedini klub koji je otvoreno i do kraja javno privržen ideji da je S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - Budućnost Voli spremna je da preuzme odgovornost organizacije završnog turnira ABA lige i to će predložiti ostalim članovima regionalnog takmičenja, kazao je Dragan Bokan, predsjednik podgoričkog kluba.

18, 19. i 20. april 2020.

nu

ABA ici ,,Tihi“ medijski rat ,,Tihi“ medijski rat beogradskih klubova traje, duže od mjesec guraju agendu koja odgovara njihovim interesima za epilog sezone.

- Spekulacije koje slušamo skoro svakodnevno, koje dolaze isključivo sa jedne adrese, iz Beograda, nijesu nešto što je interes regionalne košarke. Niti primjereno aktuelnoj situaciji. A razumijem i želju Partizana, legitimna je. Ali nije ispravna - rekao je Bokan.

prioritet odigravanje završnice ABA sezone, kada se za to steknu uslovi.

- To je i odraz uvjerenja uprave, u kvalitet i rad ove ekipe. Imamo maksimalno povjerenje i u stručni štab i u igrače. Mnogi su u javnosti smjenjivali Petra Mijovića, bilo je kriza, teških trenutaka. Bilo je i mnogo razgovora uprave i stručnog štaba, uprave i igrača, mene kao predsjednika i trenera. Ponosni smo na to, da nijesmo podlegli pritisku da po svaku cijenu tražimo krivca u Petru Mijoviću. Jako mi je drago da je Petar i sada trener Budućnost Volija - kazao je Bokan.

U javnosti se do sada pojavila informacija da je martovska zarada igračima zagarantovana u punom iznosu, a da će se o kasnijim razgovarati.

- Još nijesam imao sastanak na tu temu. Čekamo stav Evrolige, pa da vidimo da li će biti završnice sezone. Ako završnice bude, klub onda mora biti kooperativan. Ako je ne bude, onda se zna.

Stav Evrolige pratiće i Budućnost Voli - rekao je predsjednik Budućnost Volija.

OCJENA SEZONE

Slika dosadašnjeg dijela sezone, ostvarenog drugog mjesta pred ABA plej-of, je jasna.

- Možemo biti zadovoljni, osim sa Evrokupom. Da smo prošli prvi krug Evrokupa, sada bi bili i u njegovoj završnici. I tada bi mogli reći da smo imali jako uspješnu sezonu. Ispadanje iz Evrokupa ipak ostavlja malu gorčinu. Žao mi je, prvo, što se trener Subotić nije snašao. Smatram da smo morali pobijediti Trento i Gdinju u Podgorici. To su upravo dva meča koji su ostavili gorčinu u ovoj sezoni.

Hrabro smo pružili šansu Petru Mijoviću da vodi ozbiljan i nimalo jeftin projekat. Radi se o treneru koji nije vodio velike klubove, ali ima već veliko iskustvo. Vjerujem da je Peko tu priliku zaslužio. I jako sam zadovoljan, bez obzira na velike kritike koje sam lično trpio, što je Mijović dobio šansu, a ne neko drugi, neko ,,veće“ trenersko ime. Petar je iskoristio situaciju, bez obzira što je imao težak period, poraze od FMP-a, Krke i Zadra. Ispu-

Razgovor sa Bertomeuom Predsjednik Evrolige Bertomeu održao je u četvrtak konferenciju za medije, javnosti prenio riješenost da se kompletan program mečeva odigra - ali i nije isključio šanse o skraćenju plej-ofa, ili čak prekidu takmičenja.

- Sa Bertomeuom ću imati video-poziv u ponedjeljak ujutru. Taj razgovor će mi dodatno pojasniti situaciju.

A ono što je već sada definitivno, je ono što znamo svi, da Evroliga nije samo takmičenje već i biznis. Ako se ne završi, imaće velike finansijske probleme. Očekujem da će i sam Bertomeu i menadžment i generalni sponzori uraditi sve, da se nađe način da se sezona Evrolige kompletira.

U slučaju da se ne odigra završnica Evrolige i da to povuče da nijedna liga nema prohodnost ka evropskoj eliti, onda ni sama završnica ABA lige nema smisla. Sve dok ABA ima tu prohodnost, svaki klub treba da se bori da se završnica ABA odigra - rekao je Bokan.

šteno je prvo mjesto upravo zbog ta tri poraza. Žao mi je zbog toga, jer potpuno bi bila druga slika da je Budućnost Voli u ovom trenutku prva. Ne govorim to zbog trenutne situacije, već zbog rada stručnog štaba, imidža koji bi stekao naš mladi trener Mijović. Zadovoljan sam, žao mi je što igra koja je išla u dobrom pravcu nije realizovana kroz plej-of i kontinuitet. Uzlazna putanja forme se vidjela dodao je Bokan.

Prvi čovjek Budućnost Volija iznio je i ocjenu ljetošnje selekcije, pa potom i doselekcije tima, kada su stranci u pitanju.

- Kobs je bio sve bolji i stabilniji, Bamfort tu gdje jeste, a Hasan Martin je mladi igrač koji je u našem klubu napravio nekoliko stepenica više za svoju karijeru.

Bilo je grešaka u selekciji, grešaka u startu, i u doselekciji. Neki nijesu donijeli to što smo planirali, neki se uopšte nijesu snašli.

U startu je bilo velike muke, kasnije je ,,leglo“. Bila je turbulentna godina. Ali siguran sam da bi u završnici ABA imali i da imamo što pokazati.

Bokan je skoro deceniju na čelu kluba. Sa iskustvom rada u ekstremno kompetitivnoj košarkaškoj klimi, u regionu i Evropi, nosi jasan utisak.

- Siguran sam da bi ova uprava uradila i više, da ima reda u planetarnoj košarci. Pošto nikakvog reda nema u košarci na globalnom nivou, mi nijesmo mogli više od ovoga. Siguran sam da bi mogli imati i jako dobre rezultate i u dijelu finansija.

A to bi donijelo i bolje rezultate.

Jer u ovoj upravu su ljudi koji znaju da ,,naprave pare“. U ovom haosu koji vlada u košarci, odnosu FIBE i Evrolige, nijedna uprava ne može ništa osim da unosi novac u klub. Ne pomaže ni to što ABA ligu ne pomaže većina nacionalnih saveza. U ABA vidim perspektivu, smatram je ozbiljnim projektom koji sebi može da obezbijedi finansije. Imamo još tri godine, i smatram da ćemo učiniti sve, da imamo još utakmica i večeri za radovanje, poput one na proljeće prije dvije godine zaključio je Dragan Bokan.

Stojan STAMENIĆ

Arena

Košarka

25

Prvotimac Mornara govorio o iskustvu putovanja kući tokom pandemije

Hantovo putešestvije od Bara do Amerike Dario Hant (30), krilni centar Mornara, opisao je martovsku neizvjesnost i period kada je uspio da iz Bara otputuje za Sjedinjene Američke Države, na početku pandemije korona virusa.

To putovanje nije bilo nimalo lako.

U redove barskog ABA ligaša Hant je stigao 26. januara. Nakon proglašenja pandemije, Mornar je svim strancima u ekipi dozvolio da napuste Bar i pridruže se porodicama u svojim domovinama. Hant je iz svog doma u Arizoni za američki ABC (portal kolotv.com), putem Skajp intervjua, opisao te dane.

- Imao sam sreće da organizujem put i stignem kući. Crna Gora je posljednja država u Evropi u kojoj je registrovan prvi slučaj korona virusa. Znali smo, pošto se radi o manjoj zemlji, da će biti teže organizovati putovanje kući kad stvari eskaliraju - rekao je Hant.

Istakao je da je nakon podrše kluba, u komunikaciji sa američkom ambasadom u našoj zemlji, sa saigračima dobio informaciju da ima slobodno mjesto na letu iz Podgorice za Pariz.

Trebalo je spremiti se za put istog popodneva...

- Za 20 minuta sam nabacao stvari u torbe i napustio stan. Putovao sam sa

Najava predsjednika lige Domagoja Čavlovića

Izvjesno proširenje ABA

Domagoj Čavlović, predsjednik ABA lige, najavio je proširenje takmičenja sa 12 na 14 klubova naredne sezone.

- Imaćemo neformalni sastanak u srijedu, potom zakazati Skupštinu ABA lige. Ono što je donekle izvjesno je da će ABA biti proširena na 14 klubova naredne sezone, ali moramo da uskladimo i termine, uz vjeru da će naredna sezona početi kad je planirano - rekao je Čavlović.

Klubovi će, po njegovim riječima, na video -sastanku u srijedu iznijeti prijedloge i mišljenja u vezi eventualnog epiloga ove sezone. Istakao je da bi svi voljeli da se sezone kompletira, ali da je pitanje da li je to realno.

R. A.

Gasol potvrdio da želi peti olimpijski nastup

Tokio najveći izazov karijere

Pau Gasol, španska košarkaška legenda, kazao je da mu je nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju posljednji cilj igračke karijere.

Slavni centar je od prošle jeseni bez kluba, kada je raskinuo ugovor sa Portlandom u NBA. Spekuliše se o njegovom povratku u Barselonu na jednu sezonu, što bi prethodilo petom olimpijskom

Glavni epidemiolog u SAD i Trampov savjetnik dao jasnu preporuku

FAUĆI: SPORT MOŽE, ALI BEZ PUBLIKE Doktor Entoni Faući, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti i glavni rukovodilac borbe protiv pandemije u SAD, dao je preporuke za nastavak sportskih takmičenja u toj zemlji.

Savjetnik predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa je istakao da je izvodljiv povratak

vrhunskog profesionalnog sporta tokom ljeta.

- Može se to učiniti pod uslovom da u sportskim arenama ne bude publike.

Da se potrebno osoblje svede na minimum. Ekipe bi boravile u velikim hotelima, pod stalnim nadzorom. Svake sedmice svi igrači bi bili testirani. I onda će svi biti bezbi-

jednim od saigrača i iste večeri našli smo se u Parizu. Već tada glavni grad Francuske je bio pod potpunom blokadom, nijesmo mogli proći carinu jer nijesmo francuski državljani. Problem je brzo bio riješen. Mornar nam je rezervisao karte za dalje putovanje za dan kasnije - rekao je Hant.

Opisao je i situaciju na terminalu aerodroma ,,Šarl de Gol“ u Parizu.

- Potpuno nadrealno. Mjesto koje obično vrvi od ljudi sada je bilo potpuno prazno. Kao grad duhova. Jednog radnika obezbjeđenja smo uspjeli da nagovorimo da uzme naš novac i kupi nam nešto hrane, jer je naredni let trebalo čekati dan na terminalu... Spavali smo na podu, a nakon 24 časa, a nakon cijela 24 časa na aerodromu, dočekali smo naredni let - kazao je Hant.

Na prtljag nije mogao računati, da će ga dobiti odmah po dolasku u Ameriku...

- Nakon sedmice, stigla mi je prva torba. I dalje čekam na drugu iz Pariza, više od tri sedmice nakon dolaska kući.

Ali najbitnije je da sam tu - zaključio je Hant.

Dario Hant je bivša zvijezda Univerziteta Nevada, a u Evropi igra od 2012. godine.

S. S.

jedni - rekao je Faući.

Predsjednik Tramp je u utorak razgovarao sa čelnicima deset najvećih sportskih organizacija u SAD o potrebi da se takmičenja restartuju krajem proljeća ili tokom ljeta.

Svi su istakli da definitivan prekid aktuelne sezone nije opcija.

S. S.

nastupu u karijeri.

- Tokio je definitivno najveći izazov karijere. Svjestan sam da ću na ljeto 2021. imati 41 godinu, neće biti lako to ostvariti. Ali nikada nijesam bježao od izazova, naprotiv - rekao je Gasol.

Velikan je istakao da bi medalja u Tokiju bila idealan način za kraj karijere. S. S.

U Efesu smanjuju budžet za trećinu Anadolu Efes, vicešampion Evrope i lider Evrolige ove sezone, će naredne sezone imati budžet za plate za trećinu manji nego sada.

To je na konferenciji za medije najavio generalni menadžer kluba iz Istanbula Alper Jilmaz. Čelnik turskog šampiona istakao je da je to jedini način da se amortizuju već nagomilani gubici u ovoj, suspendovanoj sezoni.

- Naš cilj je prije svega da se ova sezona nastavi i završi, jer je njenih 77 procenata završeno. Očekujemo pad prihoda kao posljedicu pandemije u iznosu od oko 28 procenata. Zbog toga ćemo morati da smanjujemo budžet za narednu sezonu, za između 30 i 40 procenata - rekao je Jilmaz.

Generalni menadžer Efesa istakao je da klub želi da zadrži sedam do osam stranih igrača, a da takmičenje u Evroligi sa visokim ambicijama ostaje prioritet.

R. A.

26

Arena

Fudbal

Doskorašnji potpredsjednik Barselone Emili Ruso izjavio

Nejmarov povratak je moguć

klubu. Barsino interesovanje za njega je realnost. Možda će se pronaći neko rješenje da transfer bude jeftiniji rekao je Ruso.

Pričao je i o krizi u upravljačkoj strukturi Barselone.

- Naša ostavka je ono što su novinari prozvali ,,Barcagate“. Klub je tražio firmu koja Emili Ruso jedan je od šestorice članose bavi društvenim medijima va uprave Barselone koji su prošle sed- i podijelio ugovore na pet djemice podnijeli ostavke zbog neslaganja lova od 200.000 eura, kako bi sa predsjednikom Đozepom Marijom se izbjegla kontrola kluba koji Bartomeuom. je pretrpio finansijsku štetu zbog Bivši potpredsjednik ,,blaugrane“ je u plaćanja ovih usluga po višim intervjuu za francuski L’Ekip rekao je da cijenama - kazao je Ruso. je moguć povratak Nejmara iz Pari Sen - Od januara su se mnoge stvari odvijaŽermena u špansku ligu. le nekontrolisano. Svi znaju da je klub - Povratak Nejmara je moguć, budući da otišao po Ćavija u Katar kako bi nasliće tržište doživjeti devalvaciju, a mnogi jedio Valverdea. To je izazvalo unuklubovi će imati značajne ekonomske trašnji sukob i Valverdea je naslijedio gubitke. Barca želi da vrati Nejmara.

Setjen, a dogodila se i ona Abidalova Biće potrebno analizirati je li ta operacija izjava o igračima. Barselona je imala u skladu sa finansijskom situacijom u grozan početak godine.

Ne. K.

Ditmar Haman o dolasku golmana Nubela u Minhen

Nojer može da uslovljava Bajern Bivši vezista Bajerna Ditmar Haman smatra da odluka Bavaraca da angažuju Aleksandra Nubela iz Šalkea stavlja Manuela Nojera u jaku pregovaračku poziciju oko novog ugovora.

