Dnevni list Pobjeda 17.02.2023.

Nakon što je Pobjeda objavila da lider Pokreta „Evropa sad“ posjeduje pasoš susjedne države, bivši ministar potvrdio da je obmanjivao javnost

Milojko Spajić priznao da ima državljanstvo Srbije, sad tvrdi da je podnio zahtjev za otpust, ali ne pokazuje papire

Iako se u video obraćanju žalio da je prošao kroz „trnje i spletke jedne ozbiljne mašinerije“, Spajić je svjesno izbjegao da pruži odgovore na važna pitanja. Kako je mogao imati državljanstvo Srbije, zemlje u kojoj, kako tvrdi, nikada nije živio, a u kojoj ima upisana čak dva prebivališta? Još intrigantnije: da li je Milojko Spajić, kada je bio izabran za ministra nansija u 42. Vladi Crne Gore, prevarno ukrio podatak da ima srpsko državljanstvo što bi ga onemogućilo, po slovu Ustava Crne Gore, da bude javni funkcioner?

SPORA PRAVDA: Nakon godinu i po okončani postupci pred Upravnim sudom u kojima je osporen prestanak sudijske i tužilačke funkcije zbog pozivanja na odredbe Zakona o PIO

Iz CEDIS-a se pohvalili smanjenjem gubitaka na mreži od 0,77 odsto

Novinarima potrebno okruženje bez straha od uznemiravanja, pritiska, cenzure ili progona

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori odgovorila na pismo grupe zaposlenih u RTCG

ministar potvrdio da je obmanjivao javnost

Fotografija srpskog pasoša Spajića koji je izdat 2019. godine koju je Pobjeda objavila, otvara i pitanje da li lider Pokreta „Evropa sad“ podliježe krivičnoj odgovornosti zato što je obnašao funkciju ministra u Vladi Zdravka Krivokapića, a da je pritom sakrivao podatak da nezakonito posjeduje dvojno državljanstvo.

Konkretno, da li je Spajić postupajući kao ministar prekršio član 415 Krivičnog zakonika Crne Gore koji propisuje krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja.

Ovaj član, u stavu 1, predviđa da „ko dovođenjem u zabludu navede nadležni organ da u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri

Pitanje krivične odgovornosti?

štogod neistinito što može da služi kao dokaz u pravnom saobraćaju, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“.

U stavu 2 propisuje i da će se ista kazna izreći onome ko ovakvu ispravu, zapisnik ili knjigu upotrijebi iako zna da su neistiniti. Kriminolog Velimir Rakočević pojasnio je Pobjedi da ovaj član ne propisuje klasično krivično djelo falsifikovanja isprave, već obuhvata mali broj onih koja se čine protiv pravnog saobraćaja.

– Ono postoji kad je isprava prava po porijeklu, ali je neistinita po sadržini. O tome se radi – treba da je sačinila osoba koja ima značaj kao

njen izdavač, ali je u nju unijela ili iznijela neistinite podatke ili nije unijela važne istinite podatke. To je suština – da ova isprava ne odražava pravo stanje činjenica na koje se odnosi – istakao je Rakočević.

Krivična djela iz ove oblasti su dovršena, dodao je, kada je nadležni organ pod uticajem zablude u koju je doveden ovjerio nešto što je neistinito u javnoj ispravi itd, čak i za pokušaj se ovdje kažnjava – rekao je Rakočević.

Ukazao je i da je za krivicu u ovom slučaju potreban umišljaj koji obuhvata svijest da se nadležni organ dovođenjem u zabludu navodi na ovje-

Morao dati pisanu izjavu da Srbiju smatra svojom državom

Da bi dobio državljanstvo Srbije Spajić je, kako to propisuje Zakon o državljanstvu Republike Srbije, morao podnijeti i pisanu izjavu da Srbiju smatra svojom državom.

To je samo jedan od uslova koje srpski zakon propisuje. Pa tako on predviđa i da onaj koji preda zahtjev za prijem u srpsko državljanstvo, mora imati otpust iz stranog državljanstva ili podnijeti dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u državljanstvo Srbije, a propisano je i da ta osoba do podnošenja zahtjeva

Zbog toga su mediji u prethodnim danima pokušavali od Spajića da dobiju konkretan odgovor na pitanje da li ima prebivalište u Beogradu i srpsko državljanstvo, a nakon dopisa Republičke izborne komisije Srbije i pojašnjenje zbog čega je obmanjivao javnost.

Međutim, Spajić nije odgovarao konkretno, kao što je to bio slučaj sa odgovorom koji je novembra 2021. godine.

Tako je, nakon sjednice Glavnog odbora Pokreta „Evropa sad“ koja je održana 4. februara, na pitanje da li ima prebivalište u Srbiji kazao da ne razumije „toliku opsesiju Srbijom“, kao i da je to zemlja u kojoj nikad nije živio.

najmanje tri godine ima neprekidno prijavljeno prebivalište na teritoriji Srbije. Uslov za otpust dalje predviđa srpski zakon, ispunjen je i ako osoba koja podnosi zahtjev pruži dokaz da će po zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti državljanstvo prijemom u državljanstvo Srbije. Takođe, ispunjenost uslova otpusta nije potrebna ako onaj koji podnosi zahtjev podnese izjavu da se odriče stranog državljanstva u slučaju sticanja državljanstva Srbije.

– Podržavam Državnu izbornu komisiju da kontaktira DIK Singapura, gdje sam privremeno boravio pet i po godina, DIK Japana, gdje sam boravio šest godina, DIK Francuske, gdje sam boravio dvije godine, DIK u Americi, gdje sam bio oko godinu – rekao je tada Spajić.

To je, istoga dana, ponovio gostujući u dnevniku Televizije Vijesti.

– Ja kao većina građana Crne Gore jako se lijepo osjećam u nama bliskoj Srbiji i to je jedna činjenica. Ali, sa druge strane, ja sam rekao da nikad nijesam živio u Srbiji. Boravio sam u Singapuru pet i po godina, u Japanu šest godina, u Francuskoj sam

bio skoro dvije godine. Tako da, uvijek sam bio na nekoj radnoj viziji ili školskoj viziji, uvijek su to bila privremena boravišta, odnosno uvijek sa mišlju da ću se vratiti u Crnu Goru da doprinesem društvenom i ekonomskom razvoju naše države. Tako da nikad nijesam ni sumnjao da ću to da uradim, tako da moje stalno boravište, odnosno stalni boravak je uvijek bio vezan za Crnu Goru – ustvrdio je Spajić.

POSTUPAK

U međuvremenu, Ministarstvo unutrašnjih poslova najavilo je da će pokrenuti postupak, odnosno da će ispitati navode o dvojnom dr-

Konjević: Kako je odjavio srpsko državljanstvo kada je govorio da ga nema?

Nakon što je Spajić kazao da je predao zahtjev za otpust iz srpskog državljanstva, predsjednik Socijaldemokratske partije

Raško Konjević objavio je video snimak iz 2021. godine kada je Spajić u parlamentu rekao da nema dvojno državljanstvo i pitao kako je mogao da ga odjavi, kada ga nije ni imao.

– Ako ga je imao, a govorio je da nema, pa ga odjavio onda neka objavi rješenje koje je morao dobiti od MUP-a Srbije. Očigledno opet. U oči, što bi rekli. Opet se zapleo –

ravanje nečega neistinitog. Odnosno, svijest i znanje da se upotrebljava isprava, zapisnik ili knjiga koji su neistiniti – pojasnio je sagovornik Pobjede.

U tom slučaju, istakao je, za ostvarenje krivičnog djela ključno je potrebno da je Spajić neko službeno lice naveo na ovjeravanje nekog neistinitog sadržaja.

– To je suština. Prosto se polazi od pretpostavke da je nezamislivo da neko može to sebi da dopusti, jer to realno jeste dovođenje u zabludu i to ima neke elemente, ali treba da se konkretizuje, odnosno da bude efektuirano kroz neku javnu ispravu, da ima i subjektivne i objek-

tivne elemente. Ali, što se tiče drugih elemenata, administrativnih, moralnih više je nego jasno da je to nešto što je neprihvatljivo u savremenom društvu –naglasio je Rakočević.

Ni advokat Veselin Radulović nije bio siguran da li Spajić podliježe krivičnoj odgovornosti.

– To je više u domenu političke odgovornosti. Mislim da krivična odgovornost ne postoji, ali politički - svakako da. On jeste obmanuo javnost, državne organe, sada se to ponovilo. Pregrubo bi bilo da se posegne za krivičnom odgovornošću – konkretno ne znam sad koji je on neistiniti sadržaj navodio na ovjeravanje – kazao je Radulović Pobjedi.

Zahtjev za otpust

predao ove sedmice

Funkcioner Pokreta „Evropa sad“ Andrej Milović kazao je sinoć u emisiji „Načisto“ da je Spajić otpust iz srpskog državljanstva tražio ove sedmice. – Građanin Milojko Spajić ima potvrdu da je odjavio prebivalište u Srbiji, i potvrdu koja potvrđuje da je predao zahtjev u kojem se navodi da se odriče srpskog državljanstva. Shodno tome, ima sve ono što je potrebno da preda DIK-u ukoliko bude potrebno... Dok god mu MUP ne oduzme državljanstvo, Spajić je državljanin Crne Gore – rekao je Milović.

Pobjeda je sinoć pokušala da kontaktira Spajića kako bi nam pojasnio kada je predao zahtjev za otpust iz srpskog državljanstva, što je naveo kao razloge u zahtjevu i da li je dobio rješenje o otpustu. Spajić nije odgovarao na naše pozive i poruke.

žavljanstvu Spajića. I sada, kada je on priznao da ima srpsko državljanstvo i kazao da je predao zahtjev za otpust, postavlja se pitanje što će se dogoditi sa postupkom crnogorskog MUP-a. Ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata Bojan Bugarin pojasnio je Pobjedi da je sada enigma koji od dva postupka u toku će se prije okončati.

– Ukoliko Srbija Spajiću u roku od dva-tri dana izda rješenje o otpustu iz državljanstva, onda crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova ne može donijeti rješenje o oduzimanju državljanstva, zato što se on ne može ostaviti bez državljanstva, da

Međutim, Spajić nije odgovarao konkretno, kao što je to bio slučaj sa odgovorom koji je novembra 2021. godine. Tako je, nakon sjednice Glavnog odbora Pokreta „Evropa sad“ koja je održana 4. februara, na pitanje da li ima prebivalište u Srbiji kazao da ne razumije „toliku opsesiju Srbijom“, kao i da je to zemlja u kojoj nikad nije živio

bude apartrid, to je standard i pravilo – istakao je Bugarin. Ukazao je i da postupak po zahtjevu koji je predao Spajić ne traje baš kratko, već da je za njega, inače, potrebno makar dva do tri mjeseca. Bugarin se osvrnuo i na praksu Ministarstva unutrašnjih poslova koja osobama ko-

napisao je Konjević na Tviteru. Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Bošković poručio je da bi institucije, nakon svih informacija, trebalo da se izjasne da li Spajić može biti predsjednički kandidat.

– Ipak, ono što je nakon objave pasoša jasno, jeste da je Spajić nepodoban da bude kandidat zbog brutalne obmane javnosti. Čovjek koji laže za stanove, kuće, prebivalište i državljanstvo ne može biti predsjednik Crne Gore – istakao je Bošković. Raško Konjević

je nezakonito steknu državljanstvo druge države daje mogućnost da se u postupku izjasne koje državljanstvo žele da zadrže i istakao da ona nema uporište u Zakonu o crnogorkom državljanstvu. – To je praksa koju je MUP uveo na svoju ruku. Zakon o crnogorskom državljanstvu je eksplicitan: osoba koja dobrovoljno stekne državljanstvo druge države po sili zakona gubi crnogorsko – naglasio je Bugarin. Pojasnio je i da takva odredba Zakona ima preventivnu svrhu i upozorava crnogorske državljane, a da praksa MUP-a daje drugu šansu onima koji prekrše Zakon. – Odredba ima preventivnu funkciju – njena je funkcija da spriječi građane da to rade, a nije joj funkcija da poruči - vi steknite državljanstvo druge države, ako vas ne uhvatimo dobro je, a ako vas uhvatimo, nema veze daćemo vam drugu šansu – poručio je Bugarin. Željka ZVICER

Bojan Bugarin

Crnogorsko društvo, razoreno dugotrajućom tranzicijom i iscrpljujućom neefikasnošću političkih elita, danas, 2023. godine, ne samo da je umorno i atrofirano, već i dezorjentisano u pronalaženju izlaza iz ne samo institucionalne, već i ukupne društvene, socijalne i ekonomske depresije Upozorenje, saopšteno samo nekoliko godina nakon sticanja nezavisnosti - da „izgradnja države bez izgradnje društva“ je strategija koja, ukoliko je dodatno vođena i partitokratskom logikom potrebe izgradnje (svih vrsta) monopola - pravi formu bez sadržaja, pokazalo se više nego opravdano. Tako, usljed vidnog deficita na poljima kulture, obrazovanja, medija... i nedostatka stvarne strategije izgradnje društva građana alternativa „politici dugog vladanja“ nije nastala i nije mogla nastati u liberalno-demokratskom društvenom supstratu. Stoga, potreba i osnovni demokratski postulat - da se sistem mijenja kroz izborni proces - 2020. godine dovela je do smjene dugotrajuće vlasti, ali ne i do njene zamjene reformisanim i zdravim političkim supstratom. Posljedice toga su radikalno skretanje društva u „desno“, njegova ekstremna klerikalizacija, do sada nezabilježen pad institucionalne moći države, enormno zaduživanje i ugrožavanje javnih finansija, koje prati atrofija EU procesa i gubitak spoljnopolitičkog kursa zemlje koji je bio najbolji segmenat ukupnih politika od 2006. godine. Populizam iz perioda „AB kontrarevolucije“ iz 1989. godine, sadržan u sloganu „mladi, lijepi i pametni“, sada u svojim „novim pakovanjima“ pono-

Država bez društva

Populizam iz perioda „AB kontrarevolucije“ iz 1989. godine, sadržan u sloganu „mladi, lijepi i pametni“, sada u svojim „novim pakovanjima“ ponovo osvaja crnogorsko društvo, koje kao da ne želi da čuje upozorenje da „ponavljanje istog obrasca ponašanja daje uvijek isti rezultat“. Tako, nažalost, umjesto da se već odavno aktivirao crveni alarm, crnogorsko građansko društvo generalno je u fazi atrofije, bez sadržajne i efektivne reakcije na činjenicu da je država već duže u pravcu kretanja „kontra“ ostatku svijeta

vo osvaja crnogorsko društvo, koje kao da ne želi da čuje upozorenje da „ponavljanje istog obrasca ponašanja daje uvijek isti rezultat“.

Tako, nažalost, umjesto da se već odavno aktivirao crveni alarm , crnogorsko građansko društvo generalno je u fazi atrofije, bez sadržajne i efektivne reakcije na činjenicu da je država već duže u pravcu kretanja „kontra“ ostatku svijeta.

Nasuprot stanju u Crnoj Gori, u regionu se dešavaju pozitivne promjene, pa je čak i Bosna i Hercegovina uspjela da, na nedavno održanim izborima, i pored trodecenijskog „bezizlaza“, iznađe kakav takav društveni potencijal da se skloni sa ivice ponora. Makedonija i Albanija su stabilizovale svoju evropsku agendu, dok je Crna Gora, do juče lider tog procesa, danas postala, vođena tuđim interesom, „slaba tačka“ na Balkanu, koju strane diplomate opisuju kao državu sa „institucionalnom agonijom“.

BERMUDSKI TROUGAO

Za ozdavljenje društva mnogo je značajnije, umjesto „bavljenja posljedicama“, identifikovati uzroke. U konkretnom, uzroci krize se daju svesti na tri tačke, koje su do samo nekoliko godina ranije bile značajna prednost u odnosu na dru-

ge države regiona.

Crna Gora je, uz sve deficite, imala relativno razvijen demokratski (parlamentarni) potencijal, zaokružen legislativni i insitucionalni kapacitet i koliko toliko stabilizovane javne finansije, sa uspješno vođenom spoljnom politikom, usaglašenom sa politikom EU i NATO partnera. Upravo ova tri segmenta su u posljednje dvije godine postali „Ahilova peta“, koja je očito vrlo precizno i smišljeno pogođena, da bi se „evropska agenda“ umjesto da se ubrza i osnaži dovela u fazu „atrofije“.

Dva su jasna pravca kretanja - ili na zapad ili istok. Onaj ko promaši „posljednju kapiju“ neće moći to pravdati vođenjem „borbe za demokratiju“, jer Sibir i Srbija nijesu mjesto gdje ona cvjeta

Prvo, čitavi segmenti političkih elita koje su nastale u nacionalističkim i ratnim devedesetim godinama i koje su sada u vladajućoj poziciji svoju „transformaciju“ su sprovele samo do nivoa reforme retorike. Istovremeno, skoro čitav supstrat liberalno demokratskih evropskih, reformskih i antiratnih snaga u međuvremenu je vidno atrofirao, dok su se narodnjačke (nacionalističke) prosrbijanske strukture, uz neskrivenu finansijsku i svaku drugu podršku (ne) zvaničnog Beograda, umnožavale. Tako se dovoljno jaka alternativa, dugotrajućem sistemu, nije pojavila na polju evropske i reformske profilacije, već u populističko, narodnjačko-klerikalnom supstratu, gdje je svaki novi subjekat samo radikalniji u djelovanju, uvjeren da mu to donosi političku konkurentnost. Sa tom i takvom političkom „elitom“ umjesto sistema evropskih vrijednosti i ubrzanja puta za Brisel, dobijena je Dodikova „republika“, kao politički uzor.

Sve to je dodatno uzrokovalo da je spoljna politika, najbolji dio crnogorske politike, poremećena lutanjem u poluprojekte poput „Otvorenog Balkana“ ili ponekad nedovoljno usaglašene politike i poruka vezanih za situaciju u Ukrajini, sa dodatnom atrofijom EU

Premijer u tehničkom mandatu razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Holandije

PODGORICA - Predsjednik Vlade u tehničkom

mandatu Dritan Abazović sastao se juče sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Holandije Vopke Ukstrom, na marginama

REAIM samita u Hagu.

Sagovornici su istakli potencijal za unapređenje prijateljskih i savezničkih odnosa, ukazujući da Crna Gora i Holandije, kao partneri u NATO, sarađuju na većem

Abazović: Otvaramo

ambasadu u Hagu

nivou i u okvirima važnim za širu, globalnu bezbjednost. Abazović je naglasio da je

Crna Gora preduzela konkretne korake za otvaranje ambasade sa sjedištem u Hagu, ocjenjujući da će njeno otvaranje u narednim mjesecima doprinijeti jačanju dobrih bilateralnih odnosa i biti potvrda važnosti te dr-

integracija i slabljenjem unutrašnjih kapaciteta za vođenje ovog procesa. Drugo, svi pokušaji da se izgradi sistem „društvenog dogovora“, koji je zasnovan na ustavnim reformama iz 2013. godine (usaglašene sa Venecijanskom komisijom), koji je uspostavio kvalifikovane većine za izbor u nizu institucija, postao je „kontraefekat“, jer je usljed političke opstrukcije proizveo blokadu čitavih djelova institucionalnog aparata države. Pritom, umjesto da se razvije „tržište“ kvaliteta kandidata u postupku izbora, serijom neuspjelih „javnih oglašavanja“ doveo je da se i raniji nivo „ponude“ značajno smanji i devalvira i u konačnom sve svede na „puki stranački dil“. Tako, danas je samo institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (ombusman) u punom ustavnom kapacitetu dok su svi ostali držani organi u nekom vidu VD stanja ili su, poput Ustavnog suda, još uvijek blokirani. Vlada je u „tehničkom mandatu“, predsjednik države na isteku mandata, VD stanja su u Vrhovnom sudu, Sudskom savjetu, VDT-u, DRI, tu je i Centralna banka itd. Treće, stanje javnih finansija se može svesti na rečenicu „zaduženjem do bankrota“. Potreba da se populistički udovoljava socijalno ugroženim djelovima društva, sa konstantnim povećanjem prenadležnosti, bez strukturalne reforme i stvarnih osnova za jačanje ekonomske moći stanovništva, dovodi do čitave serije zaduženja koja će u konačnom, ukoliko se nastave, uzrokovati teške poljedice koje se već najavljuju kao potencijalni „grčki scenario“. Spajanjem navedene tri „slabe tačke“ dobija se Bermudski trougao koji može da proguta crnogorski evropski brod, očito namjerno, postavljenog na pogrešan pravac kretanja, kontra evropskog vjetra.

Dovoljno jaka alternativa dugotrajućem sistemu nije se pojavila na polju evropske i reformske profilacije, već u populističko, narodnjačko-klerikalnom supstratu, gdje je svaki novi subjekat samo radikalniji u djelovanju, uvjeren da mu to donosi političku konkurentnost. Sa tom i takvom političkom „elitom“ umjesto sistema evropskih vrijednosti i ubrzanja puta za Brisel, dobijena je Dodikova „republika“, kao politički uzor

RESTART

Zrela društva, sa tradicijom institucionalne i funkcionalne demokratije svoje političke krize i „pat“ pozicije rješavaju „restartom sistema“, tj. prijevremenim izborima. To samo po sebi ne rješava problem, ali daje legitimitet i omogućava novu energiju novoizabranoj upravljačkoj strukturi da preuzme odgovornost i društvo izvuče iz stanja apatije i političkog „mrcvarenja“. U suprotnom, ukoliko se nastavi istrajavanje na politici „iscrpljivanja opcija“ koja možda jesu trenutno oportune za jedan ili više subjekata, to će generalno dovesti do iscrpljivanja čitavog sistema koji neće imati energije i (ustavni) model za izlazak iz krize.

U međuvremenu, Crna Gora je promašila nekoliko „prolaznih kapija“ za izlazak iz začaranog „kružnog toka“. Tri zadnja, velika, promašaja bila su kada nije u aprilu 2022. godine konsituisana vlada na „konceptu 49“, zatim kada do 31. jula iste godine nije izabrala sudije Ustavnog suda i preostale članove Sudskog savjeta, i konačno - kada do 19. septembra 2022. godine nije postignut dogovor oko formiranja koncentracione – prelazne (oročene) vlade koja bi pripremila prijevremene izbore.

U POTRAZI ZA

IZGUBLJENIM VREMENOM

Sada je kao posljednja nesporna opcija ostala mogućnost da se primijeni odredba iz čla-

na 84, stav 4 Ustava o skraćenju mandata postojećem sazivu parlamenta, kao ustavno definisani put, ukoliko se želi primijeniti čist model izlaska iz sadašnjeg stanja „paralize“. Dakle, izlaz (regularan) i dalje postoji u odluci predstavničkog tijela da potvrdi osnovni ustavni princip da je „građanin nosilac suvereniteta“, time i prava da donosi, po društvo i državu, fundamentalne odluke.

Drugi pravac kretanja je dosta teško predvidjeti, jer teško da se može naći osnov u ustavnom aktu za plan „B“ i za nešto drugačije (sistemsko) postupanje, posebno ne za „rekonstrukciju“ Vlade kojoj je izglasano nepovjerenje u Skupštini.

Stoga, istrajavanje na „ponavljanju obrasca ponašanja“ koji je doveo do postojeće „pat“ pozicije, dao bi ponovo isti rezultat, ali sa dodatno izgubljenim vremenom, s tom razlikom da bi Crna Gora balkansku sporovoznu kompoziciju na tračnicama za EU sada gledala iz zadnjih redova. Pritom, vjetar koji je zbog rata u Ukrajini mogao pomjeriti statiku crnogorskog broda i odgurnuti ga jače ka Briselu mogao bi biti zamijenjen (ili već jeste) sjevernim vjetrom koji bi taj proces „zaledio“. Na kraju, dva su jasna pravca kretanja, ili na zapad ili istok. Onaj ko promaši „posljednju kapiju“ neće moći to pravdati vođenjem „borbe za demokratiju“, jer Sibir i Srbija nijesu mjesto gdje ona cvjeta.

žave za evropsku integraciju Crne Gore. On je naglasio da otvaranje ambasade Crne Gore u Hagu nije samo potvrda dobrih bilateralnih odnosa, već i dokaz važnosti koju naša država pridaje evropskim integracijama, imajući u vidu odnos Holandije prema politici proširenja EU. R. P.

Piše: Prof. dr Branislav RADULOVIĆ

Abazović uoči ministarskog samita u Hagu

Do isteka roka za predaju prijedloga kandidata za predsjednika Crne Gore ostalo još devet dana

Ime predsjedničkog kandidata

DPS-a biće poznato nakon vikenda

PODGORICA – Iako je do isteka roka za predaju prijedloga kandidata za predsjednika Crne Gore, shodno odluci Državne izborne komisije, ostalo još devet dana (najkasnije do 26. februara do ponoći), kandidaturu je do sada predao jedino jedan od lidera proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić.

Na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, zakazanim za 19. mart, neće biti zajedničkog kandidata niti vladajuće kleronacionalističke većine od 30. avgusta 2020, niti onog koji bi predstavljao cjelokupni suverenistički građanski blok. Sudeći prema najavama, učestvovaće najmanje sedam kandidata.

