Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ M. BABOVIĆ

INTERVJU: Ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova

U EU crkva ne može biti iznad države

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Nikšićka policija podnijela krivičnu prijavu protiv Radovana Kavaje zbog ugrožavanja sigurnosti sugrađaninu Esadu Gegiću

Za komšijske goste šovinističke pjesme i pesnice

Radovan Kavaja

» I pored trenutne političke krize i neizvjesnog razvoja situacije u ovom momentu, želim vjerovati da će država pronaći izlaz, da će političari i parlament naći konstruktivan politički dijalog da izgrade povjerenje između sebe, bez kojeg ne može biti povjerenja u društvu. Sada nije vrijeme za teme koje dijele društvo. Sada je vrijeme primarno za implementaciju EU reformskog procesa u sudstvu, tužilaštvu i zakonodavstvu STR. 2. i 3.

• U koordinisanoj hajci proruskih i srpskih ekstremističkih organizacija, sa dijelom medija u Crnoj Gori, Nikšićanin Esad Gegić prvo je, 14. jula, targetiran kao osoba koja je na nikšićkom skveru nasrnula na ekstremiste i psovala im „srpsku majku“… Samo nekoliko sati poslije medijskih objava Gegić je, tog dana, pošao „na pivo“, kod prijatelja Milana Mrvoševića. Tamo je već bio crnogorski iseljenik, Nikšićanin Bećo Medunjanin koji decenijama živi u Hrvatskoj, u Zagrebu. Sjedjeli su u dvorištu Mrvoševićeve kuće u mjestu Rubeže. I samo što je Gegić stigao odjeknula je pjesma „Leleču Turci, kukaju bule“ ... Gegić i Medunjanin su se ubrzo pozdravili sa svojim domaćinom i otišli. Ušli su u automobil i Gegić ga je rikvercom izvezao na ulicu, ubrzo im je prišao mladić i prijetio mu uz psovke – „j…. ti majku, prebiću te, zaklaću te“. Ubrzo je uslijedio direktni udar pesnicom - ispričao je Pobjedi Gegić. STR. 4. i 5.

STAV

Stanje stalnog građanskog rata Novinar Pobjede Duško Mihailović podnio prijavu zbog uznemiravajućih poruka na društvenim mrežama

Prvo prijetnje ekstremista u Nikšiću, sada i na Tviteru

» Piše: Rajko CEROVIĆ

STR. 4.

STR. 5.

BUDVA: Turistički poslenici mnogo očekivali od špica sezone, a malo dobili

STR. 5.

ANALIZA: Balkanska realna ekonomija i balkanska populistička politika

Bajka o platnom prometu » Piše: Slobodan L. JOVANOVIĆ

STR. 7.

Izostali avio-letovi, pa i elitni gosti

STR. 6. i 7.

Politika

Neđelja, 17. jul 2022.

Poslanici spremni za premijerski sat, pitaće Abazovića o ostavci, ekonomiji, integracijama

Vuksanović-Stanković: Koja ste to politička pitanja riješili sa Vučićem? PODGORICA – Predsjednica poslaničkog kluba SDP-LP Draginja Vuksanović-Stanković pitaće, u Skupštini 20. jula, premijera Dritana Abazovića koja je politička pitanja riješio sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem prilikom njegove zvanične posjete Beogradu. - Krajem juna ste posjetili susjednu Srbiju i tom prilikom se susreli sa najznačajnijim državnim predstavnicima te zemlje. Prilikom zajedničke pres konferencije sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, on je istakao da mu se „čini da ste neka velika politička pitanja, koja su nas nekad razdvajala, uspjeli na konkretan način da razriješite“. Zbog toga je od izuzetne važnosti da javnost Crne Gore upoznate sa time koja ste to politička pitanja riješili sa predsjednikom Srbije Vučićem, pošto nas o tome nijeste izvijestili – navela je VuksanovićStanković u pitanju Abazoviću, pripremljenom za premijerski sat u parlamentu, koji je zakazan za srijedu. Vuksanović-Stanković navela je da očekuje odgovor i što su bili „konkretni razlozi za nezakonito zadržavanje i maltretiranje poslanika Skupštine Crne Go-

re na granici sa Srbijom, koje je trajalo duže od godinu“. - Da li ćete, nakon što ste izgubili podršku parlamentarne većine koja Vas je izabrala, podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Vlade Crne Gore? – pitaće Damir Šehović (SD) premijera Abazovića. Milan Knežević (DF) postaviće premijeru kratko pitanje – „I, što ćemo sad?“. Miloš Konatar (Ura) pitaće Abazovića koji su naredni koraci koje će preduzeti kao predsjednik Vlade kako bi Crna Gora ubrzala svoj evropski put, zaključila proces pregovora i postala naredna članica Evropske unije. - Ko danas koči evropski put Crne Gore? – pitaće Konatar. Bogdan Božović (SNP) pitaće koje su najveće prepreke za ubrzanje pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom i koje su to kočnice koje se nalaze na našem putu ka EU kako bismo efikasno zaokružili ove najvažnije teme i pitanje poput reformi u pravosuđu, pitanje pravde, bczbjednosti i borbe protiv organizovanog kriminala. Suljo Mustafić (BS) pitaće premijera koje urgentne mjere Vlada i on lično namjeravaju preduzeti u cilju zaštite standarda građana koji se suočavaju

sa siromaštvom ili se nalaze u lošem ekonomskom i socijalnom položaju, kao što su penzioneri sa niskim primanjima, nezaposleni, osobe sa invaliditetom, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, tuđe njege i drugih socijalnih prinadležnosti. Gencija Nimanbegua (Forca) zanima dokle se stiglo sa primjenom Zakona o otklanjanju posljedica oduzimanja imovine u uvali Valdanos, koji je usvojen 2021. godine na njegovu inicijativu. Branko Radulović (PzP) pitaće Abazovića kako će Vlada nastaviti investicioni ciklus i reforme koje su od značaja po budućnost države. -Urgentan, dinamičan i održiv investicioni ciklus i temeljne reforme su od sudbonosnog značaja po budućnost Crne Gore. Jedino to može da stvori nove vrijednosti i radna mjesta, smanji brojne limite i slabosti, obezbijedi progres cijelog društva, poveća otpornost na šokove koji će biti sve veći i integriše Crnu Goru u bogatu zajednicu. Da li imate plan kako to sprovesti, posebno imajući u vidu izuzetno složeno i apsurdno političko i ukupno društveno stanje i teško kriminalno nasljeđe? Molio bih poseban osvrt na energetiku – naveo je Radulović u pitanju. I. K.

Analitičari saglasni da je priča o crnogorskom nacionalizmu samo davanje alibija pokušaju rušenja države i zatiranja crnogorske nacije

Radončić: Pokušaj ekstremizovanja crnogorske nacije ima za cilj sprečavanje ulaska Crne Gore u EU PODGORICA – Napadi srpskih ekstremista nakon proslave 13. jula u Nikšiću ukazuju na kontinuirano djelovanje ekstremističkih i nacionalističkih grupacija u Crnoj Gori, koje imaju za cilj da spriječe članstvo Crne Gore u Evropsku uniju, kazali su sagovornici emisije „Hej, Sloveni“ Gradske radio-televizije. Ističu da takve organizacije, koje djeluju kao paradržave, pokušavaju da prikažu Crnogorce kao divljačku naciju i da sruše državu Crnu Goru. Incidenti nakon proslave Dana državnosti u Nikšiću su nastavak događaja iz 2015. godine, kada je pokušan tihi državni udar, ističe novinar i publicista Šeki Radončić. Godinu kasnije, podsjeća, pokušan je otvoreni državni udar u režiji ruskih agenata i pristalica Srpske pravoslavne crkve i Demokratskog fronta, sa ciljem da se, kako naglašava Radončić, ubije tadašnji premijer Milo Đukanović i spriječi ulazak Crne Gore u NATO. – Od 2016. do danas imamo kontinuitet i sljedeći plan: da se spriječi Crna Gora da uđe u Evropsku uniju, tako što će se prikazati

Šeki Radončić

nesigurnom zemljom gdje se biju plemena, gdje ne vlada zakon, zemljom kojom vlada korupcija. Dakle, to je samo nastavak da se pokuša spriječiti ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i da se širom otvore vrata za Otvoreni Balkan, gdje će dominirati Srbija i velike države koje će pojesti multietničku Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru – smatra Radončić. Pokušaji da se Crnogorci kao nacija ekstremizuju i radikalizuju, dakle, nijesu iznenađujući, dodaje Radončić, jer je cilj da se oni predstave kao divljaci kojima nije mjesto u Evropskoj uniji.

Sa Radončićem je saglasan i politički analitičar Ljubomir Filipović, koji smatra da korijeni kripto-klerikalnih i velikosrpskih nacionalističkih organizacija sežu i do stotinu godina unazad. Dodaje da je interesantno da takve organizacije, kao što su pravoslavna bratstva, koje imaju paradržavni status kada je riječ o Srbiji, ne postoje u Srbiji, ali postoje u Crnoj Gori. Priča o crnogorskom nacionalizmu je samo davanje alibija pokušaju rušenja Crne Gore i zatiranja crnogorske nacije, smatra novinar i urednik Antene M Darko Šuković. Ističe da se ne smije zanemariti uloga Srpske pravoslavne crkve, koja zloupotrebljava ljude, kako kaže, najproblematičnijeg karaktera. – Pogledajte ko daje izjave o tome šta se dešavalo u ime ,,Tvrdošana“. Raspitajte se ko su ti ljudi. Pogledajte kako svako malo u policijskim izvještajima piše – uhapšeni zbog ubistva, preprodaje droge, i tako dalje – vidite lica iz prvih redova litija. Dakle, oni su vrlo namjerno, s umišljajem, od vrhunskog autora cijeloga projekta, kao upotrebljivi za te stvari, instrumentalizovani – ocjenjuje Šuković. R. P.

INTERVJU: Ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina PODGORICA - Ne razumijem se u vjerska pitanja, ali znam da za vrednosni sistem EU nijedna vjerska zajednica ili crkva ne može biti iznad izvršne vlasti, vlade, države, ustava i zakonodavstva te države. Sigurna sam da lideri Crne Gore – premijer, predsjednik države, šef parlamenta to znaju i da svaki slični ugovor koji se potpiše mora biti u skladu sa Ustavom. Karakter države je, prema Ustavu, sekularni. Prema istorijskim činjenicama Crne Gore, moraju se znati obaveze crkve i vjerske zajednice prema državi i obrnuto – kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova. Ističe da je sigurna da lideri zemlje znaju dobro svoju odgovornost i da će iskoristiti novu pozitivnu atmosferu unutar Evropske unije u pogledu proširenja i da će uložiti sve napore u tom pravcu. POBJEDA: Evropska unija i Češka, koja predsjedava Unijom, žele da vide rad na reformama u svim resorima u zemlji kako bi Crna Gora do kraja godine mogla napraviti konkretan pomak na putu ka Evropskoj uniji. Kao što vidite, crnogorskom premijeru su prioriteti ,,Otvoreni Balkan“ i temeljni ugovor sa Crkvom Srbije. Jesmo li propustili šansu da se približimo Briselu? HREBIČKOVA: Sigurna sam da su Vlada i institucije Crne Gore svjesni prilike i da podrška svih članica EU, institucija, Komisije, Evropskog parlamenta postoji i da znaju, da ako ispune zadatke u poglavjlima 23 i 24, u oblasti EU reformi, da će češko predsjedništvo i ostali partneri napraviti maksimum da podrže pomak naprijed za Crnu Goru i njene građane na putu do punopravnog članstva. I pored trenutne političke krize i neizvjesnog razvoja situacije u ovom momentu, želim vjerovati da će država pronaći izlaz, da će političari i parlament naći konstruktivan politički dijalog da izgrade povjerenje između sebe, bez kojeg ne može biti povjerenja u društvu. Sada nije vrijeme za teme koje dijele društvo. Sada je vrijeme primarno za implementaciju EU reformskog procesa u sudstvu,

U EU c ne m biti i dr I pored trenutne političke krize i neizvjesnog razvoja situacije u ovom momentu, želim vjerovati da će država pronaći izlaz, da će političari i parlament naći konstruktivan politički dijalog da izgrade povjerenje između sebe, bez kojeg ne može biti povjerenja u društvu. Sada nije vrijeme za teme koje dijele društvo. Sada je vrijeme primarno za implementaciju EU reformskog procesa u sudstvu, tužilaštvu i zakonodavstvu tužilaštvu i zakonodavstvu. POBJEDA: Analitičari upozoravaju da je ,,Otvoreni Balkan“ inicijativa za one zemlje kojima je put u EU blokiran. Zašto bi se podržavali ovakvi projekti, iza kojeg stoji zemlja koja jedina nije uvela sankcije Rusiji, ako već ima toliko regionalnih inicijativa? HREBIČKOVA: Regionalna saradnja jeste izvrsna stvar koja jača dobrosusjedske odnose. Mi u EU imamo nekoliko takvih projekata, na primjer RCC ili Berlinski proces, ti projekti trebaju dobiti osvježenje – dobru političku volju za implementaciju. Češko predsjedništvo njih podržava jer uključuju svih šest država regiona Zapadnog Balkana. Mi podržavamo inkluzivnost svih u regionalnoj saradnji i to takvu saradnju

koja pravi put prema EU, korak po korak, uz metode ispunjavanja EU standarda. Svaka pojedinačna država regiona ima svoju vlastitu odgovornost prema implementaciji EU reformi i svoj vlastiti put prema članstvu u EU. POBJEDA: Prethodna vlada je pala zbog ogromnog upliva Crkve Srbije, ali i totalne blokade integracionog procesa. Međutim, uticaj Crkve Srbije i dalje jača. Vlada je usvojila tzv. temeljni ugovor sa Crkvom Srbije – rješenje koje besprizorno ponižava državu Crnu Goru i krade crnogorski identitet i državnost, SPC će dobiti status države u državi. Kako je to moguće u jednoj zemlji kojoj u Ustavu piše da je sekularna? HREBIČKOVA: Ne sumnjam da svaka vlada Crne Gore ima u svom

Nadam se da smo naučili lekciju POBJEDA: U Vašoj bogatoj profesionalnoj karijeri izvještavali ste kao novinar i iz ratom zahvaćene Hrvatske. Kako danas gledate na ovaj region, gdje se opet trudite kroz angažman ambasadora da ga prbližite Evropskoj uniji? Što najviše pamtite iz tog perioda? HREBIČKOVA: Ja sam izvještavala sa pet ratnih područja – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Pojasa Gaze i okupiranih oblasti, Libana i Iraka. Cijena rata i cijena slobode je svugdje ista, dok dostojanstvo i težnja za životom, stabilnošću, edukacijom, boljim standardom života i pravnim principima, za svakog dobrog čovjeka, bilo gdje na svijetu, nema cijenu. Region Zapadnog Balkana, nažalost, nije imao pametne i mudre lidere kao što je u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza bio Gorbačov ili kao što su u vrijeme raspada Čehoslovačke bili naši lideri. Jugoslavija je u to vrijeme, nažalost, imala diktatora i autokratu, koji je silom želio zadržati multinacionalni i multivjerski, multidržavni organizam, koji nakon dezintegracije Sovjetskog Saveza, Čehoslovačke i pada Berlinskog zida, nije bilo moguće nasiljem držati kao taoca ličnih interesa suprotno interesima svih ljudi koji su tamo živjeli. Rat nije solucija, rat je samo dokaz da lider ne zna ili ne želi da ide demokratskim putem koji je u interesu drugih, već gura svoje vlastite ili političke, nacionalističke ili ekonomske interese.

Proživjela sam rat u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu, provodila sam sa ljudima dane i noći kada sam radila za BBC Panoramu, mirovne misije UN i IOM. Bila sam očiti svjedok razaranja duša, života, infrastrukture i agresija tadašnjeg Miloševićevog režima i njegovih sljedbenika u regionu. Bila sam svjedok kako su državne bezbjednosne i one struktura izvan države mimo svih pravila državne legislative, međunarodnoga prava, izvan poretka i standarda priznatih pravnih i ljudskopravnih okvira, ubijali, silovali, uništavali u ime Miloševićeve politike. Ta politika nije slijedila primjer Gorbačova, zahvaljujući kojemu ljudi na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza nijesu morali doživjeti taj teror, traume i destruktivne i negativne sudbine i patnju kao ljudi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, ali i Srbiji, jer se i tamo ratna atmosfera duboko uplela u živote ljudi. Od tada znamo da je jedino mjesto za sve narode i svih šest država Zapadnog Balkana unutar Evropske unije i nadam se da smo naučili našu lekciju ovaj put. EU jeste dokazano jedini mirovni projekat od Drugog svjetskog rata koji lidere i građane gura da poštuju sami sebe, svoje različitosti, pravo, zakone, principe, slobodu medija i da odbacuju revanšizam, nacionalizam, fašizam i sve druge oblike autokratskih, mafijaških i nedemokratskih formi ponašanja i vladanja.

Politika

Neđelja, 17. jul 2022.

Bivše američke diplomate upozoravaju na opasnost da Podgorica zbog ,,temeljnog ugovora“ izgubi šansu u integracijama ka Evropskoj uniji

a Hrebičkova

crkva  može iznad ržave

Demokratiju moraju štititi svi i mora biti dostupna svima. Ne samo vlada, institucije, ali i svi mi - građani se moramo zajedno boriti protiv laži, mitova, kako u EU tako i demokratskom svijetu širom planete i svi mi moramo odbaciti diskriminaciju i zaštititi različitosti među svima nama kao ključnu vrijednost

strateškom interesu zakone i Ustav Crne Gore. Ja se ne razumijem u vjerska pitanja, samo znam da za vrijednosni sistem EU nijedna vjerska zajednica ili crkva ne može biti iznad izvršne vlasti, vlade, države, ustava i zakonodavstva te države. Sigurna sam da lideri Crne Gore – premijer, predsjednik države, šef parlamenta to znaju i da svaki slični ugovor koji se potpiše mora biti u skladu sa Ustavom. Karakter države je, prema Ustavu, sekularni. Prema istorijskim činjenicama Crne Gore, moraju se znati obaveze crkve i vjerske zajednice prema državi i obrnuto. Sigurna sam da lideri zemlje znaju dobro svoju odgovornost i da će iskoristiti novu pozitivnu atmosferu unutar Evropske unije u pogledu proširenja i da će uložiti sve napore u tom pravcu. POBJEDA: Rusija se obrušila na nezavisnu i suverenu Ukrajinu vodeći besmisleni rat u kojem stradaju hiljade žrtava. Scene razorenih ukrajinskih gradova koje gledamo u medijima su poražavajuće i čine da gubimo vjeru u čovječanstvo. Ali, sa druge strane, hrabrost tog napaćenog naroda i humanost koju pokazuju evropski susjedi daju nadu da će čovječanstvo izvući iz ovog sukoba prijeko potrebne lekcije? Jesmo li spremni da učimo na greškama iz prošlosti? Koliko će trajati ovaj besmisleni rat? HREBIČKOVA: Najvažnija stvar koja je postignuta tokom francuskog predsjedavanja bila je jedinstvena akcija kao odgovor na agresiju Rusije na Ukrajinu. Naš odgovor je bio brz, oštar i, što je najvažnije, ujedinjen. Nažalost, niko ne zna šta je u glavi agresora Putina i kraj nije predvidiv. Ali ono što je bitno jeste to da sva demokratska društva, vlada i javnost podržavaju to da u edukativnom sistemu postoje lekcije za učenje o razvoju kritičkog mišljenja, da znamo kako prepoznati šta je laž i šta je činjenica, da znamo tražiti istinu i fakte i da nijesmo ranjivi na to da nam neko olako ispira mozak. Da učimo graditi svoju individualnost, slobodu i nezavisno mišljenje, da čitamo puno i da neprestano tražimo činjenice, pravdu i istinu. Laž nije mišljenje, laž je laž. POBJEDA: Kako ocjenjujete saradnju dvije zemlje, da li političke odnose prati i intenzivna ekonomska saradnja? HREBIČKOVA: Ekonomska saradnja između naše dvije zemlje je vrlo dobra, ali imamo još uvijek veliki prostor za unapređenje. Mi smo za sada u procesu saradnje u oblastima energetike, obnovljivih

izvora, IT tehnologije. Želimo da se talentovane crnogorske i češke firme spoje u potrazi za mogućnostima saradnje u oblasti podrške startapova u IT sektoru i u oblasti novih tehnologija. Već godinama imamo dobru saradnju oko hidroelektrana. Imamo za sobom prvi kvalitetni ekološki projekat sanacije jalovišta nakon eksploatacije rude olova i cinka iz okoline Mojkovca, zatim uspješan projekat ekonomske diplomatije koji je prije nekolike sedmice održan u Crnoj Gori, gdje smo u bezbjednosnom profilu ojačali saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Ministarstvom odbrane, Upravom policije. Navešću primjer da je svjetski poznata češka firma Colt CZ group u procesu dogovora podrške u vidu opreme za streljaštvo, sport i balistiku. Gradonačelnici Podgorice i Praga su se prije nekoliko dana susreli u našoj prijestonici kako bi otpočeli pregovore o saradnji u oblasti strategije javnog transporta u Podgorici, mogućnosti uvođenja tramvajskog prevoza, a Češka zna da ponudi know how i ekspertizu u ovom smislu. POBJEDA: Invazija Rusije na Ukrajinu dramatično je ugrozila evropsku bezbjednost, koliko je realno da bi se, zbog malignog uticaja Rusije na Balkan, ovaj sukob mogao preliti i na zemlje regiona? HREBIČKOVA: Dok se ovih dana sjećamo genocida u Srebrenici, u Evropi je mnogo ljudi pod prijetnjom, od strane Rusije i od ekstremista koji napadaju različite nacionalnosti i religije. Ruska invazija na Ukrajinu pokazala nam je da se borba za slobodu nikada ne završava. Rat je radikalno promijenio našu spoljnu, evropsku i bezbjednosnu politiku i prioritete češkog predsjedavanja. Da se ne bi sukob prelio i na zemlje regiona, trebamo u tome svi mi sudjelovati. Vlada mora raditi na implementaciji reformi čime će ubrzati članstvo u EU. Crna Gora jeste pouzdani član NATO-a i to je vrlo korisno. Demokratiju moraju štititi svi i mora biti dostupna svima. Ne samo vlada, institucije, ali i svi mi građani se moramo zajedno boriti protiv laži, mitova, kako u EU tako i demokratskom svijetu širom planete i svi mi moramo odbaciti diskriminaciju i zaštititi različitosti među svima nama kao ključnu vrijednost. Naše osnovne vrijednosti su sloboda, dostojanstvo i odgovornost. Sloboda pojedinaca, ali i nacije. Odgovornost za sebe, za svoje porodice, za druge građane, ali i za okruženje oko nas. M. JOVIĆEVIĆ

PODGORICA – Bivše američke diplomate i vašingtonski eksperti za Balkan ocijenili su da pitanje ugovora sa crkvom izaziva podjele, te da ne bi trebalo da bude u fokusu Vlade. - Biranjem tog puta se odvraća pažnja i ponovo podstiče kontroverza u zemlji. Crnoj Gori je potreban period kontinuiranih reformi i napretka ka EU bez okretanja stranačkoj politici, podjelama u zemlji, ovim osjetljivim pitanjima. Žao mi je što se zemlja ponovo vraća tome – kaže za Glas Amerike Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u. Edvard Džozef, predavač na Školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins, postavlja pitanje u čijem interesu je da se, kako navodi, Vlada odmah bavi pitanjem koje izaziva podjele. - Premijer Abazović razumije da nije bilo razgovora i debate o tome, nije bilo kompromisa u pogledu kojeg su ljudi bili spremni da se saglase – ocijenio je Džozef. Za bivšeg američkog ambasadora u Crnoj Gori Roderika Mura iznenađujuće je što je manjinska vlada, rano u svom mandatu, odlučila da joj jedan od prioriteta bude pitanje koje je, kako ističe, kontroverzno. Brine ga da bi to potencijalno moglo da izazove duži period neizvjesnosti i stagnacije, a da bi dobra volja Brisela mogla da se ispusti. - Prihvatam da je pitanje regulisanja odnosa sa SPC i svim zajednicama važno. To nije praksa ovdje u Sjedinjenim Državama gdje smo veoma striktni u pogledu odvojenosti crkve i države. Prihvatam da postoje važna pitanja koja treba rješavati, da su ona dugo odgađana, da su druge vjerske zajednice uspjele da potpišu ugovore sa crnogorskom vladom – ističe Mur.

POTREBAN KONSENZUS

Razumijem impuls, dodaje, bilo kog vodećeg crnogorskog političara da završi to pitanje i usredsredi se na druga. Međutim, to nije tako jednostavno. Realnost je da je riječ o veoma delikatnom pitanju koje pobuđuje snažne emocije u Crnoj Gori. Mislim da bi to pitanje – i tu nikoga ne osuđujem, to je samo moje mišljenje – najbolje bilo riješeno uz snažan, širok konsenzus u društvu, a svakako među političkim snagama – poručuje prvi američki ambasador u nezavisnoj Crnoj Gori. Članstvo u Uniji, prema ocjeni Edvarda Džozefa i Kurta Volkera, je pitanje u pogledu kojeg se može postići konsenzus i jedinstvo u Crnoj Gori. Međutim, Džozef upozorava da postoji opasnost da Podgorica izgubi svoju šansu za napredak ka tom cilju. - Crna Gora ima zlatnu priliku koju ostalih pet zemalja u regionu nemaju. Ima zlatnu priliku da napreduje ka članstvu u EU. To su potvrdili i zvaničnici EU. I umjesto da to bude fokus, prioritet – kao što je premijer Abazović i rekao da će biti slučaj – Vlada se pod njegovim liderstvom okreće pitanju odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom koje samo može da dovede do komplikacija i podjela i traćenja ove izuzetne prilike

Kurt Volker, Edvard Džozef i Roderik Mur

Ugovor sa SPC vodi podjelama, vratiti se na pravi put

– smatra američki spoljnopolitički ekspert. Volker, trenutno saradnik Centra za analizu evropske politike (CEPA), vjeruje da Podgorica ima vremena „da se vrati na pravi put“. - Ovo je period kada je EU zaista otvorena. Zbog toga je važno da se to iskoristi zato što niko ne zna kada će se taj prozor ponovo zatvoriti, kada će se stavovi ponovo promijeniti. Svi smo u prošlosti slušali o zamoru u proširenju, imigraciji, preuzimanju odgovornosti za zemlje koje nijesu spremne. Činjenica da EU sada daje signale da je spremna je nešto što Crna Gora ne želi da propusti – savjet je bivšeg američkog diplomate. Postavlja se i pitanje šta Vašington, u svjetlu novog razvoja političkih događaja, očekuje od crnogorskih lidera i političara nakon što je poslije izbora vlade poručio da su hitni zadaci, osim napretka na putu ka EU, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i pozivanje Rusije na odgovornost zbog rata u Ukrajini. Odgovor na to pitanje Glas Amerike nije dobio u Stejt departmentu. Ambasador Mur za Glas Amerike ocjenjuje da su to veoma važni prioriteti za Crnu Goru. - Usredsrediću se na treći gdje treba naglasiti do kojeg stepena Rusija remeti, krši i dovodi u pitanje međunarodni poredak. Dovodi u pitanje sve principe na kojima je zasnovan taj poredak i od kojih koristi imaju male zemlje kao što je Crna Gora – kao što su teritorijalni integritet, suverenitet, jednakost. Nadam se da će Crna Gora i dalje biti čvrst saveznik. To su velika pitanja – a ovim ne želim da umanjujem važnost unutrašnjih – koja su iznad nekih od pitanja o kojima se raspravlja u Crnoj Gori – naglašava Mur.

NESTABILNOST

Crna Gora, po nestabilnosti, nije izuzetak na Zapadnom Balkanu gdje su konflikti i tenzije

prisutni u svim zemljama, ističe Džozef koji je nedavno boravio u regionu. Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića optužuje da želi da spriječi evropsku integraciju dijela balkanskih zemalja – Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine. - Zato što bi se postavljalo pitanje zašto Crnogorci napreduju ka EU, a ne Srbija. I to bi pitanje moglo da bude prilično nezgodno za Aleksandra Vučića. Istovremeno može da blokira napredak Kosova, jednostavno odbijanjem da ga prizna. BiH takođe ne može da napreduje dok god Republika Srpska blokira ozbiljne reforme. Zbog toga može da drži region u tom stanju, da izbjegava ozbiljna pitanja i održi svoju poziciju gdje mu zapadni lideri prilaze kao faktoru stabilnosti i dominantnoj ličnosti u regionu – kaže Edvard Džozef. Volker Srbiju optužuje da ,,namjerno promoviše jednu vrstu srpskog nacionalizma u regionu“. - I to je veoma opasno – bez obzira na to da li je riječ o Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini ili o drugoj zemlji. Takođe, instrumentalizuje Srpsku pravoslavnu crkvu da doprinosi toj agendi. I to je u skladu sa ruskim ciljevima na Balkanu – da se stvori haos i nestabilnost i region spriječi da se pridruži EU – rekao je Volker. Vučić odbacuje optužbe da raspiruje tenzije u regionu i tvrdi da su mu prioritet mir, ekonomska saradnja i sveukupni napredak Zapadnog Balkana. - Bilo mi je drago što je predsjednik Vučić čestitao Crnoj Gori praznik Dan državnosti. To samo nešto znači. Nadam se da su potezi lidera u Beogradu usklađeni sa njihovom retorikom i riječima. I ne samo u Crnoj Gori. Mislim na BiH gdje su lideri u Srbiji mnogo godina isticali posvećenost Dejtonskom sporazumu za razliku od lidera Republike Srpske, koji žele da ponovo otvore pitanje Dejtona.

