Issuu

Katnić razriješen funkcije

Izdvojeno mišljenje članica Tužilačkog savjeta, državnih tužiteljki Đurđine Nine Ivanović i Sanje Jovićević D.MIJATOVIĆ

Tužilački savjet donio odluku o prestanku mandata za deset tužilaca, za GST-a upravni postupci traju, a informacije iz Fonda PIO nepouzdane

Puko jezičko tumačenje pretvorilo pravo u obavezu Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ocijenio je kao do sada nezabilježenu prevaru i zloupotrebu službenog položaja obavještenje koje je Fond PIO prije dva dana dostavio Tužilačkom savjetu u vezi njegovog staža osiguranja i uopšte penzijskog staža specijalnog državnog tužioca. Katnić tvrdi da je Fond PIO prikrio stvarne činjenice, a da je Tužilački savjet STR. 8. i 9. prekoračio ovlaščenja

Članice Tužilačkog savjeta, državne tužiteljke Đurđina Nina Ivanović i Sanja Jovićević iznijele su izdvojeno mišljenje povodom jučerašnje odluke Tužilačkog savjeta da se konstatuje prestanak funkcije državnim tužiocima. One su iznijele pravni stav u odnosu na primjenu člana 103, tačka 3 Zakona o državnom tužilaštvu, jer ignorisanje pravnih normi, kako navode, ima samo jednu direktnu posljedicu - a to je da se pravo na starosnu penziju iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju pretvori u obavezu. U odnosu na sticanje uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju glavnom specijalnom tužiocu, obavještenje dostavljeno od Fonda PIO je nejasno i neprecizno i ne sadrži valjane podatke u smislu čl. 61 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, posebno imajući u vidu činjenicu da se upravo u vezi ključnih činjenica neophodnih za utvrđivanje sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju vode upravni postupci pred Fondom PIO i Ministarstvom odbrane - napisale su Ivanović i Jovićević D. MALIDŽAN

D. MIHAILOVIĆ

STR. 9.

Odlazeća Vlada za samo šest dana u februaru iz budžetske rezerve podijelila 120.000 eura pomoći, najveća donacija Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Crkve Srbije

Krivokapić nagradio Miholjski zbor zbog organizovanja protesta Ponovo odgođeno suđenje bivšim čelnicima Telekoma, ovog puta zbog izostanka specijalnog tužioca

Lista globalnih ekonomskih sloboda američke Heritidž fondacije STR. 3.

Predložena dva modela za finansiranje fonda u programu Sjevernoatlantskog saveza

STR. 5.

I.BOŽOVIĆ

Obradović i Ivanović još će čekati na završne riječi

STR. 10.

Crna Gora pala na 103. mjesto

Članstvo Crne Gore u NATO fondu za inovacije koštaće godišnje 3,1 ili 1,6 miliona

STR. 4.

Politika

Petak, 18. februar 2022.

Atlantski savez Crne Gore predstavio nalaze komparativne studije regionalne inicijative PODGORICA – Evropski put Crne Gore, uz njeno članstvo u NATO, najznačajniji su spoljnopolitički prioriteti naše države koji nemaju alternativu, a inicijativa „Otvoreni Balkan“ je proces koji otvara brojna pitanja ne dajući jasno definisane i transparentne odgovore, poručeno je na predstavljanju komparativne studije regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“ koju je uradio Atlantski savez Crne Gore. Predsjednik ASCG Savo Kentera ocijenio je da je inicijativa „Otvoreni Balkan“ izazvala dosta polemike oko toga što predstavlja, da li je i šta razlikuje od procesa poput CEFTA-e i Berlinskog procesa. – Kao i kako može pomoći ili eventualno odmoći bržem procesu reformi zemalja regiona na njihovom putu ka EU – kazao je Kentera. Istakao je da su evropske integracije Zapadnog Balkana ključne i da je on protiv svega što bi se moglo pojaviti kao alternativa tome. – Crna Gora kao evropska država definitivno treba da postane članica EU, da gleda svoje interese i ispuni uslove za ulazak u EU. Ukoliko je „Otvoreni Balkan“ alternativa tome, onda sam definitivno protiv toga – kategoričan je Kentera. Sa druge strane, dodao je, ukoliko bi ta inicijativa mogla da doprinese ulasku Crne Gore u EU, onda bi on podržao to da naša država bude dio „Otvorenog Balkana“.

TUMAČENJA

Studiju su sproveli upoređujući „Otvoreni Balkan“ sa drugim regionalnim inicijativama koje postoje, a među kojima su Berlinski proces, CEFTA, zajedničko regionalno tržište. Milica Đukanović iz ASCG kazala je da su upravo te inicijative poslužile kao podloga „Otvorenom Balkanu“. – „Otvoreni Balkan“, kako se tumači u crnogorskoj javnosti, je eksperimentalni projekat lidera tri države, Srbije, Sje-

„Otvoreni Balkan“ je netransparentan proces Izjava Eskobara nije adekvatno prenijeta

„OTVORENI BALKAN“ DISKUTABILNO PITANJE : Atlantski savez Crne Gore

verne Makedonije i Albanije, i ima potencijal da iz jednog ekonomskog projekta preraste u inicijativu koja ima za cilj da zaokruži države Zapadnog Balkana na političkom nivou – istakla je Đukanović. Takva potencijalna politička integracija, dodala je, vodila bi i promjeni spoljno-političke orijentacije zemalja. Podsjetila je da su Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Kosovo ostale izvan ove inicijative zbog brojnih neriješenih dilema, a da se u crnogorskoj javnosti javljaju različita tumačenja. – Dometi inicijative „Otvoreni Balkan“ se posmatraju kroz prizmu političkih i ekonomskih interesa država inicijatora. Tu prije svega mislimo na Srbiju i Albaniju, koje, kako se tumači, žele stvoriti supstitut za evropske vrijednosti i su-

Dometi inicijative „Otvoreni Balkan“ se posmatraju kroz prizmu političkih i ekonomskih interesa država inicijatora. Tu prije svega mislimo na Srbiju i Albaniju, koje, kako se tumači, žele stvoriti supstitut za evropske vrijednosti i suštinsko približavanje EU – kazala je Đukanović štinsko približavanje EU – kazala je Đukanović. Pored toga, dodala je, „Otvoreni Balkan“ se posmatra i kao ostvarivanje velikodržavnih ambicija ove dvije zemlje i razvijanje njihovih ekonomskih potencijala na štetu manjih ekonomija. – U slučaju Crne Gore posebno osjetljiva je tema ukidanja granica sa aspekta njenog istorijskog iskustva, ali bi to ukidanje značilo i sistemsko nazadovanje, jer je Crna Gora prihvatila i određene standarde u okviru

programa pristupanju EU – istakla je ona.

RAZLIKE

Pri predstavljanju rezultata istraživanja Marko Banović iz ove organizacije kazao je da je glavno pitanje da li je „Otvoreni Balkan“ supstitut za evropske integracije, jer su njegov i cilj Berlinskog procesa isti – stvarenje zajedničkog tržišta. Istakao je i da su poređenjem inicijativa uvidjeli da postoje značajna preklapanja. Kao

Drugi dan ministarskog sastanka NATO-a

Stoltenberg: Neprihvatljivo da velike sile maltretiraju i zastrašuju (Od novinarke Pobjede iz Brisela) BRISEL - Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je ponovio da Moskva ima dovoljno vojnih jedinica i oružja da pokrene invaziju na Ukrajinu u veoma kratkom roku. – Rusija je spremna za potpunu invaziju na Ukrajinu u kratkom periodu – upozorio je u četvrtak generalni sekretar NATO-a nakon završenog ministarskog sastanka u Briselu na kojem se raspravljalo o situaciji o Ukrajini. Stoltenberg je ponovio da Rusija ima dovoljno vojnih jedinica i oružja da pokrene invaziju u veoma kratkom roku. Rusija zahtijeva da se Ukrajina nikad ne pridruži ovom

Jens Stoltenberg

vojnom savezu i da se snage NATO-a povuku iz Istočne Evrope. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je poručio da ta organizacija očekuje od Rusije značajno povlačenje

Kentera je kazao i da izjava specijalnog američkog izaslanika za Balkan Gabrijela Eskobara nije adekvatno prenijeta, te da on nije rekao da apriori podržava „Otvoreni Balkan“ kako se stekao utisak. – Eskobar je bio eksplicitan kada kaže da se podržava integracija Zapadnog Balkana. Sve što je govorio išlo je u prilog Berlinskom

trupa kako bi im povjerovao da žele deeskalaciju na granici sa Ukrajinom. Ipak, kako je rekao, za sada nije vidio nikakve znake deeskalacije niti ruske želje da povuče svoje snage sa ruske granice.

Stoltenberg je, na jučerašnjoj konferenciji za medije, kazao da su vrata NATO-a i dalje otvorena, te da će bilo koju odluku o članstvu u NATOu donositi saveznici i zemlje kandidati, a ne Rusija niti bilo ko drugi. – Pravo svake nacije da izabere svoj put je apsolutno fundamentalno za evropsku i transatlantsku bezbjednost. I to se mora poštovati – rekao je generalni sekretar NATO. Stoltenberg je kazao da NATO ne može prihvatiti povratak u doba sfera uticaja. – Gdje velike sile maltretiraju, zastrašuju ili diktiraju drugima – kazao je on. Upitan o nasilju u Donbasu, Stoltenberg je rekao da Rusija pokušava izvesti operaciju

primjer je naveo Sporazum o saradnji u veterinarskoj, fitosanitarnoj i oblasti bezbjednosti hrane i hrane za životinje koji se poklapa sa odredbom iz CEFTA-e koja predviđa isto to. Ipak, rekao je da postoji mnogo više razlika, a da je ključna ta što „Otvoreni Balkan“ ne podrazumijeva pokroviteljstvo i saradnju sa EU. – Kroz Berlinski proces imamo „zelene trake“ za lakši transport robe. Imamo i sekretarijate koji služe za praćenje, izvještavanje i planiranje.

,,lažne zastave“ kako bi opravdala invaziju na Ukrajinu. Na sastanku ministara odbrane učestvovala je i crnogorska predstavnica Olivera Injac. U saopštenju Ministarstva nakon završenog sastanka saopšteno je da su ministri odbrane država članica NATO-a razgovarali o daljem unapređenju saradnje sa Evropskom unijom i jačanju strateškog partnerstva dvije organizacije. Ministri su konstatovali da je u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak na ovom planu, posebno imajući u vidu aktuelnu bezbjednosnu situaciju u Evropi, koja predstavlja izazov, ne samo na regionalnom, već i globalnom nivou. – Važan element, koji u značajnoj mjeri doprinosi ovim nastojanjima, je i ranije usvojena Zajednička deklaracija o saradnji između EU i NATO, a koja predstavlja osnov za implementaciju ciljeva od uzajamnog interesa – navodi se u saopštenju Ministarstva. J. ĐURIŠIĆ

procesu, Zelenoj agendi i Regionalnom zajedničkom tržištu. „Otvoreni Balkan“ je jedna od stvari koje je pomenuo, ali je stavio fokus na Berlinski proces. Saglasan je bio i Banović koji je istakao da je Eskobar kazao da Amerika podržava sve inicijative koje će doprinijeti smanjivanju tenzija, multietničkom skladu i dijalogu zemalja.

„Otvorenom Balkanu“ nedostaje plan kada su u pitanju investicije, digitalni i razvoj infrastrukture – istakao je Banović i napomenuo da Berlinski proces podrazumijeva i integrisanje u panevropsko digitalno tržište. Rekao je i da je „Otvoreni Balkan“ osmišljen kao inicijativa koja ne zavisi od podrške partnera, ali da je Crnoj Gori upravo ta saradnja ključna za evropske integracije. – Pitanje je i zašto lideri tri zemlje ne žele da završe Berlinski proces i izvršavaju obaveze iz CEFTA-e već to rade kroz novu inicijativu koja nije pod kišobranom EU. Kao jedan od odgovora se nameće da je „Otvoreni Balkan“ alternativa za evropske integracije i da ne postoji tolika težnja za reformama – ocijenio je Banović. Ž. ZVICER

Upozorenje nevladine organizacije koja se bavi kontrolom izbornog procesa

CDT: OIK Berana i Ulcinja prekršile Zakon

PODGORICA - Centar za demokratsku tranziciju (CDT) saopštio je da su opštinske izborne komisije (OIK) Berane i Ulcinj prekršile Zakon o izboru odbornika i poslanika. Iz CDT-a pojašnjavaju da su OIK Berane i Ulcinj pomenuti zakon prekršile jer nijesu u roku od 72 sata od raspisivanja izbora objavile izborni kalendar. – Rokovi za izborne radnje teku već više od 20 dana, što se ne može zaključiti sa sajtova OIK-a – naveli su iz CDT-a na Tviteru. R. P.

Politika

Petak, 18. februar 2022.

Odlazeća Vlada za samo šest dana u februaru iz budžetske rezerve podijelila 120.000 eura pomoći, najveća donacija Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Crkve Srbije

Krivokapić nagradio Miholjski zbor zbog organizovanja protesta PODGORICA - Odlazeća Vlada Crne Gore je tokom šest februarskih dana već isplatila 120.000 eura pomoći iz budžetske rezerve. Sredstva su isplaćivana bez bilo kakvih kriterijuma, uz diskreciono odlučivanje. Većina novca isplaćena je fizičkim licima uz naznaku da je riječ o pomoći za poboljšanje materijalne situacije ili za liječenje. Međutim, najviše novca Krivokapić i njegovi odlazeći „apostoli-eksperti“ dodijelili su Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Crkve Srbije i njoj bliskoj NVO „Miholjski zbor“. - Komisija za raspodjelu dijela budžetske rezerve za manje od nedjelju dana potrošila je više od polovine budžeta za ovu godinu, onako kako je početno utvrđen. Generalni sekretarijat je prošle nedjelje tražio dodatnih 300.000, ali ne znamo da li je taj zaključak usvojen - naveli su iz Instituta Alternativa. Međutim, veoma je zanimljivo i to kome je uplaćivan novac po osnovu pomoći pravnim licima. Najviše sredstava, i to 2.700 eura, Vlada je 9. februara uplatila Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Crkve Srbije. Nijesu poznati stvarni razlozi i kriterijumi po kojima je Krivokapić odlučio da donira sredstva iz budžetske rezerve ovoj ekspozituri Crkve Srbije. Pošto nema zvaničnog objašnjenja, može se pretpostaviti da odlazeći premijer i njegova vlada, sastavljena u jednom manastiru Crkve Srbije, želi i na ovaj način da „vrati dug“ ovoj vjerskoj zajednici koja ih je dovela na vlast sa zadatkom da Crnu Goru i formalno uvedu u proje-

kat Beograda „srpski svet“. Prema pregledu isplata iz budžetskih rezervi od 7. do 13. februara, nijednom drugom subjektu nije isplaćen ni približno toliko visok iznos. Istoga dana, kada i Crkvi Srbije, Krivokapićeva odlazeća vlada je iz budžetskih rezervi na ime pomoći uplatila 1.000 eura nevladinoj organizaciji „Miholjski zbor“. Ova NVO, pravoslavna bratstva i djelovi Agencije za nacionalnu bezbjednost, kako je Pobjeda pisala, stoje iza organizacije protesta protiv formiranja manjinske vlade. Da je „Miholjski zbor“ više vladina nego nevladina organizacija, pokazuje i činjenica da su njeni članovi prvi organizovali proteste u nekim gradovima Crne Gore za odbranu fotelja Zdravka Krivokapića i nje-

Izvod Ministarstva finansija koji pokazuje uplate Miholjskom zboru

govih odlazećih ministara. Ovu NVO, prema podacima Pobjede, osnovao je paroh grbaljski Mijajlo Backović 2018. godine. Tada je bio predsjednik Pravoslavne omladine Crne Gore, organizacije koja je bliska Crkvi Srbije i koja je krovna organizacija svih pravoslavnih bratstava. Pop Backović je blizak direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću. Jedan je od rijetkih u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Crkve

Srbije koji je nakon smrti mitropolita Amfilohija napredovao u službi jer je sa mjesta grbaljskog paroha došao do bitne i uticajne funkcije sekretara Eparhije budimljansko-nikšićke. Krivokapić, očito, nije zaboravio zasluge Crkve Srbije, a ni „Miholjskog zbora“ pa ih je uvrstio u raspodjelu sredstava za pomoć iz budžetske rezerve. Sredstva nijesu prevelika, ali znaju oni da im odlazeći premijer to daje „od srca“. Z. DARMANOVIĆ

Predsjednik Ure poručio da su bliži konačnom stavu o prijedlogu za rješenje krize, BS očekuje da počnu konsultacije sa predsjednikom države

Abazović: Ako ne bude manjinske, možemo imati i tehničku vladu PODGORICA – Predsjednik Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović kazao je da bi bilo sjajno da manjinsku vladu podrži bar 49 poslanika, ali da je, ukoliko ne budu mogli da se dogovore, moguće i da formiraju tehničku vladu koja bi pripremila izbore. On je na vanrednoj konferenciji za medije istakao da sastavljanje vlade u Crnoj Gori nije lak proces, te da pokušavaju da pronađu rješenja i neki kompromis koji bi omogućio da se krene dalje. – Loša je stvar što nemamo vladu, nadam se da ćemo je imati uskoro. Ako ne budemo mogli da je sastavimo, ne vidim ništa specijalno i u tome da se mandat vrati građanima – naglasio je Abazović. Nije mogao da precizira koliko bi pregovori oko manjinske vlade mogli da traju, ali je i rekao da su bliži konačnom stavu nego što su to ranije bili. Na pitanje da li bi SDP i SD mogli biti dio nje, odgovorio je da između te dvije stranke postoji razlika, jer je jedna od njih bila na vlasti do prethodnih parlamentarnih izbora, a druga je u opoziciji od 2016. godine. Potvrdio je da se juče sastao sa liderom SNP-a Vladimirom Jokovićem uz komentar da se gledaju i razgovaraju svakoga dana. – Mnogo cijenim SNP i razumijem njihovu percepciju događaja. Tražimo najbolje rješenje, Joković meni za sada nije rekao ništa što već nije rekao javno. Što god bude njihova odluka, dočekaćemo je s respektom – naglasio je. Dodao je i da razlike između poslanika neće praviti kada je u pitanju manjinska vlada, jer smatra da je politički primitivno ako neko kaže da „neće da glasa, jer je glasao DPS“. Smatra da će DF najviše štete

Dritan Abazović

nanijeti sebi ako blokade koje je najavio budu radikalnije. – Bezbjednosni organi su spremni za najavljena okupljanja u smislu da se ne podgrijava atmosfera, ali i oni koji organizuju skupove moraju znati da ne mogu preći neku tačku koja bi iziskivala neku intervenciju policije ili drugih organa. Siguran sam da to ni kolege ne žele – istakao je on. Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kazao je Pobjedi da su i oni imali sastanke sa predstavnicima Ure, ali i sa kolegama iz albanskih partija sa kojima zajednički rade na platformi koja bi bila polazna osnova rada nove vlade. – U ovom trenutku je najvažnije da dođemo do zajedničkog rješenja koje se odnosi na pravce djelovanja nove vlade. Ponavljam, najvažnije je da Crna Gora izađe iz političke krize – istakao je on. Vjeruje da im je svima zajednički cilj da odblokiraju pregovarački proces sa EU, nastave sa reformama, postignu konsenzus oko čelnih ljudi u pravosuđu. – Očekujemo da konsultacije predsjednika države sa šefovima klubova poslanika otpočnu već početkom naredne sedmice, kako bi se stekli uslovi da se izabere mandatar – kazao je Omeragić. Ž. ZVICER

Književnik Milorad Popović o potezu SDP-a na Cetinju navodi da se desilo nešto što Penzionisani admiral odgovorio na obrazloženje Ministarstva odbrane

Nakon Belvedera tražiti podršku Joanikijeve stranke je moralna perverzija PODGORICA - Protest na Belvederu povodom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija je bio instinktivni otpor gaženju i ponižavanju Crnogoraca, ocijenio je književnik Milorad Popović. On je podsjetio da je okupljanje na tom mjestu bio spontani iskaz revolta svemu što je uslijedilo nakon pokretanja litija 2019. godine. – Krenuti sa Belvedera u predizbornu kampanju i tražiti

podršku od Joanikijeve stranke čiji su popovi agitovali za Demokrate, davali novac i išli kod te sirotinje cetinjske, to je moralna perverzija, to je podvala kakvu ja ne znam u posljednjih 100 godina u Crnoj Gori – istakao je Popović u emisiji „Aritmija“ Gradske TV urednice Tamare Nikčević. Komentarišući formiranje vlasti na Cetinju 14. februara i odgovarajući na pitanje da li je to bila izdaja volje birača,

nije mogla uraditi ni srpska BIA, ni Joanikije, a ni Amfilohije za 30 godina vladanja iz Cetinjskog manastira. „Danas je na Cetinju veća unutrašnja mržnja i frustracija među Crnogorcima nego što je ikad bila u posljednjih sto godina. Belveder je bio instinktivni otpor ponižavanju Crnogoraca, ne samo intronizaciji Joanikija. To je bio iskaz revolta, novi Božićni ustanak”, rekao je Popović. Cetinjani, kaže, ne treba da slušaju lidere stranaka, već da misle svojom glavom. – I da jedan drugom ne upućuju teške riječi jer ima stara izreka: „Riječ iz usta, kam iz ruka“. Vrlo brzo će se vidjeti pozadina ovoga što su napravili Ranko Krivokapić, Raško Konjević i Borislav Banović, ortak Dragana Vukčevića – kazao je Popović. R. P.

Samardžić: Imam još dokaza o nepočinstvima PODGORICA - Pametnije da ste ćutali ili odgovorili: ,,Bolje pitajte nekog sa Zapada“, kazao je doskorašnji zvanični vojni predstavnik Crne Gore pri NATO i Evropskoj uniji u Briselu, penzionisani admiral Dragan Samardžić, komentarišući obrazloženje Ministarstva odbrane na odluku da ga blokiraju sa zvaničnog naloga na Tviteru. Reagujući na saopštenje Ministarstva odbrane, Samardžić je rekao da su u tom resoru priznali ono što je i sam znao. – Da ste privatizovali instituciju, da me odavno pratite i to ne samo na Tviteru i ne samo

u Crnoj Gori, da želite uskratiti moja ustavna prava i slobode. Kao slobodan građanin valjda imam pravo na svoje mišljenje i slobodu izražavanja – kazao je Samardžić. On je istakao da je tačno da su tvitovi, namijenjeni Ministarstvu odbrane, prouzrokovani ličnim nezadovoljstvom, ali ne zbog penzionisanja, već razaranja ovog resora i Crne Gore. - Uživam u penziji u najljepšoj mojoj Boki, a o nezadovoljstvu odlukom Savjeta neka prosudi javnost iz dopisa upućenog predsjednicima pred sjednicu. Na prvoj stranici izrezan je dio teksta koji je, zbog postupka ministarke, kompromitujući po Crnu Go-

ru. U arhivi ima još dosta dokaza o nepočinstvima, samo polako! I što vam ja zlo želim, obustavite protivustavna postavljenja VDP koja ste pripremili! Istinu blokirati ne možete – To be continued – poručio je Samardžić. Dan nakon što je Samardžić objavio da ga je resor Olivere Injac blokirao na Tviteru, u Ministarstvu odbrane su se oglasili pojašnjenjem da njihovi zvanični nalozi nijesu namijenjeni za ispoljavanje ličnih stavova i nezadovoljstava, konstrukcija i zlonamjernosti bilo kojeg građanina. Naveli su da MO ne može dozvoliti da se na zvaničnom Tviter nalogu objavljuju komentari prouzrokovani ličnim nezadovoljstvom Dragana Samardžića zbog, kako su rekli, prestanka profesionalne vojne službe. R. P.