Opoziciona Socijaldemokratska partija najavila je da je njihova poslanica Draginja Vuksanović-Stanković kandidatkinja ove partije za predsjednicu Crne Gore. Njoj će to biti, nakon predsjedničkih izbora 2018. godine, drugo učešće u trci za funkciju predsjednika države. Bošnjačku stranku će u izbornoj trci

predstavljati poslanica Kenana Strujić-Harbić. Ujedinjena Crna Gora najavila je da će njihov kandidat biti Goran Danilović, a Pokret „Evropa sad“ da će kandidovati Milojka Spajića Najjača opoziciona stranka

Demokratska partija socijalista i pored velikog interesovanja javnosti još nije objelodanila ime predsjedničkog kandidata. Potpredsjednik Savjeta mladih DPS-a Andrija Klikovac juče je kazao da će nakon vikenda biti saopšteno ko će biti kandidat za predsjednika ove partije. – Očekujem da kandidat DPS-a za predsjednika pobi-

jedi u prvom krugu i očekujem da, uz podršku drugih partija, pobijedi i u drugom krugu, mislim da bi to bilo jako značajno ne samo za našu partiju i blok koji predstavlja, već i za Crnu Goru u cjelini – kazao je potpredsjednik DPS-a i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

On je prekjuče saopštio da se izbor sveo na tri-četiri imena, ali da se kao kandidat koji ima najbolje šanse za uspjeh najčešće pominje aktuelni predsjednik Milo Đukanović S druge strane, Socijalistička narodna partija još uvijek sanja da će većina od 30. avgusta 2020. godine imati zajednič-

Komemorativna sjednica povodom smrti istaknutog političara, društvenog i javnog radnika Bara i Crne Gore

Misija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope posmatraće predsjedničke izbore u Crnoj Gori.

Iz Kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici su najavili da će PSSE poslati misiju za posmatranje izbora, koju čine 22 parlamentarca iz cijele Evrope. – Kao političari koji su se sami borili na izborima, parlamentarci imaju posebnu stručnost u poli-

kog kandidata. Zbog toga još nijesu odlučili što im je činiti: da li da imaju svog kandidata ili da nastupe sa Građanskim pokretom Ura. A mogu da odluče i da podrže nekog drugog kandidata. To je na pres konferenciji kazao član te partije i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stevan Gajević. Čekaće, kako je rekao, do 25. februara, pa će se organi partije izjasniti. Predsjednik Kluba poslanika

tičkim kampanjama i izbornim procesima – naveli su iz kancelarije. Delegacija za posmatranje izbora, kako je najavljeno, sastaće se s političkim akterima, visokim zvaničnicima, kao i stručnjacima, prije izbora. Delegacija, koju čine poslanici koji predstavljaju sve političke grupacije u PSSE, boraviće u Crnoj Gori od 23. do 25. februara.

Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović kazao je juče da će predsjednik te partije Aleksa Bečić sazvati sjednicu Glavnog odbora za petak 24. februar, na kojoj će Demokrate odrediti kandidata za predsjednika Crne Gore. – Sjednice opštinskih odbora i mjesnih odbora Demokrata su u toku, dok na svim do sada održanim sjednicama članovi organa dominantno predlažu Aleksu Bečića za kandidata za predsjednika Crne Gore. In-

frastruktura Demokrata prikupila je za samo par dana više od 10.000 potpisa podrške i ovaj proces se nastavlja do kraja ove nedjelje – kazao je Bogdanović.

Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović kazao je da za sada nije prihvatio opciju da bude kandidat te partije za predsjedničke izbore. Vidjeće, kako je rekao, kakvu će odluku donijeti glavni odbor partije koji će zasijedati naredne sedmice, ali ne isključuje ni mogućnost da Liberalna partija podrži i nekog drugog kandidata.

Državna izborna komisija donijela je odluku da je za podršku kandidatu koji namjerava učestvovati na izborima za predsjednika države potrebno imati 8.101 potpis birača. Rok za predaju kandidatura je do ponoći 26. februara, a DIK će konačnu listu kandidata utvrditi do 3. marta.

Na predsjedničkim izborima, prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, pravo glasa ima 543.175 građana, što je za više od 3.000 birača u odnosu na parlamentarne izbore održane 2020. godine. Z. DARMANOVIĆ

BAR - Komemorativna

sjednica povodom smrti

Mića Orlandića, istaknutog političara, društvenog i javnog radnika Bara i Crne Gore, održana je juče u Velikoj sali Skupštine opštine Bar. Članovi porodice, prijatelji i predstavnici javnog života grada i države odali su minutom ćutanja počast Miću Orlandiću.

– Mićo Orlandić bio je jedna od najznačajnijih političkih ličnosti koje je grad pod Rumijom imao. Svojim društvenim i političkim djelovanjem uticao je da Bar uvijek bude i ostane ono što je oduvijek bio, uticao je na kulturno, političko i društveno sazrijevanje naše zajednice, a sve to na jedan miran, diplomatski, pristojan i, prije svega, gospodski način – kazao je na komemoraciji predsjednik Skupštine opštine Bar

Branislav Nenezić

On je rekao da su Orlandićeva smirenost i autoritet ulivali svima sigurnost, donosili mir i nadu.

– Nadu da ćemo postati društvo kakvo je on želio i za kakvo se borio, društvo u kojem nema podjela. Imao je vrlinu da u svakom čovjeku traži nešto dobro. Put kojim je išao bio je više ne-

go trnovit – ranih devedesetih da prvi među jednakima sačuva mir. Tada, iako mlad, pokazao je veliku političku zrelost, a kasnije bio jedan od najiskrenijih boraca za nezavisnu, multietničku i sekularnu Crnu Goru – kazao je Nenezić.

Mićo Orlandić imao je veliku želju da svoj politički radni vijek završi gdje je i počeo, u svom rodnom Baru. I završio ga je, kako Nenezić ističe, onako kako je živio – gospodski i dostojanstveno.

U ime porodice, obratila se Danijela Đukanović, ćerka pokojnog Mića Orlandića, koja se zahvalila svima koji su olakšali dane bolovanja njenog oca.

Komemoraciji su prisustvovali članovi porodice i prijatelji Mića Orlandića, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, bivši predsjednici Opštine Zoran Srzentić, Žarko Pavićević, Borislav Lalević, Jusuf Kalamperović, ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević, predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović, prvi predsjednik SD-a Ivan Brajović i brojni predstavnici javnog života grada i države. Mićo Orlandić rođen je 21. novembra 1956. godine u Baru, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a nakon toga Fakul-

tet političkih nauka u Beogradu. Političku karijeru započeo je 1983. godine, kao predsjednik Opštinske konferencije saveza socijalističke omladine Bara, potom je bio član predsjedništva Opštinske konferencije Saveza komunista Bar, te izvršni sekretar Opštinske konferencije Saveza komunista Bar. Nakon uvođenja višestranačkog sistema, bio je predsjednik Nezavisne organizacije komunista Bar, koja je postala dio Saveza reformskih snaga Crne Gore. Među osnivačima je Socijaldemokratske partije Crne Gore, juna 1993. godine, a učestvovao je i 2015. godine u formiranju Socijaldemokrata Crne Gore. Bio je dugogodišnji

predsjednik OO SD Bar, čiji je počasni predsjednik ostao za života. Bio je dugogodišnji poslanik u Skupštini Republike Crne Gore, obavljao je funkciju ministra bez portfelja u Vladi Republike Crne Gore od 2002. do 2005. godine, bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, te direktor Uprave za nekretnine. Obavljao je i dužnost predsjednika SO Bar i odbornika u SO Bar. Bio je direktor JP Kulturni centar Bar od 1991. do 1996. godine. Posljednja javna funkcija bila je na mjestu predsjednika SO Bar, jula 2018. godine. Na čelu lokalnog parlamenta, kao nosilac liste Socijaldemokrata na izborima bio je do decembra 2020. godine. R. P.

Predsjednik države sa predstavnicima Bundestaga Đukanović: Crna Gora se normalnom životu može vratiti nakon prijevremenih parlamentarnih izbora

PODGORICA - Za postojeću disfunkcionalnost institucija i krizu u Crnoj Gori jedino rješenje je obnova legitimiteta vlasti do koje se mora doći kroz parlamentarne izbore, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na sastanku sa članovima parlamentarne grupe za saradnju Bundestaga sa zemljama Jugoistočne Evrope koju predvodi predsjedavajući Josip Juratović.

– Realna nada da se iz ove agonije izađe je izbor sudija Ustavnog suda do kraja mjeseca i postizanje dogovora o organizovanju prijevremenih parlamentarnih izbora, nakon čega se Crna Gora može vratiti normalnom životu, stabilnosti i reformskim naporima na evropskom putu – kazao je Đukanović.

On je sa sagovornicima podijelio ocjenu o lošijem stanju u regionu danas u odnosu na period prije sedam-osam godina, oživljavanje nacionalističkih politika i zaustavljanje reformi, što za rezultat ima i usporenu integraciju u EU. Poručio je da će re-

gion biti stabilan samo ako se bude vratio reformama i imao otvorena vrata za dalju evropeizaciju što, kako tvrdi, Njemačka zna i u kontinuitetu podržava.

Kako su saopštili iz njegovog kabineta, predsjedavajući parlamentarne grupe Bundestaga i poslanici Boris Mijatović i Tomas Haker istakli su da je u fokusu aktuelne njemačke vlade demokratizacija i jačanje institucija Zapadnog Balkana. Naglasili su da je Savezna vlada već donijela konkretne mjere u pogledu Berlinskog procesa koje treba podržati, jer stabilni Balkan pripada EU.

– Berlinski proces je veoma važan okvir za saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana i dobar okvir za iznalaženje zajedničkih rješenja za prepreke – ocijenili su predstavnici Bundestaga.

Juratović je, kako navode iz Đukanovićevog kabineta, uz zadovoljstvo što veliki broj građana Crne Gore i dalje podržava evropski put zemlje, što nije slučaj svuda u regionu, naglasio da im je zbog toga Crna Gora još važnija kao država kandidatkinja. R. P.

Sa komemorativne sjednice

Mićo Orlandić uticao na društveno sazrijevanje na miran i diplomatski način

Predsjedničke izbore posmatraće i misija PSSE

Zgrada Predsjednika

Iz

Ne pominju da su na

EPCG prevalili tri i po puta veće troškove

Najnovijim izmjenama zakona omogućeno je CEDIS-u da do kraja ovog mjeseca struju za gubitke na mreži EPCG ne plaćaju 188,21 eura za MWh, po koliko su je kupili, već da fakture retroaktivno promijene na 52,9 eura po MWh

PODGORICA - Suzbijanjem gubitaka na mreži umanjena je ukupna količina električne energije koja je potrebna za njihovo pokrivanje i to za 4,27 hiljada megavat sati (MWh) u odnosu na januar prošle godine, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

Objasnili su da su u januaru imali gubitke od 13,02 odsto i naveli da je to 1,54 odsto manje nego u istom mjesecu 2022. godine, iako su imali ,,diskretno povećanu potrošnju“. Inače, za cijelu prošlu godinu smanjenje gubitaka je iznosilo 0,77 odsto, pa su tu godinu zaključili sa nivoom gubitaka od 11,62 odsto.

Izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović je kazao da su kontinuirano smanjivanje gubitaka na mreži i milionske uštede dokaz posvećenosti njegovog tima ublažavanju posljedica nezapamćene nestabilnosti na tržištu energenata, imajući u vidu interese kompanije, ali i korisnika.

– Rekordni pad nivoa gubitaka tokom energetske krize dodatno demantuje aktuelne kritičare i potvrđuje efikasnost i uravnoteženost naših rješenja i odluka, kao i krajnje odgovoran odnos prema svim uključenim stranama – saopštio je Čađenović.

Iz kompanije su kazali da je vrijednost januarske uštede, u odnosu na cijene na referentnoj

HUPX berzi, 635 hiljada eura. Dežurnim kritičarima je ostalo nejasno zašto se Čađenović poziva na HUPX, kad struju za pokrivanje gubitaka ne kupuje po berzanskim cijenama, niti plaća EPCG onu cijenu koju su baš u januaru ugovorili stručnjaci iz njegovog tima. Naime, da je platio ugovorenu cijenu EPCG, onda bi januarska ušteda iznosila 803.656 eura. Oni su, naime, po cijeni od 188,21 euro od EPCG kupili struju za pokrivanje gubitaka na mreži. Međutim, zahvaljujući partijskim drugovima u parlamentu uspjeli su da proguraju zakon po kojem bi uštedjeli zapravo samo 225.883 eura.

A kako?

Izmjenama Zakona o energe-

tici iz decembra prošle godine omogućeno je EPCG i CEDIS-u da se igraju cijenama i da majka omogući kćerki firmi da retroaktivno smanji fakture za već ugovoreni posao. Tako je CEDIS nabavio od EPCG potrebnu struju za tehničke gubitke po cijeni od 188,21 euro za MWh. Ti su stručnjaci uspjeli da i u ovom slučaju nadmaše sebe – ta je cijena, kao što i sami navode, znatno veća nego na HUPX-u. Kako je CEDIS povukao svoj zahtjev za povećanje regulisane cijene struje od 119,36 eura, skoro taman kolika je sada cijena na HUPX-u, partijski drugovi Čađenovića su mu omogućili da svom partijskom drugu Nikoli Rovčaninu iz EPCG tu struju plati po

Lov na kradljivce struje

Iz CEDIS-a navode da su do ušteda došli zato što od jula 2021. sprovode akciju suzbijanja krađe struje u svim opštinama.

– Problem gubitaka na mreži u najvećoj mjeri je posljedica nelegalne gradnje, koja podrazumijeva nelegalna priključenja na elektrodistributivnu mrežu. Na taj način se postojeća infrastruktura neplanski opterećuje, čime se povećavaju troškovi za održavanje i umanjuju efekti investicija – naveli su iz CEDIS-a.

Nijesu pominjali modernizaciju mreže kao razlog smanjenja tehničkih gubitaka.

52,9 eura po MWh, što je manje dva puta.

Ta ujdurma nije ostala nezapažena u Evropskoj uniji, pa je direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski u utorak u parlamentu upozorio

Demokrate, ali i ostatak skupštinske većine da to nije u skladu sa standardima EU. Najavio je da će pokrenuti pravne akcije protiv Crne Gore, kako bi ponovo uskladila propise sa zakonodavstvom EU. S.P. - J.R.

DRI dala uslovno mišljenje na poslovanje ambasada u Parizu, Ankari i Bukureštu i predstavništva u Istanbulu

Milion za četiri diplomatska predstavništva

PODGORICA – Poslovanje ambasada u Turskoj, Rumuniji i Francuskoj, konzularnog predstavništva u Istanbulu, te aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova (MVP) koje se odnose na ova diplomatska predstavništva nijesu u punoj mjeri bili usklađeni sa propisima u 2021. godini, zbog čega je Državna revizorska institucija (DRI) dala uslovno mišljenje na njihov rad.

Ambasador u Ankari je Periša Kastratović, generalni konzul u Istanbulu do polovine

2021. godine bio je Selim Lika, kog je zamijenio Branislav Karadžić, u Rumuniji je tokom

2021. ambasador bio Goran Poleksić, a u Francuskoj je i sada aktuelni Ivan Ivanišević Revizori su ukazali na više propusta ambasada, ali i MVP kojem je dato šest preporuka u vezi internog regulisanja procedura koje se odnose na obaveze ambasada o planiranju budžeta, vođenja konzularnih knjiga, procedura javnih nabavki te propisno izvještavanje u vezi sa neizmirenim obavezama.

– Revizijom je utvrđeno da MVP prilikom isplate dodatka za izdržavanje članova porodica diplomatskog osoblja, tokom njihovog boravka van države prijema, nije obezbijedilo dokaze o dolasku i odlasku

Revizori utvrdili da je Ministarstvo vanjskih poslova pogrešno obračunalo dodatak, pa su diplomate imale 8,5 odsto manje plate u 2021.

sima trebalo da radi šef diplomatsko-konzularnog predstavništva ili neko koga ovlasti.

iz zemlje, na osnovu kojih bi se utvrdio vremenski period boravka van države prijema – stoji u nalazu revizora.

Zbog toga, kako ukazuju, MVP mora od ambasada zahtijevati tačne podatke radi ispravnog obračuna dodatka. Ipak, ono što je dodatni problem jeste što MVP prilikom utvrđivanja polazne bruto osnove za ovaj dodatak nije sprovelo godišnje usklađivanje u odnosu na BDP, pa je umjesto procenta za 2018. godinu koji je iznosio 7.495 eura, korišćen onaj iz 2017. godine koji je iznosio 6.908 eura.

– Na ovaj način je posebni dodatak za diplomatsko osoblje manje obračunat za oko 8,5 odsto, što je značajno umanjenje imajući u vidu veličinu izdataka i period od preko tri godine od kada je nastala greška - stoji u izvještaju.

Revizorima je rečeno iz MVP da zbog ograničenih sredstava nijesu mogli povećati izdatke, te da su izmjenom uredbe krajem 2019. htjeli da zamrnu osnovnicu za obračun na nivo iz prethodne dvije godine, ali kako je ona stupila na snagu tek 2020, to je, kako navode revizori, po do tada važećoj uredbi, trebalo uraditi usklađivanje, zbog čega su ga konstatovali kao nepravilnost.

AmbASAde Revizori su ukazali da ambasade u Parizu i Bukureštu nijesu slale mjesečne izvještaje o neizmirenim obavezama MVP-u niti pravilno evidentirali blagajničko poslovanje. Sve tri ambasade propustile su da popis imovine sprovedu na propisanom obrascu, dok ambasada i predstavništvo u An-

kari i Istanbulu nijesu ispoštovali instrukcije MVP-a o popisu novca u blagajni i računima. U izvještaju o popisu imovine u ambasadi u Turskoj nema podataka o vrijednosti osnovnih sredstava niti je registrovana promjena nakon prodaje auta. Popis je bio problematičan i u Bukureštu, imajući u vidu da je predsjednik popisne komisije bio ambasador, čime nije obezbijeđeno razdvajanje dužnosti. Ambasada u Rumuniji oglušila se o internu proceduru kada je riječ o ovjeri i primopredaji finansijske dokumentacije i stanja na računima, imajući u vidu da ih je potpisao tehnički sekretar. Revizori su utvrdili i da su konzularne prihode naplaćene u gotovini tek nakon nekoliko mjeseci zbirno uplatili na žiro račun, čime su takođe prekršene interne procedu-

re. Revizorima su bile sporne konzularne knjige u Ambasadi u Turskoj, jer nijesu imale sve potrebne podatke, bilo je ručnih ispravki precrtavanjem, a zbog mjesečnog započinjanja rednih brojeva nijesu obezbijedili zbirne podatke. Revizori su ukazali i na propust Ambasade u Francuskoj zbog pogrešnog evidentiranja 29,9 hiljada eura, koja su zbog njihove poslovne politike prenijeli sa jednog na drugi račun, što nije izazvalo nikakvu promjenu, iako je tako prikazano u knjigama. Ovoj i Ambasadi u Rumuniji ukazano je na obavezu propisnog pravdanja službenih putovanja. Sve ambasade su imale propusta u primjeni Zakona o javnim nabavkama, dok je u Francuskoj utvrđeno da su određene nabavke sprovodili zaposleni, iako je to po propi-

FinAnSiJe Četiri diplomatska predstavništva su tokom 2021. godine potrošila preko milion eura, od čega je najveće troškove imala ambasada u Francuskoj. Njihovi izdaci 2021. godine premašili su 467 hiljada eura, od čega je 375,2 hiljade potrošeno u toj zemlji, a 92,2 hiljade se odnose na plaćanja dijela zarada i posebnog dodatka na zarade diplomatskog osoblja. Zakup prostora i stanova koštao je 178 hiljada eura, dok su ukupni troškovi zarada i ugovora o djelu premašili 217 hiljada eura. Ambasada u Rumuniji potrošila je 169,9 hiljada eura, od čega 137,3 hiljade u toj zemlji, a ostalo u Crnoj Gori. Na plate je potrošeno 70,3 hiljade, ugovore o djelu još 20 hiljada, dok je zakup koštao 61,7 hiljada eura.

Ambasada u Turskoj je 2021. godine potrošila 213,7 hiljada, od čega su ukupni troškovi zarada bili 114,4 hiljade, dok je zakup koštao 56,3 hiljade eura. Na ugovore o djelu potrošeno je 34,7 hiljada. Generalni konzultat u Istanbulu je potrošio 204 hiljade eura, od čega se 156,3 hiljade odnosi na izdatke u toj zemlji. Zarade su ih ukupno koštale 66 hiljada, a zakup prostora i stanova 84,4 hiljade eura. m. Lk.

CEDIS-a se pohvalili smanjenjem gubitaka na mreži od 0,77 odsto

Vladimir Čađenović

Ivan Ivanišević Goran Poleksić Periša Kastratović Branislav Karadžić

Tržište nekretnina u Crnoj Gori i dalje nestabilno, prodavci i investitori se slažu da su cijene „naduvane“

U ponudi skoro da nema manjih stanova, koji se najviše traže. U Budvi više nema placeva za gradnju, pa se ruše kuće i grade zgrade

PODGORICA - Stanje na tržištu nekretnina u Crnoj Gori je i dalje haotično i ne zna se kako će se odvijati u narednom periodu, kazali su sagovornici Pobjede. Smatraju da još neće doći do stabilizacije, iako su cijene ,,prenaduvane“, ali da može doći do još povećanja, a nikako do snižavanja. Ponuda malih stanova je slaba i oni koji nekretninu prodaju zbog kupovine većeg stana za sada odustaju od prodaje.

Kako je Pobjedi kazao vlasnik kompanije „Zetagradnja“ Blagota Radović, stanje definitivno nije stabilno i on je mišljenja da su cijene „prenaduvane“.

PRESKUPO ZA

NAŠ STANDARD

– Bojim se da je tako. Mislim da su u Podgorici cijene previsoke za naš standard, a to važi i za Srbiju. Prosječne cijene u izgradnji su nedefinisane –ističe Radović dodajući da su cijene stanova koje gradi njegova kompanija od 1.500 do 1.900 što zavisi od kvadrature i lokacije.

A, da li će cijene i dalje rasti, kaže da ne zna.

– To niko ne zna – kazao je Radović.

Sličnog su mišljenja i u agenciji ,,As nekretnine“. Kažu da je haos na tržištu nekretnina

Kvadrat u Budvi tri, a u Podgorici 2,5 hiljada eura

Prodaja „na divlje“ u ekspanziji

Ranković naglašava da su se u Crnoj Gori ljudi počeli da plaše trgovine nekretnina, jer je sve više

divljih prodavaca. – To je nevjerovatno koliko ih ima. Svi se bave nekretninama. Oni koji divlje rade neće da rade za proviziju od tri odsto, nego puno više – kazao je Ranković koji je poručio da je to ogroman rizik.

i da niko ne zna šta se dešava samo je jasno da je sve manja ponuda.

– Cijene još rastu. Prošle godine smo imali dosta veliku ponudu stanova, i ne stižemo da kontaktiramo vlasnike. Ima mnogo njih koji odustaju od prodaje kada vide kolike su cijene. Jer svi koji prodaju gledaju da kupe nešto drugo, da li manji ili veći stan i kad vide cijene odustaju od ponude. Ovo što se nudi sad trenutno po meni je preskupo za naš standard – rekao nam je zaposleni iz ove agencije.

Što se tiče Podgorice, kako nam je kazao, malo je u ponudi manjih stanova, koji se najviše traže.

– Obično se nude stanovi sa teretima i bez dozvola i njihova cijena iznosi od 1.200 do 1.300 po kvadratu. Cijena stanova u izgradnji je od 1.400 do 1.800,

pa naviše, a što se tiče gotovih novih stanova - nemamo ih u ponudi. Znam da je cijena kvadrata u Siti kvartu sada

Pošto ne zna koliko će ga koštati materijal, formira veću cijenu kvadrata nego što treba, kako bi se osigurao – kažu u agenciji, a što se tiče narednog perioda ističu da je

sve neizvjesno.

prilikom gradnje stanova ne

Predstavnici Ministarstva nansija razgovarali sa predstavnicima EK

Damjanović: Finansije ne smiju da trpe zbog političke nestabilnosti

PODGORICA - Finansije

ne smiju da trpe zbog postojeće političke nestabilnosti, poručio je ministar

finansija Aleksandar

Damjanović i dodao da se ne mogu i neće praviti nikakvi ustupci kada je riječ o održivosti javnih finansija i ekonomskom napretku.

On je, govoreći u kontekstu političke situacije, juče na radnom sastanku sa predstavnicima Evropske komisije u prostorijama Delegacije Evropske unije povodom Programa ekonomskih reformi 2023-2025. godine, kazao da institucije u punom kapacitetu treba da slijede zacrtanu mapu evropskog puta. Sastanak je, kako je navedeno, bio prilika da se detaljno razmotre preporuke i komentari Evropske komisije, program,

kao i iznesu stavovi i posvećenost Ministarstva finansija i Vlade u ispunjavanju obaveza iz dijaloga sa EU partnerima, kroz predstojeće ekonomske reforme bazirane na načelima odgovornog i održi-

vog ekonomskog upravljanja. Damjanović je kazao da su u skupštinsku proceduru upućene izmjene pet poreskih zakona, čiji je cilj povećanje budžetskih prihoda u funkciji zadovoljenja prepozna-

tih ekonomskih potreba, uz očuvanje nivoa osnovnih poreskih stopa kao što su PDV i porez na dohodak fizičkih lica, ali i u funkciji ispunjavanja uslova Svjetske banke za planirani aranžman. Na sastanku su putem video uključenja učestvovali i šef jedinice za pregovore za Crnu Goru i Srbiju pri Generalnom direktoratu EK za susjedstvo i pregovore Majkl Miler i zamjenik šefa jedinice za zemlje kandidate i predkandidate Andras Tari

Miler je pozdravio napore Crne Gore da u domenu fiskalne i ekonomske politike napravi korak bliže ka EU integracijama i pohvalio predstojeće formiranje fiskalnog savjeta, kao tijela koje podstiče odgovorno i održivo fiskalno planiranje i sprovođenje politika. R. E.

da padaju jer nemamo posla. Možda povećan priliv Ukrajinaca diktira cijenu, a ima i Turaka ... – navode i podsjećaju da je teško predvidjeti kretanja cijena zbog turbulentnog perioda. - Pred Novu godinu su se cijene donekle stabilizovale, ali ni tada nijesmo imali ponudu manjih stanova. Kad izađe na tržište neki manji stan, frapiram se od cijene. Nedavno je data ponuda od 2,2 hiljade eura po kvadratu za stan od 90 kvadratnih metara na Zabjelu - kažu iz „As nekretnina“.