Nadam se da je slična dinamika prisutna kada je riječ o Crnoj Gori. Crnogorska nezavisnost je završen čin, nepovratna je – poručuje Roderik Mur.

PAŽNJA SAD

Sagovornici Glasa Amerike saglasni su da bi Vašington trebalo da bude proaktivniji i glasniji u regionu, iako je Briselu prepustio da prevodi napore za njegov napredak. - Uprkos problemima na Zapadnom Balkanu, u mnogim slučajevima oni blijede u poređenju sa nekim izazovima negdje drugo. Teško je na najvišem nivou američke vlade – recimo kada je riječ o predsjedniku – posvetiti toliko vremena razmišljajući o Balkanu sada, jer situacija nije ni približno loša kao negdje drugo – objašanjava bivši ambasador u Crnoj Gori koji više nije u američkoj vladi. - Međutim, Amerika ima ogroman diplomatski kapacitet. Ponekad se čuju zaključci da SAD ne obraćaju pažnju na Balkan. Vjerujte mi, SAD uvijek obraća pažnju. Možda ne na nivou predsjednika, ali postoji veliki broj ljudi u Stejt departmentu, sekretarijatima za odbranu, finansije, u obavještajnoj zajednici koji rade na zapadnobalkanskim pitanjima. To nije crno i bijelo. Nijesu skrenuli pažnju i neće – uvjeren je Mur. Međutim, Edvard Džozef kritikuje aktuelnu američku politiku u regionu. - Jedna zemlja se ističe u regionu po tome što podriva SAD i EU kada je riječ o najvažnijem pitanju – ruskoj invaziji Ukrajine. To je Srbija. I SAD i EU ne rade ništa tim povodom. Sjedinjene Države hvale Aleksandra Vučića iako podržava Rusiju odbijanjem da primijeni sankcije – rekao je Džozef. Američki stav, kako smatra Kurt Volker, i dalje ima veliku težinu i Sjedinjene Države bi trebalo da još više zahtijevaju jačanje demokratskih institucija i zapadne orijentacije regiona. R. P.

U fokusu

Neđelja, 17. jul 2022.

Nikšićka policija podnijela krivičnu prijavu protiv Rad

STAV

Stanje stalnog građanskog rata Piše: Rajko CEROVIĆ

Dok god siledžijski usvojeni ,,temeljni ugovor“ sa Crkvom Srbije bude pretendovao na primjenu, upravo njegovim usvajanjem temeljno probuđeni građanski rat u Crnoj Gori jednostavno ne može biti obuzdan. Uvjeren da je u pravu kad diktatorski insistira na usvajanju i primjeni takvog dokumenta gospodin Dritan Abazović, razumije se, zajedno sa svojim istomišljenicima, militantnim pristalicama korpusa srpskih i prosrpskih stranaka, svakodnevno pali vatru žestokih međunacionalnih sukoba, uništavajući posljednje ostatke crnogorske sekularne države i crnogorskog građanskog društva Ko danas može reći da Crna Gora nije u permanentnom građanskom ratu, posebno od trenutka nasilnog usvajanja nacrta temeljnog ugovora navodno države Crne Gore sa Crkvom Srbije – taj zaista nema nikakvog čula za realnost. Nije žestoki sukob građana koji su veselo proslavljali Dan državnosti svoje države u Nikšiću i njihovih otvorenih nacišovinističkih protivnika, koji su namjeravali da ih u tome spriječe, nikakav od tekuće crnogorske stvarnosti izolovani incident. To je samo jedan od sličnih događaja koji će se prečesto ponavljati sa tendencijom sve masovnijeg i sve militantnijeg sudara suprotstavljenih strana. To što do sada nije bilo pogibija i suviše krvavih tragova, u proteklim i od vlasti podsticanim sukobima, možemo zahvaliti slučaju ili božjoj promisli, a najmanje našem organizovanom i dovoljno samosvjesnom državnom i društvenom organizmu. Postavimo jednostavno pitanje inspirisano samo najnovijim događajem iz Nikšića: policija je dobro znala da prisustvo došljaka takozvanog Tvrdoškog bratstva u Nikšiću, prije proslave Dana državnosti, nije bilo nimalo miroljubivo ili bezazleno. Mogla ih je upozoravajuće legitimisati i bar upozoriti da ne smiju tokom proslave praviti probleme. Ni govora: tvrdoški bratstvenici i drugi otvoreni neprijatelji crnogorske državnosti, okićeni zastavama druge države, što predstavlja u najmanju ruku postupak za krivičnu obradu, mirno su se koncentrisali kod manastira u više nego očiglednoj namjeri da pokušaju ne samo onemogućiti najavljenu proslavu, nego do kraja poniziti i oskrnaviti čin koji simbolizuje državni i nacionalni ponos ne samo Nikšića nego i čitave Crne Gore. Ko kaže da se sve nije događalo uz prećutnu dozvolu, (da li i saradnju policije?) taj otvoreno laže. Što se dalje događa: policija dovoljno spremna i dovoljno opremljena da lako može spriječiti susret tvrdošana i njihovih nikšićkih i drugih pristalica sa učesnicima proslave na trgu, namjerno pravi slobodan koridor za nesmetani prolaz barjaktara druge države i neprijatelja svoje, do trga na kome se raduju prazniku mladi i stari, žene i djeca, prosto građani ponosni i na svoj praznik i ukupnu patriotsku i državnu tradiciju ovog sićušnog dijela svijeta koji se zove Crna Gora. Epilog sudara suprotstavljenih strana, nažalost, je poznat. Postavimo još jedno pitanje: dragi građani Crne Gore, vi koji Crnu Goru doživljavate kao svoj dom, da li ste i dalje uvjereni da živite u svojoj državi, da vas dovoljno štite njeni organi bezbjednosti, da se slobodno možete kretati svojim zavičajnim stazama i radovati majskoj zori i najplavijem nebu na svijetu? No, postavimo još jedno delikatno pitanje: da li prvi čovjek crnogorske ANB agencije, nedavno imenovani gospodin Kentera, smije predsjedniku Vlade, gospodinu Dritanu povjeriti podatak da je među službenicima crnogorske tajne policije uočio osobu koja potajno radi protivu svoje, a u interesu države Srbije? Kako, kad sve što o predsjedniku Vlade, gospodinu Abazoviću do sada znamo svodi se na njegovo beskrajno povjerenje u Crkvu Srbije, kao i ličnosti patrijarha Porfirija, ili osvjedočenog Dritanovog prijatelja i zaštitnika, gospodina Aleksandra Vučića? Hoće li gospodin Dritan odrješito reći gospodinu Kenteri da uočenog

Za komšijske goste pjesme, a onda na u

PODGORICA – Nikšićka policija podnijela je juče krivičnu prijavu protiv Radovana Kavaje zbog sumnje da je ugrozio sigurnost Nikšićaninu Esadu Gegiću.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Centra bezbjednosti Nikšić su sa navodima Gegićeve prijave „upoznali državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu koji se izjasnio da se u radnjama R. K. ne stiču elementi biće krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva“. Potom su predmet dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, a dežurni tužilac je naložio da se protiv Kavaje podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Nije ovo prvi put da crnogorsko tužilaštvo blagonaklono gleda na šovinističke i nacionalističke izlive mržnje i da prijave protiv proruskih i srpskih šovinista i nacionalista svodi na nivo prekršaja ili ih ublaži lakšom kvalifikacijom, kako bi vinovnici širenja, odnosno izazivanja nacionalne, vjerske i rasne mržnje prošli sa što manjom kaznom na sudu. Tako, ni ovog puta, dežurni tužilac u Višem tužilaštvu u Podgorici nije želio da vidi da je Kavaja na Gegića nasrnuo samo zbog mržnje i ama baš ničega drugog.

META

srpskog špijuna udalji iz službe? Uostalom, ko može kazati da se poslije četvrtog i petog septembra pretprošle godine ili nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru, Crna Gora ne nalazi u permanentnom građanskom ratu? Još se ne zna da li je i koliko policija u sukobu sa belvederskim demonstrantima prekoračila dozvoljenu mjeru ili da li je policajac Knežević, koji je držao na vezi bande kriminalaca spremnih da kidišu na mirne cetinjske demonstrante, suspendovan sa posla ili moguće nagrađen? Još se, uostalom, ne zna da li policija stoji uz državu Crnu Goru ili uz njene militantne negatore? Da li će se kod prvog narednog pravoslavnog praznika ponovo pred Hramom Hristovog vaskrsenja u Podgorici, uz zastave sa četiri ocila, okupiti negatori države Crne Gore i njenog građanskog bića? Da li će otvorenom prijetnjom etničkim Crnogorcima ponovo biti zazivan, inače u vazduhu prisutni građanski rat? Da li će naša policija intervenisati u namjeri da rastjera militantne neprijatelje ove države ili će ih ohrabrivati u njihovoj rušilačkoj namjeri? Ako eksperti Vijesti, koji iz broja u broj toga lista baljezgaju o crnogorskom nacionalizmu i (zamislite njegovom skretanju udesno?), budu tvrdili da je okupljanje pred manastirom, uz srpske zastave i nacionalističku ikonografiju, demokratska tekovina - neka objasne da li je trinaestog jula 1941. godine naš narod ispravno ustao ili je demokratski trebalo da otrpi okupatora? Rajko CEROVIĆ

U koordinisanoj hajci proruskih i srpskih ekstremističkih organizacija, sa dijelom medija u Crnoj Gori, Nikšićanin Esad Gegić prvo je, 14. jula targetiran – samo on imenom i prezimenom – kao osoba koja je napadala i vrijeđala članove ovih organizacija koji su sa srpskim trobojkama i ostalim srpskim obilježjima u Nikšiću 13. jula u koloni automobila navodno slavili Dan državnosti Crne Gore, dan borbe protiv fašizma. Oni su saopštili, a mediji to prenijeli i targetirali Gegića kao osobu koja je na nikšićkom skveru nasrnula na njih i psovala im „srpsku majku“… Samo nekoliko sati poslije medijskih objava Gegić je, tog dana, pošao „na pivo“, kod prijatelja Milana Mrvoševića. Tamo je već bio crnogorski iseljenik, Nikšićanin Bećo Medunjanin koji decenijama živi u Hrvatskoj, u Zagrebu. Sjedjeli su u dvorištu Mrvoševićeve kuće u mjestu Ru-

Proruski i srpski ekstremisti 13. jula na zbornom mjestu

Marko Kovačević u policiji „čita policijske zapisnike“ Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, koji je na ovu poziciju stigao kao funkcioner proruskog i srpskog Demokratskog fronta, u nikšićkoj policiji je čitao zapsinike izjava Esada Gegića i Beća Medunjanina, uvjereni su oni. - Kada smo dali izjave u policiji Esad, Milan i ja otišli smo na piće. Esad je pošao ranije i otišao da preuzme svoj zapisnik. Onda smo odlučili i Milan i ja da odemo do policije. Kucamo na vrata i uđemo kad rabota sjedi – gradonačelnik Nikšića, kako ga zovemo – „Šubara“. Došao da mu pročitaju zapisnike. Službenik skoči i zavika: „Šta ulazite, jesam li vam rekao da je slobodno“… Mi smo se povukli, kažemo da se izvinjavamo i izađemo u hodnik. Poslije nekoliko minuta on je izašao na druga vrata i dao nam zapisnike i mi doma – ispričao je Pobjedi Medunjanin.

beže. I samo što je Gegić stigao, a domaćin pošao u kuću da mu donese pivo iz susjednog dvorišta, odjeknula je pjesma. Ne neka obična, nego pjesma, kako će se ubrzo ispostaviti, namijenjena baš za Mrvoševićeve goste. „Leleču Turci, kukaju bule“ odjekivalo je sa uključenog razglasa, da je dobro čuju… Odmah za njom sljedeća: „…mjesto drva i badnjaka lože glave Turaka“… Gegić i Medunjanin, kako su juče ispričali za Pobjedu, nijesu se dvoumili nijednog trenutka – pozdravili su se sa svojim domaćinom i pošli. - Milan se taman vratio u baštu sa otvaračem za pivo. Kumio je i molio da ostanemo. Rekao je da oni to namjerno provociraju, da će ispasti da smo kukavice koje bježe i da ne treba da se povlačimo pred njihovim provokacija-

ma… Nijesmo htjeli da ostanemo ni zbog njega, ipak je to njemu prvi komšija, pa da mu ne pravimo probleme – priča Gegić. Ušli su u automobil i Gegić ga je rikvercom izvezao na ulicu. - Kako sam se okretao, još nijesam ispravio točkove, vidim trčeći mi prilazi momak. Prozor mi je bio otvoren. Veli: „Jesi li ti onaj što je psovao srpsku majku“, pitam ga: „Šta veliš to“, a on ponavlja: „Jesi li ti onaj što je psovao srpsku majku“. Rekoh mu: „Makni se od auta, zamijenio si me s nekim“ i ja po gasu, a zaboravio da nijesam ispravio volan i naletim pravo preko nekih krša i žbunja i tu mi se auto ugasi. On je to iskoristio i opet prišao i kroz prozor uz psovke i prijetnje – „j…. ti majku, prebiću te, zaklaću te“ krenuo je pesnicom da me udari. Izmakao sam se tako da me nije

i gospođom, on je počeo da ih psuje. Stali su i Gegić: Nijesam psovao đetetom izlećeli iz kola i svi se zalećeli prema njemu da ga biju, Esad Gegić, kojeg su proruske i srpske ekstremističke organizacije označile kao osobu koja im je psovala „srpsku majku“, kod kružnog toka u Nikšiću 13. jula, a neki mediji to i prenijeli, kategoričan je da to nije istina. Priča za Pobjedu da je tog dana bio sa prijateljima na Trgu slobode gdje se slavio Dan državnosti i da je kasno popodne pošao da isprati prijateljicu iz Podgorice do Autobuske stanice, jer je tamo ostavila automobil. - Dok smo prolazili skveru kretala je kolona sa trobojkama, tamo od crkve. Nijesam obraćao pažnju, niti su me interesovali. Bilo je dosta milicije. Kad smo nailazili pored jednog čovjeka koji je bio sa malim

a on držao dijete u naručju. Što sam mogao nego da stanem ispred njih. Dijete je vriskalo, plakalo… Odmah su ulećeli i specijalci, jedno sedam-osam njih. Jedan krupni momak iz te grupe udario je prvog milicajca koji je prišao, letio je dva metra asfaltom. I tu sam se ispriječio ispred njih – priča Gegić. Kada su policajci napravili kordon on je ovog čovjeka, gospođu i dijete koje je bilo sa njima ispratio do obližnjeg parkinga, a onda sa prijateljicom produžio do njenog automobila. - To je bilo sve. Vratio sam se na Trg da nastavim slavlje sa društvom – kaže Gegić, uz konstataciju da on nikada ne psuje, ističe da nije tako vaspitan.

U fokusu

Neđelja, 17. jul 2022.

dovana Kavaje zbog ugrožavanja sigurnosti sugrađaninu Esadu Gegiću

šovinističke ulici i pesnice

Medunjanin. Dok su odlazili, dodaje, Gegić je u retrovizoru vidio kako iz dvorišta izlazi Kavajin otac. Mahao je da se zaustave. - Naravno da nijesmo stali. Vjerovatno je htio da amortizuje situaciju – vjeruje ovaj Nikšićanin, uz konstataciju „da sam mlađi i zdraviji, ko zna što bi bilo, ovako sam rekao da se mičemo, da se đavoli tu ne žene“. Medunjanin je u policiji kazao da se „osjetio ugroženo, kako za sebe, tako i za svog priRadovan Kavaja jatelja Esaudario u glavu, nego u rame. Uspio da koji je bio fizički napadnut od sam nekako da upalim auto i mal- strane Radovana Kavaje“. Kazao tene sam preletio preko onih krša je i da se nije osjećao prijatno jer i otišli smo – ispričao je Gegić juče je „po nacionalnosti Crnogorac“. Pobjedi. - I što se lice Kavaja Radovan preMedunjanin je telefonom pozvao ma nama ponašao kao šovinista Mrvoševića i ispričao mu što im i nacionalista sa izraženom mrse desilo. On im je rekao da odmah žnjom prema svakome ko nije po idu u policiju i da će i on doći tamo. nacionalnosti Srbin – rekao je po- Bio sam u bermudama i nije bi- liciji Medunjanin. lo u redu da tako obučen ulazim u Viđenje ovog događaja nedavno policiju. Pošli smo do moje kuće reformisanog tužilaštva, po mjeri da se presvučem i otišli u Centar odlazećeg crnogorskog premijebezbjednosti. Dali smo izjave – ka- ra Dritana Abazovića, međutim, že Gegić. nije da je Kavaja napad na Gegića Dodaje da je šokiran da ga je nik- i Medunjanina počinio iz mržnje. šićki portal targetirao. Ne osjeća Medunjanina ni ne tretiraju kao se sigurno i bezbjedno. Brine i za žrtvu napada. Njegov pretrpljeni svoju porodicu – suprugu i kćer- strah, stres i šok za reformisano ku, malog unuka… tužilaštvo su nevidljivi. - Rođen sam i čitavog života živim Kao i brojni šovinistički ispadi čije u Nikšiću. Ne mogu da vjerujem žrtve su građanke i građani Crne da nam se ovo dešava. Sin treba da Gore – „nesrbi“. Reformisano crmi dođe za koji dan iz Njemačke nogorsko tužilaštvo koje bi, kako i pokušaću da ga ubijedim da ne nas uvjerava odlazeći premijer, ostaje ovdje, nego da ide na odmor trebalo da nas odvede u Evropsku neđe drugo. Mi u našem gradu vi- uniju, uglavnom je slijepo na poše nijesmo sigurni. Žena mi je na ruke mržnje koje stižu od proruivici živaca – kaže Gegić. skih i srpskih ekstremista. Tog dana popodne, dok je sjedio u svom dvorištu pored kuće mu je, REAKCIJA priča, prošao automobil iz kojeg je Moguće je da bi i ovaj šovinistički odjekivala pjesma „Veseli se srp- ispad ostao u fiokama tužilaca da ski rode“. Pribojava se da je i to bila javnost juče nije alarmirao građanski aktivista i koordinator Građannamjerna provokacija. ske inicijative „21. maj“ AleksanŠOVINISTIČKI ISPAD dar Saša Zeković i upozorio što se Crnogorski iseljenik, Nikšićanin dogodilo Gegiću i Medunjaninu. koji decenijama živi u Hrvatskoj, Podsjetio je i da je Kavaja i ranije Bećo Medunjanin, za Pobjedu ka- bezuspješno prijavljivan policiji, že da nema dilemu da je napad na kada je uznemiravao građansku njegovog prijatelja Gegića bio na- aktivistkinju i jednu od vođa nedavnih antivladinih protesta Alekpad iz mržnje. - I ja sam se osjećao ugroženo. Bilo sandru Radoman-Kovačević. je strašno. Ničim izazvana situaci- Iz GI „21. maj“ juče su upozorili i ja, nenadana, kojoj su prethodile na postupanje policije, uz ocjenu šovinističke provokacije. Milion da ona „postaje izvor nesigurnoi jedan put sam bio kod Milana, i sti“. Esad, ali nikada ranije nije bilo tih - Nacionalističke i ekstremističprovokacija iz te kuće. Možda ne ke skupine u Nikšiću, od kojih bi ni sada da portal nikšićke Radio mnoge promovišu i nadmoć i televizije nije targetirao Esada. svetosavlja nad drugima, su pod To ne smije da se radi – ogorčen je posebnom zaštitom lokalnih policijskih starješina, a u javnosti je Medunjanin. - Taj momak je izletio iz svog dvo- dominantan utisak da iz sjedišta rišta čim smo izašli na ulicu i u Uprave policije i Ministarstva trk za nama. Udarao je nogama i unutrašnjih poslova nemaju gorukama po kolima, prijetio, pso- tovo nikakav uticaj na djelovanje vao… Vrlo neugodna situacija. tamošenjeg Centra bezbjednosti Samo sam rekao Esadu: „Gubimo – istakao je Zeković. Kaćuša KRSMANOVIĆ se, idemo što prije odavde“ – priča

OSVRT

Prijetnje našem novinaru Dušku Mihajloviću Novinar Pobjede Duško Mihailović, koji je doživio neprijatnost 13. jula u Nikšiću i pokušaj onemogućavanja obavljanja radnog zadatka od ekstremista, dobio je juče na društvenoj mreži Tviter poruku prijeteće sadržine, u kojoj je nazvan ,,g*vnom fašističkim“, a autor poruke je ustanovio i kako će ,,doći kraj fašizmu“. Mihailović je prijetnju prijavio Ministarstvu unutrašnjih poslova na čijem je čelu Filip Adžić, te Sindikatu medija Crne Gore. – U komentaru na moju objavu na Tviteru, koju vam dostavljam u cjelosti, ali i u segmentu prijetnje, u atačmentu u 15.41 sati dobio sam poruku uznemiravajuće sadržine u kojoj se nazivam ,,fašističkim g*vnom“ što sam doživio kao veoma uznemiravajuće, posebno jer dolazim iz porodice koja baštini antifašističko nasljeđe, uz latentnu prijetnju da će ,,fašistima“ doći kraj, što tumačim kao prijetnju po život – istakao je Mihailović, prenio je Portal Pobjede. Poruka je stigla sa Tviter naloga sa handlerom @ branko333 koji, kako navodi Mihailović, krase srpska i ruska zastava. – Ovu poruku sam posebno doživio kao uznemiravajuću, kao neko ko je duže od 30 godina proveo u novinarskoj profesiji i bio prisutan maltene na svim demonstracijama od 1989. do danas, uključujući i demonstracije u Beogradu 1996. godine protiv režima Slobodana Miloševića, ovo doživljavam prvi put u karijeri i životu – kazao je Mihailović. Podsjetimo, Mihailović je prethodno doživio neprijatnost 13. jula i pokušaj onemogućavanja obavljanja radnog zadatka od ekstremista koji su kroz Manastirsku ulicu pokušali da dođu u kontakt sa građanima koji su neposredno prije toga proslavili Dan državnosti. – Dok sam preko trga prilazio kordonu policije koji se nalazio na ulazu u Manastirsku ulicu, koji je onemogućavao pripadnicima organizacija Tvrdoš – Stupovi i Zavjetnici da prodru na trg, primijetio sam da su policajci, bez očiglednog povoda, isprskali biber-sprejom dvojicu muškaraca sa crnogorskim obilježjima – rekao je Mihailović. On je, kako kaže, sa novinarskom legitimacijom, sa istaknutim obilježjem „PRESS“, u jednoj ruci mobilnim telefonom snimio opisani događaj, a policija ga je, vidjevši legitimaciju, propustila prema kordonu. – Kada sam prišao grupi koja je neposredno ispred kordona vodila neku vrstu pregovora sa policijom, tražeći od njih da ih propušte na trg, pitao sam ih kojoj organizaciji pripadaju, jer su nosili uniformne majice sa srpskim obilježjima – priča Mihailović.

Heroj i njegov osmijeh Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Prema njegovim riječima, dobio je odgovor: „Mi smo Srbi, iz Nikšića. Ko si ti i odakle si?“. Nakon što je kazao da je novinar Pobjede, uslijedile su psovke i prijetnje. – Situaciju je smirio, a vjerovatno i spriječio mogući fizički kontakt, načelnik Centra bezbjednosti Nikšić Dragoljub Peković koji je tu bio sve vrijeme. O incidentu sam u formi novinarskog izvještaja izvijestio kolege sa Portala Pobjede, ali nijesam podnosio prijavu, računajući da će, s obzirom na prisustvo načelnika, policija postupiti po službenoj dužnosti ukoliko nađe da postoje elementi nekog prekršajnog ili krivičnog djela u ponašanju pripadnika pomenutih grupa – kazao je Mihailović. Policija je ranije saopštila da su rasvijetljeni događaji po prijavama novinara. Baranin E. L. (27) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prinuda u pokušaju na štetu novinara RTCG Darka Bulatovića, jer mu je iz ruku pokušao uzeti mobilni telefon kojim je snimao dešavanja u Nikšiću. Na mobilnom telefonu imao je vidno istaknuto obilježje „PRESS“. – Od njega su prikupljena obavještenja na zapisnik i o svemu je upoznat tužilac po čijem nalogu je E. L. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prinuda u pokušaju – navodi se u saopštenju. Meta napada bio je i snimatelj Televizije Nikšić Zoran Ivanović kojeg je vrijeđao S. A. Policija je saslušala S. A, a tužilac će se izjasniti o kvalifikaciji djela. Dan nakon dešavanja u Nikšiću, Ministarstvo kulture i medija osudilo je napade na novinara Pobjede i kamermana RTV Nikšić i pozvalo na hitnu reakciju istražnih i pravosudnih organa.

Opet je heroj Ljubo Čupić uz osmijeh gledao u naoružani stroj. Ne, nijesu to sada bili četnici, oni od 9. maja 1942, nego pripadnici crnogorske policije, sa crvenim državnim grbovima koji su pucali prema heroju, baš na 13. jul 2022. Ne, nijesu bili meci, već patrone suzavca. Ali ne na ekstremiste i novočetnike iz ,,Tvrdoša“, ,,Stupova“ ili simpatizere gradonačelnika ,,Šubare“ Kovačevića iz nekih drugih paramilitarnih organizacija pod pokroviteljstvom Crkve Srbije. Ne, crnogorski policajci, sve sa crnogorskim grbovima blizu

srca, bacali su suzavac na crnogorske antifašiste, na one koji baštine ideju slobode i slobodne Crne Gore. Za koju je Ljubo Čupić dao život. Ili, možda, te žene i muškarci što kliču slobodi nijesu bili patriote? Već su, svi do jednog, uključujući i đecu, bili ,,crnogorski nacionalisti“. Da, oni ,,asimptomatski crnogorski nacionalisti“ – kako bi to napisao polupismeni izvođač propagandnih bljuvotina iz koncerna Vijesti – koji su ,,tempirana bomba ubačena u crnogorsko društvo“?! Mora biti da se vječito živi Ljubo i sada smije, ali onako turobno, s gorčinom. I neka ga: što je od osmijeha razorniji odgovor na bestidnu bedastoću politike koju vlada Dritana Abazovića sprovodi po uputstvima Crkve Srbije i mentora iz Beograda; što pouzdanije od osmijeha heroja razotkriva bestidnost politike koja smatra da bi Crnoj Gori bilo mnogo bolje – bez Crnogoraca.

Saslušanja zbog 13. jula po prijavama policije

Nikšićani pušteni, Cetinjanin se brani sa slobode PODGORICA – Cetinjanin Marko Ražnatović i dvojica Nikšićana pozvani su na saslušanje juče u Centar bezbjednosti Nikšić kako bi se izjasnili na okolnosti događaja 13. jula, na Dan državnosti u tom gradu, saznaje Pobjeda. Nikšićani su nakon izjašnjenja napustili prostorije policije, dok se u slučaju Ražnatovića tužilac izjasnio da će se braniti sa slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice. Nikšićane su za napad prijavili policijski službenici, što su oni negirali na saslušanju i sa advokatima su pozvali te policajce da ukrste argumente. Na video-snimcima, na osnovu kojih se Ražnatović sumnjiči za

napad na službeno lice, vidi se da je prije incidenta sa policijom bio naprskan sprejem i oči su mu bile zatvorene. Za dvojicu Nikšićana ne postoje snimci koji bi dokazali da su bili u okršaju sa policijskim službenicima. Građanski aktivista Aleksandar Zeković kazao je za Antenu M da je Ražnatović istraživačima kršenja ljudskih prava ispričao da se, gotovo zatvorenih očiju, instinktivno, branio od udaraca policajaca, misleći da ga biju ekstremisti. Vjerovao je, kako kaže, da ga policija ne bi udarala šakama jer to nije u ovlašćenjima i sredstvima prinude. – Napadi na policajce su nedopustivi, ali treba reći i da je ova intervencija policije prema Ražnatoviću diskutabilna. Na snimku je evidentno i prekoračenje ovlašćenja što potvrđuje i postupanje policajaca koji ga palicom bez ikakvog osnova udaraju po leđima. Uvjeren sam da ako se drži do integriteta taj policajac za to mora odgovarati – naveo je Zeković. Prema Krivičnom zakoniku za napad na službeno lice predviđena je zatvorska kazna do tri godine. D. M.

Ekonomija

Neđelja, 17. jul 2022.

BUDVA: Turistički poslenici mnogo očekivali od špica sezone a malo dobili

Izostali avio-letovi, pa i elitni gosti D. maliDžan

PODGORICA – Prošle godine u ovo vrijeme tražio se krevet više, međutim, ova sezona je, po svoj prilici, zakazala. Kako su Pobjedi kazali hotelijeri i ugostitelji, mnogo su više očekivali od špica, pošto je predsezona počela dobro i obećavala je. Očekuju, međutim, da će se stvari promijeniti nabolje i da će ipak imati narednih mjesec dana posjećenost makar kao prošle godine, dok se sa godinama prije korone ne mogu porediti. Gužve ima, kako su nam rekli, samo u marketima, što govori o strukturi gostiju. I pored posjećenosti, međutim, evidentno je da je platežna moć opala i da su se turisti ,,prepali“ ekonomske krize i najavljene nemaštine na jesen. Slažu se i u tome da na turizam u našoj državi niko ne obraća pažnju niti ima ikakve strategije, pa se pitaju šta je to radila Nacionalna i lokalne turističke organizacije na sajmovima.