Nubel je 4. januara potpisao predugovor sa Bajernom i pridružiće se novim saigračima nakon što završi sezonu sa Šalkeom.

Dvadesest trogodišnji golman dogovorio je petogodišnju saradnju sa Bavarcima među koje dolazi kao slobodan igrač i biće jaka konkurencija Manuelu Nojeru za mjesto među stativama u timu Hansa Ditera Flika.

Nojer je jedan od najboljih čuvara mreže svih vremena, sa Bajernom je osvojio Ligu šampiona i sedam titula u Bundesligi, a bio je i dio reprezentacije Njemačke koja je osvojila Svjetsko prvenstvo 2014. godine.

Trideset četvorogodišnjem golmanu je, međutim, ostalo još samo godinu ugovora sa Bajernom, ali Haman smatra da će Nojer imati dobu startnu poziciju za pregovore.

Njemački mediji objavili su da Nojer traži četvorogodišnji ugovor, dok su Bavarci spremni da mu ponude produže-

Crnogorski reprezentativac i fudbaler Partiza ostao u Beogradu nakon izbijanja pandemije

Teško mi pada odvojen od po

Nova žrtva korona virusa iz svijeta sporta

Preminula legenda Lidsa

tak saradnje na još dvije sezon e, s o p c i j o m z a j e d n u dodatnu.

- Možda je Bajern malo prerano angažovao Nubela. Priča se da mu je čak obećan određeni broj utakmica - izjavio je Haman za Skaj Germani.

- Na njihovom mjestu ne bih produžio ugovor na četiri godine, ali Bajern je sam sebe doveo u taj položaj. Nojer sad može da kaže: ‘Ako ne produžimo ugovor, otići ću na ljeto’, što je malo vjerovatno, ali bi se Bajern mogao suočiti sa problemom da mora da traži drugog golmana. Zbog toga je Nojer sada u vrlo dobroj poziciji i pokušava to da iskoristi“.

Haman je govorio i o potrebi Bajerna da se pojača u ofanzivnom dijelu tima, rekavši da je napadač Kelna Džon Kordoba idealna dugoročna zamjena za Roberta Levandovskog, ali da bi trebalo pružiti i šansu Džošui Zirkziju iz omladinskog pogona.

- Kao klasični napadač Kordoba, Mateta iz Majnca i sopstveni talenat Zirkzi, a Rašica iz Verdera bio bi mnogo jeftinija opcija za krilo - kazao je Ne. K. Haman.

Nijesu baš svi za nastavak fudbalske sezone

Njemci protiv Bundeslige Zbog nastavka Bundeslige može da bude ugrožena nacija. Jedan od planova za nastavak sezone je da fudbaleri, članovi stručnih štabova i svi članovi fudbalske ekspedicije koji moraju da putuju na utakmice, budu testirani na korona virus.

I to je sasvim razumljivo, ali dobija dodatnu dimenziju ako se zna da će te testove svi oni da rade svake nedjelje. Čelnici Bundes lige su izračunali da im je potrebno 20.000 testova! To znači da će testova da bude manje za 20.000 građana Njemačke.

Javnost se digla na noge. Sma-

18, 19. i 20. april 2020.

tra se da nije etički da toliki broj testova bude namijenjan fudbalerima.

- Izuzetno sam kritički nastrojen, naročito ako se resursi ne povećaju. Čak i da postoji dovoljno testova da 36 klubova može svako malo da testira 40, 50 članova svojih timova koji putuju, ti uzorci zahtijevaju dodatan broj ljudi i vrijeme da se ispitaju u laboratorijama – poručio je epidemiolog Ulf Ditmer.

Bundesliga je prekinuta nakon 25. kola. Na prvom mjestu je Bajern sa 55 bodova, četiri više od drugoplasirane Borusije Dortmund.

R. P.

Legendarni fudbaler Lidsa Norman Hanter (76) nova je žrtva korona virusa, javljaju engleski mediji!

Hanter je odigrao više od 700 mečeva za Lids i to u periodu zlatne ere kluba, a nastupao je i za reprezentaciju Engleske s kojom je 1966. bio prvak svijeta.

Hanter je primljen je u bolnicu prošle sedmice sa dijagnozom korone, ali je izgubio bitku uprkos velikim naporima doktora u bolnici za njegov život.

– Njegova smrt ostavlja ogromnu prazninu u Lidsovoj porodici. Njegova zaostavština nikada neće biti zaboravljenja. Saosjećamo sa porodicom – stoji u saopštenju Lidsa.

R. P.

Aleksandar sa starijom kćerkom Helenom prinuđen da se gleda i priča preko telefona

Madriđani na ,,pol poziciji“ za dovođenje napadača Borusije

Haland može u Real, ali ne prije 2022.

Dalić odbio milione od UAE

Real Madrid će biti u najboljem položaju za kupovinu Erlinga Brauta Halanda kada Borusija iz Dortmunda odluči da proda sjajnog Norvežanina, piše As. Devetnaestogodišnji golgeter je velika želja ,,kraljevskog kluba“, koji ima nekoliko aduta da završi transfer.

Haland je sunarodnik sa Martinom Edegardom koji će se ovog ljeta vratiti sa pozajmice u Real, izvršni direktor Borusuje Hans-Joakim Vacke je u dobrim odnosima sa predsjednikom ,,merengesa“ Florentinom Peresom, a i agentu Mini Rajoli bilo bi u interesu da ,,svog“ igrača pošalje u Madrid.

U Realu su, ipak, oprezni, piše madridski As, jer postoji mogućnost da se aktuelna sezona ne nastavi i(li) da naredna počne bez prisustva publike, što bi dovelo do osjetnog pada prihoda.

Sve i da Madriđani ovog ljeta krenu u ofanzivu na Halanda, As piše da njegovi izvori u Borusiji govore da ne postoje mogućnost da Norvežanin ode prije 2022.

Takođe, pominje se da ne postoji otkupna klau-

Iskusni stručnjak ostaje na klupi Hrvatske

zula od 75 miliona, o kojoj je pisao Bild.

Ali ako bi bili primorani da prodaju igrača kojeg su u januaru doveli za 20 miliona eura, u Borusiji bi najradije sklopili dogovor sa Real Madridom.

Kada se Real interesovao za Pjer-Emerika Obamejanga, Vacke je bio raspoložen za dogovor sa ,,kraljevskim klubom“.

Madriđani su na kraju odustali, pa je Gabonac otišao u Arsenal.

Dio dogovora za Halanda mogao bi da bude Ašraf Hakimi, koji je trenutno na pozajmici u Borusiji iz Reala.

U Dortmundu bi voljeli da ostane, a u Madridu ne bi previše žalili za njim ako bi u suprotnom smjeru došao Haland, koji je od januara postigao 12 golova u 11 utakmica.

Ne. K.

Selektor fudbalske reprezentacije Hrvatske Zlatko Dalić odbio je ponudu da sjedne na klupu Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Pedeset trogodišnjem stručnjaku iz Livna bila je spremna plata od pet miliona eura, ali je Dalić sa predsjednikom HNS-a Davorom Šukerom već dogovorio da vodi ,,vatrene“ tokom Evropskog prvenstva naredne godine, za milion eura bruto.

Ovo je drugi put da Dalić odbacuje bogatu ponudu iz Azije, budući da nije bio zainteresovan da preuzme Kinu nakon osvajanja srebrne medalje na Mundijalu u Rusiji 2018. godine. Dalićev plan je da se poslije Eura 2021. preseli u neki od klubova iz ,,Lige petice“. Tako će čelnici UAE morati da potraže drugo rješenje umjesto Ivice Jovanovića, koji je smijenjen nakon tri mjeseca na funkciji, bez debija.

D. K.

Arena

18, 19. i 20. april 2020.

a što sam orodice Odvojen od porodice, fudbala i ekipnih treninga, visoki vezista vrijeme samoizolacije provodi u ,,četiri zida“ svog doma u srpskoj prijestonici.

Korpulentni Beranac priznaje da mu nije lako: - Veoma teško podnosim to što sam trenutno odvojen od porodice. Iskreno, više brinem za njih, kako su i što rade, nego što sam zabrinut za bilo što drugo.

Imam troje predivne đece - kćerku Helenu, sina Konstantina i prije mjesec nam se rodila još jedna kćerkica Teona, kada je sav ovaj haos praktično i počeo. Vidio sam je samo dva puta, odmah pošto se supruga porodila i od tada smo razdvojeni. Nije lako, ali izdržaćemo, samo da sve ovo prođe, da se smiri, prođe bez posljedica za ljudski rod - rekao je Šćekić u razgovoru za klupski sajt ,,crno-bijelih“.

Malo je prostora da se razmišlja o fudbalu kada svijet vodi bitku protiv pošasti koja je odnijela blizu 150.000 života.

Iskusni fudbaler sredine terena vjeruje da će se prekinuto takmičenje u Superligi nastaviti, ali je pitanje kada.

- Što se tiče takmičenja, mislim da se nastavlja, ali će biti teško vratiti se ponovo u ritam normalnih treninga, a kasnije i utakmica. Sigurno moramo proći neke pripreme, kako bi preduprijedili druge probleme, poput povreda, recimo. Nikome ovo nije prijalo, to je sigurno - poručio je Šćekić.

Smatra da fudbal nakon korona virusa neće biti isti: - Očekujemo pad u fudbalu i to u

svakom smislu, prije svega pad kvaliteta, ali i finansija. Trebaće malo više vremena da se sve vrati kako je bilo prije početka pandemije. Što se tiče transfera - smatram da će biti još teže, jer su svi klubovi pretrpjeli velike gubitke i neće imati toliko novca za dovođenje novih igrača. Odradiće jedan ili dva transfera koji su prioritet u tom trenutku kako bi pomogli timu - ističe Šćekić.

I pored želje da održi fizičku formu, Šćekić dodaje da nije isto raditi kod kuće u zatvorenom prostoru i trenirati na terenu.

- Već duže vrijeme nemam normalne fizičke aktivnosti. Koliko god da mi treniramo, nijesmo u stanju da sami održimo onaj nivo na kojem smo bili do trenutka prekida takmičenja. Svima teško pada ova situacija, jer u normalnim okolnostima svakog dana imate treninge na terenu, družite se sa saigračima i čekate utakmicu. Ovako, teško pada kada morate biti samo u kući i sprovoditi program bez lopte, bez terena gdje je inače najljepša fudbalska priča - kaže fudbaler ,,crno-bijelih“, koji dodaje: - U jednu ruku možda bude i bolje, jer, kako sam načuo, možda neće biti ljetnje pauze i bićemo u takmičarskom ritmu, a u drugu ruku – sigurno će kasnije doći do zamora igrača i može biti jako loše. Jer, zbog velikog broja utakmica nije moguće izdržati taj tempo. Šćekić ima još godinu ugovora sa Partizanom, ali ne bi imao ništa protiv da ostane u Humskoj do kraja karijere.

- Sebe vidim u Partizanu do kraja ugovora. Imam još godinu saradnje, lijepo se osjećam u mom klubu i volio bih, ako se sve kockice poklope, da završim karijeru u Partizanu - zaključio je Šćekić.

D. K.

Igrači Mančester sitija bune se protiv smanjenja plata

Pep sklanja ,,trule jabuke“

Arsenal je blizu dogovora sa igračima oko smanjenja plata, ali ta priča mnogo teže ide u Mančester sitiju.

Prvi je na finansijski rez pristao Pep Gvardiola koji se odrekao ogromnog novca, a jedan od rijetkih koji je spreman da isprati njegov primjer je De Brujne.

Ipak, većina fudbalera se oštro protivi odluci o umanjenju zarada, a Miror piše da je to iznerviralo španskog stručnjaka koji, na-

27

Crnogorski fudbal i borba protiv korona virusa

ana Aleksandar Šćekić e korona virusa

PODGORICA - Crnogorski reprezentativac koji nosi dres Partizana Aleksandar Šćekić ostao je u Beogradu nakon izbijanja pandemije virusa kovid-19.

Fudbal

vodno, ne može da vjeruje koliko su njegovi izabranici sebični.

Isti izvor navodi da je to pokvarilo atmosferu unutar ekipe, te da je Gvardiola zatražio od rukovodstva da ,,trule jabuke“ eliminiše iz planova za sljedeću sezonu.

Engleski mediji ne navodi imena igrača koji su digli bunu protiv manjih plata, ali ističe da bi tim ,,građana“ zbog toga mogao da izgleda poprilično drugačije u narednoj takmičarskoj godini. D. K.

Već nekoliko neđelja na naš narod se obrušila velika nevolja. Duh zvani korona virus izašao je iz lampe i šeta širom planete, pa je stigao i do nas. Ova pošast sije strah, stvara veliku muku i ostavlja pustoš đe god dođe. No, što je i najtragičnije, dovodi ljudski rod do spoznaje bespomoćnosti! Kakav god stigao među nama, stvoren prirodnim ili vještačkim putem, isto nam se piše. Mi mu nijesmo ciljna grupa već dođemo nekako kao kolateralna šteta.

U IME POBJEDE, HVALA SVIMA

NEŠTO NOVO

Sve ovo, barem za laike, došlo je nenadano. Kad se virus u Kini pojavio, u većem dijelu svijeta nije shvaćen ozbiljno.

Pokazalo se da ljudi koji vode najrazvijenije države nijesu i najpametniji. Upozorenja da se radi o nečemu novom, za čitav svijet opasnom, dočekali su sa podsmijehom. Njihovim primjerom su pošli i drugi, pa i sa balkanskih prostora. Takvim stavom raširili su ruke i čvrsto prigrlili korona virus opasnog i podmuklog protivnika. Dali su prim j e r ka ko s e n e t re b a ponašati u ovoj borbi, što je i te kako uticalo na ponašanje njihovog naroda, pa čak i njihovih najbližih. Na najteži mogući način, vrlo brzo su uvidjeli svoje zablude i pokušali popraviti stanje. Kako su kasnili, ovih dana narod plaća veliku cijenu. Korona virus pokazao se kao protivnik koji ne bira, napada najmoćnije i one druge, bogate i siromašne, pogotovo starije ali i đecu.

Kako su se u nastaloj situaciji ponijeli vodeći ljudi i nadležne institucije naše države?

Pripremne radnje za veliku borbu obavili su na vrijeme.

Prepustili su da glavnu riječ u toj borbi vode stručni ljudi. U vrijeme kada je sve politizovano to je bilo prijatno iznenađenje. Takva odluka drž av n o g r u ko v o d s t v a u izbornoj godini jasno pokazuje da im je bilo važnije zdravlje svog naroda, svakog pojedinca bilo koje političke provenijencije on bio, od njihovih političkih ambicija.