Na Primorju je stanje

Dušan Ranković, u Budvi skoro da i nema više planema ni u najavi. – Nema novih nekretnina u Bud-

vi, pa će možda rasti cijena. Sad se ruše kuće i prave zgrade i sve to utiče na cijenu. Mi imamo ponudu, ali stanove od 30, 40 i 50 kvadrata, koji se najviše traže - tvrdi Ranković. Kako je dodao, cijene prosječne nekretnine dva kilometra od grada i u gradu je 2.000, u gradu ide i do 3.500, dok je na zaobilaznici 1.900. – To je ogromna cijena, ali nema druge mogućnosti. I nije to direktni uticaj Ukrajinaca i Rusa, već je posljedica ekonomske situacije u svijetu. Međutim, iako se cijene visoke radimo dobro, od korone do ovamo najbolje. Najviše kupuju naši, porodično Turci, Ukrajinci slabo, Rusi porodično i to oni koji već odavno imaju ovdje nekretnine. Ovi koji sada dolaze ne mogu da donesu novac u Crnu Gorukazao je Ranković dodajući da je slično i u drugim gradoU narednom periodu ne predviđa smanjenje cijena. – Ovako kakvo je sad, cijene neće padati – poručio je na kraN. KOVAČEVIĆ

vima na Primorju.

Podaci Monstata za četvrti kvartal prošle godine Vrijednost građevinskih radova manja 8 odsto

PODGORICA - Vrijednost građevinskih radova u četvrtom kvartalu prošle godine manja je 8,1 odsto u odnosu na isti period 2021, pokazuju podaci Monstata.

– Vrijednost građevinskih radova je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju bila veća 3,3 odsto u odnosu na treći kvartal - navodi se u saopštenju.

Efektivni sati ostvareni na gradilištima u četvrtom kvartalu

manji su 2,2 odsto u odnosu na isti period 2021, dok su 1,3 odsto veći u odnosu na treći prošlogodišnji kvartal.

Istraživanjem su obuhvaćena preduzeća sa pet i više zaposlenih iz oblasti građevinarstva. Vrijednost građevinskih radova uključuje troškove materijala, rada i rušenja, pripremu terena, troškove instalacija, opšte troškove i profit. U vrijednost nijesu uključeni troškovi nabavke zemljišta, projektovanja, nadzora i PDV. R. E.

Gradilište u Budvi

Blagota Radović

Gradilište u Podgorici

Aleksandar Damjanović

Ministarstvo prosvjete reagovalo na prijavu koja se tiče ulcinjske

Osnovne škole ,,Maršal Tito“

Inspekcija će ispitati je li bilo prepravljanja ocjena

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete upoznato je sa slučajem u ulcinjskoj Osnovnoj školi ,,Maršal

Tito“ gdje je navodno direktorica Medina Čoba prepravila ocjene u dnevniku koje je dala jedna profesorica.

Sve su proslijedili Prosvjetnoj inspekciji koja će ispitati optužbe.

Dio zaposlenih i NVO Roditelji iz Ulcinja saopštili su da su navodno prepravljene ocjene nastavnice crnogorskog-srpskog-bosanskog- hrvatskog jezika i književnosti.

– Ministarstvo prosvjete primilo je danas dopis nevladine organizacije Roditelji – Ulcinj, koji ćemo proslijediti Prosvjetnoj inspekciji – rekli su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete.

Zaposleni u ovoj školi kažu da je direktorica spornim postupkom prekršila zakon. Dodaju da zbog toga može da bude razriješena.

– Ovo je prvi put u istoriji školstva u Crnoj Gori da direktor škole vrši prepravku ocjena u čitavom odjeljenju. Šaljemo dokaz iz jednog dnevnika pomenute škole za predmet Crnogorski jezik kao nematernji (kao

Fotografije prepravljanih ocjena u dnevnicima

dokaz šaljemo slike iz dnevnika za samo dva učenika iako je direktorica poništila i prepravila za čitav razred i to u nekoliko odjeljenja škole) – rekao je dio zaposlenih iz ove škole. Kažu da su obavijestili nadležne zbog još nekih nepravilnosti. Tvrde da zloupotrebljava službeni položaj i da su se

obraćali inspekciji zbog toga u više navrata. – Interesantan je i podatak da je pomenuta direktorica koja je stupila na dužnost decembra 2021. godine za jednu godinu, dakle, do decembra 2022. godine mijenjala čak šest pomoćnika direktora, što je skandalozno – rekli su oni. n. Đ.

Sudski savjet raspravljao o tome da se prekine v. d. mandat predsjednice Vrhovnog suda koji traje 18 mjeseci

Inicijativu razmatrali, javnost

će biti obaviještena

PODGORICA - Sudski savjet je na trećoj sjednici, koja je održana 10. i 13. februara uvrstio Inicijativu u kojoj se traži da se izabere novi v. d. predsjednik Vrhovnog suda. Iz Sudskog savjeta su Pobjedi kazali da je Inicijativa dobila djelovodni broj i da je bila u prvoj tački tekućih pitanja.

- Tako da je navedenu inicijativu razmatrao Sudski savjet. Kada se usvoji zapisnik sa III sjednice, shodno Poslovniku biće objavljen na web portalu Savjeta i dostupan javnosti – odgovoreno je Pobjedi iz te institucije. Inicijatva, u koju je Pobjeda

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori odgovorila

Novinarima potrebno bez straha od uznemiravanja, pritiska, cenzure

Zampeti: Očekujemo da će svako eventualno kršenje zakona biti rješavano od strane nadležnih domaćih tijela, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima

PODGORICA – Otpravnica poslova Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Laura Zampeti je saopštila da očekuju da se svi mediji i novinari u Crnoj Gori, uključujući i RTCG, koja je javni servis građana Crne Gore, ponašaju u skladu s najvišim profesionalnim i etičkim standardima.

- Očekujemo da će svako eventualno kršenje zakona biti rješavano od strane nadležnih domaćih tijela, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima – piše u pismu koje je Zampeti uputila grupi od 23 zaposlena u RTCG. Zampeti je, između ostalog, odgovorila da Delegacija EU vrlo pažljivo prati sva kretanja u području slobode medija, koja je ključna demokratska vrijednost Evropske unije i vitalni dio procesa pristupanja Crne Gore EU.

imala uvid je podnešena Sudskom savjetu jer VD stanje u Vrhovnom sudu traje 18 mjeseci. Traženo je da se, do izbora novog predsjednika postavi drugi sudija Vrhovnog suda, kako bi se dr Vesni Vučković sadašnjoj v. d. predsjednice prekinuo višemjesečni „mandat“. Traži se i da Sudski savjet za naredni period do 6 mjeseci postavi drugog sudiju za v. d. predsjednika Vrhovnog suda u Crnoj Gori.

- Ukoliko ocijenite ovu inicijativu osnovanom prije određivanja drugog vršioca dužnosti, bilo bi uputno da od Specijalnog državnog tužilaštva zatražite

informaciju da li se protiv bilo kog člana uže porodice sudije Vrhovnog suda vodi krivični postupak ili izviđaj za krivična djela iz nadležnosti tog tužilaštva – piše u inicijativi.

Posljednji konkurs za predsjednika Vrhovnog suda je raspisan 9 novembra 2022. godina i na njega se prijavila jedino vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda dr Vesna Vučković.

Kako je Opšta sjednica Vrhovnog suda nije predložila za kandidata, ona nije prošla. Novi konkurs još uvijek nije raspisan. J.M.

- Nema sumnje da je novinarima potrebno podsticajno okruženje koje im osigurava sigurnost, bez straha od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona – istakla je otpravnica poslova Delegacije EU.

U obraćanju zaposlenima, Zampeti je naglasila da je fokus EU na promociji pune nezavisnosti emitera, koja obezbjeđuje balansiranu uređivačku nezavisnost i održavanje profesionalnih standarda u skladu s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima.

PisMo zaPoslenih Grupa zaposlenih se obratila Delegaciji EU zbog zabrane

Protiv bivše načelnice Turističke inspekcije podnijete krivične prijave

upotrebe jotovane verzije crnogorskog jezika u informativnim emisijama koju je dobio kolega Žarko Božović, nezakonitog postavljanja Raonića za direktora RTCG, degradacije kolega sa višegodišnjim iskustvom...

U opširom pismu tvrde da su u toj kući na djelu prakse diskriminacije, zastrašivanja, gušenja slobode govora, te kršenja ljudskih prava.

Istakli su da je Savjet RTCG u potpunosti pod kontrolom, podsjetili su na nezakonitost izbora Raonića za generalnog direktora RTCG.

Osnovni sud Podgorica već je potvrdio prvostepenom odlukom nezakonitost tog izbora po osnovu toga što je u vrijeme prijave na javni konkurs i imenovanja za generalnog direktora Boris Raonić bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM), odnosno, bio je javni funkcioner kojeg je imenovala Skupština Crne Gore.

Istakli su da je podneseno nekoliko tužbi zbog otkaza i nezakonitih smjena, te da Raonić kontinuirano koristi pravni institut oduzimanje radnih obaveza, izmjena ugovora o radu i preraspoređivanje zaposlenike na niže rangirana i slabije plaćena radna mjesta...

nadležni nenadležni

Podsjetili su i na čuvenu dezinformaciju da je na Cetinju „pucano na policiju“, o svešteniku Gojku Peroviću koji je govorio o abortusu, prenošenju ustoličenja Metodija na Parlamentarnom kanalu...

Za razliku od Delegacije EU, Savjet RTCG koji je nadležan

da rješava probleme unutar te medijske kuće, na sjednicama nije razmatrao otvorena pisma zaposlenih. Pobjedi je član Savjeta Predrag Miranović ranije kazao da to tijelo nije nadležno da rješava probleme zaposlenih sa menadžmentom. - Svako ko ima pritužbu na rad i postupanje menadžmenta Javnog servisa treba da se obrati Savjetu sa argumentima, i mi ćemo se potruditi da riješimo problem, iako nam to nije nadležnost – rekao je on Pobjedi. Miranović je rekao da se ne smije zanemariti kritika od strane zaposlenih, te da Savjet nije za „kidanje glava“ ali da bi bilo dobro zbog radne atmosfere da se svi uvažavaju.

Na naše pitanje zašto ovaj problem nijesu uvrstili u dnevni red sjednice Savjeta, koja je održana u četvrtak, Miranović je rekao da je to pitanje u nadležnosti menadžmenta i da nijesu iscrpljene sve mogućnosti za kvalitetan dijalog. Grupa zaposlenih u RTCG uputila je nekoliko otvorenih pisama Savjetu RTCG, ombudsmanu, obratila se i Direktoratu za medije, povodom slučajeva diskriminacije u Javnom servisu.

U svojim obraćanjima osvrnuli su se na dva slučaja koja su poznata crnogorskoj javnosti –jedan kolege Žarka Božovića kome je zabranjeno da koristi jotovanu verziju crnogorskog jezika u informativnim emisijama, a drugi je slučaj Tanje Šuković kojoj je, nakon višedecenijskog veoma zapaženog novinarskog i uredničkog posla, ponuđeno radno mjesto šefice Dokumentacije.

Zaposlena tražila zaštitu jer je Šljivančanin zlostavljala

PODGORICA – Inspektorki Svetlani Šljivančanin, koja je do prije nekoliko dana bila na čelu Turističke inspekcije, nakon isteka mandata, dodijeljeno je mjesto samostalne savjetnice u kancelariji za oblast analitike i izvještavanja u okviru inspekcijskog nadzora, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kazali su da su tačne i informacije Pobjede da je zaposlena u tom odsjeku Uprave za inspekcijske poslove J. K tražila zaštitu zbog mobinga, tvrdeći da je Šljivančanin zloupotrijebila službeni položaj te da je zlostavlja na radu. Šljivančanin, kojoj je mandat od pet godina za poziciju glavne turističke inspektorke, istekao 11. februara, zamijeniće pomoćnica direktorice u Sektoru za za-

štitu tržišta i ekonomije, igre na sreću i javne nabavke, Tamara Gačević

- Sve dok se na mjesto glavnog inspektora ne postavi lice izabrano internim/javnim oglasom, koji će biti raspisan nakon usvajanja kadrovskog plana za 2023. godinu - naveli su iz Turističke inspekcije.

Iz Uprave za inspekcijske poslove pojašnjavaju da su nakon isteka mandata Šljivančanin imali obavezu da

je rasporede u okviru organa, na radno mjesto koje odgovara njenom nivou kvalifikacije obrazovanja i sposobnostima, a koje je upražnjeno važećim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.

- U skladu sa navedenim, imenovana je raspoređena na mjesto samostalne savjetnice I u kancelariji za oblast analitike i izvještavanja u okviru inspekcijskog nadzora,

ispunjavajući sve propisane uslove za raspoređivanje na navedeno radno mjesto, a nakon obavljenog razgovora sa neposrednim rukovodiocem, pomoćnicom direktorice, gospođom Tamarom Gačević i uz saglasnost službenice Šljivančanin - piše u odgovorima.

Mobing

Mediji su pisali da je protiv Šljivančanin podnešena kri-

vična prijava zbog zloupotrebe službenog položaja i zbog zlostavljanja na radu –mobinga.

Iz Turističke inspekcije kažu da su upoznati sa tim jer im se J. K. obratila 10. februara prošle godine sa zahtjevom za „pokretanje postupka za zaštitu od mobinga sa prijedlogom za određivanje privremene mjere“. - Uprava za inspekcijske poslove, postupajući po podnije-

Odgovor

potrebno okruženje uznemiravanja, cenzure ili progona

KOMENTAR: Kako se (bez)uspješno pozajmljuje istorija

Srbija u vreme dok se zvala Duklja

Za legitimisanje falsifikata treba poći od neke važne ličnosti, koja traje milenijum, a poznata je van granica „srpskog roda“. Pogađate – knez Vladimir. Kada njega „privedete namjeni“, onda lako dođete do toga da su davno prije Stefana Nemanje Srbi imali kralja, „a ime mu je Mihailo Vojislavljević“

Red poteza je oproban –mnogo puta potvrđen u praksi. I, sve su prilike – radi!

Prvo falsifikujete istoriju, promišljenom i bahatom sinergijom „nauke“ i terenskog, praktičnog djelovanja crkve. To je, razumije se, najbolji metod koji garantuje da se falsifikat mnogo bolje plasira (prima) narodu, pastvi i građanstvu, kroz razne dokumentarne emisije, feljtone i jezgrovite, popularne, tabloidne forme. Dakle, da ih što više ljudi „upije“.

vor na pitanje: „Koja dva česta muška imena čine ime kneza Duklje (oko 1000-1016), prvog srpskog vladara proglašenog za sveca?“

ba spustiti bogomolja na vrh planine.

idemo dalje...

Ombudsman je saopštio da je po sopstvenoj inicijativi, a na osnovu saznanja iz medija, formirao predmet zbog ispitivanja eventualne diskriminacije povodom upotrebe jotovane verzije crnogorskog jezika na Javnom servisu RTCG.

- Ispitni postupak je u toku, a zahtjev za izjašnjenje upućen je generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću – saopšteno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

O diskriminaciji u Javnom servisu je govoreno i u Skupštini

Crne Gore prilikom saslušanja za kandidate sudija Ustavnog suda, kada je zamjenica zaštitnika Snežana Armenko kazala poslanicima da je formiran predmet.

eU Pažljivo Prati

Na pitanja, koja je Pobjeda uputila Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, juče je stigao odgovor u kome se ističe da veoma pažljivo prate sva dešavanja u oblasti slobode medija, koja je ključna demokratska vrijednost Evropske unije i vitalni

dio procesa pristupanja Crne Gore EU.

- Po definiciji, RTCG pruža javni servis građanima Crne Gore, a fokus EU je na promovisanju pune nezavisnosti emitera, obezbjeđivanju uravnotežene uređivačke nezavisnosti i pridržavanju profesionalnih standarda u skladu s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima – piše u odgovorima Pobjedi. Odgovoreno je da očekuju da će svako eventualno kršenje zakona rješavati nadležni domaći organi, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima.

Grupa građana je organizovala proteste podrške dijelu zaposlenih u Javnom servisu ispred te medijske kuće, ali i Direktorata za medije.

Oni su pozivali direktora Direktorata Neđeljka Rudovića da reaguje.

Rudović je Pobjedi kazao da Ministarstvo kulture i medija nema nadležnost nad radom Javnog servisa, ni kada su u pitanju interni odnosi u RTCG ni medijski sadržaji koje Javni servis objavljuje.

On je kazao da se u pojedinačne sporove ne mogu miješati niti za to imaju ovlašćenje.

- Za to postoje tijela u okviru Javnog servisa i nakon njih sud – rekao je Rudović Pobjedi.

On je kazao da Ministarstvo kulture i medija ima nadležnost u pripremi i predlaganju zakonodavnog okvira za rad medija u Crnoj Gori te da bi bavljenje medijima u odnosu na njihov sadržaj i interne odnose dovelo Ministarstvo kulture i medija u poziciju cenzora.

- To je neprihvatljiva praksa nespojiva sa principom slobode izražavanja i slobode medija - rekao je Rudović.

On je istakao da vjeruje da bi se svi učesnici protesta ispred sjedišta Direktorata za medije saglasili oko ovih principa, od kojih MKM neće odustati.

Na pitanje Pobjede kakav je stav MKM prema diskriminaciji povodom zabrane korišćenja jotovane verzije crnogorskog jezika, Rudović je rekao da je riječ o zakonskom pravu koji niko ne može osporiti, što su potvrdili i u samom Javnom servisu.

j. martiNoviĆ

Kako se malo ko ozbiljno bavi istoriografskim izvorima i dokumentima, onda je to već napola završen posao.

Konačni stadijum je kada takvim „činjenicama“ edukujete nove generacije kroz suptilna pitanja u popularnim pitalicama i kvizovima.

To je već faza kada je „oprano“ prisvajanje istorijskih ličnosti, kultova, čitavih dinastija i njihove nekadašnje teritorije, koja se nekim, zađavola, čudnim istorijskim okolnostima ispriječila između Raške i mora... Konačno rješenje u ovoj igri „popunjavanja istorije“ pozajmicama od komšija, pogađate, glasi: „Srbija u vreme dok se zvala Duklja“.

Prvi do Prvoga

Za legitimisanje falsifikata treba poći od neke važne ličnosti, koja traje milenijum, a poznata je van granica „srpskog roda“. Pogađate – knez Vladimir. U davno odmakloj fazi prisvajanja Vladimira Dukljanskog na kraju dođete do one popularno-edukativne komponente i kviza na Radio- televiziji Srbije u kojem bolji od dva takmičara zna da su, kako je to produkcija navela, Jovan i Vladimir tačan odgo-

Koga već interesuje što pitanje ne „pije vodu“ ni sa istorijskog izvora, a ni semantički, kada je ova kultna ličnost Duklje proglašena u okviru Srpske pravoslavne crkve za: „Svetog Jovana Vladimira, kneza srpskog“. Tako je kneza Vladimira –istorijsku ličnost koja je još u 12. vijeku, nakon šizme u hrišćanstvu, među katolicima slavljena kao svetac – Srpska crkva proglasila ne samo za sveca (što nije sporno, slave ga Makedonci, Albanci, i šire) već mu je dala i vladarski, srpski, identitet. Vladimira, kneza dukljanskog, je prema podacima (u kojima se prepliću predanje, istorijski izvori i fantastika) na prevaru, šaljući mu drveni krst kao zalogu da će održati riječ, pogubio šura (Kosarin brat od strica) Jovan Vladislav 22. maja 1016. godine u Prespi. Jovan ga pogubio, a SPC „ubila“ njegov hiljadugodišnji kult i običaj iznošenja Vladimirovog krsta na vrh Rumije svake godine, koji vjekovima sabira žitelje tog kraja, raznih vjera i nacija. Tradicije koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra u Crnoj Gori, a baštini je familija Andrović iz Bara, kao čuvari krsta Svetog Vladimira. Ubistvo tradicije, ako se ko još sjeća, dogodilo se uz podršku helikoptera (Vojske Srbije i Crne Gore) koji je 2005. godine donio metalnu crkvu izvršavajući tako zamisao Srpske pravoslavne crkve, riješene da obilježi teritoriju i „ubrza“ predanje da će se jednoga dana, kada poštovaoci kneza Vladimira iznesu dovoljno kamenja na Rumiju, sa ne -

Kada je crkva osvanula na planini, i knez Vladimir „priveden namjeni“ - krenuli su utabanim šablonom novi feljtoni u srpskim medijima koji „razgone istorijski mrak“.

Ovoga puta uvertira je glasila da je „prilično čudno što se od svih srpskih dinastija i vladara u Srbiji i njenim školama istorija uči tek od vladavine Stefana Nemanje“. Onda slijedi edukacija čitaoca, koja kaže da je, zapravo, „davno prije Nemanjića postojao srpski kralj“, a ime mu je Mihailo Vojislavljević. Toliko davno da ni Nemanjići koji su razorili Duklju/Zetu Vojislavljevića nijesu znali da među Srbima nije bilo kralja prije njihovog Stefana Prvovenčanog. Zbilja jeste uznemirujuće da je trebalo da prođu vjekovi, zaživi svetosavski nacionalizam, počne se istrajno raditi na velikodržavnom projektu, pa da Srbija počne da otkriva nepoznatu sebe. Odnosno da u istorijskoj nauci, crkvenim pretenzijama, i kroz medijska štiva počne prisvajati makar dva vijeka tuđe istorije koja su, eto, „igrom slučaja“, a valjda i zavjera Kominterne, tekli na teritoriji današnje Crne Gore. Ovim vraćanjem u rikverc kroz teritorije, prostor i vrijeme moguće da će i antička Duklja biti srpska tvorevina. Što bi, svakako, popunilo jaz između Julija Cezara, do čijeg kalendara, dva milenijuma kasnije, SPC jako drži uprkos činjenici što je genijalni srpski naučnik Milutin Milanković, prije sto godina napravio reviziju i omogućio precizno računanje vremena. Zašto je to tako, pitanje je za neki drugi kviz. igor PeriĆ

tom zahtjevu, sprovela je postupak posredovanja, koji nije uspio - navode iz inspekcije.

Nakon pokušaja pomirenja dvije strane, Agencija za mirno rješavanje radnih sporova, u julu prošle godine, donijela je rješenje o obustavljanju postupka mirnog rješavanja individualnog radnog spora, jer strane nijesu postigle sporazum. Iako je pokrivala važnu i odgovornu funkciju, Šljivančanin je zloupotrijebila to radno mjesto kada je prošle godine na Bulevaru Džordža Vašingtona u Podgorici parkirala na cesti službeno vozilo da bi obilazila butike. Nakon objavljivanja snimka u medijima, ona je u ve-

černjim satima naknadno podnijela prijavu Centru bezbjednosti Podgorica da je navodno neko prati, pa se zato parkirala i ušla u butik da bi se zaštitila.

Policija je dan kasnije na informativni razgovor pozvala zamjenika urednika Portala Borislava Višnjića kako bi dobila informaciju ko je izvor snimka. Šljivančanin je ranije 27. maja 2020. godine u popodnevnim časovima, koristeći službeni auto izazvala saobraćajnu nezgodu, obarajući pješaka na pješačkom prelazu u naselju Drač. K.j.

na pismo grupe zaposlenih u RTCG

Delegacija EU vrlo pažljivo prati sva kretanja u području slobode medija

Odgovor Laure Zampeti grupi radnika RTCG

Svetlana Šljivančanin

Stop kadar iz kviza u kome je postavljeno pitanje

SPORA PRAVDA: Nakon godinu i po okončani postupci pred Upravnim sudom u kojima je osporen prestanak sudijske i tužilačke funkcije zbog pozivanja na odredbe Zakona o PIO

PODGORICA - Svi upravni sporovi koji za predmet tužbe imaju osporavanje odluka o prestanku sudijske, odnosno tužilačke funkcije zbog sticanja prava na starosnu penziju, okončani su do 15. februara, potvrdila je Pobjedi portparolka Upravnog suda, sutkinja Ivana Boričić. Prema njenim riječima, okončano je 13 postupaka koji za predmet tužbe imaju osporavanje odluke o prestanku sudijske i četiri tužilačke funkcije, na osnovu člana 17 stav 1 i stav 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. U međuvremenu su podnijete još dvije tužbe kojima se osporavaju odluke Sudskog savjeta kojima je konstatovan prestanak sudijske funkcije, pa će nakon kompletiranja spisa predmeta biti završeni u najskorije vrijeme – navela je sutkinja Boričić.

Prema informacijama Pobjede, nijedna sutkinja nije angažovala advokata, niti tražila raspravu pred Upravnim sudom.