Posjećenost

Statistika takođe pokazuje da je gostiju manje nego prošle godine. Tako su Pobjedi iz Turističke organizacije Budva kazali da u prijestonici crnogorskog turizma boravi blizu 30.000 gostiju, što je na ukupnom nivou manje nego u istom periodu prošle godine. – Hotelski kapaciteti su popunjeni skoro na istom nivou, u njima boravi oko 13.000 gostiju, dok u privatnom smještaju boravi blizu 16.000 gostiju što predstavlja pad broja gostiju u ovom tipu smještaja. Otprilike 1.000 gostiju boravi u hostelima, odmaralištima i kampovima u Budvi – kazali su iz TO Budva. Kada je u pitanju struktura gostiju u hotelskom smještaju, kako su istakli, najbrojniji gosti su iz Srbije, Izraela, Njemačke, Kazahstana, Bosne i Hercegovine, Turske, Velike Britanije, Francuske, Albanije, Rusije, Ukrajine. Najbrojniji inostrani gosti u privatnom smještaju su iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Poljske, Turske, Mađarske, Bjelorusije, Rumunije. Pomoćnik generalnog direktora hotela ,,Budva“ i direktor prodaje Mića Ivanović kaže da je zbunjen cjelokupnom situacijom što se tiče sezone i da se nešto čudno dešava. – Trenutna situacija je mnogo bolja u odnosu na situaciju koju

Crnogorske plaže su poluprazne

Buka i dalje problem, Budva ima samo tri komunalna policajca Ivan Ivanović kaže da i dalje imaju problem buke u određenim lokalima. Donekle se situacija stabilizovala, ali opet neki sezonski lokali ne poštuju zakon. - Nadležne službe čekaju da ovaj problem riješimo sami. A vrlo je jednostavno, samo treba izmjeriti decibele, ali je nemoguće da to kontroliše samo tri komunalna policajca koliko ih Budva ima. Strašno je bilo na početku sezone. Imali smo goste koji su htjeli da odmaraju iz

smo imali na početku mjeseca. Hotel je krenuo da se puni i imamo rezervacije koje se potvrđuju iz nedjelje u nedjelju. Trenutna popunjenost hotela je na oko 95 odsto, popunjenost hotela u ovom trenutku za jul je na oko 80 odsto, za avgust 40 odsto. Sezona je više nego čudna – priča Ivanović. Kaže da je interesovanje slabije za 50 odsto u odnosu na prošlu

Zapadne Evrope, Velike Britanije i oni su bili šokirani. Otkazivali su nam zbog buke – kaže Ivanović. Dodaje da se malo sada primirilo, ali ne potpuno. Ivanović smatra da ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović treba da nađe vremena i da ih posjeti jer ipak su prijestonica crnogorskog turizma i da riješi ovaj problem.

godinu, kada su imali mnogo više upita i direktnih rezervacija. – Kakva je situacija trenutno u svijetu, mi moramo biti zadovoljni i sa ovim iako je jasno da je sezona znatno lošija u odnosu na prošle godine. Očekivanja su bila veća i definitivno situacija u Ukrajini se jako osjetila. Osjetna je razlika i u strukturi gostiju pa je ove godine Budva većinom popunjena mlađom

Benić: Gosti zabrinuti i neraspoloženi Ivan Benić, poznatiji kao DJ Bruno Frensis, kaže da se ni na žurkama ne troši kao nekada. Ljudi su, po njegovim riječima, u strahu šta će biti na jesen, pa štede novac. – Gosti su vidno neraspoloženi, zabrinuti. To vidim kada postavljam opremu za žurku. Gledaju ove vijesti koje šire strah, i ja treba da ih animiram. Vraćam ih u raspoloženje – kaže Benić. A i raspoloženje po klubovima nije kao nekada, treba mu, kaže, više energije da ih opusti muzikom. – Naroda ima, ali se ne troši kao nekada. Osjeća se ekonomska kriza, pa valjda se čuvaju pare. Ni omladina se više ne provodi kao nekada. Nemaju roditelji to više da finansiraju. Platežna moć ljudi je oslabila, novac je obezvrijedio. Neko forsira cijene i ne pita da li mi imamo novca. Ovi gosti koji su došli imaju

novca, ali manje troše, čuvaju – kaže Benić. Dodaje da je veliki strah među ljudima hoće li biti hrane na jesen. - Svi smo kreditno zaduženi. Provoda nema. Žurke su i dalje dobro posjećene, ali sve manje novca se troši. Što se tiče Budve, pravi gosti Rusi, Bjelorusi i Ukrajinci su zaustavljeni. Oni su plaćali hotele, plaćali i provodili se. Takvih turista nema još. Imamo pun grad Rusa i Ukrajinaca koji rade kao i mi, imaju svoje biznise i idu u supermarkete. Omladine nema – kazao je Benić. Po njegovim riječima, nemamo nikakvu strategiju čak ni u muzičkim dešavanjima. - Ne zna se oćemo li da radimo koncerte, Sea dance, da puštimo jaku muziku ili... Došli smo u stanje ,,ni tamo ni tamo“. Nema vrednovanja više, a i politička situacija je nestabilna i utiče – kaže Benić.

populacijom. Predsezona je bila nekako atraktivnija, da li zbog niže cijena smještaja ili veće ponude i organizacije dešavanja u gradu, nijesam siguran – istakao je Ivanović. Prema njegovim riječima, maj i jun su bili rekordni po broju noćenja od otvaranja hotela. – Imali smo puno seminara i individualaca iz Centralne Evrope. Loša situacija sa aviokompanijama i sve većim brojem otkazanih letova je sigurno uticala da imamo trenutnu situaciju koja na generalnom nivou nije za pohvaliti. U poređenju sa 2019. godinom imamo bolje rezultate, manju popunjenost sa većom prosječnom cijenom i parametri prihoda su na većem nivou. Kada se sve sabere, trenutna inflacija i rast nabavne vrijednosti robe, radne snage i energenata u odnosu na povećan prihod ne daje pozitivne rezultate kakve smo očekivali – ističe Ivanović. Osjeća se, kaže on, da su gosti uplašeni od krize. – Korona se sve više širi i sve to utiče na turizam i kretanje ljudi – naglašava Ivanović. Najveći broj turista u njihovom hotelu je za sada iz Izraela, Srbije i Turske.

– U junu smo imali grupe iz Poljske, Belgije i Njemačke. Za jul i avgust su se najavili većinom individualni gosti. Prevladava Izrael, Emirati, region gdje prednjači Srbija i Bosna. Dosta je gostiju naših gasterbajtera koji su nam redovni gosti iz Švajcarske, Luksemburga i Danske. Još nema Amerikanaca i gostiju sa Bliskog istoka – kazao je Ivanović. – Putevi još nijesu sređeni, plaže neuređene sa prepuno ležaljki, a ponuda tanka, osim diskoteka. Vraćeni su privremeni objekti na šetalištu, jeftine ponude suvenira, aparati za kokice, ,,kruške“ i klasovi, i to jednostavno nije put kojim Budva treba da ide. Od jednog elitnog turizma prešli smo na stihijski masovni turizam i sve više i više, godinu za godinom, idemo u srozavanje turističke ponude, bez inovativnih rješenja i modernih ponuda. Svakako se nadamo i radujemo boljim danima – poručuje Mića Ivanović. Vlasnik hotela ,,Mažestik“ Ivan Ivanović potvrđuje da sezona nije sjajna i da su imali prevelika očekivanja na početku jer su im april i maj bili dobro posjećeni. – Špic sezone je daleko od očekivanog i znatno je manje turista nego prošle godine u ovom periodu. Posebno se žale zakupci plaža, pa i vlasnici restorana, kafića… Jedino se ne žale lanci supermarketa što govori o kojoj strukturi gostiju se radi – kazao je Ivanović. Razlog je, po njegovom mišljenju, što ozbiljne strategije za turističku sezonu nemamo.

nemamo strategiju

– Nema ni koordinacije između ministarstava turizma i vanjskih poslova za početak. Oni

trebaju u odnosu na geopolitičku situaciju u svijetu da naprave strategiju u kom pravcu će ići razvoj turizma i koja tržišta će zamijeniti ukrajinska i ruska, koja smo znatno izgubili. Prošle godine su i dolazili ruski turisti nekim linijama, Ukrajinaca je bilo dosta, sad toga nema. Ukrajinaca ima, ali su oni već naši stanovnici. Gledamo ih kako voze skupa auta i po bankama, opštini i drugima administracijama – kaže Ivanović. Što se tiče drugih turista, kaže da se osjeća otkazivanje avio letova zbog nedostatka radne snage i da se potvrdilo da smo prije svega avio destinacija. – Htjeli ne htjeli, moramo se bazirati na taj vid transporta. I po tome vidimo da su kod nas gosti iz Velike Britanije, Njemačke i Turske i ovo malo iz regiona. To su neke destinacije gdje postoje direktni letovi. Nemamo više ni ozbiljnu avio-kompaniju. Montenegro airlines je radio ozbiljan broj čarter letova ljeti plus postojeće. Imao je bolje slotove pa su turisti lakše dolazili. Sad smo izgubili slotove, a broj low cost letova je neznatan u odnosu na Hrvatsku i Albaniju recimo – kaže Ivanović koji se pita šta su to radili NTO i lokalne turističke organizacije po sajmovima. Kaže i da je nestabilna politička situacija dosta uticala posebno na region. – Pratimo istorijska pitanja, a turizmom se niko ne bavi. Sezona se ne priprema u aprilu, već sada treba pripremati sljedeću sezonu, ali se time niko ne bavi. U našem hotelu imamo neke stalne goste, ali smo definitivno ove godine podbacili i sa Srbijom kao i sa regionom. Otišli su u Grčku i Hrvatsku koja ima već rezultate iz 2019. godine. Ostali su nam Bosanci koji nijesu baš zadovoljavajuće platežno tržište – ističe Ivanović. Prema njegovim riječima, već u februaru kad je počeo rat u Ukrajini trebali smo da naslutimo šta će se desiti. – Definitivno nas je rat u Ukrajini poremetio iako se u početku govorilo da nije. Jako je čudno da imate onakvu predsezonu, a nemate popunjenost sada za praznike. Ni Podgoričani nijesu bili u toj mjeri kao prethodnih godina. Da li je strah od predstojeće zime, a i troškovi života su se povećali. Cijene namirnica su pet do šest puta povećane i nemate nikakve kalkulacije više. Tako da ćemo i mi imati veliki obim posla koji neće pratiti ekonomski momenat. I tu nije niko na dobitku – ocjenjuje Ivanović. Što se tiče vanpasionske potrošnje, kaže da se to najbolje vidi uveče. – Nema gužve kao što je bila ovih godina. Uvijek se znalo da špic sezone počinje 13. jula. I postsezona je u magli. Mislim da ćemo biti u problemu. Za neke stvari smo sami sebi najgori. Gubimo i ovo malo gostiju koji dolaze. Malo njih će se vratiti. Jer naše cijene ne prate kvalitet usluge – tvrdi Ivanović. Objašnjava i da predsezonom ne možemo ,,vaditi“ sezonu. – Generalno, hoteli su sami po sebi osuđeni na buking i individualna punjenja, tj. sva turistička privreda osuđena je sama na sebe, što je paradoks. Niti imamo kome da se obratimo, niti imamo kolektivna punje-

Ekonomija

Neđelja, 17. jul 2022.

Norvežanima sve po meraku

STAV Balkanska realna ekonomija i balkanska populistička politika

Bajka o platnom prometu Crna Gora nije dio eurozone, ona se samo služi eurom kao valutom, uz dozvolu Evropske centralne banke i zemalja eurozone. Kad bude dio eurozone, onda srpske banke mogu otvarati inokorespodentne račune kod crnogorskih banaka i vršiti plaćanja sa njih i primati novac. Dotle Crna Gora ne može ostvarivati platni promet sa inostranstvom sem preko inokorespodentnih računa, uključenih kod stranih banaka koje kontrolišu centralne banke država valute

DOĆI ĆE OPET: Norvežani na Slovenskoj plaži

Bosanac Esko Duraković, koji već godinama radi kao kuvar i konobar u švedskim i norveškim restoranima, došao je sa svojim drugarima na odmor u Crnu Goru. On je već četvti put kod nas, dok su njegovi drugari Norvežani Fridrih Hamdau i Frude Kristoferšen prvi put. Jedan je mašinovođa, drugi radi u pivari… Mnogo im se sviđa Crna Gora, kažu doći će opet. Rado bi došli motorima, ali daleko je. - Posebno nam se sviđa hrana i pivo. Sve nam je po meraku – kazali su Pobjedi vidno raspoloženi Norvežani.

nja, niti komunikaciju sa bilo kakvim organima, što opštinskim što na nivou države. Ovako ćemo potpuno propasti kao turistička destinacija, posebno u ovoj ekonomskoj krizi kada je mnogo manji obim putovanja. Morate se boriti za svakog gosta na svaki način – poručuje Ivanović. I u našem najvećem hotelskom preduzeću ,,Budvanska rivijera“ očekivali su više gostiju. PR Jelena Kaluđerović kazala je Pobjedi da ipak s obzirom na činjenicu da se i ova turistička sezona odvija u pandemiji i ratnih dešavanja u Ukrajini, mogu biti zadovoljni rezultatima koje su postigli do sada.

Globalne okolnosti

– Tačno je da se u ovom periodu sezone očekuje više gostiju, ali moramo imati realna očekivanja s obzirom na već pomenute globalne okolnosti. Ono što raduje i ohrabruje svakako je primjetan porast broja gostiju u posljednja dva dana, a u narednom periodu očekujemo da se trend rasta nastavi. Nivo popunjenosti i rezervacija za jul, avgust i septembar u hotelima HG ,,Budvanska rivijera“ su na zadovoljavajućem nivou i u skladu su sa projektovanim rezultatima za ovaj period. Prilikom vrlo opreznog i krajnje objektivnog projektovanja rezultata obuhvaćeni su mogući rizici usljed globalnih dešavanja – kazala je Kaluđerović. Gosti su im i u Budvi i u Petrovcu sa tržišta Zapadne Evrope, Skandinavije, Baltičkih zemalja, Izraela, regiona i domaćeg, tj. crnogorskog tržišta. Vlasnik lokala ,,Mocart“ Luka Vučković kazao nam je da je trenutno stanje posjećenosti za 30 odsto manje nego rekordne 2019. godine. – Negdje smo na nivou prošle godine. Evidentno je smanjena platežna moć gostiju koji dolaze u naš grad. Ne znam oćemo li imati jači špic od ovoga, možda hoćemo. Pripuniće se možda do 20. jula i još dvadesetak dana i to je to. Strah me od korone, jer se brojke povećavaju. Hoće li se uvoditi mjere tokom ljeta i zime, kakva će nam biti zima i postsezona to je veliki znak pitanja. Nama je to značajno zbog održavanja poslovanja preduzeća jer radimo cijele godine – ističe Vučković. Mnogo ih u poslovanju remete poskupljenja osnovnih život-

nih namirnica pa im se i zarada smanjuje. – Neki proizvodi su skuplji i 100, 200 odsto i prave nam veliki problem za poslovanje. Do kada će ovo trajati niko ne zna, ali što nam je tu nam je, moramo da se borimo. Sezona je optimistično počela u maju i mislili smo da ćemo se potpuno oporaviti, međutim vraćamo se na priču od prošle godine. To je krizni period koji traje. Vrlo se osjeća uticaj rata u Ukrajini i inflacija. Ne znam šta će biti u budućnosti. Možda bude špica, ali ne može trajati preko 25 dana, evo vidjećemo. Kolone vozila su počele ova dva dana, pa možda sve krene bolje – smatra Vučković. Menadžer restorana ,,Astorija“ Petar Tomović kaže da su po posjećenosti negdje na nivou prošle godine, ali definitivno da su mnogo lošiji od 2019. godine. - Što se tiče Starog grada, malo je više posjećeniji nego Slovenska plaža. Plažna strana nije na nekom nivou, ali na bazi iskustva, trebalo bi da bude poslije 15. jula koji će pokazati da li je stvarno lošije. Što se tiče praznika bila je šetača puno, bio je koncert, ali potrošačka moć nije bila na nekom nivou. Ljudi ima, ali slabije troše. Uvijek su nam jači potrošači koji dolaze krajem jula i početkom avgusta pa ćemo vidjeti – kazao je Tomović.

Potrošnja

Od gostiju najviše imaju Engleza, Njemaca, dio Ukrajinaca i Rusa. – Da li su to oni koji su došli ranije, pretpostavljam da jesu. U startu su nam Ukrajinci bili dobri potrošači, međutim sada vjerovatno nemaju neka standardna primanja i plaše se krize, tako da su sada smanjili taj dio potrošnje makar što se tiče restoranskog dijela – kaže Tomović. Podgoričani, po njegovoj procjeni, u posljednjih par godina odlaze u Ulcinj dok je jedan dio ostao vjeran Budvi. Najbolji potrošači su im Njemci i definitivno Amerikanci koji dolaze kruzerima u Kotor. – Ekonomska kriza se osjeća, bila je i od korone. Trebaće ova i još jedna dobra sezona da se oporavimo potpuno - kazao je Tomović. Po njegovom mišljenju, poskupljenja su učinila svoje i on se nada da će se konačno stabilizovati. n. kovačević foto: D. MaliDžan

Piše: slobodan l. jovanović Na jednoj od podgoričkih televizija aktuelni ministar finansija Crne Gore se, odgovarajući na pitanja voditelja, pozabavio pośetom delegacije Vlade Crne Gore zvaničnom Beogradu i razgovorima koji su vođeni o ekonomskoj saradnji, uz osvrt na politički projekat po imenu Open Balkan.

PoPUlistička PoZaDina U maniru nekadašnjih zvaničnika SSSR-a, koji su slične susrete van svoje zemlje koristili da pobjegnu iz sovjetskog konc-logora, ministar je nabrojao više projekata koje bi navodno država Srbija, uz državu Mađarsku kao takođe zainteresovanu, finansirala ka i u Crnoj Gori. Svaki od tih projekata predstavlja običnu populističku priču, kakvima su mnogi zamagljivali i pravdali svoja putešestvija po svijetu. Samo što se ovaj put čini da ta populistička priča ima političku pozadinu. Prvo, nije jasno odakle ministru ideja o zainteresovanosti Mađarske za završetak autoputa u Crnoj Gori, rekonstrukciju pruge Beograd – Bar i za Luku Bar kad delegacija nije išla u Budimpeštu, već u Beograd? Pretpostavimo da je ministra o tome obavijestio njegov beogradski kolega, ali se onda postavlja pitanje: u čije ime je beogradski kolega razgovarao sa Mađarima i zašto? Ili će najvjerovatnije biti da su Mađari tu ulećeli kao kamuflažna priča da se malo zamagle stvari i učine manje sumnjivim. Lijepo je što je crnogorski ministar finansija fasciniran snagom srpske ekonomije, ali činjenice, kad se radi o infrastrukturnim projektima u Srbiji, govore drugačije.

snaGa srPske ekonoMije Recimo, Beograd radi zaobilaznicu oko glavnog grada Srbije više od 40 godina. Tek sa kineskim kreditima i Kinezima kao izvođačima se krenulo sa mrtve tačke, na isti način kao što je, uostalom, izgrađeno sve od novootvorenih autoputeva po Srbiji. Isto je i sa trasama čija se izgradnja planira u narednim godinama. Kad je u pitanju pruga Beograd – Bar, oni koji putuju njome vrlo dobro znaju u kakvom je stanju. Dionica od Valjeva do Beograda evo

se rekonstruiše oko desetak godina iz kredita koji je odobrila Rusija Srbiji (pod zelenaškim uslovima), sa ruskim izvođačima, a kako je rekonstruisana znaju putnici po vremenu koje je potrebno vozovima na toj dionici. Brza pruga ka Budimpešti je višegodišnja saga o rokovima, umjesto da je završena na čitavoj relaciji, kao što je više puta promovisano, ona je završena samo do Novog Sada (74,9 kilometra). Do Subotice je potrebno izgraditi 108,2 kilometra, dok u Mađarskoj nije ništa započeto. Treba li reći da se i ta pruga radi kineskim novcem i sa kineskim izvođačima? Da li je crnogorski ministar finansija htio da nam kaže kako će Srbija i Mađarska kineskim kreditima i kineskim izvođačima da grade infrastrukturne objekte po Crnoj Gori? Ili on zna da je Srbija na putu da otkrije nalazišta nafte i gasa u Vojvodini? Ako nema nafte i gasa, bilo bi dobro da nam objasni tu ekonomsku logiku i zašto bi neko zaduživao svoju zemlju da radi infrastrukturne objekte po Crnoj Gori, koji baš ne djeluju profitabilno? Teško da njihova eksploatacija može otplatiti kreditna zaduženja i još pokriti troškove održavanja. Kako ministrova priča zvuči kao epohalna šansa za crnogorsku privredu, pitam se u kom roku je on zamislio da će se ta ulaganja desiti, nije valjda śutradan; misli li on da tim pričama nekoga zavede kako će Srbija da sredi sve aktuelne probleme crnogorske ekonomije? Da ne pominjemo kako iza svega toga smrducka priča o Luci Bar! Ne postoji ništa transparentnije od stanja u srpskom EPS-u. Treba samo pročitati promil onoga što je objavila srpska štampa o kolapsu srpske elektroprivrede, gubicima, nemogućnošću da se obezbijedi proizvodnja za narednu zimu, nedostatak energenata, itd. Logično je da država Srbija na sve načine pokušava da nadomjesti nedostatak energenata i manjak struje. U situaciji koja vlada u svijetu to neće biti lako, svako gleda svoje



probleme, jedino se našla Crna Gora da sa propalom Elektroprivredom Srbije pravi nekakve aranžmane.

,,Direktno Plaćanje“ A onda je ministar u pomenutoj emisiji slavodobitno izjavio kako je postignut veliki uspjeh dogovorom sa Srbijom o direktnom plaćanju kako bi se izbjegli veliki troškovi plaćanja preko inokorespodentnih računa. Prije jedne decenije je takvu inicijativu pokrenuo tadašnji premijer Srbije Ivica Dačić. Pošto sam dobar dio života proveo baveći se ozbiljnim spoljnotrgovinskim poslovima i više nego kvalifikovanim platnim prometom sa inostranstvom, u ozbiljnoj firmi i na mnogo ozbiljnijim i komplikovanijim aranžmanima nego što su današnji kupoprodajni poslovi, tada sam nekima koji u Crnoj Gori bez ozbiljnih ekonomskih autoriteta mogu da prodaju magle, rekao da ću pojesti diplomu ekonomskog fakulteta ako to ostvare. To kažem i danas. Jer ako može direktni finansijski promet sa Srbijom, onda može sa svima! Čemu onda plaćanje preko inokorespodentnih računa? Crna Gora nije dio eurozone, ona se samo služi eurom kao valutom, uz dozvolu Evropske centralne banke i zemalja eurozone. Kad bude dio eurozone, onda srpske banke mogu otvarati inokorespodentne račune kod crnogorskih banaka i vršiti plaćanja sa njih i primati novac. Dotle Crna Gora ne može ostvarivati platni promet sa inostranstvom sem preko inokorespodentnih računa, uključenih kod stranih banaka koje kontrolišu centralne banke država valute. Crna Gora može sa Srbijom obavljati direktno plaćanje jedino preko kontokurentnog računa sa kojeg bi se obje strane naplaćivale u sopstvenoj valuti od sakupljenih sredstava. To se u vrijeme istočnog bloka i Hladnog rata zvalo klirinško plaćanje. Ali, s obzirom na ogroman spoljnotrgovinski disbalans između uvoza i izvoza, takva solucija je potpuno bez osnova.

oPen traP Na kraju čusmo od ministra koje su blagodeti Open Balka-

Razmislite zašto nas ubjeđuju premijer Crne Gore, djelovi Vlade i parlamentarnih partija da će Open Balkan suzbiti organizovani kriminal? Nije rijetko mišljenje, posebno u Srbiji, da se propagira Open Balkan upravo da političke strukture povezane sa kriminalom ostvare što veću kontrolu nad kriminalnim poslovima u regionu. Uključujući poslove vezane za zdravstvo

na. Reče kako kamioni neće čekati na granicama. Ne znam kako on to zamišlja robni promet sa zemljama u okruženju, ali ukoliko zamišlja da je za plaćanje robe dovoljna samo otpremnica robe, onda to otvara na desetine načina kako da roba završi na crnom tržištu ili mogućnost iznosa nelegalnog novca na ino-račune falš papirima. To zna svako ko se iole bavio trgovinom, ali ministar očito ima problem sa neiskustvom u komercijalnim poslovima, jer se nikada nije ni bavio operativno tom vrstom poslova u ekonomiji. Slično je odgovorio i na pitanje o kriminalu, smiješnom floskulom kako će jedinstveno tržište ukinuti potrebu za švercom. Očito ne razumije tehnologiju poslovanja i platnog prometa kad zamišlja da je moguće u šest nezavisnih zemalja, sa različitim valutama, organizovati tržište kakvo je bilo u Jugoslaviji, sa jedinstvenim dinarom i sa jedinstvenom državnom teritorijom. Sem toga, samo u Srbiji su aktuelne brojne afere, poput procesa u kojem državna sekretarka MUP-a krivično odgovara i optužuje eks ministra MUP-a za kontakte sa najgorim kriminalcima, ili proces za najveću farmu marihuane u Evropi ikada, u kojem optužbe obuhvataju vojnu obavještajnu službu, djelove BIA, državne organe, itd. Umjesto da inspektor koji je otkrio farmu marihuane bude nagrađen za to, njega trenutno razapinju mediji pod kontrolom vladajuće partije i njenog predśednika, a fizički ga čuvaju njegove kolege jer mu država ne pruža zaštitu, iako mu je život ugrožen. Nedavno je tražio zaštitu za svoju porodicu kao uslov da raskrinka kriminalne djelove u vrhu same države. Nije tajna ni da su se sa optuženim za farmu marihuane sastajali pojedinci iz državnog vrha Śeverne Makedonije. Pa sad razmislite zašto nas ubjeđuju premijer Crne Gore, djelovi Vlade i parlamentarnih partija da će Open Balkan suzbiti organizovani kriminal? Nije rijetko mišljenje, posebno u Srbiji, da se propagira Open Balkan upravo da političke strukture povezane sa kriminalom ostvare što veću kontrolu nad kriminalnim poslovima u regionu. Uključujući poslove vezane za zdravstvo. U Srbiji trenutno građani kupuju gazu, fiziološki rastvor, injekcije i drugi potrošni materijal da bi se mogli liječiti u domovima zdravlja. Kao da miriše na neka ne tako davna vremena.

Aktuelnosti

Neđelja, 17. jul 2022.

Registrovana 693 nova slučaja virusa Nova 693 slučaja korona virusa registrovana su u Crnoj Gori, dok preminulih nije bilo, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje na osnovu podataka za petak.