GARD

Crnu Goru sa ovakvim kvalitetima ostavili su nam u amanet naši preci, zato je veliki dio našeg naroda i ja obožavamo. Zbog navedenog dočekali smo koronu sa zauzetim gardom, ali ipak ne sa potpuno navučenim rukavicama (niti želim niti se mogu idealizovati stvari). I takav naš gard bio je bolji od garda mnogih moćnih evropskih zemalja, a tek od susjednih.

Jedan od najvažnijih zadataka u borbi protiv ove pandemije bio je natjerati građane da poštuju preporuke epidemiologa. Trebalo je ubijediti narod da je najefikasniji način borbe protiv virusa „bježanija“. Bilo je za očekivati da će biti dosta onih koji će reći : ,,Ada čoče, kakva je to borba i protivnik kada se ne možemo pojakat s njim? Crnogorci nikad nijesu bježali s bojnog polja“.

Kada su i takvi shvatili da je bježanje i izbjegavanje protivnika jedina prava taktika u utakmici koja nam slijedi, stvari su krenule na bolje. Tome su i te kako pomogle obavezujuće Vladine odluke.

Istorija se ponavlja jer se tre-

ba podsjetiti da ni prije tridesetak godina nijesmo bježali, ali smo zahvaljujući mudrosti tadašnjeg republičkog rukovodstva izbjegli rat. Nakon završetka tih opakih dana izvojevali smo najveću pobjedu, stvorili smo državu.

Siguran sam da će i sada biti tako, da poslije pobjede nad korona virusom, ne baš odmah, slijedi nešto dobro. Zato narode, OSTANITE DOMA i doći će dani veselja i zabave.

ZADOVOLJSTVO

Ovo ružno vrijeme donijelo mi je i jedno veliko zadovoljstvo. Narod Crne Gore je jedinstven u ovoj borbi, ne pamtim ga takvim. Sporadični pokušaji politizacije nastale situacije ostali su za sprdnju. Od većine našeg naroda takvi politikanti su prezreni i ostali su kao „pokisli“.

Očigledno je da su lekciju shvatili i tako glupe nastupe nijesu ponovili. Još jednom se pokazalo da je ovaj narod na muci pravi. Daj Bože, da smo iz svega ovog nešto naučili, kako bi smo postali bolji nego što smo bili.

Moram jedan redak da odvojim na one koji i dalje ne poštuju preporuke o ponašanju u ovim teškim danima. Prevashodno mislim na one koji se muvaju po gradu, a posebno na one koji napuštaju mjesta obavezne samoizolaciju.

Kada bi se na našim ulicama pojavio čovjek sa pištoljem u ruci, svi bi smo se pomamili, i oni sadašnji šetači, tražeći da se isti hitno sankcioniše. Ne shvataju da između njega i njih nema nikakve razlike. Čak su današnji šetači mnogo opasniji. Oni i te kako mogu ubiti i poslati u nepostoja-

nje mnoge ljude, naročito i najprije starije.

ŠTO POSLIJE

Promišljam kako će nam biti kada prođe korona virus. Kako ćemo se snaći u nastupajućoj ekonomskoj krizi? Mi stariji nekako, neće nam to biti prvi put, a mladi, sve mi se čini kameno. Zabrinut sam za sudbinu mnogih društvenih djelatnosti, naročito za sport i kulturu. Već sada država i resorni sportski savezi treba da počnu praviti strategiju njihovog održavanja u životu. Zamišljam haos oko podjele vakcine protiv korona virusa, jer sam siguran da će u bliskoj budućnosti biti pronađena i proizvedena.

FS Crne Gore, fudbaleri i navijačka grupa ,,Ultra Crna Gora“ su apsolutno položili ispit u ovim teškim vremenima. Svojim donacijama i činjenjem su pokazali veliko srce i veliku ljubav prema svojoj državi i njenim građanima. Neko će reći fudbaleri mogu, imaju.

Naravno da imaju, daj Bože da i više imaju, i to jeste bitno, ali nikada nije odlučujuće za donatore. Postoji i mnogo drugih koji imaju, pa se ne oglašavaju. Što će se u narednom periodu dešavati s crnogorskim fudbalom? Privreda ne funkcioniše i nema stvaranja dohotka.

Budžetska sredstva potrošiće se za njen oporavak. Kako naši klubovi ne ostvaruju prihode, postavlja se pitanje otkuda će dolaziti novac za njihovu egzistenciju? To su veliki problemi.

Fudbalski savez Crne Gore, kao krovna fudbalska organizacija, treba da se uhvati u koštac sa time. Bilo bi perfektno kada bi mogli finansijski pomoći klubove da fudbaleri i zaposleni u klubovima pri-

me bar dio plata u periodu dok fudbal miruje. Treba sagledati i način kako dalje nastaviti ligaška takmičenja.

Kao i svuda u svijetu, poslije svega ovoga prvenstva ne mogu biti regularna. Moraju se završiti ubrzano. Zbog toga smatram da iz naše dvije lige niko ne treba da ispadne. Prvu crnogorsku fudbalsku Telekom ligu bi za sljedeću sezonu, sa dva nova člana iz druge lige, trebalo da čine 12 klubova.

Kako će naredna sezona početi kasno, a mora se rano završiti zbog poznatih razloga, treba promijeniti sistem takmičenja. Treba u prvoj fazi uspostaviti dvokružni sistem, a potom po šest ekipa, shodno plasmanu, rasporediti u grupe za plej of i plej aut i tako završiti takmičenje.

Ovako koncipirano takmičenje bi imalo 28 kola, osam manje od sadašnjih 36. Na taj način raspored u takmičarskoj sezoni ne bi bio natrpan.

Ovo izlažem kao inicijalni prijedlog ili možda impuls za razmišljanje onima koji odlučuju. Situacija u kojoj se nalazi naša zemlja je opravdanje za donošenje i nekih odluka koje su u suprotnosti sa Statutom FSCG. Siguran sam da ćemo pobijediti u ratu s ovom pošasti. To ne bi bilo ništa novo jer u ratovima smo uvijek pobjeđivali. U ime te pobjede želim da zahvalim i čestitam svima onima koji omogućavaju da je ostvarimo. Hvala Vam dobri ljudi, za sve ono što ste uradili za ovaj narod, za moju porodicu i za mene.

P. S: Dejvid Brinkli je rekao: „ Uspješan je onaj čovjek koji umije da postavi čvrst temelj od cigala koje su drugi bacili na njega“.

Branislav MILAČIĆ

28

Arena

Sportski miks

18, 19. i 20. april 2020.

Danijel Furtula bio je na putu da postane prvi naš sportista sa normom za OI, a sada u rodnom mjestu trenira i sprema se za nove izazove PODGORICA – Da se u sportu okrenulo sve gotovo preko noći zbog pandemije korona virusa možda je najbolji primjer Danijel Furtula. Crnogorski atletičar je 7. marta u Splitu trijumfovao na Zimskom prvenstvu Hrvatske, oborivši rekord nakon sedam godina, a hicem (64,86), koji je drugi najbolji u Evropi ove godine svrstao se u najjuži krug takmičara za plasman na Olimpijske igre u Tokiju.

Budući da na Igre, bez obzira na normu (66 metara), odlazi 30 najbolje plasiranih bacača, stameni Mojkovčanin praktično je već bio na putu za Tokio.

Samo par dana kasnije nakon najboljeg rezultata karijere, Danijel Furtula bio je primoran da obustavi trenažni proces.

- Prvi put kada je u Hrvatskoj počelo da se priča o korona virusu i da stižu informacije da u Italiji ima čak i smrtnih slučajeva, nijesam se mnogo razmišljao već sam donio odluku da odmah prekinem pripreme – ističe Danijel Furtula, koji se nalazio na priprema u Medulinu za Evropski zimski kup bacača, koji je trebao da se održi u portugalskoj Leiriji 21. i 22. marta.

- Situaciju sam shvatio ozbiljno i želio sam da što prije dođem kući, jer Mojkovac je praktično izolovan od svega. To je mali planinski grad pa je jasno da je tu mnogo manja šansa da dođe do širenja zaraze – objašnjava sjajni bacač.

Danijel Furtula sredinom 2018. godine vratio se nakon skoro dvije godine zbog pauze, pa je upravo to bila godina njegovog povratka.

Ipak, 2019. godina može se smatrati njegovim pravim povratkom na veliku scenu – konstantno je imao rezultate oko 64 metra, na Igrama malih zemalja Evrope čak 64,15 metara, a na Svjet-

U ŽARIMA ,,ŽARI“ SNOVE O TOKIJU

Danijel Furtula sa sestrićem Petrom u rodnim Žarima

skom prvenstvu je ostao bez plasmana u veliko finale, s obzirom da je u drugoj seriji napravio prestup, a disk je bacio preko 64 metra. I kada se očekivalo da pokaže da je nikad jači, sve je stalo.

- Nekoliko mjeseci prije prekida priprema trenirali smo jako, uloženo je i dosta napora, ali i novca u same pripreme i za moj boravak u Hrvatskoj. Ostvareni rezultat od 64,86 metara je bio zaista sjajan početak sezone, jer sam bacio rekord Crne Gore nakon sedam godina. To je za mene iskorak, osjetio sam ponovo draž obaranja rekorda i potvrdio

2.

najbolji rezultat ove godine u Evropi (64.86 m) u bacanju diska ima Danijel Furtula

da sam na pravom putu – naglašava Furtula.

,,GRATIS GODINA“ ZA NORMU

Korona virus je zaustavio sve, pa čak uticao i da se odlože Olimpijske igre u Japanu, koje će se umjesto ovog ljeta održati od 23. jula do 8. avgusta 2021. godine. Reagovala je Međunarodna atletska federacija koja

je navela da će norme za Tokio, atletičari imati priliku da ostvare od 1. decembra ove, pa do 29. juna 2021. godine.

- Odložene su Igre, većina mitinga na kojima sam trebao da nastupim. Sezona je da ne kažem propala, ali jednostavno ne može se oporaviti što se tiče kalendara takmičenja. Definitivno je sve ovo veliki hendikip, jer su svi tempirali formu.

Ali sa druge strane, kvalifikacije za Igre su odložene i već od decembra kreću, tako da ćemo imati vremena da prebrodimo ovu krizu i onda za mjesec – najviše dva iskreno se nadam krenemo iz početka.

Eto, ispostavilo se da imamo tako reći ,, gratis“ godinu da se domognemo ostvarenja sna – iskren je Furtula.

IMPROVIZOVANO BACALIŠTE

Zbog novonastale situacije sportisti su primorani da u samoizolaciji improvizuju određene treninge. Najbolji crnogorski atletičar, ističe, da ima tu sreću da ne živi u stanu već

Najbolji igrači svijeta od subote na super turniru

u kući, što mu je u ovoj situaciji velika prednost.

- Ovo je definitivno nesvakidašnja situacija i naravno teško se prilagoditi. Ali najvažnije je brzo reagovati. Napravio sam improvizovano bacalište na livadi u blizini kuće, a u pomoćnom objektu neku mini teretanu. Tako da svakog dana treniram, bacam, koristim priliku da održavam, koliko se može, formu. Mnogi nijesu u prilici to da urade, tu mislim prije svega na one koji žive u stanu, jer su njima mogućnosti ograničene. Ali vjerujem da će i ovo brzo proći i da ćemo opet profunkcionisati, kako bi šteta koja je načinjena mogla što prije da se sanira, a da se svi vratimo normalnom načinu života – optimistički dodaje Furtula.

Mnogi sportisti vide prednost ove pandemije kao priliku da konačno budu sa porodicom, ali to nije slučaj sa Danijelom, koji je svakako često uz njih.

- Nijesam iznenađen što sam sada tu. Imam takav odnos sa roditeljima i sa sestrom , ali i sa širom porodicom, pazimo jedni na druge, često sam tu, pa mi je ovo samo dodatno vrijeme koje ću provesti sa njima. Izuzetno sam privržen porodici, tako da mi nije ovo ništa novo – kaže Furtula, koji je posljednjih mjesec na relaciji Mojkovac – Žari.

- Živim u Mojkovcu, ali gotovo svakodnevno odem na selo, mjesto Žari je u blizini Mojkovca, a to je idealna prilika da se odmorim, napunim baterije, mada često i za dodatni trening. Oko vikenda uvijek ima posla, a i kada sam tamo želim da što više pomognem ocu, tako da mi vrijeme u Žarima mnogo koristi – istakao je Danijel Furtula.

Dva puta je bio učesnik šampionata planete, a u Dohi mu je malo sreće i koncentracije nedostajalo da stigne do finala, dva puta je bio na Olimpijskim igrama, a poslije Londona i Rija, možda upravo u Žarima još više ,,užari“ snove o Tokiju.

Rajko PEROVIĆ

Zvanični potpis prije početka F1 sezone

Ferari Kreće spremio šahovska ugovor onlajn za Fetela poslastica PODGORICA - Najveće onlajn šahovsko takmičenje do sada, sa nagradnim fondom od 250.000 američkih dolara, počeće danas, uz učešće najboljih igrača svijeta.

Prva zvijezda biće svjetski prvak, Norvežanin Magnus Karlsen, koji je i inicirao takmičenja. Ali i svi najveći rivali - Karlsenov posljednji rival u borbi za planetarni tron Fabijano Karuana, Ian Nepomnijači, Aniš Giri, Ding Liren...

Posebno interesovanje privlači učešće iranskog ,,čuda od djeteta“ - tinejdžera Alireze Firuže (16). U finalu onlajn turnira odigranom ranije ove sedmice, u brzopoteznom šahu Firuža je savladao Karlsena 8,5-7,5 i šokirao svjetsku javnost. Sada će prvi put biti pod pudnim okom najšire publike.

Onlajn turnir trajaće 16 dana. Prvo će se igrati sedam kola po ubrzanom tempu, po četiri partije po paru igrača. Ako rezultat bude 2-2 u partijama, pobjednik će se rješavati brzopoteznom partijom.

Nakon seda kola, četvorica najboljih igraće na fajnal-foru, opet u duelima na četiri dobijene partije.

Ideja je da najbolji šahisti planete animiraju što širu publiku u periodu kad nema sportskih dešavanja, i to formom šaha koja podstiR. A. če atraktivnu, napadačku igru.

Sebastijan Fetel, četvorostruki šampion Formule 1, najavio je potpisivanje novog ugovora sa timom Ferarija prije početka sezone ove godine.

Za slavnog Njemca naredni ugovor trebao bi biti posljednji u takmičarskoj karijeri. Aktuelni mu ističe krajem ove godine.