Advokata je angažovala tužiteljka Vesna Jovićević, u čijem slučaju je Upravni sud poništio odluku Tužilačkog savjeta. Presudom je TS obavezan da joj naknadi troškove spora u iznosu od 400 eura, u roku od 15 dana od prijema presude. Jovićević je tužila Savjet zbog odluke da je bez navršenih 66 godina pošalje u penziju, čime je ona bila rodno diskriminisana.

Povod za tužbe

Mnoge od tužbi, kako je ranije Pobjeda pisala, datiraju od prije godinu i po, odnosno pokrenute su odmah nakon tadašnje odluke Sudskog savjeta koji je 3. avgusta 2021. godine odlučio da prestaje funkcija za 30 sudija i sutkinja, pozivajući se pritom na odredbe Zakona o PIO i dovođenjem u vezu te norme sa sadržajem člana 121 Ustava Crne Gore. Ova kontradiktorna odluka je dovela do različitih tumačenja u javnosti, a sudije koje su pokrenule postupak osporavanja odluka Savjeta smatraju

Dok sud odluči, već je vrijeme za penziju

Mnoge od tužbi bivše sudije pokrenule su odmah nakon odluke Sudskog savjeta koji je 3. avgusta 2021. godine odlučio da prestaje funkcija za 30 sudija i sutkinja, pozivajući se pritom na odredbe Zakona o PIO. Upravni sud je u decembru prošle godine odlučio da „ubrza“ postupanje, i to po dva templejta, odnosno po uzoru na presudu Svetlani Vujanović, za koju je utvrdio da je diskriminisana, i Dragici Kovačević, čija je tužba odbijena

da su pogrešnim tumačenjem Ustava narušena njihova prava, posebno ustavna odredba o stalnosti sudske funkcije, dok im je predugim trajanjem postupka onemogućeno da ostvare zaštitu po osnovu prava na rad. Posebno, s obzirom na to da i ukoliko dobiju presudu u svoju korist, odnosno bude poništena odluka Sudskog savjeta, na posao mogu biti vraćeni koji mjesec prije nego što i po sili zakona budu u obavezi da – odu u penziju.

Kao što je to bio slučaj sutkinje Svetlane Vujanović, koja se izborila za to da je u pravu, ali je vraćena na posao dva-tri mjeseca prije odlaska u penziju.

temPlejt

Upravni sud je krajem decembra donio dvije različite presude koje se odnose na dvije različite pravne situacije, odnosno osnova koja je Sudski savjet naveo u obrazloženji-

Jovićević: Blistava pobjeda za prava žena

-Nakon godinu dana, sud je zaštitio prava državnih tužiteljki i podsjetio Tužilački savjet (dominantnu većinu koja je glasala za odluku) na neophodnost primjene Ustava, nacionalnih i međunarodnih standarda koji važe u svakom savremenom društvu. Ovo je blistava pobjeda za prava žena u Crnoj Gori, jer Tužilački savjet više nikada neće moći da diskriminiše državne tužioce po osnovu pola, kako sadašnje, tako ni buduće ge-

ma svojih odluka o prestanku sudijskih funkcija. U jednom slučaju je odluka Savjeta poništena, a u drugom potvrđena. Te presude su shodno odluci Upravnog suda, bile „templejt“ za odlučivanje u preostalim neriješenim predmetima.

Upravni sud je, naime, poništio Odluku Sudskog savjeta Crne Gore od 3. avgusta 2021. godine, kojom je tužilji Svetlani Vujanović, sutkinji Vrhovnog suda Crne Gore, prestala sudijska funkcija, na osnovu

neracije. Takođe, presudom je potvrđen moj ranije iznijeti stav da je Tužilački savjet po zadatku odradio čistku i diskriminatornom primjenom zakona uklonio državne tužioce iz tužilačkog sistema. Na drugoj strani, moram ukazati da i dalje postoji zabrinutost zbog višegodišnjeg nepostupanja Ustavnog suda, koje je dovelo do opšte blokade pravosuđa, što zaslužuje posebnu analizu – rekla je Vesna Jovićević d.Đ.

odredbe člana 121 stav 2 Ustava Crne Gore, zbog navršenih 64 godine života. Drugom presudom Upravni sud je odbio tužbu tužilje Dragice Kovačević, ranije sutkinje Višeg suda za prekršaje Crne Gore, kojoj joj je prestala sudijska funkcija zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, jer je navršila 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. Prema ocjeni Upravnog suda, prestanak sudijske funkcije zbog ostvarivanja prava

Ministarstvo prosvjete razgovaralo sa direktorom pljevaljske Srednje stručne škole

na starosnu penziju primjenom odredbe člana 17 stav 1 Zakona o PIO, koja propisuje različite uslove za muškarce i žene (66 godina života za muškarce, odnosno 64 godine života za žene i najmanje 15 godina staža osiguranja), dovodi žene sudije u diskriminatorski položaj i onemogućava im obavljanje sudijske funkcije pod istim uslovima pod kojima je obavljaju i muškarci. Prilikom odlučivanja u slučaju sutkinje Kovačević Upravni sud je zauzeo drugačiji stav.

Nema kadra pa istoričar podučava i šišanje

PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, sudeći po odgovorima, opravdava Srednju stručnu školu u Pljevljima koja je, kako je Pobjedi prekjuče ispričao direktor, u decembru angažovala nastavnika istorije da predaje i predmete koji se tiču šišanja i prepariranja kose. Iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović kažu da je dva časa teoretske nastave na modulu predmeta ,,šišanje i izrada jednokratnih frizura“ i ,,prepariranje kose“ nastavnik dobio samo na par dana dok se ne pronađe trajnije rješenje. Objašnjavaju da je predmetnim programima predviđeno da teorijsku nastavu iz ta dva predmeta može izvoditi nastavnik kvalifikacije nivoa obrazova-

nja VII 1 obrazovanja iz oblasti hemijske tehnologije, hemije ili farmacije.

– Nastavnika pomenutog zanimanja

nema na evidenciji pljevaljskog Zavoda za zapošljavanje, a i nemoguće bi bilo nekog angažovati na samo dva časa. To je razlog zašto je direktor privremeno pomenute časove dodijelio nastavniku istorije, kao dopunu norme. Trenutni nastavnik hemije, u nedostatku tog kadra, već ima časove preko norme, pa nije mogao preuzeti navedene časove – kažu iz Ministarstva.

Nijesu odgovorili na pitanja da li bilježe još ovakvih slučajeva u obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori i na koji način su reagovali.

Direktor škole Bojan Strunjaš ka-

zao je prekjuče Pobjedi da je ovog polugodišta angažovan drugi profesor istorije. Rekao je da sadašnji profesor predaje isključivo istoriju i da su angažovali nastavnicu koja predaje stručne predmete koji se tiču kose. – Predaje istoriju i ništa drugo – tvrdi on.

Direktor kaže da imaju problem da pronađu stručni kadar, inženjere mašinstva, elektrotehnike, da ih nema na birou i da su prinuđeni da ponekad angažuju nestručan kadar.

I u jednoj osnovnoj školi u Pljevljima zabilježen je slučaj da je ranije profesor geografije predavao i hemiju i fiziku. Direktorica te ustanove nedavno je izjavila da su se roditelji žalili da će ispisati djecu, jer nemaju znanja iz

– Kada je u pitanju prestanak sudijske funkcije u skladu sa odredbom člana 17 stav 2 Zakona o PIO, kojom je propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života, Upravni sud zaključuje da primjenom navedene zakonske odredbe kojom su propisani jednaki uslovi za žene i muškarce za sticanje prava na starosnu penziju u pogledu staža osiguranja i godina života, žena sudija nije stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na sudije muškarce – navedeno je ranije u obrazloženju Upravnog suda. INIcIjatIva Nakon što je najavljeno da će Upravni sud do sredine februara okončati sve postupke, Sudski savjet je 23. januara predložio da se nacrtom izmjena Zakona o sudskom savjetu i sudijama precizira da svi nosioci sudskih funkcija, bez obzira na pol, pod jednakim uslovima ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju sa navršenih 66 godina života, osim u izuzecima koji bi dali pravo sutkinjama da mogućnost odlaska u penziju iskoriste ranije (61 godina), ako to same zatraže. Ovakav prijedlog i sugestija uslijedili su samo nekoliko dana nakon što je isti Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije sutkinji Hasniji Simonović, zbog navršene 61 godine starosti i 40 godina staža, dok je uporedo najavio da će se žaliti i na presudu Upravnog suda kojom je poništena njihova odluka kojom su konstatovali prestanak funkcije sutkinji Svetlani Vujanović uz obrazloženje da je 2021. godine navršila 64 godine života. Ovakvim viđenjem situacije, Sudski savjet, zapravo, sugeriše da se Zakonom o SS i sudijama dodatno normira i onemogući pravna situacija u koju su svojom odlukom od 3. avgusta 2021. godine doveli više od 30 sudija i sutkinja kojima je prestala funkcija spornim tumačenjem odredbi člana 17, stav 1 i dva Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. I. PeRIĆ

tih nauka, ali je profesor demantovao te navode i kazao da je predmete predavao - u kratkom periodu.

Predsjednica nevladinog udruženja

Prosvjetna zajednica mr Olivera Leković kaže Pobjedi kratko da na sve te slučajeve može reći da pokazuju da mnogi ne rade svoj posao. Konkretno misli na inspekciju, resorno ministarstvo, Univerzitet… – A ko radi, radi ono što mu nije posao – rekla je Leković. U javnosti je u više navrata problematizovan problem što u školama fali kadra matematičara, fizičara, hemičara… Pojedine obrazovne ustanove mjesecima raspisuju oglas za matematičara i niko se ne odaziva. Neke ga objavljuju čak 15-20 godina. Direkto-

ri su javno poručivali da se svi suočavaju sa istim poteškoćama, bez obzira da li je riječ o školi koja je u urbanom ili ruralnom dijelu Crne Gore. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Prirodno- matematički fakultet Univerziteta Crne Gore ranije su organizovali okrugli sto na kojem se, pored ostalog, pričalo o nedostatku matematičara i kako na kraju ispaštaju đaci zato što ne dobijaju adekvatno znanje, jer se zapošljava nestručni kadar da im prenosi znanje. Tada je saopšteno da je u školama 163 nestručnih nastavnika, odnosno 34,10 odsto. Kako se na konkurse ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog… Najavljeno je i da će 61 profesor da ode u penziju, te da će tek nastati - veliki problem. N. Đ.

Presuda u korist Svetlane Vujanović je prva kojom je dokazana nezakonitost odluka SS i TS

SDT ponudilo dokaze za pripremne radnje koje nijesu kažnjive

Obustavljen krivični postupak protiv optuženih za planiranje ubistva Šakovića

PODGORICA – Viši sud je na prijedlog odbrane optuženih za planiranje ubistva pokojnog Milića Minje Šakovića iz spisa predmeta, kao nevaljane dokaze, izuzeo iskaze četiri svjedoka koji su u istrazi saslušani bez prisustva advokata.

Prema navodima optužnice Jovan Trkulja, Nikola Mirić, Jovan Miranović, Zoran Lekić, Aleksandar Veljović, Saša Stanišić i Boban Milić se terete da su kao pripadnici kriminalne organizacije početkom 2021. godine planirali likvidaciju Šakovića.

Sudija Goran Šćepanović, koji vodi ovaj sudski proces, nakon odluke suda pojasnio je da se na iskazima svjedoka Đoka Drljevića, Stefana Ilića, Harisa Ćorovića i Nikole Pavlovića ne može zasnivati presuda.

Iz ovog razloga juče je za naredno ročište odgođeno saslušanje svjedoka Pavlovića pred sudom. Sudija Šćepanović je pojasnio da se Pavlović ne može saslušati prije pravosnažnosti rješenja o izuzimanju njegovog iskaza koji je dao u istrazi.

Na jučerašnjem ročištu, tužiteljka Jelena Protić upućena u SDT na rad, predala je sudu izvještaj o daktiloskopskom vještačenju koje je Specijalno tužilaštvo naložilo 17. marta 2021. godine.

Ona je pojasnila da su vještačeni tragovi papilarnih linija pronađenih u kombiju, garaži i kući gdje su boravili optuženi.

- Pretpostavljam da će navedeni izvještaji biti provedeni kao dokaz u nastavku postupka jer će tužilaštvo dati prijedlog u tom pravcu – pojasnila je tužiteljka Protić.

Inspektori su otkrili štek stanove koje su koristili osumnjičeni, zaplijenili automobile, motor kojim su ubice trebalo

PODGORICA - Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovanu žalbu branioca protiv bivšeg direktora

Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića, izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici.

Kovačevićev branilac se žalio na rješenje Višeg suda u Podgorici od 20. januara ove godine kojim je odbijen njegov prijedlog da se Kovačević pusti na

da pobjegnu, oružje, municiju, kriptovane telefone, falsifikovana dokumenta, novac i benzin kojim su planirali da unište dokaze.

Istražitelji su pronašli i snajpersku vojnu pušku, optički nišan visoke rezolucije i municiju u specijalno napravljenom bunkeru ispod patosnica kombi vozila koje je imalo ključnu ulogu u izvršenju ovog zločina.

Specijalni tužioci tvrde i da je ta kriminalna grupa formirana krajem 2020. godine na teritoriji Crne Gore i Srbije, sa ciljem da izvrše neodređeni broj ubistava.

Specijalno tužilaštvo je u prvom navratu Trkulju, Mirića, Miranovića i Lekića optužilo za pokušaj ubistva Šakovića, ali je Viši sud odbacio ovu kvalifikaciju nakon kontrole dokaza.

Prema navodima optužnice kriminalna grupa koja je planirala likvidaciju Šakovića kupila je stan naspram njegove zgrade, iz kojeg su namjeravali da ga ubiju.

Sudija Goran Šćepanović, koji vodi ovaj sudski proces, nakon odluke suda pojasnio je da se na iskazima svjedoka Đoka Drljevića, Stefana Ilića, Harisa Ćorovića i Nikole Pavlovića ne može zasnivati presuda

Okrivljeni Trkulja i Mirović su iz tog stana opservirali kuću i kretanje Šakovića, a tokom priprema za izvršenje krivičnog djela trenirali su upucavanje snajperskom puškom, nabavili kombi u koji su smjestili motocikl sa kojim bi pobjegli nakon ubistva i zapalili ga i obezbijedili štek stan u kojem bi se krili nakon izvršenja krivičnog djela.

Međutim, okrivljeni su uhapšeni u momentu kada su trebali da uđu u kombi kojim bi doš-

Saobraćajna nesreća u Podgorici

Poginuo vozač

PODGORICA – Četrdeset osmogodišnji S. N. poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče ujutro oko 1.45 sati u Ulici Goce Delčeva u Podgorici, saopšteno je Pobjeda iz OKC-a.

Do nesreće je došlo kada je S. N iz, za sada, neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u drvo.

Naložena je obdukcija. Policija je obavila uviđaj, a istraga je u toku. C. H.

Slovenački medij ,,Večer“ objavio detalje istrage o planiranju ubistva

Zvicer nudio milion

eura za glavu svjedoka saradnika

PODGORICA - Naredba za

likvidaciju Darka Nevzatovića, svjedoka saradnika protiv slovenačke ćelije kavačkog klana, stigla je iz Crne Gore, objavio je slovenački list ,,Večer“.

li do stana odakle je planirano da ubiju Šakovića iz snajperske puške koju je trebala da im donese druga osoba.

Analizirajući dispozitiv optužnice i dokaze, vanraspravno vijeće Višeg suda je našlo da su optuženi pripremali ali ne i pokušali ubistvo Šakovića.

- Da bi se radnje optuženih kvalifikovale kao pokušaj ubistva predstojao im je ulazak u kombi vozilo, dolazak na lice mjesta, ulazak u stambeni objekat i zauzimanje pozicije, preuzimanje oružja, uočavanje oštećenog kada se pojavi u vidokrugu i ako se pojavi u vidokrugu, te neposredno opaljenje.

Pri takvom stanju stvari, sud zaključuje da postoje dokazi o izvršenju pripremnih radnji ali ne i dokazi o započinjanju izvršenja krivičnog djela, odnosno pokušaju – pojašnjeno je iz Višeg suda. Minja Šaković, koji je slovio za istaknutog pripadnika škaljarskog klana, ubijen je sredinom juna prošle godine u Budvi.

B. R.

Prema pisanju ovog medija, vođa kavačkog klana Radoje Zvicer je, nakon objavljivanja tekstova u ,,Večeru“, kada su prvi put izvještavali o navodnim članovima slovenačke ćelije kavačkog klana, obećao nagradu od milion eura onome ko ubije Nevzatovića. Braća Nenad i Kosta Tabaković već su saslušani u policiji. Nenadu Tabakoviću se trenutno ne sudi zajedno sa ostalim optuženima, jer je sud privremeno isključio optužbe protiv njega. Za Nenada Tabakovića se navodi da ima zdravstvenih problema, pa je sud naložio analize kako bi se utvrdilo da li je sposoban za učešće na suđenju, prenio je ,,Večer“.

- Prema našim saznanjima, ubistvo Nevzatovića navodno je naručio jedan od vodećih članova matične ćelije klana ,,kavač“ iz Crne Gore Milan Vujotić po imenu ,,Skaj La-

Ubistvo Nevzatovića navodno je naručio jedan od vodećih članova matične ćelije klana ,,Kavač“ iz Crne Gore Milan Vujotić po imenu ,,Skaj Lavitese“

vitese“. Njegovo naređenje je, kako se navodi, da Nevzatoviću odrube glavu, muče ga i ubiju jer su ga sumnjičili da radi sa policijom. Navodi se da je prva likvidacija naređena poslije 11. jula 2020. godine, kada je na GP Škofija sa Italijom uhapšen Vasilije Aleksić, rođak Nevzatovića. U kamionu je vozio 200.000 eura zarade od trgovine drogom. Nevzatović je tada već tri nedjelje bio prikriveni policajac, što su istražitelji rekli i Aleksiću nakon hapšenja. Aleksić je od policije zatražio zaštitu za njega i njegovu porodicu, jer se plašio osvete kriminalne grupe ,,jer neće dobiti svoj novac“ - piše slovenački list.

Ipak, Nevzetovića nijesu našli, već je radio za policiju i bio je pod njihovom zaštitom. Drugi put je rečeno da su šefovi kavačkog klana planirali njegovu likvidaciju nakon hapšenja osumnjičenih u maju 2021. godine, a kada se već javno saznalo da je važan svjedok u slučaju protiv slovenačke ćelije kavačkog klana.

- I u ovom slučaju planirana likvidacija je propala jer je Nevzatović bio pod zaštitom policije - prenio je slovenački list ,,Večer“. C. H.

Apelacioni sud odbio žalbu branioca bivšeg direktora Uprave za nekretnine

Kovačević ostaje u pritvoru

slobodu uz određivanje jemstva koje se sastoji u uspostavljanju hipoteke na nepokretnostima u svojini optuženog, ukupne procijenjene vrijednosti od 247.740 eura.

- Odlučujući o žalbi branioca optuženog, ovaj sud je pri-

hvatio razloge date u prvostepenom rješenju da ponuđeno jemstvo u konkretnom slučaju ne predstavlja dovoljnu garanciju za obezbjeđenje prisustva optuženog na glavnom pretresu i nesmetano vođenje krivičnog postupka, iz kojih razloga

je istu odbio kao neosnovanunavodi se u saopštenju Apelacionog suda.

Podsjećamo, Kovačević je uhapšen 23. decembra 2020. godine kada je SDT okončalo izviđaj po prijavi Aleksandra Gazivode čiji je suvlasnički dio

vile u Tivtu, koju je izgradio sa Kovačevićem, mimo njegovog znanja, prepisan na ime Danka Kovačevića, sina bivšeg direktora Uprave za nekretnine. Nakon hapšenja Kovačević je 24. februara naredne godine, propustom tužilaštva da traži produženje pritvora, pušten na slobodu, nakon čega je nestao. Za njim je bila raspisana po-

tjernica, sve do 30. decembra prošle godine kada se pojavio pred podgoričkim sudom gdje je negirao da je formirao kriminalnu organizaciju preko čijih pripadnika je zloupotrebljavao položaj u državnim organima i prisvajao vrijedne parcele. On je tvrdio da je cijeli radni vijek radio na tome da zaštiti državnu imovinu. C. H.

Radoje Zvicer

TRISTA PEDESET OSMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Raketirani sjever, zapad i jug zemlje

Kijev tvrdi da Rusi na godišnjicu invazije spremaju masovni udar

Ruske snage su samo tokom jučerašnjeg dana širom Ukrajine ispalile 36 kstarećih i drugih projektila i oštetile važnu infrastrukturu u oblasti Lavov na zapadu te zemlje. Projektili su pogodili i istočni grad Pavlograd, prilikom čega je, prema navodima lokalnog zvaničnika, nastradala jedna 79-godišnja žena

KIJEV/MOSKVA – Rusija

24. februara, kada se navršava godinu dana od početka rata u Ukrajini, priprema novi masovni napad na tu zemlju, upozorio je juče sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Oleksij Danilov. On je naveo i kako će Ukrajina spremna dočekati taj napad. – Spremni smo za to. Mislim da već znamo šta su takvi napadi, nakon što smo već imali između 115 i 120 projektila za jedan dan. Izdržaćemo i taj dan - rekao je Danilov, a prenio Rojters. Ruske snage su samo tokom jučerašnjeg dana širom Ukrajine ispalile 36 kstarećih i drugih projektila i oštetile važnu infrastrukturu u oblasti Lavov na zapadu te zemlje, navode ukrajinski zvaničnici. – Gađali su sjever, zapad i jug zemlje. Od 36 ispaljenih projektila, ukrajinska PVO je oborila njih najmanje 16 – izjavio je šef kancelarije predsjednika Ukrajine, a prenio AP.

Projektili su pogodili i istočni grad Pavlograd, prilikom čega je, prema navodima lokalnog zvaničnika Sergeja Lisaka, nastradala jedna 79-godišnja

žena, dok je još najmanje sedam osoba povrijeđeno. Regionalni načelnik u zapadnoj Ukrajini Maksim Kozicki rekao je da je u kritičnom infrastrukturnom objektu u provinciji Lavov izbio požar, koji je kasnije lokalizovan. – Tokom vazdušne uzbune pogođen je kritični infrastrukturni objekat u Lavovskoj

oblasti. Nema žrtava. Požar je ugašen. Čuvajte se i ne ignorišite sirene za opasnost – poručio je Kozicki građanima. Gardijan prenosi da se napad dogodio u ranim jutarnjim satima i da su se sirene za vazdušnu opasnost oglasile širom Ukrajine. Britanski list, pozivajući se na navode gradonačelnika Seva-

stopolja Mihaila Razvožajeva, navodi i kako je ruska protivvazdušna odbrana oborila nekoliko ukrajinskih dronova kod obale Krima. Razvožajev je na Telegramu napisao da je napad na Krim pokrenut preksinoć, a da je juče situacija u gradu bila mirna. Moskva je u srijedu navela da su na istočnom frontu probi-

Stoltenberg poziva Ankaru da što prije ratifikuje zahtjeve Finske i Švedske za članstvo u NATO

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je juče Tursku da ratifikuje zahtjeve Finske i Švedske za članstvo u NATO i ocijenio da su te dvije zemlje učinile dovoljno da ispune zahtjeve Ankare za suzbijanje ekstremizma. Stoltenberg koji je juče boravio u Ankari, je na konferenciji za novinare sa še-

Srpska policija uhapsila tri osobe

Lukašenko: Spremni smo da se borimo samo ako budemo napadnuti

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je Bjelorusija spremna da se bori zajedno sa Rusijom samo u slučaju agresije na njegovu zemlju.

- Spreman sam da se borim zajedno sa Rusima sa teritorije Bjelorusije samo u jednom slučaju - ako bar jedan vojnik dođe na teritoriju Bjelorusije iz Ukrajine da ubija moj narod - rekao je Lukašenko.

Istakao je i da bi u slučaju agresije na Bjelorusiju, odmazda bila najteža. Upozorio je da će u tom slučaju rat dobiti sasvim drugačiji karakter i napomenuo da se to ne tiče samo Ukrajine, već i drugih susjeda.

jene dvije linije ukrajinske odbrane i da su se ukrajinski vojnici povukli, ali zvanični Kijev to negira.

- Ruske trupe stalno napadaju ukrajinske položaje na istoku zemlje. Situacija je napeta, ali se ukrajinske snage dobro drže. Ruske jedinice trpe velike gubitke – napisala je na Telegramu zamjenica ministra odbrane Ukrajine Hana Malar

U međuvremenu se oglasio i ministar odbrane Oleksij Reznjikov upozorivši na mogućnost intenziviranja ruske ofanzive na Ukrajinu.

- Ako Rusija krene u pravu ofanzivu, svakako da će koristiti i avione. Dominiraće u vazduhu i pokušati da onesposobi naše odbrambene snage – naveo je Reznjikov.

dove sa gradovima EU kako bi razmijenili iskustva u klimatskoj neutralnosti, energetskoj efikasnosti i niskom uticaju na životnu sredinu - saopšteno je iz EK.

