Issuu

RAZOTKRIVANJE VEZA: Uhapšen policajac iz Podgorice i Nikšićanin zbog sumnje da su članovi grupe odgovorne za ranjavanje novinarke Vijesti Olivere Lakić

Savjet za građansku kontrolu rada policije zaključio da odluka o zabrani saobraćaja prema Cetinju 4. septembra ne ispunjava zahtjeve legaliteta, legitimiteta i proporcionalnosti

I.BOŽOVIĆ

Lalovića i Karadžića terete da su dio kriminalne organizacije Prema operativnim podacima, ali i na osnovu prikupljenih dokaza, kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, istražitelji imaju dovoljno materijala za osnovanu sumnju da je policajac Lalović u proteklom periodu bio u direktnoj komunikaciji upravo sa bezbjednosno interesantnim osobama odgovornim za napad na novinarku Vijesti. Zato se službeniku Uprave policije i stavlja na teret krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije STR. 11.

D. MALIDŽAN

Savjet za građansku kontrolu rada policije ocijenio je da ograničavanje slobode kretanja 4. septembra, kroz policijsku blokadu, na više lokacija, saobraćajnica u Podgorici predstavlja arbiternu ad hok odluku koja nije zadovoljila zahtjeve legaliteta, legitimiteta i proporcionalnosti. Ovo je jedan od zaključaka nezavisnog tijela koje brine o postupanju policije, a kojem se pritužbom obratio nekadašnji diplomata, aktuelni predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović zbog postupanja policije tokom građanskih protesta na Cetinju 4. i 5. septembra, u susret i na dan ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića. STR. 10.

I.BOŽOVIĆ

Policija povrijedila pravo građana na slobodu kretanja

Lideri manjinskih partija i dijela parlamentarne većine dogovorili saradnju

STR. 2. i 3.

Vlada danas odlučuje o sudbini KAP-a, iz menadžmenta upozorili

Ako ne počne plansko gašenje, elektrolizu će isključiti na dugme Radnici poručili da neće gasiti ćelije, ali da će se KAP ugasiti za desetak dana jer nema više sirovine; iz Ministarstva kapitalnih investicija predlažu rad na minimumu narednih šest mjeseci, dok se ne dogovore KAP i EPCG STR. 5.

Abazović: Memorandum nije dokument o stvaranju manjinske vlade Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta crnogorska državljanka devet godina, pokazuju podaci Pobjede

I Bratić dobila počasno državljanstvo Crne Gore u upitnoj zakonskoj proceduri

STR. 2.

Stečajna uprava dostavila Pobjedi dopise koji demantuju navode Aerodroma o razlozima otkaza zakupa zemljišta bivšem avio-prevozniku

MA u stečaju tražio da mu se definišu granice parcela

STR. 6. i 7

Politika

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta crnogorska državljanka devet godina, pokazuju podaci Pobjede

I Bratić dobila počasno državljanstvo Crne Gore u upitnoj zakonskoj proceduri U obrazloženju, kako navodi izvor Pobjede iz vrha Vlade, navedeno je da je Bratić zvanje magistra nauka stekla 2007. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na kojem je završavala rad na doktorskoj disertaciji iz Američke književnosti iz koje u Crnoj Gori, kako tvrde, trenutno postoji samo jedan doktor nauka, što doprinosi značaju ovog kadra i daljem razvoju istraživanja iz te književnosti koja je deficitarna oblast istraživanja u Crnoj Gori PODGORICA - Ministarka prosvjete, kulture, nauke i sporta Vesna Bratić dobila je počasno državljanstvo Crne Gore 19. marta 2012. godine u vrijeme Vlade premijera Igora Lukšića u upitnoj zakonskoj proceduri, pokazuju podaci Pobjede. U pitanju je, nakon Aleksandra Stijovića, već drugi ministar u Krivokapićevoj Vladi koji je dobio državljanstvo po povlašćenim uslovima i znatno skraćenoj proceduri. I Bratić, ali i Stijović su prilikom imenovanja na funkcije tvrdili da su ministri u ,,prvoj demokratskoj Vladi“, što znači da je Vlada koja im je dodijelila državljanstvo autokratska. Izvor Pobjede iz vrha Vlade saopštio je da je Vesna Bratić dobila državljanstvo na preporuku Ministarstva nauke. – U pitanju je rješenje broj: 03UPI-211/12/2751 od 19.03.2012. godine, saopštio je izvor Pobjede iz vrha Vlade. Ta informacija se poklapa i sa istraživanjima NVO Centra za građansko obrazovanje koji su 2020. godine objavili spisak lica koji posjeduju počasna državljanstva Crne Gore, a među kojima je i ime tada široj javnosti nepoznate Vesne Bratić. Zakon o crnogorskom državljanstvu predviđa da lice može steći crnogorsko državljanstvo ukoliko je njegov prijem od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore. U tom slu-

Vesna Bratić

čaju stranac ne mora da ispuni ostale obaveze iz Zakona o crnogorskom državljanstvu, koje se odnose na otpust iz drugog državljanstva, neprekidni boravak u Crnoj Gori od deset godina i drugo. Počasno državljanstvo strancu dodjeljuje se isključivo na osnovu preporuke najviših funkcionera državne vlasti, precizno predsjednika Skupštine, Vlade ili države, što u slučaju Bratić nije ispoštovano pa je stoga ta zakonska procedura upitna. U obrazloženju, kako navodi izvor Pobjede iz vrha Vlade, je navedeno da je Bratić zvanje magistra nauka stekla 2007. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na kojem je završavala rad na doktorskoj disertaciji iz oblasti Američke književnosti, oblasti iz koje u Crnoj Gori, kako tvrde, trenutno postoji samo jedan doktor nauka, što doprinosi značaju ovog kadra i

daljem razvoju istraživanja iz oblasti Američke književnosti, deficitarne oblasti istraživanja u Crnoj Gori. Kontroverzna ministarka, čije su izjave uoči imenovanja bile šovinističke i anticrnogorske, bile su povod za protestne peticije istaknutih javnih i kulturnih radnika iz Crne Gore. Tada su ukazali na brojne primjere da državljanstvo Crne Gore ni danas nemaju građani koje sa ovom državom povezuje iskrena ljubav, jasne porodične veze i porijeklo. Ministarka je istovremeno preko društvenih mreža sebe promovisala kao ,,ženu četnika“, kao i njene skandalozne izjave o čuvenom kolumnisti Borisu Dežuloviću. Bratić nije ni pokazala poštovanje prema Skupštini Crne Gore, odbijajući da se pojavi na kontrolnim saslušanjima koje je organizovao nadležni Odbor za prosvjetu. N. ZEČEVIĆ

Grupa građana Budve traži zakazivanje sjednice Skupštine

Kritikuju sve osim DF-a PODGORICA - Više od šest stotina trideset građana Budve, pozivajući se na osnovu člana 55 Poslovnika o radu lokanog parlamenta, podnijelo je inicijativu za sazivanje sjednice Skupštine opštine po hitnom postupku. Grupa građana, koja je inicijativu dostavila medijima, kritikuje predsjednika Skupštine opštine Budva, kao i Demokratsku Crnu Goru, Socijalističku narodnu partiju, Ujedinjenu reformsku akciju, Pravu Crnu Goru, Demokratsku partiju socijalista, Socijaldemokrate Crne Gore i Crnogorsku. Od kritika pošteđen je jedino Demokratski front. Ovi građani traže sjednicu lo-

kalnog parlamenta na kojoj će se raspravljati o prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o budžetu Opštine Budva za 2021. godinu, prijedlogu odluke o budžetu Opštine Budva za 2022. godinu, prijedlogu programa uređenja prostora Opštine Budva za 2022. godinu i prijedlogu programa investicionih aktivnosti Opštine Budva za 2022. godinu. U obrazloženju su naveli da je politička opstrukcija i prepucavanja koja su proizvela nezakonitu blokadu rada parlamenta koja građane Budve drži kao taoce protivzakonita i suprotna interesima građana zbog čega parlament ne vrši svoju osnovnu funkciju. Nedopustiv je, kako kažu, stav

pojedinih političkih subjekata da bojkotuju rad parlamenta i time ne izvršavaju svoje radne obaveze koje su im građani povjerili. – Posebno je nedopustivo da predsjednik Skupštine kao prvi čovjek Skupštine, nakon što je resorno ministarstvo utvrdilo da je kršio zakon i nasilno blokirao rad parlamenta, nastavlja da se ponaša nezakonito i nastavlja da blokira rad predstavničkog doma građana. Posebno je za nas neprihvatljivo i neodgovorno da odbornički klubovi Demokratske Crne Gore, SNP, Prave, Ure, DPS-SD-CG, bojkotuju rad parlamenta i time sprečavaju normalno funkcionisanje lokalne samouprave zarad svojih uskostranačkih interesa – navodi se u obrazloženju. R. P.

PODGORICA – Lideri manjinskih stranaka, Građanskog pokreta Ura, Socijalističke narodne partije i Civisa potpisali su juče Memorandum o saradnji koji, kako su poručili, predstavlja iskorak ka pomirenju i uspostavljanju građanske i evropske države, a ne pakt sa ciljem formiranja manjinske vlade. – Ovo je pakt pomirenja i slanje poruke da Crna Gora mora početi da se ponaša drugačije. Ovo nije memorandum za stvaranje manjinske vlade. Vjerujem da niko od nas ovdje ne bi imao ništa protiv da u budućnosti sarađujemo i u nekoj vladi, ali ovo nije u svojstvu stvaranja vlade, nego u svojstvu saradnje. Mi brod pokušavamo da usmjerimo ka sigurnoj luci i ovaj memorandum ima taj cilj – kazao je nakon potpisivanja memoranduma vicepremijer i lider Ure Dritan Abazović. Objasnio je da je cilj tog dokumenta uspostavljanje saradnje među različitim političkim subjektima kako bi pokazali da „građanska i evropska Crna Gora ima na koga da se osloni“. – Cilj nam je da fokus sa svađa i podjela prenesemo na ekonomski razvoj i pomirenje. Ovo je samo simboličan iskorak ka usvajanju zajedničkih vrijednosti. Pokazali smo da, bez obzira što dolazimo iz različitih partija, možemo da sarađujemo kada je riječ o onome što je vizija Crne Gore. Mi ne želimo da se bavimo podjelama. Želimo da gledamo u budućnost, a ta budućnost treba da bude evropska i utemeljena na onom što su vrijednosti demokratskih država. Crna Gora zaslužuje da izađe iz kandži nacionalizma, kriminala i pritivnog djelovanja – naveo je Abazović. Da Memorandum o saradnji nije trasiranje puta ka uspostavljanju manjinske vlade tvrdi i lider SNP-a Vladimir Joković, koji ističe da takve konstatacije iznose oni subjekti koji, kako je rekao, nijesu prihvaćeni u međunarodnoj zajednici. – Ovo nije usmjereno ni protiv koga. Ovo je iskorak. Mi želimo širok savez za dobro Crne Gore. Te spekulacije da je ovo neka prelazna ili manjinska vlada dolaze od onih koji u ovom trenutku nijesu prihvaćeni u međunarodnoj zajednici. Onima koji napadaju ovo što mi danas radimo poručio bih da prvo ovo pročitaju i da onda kažu sa kojom tačkom ovog sporazuma se ne slažu – naveo je on. Joković je ocijenio da je memorandum važan za građanski i evropski koncept Crne Gore. –Ovo je početak nečega za šta vjerujem da će svi prihvatiti kada prođu određene unutrašnje preobražaje i kada shvate

Lideri manjinskih partija i dijela p

Abazović: dokument

Sa potpisivanja Memoranduma o saradnji

Vjerujem da niko od nas ne bi imao ništa protiv da u budućnosti sarađujemo i u nekoj vladi, ali ovo nije u svojstvu stvaranja vlade, nego u svojstvu saradnje. Mi brod pokušavamo da usmjerimo ka sigurnoj luci i ovaj dokument ima taj cilj – kazao je nakon potpisivanja memoranduma vicepremijer i lider Ure Dritan Abazović da mi treba da idemo u Evropu, a ne da Evropa dolazi u Crnu Goru. Sa ovim memorandumom Crna Gora će bar za neki procenat biti bolja. Mi sa ovim otvaramo velika vrata za našu malu Crnu Goru okrenutu prema svima. Mi Crnu Goru vidimo jedino kao pomirenu i stabilnu državu okrenutu ka EU i oslobođenu od nacionalizma, podjela i svađi – naveo je Joković. Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović smatra da je memorandum od izuzetne

važnosti za novu istoriju Crne Gore koja će, kako je rekao, dati snažan zamajac evropskom putu naše države i konačno uređenju međuetničkih odnosa. – Vjerujem da ćemo ovim potpisom i uključivanjem drugih partija koje dijele ove vrijednosti napokon doprinijeti jačanju međuetničkog sklada i smanjenju međuetničke distance. Ovaj dan potvrđuje da su Bošnjaci i drugi manje brojni narodi spremni na to – smatra on.

Pozicija i opozicija različito o memorandumu Predstavnici parlamentarne većine i opozicije juče su različito komentarisali Memorandum o saradnji koji su sklopile manjinske partije, Ura, SNP i Civis. Dok iz opozicionih redova pozdravljaju taj dogovor i ocjenjuju kako je riječ o pokušaju prevazilaženja političke krize u zemlji, iz dijela parlamentarne većine tvrde da se iza njega krije izdaja i formiranje saveza sa Demokratskom partijom socijalista.

Iz Demokrata napominju kako tekst memoranduma ne sadrži normu kojom se potpisnici obavezuju da neće „paktirati“ sa DPS-om i rušiti aktuelnu vlast u Crnoj Gori. Jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević ističe da je memorandum „kapitulacija i izdaja“ i da ga mogu potpisati „samo kukavice i izdajnici“. Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilo-

Politika

Četvrtak, 16. decembar 2021.

parlamentarne većine dogovorili saradnju

D. MALID\AN

Memorandum nije t o stvaranju manjinske vlade ANALIZA

Izbori, memorandumi i preletači Potpisivanje memoranduma može da bude prvi konkretniji korak ka definisanju strukture buduće manjinske vlade kojom bi se jednim potezom ubile ne dvije, već tri ,,poslovične muve“

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Đeljošaj: Nuđeno nam je da, kao zamjena za Uru, uđemo u Vladu Lider Albanske alternative Nik Đeljošaj potvrdio je da je, nakon događaja 4. i 5. septembra na Cetinju, manjinskim partijama nuđeno da, kao zamjena za Uru, uđu u Vladu. – Nakon dešavanja na Cetinju imali smo jedan poziv za razgovor o Vladi gdje su nam nuđena brda i doline. Mi smo koncept svega toga razumjeli kao politički kontekst

i poziv da manjinske partije i njihovi poslanici budu zamjena za Uru. Mi sebe ne vidimo kao zamjenu za bilo koga, već kao partnera svima onima koji žele iskrenu saradnju – naveo je on. Dodao je da se sve to događalo u zgradi Vlade. – Imali smo sastanak u Vladi, gdje nam je rečeno da iza te ponude stoji parlamentarna većina – kazao je Đeljošaj.

Ibrahimović je ostale političke partije pozvao da im se pridruže, a na javnost apelovao da se odgovorno odnose prema tom sporazumu i prepoznaju njegovu vrijednost. – Crna Gora neće pokleknuti pred onim politikama i političarima koji još nijesu izašli iz rovova 90-ih. Političke elite napokon moraju početi

hrabro, odlučno i odgovorno da trasiraju bolji put za Crnu Goru. Mi smo spremni da to radimo i pozivamo sve da nam se pridruže i da konačno izgradimo društvo kakvo naši građani očekuju, a to je društvo građanske i evropske Crne Gore, međuetničkog sklada, uređenih odnosa i jednakosti. Zadnja je ura da ovo društvo

vić ocijenio je da je taj dokument koristan ukoliko je napravljen kao most za stranke manjinskih naroda prema parlamentarnoj većini. On je, međutim, upozorio da memorandum može biti i „auto-put za povratak DPS-a“. Iz Demosa ocjenjuju da je projektovani domašaj inicijative o potpisivanju memoranduma nepoznat. Sa druge strane, lider Liberalne partije Andrija Popović kaže kako je memorandum značajan za Crnu Goru i manjinske narode.

Čini se da su nakon lokalnih izbora na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici stvari krenule s političke mrtve tačke i da su raslojavanja u vladajućoj koaliciji i unutar neočetničkog pokreta dobila na intenzitetu. Izborni rezultati su, u velikoj mjeri, uzrokovali slijed političkih razilaženja. Iako može izgledati da se mnogo toga nije promijenilo, potvrđen je određeni koalicioni kapacitet DPS-a, kao faktor s kojim se još uvijek mora računati. Takođe, potvrđeno je da segment suverenističkog biračkog tijela gaji značajnu rezervu, ako ne animozitet prema DPS-u. To može biti jedno od objašnjenja relativno slabe izlaznosti na Cetinju. Istovremeno, izborni rezultati su bili jasna poruka DPS-u da dosadašnje kozmetičke i personalne korekcije nijesu dovoljne, te da ova partija mora izaći iz magičnog kruga samodovoljnosti. Birački animozitet prema DPS-u može samo da raste ako rukovodstvo nastavi da interpretira rezultate izbora u uskim okvirima sebičnog

krene naprijed, a ovaj dan je snažan zamajac za našu državu i građane – poručio je Ibrahimović. A da se potpisanim memorandumom „realizuje suštinski politički potez koji oslikava evropsku nit i misao“, smatra i predsjednik Civisa Srđan Pavićević. – Akumuliramo i gradimo

Sličnog je stava i predsjednik SDP-a Raško Konjević,, koji je pozdravio potpisivanje memoranduma i ocijenio da u njemu vidi doprinos okupljanju političkih aktera oko osnovnih vrijednosti i ciljeva kojem crnogorsko društvo treba da teži.

Nebojša Medojević

partijskog narativa – DPS je još uvijek pojedinačno najjača partija u državi. To nije željena kritička refleksija na partijski rezultat koja bi vodila neophodnim strukturnim promjenama u ovoj partiji. Generalno posmatrano, rezultati lokalnih izbora su bili potvrda dvije realnosti u Crnoj Gori, odnosno dvije činjenice koje se ne smiju smetnuti s uma. Prva je da je suverenističko biračko tijelo (da ga tako nazovem) fragmentirano između političkih struktura koje opstaju na recikliranju sjećanja na nekadašnji Liberalni savez Crne Gore, i pokušaja da se kreiraju kvazinezavisni pokreti te inicijative s jedne strane, i SDP-a, SD-a DPS-a, s druge. Druga je da biračko tijelo takozvanog srpskog korpusa – bez obzira da li se ono vezivalo za DF, Demokrate, SNP, Srpsku pravoslavnu crkvu, ili marginalne političke aktere poput Gorana Danilovića i Marka Milačića predstavlja značajan segment biračkog tijela, odnosno stanovništva Crne Gore. Lokalni izbori su nas podsjetili da je iznalaženje modusa suživota ove dvije političke opcije i suprotstavljene ideološke vizure u okviru suverene, nezavisne, proevropske Crne Gore od egzistencijalne važnosti za naše društvo i državu. Ponoviću ono što sam i ranije pisao i govorio: isključivost i oštra retorika, kao i posezanje za alatkama iz nacionalnog identitetskog magacina nijesu

pravi način da se u podijeljenoj Crnoj Gori stabilizuje situacija i porazi ekspanzionistički srpski kleronacionalizam. Postizborne spoznaje su takođe proizvele dogovor i potpisivanje Memoranduma o saradnji između manjinskih partija, SNP, Ura i njenog satelita Civisa. Kreiranje kakvetakve manjinske vlade koja bi zaustavila slobodni pad Crne Gore u bezdan „srpskog sveta“ sada zvuči kao ostvariv cilj (hm, nada umire posljednja). Ipak, ne radi se o političkom zemljotresu. U nedostatku spremnosti da se u Skupštini izglasa nepovjerenje Vladi, pribjeglo se potezu koji pruža naoko bolji zaklon od optužbi za priklanjanje DPS-u i prijetnji izborima, koje su odmah ispaljene iz poslaničkih rovova DF-a. Ovo je još jedan u nizu taktičkih poteza kako bi se marginalizovao DF, preuzeo problematični narativ te partije o pomirenju u nadi da Ura može da se bavi ovom temom s nešto više legitimiteta (to je otvoreno pitanje), a stranim partnerima potvrdila utemeljenost ranije deklarisanog spoljnopolitičkog cilja Ure: evropskih integracija. Istovremeno se radi o očekivanom i potrebnom otkoraku od Demokrata, kako bi se još oštrije naglasio kvazigrađanski autoportret te partije i potvrdilo njeno stabilno mjesto u okvirima srpskog političkog korpusa u Crnoj Gori. Naravno, zvuči licemjerno da

se politički akteri koji su na vlast doveli kleronacionaliste, kao što su to uradile Ura, SNP i Civis, sada punim ustima zaklinju u evropske integracije i pomirenje. Ali, kao što znamo, politika i moralnost ovdje nemaju dodirnih tačaka. Novina leži u tome da potpisivanje Memoranduma može da bude prvi konkretniji korak ka definisanju strukture buduće manjinske vlade kojom bi se jednim potezom ubile ne dvije, već tri „poslovične muve“. Prvo, funkcionalnost takve vlade ne bi zavisila od volje DF-a i Demokrata. Drugo, u njoj sadašnji predsjednik Vlade i njegovi kadrovi ne bi figurirali. Ovo su osnovni razlozi za njihove ljutite reakcije. Treće, signal DPS-u i njenim tradicionalnim koalicionim partnerima (SDP, SD, Liberali) da postoji određeni koalicioni kapacitet i izvan njene sfere uticaja. U suštini, Ura ovim potezom pokušava da zauzme poziciju političkog centra koju je do nedavno čvrsto držala DPS. Naravno, vrijeme će pokazati da li su DF i kleronacionalisti oko sadašnjeg predsjednika Vlade sposobni da osujete ovaj pokušaj Ure. Njihova reakcija će biti pokazatelj istinske političke snage Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i političkih predstavnika novo-četničkog pokreta koji trenutno dominiraju u vladajućoj strukturi.

građansku Crnu Goru i radimo na njenom osnaživanju i usponu. Jedino je građanska i razvijena Crna Gora garancija bolje budućnosti. Ovakvi potezi su garancija uspostavljanja mostova među ljudima. Duboko sam ubijeđen da će 81 poslanik u Skupštini shvatiti dubinu i suštinu ovog memoranduma. Naša su vrata otvorena, jer Crna Gora nije ni njihova ni naša, već zajednička – rekao je on. I lider Albabske alternative Nik Đeljošaj je saglasan da će dan kada je potpisan memorandum istorija zapamtiti. – Mi smo, kao odgovorni ljudi, prihvatili poziv da sklopimo Memorandum o saradnji i pošaljemo poruku pomirenja. Previše je bilo podjela. Na to treba da stavimo tačku, preuzmemo odgovornost i

zajedno krenemo ka krajnjem cilju, a to je Evropska unija. Mi smo za saradnju i pozivamo sve koji dijele ove vrijednosti da udružimo snage kako bi našu državu učinili prosperitetnom – rekao je Đeljošaj. Lider Force Genci Nimanbegu napominje da je za uspostavljanje saradnje neophodno da svi naprave određene korake naprijed i nazad. – Meni je izuzetno drago što sam ovdje i što imam mogućnost da potpišem Memorandum o saradnji. Bez manjinskih zajednica i legitimnih ciljeva koje zastupamo Crna Gora ne može biti jaka. Crna Gora je višepolna, višeslojna, višenacionalna i viševjerska. Naši mladi ne vide perspektivu u ovoj državi. Vjerujem da ćemo potpisivanjem ovog memoranduma

dati nadu tim mladim ljudima – naveo je Nimanbegu. Odgovorio je i na optužbe dijela parlamentarne većine da se iza memoranduma krije pakt o formiranju manjinske vlade. – Ovo nije pakt, već Memorandum o saradnji partija koje dijele iste vrijednosti. Te vrijednosti želimo da ponudimo svim drugim subjektima – kazao je on. I lider Demokratske partije Fatmir Đeka potpisani memorandum vidi kao „važan trenutak za dalji politički tok Crne Gore“. – Za ovim stolom sjede ljudi različitih nacija i vjera okupljeni oko zajedničkih vrijednosti. Nacionalne manjine su bile i ostale lojalni građani Crne Gore spremni da podrže evropsku integraciju države – zaključio je Đeka. Đ. ĆORIĆ

Politika

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Predstavljeni rezultati studije „Crnogorsko državljanstvo i prebivalište – kako doći do ažurnog biračkog spiska“, koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje

CEMI: Čak 114 hiljada građana moglo bi da izgubi pravo glasa Pokušali smo da odgonetnemo koji su bili iskreni razlozi, odnosno što je to opredijelilo Vladu da uđe u proces revizije ovih akata. Postavilo se pitanje da li zaista imaju cilj da urede registre prebivališta, boravišta i biračkog spiska ili je u pitanju neki inženjering – istakao je autor ove studije Bojan Bugarin PODGORICA – U okviru studije „Crnogorsko državljanstvo i prebivalište – kako doći do ažurnog biračkog spiska“ Centar za monitoring i istraživanje procijenio je da bi od 83 do 114 hiljada građana mogli biti izbrisani iz biračkog spiska Crne Gore – kazao je predsjednik Upravnog odbora te organizacije Zlatko Vujović. Do tih podataka, kazao je, došli su na osnovu procjene eventualne upitnosti stvarnog prebivališta crnogorskih državljana koji imaju državljanstvo ili odobren stalni boravak ili posjeduju zeleni karton u zemljama članicama Evropske unije i EFTA, Srbiji ili Sjedinjenim Američkim Državama. Informacije o statusu crnogorskih državljana u EU i državama EFTA dobili su na osnovu statistike EUROSTAT-a, a podatke iz SAD-a uvidom u statistiku US Citizenship and Immigration Services. Do statističkih podataka Srbije nijesu mogli doći jer se ne objavljuju u javno dostupnim izvještajima, te su koristili podatke koje je MUP te zemlje dostavio Crnoj Gori 2008. godine kada su vođeni pregovori o zaključivanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu dvije države.

PREBIVALIŠTE

Prilikom predstavljanja rezultata studije Vujović je kazao da je pitanje prebivališta i državljanstva ključno za ažurnost biračkog spiska, a da postoji značajan broj osoba koje imaju nezakonito crnogorsko državljanstvo zbog čega se otvara pitanje uticaja stranih državljana na izborne procese. - U pitanju su susjedne zemlje i tu je naglašeno pitanje problema dvojnog državljanstva sa Srbijom. Makar 35 hiljada građana Crne Gore je u periodu od 2006. do 2008. godine steklo državljanstvo Srbije. Sva ta lica trebala su da izgube državljanstvo Crne Gore i biračko pravo – pojasnio je Vujović.

NAMJERA VLADE

Autor ove studije i konsultant Bojan Bugarin pojasnio je da su istraživanjem htjeli da utvrde kakav je bio stvarni cilj inicijativa Vlade za izmjenu Zakona o registrima prebivališta i boravišta i izmjenu

Sa skupa u organizaciji CEMI-ja

Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. - Pokušali smo da odgonetnemo koji su bili iskreni razlozi, odnosno što je to opredijelilo Vladu da uđe u proces revizije ovih akata. Postavilo se pitanje da li zaista imaju cilj da urede registre prebivališta, boravišta i biračkog spiska ili je u pitanju neki inženjering – istakao je Bugarin. U fokusu studije su, pojasnio je, poteškoće koje se javljaju kada je riječ o uređivanju prebivališta, a bitno je, kazao je, i pitanje da li MUP ima administrativne i kadrovske kapacitete da preispita prebivališta. - U jednom relativno kratkom roku MUP će morati da preispita na hiljade prebivališta, a to će raditi po jedan, dva službenika po opštini. Koliko će oni biti u mogućnosti da to preispitaju na kvalitetan način? Zakonodavac mora paziti da ne omogući zloupotrebe ovlašćenja službenika, jer na kraju on je taj koji će na terenu procjenjivati da li je neki građanin trajno iselio iz Crne Gore ili nije – istakao je Bugarin.

DRŽAVLJANSTVO

Druga ključna tema kojom su se bavili, dodao je, je pitanje sticanja i gubljenja crnogorskog državljanstva, a naglasio je i da se birački spiskovi nikada neće moći srediti ukoliko paralelno sa prebivalištem ne

budu sređivali i registre državljana. Bugarin je pojasnio i da nijesu tačne poruke koje političari šalju predstavnicima dijaspore kada kažu da im niko neće dirati državljanstvo, ako ih izbriše iz registra prebivališta. – Ukoliko službenik MUP-a utvrdi da je prebivalište fiktivno, on je dužan da po službenoj dužnosti pokrene postupak za oduzimanje crnogorskog državljanstva – rekao je on. Poručio je i da, ukoliko žele da dokažu profesionalnost, Vlada i MUP moraju prvo da krenu sa provjerama u svojim redovima, jer postoje navodi da odre-



U pitanju su susjedne zemlje i tu je naglašen problem dvojnog državljanstva sa Srbijom. Makar 35 hiljada građana Crne Gore je u periodu od 2006. do 2008. godine steklo državljanstvo Srbije. Sva ta lica trebala su da izgube državljanstvo Crne Gore i biračko pravo – pojasnio je Vujović

đeni ministri imaju državljanstva i drugih država.

ADEKVATNO REAGOVANJE

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da je uređenje biračkog spiska, osim u administrativnom, važno i iz političkog ugla. – Kada se postavi pitanje prebivališta ili državljanstva, jedan dio javnosti u tome vidi zamku, klopku, prevaru, koja treba da pomogne drugima da lakše pobijede na izborima – istakao je ministar. Poručio je da sistem mora da reaguje adekvatno, zakonito, bez kršenja ljudskih prava, diskriminacije ili bilo kakve selektivnosti. Njegova procjena je, dodao je, da u biračkom spisku sigurno ima oko 20 hiljada građana koji su višak. Kazao je i da su u Ministarstvu napravili platformu koja u određenom roku zahtijeva od crnogorskih državljana da dostave u kom statusu se nalaze u inostranstvu. Ukoliko to ne učine, dodao je Sekulović, smatraće ih nezainteresovanim da učestvuju u procesu i biće izbrisani iz biračkog spiska. – Krajnji cilj je da sljedeće izbore dočekamo sa većim povjerenjem u birački spisak. To je komplikovano, jer postoje različiti motivi političkih aktera vezano za ovo pitanje – jedni bi brisali jedne, drugi samo druge – zaključio je ministar. Ž. ZVICER

Predsjednik Crne Gore gost na radnom ručku ambasadora država članica Evropske unije

Milo Đukanović i Oana KristinaPopa

Đukanović: Zabrinjavajući rezultati potvrđuju da promjene ne znače uvijek boljitak PODGORICA – Za stabilnost i perspektivu Zapadnog Balkana neophodna je puna integracija u EU. Samit na Brdu kod Kranja u pravom trenutku je poslao jasnu i ohrabrujuću poruku, koja treba da zaživi i kroz konkretnu politiku obnove posustalih reformskih napora. Crna Gora može brzo da se vrati u tu poziciju, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na radnom ručku ambasadora država članica Evropske unije akreditovanih u Crnoj Gori. Radni ručak organizovao je ambasador predsjedavajuće EU Slovenije Gregor Preskar uz podršku šefice Delegacije EU Oane Kristine Pope. Predsjednik Đukanović je kazao da je susret nastavak dobre prakse razgovora kao odličnog formata razmjene mišljenja bliskih partnera o važnim pitanjima za Crnu Goru i EU. Čestitao je Sloveniji na uspješnom predsjedavanju i pažnji koja je za to vrijeme posvećena Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori, kao i kontinuiranoj višedecenijskoj podršci strateškim procesima Crne Gore. Osvrnuo se na zanimljiv političko-društveni kontekst koji je obilježio period od posljednjeg susreta sa ambasadorima. Kazao je da je vrijeme dalo za pravo ocjenama o potrebi prevazilaženja krize i objektivnog zastoja ekonomskog i evropskog napretka Crne Gore. Istakao je da promjene, iako dobrodošle, ne znače uvijek boljitak, što potvrđuju zabrinjavajući rezultati u ključnim oblastima. Predsjednik Đukanović je ukazao na neophodnost uspostavljanja efikasnijeg državnog i zdravstvenog sistema u cilju borbe protiv pandemije, brze deblo-

kade procesa pristupanja, povratka povjerenja investitora, kao i uspostavljanja funkcionalnosti institucija, kako bi se nastavio uspješan put Crne Gore na putu evropskih integracija, koji vodi do usvajanja evropskih vrijednosti i evropskog životnog standarda za građane. Uz podsjećanje da je za stabilnost i perspektivu Zapadnog Balkana neophodna puna integracija u EU, predsjednik je istakao da je Samit na Brdu kod Kranja u pravom trenutku poslao jasnu i ohrabrujuću poruku, koja treba da zaživi i kroz konkretnu politiku obnove posustalih reformskih napora. – Crna Gora može brzo da se vrati u tu poziciju – rekao je Đukanović. Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori je ocijenila da nedavna Međuvladina konferencija održana u Briselu i Zaključci Savjeta EU o proširenju predstavljaju potvrde kontinuirane i nedvosmislene podrške EU za evropski put Crne Gore. Ambasadorka je pozvala na odlučno angažovanje na putu reformi u Crnoj Gori i podsjetila na veliku podršku građana Crne Gore za evropske integracije. Podsjećajući na rezultate šestomjesečnog predsjedavanja EU, ambasador Slovenije Gregor Preskar je naglasio uspjeh Samita na Brdu i ukazao na njegov značaj za dalji napredak u procesu reformi u Crnoj Gori. Kako je saopšteno iz Đukanovićevog kabineta, u razmjenu mišljenja sa predsjednikom naše države uključili su se ambasadori zemalja EU akreditovani u Crnoj Gori. Na kraju susreta, učesnici radnog ručka nazdravili su u čast francuskog predsjedavanja EU, koje će otpočeti u januaru. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Vlada danas odlučuje o sudbini KAP-a, iz menadžmenta upozorili

Ako ne počne plansko gašenje, elektrolizu će isključiti na dugme PODGORICA - Radnici Kombinata aluminijuma (KAP) saoštili su da odbijaju plansko gašenje postrojenja fabrike i ćelija u elektrolizi. Njihovi predstavnici uputili su juče zahtjeve Vladi i Skupštini u slučaju donošenja konačne odluke o gašenju Kombinata. Traže odgovor u što kraćem roku i poručuju da ni po koju cijenu neće odustati od zahtjeva. Generalni menadžer KAP-a Nebojša Dožić naveo je da je juče poslat nalog da se od danas gase ćelije u elektrolizi. On je kazao Pobjedi da će u slučaju da radnici narednih dana odbiju plansko gašenje, proizvodnja biti isključena na ,,dugme“ i upozorio da više nikada neće moći da se startuje. Uniprom, koji upravlja KAP-om, juče je obavijestio Elektroprivredu (EPCG), Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i zatražio smanjenje potrošenje električne energije kroz sistem. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je juče najavio da će Vlada na današnjoj sjednici detaljnije razmotriti situaciju u Kombinatu i donijeti odluku u vezi sa tom kompanijom. Vlasnik Uniproma Veselin Pejović najavio je prošle sedmice da će početi sa gašenjem proizvodnje zbog nepostizanja dogovora sa EPCG oko cijena struje za narednu godinu.

GAŠENJE

– Na radnicima je da kažu hoće li da gase ćelije ili neće, ali će potrošnja energije definitivno biti smanjena. Ukoliko ne bude dogovora sa radnicima, ugasićemo kompletnu elektrolizu na dugme, kao što je ugašen kombinat u Mostaru i proizvodnja više neće moći da se startuje – kazao je Dožić Pobjedi. Uniprom je juče obavijestio EPCG, COTEE i CGES i kao što nalaže procedura, zatražio smanjenje potrošnje električne energije kroz sistem. – Svakog narednog dana, dok traje gašenje, ovo će biti dio

Radnici poručili da neće gasiti ćelije, ali da će se KAP ugasiti za desetak dana jer nema više sirovine; iz Ministarstva kapitalnih investicija predlažu rad na minimumu narednih šest mjeseci, dok se ne dogovore KAP i EPCG

Prelević: EPCG da se nediskriminatorno odnosi prema KAP-u Predsjednik Odbora RAE Branislav Prelević podsjetio je da ta agencija, shodno članovima 48 i 49 Zakona o energetici, nadzire tržište. – Nas se ne tiče da li je cijena prema KAP-u 45, 120 ili 250 eura po megavatsatu, nas se tiče da ta cijena bude nediskriminatorna u odnosu na sve ostale potrošače – rekao je Prelević juče u parlamentu. On je podsjetio da postoje, ugrubo rečeno, dvije grupe potrošača, jedno su domaćinstva i mali potrošači kojima je cijena Zakonom o energetici ograničena na sadašnju cijenu koju EPCG može da poveća za šest odsto u narednoj godini. – Svi ostali kupci, odnosno potrošači u Crnoj Gori su u drugoj grupi i njih je 1.966 i među njima je KAP i za očekivati je da se EPCG odnosi nediskriminatorno prema svim tim potrošačima uključujući i KAP – poručio je Prelević.

Branko Odović

Elektroliza KAP-a

regularne procedure kojom se na dnevnom nivou obavještava elektroenergetski sistem o smanjenju potrošnje u odnosu na proces gašenja elektrolize - navodi se u saopštenu Uniproma. Iz kompanije su kazali da je nalog za gašenje KAP-a predat juče. Dožić je dodao da ukoliko ne bude nikakvog dog ovo ra s a re s o r n i m m i n i st a r st v i m a i s a E P C G moraće se pristupiti planskom gašenju elektrolize najkasnije do 31. decembra u 24 sata. – Ne dolazi u obzir da mi preuzimamo neovlašćeno energiju iz sistema kako što je to nekad rađeno – poručio je Dožić.

ZAHTJEVI

Jedan od predstavnika zaposlenih, radnik u pogonu elektrolize Branko Odović naveo je da su radnici primarne proizvodnje u KAP-u na jučerašnjem zboru odlučili da odbiju plansko gašenje i ćelija i fabrike. – Mi dalje nastavljamo proces proizvodnje, iako nam je saopštio direktor Dožić da sirovina

imamo za desetak dana. KAP će se sam ugasiti ako Vlada i Skupština i državne institucije ne reaguju urgentno i neće mu trebati gašenje ni radnika, niti vlasnika – kazao je Odović Pobjedi. Radnici primarne proizvodnje aluminijuma uputili su juče zahtjeve Vladi i Skupštini, u slučaju donošenja konačne odluke o gašenju Kombinata. Traže odgovor u što kraćem roku i poručuju da ni po koju cijenu neće odustati od zahtjeva. U zahtjevu, koji pored Odovića potpisuju njegove kolege Slobodan Perović i Željko Peruničić, radnici traže povezivanje beneficiranog radnog staža zaposlenima kojima nije uplaćen, garancije da će Vlada ispoštovati javnu ponudu od EPCG da zaposlenima uplaćuje bruto plate za 24 mjeseca. Radnici traže i da se zaposlenima koji su zasnovali radni odnos u toku trajanja stečajnog postupka isplati socijalni program ako ne dođe do pokretanja proizvodnje nakon isteka 24 mjeseca. Odović je saopštio da su se

predstavnici radnika juče pri izlasku iz parlamenta susreli sa ministrom ekonomskog razvoja Jakovom Milatovićem, koji im je najavio da će ih danas pozvati na razgovor. – Dako više Vlada donese odluku. Pa jednom da se više završi agonija sa KAP-om ako ne mogu naći rješenje, ili da se nastavi da se radi – rekao je Odović.

MINISTARSTVO

Ministarstvo kapitalnih investicija predložilo je juče EPCG i Uniprom KAP-u model rješavanja problema u aluminijskoj industriji koji je, kako smatraju, povoljan za obje kompanije. Ministarstvo je predložilo da KAP narednih pola godine svede proizvodnju na minimum, dovoljan za očuvanje opreme i proizvodnih kapaciteta. – U tom periodu EPCG bi isporučivala minimum električne energije i bila bi spremna da prihvati troškove neuposlenog kadra, o čemu bi se napravio poseban sporazum – kazali su iz Ministarstva. EPCG bi imala pravo da obav-

Protest drvoprerađivača zbog javnog poziva za prodaju drveta

Traže nove uslove

PLJEVLJA - Ispred sjedišta Uprave za šume u Pljevljima protestovali su predstavnici 30 drvoprerađivačkih kompanija. Oni su nezadovoljni javnim pozivom broj 4 za prodaju drveta u dubećem stanju, koji je raspisala Uprava za šume, kazao je predstavnik okupljenih Jasmin Bralić. – Tražimo da se povuče javni poziv za koji smatramo da je nezakonit i kontradiktoran, jer prva rečenica u njemu glasi: „Šume se daju na korišćenje radi razvoja drvoprerade i šumarstva“, dok uslovi u pozivu proklamuju nešto sasvim drugo – naveo je Bralić i istakao da traže da se hitno sastanu sa

direktorom Uprave za šume. – Tražimo javnu raspravu u Privrednoj komori, odnosno u Odboru za drvopreradu kako bi zajedno našli kompromisno rješenje – naveo je Bralić. Osim toga, zahtijevaju desetogodišnju strategiju drvoprerade, odnosno da se dugoročno propišu uslovi javnih poziva, kojima će cilj biti razvoj drvoprerade, kao vraćanje ove industrije u nadležnost Ministarstva ekonomije. Zvaničan odgovor na ove zahtjeve očekuju do petka 17. decembra, a od odgovora će zavisiti njihovi naredni potezi. A. S.

Sa protesta

lja nadzor nad minimumom proizvodnog procesa kroz odgovarajuće radno tijelo, a za top vrijeme bi dvije firme razmotrile uslove dalje saradnje. – Ovakvim modelom EPCG bi se sačuvala od velikih gubitaka zbog razlike između tržišne i tražene cijene električne energije za KAP, a aluminijska industrija bi bila sačuvana do povoljnijih uslova na tržištu električne energije – tvrde u Ministarstvu. Dodatni motiv za takvu ponudu je, kako su naveli, očuvanje stručnog kadra, odnosno radnih mjesta zaposlenih u aluminijumskoj industriji. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović najavio je da će Vlada danas razmot r i t i s i t u a c i j u u K A P- u . – Mislim da su se obavili još određeni razgovori i da ćemo donijeti odluku vezano za KAP. Očekujem da na sjednici malo detaljnije razmatramo situaciju – rekao je Abazović novinarima, nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji Građanskog pokreta Ura, Civis, Socijalističke narodne partije i manjinskih partija. – Država je tu da pomogne, s obzirom da je udio KAP-a u ukupnom bruto domaćem proizvo-

du (BDP) veliki i što je izlazno orijentisan, ali niko nema magični štapić i privatne kompanije treba da toga budu svjesne – naveo je Abazović i poručio da nema ništa protiv da EPCG preuzme KAP na određeno vrijeme, ukoliko je to solucija. – Ali nemam više informacija o tome, s obzirom na to da je to pitanje u nadležnosti drugih ministara – objasnio je Abazović. Pejović je dostavio u subotu EPCG ponudu da ove godine oni preuzmu primarnu proizvodnju aluminijuma, a predsjednik borda Milutin Đukanović je poručio da nijesu registrovani za proizvodnju aluminijuma, pa da Vlada kao većinski akcionar mora da inicira takvu promjenu statuta te državne firme. Poručio je i da je spreman za pregovore sa Unipromom o cijeni i količini struje za 2022. Smatra da bi, u slučaju odluke o gašenju KAPa, zakonski bilo prihvatljivo da oni prodaju struju namijenjenu fabrici i uplate ter pare u budžet, pa da ga onda Vlada razdijeli radnicima kombinata. KAP je, po trogodišnjem ugovoru koji ističe naredne godine, plaćao megavatsat 45 eura, a EPCG je ponudila 120, odnosno 127 eura. S. POPOVIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Anonimna krivična prijava protiv bivše državne sekretarke Mile Kasalice

Tvrde da je otkrila tajne podatke Vanji Ćalović-Marković Kasalica tvrdi da kao državna sekretarka od 11. februara do 30. jula nije imala pristup tajnim podacima, a da je ĆalovićMarković posljednji put vidjela 17. januara 2019. PODGORICA – Bivša državna sekretarka Ministarstva finansija i socijalnog staranja Mila Kasalica, koju je Vlada sa te pozicije smijenila krajem jula, odbacila je navode iz anonimne krivične prijave, kojom je optužena za odavanje tajnih podataka direktorici MANS-a Vanji Ćalović-Marković – piše agencija Mina biznis. Saopštila je da je prijava sačinjena sa namjerom njenog profesionalnog i životnog diskreditovanja, ocjenjujući navode kao ,,bezočne i nesojske“ i dodajući da je riječ o klasičnoj manipulaciji i podmetanju na ličnoj osnovi. Uprava policije, koja je postupila po nalogu Državnog tužilaštva je, prije dva dana, upoznala sa prijavom u kojoj se navodi da je u periodu od 10.

Mila Kasalica

do 30. jula u službenim prostorijama Ministarstva Ćalović- Marković stavila na uvid i raspolaganje informacije, podatke i dokumenta, koja su Kasalici obezbijedili službenici Ministarstva za potrebe njene tadašnje funkcije. U prijavi, u koju je Mina biznis imala uvid, stoji da je Kasalica sa umišljajem i direktnom namjerom obmanula službenike Ministarstva i proizvela situaciju njihove odgovornosti i uključenosti u krivično djelo odavanja tajnih podataka, koji su internog karaktera i koji se koriste u procesu vođenja državne i politike javnih finansija, čime se direktno mogu ugroziti ekonomski interesi Crne Gore. Izuzimanjem traka video nadzora se, kako stoji u prijavi, može utvrditi da su Kasalica i Ćalović-Marković iz

kancelarije iznijele dokumentaciju. Kasalica tvrdi da kao državna sekretarka u periodu od 11. februara do 30. jula nije imala pristup tajnim podacima, osim kod pripreme razmatranja nacrta izvještaja Državne revizorske institucije. Negira da je bilo kom nepozvanom licu neovlašćeno saopštavala bilo kakve informacije, podatke ili dokumenta Ministarstva ili Vlade, nezavisno da li su zaštićeni stepenom tajnosti ili ne, što, kako je navela, i dalje radi u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Ćalović-Marković je, kako navodi, posljednji put vidjela 17. januara 2019. godine prilikom gostovanja u TV emisiji, te ukazuje da sa njom nije imala nikakav kontakt, a posebno ne kao državna sekretarka dodajući da je saglasna da se snimci pregledaju. Kasalica je dodala i da je zadatak nadležnih da utvrde da li neko ,,deep fake“ tehnologijama pokušava da joj isprlja lični integritet i profesionalni kredibilitet. – Bez skrivenih namjera, a kako sam od 30. jula objekat druge anonimne prijave, odgovorno smatram da su se stekli objektivni preduslovi da nadležno tužilaštvo u saradnji sa ostalim institucijama demistifikuje inflaciju anonimnih krivičnih prijava prema meni, kako bih kao građanka mogla da podnesem prijavu za lažno prijavljivanje, saglasno odredbama Krivičnog zakonika – kazala je Kasalica podsjetivši da je postupak po prvoj anonimnoj prijavi upućenoj Agenciji za sprečavanje korupcije završen u njenu korist. M. Lk.