- Izuzetno sam zadovoljan u Ferariju. Trenutno izgleda da sezona neće početi do kraja juna, ili tek u julu. Vjerujem da ćemo se do tada definitivno dogovoriti - rekao je Fetel.

Na video-konferenciji istakao je da će u varijanti skraćene sezone pouzdanost bolida biti ključni faktor u borbi za titulu i da su svi u Ferariju svjesni toga.

Novi ugovor trebao bi da traje do kraja 2022. ili 2023. godine.

R. A.

Kultura

18, 19. i 20. april 2020.

29

Kulturni sadržaji na TV-u i internetu - mijenjaju li se platforme i percepcija

Umjetnost je u karantinu PODGORICA - Korona virus je pritisnuo dugme i civilizacija je stala. Do prodavnice se ide po brašno i toalet papir, do kontejnera da se baci smeće. Samostalna šetnja oko zgrade je čin anarhizma. Druženje je postalo neodgovorno ponašanje koje se mora iskorijeniti kaznama, jer izolacijom štitimo druge. Svijet se okrenuo naglavačke - stoji zapakovan u karantinu.

U tom zastoju biti onlajn je pandemijski must have, kao i „konzumiranje“ umjetnosti.

Dosada, reklame, potreba ili nešto drugo... Čini se da nikada nije bilo više obožavalaca likovne umjetnosti, poezije, pozorišta, svega onoga što zahtijeva direktan kontakt.

- Kao da do sada nijesmo bili svjesni potencijala digitalnih i TV tehnologija. Skoro su sve sfere života prebačene na digitalni način eksploatacije i konzumacije – umjetnost, kupovin a , p o s l ov n e o b ave z e i sastanci, pa čak i obrazovanje.

Društvene mreže su najpopularnija mjesta susreta u doba pandemije. I svi zadovoljni – kako je ovo dobro! Nijesmo otkrili toplu vodu - kazala je za Pobjedu Sanja Jovanović, producentkinja, menadžerka za programske politike i planiranje u Filmskom centru Crne Gore.

PRETRPANOST

Društvene mreže i onlajn platforme su postale pretrpane informacijama, mišljenjima, dnevnicima izolacije, prognozama, virtuelnim izložbama, preporukama za gledanje, čitanje, slušanje.

Književnica Olja Knežević kazala je da svako ko pokuša da nešto „prepametno“ kaže na kraju završi zapetljan u politički rječnik ili „budističke klišeje“.

- Ali oni su sad bogami i najkorisniji: ne živi u budućnosti, neka ti taj ego, vidiš li da ti ništa ne koristi itd. Ne vjerujem da se bez odmaka može pisati o sadašnjem stanju. A zaista i neću čitati ništa vezano za distopije, apokalipse i pandemije ni dok ovo traje, a ni poslije. Vidim da svi sad čitaju ,,Kugu“ od Kamija. Ne bih to mogla. Baš hoću nešto suprotno. Ovo što se ganja je već ovim periodom prevaziđeno – rekla je ona.

Realni problemi, osim mogućnosti obolijevanja, život koji ide, izgledaju daleko iz doma u kome zasad imamo sve što nam je potrebno. Predviđanja su nezahvalna, a umjetnost je isplivala kao potreba. Za svakoga različita.

- Od pamtivijeka u svijetu je važila praksa zabave masa dajte im „ljeba i igara“, pa tako i u našem slučaju kultura se



Najbolja stvar je da konačno narod približno dobije uvid đe ide i kako se troši novac poreskih obveznika, kazala je Todorović

Domaća scena je usljed izolacije izašla iz samoizolacije

JOVANOVIĆ: Kao da do sada nijesmo bili svjesni potencijala digitalnih i TV tehnologija

KNEŽEVIĆ: Neću čitati ništa vezano za distopije, apokalipse ni dok ovo traje, a ni poslije

TODOROVIĆ: U našem slučaju kultura se nudi kao skretač misli sa realnih problema

DRAKIĆ: Iz dosade publika ima priliku da vidi sve što je produkcija naših umjetnika

nudi kao skretač misli sa realnih problema.

Umjesto da se novac i energija troše u stvaranje bolje, jače kulture, on se baca na reprodukovanje već viđenih formi – kazala je dizajnerka dr Tijana Todorović.

Ona je ocijenila da je kod nas umjetnost odavno u karantinu, sama sebi je cilj i sama sebi je dovoljna, živi i opstaje izlolovana od ostatka društva, a i svijeta.

Glumica Dubravka Drakić je rekla da je iz dosade umjetnost i nastala, ali i da usmjeravanje na reprodukovanje već postojećih sadržaja može da probudi svijest o tome što imamo i o značaju stvaranja ulaganja u umjetnost.

- Pa iz dosade crnogorska publika ima priliku da vidi sve što je produkcija crnogorskih umjetnika. Svi filmovi, predstave, koncerti i izložbe samo podsjećaju na mogućnosti i kvalitet koji imamo, a nemamo

svijest o istom. Radovala bih se ako bi nas izolacija i virtuelna simulacija okrenule jedne drugima. Više poštovanja, radovanja i podrške u umjetničkim krugovima. A onda bi se taj talas odrazio i na društvo u cjelini. Tome se nadam – kazala je Drakić.

Todorović je istakla dobre strane pandemijske situacije – konačno je oslobodila kulturu iz sopstvenog karantina.

Ona je rekla da većina umjetnosti ,,nije rađena za TV, pa se tako ne može ni očekivati previše od samog prenosa“.

- Najbolja stvar kod gledanja predstava je da konačno narod približno dobije uvid đe ide i kako se troši novac poreskih obveznika (tj. nas samih) – kazala je Todorović.

podrazumijevalo dobija na važnosti.

- Svi ovi načini odavno se koriste u svijetu, i život uz pomoć digitalnih i onlajn modela funkcioniše besprijekorno.

Ovih dana se sve više čuje kako bi i u redovnim, normalnim okolnostima, valjalo koristiti onlajn i TV servis modele u zadovoljenju svakodnevnih potreba. Međutim, ne treba pretjerivati, jer đe nije nužno, ljudima treba ostaviti mogućnost „žive“ interakcije, empirijskog saznanja, putovanja, svega onoga što se u ovom trenutku čini nepraktičnim i rasipničkim ponašanjem - kazala je Sanja Jovanović.

Domaća scena je izgleda usljed samoizolacije društva konačno izašla iz izolacije, pa su se brojni sadržaji našli pred publikom, koja je imala prilike da prvi put vidi neka ostvarenja koja su davno nastala.

- Situacija je konačno oslobodila domaću kulturnu scenu

dugogodišnje samoizolacije, kao i socijalne distance. Zahvaljujući koroni - rijetkoj globalnoj aktuelnoj pojavi koja nas nije zaobišla i time nas svrstala u dio svjetskih dešavanja u 2020. godini, naša kultura je našla put do „običnog“ čovjeka - smatra Todorović.

I Sanja Jovanović misli da je jedina novina u pomjeranju paltforme publika koja ima priliku da vidi domaću produkciju.

- Jedina (ali ne beznačajna) novina je da crnogorska publika gleda crnogorske filmove što, nažalost, nije slučaj kada se prikazuju u bioskopima.

Nadam se da će se na ovaj način, u izolaciji i u odnosu ,,jedan na jedan“, crnogorska publika upoznati sa crnogorskim rediteljima, glumcima, producentima, scenaristima, te da će ubuduće češće odlaziti u bioskope da gleda crnogorske filmove i na taj način pomoći i dati smisao crnogorskoj kine-

MJESTO PROMJENA

Vrijeme pandemije zapravo neće donijeti ništa novo, već nove obrasce i pristupe. Ljudi se prilagođavaju i ono što se

matografiji - kazala je Jovanović.

POSLJEDICE

Drakić ne vjeruje da će epidemija ostaviti trajne posljedice jer se projekti rade sa ciljem da budu gledani, a filtriranje koje nudi javno, besplatno prikazivanje zapravo doprinese da se ono što je kvalitet još sigurnije izdvoji.

- Naravno da svi vole da gledaju predstavu u pozoristu, a ne na TV-u, ali ubuduće će svaka predstava biti pažljivo i tonski snimana, vodiće se briga o stvorenoj vrijednosti, poštovaće se trajanje i ustrajavanje, uprkos svemu. Voljela bih da tako bude – rekla je Drakić.

Todorović misli da u našem kulturnom karantinu opstaju dvije kategorije.

- Ona koja se ipak koprca i bježi od samoizolacije ali bi opet nekako voljela da pripada ovoj drugoj grupi domaćih - kulturnih giganata, koji predstavljaju većinsku pretencioznu, pompeznu, elitističku, umjetnost koja postoji isključivo da bi nahranili sopstveni ego. Izolovana kultura nekad i izađe van granica svoje matice, ali u tom „opakom“ svijetu ona živi i diše za dijasporu ili za nacionalni TV prenos velikog kulturnog događaja u inostranstvu kojem smo samo mi svjedoci, a i mjera. Naravno da postoje i iskoraci, gotovo kao kulturni incident, a to su pojedinci koji su uglavnom marginalizovani i nevažni majki kraljici tj. domaćoj meritornoj sceni - kazala je ona.

Todorović vjeruje da su njeni stavovi „nepopularni i nepodobni“, jer je osnovno pravilo domaćeg kulturnog karantina „diviti se samom sebi i svemu oko sebe“.

- Vjerovatno bi i moj stav bio oblikovan po tom modelu da nemam dugogodišnji pregled šire kulturne scene koja mi je dala uvid u dešavanja mimo domaćeg karantina -kazala je J. MARTINOVIĆ ona.

30

Crnom Gorom

18, 19. i 20. april 2020.

CETINJE: U toku je realizacija više investicija, uprava grada spremna za vrijeme poslije korone

U maju će početi radovi na nekoliko gradilišta Rekonstrukcija Ulice Aleksandra Puškina i izgradnja priključka sa parkingom za naselje Gipos trebalo bi da počne naredne sedmice. Predstoji uređenje saobraćajnice sa parkinzima unutar kruga Opšte bolnice, kao i izgradnja Ulice vojvode Boža Petrovića i nedostajućeg dijela Ulice Sava Burića - navodi Dejan Lučić

Dejan Lučić

CETINJE – Uprkos krizi koju je izazvala epidemija novog korona virusa na više gradilišta u prijestonici živo je. U završnoj fazi je rekonstrukcija puteva u mjesnim zajednicama Bata i Ćeklići. Posao je vrijedan 150.000 eura. U toku je postavljanje dvije punionice za električna vozila na parkingu kod zgrade Opštine, taj projekat realizuje se sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP).

Radove na dionici puta Međuvršje – Ivanova Korita izvodi Direkcija za saobraćaj, do sada je investirano oko 800.000 eura.

Tokom narednih mjeseci počeće realizacija nekoliko novih projekata. Savjetnik gradonačelnika za medije i odnose s javnošću mr Dejan Lučić kaže da je u skladu sa dinamikom programa razvoja grada za 2020. godinu na vrijeme pokrenuta tenderska procedura kako bi u toku proljeća započele građevinske aktivnosti.

- Nezahvalno je prognozirati hoće li biti odgađanja početka izvođenja pojedinih radova, te da li će biti kašnjenja u realizaciji. Skoncentrisani smo na to da se očuva javno zdravlje i svaki angažovani pojedinac na našim projektima. Isto tako, posvećeni smo pripremama za vrijeme poslije korone – kaže Lučić.

INVESTICIJE

Govoreći o konkretnim investicijama čija realizacija predstoji, on navodi da je završen tender (550.000 eura) za odabir izvođača radova za rekonstrukciju Ulice Aleksandra Puškina i izgradnju priključka sa parkingom za najveće cetinjsko naselje Gipos. Izabran je najpovoljniji ponuđač koji bi, ukoliko ne bude osnovanih žalbi na sprovedeni postupak, trebalo da bude proglašen početkom naredne sedmice.

- Kompanija ,,Avio Petrol“ uzabrana je za rekonstrukciju saobraćajnice sa parkinzima unutar bolničkog kruga Opšte bolnice „Danilo I“ (125.000 eura). Ti radovi dio su projekta

RADOVI USPORENI: Stadion

BOLJA INFRASTRUKTURA: Rekonstruišu nekoliko ulica

Za krov na stadionu čekaju radnike iz Makedonije Blaga zima pogodovala je radovima na gradskom fudbalskom stadionu. Vrijednost izvršenih radova u ovoj godini je oko 720.000 eura. Međutim, situacija sa epidemijom, objašnjavaju iz Uprave javnih radova u čijoj je nadležnosti taj projekat, utiče na realizaciju tog kapitalnog projekta.

- Proteklih mjeseci na ovom projektu ostvaren je značajan napredak u izgradnji tribina, ali bi na dalju dinamiku moglo da utiče prolongiranje postavljanja krovne konstrukcije, jer su radnici preduzeća iz Sjeverne Makedonije, koje je angažovano za taj posao, zbog pandemije bili prinuđeni da se vrate kući – naveli su iz Uprave javnih radova.

rekonstrukcije stare dječje bolnice, a nužni su radi obezbjeđivanja nesmetanog prilaza Opštoj bolnici na koju su upućeni, osim građana Cetinja i stanovnici primorskih opština – kaže Lučić.

Danilovgradska kompanija „Gradnja – promet“ izvodiće prvu fazu nastavka Ulice vojvode Boža Petrovića i nedostajućeg dijela Ulice Sava Burića.

Vrijednost tendera je 190.000 eura. Gradska uprava prošle godine uspjela je da riješi višedecenijski imovinsko-pravni

problem koji je onemogućavao radove na tim saobraćajnicama, a time i razvoj infrastrukture u tom dijelu grada.

U toku je tender za adaptaciju i sanaciju puteva na seoskom području vrijedan 1,3 miliona eura.

Za bolje snabdijevanje vodom ove godine skoro tri miliona eura Prema riječima mr Dejana Lučića, unapređenje snabdijevanja vodom ostaje prioritet lokalne uprave i u ovoj godini.

- Najmanje milion eura biće potrošeno za nastavak radova na poboljšanju snabdijevanja grada, a isto toliko opredijeljeno je za pumpe, agregate i neophodnu opremu za postrojenja vodovoda na gradskom vodoizvorištu. Uz 1,9 miliona eura iz kredita EIB-a za radove na vodovodnoj mreži u Mojkovačkoj

de završena dokumentacija za rekonstrukciju puta Ulići – Rijeka Crnojevića, ukupne



U maju bi trebalo da Lučić podsjeća da je za nasta- bude završen glavni vak investicionih aktivnosti u projekat za izgradnju skladu sa programom razvoja objekta u Belvederskoj prijestonice nužna valjana ulici, koji je namijenjen tehnička dokumentacija.