Sinkevičijus je ocijenio da je rat u Ukrajini izazvao ogromnu ljudsku patnju i nanio nepopravljivu štetu prirodi, kao i da je ključno da se pomogne u obnavljanju ukrajinskih regiona, ali i zemljišta, voda i šuma koje su „temelj prosperiteta zemlje“.

fom turske diplomatije Mevlutom Čavušogluom, osudio paljenje Kurana na protestu u Švedskoj, ali i naglasio kako to u Evropi nije protivzakonito u Evropi. - Moj stav je da oba zahtjeva sada mogu da se ratifikuju. Ali glavno pitanje nije da li su istovremeno ratifikovani. Glavno pitanje je da se zahtjevi Finske i Švedske

Tereti ih za rušenje poretka

BEOGRAD – Srpska policija uhapsila je juče tri osobe zbog sumnje da su izvršili krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da su uhapšeni D. K. (1988), D. Z. (1971) i D. B. (1987) koji se terete da su građane pozivali da se okupe na protestu koji je u srijedu veče organizovan u Beogradu zbog plana za normalizaciju odnosa sa Kosovom i da nasilno sruše Vladu Srbije i predsjednika Republike.

Na Telegram kanalu „Narodnih patrola“, desničarske organizacije koja stoji iza organizacije protesta u Beogradu, objavljeno da je uhapšen lider te ultradesničarske organizacije Damjan Knežević i urednik portala Srbin info Dejan Zlatanović Srpski mediji prenose da je treći uhapšeni pripadnik „Narodnih patrola“ Dejan Boboček koga policija tereti za proizvodnju, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Policija opremljena za razbijanje demonstracija spriječila je nekoliko desetina građana da upadnu u zgradu Predsjedništva Srbije nakon što su prethodno probili zaštinu orgadu ispred tog zdanja.

ratifikuju što je prije moguće - rekao je Stoltenberg.

Čavušoglu je, sa druge strane, ocijenio kako nije tačno da je Švedska u potpunosti ispunila svoje obaveze.

- U ovom trenutku ne vidimo konkretne korake koje bismo voljeli - poručio je Čavušoglu.

Evropska komisija najavila je da počinje svoje aktivnosti na rekonstrukciji Ukrajine, a evropski komesar za životnu sredinu Virginijus Sinkevičijus boravi u Kijevu kako bi sa tamošnjim zvaničnicima razgovarao o tome, ali i o inicijativi Feniks.

- Inicijativa Feniks podstiče rad na rekonstrukciji ukrajinskih gradova. Kao prvi korak, povezaće ukrajinske gra-

I dok EK sprema planove za rekonstrukciju Ukrajine, ruska Državna duma usvojila je zakon o ukidanju međunarodnih sporazuma Savjeta Evrope koji se tiču Rusije. Zakon je donijet na prijedlog predsjednika Rusije Vladimira Putina i tiče se ukupno 21 dokumenta, među kojima su Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Konvencija o suzbijanju terorizma i Povelja Savjeta Evrope. - U vezi sa prekidanjem članstva Rusije u Savjetu Evrope od 16. marta 2022. godine, pomenuti međunarodni sporazumi smatraće se prekinutim kada je riječ o Rusiji - navodi se u dokumentu koji je usvojila Duma.

Bilans žrtava razornog zemljotresa u Turskoj i Siriji premašio 42 hiljade

ANKARA/DAMASK – Bilans žrtava dva razorna zemljotresa i na stotine naknadnih potresa, koji su prošlog ponedjeljka pogodili jug Turske i sjever Sirije, premašio je 42 hiljade, a spasioci, iako najavljuju kraj potrage, iz ruševina i dalje izvlače preživjele.

Turska Agencija za upravljanje katastrofama (AFAD) saopštila je juče da se broj nastradalih u toj zemlji povećao na 36.187. Još oko 6.000 ljudi je, prema podacima Ujedinjenih nacija, poginulo u Siriji, od čega je njih 4.400 živjelo u sjeverozapadnom dijelu zemlje koji kontrolišu pobunjenici.

Koordinator Ujedinjenih nacija za humanitarnu pomoć Siriji Muhanad Hadi upozorio je, kako prenosi AP, da će broj nastradalih u zemljotresu još rasti.

Turska Agencija za upravljanje katastro-

Spasioci iz ruševina i dalje izvlače preživjele

fama saopštila je juče i kako je, nakon početnih potresa u ponedeljak, zonu katastrofe na jugu Turske narednih dana pogodilo još 4.300 naknadnih potresa slabije jačine, prenio je Rojters.

Iako spasilačke ekipe u obje zemlje najavljuju kraj potrage i angažovanje teške mehanizacije, iz ruševina u Turskoj i juče su izvlačeni preživjeli.

Jedna sedamnaestogodišnjakinja spašena je iz ruševina svoje zgrade u turskoj provinciji Kahramanmaraš i to 248 sati nakon zemljotresa, javlja TRT.

Zemljotresom je u obje zemlje direktno

pogođeno 13 miliona ljudi, među kojima je čak sedam miliona djece. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je situacija naročita teška na sjeverozapadu Sirije gdje je, zbog dvanaestogodišnjeg građanskog rata, na udaru zdravstveni sistem. Zvaničnici SZO zatražili su od predsjednika Sirije Bašara al Asada da dozvoli otvaranje još graničnih prelaza sa Turskom i tako omogući dostavljanje pomoći u oblasti na sjeverozapadu zemlje, teško pogođene zemljotresom.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Ukrajinska odbrana u rovovima u blizini Bahmuta

Bijelo Polje: Skupština grada predlaže Vladi mjere zbog povećanog

BIJELO POLJE – Tokom sezone grijanja domaćinstvima treba subvencionisati račune za struju. Takođe, treba subvencionisati ugradnju solarnih panela i filtera za pročišćavanje vazduha na izvorištu ložišta, donijeti odluku da se projekat toplifikacije proglasi javnim interesom i otvoriti kancelariju za ekološku inspekciju u Bijelom Polju

To je prijedlog mjera i preporuka za poboljšanje kvaliteta vazduha koje će Opština Bijelo Polje uputiti Vladi i i Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore. Odbornici su ih na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje jednoglasno podržali.

Takođe navode kako je potrebno ažurirati i katastar potencijalih zagađivača vazduha na području užeg jezgra grada, kao i da nadležni organ Opštine dostavlja informacije po pitanju kvaliteta vazduha.

NADLEŽNOST

Predsjednik Opštine Petar

Smolović kazao je da spisak treba upotpuniti dodatnim mjerama.

– Treba oformiti stručnu komisiju koja će mjere upotpuniti novim prijedlozima, a potom ih sve dalje uputiti Vladi.

Postoje brojni napredni sistemi koji smanjuju zagađenost i sve to treba iskoristiti – kazao je Smolović.

Odbornik dr Elvir Zvrko (DPS) kazao je da je zagađenje vazduha globalni problem,

aerozagađenja

Smanjiti račune za struju tokom sezone grijanja

Na spisku mjera koje će doprinijeti da se poboljša kvalitet vazduha su subvencije za ugradnju solarnih panela i filtera za pročišćavanje na izvorištu ložišta te zapošljavanje ekološkog inspektora. Predloženo je i da se ažurira spisak zagađivača, sada ima 13.082 indiviudualna i 63 kolektivna

Bojadžić i Bećirović reizabrani

Na prijedlog predsjednika Opštine Petra Smolovića, Tufik Bojadžić (SDP) i Nermin Bećirović (SD) reizabrani su za potpredsjednike Opštine. Prijedlog je podržalo 19 odbornika, 14 je bilo protiv a dva uzdržana.

koji se ne može riješiti preko noći dok je njegov kolega dr Admir Hasić ukazao na opasnost koju zagađen vazduh ima na zdravlje ljudi.

Sekretar za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović istakao je da je lokalna samouprava preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti. – Sve smo uradili na lokalnom nivou što je bilo u našoj nadležnosti, ali to nije urodilo plo-

dom, zato je jako važno da ovaj zaključak uputimo Skupštini, da pokažemo da želimo da rješavamo problem – poručio je Ćorović.

Podsjetio je da su individualna i kolektivna ložišta najveći zagađivači, te da je neophodno da u Bijelom Polju posto -

ji ekološki inspektor, koji bi mogao da kontroliše situaciju na terenu.

ZAGAĐIVAČI Zaključak sa mjerama za smanjenje zagađenja vazduha kreirao je Savjet za zaštitu životne sredine na ini-

cijativu NVO Bjelopoljski demokratski centar. Izvršni direktor te nevladine organizacije Zdravko Janjušević prisustvovao je radu sjednice Skupštine ističući da su prije dvije godine otvorili pitanje kvaliteta vazduha. Naveo je da je zabrinjavajuća

Nikšićanka ispunila uslove za podršku kroz Ipard 1, ali nije dobila novac jer je kasnila realizacija tog programa

Šljivančanin: Poljoprivrednici nijesu krivi za sajber napad

Revidovan projekat sa dokumentacijom u martu sam dostavila Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koje je tek 27. decembra potpisalo ugovor o dodjeli podrške. U međuvremenu, počela je primjena novih eurokodova. Da bih dobila odobrena sredstva, moram kompletnu proceduru da prođem iz početka što zahtijeva i novac i vrijeme, a nemam ni jedno ni drugo – kaže Tijana Šljivančanin

PODGORICA/NIKŠIĆ

– Tijani Šljivančanin iz Nikšića Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odobrilo je 223.160 eura kroz Ipard 1 za podizanje voćnjaka. Potpisala je ugovor ali novac nije dobila jer su nastupile okolnosti za koje, kaže, nije kriva – kasnio je početak realizacije programa a na snagu su stupili i novi propisi vezani za projektovanje građevinskih konstrukcija pa je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odbilo da izda dozovolu za gradnju objekta za preradu i čuvanje voća. Za pomoć se prije nekoliko dana obratila tom Vladinom resoru ali još nije dobila povratnu informaciju.

– Aplicirala sam za Ipard program Mjera 1 (podizanje savremenog voćnjaka jabuke i objekta za čuvanje i preradu voća) rok za dostavljanje dokumentacije je bio kraj apri-

la 2022. godine. Kompletan revidovan projekat sa svom ostalom dokumentacijom sam dostavila 27. marta Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Zbog velikog

broja predmeta, nedostatka zaposlenih i sajber napada Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je tek 27. decembra 2022. godine potpisalo ugovor o dodjeli podrške za datu investiciju. Poslije ugovora na red je došlo raspisivanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponuđača za koje je bio rok od 14 dana. Tek nakon sprovedene procedure izbora ponuđača potpisala sam ugovor sa izvođačem radova. Kada sam došla da prijavim radove dobila sam informaciju da je to nemoguće bez projekta po Eurokodu – navodi Šljivančanin. Eurokodovi su novi standardi koji su vezani za projektovanje građevinskih konstrukcija, a primjenjuju se od januara 2023. godine. Šljivančanin objašnjava kako je dok je pri-

premala aplikaciju u februaru i martu prošle godine na snazi bio stari Zakon o projektovanju, te da ni ona ni projektant nijesu mogli predvidjeti da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kompletnu procedure neće okončati do početka primjene novih Eurokodova.

Razočarano dodaje kako svakodnevno svjedoči apelima države da se mladi posvete poljoprivredi, da je u tome budućnost ali da u praksi podrška izostaje. – Suprug i ja imamo tri sina. Planirali smo da se posvetimo voćarstvu, uložili ogromna sredstva i trud. To potvrđuje činjenica da smo ispunili zahtjevne uslove da konkurišemo za Ipard 1. Imamo na imanju u Viru 2.000 sadnica jabuka, sistem zalivanja kap

činjenica da prethodni Savjet za ekologiju i zaštitu životne sredine u punom četvorogodišnjem mandatu nije imao nijedan sastanak. Utvrđeno je da u Bijelom Polju postoje 13.082 indivudualna zagađivača i 63 kolektivna. B. ČOKOVIĆ

po kap, sve radimo po standardima… Sve smo finansirali iz svojih sredstava. Pripremajući dokumenta za aplikaciju platila sam u cjelosti troškove za projekat i revidenta. Izrada novog projekta značila bi duple troškove, iziskuje vrijeme za prikupljanje dokumentacije. Dakle, vraća nas na početak a rok u ugovoru sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nas obavezuje da isti ispoštujemo i završimo do 1. juna 2023. godine – kaže Šljivančanin. Poručuje da ukoliko nadležni ne pokažu razumijevanje ona i još ne mali broj poljoprivrednika koji ne mogu da dobiju odobrena sredstva odustaće od projekata.

– Ukoliko ne uzmu u obzir činjenice da program nije kasnio našom krivicom i ne omoguće da dobijemo sredstva mi ne možemo realizovati investiciju. Ostajemo bez novca, bez savremenog voćnjaka a sredstva koja su trebala biti usmjerena nama vraćaju se Evropskoj banci. Pritom valja imati u vidu da ovaj problem nemamo samo mi, već da će veliki broj proizvođača odustati od planiranih projekata iz istih razloga pa se šteta na nivou države mjeri milionima. Dakle, svi su na gubitku – konstatuje Tijana Šljivančanin. D. Š.

oDlUKA DoNijeTA jeDNoGlASNo: Sa sjednice Skupštine opštine

Tijana i Vesko Šljivančanin u voćnjaku na Viru

Autorsko veče književnika Ognjena Spahića održano u hotelu „Onogošt“ u Nikšiću

PODGORICA – Ja sam je napisao, ali je nikad nisam pročitao. Imam tu fobiju od listanja sopstvenih rukopisa, plašim se grešaka, onoga ako pročitate svoju rečenicu koju ste napisali prije pet godina, a danas vam je odvratna. Knjiga kad ode u etar, vječita je – rekao je književnik Ognjen Spahić na autorskoj večeri u Nikšiću, osvrćući se na novo izdanje „Hansenove djece“, četrnaesto na izvornom jeziku, koje je objavio ,,Fokalizator“.

Književno veče u sali hotela „Onogošt“ organizovao je Fakultet za crnogorski jezik i književnost, zajedno sa izdavačkom kućom ,,Fokalizator“, Društvom prijatelja i poštovalaca Nikšića i Crnogorskim PEN centrom.

MOĆ FIKCIJE

Samo prva polovina prve rečenice je istinita, a sve ostalo je apsolutna fikcija u romanu „Hansenova djeca“, rekao je Spahić.

- A koliko fikcija može da bude moćna... Kad sam bio u Rumuniji na promociji te knjige, prilazili su mi ljudi da kažu da su baš posjetili taj leprozorijum i da je baš kako sam opisao. To nema nikakve veze sa realnošću. Čak je i čuveni francuski vodič Mišlen, u svom turističkom vodiču, za Rumuniju napisao da je tamo postojao posljednji evropski leprozorijum i ako želite da saznate

Čitalačko iskustvo je važnije od životnog

više pročitajte knjigu Ognjena Spahića. Znači, fikcija je pobijedila realnost u jednom smislu. U tim malim nestašlucima i zgodama baš uživam, da je jedno imaginarno mjesto postalo geografska činjenica – rekao je Spahić. Uz sugestiju moderatora Vladimira Vojinovića da je i časopis ,,Fokalizator“ nastavio izdavačku praksu Crnogorskog društva nezavisnih književnika i izdavačke kuće ,,Plima“ iz Ulcinja u domenu valorizacije i afirmacije recentne crnogorske književnosti, o svojim počecima Spahić je govorio kroz zajedništvo jednog zaboravljenog vremena.

- Nismo ni ja ni moje kolege nikli ni iz čega, pripadamo prije svega, makar sebe tako doživljavam, tradiciji svjetske književnosti, pa tek onda kao nužnost nekog nacionalnog uobličenja koje uvijek rade drugi, kao crnogorskog pisca, što formalno i jesam, ali što u mojoj biografiji ne predstavlja nikakav plus – rekao je Spahić. Bitno mu je kao piscu da postoji makar elementarna in-

telektualna baza na koju čovjek može da se osloni.

- U ovom trenutku to je redakcija časopisa ,,Fokalizator“ koji su prilično žilavi i nepotkupljivi ljudi čelu sa Vladimirom, tako da i kad nema nade – ima nade. Jednostavno radimo dalje, radimo ono što umijemo –

rekao je književnik.

Vojinović je sa Spahićem prošao kroz kompletno stvaralaštvo, od prve zbirke priča „Sve to“ koja je autoru, istakao je, jako draga.

- Ne zato što smatram da su te priče dobre, nego zato što se sjećam sebe kad sam bio ja-

Crna Gora danas je jedan korak do katastrofe

Ognjen Spahić je prokomentarisao i politički momenat u Crnoj Gori kroz prisjećanje na energiju 21. maja 2006. godine kada je naša država bila u predreferendumskoj groznici, a on govorio na velikom skupu na današnjem Trgu Nezavisnosti.

- Iz ugla nihiliste mizantropa i okorelog individualca moram reći da pozicija u kojoj se nalazim nije nimalo neudobna. Crna Gora danas je jedan korak do apsolutne katastrofe, ali ljudi moji - to nije ništa strašno. Nestajale su i veće civilizacije od ovog našeg

Završeno snimanje dokumentarnog filma „Život, djelo i potomci Pera Počeka u Italiji“

Istorija uspona slikarskog majstora

PODGORICA – Snimanje dokumentarnog filma „Život, djelo i potomci Pera Počeka u Italiji“ završeno je nedavno u produkciji udruženja Italia -Montenegro „Regina Elena“.

Kako piše Portal Analitika, potomci Pera Počeka i danas žive u Rimu i zahvaljujući njihovom angažmanu i saradnji na ovom projektu dokumentarni film o Peru Počeku na taj način je u potpunosti kompletiran. Predsjednica udruženja Danijela Đurđević objasnila je da je film sniman i u kući unuke Pera Počeka – Serenelle Poček, koja je udruženju, članovima Ambasade Crne Gore u Rimu i ekipi RTV Crne Gore otvorila vrata svog doma. Ovim povodom posjećen je i Počekov grob, gdje se

polaganjem cvijeća obilježilo i 60 godina od umjetnikove smrti.

Kako je saopšteno iz udruženja, smatra se da će ovaj dokumentarni film doprinijeti većem interesovanju crnogorske

jada, pa smo i to zaboravili. Svi smo toj propasti dali mali doprinos, možda najviše ta ekipa koja je tog dana bila na govornici na današnjem Trgu nezavisnosti koji će u idućem periodu možda i promijeniti ime, pa ćemo vidjeti kako će se zvati – rekao je Spahić.

javnosti za život i djelo ovog slikara, koji je već skoro sto godina jedan od najboljih predstavnika naše zemlje u Italiji i uopšteno inostranstvu. Pero Poček (Cetinje 1878 –1963) bio je istaknuti crnogorski slikar koji je uz pomoć stipendije kralja Nikole dobio priliku da se školuje u Italiji. Upravo zahvaljujući ovoj stipendiji, Poček pripada prvoj generaciji školovanih slikara na području čitavog Balkana. Nakon studija na Akademiji lijepih umjetnosti u Napulju, gdje je diplomirao kao najbolji u klasi, Poček se vratio u Crnu Goru. Ipak, od kraja Prvog svjetskog rata, pa sve do smrti, Poček je bio nastanjen u Rimu, gdje se ostvario kao afirmisani umjetnik, koji, osim što je izlagao u Italiji i Crnoj Gori, izlagao i u Londonu, Amsterdamu. Motivi Crne Gore uvijek su ostali prisutni u Počekovim djelima, bilo da se radi o motivima iz „Gorskog vijenca“ ili o pejzažima. R. K.

ko mlad i te vrste jednostavnog vankontekstualnog uživanja u književnosti, kad pišete s ogromnim iluzijama vjerujući da ćete nadmašiti vaše idole, Pola Ostera, Karvera i sve ostale. Poslije vam bude jasno da to nećete uspjeti, ali gledate da pišete makar u slavu tog mladog čovjeka koji je vjerovao u takve stvari – rekao je Spahić.

Objasnio je publici da je odrastao na jednom spektru literature koja se gotovo i ne dotiče sa tradicijama književnosti južnoslovenskog naroda.

- Američka književnost je bila nešto što sam intenzivno konzumirao u tom formativ-

nom periodu i nadam se da je to ostavilo traga i na moje pisanje. Tu vazda, pogotovo mladim piscima, želim da nametnem jednu misao do koje sam došao sam: da je najgora težnja biti originalan, imati isključivo svoj glas. Crnogorski jezik ima jednu lijepu sintagmu – kad hoćete da denuncirate nešto vi kažete da to ne liči ni na šta. Mnogo je važno da vaša književnost liči na nešto drugo, da u vašem glasu ljudi pronalaze sličnosti u tom horu glasova svjetske i jugoslovenske literature. Pisac prije svega mora biti vrijedan čitalac. Čitalačko iskustvo mnogo je važnije od tog izvikanog životnog iskustva – rekao je Spahić.

VELIKA TROJKA

Spahić je prokomentarisao i književnike velike trojke jugoslovenske književnosti: Pekića, Kiša i Kovača. Spahić smatra da sa ove distance o njima možemo govoriti kao o spomeničkoj literaturi. - Crnogorska književnost baštini svu tojicu kao autore koji su se u nekom trenutku makar očešali o Crnu Goru. Pekić je i rođeni Podgoričanin, iako je u Podgoricu poslije toga svratio samo dva puta. Nije mu se dopala ni na rođenju. Bojim se da se tu ljudi zaboravljaju. Mi nemamo uvid koliko mlađe generacije te knjige imaju pred svojim očima, koliko su im upadljive i koliko imaju potrebu da ih čitaju. To su ljudi koji su napravili naš jezik, to je činjenica. Jezik ne mogu napraviti ni lingvisti, ni deset fakulteta, jezik je nasljeđe koje za sobom ostavljaju pisci, a njih trojica su jezik doveli do kosmičkih granica. Imam sreću da pišem tim jezikom i zovem ga crnogorskim što takođe smatram ne privilegijom nego apsolutnom obavezom – rekao je Spahić. D. E.

Sekretarka Ana Medigović najavila nova ulaganja u kulturu

Podrška Glavnog grada ove godine 200.000 eura

PODGORICA – Glavni grad će ove godine podržati kulturne stvaraoce sa 200.000 eura što je uvećanje u odnosu na prošlu godinu za skoro 80.000 eura – najavila je sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigović u emisiji ,,Znam da znaš“ Gradske televizije.

- Prošle godine smo podržali 19 projekata pravnim licima i ostatak fizičkim licima. Podijeli smo ukupno 122.000 eura. Javnost nas je sa pravom kritikovala i mi smo ove godine povećali iznos za podršku kultrunim stvaraocima na 200.000 eura, uz korekciju uslova za same prijavljene projekte. Podržaćemo autore iz glavnog grada i naredne sedmice ćemo raspisati konkurs za dodjelu sredstava – najavila je Medigović. Ocijenila je da je stanje u kul-

turi u Glavnom gradu redovno i da je krajem godine Skupština usvojila budžet koji je preduslov za sve ono što im slijedi tokom ove godine.

- U posljednjih 15 godina Glavni grad je rastao, a sa njim su rasle i kulturne potrebe naših sugrađana. Kada sam prije četiri godine došla na ovu pozici-

ju, uradili smo analizu stanja u kulturi i kroz komunikaciju sa građanima, obilaske i sastanke shvatili da građani sa pravom očekuju da kultura dođe i u njihovim kvartove. To je bila smjernica naše kulturne politike i u skladu sa tim smo planirali i realizovali sve ono što smo uradili u protekle četiri godine – rekla je Medigović.

Otvorilo se, kako je kazala, još jedno pitanje, a to je kako graditi dobru kulturnu ponudu i razmjenjivati sadržaje iz kulture ako nemate dobru infrastukturu koja će to podržati. Sredinom septembra smo otvorili prvu Podgoričku knjižaru, prateći impute naših građana, da bi već 9. anuara otvorili i drugu. U pripremi je i otvaranja još jedne u dijelu Bloka pet, koja će biti specijalizovana za djecu sa posebnim potrebama – najavila je Medigović. A. Đ.

Vojinović i Spahić tokom promocije u Nikšiću

Fokalizator

Ana Medigović

Pero Poček

Pripadnici službi zaštite i spašavanja Podgorica i Nikšić okončali misiju u Turskoj

Demonstrirali veliku hrabrost, požrtvovanje i profesionalizam

Glavni grad će Turskoj uplatiti 100.000 eura

Gradonačelnik Ivan Vuković objavio je da će, u cilju prevazilaženja teških posljedica razornog zemljotresa, Glavni grad Turskoj uplatiti 100.000 eura.

Pripadnici službi zaštite i spašavanja Podgorica i Nikšić, koji su prethodnih dana učestvovali u spasilačkim akcijama u zemljotresom pogođenoj Turskoj, vratili su se juče ujutro u Crnu Goru.

Pomoć turskim kolegama, od subote do juče, pružalo je 19 podgoričkih vatrogasaca-spasilaca i 11 njihovih kolega iz Nikšića u gradu Kahramanmarasu, koji je u velikoj mjeri sravnjen sa zemljom. U veoma opasnim uslovima demonstrirali su hrabrost, požrtvovanje i vrhunski profesionalizam. Na aerodromu u Golubovcima dočekali su ih članovi porodice, kolege iz službi, prijatelji, predstavnici gradske uprave… spašavanje

Komandir smjene u podgoričkoj SZS Saša Dragojević kazao je da su zajedno sa kolegama iz Nikšića funkcionisali kao jedan.

U nizu društveno odgovornih projekata po kojima je prepoznata, kompanija

M:tel je i ove godine organizovala konkurs za izradu mobilnih aplikacija za Android ili iOS za srednjoškolce, na kojem su učestvovali učenici iz 13 gimnazija i stručnih škola. Prema ocjeni stručne komisije najbolje su bile aplikacije – Talas (Gimnazija ,,Slobodan Škerović“), Trebovanje (Srednja elektro – ekonomska škola iz Bijelog Polja), Dolly Pets, WeConnect i Eco Cycle (Srednja elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić“ iz Podgorice).