Kako je saopšteno, laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije analizirale su i obra-

Trojici aktivista, među kojima i poznatom književniku, stigle brutalne prijetnje

Traže da Uprava policije ispita ko poziva na odstrijel Nikolaidisa, Zekovića i Filipovića PODGORICA - Književnik Andrej Nikolaidis, aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković i izvršni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Ljubomir Filipović podnijeli su prijave zbog prijetnji preko društvenih mreža i zatražili od Uprave policije da utvrdi da li im je ugrožena bezbjednost, odnosno postoji li bojazan da se obistine najave koje dobijaju od ekstremista. Ukazali su da je atmosferi linča doprinio i medijski istup premijera Abazovića. Filipović je u ime podnosilaca prijave zatražio da se provjeri niz objava čiji je sadržaj naveo u kojima se poziva na njihov odstrel. - Konkretno, prvo ugrožavanje sigurnosti na koje pozivamo da se istraži je objava na Tviteru od korisnika naloga „Žil Vern“ koji je u svojoj objavi od 7. jula 2022. u 18.26 sati naveo: „Andrej Nikolaidis, Alex Zeković, Ljubo filipović i njima slični likovi zreli su za odstrijel“ – naveo je Filipović u prijavi. Dodaje da je u utorak, 12. jula, lično dobio prijeteću poruku putem društvene mreže Fejsbuk, u 16.32 sati od korisnika Hammer Wolf (Slobodan Gligorijević). - Od ovog korisnika sam dobijao prijeteće poruke i ranije i pretragom interneta sam saznao da se radi o čovjeku koji živi u Beču, u Austriji, da je član proruske moto-bande „Noćni Vukovi“, i da je od ranije poznat austrijskoj policiji. O ovim prijetnjama su moji prijatelji u Beču obavijestili austrijsku policiju koja mi je putem Tvitera uputila poruku da prijavim prijetnje našim organima nakon čega će oni, ukoliko se pokaže opravdanim, preduzeti radnje iz njhove nadležnosti – istakao je Filipović. Dodaje da su se prijetnje nastavile i nakon dešavanja u Nikšiću, koja su profesionalno pratili kroz novinarski i aktivistički rad. Ta k o k o r i s n i k t v i t e r a „Благоглагованије“ piše sljedeći komentar: „Ljubinka, jesi li bila u Nk na terapiju suzavcem i pendrecima milice moja?! Ja se pitam kako ti do sad niko nije stao nogom za taj vrat i razvrnuo te viličine žvalave, to je čudo neviđeno. Kako tebi tako i onoj će-

lavoj pi******* i saborcu ti koji se tripuje da je Če Gevara...“ U sličnom stilu reaguje i korisnik tvitera Dražen Đurišić koji piše: „E sad si me zabrinuo, podržavaš identifikaciju ljudi iz Nikšića ali kao prijetnju vidiš identifikaciju čovjeka koji privatne podatke daje javno! Ti si psihijatrijski slučaj i kad već prijavljuješ, j***m ti mater i nadam se da će ti neko lobanju izlomiti! E sad prijavi!“ - Sve ovo vrijeme dobijamo veliki broj poruka sa uvredama i prijetnjama koje uključuju i prijetnje u kojima se pominju ekstremističke organizacije poput organizacije „Zavjetnici – Tvrdoš“ koji bi po tim prijetnjama trebalo da se „pozbave“ nama i da nas „pronađu“. Navedene objave su nas uznemirile i kod nas izazvale strah da nam navedena i sa njima povezana lica mogu nauditi i ugroziti našu sigurnost i sigurnost naših porodica – naveo je Filipović u zajedničkoj prijavi. Kako kaže, dodatan osjećaj njihovoj nesigurnosti izazvao je i nastup predsjednika Vlade Dritana Abazovića, koji je u emisiji „Načisto“, između ostalog, naveo i ovo: „Izložen sam medijskoj hajci od kvazi portala i od strane ljudi koji imaju nešto fašističko u sebi... Pogledajte što rade ljudi koji sebe predstavljaju kao akademce i intelektualnu elitu Crne Gore. Pozadina toga je da je svaki nacionalizam povezan sa korupcijom. Neki su uzeli najveće državne nagrade. Treba li mi da potpadnemo pod uticaj šačice ekstremista“. Filipović tvrdi da je ovdje premijer konkretno mislio na Andreja Nikolaidisa i na portal CdM u kom su obojica angažovani, a koji je i ranije nazivao kvazi medijem i pozivao na njegovo ukidanje. - Nažalost, mišljenja smo da ovakvim nastupom premijer Crne Gore samo podstiče i opravdava nasilje prema neistomiščjenicima i kritičarima njegovog upravljanja Crnom Gorom. Konačno, interesujemo se za stav Uprave policije da li je na bilo koji način ugrožena naša sigurnost i interesujemo se da policija, blagovremeno, pristupi odgovarajućim bezbjednosnim procjenama i provjerama – naveo je u ime svih u prijavi Filipović. R. P.

dile 1.738 uzoraka na novi korona virus. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 242, Bara 71, Kotora 57, Nikšića 53, Budve i Ulcinja po 49, Herceg Novog 43, Tivta 28, sa Ce-

tinja 21, iz Bijelog Polja 18, Pljevalja 16, Danilovgrada 13. U Beranama je registrovano devet novih slučajeva infekcije, Rožajama šest, Mojkovcu pet, u Kolašinu, Plavu i na Žabljaku po tri i u Andrijevici, Petnjici, Plužinama i Tuzima po jedan. Prijavljen je oporavak 368 pacijenata. U Crnoj Gori trenutno je 3.580 aktivnih slučajeva korona virusa. N. R.

S. VASILJEVIĆ

Rast broja zaraženih od korone

Sve više slučajeva korone

Nikšićki borci i antifašisti posjetili spomen-obilježje podignuto na mjestu gdje je stradao narodni heroj Danilo Bojović NIKŠIĆ – Spomen-obilježje podignuto u slavu narodnog heroja Danila Bojovića, koji je poginuo 1943. godine, juče su posjetili nikšićki borci i antifašisti. O zlom vremenu, NOB-u i Bojoviću govorio je čelnik boračke organizacije Slobodan Mirjačić, podsjećajući da se Danilo još kao omladinac, a rođen je 1910. godine, izdvajao od vršanjaka, da se isticao kao učenik, rano preuzeo brojne porodične obaveze, jer je već bio ostao bez majke... -Na Pravnom fakultetu u Beogradu odmah se uključio u napredni pokret tako da postaje član SKOJ-a 1934. godine, a KPJ 1937. godine. Danilo je pripadao grupi komunista bez kojih se nije mogla zamisliti ni jedna akcija na Univerzitetu ili van njega. Poslije Pravnog završio je Filološki fakultet u kome je Danilova bista, a na Pravnom spomen-ploča. Bio je veoma krupan, snažan, hrabar i energičan, a učestvovao je u brojnim akcijama studenata, u tučama sa protivnicima revolucionarnog pokreta zbog čega je često i zatvaran. Danilu je, svojevremeno, povjerena dužnost da brine o studentskoj menzi na Beogradskom univerzitetu koja je imala status autonomije. Tu je došla do izražaja njegova solidarnost prema siromašnim studentima. Danilo je bio jedan od organizatora u Beogradu za odlazak u Španiju, a sa tog puta je vraćen iz Slovenije gdje je uhvaćen, jer je dobro bio poznat žandarmima širom Kraljevine, kazao je juče prilikom posjete mjesta Bojovićeve pogibije predsjednik nikšićkog Udruženja boraca i antifašista Slobodan Mirjačić, dodajući da je ovaj heroj često dolazio u rodni kraj, Župu nikšićku, te da je pomagao

Patriotu ubili domaći izdajnici

Nikšićki borci i antifašisti prilikom obilaska spomen - obilježja

u radu partijskih ćelija, okupljao omladinu više srezova na Lukavici - priča Mirjačić. Po Danilovom planu uništena je žandarmerijska stanica u Župi, a ovaj borac spada i u najuži krug organizatora Trinaestojulskog ustanka u Nikšiću. Bio je i prvi komandant Župskog bataljona. -Biran je Danilo za člana Okružnog komiteta KPJ za Nikšićki okrug gdje njegovi kvaliteti i organizatorske sposobnosti dolaze do punog izražaja. Putuje u Pivu, Goliju, Banjane, Pješivce... gdje predano izvršava partijske zadatke na formiranju novih partijskih jedinica, na izgradnji organa revolucionarne vlasti i sl. Često je učestvovao u brojnim žestokim borbama za stvaranje slobodnih teritorija, naročito u periodu treće neprijateljske ofanzive. Kao odličan poznava-

Bivši radnici MA se obratili javnosti

Borbu za naša prava podižemo na sljedeći nivo PODGORICA- Bivši radnici Montenegro erlajnsa kažu da se Vlada, kao i prethodna, maćehinski odnosi prema njima i tim povodom šalju otvoreno pismo javnosti. -Nakon posljednjeg protesta ispred zgrade Vlade CG, gdje smo ponovo pozvali njene člano-

ve da nam se obrate i uspostave dijalog u vezi s našim problemima, u ponedjeljak, 4. jula, po drugi put smo zatražili sastanak sa predstavnicima Vlade. Međutim, do današnjeg dana nijesmo dobili ni odgovor, a ni bilo kakvu povratnu informaciju. Sada nam je potpuno jasno da se i ova vla-

lac ljudi i rodnog kraja, po odluci PK KPJ za Crnu Goru juna 1942. godine, Danilo je sa grupom komunista dobio zadatak da ostane na ilegalnom radu na terenu. To su i najteži dani za NOB u Crnoj Gori. Udružene italijanske snage sa četnicima i separatistima čine prava zvjerstva prema partizanskim porodicama i simpatizerima NOP-a. Ubijaju, odvode u logore, pale kuće, organizuju stalne poćere za ilegalcima, napadaju partizanske grupe i sl. I u ovoj situaciji Danilo se pokazao kao vrstan borac i član OK. Pročuo se u borbama protiv neprijatelja, a posebno protiv četnika. Danilo, kao trn u oku neprijatelja, okupio je u zajedničkoj hajci protiv sebe žandarme, špijune i istaknute četničke zlikovce. Danilo sa grupom ilegalaca komunista

nalazio se na Konjsku u kolibi. Opkoljeni četničkim streljačkim strojem partizani su pružali žestok otpor. Neustrašivi Danilo je iskočio iz kolibe i bombama razbio obruč domaćih izdajnika, ali nije daleko odmakao, jer je bio pod paljbom sa svih strana a veliki snijeg je otežavao kretanje i nije uspio da se izvuče. Tako je hrabro u neravnopravnoj borbi poginuo heroj Danilo Dimitrijev Bojović, nadomak voljene Župe, od zla domaćega, kazao je Mirjačić. Da bi utjerali strah u kosti narodu četnici su Danilovo tijelo otjerali na Mačak šenlučeći i likujući kako su ubili „velikog komunističkog vođu“. Bojović je za narodnog heroja proglašen 1945. godine, a ulice i u Beogradu i Vrbasu nose njegovo ime. Ra. P.

da, kao i prethodna, odnosi maćehinski prema bivšim radnicima MA – ističu bivši radnici ove kompanije. Iako od sljedbenika neoliberalne ekonomije (premijer Abazović, ministri Đurović i Damjanović) nijesu ni očekivali empatiju prema onima koji su ostali bez zaposlenja, tim prije što je sadašnji ministar Goran Đurović bio u bordu To Montenegra (za koji se i dalje ne zna koliko je novca građana „pukao“), iznenađeni su od ministara u Vladi iz političkih partija sa socijalnim predznakom, tzv. lijeve orijentacije, kao što su SDP i SNP. -Sjećamo se da je ministar Konjević ranije često kritikovao MA, doduše s pravom, ali ne

sjećamo se da je nudio rješenje problema. No, kad je u pitanju položaj bivših radnika i njihovih porodica, očekivali smo da će on kao predsjednik Socijaldemokratske partije, koja bi, po definiciji, trebalo da ima veći stepen socijalne odgovornosti, pomenuti to pitanje, ali, tu je njegova reakcija izostala. Kao što smo i pomenuli na prethodnom protestu, odustali smo od blokiranja saobraćajnice prema aerodromu, jer nikoga iz Vlade nijesu pogađale, iako su svima puna usta turizma i turističke sezone. A za proteste ispred „Vladinog doma“ treba rezervisati termin unaprijed, s obzirom na to da tamo svako malo neko protestuje, iz različitih razloga – ističu oni. R. P.

Društvo

Neđelja, 17. jul 2022.

STAV

Dizajnirani lapsus Dritana Abazovića Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Predsjednik crnogorske vlade – kojoj, iz dana u dan, vjeruje sve manji broj građana, poslanika i međunarodnih partnera – nedavno je bio u Potočarima i još jednom potvrdio osnovanost razloga za ovaj rastući deficit povjerenja.

Oduzimajući ime, prezime i vjeru žrtvama genocida u Srebrenici, i nastojeći da ovaj završni čin krvavog pira srpskog nacionalizma uđene u šire istorijske i teorijske okvire štiva koje je površno čitao, premijer Abazović je svima pokazao da za njega Potočari postoje samo kao politički upotrebljiv slogan. To će ga, vjerujem i nadam se, koštati mnogo jer su nakon njegovog govora svi bijeli mezari u Potočarima postali znaci moralnog srozavanja ,,dečka koji obećava“ i putokazi na jednosmjernoj cesti njegove političke entropije

ZALEĐENI OSMIJESI

Abazovićev govor u Memorijalnom centru je zaledio osmijehe mnogih domaćih i inostranih političara, razgnjevio građane koje on zvanično predstavlja, uvrijedio domaćine i sve mrtve i žive žrtve genocida, i opasno osjenčio dobrosusjedske odnose između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Premijer se opekao o poslovične gloginje čim je pomislio da može ,,objektivno“ generalizovati tuđe iskustvo genocida. Stoga bi bilo korisno da iznova pročita šta je na ovu temu daleke 1969. pisao Eli Vizel u knjizi ,,Legende našeg vremena“. Abazović je takođe zaboravio (?) da su likvidacije u Srebrenici i okolini, između ostalog, bile svojevrsna kazna za način na koji su se identifikovali pripadnici jedne specifične grupe, i da su njihova imena bila oroz na genocidnoj PaP-ovci vojnika Republike Srpske, Škorpiona i ostalih zločinaca. Premijer bi trebalo da zna da je baš ova grupna identifikacija po višeslojnim kriterijumima bila inspiracija za uvođenje tačke poznate kao ,,posebna namjera“ (dolus specialis) u pravni okvir koji procesuira slučajeve genocida. Ako je vjerovati glasinama da je Dritan Abazović bio ,,najbolji student generacije“ na sarajevskom univerzitetu, on je za govornicom u Potočarima demonstrirao i spektakularno nizak nivo znanja o formama i istorijatu društvenih odnosa u Bosni i Hercegovini, kao apsolutnom preduslovu za potpunije razumijevanje uzroka i posebnosti srebreničkog iskustva genocida. Kao što je pokazao Siniša Malešević u svojoj knjizi ,,Uspon organizovane brutalnosti“, društveni procesi i strukturni konteksti često omogućavaju svaki specifični slučaj genocida, pošto genocid nije samo i jedino zločin, nego i posebna, ekstremna forma kroz koju se manifestuju društveni odnosi između određenih grupa. Imajući ovo na umu, da bi se razumio genocid počinjen u Srebrenici, neophodno je to iskustvo pozicionirati u okvir prirode i istorije društvene interakcije između dvije vjerske i nacionalne zajednice i u kontekst decenijski dugog procesa krei-

Abazovićev govor u Memorijalnom centru je zaledio osmijehe mnogih domaćih i inostranih političara

ranja takozvanog ,,neželjenog drugog“. Srebrenički genocid je bio napor srpskog nacionalizma da se taj ,,neželjeni drugi“ fizički eliminiše. Ovo pozicioniranje mora uključiti kritički odnos prema važnim faktorima i akterima koji su oblikovali društvene odnose u Bosni i Hercegovini i predano radili na demonizaciji komšija. Ovdje, prije svega, mislim na kult svetosavlja na kojem obitava i koji ,,izvozi“ Srpska pravoslavna crkva i na ekspanzionističku hegemonu ideologiju srpskog nacionalizma. Predsjednik crnogorske vlade je odabrao da u Potočarima prećuti pomenute faktore. Time je nanio veliku štetu državi i građanima koje zvanično predstavlja. Vrijedi ponoviti: bez obzira na to kakav je naš lični odnos prema svemu što govori i radi Dritan Abazović, ova šteta je učinjena jer je on bio pozvan da stane za govornicu kao Predsjednik Vlade Crne Gore.



ABAZOVIĆEVA SINTEZA RELATIVIZACIJE GENOCIDA

Činjenica da on ne govori u ime mnogih njenih građana i da je sve češće viđen kao teret i prepreka, a ne kao osoba koja može rješavati ozbiljne društvene probleme je nevažna iz najmanje dva razloga. Prvi je taj što stavovi koje je iznio u Potočarima nijesu novina i rijetkost u Crnoj Gori. Ti stavovi predstavljaju sintezu raznovrsnih varijanti relativizacije genocida u Srebrenici i viđenja skore prošlosti koje smo čuli od revizionističkih političara poput Slavena Radunovića, Jovana Vučurovića, Marka Milačića, Milana Kneževića, Andrije Mandića, Predraga Bulatovića, i relativističkih gromada kakve su Goran Danilović, Aleksa Bečić i Miodrag Lekić, kao i od inih domaćih i regionalnih nacionalista i ,,centrista“. Imajući u vidu političku po-

dršku koju pomenuti ljudi uživaju, nema razloga da sumnjamo u istinitost tvrdnje da oni predstavljaju stavove i poglede značajnog dijela glasačkog tijela u Crnoj Gori. Ne trebamo, takođe, zaboraviti da je, kao relativno poznat politički profil, Abazović sjeo u premijersku fotelju zahvaljujući pritisku političkog Zapada, koji je proizveo nevoljni konsenzus domaćih političkih aktera. Taj politički Zapad nije morao biti akutno svjestan nedostataka od kojih pati mladi premijer, ali je to bila obaveza domaćih političara. Znajući relativno skromni istorijat dosadašnjeg političkog djelovanja premijera Abazovića, zvuči nevjerovatno da domaći akteri nijesu znali da se radi o političaru koji je ,,slab“ na pritiske i izazove koji dolaze s Andrićevog venca i iz Patrijaršije. U tom neznanju leži njihova odgovornost za trenutnu situaciju. Drugi razlog leži u jasno po-

Abazovićev govor je bila poruka za Aleksandra Vučića i SPC kojom se potvrđuje spremnost i kvalifikovanost Abazovića da postane i ostane integralni dio hegemonog diskursa srpskog nacionalizma u Crnoj Gori. To je istovremeno bila poruka glasačima srpskog korpusa u Crnoj Gori da je Dritan ,,njihov“ izbor jer ispunjava želje ovih glasača mnogo efikasnije nego što su to do sada radili lideri Demokratskog fronta i Demokrata

kazanoj spremnosti premijera Abazovića da, kao i svaki ,,punokrvni“ političar, koristi sve raspoložive alatke kako bi se održao u političkom životu, pa je relativizacija genocida u Srebrenici samo jedna od tih alatki. Njegova lingvistička akrobatika predstavlja nešto inoviranu verziju poznatog diskursa o ratovima u SFRJ i genocidu u Srebrenici. Mnogi su pohitali u odbranu njegove političke karijere na zalasku i ustvrdili da on radi dobre stvari, ali da je u ovoj prilici bio traljav oko terminologije, da se pogrešno izrazio ili da je neuspješno pokušao da gorko iskustvo srebreničkog genocida umetne u širi kontekst ljudske patnje. Abazovićeve partijske kolege su pribjegli klasičnoj zamjeni teza i oštroj kritici svojih političkih protivnika, jer su se usudili da ukažu na premijerov rapidno rastući nos. Bez obzira na to šta sada govore i pišu njegovi domaći i inostrani apologete, mislim da je veoma važno reći da je Dritan Abazović otišao u Srebrenicu dobro pripremljen i sa jasno definisanim ciljem. Njegov nastup i javno izvinjenje Majkama Srebrenice ,,na nejasno izrečenoj misli“ koje je uslijedilo, nijesu bili slučajnost, proizvod trenut-

ne konfuzije i nedostatka fokusa, ili napor da se srebrenički neprebol stavi u širi kontekst. Svako od ovih opravdanja je zavjesa kojom se pokušavaju sakriti višeslojne poruke koje je crnogorski premijer poslao na nekoliko adresa. Njegov govor je bila poruka za Aleksandra Vučića i SPC kojom se potvrđuje spremnost i kvalifikovanost Abazovića da postane i ostane integralni dio hegemonog diskursa srpskog nacionalizma u Crnoj Gori. To je istovremeno bila poruka glasačima srpskog korpusa u Crnoj Gori da je Dritan ,,njihov“ izbor jer ispunjava želje ovih glasača mnogo efikasnije nego što su to do sada radili lideri Demokratskog fronta i Demokrata.

PORUKA NA DVIJE ADRESE

Abazovićevo iznuđeno javno izvinjenje treba posmatrati kao pismo upućeno na dvije važne adrese. Prva je međunarodna zajednica kojoj ovo izvinjenje nudi amerikanizovanu verziju mladog političara koji je pod teretom trenutka i u najboljoj namjeri napravio grešku, hitro javno spoznao svoj pad, i u maniru moralnog političara (oksimoron?) uputio iskreno izvinjenje. Pažljiviji čitaoci će viđeti da se predsjednik crnogorske vlade nije izvinio građanima sopstvene države koje je svojim nastupom javno ponizio. Druga adresa je domaća. Njegova najlojalnija izborna baza: dezorijentisani suverenisti građanske provenijencije koji su odavno izgubili povjerenje u DPS/SDP/SD političke strukture i koji još uvijek - ili sada više nego ikada ranije - Abazovića vide kao istinskog građanskog reformatora koji se, poput bajkolikog Baš Čelika, bori protiv starih kriminalizovanih političkih struktura. Premijer njima šalje poruku da ostanu fokusirani na budućnost i brinu o turističkoj sezoni, jer se ,,prošlost ne može promijeniti“. Pa je zato i – nevažna?! Ovom ulcinjskom političkom Merlinu je ipak promakla činjenica da se i sadašnjost, a pogotovo dosadašnji visoki politički rejting, može promijeniti, te da je on svojim nastupom u Potočarima demonstrirao istinitost i ove sintagme. Oduzimajući ime, prezime i vjeru žrtvama genocida u Srebrenici, i nastojeći da ovaj završni čin krvavog pira srpskog nacionalizma uđene u šire istorijske i teorijske okvire štiva koje je površno čitao, premijer Abazović je svima pokazao da za njega Potočari postoje samo kao politički upotrebljiv slogan. To će ga, vjerujem i nadam se, koštati mnogo jer su nakon njegovog govora svi bijeli mezari u Potočarima postali znaci moralnog srozavanja ,,dečka koji obećava“ i putokazi na jednosmjernoj cesti njegove političke entropije. Ovaj najnoviji pokušaj premijera Abazovića da se ne zamjeri važnom političkom partneru (mentoru?) u Beogradu je neminovno završio u mračnom zindanu relativizacije u kojem trunu politički identiteti i moralni ostaci svih vlastoljubivih oportunista.

10 Aktuelno

Neđelja, 17. jul 2022.

Statistika pokazuje da je među poljoprivrednim proizvođačima najviše starijih od 40 godina PODGORICA – Od 23.242 poljoprivredna gazdinstva, koliko ih je upisano u registar, mladi do 40 godina su nosioci 2.433, dok je njihov postotak učešća u ukupnom procentu radno angažovanih na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima oko devet odsto – saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede.

Poljoprivreda i dalje ne privlači mlade

Najviše mladih bavi se stočarstvom (78 odsto), slijede biljna proizvodnja (17 odsto) i pčelarstvo (pet odsto). Podrška je usmjerena najvećim dijelom u sjeverni region - 71 odsto, u središnji 26 odsto i u primorski region tri odsto

Država kroz različite programe podrške - subvencije pomaže mladim poljoprivrednicima. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je Agrobudžetom za 2022. godinu objavilo dva javna poziva za poljoprivrednike od 18 do 40 godina: za podršku pokretanju poslovanja, koji se sprovodi od 2017. godine, i razvoju poslovanja, koji je aktuelan od prošle godine.

ZASTUPLJENOST

Podatak o oblasti poljo privredne proizvodnje koja je najzastupljenija se procentualno više oslanja na podatke dobijene po prvom pozivu, gdje je stočarstvo najzastupljenije - 78 odsto od ukupno odobrenih korisnika podrške, slijede biljna proizvodnja sa 17% i pčelarstvo sa pet odsto. Iz Ministarstva dodaju da najveći dio ulaganja u stočarstvo potvrđuje opredijeljenost crnogorskih poljoprivrednih proizvođača za tu proizvodnju, najviše za nabavku mliječnih krava, za proizvodnju mlijeka, bez obzira na to da li ga daju mljekarama ili koriste za proizvodnju mliječnih proizvoda na gazdinstvu. Po d r š k a j e u s m j e r e n a najvećim dijelom u sjeverni region - 71 odsto, u središnji region 26 odsto i u primorski region tri posto. - Razlog zbog kojeg je drugi javni poziv prvi put objavljen prošle godine je zato što je prepoznata potreba da i mladi poljoprivrednici koji nemaju odgovarajuće srednjoškolsko ili fakultetsko obrazovanje neophodno za ostvarenje podrške kroz ovaj javni poziv budu podržani – saopšteno je iz tog vladinog resora. Za pokretanje poslovanja mladi poljoprivrednici mogu da ostvare podršku 100 odsto, odnosno maksimalno do 10.000 eura po odobrenom biznis planu i po jednom poljoprivredniku, a za podršku razvoju poslovanja može se dobiti 70 odsto, odnosno maksimalno do 7.000 eura. - Pored ova dva javna poziva mladi poljoprivrednici imaju još dva oblika podrške koja im omogućava Agrobudžet. Pčelari između 18 i 40 godina za kupovinu pet oformljenih pčelinjih zajednica učestvuju sa 50 odsto vrijednosti investicije. Drugi oblik je podrška za preradu na gazdinstvima. Kroz ovu mjeru maksimalno prihvatljiva investicija iznosi 10.000 eura uz podršku do 50 odsto vrijednosti prihvatljive investicije (do 5.000 eura), gdje mladi poljoprivrednici ostvaruju dodatnih deset odsto podrške – naveli su iz Ministarstva. Uslov za ostvarivanje podrške

Aleksandar Gazivoda (Ulcinj)

kroz ta dva javna poziva jeste da moraju biti upisani u registar osiguranika, te da obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje. To mladim poljoprivrednicima omogućava dodatnih deset odsto podrške od iznosa prihvatljive investicije: razvoju vinogradarstva i vinarstva, modernizaciji ili opremanju proizvodnih voćnih zasada, razvoju maslinarstva, povrtarskoj proizvodnji, podizanju višegodišnjih zasada



Marko Marković (Podgorica)

Za pokretanje poslovanja mladi poljoprivrednici mogu da ostvare podršku 100 odsto, odnosno maksimalno do 10.000 eura po odobrenom biznis planu i po jednom poljoprivredniku, a za podršku razvoju poslovanja može se dobiti 70 odsto, odnosno maksimalno do 7.000 eura

ljekovitog i aromatičnog bilja, dostizanja standarda dobrobiti životinja u stočarstvu, unapređenju kvaliteta sirovog mlijeka, investicijama za izgradnju bunara i bistijerni, upravljanju stajskim đubrivom i investicijama u adaptaciju planinskih katuna.

ISKUSTVA

O tome koliko su stimulativni programi podrške koje Ministarstvo nudi razgovarali smo sa nekoliko mladih proizvođača. Amar Muratović iz Petnjice aktivno se bavi poljoprivredom od 2015. godine. Počeo je sa stočarstvom, ali

U poljoprivredi je sve u uloženom trudu, ali najmanje zavisi od njega Mladi poljoprivrednik Aleksandar Gazivoda iz Ulcinja se prvenstveno bavi maslinarstvom, tačnije proizvodnjom maslinovog ulja, zatim mandarina i nara, a na jesen na njegovom porodičnom gazdinstvu planiraju i hortikulturu. On se do sada nije prijavljivao za programe za razvoj poslovanja, ali jeste koristio subvencije za podizanje maslinjaka. – U poljoprivredi je sve u uloženom trudu, ali najmanje zavisi od toga. Imamo primjer iz Nikšića, gdje je grad poljoprivrednicima u junu u potpunosti uništio zasade – kaže Gazivoda. Po njegovom mišljenju, ova godina biće jedna od najtežih za proizvodnju jer je gorivo skuplje, a samim tim i sve ostalo. – Imamo situaciju gdje su mineralna đubriva poskupila i do 300 odsto u odnosu na prošlu godinu, nevrijeme koje je uništilo dosta zasada i nikakvu politiku kontrole uvoza – ukazuje on na neke od problema. Gazivoda dodaje da je gazdinstvo porodična djelatnost i da ono čini oko 30% godišnjih prihoda za njegovu porodicu, te da to nije jedina djelatnost kojom se bave. Amar Muratović (Petnjica)

je kasnije djelatnost proširio na voćarstvo i pčelarstvo. Do sada se prijavljivao za desetak programa podrške, kao što su IPARD, IFAD, mjere podrške iz Agrobudžeta, i navodi da im za sada samo jedan nije odobren. Međutim, 2017. godine je diplomirao

na Biotehničkom fakultetu, na odsjeku za kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje. – Od tada imam pravo da konkurišem i za program podrške mladim poljo privrednicima, ali to nijesam uradio jer je taj program pogodan samo za početnike sa SSS, ali ne za visokoškolce. Predstavnike Ministarstva sam upoznao sa tim problemom, te da bi podrška za poljoprivrednike visokoškolce trebalo da bude makar duplo veća – kaže Muratović. On navodi da isplativost bavljenja ,,proizvodnjom hrane“ u okviru poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji nikada nije bila na zavidnom nivou u odnosu na zemlje iz okruženja. – Smatram da je to iz razloga našeg brdsko-planinskog predjela, usitnjenih parcela, nedostatka edukacije, a posebno nedostatka volje i nebriga da se crnogorski proizvođač podrži u smislu otkupa onoga što proizvede, već se radije kupuje uvozno – ističe Muratović. Njegovo gazdinstvo još ne može da se osloni samo na poljoprivredu kao glavni izvor prihoda, ali tome teži, a dobra podrška države učvrstila bi, kaže, njegovu odluku. Marko Marković iz Podgorice je završio Poljoprivredni fakultet, smjer animalna proizvodnja, a odlučio je da se bavi i biljnom proizvodnjom. On se prijavio za dodjelu plastenika tunelskog tipa za proizvodnju povrća po javnom pozivu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Za taj program su mogli da konkurišu svi proizvođači bez obzira na to da li su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava. – Poljoprivreda mi trenutno nije jedino zanimanje, i do sada uzgajanje povrća smatram hobijem. Ove godine sam prvi put odlučio da izađem na tržište, za početak na lokalno – kaže Marković. Na pitanje kakva je ova godina za poljoprivrednike, odgovara da je još rano govoriti, ali je dosadašnji utisak generalno dobar. Tanja CEKLIĆ

Intervju

Neđelja, 17. jul 2022.

Dr sc. Saša Mrduljaš, naučni savjetnik, voditelj Područnog centra Instituta društvenih znanosti ,,Ivo Pilar“ u Splitu

Posebnost crnogorskog nacionalnog razvoja je u skladu sa istorijskim zakonitostima

PODGORICA - Projekat ,,Nacionalna identifikacija u Crnoj Gori“ u trajanju od dvije godine uslijedio je nakon jednogodišnjeg projekta ,,Povijesno oblikovanje etničkih identiteta na tlu južne Dalmacije, istočne Hercegovine i Crne Gore“.