- Do oktobra bi trebalo da bu- za socijalno stanovanje PROJEKTI

i Bajičkoj ulici, može se govoriti o tome da se ove godine za unapređenje vodosnabdijevanja planiraju sredstva od skoro tri miliona eura. Osim radova na vodovodnoj mreži u Mojkovačkoj i Bajičkoj ulici radiće se i novi kolovoz sa trotoarima. Rekonstrukcija obuhvata saobraćajnicu od marketa „Voli“ do Bajičke crkve u dužini od 3,5 kilometara.

Ukupna vrijednost radova je 3,2 miliona eura, a finansira ih Vlada – kaže Lučić.

dužine devet kilometara, a u toku je izrada i za Jabučku ulicu, koja će preći na jednosmjerni režim saobraćaja. U maju bi trebalo da bude završen glavni projekat za izgradnju stambenog objekta u Belve d e r s ko j u l i c i , ko j i j e namijenjen za socijalno stanovanje. Planirano je da ima oko 30 stanova. U toku je revizija glavnog projekta za izgradnju kapele na Čevu, kao i za adaptaciju postrojenja u pumpnoj stanici Višnjica, trafo-stanici na Vrelima Uganj-

skim, buster stanici u Bajicama, te za rekonstrukciju vodovodnog sistema u naselju Donji kraj – navodi Lučić.

U skupštinskoj proceduri je odluka o učešću prijestonice u postupku kupoprodaje dijela imovine preduzeća „Šumsko gazdinstvo“ u stečaju, kako bi se proširilo gradsko groblje i uredila Aleja Petrovića, gdje bi bili sahranjeni posmrtni ostaci potomaka dinastije Petrović Njegoš. Za tu namjenu iz kapitalnog budžeta predviđeno je 530.000 eura.

D. Š.

Sanacija dionice puta Herceg Novi – Trebinje duge 60 kilometara

TUZI

Podzemne vode usporavaju posao Mještanima Vranja vaučer po 30 eura TUZI – Volonteri nevladine organizacije Razvoj Vranj dijelili su juče vaučere mještanima sela Vranja.

Kako je saopšteno iz te NVO pomoć su obezbijedili zahvaljujući mnogobrojnim donatorima.

-Vaučere u vrijednosti od

30 eura, mještani mogu da iskoriste u marketima , , I n d i r a “ ( Vr a n j ) i ,,Trend“ (Tuzi), do 24. aprila – naveli su iz NVO Razvoj Vranja.

Poručili su da se zainteresovani mogu pridružiti akciji uplatom na žiro račun broj: 520-34733-54.

C.G.

HERCEG NOVI – Na jednoj dionici puta Herceg Novi – Trebinje u mjestu Kotobilj ponovo je došlo do ulegnuća usljed djelovanja podzemnih voda pa su radnici preduzeća ,,Fortis Mont“počeli sanaciju.

Prema riječima direktora te firme Ognjena Karadžića, riječ je o dionici u dužini od 60 metara gdje godinama pokušavaju da riješe problem. Neophodno je izvesti radove kojima bi učvrstili kolovoz i spriječili dalje klizanje tla.

– Ugrađena je bila takozvana betonska plutajuća ploča, koja se pomjerila, usljed dejstva vode u blizini propusta za odvodnju što je prouzrokovalo klizanje tla i nestabilnost toga dijela kolovoza.

Trenutno radimo zamjenu cijevi radi regulisanja odvođenja površinskih voda. Očekujemo da ćemo do kraja naredne sedmice završiti sanaciju oštećenja. Vrijednost radova je procijenjena na 20.000 eura - kazao je Karadžić. Za održavanje ove saobraćajnicu firmu ,,Fortis Mont“ angažovala je kompanija ,,Univerzal Monte“ koja je koncesionar puta Meljine – Sitnica. Ž. K.

U TOKU ZAMJENA CIJEVI: Radovi na putu

U fokusu: KORONA VIRUS/Magazin

18, 19. i 20. april 2020.

31

Poznati od kojih smo se oprostili zbog virusa korona i oni koji su pobijedili ovu bolest

U nesreći smo svi jednaki PODGORICA – Broj zaraženih u svijetu od virusa korona premašio je dva miliona, preminulo je više od 140.000 ljudi, dok se od infekcije oporavilo 554.519.

Najveća žarišta u svijetu su SAD, Italija i Španija, a opaki virus nije poštedio ni poznate i slavne iz svijeta muzike, filma i sporta.

Prva značajna figura koja je preminula od posljedica virusa korona je kineski ljekar Li Venlijang. On je postao poznat širom svijeta kada je među prvima upozorio na pojavu kovida-19. Trideset četvorogodišnji doktor virusom se zarazio brinući o pacijentima u Vuhanu, a umro je 7. februara.

Američki dramaturg i dobitnik nagrade Toni, Terens Meknali umro je 24. marta.

Meknali je prethodno pobijedio rak, a živio je sa hroničnim opstruktivnim oboljenjem pluća.

Poznati kuvar i vlasnik njujorškog restorana „Tabla end Bombaj bread bar“ Flojd Kardos preminuo je dan kasnije. Lokalni mediji opisali su ga kao „snagu“ zajednice njujorških restorana.

Još jedna žrtva opakog virusa je i čileanski pisac Luis Sepulveda.

MUZIČARI

Među prvima u svijetu muzi ke p re m i n u o j e Manu Dibango. Legenda džeza, saksofonista, pjevač i kompozitor, umro je 24. marta, u 86. Godini života. Manu je bio poznat po specifičnoj mešavini džeza, fanka i tradicionalne kamerunske muzike.

Istog dana, takođe od korone, umro je i Saj Taker, poznata pop legenda iz Liverpula. Virusom se zarazio na svirci nedjelju dana prije smrti.

- Kao porodica smo devastirani zbog iznenadnog gubitka supruga, svekra, brata i prijatelja koji je svojom muzikom dodirnuo živote. Za manje od nedjelju dana od zdravog i energičnog čovjeka do onoga koga više nema.

Pozivamo ljude da se pridržavaju savjeta vlade i rade ono što je neophodno, tako da mnoge porodice ne moraju da dožive ovu noćnu moru - navela je porodica u izjavi.

Taker je navodno imao srčane probleme i dijabetes.

Pretposljednjeg dana marta od posljedice virusa umro je i

Milioni dolara donirani za borbu protiv virusa Otkako je proglašena pandemija virusa korona brojne svjetske zvijezde donirale su milione dolara da se pobijedi nevidljivi neprijatelj.

Modni dizajner Ralf Loren i njegova kompanija dala je 10 miliona dolara za borbu protiv korona virusa, a jednaki iznos donirala je i Opra Vinfri. Modni dizajner Đorđo Armani bio je jedan od prvih koji su donirali i to 1,25 miliona eura za pomoć klinikama i institutima, nakon što je Italija postala žarište virusa. Djelića svog ogromnog bogatstva odrekla se i Rijana, koja je donirala pet miliona dolara rodnom Barbadosu. Odlučila je da podrži nekoliko organizacija kojima je potrebna pomoć.

Milijarderka Kajli Džener izdvojila je milion dolara. Isto je uradio i legendarni akcioni glumac i bivši guverner Kalifornije Arnold Švarceneger, a u saradnji sa društvenom platformom TikTok donirao je tri miliona dolara.

Glumac Antonio Banderas uz dvije fondacije donirao je 53 miliona dolara. Novac su donirali i Rajan Rejnolds, Blek Lajvli, Kanje Vest, Kim Kardašijan, Sajmon Kauel, Keli Ripa, Džastin Biber, Lejdi Gaga, Britni Spirs i brojni drugi.

Legenda džeza Manu Dibango preminuo od posljedica virusa

američki kantri pjevač i kantautor Džo Difi, u 61. godini.

Dobitnik Gremija i velika kantri zvijezda devdesetih imao je 20 pjesama na top 10 listi hitova, od kojih je pet završilo na prvom mjestu. Njegovih 13 albuma je proglašeno platinastim, a dva zlatnim.

Tvorac jedne od najpopularnijih pesama u istoriji rok muzike ,,I Love Rock ‘n’ Roll“ kao i osnivač benda Arrows, Alan Meril preminuo je u Njujorku u 70. godini. Njegova ćerka Laura Meril objavila je vijest o smrti oca na društvenim mrežama.

- Virus korona je odnio mog oca jutros. Dobila sam dva minuta da se oprostim od njega prije nego što su me izveli iz prostorije. Djelovao je spokojno i dok sam odlazila i dalje sam gajila tračak nade da on neće biti još jedna recka u crnoj statistici - napisala je između ostalog Laura.

Nagrađivani autor i pjevač Adam Šlezinger najpoznatiji po saradnji sa grupom Fountains of Wayne, umro je početkom mjeseca u 52. godini.

Pored saradnje sa bendom Fountains of Wayne, sa kojima je imao hit ,,Stacy’s Mom“, Šlezinger je stvorio i dosta muzike za film i televiziju. Bio je nominovan za Oskara za filmsku muziku, kao i za Zlatni globus, i muzičke nagrade Toni, Gemi i Emi, od kojih je posljednje dvije i osvojio.

Početkom mjeseca virus je odnio dvije žrtve iz svijeta muzike i to - Elisa Marsalisa, džez muzičara i pedagoga i

Bondova djevojka Olga Kirilenko pobijedila koronu Tom Henks i Rita Vilson

američkog kantautora Džona Prajna.

Prije dva dana od virusa je u 93. godini preminuo muzičar Li Konic. Džez saksofonista najpoznatiji po saradnji sa legendarni Majlsom Dejvisom umro je od upale pluća uzrokovane kovidom-19.

Od opakog virusa u Parizu preminuo je i pjevač Aurlus Mabele, ,,kralj soukousa“, moderne verzije kongoanske rumbe popularne širom Afrike, te di džej Dani Šarma u Londonu.

Smrt umjetnika od virusa nije zaobišao ni region. Naime, hrvatski muzičar Željko Lepec preminuo je početkom nedjelje u 60. godini.

GLUMCI

Glumac Alen Garfild, koji je igrao u hit filmu ,,Policajac sa Beverli hilsa 2“, preminuo je od komplikacija izazvanih ovom bolešću. Garfild je imao 80 godina i preminuo je u specijalizovanom staračkom domu za penzionisane radnike filmske industrije u Los Anđelesu.

Endru Džek, najpoznatiji po ulozi u serijalu ,,Ratovi zvijezda“ preminuo je u 77. godini.

Džil Mekaluh, zastupnik glumca koji je bio i učitelj akcenta poznatih, izjavio je za TMZ da je njegov klijent preminuo u bolnici u okolini Londona.

Džek je bio veoma aktivan i nekoliko nedjelja prije smrti radio je kao učitelj akcenta n a p r i p re m a n j u n ovo g

73, a bivši italijanski fudbaler Andrea Mikeli u 37. godini.

ZARAŽENI

OPORAVLJENI KOŠARKAŠI JUTA DŽEZA: Rudi Gober i Donovan Mičel

izdanja ,,Betmena“ sa Robertom Patisonom. Radio je na ,,Osvetnicima“, ,,Robinu Hudu“, ,,Gospodaru prstenova“, ,,Šerloku Holmsu“, ,,Ljudima u crno“ i mnogim drugim blokbasterima, a neki od glumaca koje je podučavao bili su Kristijan Bejl, Vigo Mortensen, Robert Dauni.

Glumica Hilari Hit, koja se proslavila ulogom u filmu ,,Orkanski visovi“ od posljedica virusa preminula je u 74. godini u Velikoj Britaniji.

Mark Blum, zvijezda filma ,,Očajnički tražeći Suzan“, kao i serije ,,You“, u 69. godini izgubio je bitku sa koronom, kao i njegov godinu dana mlađi kolega Domingo Mengi Kobarubijas. Lučija Bose, italijanska glumica, umrla je 23. marta.

SPORT

Virus korona uzdrmao je i svijet sporta. Od posljedica

Američka glumica i komičarka Ali Ventvort

pomenutog virusa 21. marta umro je bivši predsjednik fudbalskog kluba Real Madrida Lorenzo Sanz.

- Na ovaj način nije zaslužio ovaj kraj. Jedan od najboljih, najhrabrijih i najmarljivijih ljudi koje sam vidio u životu.

Njegova porodica i Real Madrid bili su njegova strast napisao je Sanzov sin, Lore n z o S a n z D u ra n n a Tviteru.

Sanz je bio predsjednik kluba od 1995. do 2000, u periodu u kojem je Real dva puta osvajao Ligu šampiona.

Dva dana kasnije preminuo je trener Benito Hoanet.

Benito je bio dugogodišnji golman Espanjola i Deportiva, a kasnije je bio i trener tima iz Barselone, ali i Kadisa, Tenerifa i mnogih drugih španskih klubova. Nekoliko mjeseci prije smrti doživio je i moždani udar od koga je pokušavao da se oporavi.

Umro je u 86. godini.

Mladi trener kluba Atletiko Portada Alta iz Malage Fransisko Garsija, preminuo je u 21. godini. Garsija je bio onkološki pacijent i kao takav podložniji virusu. Tužnu vijest objavio je njegov klub gde je Garsija radio kao trener najmlađih kategorija.

U Italiji je od teške zaraze pluća koju izaziva virus preminuo nekadašnji atletičar Donato Sabija, učesnik Olimpijskih igara u Los Anđelesu 1984. i u Seulu, četiri godine kasnije. U Los Anđelesu je zauzeo peto, a u Seulu sedmo mjesto. Uspeh karijere ostvario je na prvenstvu Evrope 1984. kada je osvojio zlatnu medalju. Čuveni američki NFL igrač Tom Dempsi, preminuo je u

Lista zaraženih zvijezda takođe je duga. Sa virusom su se suočilii glumci čuvene serije ,,Igra prijestola“ - Indira Varma poznata po ulozi Elari Sand i Kristofer Hivju, koji je u seriji tumačio Tormunda Giantsbana. Mladi kanadski pjevač Leni Kim je objavio da je obolio od virusa korona, a dan nakon njega je istu vijest objavio i poznati španski tenor Placido Domingo navodeći da je ,,dobrog zdravlja“. Nedavno je objavljeno da je od virusa oboljela i britanska pjevačica Merijen Fejtful, ikona šezdesetih godina prošlog vijeka. Američka glumica i komičarka Ali Ventvort sa fanovima na društvenim mrežama podijelila je da boluje od virusa, kao i glumac Greg Rikart i američki prod u c e n t E n d r u Va t , t e voditelj Endi Koen. Od virusa je obolio i bivši holivudski producent Harvi Vajnstin, nedavno osuđen na 23 godine zatvora zbog silovanja i seksualnih napada. Na koronu su pozitivni i glumac Idris Elba i njegova supruga Sabrina, te mlada američka kantri zvijezda Kejli Šor. Virus je ,,zakačio“ i više fudbalera, košarkaša, trenera…

OPORAVLJENI

Glumac Tom Henks i njegova supruga Rita Vilson bili su prvi na listi poznatih koji su zaraženi. Virus su ,,pokupili“ u Australiji, gdje je Tom snimao film. Njihovu borbu i oporavak pratio je čitav svijet, a vijest o tome da više nisu zaraženi svi su dočekali sa oduševljenjem. Od virusa se oporavila i Bondova djevojka, Olga Kirilenko, basista benda Duran Duran, Džon Tejlor i pjevačica Pink.