Zajednica opština i Nik Đeljošaj demantovali navode ministra Milojka Spajića

Kažu da nijesu podržali program „Evropa sad“ PODGORICA – Zajednica opština demantovala je juče navode Ministarstva finansija Milojka Spajića da su podržali program „Evropa sad“, navodeći da je na sastanku sa njim bilo riječi samo o načinu na koji će im se nadoknaditi izgubljeni prihodi po osnovu uvođenja progresivnog oporezivanja zarada. Spajića je demantovao i predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj, koji je bio jedan od učesnika sastanka u Ministarstvu finansija. - Naglašavamo da je jedina tema sastanka bila utvrđivanje konkretnih kompezatornih mjera iz kojih će se obezbijediti nadoknada izgubljenih prihoda opštinama po osnovu mjera iz programa „Evropa sad“, odnosno izmjena Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Program „Evropa sad“ uopšte nije bio predmet razmatranja na sastanku, izuzev u kontekstu njegovog izrazito negativnog uticaja na prihode opština – naveli su iz Zajednice opština, čije predstavnike čudi da je Ministarstvo u svom saopštenju informisalo javnost da su opštine i Zajednica opština podržale program „Evropa sad“.

Stečajna uprava dostavila Pobjedi dopise koji dema razlozima otkaza zakupa zemljišta bivšem avio-pre

MA u stečaju t da mu se defin granice parce PODGORICA – Stečajna uprava Montenegro erlajnza (MA) dostavila je Pobjedi dokumentaciju koja demantuje navode Aerodroma Crne Gore da im je bivša nacionalna avio-kompanija u junu tražila raskid ugovora za zakup zemljišta na kojima se nalaze njihov hangar i kancelarije.

ZAHTJEV

Iz dopisa stečajnog upravnika Saše Zejaka, koji su upućivani menadžmentu Aerodroma od maja ove godine, vidi se da nije tražen raskid ugovora o zakupu zemljišta, već potpisivanje novih pod istim uslovima, što je uobičajena praksa nakon otvaranja stečaja. Zejak je tražio i da nakon potpisivanja novih ugovora budu precizno definisane granice parcela koje zakupljuju, a nudio je plaćanje zakupa do dvije godine unaprijed. – Kako nije jasno šta nam izdaju, tražili smo da se potpišu novi ugovori sa MA u stečaju, kako bismo znali šta zakupljujemo i kako bi budući kupac MA u stečaju znao koja su njegova prava. U ugovoru o zakupu zemljišta za hangar navodi

se da se za hangar iznajmljuje površina od 1.790 kvadrata, dok je ukupna površina koja se iznajmljuje 5.440 kvadrata, a ne zna se koje su granice te parcele, odnosno šta MA zakupljuje u razlici od 3.650 kvadrata. U tom dijelu smo pokrenuli zahtjev za dostavljanje skica zemljišta koje zakupljujemo jer se okolo imovine MA u stečaju nalazi tuđa imovina koja se možda nalazila na zemljištu koje zakupljujemo - pojašnjavaju u stečajnoj upravi. Osim što su tražili nastavak zakupa zemljišta za hangar i kancelarije, stečajna uprava je od direktora Aerodroma Gorana Jandreoskog tražila da prošire saradnju i na zakup prostorija i šaltera u Podgorici i Tivtu, koji su im, kako tvrde, oduzete bez raskida i raspisanog tendera.

Protest bivših radnika Vektra Boke

Traže stečaj i zaštitu imovine Ivan Vuković

Nik Đeljošaj

Taknuto maknuto Milojko Spajić je sinoć tvitnuo da je ,,Evropu sad“ podržao saradnik podgoričkog gradonačelnika juče ,,u četiri zida Ministarstva“. - Taknuto maknuto. Ostavite se dosadnih bla bla saopštenja i priključite se nezaustavljivom vozu ,,Evropa sad“ - poručio je Spajić.

Đeljošaj je ocijenio da je nekorektno i nekolegijalno od Spajića da zloupotrijebi sliku sa sastanka, na kojem su, tvrdi on, postigli saglasnost za zakonska rješenja koja se tiču finansiranja opština. – Plan „Evropa sad“ nije bila tema razgovora – poručio je Đeljošaj. Nakon sastanka, koji je u ponedjeljak imao sa predstavnicima opština, Spajić je na Tviteru objavio da je postignut dogovor

sa njima, te da je program „Evropa sad“ podržan i sa lokalnog nivoa. Na to je reagovao gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je podijelio Spajićev tvit uz komentar da je riječ o još jednoj manipulaciji „amoralnog prodavca magle“. Spajić je potom objavio mejl predstavnice Zajednice opština Žane Đukić kojim odobrava sadržaj saopštenja Ministarstva, u kojem se kaže da su dali podršku ciljevima programa „Evropa sad“. R. E.

HERCEG NOVI – Dan uoči najavljenog ročišta za uvođenje stečaja u Vektra Boku na zahtjev Uprave prihoda i carina, bivši radnici tog preduzeća uputili su poziv poslanicima da im pomognu da zaštite preostalu imovinu i istraže zbog čega se odugovlači sa uvođenjem stečaja.

Protest radnika Vektra Boke

Podršku radnicima na jučerašnjem protestu pružili su predstavnici Opštine Herceg Novi. Đorđe Rajak, predsjednik NVO Bivši radnici Vektra Boke, podsjetio je da se duže od dvije godine okupljaju na protestima pokušavajući da nadležnima skrenu pažnju na

ZAKUP

– Stečajni upravnik vas obavještava da MA u stečaju za potrebe svoje djelatnosti želi da zakupi sve prostore – šaltere koje je nekada koristio i ukoliko postoje drugi raspoloživi prostori – šalteri u terminalnoj zgradi, te Vas molimo da do-

nagomilane probleme i na nemogućnost da ostvare prava iz radnog odnosa. Po njegovim riječima, menadžment je isposlovao da na naplatu dođe 17 njihovih ličnih dohodaka za koje je potrebno 360.000 eura i to da budu isplaćeni prije potraživanja 240 radnika. Radnici su još jednom skrenuli pažnju Specijalnom državnom tužilaštvu da se sve radi van zakona, da se ništa ne uplaćuje preko računa Vektra Boke, te da su, prema njihovim saznanjima, podatke o hotelu ,,Plaža“ nedavno sakupljali predstavnici revizorske kuće iz Beograda. Ž. K.

Ekonomija

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet preporučio Skupštini da ne usvoji prijedlog zakona o završnom računu budžeta za 2020.

antuju navode Aerodroma o evozniku

tražio nišu ela

stavite njihove skice i površine. Podsjećam da imamo aktivna predstavništva i poslovnice, kao i obnovljenu organizaciju za linijsko i bazno održavanje vazduhoplova. Isto tako, u proceduri smo obnavljanja ground handlinga, te su nam traženi prostori neophodni i

zbog te vrste djelatnosti – kaže se u dopisu Zejaka upućenom Aerodromima 4. oktobra. On je u više navrata predlagao obnovu zakupa prostorija na aerodromu u Tivtu, ali odgovor nije dobio. – Kako duži period ne možemo da ostvarimo kvalitetan kontakt sa Aerodromom Tivat u dijelu u kojem želimo da zakupimo prostorije koje je nekad koristio MA, molimo Vas da nas uputite na lice odgovorno za davanje u zakup predmetnog prostora. Kako smo na Aerodromu Nikola Tesla u Beogradu obnovili zakup prostorija, koji nam je potreban za održavanje vazduhoplova, to nam je isto potrebno i na aerodromu u Tivtu. Nudimo polugodišnje plaćanje unaprijed – naveo je Zejak u dopisu koji je 25. oktobra uputio Jandreoskom. Aerodromi su 9. decembra obavijestili stečajnu upravu MA da jednostrano raskidaju ugovor o zakupu zemljišta na kojem su smješteni hangar i kancelarije bivšeg avio-prevoznika, sa zahtjevom da se isele u roku od 30 dana. U odgovoru na pitanja Pobjede iz Aerodroma je saopšteno da su to uradili jer je MA u stečaju tražio raskid ugovora u junu, od kada su oni očekivali da će se stečajna uprava iseliti. Tvrdili su da zbog toga od juna nijesu izdavali fakture MA za zakup. Međutim, iz dopisa Aerodroma upućenih stečajnoj upravi MA od 10. jula i 18. avgusta, u kojima su im tražili da zamijene opomensko svijetlo na hangaru, jasno je da tada nijesu imali namjeru da ih isele. B. D.

Luksemburška kompanija Lukser ponovo uspostavila liniju za Crnu Goru

Od danas letovi na relaciji Podgorica – Luksemburg

Kursna lista

PODGORICA - Avion nacionalne luksemburške kompanije Lukser će, od danas do 6. januara, svakog četvrtka i nedjelje letjeti na relaciji Luksemburg – Podgorica – Luksemburg. Iz Aerodroma Crne Gore saopšteno je da se, po redu slijetanja, očekuje da avion kompanije Lukser bude na podgoričkom aerodromu danas u devet sati i 35 minuta. – Ovo je rezultat nastavka saradnje Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu i luksemburške aviokompanije Lukser, koja je uspješno započela početkom ove godine i nastavlja sa svojim radom – navodi se u saopštenju. Kompanija najavljuje brojne ponude i letove i u narednoj godini, s akcentom na sezonsku liniju Luksemburg – Tivat. S. P.

1.12620

CHF

1.04160

JPY 128.25000

AUD

1.57630

GBP

CAD

1.44960

USD

0.84980

Ministarstvo finansija ne zna zašto je oročeno 3,7 miliona eura u Prvoj banci

PODGORICA – Ministarstvo finansija na računu u Prvoj banci ima oročeno 3,7 miliona eura, a zakonski osnov ročnosti tog novca nije poznat budući da ne postoji dokumentacija o tome, saopštio je juče državni sekretar Branko Krvavac.

On je to kazao na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj nije prihvaćen prijedlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu sa izvještajem o reviziji. - Pitali smo Prvu banku, rekli su nam da oni ne raspolažu sa tom dokumentacijom. Uputili smo tužilaštvu to pitanje, jer nemamo pravni akt na osnovu kojeg je to oročeno – rekao je Krvavac, navodeći da je na tom računu ranije bilo 8,5 miliona. denka Popović (Demokrate) je pitala predsjednika Senata DRI Milana Dabovića zbog čega su te pare na računu, a on je odgovorio da je riječ o novcu izdvojenom za eksproprijaciju zemljišta, koji mora postojati kako se ne bi kasnilo sa kapitalnim projektima. Vladimir Joković (SNP) je smatra da je neozbiljno i nezakonito nemati dokumentaciju za tako visoko oročenje.

SPORNI AVANSI

Obrazlažući prijedlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, ministar finansija Milojko Spajić je kazao da je gotovinski deficit na kraju 2020. bio 426,1 milion eura ili 10,18 odsto BDP-a. – Kada se koriguje za iznos neizmirenih obaveza iz prethodnih godina, deficit je iznosio 440 miliona eura ili 10,5 odsto BDP-a. Javni dug na kraju prošle godine bio je 4,3 milijarde eura ili 103 odsto BDP-a, što

jene su hitne mjere kojima nije utvrđen rok trajanja, nakon čega je donijet program podrške privredi. Problem je da je jedno avansno plaćanje izvršeno prije donošenja zaključka Vlade, a drugo je pitanje je li se mogao donijeti zaključak prije proglašenja pandemije – ukazao je Dabović.

UNIPROM

Sa sjednice Odbora

Prošao samo izvještaj Komisije za tržište kapitala Odbor juče nije prihvatio finansijske i planove rada za narednu godinu Komisije za tržište kapitala, Agencije za elektronske medije, Agencije za nadzor osiguranja, Regulatorne agencije za energetiku, Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, kao ni Agencije za nadzor osiguranja. Nijesu prihvaćeni ni izvještaji agencija i komisija za prošlu godinu glasovima opozicije i poslanika DF-a. Prošao je samo izvještaj Komisije za tržište kapitala. Čelnici agencija su kasnije pred praznom salom parlamenta na plenumu predstavljali svoje planove, a predsjedavajući Strahinja Bulajić im je objasnio da su poslanici na odborima, pa će njihovo obraćanje pogledati na snimku ako budu željeli.

je 20 odsto više nego sad. Deficit je tri puta veći nego sada – rekao je Spajić. Dabović je objasnio da su izvršili presijecanje bilansa na 7. decembar prošle godine, te da je drugi period koji su posmatrali od 7. do 31. decembra. – Izdaci budžeta od 1. januara do 7. decembra bili su 2,51 milijardu eura. Finansirani su iz tekućih prihoda 1,48 milijarde, zaduženja 591 milion, smanjenja depozita 424 miliona. Gotovina na 7. decembar iznosila je 117,36 miliona eura. Od tada su izdaci bili 910 miliona, tekući prihodi 150 miliona, a neto zaduženje 760 miliona eura. U

ovu godinu prenešeno je 812 miliona – precizirao je Dabović. DRI je, kako je dodao, konstatovala problem 12,2 miliona eura avansnih isplata bivše Vlade građevinskim kompanijama za kapitalne projekte. Isplate su odobravale uprave javnih radova i saobraćaja. On nije naveo kojim firmama je isplaćeno i koliko novca, koji kasnije nije iskorišćen kako je trebalo. - Vlada je 19. marta zaključkom zadužila uprave da, uz obezbijeđene bankarske garancije, izvrše avansne isplate. 26. marta proglašena je epidemija i usvo-

Branko Radulović (DF) ocijenio je da bilansi pokazuju javašluk i tražio od DRI da kontroliše kako je Uniprom ,,pljačkao crvene boksite prošle godine“. - Ako ne dobijem taj izvještaj, nikad više neću glasati za vas i tražiću vašu smjenu. Treba da znamo ko je pokrao dvije milijarde eura i 3,8 miliona tona crvenih boksita protivno zakonu o koncesijama. Taj čovjek (Pejović, prim. aut.) ga je izvozio osam dolara po toni, a 50 eura je tona, ili je pijan ili lud ili je švercovao. To je najveća pljačka u Crnoj Gori koja se ikad desila – tvrdi Radulović. Popović je pitala koja je svrha rada DRI ako godinama donose preporuke, a nemamo odgovornost ljudi koji krše zakon. Senator Nikola Kovačević pozvao je Odbor da organizuje konsultativna saslušanja povodom negativnih mišljenja DRI, kako ta institucija ne bi trpjela kritike Sigme i Savjeta Evrope. Popović je tražila da se na prva kontrolna saslušanja pozovu predstavnici Tužilaštva, ZZZCG i EKIP-a, koji su, kako je poručila, dominantno kršili zakon. Odbor je preporučio Skupštini da usvoji zaključak kojim se poziva Vlada na poštovanje i ispunjavanje svih preporuka DRI datih na završni račun budžeta za 2020. B. D

U parlamentu nastavljena diskusija poslanika

Završena rasprava o završnom računu budžeta PODGORICA - Rasprava o prijedlogu zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu završena je juče u parliamentu, a njoj nije prisustvovao ministar finansija Milojko Spajić. Raspravljalo se i o negativnom izvještaju DRI o završnom računu. Dejan Đurović (DF) smatra da je završni račun budžeta pokazatelj kakvu pogubnu ekonomsku politiku je vodio DPS. DF, kako je naglasio, neće glasati za ovaj zakon.

Danijel Živković (DPS) kazao je da je nova Vlada na kraju prošle godine tajno zadužila zemlju 750 miliona eura. – Spominjete rast javnog duga od 2006. Nijedna zemlja u razvoju nije se mogla razvijati bez zaduženja. Veći dio sredstava od četiri milijarde bio je uložen u razvoj Crne Gore – tvrdi Živković. Damir Šehović (SD) naveo je da bivša vlast nije bila sjajna, ali da se njeni rezultati ne mogu uporediti sa lošim rezultatima aktuelne Vlade. - Već danas možemo reći da

će završni račun budžeta za ovu godinu biti negativan. Ušli ste u nezakonito privremeno finansiranje, uredbom sebi dali za pravo da mijenjate zakon, donosili retroaktivna rješenja za preraspodjelu sredstava budžetskim jedinicama - ukazao je Šehović, dodajući da svjedočimo odsustvu ekonomskih rezultata Vlade. Zdenka Popović (Demokrate) kazala je da je bila nerazumna prošlogodišnja odluka o zatvaranju granica u vrijeme turističke sezone, - Da nije bilo urgentnog za-

duženja, ne bi se mogle redovno servisirati obaveze države - navela je Popović. Predrag Sekulić (DPS) istakao je kako je bivša vlast sa tri paketa pomoći pomogla privredu u vrijeme korona krize i zamjerio novoj Vladi zbog bajkovitih obećanja građanima. - Zadužili ste se na osnovu uspjeha bivše Vlade - poručio je Sekulić vladajućim poslanicima. Raspravi je u ime Ministarstva finansija prisustvovao državni sekretar Branko Krvavac. B. D.

Društvo

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Pojedini članovi Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport kritikovali resorno ministarstvo što su smijenili više od 150 direktora

Ako se potvrde sporovi, biće milionske štete PODGORICA – Iako su pojedini poslanici opozicije juče na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport saopštili da su uvjereni da će smijenjeni direktori škola, njih preko 150, dobiti sudske sporove i tako će uslijediti višemilionska šteta na budžet, iz resornog ministarstva su odgovorili da se to neće dogoditi – sigurni su u svoje pravne procjene da su ih sve razriješili u skladu sa zakonom. O ovome su poslanici diskutovali u sklopu tačke dnevnog reda koja je bila posvećena predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, koja je na kraju sjednice i usvojena. Čelnik Odbora Damir Šehović (SD) kazao je da garantuje da je svaki direktor u ovom slučaju smijenjen na nezakonit način i da će zbog toga država dobiti fakturu milionskog karaktera. - Jesmo li obezbijedili sredstva za to i ko će da bude odgovoran – rekao je Šehović. Državni sekretar u Ministrastvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović odgovorio je da bi to prepustio sudovima da kažu da li su direktori u pravu ili ne. - Ne bih vršio tu vrstu pritisaka. Izvjesne su štete od strane sudova utvrđene mnogo veće milionske po odlukama nekadašnjeg NKT-a koje sada Vlada, iz ovog budžeta, mora da plaća, sve će građanima biti isplaćeno – rekao je on. Milica Kadović iz resornog Ministarstva kazala je da nijesu ušli neznaveni, kada su smijenili direktore, pozivajući se na svoje višegodišnje iskustvo advokatice. Rekla je da vjeruje da će uspjeti u sporovima, najavljujući da će ishodi tužbi biti poznati 2023. godine, ako ne i kasnije. Konstatujući da se u tom Ministarstvu nije uradilo ništa, poslanica Aleksandra Vuković (DPS) je kritikovala smjene, dodajući da su i u kulturi smijenjeni direktori koji su izuzetni intelektualci, samo zato što je to zadatak Vlade koju vodi premijer Krivokapić. - Nemojte na male dvjeri da uvodite grozne ideologije. Čim se pomenu Dveri, pravite se kao da ne znate... – rekla je Vuković ministarki Vesni Bratić. Bratić je dobacila da zna za sa-

mo ,,crkvene dveri“. - Na listi Dveri bila je gospođa koja je postavljena za direktoricu filmskog centra – nastavila je Vuković. Šehović je pitao Bratić šta su uradili u protekloj godini sa 100 miliona eura koje su im ostavljene za realizaciju projekata izgradnje škola, vrtića... - Nijesu utrošene na kupovinu stanova po povoljnim uslovima, na predizbornu kampanju SD, na plaćanje saradnika i zapošljavanje saradnika koji su članovi SD – odgovorila mu je ona. Šehović je nakon komentarisanja njenih saradnika zaključio da za 90 odsto projekata nije bilo aktivnosti... - Koristili ste se floskulama i uvredama. Imali ste godinu i kopali ste šakom i kapom i to je dovoljno dugo da sva sazanja koja imate proslijedite nadležnim državnim organima. Za stanove ne znam da je neko dobio veći stan od Vlade od Vašeg predsjednika Vlade – rekao je on ministarki Bratić. Poslanik Dejan Đurović (DF) je prokomentarisao da su se ranije direktori zapošljavali po partijskom nalogu, navodeći primjer škole na primorju u kojoj je direktor škole izgubio podatke gdje je upisivao plus i minus ko će glasati za koju partiju. - Nijeste ni vi u prilici da nam pominjete spiskove partijske raspodjele po obrazovnom sistemu. Svjedoci smo na svim društvenim mrežama imate spiskove vaših raspodjela po dubini i širni ljudi koje ste podijelili po tom ključi, po kom nas prozivate. Nijeste baš napravili iskorak u depolitizaciji. To radite još na brutalniji način nego što je to bilo slučaj prethodno, ako je to bilo rađeno – odgovorio mu je Šehović. Dodao je da dok je on bio ministar školama nije mogao da rukovodi neko ko je na čelu ravnogorskog pokreta. - I da čelnci vaspitno obrazovnih ustanova predlažu da se u pojedinim opštinama ulice zovu po ratnim zločincima. Ta osoba je i dalje na čelu vaspitno obrazovne ustanove i to se kosi sa vašom posvećenošću sekularnoj, građanskoj državi u kojoj su svi jednaki – rekao je on. N.Đ.

Djeca neće dobijati novac iz Fonda za talente Kadović iz resornog ministarstva je saopštila, što se tiče fonda za talente, da je predviđeno oko 130.000 eura, a da je plan da se ne daje djeci novac. - Da se daju računari, da se obavljaju treninzi. To nam je ideja - rekla je ona. Poslanici su tokom diskusije kazali da se nedovoljno ulaže u obrazovanje... Bratić je najavila da će od novih projekata, između ostalog, graditi Filološki fakultet, pozorište u Ulcinju, dogradiće Arhitektonski fakultet...

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja stopiralo odluku o razdvajanj brata i sestre koje je u svoj dom primila porodica iz Pljevalja

Komisija će preispitiv beranskog Centra za s Bračni par iz Pljevalja je usvojio dječaka, a proces za usvojenje djevojčice je u toku. U međuvremenu su od Centra za socijalni rad dobili obavještenje da je nađena „podobnija porodica“ za djevojčicu PODGORICA - Proces razdvajanja rođenog brata i sestre koje je bračni par iz Pljevalja primio u svoj dom, (dječaka su usvojili a za djevojčicu je proces usvojenja u toku) juče je obustavilo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Spornu odluku Centra za socijalni rad iz Berana je nadležni resor stopirao i stavio na preispitivanje pa je formirana posebna komisija koja će preispitati postupanje svih nadležnih organa, nakon burnih reakcija u javnosti i zakazanog protesta građana. Okupljanje je najavljeno za danas sa početkom u 10 sati ispred Centra za socijalni rad u Pljevljima. - Resorno ministarstvo će se rukovoditi isključivo najboljim interesima djece u skladu sa odredbama Konvencije o pravima djeteta i odredbama pozitivnih zakonskih propisa koje regulišu ovu oblast u državi – saopšteno je iz Ministarstva.

Prema ZakoNu brat i sestra se Ne raZdvajaju

Apelovali su na javnost da iskaže poseban senzibilitet i suzdržanost od komentara koji predstavljaju kršenje prava na privatnost i ugrožavaju bezbrižno odrastanje djece. - Napominjemo da će Ministarstvo finansija i socijalnog staranja učiniti sve da zaštiti najbolji interes djece – istaknuto je u saopštenju. U Porodičnom zakonu Crne Gore piše da se usvojenjem iz-

Fotografija porodice koja se bori za djecu (Zbog zaštite interesa djece i porodice, lica su zamućena)

među usvojioca i usvojenika uspostavljaju odnosi koji postoje između roditelja i djece, s ciljem da se djetetu koje se usvaja pruže uslovi života kakve imaju djeca koja žive u porodici. Član 131 istog Zakona kaže da se blizanci i braća i sestre među kojima postoji emocionalna povezanost usvajaju zajedno, a izuzetno mogu da budu usvojeni odvojeno ako ne postoji mogućnost da budu usvojeni zajedno i ako je to u njihovom najboljem interesu.

Član 163 istog Zakona u dijelu koji govori o hraniteljstvu, nalaže da se blizanci, braća i sestre smještaju, po pravilu, u istu porodicu. Odluku Centra za socijalni rad iz Berana preispitaće komisija koju je formiralo Ministarstvo i koje je naložilo obustavljanje procesa razdvajanja.

raZdvajaNje kao rješeNje?

Portal roditelji.me je objavio informaciju o odluci Centra za

socijalni rad iz Berana prema kojoj bi dvogodišnja djevojčica trebalo da bude predata novoj, porodici, za koju je Centar za socijalni rad Berane procijenio da je podobnija, a da dječak, koji je stariji od sestre godinu i pet mjeseci, ostane kod svojih usvojitelja. - U naš dom dječak je stigao sa tri mjeseca, bili smo prvo njegovi hranitelji. Odmah smo znali da će biti „naš“, bila je to ,,ljubav na prvi pogled“. Nakon godinu i po dječak je zakonski mogao da bude usvojen, predali smo odmah zahtjev i bili procijenjeni kao podobni usvojitelji. Proces se malo odužio zbog situacije usljed epidemije korona virusom, pa smo proces završili prvim popuštanjem mjera – kazala je majka koja je usvojila dječaka, a koja je i zakonska starateljka njegove sestre. Ona je kazala da je dječak imao dvije godine kada je i „postao njihov“, a da su bili sretni kada su saznali da je dobio i sestru koja bi takođe mogla da dođe u njihov dom. - Kada smo saznali da je dobio sestru našoj sreći nije bilo kraja. To se desilo u međuvremenu, dok još nije bio okončan proces oko usvajanja dječaka. Razlika između njih dvoje je godina i pet mjeseci. Odmah smo se preko Centra interesovali i za tu bebu – rekla je ona portalu roditelji.me. Kazala je da su je obilazili dok je još bila u Kliničkom centru, gdje je zbog lošeg zdravstvenog stanja boravila skoro pola godine. Zatim je, kako se prisjeća

Na Zakonodavnom odboru prihvaćeni prijedlozi o izmjenama i dopunama 12 zakona

Podrška za zaštitu novinara i zapos PODGORICA – Na sjednici Zakonodavnog odbora poslanici su jednoglasno prihvatili prijedloge o izmjenama i dopunama čak 12 zakona i ocijenili da su u skladu sa Ustavom i pravnim aktima. Govoreći o prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, poslanik Vladimir Martinović (Demokrate) kazao je da su tražili da sva djeca do 18 godina u Crnoj Gori dobijaju dječiji dodatak. - Uvijek se borimo za interes države, a na mladima počiva budućnost ove zemlje pa vas molim da ovo prihvatite - naveo je on, što su poslanici i prihvatili. Martinović je bio predlagač i prijedloga zakona o dopuni Zakona o PIO, koji nije obrazlagao, ali su ga poslanici usvojili. Jedino je poslanica Jovanka

Laličić (DPS) imala dilemu da li će za ostvarivanje izmjena u tom dokumentu biti obezbijeđna sredstva iz budžeta. - Ovo mi je malo problematično ali glasaćemo i ja i koleginica Suzana Pribilović za ovaj zakon - navela je ona. On je govoreći o prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim i drugim praznicima, kazao da je srećan što se Njegošev dan rođenja, 13. novembar proglašava za crnogorski Dan kultur. - Njegoš kao istorijska ličnost i neko ko ima posebno mjesto u našoj kulturi i tradiciji zaslužuje da dobije mjesto svoje i na ovakav način. Ovaj praznik obilježavaće se radno, organizovanjem kulturnih manifestacija - naveo je on. Saglasio se predsjednik Zakonodavnog odbora Radoš Ze-

čević (DF) uz konstataciju da je potrebno još da „vrate kapelu na Lovćenu kako bi se odužili Njegošu“. Poslanica Branka Bošnjak (PZP) govorila je o tri prijedloga zakona o izmjenama i dopunama i to: Zakona o gimnaziji, Zakona o stručnom obrazovanju i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. - Prva dva zakona su doživjela nepravdu jer je fond časova za nastavnike u osnovnim školama bio niži u odnosu na srednje škole i to treba ispraviti. Kada je u pitanju Prijedlog zakona o dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju nelogično je da je u zakonu bilo propisano da direktor osnovne škole ne može biti sociolog ili nastavnik italijanskog jezik, ako se u toj školi ne izučava taj predmet. I to se mora ispraviti, jer je nepra-

vedno da direktor ne može da bude neko ko predaje izborni predmet - pojasnila je Bošnjak. Podržala je Zoronjić jer je radila u školi „pa zna kako sistem funkcioniše“. Bošnjak je obrazlagala i prijedloge zakona o dopuni Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o putnim ispravama. - Treba da se olakša prelazak granice djeci sa onim roditeljem kojem je dato starateljstvo, jer smo imali situaciju da se traži potpis drugog roditelja, ali to nije potrebno. Samo je dovoljna odluka suda da se pokaže graničnoj policiji i da dijete može sa tim roditeljem da ide u drugu zemlju. Drugi Zakon je slična tematika, a radi se o tome da se dosta roditelja inati nakon razvoda i ne daju potpis da dijete izvadi putnu ispravu ili da ne znaju gdje je drugi ro-

Društvo

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Nacionalni dijalog o otpornosti na organizovani kriminal

vati odluke socijalni rad Preko 4.500 građana potpisalo peticiju protiv razdvajanja Preko četiri i po hiljade građana je juče potpisalo onlajn peticiju kojom se od Centra za socijalni rad u Beranama traži da ne razdvaja brata i sestru koje je bračni par iz Pljevalja primio u svoj dom. - Maloljetnim usvojenim bratu i sestri prijeti razdvajanje iz porodice u kojoj su zajedno konačno našli svoj mir i ljubav. Razdvajanje brata i sestre vrši Centar za socijalni rad Berane iako nije nadležan. Molimo vas da svojim potpisom ne prekidate odrastanje krvnih srodnika u porodici punoj ljubavi, zbog interesa ljudi koji imaju novac i moć – piše u tekstu koju prati potpisivanje peticije.

njena doskorašnja starateljka, djevojčica premještena u Dom Mladost u Bijeloj.

uSvojiTelji i hraNiTelji

- U maju prošle godine uspjevamo i nju da dovedemo i dobijamo status hranitelja. Samim spajanjem djece nijesmo ni pomislili da će doći do njihovog razdvajanja. Željeli smo naravno da i nju usvojimo – kazala je žena, koja je sada majka ove djece. Ona i suprug su podnijeli zahtjev za usvojenje djevojčice i nijesu ni sumnjali da može da dođe do njihovog razdvajanja. - Smatrali smo da zaista centri rade sve u interesu djece. Razdvajanjem brata i sestre nastala bi nenadoknadiva šteta za njihov dalji psihofizički razvoj - smatra ovaj par. Ističu da su započeli borbu kada su saznali da je nađena druga porodica za djevojčicu i da su se obraćali nadležnima i pokrenuli proces usvojenja. - Mislim da nema vrata na

koja nijesmo zakucali, molili, ali odgovora ni od kuda. Naša jedina greška u svemu ovome je ta što smo vjerovali Centru. Kada su bili u posjetu kod nas tražili smo im malo vremena da bi završili suprugovo stalno zaposlenje i bili u potpunosti podobni. Međutim, kada su nas obavijestili da je odbijen taj naš zahtjev, javili su nam i za drugu porodicu - prenosi njihovu priču roditelji.me Žalili su se direktno Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, ali kako kažu odgovor nijesu dobili. Pita se zbog čega je podobnija porodica koja želi da uzme djevojčicu da bude ,,sestra nekom drugom“ pored rođenog brata. - Nije nam jasno zbog čega je to tako, niti smo dobili objašnjenje tim povodom. Prošle nedjelje su nas lišili starateljstva, a i to je učinjeno bez posebnog obrazloženja – kazali su oni. Najavljeno im je da će socijalni radnici i nova porodica već za nekoliko dana doći da uzmu djevojčicu. j.marTiNoviĆ

slenih u medijima ditelj pa je ne mogu nabaviti. Tu smo tražili da se uz saglasnost Centra za socijalni rad uradi procjena i da saglasnost djetetu da izvadi putnu istravu čak iako drugi roditelj to nije potpisao - pojasnila je Bošnjak. Poslanik Marko Milačić govorio je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika u dijelu koji se odnosi na dodatnu zaštitu novinara i kazao da je novitet što je definisan pojam „posla od javnog značaja“ koji obavljaju zaposleni u medijima, kao i da se prvi put pominje „teško krivično djelo i kazna dugotrajnog zatvora za ubistvo novinara“ - Beskrajno sam ponosan zbog obaveze društva da se na ovaj način odužimo naročito Dušku Jovanoviću. Imamo iza sebe tri decenije atmosfere u kojoj su šikanirani novinari koji su kri-

tičari sistema pa su čak i ubijani i to se dešavalo dijelom i zbog loše zakonske regulative. Zato imamo obavezu prema novinarima koji su posvećeni istini. Očekujemo i da će novinari biti odgovorni za svoju datu riječ rekao je Milačić. Laličić je rekla da treba da postoji sankcija za one novinare koji pišu laži i koji blate ljude. Milačić je odgovorio da ti novinari na koje ona misli nijesu blatili nikoga te da su samo bili kritički nastrojeni. - Možda vam se ne sviđa kako pišu ali oni su govorili istinu. Svako griješi, evo i ja sam griješio. Ovdje govorimo o novinarima koji su iznijeli veliko breme oslobođenja Crne Gore, a ja sam jedan od tih. Ja sam izbačen iz TVCG od strane bivšeg režima – rekao je Milačić. k. j.

Abazović: Bivši vrh Uprave policije upleten „u sve i svašta“ Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je kazao da su u periodu od 3. jula do 10. decembra za krivična djela organizovanog kriminala donijete 92 naredbe o sprovođenju istrage protiv 731 fizičkog i 95 pravnih lica. Za krivična djela visoke korupcije donijeto je 58 naredbi protiv 290 fizičkih i 31 pravnog lica. Za krivična djela pranja novca donijeto je 11 naredbi o sprovođenju istrage protiv 52 fizička lica i 15 pravnih lica PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović poručio je da je vrh bivšeg menadžmenta Uprave policije upleten „u sve i svašta“. - Ima dokaza kad želite da ih nađete. Ima dokaza, nema želje i volje. Ista stvar Miomir Mugoša, Duško Jovanović, Verica Maraš... To je to. Krenite i radite malo drugačije. Kako sad možete protiv šverca cigareta, gdje ste do sada bili. Ne može više tako. Ako sam ja na braniku Crne Gore, to ne znači da će se DPS vratiti. Kriminalcima nema mjesta više u Vladi. Uprava policije, koja crna UP... to su ljudi koji i sad pokušavaju da vedre i oblače unutra. To postoji u Crnoj Gori i njihova djeca koja idu na žurke i proslave kriminalaca. I onda se pravimo nema dokaza - kazao je Abazović u hotelu ,,Ramada“ u Podgorici tokom sesije nacionalnog dijaloga o otpornosti na organizovani kriminal u Crnoj Gori. On je istakao da su, kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala, rezultati odlični. - Mislim da se za ovu godinu uradilo više nego za 10 godina unazad. Svi oblici nad mafijom ili najveći dio njih je napadnut od policije, ANB-a i SDT. Ovdje govorim o kavačkom i škaljarskom klanu, zapljeni kokaina i suzbijanju šverca cigareta. Sada se krenulo na uništavanje prirodne sredine, kao na primjer što je bio šljunak a krenuće se i na šume. Stvara se situacija da više nema onog javašluka koji je

Sa jučerašnje sesije nacionalnog dijaloga o otpornosti na organizovani kriminal u Crnoj Gori

bio – rekao je Abazović. On je kazao da odgovornost nije na jednom čovjeku, ali da je takva prercepcija jer je Katnić radeći na najvećim slučajevima kao npr. u slučaju Marovića dobio naklonost čitave Crne Gore. - Nakon što se desio državni udar sve je stalo. Protiv organizovanog kriminala ima rezultata. Kad god se nešto uradi što je dobro, ja ću prvi da pohvalim kao i svaki put SDT kad urade nešto dobro. Visoka korupcija ostaje veliki problem u Crnoj Gori - istakao je Abazović.

SDT u brojkama

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je kazao da su u periodu od 3. jula do 10. decembra za krivična djela organizovanog kriminala donijete 92 naredbe o sprovođenju istrage protiv 731 fizičkog i 95 pravnih lica. Za krivična djela visoke korupci-

je donijeto je 58 naredbi protiv 290 fizičkih i 31 pravnog lica. Za krivična djela pranja novca donijeto je 11 naredbi o sprovođenju istrage protiv 52 fizička lica i 15 pravnih lica. - Za krivično djelo ratni zločini podignute su dvije optužnice protiv dva lica. Za krivična djela visoke korupcije podignuto je 56 optužnica protiv 206 fizičkih i 25 pravnih lica - kazao je Katnić. Kako je naveo, od jula 2015. do današnjeg dana formirano je 4.398 predmeta od kojih je aktivno 378. - Do današnjeg dana pred Višim sudom u Podgorici vode se postupci po optužnicama SDT u 95 predmeta - naveo je Katnić.

NulTa ToleraNcija Na kršeNje zakoNa

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin kazao je da je policiji teško da radi jer su pred njima

izazovi. - Pitanje borbe protiv kriminala jeste pitanje percepcije. Pored percepcije i pritiska javnosti da isporučimo rezultate, za nas je to i izvještaj EK. Nekad će biti pozitivni, nekad negativni, ali su racionalni i moramo ih prihvatiti - kazao je Brđanin. On je kazao da nekada nije lako dokazati, otrkiti ili procesuirati neke slučajeve - Prepoznali smo kada je u pitanju Izvještaj EK potrebu jačanja kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Povećali smo kapacitete u Specijalnom policijskom odjeljenju. Usvajanjem novog zakona o unutrašnjim poslovima policija je zadržala operativnu nezavisnost. Posebna pažnja će biti usmjerena na otkrivanje kriminalnih radnji i kriminalnih grupa – rekao je on. j.m.

Asocijacija za demokratski prosperitet dodijelila godišnje nagrade za volonterizam PODGORICA - Godišnja nagrada za volonterizam dodijeljena je organizaciji ,,Kotorsko srce“ dok je nagrada za volonterku godine pripala Nataliji Vukčević iz Podgorice. Nagrade je dodijelila Asocijacija za demokratski prosperitet - Zid koja se od 2000. godine bavi temom volontiranja. Oni već 15 godina nagrađuju one koji su svojim zalaganjem doprinijeli afirmaciji, promociji i razvoju volonterizma. Milena Šćepanović iz Asocijacije za demokratski prosperitet kazala je da je pandemija korona virusa probudila empatiju kod velikog broja ljudi i osjećaj da treba da budemo tu jedni za druge. Natalija Vukčević iz Podgorice je od početka karantina i pandemije korona virusa poslala preko 500 donacija - paketa odjeće, obuće, školskog pribora, knjiga i opreme za bebe, kolica, kolijevke kao i igračke. Natalija ističe da pokušava da skrene pažnju crnogorskom društvu na značaj volontiranja i na značaj da treba svi zajedno kao društvo da doprinesemo

Natalija Vukićević i ,,Kotorsko srce“ nagrađeni za humanost

Organizatori sa dobitnicima nagrada

ovoj temi kod nas u zemlji. Godišnja nagrada za volonterizam dodijeljena je organizaciji Kotorsko srce. Članovi ove organizacije, entuzijasti i volonteri iz Kotora, su se već u prvim danima pojave korona virusa u Crnoj Gori organizovali u grupu koja se stavila na raspolaga-

nje svim građanima. Ranko Borozan član organizacije Kotorsko srce kazao je da entuzijazam i humanost na visini – pokreću 65 članova, a spretna organizovanost odmah ih upućuje na realizaciju hitno potrebnih akcija. - Stavili smo na raspolaganje

svoj privatni vozni park i organizovali prevoz svojih sugrađana do posla i nazad, u vrijeme kada javni taksi i prevoz nijesu bili dostupni, ali i vršili distribuciju pomoći i namirnica, ljekova kada je to bilo potrebno. Nama je jedini cilj bio da pomognemo – rekao je Borozan. r.D.

10 Društvo

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Savjet za građansku kontrolu rada policije zaključio da odluka o zabrani saobraćaja prema Cetinju 4. septembra ne ispunjava zahtjeve legaliteta, legitimiteta i proporcionalnosti

Policija povrijedila pravo građana na slobodu kretanja

Interesantno je da je direktor Uprave policije Zoran Brđanin ignorisao Savjet duže od dva mjeseca, iako su mu oni, kako piše u zaključcima, uputili više urgencija i odgovorio im je tek 15. novembra, i to „kroz odgovor načelnika Centra bezbjednosti Podgorica gospodina Gorana Jokića“ PODGORICA – Savjet za građansku kontrolu rada policije ocijenio je da ograničavanje slobode kretanja 4. septembra, kroz policijsku blokadu, na više lokacija, saobraćajnica u Podgorici predstavlja arbiternu ad hok odluku koja nije zadovoljila zahtjeve legaliteta, legitimiteta i proporcionalnosti. Ovo je jedan od zaključaka nezavisnog tijela koje brine o postupanju policije, a kojem se pritužbom obratio nekadašnji diplomata, aktuelni predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović zbog postupanja policije tokom građanskih protesta na Cetinju 4. i 5. septembra, u susret i na dan ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.

PROTEST

- Savjet ocjenjuje da je u konkretnom slučaju došlo do povrede prava gospodina Vlahovića i ostalih građana koji su se zatekli u policijskoj blokadi saobraćajnica – još je jedan od zaključaka Savjeta. Odluka o blokadi saobraćajnica, kako dalje navode, za koju Savjetu nije obrazloženo ko je zapravo donio, nije javno objelodanjena niti je iskomunicirana sa javnošću. Oni su preporučili Upravi policije da u sličnim situacija javnost o

Goran Jokić

blokadi obavijesti 24 sata prije planirane akcije. Cetinjanke i Cetinjani organizvali su proteste 4. i 5. septembra u Prijestonici zbog odluke crnogorskih vlasti i Crkve Srbije da Mićovića ustoliče u Cetinjskom manastiru. Iako su službe bezbjednosti, kako javna tako i tajna policija, procijenile da ovaj čin može izazavati nesagledive posljedice po mir u Crnoj Gori, vlast se oglušila i naložila da Mićović pošto-poto mora biti hirotonisan u Cetinjskom manastiru. S obzirom na to da su građani iz svih krajeva Crne Gore u Prijestonicu počeli da stižu još 3. septembra, policija je odlučila 4. septembra popodne da potpuno zabrani saobraćaj prema Cetinju, tako da je hiljade ljudi, bez ikakvog obrazloženja,

Crnogorske vlasti i policija u kontinuitetu obmanjuju javnost o odlukama koje su donijeli 4. i 5. septembra i brutalnoj akciji razbijanja građanskog protesta tokom koje je povrijeđeno desetine muškaraca i žena. Policija je prekoračenjem ovlašćenja, u zoru 5. septembra, krenula na demonstrante, a Prijestonica je duže od četiri sata zasipana hemijskim oružjem – suzavcima, šok i „fleš“ bombama, a koristuli su i zabranjene gumene metke. Svjesni da će protest 5. septembra biti masovan, a kako bi stvorili uslove da Joanikije Mićović bude ustoličen u Cetinjskom manastiru, u policiji su već 4. septembra popodne odlučili da zatvore sve prilaze Prijestonici i uskrate građanima pravo na slobodu kretanja. U odgovoru Savjetu prećutali su ko je i zašto donio tu odluku, ali su zaboravili da su se tim pitanjem bavili i u takozvanom „Posebnom izvještaju sa analizom postupanja policijskih službenika Uprave policije, u cilju obezbjeđenja i uspostavljanja narušenog javnog reda i mira na Cetinju 04-05. 09. 2021. godine“. U ovom dokumentu, čiji je jedan od autora Goran Jokić, urađenom 14. septembra, a u koji je Pobjeda imala uvid, precizno su naveli ko je i zašto odlučio

ostalo zarobljeno u kolonama automobila na izlazima iz svojih gradova. Jedan od njih bio je i Vlahović koji se poslije nekolio dana obratio Savjetu i zatražio da utvrde zakonitost postupanja policije, odnosno da li su „policijski službenici postupali u skladu sa pozitivnim propisima i svojim ovlašćenjima, te da li je došlo do povrede prava građana u smislu nezakonitog ograničavanja slobode kretanja, slobode izražavanja i prava na mirno okupljanje“. Vlahović je objasnio da je 4. septembra ostao zaglavljen u koloni na izlazu iz Podgorice prema Cetinju i Primorju, u Donjoj Gorici i interesovalo

ga je „da li je odluka Uprava policije o oduzimanju, to jeste ograničavanju slobode kretanja osnovana i opravdana“. On je zatražio od Savjeta da posebno cijene „okolnost da službenici Uprave policije prisutnim građanima nijesu pružili nikakvo usmeno obrazloženje, niti predočili pisanu odluku o ograničavanju kretanja“.

BRĐANIN ĆUTAO DUŽE OD DVA MJESECA

U zakljičcima Savjeta, u koje Pobjeda ima uvid, navedeno je da je ovo tijelo od Uprave policije odmah zatražilo da se izjasni o primjedbama Vlahovića, a od direktora Uprave policije Zorana Brđanina

Kad policija sebe uhvati u laži!