Politika

Petak, 18. februar 2022.

Predložena dva modela za finansiranje fonda u programu Sjevernoatlantskog saveza

Članstvo Crne Gore u NATO fondu za inovacije koštaće godišnje 3,1 ili 1,6 miliona PODGORICA - Članstvo Crne Gore u NATO fondu za inovacije koštaće godišnje našu državu 3,14 ili 1,61 milion eura zavisno od modela koji usvoje države članice, pokazuju podaci odlazeće vlade. – Do sada su predložena dva modela finansiranja fonda od kojih je jedan bio da svaka članica, njih 21, ukupno opredijeli jednak iznos sredstava, što bi značilo da Crna Gora za 15 godina opredijeli oko 47,6 miliona eura, odnosno oko 3,14 miliona eura godišnje, dok je drugi model tzv. proporcionalni model, kojim bi Crna Gora izdvajala 24 miliona eura, za 15 godina, odnosno 1,61 milion eura godišnje mjereno po BDP-u članica – navodi se u informaciji Vlade. Na narednim sastancima će se konačno definisati način upravljanja Fondom kao i način finansiranja Fonda. Članice će se usaglasiti oko ovih

tema prije ministarskog sastanka, koji je planiran u aprilu 2022. godine. U informaciji se navodi da je 7. decembra 2021. godine

održan prvi sastanak Radne grupe Fonda za inovacije NATO-a, kao i da su sve članice Fonda jednoglasno podržale pristupanje Crne Gore.

Drugi sastanak Radne grupe Fonda za inovacije NATO-a održan je 25. januara. Na navedenom sastanku je zaključeno da je cilj NATO i njenih

saveznica efikasna odbrana izgrađena na zajedničkim demokratskim vrijednostima. NATO alijansa teži razvijanju i usvajavanju nove disruptivne tehnologije, a jedan od načina je i kroz osnivanje Inovacionog fonda. Na sastanku se raspravljalo i o investicionoj strategiji, pa je većina članica stava da Fondu ne treba da bude primarni cilj maksimizacija profita već da treba primarno da se pozicionira kao strateški fond. NATO je stoga u mogućnosti da djeluje kao ,,strpljiv investitor“ i nema pritisak maksimizacije profita kao ostali investitori tehnologije, s obzirom na njihov produženi vremenski period od laboratorije do tržišta. Jedan od prijedloga je bio da se određeni procenat ulaže direktno u startapove čime bi se uspostavila bolja kontrola i monitoring, dok bi se preostala sredstva uložila u udruženi investicioni fond koji ulaže u druge vrste fondova što bi

pomoglo da se napravi veliki portfolio za kratak vremenski period. Odlazeći ministar Milojko Spajić otkrio je 2. februara da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja pokrenulo važan projekat u kojem je Crna Gora pristupila Fondu za inovacije NATO-a. – Crna Gora je jedina sa Balkana kojoj je omogućeno da pristupi Fondu za inovacije NATO-a, tako da će crnogorski startapovi imati šansu da dobiju i investicije i mentore iz Brisela, iz NATO-a. Sljedeća sjednica Fonda je 10. februara, tako da se ubrzano pripremamo za takav potez. Biće to veliki iskorak za Crnu Goru, a činjenica je da nijedna druga država sa Balkana nije uspjela da ispuni uslove za pristup – kazao je tom prilikom Spajić. Međutim, iz NATO su pojasnili da je jedini uslov za pristupanje Fondu ulaganje. – NATO fond za inovacije otvoren je za sve zemlje članice NATO-a. Za sada, 21 saveznik doprinosi uspostavljanju ove multinacionalne inicijative, uključujući Crnu Goru, Belgiju, Češku, Dansku, Estoniju, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Letoniju, Litvaniju, Luksemburg, Holandiju, Norvešku, Poljsku, Portugal, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo, kazali su iz NATO-a. Da bi se pridružili Fondu, saveznici učesnici moraju uložiti u Fond, dodaju iz Alijanse. N. ZEČEVIĆ

Ekonomija

Petak, 18. februar 2022.

Lista globalnih ekonomskih sloboda američke Heritidž fondacije

Crna Gora pala na 103. mjesto PODGORICA - Crna Gora je na listi globalnih ekonomskih sloboda američke Heritidž fondacije zauzela 103. mjesto od ukupno 177 rangiranih država. U prethodnom izvještaju bila je na 80. poziciji, što znači da je nazadovala za 23 mjesta. Kako se navodi u izvještaju, ukupna ocjena ekonomskih sloboda Crne Gore iznosi 57,8, što je 5,6 manje u odnosu na prethodni izvještaj. – Crna Gora je na 41. mjestu među 45 zemalja u Evropi, a njen ukupni rezultat je ispod regionalnog i svjetskog prosjeka – navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina biznis imala uvid. Napredak je prepoznat u oblasti imovinskih prava, poreskog opterećenja i monetarne slobode, a pad u efikasnosti pravosuđa, integriteta Vlade, državne potrošnje, fiskalnog zdravlja, poslovnih, trgovinskih i sloboda na tržištu rada. Na istom nivou ostale su investicione i finansijske slobode. – Nažalost, petogodišnji rekord generalno solidne ekonomske slobode je potkopan. Crna Gora je zabilježila ukupni gubitak ekonomske slobode od 4,2 poena od 2017. godine i pala je iz kategorije umjereno slobodna u kategoriju uglavnom neslobodna – navodi se u izvještaju. Monetarna i sloboda trgovine

„Alfa“ stigao u Podgoricu

Air Montenegro brendirao prvi avion

Heritidž fondacija

i dalje pokazuju snagu, ali su efikasnost pravosuđa i integritet Vlade slabi. Imovinska prava se, kako se dodaje, poštuju. – Uprkos naporima da se ojača nezavisnost pravosuđa, ono je i dalje podložno pritiscima Vlade i pati od ozbiljnih nedostataka u transparentnosti, otvorenosti, profesionalizmu i odgovornosti – navodi se u izvještaju. Iako su strane investicije zvanično dobrodošle, režim ulaganja ostaje birokratski i podriva dinamičniji rast investicija. Mali finansijski sektor

PODGORICA - Brendirani avion Air Montenegra, registarskih oznaka 4O-AOA, stigao je juče iz Portugala, gdje je bio na servisu i farbanju. On je prvi avion iz flote Air Montenegra koji je državna aviokompanija brendirala, devet mjeseci nakon početka komercijalnih letova. Na avionu je, osim naziva kompanije, iscrtan i logo ruskog dizajnera Maksima Arbuzova, koji je pobijedio na prošlogodišnjem konkursu. Avionu kodnog naziva „alfa“ u Portugalu je odrađen redovni šestogodišnji servis. Iz kompanije je ranije saopšteno da će do početka ove ljetnje sezone brendirati i drugi avion. Iz stečajne uprave Montenegro erlajnza (MA) juče su kazali Pobjedi da Air Montenegro nema pravo da brendira avione koristeći logo koji posjeća na „orla“ bivše nacionalne aviokompanije, te poručili da će u tom slučaju podnijeti novu tužbu protiv njih kojom će tražiti naknadu štete. B. D.

Milatović: Kriv je DPS Ministar ekonomije Jakov Milatović je kazao da se podaci na osnovu kojih je Heritidž fondacija odredila indeks ekonomskih Sloboda odnose ne drugu polovinu 2020. I prvu polovinu 2021. Godine. -Do devastacije je i došlo usljed (ne)rada mnogih DPS neznalica – tvitnuo je Milatović.

je postepeno postao konkurentniji i raznovrsniji. U izvještaju se navodi da je implementacija zakonskog okvira usvojenog 2006. godine za podsticanje privatizacije bila spora. Malo uspjeha je postignuto u diver-

sifikaciji izvan turizma, energetike i poljoprivrede. – Vlada nastavlja da subvencioniše strateški važna državna preduzeća u oblastima energetike, saobraćaja i turizma – dodaje se u izvještaju. S. P.

Plantaže se za transakciju sa Neksanom odlučile zbog finansijske stabilnosti naslijeđenih dugova

Tvrde da su rinfuz vino prodali po tržišnim cijenama

Bivša savjetnica direktora Aerodroma negira optužbe iz krivične prijave protiv nje

Administrativna zabrana ovjerena u redovnoj proceduri PODGORICA – Bivša savjetnica direktora Aerodroma CG Biljana Knežević tvrdi da nije tačno da je njen kredit koji je banka naplatila od firme odobren mimo procedure. Aerodromi su podnijeli krivičnu prijavu protiv Knežević i bivšeg direktora kompanije Milovana Đuričkovića zbog zloupotrebe položaja u vezi spornog kredita. CKB je zbog nevraćanja pozajmljenih 30 hiljada eura aktivirala garanciju firme na preostalioh 22,5 hiljada eura. - Pošto se napadi rukovodstva Aerodroma, zbog razotkrivanja njihovih zloupotreba, zasnivaju na izjavi službe finansija i bez provjere, dostavljam redovno ovjerenu i zavedenu administrativnu zabranu ACG iz 2006. godine, koju su potpisali direktor Đuričković i tadašnja, nažalost pokojna, finansijska direktorica Lenka Milačić – kazala je Knežević. Naglašava da revizorske kuće ni u jednom nalazu nijesu konstatovale bilo kakve nepravilnosti u poslovanju i finansijskim

transakcijama u koje je ona bila uključena. Nove napade, kako navodi, očekuje relaksirano

dodajući da u Aerodromima nijesu u stanju da prepoznaju prioritete u poslovanju.

Ona je ranije kazala da je CKB aktivirala mjenicu, jer je kasnila sa vraćanjem kredita zbog, nezakonitog umanjenja zarade za 50 odsto. Neke od njenih kolega su, kako je kazala, već naplatile štetu zbog toga od ACG, te očekuje da će i prvostepena presuda u njenu korist postati pravosnažna. Tvrdi da je odmah nakon aktiviranja mjenice od plate mjesečno počela da vraća dug kompaniji, od kojeg je ostalo još 12,9 hiljada eura. Navodi i da je aktuelni izvršni direktor Goran Jandreoski ponudio da sporazumom ponovo definišu ratu, ali još nije potpisan jer je ona na bolovanju. Objasnila je da je uslov za njen prelazak u Aerodrome 2003. bila kvalitetna finansijska ponuda, koja je uključivala i stambeni kredit od 70 hiljada eura, za koji plaća ratu od 250 eura. Osim spornog kredita od 30 hiljada, Knežević je kod banke pozajmila još 26 hiljada eura radi kupovine stana, koji je vratila. Knežević je podnijela krivične prijave protiv Aerodroma CG zbog, kako tvrdi, nezakonitog zaposlenja Petra Radulovića i Vladana Draškovića. Pred Osnovnim sudom u Podgorici traži poništaj odluka o njihovom imenovanju. M. Lk.

JEDAN OD PODRUMA PLANTAŽA: Šipčanik

PODGORICA - Odluka Plantaža da prodaju rinfuz vino sprovedena je apsolutno u skladu sa kompanijskim procedurama, na osnovu javno oglašenog poziva, saopšteno je juče iz te kompanije. Mediji su ranije objavili da su Plantaže prodale tri miliona litara rinfuz vina Neksanu nikšićkog biznismena Miodraga Dake Davidovića po 43 centa za litar, bez PDV-a. – Riječ je o viškovima zaliha rinfuz vina koja se, trenutno, ne mogu plasirati kroz paletu standardnih proizvoda, a čija prodajna cijena je definisana na osnovu tržišne cijene u toj kategoriji. Cijena rinfuz vina ove kategorije kvaliteta na svjetskom tržištu se kreće od 35 do 45 centi – kazali su iz Plantaža. U saopštenju kompanije se navodi da jedan od načina da se obezbijedi neophodna finansijska stabilnost jeste i odluka o prodaji viška zaliha nedovršene proizvodnje.

-Odluka o prodaji rinfuza nije donijeta u vrijeme redovnih poslovnih uslova i prilika, već je u korelaciji sa nezapamćeno teškim uslovima poslovanja, koje je uslovljeno naslijeđenim dugovima od 40 miliona eura – rekli su iz Plantaža. Istakli su da nije tačna informacija da je u zvaničnim procedurama za to isto vino kompaniji nuđeno 80 centi za litar. – Važno je i istaći da prodate količine neće biti realizovane na domaćem, kao ni na tržištima regiona i da time nije ugroženo poslovanje kompanije – tvrde iz Plantaža. Dodaju da je uprava kompanije fokusirana isključivo na odluke i aktivnosti koje treba da obezbijede neprekidan proces proizvodnje, neophodan oporavak i u krajnjem, dobar poslovni rezultat. - Ka tom cilju ujedinjeno djeluju vlasnici, menadžment i sindikat kompanije – poručeno je u saopštenju. S. P.

Ekonomija

Petak, 18. februar 2022.

Podaci Monstata o prosječnoj cijeni novogradnje za četvrti kvartal prošle godine

Prvi naš NFT projekat u turističke svrhe

Blago Crne Gore u tokenima

Kvadrat stana najskuplji na sjeveru U kondo hotelima se prodaju stanovi i apartmani za ekonomsko državljanstvo i ne postoji nijedan drugi razlog za takav rast cijena na sjeveru – rekao je Blagota Radović PODGORICA - Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 1,16 hiljada eura i veća je 15,3 odsto u odnosu na isti period 2020, pokazali su podaci Monstata. - Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Crnoj Gori manja je 2,8 odsto u odnosu na treći kvartal prošle godine - navodi se u saopštenju. Statističari su kazali da direktan uticaj na prosječnu cijenu kvadratnog metra stana u no-

vogradnji u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu prošle godine ima učešće prosječne cijene metra kvadratnog stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje. To učešće je, kako su objasnili, u posmatranom kvartalu bilo značajno manje u odnosu na isti period prethodne godine. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 1,23 hiljade eura. - U primorskom regionu je

PODGORICA - Tokeni će od sada predstavljati ljepote Crne Gore, kazali su Nikolina Kovačević i Stefan Stešević, koji rade na projektu koji će predstaviti Crnu Goru na tržištu NFT tokena.

Stanovi na sjeveru u okviru programa ekonomskog državljanstva

iznosila 1,37 hiljada eura, u središnjem regionu 610 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 1,4 hiljade eura - precizira se u saopštenju. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 1,21 hiljadu eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 550 eura. Vlasnik Zetagradnje Blagota

Prekinut postupak oko uvođenja stečaja u Vektru Jakić

Zahtjevom za izuzeće sudije protiv stečaja PODGORICA – Postupak po prijedlogu Uprave prihoda i carina (UPIC) da se u Vektru Jakić Dragana Brkovića uvede stečaj zbog duga od sedam miliona eura za koncesije za šume, prekinut je do daljnjeg, jer su iz ove kompanije tražili izuzeće sutkinje Privrednog suda Danijele Vukčević. Neposredno prije zaključenja rasprave, nakon što je sutkinja Vukčević odbila njihov zahtjev da se među dokaze uvrsti i kompletna dokumentacija oko reprograma poreskih potraživanja, iz kompanije su izrazili sumnju u njenu pristrasnost prema UPIC-u i podnijeli zahtjev za izuzeće, o kojem bi trebalo da odluči predsjednik suda Blažo Jovanić. Iz Vektre Jakić tvrde da je ve-

ći dio potraživanja UPIC-a obezbijeđen i traže da preciziraju iznos koji nije obezbijeđen, kako bi ga izmirili, dok iz UPIC-a nemaju namjeru da to učine, već će ga, kako se čulo na ročištu, precizirati u prijavi potraživanja ukoliko stečaj bude otvoren. Smatraju da bi UPIC eventualno mogao steći pravo razlučnog, ali ne i stečajnog povjerioca koji bi bio ovlašćen da traži stečaj, imajući u vidu da su stavili zalogu na njihovu imovinu. Ukazuju da ukidanjem rješenja o reprogramu, nalozi za prinudnu naplatu više nemaju pravnu snagu, zbog čega smatraju da ih je potrebno povući, posebno imajući u vidu da se zbog duga za koncesije, po tužbi države, već vodi parnični postupak. Iz Vektre Jakić navode da su se usagla-

sili sa Upravom za šume po pitanju količine drvne građe, ali ne i finansijskih obaveza, tvrdeći da im je obračunato više. Prema podacima iz izvještaja privremene stečajne upravnice Vere Peković, račun Vektre Jakić je u blokadi sedam godina na iznos od 19,7 miliona eura. Druga kompanija Brkovića, Vektra Boka, se na isti način, zahtjevom za izuzeće sudije Dragana Vučevića borila protiv stečaja koji takođe traži UPIC zbog nepoštovanja plana reorganizacije. Taj zahtjev je nedavno usvojio Jovanić, a predmet je dodijeljen sudiji Ivanu Kovačeviću, koji je ročište zakazao za danas. Izuzeće je traženo nakon što je sudija Vučević odbio više njihovih zahtjeva za odlaganje ročišta. M. Lk.

Kamioni Vektre Jakić

Radović ocijenio je da je to posljedica prodaje ekonomskih državljanstava. -U kondo hotelima se prodaju stanovi i apartmani za ekonomsko državljanstvo i ne postoji nijedan drugi razlog za takav rast cijena na sjeveru – rekao je Radović Pobjedi. Program ekonomskog državljanstva Vlada je produžila do kraja ove godine, a podrazumijeva ulaganje od 250 hiljada eura u nekretnine na sjeveru i 450 hiljada u nekretnine na jugu države. S. P.

NFT su vid kriptovalute koja omogućava da se razna umjetnička djela na različitim medijima i sajtovima ,,tokenišu“ i prodaju putem mehanizama digitalne trgovine. Ovi tokeni su zasnovani na Ethereum blockchain tehnologiji, ne mogu se zamijeniti nekom drugom vrijednošću i u tom smislu su jedinstveni. NFT tokenom se mogu smatrati digitalna umjetnička djela, poput grafika, slika, fotografija, muzičkih ostvarenja, dijelova u video igrama, čija je vrijednost izražena u itirijum (ethereum) ili bitkoin kriptovaluti čija se vrijednost kasnije prevodi u dolare. – ,,Treasure of Montenegro“ je kolekcija od 777 srećnih NFT tokena, a ono što ovu kolekciju takođe čini jedinstvenom je učešće 70 umjetnika iz Crne Gore i svijeta – rekla

je Kovačević, dodajući da projekat prati legenda o zemlji iz davnina, koju su samo srećnici imali prilike da vide i da se na prvi pogled zaljube. Mladi preduzetnici, kako su kazali Pobjedi, razvijaju Montenegro Luxury Association - brend za inovativnu promociju Crne Gore i turističke ponude visokog kvaliteta. Ovim brendom upravlja tim isto tako mladih i ambicioznih ljudi, koji zajedno stvaraju nešto potpuno novo na ovim prostorima – jedinstvenu NFT kolekciju koja će Crnoj Gori otvoriti novi prozor u svijet. – U prošloj godini su NFT digitalne umjetnine sa 50 američkih dolara dostigle vrijednost od 150.000 dolara u svega nekoliko sedmica. Prilikom svake kupovine se u itirijumu bilježi transakcija koja je javni dokaz da ste vi postali jedini vlasnik unikatnog NFT-a – kaže Stešević i objašnjava da NFT kolekcionari kupuju potencijal koji ta umjetnina u sklopu datog projekta može ostvariti u budućnosti, odnosno omogućiti im da je prodaju po višoj cijeni i zarade na razlici. N. K.

Kursna lista USD

1.13700

GBP

0.83493

JPY

130.84000

CHF

1.04660

AUD

1.57860

CAD

1.44390

Mapa blaga Crne Gore

Vlada usvojila prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja

Za mala preduzeća 5,2 miliona PODGORICA - Programima podrške koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici biće obezbijeđeno 5,2 miliona eura za unapređenje poslovanja mikro, malih i srednjih preduzeća, zanatlija i razvoj prerađivačke industrije. Ovim paketom, kako je saopšteno iz Ministarstva ekonom-

skog razvoja, predviđen je veći procenat bespovratne podrške za firme iz manje razvijenih opština, posebno sa sjevera, kao i jednostavnije procedure za prijavu. - Početkom marta biće raspisani javni pozivi za učešće u svim programima koji će sadržati osnovne informacije, uslove i

Građevinskim inspektorima zarada može biti uvećana 30 odsto

se da se u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dodatak na zaradu u visini do 30 odsto osnovne zarade može se odrediti za obavljanje poslova na radnim mjestima: rukovodioca Direkcije za licence, registar i drugostepeni postupak, glavnog urbanističko-građevinskog inspektora, urbanističkograđevinskog inspektora I, urbanističko-građevinskog inspektora II i urbanističkograđevinskog inspektora III.

Vlada je donijela odluku o dopuni odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima. Usvojenim aktom omogućava

način podnošenja prijave, rokove i ostale relevantne informacije – rekli su iz ovog ministarstva. Navode da su programu za unapređenje konkurentnosti dodali dvije programske linije za internacionalizaciju preduzeća i nabavku opreme velike vrijednosti, a da budžet za svih osam linija iznosi četiri miliona eura. Ostale linije namijenjene su početnicima u biznisu kojima će, pored preduzetničke edukacije, tehničke podrške za izradu biznis planova i mentorstva, biti omogućena i dio bespovratne finansijske podrške. Za razvoj zanatstva ove godine su predvidjeli 200 hiljada eura podrške po principu refundacije, a aplikanti maksimalno mogu biti podržani sa 12 hiljada eura. Sa milion eura planiraju da podstaknu razvoj prerađivačke industrije, a najavljuju da će obezbijediti bespovratnu podršku za dio troškova nabavke proizvodne opreme. R. E.

Društvo

Petak, 18. februar 2022.

OPUŠTANJE: Lokali rade do 1 sat uz muziku, obavezne kovid potvrde

Pravna zastupnica RTCG Saša Vukotić uputila demanti

podnesku nijesu Imunizovano samo Unavedene godine radnog iskustva 34 odsto građana Markovića

PODGORICA – Broj novooboljelih u posljednje dvije sedmice manji za oko 54 odsto u odnosu na prethodne dvije nedjelje, a nadležni nadležni nijesu zadovoljni brojem doza koje građani primaju - rekao je na konferenciji za novinare direktor Instituta za javno zdravlje (IJZCG) dr Igor Galić. - Bez obzira na ovaj podatak, dnevni nivo obolijevanja je i dalje visok tako da opuštanja ne treba da bude - naglasio je on. Na pitanje Pobjede koliko je u ovom momentu propisno imunizovanih građana, što je važan podatak jer medicinari konstantno govore da su preminuli od posljedica kovida ili nevakcinisani ili da nijesu primili buster dozu, Galić je odgovorio da je „propisno imunizovano 34 odsto stanovništva, odnosno 40 odsto odraslog stanovništva“. Crna Gora sprovodi najveći broj testiranja u regionu na 1.000 stanovnika, što ukazuje na dobar nadzor nad pandemijom. - Kada poredimo podatke u posljednjih sedam dana o broju novooboljelih na milion stanovnika, Crna Gora se nalazi iza većine razvijenih zemalja Evrope kao što su Danska, Island, Holandija, Austrija, Italija, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Hrvatska i druge – rekao je on. Istakao je da je preko 80 odsto preminulih pacijenata bilo nevakcinisano. On je kazao da ukoliko je građanima isteklo više od pet ili šest mjeseci od posljednje doze, treba da prime buster, a razlog za to je da zemlje sa visokom incidencijom u ovom

PODGORICA – Na tekst ,,Markoviću osporavaju radno iskustvo, koje nema ni Raonić“, koji je u Pobjedi objavljen u srijedu, reagovala je pravna zastupnica RTCG, advokatica Saša Vukotić. Ona je demantovala navode da je u Osnovnom sudu osporila Markovićev osnov za tužbu, jer nije ispunio uslove koji su bili definisani konkursom, a odnose se na godine radnog iskustva u visokoj stručnoj spremi. - Navedena informacija je neistinita, jer u podnijetom podnesku advokatica nigdje ne navodi godine radnog iskustva gospodina Nikole Markovića, već je ovo slobodan zaključak novinara ili redakcije, a koji zaključak su donijeli umjesto suda – napisala je advokatica Vukotić u demantiju. R. D.