Od virusa su se oporavili i košarkaši Jute džez Rudi Gober i Donovan Mičel, kao i fudbaler Čelsija Kalum Hadson-Odoi, te trener Arsenala, Mikel Arteta. Oporavio se i legendarni kapiten Milana i Italije Paolo Maldini, kao i njegov sin Danijel. Iz regiona, od virusa se oporavila rok zvijezda Đorđe David.

Z. KALAČ

32

Enigmatika

18, 19. i 20. april 2020.

Feljton

18, 19. i 20. april 2020.

CRNOGORSKO ISELJENIŠTVO U KONTEKSTU DJELOVANJA MATICE ISELJENIKA CRNE GORE (1962–1994)

33

17.

U Titogradu je 80-ih postojao klub iseljenika–povratnika Piše: Mr sc. Ivan JOVOVIĆ Posjete Matice iseljenika Crne Gore koje su tokom 80–tih godina postale redovna djelatnost ove organizacije, omogućavale su detaljnije sagled ava n j e ove t e m a t i ke i upoznavanje iseljeničke problematike na terenu, što vidimo iz više izvještaja o boravku u SAD – u i Kanadi. Primijećeno je da su naši iseljenici nedovoljno informisani, kako o dešavanjima u domovini, tako i unutar samog iseljeništva, s obzirom da samo oni u Detroitu i Čikagu imaju nedjeljno radio čas i TV čas na srpskohrvatskom jeziku, ali da materijal koji se prikazuje često nije u saglasnosti sa politikom matične države. Konstatuje se da je zabavni život iseljenika uglavnom nezadovoljavajući, naročito kada je u pitanju kategorija mladih ljudi od 15 do 30 godina. Folklornim sekcijama nedostaje potrebno znanje pa je bilo neophodno angažovati profesionalnog koreografa. Ukazano je na postojanje značajnog problema u radu naših iseljeničkih društava, s obzirom na relativno mali broj djece naših iseljenika koja su obuhvaćena dopunskim obrazovanjem na maternjem jeziku. Škole sa dopunskim obrazovanjem nijesu bile povezane sa obrazovnim i vaspitnim ustanovama i institucijama u matičnoj zemlji, iako su od njih redovno dobijale knjige, literaturu i druga nastavna sredstva koja su bila prilagođena obrazovanju i vaspitanju djece iseljenika (dopunskim školama preko Matice iseljenika Crne Gore u SAD i Kanadi u 1985. godini dostavljeno je preko 1.000 udžbenika na srpskohrvatskom i albanskom jeziku, kao i ostala literatura).

Načelno je prepoznato interesovanje kod iseljenika da svoju djecu poslije osnovne škole pošalju na dalje školovanje u domovinu, te da su iseljenici spremni da snose troškove njihovog školovanja u matici.

Inače po podacima Matice iseljenika veliki broj djece iseljenika provodio je školske odmore u zemlji njihovih očeva,

Crnogorci su u većini slučajeva bili oženjeni ženama koje nijesu znale srpskohrvatski jezik, porodice su im bile geografski udaljene, pa su se njihova djeca rjeđe posjećivala, a majke su se dominantno koristile engleskim jezikom, tako da se u porodici i na ulici govorio samo engleski

Djeca Albanaca iseljenika govorila su u svojim porodicama albanski, a na ulici engleski jezik.

Ovo je obrazlagano činjenicom da su Albanci živjeli u većim kolonijama i da majke djece nijesu radile, kao i time da su Albanci bili oženjeni Albankama koje su rođene u Jugoslaviji

KUD „Mirko Srzentić“ na Nijagarinim vodopadima

pa je bilo za očekivati da će se brzo prilagoditi jugoslovenskom obrazovnom sistemu i uspješno se integrisati u učeničku i studentsku populaciju.

Zanimljivo je zapažanje u pogledu upotrebe maternjeg jezika među iseljeništvom sa prostora Crne Gore. Iz izvještaja zaključujemo da djeca Albanaca iseljenika govore u svojim porodicima albanski, a na ulici engleski jezik. Ovo se obrazlaže činjenicom da Albanci žive u većim kolonijama i da majke djece ne rade, kao i to što su se Albanci oženili Albankama koje su rođene u Jugoslaviji. Za razliku od njih, Crnogorci su u većini slučajeva oženjeni ženama koje nijesu znale srpskohrvatski jezik, porodice su im bile geografski udaljene, pa su se njihova djeca rjeđe posjećivala, a majke su se dominantno koriste engleskim jezikom, tako da se u porodici i na ulici govorilo samo engleski.

Ono što je u Izvještajima o radu Matice iseljenika Crne Gore

Porodično okupljanje naših iseljenika u Ontariju, 1974. godina

uočeno kao negativna tendencija kod dijela našeg iseljeništva u Sjevernoj Americi odnosilo se na nizak nivo učešća intelektualca–iseljenika u radu iseljeničkih organizacija.

Prilikom službenih posjeta delegacija Matice iseljenika ostvaren je manji broj kontakata sa takvom profilacijom iseljenika, jer po ocjeni Matice „većina ih je zaokupljena svojim poslovima. Jugoslaviju cijene i poštuju, često posjećuju stari zavičaj, ali nijesu spremni da se za nju bore“. Konstatuje se da je priličan broj iseljenika–intelektualaca (ljekari, inžinjeri, umjetnici i dr.) stekao renome u naučnim i umjetničkim krugovima SAD. Osim razmatranja stanja u iseljeništvu, na Skupštinama Matice iseljenika Crne Gore raspravljalo se i o odnosu matične republike, tj. njenih organa i ustanova prema iseljenicima. Među zaključcima najvišeg tijela ove organizacije zapažamo kritičke tonove

usmjerene na račun opštinskih organa, s obzirom da su kod istih iseljenici–povratnici naišli na barijere kada je u pitanju obavljanje ugostiteljskih ili zanatskih usluga, kao i nerazumijevanje u pogledu rješavanja imovinsko–pravnih odnosa, naročito u pogledu dobijanja dozvola za izgradnju objekata.

Navode se konkretni primjeri lošeg odnosa prema iseljenicima–povratnicima, što je imalo negativnog odjeka, kako u domaćoj javnosti, tako i u iseljeništvu. U planu rada Matice iseljenika Crne Gore uvijek je bilo visoko pozicionirano pitanje povratka iseljenika, pa je na inicijativu ove organizacije u Titogradu bio formiran sredinom 80–tih godina i klub iseljenika–povratnika. Pored seta pitanja ekonomsko–socijalne tematike, Skupština Matice iseljenika Crne Gore je tretirala i one društveno-političkog karaktera, koja su imala refleksije u iseljeništvu, poput događaja na Kosovu iz 1981. godine.

U jednom od zaključaka Skupštine ove organizacije navodi se da događaji na Kosovu mogu imati značajne reperkusije unutar albanskog iseljeništva sa prostora Crne Gore, ali da republički organi tom pitanju ne posvećuju dovoljno pažnje.

O iseljeništvu se razmatralo na najvišim republičkim tijelima SR Crne Gore. Tako je na sjednici od 29. jula 1982. godine Izvršnog vijeća Skupštine SR Crne Gore usvojena Informacija o aktuelnim pitanjima rada sa iseljeništvom. S tim u vezi donesen je Zaključak da je neophodan novi međuresorni pristup kada je u pitanju predmetna tematika. Tako je Izvršno vijeće zadužilo Republički komitet za odnose sa inostranstvom, Republički komitet za informacije, Republički sekretarijat za obrazovanje, nauku i kulturu, Republički zavod za međunarodnu naučnu, kulturno–prosvjetnu saradnju i Republički komitet za turizam da u saradnji sa Maticom iseljeni-

Grupa jugoslovenskih iseljenika stiže u Australiju 1961. godina - prvi slijeva je Mišo Lazović iz Podgorice

ka Crne Gore izrade Program saradnje sa iseljeništvom. Sastavni dio spomenute Informacije bile su procjene diplomatsko–konzularne službe Jugoslavije i Matice iseljenika Crne Gore o brojnosti iseljeništva sa crnogorskog prostora. Prema tom dokumentu pretpostavljalo se da u takozvanim prekomorskim zemljama ima oko 70.000 iseljenika iz Crne Gore, od čega je oko 50.000 živjelo u SAD-u i Kanadi, od toga 20.000 albanske nacionalnosti. U Argentini živjelo je 10.000 crnogorskih iseljenika, u drugim zemljama Latinske Amerike oko 1000, dok je u Australiji živjelo nešto više od 3.000 iseljenika sa prostora SR Crne Gore.

Na osnovu novih programskih smjernica u radu sa iseljeništvom Matici iseljenika Crne Gore bilo je omogućeno da širi svoju djelatnost, ali, nažalost, sa zakašnjenjem od skoro dvije decenije u odnosu na druge republičke matice.

Tako je Matica iseljenika Crne Gore raspisala tek 1983. godine prvi konkurs za dodjelu tri stipendije za redovne studije na Univerzitetu „Veljko Vlahović“, u studijskoj 1983/84. godini. Pravo učešća na konkursu imala su sva lica porijeklom sa teritorije SR Crne Gore za završenom srednjom školom. Konkurnim uslovima bilo je poželjno da kandidati vladaju srpskohrvatskim jezikom i da nijesu stariji od 20 godina. Stipendija se dodjeljivala za sljedeće oblasti: srpskohrvatski jezik i književnost, istorija i geografija, zaštita spomenika kulture, muzička i likovna umjetnost, predškolsko vaspitanje ili druga oblast po želji kandidata za koju postoje uslovi u SR Crnoj Gori. Konkurs je već prve godine uspješno realizovan, pa su stipendisti iz inostranstva nastavili školovanje u Crnoj Gori.

(Nastavlja se)

34

Oglasi i obavještenja

I.br.846/16 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PUT-GROSS DOO Bijelo Polje, ul.Teslina bb, protiv izvršnog dužnika Đulijeta Đoya (ranije Boljević Ljuljeta), ul.Ali Riza Ulqinaku bb, na osnovu izvršne ispravepresude Osnovnog suda u Ulcinju K.br.63/14 od 09.11.2015.god., donio je dana 17.04.2020.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika, upisanih u: - Listu nepokretnosti br.262 KO Kolomza, označene u A listu kao katastarska parcela br.367/1 po kulturi njiva 4.klase u površini od 4.239 m2, kat.parc.br.367/1 br. zgrade 1 po kulturi ruševina porodične stambene zgrade u površini od 101m2, i kat.parc.br.368 po kulturi voćnjak 3.klase u površini od 510m2, kao i na objektu označen u V listu kao kat.parc. br.367/1, br. zgrade 1, PD919 u pov. od 101m2, procijenjene vrijednosti 51.000,00 eura; na navedenoj imovini postoji teret Hypo alpe Adria Development DOO i teret poreske uprave.

- listu nepokretnosti br.2698 KO Ulcinj, označen u V listu kao kat.parc.br.376/1 br.zgrade1, PD6, spratnost P u pov. od 29m2, procijenjene vrijednosti 65.000,00 eura; na navedenoj imovini postoji teret Hypo Alpe Adria Development DOO. II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 15.05.2020.godine u 13,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova, što je izvršni dužnik dužan da omogući.

III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 26.08.2018.godine.

IV Na prvoj javnoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrdene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 540-7853-60 koji se vodi kod Erste banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

I.br.976/16 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Investa Banka Montenegro AD Podgorica, u stečaju, protiv izvršnog dužnika Kaleziqi Skendera iz Ulcinja, vr.sp.21.208,18€, na osnovu izvršne isprave, donio je dana 16.04.2020.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI I ODREĐUJE SE jedanaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u Ln.br.2425 KO Donji Štoj, označene kao kat.parcela br.1415/9, po kulturi njiva 4.klase u površini i od 814m2, kat.parcela br.1415/10, po kulturi njiva 4.klase u pov. od 192m2.

II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 15.05.2020.godine u 14,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova.

III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je rješenjem l.br.976/16 od 12.06.2017.godine i iznosi 88.000,00 eura, i na njoj postoji teret morskog dobra i Atlas banke.

IV Na ovoj prodaji za prodaju usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrdene vrijednosti, ali ne ispod iznosa potraživanja izvršnog povjerioca.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 510-87619-53 koji se vodi kod CKB banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti.

Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

18, 19. i 20. april 2020.

Oglasi i obavještenja

18, 19. i 20. april 2020.

“Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Perović Nikša iz Kotora, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje poslovno-stambenog objekata na dijelu katastarske parcele br. 700 KO Dub,u zahvatu LSL ’’Grbalj II’’ Opština Kotor.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, radnim danima od 08 do 11 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kotor, Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine, je 24.04.2020. godine.

Sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine

I.br.846/16 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva

jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PUT-GROSS DOO Bijelo Polje, Teslina bb, protiv izvršnog dužnika Đoya Đulijete (ranije Boljević Ljuljeta) iz Ulcinja, radi duga, vr.sp.17.037,98 eura, na osnovu izvršne isprave-presude Osnovnog suda u Ulcinju K.br.63/14 od 09.11.2015.god., dana 17.04.2020.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istoj uručio zaključak o prodaji od 17.04.2020.god.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da joj je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO.

Mali oglasi UslUgE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 1 PREVOZ, preseljenje, odvoz nepotrebnih stvari. Tim momaka obučenih za montažu, demontažu, unošenje i iznošenje, špedicija, komplet usluge.

Tel. 069/646-969 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3

35

36

Oglasi i obavjeĹĄtenja

18, 19. i 20. april 2020.

Oglasi i obavještenja

18, 19. i 20. april 2020.

Dana 17. aprila 2020. godine prestalo je da kuca veliko srce

Našoj dragoj, dobroj i čestitoj odivi

Deda,

ĐORĐIJE

DRAGICI ČOVIĆ

ĐORĐIJE MARKOVIĆA

posljednji pozdrav.