Građanima Podgorice policija zabranila odlazak na Cetinje

da građanima Cne Gore uskrati pravo na slobodu kretanja. - Prikupljena operativna saznanja su ukazivala da će značajan broj pristalica koji ne podržavaju ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog krenuti u pravcu Cetinja, te je Štab, odnosno rukovodilac obezbjeđenja (Goran Jokić prim. aut.) u 15:00 časova, shodno

unaprijed planiranim aktivnostima, donio odluku i izdao naređenje načelnicima centara bezbjednosti Herceg Novi, Nikšić, Budva, Bar i nadležnim službenicima centara bezbjednosti Podgorica i Bar da zabrane i ograniče saobraćaj svih kategorija vozila – jasno piše, pored ostalog, u policijskom dokumentu.

da precizira „ko je donio odluku o totalnom zatvaranju saobraćaja prema Cetinju, na osnovu kojih propisa i posebno da li je ta mjera bila proporcionalna cilju koji se želio postići“. Interesantno je da je Brđanin ignorisao Savjet duže od dva mjeseca, iako su mu oni, kako piše u zaključcima, uputili više urgencija i odgovorio im je tek 15. novembra, i to „kroz odgovor načelnika Centra bezbjednosti Podgorica gospodina Gorana Jokića“. U izjašnjenju on prvo nabraja kako su građani 4. septembra blokirali prilaze Cetinju, da bi onemogućili Mićovića i njegovu procesiju da iz Podgorice

Navodi se i da je odluka donijeta „u cilju otklanjanja opasnosti po učesnike u saobraćaju, posebno, jer su to nalagali razlozi bezbjednosti i očuvanja javnog reda i mira“. U sljedećoj rečenici ovog dokumenta sadržan je glavni razlog „zatvaranja“ Prijestonice. - Navedene aktivnosti sprovedene su uspješno, što je uslovilo onemogućavanje dolaska većeg broja lica i omasovljavanje već okupljenih građana na Cetinju – citat je iz policijskog dokumenta, koji se nalazi na stranici sedam. I na stranici 11 ističe se da je odluka „bila blagovremena i ispravna, jer je na taj način onemogućeno omasovljavanje protestnih skupova“. Stoga bi Brđanin i Jokić javnosti trebalo da objasne zašto sada kriju ko je zvanično donio odluku, kada je tačno donešena, kao i činjenicu da je donešena samo zato da bi se onemogućila masovnost garađnskog bunta. Policija je, znači, osim uskraćivanja prava građanima na slobodu kretanja, svjesno uskratila i pravo na slobodu izražavanja, odnosno okupljanja. I zato možda nije čudno što o blokadi saobraćaja danas postoje dvije zvanične verzije, koje se međusobno potiru. Tačnije: policija je sebe uhvatila u laži!

uđu u Prijestonicu, a onda saopštava – neistinu. - U skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima službenici Uprave policije su povremeno zaustavljali saobraćaj iz razloga otkanjanja opasnosti za učesnike u saobraćaju, kao i iz razloga održavanja javnog reda i mira i nesmetanog odvijanja saobraćaja na putnom pravcu Podgorica – Cetinje – navedeno je u odgovoru Savjetu. Jokić je saopštio i kako je saobraćaj otvoren „odmah nakon što su se stekli uslovi za bezbjedno odvijanje“, kao i da su o blokadi saobraćaja „obavještavali svi pisani i elektronski mediji“, te da je policija „u skladu sa mogućnostima“ i „u granici mogućeg“, obavještavala građane koji su se zatekli u kolonama vozila. Načelnik podgoričke policije, koji je bio i rukovodalac akcije obezbjeđivanja ustoličenja Mićovića, ocijenio je i kako su građani „za sva dodatna obavještenja mogli kontaktirati dežurni operativni centar Uprave policije - MUP-a, kao i dežurnu službu CB Podgorica i Odeljenja bezbjednosti Cetinje“. Zaključio je i kako su „preduzete mjere bile nužne i opravdane, da su bile privremenog karaktera i sprovedene u skladu sa Zakonom i u funkciji opšte bezbjednosti građana“.

NEUVJERLJIVO IZJAŠNJENJE

Savjet je zaključio da Uprava policije, kroz izjašnjenje CB Podgorica, nije pružila dovoljno uvjerljivo i argumentovano obrazloženje svoje odluke da ograniči slobodu kretanja. - Posebno nedostaju pojašnjenja u pogledu legitimnosti, proporcionalnosti, ali i otklanjanja sumnji o postojanju diskriminacije pri postupanju policije prema određenim kategorijama/grupama stanovništva – ističe se u zaključcima. Naglašavaju i da razumiju brigu policije o javnom zdravlju, jer „masovna javna okupljanja u tom pogledu imaju i nose poseban rizik“, ali i registruju „da su, u skladu sa tim, izostale aktivnosti Uprave policije istog dana u Podgorici, povodom dočeka patrijarha Srpske pravoslavne crkve u Podgorici (4. septembra 2021. godine) kao i prilikom ustoličenja u Beranama novog episkopa Budimljansko - nikšićke eparhije Srpske pravoslavne crkve (25. septembra 2021. godine)“. Upozoravaju i da je Uprava policije morala obavijestiti janost o zabrani saobraćaja prema Cetinju i razlozima te odluke. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Hronika

Četvrtak, 16. decembar 2021.

RAZOTKRIVANJE VEZA: Uhapšen policajac iz Podgorice i Nikšićanin zbog sumnje da su članovi organizacije odgovorne za ranjavanje novinarke Vijesti Olivere Lakić

i. božović

Lalovića i Karadžića terete da su dio kriminalne grupe padnika Specijalnog odjeljenja koje bi trebalo targetirati za navodnu torturu i zlostavljanja prilikom hapšenja i savjetovao da se obraćaju medijima. Tako se u pojedinim razgovorima pominje ime Zorana Lazovića i njegovog tima i nagovaraju pojedini pritvorenici ,,da mijenjaju izjave“. Kako u jednoj poruci iz UIKS-a kaže zatvorenik: ,,…Nemaju dokaz da si ti pucao… Ništa, lagan si skroz, jer nema tvog DNK…“

Koban ishod tuče u Beranama

Ubijen Beranac, osumnjičeni uhapšen

PODGORICA – Beranac Nj. M. (40) podlegao je povredama nakon fizičkog konflikta u ugostiteljskom objektu u tom gradu, a osumnjičeni za njegovo ubistvo D. S. (33) je uhapšen - saopšteno je iz Uprave policije. Tuča se, kako je precizirano u saopštenju, desila oko 20.20 sati, a došlo je do upotrebe noža na štetu Nj. M. – Sumnja se da je u Ulici Budimlja u jednom ugostiteljskom objektu došlo do

fizičkog konflikta između D. S. i Nj. M, nakon čega je D. S. upotrebom noža nanio povrede Nj. M. u predjelu grudi. Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo na licu mjesta D. S. je lišen slobode – rekli su iz Uprave policije. Oštećeni Nj. M. je, dodaju, podlegao povredama u Opštoj bolnici Berane. - Dalje policijsko-tužilačke mjere i radnje su u toku istakli su iz Uprave policije. Radio Berane prenosi da je u tuči učestvovalo više osoba. C. H.

Donijeta odluka u slučaju ubistva Matije Vujovića u Nikšiću

Luki Krivokapiću izrečena obavezna mjera psihijatrijskog liječenja

POTVRDA IZ POLICIJE

Mjesto gdje je ranjena Olivera Lakić

Prema operativnim podacima, ali i na osnovu prikupljenih dokaza, kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, istražitelji imaju dovoljno materijala za osnovanu sumnju da je Lalović u proteklom periodu bio u direktnoj komunikaciji upravo sa bezbjednosno interesantnim osobama odgovornim za napad na novinarku Vijesti. Zato se službeniku Uprave policije i stavlja na teret krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije PODGORICA - Službenik Uprave policije Darko Lalović i Nikšićanin Branislav Karadžić uhapšeni su juče zbog sumnje da su dio kriminalne grupe koja je organizovala ranjavanje novinarke Olivere Lakić 8. maja 2018. godine. Prema saznanjima Pobjede, istražitelji su prikupili mnoštvo dokaza koji ukazuju na nezakonite radnje Lalovića i Karadžića. Među njima su i transkripti razgovora prikupljeni sa aplikacije Skaj, koje su međunarodne partnerske službe dostavile Specijalnom državnom tužilaštvu. Prema informacijama Pobjede, procjenjuje se da je više od milion poruka koje su vezane za aktivnosti bezbjednosno interesantnih osoba iz Crne Gore – samo preko Skaj aplikacije!

OPASNE PORUKE

Dijelom i na osnovu vještačenja tih komunikacija, SDT je zatvorilo krug oko napada i ranjavanja novinarke Olivere Lakić. Istovremeno, na taj način se došlo i do policajca Lalovića. On je bio raspoređen u Sektoru za obezbjeđenje ličnosti i objekata i, kako saznaje naš list, izvjesno vrijeme je bio zadužen za bezbjednost tadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Uhapšen je juče na radnom mjestu, u zgradi suda, a na-

,,Prvo da se dadne u novine da su ga bili i ćerali da sve laže…“ Za Specijalno tužilaštvo dragocjen izvor za vođenje istraga do kraja ili za proširivanje istraga predstavlja ogromna kolekcija poruka koje su pripadnici kriminalnih klanova međusobno razmjenjivali, ali i sa određenim licima iz državnih institucija. Istraga pokušaja ubistva Olivere Lakić došla je do ,,proboja“ nakon što su istražitelji imali na raspolaganju komunikaciju između Gorana Rakočevića, koji se u to vrijeme nalazio u UIKS-u i policajca Darka Lalovića, koji su inače u kumovskim vezama. Tako su istražitelji, između ostalog, mogli da se uvjere kako su plasirane dezinformacije u medijima, konkretno se u nekoliko navrata pominju dnevne novine Vijesti i Dan, da bi na taj način pokušali da se obezbijede alibiji za počinioce krivičnih djela. Prije svega, plasirale su se informacije o

policijskoj torturi i iznuđivanju dokaza. Tako Rakočević savjetuje Laloviću da u jednom predmetu kontaktira majku osumnjičenog i da joj ,,objasni“ što treba da da u medije, kako bi olakšala položaj svom sinu. Tako Rakočević naređuje, 20. jula 2020. godine: ,,..Majka prvo mora da dadne u novine da su ga bili i da su ga ćerali sve da laže…“ Istog dana ponovo se šalje porukom instrukcija: ,,Majka ujutroo obaveznoooo u Vijesti da ide, da je naučiš šta da napiše i onda idemo dalje sa punomoćjem i ostalim stvarima. Jer će onda i on da vidi da je majka uz njega i djevojka…“ Da li je policajac Lalović obavio sve što mu je prijatelj koji je ležao u UIKS-u naložio, pokazaće dalja istraga, ali već i ovi fragmenti govore kako se plela velika igra i koliko su kriminalci imali dobre veze u institucijama.

kon toga priveden u policiju. Prema operativnim podacima, ali i na osnovu prikupljenih dokaza, kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, istražitelji imaju dovoljno materijala za osnovanu sumnju da je Lalović u proteklom periodu bio u direktnoj

komunikaciji upravo sa bezbjednosno interesantnim osobama odgovornim za napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić. Prema tim tragovima, Lalović je pripadnicima kriminalne grupe davao podatke o kolegama, ukazujući na imena pri-

Iz Uprave policije potvrdili su da su Lalović i Karadžić uhapšeni i saopštili da im se na teret stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. – Službeniku Uprave policije i drugom licu na teret se stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dok se drugo lice sumnjiči i za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - kazali su iz Uprave policije. Početkom februara prošle godine tužioci i policija saopštili su da su rasvijetlili napad na Lakić, koja je hicem iz neposredne blizine ranjena u nogu ispred zgrade u kojoj stanuje, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Za ranjavanje novinarke tada je osumnjičen Filip Bešović, označen kao pripadnik devetočlane kriminalne organizacije, dok su tužioci i policija slučaj povezali sa ubistvom osobe bliske jednom od zaraćenih klanova.

MOTIVI

Prema stavu tužilaštva, za napad na novinarku Vijesti terete se Filip Knežević, Goran Rakočević, Luka Bulatović i Vesko Bubanja. Motiv napada, kako je ranije saopšteno, bio je da spriječe novinarku da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona. Svjedok saradnik u ovom predmetu Bajram Pista ispričao je da mu je za ubistvo Lakić nuđeno 200.000 eura. Kako je kazao, Lakić je bila meta jer je vidjela neku svesku. Prema tom iskazu, Vesko Bubanja u zatvoru je Pisti ispričao kako je Olivera Lakić ,,vidjela nešto što nije trebala“ zbog čega je počeo da je prati kuda se kreće, fotografiše i sve šalje, takođe osumnjičenom, Filipu Kneževiću. Vesko Bubanja je, pored toga, svjedoku saradniku kazao da je Bešović bio šofer, da su pratili Lakić i da je javio Kneževiću kad da joj priđe. Nakon toga, Filip Knežević je prišao otpozadi Oliveri Lakić i pucao joj u nogu iz pištolja koji ne izbacuje čaure. D.Đ. -A. R.

Bolnica u Dobroti

PODGORICA - Nikšićaninu Luki Krivokapiću (27) izrečena mjera psihijatrijskog liječenja u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru zbog ubistva tri godine mlađeg Matije Vujovića, početkom juna u Nikšiću. Odluku je prošle sedmice donijela predsjednica krivičnog vijeća Višeg suda Vesna Kovačević. Presuda kojom je Krivokapić sproveden u specijalnu bolnicu temeljila se na nalazu i mišljenju tima vještaka psihijatrijske struke koji su utvrdili da je optuženi neuračunljiva osoba. Optuženi Krivokapić je pred sudom nije sporio da je 5. juna oko podneva u centru Nikšića ubio Vujovića, ali nije želio da iznosi odbranu. Krivokapić je u fizičkom obračunu potegao nož kojim je nanio smrtonosne povrede Vujoviću. Njegovo priznanje potvrđeno je i sadržajem kamera

koje su zabilježile ubistvo. Ubistvo Vujovića dogodilo se za vrijeme štrajka crnogorskih advokata koji je otpočeo 24. maja i trajao 70 dana, što je tužilaštvu otvorilo problem kako sudiji za istragu predložiti da Krivokapiću odredi pritvor ako mu se ne obezbijedi branilac za stručnu pravnu pomoć. Dilema oko toga da li će se Krivokapić naći iza rešeteka ili će se naći na slobodi riješena je u posljednjem trenutku angažovanjem advokatice Mirjane Pajković iz Berana, koja je prekinula štrajk pojašnjavajući da je prihvatila poziv tužilaštva jer je neophodno omogućiti sprovođenje zakona i pravde u slučaju najtežih krivičnih djela. Krivokapiću je tada određen pritvor a advokatica Pajković je ubrzo skinuta sa slučaja nakon što joj je Advokatska komora zbog kršenja štrajka zabranila rad na šest mjeseci. B.R.

Pajković: Tražila sam drugu mjeru Advokatica Mirjana Pajković kazala je za Pobjedu da je rješenje kojim je sud Luki Krivokapiću izrekao obaveznu mjeru liječenja u Specijalnoj bolnici još jedna potvrda da je ovom optuženom bilo neophodno omogućiti pravo na odbranu. -Odluka suda je još jedna potvrda da je u konkretnom slučaju učešće branioca bilo obavezno kako bi se sam postupak suđjenja mogao sprovesti na zakonit način, a samim tim i donijeti pravilna i zakonska odluka. Istakla bih i da sam od suda tražila da se Krivokapiću pritvor zamijeni nekom drugom mjerom, a na temelju medicinske dokumentacije koju je posjedovao – kazala je advokatica Pajković. Podsjetila je da je nezakonito suspendovana zbog pružanja pravne pomoći optuženom Krivokapiću pošto je uhapšen. Pajković je razriješena sa ovog slučaja i kako je kazala, nezakonito joj zabranjen rad na šest mjeseci. Takođe, u vrijeme obustave pružanja pravne pomoći, umjesto advokatice Pajković kao branilac po službenoj dužnosti Krivokapiću je postavljen drugi advokat, ali protiv njega nije pokretan disciplinski postupak.

12 Crnom Gorom Večeras „Dječje novogodišnje čestitke“

Nastupaju mališani Tivta i Podgorice TIVAT – U velikoj sali Radničkog doma „Gracija Petković“ danas će se, sa početkom u 17 sati, održati priredba „Dječje novogodišnje čestitke“, koju organizuje nevladino udruženje „Djeca Tivta“ uz podršku Dječjeg saveza iz Podgorice. Na ovoj priredbi nastupiće đaci osnovnih škola ,,Drago Milović“ i ,,Branko Brinić“, mališani iz vrtića „Bambi“ i članovi nevladine organizacije „Književna omladina Tivat“. Uz njih, predstaviće se i mlađani pjevači iz Tivta i

Podgorice: Ivan Vojnić, Jovana Radanović, Anja Vojnić, Milena Marković i Sofija Đurić. Plesom i igrom predstaviće se plesni klubovi „Belissima“, „Modest“, „Enigma“ i „Diamond“, te Gimnastičarski klub i baletski vrtić „Modesta“. Scenarista i voditelj program je Radojica Stanković, poznat kao Šanta Panta, a scenografiju su uradili Milica Krivokapić, Zoran Kruta i članovi „Kreativnog kutka“. Pokrovitelji priredbe su Opština Tivat i Centar za kulturu. S.K.

Koncert u susret praznicima

Večeras će plesati Kolašinci i Budvani KOLAŠIN - Da je ples sve popularniji u „maloj varoši“ potvrđuju uspješni nastupi plesnog kluba „Sas“ na takmičenjima u Crnoj Gori i regionu. To je između ostalog bio i razlog da se organizuje i novogodišnji koncert koji će se održati u petak, 17. decembra sa početkom u 20 sati u sali Doma kulture. Organizatorka i umjetnički rukovodilac plesnog kluba „Sas“ Sandra Pejaković, kaže da će u novogodišnjem koncertu nastupiti sa plesnim klubom „Dance Kingdom“ iz Budve. - Imamo dobru saradnju sa kolegama iz Budve i hoćemo da je potvrdimo i zajedničkim koncertom. Vjerujemo da će i to biti razlog da se napuni sala kolašinskog Doma kulture. Imali smo dobre rezultate na takmičenjima u Crnoj Gori i regionu. Očekujemo da i ovaj novogodišnji

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Vlada potpisala ugovor sa kompanijama Novi Volvoks i ,,Leitner“

Žičarom Kotor - Lovćen od proljeća 2023. godine Ovaj projekat biće jedan od najboljih koje smo ikada napravili. Žičara je ekološki način prevoza do planine, jer ima samo jedan električni motor koji pokreće 40 kabina – kazao je predstavnik konzorcijuma Martin Leitner

PODGORICA – Žičara Kotor - Lovćen trebalo bi da bude završena za godinu, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, nakon potpisivanja ugovora za realizaciju tog projekta sa konzorcijumom ,,Leitner – žičara Kotor 1350“ koji čine podgorički Novi Volvoks i italijanski ,,Leitner“. On je rekao da je ukupna investicija procijenjena na iznos od 20 miliona eura. - Ponuda koncesionara podrazumijeva naknadu od 15 odsto od neto vrijednosti profita upravljanja žičarom i pratećim sadržajima, u šta spadaju restoran, parking i suvenirnica na 30 godina. Nakon toga, žičara i ti propratni sadržaji prelaze u vlasništvo države - objasnio je Milatović.

UGOVOR

Predviđeno je da žičara sa gondolama radi minimum sedam mjeseci godišnje, a projektovani prihodi su između četiri i devet miliona eura. - Žičara će biti jedna od najljepših struktura takve vrste u Evropi, zahvaljujući tome

miliona eura koštaće izgradnja žičare

PANIRANO JE DA TRAJU GODINU: Sa potpisivanja ugovora

što povezuje Kotor, koji je pod zaštitom Uneska, i Nacionalni park ,,Lovćen“. Posjetioci će tokom 12 minuta putovanja imati priliku da na novi način dožive cijelu okolinu. Biće im omogućno da upoznaju Lovćen i Prijestonicu koja je naš istorijski i kulturni centar - objasnio je Milatović. Predstavnik konzorcijuma ,,Leitner“, Martin Leitner,

Plakat koncerta

koncert doprinese popularnosti plesa u Kolašinu -istakla je Sandra Pejaković. Dr.D.

Trasa žičare

CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje (16. decembar) PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem 16. decembra izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h Košutiće. Berane: od 8:30 do 14:30 h Kaludra, Budimlja, Mašte i dio sela Goražde. Bijelo Polje: od 8 do 8:30 h Merkator, Vinilplast, Lelo, Matino, Kisela Voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Kukulje, Dubrave, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Dobrakovo, Granični prelaz, Kumanica, Kanje, Milovo, Mioče, Dobro Brdo,

kazao je da je ideju za izgradnju žičare prema Lovćenu dobio prije četiri ili pet godina kada je posjetio Kotor. On je rekao da je kompanija osnovana prije više od 130 godina i da su napravili dosta žičara širom svijeta, ali da će projekat do Lovćena biti jedan od najboljih koji su ikada napravili. - Ja sam 100 odsto siguran da će ovaj projekat biti uspješna

Radovi u 16 opština

Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Brčve, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Pobretići, Mirojevići, Bistrica-centar, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja; od 8 do 16 h Rodijelja, Brčve, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Pobretići, Mirojevići, Bistrica-centar, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja, Pavino Polje, Voljavac, Jabučina, Ličine-Korita, Pisana Jela, Šljemena, Barice, Reljin Kamen, Džukeljska Jama; od 15:30 do 16 h Cerovići, Muslići, Selakovići, Tomaševo, Skočigorina, Drndari, Grančarevo, Ujniče, Glibavac, Potrk, Obod, Žaljevo, Lijeska, Galica, Sokolac, Pisana Jela, Šljemena, Barice, Reljin Kamen,

Džukeljska Jama, Merkator, Vinilplast, Lelo, Matino, Kisela Voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Kukulje, Dubrave, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Dobrakovo, Granični prelaz, Kumanica, Kanje, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Brčve, Pećarska, Ušanovići, Žiljak, Boturići, Pobretići, Mirojevići, Bistrica-centar, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja. Bar: od 10 do 10:30 h Bukovik, Sotonići i Brčeli; od 10 do 13:30 h Bijele Poljane; od 13 do 13:30 h Bukovik, Sotonići i Brčeli. Budva: od 08 do 14:30 h Svinjišta, Poljice, Servo Mihalj,

Lastva Grbaljska, Glavatske kućice, Šišići, Gorovići, Kovači, Krimovice, Zagora, Glavatičići, Trsteno i Platamuni. Cetinje: od 07 do 16 h Drušići; od 7:30 do 17:30 h Lipovik, Čukovići , Dujeva, Zajčina, Mihailovići, Poseljani i Zaštek; od 08 do 16 h Šinđon, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. Danilovgrad: od 8 do 15 h dio Martinića oko Mosta Radovića, dio Komunica, Stanjevića Rupa i Spuž (oko Ciglane).

Kolašin: od 8 do 16 h Vrujca, Ravni, Selišta, Drpe, Biočinovići, Rijeka Mušovića, Paljevine, Ski -entar 1450; od 9 do 15 h Andrijevo, Petrova Ravan, Bare Kraljske, Oćiba, Vladoš, Benzinska pumpa, Lugovi, Pčinja, Crkvine, Žirci, Moračka Bistrica, Lug. Kotor: od 9 do 12 h Dobrota od Oparenog Brijega do Krive ulice; od 9 do 13 h Škaljari (oko Štamparije). Mojkovac: od 9 do 13 h Gostilovina; od 9 do 14 h Ambarine, Pržišta, Matovine, Selišta, Sjenokosi; od 11 do 13 h Podbišće, Gacka, Ćetkovići, Feratovo Polje, Kraljevo Kolo, Štitarica, Baza Štitarica, Biogradsko Jezero. Nikšić: od 8 do 15 h Vrzipov Do i Raštica. Petnjica: od 9 do 14 h dio Lagatora. Pljevlja: od 8 do 15 h Mijakovići, Kosanica, Brenta Petrović, Paćevina, repetitor

priča za cijelu Crnu Goru. Imaćemo odličan pogled na vrhu te instalacije i siguran sam da će to biti dodatna turistička atrakcija - naveo je Leitner. On je objasnio da je žičara ekološki način prevoza ljudi do planine, jer ima samo jedan električni motor koji pokreće 40 kabina. - Zamislite sada kolika bi to gužva bila kada bi se išlo automobilima i autobusima. Tako da, sa ekološke tačke gledišta, to je prihvatljiv projekat i nadam se da ćemo u proljeće 2023. godine imati jednu finu ceremoniju otvaranja - poručio je Leitner.

TRASA

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, kazao je da je zadovoljan što je na stolu ugovor o izgradnji žičare jer se o tom projektu decenijama govori. Prema projektu žičara će imati 14,7 kilometara i biće najduža na jadranskoj obali. Počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji Kotora, u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor sa Tivtom i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen na 1.350 metara nadmorske visine. Predviđene su četiri stanice, dvije početne u Cetinju i Kotoru, kao i dvije međustanice: Kuk i Ivanova korita. C.G.

Mrčajevac, Ski-lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Vaškovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, pilana Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica, repetitor Kutuša, Đurđevića Tara; od 08:30 do 10 h Vatrogasni Dom, dio Ul. Narodne revolucije, Volođine, ZOIL Lovćen, Ul. Podgorička. Tivat: od 9 do 11 h Pod kuk, Markuševina, dio potrošača. Tuzi: od 9 do 16 h Kodra, Dušići, Lekovići, dio Sukuruća, Vladne, Vranj, dio Mataguža i Dubrave. Rožaje: od 9 do 14:30 h Binjoši. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Bar: Predstavljena Strategija razvoja turizma do 2026. godine

HErCEg NOvI: Saradnja Opštine i Uprave za vode

Temelj za dugoročni održivi razvoj opštine Bar osim sunca i mora ima mnogo toga da ponudi. Svi prioritetni projekti zbog finansijskih razloga, ne mogu možda biti realizovani u narednih pet godina, ali će njihovo sprovođenje učiniti da grad bude prepoznat kao specifična destinacija – kazao je vođa projekta koji je pripremio strategiju dr Ivo Kunst BAR – Turizam i turističku privredu smo prepoznali kao zamajac lokalne ekonomije i generator finansijskog progresa i stabilnosti. Zato smo htjeli da unaprijedimo tu strateški važnu oblast i osiguramo dugoročno održiv razvoj opštine. Dobili smo dobar temelj i odskočnu dasku da odmah krenemo u realizaciju – kazao je čelnik Bara Dušan Raičević tokom predstavljanja Strategije razvoja turizma do 2026.godine. Dokument je plod dvogodišnjeg rada i saradnje TO Bar, Instituta za turizam u Zagrebu i lokalne uprave.

IZAZOVI

Konkurentnost turističkog proizvoda Bara ocijenjena sa 3,3 od maksimalno šest, pri čemu su najbolje ocijenjeni ljudski resursi. - Najveći izazov jeste komunalna infrastruktura i dostupnost, zato smo ove godine uložili značajne napore da što više uredimo javne površine, da proširimo kapacitete saobraćajne infrastrukture, delegirali smo državi rekonstrukciju regionalnih putnih pravaca preko Sutormana ka Baru, veza između Virpazara i Bara i regionalnog puta R29 od Bara preko Mrkojevića i Kameničkog mosta ka Vladimirskim krutama– kazao je Raičević. Inicijator izrade Strategije, direktor TO Bar, Emil Kukalj na-

TUrIZaM KaO ZaMaJaC LOKaLNE EKONOMIJE: Bar

glasio je da je riječ o krovnom dokumentu za razvoj turizma u Opštini te da sadrži 70 mjera orijentisanih na razvoj turističkog proizvoda. - Kolege sa Instituta za turizam zaista nesebično dijelile svoje znanje – rekao je Kukalj. I predsjednica komisije, mr Dušanka Pavićević istakla je dobru saradnju sa Institutom za turizam iz Zagreba i TO Bar. -Bilo je zadovoljstvo biti dio projekta. Posebno je zadovoljstvo učestvovati u ovakvim projektima kada sarađujete sa renomiranim partnerom, kakav je Institut za turizam iz Hrvatske, kojima se zahvaljujem i na dobroj saradnji i na dobro obavljenom poslu - kazala je Pavićević.

Docent dr Damir Krešić, direktor Instituta za turizam u Zagrebu istakao je da su rijetke lokalne uprave koje u ovoj mjeri iskazuju interes za izradu ovih dokumenata.

INTERES

Vođa projekta, dr Ivo Kunst naglasio je da Bar ,,osim sunca i mora“ ima mnogo toga da ponudi. Kazao je da je do izrade ovog dokumenta došlo nakon 45 Zoom konsultacija. Nakon što je objasnio kako se može unaprijediti turistička ponuda i šta je potrebno uraditi kako bi Bar bio prepoznat po svojim specifičnostima, dodao je da svi prioritetni projekti zbog finansijskih razloga, ne

mogu možda biti realizovani do 2026. godine, ali da će njihovo sprovođenje učiniti da Bar bude prepoznat kao specifična destinacija. Dekan fakulteta za biznis i turizam dr Rade Ratković kazao je da je strategija velika stvar, koja može da posluži za primjer i na nivou države a direktor TO Ulcinj Gzim Hajdinaga da je to ,,opšti interes svih u Crnoj Gori“. U stručnoj komisiji koja je verifikovala kvalitet svake faze izrade strategije bili su predsjednica, prof. dr Silvana Đurašević, mr Dušanka Pavićević, predstavnice NTO CG, mr Sanja Nikolić, predstavnice Opštine Bar i mr Nikoleta Nikčević iz TO Bar. V.K.V.

PLaNIraNI raDOvI OD MagISTraLE DO MOra: Sutorina

Zajedno do rješenja za regulaciju Sutorine HERCEG NOVI - Regulacija i čišćenje korita rijeke Sutorine biće u fokusu saradnje Opštine Herceg Novi i Uprave za vode - zaključeno je na sastanku predsjednika Opštine, Stevana Katića i direktorice Uprave, Vesne Bajović. Dogovoreno je da će lokalna uprava i Vladin resor nadležan za upravljanje vodama zajednički raditi na analizi problema i razmatranju trajnih rješenja za uređenje dijela korita te rijeke, kako bi bilo spriječeno izlivanje i plavljenje priobalnih područja. - Uprava planira izradu projektne dokumentacije za regulaciju korita rijeke Sutorine na



Sutorina je najveći hercegnovski tok. Godinama o čišćenju korita brine lokalna uprava kako bi spriječili izlivanje i plavljenja okolnih imanja i kuća. Poplave većih razmjera, zabilježene su 2012, 2015. i 2018. godine

problematičnoj dionici od oko dva kilometra, za šta su sredstva predviđena ovogodišnjim budžetom - kazala je Bajović. Kako je zaključila, Uprava za vode biće partner i podrška lokalnoj upravi u rješavanju pitanja koja su hitna kada je u pitanju Sutorina, kao rijeka od državnog značaja. Sutorina je najveći hercegnovski tok. Dužina, od izvora do ušća iznosi oko devet kilometara, a površina sliva je 36,6 kvadratnih kilometara. Godinama unazad o čišćenju korita brine lokalna uprava kako bi spriječili izlivanje i plavljenja okolnih imanja i kuća. Poplave većih razmjera, zabilježene su 2012, 2015. i 2018. godine. Tokom radne posjete, Bajović i saradnici su sa sekretarom za komunalne djelatnosti, Vasilijem Seferovićem, i sekretarom za lokalnu samoupravu, Željkom Bajčetom, obišli nekoliko pozicija uz tok Sutorine koje su prepoznate kao kritične tačke. Obilazak terena bio je od značaja za sagledavanje trenutnog stanja i definisanje daljih koraka djelovanja. Seferović očekuje da do kraja naredne godine bude izrađena projektna dokumentacija, kako bi se potom krenulo u regulaciju korita od magistrale do mora. Ž.K.

KOLaŠIN: Privrednici prihvatili inicijativu direktorice OŠ ,,Vojin Čepić“, uređena škola u Ljevištima GORNJA MORAČA - Kada se pokrenu inicijative čiji je cilj da se pomogne njegovom veličanstvu – djetetu – ništa nije nemoguće. Potrđuje to primjer iz Ljevišta, u Gornjoj Morači, tamošnjoj školi ,,Vojin Čepić“ uređene su i modernizovane učionice. Zadovoljni su i đaci i nastavnici. Inicijativu je pokrenula Jelena Janković, direktorica škole iz Dragovića Polja. Procijenila je da područnom odjeljenju u Ljevištima koje ove školske godine ima deset učenika i dvije učiteljice, trebaju bolji uslova za nastavu i za sami boravak u školskoj zgradi... -Sve seoske škole imaju probleme sa ukidanjem područnih odjeljenja a mi ove školske godine u područnom odjeljenju u Ljevištima imamo 10 učenika što je zahtijevalo i angažovanje dvije učiteljice. To nas je obavezalo da stvorimo bolje uslove za nastavu i sami boravak u učionicama. Krenuli smo u akciju, obrati-

Učionice tople, laptopovi na klupama

vELIKO HvaLa: Poruka đaka donatorima

li se dobrim ljudima i sada sa zadovoljstvom i zahvalnošću konstatujemo da smo ostvarili cilj. U učionicama i hodniku su izvedeni gipsani radovi i krečenje, postavljen je laminat,

modernizovani mokri čvorovi, ofarbana su vrata i prozori. Zoran Bećirović je kupio nove peći tako da je kvalitetno riješen problem grijanja. Braća Blažo i Bato Bećirović su

LIJEPO I ĐaCIMa I ZaPOSLENIMa: Školske prostorije

kupili dva laptopa. Pomogli su još Vojin Čepić, Milan Čepić, Radojica Tapušković, Vojkan Dragović, Mjesna zajednica, naše Ministarstvo - nabraja i zahvaljuje direktorica

Jelena Janković. Ipak, glavnu i iskrenu zahvalnost onima koji su pomogli, uputili su učenici područnog odjeljenja u Ljevištima. Ispisali su osam slova i podigli ih

– HVALA VAM... Zahvalili su se na originalan način ali i otvorili vrata za naredne pomoći i inicijative. Jer, o djeci i đacima se radi. Dr. DRAŠKOVIĆ

14 Kultura

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Još jedan međunarodni angažman crnogorske grafičke dizajnerke

Regionalni festival „Dani Jurislava Korenića“ otvoren u Sarajevu, gostuju Iz Sarajeva: Svetlana VIŠNJIĆ

Stotinak metara od čuvene Vječne vatre, u Ulici Maršala Tita, smješten je Kamerni teatar 55, čiji ugled nadmašuje bosansko-hercegovačke granice. Od utorka veče, kada je izvedena hrvatska predstava „Gospođica Julija“ u režiji Aide Bukvić, ova pozorišna kuća domaćin je i regionalnog festivala „Dani Jurislava Korenića“, u okviru čijeg petog izdanja gostuju i dvije crnogorske produkcije.

Ilustracija Jovane Mugoše objavljena u Blumbergu

Rad Mugoše u Blumbergu

PODGORICA - Nakon što je prošlog mjeseca njena ilustracija bila objavljena u Vašington postu, novi rad mlade crnogorske grafičke dizajnerke Jovane Mugoše našao se i na stranicama Blumberga (www.bloomberg.com). Njen vizuelni predmetak koji u fokusu ima simbol visokog obrazovanja i radnika koji mu beznadežno stremi prati tekst Dejvida Jafe-Belanija, pod naslovom „Kako se obogatiti slanjem radnika s niskim primanjima na fakultet“. Jovana Mugoša rođena je 1995. godine u Podgorici, gdje trenutno živi i radi. Na polju ilustracije i grafičkog dizajna njen je stil već postao prepoznatljiv, posebno u štampi, a radi i kao ilustratorka za Pobjedu. Radovi su joj najčešće inspirisani muzikom, filmovima i stripovima. Završila je osnovne studije na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, na odsjeku za grafički dizajn, a magistarske studije na Vysokej Škole Výtvarného Umenia u Bratislavi na smjeru Ilustracija. Članica je ilustratorske grupe Ilustress. D. E.

Milorad Popović gostovao u Zagrebu

Raznolike književne i kulturološke teme

OKF

PODGORICA - Crnogorski pisac Milorad Popović bio je gost Katedre za srpsku i crnogorsku književnost Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sa njim i studentima južnoslavenskih jezika i književnosti razgovarala je docentica Dubravka Bogutovac s Katedre za srpsku i crnogorsku književnost, navodi se u sa-

Popović u Zagrebu

opštenju OKF-a. Razgovor je pokrivao raznolike književne i kulturološke teme, a počeo je razmatranjima o njegovom odnosu prema vlastitoj poeziji s jedne strane, te prozi i publicistici s druge strane. Popović je govorio o svom posljednjem romanu „Čovjek bez lica“, nakon kojeg je dobio jedno od najvećih književnih priznanja – Njegoševu nagradu. Budući da je povod Popovićevog gostovanja na Sveučilištu u Zagrebu bio njegov rezidencijalni boravak u ovom gradu, prisutni su razgovarali sa autorom o njegovom rukopisu u nastajanju. Bilo je riječi i o stanju na crnogorskoj književnoj sceni, a dotakao se i pitanja o hrvatskoj književnoj produkciji. Popović je studentima pričao o knjigama koje trenutno čita, a susret je završen čitanjem njegovih izabranih pjesama, navodi se u saopštenju OKF-a. D. E.

Slike Sare Savić u Tivtu PODGORICA - Izložba slika mlade akademske slikarke Sare Savić, pod nazivom „Dok pokušavamo da opravdamo naše postojanje“, biće otvorena sjutra u 19 sati na platou ispred galerije JU Muzej i galerija Tivat. Izložbu će otvoriti istoričarka i teoretičarka

umjetnosti Marija Saičić. Umjetnica će na svom prvom predstavljanju likovnoj publici u Tivtu izložiti radove iz ciklusa „Isprepleteni“ i „Ostavljajući tragove“. Savić je rođena 1997. godine u Tesliću, Bosna i Hercegovina. D. E.

Ovoga puta, crnogorsko pozorište „braniće“ „Bog masakra“ Siniše Evtimova, u produkciji Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ sa Cetinja i predstava „Ifigenija“ Zorana Rakočevića, u koprodukciji Centra za kulturu iz Kolašina, NVO „Korifej teatar“ iz tog grada i bjelopoljskim Centrom za kulturu.

Da bi došlo do kulture, mora Mislim da se smisao može pronaći u vrijeme korone, u vrijeme groznog rata kroz koji smo prošli, u teškim trenucima. Ti teški trenuci su iskustvo, iskušenje sa kojim se treba boriti i optimizam je zdravlje duše – rekao je glumac Emir Hadžihafizbegović za Pobjedu

KULTURA SJEĆANJA

Domaćinska atmosfera sažeta u intimizaciji scene Kamernog teatra 55, pozorišnim izvedbama daju osebno naličje. Gotovo lice u lice sa glumcima, u svom punom obliku publika je u prilici da zaista na gotovo posredan način bude dio života svake predstave ponaosob. U ovakvom ambijentu publika je sinoć imala priliku da pogleda i predstavu „Bog masakra“ Kraljevskog pozorišta. U ime domaćina, ljubitelje pozorišta sa svih strana regiona u teatru je ovoga puta dočekivao njegov direktor i poznati bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović. On je, u razgovoru za Pobjedu, kazao da je ponosan na ovo jubilarno izdanje festivala koji je posvećen čovjeku koji je beskrajno zaslužan za kulturni krug Sarajeva. - Mi nemamo kulturu sjećanja, mislimo da sve počinje od nas. Ono što su Bojan Stupica i Mira Trailović za Srbiju i Beograd, što je Branko Gavela za Hrvatsku, to je Jurislav Korenić bio za bosansko-hercegovački teatar. Sada svaka kasirka i vozač taksija u Sarajevu znaju ko je on. To je za mene velika pobjeda, da se ovaj festval uspostavio, da je odličan, da nam dolaze predstave iz

Scena iz predstave „Gospođica Julija“

cijele Jugoslavije. Srećan sam da u pandemiji primamo 350 gostiju, salu ispunjenu više od pola (sve po pandemijskim uslovima) – kazao je Hadžihafizbegović. Iako festival prošle godine nije održan zbog pandemije, gluma je, kako je rekao, scenska izvedba u kojoj je interaktvan odnos jedini suvisao umjetnički čin. - Teatar je interaktivan odnos konzumenta i nas na sceni. Svaka druga njegova forma je besmislena. Kada sam pročitao da su neki glumci kazali da je budućnost teatra u onlajnu, onda oni treba da se bave ne-

kim drugim poslom, pa neka onlajn rade frizeri, automehaničari, inženjeri – ispričao je Hadžihafizbegović. Festival u svom prefiksu nosi naziv regionalni, a kako je poznati glumac kazao, duboko vjeruje u moć kulture i činjenicu da ona može da popravlja stanje duha. - Znate, u vremenu koje je pred nama granice Evropske unije biće omeđene kulturnim identitetima. Taj kulturni identet je bitan i vama Crnogorcima, nama Bosancima, Hrvatima, Srbijancima, Mađarima. To je nešto po čemu se ozbiljne države prepoznaju. Naravno,

da bi se desio trijumf kulture u nju se mora ulagati. A, mi znamo kako se u posljednjih 30 godina ponašaju sve vlasti u regionu prema kulturnim djelatnicima, a to su neki opskurni i mizerni fondovi – da li je u pitanju film, slikarstvo, izdavaštvo, muzika, bilo koji segment. Mi se borimo, probijamo ta široka čela, a politika to zatrpava. Od ‘96. godine, kada je stala frka, veoma dobro sarađujemo u svim kulturnim oblastima. Neka se ugledaju na nas, kako se to radi – rekao je on. Pandemija je, smatra on, ostavila traga, ali su uz nju preslagivane i druge stvari.

Udruženje „Nekazano“ objavilo djela Željka Vujadinovića i Katarine Perić

Romani o ratu i pomirenju BAR – Treće izdanje romana „Maslina i tama“, a prvo izdanje za Crnu Goru, autora Željka Vujadinovića, kao i roman prvijenac Katarine Perić „Moj dom“, objavilo je Međunarodno udruženje književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“.

Predsjednik Udruženja „Nekazano“ Labud N. Lončar kazao je da nije siguran da je autoru romana „Maslina i tama“, dok je pisao roman, bila poznata činjenica da je Bar bio grad čija je teritorija u bivšoj zajedničkoj državi bezumno bombardovala NATO alijansa. - Očigledno je da glavni lik uz knjige nije slučajno završio svoj životni put satkan od bolesti, razočarenja i napokon

izliječenja baš tu na Mirovici, tj. kod Stare masline – kazao je Lončar. Prema njegovim riječima, samo ime mjesta Mirovica, gdje se maslina nalazi odaje mjesto čije je ime kroz istoriju zaslu-

žio mirenjem i pomirenjem naizgled nepomirljivh običaja, svih vjera i naroda, koji su se susretali na ovom mjestu preko 2.200 godina. On je kazao da „Nekazano“ nastavlja sa svojim projektima, te

da je ovo prvi roman koji rade kao naknadna izdanja, zbog značaja za Bar i Crnu Goru. Takođe, roman „Moj dom“, mlade autorke Katarine Perić, profesorice engleskog jezika i književnosti pruža neobičnu priču. Recenziju romana potpisuje književnica Gordana Sarić. Lončar je ukazao da je ovo autorkin prvi roman koji prati život, uspon i pad jedne prosječne porodice sa naših prostora devedesetih godina; ratove, sankcije, lične uspjehe i padove. - Glavna junakinja ovog romana uspijeva da savlada sve izazove koje je život pred nju postavio i na kraju svoj mir ili „svoj dom“ nalazi u Baru, na obali Jadranskog mora – rekao je Lončar. B. B.

Kultura

Četvrtak, 16. decembar 2021.

o trijumfa se ulagati Aković: Uvijek navijam za crnogorske predstave Festivalu prisustvuje i mlada crnogorska glumica Andrea Aković - rođena Podgoričanka, a sarajevski đak. - Uvijek mi je veoma drago kada su crnogorske predstave dio ovakvih manifestacija. Primijetila sam da posljednjih godina dosta predstava gostuje, naročito u Kamernom teatru. Crnogorske predstave često su i dio festivala Mess, uvijek ostave fenomenalan utisak. Neizostavno pođem da ih ispratim, i naravno, da navijam – kazala je ona. Značaj ovakvih susreta je, kako je rekla, najbitniji zbog razmjene iskustava. - Ovakvi festivali su veoma značajni, povezuje se regija, i imamo priliku da vidimo kako se radi u drugim gradovima, koje teme obrađuju i na koji način rade. To je fenomenalna prilika da se upznajemo, razmijenimo iskustva. Da svi vidimo dokle smo sa sobom i svojom umjetnošću – rekla je ona.

- Neke kompanije su uništavane, neke zaradile, avioni i kruzeri zarđali, određeni segmenti dušta atrofirali. Pokušavam da živim po Platonovoj – idealna država je ona u kojoj svako svoj posao radi najbolje što može. Mislim da se smisao može pronaći u vrijeme korone, u vrijeme groznog rata kroz koji smo prošli, u teškim trenucima. Ti teški trenuci su iskustvo, iskušenje sa kojim se treba boriti i optimizam je zdravlje duše – rekao je Hadžihafizbegović.

GORUĆE TEME

O nagradama na festivalu će odlučivati petočlani žiri u sastavu: Božidar Šnajder, Svetislav Basara, Arma Tanović-Branković, Nermina Mujagić i Larisa Sarajlić-Ramović. Glumica i profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu Tanović-Branković, počastvovana je što ima priliku da na sceni gleda svoje studente, a imala je priliku i da predaje i crnogorskim glumcima. - Na ovom festivalu su moje

tri studentkinje – Tea Šimić, Mateta Marušić i Ajla Hamzić, što mi je naročita satisfakcija. Prelijepo je kada vidite da vaši studenti iz djelova bivše Jugoslavije dođu i igraju kao završeni glumci, kolege. Sa Mateom je studirala je Andrea Aković iz Podgorice, izuzetno talentovana glumica sa masterom iz Njujorka. Takođe, Lazar Dragojević koji je dobio uloge u dvije Netfliksove serije. Briljantni stidenti i talenti nam dolaze iz Crne Gore i posebno smo srećni kada ih vidimo kako se razvijaju u svom poslu – kazala je ona. Umjetnost je, prema njenim riječima, najčistija spona među ljudima, a to i ovakvi susreti potvrđuju. - Kultra je jedina koja iskače iz postranzicijskog perioda, iz kojeg nikako da se iskobeljamo, da se otmemo tim demonima prošlosti. Umjetnici veoma ozbiljno shvataju svoj zadatak, preuzimaju korifejsku ulogu, govore o gorućim temama, a samim tim dovede do toga da se publika zapita – rekla je Tanović-Branković.

Djelo Miroslava Krleže i Mirka Kovača tema večeri u Biblioteci „Radosav Ljumović“

Nijesu pristajali na nametnute konvencije

PODGORICA - Književna tribina „Korelacije i paralele u djelu Miroslava Kržele i Mirka Kovača“ održana je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, u okviru manifestacije DEUS. Govorili su Branko Čegec, Adrijan Vuksanović i Vladimir Vojinović.

M. BaBović

dvije predstave iz Crne Gore

Pomenutim programom obuhvaćena su dva datuma iz kulture južnoslovenskih književnosti, a to su 29. decembar - 40 godina od smrti velikog hrvatskog književnika i enciklopediste, najvećeg hrvatskog pisca 20. vijeka Miroslava Krleže, te 26. decembar - 83 godine od rođenja velikana pisane riječi Mirka Kovača.