REAGOVANJE: Fond PIO saopštio da, prema matičnoj evidenciji, ukupan staž Milivoja Katnića iznosi preko 40 godina

Igor Galić

Broj hospitalizovanih u padu 30 odsto U Crnoj Gori na bolničkom liječenju trenutno se nalaze 182 pacijenta, što je 30 odsto manje u odnosu na dvije sedmice ranije, kazala je direktorica KCCG Ljiljana Radulović. U KCCG, gdje se nalaze najteži pacijenti iz cijele države, liječe se 53 kovid pacijenta. Njih 20 je, kaže Radulović, životno ugroženo. – Svi, osim jednog, imaju značajna prethodna oboljenja i svi su, sem jednog, nevakcinisani ili im je prošlo više od šest mjeseci od druge doze vakcine. Samo jedan od njih je mlađi od 40 godina. Dvoje pacijenata su u uzrasnoj grupi od 65 do 70 godina, a ostali su stariji – saopštila je Radulović.

trenutku relaksiraju mjere, a to je moguće usljed velikog obuhvata vakcinacijom. Istakao je da nevakcinisana osoba zarazi devet ljudi, a vakcinisana prenese zarazu na četiri osobe. Naveo je da ne smijemo imati lažnu nadu da se od omikrona ne umire. – Više od 200 ljudi je premi-

nulo od početka januara od tog soja – istakao je Galić.

POSTKOVID SINDROM

Na konferenciji je bilo riječi i o postkovid sindromu, a Galić je naveo da „niko ne može da predvidi kakve će posljedice da uslijede nakon kraja pandemije“. Direktorica KCCG Ljiljana

Radulović kaže da korona najviše utiče na kardio sistem i autoimune bolesti. – Svjesni smo da ćemo u Internoj klinici i na Odjeljenju za neurologiju imati potrebu da oformimo odjeljenje koje će se baviti posljedicama kovida – najavila je ona. Kazala je da će se na kraju pokazati da su respiratorne posljedice koje korona ostavlja na pacijente zapravo manje „u odnosu na vaskularna i imunološka dešavanja koja ćemo imati kao posljedicu kovid infekcije“.

OPUŠTANJE

Na konferenciji je saopšteno da ugostitelji mogu da organizuju rad u periodu od sedam sati do jedan sat poslije ponoći, uz kovid potvrde te da više nema ograničenja za muziku. Dozvoljeno i primanje saučešća i obavljanje sahrana uz prisustvo najviše do 50 osoba i obavezno pridržavanje osnovnih epidemioloških mjera. K. J.

Programska direktorica CZIP-a Ksenija Medenica najavila

Od proljeća muzej za posjetioce na Solani PODGORICA – Na Ulcinjskoj solani se adaptira izložbeni prostor u kome će biti izloženo bogatstvo biodiverziteta ovog područja, a otvaranje muzeja je planirano za april - najavila je Ksenija Medenica, programska direktorica Centra za prou-

čavanje i zaštitu ptica. Solana bilježi sve veći broj posjetilaca, a kako je Pobjedi kazala Medenica, tu se ranije nalazio muzej, međutim došlo je vrijeme za renoviranje i obogaćivanje sadržaja. - Centar za zaštitu i proučavanje ptica, u saradnji sa Dr

Adaptacija izložbenog prostora budućeg muzeja

Martin Schneider Jacoby Association, trenutno radi na uređenju enterijera i pripremi izložbe, tj. postavke koja će na najbolji način predstaviti bogatstvo biodiverziteta ovog parka prirode – najavila je ona. Najkarakterističnije vrste biće predstavljene u vidu skulptura u prirodnoj veličini, koje je izradio španski umjetnik Pako Ventura. Kako je Pobjedi ranije kazao međunarodni ekspert za zaštićena područja Goran Gugić, koji je angažovan za projekat Solane, objekti koji već postoje na ovom području su urušeni i prijete da ugroze posjetioce. On smatra da se to mora hitno sanirati i početi proizvodnja soli koja je bitna za opstanak ptica. Međutim, kako je to velika investicija

potrebno je obezbijediti pomoć međunarodnih donatora. Za to je neophodno da budu riješeni imovinsko-pravni odnosi, da bude uspostavljena upravljačka struktura i plan upravljanja. - Stari objekti su veliki sigurnosni problem i kada uspostavimo sistem posjećivanja o tome moramo voditi brigu. Ljudi mogu neovlašćeno da uđu u te zgrade i hale koje su u lošem stanju i opasno je objasnio je Gugić. On je kazao da je politička situacija zaustavila proces, jer treba obaviti zajednički sastanak. Smatra da će se Vlada brzo formirati, a u međuvremenu Gugić će se baviti analizom plana upravljanja koji je već donijela Opština Ulcinj, a za koji misli da je dobra podloga. N. K.

Imao je sve podatke kada je primio rješenje PODGORICA – Stručna služba Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Crne Gore je reagovala povodom teskta „Za samo jedan dan pribavili Katnićevu dokumentaciju koju nijesu mogli za pet mjeseci“, koji je Pobjeda objavila juče. Oni su istakli da je rješenjem Fonda PIO Crne Gore (broj 1327168/3 od 23. 11. 2021. godine) a po zahtjevu gospodina Milivoja Katnića, utvrđeno da su u matičnu evidenciju Fonda PIO Crne Gore za imenovanog unijeti podaci o stažu osiguranja, zaradama, naknadama zarada, odnosno osnovicama osiguranja ostvarenim u periodima za koje je navedena evidencija u nadležnosti Fonda PIO Crne Gore. - Važno je napomenuti da u matičnoj evidenciji Fonda nije evidentiran staž osiguranja ostvaren u svojstvu profesionalnog vojnog lica prije 15. 8. 2007. godine, jer je utvrđivanje istog u nadležnosti Ministarstva odbrane, s obzirom na to da je članom 215b Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano da podatke o stažu osiguranja, zaradi i naknadi zarade za vojne osiguranike, ostvarene po propisima koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona, Fondu obezbjeđuje organ državne uprave nadležan za poslove odbrane. Imajući u vidu navedeno, jasno je da se ne radi o nemogućnosti Fonda da pribavi podatke od Ministarstva odbrane (isti su pribavljeni aktom Ministarstva odbrane Crne Gore broj 15- 105/21-4654 od 10. 6. 2021. godine), već o proceduri unosa (evidencije) podataka Ministarstva odbrane u matičnu evidenciju Fonda, kojom je propisano da se navedeno vrši tokom sprovođenja postupka za ostvarivanje prava na penziju, koji se pokreće na osnovu ličnog zahtjeva osiguranika. Shodno navedenom, predmet-

nim rješenjem je odbijen zahtjev za utvrđivanje (evidenciju) ukupno ostvarenog staža osiguranja, zbog dvije činjenice: prva je da je dio staža osiguranja ostvaren u svojstvu profesionalnog vojnog lica prije 15. 8. 2007. godine, te je isti u nadležnosti Ministarstva odbrane, a druga da gospodin Katnić nije podnio zahtjev za ostvarivanje prava na penziju. Međutim, gospodinu Katniću su u obrazloženju ovog rješenja navedeni svi podaci o stažu koji se vodi kod Ministarstva odbrane, te je imenovani u momentu prijema rješenja imao sve tražene podatke. Imenovani je u periodu prije 15. 8. 2007. godine vršio službu u Vojsci u svojstvu profesionalnog vojnog lica i u tom periodu ostvario beneficirani staž utvrđen na osnovu akta Ministarstva odbrane broj 15105/21 -4654 od 10. 6. 2021. godine koji je ranije pribavljen u upravnom postupku, tako da sa ažuriranim podacima u matičnoj evidenciji Fonda PIO Crne Gore ukupan staž imenovanog iznosi preko 40 godina. Prema tome, ukupan staž osiguranja utvrđen je na osnovu ranije ažuriranih podataka u matičnoj evidenciji Fonda PIO Crne Gore, tj. na osnovu službene evidencije i isto tako ranije pribavljenog akta organa državne uprave nadležnog za poslove odbrane, koji Fondu PIO Crne Gore potvrđuje vojni staž. Napominjemo da apsolutno nema razlike u podacima koji su gospodinu Katniću bili dostavljeni u novembru 2021 . godine i podacima dostavljenim Tužilačkom savjetu, kao i da će staž ostvaren u svojstvu profesionalnog vojnog lica biti unijet u matičnu evidenciju Fonda shodno propisanim procedurama, odnosno nakon podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju – piše u reagovanju Stručne službe Fonda PIO. R. D.

U fokusu

Petak, 18. februar 2022.

Smijenjeni specijalni državni tužilac tvrdi da je Fond PIO prikrio stvarne činjenice, a da je Tužilački savjet prekoračio ovlašćenja

RUŠENJE SISTEMA: Tužilački savjet donio odluku o pr tužilaca, za GST-a upravni postupci traju, a informacije i

Milivoje Katnić

PODGORICA - Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ocijenio je kao do sada nezabilježenu prevaru i zloupotrebu službenog položaja obavještenje koje je Fond penzijskog i invalidskog osiguranja prije dva dana dostavio Tužilačkom savjetu u vezi njegovog staža osiguranja i uopšte penzijskog staža specijalnog državnog tužioca. Fond se u tom obavještenju poziva na akt Ministarstva odbrane od 10. juna 2021. godine, prema kojem je utvrđeno da je u periodu od 1. januara 1993. godine do 11. marta 2005. godine obavljao službu u Vojsci u svojstvu profesionalnog vojnog lica i u tom periodu ostvario beneficirani radni staž sa stepenom uvećanja 12/15 i 12/16 što ukupno iznosi 15 godina i sedam mjeseci, te da ukupno ima 41 godinu i četiri mjeseca staža osiguranja. Kazao je da se pravo na starosnu penzij ne ostvaruje na osnovu penzijskog staža i da je definicija mnogo šira od staža koji je potrebno da se ispuni za ostvarivanje starosne penzije. – Da bi bilo koji osiguranik, pa i ja, stekao uslove za ostvarivanje starosne penzije, moram da ostvarim, a na osnovu čl. 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, odnosno da navršim 66 godina života i najmanje 15 godina osiguranja, što ja nijesam ispunio ili drugi uslov da navršim 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. Ja sam ispunio 61 godinu života, ali nijesam ispunio 40 godina staža osiguranja, jer na današnji dan imam 36 godina, 5 mjeseci i 16 dana staža osiguranja – naveo je Katnić.

TS BEZ OVLAŠĆENJA

On je obrazložio da prije svega Tužilački savjet nije ovlašćen da podnosi zahtjeve Fondu za dostavljanje podataka o tužiocima i njihovom kretanju u službi, te da li su ispunili uslove za ostvarivanje starosne penzije. Dostavljanjem takvog zahtjeva je, prema Katniću, postupljeno suprotno čl. 105 Zakona o državnom tužilaštvu. Njime se, pojašnjava, navedeno da rukovodioci tužilaštava obavještavaju TS vezi ispunjenja uslova državnih tužilaca u tom tužilaštvu. Suprotno tome, TS je protivno

zakonu preuzeo ovlašćenja kako rukovodilaca osnovnih, tako i rukovodilaca viših državnih tužilaštava, glavnog specijalnog tužioca, vrhovnog državnog tužioca, odnosno sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, smatra Katnić. Katnić je saopštio da je 27. maja 2021.godine podnio zahtjev Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja da mu izda uvjerenje o iznosima uplaćenih doprinosa tom fondu i to: posebno po osnovu staža osiguranja, odnosno osnovici osiguranja, a posebno po osnovu staža sa uvećanim trajanjem (beneficirani staž), za vremenski period od 1. 9. 1985. godine do 11. 3. 2005. godine, i to pojedinačno za svaku godinu. - Na osnovu tog zahtjeva, Fond je donio uvjerenje br. 05-269 od 11. 6. 2021.godine, gdje između ostalog navodi da ,,ovaj organ, nakon provedenog postupka kontrole uplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, iz izvorne finansijske dokumentacije, a na osnovu akta 15-105/21-4654 od 10. 6. 2021. godine Ministarstva odbrane ne može iskazati pojedinačni obračun iznosa doprinosa za staž osiguranja i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem za period 1. 9. 1985. godine do 11. 3. 2005. godine“. Ovo je uvjerenje donijeto na osnovu akta Ministarstva odbrane koje su vam dostavili. Prema njegovim riječima, jasno je bilo da ako ne mogu da utvrde pojedinačno koliko je (a očigledno je da nije) uplaćeno doprinosa za beneficirani staž, onda se ne može ni primijeniti, pa i ovako protivustavna i diskriminatorska norma vezana za beneficirani staž. Nakon toga je, vezano za njegovo ispunjenje uslova za starosnu penziju, podnio 24. 6. 2021. godine Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja - PJ Podgorica zahtjev za utvrđivanje efektivnog staža osiguranja i staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. Fond je, navodi, po njegovom zahtjevu, otvorio upravni postupak na osnovu gdje su izvedeni brojni dokazi, uključujući podaci iz akta Ministarstva odbrane od 10. 6. 2021. godine. – Pošto se radilo o rješenju u kome su navedeni potpuno netačni podaci, a na osnovu prihvatanja akta Ministarstva odbrane od

10. 6. 2021. godine kao dokaza, podnio sam kao stranka Ministarstvu finansija i socijalnog staranja kao drugostepenom organu, povodom koje žalbe je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja donijelo rješenje br.16-0402-13-27168/2 od 4. 10. 2021. godine kojim je zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ukinulo predmetno rješenje Fonda od 25. 8. 2021. godine i predmet vratilo na ponovni postupak, kada je drugostepeni organ prvostepenom organu dao upute kako da postupi – kazao je Katnić.

PRIKRIVANJE ČINJENICA

Prema njegovim riječima, nakon toga Fond donosi rješenje br.1327168/3 od 23. 11. 2021. godine gdje ne može da utvrdi Katnićev cijelokupan staž osiguranja i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, „već samo staž za period od 1. 9. 1985. godine do 1. 1. 1993. godine i od 11. 3. 2005. godine do momenta donošenja rješenja“, a za ostatak ga upućuju da to utvrdi u Ministarstvu odbrane. – Dakle, rješenje koje je sad navedeno, dakle br.13-27168/3 od 23. 11. 2021.godine je jedino rješenje koje egzistira u pravnom poretku u pogledu mog staža osiguranja i staža osiguranja sa uvećanim trajanjem i koje vam je jedino Fond mogao dostaviti. Kako je saopštio, postavlja se pitanje zašto Fond ne dostavlja jedino što ima i može - predmetno rješenje od 23. 11. 2021. godine. - Ovo rade isključivo da bi prikrili stvarne činjenice, a to je da nije utvrđeno da sam ispunio uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, pa idu i dalje u apokrifnim ponašanjima, sve daju javnosti na uvid da bi ista lakše „progutala“ nezapamćene zloupotrebe i nezakonitosti – kazao je on. Katnić je naveo da je, kako bi u skladu s pravom utvrdio staž osiguranja kao i beneficirani staž, podnio zahtjev Ministarstvu odbrane za sprovođenje upravnog postupka. Ministarstvo odbrane je, kaže, ignorisalo njegov zahtjev dok se nije pritužbom obratio zaštitniku ljudskih prava i sloboda, koji je utvrdio da mu je takvim postupanjem Ministarstva odbrane povrijeđeno pravo na pristup sudu, zajamčeno odredbom čl. 32 Ustava Crne Gore i odredbom čl. 6 st. 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih sloboda i osnovnih sloboda. - Onda je pokrenut upravni postupak br.14-810/21-9517, u kome je zadnje ročište, zakazano za 7. 2. 2022. godine, odloženo na neodređeno vrijeme od strane Ministarstva odbrane zbog „nepredviđenih okolnosti izazvanih epidemiološkom situacijom“,te je navedeni upravni postupak i dalje u toku. I. P.

PODGORICA - Tužilački savjet utvrdio je juče prestanak funkcija ostvarivanjem prava na starosnu penziju glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću kao i tužiocima Radmili Ćuković, Vesni Jovićević, Suzani Milić, Oliveri Ražnatović, Milici Rmandić, Milivoju Tomčiću, Božidarki Gačević, Hajranu Kalaču i Ferihi Muratović.

Protiv razrješenja tužilaca, od 11 članova Savjeta, bile su samo tužiteljke Đurđina Nina Ivanović i Sanja Jovićević, dok je član TS-a iz reda uglednih pravnika Siniša Gazivoda izuzet od odlučivanja o statusu Katniću. Njegov zahtjev za izuzimanje članova Savjeta advokata Miloša Vuksanovića i predstavnika NVO sektora Steva Muka i Vlade Andreja Milovića je odbijen, kao i zahtjev za prekid postupka do okončanja upravnog postupka koji Katnić još uvijek vodi prema Ministarstvu odbrane i Fondu PIO.

SUMNJA

Tužiteljka Sanja Jovićević je više puta tokom sjednice isticala da sumnja u tačnost podataka koje je dostavio Fond PIO kada se sagledaju činjenice da traju upravni postupci i da su rješenja Fonda PIO poništena od drugostepenog organa - Ministarstva finansija i socijalnog staranja. - Minimum naše ozbiljnosti bi bio da se ovi podaci provjere. Sumnjam da iza svega ovoga stoje neki drugi motivi - kazala je Jovićević. Ona je tokom diskusije kazala da akti koje su dobili od Fonda PIO, na osnovu poređenja sa dokumentacijom koju su dostavili tužioci i tužiteljke, ukazuju na određene nepravilnosti i ozbiljnu sumnju u njihovu tačnost. - Lica o čijim sudbinama danas odlučujemo dostavila su dokumentaciju koja govori nešto drugo od onoga što govore dokumenta Fonda PIO. U obavezi smo da utvrdimo istinu - kazala je Jovićević Članovi Savjeta iz reda uglednih pravnika insistirali su na

D. MIJATOVIĆ

Katnić: Nezabilježena Katnić razriješe prevara i zloupotreba službenog položaja

Sa jučerašnje sjednice Tužilačkog savjeta

Minimum naše ozbiljnosti bi bio da se ovi podaci provjere. Sumnjam da iza svega ovoga stoje neki drugi motivi – kazala je tužiteljka Sanja Jovićević koja je više puta isticala da sumnja u tačnost podataka koje je dostavio Fond PIO. - Ne želim da vjerujem da nas neko iz Fonda PIO dovodi namjerno u zabludu, jer to sa sobom povlači krivičnu odgovornost - kazao je Stevo Muk. Andrej Milović kazao je da TS ne može da sudi i da se akti Fonda PIO moraju pretpostaviti kao istiniti tome da TS nije sud i da ne mogu utvrđivati činjenice, te da je u ovoj situaciji Fond PIO taj, u figurativnom smislu, koji je u ulozi suda. Milović je kazao da TS ne može da sudi i da se akti Fonda PIO moraju pretpostaviti kao istiniti, a da tužioci koji smatraju da ti podaci nijesu tačni imaju pravne procedure kojima se to dokazuje, insistirajući da ,,TS nije organ koji o tome može i treba da odlučuje“. Stevo Muk je ocijenio da se

stvara teorija zavjere i da se javnosti predstavljaju ,,alternativne činjenice“, što je termin koji je koristio bivši američki predsjednik Donald Tramp. - Ne želim da vjerujem da nas neko iz Fonda PIO dovodi namjerno u zabludu, jer to sa sobom povlači krivičnu odgovornost - kazao je Muk i dodao da im ostaje samo da činjenice koje je dostavio Fond PIO konstatuju. Sanja Jovićević je, odgovara-

Potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu poručio da ni n

Abazović: Katnić neka se žali

PODGORICA – Potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je, na vanrednoj konferenciji za medije, da razrješenjem Milivoja Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca borba protiv organizovanog kriminala i korupcije konačno dobija smisao. – Tužilački savjet može da donese odluku. Ako gospodin Katnić nije zadovoljan, postoje drugi organi kojima se može žaliti. Ono što važi za druge

građane, važi i za Katnića. Ako Milivoje Katnić misli da treba da bude iznad zakona, jer ga podržavaju neki mediji, neki političari i neki ljudi iz podzemlja, onda imamo konstrukcionu grešku i ne želim da joj dajem značaj. Za Katnićevo penzionisanje su glasale i njegove kolege – naveo je Abazović. On je ka-

zao da su „sudije poslate prije pola godine u penziju i da tada niko nije dizao buku“, odgovarajući na pitanje da li su ispoštovane procedure budući da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja kao drugostepeni organ poništilo odluku Fonda PIO o penzionisanju Katnića. Podjsetimo da se deset crnogorskih Dritan Abazović sutkinja Vrhovnog su-

U fokusu

Petak, 18. februar 2022.

restanku mandata za deset iz Fonda PIO nepouzdane

Izdvojeno mišljenje članica Tužilačkog savjeta, državnih tužiteljki Đurđine Nine Ivanović i Sanje Jovićević

Puko jezičko tumačenje en funkcije pretvorilo pravo u obavezu

jući Muku, kazala da nije iznijela tek tako sumnju u tačnost podataka, već da to cijeni na osnovu relevantne dokumentacije koje su dostavile njene kolege tužioci.

DISKRIMINACIJA

Članica Savjeta Tatjana Begović, iz reda tužilaca, iznijela je stav da je tumačenje Zakona o PIO da se koleginice tužiteljke sa navršenih 64 godine šalju u starosnu penziju diskriminatorsko. Međutim, i pored ovog izrečenog stava Begović je na kraju glasala za sve odluke o prestanku funkcija koleginicama i kolegama. Advokati Borivoje Đukanović i Filip Jovović bili su stava da TS mora samo da sprovede normu iz Zakona o PIO, te da ne mogu raspravljati i odlučivati o tome da li je norma diskriminatorska ili ne. Đurđina Nina Ivanović je rekla da se neće prikloniti većini koja će, kako je kazala, očigledno glasati za razrješenje sa funkcija tužiteljki i tužilaca. - Ostaću dosljedna stavovima tužilačke organizacije i prijedlogu za ocjenu ustavnosti Zakona o državnom tužilaštvu, uz žaljenje što Ustavni sud do dan-danas nije donio

odluku o tome - kazala je ona. - Posljedicama primjene i tumačenja zakona, što se tiče naših koleginica, prekinuće im se funkcija samo iz jednog razloga - zato što su žene - kazala je ona i pitala kolege iz reda uglednih pravnika, koji insistiraju na pukoj primjeni norme, zašto su spremni da ignorišu odredbe Ustava, Suda za ljudska prava i međunarodne konvencije.