MILENTIJE ĐUROVIĆ sa porodicom 739 Dana 16. aprila 2020. preminuo je

RATKO Radivojev BOŠKOVIĆ Posljednji pozdrav ocu našeg predsjednika.

Veliko hvala za sve.

SVETLANA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

Danas, kada se zauvijek opraštamo od tebe, dragi striče, koji si bio više od toga, i otac i drug i prijatelj, sva su važna životna sjećanja povezana sa tobom. Tvoja su vrata bila uvijek otvorena i uvijek si bio spreman da bezrezervno pomogneš.

Za tebe nije bilo posustajanja, i kad je najteže sve si ohrabrivao da se ide naprijed i da se sve može postići.

Malo ljudi znam koji su kao ti bili posvećeni stalnoj težnji da pomognu najbližoj i široj porodici, pa i mnogim drugima, ne misleći hoćeš li to moći završiti bez težih posljedica za sebe.

Dugo bi se moglo nabrajati što si sve uradio za nas, slijedio si primjer tradicionalnih Crnogoraca i znao kada treba priskočiti u pomoć najbližima, što bi trebalo da bude primjer za mlađe generacije.

Zbog nastale pandemije ne mogasmo te ispratiti i oprostiti se od tebe kako si zaslužio, što nam još teže pada. Ostaje nam da vječno tugujemo za tobom i da te čuvamo u našim sjećanjima.

Neka Tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru.

779

Našim voljenim roditeljima

767

Sinovac LJUBO, snaha STANISLAVKA i unuke TIJANA, ANJA i ANĐELA

Posljednji pozdrav našem čestitom

776 Posljednji pozdrav mome đeveru

BOŽU ŠOFRANCU Ostaćeš u lijepom sjećanju po svojoj čistoj duši i blagoj naravi svima koji su te znali.

MILA i NEBOJŠA ALEKSIĆ 786

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

ČAĐENOVIĆ

S iskrenom tugom opraštamo se od dragog komšije.

STANKA, ZORAN i BOBAN 742

Navršava se godina od smrti naše voljene majke, Radmile Danilove Čađenović i 21 godina od smrti našeg voljenog oca, Danila Milisava Čađenovića.

Majko, na Vaskrs, 19. aprila, je godina kako si nas ostavila i svoju toplu, dobru dušu odvela u zagrljaj tati. Put kojim si koračala bio je popločan plemenitošću i ljubavlju koju si nesebično darivala, a nas činila privilegovanim što smo tvoji.

Zato, ovoliko i boli svako naše jutro u godini koja traje predugo.

Oče, čestitost i časnost življenja najvrednije je nasljeđe koje ste nam oboje ostavili.

Ponosni na ime koje nosimo, pratimo vaš put, savjete i mudre lekcije kojima ste nas učili. Živite u svakom našem dahu, misli, osmijehu, suzi i uspomeni, zahvalni za svu ljubav i radost koju ste nam pružili.

Počivajte u miru, zajedno, anđeli naši.

Vaši ZVEZDAN, MIKI i ZVEZDANA sa porodicama

ĐORĐIJI MARKOVIĆU 785

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

BOŠKU KARADAGLIĆU

RADMILA

DANILO

STRELJAČKI SAVEZ CRNE GORE

Posljednji pozdrav

37

Navršava se godina od smrti naše drage majke

Velikom dobrotvoru moje porodice. e-mail: oglasno@t-com.me 1111

DOBRANE RADOVANOVIĆ MILEVA MARKOVIĆ sa porodicom

Ne postoje godine koje mogu izbrisati tebe iz sjećanja. Živiš sa nama u svakoj našoj priči. Bila si najbolja majka i baka.

Nedostaješ nam.

Vole te tvoji, DRAGAN, BRANKA, ZDRAVKA i RAJKA i tvoja unučad MILOŠ i IVANA Đ., KRISTINA Š., MILOŠ, MILICA i ANA 784

777 Danas, u vječnost mojih sjećanja odlazi moj dobri stric

Godina je od smrti moje voljene majke

DOBRANE RADOVANOVIĆ ĐORĐIJE MARKOVIĆ

Hvala ti za veliku pažnju!

Sinovica SLAVKA MARKOVIĆ

778

Ikono moja, mnogo mi nedostaješ. Uvijek si u mojim mislima i srcu.

Hvala Ti za sve, hvala Ti što si bila majka za ponos.

Neka te sada anđeli čuvju, Anđele moj.

783

Tvoja RAJKA

38

Oglasi i obavještenja

U četvrtak, 16. aprila 2020. umro je

18, 19. i 20. april 2020.

Posljednji pozdrav dragom kolegi

ZORAN Nikolin GLOBAREVIĆ VELIŠI Vasovom PEŠIĆU Godine prolaze, a veliki drug, velikog srca se ne zaboravlja.

BOŽIDAR Milošev ČAGOROVIĆ 1931 – 2020.

Trebaće nam vremena da se naviknemo da ne čujemo tvoju šalu i vidimo tvoj nasmijan lik.

Ostaćeš nam u sjećanju kao dobar čovjek i dobar kolega.

KOLEGE i KOLEGINICE SLUŽBE ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE PRIJESTONICE CETINJE

BANJO, BRANO, ZDENKO i staro društvo iz Palme, Sutomore 782 Sjećanje na naše roditelje

771

Sahrana je obavljena u najužem porodičnom krugu na groblju Šabov krug u Martinićima.

Opraštamo se od dragog i uvaženog kolege

MAKSIM ZEČEVIĆ

GORDANA ZEČEVIĆ rođena Miljanić

Ožalošćeni: sin NEBOJŠA, šćeri LJILJA i NAĐA, snaha KAREN, unuka FRANCES MARIJA i porodica ČAGOROVIĆ

VELIŠE Vasovog PEŠIĆA

Godine prolaze, ali sjećanja na vas nikad...

Ćerka DRAGA

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

756

744

PRIJESTONICA CETINJE

Posljednji pozdrav dragom bratu i stricu

Godina je od smrti moje šćeri 772 Posljednji pozdrav dragom prijatelju, drugu i kolegi

MARINE BOŽIDARU Miloševom ČAGOROVIĆU Šćeri moja, dani prolaze, čekam tvoj glas, tvoj korak, ali uzalud.

Majka se ne miri sa tim da te više nema, kao i sa tim što ti nije mogla pružiti ruku pomoći kad ti je bilo najteže.

Počivaj u miru, dijete moje, a ja tvoje muke ne mogu zaboraviti.

PEŠI Živjećeš u našim mislima, u pričama, u našim srcima.

Počivaj u miru.

Nikada te nećemo zaboraviti.

VELIMIR i VLADIMIR sa porodicom, SNEŽANA i NATAŠA

781

766

768

Tvoja majka ZORKA

VLADO, VESKO, RAŠKO i BEGO

Posljednji pozdrav dragom

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 17. априла 2020. у 81. години преминуо наш драги

Posljednji pozdrav

PEŠI

Navršava se trinaest godina od smrti našeg voljenog

LAZARA D. MILAČIĆA

PEŠI

Sa ljubavlju i tugom

БОЖИДАР Андријин ШОФРАНАЦ

Због новонастале ситуације саучешће се неће примати, а сахрана ће се обавити у кругу најуже породице 18. априла у 12 часова на сеоском гробљу у Рвашима.

BOBAN i LJILJA ĐUROVIĆ

Od MIĆA DAMJANOVIĆA i ILIJE ĐUROVIĆA

774

762

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

780

TUŽNO SJEĆANJE 2005-2020.

Ожалошћени: супруга СТОЈА, син АЛЕКСАНДАР, браћа ВЕЛИМИР и БЛАЖО, снахе ЈУЛКА, ЗОРКА и НАТАША, братанићи и братанице, браћа и сестре од стричева и остала многобројна родбина

LJILJANI BUBI SIMOVIĆ

PEŠI 751 Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

DEJAN i TAMARA ĐURIŠIĆ sa porodicom 770

od VOJKE RAIČEVIĆ sa porodicom

VJERA Damjanova PERIŠIĆ Nikad te nećemo zaboraviti.

TVOJA PORODICA 756

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Zauvijek ćemo te pamtiti po tvojoj dobroti i plemenitosti.

e-mail: oglasno@t-com.me

BOŽIDARU ŠOFRANCU Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava i tvoj plemeniti lik ostaće u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoje bratanične TANJA, MARINA i SLOBA sa porodicama 775

MILAN – MILE JAKIĆ Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju.

Porodica JAKIĆ 730

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

BOŽIDARU ŠOFRANCU 769

Godinu nije sa nama naš

Godina je od smrti našeg

752

Posljednji pozdrav dragom stricu

Snaha JULKA i bratanić SRĐAN sa porodicom

TVOJA PORODICA

1111

MILA JAKIĆA Dragi deda, sada te čuvaju anđeli, a mi ćemo te čuvati u sjećanju.

Tvoji: sin SAŠA, snaha IVANA, unučad MIA i MARKO 731

Oglasi i obavještenja

18, 19. i 20. april 2020.

Tri godine

Danas se navršavaju četiri godine od smrti našeg

BEBA i GORDANA – SEKA sa porodicom

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

BOKIJA

BRANKO Žarkov JOKIĆ Mislimo i pominjemo svaki dan kada nam život donosi radost i tugu.

Tužni zbog Tvog odlaska jer te sudbina odvede rano od nas koji te volimo.

39

Ljubav i najljepše uspomene daju nam snagu, jer živiš u našim srcima, voljeni Boki.

Vrijeme je nijemi svjedok naše tihe patnje, zbog neprebola.

Volimo te!

JAGOŠA AŠANINA

Tvoji: BRANO, ANDRIJA i MAJA

743

Svidjelo se dragom Bogu da uljepša raj pa te uzeo kao i Dakija u svoj zagrljaj.

Mome pobratimu 757

Živio si za nas, živio si kroz nas, obasipao nas ljubavlju i pažnjom.

Hodao si svijetom otvorenog srca i duše, pružao ruku svakom, pamtio ljude samo po dobru, praštao lako svima.

Uvijek ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom pričati o tebi.

Godina je od kada nije sa nama naš dobri i plemeniti stric

VESKO VUKOTIĆ

VESKU

Zauvijek tvoji: TANJA, JELENA i MILICA sa porodicama

Svakodnevno u mislima i zauvijek u srcu.

ACO i RANKO sa porodicama 740

Nedostaješ mi svakodnevno.

Bratski!

VESKO VUKOTIĆ

773 Danas je 10 godina od kada je preminuo naš

JOVAN Lekov JABUČANIN

Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati svu ljubav i dobrotu koju si nam pružao.

TOMISLAV Nikolin PANTOVIĆ

Vole te tvoji: GORAN, IVA, VUK i PETAR 741

750

Dana 18. aprila 2020. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage

Dana 20. aprila 2020. navršava se godina od tragične smrti našeg dragog

Tvoje riječi i misli i dalje su naš putokaz.

DARINKE P. BOGOJEVIĆ Zbog novonastalih okolnosti obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da će porodica umjesto obilježavanja četrdesetodnevnog pomena dati prilog crkvi sela Staniseljići.

Porodica BOGOJEVIĆ

VESKA VUKOTIĆA Bićeš uvijek u našim srcima i sjećanju.

Tvoji SLAVKA, NIKOLETA i NIKOLA

NATAŠA, SRĐAN, BALŠA i ITANA ĐURIČANIN 754 19. 10. 2019 - 19. 4. 2020.

749

755

Dana 20. aprila 2020. navršava se godina od smrti našeg voljenog oca i supruga

18. 4. 2019 – 18. 4. 2020.

20. 10. 1998 – 18. 4. 2020.

BRANKO M. PEROVIĆ

VLADIMIRA Tomovog SAVIĆEVIĆA 1926-2019.

Hvala za svu ljubav, pažnju i mudrost. Čuvamo te od zaborava.

Nema mi tvog blagog pogleda, osmijeha...

Nema tvoje neizmjerne roditeljske ljubavi, koja je bila svojstvena tebi.

Dobroto moja, odmaraš mi u vječnom miru, ali ti živiš u svakom mom novom danu, suzi i sjećanju...

764

JOVAN

Tvoja RAJA

LJUBO PEKOVIĆ

Voljena majko

Tvoji: supruga ANKA, sin RADOMIR i kćerka PAVA Vrijeme prolazi, a ostaju suze.

Zar suzama mogu oteći boli za nekim kao što ste vi...

Bez vas ništa više nije isto...

735

BOJANA GUTOVIĆ

VAŠI NAJBLIŽI

18. 4. 2006 – 18. 4. 2020.

Spavaj, mila moja...

Tugujem za tobom.

761

Tvoj sin BRANKO

763

40 Oglasi i obavještenja Godina je od smrti našeg dragog

18, 19. i 20. april 2020.

U nedjelju, 19. aprila 2020. je šest godina od smrti našeg dragog

MIODRAGA SJEKLOĆE Ostavio si u našim srcima prazninu, bol i tugu.

MIŠKO i ZDENKA 738 Godina je od smrti našeg dragog

Prošla je tužna godina od smrti moje voljene majke

ZORANA Nikolinog GLOBAREVIĆA Ostavio si nam bolnu i tužnu istinu da živimo bez tebe. Živio si dostojanstveno i časno, a svom porodu ostavio dobar ljudski trag. Bio si čvrst ljudski oslonac.

Tvoje požrtvovanje i posvećenost svom domu i svima nama ne zaboravljamo.

Posebno tvoj Andrija može biti ponosan na tebe.

Do kraja života ostajemo neutješni.

Tvoji: sin ANDRJA, otac NIKOLA, sestra CILE i brat MIKO s porodicom 728 Danas je šest godina od smrti mog brata

IKA MITROVIĆ

I dok sve drugo prolazi, Ti si uvijek tu, u mojim mislima, u srcu i duši. Tvoja plemenita duša, častan život, zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje na tebe. Bila si uzor i primjer kako se dostojanstveno živi, voli i čuva porodica.

Beskrajno zahvalna, tuguje za tobom i u srcu Te zauvijek čuva

KOMITE ćerka STANKA sa porodicom

Vrijeme prolazi, ali tvoj častan život je uvijek u našim mislima.

Porodica pok. MIHAILA MIGA JOVANOVIĆA

ZORANA Nikolinog GLOBAREVIĆA

748 Već je četrdeset dana da se nijesmo čule, ni pitale jedna drugu za zdravlje

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, živiš u našim srcima.

732 Tvoji: MIKO, MACA, VELJKO i PETAR

Godišnji pomen mojoj majci

729

DANICA Rašova ĐUROVIĆ

Godišnji pomen voljenoj majci

Draga Dane, Dan za danom prolazi, a nijedan bez sjećanja na Tebe.

Otišla si tamo đe nema bola.