UTICAJ

Posebnu pažnju u izlaganju Vojinović je posvetio međuratnom sukobu na književnoj ljevici i ulozi koju su tada mladi crnogorski pisci - Zogović i Đilas imali u direktnoj konfrontaciji sa Krležom i njegovim shvatanjem socijalne literature. Veze ,,gromovnika sa Gvoza“ sa crnogorskim književnicima nastavljaju se i u poslijeratnom periodu. - U poslijeratnoj Jugoslaviji više crnogorskih pisaca bili su ideološki nepodobni i pod svojevrsnim embargom. Svako od njih ima najmanje po jednu epizodu susreta sa Krležom ili bar anegdotu o njemu. Krleža je kao neporecivi književni velikan, sa stabilnom pozicijom u novom društvu, u neku ruku bio i svojevrsno umjetničko zaleđe - kazao je Vojinović. Prema njegovim riječima, Krleža je kao pisac bio veoma omiljen u Crnoj Gori, a njegove su knjige imale značajan uticaj na generacije crnogorskih književnih stvaralaca. - Kada se ovo ime posmatra sa dinstance tumača crnogorske književnosti i vanjskih uticaja koji se očituju u djelima crnogorske književnosti, onda je nedvosmisleno jasno da je jedan od najznačajnijih

Književno veče posvećeno dvojici pisaca u Podgorici

vanjskih uticaja na crnogorsku književnost upravo uticaj Krležina djela. Neki od poslijeratnih književnika u Crnoj Gori pokušavali su se ravnati sa Krležom i njegovim knjigama. Neki nijesu uspjeli postati čak ni njegovi epigoni, dok su neki uspjelo obrađivali tek pojedine motive njegovih knjiga - kazao je Vojinović. Vuksanović se osvrnuo i na značaj društveno-političkog angažmana ovih velikana pisane riječi. - Krleža je bio izuzetno posvećen stvaranju Leksikografskog zavoda. To je prva institucija na toj razini koja je imala svoj centar u Zagrebu. Kada govorimo o Kovaču vidimo da je on bio intelektualac u pravom smislu te riječi jer je bio spreman na jednu posebnu vrstu javne izloženosti koja nosi ne mali rizik. On se na samom početku suprotstavio retrogradnoj ideji

Bolji odjek Kovača nego Krleže Branko Čegec je ukazao da je u hrvatskoj književnosti bolji odjek Mirka Kovača nego Miroslava Krleže. - Od onog momenta kada je većinu svojih djela objavljivao u Zagrebu Kovač je dobio značajan medijski prostor, važne nagrade i određenu kritičku recepciju

u vremenu kada kritika klizi i nestaje sa scene. Krleža generalno za nove generacije pisaca ne postoji. Jedino se kod generacije pisaca koji su u ozbiljim godinama ili su na odlasku mogu naći veće ili manje reference na Krležino djelo - kazao je Čegec.

Predavanje o Prigodan program crnogorskoj za veliki jubilej književnosti KIC obilježava 55 godina trajanja

PODGORICA - Teatarsko-muzički program „Semper Iuvenis“ biće održan večeras u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Manifestacijom će se obilježiti pet i po decenija uspješnog rada ove kulturne ustanove. KIC-ov program okupiće oko 150 učesnika, kako umjetnika koji su prije 55, 40, 25 ili 10 godina počinjali svoje karijere na scenama Doma omladine i KIC-a, tako i današnje umjetničke KIC-snage iz Foruma mladih pisaca, DODEST-ove radionice glume, folklornog ansambla, KIC pop hora, dječijeg hora „Zvjezdice“ i druge. Dio manifestacije biće pjevači: Branka Šćepanović, Nenad Knežević Knez, Edo Abdović, Bojan Marović, Šukrija Žuti Serhatlić, Jelena Božović, Dijana Hazirović, Katarina Bogićević, Nemanja Petrović; glumci: Julija Milačić-Petrović Njegoš, Sejfo Seferović, Đorđe Tatić, Milica Šćepanović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić, violinista Viktor Huter, harmonikaš Aleksandar Saša Magovčević, gitarista Mladen Nikčević, balerina Kristina Mrkić, nekadašnji urednik likovnog programa Doma omladine Nikica Raičević, a svoj doprinos proslavi, dale su i dirigentice Zoja Đurović i Ana Klepić, koreografkinja Viktorija Strugar i drugi. Po ideji Snežane Burzan-Vuksanović, u produkciji KIC-tima, reditelj KIC programa „Semper Iuvenis“ je Zoran Rakočević, a scenario potpisuje Nada Bukilić. B. B.

PODGORICA - Predavanje pod nazivom „Crnogorska književnost kroz vjekove“ biće održano večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Ovo predavanje je prvo

koja je došla iz susjedstva, sa centralom u Beogradu, i emigirao je u Hrvatsku - istakao je Vuksanović. On smatra da djela Krleže i Kovača, pored njihovog nesumnjivog značaja u minulom vijeku, predstavljaju svojvrstan svjetionik i u ovom vremenu. - Oni su svih onih koji ih cijene, vole, čitaju, konzumiraju na duhovni način. Nećemo puno dobiti od njih ako se samo budemo hvalili sa njima, u pravom smislu imaćemo koristi od njih ako budemo nasljedovali ono u čemu su oni bili najbolji - kazao je Vuksanović.

STRUJE

Čegec je istakao da je za Krežu i Kovača karakteristično to što idu protiv struje i ne pristaju na bilo koji oblik nametnute konvencije. - Krleža je ideološki markiran pisac. On je bio oduševljen revolucionarnim tendencijama crvenog toka. U jednom momentu on je odlučio biti glasnogovornik, intelektualni predvodnik nečega što nosi tu lijevu ideju. Nemamo pisaca Krležinog ranga, nego ni ranga Mirka Kovača ili Danila Kiša. Dok su neki živi, poput Bore Ćosića imamo ih, ali ni oni nemaju taj uticaj koji su imali pisci poput Kiša ili Kovača. Mislim da je ,,Čas anatomije“ jedna od rijetkih knjiga koja je imala snagu Krležinih polemika - kazao je Čegec. A. Đ.

u nizu istoimenog serijala koji će se u 2022. godini jednom mjesečno održavati u Biblioteci. Zainteresovana publika moći će da se informiše o crnogorskoj književnosti – njenim nastancima i razvojnim tokovima, kao i o cjelokupnoj crnogorskoj kulturi i kulturnom nasljeđu. - Ovaj program formiran je u skladu sa željama publike koja je u okviru našeg upitinika izrazila veliko interesovanje za ove teme – saopšteno je iz Biblioteke. Prvi program ovog serijala posvećen je ranoj crnogorskoj književnosti, a o ovom periodu govoriće Aleksandar Radoman i Božidar Šekularac. R. K.

Tijana Gordić izlaže u Podgorici PODGORICA - Izložba slika ,,Jedno mjesto“ Tijane Gordić biće otvorena večeras u 19 sati u Modernoj galeriji u okiviru manifestacije DEUS. Kustoskinja izložbe Selma Đečević kazala je da slike Tijane Gordić nakon prvog utiska izazivaju melanholične drhtaje.

- Blještavost razigranih tonova postaje nevesela obasjanost slike. To je ,,ružičasti nihilizam“ slikarstva Tijane Gordić - zapisala je Đečević. Tijana Gordić članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i samostalno je izlagala u Parizu, kao i u brojnim gradovima Crne Gore i

regiona. Učestvovala na više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je brojnih nagrada. Izložbu realizuju Muzeji i galerije Podgorice u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i sport Glavnog grada. Postavka će biti otvorena za javnost do 31. januara. A. Đ.

Narodne igre i pjesme

„Kolo“ večeras u CNP-u PODGORICA - Ansambl narodnih igara i pjesama Srbije „Kolo“, u saradnji sa Beoartom iz Beograda, započeće svoju turneju po Crnoj Gori nastupom u Crnogorskom narodnom pozorištu, večeras u 20 sati na Velikoj sceni. Ansambl postoji od 1948. godine i sastavljen je od profesionalnih igrača i muzičara. - Koncert u Crnogorskom narodnom pozorištu pružiće publici nesvakidašnji doživljaj, uz novu rediteljsku koncepciju, multimedijalnu pratnju kao i unaprijeđen dizajn svjetla i zvuka – navodi se u saopštenju CNP-a. R. K.

16 Hronika Podgorice

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Tuzi svečano obilježile 15. decembar, Dan oslobođenja

Odali počast borcima za slobodu potpredsjednik Opštine Tuzi Haris Ramović položio je cvijeće na bistu heroja Mahmuta Lekića i na spomenik palim borcima na Cijevni - Kuće Rakića. I ove godine upriličeno je uručenje Nagrade ,,15. decembar - Dan oslobođenja Tuzi“, koja je odlukom žirija za dodjelu

Turistička organizacija u susret 19. decembru śutra organizuje tradicionalnu manifestaciju

tog priznanja pripala Seadu Đokaju. Kako je navedeno u obrazloženju odluke, Đokaj je nagradu dobio za angažman na izradi monografije umjetnika Đeljoša Đokaja, kao urednika i organizatora, kao i za promociju njegovog lika i dijela širom Crne Gore i regiona. H. P.

Nik Đeljošaj i Sead Đokaj

Uređenje fasade zgrade ,,Šargarepa“ biće završeno tokom narednog mjeseca Ugradnja termoizolacione fasade i farbanje sjevernog i djelova istočne, zapadne i južne strane zgrade poznate kao Šargarepa, u Ulici bratstva i jedinstva, praktično je završeno. Taj dio zgrade, izgrađene prije 42 godine, sada izgleda kao nov, zbog čega stanari ne kriju zadovoljstvo. Nepovoljni vremenski uslovi u proteklom periodu usporavali su radove, a iz Agencije za stanovanje očekuju da će kompletan posao biti završen tokom narednog mjeseca.

Svježija boja i topliji stanovi

I.MITROVIĆ

U Tuzima je juče svečano obilježeno 77. godišnjica oslobođenja u Drugom svjetskom ratu. Svečanosti su prisustvovali brojni gosti iz politike, privrede, predstavnici državnih i vjerskih institucija. Podsjećajući na žrtvovanje i hrabrost onih koji su se borili za oslobođenje,

PRAKTIČNO

„Podgorička noć“ u cijelom gradu U susret Danu Podgorice, 19. decembru, Turistička organizacija glavnog grada śutra organizuje manifestaciju „Podgorička noć“. Od 16 sati građane očekuju specijalni popusti u ugostiteljskim objektima širom Podgorice, a pravi podgorički ugođaj upotpuniće muzika sa talasa Gradskog radija, pjesme stare i nove Podgorice. U večernjim satima, muzički program uz degustaciju podgoričkih specijaliteta biće organizovan u hotelu „Podgorica“ i restoranima „100 manira“ i „Forest“. Pored navedenih ugostiteljskih objekata, partneri TOP-a u realizaciji manifestacije „Podgorička noć“ su „Welder Pub“, „Alpe bar“, „Avlija“, „Gostiona 1928“, „Štrudla“, „Hugo“, „Loft“, „Prostor 44“, „Dobri stari WWW“, „Galerija“, „F

caffe“, „Al caffe“, „TO caffe“ i „Spaghetti“. Pored toga, sve posjetioce očekuju zanimljivi sadržaji na prostoru Bloka pet (pješačka staza uz Ulicu Vijenac kosovskih junaka) gdje će od 18 do 21 sat biti organizovan Mini bazar u saradnji sa ugostiteljima i privrednicima iz tog dijela grada. - Za predstojeći vikend pripremamo veliko iznenađenje za naše najmlađe sugrađane i posjetioce, kada će ulicama Podgorice na električnim trotinetima proći omiljeni likovi iz bajki. U subotu, 18. decembra druženje će biti organizovano na Trgu nezavnisnosti od 12 do 14 sati, a u nedjelju, 19. decembra, na Trgu Svetog Petra Cetinjskog od 12 do 13 sati, i na Trgu nezavisnosti od 13 do 14 sati – najavili sui z Turističke organizacije Podgorice. H. P.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: dio Momišića (Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Vladike Danila, Baja Pivljanina i 18. februara); dio Donje Gorice (Lješkopoljska, Bora Tamidžića, Dušana Duće Mugoše, Desanke Maksimović, dio Bulevara 21. maj, Dom zdravlja i vrtić); dio Donje Gorice uz obalu kod sportskih terena; - od 8:30 do 12: dio Bulevara Stanka Radonjića (lamele 1 i 2) i dio Ulice 8. marta (naselje između Titeksa i magistrale). H. P.

Iz Agencije za stanovanje podsjećaju da je krečenje ,,Šargarepe“ fasadnim premazom bilo predviđeno akcijom ,,Za ljepše lice Podgorice“ za ovu godinu. - Ta akcija je bila motiv etažnim vlasnicima da se organizuju i prikupe novac kako bi izvršili doplatu i na objektu odradili i termoizolacionu fasadu – kazali su za Pobjedu iz Agencije za stanovanje. Navodeći da su radovi zahtjevni, poručuju da to podrazumijeva duži rok za njihovo okončanje. - Objekat se sastoji od četiri ulaza i sve skupštine su sa Agencijom potpisale ugovor o izvođenju predmetnih radova. Dva od četiri ulaza su završena, a na dva su radovi u toku. U proteklom periodu nepovoljni vremenski uslovi su uticali na dinamiku izvođenja radova na ovom objektu. Očekujemo da će radovi većim dijelom biti završeni tokom decembra, a manji dio bi bio završen u januaru – poručuju iz Agencije za stanovanje.

KVALITET

Stanar Šargarepe Zdravko Đerković navodi da je zgrada izgrađena 1979. godine za zaposlene u JNA, te da su se uselili desetak dana prije velikog zemljotresa. Ističući da je zgrada veoma kvalitetno urađena, on kaže da je ovo prva intervencija nakon više od četiri decenije. - Bilo je planirano farbanje fasade u okviru akcije ,,Za ljepše lice Podgorice“. Iskoristili

smo tu priliku i dogovorili se sa Glavnim gradom, odnosno Agencijom za stanovanje, s obzirom da oni svakako o svom trošku postavljaju skele i farbaju zgradu, da doplatimo da nam se uradi i demit fasada, što nas je na ovaj način koštalo duplo jeftinije u odnosu na druge ponude koje smo razmatrali – kazao je Đerković. Ističući da je nakon ugradnje demit fasade zimi u stanu znatno toplije, a ljeti hladnije, on kaže da će se to povoljno odraziti i na račune za struju. - Pored povoljne cijene, najbitnije je to što radnici posao odrađuju veoma kvalitetno, a nerijetko i izađu u susret zahtjevima stanara da urade i ono što im nije u opisu posla – kazao je Đerković. I Branka Popović, koja se u Šargarepu doselila prije 34 godine, kaže da je vrijeme bilo da se uredi fasada. Navodeći da je postavljena demit fasada i na južnoj i sjevernoj strani njenog stana, iskazuje zadovoljstvo

Intenzivnija narandžasta boja ne smeta Zdravko Đerković kaže da su boju za fasadu zgrade birali stanari, u dogovoru sa Glavnim gradom. Nastojali su da to bude nijansa narandžaste približna onoj koja je bila kad je zgrada useljena. - Možda je boja malo intenzivnija nego nekad, ali vremenom će izblijeđeti, pa će za koju godinu doći na onu pravu. Meni se sviđa ova malo jača nijansa narandžaste, otvorila je zgradu i ovaj kvart, a tako kažu i ostali stanari. Zgrada sad izgleda kao nova – kazao je Đerković, uz napomenu da su boju birali prema staroj fotografiji zgrade.

zbog kvaliteta radova. - I te kako se osjeća od kad su postavili termoizolaciju. Evo podne će, a nijesam imala potrebu cijelo jutro da uključim klima uređaj kako bih ugrijala sobu, iako je napolju hladno. Sad je kao u kutiji. Sviđa mi se i izgled fasade, zgrada je sad kao nova – kazala je Popović. Iako se posao, kaže, malo odužio, ističe da je ipak najbitnije to što rade kvalitetno. - Pored toga što su dobri maj-

na Starom aerodromu, ureInteresovanje za uređenje đujemo unutrašnjost ulaza i zaštitne ograde fasada premašilo očekivanja postavljamo oko zgrada na više lokacija Iz Agencije za stanovanje ističu da su tokom 2021. godine u okviru akcije ,,Za ljepše lice Podgorice“ obnovili fasade na 50 zgrada, a do kraja godine će još nekoliko objekata dobiti novo lice. - Akcija ,,Poboljšanja uslova

stanovanja“ ove godine je premašila očekivanja i kroz tu akciju trenutno se uređuju fasade na Trgu Nikole Kovačevića br. 5 i u Ulici vijenac kosovskih junaka br. 6. Takođe, rekonstruišemo krovove zgrada u Zagoriču i

– poručuju iz Agencije za stanovanje. Kako dodaju, njihove ekipe trenutno izvode radove u Ulici Omladinskih brigada, Obala Ribnice i Beogradskoj, kao i na objektu na uglu ulica Novaka Miloševa i Balšića.

stori, veoma su fini ljudi, što je najvažnije. Ako je bilo nešto da se popravi i pored ugovorenih radova, bez riječi su i to završavali – naglasila je Popović. I Nataša Nikolić, koja u Šargarepi živi od 2004. godine, zadovoljna je izgledom obnovljene fasade. - Fasad je bila poprilično ruinirana i zahtijevala je obnovu. Sad je prelijepo, nemam nikakvih primjedbi. Majstori rade stvarno vrhunski – kazala je Nikolić. I radnici Agencije za stanovanje imali su samo lijepe riječi za odnos stanara Šargarepa prema njima. - Tokom čitavog perioda izvođenja radova bili su izuzetno gostoprimni i dobri domaćini. Često nam skuvaju kafu, ponude nas sokom ili voćem, a posebno bih pomenuo Natašu Nikolić, koja je na nas gledala kao da nam je majka – kazao je jedan od radnika. I. MITROVIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Završeni radovi u Njegoševom parku i na šetalištu uz Moraču, u toku finalno ozelenjavanje prostora

Sve spremno za uživanje u miru i zelenilu

Rekonstrukcija centralnog gradskog parka i šetališta iznad Morače privedena je kraju. Ekipe Bemaksa, koji je bio izvođač radova, juče su povukle posljednju mašinu sa terena. U toku je završno uređivanje zelenila, nakon čega će ova zelena oaza biti svečano predata građanima na upotrebu.

UTISCI

Iako je ugovoreni termin za završetak radova bio januar naredne godine, Bemax je sve kompletirao prije roka. Izgradnja šetališta i uređenje parka započeto je u julu, nakon potpisivanja ugovora između te kompanije i Glavnog grada. Radovi su koštali 950.000 eura D. MALIDŽAN

Građani, kako kažu, nose sjajne utiske nakon posjete starom-novom kutka u gradu. - Predobro je. Najviše mi se sviđa to što su stavili dosta klupa, pa možemo da sjedimo i uživamo u pogledu. Mnogo je ljepše uređeno nego ranije, ima novog zelenila. Park izgleda mnogo svijetlije, zabavnije. Nekako je izgledao depresivno prije radova – kazala je za Pobjedu Marijana Ćetković. Šetalište pored Morače je po ocjeni Nikole Arsovića prelijepo. - Sviđa mi se sve, a posebno dobar je pogled. Park je uglavnom lijep, ali ja bih više volio da su napravili neko igralište, umjesto ovoliko drveća. Rekao bih da fali neki sadržaj za najmlađe – kazao je Arsović.

RADOVI

Iako je rok za završetak radova bio predviđen za januar naredne godine, Bemax je sve kompletirao prije roka. Izgradnja šetališta i uređenje parka započeto je u julu, nakon potpisivanja ugovora između te kompanije i Glavnog grada. Radovi su koštali 950.000 eura. Prva faza izgradnje šetališta podrazumijevala je radove na potezu od Sastavaka do plaže Labud, ukupne dužine 400 metara. Širina staze je 2,4 metra sa tri proširenja u vidu malih trgova, mjesta za okupljanje i odmaranje. Do šetališta su predviđene četiri pristupne tačke (ispod mosta Blaža Jovanovića, iz Njegoševog parka sa pozicije gdje se nalazi česma, sa staze koja kroz park vodi na Viseći most i sa plaže Labud). U parku je izgrađen ljetnjikovac, kao i amfiteatar sa pogle-

Peren za ljepšu podlogu Iz gradskog preduzeća Zelenilo kazali su za Pobjedu da je postojeći biljni fond parka sačuvan i dopunjen novim, nižim

spratovima biljaka. - Posađen je sprat malog drveća - 11 komada, u spratu žbunja posađeno je 320 komada žbunja i

900 komada žive ograde, dok je u najnižem spratu posađeno 2.745 komada perena, pokrivača tla, ukrasnih trava i vodenih biljaka – naveli su iz Zelenila. S obzirom da je postojeći

dom na Moraču, adaptirana je fontana koja će biti biojezero. Postavljen je parkovski mobilijar - klupe, ljuljaške za

odrasle, korpe za otpatke, nova javna rasvjeta, novi hidrosistem i stolovi za stoni tenis. Parkovski mobilijar zamije-

njen je sa 85 novih klupa i 60 korpi za otpatke, a ugrađene su i tri ljuljaške za odrasle. Biljni fond biće dopunjen no-

Glavni grad za učenike OŠ ,,Marko Miljanov“ organizovao vožnju električnim vozilom

biljni fond dominantno zimzelen, dopuna je, ističu, izvršena sa pretežno listopadnim vrstama. - Posađene su sadnice crvenolisnog javora, hibiskusa, sirijske ruže, lopta-

vim spratom žbunja, perena i drugog ukrasnog bilja, uz rekonstrukciju hidrosistema. Svečano otvaranje Njegoše-

U susret obilježavanju Dana Podgorice, 19. decembra, Glavni grad je juče za učenike OŠ ,,Marko Miljanov“ organizovao promotivnu vo-

žnju električnim vozilom „komšo“. Učenici su obišli neke od najvažnijih znamenitosti grada, upoznali se s konceptom novog socijalnog

vog parka i promenade uz Moraču biće upriličeno 18. decembra, uoči Dana Podgorice. Nj. ŽIVANOVIĆ

Opština Golubovci sa UNDP-om potpisala sporazum o finansiranju

Osnovci se provozali s „komšom“ Gradiće dnevni boravak za starije

Učenici OŠ ,,Marko Miljanov“ na početnoj stanici

stog šimšira, hortenzija, hoste, ukrasne trave, viburnuma, pitosporuma, običnog i vodenog irisa i drugih biljnig vrsta prilagođenih uslovima Podgorice – pojasnili su iz Zelenila.

servisa, odnosno brige o najstarijim sugrađanima i osobama s invaliditetom, kao i njegovim značajem za zaštitu životne sredine. Električno vozilo „komšo“ namijenjeno je prevozu starijih sugrađana i osoba sa invaliditetom u širem centru grada, sa ciljem da im olakša kretanje i obavljanje svakodnevnih obaveza. Poseban značaj ovog servisa je u promociji zelene tehnologije, kao i opredjeljenje gradske uprave da slijedi najsavremenije svjetske tokove u prevozu koji se praktikuju u razvijenim zemljama. Iz Glavnog grada je najavljeno da će nastaviti da podržavaju ovakve i slične inicijative, te da promovišu značajne servise koji su od velike važnosti kako za društvo u cjelini, tako i za životnu okolinu. H. P.

Zgrada Opštine u sastavu Glavnog grada - Golubovci

U cilju izgradnje dnevnog boravka za starija lica, Opština u okviru Glavnog grada - Golubovci zaključila je sporazum o finansiranju sa Programom ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u okviru projekta ,,Jačanje kapaciteta za efikasno pružanje usluga“. Vrijednost projekta je oko 400.000 eura, a sporazumom je definisana i dinamika prenosa sredstava. Shodno sporazumu i na osnovu Odluke o budžetu Opštine za 2021. godinu, saopšteno je iz Opštine Golubovci, UNDP-u je izvršen prenos od 150.000 eura, dok će ostatak sredstava u iznosu od 250.000 eura biti uplaćen tokom naredne godine. Početak izgradnje objekta očekuje se u prvoj polovini naredne godine. Nj. Ž.

Danas će u Podgorici biti pretežno sunčano. VjeSunčano, tar umjeren do jak, na udare i veoma jak, sjeveroJutarnja temperatura vazduha oko šest do 12 stepeni istočni. stepena, najviša dnevna do 12. H. P.

18 Svijet

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Predsjednica Evropske komisije Fon der Lajen istakla da će praznici proteći u znaku pandemije

Omikron će postati dominantan u Evropskoj uniji do sredine januara BRISEL - Očekuje se da će omikron soj korona virusa postati dominantna varijanta u Evropskoj uniji do sredine januara, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ona je dodala da je Unija spremna za borbu sa tim sojem sa 66 odsto vakcinisanog stanovništva. Fon der Lajen je izjavila i da je uvjerena da EU ima snagu i sredstva da prebrodi zarazu i dodala da je tužna jer će Božić ponovo biti pod velom pandemije. Takođe, najavila je da je više država članica Evropske unije počelo od juče da vakciniše djecu od pet do 11 godina protiv korona virusa, dok se vlade pripremaju za prazničnu sezonu i širenje novog omikron soja. Na djecu od pet do 11 godina

Holandija zatvara škole zbog novog soja Holandski premijer Mark Rute objavio je da će od iduće nedjelje zbog novog soja omikron biti zatvorene osnovne škole, a da će sadašnje restriktivne mjere biti produžene do 14. januara. Škole će biti zatvorene od 20. decembra, odnosno nedjelju dana prije početka božićnih praznika, zato što bi djeca, među kojima je stopa zaraze kovida-19 najviša, mogla da zaraze starije članove porodice, rekao je Rute na konferenciji za novinare u Hagu, prenose agencije. On je rekao da nije vesela poruka koju donosi pred Božić, ali da nije iznenađenje i da Vlada nije mogla da ignoriše signale oko soja omikron. Vlada je pored toga produžila do 14. januara

vakcinaciju su proširile Grčka, Italija, Španija i Mađarska. Grčka je juče prijavila rekordnih 130 smrtnih ishoda od posljedica kovida-19 za 24 časa. Roditelji u Grčkoj, među kojima je i ministarka obrazovanja Niki Kerameus, zakazali su

više od 30.000 termina za vakcinaciju djece. – Nakon razgovora sa ljekarima i dobijanja naučnih informacija, naša porodica je odlučila da vakciniše petogodišnjeg sina – rekla je Kerameus prije nego što je sina Lukasa

odvela u atinsku bolnicu. Regulatorna agencija EU odobrila je prošlog mjeseca smanjenu dozu Fajzer-Bajontek vakcine za vakcinisanje djece od pet do 11 godina. Vakcine se djeci daju na dobrovoljnoj osnovi u svim država-

Poruka kćerke Navaljnog nakon što je primila nagradu „Saharov“ umjesto oca

EU da prestane da podilazi diktatorima

STRAZBUR - Ovogodišnju nagradu ,,Saharov“ za slobodu mišljenja, koju je u novembru Evropski parlament dodijelio Alekseju Navaljnom, primila je juče u ime utamničenog ruskog disidenta njegova ćerka Darija Navaljnaja i poručila zapadnim političarima da prestanu da podilaze diktatorima pod izgovorom pragmatizma. Dariju Navaljnaju ugostio je na plenarnoj sjednici u Strazburu predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli. Navaljnaja je u svom gotovo polučasovnom govoru kazala da je Evropa velika i moćna, kao i da se u evropskoj politici vode žestoke bitke između idealizma i pragmatizma, ali da se ona protivi onima koji zagovaraju pragmatične odnose s diktatorima i tiranima. – I znate što. Čini se da je problem u želji da se diktatorima stalno podilazi kako ih ne bi razljutili, ali ignorisanje njihovih zločina što je duže moguće nije uopšte pragmatičan pristup – rekla je Navaljnaja. Dodala je da se protivi takvom pragmatizmu. – I nagrada ,,Saharov“ je upravo to, a Andrej Saharov je bio jedan od najnepragmatičnijih ljudi na svijetu – dodala je djevojka (20), koja je u Strazbur stigla u pratnji Olega Volkova, prijatelja njenog oca i njegovog političkog savjetnika. Rekla je takođe da je vrlo lako

Ursula fon der Lajen

Darija Navaljnaja

razumjeti neizbježni politički postulat, a to je da „pacifikacija diktatora i tirana nikada ne funkcioniše“, posebno se obrušivši na „umiljavanje Putinu“. – Diktatori nadahnuti polumjerama Zapada će već sjutra transportovati hiljade ljudi na granicu sa Evropskom unijom, prisiljavajući žene i djecu da jurišaju na ograde, tajno se nadajući da će pritom neko biti upucan ili pregažen u gomili – rekla je Navaljnaja. Pozvala je pragmatičare da odgovore koliko će to koštati Poljsku, Litvaniju i cijelu EU. Činjenica je, nastavila je, da evropske banke slobodno peru milijarde korumpiranog novca Putina i njegovih prijatelja, a da su jahte njegovih oligarha, kojima putuju po evropskom Sredozemlju i dalje senzacija. Kada je ocu rekla da putuje u

Strazbur, pitala ga je što želi da kaže u Evropskom parlamentu. – Odgovorio je: Reci da se niko ne usudi da izjednači Rusiju sa Putinovim režimom. Rusija je dio Evrope i želimo da postanemo njen dio, ali želimo i da se Evropa zauzme za sebe. Težimo Evropi ideja, u kojoj se slave ljudska prava, demokratija i integritet. Ne želimo Evropu kancelara i ministara koji sanjaju o poslu u upravnom odboru Putinovih državnih kompanija ili jedrenju na jahtama oligarha – prenijela je Navaljnaja riječi svog oca. Zahvaljujući na prestižnoj nagradi EP njenom ocu, Navaljnaja je rekla da pozdravlja Evropu ideja i načela, kao i da uprkos poteškoćama i problemima s kojima se Evropska unija suočava, vjeruje u njenu budućnost.

– Verujem da će jednog dana i moja zemlja biti dio nje – rekla je Navaljnaja. U govoru je podsjetila na riječi Andreja Saharova, koji je rekao da je njegova „sudbina u neku ruku posebna“. – I ne zato što sam lažno skroman, već zato što želim da budem precizan, primjećujem da je moja sudbina ispala veća od moje ličnosti. Samo sam pokušao da ispunim svoju sudbinu – prenijela je Navaljnaja riječi Saharova. Govor je zaključila sljedećim riječima: „Nadam se da svi imamo snage da ispunimo sopstvenu sudbinu. Sloboda Alekseju Navaljnom“. Predsjednik EP Sasoli je rekao da u ime Parlamenta ponovno zahtijeva da se Navaljni smjesta i bezuslovno pusti iz zatvora, kao i svi drugi dobitnici nagrade ,,Saharov“. Aleksej Navaljni ruski je opozicioni političar, aktivista u borbi protiv korupcije i glavni politički protivnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Međunarodnu pažnju privukao je nakon organizovanja protesta protiv predsjednika Putina i njegove vlade. Pokušao je da se kandiduje za predsjednika i zagovarao je reforme i borbu protiv korupcije. U avgustu 2020. Navaljni je otrovan i mjesecima se oporavljao u Berlinu. Nagrada ,,Saharov“ za slobodu mišljenja, prvi put dodijeljena Nelsonu Mendeli i Anatoliju Marčenku 1988. godine, najviše je priznanje Evropske unije za rad na području ljudskih prava. Dodjeljuje se pojedincima, udruženjima i organizacijama koji su naročito doprinijeli zaštiti slobode mišljenja.

sadašnje zdravstvene restrikcije koje uključuju zatvaranje prodavnica koje nijesu neophodne i barova i restorana svaki dan od 17 sati do pet sati ujutro. Građani mogu da prime samo po četiri gosta u kući. Mjere su stupile na snagu 28. novembra na prvobitni period od tri nedjelje. Najveći broj zaraženih korona virusom je među đacima osnovnih škola, navele su zdravstvene vlasti. Vlada je odlučila da zatvori škole zato što postoji velika zabrinutost oko pojave omikron soja, koji se brzo širi. Restrikcije koje je uvela holandska vlada su sve nepopularnije i bilo je nereda u više gradova kao što Roterdam i Hag tokom više noći u novembru.

ma EU, uz obavezno odobrenje roditelja. Poljska, Portugal, Hrvatska i Slovenija planiraju da smanje starosnu granicu za dobijanje vakcine ove nedjelje. Druge zemlje EU oprezno pristupaju vakcinaciji mlađe djece.

Njemačka je počela sa vakcinacijom mlađe djece u određenim regionima, Holandija to neće činiti dok ne prođu praznici, a Francuska daje prednost deci sa srčanim i respiratornim problemima i dijabetesom.

Tragedija u Maleziji, prevrnuo se brod

Najmanje desetoro poginulih, nestalo 29 osoba

KUALA LUMPUR - Pronađeno je deset tijela žrtava jučerašnjeg prevrtanja broda koji je prevozio izbjeglice, saopštile su pomorske vlasti Malezije. Još 29 osoba se vodi kao nestalo, prenosi Rojters. U saopštenju se navodi da je 21 osoba spašena od ukupno 60, koliko se smatra da je bilo na brodu koji se juče ujutro oko

4:30, po lošem vremenu, prevrnuo nadomak obale države Džohor na jugu Malezije. Preživjeli brodolomnici i brod pronađeni su na plaži u Tandžung Balau, a malezijska agencija za pomorstvo potvrdila je da su pokrenute spasilačke akcije i potraga za nestalima. Malezijske vlasti nijesu objavile detalje o porijeklu izbjeglica, niti o njihovom odredištu.

Veliki požar u soliteru u Hong Kongu

Evakuisano 1.200 ljudi HONGKONG - Najmanje 13 ljudi zatražilo je pomoć zbog udisanja dima, a više od 1.200 je evakuisano iz zgrade Svjetskog trgovinskog centra u Hong Kongu u kojoj je juče ujutro izbio požar. Oko 300 ljudi bilo je u jednom trenutku zarobljeno na krovu 38 spratova visoke zgrade Svjetskog trgovinskog centra u Hong Kongu. Požar je izbio u vrijeme ručka, nakon čega su mnogi pokušali da se sklone na posljednjem spratu zgrade. Više osoba se požalilo na tegobe zbog dima, a četiri su upućene u bolnicu, među kojima i žena u polusvjesnom stanju. Preliminarna istraga je pokazala da je požar izbio u sobi sa električnim instalacijama, na

nižem spratu, odakle se brzo proširio preko skela sa spoljne strane zgrade, do stepeništa u unutrašnjosti. Zgrada Svjetskog trgovinskog centra u Hong Kongu, koji funkcioniše kao kompleks tržnog centra i poslovnog prostora, već mjesecima se renovira, zbog čega su sve radnje ispražnjene. Radili su samo restorani između šestog i 13. sprata, kao i kancelarije između 14. i 38. sprata. Lokalne vlasti su klasifikovale požar kao treći nivo incidenta, na skali od jedan do pet. Situacija ispred Svjetskog trgovinskog centra je pod kontrolom nakon što su vatrogasci ogradili područje. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Arena

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Košarka 19

Košarkaši Budućnost Volija poraženi kod kuće od Gran Kanarije u meču 7. kola grupe B Evrokupa

Prekinuli seriju od 22 meča bez poraza u „Morači“ Košarkaši Budućnost Volija doživjeli su prvi poraz u „Morači“ poslije 22 meča i punih 315 dana. I umor je, očigledno, učinio svoje pa su nakon najslabijeg izdanja u sezoni Podgoričani izgubili od Gran Kanarije 83:76, u 7. kolu grupe B Evrokupa. Prije Gran Kanarije, Budućnost je na svom terenu izgubila 3. februara od italijanskog Virtusa. Izabranici Aleksandra Džikića su upisali drugi poraz u grupi, dok se Gran Kanarija izdjednačila u skoru sa Podgoričanima (5-2) i ostala je jedina neporažena ekipa u gostima u grupi. Španski tim je, ujedno, upisao šestu pobjedu u sedam mečeva (pet u Evrokupu, dva u Evroligi) protiv Budućnosti.

PROBLEMI OD POČETKA Budućnost u prvom poluvremenu nije uspjela da se odbrani od ofanzive gostiju, koji su u prve dvije četvrtine imali 56,3 odsto šuta za tri poena (16-9), niti je parirala Špancima u skoku (20-12), posebno ofanzivnom (7-2). Vladimir Micov je trojkom otvorio meč, ali se ispostavilo da je to bilo jedino vođstvo Budućnosti na utakmici! Gosti su već na startu pokazali zašto igraju efikasno u gostima (86,7 poena po meču), jer su u prva četiri minuta pogodili četiri trojke (Enis tri, Salvo jednu), ali nijesu uspjeli da se odlijepe (12:9). Uradili su to tri minuta kasnije kada su vođstvom od 20:13 natjerali Džikića da uzme tajm-aut. Minut odmora nije odmah dao rezultat, jer je Gran Kanarija sa još dva koša stigla do dvocifrene prednosti (24:13). Budućnost je odgovorila u posljednja dva i po minuta kvartala, kada je prvo Vili Rid zakucao nakon asistencije Džastina Kobsa, koji je potom realizovao dva slobodna bacanja, a mini seriju od 6:0 je završio Edin Atić sa linije bacanja za „minus pet“ (19:24). Budućnost je i drugu četvrtinu otvorila trojkom (Di Džej Sili), ali su ponovo uslijedili problemi u napadu, pa su Podgoričani više od šest minuta bili bez koša iz igre. Gran Kanarija je prvo serijom 12:0 povela 36:22, a onda je trojkom Šurne (do tog trenutka su gosti šutirali 14-8 iza perimetra) stigla do rekordnih 15 razlike (44:29). U tom periodu su „plavi“ upisali samo sedam poena sa linije penala (Sili tri, Marko Jagodić-Kuridža četiri). U finišu poluvremena

proradila je veza Kobs (četiri poena) – Rid (osam), a to je bilo dovoljno da se do odmora prepolovi zaostatak (49:41).

TEŠKO BEZ ŠUTA Budućnost je bila nemoćna u trećoj četvrtini, prije svega u šutu sa distance (nakon ovog kvartala je imala šut iza perimetra 16-3), koji je forsirala previše, s obzirom na to da „plave“ nije išao taj element. Gosti su za minut i po napravili seriju od 8:0 i poveli 59:42. Pokušavala je Budućnost da se vrati u igru, ali bezuspješno, pa je španski tim na 77 sekundi do kraja kvartala stigao do nedostnižnih 19 poena prednosti (70:51). Budućnost je imala „trzaj“ sredinom posljednje četvrtine, kada je serijom 9:0 prišla na „minus osam“ (75:67), ali je

Dvorana: ,,Morača“ Gledalaca: 2.800 Sudije: Silva, Balak i Ćići

Kobs 18 Atić 11 Šehović Micov 10 Barović Sili 13 Tarolis 2 Z. Nikolić 2 Jagodić-Kuridža 4 Rid 16

(19:24, 22:25, 15:21, 20:13)

81% (32-26) 53% (36-19) 21% (19-4)

za 1 za 2 za 3

100% (9-9) 39% (49-19) 50% (24-12)

34 (9+25) Skokovi 41 (15+26) Blokade 2 Asistencije 13 18 Ukradene lopte 4 6 8 Izgubljene lopte 9 Faulovi 16 26

Kobs promašio šut u sljedećem napadu da dodatno smanji zaostatak. Podgoričani su, istina, 63 sekunde prije kraja priprijetili jer su prišli na pet poena zaostatka (81:76, a bilo bi četiri da Kobs nije promašio

Kramer I. Diop Salvo Sloter Brusino Lopes Del Sero Šurna Peres K. Diop Enis Stević

prvo slobodno bacanje), ali je Sloter 41,2 sekunde prije kraja otklonio sve dileme (83:76)... Budućnost u narednom kolu, 21. decembra, gostuje francuS. JONČIĆ skom Burgu.

Foto: M. BABOVIĆ

„Varvari“ ne zaboravljaju Marka i Miljana „Varvari“ su, po običaju, napravili sjajnu atmosferu u „Morači“, bodrili su ekipu od početka do kraja, a prije meča su sa dva transparenta odali počast dvojici

preminulih članova ove navijačke grupe – Marku Lazareviću i Miljanu Bobičiću, na dvogodišnjicu njihove smrti. Na jednom transparentu, koji

6 15 5 15 14 8 14 6

je bio okačen tokom čitave utakmice, pisalo je: „Za našu braću što nisu više s nama“. „Tribina je sve jača. To je bio vaš san! Živite sa nama. Kroz svaku pjesmu i dan“,

DŽIKIĆ: Presudio je šut sa distance Trener Budućnosti Aleksandar Džikić je čestitao Gran Kanariji na pobjedi. - Na kraju su, nekako, “zaključali” utakmicu, onako kako se i očekuje od iskusne ekipe. Mi smo imali svoje šanse, nismo ih iskoristili. Idemo dalje – rekao je Džikić. - Na kraju se svelo na njihov bolji šut sa distance – dodao je Džikić. Budućnost je trojke šutirala 19-4 (gosti 24-12), ali su Španci dominirali i u skoku, posebno ofanzivnom, jer su uhvatili čak 15 lopti u napadu. - Ofanzivni skok je, vjerovatno, kombinacija umora, dispozicije na terenu i toga što ne igraš isto kada ne igraš na isti način u odbrani kada protivnička ekipa šutira spolja 50 posto i kada ne šutira 50 posto. Ne znam da li je na kraju baš to prevagnulo. Prije bih rekao da je prevagnuo taj šut za tri poena, koji mi večeras nismo realizovali na zadovoljavajući način. Džikić je zahvalio ,,Varvarima” što su došli i odali pomen svojim drugovima Marku Lazareviću i Miljanu Bobičiću, koji su poginuli na današnji dan prije dvije godine. - Utakmica je bila emotivna zbog njih. Za nas isto, to je jedan tužan događaj – rekao je Džikić. Trener Gran Kanarije Porfirio Fisak je bio zadovoljan igrom i pobjedom svog tima. - Počeli smo veoma dobro, dominirali, nametnuli svoj ritam i imali odličnu kontrolu skoka. Sve je bilo odlično tri četvrti, da bi u u posljednjoj Budućnost zaprijetila, zaigrala jače odbranu i donosila bolje odluke u napadu – rekao je Fisak.

pisalo je na transparentu koji je bio razvučen u prvoj četvrtini, zajedno sa portretima Marka i Miljana. Dvojica mladića su tragično nastradala 15. decembra 2019. godine u saobraćajnoj nesreći kod tunela na Brajićima.

Mornar dobio odgovor od Instituta za javno zdravlje Crne Gore na upit za meč sa Partizanom

U „Topolicu“ samo vlasnici sezonskih karata Za utakmicu 12. kola ABA lige između košarkaša Mornara i Partizana, koja se igra u subotu, u „Topolici“, od 17 sati, neće biti slobodne prodaje ulaznica, a u dvorani će moći da prisustvuje najviše 100 gledalaca, saopšteno je iz barskog kluba. Iz Mornara su naveli da će, stoga, ulazak u dvoranu biti omogućen samo vlasnicima sezonskih karata koji ispunjavaju već poznate uslove Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Ovo je rezultat odgovora koji je na adresu Mornara stigao od Instituta za javno zdravlje, koji je potpisao direktor Igor Galić, a na upit koji je Barani poslali, tražeći dozvolu za prisustvo većeg broja gledalaca na utakmici sa Partizanom. Međutim, nijesu dobili pozitivan odgovor. - Uprkos velikoj želji da predstojeći duel sa Partizanom bude održan u atmosferi kakva pristaje ovakvom sportskom spektaklu, u skladu sa protiv epidemijskim mjerama Instituta za javno zdravlje Crne Gore nismo u mogućnosti da otvorimo kapije naše dvorane svima koji žele da posmatruju utakmicu sa tribina, navodi se u saopštenju Mornara. Kako se navodi, „u dopisu Instituta naglašeno je da je u skladu sa protivepidemijskim mjerama u cilju suzbijanja pandemije virusa kovid-19, obaveza sportskih organizacija, vlasnika i korisnika sportskih objekata tokom održavanja sportskih takmičenja i turnira sportista, da u otvorenom i zatvorenom sportskom objektu ne dozvole ulazak zaposlenima i navijačima bez jednog od četiri navedena dokaza iz Nacionalne digitalne kovid potvrde“. A to su dokaz da je osoba potpuno vakcinisana sa propisanim brojem doza vakcine protiv novog korona virusa koji je izdat od ovlašćene zdrastvene ustanove, i nije stariji od 180 dana, da ima negativan PCR test na SARS-Cov2 ne stariji od 72 sata, dokaz da je osoba preboljela kovid-19 (prošlo ne manje od 10 dana i ne više od 180 dana od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa) i negativan antigenski brzi test na SARSCov2 ne stariji od 48 sati. Pored važećih, protiv epidemijskih mjera IJZ, gdje je obavezno pravilno nošenje zaštitne maske koja pokriva nos i usta, održavanje fizičke distance od najmanje 2 metra, dostupnost dezinfekcionih sredstava za ruke i dobro provjetren zatvoren prostor, iz Instituta za javno zdravlje je saopšteno da je u zatvorenom sportskom objektu „dozvoljeno prisustvo najviše 100 navijača, naravno ako prostorni kapaciteti sportskog objekta dozvoljavaju poštovanje fizičke distance od S. J. najmanje dva metra“.

Arena

Četvrtak, 16. decembar 2021. ABA LIGA/DRAGANA STJEPANOVIĆ

20 Sportski miks WABA LIGA, 10. KOLO: Budućnost Bemax savladala Orlove nakon produžetka

„Plave“ 10 od 10 „Plave“ se ne zaustavljaju! Košarkašice Budućnost Bemaxa sa svih 10 pobjeda završile su grupnu fazu i sa maksimalnih 12 bodova dočekuju Top8 fazu WABA lige, nakon što su poslije produžetka savladale Orlove u Banjaluci 79:74, čime su već sada napravile veliki iskorak ka fajnal foru. Podgoričanke su prvi put ove sezone igrale dramatičan meč – nakon devet pobjeda sa +20 razlike, „plave“ su kroz dramu i nakon produžetka uspjele da savladaju Orlove u Banjaluci (79:74). Derbi grupe A opravdao je očekivanja, a Budućnost Bemax osim pobjede pokazala je i još nešto, možda i važnije. Da mladi tim ima energiju i kvalitet da i u dramatičnim završnicama može da stigne do rezultata. Orlovi su prvi put u drugom poluvremenu uspjeli da povedu – na 38 sekundi do kraja kada je Zeljković pogodila za 66:62. Međutim, Marija Leković u ovom meču dokazala je da iako ima samo 18 godina može biti lider. Bez straha uzimala je važne šuteve i bila pravi vođa na terenu. Leković je nakon tajm auta pogodila trojku na 32 sekunde do kraja, a nakon promašaja Sobot, Leković je pogodila i dva bacanja 71:68. Gošće su imale gotovo pobjedu u džepu, kada je na 18 sekundi prije isteka vremena Đorđević pogodila jedno od dva bacanja za 72:69. Medutim, sudije su dosudile Marković faul nad Zeljković za tri bacanja na skoro10 metara, to je donijelo produžetak. U dodatnih pet minuta nije bilo mnogo drame, a na 2 minuta prije kraja ponovo je Marija Leković pokazala potencijal i trojkom za 77:74 donijela

Treći „balon“ ABA 2 lige u Sarajevu

Lovćen u trileru bolji od Podgorice Lovćen Podgorica

Dvorana: SD „Obilićevo“ Gledalaca: 150. Sudije: Hartman, Grubišić, Holjevac

Ristić Erak Trebovac Zeljković Rajić Marić Devura Sobot Vulić Kondić

3 14 1 26 15 15 -

(13:24, 17:10, 17:18, 25:20, 2:7) 86% (22-19) 46% (30-14) 45% (20-9)

za 1 za 2 za 3

61% (18-11) 35% (45-16) 37% (32-12)

Skokovi 41 (19+22) 38 (7+31) Blokade Asistencije 17 18 8 Ukradene lopte 20 28 Izgubljene lopte 17 Faulovi 16 22

veliku prednost. To je stvorilo nervozu kod domaćeg tima, a nakon izgubljene lopte Zeljković, Leković je pogodila za 79:74 i definitivno označila kraj svake drame. Sam meč donio je dosta uzbuđenja – Budućnost Bemex je u finišu prve četvrtine imala +11 ( 22:11), da bi Orlovi drugi period otvorili serijom 12:0 za preokret 25:24 (nakon tri trojke – dvije Rajić i jedne Sobot). Podgoričanke su uspjele da izdrže nalet Orlova, koji je u 26. minutu prisao na 40:41, a onda je Vladan Radović, iz skraćene rotacije (u timu nije bilo Savković, dok veći dio meča

Drobnjak Mi.Bigović Vučković Radonjić Živković Bajrović Ma.Bigović Marković Lazarević Šćepanović Leković Đorđević

nije igrala ni Živković zbog zdravstvenih problema) izvukao „džokera“ u liku Nevene Vučković, i, baš nakon njene dvije vezane trojke (uz trojku Leković), „plave“ su u 27. minutu stigle do 50:40, ali je i pored toga viđeno dosta uzbuđenja u finišu, posebno iz razloga što je domaćin imao odlične procente šuta za tri. Osim Marije Leković i Mine Đorđević, sve su dale poseban značaj pobjedi, posebno u odbrani, gdje je Zorana Radonjić energijom i borbenošću pokazala kako se bori za svoj R. PEROVIĆ klub.