Riječ je o mojim, vremenski kratkoročnim projektima koji su usredsređeni na analizu istorijskih i savremenih procesa bitnih za shvatanje etničkoga u pojasu između Neretve i Bojane, odnosno na tlu Crne Gore. Jedan od razloga njihova pokretanja bio je i u potrebi da se dođe do odgovarajuće literature s obzirom da je u postojećim, nenormalnim uslovima lakše doći do radova o Novom Zelandu nego o Crnoj Gori – rekao je u intervjuu za Pobjedu dr sc. Saša Mrduljaš, naučni savjetnik, voditelj Područnog centra (Split) Instituta društvenih znanosti ,,Ivo Pilar“. Dr Mrduljaš je rođen u Splitu 1971. godine, diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a temeljni predmet njegovog naučnog interesovanja su hrvatsko-srpsko-bošnjačkocrnogorski odnosi u prošlosti i sadašnjosti. Povod za ovaj razgovor jeste njegov rad na naučno-istraživačkom projektu „Nacionalna identifikacija u Crnoj Gori“. POBJEDA: Dio Vaših rezultata dostupan je crnogorskoj javnosti zahvaljujući novome broju časopisa Lingua Montenegrina ,,Izvorišta crnogorskog, srpskog i hrvatskog identiteta na tlu današnje Crne Gore“. Kako bi se mogla predstaviti istorija tzv. identitetskih pitanja u Crnoj Gori s obzirom na srednjovjekovne prilike u našoj državi? MRDULJAŠ: Izvjesno je da u ranom srednjem vijeku postoji samostalna slovenska kneževina Duklja, da njenom inicijativom polovinom 11. vijeka dolazi do objedinjavanja sa susjednom Travunijom i Zahumljem, da pod dinastijom Vojislavljevića nastaje država od nekih 20.000 km2, ili veličine današnje Slovenije. Riječ je bila o respektabilnoj tvorevini kojoj papinstvo priznaje status kraljevine, koja ima



Davna vjerska segmentacija ni izbliza nije značila da će konačno katolici biti nacionalni Hrvati, muslimani Bošnjaci, a pravoslavci uglavnom Srbi. To je, takođe, rezultat naknadnih političkih procesa, a ne nekog bogomdanog ili samorazumljivog pravila. S tim u vezi, kada se uzme u obzir stoljetna posebnost crnogorskog političkog razvoja, zapravo je u skladu sa istorijskim i društvenim zakonitostima upravo to da je rezultirala etničkom, u krajnjem nacionalnom posebnošću, kaže dr Mrduljaš

svoj vjerski centar u vidu Barske nadbiskupije i koja bi da se održala produkovala posebnu etničku stvarnost između Neretve i Bojane. No, nije se održala. Njena prostornost dolazi do kraja 12. vijeka pod vladare susjedne, pravoslavne Srbije. I to u vremenu u kojem se, nakon uspostavljanja Latinskog Carstva u Carigradu 1204. počinje oblikovati oštra polarizacija između katolicizma i pravoslavlja. Nemanjići su željeli izbjeći njeno preslikavanje na vlastitu državu, a time i mogućnost da katolička populacija postane uzrok ili instrument destabilizacije njihove vlasti. Stoga osloncem na ,,vlastitu“ crkvu provode njen ,,transfer“ iz katolicizma u pravoslavlje. Riječ je bila o tektonskoj promjeni koja će imati dalekosežan značaj na karakter etničkog razumljivo i na crnogorskim prostorima. POBJEDA: Kako se ogledao taj dalekosežni značaj? MRDULJAŠ: Potpadanjem pod Žičku, odnosno Pećku arhiepiskopiju nije se postalo samo dijelom pravoslavlja već i jedne pomjesne crkve koja je bila dužna da jača pozicije Nemanjića. Ona to čini i njihovom kanonizacijom, čime se stvara ne samo kult ,,svetorodne dinastije“ već i osnova prednacionalnog srpstva. U tim uslovima i kod pravoslavne populacije između Neretve i Bojane, samim tim i u nekadašnjem dukljanskom jezgru stvara se doživljaj da sa Nemanjićima otpočinje nulta godina ,,narodne“ istorije. Uz takvu vjersko-

idejnu konstrukciju, podstaknutu od strane crkve i države zapravo nije bilo ,,predviđeno“ ikakvo ,,iskakanje“ zetskih, tj. crnogorskih prostora iz tadašnje srpske identitetske sfere. No, uslijedile su nove tektonske promjene, srpska država se raspada, na iskrama dukljanskog nasljeđa dolazi do regeneracije državnosti sada već Zete pod dinastijom Balšića. S tim da se taj novi državni kontekst razlikuje od prethodnog, dukljanskog time što je determinisan i vremenu prilagođenim, srpskim identitetskim obilježjima, te kao takav ima sposobnost samourušavanja. Ta još vitalna sposobnost dolazi do izražaja već za vrijeme Balše III, a posebno nakon njega kada Zeta potpada pod srpsku despotovinu. No, samostalnim državotvornim impulsima i naporima ići će u prilog postojanje drugog preostatka iz dukljanskog vremena, tj. primorske katoličke komune, a indirektno i osmanska osvajanja. POBJEDA: Na koji način će im ići u prilog? MRDULJAŠ: Nemanjićima je odgovaralo da primorske komune zadrže pa i ojačaju svoju autonomiju, što im je omogućilo da se održe u katolicizmu. No, njihov ih je katolicizam naknadno usmjerio prema zapadnim državnim sistemima, konačno prema Mletačkoj Republici. Stanovništvo tih komuna će dodatni lojalitet prema Veneciji razviti tokom dvjestogodišnjih osmanskih navala koje su im pri-

Prevladavajuća srpska politička misao Crnu Goru doživljava kao strateški važnu srpsku zemlju koja bi trebala osigurati izlaz na more i biti logistička potpora jugoistočnom dijelu Republike Srpske. Stoga ima dalekosežna očekivanja od Srba u Crnoj Gori i kroz ispunjenje tih očekivanja traži potvrdu njihova srpstva. Sa tog aspekta gledano, svakako je poželjna potpora SPC, zaklinjanje u Kosovo, plivanje za krst časni, nazivanje sunarodnika Milogorcima, ali treba ići dalje. Ako se ne ide, vrlo brzo krenu sumnjičenja jer se zna da crnogorski Srbi imaju alternativu u vidu nacionalnog crnogorstva te da im ono nije strano obzirom da ih se većina prethodno izjašnjavala Crnogorcima

jetile uništenjem. Stoga ne čudi da su postale snažna uporišta Venecije o čemu npr. svjedoči da su u bitkama upravo Peraštani bili čuvari duždevog barjaka ili da su dalmatinski Hrvati ostali zadnji na braniku Mletačke Republike u vrijeme njenog pada 1797. U svakom slučaju, iz tih komuna, iz mletačkog ambijenta dolaze poticaji koji će doprinijeti novom osamostaljivanju Zete pod Crnojevićima polovinom 15. vijeka. I tada upravo Crnojevići odrađuju maestralan posao. U podlovćenskoj Crnoj Gori, praktično na hridi, na geopolitički najbranjivijoj tački Zete ,,naslonjenoj“ na mletačko primorje stvaraju uslove za otpornost Crne Gore pred nadolazećim osmanskim cunamijem koji će je prekriti 1496. POBJEDA: Kako se na identitetske diferencijacije kod nas odražavaju vjerske razlike? MRDULJAŠ: Za samu pojavu vjerskih razlika presudan je različit politički razvoj. Jer, razlike u vjeri nijesu se pojavile onako usput nego su plod bitno drugačijih političkih prilika i uticaja. Podjelom ovdašnje, uslovno rečeno istojezičke populacije na katolike, pravoslavce i muslimane u osnovi je onemogućeno njihovo međusobno etničko ujednačavanje. No, ta davna vjerska segmentacija ni izbliza nije značila da će konačno katolici biti nacionalni Hrvati, muslimani Bošnjaci, a pravoslavci uglavnom Srbi. To je, takođe, rezultat naknadnih političkih procesa, a ne nekog bogomdanog ili samorazumljivog pravila. S tim u vezi, kada se uzme u obzir stoljetna posebnost crnogorskog političkog razvoja, zapravo je u skladu sa istorijskim i društvenim zakonitostima upravo to da je rezultirala etničkom, u krajnjem nacionalnom posebnošću. POBJEDA: U kojemu je periodu oblikovanje crnogorskoga, srpskog i hrvatskoga etniciteta na prostoru Crne Gore imalo najkompleksiju fazu? MRDULJAŠ: Imalo je tokom trajanja osmanske prevlasti. Da je Kotor sa priobaljem pao pod Osmanlije katolički bi živalj, slično kao u Baru, gotovo iščeznuo. Tokom osmanske prevlasti traje i proces islamizacije kojim se na ovdašnjim pro-

storima oblikuje posebna, muslimanska, odnosno bošnjačka etnička formacija. Taj proces je snažno zahvatio djelove današnje Crne Gore prema Albaniji, a posebno stanovništvo koje se iz tih krajeva iseljavalo prema Sandžaku. Zatim, iza Crnojevića je ostala podlovćenska Crna Gora koja i pod Osmanlijama zadržava određenu samosvojnost. No, bez spremnosti da se sa te osnove krene u borbu i to takvu čiji je ishod zadugo bio neizvjestan, sve bi bilo drugačije. Prema konfiguraciji snaga, ali i nekadašnjoj, još snažnijoj muslimanskoj prisutnosti u Sandžaku vjerovatni bi rasplet bio u podjeli prostornosti današnje Crne Gore između austro-ugarske BiH, austrijske Kraljevine Dalmacije i Albanije. Tako da je upravo ideja crnogorstva ukupnoj pravoslavnoj populaciji današnje Crne Gore omogućila da dođe do zraka u gotovo nemogućim uslovima kakvi su nekad bili. POBJEDA: Na više mjesta analizirate istorijske „težine“ crnogorskog i srpskog identiteta u Crnoj Gori. Kako biste njihovu genezu sagledali iz ugla današnjih kulturnih i političkih prilika? MRDULJAŠ: Crna Gora je sve do druge polovine 19. vijeka primarno nastajala kao država pravoslavne populacije, kao njen životni okvir i štit prema Osmanlijama. Nakon što je osmanska prijetnja trajno otklonjena, u prvi plan dolazi pitanje suodnosa sa Srbijom koje je na neki način i danas otvoreno. Na tlu današnje Crne Gore još je od Nemanjića postojala konekcija sa vremenom prilagođavanim srpskim etničkim sadržajima. I to uprkos tome što je nakon njihove vladavine uslijedilo petsto godina samoće obilježenih posebnošću razvoja, a time i produkcijom etničkih osobitosti prepoznatljivih po crnogorskom imenu. Iz te prožetosti crnogorstva i srpstva u samom crnogorskom državotvornom jezgru oblikovan je identitetski sklop kojeg možemo nazvati ,,crnogorskim srpstvom“. Danas se ono ističe kao dokaz srpstva same ishodišne tačke crnogorstva. Pri tome se ne uviđa ili se izbjegava napomenuti da je to srpstvo u svojim dosezima bilo limitirano

crnogorstvom. Da samim tim nije bilo istovjetno sa ,,čistim“ nacionalnim srpstvom. Da je u tim uslovima crnogorstvo, kao vrijednosno ,,nadređeno“ srpstvu lako moglo ,,produžiti“ prema oblikovanju u nacionalnu kategoriju. No, opet, nije kod ukupne pravoslavne populacije današnje Crne Gore taj crnogorsko-srpski identitetski suodnos bio jednako strukturiran. Iz različitih razloga, u pojedinim je krajevima, porodicama ili kod samih pojedinaca srpstvo sticalo prevagu nad crnogorstvom i vremenom snažilo čemu je pogodovao razvoj nakon 1918. i nestanka crnogorske države. POBJEDA: Odgovor na pitanja formiranja etniciteta, kako navodite, nerijetko ima i implikacije na status Crne Gore. Uz kompleksnost srpske identifikacije, pored ostaloga, vezujete i relativizaciju državnosti Crne Gore. Zbog čega je to tako? MRDULJAŠ: Ne može pitanje srpstva u Crnoj Gori biti tek pitanje identiteta i kulturne pripadnosti. Možda bi tako moglo biti da je Crna Gora negdje posred Atlantika, na kraju svijeta, pa da na nju Srbija gleda onako, reda radi. Ali, prevladavajuća srpska politička misao Crnu Goru doživljava kao strateški važnu srpsku zemlju koja bi trebala osigurati izlaz na more i biti logistička potpora jugoistočnom dijelu Republike Srpske. Stoga ima dalekosežna očekivanja od Srba u Crnoj Gori i kroz ispunjenje tih očekivanja traži potvrdu njihova srpstva. Sa tog aspekta gledano, svakako je poželjna potpora SPC, zaklinjanje u Kosovo, plivanje za krst časni, nazivanje sunarodnika Milogorcima, ali treba ići dalje. Ako se ne ide, vrlo brzo krenu sumnjičenja jer se zna da crnogorski Srbi imaju alternativu u vidu nacionalnog crnogorstva te da im ono nije strano obzirom da ih se većina prethodno izjašnjavala Crnogorcima. S druge strane, ako autohtoni crnogorski Srbi djeluju prema očekivanjima ostatka srpstva ulaze u konfrontaciju s većinskim dijelom Crne Gore. U svakom slučaju, nijesu u jednostavnoj poziciji, a zajedno sa njima niti sama Crna Gora. R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

12 Kultura

Neđelja, 17. jul 2022.

Bilja Krstić i Bistrik orkestar otvorili 35. festival Barski ljetopis, večeras gostuje pozorište iz Niša

BAR - Koncertom Bilje Krstić i njenog Bistrik orkestra u Baru je, na Ljetnjoj pozornici Doma kulture, otvoren jubilarni, 35. Barski ljetopis. U ime Kulturnog centra iz Bara prisutne je pozdravila Anđela Antunović, koja se osvrnula na festivalsko nekad i sad. - Barski ljetopis je festival srećno biranog značenja i imena koji tiho i nenametljivo više od tri decenije, na ćudljivom razboju društvenih promjena Crne Gore, tka zlatnu nit našeg kulturnog identiteta. Pitanje kulture grada Bara je od neprocjenjive važnosti za njegovo promovisanje na međunardonoj sceni jer tradicija i njena promišljena prezentacija kroz prizmu novih formi stvaralaštva naša je jedina i prava putna isprava ka „boljima i višljima“ – rekla je Antunović. U ime Opštine Bar, koja je glavni pokrovitelj festivala, Barski ljetopis je otvorila predsjednica Skupštine grada Tanja Spičanović. Ona je istakla da su i u surovim vremenima devedesetih pod plaštom ovog festivala bile prigrljene različitosti ovog podrumijskog kraja. - Slao je Bar i tada i sada poruke mira, ljubavi i nade po-

FOTO: POBJEDA

Tradicija prožeta duhom modernog stvaralaštva

Bilja Krstić i Bistrik orkestar na otvaranju Barskog ljetopisa

Upravo je različitost kultura okruženja na svojevrstan način poveznica između misije festivala Barski ljetopis i vokalne solistkinje Bilje Krstić koja u ovoj godini slavi dvije decenije saradnje sa članovima orkestra Bistrik

Tanja Spičanović otvorila je festival

zivajući sve dobronamjerne ljude u svoje kulturom obasjane dvore. Izranjali su kroz Barski ljetopis najljep-

duhom modernog stvaralaštva i inventivnosti. I večeras ćemo utkati jednu nit u taj kulturni milje, brižljivo kon-

ši spomenici njegove bogate kulturno-istorijske baštine, tradicije i viševjekovnog postojanja, prožimajući se sa

cipiranu od djela poslenika kulture širom regiona – rekla je Spičanović. Upravo je različitost kultura

okruženja na svojevrstan način poveznica između misije festivala Barski ljetopis i vokalne solistkinje Bilje Krstić koja u ovoj godini slavi dvije decenije saradnje sa članovima orkestra Bistrik. Njena prirodnost koja se uklapa u sve opjevane okruge, od Vranja preko makedonskih izvora do bugarskih vrleti, kroz vjekove i izazove predaka za dar potomcima, učinila je da svako nađe svoj komad melodične čistote na Ljetnjoj pozornici Doma kulture u Baru. Publika je pjevala s ovim orkestrom, razumjela i ono što nije znala da razumije, te nagrađivala ovacijama čuvenu Bilju iz Suncokreta, Bilju iz Ranog Mraza, Bilju čijim glasom oživljava ljubav junaka Stevana Sremca. „Jovano, Jovanke“, „Izgrejela sjajna mesečina“; „Petlovi mori pojet“, „Kraj potoka bistre vode“ i druge poznate izvorne pjesme sa prostora Balkana oduševile su Barane i njihove goste. Sinoć je u okviru festivala u izložbenom prostoru Dvorca kralja Nikole, u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, otvorena izložba slika Mila Milunovića, a na sceni u Stari grad je NVO Teatar mladih izveo predstavu „Noć tribada“ koju je režirao Branko Ilić. Večeras će Narodno pozorište iz Niša na Ljetnjoj pozornici Doma kulture izvesti mjuzikl „Neki to vole vruće“ koji je po motivima istoimenog filmskog klasika dramatizovao Branislav Nedić, a režirao Aleksandar Marinković. Barski ljetopis će trajati do 27. avgusta. D. ERJAVŠEK

Prvi Cetinjski internacionalni filmski festival otvoren u Vladinom domu Popularna srpska pjesnikinja Radmila Petrović na Gradu teatru u Budvi

Preko četrdeset ostvarenja Samoća i tuga na fantastičnim lokacijama neophodne

Festival se realizuje u saradnji sa GNIFF – Golden Nugget International Film Festival, a realizacijom ove manifestacije, kako je za RTV Cetinje ispričao organizator Milutin Darić Daka, ostvarena je dugogodišnja želja Cetinjana, filmskih stvaralaca i filmske produkcije da Cetinje kao prijestonica, kao grad kojemu to kulturološki pripada, dobije jedan ozbiljan filmski festival. - U saradnji sa svjetskom festivalskom distribucijom GNIFF mi smo ovom prilikom dobili četrdeset pet kratkometražnih filmova, tri dugometražna, a srpsko-japanska komunikacija i saradnja nam je obezbijedila osam japanskih filmova, osam kinematografija s Dalekog istoka – objasnio je Darić. Cetinjski festival je, kako je objasnio osnivač GNIFF-a Taraq Qureshi, samo dio internacionalne mreže ko-

za bavljenje poezijom

CETinJski lisT

PODGORICA – Projekcijom britanskog ostvarenja „Budućnost“, u atrijumu Vladinog doma na Cetinju, u petak veče otvoren je prvi Cetinjski internacionalni filmski festival – GNIFF Linden Fest.

Sa otvaranja festivala na Cetinju

ja omogućava autorima da se međusobno povežu i da što lakše dođu do svojih budućih projekata. - Zahvaljujući zaista velikoj pomoći institucija uspjeli smo da pokrenemo inicijalnu saradnju i da imamo ovdje, na više fantastičnih lokacija, preko četrdeset filmova iz osamnaest različitih zemalja. Filmovi su nagrađivani i kvalitetni – rekao je Qureshi. Podrška Filmskog centra ovakvom festivalu, kako je ispričala direktorica Alesandra Božović, doprinijeće razvoju bioskopske publike na Cetinju. - U periodu od manje od mjesec dana FCCG podržao je dvije manifestacije koje se

bave filmom na Cetinju. To je bila „Nedjelja filma“ prije petnaestak dana, koja je održana na Ljetnjoj pozornici, i sada u ovom divnom prostoru podržavamo prvi Internacionalni filmski festival – kazala je Božović. Organizaciju programa prvog Cetinjskog filmskog festivala pomogli su GNIFF – Internacionalni Filmski Festival, Linden Production, Japanskosrpski filmski festival (JSFF), Ministarstvo kulture, Filmski centar Crne Gore, Prijestonica Cetinje, Narodni muzej Crne Gore, RTCG, PZAZ, Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, FDU Cetinje, FLU Cetinje i Štamparija DCP. R. K.

BUDVA - Književni program Festivala Grad teatar nastavljen je na Trgu pjesnika gostovanjem Radmile Petrović, koja je predstavila svoju zbirku poezije „Moja mama zna šta se dešava u gradovima“.

Književno veče Radmile Petrović u Budvi

Veče je započelo autorkinim čitanjem pjesama iz zbirke mnogobrojnoj publici, što je bilo ispraćeno aplauzima. Petrović je sa prisutnima podijelila i informaciju da je vrlo rano počela sa pisanjem poezije, te da je poezija došla da je usreći. - Kada sam imala 16 godina moje sestre su otišle na fakultet i ja sam ostala sama na selu, roditelji su radili i to je bio trenutak kada sam imala vrijeme i neophodnu tugu za bavljenje poezijom – kazala je Petrović i istakla je da poznati srpski pjesnik Petar Matović bio njen prvi mentor. Matović je bio taj, kako je istakla, koji je poslao njene pjesme na prvi konkurs, gdje je prva nagrada bila štampanje knjige. Tako je nastala njena prva zbirka pjesama. Do kraja srednje škole, Petrović je već imala dvije zbirke i dvije nagrade na konkursima, ali se ipak odlučila da upiše ekonomski fakultet. - Nijesam nikada imala potrebu da upišem filološki fakultet, nemam je ni sada – kazala je i dodala da se poezijom opet počela baviti kada je upoznala pjesnika i romanopisca Zvonka Karanovića, moderatora večeri, kod kojeg je tokom studiranja pohađala radionicu kreativnog pisanja i koji je izrazio želju da bude izda-

vač njene zbirke. Uslijedilo je objavljivanje pjesama u elektronskim časopisima, gdje su njene pjesme postale veoma popularne, naročito na društvenim mrežama, nakon čega je i objavljena zbirka koje je vrlo lako našla put do velikog broja čitalaca. Karanović je kazao da su Radmiline pjesme od početka naišle na veoma dobar prijem. - Na neki način je Radmilina poezija proširila krug čitalaca poezije, jer su ljudi ranije mislili da je poezija nešto komplikovano i nerazumljivo. Međutim, kada se pojavila Radmila sa svojom preciznom, transparentnom, duboko emotivnom poezijom, ispostavilo se da postoji mnogo veći krug ljudi koji je u stanju da asimiluje njene stihove – istakao je Karanović, dodavši da je Radmila učinila veliku uslugu svojim kolegama pjesnicima i pjesnikinjama, jer su i njih ljudi počeli drugačije da gledaju i da ih više čitaju. - Poezija je ponovo postala moderna stvar - naglasio je Karanović koji smatra da je Radmilina zbirka poezije „Moja mama zna šta se dešava u gradovima“ jedna od najboljih zbirki srpske poezije u posljednjih 20 godina. Veče je zaokruženo mnogobrojnim pitanjima publike. R. K.

Kultura

Neđelja, 17. jul 2022.

INTERVJU: Reditelj Ivan Marinović, povodom završetka snimanja dugometražnog igranog filma „Živi i zdravi“

Svadba kao put do katarze i nasilja Kao produkcijski poduhvat kompanije Adriatic Western, film „Živi i zdravi“ snimljen je za 33 dana u Herceg Novom i Luštici. A, ovom dijelu građenja filmske storije prethodio je iscrpan rad u kome se naročito izdvajaju nagrade „Krzysztof Kieslowski“ koju je Marinović dobio za najbolji scenario na Kanskom festivalu i Excelence Award u okviru Sarajevskog filmskog festivala. Priznanja za mladog sineastu nijesu strana – imajući u vidu uspjeh koji je postiglo njegovo debitantsko dugometražno ostvarenje „Igla ispod praga“. Ovog puta, pored regionalne glumačke ekipe, Marinović je oko sebe okupio i različite koproducente. Naime, iako većinski crnogorska produkcija, na filmu učestvuju i partneri iz Srbije, Češke, Hrvatske, Sjeverene Makedonije i Slovenije. Nakon što svi procesi budu finiširani, premijerno predstavljanje „Živi i zdravi“ trebalo bi da imaju tokom 2023. godine. O tome zašto je svadbu uzeo kao centralni događaj zbivanja u filmu, o važnosti dobre ekipe za uspjeh projekta, te uticaju prestižne filmske škole u Pragu (FAMU) na njegovu poetiku, Marinović govori za Pobjedu. POBJEDA: Završetak snimanja filma „Živi i zdravi“, sudeći po društvenim mrežama, najavili ste sa velikim zadovoljstvom i ponosom. Poslije dugog i teškog puta, Ivan Marinović i glumac Nikola Ristanovski

MAJA MEDIĆ

PODGORICA – Rijetko je koji crnogorski projekat imao razvojni put kao nedavno snimljeno ostvarenje „Živi i zdravi“, reditelja i scenariste Ivana Marinovića. A, imajući u vidu i Marinovićev pređašnji rad, jasno je zašto je ovaj film već isprovocirao velika očekivanja publike i stručne javnosti.

Obrazovao me Češki novi talas POBJEDA: Koliko na Vašu filmsku poetiku ima uticaja to što ste studirali u Pragu, na akademiji koja je školovala mnoge poznate reditelje? MARINOVIĆ: Vjerovatno mnogo više nego što mogu da zamislim. Češki novi talas me obrazovao. U Pragu sam naučio šta je dramska situacija i šta je filmski jezik. Stalno se vraćam Milošu Formanu i njegovim prvim filmovima. Isto tako i dugogodišnji boravak tamo je uticao na moj pogled ne samo na karaktere i priče kojima se bavim, već i na sam život.

Reditelj Ivan Marinović (u sredini) sa glavnim protagonistima filma

OBAVILI SMO VELIKI POSAO UPRKOS OKOLNOSTIMA PANDEMIJE: Ivan Marinović

Mene svadbe zamaraju i iskreno ne znam zašto sam dao sebi zadatak da pravim film o tome. Ubio sam se od posla. Zaveo me je koncept da imam protagoniste koji su u dubokom sukobu sa samim događajem i da moraju da ga prežive kao da je sve u savršenom redu – kazao je Marinović jeste li zadovoljni urađenim? MARINOVIĆ: Jesam, obavili smo veliki posao uprkos okolnostima pandemije, inflacije i svega ostalog što su uobičajeni rizici. I ekipa i glumci su vjerovali da rade na važnom filmu i radili su ga zdušno uz veliku posvećenost. POBJEDA: Nekoliko puta ste već interpretirali sadržaj ove priče za crnogorske medije. Sada, kada su vam svi kadrovi „proletjeli“ pred očima, šta možete reći o važnosti ove priče i njenoj vezi sa životom i svijetom koji poznajemo? MARINOVIĆ: Moj posao je da kroz filmski jezik ispričam priču. Koliko je ona relevantna ili ne, moraju drugi da oci-

jene, suvišno je da u ovoj fazi sada filozofiram. I dalje je sve u nastajanju. POBJEDA: Iako ste sredstva za film „Živi i zdravi“ prikupljali na različitim fondovima, desilo se da snimanje bude u vrijeme globalne finansijske krize. Da li je ovo uticalo na sam tok i jeste li morali da pravite određene kompromise? MARINOVIĆ: Kompromisa ima uvijek kada se radi u napetim rokovima i sa ograničenjima skromnog budžeta. Teško je i bez krize, a sa njom je sve gurnuto na ivicu opstanka. Probleme smo prevazilazili jer sam imao nevjerovatne talente oko sebe, od pomoćnika režije Bojana Pivaša, pa do producentki-

nje Marije Stojanović koja je sastavila savršenu ekipu. I uz oslonac na fenomenalne glumce sa kojima sam radio. Pazite taj ansambl: Tihana Lazović, Goran Slavić, Goran Bogdan, Momo Pićurić, Dragana Dabović, Nikola Ristanovski, Snježana Sinovčić, Dejan Đonović, Mirjana Joković, Miloš Pejović, Sejdo Alijaj, Zoran Martineti, Omar Bajramspahić, Stefan Vuković, Lara Dragović, Filip Klicov. Imati ovakav ansambl je privilegija. POBJEDA: Budući da, kako ste ranije objasnili, finansiranje i dalje traje, da li ste već negdje konkurisali i gdje ćete tražiti sredstva za postprodukciju? MARINOVIĆ: Vidjećemo gdje će se raspisati konkursi za work in progress finansiranje, svakako se uzdamo i u Filmski centar jer je takav konkurs najavljen u kalendaru. POBJEDA: Od brojnih pičeva, nagrade na Kanskom festivalu, podrške fonda Eurimaž... projekat „Živi i zdravi“ još u fazi priprema prošao je dug put do snimanja. Da li je i na koji način ovo mijenjalo Vašu početnu viziju, te unaprijedilo ovo ostvarenje? MARINOVIĆ: Pomenuti proces nudi metodologiju koja čini razvoj projekta. Kao scenarista sam se držao onoga u šta vjerujem da je autentično, bez podilaženja bilo kome i bez razmišljanja šta stranci žele od filma sa ovih prostora, i mislim da smo zbog toga i

dobro prošli. POBJEDA: U prethodnom razgovoru, kazali ste mi da će ovo suštinski da bude autentičan film, oslobođen nepotrebnog folklora. Zbog čega ste upravo svadbu odabrali kao centralni motiv? MARINOVIĆ: Svadba je u svačijem životu događaj od najvišeg značaja. To je događaj koji sa sobom donosi pritisak na učesnike da budu i ozbiljni i veseli, a da sve pritom bude dostojanstveno. To u osnovi gradi tenziju koja mi se činila plodnom i za dramske situacije i za komediju. POBJEDA: Ako uzmemo kao činjenicu da svadbe okupljaju porodice, te da bi ovakvi odnosi trebalo da se temelje na ljubavi, koliko su danas ti običaji obesmišljeni? Jesmo li mi u Crnoj Gori, ali i regionu, uspjeli da bar donekle sačuvamo te odnose i iskrene veze? MARINOVIĆ: Svadbe mogu da budu svakakve, zavisno od ljudi koji ih organizuju, nezavisno od države ili regije. Nekim mladencima je to prilika da budu selebritiji na jedan dan, a nekima da krunišu više godina vanbračne veze. Sve je relativno, i zavisi od budžeta kojim se raspolaže. Simbolika koja je u osnovi svadbe je odavno prestala da ima težinu. Estetski se često radi o nakaradnim konceptima, a muzika zna da bude posebno jeziva i toliko zaglušujuća da jedino ko utrne od rakije može da je trpi. Mene svadbe zamaraju i iskreno ne znam zašto sam dao sebi zadatak da pravim film o tome. Ubio sam se od posla. Zaveo me je koncept da imam protagoniste koji su u dubokom sukobu sa samim događajem i da moraju da ga prežive kao da je sve u savršenom redu. U toj ironiji sam uživao dok sam pisao. Svadbu sam pokušao da upotrijebim kao platformu koja vodi do neočekivane katarze i neoče-

kivanog nasilja. POBJEDA: Po sinopsisu se da zaključiti da se priča jednim dijelom temelji na ženskim likovima. Osvrćući se na patrijarhat koji nam i dalje nije stran, na koji način ste pisali i gradili ove likove i koliko žena sa naših prostora progovara kroz Vaše karaktere? MARINOVIĆ: Jedini pošten odgovor je da kroz moje karaktere progovaram ja kao scenarista i reditelj koji sagledava i žene i muškarce sa jednakom empatijom. Vjerujem da će se publika identifikovati i da će razumjeti i voljeti te likove. POBJEDA: Kritika, ali i publika, imala je veoma pozitivne rekacije na Vaš prethodni film „Igla ispod praga“. Vjerujete li da ćete ovog puta prevazići pređašnji uspjeh? MARINOVIĆ: Prilično sam siguran da su „Živi i zdravi“ otišli korak dalje sa ambicijama na svakom nivou i da će uspjeh biti proporcionalan tome. POBJEDA: Imajući u vidu uspjehe reditelja mlađih generacija u posljednjih nekoliko godina, na kakvom je putu crnogorska kinematografija? Jesu li postavljeni temelji za ozbiljne stvari i šta je neophodno uraditi za veće progrese? MARINOVIĆ: Neophodno je da država finansira kinematografiju većim budžetom. Sve drugo je prazna i zamorna priča. Budžeti su nam nikakvi. Progres je nemoguć bez ulaganja. POBJEDA: Koji su Vaši naredni koraci, odnosno, postoji li neki scenario kojim biste se bavili u budućem periodu? MARINOVIĆ: Sada mi je fokus da se uđe u montažu i završi film do kraja. To je samo po sebi komplikovan poduhvat. Postoje ideje kojima bih se bavio, ali pesimista sam da su ostvarive u Crnoj Gori. S. VIŠNJIĆ

14 Svijet

Neđelja, 17. jul 2022.