Puno nam nedostaješ. Počivaj u miru. ĐUKANOVIĆI

760 Godina je od smrti

IKI MITROVIĆ IKI MITROVIĆ JOVANKE - JOCE PEROVE VELIMIROVIĆ rođene Keković Draga majko, vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

Tvoj dragi lik, blaga riječ i majčinska ljubav su uvijek prisutni u našim srcima.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

759

Tvoji LJUBINKA i DARKO sa porodicama

Četiri godine od smrti našeg dragog

Nakon odlaska majke na vječni počinak svaki čovjek odraste.

Suoči se sa životom, nenadoknadivim gubicima, teškim životnim istinama.

Ti si svojom čistom dušom, pronicljivom prirodom i dalekosežnim pogledom usmjeravala i melemila najmilije.

Ponosni na čestitost tvog življenja i neizmjerno zahvalni na svemu što si nas naučila, oživljavamo pregršt uspomena koje imamo sa Tobom.

Majko, počivaj u miru i nek ti je vječna slava.

Navršava se godina od tvog odlaska.

Draga majko, vrijeme i daljina nikad nijesu i nikad neće moći da izbrišu neizmjernu ljubav, poštovanje i divljenje prema Tebi.

Beskrajno Ti hvala na cjeloživotnom razumijevanju i bezuslovnoj toplini.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, jača od vremena i zaborava.

Tvoja ćerka GARA sa porodicom

S beskrajnom ljubavlju i poštovanjem,

ćerka ŽELJKA sa porodicom 733

MUJE N. PEJOVIĆA

Пет година се навршава 18. априла 2020. године од када се упокојио и преселио међу анђеле мој драги отац

734

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje našu bol i tugu za tobom.

Tvoji najmiliji: NADA, JELENA, NIKOLA, VESNA, LUKA, PETAR

Draga

758

Godina je od smrti naše majke, svekrve i bake

МИЛОВАН – МУСА СТОЈАНОВИЋ ANA

GORDANE Maksimove ZEČEVIĆ Vrijeme prolazi nezadrživo, ali ne briše tvoje plemenite vrline iz naših sjećanja.

Zauvijek ćeš nam nedostajati.

Nedostaješ nam i čuvamo te u najljepšem sjećanju.

Tvoji,

RADE, VESNA, ANĐELA i BORISLAV 753

737

Драги мој ТАТА, најдражи, најбољи, најхрабрији, племенити човјече, такав си био и остао. Овако ћу почети и ову тужну заредом годину од када нијеси са мном – са нама, али мисли, жеља, успомене, наша искрена дружења, наши разговори – не дам да те запоставим и даље си ту и тамо гдје си био – у срцу и души код кћерке која те неизмјерно воли и поноси се с тобом. Почивај у миру! Много ми недостајеш!!! Твоја кћерка НЕНА БАКИЋ

VUK i ANA 736

Oglasi i obavještenja

18, 19. i 20. april 2020.

41

Draga i voljena

IKE Vladova MITROVIĆ Vrijeme kao da je stalo.

Prošla je godina, a osjećamo kao da smo se koliko juče suočili sa bolnom istinom. Navikla si nas na svoju ogromnu ljubav, brižnost i naučila da budemo uvijek tu jedni za druge. Na tome smo ti neizmjerno zahvalni.

Na ovaj pomen, zbog datih okolnosti, tješiće nas sjećanja na tebe.

Spokojno počivaj u svojoj vječnoj kući.

Tvoja PORODICA

745

Draga majko

Draga majko

IKE MITROVIĆ

IKE MITROVIĆ

Godina je bolne praznine.

Nema tvog osmijeha i dobrote. Nedostaju tvoje mudre riječi koje su uvijek bile vodilja. Ako postoji utjeha, ona je u tome da znam da ovo vrijeme živim sa vrijednostima koje si mi ti usadila i da ih prenosim na svoju djecu. To je najvrednije nasljeđe. Čuvamo sjećanja, zahvalni za svaki dan proveden sa tobom.

Od kada nijesi sa nama svakog dana, nešto nam tvoje nedostaje.

U tvom krilu dobrote i ljubavi, imali smo najsigurnije utočište i teško se navići na tu prazninu. Sjećanja ne daju da sakrijemo tugu. Ipak, znamo da si tu negdje i da nas tvoj dobar duh i dalje čuva.

Počivaj u miru, spokojna kao u našim srcima i mislima.

Tvoji: ŽARKO, ŽELJKA, SOFIJA, DAMJAN, MELANI i EMILI

Tvoji: ŽELJKO, SNEŽANA, LENA, LUKA i ALEKSA

747

746

42

TV program

18, 19. i 20. april 2020.

SUBOTA, 18. APRIL FILM

RTCG 1 23:10

Marija Kalas RTCG 1 07:00 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 08:05 Jutarnji program 10:05 Korona – Ostani doma, r.

10:50 Tajne našeg uma, r.

11:20 Mjuzikl za djecu 12:10 Šareni autobus, program za djecu 12:40 Program za djecu 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, s.

16:45 Nacionalni parkovi 17:00 Zapis 17:30 Program za djecu 18:10 Sokolići, program za djecu 18:30 Korona – ostani doma 19:15 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo, s.

21:00 Poklapanje, film 22:30 Dnevnik 3 23:10 Marija Kalas, film 01:05 Dobro, jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

PRVA TV 10:30

Mame

RTCG 2 06:30 Glas Amerike, r.

07:00 E sport 09:00 Dokumentarni program 10:15 Dnevna soba, r.

13:30 E sport 14:45 Baria Kapija Vjetrova, film 17:30 ABS, r.

18:00 Dokumentarni program 19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:10 Guliver, predstava 20:53 Umjetnost sa vremenom – Maja Šofranac 20:58 Malo para, puno želja, kratki film 21:48 Mali voz, kratki film 22:03 Četri kilometra na sat, film 23:53 Kotor Art Don Brankovi dani muzike 00:35 E sport

SERIJA

TV PRVA 06:45 09:00 09:15 10:00 10:30 12:15

13:30 15:15 17:00 17:15 19:00 19:30 21:00 23:00 23:30 01:00 02:30

Igra sudbine, r.

Jutarnji žurnal Mame, r.

Jutarnji žurnal Mame, s.

Ljepotica i zvijer – Belin Čarobni Božić, crtani film Asteriks i Obeliks protiv Cezara, film Asteriks i Obeliks – misija Kleopatra, film Žurnal Vjenčanje godine, film Žurnal Prava istina, film Fatalna nesreća, film Noćni žurnal Osveta zelenih zmajeva, film Vjenčanje godine, r.

Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:45 Centralni dnevnik, r.

07:20 Ljubav, navika, panika, r.

08:00 Kefalica, r.

08:30 Popodne sa Leom Kiš, r.

10:10 Zdravi sa dr.

Katarinom Bajec, r.

11:00 Vijesti 11:50 Zauvijek susjedi, r.

13:00 Vijesti 13:20 Azra, r.

15:00 Vijesti 15:25 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

16:30 Vanredne vijesti 16:45 Veče sa Ivanom Ivanovićem, nastavak 17:00 Pres – Institut za javno zdravlje 17:30 Veče sa Ivanom Ivanovićem, nastavak 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s.

20:00 Azra, s.

21:00 24 minuta sa Zoranom Kesićem, e.

22:00 Odjek smrti, film 23:40 Kaznene snage, film 01:20 Opasnost u Bangkoku, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r.

08:05 Bejblejd, crtana serija 08:40 Snovi, kuća, dom, r.

09:10 Moj svijet, r.

10:25 Ne znam kako joj uspijeva, r.

12:00 Vijesti 12:06 Život sa morem, r.

12:40 Biljana za vas, r.

13:10 Za volanom, r.

13:40 Moja polisa, magazin 14:00 Vijesti 14:07 Reflektor, r.

16:30 Vijesti 16:45 Pčelica, e.

17:15 Bez granica, r.

18:30 Vijesti 19:10 Biljana za vas, e.

20:00 Ništa ljepše od praznika, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Voljeni, film 00:50 One, film 02:30 Henri IV, r.

PINK M

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:30 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film, r.

Igra i struktura, r.

Auto šop Neđelja u petak, r.

Dokumentarna serija Zvjezdice Prč u petak sa Miljom Radojičićem Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Auto šop Zvjezdice Dokumentarna emisija Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

05:30 07:00 08:00 09:00 10:00 11:00 13:10 15:10 16:00 16:10 17:30 19:10 20:30 21:30 22:00 23:00

Film Nemoguća ljubav, r.

Brak na neviđeno, r.

Zakletva, r.

Paparazzo lov, r.

Zadruga, uživo Zadruga, uživo Zadruga, uživo Minut dva Zadruga Magazin in Zakletva, s.

Nemoguća ljubav, s.

Preživjeti Beograd, s.

Zadruga, uživo Zadruga, uživo

TV program 43

18, 19. i 20. april 2020.

NEĐELJA, 19. APRIL Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

EMISIJA

RTCG 1 18:30

FILM

TV PRVA 17:15

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

Ljubav na engleski način

Korona – ostani doma

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Korona – Ostani doma, r.

10:50 Iščašene bajke, r.

11:05 Koncert 12:10 Mali veliki delikventi, program za djecu 13:10 Živa istina, r.

14:30 Nacionalni parkovi 14:40 Muzika 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo, r.

17:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, s.

17:40 Muzika 18:10 Program za djecu 18:30 Korona – ostani doma 19:15 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Preko veze 21:00 Dokumentarna emisija 21:35 Ulica milosti, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Tako daleko, a tako blizu, film 01:30 Dobro, jutro Crna Goro, jutarnji program, r.

RTCG 2 06:00 Muzika 07:00 E sport 09:00 Dokumentarni program, r.

10:15 Dnevna soba, r.

13:35 Poni sa slomljenim krilom, r.

15:00 Poklapanje, r.

16:35 Maria Kalas, dok. film 18:30 Dokumentarni program 19:30 Dnevnik 2 20:10 Četvrta sestra, predstava 22:03 Njegoš – jedna biografija 23:03 Kotor art Don Brankovi dani muzike 00:15 E sport

TV PRVA 06:30 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:00 11:45 13:15 14:45 16:30 17:00 17:15 19:00 19:30 21:00 23:00 23:30 01:15 02:45

Prava istina, r.

Auto moto show, r.

Jutarnji žurnal Tate, r.

Jutarnji žurnal Tate, r.

Zvonar Bogorodične crkve, crtani film Ljepotica i zvijer – Belin čarobni svijet Bogati Riči, film Dobri duh Kasper, film Auto moto show Žurnal Ljubav na engleski način, film Žurnal Hop – Uskršnji zeka, film Muzički program Noćni žurnal Artiljero, film Hop – Uskršnji zeka, r.

Ljubav na engleski način, r.

NOVA M 06:40 Centralni dnevnik, r.

07:15 Ljubav, navika, panika, r.

08:15 Kefalica, r.

09:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

10:30 Supertalenat, r.

11:00 Vijesti 11:15 Supertalenat, nastavak 13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, r.

15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 16:30 Vanredne vijesti 16:45 Popodne sa Leom Kiš, nastavak 17:00 Pres – Institut za javno zdravlje 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s.

20:00 Supertalent 22:00 Djevojka od milion dolara, film 00:20 Izdaja, film 01:55 Arbitraža, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:00 Pčelica, dječija emisija 09:05 U šetnji sa psom, film 10:30 Rođendanska želja, film 12:00 Vijesti 12:06 Destinacija vjenčanje, film 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Snovi, kuća, dom, magazin 18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Novine II, s.

20:00 Jedan dan, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 Lov, film 00:15 Ništa nije ljepše od praznika, r.

02:00 Voljeni, r.

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

PONEĐELJAK, 20. APRIL

SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTCG 1 06:30 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Korona – Ostani doma, r.

10:05 Naučno – obrazovni program 12:05 Gavejn I, crtani film 12:50 Muzika 13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Gavejn I, crtani film 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Crnogorci sentom po svijetu, r.

16:45 Muzika 17:00 Pres – Institut za javno zdravlje 17:35 Muzika 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 18:30 Korona – Ostani doma 19:15 Nacionalni parkovi 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Granica, dok. serijal 21:45 Ženski raj III s.

22:30 Dnevnik 3 23:20 Gomora III, s.

00:10 Argumenti

TV PRVA

RTCG 2 06:30 Zapis, r.

07:00 E sport 09:00 Magični ključ, dječiji film 10:00 Rukomet: Crna Gora – Srbija, SP, snimak 11:30 Jubilej, 70 godina KK Budućnost, r.

12:15 Ram za sliku moje drage, film 14:00 E sport 15:00 Dokumentarni program 16:00 Dvije polovine srca, film 17:30 Muzika 18:00 Luda kuća, r.

19:30 Dnevnik 2 20:10 Njegoš za djecu: Kako rastu veliki ljudi, predstava 21:03 Život, priključenja i održivi razvoj jednog kokota, kratki dok. film 21:23 Okolo, kratki film 21:36 Preludijum za snajper, dok. film 22:05 Koncert 23:30 Glas Amerike 00:00 E sport

07:00 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 15:00 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 22:15 23:00 23:30 00:30 02:00

Praktična žena, r.

Mame, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Kako sam postao Rus, s.

Smrtonosno oružje 2, film Igra sudbine, r.

Praktična žena Press – Institut za javno zdravlje, uživo Žurnal Stolice, lviz Hotel Eleon, s. Žurnal Andrija i Anđelka, s.

Igra sudbine – retrospektiva Posjetioci, film Noćni žurnal Posjetioci – nastavak Već viđeno, film Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:00 07:30 08:10 08:55 09:10 09:50 10:45 11:00 11:30 13:00 13:10 14:05 14:50 15:00 15:40 16:30 16:45 17:00 17:30 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:10

Centralni dnevnik, r.

Agenija za sve i svašta, r.

Agencija za sve i svašta, s.

Kefalica Ljubav, navika, panika, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Zauvijek susjedi, r.

Azra, r.

24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Vanredne vijesti Totalni obrt Press – Institut za javno zdravlje Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik Među nama, e.

Azra, s.

Lud, zbunjen, normalan, s.

Totalni obrt, r.

Izlazna karta, film Djevojka od milion dolara, film

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06

14:00 14:06 15:10 15:40 16:30 16:50 17:00 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:00 02:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, emisija za djecu Vijesti Posljednja ljubav gospodina Morgana, film Vijesti Nevini krivac, r.

Boje dana, e. Život sa morem, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Nevini krivac, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica, magazin Novine II, r.

Vijesti Sport, e.

Uprkos snijegu koji pada, film Bez granica, r.

Jedan dan, r.

Boje dana, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

44

Marketing

18, 19. i 20. april 2020.