Slavni bek Golden Stejta pretekao Reja Alena na vrhu vječne NBA liste

Kari najbolji trojkaš u istoriji Stefon Kari (33), košarkaški superstar iz Golden Stejt Voriorsa, u pobjedi nad Njujork Niksima 105:96 postao je rekorder po broju ubačenih trojki tokom NBA karijere – čak 2.974. Za dostizanje rekorda slavnog Reja Alena Kariju su, na ovom meču, bile potebne dvije trojke. Sada ima jednu više od legendarnog šutera; daleko iza njih dvojice na vječnoj listi sada je velikan Redži Miler, sa 2.560 trojki tokom NBA karijere... Kari je tako obilježio važan trijumf ,,ratnika“ u gostima, njegov tim sa učinkom 23-5 čuva vrh i najbolji učinak u ligi. Meč je za-

9 11 6 4 2 9 2 21 15

vršio sa 22 poena i po tri skoka i asistencije. - Moj otac Del igrao je skoro do 38. godine, a ja planiram da nastupam duboko u četrdesetim. Srećan sam što ću imati priliku da ovaj rekord dodatno popravim – rekao je Kari, koji je zaslužio ovacije protivničkih navijača u čuvenoj ,,Medison Skver Garden“ dvorani, kultnoj NBA areni. Bek Pul dodao je 19 poena uz devet skokova, a krilo Vigins 18 poena i šest skokova. Odlično je odigrao Nemanja Bjelica sa 14 poena uz po četiri skoka i asistencije za manje od 17 minuta na parketu. Njujork je standardno predvodio krilo Rendl sa 31 po-

76 75

SARAJEVO – Dvorana: „Arena Hils“. Gledalaca: 30. Sudije: Peić, Stapić, Nikšić. Rezultat po četvrtinama: 20:10, 25:24, 18:15, 13:26. LOVĆEN: Vašington 15, Jovanović, Bogdanović 4 (4-2), Kusovac 10 (2-2), Mugoša 2 (2-2), Vlahović, Bojanić 2, Klerens 11 (6-5), Banović, Perović 13 (3-2), Hadžibegović 11 (6-2), Luković 8 (6-2). PODGORICA: Bulajić 2, Vulević, Kljajević, Mišković 2, Čarapić 6 (1-0), Paunović 4 (2-2), Kovačević 12 (1-1), Kaluđerović 7 (2-1), Selfić 18 (21), Vukčević, Korać 9 (2-0), Langović 15 (1-1). Tri dana nakon pobjede u domaćem prvenstvu, Lovćen je bio bolji od Podgorice i u ABA 2 ligi – izabranici Petra Jovanovića su u dramatičnom finišu slavili 76:75, u prvom od tri crnogorska derbija u trećem „balonu“ u Sarajevu. Cetinjani nakon pet kola imaju tri pobjede i dva poraza, dok je Podgorica upisala treći poraz. Parcijalom 17:2, Lovćen je nakon tri minuta igre u drugoj četvrtini poveo 29:12, dvocifrenu razliku je održavao do posljed-

enom i sedam skokova. Lider Istoka Bruklin (20-8) je uspio da pobijedi (131:129) nezgodni Toronto (13-15), iako je računao na samo osam igrača u rotaciji. Korona kriza je sve izraženija u njujorškom timu, pa nijesu mogli da nastupe zvijezde poput Hardena, Oldridža i Milsepa. U takvoj situaciji, potpuno je odgovornost preuzeo velika zvijezda Kevin Djurent. Prvi strijelac lige je meč završio sa 34 poena, 13 skokova i 11 asistencija. Bek Mils dodao je 30 poena, rezervista Djut je pored deset poena imao 13 skokova, a centar Klekston 16 poena uz sedam skokova. Dovoljno za važan trijumf sve karakternijeg tima. Toronto je predvodio Vanflit sa 31 poenom, devet asistencija i četiri skoka. Finiks (22-5) je i dalje u borbi za vrh Zapada sa Golden Stejtom. Oslabljeni tim u gostima je savladao Portland 111:107, u produžetku. Izostanak prvog strijelca Bukera tako je ponovo dobro amortizovan. Centar Deandre Ejton obilježio je meč sa 28 poena uz 13 skokova. Slavni plejmejker, veteran Pol je uz 24 poena imao odličnih 14 asistencija i osam skokova, a Pejn je sa klupe dodao 17 poena. Za Portland, proslavljeni bek Lilard je pored 31 poena imao deset skokova. Ekipa je ponovo tijesno poražena i ima skroman, razočaravajući učinak 11-17 u uvodnom dijelu sezone. S. S.

nje četvrtine, u koju je ušao sa 14 poena prednosti (63:49). Podgorica je, međutim, napravila preokret u posljednjem kvartalu, tri minuta prije kraja je povela 72:71. Nakon koša Lukovića, te pogođenih bacanja Mugoše, Lovćen je povratio vođstvo na 75:72, ali je poravnao Korać trojkom, minut i po prije kraja. Do kraja utakmice, međutim, postignut je samo jedan poen, a upisao ga je sa penala Hadžibegović (pogodio je drugo bacanje), a pravi tragičar je na kraju bio Korać, koji je prvo promašio oba bacanja za preokret, a onda i dvije trojke, drugu u posljednjem napadu… - Trenutno sam emotivno ispražnjen, ali pobjeda se piše, što je najbitnije. Kontrolisali smo tok utakmice cijelo prvo i većinu drugog poluvremena, imali 15-16 razlike, ali onda je počela neka nedisciplina, neko samozadovoljavanje pojedinih igrača i utakmicu koju smo kontrolisali 35 minuta doveli smo do toga da u posljednja tri minuta strijepimo za pobjedu. Na kraju je odlučivao taj jedan šut, koji je mogao da uđe... Ali, sve u svemu, naša zaslužena pobjeda, igrali smo sa njima i prije tri dana u Podgorici i nije lako dobiti isti tim dva puta za tako kratko vrijeme. Mi smo

to uspjeli, zadovoljan sam kazao je trener Lovćena Petar Jovanović. Amerikanac Ajzea Vašington bio je najefikasniji kod Lovćena sa 15 poena, Marko Perović je dodao 13 poena i sedam skokova, a Markus Klarens i Alen Hadžibegović po 11 poena, s tim da je Hadžibegović uknjižio i 10 skokova. Kod Podgorice, istakao se Ismet Sejfić sa 18 poena i 17 skokova, Aleksandar Langović je ubacio 15 poena, a Marko Kovačević. - Čestitam Lovćenu na zasluženoj pobjedi, a čestitam i mojim momcima na dobrom zalaganju, čak i više od toga, s obzirom na to da je pet igrača imalo problema sa visokom temperaturom. Početak utakmice bio je koban, u drugom poluvremenu smo kontrolisali i igru i rezultat, i vraćali smo se, a u završnici smo sami propustili šansu da mi budemo pobjednici. Nadam se da ćemo izdržati još ove dvije utakmice u ovom „balonu“, da probamo da napravimo neki dobar skor – istakao je trener Podgorice Nebojša Bogavac. U petak se sastaju Lovćen i Sutjeska (15 sati), koja je u prvom kolu poražena od Sparsa, (86:79) dok Podgorica igra protiv zemunske Mladosti (18).S. J.

Egzibicioni turnir u Abu Dabiju od 16. do 18. decembra

Nadal spreman da igra nakon četiri mjeseca Teniski velikan Rafael Nadal (35) spreman je da ove sedmice nastupi na Mubadala šampionatu, egzibicionom takmičenju koje se u Abu Dabiju održava od 16. do 18. decembra. Osvajač rekordnih 20 gren slem titula na teniskim turnirima tako će nastupiti prvi put nakon više od četiri mjeseca oporavka od teške povrede stopala. Slavni Španac će na takmičenju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dobiti jasne smjernice za dalji oporavak, uz priliku da vidi i ocijeni koliko može u duelima sa teniserima iz kruga najboljih na svijetu. U prvom kolu takmičenja ,,bik sa Majorke“ je slobodan. Nekada prvi teniser svijeta u drugom kolu, odnosno polufinalu (najvjerovatnije u petak), igraće sa boljim iz britanskog derbija Marej – Evans. Nadal će u Abu Dabiju odigrati dva meča, jer se u sklopu Mubadala šampionata održava i duel za treće mjesto. R. A.

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Arena

Rukomet 21

Rukometna legenda Jovanka Radičević nema problem da otvoreno govori o nastupu ,,lavica“ na SP i kaže da 22. mjesto nije uspjeh

Ne znam zbog čega me pitaju do kada ću da nastupam za reprezentaciju

Niko nas nije nadigrao, za pun utisak falile dvije pobjede PODGORICA - Crnogorska rukometna reprezentacija prolazi kroz period tranzicije, bolan, spor, ali neophodan. Lakše bi bilo da je veća baza ili kvalitet domaće lige koji bi u najbržem roku iznjedrio potencijalne reprezentativke. Ali, od ovoga nema ništa, još uvijek – i zato je svaka igračica važna i za potencijalnu reprezentativku treba se boriti. I za onu ili one koje su do prije godinu, dvije gledala nastupe A tima na TV-u, ili drugu, treću koja grije klupu u nekom od ino klubova. Ne može Crna Gora da otpisuje nikoga, stavlja pored imena i prezimena znakove pitanja ili podebljani ,,iks“... Sa tom sviješću i spremnošću da se se istrpe kritike zbog rezultata i ,,dječjih bolesti“ ženski rukomet je početkom decembra krenuo u novu priču od Svjetskog šampionata. Sa podmlađenim, izmijenjenim i oslabljenim timom, sa tri debitantkinje, selektorka Bojana Popović je, neko će reći hrabro, mudro, a neko ,,samo lud bi sjeo na klupu“, okrenula list i krenula u Španiju da gradi budućnost. Takva Crna Gora, takav rukometni tim, bez bekova šutera (nedostajale Jelena Despotović i Đurđina Jauković), bez Milene Raičević, ali i bez Majde Mehmedović i Andree Klikovac (oprostile se od reprezentacije) rezultatski nije dobro prošao – 22. mjesto. Izgubile su ,,lavice“ od Slovenije, Francuske, Srbije, Rusije i Poljske. Pobijedile su u jakoj

Jovanka Radičević jedva čeka nastup pred crnogorskim navijačima. U novembru počinje EP, a kapitenka je sigurna da će sa povratkom nekoliko djevojaka, situacija na terenu biti mnogo bolja. - Ne znam zbog čega me pitaju, s obzirom na to kako igram posljednjih deset godina, do kada ću da nastupam za reprezentaciju. Što se tiče mog os i ljubavi tijela, osjećaja prema rukometu, mogu još pet godina da igram. Najveći problem je što u nekoj fazi dođe do psihičkog zasićenja, a glavi je potrebna pauza i vrijeme za porodicu. U svakom slučaju, imaću poseban motiv kod kuće, jer imam veliku želju da nastupamo u punoj dvorani. Nadam se da će se do tada situacija oko korone promijeniti.

Emotivno teško, ali izazovno Jovanka je gurala ekipu, bodrila, prilagođavala se... - Emotivno je najteže bilo proći kroz SP. Svaki poraz padao je teško. Uradila sam sve što sam mogla da pomognem ekipi. Ponekad i povišenog tona da bi ih probudla. Potrudila sam se da podijelim iskustvo, a nije

bilo jednostavno jer ovo takmičenje je crpjelo veliku energiju. Drago mi je, naravno, što sam bila dio tima, jer je i za mene bio izazov i uživala sam u vrhunskoj atmosferi. Utisak bi sigurno bio drugačiji da smo, realno, barem još dvije pobjede ostvarile.

grupi Angolu, a malo je nedostajalo, konkretno realizacija zicera, da u glavnu rundu odu sa dva boda. Bile su u igri i za četvrtfinale, ključan meč izgubile od Srbije (vodile 18:14), a u posljednjem na SP kompletan umor je isplivao na površnu.

kako je bilo djevojkama koje su prvi put na sceni, koje su željele da se dokažu individualno i doprinesu ekipi na pravi način. Ponoviću, daleko od toga da je 22. mjesto uspjeh, ali sve treba uzeti u obzir, i ono najvažnije – Svjetsko prvenstvo pomoglo je djevojkama da sazrijevaju kao igrači i ljudi. Dobro je što su na vrijeme prošle ovakvu školu – kazala je kapitenka Jovanka Radičević. Problemi su etiketirani. Godina je duga da se otklone i naredne obaveze na EP sačekaju u boljem stanju i sa jačim timom. - Evidentno je da neke naše reprezentativke nijesu prošle kadetska ili juniorska takmičenja. Jasno je da nemamo ni bazu kao Francuska, Rusija i mnoge druge selekcije. Navodim primjer, Francuska je na SP dvije djevojke poslala kući, angažovala nove koje su čekale poziv kao ,,zapeta puška“. Mi to ne možemo da radimo. Nema nas puno i zato je bitan svaki igrač. Zbog toga se svi trudimo i pokušavamo da izvučemo

PRAVA ŠKOLA - Ako gledamo samo rezultat – 22. mjesto nije uspjeh, ali niko nas nije nadigrao. Zato i mogu da kažem, kao neko ko je sa timom prolazio kroz uspone, padove i osvajao, da je bilo dobrih stvari. Neću reći da smo na SP nastupali u izuzetnom mladom sastavu, jer sam konkretno sa 24 godine igrala finale Evropskog prvenstva, ali se vidjelo veliko neiskustvo. Nastupali smo i sa debitantkinjama, a uz sve ovo u Španiji su nas sačekali onakvi rivali i ritam potpuno drugačiji od klupskih takmičenja. Naravno da je osjećaj prisustva na SP bio veliki. Za mene, a toliko godina prolazim kroz velika takmičenja, bilo je teško. Mogu da pretpostavim

maksimum kako bi bili uvijek dio velikih takmičenja i na taj način gradili budućnost.

REALNOST Neuspjeh se, manje-više kao i svugdje, teško prašta, a na strpljenje se zaboravlja. - Svjesna sam sredine gdje se pamte prva tri mjesta, a ponekad se samo zlatna medalja cijeni. Ali, to ne ide tako, rezultati se ne prave preko noći, potrebno je vrijeme i strpljenje. A nas čeka težak posao. Pritom, ne možemo ni stalno da se vraćamo na 2012. godinu sa vrhunksom ekipom. Ne možemo da budemo nezadovoljni, ali moramo da budemo realni. Kao neko ko je prošao sve i kao neko ko teži pobjedama, ne mogu da kažem – konkretno za posljednje prvenstvo – da sam zadovoljna u rezultatskom smislu. Žao mi je što smo izgubili od Srbije, a vodili 18:14, žao mi je što smo nakon egala sa Francuskom onoliko šuteva promašili i pravili naivne greške - kazala je Radičević.

Rukometaši Budvanske rivijere maksimalni na polusezoni, trener Dejan Dragnić upozorava

Ništa nije završeno PODGORICA - Kad ekipa ostvari 11 pobjeda u isto toliko kola, lako je pretpostaviti kakva bi mogla da bude ocjena njenog trenera na kraju tog ciklusa, u ovom slučaju nakon polusezone u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi za rukometaše. - Naravno da sam zadovoljan – kazao nam je trener Budvanske rivijere Budva Dejan Dragnić. - Imponuje nam što smo pobijedili u svih 11 utakmica, mnogo smo radili i bili disciplinovani da bismo u tome uspjeli. Na mjestu smo koje nam pripada. Dovoljno poznajem svoju ekipu i prilike u crnogorskom rukometu, imamo nekoliko

iskusnijih igrača i vjerujem da posjedujemo kvalitet za najviši plasman. Neupućenima će zvučati čudno, ali iako je ostalo da se odigra druga polovina šampionata, Budvanska rivijera je već nadomak titule, druge u klupskoj istoriji (prva osvojena 2016). Dragnićev tim je u sedmom kolu deklasirao aktuelnog šampiona Lovćen (33:24), a budući da je vodeći tandem mnogo ispred konkurencije (nažalost, zahvaljući skoro isključivo starijim igračima) i da će teško neka ekipa moći da ih ,,zakine“, novog prvaka Crne Gore gotovo sigurno odlučiće njihov meč na Cetinju.

Dejan Dragnić

SVAKO SVOG POSLA

Od starta priprema sve je ukazivalo da će nedostatak visokih igračica i šutera sa pozicije bekova praviti probleme u koncepciji igre protiv velesila. - Najupečatljiviji je bio posljednji meč sa Poljskom. Bekovi visoki 190 centimetara... Imala sam osjećaj, kad god bi neka nova ušla na teren, da je od prethodne jača i visočija. A mi smo igrali sa Itanom, koja je prije godinu počela da igra srednjeg beka i Mateom, koja dugo vremena kroz LŠ nije igrala, a sada igra prave utakmice u dresu Budućnosti. I, naravno, nijesmo imali beka šutera. Ranijih godina je bilo lakše, ako jednoj ne ide, druga je zamijeni, sada to nemamao i upravo zbog svih razloga je bilo teško podizati se iz dana u dan. S druge strane, koliko god da je bilo teško, a kao kapitenka sam na to najviše ponosna, bodrile smo se i pomogale između sebe. Često i preko granica išle su naše reprezentativke – jurile i stizale minuse, na inat i karak-

pogodaka u 11 mečeva dao je Đorđo Peruničić, prvi strijelac Budvanske rivijere u prvom dijelu sezone, ukupno treći u ligi – iza Miloša Krivokapića iz Danilovgrada (109) i Nemanje Marsenića iz Berana 1949 (83)

Budvani bi, po tom scenariju, ispustili prvo mjesto samo ako izgube ubjedljivije nego što su pobijedili na svom terenu. - S obje noge smo na zemlji. Bili smo bolji u prvom meču, ali može se reći i da je Lovćen imao loš dan. Mnogo ih cijenimo, iskusna su i dobra ekipa. Prošle sezone

smo odigrali nekoliko dobrih mečeva s njima, a jednom ih pobijedili, i Lovćen je uzeo titulu. Vidjećemo, svaka utakmica će biti borba – rekao je Dragnić. - U svakom slučaju, nećemo ići na Cetinje da branimo prednost iz prvog meča, već da pokažemo da smo bolji tim. U prvom

planu treba da ostane sport, mi dajemo ton crnogorskom klupskom rukometu i drago mi je što se publika vratila na tribine. Ništa nije završeno, biće zanimljivo. Trudićemo se da zadržimo prednost na tabeli. Rukometaši Budvanske rivijere od petka će biti na odmoru,

ter, a kada bi ih umor savladao – gradile novu priču. - Od prve utakmice krasili su nas karakter i borbenost, a psihološki je bilo teško podizati se nakon poraza. Trebalo je pronaći motiv, a uz sve to realnost je govorila da moramo da budemo na sto odsto mogućnosti, sa minimumom grešaka, da pariramo rivalima. Svjesna je kapitenka kritika upućenih na rezultat iz Španije. - Najlakše je kritikovati i nemati strpljenja. A ja pričam o smjeni generacije, o ekipi u kojoj smo od iskusnijih bile Marina i ja. Da li treba da kažem da je nekome teže! Znam da imamo hiljade stručnjaka i analitičara koji pričaju da smo mogli bolje, a moj odgovor je da svako treba da radi svoj posao i sobom da se bavi. Crnogorska reprezentacija koja je igrala Svjetsko prvenstvo imala je timski duh, karakter i želju da na pravi način predstavi državu. I publika u Španiji je to prepoznala. Bodrila nas jer je vidjela zdrav i odlučan kolektiv – zaključila je A. MARKOVIĆ Radičević.

do 10. Januara, kada će početi pripreme za nastavak prvenstva, planiran za kraj februara. Promjena u igračkom kadru vjerovatno neće biti mnogo. - Zadovoljan sam ekipom, iako nijesu svi ispunili očekivanja. Vidjećemo što će se dešavati tokom pauze, tržište je dosta suženo. Najvažnije je da što bolje odradimo pripreme – dodao je Dragnić. Dragnić je u prethodnim intervjuima govorio o nužnosti da se klub stabilizuje i stane na noge. Čini se da se stanje popravilo. - Polako se sređuje situacija, uprava radi u hodu s nama. Ima dosta stvari koje treba uraditi, ali najbitnije je da je klub sačuvan. Prateći naše rezultate, mnogo mladih je počelo da trenira rukomet i vjerujem da dolaze bolja vremena – poručio je Dejan Dragnić. Ne. K.

Arena

Četvrtak, 16. decembar 2021.

ŠAH Magnus Karlsen u Dubaiju odbranio titulu svjetskog prvaka

Nemoć Nepomnjašćija Nepomniašći 0:1 Karlsen

Malo je ko od ljubitelja drevne igre očekivao da će Magnus Karlsen lako odbraniti titulu svjetskog prvaka i to sa ubjedljivih 7,5:3,5 pri čemu je četiri partije riješio u svoju korist, dok ih je sedam završeno miroljubivo. Norvežanin je deklasirao Jana Nepomnjaščija koji je pokušao da ga svrgne sa trona u njegovoj osmogodišnjoj vladavini. Izazivač je bio potpuno nemoćan a razloge njegove slabe igre, kardinalnih grešaka i grubih previda u nekim čak i jednostavnim pozicijama možda treba pripisati velikom pritisku Ruske šahovske mašinerije koja mu je „naredila“

da se iz Dubaija u domovinu vrati kao korifej, sa „lovorovim vijencem“. Jedno je sigurno, kasnije se ispostavilo, ovaj neravnopravni okršaj ostaće jedino upamćen po šestoj burnoj partiji koja je oborila rekord po broju odigranih poteza (136) u istoriji ovakvih susreta, dok će po ostalim detaljima brzo preći u zaborav, jer gotovo da se ne pamti jedan takav sunovrat pretendenta na planetarnu krunu kao što ga je doživio popularni Nepo. I legendarni Božidar Ivanović je kratko prokomentarisao ovaj dvoboj ocjenjujući ga kao jedan od najgorih, ako ne i najgori u borbama za titulu.

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bc4 Nf6 4.d3 Bc5 5.c3 d6 6.0–0 a5 7.Re1 Ba7 8.Na3 h6 9.Nc2 0–0 10.Be3 Bxe3 11.Nxe3 Re8 12.a4 Be6 13.Bxe6 Rxe6 14.Qb3 b6 15.Rad1 Ne7 16.h3 Qd7 17.Nh2 Rd8 18.Nhg4 Nxg4 19.hxg4 d5 20.d4 exd4 21.exd5 Re4 22.Qc2 Rf4 23.g3 dxe3 24.gxf4 Qxg4+ 25.Kf1 Qh3+ 26.Kg1 Nf5 27.d6 Nh4 28.fxe3 Qg3+ 29.Kf1 Nf3 30.Qf2 (dijagram) Qh3+ 31.Qg2 Qxg2+ 32.Kxg2 Nxe1+ 33.Rxe1 Rxd6 34.Kf3 Rd2 35.Rb1 g6 36.b4 axb4 37.Rxb4 Ra2 38.Ke4

h5 39.Kd5 Rc2 40.Rb3 h4 41.Kc6 h3 42.Kxc7 h2 43.Rb1 Rxc3+ 44.Kxb6 Rb3+ 45.Rxb3 h1Q 46.a5 Qe4 47.Ka7 Qe7+ 48.Ka8 Kg7 49.Rb6 Qc5 0:1

Nakon spuštanja zavjese u velelepnoj „Operi“ gdje su ratovali za tablom, Nepomnjašćijev stav o meču je bio da on ne smatra da se sve svelo na šah i da je sada njegov zadatak da ispita kako su drugi faktori uticali na njegov kolaps i mnogo grešaka u drugom dijelu meča, odnosno da pokuša na vrijeme da to shvati i eliminiše. S druge strane Karlsena su na konferenciji za novinare pitali šta mu je pomoglo da dominira u meču. -U jednostavnim pozicijama pravio sam vrlo malo grešaka. Nekoliko puta je pozicija bila veoma komplikovana, doduše obojica smo pravili greške, ali on je napravio posljednju,

rekao je genije iz Tonsberga. Inače, njegovo ukupno vrijeme razmišljanja bilo je 21 sat i 38 minuta, dok je Nepo „dumao“ 19 sati i 47 minuta. Karlsen je prosječno trošio dva minuta i 17 sekundi po potezu a reprezentativac zbornaje dva minuta i pet sekundi. Ukupno su odigrali 568 poteza u svih 11 partija. U štabu Karlsena bili su PeterHeine Nilsen (Danska), Laurent Fresinet (Francuska), Jan Gustafson (Njemačka), Jorden Van Forest (Holandija) i Danil Dubov (Rusija). Na pres konferenciji Nepomnjašći nije naveo svoje pomoćnike, samo je rekao da su isti kao i ranije.

U subotu na Trening kampu Fudbalskog saveza

Na reprezentativnom festivalu u Baru

Čestitke Kaleziću i doajenima drevne igre Rukovodstvo ŠSCG, u saradnji sa Opštinom Bar, svojski se postaralo da u ovom gradu minulog vikenda okupi doajene drevne igre i nagradi ih za nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji šaha u Crnoj Gori, kao i naše najbolje cugeraše koji su odmjerili snage na pojedinačnom brzopoteznom šampionatu za tekuću godinu. Na prigodan način, uz divne stihove klape „Jedinstvo“, proslavljeni su 75. rođendan našeg prvog velemajstora Božidara Bonje Ivanovića, te sedam decenija od prve seniorske titule Momčila

Ćetkovića i sedam decenija od plodonosnog rada istaknutog šahovskog neimara i publiciste Vladimira Lukšića. O njihovim djelima za tablom i mimo nje, nadahnuto i sa emocijama, govorili su novinar i pjesnik Dragan Popadić, IM Zdravko Vuković, GM Milan Draško, predsjednik ŠSCG Jovan Milović, te prvi čovjek barske lokalne uprave Dušan Raičević i počasni predsjednik Evropske šahovske unije Veselin Drašković. Zlatne i srebrne plakete za ogromne zasluge u prosperitetu crnogorskog šaha dodijeljene su bračnom paru Angelini i Zdravku Vukoviću,

je intermajstor Blažo Kalezić koji je osvojio prvo mjesto sa 11,5 poena od mogućih 13. Standardnom prvotimcu podgoričke Budućnosti ovo je deveta titula najboljeg cugeraša. Srebrnom medaljom se okitio GM Dragiša Blagojević sa 11, a bronzanom GM Nikola Đukić sa 10 poena. Takođe, nagrađeni su i IM Luka Drašković sa 9,5, te Savo Vujović, Bogdan Podlesnik, Nikola Potpara i Dragan Popadić sa po 8,5 poena.

Prvi memorijal „Radojica Dabetić“

nost“ sastavljena je od mladih igrača koji su imali sreću da ih on uči tajnama drevne igre. Samim tim, organizovanje memorijala, za koji se planira da postane tradicionalan, je način da ŠK Budućnost sačuva draga sjećanja na Radojicu Dabetića i tako pokuša da mu vrati makar dio duga za sve što je uradio za svoj klub i crnogorski šah uopšte, rekao je jedan od njegovih ponajboljih učenika, velemajstor Nikola Đukić.

priređen koktel dobrodošlice za učesnike i goste. -Za pet decenija provedenih u ŠK Budućnost, naš Dabo je utkao sebe u sve njegove najveće uspjehe. Bio je član ekipe koja je osvojila titulu prvaka Jugoslavije 1998. godine, a kao kapiten je učestvovao u osvajanju četiri titule šampiona Crne Gore i dva pehara u

PODGORICA - Na inicijativu Vukašina Poleksića, bivšeg reprezentativca Crne Gore, u subotu će se na glavnom terenu Trening kampa Fudbalskog saveza odigrati humanitarna utakmica sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava za pomoć porodici nedavno preminulog kik boksera Mirka Vlahovića. Utakmica u kojoj će učestvovati bivši i aktuelni reprezentativci i reprezentativke Crne Gore, sportisti koji predstavljaju našu zemlju u drugim sportovima i sportski novinari, počeće u 12 sati i igraće se dva puta po 25 minuta, saopšteno je iz FSCG. - Svi ljubitelji fudbala i navijači naše reprezentacije imaće priliku da u dresu Crne Gore ponovo vide Vukašina Poleksića, Mladena Božovića, Srđana Blažića, Ivana Janjuševića, Miodraga Džudovića, Jovana Tanasijevića, Milana Jovanovića, Sava Pavićevića, Vladimira Božovića, Mitra Novakovića, Radomira Đalovića, Andriju Delibašića, Igora Burzanovića, Luku Pe-

jovića, Vlada Jeknića, Blaža Igumanovića, Neđeljka Vlahovića i Ivana Delića, rekordera po broju nastupa u nacionalnom timu Fatosa Bećiraja, kao i reprezentativke Helenu Božić, Anđelu Tošković i Milicu Radunović. Fudbalsko umijeće pokazaće i GavriloPajović (košarka), Vladimir Racković (odbojka), Dejan Zlatičanin (boks), Milorad Mićko Žižić (boks) i sportski novinari Vlado Perović, Danilo Mitrović, Bojan Šuković, IgorŠuković, NeđeljkoKostić i Uroš Radulović, kao i Miloš Antić (Sekretarijat za sport Glavnog grada). Ekipe će sa klupa predvoditi prvi selektor nacionalnog tima Zoran Filipović i aktuelni selektor naše seniorske reprezentacije Miodrag Radulović – naveli su iz FSCG. Cijena ulaznice za ovu utakmicu je u skladu sa mogućnostima svih zainteresovanih pojedinaca. Prisustvo je moguće samo osobama koje ispunjavaju makar jedan od četiri dokaza iz Nacionalne digitalne kovid potvrde. R. A.

Legendarni fudbaler Serhio Aguero objavio kraj karijere

reprezentativcima Nikoli Đukiću i Aleksandri Milović, Jusufu Kalamperoviću, Ljubu Živkoviću, Maksimu Lutovcu i Srđi Dragaševiću, kao i renomiranom preduzeću „8. red“ za značajnu podršku aktuelnom projektu „Šah u škole“. Inače, na turniru sa 65 igrača bilo je veoma uzbudljuvo i još više neizvjesno po pitanju konačnog poretka. Da je neprikosnoven u ovoj kategoriji, demonstrirajuću vrhunsku tehniku, znanje i brzinu potvrdio

ŠK „Budućnost-CEDIS“ u saradnji sa ŠSCG organizuje, 18. decembra, u multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici, prvi međunarodni otvoreni turnir u ubrzanom šahu – memorijal „Radojica Dabetić“. Ceremonija svečanog otvaranja obaviće se u 10 časova, u sali za igru, nakon čega će biti

Humanitarna utakmica za pomoć porodici Mirka Vlahovića

nacionalnom kupu. Na funkciji predsjednika Skupštine kluba, dao je veliki doprinos osvajanju još šest titula i tri trofeja kupa Crne Gore. Ipak, najveći trag je ostavio kroz svoje brojne učenike, od kojih su danas neki članovi prve ekipe Budućnosti, a neki i sami treneri u klupskoj školi šaha. Takođe, kompletna postava ŠK „Omladinac-Buduć-

Priredio: B. KADIĆ

Oproštaj zbog srčanih problema PODGORICA - Jedan od boljih argentinskih fudbalera svih vremena, ikona Mančester sitija, Serhio Aguero – završio je karijeru. Legendarni Kun morao je da se oprosti sa 33 godine zbog srčanih problema. - Ovo su veoma teški trenuci, ali ipak sam veoma srećan zbog ove odluke jer zdravlje je na prvom mjestu – rekao je Aguero na konferenciji za medije u Barseloni, čiji je član postao ovog ljeta. U sali su bili prisutni svi njegovi saigrači, a iz Mančestera su doputovali Pep Gvardiola i Ćiki Begiristajn, trener i sportski direktor Sitija. Koliki je trag popularni Kun ostavio na Ostrvu, posvjedočile su riječi Gvardiole. - Maradona je osvojio Italiju, Mesi Španiju, a Aguero Englesku – rekao je Pep.

Aguero je karijeru počeo u argentinskom Independijenteu, iz kojeg je otišao u Atletiko Madrid, osvojio Ligu Evrope 2010. i postigao 101 pogodak u 234 nastupa. Privukao je pažnju Mančester sitija, koji ga je kupio za 38 miliona funti i napravio vjerovatno najbolji transfer potez u klupskoj istoriji. Aguero je u Mančesteru ostao 10 godina i osvojio pet titula Premijer lige, jedan FA kup i šest Liga kupova. - Atletiko Madrid se kladio na mene kad sam imao 18 godina da mogu da radim dobre stvari u Evropi – rekao je Aguero. - Ljudi u Mančester sitiju, svi znate kako se osjećam i koliko mi značite. Igrač uvijek želi da osvoji što više trofeja, ali mislim da mogu biti zadovoljan onim što sam uradio. Svako uvijek može napraviti više, ali mislim

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Arena

Sportski miks 23

Fudbaleri Crne Gore danas dobijaju rivale u trećem izdanju Lige nacija

,,Sokoli“ mogu sa BiH, Srbijom, Rusijom... Primorac zakazao Drugi turnir Kupa Crne Gore

PODGORICA - Žrijeb za treće izdanje UEFA Lige nacija održaće se večeras u Nionu, sa početkom u 18 sati. Fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće u Ligi B, drugoj po rangu u Ligi nacija, a biće žrijebana iz četvrtog šešira, u kojem su još Slovenija, Albanija i Jermenija. U prvom šeširu su Ukrajina, Švedska, Bosna i Hercegovina i Island, u drugom Finska, Norveška, Škotska i Rusija, a u trećem Izrael, Rumunija, Srbija i Republika Irska. Utakmice Lige nacija igraće se u junu (četiri kola) i septembru (dva kola) naredne godine. Ligu A čine Francuska, Italija, Belgija, Španija (prvi šešir), Portugal, Holandija, Danska, Njemačka (drugi šešir), Engleska, Poljska, Švajcarska, Hrvatska (treći šešir), Vels, Austrija, Češka i Mađarska (četvrti šešir). S obziroma na to da se u martu igra plej-aut Lige nacija, Liga C i Liga D još nijesu kompletirane,

finale sa Jadranom Budva Primorac

zbog mečeva Kazahstan – Moldavija i Kipar – Estonija, u kojima će pobjednik ići u Ligu C. Za sada, u Ligi C su Turska, Slovačka, Bugarska, Sjeverna Irska (prvi šešir), Grčka, Bje-

lorusija, Luksemburg, Sjeverna Makedonija (drugi šešir), Litvanija, Gruzija, Azerbejdžan, Kosovo (treći šešir), Kazahstan ili Moldavija, Kipar ili Estonija, Gibraltar, Farska

Ostrva (četvrti šešir). U Ligi D su Kazahstan ili Moldavija, Kipar ili Estonija, Lihtenštajn, Malta (prvi šešir), Letonija, San Marino, Andora (drugi šešir). Ne. K.

Sve izvjesniji odlazak dvojice Francuza iz Junajteda

Rangnik ne želi ni Pogbu ni Marsijala u timu Slavni vezista Pol Pogba i napadač Antoni Marsijal skoro izvjesno napustiće Mančester junajted na ljeto. Pogbi u junu ističe ugovor i za sada odbija pregovore sa klubom. Njegov zemljak, povremeni francuski reprezentativac Marsijal, javno je preko agenta zahtijevao transfer jer

je nezadovoljan minutažom u gigantu Premijer lige. Ovakve najave uopšte ne brinu novog menadžera Junajteda Ralfa Rangnika, o čemu je Njemac javno govorio. - Ne želim da kažem da ne bi bilo dobro da zadržimo Pogbu. Ipak, kada je klub poput Junajteda u pitanju, normalno

je i prirodno da igrač sam pokaže želju da ostane. Kada neki igrač ne želi da nastupa za klub kakav je Junajted, onda zaista nema smisla da ga zadržavamo

Pjer-Emerik Obamejang (32) potencijalno je pojačanje Barselone već u januaru, objavio je londonski Dejli miror. Napadač i zvijezda iz afričke zemlje Gabon je početkom sedmice ostao bez kapitenske trake u Arsenalu, a ostrvskim medijima je saopšteno da je razlog izostanak zalaganja na potrebnom nivou. Sada je izvjesno da Arsenal želi da proda Obamejanga već narednog mjeseca – a prioritet bi bio dogovor sa nekim klubom van Premijer lige. Barsi je potreban napadač, ali se očekuju teški pregovori o dolasku zvijezde u Primeru. Obamejang prima sedmičnu platu od čak 411 hiljada eura (350 hiljada funti) i mala je vjerovatnoća da će uprava Barselone moći da mu ponudi tako dobre uslove. Nakon što je napustio ,,Etihad“, Aguero je zbog velikog prijateljstva sa Lionelom Mesijem odlučio da pređe u Barselonu. Boravak na ,,Kamp Nouu“ pretvorio se, međutim, u lošu epizodu. Finansijski problemi ,,blaugrane“ uzrokovali su probleme s registracijom novih igrača, uključujući i Aguera. Najlošije od svega – doveli su do odlaska Mesija u Pari Sen Žermen. Kada je na kraju registrovan za Barselonu, Kun Aguero doživio je povredu potkoljenice zbog

BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledalaca: 100. Sudije: Matijašević i Mijanović. Rezultat po četvrtinama: 4:3, 1:3, 1:2, 2:1 BUDVA: Mandić, Kolesko, Ćetković 2, Žardan 1, Kovačević 1, Radonjić, Ivanović 1, Vukićević, N. Dragović 1, Latinović, Jablan, D. Dragović 1, Kosić, Korać 1. PRIMORAC: Kralj, Isljamović, Drašković, Paunović, Gopčević 1, MAčić 2, Vukasović 2, Šekarić, Janović 1, Stanojević, Baštrica, Matković 3, Krivokapić, Vučković. Budvani su bolje otvorili meč, vodili 2:0 i 4:2, ali su Kotorani polako stizali razliku i došli do igre koja im je donijela na tri i po minuta prije kraja vođstvo od 9:6. Domaćin je u finišu smanjio na 9:8 – strijelac je bio Vukčević, koji je brzo dobio isključenje, ali Kotorani nakon tajm auta nijesu iskoristili igrača više. Domaćin je mogao do izjednačenja, ali se rezultat nije promijenio. Kotorani su sa novim bodovi-

ma, kolo prije kraja, zakazali finalni okršaj sa Jadranom (22. decembra u Podgorici).

Kataro Jadran

7 13

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledalaca: 100. Sudije: Abramović i Stanišić: Rezultat po četvrtinama: 0:3, 4:3, 2:3, 1:4. KATARO: Bjelica, Pržica 1, Vujošević 1, Marković, Mršić 1, Milić 4, Gopčević, Vujović, Milaš, Rajhel, Vičević, Petrović, Marinković, Nikaljević. JADRAN: Đurović, Vujičić 1, Vučurović, Stevović, Vujović, Vujović 1, D. Radović 2, Murišić, Gardašević 2, Muskat 1, V. Radović 3, Čaraj 2, Petković 1, I. Radović, Sladović. Vaterpolisti Jadrana su na startu drugog turnira pobjedom protiv Budve osigurali plasman u finale Kupa Crne Gore, a juče su protiv Katara očekivano stigli do novog trijumfa – 13:7. U posljednjem kolu drugog Kup turnira Novljani će večeras (19 h) odmjeriti snage sa A. M. Primorcem.

,,Finalissima“: Meč evropskog i južnoameričkog šampiona

Obamejang mijenja Aguera?

da sam dao sve od sebe za sebe i svoje klubove. Proslavljeni napadač napustio je Siti proteklog ljeta nakon što je postavio klupski rekord sa 260 pogodaka u 390 utakmica, uključujući 16 het-trikova. Zaslužan je za istorijski trenutak u Premijer ligi, kada je u posljednjem trenutku sezone 2011/12. pogodio za pobjedu Sitija nad Kvins Park Rendžersom i donio Sitiju prvi naslov šampiona od 1968, ostavivši iza sebe Mančester junajted zbog bolje gol razlike.

8 9

koje je bio van terena do oktobra. Za Barsu je odigrao samo pet utakmica. Postigao je utješni pogodak u 90. minutu u svom jedinom nastupu u ,,el klasiku“, protiv Real Madrida 24. oktobra, a tri dana kasnije prvi put se našao u startnih 11 u novom klubu. Nakon što nije bio u timu s Alavesom uslijedio je kardiološki pregled, a Aguero je na društvenim mrežema poručio da će poslušati savjete ljekara pri donošenju odluke o nastavku karijere. Dijagnostifikovana mu je srčana

– rekao je Rangnik. Pogba je u procesu oporavka od povrede, očekuje se da sredinom januara bude spreman da nastupa. R. A. aritmija i odluku je donio prije najavljenog roka od 90 dana. - Kada su mi odradili prvi fizički test u klinici, medicinsko osoblje me nazvalo da mi kaže da postoji velika mogućnost da neću moći nastaviti da igram. Od tog trenutka sam počeo da se privikavam na to, ali nije bilo lako. Jedan od ljekara mi je direktno rekao: dosta je – u suzama je pričao Aguero. - Želim svima da kažem da sam učinio sve što je bilo moguće. Od svoje pete godine i prvog dodira s loptom, sanjao sam o tome da ću igrati fudbal. Nikad nijesam mislio da ću doći u Evropu i želim da iskažem zahvalnost svima, bez obzira gdje sam trenirao. Ponosan sam na karijeru koju sam imao i srećan sam što mi se ovo događa sada, a ne ranije. Ne znam što me čeka u životu, ali znam da ima mnogo ljudi koji me vole i žele mi najbolje. Posljednji nastup za Argentinu, Serhio Aguero upisao je minulog ljeta na Kopa Americi, kada je ušao kao rezerva u četvrtfinalnoj pobjedi nad Ekvadorom. ,,Gaućosi“ su kasnije osvojili prvi trofej poslije 28 godina. Ne. K.

Italija – Argentina 1. juna u Londonu Aktuelni evropski prvak Italija i šampion Južne Amerike Argentina odigraće, 1. juna u Londonu, prijateljsku utakmicu. Meč je nazvan ,,Finalissima“ i održaće se u Londonu, ali još se ne zna na kojem stadionu. Utakmicom između selekcija koje zajedno imaju šest titula prvaka svijeta (Italijani četiri, Argentinci dvije) obilježiće se i potpisivanje obnovljenog i proširenog Memoranduma o razumijevanju (MoU) između Evropske fudbalske federacije (UEFA) i Južnoameričke fudbalske federacije (CONMEBOL), koji traje do kraja juna 2028, prenose svjetski mediji. U sklopu Memoranduma dogovoreno je i otvaranje zajedničke kancelarije u Londonu za koordinaciju projekata od zajedničkog interesa, kao i organizacija niza fudbalskih događanja u engleskoj prijestonici. - Oduševljeni smo nadogradnjom našeg odličnog odnosa s Conmebolom, a naša snažna želja zajedničkog djelovanja na razvoj fudbala i njegove dobrobiti za društvo dodatno se odražava u novom Memorandumu o razumijevanju – kazao je predsjednik Uefe

Aleksander Čeferin. - Postoji duga tradicija saradnje između Uefe i Konmebola, što svjedoče takmičenja kao što su ,,Trofej Artemio Franki“ i Interkontinentalni kup, te s velikim ponosom ponovo pokrećemo prestižan trofej na radost fudbala u cijelom svijetu. Radujemo se zajedničkom istraživanju novih prilika i veselimo se velikom finalu u Londonu u junu 2022. Godine – saopštio je Čeferin. Prvi čovjek Conmebola Alehandro Dominges rekao je da ta asocijacija i UEFA imaju izvrsne odnose. - Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju postavljamo temelje za dalji rast i razvoj ove saradnje. Finalu između Argentine i Italije u Londonu će se pridružiti i drugi vrhunski sportski događaji, kako i priliči tradiciji južnoameričkog i europskog fudbala – kazao je Dominges. Mediji navode da je saradnja Uefe i Conmebola značajna i u svjetlu negativnog stava obje asocijacije prema ideji predsjednika Fife Đanija Infantina da se svjetska prvenstva održavaju svake druge godine. Takvu ideju podržavaju afrička i azijska konfederacija. Ne. K.