Sto četrdeset treći dan ruske invazije na Ukrajinu

Šojgu iznenada posjetio Donbas, dao naredbu da se pojačaju napadi KIJEV- Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je, kako piše ruska agencija Tas, iznenada posjetio vojne jedinice u Ukrajini, te dao naredbu vojnicima da odmah pojačaju napade. - Šojgu je dao upute za pojačavanje djelovanja grupa u svim operativnim područjima kako bi se isključila mogućnost da kijevski režim pokrene masovne udare širom Donbasa i drugih regija – objavilo je Ministarstvo odbrane. U međuvremenu su ruske snage pogodile sjeveroistočni ukrajinski grad Čihiv, u regiji Harkov, tokom noći, ubivši tri osobe, uključujući ženu od 70 godina, i ranivši još tri, rekao je regionalni guverner. Rusija negira da je ciljala civile, javlja Rojters. Ukrajinska vojska objavila je da je ,,neprijateljski projektil pogodio skladište u Odesi“. Zasad nema prijavljenih žrtava. U svom dnevnom izvještaju Ministarstvo odbrane Ujedi-

Rusija: Uništili smo fabriku oružja u Dnjepru Ruske oružane snage uništile su fabriku u ukrajinskom gradu Dnjepru koja je proizvodila djelove za balističke rakete „Točka-U“, objavilo je rusko ministarstvo odbrane u subotu. Ruske snage takođe tvrde da su oborile tri ukrajinska aviona i dva helikoptera.

Pogođeno skladište u Odesi

njenog Kraljevstva kaže da je zamah Rusije usporio posljednjih dana, a ukrajinske snage su „uspješne u odbijanju ru-

skih napada“. Ministri finansija 20 najvećih ekonomija svijeta (G20) postigli su na dvodnevnom sa-

stanku u Indoneziji „snažan konsenzus“ o pitanjima poput globalne bezbjednosti hrane, ali podijeljeni su u mišljenjima

Gasprom traži da mu se vrati turbina za Sjeverni tok Ruski energetski div Gasprom saopštio je da je zatražio od njemačke grupe Siemens da vrati turbinu koju je popravio u Kanadi kako bi osigurao

da plinovod Sjeverni tok, koji isporučuje plin u Evropu, proradi. Podsjetimo, Gasprom je ponedjeljak započeo desetod-

nevno planirano godišnje održavanje na plinovodu Sjeverni tok 1, a zemlje EU – posebno Njemačka zavisna od plina – nervozno čekaju hoće li se

ponovno otvoriti. Moskva je već smanjila snabdijevanje za 60 odsto posljednjih sedmica, okrivljujući nedostatak turbine.

prema ruskoj invaziji na Ukrajinu. Američka ministarka finansija Dženet Jelen rekla je da zbog razlika u stajalištima ministri finansija i guverneri središnjih banaka nijesu donijeli završnu izjavu, ali su se saglasili da moraju djelovati zbog pogoršanja bezbjednosti hrane. Zapadne zemlje nametnule su oštre sankcije Rusiji koju optužuju za počinjenje ratnih zločina u Ukrajini, što Moskva poriče. Druge članice G20, među kojima su Kina, Indija i Južnoafrička Republika, bile su suzdržane. - Ova su vremena izazovna jer Rusija je članica G20 i ona drugačije karakteriše rat u Ukrajini – rekla je ona. Ruska delegacija posjetila je aerodrom u središnjem Iranu najmanje dva puta u posljednjih mjesec kako bi ispitala dronove koji mogu da nose oružje, tvrdi američki savjet-

nik za nacionalnu sigurnost Džejk Sulivan. Iran je u junu počeo da izlaže bespilotne letilice „Shahed-191“ i „Shahed-129“, takođe poznate kao UAV ili bespilotne letilice, Rusiji na aerodromu Kashan južno od Teherana, rekli su američki zvaničnici za CNN. Obje vrste dronova sposobne su da nose precizno navođene projektile. - Imamo informacije da se iranska vlada priprema da snabdije Rusiju sa nekoliko stotina bespilotnih letilica, uključujući bespilotne letilice koje mogu da nose oružje – rekao je Sulivan za CNN. - Objavljujemo ove slike snimljene u junu koje prikazuju iranske bespilotne letilice koje je delegacija ruske vlade vidjela tog dana. To sugeriše stalni ruski interes za nabavku iranskih bespilotnih letilica sposobnih za napad – istakao je Sulivan.

američkog predsjednika sa Muhamedom bin Salmanom Sobranje usvojilo francuski prijedlog Susret izazvao lavinu kritika zbog kršenja ljudskih prava za početak pregovora Skoplja sa EU Saudijski princ podsjetio Bajdena

da su i SAD pravile greške

SKOPLJE- Sobranje Sjeverne Makedonije usvojilo je većinom glasova zaključke kojima se Vlada zadužuje da prihvati francuski prijedlog za početak pregovora sa EU i da u tom procesu zaštiti identitetske osobenosti makedonskog naroda, jezik i istoriju.

Za zaključke, kojima se Vlada Sjeverne Makedonije zadužuje da produži proces sa Evropskom unijom i da usvoji ponuđeni pregovarački okvir, glasalo je 68 poslanika vladajuće koalicije oko SDSM i DUI i albanskih opozicionih partija, dok su prije glasanja salu napustili poslanici koalicije opozicione VMRO-DPMNE i Levice, koji prijedlog smatraju štetnim. Trodnevna rasprava u Sobranju, o informaciji o prijedlogu pregovaračkog okvira za pristupne pregovore, koji je francusko predsjedništvo Unijom predložilo Savjetu EU 30. jula, protekla je u napetoj atmosferi, makedonska opozicija je bukom i vuvuzelama ometala govore kolege iz vladajućih partija, a bilo je i verbalnih sukoba. Poslanici vladajućih SDSM i DUI tvrde da pregovarački okvir, koji je ponudilo francu-

Makedonski parlament

sko predsjedništvo EU, nudi nepovredivost makedonskg identiteta i jezika i početak pristupnih pregovra, poslije 17 godina kandidatskog statusa. Zaključke, koje su poslanici usvojili, podnijeli su šef poslaničke grupe vladajućeg SDSM Jovan Mitrevski i poslanik DUI Arber Ademi. - Vrijeme je za odluku. Kroz donošenje zaključaka, koji će biti obavezni za sadašnju, ali i za svaku buduću vladu, obezbijedićemo evropski put zemlje uz bezuslovno poštovanje jezika, identiteta, istorijskih i kulturnih posebnosti makedonskog naroda, o kojima se nije pregovaralo ni u kom trenutku, nikada ni sa kim o tome

ne može i ne smije da se pregovara – rekao je Mitrevski. Makedonske opozicione partije smatraju da je francuski prijedlog ponižavajući i da vodi direktnoj asimilaciji makedonskog naroda i bugarskim ucjenama i višegodišnjem sprečavanju integrativnog procesa, ocjenjujući da je glasanje za taj dokument veleizdaja. Početak pregovora EU sa Skopljem blokira bugarski veto od novembra 2020. zbog spora oko jezika i istorije, a Brisel je i napredak Tirane na putu ka EU vezao za napredak Sjeverne Makedonije, koja već 17 godina ima status kandidata za članstvo.

RIJAD- Saudijski princ, prijestolonasljednik Muhamed bin Salman, za koga se vjeruje da stoji iza ubistva novinara Vašington posta Džamala Kašogija, rekao je američkom predsjedniku Džou Bajdenu da je Saudijska Arabija radila na sprečavanju greški poput ubistva Kašogija, ali da su i Sjedinjene Američke Države činile greške, uključujući Irak, rekli su saudijski zvaničnici. Bajden je u petak rekao princu Muhamedu da ga smatra odgovornim za ubistvo novinara Vašington posta Džamala Kašogija u kompleksu saudijskog konzulata u Istanbulu 2018. godine. - Kraljevstvo je preduzelo sve mjere da spriječi slične greške u budućnosti – rekao je princ Bajdenu i negirao odgovornost za Kašogijevo ubistvo. Saudijski zvaničnik, u saopštenju poslatom Rojtersu o razgovoru dvojice zvaničnika u petak, rekao je da je prijestolonasljednik rekao da bi pokušaj nametanja određenih vrijednosti silom drugim zemljama mogao imati suprotan efekat. Bajden, koji je sletio u petak u Saudijsku Arabiju na svojoj prvoj predsjedničkoj turneji po Bliskom istoku, danas učestvuje na samitu sa šest zalivskih zema-

Džo Bajden i Muhamed bin Salman

lja i Egiptom, Jordanom i Irakom. Susret s princom Muhamedom izazvao je lavinu kritika zbog kršenja ljudskih prava. Bajden je obećao da će od Saudijske Arabije napraviti „izopštenika“ na globalnoj pozornici zbog ubistva Kašogija 2018. godine, ali je na kraju odlučio da američki interesi diktiraju poboljšanje odnosa s najvećom svjetskom izvoznicom nafte i arapskom silom. - U istoj godini odvili su se slični incidenti vrijedni žaljenja i drugi novinari su ubijeni u drugim djelovima svijeta. SAD su takođe napravile greške poput incidenta u zatvoru Abu Graib u Iraku, kao i u drugim zemljama rekao je princ prijestolonasljednik.

Zemlje širom svijeta, posebno SAD i UK, dijele vrijednosti s kojima se slažu i imaju druge s kojima se ne slažu, rekao je princ. - Međutim, pokušati nametnuti te vrijednosti silom imalo bi suprotan efekat kao što se dogodilo u Iraku i Avganistanu, gdje su SAD bile neuspješne - navodi se u saopštenju. Vašington je omekšao svoj stav prema Saudijskoj Arabiji od kada je ranije ove godine Rusija počela invaziju na Ukrajinu, izazivajući tako jednu od najgorih kriza energetskih zaliha. Bajdenu je potrebna pomoć Saudijske Arabije u vrijeme visokih cijena sirove nafte i drugih problema izazvanih sukobom Rusije i Ukrajine.

Povodi

Neđelja, 17. jul 2022.

SUSRETI: Podgoričanka Marija Ivanović (19), profesionalna automobilistkinja

Brzina mi je u krvi Majka je željela da igram rukomet, ali sam bila odlučna da idem tatinim stopama. Nije me pokolebala ni ozbiljna povreda koju sam imala 2007. godine tokom vožnje u kartingu. Kao i moji vršnjaci, volim izlaske, druženja, ali kad treba odrediti prioritete –automobilizam je na prvom mjestu – kaže Marija Ivanović PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Karting je vozila sa sedam godina a za volan ,,pravog“ automobila sjela sa 12. Prvu profesionalnu trku imala je u maju u Kotoru, takmičila se u klasi Zastava Yugo 1.4 i zavrijedila pehar debitanta. Riječ je o devetnaestogodišnjoj Podgoričanki Mariji Ivanović, automobilistkinji. Kaže da je automobilizam bio prirodan izbor jer ,,krv nije voda“ pa joj je ,,brzina u krvi“. – Ljubav prema tom sportu sam naslijedila od oca Željka koji je osvojio više titula, osvajao Šampionat Crne Gore. Uvijek sam išla sa njim, pratila ga na trkama u Kotoru, Glavi Zete, Crmnici, Šavniku... Putujući sa njim, u meni se probudila želja da se i ja nađem za volanom… – priča Marija za Pobjedu i dodaje da je njena sestra Nina bila šampionka u kartingu.

Crna Gora ima odlične staze Marija Ivanović kaže da su uslovi za bavljenjem automobilizmom u Crnoj Gori odlični. – To su najbolje staze koje posjećuju trkači iz okruženja. Iz iskustva moga oca, najbolja staza je bila Kotor Trojica i moram reći da sam i ja bila zadovoljna njom – kaže Marija. S druge strane, dodaje ona, automobilizam je vrlo skup sport. – Potrebna je posebna oprema koja se koristi tokom trke, poželjno je imati i rezervne djelove u slučaju kvarova koji se često događaju. Zapravo, poslije svake trke i treninga mora se promijeniti nešto na automobilu. Znači, ulaganja su konstantna – kaže mlada automobilistkinja.

tomobilistkinja, ali to ne znači da ne može biti ženski sport – poručuje Marija.

AMBICIJE

POVREDA

Kaže da je, iako tek na početku profesionlne karijere, prešla trnovit put. – Put ka uspjehu u ovom sportu je zaista trnovit. Za 19 godina sam doživjela mnogo lijepih trenutaka, ali je bilo i teških. Jedan se izdvaja. Imala sam ozbiljnu povredu, ali sam to prevazišla. Porodica je bila uz mene, hrabrila me i sve sam uspješno prebrodila. Bilo je to 2007. godine, kada sam vozila karting. Sjećanje na tu nezgodu je ožiljak koji me je još više ohrabrio i dobila sam veću želju da nastavim karijeru u automobilizmu. Majka je nakon toga željela da se bavim drugim sportom kao što je, na primjer, rukomet, ali mene to nije privlačilo. Kada sam im rekla da sam konačno odlučila da vozim trke bili su iznenađeni, ali je otac bio veoma srećan i ponosan jer krećem njegovim stopama. Nije samo porodica bila iznenađena, već i moji prijatelji koji su me takođe podržali u svemu – otkri-

VAN STAZE LIČI NA VRŠNJAKINJE: Marija spremna za izlazak sa prijateljima

Na pitanje ima li straha odgovara potvrdno i dodaje – strah stavljam po strani, nema mu mjesta u automobilu. PROFESIONALNI DEBI IMALA U KOTORU: Marija Ivanović uoči trke

va Marija. Ima, kaže, i onih koji se nijesu pomirili sa njenom odlukom, ali je nijesu pokolebali. – Ipak ja odlučujem – naglašava odlučno. Nakon brdske u Kotoru, ove godine Marija će učestvovati u još najmanje tri trke. Za svaku će se ozbiljno pripremati jer, kaže, ne postoje lake i teške staze. – Svjesna sam da je automobilizam opasan sport, a profesionalni vozač se ne postaje poslije prve trke… Neophodno je što više treninga, ambicije, upornosti i volje. Svaka staza

se mora dobro upoznati i preći dosta treninga iz dana u dan kako bi se ostvario što bolji rezultat. Pripreme traju dugo, odvijaju se i van staze. Već na kraju jedne trke razmišljamo o sljedećoj koja počinje detaljnom provjerom automobila. U automobilu trkač je sam, ali uz njega stoji čitav tim koji je zadužen da u slučaju kvara poslije trke otkloni problem i spremi auto za narednu. Staze su podjednako teške i svakoj treba pristupiti maksimalno oprezno i spremno, i nadati se da će vas auto dobro poslužiti – kaže Marija.

PRIORITETI

Sagovornica Pobjede objašnjava da se, osim po sportu koji je odabrala, ne razlikuje od vršnjaka. Van staze, odnosno kada nije u automobilu, trkačko odijelo zamijeni haljinama, obuću štiklama, šminka se… Studira, voli druženja, izlaske, putovanja… Zadovoljno kaže kako uspijeva da realizuje sve što zamisli, a ako je raspored obaveza tijesan – sport je na prvom mjestu. – Nijesu mi prioritet izlasci i provodi iako ih volim, već sport stavljam na prvo mjesto, ali nađem vremena za sve. Tokom pripreme za prvu trku bila sam svjesna da me čeka

mnogo izazova. Kako se bližila trka, sve druge obaveze i izlaske sam ostavila po strani. Tu je bilo društvo koje me zvalo da izađemo da se družimo, kao i svaki put, ali ipak sam izabrala da se posvetim pripremama – kazala je Marija. Jedina je dama u klubu ,,AMK Monteracing“ i ponosno naglašava kako je imala veliku podršku kolega na prvoj profesionalnoj trci. Nije saglasna da je automobilizam muški sport. Zapravo, protivi se podjeli na muške i ženske sportove. – Postoje npr. zanati koji su ,,ženski“, ali se u njima vrlo dobro snalaze muškarci, i obrnuto. Tako je i sa sportom. U automobilizmu ima mjesta i za muškarce i za žene, zapravo za sve koji ga vole. Tačno je da je malo žena profesionalnih au-

Kada je riječ o ambicijama i planovima, otkriva kako želi ,,samo bolji auto i dobar plasman na domaćim stazama“. – Za trku u Kotoru se nijesam spremala jer nijesam imala vremena pošto sam auto kupila deset dana uoči takmičenja. Zadovoljna sam postignutim vremenom. Za svaku narednu trku ću se više pripremati da bih što bolje upoznala stazu. S obzirom na to da sam početnik moram dvije godine da vozim manju klasu, da bih kasnije mogla preći u jaču. Kada sam birala automobile dvoumili smo se između dva auta, a to su ,,jugo“ i ,,pežo 106“, i na kraju me je tata nagradio sa ,,jugom 1400“, tako da sada vozim klasu 1400H u kojoj ima dosta iskusnih vozača. Želja mi je da vozim ,,Fiat Abarth“. Spremna sam na velike izazove koji me očekuju, ljubav prema automobilizmu kod mene je toliko snažna, a to mi daje još veću volju za ostvarenje mojih želja – poručila je Marija. Matija MIRANOVIĆ

Arena

16 Sportski miks

Neđelja, 17. jul 2022.

 Neće nedostajati utakmica pred EP

,,Ajkule“ će u izmijenjenom sastavu putovati na finalni turnir Svjetske lige

Vladimir Gojković sa saradnicima zbog poziva od FINA, nakon što je Brazil odustao, morao je u posljednji čas da mijenja plan priprema. Jer, nakon Svjetskog šampionata mnogi igrači dobili su pauzu (,,stranci“ veću) i još uvijek su daleko od prave fizičke kondicije. Ali, što se mora, nije teško – objeručke je poziv prihvaćen, pa će naš nacionalni tim 22. jula otvoriti finalni turnir duelom sa Srbijom. Dan kasnije igraće sa Australijom, a 24. jula sa svjetskim šampionom – Španijom. Jasno je da isti sastav iz Budimpešte neće putovati u Francusku, odakle će dio ekipe, sa momcima koji budu radili u Crnoj Gori, otputovati na turnir u Grčku. – Mijenjali smo dosta. Zaključili smo plan pred početak SP, a do prije dva dana smo tražili avio-karte, jer smo planirali da učestvujemo na turniru u Grčkoj. Ovo što nas čeka u Strazburu je velika prilika za ekipu koja nije u optimalnoj bazično-fizičkoj pripremi za SL. Ali, s obzirom na to u kakvom su nam stanju klubovi, ne računam igrače koji igraju Evroligu, ovakve utakmice ne možemo nadoknaditi sa bilo kakvim pripremama. To je prvi razlog zbog čega smo prihvatili poziv. Drugi razlog je što je ovo takmičenje veliko, samim tim poseban je izazov igrati protiv onakvih rivala. Još neki igrači, koji možda nijesu, dobiće šansu. Vidjećemo sa čime raspolažemo jer naredna godina je godina pred Olimpijske igre – istakao je selektor Gojković. Malo je vremena za taktičke pripre-

ANNA FEHER

PODGORICA – Od naznaka na Svjetskom prvenstvu do potvrde koja je prije nekoliko dana stigla na adresu Vaterpolo i plivačkog saveza – ,,ajkule“ će na završnom turniru Svjetske lige u Strazburu ipak braniti prošlogodišnje osvojeno zlato.

SVJETSKA LIGA PUN POGODAK: Vladimir Gojković sa igračima

me, mada, manje-više, Gojković i igrači odlično poznaju protivnike. – Za šest dana odigraćemo šest utakmica. Mali je prostor za pripremu, možda se malo više spremimo za prvu utakmicu. Bićemo svi motivisani, a dobro je što su nam zagarantovana četiri velika meča. Vrijeme do početka Evropskog

prvenstva u Splitu je dobro isplanirano. Utakmica neće faliti, šansu će svi dobiti, tako da Gojkoviću neće biti teško da se opredijeli za najbolji tim. – Iz Strazbura, sa jednim dijelom ekipe, putovaćemo u Grčku, a pridružiće nam se drugi dio ekipe, koji je kod kuće. Od od 2. do 6. avgusta na pripremama smo u Trebinju sa

Srbijom, a od 17. do 19. avgusta učestvovaćemo na turniru u Njemačkoj sa domaćinom i Španijom. Gojković je kazao da će zbog obilnog plana i obaveza morati da sačuva neke igrače za prvenstvo Evrope. – Na turnir Sl možda nećemo ići u najjačem sastavu, moramo sačuvati neke ljude zbog EP. Ali, ono što je bilo

Utakmice Svjetske lige treba da nas podižu. Nijesmo tempirali idealnu formu za to, morali smo da obnovimo snagu. Svaku utakmicu moramo da igramo kao da je finale Svjetskog prvenstva – poručio je Gojković u Budimpešti je neki naš realan okvir. Na Svjetskom prvenstvu selektor je vidio dobre stvari, koje se moraju sačuvati za kraj avgusta, ali i neiskusnu mladost kojoj je potrebno vrijeme i strpljenje. – Taj meč sa Španijom bio je na visokom nivou, ali mislim da ćemo morati još znoja da prolijemo kako bismo se probili i došli na nivo sa tim ekipama. Prošle godine sam rekao da vjerujem u ekipu jer ima ozbiljan materijal, ali je potrebno strpljenje i veliki rad. Selektor ne okreće leđa mladosti. Hrabro ih je u vatru bacio u Budimpešti. – Svako je od njih zasluženo izborio mjesto na SP. Naš problem je što klubovi ne igraju evropska takmičenja i neki igrači su se sa ovakvim utakmicama prvi put sreli na Svjetskom prvenstvu. Moramo izaći iz toga, ali situacija je takva kakva je, što je opet neka druga tema. Zanimalo nas je šta se dešava sa Aleksom Ukropinom, Vladanom Spaićem i Dimitrijem Obradovićem? – U punom su treningu, Ukropina od 6. juna radi, Spaić je imao malu pauzu zbog LŠ. Rade dobro, nadam se da će biti na nivou, a Obradović ima probleme sa povredma. Dobio je udarac u rebro – puklo je pred SP i pauzirao je. Objektivno, teško se vraća u ovom momentu – kazao je Gojković. A. M.

Crna Gora posljednja na Evropskom prvenstvu za rukometaše do 20 godina Na Cetinju završena šahovska Premijer liga

je Mirko Latković pet puta zatresao mrežu Norvežana. Crna Gora je u Portugalu poražena i od Švedske (31:19), Hrvatske (28:25), Francuske (29:23), Islanda (41:28), Italije (31:26) i Poljske (30:26). ,,Lavovi“ su u grupnoj rundi

igrali bez najboljeg igrača Arsenija Dragaševića, zbog korona virusa na klupi u prva tri meča nije bilo prvog trenera Brana Božovića (ekipu vodio selektor A tima Zoran Roganović), ali ni njihov povratak nije donio rezultatski napredak... Ne. K.

CETINJE – Nikšićka Elektroprivreda, predvođena novopečenim reprezentativcem Denisom Kadrićem, odbranila je titulu u Premijer ligi, najjačem šahovskom rangu u Crnoj Gori. Izabranici Željka Mijanovića sakupili su 25 mečeva i pri tome turnir završili bez poraza sa osam pobjeda i neriješenim ishodom. Srebrna medalja pripala je predstavniku grada domaćina, cetinjskom ŠK Crnogorac sa 19, a bronzana ŠK Budućnost sa 18 meč bodova. Mora se istaći da se žestoka borba vodila za treće mjesto i o ko-

ŠSCG

Nastup za zaborav crnogorskih rukometaša na Evropskom prvenstvu za igrače do 20 godina završen je sedmim porazom u isto toliko mečeva u Portugalu. Mladi ,,lavovi“ zauzeli su posljednje, 16. mjesto nakon što su u meču za plasman izgubili od Norveške 30:22 (15:14). Selekcija Brana Božovića bila je ravnopravna do početka drugog poluvremena, nakon čega su Skandinavci dominirali i lako stigli do pobjede. Luka Barjaktarović i Slaven Lekić bili su najefikasniji u našem timu sa po šest golova, dok

EHF

Sedam mečeva – sedam poraza „Strujaši“ odbranili titulu

načnom poretku odlučivale su nijanse, tačnije samo pola poena u korist Podgoričana u odnosu na ŠK Herceg Novi, koji je takođe uknjižio 18 meč-bodova. Slijede Mimoza sa 16, Omla-

dinac – Budućnost sa 13, Mladost sa 10, Prosvjeta sa sedam, te Rudar sa dva i „7. oktobar“ sa jednim meč-bodom, koje su se oprostile od ovog ranga takmičenja. B. K.

Arena

Neđelja, 17. jul 2022.

Sportski miks

Mlada ženska košarkaška reprezentacija u finalu B prvenstva Evrope

Crnogorke izborile elitu!

71 81

SKOPLJE – Dvorana: „Boris Trajkovski“. Gledalaca: 200. Sudije: A. Maret, Z. Mitrovski, D. Rej. Rezultat po četvrtinama: 22:20, 17:28, 19:15, 13:18. IZRAEL: Garzon 17, Halevi 11, Rinat 9, Šuster, Singer, Berman, Eze, Živon, Hagag 2, Hatokaj, Revae 11, Zipel 21. CRNA GORA: Baošić 1, Bula-

Rezultati i raspored POLUFINALE Turska – Slovenija Izrael – Crna Gora FINALE (VEČERAS) 21.00 – Turska – Crna Gora

60:59 71:81

jić 4, Drobnjak 6, Leković 25, Radnjić, Mi. Bigović 3, Ma. Bigović 5, Radonjić 14, Savković 15, Šćepanović 8, Vujačić, Vukčević. Mlada ženska košarkaška repre-

Španski ,,Las Provincias“ objavio da je dogovor postignut i da se čeka još samo zvanična potvrda

Radebau u Valensiji sa Dubljevićem PODGORICA – Čeka se zvanična potvrda Valensije i Tenerifea, ili barem jednog od zainteresovanih klubova, ali Džona Radebau će, sasvim izvjesno, naredne sezone nositi dres Valensije, objavio je španski ,,Las Provincias“. List navodi da je Valensija postigla dogovor sa novopečenim naturalizovanim Amerikancem u reprezentaciji Crne Gore. Nakon što je debitovao za našu reprezentaciju, Radebau (25) se prošlog mjeseca preselio iz njemačkog Ludvisburga u Tenerife, ali je imao klauzulu da može da ode, ako neki klub plati obeštećenje od, kako navodi ,,Las Provincias“, blizu 80 hiljada eura, i to prije 20. jula. Valensija je iskoristila tu mogućnost, pa će se ovaj bek šuter pridružiti našem Bojanu

Dubljeviću, legendi španskog kluba. Za njegove usluge, od trenutka kada je potpisao za Tenerife, bile su zainteresovane Baskonija i Unikaha, ali je Radebau izabrao tim koji će naredne sezone ponovo igrati u Evroligi. Taj transfer nije dobra vijest za reprezentaciju Crne Gore, jer to, vjerovatno, znači da Radebau, zbog obaveza Valensije u Evroligi, neće biti na raspolaganju selektoru Bošku Radoviću za vrijeme ,,prozora“ u nastavku kvalifikacija za Mundobasket. Amerikanac je imao odličnu prošlu sezonu sa njemačkig Ludvisburgom, sa prosjekom od 13,7 poena, 5,8 skokova i 2,8 asistencija. Izabran je u idealnu petorku FIBA Liga šampiona… S. J.

zentacija Crne Gore savladala je selekciju Izraela u polufinalu B prvenstva Evrope za igračice do 20 godina, tako da će večeras (21h) igrati finale protiv Turske, ali ono što je još važnije jeste da će naredne godine naše đevojke biti u A diviziji, dio evropske elite! Nakon pet ubjedljivih pobjeda, Crna Gora je do trijumfa došla poslije dramatičnog meča u kojem je dokazala da ima kvalitet, moć i potencijal i da ova generacija zaslužuje da bude 3X3 MONTENEGRO

Izrael Crna Gora

u među najboljim selekcijama Evrope. Izrael je na pet i po minuta prije kraja došao do 68:68, ali je onda Marija Leković (25 poena, 7 skokova, 6 asistencija) preuzela ulogu vođe, sa tri teška i važna koša pogurala našu selekciju do trijumfa, koji je osigurala upravo 19-godišnja Baranka sa tri bacanja 16 sekundi prije kraja za 77:69. Kada je bilo sve riješeno, Izrael je želio penal završnicu. Radonjić je pogodila dva, Savković jedno za konačnih 81:71. Crna Gora je bolje otvorila meč, povela 7:2, ali je Izrael brzo odgovorio i već u 7. minutu, nakon trojke Garzon došao do preokreta – 13:12, a upravo zahvaljujući bacanjima Garzon Izrael je na kraju prve dionice imao vođstvo 22:20. A, onda je uslijedila nestvarna serija. Crna Gora je igrala izuzetno agresivnu odbranu, Izrael često bio bez rješenja i da uputi šut, tako da su „crvene“ za četiri i po minuta napravile nevjerovatnih 18:0, čime su stigle do „plus 16“ (38:22). Istina, Izrael je do poluvremena uspio da izađe iz dvocifrenog minusa – 48:39… U trećoj dionici naše đevojke uglavnom su imale dvocifrenu razliku, ali je Izrael uspio da smanji zaostatak uoči posljednjih 10 minuta – 63:58, dok je na pet i po minuta do kraja bilo egal – 68:68, ali je u finišu Leković sačuvala pobjedu i šestim vezanim trijumfom donijela R. P. finale.

NAJBOLJI U GOLUBOVCIMA: Ekipa G-unit

Crnogorska atletičarka osvojila 14. mjesto na SP

Ništa od finala za Mariju Vuković PODGORICA – Najbolja crnogorska sportistkinja Marija Vuković nije uspjela da izbori finale Svjetskog prvenstva, koje se održava u Oregonu, već je nastup u kvalifikacijama završila na 14. mjestu sa rezultatom 190 centimetara. Podatak da nije imala sreće najbolje potvrđuje činjenica da je među 12 finalistkinja samo devet takmičarki sa preskočenih 193, dok su tri skakačice – Lamara Distin i Kimberli Vilijams sa Jamajke, te Lia Apostolovski iz Slovenije sa rezultatom kao Marija (190) uspjele da nastave takmičenje. Kvalifikacije u ženskom visu u državi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, donijele su velika iznenađenja, tako da su prilično rano kvalifikacije završile i neke favoritkinje, a neobičan jutarnji termin (11 časova po lokalnom vremenu), očigledno nije odgovarao mnogim takmičarkama. Članica AK ,,Podgorica“ nije izlazila na zaletištu na visini 175, zatim je bez problema savladala visine 181 i 186, da bi iz drugog pokušaja preletjela 190. Baš zbog te činjenice, što nije bila uspješna u prvom pokuša-

ju, ostala je bez finala. Na 193 u dva pokušaja bila je jako blizu, a u trećem posebno, kada se činilo da je uspjelo, ali je letvica, ipak, pala… Od ukupno 30 učesnica u visu, na visini od 193, osim Marije ostalo je još samo 16 atletičarki. Tu visinu preskočile su Eleanor Petersen, Elena Valortigara, Irina Gerašenko, Safina Sadulajeva, Danijela Stanču, Karmen Brus, Nadežda Dubovickaja i Nikol Oligslagers. Njih devet uz Distin, Vilijams i Apostolovski sa rezultatom 190 izborile su finale, koje je na programu 20. jula. Za Mariju Vuković ovo je najbolji rezultat na prvenstvima svijeta – crnogorska rekorderka u skoku uvis učestvovala je na Svjetskim prvenstvima 2011. (28. mjesto – 180 cm), 2017. (21. mjesto – 185 cm) i 2019. godine (18. mjesto – 185 cm). Marija Vuković bila je jedina predstavnica Crne Gore a na planetarnom takmičenju nastupa oko 1.900 učesnika iz 192 države. Prilično naporan ritam takmičenja očigledno je ostavio traga, a Mariju već od 11. do 21.avgusta očekuje je i nastup na šampionatu Evrope u Minhenu. R. P.

Počela sezona basketa u Crnoj Gori

G-unit odbranio titulu u Golubovcima PODGORICA – Basket ekipa G-unit, u sastavu Marko Dabanović, Marko Mijović, Miloš Milošević i Aleksa Vujadinović, pobjednik je turnira u Golubovcima, prve stanice 3x3 Montenegro 2K22 ljetnje turneje. Kako je saopštio organizator 3x3 Montenegro, G-unit je u finalu slavio protiv Slobode (Luka Bošković, Vojislav Đilas, Đorđije Otašević i Aleksandar Pješčić) rezultatom 18:15. Zbog velikog interesovanja za turnir u Golubovcima, igrale su se kvalifikacije, u kojima su se, u nokaut sistemu, najbolje snašle ekipe Donja i Kiša metaka, koje su izborile plasman u glavni žrijeb. Učešće u glavnom žrijebu je uzelo 12 ekipa, a cijeli turnir je obilovao neizvjesnim mečevima – čak četiri basketa su riješena nakon produžetaka. Uz Slobodu i G-unit, u polufinalu su se našle i ekipe Pod-

gorice i Danilovgrada. Sloboda je srušila još jednog favorita – ekipu Danilovgrada, rezultatom 21:16, a G-unit je lako savladao Podgoricu (21:11). – Za pamćenje će ostati dvojka uz faul Luke Poje za pobjedu protiv NLO, kao i nestvaran ,,kambek“ mlade ekipe Slobode, u režiji Đorđija Otaševića, koji je prvo pogodio dvojku za produžetke, a u produžecima dva puta bio siguran sa linije penala za pobjedu i plasman svoje ekipe u polufinale. Pored neizvjesnih završnica i odlučujućih šuteva, publika u Mojanovićima je imala priliku da vidi i veliki broj atraktivnih poteza, u kojima je prednjačio Aleksa Vujadinović – nova akvizicija G-unita, navodi se u saopštenju. Sljedeća stanica 3x3 Montenegro turneje je u Pljevljima – ,,Baci drogu u koš 2K22“ turnir održaće se 29. i 30. jula. S. J.

Međunarodni turnir u sklopu priprema za EP

Prvi poraz juniora u Skoplju PODGORICA – Muška juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore doživjela je i drugi poraz na međunarodnom turniru u Skoplju, u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo u Turskoj. Izabranici Vasa Milovića su poraženi od Grčke 78:66. Naša selekcija je povela samo na startu sa 5:2, dok je Grčka vodila tokom preostalog dijela

meča. Grci su poslije pet minuta poveli 14:10, a nakon prve četvrtine 22:15. Na poluvremenu je bilo 38:28, da bi se u trećoj četvrtini Grčka potpuno odlijepila i riješila meč. Najefikasniji u našoj selekciji bio je Milorad Brajović sa 18 poena, uz devet skokova. Amar Ličina je dodao 13 poena, Amar Hot devet, dok je Filip Bošković uknjižio sedam i pet skokova. Crna Gora je na startu turnira porazila Bugarsku 71:56, a danas se sastaje sa domaćinom Sjevernom Makedonijom. Juniorska se selekcija priprema za EP, koje se u turskom Izmiru održava od 30. jula do 7. avgusta. S. J.

Arena

18 Fudbal

Predsjednik FSCG Dejan Savićević govorio za ,,Sportweek“, nedjeljni dodatak ,,Gazete delo Sport“

Neđelja, 17. jul 2022.

Crnogorski trener pronašao angažman na Malti

Morao sam da osvojim Batuta Zlatnu loptu otišao iz

Madžar na klupi Vitoriosa Starsa

Kapiten napustio redove drugoligaša iz Kotora

Bokelja

Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević cijeni trenera Stefana Piolija, koji je sa Milanom osvojio Skudeto. Savićević je o kormilaru ,,rosonerih“ govorio u intervjuu za ,,Sportweek“, nedjeljni dodatak ,,Gazete delo Sport“. – Za mene je bio bolji od Sakija, Kapela, Zakeronija, Anćelotija, Alegrija. Svi oni su imali velike šampione u timu. Gulit, Van Basten, Barezi, Vea, Boban, Ševčenko, Kaka, Pirlo, Sedorf, Ibrahimović... Pioli je imao mladu grupu. Zato je učinio najveći podvig – rekao je Savićević. Legendarni ,,Genije“ prokomentarisao je predstojeću trku za titulu u Seriji A. – Da vidimo kako će se završiti transfer period, kako će se stvari poređati. Inter i Napoli su kandidati. Vjerujem u povratak Juventusa, jer ima talente poput Kjeze, koji mi se mnogo sviđa. Možda je trenutno najbolji italijanski igrač – kada ,,klikne“, šokira te. Savićević je nosio ,,desetku“ Milana i ostavio veliki trag na San Siru. Bio je i ostao navijač kluba sa kojim je dosegao visine. – Ne mogu da zaboravim. Predsjednik sam FS Crne Gore i navijač Milana. Ali, nešto manji od mog sina Vlada – kazao je Savićević. Pomenuo je i Žozea Murinja,

stratega Rome. – Na kraju finala Lige konferencija Murinjo je slavio kao da je osvojio Ligu šampiona. Ali Murinjo, koji je vrhunski trener, takođe je dobar glumac. Probio se u Italiji i širom Evrope, ostaće upamćen kao veliki – zaključio je Savićević. Savićević je u opširnom intervjuu govorio i o drugim stvarima. O sadašnjoj funkciji je rekao: - Zarađujem malo, gotovo ništa. Ali malo i radim. Sve je u redu, ostavio sam neki novac sa strane, investirao sam u ne-

kretnine. Imam svoje poslove, tako da nemam problem da sarađujem sa Savezom. Nije kao da treniram, to bi bilo izazovno - našalio se Savićević, koji je na čelu FSCG od 2001. godine. Smatra da je početkom 90-ih zaslužio priznanje za najboljeg fudbalera svijeta. - Bio sam u Crvenoj zvezdi i sve mi je bilo potaman. Osvojili smo evropsku krunu, pobijedili Marsej u Bariju... Morao sam da osvojim Zlatnu loptu, ali dali su je Papenu. Izgubio je u finalu, ali bio je Francuz – naveo je Savićević. D. K.

Barselona potvrdila dolazak Roberta Levandovskog

Barselona je potvrdila jedan od zvučnijih transfera ovog ljeta – Robert Levandovski je novi fudbaler ,,blaugrane“. Španski velikan će Bajernu platiti 45 miliona eura, još pet za potencijalne bonuse, a poljska gol-mašina potpisaće ugovor na tri godine kad prođe medicinske preglede. Levandovski je krajem prošle sezone izrazio želju da napusti Minhen, a od starta mu je prvi izbor bila – Barselona. Bavarci su pokušavali da ga zadrže, ali neuspješno. Poljak neće do kraja odraditi ugovor koji mu je isticao 2023. godine. – Ovdje sam proveo osam nezaboravnih godina, ne mogu da odem tek tako. Želio sam da budem još jednom sa momcima. Nijesam se plašio

TWITTER/FCBAYERN

Sve strane zadovoljne Levandovski juče na posljednjem treningu kao fudbaler Bajerna

povrede, mogu da se povrijedim i kod kuće. Odlazim, ali

vratiću se da se pozdravim sa svima, da priredim lijep opro-

PODGORICA – Jovan Batuta nije više član Bokelja. Doskorašnji član drugoligaša iz Kotora odlučio je da uzme papire i napusti Bokelj, tako da je sada slobodan u izboru nove sredine. Sjajni univerzalac, koji je tokom sezone često pokrivao više pozicija u timu, igrao je za Cetinje, Igalo i Arsenal, a u drugom mandatu u Bokelju bio je jedan od najboljih i najstandardnijih igrača, tako da će njegov odlazak sigurno poremetiti planove Kotorana. – Mislim da je trebalo tako da bude. Želim da zahvalim Kotoranima, saigračima, stručnom štabu i, naravno, ekonomu Viktoru na vremenu provedenom zajedno. Došlo je vrijeme da se rastajemo, tako da sam sada slobodan. Ostaje da vidim šta i kako, a nadam se da ću donijeti pravu odluku – rekao je Batuta, pouzdani vezista. Ako se zna da je 27-godišnji kapiten Kotorana uvijek pružao dobre partije, onda je jasno da će Batuta uskoro biti u novoj sredini. – Spreman sam i željan novih izazova – kratko je R. P. naglasio Batuta.

štaj – kazao je Levandovski za Skaj nakon što je juče odradio posljednji trening u opremi Bajerna. Trideset trogodišnji Levandovski u Bajernu je od 2014. godine, odigrao je 375 mečeva u svim takmičenjima i postigao 344 pogotka. – Prije dva mjeseca nije postojala konkretna ponuda, sve su to bile spekulacije. Barselona je sada ponudila obeštećenje koje prodaju Levandovskog čini razumnom za nas. Bili smo uspješni na tržištu i doveli smo SadijaManea, napadača svjetske klase – rekao je generalni menadžer Bajerna OliverKan. – Uvijek smo bili u dobroj poziciji u pregovorima i na kraju smo osjetili da je najbolje da damo Robertu dozvolu da ode. Držati se nečega samo zbog tvrdoglavosti ili ega za mene predstavlja znak slabosti. Levandovski će se danas priključiti pripremama Barselone u Sjedinjenim Američkim Državama. Ne. K.

Aleksandar Madžar je jedan dio igračke karijere proveo na Malti, a sada se u ostrvsku zemlju vratio u novoj ulozi – kao fudbalski trener. Četrdeset trogodišnji Baranin postavljen je za šefa stručnog štaba tamošnjeg drugoligaša po imenu Vitoriosa Stars. – Pozvao me je veliki prijatelj, Italijan Mauro di Lela, koji je sa mnom igrao na Malti, a sada se bavi menadžerstvom. Ponudio mi je da radim ovdje. Svidjela mi se priča i pristao sam. Neko vrijeme sam bez angažmana i želio sam novi izazov. Brzo smo se dogovorili – rekao je Madžar. Nosio je dres Mornara, Budućnosti, bio u Crvenoj zvezdi, u mnogim klubovima u Srbiji, igrao je u Mađarskoj, Rumuniji, Poljskoj, na Kipru... Nakon što je okačio kopačke o klin, uplovio je u trenerske vode. Madžar je radio na Topolici, u Bokelju, Jezeru, Otranu i Vla-

zniji iz Skadra. Malta je nova-stara destinacija. – Na Malti sam od 11. jula i potpisao sam ugovor na godinu. Krenuli smo sa pipremama. Imamo dovoljno vremena da se spremimo za ligu koja startuje 27. avgusta. Ljudi iz uprave su me lijepo prihvatili, takođe i igrači. Obećao sam dobar rad i disciplinu. Vjerujem u uspješnu saradnju – dodao je Madžar. Vitoriosa je klub duge istorije, o čemu svjedoči činjenica da je osnovan 1906. godine. – Ambicije su vezane za stabilizaciju kluba i forsiranje mladih igrača. Ako sve bude po planu, sljedeće godine se planira napad na Premijer ligi Malte. Za sada sve ide kako treba. Momci su prihvatili moj način treninga, a ja ću uraditi sve da svoje vizije realizujem na terenu u takmičarskim utakmicama – zaključio je Madžar. D. K.

Velike promjene u drugoligašu iz Lješkopolja

Opstanak i afirmacija mladih prioritetni cilj PODGORICA –OFK Mladost DG imao je uspješnu sezonu. Tim iz Lješkopolja u debitantskoj sezoni u Drugoj ligi, iako najmlađi, uspio je da stigne do baraža za Prvu ligu. Mladost nije uspjela da napravi senzaciju protiv Rudara, ali je skrenula pažnju na sebe. U Lješkopolju se sada sa još više motiva očekuje početak nove sezone. Ipak, pauza između dvije sezone donijela je velike promjene. Mladost je napustilo čak osam prvotimaca – otišli su Ljubo Pejović, Luka Boričić i Japanac Hiroki, koji su pojačali Rudar, Milun Joković i Aldin Škrijelj prešli su u Jezero, Igor Nikić pojačao je Arsenal, dok je sjajni napadač Siniša Stanisavić karijeru nastavio u Bahreinu. Upravo odlasci svih igrača u Prvu ligu dokaz je da je Mladost afirmisala neke nove klince… Sa druge strane, čelnici Mladosti uspjeli su da angažuju pojačanja – stigli su Božidar Bujiša iz Berana, Danilo Bracanović iz Titograda, Marko Jukić iz Berana, Nikola Ivanović iz Petrovca, kao i Slobodan Perišić iz Mornara. U klubu iz Lješkopolja ističu da

su posebno ponosni na ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji za takmičarsku sezonu 2022/2023. sa ekipom Budućnosti. – To je još jedan značajan korak našeg kluba ka razvijanju mladih fudbalera što je postavljeno kao prioritet, a sve sa ciljem kako bi naši momci iz omladinske škole imali seniorsku minutažu u nogama, te kako bi što lakše podnijeli adaptaciju na seniorski fudbal nakon odrađenog omladinskog staža. Naš klub daje izuzetan značaj omladinskoj školi odakle promoviše veliki broj prvotimaca, a saradnja sa OFK Mladost Donja Gorica je donekle bila logična, jer i naš novi partner ima izuzetno talentovane mlađe selekcije, tako da ćemo se zajedno truditi da promovišemo mlade snage – kako u omladinskim pogonima dva kluba, tako i u prvim timovima. Ugovor o poslovnotehničkoj saradnji su potpisali predsjednici klubova Veselin Mijač i Danilo Mugoša – naglašeno je u saopštenju. Baš zbog toga, cilj Mladosti je jasan – afirmacija mladih, kao i opstanak u Drugoj ligi. R. P.

Arena

Sportski miks 19 ASSITEC VOLLEYBALL SANT’ELIA

Neđelja, 17. jul 2022.

Odbojkaši Crne Gore završili treću sedmicu priprema u Kolašinu za avgustovske kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

Zadovoljni radom i uslovima u Kolašinu

Nakon sjajne prošle sezone, crnogorska odbojkašica promijenila klub u italijanskoj A2 ligi

Danijela Džaković potpisala za Asitek PODGORICA – Najbolji crnogorski odbojkaši prevalili su više od pola puta, i to težeg dijela, u namjeri da što spremniji dočekaju start avgustovskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Izabranici Ivana Joksimovića su završili treću sedmicu rada u Kolašinu, više nego dovoljno da selektor „crvenih“ podvuče prvu crtu... – U uvodnom dijelu smo radili opštefizičku pripremu, sa tehničkim detaljima, kako bismo ekipu uveli u trening i obaveze koje nas očekuju u kvalifikacijama. U drugoj i trećoj sedmici smo imali pojačan rad u teretani, i, normalno, krenuli smo sa radom što se tiče odbojke i situacija koje nas očekuju u kvalifikacionim utakmicama. Sve je prošlo kako treba, a posebno zadovoljstvo je zbog toga što je cijeli period od tri sedmice protekao bez povreda, i sa baš velikim elanom da se sve postavi kako treba, na najbolji mogući način. Igrači su, stvarno, prihvatili trening i odnos prema treningu na pravi način, tako da sam više nego zadovoljan – iz Kolašina za Pobjedu „raportira“ selektor Crne Gore Ivan Joksimović. A uslovi za rad u Kolašinu su, kako kaže selektor naše repre-

Kompletni od srijede Zbog obaveza mlađih seniora na Evropskom prvenstvu u Poljskoj, seniorska reprezentacija nije bila kompletna u prve tri sedmice rada. Joksimović je na raspolaganju imao 13 igrača, a to su Rajko Strugar, primači Marko i Slobodan Bojić, Ivan Zvicer, Benjamin Hadžisalihović, Jovan Delić i Stefan Radević, srednji blokeri Blažo Milić, Luka Babić i Nikola Đurović, korektori Aleksandar Minić i Bojan Strugar, te libero Nikola Lakčević. S obzirom na to da je dobio boginje, neposredno pred put na Evropsko prvenstvo za mlađe seniore, ovu akciju će preskočiti tehničar Danilo Dubak, a ekipi će se od srijede priključiti trojica igrača koji su bili na šampionatu u Poljskoj – tehničar Rastko Milenković, korektor Đorđe Jovović i srednji bloker Matija Ćinćur. zentacije, „više nego idealni“. – Imamo sve što nam je potrebno za nesmetan rad. Osoblje hotela „Bjanka“ nam je uvijek pri ruci, a Savez se pobrinuo da nam postavi „mondo“ podlogu u dvorani, tako da imamo sjajne uslove, sve je na najboljem nivou. Nemamo nijednu zamjerku, maksimalno smo fokusirani na rad – dodaje Joksimović. Naša selekcija će tokom priprema za kvalifikacije odigrati i dva kontrolna meča, protiv Bosne i Hercegovine, oba u Kolašinu, 23. i 24. jula. Prva će biti zatvorenog tipa, a druga

otvorena za javnost. – To je idealna situacija, jer nam je jako bitno da u tim mečevima vidimo u kakvom smo statusu, da bismo dobili smjernice za brušenje forme do prvog meča u kvalifikacijama. Nakon tih mečeva se fokusiramo na prvi meč sa Luksemburgom. Dobili smo materijale za Luksemburg, oni će najvjerovatnije da igraju bez Rihlickog – zaključio je Joksimović, misleći na odličnog 25-godišnjeg korektora iz Luksemburga, koji od 2018. godine igra u Italiji, od prošlog ljeta u Peruđi. Osim sa Luksemburgom,

DŽUDO

Gardašević i Peković šampionke Balkana Džudo reprezentacija Crne Gore osvojila je sedam medalja na pojedinačnom seniorskom prvenstvu Balkana koje se održalo u bugarskom Pazardžiku. Do zlata su stigle Tamara Gardašević (kategorija do 63 kg) i Jovana Peković (do 78 kg), srebrom su se okitili Ivana Šunjević (do 63 kg), Nikola Gušić (do 90 kg) i Slobodan Vukić (preko 100 kg), dok su treća mjesta pripala Elmi Ličini (do 57 kg) i Novu Raičeviću (do 90 kg). Malo je do medalje nedostajalo Petru Radoviću koji zbog povrede nije mogao da nastupi u

borbi za treće mjesto u kategoriji do 60 kg, kao i Stevanu Nikčeviću (do 73 kg) i Nikoli Gardaševiću (do 81 kg) koji su poraženi u borbi za treća mjesta, pa su se morali zadovoljiti petim mjestom, saopšteno je iz Džudo saveza Crne Gore. Pored reprezentacije Crne Gore, na prvenstvu Balkana učestvovale su i reprezentacije Turske, Bosne i Hercegovine, Rumunije, Bugarske, Grčke, Makedonije, Kosova, Albanije i Kipra. Danas je na programu ekipni dio šampionata koji počinje u 10 sati. R. A.

Minić kapiten Iako dileme nije trebalo da bude, selektor odbojkaša Ivan Joksimović je i formalno riješio pitanje kapitena – traku je dobio 35-godišnji korektor Aleksandar Minić, najiskusniji igrač ove selekcije. – Zbog vremena koje je proveo u reprezentaciji, njegovog statusa, odnosa prema igri i treningu, on je idealan za kapitena – rekao je Joksimović. Crna Gora će u kvalifikacijama igrati u grupi i sa Portugalom i Islandom. Po rasporedu će biti domaćin u prva tri kola, u Kolašinu – prvo će dočekati Luksemburg (3. avgust), zatim Portugal (7. avgust) i na kraju Island (10. avgust), a nakon toga otputovaće na gostovanja – Islandu (14. avgust), Portugalu (17. avgust) i na kraju Luksemburgu (20. avgust). Vizu za EP izboriće pobjednici sedam kvalifikacionih grupa i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. Crna Gora je igrala na dva prethodna prvenstva Evrope. S. J.

PODGORICA – Crnogorska odbojkašica Danijela Džaković ostaje u Italiji, u A2 ligi, ali mijenja klub – nakon sezone u redovima sicilijanske Aragone, 28-godišnja Pljevljakinja, koja igra na poziciji primača servisa, karijeru će nastaviti u Asiteku iz Sant’Elije Fjumerapida, gradića u provinciji Frozinonea, regije Lacio. Danijela je imala odličnu prošlu sezonu, bila je prvi poenter A2 lige sa 509 poena, i bila najzaslužnija što je Aragona ostvarila cilj – opstanak u ligi. – Jedva čekam početak nove sezone u Italiji. Veoma sam uzbuđena i ponosna što sam dio ovog tima. Spremna sam da pružim maksimum na terenu i doprinesem ostvarivanju sezonskih ciljeva Asiteka. Izabrala sam ovaj klub zbog veoma ambicioznih projekata i zato što klub sklapa potencijalno veoma kompetitivan tim. Klub je veoma organizovan,

odmah sam se našla na istim talasnim dužinama sa predsjednikom i ostalima iz menadžmenta, kao i sa trenerom, i svima hvala što su me uključili u njihov projekat – rekla je Danijela Džaković. Naša reprezentativka, koja će preskočiti ovogodišnje kvalifikacije za Evropsko prvenstvo zbog, kako je saopšteno, saobraćajne nesreće, karijeru je počela u rodnim Pljevljima, u Rudaru. Od Jedinstva iz Užica, 2013. godine, počela je njena karijera u inostranstvu. Igrala je u Turskoj, Sloveniji, na Filipinima i u Rumuniji, prije nego je prošlog ljeta stigla prvi put u Italiju… – Očekujem tešku sezonu, u ligi koja će biti jača nego prošle sezone, jer će sve ekipe moći da imaju po dvije strankinje na terenu. U suštini, očekujem dobru odbojku, i nadam se da ćemo svi biti zdravi, a onda sam ubijeđena da rezultati neće izostati – zaključila je Danijela Džaković. S. J.

Biciklizam, trka oko Francuske

Metjuzu 14. etapa Mihael Metjuz pobjednik je 14. etape Trke oko Francuske. Biciklista ekipe Bajk Eksčendž je bio najbolji u etapi od Sent Etjena do Mendea dužine 192,5 kilometara. U završnim kilometrima, u usponu Metjuz je odbio nalete Alberta Betiola i prošao prvi kroz cilj i upisao prvu etapnu pobjedu još od 2017. godine. Tibo Pinot završio je na trećoj poziciji. Na vrhu, u generalnom plasmanu, nije bilo pomjeranja. Sjajni Vingegor ima dva minuta i 22 sekunde prednosti u odnosu na Pogačara. DŽUDO SAVEZ CRNE GORE

OSCG

Joksimović: Sve je prošlo kako treba

20 Feljton

Neđelja, 17. jul 2022.

KAKO ZBILJA STOJE STVARI SA PORFIROGENITOVIM SPISOM I JUŽNIM SLOVENIMA

1. 11.

Naziv Dubrave nastao je po svetim dubovim šumama » Piše: Stevo VUČINIĆ

Sa toponimima Dubrava u Gornjoj Lastvi, Dubrave u Bogdašićima i Brdo Svetoga Anđela (Arhanđela Mihaila) u Većebrdu se, takođe, povezuju slovenski paganski obredi. Dubrave su nazvane po svetoj dubovoj šumi koje su neizostavne na takvome slovenskome svetilištu. Treba im pribrojati i nedaleki topomnim Ljeskovac, koji bi mogao biti motivisan svetim slovenskim drvom Lijeskom, koja se stavljala na šljeme od kuće da štiti od udara groma. U kotorskoj opštini Perunu su bili posvećena dva vrha – Sveti Ilija, najviši vrh brda Vrmac u Boki i brdo Sutulija u Grblju. Tako da su svih pet oronima i dva toponima predhrišćanska lingvistička svjedočanstva stare religije dukljanskih Slovena, a i samoga njihovoga postojanja na prostoru Boke. Dakle, svjedoci slovenske mitske toponomastike s imenskim kontinuitetom, s tim što su oronimi u vrijeme hristijanizacije slovenskoga stanovništva transformisani u hagionime. Arheološka istraživanja su pokazala da Iliri nijesu u potpunosti romanizovani, niti su izgubili etnička i kulturna svojstva te da su u mnogim osobinama preživjeli rimsku vladavinu i dočekali dolazak Slovena. Zbog slične društvene organizacije i stupnja razvoja s njima su se stopili i predali im u nasljeđe mnoge kulturne tekovine. Alojz Benac je mišljenja da su Sloveni naselili starija ilirska naselja i preuzeli njihova imena od stanovništva koje su zatekli. Ta složena kulturna konfiguracija predslovenskoga doba mora se studiozno proučiti jer se bez nje ne mogu objasniti temelji nacionalne kulture i etnogeneza crnogorskoga naroda. Od 36 slovenskih kastra oikomena (utvrđeni gradovi) iz vremena Vizantije, od kojih su tri pomenuta u vezi s Dukljom: Gradetaj, Novigrad i Lontodokla, nijedan nije preživio, niti prerastao u urbani centar.

O DUKLJANIMA

Spis kakav je DAI, po prirodi stvari, sadrži vjerodostojene podatke o narodima. To što se za neke južnoslovenske etničke grupe koristi više termina, koji se na prvi pogled međusobno isključuju, nije posljedica nepoznavanja prilika, nego proishodi iz nejasne etničke situacije na terenu i nejasnoga značenja termina Srbin, Tribal, Vlah, Sloven, Dukljanin. Na crnogorskome prostoru, u kontinentalnome dijelu, samo je Onogošt zadržao kasnoantičko ime, prilagođeno slovenskome izgovoru. Očito da su starośedioci dominirali njegovom okolinom i slovenski živalj ih nije uspio potisnuti. Nazivi planinskih masiva Sinjavine, Rumije i Durmitora ukazuje da su se starośedioci zadugo zadržali na tome prostoru, nesumnjivo, kao planinskim pribježišti-

Sa toponimima Dubrava u Gornjoj Lastvi, Dubrave u Bogdašićima i Brdo Svetoga Anđela (Arhanđela Mihaila) u Većebrdu se povezuju slovenski paganski obredi. Dubrave su nazvane po svetim dubovim šumama koje su bile neizostavne na takvome slovenskome svetilištu

Pečat arhonta Petra koji je nađen 2015. na Oblunu

Stevo Vučinić spada u rijetku kategoriju autora koji u korak prate zbivanja u istoriografiji susjednih zemalja. U tom kontekstu, ukazuje na pojavu naučnih radova u srpskoj istoriografiji koje karakterišu sumnjive i logički neodržive interpretacije ma. I u priobaljima rijeka Zete, Tare, Pive, Ibra, Bojane i Lima zadugo je ostao starośedilački živalj koji je doseljenim Slovenima prenio njihova imena, a oni ih prihvatili vjerovatno u slovenizovanome obliku. Takav je slučaj sa imenom rimske stanice Saltua koji je slovenizovana u Suntulija, Doclee u Duklja, Suacium u Svač. Za Bojanu se zna da je derivat od grčkoga imena te rijeke koja se zvala Barbana koji je nesporno slovenizovan u Bojana. Očito da su Sloveni preslojili domicilno stanovništvo, koje im je prenijelo imena ovih rijeka. Brojčani odnos između Slovena i starośedilaca nije moguće izračunati. Najstarija istorija Duklje se može razabrati iz Ljetopisa. Car K. Porfirogenit prilikom nabrajanja imena gradova koji su plaćali tribut Vizantiji izostavlja Kotor i dukljanske gradove, jer je vizantijska vlast u Duklji bila čvrsta i to se vidi iz Ljetopisa, koji govori o ustanku Vojislavljevom. Sem arhonta Petra i Vladimira nema pomena nijednoga dukljanskoga kneza u izvorima, što je znak potpune zavisnosti Duklje o Vizantiji. Pa car i ne pominje Srbe u Duklji, koji su se na pozornici pojavili tek u vrijeme Nemanje. U 35. glavi DAI (O Dukljanima i zemlji u kojoj sada obitavaju) piše: „I Duklju su ranije držali Romani, koje je preselio car Dioklecijan iz Rima, kao što je rečeno u istoriji o Hrvatima, i nalazila se pod vlašću Romeja. Avari su porobili i ovu zemlju i ona je ostala pusta, i za cara Iraklija ponovo je naseljena, kao i Hrvatska, Srbija, zemlja Zahumljana, Travunija i Konavle. Duklja se

naziva po gradu u ovoj zemlji koji sagradi car Dioklecijan, a sada je to pust grad i do danas se zove Duklja. U zemlji Duklji su veliki naseljeni gradovi: Gradetaj, Novigrad i Lontodokla”.

Arheolog Alojz Benac

Tibor Živković napominje da su u poglavljima o slovenskim kneževinama pomenuti kastra oikoumena – izraz koji označava gradove koji pripadaju hrišćanskome svijetu, u kojima su epi-

Olovni pečat dukljanskog arhonta Petra nađen u 19. stoljeću

skopska ili najvažnija crkvena središta. Izraz megala kastra oikoumena koji Porfirogenit koristi u slučaju Duklje, ne prevodi se kao veliki naseljeni gradovi, već stari naseljeni gradovi sa crkvenom organizacijom (T. Živković, „Kastra oikoumena Konstantina Porfirogenita u južnoslovenskim kneževinama“, Istorijski časopis, br. LVII, 2008, str. 28). Ta činjenica je potvrđena na terenu u slučaju Lontodokle, koja je bila śedište biskupa Gornje Dalmacije. Car je o Duklji dao samo nekoliko podataka. Na sreću, pobrojao je velike i naseljene gradove u njoj. Uporednom analizom Ljetopisa Popa Dukljanina, predanja i materijalnih tragova, utvrđene su lokacije dukljanskih gradova. Lontodokla je Martinićka gradina kod Spuža, Novigrad je preslojila turska tvrđava na Veljem brdu, iznad sela Lužnice, a Gradetaj su, po svemu sudeći, preslojili ostaci ranosrednjovjekovnoga utvrđenja na brdu Đuteza, iznad sela Dinoše, na samome izalasku iz kanjona Cijevne. Namjerno, car je preskočio da opiše etničku sliku. Očito, Duklja nije bila napučena Hrvatima, odnosno Srbima, o kojima je dao opširan izvještaj. Porfirtogenit nije imenovao etničku grupu koja je naselila sklaviniju Duklju i tako je otvorio mogućnost za nagađanja o porijeklu Dukljana. Kod Skiličinoga Nastavljača čitamo da su vođe bugarskoga ustanka zamolile Mihaila da im pomogne i pošalje sina da ga proglase carem Bugara. Ljetopis Popa Dukljanina nas obavještava da je Mihailova majka, sinovica bugarskoga ca-

Arheološka istraživanja su pokazala da Iliri nijesu u potpunosti romanizovani, niti su izgubili etnička i kulturna svojstva te da su u mnogim osobinama preživjeli rimsku vladavinu i dočekali dolazak Slovena. Alojz Benac je mišljenja da su Sloveni naselili starija ilirska naselja i preuzeli njihova imena od stanovništva koje su zatekli ra Samuila, pa bi to bio razlog zbog kojega su bugarske vođe u Mihailu tražile oslonca i njegovim nasljednicima ponudile bugarski tron. O tome Skiličin Nastavljač piše: „Prve godine njegovoga carstva, 11 indikta, narod Srba koje i Hrvatima nazivaju krenu da potpuno osvoji Bugarsku... u to doba pomenutih Hrvata (sc. Mihailo) imao je śedište u Dekateru i Prapratnu i imao pod sobom ne malu zemlju... A (sc. Vizantinci) pobiju i mnogo Bugara, zarobe i onoga koji je u Hrvata bio odmah iza Petrila, i vezanoga ga odvedu cara.“ Nićifor Vrijenije piše o nevoljama u koje su Romeji zapali u vrijeme te pobune: „... Kako su Hrvati i Dukljani zlostavljali Ilirik, a narod Franaka, osvojivši Italiju i Siciliju, strahote Romejima pripremaše... Zadržavši se tamo kraće vrijeme (sc. vojskovođa Vrijenije – otac pisca) da bi se pripremio za borbu, povede vojsku protiv Dukljana i Hrvata...“ Oba autora, Skiličin Nastavljač i Nićifor Vrijenije, dosljedno razlikuju Dukljane, Srbe i Hrvate kao posebne etnikume. Tvrdnje nekih istraživača da izvori pod Dukljanima podrazumijevaju Srbe, ne lišava Duklju Dukljana, niti se može zaključiti da su Srbi. U svim titulama srpskih vladara jasno je razgraničena pomorska od srpske zemlje (Raške), a Stefan Prvovenčani se titulisao kao vladar cijele Srbije i Duklje. Kod Teodosija čitamo da Stefan Prvovenčani: „...vladaše svim srpskim zemljama koje se zovu: Dioklitija, Dalmacija, Travunija, približujući se na istoku Iliriji, a na zapadu pripadajući rimskoj oblasti.“ Papa Grgur VII obraća se Mihailu Vojislavljeviću kao kralju Slovena (Maichaeli Sclavorum regi). Ni Honijatove i Skutariotove infromacije o Nemanjinim osvajanjima, kako pišu, da poče osvajati Hrvatsku i sebi prisvajati vlast nad Kotorom, ne mogu se tumačiti da je Kotor u Hrvatskoj, nego da je Nemanja napao Hrvatsku i Kotor. I u Ljetopisu Popa Dukljanina (V glava) pominju se isljučivo Sloveni, i Goti koji su i Sloveni. (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 17. jul 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Đotiš bioritam (18.7 - 24.7) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www.soulpoznatog đotiš astrologa Mladena matestars.com/vedic-signs/calculaLubure, neophodno je da znate sidete-your-vedic-sign, ili ako preuzmete ralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete besplatan đotiš program na www. imati korektan rezultat navedenih tran- vedicastrologer.org/jh zita, te dobrobit od navedenih tranzita. Za ukupan rezultat nije dovoljno Preciznu kalkulaciju mjesečevog posmatrati samo planetarne tranzite,

Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 i traje do petka u 19:32. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo naročito sa bližnjima i autoritetima. je povoljno vrijeme za kraća putova- Inteligencija može zakazati pa najnja, nove početke i poduhvate. bolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno VIKEND vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova Ovo su nepovoljni dani za Vas. Pro- i gubitaka. Povoljno je uglavnom za blem je manjak vitalnosti, slaba kon- duhovnost, milosrđe... centracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na PONEDJELJAK I UTORAK umu da ovo nisu dani za megdan. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je PONEDJELJAK I UTORAK osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate Moguća su neplanirana putovanja. dobro zdravlje, energičnost, užitak u Dani ispunjeni brigom. komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK druženje, putovanja, komunikaciju, Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 i nove početke kao i za uspješan zavr- traje do petka u 19:32. Ovo su povoljni šetak starih poslova. Takođe je veoma dani za poslovna ostvarenja. Poteškopovoljno za finansije i planiranje. će lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK ili od strane države. Imate karizmu i Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 napredak po pitanju statusa. Odlično i traje do petka u 19:32. Nepovoljni vrijeme i za provesti lijepe trenutke dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa svojim voljenima. sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da VIKEND bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate Konkurencija je trenutno vrlo jaka. dobro zdravlje, energičnost, užitak u Naglašena je ideja troškova i gubitaka. komforu i dobrom društvu. Korisno Povoljno je uglavnom za duhovnost, za nova poznanstva i generalno za milosrđe... druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan zavrVIKEND šetak starih poslova. Takođe je veoma Ovo su dani kada Vam toliko toga popovoljno za finansije i planiranje. lazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za PONEDJELJAK I UTORAK kraća putovanja, nove početke i podu- Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesehvate. čevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu PONEDJELJAK I UTORAK zakomplikovati. Prisutan je gubitak Ovo su povoljni dani za poslovna energije i resursa. ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK osobe od autoriteta ili od strane dr- Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 žave. Imate karizmu i napredak po i traje do petka u 19:32. Ovo su relapitanju statusa. Odlično vrijeme i za tivno nepovoljni dani. Generalno provesti lijepe trenutke sa svojim vo- pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom ljenima. djecom ili podređenima. Problemi SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 oprezno sa jelom i pićem. Moguća su i traje do petka u 19:32. Ovo su povolj- neplanirana putovanja. Dani ispunjeni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, ni brigom. energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova po- VIKEND znanstva i generalno za druženje, pu- Ovo su povoljni dani za poslovna tovanja, komunikaciju, nove početke ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. kao i za uspješan završetak starih po- Dobićete podršku ili razumijevanje slova. Takođe je veoma povoljno za osobe od autoriteta ili od strane drfinansije i planiranje. žave. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za VIKEND provesti lijepe trenutke sa svojim voNepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, ljenima.

Mjesec u Raku

Mjesec u Biku

Mjesec u Lavu

Mjesec u Blizancima

već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od petka u 22:55 do subote u 20:54. Ovo je generalno povoljno za mnoge aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

ćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stoPONEDJELJAK I UTORAK mak. Čuvati se previše troškova. NiOvo su povoljni dani. Uživaćete u do- zak kvalitet življenja i neusklađenost brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, sa okolinom. imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK Emocije su vrlo snažne te je moguća Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i i traje do petka u 19:32. Ovo su poharmoniju je naglašen. Naročito je voljni dani za Vas. Pojavljuju se popovoljno za bliskost sa intimnim par- slovne prilike, finansijska situacija se tnerom. popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK slaba. Imate zdravlje i vitalnost. UžiOvaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 vaćete u kontaktima sa zanimljivim i traje do petka u 19:32. Ovo su nepo- osobama. Pokušajte izbjeći prevelike voljni dani za Vas. Aktuelna je jedna troškove. od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinje- VIKEND te ništa značajno. Pazite šta jedete i Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dopijete. Izbjegavajte konfrontacije jer brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, se stvari lako mogu zakomplikovati. imati uspjeha u kontaktima sa autoPrisutan je gubitak energije i resursa. ritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća VIKEND i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i Ovo su relativno nepovoljni dani. harmoniju je naglašen. Naročito je Generalno pripaziti na međuljudske povoljno za bliskost sa intimnim parodnose, naročito se čuvati rasprava tnerom. sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. PONEDJELJAK I UTORAK Dani ispunjeni brigom. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje PONEDJELJAK I UTORAK ne stižete da uradite na vrijeme. MoOvo su povoljni dani za Vas. Pojavlju- že biti poteškoća sa ukućanima ili sa ju se poslovne prilike, finansijska si- majkom. Zdravlje i energija nisu na tuacija se popravlja, kompetentnost visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vital- SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK nost. Uživaćete u kontaktima sa zani- Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 mljivim osobama. Pokušajte izbjeći i traje do petka u 19:32. Ne naročito prevelike troškove. povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK poniženi. Dijete može imati probleOvaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 ma sa zdravljem ili manjak energije. i traje do petka u 19:32. Ovo su povolj- Pripaziti na stomak. Čuvati se previni dani. Uživaćete u dobrim odnosi- še troškova. Nizak kvalitet življenja i ma, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha neusklađenost sa okolinom. u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo VIKEND snažne te je moguća i napetost, ne- Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljumir. Osjećaj za sklad i harmoniju je ju se poslovne prilike, finansijska sinaglašen. Naročito je povoljno za bli- tuacija se popravlja, kompetentnost skost sa intimnim partnerom. je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalVIKEND nost. Uživaćete u kontaktima sa zaniOvo su nepovoljni dani za Vas. Aktu- mljivim osobama. Pokušajte izbjeći elna je jedna od nepovoljnijih mjese- prevelike troškove. čevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak PONEDJELJAK I UTORAK energije i resursa. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali PONEDJELJAK I UTORAK izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme Ne naročito povoljni dani. Postoji za unapređenje odnosa i nove iniciopasnost da budete pogrešno shva- jative.

Mjesec u Djevici

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Vagi

Mjesec u Jarcu

Mjesec u Škorpiji

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 i traje do petka u 19:32. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 i traje do petka u 19:32. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Ovaj tranzit počinje u srijedu od 9:20 i traje do petka u 19:32. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

22 Enigmatika

Neđelja, 17. jul 2022.

Enigmatika 23

24 Marketing

Neđelja, 17. jul 2022.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. jul 2022.

Dana 15. jula 2022. preminuo je u 86. godini naš dragi

Prof. dr LIDIJA LAZAREVIĆ naučni savjetnik u penziji

RAJKO Simonov MUGOŠA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Donjoj Gorici dana 16. jula od 10 do 18 časova i dana 17. jula od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana.

S tugom smo primili vijest o odlasku naše drage koleginice Lidije. Svoj radni vijek je provela u Institutu za biologiju mora i na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Pamtićemo je kao dobru, požrtvovanu koleginicu, vrsnu naučnicu, dobru profesoricu, uvijek nasmijanu i spremnu da pomogne. Pamtiće je i generacije studenata kojima je otkrivala najskrivenije tajne neurobiologije i fiziologije čovjeka i morskih organizama. Sigurni smo da su se za dragu Lidiju otvorila rajska vrata. Vječna ti slava i hvala.

Ožalošćeni: supruga MARTA, sinovi ŽELJKO i DRAGAN, kćerke VERA, BOŽIDARKA i RADMILA, brat ARSENIJE - ACO, snahe MILA, BILJANA i VERA, bratanići DEJAN i JOVAN, unučad i praunučad i ostala rodbina MUGOŠA

636

KOLEKTIV INSTITUTA ZA BIOLOGIJU MORA KOTOR

657 Poslednji pozdrav dragom sestriću

BANJU od LJUBE, RUŽICE i GARE 637 Posljednji pozdrav

BANJU Banjo, dobra dušo, počivaj u miru. Od NADE i MILICE MILIČIĆ 639 Posljednje zbogom dobroj i plemenitoj duši

BANJU GARDAŠEVIĆU ČEDO i NATAŠA NIKOLIĆ sa porodicom 662

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 17. jul 2022. Dragi naš

Poslednji pozdrav našem dragom stricu i đeveru

Pola godine je od smrti našeg voljenog

Jedincu sinu

JASMINKA PIDA ŠAHOVIĆA

RAJO RAJU

Ponosni smo što smo te imali u svom životu kao ujaka i velikog prijatelja.

porodica pok. TANJA

GIGA sa porodicom 644

645

Dani prolaze, bol i tuga za tobom su isti. Nismo te mogli sačuvati od zle sudbine, ali ćemo te sačuvati od zaborava. Za sve što dolazi nedostaješ. PORODICA

646

SJEĆANJE

Dragom bratu, šuri i ujaku

MIRKU Stevovome ĆERANIĆU Pet godina evo dana prođe tragično, sine, bez pozdrava. U crnu si zemlju legao da te bije vječna tama. Srce si mi izgorio, moja duša osta da tuguje i da žalim sve do groba čestitoga sina moga. Da ja kunem onu ljubav tvoju što ti sramno spremi pogibiju. Sreća, sine, njena bila moja teška tuga i tvoja zemlja crna. S ranom na srcu i bolom u duši čuvam te od zaborava, srećo izgubljena, moja momačka delijo. Neutješna majka VJERA 660 Voljenom bratu

RAJU VUKIĆEVIĆU Falićeš neopisivo. Tužan je i bolan rastanak sa tobom. Hvala za sve. OLGA sa porodicom 643

JOVAN KRIVOKAPIĆ Zahvalni na svemu. PORODICA

POMENI Četrdeset dana je od smrti naše drage majke

MIRKU

655 Dana 17. jula navršava se šest godina od smrti

Prođe 5 godina, ali ne prođe bol, nedostajanje... U mom srcu je sve ostalo isto, još si tu, još nedostaješ, još uvijek rane bole. Ne postoji vrijeme koje boli sklanja niti može iz snova ukloniti ono što srce sanja... Sestra MILICA 661

RADMILE Radovanove VUJOVIĆ Sve što bi rekli bilo bi malo za ono što osjećamo tvojim odlaskom. Radovala si se svakom našem dolasku, okupljala nas i bila naš veliki oslonac. Nadamo se da je tvoja duša našla mir u rajskom naselju pored tvojih najmilijih, a u našim srcima nema mjesta zaboravu.

Tvoja DJECA sa porodicama

NIKOLE Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom. Tvoji: majka RAJKA i brat BRANKO sa porodicom 632

MIRKO ĆERANIĆ

Mila naša

659

RAŠO

VOJO VULETIĆ Deset godina od kada nijesi sa nama, a živiš u našim mislima i razgovorima. Volimo te ! Tvoje NEĐELJKA i OLIVERA 653

Prođe pet godina, a i dalje bol i praznina. Boli nemogućnost da još nešto zajedno uradimo, bole suze, bole uspomene našeg djetinjstva, boli to što znamo da nam nikad više nećeš doći, biti sa nama javiti se i reći dolazim. Svuda nam fališ i uvijek ćeš nam nedostajati. Znamo da si na nebu, anđele.

Tugu koju nosi tvoje odsustvo, pokušavamo da umanjimo sjećanjem na tvoj lik, tvoj glas, tvoje riječi. S ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Vole te tvoje majka DESE, sestre SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama 647

663

Dragi

Pet godina od smrti

DRAGAN, MARKO, LIDIJA, MARINA i MILENA

MIRKA ĆERANIĆA

SRĐA

VOJO VULETIĆ Zauvijek moj prozor u svijet! MILICA i FILIP KUSOVAC

Sjećanje na tebe i sve ono što te činilo onakvim kakav si bio, vrijeme ne može otrgnuti od zaborava. 658

Tvoji: tetka NJANJA i NENO

Tuguje i pati za tobom, tvoja baba VUKOSAVA 664 Pet godina od smrti

654

MIRKA ĆERANIĆA Bol i praznina za tobom su veliki, a ljubav i sjećanje vječni. 665

Tvoja tetka MILOSAVA sa porodicom

28 Oglasi i obavještenja Godina je od smrti mog brata i šure

Neđelja, 17. jul 2022. Pola godine tuge i praznine

SJEĆANJE

MIODRAG – MILI MANDIĆ

VLADIMIR Milutina GRGUROVIĆ

DRAGANA M. LOPIČIĆA Dragi naš Vlaśo, Tužan je način na koji nas okupljaš. Teško se pomiriti sa istinom da te više nema.

Postojiš i traješ kroz najljepše uspomene koje bolno podsjećaju na sve što smo s tobom izgubili. Sjećanje na tebe živi u svima nama koji te volimo. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Počivaj u miru, anđele naš.

Tvoji: majka NENA, sestra OLJA i sestrić SAŠA

VOLIMO TE! 630

Jedini moj, ne može ova moja tuga da se prenese na papir. Teško je srcu da ne boli, suze da ne teku za tobom. Nedostaješ u svakom osmijehu, suzi, riječi, u svemu što dolazi. Sa tugom i ljubavlju ponosno čuvamo uspomenu na tebe.

TVOJI NAJMILIJI

Danas se navršava 40 dana od smrti našeg

628 Dana 21. jula 2022. navršava se šest mjeseci od kada se upokojo naš dragi

SRĐANA ĐONOVIĆA

Sestra LJILJANA i zet DRAGAN RADULOVIĆ Uvijek ćeš biti tu da nas čuvaš i živiš u nama.

Tvoji: SANDRA, DUŠAN, SAŠA, MATIJA i MAŠA

BOŽO Golubov VUJOVIĆ 631

638

Dana 19. jula 2022. godine navršava se 40 dana od kada je preminula

Dostojanstvenim i časnim životom, zaslužio si da te se sjećamo. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Porodica će u nedjelju, 17. jula 2022. godine u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.

Дана 18. јула навршава се шест тужних мјесеци од када ниси са мном, брате

Kćerke SLAVICA, MIRJANA, MARIJANA i GORDANA sa porodicama

МАРКО

633

BOSILJKA Markova KAPISODA Dana 21. jula 2022. godine navršava se 6 mjeseci od kada se upokojio moj otac

Мој вољени брате, нема дана кад не мислим на тебе, недостајеш. Био си мој ослонац, подршка. Својим часним и достојанственим животом заслужио си вјечно поштовање и памћење. Почивај у миру крај наших родитеља и нека ви моје сузе не ремете мир. Сестра БРАНКА 656

Boki, još jednom da ti odamo zahvalnost što si zajedno sa našim ocem Markom pružila bezbrižno djetinjstvo, vaspitanje i ljubav koje si nama i našoj đeci poklanjala do zadnjeg dana. To nam daje za pravo da budemo ponosni na tebe i tvoj časni život. Ovim putem zahvaljujemo svim ljudima koji lično izraziše saučešće telegramima i telefonima za našom majkom.

Pola godine je od kada nije sa nama

BOŽO Golubov VUJOVIĆ

Umjesto 40-dnevnog pomena, prilažemo prilog Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

MARIJA Andrije ŠIKMANOVIĆ

Ponosna na svaku uspomenu i sjećanje na tebe.

Sinovi ČEDOMIR i MIRKO sa porodicama Kćerka MIRJANA

Draga majko, Tvoja dobrota, veliko srce i plemenita duša ostaće zauvijek u našem sjećanju. Ponosni smo što smo te takvu imali. Srećan je čovjek kojem si ti bila roditelj. Počivaj u miru.

TVOJI NAJMILIJI

635

634

627

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 17. jul 2022. Dvije godine su otkad nas je zauvijek napuštio naš voljeni...

Voljenom

NIKOLA Ilijin GLENDŽA Vrijeme koje prolazi ne ublažava našu bol i tugu za tobom. Samo nas uči da živimo sa tom prazninom u našim srcima. A praznina je velika jer si bio poseban, duša od čovjeka. Bio si najbolji! Počivaj u miru, Nidžo naš, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.

NENADU - NENU MARAŠU

Tvoji: supruga MARINA, sestra SLAVKA, sinovi JOVAN i ILIJA, ćerke DRAGANA i JOVANA sa porodicama

17. 7. 1977 – 6. 6. 1996.

651 Dana 17. jula 2022. navršavaju se dvije godine otkako nije sa nama naš dragi

Sedamnaesti jul je bio dan našeg radovanja, naše sreće. Danas, za TVOJ ROĐENDAN, suze, bol, tuga i želja za tobom je naša sudbina.

NIKOLA GLENDŽA Svakog dana si u našim mislima, a vječno ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru, Kojo.

Tvoji: OTAC, MAJKA i SESTRA

Tvoji: brat LJUBO, snaha DESANKA, bratanić MILOŠ i bratanična MAJA sa porodicama 652 40 dana otkako nas je napuštila naša voljena

642 Dana 17. jula 2022. navršavaju se tri godine od smrti moje voljene majke

Navršava se pola godine od smrti dragog nam supruga, oca i đeda

ANĐE Gojkova JABLAN 7. 6. 2022 – 17. 7. 2022. Živjećeš vječno u mom srcu kroz najljepše uspomene. Neka tvoja duša odmara u zasluženom miru, a ja ću te čuvati od zaborava. Ožalošćena unuka NEVENA 648

Ako je smrt jača od života, nije od ljubavi u mom srcu, gdje ćeš zauvijek živjeti.

Dana 17. jula 2022. navršava se četrdeset dana tuge i bola za tobom, majko

ANĐE JABLAN

TOMISLAV Petra MALOVIĆ

SLOBODANKE PEJOVIĆ

34 godine od smrti našeg oca

Ćerka LIDIJA

Nedostaješ nam svakim danom sve više. Pamtimo te po tvom vedrom duhu koji te krasio do posljednjeg trenutka tvog života. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Vječno smo ti zahvalni za sve što si za nas učinio. Porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću u nedjelju, 17. jula 2022. godine, u 10 časova. Tvoji: OLGA, ZDRAVKO, DARINKA, ŽELJKO, JASNA, LIDIJA, BALŠA, ANDRIJANA, TATJANA, FILIP i KATARINA

640

650

Prošle su tri tužne godine od smrti naše

Navršava se 6 mjeseci od smrti mog brata

GOJKA Đokovog JABLANA

Nema više dobrog roditelja, oslonca u životu našem. Praznina velika tebe nema, tate nema. Sada ste opet zajedno poslije 34 godine od tatine smrti. Anđeli naši, nosimo vas u srcu vječno. Veliku zahvalnost dugujemo internom odjeljenju Danilo I . Zahvalnost dugujemo dr Nataši Jušković i dr Ivanu Gazivodi. Zahvaljujemo svima koji poslaše telegrame, položiše cvijeće i izjaviše saučešće. Neizmjernu zahvalnost dugujemo komšijama iz ulaza, što su bili sa nama, za sve što je trebalo. Počivajte u miru, dragi roditelji.

TOMISLAVA MALOVIĆA

SLOBODANKE PEJOVIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Čuvamo te od zaborava.

Dragi brate, svojim časnim i dostojanstvenim životom učinio si da te se sa ponosom sjećamo. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te sa ljubavlju čuvati od zaborava. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Brat MALIŠA, snaha DRAGA i bratanić PETAR

Snaha NATAŠA, unuci MATIJA i DARKO VAŠI NAJMILIJI 649

641

629

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 17. jul 2022.

MALI OGLASI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

CENTAR blizu ugla Hercegovačke i ulice Slobode – lokal 410m2 sa 4 parkinga. Savremen, više prilaza za sva vozila. Prodajem. Tel.069/ 991-786 1

RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica. Tel: 069/926-382, 020/629-558 4 POTREBAN vozac C kategorije sa radnim iskustvom. Tel. 069/032-380 5 POTREBNI radnici za rad u magacinu za slaganje robe. Tel. 069/032-380 6

Neđelja, 17. jul 2022.

Marketing

32 Marketing

Neđelja, 17. jul 2022.