DANAS KONKURS ZA GST

Zbog hitnosti postupka za izbor novog GST, Tužilački savjet je odlučio da danas raspiše javni konkurs za izbor novog čelnika Specijalnog državnog tužilaštva. Konkurs će, nakon odluke većine članova Savjeta, a na insistiranje Andrije Milovića, biti objavljen bez prethodno usvojenog plana slobodnih radnih mjesta tužilaca, iako je predsjednica Jovanović ukazala da procedura prvo nalaže njegovo donošenje. Savjet je donio i odluku o izboru državne tužiteljke Danke Ivanović-Đerić za disciplinsku tužiteljku, dok je za njenu zamjenicu izabrana državna tužiteljka Tanja Nišavić. D.MIHAILOVIĆ

PODGORICA - Članice Tužilačkog savjeta, državne tužiteljke Đurđina Nina Ivanović i Sanja Jovićević iznijele su izdvojeno mišljenje povodom jučerašnje odluke Tužilačkog savjeta da se konstatuje prestanak funkcije državnim tužiocima. One su iznijele pravni stav u odnosu na primjenu člana 103, tačka 3 Zakona o državnom tužilaštvu, jer ignorisanje pravnih normi, kako navode, ima samo jednu direktnu posljedicu - a to je da se pravo na starosnu penziju iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju pretvori u obavezu. – Ostajući dosljedne stavovima državno- tužilačke organizacije i stavovima Udruženja državnih tužilaca iskazanim u prijedlogu za ocjenu saglasnosti odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima i zastupajući zaključke sa proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, održane 16. februara 2022. godine, te svojim profesionalnim stavovima, na današnjoj sjednici Tužilačkog savjeta nijesmo podržale odluku da se konstatuje prestanak funkcije državnim tužiocima koji, na osnovu dostavljenog dopisa Fonda PIO, navodno ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Kao državni tužioci obavezni smo da se pridržavamo Ustava i zakona. Shodno odredbi čl. 9 Ustava Crne Gore, sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka čine potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšte prihvaćena pravila međunarodnog prava, koji imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva. Pravo na starosnu penziju u

Takva odluka u direktnoj je suprotnosti sa čl. 14 Evropske konvencije o ljudskim pravima i Protokolom br. 12 uz Evropsku konvenciju, te u suprotnosti sa Konvencijom o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena iz 1981. godine

smislu čl. 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju je lično „pravo“, a ne „obaveza“ i ono se ostvaruje na zahtjev osiguranika. Niža starosna granica u pogledu sticanja prava na starosnu penziju za osiguranike žene (64) godine u odnosu na muškarce (66 godina) predstavlja jednu vrstu pozitivne mjere u odnosu na žene, jer im daje mogućnost da pravo na starosnu penziju mogu ostvariti u mlađoj životnoj dobi u odnosu na muškarce. Sada, odlukom Tužilačkog savjeta se ta povoljnost koju imaju žene kod sticanja prava na starosnu penziju pretvara u obavezu prestanka funkcije, jer se pripadnost polu koristi kao negativna mjera kojom se ženama prekida funkcija, što je svojevrsno kažnjavanje nosilaca tužilačke funkcije po polnoj pripadnosti. Istovjetna je situacija i sa primjenom odredbe čl. 18 istog zakona, po kojoj se pravo na beneficirani radni staž, kao pozitivna mjera prema određenoj kategoriji lica koja im daje pravo da mogu tražiti raniji odlazak u penziju, sada pretvara u imperativni osnov za prestanak funkcije državnog tužioca, pa smatramo da nijesu ispunjeni uslovi ni za konstatovanje prestanka funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Isti stav imamo i u odnosu na čl. 17 st. 2 navedenog zakona. U odnosu na konkretnu odluku Tužilačkog savjeta da konstatuje prestanak funkcije državnim tužiteljkama, koje imaju najmanje 15 godina staža osiguranja, iz razloga što su navršile 64 godine života i što su žene, iako nijesu podnijele zahtjev za ostvarivanje prava na

U odnosu na sticanje uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju glavnom specijalnom tužiocu, obavještenje dostavljeno od Fonda PIO je nejasno i neprecizno i ne sadrži valjane podatke

nakon smjene sudija niko nije dizao buku

ako je nezadovoljan da, Višeg suda, Privrednog suda, Višeg suda za prekršaje... obratilo Delegaciji EU povodom, kako u navele „ponižavajuće odluke Sudskog savjeta kojom im je nezakonito konstatovan prestanak sudijske funkcije. Abazović je istakao da protiv Katnića nema ništa lično, ali da svi žele da vide novog glavnog specijalnog tužioca koji će se odlučno suprotstaviti organizovanim kriminalnim grupama i onima koji Crnu Goru žele da drže u prošlosti. Kazao je i da vjeruje i da će

Brisel brzo konstatovati da je vladavina prava u Crnoj Gori počela da funkcioniše. Upitan da li očekuje da će nova većina postići konsenzus za izbor VDT-a i članova Sudskog savjeta, Abazović je kazao da je to njegova namjera. – Spadam u grupu ljudi koja vjeruje da se i to može postići. Kada govorimo o 49 ili 54 poslanika, to nije priča je li to DPS ili DF ili Ura. To je nebitno. Svaki građanin mora da zna – ako želimo više pravde moramo doći to tog broja – naglasio je Abazović. Ž. ZVICER

Sanja Jovićević i Đurđina Nina Ivanović na jučerašnjoj sjednici

starosnu penziju, predstavlja pravno nasilje i flagrantno kršenje ustavnog načela zabrane svake posredne ili neposredne diskriminacije po bilo kom osnovu — čl. 8 Ustava i kršenje odredaba čl. 2 st. 2 i st. 3 Zakona o zabrani diskriminacije. Takva odluka u direktnoj je suprotnosti sa čl. 14 Evropske konvencije o ljudskim pravima i Protokolom br. 12 uz Evropsku konvenciju, te u suprotnosti sa Konvencijom o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena iz 1981. godine. U odnosu na sticanje uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju glavnom specijalnom tužiocu, obavještenje dostavljeno od Fonda PIO je nejasno i neprecizno i ne sadrži valjane podatke u smislu čl. 61 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, posebno imajući u vidu činjenicu da se upravo u vezi ključnih činjenica neophodnih za utvrđivanje sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju vode upravni postupci pred Fondom PIO i Ministarstvom odbrane. Potvrdu naših stavova nalazimo u brojnim presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Evropskog suda u Luksemburgu. Primjera radi, upućujemo na odluku Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na slučaj kada je Mađarska pokušala da snizi starosnu granicu za odlazak u penziju sudija, tužilaca i notara gdje je Evropski sud zaključio da to predstavlja neopravdanu diskriminaciju po starosnoj dobi. U presudi Evropskog suda pravde u predmetu Komisija protiv Poljske, u paragrafu 136 navedeno je: da je Republika Poljska Zakonom kojim je uvela različitu starosnu granicu za penzionisanje muškaraca i žena sudija redovnih sudova i Vrhovnog suda ili javnih tuži-

laca prekršila svoje obaveze iz čl. 157 Zakona Evropske unije. Suviše su neozbiljna i pravno neutemeljena i apsolutno nemaju uporište u principima vladavine prava, navodna opravdanja donosilaca današnje odluke Tužilačkog savjeta da se državnim tužiocima morao konstatovati prestanak funkcije ,,jer tako piše u zakonu“. Postavljamo pitanje: zašto se ignorišu odredbe Ustava, odredbe evropskih konvencija i stavovi Evropskog suda za ljudska prava, a obavezni smo da radimo po Ustavu i znamo da potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva. Primjena zakonske odredbe čl. 103 Zakona o državnom tužilaštvu, pri ignorisanju navedenih pravnih normi koje imaju višu pravnu snagu od zakona, ima samo jednu direktnu posljedicu, a to je da se pravo na starosnu penziju iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju pretvori u obavezu i da državnim tužiocima prestane funkcija, pri čemu državnim tužiteljkama funkcija prestaje ranije nego državnim tužiocima, jer su različitog pola. Stav koji je zastupala većina članova Tužilačkog savjeta, da se zakon mora primijeniti „kakav god da je“, osporavali smo jezičkim, teleološkim, logičkim i sistemskim tumačenjem odredbe čl. 103 Zakona o državnom tužilaštvu, o čemu smo iznijele svoje pravne stavove potkrijepljene pravnom dokumentacijom. Potvrda našeg stava da se u tumačenju i primjeni ove zakonske norme, osim naravno Ustava, morala primijeniti Evropska konvencija o ljudskim pravima, naročito na način kojim se ne krši zabrana diskriminacije, sadržana je u presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu ,,Pudarić protiv Bosne i Hercegovine“. Stavovi iz ove presude upravo su isticani na prekjučerašnjoj proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva kao stavovi koje smo dužni da poštujemo u tumačenju i primjeni zakona. Na osnovu svega iznijetog smatramo da će primjena sporne zakonske norme, pukim jezičkim tumačenjem, dovesti do diskriminacije državnih tužilaca na osnovu pola i do diskriminacije profesije. Kršenje prava i načela Konvencije o ljudskim pravima i Ustava Crne Gore moglo bi dovesti do obavezne naknade materijalne i nematerijalne štete – napisale su članice Tužilačkog savjeta, državne tužiteljke Đurđina Nina Ivanović i Sanja Jovićević. J. M.

10 Hronika

Petak, 18. februar 2022.

Nastavljeno suđenje Mariju Miloševiću, Vukanu Vujačiću i Igoru Mašanoviću

Švedska policija traga za Rožajkom

Odbrana tražila od tužioca da odustane od dokaza koji nemaju veze sa ubistvom Đuričkovića Kalač nestala na putu do Amela Kalač

PODGORICA – Odbrana Marija Miloševića, Vukana Vujačića i Igora Mašanovića juče je sudiji Višeg suda Predragu Tabašu predočila da se krivični postupak protiv njihovih branjenika opterećuje dokazima koji nemaju veze sa ubistvom Radomira Đuričkovića.

Advokatica Bojana Franović zatražila je od tužioca Željka Tomkovića da odustane od sprovođenja dokaza koji, kako je kazala, nijesu dio predmeta. Sa druge strane, tužilac je kazao da će, ukoliko eventualno odluči da odustane od nekih zabilješki, sud pismeno obavijestiti. Reakcija advokatica Franović i Natalije Karadžić uslijedila je poslije sprovođenja službene zabilješke o pronalasku gumenih rukavica u blizini jednog vozila sa ukradenim tablicama, ali koje nema veze sa slučajem ubistva Đuričkovića. -Prigovaram ovom dokazu iz razloga što se isti ne može dovesti u vezu sa događajem koji je u predmetu ovog postupka – kazala je advokatica Franović sa kojom se saglasila i advokatica Karadžić. Sa druge strane, tužilac Tomković je kazao da su priloženi

Sa privođenja Marija Miloševića

svi dokazi, odnosno oni koji imaju i nemaju veze sa događajem. Nakon ovog obrazloženja tužioca, sudija Tabaš je konstatovao da se na taj način opterećuje dokazni postupak i gubi vrijeme ali da je „to pravo tužilaštva i da on to pravo ne može uskratiti“. Na jučerašnjem suđenju pročitane su i službene zabilješke s mjesta ubistva, sa mjesta

pronalaska zapaljenog vozila za koje se sumnja da je korišćeno u izvršenju ovog krivičnog djela, kao i službena zabilješka u kojoj su navedeni predmeti koji su pronađeni na mjestu ubistva Đuričkovića. Predočen je i zapisnik o uviđaju vozila u kojem se nalazio Đuričković kada je na njega pucano. Prema navodima iz zapisnika, na mjestu gdje je ubijen Đurič-

ković pronađeno je sedam čaura, kapa i torbica sa mobilnim telefonima. Na vozilu ubijenog, koje je pronađeno na parkingu Opšte bolnice Danilo I, primijećeno je devet oštećenja. Navodi se i da su u zapaljenom vozilu pronađeni vatreno oružje, municija i rezervni šaržer. Za naredno ročište planirano je da se sasluša vještak medicinske struke. Prema navodima optužnice, Milošević je optužen da je izvršilac ubistva Đuričkovića. Optuženi Milošević, Mašanović i Vujačić su, 10. oktobra 2016. godine, između 23 i 23.10 sati zajednički sa umišljajem ubili Đuričkovića i doveli u opasnost život svjedoka Milorada Radulovića. Prema stavu tužilaštva, okrivljeni su 9. oktobra, za 2.100 eura, kupili vozilo ,,reno megan“ koji su dan kasnije koristili u ubistvu Đuričkovića. Optuženi su Ulici IV proleterske, u blizini lokala „Konoba“, prepriječili put Đuričkoviću. Optuženi Milošević je tada sa mjesta suvozača ispalio dva projektila u Đuričkovića, koji je od zadobijenih rana preminuo dan kasnije. Naredno ročište je zakazano za 24. februar. B. R.

kuće, uhapšena jedna osoba zbog otmice PODGORICA - Amela Kalač (24) porijeklom iz Rožaja, tačnije iz sela Gusnica, nestala je prije tri dana u Švedskoj, a kako javlja tamošnja policija, sumnja se da je kidnapovana i to kada je bila na putu ka kući, svojoj porodici u Grastorp. Prema pisanju portala Sandžak danas, Kalač sa porodicom već duže vrijeme živi i radi u Švedskoj. I pored višednevne potrage, ona još nije pronađena. Za sada je uhapšen jedan muškarac zbog sumnje da je izvršio kidnapovanje. – Samo je želimo naći. Trenutno joj je najvažnije u životu da je vratimo kući, kaže sestra Arnela. Posljednji put kada je neko u Amelinoj porodici imao kontakt sa njom bila je noć između 13. februara i Dana zaljubljenih. Amela inače radi u staračkim ustanovama, a u nedjelju je bila sa svojom braćom i se-

strama da posjeti majku, koja je u bolnici. Ali ujutro Amele nije bilo i ubrzo je prijavljen nestanak. Za sada nema naznaka da je Amela nestala dobrovoljno, a juče je uhapšena muška osoba vjerovatno zbog sumnje da je kidnapovala Amelu. Osoba koja je osumnjičena za kidnapovanje poznaje se sa Amelom od ranije, prema nezvaničnim informacijama, a poznaje ga i cijela njena porodica. Sumnja je pala na njega kada je on policiji dojavio da je Amela otišla. Kako je objavio portal Sandžak danas, tužilac u ovom slučaju još nije kontaktiran za komentar, ali mu je ostalo još dva dana da odluči da li će muškarcu biti zatraženo određivanje pritvora ili ne. Policija je intenzivno pretraživala područje, posebno područje Forshala gdje muškarac, koji je sada u pritvoru, kaže da je posljednji put vidio Amelu, ali ipak nije pronašao mladu ženu. A. R.

Ponovo odgođeno suđenje bivšim čelnicima Telekoma, ovog puta zbog izostanka specijalnog tužioca

Obradović i Ivanović još će čekati na završne riječi

PODGORICA – Suđenje bivšim čelnicima Telekoma Olegu Obradoviću i Miodragu Ivanoviću, u slučaju „Telekom“, juče je u Višem sudu u Podgorici ponovo odgođeno, ovog puta jer se na ročištu nije pojavio zastupnik optužnice, specijalni tužilac Saša Čađenović.

Specijalno tužilaštvo tereti Obradovića i Ivanovića da su Telekom oštetili za 2,3 miliona eura u korist kompanije ,,RawleighTrading (Roli)“ iz Londona sklapanjem fiktiv-

nog ugovora o konsultantskim uslugama. Pobjedi je u Višem sudu rečeno da je ročište odgođeno zbog toga što tužilac Čađenović nije mogao da dođe. Na jučerašnjem ročištu sud je trebalo da čuje završne riječi zastupnika optužnice i odbrane. Završne riječi bile su zakazane i za pretres koji je trebalo da se održi u decembru prošle godine, ali je i tada došlo do odgađanja, jer se u sudnici nije pojavila sutkinja Evica Durutović. Obradović i Ivanović tokom

suđenja bili su kategorični da je u kompaniji sve rađeno po zakonu, propisanim procedurama i uz znanje predstavnika Mađar Telekoma, tadašnjeg vlasnika Crnogorskog Telekoma. Ispitivanje tržišta na Kosovu, u Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini inicirao je Dojče telekom, vlasnik Mađar Telekoma. Obradović je ranije pred sudom kazao da je ugovor sa kompanijom „Roli“ o ispitivanju tržišta u Albaniji, Kosovu, BiH, kao i Crnoj Gori potpisan sedam mjeseci nakon što je Te-

Miodrag Ivanović i Oleg Obradović

lekom Crne Gore privatizovan, odnosno prodat Mađar Telekomu. Njihove iskaze potvrdili su i nekadašnji finansijski direktori Telekoma i Moneta Andras Dunai i Eszter Kočadij navodeći da su oni potpisnici ispla-

te od 1.840.000 eura kompaniji ,,Rawleigh Trading (Roli)“ iz Londona sa kojom je prethodno, nakon svih ispoštovanih procedura, potpisan ugovor o konsultantskim uslugama. Dunai je pojasnio da su isplate velikih novčanih iznosa sa ra-

Piperović: Imam osjećaj da se tužilaštvu ne završava ovaj predmet Advokat Zoran Piperović, koji zastupa Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, pribojava se da tužilaštvo još ne želi da stavi tačku na ovaj slučaj. - Imam osjećaj da se tužilaštvu nekako ne završava ovaj predmet. Svjesni su da je optužnica promašena, da je neprincipijelna, da ne sadrži ništa što bi ukazivalo na inkriminisane radnje Ivanovića i Obradovića i da u predmetu ne postoji nijedan dokaz koji bi podupro navode iz optužnice – ističe on. Podsjeća da je kao tužilac napisao najmanje 1.000 optužnica.

- I da sam tužilac u ovom predmetu, a ja ne mogu da budem više tužilac, jer je Vesna Medenica rekla da sam nedostojan, odustao bih nakon onoga što su Mađari, onomadni rukovodioci u Telekomu, kazali pred istražnim organima Mađarske. Ako je to tako, a jeste, zašto onda ne dovedemo predmet do kraja, damo završne riječi i puštimo sud da donese validnu odluku kojom ćemo biti zadovoljni ili nezadovoljni. To dugujemo i pozitivnim propisima koji normiraju da krivični postupak traje u razumnom roku, a to, nekako, i ja kao branilac i država Crna Gora koja treba da vodi računa o svojim podanicima,

dugujemo dvojici optuženih i njihovim porodicama koji se pred istražnim organima povodom ovog predmeta pojavljuju duže od 16 godina – kaže Piperović. Dodaje da su postupke vodile i druge države. - Prije svega mislima na Ameriku i niko ne nađe ništa njima dvojici, ali zato naše tužilaštvo odabra baš njih dvojicu. Ja se nadam da će uvažena sutkinja Durutović stvoriti sve pretpostavke da se naredni pretres održi, da se čuju završne riječi i onda da čekamo odluku uvaženog suda. Sve ostalo je maltretiranje Obradovića i Ivanovića i njihovih porodica – zaključio je Piperović.

čuna Moneta (ćerka firma Telekoma) odobravali finasijski direktor Moneta i Telekoma i to nakon potpisa kontroling menadžera i rukovodioca koji je zadužen za izvršenje. - Odobrenje, potpisivanje i potvrda o izvršenju ugovora su odgovarali pravilima i moglo je da se isplati – istakao je on. Viši sud u Podgorici je sredinom marta prošle godine putem međunarodne pravne pomoći i mađarskih državnih organa zatražio od nekadašnjih finansijskih direktora Telekoma i Moneta Dunaija i Kočadija da detaljno odgovore na pitanja vezano za procedure oko potpisivanja i realizacije ugovora sa kompanijom „Roli“. Sa druge strane, prema stavu tužioca Čađenovića, analiza telekomunikacijskog tržišta na Kosovu, u Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini nikada nije urađena. On tvrdi da su Obradović i Ivanović unaprijed znali da neće doći do realizacije ugovorenog posla. Tužilaštvo je ove optužbe temeljilo na osnovu toga što u djelovodnicima kompanije Monet, kojoj je bio povjeren posao ugovaranja i plaćanja ovog posla, nijesu zavedeni ovi izvještaji o analizi tržišta. B. R.

Svijet

Petak, 18. februar 2022.

Ruske snage napale Stanicu Lugansku, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski to nazvao velikom provokacijom

Granate pogodile vrtić, povrijeđena tri radnika SAD i NATO: Rusija dovodi još vojske na granicu Rusija pojačava svoje vojno prisustvo na granici sa Ukrajinom, uprkos tvrdnjama Moskve da povlači određene trupe, saopštile su SAD i NATO. – Više ruskih snaga, a ne manje, trenutno je na ukrajinskoj granici i zabrinjavajuće je što zauzimaju borbene pozicije – kazao je portparol Stejt departmenta Ned Prajs. U Briselu, na sastanku ministara odbrane zemalja članica NATO-a, generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je poručio da se iz ,,Moskve čula

spremnost da se nastavi sa diplomatskim aktivnostima“. Šef obavještajne službe Estonije Mik Maran najavljuje da će Rusija krenuti u ograničen napad na Ukrajinu, koji uključuje i raketne napade, te da će zauzeti ključne teritorije. - Naša trenutna procjena je da će izbjegavati gradove sa velikim brojem stanovnika, jer je za kontrolu takvog područja potrebno mnogo vojnika. Ali, ne znamo koje su još opcije na stolu za rusku vojsku rekao je on.

Borelj: Sankcije Rusiji spremne, zavise od nivoa agresije Šef diplomatije EU Žosep Borelj izjavio je juče da je spreman da u slučaju dizanja nivoa agresije Rusije prema Ukrajini, Savjetu EU predloži paket ,,teških sankcija“ koje su, prema njegovim riječima, već pripremljene u koordinaciji EU, SAD i drugih partnera. - Ako dođe do agresije odmah ću sazvati Savjet EU i predstaviti paket sankcija. Za to je potrebna jednoglasna odluka Savjeta ministara EU, ali ja sam siguran da će nje biti - kaže Borelj navodeći da će EU djelovati odlučno ako to bude zahtijevao nivo agresije.

Vrtić nakon granatiranja ruskih snaga

KIJEV- Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori saopštila je da su juče, oko devet sati, okupatorske snage Rusije otvorile vatru na Stanici Luganskoj. Usljed granatiranja pogođena je zgrada vrtića u kojoj su se u tom trenutku

nalazila djeca. Povrijeđena su tri radnika ustanove. – Povrijeđeni su čovjek obezbjeđenja, čistačica i pomoćnica vaspitača. Prevezeni su u bolnicu i nalaze se u stanju šoka. Nema povrijeđene i ranjene djece, pošto je granata po-

Poruka vicepremijera Sjeverne Makedonije

godila muzičku salu u kojoj se nije održavala nastava – rekao je načelnik Stanično-luganske uprave Albert Zinčenko. Djecu, koja su upisana u ovu ustanovu, odveli su roditelji. Zinčenko je rekao i da je ukrajinska strana pozvala na režim

„tišine“, ali da nije dobila nikakve odgovore od okupatora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je granatiranje dječjeg vrtića u Stanici Luganskoj od strane proruskih snaga ,,velika provokacija“.

– Važno je da diplomate i OSCE ostanu u Ukrajini, njihove aktivnosti monitoringa su dodatno sredstvo odvraćanja. Potreban nam je efikasan mehanizam za evidentiranje svih kršenja primirja – napisao je Zelenski na Tviteru.

Volodimir Zelenski

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić donio ukaz o raspuštanju Narodne skupštine

Najspremniji u regionu Vanredni parlamentarni za pregovore sa EU

izbori u Srbiji 3. aprila BEOGRAD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić raspisao je vanredne parlamentarne izbore u toj državi za 3. april i donio ukaz o raspuštanju Narodne skupštine.

Ukaz stupa na snagu u trenutku objavljivanja u Službenom glasniku, prenosi N1. Prethodno je predsjednik parlamenta Ivica Dačić potpisao odluku o raspisivanju lokalnih

izbora, takođe za 3. april. Lokalni izbori održavaju se u Boru, Beogradu, Aranđelovcu, Smederevskoj Palanci, Lučanima, Medveđi, Bajinoj Bašti, Doljevcu, Kuli, Klado-

vu, Majdanpeku i Sečnju. Dačić će početkom marta raspisati i predsjedničke izbore za isti dan. - Raspisujem izbore za narodne poslanike za 3. april 2022. godine. Pozivam građane da uzmu učešće u tim izborima, da kao zemlja pokažemo svoj demokratski kapacitet, koliko je važno da prihvatimo planove i programe za budućnostobjavljeno je na Instagram nalogu predsjednika Srbije.

Potraga za mladićem nestalim u Beogradu proširila se na Njemačku Bojan Maričić

SKOPLJE - Vicepremijer Sjeverne Makedonije za evropska pitanja Bojan Maričić ocijenio je da je njegova zemlja najspremnija u regionu za pregovore sa Evropskom unijom po klasterima. On je na Odboru Sobranja za evropska pitanja rekao da Izvještaj Evropske komisije za 2021. Sjevernoj Makedoniji za ukupnu pripremljenost daje ocjenu 3,11, odnosno „dobar nivo spremnosti“, ali i da je spremnija od Srbije i Crne Gore za pregovore u Klasteru 1 – Temelji. - Spremnost po klasterima nedvosmislno pokazuje da Sjeverna Makedonija ima najveću spremnost u regionu, sa srednjom ocjenom 3,02, u oblastima i poglavljima Klastera 1 – Temelji, čak i u odnosu na zemlje koje već pregovaraju za članstvo, Srbiju sa srednjom ocjenom 2,68 i Crnu Goru sa srednjom ocjenom 2,83 - istakao je Maričić.

Prema njegovim riječima, taj izvještaj EK daje objektivan presjek stanja i napretka u reformama i identifikuje oblasti u kojima treba da se pojačaju napori i da se isporuči više rezultata. - Prema analizi Sekretarijata za evropskapitanja(SjeverneMakedonije),kojaje urađena na osnovu standardizovane metodologije, takođe imamo solidan nivo spremnosti u Klasteru 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast, gdje smo u rangu sa Crnom Gorom. Isti zaključak o spremnsti važi i za Klaster 4 – Zelena agenda i održivo povezivanje, gdje smo rangirani sa Srbijom, koja je već otvorila ovaj klaster - rekao je Maričić. Evropska komisija je na proljeće 2019. preporučila istovremeni početak pregovra sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali ove zemlje još nijesu započele prgovore, prvo te godine zbog protivljenja Francuske, a zatim i bugarskog veta koji je prvi put stavljen krajem 2020.

Provjerava se informacija da li je Periš u Minhenu BEOGRAD - Ni 48 dana nakon nestanka Mateja Periša u Beogradu nema novih informacija koje bi mogle

da ukažu šta se tačno dogodilo u noći nestanka mladića iz Splita. U potragu i provjeru infor-

macija uključeno je i Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske, koje se obavezalo da provjeri informacije iz

Matej Periš Kafić u kojem je Matej Periš posljednji put viđen sa društvom

Njemačke prema kojima je Matej viđen u Minhenu, prenosi Slobodna Dalmacija. Matejev otac Nenad kaže da je razgovarao sa hrvatskom policijom o dojavi iz Minhena. - Razgovarao sam sa hrvatskom policijom i rekli su mi da još nijesu dobili informaciju iz Njemačke da li je meni nepoznata žena u Minhenu zaista vidjela Mateja prije nekoliko dana dok je navodno podizala novac na bankomatu kod nekadašnjeg restorana ,,Dalmacija“. Svaki dan dobijamo nove neprovjerene informacije, tako da smo dobili informaciju da se Matej nalazi na lokaciji ovdje u Beogradu. I to smo provjerili, međutim, informacija nije bila tačna - rekao je Nenad Periš. Nenad Periš se, inače, sve vrijeme nalazi u Beogradu i intenzivno je uključen u potragu za sinom. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12 Crnom Gorom

Petak, 18. februar 2022.

HERcEG NOVI: Praznik mimoze počinje večeras, trajaće do 5. marta

U slavu žutog cvijeta spremna 43 programa

Ambasadorka SAD posjetila Tivat

Prva povorka krenuće večeras iz Igala u 19 časova i prodefilovati gradom do Trga Nikole Đurkovića, gdje će uslijediti koncert Nede Ukraden od 20 časova. U subotu je od 10 časova na programu Fešta od mimoze, ribe i vina na rivijeri HERCEG NOVI - Praznik mimoze biće otvoren večeras a trajaće do 5. marta. Manifestaciju, koja traje 53 godine a ove godine se održava pod sloganom „Vrijeme je za mimozu“, otvoriće Neda Ukraden koncertom na Trgu Nikole Đurkovića. Na zatvaranju će u rizortu Portonovi nastupiti Dejan Petrović i Big bend. Tradicionalno, u oba događaja će učestvovati Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi, Mjesna muzika Đenovići i trombonjeri.

GRAĐANI DA UČESTVUJU U DONOŠENJU ODLUKA: Komnenović i Rajzing Rajnke

Životna sredina da bude prioritet države

Organizatori su najavili 43 zabavna, kulturna i sportska programa.

FEŠTA

Pored ceremonija otvaranja i zatvaranja sa koncertima, očekuje se tradicionalna berba mimoze na rivijeri, maskenbali za odrasle i djecu, riblja večera, prepoznatljivi picigin i karotrc, izložba cvijeća, predstavljanje prijateljskih gradova - Novo Mesto, Sankt Peterburg i Beograd, sajam vina, muzičko-gastronomska ,,Otvorena ulica“ u Igalu, pet predstava, dvije izložbe, koncert Muzičke škole, pet književnih večeri i 14 sportskih programa. Nakon tradicionalne Fešte od mimoze, ribe i vina, koja će biti organizovana u Baošićima, na platou ispred Doma kulture u Đenovićima će biti održan koncert Kneza. Maskenbal u Institutu ,,Dr Simo Milošević“ pratiće nastupi Gorana Kara-

SVEČANO OTVARANJE VEČERAS: Sa prethodnih festivala

na, Lapsus benda, Egzodusa i Gradske muzike. U nedjelju slijedi dječji maskenbal, a uveče Bunt rok najt na Trgu Nikole Đurkovića. Prema programu danas će biti otvorena izložba cvijeća na platou ispred Opštine. Učestvuje 11 izlagača a otvoriće je književnica Mirjana Bobić-Mojsilović uz pratnju grupe Lira. Izložba se može pogledati naredna tri dana, od 9 do 19 sati. Sajam vina održava se u hotelu ,,Lazure Meljine“, od 12 do 20 sati.

BAR, ULcINJ

Besplatna pravna pomoć za OSI BAR – Osobama sa invaliditetom i članovima njihovih porodica dostupno je besplatno pravno savjetovalište. Tu uslugu omogućila im je Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj kroz projekat ,,Za dostojanstven i ravnopravan život OSI“ koji je podržalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava. - Opšti cilj projekta je omogućavanje potpune ravnopravnosti lica sa invaliditetom u svim oblastima u skladu sa nacionalnim i međunarodnim propisima. Njegova realizacija će doprinijeti unapređenju ukupnog kvaliteta života osoba s invaliditetom i članova njihovih porodica. Specifični cilj je osnažiti osobe s invaliditetom i članove porodica radi unapređenja njihovog ukupnog kvaliteta života i poboljšanja socijalne inkluzije kroz edukaciju i informisanje o pristupu postojećim uslugama socijalne i dječje zaštite – objasnili su iz Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj. Pravni savjeti pružaju se u kancelariji Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, Ulica Rista Lekića D10, svakog radnog dana u prijepodnevnim satima, kao i putem telefona 030/ 317-930. C. G.

Prva povorka krenuće večeras iz Igala u 19 časova i prodefilovati gradom do Trga Nikole Đurkovića, gdje će uslijediti koncert Nede Ukraden od 20 časova.

MASKENBAL

Prvi vikend (subota) biće u znaku berbe mimoze duž rivijere. U pratećem programu učestvuju: Gradska muzika, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke, trombonjeri, klapa ,,Stari kapetan“, Bunt rok bendovi. Maskenbal počinje u 21 sat u

Institutu ,,Dr Simo Milošević“. Nastupaju Egzodusi i Goran Karan, a u programu učestvuju Gradska muzika i mažoretke. Nagradni fond iznosi 3.700 eura. Najbolja grupna maska biće nagrađena 1.000 eura, drugoplasirana dobiće 700 eura a trećeplasirana 500 eura. Za najbolje pojedinačne maske nagrade iznose 700, 500 i 300 eura. U nedjelju je planiran dječji maskenbal, koji se održava u Instititu, od 15 do 17 sati (za djecu do šest godina) i od 17 do 19 sati (za stariju djecu). C. G.

TIVAT - Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, u sklopu zvaničnog boravka u Boki Kotorskoj, posjetila je Tivat. Ambasadorku su ugostili - predsjednik Opštine Željko Komnenović, predsjednik Skupštine opštine Andrija Petković, potpredsjednici Vladimir Arsić i Goran Božović, te savjetnica za privredu i međunarodnu saradnju u Službi predsjednika Sanja Vuković. Prilikom susreta ambasadorka je, saopšteno je iz lokalne uprtave, navela da je cilj njene posjete zalivu bolje upoznavanje sa lokalnim upravama, utvrđivanje ekonomskih prilika i potreba građana, te razgovor o mogućnostima za razvoj, istakavši da je cjelokupni region od značaja za SAD. Komnenović je, piše u saopštenju, upravljanje gradom u prethodnoj godini definisao kao krizni menadžment, budući da je, pored toga što je Tivat bio teško pogođen pandemijom korona virusa, njegova administracija stupanjem na

vlast zatekla dug od preko četiri miliona eura. - Nakon godinu i po u gradskom budžetu je šest miliona eura, a Tivat je jedina opština koja je izvršila racionalizaciju lokalne uprave za 40 odsto kazao je Komnenović. On je dodao da je Porto Montenegro u septembru prošle godine, prvi put od 2012. godine, Opštini uplatio iznos od gotovo 2,4 miliona eura po osnovu naknade za komunalno opremanje, koje je prethodna vlast opraštala. - Ambasadorka Rajnke se saglasila kako je važno ostvariti direktan kontakt sa građanima i aktivno ih uključiti u donošenje odluka. U cilju doprinosa SAD u poljima ekonomije i turizma, predložila je održavanje sastanka u Tivtu sa članovima Američke privredne komore. Komentarišući problem privatizacije obale, ona je istakla da su neophodne dobre politike i podizanje svijesti u oblasti zaštite životne sredine, te da Crna Gora kao ekološka država to treba da ima među prioritetima – saopšteno je iz lokalne uprave. S. K.

BIJELO POLJE: Predsjednik Savjeta MZ Lješnica Mile Varagić o infrastrukturnim problemima

Zbog divlje gradnje naselje bez staza za pješake BIJELO POLJE – Lješnica je iz godine u godinu sve naseljenija i brojnija, izgrađuje se neplanski, što dovodi do brojnih problema infrastrukturnih i komunalnih – kaže predsjednik Savjeta MZ Lješnica Mile Varagić. Mnoge su, dodaje on, uzrokovali građani. - U želji da imaju što više prostora za sebe, ljudi su gradili kuće i objekte iznad rijeke Lješnice sa jedne a sa druge strane uzurpirali dio ulice, te ne čudi što nema pješačkih staza. Zbog toga je ugrožena bezbjednost pješaka, a posebno se naškodilo rijeci Lješnici. Ljudi su u strahu od poplava te su iz sopstvenih sredstava podizali potporne zidove. To što je tada urađeno i dalje stoji, ali taj problem se mora rješavati planski - kazao je Varagić. On ističe da su višegodišnji prioriteti rekonstrukcija ulica i izgradnja pješačkih staza kroz naselje, uređenje korita Lješnice i izgradnja potpornih

Mile Varagić

NASELJE SE UBRZANO ŠIRI: Lješnica

zidova, te rješavanje problema snabdijevanja strujom i vodom. Po njegovim riječima MZ ima dobru saradnju sa lokalnom upravom pa su

neki od od problema riješeni ili su u fazi rješavanja. - Varagić je naveo da je u dijelu naselja Mrdavac, gdje je poznato izvorište

pijaće vode, godinama bilo neriješeno pitanje javne rasvjete, neasfaltiranih ulica, neregulisane atmosferske kanalizacije. Zahvaljujući angažovanju lokalne uprave uspjeli smo da neke od tih probema prevaziđemo. Prije dvije godine je u tom dijelu naselja izgrađena javna rasvjeta, a prošle godine smo ugradili 300 metara cijevi sa šahtama, i vodu koja se slivala sa okolnih brda, sproveli u rijeku Lješnicu. Ostalo je da postavimo još oko 300 metara asfalta kroz naselje, i onda bismo koliko-toliko riješili komunalne probleme u tom dijelu - kazao je Varagić. B. Č.

Crnom Gorom

Petak, 18. februar 2022.

ŠAVNIK: Opština aktuelizovala nastavak izgradnje tunela kroz Semolj

Da se približi durmitorski kraj auto-putu i Podgorici Put Mioska – Šavnik izgradila je Jugoslovenska narodna armija 1975. godine u dužini od 52 kilometra. Gradnja tunela kroz prevoj Semolj započeta je prije 46 godina, a od planiranih 1.750 metara probijeno je oko 460 metara

ŠAVNIK – Predsjednik Opštine Jugoslav Jakić aktuelizovao je ideju o završetku tunela odnosno puta kroz Semolj što bi bila najbliža veza Kolašina i Žabljaka kao dva najveća zimska, pa i ljetnja turistička centra Crne Gore. Put Mioska – Šavnik izgradila je Jugoslovenska narodna armija 1975. godine u dužini od 52 kilometra. Gradnja tunela kroz prevoj Semolj započeta je prije 46 godina, a od planiranih 1.750 metara probijeno je oko 460 metara sa obje strane i ti ulazi su odavno zarasli u draču, toliko da ih teško i mještani mogu pronaći.

PREDNOSTI

Čelnik poddurmitorske varošice ubijeđen je da bi završetkom tog tunela i popravkog puta od Boana do Mioske oživio uskočki i drobnjački kraj, Šavnik bi bio bolje povezan sa Kolašinom, Podgoricom, Žabljakom, bio bi bliži izlazu na auto-put… sve to bi značaj-

CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje

Tender za Isključenja u 15 opština Nevidio - Kapitalnim budžetom planirali smo uređenje na ulazu u Nevidio, riječ je o projektu vrijednom oko 360.000 eura. Više puta smo raspisivali tendere, ali nijesmo mogli dobiti izvođača. Cijene građevinskog materijala toliko brzo rastu da se niko ne javi kad raspišemo konkurs. Lokalna uprava je opredijelila stotinjak hiljada eura, a Uprava javnih radova bi trebalo da finansira ostatak – kaže Jugoslav Jakić.

Jugoslav Jakić IZGRADNJA POČELA 1976.GODINE: Tunel Semolj

no doprinijelo i turističkoj valorizaciji durmitorskog kraja, Sinjajevine, Moračkih planina… - Izgradnjom novog puta od Risna do Žabljaka znatno je poboljšana saobraćajna komunikacija, ali to nije dovoljno ako želimo napredak sjeveru države. Izgradnju tunela Semolj vidim i kao snažan doprinos dinamičnijem razvoju uskočkog kraja i dodatno unapređenju prostornog kvaliteta šavničke opštine, te kao zamajac u pokretanju niza manjih projekata, lokalnih puteva, stočnih farmi, turističkih kapaciteta malog obima - kaže Jakić. On dodaje da je sada u poddurmitorskom kraju omogućen razvoj samo mjestima kroz koja prolazi magistrala od Nikšića do Žabljaka, koji se vežu za kanjon Komarnice i eventualno tzv. durmitorski prsten. Svjestan je, kaže, da oba projekta podrazumijevaju izradu nove projektne dokumen-

tacije, da je potreban novac, da je saradnja sa Vladom loša ali smatra da od nečeg treba krenuti.

MINISTARSTVO

- Komunikaciju sa Vladom gotovo nikakvu nemamo. Da i ne pominjem kako sarađujemo sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, a ovdje najviše ljudi živi zahvaljujući poslovima u stočarstvu, zemljoradnji, turizmu… Jednostavno, naš glas se ne čuje, a iz svakog ministarstva čujemo kako se vodi računa o sjeveru, kako ga treba razvijati… Zbog toga mislim da je i naša inicijativa za završetak radova na tunelu Semolj uzaludna, bar za sad. Istina, mi znamo da se preko noći sve ne može projektovati kao ni obezbijediti finansiranje, ali važno je sve planirati, jer ovo je, zaista, važan projekat za poddurmitorski kraj i cijeli sjever Crne Gore - riječi su Jakića. Ra. P.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 18. februara radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Slatina, dio sela Prisoja. Bar: od 8:30 do 14 h Utjeha. Bijelo Polje: od 8 do 16 h Žiljak - Ušanovići, Lozna, Džukeljska jama, Stožer, Barice – škola, Sokolac, Gojevići, Džafića Brdo, Božovića polje, Gornja Lipnica; od 8 do 14:30 h Ulica Radomira Medojevića, Prvomajska ulica, Ulica Šukrije Međedovića (dio između Tužilaštva i džamije); od 8 do 10:30 h Ribarevine; od 10 do 13 h Banje selo. Budva: od 8 do 14:30 h dio naselja Perazića do u blizini prodavnice; od 8:30 do 14 h Ulica Nikole Đurkovića u Starom gradu. Cetinje: od 8 do 16 h Šinđon, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Pod Uba, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. Danilovgrad: od 8 do 15 h Baloče, Stanjevića Rupa, Osredina, dio Novog Sela, dio Komunica, dio Suka, Do Pješivački, Livade Bandićke; od 10 do 15 h Gorica, centar Danilovgrada - dio ulica

Vlajka Đuranović, Bijelog Pavla, Baja Sekulića, Sava Burića, Njegoševe, 9. decembra, Dečanske i IV Proleterske brigade. Gusinje: od 9:30 do 14:30 h dio sela Kruševo. Herceg Novi: od 7:45 do 9:15 h dio od Starog grada do hotela ,,Topla“, potrošači oko Trga Nikole Đurkovića, Renta Vila, Parka Boke, zgrade Opštine. Kolašin: od 9 do 15 h ulice Mojkovačka i R. Maškovića, Migalovica, Bakovići; od 9 do 16 h Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari, Sela; od 8 do 15 h Velje Duboko, Smolice, Đuđevina. Kotor: od 9 do 13 h Stoliv - dio prema Kotoru; od 9 do 12 h Zgrada Mravinjak i naselje oko zgrade i naselje iznad magistrale; od 10 do 12 h Perast centar i naselje oko Vile ,,Perast“. Mojkovac: od 10 do 15 h Babića Polje, Čuklin, Kooperacija, Donja Polja, Krasića strana, Javorje, Ckara, Juškovića potok; od 10 do 14 h Bjelojevići. Nikšić: od 8 do 15 h Dabovići, Bjeloševina, Javljen, Macavare, dio Kličeva - Radio Far. Plav: od 9:30 do 14:30 h dio sela Mašnice. Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Dedići. Ulcinj: od 8 do 14:30 h Brajša, naselje Kaliman, Lolovići, Gornji i Donji Rastiš, Curanovići; od 8:30 do 14:30 h Kodre kod Milenijuma. C. G.

HERCEG NOVI: Opština zaključila ugovor sa firmom Civil inžinjer

Pripreme za izgradnju autobuske stanice HERCEG NOVI - Reviziju glavnog projekta kompleksa autobuske stanice sa pristupnim saobraćajnicama obavljaće Civil inžinjer d.o.o. iz Podgorice. Ugovor vrijedan 8.107 eura potpisali su predsjednik Opštine Stevan Katić i izvršni direktor podgoričke firme Aleksandar Laković. Reviziju će obavljati uporedo sa izradom glavnog projekta, kako bi revident mogao da interveniše tokom izrade. Direktor Uprave javnih radova Boro Lučić nada se da će u roku od mjesec do mjesec i po raspisati tender i za izgradnju stanice. -Planirano je da se radi iz dvije faze. Cilj je da završimo prvu fazu prije sezone, a onda bi poslije sezone nastavili radove na saobraćajnici i počeli radovi na autobuskoj stanici - kazao je Lučić. Autobuska stanica, sa pratećim sadržajima, zauzimaće površinu od oko 30.000 kvadratnih metara. C. G.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove godine investiraće 5,23 miliona eura u šest opština PODGORICA – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove godine će investirati 5,23 miliona eura u Bar, Budvu, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj. U planu korišćenja sredstava, koji je Vlada usvojila juče, navedeno je da je najviše novca predviđeno za izvođenje radova i nadzor - 2,1 milion eura i tekuće i komunalno održavanje dva miliona eura. Takođe se ističe da su prioriteti određeni u konsultacijama sa lokalnim upravama ali da je najveća prepreka za proporcionalno ulaganje nedostatak planske dokumentacije (npr. DSL) u pojedinim opštinama. Na području Herceg Novog biće investirano 1,31 milion eura. Na spisku projekata su rekonstrukcija i popločavanje šetališta Pet Danica (od Meljina do hotela ,,Plaža“) i nadzor tog projekta, te rekonstrukcija javne rasvjete. Predviđena je i sanacija željezničkog mosta. U Kotoru su planirane investicije

Planirana pristaništa u Baru, Budvi i Ulcinju

PREDVIĐENA REVITALIZACIJA: Plaža Mogren

vrijedne 627.788 eura. Riječ je, pored ostalog, o rekonstrukciji obalnog zida na ušću Škudre u more, te uređenje dijela platoa ispred Opšte bolnice. U Tivtu su planirani radovi vrijedni 1,34 miliona eura. Predviđeno je uređenje dijela šetališta od Svetog

Roka do Parka Ivovica (300 metara), zatim za rekonstrukciju mula u Donjoj Lastvi (1.500 m2). Planirana je i sanacija platoa ispred hotela ,,Kamelija“ a Morsko dobro učestvovaće i u izgradnji šetališta Belane.

U Budvi su planirane aktivnosti vrijedne 2,75 miliona eura. Predviđena je revitalizacija plaže Mogren, izgradnja dječjeg igrališta na Slovenskoj plaži, zatim šetališta u zaleđu plaže Kamenovo (150 metara) i od plaže Mogren do Jaza (tri kilometra). Predviđeno je i hortikulturno uređenje potpornih zidova iznad šetališta ka Zavali. Takođe, tokom ove godine biće rekonstruisano mulo na ostrvu Sveti Nikola te izgrađen lukobran u Rafailovićima. Na Jazu i Svetom Stefanu je planirana izgradnja pristaništa, pa Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom, planom za ovu godinu, predviđa izradu tehničke dokumentacije za te projekte kao i za šetalište Lungomare, Sveti Stefan. U Baru u zoni morskog dobra predviđeno je investiranje 909.472 eura. Biće nastavljeni radovi na uređenju Sutomora. Planirana

je revitalizacija Borove šume (na Žukotrlici) i Golog brda, izgradnja šetališta Lungomare od plaže Veliki pijesak do Ujtin potoka u dužini od oko 500 metara. U planu korišćenja sredstava za ovu godinu Morsko dobro predvidjelo je izgradnju pristaništa i privezišta za Bar i Ulcinj. Za Ulcinj su planirane investicije vrijedne 1,38 miliona eura. Najavljena je revitalizacija plaža na Bojani, sanacija puteva u zaleđu Velike plaže i kućica na Bojani kao i uređenje dina. U cilju pripreme turističke sezone to preduzeće je planiralo da za troškove komunalnog održavanja i hortikulturnog uređenja u svim primorskim opštinama izdvoji 1,31 milion eura, dok je za izvođenje hitnih intervencija i sanacija, kao i za radova na rekonstrukciji i sanaciji objekata obalne infrastrukture i javne rasvjete planiralo 405.000 eura. D. Š.

14 Kultura

Petak, 18. februar 2022.

M. B.

Ćalasan novi direktor Narodnog muzeja

Jakša Ćalasan

PODGORICA – Likovni umjetnik iz Bara Jakša Ćalasan biće novi direktor Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju. To je sinoć u kratkom telefonskom razgovoru Ćalasan potvrdio Pobjedi. Prijedlog o imenovanju Ćalasana za novog direktora NM trebalo je juče da bude potvrđen i na sjednici Vlade, ali do zaključenja ovog broja Pobjede dokument nije objavljen na sajtu Vlade. Odluka o imenovanju Ćalasana uslijedila je nakon što je prethodno imenovani direktor Živko Radović, nakon mjesec dana, u oktobru prošle godine podnio ostavku na tu funkciju, jer nije mogao da ostvari pravo na mirovanje radnog odnosa u

Muzejima i galerijama Podgorice dok mu traje mandat na čelu NM. U međuvremenu, Narodnim muzejom koordiniralo je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta. Jakša Ćalasan je rođen 1979. godine. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Slobodana Kneževića Abija, na Odsjeku za grafiku. Do sada je imao veliki broj samostalnih i grupnih izložbi širom Crne Gore, Srbije, ali i u Italiji. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, kao što su: Nagrada za grafiku na XIII Bijenalu studentske grafike SCG u Beogradu, Nagrada za grafiku i crtež Art klinike „Perspektive“. Živi i radi u Baru. A. Đ.

UCPDM objavilo konkurs za najbolju knjigu

Šansa piscima za djecu i mlade PODGORICA - Udruženje crnogorskih pisaca za djecu i mlade raspisalo je konkurs za najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2021. godini. Nagradu dodjeljuje Stručni žiri UCPDM u sastavu: prof. dr Svetlana Kalezić-Radonjić, predsjednica žirija, prof. dr Andrijana Nikolić i pjesnik Miroslav Jovanović Timotijev. Pravo učešća na konkursu imaju svi autori iz Crne Gore koji su objavili knjigu za djecu i omladinu u 2021. u Crnoj Gori, kao i članovi UCPDM, za knjigu

objavljenu u 2021. godini. Tri primjerka knjige i kratku biografiju autora potrebno je poslati na adresu generalne sekretarke UCPDM: Marija Nenezić, Trebješka 2/5 81400 Nikšić (kontakt telefon: 068/628-287). Rok za slanje knjiga je 10. mart, a rezultati konkursa će biti objavljeni 31. marta 2022. godine na veb sajtu UCPDM: piscizadjecucg.wixsite.com i u sredstvima javnog informisanja. Primjerci dostavljenih knjiga se ne vraćaju autorima, već se dodjeljuju biblioteci UCPDM. D. E.

Promocija knjige Mustafe Canke PODGORICA - Predstavljanje knjige „Interkulturalni prikazi – Ulcinj i Bar“, autora Mustafe Canke, biće priređeno večeras u 19 sati u Na-

rodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, u organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. O knjizi će govoriti književnik Miraš Martinović, doktor komparativne književnosti i humanističkih nauka Ljudmila Popović, književnik i recenzent knjige Željko Milović i autor. Moderatorka programa biće Vesna Šoškić. - Ovakve knjige su nam potrebne zbog prošlosti, a i zbog svega što nam se dešava. Ovakve knjige biće i jesu trajni mostovi, među ljudima, jezicima i narodima, među njihovim kulturama i različitostima koje čine jedinstven uzorak – što ova knjiga jeste, bez sumnje – zapisao je publicista Ismet Karamanaga. R. K.

U Podgorici predstavljen projekat unapređenja filmskog obrazo PODGORICA - Projekat ,,Kreativne industrije – razvoj filmskog obrazovanja i industrije u Crnoj Gori“ predstavljen je juče u Podgorici. Kroz strateški dokument, koji se razvija u saradnji sa britanskim ekspertima, predstaviće se četiri različita modaliteta razvoja filmskog obrazovanja i vještina. To uključuje revizuju umjetničkog kurikuluma u osnovnim i srednjim školama, inoviranje i uvođenje novih programa na fakultetima vizuelnih i filmskih umjetnosti, neformalno obrazovanje kroz saradnju sa postojećim festivalima i profesionalni razvoj već postojećih kadrova. - Projekat se odnosi se na izradu strateškog plana razvoja deficitarnih kadrova u filmskoj produkciji i postprodukciji, kao i na implementaciju filmske pismenosti kao predmeta u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori. Projekat je iniciran u cilju razvoja kinematografije, filmske industrije i kreativnih industrija u Crnoj Gori – kazala je direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović. Ona je naglasila da je projekat ,,Kreativne industrije – razvoj filmskog obrazovanja i industrije u Crnoj Gori“ Filmski centar, zajedno sa Britanskim savjetom, počeo da radi prije par mjeseci, a plan je da se realizuje u naredne tri godine.

SET PREPORUKA

Direktorica Britanskog savjeta u Crnoj Gori Vanja Madžgalj podsjetila je da 2019. godine Ministarstvo kulture organizovalo prvu regionalnu konferenciju ,,Kreativna Crna Gora“. - Tom prilikom Britanski savjet obezbijedio je prisutvo Endru Rida, šefa produkcije Nacionalne agencije za film i televiziju Sjeverne Irske. On je imao priliku da helikopterom obiđe cijelu Crnu Goru nakon čega nam je ostavio jedan set korisnih preporuka. Izdvojiću jednu: rekao je

Razvoj kadro uslov napretk filmskoj produ D. Mijatović

Prijedlog Ministarstva za ustanovu na Cetinju

Predstavljanje projekta juče u Podgorici

S obzirom na to da Crna Gora želi da diversifikuje i nadograđuje svoju ekonomiju, razvoj kreativnih industrija bi mogla biti atraktivna opcija. Britanski savjet radi sa Filmskim centrom na dovođenju vodećih britanskih stručnjaka u Crnu Goru – kazala je ambasadorka Karen Medoks da nijesu dovoljni prelijepi pejzaži i kulturno blago koje imamo, a ako je Crna Gora ozbiljna u vezi razvoja međunardone filmske destinacije, to podrazumijeva snažan razvoj kompletne filmske infra-

strukture i kadrova. Imajući u vidu ograničene resurse koje imamo u Crnoj Gori, odlučili smo se da treba da radimo na razvoju deficitarnih kadrova, ali kroz jedan sistemski pristup – kroz reformu obrazov-

nog sistema i uvođenje jedne opšte filmske kulture i edukacija, ali i kroz uvođenje novih predmeta koji bi se fokusirali na kreativnost i na nove tehnologije koje se danas koriste u filmu kao što je 3D anima-

Na Berlinskom filmskom festivalu dodijeljene glavne nagrade, trijumf redite BERLIN – Nagradu „Zlatni medvjed“, za najbolji film ovogodišnjeg Berlinala, dobio je u srijedu španski film „Alcarras“ rediteljke Karle Simon.

„Zlatni medvjed“ španskom ostvarenju „Alcarras“

- Ovu nagradu posvećujem onima koji se uprkos svim nedaćama bave poljoprivredom – rekla je Simon nakon uručenja nagrade, prenosi Hina. Film „Alcarras“ tematizuje borbu jedne španske porodice uzgajivača breskvi koja se bori protiv rušenja plantaže za potrebe proizvodnje solarne energije.

REDITELJI

Srebrni medvjed za najbolju režiju dodijeljen je francuskoj rediteljki Kler Denis za film „Avec amour et acharnement“. Veliku nagradu žirija dobio je južnokorejski reditelj Hong Sangsoo za fllm „The Novelists Film“, a nagradu žirija dobio je meksički film „Robe of Gems“, rediteljke Natali Lopez Galjardo.

Karla Simon nakon dodjele nagrade

Njemačka glumica Melkem Kaptan iz filma „Rabye Kurnaz protiv Georga W. Busha“ dobitnica je „Srebrnog medvjeda“ za glavnu ulogu. Ove

godine je dodijeljena samo jedna nagrada za glavnu ulogu s obzirom na to da se više ne dijele nagrada za glavnu mušku i žensku ulogu.

Isti film, koji tematizuje borbu jedne njemačke majke turskog porijekla čiji sin je nepravedno proveo nekoliko godina u logoru Gvantanamo, dobio je „Srebrnog medvjeda“ za najbolji scenario koji je dodijeljen njemačkoj scenaristici Laili Sieler. Za glavne nagrade je ove godine konkurisalo 18 filmova. Na čelu međunarodnog žirija našao se američki reditelj M. Najt Šamalan. Ovogodišnji, 72. Berlinale održava se uz stroge protivpandemijske mjere uz ograničeni broj mjesta u kinima. I takmičarski dio je skraćen na sedam umjesto uobičajenih deset dana a festival traje do nedjelje projekcijama za široku publiku. Odluka vođstva festivala da se ove godine Berlinale, uprkos napetoj epidemiološkoj situaciji održi

Kultura

Petak, 18. februar 2022.

ovanja i industrije u Crnoj Gori

ova ka u ukciji Reformisati predmet likovno vaspitanje Direktorica Britanskog savjeta u Crnoj Gori Vanja Madžgalj naglasila je da su nedavno stupili u kontakt sa predstavnicima obrazovnog sektora, predstavnicima medija kako bi vidjeli da li postoji raspoloženje da se uključe u proces reforme umjetničkog kurikuluma. - Zadovoljni smo da smo na prvom sastanku dobili jednoglasno odobrenje i spremnost da sarađuju sa nama na inoviranju kurikuluma. Recimo, jedan od tih prijedloga je da se predmet likovno vaspitanje reformiše na način da ustupi malo prostora i drugim umjetnostima poput razvoja opšte filmske kulture, čitanju filmske lektire, ali i drugim novim medijima, radu sa novim tehnologijama – kazala je Madžgalj.

cija, gejming... Istovremeno, važno je da se stavi veći fokus na razvoj kreativnosti kao što je storiteling i storibording – kazala je Madžgalj.

Prema njenim riječima, Britanski savjet i Filmski centar rade sa vodećim stručnjacima iz Velike Britanije, prije svega sa Endru Ridom, ali i sa Džonom Njubiginom. - Oni nam pomažu da kreiramo jedan strateški dokument koji će nam predložiti na koji način možemo, iskoristivši na najbolji način resurse koje imamo, da razvijamo taj deficitarni kadar. Osim tog strateškog plana imamo i niz drugih aktivnosti – kazala je Madžgalj.

ATRAKTIVNA OPCIJA

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks kazala je da će saradnja između Filmskog centra Crne Gore i Britanskog savjeta razviti filmsku industriju i obrazovanje u kreativnim industrijama u Crnoj Gori. - Ujedinjeno Kraljevstvo je svjetski lider u kreativnim industrijama. To je zapravo bio jedan od rijetkih sektora u kojem je prihod britanske privrede porastao tokom pandemije. Posjedujemo posebne vještine u filmskoj tehnologiji i digitalnoj animaciji. Takođe, imamo iskustvo sa načinima na koje se najbolje može iskoristiti naš prirodni pejzaž. Isti se koristi u velikim filmskim djelima uključujući, na primjer, ,,Igru prijestola“. S obzirom na to da Crna Gora želi da diversifikuje i nadograđuje svoju ekonomiju, razvoj kreativnih industrija bi mogla biti atraktivna opcija. Britanski savjet radi sa Filmskim centrom na dovođenju vodećih britanskih stručnjaka u Crnu Goru – kazala je Medoks. U sklopu predstavljanja projekta juče je otvorena međunarodna izložba strip plakata koji su nastali na prethodnim izdanjima Hercegnovskog strip festivala. U ime ovog festivala, Jovan Subotić je kazao da će britanski umjetnik Vilijam Simspon za mjesec, na sedmom Hercegnosvkom strip vikendu, održati masterklas iz storibordinga, a najavio je i gostovanje filmskog režisera Brajana Kirka. A. Đ.

eljke Karle Simon uz prisustvo publike, naišla je na kritiku jednog dijela javnosti. Njemačka državna sekretarka za kulturu Klaudija Rot u srijedu je iznova odbranila ovu odluku ističući važnost Berlinala za filmski svijet. - Odluka da se Berlinale održi uživo je bila, uprkos pandemiji, ispravna – rekla je Rot. Organizatori festivala prijavili su da je za sedam dana trajanja ovog festivala otkriveno 128 pozitivnih slučajeva korona virusa, od 10.938 testiranih, među kojima su i članovi organizacionog tima. To znači da je samo 1,5 odsto bilo pozitivno, od ukupno testiranih. Poređenja radi, organizacija Kanskog festivala je prošlog juna tvrdila da bilježi u prosjeku tri pozitivna rezultata kovida dnevno i da radi do 3.000 testova u toku dana. Venecijanski filmski festival, koji je održan prošlog septembra, uradio je ukupno 4.500 kovid testova za 11 dana, a organizatori su saopštili

da su imali samo tri pozitivna rezultata. Međutim, takođe je važno napomenuti da su kontekst kovida i režimi testiranja bili različiti u svakoj zemlji i na svakom događaju.

Film „Elegija lovora“ Dušana Kasalice premijerno prikazan u KIC-u PODGORICA – U slijepoj zaokupljenosti sobom nije strano, niti novo, da živimo sami i u zajednicima koje se definšu kao partnerski odnosi. Kroz priču glavnih junaka, na ovo referiše i debitantski dugometražni igrani film crnogorskog reditelja Dušana Kasalice „Elegija lovova“, koji je domaća publika imala priliku da premijerno pogleda u srijedu veče, u KIC-u „Budo Tomović“.

Sami u odnosu sa drugima

Film dugih i preciznih kadrova žanrovski je teško definisati, ali kroz dvoetapnu priču jeste jasno da se radi o drami sa primjesama bajkovitih, odnosno naučno-fantastičnih elemenata.

ODNOSI

„Elegija lovora“ u uskom kontekstu bazirana je na glavnom junaku, spremnom da se prilagodi vremenu tehnoloških dostignuća, ali isto tako zaglavljenog u svojoj osi među vezama koje su se već odavno potrošile, ili se nijesu ni ostvarile na načine koje je očekivao. U širem smislu ovo ostvarenje otvara i prologe o nepoznavanju sebe, o tome koliko smo spremni da pričamo i slušamo, ali rijetko i da čujemo, te i o odnosima u kojima nedostatak komunijacije sluti na površnost. Glumačku ekipu filma čine Frano Lasić, Savina Geršak, Nikolina Bogdanović, Momo Pićurić, Olivera Vuković, Draginja Voganjac, Lidija Kordić, Lidija Petrone, Zoran Trojanović... Na premijeri filma u Podgorici, iako je trebalo da bude prisutan, Lasić nije mogao da dođe. Publici se, osim reditelja, poknonio dio autorkse ekipe, kao i neki od sporednih glumaca. Kasalica se, kako je kazao za Pobjedu, nada da će film ostaviti jak utisak na domaću publiku. - Sada kreće bioskopska distribucija širom Crne Gore. Od juče je film na redovnoj distribuciji u podgoričkom „Sinepleksu“. Nadam se da će film

Kadar iz filma „Elegija lovora“

na publiku ostaviti jak utisak, jer je nesvakidašnje ostvarenje za domaću produkciju. Mislim da će otvoriti neka pitanja i nadam se da će i inspirisati publiku na razmišljanje. „Elegija lovora“ će 22. i 23. februara biti u Kotoru, pa će tako ići i po drugim crnogorskim gradovima gdje ga je moguće prikazati – kazao je on. Zadatak svih koji bave filmom, prema riječima Kasalice, jeste da provociraju publiku da se otvori za nove forme, te da ih inspirišu da gledaju ostvarenja koja možda i nijesu uobičajena, poput onih na koje su možda navikli. - Melodramska premisa filma „Elegija lovora“ se zapravo zasniva na tome da oni imaju naizgled idealan brak koji se završa time da Filip, glavni lik, nije ni sposoban da sagleda da je njegov brak u problemu, odnosno da već ima neke nerješive i nepremostive razlike sa suprugom. To mi je bila početna inspiracija, da iz toga krenem da

Nastavak festivalskog života Film „Elegija lovora“ svjetsku premijeru imao je u avgustu, na Sarajevo film festivalu, a nakon toga prikazan je i u okviru takmičarskog programa beogradskog Festivala autorskog filma, a kako je reditelj Dušan Kasalica najavio, u planu imaju još neke festivale. - Film nastavlja festivalski život, koji će trajati još neko vrijeme. To je najviše do produkcije. Sada smo skoncentrisani i na neke nove projekte – kazao je Kasalica.

razvijam njega kao karakter – u smislu da se on neće suočiti sa problemom, preuzeti bilo kakvu odgovornost, već da će polako bježati od svega toga. To ga, u krajnjoj liniji, i odvodi u svijet fantazije – koji je u kontekstu ove priče adaptacija bajke „Šuma Striborova“ – objasnio je Kasalica.

PRILIKA

Budući da je ovo njegov prvi dugometražni film, kako je kazao Kasalica, u Crnoj Gori postoji podrška mladim autorima na tom putu.

- Mi imamo Filmski centar Crne Gore koji je regulisao finansiranje filmova, pa snimanje dugometražnih ostvarenja i nije više nemoguća mislija, kao što je bilo nekada. Mislim da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja koja daje priliku debitantima da dođu do svojih ostvarenja – rekao je on. Nakon podgoričke premijere, „Elegiju lovora“ je sinoć imala priliku da pogleda i publika u Nikšiću, dok je prvo prikazivivanje u Baru planirano za večeras. S. V.

Centar za kulturu iz Bijelog Polja radi na depou biblioteke Autorsko

Knjige konačno pod zaštitom

POČAST ZA IPER

Zbog pozitivnog testa na kovid, posjetu Berlinskom filmskom festivalu morala je da otkaže i francuska glumica Izabel Iper, kojoj je dodijeljen počasni „Zlatni medvjed“. Na ceremoniju dodjele ovog priznanja, u utorak veče, Iper se uključila onlajn i kazala da nije sama u Parizu već joj društvo prave svi njeni prethodni filmovi. Poznata glumica se do sada ostvarila u oko 150 filmova, TV produkcija, serija. Najavila je još 100 filmova, na oduševljenje gledalaca u Berlinu. - Bioskop čini da se osjećamo bolje, čini nas srećnima – rekla je Aper. Ona je do sada dobila brojne nagrade, a već je bila nagrađena i u Berlinu. R. K.

Nove police u biblioteci

BIJELO POLJE - Radovi na rekonstrukciji depoa Narodne biblioteke Bijelo Polje biće završeni do kraja februara. Iz Centra za kulturu ,,Vojislav Bulatović Strunjo“, u čijem sastavu je Narodna

biblioteka, podsjetili su da radovi, započeti početkom januara, obuhvataju izradu i montiranje novih polica za knjige, postavljanje novog osvjetljenja i krečenje. - Rekonstrukcijom depoa rije-

šiće se višedecenijski problem, a biće omogućen nesmetan i zakonit rad biblioteke makar u narednih 30 godina. Depo je već više decenija bio u lošem stanju, a neophodan je za redovno i zakonito funkcionisanje Narodne biblioteke Bijelo Polje, kao organizacione jedinice JU Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović Strunjo“. Po Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti svaka narodna biblioteka mora imati depo, adekvatnu prostoriju koja zadovaljava sve propisane bibliotečke standarde o smještaju, čuvanju i korišćenju knjiga i ostale bibliotečke građe. U depou se čuva najveći dio fonda svake biblioteke, pa tako i naše, koji trenutno broji oko 63.000 bibliotečkih jedinica – saopštavaju iz Centra za kulturu ,,Vojislav Bulatović Strunjo“. Dodaje se da će ta ustanova i u budućnosti, u skladu sa svojim mogućnostima, nastaviti sa ovakvim i sličnim poduhvatima kako bi građanima Bijelog Polja omogućila što bolju kulturnu ponudu, ali i ugodan prostor koji će željeti da posjete. B. Č.

veče Reha Ramčilovića

PODGORICA - Autorsko veče književnika iz Petnjice Reha Ramčilovića biće priređeno večeras u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. O književnom stvaralaštvu Ramčilovića govoriće prof. dr Draško Došljak, recenzent knjige, književnik i predsjednik Udruženja književnika i umjetnika „Zenit“ Milan Rajović, književnik Veljko Veljović i autor. Reho Ramčilović je rođen 1955. godine u Lagatorima, opština Petnjica. Profesor je maternjeg jezika i književnosti više od četiri decenije. Autor je knjiga: „Počeci pismenosti Bošnjaka Petnjice“ (2015), „Petnjico, zašto?“(zbirka pjesama, 2018), „Drame – zbirka“ (2020), „Pjesme zbirka“ (2020) i zbirke pripovjedaka „Bihorske mjesečine“ (2021). Ramčilović je član Udruženja bošnjačkih pisaca Makedonije. R. K.

16 Hronika Podgorice

Petak, 18. februar 2022.

Anonimna donacija vrijedna više od 150.000 eura Sadnice posađene prije šest

Dom zdravlja dobio digitalni mamograf

dana na Malom brdu, u okviru akcije pošumljavanja ,,Za zdrava pluća našeg grada“, uništene su dan nakon sadnje. Iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj kazali su Pobjedi da su sadnice posađene na zemljištu kojim raspolaže Glavni grad, te da je lokacija određena kroz komunikaciju Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj i predstavnika građana. Tom prilikom posađeno je 50 sadnica košćele, hrasta, bora, jasena, a glavni cilj je zaštita zemljišta od divlje gradnje.

PREVARA

Sa uručenja vrijedne donacije

Anonimni donatori poklonili su Domu zdravlja Podgorica digitalni mamograf, vrijedan 150.000 eura. Donaciju su, kako prenosi Služba za odnose sa javnošću DZ Podgorica, juče primili ministarka zdravlja dr Jelena BorovinićBojović i direktor Doma zdravlja Podgorica dr Danilo Jokić. Humanim gestom donatora, istakli su oni, unapređuje se zdravstvena usluga, a sve u korist zdravlja građana. -Zadovoljstvo mi je da obavijestim crnogorsku javnost da je, nakon nabavke novog digitalnog rendgen aparata, Dom zdravlja Podgorica kroz vrijednu donaciju, sada dobio i najsavremeniji digitalni mamograf, koji će biti od neprocjenjivog značaja u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma dojke, jedne od najčešćih malignih bolesti u ženskoj populaciji. I ova donacija obezbijeđena je zahvaljujući humanosti i odgovornosti kompanija, koje su shvatile koliko je za cjelokupnu populaciju važno ulaganje u zdravstveni sistem, na čemu im se i ovom prilikom neizmjerno zahvaljujem – kazala je ministarka zdravlja dr Borovinić-Bojović. Navodeći da je u pitanju aparat vrijedan više od 150 hiljada eura, ministarka je istakla da on daje izuzetan kvalitet slike i ima visoke performanse, te da može da se koristi za 3D snimanje, 2D skrining i dijagnostičke preglede i kao takav jedan je od najnaprednijih mamografskih sistema na tržištu. Kako ističe, do sada je pacijentkinjama digitalni mamograf bio dostupan samo u Kliničkom centru, a klasični mamograf (koji posjeduje Dom zdravlja Podgorica) je dotrajao, sa velikom dozom zračenja i nepouzdan. -Moram, takođe, kao i ministarka, da se zahvalim našim donatorima, koji čak žele da ostanu anonimni, koji su dali puni doprinos razvoju zdravstvenog sistema u zadnjih godinu dana, i vjerujemo da će ta saradnja da se nastavi, da će uvijek biti u korist i za benefite Crne Gore – zaključila je Borovinić-Bojović. Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Danilo Jokić je kazao da puštanje u rad digitalnog mamografa i digitalnog rendgen aparata od prije nekoliko mjeseci govori da Dom zdravlja Podgorica, menadžment DZ Podgorica i Ministarstvo zdravlja brinu maksimalno o građanima glavnog grada i zaštiti njihovog zdravlja.I. M.

Dragutin Vučinić, predstavnik mještana Pipera koji su sa građanima predstavnicima gradskog Zelenila i Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj učestvovali u akciji sadnje, kazao je za Pobjedu da čovjek koji je uništio sadnice nije znao da je u pitanju opštinsko zemljište, već je to uradio u ubjeđenju da je u pitanju njegova zemlja. -On je kupio plac na Malom brdu od nekoga i platio mu. Planirao je da gradi objekat i toga dana je poravnao zemljište i uništio sadnice koje su posađene dan ranije. Nije znao da je to opštinsko zemljište.

Drveće posađeno prije šest dana na Malom brdu uništeno dan nakon sadnje, najavljena nova akcija

Mladim sadnica zemljište od divl Posebnu vrijednost akcije predstavlja zajedničko djelovanje lokalne zajednice i Glavnog grada, usmjereno na unapređenje kvaliteta životnog ambijenta sadašnje, ali i budućih generacija. Neke od odabranih lokacija se nalaze i na područjima sa izraženom pojavom bespravne gradnje. Ukoliko akcije doprinesu aktuelizaciji rješavanja i sprečavanja ovog problema, te uključivanju što većeg broja građana i medija, smatraćemo je uspješnijom – poručuju iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Objasnili smo mu situaciju i on je uvidio šta je uradio. Povukao se, obećao da neće ništa graditi, te ponudio da nam pomogne da zasadimo nove sadnice – objašnjava Vučinić. Naredni koraci, najavljuje mje-

U akciji građana i lokalne uprave na Malom brdu je prije šest dana posađeno 50 sadnica košćele, hrasta, bora, jasena a glavni cilj je zaštita zemljišta od divlje gradnje

štanin Pipera, biće nove akcije sadnje na Malom brdu. -Plan je da ponovimo akciju i ponovo zasadimo sadnice na ovom mjestu, ali i u drugim dijelovima gdje prijeti uzurpiranje zemljišta. Nadamo se da ćemo za jedan sto da sjednemo mi iz lokalne zajednice, predstavnici lokalne samouprave i Ministarstva ekologije i zajednički nađemo rješenje na

Mještani Gornje Gorice nastavljaju proteste, najavljuju radikalne poteze

Stopiraće radove ukoliko ne dobiju zvaničan dopis o izgradnji raskrsnice

D. M.

Protest mještana Gornje Gorice na glavnoj saobraćajnici koja vodi prema Danilovgradu, gdje je planirana izgradnja bulevara, biće nastavljen danas. Kako je Pobjedi kazao predstavnik mještana Gornje Gorice Danko Korać, protest će trajati sat umjesto dosadašnjih pola sata. -Dobili smo dozvolu od MUP-a da produžimo vrijeme trajanja protesta, pa ćemo danas početi u 15.30, a završiti u 16.30 časova. Ukoliko danas ne dobijemo

Sa protesta mještana Gornje Gorice

odgovore od nadležnih organa pismenim putem, mi ćemo radikalizovati protest i stopiraćemo mašine – kaže Korać. Podsjetimo, mještani Gornje Gorice zahtijevaju izmjenu projekta, odnosno da se kod groblja u tom naselju izgradi raskrsnica jer su im, kako ističu, sa druge strane budućeg bulevara svi vitalni objekti – Pošta, Dom zdravlja, vrtić... Za to su, tvrde, prikupili 700 potpisa. Proteste će, poručuju, nastaviti dok se ne usvoje njihovi zahtjevi. Nj. Ž.

ĐE NAĐEŠ ZGODNO MJESTO, TI DRVO ZASADI: Sa zajedničke akcije građana i lokalne uprave, 12. februara

koji način da se zaštiti od divlje gradnje sjeverna strana Malog brda – kaže Vučinić. Dobar primjer su, ističe on, košćele koje su zasađene na Vranjićkim njivama. -Sadnice koje su posađene na tom mjestu prošle godine niko nije dirao, nije bilo gradnje. To je dobar primjer odbrane zemljišta – ističe Vučinić.

POŠUMLJAVANJE

Iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj kazali su Pobjedi da su sadnice posađene na zemljištu kojim raspolaže Glavni grad, te da je lokacija određena kroz komunikaciju Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj i predstavnika građana. -Akciju ,,Za zdrava pluća našeg grada“ sprovodi Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj, u saradnji sa preduzećem ,Zelenilo. Lokacija na Malom brdu je prva u nizu koja je obuhvaćena ovom akcijom, a za februar mjesec je predviđeno pošumljavanje odabranih lokacija na brdu Gorica (Lješkopolje) i Dajbabskoj gori – poručuju iz Sekretarijata. Osnovni cilj akcije, dodaju, jeste da se obogati biljni fond na ovim područjima, na kojima do sada nije bio fokus kada je ozelenjavanje u pitanju.

U Mediteranskom vrtu uklanjaju invazivne vrste, obnavljaju i formiraju nove sadržaje

Na novim terasama će zamirisati lavanda i smilje

U Mediteranskom vrtu na Gorici u toku su radovi na formiranju dvije terase u kojima će se usaditi oko 200 sadnica lavande i smilja. Nakon što su uklonjene invazivne biljne vrste, pajasen i mahonija, od razasutog kamenja sazidane su podzide, a opožarena stabla čempresa iskorištena su za djelove pješačkih staza. -Planirano je i da se ovaj dio vrta obogati sa nekoliko udobnih, anatomskih klupa kako bi boravak u vrtu bio što prijatniji. Završetak radova se očekuje tokom proljeća – kazao je za Pobjedu Zoran Bojović iz NVU Ljubitelji Gorice i prirode. Aktivnosti na proširenju vrta realizuje NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode u okviru projekta „Green point“ koji finansira Evropska unija kroz program „Podizanje svijesti o politikama iz oblasti životne sredine i klimatskih akcija“. I.M.

ZA PRIJATNIJI BORAVAK: Uređenje Mediteranskog vrta

Hronika Podgorice

Petak, 18. februar 2022.

Glavni grad u narednom periodu planira potpunu reorganizaciju autobuskog prevoza

ama čuvaju lje gradnje

Uklanjanje sadnica i pokušaj uzurpiranja zemljišta na Malom brdu

Putem Fejsbuka prodaju opštinsko zemljište Na društvenoj mreži Fejsbuk, upozorava mještanin Pipera Dragutin Vučinić, mogu se naći aktivni oglasi prodaje placeva na Malom brdu. -U pitanju je sve opštinska imovina, a neko je prodaje

kao da je njegova. Kvadratni metar se ranije prodavao po euro, a sada je 35 eura. Dođu tako ljudi, ograde plac kako bi ga lakše prodali i oglase. Prodaju i podižu kuće – objasnio je Vučinić.

-Posebnu vrijednost akcije predstavlja zajedničko djelovanje lokalne zajednice i Glavnog grada, usmjereno na unapređenje kvaliteta životnog ambijenta sadašnje, ali i budućih generacija. Neke od odabranih lokacija se nalaze i na područjima sa izraženom pojavom bespravne gradnje. Ukoliko akcije doprinesu aktuelizaciji rješavanja i sprečavanja ovog problema, te

uključivanju što većeg broja građana i medija, smatraćemo je uspješnijom – zaključuju iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, uz napomenu da, kada je u pitanju lokacija na Malom brdu, u svakodnevnoj su komunikaciji sa građanima sa ovog područja i nastaviće da podržavaju svaku aktivnost koja za cilj ima zaštitu prostora i unapređenje kvaliteta života. Nj. ŽIVANOVIĆ

Tržnice i pijace objavile javni poziv

Daju u zakup 20 tezgi u krugu Stočne pijace Gradsko preduzeće Tržnice i pijace d. o. o. objavilo je javni poziv za davanje u zakup 20 tezgi za prodaju robe široke potrošnje na pijaci na Ćemovskom polju, u krugu Stočne pijace, prikupljanjem ponuda. - Minimalna cijena zakupnine iznosi 14 eura po kvadratnom metru, bez obračunatog PDV-a, a površina jedne tezge je 15 kvadrata – navode iz Tržnica i pojaca. Pravo učestvovanja po javnom pozivu nemaju ponuđači koji imaju neizmirene obaveze po osnovu ugovora o zakupu prema ovom privrednom društvu, a jedini kriterijum za

eura, bez PDV-a, iznosi minimalna cijena zakupa kvadratnog metra tezge

izbor najpovoljnije ponude je ponuđena cijena. Više detalja o javnom pozivu i preuzimanju dokumentacije, zainteresovani mogu dobiti pozivom na broj telefona 069 013 201 ili putem imejla pijacepg@tcom.me svakog radnog dana od osam do 14 časova. I. M.

Uvode četiri nove linije Glavni grad je u prethodnom periodu pažljivo analizirao stanje u javnom prevozu, te na sistematičan način pristupio unapređenju stanja u ovoj oblasti.

Nakon konsultacija sa građanima i pažljivog analiziranja postojećeg modela, pristupilo se reorganizaciji autobuskih linija. Osim reorganizacije postojećih, saopštavaju iz Sekretarijata za saobraćaj, uvode se četiri potpuno nove linije, koje će obuhvatiti i one djelove grada koji do sada nijesu bili dio sistema javnog prevoza. Nove autobuske linije, ističu oni, biće trasa kretanja novih autobusa, a kao takve će biti u potpunosti povezane sa postojećim, što će rezultirati pružanjem kvalitetnijih usluga korisnicima javnog prevoza. - Prva linija će povezati kompleks novih zgrada na Bulevaru Stanka Radonjića sa Siti kvartom i okolinom TC Delta siti, Kliničkim centrom Crne Gore i Studenskim centrom. Trasa druge linije povezivaće dio Zabjela, u blizini postojećih hipermarketa, kao i Ulicu 4. jula gdje se nalazi veliki broj novih objekata kolektivnog stanovanja, sa centrom grada i dalje prema naseljima Zagorič i Zlatica. Treća linija, do izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića, kao početnu stanicu će imati Reciklažni centar Konik. Nakon izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića, ova linija će povezivati Stari aerodrom, odnosno neposrednu okolinu Doma za stare, sa centrom grada i dijelom grada Preko Morače, sve do Bloka devet. Četvrta trasa će pove-

Besplatna radionica danas u Kući zdravlja

Nove autobuske linije će obuhvatiti i one djelove grada koji do sada nijesu bili dio sistema javnog prevoza. One će biti trasa kretanja novih autobusa, a kao takve u potpunosti povezane sa postojećim, što će rezultirati pružanjem kvalitetnijih usluga

Uskoro novi autobusi Iz Sekretarijata za saobraćaj podsjećaju da su, nakon usvajanja strateških dokumenata koji definišu stanje u javnom prevozu, rekonstruisana postojeća i postavljena nova autobuska stajališ-

zati naselje Rogami sa djelovima grada u kojima se nalaze Klinički centar Crne Gore, Pravni i Ekonomski fakultet, nekoliko objekata obrazovanja i pravosuđa, pa dalje prema naselju Donja Gorica, gdje

ta, a uveden je i sistem elektronske karte, koji omogućava svim građanima da za cijenu jedne jednokratne ili mjesečne karte, koriste usluge svih prevoznika. - Osim toga, nedavno je

se nalazi još jedan univerzitet – navode iz Sekretarijata za saobraćaj. Predviđeno je da ovo budu linije čiji interval kretanja je planiran u okviru od 15 do 20 minuta.

završen javni poziv za kupovinu novih, modernih, prilagođenih potrebama OSI i ekološki prihvatljivih autobusa, koji će se na ulicama Podgorice naći već u prvom kvartalu ove godine – poručuju iz Sekretarijata.

- Osim novih, reorganizacija će obuhvatiti i postojeće linije, čime ćemo učiniti da svaki građanin i posjetilac Podgorice u svakom dijelu grada ima dostupan javni prevoz – poručuju iz Sekretarijata. I. M.

EPCG otvorila novu poslovnicu u Tuzima

Novi punkt od Upravne zgrade Upoznaće mališane sa bliži i Tuzanima i dijelu Zećana značajem lijepog ponašanja

Kuća zdravlja, kao novi socijalni servis Glavnog grada, osnovan u cilju pružanja psihosocijalne podrške građanima, u jednakoj mjeri brine o svim članovima našeg društva, pa i o onim najmlađim. U saradnji sa Centrom za prava djeteta, danas u 13 sati organizuju radionica na temu ,,Bonton“. - Cilj radionice je da se učesnici upoznaju sa prihvatljivim obrascima ponašanja, te uticaju lijepog ponašanje na unapređenje odnosa u socijalnom okruženju. Radionica je namijenjena ne samo korisnicima usluga socijalnog servisa Kuća zdravlja već svim zainteresovanim mališanima – saopšteno je iz Sekretarijata za socijalno staranje. I. M.

Naplatni punktovi u tržnim centrima Delta siti i Mol of Montenegro od 1. marta takođe će pružati usluge potpisivanja sporazuma o dinamici izmirenja duga, ugovora o snabdijevanju...

Sa otvaranja poslovnice EPCG U Tuzima

Elektroprivreda Crne Gore otvorila je prije dva dana novu, savremenu poslovnicu u Tuzima. U Ulici 12, broj 2, saopšteno je iz EPCG, građani Tuzi će moći da, pored plaćanja računa, ostvare i usluge potpisivanja sporazuma o dinamici izmirenja duga, ugovora o snabdijevanju, kao i da dobiju sve neophodne informacije. -Na zadovoljstvo mještana Tuzi otvaramo poslovnicu koja će umnogome olakšati funkcionisanje i komunikaci-

ju između potrošača i EPCG, imajući u vidu da će, u ovom modernom i pristupačnom objektu, na atraktivnoj lokaciji, građani imati priliku da, pored plaćanja računa, dobiju sve neophodne informacije i zaključuju ugovore – poručio je izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin. Prema njegovim riječima, otvaranje poslovnice u Tuzima jedna je od aktivnosti strategije eliminisanja gužvi i rasterećenja, imajući u vidu da će skoro pet i po hiljada po-

trošača od sada imati priliku da koristi usluge EPCG u poslovnici u svom gradu. -Zbog lokacije na kojoj se nalazi nova poslovnica u Tuzima, očekujemo da će dobar dio kupaca iz Zete imati mogućnost da završava u tom objektu komunikaciju sa EPCG – poručio je Rovčanin, uz napomenu da će otvaranje ove poslovnice značajno rasteretiti naplatni punkt u Upravnoj zgradi CEDIS-a. Najavio je i da će naplatni punktovi u tržnim centrima Delta siti i Mol of Montenegro od 1. marta takođe pružati usluge potpisivanja sporazuma o dinamici izmirenja duga, ugovora o snabdijevanju... I.M.

Arena

18 Sportski miks

POTVRĐENO PISANJE POBJEDE: Jednoglasna odluka UO Rukometnog saveza

Petak, 18. februar 2022.

Selektor košarkaša Boško Radović saopštio skraćeni spisak za dvomeč sa Mađarskom u kvalifikacijama za Mundobasket

Roganović ostaje selektor ,,lavova“ Povratak Dubljevića, i dalje bez Ivanovića

PODGORICA - Potvrda pisanja Pobjede - Zoran Roganović ostaje selektor muške seniorske reprezentacije Crne Gore, saopšteno je iz Rukometnog saveza Crne Gore.

Upravni odbor te asocijacije, na prijedlog predsjednika Petra Kapisode, donio je odluku o nastavku saradnje i potpisivanju novog ugovora sa stručnjakom koji je klupu preuzeo u avgustu 2018. godine, a na nedavno završenom Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Slovačkoj sa „lavovima“ ostvario najbolji rezultat na šampionatima Starog kontinenta osvajanjem 11. mjesta. Kapisoda je ostanak Roganovića najavio u intervjuu za Pobjedu prije četiri dana. - Iskazao bih zahvalnost Upravnom odboru Saveza na čelu sa predsjednikom Kapisodom na povjerenju. Veoma je važno da imamo kontinuitet i da nastavljamo da radimo, jer je potencijal ove generacije zaista veliki. Radujem se nastavku saradnje sa momcima, uvjeren da ćemo biti još bolji u narednom periodu. Napravili smo iskorak na posljednjem Evropskom prvenstvu i sada imamo veliku odgovornost, jer u baražu u aprilu, želimo da izborimo učešće na Svjetskom prvenstvu - rekao je Roganović za zvanični sajt Saveza. - Bez obzira na to da li će protivnik biti Bosna i Hercegovina ili Grčka, nema prostora za strah, već moramo da još jednom nadmašimo sebe i pokažemo pravo lice. Razlog više je činjenica da ćemo revanš igrati pred našim navijačima, koji su se sigurno uželjeli utakmica nacionalnog tima, kao što i ekipa s nestrpljenjem čeka duel u sjajnoj atmosferi koju oni uvijek prirede. Vjerujem da ćemo u aprilu odraditi ono što se od nas očekuje, a nakon toga u januaru naredne godine, na Svjetskom prvenstvu, nastaviti da gradimo put ka samom vrhu rukometne scene. Prethodno, od 14. do 20. marta očekuje nas okupljanje u okviru EHF sedmice, kada ćemo

odraditi testiranja i pokušati da odigramo jedan ili dva kontrolna meča, kako bi probali neke stvari pred baraž za Svjetsko prvenstvo, jer ćemo u aprilu imati samo dva dana zajedničkog rada pred ključne mečeve u ovoj godini - kazao je Roganović. Upravni odbor Saveza je jednoglasno podržao prijedlog predsjednika Kapisode. - Uzimajući u obzir odlične rezultate u mandatu selektora Roganovića, činjenicu da u državnom timu imamo sjajnu atmosferu, te posvećenost i profesionalnost šefa stručnog štaba, predlažem da Upravni odbor Saveza donese odluku o nastavku saradnje i potpisivanju novog ugovora - navodi se u prijedlogu. Roganović je najuspješniji selektor u istoriji naše reprezentacije. Sa nacionalnim timom izborio je plasman na dva prvenstva Evrope 2020. i 2022. godine. - Na Evropskom prvenstvu u Austriji, prije dvije godine, Crna Gora je imala uspješan nastup jer je upisala prvu pobjedu na prvenstvima Evrope. Zbog pan-

demije virusa kovid-19, reprezentacija nije dobila mogućnost da se u dvomeču protiv Češke u junu 2020. bori za plasman na Svjetsko prvenstvo u Egiptu. Reprezentacija je bila uspješna i u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2022. godine u Mađarskoj i Slovačkoj, jer je uprkos brojnim izostancima igrača u većini mečeva zbog korona virusa, ostvarila po tri pobjede i poraza. Na nedavno završenom prvenstvu Evrope, Crna Gora je ostvarila najbolji rezultat na šampionatima Starog kontinenta plasmanom u glavnu rundu i osvajanjem 11. mjesta, a ostvarila je tri pobjede i doživjela četiri poraza, uz odlična izdanja koja su ocijenjena kao izuzetna od strane rukometne javnosti u našoj državi i širom Evrope. Zahvaljujući rezultatu na Evropskom prvenstvu, „lavovi“ su izborili povlašćenu poziciju na žrijebu za baraž za Svjetsko prvenstvo naredne godine, a u dvomeču protiv boljeg iz okršaja Bosne i Hercegovine i Grčke, imaju realne šanse da se, poslije deset godina, ponovo nađu na planetarnoj smotri naveli su iz RSCG. R. A.

VELIKI TRANSFER CRNOGORSKOG RUKOMETNOG VUNDERKINDA: Pljevljak tri godine u Veclaru

Čepić je prošao medicinske preglede i stavio potpis na saradnju s klubom čije boje brani još jedan naš as, desni bek Stefan Čavor. Devetnaestogodišnji lijevi/srednji bek u najjačoj ligi svijeta igraće od naredne sezone. - Radojica je još jedan talenat u usponu koji će nam se pridružiti - rekao je trener Ben Mačke. - Evropsko prvenstvo je pokazalo da je sa samo 19 godina već važan dio crnogorske reprezentacije, može da pokriva sve pozicije u odbrani i odličan je u situacijama ,,jedan na jedan“. Veoma se radujem što ću raditi s njim, jer ima sjajan rukometni instinkt i može da napreduje u svim segmentima.

Spisak Plejmejkeri Džastin Kobs Igor Drobnjak Nikola Pavlićević

(Budućnost Voli) (Budućnost Voli) (SC Derbi) Bekovi

Petar Popović Fedor Žugić Jovan Kljajić Vladimir Mihailović

(Budućnost Voli) (Ulm, Njemačka) (Prienaj, Litvanija) (Mornar Barsko zlato) Krila

Dino Radončić Andrija Slavković Emir Hadžibegović

(Saragosa, Španija) (SC Derbi) (SC Derbi)

Krilni centri Nemanja Radović (Mursija, Španija) Radosav Spasojević (Sutjeska) Centri Zoran Nikolić Bojan Dubljević

(Budućnost Voli) (Valensija, Španija)

ma u prvom dijelu kvalifikacija, prve tri selekcije iz svake grupe će nastaviti kvalifikacije u drugom krugu, prenoseći bodove i koš-razliku iz međusobnih mečeva. U drugoj fazi kvalifikacija biće formirane nove četiri grupe sa po šest timova, iz kojih će po tri najbolje izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Drugi dio kvalifikacija (naredna tri „prozora“) će započeti s dvije utakmice u periodu od 22. do 30. avgusta 2022. godine, nastaviti se s drugim ciklusom od 7. do 15. novembra, a završiti 2023. godine, sa posljednje dvije utakmice, u terminu od 20. do 28. februara. Crna Gora je u avgustu prošle godine uspješno prebrodila pretkvalifikacije, pošto je u Podgorici po dva puta savladala Island i Dansku. Crna Gora je bila učesnik prethodnog Svjetskog prvenstva u Kini. Okupljanje je danas u 17 sati u hotelu ,,Voco“. S. J.

NBA: Dabl-dabl Vučevića, Denver srušio Golden Stejt, Bruklin se budi

Čikago čuva vrh

Čepić od ljeta u Bundesligi PODGORICA - Na Evropskom prvenstvu u januaru sjajno je iskoristio neočekivano veliku minutažu u crnogorskoj reprezentaciji i nagrada je brzo stigla - rukometni vunderkind iz Pljevalja Radojica Čepić potpisao je trogodišnji ugovor s njemačkim Veclarom.

Selektor crnogorskih košarkaša Boško Radović saopštio je spisak od 14 igrača na koje računa za dvomeč sa Mađarskom, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. U odnosu na prethodni ,,prozor“ u novembru, u sastav se vraća Bojan Dubljević, koji je mečeve sa Francuskom i Portugalom preskočio zbog povrede skočnog zgloba. Na spisku je i Jovan Kljajić koji u novembru nije igrao zbog obaveznog kovid protokola za povratak u Litvaniju, gdje igra za Prienaj. Iako je bio na širem spisku, ponovo nema Nikole Ivanovića, jedinog crnogorskog igrača koji ove sezone igra u Evroligi, a čija Crvena zvezda 25. februara u Atini gostuje Panatinaikosu. Iz istih razloga nema ni Marka Todorovića, koji nastupa u Kini… U tim se vraća oporavljeni Igor Drobnjak, a u odnosu na širi spisak od 24 igrača, naknadno je pozvano krilno SC Derbija Emir Hadžibegović. Sa šireg spisak nema ni Mašana Vrbice, Luke Bogavca, Nemanje Đurišića, Vladimira Tomaševića, Viktora Vujisića, Vasilija Baćovića, Alena Hadžidbegovića, Filipa Barovića, Milije Mikovića i Marka Todorovića. Okupljanje reprezentacije je danas u 17 sati u hotelu ,,Voco“. Prvi duel između Crne Gore i Mađarske je 24. februara u Debrecinu, tri dana kasnije se isti rivali sastaju u podgoričkoj ,,Bemax areni“. U prvom kvalifikacionom ,,prozoru“, obje selekcije ostvarile su po pobjedu protiv Portugala i poraz od Francuske. Prva faza kvalifikacija igra se kroz tri „prozora“ (svako će odigrati po dva meča). Treći ,,prozor“ je na programu između 27. juna i 5. jula. Po završetku takmičenja po grupa-

Sami na vrhu Istočne konferencije NBA lige – Čikago Bulsi pobijedili su Sakramento Kingse 125:118, uz novu izuzetnu partiju Nikole Vučevića.

Čepić je za dvije i po godine napravio meteorski uspon. Iz Rudara je u ljeto 2020. prešao u slovenačko Celje, gdje je imao doziranu minutažu u prvom timu, da bi na Evropskom prvenstvu ove godine dobio veliki prostor u odsustvu Miloša Božovića i Stevana Vujovića i bio jedan od zaslužnijih za istorijsko osvajanje 11. mjesta. - Zahvalan sam na vremenu provedenom u Celju, sada želim da u Veclaru napravim sljedeći korak i dokažem se u Bundesligi. Naravno da je san igrati u najjačoj ligi svijeta i srećan sam zbog prilike i povjerenja koje su mi ukazali u Veclaru. Uvijek ću davati 100 odsto - poručio je Čepić za klupski sajt. Ne. K.

Naš slavni Ol-star centar nastavio je niz odličnih izdanja sa 21 openom, deset skokova, tri asistencije i dvije ukradene lopte. Baranin je značajno popravio formu od početka zime i ima sve bitniju realizatorsku rolu u redovima ,,bikova“. U trijumfu, najefikasniji standardno je bio krilo Demar Derozan sa 38 poena i po šest skokova i asistencija. Izostanak beka Levina nije se osjetio – Vajt ga je sjajno odmijenio sa 31 poenom i šest asistencija. Za Kingse, bek Foks upisao je 33 poena uz devet asistencija, a centar Sabonis imao je skor od 22 poena, 12 skokova i osam asistencija.

Izuzetno bitnu pobjedu ostvario je Denver, 117:116 u gostima drugom timu lige Golden Stejtu – i to trojkom Monte Morisa 0,2 sekunde prije kraja meča! Asistent je bio slavni centar Nikola Jokić, prošlogodišnji MVP (najbolji igrač) lige, koji je odigrao fantastično i na MVP nivou: 35 poena, 17 skokova i osam asistencija. Rezervista Forbs ubacio je 22 poena i još jednom pokazao da je izuzetno pojačanje. Za Golden Stejt, prva zvijezda Kari je pored 25 poena imao šest asistencija. Tompson je ubacio 16 a Pul 15 poena. Denver je sa učinkom 33-25 šesti na Zapadu, ima trijumf manje i poraz više od Dalasa. Poraženi ,,ratnici“ imaju skor 42-17. Bruklin je konačno vezao dvije pobjede, trijumf je stigao u gradskom derbiju protiv Njujorka 111:106. Ekipa koja je odradila rekonstrukciju djeluje

defanzivno sve kompetentnije, sada je osma na Istoku sa skorom 31-27. Bez velikih zvijezda Djurenta, Irvinga i Simonsa ekipa je ipak imala snage za preokret u finišu. Rezervista Kameron Tomas ubacio je 21, Kari 20, veteran Oldridž 18 poena uz deset skokova. Slavni centar Dramond je pored 11 poena imao čak 19 skokova. Rendl je postigao 31 poen uz deset skokova za Njujork. Los Anđeles Lejkersi nijesu se mnogo radovali pobjedom nad Jutom 106:101, u duelu u kom su gubili do dva i po minuta do kraja. Slavni krilni centar Entoni Dejvis povrijedio je skočni zglob, izvjesno će propustiti Olstar vikend. Sa ovim trijumfom ,,jezerdžije“ su stigle do skora 27-31 i na desetom su mjestu na Zapadu. Lebron Džejms je bio najbolji akter duela sa 33 poena, osam skokova i šest asistencija. Jutu (36-22, četvrta na Zapadu) predvodio je Mičel sa 37 poena. S. S.

Arena

Košarka 19

Košarkaši Budućnost Volija u finalu Kupa Crne Gore savladali Mornar Barsko zlato i osvojili 15. pehar

Najbolji po navici Košarkaši Budućnost Volija opravdali su ulogu favorita u 16. izdanju Kupa Crne Gore – Podgoričani su u ,,Bemax areni“ savladali Mornar Barsko zlato 89:77 i domogli se 15. pehara u ovom takmičenju, u kojem su izgubili samo jedno finale (2013. godine od Sutjeske). Budućnost je i treći put u sezoni slavila protiv Mornara, nakon dvije pobjede u ABA ligi. Iako je odigrao odlično prvo poluvrijeme i vodio do sredine treće četvrtine, Mornar je i sedmi put poražen u finalu, od istog protivnika… Na kraju je razliku napravio šut sa distance, Budućnost je pogodila dvostruko više trojki (10-5), iz četiri pokušaja manje od Mornara (22-26), a odnos asistencija (20-11) govori koliko je igrala kolektivnije u napadu od protivnika… Budućnost je, tako, osvojila prvi trofej u sezoni, ali je pred izabranicima Aleksandra Džikića najvažniji posao, borba u ABA ligi i Evrokupu, ali i odbrana titule u domaćem prvenstvu. Za ekipu Mihaila Pavićevića slijedi borba za eventualni plasman u plej-of ABA lige, što će bez povrijeđenog Nemanje Gordića teško ići, kao i pokušaj da završnicu domaćeg prvenstva učini zanimljivom…

ENERGIJA MORNARA

Mornar je odigrao odlično prvo poluvrijeme, posebno prvu četvrtinu i posljednja skoro i tri minuta druge, dok je Budućnost imala problema u oba pravca, igrajući dobro jedino

Suad Šehović: Na naše zadovoljstvo Kapiten Budućnost Volija Suad Šehović je kazao da je svaka sezona nova priča. - Ovo je prvi trofej. Na početku utakmice nije izgledalo dobro, ušli smo mekanije u meč, gubili smo dvocifrenom razlikom, ali smo se konsolidovali u nastavku. Mornar igra brzo u tranziciji i ima veliki broj šutera, zbog čega nam je napravio problem. Ali kada smo zaustavili njihovu tranziciju, umanjili njihov kvalitet u šutu, polako smo okrenuli utakmicu i na kraju, na naše zadovoljstvo, slavili. I da je Mornar pobijedio u ovakvoj utakmici, koja je, sigurno, bila jedan praznik, ne bi bilo nezasluženo – rekao je stariji od braće Šehović.



Pehar za osvojeni Kup kapitenu Budućnost 32:29. U narednih tri i po minuta se igralo koš za koš, a onVolija Suadu Šehoviću uručio je Nikola da je Budućnost nakon kontre Peković, predsjednik KSCG. Medalje finalisti- Popovića i koša Rida prvi put ma podijelio je Goran Jeretin, tim menadžer izjednačila na meču (36:36). Nije to, međutim, obeshrabrimuške seniorske reprezentacije

u prvih šest i po minuta druge dionice. U prvoj četvrtini su Mornar predvodili Balša Živanović sa 15 i Vil Mozli sa 12 poena, odnosno zajedno sa 27 poena, tri manje od učinka kompletne ekipe ( jedan koš je ubacio i Vladimir Mihailović, dok je Sead Šehović pogodio jedno od dva bacanja). Barani su od starta imali više energije, a odbranom su potpuno ,,otupili“ napad Budućnosti, koja je prvi koš iz igre postigla nakon dva minuta i 20 sekundi, kada je Marko Jagodić Kuridža pogodio trojku i smanjio vođstvo Mornara na 9:5. Nakon trojke Petra Popovića za 11:8, Budućnost je nastavila post u napadu, pa je Mornar serijom 9:0 stigao do dvocifrene prednosti

od 20:8. Nedugo zatim je Mozli donio i maksimalnih 13 razlike (24:11), koliko je bilo i tri minuta prije kraja kvartala (26:13). Odgovorila je Budućnost sa osam uzastopnih poena, prišla na 26:21, nakon koša i dodatnog bacanja Zorana Nikolića. U posljednjih 90-ak sekundi samo je Mornar pogađao, nakon jednog bacanja Seada Šehovića, mladi Živanović je uz zvuk sirene pogodio trojku od table i donio Baranima devet poena prednosti pred start druge četvrtine (30:21). Budućnost je bolje otvorila drugi kvartal, za nepuna tri minuta igre je serijom 8:0 prišla na pola koša zaostatka (30:29), a Mornar je prve poene, preko Seada Šehovića, upisao nakon tri i po minuta, za vođstvo od

lo Mornar, koji je sa pet uzastopnih poena vratio vođstvo (41:36), a Mozli je sa tri poena u posljednjem minutu donio Mornaru sedam poena prednosti na polovini meča (44:37). Interesantno, samo dva igrača Mornara su pogađali u ovoj četvrtini, Suad Šehović do 39:36 (devet poena), a nakon toga Mozli (pet).

PREOKRET

Budućnost Voli je u nastavku zaigrala mnogo bolje, kvalitet i iskustvo Podgoričana su došli do izražaja. Podgoričani su u drugom poluvremenu primili svega 33 poena, samo tri više nego u prvoj četvrtini. Mornar je čuvao prednost u prva četiri minuta drugog poluvremena (48:45), ali je Budućnost serijom 11:0, za dva

Dvorana: „Bemax arena“ Gledalaca: 500 Sudije: Lučić, Vuković i Ćetković

Kobs ....................9 Su. Šehović ....4 Micov ..................5 Barović ...............D. Nikolić ............Z. Nikolić .........12 Jagodić ...............Kuridža ...........14 Drobnjak ...........Popović ...........13 Rid .......................13 Peri .....................19

Mihalović .....13 Jeremić ...........5 Živanović ...20 za 1 76% (25-19) 90% (31-28) Se. Šehović .17 50% (40-20) za 2 61% (28-17) Smit .....................za 3 45% (22-10) 19% (26-5) Lazić ..................5 Skokovi 30 (9+21) Vesković ..........31 (9+22) Blokade 2 Miković .............Asistencije 20 11 Vranješ .............Ukradene lopte 4 7 Mozli ................17 (21:30, 16:14, 29:16, 23:17)

9 24

Izgubljene lopte Faulovi

10 23

Sead Šehović: Trebalo nam je više trojki Kapiten Mornara Sead Šehović kazao je da je njegova ekipa pružila maksimum u ovom trenutku, s obzirom na to da je oslabljena ušla u meč, sa izostankom nekih igrača, posebno Nemanje Gordića. - Igrali smo dobro u prvom poluvremenu, čak i vodili. U drugom poluvremenu su se oni prilagodili na naš način igre i pogodili neke važne šuteve, dok nas nije išao šut. Mislim da smo ukupno dali četiri ili pet trojki, što nije naša odlika. Nama treba više pogođenih šuteva kako bismo savladali protivnika kao što je Budućnost – rekao je mlađi od braće Šehović.

minuta, preokrenula na 56:58, i uhvatila zalet za pobjedu. Podgoričani su do kraja ovog kvartala držali Mornar na distanci od šest poena, jer Barane i nije služio šut sa distance. Budućnost je konačan udarac zadala u prvoj polovini posljednje četvrtine, serijom 8:0, koju je završio trojkom Kendrik Peri, ,,plavi“ su poveli dvocifrenom razlikom (74:61), a nakon novog koša Perija i sa

maksimalnih i nedostižnih 79:64… Peri je bio najbolji u pobjedničkom timu sa 19 poena, osam asistencija i šest skokova, Jagodić Kuridža je dodao 14 poena i šest skokova, a po poen manje Rid i Popović. Dvocifren je bio i Zoran Nikolić sa 12 poena. U barskom timu najbolji je bio Živanović sa 20 poena, dok su po 17 poena ubacili Mozli i Sead Šehović. S. JONČIĆ

M. BABOVIĆ

Petak, 18. februar 2022.

Arena

20 Telekom 1. CFL

Petak, 18. februar 2022.

Budućnost će tokom proljeća pokušati da ispravi ne baš blistavu jesen: ,,P

Kreće potjera z Jesen nije bila blistava, ali Budućnost vjeruje u ljepše proljeće - od utakmice sa Mornarom, na današnjoj premijeri pod Goricom (17 h), ,,plavi“ će pokušati da sustignu Dečić i vodeću Sutjesku koja je na ,,plus devet“.

Podgorica na startu drugog dijela sezone domaćin Petrovcu

Bitka u kojoj je svaki bod dragocjen

PODGORICA - Poslije nešto više od dva mjeseca došlo je vrijeme za povratak Telekom 1. CFL a u Podgorici vjeruju da je, nakon turbulentne godine, došlo vrijeme za bolje dane. Podgorica je, istina, ostala bez nekoliko važnih igrača tokom pauze, ali i pored toga Lješkopoljci se nadaju da neće dozvoliti da izgube status prvoligaša.

Podgorica

BREJKOM KA VRHU

Petrovac je u prvom dijelu sezone blistao, imao miniperiod krize, ali je svakako uspio da ,,zimuje“ na četvr-

(4-3-3)

Stadion: DG arena. Kapacitet: 4.000. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: S. Jovanović i D. Dević. Početak: 15 časova Ivezić Cicmil

Đajić

Boljević

Vuković

Ukšanović

Baš zbog toga svaki meč za Podgoricu biće od izuzetnog značaja, a svaki osvojen bod vrlo dragocjen. Lješkopoljci danas dočekuju Petrovac, tradicionalno velikog rivala, a iako su sada okolnosti drugačije (Petrovac se bori za Evropu, Podgorica za spas), u domaćem timu nadaju se da mogu ostati neporaženi. Podgorica je na ,,plus sedam“ u odnosu na ,,fenjeraša“ Zetu, ali na ,,minus šest“ u odnosu na Rudar, koji je u sigurnoj zoni, pa će joj trebati mnogo da bi izbjegla baraž. Ipak, sada je fokus na opstanak… - Naš cilj svakako je da se domognemo opstanka bez baraža. Svjesni smo da nas čeka teška polusezona, da će biti izuzetno naporno i da nas čeka bitka u kojoj moramo nadoknaditi postojeći minus. Igrali smo dobro pripremne utakmice, tako da sa dosta motiva očekujemo nastavak prvenstva - rekao je Halil Muharemović, ofanzivac Podgorice. Nekadašnji član Petrovca svjestan je da Podgoricu u današnjem meču čeka težak posao, jer su ,,nebo-plavi“ napravili tim, koji se otvoreno bori za Evropu. - Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo. Nemamo mnogo izbora, moramo ići na pobjedu. Znamo da je Petrovac još jači nego jesenas, da ima velike ambicije, ali nama su bodovi prijeko potrebni i sigurno da motiva neće nedostajati - naglasio je Muharemović.

Petrovac

(4-2-3-1)

Muharemović

Bajović

Sentoku

Čelebić

Krivokapić Vuković

Bašić

Divanović

Vukčević

Boričić

Marković

Tačibana Mikijelj

Osmanović Bumbar

Joksimović

Trener Nenad Vukčević

Trener Aleksandar Janković

tom mjesto, sa samo tri boda manje od drugoplasiranog Dečića pa je jasno da će tim, koji je minule sezone igrao baraž za opstanak, sada ,,juriti“ Evropu. Petrovac je odradio prvi put pripreme u Turskoj, stigla su pojačanja, a sve to jasno govori da u ovom kolektivu razmišljaju o velikim planovima. Drugi dio sezone Petrovac otvara na ,,DG areni“, gdje će protiv Podgorice nastojati da na najbolji način otvori polusezonu. - Znam odlično da Podgorica ima dobar tim, da je teško igrati u Lješkopolju i svjesni smo da nas čeka teško gostovanje. Sam pogled na tabelu neće nas prevariti, jer Podgorica po kvalitetu zaslužuje mnogo bolji plasman. Sama činjenica da su u zoni baraža donosi im imperativ pobjede, ali baš zbog toga očekujem otvorenu igru. Mislim da smo tokom priprema radili zaista dobro, imali jake provjere i spremni dočekujemo novu borbu za bodove. Prve utakmice uvijek su specifične, ali imamo ogroman motiv da na najbolji način krenemo u pohod ka vrhu - kazao je Jovan Vujović, vezista Petrovca, koji je stigao baš iz Podgorice. R. P.

Budućnost

Mornar

(4-3-3)

Niko u 15 sezona Telekom 1. CFL nije priredio veleobrt na vrhu tabele nakon tolikog zaostatka, ali izabranici Aleksandra Nedovića ne gube nadu. Sportski je boriti se do kraja, pogotovo ako Podgoričani dobro otvore drugi dio prvenstva. - Mislim da je pauza bila duga, kao i svaka zimska kod nas zbog uslova. Svi smo se uželjeli utakmica i tog adrenalina koji utakmice nose sa sobom, kao i takmičarskog naboja - rekao je Nedović, koji nastavlja. - Očekivanja su najveća moguća, igramo kod kuće, ali i da igramo bilo gdje drugo - nemamo prostora za kalkulacije. Znamo da smo u minusu za prvom i drugom ekipom i od prvog kola ćemo igrati na pobjedu na bilo kom terenu - kazao je šef stručnog štaba aktuelnog crnogorskog prvaka. Nedović je, uz pomoć saradnika, imao više od mjesec da pripremi ekipu za izazove do kraja takmičarske godine. Koliko je u tome uspio - pokazaće rezultati. - Svakoj ekipi moramo da ukažemo maksimalno poštovanje, pa tako i Mornaru. Mornar je napravio dobru ekipu, predvodi ga čovjek koji je radio dvije i po godine u Budućnosti, poznaje navike naših igrača i to je sigurno neki plus. Međutim, domaćini smo, imamo ogromnu želju za prvim trijumfom i da krenemo onako kako se od nas očekuje ističe Nedović. „Plavi“ u prvoj utakmici drugog

(4-3-3)

Stadion pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: M. Brajović i I. Bogdanović. Početak: 17 časova. Dragojević

Raspopović

Ćuković

Babić

Raičković

Mirković

Ivanović

Mijović

Ražnatović

Janković

Petrović

Vujačić Škrijelj

Grbić Sekulović

Ćetković Kaluđerović Stevanović Muzurović

Seratlić Baošić Baltić

Trener Aleksandar Nedović

Trener Andrija Delibašić

dijela ne mogu da računaju na povrijeđenog kapitena Vasilija Terzića. Mladi štoper Damjan Dakić ima kartone. - Kada ne igra kapiten, to jeste veliki hendikep. Kao što znate, propustio je finiš prvog dijela sezone, desio mu se peh na posljednjoj kontrolnoj utakmici pošto je zadobio distorziju zgloba, tako da prva dva kola neće igrati, a možda i tri. Mislim da je april mjesec odlučujući za kompletnu borbu u prvenstvu i sa njim nećemo žuriti - poručio je 43-godišnji Podgoričanin. Budućnost je u zimskom prelaznom roku dovela Stefana Miloševića, Branislava Jankovića i Ivana Novovića. - Igrači koje smo doveli, kao i igrači koji su tu i koji su prošli jedan težak period u prvom dijelu su pokazali i dokazali da

proljeće će takođe imati - bitnu ulogu. Podgorica se fudbalski budi. Svjedoče o tome grafiti i murali po glavnom gradu. - Navijači će imati veliku ulogu tokom proljeća, a to su pokazali i na jednom zajedničkom okupljanju povodom otvaranja murala, dok smo bili u karantinu u ,,Ramadi“. To je bio lijep gest, održali su lijep motivacioni govor - zahtijevaju otprilike ono što i ja zahtjevam od ekipe. To je maksimum i da su momci svjesni u svakom trenutku čiji dres i grb nosimo. Nekada na neke stvari ne možete da utičete, ali taj od-

možemo ravnopravno da računamo na sve. Čim smo uspjeli da dovedemo dva bivša državna reprezentativca, mogu da budem zadovoljan, a očekujem da će kroz igru u našem klubu zavrijediti ponovo taj status. Radio sam sa sva tri igrača koja sam doveo, znaju moje navike i karakter, znam i ja njihov. Mislim da smo prije svega doveli prave momke, a da su pojačanja - ne sumnjam, što će dokazati svojim igrama u dresu Budućnosti - ističe Nedović. Najtrofejniji klub u državi je tokom jeseni imao veliku podršku navijača, bili su važan faktor, a na

Rudar u nastavku sezonena dočekuje Iskru pod Golubinjom

Najava vedrog proljeća

Rudar

Iskra

(4-3-3)

(4-4-2)

Stadion: pod Golubinjom. Kapacitet: 7.000. Sudija: M. Savović. Pomoćnici: G. Šućur i M. Gojković. Početak: 13 časova Agović Krneta

Banović Prenkočević M. Golubović

Čavor

Popović

A. Golubović Živković

Striković

Gašević

Jamamoto

Sekulić

Perović

Da Silva Pavlićević Tučević

Šahman Pešukić Vukotić

Bakrač Kordić

Trener Rade Petrović

Trener Srđan Nikić

Odlaganje premijere za jedan dan nije poremetilo pripremu Rudara za utakmicu sa Iskrom pod Golubinjom. Dobre stvari u Antaliji, gdje su igrali sa ozbiljnim rivalima, Pljevljaci bi trebalo da prenesu na domaću scenu. Izabranici Rada Petrovića nastavlju takmičenje iz sigurne luke, s tim što potajno vjeruju da bi mogli da se umiješaju u borbu za Evropu koja je udaljena sedam bodova. - Zadovoljan sam onim što smo uradili tokom pauze. Momci su trenirali kvalitetno, igrali smo dobro i lijepo bi bilo da tako bude i u prvenstvu. Prijateljske utakmice ne mogu da se porede sa takmičarskim, ali se nadam da će ono što smo pokazali u Turskoj biti pozitivan znak - rekao je Petrović, koji nastavlja: - Primarni cilj je opstanak, ali ako

se ukaže šansa za nešto više - potrudićemo se da je iskoristimo. Mnogo toga zavisi upravo od meča sa Iskrom. Ukoliko pobijedimo, možda možemo da se uključimo u trku za četvrto mjesto. Proljeće je teže od jeseni, svaki bod vrijedi više i probaćemo da popravimo saldo nakon svakog kola - dodao je trideset devetogodišnji Podgoričanin kome je angažman pod Golubinjom prvi u ulozi šefa stručnog štaba. Kakav fudbal da očekujemo od Rudara? - Imamo mladu ekipu kojoj fali jedan iskusniji igrač, tipa Surake. Poletni smo, brzi i opasni. Možemo iz tranzicija da ugrozimo gol protivnika. Vjerujem da će

Striković, Gašević, Bojović, Vujanović i još neki momci biti bolji za 30-40 odsto nego jesenas - odgovorio je Petrović. Iskra je bolje plasirana, a od ino scene dijeli je samo bod. - Riječ je o kvalitetnom timu koji je tokom prošle polusezone imao odličnih partija. Iskra je najbolje odradila prelazni rok. Ima nekoliko igrača koji u svakom trenutku mogu da riješe meč. Pred nama je zahtjevan zadatak, ali igramo kući i idemo na pobjedu - ističe Petrović.

OPTIMIZAM DANILOVGRAĐANA

Ako dobro realizovane pripreme mogu da obećaju još bolje rezultate u nastavku šampionata, on-

Arena

Petak, 18. februar 2022.

Plavi“ na premijeri druge polusezone dočekuju Mornar

za liderom Raspored DANILOVGRAD: Jezero - Dečić

(13h)

PLJEVLJA: Rudar - Iskra

(13h)

PODGORICA: Podgorica - Petrovac

(15h)

GOLUBOVCI: Zeta - Sutjeska

(15h)

PODGORICA: Budućnost - Mornar

(17h)

Tabela 1. Sutjeska

19 12 5 2