24 Feljton

Četvrtak, 16. decembar 2021.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (PRVI DIO)

U Parizu buknula buna koja se širi s najvećim bjesnilom Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„Crnogorac”, br. 7. izdanje od 6. marta 1871. godine Dopisi Cetinje, 8. Marta. – Prošle godine riješila je Njegova Svjetlost da se podigne jedna nova varoš u Bjelopavlićima na rijeci Zeti a pored novoga mosta, koji se zove “Mirkov most”, za spomen velikome junaku vojvodi Mirku. Veličanstvo ove građevine doista priliči imenu besmrtnoga pokojnika. On ima u dužinu 96, a u širinu 10 metara. Drži se, da je ovo jedna od najvećijeh i najljepšijeh građevina na balkanskom poluotoku. Nova varoš ova biće i sa trgovačkoga gledišta jako korisna, jer će se tu sticati svijet iz Hercegovine, Arbanije i Primorja. Plan je izrađen još lane, a sada je Nj. Svjetlost izaslala jednu komisiju, koja je po ovome planu razdala bezplatno zemljište onijema, koji žele graditi kuće. Vijesti iz našijeh i tuđijeh zemalja. * Carigradska patrijaršija javlja brzojavom banjalučkoj opštini 18. ov. m. da je uslišana tužba Naroda bosanskog, te je Dionisije dignut sa mitropolije bosanske. Patrijaršija obećava ujedno, da će za osam dana naimenovati novog mitropolita. * U francuskoj skupštini ne ide sve kao što bi bilo želiti u današnjem času Francuske nesreće. Radikalci su ne zadovoljni sa ljudima koji su na vladi zbog velike popustljivosti njihove. Govori se da će oni svi istupiti iz skupštine. Garibaldi je prouzrokovao veliku uzrujanost. Isto tako Viktor Higo svojim govorom. On reče: “Samo podlost susretala je Francuska u Jevropi. Ni jedna sila, ni jedan vladaoc nije se podigao. Samo

Pariz se proglasio kao nezavisna republika i u Parizu se već danas ponavljaju svi užasi, koji su nam poznati iz prve revolucije francuske. Razdraženoj svetini ne staje niko na put. Barikade su svuda utvrđene, na kojima rade i žene i djeca. Govori se da se viđaju i žene naoružane po ulicama. Već je i krv prolivena

Strijeljani pripadnici nacionalne garde u Parizu 1871. godine

Barikade na ulicama Pariza 1871. godine

je jedan čovjek ustao, koji ima jednu ideju i jedan mač. Ta je ideja oslobodila jedan narod, a mač je onaj htjeo osloboditi drugi. Garibaldi je bio jedini, od đenerala, koji se borio za Francusku i nije bio pobjeđen”. Ta je riječ izazvala strašnu uzrujanost u skupštini zbog čega je i Higo istupio iz skupštine. * Napoleon ostaje Napoleon – bez stida. On energično protestuje što je njegova dinastija zbačena i on nepriznaje narodnoj skupštini to pravo. Pri svem tom skupština je za uvjek njega i njegovu dinastiju proglasila za zbačenu i to je objavljeno listinama po svijema ćoškovima po svijema mjestima u Francuskoj. * U Parizu je sve veće ogorčenje protiv Njemaca. Francuske zanatlije i trgovci zaključili su, da ne primaju ni jednoga

Prošle godine riješila je Njegova Svjetlost da se podigne jedna nova varoš u Bjelopavlićima na rijeci Zeti a pored novoga mosta, koji se zove „Mirkov most“, za spomen velikome junaku vojvodi Mirku. Veličanstvo ove građevine doista priliči imenu besmrtnoga pokojnika. On ima u dužinu 96, a u širinu 10 metara. Drži se da je ovo jedna od najvećijeh i najljepšijeh građevina na Balkanskom poluotoku

Stari Danilovgrad

Njemca radnika. Bismark preti Francuzima pritiskom, ako bi i dalje dražili Njemce. Književnost – “Duvan s pogleda na zdravlje”, tako se zove knjižica za koju se kaže da je napisao vredni Dr. Đ. Natošević. U knjizi su potanko obeležene sve osobine ove biljke, istorijski razvitak njezinoga upotrebljavanja i ceo uticaj njezin na telo čovečije. Ma koliko da će se pristalicama pušenja učiniti suviše ono što se navodi o škodljivosti duhana, toliko će doista ova knjižica svakome biti vrlo zanimljiva. – Ona je nagrađena iz knjiž. fonda I. M. Kolarca, štampana je u Biogradu u štampariji N. Stevanovića, 1870, ima 82. str. i stoji dva groša i po. „Crnogorac”, br. 8. izdanje od 13. marta 1871. godine Dopisi Iz Podgorice, 2. Marta – Evo me i ovaj put, da vam javim, šta se kod nas događa. Nemogu vam javljati o djelima velikijem i valjanijem, koja bi nas dičila pred svijetom, ali bi vam imao dosta pričati o zlikovačkijem i o nevaljalstvu, zbog čega i propadamo. Tako se i ovijeh dana dogodi jedno krvavo zločinstvo. Jedan hristijanin iz Lopara, sin Lakića Božova bio se

najmio u Podgorici kod Smajilja Krnjića da služi. Smajilj ga pošlje u polje ćemovsko, da čuva njegovu stoku. On je vjerno i pošteno služio, ali njeki Turci, koji su znali da je hristijanin, iz okoline ili iz Podgorice, vrebali su jadno čobanče, kako će ga ubiti. I čobanče zaspi po podne pokraj stoke, a Turci dođu i ubodu ga najprije u prsa, a zatijem mu posjeku živu glavu i odnesu. Mrtvo čobanče ležalo je tu do četiri sahata po podne, dok njeki trgovac ne naiđe i vidi što je i odmah javi vlasti u Podgoricu. Zabit pošlje odmah osam zaptija, da zločinca pronađu. Tražili su ga, kažu, do mraka pa onda se vratili kući – i na tome će po svoj prilici stvar i proći. I to je baš što u poštenom čovjeku muti krv, jer naposljedku ubistva se događaju i na drugom mjestu, ali tamo se mnogo tajnijima uđe u trag i onda zlikovcu po zakonu sudi; kod nas nema toga, osobito, ako je žrtva hristijanin. Zločinci se saićim (?) istražuju a u isto vrijeme vrlo često propuštaju. Takva vam je Turska pravda. Viđećemo hoće li vlast ovo napustiti bez dalja istraživanja. „Crnogorac”, br. 9. izdanje od 20. marta 1871. godine

Zastava pariskih revolucionara 1871. godine

Buna u Parizu – Francusku je zadesio nov potres. Rane, koje joj zadade njemačka sila, pozlediše se, i ona je danas u većoj opasnosti nego što je bila. U Parizu je buknula buna, koja se širi sa najvećim bjesnilom. U varoškoj kući sjedi opet kao njekad revolucionarna vlada pod crvenom zastavom. Pariz se proglasio kao nezavisna republika i u Parizu se već danas ponavljaju svi užasi, koji su nam poznati iz prve revolucije francuske. Razdraženoj svetini ne staje niko na put. Barikade su svuda utvrđene, na kojima rade i žene i djeca. Govori se, da se viđaju i žene naoružane po ulicama. Već je i krv prolivena. Dva su đenerala uhvaćena, koje je središtni odbor odmah osudio na smrt, i dao pogubiti. Narodna je garda glavni faktor tu. I ostala vojska pristala sa svijem uz revolucionare. S toga je Tijerova vlada zapovjedila da četrdeset hiljada vojnika dođu iz Pariza u Versalj, gdje je i narodna skupština. No čuje se, da revolucionari hoće da dolaze u Versalj protiv skupštine. Kakva je odbrana skupštine takva vojska? I ako se obistini to, onda je sva Francuska u plamenu, onda nema više ni skupštine, ni Tjera (govori se da je već zatvoren), ni vlade, onda je svetina zavladala, ali onda je pocjepan i ugovor mira sa Pruskom. Šta će onda biti sa Francuskom, šta će preduzeti Pruska, šta li – bivše neutralne sile… Vijesti iz našijeh i tuđijeh zemalja * Po pošljednjijem vijestima u Parizu je buna u najvećem plamenu. Vladini organi nijesu u stanju više, da joj stanu na put. Mnogi stanovnici pobjegli su u Belgiju. Revolucionaška vlada iskala je od narodne banke i od kuće Rotšildove po pet miliona. Banka je dala odmah jedan, a Rotšild po milijona. * Pruska se neće još za sada miješati u unutrašnju borbu Francuske dogod ne vidi da su

Donosimo izbor članaka iz prvog crnogorskog lista “Crnogorac”, koji je pokrenut početkom 1871. godine i izlazio sedmično. “Crnogorac” se pojavio baš u danima Pariske komune, o kojoj je izvještavao iz broja u broj. Ovdje smo obuhvatili prvih dvadesetak brojeva. Izbor iz ostatka objavićemo u narednim mjesecima u opasnosti zaključenja mira. No međutijem naređeno je, da njemačka vojska stoji pripravna, kako bi svaki čas mogla ući u Pariz, ako sama vlada francuska nebude u stanju povratiti mir. * Iz Versalja javljaju, da se varoš i sva okolna mjesta utvrđuju protivu revolucionara, koji hoće da udaraju na Versalj. 1. o. m. čula se u Parizu grmljavina topova i zvona. U Lionu i Marselju takođe je buna. Narodna skupština u Versalju hoće da proglasi ratno stanje u Parizu. * Iz Brisla telegrafišu da su Tiljerije u Parizu zapaljene. U svijema ulicama po ćoškovima objavljeno je crvenijem plakatima, da je Tijer zatvoren no to se još ne potvrđuje. * Kasniji telegrami javljaju, da je u Parizu došlo već do gusta. Miroljubivi građani pošli su protiv revolucionara, no ovi ih dočekaju blizu Tilerija vatrom iz pušaka i 8 ubiju, a 20 rane. Narodna je garda sva na oružju. Strah je ovladao najveći i svuda se viče: “na oružje!” Istoga dana (10. o. m.) u veče oko 10 ura pođe admiral Seset sa 6000 građana na vendomsku pijacu da umiri revolucionare, no tek što je počeo govoriti, revolucijonari opale iz pušaka. Tu bi poginuo i sam admiral, da ga nije zaklonijo jedan barjaktar. (Nastavlja se)

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 16. decembar 2021. Posljednji pozdrav prijatelju

Poslije kratke i teške bolesti napustio nas je voljeni

KRSTU MARKOVIĆU divnom čovjeku, velikom i iskrenom prijatelju naše porodice. Počivaj u miru. Hvala ti na svemu. 902

NIKOLA, BRANKA i JELENA BAJKOVIĆ

SLOBODAN Milovanov KUZMAN Saučešće primamo na groblju u Tološima, 16. decembra od 12 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju u Tološima.

Ožalošćeni: sinovi MILOŠ, MARKO, PETAR i NENAD, kćerke TIJANA i MARIJA, snahe KATARINA i RAJKA, braća ĐORĐIJE, GOJKO i MILENKO, sestre PERSA i MILEVA, unuci, bratanići, sestrići i mnogobrojna rodbina

931

SLOBODAN KUZMAN Posljednji pozdrav dragom bratu od sestre PERSE JOVIĆEVIĆ sa porodicom 927 Dragi brate

SLOBO Moja velika dobroto, teška bolest nas prerano rastavi. MILEVA MILANOVIĆ sa porodicom 928 Pet godina je od smrti

STOJAN Iljov STIJEPOVIĆ Sjećanje na tvoj častan životni put. Tvoji najmiliji, porodica STIJEPOVIĆ 930

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. decembar 2021. Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

Дана 14. децембра 2021. преминуо је у 86. години

LJUBIŠI IVANOVIĆU LJUBIŠA IVANOVIĆ

ZORAN BEŠOVIĆ sa porodicom

899 Sa srećom smo te dočekali, sa nevjericom i tugom opraštamo se od tebe, mili naš Ljubo.

САВО Марков БРАЈОВИЋ

Posljednji pozdrav

Сахрана је обављена дана 15. децембра у 12 часова у најужем кругу породице, по жељи покојника.

Strina DUŠKA, VANJA, LELA i TANJA sa porodicama

LJUBIŠI IVANOVIĆU

898

Sa dužnim poštovanjem i posebnim pijetetom opraštamo se od

Od kolektiva „SAVA TRANS“ – CETINJE

Ожалошћени: супруга СТАНКА, син СЛОБОДАН – БОБАН, ћерка СЛОБОДАНКА – БЕБА, снаха ЉУБИЦА – БОБА, зет МОМЧИЛО, унучад ГОРДАНА, АНЂЕЛА, ДРАГАНА, ДАНИЛО АЛЕКСАНДАР и ЈОВАНА, праунучад МАКСИМ, МАША , НАЂА ЉУБО и ТАРА, зетови ЗОРАН и МИЛОШ

926

Дана 14. децембра умро је наш много вољени пријатељ и поштован колега

921 Draga ujna

prof. dr BOŽIDARA BOJOVIĆA

Prof. dr Bojović je u svojoj dugoj i bogatoj karijeri ostavio neizbrisiv trag, ne samo na stranicama crnogorske medicine već i našeg društva u cjelini. Formirao je prvo Odjeljenje dječije endokrinologije u Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore. Prvi je profesor pedijatrije i osnivač Katedre za pedijatriju na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Posvećen svojim malim pacijentima, kolegama i profesiji uživao je veliki ugled u crnogorskom društvu.

проф. др сци. БОЖИДАР БОЈОВИЋ MAJA JABUČANIN узоран и угледан љекар педијатар – ендокринолог, који је урадио све што је у људској моћи, да очува и унаприједи здравље дјеце Црне Горе. Остајеш увијек у нашим сјећањима као свијетли примјер пријатељства, свесрдне доброте и колегијалности.

Prerano si nas napustila, nije tako trebalo. Ti nisi stigla da se raduješ. Mi nismo stigli da se oprostimo od tebe. Pamtiću te po nesebičnoj dobroti i velikom srcu koje je bilo spremno da se nađe za sve kad je trebalo. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju i pruže svako dobro koje si zaslužila.

KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Са особитим поштовањем, Породица Вујошевић, др НОВИЦА и НАДЕЖДА

914

STEVAN KRIVOKAPIĆ sa porodicom

S tugom i velikim bolom opraštamo se od

prof. dr BOŽIDARA BOJOVIĆA

Kroz svoj životni i profesionalni rad ostavio je neizbrisiv trag. Jedan od istaknutih i voljenih doktora velikog srca, svojim odlaskom izazvao je veliki potres u sazvježđu medicine. Zahvalni za trenutke vrhunskog stvaralaštva i tužni zbog nenadoknadivog gubitka.

917

916

Draga

Dragoj snahi i ujni

MAJO Pamtićemo uvijek tvoj osmijeh, tvoju energiju i ljubav koju si nesebično sa nama dijelila. Sve nas je dotakla tvoja prerana smrt. Naš kolektiv više neće biti isti. Zauvijek ćeš nedostajati. UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA 911 Draga naša

MAJI JABUČANIN Tvoj anđeoski lik i plemenitu dušu teško je zaboraviti, u našim srcima živjećeš vječno s ponosom što smo te imali, počivaj u miru u nebeskim i rajskim vrtovima.

Posljednji pozdrav

zaova SONJA KRIVOKAPIĆ sa porodicom

915

KOLEKTIV INSTITUTA ZA BOLESTI DJECE KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

MARO Čuvaćemo od zaborava tvoju dobrotu i plemenitost

MAJI JABUČANIN Od BUBE i BILJANE VUJOVIĆ

BRANKO sa porodicom

913

918

910

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 16. decembar 2021. Dana 15. decembra 2021. umro je u 85. godini naš dragi

Dana 14. decembra 2021. preminuo je u 80. godini života naš dragi

MILORAD PETRIČEVIĆ

PETAR Tanasije GALIĆ

MILORAD Filipov PETRIČEVIĆ TATA, ako je smrt jača od života nije od ljubavi i sjećanja. Težak je rastanak sa tobom.

Po želji pokojnika, sahrana će se obaviti u Sarajevu. Kuća žalosti: Ul. Baku 124, Podgorica.

Ožalošćena porodica GALIĆ: sin VOJISLAV – BRACO, unuk MATIJA, snaha DRAGANA, porodica ŠIPČIĆ: kćerka TANJA, unuk ILIJA, zet RADONJA

Poštujući epidemiološke mjere, sahrana je obavljena 15. decembra u 13 časova, u selu Meterize u krugu porodice. Tvoj FILIP

Ožalošćena porodica: supruga SAVICA, sinovi: ZORAN i FILIP, kći BRANKA, sinovac DARKO, sinovične ANA i DRAGANA, snahe RADOJKA, NIKOLETA i SLAVA, unučad: TODOR, JAKOV, DIMITRIJE, MIODRAG, RADOVAN i HELENA

907

893

900

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

Preminuo je naš voljeni

MILORADU

MILORAD PETRIČEVIĆ TATA, teško je riječima opisati ovaj osjećaj. Boli. Hvala ti što sam te imala u životu, hvala ti na beskrajnoj ljubavi koju si mi pružao. Bio si moja podrška i moj oslonac. Hvala ti, tata, na svemu.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava, po dobru pamtiti sa ponosom pominjati.

LAKIĆ Obrenov LALATOVIĆ

906

Tvoji: sin ZORAN, snaha NIKOLETA, unuci TODOR, JAKOV i DIMITRIJE

Tvoja BRANKA

908

Posljednji pozdrav ocu mog druga Sahrana će se obaviti u krugu uže porodice, dana 15. decembra 2021. godine u 15 časova, na mjesnom groblju u Ozrinićima.

Ožalošćeni: supruga RADOJKA, sinovi NEBOJŠA i ALEKSANDAR, braća DRAGIĆ i MILIŠA, snahe LUCIJA, MILENA, NEVENKA i DRAGANA, unučad, sinovci, sinovice i ostala rodbina LALATOVIĆ i ČVOROVIĆ

MILORAD PETRIĆEVIĆ VLADO VRABEC

894

919

Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav stricu, đeveru i đedu

MILORAD PETRIČEVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u vječitom miru. Zauvijek ćemo te nositi u srcima.

DEJO, BRANKA, MIJO i RAŠO

909

MILORADU

STEVANU ČIZMOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom bratu

Bratanić DARKO, snahe RADOJKA i SLAVA, unuka HELENA i bratanične ANA i DRAGANA sa porodicama

Počivaj u miru. DRAGAN ČIZMOVIĆ sa porodicom 901

905 Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Dragom zetu i tetku

PERU

Posljednji pozdrav mom ujaku

Sa ponosom ćemo te spominjati i po dobru pamtiti. Hvala ti za pažnju i spremnost da uvijek budeš tu za nas.

MILORADU MIĆU PETRIČEVIĆU

STEVANU ČIZMOVIĆU

STEVANU ČIZMOVIĆU Hvala ti za svu ljubav i pažnju kojom si nas nesebično obasipao.

912

Poslednji pozdrav Sestrići: MIŠKO i PREDRAG i sestrična OLIVERA

STANKO VUJKOVIĆ sa porodicom 903

ZORAN i DRAGAN RUDOVIĆ sa familijom

904

od porodice pokojnog MIHAILA PRAVILOVIĆA 925

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. decembar 2021. Četrdeset je dana od kada nas je napustila naša draga

Четрдесет је дана од смрти нашег вољеног брата

VIDOSAVA Racova SEKULIĆ rođena Nikolić

КРСТА – КИКА Б. ЦРВЕНИЦЕ 1939 – 2021.

Са нашег породичног стабла одсјечена је некад чврста и плодоносна грана. Био је рудник знања и непресушни извор племенитости за које његово непосредно окружење, нажалост, није било најплодније тле. Смрт га је отргла од мученичког живота с којим се достојанствено носио, и заувијек заклопила његове миле и благородне плаве очи. Ми, који смо га вољели, осиромашени смо за једно велико отмено срце које је напокон нашло свој мир и починак. За собом је оставио сва врата широм отворена и служио је на част роду своме.

Kad si odlazila, znala si koliko Te volimo, ali nijesi znala koliko će nas boljeti Tvoj odlazak. Dobra i plemenita dušo, beskrajno Ti hvala za sve što si učinila za nas. Dok s anđelima odmaraš u tišini vječnog mira, naša ljubav Te čuva od vremena i zaborava. Umjesto pomena, u znak sjećanja na našu dragu Vidu, porodica je dala prilog u JU Dječiji dom „Mladost“ — Bijela.

Tvoji: LJILJANA, PREDRAG, SENKA, MARIJA i OGNJEN

Поносни на њега, брат МИОДРАГ и сестре МИЉАНА и МИРЈАНА

897 Četrdeset dana je od smrti

920 Tužno sjećanje na mog poštovanog i voljenog supruga

MIRJANE MAŠE Brankove JOVOVIĆ PAVLE – PAJO Jovov PETRIČEVIĆ

RANKO VUČIĆ

velike šampionke streljaštva! SLAVKO DRINČIĆ sa porodicom

Dragi moj Pajo, hvala ti za ljubav i pažnju koju si mi nesebično pružao. Nedostaješ mi!

922

Godina prođe, a ljubav prema tebi ne prolazi. Tvoja MILEVA

Navršava se tužnih 40 dana od kada nas je napustio naš voljeni

896 Tvoji najmiliji, PERSA, IVONA i MILENA Данас је година дана од одласка моје мајке на онај свијет 923

RADOMIR – RAJKO pok. Ljuba ČAVOR kapetan duge plovidbe

Godina dana od smrti naše voljene

Dana 18. decembra 2021 godine (subota) u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na porodičnom groblju u Čavorima.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

СТОЈАНКА М. ЗОРИЋ рођ. Ненезић

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

OŽALOŠĆENA PORODICA

STOJANKE ZORIĆ

Мајко, тамо си код својих, чекамо тебе ти чекаш нас, с анђелима.

929

МЛАДЕН

e-mail: oglasno@t-com.me

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. ACO NENEZIĆ sa porodicom

895

924

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

Oglasi i obavještenja 31

Četvrtak, 16. decembar 2021. I. br. 2477/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa punomoćnik Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa punomoćnik Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 15.12.2021. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se VIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: •LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3. •LN br. 2654 KO Topla i to katastarska parcela br. 236/7, po načinu korišćenja nekategorisani putevi, površine 62 m2, procjenjene vrijednosti 12.400,00 eura, katastarska parcela br. 236/9, po načinu korišćenja dvorište, površine 1610 m2, procjenjene vrijednosti 320.000,00 eura, katastarska parcela br. 236/10, po načinu korišćenja dvorište, površine 1648 m2, procjenjene vrijednosti 329.600,00 eura, katastarska parcela br. 236/13, po načinu korišćenja dvorište, površine 2534 m2, procjenjene vrijednosti 506.800,00 eura, katastarska parcela br. 236/16, po načinu korišćenja dvorište, površine 660 m2, u procjenjene vrijednosti 132.000,00 eura, obimu prava izvršnog dužnika 1/1; •LN br. 1308 KO Kolašin i to katastarska parcela br. 632/2, po kulturi pašnjak lklase, povrišine 57 m2, procjenjene vrijednosti 14.250,00 eura, katastarska parcela br. 654/1, po kulturi njiva 1. klase, povrišine 138 m2, procjenjene vrijednosti 34.500,00 eura, katastarska parcela br. 654/2, po kulturi njiva l. klase, povrišine 66 m2, procjenjene vrijednosti 16.500,00 eura, katastarska parcela br. 655/1, po kulturi voćnjak 1. klase, povrišine 859 m2, procjenjene vrijednosti 214.750,00 eura, katastarska parcela br. 655/2, po kulturi voćnjak l. klase, povrišine 843 m2, procjenjene vrijednosti 210.750,00 eura, katastarska parcela br. 655/3, po kulturi voćnjak 1. klase, povrišine 249 m2, procjenjene vrijednosti 62.250,00 eura, katastarska parcela br. 655/4, po kulturi voénjak l. klase, povrišine 110 m2, procjenjene vrijednosti 27.500,00 eura, u obimu prava izvršnog dužnika 1/1. II Osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 13.01.2022. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Univerzitet „Mediteran“ sa sjedištem u Podgorici. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to: hipoteka na iznos od 2.400.000,00 eura po UZZ br. 1054/2015 od 30.12.2015. godine, sa rokom otplate do 01.01.2021. godine, u korist Hipotekarne banke AD Podgorica, zabrana otudenja i opterećenja bez pisane saglasnosti hipotekatnog povjerioca, zabilježba neposredne izvršnosti notarskog zapisa. Nepokretnosti navedene u LN 2654 KO Topla, imaju tereta i to: hipoteka u maksimalnom iznosu od 500.000,00 eura, uvećano za kamate, naknade i druga sporedna potraživanja te eventualne troškove prinudne napłate, sa krajnjim rokom dospjelosti na dan 27.04.2016. godine, povj. Hipotekarne banke AD Podgorica, na osnovu UZZ 81/2015 od 27.02.2015. godine, zabrana otudenja i opterećenja i izdavanja u zakup nepokretnosti bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca, zabilježba postupka, izjave hipotekarnog dužnika o pristajanju na neposredno prinudno izvršenje bez odlaganja, hipoteka u iznosu od 1.190.000,00 eura uvećano za kamate i ostała potraživanja, po Ugovoru o kreditu br. 800-800/2 partija br. 520569000000005381, izmijenjenog I dopunjenog Anexom br.1.br.800-802/2 partija br. 520569000000005381, povjerioca Hipotekarna banka AD Podgorica, hipoteka u iznosu 1.400.000,00 Eura uvećano za kamate I ostala potraživanja, povjerilac Hipotekarna banka AD Podgorica, po ugovoru o kreditiu br. 800-800/2 partija br.520553000000276423 i Ugovora o transfernom kreditu br. 800-621/2 partija br. 520569000000005381, povjerioca Hipotekarna banka AD Podgorica, hipoteka u iznosu od 1.400.000,00 eura uvećano za karnate i ostała potraživanja, povjerilac Hipotekarna banka AD Podgorica, po Ugovoru o kreditu br. 800-800/2 partija br. 520553000000276423 i Ugovora o transfernom kreditu br. 800-621/2 partija br. 520569000000005381, izmijenjenog i dopunjenog Aneksom br. I br. 800-802/2, sve na osnovu notarskog zapisa UZZ 211/2015 od 27.04.2015. godine, hipoteka u iznosu od 850.000,00 eura uvećano za kamate i ostała potraživanja, po Ugovoru o kreditu br. 800511/2 partija br. 520553000000277005 od 11.05.2015. godine, povjerilac Hipotekama banka AD Podgorica, na osnovu UZZ 247/2015 od 13.05.2015. godine, hipoteka zabiljžba Aneksa založne izjave br. UZZ 98/16 od 01.03.2016. godine, povjerilag Hipotekarna banka AD Podgorica, max iznos od 500.000,00 eura krajnji rok dospijeća potraživanja 24.04.2017. godine, hipoteka zabilježba aneksa založne izjave br. UZZ 198/16 od 22.04.2016. godine, povjerilac Hipotekarna banka AD Podgorica, po Ugovoru 0 garanciji br. 800-1450/2 partija broj 520977000001252092 od 12.04.2016. godine, u iznosu od 100.000,00 eura, max iznos od 500.000,00 eura krajnji rok dospijeća potraživanja 24.04.2017. godine, hipoteka založne izjave br. UZZ 91/17 od 13.03.2017. godine, u korist hipotekarnog povjerioca Hipotekarna banka AD Podgorica, po Ugovoru 0 garanciji br. 800-352/2 partija broj 520977000001262859 od 23.02.2017. godine, u iznosu od 500.000,00 eura, i po Ugovoru o garanciji br. 800-353/2 partija 520977000001262956 Od 23.02.2017. godine u iznosu od 120.000,00 eura, max iznos od 620.000,00 eura, hipoteka založne izjave br. UZZ 134/17 od 07,04.2017. godine, a u korist hip. povjerioca Hipotekatne banke AD Podgorica po Ugovoru o garanciji br. 8001008/2, partija 520977000001265187 od 03.04.2017. godine u iznosu od 100.000,00 eura, hipoteka založne izjave br. UZZ 258/17 od 13.06.2017. godine, a u korist hip. povjerioca Hipotekatne banke AD Podgorica po Ugovoru o kreditu br. 800/1744/2, partija 520553000000286317 od 29.05.2017. godine u iznosu od 100.000,00 eura, rok dospijeća potraživanja je do Ol .06.2018. godine, hipoteka u iznosu od 850.000,00 eura sa rokom otplate do 01.11.2022. godine, hipotekarnog povjerioca Hipotekarne banke AD Podgorica, na osnovu založne izjave UZZ 564/2017 od 25.10.2017, godine, hipoteka u iznosu od 150.000,00 eura sa rokom otplate 48 mjeseci, hipotekarnog povjerioca Hipotekarne banke AD Podgorica, na osnovu založne iz)ave UZZ 563/2017 od 25.10.2017. godine, hipoteka u iznosu od 150.000,00 eura sa rokom otplate 24 mjeseci, hipotekarnog povjerioca Hipotekarne banke AD Podgorica, na osnovu Ugovora br. 8004751/2 od 22.12.2017. godine, na osnovu notarskog zapisa UZZ 726/2017 od 25.12.2017. godine, hipoteka hip. povj. Hipotekarna banka AD Podgorica u iznosu od 820.000,00 eura na osnovu Ugovora o garanciji 800-352/2 Od 13.02.2018. godine, Ugovora o garanciji 800-353/2 od 13.02.2018. godine na osnovu UZZ 76/2018 od 15.02.2018. godine, hipoteka u iznosu od 117.467,77 eura, povjerioca Hipotekarne banke AD Podgorica, na osnovu založne izjave UZZ 286/2018 od 08.05.2018. godine, hipoteka ukorist Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 50.000,00 eura sa krajnjim rokom otplate 01.04.2019. godine iz Ugovora o kreditu br. 800-33302 od 28.09.2018. godine i Ugovor o garanciji br. 800-3456/2 od 28.09.2018. godine, a sve na osnovu UZZ 793/2018 od 05.10.2018. godine, hipoteka u iznosu od 60.000,00 eura sa krajnjim rokom otplate 01.11.2020. godine, povjerioca Hipotekarne banke AD Podgorica na osnovu založne izjave UZZ br. 846/2018 od 17.10.2018. godine, hipoteka u iznosu od 130.000,00 eura u korist povjerioca Hipotekarne banke AD Podgorica, sa rokom otplate do 01.01.2021. godine na osnovu Ugovora o kreditu br. 800-3919/2, partija 520553000000292525 od 04.12.2018. godine, a sve na osnovu UZZ 1017/2018 od 07.12.2018. godine, hipoteka u iznosu od 200.000,00 eura sa krajnjim rokom otplate do 01.08.2024. godine, hipotekarnog povjerioca Hipotekarne banke AD Podgorica, na osnovu Ugovora o kreditu br. 800-1974/2, partija 520553000000295435, a na osnovu UZZ 522/2019 od 29.07.2010. godine. Nepokretnosti navedene u LN 1308 KO Kolašin, imaju tereta i to: hipoteka, založno pravo- zabrana otuđenja po osnovu Ugovora o hipoteci OV. br. 12128/07 u iznosu od 330.000,00 eura, povjerilac NLB Montenegrobanka AD Podgorica, hipoteka, založno pravo-zabrana otuđenja po osnovu Ugovora o hipoteci OV.br. 24792/08 u iznosu 52.000,00 eura, rok izmirenja 60 mjeseci, povjerilac NLB Montenegrobanka AD Podgorica, hipoteka po osnovu založne izjave UZZ 475/2017 od 08.09.2017. godine, radi obezbjeđenja potraživanja duga korisnika kredita “Knjaz” DOO Nikšić u iznosu od 689.145,08 eura po Ugovoru o dugoročnom kreditu br. KR2011/4914 od 26.09.2011. godine, partija 00-411-1000139.6 i po Ugovoru o stambenom kreditu br. UGKR 2007/11435 od 16.08.2007. godine u korist NLB banke AD Podgorica. V Na osmom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti iz LN br. 4460 KO Novi Bar, se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca, dok se nepokretnosti iz LN br. 2654 KO Topla, LN br. 1308 KO Kolašin, mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na osmom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 15.12.2021. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 075/18), Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, „INTER TRADE CO“ DOO Podgorica, izdato Rješenje broj: up 06 – 322/21 – 301/2 dana 14. 12. 2020. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta „Linija za reciklažu otpadnih guma“, čija se realizacija planira na katastarskoj parceli broj 809/3 KO Bandići, u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana opštine Danilovgrad. Poslovni broj : I.br.1458/18 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, Tomanović Žarka iz Nikšića, koga zastupa Šljukić Ivan advokat iz Nikšića, adresa ul. Novice Cerovića br.17, protiv izvršnog dužnika „Katel“ DOO Podgorica, PIB:02205068, adresa sjedišta ulica Desanke Maksimović bb, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 14.000,00€ , u smislu člana 45 ZIO-a dana 06.12.2021.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik „KATEL“ DOO, PIB:02205068, sa adresom ul. Desanke Maksimović bb, Podogorica , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju I.br.1458/18 od 22.06.2018.godine sa predlogom za izvršenje i prilozima, Rješenje o promjeni I.br.1458/18 od 15.11.2021. godine, Zaključak o određivanju vještaka I.br.1458/18 od 01.12.2021.godine, Nalaz i mišljenje I.br.1458/18 od 01.12.2021.godine, Zaključak uz nalaz I.br.1458/18 od 01.12.2021.godine, Zaključak o prenosu potraživanja I.br.1458/18 od 01.12.2021. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 06.12.2021. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR nekoliko koraka od ulice Slobode, poslovni prostor 410m2 sa 4 privatna parkinga. Moderan, savremen, extra klase. Ima prednosti koje niko nema. Prodajem. Tel. 069/912-070 1 CENTAR nova Hercegovačka desetak metara od Ulice slobode jedinstvena poslovna zgrada 725m2 (na vrhu penthaus 155m2 ) sa prostranim parkingom. Mnogo veoma bitnih prednosti. Izuzetna po svim parametrima. PRODAJEM. Tel.069/867-791 2

RAZNO MAJSTOR STRUČAN i EFIKASAN , savjesno obavlja sve vrste poslova oko krovova , dimnjaka i adaptacija stanova i kuća. Tel: 069-926-382 3 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 4 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 5 PRODAJEM domaći cijeđeni sok od jabuke i miks jabukadunja, bez dodatog šećera i aditiva. Tel. 069/384-100 6

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32 Magazin

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Kreator Lazar Ilić o modnoj saradnji sa javnim ličnostima i planovima

U najavi saradnja sa jednom od najvećih zvijezda sa Balkana PODGORICA- Nakon završenog šouruma i prezentacije nove kolekcije na Crnogorskoj nedjelji mode, kreator Lazar Ilić krenuo je u promociju novih modela. Kako je kazao za Pobjedu, napravio je puno materijala za društvene mreže i jedva čeka da taj materijal podijeli sa ljubiteljima njegovog modnog rada.

pjesme mnogo volim i privatno slušam, pa mi je samim tim i draže što baš nju oblačim ja – rekao je modni kreator.

glamurozne haljiine

saradnja

- Trenutno sam fokusiran na izradu mini kolekcije novogodišnjih haljina koje su specijalno rađene za našu balkansku divu Svetlanu Cecu Ražnatović, kao i Anastasiju Ražnatović, koje će u tim haljinama i nastupati na raznim novogodišnjim programima koji će ljudi imati prilike da gledaju putem malih ekrana – istakao je Ilić. On dodaje da su u pitanju glamurozne haljine visoke mode koje će kasnije biti do-

Trenutno sam fokusiran na izradu mini kolekcije novogodišnjih haljina koje su specijalno rađene za našu balkansku divu Svetlanu Cecu Ražnatović, kao i Anastasiju Ražnatović, koje će u tim haljinama i nastupati na raznim novogodišnjim programima

Anastasija Ražnatović u kreaciji Lazara Ilića

stupne i u njegovom ateljeu. - Posebno me raduje to što sam ostvario saradnju sa popularnom mladom pjevačicom Angelinom sa kojom sam u pregovorima da ostvarim saradnju na duže staze. Ona je neko čije

On je istakao da je u najavi još jedna bitna modna saradnja sa jednom od najpopularnijih pjevačica sa Balkana. -Takođe me raduje i saradnja koja je već ostvarena, ali čekamo plodove tog rada pa do tada, nažalost, ne smijem pričati javno o tome. Neka bude iznenađenje – kazao je Ilić Na pitanje da li poznate ličnosti imaju prevelike zahtjeve kada je dizajniranje odjeće u pitanju, Ilić odgovara: -Nijesu zahtjevne, ali je to

puno posla jer nemaju mnogo ranije ugovorena gostovanja pa se sve poprilično brzo mora raditi. Nažalost, zbog toga sam spriječen da radim na drugim frontovima, ali šta je-tu je.Konkretno sa Cecom i Anastasijom, saradnja se dogodila ljetos kada sam imao prilike da se i lično upoznam sa njihovom stilistkinjom Elenom. Ona i ja smo „kliknuli“ na prvu i počeli da se družimo u međuvremenu. Ona je neko ko radi sa puno ljudi i neko ko uvijek ima viziju kako zvijezda treba da izgleda – ispričao je Lazar Ilić. Dodao je da uvijek razmišlja da li će model koji dizajnira ugo-

Kreator Lazar Ilić

diti zvijezdama za koje kreira. -Sve stvari radimo bez probe i to je jedino frustrirajuće jer uvijek razmišljam da li će se ugoditi ili ne s obzirom na to da je riječ o stvarima koje nijesu

nimalo jednostavne za uraditi bez probe, a da pri tom stoje kao salivene. Ipak, na kraju sve ispadne kako treba. Trud se uvijek isplati – zaključio je Lazar Ilić. B.PreleViĆ

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 16. decembar 2022. • broj 301.

ili:

zbog čega je Spilbergov mjuzikl ,,West Side Story“, uprkos tehnički ispoliranom tumačenju originalnog klasika, ipak više nalik autorskom ego tripu Str. 8. i 9.

Suviše naivan paket nostalgije

Četvrtak, 16. decembar 2021.

A cappella

Decembarska repa P

ola je decembra. Privodimo kraju još jednu godinu koju je obilježila pandemija. Svijet je u protekle dvije godine putovao uzlazno-silaznim amplitudama po pitanju obolijevanja, smrtnosti, zaražavanja. Tako i mi. U ovom trenutku, reklo bi se da je situacija pod kontrolom, što nije loše da se ljudi konačno malo opuste i prepuste uživanju u božićnim i novogodišnjim praznicima. S druge strane, naša društveno-politička realnost ne izgleda nimalo opuštajuće i zaista je potrebno uložiti mnogo energije u pokušaje da se, makar privremeno, isključite iz ovog haosa koji nas okružuje.

*** O ovim praznicima, u redovnim okolnostima, ljudi se opuštaju, idu u trgovinu, porodično posjećuju rođake i prijatelje, jednom riječju – odmaraju se. Kod nas, nakon iscrpljujuće dvije godine pandemije (koja još traje) teško se ima materijala za uživanje – i mentalnog i ekonomskog. Stara priča o toplom stanu, dobroj knjizi, nekoj staroj dobroj džez ploči i čaši vina, odavno ne pije vodu. Navike su drugačije, potrebe svedene na wi-fi signal i društvene mreže. Kuda nas to sve vodi? Zasigurno je potreban neki „veliki reset“ ukupnog sistema, ali kako do njega dođi i kako se kolektivno resetovati? Možda je rješenje u nadi, u nadi koja podrazumijeva povratak života u normalne tokove, u odlaske u pozorišta i bioskope, koncerte, na festivale vaše omiljene muzike, možda na neka putovanja? Da, sve je to lijepo, ali kako? Odakle nam novac za putovanja kada većina jedva krpi kraj s krajem? Kad izađemo na ulicu, ,,Maršalov plan“ glavna je tema. Hoće li ga usvojiti, neće, a ako neće zašto neće? Na tu temu, ideologije i politički stavovi gube se u dimu čovjekove osnovne potrebe da zadovolji sopstvene, svakodnevne prohtjeve. Tu prestaje da važi logika „naši ili njihovi“, tu počinje zdrav razum

Piše: Vladimir MARAŠ

Ako se ovako nastavi, ako običan čovjek, laik, ne dobije dovoljno odgovora na logična pitanja, onda se otvoreno može sumnjati u kompletnu priču o povećanju plata kao u lijepu pripremu za osnivanje nove političke stranke, koja će na krilima svačijeg pojedinačnog interesa pojahati svog konja, u fazi početka već vidljivih priprema za neke buduće izbore i jasna potrošačka logika koju ljudi u Crnoj Gori iščekuju nekoliko decenija. Pa, ko to može biti protiv toga da prosječni građanin Crne Gore dobije nekoliko stotina eura više mjesečno? Niko normalan. S druge strane, isti taj dobronamjerni

građanin ove zemlje ima dileme koje se tiču održivosti takvog plana – da li ćemo tim populističkim projektom nabaciti sebi na vrat nove dugove koje će vraćati naša djeca, uz bolno prizemljenje i neminovno stezanje kaiša za koju godinu? Ili će ipak, kad se sve sabere i oduzme, ti novi prihodi akumulirati povećanje javne potrošnje, samim tim i ojačati budžet? A onda stabilnije ekonomske prilike animirati neke nove, zdrave investitore koji će uložiti svoj novac u razvoj turizma, privrede, ekonomije i ostalih grana? Kao i uvijek, nude nam se na odlučivanje važne stvari. I opet, kao i uvijek, nemamo dovoljno informacija o svemu. Nedostaje javna rasprava, pa čak i javna debata na tu temu, a tema nije za potcjenjivanje. Ako se tako nastavi, ako običan čovjek, laik, ne dobije dovoljno odgovora na sva ova logična pitanja, onda se otvoreno može sumnjati u kompletnu priču oko povećanja plata kao u lijepu pripremu za osnivanje nove političke stranke, koja će na krilima svačijeg pojedinačnog interesa pojahati svog konja, u fazi početka već vidljivih priprema za neke buduće izbore.

*** Navikli smo mi na štap i repu odavno, pa ćemo preživjeti i ovu, ako ne upali. Ali običnom čovjeku, koji se nagledao i štapova i šargarepa, ova priča izgleda veoma primamljivo. Spremni su čak i da progutaju činjenicu o nedostatku pravih analiza i konkretnih pokazatelja o održivosti ovog modela reorganizacije. Valjda to ide paralelno s blagdanima, jer u to vrijeme, ljudi jedni drugima opraštaju greške, traže pozitivne strane onog drugog i u Novu godinu ulaze s novom nadom i novom energijom. A upravo se ponuđeni plan jačanja ekonomskog statusa svakog građanina poklapa s decembarskim i januarskim radostima. Samo još da vidimo ko će za njega da glasa, pa da uživamo. A neke druge, sistemski nedostajuće vrijednosti svakog demokratskog društva tražićemo u nekom drugom dijeljenju karata.

Četvrtak, 16. decembar 2021.

theposterdb.com

U FOKUSU

,,Ye

tvguide.com

Na olup Lik užasa u borbi za opstanak modernog vremena i odrastanja na posteru serije

ajbolja stvar u seriji ,,Yellowjackets“ je to što ne znate kuda vas vodi. Tako elegantno uspijeva da zavara trag, sa savršeno jednostavcollider.com

Ova televizijska poslastica će vas od starta podsjetiti na mnogo toga poznatog: televizijsku misteriju ,,Lost“, rijaliti dokumentarac ,,Alone“, horor klasik Stivena Kinga ,,It“, pa i kultni Karpenterov saj-faj horor ,,The Thing“ (1982)… I već do kraja prve epizode ubijediti da ima dovoljno aduta da bude potpuno i sasvim svoja

nom i, ako hoćete, uobičajenom premisom: avion sa timom talentovanih fudbalerki je srušen negdje u kanadskim planinama. Dvije decenije kasnije, otvara se Pandorina kutija sa pitanjem: kako su uopšte preživjele?

Slika neostvarenosti

Jedan arhetip američke izgubljene nevinosti: koliko puta ste čuli priču o divnim, talentovanim osobama kojima je život spremao isključivo sunčane osmijehe – da bi, koju deceniju kasnije, skliznuo u potpunu neostvarenost? Jednu od njih, najtalentovanijih, zateći ćemo izboranu, sa viškom kilograma i pod teretom života domaćice u predgrađu. Drugu, neodoljivu mladu buntovnicu – skoro neprepoznatKristina Riči u sjajnoj roli za spas karijere

Četvrtak, 16. decembar 2021.

ellowjackets“: Serija koja je mnogo više od hronike preživljavanja mladih fudbalerki nakon avionske nesreće

screenrant.com

pini odrastanja Ekipa karakternih mladih glumica na poprištu avionske nesreće

Šona Šeridan (Melani Laski) odlično nijansiran lik na putu od velikog talenta do domaćice

ljivu na rehabilitaciji od alkoh o l a . K a d a s ko n t a t e d a kapitenke, simbola njihove nezaustavljive, rascvjetale mladosti, uopšte nema tu na horizontu naših dana – shvatićete i da vam je odjednom jako stalo do tog tima. One su ,,Yellowjackets“ i na grbu na njihovom dresu je svaki sudbinski lavirint, neostvaren san, svaka krivo uhvaćena raskrsnica, promašaj odrastanja modernih života. Treba li dodati uopšte: naših života? ,,Yellowjackets“ će vas od starta podsjetiti na mnogo toga poznatog: televizijsku misteriju ,,Lost“, rijaliti dokumentarac ,,Alone“, horor klasik Stivena Kinga ,,It“, pa i kultni Karpenterov saj-faj horor ,,The Thing“ (1982)… I već do kraja prve epizode ubijediti da ima

dovoljno aduta da bude potpuno i sasvim svoja. E da, nakon svake od do sada emitovanih pet epizoda, željećete, bez izuzetka: još. I nećete mariti ni za neke realno jeftine trikove i prežvakane momente – jer serija, jednostavno, ima dovoljno jaku kičmu da to sve iznese. Ili – ima mnogo ubjedljivu tezu. Teza je otprilike jednostavna: u životu moderne djevojke, matura je prelomni momenat, uporediv sa preživljavanjem pada aviona u nekakvoj planinskoj vrleti. Jedna od uvodnih scena će vam prikazati djevojku u bijegu u toj istoj šumi ( jedan zločin sa, recimo, ,,Twin Peaks“ ili ,,True Detective“ ukusom i šmekom), i sve to će slutiti nesreću sa ukusom horora. Jedan ludi kanibalistički ritual je možda, ali samo

možda – način za preživljavanje u divljini. I tim djevojkama možda ne prijeti bilo kakva prijetnja spolja, liše njih samih I načina kako su odlučile preživjeti… Ali, u to ,,možda“ stalo je sve ono dobro, što seriju ,,Yellowjackets“ čini jednom od onih čije se nove epizode sa nestrpljenjem očekuju. Režiserka Kerin Kusama je radom na pilotu uspjela da znalački vizuelno postavi dovoljno kvalitetnih narativnih slojeva za intrigantnu priču. Kreatori Ešli Lajl i Bart Nikerson su premisu, dobro poznati roman Vilijama Goldinga ,,Lord of the Flies“ dotakli na taj način i u tolikoj mjeri, da se komotno može pričati o autentično njihovom djelu. Ključna promjena: umjesto tima dječaka, ovdje se radi o maturantkinjama na korak do koledža. Dakle, suštinski o mladim ženama; i o tome kako im društvo, jedan surov, kompleksan i licemjeran moderni svijet, oblikuje duše i režira životne izbore.

Prigušene želje

Jer, svaka od junakinja serije mogla je završiti upravo ovako neostvareno i to je potpuno realan i, ako hoćete, vjerovatan

scenario – sve i da nije bilo te proklete avionske nesreće. To od starta znate, iako vam to bilo ko u seriji neće direktno reći. I samim tim, ,,Yellowjackets“ postaje moćno emancipatorsko oruđe. Za takvu igru dobar kasting je izuzetno bitan, a ekipa koja stoji iza projekta televizije Showtime je odlično podijelila karte. Mač sa dvije oštrice je birati role za likove čija nam perspektiva treba sa četvrt vijeka životne distance; a u centru je Šona Šeridan, talenat sa stipendijom Bron univerziteta (tumači je Sofi Nelis) – a dvije decenije i kusur kasnije ona domaćica sa viškom kilograma u predgrađu (sjajna Melani Lanski). Šonin lik je u najmanju kompleksan i delikatno nijansiran – a pošteno bi bilo reći i jedan od najjačih u televizijskoj godini. Šona je Sfinga u čijim očima je lako prepoznati nesigurnost i neostvarenost; a više od svega, u obje vremenske perspektive – prigušene želje. Odnos sa najboljom drugaricom Džeki (Ela Parnel savršena kao tipična američka kapitenka, djevojka Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 16. decembar 2021.