Članovi pobjedničkog tima koji je kreirao aplikacije ,,Eco Cycle“ i ,,WeConnect“ su Nikola Perišić, Aleksa Čović i

- Nikome od nas nije bilo teško da uradi ono što se od njega tražilo. U ovakvim situacijama gledate samo da pomognete, da se izvuče još jedan život iz ruševina – kaže Dragojević. Navodeći da od 2005. godine radi kao vatrogasac-spasilac, kaže da se dosta toga nagledao, ali da haotično stanje kao u Kahramanmarasu nikad nije doživio.

- Teško je to opisati, kao da si u filmu. Vidiš cio grad koji je prosto zbrisan u zemljotresu.

Ništa ne funkcioniše. Nema vode, struje, interneta… Ujutro smo rano kretali na teren, ostajali do kasnih večernjih časova, raspoređeni u grupama. Svuda porušene zgrade, a neke još mogu da se uruše... ali strah nijesam osjetio kod bilo koga od nas. Htjeli smo se zavući u najmanju rupu samo da nađemo još nekoga živoga. Imamo kamere i zvučnike pomoću kojih gledamo i slušamo ima li koga u šupljinama pod ruševinama. Kad se prak-

Janković: Snažne emocije

Komandir podgoričke Službe zaštite i spašavanja Goran Janković, koji je na čelu spasilačke ekipe bio u Turskoj, kazao je da je potraga za stradalima u toj zemlji zaustavljena.

- Mi smo svoj zadatak u Turskoj završili nakon što je tamošnja agencija za obavljanje poslova u vanrednim situacijama saopštila da spasilačke misije treba da se povuku iz bezbjednosnih razloga.

tično pomirite da nema ništa zdravo, a onda izvučete dijete od dvije godine – osjećaj je nevjerovatan – priča Dragojević.

A kad se desi nešto tako, priča iskusni vatrogasac-spasilac, sve staje.

- Bageri se zaustavljaju, ne dišemo, osluškujemo na zvučniku da čujemo bilo kakav zvuk, znak života. Tako smo sa jednom ekipom čuli kako neko diše, ušli smo unutra i našli živo

Postupili smo u skladu sa dogovorom i vratili se u Podgoricu – rekao je Janković. Utisci iz Turske su i te kako jaki.

- Ne postoji građanin Turske sa kojim smo bili u kontaktu koji nam nije izrazio zahvalnost i poštovanje za pomoć koju smo pružili. Pri povratku u Crnu Goru, na istanbulskom aerodromu su nas pozdravili pripadnici bezbjednosnih službi i

dvogodišnje dijete. Samo ono je preživjelo, a kako u tako skučenom prostoru – nikome nije jasno… To je nešto vam ulije snagu da tražite dalje, da nađete makar još nekoga živog – priča trideset sedmogodišnji Dragojević.

HaOs Čovjek koji je, između ostaloga, kao učesnik zapamtio i spasilačku akciju nakon že-

kolektiv aerodroma. Sve je bilo i vrlo dirljivo – ispričao je Janković. Emocija nije falilo ni na dočeku u Podgorici.

- Nakon svega u Turskoj, ispraćaja iz Istanbula i posebno dočeka naših porodica i prijatelja na aerodromu, utisci su izuzetno jaki i pomiješani, a u prvom redu smo ponosni na to koliko smo mogli da učinimo i pomognemo – zaključio je Janković.

ljezničke nesreće i tragedije na Bioču, operaciju u Turskoj opisuje kao opšti haos.

- Stanje je teško opisati, ali ono što ću pamtiti kao najgore trenutke su kada naiđeš na žrtve ispod ruševina, na cijele porodice zagrljene…

Pa još kad se nakon takvog terenskog rada vratite u kamp u kasnim večernjim satima, nalazite snage da se čujete s porodicom, a mora se i na spava-

Uručivanjem nagrada završen konkurs kompanije M:tel za srednjoškolce

- Podgorica je grad pobratim sa glavnim gradom Turske – Ankarom, a osim toga baštini i odlične odnose sa ostalim turskim gradovima, te smo odlučili da, shodno mogućnostima, i na ovaj način pomognemo našim prijateljima. Napominjem, pomenutu odluku će potvrditi odbornici na prvoj narednoj sjednici Skupštine Glavnog grada – saopštio je Vuković, uz podsjećane da je slična pomoć ranije bila upućena Zagrebu, Tirani, Opštini Berković, Novom Pazaru...

nje kako biste se odmorili za naredni dan. A sve što ste doživjeli je i te kako živo… Čujete se sa ženom ili roditeljima, kažete da ne brinu, a čujete đecu kako plaču, pitaju kad ću se vratiti kući – priča Dragojević, otac troje djece od tri, osam i devet godina, i dodaje da je bilo veliko olakšanje vidjeti ih juče ponovo. I. MITROvIĆ

smo dobro uradili ono što smo zamislili – kazao je Adžagić. Nikola Perišić istakao je da je njegov tim uočio da je u Crnoj Gori veoma nizak procenat građana koji recikliraju svoj otpad.

Smart telefoni za autore pet najboljih aplikacija

Haris Šabotić, za izradu aplikacije ,,Talas“ zaslužni su Ilija Ivanov, Alan Adžagić i Luka Ristanović, za ,,Dolly Pets“ Niko Mihaljević, Anel Đeše-

vić i Aleksa Dedejić, dok su aplikaciju ,,Trebovanje“ osmislili Alden Hasanović, Milorad Nedović i Anes Čoković - Aplikacija „Trebovanje“

M:tel-u zadovoljstvo da podržava mlade

Predstavnici M:tel-a bili su izuzetno zadovoljni ishodom konkursa.

- Iz godine u godinu dio smo istog tima, kao porodica. Ovo takmičenje je već

postalo tradicija i crnogorski srednjoškolci su šesti put imali priliku da pokažu kreativnosti i znanje i osvoje pametne telefone. Aplikacije se iz godine u godinu

poboljšavaju i sve više su konkurentne za buduće projekte na crnogorskom tržištu. Pored smart telefona Samsung Galaxy A53, koji je obezbijeđen za

omogućava korisniku da kreira listu artikala iz registrovanih trgovina i tako sačuva svoj novac i vrijeme. Bilo nam je zanimljivo da radimo i zadovo-

članove tima i njihove mentore, pobjeda u ovoj fazi takmičenja omogućila im je i plasman u regionalno finale konkursa pod nazivom ,,Regionalni app izazov“, na kojem će naši učenici biti u prilici da se takmiče

ljan sam uspjehom – kazao je Alden Asanović

Alan Adžagić istakao je da će aplikacija ,,Talas“ pomoći ljudima da se bolje upoznaju sa drugim ljudima koji imaju slične interese.

- Nas troje koji smo radili na aplikaciji krenuli smo sa brejmstormingom, osmišljavali ideje koje bi mogle biti korisne i evo, ispostavilo se da

sa vršnjacima iz regiona.

Regionalno takmičenje će se održati sredinom marta, putem platforme Teams.

Autori najboljih aplikacija će na ovom prestižnom takmičenju imati mogućnost da osvoje vrijedne nagrade

- Napravili smo mobilnu aplikaciju koja se bazira na principu – recikliraj otpad, osvoji poene i preuzmi nagrade. Aplikacija nudi mogućnost registracije, ulogovanja, sakupljaju poene koje mogu zamijeniti za razne benefite poput 3D figurica, poklon vaučera za popust u radnjama. Na ovaj način želimo da motivišemo sve građane da recikliraju otpad. Aplikacija je multijezična, što znači da može biti primjenljiva i u ostalim zemljama regiona – istakao je Perišić. nj. ŽIvanOvIĆ

– kazala je Nadežda Sredanović iz M:tel-a.

Direktor sektora za prodaju, marketing i brigu o korisnicima M:tel-a Milivoje Cerović kazao je da je odziv za takmičenje bio na zavidnom nivou.

UVIJEK SPREMNI DA POMOGNU: Sa jučerašnjeg dočeka spasilaca iz Podgorice i Nikšića

Dobitnici nagrada sa predstavnicima M:tel-a

D. MIJATOVIĆ

Kup Crne Gore za košarkašice: ,,Plave“ bez problema opravdale očekivanja u finalu

Bud. Bemaks 122

H. Novi 54

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 200.

Sudije: Suzana Vujičić, Ivana

Radinović i Tamara Raičević.

Rezultat po četvrtinama: 25:17, 27:16, 36:9, 34:12.

BUDUĆNOST BEMAKS:

Živković 18 , Radonjić 22, Drobnjak 22, Ma. Bigović 9, Stefanović 8, Bulajić 6, Leković 13, Marković 10, Šćepanović 10, Mi. Bigović 4.

HERCEG NOVI: Mužević 14, Matić 21, Vučetić 4, Razić 13, Radojičić, Đorđević, Bijelić, Pašić, Šćepanović 2, Gatalo, Rakočević.

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Herceg Novi 122:54 i 12. godinu zaredom osvajačice su Kupa Crne Gore. ,,Plave“ su prvi put nakon devet godina igrale za trofej protiv ekipe koja nije njihova filijala (od 2014.do 2021. to je bio

Lovćen, dok im je posljednje dvije godine rival bila Podgorica), a samo finale baš kao i prethodnih desetak godina nije donijelo posebna uzbuđenja…

Gošće su samo na startu uspjele da povedu (2:0, 3:2), a nakon toga je sve bilo u znaku „vučica“ koje su finalni turnir Kupa

Crne Gore iskoristile kao pripremu uoči završnice Top8 faze WABA lige, gdje će u mečevima protiv Celja u Podgorici i Vojvodine u Novom Sadu pokušati da se domognu prvog mjesta uoči fajnal-fora.

,,Plave“ su odgovorile serijom 7:0, a kada su u četvrtom minutu povele 13:5, trener Ranko Šabanović morao je već da tra-

PODGORICA - Čikago je poražen u gostima od Indijane 117:113, a nakon što su Bulsi poslije prve četvrtine vodili 24 razlike (39:15). Pejsersi su, tako, došli do tek treće pobjede u posljednjih 19 mečeva, dok je Čikago upisao i peti uzastopni poraz.

Nikola Vučević je prekinuo niz od devet mečeva na kojima je imao dabl-dabl učinak. Protiv Indijane je postigao 19 poena, šutirajući 18-8 iz iz igre, uz sedam skokova, tri asistencije i dvije blokade.

Zek Levin je opet bio najbolji kod Bulsa sa 35 poena, 11 skokova i sedam asistencija, Kobi Vajt je upisao 25 poena, a Ajo Dosunmu 15. Demar Derozan nije nastupao zbog problema sa kukom.

U pobjedničkoj ekipi najbolji je bio Badi Hild sa 27 poena, Eron Nesmit je dodao 21 poen i sedam skokova, Majls Tarner 17 poena i devet skokova, a Tajris Haliburton 16 poena i osam asistencija.

Košarkaši Denvera pobijedili su na svom terenu ekipu Dalasa sa 118:109 i tako ostvarili treći trijumf zaredom u NBA ligi.

Denver je ključnu prednost stekao u drugoj četvrtini, koju je riješio u svoju korist rezultatom 35:19. Početkom posljednje četvrtine domaći tim je u dva navrata vodio sa 21 poenom razlike, a Dalas je do kraja uspio samo

Budućnost Bemaks stavila novu krunu

„Vučice“ danas putuju za Brčko

Košarkašice Budućnost Bemaksa već danas otputovaće za Brčko, gdje će sjutra (18 h) gostovati ekipi Lavova u okviru 5. kola Top8 faze WABA lige. Pobjedom Montane u Banjaluci protiv Orlova, već su poznati svi učesnici fajnal-fora, a pored bugarskog vicešampiona, koji će biti vjerovatno četvrtoplasirani, do kraja Top8 faze Budućnost Bemax, Cinkarna Celje i Vojvodina vodiće bitku za prvo mjesto uoči završnog turnira.

je u svojoj kolekciji dodao još jedan trofej.

ži tajm-aut. Međutim, nije bilo prave reakcije – Dragana Živković u sedmom minutu pogodila je trojku za prvu dvocifrenu razliku – 18:8. Za razliku od domaćina Herceg Novi nije imao veliku rotaciju, a Matić i Mužević su držale koliko-toliko svoj tim. Ipak, nakon serije 11:0 Budućnost Bemaks je sredinom druge dionice otišla na +20 (41:21), pa je bilo jasno da će Novljanke teško uspjeti da naprave makar finale zanimljivim. „Vučice“ su dodatno dodale gas

Pobjednički pehar kapitenki Budućnost Bemaksa Dragani Živković uručila je Željka Ratković, članica Upravnog odbora Košarkaškog saveza Crne Gore, koja je uručila i zlatne medalje, dok je Nataša Popović, nekadašnja košarkašica, a sada komesarka takmičenja u KSCG, uručila srebrne medalje ekipi Herceg Novog.

u nastavku, a gošće posljednji period odigrale bez Vučetić i Mužević, jer im je bilo ja-

sno da ne mogu da pruže jači otpor. I kako je vrijeme odmicalo razlika je dodatno rasla, a

Herceg Novi sa ionako malom rotacijom nije mogao da prati ritam, pa su domaće često iz tranzicije dolazile do lakih poena. Već u finišu treće dionice ,,plave“ su ostvarile rivala za cijeli krug – 81:40, da bi nakon pet trojki u posljednjem periodu Zorane Radonjić, te trojke Jelene Bulajić za kraj ,,vučice“ do trofeja stigle sa čak 68 razlike – 122:54, što najbolje pokazuje odnos snaga. Vladan Radović, trener Budućnost Bemaksa, očekivano

Bulsi izgubili u gostima od Indijane, Nikola Jokić opet ruši rekorde

Vučević i Čikago nastavili seriju poraza

da smanji rezultat. Srpski centar Nikola Jokić zabilježio je 21. tripl-dabl u sezoni sa 14 poena, 13 skokova i 10 asistencija. Jokić je tako prije Ol-star pauze ostvario preko 500 sko -

kova i asistencija u sezoni, a to su prije njega uradili Rasel Vestbruk (tri puta - 2016/17, 2017/18 i 2018/19), kao i Oskar Robertson (1961/62).

Rekord sezone u dresu Denvera ostvario je Džef Grin sa 24 poe-

na, Majkl Porter junior je dodao 22 poena, uz pet skokova, a 14 poena je upisao Kentavijus Koldvel-Poup, uz po pet uhvaćenih lopti i asistencija. Za Dalas zbog povrede leđa nije igrao Kajri Irving, koji je 6. fe-

bruara prešao iz Bruklina. Najbolji u timu iz Teksasa bio je slovenački igrač Luka Dončić sa 37 poena, uz devet asistencija i po četiri skoka i ukradene lopte, dok je 17 poena upisao Kristijan Vud Denver je zabilježio 27. pobjedu na svom terenu, uz četiri poraza, pa ekipa iz Kolorada sada ima najbolji učinak kod kuće u cijeloj NBA ligi. Nagetsi su prvi u Zapadnoj konferenciji sa 41 pobjedom i 18 poraza, a Dalas je šesti sa 31-29.

Treću uzastopnu pobjedu ostvarila je ekipa Njujorka, koja je na gostovanju bila bolja od Atlante sa 122:101.

- I prije početka završnog turnira rekao sam da bi sve osim naše pobjede bilo više od senzacije. Imali smo lak meč protiv naše filijale Podgorice, a zatim u finalu opravdali očekivanja i ono što je obaveza osvojili novi trofej, kojim je nastavljena dominacija na domaćoj sceni. Ovaj trofej je samo uvertira za ono što slijedi, a to je fajnal-for WABA lige. Mislim da je ovo finale pokazalo još jednom da imamo đevojke koje su budućnost ženske košarke i to treba najviše da nas raduje – objasnio je Radović.

R. P.

Džejlen Branson je vodio goste do pobjede sa 28 poena, devet skokova i pet asistencija, dabldabl učinak je ostvario Džulijus Rendl sa 25 poena i 11 uhvaćenih lopti, dok je Er Džej Baret postigao 17 poena.

Bolji od ostalih u ekipi Atlante bio je Deandre Hanter sa 20 poena, dabl-dabl je zabilježio

Tre Jang sa 19 poena i 11 dodavanja, a Ej Džej Grifin je upisao 12 poena.

Niksi su na šestom mjestu Istoka sa 33 pobjede i 27 poraza, a Atlanta se nalazi na osmom mjestu sa skorom 29/30.

Oklahoma je na svom terenu savladala Hjuston sa 133:96. Šej Gildžes-Aleksander je za domaći tim postigao 29 poena, uz šest asistencija, dok je Lugenc Dort dodao 15 poena.

U ekipi Hjustona istakao se Džabari Smit junior sa 15 poena i devet skokova, a poen manje je upisao Džejlen Grin Oklahoma je na 10. mjestu Zapada sa 28 pobjeda i 29 poraza, dok je Hjuston poslije sedmog poraza zaredom na posljednjem 15. mjestu sa učinkom od 13 pobjeda i 45 poraza. Bruklin je na domaćem terenu pobijedio Majami sa 116:105, uz rekord karijere Majkla Bridžisa (45 poena), Boston je na svom terenu savladao Detroit sa 127:109, a do pobjede ih je vodio Džejson Tejtum sa 38 poena, devet skokova i sedam asistencija... S. J.

M. BABOVIĆ

,,Plavi“ stigli do 16. pehara u Kupu Crne Gore za košarkaše

Budućnost Voli odbranila trofej

Vladimir Jovanović: Čestitam momcima

Nebojša Bogavac: Pokazali smo karakter

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je nakon meča čestitao Podgorici na fer, korektnoj i prije svega prikazanoj igri u finalu.

- Zadovoljan sam, s obzirom na sve okolnosti koje su nas pratile ovih pet-šest dana, u kojima smo odigrali četiri utakmice, računajući i onu protiv Igokee u ABA ligi. Imali smo dva dana pauze, igrali sa nikad kraćim rosterom, sa četiri domaća igrača. Suad (Šehović) je u finalu imao problema sa zadnjom ložom. Imali smo vrlo malu rotaciju u tri meča zaredom, pa mogu samo da čestitam mojim momcima na svemu što su prikazali –rekao je Jovanović.

Nebojša Bogavac, trener Podgorice, je prvo čestitao Budućnosti na zasluženoj pobjedi.

- Čestitao bih i mojim igračima na sve tri utakmice, četvrtfinale i polufinale smo, bukvalno, igrali na nekoliko lopti. Tih nekoliko lopti nam je falilo u finalu. Bila je dobra predstava, momci su pokazali karakter i želju, i nemam šta da im zamjerim, već samo da im čestitam na velikom uspjehu i da tako nastave u ostatku sezone u ABA2 ligi i domaćem prvenstvu i čekamo plej-of, a pokazali smo da možemo da budemo ravnopravni i jednoj velikoj Budućnosti – rekao je Bogavac.

PODGORICA – ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 300. Sudije: Zdravko Rutešić, Radoš Savović, Sava Ćetković. Rezultat po četvrtinama: 21:10, 17:30, 19:14, 19:13.

BUDUĆNOST VOLI: BelHejns 18 (10-5), Joković, Šehović 6, Glendža, Kaba 8, Janković, Pejović, O’Brajen 6 (2-2), Ilić 7 (2-1), Drobnjak 5, Popović 9 (4-3), Grin 17 (5-4).

PODGORICA: Bejhurs 11 (42), Vujić 8, Anđušić 5 (4-3), Kljajević 10 (1-1), Radunović, Vujisić 5, Brnović 2, Kaluđerović, Fofana 5 (3-3), Đurišić 5 (2-1), Vukčević, Bogavac 16 (7-5).

Nakon neočekivano zanimljivog finala, koje je bilo neizvjesno do samog kraja, iako nakon prvih 15 minuta nije izgledalo

da će tako da bude, košarkaši Budućnost Volija su stigli do 16. trofeja u Kupu Crne Gore, u kojem ,,plavi“ samo 2011. godine nijesu uzeli pehar (bolja je bila Sutjeska). Izabranici Vladimira Jovanovića su u posljednjem meču turnira pobijedili Podgoricu (76:67), koja je pružila bolju partiju u odnosu na četvrtinale (protiv Dečića) i polufinale (Milenijuma) i bila dostojan rival u finalu. Na kraju su presudili kvalitet i iskustvo Budućnosti, koja je u posljednja skoro četiri minuta slomila otpor gradskog rivala i opravdala ulogu favorita. Za crnogorskog šampiona slijedi pauza, zbog posljednjeg ,,prozora“ u kvalifikacijama za Mundobasket, a Jovanović će imati velikih problema da organizuje treninge, s obzirom na to da će najveći dio ekipe biti odsutan zbog obaveza u ra-

Pobjednički pehar kapitenu Budućnost Volija Petru Popoviću uručio je Nikola Peković, predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore. Direktor reprezentacija Dragan Vukčević uručio je medalje ekipama

znim reprezentacijama. Vođstvo Podgorice na poluvremenu od 40:38 je bilo veliko iznenađenje, a posebno nakon onoga što je viđeno u prvih 15 minuta meča. Budućnost je u prvoj četvrtini dozvolila rivalu samo 10 poena, odnosno četiri koša iz igre (tri za dva i jedan za tri poena). ,,Plavi“ su imali prednost u skoku (14-10) i asistencijama (5-1), jednu izgubljenu loptu manje (3-4), a bolje su u tranziciji koristili greške Podgorice (7-0). Istina, nije ni Budućnost dobro šutirala iz reketa (16-7), ali je uz dvije trojke iz četiri pokušaja i odbranom kontrolisala

Danas i sjutra mečevi 13. kola EPCG Superlige za odbojkašice

U centru pažnje gradski derbi u Herceg Novom

PODGORICA – Ako ne bude iznenađenja u polufinalu, odbojkašice Herceg Novog i Albatrosa će igrati gradski derbi u finalu Kupa Crne Gore, a po pozicijama na tabeli u prvenstvu nije isključeno da odlučuju i o tituli. Malu predigru svega toga timovi iz Herceg Novog imaće u subotu (20 sati), u derbiju 13. kola EPCG Superlige.

Harceg Novi je neprikosnoven

ove sezone, sa svih 12 maksimalnih pobjeda, Albatros je drugi na tabeli sa dva poraza. - Bez obzira što smo do sada tri puta pobijedili Albatros, u dvije prijateljske i jednoj zvaničnoj utakmici, ekipa Albatrosa ima kvalitet sa kojim može da nam parira. Sa druge strane, mi smo u dobroj formi, odigrali smo sjajne utakmice u Srbiji, odigrali smo sa drugom postavom dobru utakmicu protiv Gimnazijal-

ca. Puni samopouzdanja ulazimo u sve ono što nas čeka –rekao je trener Herceg Novog Milorad Krunić Herceg Novi je dobio prvi meč u prvenstvu sa 3:0.

- Predstoji nam još jedan gradski derbi gdje očekujemo veoma tešku i interesantnu utakmicu kako u igri, kvalitetu, neizvjesnosti za obje ekipe, tako i za našu gradsku publiku, navijače i novske ljubitelje sporta i odbojke, kojih je

vođstvo koje je u dva navrata iznosilo i 14 poena (17:3, 19:5), a na kraju kvartala je bilo dvocifreno (21:10). Budućnost je sa dobrom igrom nastavila i u prvoj polovini druge četvrtine, u kojoj je imala i maksimalnih 15 razlike (30:15), ali je onda uslijedio neočekivan pad, posebno u odbrani, počev od rezultata 32:20. Podgorica se tada, očigledno, oslobodila treme, zaigrala je hrabrije i rasterećenije u napadu, pa je prvo serijom 11:0, za nešto više od dva minuta, smanjila na pola koša zaostatka (32:31), a minut kasnije je Luka Bogavac sa linije bacanja don io Podgorici i

prvo vođstvo na meču (35:33), koje je tim Nebojše Bogavca sačuvao do odmora, zahvaljujući Bogavcu koji je pogodio ,,step bek“ trojku uz zvuk sirene, i to preko Alfa Kabe Podgorica je do preokreta došla i zbog toga što je preuzela prednost u skoku (19-17), izjednačila se u šutu za tri poena (po 8-3), i smanjila zaostatak u procentu šuta za dva poena (41 – 46 odsto). Bogavac sa 12 i Marko Kljajević sa 10 bili su dvocifreni u timu Podgorice, dok je kod Budućnosti jedini dvocifreni bio Tre BelHejns (10). Budućnost je uspjela da preokrene u trećoj četvrtini, najviše zahvaljujući Eriku Grinu (12 poena od timskih 19), ali ne i da se odlijepi, jer Podgorica nije padala defanzivno, a i dalje je čuvala prednost u skoku (30-26). Aleksa Ilić je vratio vođstvo ,,plavima“ nakon dva i po minuta (45:44), a nakon koša Petra Popovića u kontri, i dva uzastopna koša Grina, Budućnost je povela pet razlike (51:46), koliko je bilo i 24 sekunde prije kraja dionice, nakon što je Ilić ubacio jedno od dva slobodna bacanja. Ipak,

flouterom Ludovika Bejhursta, uz zvuk sirene, Podgorica je pred posljednji kvartal imala samo posjed zaostatka (57:54). Iako je Budućnost konstantno vodila u posljednjem kvartalu, Podgorica je sve vrijeme ,,disala za vratom“, i u finišu propustila priliku da meč učini još neizvjesnijim. Naime, pri vođstvu Budućnosti od 64:63, Bejhurst je promašio oba slobodna bacanja pa Podgorica nije iskoristila priliku da prvi put povede. Budućnost je to kaznila, prvo je Kaba efektno zakucao nakon asistencije Bel-Hejnsa, a onda je, nakon promašaja Bogavca, Popović na drugoj strani pogodio oba bacanja (68:63). Trojkom Bel-Hejnsa Budućnost je ,,pobjegla“ na ,,plus šest“, a Grin, nakon što je fauliran u kontri, iskoristio je jedno od dva bacanja za 72:65. Tačku na meč stavio je Džej Džej O’Brajen sa četiri uzastopna poena za nedostižnih 76:65…

U Budućnosti Bel-Hejns je upisao 18 poena, imao je 12 skokova i osam asistencija, Grin je upisao 17, Popović devet. U Podgorici je najefikasniji bio Bogavac sa 16… S. JONČIĆ

sve više na našim odbojkaškim utakmicama. Očekujemo spektakl na tribinama, naravno i na terenu, kao što je bilo u prvom dijelu prvenstva. Sa druge strane mreže imamo čeličnu, neporaženu ekipu Herceg Novog, ali nas to neće pokolebati u igri i pružanju jakog otpora i kvalitetne utakmice –rekla je Branka Obradović, trener Herceg Novog. Osim derbija kola, na programu su direktni okršaji ekipa iz

sredine i začelja tabele. U derbiju začelja, Mediteran večeras gostuje Gimnazijalcu, dok se u subotu u Podgorici igra derbi sredine tabele između Morače i Akademije.

Preostala dva susreta odigraće se u barskoj ,,Topolici“, Luka Bar danas dočekuje Budućnost volej, a dan kasnije je Galeb Liko Soho Group domaćin Jedinstvu. S. J.

M. BABOVIĆ

Parovi 13. kola

Prvi mečevi šesnaestine finala Lige Evrope

PODGORICA - Utakmica na nivou nokaut faze Lige šampiona, ovoga puta igrala se u šesnaestini finala Lige Evrope – Barselona i Mančester završili su prvi međusobni duel bez pobjednika, 2:2.

Na ,,Nou kampu“ je viđen dobar fudbal, obostrano napadački, sa rezultatskom klackalicom. U uvodnih 45 minuta nije bilo golova, a onda su se akteri razgoropadili – čak četiri pogotka u nastavku. ,,Blaugrana“ je vodila, potom su ,,crveni đavoli“ okrenuli, ali nije bilo dovoljno da steknu prednost uoči revanša na ,,Old trafordu“, 23. februara. Katalonci su u 76. minutu izjednačili, a u finišu napravili pritisak – ipak bez snage za trijumf. Igrači koju su obilježili meč su Rafinja i Rašford. Brazilac je asistirao Alonsu za vođstvo Barse u 50, da bi potom zatresao mrežu i svom timu ostavio realniju nadu u prolaz na Ostrvu. Na kontrastrani, hitronogi Englez je poravnao rezultat 180 sekundi nakon kapitulacije gostiju, dok je u 59. napravio dar-mar po desnom krilu kada je natjerao Kundea da prevari svog golmana Ter Štegena Nije bilo pogodaka u sudaru Ajaksa i Union Berlina u Amsterdamu, a jedan je pao u Salcburgu, gdje je istoimeni domaćin savladao Romu – 1:0. Čovjek odluke bio je Kapaldo koji je u 88. minutu matirao Patrisija. Zbog ratnog stanja u Ukrajini, Šahtjor je u Varšavi ugostio Ren. Sastavu iz Donjecka

Barsa i Junajted ostavili odluku za revanš

PODGORICA - Karabag je na krilima crnogorskog reprezentativca Marka Jankovića upisao pobjedu

Jedini gol na stadionu ,,Tofig Bahramov“ u Bakuu postigao je Leandro Andrade u 76. minutu, a asistent je bio dvadeset sedmogodišnji Cetinjanin.

to nije smetalo da upiše pobjedu od 2:1. Tim trenera crnogorskog porijekla Igora Jovićevića imao je duplo vođstvo na odmoru, a strijelci su bili Kriskiv u 11. i Bondarenko u nadoknadi poluvremena. Novajlija u redovima Rena Toko Ekambi ublažio je poraz Francuza u 59. minutu.

Prvenstvo Crne Gore u karateu 26. februara

Bar okuplja najbolje

PODGORICA - Prvenstvo

Crne Gore u karateu za seniore biće održano 26. februara u Baru, najavljeno je iz Karate saveza.

Takmičenje u dvorani ,,Topolica“ počeće u devet sati i 30 minuta.

Navodi se da će se najbolji crnogorski karatisti nadmetati u katama i borbama, u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

- Obaveza takmičara, odnosno klubova, je da obezbijede zaštitnu WKF opremu, ljekarski pregled ne stariji od šest mje-

seci i polisu osiguranja - saopšteno je iz Karate saveza.

Navodi se da će takmičenje u katama biti održano po WKF pravilima.

- Bunkai će biti izvođen u finalu i u meču za treće mjesto - piše u saopštenju.

Takmičari se mogu prijaviti preko platforme Karate saveza, www.karate4.me, najkasnije do 20. februara, do 12 časova. Državni šampionat odvijaće se na dva borilišta, a pravo nastupa imaće isključivo uredno i pravilno registrovani takmičari u 2023. godini. R. P.

Uče od Arimota

Naši seniorski reprezentativci Biserka Radulović, Vladimir Mijač, Kenan Nikočević, Arijan Kočan i selektorke Milena Milačić i Tijana Popović, prisustvuju prestižnom kata seminaru u organizaciji Karate federacije Srbije. Seminarom rukovodi sensei Koji Arimoto višestruki prvak svijeta sa reprezentacijom Japana!

Juventus nije opravdao ulogu favorita protiv Nanta – 1:1, a do ubjedljive pobjede stigla je Sevilja koja je u Andaluziji

nadigrala PSV – 3:0. Monako je u nadoknadi upisao trijumf u gostima protiv Bajer Leverkuzena – 3:2. D. K.

Jadran i Primorac večeras (18 h) igraju derbi 3.kola domaćeg šampionata

U igri i bodovi i samopouzdanje

PODGORICA - Jadran je u ritmu i želi da prvi derbi, a pred odlučujuće borbe u plej-ofu protiv Primorca, riješi u svoju korist.

Iako je tek treće kolo šampionata, jasno je da će ekipe iz Herceg Novog i Kotora odlučivati o tituli, a do najvažnijih borbi žele da osvoje prvo mjesto - prednost domaćeg terena, samim tim i uvećaju šansu za osvajanje titule.

Kotorani su daleko od prave forme, bez obzira na trijumfe u mečevima sa Budvom i Katarom. Ali to ne znači da tim Ranka Perovića ne priželjkuje prave stvari upravo od derbija na Škveru. Kotorani su u teškoj situaciji što se tiče statusa u najjačoj Regionalnoj ligi, jer posljednji turnir dočekuju sa nula bodova.

- Kjuč pobjede je u odbrani. Uradićemo sve da u ovom dijelu budemo na visokom nivou. Takva igra bi nam donijela potrebno samopouz-

danje i u napadu - kazao je trener domaćina Petar Radanović Priželjkuju Novljani idealne stvari u defanzivi, koja im je krajem prošle godine donijela Kup trofej. Tada je Jadran sačuvao gol u posljednje dvije četvrtine i slavio 10:6.

- Poštujemo Primorac, a nadamo se pobjedi, vjerujem uz veliku podršku navijača - kazao je strateg Novljana.

Za Kotorane pobjeda bi značila veliki korak na planu samopouzdanja.

- Jadran igra odlično, a mi želimo da pokažemo da imamo kvalitet. Želimo da podižemo formu i da se polako spremamo za odlučujuće borbe za titulu. Nama je važna ova utakmica, ali i one koje nas čekaju u Regionalnoj ligi naredne sedmice - poručio je Marko Gopčević, kapiten Primorca. Derbi trećeg kola zakazan je za večeras od 18 sati. Sjutra će u bazen (od 19.30 sati) Kataro i Budva. A. M.

Domaćin je mogao do ubjedljivijeg trijumfa da Ramil Šejdajev nije promašio penal u 52. minutu.

Janković i Marko Vešović bili su starteri u postavi Karabaga – prvi je zamijenjen u 90. minutu, dok je drugi član našeg najboljeg državnog tima bio na terenu čitavu utakmicu.

Partizan je u Moldaviji savladao Šerif sa 1:0, a odlučujući pogodak djelo je Rikarda Gomesa u 45. minutu.

Naš reprezentativac Igor Vujačić dobio je direktan crveni karton u 50, a od tada su ,,crno-bijeli“ konstantno bili u defanzivnom bloku.

Domaćin je napadao, napravio opsadu, ali nije mogao do remija.

Posao oko prolaza u osminu finala praktično je riješila Fiorentina koja je u gostima deklasirala Bragu – 4:0. Po dva puta su se u listu strijelaca upisali Luka Jović i Artur Kabral Mreže su mirovale u Norveškoj, gdje je Bodo/Glimt dočekao Leh iz Poznanja, dok je Trabzon ped svojim navijačima minimalno slavio nad Bazelom – egzekucijom Striger Larsena u 65. minutu. Sve je ostalo u sjenci koreografije navijača turskog tima koja je bila dirljiva. Na tribinama su se našli ljudi u dresovima Fenerbahčea, Galatasaraja, Bešiktaša, velikih rivala Trabzona. Bili su ujedinjeni i zagrljeni, a na taj način su pokazali zajedništvo u trenucima kada su razorni zemljotresi odnijeli više od 40 hiljada života u toj zemlji. D. K.

Vaterpolo reprezentacija U15 počela pripreme Sa Hrvatima u subotu

PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore U15 počela je pripreme u Budvi gdje će sparingovati sa vršnjacima iz Hrvatske, a planiran je u subotu (19.30 h) i prijateljski meč.

Na pripremama ove selekcije, koju ovog ljeta očekuje Evropsko prvenstvo u Podgorici, učestvuje i koordinator za mlade vaterpolo kategorije Miodrag Mirović, a u stručnom štabu su Nenad Vukanić, Đorđe Radošević i Aleksa Brkić

Na spisku su: Strahinja Vraneš, Andrija Rajović, Marko Pejović, Luka Todorović, Marko Milinić, Luka Savić, Matija Franeta, Pavle Dabić, Danilo Savović, Dario Domazetović, Maksim Mijatović, Jovan Radić, Tomo Vičević, Andrej Durutović, Petar Brnović, Stefan Vraneš, Stefan Kruta, Dimitrije Milić, Vladan Gardašević, Andrija Aleksić A. M.

Prvi mečevi šesnaestine finala Lige konferencija Janković asistent, Vujačić ,,pocrvenio“, dirljiva koreografija na meču u Turskoj

Petrovac na premijeri proljećne polusezone, u subotu pod Malim brdom (18 h), dočekuje Budućnost

Malešević: Rival inspiriše, želimo pobjednički početak

PODGORICA - Fudbalski

karavan Crne Gore nastavlja se u subotu, utakmicama 20. kola Meridianbet 1. CFL. Na proljećnoj premijeri odmah derbi – Petrovac od 18 časova pod Malim brdom dočekuje Budućnost.

,,Nebo-plavi“ sa Dečićem dijele treće mjesto na tabeli i ne odustaju od borbe za Evropu, dok je priča Podgoričana strogo šampionska.

U najavi dobar meč na Jadranu...

- U goste nam dolazi najveći klub u državi. Specijalna motivacija nam nije potrebna. Budućnost inspiriše svakoga. Na nama je da se predstavimo na najbolji način, a vjerujem da možemo i do povoljnog rezultata na startu druge polusezone. Uvijek je lijepo kada se nešto započne pozitivno. Sigurno da bi nam željeni epilog podigao samopouzdanje i dao krila za drugi dio prvenstva – za Pobjedu kaže desni bek Luka

Malešević

Hitronogi defanzivac pojačao je Petrovčane u zimskom prelaznom roku.

Jesenas nije bio tu, ali zna da je njegov novi tim savladao Budućnost na početku šampionata.

Može li to da se ponovi sa Maleševićem u startnoj postavi? - Imamo dobru i kvalitetnu ekipu. Petrovac igra otvoreno i na gol više. Idemo na pobjedu, pogotovo na svom terenu, ko god da je protivnik. Ono što smo radili tokom priprema je nešto što obećava. Spremili smo se za utakmicu, a na nama je da pokažemo maksimalan pristup i koncentraciju. Greške mora-

Luka Malešević Željan sam zapaženih partija, ali tim je iznad svakog pojedinca. Vratio sam se da pomognem Petrovcu. Ljudi iz kluba su bili korektni i konkretni, lako smo dogovorili saradnju. Razmišljam i o reprezentaciji. Prošao sam sve mlađe selekcije i moj san je da zaigram za ,,A“ tim - kaže Malešević

mo da svedemo na minimum. Nadam se da rezultat neće izostati. Volio bih da pobijedimo kao što je bio slučaj na početku lige, s tim što znamo da će biti jako teško. Budućnost je za respekt, pojačala se, ide na titulu, ali i od nas zavisi – ističe nekadašnji mladi reprezentativac. Petrovac je zadržao strance i gro ekipe koja je pojačana. Po-

red Maleševića, uprava je dovela veziste Aldina Adžovića i Miloša Brnovića Sve novajlije su kandidati da budu standardni...

- Došli su novi momci na pozicijama koje su bile deficitarne. Svi smo se uklopili u sistem rada trenera Lambulića. Svjesni smo što se od nas očekuje. Rukovodstvo nam je tokom zi-

Tivćani

me omogućilo odlične uslove u Ulcinju. Odigrali smo i dovoljan broj kontrolnih duela. Namjestili smo igru koju želimo da prenesemo na teren i ligaški dio – ističe Malešević, koji dodaje:

- Ne mogu da se porede prijateljske i prvenstvene utakmice, a često se desi i da učinak tokom trenažnog procesa ne znači puno kada dođe borba za bodove. Ipak, sve sluti na dobro. Imamo pozitivan skor iz test duela, a i igru koja obećava. Naš cilj je Evropa i mislim da Petrovac kao klub to zaslužuje. Malešević se nedavno vratio u crnogorski fudbal poslije misije u Americi. Što očekuješ na ličnom planu?

- Željan sam zapaženih partija, ali tim je iznad svakog pojedinca. Vratio sam se da pomognem Petrovcu. Ljudi iz kluba su bili korektni i konkretni, lako smo dogovorili saradnju. Razmišljam i o reprezentaciji. Prošao sam sve mlađe selekcije i moj san je da zaigram za ,,A“ tim. U posljednje vrijeme se daje šansa većem broju domaćih igrača da zaigraju za reprezentaciju. Vjerujem da ću i ja biti jedan od njih - naglašava Malešević. Dvadeset četvorogodišnji Podgoričanin bio je u Budućnosti. Ima li posebnog osjećaja što ćeš igrati protiv ,,plavih“? - Budućnost je klub za koji navijam. Ali profesionalac sam. Uvijek dajem sve za tim čiji sam član. Igrao sam i ranije protiv Budućnosti. Respekt postoji, ali kada izađemo na teren sve se svodi na želju da moja ekipa pobijedi – zaključio je Malešević. D. K.

Brnović iz Partizana stigao u Arsenal

PODGORICA – Arsenal se ne zaustavlja. Tivćani su uoči samog početka nastavka sezone dobili još dva pojačanja – na pozajmici iz Partizana će do kraja sezone dres crnogorskog prvoligaša nositi Marko Brnović, dok je novi član tima i Nikola Braletić iz Grblja.

Kada je u pitanju Brnović, inače sin legendarnog fudbalera i bivšeg crnogorskog selekto-

ra Branka Brnovića, prošle godine bio je na probi u B timu Espanjola. U dresu Arsenala imaće priliku da potvrdi ogroman potencijal i skrene pažnju na sebe.

Sa druge strane, Nikola Braletić sin je bivšeg fudbalera i trenera Arsenala Jovana Braletića

Meridianbet Prva fudbalska liga se nastavlja u subotu, a Arsenal čeka meč sa Jedinstvom u Radanovićima. R. P.

Goran Perišić objavio spisak igrača Malta testira

omladince

PODGORICA - Selektor omladinske reprezentacije

Crne Gore Goran Perišić objavio je spisak igrača koji konkurišu za nastup u prijateljskom dvomeču sa Maltom u gostima.

Perišić je pozvao 21 igrača - golmani: Benjamin Krijestarac (AIK, Švedska), Petar Bobičić (Podgorica); odbrana: Luka Lečić, Luka Bubanja (Crvena zvezda, Srbija), Rajko Popović, Milan Martinović (Mladost DG), Seid Adrović (Dečić), Balša Radulović (Iskra), Janko Vukićević (Sutjeska), Romario Camaj (Budućnost), Eldin Adrović (UN Kaerjeng, Luksemburg); vezni red: Dragan Miranović, Nenad Krivokapić (Crvena zvezda, Srbija), Matija Delić, Marko Jukić, Nikola Medojević

(Mladost DG), Marko Vračar (Podgorica), Stefan Radojević (Sutjeska), Haris Duraković (Mornar); napad: Balša Mrvaljević (Podgorica), Andrija Radonjić (Budućnost). Utakmice sa Maltom igraju se 18. i 20. marta. Prvi duel igra se sa početkom u 20.15 časova, dok je drugi na programu od 18 časova. R. P.

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 12.

Pomoć Italije crnogorskoj vojsci nije bila besplatna

Šestom tačkom sporazuma Vlade Italije i Vlade Crne Gore iz 1919. godine predviđeno je da će iznos sredstava, zaliha, odjeće, opreme i naoružanja biti naplaćen sa računa Vlade Crne Gore, koja se formalno obavezala da će naknadno sve to podmiriti

rodno pravo“, autora Hola, strane 46 i 47, koji kaže:

Država se mora uzdržati od tretiranja druge države na uvredljiv način; ona ne može odbiti šefu ili predstavnicima države razmatranja koja se odnose na njihov kvalitet; ne smije se pretvarati da ima superiornost koja povređuje osjećanja drugih… Nedostatak ovih razmatranja ili ovih oblika predstavlja uvredu. Nije dovoljno samo proklamovati princip ravnopravnosti država, potrebno ga je i poštovati u praksi. To se postiže zahvaljujući pravu i obavezi međusobnog uvažavanja, što, nažalost, autori nijesu istakli kako treba, jer je to od najveće važnosti, kao što će se vidjeti iz sljedećeg. Države se međusobno poštuju, jer su jednake u suverenitetu i nezavisnosti; ovo poštovanje obuhvata sva prava koja su im neophodna za postojanje, očuvanje i ispunjavanje svoje misije. Dakle, pravo i dužnost međusobnog poštovanja garantuju praktičnom sankcijom sva suštinska prava koja su upravo izložena, bez izuzetka. Prava postojanja, očuvanja, suvereniteta, nezavisnosti i jednakosti bila bi mrtvo slovo na papiru da ih obaveza međusobnog poštovanja ne štiti od bilo kakvog napada. Ako smo u ovom

naslovu povezali dužnost međusobnog poštovanja i princip jednakosti, to je zbog svih suštinskih prava država; o posljednjem se najviše raspravljalo, te je isto važno promovisati u najvećoj mjeri. Ali, treba napomenuti, da se isto razumijevanje odnosi na sva suštinska prava, za koje je sankcija zaista opšta i generalna.“ Gospodin Arens, filozof pra-

Nedavno je sa španskog prevedena studija Jovana Čubranovića

„Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku 1934. Čubranović je sav svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja

va, u smislu apsolutnih vrijednosti ljudske ličnosti i u čast ispoljavanja dostojanstva, rekao je: „DRŽAVA IMA SVOJE DOSTOJANSTVO I ČAST KAO POJEDINAC, ZBOG TOGA IH JE ZABRANJENO NAPADATI.“

Uistinu, ponekad je teško reći kada, u vezi sa ovim pitanjem, pored moralne obaveze nastaje zakonska obaveza...“

Pravo na uzajamno poštovanje sastoji se od razmatranja koje svaka država ima pravo da zahtijeva od drugih država, u pogledu njihovog fizičkog ili političkog karaktera i njihovog moralnog dostojanstva...

Što se tiče njene političke ličnosti, svaka država ima pravo da se poštuju njen ustav, principi koje ona uspostavlja, institucije koje organizuje i, uopšte,

sve što se tiče funkcionisanja njenih javnih službi.“

„Tako se zanemaruju razlozi zbog kojih država otvoreno ispoljava osjećanje neprijateljstva ili izrazitog prezira i suprostavljanja prema obliku vlasti u kojem živi ili prema huškanju građana te države protiv moći koje je ona organizovala.”

„Kao i ljudi pojedinci, nacije se takođe moraju poštovati međusobno kao članovi ljudskog udruženja, osim ako ne namjeravaju da žive u potpunoj izolaciji. Ovo je obaveza koja proizilazi iz njihovog fizičkog postojanja. Poštovanje jedne države ne može biti odbijeno od strane druge, osim u slučaju da ova posljednja dovede u pitanje njen legitimitet i prekine odnose sa njom. Pa i tada čak, dužnosti koje nameću moral i ljudskost ne bi trebale biti odbijene.”

„Dužnosti koje se odnose na pravo na poštovanje, koje su ponekad pozitivne, a ponekad negativne, su sljedeće: poštovanje moralnog dostojanstva država, pošto su ove druge dio univerzalnog moralnog poretka, sve dok ih njihovo ponašanje nije učinilo nedostojnim poštovanja drugih....”

„NIJEDNOJ NACIJI NIJE DOZVOLJENO DA SE ODNOSI PREMA DRUGIMA NA NEODGOVARAJUĆI ILI NA UVREDLJIV NAČIN.“

Da ne bismo zamarali pažnju, citiraćemo samo još jedan aluzivni pasus iz djela „Međuna-

„Krajnji temelj međunarodnog prava je princip da država ima prava i podliježe dužnostima koje odgovaraju činjenici njenog postojanja. Na osnovu ovog principa, smatra se da, pošto država postoji i nezavisna je, ona ima pravo da čini sve što je neophodno u cilju daljeg razvoja svog postojanja, da očuva svoju nezavisnost, da održava i stiče imovinu, sa jedinim ograničenjem da su ova prava u korelaciji sa poštovanjem jednakih prava drugih. Takođe, smatra se da njena moralna priroda nameće obaveze dobre vjere, nadoknadu pretrpljene štete, poštovanja ličnog dostojanstva svojih prijatelja i društvenosti.“

ITALIJANSKOCRNOGORSKI SPORAZUM (30. APRIL 1919)

Kao rezultat dogovora zaključenog između italijanskog Ministarstva inostranih poslova i Vlade Crne Gore, koju predstavlja njen generalni konzul u Rimu, komandant Ramadanović, ovaj sporazum je zaključen između italijanske Vlade, koju predstavlja Ministarstvo rata i Vlada Crne Gore, koju predstavlja njen generalni konzul u Rimu, na osnovu sljedećih tačaka: Prvo. Pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, nukleus vojnika (oficira i trupa) izabranih među crnogorskim izbjeglicama, će se nastaniti u Gaeti; Drugo. Italijanska vlada će obezbijediti potrebna sredstva, u gotovini, za isplatu koja se odnosi na potrebe oficira i trupa za redovne troškove administracije u formiranju i radu nukleusa, tokom njihovog boravka u Italiji;

Treće. Zahtjev za sredstva, koji je potpisao generalni konzul Crne Gore u Rimu, biće blagovremeno upućen Komisiji Vojnog komesarijata u Rimu; a generalni konzul će lično primiti novac, izdajući odgovarajuću priznanicu; Četvrto. Italijanska vlada će obezbijediti Vladi Crne Gore u naturi smještaj za vojsku i održavanje kasarne, njihovo snabdijevanje; odjeću, opremu, a po potrebi i oružje teritorijalnih trupa Italije; Peto. Snabdijevanje, odjeća, oprema i naoružanje primaće se, po potrebi, iz italijanskih vojnih centara koje je odredilo italijansko Ministarstvo rata, a dostavljaće se uz potvrdu o prijemu, potpisanu od strane komandanta nukleusa, ili od strane nekog drugog službenika koji je posebno ovlašćen;

Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević

Šesto. Iznos sredstava, zaliha, odjeće, opreme i naoružanja biće naplaćen sa računa Vlade Crne Gore, koja od ovog trenutka priznaje dužnost Vladi Italije i koja se, formalno, obavezuje da će naknadno sve platiti; Sedmo. Cijene zaliha u naturi biće određene na osnovu vrijednosti sličnih zaliha koje su već obezbijeđene ili koje će biti obezbijeđene za trupe savezničkih nacija; navedene cijene će se, prema tome, razlikovati u zavisnosti od vremena u kome su navedeni materijali i zalihe isporučeni. Sav materijal koji nije uskladišten u vojnim skladištima Italije, otkupiće se na slobodnom tržištu i naplaćivati na račun Vlade Crne Gore po cijeni koštanja; Osmo. Troškovi smještaja, prevoza, prijema u bolnice i bilo koji drugi koji bi se morali izvršiti u ime Vlade Crne Gore biće naplaćeni sa računa pomenute Vlade; Deveto. Vlada Italije nema pravo da se raspituje o zahtjevima za sredstva; neće intervenisati ni na koji način u korišćenju primljenih ili uzetih sredstava i materijala. Sva odgovornost za ovo pitanje će u potpunosti i apsolutno biti na Vladi Crne Gore.

(U knjizi na ovom mjestu stoje dvije slike s legendom: Grupa od 3.600 crnogorskih oficira i vojnika logorovala je u Gaeti, u Italiji, kao rezultat italijansko-crnogorskog sporazuma. Oficiri i vojnici su se nadali povratku u svoju domovinu, slobodnu i nezavisnu, ali su predati kao zarobljenici osvajačima Crne Gore, Srbima. Većina ovih herojskih vojnika izvršila je samoubistvo ili smrt dočekala u srpskim zatvorima.)

Ovaj sporazum se ne može mijenjati, osim apsolutnim dogovorom između Vlade Italije i Vlade Crne Gore.

Sastavljen i potpisan u dva originala, jedan za upotrebu Vlade Italije i drugi za upotrebu Vlade Crne Gore. Ministar vojni, general Kavilja - potpisao. Generalni konzul Crne Gore, V. Ramadanović - potpisao. (Nastavlja se)

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

Štab crnogorske vojske u Gaeti

Godinjani u Gaeti

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć

-N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

Iv.br.91/23

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Tržnice i Pijace” doo , Oktobarske Revolucije br.124, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Pušić Hamida, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 179,08€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 16.02.2023 godine,

J

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pušić Hamida, sa zadnje poznatom adresom ul. Vuka Karadžića br. 30, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 91/23 od 27.01.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 09.02.2023. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Na osnovu člana 135,136 Zakona o privrednim društvima (“Sl.list CG” br.65/20 i br.146/21), i člana 40, Statuta “LOVĆENINVEST”-a AD Podgorica, sazivam

XXVIII REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA

“LOVĆENINVEST”-a AD PODGORICA

Skupština će se održati dana 21.03.2023. godine, u 1100 časova, u prostorijama “Lovćeninvest”-a AD, u Ulici II Crnogorskog bataljona, broj 2 - i, Podgorica

Za XXVIII Skupštinu predlažem sledeći dnevni red:

1.Usvajanje Zapisnika sa XXVII sjednice, održane 25.03.2022. godine;

2.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju i Godišnjeg obračuna sa Izvještajem nezavisnog Revizora za poslovnu 2022. godinu;

3.Razmatranje predloga i donošenje Odluke o izboru ovlašćenog nezavisnog revizora Društva za 2023. godinu;

4.Donošenje odluke o ovlašćenju Izvršnog direktora o raspolaganju imovinom velike vrijednosti;

5.Donošenje odluke o davanju u zakup poslovnog prostora upisanog u Listu nepokretnosti br.1225 KO Podgorica I, PD 189 i PD 211;

6.Donošenje odluke o prodaji poslovnog prostora upisanog u Listu nepokretnosti br.1225 KO Podgorica I, PD 189 i PD 211;

7.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 4656 KO Podgorica I i Listu nepokretnosti br. 4657 KO Podgorica I;

8.Donošenje odluke za knstituisanju hipoteke na nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 4656 KO Podgorica I i listu nepokretnosti br.4657 KO Podgorica I;

9.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br.851 KO Vuksan Lekić ili zamjeni zemljišta.

10.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br.4062 KO Podgorica II, katastarska parcela 42.

11.Donošenje odluke o razrješenju članova Odbora direktora;

12.Donošenje odluke o imenovanju članova Odbora direktora;

13.Odluka o visini naknade za rad članova Odbora direktora i Sekretara Društva.

14.Ostala pitanja.

Materijal za Skupštinu akcionara nalazi se u prostorijama Lovćeninvest-a AD u Ul. II Crnogorskog bataljona, broj 2 - i, i može se pogledati svakog radnog dana od 11 do 13 h do 20.03.2023. godine. Dodatne informacije možete dobiti na telefon 020/273-124 i 273125.

PREDSJEDNIK

ODBORA DIREKTORA Ivan Perišić,dipl.prav.

Poslovni broj: Iv 181/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “PARKING SERVIS” TIVAT, BONIĆI 1, Tivat, PIB: 03136094, protiv izvršnog dužnika Aleksandar Talić, Gorelac- Zankovići (Sutomore), Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20,00 eura, dana 16.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Aleksandar Talić iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 181/23 od 27.01.2023. godine i rješenje o troškovima od 16.02.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama

ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Montenegro

Ministry of Agriculture, Forestry and Water management

Specific Procurement Notice

Request for Bids Goods (One-Envelope Bidding Process)

Country: Montenegro

Name of Project: Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2)

Contract Title: Procurement of electronic weighting Scale with automatic ice dispenser and reporting system for fisheries

Loan No: 8820-ME

RFB Reference No.: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFB-G-22-3.2.12.

1.The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project, and intends to apply part of the proceeds toward payments under the contract for Procurement of electronic weighting Scale with automatic ice dispenser and reporting system for fisheries.

2. The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management now invites sealed bids from eligible bidders for Procurement of electronic weighting Scale with automatic ice dispenser and reporting system for fisheries.

3. Bidding will be conducted through international competitive procurement using a Request for Bids (RFB) as specified in the World Bank’s “The World Bank Procurement Regulations for IPF Borrowers Procurement in Investment Project Financing Goods, Works, Non-Consulting and Consulting Services, July 2016, revised November 2017 (“Procurement Regulations”), and is open to all eligible Bidders as defined in the Procurement Regulations.

4. Interested eligible bidders may obtain further information from Technical Service Unit, Mirko Ljesevic, email: tsu@epa.org.me and inspect the bidding document during office hours (8,00h to 14,00h, local time) at the address given below.

5. A complete set of Bidding Documents in English may be purchased by interested bidders on the submission of a written application to the email address below and upon payment of a non refundable fee of 100.00 EUR or equivalent amount in a freely convertible currency. The method of payment will be direct deposit to our account:

Payment instructions in EUR:

Field 56 - Intermediary bank:

Swift Address RZBAATWW

Name RAIFFEISEN ZENTRALBANK OESTERREICH AG VIENNA

Field 57 - Account with Institution:

Party Identifier 000-55.062.301

Swift Address CKBCMEPG

Field 59 - Beneficiary Customer:

IBAN ME25510000000000286384

Name & Address MINISTARSTVO FINANSIJA

Stanka Dragojevića 2 81000, Podgorica, MONTENEGRO

Reference number: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFB-G-22-3.2.12.

For Local Payment Acc. Number: 832-1191-19

Note: Bidders who purchased bidding document as per previous invitation published on December 9, 2022, are not obliged to make payment again, it is sufficient to send only a request for submission of the bidding document.

The exchange rate to be applied is the selling exchange rate from the list of the Central Bank of Montenegro, prevailing on the day of payment. A complete Set of Bidding Documents will be sent by e-mail, after the providing the receipt for payment of 100EUR on Purchaser’s account and upon request on TSU e-mail address given below.

6. Bids must be delivered to the address below on or before March 31, 2023, 10,00h. Electronic Bidding will not be permitted. Late Bids will be rejected. Bids will be publicly opened in the presence of the Bidders’ designated representatives and anyone who chooses to attend at the address below on March 31, 2023, 10,05h.

7. All Bid must be accompanied by a Bid Security declaration.

8.The address referred to above is:

Ministry of Finance

Technical Service Unit -TSU

Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement officer

Address: Jovana Tomasevica 2 (Government’s old building -Office 48.)

81000 Podgorica, Montenegro

Tel: +382 20 201-695

Fax: +382 20 201-698

E-mail: tsu@epa.org.me

CRNA GORA VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

da je Nosilac projekta “BSD MONT“ d.o.o., Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Solarnog parka Vuča koji se sastoji od tri solarne elektrane, SE Vuča 1 na katastarskim parcelama: 147/1, 147/2, 146, 150, 107/2, 106/2 i 105 sve u okviru KO Vuče, SE Vuča 2 na katastarskim parcelama: 187, 188, 189, 190, 191, 192, 194, 207, 208, 209 i 221 sve u okviru KO Vuče i SE Vuče 3 na katastarskim parcelama: 52, 53, 54, 55, 62, 63, 65, 66, 67, 68, 69, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 88, 89, 90 sve u okviru KO Vuče, Opština Rožaje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Opština Rožaje radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 24.02.2023. godine.

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: I.br. 2081/15

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, protiv izvršnog dužnika Jevtić Đorđije iz Bara, ul. Jovana Tomaševića broj 36/23, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 98.860,17 eura, dana 16.02.2023. godine, polazeći od rješenja I.br. 2081/15 od 18.11.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.9135/2008 dana 03.07.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1110 KO Nikšić, PJ Nikšić, to: katastarska parcela broj 1238, plan skica 35 54/05, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja dvorište, površine 255m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 1, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 116,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 2, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 87m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 3, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 20m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 4, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja garaža, površine 34m2 – u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, te katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 1, plan, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 88,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 2, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 48,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 20,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 4, po načinu korišćenja garaža površine 32,00 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 16.03.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati svakog radnog dana u periodu od 10.00 do 14.00 časova.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 142.000,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 2081/15 od 15.11.2016.godine.

IV Na četrnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 14.200,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 100.000,00 eura, a na osnovu Ugovora Ov.br.9135/08 od 03.07.2008.godine, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.3437 od 29.11.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, a na osnovu Ugovora Ov.br.9135/08, te podatak o o upisu zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti – obavještenje br.24-01/6023, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 16.02.2023.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ

BROJ:I-556/2019

Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ,na osnovu izvršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 0801/2323 od 12.08.2008.godine I Ugovora o kreditnoj hipoteci br.0801/2324 od 12.08.2008.godine, I na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju Notara Danila Jovanovića iz Tivta Posl.br.O-n 76/21(URP 12/2021) od 25.03.2021.godine ,protiv izvršnog dužnika GILJAČA GORANA, radi naplate novcanog potrazivanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE DVADESET PETA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog duznika i to: - u listu nepokretnosti broj 50 KO LJEŠEVIĆI na kat.par.br.827 u naravi šume 3.klase površine 1434 m2

II Određuje se ročište za dvadeset petu prodaju za dan 06.03.2023.godine u 08:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka je predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I.br.556/2019 od 24.05.2019.godine i po rješenju o nastavku postupka izvršenja I-556/2019 od 28.05.2021.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 39.625,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 06.05.2019.godine do konacne isplate, troskova izvrsnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskim troškovima ,kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom sudskog vjestaka iz oblasti građevinske struke Slobodana Pavlovica iz Kotora od 20.11.2019.godine i nalazom sudskog vještaka iz oblasti geodetske struke Čepić Miladina od 25.11.2019.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl.br. I-556/2019 od 05.12.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti ukupno iznosi 26.529,00 eura (slovima dvadeset pet hiljada pet stotina dvadeset devet eura )

V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na dvadeset petom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 06.02.2023.godine Javni izvršitelj Branka Samardžić

Petak, 17. februar 2023. Oglasi i obavještenja

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno, Vukčević Tel. 069/ 991-999, 067/000-008

1

OTČEPLJENJE kanalizacije

i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

3

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204 069/424-150, 067/473-367

Potreban kuvar/ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rizota, salate) Hugo Bar Bokeška ulica Tel. 067-067/163

4

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229 6

NEKRETN i NE

PRODAJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa Raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883, 068/060-545 5

Oglasi i obavještenja

Naša draga

ELIZABET Miodraga ŠAKOVIĆ

Iznenada je preminula u bolnici u Kotoru dana 19. januara 2023. godine. Sahrana će biti obavljena dana 17. februara u Štutgartu – Njemačka. Sa suzom u oku i velikom tugom uvijek ćemo se sjećati tebe, draga naša Elizabeta.

Ožalošćena porodica ŠAKOVIĆ i KLEMM

Suprug MIODRAG-DRAGAN, brat ROLAND, bratanične TAMARA i MELANI, djever DANILO, jetrva VOJKA, djeveričići RADOMIR, MIRKO i STEFAN, snaha IVANA i unučad

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

SENKI KRALJEVIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. MANJA i LELA sa porodicom

Sa tužnom viješću obavještavamo da je naš dragi i voljeni

ĐURO Vaskov DRECUN 1960 – 2023.

Preminuo u 63. godini života. Saučešće primamo u porodičnoj kući u Zaljevu, dana 16. februara 2023. godine od 18 časova do 18. februara 2023. godine do 14 časova.

Sahrana će se obaviti dana 18. februara u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni:

Majka BRANKA, brat MIODRAG, bratanić VASILIJE, bratanična BILJANA i ostala rodbina i prijatelji

Posljednji pozdrav babi

Тужним срцем обавјештавамо да је у 62. години живота, преминула наша вољена

Дана 16. фебруара 2023. у 01 45 часова трагично је преминуо у 48. години живота

ЉИЉАНА Радомира ВУКЧЕВИЋ

рођена Вукановић

Саучешће примамо у градској капели Чепурци

дана 17. фебруара 2023. године од 10 до 15 часова

и 18. фебруара од 10 до 14 часова на сеоском гробљу у Гољемадима – Барутана, гдје ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: супруг РАДЕ, син БОРИС, кћерке МАРИНА и ДАНКА, сестра ВЛАТКА, браћа ИГОР и ЗВОНКО-ЗОЈО са породицама, снаха ТАЊА, унучад ДАВОР, ИВОНА и АНДРЕА, ђевер МИЈО и остала многобројна родбина

СЛАВКО Петков НИКИЋ

Породица ће примати саучешће на градском гробљу Чепурци 17. фебруара од 9 до 14.45 часова , када крећемо са покојником на Ново градско гробље-Ћемовско поље, гдје ће се обавити сахрана. Кућа жалости Ново село, Врела Рибничка.

Ожалошћени:

отац ПЕТКО, мајка ПЕТРАНА, брат САША, сестре СНЕЖАНА и РАДМИЛА, браћа по оцу ИГОР и ИВАН, стричеви АНАНИЈЕ и АРСЕНИЈЕ, стрина ВЕРА, снаха ВОЈКА, ујаци, тетке, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне, браћа и сестре од тетака и остала родбина

Dana 15. februara 2023. godine preminuo je moj stric

DRAGOLJUB Radojev USKOKOVIĆ doktor ekonomsko-pravnih nauka u penziji

Dragi striko, sa bolom u srcu opraštamo se od tebe. Zauvijek ćemo čuvati tvoj plemeniti lik od zaborava.

Tvoj sinovac MITAR USKOKOVIĆ sa porodicom

Дана 14. фебруара 2023. године умрла је наша драга

Prije dva dana umrla je naša voljena i plemenita tetka i zaova

799

СЕНКА Блажова КРАЉЕВИЋ

рођена Стругар

Сахрањена је 16. фебруара 2023. године у присуству породице на мјесном гробљу у Петровцу.

Ожалошћени: ћерка БРАНКА, син ВЕСКО, сестра СТАНА, братанична МИРЈАНА, братанићи ПРЕДРАГ и МИОДРАГ, зет МОМИР, снахе ВЕСНА, НАТАША и РОСЕ, унучад, праунучад, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина КРАЉЕВИЋ и СТРУГАР

SENKA Blažova KRALJEVIĆ rođ. Strugar

Ne postoje riječi zahvalnosti koje mogu opisati svu ljubav, brigu i pažnju koju si iskazivala prema nama. Za nas, porodicu tvoga brata Đura, tvoje ime nikada neće i ne može umrijeti!

Zauvijek tvoji

snaha ROSE, bratanična MIRJANA i bratanići PEĐA i MIŠKO sa porodicama

811

Opraštamo se od naše drage tetke

DANICE ŠPANJEVIĆ

U našim sjećanjima ostaće sačuvan njen blagi lik, dobrota i ljubav koju nam je pružala. Neka tvoja duša počiva u miru.

ANA i LELA PEROVIĆ

ĐURO Vaskov DRECUN 1960 – 2023.

Dragi Đuro, počivaj u zasluženom miru. Neka ti je laka ova naša gruda. Pokoj duši tvojoj

ANDRO DRECUN i dr VALENTINA BOŽOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom LJUBU ĐURANOVIĆU

Hvala na iskrenom prijateljstvu. Počivaj u miru.

RACO DRAKULOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Posljedni pozdrav voljenoj supruzi, majci, svekrvi i babi

819

LJILJANI VUKČEVIĆ

Kada nam odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide poslije. Boli praznina koja nikad neće biti popunjena. Boli nemogućnost da još nešto uradimo. Bole riječi koje nijesmo rekli, a mogli smo. Bole suze. Bole uspomene. Bole ćutanja…

Tvoji: RADE, BORIS, MARINA, DANKA, TANJA, DAVOR, IVONA i ANDREA

Dana 15. februara 2023. preminuo je, u 91. godini života, naš dragi

dr DRAGOLJUB Radojev USKOKOVIĆ

777

TUŽNO SJEĆANJE

ANDRIJA GAZIVODA

Vrijeme prolazi, ostaju sjećanja, lijepe uspomene i bol za tobom.

MILOŠ JOVANOVIĆ

779

Dana 24. februara 2023. godine navršava se 40 tužnih dana od kada nas napusti naš dragi i voljeni

Sahrana je obavljena na gradskom groblju Čepurci u krugu najuže porodice.

Ožalošćeni: supruga VOJKA, ćerke SUZANA i MILENA, sestra SMILJA, bratanić MITAR i sestrić DUŠKO ŠĆEPANOVIĆ sa porodicama

ŽIVKO Blažov PAVIĆEVIĆ

Bio si stub naše porodice. Hvala ti za svu ljubav, pažnju i podršku koju si nam pružao. Vječno ćemo žaliti za tobom i čuvati te od zaborava.

Dana 19. februara u 10 h porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

TVOJI NAJMILIJI

Dvije godine je od kada nijesi sa nama

DRAGE Žarkova ZVICER rođ. Kustudić

Sjećanja na tebe su dio našeg života. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Počivaj u miru.

Suprug ŽARKO, sinovi RANKO i ZORAN, snaha ANA, unuk VIKTOR

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

790

Dana 18. februara 2023. godine navršava se šest mjeseci otkad nas je napustio naš dragi

BOŽIDAR Vasilijev VUKADINOVIĆ

Dvije godine su danas a tuga ne jenjava.

Tvoja sestra OLGA

BRANISLAV VUKČEVIĆ

Toga dana ćemo, u znak sjećanja i poštovanja, posjetiti njegovu vječnu kuću na Čepurcima.

Porodica VUKČEVIĆ

Dvije su godine od smrti naše drage sestre

DRAGE ZVICER rođene Kustudić

Teško prihvatamo istinu da smo dvije godine bez tebe, uskraćeni za sestrinsku ljubav i pažnju koju si nam nesebično davala. Ostaju uspomene i sjećanja, a mi te u našim srcima čuvamo i ne zaboravljamo.

Brat GOJKO, sestre VJERA i SLAVKA sa porodicama

Dana 19. februara navršava se 40 dana od smrti naše drage

778

IVANE Radove VUJIČIĆ rođene Dajičić 1932-2023.

Toga dana u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću ispred crkve Svetog Nikole u Glavatima. Porodica će dati prilog za crkvu ispred koje počiva naša pokojnica.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana 17. februara navršava se tri godine od smrti našeg voljenog

808

ANDRIJA GAZIVODA

Voljeni Andro, samo vrijeme prolazi, bol i tuga bez tebe su vječni. Tvoj osmijeh i veliko srce ostaće zauvijek u našim ranjenim dušama. Nadam se da se anđeli ponose sa tobom kao i mi.

Ožalošćeni otac VASO, majka SNEŽANA, brat LUKA, snaha LIDIJA, bratanići VASO, KRUNA i ISKRA

Prošle su dvije duge godine bez tebe

BOŽIDAR Vasilija VUKADINOVIĆ

,, .Ako tvoja duša, moju pjesmu sluša negdje iza zvijezda dok joj palim svijeću neka zna da te nikad zaboraviti neću. Uzalud je samo tebe zvati nema nikog da mi dušu grije ko će meni mjesto sunca sjati zašto nebo pričekalo nije... “

Nedostaješ.

816

Tvoja neutješna PORODICA

Sjećanje

MILO MILENA

2009-2023

1988-2023

MIJUŠKOVIĆ

Godine prolaze a sjećanje na vas ostaće vječno u našim srcima. Sin MIODRAG, snaha SNEŽANA i unuk MILO

791

Voljenoj majci

798

Навршава се година дана од смрти нашег вољеног супруга, оца и дједа МИРКА ИВАНОВИЋА

Тужно и болно је сјећање кад си напустио свој дом и своје најмилије. Остаћеш вољен и никад заборављен.

Нека твоја племенита душа почива у миру.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

SJEĆANJE

ŚEĆANJE

11 godina od smrti dva mjeseca od smrti naše našeg oca majke

MARIJI DUČIĆ

Živiš u našim srcima, voljena i nezaboravljena.

IVANA, ANA i IVAN

ARSENIJA STANKE rođ. Radulović

KNEŽEVIĆ

Dragi roditelji, hvala Vam za sve što učinjeste za svoju đecu. Zadovijek u našim mislima. Laka Vam Crnogorska zemlja.

Porodica KNEŽEVIĆ

802

Tužno sjećanje na naše

KRSTO MAŠE MILICA 1907-1955. 1947-1968. 1913-1998. BEĆIR

One koje volimo, a izgubili smo ih, nijesu tamo gdje su bili, već svuda gdje smo mi koji ih volimo i poštujemo.

VASKO sa porodicom

BOŽO MILEVA

17. 2. 2004. rođena Milinović 22. 5. 2003.

SAVIĆ

Dragi naši roditelji, Plemenite duše i ljudi velikog srca. Sve ove godine prazninu u našim srcima ispunjava ponos na ono što ste bili.

LIDIJA, JOVANKA i SONJA

Prošlo je pedeset godina od smrti dvadeset pet godina od smrti

787

STANKE – TITE VUJOVIĆ LUKE VUJOVIĆA rođ. Petričević 1916–1998. 1931–1973.

S tugom i poštovanjem čuvamo sjećanje na njih.

Oglasi i obavještenja

Navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama

Прије петнаест година пошао је на свој далеки пут наш син, наш понос

NIKOLA Lazov VUJANOVIĆ

Neizmjerno zahvalni na dobroti i ljubavi koju si nam pružao, ponosni čuvamo sjećanje na tebe.

Supruga SOFIJA, sin LAZO, kćerke DUBRAVKA i DARKA sa porodicama 786

806

Dana 17. februara navršava se tri godine od kada nas je napustio

Danas, na tvoj rođendan

МАРКО Мишков МИЛОВИЋ

А ми још увијек чекамо да се однекуд појавиш, да чежњу из очију растјераш, да срца милошћу разиграш, да душе топлином надојиш и дом осмјехом испуниш.

Чекамо недочекано Злато наше, затварамо данас и петнаести круг, свјесни да их је са ове стране све мање…

Поносу и срећо наша, болна рано без пребола!

Воле те

DRAGAN VUJOVIĆ

МАЈКА и ТАТА

ANDRIJA GAZIVODA

Moj Andro, jedan tren pretvorio je svitaj u tamu i radost u vječnu tugu. Još jedna godina bez tebe. Otišao si mlad i nedosanjanih snova. Hiljadu zašto ostaje i dalje bez odgovora. Mi smo ostali nijemi, ne mireći se sa istinom da te više nema.

Vole te, MILICA, LUKA i NATAŠA

Voli te tvoja sestra TIJANA sa porodicom

ANDRIJA GAZIVODA

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe nikad. Nedostaješ brate

JOVAN VUJOVIĆ

Voli te brat NIKOLA MILOŠEVIĆ

17.

MARKU M. MILOVIĆU

Godine prolaze, nedostajanje boli i sve ono što je lijepo živi duboko u nama. Naša srca pamte tvoj lik, tvoju dobrotu, čuju tvoj osmijeh i osjećaju zagrljaje.

U mislima sa tobom, tvoja sestra MARIJA sa porodicom

Zauvijek ćeš živjeti u nama. VUJADIN, STANISLAVA i VUKAN VUJAČIĆ

2. 2008 – 17. 2. 2023. POMEN BRATU

Petak, 17. februar 2023. Oglasi i obavještenja

U subotu, 18. februara 2023. navršava se godina dana od kada nas je napustila naša draga, neprežaljena majka i sestra

BRANKA

Tog dana u 11 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na Čepurcima, položiti cvijeće i obaviti pomen i sjećanje na Banju.

Ožalošćeni sin SRĐAN, brat JOVO, sestra DRAGICA, snaha SANJA, bratanić DARKO i snaha BEĆA

Šest godina od smrti dvije godine od smrti našeg oca naše majke

МАРКО М. МИЛОВИЋ

PETRA RAJKOVIĆA DRAGE RAJKOVIĆ

ВУКО МИЛЕВА-МИТКА 30. 8. 2002. 1. 1. 1996.

Кажу да вријеме лијечи бол. Драги наш Маркиша, вјечно ће нам недостајати твоја радост и љепота.

Твоји: тетка СЕКА, КСЕНИЈА и НЕМАЊА са

Kažu da život ide dalje, i ide dalje, ali bez vas je život nepotpun. Nedostajete danas, sjutra, zauvijek. Otišli ste iz ovog života , ali u našim srcima vaše mjesto je posebno i sigurno. Ponosne smo što smo baš vas imale za roditelje. Volimo vas!

Vaše: BOŽIDARKA, VESNA i MAJA 804

Sjećanje na voljenu sestru

НЕВЕНКА-НЕНА ВЕСКО 14. 9. 2006. 17. 2. 2020.

Вријеме пролази, али туга и захвалност остају јер ваша љубав, топлина и племенитост биле су бескрајне за нас.

Чувамо вас од заборава у нашим причама и срцима.

Воле вас

ваши НАЈМИЛИЈИ

NADU Ž. DELIBAŠIĆ Četrdeset tužnih dana od kada si nas napustila. Zaboraviti tvoje dobro mi nećemo, sestro mila. Sestra DRAGICA sa porodicom

породицом