Issuu

POČETAK KRAJA ILI KRAJ POČETKA: Koalicija „Crno na bijelo“ Dritana Abazovića predložila način izlaska iz krize

NASTAVAK OBRAČUNA KRIMINALNIH KLANOVA: Cetinjanin stradao u eksploziji u Podgorici

Nude manjinsku vladu bez DPS-a i DF-a » Ako manjinska vlada ne dobije podršku Fronta i Demokratske Crne Gore, prihvatljiva bi bila podrška DPS-a. Ako mislite da DF treba da određuje našu politiku, ja to ne prihvatam. Kao što to ne činimo ni mi njima. Najviše bih volio da DF i Demokrate podrže manjinsku vladu, rekao je Abazović

D. MALIDŽAN

Šahovića likvidirali eksplozivom koji je bio postavljen ispod automobila

• Jasmin Šahović (42) sa Cetinja stradao je juče ujutro u stravičnoj eksploziji u Tološima, u blizini kuće gdje je kao podstanar živio sa porodicom. Preliminarni nalazi ukazuju da je Šahović ubijen eksplozivom koji je aktiviran daljinskim upravljačem dok je vozilo bilo u pokretu. • U zločinu je značajnu ulogu odigrao logističar koji je ubicama javio da je Šahović izašao iz kuće. Upravo zbog te činjenice istražitelji su juče pokušavali da dođu do video-zapisa sa nadzornih kamera kako bi utvrdili kretanje Šahovića i došli do nekog traga koji bi bio ključan za istragu. STR. 10 i 11.

STR. 2.

Rukometaši Crne Gore herojskim preokretom savladali Sloveniju i poslije 14 godina izborili glavnu rundu EP

IZA KULISA: Uzdrman istraživanjima Pobjede, direktor ANB tražio i jedva dobio podršku od potpredsjednika Vlade i koordinatora bezbjednosnog sektora

SVJETSKO ČUDO!

Vukšić izmolio podršku Abazovića, zajednička fotografija - od avgusta STR. 4.

Krstović tvrdi da je zbog ,,krtice“ droga, umjesto u carinskoj zoni, završila u njegovom magacinu

STR. 11.

D. MIJATOVIĆ

Kontrolisani dokazi protiv optuženih za šverc 1.206 kilograma kokaina

STR. 18. i 19.

Profesor UCG Veselin N. Ivanović kaže da je neobjašnjivo što nastavnici i studenti ne osuđuju imenovanje sveštenika za člana Upravnog odbora

Najgrublji atak na autonomiju Univerziteta

STR. 7.

Politika

Utorak, 18. januar 2022.

POČETAK: Koalicija „Crno na bijelo“ ponudila način izlaska iz višemjesečne političke krize

PODGORICA – Koalicija „Crno na bijelo“ juče je, kao moguće rješenje aktuelne političke krize i nastavka evropskog puta Crne Gore, predložila koncept manjinske vlade koji isključuje direktno učešće Demokratskog fronta i Demokratske partije socijalista.

D.MALIDŽAN

Abazović: Nudimo koncept manjinske vlade bez DPS-a i DF-a PONUDA

Potpredsjednik aktuelne Vlade i lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović najavio je na jučerašnjoj konferenciji za medije da će taj koncept uskoro biti ponuđen 81 poslaniku u Skupštini, te da očekuje da se o tome do kraja ove sedmice izjasne sve partije. - Bilo bi dobro da naš koncept podrži najmanje 49 poslanika, ali nikom ništa ne namećemo – rekao je Abazović. Naveo da je o tome juče ujutru razgovarao i sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. – Mi nastavljamo da imamo korektne građanske odnose. Neću iznositi kritike na račun Vlade, ali moram da kažem da ne osjećam da imam specijalnu moralnu obavezu bilo prema kome – rekao je Abazović. Kazao je da će Krivokapić sa koalicijom ,,Crno na bijelo“ uvijek ,,imati čista posla“.

Dritan Abazović i čelnici koalicije ,,Crno na bijelo“ na konferenciji za medije

– Trudili smo se, a ako manjinska vlada propadne kao ideja, mi možemo i do 2024. ovako – rekao je Abazović.

KONCEPT

Na pitanje kako bi manjinska vlada bila koncipirana, on je odgovorio da bi potpisnici Memoranduma o saradnji imali prioritet. U toj koaliciji, kako je rekao, nijesu razmišljali ko bi mogao

biti premijer niti ministri, jer prvo treba vidjeti da li imaju potrebnu podršku. - Logično je da za DPS i DF ne bi bilo mjesta u manjinskoj vladi – rekao je Abazović. Koncept koji predlaže koalicija ,,Crno na bijelo“, smatra Abazović, je jasan i bilo bi dobro da skup partija centra pronađe zajednički jezik. – Hoćemo manjinsku vladu, da je podrži može svako, ali da

uđe - nijesam siguran – istakao je Abazović. Na pitanje da li bi prihvatio podršku DPS-a u slučaju da manjinska vlada ne dobije podršku DF-a i Demokratske Crne Gore, lider Ure je odgovorio potvrdno. – Ako manjinska vlada ne dobije podršku DF-a i Demokratske Crne Gore, prihvatljiva bi bila podrška DPS-a. Ako mislite da DF treba da određuje

našu politiku, ja to ne prihvatam. Kao što to ne činimo ni mi njima. Najviše bih volio da DF i Demokrate podrže manjinsku vladu – rekao je Abazović. Rekao je da očekuje da će se sve partije do kraja radne sedmice izjasniti o konceptu manjinske vlade i ukoliko dobije podršku većine, Abazović kaže da će u Skupštini pokrenuti inicijativu za njeno izglasavanje. Ukoliko ideja koalicije „Crno na bijelo“ ipak ostane bez podrške, na nekom drugom je da, kako je rekao, predloži bolje rješenje. - Ako neko ima rješenje koje je održivo, tu smo. Ako niko nema svoj prijedlog, a ne želi da podrži manjinsku vladu, što se nas tiče neka ova vlada funkcioniše do 2024. godine - rekao je Abazović. Poručio je da će, ukoliko do formiranja manjinske vlade dođe, u njoj biti mjesta i za pojedine ministre iz trenutne izvršne vlasti. - Za ministre postojeće vlade biće mjesta ako se ja budem pitao - kazao je Abazović i dodao da on štiti svoje kolege. Kada je riječ o aktuelnoj Vladi, lider Civisa Srđan Pavićević ističe da ona funkcioniše „sama za sebe“ i da „nema uporište u parlamentarnoj većini“,

što trenutno stanje čini neodrživim.

EKSPERTI NIJESU USPJELI

Pavićević je priznao da ideja ekspertske vlade nije uspjela, te da se više ne zna da li je situacija gora u Vladi, parlamentu ili sudskoj vlasti. - Nažalost, ideja ekspertske vlade je prešla u suprotnost i preuzet je samo naslov. Ni blizu nije realizovano ono što smo očekivali i tražili. Sa ovom dinamikom i usporenošću, teško da vidimo mjesto za bilo kakav iskorak – rekao je Pavićević i dodao i da takva politika više nema podršku Civisa. - Ne možemo više da nosimo hipoteku vlasti i odgovornost za polovične uspjehe. Zato smo se odlučili na novi potez u demokratskoj evoluciji Crne Gore - rekao je Pavićević. Istakao je i da je formiranje Tužilačkog savjeta „samo iskra plamena koji je davno trebao da gori“. - Na pragu smo stvaranja vlade nacionalnog preporoda i pomirenja, koja podrazumijeva da jedan drugome budemo brat i da se prema državi ponašamo kao svi građani u Evropi, shodno zakonu i Ustavu - zaključio je Pavićević. Đ. ĆORIĆ

Politika

Utorak, 18. januar 2022.

Oštre reakcije dijela parlamentarne većine na inicijativu o formiranju manjinske vlade PODGORICA - Dio parlamentarne većine, predvođen Demokratskim frontom, Demokratama, Pravom i Ujedinjenom Crnom Gorom i Radničkom partijom, „na nož“ su dočekali prijedlog koalicije „Crno na bijelo“ o formiraju manjinske vlade. Iz tih partija ističu kako je riječ o „zakulisnom dogovoru Ure i DPSa“ i „novom eksperimentu“ u kome oni neće učestvovati, a neke od njih prijete da će pobjedu 30. avgusta „braniti svim legitimnim institucionalnim i vaninstitucionalnim sredstvima“.

DF i Demokrate ne bi novi eksperiment Predsjedništvo SNP-a je konstatovalo da je koncept manjinske vlade jedno od mogućih rješenja za izlazak iz ove teške političke situacije. SNP smatra da postojeća Vlada nema podršku parlamentarne većine i da cijene postupak lidera Ure Dritana Abazovića koji je imao odgovornost da postavi pitanje povjerenja Vladi čiji je on potpredsjednik M.BABOVIĆ

Iz Demokratskog fronta su objasnili kako prioritet tog političkog saveza nije rušenje postojeće, već formiranje nove vlade koja bi bila oslobođena svih slabosti. Poručuju da je izbor nove vlade demokratsko pitanje, te da je aktuelnu političku krizu moguće prevazići isključivo u dogovoru sa svima iz parlamentarne većine.

NESKRIVENE KRITIKE

- Bez novih eksperimenata iza leđa javnosti i vodeći računa da se DPS-u ne ostavi ni najmanja mogućnost da utiče na društveno-politička kretanja u Crnoj Gori, bilo iz Vlade, bilo u ulozi manjinskog podržavaoca iste... Naš prioritet nije rušenje ove vlade, već izbor nove, koja će biti oslobođena svih slabosti sadašnje, zbog čega smo mi neskriveno i javno iznosili prigovore na njen rad, sastav i legitimitet – saopšteno je iz DF-a. Poslanik Demokrata Momo Koprivica poručio je da od te partije niko neće dobiti podršku za formiranje manjinske vlade. - Taj eksperiment je propao i srušen je od strane autora eksperimenta – rekao je Koprivica. On je vrlo direktno zaprijetio čelnicima Ure da se ,,ne igraju sa izbornom voljom građana

skim partnerima Đukanoviću omogućava da sruši Vladu i izabere neku u kojoj neće imati ministre DPS-a, kao što nema ni sada, ali na koju će imati više nego direktan uticaj. Ura zauzvrat želi svog premijera, Abazovića, ministre i osvetu premijeru Zdravku Krivokapiću – saopštio je lider Prave Crne Gore Marko Milačić. Neformalni lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović optužio je Uru da „bez izbora želi da preuzme makar 60 odsto izvršne vlasti“ i da zastupa koncept koji bi mogao da podrži jedino DPS. - Jer je njima samo važno da rasture vladajuću većinu kada se većina već nudi za rasturanje – ironično je zaključio Danilović. Reagovao je i lider Radničke partije Maksim Vučinić navodeći da će koalicija „Za budućnost Crne Gore“ svim legitimnim institucionalnim i vaninstitucionalnim sredstvima braniti pobjedu od 30. avgusta.

PRIKRIVENA PODRŠKA

Andrija Mandić

Crne Gore I ne testiraju strpljenje naroda Crne Gore” - Ne uvodite Crnu Goru u destabilazaciju drustveno-političkih procesa, jer izborna volja građana Crne Gore je svetinja sa kojim se vrlo opasno igrati -

Momo Koprivica

poručio je Koprivica, uz ocjenu ocjenu da su potvrđene tvrdnje Demokrata da Memorandum o saradnji između Civisa, Ure i manjinskih partija „nije bio put za bilo kakve mostove u društvu, već pojas za spasava-

nje onima koje su građani Crne Gore pobijedili 30. avgusta“.

TAJNA VEZA: ABAZOVIĆ-ĐUKANOVIĆ

Oglasila se i Prava Crna Gora koja je parlamentarnu većinu

pozvala da ne učestvuje u, kako su naveli, zakulisnom dogovoru lidera Građanskog pokreta Ura i Demokratske partije socijalista Dritana Abazovića i Mila Đukanovića. - Upravo Ura sa memorandum-

Đeka: Manjinska vlada optimalno rješenje Povodom inicijative o formiranju manjinske vlade juče su se oglasili i iz opozicionih partija poručujući da podržavaju svaku inicijativu za izglasavanje nepovjerenja aktuelnoj Vladi, ko god i iz kog god motiva bio predlagač. Iz Demokratske partije socijalista Pobjedi je rečeno da se ovim povodom još neće oglašavati. Predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“

Fatmir Đeka smatra da je koncept manjinske vlade optimalno rješenje trenutne političke situacije u Crnoj Gori. - Mi smatramo da je to optimalno rješenje u ovoj situaciji. Sada su na potezu ostale stranke i poslanici. Ako inicijativa bude dobila podršku dobro, ako ne izbori su neminovnost, iako ne vidim da ih iko želi - kazao je Đeka za portal Pobjede. Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković je na Tviteru napisao da je pad aktuelne

Vlade neophodan radi jasnog otklona od nacionalizma, klerikalizacije društva i pokušaja zamjene Evropske unije „srpskim svetom“. Da podržavaju svaku dobronamjernu inicijativu koja Crnu Goru vodi ka izlasku iz političke i institucionalne krize, saopštili su i iz Socijaldemokrata. Iz te partije su naveli i kako partnerstvo mogu graditi sa svima koji ne dovode u pitanje evropsku i evroatlantsku perspektivu države.

Iz Socijalističke narodne partije, koja je zajedno sa Urom i Civisom potpisnica Memoranduma o saradnji sa manjinskim partijama, ističu da je koncept manjinske vlade jedno od mogućih rješenja za izlazak iz teške političke situacije. Predsjedništvo SNP-a je na juče održanoj sjednici konstatovalo da postojeća Vlada nema podršku parlamentarne većine i da cijene postupak lidera Ure Dritana Abazovića koji je imao odgovornost da postavi pitanje povjerenja Vladi čiji je on potpredsjednik. Podršku ideji manjinske vlade dao je i Demos, navodeći da taj „jedino poznat model demokratskim društvima“ pored parlamentarne većine treba proširiti i „nekorumpiranim segmentima iz opozicije, u prvom redu iz stranaka manjina“. Đ. Ć.

Izvršna direktorica CGO i politički analitičar Ranko Đonović komentarisali prijedlog koalicije „Crno na bijelo“

Uljarević: Manjinska vlada most ka konačnom rješenju PODGORICA – Demokratska partija socijalista nije u situaciji da nameće pravila igre – ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, komentarišući vjerovatnoću da DPS podrži prijedlog koalicije „Crno na bijelo“ o formiranju manjinske vlade. Sa druge strane, politički analitičar Ranko Đonović istakao je da bi to bilo dobro za ovu partiju. Uljarević je istakla da svako u politici bira u kojim aranžmanima učestvuje ili ne, pri čemu, nekad u te izbore akteri ulaze iz dominantnih pozicija, a nekad iz onih u kojima prihvataju i neke neprijatne konstatacije.

OHRABRENJE ZAPADA

– Da li će DPS iz ovoga izaći kao neko ko se i prema unutrašnjoj i međunarod-

noj javnosti pozicionira kao ozbiljan i kredibilan politički subjekat, zavisi od toga kojim će putem hoditi kroz ovaj lavirint u koji se sada ulazi – ocijenila je Uljarević. Smatra da se samo čekalo ko će i na koji način „presjeći“ političku agoniju, a kazala je i da je podrška zapadnih partnera prijedlogu manjinske vlade bila značajna. – Vjerujem da je ohrabrenje koje je za predstavljeni prijedlog manjinske vlade dobila koalicija „Crno na bijelo“ iz međunarodne zajednice bilo važno za ubrzanje ovog neumitnog procesa, i to primarno u dijelu preuzimanja rizika. Međutim, treba naglasiti i da je hrabar iskorak n a p rav i l a koalicija „Crno na bijelo“ – navela je Daliborka U l j a r e Uljarević vić.

Na pitanje da li se ovaj prijedlog može tumačiti kao uklanjanje Demokratskog fronta iz vlasti, Uljarević je istakla da Crna Gora ne može napredovati sa liderima koji je ne doživljavaju kao jedinu državu i koji instrukcije primaju od onih koji ne mogu biti demokratski uzori. Zbog toga je, kaže ona, očekivano da neki od lidera DF-a odu u političku penziju, a smatra i da su oni svjesni da se to vrijeme primiče, pa i različito na to reaguju. - Proći će i neko vrijeme dok se ta struktura ne modernizuje na način da kao konzervativni politički činilac bude dio vlasti, a da pri tome ne dovodi u pitanje ni državnost Crne Gore, niti njen građanski koncept – ocijenila je Uljarević. Nije logično, dodala je, da zapadni partneri podržavaju bilo koju strukturu koja „klerikalizuje politiku“ i koja nema kapacitet da na inkluzivan način upravlja državom, jer to može da destabilizuje i Crnu Goru i da ima negativan efekat na region.

Smatra da manjinska vlada može biti koristan most ka konačnom rješenju do kojeg bi na najpošteniji način doveli prijevremeni parlamentarni izbori.

PAMETAN POTEZ

Politički analitičar Ranko Đonović, sa druge strane, nije siguran kako će izgledati dalja dešavanja na političkoj sceni, jer, kako kaže, „oni koji odlučuju i donose odluke ni sami ne znaju što će ujutro odlučivati“. Ipak, on smatra da bi bilo pametno da DPS podrži manjinsku vladu i da u njoj ne učestvuje.



Đonović smatra da bi bilo pametno da DPS podrži manjinsku vladu i da u njoj ne učestvuje

– Rekao bih da je dobro za DPS da bude dio manjinske vlade, kako iz političkih razloga, tako i računa. Da ne bih bio pogrešno shvaćen, ne mislim o DPS-u da je to partija koja nije imala grešaka. Ali, lako im je biti dobar kad ih moramo upoređivati sa starim, prevaziđenim, retrogradnim i anticrnogorskim partijama – istakao je Đonović. Ocijenio je i da je prijedlog koalicije „Crno na bijelo“ nešto najbolje što smo u ovom vremenu mogli dobiti, ali, smatra, on je nastao pod uticajem zapadnih partnera. – Prijedlog koji smo čuli primarno je prijedlog međunarodne zajednice.

Ranko Đonović

Uostalom, zato je i nastao Memorandum o saradnji kao dobar politički projekat te međunarodne zajednice. No, sve ovo je manje bitno ukoliko poslije prvog dobrog koraka koji je potpisivanje tog memoranduma, Crna Gora napravi nekakvu u odnosu na postojeću nikakvu vladu – kazao je Đonović. Dodao je da su zapadni partneri eksplicitno saopštili da DF ne može biti njihov partner, te kazao da se ovaj politički savez ne može upoređivati sa DPS-om. -Danas sve što prvi jesu, ovi drugi nijesu i obrnuto. I takvo nešto upoređivati uvijek ide na štetu države Crne Gore. Ključna razlika je ta što je DPS više od 20 godina stvarao i borio se za Crnu Goru i antifašističke vrijednosti, manje-više uspješno. A ovi drugi sve suprotno tome i partijski i pojedinačno više od 30 godina, uz zaklinjanje da će ostati dosljedni svom retrogradnom cilju i idejama koje su bliske ili jednake fašizmu – kategoričan je Đonović. Ž. ZVICER

Politika

Utorak, 18. januar 2022.

IZA KULISA: Uzdrman istraživanjima Pobjede, direktor ANB tražio i jedva dobio podršku od potpredsjednika Vlade i koordinatora bezbjednosnog sektora

Vukšić izmolio podršku Abazovića, zajednička fotografija - od avgusta PODGORICA - Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić uspio je tek nakon nekoliko telefonskih poziva i molbi da izdejstvuje javnu podršku od strane potpredsjednika Vlade i koordinatora bezbjednosnog sektora Dritana Abazovića, saznaje Pobjeda. Povod je, prema saznanjima našeg lista, bio tekst u Pobjedi u kojem se otkriva da se priprema nova kadrovska šema tog sektora koja je po ukusu Beograda i Moskve. Dva izvora Pobjede iz Vlade Crne Gore saopštila su da je nakon što je u Pobjedi objavljen istraživački tekst ,,Vukšić sistematizuje ‘srpski svet’ u ANB-u“ da je direktor ANB nekoliko puta pozvao Abazovića putem mobilnog telefona moleći ga, zbog situacije u bezbjednosnom sektoru i reakcija koje je izazvao tekst, da ga javno podrži.

Zanimljivo je da 12. januara nije došlo do susreta Abazovića i direktora ANBa, pa je u svrhu ,,spašavanja redova Vukšića“ u saopštenju iz Abazovićevog kabineta svim medijima poslata stara fotografija od 25. avgusta prošle godine kada je Abazović bio u posjeti ANB-u. Indikativno je da direktor ANB nije ni prisustvovao sastanku Abazovića sa ministrom unutrašnjih poslova, direktorom i pomoćnicima direktora Uprave policije koji je realizovan u nedjelju, a na kojem je Abazović predstavio koncept manjinske vlade nove, Vukšić bio među prvima koji bi bili smijenjeni. Direktor ANB-a, što je indikativno, nije ni prisustvovao sastanku Abazovića sa ministrom unutrašnjih poslova, direktorom i pomoćnicima direktora Uprave policije koji je realizovan u nedjelju 16. januara, a na kojem je Abazović predstavio koncept manjinske vlade.

REZERVE PREMA VUKŠIĆU

TELEFONSKE MOLBE

– Abazović je tek nakon nekoliko uzastopnih telefonskih poziva i molbi na kraju prihvatio sugestiju Vukšića, ali tek sjutradan objavio je saopštenje u kojem direktno ne pominje tekst u Pobjedi, ali ANB-u daje podršku – saopštio je izvor Pobjede. Istraživački tekst u Pobjedi je objavljen u utorak 11. januara i citiran je na gotovo svim portalima i elektronskom medijima, a saopštenje Abazovića je uslijedilo više od 24 sata kasnije iako je Vukšić molio da ide istog dana.

Dejan Vukšić i Dritan Abazović 25. avgusta tokom posjete vicepremijera ANB-u

Tim manevrom Abazović je, prema tvrdnjama izvora Pobjede, pokazao da ima rezerve prema načinu na koji Vukšić kadrira u ANB, i u kojem su smijenjeni i neki Abazovićevi kadrovi. Zanimljivo da 12. januara nije došlo do susreta Abazo-

vića i direktora ANB-a, pa je u svrhu ,,spašavanja redova Vukšića“ u saopštenju iz Abazovićevog kabineta svim medijima poslata stara fotografija od 25. avgusta prošle godine kada je Abazović bio u posjeti ANB-u.

Tom zajedničkom fotografijom i saopštenjem u javnosti je trebalo da se stekne utisak da Vukšić uživa nepodijeljenu podršku Abazovića, što ne odgovara u potpunosti istini jer bi u slučaju pada Krivokapićeve Vlade i izborom

U istraživačkom tekstu Pobjede navodi se da direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost priprema novu kadrovsku šemu tajne policije da bi Beograd i Moskva potpuno preuzeli kontrolu nad ovim sektorom. – Akcija ,,čišćenja“ Crnogoraca, međutim, nije završena i tek slijedi glavni udar. Vrlo užurbano se radi na novoj sistematizaciji, uz bojazan da bi kompletna operacija mogla da se zaustavi ukoliko bi došlo do pada Vlade Zdravka Krivokapića. Zato je kraj januara određen kao krajnji rok za dovršetak sistematizacije kako bi se otvorio pro-

stor za ubacivanje novih ljudi odanih novoj vlasti, koja služi interesima Srbije – navodi se u tekstu. Pobjeda je objavila da je Vukšić, u utorak 11. januara, u svom kabinetu, organizovao hitan sastanak sa najbližim saradnicima i naložio im da, kako znaju i umiju, pronađu „krticu“ koja Pobjedi daje podatke o dešavanjima u Agenciji. U saopštenju iz Abazovićevog kabineta dan kasnije navodi se da su ,,uzaludni pokušaji diskreditacije ANB“. – Konstantni napadi na Agenciju za nacionalnu bezbjednost su posljedica razotkrivanja brojnih afera prethodnog menadžmenta te institucije. Politički polusvijet pričama o ,,srpskom svetu“ pokušava da diskredituje službu. Nijesu im dovoljne afere koje su produkovali u prethodnom periodu, već i dalje žele nanositi štetu državi Crnoj Gori i sektoru bezbjednosti. Saradnja ANB-a sa međunarodnim partnerima je na zavidnom nivou, što su potvrdili brojni NATO zvaničnici i ostali međunarodni subjekti sa kojima naše službe imaju permanentnu komunikaciju. Ohrabrujem menadžment i službenike ANB da nastave sa profesionalnim radom u cilju zaštite nacionalnih interesa Crne Gore. Sektor bezbjednosti do kraja ostaje posvećen reformama, zaštiti i unapređenju bezbjednosti građana Crne Gore – navodi se u saopštenju iz Abazovićevog kabineta. N. ZEČEVIĆ

Organizacioni koordinator i član Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ komentarisao ponudu Ure za izlazak iz političke krize

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za region o rješenju političke krize u Crnoj Gori

Podrška Eskobar: Demokratski front Zeković: manjinskoj vladi ne izaziva podjele, ne smatramo može biti bezuslovna ih odgovarajućim partnerom

PODGORICA - Na crnogorskim liderima je da donesu odluku o tome da li će biti manjinske vlade. A što se tiče Demokratskog fronta, on se pokazao kao neko ko izaziva podjele, podstiče etničke tenzije, stalno blokira reforme u parlamentu i time blokira put ka Evropi, poručio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za region Gabrijel Eskobar. On je u intervjuu za Glas Amerike kazao da je DF takođe u prošlosti bio veoma protiv NATO-a, te da nije bio od pomoći ni svojim izjavama o Kosovu. – Tako da ne vjerujem da se to promijenilo i ne smatramo ih odgovarajućim partnerom – istakao je Eskobar.

Gabrijel Eskobar

Na pitanje što vidi kao rješenje političke nestabilnosti u Crnoj Gori, koja utiče i na njen napredak ka članstvu u Evrop-

skoj uniji, te kako SAD mogu da pomognu da se to riješi, on je kazao da nije na Sjedinjenim Državama da rješavaju tenzije

i probleme vladajuće koalicije unutar jedne članice NATO-a. – Međutim, jasno smo stavili do znanja šta očekujemo, da se nadamo se da će Crna Gora ostati zapadno orijentisana zemlja, čvrsta članica NATO-a i da će nastaviti da napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Jasno smo stavili do znanja da ne smatramo da sve stranke u političkom spektru ispunjavaju te kriterijume. Ali u međuvremenu, željeli bismo da nastave u tom pravcu. Još jedna komplikacija je što takođe smatramo da oni treba da rade veoma naporno u borbi protiv korupcije. To su naša očekivanja. A kako će riješiti tekuću krizu, zaista zavisi i od lidera zemlje i od glasača – kazao je Eskobar. R. P.

PODGORICA – Koalicija ,,Crno na bijelo“ i Građanski pokret Ura ponudili su ozbiljan plan za prevazilaženje političke krize, ocijenio je organizacioni koordinator i član Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković, ističući da je naročito važno što taj koncept podrazumijeva nacionalni preporod i pomirenje. - Ova ponuda pruža jedinstvenu priliku da se institucionalno, demokratski, politički i na miran način zaustavi dalja kleronacionalistička dominacija nad Crnom Gorom - ocijenio je Zeković za Portal Analitika. Ističe da je inicijativa Ure posebno izazovna za partije koje se prepoznaju i doživljavaju kao procrnogorske, suverenističke i građansko-demokratske - SDP, SD, DPS i LP i pozvao te stranke da ponudu ne podrže bezuslovno. Kategoričan je da moraju da za-

htijevaju pet minimalnih uslova, a prvi je da nova vlada objektivno istraži sve okolnosti i javno objavi sve činjenice o postupanju aktuelnog premijera, Vlade, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije na Cetinju 5. septembra 2021. Smatra da treba insistirati da se unaprijede kapaciteti i rad Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije MUP-a i osloboditi ga političkih uticaja, te poništiti mišljenja ovog tijela u kojima nema jasnog stava o porijeklu povreda građana na Cetinju 5. septembra i obeštetiti sve demonstrante kod kojih su utvrđene povrede. R. P. Aleksandar Saša Zeković

Ekonomija

Utorak, 18. januar 2022.

Iz Uprave prihoda i carina kažu da je Air Montenegro prekršio carinski zakon

Bez znanja carine odletjeli u Portugal

PODGORICA - Avion Air Montenegra, registarskih oznaka 40-AOB, napustio je krajem novembra područje Crne Gore bez obavještenja carinskog organa i bez rješenja nadležne carinarnice za postupak pasivnog oplemenjivanja, saopšteno je Pobjedi iz Uprave prihoda i carina.

Time je, kako su precizirali iz Uprave, državna avio-kompanija prekršila carinski zakon, počinivši prekršaj iz člana 242, stav jedan, tačka sedam. Ovaj član propisuje da će pravno lice koje organizuje pasivno oplemenjivanje robe bez odobrenja carinarnice, odnosno izvoz robe van carinskog područja zbog oplemenjivanja u inostranstvu, biti kažnjeno 3.000 do 30.000 eura. - Prilikom prijema deklaracije za stavljanje robe u postupak pasivnog oplemenjivanja - aviona ,,embraer 195“, registarskih oznaka 4O-AOB, avion nije bio dostupan za pregled. Carinska ispostava Aerodrom Podgorica izdala je dva prekr-

Domaće tržište naftnih derivata

Dizel skuplji šest, a benzin tri centa PODGORICA - Sve vrste goriva skuplje su od danas tri do šest centi, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija. Embraer 40-AOB

šajna naloga protiv pravnog lica To Montenegro i odgovornog lica u pravnom licu - kazali su u Upravi. Kako je Pobjeda već objavila, Air Montenegro je krajem novembra poslao avion ,,bravo“ na servis u Portugal, a da prethodno nije ispoštovao carinske procedure zbog čega je kažnjen 3.250 eura. Prekršajni nalozi uručeni su im 27. decembra prošle godine, nakon

što se avion vratio sa servisa. Iz kompanije su Pobjedi kazali da su kasnili sa dostavljanjem dokumentacije potrebne za dobijanje carinske deklaracije, te da su zbog toga kažnjeni. Oni su odgovornost za propust prebacili na kompaniju Portugalia erlajnz koja je u Portugalu radila šestogodišnji servis ,,brava“. - Naš dobavljač, firma koja je radila servis 40-AOB, zbog

svojih internih procedura je kasnila sa dostavljanjem ugovora, tj. potrebnih dokumenata, koji su inicijalni korak u ovoj vrsti carinske procedure. Jedinstvena carinska isprava za avion 40-AOB je samo zbog navedenog razloga dostavljena sa određenim manjim zakašnjenjem, dok je prekršajna prijava u ukupnom iznosu od 3.250 eura uredno izmirena - naveli su u Air Montenegru. B. D.

U EKIP-u zadovoljni višegodišnjim trendom velikih ulaganja u sektor elektronskih komunikacija

Ulažu 34 miliona eura u 5G

PODGORICA - U prethodnih deset godina operatori elektronskih komunikacija su investirali 600 miliona eura, od čega u prethodnih pet godina 450 miliona eura, saopštio je Pobjedi izvršni direktor Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) Darko Grgurović.

ULAGANJA

– Zadovoljni smo višegodišnjim trendom velikih investicija u ovom sektoru, čime se potvrđuje da imamo stabilan i predvidiv pravni i regulatorni okvir, koji je stvorio jednake uslove za sve učesnike na tržištu – kazao je Grgurović. Naveo je da su u 2020. godini u razvoj mreža i servisa operatori uložili 61 milion eura, lani je procijenjeno ulaganje od 40 miliona, mada će se tačni podaci znati početkom ove godine. – U sektoru elektronskih komunikacija izostanak ulaganja nije prihvatljiv jer će se negativno odraziti na poslovanje. Česte promjene i tehnološke inovacije nameću potrebu ulaganja u istraživanje i razvoj i uvođenje novih tehnologija. Zato je operatorima važno konstantno praćenje tehnoloških trendova i ulaganje u nove tehnologije te strukturiranje ponude usluga kako bi se omogućilo uspješno poslovanje. Operatori na crnogorskom tržištu svjesni su toga pa su planirali da investiraju 34 miliona eura u ovoj godini – saopštio je Grgurović. Ocijenio je da je tržište elektronskih komunikacija u Crnoj Gori i tokom 2021. godine nastavilo sa razvojem.

POKRIVENOST

– Sva tri operatora ističu pokrivenost stanovništva GSM signalom od 99 odsto, dok ukupna pokrivenost signalom UMTS i LTE mreža iznosi 97-98 odsto, što Crnu Goru svrstava u red zemalja sa izuzetno dobrom pokrivenošću – istakao je. Naveo je da istraživanje pokazuje da se generalni nivo zadovoljstva korisnika usluga-

Darko Grgurović

Aukcija za frekvencije

Grgurović smatra da će se planiranom ovogodišnjom dodjelom radio-frekvencija iz opsega 700 MHz, 1500 MHz, 2,3 GHz, 3,6 GHz i 26 GHz za MFCN sisteme, zajedno sa dodjelom radio-frekvencija iz opsega 900 MHz, 1800 MHz, 2 GHz i 2,6 GHz koja je sprovedena krajem prošle godine, omogućiti dalji razvoj LTE/LTE-Advanced mreža, kao i implementacija 5G mobilnih mreža u Crnoj Gori u punom kapacitetu. Planirano je i da Vlada do kraja ove godine donese Strategiju za uvođenje 5G mreža sa akcionim planom, a podsjetio je da je EKIP uradio strategiju uvođenja 5G, a da je Vlada 23. decembra prošle godine donijela mapu puta.

ma kreće od 76,4 odsto do 88,8 odsto, dok je stepen zadovoljstva cijenama od 62,8 odsto do 71,6 odsto, zavisno od usluge. Podsjetio je da je jedna od osnovnih nadležnosti EKIP-a zaštita korisnika. - Na sajtu EKIP-a su lako dostupni podaci

Procjena investicija u elektronskom komunikacionom sektoru za prošlu godinu iznosi 40 miliona eura, a operatori su planirali uložiti 34 miliona eura u ovoj godini, naveo je direktor EKIP-a Darko Grgurović o osnovnim pravima korisnika, cjenovnicima operatora, pretplatničkim ugovorima i opštim uslovima pružanja usluga na koje je EKIP dao saglasnost, kao i obrazac žalbe i imejl na koji se jednim klikom može poslati žalba službi za zaštitu korisnika. Sve je to uticalo na povećanje informisanosti korisnika o njihovim pravima i načinu zaštite – kazao je Grgurović i podsjetio da EKIP, postupajući kao drugostepeni organ po žalbama, pruža pomoć korisnicima u ostvarivanju njihovih zakonom zagarantovanih prava. Ocijenio je da je saradnja operatora i EKIP-a dobra i da se uglavnom poštuje regulativa i nalozi EKIP-a. Dodao je da je vođeno više sporova po tužbama operatora. -Do sada su pravosnažno okončani u korist EKIP-a svi sporovi vezani za naknadu neto troška operatora univerzalnog servisa. U sporovima oko sniženja cijena rominga jedan operator je odustao od tužbe, a u jednom još nije donijeta prvostepena odluka – rekao je Grgurović i dodao da očekuje da novi regulatorni okvir da veća ovlašćenja EKIP-u u nadzoru nad sprovođenjem odredbi Zakona o elektronskim komunikacijama i akata donijetih na osnovu ovog Zakona kao i međunarodnih sporazuma i konvencija čiji je potpisnik Crna Gora. S. POPOVIĆ

Cijene eurosupera 95 i 98 poskupile su po tri centa, pa će u naredne dvije sedmice iznositi 1,45 eura, odnosno 1,49 eura. Lož ulje i eurodizel su poskupili po šest centi i koštaju 1,32 eura, odnosno 1,34 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 5. januara, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do dva centa. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 31. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 1. februara. S. P.

Podaci CBCG za oktobar 2021.

Likvidna sredstva banaka 1,4 milijarde PODGORICA - Prosječna likvidna sredstva banaka u oktobru prošle godine su iznosila 1,41 milijardu eura, što je 0,4 odsto niže nego u septembru. Prosječna likvidna sredstva u oktobru su u odnosu na isti period 2020. godine bila veća 45,2 odsto, pokazuju podaci Centralne banke. Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma. Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je 5,2 milijarde eura i zabilježila rast od 0,8 odsto u odnosu na septembar, dok je u odnosu na oktobar 2020. godine porasla 13,1 odsto. U strukturi aktive banaka, u

oktobru su dominantno učešće od 67,8 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 20,4 odsto, hartije od vrijednosti sa 11,5 odsto, dok se 0,3 odsto odnosilo na preostale stavke aktive. U strukturi pasive, dominantno učešće od 77,4 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,2 odsto, pozajmice sa 7,1 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,3 odsto ukupne pasive. Ukupan kapital banaka na kraju oktobra iznosio je 619,2 miliona eura i bilježi pad od 1,5 odsto na mjesečnom nivou. Pad od 0,2 odsto zabilježen je i u odnosu na oktobar 2020. goS. P. dine.

Spajić i Milatović u posjeti Dubaiju

Sastanak sa ministrom ekonomije UAE PODGORICA - Ministri ekonomskog razvoja i finansija i socijalnog staranja mr Jakov Milatović i mr Milojko Spajić sa saradnicima sastali su se, tokom zvanične posjete Dubaiju, sa ministrom ekonomije u Vladi Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdulom Bin Touk Al Marijem, saopšteno je iz Vlade. Milatović je saopštio da je pozvan da učestvuje na Godišnjoj investicionoj konferenciji krajem marta u Dubaiju. Dodao je da je usaglašeno i održavanje mješovite komisije dvije zemlje. – Intenziviraćemo saradnju sa UAE na više nivoa, u nadi da ćemo uskoro imati povezanost letovima tokom cijele godine, što je snažno podržao i ministar ekonomije u Vladi UAE – rekao

Sa ministrom ekonomije UAE

je Milatović. U crnogorskoj delegaciji su i državni sekretari oba ministarstva Milena LipovinaBožović, Janko Odović i Branko Krvavac. R. E.

Ekonomija

Utorak, 18. januar 2022.

Crnogorski mlinari od kraja novembra nijesu mijenjali cijene

Do kraja januara brašno neće poskupiti, za dalje ne znaju

Nikšićki mlin

PODGORICA – Crnogorskim pekarima brašno TIP 500 prodajemo za 43 centa po kilogramu i ta cijena se nije mijenjala od kraja novembra prošle godine niti će do kraja januara– kazao je za Pobjedu Predrag Marojević, izvršni direktor kompanije Monteklas iz Nikšića, zastupnika Mlinske industrije ,,Popović“ iz Šapca. Potvrdio je da postoje najave povećanja cijena od distributera iz Srbije, od kojih zavise i njihove cijene, imajući u vidu da je pšenica berzanska roba, ali da još ništa nije poznato. Cijene od kraja novembra nijesu

mijenjali ni u Montemlinu koji brašno prodaju za 41,2 centa po kilogramu. Da ni među pekarima nema govora o novom poskupljenju hljeba, potvrdio je za Pobjedu direktor Uniprom pekare i zamjenik predsjednika Grupacije pekara Vesko Nikolić. – Nijesmo imali nikakvih sastanaka niti se za sada o tome išta govori. Istina je da je jedan dobavljač iz Srbije povećao cijenu brašna za 15 odsto, ali ima još nekoliko dobavljača sa kojima sarađujemo koji nijesu mijenjali cijene – kazao je Nikolić. On je naveo da su ranije predstavnicima Vlade ukazali da ako cijene svih sirovina skoče

za preko 20 odsto da će morati reagovati i povećati cijene hljeba. Prema posljednjim podacima sa Novosadske berze, referentne za naš region, cijena pšenice išla je do 31,5 dinara bez PDV-a, odnosno oko 26 centi, dok se u julu prošle godine njome na berzi trgovalo za 22 dinara, odnosno 18 centi. Cijene pšenice su na svjetskim berzama u posljednje vrijeme u padu, pa je juče u Čikagu koštala 255,8 eura po toni, a u Parizu 263,5 eura po toni. Cijena hljeba u Crnoj Gori je, nakon što su pekari dobili zeleno svjetlo od Vlade da je sami formiraju, porasla sa 50 na 65 centi. To je, kako su naveli,

bio znak njihove društvene odgovornosti, imajući u vidu da opravdanom smatraju cijenu od 70 centi, zbog značajnog poskupljenja sirovina u posljednjih nekoliko mjeseci. U strukturi troškova proizvodnje hljeba brašno čini 80 odsto. Do kraja prošle godine bila je na snazi uredba Vlade kojom je cijena bila ograničena na 40, odnosno 50 centi za osnovne vrste hljeba. Ljetos je na sastanku pekara i trgovačkih lanaca, prije donošenja ove uredbe, usaglašeno da marže kod trgovaca ne budu veće od 17 odsto na osnovnu veknu. Nakon posljednjeg poskupljenja, iz Ministarstva ekonomskog razvoja pozvali su trgovce na društvenu odgovornost, podsjećajući da je stopa PDV-a na hljeb sedam odsto i sugerišući da bi njihova marža trebalo tome da se prilagodi, kako bi cijena bila prihvatljiva za sve. Vlada će, kako su ranije saopštili, nastaviti da komunicira sa pekarima i trgovcima kako bi se izbjegao nekontrolisan rast cijena i najavili da će u slučaju potrebe predložiti potrebne mjere. Ukazano je da velike pekare dnevno snabdijevaju tržište sa 75 do 80 hiljada vekni bijelog hljeba od 500 i 600 g, što je 70 odsto njihove proizvodnje. Pojedini pekari su ranije ukazivali da je realna cijena hljeba 40 centi, te da se većom cijenom pogoršava standard građana. M. Lk.

Rekordan broj turista u NP Durmitor

Rusi otvorili sezonu raftinga

PODGORICA - Nacionalni park Durmitor je za prvih 16 dana januara posjetilo 5,63 hiljade turista što predstavlja najbolju posjećenost tokom novogodišnjih i božićnih praznika u posljednjih deset godina, saopšteno je iz ovog javnog preduzeća, uz obavještenje da je otvorena i sezona raftinga.

Istakli su da je to, u odnosu na 2020. godinu, povećanje od 25,9 odsto, a u odnosu na 2019,

kad je u ovom periodu bilo 2,2 hiljade gostiju, povećanje od 152,8 posto. Direktor NP Durmitor Pero Popović kazao je da je 90 odsto domaćih gostiju, dok su ostali posjetioci iz Srbije, BiH, Albanije i Rusije. Naveo je da je 5. januara otvorena rafting sezona. U organizaciji firme ,,Eksplorer“ iz Kolašina sedmoro turista iz Rusije spustilo se gumenim čamcem do Žugića luke.

Lidl platio 3,7 miliona za zemljište u Siti kvartu PODGORICA – Stečajni upravnik Mladen Marković potpisao je ugovor o kupoprodaji sa kompanijom MMS Properti solutions (MMS) koja je za 13,2 hiljade kvadrata zemljišta nekadašnje fabrike ,,Radoje Dakić“ u stečaju, ponudila 3,73 miliona eura.

– Sve je završeno, potpisan je ugovor i plaćena je kupoprodajna cijena – kazao je Marković za Pobjedu. Riječ je o kompaniji, koju je, prema podacima iz CRPS, u martu prošle godine osnovala WE-International Zweite GmbH, osnivač poznatog trgovačkog lanca Lidl u Bosni i Hercegovini. Ovlašćena lica MMS-a su Tomislav Šapina i Dragan Čigoja, koji su odgovorna lica i u srbijanskom Lidlu. Maloprodajni lanac Lidl dio je Švarc grupe sa sjedištem u Nekarsulmu u Njemačkoj, a u Srbiji je prisutan od 2018. godine, dok u BiH još nijesu otvorene maloprodaje, iako je kompanija, prema podacima iz njihovog registra, osnovana u aprilu prošle godine. Njihove trgovine postoje u 27 zemalja Evrope i SAD-a sa preko 10,5 hiljada prodavnica i preko 260 hiljada zaposlenih. Nedavno je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kazao da Lidl namjerava da zaposli hiljadu ljudi u naredne tri godine. Osim ove imovine ,,Dakića“, preostale su još gradske saobraćajnice, za koje je ranije navedeno da ih jedino može kupiti Glavni grad, kao i parcela od 8,6 hiljada kvadrata vrijedna 2,45 miliona eura, koju je Marković odlučio da ne prodaje dok se ne okonča sudski postupak oko jednog dijela zemljišta. Prva licitacija, koja je do sada izazvala najveće interesovanje kupaca, organizovana je u julu prošle godine kada su vlasnici parcela u podgoričkom Siti kvartu postale kompanije KIPS gradnja u vlasništvu Nikole Drekalovića, Savana biznismena Veselina Mijača i Admiral holding u vlasništvu Žarka i Željka Mitrovića za ukupno 16,65 miliona eura. Do sada je od prodaje imovine ,,Dakića“ prihodovano preko 42 miliona eura, a namireno 10,5 miliona eura potraživanja bivših radnika, koji za 77 zarada po pravosnažnim presudama potražuju 45 miliona eura bez kamate. Predstavnik radnika Milan Vukčević je nedavno Pobjedi kazao da će za kompletno namirenje radnika nedostajati 20 miliona eura koje država mora da obezbijedi. M. Lk.

Nakon osam godina

Zaključen stečaj u Kovačnici

PODGORICA – Stečajni postupak u Kovačnici, bivšoj prerađivačkoj fabrici Kombinata aluminijuma, zaključen je nakon više od osam godina. Grupa Grka koja je prije dvije godine prvi put otvorila u januaru sezonu raftinga (arhivski snimak)

Prije dvije godine prvi put je otvorena sezona raftinga u januaru. Naime, grupa od 11 turi-

sta iz Grčke je zbog nedostatka snijega organizovala rafting Tarom. R. E.

Nova akcija Crnogorskog Telekoma

Telefoni za euro i pet puta više gigabajta

PODGORICA – Crnogorski Telekom je novim korisnicima non-stop postpejd paketa i pripejd korisnicima koji se odluče za ove pakete, omogućio da do kraja januara kupe određene modele smart telefona za euro, uz koje dobijaju pet puta više gigabajta tokom trajanja ugovora. Tako telefon ,,samsung A12“, uz neogra-

Potpisan ugovor stečajne uprave „Radoja Dakića“ sa MMS Properti solutions

ničene pozive ka svim mrežama u zemlji i 30 gb brzog interneta za euro mogu kupiti korisnici non-stop 3 paketa. Korisnici non-stop 4 paketa za euro mogu kupiti ,,xiaomi redmi note 10s“ uz 100 GB mjesečno, a non-stop 5 ,,xiaomi MI 11 lite 5G NE“ uz 2.500 GB mjesečno. - Non-stop postpejd paketi Telekoma svim korisnicima donose i dodatnih

100 GB mjesečno za sadržaj na Jutjubu i HBO GO platformama. Na taj način ne troše gigabajte iz osnovnih paketa, a na isti način funkcioniše i Extra TV mobilna aplikacija. Portal radio.telekom.me donosi muzički i informativni program crnogorskih radio stanica bez potrošnje interneta – saopštili su iz Telekoma. R. E.

- Zaključuje se 21. 12. 2021. godine stečajni postupak nad stečajnim dužnikom DOO za kovanje aluminijuma „Kovačnica“ iz Podgorice otvoren rješenjem Privrednog suda St. br. 280/13 od 20. 9. 2013. godine – stoji u oglasu Privrednog suda objavljenom u Službenom listu od 14. januara. Dosadašnji stečajni upravnik Zdravko Cicmil će nastaviti da zastupa stečajnu masu u sudskim postupcima koji se vode u vezi osporenih potraživanja. Stečaj za Kovačnicu 2013. godine tražio je stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić zbog duga od 4,74 miliona eura, u koji je stečaj uveden nekoliko mjeseci ranije. Ova fabrika je proizvodila legure od aluminijuma, točkove za tenkove, okvire za pištolje i veliki broj raznih proizvoda od aluminijuma. U vrijeme dok je KAP-om rukovodio CEAC vlasnika Olega Deripaske, 2010. godine prodate su dvije hidraulične prese koje su služile za proizvodnju. Cjelokupnu imovinu Kovačnice kupila je kompanija Neksan Miodraga Dake Davidovića 2014. godine za 701 hiljadu eura. U stečaju Kovačnice ukupno je prijavljeno 5,21 milion eura potraživanja, od čega je Cicmil osporio 418,9 hiljada eura. M. Lk.

Društvo

Utorak, 18. januar 2022. PODGORICA – Pošto je Vlada imenovala sveštenika Nikolu Marojevića da bude član Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, i time počinila najgrublji atak na sekularni karakter države Crne Gore i autonomiju ove visokoškolske ustanove, očekujem da se Skupština uključi i reaguje. Skupština je osnovala Univerzitet. To je Pobjedi kazao profesor Elektrotehničkog fakulteta UCG Veselin N. Ivanović i bivši senator, ističući da mu nije jasan trenutak u kojem je Vlada preuzela od Skupštine sve i više nikoga ništa ne pita kada imenuje ljude… Profesor podsjeća da nijednu instituciju u Crnoj Gori niko nije mogao formirati sem Skupštine i ingerencije nema niko drugi. – Biće poslanika koji će se zalagati da sveštenik treba da bude u Upravnom odboru, a biće neki broj njih koji će biti suprotnog mišljenja. Javnost će čuti stavove, a na Vladi nijesu ništa čuli – kazao je Ivanović. Dodaje da bi možda bilo vrijeme da Skupština skrene pažnju Vladi da nije Vlada ta koja može samoinicijativno predložiti i razriješiti članove, nego da treba da dobije potvrdu od Skupštine za neka imenovanja. Dodao je da se Vlada ponaša kao da gazduje Univerzitetom. – I tu autonomije nema. Sama postavka ovog čovjeka (sveštenika) je dokaz u prilog ovoj tezi – navodi profesor. Ivanović kaže i da mu je neobjašnjivo zašto se o imenovanju sveštenika u upravljačkom tijelu Univerziteta ne čuje glas profesora i studenata, jer je njihov stav prioritetan. Podsjeća da se kroz iznošenje stavova kreira javnost. – Sportisti upotrebljavaju vještine koje imaju da bi dali svoj sud o svjetskoj ekonomskoj krizi, o vakcinaiciji i o ne znam čemu sve, a profesor i akademik izbjegava da da svoj sud. Ima li smisla sve to – kaže Ivanović. Reakcija društva na ovaj potez Vlade, prema njegovim riječima, mora da bude snažnija. – Boli me što najprije moje kolege ne dižu glas zajedno sa mnom – kaže profesor. Apsolutno je, ističe Ivanović, neprihvatljvo što je izabran sveštenik za člana Upravnog

Profesor UCG Veselin N. Ivanović kaže da je neobjašnjivo što nastavnici i studenti ne osuđuju imenovanje sveštenika za člana Upravnog odbora UCG

Najgrublji atak na autonomiju Univerziteta Možda bi bilo vrijeme da Skupština skrene pažnju Vladi da nije Vlada ta koja može samoinicijativno predložiti i razriješiti članove. Skupština je osnovala Univerzitet

odbora. Kako se zalaže za što širu i veću autonomiju Univerziteta, podsjeća da se i ranije zalagao za to da država ne treba u Upravnom odboru da ima svoje ljude, jer je to samo na neki način podrivanje autonomije Univerziteta. – Ako država nema u Upravnom odboru akademije nauka svoje članove, pitam se zašto bi imala u Upravnom odboru – rekao je on.

NE ŠTITI SE DRŽAVA

Profesor ističe da državni zvaničnici znaju često da kažu da je Crna Gora sekularna država i taj argument su upotrebljavali kada su trebali da donesu Zakon o slobodi vjeroispovijesti i ispraviti ga u skladu sa interesima SPC... Kaže, sada, kada je država u pitanju, njihove zaštite nema. – Pitam se kako sekularna država može znati da neko svešteno lice može biti adekvatno da bude član Upravnog odbora ako ti ljudi nemaju dodira jedni sa drugima. Kako duhovno lice može znati za potrebe državnog Univerziteta u sekularnoj državi? Smatram da vrlo dobro znaju i da su namjerno napravili ovo da imenuju čovjeka koji je doktor teoloških nauka koje se ne izučavaju na UCG, niti su se ikada izučavale i nadam se da se neće izučavati nikada – istakao je on. Doživljava



Studentski parlament: Odlukom se ne šalje dobra poruka Iz Studentskog parlamenta povodom ovog slučaja saopštili su juče da ,,u konkretnom društvenom momentu, u ovako podijeljenom društvu, odluke treba donositi sa mnogo senzibiliteta“. - Odluku o delegiranju velikodostojnika bilo koje vjerske zajednice u UO najznačajnije ustanove visokog obrazovanja u zemlji, ne smatramo takvom. Stava smo da ista neće doprinijeti smirivanju tenzija i podjela, koje su očigledno prisutne u našem društvu, te da se njom ne šalje dobra poruka – naveli su oni. Kažu da su svjesni da religija i crkva imaju itekako značajno mjesto u crnogorskom društvu, te daju nemjerljiv doprinos duhovnom razvoju i sazrijevanju.

Nikola Marojević

odvojenost države i crkve kao paralelne svjetove. Ističe da želi da vjeruje sve najbolje o Marojeviću, da ga ne poznaje... Profesor Ivanović smatra da onaj koji je donio ovu spornu odluku treba da prizna grešku pred cijelom javnošću, jer je počinjena povreda sekularnog karaktera države. – Kao što su štitili prava vjerske zajednice kroz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, da shvate da krše sekularnu prirodu države time što sveštenika biraju u Upravni odbor jedne od najznačajnijih obrazovnih institucija – rekao je profesor Ivanović. Vlada je na sjednici u četvrtak, a na prijedlog ministarke

Veselin N. Ivanović

Vesne Bratić, imenovala Marojevića za člana Upravnog odbora UCG. Marojević na to mjesto dolazi umjesto Budimira Aleksića, kojem je prestalo članstvo u tom tijelu, jer je ranije izabran da bude poslanik u Skupštini Crne Gore. U rješenju o imenovanju Marojevića, koje je potpisao premijer Zdravko Krivokapić, navedeno je kako je Bratić navela da ga predlaže u skladu sa propisima. Javnost je osudila odluku Vlade, ocjenjujući da se time urušava karakter svjetovnosti ove visokoškolske ustanove i da sveštenik ne može da bude u ovakvom tijelu državnog univerziteta.

U slučaju ovog imenovanja Vlada je pogazila Ustav Crne Gore, a SPC apostolska pravila, poručio je akademik CANU, prof. dr Slobodan Backović.

GAŽENJE USTAVA

Precizirao je da je Vlada imenovanjem Marojevića pogazila član Ustava o odvojenosti države i vjerskih zajednica. Marojević, rekao je on, ne može biti angažovan u državnom poslu i instituciji jer je njegova vjerska zajednica odvojena od države. - Nešto slično se desilo 2005. i kod naših susjeda kada je kao predstavnik svih crkava i vjerskih zajednica, tada episkop

Ivanović kaže i da mu je neobjašnjivo zašto se o imenovanju sveštenika u upravljačkom tijelu Univerziteta ne čuje glas profesora i studenata, jer je njihov stav prioritetan. Podsjeća da se kroz iznošenje stavova kreira javnost

Porfirije, ne prijedlog Skupštine, izabran za člana Savjeta Republičke radiodifuzne agencije, da bi ga Savjet 2008. izabrao za svog predsjednika. Vlada Crne Gore, sa zakašnjenjem od dvadeset godina, ,,kopira“ odnos države i crkve u susjednoj državi – istakao je Backović. Može li neko da zamisli, dodao je on, a bilo bi ekvivalentno ovom slučaju sa dr Marojevićem i episkopom Porfirijem, da SPC, recimo, za člana Crkvenog suda imenuje ministra pravde iz Krivokapićeve Vlade ili da SPC imenuje premijera Krivokapića u neko od crkvenih tijela. Akademik je zaključio da bi SPC morala da poštuje kanone i apostolska pravila: dva apostolska pravila kažu da crkvena osoba mora biti raščinjena ako prihvati svjetovni posao. N. Đ.

Glušica tražila da Krivokapić i Bratić preispitaju odluku

Vladika Mihailo: A što ako i druge religijske zajednice požele da delegiraju sveštenike?

Predsjednica Upravnog odbora prof. dr Rajka Glušica kazala je sinoć u emisiji ,,Naglas“ na RTCG da su za odluku o imenovanju Marojevića saznali iz medija. Nijesu je, kako je rekla, još dobili, ali je istakla da je ona uputila pismo premijeru Krivokapiću i ministarki Bratić da je preispitaju. Zatražila je da nekog drugog delegiraju, nekog ko neće izazvati podjele i tenzije. Pozvala se i na Ustav koji garantuje odvojenost države i crkve. Glušica je kazala da očekuje da će pismo imati efekta, u suprotnom, ovo tijelo nema pravo da stopira odluku, ali

Zamisao Vlade da nikšićkoga paroha i šefa izdavačke službe Eparhije budimljanskonikšićke imenuje za novog člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, duboko je antidemokratska, saopštio je vladika Mihailo, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve. On se zapitao što bi bilo „ako i druge religijske zajednice iskažu želju da svoje sveštenike delgiraju u UO Univerziteta?“ - Naravno da neće, jer sveštenstvu tamo nije mjesto. Nije njihovo da arbitriraju u poslovima politike obrazovanja, nego vjere i morala i da duhovno krijepe pastvu. A u ovom sljučaju posebno zebem, jer u prirodi svetosavskoga sveštenstva nedostaje mnogo toga da bi bili službenici lojalni Crnoj Gori. Sudbina im je uskratila ośećaj ljubavi prema domovini i zavičaju. Mislim i vjerujem da je cilj ovoga

ima pravo da pokrene upravni postupak ako im nešto tu ne odgovara. Glušica juče nije odgovarala na naše pozive i poruke. V.d. direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Goran Danilović kazao je u ovoj emisiji, na pitanje kakav je stav Agencije o imenovanju Marojevića, da bi bilo nepristojno da Agencija ima stav o tome, da je to oblast ljudskih prava i sloboda. On je rekao da je Marojević studirao filozofiju, da je, između ostalog, diplomirani profesor filozofije i da u Upravnom odboru ne

Rajka Glušica

predstavlja crkvu. Kazao je da ,,danima čerečimo čovjeka koji je izabrao naučnu usredsređenost da bude sveštenik“. Rekao je i da su svi ključni univerziteti na evropskom tlu nastali na inicijativu katoličke crkve.

imenovanja da probudi šovinističke ideje na Univerzitetu i usmjeri ga da se univerzitetski potencijali upregnu u stvaranje ,,velike Srbije“. To je očito obilježje njihove riješenosti i želje da naprave srpski svijet. Ispod slike sreće koju javno pokazuju osmijesima i mednim riječima, koje svakodnevno izlaze iz njihovih usta, pojavljuje se svetosavska crna ruka koja nam se osmjehuje. Takva politika inspiriše kult protiv Crne Gore i koristi religiju da navuče narodu zastore mraka, zamrači im razum i razumno rasuđivanje, i u njima usadi mržnju prema Crnoj Gori. Sudim da od toga čina Crna Gora ne može dočekati nikakvoga dobra. Zato pozivam univerzitetsku zajednicu da se odupre takvome naumu i Univerzitet vrati u ruke univerzitetskih nastavnika i laika – kazao je vladika Mihailo.

Društvo

Utorak, 18. januar 2022.

Iz nadležnih institucija i nevladinog sektora reagovali na pronalazak uginule zaštićene vrste na Žabljaku za koju se sumnja da je ubijena

Obdukcija će pokazati da li je vidra otrovana PODGORICA - Državni sekretar za ekologiju Danilo Mrdak iz resornog ministarstva pozvao je nadležne institucije da sa najvećom ozbiljnošću pristupe rasvjetljavanju smrti zaštićene evroazijske vidre (Lutra lutra) na Žabljaku, koja je prikazana na fotografiji na društvenim mrežama i to dan nakon što je snimljena živa. Trenutno se čeka obdukcioni nalaz kako bi se utvrdio uzrok smrti. Mrdak je u izjavi Pobjedi apelovao da se utvrdi na koji način je vidra uginula, ko su počinioci, ukoliko je ubijena, jer, prema njegovim riječima, skoro da je nevjerovatno da je uzrok smrti bolest ili starost. Kazao je da se čeka nalaz obdukcije od Centra za ekotoksikološka ispitivanja koji bi trebalo da pokaže da li je životinja otrovana, jer ne postoje tragovi od vatrenog oružja. - U stalnoj sam komunikaciji sa Nacionalnim parkovima i veterinarom koji je obavio obdukciju. On je uzeo uzorak tkiva jetre, bubrega i slezine kao i kompletan želudac koji su poslati u CETI gdje će biti urađen toksikološki nalaz da se vidi da nije došlo do trovanja. Nema tragova koji bi ukazali da je ubijena iz vazdušne puške ili vatrenog oružja, nije udarena autom, tako da ne postoji ta sumnja - kazao je sagovornik. On smatra da je najmanje vjerovatno da je uginula prirodnom smrću, ali dok se sve ne utvrdi moraju da računaju i na tu mogućnost. - Ukoliko nije, onda je riječ o vandalskom činu koji prevazilazi svaku mjeru. U tom slučaju moramo da se pokrenemo i počnemo preventivno da djelujemo i da kažnjavamo. Istraga treba da se sprovede do kraja. Ukoliko je to neki neodgovorni pojedinac uradio, mora da se zaustavi ta loša praksa ubijanja divljih životinja čim se one pojave u gradu. Žabljak je turističko mjesto i vidra koja ide kroz grad može biti samo atrakcija bez obzira što pričaju da je vidra štetočina koja ubija ribu - ističe Mrdak. Objasnio je da je vidra u Crnoj Gori

Veterinar je obavio obdukciju uginule vidre i uzeo tkivo jetre, bubrega i slezine kao i kompletan želudac i to je poslato CETI gdje će biti urađen toksikološki nalaz da se vidi da nije došlo do trovanja kazao je Mrdak

Fotografija vidre koja je nađena mrtva na Žabljaku

zaštićena vrsta i da je njeno ubijanje krivično djelo. - Vidra živi u blizini rijeka, jezera i potoka i hrani se ribom, uvijek je vezana za vodene ekosisteme. Ne zna se kako se ova vidra zadesila u gradu; možda je bila gladna, pa za mirisom hrane… Ali to nije ništa neobično. I druge divlje životinje ,,prošetaju“ gradom - kazao je Mrdak naglašavajući da sada treba da se završi kompletna procedura i onda će znati o čemu se radi. Prema njegovim riječima, ukoliko se utvrdi da je vidra otrovana, onda policija i tužilaštvo treba da rade svoj posao. Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma napominju da je evroazijska vidra (Lutra lutra) nacionalno zaštićena vrsta i nalazi se na brojnim listama međunarodnih kon-

vencija i direktiva - Bernskoj konvenciji (Appendix 2), Evropskoj direktivi o staništima (Annex 2 i Annex 4), CITES (Appendix 1). Prema IUCN RED LIST na Mediteranskom dijelu Evrope označena je kao skoro ugrožena vrsta (NT- Nearthreatened), simbol je Bernske konvencije i jedna od Natura 2.000 vrsta. - S obzirom na to da smo ekološka država, ali i ne samo zbog toga, ovo su situacije koje moraju postati naša ružna prošlost i protiv kojih se moramo izboriti kao društvo u cjelini - ističu iz ovog resora. Apeluju na građanke i građane da svi zajedno doprinesemo promjeni ponašanja i da gradimo civilizovano društvo gdje su divlje životinje ukras i znak oporavka životne sredine, a ne mete za iživljavanje neodgovornih pojedi-

Danilo Mrdak

naca. - Samo skupa možemo ostvariti taj cilj - poručuju iz Ministarstva. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica poručuju na društvenim mrežama da ,,krivolov i dalje ne jenjava!“ - Ovog puta žrtva je bila bezazlena vidra viđena na Žabljaku tokom vikenda, vrsta koja je strogo zaštićena na nacionalnom nivou. Nadamo se da će počinilac biti identifikovan i procesuiran, a mi se pitamo zašto još nema adekvatnog odgovora i rješenja iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede po pitanju krivolova poručili su iz CZIP-a. N. K.

Na prvom snimku bila vitalna i jaka Stručna saradnica za zaštitu faune sisara u Nacionalnim parkovima Crne Gore Belma Šestović potvrdila je da se uzrok smrti vidre i dalje istražuje i da su zatražili od CETI da napravi analizu. - Žalimo što sve nije ostalo na predivnom prvom snimku gdje je evidentno bilo da je jedinka bila vitalna i jaka. Tada je trebalo da se svi “povuku” i da pozovu stručna lica i nadležne institucije koji bi jedinku vratili u njeno prirodno stanište - kazala je Šestović dodajući da urbani dio Žabljaka to svakako nije. Ona navodi da su vidru pratili i konstantno snimali stanovnici, što dokazuju snimci koji su se pojavljivali na društvenim mrežama. -Na kraju smo imali epilog- fotografiju mrtve vidre - kazala je Šestović. Prema njenim riječima, evroazijska vidra je poluakvatični sisar. To znači da nije isključivo vezana za vodu i da nije čudno i ako se uoči na kopnu. - Prelazi i relativno velike teritorije u potrazi za hranom i prelaskom iz jednog vodotoka u drugi. Istraživanja koja traju od 2018. godine, a koja se sprovode i dalje pokazuju da je ova vrsta široko rasprostranjena u Crnoj Gori - objasnila je Šestović. Kako ističe ovoj životinji je omiljena hrana riba. Osim ribe hrani se i raznim pticama, vodozemcima i gmizavcima, rječnim rakovima i zaštićena je zakonom. Iz NPCG su juče saopštili da ta institucija sprovodi monitoring stanja populacija vidre na svojoj teritoriji. Na nivou Crne Gore, istraživanja se sprovode od 2018. godine i radi se na detaljnoj evidenciji rasprostranjenosti vidre.

Belma Šestović

Uručena nagrada „Oktoih“ profesoricama Biljani Mićković i Mirjani Perović

Prosvjetari daju nemjerljiv doprinos razvoju društva PODGORICA - Biljana Mićković, profesorica geografije i Mirjana Perović, profesorica crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, dobitnice su najvećeg državnog priznanja u oblasti vaspitanja i obrazovanja. Nagradu im je juče u Vili ,,Gorica“ uručila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Mićković je profesorica u JU OŠ „Braća Labudović“, u Nikšiću, a Perović predaje u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici. Dodjela najveće državne nagrade u oblasti prosvjete i ove godine je prote-

Ako nas se, suočeni sa izazovima koje život postavlja pred sve nas, ponekad sjete, naš radni vijek nije prošao uzalud – rekla je Perović kla bez prisustva medija i eminentnih zvanica, što je bila praksa ranijih godina. - Znamenita je biblijska maksima „U početku bijaše riječ“, a Crnogorci se mogu raskošno pohvaliti i kazati da su tu riječ umnožili i već vjekovima govore: „U početku bijaše knjiga!“ A na štampanju te knjige, prve u Južnih Slovena, odnosno na njenom impresivnom i zavidnom obimu od 269 listova ili 538 strana, zavidjeli bi, s punim pravom, mnogi današnji štampari, nekadri i pored svih

savremenih digitalnih sredstava, da dostignu kvalitet i trajnost štampane knjige, kakvi su na Cetinju postignuti prije više od pet stoljeća - izjavila je Bratić. Ona je dodala da upravo zato tradicionalna dodjela najvećeg priznanja iz oblasti vaspitanja i obrazovanja, uspostavljena 1970. godine, predstavlja podsjetnik na izuzetan doprinos koji prosvjetni radnici daju cjelokupnom društvu. Dobitnica ovogodišnje nagrade „ Ok-

Biljana Mićković, Vesna Bratić i Mirjana Perović

toih“ Mirjana Perović je kazala da svaka nova školska godina i svaki dan u poslu profesora predstavljaju nove izazove. - Iz generacije u generaciju, u učionicama smo sa mladima koji će već sjutra rješavati brige i probleme svih nas, od onih sitnih, svakodnevnih, do najvažnijih, životnih, i zato naša profesija nosi posebnu odgovornost: da sa učenicima podijelimo neophodna znanja, osposo-

bimo ih da ih primijene u svim oblastima života, otvorimo im vrata svjetova nauke i ljepote, da im u osvješćivanju ličnosti i građenju sistema vrijednosti budemo makar mali putokaz u životu, dok budu izrastali u čestite ljude. Ako nas se, suočeni sa izazovima koje život postavlja pred sve nas, ponekad sjete, naš radni vijek nije prošao uzalud – rekla je Perović. R. D.

Društvo

Utorak, 18. januar 2022.

Tokom januara korona odnijela 65 života, registrovano skoro 33 hiljade slučajeva

Komentar

Preminulo još pet osoba, Ne damo da nas grdni grde! 1.116 novopozitivnih PODGORICA - U Crnoj Gori je u nedjelju registrovano 1.116 novih slučajeva infekcije korona virusom, a od njenih posljedica preminulo je pet osoba, pa je ukupan broj smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19 od početka pandemije 2.479. Tokom prvih 16 dana januara korona je odnijela 65 života, dok je registrovano skoro 33 hiljade slučajeva infekcije, što je više nego duplo u odnosu na cijeli decembar tokom kojeg je registrovano 14.191 slučaj. Zvanični podaci IJZ-a govore da je posljednje sedmice registrovano gotovo 5.000 slučajeva manje u odnosu na prethodnih sedam dana, 12,6 u odnosu na 17,3 hiljade, ali je u uporednim periodima urađeno i oko 12.000 manje testiranja. Ono što ukazuje, iako je kriva u blagom padu što se tiče apsolutnih brojeva, na to da još uvijek ima razloga za zabrinutost je činjenica da udio svakodnevno otkrivenih novih slučajeva i dalje stoji na prosječnih 37 procenata u odnosu na broj urađenih testova – i ne pada. Poređenja radi, u decembru je prosječan udio otkrivenih slučajeva iznosio oko 14,5 procenata na ukupan broj testova. Ako se ne računaju posljednji dani decembra, kada je epidemija ponovo ušla u fazu eksponencijalnog rasta, prosječan procenat pozitivnih testova je iznosio oko 10,5 odsto. Prema podacima IJZ-a i broj hospitali-

zovanih je porastao, pa se u crnogorskim bonicama od kovida-19 trenutno liječi 297 pacijenata, u odnosu na 145 koliko ih je bilo posljednjeg dana prošle godine. Na osnovu inoviranog protokola prema kojem se inficirani računaju kao oporavljeni nakon sedam dana, osim ako nijesu hospitalizovani, trenutni broj aktivnih slučajeva u Crnoj Gori je 12.933. Najviše ih je aktivno u Podgorici 4.009 slučajeva, potom Nikšiću 1.897, Baru 1.018, Bijelom Polju 790, Herceg Novom 686, Budvi 653, Pljevljima 521, Beranama 517, Kotoru 427, Tivtu 376, na Cetinju 368, u Ulcinju 355, Danilovgradu 312. U Mojkovcu je aktivno 187 slučajeva korona virusa, Rožajama 160, Tuzima 140, Kolašinu 116, na Žabljaku 85, u Andrijevici 75, Plužinama 71, Plavu 67, Petnjici

53, Šavniku 44 i Gusinju šest. Novootkriveni slučajevi za nedjelju su iz Podgorice 375, Nikšića 209, Bara 86, Berana 58, Budve 54, Herceg Novog 46, Bijelog Polja 45, Pljevalja 43, sa Cetinja 42, iz Kotora 30, Danilovgrada 25 i Tivta 24. U Ulcinju je registrovano 17 novih slučajeva infekcije korona virusom, Tuzima 15, Rožajama devet, Mojkovcu osam, Kolašinu, Plužinama i na Žabljaku po pet, u Andrijevici, Petnjici i Plavu po četiri, a u Šavniku tri. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za nedjelju je iznosio 37,24 odsto. Preminuli su dva pacijenta iz Podgorice i po jedan iz Pljevalja, Nikšića i sa Žabljaka. Među preminulima najmlađi je imao 75, a najstariji 88 godina. D. M.

Centri za socijalni rad će do 9. marta primati zahtjeve korisnica

Za četiri dana 1.775 majki podnijelo zahtjeve PODGORICA - Centrima za socijalni rad je za četiri dana, od 10. do 14. januara, dostavljeno 1.775 zahtjeva za obeštećenje bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece, saopšteno je iz Ministarstva finansija, rada i socijalnog staranja. Majke su najviše zahtjeva dostavile u Podgorici (449), Centru za socijalni rad za opštinu Bijelo Polje (327) i centrima za opštine Berane, Andrijevicu i Petnjicu (204) i Danilovgrad (124), dok su ostali centri bili na nivou od 96 do 44 zahtjeva. U prvoj sedmici je najmanje prijava stiglo Centru za socijalni rad za opštinu Herceg Novi (44). Iz Ministarstva su kazali da je za dostavljanje zahtjeva, u skladu sa Zakonom o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece, posljednji dan 9. mart ove godine. - Ovim zakonom se uređuju uslovi i otklanjaju posljedice nastale ukidanjem zakonskog prava na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece - navodi se u saopštenju. Pravo na obeštećenje, kako su podsjetili, u skladu sa važećim zakonom, imaju korisnice mje-

Divili su se Crnogorkama – i majkama, i ženama, i sestrama, i kćerkama svi koji su bili u prilici da ih upoznaju. Ostavile su nam Crnogorke svijetle primjere odanosti, ljubavi, čojstva i junaštva da ih poštujemo i pamtimo. Čine to i danas. Lijepe kao srne i srčane kao lavice. Satkane od svile i kamena u okolnostima koje je samo naša burna i izazovna istorija mogla da sačini. Zato ih čojstvo, snaga, hrabrost, požrtvovanost i vjernost koje su ih krasile i danas krase, izdvajaju od svih drugih. Ljubav i poštovanje tih i takvih Crnogorki nije nikada bilo lako zaslužiti. Zato i ne čude frustracije onih kojima je to ostao nedostižni san. Nažalost, svjedočili smo prethodnih nedjelja i nečuvenim, bestijalnim i ljudskom rodu nedostojnim uvredama i lažima koje je o Crnogorkama izrekao besprizorni Vojislav Šešelj u nedostojnoj TV emisiji Milomira Marića. Na ova dva nepomenika izlišno je trošiti riječi. Njihovim nečasnim putem nastavio je njima sličan Jovan Markuš. Znaju Cetinjani dobro ko je Jovan. Kažu Cetinjani, đed mu je „slučajno 1918.“ doselio na Cetinje. Sin nastavio što je otac započeo. Unuk usavršio. Jovan (alias „Mali mrav“) je, kažu Cetinjani, posebnu sklonost pokazivao za prisvajanje tuđih kokošaka i jaja. Tu sklonost ka tuđim jajima nastavio je kasnije prijavljujući one koji su farbali jaja, a njihovim odlaskom prešao je na srpski crkveni kazan jer mu se učinio izdašnim, a nije bilo navalice na njega na Cetinju. To mu je, uostalom, i tradicija nalagala. Uvrijedio je „junak“ Jovan ženu – majku, suprugu, sestru… Burno je reagovala sva čestita i pristojna javnost. I stara i mlada. I muška i ženska. Svih vjera i nacija. Nažalost, izostala je reakcija onih koji su najpozvaniji da reaguju po svojoj funkciji – predsjednika vlade i skupštine. Čekali smo strpljivo njihove reakcije danima i nedjeljama. Čekali smo da prođu praznici i slavlja. Čekali i nijesmo dočekali. Zato ih sada javno pozivamo: - Da se jasno i precizno izjasne o olajavanju Vojislava Šešelja i Jovana Markuša, bez uvijanja u političke oblande i bez otvaranja sporednih tema, - Da pokrenu proceduru zabrane ulaska u Crnu Goru Vojislavu Šešelju i Milomiru Mariću, - Da smijene Jovana Markuša sa mjesta člana Nacionalne komisije za UNESCO. U protivnom, smatraćemo da se slažu sa iznesenim uvredama, klevetama i lažima. Sa tih adresa javnost je bila u prilici da čuje brojne komentare i banalnih, dnevnih tema, pa zbog toga s pravom javnost očekuje i precizno određenje o ovim teškim uvredama i lažima na račun naših majki, supruga, sestara i kćerki. Grupa građana „Građanski Nikšić“

NASILJE NAD ŽENAMA: Aktivistkinje iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore zatražile od institucija da rade svoj posao savjesno

Odgovorni ste za živote žena

Sa jednog od ranijih protesta majki

sečne naknade po osnovu rođenja troje ili više djece, kojima je to pravo pripadalo u periodu od 1. januara 2016. do 30. juna 2017. godine, u skladu sa Zakonom o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, ukoliko im je ovo pravo ukinuto. Pravo na obeštećenje prestaje ako korisnica tog prava zasnuje radni odnos, registruje se za obavljanje preduzetničke ili poljoprivredne djelatnosti ili ostvari pravo na penziju u skladu sa zakonom.

Od 22.000 majki koje su 18 mjeseci primale nadoknade po osnovu rođenja troje ili više djece, 2017. godine je 20.000 izgubilo to pravo. To je proisteklo iz Zakona o izvršenju odluke Ustavnog suda od 19. aprila. Ostalih 1.902 žene, korisnice naknada su nastavile da je primaju narednih pet godina, do ispunjenja uslova za penziju. U septembru 2017. godine je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopšteno da je po obračunu za naknade za žene koje

su rodile troje ili više djece u avgustu ovo pravo ostvarilo 1.902 žene. Isplaćeno im je 1.017.522 eura. U junu prošle godine je Skupština usvojila amandman Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije koji se odnosi na finansijske mogućnosti za vraćanje naknada za majke sa troje i više djece u iznosu od 25 miliona. Prosječna plata 2016. godine po kojoj se obračunavaju naknade za majke iznosila je 482 eura. J. M.

PODGORICA- Regionalne aktivistkinje i članice nevladinih organizacija iz preko 40 organizacija iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore su pozvale institucije koje su odgovorne za sprječavanje i suzbijanje svih oblika nasilja prema ženama i djevojčicama da od 2022. rade svoj posao odgovorno i savjesno i da zaštite preživjele. Aktivistkinje okupljene pod sloganom „Svaki minut je važan“, tražile su da vlasti hitno postupaju i adekvatno kazne počinioce. U okviru zajedničke akcije u tri države, u pet gradova, postavljen je pješčani sat ispred institucija kojima su na taj način poručile da su sve institucije dužne da postupaju u skladu sa Zakonom i međunarodnim propisima. - Skulptura ima za cilj da služi kao simbolički podsjetnik i opomena da su institucije kojima se obraćaju žene, odgovorne za živote žena, a da ženama ističe vrijeme – šiše u zajedničkom saop-

štenju aktivistkinja iz tri države. Skulpture su postavljene u Beogradu, Vranju, Sarajevu. U Podgorici pješčani sat je postavljen ispred vrhovnog državnog Tužilaštva u ulici Slobode, gdje su podijeljeni i stikeri sa istim motivom. Aktivistkinje su se okupile i u Nikšiću, Kotoru, Banja Luci i Mostaru i podijelile stikere sa istom porukom. U 2021. godini, prema podacima prikupljenim iz medija, u Bosni i Hercegovini je ubijeno 9 žena, dok je u Srbiji ubijeno 20, a u Crnoj Gori su ubijene 2 žene. Ratifikacijom Istanbulske konvencije, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su se obavezale da neće učestvovati u bilo kom djelu nasilja nad ženama i da će osigurati da državne vlasti i dužnosnici, tijela, institucije i ostali subjekti koji postupaju u ime države djeluju u skladu s ovom obavezom. Države imaju obavezu da sa dužnom pažnjom spriječe, istraže i kazne nasilje, a žrtvama da osiguraju naknadu štete. R.D.

10 Hronika

Utorak, 18. januar 2022.

NASTAVAK OBRAČUNA KRIMINALNIH KLANOVA: U podgo

Pronađena tijela muškarca i žene u jezeru Krupac NIKŠIĆ - Dva tijela, muškarca i žene, izvučena su juče iz jezera Krupac u Nikšiću i upućena na obdukciju kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti, saznaje Pobjeda. Kako nam je nezvanično sa-

opšteno, prvo je pronađeno tijelo žene R.R. (28) iz Nikšića, a zatim tijelo muškarca V.R. (33), kojeg je policija tražila nakon informacije da je bio sa njom. Tijelo žene pronašli su radnici na brani Vrtac oko 8 sati

i o tome obavijestili policiju. Nakon toga organizovana je potraga i za Nikšićaninom i oko 13 sati je iz jezera izvučeno njegovo tijelo. Obdukcija će se obaviti danas i biće poznat uzrok smrti. A. R.

Zakazano ponovno suđenje trinaestočlanoj grupi

Optuženi za pokušaj terorizma pred sudom 28. marta

Šahovića likvidirali postavljenim ispod

PODGORICA – Jasminko Šahović (42) sa Cetinja stradao je juče ujutro u stravičnoj eksploziji u Tološima, u blizini kuće gdje je kao podstanar živio sa porodicom. Preliminarni nalazi ukazuju da je Šahović ubijen eksplozivom koji je aktiviran daljinskim upravljačem dok je vozilo bilo u pokretu. Sve ukazuje da je Šahović praćen i da je u surovoj egzekuciji učestvovalo više osoba. Do zaključenja broja Pobjede, za ovaj zločin niko nije uhapšen, a kako nam je nezvanično saopšteno, inspektori nijesu utvrdili ko stoji iza likvidacije. Šahović je bio u vozilu ,,reno kilo“, cetinjskih registarskih oznaka i kretao se ulicom Partizanski put prema centru grada.

D. MALIDŽAN

Policija utvrđuje uzrok smrti dvoje Nikšićana

PODGORICA – Početak ponovnog suđenja trinaestočlanoj grupi za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine zakazan je za 28. mart, saopštila je Pobjedi savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda u Podgorici, Marina Raković. Proces će voditi sudija podgoričkog Višeg suda Zoran Radović. Suđenje koje je bilo zakazano, kako je ranije saopšteno iz Višeg suda, odgođeno je zbog bolesti jednog od advokata optuženih. Apelacioni sud je početkom februara prošle godine objavio odluku kojom je ukinuo prvostepenu presudu na koju su optuženi u ovom predmetu osuđeni na skoro 70 godina robije. Predmet je vraćen na ponovno suđenje Višem sudu u Podgorici, ali pred potpuno izmijenjenim vijećem. Prvostepena presuda izrečena je 9. maja 2019. godine, a sutkinja Suzana Mugoša obrazložila je tada da je tokom procesa utvrđeno da su optuženi, među kojima su se našli i lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i dvojica agenata ruske obavještajne službe GRU Eduard

Šišmakov i Vladimir Popov, počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Sa druge strane, vijeće Apelacionog suda je ukidanje presude obrazložilo zbog počinjenih bitnih povreda u postupku njenog donošenja. - U samoj presudi počinjene su bitne povrede odredaba krivičnog postupka, a zbog kojih se nijesu mogli prihvatiti ni činjenični ni pravni zaključci u prvostepenoj presudi, kako u donosu na postojanje krivičnih djela za koje su optuženi oglašeni krivim, tako i u odnosu na postojanje njihove krivice za ta djela – pojasnili su iz Apelacionog suda. Prvostepenom presudom Šišmakov i Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju. Dikić je osuđen na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina. Lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu.

PODGORICA – Menadžment kompanije Luka Bar oglasio se povodom nedavnog slučaja šverca droge u paketima banana, kazavši da medijske navode o tom slučaju tumače kao ,,nedovoljnu novinarsku upućenost i nespremnost“ razgraničenja uloge te kompanije, kao operatora Slobodne zone Luke Bar sa jedne, odnosno privrednog društva koje obavlja djelatnost pretovara i skladištenja tereta na dijelu teritorije Luke Bar kao infrastrukture sa druge strane, kao i u domenu nadležnosti Luke.

Menadžment barske kompanije oglasio se povodom zaplijenjene droge u paketima banana

– Navode medija o švercu narkotika u paketima banana u kojima se pominje ime Luka Bar u tom kontekstu tumačimo kao nedovoljnu novinarsku upućenost i nespremnost razgraničenja uloge Luka Bar a.d., kao

Ruski državljanin Eduard Šišmakov prvostepenom presudom je oslobođen optužbe da je pripremao djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore putem podstrekavanja, a dio plana bilo je i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Kako je sutkinja Mugoša pojasnila, Šišmakov je oslobođen optužbe, jer ubistvo Đukanovića nije pokušano. Prema navodima iz oborene presude, Šišmakov i Popov organizovali su u Crnoj Gori, Srbiji i Rusiji kriminalnu organizaciju početkom 2016. godine, a njeni članovi tokom februara postali su i Mandić, Knežević i Čađenović. Status svjedoka saradnika u ovom predmetu dobio je Aleksandar Saša Sinđelić, koji je tokom tromjesečnog svjedočenja razotkrio do detalja plan prema kojem je, nakon proglašenja rezultata parlamentarnih izbora, trebalo da likvidiraju pripadnike Specijalne antiterorističke jedinice kod kampa Zlatica, dok je dio članova kriminalne grupe, ispred Skupštine Crne Gore, trebalo da puca na pripadnike bezbjednosnih snaga i okupljene građane, kako bi stvorili privid da je dio policije prešao na stranu demonstranata. B. R.

DETALJI LIKVIDACIJE

Do eksplozije je došlo u bilizini groblja u Tološima oko 10 časova. Šahović je bio sam u vozilu, a u trenutku eksplozije, prema do sada prikupljenim podacma iz istrage, nije bilo automobila koji su bili u njegovoj blizini. Od siline eksplozije, tijelo je izletjelo kroz šoferšajbnu i palo nekoliko metara dalje. Automobil je u potpunosti uništen, a sa njim i mnogi tragovi. Kako nam je nezvanično saopšteno, u zločinu je značajnu ulogu odigrao logističar koji je ubicama javio da je Šahović izašao iz kuće. Upravo zbog te činjenice, istražitelji su juče pokušavali da dođu do videozapisa sa nadzornih kamera kako bi utvrdili kretanje Šahovića i došli do nekog traga koji bi bio ključan za istragu. Prema riječima očevidaca, od jačine eksplozije djelovi automobila završili su u obližnjim dvorištima kuća. - U jednom trenutku došla mu je i familija. Koliko sam čuo, valjda je sestra pokušavala da dođe do tijela. Plakala je i vrištala. Bilo je jezivo. Tražila je da je puste da ga vidi – ispričao je Pobjedin sagovornik.

Mjesto gdje je ubijen Jasminko Šahović

U zločinu je značajnu ulogu odigrao logističar koji je ubicama javio da je Šahović izašao iz kuće. Upravo zbog te činjenice istražitelji su juče pokušavali da dođu do video-zapisa sa nadzornih kamera kako bi utvrdili kretanje Šahovića i došli do traga koji bi bio ključan za istragu. Preliminarni nalazi ukazuju da je Šahović ubijen eksplozivom koji je aktiviran daljinskim upravljačem dok je vozilo bilo u pokretu Šahović je, kako nam je nezvanično saopšteno, nedavno izašao iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

DOSJE

Povodom stradanja Šahovića, oglasili su se iz Uprave policije, ne precizirajući da se radi o ubistvu. Saopštili su da u saradnji sa državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici preduzimaju aktivnosti iz svo-

je nadležnosti na utvrđivanju okolnosti ovog događaja. Šahović je poznat istražiteljima, a kako tvrde iz bezbjednosnih službi, blizak je škaljarskom kriminalnom klanu. Prije pet godina Šahovića je policija teretila da je počinio krivično djelo prevara u produženom trajanju. On je tada bio u bjekstvu, dok su uhapšeni Veselin Lipovina i Miodrag Nikolić.

Tvrde da kokain nije švercovao p operatora Slobodne zone Luke Bar sa jedne, odnosno privrednog društva koje obavlja djelatnost pretovara i skladištenja tereta na dijelu teritorije Luke Bar kao infrastrukture sa druge strane, kao i u domenu nadležnosti Luke – saopštavaju iz menadžmenta barske kompanije, navodeći da se na taj način krši etički kodeks novinarstva, a takav vid izvještavanja narušava ugled Luke. Ne ulazeći u motive objavljivanja takvih navoda, iz menadžmenta Luke Bar a.d. objašnjavaju da je rad u režimu Slobodne zone, upravljanje zonom i obavljanje privrednih djelatnosti u Slobodnoj zoni uređen na osno-

vu ovlašćenja shodno Zakonu o slobodnim zonama, opštim pravilima, koja predstavljaju internu regulativu Slobodne zone i čine sastavni dio ugovora o obavljanju djelatnosti u zoni koji Luka zaključi sa pojedinim korisnikom. – Budući da je Luka Bar a.d. operator u okviru Slobodne zone, opštim pravilima je regulisan postupak i uslovi za obavljanje djelatnosti kao i nadležnosti u okviru rada u Slobodnoj zoni. Na području Slobodne zone postoje dva koncesionara Luka Bar a.d. i „Port of Adria“ a.d., koji obavljaju djelatnost pretovara i skladištenja tereta shodno Zakonu o lukama – sa-

opštavaju iz menadžmenta. Oni objašnjavaju da, kako postoje razgraničenja u dijelu prostora, tako postoje razgraničenja i u dijelu operatora i njihovih nadležnosti nad robom, kontrole robe, obezbjeđenja i same nadležnosti u okviru Slobodne zone. Ističu da je grubo nanijeta šteta reputaciji Luke Bar, shodno navodima iz medija da se preko te luke vrši pretovar narkotika. – Budući da kontejnerski terminal nije u sastavu Luke Bar a.d. pa samim tim pretovar kontejnera sa bananama se ne odvija preko naše kompanije, već to radi drugi koncesionar na lučkom području, neophodno je

istaći da navedenu robu nije pretovarala naša kompanija, niti imamo ovlašćenja da vršimo kontrolu nad robom, već mjere sprovođenja nadzora vrši Uprava prihoda i carina preko svoje ispostave u okviru Slobodne zone – saopštili su iz Luke. Oni naglašavaju da roba koja uđe u luku, u istom ne determiniše AD Luka Bar kao nosilac posla i nadležnosti za određenu robu. - Sa bezbjednosnog aspekta ulaska i izlaska robe sa područja Slobodne zone, na glavnoj kapiji luke, pored lučkog obezbjeđenja nadležan je i službenik granične policije, službenik Uprave prihoda i carina, Carinarnica Bar. Dio koji se odnosi

na kontrolu robe isključivo je u nadležnosti Uprave prihoda i carina Bar. Luka Bar a.d. nema ovlašćenja da skida carinske plombe na kamionima i drugim prevoznim sredstvima, jer bi to predstavljalo krivično djelo – navedeno je u saopštenju. Naglašavaju da Luka Bar a.d. u okviru obavljanja svoje djelatnosti i nadležnosti nad robama poštuje zakonom predviđene mjere, štiti sopstvene i interese komitenata, a doprinosom koji daje na domaćem i međunarodnom tržištu služi kao primjer uspješnog poslovanja i profesionalnog i odgovornog odnosa prema poslu. - Sa indignacijom odbacuje-

Hronika

Utorak, 18. januar 2022.

oričkom naselju Tološi stradao Cetinjanin Kontrolisani dokazi protiv optuženih za šverc 1.206 kilograma kokaina

Krstović tvrdi da je zbog ,,krtice“ eksplozivom droga, umjesto u carinskoj zoni, automobila završila u njegovom magacinu

U januaru 2018. godine Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Šahovića, Nikolića, Bojana Miladinovića i Lipovine, zbog stvaranja kriminalne organizacije i više prevara u produženom trajanju. Četvoročlanu grupu terete da je osnovala cetinjsko preduzeće Bilmor komerc preko kog je dovela i održavala u zabludi više pravnih lica, i time im pričinila štetu od najmanje 66.000 eura. Prema stavu tužilaštva, šef kriminalne organizacije je Šahović. U optužnici se našlo i ime Lazara Rađenovića, ali ne u svojstvu okrivljenog, već prevarenog. Ova grupa ponudila je Rađenoviću da mu pomogne u skraćenju zatvorske kazne. Međutim, kako to navodno nijesu uspjeli, jer se ,,umiješala neka osoba”, od Rađenovića su tražili još novca da otkriju ko je spriječio njegovo skraćenje kazne. Kako se navodi u optužnici, prevarama su od njega uzeli skoro 20.000 eura.

Optuženima se stavlja na teret da su 2017. formalno osnovali preduzeće Bilmor komerc, bez ikakve imovine i novčanih sredstava i od januara do jula prošle godine poručivali robu od firmi - Okov, Kuća hemije, Cabrio, Neregelija, INA Crna Gora, Greenell, Čelebić auto i K-sport, koju nijesu plaćali. Robu koju su uzimali od tih firmi prodavali su na crnom tržištu. Najviše štete nanijeli su firmama Okov i INA Crna Gora. Šahović je bio u zatvoru od 1. decembra 2015. godine do 5. maja 2016. godine. U međuvremenu, tačnije 4. aprila 2016. godine u podgoričkom naselju Siti kvart napadnut je advokat Lazar Aković, a na policijskom prepoznavanju on je kao napadača označio upravo Šahovića. Iako je u to vrijeme ovaj Cetinjanin bio u zatvoru, Aković je sa sigurnošću ustvrdio da ga je on udario metalnom šipkom, s namjerom da ga ubije. A. R.

preko Luke Bar mo kao netačne, neistinite i tendenciozne navode iz kojih se stvara sasvim neosnovana sumnja, koja nije utemeljena na bilo kom dokazu i/ili činjenici da je Luka Bar a.d. učinila bilo što u suprotnosti sa zakonom – zaključuju u saopštenju. Carinici su zaplijenili 500 kilograma kokaina u srijedu popodne u magacinu logističkog centra kompanije Voli u Zeti. Zbog sumnje da je povezan sa švercom kokaina, uhapšen je špediter iz Bara Đoko Drobnjak, kome je je određeno zadržavanje do 72 sata. Govoreći o zapljeni 500 kilograma kokaina u Logističkom

centru Volija u Zeti, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić rekao je na pres konferenciji u petak da je, prema njihovim saznanjima, droga trebalo da stigne do Slobodne carinske zone, ali je operacija spriječena zajedničkom akcijom policije, tužilaštva i Uprave prihoda dok se kokain nalazio u magacinu Volija. Prema riječima Katnića, kriminalna organizacija koja je odgovorna za šverc 500 kilograma kokaina formirana je na teritoriji Slovenije, Ekvadora i Crne Gore i, kako se sumnja, ima više članova, ali se za sada ne zna ko se nalazi na njenom čelu. C. H.

On je zatražio od nadležnih da uporede njegov slučaj sa slučajem zapljene kokaina u magacinu Volija od prije nekoliko dana ističući da mu se dogodila potpuno ista situacija kao i njegovom prijatelju Draganu Bokanu. Krstović je predočio sudu da je na rasvjetljivanju cijelog slučaja, zbog kojeg se sa ćerkom našao iza rešetaka, angažovao bivšeg agenta DEA-e. Marina Krstović i njen advokat Stefan Jovanović su predočili sudu da su od 6.634 poruke i 229 mejlova koje je razmijenila sa dobavljačem Karlosom Fazkijel iz Ekvadora za tužilaštvo sporne tri poruke i to, kako su pojasnili, zbog pogrešnog prevoda. Ona i odbrana zatražili su obustavu postupka usljed nedostatka dokaza. Sa druge strane, zastupnik optužbe, tužiteljka Tanja Božović je ostala u cjelosti pri podignutoj optužnici i dokazima koji su prikupljeni u istrazi i predložila sudu njeno potvrđivanje.

NAMJEŠTALJKA

Budimir Krstović juče je pred sutkinjom Vesnom Pean istakao da se radi o namještaljci koja je poslužila kao dobra političko policijska priča. On je naveo da 32 godine posluje bez greške i da je neosnovanim hapšenjem njega i ćerke narušen ugled kompletne porodice. Krstović je ukazao da je u kontejneru sa drogom pronađena i rezervna plomba koja je trebalo da se postavi nakon što bi kokain bio preuzet u carinskoj zoni, ali da on ne može da ulazi u to ,,ko su krtice i ko kome javlja“. - Nije dozvoljena kontrola u Baru jer bi droga tamo bila pro-

nađena. Plomba je dokaz da droga nije ni trebalo da završi u mom magacinu. Desilo mi se isto što i mom velikom prijatelju Draganu Bokanu. Drago mi je što nije završio u pritvoru kao ja. Mene su strpali u zatvor bez prava glasa – kazao je Krstović. On je podsjetio da je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović dva mjeseca nakon akcije zapljene izjavio da roba nije Budimira Krstovića, ali da je on ,,negdje u svemu tome“ dok je ministar MUP-a Sergej Sekulović tvrdio da on radi na pronalasku nalogodavaca. - I predsjednik Milo Đukanović je, komentarišući ovaj slučaj za Politiku, kazao da to rade organizovane kriminalne grupe. Ljudima iz aktuelne vlasti i opozicije jasno je da nijesam imao udjela u ovom poslu. Mnogo javnih ljudi se uključilo u moj predmet ali znam da 90 odsto u Crnoj Gori znaju da nemam veze sa ovim – kazao je Krstović. On je naveo da se radi o poslu narko-kartela sa kojima on nikada u životu nije imao bilo kakve veze te da misli da će na kraju to shvatiti i ljudi iz policije i vlasti. - Zašto bi meni neko džabe poslao 1.200 kilograma kokaina? Za tako nešto treba imati tržište, logistiku… Ne poznajem ljude iz tog miljea, niti sam mogao da imam posla sa njima. Nikada u životu nijesam ni vidio kokain. Djecu sam školovao u Londonu na najprestižnijim školama, sigurno ih nijesam obučavao da mi pomažu u švercu droge – kazao je Krstović. On je naveo da se njegova kćerka Sandra povodom ovog slučaja obratila svim nadležnim organima i ambasadama - Eskobaru, DEA-i, OEBS-u, ambasadama Velike Britanije i SAD a što ukazuje da porodica Krstović sa ovim predmetom nema nikakve veze. Pomenuo je da je imao brojne probleme u životu pa da je zbog prijetnji reketaša porodicu morao da skloni u inostranstvo, da mu je brat bio otet, kao i da mu je od pokojne ma-

nadzora - zabrana napuPonudili štanja stana uz nanogicu, putnih isprava i više od dva oduzimanje svakodnevno javljanje poli– precizirao je advokat miliona eura cijiJovanović. je naveo da je prijedlog za jemstvo On o jemstvu odavno predat Budimir i Marina Krstović ponudili su više od dva miliona eura na ime jemstva kako bi se od optužbi za šverc droge branili sa slobode, kazali su za Pobjedu advokati Stefan Jovanović i Dragoljub Đukanović. - Budimir i Marina su ponudili između 2,2 i 2,3 miliona eura i uz jemstvo mjere

Višem sudu i da se nadaju da će uskoro biti donešena pozitivna odluka. Krstovići se nalaze u pritvoru od kraja avgusta prošle godine nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići, nadomak Podgorice, pronašla i zaplijenila 1.206 kilograma kokaina.

jke oteto 110.000 eura pazara, te da je često bio na meti razbojnika ali da je iz svih tih situacija izlazio kao pobjednik što će, nada se, biti i u ovom slučaju.

PORUKE

Njegova ćerka Marina predočila je sudu da je tužilaštvo za njeno optuženje ponudilo poruke koje su su nalazile u njenom telefonu a koji im je ona predala kako bi dokazala da nema veze sa švercom kokaina. Međutim, poruka Karlosa upućena Marini ,, rekao sam ti da nemaš priliv“ se namjerno ili nenamjerno prevodi ,,rekao sam ti da nemaš prolaz“. Optužena Marina Krstović je ukazala da tužilaštvo samo u ovoj poruci riječ ,,fulio“ prevodi riječju ,,prolaz“ dok u ostaloj korespodenciji sa dobavljačem je prevodi sa riječju ,,priliv“. - U drugoj poruci u kojoj razgovaram sa agentom MSC Srbija se dodaje fraza ,,očekuju tamo nevolje“ u luci iz koje su banane trebalo da krenu ali iz moje originalne poruke se može vidjeti da ja nijesam pominjala sličnu riječ - kazala je Krstović. U trećoj poruci koja je tužilaštvu poslužila za optuženje, Krstović je objasnila da sa dobavljačem razgovara o kvalitetu banana jer je dvije nedjelje prije ovog razgovora dobila narudžbinu koja nije i. mandić

Šahović je poznat istražiteljima, a kako tvrde iz bezbjednosnih službi, blizak je škaljarskom kriminalnom klanu. Prije pet godina Šahovića je policija teretila da je počinio krivično djelo prevara u produženom trajanju. U januaru 2018. godine Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Šahovića, Nikolića, Bojana Miladinovića i Lipovine, zbog stvaranja kriminalne organizacije i više prevara u produženom trajanju

PODGORICA – Budimir Krstović juče je, prilikom kotrole optužnice u podgoričkom Višem sudu, kazao da je slučaj šverca 1.206 kilograma kokaina protiv njega i ćerke Marine namješten kako bi se napravila policijsko politička priča i predložio obustavu postupka usljed nedostaka dokaza.

Sa privođenja Budimira i Marije Krstović

bila odgovarajućeg kvaliteta. - Za ovo imam dokaz jer smo ulagali reklamaciju – kazala je Krstović. Ona je istakla da je od samog početka bila transparentna u odnosu sa policijom, sarađivala maksimalno, dajući im sve šifre telefona, kompjutera jer je htjela da se otkrije istina. - Ponudila sam im i komunikaciju sa direktorom luke. Međutim sav moj trud u saradnji sa policijom nije uvažen iako smo otac i ja pitani da li sumnjamo na nekoga – kazala je Krstović. Ona je podsjetila da je svojevoljno prihvatila podvrgavanje na poligrafu i prošla test. - Nijesam imala posla sa špedicijom ni sa carinom, moj isključivi posao je bio ugovaranje cijene i količine banana prilikom kupovine i to zbog mog znanja španskog i engleskog jezika – zaključila je ona. Advokat Borislav Đukanović je kazao na propuste u akciji navodeći da se svaka kontrolisana isporuka ne smije prekinuti dok se operativno ne utvrdi kome je namijenjena. - Taj tok prenosa kokaina prekinut je na jedan nezabilježen način kako bi se Budimir i Marina Krstović optužili – ocijenio je advokat Đukanović. Advokat Dragoljub Đukanović je kazao da u optužnici nema konstatacije ko je zatečen pored droge. Njegov kolega, advokat Stefan Jovanović, je ukazao da shodno tome što je pronađena velika količina droge istraga je trebalo da ima međunarodni format. - Prosto je nevjerovatno da policija i pored informacije da se droga nalazi u kontejneru sa bananama, koji su naručili Krstovići, nije na mjere tajnog nadzora stavila optužene pa i cijelo njihovo pleme – kazao je Jovanović. Banane za kompaniju San Francisko u vlasništvu Budimira Krstovića su utovarene na MSC Katja koji je iz luke Bolivar krenuo prema Panami a potom do italijanske luke Đoja Tauro gdje je brod Šarlot preuzeo kontejnere sa naručenim bananama i prevezao ih do Luke Bar. B. R.

12 Crnom Gorom CEDIS

Isključenja u 14 opština PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja 18. januara radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Prisoja. Bar: od 8:30 do 14 h Utjeha. Berane: od 08:30 do 14:30 h dio sela Dolac. Bijelo Polje: od 8 do 16 h Džukeljska jama, Čokrlije, Mahala, Krstače, Pavino Polje, Bijeli Potok, Grubješići, Kičava, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Rasovo - Resnik, Nikoljac, Rasovo - Francuska mahala, Livadice, Gorice - škola i Gorice (nova TS). Cetinje: od 7 do 17 h Šinđon, Kokošice, Pod Uba, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratka isključenja); od 7 do 17 h Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši, Žabljak Crnojevića i Rvaši; od 7:30 do 17:30 h Lipovik, Čukovići , Dujeva, Zajčina, Mihailovići, Poseljani i Zaštek. Danilovgrad: od 8 do 16 h Jelenak, Klanica, Kukoševina, Farma koka, Pocijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Bobilja, Donji Martinići, Kruščica, Topolovo, Donje Selo, Ždrebaonik, Kula Lakića, Gorica, Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Bzo, Studeno, Vučica, Ivanj Uba i Jablan (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Međice; od 8 do 15 h Dolovi Komanski, Osredina i Stanjevića Rupa. Herceg Novi: od 8 do 9 h Baošići (ispod magistrale od restorana ,,Papagaj“ do prodavnice Idea, od restorana ,,Deli Radivoje“ do Norveškog naselja i oko zgrade odmarališta Crvenog krsta u Baošićima); od 11 do 13 h Kameno, Mokrine, Vrbanj i Ubla; od 11 do 13 h Meljine, Zelenika, Jokmegdan, Nemila i Savina (kratkotrajni prekidi). Kolašin:od 8 do 15 h Raško; od 9 do 15 h Ravni, Andrijevo, Bare i Petrova Ravan; od 9 do 16 h Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, repetitor RDC-a i Velje Duboko. Kotor: od 9 do 13 h Stoliv – centar, Stari grad, Katedrala Sv. Tripun i dio grada od Katedrale do Gurdića, Lastva Grbaljska (korisnici oko Kručexa) i Blata; od 9 do 14 h Orahovac (dio prema Perastu). Mojkovac: od 9 do 13 h Lojanice; od 9 do 14 h Razboj. Nikšić: od 8 do 15 sati: Kuta, Vasiljevići, Bjeloševina, Dučice, Morakovo, Dolovi Dučićki, Zabran Kralja Nikole, vodovod – Morakovo, Donje Čarađe i Macavare; od 8:30 do 15 h dio Žirovnice, dio naselja Buda Tomovića i Ulice Vuka Karadžića. Plav: od 9 do 14 h Vojno Selo. Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Sinanovića Luke. Ulcinj: od 8 do 15 h dio naselje Đerane kod kružnog toka na bulevaru. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

Utorak, 18. januar 2022.

Direktorica Baletske škole „Princeza Ksenija“ ogorčena zbog selidbe iz Nikšićkog pozorišta, kritikuje direktora te ustanove NIKŠIĆ – Odjeljenje Baletske škole „Princeza Ksenija“, koje u Nikšićkom pozorištu funkcioniše od 2016. godine juče je zatvoreno. To je saopštila direktorica Vanja Pantović. Ona kaže da su odjeljenje Baletske škole otvorili na poziv prethodnog rukovodstva Nikšićkog pozorišta, da su dobili na korišćenje najljepšu salu u toj ustanovi, te da se u nju, kasnije, uselio Arhiv Centra za kulturu, jer je počela adaptacija njihovih prostorija u Dvorcu kralja Nikole, ali da su nastavili mlade balerine školovati na pozorišnoj sceni.

SASTANCI

- Imala sam nekoliko sastanka s novim direktorom Nikšićkog pozorišta Radinkom Krulanovićem i on mi je saopštio da više ne možemo koristiti njihov prostor. Prilično sam iznenađena takvom odlukom Savjeta Nikšićkog pozorišta, a pogotovo konstatacijom da sve što se do sada dešavalo u Nikšiću, kada je riječ o baletu, bilo je na štetu te ustanove. Vjerovala sam od oktobra, kada smo imali prvi sastanak, da će se naći neko rješenje, te da će nam makar biti dozvoljeno da završimo ovu školsku godinu, ali prije nekolika dana dobila sam objašnjenje da moramo iseliti. Balerine plaćaju svega pedeset odsto školarine, 30 eura mjesečno, a ukoliko su djeca zaposlenih u Nikšićkom pozorištu upola manje - kazala je na konferenciji za novinare Pantović. Ona kaže i da je od direktora Krulanovića dobila ponudu da plaćaju zakup 1.500 eura mjesečno, što nijesu u mogućnosti. - Sa prethodnim rukovodstvom Nikšićkog pozorišta potpisali smo ugovor koji je na snazi do 2023. godine, dobili smo prostorije na besplatno korišćenje, ali da nikad, iako smo insistirali, nijesmo dobili saglasnost lokalne Uprave za imovinu, što je u obavezi bilo da obezbijedi Nikšićko pozorište kao njihov partner – kaže Pantović.

SVJEDOČANSTVO

Organizovaće, dodaje, nastavu u Podgorici ili onlajn do kraja školske godine, kako bi sve polaznice dobile svjedočanstva. Pantović je kazala da su uprkos nedaćama koje su imali tokom rada u Nikšiću ostvarili odlične rezultate. - Za ovih šest godina organizovali smo prevoz naših profesora do Nikšića, obezbjeđivali nastavna sredstva, napredovanje... a imali smo mnogo nedaća. Ministarstvo prosvjete nam je ukunulo finasiranje prije nekoliko godina, pa ipak,

Pantović tvrdi da ugovor važi do 2023, a Krulanović da je nezakonit

Vanja Pantović

Radinko Krulanović

Pantović: Sa prethodnim rukovodstvom Nikšićkog pozorišta potpisali smo ugovor o besplatnom korišćenju, a novo ponudilo da plaćamo zakup 1.500 eura mjesečno, što nijesmo u mogućnosti. Krulanović: Nemam ovlašćenja da nudim zakup prostora. Opštinskom imovinom raspolaže Direkcija za imovinu, a za izdavanje prostora neophodna je odluka SO uspjeli smo opstati u Nikšiću, Podgorici i Baru, pa čak i napraviti sjajne konekcije s najboljim i najkompetentnijim iz Ukrajine, Kine... širom svijeta. Vrata za naše balerine otvorena su bila svuda i vjerovali smo da ćemo uspješno nastaviti prosvjetiteljsku misiju - riječi su Pantović.

ZAKONITOST

Direktor pozorišta Radinko Krulanović kaže da je neprijatno iznenađen tvrdnjama Vanje Pantović. - Baletska škola nezakonito je koristila prostor u Nikšićkom pozorištu, a tome najbolje svjedoče makar tri dogovora

koja su dobili od Direkcije za imovinu. Opštinskom imovinom raspolaže ta institucija i Baletska škola nema problem s Nikšićkim pozorištem nego sa zakonom, odnosno s nepoštovanjem propisa. Kao direktor Nikšićkog pozorišta žalim što se zamjenom teza želi istaći da mi hoćemo ukinuti baletsku školu. Naprotiv, mi samo želimo cijelu priču uvesti u zakonski okvir - kaže Krulanović. On kaže i kako nije tačna tvrdnja Vanje Pantović da joj je ponuđeno da škola koristi prostor ali da plaća zakup. - Ugovor koji pominje Pantović nelegalan je, potpisan je 8. novembra 2018. godine,

TIVAT: Nakon škole, na udaru vandala imovina DVD „Boka“ u Gradiošnici

Ukradeno gorivo iz vatrogasnog vozila

POČINIOCI NEPOZNATI: Vozilo sa probušenim gumama

TIVAT – Nepoznati počinioci su u Gradiošnici probili četiri gume na vozilu Do-

brovoljnog vatrogasnog društva „Boka“ i iz drugog vozila uz pomoć crijeva

izvukli gorivo. Član DVD „Boka“, Igor Petković, apelovao je na mještane da ukoliko imaju bilo kakva saznanja o tom vandalskom činu to prijave policiji. -Dobrovoljno vatrogasno društvo nikako ne zaslužuju ovakav tretman. Ono je osnovano da pruži pomoć, prevashodno mještanima ovog kraja, a onda čitavom gradu i državi. Zamislite da je nekome trebalo da se spasi kuća ili da su ugroženi ljudski životi, a mi nemamo osnovno sredstvo za rad, a to su vatrogasna vozila -kazao je Petković. O slučaju je obaviještena policija koja je izašla na lice mjesta i napravila zapisnik. Gradiošnica je i prije nekoliko dana bila na meti vandala koji su polomili staklena vrata na objektu područnog odjeljenja osnovne škole „Drago Milović“. S.K.

a u međuvremenu tri puta je od Direkcije za imovinu dobijala negativne odgovore. Ne vidim u čemu je problem, imovinom Nikšićkog pozorišta ne raspolaže Radinko Krulanović, već nadležni organi lokalne uprave ili konkretno Skupština opštine. Njima je Direkcija za imovinu u jednom od odgovora saopštila da je neophodno pripremiti prijedlog odluke o javnom nadmetanju kako bi se neki prostor izdao. Kamo sreće da možemo da im pomognemo, ali mi nijesmo odresa kojoj trebaju da se obraćaju - kazao je juče čelnik Nikšićkog pozorišta Radinko Krulanović. R. PEROŠEVIĆ

Donacija vlade Japana

Za Kolašin i Tivat skoro 120.000 eura PODGORICA – Vlada Japana obezbijedila je više od 113.000 eura za projekte za osnovne potrebe stanovništva u Tivtu i Kolašinu - saopšteno je iz Ambasade Japana u Srbiji. Iz Ambasade su naveli da je nerezidentni ambasador Japana u Crnoj Gori Kacumata Takahiko potpisao ugovore o donacijama sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem i vršiocem dužnosti direktora Doma zdravlja Kolašin Milanom Markovićem. - Vlada Japana obezbijedila je 68.265 eura Opštini

Tivat za nabavku opreme za vanredne situacije, kao što su vatrogasna odijela, mašina za punjenje protivpožarnih aparata i set spasilačke opreme. Dom zdravlja Kolašin dobio je 44.770 eura za nabavku novog ambulantnog vozila - naveli su iz Ambasade. Kako je saopšteno, Japan je, kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva (POPOS), Crnoj Gori od 1999. godine donirao više od tri miliona eura, dok ukupan iznos japanske pomoći Crnoj Gori premašuje 43 miliona eura. Od 1999. godine, 51 POPOS projekat je realizovan u Crnoj Gori. C. G.

Crnom Gorom

Utorak, 18. januar 2022.

DanilovgraD: Uskoro otkrivanje biste narodnog heroja u parku na Trgu 9. decembar

Ljubo Čupić u svom gradu

Bilo je izazovno raditi bistu jer postoji samo jedna Ljubova fotografija, pa je trebalo vjerno prikazati njegov osmijeh na koji su ljudi navikli. Jedan od izazova se tiče i njegovih godina budući da materijal, kako glina tako i bronza, u principu dodaje godine – kaže autor biste vajar Mitar Živković

DANILOVGRAD – U rodnom gradu narodnog heroja Ljuba Čupića biće uskoro, u parku na Trgu 9. decembar, otkrivena njegova bista, rad akademskog vajara Mitra Živkovića. Bista sa čvrstim temeljem koji je uradio preduzetnik Ivan Šćepanović visoka je ukupno 1,6 metara, visina poprsja je 46 centimetara, a širina 0,45 metara.

IZRAZ

Živković je autor skulpture Crnogorsko oro, koji se nalazi na kružnom toku u Donjoj Gorici i spomenika Ivanu Crnojevića kod gimnazije u Podgorici, zatim Petra II Petrovića Njegoša u Buenos Ajresu kao i više bisti narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata... Kaže da je bista Ljuba Čupića bila poseban izazov. - U dogovoru sa predsjednicom Opštine Danilovgrad Zoricom Kovačević i njenim saradnicima zaključili smo da je najbolje ne odstupati od jedine prepoznatljive fotografije, već da bista bude pokušaj realističnog prikaza. Izazov mi je najvećim dijelom bio u tome što postoji samo jedna njegova fotografija. Tu umjetnik dolazi u iskušenje budući da radi trodimenzionalni oblik da koliko je moguće vjerno prikaže ono na šta su ljudi kroz tu poznatu fotografiju navikli – na karakterističan osmijeh. Jedan od izazova se tiče i njegovih godina jer materijal, kako glina tako i bronza, u principu dodaje godine – kaže Živković. Bistu je vajao u svom ateljeu u Podgorici, izlivena je u bronzi u livnici Smederevo. - Počeo sam u avgustu, ali je dogovor o detaljima koji se odnose na veličinu, poziciju, postament, izraz itd… počeo u junu. Bista je u potpunosti gotova, ja sam uradio glavni model na klasičan vajarski način, tako što sam ga prethodno izradio u glini a nakon toga izlio u gipsu. Taj gipsani model je poslat na livenje u bronzi i ovih dana je završen... Postoji još nekoliko

SPrEMan Za BiSTU: Postament u parku

Ljubo Čupić

faza: završna obrada, cizeliranje, patiniranje, voskiranje itd... - kaže Živković.

SKUPŠTINA

Odluku da se bista sa poprsjem legendarnog junaka Ljuba Čupića postavi u parku na Trgu 9. decembar donijela je Skupština UBNOR-a i antifašista Danilovgrada na inicijativu predsjednika te organizacije Božidara Brajovića. - Naišli smo na odobravanje svih građana i naša odluka da se jedinstveni gordi osmijeh, koji je prkosio cijevima smrti, vrati u rodno mjesto, zdušno je prihvaćena i od strane lokalne uprave i predsjednice Zorice Kovačević. Bista će čuvati tradiciju slobodarstva i biti pravi putokaz u budućnost sadašnjim i generacijama koje dola-



Bista Ljuba Čupića koja će biti otkrivena u Danilovgradu sa čvrstim temeljem koji je uradio preduzetnik Ivan Šćepanović visoka je 1,6 metara, visina poprsja je 46 centimetara, a širina 0,45 metara

ze, simbol pobjede nad svakim zlom i nevoljom. Prema njegovim riječima bista će podsjećati na herojstvo predaka koji su bez straha ginuli za otadžbinu i vječno opominjati pokoljenja da se sloboda i sve postignuto mogu čuvati samo znanjem, radom i velikim pregalaštvom. Početkom naredne godine park heroja zablistaće novim sjajem - kazao je Brajović. Formalno pravni uslovi stekli su se nakon što je Skupština opštine Danilovgrad na posljednjoj sjednici usvojila Prijedlog programa podizanja spomen-obilježja. U obrazloženju se navodi

da korijeni Čedomira Ljuba Čupića (1913-1942) potiču iz opštine Danilovgrad, iz Zagarača. - Odrastao je u radničkoj porodici, kao jedno od desetoro djece, koja je neko vrijeme živjela u Americi. Nakon povratka Ljubo živi u Nikšiću, gdje je završio gimnaziju. Još kao gimnazijalac pripadao je skojevskoj organizaciji. Studirao je pravo u Beogradu i tada se uključio u napredni studentski pokret, da bi 1940. godine postao član Komunističke partije Jugoslavije. Učesnik je Narodnooslobodilačke borbe. Strijeljan je 1942. godine na Petrovoj Glavici, kod

Nikšića. Za narodnog heroja proglašen je 1953. godine. Na strijeljanju je osmijehom prkosio neprijateljskim cijevima. Njegova fotografija sa strijeljanja, koja je obišla cio svijet, simbol je vjere u beskraj slobode. Postavljanje spomen-biste vječno će podsjećati na neponovljivi osmijeh slobode i činjenicu da nam sloboda nije darovana, već da je njena cijena plaćena najboljim sinovima i kćerima, među kojima je i Čedomir Ljubo Čupić – piše u obrazloženju opštinske odluke za podizanje spomen-biste. Troškove izrade spomen-obilježja, 4.500 eura, plaća Opština Danilovgrad.

AUTOR

Vajar Mitar Živković je Fakultet likovnih umjetnosti završio

na Cetinju u klasi prof .Pavla Pejovića, postdiplomske studije pohađao je u Ljubljani Slovenija u klasi prof. Dušana Trsara. - Nakon završenih postdiplomskih studija vraćam se u Crnu Goru i trudim se da, koliko je to moguće u okolnostima male potražnje za umjetničkim djelima, nađem sebi mjesto u društvu umjetnika... Član sam Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, redovni izlagač kolonije u Danilovgradu, učesnik brojnih kolonija, imao sam samostalnih i kolektivnih izložbi – kaže Živković. U Nikšiću je spomenik Ljubu Čupiću (,,Heroj na korzu“) otkriven 2018.godine, povodom Dana državnosti. Rad je akademskog vajara Zlatka Glamočaka. B. K. - D. Š.

Bar: Građanska inicijativa ,,Držati uspravno“ povodom tri godine od sječe čempresa u dvorištu dvije škole

Vlast građanima duguje vrtić i uređeno dvorište gimnazije zije i Srednje ekonomskougostiteljske škole.

SvE JE oSTalo na oBEĆanJiMa: Sa protesta

BAR - Prostor ispred gimnazije je takav da ne zaslužuje da bude nazvan dvorištem, budući da nema nikakvu funkciju, bez sadržaja je, ne održava se i ne koristi. Sadnice čempresa koje su zasađene u marketinške svrhe, ma-

hom su osušene. Ne samo da prostor nije funkcionalan i upotrebljiv, već je i vizuelno uništeno samo srce grada – saopštili su iz Građanske inicijative ,,Držati uspravno“ povodom tri godine od sječe čempresa u dvorištu gimna-

Ta grupa građana se borila za očuvanje čempresa u Baru. Oni očekuju od nadležnog ministarstva da informiše građane da li su inicirali pitanje prenamjene formalno-pravnog statusa zemljišta i pronalazak adekvatnog projektnog rješenja za obnovu dvorišta. - Građani su zaslužili da vide rezultate svoje borbe – obnovljeno dvorište, vrtić i čemprese, kako je i glasila parola kojom su se vodili, i tražimo da institu-

cije intenziviraju svoj rad. Svi se sjećamo kako su nadležni, uključujući i Opštinu Bar, punom parom radili na izgradnji nelegalnog objekta, na parceli koja ne ispunjava bezbjednosne pretpostavke – poručuju iz GI ,,Držati uspravno“. Ističu kako su tokom protekle tri godine aktivno apelovali na institucije da saniraju taj prostor, kao i da se pokrene pitanje izgradnje vrtića na drugoj lokaciji. - Vaninstitucionalna borba građana za prostor je završena, a rješavanje tog pitanja je u rukama institucija od kojih oče-

kujemo da rade svoj posao. U normalnim okolnostima, institucije ne bi morale da čekaju da zahtjevi odjekuju ulicama, niti da ih građani dopisima podsjećaju na obećano – već bi se proaktivno bavili pitanjima u svojoj nadležnosti. Uprkos obećanjima koja smo čuli od ministarke Vesne Bratić dvorište, koje koriste četiri škole sa ukupno 1.500 učenika, stanovnici okolnih zgrada ali i ostali građani – nije osposobljeno za upotrebu – piše u saopštenju. Dodaju da ih raduje što je pokrenuta procedura za izgradnju

dječjeg vrtića i sproveden konkurs za idejno arhitektonsko rješenje. - Nadamo se da će početak radova krenuti kada je i obećano iz Ministarstva prostornog planiranja – početkom ljeta ove godine. Očekujemo i da se na isti način sprovede i konkurs za idejno rješenje za uređenje dvorišta, kao i da ministarstvo u komunikaciji sa profesorima i učenicima škole dođe do najboljeg rješenja kako ne bi još jednu školsku godinu dočekali u ovakvom prostoru – kažu iz GI. V. K. V.

14 Kultura

Utorak, 18. januar 2022.

Uži izbor kandidata za NIN-ovu nagradu

„Sampas“ među šest najboljih

PODGORICA – Roman „Sampas“ Ilije Đurovića dospio je među šest najboljih u konkurenciji za NIN-ovu nagradu. Odluka o 68. pobjedniku biće saopštena u ponedjeljak, 24. januara, u podne.

Ovo je već druga godina zaredom da roman jednog crnogorskog autora do samog kraja konkuriše za najvažniju književnu nagradu u Srbiji. Prošle godine je to bio naslov „Pod oba sunca“ Ognjena Spahića. Đurović je donio drugačiju, svježu, i dinamičnu priču i žiri u sastavu Marija Nenezić, Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević i Teofil Pančić (predsjednik) je prepoznao njegovu posebnost. Unutar ovog romana se smjenjuju poetske slike, meditacije, akcija i bogate deskripcije koje se u svakom čitaocu i na svako

novo čitanje drugačije otvaraju. Đurović se istakao kao jedan od najboljih savremenih crnogorskih autora kratkih priča, i u svom se prvom obimnijem djelu zadržao na detaljima, malim slikama, letimičnim kulisama i dubokom psihološkom pečatu. D. E.

Razgovor o stripu sjutra u Biblioteci PODGORICA – Razgovor o stripu povodom obilježavanja dana osnivanja Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ biće održan sjutra veče, u 18 sati, u novootvorenoj Stripoteci na posljednjem spratu Biblioteke.

Na ovu temu će razgovarati Đorđe Šćepović i Aleksandar Radoman. Ovaj program realizuje se u saradnji sa Kancelarijom za mlade, a prisutni moraju pokazati jedan od četiri dokaza nacionalne digitalne kovid potvrde. R. K.

„So i more“ u Nikšiću NIKŠIĆ – Nova knjiga „So i more“, autorke Ive Bajković u izdanju Narodne biblioteke Budve, biće predstavljena večeras u 19 sati, u sali Javne ustanove „Zahumlje“. Pored autorke, o djelu će govoriti: Miljan Mijušković, Radomir Uljarević i Milica Bakrač, dok će gost večeri biti satiričar Predrag Baćko Milačić. Recenzent knjige „So i more“, književni kritičar Želidrag Nikčević o novom ostvarenju Bajkovićeve istakao je da Iva piše drukčije.

- Hrabrije. Iz neposredne blizine. Iz samog srca egzistencije. O porodici, odrastanju i ljubavi, o nezaboravnim druženjima i rastancima – ocijenio je Nikčević. Iva Bajković je rođena 1973. godine u Beogradu. Završila je Akademiju lepih umetnosti, odsek menadžment u kulturi i umetnosti. Od 1994. godine radi kao televizijski novinar. Karijeru je započela u Beogradu na Trećem kanalu, a zatim je nastavila da se bavi tim poslom u Budvi i Podgorici. B. B.

U toku pripreme za Hercegnovski zimski salon koji će biti otvoren početk HERCEG NOVI – U toku su pripreme za 55. Hercegnovski zimski salon koji će biti otvoren početkom februara u galeriji ,,Josip Bepo Benković“. Predstaviće se 30 umjetnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. Selektor salona je umjetnik Irvin Masličić. Masličić je za Pobjedu kazao da je koncept ovogodišnjeg salona ,,Mnogolikost“. Odnosi se na različita stilska opredjeljenja autora i njihove tehnike, pa će tako biti zastupljeni crteži, grafike, slike, skulpture i digitalni art. - Hercegnovski zimski likovni salon svojom koncepcijom i selekcijom u fokus je stavio umjetnike koji se u svojim istraživanjima predstavljaju različitim stilovima i tehnikama. To podrazumijeva ideju da se prikažu i istaknu osobena umjetnička djela, poetike, stilske orijentacije i profesionalni nivo. U fokus sam stavio mlade autore koji nijesu dovoljno afirmisani. Polovina učesnika su umjetnici mlađe generacije – rekao je Masličić.

Prednost im mladi umjetn

RAZLIČITI STILOVI

Masličić je kazao da je za ovogodišnju selekciju presudan bio kriterijum kvaliteta i težnja da se postigne izvjesna mnogolikost umjetničko-istraživačkih opredjeljenja i mogućnost uvida u likovno stvaralaštvo Crne Gore i regiona. - Na izložbi je prisutna autorska raznovrsnost sa specifičnostima likovnih rukopisa. Raznolika optika izloženih eksponata upoznaje nas sa aktuelnom likovnom produkcijom, likovnim senzibilitetima, dostignućima, opredjeljenjima i stavovima odabranih autora – kazao je Masličić. Prema njegovim riječima, umjetnici se predstavljaju vrlo različitim stilovima, postupcima, konceptima, svojom

Sa jednog od prethodnih izdanja Hercegnovskog zimskog salona

Na izložbi je prisutna autorska raznovrsnost sa specifičnostima likovnih rukopisa. Raznolika optika izloženih eksponata upoznaje nas sa aktuelnom likovnom produkcijom, likovnim senzibilitetima, dostignućima, opredjeljenjima i stavovima odabranih autora – kazao je selektor Irvin Masličić raznolikom izražajnom likovnom poetikom: figuracijom, metamorfozom figuracije, hiperealističkim i nadrealističkim slikama, maksimalnim

ralačku inventivnost iskazanu sugestivnim kolorističkim oblicima i njihovim strukturalnim djelovima koji govore o bogatstvu i spontanosti umjet-

Hrvatska javnost reagovala na redigovanje srpskog Zakona o kulturnom nasleđu

Prisvajanje dubrovačke

PODGORICA – Hrvatska ministarka kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek reagovala je povodom nedavno usvojenog srpskog Zakona o kulturnom nasleđu kojim se dubrovačka književnost prije 1867. go-

dine pripisuje i srpskoj i hrvatskoj kulturi. U odjeljku Stara i retka bibliotečka građa, član 23 Zakona o kulturnom nasleđu, navodi se da staru i rijetku bibliotečku građu čine stare srpske knjige, zatim rukopisne knjige na

Radovi studenata FLU na virtuelnoj izložbi PODGORICA – Virtuelna izložba djela studenata Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju nastavlja se predstavljanjem radova Ivana Bugarina (studijski program vajarstvo), Iuliane Bulatove (studijski program slikarstvo), Jelene Kavaje (studijski program slikarstvo) i Aleksandre Radojičić (studijski program grafički dizajn). Izložba je dostupna za praćenje na stranici Udruženje stude-

pikturalizmom, asocijativnim metaforama, apstraktnim ekspresivnim formama... - Ovi autori potvrđuju trenutak likovne umjetnosti kroz stva-

nata akademija Cetinje. Podsjećamo, na prethodnoj, trećoj virtuelnoj izložbi studenata FLU predstavljeni su radovi Helene Blagojević, Edina Ćeranića, Maše Ratknić, Teodore Tošić i Jasmine Šuntić, dok su na prvim dvijema izložbama predstavljena djela Milve Milić, Milene Mandić, Bosiljke Bakočević, Ivane Milić i Ane Radulović, Gordane Đurović, Lane Vukčević, Ognjena Vujovića, Ivane Radulović i Ine Koprivice. A. Đ. Dubrovački župan Nikola Dobroslavić juče na konferenciji za novinare

srpskoslovenskom i srpskom jeziku srpskoslovenskog jezičkog perioda, zaključno sa 18. vijekom, kao i rukopisne knjige nastale do 1867. godine na srpskoslovenskom, ruskoslovenskom (u srpskoj upotrebi), slavenosrpskom i srpskom

narodnom jeziku. I štampane knjige, periodične i druge publikacije objavljene na srpskoslovenskom, ruskoslovenskom (u srpskoj upotrebi), slavenosrpskom i srpskom jeziku, zaključno sa 1867. godinom, te rukopisne i štampane knjige na stranim jezicima čiji je autor pripadnik srpskog naroda, zaključno sa 1867. godinom, stoje u ovoj kategoriji. Stavka 4 ovog člana su izdanja dubrovačke književnosti, koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom, navodi se u Zakonu. Ove izmjene Zakona je Skupština Srbije usvojila 23. decembra prošle godine. Obuljen-Koržinek je pomenuti potez Srbije nazvala skandaloznim, i pozvala ih da „odustanu od posezanja za hrvatskim teritorijem i kulturnom baštinom“ – javlja Hina, a prenosi Al Jazeera. - Mi ćemo reagovati putem Ministarstva vanjskih poslova. Već je u kontaktu naše veleposlanstvo vezano uz to pitanje

Kultura

Utorak, 18. januar 2022.

kom februara

Butua.com

maju nici

Trideset učesnika različitih opredjeljenja Na Hercegnovskom zimskom salonu će se predstaviti Momir Knežević, Džeko Hodžić, Joškin Šiljan (Nebojša Stojković), Ibrahim Kurpejović, Zvonko Pavličić, Zoran Obrenović, Božidar Jovićević, Darko Drljević, Zoran Petrušić, Naod Zorić, Ela Božović, Marin Milutinović-Maki, Sandra Đurbuzović, Senad Pepić, Milijana Vujović, Igor Šuntić, Žarko Glavatović, Luka Sekulić, Dijana Lazović, Ina Martinović, Bosiljka Bakočević, Valentina Ilijevska, Maja Čakalović, Magdalena Pavlović, Srđa Dragović, Milena Vukoslavović, Igor Čepkenović, Marija Nikolić, Jelica Joksović i Marija Radusinović.

Irvin Masličić

ničke imaginacije na ovim prostorima. Prezentovana djela različitih generacija i stilskih opredjeljenja zaokružuju taj široki spektar stvaralaštva od Momira Kneževića pa do najmlađe Marije Radusinović, koji, posebno ističemo, u ovom trenutku, daju značajan doprinos likovnoj sceni 55. Hercegnovskog zimskog likovnog salona i njegovom uspješnom trajanju – kazao je Masličić.

REGIONALNI KARAKTER

U razgovoru za RTHN direktorica galerije ,,Josip Bepo Benković“ Slavica Božović je istakla da su zadovoljni tokom organizacije. Ona je potvrdila da će najstarijoj likovnoj manifestaciji u regionu biti vraćen međunarodni karakter.

- Pred nama je 55. Hercegnovski zimski salon koji se, po nekoj tradiciji, uvijek održavao u prvoj polovini februara i predstavljao uvod u „Praznik mimoze“. Očekujemo da će Hercegnovski zimski salon biti organizovan na kvalitetan način – istakla je Božović. Prema njenim riječima Masličić je, kao selektor, uložio dodatne napore da ovom Salonu vrati regionalni karakter, kako je trebalo da bude i prošle godine, ali je tada, zbog korone, ostao u granicama Crne Gore. Podsjetimo, na prošlogodišnjem Hercegnovskom zimskom salonu pod nazivom ,,Dilema“ nagrađeni su David Delibašić i Vojislav Kilibarda. A. Đ.

književnosti – rekla je Obuljen-Koržinek za Hrvatsku televiziju. - To je ta mitomanija i potreba da se svojata hrvatska kulturna baština, posebno dubrovačka književnost. To je neprihvatljivo i stručno neutemeljeno. Oni su unijeli u Zakon odredbe po kojima dubrovačka književnost prije 1867. godine ima nekakvu kao dvostruku pripadnost – i hrvatsku i srpsku – što je potpuna besmislica – izjavila je ministarka Obuljen-Koržinek. Sporni zakon juče je na posebnoj konferenciji za medije prokomentarisao i dubrovački župan Nikola Dobroslavić. - To smatramo novom uvredom Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji od strane srbijanske vlasti. Naime, tim zakonom kojim se svojataju dubrovački književnici zapravo se potvrđuje velikosrpski projekat koji očito nije zamro ni kod ove vlasti u Srbiji, velikosrpski projekat koji poseže za hrvatskim prostorima, u ovom slučaju Dubrovnikom, velikosrpski projekat koji je prije tri desetljeća

ovdje razarao staro povijesno jezgro Dubrovnika, opljačkao i spalio Konavle, Župu Dubrovačku, dubrovačko primorje, koji je nanio puno zla cijelom prostoru bivše zajedničke države i koji je takođe nanio golemu štetu svom vlastitom narodu u Hrvatskoj, na Kosovu, a isto to sad rade svojim sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori. Mi smo devedesetih godina porazili velikosrpski projekt na ovom prostoru i u cijeloj Hrvatskoj. Nećemo dopustiti da se on realizuje ni u budućnosti. Dubrovnik je uvijek bio, ostao i biće hrvatski, tako i njegova kulturna baština – rekao je Dobroslavić. Vlastima u Srbiji je poručio da se okanu „ćorava posla“. - Posezati za tuđim kulturnim blagom i tuđim teritorijima neće u tome uspjeti i bolje da to ne rade. Poruka našim sugrađanima je da mogu biti mirni, mi ćemo i ovdje, i naša vlada, očuvati naše kulturno blago – rekao je Dobroslavić na jučerašnjoj konferenciji. D. E.

Matica crnogorska povodom presude Višeg suda u predmetu „Despa“

Nećemo se pomiriti sa učinjenom nepravdom PODGORICA - Matica crnogorska je zatečena činjenicom da je nakon 12 godina od pokretanja sudskog procesa po pitanju autorskih prava za objavljivanje romana „Despa“ kralja Nikole I Petrovića Njegoša donijeta odluka Višeg suda u Podgorici da Matica crnogorska, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman moraju po osnovu odštete i sudskih troškova isplatiti preko 42.000 eura tuženima. S ovom Odlukom Matica crnogorska je upoznata tek 14. januara 2022. godine, nakon što je objavljena u medijima – saopštio je juče predsjednik Matice Dragan Radulović. Roman kralja Nikole „Despa“ su, prema njegovim riječima, kao suizdavači 2008. godine objavili Matica crnogorska i Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, a priredili su ga Čirgić i Radoman. - Rukovodstvo Matice crnogorske je nakon objavljivanja i distribuiranja istog djela u izdanju „Oktoiha“ i „Svetigore“ naredne 2009. godine podržalo mlade montenegriste i tužbom stalo u odbranu njihovog naučno-istraživačkog rada i svojeg premijernog izdanja navedenog djela. Treba ukazati na činjenicu da su tuženi po-

menuti književni tekst nakon više od sto godina dopisivali i mijenjali, te da on zaista postaje različit od sačuvanog originala. Stoga se predmetno djelo ne može potpisivati imenom Nikole I Petrovića Njegoša. To je suština spora koju sud nije uvažio i na taj način falsifikat ozakonio kao ravan originalu – naveo je Radulović. O cjelokupnom postupanju nadležnih sudova, kako je istakao, svjedoči i činjenica da su zloupotrijebili izostanak ovlašćenog lica tužitelja, koji je opravdan medicinskom dokumentacijom, donoseći presudu suprotno proceduralnoj praksi. - Djeluje poražavajuće da su u predmetnom sporu angažovani pristrasni vještaci, da je održano 20 ročišta i da je proces trajao 12 godina. Ovaj proces započet 2009. godine samo je još jedan od primjera koji ilustruje stanje crnogorskog sudstva, koje je suprotno procesnim načelima odugovlačilo da donese na zakonu utemeljenu presudu. Takvim postupanjem dovedeno je u pitanje pravo na suđenje u razumnom roku kao jednom od ključnih elemenata prava na pravično suđenje. Ovo posebno apostrofiramo zbog činjenice da je predmet okončan na navedeni način ne zbog argumenata i dokaznog postupka o

Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović

autorskim pravima, već iz proceduralnih razloga, na štetu tužitelja – istakao je Radulović. U Matici, kako je naveo, smatraju da postoji politička pozadina kada je u pitanju predmetna presuda, s obzirom na to da se njenom sadržinom ozbiljno ugrožava rad i djelovanje Matice crnogorske, jer istom je gotovo 20 posto godišnjeg bužeta ustanove namijenjeno za naknadu troškova parničnog postupka. - Prethodno navedeno upućuje na zaključak da je u pitanju neopravdano dugi pravni spor koji je u ovom trenutku iskorišćen za obračun i dovođenje u pitanje redovnog rada Matice crnogorske kao Zakonom ustanovljene nezavisne institucije kulture u Crnoj Gori koja

se bavi crnogorskim identitetom, očuvanjem i promocijom crnogorske kulture i baštine. U vrijeme proračunatih napada na institucije i pojedince koji se zalažu za njegovanje crnogorskog identiteta ovaj atak doživljavamo kao dio osmišljenog plana da se onemogući njihovo programsko djelovanje. Bilo je i ranije udara na Maticu crnogorsku, i ona ih je preživjela. Ne postoji razlog da sada bude drugačije. Uostalom, navikli smo na takve udare, i ne samo s jedne strane. Matica crnogorska se neće pomiriti s učinjenom nepravdom i kod nadležnih sudskih instanci će zahtijevati zaštitu svojih prava i prava priređivača, insistirajući na njima – zaključio je Radulović. R. K.

Direktor izdavačke kuće sa Cetinja Radomir Uljarević odgovorio PEN centru

„Oktoih“ ima prava za roman „Despa“ PODGORICA – Nema kuđ grđe. Crnogorski PEN centar, suprotno osnovnim principima PEN-a, staje u odbranu onoga što bi PEN centar morao da osudi, a morao bi da osudi pirateriju i falsifikat – navodi se u reagovanju Radomira Uljarevića na saopštenje Crnogorskog PEN centra, a povodom sudske presude u sporu oko romana „Despa“ Nikole Prvog Petrovića. Uljarević je reagovao na saopšteje PEN-a koje je Pobjeda objavila u nedjeljnom broju. - Sada su se, kažu Penovci, „udružile sve grane vlasti“, a nisu bile udružene u vrijeme apsolutne vladavine DPS-a, već su sudovi bili nepotkupljivi, sudije nepodmitljivi, tužioci sve, samo ne neobjektivni. To je bilo uređeno društvo, država bez mane, istina pomalo fašizoidna, ali zato su svima usta bila puna antifašizma (Da se Vlasi ne dosjete!) – navodi Uljarević. Uljarević je podsjetio da ga je PEN centar okarakterisao kao tajkuna koji je povezan sa crkvenim krugovima.

Sporno izdanje „Oktoiha“, zbog kojeg je pokrenuta tužba

- Hajde da baš sve ne demantujemo, volio bih da u tome ima i istine, a istine će i biti kad dobijem spor o nadoknadi štete koju ima da isplate gospoda Čirgić i Radoman (A imaju oklen), moći će da se kaže da sam tajkun, jer očekujem po tom osnovu iznos četvorostruko veći od iznosa za sudske troškove koji je kao što znate viši od 42.000,00 evra. Ali te troškove su napravili Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman, i pravo je da plate. U kafani

može da bude i malo hajdučije, i ne mora svaki put da se plati, ali ako insistira gazda kafane, onda nemaš kudkamo. Plati, i put pod noge. Istina, ovi naši hajduci navikli su da za njih sve plaća država. Pored tolikih primjera na um mi pade Begapres. Možda tako bude i ovoga puta. Možda za njih plate, kako kažu Penovci: sve tri „udružene grane vlasti“. Ili je to zaista kako tvrde Penovci „politička odmazda, koju od aktuelne vlasti, kontrolisni sudovi sprovode protiv pojedinaca“ Čirgića i Radomana. Iako ne znaju šta je predmet spora, Penovci znaju da su „sudski organi izvršioci političkih naloga aktuelnog režima.“ – kazao je Uljarević. U PEN centru su se, prema njegovim riječima, mogli lako obavijestiti o tome da je „Oktoih“, više godina prije nego što su Čirgić i Radoman uopšte čuli za roman „Despa“, otkupio prava za to djelo. - To znači da je „Oktoih“ i tada i sada jednako vlasnik tih prava. Kasnije pomenutim hajducima je na um palo da preotmu ta prava, i da bez ikakvog ugovora s bilo kim, pogotovo ne s

vlasnikom prava „Oktoihom“, na divlje objave piratsko izdanje „Despe“, domišljajući nemoguće okolnosti u kojima su oni bajagi u Arhivskom odjeljenju narodnog muzeja Crne Gore, gdje se čuva rukopis „Despe“, provodili čitave mjesece – vrijeme koje je neophodno najvećim znalcima da raščitaju autograf ovog djela. A o kakvim znalcima je riječ u slučaju ove dvojice hajduka, manje više svi znaju. Autograf „Despe“ je raščitao pok. prof. Slobodan Kalezić zajedno sa suprugom gospođom Zagorkom Kalezić. A Adnan Čirgić, i to je na Sudu nedvosmisleno dokazano uvidom u knjigu evidencije Narodnog muzeja s Cetinja, nikada nije nogom kročio u to odjeljenje, ali zato jeste Aleksandar Radoman, u dva kraća navrata, ne kao naučnik, već kao član komisije za popis. To su nepobitne činjenice – gospoda su se nezakonito okoristila radom Slobodana i Zagorke Kalezić, lažno se predstavljajući kao naučnici koji su sami obavili ovaj posao. A da bi komforno uživali u rezultatima tuđeg rada, Čirgić i Radoman, i NVO Matica crnogorska i NVO Institut za jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“ objavili su njihov rad kao svoju knjigu, ne brinući o tome što tim pravima isključivo raspolaže „Oktoih“ – saopštio je, između ostalog, Uljarević. R. K.

16 Hronika Podgorice

Utorak, 18. januar 2022.

Komunalne usluge nastavljaju modernizaciju javne rasvjete i aktivnosti za dodatno smanjenje troškova održavanja i utrošene električne energije

Pod LED rasvjetom 80 odsto grada Pokrivenost glavnog grada savremenom LED signalizacijom dostigla je 80 odsto, a iz gradskog preduzeća Komunalne usluge poručuju da će nastaviti izgradnju i modernizaciju javne rasvjete, svjetlosne signalizacije, zvučnih signalizatora i drugih elemenata infrastrukture, koja je u njihovoj nadležnosti.

Modernizacija semafora Modernizacija svjetlosne signalizacije je jedan od prioriteta u radu Komunalnih usluga. - To podrazumijeva zamjenu starih semaforskih stubova novim portalnim i poluportalnim nosačima, savremenijeg dizajna, boljih karakteristika u odnosu na stare koji su bili u više navrata oštećeni

Glavni cilj im je, prije svega, bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, kao i ljepša Podgorica za sve sugrađane i turiste.

MODERNIZACIJA

Komunalne usluge su tokom prošle godine posvećeno radile na tekućem i investicionom održavanju javne rasvjete i svjetlosne signalizacije. Kada je u pitanju javna rasvjeta, nastojali su da odgovore na što veći broj zahtjeva građana. Sa finansijskog aspekta ispoštovali su plan predviđen budžetom i u koordinaciji sa nadležnim Sekretarijatom za komunalne poslove i Glavnim gradom na cijeloj teritoriji Podgorice, uključujući i opštinu u okviru Glavnog grada - Golubovci. - Izvođeni su radovi i na modernizaciji javne rasvjete, što podrazumijeva zamjenu starih, energetski neefikasnih, savremenim LED svjetiljkama,

Glavni cilj je, prije svega, bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, kao i ljepša Podgorica za sve sugrađane i turiste

Praznično osvjetljenje na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskoga

čime se postiglo značajno kvalitetnije osvjetljenje u skladu sa standardima i preporukama EU. Pored toga smanjena je potrošnja električne energije i emisija štetnih gasova, te promovisano bolje očuvanje životne sredine. Tokom prošle godine intenzivno je rađeno na obnavljanju i postavljanju javne rasvjete u parkovima, dječjim igralištima, na velikom

broju bulevara, ulica, sportskih poligona, a ugrađen je i veliki broj LED svjetiljki – poručuju iz Komunalnih usluga. Očistili su i ofarbali veliki broj stubova javne rasvjete kao i semafora. - Radilo se na postavljanju i uklanjanju ukrasa u susret novogodišnjim i drugim državnim praznicima. Ove godine nabavljene su i nove dekora-

tivne 2D i 3D figure koje su montirane na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, pa je tokom prazničnih dana naša Podgorica bila uređena po ugledu na velike evropske gradove – ističu iz ovog gradskog preduzeća.

ODGOVORNOST

U saradnji sa ostalim gradskim privrednim društvima učestvovali su u izgradnji velikog

broja sportskih poligona, dječjih igrališta i parkova. - Nijesmo zaboravili ni na potrebe društveno-ranjivih kategorija, pa smo se u kontinuitetu posvetili održavanju i povećanju broja zvučnih signalizatora koji slijepim i slabovodim licima olakšavaju kretanje na pješačkim prelazima, kao i na bulevarima sa povećanom frekvencijom sa-

usljed saobraćajnih nezgoda i vremenskih neprilika. Naše ekipe su, u okviru projekta modernizacije svjetlosne signalizacije, sprovele njenu rekonstrukciju na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, a radovi su obuhvatili šest semaforizovanih raskrsnica – naveli su iz Komunalnih usluga.

obraćaja – ističu iz Komunalnih usluga. Pored ostvarenih rezultata, ostalo je još prostora i za dalja unapređenja. - Poslovna politika i u 2022. godini ima za cilj sprovođenje mjera i aktivnosti za dodatno smanjenje troškova održavanja i utrošene električne energije, integracija novih sistema sa brojnim mogućnostima u skladu sa globalnim tehničkim dostignućima, za ljepši i sigurniji glavni grad – poručili su iz Komunalnih usluga, uz napomenu da će nastojati da zadrže i unaprijede kvalitet održavanja postojeće infrastrukture i investicionog ulaganja sa ciljem poboljšanja uslova života svih građana i razvijanja Podgorica u koraku sa velikim evropskim metropolama. I. MITROVIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 18. januar 2022.

Oko novogodišnjih U odmaralištu Dječjeg saveza ni ove zime nije odjekivala dječja pjesma praznika brojke zaraženih od Nijesu željeli da rizikuju korone su naglo Direktor Dječjeg saveza ističe da ostaje žal zbog još jedne počele da skaču. propale zimske čarolije na Veruši, tim prije što su uslovi za skijanje, sa više od pola metra snijega, bili idealni. Milošević, Kao ozbiljni i međutim, ističe da je bio preveliki rizik organizovati zimsku odgovorni ljudi sezonu u ovakvim okolnostima. - Bio je ogroman rizik jer bi nam, moguće, prilično veliki donijeli smo odluku broj djece došao zarazan a da to i ne znaju, s obzirom na to da, na našu i žalost da kod te najmlađe populacije ima dosta asimptomatskih slučajeva. Što se tiče testiranja uoči dolaska u odmaralište, mnogobrojnih bili smo mišljenja da to nije adekvatan pristup, jer bismo na taj način roditeljima nametnuli dodatni trošak. Zbog svega mališana i ovoga, odlučili smo da je najmanja šteta odustati od organinjihovih roditelja, zovanja zimske sezone na Veruši – kazao je Milošević. ipak otkažemo kod djece niti kod zaposlenog mališana i njihovih roditelja, zimovanje jer se osoblja u odmaralištu – ističe ipak otkažemo zimsku sezonu držimo stanovišta Milošević. jer se držimo stanovišta da je Vođeni dobro organizovanom zdravlje djece, naravno i odrada je zdravlje djece, ljetnjom sezonom, planirali slih prioritet i da mora da bude naravno i odraslih, Druga zima zaredom bez podgoričkih mališana su da tako prođe i ovogodišnja iznad svega – poručio je direkzimska sezona. tor Dječjeg saveza. prioritet i da mora - Djeca su se baš uželjela Ve- S obzirom na to da je nabavljeruše. Odziv je bio odličan, obje na hrana visokog kvaliteta, ali i da bude iznad smjene (od 8. do 15. i od 15. do proizvodima koji nemaju tako svega – poručio je 22. januara) bile su popunjene dug rok trajanja da bi mogli saprijavama do posljednjeg kre- čekati ljetnju sezonu, u Dječdirektor Dječjeg veta – kaže Milošević, uz napo- jem savezu su, kao odgovorna saveza Aleksandar menu da je kapacitet odmara- ustanova Glavnog grada, donilišta na Veruši 140 ležajeva za jeli odluku da kompletnu hraMilošević djecu. nu doniraju drugoj gradskoj Zbog složene epidemiološke situacije izazvane virusom korona otkazana je i ovogodišnja zimska sezona za djecu u odmaralištu Dječjeg saveza na Veruši. Navodeći da je sve bilo spremno za sezonu skijanja, a kapaciteti u obje smjene popunjeni do posljednjeg mjesta, direktor Dječjeg saveza Aleksandar Milošević kazao je za Pobjedu da su zbog naglog rasta broja oboljelih od korona virusa ipak odustali od organizovanja zimske sezone, jer je

Omikron ,,zaključao“ Verušu

zdravlje, prvenstveno djece, na prvom mjestu.

ORGANIZACIJA

Direktor Dječjeg saveza podsjeća da nije organizovana ni

prethodna zimska sezona, 2021. godine, zbog epidemioloških mjera koje su tada bile na snazi. - Ljetnja sezona prethodne godine je bila odlična, uz veoma

Ekipe gradskog preduzeća Putevi započele radove u naselju Zelenika

dobru popunjenost smjena i maksimalno vođenje računa o svim epidemiološkim mjerama. Trud je urodio plodom, pa nijesmo imali nijedan slučaj zaraze u svih šest smjena, ni

U susret zimskoj sezoni, u Dječjem savezu su decembar proveli u pripremama odmarališta - sistema grijanja, osposobljavanja agregata, nabavci hrane, sredstva za dezinfekciju i dezinsekciju i dodatno je angažovano troje ljudi, upravo iz razloga pojačane higijene i bezbjednosti.

ZDRAVLJE

- Nažalost, oko novogodišnjih praznika, brojke zaraženih od korone su naglo počele da skaču. Kao ozbiljni i odgovorni ljudi donijeli smo odluku da, na našu i žalost mnogobrojnih

ustanovi JU ,,Kakaricka gora“, što je već i učinjeno. Navodeći da prvu ratu za zimovanje nije ni uplatilo previše djece, Milošević je naglasio da će im novac biti refundiran do kraja januara. - Svi treba da vodimo računa da prije svega sačuvamo zdravlje građana i da se nadamo da će ova pošast koja je zadesila čitav svijet što prije proći, a da će vrata našeg odmarališta na ljeto ponovo biti otvorena, na zadovoljstvo mnogobrojnih mališana – poručio je direktor Dječjeg saveza. I. MITROVIĆ

Centar grada u narednih tridesetak dana imaće manje stotinak mjesta za parkiranje

Saniraće Manastirsku ulicu Počela adaptacija garaže u Ulici Novaka Miloševa Radnici gradskog preduzeća Putevi počeli su juče temeljnu sanaciju Manastirske ulice u naselju Zelenika.

Kako je na svom Fejsbuk nalogu naveo gradonačelnik Ivan Vuković, realizacija još jednog u nizu važnih projekata za Podgoricu otpočela je nakon inicijative koju su pokrenuli građani iz tog dijela grada. Dužina Manastriske ulice je 2,1 kilometar, a vrijednost radova na njenoj rekonstrukciji, koja će trajati dvije sedmice, je 250.000 eura. H. P.

Radovi u Manastirskoj ulici

Aktivnosti Agencije za stanovanje

Obnavljaju fasadu ,,Napolitanke“

U okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“, ekipe Agencije za stanovanje započele su uređenje fasade zgrade ,,Napolitanka“, u Ulici Ivana Milutinovića, prekoputa kompleksa SC ,,Morača“. U okviru ovog projekta uskoro će biti uređena i fasada zgrade ,,Splićanka“ na Zabjelu, kao i tri manje zgrade u Ulici bratstva i jedinstva. I. M.

Gradsko preduzeće Parking servis počelo je radove na adaptaciji javne garaže u Ulici Novaka Miloševa. Nakon pripremnih radova, uslijediće građevinsko-zanatski radovi i rekonstrukcija atmosferske kanalizacije i elektro-instalacije. Pored toga, biće urađena nova vertikalna i horizontalna signalizacija i ugrađena saobraćajna oprema.

Radovi na adaptaciji trajaće tridesetak dana, a izvođač radova je firma ,,Eurozox“. Tokom izvođenja radova, mjesečni pretplatnici koji koriste ovu garažu biće preusmjereni na druga parking mjesta u okolnim zonama. Garaža u Ulici Novaka Miloševa prostire se na 3.000 kvadrat-

Garaža u Ulici Novaka Miloševa

nih metara, na četiri nivoa i raspolaže sa 97 parking mjesta. Iz Glavnog grada je, krajem prošle godine, najavljeno da je tokom 2022. planirano formiranje više

Isključenja struje

Zgrada Napolitanka

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: dio Zagoriča oko trafostanice „Podgorica 1“, Rogami, Vranićke Njive, Miletine Njive, dio Veljeg Brda, dio Pričelja, Radevići, Cerovica, Stijena Piperska, Gola Strana, Lopate, Drezga, Liša, Baći, Vukovići, Straga-

od 1.000 novih besplatnih parking mjesta, od čega se očekuje da u značajnoj mjeri doprinese rješavanju problema saobraćaja u mirovanju. H. P.

nica, Zavala, Radeća; dio Zagoriča (Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička, Danilovgradska, Iva Andrića, Vita Nikolića i Ludviga Kube); Raći, Ubalac, Momče, Kržanja, Ptikalj, Lokve, Stravče, Brezojevice i Stravče Kastrat; dio Starog Aerodroma (Veljka Vlahovića, Neznanih junaka, Petra Dedića, Vlaha Bukovca i Zmaj Jovina); - od 8:30 do 15: dio Stare Varoši (Sava Lubarde i Spasa Nikolića). H. P.

Arena

18 EP u rukometu

Utorak, 18. januar 2022.

Desetkovana Crna Gora herojskim preokretom savladala Sloveniju i poslije 14 godina izborila glavnu rundu EP

Stilizovani prikaz planine Triglav dominira grbom Slovenije. Ispod te planine rođeni su rukometaši koji su prije pet godina osvojili svjetsku bronzu, prije godinu igrali polufinale Evropskog prvenstva i koji nastupaju za najmoćnije klubove Starog kontinenta. Međutim, ispod Lovćena, Durmitora i Rumije rođeni su i ,,isklesani“ momci čije je srce veće od Triglava, snaga volje jača od problema kakve nije imala nijedna selekcija na svijetu, a hrabrost bezgranična. U noći ,,skupljoj vijeka“ ništa nije moglo da ubije ranjene ,,lavove“ - ni to što su igrali bez tri važna inficirana igrača (Stefan Čavor, Stevan Vujović, Miloš Božović), ni što se četvrti povrijedio i završio prvenstvo (Mirko Radović), ni što je kapiten Vasko Ševaljević igrao pod bolovima i sa skromnom minutažom, što je cijela utakmica odigrana sa faktički tri beka, ni to što su u više navrata gubili četiri razlike, ni što su ređali isključenja, promašivali zicere... Ono što ih nije ,,ubilo“, odvelo ih je u toliko čekanu glavnu rundu Evropskog prvenstva - prvi put od debija 2008. godine! Crnogorski rukometaši sinoć su u Debrecinu napravili podvig, senzaciju, čudo nad čudima, nešto što će se prepričavati s koljena na koljeno. Slovenija je pobijeđena 33:32 veličanstvenim preokretom koji je obilježio probuđeni Nebojša Simić, svjetsko čudo ,,made in Montenegro“. Fantastični Baranin činio je čuda u finišu, branio sedmerce kao da je s druge planete, poslije Makedonaca ,,ubio u pojam“ i Slovence... Za udžbenike je i partija Branka Vujovića. Taj momak je remek djelo od igrača, dao je devet golova, asistirao kao od šale, vukao ekipu... Desetkovani ,,lavovi“ su na startu sedam puta stizali gol zaostatka, odgovarali na brzu igru selekcije Ljubomira Vranješa, a u 13. minutu prvi put poveli - 8:7 nakon pogotka Branka Vujovića iz kontre. Bilo je i 9:8 golom Grbovića koji je u napadu zamijenio Vuka Lazovića, ali previše toga nije štimalo u odbrani da bi Crna Gora mogla da drži rezultatsku ravnotežu. Od sredine poluvremena zaigrao je roviti Ševaljević koji je stisnuo zube, rizikovao, ali jednostavno nije bio u mogućnosti da povuče ekipu kao što je to uradio u meču s Makedoncima. S druge strane, Slovenci su ,,vukli“ svom snagom, igrom na pivota i krila prelako davali golove, a Simić bio nemoćan na golu, pa ga je u finišu poluvremena zamijenio Nikola Matović.

RSCG

SVJETSKO ČUDO!

ROGANOVIĆ: Prošli smo pakao Zoran Roganović je kao igrač 2008. sa Crnom Gorom igrao glavnu rundu Evropskog prvenstva, a 14 godina kasnije uspio je to i kao selektor. Polufinalista prethodnog EHF Eura za dva minuta stigao je od 11:11 do 15:11, razbranio se bio rezervni golman Kastelič, dok je nevolja za našu selekciju bilo i drugo isključenje Nebojše Simovića, uz Lazovića ključnog igrača odbrane. Nije išlo Grbovića, krila su bila odsječena, pa je 19:16 na poluvremenu bio dobar rezultat za Crnu Goru. Kodrin i Makuc su na startu nastavka vodili Sloveniju na novih ,,plus četiri“, Crna Gora morala da rizikuje igrom ,,7 na 6“, ali ko riskira - taj profitira. Grbović se golom za 21:19 iskupio za prethodno promašeni zicer, da bi pivot Blagotinšek i golman Kastelić šutem na

- Obećao sam ovo svima, a mnogi su bili skeptični. Nikad mi iz stručnog štaba nijesmo sumnjali u ovu ekipu, uvijek smo bili najjači

kad je najteže. Veliki je uspjeh, ali ne bih stvarao euforiju, za ove momke nebo je granica. Prošli su kroz sve i svašta, niko ne zna što nam se sve dešavalo i kako smo trenirali. Ovi momci su tako mentalno jaki da ne mogu to da opišem, prošli smo golgotu, pakao, i na kraju dokazali da stvarno možemo da budemo u vrhu evropskog rukometa. Ovo je samo početak, bićemo još jači. Malo ćemo se veseliti, ali posao nije završen. Predsjednik Saveza Petar Kapisoda je uvijek tu za sve što treba, logistika je na bila na najvišem nivou, Draško Mrvaljević je maestralno odradio posao dok sam bio odsutan... rekao je Roganović.

,,Feniks arena“ u Debrecinu Gledalaca: 1.203 Sudije: Kurtagić i Vetervik (Švedska)

Crna Gora

Sedmerci: Crna Gora 4 (3), Slovenija 6 (3) Isključenja: Crna Gora 14, Slovenija 10 minuta

Crveni karton: Simović (Crna Gora) u 49. minutu (3X2)

prazan gol vratili ,,deželi“ četiri razlike. Uzvratila je Crna Gora golovi-

SLOVENIJA

Matović .......................... (tri odbrane) Mijušković.. N. Simić (tri odbrane i tri sedmerca) F. Vujović................................................. 1 Lazović ......................................................Čepić ......................................................... 4 B. Vujović ............................................... 9 M. Vujović ........................................5 (3) Kaluđerović.............................................Simović ......................................................Ševaljević ............................................... 1 B. Simić.......................................................Lasica .........................................................Vujačić .......................................................Anđelić .................................................... 5 Grbović ................................................... 8

Baznik ............................ (jedna odbrana) Kastelic ......................2 (devet odbrana) Skube .............................................................. 2 Blagotinšek ................................................. 4 Henigman .......................................................Marguč ........................................................... 4 Janc ....................................................................Dolenec .................................................. 6 (3) Poteko ............................................................. 1 Cehte ................................................................ 1 Kodrin ............................................................. 6 Zarabec ............................................................Sokolić ............................................................. 1 Makuc ............................................................. 3 Mačkovšek .................................................. 2 Suholežnik ..................................................... _

Selektor: Zoran Roganović

Selektor: Ljubomir Vranješ

od sebe da ovo uradimo, ostavili srce na terenu, rezultat je na kraju došao. Rekao sam da će pobijediti ko bude imao veću želju, a mi smo imali motiv više jer u ovom sastavu nikad nijesmo igrali glavnu rundu. I u Budimpešti ćemo igrati na pobjedu u svakom meču, ne želimo da se zaustavimo na ovome, ko god da je rival - izjavio je Čepić. Nemanji Grboviću nije išlo u prva dva

ma golobradog, a neustrašivog Radojice Čepića i Branka Vujovića s igračem više, a

CRNA GORA

GRBOVIĆ: Uspjeli smo poslije toliko godina borbe, znoja, krvi... Radojica Čepić je najveći dobitak Crne Gore na EP. U izostanku Stevana Vujovića i Miloša Božovića, u situaciji kad je Vasko Ševaljević igrao rovit, devetnaestogodišnji Pljevljak odigrao je fenomenalno, preuzimao odgovornost i imao veliki udio u istorijskom plasmanu naših rukometaša u glavnu rundu. - Ne mogu da opišem ovaj osjećaj, ispisali smo istoriju našeg sporta. Dali smo sve

Slovenija

meča, loše je otvorio i meč sa Slovencima, ali je najkonstantniji igrač naše selekcije posljednjih godina na kraju ipak pogodio nekoliko važnih šuteva. - Napokon smo poslije toliko godina borbe, znoja, krvi, stigli do glavne runde. Presrećni smo, nadali smo se ovome, iako većina nije vjerovala. Imali smo mnogo problema, ali nećemo da se žalimo, bitno je da smo prošli. Ne želim da stanemo na ovome, nadam se još makar jednoj pobjedi. Imali smo pad, ali pokazali smo koliko smo veliki, kakav karakter imamo, vratili se i pobijedili rivala kakav je Slovenija - istakao je Grbović.

Grbović iz kontre smanjio na samo pogodak minusa. Dok je trajao nalet ,,crvenih“,

Lazović je dobio drugo isključenje, a na isteku njegovog Crna Gora je dobila novo.

Utorak, 18. januar 2022.

Arena

Rukomet/Fudbal 19

Izbor FIFA

Francuska i Hrvatska čekaju ,,lavove“ Crnogorske rukometaše u glavnoj rundi Evropskog prvenstva, u ,,MVM areni“ u Budimpešti, čeka prava nagrada za prolaz iz grupe A. Dva od četiri naredna rivala ,,lavova“ biće velesile evropskog i svjetskog rukometa, Francuska i Hrvatska. ,,Eksperti“ su pobjedom od 29:25 poslali kući Srbiju, koja je ostala samo na jednoj pobjedi, dok je drugo mjesto u grupi C zauzela Hrvatska - ,,kauboji“ su lako izašli na kraj sa Ukrajinom (38:25). Večeras će biti poznati svi učesnici grupa glavne runde, a društvo ,,lavovima“ praviće vjerovatno Island koji ima četiri boda pred rasplet u grupi B, dok će se drugi putnik tražiti između domaćina Mađarske, Holandije i Portugala. U posljednjem kolu sastaće se Island - Mađarska i Holandija - Portugal. U drugoj grupi glavne runde igraće Španija, Švedska, Rusija, Norveška, Poljska i Njemačka.

Rezultati i tabele GRUPA A Crna Gora-Slovenija S. Makedonija-Danska 1. Danska 3 3 0 2. Crna Gora 3 2 0 3. Slovenija 3 1 0 4. S. Makedonija 3 0 0

33:32 21:31 0 95:65 6 1 82:86 4 2 82:92 2 3 70:86 0

GRUPA C Ukrajina-Hrvatska Francuska-Srbija 1. Francuska 3 3 0 2. Hrvatska 3 2 0 3. Srbija 3 1 0 4. Ukrajina 3 0 0

25:38 29:25 0 92:70 6 1 83:72 4 2 76:75 2 3 71:105 0

GRUPA E Španija-BiH Češka-Švedska 1. Španija 3 3 0 2. Švedska 3 1 1 3. Češka 3 1 1 4. BiH 3 0 0

28:24 27:27 0 88:78 6 1 85:77 3 1 80:74 3 3 61:85 0

GRUPA F Slovačka-Rusija Litvanija-Norveška 1. Rusija 3 3 0 2. Norveška 3 2 0 3. Slovačka 3 1 0 4. Litvanija 3 0 0

27:36 29:35 0 80:76 6 1 92:77 4 2 83:97 2 3 82:95 0

Dolenec je iz sedmerca povisio na 24:22, Marko Lasica promašio iz dobrog ugla, a Makuc dao gol za 25:22. Lucidni Anđelić i Grbović su vraćali našu selekciju na ,,minus dva“, ,,zaboravljeni“ Miloš Vujović smanjio na 26:25, pa Slovenci opet vratili zalihu od tri pogotka. Ponovo su Anđelić i Grbović unijeli neizvjesnost, i natjerali Vranješa da pozove tajm-aut. Nevolja za naše nikad ne ide sama, pa je Simović u 50. minutu morao na tribine zbog trećeg isključenja. ,,Isključujte, udarajte, vodite, mi ovdje držimo čas“ - bio je stav ratnika Zorana Roganovića, koji je tek u trećem meču na EP sjeo na klupu, i najavljen je neviđeni spektakl. Razbranio se Simić kojeg do tada nije bilo ,,nigdje“, Čepić je

Levandovski je najbolji

Iz mog ugla

SVI BRAVO! Stevo Nikočević, trener RK Mornar 7 Bravo Zoki, bravo Draško, Simo... Bravo Čepiću, Grba... Bravo Miloše, Branko... Svi bravo! Eto, ovo sam želio prvo da kažem. Ovo što su momci napravili je nešto što i najveći kladioničari nijesu mogli da pretpostave. Odigrati ovakvu utakmicu... David je pobijedio Golijata... Dok je Lazović igrao napad, bekovi su davali golove, poslije je ušao Grba i počeo da daje golove. Imao je nekoliko promašenih zicera, Lasica je imao lošu noć. Ali bez obzira na sve svi su bili na visokom nivou. I ono što stvarno želim da istaknem je detalj kada je mladi Čepić na tajm-autu rekao: ,,Puštite mene, da ja riješim utakmicu, proći ću jedan na jedan“. I poslije toga je napravio penal i isključenje. Možete li onda da zamislite, kada dečko od 19 godina, toliko uzleti i zajedno sa našim momcima poleti. Svaka čast, svaka čast. Poslije svih problema, bolesti, povreda, odigrati ovakvu utakmicu, i to protiv ovakvog protivnika, je za ,,kapa dolje“. Imali smo sjajno drugo poluvrijeme, a odbrana je opet bila na nivou. Ono što sam uporno govorio - Risto Vujačić treba da igra ,,dvojku“ i igrao je jer je odličan odbrambeni igrač, a odmorio je i Branko Vujović za napad. I Branko je proradio kako treba. Možda smo mogli bolje da odrađujemo neke akcije za Branka, bez obzira što je umoran, jer je on jedini igrač iz našeg tima koji dolazi iz Lige šampiona, za razliku od Slovenaca koji svi nastupaju u ovom takmičenju.

ŠEVALJEVIĆ: Imamo još mnogo da pokažemo U dahu je pričao kapiten Vasko Ševaljević. - Preponosan sam na kompletnu reprezentaciju, nevjerovatan je osjećaj. Kad se sumira sve što se izdešavalo u proteklih 15 dana, nevjerovatno je da smo uspjeli da prođemo u glavnu rundu. Rekao sam momcima: ,,Dosta više priče o korona virusu, hajde da razmišljamo o rukometu“. Nadam se da će nam se priključiti momci koji su u karantinu, imamo još mnogo toga da pokažemo. Puno mi je srce.



Čestitke našim rukometašima uputili su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, premijer Zdravko Krivokapić, Ministarststvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, predsjednik COK Dušan Simonović, političke partije...

izjednačio, potom i bravurozni Branko Vujović, a Lasica dobio nepotrebno isključenje. Miloš Vujović nije mogao da izabere lošiji trenutak za promašeni sedmerac, ali ga je ,,izvadio“ Simić koji je na drugoj strani odbranio penal Dolenecu. Roganović je tražio tajm-aut kod rezultata 30:31 i ,,dobio“ isključenje Heningmana i iskorišćeni sedmerac Miloša Vujovića. Slovencima je ,,ušla voda u uši“, Miloš Vujović pogodio prazan gol u kontri, Vranješev tim prokockao napad, a na drugoj strani Lasica iz velikog ugla nije iskoristio šansu da ,,lavove“ odvede na dva razlike. Srećom, nije ni Makuc realizovao sedmerac, ali je Dolenec izjednačio na 32:32. Našoj reprezentaciji odgova-

rao je remi jer je imala bolju gol razliku, podsjećali su na to Zoran Roganović i njegov prvi saradnik Draško Mrvaljević na tajm-autu, na kojem su se čuli i glasovi - idemo na pobjedu. Kad je Grbović dao gol za 33:32 odlazak iz Debrecina u Budimpeštu bio je izvjestan, a kad je Simić odbranio sedmerac Marguču slavlje je moglo da počne. Četiri puta zaredom su se sa EP vraćali poslije samo tri meča, razočarani, utučeni, zbog korone nijesu dobili šansu da se bore za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2021, pred ovaj šampionat odradili su samo jedan trening u kompletnom sastavu. Rijeka problema stala je u suze radosnice u Debrecinu. Crna Gora se kao feniks izdigla u ,,Feniks areni“. Kapa dolje, N. KOSTIĆ heroji.

Poljak Robert Levandovski najbolji je fudbaler 2021. godine, u tradicionalnom izboru Svjetske fudbalske asocijacije (FIFA). Prestižno priznanje Fifa The Best dobio je u konkurenciji Lionela Mesija i Mohameda Salaha. Njih trojica bili su u užem izboru i za Zlatnu loptu, ali je tada priznanje pripalo Mesiju. U konkurenciji fudbalerki priznanje je pripalo Alešiji Puteljas iz Barselone. Najbolji trener je Tomas Tuhel, koji je slavio u konkurenciji Pepa Gvardiole i Roberta Manćinija. Njemac je sa Čelsijem bio prvak Evrope, a u finalu je savladao Gvardiolin Mančester siti. Manćini je sa Italijom bio prvak Evrope. U ženskoj konkurenciji nagradu za trenera godine osvojila je Ema Hejs iz Čelzija. Čuvar mreže Čelzija Edoar Mendi najbolji je golman. FIFA tim godine čine: Donaruma - Diaš, Bonući, Alaba - Žoržinjo, Kante, De Brujne - Ronaldo, Haland, Levandovski - Mesi. Nagrada FIFA fer-plej pripala je danskoj reprezentaciji zajedno sa medicinskim timom, koji je maltene spasao život Kristijanu Eriksenu tokom Evropskog prvenstva. Nagradu ,,najbolji navijači“ dijele danski i finski

koji su bili na ,,Parkenu“ u Kopenhagenu u tom meču kada je kolabirao Eriksen. Puškaš nagradu, za najljepši gol u godini, osvojio je Erik Lamela - slavio je zahvaljujući majstoriji i pogotku rabonom u duelu Totenhema i Arsenala.

Kipar test za futsaliste

Iskra šesti dan na pripremama u Medulinu, trenera Srđana Nikića ne brinu porazi u kontrolnim mečevima

Nove snage za bolji plasman Bez obzira na dva turnirska poraza od Lokomotive (4:0) i Dugopolja (5:1), iz Medulina stižu lijepe vijesti sa priprema Iskre. Danilovgradski prvoligaš već šest dana u ovom hrvatskom gradu brusi formu za nastavak prvenstva i po svemu sudeći ,,crveno-bijeli“ će spremni dočekati borbu za visok plasman. Ova konstatacija ima uporište u komentaru šefa stručnog štaba Srđana Nikića koji hvali igrače za maksimalnu odgovornost u izvršavanju zadataka i njihovu želju da se radom nametnu i izbore mjesto u prvoj jedanaestorici. - Za sada, prezadovoljan sam odnosom prema igri i klubu svih pojedinaca koji se profesionalno i veoma angažovano ponašaju na treninzima, dok im se može donekle oprostiti slabije zalaganje u susretima sa ovdašnjim klubovima. Vjerujem da će utisak popraviti u preostale tri utakmice protiv Opatije, Cibalije i Klagenfurta. U ovom trenutku nama je, ipak, najbitnije da se kondiciono dobro spremimo i napravimo strategiju koja će dati rezultate u šampionatu - prvi je raport Nikića, koji ne štedi komplimente na račun izvanrednih uslova boravka i smještaja, te korek-

tnog odnosa domaćina prema njihovim zahtjevima. Kaže da na raspolaganju imaju i prateće sadržaje, te da dva puta dnevno mogu da koriste usluge sportskog kompleksa, u jutarnjim i večernjim satima. Ono što je posebno obradovalo vjerne navijače jeste činjenica da Iskra polako kompletira redove i da pristižu prava pojačanja neophodna za predstojeća iskušenja kako u prvenstvu, tako i Kupu. - Uprava ne gubi vrijeme, naprotiv, svojski se postarala da nađe zajednički jezik sa još dva nova igrača. Nakon Periše Pešukića pristupnicu su potpisali iskusni polušpic Damir Kojašević koji je došao iz Dečića, a na pozajmicu iz Gorice u rodno mjesto se vratio talentovani napadač Vlado Gajić - potvrdio nam je Nikić i podsjetio da su Goran Milojko, Bogdan Milić i Ilija Radunović našli angažmane u inostranstvu. Ekspedicija iz grada na Zeti vraća se 25. januara na stadion ,,Braće Velašević“ gdje će nastaviti sa pripremama, mada nije isključena mogućnost da do 24. februara, kada će odmjeriti snage sa Rudarom, sedam dana provedu na našem Primorju i kompletiraju plan i program psihofizičkih aktivnosti za nove izazove. B. K.

PODGORICA - Selektor omladinske futsal reprezentacije Crne Gore Sveto Ljesar objavio je spisak igrača koji konkurišu za nastup u prijateljskom dvomeču sa Kiprom. Ljesar je pozvao 14 igrača - golmani: Irhad Popović (KMF Ulcinj), Luka Knežević (KMF Onogošt); igrači: Arnes Lolović, Kenan Tafić (Otrant), Lazar Kostić, Nikola Mijušković, Srđan Petrušić, David Puletić, Srđan Drašković (KMF Onogošt), Nemanja Nenezić (KMF Nikšić), Pavle Vukčević (KMF Titograd), Miloš Koprivica (KMF Dolcinium), Željko Lješković, Stefan Ćalasan (Sutjeska). Dueli sa Kiprom igraju se 21. i 22. januara u dvorani ,,Župa“ u Tivtu, oba sa početkom u 17:30 R. P. časova.

Kadetkinje danas kreću

Marić okupio 27 igračica PODGORICA - Kadetkinje Crne Gore od danas do 25. januara boraviće na pripremama u Budvi. Selektor Mirko Marić je za ovu pozvao 27 igračica - golmanke: Jovana Žugić (Durmitor), Ajša Kalač (Danilovgrad), Marija Vuković (Mladost 2015); odbrana: Tanja Malesija, Andrea Vukadinović, Anastasija Bulić, Nela Kolić, Slavica Krstevska (Danilovgrad), Ivana Boričić (Breznica), Mia Baturan, Vlada Milović, Lana Đurović (Mladost 2015), Tijana Janković (Ekonomist), Jelena Radević (Cveteks); vezni red: Maša Tomašević, Lidija Stanić (Mladost 2015), Anđela Golubović (Ekonomist), Sanija Palariz, Katarina Čađenović (Danilovgrad), Ana Krivokapić (Obilić), Amra Mehović (Cveteks); napad: Bojana Tomašević, Anastasija Rakočević (Danilovgrad), Larisa Đurković, Mia Vukčević (Mladost 2015), Lejla R. P. Bambur (Breznica).

Arena

20 Košarka

Utorak, 18. januar 2022.

Nakon duge pauze zbog teške povrede koljena Aleksa Ilić se vratio na teren

Najteže mi je bilo sjedjeti sa strane i gledati utakmice PODGORICA – Nakon tri minuta igre u drugoj četvrtini meča između SC Derbija i Partizana čuo se aplauz svih prisutnih u dvorani ,,Morača“ (zbog epidemioloških mjera igralo se bez prisustva publike). Nije u pitanju bio neki dobar potez aktera meča, već je pozdravljen ulazak u igru Alekse Ilića, koji se vratio košarci nakon duge pauze zbog druge teške povrede koljena (prednji ukršteni ligamenti). Krilni centar ,,studenata“ je proveo nepuna četiri minuta na parketu, dovoljno da ponovo osjeti ,,barut“ igre. Upisao je dva poena sa linije penala, kao i jednu asistenciju… Prije Partizana je posljednji meč odigrao 22 mjeseca ranije, odnosno 9. marta 2020. godine u Ljubljani protiv Cedevita Olimpije, nakon čega je sezona u ABA ligi prekinuta zbog korona virusa. - Prelijepo je vratiti se, pogotovo zbog preduge pauze, želje i isčekivanja za povratkom – kaže za Pobjedu Aleksa Ilić, kome su, kako kaže, bile pomiješane emocije po povratku na teren, ,,između velike želje i malo treme“. Povratkom na teren, Aleksa je za sobom ostavio dug i mračan period u životu i karijeri. U septembru 2020. godine, tokom priprema, drugi put u karijeri je povrijedio koljeno, u oktobru te godine ga je operisao, a onda je počeo naporan put oporavka. - Oporavak kao oporavak, bio je naporan i nije bio mnogo

Aleksa Ilić na meču sa Partizanom

Rano je za razmišljanje o povratku u Budućnost Aleksa Ilić je ljetos na pozajmicu stigao u SC Derbi iz Budućnost Volija, čiji je bio član od 2015. godine. Kako kaže, rano je za razmišljanje o povratku u redove ,,plavih“. - Kao što sam već rekao, određeni broj treninga i utakmica mi je primarni cilj – ističe Aleksa Ilić.

Budućnost, Zvezda i Partizan glavni favoriti u ABA ligi Kada su u pitanju favoriti za titulu u ABA ligi, po mišljenju Alekse Ilića spisak se svodi na tri imena. - Budućnost, Zvezda i Partizan su glavni favoriti sigurno. Svi imaju ogromnu šansu za titulu, najbitnije je koliko će koja ekipa biti zdrava u finišu, zbog svega što se događa oko kovida. Sigurno je da će biti zanimljivo ispratiti to – kaže Aleksa. zanimljiv. Bilo je teško biti sa strane toliki period. Najteže mi je bilo sjedjeti sa strane i gledati utakmice – dodaje Ilić, koji nije sumnjao u uspješan povratak na teren. - Samo se ovaj drugi oporavak malo odužio, ali je sve u redu – ističe Ilić, koji je prvu tešku povredu koljena doživio 9. novembra 2018. godine u dresu Budućnosti na meču Evrolige protiv Žalgirisa, nakon čega je van terena bio sedam mjeseci.

DA VRATIM RITAM Dvije tako teške povrede mnoge bi slomile, ali ne i 25-godišnjeg Nikšićanina, između ostalog poznatog po

Ozbiljnija povreda koljena NBA superstara iz Bruklin Netsa

5,7

poena po meču iznosi najbolji Ilićev prosječan učinak u dresu Budućnosti u ABA ligi, u šampionskoj sezoni 2017/2018, kada je imao i 4,9 skokova po utakmici

vodio je tokom većeg dijela meča, na dva minuta i 16 sekundi prije kraja je imao pola koša prednosti (82:81), ali je na kraju poklekao protiv favorizovanog rivala (83:93). - Imali smo odličnu utakmicu. Nedostajalo je malo sreće i pameti u ta posljednja dva minuta. Partizan je iskusna i ozbiljna ekipa. Dozvolili smo da uz male naše kikseve iskoriste priliku i prevedu utakmicu u njihovu korist. Za SC Derbi je završena serija teških mečeva sa ekipama iz vrha tabele. Od Splita u narednom kolu kreću utakmice sa rivalima koji su u rangu ,,studenata“, u kojima se rješava

sudbina Podgoričana u borbi za opstanak. - Osnovni cilj je opstanak. U svaku utakmicu ulazimo sa istom energijom i sa željom za pobjedom. U narednih mjesec i po nam dolaze direktni rivali za opstanak, tako da se spremamo za to. SC Derbi je, sa pet pobjeda i devet poraza, u sigurnoj zoni, što je na polovini takmičenja lijep rezultat za debitanta u elitnom regionalnom takmičenju. - Ekipa odlično prolazi u ABA ligi, nijesmo imali nikakvih kikseva. Možda se mogla uzeti još neka pobjeda, ali ovo je trenutno i više nego dobro – S. JONČIĆ zaključio je Ilić.

atraktivnim zakucavanjima. - Generalno se dobro osjećam, još sam u tom procesu privikavanja na regularne treninge, ali iz dana u dan je sve bolje. Koljeno reaguje skroz normalno. Zahtijeva određeni tretman, ali nema problema nikakvih. Povratak na meču sa Partizanom je, kako kaže, otprilike bio u skladu sa planom i programom oporavka.

- Prošao je određeni dio treninga i naišao je Partizan kao ta prva utakmica zvanična. Za nastavak sezone na ličnom planu ima samo nekoliko jednostavnih želja. - Da imam kontinuitet dobrih treninga i utakmica i da vratim ritam košarke u normalu, i to je to.

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za košarkaše

Anketa među direktorima klubova učesnika Evrokupa

CILJ JE OPSTANAK SC Derbi je protiv Partizana bio na pragu iznenađenja,

Djurent mjesec i po van terena

Danas i Budućnost najveće iznenađenje sjutra dva meča

Jedan od najboljih košarkaša današnjice Kevin Djurent (33) neće igrati vjerovatno do početka marta, zbog nezgodne povrede koljena. Prvi strijelac NBA lige (29,7 poena po meču ove sezone) i prva zvijezda Bruklin Netsa doživio je povredu medijalnog kolateralnog ligamenta lijevog koljena, u pobjedi u gostima Nju Orleans Pelikansima 120:105 u noći između subote i nedjelje. Slavni Amerikanac je dobio ljekarsku prognozu oporavka dan kasnije: u najboljem slučaju, pauziraće četiri do šest sedmica. A potom će uslijediti period kada Djurent bude morao da podigne formu... Dvostruki NBA šampion sada prije svega ima cilj da se što bo-

PODGORICA – Dva meča četvrtfinala Kupa Crne Gore za košarkaše biće odigrana danas i u srijedu, saopšteno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore. Večeras od 18 sati u Sportskom centru ,,Igalo“ sastaju se Primorje i Mornar Barsko zlato. Primorje je u osmini finala eliminisalo Podgoricu II, dok Mornar takmičenje u Kupu počine od četvrtfinala. Sjutra u Bijelom Polju, od 17 sati, igraju Jedinstvo i Lovćen. Cetinjani su u prethodnoj rundi eliminisali SC Derbi, dok je Jedinstvo bilo bolje od Ibra. Budućnost Voli je prva izborila plasman na finalni turnir Kupa, pošto je kao gost eliminisala podgorički Milenijum S. J. (106:81).

lje pripremi za plej-of, u kom njegova ekipa cilja napad na titulu. Povreda znači da je praktično otpisan u borbi za nagradu MVP, za najboljeg igrača NBA sezone. Godine za nama ostale su u znaku njegovih teških povreda, cijelu godinu je propustio i pauzirao zbog pokidane Ahilove tetive, 2019. godine. R. A.

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija najprijatnije su iznenađenje dosadašnjeg toka Evrokupa, epilog je ankete koja je sprovedena među generalnim menadžerima (direktorima) klubova učesnika Evrokupa. Podgorički tim je dobio 30 odsto glasova, odnosno šest glasova. Iza tima Aleksandra Džikića su Litkabelis i Ulm sa po 20 odsto glasova. Na polovini takmičenja po grupama, Budućnost Voli je prva u grupi B sa skorom od sedam pobjeda i dva poraza. Plej ,,plavih“ Džastin Kobs sa 15 odsto dijeli drugo mjesto u kategoriji najboljih defanzivaca takmičenja sa Alesandrom Pajolom iz Virtusa, iza Alekse Avramovića iz Partizana (20 odsto). Po procjeni predstavnika klubova, u finalu ovogodišnjeg takmičenja u Evrokupu će igrati Partizan i Virtus, jer su dobili 70 odsto (14), odnosno 65 od-

sto (13) glasova. Najneugodniji rival je Partizan (25 odsto), ispred Valensije (15), najbolji šuteri su Marko Belineli iz Virtusa (20 odsto) i Kevin Panter iz Partizana (15 odsto), a najspektakularniji igrači za gledanje su Džonatan Motli iz Lokomotive Kubanj (40 odsto) i Miloš Teodosić iz Virtusa (30 odsto). U kategoriji igrači koje bi klubovi voljeli da dovedu prva tri mjesta zauzimaju Motli (45 odsto), Panter (15 odsto) i Klemen Prepelič iz Valensije (10 odsto). U kategoriji zvijezda u usponu

najviše glasova je dobio Alen Smailagić iz Partizana (25 odsto), ispred Đoela Pare iz Huventuda (15 odsto) i Haimea Pradilje iz Valensije (10 odsto), dok je najbolji asistent Teodosić sa čak 75 odsto glasova. U trci za MVP-a je prvo ime Motli (60 odsto), a za najzabavniji tim za gledanje izabran je Huventud sa 25 odsto, ispred Partizana i Virtusa sa 20. Željko Obradović iz Partizana je dobio najviše glasova (60 odsto) za najboljeg trenera Evrokupa. S. J.

Arena

Utorak, 18. januar 2022.

Kreće Svjetska liga, ,,ajkule“ igraju protiv bronzane reprezentacije sa OI u Tokiju

Imaju adute protiv velikana

Večeras (18 h): Mađarska - Crna Gora PODGORICA - Vaterpolo reprezentaciju Crne Gore očekuje najveći izazov na startu 2022. godine. ,,Ajkule“ će danas (18) u Đeru odigrati premijerni meč Svjetske lige sa Mađarskom. Selektor Vladimir Gojković opredijelio se za izmijenjen (mlađi) sastav, računajući da bi mladi igrači mogli već pro-

tiv velikana da pokažu koliko vrijede i ubijede stručni štab u bezbolnu smjenu generacije. Ovom utakmicom i zvanično će crnogorski vaterpolo tim otvoriti olimpijski ciklus i veliki broj obaveza koje počinju u maju u Kini gdje će se održati Svjetsko prvenstvo. Krajem avgusta na programu je prvenstvo Evrope u Splitu.

- Podmlađen je sastav, ali imamo čemu da se nadamo pred utakmicu. Momci su se u pripremnom meču protiv Hrvatske odlično držali i pokazali da možemo da budemo na visokom nivou. Mađarska je respektabilna ekipa, ali i ona je podmlađena, nema Deneša Varge - kazao je centar Miroslav Perković, koji se timu priključio u Beogradu dan pred duel u Đeru. Gojković zbog korone nije mo-

gao da računa na još neke igrače, a pred duel sa Mađarima ,,ajkule“ su odradile tri zajednička treninga. - Pripremićemo se dobro. Napravićemo najbolju moguću taktiku kako da igramo sa njima. Biće neizvjesno - kazao je igrač Novog Beograda. Debitant u nacionalnom timu je i Danilo Radović, član Jadrana. Mladi igrač će danas odigrati prvu zvaničnu utakmicu zbog čega je posebno ponosan. - Velika je čast biti u sastavu i igrati prvu zvaničnu utakmicu u reprezentaciji. Rad i trud su se isplatili i nastaviću da što bolje treniram – istakao je Radović. U našem timu očekuju neizvjestan duel. Poštuju rivala, ali: - Mađarska je odlična reprezentacija, fali Varga, ali su tu dva dobra ljevaka. Sigurno će biti težak meč, ali nadamo se pobjedi. Nakon Olimpijskih igara nas je napustilo nekoliko bitnih igrača. Nadam se da će mlađi pokazati kvalitet da mogu da se nose sa najboljim ekipama na svijetu. Naša selekcija je otputovala u sastavu: Dejan Lazović, Petar Tešanović, Marko Mršić, Uroš Vučurović, Marko Petković, Uroš Čučković, Vlado Popadić, Danilo Radović, Aleksa Ukropina, Miroslav Perković, Vladan Spaić, Dušan Matković, Vasilije Radović i Jovan Vujović. U timu ove godine nema Aleksandra Ivovića i Draška Brguljana, a u odnosnu na OI u Tokiju nema ni Stefana Vidovića. Zbog korone za meč sa Mađarskom nijesu konkurisali Bogdan Đurđić i golman Slaven Kandić. A. M.

Premijer Morison govorio o opciji skraćenja trogodišnje kazne

Šansa da se Đoković dogodine vrati u Melburn Prvi teniser svijeta Novak Đoković dobio je trogodišnju kaznu zabrane ulaska u Australiju, ali postoji šansa da ona bude skraćena. To je nagovijestio premijer te zemlje Skot Morison. Beograđanin je u neđelju deportovan iz Australije nakon

ukidanje vize. Ukoliko se državni organi budu držali aktuelne kazne, mala je vjerovatnoća da će do kraja karijere Đoković uopšte moći da zaigra na Australijan openu, jednom od četiri najveća turnira teniske sezone, čiji je rekorder sa devet titula. O opciji skraćenja kazne Mo-

rison je kratko govorio, nakon što je ministarka unutrašnjih poslova Australije Karen Endruz potvrdila dužinu zabrane ulaska u državu, izrečenu teniskoj zvijezdi nevakcinisanoj protiv korona virusa. - Ne želim ni na koji način da utičem na buduće odluke, ali postoji opcija da se Đokoviću

dozvoli ulazak u Australiju pod određenim okolnostima – kazao je premijer Morison. Očekuje se da Đoković naredni period provede u Beogradu, a javnost je obavijestio da se neće oglašavati tokom naredne dvije sedmice, tj. do kraja aktuelnog izdanja Australijan opena. R. A.

Sportski miks 21

Odbojkaši Budve 10. januara počeli pripreme

Žele duplu krunu PODGORICA – Nakon 12 dana pauze za vrijeme novogodišnjih praznika, a po završetku prvog dijela prvenstva, odbojkaši Budve su od 10. januara ponovo „u pogonu“. Izabranici Miloša Markovića će u narednom periodu trenirati u Mediteranskom sportskom centru, i dizati formu za nastavak prvenstva koji je planiran između 4. i 6. februara. - Planirano je odigravanje kontrolnih utakmica sa ekipama iz regiona. Aktuelna situacija sa pandemijom umnogome determiniše planove, pa je s tim u vezi i planirano podložno promjenama – kaže za Pobjedu trener Budvana Miloš Marković. Budvani su tokom prvog dijela sezone imali problema sa korona virusom, a sada je situacija znatno povoljnija. - Nakon operacije slijepog crijeva i nešto više od mjesec dana pauze, ponovo je u trenažnom procesu libero Urban Toman. Ekipi nedostaje primač Maksim Mihajlov, koji je kovid pozitivan. Ukoliko njegovo zdravstveno stanje bude uredno, očekujemo da će se ekipi priključiti krajem naredne nedjelje – dodaje Marković, uz napomenu da ekipa nije imala promjena u igračkom kadru u dosadašnjem toku prelaznog roka. Budva je u prvom dijelu sezone odradila posao bez greške,

sa svih sedam pobjeda, i to bez izgubljenog seta. Crnogorski šampion je sezonu u Evropi počeo u prvom kolu Lige šampiona, gdje je eliminisan od zagrebačke Mladosti (pobjeda u Budvi sa 3:2 i poraz u Zagrebu sa 3:1). Nakon toga je zaigrao u prvom kolu CEV kupa, gdje je u dva meča eliminisan od belgijskog Hasrode Levena. Budvani su sa 3:2 izgubili prvi meč u Tivtu, gdje su igrali zbog zauzetosti Mediteranskog sportskog centra, iako su vodili 2:1 i u setovima i 15:12 u četvrtom. U revanšu je bilo 3:1 za Belgijance… - Zadovoljan sam učinjenim u prvom dijelu sezone. Domaće prvenstvo završili smo sa maksimalnim učinkom i praznike dočekali sa pozicije lidera. Odigrali smo četiri jako kvalitetne evropske utakmice. Nismo napravili rezultatski iskorak, ali smo pokazali da možemo da budemo ravnopravan takmac ekipama koje dolaze iz znatno kvalitetnijih liga i koje raspolažu sa višestruko većim budžetima. U drugom dijelu sezone predstoji borba za odbranu duple krune na domaćoj sceni. - Ciljevi su zacrtani na početku sezone i tu se ništa ne mijenja. A to je odbrana oba trofeja u domaćim takmičenjima, kao i potpuna afirmacija mladih igrača od kojih se očekuje da u narednim sezonama budu nosioci igre – zaključio je S. J. Miloš Marković.

AUSTRALIJAN OPEN: Poraz 12. nosioca najveće iznenađenje prvog dana u Melburnu Rafael Nadal je partijom u prvom kolu Australijan opena, pobjedom 6:1, 6:4, 6:2 nad Amerikancem Markosom Gironom, pokazao da cilja samu završnicu i borbu za titulu u Melburnu. Teniski velikan je očigledno oporavljen od od povrede stopala, koja ga je mučila tokom većeg dijela prošle godine. Nakon prvog brejka je ekspresno riješio prvi set, za svega 25 minuta. U drugom je Giron spašavao četiri set lopte, ali je Rafin servis odlično funkcionisao. Borba do kraja bila je praktično formalnost. Nadala čeka teži posao u nastavku žrijeba, a u 2. kolu igraće protiv boljeg iz duela Kokinakis – Hanfman.

KORDIN USPON Iznenađenje dana priredio je debitant, veliki američki talenat Sebastijan Korda (21). Odigrao je izuzetno protiv 12. nosioca, Britanca Kamerona

Nadal se igrao, Nori ispao Zverev i Barti bez izgubljenog seta Jedan od favorita turnira Njemac Aleksandar Zverev je bez izgubljenog seta savladao zemljaka Danijela Altmajera 7:6, 6:1, 7:6 u prvom kolu u Melburnu. Olimpijski šampion i osvajač završnog ATP turnira je ipak imao težak meč u večernjem terminu protiv

87. igrača planete, bilo mu je potrebno dva sata i 41 minut da riješi duel. Sljedeći protivnik biće mu miljenik australijske publike Džon Milman, koji je pobijedio Španca Felisijana Lopesa 6:1, 6:3, 4:6, 7:5. Odlično je u uvodnoj rundi odigrala prva teniserka svije-

ta Australijanka Ešli Barti. Za svega 56 minuta na terenu pobijedila je Ukrajinku Lesiju Curenko 6:0, 6:1 i pokazala da je u dobroj formi stigla na Australijan open. Italijanka Lusija Bronceti, koja je na turnir stigla iz kvalifikacija (142. igračica svijeta), biće joj rivalka u drugom kolu.

Norija – i slavio neočekivano lako 6:3, 6:0, 6:4. Imaće odličnu priliku da se plasira u 3. kolo, u narednoj rundi rival će mu biti bolji iz duela Mute – Puj. Finalista Vimbldona Mateo Beretini nije u formi – namučio se prvog dana takmičenja u Melburnu, protiv Amerikanca Brendona Nakašime 4:6, 6:2,

7:6, 6:3. Tek u završnici uzbudljivog trećeg seta Rimljanin je uspio da trasira put ka trijumfu. Težak posao imao je još jedan favorit, Rus Karen Hačanov. Protiv 105. igrača na planetarnoj ATP listi, Denisa Kudle, slavio je 3:6, 6:3, 6:2, 7:6. Upravo je Hačanov jedan od potencijalnih rivala na Nadalovom putu do

završnice turnira.

FAVORITKINJE BEZ GREŠKE Aktuelna šampionka Naomi Osaka je lako savladala Kolumbijku Osorio Serano, 6:3, 6:3. Sa dva uzastopna brejka u uvodnom periodu meča i vođstvom 5:1 nagovijestila je ishod duela, iako je rivalka

igrala agresivno i pružila dobar otpor do kraja. Bolja iz duela Jastremska – Jang biće naredna protivnica Japanke. Belinda Benčič, olimpijska šampionka i uzdanica Švajcarske, nije imala težak posao protiv Francuskinje Kristine Mladenović, 6:4, 6:3. Na uvodni brejk rivalke Benčič je ekspre-

sno uzvratila, a u 10. gemu brejkom stigla do osvojenog prvog seta. Nakon tih prelomnih momenata, otpor protivnice bio je drastično slabiji. Benčič u 2. kolu čeka potencijalno teži duel, protiv Amerikanke Anisimove, koja je savladala kvalifikantkinju Hartono iz S. S. Holandije – 2:6, 6:4, 6:3.

22 Polemika

Utorak, 18. januar 2022.

REAGOVANJE

Istina o drobnjačkom knezu Đoku Maloviću U našem listu, početkom novembra 2021. godine, objavljen je feljton pod naslovom „Nekoliko riječi o Novici Ceroviću”. U okviru feljtona, objavljen je dio životopisa vojvode Novice Cerovića, koji je u drugoj polovini 19. vijeka sačinio Savo Matov Martinović (1806-1896). Podsjećamo da je Martinovićevu zaostavštinu priredio Dušan J. Martinović, a objavila je izdavačka kuća CID 1996. godine, pod naslovom „Memoari – životopis, pisma, pjesme”. U Martinovićevim zapisima je, pored ostalog, u negativnom kontekstu pomenut drobnjački obor-knez Đoko Malović (1756-1849), savremenik Novice Cerovića. Tim povodom našoj redakciji se, ispred porodice Malović, obratio Branislav Malović, čije reagovanje prenosimo u cijelosti. „U Vašem listu ‘Pobjeda’ objavljenog dana 1. novembra 2021. godine, sa naslovom „Nekoliko riječi o Novici Ceroviću” u svojim zapisima Savo Matov Martinović napisao je sljedeći tekst o Đoku Maloviću.

Đoko nije ratovao protiv Turaka samo u Crnoj Gori već je ratovao i u Karađorđevim ustancima u Srbiji i svuda ostavljao trag dobrog čovjeka, junaka i hajduka. Đoko je za porodicu Malović ponos i dika sa kojim se ponosimo i dičimo Taj Novica da je htio kao njeki slabi ljudi, koji se nalaze na mnogih mjestih, mogaše živjeti sa Smailagom Čengićem u prijateljstvu i da nigda harača nedaje, ma da još ima i u Smaila novaca, što bi mu ih Smailaga darovao, samo da bude agi na ruku, da guši jadnu raju kao što je hotio njeki izdajica Branković Gjoko Malović, s prijateljstva, u kom je živio sa Smailagom. Nehtjede rodoljubni Novica… Da je ova izjava Sava Matova Martinovića neistinita reaguje porodica Malović sa sljedećim dokazima: Kralj Nikola Petrović Njegoš koji je najviše poznavao ličnosti i događaje toga vremena posvetio je Đoku Maloviću sljedeću pjesmu. Maleno je pero moje / da opjeva slavu tvoju; / teb’ koji si s’ odli-

kova’ / na divanu i u boju. Udar paše Miljevine / ratna slava Gornjeg Dola / gdje junaštvo lično vidjeh / drobnjačkoga tog sokola. Zatvor kule Karadžića, / ratni klanci i megdani / za spas roda, eto tu su / turskom krvlju okupani. sa tvojijem pregalaštvom / i junaštvom i pameti, / a u one strašne dane, / kad Jevropi propast pr’jeti, neustrašiv ti si bio; / triput roblje otkupljiva; / pa namete i poreze / s b’jedne raje ti s’ svaljava’. Pa poreze sa Trojice / ti obali srpski bane, / koji s’ bio posvetio / milu Srpstvu svoje dane, Tvome prahu i imenu / nek vječita slava bide; / svi koji te klevetaše, / pred istinom nek’ se stide. Najveći epski pjesnik Crne

Gore i nekadašnje Jugoslavije Radovan Bećirović u pjesmi „Smrt Smail age Čengića” pored ostalog izdvajamo sledeće stihove o Đoku Maloviću: Mudar Đoko zabrazdi duboko / Đoko ore paša neka vlači / dok mu nanos izbiju harači / Viđe Turčin da se nešto mota / A u tome pametno ne skonta / Da je Đoko hajduk ka Novica / Da mu ćurjak kroje obojica / Gdje da drži vjeru u hajduka / u sestrića Lopušine Vuka Jelica Šaulić, autorka knjige o Novici Ceroviću i smrt Smail age Čengića, napisala je vjerodostojno i istinito o svim ličnostima i događajima tog vremena. Vidjećete da su ti isti drobnjački junaci, hajduci o kojima vi pišete, dolazili kod Đoka Malovića na konsultacije, kako domamiti Smail agu u Drobnjake. Oni su Đoka cijenili i poštovali kao dobrog i plemenitog čovjeka, junaka i hajduka. Đoko nije ratovao protiv Turaka samo u Crnoj Gori već je ratovao i u Karađorđevim ustancima u Srbiji i svuda ostavljao trag dobrog čovjeka, junaka i hajduka.

Grob kneza Đoka Malovića u Dužima

Đoko je za porodicu Malović ponos i dika sa kojim se ponosimo i dičimo. Ispred porodice Malović Malović Branislav, Ul. Maksima Baćovića 16, Nikšić” Nesumnjivo je da je drobnjački obor-knez Đoko Malović bio

značajna i zaslužna istorijska ličnost. Ovom prilikom objavljujemo i fotografiju grobnice Đoka Malovića na groblju u Dužima, na kojoj se nalazi i ploča sa stihovima koje mu je posvetio kralj Nikola Petrović Njegoš. S. ČUKIĆ

JAVNI IZVRŠITELJ: MARKO ĐAKOVIĆ HERCEG NOVI, UL.SAVA ILIĆA BROJ: I. 457/2016 U pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO PODGORICA, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 130 protiv izvršnog dužnika ŠEROVIĆ ALEKSANDAR jmbg: 2302973350009 iz Herceg Novog, Dubravica, Bijela. Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1.Određuje se ČETVRTA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u LN. br. 59 KO Bijela, •stambeni prostor na kat.parceli 1013, označen sa PD-3, površine P 32 m2, sa obimom prava svojina 1/1 2.upisanih u listu nepokretnosti LN.br. 1374 KO Bijela, •na katastarskoj parceli 1014/2, dvorište površine 179 m2 i zemljište pod objektom 1, površine 19 m2 i objekat 1 etažno razrađen na PD-1, SU površine 14 m2, sa obimom prava svojina 1/1 3.Četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.02.2022.godine u 14.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u zaključku su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju I.br. 457/2016 od 16.09.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 31,920.85 eura sa zateznom kamatom počev od 12.09.2016. godine pa do isplate, iznosa od 120,00 eura na ime troškova izvršnog postupka, iznosa od 638,42 eura na ime nagrade za uspješnost sprovođenja ukoliko se isto sprovede u cjelosti. 4.Nepokretnosti upisane u tački 1 i 2 su pod teretom hipoteke povjerioca OTP DEBT COLLECTION DOO PODGORICA raniji naziv (OTP FACTORING MONTENEGRO DOO PODGORICA), u iznosu od 36,000.00 eura. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom I.br. 457/2016 od 23.06.2017. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 44.000,00 eura. 5.Na četvrtom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti pod tačkom 4.zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. 6.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 4,400.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pisani predlog zainteresovanog kupca. 7.Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-18956-53 kod Prve banke, u roku od 10 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 8.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. 9.Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca u medijima o trošku predlagača. 10.Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima. Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO U Herceg Novom, dana 17.01.2022.godine Javni izvršitelj Marko Đaković

Feljton 23

Utorak, 18. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA Piše: Stevo VUČINIĆ

Naredne 1717. godine vanredni providur Sebastiano Vendramin imao je priliku da ugosti vladiku Danila u svome domu u Kotoru. O tome izvještava Senat da je vičan dvorskome ponašanju, nastupa vješto s prirodnom pronicljivošću. Uz obrazovanost i duhovnost stekao je poštovanje čitavoga stanovništva čijom voljom upravlja. Nastavlja, da ga ruski dvor obasipa obiljem dobročinstava zbog njegovoga zalaganja za ruske interese i vjeruje da na toj strani ima još koji tajni sporazum. Na osnovu sumnji misli ne samo da je naklonjen Austriji nego i da je upleten u neke poslove s tim dvorom (Izvještaji mletačkih providura 1687-1735, 1998, 139). Zato je iste godine, inkvizitorski sud donio odluku i uputio je generalnome providuru da odstupi od uobičajenih sredstava pritiska na vladiku i da ga otruje. To je povjereno vanrednome providuru u Kotoru koji je htio da razbije vladičino nepovjerenje pa ga je pośetio u manastiru Maine. No, tamo je zatekao zabarikadiranoga i dobro čuvanoga vladiku, i zaključio je da prepad na njega nije moguć i da je preporuka inkvizitora jedino rješenje (Gligor Stanojević, Crna Gora u doba vladike Danila, 123). Sljedeće 1717. godine u Kotor su dolazili Vukadin sin vojvode Vukote s tri druga u ime Crnogoraca i kučki vojvoda Radonja Petrović s dva druga. Delegacije su podnijele posebne prijedloge. Izjavili su da neće da trpe turski jaram i da se dobrovoljno stavljaju u mletačko podanstvo. Crnogorski prijedlog je imao 12 tačaka. Tražili su slobodu vjere, da ne plaćaju uvozno-izvozne takse, da sami biraju guvernadura i tri serdara, plate za njih, određene penzije i razne druge materijalne povoljnosti. Kuči su tražili da sami biraju serdare i vojvode, plate za njih i materijalnu pomoć (isto, 127-128). Senat je prihvatio prijedloge, i unekoliko ih preformulisao. Držao je do činjenice da je Crna Gora turska teritorija, ali i jedan oblik mletačkoga protektorata, jer su izrazili odanost Serenisimi. Ovi ugovori su spasili vladiku od smrti, iako im se protivio, protežirajući rusku zaštitu. Nedugo potom, Venecija je ponovo povukla radikalni potez, i inkvizitorski sud je naložio da se upotrijebe krajnja sredstva. Poslali su generalnome providuru za Dalmaciju takozvani dijamantski prašak, koji očito

Venecija je povukla radikalni potez. Generalnome providuru za Dalmaciju poslat je takozvani dijamantski prašak, koji očito nije upotrijebljen. Biće da mu se vladika nadao, i uspio je po drugi put da izbjegne smrt

20.

Iz Venecije je stigao otrov za crnogorskog vladiku Inkvizitorski sud je 1717. naložio generalnome providuru da odstupi od uobičajenih sredstava pritiska na vladiku i da ga otruje. To je povjereno vanrednome providuru u Kotoru koji je htio da razbije vladičino nepovjerenje pa ga je pośetio u manastiru Maine. Zaključio je da prepad na njega nije moguć i da je preporuka inkvizitora jedino rješenje

Manastir Podmaine početkom prošlog vijeka

nije upotrijebljen. Biće da mu se vladika nadao, i uspio je po drugi put da izbjegne smrt (isto, 131-132). Iste, 1717. godine, Grbalj, Maine, Pobori i Brajići su tražili da budu mletački podanici. Nakon Požarevačkoga mira, razgraničenjem potpisanim 16. septembra 1721. godine u Splitu, pripali su Veneciji. Naredne, 1718. godine, u Mletke su išle delegacije Riječke i Crmničke Nahije koje su izjavile želju da budu pod Mletačkom zaštitom. Prihvaćene su pod istim uslovima, kao i prethodne. Od drugih knežina i plemena takav zahtjev su formulisali i Njeguši, ali se razgraničenjem nijesu našli unutar njene teritorije. Očito da vladika Danilo i narod nijesu bili u saglasju o magistralnim pravcima državne i crkvene politike. Dok je narod tražio pokroviteljstvo Venecije vladika se oduševljavao Rusijom i carem Petrom. To je primijetio i generalni providur Dalmacije. U jednom dokumentu iz 1727. godine, opisuje da je vladika Danilo neprijatelj Turaka po vjerskim obavezama ali da nije prijatelj Serenisime, „podstaknut ruskim zlatom on je ulio Crnogorcima odanost caru na štetu Veneci-

Detalj iz starog Kotora

je“ (isto, 166). Njena dvolična politika se iščitava iz mnogih pisama providura Republici. Jedno od njih je Alviza Moćeniga Senatu, 16. februara 1699. godine, u kome piše: „Nastaviću svojim vatrenim pregalaštvom kroz uvijek prisutne pažnje da doprinesem ugađanju i pridobijanju novog stanovništva, kao i svih podanika blagošću naše uprave i svim onim najvrednijim i da uvijek doprinosim da razumiju naklonost države, kao i da utisnem u njihova srca najtvrđu vjeru i odanost poštovanom državnome imenu“ (Izvještaji Mletačkih providura 1687-1735, 114).

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA O UNIJI I NJENIM POSLJEDICAMA

Poslije decenija ratovanja, nakon Karlovačkoga mira sklopljenoga 1699. godine, Crnogorcima je bilo jasno da Rim kao duhovna sila, lišen ovozemaljskih moći, nije bio oslonac koji ih je mogao poduprijeti u borbi protiv Osmanlija. Republika Svetoga Marka nije imala ni volje ni resurse da oslobodi Crnu Goru od turske vlasti. Nju su samo zanimale luke koje su mogle da joj posluže za uporište za trgovačke poslove

i jadranske trgovačke rute. Taj pojas je štitila i pretendovala je na lojanost stanovništva koje se nalazilo s vanjske strane, neposredno uz samu granicu. U našem slučaju to je Crna Gora koju su držali u stanju očekivanja da bi ih Venecija mogla staviti pod svoje skute. Međutim, Serenisima je bila na zalasku, a u Evropi se uzdižu dvije nove sile: Austrija ustoličena u Beogradu i Petrovaradinu (Novom Sadu) koja je bacala pogled na Mletačke pośede i Rusija koja tendira na Crno more i prijeti Osmanlijama. Sredozemno more gubi značaj jer se otvaraju prekookeanske rute i uzdižu nove pomorske sile: Španija, Portugalija, Engleska i Holandija. To je politički presudilo da se Crna Gora osloni na Rusiju. Iz posve drugih, lukrativnih razloga, Pećka, odnosno, nakon što se sa velikom seobom Srba 1690. godine pred Turcima povukla u Austriju i smjestila u Sremskim Karlovcima, preimenovana u Karlovačku patrijaršiju, oslonila se na Austriju i Rusiju. Uz njihovu podršku ribarila je duše da bi uvećala prihode, što ju je jedino i zanimalo. Vladika Danilo okrenuo se „Moskoviji“, Crnogorcima nametnuo njen

Lav Svetog Marka - Muzej grada Kotora

Detalj sa kotorskih zidina

Donosimo dio iz knjige u pripremi Steva Vučinića, radnoga naslova „Rasprave o nekim pitanjima iz crnogorske prošlosti”. Autor preispituje istorijske činioce koji su doveli do unije Crnogorske pravoslavne crkve s Rimskom crkvom 1640. godine, kao i činioce koji su doveli do promjene kursa oko 1700. godine autoritet, ujedinio ih i položio trasu kojom su kretala politika njegovih nasljednika. U pismu Zanu Grbičiću, 1701. godine, očitovao je potrebu oslonca na „Moskoviju“, kako piše, jer „нам није дато ни на кога дигнути оружје, нити имамо војску да их силом уставимо да зло не чине. Наше јест оружје по апостолу глагол Божји, али кад не слушају што да им сатворим“ (Jevto Milović, Vladika Da-

nilo u svjetlosti svojih do sada nepoznatih pisama, Istoriski zapisi, Cetinje 1952, 343). Od onovremenih velesila, samo je carska Rusija bila zainteresovana da bude pokrovitelj Crne Gore, za nju strateški važnu teritoriju u zaleđu Jadrana. Posljedično, podrazumijevalo se i duhovno pokroviteljstvo Ruske crkve i prekid svih odnosa sa Rimskom. Diplomatske ad hoc odnose s Crnom Gorom Rusija je uspostavila 1711. godine, i tako je indirektno priznala. Svaki budući pokušaj Crne Gore da uspostavi diplomatske odnose sa nekom od onovremenih velesila nije bio dobronamjerno gledan iz Petrograda. Postavljenje opata, dubrovčanina Frančeska Dolčija de Vickovića, 1785. godine, za ličnoga sekretara Petra I, odnosno državnoga sekretara, Rusija sigurno nje gledala dobro. To svjedoči smrtna presuda opatu Dolčiju, donešena devet godina kasnije, 1804. godine, temeljem neosnovane optužbe za izdaju. (Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja DOO „K O M U N A L N O” CETINJE

Cetinje,17.01.2022.god. Broj: 01/22-126 Na osnovu člana 7, a u vezi sa članom 24 i člana 11 Uredbe o prodaju i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Sl.list CG 44/10 od 30.07.2010. godine), DOO „Komunalno“ Cetinje raspisuje

OGLAS O JAVNOM NADMETANJU 1. Putničko vozilo marke Citroen Jumpy 2.0HDI, registarske oznake CT AN 674, broj šasije VF7BERHZB86117537, zapremina/snaga motora 1997/80 , godina proizvodnje 2004, registrovano do 21.11.2022. godine, po početnoj cijeni od 1.088,00€ (sa PDV-om), vozilo je u voznom stanju. Ponude se mogu dostaviti svakog radnog dana neposrednom predajom na arhivu DOO „Komunalno“ Cetinje ili putem pošte na adresu Jaroslava Čermaka 17, 81250 Cetinje. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom „ZA KUPOVINU PUTNIČKOG VOZILA pod brojem __ (upisati br.) iz poziva“ „NE OTVARAJ PRIJE ZVANIČNE SJEDNICE KOMISIJE ZA OTVARANJE PONUDA“ zaključno sa 02.02.2022. godine do 09:30 sati, a javno otvaranje ponuda će se izvršiti istog dana u 10:00 časova u prostorijama DOO „Komunalno“ Cetinje na adresi Jaroslava Čermaka 17. Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja imaju sva zainteresovana lica (pravna i fizička) koja predaju ponudu u zatvorenoj koverti sa sljedećim podacima: •Lične podatke za fizička lica (ime i prezime, adresa stanovanja, jmb, odnosno broj lične karte koja mora biti ovjerena). •Za pravna lica: naziv, sjedište i registarski broj iz sudskog registra suda kod koga je registar ovjeren potpisom i pečatom ovlašćenog lica, Rješenje o registraciji, rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, rješenje o registraciji za PDV, br. žiro-računa, ovlašćenje za prisustvovanje (dokumentacija mora biti dostavljena u originalu ili ovjerenoj kopiji). •Dokazom o uplati depozita sa naznakom „učešće na javnom nadmetanju“ na žiro račun 535-10513-65 kod Prve banke, žiro račun za vraćanje depozita i broj telefona za kontakt. •Visina depozita iznosi 10% procijenjene vrijednosti robe. Ponude, dakle, treba da sadrže opšte podatake, ponuđenu cijenu sa uračunatim PDV-om, dokaz o uplati depozita, žiro račun za vraćanje depozita i broj telefona za kontakt. Motorna vozila se prodaju po principu „viđeno-kupljeno“, a izabrani ponuđač nema pravo na reklamaciju. Troškove prevoda auta, kao i sve ostale troškove snosi kupac. Sa kupcima koji ponude najveću cijenu za pojedinačna vozila, biće zaključeni Ugovori o kupoprodaji, a ukoliko izabrani ponuđač odustane od sklapanja Ugovora, depozit se ne vraća. U tom slučaju, Ugovor će se zaključiti sa drugoranginanim ponuđačem. Ponuđačima čija ponuda ne bude izabrana, depozit će biti vraćen u roku od 3 (tri) dana od dana dostavljanja Odluke o izboru najpovoljnije ponude. Zainteresovani kupci mogu pogledati navedeno vozilo u krugu DOO „Komunalno“ Cetinje svakog radnog dana od 07:00 do 15:00 časova, na adresu Jaroslava Čermaka 17, 81250 Cetinje, sve do dana javnog otvaranja ponuda, uz prethodnu najavu putem telefona. Kriterijum za prodaju vozila je najveća ponuđena cijena izražena u eurima koja ne može biti manja od početne cijene, a ocjenjivanje će se vršiti po formuli kako slijedi: Broj bodova= ponuđena cijena / najveća ponuđena cijena x 100 bodova. U slučaju da budu dvije ili više ponuda sa identičnim cijenama, najpovoljnija će se odlučiti žrijebom. Odluka o izboru najpovoljnije ponude će biti donesena najkasnije u roku od 10 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa kupcima koji ponude najveću cijenu, biće zaključen Ugovor o kupoprodaji u roku od 7 (sedam) dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnije ponude. Kupoprodajna cijena se plaća najkasnije u roku od 5 (pet) dana od dana zaključivanja Ugovora, nakon čega će kupac preuzeti vozilo. Neblagovremene i nepotpune ponude se neće razmatrati. Za sve dodatne informacije, možete se obratiti na tel. 067 080 839.

Utorak, 18. januar 2022. JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ I.br.1695/2020 Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnih povjerilaca DANIJELA ROGANOVIĆ ,ANĐELA ROGANOVIĆ , MLDB.DEJANA ROGANOVIĆ ,koju zastupa zak.zastupnik majka Roganović Dragica ,a koju zastupa adv.Mladen Peruničić iz Kotora, na osnovu izvršne isprave pravosnažne I izvršne Presude Posl.br.P.1091/14/14 od 24.06.2015. godine , protiv izvršnog dužnika MLAĐENA ROGANOVIĆA iz Kotora, radi naplate novčanog potraživanja, donosi,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: •U listu nepokretnosti 374 KO STOLIV I ,kat.parc.br.32/3 sa objektom 1 na istoj, stambeni prostor označen kao PD8 ,prvi sprat ,površine 21m2 II Određuje se ročište za prvu prodaju za dan 07.02.2022.godine u 10:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac, izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica. III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog dužnika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I-1695/2020 od 15.12.2020.godine i dopunskom rješenju o izvršenju I-1695/2020 od 06.08.2021.godine ,radi naplate novcanog potrazivanja glavnog duga u iznosu od 6.900,00 eura ,sa troškovima izvrsnog postupka ,advokatskim trokovima , kao i ostalih troskova koji ce biti naknadno obracunati. IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrđena je nalazom vjestaka iz oblasti građevinske struke Slobodana Pavlovića od 28.09.2021.godine ,i rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti Javnog izvršitelja Branke Samardžić posl.br.I-1695/2020 od 05.11.2021.godine ,koja vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 30.616,11 eura (slovima trideset hiljada šest stotina šesnaest eura I jedanaest centi ) V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti. VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje. VII Na prvom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 52022186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju. X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene. XI Ovaj zakljucak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 17.01.2022.godine Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Komisija za sprovođenje postupka prodaje putem prikupljanja ponuda

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeće, „Crvena Glavica Investment“ doo, Budva, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju turističkog kompleksa 5*- hotel i vile, Crvena Glavica, Opština Budva. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za prostorno planiranje i održivi razvoj Opštine Budva, Trg Sunca 2 (zgrada Montenegroexpresa, I sprat), radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 14.02.2022.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u poslovnim prostorijama Preduzeća „Crvena Glavica Investment“ doo, Budva, Mediteranska br.2, Opština Budva, dana 04.02.2022.godine, sa početkom u 10 časova.

Mali oglasi NEKRETNiNE

RazNo OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2

e-mail: oglasno@t-com.me I.br.1927/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Đukić Milene, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 150,00€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 17.01.2022 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đukić Milene, sa zadnje poznatom adresom Babino bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.1927/21 od 05.11.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 17.01.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Oglasi i obavještenja 25

Utorak, 18. januar 2022.

Posljednji pozdrav našem dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

Posljednji pozdrav našem dragom zetu

Дана 17. јануара 2022. године испустила је своју племениту душу наша вољена

МАРИЈА-КОНА Андрова ШИКМАНОВИЋ BRANU

BRANU

рођена Лађић

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Otišao si prerano, ali si ostavio najljepše uspomene. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanju. Tašta STOJANKA i šura RAJO JOVANOVIĆ sa porodicom

Tvoji NATAŠA, LAZAR, LUKA, SANJA, VESNA i unuke ANA, LANA, TARA i TINA

Наша драга покојница биће изложена у породичној кући у селу Понари 18. јануара 2022. године до 13 часова, када ће се одржати сахрана у мјесном гробљу Понари.

Ожалошћени: син ЖАРКО, кћерка МИЛЕВА, браћа ВУКАШИН и РАДОМИР, снахе ЈОЖИЦА, ГОЦА и МИЛОЈКА, ђевер ЉУБО, јетрва НАДА, зет ЖЕЉКО, унучад НИКОЛА, ДЕЈАН, ПЕТАР, СНЕЖАНА, НИНА и ЈОВАНА, братанићи, сестрићи, ђеверичићи и остала родбина ШИКМАНОВИЋ и ЛАЂИЋ

1163 Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

od porodice GATOLIN

1164

Dragoj babi

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

VUKOSAVI

VIKTORIJI KADOIĆ

Živiš u našim srcima. Počivaj u miru!

Tvoj plemeniti i dragi lik čuvaćemo od zaborava u našim sjećanjima.

Unuka BILJANA NIKOLIĆ sa porodicom

TVOJE KOMŠIJE IZ ULAZA MITRA BAKIĆA 92

1154

1162

26 Oglasi i obavještenja Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, poznanike i komšije da je 16. januara 2022, u 86. godini, preminula naša draga

Utorak, 18. januar 2022.

Dana 17. januara 2022, u 64. godini, preminuo je naš voljeni

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i svekrvi

VUKOSAVI DAMJANOVIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

VUKOSAVA Obrenova DAMJANOVIĆ rođena Radonjić

1158

Zbog novonastale situacije u skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana je obavljena 17. januara u 15 časova na mjesnom groblju Čevo.

BRANKO Vasilijev SIMONOVIĆ

Sin BRANKO sa porodicom

Dragoj

U skladu sa epidemiološkom situacijom, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice dana 18. januara u 13 časova, na gradskom groblju Zagorič.

Ožalošćeni: sinovi BRANKO i NIKOLA, ćerke BRANKA, ZORKA i NEVENKA, brat PAJO, sestra STANE, đeveri MILORAD i ČEDOMIR, đeveričić IVAN, đeverične JELENA i JOVANA, snahe STANKA i DANICA, jetrve RAJKA i RAJKA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične i ostala rodbina DAMJANOVIĆ i RADONJIĆ

Prelijepe uspomene i sjećanja ostaće vjećne i nezaboravne. Počivaj u miru.

1153

1157

Posljednji pozdrav dragima, đedu i babi

Posljednji pozdrav dragoj majci

VUKOSAVI DAMJANOVIĆ

Porodica SUKAČEV

Ožalošćeni: supruga NATAŠA, sinovi LAZAR i LUKA, sestra SONJA BOŠKOVIĆ sa porodicom, snahe SANJA i VESNA, unuke ANA, LANA, TARA i TINA, stric VUKSAN sa porodicom i ostala rodbina

1148 Posljednji pozdrav

VUKOSAVI

OBREN

VUKOSAVA

S ljubavlju ćemo Vas pominjati, po dobrom pamtiti i u srcu nositi.

Toplina tvoje duše i dobrota tvoga srca zauvijek će nam nedostajati. Počivaj u miru! Ćerka ZORKA, zet VOJISLAV, unuk MILOŠ i unuka DRAGANA sa porodicom 1155

BRANU SIMONOVIĆU S tugom u srcu opraštam se od svoje majke Dragi Brano, pamtićemo tvoju plemenitost, nesebičnost i dobrotu zauvijek. Počivaj u spokoju i vječnom miru.

Unuk ĐORĐIJE i snaha MILICA 1160

NINA, NEBOJŠA, NEDA i SAVO Posljednji pozdrav našim voljenima, đedu i babi

1152

VUKOSAVE Počivaj u miru u zagrljaju sina Milisava i supruga Obrena. 1156

Šćer NEVENKA, zet JOVAN i unuka BOJANA

Posljednji pozdrav mom bratu

Draga tetka

VUKOSAVI

OBRENU DAMJANOVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti vašu dobrotu i lijepe riječi kojima ste nas obasipali. Neka vaše dobre duše počivaju u miru. Vaše unuke MAJA i DIJANA sa porodicama 1159

ZORKA Sa tugom i poštovanjem sjećaću se tvoga lika i dobrote. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. 1107

Dvadeset godina je od smrti naše majke i godinu i 10 mjeseci od smrti našeg oca

VESKU

IVAN

Našoj voljenoj

Od brata BOBEKA sa porodicom

DESANKA

VUKOSAVI DAMJANOVIĆ

DRAGOMIR BATIZIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Đever MILO, jetrva RAJKA, đeveričić IVAN, đeverične JELENA i JOVANA

Željni smo te ostali, majko. Sa ponosom čuvamo ljubav prema vama. 1161

1151

Vaši: BLAGOTA, BILJANA i BRANKO sa porodicama 1150

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 27

Utorak, 18. januar 2022. Posljednji pozdrav našoj dragoj, plemenitoj

Draga moja teta

Dana 17. januara 2022, u 82. godini života, iznenada nas je napustila

AZRI TUZOVIĆ

AZRA

Draga Azra, tužni smo zbog tvoje iznenadne smrti. Naša je privilegija što smo te imali za iskrenog prijatelja i komšinicu svih ovih godina. Nikada te nećemo zaboraviti.

Bila si mi kao član familije, podrška u djetinjstvu i dio mog života. Uvijek tu da saslušaš, savjetuješ, naučiš kako treba. Uvijek uz tvoj osmijeh koji hrabri i liječi. Mnogo ćeš nedostajati.

Porodice OSTOJIĆ i MILOVIĆ

VESNA BRACANOVIĆ sa familijom

1137

1126

Posljednji pozdrav

Kuma

DESANKA – DESA Vladova MIJOVIĆ

U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti 18. januara u 14 časova u selu Liješta – Kuči.

Ožalošćeni: suprug VLADO, sinovi DARKO i ZDRAVKO, kćerke DANKA, RANKA i LJILJA, snaha DESA, bratanić MILADIN, unučad, praunučad i ostala rodbina MIJOVIĆ

1149

AZRA

AZRI Huseina – Cena TUZOVIĆA

Dana 16. januara 2022. godine, umrla je naša draga

Hvala ti za sve što si uradila za tvoje Duloviće. Zauvijek ostaješ u našim srcima i mislima. Iskreno saučešće mojim prijateljima povodom smrti Vaše Azre. 1127

Porodica DULOVIĆ

RADE RADIFKOVIĆ sa porodicom Posljednji pozdrav našoj MAJCI 1106

MARA Nikolina VEGO rođena Štrbac 1934–2022.

Posljednji pozdrav našoj iskrenoj prijateljici

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 17. januara 2022. godine na gradskom groblju Čepurci.

VIKTORIJI KADOIĆ Ožalošćeni: kćerka RAJNA, unučad NIKOLINA i VANJA, brat VOJISLAV, sestra JELA, djever JOZO, zaova DIVNA, snaha IVA, zet SAŠA, bratanići DOBRIVOJE, DOBRILA, PREDRAG i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.

AZRI TUZOVIĆ Zahvalni što si nas baš ti rodila, podigla, štitila svojom bezgraničnom ljubavlju i bila naš oslonac i utjeha, naš najveći prijatelj. Počivaj u miru, dušo naša. Sve radosti smo dijelili, srećni što imamo jedni druge! Danas, dijelimo duboku tugu zbog Tvog odlaska. U ovom tužnom danu rastanka, jedina utjeha je što smo Te poznavali, jer smo od Tebe učili i bivali bolji. Trajaćeš kroz svjetlost koju si nesebično darivala, čineći nas ponosnim što smo Te imali, sve dok sjećanja žive. Dok ima dobrih ljudi, sjećanja su vječna, a dobra djela trajna i zalog potomcima za časno trajanje.

EKAN i AZRA JASAVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru.

1104 Tvoji: PREDRAG i DRAGANA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

1141

BUTU

Opraštamo se od drage i poštovane snahe i strine

BUTU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Hvala ti za divno prijateljstvo.

1144 S tugom se opraštamo od naše drage kume

1145

STANE Boškove VUČKOVIĆ

BORISLAV BRAJOVIĆ sa porodicom

porodica RAKČEVIĆ 1146

Posljednji pozdrav dragom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Neka tvoja dobra duša nađe mir i spokoj u tvojoj Prekornici.

AZRE

MIRKO, SANJA, TANJA i LJILJA

Počivaj u miru, plemenita dušo.

MIKA i NIKOLA sa porodicom

1142

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

BUTU

1143

Porodica pok. VASILIJA POPOVIĆA

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1147

1111

28 Oglasi i obavještenja Дана 17. јануара 2022, после краће болести, у 79. години, испустио је своју племениту душу наш вољени

Utorak, 18. januar 2022. Posljednji pozdrav

Umrla je u 89. godini

ВЛАДИМИР – БУТО Милутинов ГРГУРОВИЋ

STANA Boškova VUČKOVIĆ

RAJKU KOVAČU

rođena Banović Због епидемиолошких мјера, саучешће за нашим вољеним покојником примамо поред породичне гробнице у Даниловграду од 13 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана. Кућа жалости: Грлић бб – Даниловград.

Sahrana je obavljena dana 17. januara 2022. u 14 časova na mjesnom groblju u selu Prekornica, opština Cetinje.

DRAGAN, NADA, GORAN i VLADAN MRVALJEVIĆ

Ожалошћени: супруга МИРА, син СЛОБОДАН-БОБО, ћерке АНА и ИВАНА, снахе МИЛЕВА-КЕКА и ЗАГОРКА, братанић РАДИВОЈЕ, братанична ОЛИВЕРА, унучад МАРИЈА, МИЛЕНА, ПЕТАР, ЈОВАНА, МИЛИЦА, БОЈАНА, ПЕТАР, ПАВЛЕ и МАША и остала родбина

Ožalošćene porodice VUČKOVIĆ i BANOVIĆ

1138

1111

Tužnim srcem javljamo da je dana 16. januara 2022. u 69. godini preminuo naš voljeni

Posljednji pozdrav voljenoj majci

1128 Dana 18. januara 2022. navršava se sedam godina od kada nas je napustila naša voljena

STANI VUČKOVIĆ

ISEN Jusufov MURATOVIĆ 1953–2022.

Počivaj u miru, dobri roditelju, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava. Kćerka VESNA BORILOVIĆ sa porodicom 1112 Posljednji pozdrav dragoj majci

STANKA Petrova MARAŠ rođena Đurišić

Dana 18. januara obaviće se dženaza u džamiji u Baru od 9 do 13 časova, a potom sahrana u 15 časova u Murićima.

STANI VUČKOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. 1113

Ožalošćeni: braća HASAN i SELIM, sestra FATIMA i ostala mnogobrojna rodbina MURATOVIĆ

Zauvijek u našim srcima, mislima i uspomenama. Nedostaješ.

Kćerka MILKA ĐAKONOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Tvoja PORODICA

1105 1140

STANI

Posljednji pozdrav

Živjećeš u mom srcu i sjećanju na svaki lijepi trenutak koji smo provele zajedno. Neka tvoja plemenita duša spokojno počiva. 1116

STANI VUČKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

Od DANICE ČAVOR sa porodicom

Posljednji pozdrav jetrvi i strini

Počivaj u miru, voljena bakice, i neka te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav snahi, jetrvi i strini

GORANU Neka tvoja duša počiva u miru.

JADRANKA 1114

1139 Posljednji pozdrav voljenoj babi

STANI VUČKOVIĆ Uskraćeni smo za svu ljubav i pažnju koje si nam darivala. Čuvat ćemo te od zaborava. 1115

Unuka DRAGANA AĆIMIĆ sa porodicom

Porodica ĐURIŠIĆ

Posljednji pozdrav dragom

STANI VUČKOVIĆ

RADOVAN i RAJKA

BRANKO, NJEGOSAVA, MILENA i JELENA

1135

GORANU

1136

Počivaj u miru. OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

1129

Porodica GROZDANIĆ

Oglasi i obavještenja 29

Utorak, 18. januar 2022. Posljednji pozdrav našem

Dobrom i dragom čovjeku

MINJI Hvala ti na dobroti i podršci koju si nam nesebično pružao, sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomene na tebe… Počivaj u miru, dobra naša dušo. 1120

Tvoji MILAN, ĐINA, LUKA i ANA

18. 1. 2009 – 18. 1. 2022.

MINJI LAKIĆU posljednji pozdrav.

DUŠKO MAŠULOVIĆ

SRĐAN, NATAŠA, NIKOLA i IVAN RAIČEVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom

1130 Posljednji pozdrav voljenom

Trinaest godina i jednu vječnost nemamo te, a sve tvoje što živi u nama i nas živima čini. U beskrajnoj ljubavi i nedostajanju, zauvijek tvoji,

MINJI Hvala ti za svaku toplu riječ, pažnju i ljubav. Kroz lijepe uspomene vječno ću te čuvati u srcu. 1121

MINJI

Tvoja kćerka SLAVA

Дана 17. јануара 2022, изненада у 66. години живота, преминуо је наш драги и вољени

Sa bolom u srcu i tugom u duši opraštamo se od tebe. Tvoju dobru dušu i plemenito srce zauvijek ćemo čuvati od zaborava. Hvala ti što si takav bio. Počivaj u miru. RATKO, ZLATKO, ANA, PAVLE i VITO 1119

POMENI

TANJA i MATIJA

18. 1. 2009 – 18. 1. 2022. Trinaestogodišnji pomen

1102

ЗВОНИМИР – ЗВОНКО пок. Александра МАНДИЋ dr DUŠKO MAŠULOVIĆ

Сахрана драгог нам покојника обавиће се 18. јануара у 14 часова на гробљу код Цркве Полагање ризе Пресвете Богородице у Бијелој.

18. 1. 2009 – 18. 1. 2022.

Ponos i uspomena na tebe su vječni.

DUŠKU MAŠULOVIĆU Tvoji UROŠ, TANJA i DRAGAN

Ожалошћени: супруга МИЛИЈАНА, синови ВЛАДИМИР и АЛЕКСАНДАР, унучад ЕЛЕНА, МИЛИЈАНА, ВЛАДАНА, АЛЕКСАНДРА, СТАША, НАЂА, МИЛОШ и АЛЕКСА, снахе МИЛУНКА, ДЕЈАНА и ЈЕЛЕНА, братанићи, братаничне и остала многобројна родбина

Sa ljubavlju, ponosom i tugom čuvam uspomenu na Tebe.

VOJKAN 1109

1110

1124 Zbogom, moja voljena tetka

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

MIŠKO KONTIĆ IVAN Brankov NOVAKOVIĆ Dana 2. januara bio je tvoj rođendan. Danas, 18. januara, navršava se pet godina od kada nisi sa nama. Nismo i ne možemo te zaboraviti.

Nižu se i prolaze godine bez tebe, moj voljeni Miško. Evo danas je četrnaest godina od kada nijesi pored mene. Bolno prolaze dani i godine, ali ti si tu u mojim tužnim sjećanjima i mislima. Nikada nećeš biti zaboravljen ni napušten. Počivaj u miru među nebeskim anđelima, a ja ću uvijek misliti na tebe dok dišem i živim.

RAŠKA Tvoja porodica: majka ZORICA – BUBA, brat ZORAN, bratanična ANIKA, bratanić JANKO i snaha MINA

Počivaj u miru. Volim te.

1101

e-mail: oglasno@t-com.me

Voli te tvoja supruga MAJA 1125

MIRJANA

1111

1117

e-mail: oglasno@t-com.me

30 Oglasi i obavještenja Prošla je godina od kada nije sa nama

Utorak, 18. januar 2022. Dragi moj

Dana 18. januara 2022. navršava se sedam godina od smrti naše voljene supruge i majke

NEĐO MARINOVIĆ

NEĐO

Vrijeme prolazi, ali slike i divni trenuci ostaju u nama i nikad se ne mogu zaboraviti. Ćerka DANICA sa porodicom 1133 Prođe godina od kada te nema

VOJISLAVKA VOJKA ĆOROVIĆ 2015–2022.

Prošla je godina dana od našeg rastanka, a isto boli kao i tog dana. Nema te, ali tu si, svuda oko nas i u nama. Vrijeme što prolazi ne može da izbriše sjećanja i da ublaži bol, niti da te preda zaboravu. Uvijek si sa mnom, zauvijek te čuvam.

Tužni i ujedno ponosni na Tebe, tvoju plemenitost i dostojanstvenost, čuvamo te od zaborava.

Tvoja MILKA

Tvoji SAVA i MILANKA ĆOROVIĆ

NEĐO MARINOVIĆ Nedostaješ… čuvamo te vječno u našim mislima. Počivaj u miru i neka ništa ne remeti tvoj vječni san.

1132

1122

Dragom ocu

Navršava se sedam godina od smrti moje majke

Ćerka TANJA sa đecom 1134

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ на наше вољене

VOJISLAVKE ĆOROVIĆ

NEĐO MARINOVIĆ

БЕЋКА ЂАПИЋА БИСУ ЗЕКОВИЋ

Godina duga prođe, a tuga ostaje ista. Počivaj u miru.

Možda spava sa očima izvan svakog zla, Izvan stvari, iluzija, izvan života, I sa njom spava neviđena njena ljepota; Možda živi i doći će posle ovog sna. Možda spava sa očima izvan svakog zla. Hvala što si postojala i bila moja majka. Još vjerujem da samo spavaš.

СТАНУ ЗЕКОВИЋ МИКАНА ТАДИЋА Tvoj DEJO

ПЕЛАГИЈУ КОВАЧЕВИЋ

Tvoja ćerka DUŠANKA

ВУКОСАВУ ГОЛУБОВИЋ

Нека ваше душе почивају у вјечном миру, А ми ћемо вас чувати од заборава.

1131

1103

Dana 18. januara 2022. navršavaju se tužne dvije godine od iznenadne smrti našeg

Navršava se sedam godina od smrti naše neprežaljene majke i bake

Тугују за вама ваши вољени:

VOJISLAVKA VOJKA ĆOROVIĆ

PEKA Gorčinovog NIKOLIĆA

2015–2022.

САВО, МИШО, ВОЈИН, БОБАН, ЋАНА и ДУШКА

1108

Dragi brate, đevere i striko, vrijeme prolazi a bol i tuga za tobom ostat će u našim srcima. Počivaj u miru sa tvojim ocem, majkom i bratom.

Sjećanja na tebe ne blijede, tvoja nježnost i toplina naše su zvijezde vodilje. S ljubavlju i poštovanjem izgovaramo tvoje ime.

RADOJE sa porodicom

JADRANKA, KRISTINA i MILOVAN

1118

1123

Oglasi i obavještenja 31

Utorak, 18. januar 2022. Iv.br.2052/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalno” Berane, Dragiše Radevića bb, Berane, koga zastupa Adv. Nikola D. Bogavac, Prvomajska br.5, Budva, protiv izvršnog dužnika Kljajić Latinke, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 140,25€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 17.01.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kljajić Latinke, sa zadnje poznatom adresom ul. Vrnjačkobanjska br. 9, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.2052/21 od 26.11.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 17.01.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.2054/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalno” Berane, Dragiše Radevića bb, Berane, koga zastupa Adv. Nikola D. Bogavac, Prvomajska br.5, Budva, protiv izvršnog dužnika Brakočević Milovana, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 268,32€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 17.01.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Brakočević Milovana, sa zadnje poznatom adresom Polimska br. 85, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.2054/21 od 26.11.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 17.01.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.2058/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalno” Berane, Dragiše Radevića bb, Berane, koga zastupa Adv. Nikola D. Bogavac, Prvomajska br.5, Budva, protiv izvršnog dužnika Mehović Arijane, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 840,43€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 17.01.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mehović Arijane, sa zadnje poznatom adresom ul. Milana Kuča br. 15, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.2058/21 od 26.11.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 17.01.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.2086/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, PIB: 02442990, protiv izvršnih dužnika: Čukić Mijajla i Čukić Jelene, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 1.137,66€, shodno čl. 45 ZIOa, dana 17.01.2022 godine,

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Čukić Mijajla i Čukić Jelen, sa zadnje poznatim adresama Donja Ržanica bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.2086/21 od 07.12.2021. godine, neposredno izvršnim dužnicima, kao i rješenje o troškovima od 17.01.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.1497/21 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Društvo sa ograničenom odgovornošću Telemach Podgorica, Bulevar Revolucije 50/5, Podgorica, koga zastupa Advokatska kancelarija “Vuković & Partners”, ul. Teodora Drajzera br. 34, Beograd, protiv izvršnog dužnika Mojašević Miodraga, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 53,97€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 17.01.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mojašević Miodraga, sa zadnje poznatom adresom ul. VIII Crnogorske brigade br. 1, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1497/21 od 01.09.2021. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 17.01.2022. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Marketing

Utorak, 18. januar 2022.