PRVI REZ

deadline.com

Zvijezda u usponu Sofi Tačer nagovijestila veliki talenat ulogom buntovnice Natali

iz komšiluka i ,,kraljica matura“) titra između ljubavi i mržnje, sa diskretnom, gotovo hičkokovskom seksualnom crtom. I oko te aluzije vrtiće se i njeni životni izbori, u vrlo pametnoj studiji o tome, kako se želje i frustracije kanališu u jednom svijetu u kom su društveno nepoželjne i neostvarive. Ta igra, između osobe koje su mogle da budu i onih u koje su postale (ili: morale postati) je dodatno produbljena kroz lik Natali. Ona je savršena neprilagođena mala rokerka koju tumači zvijezda u usponu Sofi Tačer – i precvala alkoholičarka sa neuspjele rehabilitacije četvrt vijeka kasnije, u odličnoj roli Džulijet Luis. Da nijesu sve baš toliko (očigledno, ili naizgled) neostvarene, dokaz je Taisa – najsurovija u srednjoškolskom fudbalskom timu i gle čuda – kandidatkinja za američki Senat u modernom vremenu. Toni Sajpres pruža dobar balans liku koji je i politička zvjerka, i brižna majka, partnerka i prijateljica; nešto kao ,,lezbo verzija Kamale Heris“, kako će je direktno opisati u drugoj epizodi.

Mali Zukerberg

Najinteresantnija je, ipak, Misti – očuđena i nerdy ,,tim-menadžerka“ (pozicija za one koje u odjeljenju, naravno, nijesu umjele šutnuti loptu) – koja je u postavki modernog svijeta suštinski najsrećnija i najostvarenija! Kristina Riči bi ovom ulogom mogla ne samo spasiti, nego lansirati istinski stelarnu karijeru; njena Misti je nekakva potpuno originalna i luda verzija Marka Zukerberga, mastermajnda (gospodara?) modernih društvenih ,,odnosa“… A to što je u našem

vremenu ona medicinska sestra – ne smanjuje utisak da je potpuna gospodarica vremena i prostora. Da je za glavnu (nad)realnu ulogu u nekoj od sezona serije ,,Fargo“ – ne bi joj mane bilo. To što se Misti vrlo brzo, nakon avionske nesreće, etablira kao nova liderka (kapitenka? poglavica?) ovog ,,tima“ je vrlo jasno. Serija u tom ključnom, ,,prelomnom“ momentu postaje moćna studija patrijarhata; jer što je jedan uspješan fudbalski tim, pa i ženski, nego slika, odraz i imitacija patrijarhalne zajednice? A kada ovo ,,društvo malih Amazonki“ silom prilika bude suočeno da mora dugoročno preživljavati u divljini, ,,Yellowjackets“ prosto ne prestaje da bombarduje dobrim pitanjima. Da li je ta njihova nova zajednica, sa Misti u centru, samo dodatno izoštren patrijarhat – ili u njoj ima nešto suštinski majčinsko i žensko? Ili je ta hororična surovost u borbi za preživljavanje nešto iskonski ljudsko? Ili animalno? Malo je reći, da se serija ne trudi da nameće odgovore; naprotiv, pruža dovoljno argumenata za svaku od ,,tvrdnji“ i ovu igru tako čini izuzetno zanimljivom. ,,Yellowjackets“ se ne plaši da od starta pruži projektu ukus natprirodnog, ili u najmanju ruku – mitološkog. Sve to doprinosi odličnoj atmosferi dobro balansiranog blagog horora (mnogo više na tragu misterije). Ali i priču čini izuzetno zabavnom, na način da ćete zaista jedva čekati narednu epizodu. Momenat u kom se, u stilu horor klasika, usud i nesreća vraćaju sa distancom od nekoliko decenija da ,,naplate grijeh“ je izuzetan. Jer autori perfektno

pokazuju da znaju kada jedan horor najbolje i jedino funkcioniše: onda kad zlo ,,treperi“ isključivo na simboličkoj ravni. Jedan simbol (mitološki? istorijski? vanzemaljski?) iz užasa kanadske šume će srednjovječne dame stići kao anonimna poruka na dostavljenim razglednicama; kao katapult krivice, koju nijesu mogle ugušiti ni silne godine.

Poruka na razglednici

Uvezati period mature i sazrijevanja sa onim dijelom života kada se osobe definitivno pomire sa starošću i neostvarenim snovima – je naravno bila izuzetna ideja. A ona poruka na razglednici je najprije dokaz, da je svaka od ovih djevojaka, koliko god bila ,,kriva“ što je preživjela jednu avionsku nesreću – suštinski žrtva. I samo lutka jednog licemjernog društvenog sistema, u kom nije imala izbor i slobodu da bira drugačije. Pa čak i one, koje će preživljavanje tražiti u epicentru nekakvog kanibalističkog (?!) rituala. ,,Yellowjackets“ je zato pun pogodak; jer već u pet uvodnih epizoda uči, da jedan talentovani fudbalski tim nije ništa više ni bolje od ritualne igre kraj vatre neke primitivne zajednice. I da jedno odrastanje nije ni više ni manje od balansiranja na tankoj liniji između opiranja i prihvatanja pravila igre. I svih očekivanja tima, porodice, grada, ma svih društvenih normi. Jer konačno; odrastanje nije ništa više ni ništa manje od preživljavanja avionske nesreće… A na olupinama i zgarištu djetinjstva ima mnogo čežnje, strahova i snova koje treba sačuvati; i mnogo sjajne zabave u ogledalu realnog života, kakvo je serija ,,Yellowjackets“. Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.2/5

cenario u kojem se neki slavni režiser vrati omiljenoj temi, koja mu je na specifičan način potvrdila mjesto na filmskoj mapi, uvijek je u trendu. Ipak nije često da autor povratkom na temu pogriješi, pa počnete da se pitate da li mu je onaj kvalitetni pokušaj od ranije bio slučajnost. Da ima izuzetaka potvrdio je američki provokator Oliver Stoun, klizanjem u prazno sa novim osvrtom na ubistvo Džona F. Kenedija, dokumentarcem ,,JFK Revisited: Through The Looking Glass“, 30 godina od prvog prečešljavanja ovog opskurnog slučaja, filma ,,JFK“ (1991).

CIA ugao

Nakon (ne)čuvenih „Intervjua sa Putinom“ (2017) i mirnog sjedjenja u stolici izvršnog producenta na dva dokumentarca o Ukrajini u posljednjih pet godina, Stoun se vraća dokumentarnom stilu sa ostvarenjem ,,JFK Revisited: Through the Looking Glass“. Kao bazu, ovog puta iskoristio je dva izuzetno važna segmenta – knjigu Džejmsa di Eugenija objavljenu godinu nakon režiserove legendarne sudske drame ,,JFK“ - i novootvorenu ,,kutiju“ od više od 60 hiljada dokaza. Čini se na prvi pogled da je Stoun imao pregršt materijala za analizu. Neusaglašenost informacija sa kojima smo rapolagali ranije je evidentna i vizuelni prikaz određenih segmenata koji okružuju ubistvo američkog predsjednika je izuzetno važan potez. CIA ugao koji smo ,,propustili“ u Stounovom komadu iz 1991. godine je novi zahvalan segment, s obzirom na šuškanja (ili pak dokaze) o tome da Kenedija Agencija nije pretjerano voljela. Ipak, sve ovo nije bilo dovoljno da Stoun dokaže, da je ,,teorija zavjere“ postala ,,fakt zavjere“. Skepticizam je sigurno prisutan i utemeljen na način da tjera na razmišljanje. Ali, u namjeri da donese odgovore na neka nova pitanja, koristeći takođe isti video materijal od ranije, režiser nam je definitivno otvorio više vrata nego što ih je zatvorio. Ako je Stoun ovo želio da predstavi kao svojevrstan apdejt na ono što

Stounov dokumentarac ,,JFK Revisited: Through The Looking Glass“: Promašen povratak tri decenije starom slavnom filmu

Dosadna i isprazna teorija zavjere Čudnjikave ,,dokaze“ iz novih uglova i drugačijih okolnosti režiser ovog ranga je morao ozbiljnije sklopiti

Fotografski spas

Ali je isto tako sasvim smisleno razmisliti, na koji način ćete upakovati to što (ne) znate. Čudnjikave ,,dokaze“ iz novih uglova i drugačijih okolnosti režiser ovog ranga je morao ozbiljnije sklopiti. Fotografska legenda i trostruki Oskarovac Robert Ričardson, nagrađen upravo za Stounovu stariju verziju ubistva Džona Kenedija, učinio je i praktično neizvodljivo - da ovaj kontroverzni talas

ipak djeluje primamljivo. Na koncu, ni skladne naracije Vupi Goldberg i Donalda Saterlenda, sa autoritativnim glasovnim šmekom, ipak nijesu pomogle. Stounov dokumentarac premijerno je prikazan na ovogodisnjem Kanskom festivalu, na kojem je bio nominovan za ,,Zlatno oko“. Statua je dodijeljena režiserki Pajal Kapadiji za specifičan prikaz studentskog zivota u Indiji, ,,A Night of Knowing Nothing“. Na koncu, ,,JFK Revisited: Through the Looking Glass“ je dosadno, isprazno i nedomišljato djelo. A povratak na Stounovu, više nego solidnu igranu verziju ubistva Džona Kenedija i sudske igre, iz 1991. godine, uvijek zvuči sasvim primamljivo. L. MURSELJEVIĆ

Ocjena: 2/5

Kontroverzni američki provokator Stoun nije doživio uspjeh na kanskoj premijeri dokumentarca

Motiv na posteru novog ostvarenja Olivera Stouna koji ,,igra na kartu“ čuvenog filma

abc.es

imali priliku da vidimo prije tri decenije, u tome nije uspio. Političke teme Stoun sa lakoćom prilagođava. Ovu je trebalo da zatvori prije 30 godina. Da, zanimljivo je pročešljati nove ,,deklasifikovane“ dokaze. Tačno je to, da je adekvatno preletjeti sve ,,teorije zavjere“ na temu ubistva američkog predsjednika.

imdb.com

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Zerkalo Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

ek što je „West Side Story“ ušao u globalnu distribuciju, oko njega se već stvara buka koja izaziva nagrade. Kritike u anglosaksonskoj štampi su pozitivne, a disonantne tonove je prilično teško naći, makar u filmskoj štampi. Gomila je razloga za to, a oni nisu uvek isključivo filmski. ,,West Side Story“ je najnovija raskošna produkcija u režiji Stivena Spilberga, režisera koji ili pravi hitove ili osvaja nagrade. Spilberg nam dolazi u dve varijante, ili je razigran i zabavan (odatle hitovi) ili je ozbiljan i govori o jako važnim stvarima (otud nagrade). U obe varijante, Spilberg je izuzetan zanatlija, premda ga bije glas da svoj posao uglavnom završava sa pisanjem knjige snimanja i da se na samom snimanju, posebno nekih od komplikovanijih scena, dosta oslanja na pomoćnike. Opet, i tu knjigu snimanja treba napisati, scene raskadrirati i scenario pretočiti u sliku, i to „na suvo“, što nije nimalo lak zadatak, a Spilberg ga obavlja vrhunski.

Varijacija na temu

Dok je „zabavni Spilberg“ i zabavan i pitak, onaj „ozbiljni“ ponekad pati od didaktičnog tona kojim nabija poentu do tačke da je i najtupljem članu publike belodano jasno šta je „pesnik hteo da kaže“. ,,West Side Story“ je svakako film sa porukom i poentom, dakle „ozbiljan“ i stoga idealan za ubiranje poena, ali je opet i raskošan mjuzikl sa ponekad spektakularnim koreografijama, dakle „zabavan“. Tu se rađa možda i presudno pitanje, može li Spilberg igrati na oba fronta istovremeno. ,,West Side Story“ je bila Spilbergova želja još odavno i to iz sasvim ličnih razloga: songovi iz tog mjuzikla bili su prvi komad popularne, odnosno ne-klasične muzike koji su se „zavrteli“ u kući Spilbergovih dok je Stiven bio dete. Spilberg je koketirao s mjuziklom manje ili više uspešno, na po nekoliko scena u filmovima ,,Indiana Jones and the Temple of Doom“ (1984) i ,,1941“ (1979),

Spilbergov mjuzikl ,,West Side Story“: Tehnič

Suviše naivan Slavni autor kao da nije svjestan da se problemi (i)migracije i džentrifikacije u suštini nijesu promijenili, ali da naš pogled na njih ipak jeste - vidimo ih jasnije, oštrije... Sa više detalja u kojima se možemo izgubiti toliko da nam šira slika pobjegne. Ili da smo kao vrsta postali sve manje romantični, a sve više cinični ali jedan avanturistički film i jedna kabaretska farsa ni u kojem slučaju nisu bili „celi“ mjuzikli. U „Anglosferi“ i mjuzikl kao filmski (i pozorišni) žanr i ,,West Side Story“ u okviru njega imaju poseban značaj. Sama priča je zapravo varijacija na temu Romea i Julije, ali na lokaciji (nekada) sirotinjske četvrti na Menhetnu i sa likovima tačno određenih etničkih (rasnih) i kulturalnih pozadina, dok se iz drugog plana postavljaju važna društvena pitanja (i)migracije i džentrifikacije. „West Side Story“ je u teatru nekoliko puta postavljan – i na Brodveju i na Vest Endu. Filmska adaptacija iz 1961. godine je, pak, osvojila 10 od 11 Oskara, za koliko je nominovana. A znamo već koliko Holivud voli da se podseća starih dobrih vremena i visina. Uvodnim kadrom Spilberg podgreva očekivanja da će se njegova verzija mjuzikla odlepiti od klasike i fokus staviti i na pitanje džentrifikacije koje je sada aktuelnije nego ikada, uključujući i 1957. godinu kada je mjuzikl premijerno izveden. Prelećući preko zone za rušenje, kamera se zaustavlja na plakatu za ,,Linkoln Centar“, koji je u vreme kada se radnja filma odvija još uvek bio u izgradnji, a sada predstavlja jednu od značajnijih tačaka za kulturni život Njujorka. Izgrađen je na prostoru četvrti koju je do tada tradicionalno naseljavala siromašna i imigrantska populacija, za potrebe izgradnje je ta populacija raseljena, a čitav kraj grada je kroz nekoliko godina ili decenija postao „fensi“. Eto živog primera džentrifikacije, ali Spi-

lberg se izgleda zadovoljio samo time da slika tablu i da dobije ,,Linkoln Centar“ za svečanu premijeru filma. Na gradilištu ,,Linkoln Centra“ se, dakle, okupljaju momci koji izgledaju kao pripadnici radničke klase. Oni uzimaju kante s bojom, komuniciraju zvižducima kojima se dozivaju i povećavaju brojno stanje, pre nego što izađu na ulicu u koreografiranim formacijama u kojima se oseća nekakva tenzija, a naslućuje se i uzaludnost njihovog poduhvata. Oni su Džetsi, belačka banda, a njihov cilj se nalazi u njihovom bivšem kraju, reč je o muralu portorikanske zastave na zidu, a oni ga žele išarati i uništiti bojom. U tom trenutku se pojavljuju njihovi rivali, Šarksi, portorikanska banda i izbija masovna tuča koju policija prekida. U tuči se unekoliko profilišu vođe rivalskih bandi: Rif (Majk Fejst) za Džetse, a Bernardo (David Alvarez) za Šarkse.

Makljaža na igranci

Za to veče je zakazana „mešana“ igranka u lokalnoj dvorani i obe bande će se pojaviti tamo kako bi zakazale jednu poslednju makljažu koja će rešiti sve njihove razmirice. Rif i društvo žele da tamo dovedu Tonija (Ansel „Baby Driver“ Elgort), suosnivača bande koji se nakon godinu robije za učestvovanje u tuči i pokušaj ubistva opametio dovoljno da želi da živi pošteno, pa se zaposlio u apoteci-dragstoru kod udovice Valentine ( jedna od zvezda originalnog filma, Rita Moreno). Bernardo i njegova devojka Anita (Ariana Debouz), pak, žele da igranku iskoriste kako bi spojili Bernardovu se-

stru, a Anitinu najbolju prijateljicu Mariju (Rejčel Zegler) sa perspektivnim momkom iz kraja Činom (Džoš Andres Rivera). Na igranci se, međutim, upoznaju Toni i Marija i zaljubljuju se jedno u drugo na prvi pogled, ali svaka šansa za romansu biva prekinuta. Možemo pretpostaviti šta dalje sledi: pevanje pod prozorima, zakazana tuča, Tonijevi napori da se ona otkaže, tragedija, melodrama i još malo tragedije za kraj. Tehnički, ,,West Side Story“ je perfektan film u kojem se savremenim sredstvima stvara ugođaj staromodnog spektakla, zbog čega treba pohvaliti direktora fotografije Januša Kaminskog i montažerski dvojac Sara Boršar – Majkl Kan. Scenario proslavljenog dramskog pisca Tonija Kušnera zapravo se više drži originalnog teksta Artura Lorenca upotrebljivanog za pozorište nego scenarija Ernesta Lemana za film iz 1961. Izmene u redosledu muzičkih numera su kozmetičke, a radnja teče relativno glatko, iako se primećuje da su scene monumentalne i da je svaka od njih slika (ili, hm, skulptura) za sebe, pa film ostaje gledljiv za svih dva i po sata uprkos predvidljivosti šablona. Napravljeno je, doduše, i nekoliko izmena. Uveden je jedan tamnoputi lik (zbog diverzifikacije, kažu), Enibodis je od „muškarače“ postala transrodna osoba (ulogu igra nebinarna Ajris Menas), a lik Valentine je zapravo razvijen i proširen lik Doka (čija je ona udovica) iz originalnog materijala, a izbor Rite Moreno za ulogu (u prethodnoj

Četvrtak, 16. decembar 2021.

čki ispolirano tumačenje originalnog klasika ipak više nalik autorskom ego tripu

filmskoj adaptaciji je igrala Anitu) posveta je upravo toj ranijoj filmskoj verziji. Najosetnija promena je, pak, ta da se deonice na španskom jeziku nisu prevodile na engleski, čime su dva jezika postala ravnopravn(ij)a. Opet, i pored toga deluje kao da se nije dovoljno promenilo i unapredilo u odnosu na ranije verzije, kao da čovečanstvo u međuvremenu o nekim stvarima nije steklo neka nova saznanja i iskustva. Tretman Portorikanaca (koji su tu zapravo model i za sve ostale Latinoamerikance) još se zasniva na rasnim stereotipima, a bele radničke sirotinje na klasnim. Slično vredi i za temu džentrifikacije koja je po modelu ,,Linkoln Centra“ nekoliko puta ponavljana u Njujorku.

theposterdb.com

n paket nostalgije

Sam sebi cilj

Možda je sve to namerno, kao demonstracija stava i uverenja da su problemi koji su postojali 1957. godine i koji postoje danas u suštini isti, a možda je, pak, sve to demonstracija Spilbergovog klasicizma, ali sa tolikom distancom, Spilbergova verzija ,,West Side Story“ deluje suviše naivno za svakoga rođenog u tih 60 godina. Spilberg kao da nije svestan da se možda problemi u svojoj suštini nisu promenili, ali da naš pogled na njih ipak jeste - vidimo ih jasnije, oštrije, sa više detalja u kojima se možemo izgubiti, toliko da nam šira slika pobegne, ili da smo kao vrsta postali sve manje romantični, a sve više cinični. Publika je to nekako čak i osetila, jer je za prvi vikend prikazivanja ,,West Side Story“ inkasirao samo trećinu projektovanih prihoda. Zabrana u nekoliko arapskih zemalja je tu pre mogla da posluži kao marketing nego što je mogla ozbiljnije da ugrozi zaradu, napisi o neujednačenom kvalitetu glume (Ansel Elgort je lošiji i drveniji od ostalih) imaju efekta samo na malobrojnu profesionalnu publiku. Ali, publika kao da oseća da je ,,West Side Story“ pomalo sam sebi cilj, da se tu radi o prepakivanju nostalgije, a možda čak i o ego tripu.

Ocjena: 6.1/10

Arhetip njujorškog života na poprištu nekada sirotinjske četvrti Menhetna

Četvrtak, 16. decembar 2021.

,,The Sacred Spirit“: Unikatno, promišljen

imdb.com

CELULOID

Neki od junaka u centru groteske i komedije Čeme Garsija Ibare

U precizno izgrađenom (ili po sjećanju rekonstruisanom) svijetu, režiser znalački prepliće nekoliko priča u jednu, rijetko kad „ofirajući karte“, pa je efekat iznenađenja maksimalan i pošteno zarađen

ma sjajnih filmova koji bi nam proleteli „ispod radara“ da festivalski programeri ne rade svoj posao i dovode ih, makar na jednu-dve projekcije. ,,The Sacred Spirit“ Čeme Garsija Ibare, prikazan u glavnom takmičarskom programu Lokarna, a u regionu na FAF, jedan je od tih filmova. O samom filmu pred gledanje je poželjno znati što manje, a zapravo čak i ne postoji nešto što bi gledaoca moglo pripremiti na ovako kompletno, promišljeno, inspirisano autorsko delo s vizijom, kojem je upravo zbog te beskompromisnosti teško odrediti ciljnu publiku i

Sjajna posve čudacima rodn na festivalskom „cirkusu“ i na redovnom bioskopskom repertoaru.

Uvodni apsurd

Ali, hajdemo izokola, od festivala u čijem je takmičarskom programu imao premijeru. Lokarno je donedavno važio za festival okrenut zahtevnijim „arthaus“ naslovima, bilo da se radi o promociji autora oko kojih se diže prašina (Lav Dijaz, Pedro Košta, Hong Sangsu), bilo da se radi o otkrivanju novih talenata na toj autorskoj liniji. Zbog svog beskompromisnog pristupa, Lokarno je imao gotovo pa fanatičnu publiku. Ali od 2018. godine i prelaska umetničkog direktora i dela programerskog tima u „tim Berlinale“, čini se da Lokarno traži novi identitet. Ove godine, to su bili žanrovskom izrazu bliski žanrovski filmovi iz čijih redova dolazi i

ovogodišnji pobednik ,,Vengeance Is Mine, All Others Pay Cash“ indonežanskog autora Edvina, a ,,The Sacred Spirit“ je osvojio specijalno priznanje. Druga potencijalno korisna stvar koju pre gledanja filma treba znati je autorska pozadina njegovog scenariste i reditelja Garsija Ibare. ,,The Sacred Spirit“ je možda njegov dugometražni debi, ali Garsija Ibara nije autor bez reputacije, koju je stekao izvanrednim kratkim filmovima. On ih žanrovski određuje kao „garažnu naučnu fantastiku“, snimljene sa malim budžetima i neprofesionalnim glumcima, ali na osnovu jake priče smeštene u autorov rodni grad Elče. ,,The Sacred Spirit“ otvara prizor iz učionice koji će većinu gledalaca transponirati u nešto neprijatno, ali i apsurdno smešno. Devojčica čita sastav o kršte-

nju, u kojem ističe da sveštenik treba da bude prisutan u svakoj bolnici, kako bi krstio svako rođeno dete i tako ga zaštitio od satanističkih kidnapera koji žele njegove organe. Naravno, osim dece sa smetnjama u razvoju, kod kojih je dobra strana što ih niko neće oteti.. A ,,loša“ je ta da su – sa smetnjama u razvoju.

Ezoterične teorije

Stvari će nam postati malo jasnije u sledećem kadru. Veronika (Lum Arkez), devojčica koja je čitala svoj sastav i njena majka Čaro (Hoana Valverde) nalaze se pred kamerama ekipe lokalnog televizijskog kanala. Naime, Veronikina sestra-bliznakinja, koja izgleda isto kao ona, Vanesa, vodi se kao nestala, pa Čaro čini sve što je u njenoj moći da alarmira okolinu. Kod Veronike možda vidimo natruhe ljubomore, što nije u centru pažnje, a kod

Četvrtak, 16. decembar 2021.

highonfilms.com

no i dovršeno ostvarenje - jedno od najprijatnijih iznenađenja godine

eta svim nog grada Čaro neku gotovo mehaničku distancu. Ali, za to nije teško naći opravdanje: Veronika je ipak dete, a Čaro mlada samohrana majka koja pored svega mora da radi da bi preživela i zapravo nema na koga da se osloni. Njena majka Karmina (Rosio Ibanjez) se odavno ljuti na nju, a sada još i pati od demencije, pa se ne može iskoristiti ni njen vidovnjački talenat zbog kojeg ju je u prošlosti posećivao ceo grad, a ona je dodatno zarađivala. Od majke je sklonosti ka ezoteriji nasledio njen sin Hoze Manuel (Naćo Fernandes), vlasnik lokalnog kvartovskog bara, a u slobodno vreme sekretar, doglavnik i „kosmički faraon“ u lokalnom NLO kultu koji vodi bogati, ali sablasni Hulio (Hoze Anhel Asensio) - a gde se skupljaju lokalne benigne lujke koje ne mogu da se snađu u realnom svetu.

U toj konstelaciji, ne treba da čudi da je Hoze Manuel bio Huliov favorit i da su njih dvojica u tajnosti radili na planu dočekivanja posetilaca iz velikog svemira, posle čijeg dolaska više ništa neće biti isto... Vreme i mesto radnje podseća na prelazak između dva milenijuma, kada su ezoterične teorije bile popularne, a politička korektnost nije uzela toliko maha. Tako su se po komšiluku mogle čuti „legitimne“ teorije da gradom operišu neki ljudi s istoka Evrope (Rumuni ili Turci) koji otimaju decu i skupljaju njihove organe koje preprodaju na crnom tržištu. Dokaz za to su detalji scene, kostima i rekvizite (stari televizori, „Nokia“ mobilni telefoni, ranac sa likom mačke koji deluje kao neka već kopija ,,Hello Kitty“), korišćeni diskretno i pametno da ne posumnjamo da su dekoracija, već nam

popcorn.app

Vizuelna estetika nosi jak ukus uspomena odrastanja

Sudar sentimentalnog i natprirodnog na posteru filma

izgledaju kao predmati koji takvoj teksturi pripadaju jer se redovno koriste.

Pastelni registar

U tom precizno izgrađenom (ili po sećanju rekonstruisanom) svetu, režiser Garsija Ibara znalački prepliće nekoliko priča u jednu, retko kad „ofirajući karte“, pa je efekat iznenađenja maksimalan i pošteno zarađen. ,,The Sacred Spirit“ svakako možemo čitati kao posvetu autorovom rodnom gradu Elčeu i njegovim kultnim ludacima koji su ulicama hodali u autorovoj mladosti, bez podsmeha i eksploatacije. Tu se njegov pristup upotrebe naturščika svakako isplati jer se oni savršeno uklapaju u teksturu, bez nepotrebnog glamura i bez bilo kakve šmire i šminke. Za vizuelni identitet filma je, pak, zadužen autorov prijatelj i stalni saradnik, direktor fotografije Jon de Sosa, čija upotreba analogne opreme i filma od 16 milimetara (s povremenim izletima u 35 milimetara) sjajno i sa toplinom dočarava pastelni registar boja koji se mo-

že tumačiti i sa određenom dozom ironije. Žanrovski gledano, ,,The Sacred Spirit“ sve vreme klizi kroz registre apsurdističke, neprijatne, „deadpan“ komedije crne kao noć, nesentimentalne porodične i egzistencijalne drame i nekoliko nijansi trilera, od procedurala do saspensa - dok naučna fantastika tu ostaje kao pozadinski dekor i vizuelni „hint“, čak ne ni začin. Reference koje se donekle mogu povući su američka nezavisna kinematografija devedesetih (odakle se uvozi milje čudaka za koje se ne zna koliko je ko od njih benigan, a koliko preteći), grčki i finski „weird wave“ (od grčkog je tu začudnost i „deadpan“ ton, od finskog jača povezanost sa žanrovskim konvencijama i određena toplina... Ali.. Čema Garsija Ibara ipak ostaje pre svega svoj, a ,,The Sacred Spirit“ sasvim unikatan, promišljen i dovršen film, zapravo jedno od ugodnijih iznenađenja i jedan od pravih dragulja ove godine. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena. 4.4/5

Četvrtak, 16. decembar 2021.

ANIME PLANET

Cijena nebes plavetnila

ko ste navikli da u animama gledate (super)heroje, čarobnjake, ratnike, male-velike gospodare natprirodnog ili tehnološkog - ,,Blue Period“ će vam okrenuti pravila igre naglavačke. Sav zadatak junaka ovog jesenjeg hita, tinejdžera Jatore, je da se izbori da radi ono što voli. I da to pretvori u umjetnost.

lostinanime.com

Heroj učionice

Jatoru Jamaguči je junak kojeg je lako osjetiti bliskim i realnim

zavređuje možda i neočekivano veliku pažnju, spakovao je studio Seven Arcs. Jasno je, da je ovakva tema zahtijevala raskošan, originalan i ubjedljiv vizuelni jezik pripovijedanja. Nakon deset epizoda, samo valja istaći da su autori u namjeri – uspjeli. Jatoru u prvom kadru prve epizode zatičemo kao – zgubidana. Taj momenat, kada sa mocah.org

Znate taj osjećaj bavljenja bilo kakvim kreativnim poslom: to je rabota i nakana koja savija sve zakone vremena i prostora; koja drži nekoliko santimetara iznad zemlje, u agoniji, ekstazi ili permanentnoj groznici. Za Jatoru Jagučija, taj intiman i dragocjen momenat ličnog ostvarenja - je slikarstvo. I on nije ništa više i ništa manje od đaka koji prepoznaje, a potom brani životni izbor da postane slikar. Nešto kao tron, ključna destinacija, za ovog anime junaka u velikoj avanturi je – mjesto i stipendija na Univerzitetu umjetnosti u Tokiju. Dakle, on je kao bilo koji školarac koji traga za pravim životnim izborim. A, složićete se, to nije nimalo lak; to je apsolutno herojski posao. I vidite, da već liči na (super)herojsku priču! A tiče se skoro isključivo učionice, katedre ili kreativne intime u sobi odrastanja. ,,Blue Period“, anime pustolovina jednog mladog umjetnika do životnog ostvarenja, je adaptacija u posljednje tri godine vrlo popularne mange Cubase Jamagučija. Veliki crtač Jamaguči je, ovim djelom, direktno napravio sjajan omaž sopstvenom sazrijevanju, radu i pronalaženju u autorstvu. Anime adaptaciju, u formi serijala koji od oktobra

Omaž slikarstvu, neobična i uspjela priča

Kompleksan odnos i više od drugarstva za mlade kreativce Juki i Jatoru

drugovima prati prenos utakmice i proslavlja gol fudbalera Japana je sasvim simboličan. Kao vrsta sreće ili tuge na koju apsolutno ne utiče, gdje je puki posmatrač, konzument. Vrlo brzo shvatićete da je Jatora Jamaguči mnogo više od toga: on je odlikaš sa svim ,,suvim“ peticama, ali i buntovnik, skoro pa delikvent. Frustraciju mladosti je lako već u prvoj epizodi uhvatiti: tinejdžer izuzetnih radnih navika i energije uči sve i o svemu neselektivno. Jer ga prosto niko i nikad ne pita, što je to što njega određuje ili usrećuje. Sve do jednog dana. ,,Blue Period“ je sjajan argument u korist teze, da su za mlade kreativce kolosalno bitni dobri mentori. Tako će jedna jednostavna i uvijek nasmijana profesorica likovnog,

prostim zadatkom da đaci nacrtaju nešto što ih čini srećnim – za Jatoru Jamagučija značiti i katapult u kreativni svijet. Sve što je potrebno je da to naizgled lagano pitanje shvati krajnje ozbiljno. Onako kako to čine neke osjetljive i nad svijetom i sobom upitane mlade duše.

Karakterno trenje

Zato ćete, kao period realne i skoro životne drame, doživljavati Jatorino hvatanje u koštac sa prvim dragocjenim crtežom. Pa narednim, pa... Uz sve to, proživljavaćete i kako se Jatora uči skromnosti, realno životno sazrijeva. Na primjer, shvatićete zbog čega jedan umjetnik ne voli da ga nazivaju talentom – kao da to samo znači da ništa još nije stigao da bitno stvori. Ili, na koliko su odricanja ne-

Jutarnje nebo nad Tokiom kao glavna inspiracija i kreativni okidač junaka anime

Četvrtak, 16. decembar 2021.

skog a

ubuy.co.id

a o potrazi mlade kreativne osobe za pravim životnim izborima

Da ova anima zahtijeva zreliju publiku, najbolji su dokaz umetnute brojne reference. Poput Furijeovih redova ispisanih na tabli ili jednog sasvim kompleksnog mladalačkog rada o Hamletu, iz ,,uhvaćenog“ pismenog rada... I sve to je samo podloga da prepoznate i ponovo proživite neka dobro poznata osjećanja iz perioda škole, fakulteta ili prvih zadataka na poslu ki ljudi spremni, onda kad prepoznaju što je to što suštinski vole i žele da rade. Druga inspiracije za Jatoru biće rad drugarice Juki. Između njih ima i zadirkivanja, i mnogo poštovanja i varnica koje čine svaki odnos dvije bliske a vrlo karakterne osobe; možda i više od toga. Kreatori anime su se potrudili da trenje između dva mala kreativca učine nimalo ušećereniim. Sveukupno, serijal odiše mirisom re-

alnih i ,,običnih“ dana u toj mjeri, da je zaista osvježenje u jesenjem anime mozaiku. Kreatori su učinili, da je ,,Blue Period“ sasvim prijemčiv, recimo, starijim adolescentima – ali će u njemu ipak najbolje uživati stariji, na primjer studenti starijih godina ili mladi sa zadatkom da se u nekoj modernoj kompaniji pronađu ili ostvare. Da anima zahtijeva zreliju publiku, najbolji su dokaz umetnute brojne referen-

ce. Poput Furijeovih redova ispisanih na tabli ili jednog sasvim kompleksnog mladalačkog rada o Šekspirovom ,,Hamletu“, iz ,,uhvaćenog“ pismenog zadatka... I sve to je samo podloga da prepoznate i ponovo proživite neka dobro poznata osjećanja iz perioda škole, fakulteta ili prvih zadataka na poslu. I da tog Jatoru Jamagučija, suđenog ili nesuđenog slikara, doživite kao blisku osobu.

Najbitnije, ,,Blue Period“ odiše iskrenim optimizmom; da jedna mladost može da pukom maštom i kreativnošću pomjera planine i oblikuje svoj život i živote drugih. I to samo zbog toga što je shvatila, da joj je jutarnje plavetnilo nad Tokiom beskrajno dragocjeno. Zbog te cijene, vrijedi navijati za Jatoru Jamagučija, u njegovoj velikoj životnoj avanturi. S. STAMENIĆ

Ocjena: 4.1/5

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Tri nepravedno

SERIJE

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

a neke je sjećanje raj, a za druge pakao, a postoje i ljudi koji vjeruju da je istina ono što se nikada nije dogodilo. Sjećanja nijesu odraz stvarnosti i njima je lako manipulisati, dok ponekad mozak manipuliše i sa samim sobom. Tema korejske serije „Dr. Brain“, italijanske „Tear Along The Dotted Line“ i njemačke ,,8 Zeugen“ su upravo sjećanja. Ona su u ovim serijama obrađena na vrlo interesantne načine, od naučno-fantastičnog, preko naučnog pristupa u krimi-istrazi, do vrlo životnog. Svaka od njih je zanimljiva i zaslužuje pažnju.

Ludi dokto psiholog u lav

Glavni lik je moždani hirurg Sevon (Li Sun-kjun), jedan od najboljih u svom području, koji eksperimentiše sa novim tehnologijama. Međutim, njegov autizam, sa antisocijalnim sklonostima, koče ga u napredovanju. Najnovija ideja mu je prenos sjećanja pomoću skeniranja mozga. U istraživanju bi imao i vlastitu korist, jer se nakon misterioznog nestanka sina i nesreće supruge, nada da će sjećanjem uspjeti riješiti zagonetku o sinu. Početni testovi obećavaju, ali se ubrzo sve mi-

jenja, kada postane osumnjičeni u istrazi ubistva. Istina nikad nije laka, jedan odgovor dovodi do više pitanja, a razdvajanje između stvarnosti, sna i vizije ubrzo se sve više zamagljuje. Autor je ostao vjeran građenju atmosfere kao i u ranijim radovima, a to je sumoran svijet u kojima se miješa nekoliko žanrova. On slijedi tradiciju psiholoških trilera iz ove zemlje, gdje je podsvijest jednako važno okruženje, a u nju je unio i određenu dozu i horor senzibi-

liteta, naročito u prvi dio. Posebno je privlačno njihovo miješanje, naglašeno intenzivnim bojama, kao i igrom glumaca i kamere. Svaki kadar se koristi dosta smisleno, od usporenih snimaka do Sevona koji zamišlja čudovište. Postoje akcione scene i prolazni pokušaji natprirodnih pojava, ali sve to protiče bez uzbuđenja i u okvirima potencijalno zabavnog narativnog okvira, koji nije konstantan u svih šest epizoda. Tempo se znatno usporava, themoviedb.org

Sjećanja su u ovim serijama obrađena na vrlo interesantne načine, od naučnofantastičnog, preko naučnog pristupa u krimi-istrazi, do vrlo životnog. Svaka od njih je zanimljiva i zaslužuje pažnju

Dr. Brain

Južnokorejska filmska i serijska industrija već se u brojnim prilikama u građenju priča pokazala jedinstvena i iznenađujuća, a tako i po stilovima i senzibilitetima autora, koje je teško oponašati. Nova ,,Apple TV+“ saj-faj i triler serija ,,Dr. Brain“ od šest nastavaka, koju je napravio Dži-von Kim (,,I Saw the Devil“, ,,Tales of Two Sisters“), upravo je to, kao i prva serija na korejskom jeziku na ovoj platformi. Ona se temelji na popularnom vebtunu istog imena autora Hongjacge. To su južnokorejski digitalni stripovi predstavljeni u jednoj slici okomitog formata i namijenjeni za korištenje na mobilnim uređajima.

Korejska zvijezda Li Sun-kjun očuđeni hirurg i glavni junak serije ,,Dr. Brain“

Aleksandra Maria Lara u centru velike p

Četvrtak, 16. decembar 2021.

potcijenjene TV priče sa različitih krajeva svijeta

or, milenijalac i virintima sjećanja

psiho igre ,,8 Zeugen“

kazuje i promjene koje nailaze dok nastavlja prenositi sjećanja i osjećaje drugih ljudi u svoju mozak. On prolazi kroz promjene ličnosti i i počinje se otvarati, što mu obezbjeđuje da na kraju pokaže i ranjivost. Li Džo-jang, kao njegova dugogodišnja supruga je u gotovo svim scenama histerična ili nasilna, dok Li Džae-von, kao doktor Hong Nam-il unosi neočekivanu patetiku u seriju i na misteriozne načine se povezuje haotičnom istragom. ,,Dr. Brain“ nije poput Kimo-

vih najpoznatijih ostvarenja, ali ipak pruža zabavan i neobičan pogled na misteriju ubistva s zanimljivim glavnim protagonistom i sigurno će pronaći obožavaoce među žanrovskom publikom.

Ocjena: 3.4/5 8 Zeugen

Desetogodišnja ćerka istaknutog političara oteta je tokom izleta u Prirodnjačkom muzeju. Ko ju je oteo i zbog čega, saznaćemo kroz osam poluča-

filmaf finity.com

kako se ide prema finalu i većina preokreta se zaustavlja kada su stvari otkrivene. Taman kada pomislite da serija nosi neku smisleniju i filozofski provokativniju poruku, razočara, jer ne funkcioniše na taj način, sa dodatnom dimenzijom značenja. Svi glumci sun a visini zadatka, a posebno se ističe Li Sun-kjun, poznat iz filma ,,Parazit“. Stalno održava emocionalnu zamrznutu prirodu, dok nas tjera da brinemo o njegovoj nevolji, a takođe uvjerljivo pri-

Poster italijanske serije ,,Tear Alon g the Dotted Line“ nagovještava izuzetan senzibilitet i estetiku

sovnih nastavaka njemačke serije ,,8 Zeugen“, ali na malo drugačiji način. Autor Jerg Luhdorf nije želio da nam prika ž e št a s e d e s i l o k ro z fleš-bekove, već je nastavio dalje. Pratimo ispitivanja forenzičara i stručnjaka za pamćenje doktorice Jasmine Braun (Aleksandra Maria Lara), nakon što ju je pozvala policija da razgovara s osam ključnih svjedoka. U svakoj od osam epizoda serije ispituje se po jedan svjedok, dok Jasmina polako slaže što se dogodilo. Ova komorna serija je pametno konstruisana, a inspirisana je radom sudske psihologinje Julije Šou, koja je na seriji radila kao savjetnica. U knjizi ,,The Memory Illusion“ ona je objasnila zašto se ne možemo osloniti na sjećanja kao tačne zapise prošlosti i kako ljudi ponekad usvajaju sjećanja drugih ljudi ili ih u potpunosti izmišljaju. Tako Jasmina mora saznati čega se svaki svjedok, uključujući dadilju, studenta i muzejsku radnicu, sjeća u vezi otmice i odvojiti činjenice od fikcije, dok je pod sve većim pritiskom policije da pronađe tragove koji će riješiti slučaj. Posebna privlačnost serije, koja se skoro sva odvija u muzejskoj biblioteci, pretvorenoj u prostoriju za ispitivanje, leži u dramaturškom konceptu. Epizode se nadovezuju jedna na drugu, ali su opet samostalne, jer se Braun fokusira na jednog po jednog svjedoka. Posebno kratkoća epizoda čini seriju vrijednom gledanja i daje joj određenu dinamiku, čak i ako dijalozi povremeno imaju slabosti, jer osim tehničkih Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 16. decembar 2021.

objašnjenja psihologa, poput pojmova ,,multisenzorni“ ili „vrijednost incidencije“, rečenice svjedoka često djeluju nespretno. Ova serija se razlikuje od mnogih konvencionalnih kriminalističkih, jer je u fokusu kognitivni intervju. Sa vrlo sličnom tematikom se bavi i serija ,,Criminals“, s tim da je tamo sve vrijeme jedan osumnjičeni na ispitivanju. Jasmina ponekad koristi trikove kako bi došla do informacija koje traži. Tako se redovno odgađa otkrivanje informacija, sve do kraja epizode, što se i nagovjesti zahvaljujući efektnoj muzici Krisa Bremusa. Nema nepotrebnih podzapleta, nema glasnih efekata ili drugih detalja koji odvlače pažnju od onoga što tjera radnju naprijed, a to je razgovor između psihologa i osam svjedoka, dok snimatelji Filip Time i Julien Vintermajer uspijevaju iznenađujuće dobro razbiti stereotipni raspored razgovora, koristeći zanimljive promjene kadriranja. U ovakvom tipu serija, bitan preduslov za funkcionisanje je odabir glumaca, jer svaki gost u epizodi automatski postaje glavni glumac. Aleksandra Maria Lara u sakou i sa naočalama treba da zrači, ali to nekada nije slučaj, već naprotiv djeluje drveno, tako da je nerijetko zasjene svjedoci koji sjedi ispred nje. Jedan od njih je Braunov rođeni brat Dominik, kojeg igra Hanes Vegener, što nije jedini iznenađujući obrt u seriji, ali i Ceci Čuh, koja takođe igra važnu ulogu kao mlada kolegica voditelja operacija. Tu je i sjajna

glumica Ursula Verner, koja glumi hostesu. Ova serija, koja se temelji na trilerskoj napetosti, kojoj se tenzija povećava prema kraju, a ponekad se izmjenjuje između terapijske komorne igre i dokufikcije, pruža šansu da se nauči ponešto o tome kako funkcioniše ljudska memorija. A s druge strane - i da se zabavi.

Ocjena: 3.1/5 Tear Along the Dotted Line

,,Besmisleno je biti živ izvana, ako si mrtav iznutra“ je rečenica koja je vodilja za Netfliksovu originalnu italijansku seriju ,,Tear Along the Dotted Line“, koju čini šest epizoda u trajanju od 16 do 22 minuta. Ona je u potpunosti autorski projekat, a napisao ju je i režirao Mikele Rek, poznat kao Zerokalkare, rimski karikaturista, pisac i režiser, po svom istoimenom stripu. Okosnica nizu uvida u gorko-slatki život glavnog protagoniste Zera je putovanje od Rima do Bjele, koje mora proći zajedno sa dugogodišnjim prijateljima Sekom i Sarom, iz razloga koji se pojavljuje tek u posljednje dvije epizode. Ovo fizičko, ali i unutrašnje putovanje, Zero iskorištava kako bi, uz fleš-bekove i raznolike digresije, prikazao otuđenje generacije milenijalaca, koja je odrasla uz neizvjesnosti kao što su stalni posao ili ekonomska sigurnost. Serija govori o drami kada morate tražiti posao, a da ne znate čime se zapravo želite baviti, govori o tugi zbog nezaposlenosti, ali i prihvaćanja prvog

posla koji se pojavi, od nespretnosti na prvom spoju, do rješavanja nereda u nečijem stanu. U tom okviru autor nadograđuje portret sa mješavinom melanholije i humora, u situacijama koji jasno oslikavaju strahove današnjih mladih osoba, a progovora i o feminizmu, rasizmu i samoubistvu. Ta autorova snaga da ne pravi kompromise, već da se direktno suoči sa ogledalom, izvanredno se osjeća i prenosi. To sve čini kroz jednostavno očaravajuću animaciju, koja je sposobna preplaviti istim emocijama koje junak proživljava. Kao šlag na torti, u to je ukomponovana pop kultura, pa se mogu pronaći reference svih vrsta, od filma ,,Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996), do serije ,,Game of Thrones“ i Marvelovih superjunaka. Svaka epizoda djeluje kao samostalna slikovnica za odrasle, koja na zabavan način služi kao komentar određenih aspekata života. Sam Zerokalkare udvostručuje veličinu serije, jer je osim što ju je stvorio, dao je glas većini likova. Većinu vremena govori samo Zero, ali izuzimajući Armadilj, glas Valerija Mastandrea, on takođe daje glas Sari, Seku i još nekim likovima. Ova prekrasna animirana serija o modernom životu, pametno napisana, uspijeva biti duboka i ostaviti gorak okus u ustima, a ako ste i više emotivnim, čak i suzu. Serija će se svidjeti i onima koji prate autora i onima koji nikada nisu pročitali nijedan njegov strip, a s obzirom na kvalitet ove serije, pred njim je svijetla budućnost.

Ocjena: 4.2/5

fantasymsinfo.com

Sjajne reference na megapopularne momente pop-kulture u animaciji ,,Tear Along the Dotted Line“

And Just Like

tprilike na polovini prve epizode ,,And Just Like That“, novog HBO projekta zamišljenog kao revival kultne ,,Sex and the City“, Miranda Hobs (Sintija Nikson) kaže prijateljicama da ,,ne mogu ostati iste zauvijek“. I, dok se konkretna rečenica odnosi na raspravu, treba li ili ne pokriti sijede (na što Šarlot (Kristin Dejvis) uskoči sa ,,i Rut Bejder Ginsbur je farbala kosu“), poruka je jasna. Ovo neće biti ,,Seks i grad“ na kakav smo navikli.

Šik okvir

Serija počinje sa tradicionalnim nedjeljnim brančom na kome su Keri (Sara Džesika Parker), Šarlot i Miranda - Samante nema, i četvrta stolica je prazna i tužna. Očekivano, stvari su se promijenile u posljednjih 17 godina, otkad se serija završila. Njih tri sada koriste naočare za čitanje (šik okviri, naravno) da bi mogle da pogledaju meni. Miranda je, spremajući se tog jutra nagazila na sinov prezervativ; Keri je skroz očekivano hit na Instagramu (ili se barem trudi da bude), ali i gost na novom podcastu kod Če Dijaz (sjajna Sara Ramirez), a Šarlot se hvali novom uticajnom prijateljicom čija djeca idu u školu sa njenom. Nakon Kerinog povratka kući imamo priliku da nekoliko minuta zavirimo u idilični život za koji smo navijali šest sezona (i dva filma). Ona i Zverka planiraju ručak, ona i Zverka plešu uz pucketave zvuke vinila. Tu su čežnjivi pogledi i značajno stariji, ali i dalje naočiti gospodin koji je toliko godina bio tiha patnja ženama širom planete. Tu je i cigar koji bi, eto, nekako i samo njemu uspjeli da oprostimo - jer ipak je to Zverka, zatim savršeni stan, još savršeniji garderober… Ali, tu kreću i prve komplikacije. Sad, ne treba da budete veliki stručnjak za serije da bi posumnjali da će se do kraja epizo-

Četvrtak, 16. decembar 2021.

e That

Nepotreban nastavak kultnog HBO hita ,,Seks i grad“

Prokleta sprava za treniranje Serija se gubi u pokušaju da iskupi grehove iz prošlosti. To radi guranjem novih likova svih nijansi kože, vjere, nacionalnosti, uz to se trudeći i da pokrije odsustvo Samante

screenrant.com

de desiti nešto tragično, onog trenutka kada se Keri Bredšo pojavi u kultnim, plavim ,,Manolo Blanik“ cipelama koje je nosila na svojoj svadbi. Da stvar bude još očiglednija, čovjek koji je istog dana slušao omiljeni album Toda Randgrena poslednji put, ne samo da ih primijeti (pa poslije zašto je Zverka san svake žene), prokomentariše i uzdahne, već je i otprati pogledom do vrata, dok sa osmijehom upija svaki milimetar žene kojom je i dan- danas očaran. I eto tako…serija ubrzo nakon toga dobija mračni obrt koji niko nije očekivao. Iako je bio plan zaštititi krhka srca čitalaca i sakriti čija je smrt u pitanju, internet je učinio svoje. Već danima po društvenim mrežama kruži vijest da je Džon Džejms Preston, čovjek koji je preživio brak sa Natašom (Bridžet Mojnahan), gnijev Ejdana (Džon Korbet) i dugogodišnje ispade žene sa kojom je na kraju odlučio da provede ostatak života, umro nakon hiljadite vožnje biciklom u spavaćoj sobi.

Posljednji tango za Zverku i Keri

Reakcije na smrt su bile sasvim očekivane, a veći šok od nas ispred malih ekrana, doživjela je samo firma Peloton Interactive, Inc. čije je sprave za treniranje kod kuće sahranila samo jedna scena serije (vrlo nalik onome što je ,,This is Us“ uradila za superkrčko). Ipak, ne treba potcijenjivati moć marketinga. Nakon što je Tviter pomahnitao, Peloton je odreagovao (brže od, recimo, Keri kada je trebalo da zovne hitnu) i izbacio reklamu sa Krisom Notom u kojoj je objašnjeno koliko je Peloton zapravo dobar za srce (i da ne brinemo jer je pravi Zverka živ). A narator je niko drugi do Rajan Rejnolds, tako da je ta kriza uspješno izbjegnuta. ,,And Just Like That“, s druge strane, neće moći tako lako da se izvuče. ,,Sex and the City“ je bila duhovita, lepršava i po-

vremeno - ok, često - i prilično glupava.

Igra nostalgije

Ali, to smo kod nje i obožavali. Ova se serija pojavila u vrijeme kada bi, da bi gledali ovako nešto (i za starije, ne samo za mlađe), značilo da morate biti obučeni da pod prstom osjetite dugme mute na daljinskom upravljaču za slučaj da se neko od ukućana približi prostoriji u kojoj gledate TV. Zahvaljujući njoj (ok, i filmu ,,American Pie“) tinejdžeri su naučili sve što treba, ne samo o seksu, već i osnovama toksične muškosti i ženstvenosti - tim prije što po muškim reakcijama na ovu seriju i dan-danas možete razaznati one mizogine. Problem ,,And Just Like That“ jeste što se gubi u pokušaju da se iskupi za grehove iz

prošlosti. To radi guranjem novih likova svih nijansi kože, vjere, nacionalnosti, uz to se trudeći i da pokrije odsustvo Samante Džouns, koja je duhovitošću, karakterom, i činjenicom da je prije svega bila dobar prijatelj, uspjela da zasjeni najprije Keri Bredšo, ali i ostale dvije junakinje. Istina je da ćemo zbog dobre stare nostalgije (ali i radoznalosti), neobičnih modnih detalja i lijepih koktela, ispratiti preostalih osam epizoda i u jednom broju njih i uživati do određene mjere. Ipak, kako nema ni Samante ni Zverke (kvota je 1.15 da vam je jedno od njih dvoje omiljeni lik), ni prepoznatljivog humora, a ni seksa (eto, i to smo rekli), ne možete da se ne zapitate - da li je ovaj projekat uopšte bio potreban? B. MARTINIĆ

Ocjena: 2.6/5

Četvrtak, 16. decembar 2021.

PREPORUKA

Milan Zarić, glumac

Portugalski dert intime FILM Krenuću od domaće kinematografije. Preporučujem filmove mog omiljenog domaćeg režisera Živka Nikolića „Lepota poroka“ (1986), „Čudo neviđeno“ (1984), „U ime naroda“ (1987). Kada samo pomislim na okolnosti, vreme u kojem je stvarao i tematiku koju je birao, divim se njegovoj hrabrosti. Preporučujem i „Skupljače perja“ (1967) Aleksandra Petrovića i „Dečka koji obećava“ (1981) Miloša Radivojevića. Što se tiče stranih naslova - remek dela „Wings of Desire“ (1987) Vima Vendersa, ,,Andrei Rublov“ (1966) Andreja Tarkovskog, „La Grande Belezza“ (2013) Paola Sorentina. Volim filmove kao što su „Into the Wild“ (Šon Pen, 2007), „Wild“ (Žan Mark Vale, 2014), „Nomadland“ (Kloi Džao, 2020), „The Motorcycle Diaries“ (Valter Sales, 2004), „Captain Fantastic“ (Met Ros, 2016) - road filmovi, meditativni, u isto vreme i uznemirujući sa sličnom tematikom - beg. Beg u prirodu, beg od samog sebe, beg od društva, beg u spoznaju… Volim filmove o ljubavnim odnosima bez romantizacije i idealizacije, poput „Breaking the Waves“ (Lars fon Trir, 1996), „Blue Valentine“ (Derek Cijanfrans, 2010), „Marriage Story“ (Noa Baumbah, 2019). Obožavam Almodovara, ali njegovu fazu stvaranja do 2007. Od njegovih filmova izdvojio bih: „Tie me Up! Tie me Down!“ („Atame!“, 1990), „All About My Mother“ („Todo sobre mi madre“, 1999), „Volver“ (2006), „Talk to her“ („Hable con ella“, 2002). Preporučujem Hičkokove,

Ivan Mijatović

Zgrabi

bilo kojoj fazi i bilo kom raspoloženju. Nezaobilazni su Lus Kasal, soundtrackovi iz Almodovarovih i drugih španskih filmova, Gipsy Kings… Od domaćih grupa omiljene su mi Svemirko, Idoli, Buč Kesidi - mislim da će njihova muzika biti muzika moje mladosti koju sam konačno zavoleo. Uživam slušajući ih. Od domaćih izvođača volim Miladina Šobića, kao i izvođače narodne muzike poput Cuneta Gojkovića. Prija mi i kafanska muzika.

Zaobiđi FILM Teško mi je da izdvojim filmove koje treba zaobići jer pokušavam da i iz loših nešto naučim. Ne mogu da istrpim loše i banalno napisane scenarije ili one filmove koji do te mere ulepšavaju stvarnost da imaju, zapravo, destruktivni i frustrirajući uticaj na gledaoce - nešto poput američkih romantičnih filmova. Milan Zarić: Divi se autorskoj hrabrosti Živka Nikolića

Linčove filmove i dva filma Madžida Madžidija „The Colour of Paradise“ (1999) i „Children of Heaven“ (1997).

TV Preporučujem emisiju koja može da se nađe samo na Jutjubu jer se više ne snima – „Besmrtnost i stvaralaštvo“ sa Milom Alečković. Volim tu emisiju jer se uvek vode duboki razgovori i priče o našim najintimnijim delovima ličnosti. Preporučujem serije „Fleabag“, „Sex Education“, „The Crown“, „The End of the Fu****g World“ – Britanci su, prema mom mišljenju, najbolji i najhrabriji u ovom poslu.

Takođe, „Breaking Bad“, „Stranger Things“ i „The Dark“. Od domaćih omiljene su mi „Vratiće se rode“ i „Jutro će promeniti sve“.

MUZIKA Volim fado i Amaliju Rodrigez. Portugalski dert koji budi u čoveku najintimnije emocije. Obožavam Sezariju Evoru, njen životni put i punoću života koji se čuju u pesmama. Volim gotovo sve albume i pesme Dejvida Bouvija, Bilija Ajdola, Nika Kejva, Šade i Nine Simon. Njihovu muziku mogu da slušam u

TV Ne volim političke emisije (samo ponekad mogu nešto da ispratim) jer vidim mnogo hipokrizije i egoizma. Takođe, emisije koje služe za samopromociju - smešno mi je kada se ljudi pojavljuju u emisijama bez ikakvog konkretnog cilja, osim da hvalisavo pričaju o sebi i da zapišu tamo negde recku da su gostovali.

MUZIKA Nisam uspeo da zavolim rep i hip-hop. Nekako uvek imam utisak da slušam jednu te istu pesmu. Pokušavao sam da pronađem tu nešto što me dira, ali za sada, ne vredi. Jedino ponekad mogu da pročitam rep ili hip-hop pesme.

Bend Porto Morto oduševio razornim i progresivnim pop zvukom

Po rto Mor

d ž uboks

Široki bulevar noći porto -

ko želite nagovještaj, u kom smjeru će se urbani mejnstrim zvuk regiona kretati u godinama pred nama – album ,,Portopop“ zagrebačkog Porto Morto je otprilike sjajan nagovještaj. Tako to biva kada se iskorači iz sigurne ili komfor zone; uz, recimo, diskretan žanrovski ukus trapa koji sasvim prikladno i pristojno zvuči u singlu ,,Fatamorgana“. Ta muzika i taj spot je idealan način da priđete ovom materijalu. I shvatite koliko je Porto Morto, uz serviranu devizu ,,na putu za nigdje imam raspored i detaljan plan“, kreativno iskoračio u odnosu na art rok i indietronica zvuk na albumu ,,Portofon“ prije nešto više od dvije godine.

Saksofonski snovi

europavox.com

Da se ipak radi o bendu koji vodi računa o dosljednosti i jednoj prirodnoj progresiji, dokaz je ,,Čekam ih“, u manje od četiri minuta dominantno

začinjenih nekim saksofonskim snovima. Izvjesno, ,,Portopop“ je album koji će imati najviše odjeka na širokom pop poprištu regiona, od svih onih koji suštinski pripadaju – eksperimentalnoj muzici. I zbog toga ova sedmorka, koju predvode Roko Crnić i Hrvoje Klemenčić, zaslužuje da im se skine kapa. Jer su uspjeli da se poigraju i nepravilnim ritmovima, i naslažu brdo nekih naizgled neuklopljivih tekstura (neke nove će vam se otkrivati tek na treće, peto, deseto slušanje); a da opet sve to teče pitko i prirodno. Ukratko, malo muzičke alhemije u svijetu regionalnog popa. U pjesmi ,,Vrijeme za čilanje“, na kojoj gostuje Stil i koja će biti izvjesno plesni hit u godini pred nama – najbolje je uhvatiti, u kojoj mjeri je Porto Morto ekipa uživala u stvaranju albuma. I, sa druge strane, koliko su uspjeli da se oslobode bilo kakve ego gravitacije, za utisak

morto.ba

n dc

am p. c

,,Portopop“ je album koji će imati najviše odjeka na pop poprištu regiona, od svih onih koji suštinski pripadaju – eksperimentalnoj muzici. I zbog toga ova osmorka, koju predvode Roko Crnić i Hrvoje Klemenčić, zaslužuje da im se skine kapa

skladne cjeline, koja diše, grabi i gazi kao Bajern u Bundesligi. Bez bilo kakve pojedinačne vrcavosti, iskakanja ili pretjerivanja – a za cjelinu koja je po svemu, od početka do kraja, ubitačna.

Život nije fer Završnica (,,Radio“, pomenuta ,,Vrijeme za čilanje“ i štosni odjek Istoka u ,,Tokio“) je radosni kombo koji će izvjesno sjajno funkcionisati i u koncertnom ,,bloku“. I tu negdje, dok budete grabili na noćnom bulevaru i ka srcu najvećeg planetarnog megalopolisa, ćete shvatiti da je ovo vjerovatno najbitnija pop ploča regionalne muzike u posljednjih nekoliko godina. Jedno ,,život nije fer“ nikada nije tako dobro zvučalo, kao kada ga oko bitova lome face iz Porto Morta. Konačno, ,,Portopop“ je i dokaz

u kojoj mjeri se jedan, ako ne muzički horizont, a onda makar senzibilitet moderne urbane noći, na bendovskoj trasi od Buč Kesidija do Svemirka – suštinski može raširiti. Onda kad ga zajašu neki muzički briljantno pismeni likovi. Na tom putu oni su se dohvatili i brojnih, ako ne teških ili mučnih, a onda dobro dozirano neugodnih ili blago provokativnih tema... I sve to pod plaštom iskrene skromnosti i potpune fasciniranosti zajedničkim stvaranjem muzike – da ekipu iz Porto Morto prosto morate doživljavati svojom. Zato ova poslastica duboke jeseni, u 14 pjesama, dokazuje da postoji potencijal razornog progresivnog popa jednog uspavanog regiona. Takav, da ga se ne bi postidjele S. S. ni planetarne liste.

Ocjena: 85/100

Sjajna zagrebačka kreativna osmorka Porto Morto

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Tara

za po

Tara Manić: Film ,,Little Miss Sunshine“ za nju je infuzija sreće i razumijevanja

ara Manić se kao djevojčica susrela se sa svijetom filma nezaboravnim pojavljivanjem u ostvarenju Milorada Milinkovića „Mrtav ladan“ (2002). „Neću da ti kažem, ćelavi“ replika koju Tara upućuje liku Nikoli Đurička, i danas se pamti. Ipak, gošća naših „Obrtaja“ je mnogo više od toga. Od šeste godine išla je u školu glume, međutim, u gimnaziji je odabrala budući poziv. Pozorišnu i radio režiju na FDU u Beogradu upisala je „iz prve“, postala studentkinja generacije, a danas sa predstavama gostuje u raznim evropskim zemljama. Njena „Omladina bez boga“ po tekstu Edena fon

Horvata na redovnom je repertoaru Crnogorskog narodnog pozorišta, a Tara je u korona-sezoni bila vrijedna i ljubitelje teatra obradovala sa još tri predstave – „Osam žena“ R. Tome, „Dan kada ja nije više bilo ja“ Rolanda Šimelpfeniga i „Emilija Galoti“ E. G. Lesinga. Posvećena je doktorskim studijama koje privodi kraju, ali i studentima. Uvijek ima vremena za dobru knjigu i „sedmu umjetnost“, pa je ispratila i Festival autorskog filma u Beogradu. A koje naslove svjetske produkcije voli, koji film smatra „infuzijom“ sreće i na koga je podsjeća jedan „savršen dan“ - saznajte u nastavku.

Luka Trajković

film

33 OBRTAJA

Film koji Vas čini srećnim? - Film „Little Miss Sunshine“ (Džonatan Dejton, Valeri Faris, 2006), za mene je infuzija sreće, smeha, razumevanja i prihvatanja različitosti. Gledam ga kad god mi treba bust optimizma! Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Nikad ne razmišljam tako! Uvek se trudim da imam ljubavi i razumevanja za kolege, posebno jer znam koliko je teško i retko napraviti dobar film / predstavu... Film koji uopšte nijeste skapirali? - Hmmmm. Poznata sam kao neko ko propušta ključne informacije u nizu filmova, najčešće neke vrlo očigledne stvari, jer uvek verujem da ima još nekog smisla „iza“ svega. Sigurno, „I’m Thinking of Ending Things“ (Čarli Kaufman, 2020), iako sam uživala. Volim i kada neki film ne razumem u celosti, pa mu se kasnije ponovo vratim. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - „Tvoj sin, Haklberi Fin“ Bekima Sejranovića. Pročitala sam negde da kolega Srdan Golubović želi da snimi film po tom romanu. Navijam za njega od sveg srca! Omiljeni filmski rivali? - Volter Vajt i rođak Henk Šrejder iz serije „Breaking Bad“. Kao i dvojica detektiva i Džon Do iz filma „Seven“ (Dejvid Finčer, 1995), koje igraju Morgan Friman, Bred Pit i Kevin Spejsi. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Šareni imaginarni jednorog iz serije „Happy“, ako se prihvataju i imaginarne životinje! I, uz to, uvodna scena serije „House of Cards“ sa Spejsijem

Četvrtak, 16. decembar 2021.

a Manić, pozorišna rediteljka i stručna saradnica na Katedri

ozorišnu režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu

U Maroku sa ljubavnicima koji opstaju Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Anga Lija, Vonga Kar-Vaija i Tomasa Vitenberga. Svu trojicu istovremeno, može u kafanu „Čubura“. Neka svako pije šta želi, ja bih pila „Aperol Spritz“. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Mislim da njegovi filmovi na Balkanu ne bi imali smisla, delovali bi prilično realistično. A, i obećao nam je da više neće režirati posle poslednjeg filma.

z ika

i psom u njegovom naručju. Tu scenu ne mogu da izbijem iz glave i na fenomenalan način je najavila razvoj karaktera Frenka Andervuda kroz seriju. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Da se ja pitam, ja bih proterao autobus ovuda“ (Slobodan Šijan, 1980) – srpsko razmišljanje u malom. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Albino slepi miš Bartok iz animirane „Anastasije“ (1997), kao i Raspućin sa njim! Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Ako se ne varam, „E. T. The Extra-Terrestrial“ (Stiven Spilberg, 1982) sa mamom, u Kinoteci. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Muzika iz filma „English Patient“ (Entoni Mingela, 1996) ili iz filma „The Hours“ (Stiven Doldri, 2002). Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - U Maroko posle „Only Lovers Left Alive“ (Džim Džarmuš, 2013). Takođe, Indija i njihova železnica posle „Slumdog Millionaire“ (Deni Bojl, 2008). I, konačno, Hong Kong i Šangaj posle filma „Lust, Caution“ (Ang Li, 2007).

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Perfect day“ Lua Rida, BBC verzija sa Eltonom Džonom i Dejvidom Bouvijem, me podseća na mog partnera. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „I Want to Break Free“ grupe Queen i „Let the Sunshine In“ iz „The Hair“ (M. Forman, 1979)

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „The End“, grupe Doors. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Mrs. Robinson“ Sajmona i Garfankela. Vaša pjesma za karaoke? - Ako važi pevanje u kolima, onda uvek, Božo Vrećo. Kad već ne pevam dobro, u kolima između gradova pevam do maksimuma! Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Alergična sam na „repeat“. Ali, Džon Kejdž, „4’33’’“. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Mnogo je takvih, ali, najviše „srpska majka“ Ceca. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Ejmi Vajnhaus. Prisustvovala sam njenom poslednjem koncertu u Beogradu… Bila sam duboko potresena i pogođena što sam svedočila tom događaju. Ipak, ostaje nam barem njena muzika. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „Ja sam Jugoslovenka“, Lepa Brena. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Nisam držala postere. Sada

na zidovima stana držim plakate nekih meni dragih evropskih pozorišnih predstava. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Kako su on i Džeger krenuli – hoće.

Serija idealna za kišni vikend? - „Fleabag“ ili „Ethos“, zavisi od toga kakav je vikend, za smejanje ili plakanje! Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Na slovo, na slovo“ sa Đuzom i Aćimom. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - Apsolutno „Leftovers“. Mene je ta serija promenila. Serija koju nikada nijeste završili? - Druga sezona „Young Pope“ tj. „The New Pope“. Ništa nisam razumela. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - Mnogo polažem na krajeve, tako da ne bih nazvala fantastičnim nešto što me razočara na samom kraju – posebno kad je u pitanju serija. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Štrudla sa kremom iz „Inglorious Basterds“ (Kventin Tarantino, 2009). Najdraži par iz serije? - Inspektor Gereon Rat i njegova pomoćnica Šarlota Riter iz serije „Babylon Berlin“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - Bez sumnje, posao likova iz serije „Succession“, iako nisam sigurna da bih poželela da su mi oni braća i sestre! Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Za engleskog buldoga Spajka! Uvek za buldoge! M. ČAVIĆ

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Genijalno i enigmatično ,,U

freshmanmonroe.wm.edu

kalendar

raj igre i druge priče. Postojala je ta zbirka, ludo skockan skup kratkih radova velikog pisca Hulija Kortazara. Svijet se tada, početkom šezdesetih, spoticao i magični realizam; a režiser Mikelanđelo Antonioni jednu od tih priča osjećao kao kamenčić u cipeli. Zvala se: ,,Đavolji ispljuvak“ (,,Las babas del diablo“), prije nego će postati ,,Blowup“. ,,Uvećanje“.

Mimo svih pravila

Stvar povjerenja i njuh za dobar rizik: kada je Karlo Ponti, stanovita zvjerka produkcije i biznisa, sa dva puta vjenčavanom suprugom Sofijom Loren u junu 1969. lutao za dobrim filmskim lokacijama u Crnoj Gori – već je imao dobro pokriće, što je tri godine ranije Antonioniju pružio povjerenje za ,,Blow-up“. I Konti i Antonioni već 14 godina nijesu među živima; kada bi danas bili tu, sa debelim pokrićem bi mogli reći, da niko više u mejnstrimu visoke produkcije ne bi imao petlju da snimi nešto kao ,,Blow-up“. Filmska enigma bez kraja i početka, Pandorina kutija od filma koja nakon pet i po decenija od premijere intrigira i servira još više pitanja nego tad... ,,Blow-up“ uporno koristi inerciju jednog bezubog

Film hvata ključnu razliku koja razdvaja zanatliju od bilo kakvog, pa i lošeg umjetnika. Takav, puki zanatlija ušuškan u sigurnost repeticije fotografskog posla, je Tomas. Kao i svi likovi Antonionijevih filmova, on je usamljenik; ono malo izlaza za njega je sladostrašće u ritualu razvijanja fotografije... Sve dok ga na fotografiji zatekne nešto što nije očekivao svijeta što grabi linijom manjeg otpora, da dokaže ironičnu tezu. Glasi ovako: što je danas tako smjelih filmova manje, to nam je Antonionijevo ,,Uvećanje“ relevantnije! Šon Koneri, Džejms Bond lično, Antonionija je odbio onog momenta kada je saznao da režiser ni za živu glavu neće dozvoliti da glavni glumac dobije cio scenario na uvid. Imao je i Mikelanđelo svojih bubica: već izabranog Terensa Stampa za glavnu ulogu je škartirao, samo zato što je u pozorištu slučajno vidio anonimnog Dejvida Hemingsa u komadu Dilana Tomasa ,,Avanture trgovaca kožom“... Ta linija manjeg otpora je i ključna pozicija oko koje treperi ,,Blow-up“. I, otprilike, ona ključna razlika koja razdvaja dobrog zanatliju od bilo

kakvog, pa i lošeg umjetnika. Takav, puki zanatlija ušuškan u sigurnost i ljepotu repeticije fotografskog posla, je Tomas, Hemingsov lik. Kao i svi veliki likovi Antonionijevih filmova, on je duboko usamljen čovjek; ono malo patetičnog izlaza za njega je gotovo pobožno sladostrašće, koje isijava u ritualu razvijanja fotografije... Sve dok ga, u tom momentu ,,širenja“, na sopstvenoj fotografiji zatekne nešto što – apsolutno nije očekivao. ,,Blow-up“ je na prvu loptu triler u kom jedan fotograf (maltene voajer) shvati da je fotografija zabilježila nešto što je njegovom oku ostalo debelo ispod radara. Fotografija skrivenih ljubavnika je možda, ali samo možda – postala dokaz dekadencije, perverzi-

imdb.com

Voajerski pogled kao katapult u domen neobjašnjivog

Ples lin man otp

je ljudskog postojanja i uma. Ukratko, na fotografiji je možda, ali samo možda dokaz o ubistvu. Džejn (Vanesa Redgrejv) će poput noir dame u nevolji pokucati na njegova Tomasova vrata i prije nego što shvati šta je možda fotografisao. I sam će se osjetiti kao proganjan, kao dio zavjere ili prosto dio ljudske nesreće – prije nego shvati šta možda ima u rukama. I tek onda će krenuti u neku, kao fol detektivsku potragu... Antonionijev cinizam blista u momentu kada shvatite, da Tomas nema bilo kakav istinski empatičan ili human motiv za ,,potragu za istinom“. Ne interesuje njega potencijalna tragedija jedne prelijepe Džejn, ne osjeća tu ni sažaljenje ni privlačnost...

Postmoderna pitanja

Ne, on samo želi da shvati što ta fotografija želi od njega! Da li ga je, zaboga, to oko prevarilo; nije li tako loš fotograf ,da ne može sopstvenim okom da navodi i odabere što će naslikati... I kakav je to ispljuvak u đavol-

Četvrtak, 16. decembar 2021.

,Uvećanje“ Mikelanđela Antonionija slavi 55. rođendan

s iza nije njeg pora 1stdibs.com

skom kašlju pao na njegov objektiv uopšte! Ima tu mnogo sujete i groznice koja prati svakog svakodnevnog zanatliju na putu do nečega što ne možda umjetnost – ali prije svega mnogo postmodernih pitanja. Bira li umjetnik inspiraciju ili ona njega? I ima li tu uopšte bilo kakve realne isti-

Dejvid Hemings u kultnom kadru Antonionijevog klasika

ne? I da li jedna slika, pa i fotografija – uopšte može biti odraz neke realne istine... Ili je samo plod neke proklete, izmučene mašte. Sa svim tim pitanja, lako je naslutiti zašto je prelijepo skockani, enigmatični ,,Blow-up“ epohalno veliki film. I da je mnogo više od pozornice savršeno zabavnih londonskih noći šezdesetih, ili mod kulture. I mnogo više od pukog triler filma o ubistvu koje se možda jeste, a možda nije uopšte desilo. Ne, taj prvi film Antonionija na engleskom jeziku, kojim se suštinski predstavio najširoj publici na Zapadu – je cinična posveta sopstvenom autorstvu! I svim umjetnicima, i svima onima koji su se osjećali prokleti, nemoćni, potpuno nesigurni istražujući - što im to sopstveno djelo ima poručiti. To je igra na tankoj liniji koja vodi do podsvijesti i u kojoj je jedina izvijesnost i ono najljepše

i najgore – puki osjećaj strašne nesigurnosti. Onda, kad jednu senzitivnu dušu nešto izbaci iz dugo i brižno čuvane komocije. Kada je možda pomjeri i iz birane samoće. A to nešto je za Antonionijevoj Tomasa jedan potpuno neočekivani detalj na sopstvenoj razvijenoj fotografiji.

Famozno nestajanje

Do kraja filma, u kom male uloge imaju i ikone kulture šezdesetih poput Džejn Birkin i manekenke Veruške fon Lendorf (u filmu glumi sebe samu!) – neće biti apsolutno važno, da li se to prokleto ubistvo desilo ili ne. Jedina i ključna dilema je, da li će se Tomas, konačno probuđen i kao u potpunoj groznici jedne velike potrage – pomiriti sa tim što je realna istina a što ne. Odgovor Antonioni servira genijalno: u ,,igri“ studenata koji zamahuju reketima bez teniske loptice. Tu će ih Tomas, ponovo i gotovo voajerski, zateći – gladnih i grešnih usamljeničkih očiju. I tu čuti udar nevidljive teniske loptice po

betonu! Taj pakleni ili rajski zov umjetnosti, vrag će ga znati... Tada, u momentu kada znamo da umjetnik konačno prihvata da je jedina objektivna istina i realnost ona koju sam stvara, taj veliki lupež od režisera Antonioni nam sklanja glavnog junaka sa platna. Prvo kao prozirnu figuru, prije nego potpuno nestane... Tada opominjuće znamo, ili makar vjerujemo, da je on, konačno smiren i pomiren, prešao u neku višu realnost koja pripada umjetnicima, koja je nama nevidljiva. Ili je ipak nestao - kao što nestanu i kao što su nebitni svi oni, koji ponovo pronađu ono ležište i sidro, u svijetu u kom nema nesigurnosti, već samo odgonetnutih zagonetki i serviranih odgovora? To je pitanje sa kojim Mikelanđelo Antonioni već pet i po decenija zadirkuje, provocira, čeka... I širi horizont umjetnosti, na kom je ,,Blow-up“ ona zvijezda vodilja, što vodi daleko od svake izvjesnosti, i svake linije manjeg otpora. Stojan STAMENIĆ

„Paklena pomo psihološkog

Četvrtak, 16. decembar 2021.

kalendar scrapsfromtheloft.com

Što se krije iza džungle

Čarli Šin kao glavna karika na realističnoj slici ratnog užasa

tallengestore.com

ako dugo se, po američkim (čitaj: holivudskim) ulicama, kuvao direktan, ultrarealističan odgovor na propagandni materijal o ratu u Vijetnamu. Možda bi i ta filmska marenda čekala još koju godinu da dođe do distribucijske trpeze, da režiseru Oliveru Stounu nije bilo dosta svega. Kao neko ko je preživio užas Vijetnamskog rata, filmom „Platoon“ Stoun je započeo „vijetnamsku trilogiju“ 1986. godine, u kojoj će na specifičan način istražiti ovaj sukob. Stoun je za ovu priliku spojio nespojivo – ostvarenje „Platoon“ otvara vrata Čarliju Šinu (najozbiljnija uloga mladog glumca), Vilemu Dafou i Tomu Berendžeru u ratnom Vijetnamu, u kojem idealističan prikaz uloge Sjedinjenih Ame-

Znakoviti poster Stounovog angažovanog djela

Jubilej vijetnamskog klasika ,,Platoon“

Na sličan način na koji je lik kojeg igra Šin smatrao da stvari može okrenuti nabolje, kompleksnost situacije natjerala ga je da se adaptira - tako je i režiser Stoun, u tipično njegovom stilu, otvorio vrata za inovativno rezonovanje američke kampanje u Vijetnamu ričkih Država polako prerasta u moralnu borbu. Osmišljen tako da direktno prenese haotičnost ratnih izazova, moralnih nejasnoća, ali i očiglednih razlika u poimanju ratnog sukoba unutar divizija koje su služile u Vijetnamu, Stoun uspijeva da ovom haotičnom radnjom zapravo naslika realnost, ne bi li američka publika zaista shvatila što se krije iza obrasle džungle, daleko na Istoku. Dok pratimo lika perspektivnog vojnika kojem erodira pefektna slika rata koju je ponio iz kuće, ujedno se i često zapitamo ono, što je Stoun poslao u ambis. Da li je prva žrtva rata, zapravo, nevinost? Pored vrlo efikasnog glumačkog trija, Stoun je za ovu priliku, drugi put u karijeri (a 11. put ukupno) doveo fenomenalnog fotografa, Oskarovca Roberta Ričardsona, da doprinese efektu koji je želio da postigne, koncizno miksujući zeleni haos sa personifikacijom etičkih grešaka. Smatran jednim od najboljih (anti)ratnih filmova o Vijetnamu, „Platoon“ je očekivano trijumfovao na dodjeli Oskara u

kategorijama najboljeg filma, režije, montaže i zvuka, dok su i Dafo i Berendžer ipak ostali bez statue. Interesantno, članovi Akademije su zaobišli i Ričardsona koji je izgubio nagradu od „The Mission“ (1986) Rolana Žofe, dok je u Berlinu Stoun nagrađen Srebrnim medvjedom. Na sličan način na koji je lik kojeg igra Šin smatrao da stvari može okrenuti nabolje, kompleksnost situacije natjerala ga je da se adaptira - tako je i režiser Stoun, u tipično njegovom stilu, otvorio vrata za inovativno rezonovanje američke kampanje u Vijetnamu. To ga je dovelo do etikete kontroverznog, ali mu je i obezbijedilo da se na sličan realističan način poigra i sa nekim drugim fabulama baziranim na istinitim događajima. To da su kritičari bili podijeljeni nakon premijere prije 35 godina, dovoljan je razlog da se režiser samo nasmije - i nastavi filmsko istraživanje političkog aspekta zemlje koja igra glavnu ulogu na globalnoj sceni. L. MURSELJEVIĆ

Dis citru K

ada je engleski pisac Entoni Burdžes 1962. godine završio svoje, na koncu najpoznatije djelo, distopijsko-komični roman „A Clockwork Orange“ (,,Paklena pomorandža“), nije mogao ni da zamisli da će danas uživati toliku popularnost. Ipak, za nju nije zaslužan ni Burdžes ni roman, već kontroverzna figura koja je sedamdesetih godina izrazito bučno plovila filmskim vodama – Stenli Kjubrik. No, dugo je režiseru trebalo da se skoncentriše na ovaj projekat, iako je roman tehnički imao u rukama mnogo ranije.

Vorholova fabrika

Prije Kjubrika pak, drugi popularni maestro preuzeo je Burdžesovu igru. Sedamdesetominutni eksperimentalni

dazeddigital.com

orandža“: Pola vijeka Kjubrikovog g ispitivanja violentnih granica

Četvrtak, 16. decembar 2021.

fineartamerica.com

Malkolm Mekdauel u centru jednog od kultnih kadrova Kjubrikovog filma

stopijsko usni nemir

Stilizovani poster velikog filmskog djela

Malkolm Mekdauel letio je po sceni u kontroverznom krimiću i uspio da izvuče segmente iz vrlo kompleksnog scenarija koji i sam režiser potpisuje, sa velikom izmjenom u odnosu na originalni tekst u romanu – gdje Kjubrik praktično briše „srećan kraj“ „Vinyl“ Endija Vorhola, rađen u čuvenoj ,,Fabrici“, sa Idi Sedžvik u glavnoj ulozi, baziran je na Burdžesovoj literarnoj torturi. Ipak, iako je Vorholov film stigao znatno ranije, Kjubrikova adaptacija, snimljena šest godina kasnije, prikazala je ovaj specifičan vid violentnog ponašanja u društvu manje eksperimentalno od Vorhola - a znatno referentnije. Kjubrik zapravo nije znao odakle da krene – dok je knjiga mirno stajala na njegovom sto-

lu, imao je tipično njegov problem: koga odabrati za centralnu ulogu Alekse, vođe toksične banditske grupe. S obzirom na to da tehnički nije mogao da računa na dotadašnje glumačke partnere, jer, budimo iskreni, većina njih nije bila pogodna za ovako nešto, Kjubrik je morao da započne ,,šoping za kasting“. Imao je sreće – tri godine prije nego će završiti svoj rad, fenomenalni Lindzi Anderson lansira djelimično sličan projekat „If…“

(1968) sa Malkolm Mekdauelom u glavnoj ulozi. Kjubrik je tako sa relativnom lakoćom dobio figuru za ulogu mladog sadiste, kojem je britanska vlada u nekom modernijem društvu isprala mozak. Mekdauel je letio po sceni u Kjubrikovom kontroverznom krimiću i uspio da izvuče segmente iz vrlo kompleksnog scenarija koji i sam režiser potpisuje, sa velikom izmjenom u odnosu na originalni tekst u romanu – gdje Kjubrik praktično briše „srećan kraj“. Ono što je bilo važno, ali i krajnje iznenadjujuće, jeste da je Kjubrikov dugogodišnji „fotografski“ partner Džon Alkot i sa ovako neuobičajnom fabulom uspio da izvuče maksimum, iz jedne krajnje haotične platforme scena. S obzirom na to što su Burdžes, a finalno i Kjubrik, prikazali prije tačno 50 godina, logično je zaključiti da je djelo „A Clockwork Orange“ konstantno praćeno nekom kontroverzom. Esencijalni problemi vrtjeli su se oko činjenice da su mnogi smatrali da je autor pretjerao – odnosno, da je Kjubrik želio da na artističan način prikaže budućnost brutalnosti, ali da je na tom putu ostavio umjetnost iza sebe. Ovi stavovi teoretičara „ispeglali“ su se, ali je trebalo da prođe mnogo vremena. Štoviše, odmah nakon premijere realni problemi, i to posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu, počeli su da se pojavljuju iz svih ćoškova. Film je bio predmet čak tri sudske presude u tom periodu, koje su uključivale ubistva koja su počinili tinejdžeri, a koji su Kjubrikove kadrove naveli kao direktnu inspiraciju. Dok je Kjubrik čekao da Vlada zaustavi distrubuciju filma na određeno vrijeme, i ti-

me spriječi širenje nasilja, druga strana nije željela da se miješa u „slobodu govora“. Režiser je na koncu bio primoran da sam zaustavi ,,loš uticaj filma“, koji se na Ostrvu nije mogao vidjeti sve do njegove smrti 1999. godine.

Klinč sa kritičarima

Kako se zapravo trebalo posmatrati Kjubrikovo djelo u tom periodu - kao istraživačku socio-dominantnu tezu, u kojoj se sudaraju seksizam, senzacionalizam, nasilje i sadizam… Ili pak, kao prosta želja režisera da malo razdrma usnulu publiku sedamdesetih? Pitanje je bez odgovora. Danas ,,A Clockwork Orange“ uživa kultni status. Prije pet decenija to nije bio slučaj. Od toga da se „ideološki“ filmski koncept nije uspio adekvatno objasniti, do za neke pretjerane vizualizacije mržnje i nasilja, kritičari nijesu mogli Kjubriku da „oproste“ kršenje holivudskih pravila. Realno, nit je on u to vrijeme volio njih, niti oni njega. Film je, sasvim iznenađujuće, bio nominovan za Oskara u četiri izuzetno bitne kategorije – film, režija, scenario i montaža. Ni Zlatni globus ni BAFTA nagrade nijesu donijele ništa novo, dok je Kjubrik na Venecijanskom filmskom festivalu uzeo nagradu za najbolji strani film. Čak i po nekim današnjim standardima možemo slobodno reći da je u nekim segmentima Kjubrik pretjerao. Jedino što sigurno dijeli taj period kada je film nastao, od perioda kada danas slavimo njegov 50. rođendan, jeste to da smo mnogo spremniji za kompleksne violentne poklone, u kojima smo samo djelić socio-naučnog eksperimenta. Leila MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 16. decembar 2021.

PODGORI č ARENJE

Naša drama na Divljem zapadu S

ve što je Andrija Mirković, tog dana pred streljačkim strojem u Karson Sitiju, Navada, tražio – jeste da pucaju što prije. Šansu za pomilovanje samo je pustio niz pustinjski vjetar; odbio je povez preko očiju i povikao: ,,Umirem kao vojnik!“. Jedini osuđenik u istoriji Nevade, koji je strijeljan. Bio je 14. maj; a jedna je godina sramote i tragedije tačno otkucavala, otkad je Andrija odabrao sudbinu. Jer, sva je nesreća i muka crnogorskih, i svih doseljenika sa ovih prostora stala, u taj dan godinu ranije, 14. maj 1912. Svjedoci su sve dobro vidjeli: pred rudarskim šinama grada Tonopa, na polovini puta između Las Vegasa i Rina, bijesni je Mirković nasrnuo nožem na zemljaka. I to ne bilo kog: tog dana je Džon Gregovič (Jovan Gregović), Petrovčanin i prvi funkcioner u bilo kojoj od američkih država sa prostora današnje Crne Gore, dočekao sudbinu. Mirković je nožem u srce pogodio. Kada je Andriji jedan od čuvara, tu u dvorištu Državnog zatvora Nevade, preko grudi

navukao crvenu tkaninu u obliku srca u koju je streljački stroj trebao zapucati, Andriji je pred očima bljesnula ona Jovanova rana... U posljednjem trenutku, stigla je i vijest da je sudija Ejveril žalbu o preinačenju smrtne u kaznu rodbije odbio; naravno da ga je Mirković, tu pred strojem, skoro kroz smijeh prokleo i opsovao. Imao je pravo da bira, vješala ili strijeljanje – i izabrao drugo. Samo da se završava što prije. Tako je ime Jovana Gregovića, prvog među Crnogorcima koji su uspjeli u američkoj politici, vezano za sudbinu jednog težaka među zemljacima. Gradić Tonopa, sjedište Okruga Nie u Nevadi, i dalje čuva kolorit i duh Divljeg zapada; stari rudarski centar je poput poprišta za neki revolveraški obračun u podne, kulisa za film Sema Pekinpoa - ali i pustinjske oaze. Na presjeku dvije glavne ulice, jedna stara drvena jednospratnica odolijeva samo zato što je čuva znak koji kaže da se radi o kulturnom i istorijskom dobru iz

Zaglavi se

nevadamagazine.com

Gradić Tonopa čuva šmek Divljeg zapada i nakon vijek i po

Nacionalnog registra Amerike. ,,Kuća Džona Gregoviča“. Džonov uspon u svijetu Divljeg zapada je teško ispratiti; zna se, da je rođen u Petrovcu 1847. godine, u Njegoševo vrijeme. Da je bio jedan od najzaslužnijih za bum rudarenja srebra u Nevadi; potom i bio član ,,Srebrne stranke“ u Nevadi i borio se na političkoj sceni, da se vrijednost valuta veže za količinu srebra, na sličan način kao i za zlato... Upamćen je i kao pravni zastupnik brojnih zemljaka, emigranata iz Crne Gore, Hercegovine, Krajine ili Dalmacije – koji su pred sudom morali da dokazuju zaradu od rudarske muke. I tu negdje kreće susret sa Mirkovićem... Andrijin brat Kristofer Mirković je u požaru u rudarskom oknu život izgubio još u februaru 1911. godine. Od tada su Mirkovići - Andrija, brat Vaso i sestra Marija – od rudnika pokušavali da naplate ono što je Kristofer do tad zaradio, uz odštetu. Zarada je procijenjena ne nekih 520 dolara u kešu i 2.000 dolara odštete (oko 60 hiljada u današnjoj vrijednosti). A Džon Gregovič je Mirkovići-

Crta: Srđan Ivanović

ma pred sudom uspio obezbijediti ček od 50 dolara za Andriju, 1.742 dolara i 50 centi za Vasa i Mariju i 507 dolara u bankovni fond štednje pokojnog Kristofera... A Andrija je smatrao – da mu je pokojni brat u rudniku zaradio mnogo, mnogo više. Najveća nesreća u slučaju je to što je Andrija Mirković za isključivog krivca u sudskom poravnanju vidio Džona Gregoviča. A senator Džon je insistirao na kompromisu, vjerovatno i svjesno žrtvujući dio novca koji Kristofer zaista jeste zaradio – da ne bi ugrozio položaj desetina drugih imigranata i zemljaka koji su radili u istoj rudarskoj kompaniji. Jer bio je to Divlji zapad, a odluke suda bile su najčešće i povod za osvetu onih moćnijih. Imena Andrije Mirkovića i Džona Gregoviča se u udžbenicima pominju i danas vežu za posljednje strijeljanje u Nevadi. U Crnoj Gori ih valjda prepoznati, makar kao dio imigrantske golgote, kroz koju su naši prolazili, tamo na Divljem zapadu. Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

tate.org.uk

Četvrtak, 16. decembar 2021.

Znakoviti pogledi sa Kariba Nezaobilazni segment ropstva, precizno upakovan u radovima Nila Kenloka, predstavlja zalog za podizanje svijesti o položaju Karibljana u Britaniji nakon Drugog svjetskog rata ao i na mnogim mjestima, umjetnost se u Velikoj Britaniji razvijala istim tempom sa kojim se mijenjalo i društvo. S obzirom na veličinu i uticaj velike imperije, čiji je talas uključivao različite nacije, kulture i mentalitete, tako je i umjetnost imala poseban koloritni značaj. Ipak, način na koji je karipska kultura promijenila britansku u posljednjih 70 god i n a , d o l a s ko m p r v i h naroda nakon Drugog svjetskog rata sa tih ostrva - na Ostrvo - jedan je od ubjedljivijih primjera 20. vijeka. A taj uticaj najbolje je prikazala novootvorena izložba „Life Between Islands“ u londonskom Tejt Britanu. Obuhvatajući sasvim precizno vizionarsko slikarstvo, dokumentarnu fotografiju, modu, ali i film i skulpture, fokus izložbe tokom sedmice za nama nije bio samo uticaj karipsko-britanske umjetnosti. Već i svojevrstan prikaz transformacije jednog cjelokupnog poslijeratnog društva. Radovi više od

40 umjetnika ispituju različite teme koje obuhvataju ulogu kulture u dekolonizaciji, socio-političke probleme sa kojim su se suočavali predstavnici karipske kulture nakon dolaska u Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i prikaz interkulturne prirode identiteta dijaspore. Posjetioci izložbe u Tejt Britanu pogledali su neke od najznačanijih radova karipske umjetnosti od pedesetih godina prošlog vijeka do danas. Postavljena kao krajnje informativna, izložba „Life Between Islands“ uključila je dualistične radove Denzila Forestera. Autor je u pokušaju da precizno predstavi dvije oprečne strane, spojio hororističan prikaz ubistva čovjeka u pritvoru - sa dub klubom u Zapadnom Londonu. Takođe, i podsjećanje Kita Pajpera na nezaobilazni segment ropstva, koji je precizno upakovan u radovima Nila Kenloka, na specifičan način predstavljaju zalog za podizanje svijesti o položaju Karibljana u Britaniji u tom periodu.

Opominjući rad Nila Kenloka ,,Black Panther School Bags“

Pored prikaza umjetničkih kolaboracija na temu rasne neravnopravnosti, kao i političke solidarnosti, posjetioci su vidjeli i vizuelnu borbu sa pitanjima rase i pola iz svakodnevnog života - koji su servirani medijima. Jedan od najzanimljivijih radova Sonje Bojs prikazuje sebe kao ženu koja izdržava porodicu tako što ih „balansira“ na rukama. Ovaj specifičan vizuelni izazov u kojem umjetnica „zadržava“ identitet iako se nalazi u sasvim drugačijoj okolini, najbolji je pokazatelj namjere Tejt Britana da je izložba o ovoj simbiozi karipsko-britanske umjetnosti izuzetno značajna. Kako za edukaciju novih generacija, tako i razumijevanje multikulturalnosti Ostrva. Leila MURSELJEVIĆ

tate.org.uk

Djelo Sonje Bojs ,,She Ain’t Holding Them Up“ objedinjuje elemente karipske i britanske umjetnosti

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić