Issuu

AKTUELNO

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji

Vlasnici privatnog smještaja na Primorju razmišljaju samo kako da ,,prezime“

Uticaj Beograda u državama regiona još uvijek je veoma jak

Za ovu godinu je suviše kasno

Više centara danas djeluje u Crnoj Gori, a svima im je zajedničko jedno: Crnu Goru tretiraju kao „srpsku zemlju“ STR. 4.

Kako je sadašnji kandidat za američkog predsjednika govorio 2000. godine na saslušanju pred američkim Kongresom o našoj zemlji i prijetnjama iz Beograda

Bajden: Dalje ruke od Crne Gore, Miloševiću!

STR. 2. i 3.

» Za razliku od hotela, koji su cjenovnom politikom ipak uspjeli da privuku dio klijentele, vlasnici privatnog smještaja nijesu mogli da pariraju. Vlada je u zadnjem paketu predvidjela tri miliona eura za raspodjelu legalnim organizovanim vlasnicima privatnog smještaja koji su izmirivali svoje obaveze prema opštini. Čeka se utvrđivanje uslova pod kojima će taj segment turističkog poslovanja biti pomognut

I ove godine se nastavlja monitoring populacije američkog cvrčka, prenosioca opasne bolesti u vinogradima

Prevencija ključna u borbi protiv zlatne žutice vinove loze STR. 8.

STR. 5.

Iz UIKS-a potvrdili da se korona virus uselio u jednu od ćelija Istražnog zatvora

Pet pritvorenika inficiranih kovidom-19 je stabilno STR. 7.

Analizirana 222 uzorka, od kojih je 30 pozitivno na korona virus

Preminula dva pacijenta STR. 6.

Politika

Neđelja, 16. avgust 2020.

Kako je sadašnji kandidat za američkog predsjednika g pred američkim Kongresom o našoj zemlji i prijetnjam

Bajden: Dalje Crne Gore, Mi Sa skupa na Cetinju

Lider DPS-a u prijestonici predstavio program vladajuće partije

Cetinje čuva crnogorsko državotvorno biće PODGORICA - Predsjednik DPS-a Milo Đukanović, prilikom posjete Cetinju, saopštio je da su u toj partiji uvjereni u ubjedljivu pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima 30. avgusta. Zadovoljan je posjetom Cetinju kojem, kako je rekao, tradicionalno pripada posebno mjesto u crnogorskoj istoriji. Đukanović je istakao i simboliku činjenice da se svega nekoliko dana prije održavanja parlamentarnih izbora, upravo u prijestonici obilježava 110 godina od proglašenja Kraljevine Crne Gore, što je, kaže lider DPS-a, još jedan dokaz viševjekovne tradicije crnogorske državnosti. - Naglašavajući posebnu ulogu Cetinja i njegovih žitelja u očuvanju državotvornog bića Crne Gore u odbrani tradicionalnih vrijednosti, pohvalio je rezultate koje je lokalna uprava ostvarila u prethodnom periodu, odgovorno koristeći zasluženu poziciju Cetinja u crnogorskom državnom sistemu, kroz implementaciju Zakona o Prijestonici, donijetog upravo većinskom podrškom DPS-a, koji je omogućio izdašnija izdavanja za kapitalne i razvojne projekte, čiji je efekat vidljiv na svakom koraku - navode iz te partije. Predstavljajući programska opredjeljenja DPS-a za predstojeće parlamentarne izbore, Đukanović je istakao tri osnovna principa političke ponude koji birače opredjeljuju da svoju podršku daju upravo ovoj partiji. Kao prvi naveo je dugoročnu posvećenost očuvanju mira i stabilnosti, kako na unutrašnjem

MARKOVIĆ: Ne pitamo ko se kojem Bogu moli PODGORICA – Jasno se vidi da pobjeda na izborima 30. avgusta neće biti izazov, već samo još jedan korak ka daljem razvoju, prosperitetu i sigurnoj budućnosti Crne Gore, rekao je nosilac liste „Odlučno za Crnu Goru - DPS Milo Đukanović“ Duško Marković u sklopu kampanje za predstojeće parlamentarne izbore na tribini u Kolašinu. Kolašin je, kako je istakao primjer na sjeveru i u Crnoj Gori kako se vizija razvoja i politički program DPS pretvaraju u stvarnost, u nova radna mjesta, u dalje razvojne prilike. Iz DPS-a, navode da je Marković rekao da državne investicije u zimski turizam koje se u tom gradu realizuju nemaju primjera u okruženju te da je program razvoja i investicija za naredni mandat još izdašniji. - U sljedećem četvorogodištu naša Vlada dovršiće sve kapitalne investicije i otvoriti ne samo nova radna mjesta, nego uz auto-put i magistralu

kroz Bjelasicu - otvoriti Kolašin prema jugu i dalje prema sjeveru - rekao je on. Govoreći o usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica Marković je istakao da DPS nikada nije pitala bilo koga kojem se Bogu moli niti u koju Crkvu ide. - Nažalost svjedoci smo da se vjera iz crkava i manastira izmjestila na ulice i automobile. Samim tim, to nije put ka vjeri, nego put u političku kampanju za rušenje današnje Crne Gore – kazao je Marković.

planu, tako i u odnosima sa susjedima, čime je Crna Gora stekla posebno uvažavanje u međunarodnoj zajednici kao jedina država na Balkanu koja je očuvala multietničku demokratiju u turbulentnim periodima za nama. - Drugi je postojanje jasne vizije razvoja države, koja se još prije obnove nezavisnosti opredijelila za tržišnu ekonomiju zasnovanu na održivim principima, za evropske i evroatlantske inte-

gracije kao put usvajanja vrijednosti razvijenog demokratskog svijeta i poboljšanje kvaliteta života svojih građana po uzoru na evropske standarde. Treći i ne manje važan princip, kako je istakao Đukanović, predstavlja nepokolebljiva odlučnost u sprovođenju zacrtanih ciljeva na dobrobit svih građana Crne Gore, što je i bio motiv za odluku o predizbornom sloganu - naveli su iz DPS-a. K. J.

PODGORICA – Kandidat za američkog predsjednika Džozef Bajden upozorio je na saslušanju pred američkim kongresom 2000. godine tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića da ne pokušava da izazove rat u Crnoj Gori. Bajden je u svojstvu demokratskog senatora pozvao američkog predsjednika Bila Klintona i NATO da urade sve da ne bi Milošević zbacio demokratsko rukovodstvo Crne Gore.

- Gospodine predsjedniče, obraćam Vam se danas da bih razgovarao o prijetnjama Crnoj Gori, jedinom preostalom slobodnom dijelu jugoslovenske federacije. U deceniji devedestih u četiri navrata je mene i moje kolege probudilo saznanje da je Slobodan Milošević započeo rat. Prvo, u Sloveniji. Dalje, u Hrvatskoj. Zatim u Bosni i Hercegovini. Napokon, na Kosovu. Ne želim više nikad pročitati taj naslov. Nikad ne želim čitati naslov koji kaže: Milošević započinje novi rat u Crnoj Gori. Dakle, govorim jasno i glasno: Dalje ruke od Crne Gore gospodine Miloševiću, poručio je Bajden tada demokratski senator u svom govoru pred američkim Kongresom.

TAKOZVANA SRJ

U dokumentu američkog kongresa u koji je Pobjeda imala uvid, Bajden ne priznaje SR Jugoslaviju i poput crnogorskog rukovodstva je naziva takozvanom. - Većina mojih kolega svjesna je da je ,,Jugoslavija“ izmišljen termin. To je bila prva Jugoslavija, ona koja je propala tokom Drugog svjetskog rata. Iz pepela Drugog svjetskog rata nastala je druga Jugoslavija. To je bila Titova Jugoslavija. Tito je bio mrtav manje od decenije kada se njegova Jugoslavija počela raspadati početkom devedesetih. A sada, sve što je ostalo od Jugoslavije je svađajući par: Srbija i Crna Gora - kazao je Bajden.

Odbor DPS-a Glavnog grada odbacio kao konstrukcije i podmetačinu optužbe o otkupu ličnih karata

Dubljević podnio krivičnu prijavu i prije objave snimka

PODGORICA - Odbor Demokratske partije socijalista Glavnog grada odbacio je kao konstrukcije optužbe da se bilo ko iz te stranke bavi otkupom ličnih dokumenata. Oni su pojasnili da je njihov član koji je u medijima optužen za navodnu trgovinu ličnim kartama i prije objave snimka, znajući da je riječ o provokaciji, podnio krivičnu prijavu protiv nepoznate osobe koja ga je zvala. Iz te partije su reagovali povodom objave Prave Crne Gore koja je postavila snimak razgovora sa aktivistom DPS-a iz Podgorice, zaduženim za dio grada Stari aerodrom Slavkom Dubljevićem u kome, navodno, on otvoreno dogovara otkup

ličnih karata za potrebe te stranke. - Jedina istina jeste da postoji organizovano djelovanje opozicionih struktura koje pokušavaju kompromitovati izvjesnu pobjedu DPS-a na predstojećim izborima – navedeno je iz DPS-a uz pojašnjenje da je riječ o smišljenim podmetačinama zbog kojih je njihov član podnio krivičnu prijavu i prije objave snimka. Kako pojašnjavaju iz te stranke više njihovih članova dobilo je ranijih dana pozive slične sadržine. „Budući da smo ih sve obavijestili da se mogu naći na meti provokatora naš član Slavko Dubljević je u namjeri da pomogne državnim organima dogovorio sastanak sa provokatorom koji ga je pozvao.

Dubljević je zbog toga Centru bezbjednosti Podgorica podnio krivičnu prijavu protiv NN lica koju ovom prilikom dostavljamo i koja najbolje otkriva ko u ovom slučaju govori istinu a ko se služi lažima i podmetačinama – saopštili su iz DPS-a. Iz te stranke navode da su u posjedu informacije „da su aktivisti Demokratskog fronta ovih dana kupili ogroman broj uređaja za audio i video-snimanje (hemijske, satove, upaljače, privjeske, naočare) kojima žele u narednim danima pokušati da kompromituju našu izvjesnu pobjedu“. - Da su strani špijuni i plaćenici to smo odavno znali ali da su spremni da podmeću braći, familiji i komšijama to je novost za crnogorsko društvo. Moralno dno je ipak najvisočiji domet te koalicije i sa tog dna mogu samo da posmatraju izvjesne političke pobjednike - Demokratsku partiju socijalista – kažu iz podgoričkog odbora te stranke. R. P.

Džozef Bajden

Hoće li se Crna Gora pretvoriti u srpsku lutkarsku državu, kojom vlada Beograd po volji Slobodana Miloševića ili nekog drugog srpskog autoritarnog šoviniste? Ne, ako mi dozvolite da išta kažem o tome, a nadam se da će se moje kolege i američka vlada složiti sa mnom. Jednostavno ne smijemo biti van te igre, navodi Bajden Prema njegovim riječima nesporna je činjenica da mnogi ljudi u Crnoj Gori ne žele više nikakve veze sa tim jugoslovenskim savezom sa Srbijom kao što je to danas slučaj.

LUTKARSKA DRŽAVA

- Da li će se Crna Gora jednog dana odvojiti i postati nezavisna država, poput Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Bosne i Hercegovine? Možda. Da li će Crna Gora jednog dana postati partner Srbiji u revitalizovanoj i restrukturiranoj Jugoslaviji? Možda. Hoće li se Crna Gora pretvoriti u srpsku lutkarsku državu, kojom vlada Beograd po volji Slobodana Miloševića ili nekog drugog srpskog autoritarnog šoviniste? Ne, ako mi dozvolite da išta kažem o tome, a nadam se da će se moje

kolege i američka vlada složiti sa mnom. Jednostavno ne smijemo biti van te igre - navodi Bajden. Još uvijek postoji vrlo ozbiljan rizik, kako navodi Bajden, da će Milošević podrivati i potom svrgnuti izabranu vladu Republike Crne Gore. - Što bi bio rezultat takvog razvoja događaja? Crnogorci bi minimum, bili pogubljeni ili bačeni u zatvor, a ostali bi bili prisiljeni da pobjegnu u inostranstvo kao izbjeglice, Milošević bi bio zadužen za nove granice sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovini, Albanijom i Kosovom, svjedočio je Bajden. Upozorio je na opasnost koja prijeti Crnoj Gori od zvaničnog Beograda. - Kolika je ozbiljnost prijetnje Crnoj Gori danas? Ranije

Zeković: Jak SDP donosi promjene PODGORICA – Odluka Evropske komisije da isplatu desetina miliona eura pomoći Crnoj Gori u borbi protiv kovida-19 uslovi snažnijom borbom protiv korupcije i reformama u pravosuđu samo potvrđuje stav liste ,,SDP - Jaka Crna Gora“ da nas loša vlast košta mnogo, i da sve to utiče na položaj naših građana, poručio je potpredsjednik SDP i kandidat za poslanika na listi ,,SDP - Jaka Crna Gora“ Bojan Zeković. Kako se navodi u saopštenju te partije, na svakom koraku se potvrđuje ta veza, koje nažalost u Crnoj Gori nema, između odgovorne vla-

sti koja sprovodi reforme i boljeg života građana. -S druge strane, obratno, a to je naša realnost, loša vlast nas ne košta samo time što kroz koruptivne mehanizme siromaši državu i građane već i time što država sa takvom vlašću ne može napredovati ka EU i očekivati značajna sredstva za ekonomski i socijalni razvoj. Zato je jedan od ključnih ciljeva SDP-a na ovim izborima da do kraja 2024. godine okončamo pregovore sa EU i ubrzo nakon toga postanemo članica Unije. Zeković navodi da jedino jak SDP može preokrenuti trendove nazadovanja u gotovo svim oblastima. R. P.

Politika

Neđelja, 16. avgust 2020.

govorio 2000. godine na saslušanju ma iz Beograda

e ruke od iloševiću!

ovog mjeseca Milošević je napravio svoj posljednji potez iz Beograda. Milošević i njegovi drugovi očito pokušavaju srušiti demokratski izabranu vladu predsjednika Đukanovića. Ove ustavne promjene su najnoviji gambit. Za razliku od Miloševićevih beznadežno nepromišljenih dugoročnih strategija, većina njegovih taktika je pametna. Ako bi te ustavne promjene u konačnici prihvatili ili natjerali Crnogorce, oni bi mirnim sredstvima olakšali njegovu kontrolu nad Crnom Gorom - navodi se u govoru Bjaden, uz napoemnu da su Crnogorci odbacili promjene. -Gospodin Milošević sada može da lažno tvrdi da se Crnogorci ponašaju ,,protivustavno“ ili ,,ilegalno“ 'i ,,da zato Beograd ima neko pravo da ,,interveniše“ – ukazao je senator.

REAKCIJA

I upozorio da Milošević pokušava da izazove crnogorske vlasti da reaguju iz bijesa i nacionalnog ponosa i izlaze na referendum o nezavisnosti. - Sreć om, crnogorska Vlada, uključujući predsjednika Đukanovića i zakonodavstvo, nije pala u Miloševićevu zamku 8. jula. Istog dana kada je

tako oštro osudila Miloševićeve ustavne promjene, crnogorska zakonodavna vlast posebno je odbacila predlog kojim se traži hitan referendum o nezavisnosti. Podrška nezavisnosti u Crnoj Gori nije - bar još nije - dovoljno snažna da bi opravdala održavanje referenduma, govorio je Bajden 2000. godine. - Rizik od održavanja referenduma o nezavisnosti Crne Gore, u takvom kontekstu, bio bi da glasanje lako može biti praćeno građanskim nemirima i prepirkama - izazvanim Miloševićevim ,,zaručnicima“ ili spontanim nemirima - što bi bila sve provokacija koja bi Milošević u bila potrebna da iskoriste vlast u ime očuvanja reda i mira kroz neku kombinaciju paravojnih jedinica i jedinica Vojske Jugoslavije koje su već stacionirane u Crnoj Gori. Kakva je naša politika kao odgovor na Miloševićeve stalne provokacije i prijetnje Crnoj Gori, upitao je Bajden. - Prvo, pozivam našu vladu da stavi do znanja predsjedniku Miloševiću da Sjedinjene Države neće tolerisati svrgavanje legalno izabrane Vlade Crne Gore. Drugo, najoštrije pozivam da Sjedinjene Države odmah preuzmu vodeću ulogu u NATO-u u izradi detaljnih planova za vanredne situacije kako bi potvrdno odgovorile na bilo koji zahtev Đukanovićeve vlade za pomoć u suzbijanju agresije Vojske Jugoslavije na Crnu Goru. Treće, kako ovo ne bi postalo partizansko pitanje u jesenskoj izbornoj kampanji, pozivam administraciju da u sve rasprave o situaciji u Crnoj Gori uključi predstavnike i potpredsjednika Crne Gore i guvernera Buša. Nadam se da će se svi članovi Kongresa, i zaista svi Amerikanci, složiti da to dugujemo sebi, našim saveznicima i prijateljima u Crnoj Gori i na Balkanu, da budu pripremljeni. Odvrać anje je mnogo jeftinije od ratovanja. Milošević mora da shvati da mu neće biti dozvoljeno da počne sa petim agresivnim ratom u 10 godina, zaključio je Bajden. Jovana ĐURIŠIĆ

Izvještaj o realizaciji Programa pristupanja Crne Gore EU za I i II kvartal 2020. godine

Ispunjeno 57 odsto obaveza PODGORICA - Za prva dva kvartala 2020, od ukupno 115 obaveza, iz Programa pristupanja Crne Gore EU ispunjeno je 65, što čini 57 odsto, dok je od 88 zakona i podzakonskih akata realizovano 50, što je 57 odsto – navodi se u Izvještaju o realizaciji Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za I i II kvartal 2020. koji je usvojila Vlada na posljednjoj sjednici. Takođe, kako je navedeno u informaciji, od 27 strategijskih dokumenata ispunjeno je 15, što čini 56 odsto. Najveći broj zakona i podzakonskih akata planiran je u poglavljima 14 – Saobraćajna politika -12 propisa, od toga 25 odsto realizovano, 5 – Javne nabavke 10 propisa, od toga 80 odsto realizovano i 1 – Sloboda kretanja robe devet propisa, od toga 88,9 odsto realizovano. Stopostotnu realizaciju u zakonodavnom okviru imaju poglavlja 12 - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, 13 – Ribarstvo i 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Najveći broj strategijskih dokumenata planiran je u poglavljima 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost planirano šest, realizovano četiri, što čini 66,7 odsto, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika planirano pet, realizovano jedan, što čini 20 odsto i 23 – Pravosuđe i temeljna prava planirano četiri, realizovano tri, što čini 75 odsto. Stopostotnu realizaciju po pitanju strategijskog okvira imaju: 2 - Sloboda kretanja radnika, 10 – Informatičko društvo i mediji, 21 - Transevropske mreže i 27 - Životna

PODGORICA - Nosilac liste Za budućnost Crne Gore Zdravko Krivokapić posjetio je juče Murinu i istakao da je ovaj kraj izrodio mnogo vizionara, pametnih i mudrih ljudi, ali da ga režim konstantno zapostavlja. - Mi zato garantujemo budućnost koja će obezbijediti pravdu, jednake ekonomske mo-

Beriša: Kako može za isti sto sa četnicima

Ona je Abazovića pozvala da podnese ostavku i da se javno izvini potpisnicima liste ,,Crno na bijelo“. Ogorčenje je podijelila na Fejsbuku, gdje je napisala: - Da se dogovaram sa onima koji bi sjutra moje dijete zaklali. NIKADA. Dosta

Sjedište Evropske komisije

sredina i klimatske promjene. Za prva dva kvartala 2020, kada je u pitanju zakonodavni okvir, ništa nije planirano u poglavljima 2, 3, 4, 7, 10, 17, 18, 20, 22, 25, 29, 33. Kod strategijskog okvira ništa nije planirano u poglavljima 1, 3, 5, 6, 7, 8, 9, 11, 12, 13, 15, 16, 18, 25, 28, 29, 30, 31, 33. Kada je riječ o obavezama resora u svih 33 poglavlja, izradu najvećeg broja propisa planiralo je Ministarstvo finansija 17, od čega 52,9 odsto realizovano, Ministarstvo ekonomije 17, od čega 47,1 odsto realizovano i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove devet, od čega 100 odsto realizovano. Stoprocentnu realizaciju imaju Ministarstvo održivog

razvoja i turizma i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Za prva dva kvartala 2020. najviše strategijskih dokumenata planiralo je Ministarstvo unutrašnjih poslova šest, realizovano 83,3 odsto, Ministarstvo ekonomije šest, realizovano 16,7 odsto i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava tri, realizovano 100 odsto. Stoprocentnu realizaciju imaju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Ministarstvo javne uprave. Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG) za period 2020-2022, usvojen na sjednici Vlade 6. II 2020, predstavlja trogodišnji strategijski dokument koji obuhvata 33 pregovaračka poglavlja, osmišljen u vidu

tabelarnog prikaza. Budući da se pravna tekovina Evropske unije konstantno mijenja i razvija, PPCG se revidira na godišnjem nivou. Struktura PPCG-a 2020-2022. obuhvata nekoliko segmenata za svako od 33 pregovaračka poglavlja i to: uvod u poglavlje, planove za strategijski okvir, planove za zakonodavni okvir, administrativne kapacitete i anekse koji su od značaja za pregovarački proces, korišćenje EU fondova i UN agendu 2030. Zaključkom Vlade od 13. II 2020. godine Kancelarija za evropske integracije, u saradnji s pregovaračkom strukturom, zadužena je da kvartalno sačinjava izvještaje o realizaciji obaveza predviđenih Programom N. ZEČEVIĆ pristupanja.

Krivokapić: Buduća vlast će biti ona koja miri a ne ona koja svađa

Dritana Abazovića napustila i kandidatkinja za poslanicu

PODGORICA – Zbog plana Dritana Abazovića da nakon izbora pravi koaliciju sa grupacijom koju predvodi Demokratski front, kandidatkinja za poslanicu na listi Crno na bijelo, Radica Maja Beriša, objavila je da napušta Građanski pokret URA, ogorčena zbog ovakve najave lidera URA.

mi je Urinog klackanja. DPS je makar sebe očistio od četništva. Samo još da malo ublaži to crnogorstvo. A mi da se vraćamo za sto sa četnicima, od mene ne očekujte podršku - napisala je Beriša. Na toj društvenoj mreži je kazala da je Ura sama napadala DF kao politiku iskonstruisanu od DPS. - Kako samo mogu da pomisle sa njima bilo šta da dogovaraju. Suludo i neozbiljno razmišljanje - napisala je ona. Dan prije, u petak, advokatica, član OO GP URA Berane i član predsjedništva foruma žena GP URA, Mirjana Pajković, saopštila je da napušta tu partiju. R.P.

gućnosti, da narod ostaje ovdje i da naša djeca ne odlaze - kazao je Krivokapić. Predstavnici koalicije obišli su i uništene industrijske zone u ovom dijelu Crne Gore, koji, kako navode, svjedoče o nemaru DPS-a za neke od jedinstvenih proizvodnih pogona na prostorima bivše Jugoslavije. Krivokapić je poručio da će ,,buduća vlast, na čelu sa koali-

cijom Za budućnost Crne Gore, biti ona koja miri, a ne svađa i koja ne traži razlike, već ono što spaja“. - Tokom posjete, on je položio vijenac na spomenik žrtvama NATO agresije 1999. godine saopšteno je iz ove koalicije. Krivokapić je kazao da su tu stradali nevini koji nijesu ugrožavali nikoga. - Ne može država da bude tako

nemarna prema žrtvama. Kada vlast dolazi na ove prostore mimoilazi ovaj spomenik koji je svjedočanstvo nevinosti i čistote - zaključio je Krivokapić. On je, kako je saopšteno, naglasio,, da se istine ne možemo odricati, a nju je najbolje opisao spomenik u Murinu, te da nova vlast neće zaboraviti porodice žrtava“. K. J.

Slika koja je zapalila društvene mreže:

Abazović sa Miodragom Perovićem i Gojkom Perovićem PODGORICA - Fejsbuk stranica Politika Crna Gora objavila je juče fotografiju na kojoj se vide lider Građanskog pokreta Ura i nosilac liste ,,Crno na bijelo” Dritan Abazović u društvu sa jednim od vlasnika koncerna Vijesti Miodragom Miškom Perovićem i rektorom cetinjske Bogoslovije Gojkom Perovićem. Nakon što je postala viralna - fotografiju su prenijeli gotovo svi crnogorski portali. Slika je prema tvrdnjama korisnika društvenih mreža nastala prije dva dana u Petrovcu gdje je održan trojni sastanak. Sastanak Abazovića sa predstavnikom

medijskog koncerna Vijesti i drugim čovjekom Mitropolije crnogorskoprimorske Srpske pravoslavne crkve popom Gojkom Perovićem poklapa se sa njegovom stavom da bi Ura trebala da uđe u postizbornu koaliciju sa listom DF-a i Demokrata jer je, kako je kazao, to jedina šansa za Crnu Goru. Koncern Vijesti koji ne krije da stoji iza formiranja liste ,,Crno na bijelo” je pružio snažnu podršku litijama u organizaciji Mitropolije crnogorskoprimorske. U pitanju nije prvi sastanak Abazovića sa najvišim predstavnicima SPC. Početkom jula, uoči izborne kampanje,

Abazović se prema informacijama Dnevnih novina i Pobjede sastao i sa mitropolitom Amfilohijem. Mitropolit je tokom litija često hvalio lidera GP URA. - Abazović, jedan od naših uglednih Muslimana rekao je sve i da je pravi zakon povukli bi ga kad su ljudi na ulici, rekao je Amfilohije u februaru ove godine. N.Z.

Aktuelno

Neđelja, 16. avgust 2020.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji

Uticaj Beograda u državama regiona još uvijek je veoma jak Ovogodišnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu, kojoj je prisustvovao i potpredsjednik hrvatske Vlade iz redova Samostalne demokratske srpske stranke Boris Milošević, otvorila je pitanje da li je predsjednik Aleksandar Vučić i dalje lider svih Srba u regionu. Sudeći po reakcijama Beograda, koji odluku Miloševića da prisustvuje godišnjici „Oluje“ karakteriše kao „pogrešan i štetan potez“, novi „srpski vožd“ je izuzetno nezadovoljan odlukom Srba u Hrvatskoj da mu onemoguće da i dalje trguje njihovim statusom i sudbinom. Sa druge strane, predstavnici Srba u Hrvatskoj gest Miloševića doživljavaju kao „zalog za budućnost“. Sličnog mišljenja je i sagovornica Pobjede, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko. „Obeležavanje „Oluje“ uz prisustvo potpredsednika Vlade Borisa Miloševića značajna je poruka za Srbe u Hrvatskoj. Ukoliko se nastavi sa takvom politikom, stvoriće se nova hrvatska nacionalna paradigma, što je veoma važno ne samo sa srpsko-hrvatske odnose, nego i za odnose u regionu“, kaže Sonja Biserko za Pobjedu. POBJEDA: Zašto je Beograd ovako burno reagovao na pokušaj normalizacije srpsko-hrvatskih odnosa? BISERKO: Srbi u Hrvatskoj su i za vreme rata devedesetih pokušavali da nađu modus vivendi sa Zagrebom, ali im Beograd to nije dozvoljavao. Zbog toga su neki od njih i ubijeni. Hrabrom odlukom Miloševića i Milorada Pupovca Srbima u regionu šalje se poruka da svoje sudbine uzmu u svoje ruke i da ne dozvole bilo kome van zemalja u kojima žive da njima manipulišu i trguju. I istupi Pupovca nakon 5. avgusta potvrđuju da Srbi u Hrvatskoj žele dobre odnose sa Srbijom, ali ne i njeno tutorstvo. To je ono što Beogradu ne odgovara.

Više centara danas djeluje u Crnoj Gori, a svima im je zajedničko jedno: Crnu Goru tretiraju kao „srpsku zemlju“ POBJEDA: Milorad Pupovac je do prije nekoliko mjeseci bio redovan gost na sastancima ,,Srba regiona“, koji je u Beogradu organizovao predsjednik Vučic. Što se promijenilo? BISERKO: Svojim veoma aktivnim delovanjem kako u Saboru tako i na širem planu, Pupovac je odigrao važnu ulogu za Srbe u Hrvatskoj. Ko zna pod kakvim je pritiskom Beograda bio i koliko je imao prostora za drugačije delovanje u vreme učestvovanja na skupovima koje pominjete. Uostalom, sećate se kako je, tokom posete Hrvatskoj 2018, Vučić javno nipodaštavao Pupovca. Šta se promenilo? Očito da su se u Hrvatskoj stekli uslovi koji su omogućili ovakav iskorak, pri čemu je sam Pupovac svakako imao ključnu ulogu u ovom veoma važnom političkom zaokretu. POBJEDA: Promjena hrvatske nacionalne paradigme, kažete, ima izuzetnu važnost i za naš region. Što novom politikom Vlada premijera Andreja Plenkovića zapravo poručuje zemljama Zapadnog Balkana? BISERKO: Kao predsedavajuća EU, Hrvatska je u prvih šest meseci ove godine pokazala da joj je region prioritet. U tom smislu je organizovala samit u Zagrebu, koji je bio posvećen Zapadnom Balkanu. Bila je to ohrabrujuća poruka solidarnosti sa regionom, ozbiljno suočenim sa izazovima epidemije kovida-19. Hrvatska i dalje može imati važnu ulogu u EU upravo zato što će insistirati na briselskoj strategiji za Zapadni Balkan i podržavati što brže članstvo onih zemalja koje budu ostvarile određene reformske

Sonja Biserko

zahvate. Ovakav pristup je u skladu sa hrvatskim bezbednosnim interesima. Kada već pominjete novu Plenkovićevu Vladu, pozitivan iskorak Hrvatske o kojem je reč rezultat je višegodisnjih napora Plenkovića da HDZ pomeri na desni centar i da se oslobodi pogubnog uticaja svoje ekstremne desnice. Sledeći korak je obračun sa korupcijom i jačanje pravne drzave. POBJEDA: Zvanični Beograd decenijama manipuliše srpskom manjinom, koristeći je kao faktor destabilizacije u državama nekadašnje Jugoslavije. Koliko je Srbija danas uključena u izbore u Crnoj Gori? BISERKO: Uticaj Beograda u zemljama regiona još uvek je veoma jak. Više centara danas deluje u Crnoj Gori, a svima im je zajedničko jedno: Crnu Goru tretiraju kao „srpsku zemlju“. POBJEDA: Koji su to centri? BISERKO: Pre svega Srpska pravoslavna crkva. Iako njen januarski pokušaj da destabilizuje Crnu Goru nije uspeo, jasno je da crkva nije odustala od te namere. Dokaz je i činjenica da SPC nije prihvatila ponudu Vlade Crne Gore koja je

bila velikodušna, što dve strane dodatno udaljava od sporazuma. Čini mi se da je ovde reč o modelu ponašanja koji je Beograd praktikovao devedesetih: uvek su u pregovorima zahtevali maksimum, kako bi na kraju dobili posredovanje međunarodne zajednice. Setite se plana Z4 u Hrvatskoj. Srbija se danas oslanja na dva velika saveznika - na Kinu i na Rusiju, pomoći koje bi, veruje, mogla da reši „srpsko pitanje“, odnosno da dovede do ujedinjenja „srpskih zemalja“ u regionu. POBJEDA: Hoće li uspjeti? BISERKO: U Beogradu se često može čuti da ,,EU može da se nakostreši još samo pred Balkanom“. POBJEDA: Što to znači? BISERKO: Beograd upadljivo kritikuje vlasti zemalja EU, pre svega vlast u Nemačkoj, koja je donedavno bila glavni ,,partner Srbije“. Istovremeno, i Nemačka je sve kritičnija prema Srbiji. Uostalom, upravo je Nemačka imala ključnu ulogu u skidanju sa dnevnog reda ideje o podeli Kosova. Kada je reč o politici Zapada prema Srbiji, čini mi se da smo došli do tačke da svi zapadni partneri polako gube strpljenje sa suštinski pro-

Sedam godina Vučić nije objelodanio svoj plan za Kosovo POBJEDA: Što očekujete od nastavka dijaloga Srbije i Kosova? BISERKO: Preusmeravanjem dijaloga na EU, promena granica konačno je skinuta sa dnevnog reda. Postizanje konačnog sporazuma nije moguće u kratkom roku, što ne znači da dijalog ne treba da bude oročen na godinu dana, ne duže. Političke prilike na Kosovu ne garantuju stabilnost Hotijeve

vlade, pored ostalog i zato što ona u Skupštini ima tek glas više. Međutim, za razliku od Vučića, Hoti je izneo svoju platformu za pregovore sa Beogradom, koja se bazira na tri principa: o teritorijalnom integritetu Kosova se ne može pregovarati; isto važi i za ustavnu organizaciju države Kosovo; svi sporazumi koji budu postignuti moraju biti u skladu sa kosovskim ustavom.

POBJEDA: Svoju pregovaračku platformu predsjednik Vučić još nije objelodanio? BISERKO: Nije. Za sedam godina pregovora podnet je samo jedan izveštaj Skupštini, koja nije uključena u pregovore. Vučić javnosti šalje zbunjujuće poruke: čas se vajka da neće biti lako, čas ponavlja da nikada neće priznati Kosovo… Pritom, manevarski prostor mu je sve

manji, što takođe objašnjava njegovo prilično konfuzno ponašanje. Mislim da dijalog dve zemlje nema smisla ukoliko se Srbija nedvosmisleno ne opredeli za članstvo u EU. Sve će, dakle, zavisiti od spremnosti Srbije da prizna Kosovo kao nezavisnu državu; tek nakon toga su mogući kompromisi o ostalim pitanjima. U suprotnom, EU će morati da menja strategiju prema Srbiji.

vincijalnom elitom u Srbiji, nesposobnom da proceni vlastitu relevantnost u datim međunarodnim okolnostima. Ako je nekada - i to isključivo zbog Kosova - Zapad bio spreman da zažmuri na Vučićevo koketiranje sa srpskim velikodržavnim projektom, tome je očito došao kraj. Zahvaljujući Vučiću, srpski velikodržavni projekat je do kraja ogoljen. Što je dobro. Tome su veoma doprineli i poslednji događaji u Hrvatskoj. POBJEDA: Pitala sam Vas o uticaju Beograda na političke prilike u Crnoj Gori… BISERKO: Jezik kojim Beograd govori kada je reč o Crnoj Gori u velikoj meri podseća na jezik kojim se Rusija obraća Ukrajini. Crna Gora se optužuje da ukida svetosavlje i uvodi „montenegrinski neofasizam“; zvaničnoj Podgorici, navodno, „mnogo više prija 12. od 13. jula“, iako se zna da je Crna Gora jedina naslednica Jugoslavije koja se sve vreme oslanja na jugoslovenske antifaštičke tekovine. Ovakva zamena teza u skladu je sa revizionizmom koji je u Srbiju vratio fašizam i četnistvo. POBJEDA: Ima li pritisak Beograda odjeka u Crnoj Gori? BISERKO: Paradoksalno, Beograd svojim pritiscima samo učvršćuje crnogorski identitet i rešenost Crne Gore da se oslobodi razornog uticaja Srbije. Beograd to ne shvata, pa putem ogromnog medijskog pritiska, autolitijama koje idu do granice sa Crnom Gorom, velikim novcem upućenim prosrpskim partijama i medijima uporno pokušava da dovede u pitanje Đukanovićevu vlast. Poslednjih nedelja beogradski tabloidi javnost zasipaju navodnim anketama i prognozama koje govore da se partija predsednika Đukanovića među biračima veoma

Beograd stalno traži partnera za prekompoziciju Balkana. Što je, ponavljam, unaprijed izgubljena bitka. Tim prije što je Vučič u veoma nezgodnom položaju: s jedne strane ima Rusiju koja mu sve manje vjeruje, a sa druge trpi pritiske Zapada, posebno Njemačke loše kotira. Cilj takvih anketa je jasan: stvara se opravdanje za nepriznavanje rezultata izbora i moguće ulične demonstracije u slučaju Đukanovićeve pobede. Uostalom, šta je cilj videćemo već 31. avgusta, posebno imajući u vidu pokušaj Beograda da unese razdor između vladajuće partije s jedne i bošnjačke i albanskih stranaka sa druge strane. POBJEDA: Rusija je nešto slično pokušala 2016, kada je probala da podijeli Bošnjačku stranku. BISERKO: Tako je. Nešto slično sada pokušava Beograd, koji stalno traži partnera za prekompoziciju Balkana. Što je, ponavljam, unapred izgubljena bitka. Tim pre što je Vučič u veoma nezgodnom položaju: s jedne strane ima Rusiju koja mu sve manje vjeruje, a sa druge trpi pritiske Zapada, posebno Nemačke. POBJEDA: Na koji način će Srbija pokušati da unese razdor između vladajućih stranaka u Crnoj Gori? BISERKO: Evidentni su pokušaji da se pozitivni trendovi - doduše, i dalje fragilni - zustave kako bi se nastavilo sa prekrajanjem granica. Trojka Vučić-Tači-Rama osujećena je kada je reč o podeli Kosova, što ne znači da se od te i sličnih ideja odustalo. Manevarski potez EU da srpsko-kosovski dijalog vrati u evropski okvir strateški je važan jer ukazuje da i Evropa, posebno Nemačka, preuzimaju ulogu koja im pripada. Naročito nakon antievropskog delovanja aktuelne američke administracije. POBJEDA: Imate li utisak da Moskva, za razliku od 2015. i 2016. godine, danas nije tako direktno umiješana u izbore u Crnoj Gori? BISERKO: Imam. Poučena iskustvom i blamažom iz 2016. godine, Rusija dosta sofisticiranije pokušava da utiče na političke prilike u Crnoj Gori. Ona to čini pre svega pomoću SPC-a, na čiji destruktivni potencijal veoma računa. Mislim da je na manju umešanost Kremlja u crnogorske izbore veoma uticala i pomoć Amerike da Crnoj Gori, kao svom partneru u NATO, pomogne u detektovanju fake news-a, i ostalih vidova hibridnog rata. Naravno, sve ovo ne znači da Rusija Crnu Goru ne drži na oku i da njena „duboka država“ nije prisutna na terenu; naprotiv. Uostalom, videli smo da Moskva vuče i neke veoma direktne poteze: ove nedelje je suspendovala sve letove ka Crnoj Gori, što je pokušaj da se negativno utiče na i onako oslabljenu crnogorsku ekonomiju. Usprkos pritiscima Beograda i Moskve, mislim da je u ovom momentu veoma važno da se Crna Gora konsoliduje kao nezavisna država kako bi se stvorile pretpostavke za normalno funkcionisanje političkog života. Tamara NIKČEVIĆ

Ekonomija

Neđelja, 16. avgust 2020.

Vlasnici privatnog smještaja na Primorju razmišljaju samo kako da ,,prezime“ BUDVA – „Nemam vam šta reći, nas su svi zaboravili“. Na to se svodi odgovor mnogih vlasnika privatnog smještaja u Budvi koji nijesu bili baš raspoloženi za zvanične komentare povodom trenutnog stanja i loše posjete uslovljene epidemiološkom situacijom. Gostiju, kažu, nema, pokoji domaći bude vikendom, ali sve je to malo. Kod nekih nije uopšte bilo gostiju... Izdavaoci privatnog smještaja nezadovoljni su organizacijom, nemaju ni udruženja, a sa posljednim mjerama Vlade kojima se opredjeljuje tri miliona eura pomoći za njih još nijesu upoznati. Otvaranje granica sa regionom, smatraju, neće im mnogo pomoći, jer škola brzo počinje i misle da je kasno. Od toga do kada će ovo trajati, hoće li se brzo pronaći vakcina i da li će moći da računaju na sljedeću godinu u normalnim okolnostima. Sada je kažu mnogima najvažnije da nekako ,,prezime“.

Za ovu godinu je suviše kasno Za razliku od dijela hotela, koji su cjenovnom politikom ipak uspjeli da privuku dio klijentele, vlasnici privatnog smještaja nijesu mogli da pariraju. Vlada je u zadnjem paketu predvidjela tri miliona eura za raspodjelu legalnim organizovanim vlasnicima privatnog smještaja koji su izmirivali svoje obaveze prema opštini. Čeka se na utvrđivanje uslova pod kojima će taj segment turističkog poslovanja biti pomognut

Podaci

Potpredsjednik Opštine Budva zadužen za privredu Petar Ivković potvrđuje da su turističke agencije i izdavoci privatnog smještaja u ovoj pandemiji najgore prošli. Navodi podatke da je u opštini Budva 2.000 odobrenja za rad privatnog smještaja, što je blizu 25.000 do 30.000 kreveta koji se aktivno izdaju sa odobrenjima. - Oni su najugroženiji, posebno ako se ima u vidu da se polovina hotela koji su ostali otvoreni donekle snašla cjenovnom politikom, i napravila koliko toliko posla - nekih 16.000 kreveta i pokrili dio troškova. U privatnom smještaju se nije niko snašao... Raditi u ovakvim uslovima i preživjeti sigurno nije lako, biće to dobro iskustvo za neku priču koja dolazi - smatra Ivković. Otvaranjem granice sa regionom će po njegovom mišljenju usloviti pojačan intenzitet dolazaka. - Osjetiće se boljitak, u prvom redu za vlasnike kuća i stanova, koji će doći u svoje i jedan broj turista će doći u hotelske kapacitete koji su baš spuštili cijene - kaže Ivković. Napominje da su ove okolnosti primorale ljude da steknu neka nova iskustva koja će nam valjati ubuduće. - S obzirom da je nepuna dva mjeseca od kada smo preuzeli vlast, uspjeli smo za tako kratak period da obezbijedimo čitav niz benefita za privredu, tako da smo smanjili ili potpuno uklonili određeni broj taksi i nameta koji se tiču izdavaoca privatnog smještaja. Porezi na imovinu su umanjeni za 20 odsto, članski doprinos koji je

Petar Ivković

bio obavezan za sve privrednike je ukinut ove godine. Ljude smo oslobodili dijela tih nameta koji su bili onako prilično nagomilani zadnjih godina - tvrdi Ivković.

Pomoć

Prema njegovim riječima, slijedi čitav proces gdje bi trebali da pomognu vlasnicima privatnog smještaja. - Vlada je u zadnjem paketu predvidjela tri miliona eura za raspodjelu legalnim organizovanim vlasnicima privatnog smještaja koji su izmirivali svoje obaveze prema opštini i državi i mislim da će početkom nedjelje biti „raspakovan“ i taj dio u kojem ćemo znati pod kojim uslovima će taj segment turističkog poslovanja biti pomognut - kazao je Ivković. Vlasnici privatnog smještaja, dobar dio njih, napominje on, živi od toga i to im je egzistencijalno pitanje. - Pokušavamo da izađemo tim ljudima u susret da bi makar pokrili svoje troškove do naredne sezone. Sve se radi na narednih 12 mjeseci da bi ljudi mogli makar proći zimu sa što manje štete - kazao je Ivković.

Petar Antonioli

Kako naglašava posljedice pandemije su u tolikoj mjeri ugrozile sezonu da više ne pričamo koliko je ona uspješna nego koliko je loša, odnosno koliki su njeni negativni efekti i kako će se odraziti na buduće poslovanje. - Na nama kao predstavnicima menadžmenta opštine je da doprinesemo da se što lakše prevaziđe kriza kako bi naredna sezona bila makar na nivou prethodne. Teško je bilo što znati ili prognozirati, još smo u pandemiji - tvrdi Ivković.

NezaPamćeNo

U starom gradu zatekli smo Petra Antoniolija koji se sa porodicom bavi izdavanjem soba još od prije zemljotresa, ali ovo nije zapamtio. Ove godine nije imao nijednog gosta. Bili su mu kaže prijatelji, ali se ni oni nijesu mnogo zadržavali tek noć, dvije. - Recimo 1979. godine, ljeto nakon zemljotresa Budva je bila puna, bilo je ljudi što niko nije očekivao. Ovo sad sa koronom što nas je zadesilo sa svim tim nedaćama i barijerama koje imamo je nezapamćeno. Vlasnici privatnog smještaja su desetkovani. Propali smo svi zajedno - ističe Antonioli.

Ljiljana Popović

Kaže i da nema najava za dolaske, rezervacije su imali još u martu, aprilu, ali je sve otkazano. - Čim su čuli vijest iz susjednih država za otvaranje granica prijatelji poručuju da će doći, ali... Testovi su u Srbiji recimo nekih 50 eura, čekaju se dosta - kaže Antonioli. Smatra da su se neki hoteli donekle ,,spasili“. - Fala bogu, hoteli su spuštili cijene pa su domaći gosti boravili, to je lijepo... i oni su se donekle snašli, a privatni smještaj je imao mali manevarski prostor iz razloga što ne može da konkuriše hotelima koji imaju veći broj smještajnih jedinica. Samo higijena, čišćenje pranje i održavanje prostora je jako skupo za nas. Radna snaga je takođe skupa - tvrdi Antonioli i dodaje da oni ove godine nijesu nikoga ni zapošljavali. Smatra da su problemi vlasnika privatnog smještaja postojali i prije korone i da nedostaje udruženje, odnosno predstavnik koji bi rješavao njihove nagomilane probleme. - Evidentno je da nema gostiju, ali vlasnici privatnog smještaja nemaju adresu na koju mogu da se obrate. Da postoji neko udruženje bilo bi lakše - smatra Antonioli. Prema njegovim riječima, izgleda da nema ni volje da se udruže, sjednu i dogovore neku zajedničku cijenu.

- Trebalo bi da se napravi dogovor sa svim turističkim subjektima. Može da se razgovora i sa hotelima i restoranima, sa svakim pojedincem koji se bavi turizmom, iz te naše perspektive privatnog smještaja - kazao je Antonioli. Smatra i da je crnogorska ponuda jako loše predstavljena jer turisti koji dolaze ,,zaprepaste“ se kad vide što imamo. - Informacije nijesu dovoljne. S jedne strane koliko god se dičimo sa tim našim prirodnim bogatstvom koje i ne pazimo dovoljno, to ljudima koji dolaze nije dostupno. Oni kad dođu ovdje pitaju nas što da posjete i malo osjećam sramotu jer jednostavno moram da pričam od početka o Primorju, svim našim bogatstvima, zalivu... svaki ćošak ima neku svoju priču. Na stvarima koje mi imamo ovdje ljudi u svijetu dobro zarađuju. Kod nas su trđave kao što su Kosmač i Mogren zarasle u šiblje, a drugi zarađuju i na zalasku sunca - kaže Antonioli. On ističe da je Crna Gora kao destinacija prebogata kulturno istorijskim nasljeđem koje je zatrpano i zaraslo i ostavljeno na milost i nemilost zubu vremena. - Ne možemo da kažemo da je kriva država. Mi smo krivi kao pojedinci, svako za sebe ima svoju odgovornost. Nemamo

Puno neregistrovanog smještaja Antonioli napominje da je evidentno i da ima puno neregistrovanog smještaja koji se izdaje. - Pokrenuta je incijativa prije par godina da se to dovede u red, odnosno da ljudi prijave svoje smještajne jedinice. Kao neko ko se bavi time mislim da procedure za prijavu, plaćanje poreza ne treba izbjegavati, naprotiv ukoliko se desi bilo kakva nezgoda, ako prijavite goste ako imate uredne papire - onda nemate problema. Ovako možete da imate ogromnih problema - kazao je Antonioli. Navodi i da ima mnogo zgrada koje se grade i da se ti stanovi, naravno neprijavljeni, izdaju turstima. - Oni su jeftiniji, a imaju garaže, uslove koje recimo Stari grad nema. Mi imamo problem sa parkingom ali tu konktetno nema pomaka - smatra Antonioli.

U pretplati za komunalne takse Ivković naglašava da su u svakodnevnoj komunikaciji sa turističkim sektorom, sa izdavaocima privatnog smještaja, restoraterima, hotelijerima, turstičkim agencijama... - Sve ono što je traženo je ispunjeno. PDV je spušten na sedam odsto što će bitno doprinijeti lakšem poslovanju, manjim nametima, čitav niz mjera jeste da potpomognemo privredu, ali je teško planirati narednu godinu jer ne znamo što će se tačno dešavati - kazao je Ivković. Dodaje da su komunalne takse za one koji su platili korišćenje terasa oko Starog grada, ili bilo gdje u gradu, smanjene za 50 odsto. - Oni koji su platili biće iduće godine u pretplati tako da svakako to prilično znači u ovoj situaciji kada je posao smanjen skoro 90 odsto, pa čak i više – kaže on.

generalno neku svijest koja bi nas dovela u situaciju da budemo konkuretni na tržištu - tvrdi Antonioli. Smatra i da platforme za izdavanje, buking i sve ostale firme kojih ima dosta, devastiraju turizam. - Na mjestu gdje se pojave sa svojom propagandnom ide se na masovnu ponudu, koja podrazumijeva spuštanje cijena. Neko vam dođe na jednu noć i piše o vama nerealne stvari. Uzimaju velike provizije i na kraju vam ne ostane ništa. Ja imam 10 kreveta u četiri sobe... imao sam previše loših iskustava sa platformama preko interneta za izdavanje tako da sam prestao da radim sa njima - kaže Antonioli.

Nema Nade

Vlasnica Vile ,,Gracia“ koja ima 18 smještajnih jedinica Ljiljana Popović kazala je da ove godine gostiju maltene da nema, iako su cijene spuštili i 80 odsto. - I dalje nemamo popunjenost. Vikendom dođe domaćih gostiju ali baš slabo, noć ili dvije... i to je počelo skoro, od sredine jula. Baš je mnogo teška situacija. Prošle godine u ovo vrijeme tražio se krevet više i sve je bilo rasprodato unaprijed ističe Popović. Dolazili su, tvrdi, od svuda. Bilo je i Skandinavaca, Njemaca, iz Zapadne Evrope, dok ove godine nema stranaca. Napominje i da su ih svi zaboravili. - Niko nas ne pominje, kao da privatni smještaj ne postoji kao da je izdavanje smještaja samo za hotele. Nijesam još do kraja upoznata sa trećim paketom mjera koji se pominje ovih dana - kaže Popović. Kaže da im se ne isplati da zaposle radnu snagu i da sve rade porodično. Otvaranje granica sa regionom joj ne daje nadu. - Čula sam se sa vlasnikom jedne agencije iz Srbije pošto sam imala potpisan ugovor na jedan određeni zakup soba. On, međutim, kaže da se tamo rezultati testa ne mogu dobiti ni za 10 dana, a rezultat testa ne smije biti stariji od 72 sata – kaže sagovornica i smatra da je već kasno, polovina je avgusta tako da od ove godine ne treba očekivati ništa. N. KoVaČeVić Foto: d. miJaToVić

Društvo

Neđelja, 16. avgust 2020.

Analizirana 222 uzorka, od kojih je 30 pozitivno na korona virus

Preminula dva pacijenta iz Berana i Podgorice PODGORICA – Dvije osobe su preminule od posljedica korona virusa, a od 222 analizirana uzorka bilo je 30 zaraženih – bilans je jučerašnjeg epidemiološkog dana u Crnoj Gori. Preminuli pacijenti su iz Berana i Podgorice, rođeni 1960. i 1950. godine, a liječeni su u Opštoj bolnici Berane, odnosno Kliničkom centru Crne Gore. Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je devet otkrivenih iz Bara, iz Podgorice osam, Rožaja pet, Budve četiri, Pljevalja tri i iz Kotora jedan. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 od početka juna a je 66, a od početka godine 75.

IJZ je saopštio da je oporavljeno 78 pacijenata, a da je ukupan broj aktivnih slučajeva 1.055. - Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3.960 – saopšteno je iz Instituta. Iz Kliničkog centra Crne Gore juče su saopštili da se u toj ustanovi liječi 20 pacijenata sa potvrđenim prisustvom virusa. - Tri pacijenta su priključena na respirator i to dva na invazivnu (intubirani), a jedan na neinvazivnu mehaničku ventilaciju (NIV) - navodi se u saopštenju. Iz Opšte bolnice Berane rekli su da se u toj ustanovi liječi 36 pozitivnih pacijenata, od kojih pet ima tešku k. J. kliničku sliku.

KCCG reagovao na izjavu lidera PZP-a koji tvrdi da DPS vodi evidenciju političke pripadnosti kovid pacijenata

„Medojević iznosi laži i unižava sebe“ PODGORICA – Lider Pokreta za promjene i kandidat za poslanika koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Nebojša Medojević optužio je menadžment Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) da procjenjuje političku pripadnost hospitalizovanih zbog korona virusa. Na to je reagovao KCCG, tvrdeći da je izjava laž i da on pokušava da da unizi dosadašnji rad ljekara i borbu sa kovidom-19. Medojević juče saopštio da „rukovodstvo te zdravstvene ustanove blisko DPS-u, u susret predstojećim parlamentarnim izborima vrši procjenu političke pripadnosti pacijenata oboljelih od korona virusa i vodi evidenciju o tome.“ On je na konferenciji za novinare pokazao papir za koji tvrdi da je spisak 47 pacijenata, koji usljed infekcije kovidom-19 leže na infektivnoj klinici KCCG, a pored čijih imena i matičnih brojeva stoji i šifra koja označava njihovu političku pripadnost. Iz KCCG su reagovali saopštenjem u kojem navode da Medojević ovim pokušava „da sebe podigne iz političkog živog blata u kojem se davi kao talac vojvode“. - Nebojša Medojević je, kao po običaju, iznio čitav niz laži o zloupotrebi pacijenata u političke svrhe. Ovoga puta unizio je čak i sebe. Ovo jasno ukazuje na paniku cirkusa kome pripada kao i njegovo lično, moralno i političko posrnuće – piše između ostalog u reagovanju KCCG-a. Medojević tvrdi da je spisak dobio od „provjerenog izvora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost“, ali da ga ne može podijeliti sa medijima jer bi time ugrozio bezbjednost svog izvora, a osobe koje se nalaze na njemu doveo u neprijatnu situaciju. - Plus znači siguran glas DPSu, a minus siguran glas opoziciji. Postoje i druge oznake

Dr Nebojša Kavarić o iskustvu u Rožajama, epidemiološkoj situaciji i izaz

Popuštanju mjera još ne možemo na PODGORICA – Trenutna epidemiološka slika u Crnoj Gori pokazuje znake stabilizacije, a odraz je odgovornosti i discipline građana, ali je kvari i neodgovorno ponašanje pojedinaca i nepridržavanja mjera, rekao je je u razgovoru za Pobjedu član Kriznog medicinskog štaba i prvi čovjek Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić. On smatra da se popuštanju mjera ne treba nadati, jer situacija sa korona virusom još nije optimalna. Dr Nebojša Kavarić, koji je prvu polovinu jula proveo u Rožajama, kazao je da je samo pravovremenom reakcijom i saradnjom te zdravstvene ustanove, NKT i Kriznog štaba situacija držana pod kontrolom.

Iskustvo

- Sjetimo se da je u Rožajama bilo pravo žarište, 20. juna je NKT donijelo privremene mjere za taj grad jer su, između ostalog neki građani protivzakonito boravili u Tu-

Nebojša Kavarić

tinu. Prisustvovali su svadbi, gdje se mjere nijesu poštovale i razbuktao se lokalni prenos virusa. U jednom trenutku bilo je oko 180 inficiranih, a da Dom zdravlja nije preduzeo sve mjere, broj bi bio visestruko veći - prisjeća se Kavarić i

kaže da je situacija u tom gradu pod kontrolom. On je istakao da je prije nekoliko dana u tom gradu bilo devet oboljelih za jedan dan zbog nepoštovanja preporuka. - Crna Gora je tradicionalna sredina, specifična po oku-

pljanjima i uvijek se desi da se dvoje ili troje ne drže pravila i ne nose masku. Misle da ne mogu jedni drugima prenijeti virus ako su porodica, ali ovaj virus prelazi na svakoga tako da se ne smijemo zavaravati upozorava Kavarić.

Djeca se bolje bore sa virusom Otvaranje granica je izazov

Nebojša Medojević

koje upućuju na to da ne znaju i da su potrebne dodatne provjere. Ima i mjesta koja nijesu popunjena, što znači da procjena dva nije završena prije nego što je moj izvor meni proslijedio ovaj dokument rekao je Medojević. Iz KCCG na ovo odgovaraju da su „bivšem stanovniku Šilerove ulice samo spiskovi u glavi, otkako je bio na platnom spisku zemunskog klana.“ - Upravo je on zarazio opasnim anticrnogorskim virusom svoje sve manje članstvo, ali virusi dolaze i odlaze. I ovakve moralne mizerije moraju da odu u političku istoriju časne Crne Gore. Jer su lažovi i manipulanti tako uvijek i završavali - navode iz KCCG-a. Medojević je saopštio da će dokument proslijediti ambasadama Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Evropske unije. Na Medojevićeve tvrdnje reagovao je kolegijum infektologa, iz kojeg su naveli da ljekari Klinike za infektivne bolestu ne mogu dozvoliti uvredu časti na lažan i zlonamjeran način. - U ovom medicinskom izazovu smo sve vrijeme (šest mjeseci) krajnje profesionalni i apolitični. Takvi smo bili i prije pojave kovida-19 i tako ćemo nastaviti da radimo i ubuduće. Ovakve javno objavljene neistine se moraju hitno i oštro sankcinonisati - navodi se u njihovom reagovanju.Đ. Ć - k. J.

Dr Kavarić je pedijatar, kaže da djeca nijesu teški pacijenti i lakše se izbore sa virusom. - Oni obolijevaju, ali nijesu teški pacijeti. Teška slika je raritet kod njih. Iz EU pedijatrijske akademije, čija je članica Asocijacija za preventivnu pedijatriju Crne

Gore, na čijem sam čelu, nam svakodnevno predočavaju situaciju u svijetu kada je obolijevanje djece u pitanju, tako da pratimo sve što se dešava i za sada kod nas nema djece koja imaju zabrinjavajuće simptome navodi Kavarić.

U susret ponovnom uspostavljanju aviosaobraćaja sa zemljama regiona i SAD-a

Orlandić: Obnova linija je početak oporavka regiona od korona krize PODGORICA – Vazdušne luke u Podgorici i Tivtu su spremne da pruže najbolju uslugu i sigurnost našim putnicima i avio-prevoznicima, a Aerodromi Crne Gore žele iskrenu dobrodošlicu građanima Srbije, Albanije, Republike Kosovo, Sjeverne Makedonije i SAD-a u našu zemlju, saopštio je juče izvršni direktor ACG Danilo Orlandić. On je istakao da je tržište Srbije jedno od najvažnijih za Crnu Goru, a linija sa Beogradom najfrekfentnija za oba nacionalna avio-prevoznika. - Zajedno sa tržištem Rusije, sa kojim uskoro očekujemo obnavljanje linija, ove dvije zemlje čine oko 45 odsto ukupnog crnogorskog avio-saobraćaja. Zato je otvaranje granica Crne Gore za građane regiona, turiste i dijasporu iz SAD-a velika vijest za sve nas koji smo vezani za avijaciju, za sve privrednike i turističke poslenike – rekao je Orlandić.

Danilo Orlandić

On je kazao da su sa zadovoljstvom dočekali odluku NKT-a o otvaranju granica. - Ne postoji javno preduzeće ili dio privrednog sektora niti jedne države koje nije pogođeno krizom, a čiji građani nijesu prošli kroz neku vrstu socijalne izolacije ili finansijskih poteškoća. Vjerujem da avio-industrija, brz i frekfentan prevoz putnika i robe, predstavlja pogonsko gorivo za ekonomije regiona – kazao je Orlandić. k. J.

Otvaranje granica sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Albanijom i Kosovom, dr Nebojša Kavarić vidi kao veliki izazov. Ipak, smatra da ne možemo biti „izolovani usred Evrope“. - Konsekvence će postojati,

ali ne možemo da budemo izolovani. Jako je bitno da zaštitimo svoje stanovništvo. Ljudi će sigurno dolaziti masovno, jer je teško odoljeti izazovu da ne dođete u Crnu Goru ako ste jednom bili ovdje – rekao je Kavarić.

Prosvjetna zajednica poslala otvoreno pismo D

Traže da se obezb udžbenici i laptop PODGORICA - Prosvjetna zajednica Crne Gore obratila se premijeru Dušku Markoviću pismom u kojem navode da smatraju opravdanim zahtjev Udruženja Roditelji za obezbjeđivanjem besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola. U Prosvjetnoj zajednici smatraju da bi taj zahtjev trebalo proširiti i na učenike srednjih škola, kao i na besplatno pohađanje ustanova predškolskog vaspitanja i obrazovanja na teritoriji Crne Gore. - Prosvjetna zajednica traži da se hitno obezbijede prenosni računari (laptop ili tablet računari) i internet konekcija svim učenicima i nastavnicima predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih vaspitno-obrazovnih ustanova, kako bi svakom učeniku, bez izuzetka, bilo omogućeno kvalitetno učenje na daljinu - navodi se u pismu.

Neophodno je, kažu, organizovati obuke za sve nastavnike kako bi savladali ne samo osnovne IT vještine, već i digitalnu pedagogiju, kao i raditi na stvaranju efikasne onlajn platforme za učenje na daljinu. - Prosvjetna zajednica traži da se uradi i sa javnošću podijeli hitna procjena potreba i mogućnosti svake škole, koja će nam, između ostalog, dati podatke o broju đaka i nastavnika koji pripadaju rizičnim grupama, kao i o broju škola koje mogu u potpunosti ispoštovati mjere NKT-a i broju onih koje imaju previše đaka, te moraju hitno reogranizovati nastavni proces. S obzirom na to da je do 1. septembra ostalo tek dvije sedmice, smatramo da je Ministarstvo prosvjete do sada moralo da uradi ovu procjenu - kazali su iz Prosvjetne zajednice. Pozivaju na saradnju s lokalnim vlastima i drugim sek-

Društvo / Hronika

Neđelja, 16. avgust 2020.

zovima zbog početka školske

a se adati

I dobri ljudi nekad olako shvate tešku situaciju, kaže dr Kavarić. - Ponosni i tipični crnogorski građani. Ipak, ako im mjere plasirate da oni zaključe da je to dobro za njih i ako im ne namećete ništa, oni ih prihvate i shvate ozbiljnost situacije – rekao je on. Kada je NKT donijelo odluku da ode u Rožaje kako bi pomogao koegama da se epidemija stavi pod kontrolu, to je „prihvatio kao redovnu obavezu, primjerenu ukupnom trenutku“. - Bila je nedjelja, dobio sam poziv, jer je NKT donijelo odluku da odem i pomognem. Teže je pala odluka mojoj porodici nego meni - navodi Kavarić. Kolege su ga dočekale toplo i ostavile su sjajan utisak na njega. - Tada su u Rožajama već bile donešene vanredne mjere i ja sam zatekao menadžement koji je zainteresovan da suzbije epidemiju jer su se mjere striktno primjenjivale, trebalo ih je samo uklopiti i optimizovati rad Doma zdravlja, u smislu upravljanja kovid epidemijom na lokalnom nivou, što smo i uspjeli - pojasnio je Kavarić.

ReoRganizaciJa

U Rožajama je napravljena reorganizacija lokalnog zdravstvenog sistema, a Kavarić ističe da je kadar koji radi u tamošnjem Domu zdravlja iskusan, da imaju dugu tradiciju i sjajne ljekare. - Sastanci su trajali najduže 15 minuta, sa jasnim porukama, a na svakih sat smo imali sastan-

Dom zdravlja nepravedno zapostavljen Dom zdravlja Podgorica je reorganizovan i prešao na „kovid funkcionisanje“, a da pri tome nije zatvoren nijedan objekat zbog građana koji dolaze na redovne preglede. A takvih ima čak 2500 dnevno. Kavarić je kazao da je uloga domova zdravlja bila nepravedno zapostavljena. - Samo podatak da 90 odsto kovid pozitivnih građana koji su na kućnom liječenju usluge dobijaju upravo od domova zdravlja, govori o tome. Uloga Doma zdravlja je neprimjetna, ne znam zašto je to tako. Srećom, mali je broj zdravstvenih radnika pozitivnih na kovid-19, mnogo manje nego što je to bilo u prvom talasu - naveo je Kavarić. Kako je naveo, građani treba da koriste elektronske servise što više, kako bi gužve bile svedene na minimum.

ke kako bi pratili situaciju najbolje što možemo. Na terenu smo bili 24 sata i posao nije bio lak ali je bitan dobar rezultat poručuje Kavarić. U Rožajama, kako kaže, i dalje sve radi po modelu koji je postavljen krajem juna, a epidemija u tom gradu je pod kontrolom. - Model koji je tada postavljen i dalje funkcioniše, stigle su i neke donacije, a svi subjekti dobro sarađuju - zaključio je Kavarić. U Rožajama su trenutno inficirane 42 osobe, 258 ih se oporavilo a 11 je umrlo od korona virusa, od poečtka epidemije. K. J.

Dušku Markoviću

bijede besplatni p računari

Iz UIKS-a potvrdili da se korona virus uselio u jednu od ćelija Istražnog zatvora

Pet pritvorenika inficiranih kovidom-19 su stabilnog zdravstvenog stanja PODGORICA – Pet pritvorenika iz Istražnog zatvora koji su pozitivni na korona virus su stabilnog zdravstvenog stanja, potvrdio je za Pobjedu Nebojša Janković portparol Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). - Pet inficiranih kovidom-19 su izolovani od ostalih pritvornika koji se nalaze u Istražnom zatvoru. Njihovo zdravstveno stanje u svakom trenutku prate zatvorski ljekari i medicinsko osoblje UIKS-a. U koordinaciji sa ljekarima Instituta za javno zdravlje, inficirani pritvorenici dobijaju terapiju koja odgovara zdravstvenom stanju u kojem se nalaze – kazao je Janković. On je istakao da će u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja inficirani pritvorenici biti upućeni na liječenje u Klinički centar Crne Gore. - Sa velikom pažnjom se prati i vodi računa o zdravstvenom stanju inficiranih pritvorenika. Ukoliko se uoči pogoršanje

u slučaju pogoršanja idu u bolnicu: UIKS

kod bilo kojeg od njih, sigurno ćemo reagovati pravovremeno. Zdravlje je za na prvom mjestu – pojasnio je Janković. On je kazao da su rezultati testiranja pokazali da je od šest pritvorenika njih pet inficirano korona virusom. - Njih petorica su cimeri, a šesti pritvorenik iz te sobe negativan je na kovid-19 – kazao je Janković. Prema nezvaničnim informa-

cijama Pobjede, nakon što je kod jednog od pritvorenika konstatovano da je zaražen, on je izmješten iz ćelije u kojoj se nalazio sa pet cimera. Uslijedilo je testiranje ostalih pritvorenika iz te ćelije, a rezultati su pokazali da su četvorica inficirani virusom, dok je test za jednog od njih bio negativan. Iako je kod jednog prtvorenika test bio negativan, Pobjedi je

Osuđeni za izazivanje saobraćajne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba tražio ukidanje presude Višeg suda

Vrhovni sud: Žalba Kalezića je nedozvoljena PODGORICA – Vrhovni sud je ocijenio kao nedozvoljenu žalbu Milutina Kalezića na presudu Višeg suda u Podgorici, kojom je osuđen na dvije godine i tri mjeseca zatvora za izazivanje saobraćajne nesreće 29. septembra 2013. godine u kojoj je stradao Boban Ivanović (20) a teško povrijeđena Mirjana Krstičević. Presudu na koju je Kalezić uložio žalbu izrekla je 19. decembra prošle godine sutkinja Višeg suda u Podgorici Evica Durutović. Viši sud je u ovom predmetu odlučivao kao drugostepeni, a nakon žalbi na prethodnu presudu. Prema navodima optužnice, Ivanović je sa Krstičević bio na motoru koji se kretao Bulevarom Ivana Crnojevića prema podgoričkom naselju Masline, a iz suprotnog pravca naišao je optuženi Kalezić i „preletio“ zaštitno ostrvo koje razdvaja trake bulevara i direktno udario u motor Ivanovića. U završnoj riječi punomoćnik porodica Ivanović i Krstičević, advokat Igor Ivanović, tražio je da sud Kalezića kazni najstrožom kaznom koja je propisana za djelo, navodeći da se radi o eventualnom umišljaju i bahatoj vožnji. Tuži-

Vrhovni sud u Podgorici

teljka Olivera Ražnatović je, između ostalog, navela da je vještačenjima utvrđeno da do nezgode ne bi došlo da je Kalezić upravljao brzinom do 50 kilometara na sat, koliko je i bilo dozvoljeno. Kalezić je u sudnici tvrdio je da mu je žao što je jedan mladi život izgubljen i da će ga to što se dogodilo proganjati kroz život. Podgorički Osnovni sud ranije je donio dvije presude - prvom je Kalezić osuđen na godinu i devet mjeseci zatvora i ta presuda je ukinuta, potom je isti sud donio drugu presudu kojom je B. R. osuđen na dvije godine.

Osumnjičeni za nedozvoljeno držanje i stavljanje u promet droge saslušan u Višem tužilaštvu

Nikšićanin priznao šverc heroina

Potrebna nova organizacija škola

torima kako bi se problem s nastavom u prebukiranim školama riješio kroz njenu organizaciju u drugim prostorijama koje su na raspolaganju, poput zatvorenih kulturno-informativnih centara, pozorišta, bioskopa i sl. - Zahtijevamo i da se odluke o mjerama u vezi s obrazovanjem donose na osnovu kontinuiranih konsultacija

sa korisnicima - djecom i mladima, kao i sa roditeljima i zaposlenima u skladu sa preporukama UNICEFa. Predlažemo redovne konsultacije kroz postojeće organe svake škole - đačke parlamente, roditeljske savjete i nastavnička vijeća, što je Ministarstvo prosvjete do sada već trebalo da uradi zaključuju u pismu. K. J.

PODGORICA - Nikšićanin Kurti Gani juče je pred tužiteljkom Tatjanom Begović priznao da je heroin koji su podgorički policajci pronašli u petak u njegovom stanu bio namijenjen daljoj prodaji, potvrdio je za Pobjedu advokat Božo Milonjić. Kurtiju je određeno zadržavanje do 72 sata zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti ponavljanja krivičnog djela, a nakon isteka ovog roka on će biti priveden kod sudije za istrage Višeg suda koji će odlu-

čiti o eventualnom pritvoru. Advokat Milonjić je najavio da će se žaliti na rješenje o određivanju zadržavanja njegovog branjenika. Nakon što su Kurtiju u petak stavljene lisice, iz Uprave policije je saopšteno da su inspektori Jedinice za borbu protiv droge Centra bezbjednosti Podgorica pretresom na jednoj lokaciji pronašli su i oduzeli oko 285 grama heroina. - Pretresom stana na više mjesta su pronađena PVC pakovanja sa sadržajem opojne droge heroin. Pronađeno je i oduzeto ukupno 31 pakovanje sa sadržajem ovog narkotika težine oko 285 grama. Osim toga, pronađene su oduzete tri vage za precizno mjerenje i sredstva komunikacije – saopšteno je u petak iz Uprave policije. B. R.

rečeno da on ima sve siptome koji ukazuju na kovid-19. Sagovornik Pobjede, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da među inficiranim pritvorenicima ima osoba koje imaju hronične bolesti i spadaju u rizičnu grupu za koje inficiranost ovim virusom može da bude kobna po njihov život. - Upitni su uslovi ćelije u kojoj borave ovi inficirani zatvorenici. Pet bolesnih osoba u sobi od 15 metara kvadratnih i visoka temperatura vazduha predstavljaju dodatni problem. Jedan od oboljelih jako teško diše – kazao je sagovornik Pobjede. Podsjećamo, u julu je testiranjem utvrđeno da su dva službenika UIKS-a pozitivna na kovid-19. Iako je zatvorska uprava, uz konsultaciju IJZ, preduzela mjere u cilju sprečavanja daljeg širenja korona virusa, testiranjem je kovid-19 potvrđen kod još nekoliko zatvorskih policajaca koji su bili u kontaktu sa kolegama. B. R. Vijeće sudija Osnovnog suda uvažilo žalbu tužilaštva

Pekoviću ipak određen pritvor PODGORICA – Dvadesetogodišnji Danilo Peković iz Podgorice sproveden je juče u Istražni zatvor u Spužu nakon što je policija kod njega tokom kontrole u Siti kvartu pronašla pištolj sa metkom u cijevi, saopšteno je iz Uprave policije. Sudija za istragu Osnovnog suda je prvobitno odbio prijedlog tužiteljke Jelene Protić i 13. avgusta, nakon saslušanja, Pekovića pustio na slobodu. Međutim, nakon što je tužilaštvo uložilo žalbu, vijeće sudija Osnovnog suda je našlo osnov za pritvaranje Pekovića. Iz policije su dodali da je vijeće sudija Osnovnog suda donijelo rješenje o određivanju istrage za Pekovića, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. B. R.

Saobraćajna nezgoda u Bečićima

Dvije osobe teško povrijeđene PODGORICA - Dvije osobe koje su teško povrijeđene u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila kod Zavale u Bečićima nijesu životno ugrožene, rečeno je Pobjedi iz Uprave policije. U udesu su učestvovala dva automobila i motor. - Nezgoda se dogodila u 15.04 časova. Dvije osobe su teže povrijeđene, ali nijesu životno ugrožene. Još tri osobe su se javile sa povredema - saopšteno je iz OKC-a. Kako su naveli iz budvanskog CB portalu RTV Budva, ekipa hitne pomoći prevezla je povrijeđene do OB Kotor. Saobraćaj iz pravca Budve ka Petrovcu je pušten u 15.45 časova, kazali su iz OKC-a.Uviđaj je izvršila budvanska saobraćajna policija. B. R.

Poljoprivreda

Neđelja, 16. avgust 2020.

I ove godine se nastavlja monitoring populacije američkog cvrčka, prenosioca opasne bolesti u vinogradima

Prevencija ključna u borbi protiv žutice vinove loze PODGORICA – Monitoring populacije američkog cvrčka (cikade), prenosioca jedne od najtežih oboljenja vinove loze – takozvane zlatne žutice – koji su lani pokrenule Uprava za bezbjednost hrane u saradnji sa NVU „Godinje“, doprinijela je da vinogradari obrate veću pozornost i preduzmu mjere prevencije za suzbijanje ove štetočine. Upravo su monitoring, edukativne radionice i predavanja, kao i rad na terenu, koji se nastavlja i ove godine, doprinijeli da se vinogradari bolje upoznaju sa obavezama, ali spoznaju na koji način adekvatno da doprinesu da se crnogorski vinogradi odbrane od bolesti koja je minulih decenija desetkovala vinograde širom Evrope. Prema riječima dr Dragane Radunović, samostalne savjetnice za zaštitu bilja pri Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, vinogradari imaju i zakonsku obavezu da se aktivno uključe u praćenje prisustva i brojnosti cikade, obrate pažnju na eventualne simptome i primijene adekvatne mjere sprečavanja i širenja bolesti. Monitornig cikade vinove loze sprovodi se u više opština navela je Radunović.

OPREZ

-Zlatna žutica spada u jednu od najopasnijih i najdestruktivnijih bolesti vinove loze koja danas ugrožava vinogra-

Iskustvo od velike pomoći

Postavljanje žutih ploča u vinogradu

Dragana Radunović

darsku proizvodnju u mnogim evropskim zemljama, a u posljednjih 20-ak godina proširila se i na vinograde susjednih zemalja (BiH, Hrvatska, Slovenija, Srbija, itd), što predstavlja veliku opasnost za našu zemlju. U Crnoj Gori, za sada, utvrđeno je prisustvo

Širenje fitoplazme Cikada Scaphoideus titanus primarni je vektor opasne fitoplazmatske bolesti vinove loze (fitoplazma Candidatus Phytoplasma vitis), poznate pod imenom zlatna žutica vinove loze. Ishranom na zaraženim čokotima, cikada usvaja fitoplazmu i prenosi je na zdrave čokote, čime omogućava epidemijsko širenje bolesti u vinogradu – navodi Dragana Radunović. Prema njenim riječima, pri-

sustvo fitoplazme u biljkama uzrokuje njihovu sistemičnu zarazu, a štetnost ove bolesti manifestuje se kroz pojavu simptoma na svim biljnim djelovima, u vidu promjene boje lišća, skraćivanja internodija, sušenja grozdova i dr. - To za posljedicu ima djelimični ili potpuni gubitak prinosa. Zaraženi čokoti potpuno propadaju, najčešće u periodu dvije do tri godine od pojave prvih simptoma – navodi ona.

Vinogradari imaju i zakonsku obavezu da se aktivno uključe u praćenje prisustva i brojnosti cikade, obrate pažnju na eventualne simptome i primijene adekvatne mjere sprečavanja i širenja bolesti ove cikade, vektora fitoplazme, ali još nije potvrđeno prisustvo fitoplazme u biljkama. Upravo ovaj status bolesti omogućava nam da djelujemo preventivno i spriječimo unošenje bolesti na našu teritoriju – kaže Radunović za Pobjedu. Ona naglašava da, s obzirom da ne postoji mogućnost izlječenja zaraženih čokota, smanjenje šteta i sprečavanje širenja bolesti bazira se prvenstveno na preventivnim mjerama ranog uočavanja simptoma bolesti i suzbijanja njenog vektora – američkog cvrčka Scaphoideus titanus, i to na jednom kolektivnom nivou, od strane svih vinogradara sa određenog područja. - Zbog toga su ciljne grupe ovog projekta vinogradari, kao i udruženja koja ih okupljaju. Aktivnosti praćenja cikade obuhvatile su do sada veći broj vinograda u opštinama Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Cetinje i Bar, a svake godine se proširuju na nove lokalitete, u zavisnosti od uključivanja samih vinogradara. Prethodne godine NVO ,,Godinje“ pratila je cikadu u crmničkom regi-

Ulovljena imaga cikade na žutoj ploči (označeno olovkom)

onu i regionu Riječke nahije, dok su ove godine aktivnosti ove nevladine organizacije proširene na nove lokalitete u opštini Bar i opštini Tuzi – ističe Radunović.

PREGLED

Ona je pojasnila da aktivnosti koje sprovode obuhvataju prvenstveno odabir lokaliteta, nabavku i postavljanje žutih ljepljivih ploča na kojima se hvata cikada u vinogradima, periodične preglede i očitavanje broja ulovljenih imaga cikade (u intervalima od 14 dana). -Takođe, sprovodi se vizuelni

Promjena boje zaraženog lišća Američki cvrčak (Scaphoideus titanus)

pregledi čokota u vinogradima u kojima su postavljene žute ljepljive ploče, radi eventualnog uočavanja simptoma zaraženosti fitoplazmom. Saradnici na projektu pružaju stručnu podršku vinogradarima u ovim aktivnostima, kroz kontinuirane kratke edukacije o štetnom organizmu, održavanje stručnih radionica (koje su ove godine izostale zbog aktuelne situacije sa korona virusom), kao i putem promotivnih flajera i sl. Svi podaci o prisustvu brojnosti cikade po lokalitetima, kao i preporuke za njeno hemijsko suzbijanje, redovno se objavljuju na sajtu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, www.ubh.gov.me, kao i na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, www.minpolj.gov.me – pojašnjava Radunović. Sagovornica ističe da je presudan faktor za uspjeh u borbi protiv zlatne žutice podizanje svijesti svih o štetnosti bolesti, što će doprinijeti očuvanju zdravstvenog stanja u našim vinogradima. - Imajući u vidu da vinogradarski regioni u Crnoj Gori obuhvataju značajne površine, sa dugom tradicijom gajenja vi-

Miodrag Leković iz udruženja „Godinje“ kazao je da je prošlogodišnji projekat i iskustvo stečeno na terenu bilo jako značajno za adekvatan odgovor na opasnost koja za sve vinogradare predstavlja zlatna žutica vinove loze. - Uprava za bezbjednost hrane nam je ponovo ukazala povjerenje koje smo zaslužili prošle godine realizujući ovaj isti projekat. To prošlogodišnje iskustvo je bilo veoma značajno i pomoglo nam je da ove godine aplikciju još bolje pripremimo. Promijenili smo lokacije vinograda u kojima sprovodimo monitoring, na taj način želimo da dobijemo što kompletniju sliku stanja u našim vinogradima, ali i da edukujemo što veći broj vinogradara u vezi sa ovom opasnom bolešću vinograda koja nam prijeti – rekao je Leković za Pobjedu. Kako je kazao, lani su utvrdili da ova štetočina nastanjuje skoro sve naše vinograde, ali da je, na sreću, nije teško suzbiti ako se prate savjeti stručnjaka. - Ove godine primjećujemo da vinogradi koji se pridržavaju savjetovanih agrotehničkih mjera uspijevaju u potpunosti da eliminišu ovu štetočinu iz vinograda – kazao je on. Naveo je da će, obilazeći vinograde tokom realizacije projekata, sve uočene promjene zdravstvenog stanja na vinovoj lozi biti predmet njihovog izvještaja koji pripremaju i podnose Upravi za bezbjednost hrane koja dalje preuzima mjere u skladu sa procjenama stručnog tima na terenu.

Miodrag Leković

nove loze, sa autohtonim sortama i vrhunskim kvalitetom grožđa i vina, nameće se potreba za sprovođenjem ovakvih aktivnosti, uz aktivno učešće svih subjekata lokalnih zajednica, radi očuvanja zdravstvenog stanja vinove loze i sprečavanja većih ekonomskih šteta u vinogradima – zaključuje Radunović. I. PERIĆ

Povodi

Neđelja, 16. avgust 2020.

Damir GUTIĆ, direktor Uprave za vode Direktor Uprave za vode Damir Gutić u razgovoru za Pobjedu ističe da, u saradnji sa međunarodnim partnerima, rade na uspostavljanju informacionog sistema u kojem će biti podaci o svim vodama u Crnoj Gori. - Uspostavljanje vodnog informacionog sistema sa svim bazama na jednom mjestu, na kojem radimo sa međunarodnim partnerima, umnogome će unaprijediti i olakšati odgovoran odnos upravljača prema ovom značajnom resursu - kaže Gutić za Pobjedu. POBJEDA: Uprava za vode je od početka 2019. samostalni državni organ, što omogućava brže djelovanje ali i povećanu odgovornost. Možete li, ukratko, reći što smatrate najznačajnijim projektima na kojima radite ili koje ste realizovali? GUTIĆ: Samostalnost donosi odgovornost koje smo i te kako svjesni a probaćemo da odgovorimo na najbolji način u skladu sa dugoročnim planovima i politikom Vlade. Uprava za vode ima možda i najvažniju ulogu među institucijama, u cilju sprovođenja, legislativom prepoznatih mjera. Procesom pridruživanja Evropskoj uniji Crna Gora je na sebe preuzela brojne obaveze, a one se u ovom dijelu ogledaju u procesu transpozicije i implementacije EU direktiva iz oblasti upravljanja vodama. Prethodne tri godine Crna Gora je krenula u postupak izrade Planova upravljanja vodnim područjima za Dunavski i Jadranski sliv, što je u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama koja je prenešena u crnogorski zakonodavni sistem. Ovo su najznačajniji planski dokumenti u oblasti upravljanja vodama, donose se za period od šest godina i njihovo usvajanje se očekuje uskoro na Vladi. POBJEDA: Crna Gora je još prije tridesetak godina proglašena ekološkom državom, ta je formulacija unešena i u Ustav. Koliko smo kao društvo danas zaista svjesni značaja vodnih resursa? GUTIĆ: Ustav prepoznaje Crnu Goru kao ekološku državu i kao društvo moramo biti striktni u poštovanju i primjeni Ustava i zakona. Svi znamo da bez vode nije moguć opstanak, a o vezi čovjeka i vode govore vjekovi istorije i suživota. Crna Gora svakim danom sve više postaje svjesna važnosti vode kao resursa. Možemo reći da smo do sada imali dosta sreće, da su vode uglavnom sačuvane od uticaja industrije i teških zagađenja, ali postoje zagađenja koja potiču od komunalnog otpada i otpadnih voda. Danas, u Crnoj Gori, vodu bi trebali posmatrati kao najvažniji razvojni resurs, kao nezamjenjiv uslov opstanka i osnovnu namirnicu, ali i rijeke, jezera, izvore kao prirodne ljepote zanimljive za turističku valorizaciju, koje se moraju sačuvati na održiv način. Prema vodi se moramo nužno odnositi u skladu sa načelima upravljanja vodama. Tu prije svega mislimo na načelo nezamjenljivosti vode kao resursa i uslova egzistencije. Uvjek će biti neodgovornih pojedinaca, ali se mora raditi na edukaciji, prije svega mladih, te voditi odgovornu politiku, ali i podići svijest kod svakog pojedinca o važnosti očuvanja ovog najznačajnijeg prirodnog resursa u

Vode su naš najvažniji resurs

Možemo reći da smo do sada imali dosta sreće, da su vode uglavnom sačuvane od uticaja industrije i teških zagađenja, ali postoje zagađenja koja potiču od komunalnog otpada i otpadnih voda. Danas, u Crnoj Gori, vodu bi trebali posmatrati kao najvažniji razvojni resurs, kao nezamjenjiv uslov opstanka Crnoj Gori. Poznato je da Crna Gora obiluje kvalitetnim izvorima pijaće vode; da je u oblasti voda na snazi 19 ugovora o koncesiji od čega 14 za korišćenje vode za potrebe flaširanja vode u komercijalne svrhe. Uprkost tome i uprkos sugestijama Vlade, Crna Gora i dalje uvozi mnogo flaširane vode koje je, često goreg kvaliteta, od domaćih. Zašto je to tako, zbog čega naše kompanije ne formiraju klaster za bolje pozicioniranje i prodaju domaćeg proizvoda? POBJEDA: Na snazi je 19 ugovora o koncesiji od čega 14 za korišćenje vode za potrebe flaširanja vode u komercijalne svrhe. Uprkos tome i uprkos sugestijama Vlade, Crna Gora i dalje uvozi mnogo flaširane vode koja je, često goreg kvaliteta,

od domaćih. Zbog čega naše kompanije ne formiraju klaster za bolje pozicioniranje i prodaju domaćeg proizvoda? GUTIĆ: Po ocjenama stručnjaka i svim analizama koje su rađene, vode u Crnoj Gori, na izvorištu su vrhunskog kvaliteta. Ipak put od izvora do prodaje nije jednostavan. Taj put podrazumijeva visoke troškove proizvodnje koji se mogu opravdati samo kroz ekonomiju obima, odnosno prodaju velikih količina. Proizvođači vo-

da u Crnoj Gori, probaju da iskoriste domaću prodaju kroz turističku potrošnju dok je izvoz još uvijek na niskom nivou. Proizvodnja flaširane vode u 2019. godini u sedam crnogorskih fabrika iznosila je 29,85 miliona litara, od čega je na domaćem tržištu prodato 28,73 miliona litara a izvezeno je 797.676 litara flaširane vode. Sasvim je jasno da raspoloživi kapaciteti za proizvodnju vode u Crnoj Gori nijesu dovoljno iskorišćeni. Fa-



Proizvođači voda u Crnoj Gori, probaju da iskoriste domaću prodaju kroz turističku potrošnju dok je izvoz još uvijek na niskom nivou. Proizvodnja flaširane vode u 2019. godini u sedam crnogorskih fabrika iznosila je 29,85 miliona litara, od čega je na domaćem tržištu prodato 28,73 miliona litara, a izvezeno je 797.676 litara flaširane vode

Rijeka Cijevna

Albanija će morati da poštuje međunarodne konvencije o zaštiti vodotoka Cijevne POBJEDA: Vlada Crne Gore je, u cilju zaštite prirodnog vodotoka Cijevne tražila informaciju od Albanije o projektu malih hidroelektrana na Cijevni. Što se radi u našem susjedstvu, postoji li opasnost da prirodne ljepote kanjona Cijevne budu devastirane u Crnoj Gori radovima koji se izvode u susjednoj Albaniji?

GUTIĆ: Rijeka Cijevna je prepoznata kod vodotok od značaja za Crnu Goru, a njen kanjon proglašen je spomenikom prirode. Formira se na teritoriji Republike Albanije, sa kojom Crna Gora, između ostalog, ima potpisan sporazum za upravljanje pregoraničnim vodotocima. Takođe, postoje međunarodne konvencije čiji je potpisnik i Crna Gora i Repu-

blika Albanija. Po saznanju da se na teritoriji Albanije odvijaju određeni radovi na rijeci Cijevni, Crna Gora je pokrenula sve raspoložive mehanizme kako bi imali uvid u stvarna dešavanja, kao i na potencijalni nizvodni prekogranični uticaj. Vodoprivredna komisija u oblasti vodoprivrednih resursa koja je formirana, će kroz dijalog sa albanskom stranom i nakon dobijanja svih traženih odgovora, zauzeti konačan stav povodom ovog aktuelnog pitanja, a sve u cilju zaštite rijeke Cijevne.

brike imaju mnogo veće mogućnosti proizvodnje u odnosu na prodaju. Ove godine je dodatno smanjena potrošnja te je sve to dodatni izazov za proizvođače. Udruživanje domaćih proizvođača bi sigurno dalo jačinu domaćim proizvođačima koji bi se tada lakše nosili sa izazovima kao što su skroman m a r ke t i n š k i nastup ili nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu. Uvoz voda, naročito kroz vezanu prodaju voda sa drugim p ro i z vo d i m a o d strane konkurencije ograničavaju plasman vode domaćim proizvođačima kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Damir Gutić POBJEDA: U javnosti su glasni protesti protiv malih hidroelektrana zbog narušavanja prirodnih vodotokova. Da li će Uprava za vode, zajedno sa Vladom preduzeti da se ne dozvoli narušavanje prirodnog okruženja? GUTIĆ: Upravljanje vodama u Crnoj Gori utemeljeno je na uređenom vodnom pravu koje propisuje očuvanje vodnih resursa i njihovo racionalno korišćenje. Naša zemlja ima ogroman hidrološki potencijal koji, ako bi se želio iskoristiti, onda se prije svega mora voditi računa o poštovanju zakonom propisanih mjera, pravilima struke i odgovornom i održivom odnosu prema vodama. Uprava za vode za cilj ima upravo sve gore nabrojano, uz poštovanje strateških i planskih dokumenata koje je Vlada usvojila. Ono što je ovaj organ uvijek ponavljao jeste da se moraju uvažavati potrebe i zahtjevi lokalnog stanovništva koje gravitira na prostorima na kojima je planirana izgradnja malih hidroelektrana, te uz dijalog doći do kompromisnog rješenja i neke vrste sinergije ekonomije i ekologije. Vlada preispituje određene ugovore o koncesijama, jer se dešava da stanje na terenu nije u skladu sa dokumentima koji su usvojeni. Određeni Ugovori su raskinuti zbog nepoštovanja, a raskidaće se i drugi ukoliko bude odstupanja od zakonskih normi. POBJEDA: Koji su prioritetni planovi Uprave za vode u bliskoj budućnosti, koje ćete inicijative kao direktor da preduzemete? GUTIĆ: Uprava za vode u narednom periodu kao jedan od prioriteta ima kadrovsko jačanje i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju mjera u cilju postizanja dobrog statusa voda. Jaka vodeća institucija za upravljanje vodama, koja je kadrovski osposobljena, je prvi korak ka kvalitetnom i potpunom upravljanju vodama u susret svim izazovima koji dolaze. Politika upravljanja vodama mora biti restriktivnija kako u oblasti korišćenja voda tako i u zaštiti voda. Uspostavljanje vodnog informacionog sistema sa svim bazama na jednom mjestu, na kojem radimo sa međunarodnim partnerima, umnogome će unaprijediti i olakšati odgovoran odnos upravljača prema ovom značajnom resursu. Dakle: Crna Gora je odlučna da sačuva vodne resurse, unaprijedi efikasnost upravljanja, bude odgovoran partner međunarodnoj zajednici u oblasti integralnog upravljanja jer voda ne zna za granice. Dodatno ćemo ojačati saradnju sa NVO sektorom, medijima i institucijama, kako bi podizali svijest o očuvanju vodnih resursa koji nemaju cijenu. D. ĐURANOVIĆ

10 Marketing

Neđelja, 16. avgust 2020.

Crnom Gorom

Neđelja, 16. avgust 2020.

Ministarstvo poljoprivrede investiralo 10.000 u Šavnik PODGORICA – Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u saradnji sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede (IFAD), poboljšalo je uslove stanovanja i života u Đačkom internatu u Šavniku, što predstavlja nastavak brige Vlade o mladima i njihovom školovanju, saopšteno je iz resora Milutina Simovića. Tako su, kako navode, stvoreni uslovi da školske dane i

Uređeno kupatilo

Poboljšani uslovi u Đačkom internatu vrijeme koje učenici Srednje poljoprivredne škole provode u ovom objektu, odvojeni od svojih porodica, bude prikladnije i lagodnije za život. - Ovom investicijom vrijed-

nom 10.000 eura, adaptirane su četiri spavaće sobe, kupatila i vrata od zajedničkih prostorija - kazali su iz Ministarstva. Blagovremenom reakcijom, đaci koji će ove godine kori-

stiti prostorije internata imaće, kako poručuju, poboljšane uslove stanovanja i spremno dočekati novu školsku godinu, na zadovoljstvo, kako djece, tako i njihovih roditelja. K. J.

DAN U NACIONALNOM PARKU BIOGRADSKA GORA: Kad čuješ samo vodu i veslo

Prašuma liči na dobra stara vremena

KOLAŠIN - Otišao je Rajko Dujmić a ostala je pjesma koja ga ne da. O dobrim starim vremenima i potrebi čovjeka da ono što voli „vidi opet“. Biogradska prašuma je juče imala stotine posjetilaca koji su htjeli da je „vide opet“. Kao u onim dobrim starim vremenima.

Gužva od automobila i posjetilaca

Turistička adresa u Crnoj Gori, koja je juče najviše sličila onim prošlogodišnjim, bila je Biogradska prašuma. Besplatan ulaz i sve ono što se uvijek na novi način doživljava u ovom rezervatu prirode

Kada bi se turistički 15. avgust 2020. godine trebao uporediti sa istim turističkim datumom od prošle godine, onda bi NP Biogradska gora bilo mjesto gdje bi se turistička priča mogla uporediti sa prošlogodišnjom. Jedno od rijetkih ili možda jedino u Crnoj Gori. Naravno, svemu je doprinijela i cjenovna politika: ovoga avgusta je besplatan ulaz u park a cijene iznajmljivanja čamaca upola jeftinije, četiri eura po satu...

KANCELARIJA

Rajka Golubovića, direktora NP Biogradska gora, zatekli smo u obilaženju edukativne staze oko Biogradskog jezera. U avgustu nema kancelarije, svi radni dogovori se dešavaju na terenu, osjeća se atmosfera želje i zajedništva da se bude u funkciji i bezbjednosti gostiju. Nadzornici svuda stižu. Žana Krgović je u Centru za posjetioce a na rampi je uvijek savjesna i odgovorna Kata Bulatović. Ovoga avgusta se ulaznice naplaćuju samo strancima, domaći imaju privilegiju da besplatno uživaju u prašumi. Prvi čovjek NP Biogradska gora Rajko Golubović nam je kazao da se polako vraća turistički optimizam i da u avgustu prašuma posjetom i ambijentom liči na prethodne godine. - Mi smo i do 1. avgusta imali bolju posjećenost nego druge turističke adrese. Posjeta je bila oko 35 odsto. Nakon što je Vlada donijela opravdanu odluku da ulaz za domaće građane bude od početka avgusta besplatan, posjeta je značajno povećana. Mi smo i prije otvaranja granica sa zemljama regiona imali preko stotinu stranih turista dnevno. Sigurno će taj broj sada biti veći a vjerujemo u dobru posjetu i tokom septembra i oktobra - ističe Golubović. Dobar domaćin razmišlja što to treba čovjek da uradi da bi pomogao veličanstvu prirode kakav je NP Biogradska gora. Rajko Golubović u prvi plan stavlja rješavanje saobraćajnog ulaza u park i problem parkinga. - Saobraćajni ulaz sa Jadranske magistrale kod Kraljevog kola, ni iz pravca Kolašina, ni iz pravca Mojkovca,

Mali Popovići su spremni za čamac

Delfina Jovanović sa babom i đedom

nije adekvatan. Tu se mora proširiti prostor za manevar automobila. Parking prostor je takođe odavno usko grlo. Svjedoci smo da se stvaraju kilometarske kolone duž puta u danima značajnije posjete i da nema mjesta za „četvorotočkaše“. Mi smo locirali jedan prostor koji bi se uz odgovarajuće i naravno kontrolisane intervencije, mogao pretvoriti u parking uz očuvanje prirodne sredine - najavljuje Golubović.

oko jezera pitaju je li hladna voda, mogu li se kupati. Na nekoliko mjesta ima formiranih mini-plaža. Voda je relativno hladna jer nije bilo previše sparnih dana ali kada se izađe iz nje, sačeka sunce pa je sve prijatno. Milija Zečević, nadzornik koji je između suvenirnice i ponte na kojoj se izdaju čamci, sa ponosom pokazuje ka Biogradskom jezeru i konstatuje da odavno, polovinom avgusta, nije bio povoljniji vodostaj. I opet sjećanje. Ovoga puta na film „Ispravi se Delfina“. Neda Arnerić u ulozi makedonske plivačice Atine Bojadži koja je preplivala Lamanš. A pored biogradske vode Delfina Jovanović, vjerovatno najmlađi jučerašnji posjetilac parka. Došla je sa babom i đedom koji su planinari da obiđe „krug oko jezera“. Porodica Jovanović je stigla iz Budve, smješteni su u hotelu ,,Bjanka“, svakog dana istražu-

POSJETIOCI

Prašuma je uvijek moćna i neprikosnovena. Marko Popović je stigao iz Kolašina a njegov automobil je bio ubjedljivo najmlađi po godištima putnika. Nađa, Novak, Luka, Mila, Maksim. Pripreme na ponti za „kontakt“ sa vodom makar i preko čamca. Sve po propisu uz poštovanje mjera bezbjednosti. Ima i trenutaka i kada

Rajko Golubović, direktor NP Biogradska gora

su svi čamci na vodi. Sat vožnje za četiri eura. Nadzornik Tofil Radenović nam priča kako ga gosti koji šetaju

ju kolašinsku okolinu. Biogradska prašuma, pa Bjelasica i Vranjak, pa tako redom... Jovan Grdinić je stigao iz Mojkovca. Naravno, nikad sam. Porodica, prijatelji, druženje, roštilj. - Ne znam koliko sam puta u svojih skoro šest decenija bio ovdje ali svaki put osjetim nešto novo i drugačije. Uvijek sam i ja drugačiji kada „taknem“ prašumu i pogledam jezero – kaže on. Oko ponte i parkiranih automobila, gužva i žagor. Kako odmičete stazom oko jezera, preuzima vas neki poseban prašumski vazduh. Prašumski vazduh i prašumska tišina. Čuje se samo zvuk vesla po biogradskoj vodi... I refren koji se niti pjeva, niti zvižduće, niti izgovara... Živi se u prašumi - ,,kako je dobro vidjeti te opet“... Dr. DRAŠKOVIĆ

12 Svijet

Neđelja, 16. avgust 2020.

Lukašenkova diktatura gubi bitku sa mirnim protestima

Bjeloruski trenutak istine

Autor: Slavomir Sirakovski

MINSK – Protesti koji se održavaju u Bjelorusiji, od pokradenih predsjedničkih izbora u nedjelju - razvijaju se, a masovne demonstracije ustupaju mjesto raspršenim pokretima prema modelu koji je viđen u Hong Kongu. Budući da se takvi „fluidni“ protesti pojavljuju spontano i brzo okupljaju ogroman broj učesnika, država ih mnogo teže suzbija. Ali, to možda nije važno, jer vlasti takođe mijenjaju svoj pristup, zamjenjujući defanzivnu taktiku mjerama koje su fokusirane na zastrašivanje. Nakon što je u nedjelju i ponedjeljak suzbila početak protesta, policija je obilazila ulice Minska, blokirajući mnoga područja i selektivno zaustavljajući automobile, pritvarala i tukla vozače. U utorak veče sam samo srećom izbjegao sličnu sudbinu, dok sam se vozio po Minsku. Od tada sam svjedok mnogih prebijanja i zabilježio sam brojne slučajeve kada su bezbjednosne snage pucnjavom rastjerivale demonstrante, a dokumentovao sam i povrede koje su nanešene od silne upo-

trebe gumenih metaka. Namjera bezbjednosnih snaga je bila ta da vozače iz automobila izvlače na silu - kao primjer drugima. Izbor žrtava je čak i strateški, makar u onim slučajevima kada je policija zaustavila mladiće koji su izgledali kao da bi se mogli pridružiti protestima, i pretukla ih a da ovi nijesu imali pojma zbog čega. Protesti su raštrkani na više lokacija u Minsku, uključujući Pušinskuju, kvart Kamenaha Horka i trgovački centar Riga, gdje su podignute barikade. Te su tri lokacije postale svojevrsni trostrani Trg Maida - srce protesta 2014. u Kijevu koji su srušili ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Trećeg dana protesta, područje oko Puškinske bilo je prekriveno cvijećem u spomen na žrtve koje su tučene. Policija je u utorak uspjela da blokira raskrsnicu sa svih strana, do srijede je grupa žena osvojila to područje. Srijeda je bila trenutak istine. Žene su preuzele stvar i organizovale veliki protest „Žene protiv nasilja“. One su se postrojile na Aveniji pobjednika, glavnoj ulici Minska, držeći ispružene ruke, pokazujući znak pobjede i mira. Vozači koji su prolazili su im svirali i davali podršku. Neke su žene hrabro ostale u to položaju cijeli dan. Žene su takođe vodile mekše i fluidnije i oblike protesta po raznim gradskim trgovima, izbjegavajući direktni sukob s policijom koja je naoružana. A ljekari su protestovali ispred bolnica, u svojim manitlima i držali su transparente koji su pozivali na prestanak državnog nasilja.

Žene preuzele proteste

Dok je bjeloruski bezbjednosni aparat pojačavo svoje nasilje nad mirnim demonstrantima, protesti su dobili nivo kako bi se održao moralni vrhunac. Nema više sumnje da je predsjednik Aleksandar Lukašenko izgubio ostatak legitimiteta U oba slučaja, taktika je bila osmišljena kako bi se izoštrila razlika između dviju strana postavljajući implicitno pitanje bezbjednosnim snagama: „Hoćeteli vi da nas napadate? Hoćete li i nas da pobijedite?“ Policija je, ne znajući što da radi, učinila vrlo malo. A kad su pokušali da se suprotstave ženama koje su zauzele rasksnicu na stanici metroa Pušinska, nijesu se usudili da ih napadnu odmah. Po Minsku su automobili namjerno vozili brzinom od samo 20-30 kilometara na sat kako bi stvorili zastoj i blokirali policiju. Protestni pokret je brzo postao bolji u predviđanju taktike policije i mirnom reagovanju, uprkos eskalaciji nasilja snaga bezbjednosti. U srijedu oko dva sata ujutro vidio sam desetak oklopnih automobila i autobusa punih nereda, a procje-

njuje se da je oko 7000 ljudi već uhapšeno - što takođe znači i pretučeno - uključujući nekoliko desetina novinara. U Gomelju je uhapšeno toliko ljudi da se zbog nedostatka prostora koriste policijska vozila. Zbog visokih temperatura jedan je mladić umro. Snage bezbjednosti sada koriste i živu municiju protiv protestanata. Za razliku od Ukrajine 2014. godine, gdje su na Majdanu plaćenici napadali i tukli protestante, bjeloruska policija je sama izvršila taj zadatak. Mnogi demonstranti sumnjaju da su u redovima bjeloruske policije i trupe iz Rusije, ali to ne mogu da potvrde. Jasno je da su eksplicitno sirove metode bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka slabo prilagođene tim novim oblicima protesta. Nje-

gov je režim jednako nespreman za pojavu žena i ljekara demonstranata kao i za široko popularnu predsjedničku kampanju koju je vodila oponentkinja Svetlana Tikanovska. Ni Lukašenko, ni njegovi prijatelji nijesu znali što da urade s njom, pa su pribjegli isključivanju interneta i zatvaranju stadiona na kojima je trebalo da govori. Od izbora, međutim, opozicija možda ima prednost. Kako su protesti nastavljeni ove sedmice, mnogi su policajci skinuli uniforme i izjavili da neće da maltretiraju sugrađane. Slično tome, u Grodnu, kada je režimski aparat pokušao da organizuje radnike da iskažu podršku Lukašenku, umjesto toga svi su uzvikivali ime Tihanovske. Izgleda da je situacija slična svuda jer su i zaposleni u nekim od najvećih fabrika, uk-

ljučujući BELAZ, MAZ, MTZ, kao i prevoznici, započeli štrajk. Takvi znaci bi trebalo da prestrave Lukašenka. U bilo kom političkom ustanku pobjeda je na vidiku za opoziciju kada sopstveni dužnosnici i pristalice počinju da probijaju redove. A sada je i ministar unutrašnjih poslova Jurij Karajeu hvaleći bezbjednosne snage rekao da preuzima ličnu odgovornost i izvinjava se onima koji su povrijeđeni dok su nehotice bili na mjestu protesta. Sa zatvaranjem kafića i radnih mjesta kao posljedicom protesta, država će se uskoro da se suoči i s ekonomskim posljedicama gašenja interneta. Sektor informacione tehnologije vodeći je dio ekonomije zemlje, a Bjelorusija bi jednog dana mogla da se pretvori u drugu Estoniju. Ali, to se neće dogoditi ako su najtalentovaniji ljudi napustili zemlju jer ne mogu da imaju pristup mreži. U svakom slučaju mirni protesti će se nastaviti. Upravo sam vidio žene obučene u bijelo kako hodaju Avenijom nezavisnosti s cvijećem u rukama. Kao i mnogi drugi ovdje, one se više ne boje. Bjelorusi neće dozvoliti da ih zastraše, čak ni pod uslovima de facto ratnog zakona. Oni odbijaju da njima vlada predsjednik čiji je postizborni napor za smirivanje stanovništva, učinio da izgubi svaki preostali legimitet. Autor je osnivač pokreta Krytyka Polityczna, direktor je Instituta za napredne studije u Varšavi i stariji naučni saradnik pri Njemačkom vijeću za spoljne odnose (Project Syndicate, prevela J.M.)

Japan obilježio 75 godina od predaje u Drugom svjetskom ratu

Da se ne ponovi tragedija rata Japanski premijer Šinzo Abe izjavio je povodom 75 godina od predaje Japana u Drugom svjetskom ratu, da se više nikada ne smije dogoditi tragedija rata, dok je car Naruhito izrazio duboko žaljenje zbog ratne prošlosti, koja i dalje proganja istočnu Aziju. - Nikada više da se ne ponovi tragedija rata. Nastavićemo da budemo posvećeni ovom čvrstom obećanju, rekao je Abe na zvaničnoj ceremoniji u čast poginulih u ratu. Car Naruhito se na zvaničnoj ceremoniji poklonio pred oltarom ispunjenim cvijećem zajedno sa caricom Masako. - Iskreno se nadam da se užasi rata nikada više neće ponoviti, rekao je Naruhito. Abe je uputio obredne darove tokijskom hramu Jasukuni za poginule u ratu, ali nije otišao u ličnu posjetu jer bi to izazvalo protivljenje Kine i Južne Koreje. Predsjednik Južne Koreje Mun Džae In rekao je da je Seul uvijek spreman da razgovarao istorijskim sporovima sa Tokijom. Međutim, četiri ministra Vlade Japana posjetila su hram Jasukuni, javlja BBC. Kina i

Luka nakon eksplozije u Bejrutu

Potrebna pomna i transparentna istraga

FBI istražuje eksploziju u Bejrutu Car Naruhito sa caricom Masako odaje počas žrtvama

Južna Koreja smatraju uvredljivom svaku posjetu visokih japanskih zvaničnika hramu Jasukuni. Hram Jasukuni posvećen je i grupi od 14 japanskih ratnih lidera koji su osuđeni za ratne zločine. Peking i Seul ovaj hram vide kao simbol vojne agresije Japana. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Južne Koreje izrazio je duboko razočaranje

i zabrinutost zbog posjete japanskih ministara, ističući da japanski lideri moraju svojim postupcima da pokažu duboko kajanje. Japan je ušao u Drugi svjetski rat u septembru 1940. godine, a SAD je uvukao 1941. godine napadom na pomorsku bazu Perl Harbur na Havajima. Do kraja rata više od 100.000 Amerikanaca i 71.000 britan-

skih i vojnika Komonvelta, uključujući više od 12.000 ratnih zarobljenika, umrlo je na Pacifiku. Milioni ljudi nastaradali su tokom japanske okupacije Kine i Južne Koreje. U Evropi je rat završen 8. maja 1945. godine nakon kapitulacije Njemačke, ali rat u regionu Azije i Pacifika nastavljen je još nekoliko mjeseci nakon toga.

VAŠINGTON - Podsekretar SAD za političke poslove Dejvid Hejl najavio je danas da će tim FBI istražitelja stići ovog vikenda u Liban da učestvuje u istrazi razorne eksplozije u bejrutskoj luci. On je to rekao nakon obilaska poprišta eksplozije i pozvao na pomnu i transparentnu istragu. FBI će učestvovati u istrazi na poziv libanskih vlasti, kako bi se utvrdilo što je izazvalo eksploziju 4.avgusta u kojoj je poginulo skoro 180 ljudi i povrijeđeno na hiljade.

Još se ne zna što je uzrok požara koji je detonirao gotovo 3.000 tona amonijum nitrata u glavnoj luci Libana. Poslije eksplozije pojavili su se dokumenti koji pokazuju da su najviši libanski rukovodioci i bezbjednosni zvaničnici znali da su opasne hemikalije uskladištene u luci. U istrazi koju predvodi Liban učestvuju i francuski istražitelji. ,,Mi zaista moramo da osiguramo pomnu, transparentnu i verodostojnu istragu. Znam da je to ono što svako traži“, rekao je Hejl. Priredila: J. MARTINOVIĆ

Kultura

Neđelja, 16. avgust 2020.

IN MEMORIAM: Povodom smrti književnika i akademika Tonka Maroevića

Maestro stiha i erudicije

I. BOŽOVIĆ

PODGORICA - Vijest o odlasku velikana hrvatske i južnoslovenske književnosti Tonka Maroevića, izazvala je tugu u srcima njegovih mnogobrojnih čitalaca i prijatelja u Hrvatskoj i regionu. Maroević, pjesnik, esejista, akademik, Hvaranin, rođen usred nasljeđa Hektorovića, Lucića, Marulića, još u ranoj mladosti se porinuo u beskrajni okean literature i likovne umjetnosti. Izdanak renesansnog duha hrvatske i južnoslovenske književnosti, Starograjanin, iz najstarijeg grada u Hrvatskoj, nastaviće tokom cijeloga prebogatoga života razvijati i ostvarivati taj duh kroz mnogobrojne eseje, poeziju, profesorska predavanja i akademske studije, od klasične tradicije do modernih i postmodernih strujanja u književnosti i likovnoj umjetnosti.

SVE ME ZANIMA

Maroević je rođen u Splitu 22. oktobra 1941. godine. Studije komparativne književnosti i istorije umjetnosti završio je 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1976. doktorirao s temom „Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas“ (objavljeno kao knjiga 2007. pod naslovom „Napisane slike“), Bio je pjesnik, esejist, redovni član HAZU, dopisni član CANU, prevodilac Dantea i Borhesa, ponajviše s italijanskoga jezika, naučni savjetnik u Institutu za povijest umjetnosti i profesor katedre istorije umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. No, iznad svega Maroević je bio posvećenik književnosti i svestrani istraživač hrvatske i ervropske literature i slikarstva. „Sve me zanima“, govorio je, „znatiželjan sam, čitanje me nije zasitilo, uvijek nađem bogatstvo, slojevitost ako nemam ništa drugo, da se našalim, uzet ću Ariosta... Sigurno sam čovjek koji više pripada 16. stoljeću nego 21. Normalno sam čitao Hektorovića od svoje desete godine“, govorio je Tonko, sa strašću kao da je Hektorović naš savremenik. I zaista, nje-

BLAŽENA LJUDSKA PRIRODA: Tonko Maroević



Sigurno sam čovjek koji više pripada 16. stoljeću nego 21. Normalno sam čitao Hektorovića od svoje desete godine, govorio je Tonko, sa strašću kao da je Hektorović naš savremenik gova ljubav prema tradiciji i opsesije drevnim pjesnicima i autorima dubinski je povezivao sa savremenim tokovima, nalazeći uvijek neke temeljne veze među prošlim i sadašnjim vremenima. Literatura je za njega bila mogućnost življenja. Žeđ za znanjem nije za Tonka imala krajnjih granica, njegova poezija sve je to prožimala i amalgamirala pozlatama koje je ovaj majstor riječi i erudicije utkivao u svoje tekstove. Tonko je znao sve što mi nismo, niti ćemo ikad uspjeti, zapisao je Branko Čegec, jer sva naša čitanja samo su krhotine njegove temeljitosti i sveobuhvatnosti.

IZRAZITI LIRIZAM

Kao pjesnik, Maroević se javio zbirkama pjesama u prozi „Primjeri“ (1965) i „Slijepo oko“ (1969) u okviru generacije oku-

pljene oko časopisa „Razlog“. U kasnijoj fazi njegovo pjesništvo obiluje intertekstualnim i metatekstualnim igrama, takođe i povratkom na vezani stih i drugim tradicionalnim formama pjesništva. Karakteriše ga izraziti lirizam, odgovornost prema formi, bogatstvo i ljepota jezika. Imao je Maroević za poeziju istinsko čulo pjesnika koje nije poticalo samo od obrazovanja i znanja, imao je onaj instinkt za riječ i misao, za tanane ritmove u jeziku kojima se odmah prepoznaje ljepota istinske poezije. Tim je osjećajem i pisao svoje pjesme, eksperimentisao upotrebom tradicijskih i modernističkih modela, igrao se versifikacijom i jezikom, ugrađivao u svoju poeziju raznovrsne mozaike asocijacija i značenja. (Redak mulja, redak pjene, 2013. Drvlje i kamenje, izabra-

ne pjesme 2009.). Eseje, kritike i prikaze pisao je s jednakom strašću kao da se bavi sopstvenopm lirikom. Više sam kritičar, nego pjesnik, govorio je, ističući pri tom da kritičke tekstove piše takođe s imaginacijom u kojoj se „troši“ energija iz pisanja poezije. Upravo ta povezanost činila je Maroevića iznimnim predavačem, vrsnim istoričarem književnosti i umjetnosti, govornikom na javnim nastupima likovnim izložbama i književnim promocijama. Uz sve to krasila ga je blažena ljudska priroda, bio je gospodin i u dijalozima, susretima, književnim raspravama. Njegovo veliko znanje, erudicija i sve što je emanirao, kao vrhunski znalac umjetnosti, bilo je zaogrnuto oreolom gospodstva, žudnje za dijalogom i jednostavnošću koje posjeduju samo veliki duhovi. Uvijek nasmijan kad smo se viđali na književnim pomocijama, ili sajmovima knjiga, znao je sa prvim komentarom pri susretu da bude precizan, ljudski topao, kreativan i duhovit. Znao je da jednom rečenicom pogodi smisao neke te-

Zbog mnogobrojnih tribina, izložbi promocija i književnih festivala na kojima je učestvovao, Maroević je bio omiljeni pisac i veliki prijatelj Crne Gore. Sa velikim zanimanjem Tonko se bavio opusima i djelima crnogorskih slikara Dada Đurića, Voja Stanića, Dimitrija Popovića i drugih me i suštinu umjetničkog djela i da iz toga razvije bezbrojne misli i asocijacije na mnogobrojne kontekste iz kulture, ili uopšte drtuštvenih odnosa.

CRNA GORA

Maroevića će pamtiti studenti po legendarnim predavanjima na Fakultetu umjetnosti UDG u Podgorici. Zbog mnogobrojnih tribina, izložbi promocija i književnih festivala na kojima je učestvovao, Maroević je bio omiljeni pisac i veliki prijatelj Crne Gore. Povodom proslave 170 godina od prvog izdanja „Gorskog vijenca“ ostaće nezaboravno njegovo predavanje o Njegošu na Trgu pjesnika u Budvi „Lirsko čitanje Gor-

skog vijenca – A da što je, nego maštanije“. Moj interes za Njegoša, govorio je Maroević, vezan je za mladenačko doba, a obnovljen je u zrelosti i kasnijoj dobi čitanjem „Luče mikrokozme“. Poštovao je Njegoša i zbog njegove velike poezije, ali i zbog crnogorskohrvatskih veza još iz doba romantizma. Godine 2009. bio je moj gost na Ratkovićevim večerima poezije u Bijelom Polju, gdje je govorio o savremenoj hrvatskoj poeziji, povodom promocije antologije hrvatskog pjesništva 1989.2009. „U nebo i u niks“, Ervina Jahića. Sa velikim zanimanjem Tonko se bavio opusima i djelima crnogorskih slikara Dada Đurića, Voja Stanića, Dimitrija Popovića i drugih. Otvarao je izložbe, pisao predgovore ka t a l o z i m a , vo l i o j e crnogorske slikare, zbog mnogo čega, ali najviše zbog veza i paralela s Mediteranom. Preko toga Tonko je volio Crnu Goru, njenu mitologiju kamena, njenu istoriju i poetiku, vitke litice morskih obala, uznosilo ga je nešto u tome da se stalno vraćao u Crnu Goru. Posljednji put sreli smo se u biblioteci „Radiosav Ljumović“ u Podgorici, gdje je nadahnuto govorio o mojoj knjizi izabranih pjesama „Samoća je tek počela“. U trenucima odlaska prijatelja i velikih ljudi poput Tonka Maroevića uvijek razmišljamo i osjećamo želju da nekako pređemo, ili utažimo nedostajanje pred velikim i strašnim fatumom smrti. Tragamo za onim živim, za jezikom, poezijom, slikama što se nastavljaju u nama i vežu nas poslije odlaska sa dragim ljudima. S Tonkom će nas vječito povezivati, ne samo njegovo veliko djelo za nasljeđe generacijama, već i mnogobrojna prijateljstva, susreti, emotivne povezanosti i sve drugo po čemu ćemo ga pamtiti i proučavati kao velikog čovjeka i stvaraoca. Ljubeta LABOVIĆ

ČITALI SMO: „Hej, Batadeko“, djelo Pola Makartnija, namijenjeno najmlađoj populaciji

Uspavanka koja ušuškava bez napora

PODGORICA – Ilustrovana avanturistička priča „Hej, Batadeko!“ slavnog britanskog muzičara Pola Makartnija, koju je za naš region objavila beogradska „Laguna“, nije njegov prvi izlet u literaturu za mlade. Petnaestak je godina prošlo od objavljivanja romana „Visoko u oblacima“ koji je bio namijenjen tinejdžerima. Ova knjiga je autorov poklon nešto mlađoj publici. Naš doživljaj Pola Makartnija je uvijek neodvojiv od benda u kome nije već više od 40 godina. Rijetkost je ta silina uticaja na poimanje čovjeka koji je nastavio da živi ne sasvim drugačijim, ali svakako ne ni istim živo t o m ka o d o k j e b i o u najvažnijoj muzičkoj postavi u istoriji popularne muzike. Ipak, i u naslovu originala ove poetske slikovnice („Hey, Grandude!“ koja neodoljivo asocira na jedan od najvećih hitova liverpulskih Bitlsa, „Hey, Jude“) on priziva i svoju staru

Makartni je za svog junaka izabrao starog pustolova, dugokosog djeda u purpurnoj jakni i s repićem, djeda koji (zašto nas ne čudi) svira gitaru i ima pun kofer razglednica. Iz perspektive današnjeg djeteta, to bi mogla biti svojevrsna preteča Instagram postova koji su nekad dolazili na kućnu adresu publiku da svojoj djeci i unucima ispričaju ko je (bio) Pol Makartni. U ulozi čovjeka koji je napisao knjigu za djecu djeluje toliko neobično i novo, zato što je to u velikoj mjeri prizemnije od božanskog statusa koji je imao u rokenrolu.

SITNI PROPUSTI

Knjigu „Hej, Batadeko“ tako nije napisao slavni muzičar, bivši Bitls, već djed koji pokušava da zabavi svoje unuke, zasićena bića jednog novog doba. Nerazumijevanje odraslih i djece nije nova tema, niti trud starijih da djeci približe „bolje dane“ svoje prošlosti, bez obzira što njihova perspektiva ne mora biti mjera. Makartni je za svog junaka izabrao starog pustolova, dugokosog djeda u purpurnoj jakni i s repićem, djeda koji

(zašto nas ne čudi) svira gitaru i ima pun kofer razglednica. Iz perspektive današnjeg djeteta, to bi mogla biti svojevrsna preteča Instagram postova koji su nekad dolazili na kućnu adresu, ali Makartni uopšte ne govori iz ugla savremenog čovjeka, već nekoga ko je preskočio kompletan proces digitalizacije, zaspao u devedesetima i osvanuo u 2020. godini. Zato nam i nije i jeste neobično što četvoro djece savremenog doba uopšte ne dovodi u pitanje sadržaj djedovog kofera. Taj svijet vremešnog čovjeka, ali s mladalačkim porivima, sad već ostarjeli Makartni želi da podijeli s potomcima. Rješenja su prosta – magični kompas i čarobne riječi. Ne objašnjava Batadeka (Edvard Maršal Stariji) ni šta je kompas. Detalji koji samo odra-

slima, vjerovatno, pomjere zjenice prema kapcima. Povjerenje Batadeke u sopstvenu, podmlađenu krv, i Pola Makartnija u čitaoce, je bezgranično. Na drugoj strani te tvrdnje su sitni propusti na spojevima prvog i trećeg koljena.

„MAGIČNI KOMPAS“

Ova knjiga je u stanju da bogatim ilustracijama kanadske umjetnice Ketrin Derst (pomalo i pojednostavljenim, ali svakako s gomilom pozadinskih detalja) i sladunjavim rimama koje je našem jeziku prilagodio Zoran Penevski, hipnotiše djecu uzrasta od pet do najviše 10 godina. Kada je starija garda čitalaca u pitanju, knjiga „Hej, Batadeko!“ neće zabaviti nikoga ko nije volio Bitlse. I to je sasvim očekivano. Uredničkim „magičnim kompasom“ (a to, za razliku od Batadekinog, stvarno postoji) je ova knjiga mogla biti spektakularnija, bogatija, bez potcjenjivanja bilo koga, a ovako je samo sjajna uspavanka koja

Naslovnica knjige Pola Makartnija

ušuškava bez ikakvog napora, i uzrastu kojem je namijenjena daje priliku da otvori mnoga pitanja. Čovjek koji je napisao „Hey, Jude“ je u knjizi „Hey, Grandude!“ ipak ispustio priliku da bude nešto više od

marketinškog izazova koji uz sebe ima vrhunsku likovnu umjetnicu da pokrpi praznine. Potencijal njegove bajkovite priče se čita više između redova, nego unutar istih. D. ERJAVŠEK

14 Feljton

Neđelja, 16. avgust 2020.

11.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

Ivo Vrana: Nema Crnogorca koji ne bi htio bit’ gospodar Ne daj Bože da te Rusi brane, a Srbi hrane! (Knjaginja Milena, knjazu Nikoli) Mi robove i roblje ne trpimo, nego gledamo da spašavamo robove iz ropstva. (Knjaz Nikola I, 30.04.1861) Narod crnogorski naučen je da vjeruje bez razmišljanja, da sluša bez roptanja sve što dolazi od gospodara njegova. (Nikola I Petrović Njegoš, ,,Memoari“) U zapt drži Crnogorce, ema blago, ema vješto. I pokaraj, i pomiluj, pa ćeš s njima moći svešto. (Kralj Nikola I Petrović) Knjaz Nikola je poslije bitke na Vučjem Dolu zabranio da se sijeku glave zarobljenim Turcima. U najžešću ubojnu jeku, oko Crne Gore i Srbije začuo se najednom glas evropske diplomacije! Ona, koja nosi na duši ova krvoprolića, vazda se u njima pojavljuje sa maslinovom grančicom, isto sad, kao i u najvišem jeku ustanka hercegovačkoga. (Knjaz Nikola I Petrović) Pomorstvo bi sjeme svake čestitosti dobrojske, trgovinom procvjate svaka sreća u Dobroti, nu nekad junaštvo, a sada treba da nauka plodove dobrojske kiti... jezik mili, hvala majkama našim, kroz drače i koprive zdrav se i čist među nama sahranio. (Vido Kamenarović, prvi predsjednik Slavjanske čitaonice u Kotoru, 27. 4. 1862) Zabranjuje se nošenje nesrećne crnogorske kapice sa zlokobnijem srpskim grbom. (Vladika dalmatinski i bokotorski Stefan Knežević, 1865) Godina 1867. bila je jedna od onih iz kojih je spleten mučenički vijenac Crnoj Gori. Te godine uljeze u nju neprij a t e l j z a ko j e g j e n a ro d Crnogorski dotle samo čujao, a mislio da ni on ne može prodrijeti u njegove visoke vrleti. Ali pred ovim neprijateljem stajahi Crnogorci nemogući s prekrštenijem rukama, gledajući samo pustošenje dotle nikad neviđeno. Crna Gora posta crna. To je bila kolera. Ona je ponijela mnogo junaka koji su turskoj sili lako odolijevali. (Kralj Nikola, ,,Memoari“) Ekselencijo, ratna sreća koja je jutros okrenula na moju stranu, dodijelila Vam je sudbinu zarobljenika. Vi nemate čega da se stidite, jer ste se junački borili. Sjedite i počinite - i naredio je da mu donesu kafu i pivo. (Knjaz Nikola I Osman-paši na Vučjem Dolu, 1876. godine) Ja u vama ne gledam robove nego junake koje je ratna sreća dovela do toga da se moraju predati neprijatelju koji će sa vama prijateljski postupiti. Od ovoga časa vi nijeste robovi, jer ste došli u slobodnu zemlju. Iz te slobodne zemlje hoću da idete kao slobodni ljudi. (Knjaz Nikola I ratnim zarobljenicima 1862. godine) Bogu su mili slobodni ljudi, a ko god rva i ko god trudi, svet dug

,,Čuvaj se velikija prezimena, velika voda najprije prevre“ (Ivo Vrana knjazu Nikoli). ,,Crnogorac kad mre, čini mu se da niko ne umire ka on“ (Ivo Vrana). ,,Čuvaj se pristalica, oni pristaju vazda a ne odustaju nikad, pristaju uz svakoga, ne odustaju ni od koga“ (Ivo Martinović-Ivo Vrana, kralju Nikoli I). ,,Crnogorski patriotizam je kod kase“ (Ivo Vrana)

Crnogorac pred kućom

rodu svom odužuje, a plahi ropstvo navukuje. (Nikola Petrović Njegoš, „Balkanska carica“) Mnogi govore da sam nešto malo pjesnik - meni je milija zora i svitanje negoli zahod. (Nikola I Petrović, 1885. god.) Dovešćeš mi „Slavjanina“ pod barjakom crnogorskim. Možda će Turci u Bojanu ili pod Skadar tražiti, da makneš barjak, ma ti ga nipošto ne miči. Vaporić je od cara ruskoga, pa će ga zbog toga propuštati, a do toga mi je mnogo stalo, jer kada bi sada naš barjak prošao Bojanom i Skadarskim jezerom dobili bismo pravo da i unaprijed prolaze onudijen brodovi s našijem barjakom. Od Kotora dokle iziđeš u more digni i austrijski barjak. Biće milo Austrijancima, pa neće onda ni naš ticati. A kako ćeš putovati gledaj sam. Propitaj u Kotor, ili u Novi, i uzmi vješta mrnara, koji je već bio u Bojanu.



Kraljica Milena Petrović

Crnogorci kliču kralju Nikoli

(Knjaz Nikola I vojvodi Simu Popoviću) Kao kakav Amadis Balkana, gospodar (kralj Nikola) hrpe kamenja i vladar zemlje siromašne od ugarske plovanije, pravi od poezije politiku, od politike poeziju, inače dobro honoriranu. Rusija je Artus,

Povodom petog izdanja, donosimo izvode iz knjige ,,O Crnoj Gori i Crnogorcima“ dr Cvetka Pavlovića, koja predstavlja jedinstveno portretisanje crnogorskog nacionalnog bića i njegove istorijske uloge. Studija sadrži misli oko 300 naučnika, filozofa, književnika, slikara, putopisaca, državnika i vjerskih dostojanstvenika sa 1200 odrednica

Stari Crnogorci

Crnogorac njen najvjerniji Paladin. (Antun Gustav Matoš) Njegoš glavom bješe viši od svega naroda. (Hajnrih Štiglic, 1801-1849) Crnogorci su uopće poneseni za lijepim oružjem i odijelom, stoga ih ima kojima vrijedi oružje i odijelo više nego čitavo imanje, naročito od kada je ušlo u modu, da se bogato vezu i kite zlatom i srebrom: dolame, gunjevi, džamadani i jeleci. (Nićifor Dučić, ,,Bilješke o Crnoj Gori“) Srpski kralj Milan Obrenović je zabranio useljavanje u Srbiju Ciganima i Crnogorcima. Crna Gora će ostati Knjaževstvo

Lako je bilo vedrom duhu Crnogorčevu da u svakom pogledu konkurišu jednoj azijskoj državi, koja je Crnu Goru gotovo sa sviju strana okruživala. Ali otkad se mjesto divlje Turske, gotovo dvije trećine naše granice dogurala napredna i prepredena Austrija, protiv ove se može održati samo njenim oružjem, a to je oružje vaspitna škola i racionalna prosvjeta (Stevo Čuturilo knjazu Nikoli, 1878) odvojeno i nezavisno. (Ilija Garašanin, 1861) U Veljem ratu, tj. onom od 1876. godine, nije se ni jedan Crnogorac predao Turcima. Crnogorci se mnogo bave po stranom svijetu, gdje su imali prilike da posmatraju kolosalne uspjehe prosvjete, te fanatično žude za njom, osobito otkad je Austro-Ugarska, jedna kulturna, a u međudržavnom pogledu jedan od najopasnijih, najperfidnijih susjeda. Lako je bilo vedrom duhu Crnogorčevu i njegovoj ispolinskoj mišici da u svakom pogledu konkurišu jednoj azijskoj državi, koja je Crnu Goru gotovo sa sviju strana okruživala kao divlje more jedno pitomo ostrvo. Ali otkad se mjesto divlje Turske, gotovo dvije trećine naše granice dogurala napredna i prepredena Austrija, protiv ove se može održati samo njenim oružjem, a to je oružje vaspitna škola i racionalna prosvjeta. (Stevo Čuturilo knjazu Nikoli, 1878) Crnogorci su taman ka Ti, ili

ako Ti je lakše, Ti si ka oni! (Ivo Vrana knjazu Nikoli) Nema Crnogorca koji ne bi htio bit gospodar. (Ivo Vrana) Crnogorce je Bog prokleo, kakvi god da im je gospodar, oni bi da liče na njega. (Ivo Vrana) Čuvaj se velikija prezimena, velika voda najprije prevre. (Ivo Vrana knjazu Nikoli) Crnogorac kad mre, čini mu se da niko ne umire ka on. (Ivo Vrana) Čuvaj se pristalica, oni pristaju vazda a ne odustaju nikad, pristaju uz svakoga, ne odustaju ni od koga. (Ivo Martinović-Ivo Vrana, kralju Nikoli I) Crnogorski patriotizam je kod kase. (Ivo Vrana) Što su cari naspram kralja, kao lonci spram kazana! (Pjevao je uz gusle barjaktar Istref Mujov Mustafić kralju Nikoli) E, onda, nema više Gospodara - kad moli tebe da moliš mene - da ne glasam za onoga kojega ja oću, nego za onoga kojega ti odeš! (Jovan Vučkov, barjaktar iz Lješanske nahije, Đurici Neškovu) Shodno Berlinskom ugovoru, na Virpazaru je 21. januara/ 2. februara 1879. godine potpisan Protokol o razmjeni teritorija između Crne Gore i Turske i to Podgorice, Spuža i Žabljaka koji su pripali Crnoj Gori za Ulcinj koji je vraćen Turskoj. Knjaz Nikola je sultanu poslao telegram u kome je zadovoljstvo zbog obavljenih poslova na razgraničenju izrazio riječima: „Moje trupe napustile su juče mjesta koja su se imala vratiti državama V. Veličanstva, a ja sam zauzeo ona koja su anektirana Knjaževini. To je izvršeno s obje strane u najboljem redu, trupe su se pozdravil e m e đ u s o b n o, j e r s u u časovima iskušenja naučile da se dive jedne drugima. Imajući čast da ovo dostavlja V.V. upravljam Proviđenju žarke želje da blagoslovi srećno povraćeni mir, da ga napravi trajnim i dobrotvornim za oba naroda.“ Daj Bože, da nova era, koja će iza te revolucije nastupiti u Crnoj Gori ovu isto toliko proslavi koliko se proslavila Crna Gora dok nije bilo karuca. („Glas Crnogorca“ od 3. 11. 1879. o dolasku karuca na Cetinje za Nj.V.Knjaza) Za vrijeme svog boravka u Carigradu (izvještaj od 11/23. avgusta 1879.) vojvode Gavro Vuković i Stanko Radonjić su izdavali pasoše Crnogorcima, koji su u velikom broju, posebno iz Bara i Krajine u Carigradu boravili. Sa Cetinja im je bil o p o s l a t o 5 0 0 ko m a d a crnogorskih pasoša. (Nastavlja se)

Neđelja, 16. avgust 2020.

Marketing

16 SERIJE

Hardkor fanovi južnokorejskog filma i televizije najbolje znaju koliko su opširni i zahtjevni njihovi autori, ali i da žestoko nagrađuju svaki minut koji im posvetite. Prva sezona Netfliksove romantične dramedije „It’s Okay to Not Be Okay“ („Saikojiman Gwaenchanha“) podijeljena je na 16 epizoda, od kojih nijedna ne traje ispod gargantuanskih 70-80 minuta. I vjerovali ili ne, skoro da nema ni sekunde viška. Od prvog minuta, kada seriju otvori morbidno lijepa, bartonovska animacija, bićete ulovljeni u mrežu režisera Park ŠinVua i scenariste Čo Joa. Kroz motive iz bajki, humor pomiješan sa tugom i druženje sa jednom predivnom tročlanom porodicom, Koreanci će vam dati i kosmičku romansu u koju ćete vjerovati svim srcem – i fantastičan esej o empatiji, mentalnom zdravlju i činjenici da ste često napotrebniji baš onim osobama koje se trude da vas unište i otjeraju od sebe. Ništa kod Koreanaca nikada nije onakvo kakvim se čini na prvu loptu. Princ (Mun Kang Te kojeg igra Su-Hjan Kim) nije snažan, iako će postati. Na početku je više nalik princezi u nevolji. Zatim, princeza (Go Mun Jan u briljantnoj izvedbi Je-Či Seo) jeste najljepša žena na svijetu – ali na početku ima srce vještice. Pritom se i pravi i da je zmaj koji želi da raskomada princa, ali i blago kojim može biti nagrađen ako je zavoli. I zmaj i blago je istovremeno jedna treća osoba. Jedan stariji brat (Mun Sang Te kojeg iznosi sjajni Džang-Se O) sa autizmom koji je pogoršala užasna trauma iz djetinjstva: svjedočenje smrti majke za koju tvrdi da ju je ubio leptir. Njih troje, kosmički uvezane još od djetinjstva, život će ponovo spojiti u jednoj psihijatrijskoj ustanovi. Tu će tri mala psiha jedni drugima prvo otvarati, a onda i liječiti duboke emocionalne rane. „It’s Okay to Not Be Okay“ emitovana je pod etiketom roman-

tične dramedije, ali ispod te odrednice skriven je mnogo mračniji i katarzičniji šou. Kroz romansu jednog njegovatelja u bolnici i naizgled psihotične književnice za djecu provučene su teške životne istine o lakoći sa kojom često odustajemo i od „normalnih“ osoba, a kamoli od onih koje imaju mentalne probleme. Ako se upustite u putovanje ovom južnokorejskom bajkom, budite sigurni da ste emocionalno spremni. Uživaćete u neobičnim režiserskim rješenjima, predivnoj fotografiji, punokrvnim likovima, izvanrednim originalnim bajkama Go Mun Jan... I najviše u hipnotišućoj hemiji mladih glumaca. Je-Či Seo i Su-Hjan Kim pokazali su toliku zrelost, da im ova serija mora trasirati karijere. Nestvarno lijepe i bajkolike, kao izvajane po uzoru na savršene porculanske lutke – i još talentovanije – čeka ih svijetla budućnost i na malim i velikim ekranima.

OCJENA: 4,6/5

EL CANDIDATO

Amazonova krimi-drama o CIA agentima i meksičkim kartelima ne može da se poredi sa „Narcosom“. No, meksički „El Candidato“ je svakako za klasu bolji od nekoliko desetina sličnih Netfliksovih serija koje su nas pojahale poslije uspjeha izuzetnog serijala o Pablu Eskobaru. Prva sezona, podijeljena na deset jednočasovnih epizoda, vrti se oko CIA veterana Vejna (Džejms Pjurfoj) i njegove koleginice Isabel (Erendira Ibara iz „Sense8“) koji love narkobosa Rafaela Batistu (sjajni Hoakin Kosio, opaki Don Neto iz „Narcos: Mexico“). Njihova istraga zanimljiva je zbog sumnje da za opasnog šefa kartela radi gradonačelnik Lalo Isagire (Hose Marija de Tavira). I da ga je Batista odmalena „uzgajao“ da postane njegov čovjek u političkom vrhu. „El Candidatu“ je potrebno malo vremena da proradi. Pjurfoj djeluje prenafurano kao drkadžijski gringo, a odnos njegovog ciničnog Vejna prema idealističkoj Isabel viđen je ko zna koliko puta u drugim serijama. Ipak, njihovi likovi evoluiraju, a lijepo raspoređeni obrti čine vožnju uzbudljivom i otvaraju vrata i za interesantnu drugu sezonu. Najbolji element i ključ čitave serije Pitera Blejka je De Tavira. Njegov ambivalentni Lalo, za kojeg nikad ne znate što može ura-

diti, jeste otjelotvorenje centralne poruke „El Candidata“: ako želite da napravite svijet boljim mjestom, moraćete da se uprljate. Kad-tad.

OCJENA: 3,8/5

KISSING GAME

Koncepcijski najluđi ovogodišnji TV projekat dosad emitovan na Netfliksu stigao je iz Brazila. „Kissing Game“ („Boca a Boca“) kreatora Esmira Filha je kvirzombi-coming of age-drama o smrtonosnom virusu koji se širi poljupcem. Filhov estetski dodir, zbog kojeg treba obratiti pažnju na njegove naredne projekte, ostavlja prilično dobar utisak na početku. „Kissing Game“ startuje rejvom, sa neonskim krupnjacima grupe rasplesanih tinejdžera koji orgijaju jezicima niz koje se sliva zlatna tečnost. Sa „pandemijskim mozgom“ i zabranama dodira, posebno je teško ostati ravnodušan na njihovo a-la-MDMA iskustvo, naročito kada ih stignu posljedice i vidite prve simptome virusa... Pocrnjela usta, pobijele oči i neonske linije koje se slivaju niz brade. Prva polovina šestodjelne sezone (epizode od 34 do 45 min) posebno je zanimljiva zbog paralela koje se mogu povući između virusa u brazilskom gradiću Progreso i pandemije kovida-19. Glavni likovi, posebno način na koji koriste društvene mreže, podsjećaju na Tik-tok izazove mladih koji su se širili internetom dok korona nije uzela maha. „Kissing Game“ u tom smislu, do jedne ure, funkcioniše kao uznemirujući sociološki esej o tinejdžerskom nemaru. No, od četvrte epizode, kada metafora o „zombijima iznutra“ postane nametljiva i banalizovana, utisak se ruši. Filho u drugom dijelu serije nije uspio da umakne coming of age klišeima, nije razradio sporedne nagoviještene motive poput klasnog sukoba, niti je napravio ubjedljiv transfer iz početne misterije u kvalitetnu tinejdž-dramu. Ipak, žanrovska mućkalica iz Brazila zaslužuje pažnju zbog specifične estetike, solidne glume i plemenitog načina na koji skreće pažnju na opasnost od potiskivanja emocija, seskualnosti, snova i želja tinejdžera. Uz mnogo bolje serije „3%“ i „O Mechanismo“, „Kissing Game“ ostaje jedan od zanimljivijih brazilskih projekata dostupnih na Netfliksu.

OCJENA: 3/5

imdb.com imdb.com

Od korejske psiho-bajke do belgijske sudnice THE TWELVE

Najbolje sudske drame nijesu one koje drže gledaoce na ivici odlaganjem otkrića osobe koja je počinila zločin, nego one koje analiziraju što se događa tokom procesa donošenja presude. „12 Angry Men“ (Sidni Lumet, 1957) je jedan od takvih filmova, a Netfliksova belgijska drama „The Twelve“ („De Twaalf“) jedna od takvih serija. Bert van Dal i Sane Nejens ganjaju te „whodunit“ momente u finišu svih deset epizoda. Ali, pitanje ko je ubica ne služi da vuče radnju naprijed, uprazno, već je u službi karakterizacije likova i pretvaranja gledaoca u 13. člana porote koja treba da donese odluku da li je optužena Fri Palmers (Majke Kafmejer) zaista ubila najbolju prijateljicu i dvogodišnju kćerku. Kao i klasik iz 1957, kreatori serije ganjaju tezu da je pravosudni sistem pun mana; da optuženi može biti nevin iako dokazi vrište suprotno... I da su i porotnici i svi uključeni u proces donošenja presude samo ljudska bića, čije emocije i problemi mogu uticati na konačnu odluku. „The Twelve“ je impresivna sudska drama čiji finiš istovremeno oduševljava i dovodi do nervnog rastrojstva. Sve glasove za ili protiv u potpunosti možete da povežete sa karakterima porotnika i potpuno ste svjesni zašto su takve njihove odluke, iako se možda ne slažete. No, što je najbitnije: bez obzira na to što znate presudu i dobijate šokantni finalni hint da li je bila (ne) ispravna, vi ste ti koji sude i optuženoj i porotnicima – i na koncu donose odluku da li je Fri Palmers kriva. To je pravi mali podvig za kreatore, naročito kada uzmemo u obzir činjenicu da je vrlo teško uklopiti u skladnu cjelinu: i suđenje, i sve detalje u vezi sa dva zločina sa razmakom od nekoliko decenija, i sva sumnjiva lica povezana sa njima, i privatne živote čak sedmoro od 12 porotnika koji donose presudu. Većina korisnika Netfliksa oduševljena je jednom drugom serijom iz Belgije. Ipak, „The Twelve“ je mnogo kompleksnija i bolja od „Into the Night“, naročito zbog briljantne karakterizacije likova: od porotnika, do branilaca i tužilaca, koji su perfektno balansirani od prve do završne epizode. Ako volite sudske drame iz drugačijeg ugla, samo naprijed. Bićete oduševljeni.

OCJENA: 4,4/5

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

imdb.com

osljedice pandemije počele su da se osjećaju čim smo zagazili u ljetnju sezonu filmova i serija. Ali, ne očajavajte. Nolanov „Tenet“ dočekaće veliko platno, striming platforme izboriće se za mnoge filmove i serije koje čekamo sa nestrpljenjem, a visokim cijenama (Disney Plus daje „Mulan“ od 4. septembra za „tričavih“ 29,99 dolara) doskočiće se plovidbom do piratskih špilja. Štoviše, ako se naoružate strpljenjem, shvatićete i da je, sa manje hitova u fokusu, sada pravo vrijeme da nadoknadite propušteno i otkrijete neke nove serije i filmove. U prilog tome, evo jedne mini-liste interesantnih, manje poznatih serija. Sa jednom Amazonovom i tri Netfliksove drame sa neengleskog govornog područja, razbićete utisak da je ljetnja suša zavladala malim ekranima.

Četiri interesantne, manje poznate drame sa neengleskog govornog područja

imdb.com

IT’S OKAY TO NOT BE OKAY

Neđelja, 16. avgust 2020.

Objektiv

Neđelja, 16. avgust 2020.

Objektiv

Famozna mačka u „ponavljajućem kadru“ filma ,,The Matrix“

listalica Dan uvažavanja crnih mačaka na velikom platnu

thematrixminute.one

Četvoronožni glič u matriksu

ahvaljujući većini koja je živjela u periodu srednjeg vijeka, posebno onima koji su vjerovali da vještice šetaju Zemljom u životinjskoj formi, crne mačke su imale jako lošu reputaciju. Ipak, iako su u većini kultura smatrane donosiocima loše sreće, neki istorijski podaci govore o sasvim suprotnom scenariju u Engleskoj kada vam crna mačka pređe put smatra se da je od vas preuzela sve negativno, dok je kod nas vjerovanje sasvim suprotno.

Posmatrajući organizacije koje se bave udomljavanjem mačaka, bilo je osjetno kako je teško udomiti crne mačke, pa su prije desetak godina ljubitelji ovih ljubimaca izgubili živce i osmislili Dan uvažavanja crnih mačaka. Crne mačke su u umjetnosti zastupljene na oba fronta, i pozitivno i negativno. Na filmu pak, imamo više primjera četvoronožaca u drugim bojama, ali se pronađe i poneka crna. Za ovaj Dan uvažavanja crnih mačaka, koji pada na 17. avgust, prisjetimo se pet simpatičnih filmskih

Vrisak podsvjesnog kod Makavejeva

U očima filmske publike Zapada, scena crne mačke koja odmara na nagom tijelu Eve Ras u filmu ,,Ljubavni slučaj ili tragedija službenice P. T. T.“ (1967) Dušana Makavejeva je po mnogo čemu prva asocijacija, označiteljski momenat. Naoko tipična film noar priča bez ideološkog podteksta, ispod površine krije žestoku i elegantno plasiranu kritiku jugoslovenskog društva, tadašnjeg sistema i struktura moći. Ali je i autorska posveta ženi tog doba, u tek naoko i deklarativno emancipatorskom, a suštinski patrijarhalnom društvu. Crna mačka zato je vrisak podsvjednog, prkosnog i putenog, S. S. što je našlo utočište na bjelini kože mlade žene.

THE BLACK CAT

Edgar Alan Po, Boris Karlof, Bela Lugoši i Edgar Ulmer tridesetih godina prošlog vijeka, ako ste željeli da protresete publiku, ova zlatna četvorka je za vas bila rješenje. Po svim parametrima adekvatno ostvarenje za početak naše ovosedmične liste, je ,,The Black Cat“ lansirano 1934. godine. Priča je o ljubavnicima iz Mađarske koji zaglave kod luckastog i mračnog Karlofa, kojem je najvjerniji asistent crna mačka. Pored činjenice da je prvo od mnogih ostvarenja sa magičnim Karlof-Lugoši duom, Ulmerova ,,crna mačka“ asistirala je rediteljima, scenaristima ali i filmskim kritičarima da obrate posebnu pažnju na nešto što ćemo kasnije etiketirati kao ,,psihološki horror“. Bela Lugoši je ponovio ovu ulogu sedam godina kasnije, u istoimenom filmu Alberta Rogela.

MATRIX

Sajbersko-pankerska filmska revolucija u potpisu uvijek rado

Starinski prolog je toliko lijep da imate osjećaj da će ovo biti izuzetno svjež i neobičan film. No, taj utisak pada u vodu čim se radnja premota vijek unaprijed – u 2019. i moderni Bruklin

ako je samo lijep retro početak filma „An American Pickle“... Prolog od devet minuta, sa sepia šmekom i proporcijom ekrana 4:3, usisava u Istočnu Evropu s početka 20. vijeka i u ljubav jednog vrlo jednostavnog jevrejskog bračnog para... Para koji je toliko siromašan, da sanja o tome da će jednoga dana imati dovoljno novca za zajedničku nadgrobnu ploču. Heršel (Set Rogen) i Sara Grinbaum (Sara Snuk, otkrovenje iz izuzetne HBO serije „Succession“) rade, štede, muče se i žrtvuju. I taman kada budu blizu toga da se skuće, krvoločni Kozaci spaljuju njihovo selo. Tada se okreću istom simbolu sreće i slobode u koji su se uzdali i mnogi jevrejski imigranti prije njih. Ka Kipu slobode... Ka Bruklinu, Njujorku i Americi.

SUMANUT KONCEPT

Prolog je toliko lijepo snimljen, priča tako svježe i duhovito predstavljena, glumci toliko ekspresivni - da imate osjećaj da će uloga dobrodušnog Jevrejina sa žbunastom bradom biti najbolja u karijeri Seta Rogena. No, taj utisak pada u vodu čim se vrate „normalne“ boje i proporcija, a radnja premota vijek unaprijed – u 2019. i moderni Bruklin.

Skoro svaki kadar kultnog ,,L’Atalante“ okupira neka mačka

du Hičkoku. U konciznom komadu ,,To Catch a Thief“, glavni lik kojeg je Keri Grant savršeno prenio na platno, ima simpatičan nadimak, ,,mačka“. Da bi ga adekvatno predstavio, Hičkok se odlučio za crnu mačku, pa je tokom filma vidimo u više kadrova. Najinteresantniji kadrovi su njen ,,lukavi“ hod po krovovima kuća francuske rivijere.

THE AWFUL TRUTH

viđenog dua, Lane i Lili Vahovski, ,,Matrix“, ostvarenje je koje, tipično za distopijske elemente, ima više pitanja nego odgovora. Ovaj film iz 1999. godine posebno je zanimljiv za našu listu, budući da lik Kijanu Rivsa uz crnu mačku dobija odgovor na problem ,,déjà vu“, vidjevši istu životinju sa istom reakcijom dva puta u kadru. A analitičarima ostaje ona stara dobra - je li ,,déjà vu“ glič u matriksu ili ne?

L’ATALANTE

Legendarno monohromno djelo Žana Vigoa, ,,L’Atalante“, ima više mačaka u kadrovima nego ljudi. Lijepa priča o kapetanu

istoimenog brodića i njegovim saputnicima. Mačke su u skoro svakom kadru, a među njima i i onih tamnih četvoronožaca. Najzanimljiviji je pak razgovor glavnog junaka sa crnom mačkom na krevetu. Iako je, originalno, na brodiću trebalo da bude jedan pas, Vigo je ipak odrastao sa mačkama. Na koncu, ovo fenomenalno djelo iz 1934. godine samo u par kadrova nema mačku…pa makar samo u pozadini.

TO CATCH A THIEF

Jedna od najpoznatijih crnih mačaka na filmskom platnu stigla je 1955 zahvaljujući engleskom saspens majstoru Alfre-

Čini se kao da pored Kerija Granta idu crne mačke. Simpatična komedija Lea Mekerija ,,The Awful Truth“, vrti se oko razvoda Granta i lika Ajrin Dan, ali i starateljstva nad psom ovog bračnog para. Ipak, na koncu, pomirenje je skuvala crna mačka pred sam kraj filma, koja je na specifičan način pokazala da njih dvoje ne mogu jedno bez drugog. Iako nominovana za Oskara u šest kategorija, nije bilo za očekivati da će ova komedija uzeti nagradu, posebno ne u kategoriji najbolje režije. Da stvar bude još zanimljivija, Mekeri je tom prilikom pobijedio Vilijama Deterlea i tadašnji filmski hit ,,The Life of Emile Zola“! Leila MURSELJEVIĆ

Putnik iz prošlosti nije rekao ništa o modernom vremenu u filmu „An American Pickle“ imdb.com

U fokusu

scena sa ovim tamnim umiljatim stvorenjima.

cinemacats.com

U umjetnosti su zastupljene na oba fronta, i pozitivno i negativno. Na filmu pak, imamo više primjera četvoronožaca u drugim bojama, ali se pronađe i poneka crna

Premotavanje radnje zasnovano je na bizarnoj ideji. U Bruklinu, Heršel je dobio posao u fabrici krastavaca. Jednog dana, upao je u džinovsko bure, radnici su ga slučajno poklopili, fabrika se ugasila, a nesrećni Jevrejin pretvoren je u turšiju koju će neko slučajno otvoriti sto godina kasnije. Sumanuti koncepti nijesu strani scenaristi Sajmonu Riču. To odlično znaju oni koji su čitali njegova djela („An American Pickle“ adaptirao je po svojoj kratkoj priči „Sell Out“), pratili „Saturday Night Live“ ili gledali serije kao što su „Miracle Workers“ i „Man Seeking Woman“ u kojoj glavni lik, između ostalog, odlazi na sastanak naslijepo sa trolkinjom i ima bivšu djevojku koja je u srećnoj vezi sa Adolfom Hitlerom. Nažalost, ideje Sajmona Riča vibrantne su samo na papiru. Sudbina potentne ideje koja je doživjela krah nije mimoišla ni „An American Pickle“.

PRETRČANI APSURDI

Nakon buđenja, Heršel je kontaktirao jedinog živog potomka, prapraunuka Bena (Rogen). Nažalost, oba lika su toliko agresivno neinteresantna, da ćete do kraja filma mnogo puta poželjeti da se nikada nijesu upoznali.

Ustajala turšija sa dva Seta Rogena

Od prvog kontakta dva Rogena postaje jasno da su Rič i direktor fotografije Brendan Trost, kojem je ovo režiserski debi, protraćili koncept „ribe van vode“. Smještajući religioznog, konzervativnog i romantičarski nastrojenog putnika iz prošlosti u kontekst modernog Bruklina u kojem svi piju veganska mlijeka i paze da budu rodno senzitivni – nijesu rekli ništa bitno o našem vremenu. Sve u vezi sa filmom „An American Pickle“ je površno i pretrčano: od prikaza vječito podijeljenog američkog društva, preko medijske histerije i pretvaranja trampovskih nazadnjaka u zvijezde društvenih mreža, do gaženja „pravih vrijednosti“ čizmom kapitalizma. No, da bi postalo kristalno jasno zbog čega dupli Rogen ostavlja ukus ustajale turšije, najbolje je povući paralelu između njegove komedije i tri uspjela filma kojima je mogao da se približi. „An American Pickle“ nije klasičan Set Rogen. Sa oznakom „PG-13“, autorski tim išao je na dirljivu porodičnu komediju i teritoriju daleko od one na kojoj Rogenova ekipa ispušta „f“ bombe i vulgarnosti u oblaku trave. Samim tim, otpala je mogućnost za pretjeranu satiru kao što je „Borat“ (Lari Čarls, 2006) sa neustrašivim Sašom Baronom Koenom. I to je, naravno, trebalo da bude plus jednog atipičnog filma Seta Rogena. Nažalost, njegove fore i fazoni mogu se prebrojati prstima jedne ruke.

SKRAJNUTI HOLOKAUST

Osim što nije smiješan, „An American Pickle“ nije ni dovoljno sladak i dirljiv da bi postao porodični klasik. Mnogo katarzičniju priču o patnji, jevrejskom nasljeđu, zaostavštini predaka, podijeljenoj

Americi i njenom snu – pronaći ćete u beskrajno potcijenjenom crtanom filmu „An American Tail“ (Don Blut, 1986). Njegov glavni junak – mali rusko-jevrejski miš koji dolazi u Ameriku, „zemlju u kojoj nema mačaka“ – više je nalik na biće od krvi i mesa nego Heršel. „An American Pickle“ nije ni dovoljno mudar da bi bio „riba van vode“ kojoj ćemo se stalno vraćati zbog fenomenalnog ismijavanja naših apsurda. Jedna od takvih „riba“ jeste „Being There“ (Hol Ešbi, 1979) sa nezaboravnim gospodinom Čensom Pitera Selersa. Suvišno je i govoriti o tome da Rogen i ekipa nijesu dorasli ovom fenomenalnom eseju o mentalno zaostaloj osobi čiju prostodušnost političari brkaju sa genijalnošću – a nije da Heršel nije mogao da zapliva u sličnom kontekstu. No, ipak pričamo o glavnom junaku filma čiji su autori odlučili da je potpuno okej probuditi jednog Jevreja iz sna od 100 godina i ne pomenuti mu holokaust. Eto, toliko o njihovoj „mudrosti“ i „konceptu“... Na koncu, ako vas je to zanimalo, sada znate odgovor na pitanje da li Rogen može da iznese zahtjevniju ulogu, i to duplu, kada zađe na ozbiljniju teritoriju. Ne da ne može, nego mu treba zabraniti da se duplira u budućnosti. Nema Rogen ni samokontrole, ni osjećaja za glumačke nijanse da bi se bavio ovakvim zadacima. Njih neka ostavi Marku Rafalu, Džeremiju Ajronsu, Tomu Hardiju... Psovke, masne fore, oblačići trave i nesentimentalnost su ipak teritorija na kojoj se najbolje snalazi i na kojoj najsmješnije „snalazi“ druge. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

OCJENA: 5,8/10

Arena

18 Fudbal

Neđelja, 16 avgust 2020.

BUDUĆNOST RAZOČARALA NA PREMIJERI PRVENSTVA PROTIV DEČIĆA: Krilni napadač Igor Ivanović ne gubi nadu u iznenađenje protiv Ludogoreca na startu kvalifikacija za Ligu šampiona

Neka bude da je to bila samo loša noć PODGORICA - Razočaranje vjerovatno je najprecizniji opis premijere nove sezone u Telekom 1. CFL iz ugla Budućnosti. Sve loše što može da se desi u jednoj fudbalskoj noći - za ,,plave“ je stalo na Zlatici. Poraz od 2:0, igra, pristup, sami tok utakmice i način na koji je završena - sve je bilo za zaborav u meču sa Dečićem. Bila je to ubjedljivo najslabija partija Podgoričana otkad je ekipu jesenas preuzeo trener Mladen Milinković, koji je u međuvremenu podigao standard, osvojio titulu i bio na putu da postane prvi trener sa duplom krunom u klupskoj istoriji. Crnogorski prvak podbacio je uoči meča sa Ludogorecom u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, naredne srijede pod Goricom. - Sigurno jedna od najlošijih utakmica od kada sam u Budućnosti. Nema opravdanja. Moramo da razmislimo i popričamo, prvo sami sa sobom, a potom i između sebe, kako bismo što prije pronašli razloge tako slabe partije. Vjerujem da se ovo više neće ponavljati i da ćemo iz ovog poraza izvući pouke i izaći jači - rekao je krilni napadač Igor Ivanović u razgovoru za

Arenu dan poslije duela sa Dečićem. Dešava se i najboljima da podbace. Primjer je Barselona koja je primila osam golova od Bajern Minhena u četvrtfinalu najjačeg evropskog klupskog takmičenja. Na osnovu jedne utakmice ne može i ne treba donositi sud, pogotovo ako je prva u sezoni i dolazi nakon nepotpunih priprema, poslije turbulentnog perida u kojem se prethodna takmičarska godina prekidala i nastavljala, a potom nije ni odigrana do kraja zbog pandemije korona virusa. Budućnost nije najbolje najavila novu priču, ali negativan utisak u prvenstvu svakako može brzo da ispravi. Ono što zabrinjava jeste izdanje pred sudar sa Ludogorecom na startu kvalifikacija za LŠ. - Neka bude da je to bilo samo jedna loša noć u kojoj ništa nije išlo. Gube i najbolji, ne odigraju kako mogu, a to je bio slučaj sa nama protiv Dečića. Nadam se da će se na tome završiti. Znamo koliko možemo i vrijedimo. Pokazali smo to prošle sezone kada smo dominantno osvojili titulu. Vjerujem da ćemo brzo pokazati pravo lice - ističe Ivanović, koji nastavlja: - Poraz je stigao pred evropski

ispravimo poraz protiv Boteva. Moramo u svakoj utakmici da budemo tim. Svakim danom treba da poboljšamo određene stvari. Od sada razmišljamo o duelu u Podgorici. Ako budemo na nivou, teško da protivnik može da nas iznenadi. Nijesmo gledali kako igra Budućnost, ali počeli smo da ih istražujemo i pripremamo se za crnogorskog prvaka - kazao je Kozmin Moci, rumunski veteran, koji je počeo devetu sezonu u dresu Ludogoreca, a upisao se u strijelce protiv Slavije. Pavel Vrba nije najbolje počeo novu sezonu na klupi tima iz

MILINKOVIĆ: Što prije da se dignemo Utakmica na Zlatici pokazala je da Budućnost nije u najboljoj formi dočekala početak nove sezone. Trener Mladen Milinković bio je samokritičan nakon poraza od Dečića, ali ne gubi nadu u bolje sjutra. - Svaki početak je težak, a ovom trenutku nijesmo baš

toliko spremni fizički. Odigrali smo slabo protiv Dečića, a kao plod toga stigao je neočekivan poraz. Nijesmo bili na nivou. Ponekad se dešavaju i ovakve stvari, ali moramo što prije da prevaziđemo ovaj poraz. Imamo par dana da evropske utakmice. I Ludogorec je vezao dva poraza, ali je pobijedio

u prvenstvenom meču pred dolazak u Podgoricu. Napravićemo analizu i potruditi se da dignemo igrače uoči prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Potom nas očekuje derbi sa Sutjeskom. Jedna zahtjevna sedmica u kojoj ćemo pokušati da izvučemo maksimum - rekao je Milinković.

meč, ali možda će imati i neke pozitivne efekte. U smislu da nam stavi do znanja da ne smijemo da se opustimo ni u jednom trenutku. Pred nama je duel sa Ludogorecom. Fokusi-

rani smo sada na taj izazov. To je meč u kojem moraš da odigraš najbolju utakmicu u karijeri, svako od nas ponaosob, da bismo prošli. Svi to želimo. Bez obzira na slabu partiju na Zlati-

ci, i dalje vjerujem da možemo da pobijedimo bugarskog prvaka. Uslov je, naravno, da svi izvučemo maksimum, individualno i timski - naglašava jedan od najboljih fudbalera na domaćoj sceni. Ludogorec je porazom otvorio sezonu u Bugarskoj, ali je prije dvije noći savladao Slaviju iz Sofije 3:0. Utisak je da će Budućnost morati da prevaziđe sebe da bi bila bolja od ekipe koja je prava legija stranaca, tima u kojem Brazilci vode glavnu riječ na terenu. - I Ludugorec je loše krenuo u prvenstvu, ali se pred dolazak u Podgoricu vratio na pobjednički put. Gledali smo neke njihove mečeve, gledaćemo ih još, analizirati ih do tančina. Odlična su ekipa, sa dosta dobrih individualaca. Ali igra se jedna utakmica, a imali smo sreće da budemo domaćini. Oni su favoriti na papiru, ali kada izađemo na teren uradićemo sve da na kraju slavimo - zaključio je dvadeset devetogodišnji Ivanović. D. KAŽIĆ

Razgrada i mediji u Bugarskoj javili su da ga čeka otkaz ukoliko ne prođe Budućnost na startu kvalifikacija za Ligu šampiona. - Vjerovali smo da će se novi igrači brzo prilagoditi i pokazati svoje kvalitete. U Ludogorecu postoje promjene, možda će nam trebati malo više vremena, ali sa novim fudbalerima će se stvari pokrenuti. Bili smo koncentrisani protiv Slavije, a sada istu stvar treba da uradimo protiv Budućnosti. Vjerujem u prolaz - poručio je Vrba. U pobjedi nad Slavijom nije bilo baš sve idealno za

defanzivca Georgija Terzijeva, koji je prinudno zamijenjen u drugom poluvremenu. Tamošnji mediji javljaju da su ,,zeleni“ ostali na samo dva klasična štopera uoči meča sa ,,plavima“. Bugari su objavili i plan puta za Crnu Goru - ekipa kreće čarter letom iz Varne u utorak u 11.30 časova po lokalnom, odnosno 10.30 po našem vremenu. Konferencija trenera Vrbe biće održana istog dana u 13.30 časova, a informisanje će se održati putem ,,google meet“ platforme. Meč pod Goricom igra se u srijedu (19. avgust) od 20 časova.

Dečić na startu nove sezone u Telekom 1. CFL savladao šampionski tim Budućnosti

Camaj heroj velike pobjede PODGORICA - Nakon premijere nove sezone na Zlatici ne priča se o očekivanoj pobjedi Budućnosti, dobroj igri, dominaciji i golovima ,,plavih“, kao pravoj uvertiri pred kvalifikacije Lige šampiona… Sasvim suprotno - trenutak slave ugrabio je Dečić, povratnik u elitni rang, koji je odmah na startu priredio veliko iznenađenje i savladao ekipu koja brani titulu (2:0). Hrabro, agresivno, sa velikim motivom i pogođenom taktikom trenera Edisa Mulalića, sastav iz Tuzi ostavio je Podgoričane bez prave šanse, te sasvim zasluženo ,,na ramenima“ iznio istorijsku pobjedu. - Partija protiv Budućnosti pokazala je da vrijedimo. Vjerujem da ćemo u mečevima koji

slijedi dokazati da ovo nije bilo slučajno. Spremali smo se u prethodne tri i po sedmice, ispoštovali sve dogovore iz svlačionice i nagrada je stigla u vidu velike pobjede. Ovo je poseban trenutak za klub, za sve nas, najbolja moguća stvar za samopouzdanje i početak takmičenja u elitnom rangu kojem smo se nedavno vratili rekao je Iljir Camaj, napadač Dečića. Upravo je snažni golgeter bio prevaga na terenu. Nerješiva enigma za odbranu protivnika. Dvadeset četvorogodišnji ofanzivac dao je lijep gol u 33. minutu, a u 70. je asistirao Vuljaju koji je u situaciji ,,jedan na jedan“ bio uspješniji od golmana Dragojevića. Imao je Camaj zapaženih partija u dresu Dečića, ali je protiv

Vatro NIKŠIĆ – Nevjerovatno otvaranje nove sezone sinoć u Nikšiću. Viđeno je šest pogodaka, Sutjeska je stigla dva gola prednosti i preokrenula, a onda se ponovo zatresla Giljenova mreža, pa se dva puta tresla stativa gola gostiju.

- neugodna vijest MOCI: Počeli smo da istražujemo Budućnost Ludogorec za trenera Vrbu je povreda Ludogorec je uoči dolaska u Podgoricu slavio protiv Slavije iz Sofije (3:0) u drugom kolu bugarskog prvenstva. Klub iz Razgrada je bio dominantan, a do prve pobjede u sezoni stigao je golovima Sisinja u finišu prvog, te Čibote i Mocija iz penala u drugom poluvremenu. Nakon dva kola ,,luda šuma“ ima po jedan trijumf i poraz na domaćoj sceni. - Nije bio tako lagan meč. Igrali smo protiv ekipe koja se ne brani, već zna i da napada. Oni su mlad tim i treba čestitati ljudima koji rade u Slaviji. Bili smo svježiji i htjeli smo da

Sutjesci u drami k

šampiona države odigrao najbolju utakmicu u karijeri. - Gol i asistencije se ne upisuju svaki dan protiv najbolje ekipe u ligi. Bila je to partija koju ću pamtiti do kraja života, a stigla je kao plod dobre igre cijele ekipe. Zahvalan sam saigračima i stručnom štabu. Srećan sam zbog svog učinka, ali mi je

mnogo draže što je Dečić osvojio tri boda - ističe Camaj. Tuzani nijesu mogli da ugoste Budućnost na svom stadionu zbog nedostatka reflektora. Izabrali su da budu domaćini na Zlatici. Posrećilo im se. Bolje su se snašli na lošem terenu, gdje su bili konkretniji, opasniji i efikasniji.

Kako su igrali najbolje svjedoči činjenica da rivalu nijesu dozvolili da priredi nijednu ozbiljnu priliku. Defanzivni blok Dečića bio je čvrst, igrači su se držali rasporeda, pokrili su svoju polovinu kada su se branili, a u napadu su realizovali dvije izrađene akcije. - Ne bih rekao da je Budućnost slabo napadala, nego da smo se mi mnogo dobro branili. Sve smo odradili kako treba pozadi, u sredini i naprijed. Protivnik nije imao ozbiljnu priliku, a mi smo mogli da damo makar još jedan gol. Ipak, ne smijemo da budemo euforični. Slavili smo poslije velike pobjede, ali to se sada zaboravlja. Okrećemo se novim izazovima - poručio je Camaj. Tuzani u narednom kolu igraju sa još jednom ekipom koja je u prošlom prvenstvu bila u vrhu tabele. - Iskra je odličan tim. Biće teško u Danilovgradu bez obzira što oni u međuvremenu imaju evropsku utakmicu u gostima. Gledamo sebe i nadam se da ćemo ponovo napraviti iznenađenje - zaključio je Camaj.D. K.

Izabranici Dragana Radojičića su u finišu imali nekoliko zicera, ali osvojili su samo bod. I što je zanimljivo, vjerovatno se godinama u Nikšiću nije igrao meč u tako jakom ritmu, a još je riječ o prvenstvenoj premijeri, sparnom vremenu... Nikšićani su od početka nametnuli svoj ritam i držali sve pod kontrolom, Ćetković je prokockao sjajnu priliku u 16. minutu, a onda je stigla kazna. Već u 23. Kojašević je pogriješio na svojoj polovini, štoperi Sutjeske bili visoko, a Ražnatvić je to iskoristio i „stuštio“ ka golu domaćih. Giljen je bio nemoćan. Minut kasnije Raičević je imao dobru priliku za izjednačenje, a onda je uslijedio novi šok, brza kontra Petrovca, nova greška domaće odbrane, s tim što je ovog puta Ilić „poklopio“ loptu sa ivice kaznenog prostora. Imali su gosti čak još jednu opasnu kontru u finišu prvog poluvremena, ali su Dubljević i Giljen dobro sarađivali i otklonili opasnost. Trener Petrovca Nenad Vukčević nije nakon meča krio zadovoljstvo što je osvojio bod.

Podgorica slavila protiv Titog

PREVAGA PODGORICA - Milorad Peković uspješno je debitovao na klupi Podgorice - na ovosezonskoj premijeri na „DG Areni“ domaćin je do pobjede nad Titogradom stigao u finišu utakmice, na krilima rezervista, Kordić je bio strijelac i asistent, a mrežu je pogodio i mladi Tripković. Sastav iz Lješkopolja imao je igrača više skoro čitavo drugo poluvrijeme, ali je sredinom nastavka preživio penal koji je golman Ivezić odbranio Novoviću. Tu je otišla nada gostiju, a ostala vjera domaćina koji je u 84. prelomio meč, a u 88. potvrdio veliki trijumf na početku nove takmičarske godine. - Dobra utakmica, čvrsta od starta. Odigrali smo kvalitetno, i prije, a i poslije crvenog kartona. Pobjeda je zasluž ena. Kod mene nije bilo treme na debiju, samo pozitivna nervoza, što je normalno i očekivano. Rano je da pričamo o ciljevima, idemo redom, meč po meč - rekao je Peković, trener Podgorice. Obaveza klubova od ove sezone je da na terenu budu dva igrača mlađa od 21. godine, ali Titograd ih je imao šest, a još toliko na klupi. Mlada postava “romantičara”, predvođena sa par iskusnih fudbalera, parirala je domaćinu

Arena

Neđelja, 16 avgust 2020.

Fudbal 19

kraj Bistrice samo bod protiv Petrovca

Vladislav Rogošić

omet u Nikšiću M. ŠAPURIĆ

Duel Kojaševića i Mikijelja

- Ovo je prvo kolo, a igrali smo protiv apsolutnog favorita. Taktički smo vrlo dobro igrali u početku, ali imali smo i sreće, jer Sutjeska se u nekoliko navrata nije najbolje snašla. U nastavku je domaćin zaigrao sa dva špica, a mi se tada nijesmo dobro snašli, pa još i preokrenuše, ali eto, na kraju izvukli smo bod i prezadovoljni napustili Nikšić - kazao je Vukčević nakon

utakmice. I, zaista je u nastavku meča Sutjeska rezultatski potvrdila dominaciju. Radojičić je promijenio formaciju, zaigrao sa dva napadača i to je odmah donijelo rezultat. Već u 50. minutu Marković se odlično snalazi na Ćetkovićevu loptu ubačenu iz ugla, a onda, svega osam minuta kasnije i Adrovićevu asistenciju izvanredno koristi. Nije se čekalo

dugo ni na preokret, jer je upravo Marković u 66. minutu dugom loptom pronašao Kojaševića po desnoj strani, a on munjevito ulazi u kazeni prostor gostiju i matira odličnog popovića. U 79. minutu Adrović je imao sjajnu priliku za 4:2, a onda je uslijedila nova greška domaćih. Giljen je odlično odbranio snažan šut, a na odbijenu loptu natrčao Ilić i postigao svoj drugi

Sutjeska

Petrovac

30 32

Stadion: Kraj Bistrice. Igrano bez prisustva publike Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica) Golovi: 0:1 Ražnatović u 23, 0:2 Ilić u 27, 1:2 Marković u 50, 2:2 Marković u 58, 3:2 Kojašević u 66, 3:3 Ilić u 80. Žuti kartoni: Mikijelj, Đurđević (Petrovac)

Sutjeska

Petrovac

Giljen Grivić (od 82. Osmajić) Mitrović Kojašević Ćetković Eraković Dubljević (od 46. Vlahović) Marković (od 71. Šofranac) Stijepović Raičević (od 64. Vuković) Cicmil (od 46. Adrović)

Popović Ražnatović Ilić Ivanović (od 90. Savković) Vukčević (od 90. Rudović) Marković Mikijelj Đurđević (od 61. Tačibana) Medigović Savić (od 68. Divanović) Savović

Minimalac ,,crveno-bijelih“ na gostovanju Zeti

Iskra spremnija za Evropu

pogodak, gol vrijedan boda. Radojičić je u samom finišu ponovo mijenjao formaciju, Kojašević pogađa stativu u 86, a Adrović u 89. minutu, pa je i kasnije bila gužva u petercu Petrovca, ali lopta nije htjela u gol. Nevjerovatno je to izgledalo. - Ne mogu da zamjerim momcima, imali su ogromnu potrošnju, ali kardinalne smo greške napravili kada smo imali potpunu dminaciju. Poklonili smo im dvije kobne lopte, ali vjerovali smo do kraja i brzo se vratili, postigli čak tri gola... Nijesmo ni planirali čuvati rezultat, ali smo ušli u bespotrebnu nervozu. Na kraju dva puta pogađamo stativu... No, sad nam predstoji da otklanjamo greške. Ovo je ekipa koja će da igra efikasan i dobar fudbal. Igralo se do kraja vrlo požrtvovano i tako ćemo nastaviti, kazao je strateg Sutjeske Dragan Radojičić. Ra. P.

grada na premijeri nove sezone na „DG areni“

Podgorica

M. BABOVIĆ

A U FINIŠU Titograd

Ivezić Čelebić Nikolić Muharemović (od 68. Tripković) Vujović (od 68. Kordić) Vukčević Sentoku Marjanović Kaluđerović Suzuki Dapčević (od 68. Maraš)

Joksimović M. Roganović Popović (od 92. Boričić) Škrijelj (od 46. Mendi) Gašević Novović Alić B. Roganović Brnović Vukčević (od 83. Tošković) Bašić

u prvom poluvremenu. Gosti su lijepo otvorili nekoliko akcija, ali bez prave, konkretne završnice. Domaćin je u 21. minutu imao obeć avajuć u situaciju kada Sentoku nije dobro primio loptu nakon centaršuta Vukčevića, da bi uoči odlaska na odmor bio bliži vođstvu. Prvo je Sentoku pobjegao po lijevom krilu, ali iskosa nije uspio da savlada Joksimovića,

Iskra

00 1 0 Stadion: Trešnjica. Igrano bez prisustva publike Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Gol: 0:1 Rogošić u 75. Žuti karton: Aković (Zeta)

Zeta

Iskra

Aković Milić Ceklić Tuzović Đinović Milojko Krstović L. Lambulić (od 77. Đurović) Mi. Lambulić (od 76. Ma. Lambulić) Kalezić Vukčević

Blažić Kato Kumburović Malešević Račić (od 62. Obradović) Šahman (od 70. Rogošić) Drinčić Petrović (od 70. Boričić) Orlandić (od 62. Jamamoto) Vuković Adžović

renu i u loži, pa je sudija Miloš Bošković tražio od predstavnika Zete Jugoslava Lambulića da napusti stadion zbog stalnih protesta na račun suđenja. Iskra je nadmoć u posjedu lopte krunisala u 75. - Ivan Vuković je odradio veliki posao, dodao do Vladislava Rogošića, koji je sa 18 metara pogodio lijevi donji ugao gola Zorana Akovića. - Znali smo ko nam dolazi u goste, da je to skup odličnih pojedinaca. S druge strane, ovaj meč nam je bio opterećenje pred Evropu, ali je i pokazao da uz nekoliko pojačanja u narednom periodu možemo da igramo značajnu ulogu u prvenstvu Crne Gore - rekao je Dejan Roganović, šef stručnog štaba ZeK. Ne. te.

Trijumfalan povratak

Stadion: DG arena. Igrano bez prisustva publike Sudija: Nikola Vođević (Podgorica). Golovi: 1:0 Kordić u 84, 2:0 Tripković u 88. Žuti kartoni: Vujović (Podgorica), Gašević, Novović (Titograd) Crveni karton: Ognjen Gašević (Titograd) u 51.

Titograd

Zeta

Jezero bolje od Rudara u Beranama

20 00

Podgorica

GOLUBOVCI - Iskra je pogotkom Vladislava Rogošića savladala Zetu u derbiju prvog kola Telekom 1. CFL i okršaju timova koje naredne sedmice u Andori čekaju mečevi u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Ligu Evrope. Na put će u boljem raspoloženju otići danilovgradski tim (s tim što Zeta igra dva dana ranije), mada ni jedan ni drugi tim nijesu oduševili izdanjem na praznoj ,,Trešnjici“. - Kada sezonu otvorite pobjedom i to na gostujućem terenu, sigurno morate biti zadovoljni. Moram reći da sam zadovoljan načinom na koji smo pobijeidli, nijednog trenutka nas nije hvatala nervoza, nijesmo srljali, gradili metar po metar terena što je na kraju bilo dovoljno za pobjedu. U dobrom raspoloženju idemo na utakmicu protiv Santa Kolome u pretkolu kvalifikacija za Ligu Evrope - rekao je trener Iskre Aleksandar Nedović. U prilično nezanimljivom prvom poluvremenu viđeno je ipak nekoliko šansi. Zeta je mogla da povede već u drugom minutu, kada je Mijat Lambulić nakon dodavanja Vaska Kalezića sa 10 metara šutirao iznad gola. Gosti su uzvratili pet minuta kasnije - Luka Malešević je nakon solo prodora ušao u šesnasterac, šutirao, a novi kapiten Zete Zoran Aković loptu izbacio u korner. Zaprijetili su i u 26. preko Koheija Kata, da bi Zeta izjednačila u šansama kada je Ivan Vukčević u 36. slabo šutirao sa 12 metara. Loš kvalitet fudbala viđen je i u nastavku. Bilo je tenzija, na te-

dok je Muharemović sa kontra strane š utirao u spoljni dio mreže. Samo što je krenuo nastavak Titograd je ušao u neočekivani problem - ostao je brojčano slabiji u polju nakon š to je Gašević isključen zbog nesmotranih startova u roku od dva minuta, od kojih je drugi bio nad golmanom Ivezić em uklizavanje. Podgorica je od tog 51. minuta prebacila tež iš te igre na protivničku polovinu, ali je napadala stihijski, jalovo, bez nekog reda. Dok se čekalo da žuti urade nešto više, najbolja moguća prilika stigla je za Titograd. Popović je sa sredine filigrant-

ski proigrao Mendija, koji je u duelu sa golmanom Ivezićem izborio penal za svoj tim u 64. minutu. Sedamnaestogodiš nji č uvar mreže sastava iz Lješkopolja skrivio je najtrožnu kaznu, ali se potom iskupio - odbranivši šut sa kreča koji je izveo Novović. Podgorici nije išlo iz igre, ali je u finišu pronašla model da dobije meč iz prekida. Krenuo je da teče 84. minut kada je Sentoku centrirao, a u guž vi protivnič kog peterca najsnalažljiviji bio Kordić koji je ugurao loptu u mrežu. Dva minuta prije kraja regularnog dijela domaćin je duplirao prednost - Kordić je sada bio asistent, a egzekutor

Tripković koji je takođe ušao sa klupe. Svježina i spretnost rezervista donijela je pobjedu Podgorici, dok je Titograd bio blizu boda, ali nije izdržao, pao je ne samom kraju. - Nijesmo zadovoljni kako smo odigrali. Pogotovo u posjedu lopte. Moglo je da bude drugačije, imali smo penal, aktivan rezultat do pred kraj, ali smo ipak poraženi. Falilo nam je čvrstine na sredini koja će doći povratkom Kalezića. Nećemo odustati od forsiranja mladih igrača kojih je i na premijeri bilo dosta u našoj postavi - kazao je Mirko Raičević, asistent u stručnom štabu Titograda. D. K.

Nakon Dečića koji je u petak savladao Budućnost (2:0), još jedan povratnik u Telekom 1. CFL je u prvom meču u sezoni srušio veliko ime crnogorskog fudbala - Jezero je u Beranama savladalo pljevaljski Rudar 1:0. Plavljane nije omelo to što nijesu igrali na svom terenu (ne zadovoljava kriterijume FSCG), ni što nijesu imali podršku vjernih navijača, ni što sa klupe zbog kazne iz baraža nije mogao da ih predvodi prvi trener Milija Savović. Pogodak za veliku pobjedu Jezera postigao je Božo Osmajlić u 20 minutu. Dugu loptu sa svoje polovine uputio je Nikola Đurković, Osmajlić je primio i poslao pored golmana Ervina Helića. Već u 28. Lazar Vučićević je mogao da udvostruči prednost Jezera, ali je šutirao glavom iznad prečke poslije kornera Ernesa Isljamija. Isti igrač je u 68. propustio zicer - izašao je sam ispred Helića, ali je golman pljevaljskog tima nogom zaustavio šut novog igrača Jezera.

Jezero

Rudar

1 1 00

Gradski stadion u Beranama. Igrano bez prisustva publike Sudija: Marko Ćupić (Podgorica) Gol: 1:0 Osmajlić u 20. Žuti kartoni: Vučićević (Jezero), Gogić (Rudar)

Jezero

Rudar

Asanović Dinoša Drešković Osmajlić Pavlović Isljami (od 75. Radenović) Radunović Kontić (od 71. Matanović) Đurković Vučićević Dedić

Helić Hajrović Vlaisavljević (od 72. Mujović) Zečević Kotorac Kašćelan Pejović Merdović Bajčetić (od 58. Tahirović) Striković Tomašević (od 84. Gogić)

Rudar je petnaestak minuta prije toga zaprijetio preko Miljana Vlaisavljevića, da bi u posljednjih 10 propustio tri prilike za izjednačenje. K. Ne.

Arena

20 Fudbal

Neđelja, 16. avgust 2020.

LISABONSKI ŠAMAR NA MINHENSKI NAČIN: Barselona protiv Bajerna dotakla dno

Kraj puta istrošenog tima Krug je zatvoren, jedna era je završena. Barselona je prije dvije noći poražena, pregažena i ponižena od Bajern Minhena. Dugo će Kataloncima da se crvene obrazi poslije lisabonskog poraza 8:2 u četvrtfinalu Lige šampiona. - Dotakli smo dno - pogodio je suštinu defanzivac Đerar Pike. - Ovo nije prvi, nije drugi, ni treći put. Nijesmo na pravom putu.

ODAVNO JE TRULO

Barselona je na stranputici, posljednji put šampion Evrope bila je 2015. godine i od tada samo jednom stizala do polufinala. Bilo je to prošle sezone, kada je uspjela da prokocka 3:0 sa svog terena i u Liverpulu izgubi 4:0. Godinu ranije protiv Rome joj nije bilo dovoljno 4:1 sa ,,Kamp Noua“. U Rimu je izgubila 3:0 i bila eliminisana u četvrtfinalu. I prošle i pretprošle sezone je, međutim, osvajala prvenstvo Španije, 2018. i Kup kralja. Ove - ništa, prvi put od sezone 2013/14. Ni promjena trenera nije pomogla. Kike Setjen je u januaru naslijedio Ernesta Valvardea i efektivno neće odraditi ni pola godine ugovora (tri mjeseca je trajala pauza zbog korona virusa). Nije odmah dao otkaz, ali svaka drugačija odluka uprave ,,blaugrane“ osim otkaza bila bi suluda, još jedno poigravanje sa renomeom.

SVI DA ODU, MESI DA OSTANE

Barseloni, međutim, ne treba samo novi trener, Barselona mora da promijeni - sve. Shvatio je to i Lionel Mesi, koji je - pišu mediji bliski klubu postavio ultimatum: ili će otići uprava na čelu sa Đozepom Marijom Bartomeuom, ili će Argentinac otići u drugi klub. Navodno, ne bi imao ništa protiv da novi trener bude njegov nekadašnji saigrač Ćavi. Novi trener - novi sastav. Takav

smo prekinuli ovu dinamiku. Ako treba, biću prvi koji će da ode - kazao je Pike. Trideset trogodišnji defanzivac osvojio je 20 trofeja tokom 12 godina u Barseloni, čiji je slogan ,,više od kluba“. ,,Više od kluba“ doživjelo je na stadionu Benfike više od sramote. Šest igrača koju su osvojili posljednju Barsinu Ligu šampiona još je na ,,Kamp Nouu“. Prosječna starost startnih 11 Barselone iz meča sa Bajernom je 29 godina i 329 dana, najveća ikad u istoriji kluba u nokaut rundi Lige šampiona. Samo su Mesi i golman MarkAndre ter Štegen ove sezone konstantno bili na nivou. Antoan Grizman, bombastično pojačanje iz Atletiko Madrida, protiv Bajerna je bio rezerva, Usman Dembele je spletom okolnosti daleko od standardnog prvotimca, Ivan Rakitić više ne komanduje sredinom terena.

NA STUBU SRAMA

Miler pamti i 7:1 protiv Brazila: Ovo je brutalnije Dvostruki strijelac Tomas Miler bio je dio njemačke reprezentacije koja je u polufinalu Mundijala 2014. deklasirala Brazil 7:1. - Protiv Brazila tada nijesmo imali ovoliku kontrolu. Da, bili smo dobri, ali način na koji smo dominirali protiv Barselone bio je brutalan - rekao je iskusni napadač. Dio tadašnje selekcije ,,elfa“, kao pomoćnik selektora Joakima Leva, bio je i trener Bajerna Hans-Diter Flik. - Ne osvrćem se na prošlost jer je važno samo ono što je ovdje i sada. Odigrali smo izvanredno i možemo da budemo srećni, ali i dalje nas čeka težak posao da bismo stigli onamo gdje želimo. Dio oba razbijanja - Brazila i Barselone - bili su i Nojer i Boateng.

bi trebalo da bude redosljed. - Treneri i igrači slijede jedni druge, ali prošlo je nekoliko godina od kada smo bili konkurentni na evropskoj sceni. Svi moramo razmisliti interno i odlučiti što je najbolje za klub. Ono protiv Bajerna je za Barselonu neprihvatljivo. To

je vrlo teško podnijeti, ali nadam se da će makar biti korisno za nešto, da se svi zamislimo i razmislimo. Klubu su potrebne promjene. I ne govorim samo na nivou trenera ili igrača, već da su klubu potrebne promjene svake vrste. Moramo unijeti novu krv da bi-

Istrošena, neskladna i loše vođena ekipa je završila svoj put. Ušla je u istoriju neslavno: Barselona je pretrpjela prvi poraz od šest razlike nakon onog protiv Espanjola 1951, a prvi put od 1946. i poraza od Sevilje u španskom Kupu (8:0) primila je osam pogodaka. Ovo joj je najteži poraz u evropskim takmičenjima otkad ju je Valensija pobijedila 6:2 u Kupu sajamskih gradova, septembra 1962. - Ako Pike kaže da je vrijeme za velike promjene, onda to treba ozbiljno shvatiti. Vrijeme je da sada donesemo odluke koje su potrebne za budućnost - poručio je trener Kike Setjen. Izbori za predsjednika kluba zakazani su za ljeto 2021. Bartomeu će možda otići zajedno sa Setjenom (i sportskim direktorom Erikom Abidalom, sa kojim je Mesi imao verbalni sukob), čiji bi nasljednici mogli da postanu i Maurisio Poketino ili Ronald Kuman. Ili neko sasvim treći. Ko god dođe, dobiće ,,u ruke“ tim kojem treba novo ruho.

U završnici Lige Evrope ostali su engleski i italijanski velikan - Mančester junajted i Inter, najuspješniji klub ovog takmičenja - Sevilja, te predstavnik ,,istočnog bloka“ - ukrajinski Šahtjor. Prva karta za finale dijeli se večeras (21h) u Kelnu. Sevilja želi da nakon Vulverhemptona eliminiše još jednog engleskog predstavnika i dođe na korak od ,,podebljanja“ rekorda na šest osvojenih titula. - Volimo da igramo ovako važne mečeve. Ovo je ono za što smo radili i borili se cijele sezone. Pružila nam se prilika da igramo u zaista posebnom meču protiv velikog kluba - rekao je trener Đulen Lopetegi. - Ovo je najbolji Junajted koji smo gledali posljednjih godina. Pronašli su svoj način igre i zbog toga su neporaženi od januara u tako jakoj ligi kao što je Premijer. To nas inspiriše da odigramo najbolje što

Ole Gunar Solskjer

Večeras 21.00 - Sevilja - Man. junajted Ponedjeljak 21.00 - Inter - Šahtjor

nadaju se trećoj sreći. - Naš plan je da postignemo više pogodaka od Sevilje. Moramo da odigramo najbolju partiju, da budemo pametni, kreativni i ugrabimo ovaj veliki momenat. Ovakve utakmice se odlučuju iz prekida ili individualnom briljantnošću - poručio je menadžer Ole Gunar Solskjer.

Oko 175 miliona eura potrošio je Mančester siti na pojačanja ove sezone, nadogradivši tim koji ionako vrijedi stotine miliona. Ulaganje je, međutim, bilo pogrešno. Pep Gvardiola nije adekvatno popunio ,,rupe“ na kritičnim pozicijama, u Premijer ligi zaostao je 18 bodova za Liverpulom, a najveći šamar dobio je sinoć u Lisabonu ,,građani“ ni ove sezone nijesu napravili ništa značajno u Ligi šampiona. Sitijeve milione pojeli su ,,lavovi“ iz Liona, tim koji je prethodno eliminisao još jednog velikog favorita, Juventus. Ekipa Rudija Garsija obezbijedila je drugo polufinale LŠ u istoriji, prvo nakon sezone 2009/10. - i tada je protivnik

NBA

Raspored

možemo. Prije Vulverhemtpona, Sevilja je na putu do polufinala eliminisala Kluž, pa Romu u osmini finala na samo jedan meč. - Smireni smo, spremni i nestrpljivi da počne meč. Imamo ambiciju, svi igrači su uzbuđeni - dodao je Lopetegi. - Junajted je imao dan više odmora, ali kad god se ovaj tim suočio sa poteškoćama - rastao je. To je stvar žrijeba, ali prilagodili smo se i bićemo spremni. ,,Crveni đavoli“ su imali pet dana da pripreme plan za Sevilju, nakon što su tek u produžecima, golom Bruna Fernandeša iz jedanaesterca, slomili otpor Kopenhagena. Ovo im je treće polufinale ove sezone - prethodna dva su izgubili, u FA kupu i Liga kupu,

,,Lavovi“ pojeli Sitijeve milione 

Prvi put od sezone 2012/13. u polufinalu LŠ igraće timovi iz samo dvije države - ovog puta Njemačke (RB Lajpcig i Bajern) i Francuske (PSŽ i Lion)

Liona, kao što će i u srijedu, bio Bajern iz Minhena. ,,Lavovi“ su poveli u 24. minutu preko Kornea poslije loše intervencije defanzivaca i golmana Sitija, a izjednačio je De Brujne u 59. Lion, međutim, ne gubi protiv

Ne. K.

POLUFINALE LIGE EVROPE: Junajted favorit protiv Andalužana

Seviljski rebus za ,,crvene đavole“

ČETVRTFINALE LIGE ŠAMPIONA

Kao u svakom meču od januarskog dolaska na ,,Old Traford“, igra Junajteda zavisiće od Bruna Fernandeša. - Ovo je vrijeme za velike igrače da zasijaju, vrijeme kada se igraju velike utakmice. Morate da budete sto odsto fokusirani. Naučili smo koliko je bolno izgubiti polufinale - naveo je Fernandeš. Ne. K.

Indijana i Majami se zagrijavali, drama Klipersima Indijana je bila bolja od Majamija (109:90) u Orlandu, a ova dva tima sastaće se u doigravanju, pa je duel poslužio trenerima da odmare neke igrače - Sabonis, Voren, Batler i Adebaja meč su gledali sa klupe. Duel je obilježila povreda Derina Džonsa juniora koji je u trećoj četvrtini glavom udario u Bitadzea. Džons je nakon ovog duela pao, ukazana mu je pomoć, a onda je na nosilima iznijet sa terena. Nakon detaljnih ispitivanja utvrđeno je da povreda vrata

nije ozbiljnija i brzo će se vratiti na teren. Najraspoloženiji i pobjedničkoj ekipi bio je Dag Mekdermot sa 23 poena, na nivou su bili Malkolm Brogdon sa 16 i Aliz Džonson sa 11 poena. U poraženoj ekipi odskočio je Kendrik Nan sa 23 poena, a dva manje ubacio je Solomon Hil. Ove dve ekipe sastaće se 18. avgusta u doigravanju. Više uzbuđenja bilo je u duelu Klieprsa i Oklahome koja je na kraju treće četvrtine djelovala izgubljeno (33:16). Međutim, igrači ove ekipe bile su uporni i izborili dodatnih pet minuta. Ali, sve je bilo uzalud, protiv Terensa Mana nijesu mogli. Ovaj igrač je srušio Oklahomu i završio meč sa 25 poena i 14 skokova. U poraženom timu dominirao je Dialo (27 poena, 11 skokova). U plej-ofu Klipersi će igrati protiv Dalasa, a Oklahoma sa Hjustonom koji je ubjedljivo izgubio od Filadelfije (134:96). Harden je ubacio 27 poena, uz 10 skokova. A. M.

Divac podnio ostavku Vlade Divac, generalni menadžer Sakramenta, podnio je ostavku jer ovaj tim nije izborio plasman u plej-of. Prihvatio je odgovornost za neuspjeh, a njega će najvjerovatnije zamijeniti Džo Dumars koji je nedavno postao savjetnik u klubu. Kingsi su sezonu završili na 12. mjestu, sa učinkom od 31 pobjedu i 39 poraza.

Arena

Neđelja, 16. avgust 2020.

Sportski miks 21

A: Lion šokirao ,,građane“ i zakazao meč sa Bajernom

FORMULA 1: Hamilton na polu, Botas kreće drugi na VN Španije Man. siti



Otkad je prošao svojih prvih sedam četvrtfinala LŠ sa Barselonom i Bajernom, Pep Gvardiola je eliminisan u svakom od tri učešća u toj rundi kao trener Sitija (2018, 2019, 2020)

engleskog timova kada prvi povede (imao po pet pobjeda i remija). Čovjek odluke bio je Musa Dembele. Ušao je u 75, poslije četiri minuta postigao prvi, a u 87. svoj drugi pogodak. U međuvremenu je Sterling promašio veliku šansu za izjednačenje. - U drugom poluvremenu igrali smo zaista dobro. Pritisli smo ih, igrali ofanzivnije, kao što obično radimo, i mogu reći da smo ih ,,imali“. Stvorili smo dovoljno

put od sezone 1995/96. u polufinalu LŠ neće biti nijednog tima iz Engleske i Španije

šansi da postignemo dovoljno pogodaka. Ipak, nijesmo bili dovoljno dobri, potrebno je da učimo - kazao je Kevin de Brujne. Ne. K.

Lion

10 31

Stadion: Žoze Alvalade Sudija: Dani Makele (Nizozemska) Golovi: 0:1 Korne u 24, 1:1 De Brujne u 69, 1:2 Dembele u 79, 1:3 Dembele u 87. Žuti kartoni: Fernandinjo, Rodri (Mančester siti), Duboa, Marselo (Lion)

Man. siti

Lion

Ederson Voker Garsija Laport Kanselo Fernadinjo (od 56. Marez) Gundoan Rodri (od 84. D. Silva) De Brujne Sterling Žezus

Lopez Denaje Marselo Marsal Duboa (od 74. Tete) Kakere Bruno (od 70. Mendeš) Aua Korne Depaj (od 75. Dembele) Ekambi (od 87. Rejn-Adelaid)

Povreda prošlost, ,,lavica“ Anastasija Babović se snašla u Dunajvarošu

Kupi minute, sprema se za povratak PODGORICA - Talentovana golmanka i crnogorska reprezentativka Anastasija Babović 2. jula pridružila se mađarskom Dunajvarošu i već je branila u pet kontrolnih utakmica. Sa zavidnom minutažom ulazi u priču oko novog sistema i života jer se prvi put odvojila od kuće i napustila Budućnost. - Za sad sve ide kako treba. Naporno treniramo, petkom igramo utakmice, spremamo se za sezonu u kojoj smo postavili visoke ciljeve. Ušla sam u osmu sedmicu od operacije prednjih ukrštenih ligamenata, koljeno me ne boli, osjećam se stvarno dobro, a posebno sam srećna jer branim. Sve ide onako kako sam planirala. Iza kluba i Anastasije je pet odigranih mečeva. - Nijesam očekivala da ću ovo-

liko da branim, s obzirom na to da sam tek ušla u osmi mjesec od operacije. Vjerujte, 10 minuta na golu znači mi puno. Inače sam zbog minutaže došla, zato želim što bolje da se pripremim do 6. septembra

Podravka, prvi rival ,,plavih“ u LŠ, odigrala šest pripremnih utakmica

Luis Hamilton startovaće danas sa pol pozicije 92. put u karijeri, peti put na stazi Katalunja, a četvrti ove sezone. U kvalifikacijama za Veliku nagradu Španije, legendarni Britanac bio je najbrži sa vremenom 1:15.584. - Prvi put sam u Barseloni kada je ovako vruće. Fizički je teško, pritisak na tijelo je velik, a gume su ono sa čime se stvarno borimo. Nijesam mogao brže u drugom krugu, iako sam mislio da ću moći, ali prvi je bio pristojan, pretpostavljam, i srećom je završio posao - izjavio je Hamilton. Dominaciju Mercedesa uoči trke potvrdio je Valteri Botas, koji je imao 59 hiljaditinki zaostatka u odnosu na aktuelnog svjetskog šampiona. - Neobično je, ali što prije želim da se uklopim. Promjene su očigledne, prilagođavam se. Nedostaje joj porodica. - Prvi put sam otišla od kuće i nije lako, posebno mladom igraču. Ali moj cilj je jasan, pridržavaću se zacrtanog puta poručila je mlada golmanka, koja je iz Budućnosti na pozajmicu stigla u Dunajvaroš. Dobra stvar je što sa njom radi trener golmana. - Naporno je, ali treninzi su kvalitetni. Slični su trenzima na koje sam navikla, što se tiče golmanskog dijela. Nedavno je Anastasija imala kratak susret van terena sa Jelenom Despotović, koleginicom iz reprezentacije. Njena ekipa igrala je protiv Debrecina. - Nijesmo imale puno vremena za priču, našli smo se, bukvalno, na pola puta sa njenom ekipom, na neutralnom terenu. Ali svakako je lijepo kada sretneš nekoga ko je iz tvoje zemlje A. M. i reprezentacije.

Šok u Leksingtonu

Serena izgubila od 116. teniserke na svijetu

DOBAR RITAM Podravka, sa crnogorskom reprezentativkom Dijanom Mugošom, je u jakom pripremnom ritmu. Prvi protivnik Budućnosti u Ligi šampiona do sada je odigrao šest utakmica (dva poraza), a najvažnije protiv rumunske ekipe Braile za koju brani ,,lavica” Ljubica Nenezić (dvije pobjede i poraz). Hrvatski tim će u nastavku pri-

kada počinje šampionat. Čekaju nas naporni mečevi, teška sezona sa 26 utakmica, plus utakmice domaćeg Kupa. Mentalitet i pogled na rukomet u Mađarskoj je malo drugačiji.

Nova dominacija Mercedesa

Serena Vilijams eliminisana je u četvrfinalu turnira u Leksingtonu. Od trenutno devete igračice na svijetu bolja je Šelbi Rodžers koja je prvi set izgubila 6:1! prema sparingovati sa Krimom, a u planu je put u Mađarsku i gostovanje kod Šiofoka. Upravo je Podravka prvi pripremni meč odigrala sa mađarskom ekipom i izgubila golom. A. M.

Djelovalo je da će Serena bez problem da dođe do polufinala, ali trenutno 116. teniserka nije mislila tako. Rodžers je preokrenula stvari u svoju korist i u naredna dva seta slavila 6:4, 7:6. Amerikanka će za finale igrati sa Koko Grof.

Nagradni fond teniskog turnira u Leksingtonu je 225.500 dolara. A. M.

Rezultati 1. L. Hamilton (Mercedes) 2. V. Botas (Mercedes) 3. M. Ferstapen (Red Bul) 4. S. Peres (Rejsing Point) 5. L. Strol (Rejsing Point) 6. A. Albon (Red Bul) 7. K. Sajnc (Meklaren) 8. L. Noris (Meklaren) 9. K. Lekler (Ferari) 10. P. Gasli (AlfaTauri)

1:15.584 +0.059 +0.708 +0.898 +1.005 +1.445 +1.460 +1.500 +1.503 +1.552

- Znao sam da ću biti blizu Luisa, kao i uvijek. Popravljao sam se tokom kvalifikacija, posebno u trećem dijelu, ali nije bilo dovoljno. Čeka nas dug put do postolja i potrudiću se da stignem prvi na cilj - kazao je Botas. Prvi iza njega na startu biće prošlonedjeljni pobjednik Silverstona, Maks Ferstapen iz Red Bula, a četvrti i peti su Serhio Peres i Lans Strol iz ,,roze Mercedesa“, Rejsing Pointa.

- Ovo je maksimum što smo mogli da uradimo u ovom momentu. Nadam se da ćemo biti nešto brži tokom trke - naveo je Ferstapen. Iza njega krenuće Albon, Sajnc, Noris, Lekler, Gasli, a tek onda Sebastijan Fetel, koji je završio kao tek jedanaesti. - Na srednjem sektoru bolid je počeo da postaje sve nervozniji. Peta krivina je takođe za mene bila škakljiva. Pri kraju je bilo bolje, ali i dalje je teško pronaći pravi balans. Postoje neke stvari na koje se ne može odgovoriti, ali pokušavam da uradim sve što mogu i zanemarim stvari koje možda nijesu ispravne - izjavio je vozač Ferarija. Trka za VN Španije na programu je danas od 15.10 časova. Ne. K.

Moto GP, Velika nagrada Austrije

Savršen krug Vinjalesa za pol poziciju PODGORICA - Maverik Vinjales iz Jamahe stigao je do pol pozicije pred četvrtu trku moto GP šampionata za Veliku nagradu Austrije Španac je na „Red Bul ringu“ došao do prvog trijumfa u kvalifikacijama krugom u vremenu od 1:23.450, sa 68 hiljadinki prednosti u odnosu na Džeka Milera na Dukatiju. U prvom redu pred današnju trku biće Fabio Kvartararo iz Petronas Jamahe, vodeći u generalnom plasmanu. Kvalifikacije u Špilbergu su bile uzbudljive, a Španac je zahvaljući sjajnom krugu u samom finišu nadmašio konkurenciju. Sa četvrte pozicije krenuće Doviciozo na Dukatiju koji je potvrdio da će napustiti ovaj tim. Trka za Veliku nagradu Austrije na programu je danas od 14 sati. Padavine koje su najav-

Doviciozo napušta Dukati Andrea Doviciozo naredne sezone neće voziti za Dukati. Italijan je u Dukati stigao 2013. godine i bio je jedan od najzaslužnijih što se ovaj tim vratio u sam vrh. Njegov ostanak je do pauze bio formalnost, međutim Doviciozo nije želio da pristane na manju platu što je bio glavni razlog da se raziđe sa timom.

ljene mogle bi možda da pokvare utisak na četvrtoj ovogodišnjoj trci u kraljevskoj klasi. A. M.

22 Horoskop

Neđelja, 16. avgust 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (17. 8. - 23. 8) Mjesec u Ovnu PONEĐELJAK, UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEĐELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Biku PONEĐELJAK, UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

lako dobiti na ovoj adresi ukoliko zite, već i periode kroz koje prolaziunesete podatke rođenja: www. mo, kao i podijelne karte (specifična Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu soulmatestars.com/vedic-signs/cal- područja života) u horoskopu, što je poznatog đotiš astrologa Mladena culate-your-vedic-sign, ili ako prevrlo individualno, različito od osobe Lubure, neophodno je da znate uzmete besplatan đotiš program na do osobe. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo www.vedicastrologer.org/jh Mjesec je u fazi zamračenja u tako ćete imati korektan rezultat Nedjeljni bioritam za Portal Analiti- utorak od 7:10 do srijede u 4:41, te navedenih tranzita, te istinsku ka izrađuje poznati đotiš astrolog nije preporučljivo započinjati ništa dobrobit od navedenih informacija. Mladen Lubura značajno. Pripaziti u komunikaciji sa Preciznu kalkulaciju mjesečevog Za ukupan rezultat nije dovoljno drugima jer su ljudi vrlo osjetljivitoznaka i mjesečeve nakšatre možete posmatrati samo planetarne trankom ovakve mjesečeve mijene.

NEĐELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku PONEĐELJAK, UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Lavu PONEĐELJAK, UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Djevici PONEĐELJAK, UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka.

Mjesec u Vagi PONEĐELJAK, UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEĐELJAK, UTORAK

PETAK I VIKEND

NEĐELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

NEĐELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Mjesec u Škorpiji PONEĐELJAK, UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je

osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

NEĐELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Mjesec u Strijelcu PONEĐELJAK, UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

NEĐELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Jarcu

tacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

NEĐELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vodoliji PONEĐELJAK, UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

NEĐELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Ribama PONEĐELJAK, UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

PONEĐELJAK, UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfron-

NEĐELJA

Neđelja, 16. avgust 2020.

Enigmatika 23

24 Oglasi i obavještenja MAli OglAsi RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 1

NA PRODAJU STANOVI (NOVOGRADNJA) GARSONJERE: 21,41 m2 - 23,59 m2 JEDNOSOBNI: 33,58 m2 - 50 m2 LOKACIJA: GORNJA GORICA STARI AERODROM

KONTAKT: DEJAN 069 349 690

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 2 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 3 IZDAJEM pet shop 33m2 sa postojećim inventaromoprema za kućne ljubimce. Nalazi se pored veterinarske ambulante Medicus-Vet Podgorica Cetinjski put bb na glavnu magistralu put Delta Tel. 069/11-63-63 4 PRODAJEM grožđe Šardone(Chardonnay) Tel.069/252-504, 063/445-707 5 U PODGORICI – 18 aluminijumskih cijevi od FI-70, dužine 6m sa koljenima, račvama i ventilima, neupotrebljavane. Tel.067/555-215 6

OglAsNO ODJElJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

PRODAJEM kvalitetno grožđe Chardonnay(Šardone) Ćemovsko polje- Kuće Rakića Tel. 067/851-900 7

Neđelja, 16. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 16. avgust 2020.

Dana 14. avgusta umrla je naša draga majka, sestra i baba

Dana 15. avgusta 2020. u 70. godini preminuo je naš dragi

Dana 14. avgusta 2020. u 81. godini iznenada je preminuo naš voljeni

MILKA ČELEBIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 16. avgusta u krugu porodice na groblju kod Crkve Sv. Gospođe u selu Gorovići - Kotor.

Sahrana drage nam pokojnice je obavljena 15. avgusta u 14 časova u porodičnoj grobnici na groblju Čepurci.

Ožalošćeni: ćerka JELISAVETA, brat KRSTO, bratanići VELIMIR, SAŠA i ILIJA, bratanične SNEŽANA i SONJA, snahe ZORKA i DESANKA i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: kćerka RATKA, brat BOGOLJUB, sestra SENKA, unučad ANĐELA i VLADIMIR i mnogobrojna rodbina ČELEBIĆ i CEKOVIĆ

911

JOVAN - BUDO Gligov TERZIĆ

rođ. Ceković

BOŠKO Perov BOGETIĆ

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 15. avgusta u 10 časova na seoskom groblju u Srpskoj - Zeta.

Ožalošćeni: supruga MILA, sin SAŠA, snaha SANJA, unuk ANDRIJA, unuka DUNJA, sestre ZLATANA i ĐINA, sestrične, sestričić i ostala rodbina

935

917

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Voljeni naš,

JOVAN BUDO TERZIĆ MILKI ČELEBIĆ U našim srcima ostaćeš vječno voljen, a u mislima nikad zaboravljen. Počivaj u miru. Draga moja teta Milka, tužni smo zbog tvoje smrti. Uvijek ćeš ostati u našem sjećanju.

Supruga MILA, sin SAŠA, snaha SANJA, unuk ANDRIJA i unuka DUNJA 944

ZORICA RADONJIĆ sa porodicom Voljeni naš Djede,

930 Posljednji pozdrav dragoj

JOVAN BUDO TERZIĆ Puno ćeš nam nedostajati. Biće teško doći a ne vidjeti tvoje nasmijano lice, raširene ruke uvijek spremne da prihvate naše dječije igre i zagrle naše snove. Volimo te i uvijek ćeš biti dio naših najljepših sjećanja i nezaboravnih uspomena iz djetinjstva.

teta MILKI

Tvoji ANDRIJA i DUNJA 945

Počivaj u miru. Voljeni brate SVETLANA NIKIĆ

BUDO

929 Posljednji pozdrav našem zetu i badži

Bio si moj ponos, veliki oslonac, podrška i snaga cijelog života, a djeci voljeni ujak i očinska figura puna pažnje i dobrote. Vječno ćemo čuvati uspomene na tvoju plemenitu dušu, veliko srce i vedar lik. Sestra ZLATANA i sestrične BILJANA, SNEŽANA, STOJANKA, NELA i LELA 946

BUDU TERZIĆU 938

EDO i MIRA KORIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom zetu i prijatelju

BUDU TERZIĆU 937

MIŠKO BOLJEVIĆ sa porodicom

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 16. avgust 2020.

Dragi

PETRE

Tvojim iznenadnim odlaskom izgubili smo sjajnog kolegu i prijatelja, vrijednog i vrhunskog profesionalca i iznad svega čovjeka koga smo zbog divnih ljudskih osobina voljeli i cijenili. Odmjeren i umjeren, a beskrajno posvećen porodici i poslu koji si volio i radio savršeno, bio si izvor znanja našim mladim kolegama. Smrt je došla je u vrijeme kada su Tebi i voljenoj Suzani životne kockice bile savršeno složene i obećavale lijepu budućnost i radost života. Umjesto toga porodici i svima nama koji smo Te voljeli ostaje samo nezaborav. A mi znamo da ćeš nas uz Tvoj karakteristični, diskretni osmijeh gledati sa neba.

TVOJE KOLEGE IZ ČIKOMA I ITASA

931 Četrdeset dana od kada nijesi sa nama

Dragom

PETRU KAPETANOVIĆU

Са великом тугом и жалошћу обавјештавамо родбину и пријатеље да је 13. августа 2020. послије тешке болести у 70. години преминуо наш вољени

КРСТО Савов МИРОВИЋ

RADMILA ANĐELIĆ

жељезничар у пензији

Tvoj plemeniti i blagi lik zauvijek će ostati u našim sjećanjima.

JOVICA BURZANOVIĆ sa porodicom

Ponosni na svaku uspomenu iz djetinjstva nasmijanu i plemenitu te vječno čuvamo u srcu.

908

Tvoji BRANKO, MARIJA, ANA, DARINKA i BRAJAN

Posljednji pozdrav

Због актуелне ситуације сахрана ће се обавити у кругу породице у понедјељак, 17. августа у 12.30 часова на новом гробљу у Београду.

Ожалошћени: браћа СЛОБО и СЛАВКО, сестре МЕЊА, СЕЊА и МИКИЦА, снаха МИЛА, зет БОБАН, синовци ДРАГАН, БОБАН, СРЂАН и МИЉАН, синовице ВЕСНА и СЛАВИЦА, сестрићи МИШКО, ТИЋА и ВЛАДА, сестричне БИЉА, САЊА и БРАНКИЦА, унучад и остала многобројна родбина

943

893

Posljednji pozdrav dragom

PERICA KAPETANOVIĆ Perice moj, šta se ovo desi, da ode iz zagrljaja tvoje divne porodice i ostavi dobrog brata Darka, u dalekom Bordou. Teško podnosim tvoj prerani odlazak, žalim tvoje poštenje, dobrotu, smirenost i sjećanje na naše zajedničko odrastanje. Počivaj u miru pored tvoje dobre majke. Zahvalna za sva dobročinstva koja sam doživjela u vašoj kući. Saučešće porodici. RADMILA ŠĆEKIĆ sa porodicom 947

MILISAVU ĆIPRANIĆU 932

ĆOMIJU

Od IVANA DELIĆA sa porodicom

Pamtiću tvoj vedar lik i plemenito srce. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Čuvaću te od zaborava.

Posljednji pozdrav dragoj

Tvoj zet PETAR GRBIĆ

KOVI Neka njena duša počiva u miru i neka joj je laka crna zemlja. MIJO i BRANKA sa porodicom 942

939

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 16. avgust 2020.

POMENI

Šest mjeseci je od smrti naše majke, svekrve i babe

СЈЕЋАЊЕ на наше драге

ЛУЧИЋ

Navršava se pola godine od smrti našeg dragog

BISERKA Šakova KALUĐEROVIĆ rođ. Martinović

ВУКО

МИЛЕВА - МИТКА

НЕВЕНКА - НЕНА

ВЕСКО

30. 8. 2002.

ANDRIJA GAZIVODA

1. 1. 1996.

Tvoj plemeniti lik, tvoja dobrota i ljubav koju si nam poklanjala čine da si uvijek prisutna u našim mislima i srcima. Puno je lijepih uspomena da o tebi sa ponosom pričamo. Tvoja PORODICA 894

Kada umjesto prelijepog zajedništva, život moramo da nastavimo bez tebe, znamo da treba da budemo hrabri, jaki, da se mora dalje... jer si nam ti bio uzor u tome. Smrt nije ono što nas razdvaja. Veze su jače od udaljenosti, mjesto i vrijeme za njih su nevažni. Uvijek ćemo te čekati. U nama živiš!

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

JAGOŠA – ŠAJA STANIŠIĆA Tvoji: neutješni otac VASO, majka SNEŽANA, brat LUKA sa porodicom, sestra TIJANA sa porodicom Dani koji prolaze ne umanjuju tugu i bol za tobom. Čuvamo te od zaborava.

17. 2. 2020.

14. 9. 2006.

Вријеме пролази, али туга и захвалност остају јер ваша љубав, топлина и племенитост биле су бескрајне за нас. Чувамо вас од заборава у нашим причама и срцима. Воле вас ВАШИ НАЈМИЛИЈИ 895

Kćerka IVANA sa porodicom 936

Драги

902

Dragoj snahi i jetrvi

Dana 16. avgusta 2020. navršava se pet godina od kada više nije sa nama naša draga

ЖАРО LJILJANI MIRKOVIĆ ČEDOMILA - ČEDA Vasova MARTINOVIĆ

Vrijeme ne umanjuje bol i tugu za tobom. Prolaze dani, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima dok smo živi. Đever MAKSIM, jetrva JOVANA

rođena Cerović

Нема дана да нам не зафали твоје искрено и несебично пријатељство. Недостаје нам твој широки осмијех пун топлине, дружења са тобом, твоје шале... Прерано нас напусти, остаде много тога што смо требали подијелити. Жале за тобом РАНКО и БЕБА, РАЦО и НАДА, ЛЕКО и СНЕЖА 927

Čuvaćemo te od zaborava u našim mislima i srcima.

941 Tvoji: sin DUŠKO, snaha DIJANA, unuka MILENA 909

SJEĆANJE 16. 8. 2015 – 16. 8. 2020.

DIMITRIJE DIKA RADULOVIĆ

940

Počivaj u miru pored tvojih i naših koji su tamo gdje bola nema. 885

Dragi Dika, Prošlo je godinu dana otkako nijesi sa nama. Nijesmo bili uz tebe kad ti je bilo najteže, pa je tako bol u našim srcima još veći. Čuvaćemo te vječno od zaborava i pamtiti po ljudskosti i poštenju. Počivaj u miru. Brat NIKOLA sa porodicom

ŽAKI DEJAN i DRAGANA MEDENICA sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti moje voljene majke

ČEDOMILA ČEDA V. MARTINOVIĆ rođena Cerović Godine prolaze, a naše sjećanje na tebe ne blijedi. Nedostaješ nam kao onog dana kada si nas napustila. Brižnost, pažnja i ljubav koju si nam pružala ostaju vječno u nama. S tugom

SLAVKE Milove KAPA

kćerka MARINA, unučad JELENA i LOLO sa porodicama

Navršavaju se dvije godine od smrti

Blistava sjećanja na Tvoj ponosan i častan život zahtijevaju da Ti kažemo veliko hvala za sve što si uradila za nas. Istina je teška, tuga velika, a riječi malo da opišem koliko mi nedostaješ. Bol nije u suzama i riječima, bol je u mom srcu u kojem ćeš vječno živjeti.

886

16. 8. 2015 – 16. 8. 2020. Tvoja kćerka LIDIJA MUGOŠA sa porodicom 891

VASILIJA ŽIVANOVIĆA

Dana 19. avgusta navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog oca, đeda, svekra

Vrijeme prolazi, a mi smo jednako tužni kao onog dana kad si otišao. Oni koje volimo ne odlaze, svakodnevno su pored nas, uvijek voljeni, uvijek u našim srcima i mislima. 915

ČEDOMILA MARTINOVIĆ

TVOJA PORODICA

Dvije godine su od smrti mog dragog oca

Vrijeme se ne vraća, ali spomeni traju.

NIKO MARTINOVIĆ s porodicom 913

VASILIJA ŽIVANOVIĆA Zauvijek ćeš ostati u mom srcu i u mojim mislima. 916

Tvoja MARINA sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

VIDA Nikolina JOVIĆEVIĆA Mjerilo ljudskog života nije smrt, već djela koja ostaju za nama, ona po kojima nas pamte. Vrijeme koje je prošlo ne briše sjećanje na tebe. Čuvamo u sjećanju svaki trenutak koji smo zajedno proveli. Vječno ćemo čuvati uspomenu na tebe. Sin BORO, unuk MILAN, snahe NEVENKA i LJILJANA 912

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 16. avgust 2020.

U neđelju, 16. avgusta navršava se godina otkako presta da nas grije sunce, drago čedo, voljeni sin, brat i unuk

LJUBO Nenadov ĆOROVIĆ

Ljubo, najbolji sine i brate, naša zakletvo, naša zaštito, naš delijane, zašto nas ostavi da u mukama vječno patimo za tobom... Srećo najmilija, bio si i ostaćeš nam sve, pametni, sposobni i hrabri dečko. Pravi nasljednik prađeda Ljuba Ćorovića, viteza sa Glasinca, čije ime ponosito nosiš. Ljubo, Anđele, mole te tvoj tata i tvoja majka, tvoje sestre Maka i Milena da nam daš snage i moći da opstanemo i budemo dostojanstveni i hrabri kao ti.

Vječno tvoji: otac NENAD, majka JELENA, sestre MILENA i MARIJA i baba BEBA

900 Prođe čemena godina dana otkako nam iz zagrljaja ode naš voljeni i jedini

LJUBO Nenadov ĆOROVIĆ

Voljeni naš, šta god ti poručimo, šta god kažemo, sve je to nemoćno da opiše sve naše boli, prazninu i patnju za tobom. Ljubo, oči, božija nepravda je da samuješ, vrati nam se, porodica ti vodi neravnopravnu bitku u tišini, boli i nespokoju. Mili sinovče, čekam te da zajedno sa bratom, sestrama, majkom, ocem, tvojim batkom, strinom i drugom rodbinom povedeš srećno kolo i vratiš nas na staze sreće.

Zauvijek tvoji: ČELE, strina, VEKI i NINA

898

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 16. avgust 2020.

Godina od tragične smrti voljenog

Prošla je godina otkako mi Bog uze voljenog unuka

LJUBA ĆOROVIĆA

Plemenitom dušom i časnim životom zaslužio si vječno poštovanje i sjećanje svih nas. Takvi kao ti nikad ne umiru. Počivaj u miru, voljeni naš.

Срећице моја, седамнаест година немоћи пред суровом истином, уснула младости моја

двадесет три године од када је отишао

МИЛОЈЕ - МИШКО УЉАРЕВИЋ

БОГДАН УЉАРЕВИЋ

Данас и увијек, овдје и тамо са вама. Srce moje, željo moja, obraćam ti se i molim svaki dan da me uzmeš u zagrljaj da nas više ništa ne rastavi. Dok mi ne ispuniš želju oronula i nemoćna ću se moliti Bogu za tebe kao i zdravlje i sreću tvojih najmilijih.

Тужна мајка и супруга РАДА 889 Пролазе године без мог јединог брата

и мог оца

МИКЕЛИ

БОГДАН

Tvoja baba BEBA Tvoji DRAGNIĆI: VERA, BOŠKO, VESNA, DRAGAN, UNA i DAVID

901

918

УЉАРЕВИЋ

Бол и туга не јењавају, љубав и понос трају бесконачно. Ваша КРИСТИНА 890

Dragi

LJUBO ĆOROVIĆ

Данас се навршава 17 година од смрти мог јединог сестрића

Bol i tuga će biti vječni, srce te nikada zaboraviti neće.

ANA, IVANA i SNEŽANA

МИЛОЈЕ – МИШКО УЉАРЕВИЋ

LJUBO

928

Срећо теткина, Боле дани, године, живот без тебе.

Druže moj,

МИКИЦА 920

7. 7 - 16. 8. 2020.

Nedostaješ nam mnogo, s ponosom te čuvamo u našim srcima i mislima.

LJUBO Sve dok živiš u nama, za tebe nema zaborava. Nedostaješ. DANIJELA DEDEJIĆ 884 KOLEKTIV FIZIKALNE JEDINICE DOMA ZDRAVLJA

VOJISLAV - BUCO B.

Tri godine su otkako nije sa nama

2. 1987 – 2020.

2. 1999 - 8. 2020.

919

BRANKO Batrićev GARDAŠEVIĆ

Postoji ljubav koju smrt ne može izbrisati, postoji tuga koju vrijeme ne može izliječiti. Neka te čuvaju anđeli nebeski kao što si ti čuvao i pazio na nas. Tuguju za tobom ćerka MIA i supruga VJERA

LJUBO U nevjerici i nadi da si na nekom boljem mjestu.

BOŽIDAR V.

16. 8. 2017 – 16. 8. 2020.

Prošla je bolna godina od kada nijesi sa nama

888

NIKČEVIĆ

RUŽICA B.

Četrdeset dana prođe, a toliko boli što te nema i samo saznanje da si tu nama je bilo dovoljno. Ostavio si ,,mlađeg brata“ a otišao u zagrljaj tati i mami. Tvoj bol je prestao, a moj bol i tuga za njima a sad i za tobom ostaje, potiskujem je u duši i samo je moja. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, al postoji ljubav koju smrt ne prekida, jer veze su jače od udaljenosti i zato ćete živjeti u našim srcima kao i uvijek. Sestra i ćerka VOJISLAVKA - MIRA, sestrić i unuk VASILIJE 933

Tužno sjećanje na voljenog brata

Porodica pok. BORA ĆOROVIĆA i baba LJEPOSAVA 897 Godina je od smrti našeg

BRANKA Batrićevog GARDAŠEVIĆA

BUCO

16. 8. 2017 – 16. 8. 2020.

LJUBA

Uvijek ću se sjećati tvoje pažnje, dobrote i plemenitosti. Sa ponosom ću te pominjati i po dobru pamtiti. Počivaj u miru, brate moj, zajedno sa našim roditeljima.

Nedostaješ... S ponosom te pominjemo i čuvamo u srcu. 899

Tvoji: LJILJANA, MILETA i MILICA

Sestra BILJANA GOLUB sa porodicom 887

VAKI i BEĆO

934

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja Volimo te

Neđelja, 16. avgust 2020.

Posljednji pozdrav dragom

Tužno sjećanje dragom

ANDRO

NIKOLI

Porodica VUJAČIĆ

BOBO, MILOŠ i MIRA

914

EDU

905 Dvije godine od kada si nas zauvijek napustio. Koliko još treba da prođe da bismo shvatili da je to zauvijek. Bili smo tako srećni, a sada smo samo srećni u snovima kad nam u njima dođeš ti. Tad poželimo da nam taj san što duže traje. Ponosni smo što smo baš mi dio tebe.

ANDRIJA GAZIVODA Nedostaješ nam mnogo, ali te s ponosom čuvamo u našim srcima i mislima. MILOŠ JOVANOVIĆ sa porodicom 904

Tvoji najmiliji BELKA, SANELA, NINA, ANKA i VANJA

NIKOLA KALUĐEROVIĆ Kume, ne prođe dan da ne mislimo na tebe. Godine ne mogu izbrisati uspomene, uvijek ćeš biti dio nas.

Пола године је од смрти нашег драгог

922

JOVAN, MIRA, VLADAN, JAKOV Posljednji pozdrav dragom đedu

906 Četrdeset dana je od smrti moga oca

НЕБОЈШЕ – БОБА БАБОВИЋА Недостајеш као супруг, отац, ђед, подршка, ослонац! На теби је почивала наша кућа и породица, зато велико хвала на свему, на сваком тренутку који смо дијелили. Одлучан, ненаметљив, правичан, отворен за све који су у теби препознали подршку и искрену емоцију. Отишао си тихо, окружен својом породицом и оставио тугу... Поносни на тебе, чуваћемо оно у шта си вјеровао – нашу породицу. Баш као и сваког дана тако и данас недостајеш, волимо те!

Супруга ЗОРИЦА, кћерке ВЕРИЦА, МИЛЕНА, ЈОВАНА, ТИЈАНА и ЉИЉАНА са породицама 903

EDU VATIĆU LEKA RAŠOVIĆA Sve lijepo i plemenito krasilo je tvoje srce, u kojem je bilo mjesta za sve nas. Tvojim odlaskom sam izgubila veliki oslonac, sigurnost, neizmjernu dobrotu i toplinu. Počivaj u miru. Kćerka MIRA sa porodicom 892 Četrdeset je dana od kada nas je zauvijek napustila naša voljena majka, svekrva i baba

Dedice naš dobri, tvojim odlaskom smo uskraćeni za jednu veliku ljubav koju si nam nesebično pružao. Zauvijek ćemo te pamtiti i žaliti za tobom. Tvoji DENIS, ENA, SOFIJA, MINA i UROŠ 923 Dragom sestriću

Dragom bratu

16. 8. 2016 – 16. 8. 2020

SLAVKA Milova KAPA

EDINU VATIĆU

Po dobroti ćemo te pamtiti, sa ponosom spominjati i sa tugom živjeti bez tebe. Počivaj u miru.

Živiš u našim sjećanjima kroz najljepše uspomene.

Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to je sjećanje na tebe.

Tvoji: ujak i ujna SLAVICA AVERIĆ

Od ALISA, MUJA, snahe MARIJANE sa porodicom AVERIĆ

RADMILA RADUNOVIĆ 924 Dobroj supruzi, divnoj majci i babi, našem najboljem i najiskrenijem prijatelju. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i zaslužuješ našu vječnu zahvalnost i poštovanje.

Sin MLADEN sa porodicom 881

Danas se navršava 40 dana od kada nije sa nama naša draga majka, svekrva, baba i prababa

882

Dragom sestriću

BRANISLAV, PETAR i DRAGANA sa porodicama 910

EDIN VATIĆ

Sjećanje na ujčevinu Mijanović Sa tugom, ponosom i poštovanjem na njih, na njihov svijetli i časni životni put

RADOSAV K.

đed KRCUN

poginuo 1944. u 22-oj

umro 1957. u 62-oj

ujak MILORAD

baba BORIKA

poginuo 1970. u 40-oj

rođ. Bigović umrla 1978. u 80-oj

ujak

brat od ujaka

RADIVOJE

RADOJE

umro 30. 9. 2015. u 85-oj

umro 20. 8. 2019. u 55-oj

SLAVKA Milova KAPA

EDINU VATIĆU

Ostaje lijepa uspomena na tvoju plemenitost i dobrotu koju si nesebično svima poklanjala. Počivaj u miru.

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe nikad neće.

Voljeni Edo, znao si da zauzimaš posebno mjesto u našim srcima, ali nikada nećeš znati koliko patimo za tobom. Zauvijek u našim srcima.

Od ujaka VERA i ujne GARE AVERIĆ

Tetka BETA i brat DALIBOR

925

Sin SREĆKO sa porodicom 883

Četrdeset dana je od smrti naše sestre i tetke

Godina je od smrti naše drage majke

SLAVKE Milove KAPE

MILKE JOVANOVIĆ

rođene Ukšanović Ostala je tuga i praznina, ali ćemo te čuvati od zaborava.

Unuk, sestrić i brat od tetke VASKO Gajov ZVICER 907

896

Vrijeme teče, ali bol i tuga za tobom ne prolazi. Sin ŽELIMIR i kćerka IVANA

Tvoja sestra ANKA ILIČKOVIĆ sa porodicom 926

921

Marketing

Neđelja, 16. avgust 2020.

„ Znaš jasno da hoćeš naprijed. Nikako nazad. I danas i sjutra! ”

32 Magazin

Neđelja, 16. avgust 2020.

Neno Belan i Zorana Kačić-Čatipović ekranizovali saradnju Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

Retro ljubavni mini-film

ZAGREB - Nakon nedavnog uspješnog predstavljanja na 60. Splitskom festivalu, ,,Čarobna stvar“ Nena Belana i Zorane Kačić-Čatipović proglašena je pobjedničkom pjesmom osvojivši Prvu nagradu publike, a Neno je primio i nagradu za najbolji aranžman.

Pjesma koja je nastala kao produžetak saradnje započete radom na Belanovom autorskom mjuziklu ,,Bambina“ postavljenog na pozornicu splitskog HNK početkom ove godine, u kojem Zorana radi kao glumica u stalnom angažmanu, dobila je i čaroban spot u režiji Milana Latkovića. - Srećan sam da je spot za pjesmu ,,Čarobna stvar“. Srećan sam i zbog Zorane jer se moja vizija o našem duetu, nakon čarobne pobjede na Splitskom festivalu, napokon pretočila i u jedan prelijep vizual, zahvaljujući upravo režiji Milana Latkovića. Čaroban je ovaj

Detalj iz spota za pjesmu ,,Čarobna stvar“

dan! - kaže Neno. Svoje dojmove o ovoj posebnoj saradnji ispričala je i Zorana. - Veoma sam srećna i ponosna na sve koji su učestvovali u kreiranju ove lijepe priče. Veliko hvala svim mojim dragim kolegama, a posebno mom

Džared Leto kao Vorhol

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

LOS ANĐELES – Nakon maestralnih uloga u filmovima kao što su ,,Dobri dileri iz Dalasa“, ,,Rekvijem za snove“, i ,,Blade Runner“, Džared Leto sprema se za još jednu izazovnu ulogu – Endija Vorhola.

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

druga vremena, a odlična šminka i kostimi dodatno su pojačali vizuelnu atraktivnost ovog posebne priče. - Belana sam upoznao sam dok sam režirao ,,Oceane ljubavi“, obradu njegove pjesme u izvedbi klape Cambi. Dogovo-

U pripremi film o pop-art legendi

KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

muzičkom partneru Nenu, koji je sa velikim strpljenjem ispratio sve moje neočekivane ženske mušice. Isplatilo se! – kazala je Zorana. Milan Latković je pjesmu besprijekorno pretočio u spot kojim je vodi na put u neka

rili smo se za saradnju na njegovom idućem spotu. Radnja se odvija pedesetih godina prošlog vijeka. Taj ambijent mi je odgovarao stilu pjesme ,,Čarobna stvar“ i tu su nam nesebično priskočili u pomoć glumci iz mjuzikla ,,Bambina“, tokom kojeg su se Neno i Zorana i povezali. Glumci splitskog HNK i Neno Belan u spotu glume ekipu reditelja, snimatelja i asistenata koji snimaju spot pjevačkoj zvijezdi Zorani. Prelijepo dvorište Vile Dalmacije je bilo jedini realan izbor i poslužilo mi je kao savršena scenografija za ovu stvar. Neno je očaran Zoranom, a ona uživa u njegovoj pažnji dok je fotografiše tokom snimanja. Na kraju se ipak rastaju, a ona uzima njegov fotoaparat kao suvenir. Puno godina kasnije Zorana dolazi u Neninu foto-radnju kako bi razvila upravo te slike i vratila mu foto-aparat, te se bude stari osjećaji - prepričava radnju spota Latković.

Bend The Killers objavio singl

,,Dying Breed“ najavljuje album LOS ANĐELES - Snažan ritam bend The Killers donosi u vidu novog singla ,,Dying Breed“. Ovom pjesmom najavljuju novi album koji će objaviti naredne sedmice. ,,Dying Breed“ posljednji je od predstavljenih singlova koji će se naći na predstojećem albumu ,,Imploding the Mirage“, koji nas očekuje sljedećeg petka, 21. avgusta. Frontmen benda Brandon Flovers rekao je da je ,,Dying Breed“ najromantičnija pjesma koju je napisao. - Cijeli album sam posvetio svojoj supruzi Tani. Često se pitam može li dvoje ljudi postati jedno? Znam da zvuči staromodno, ali sviđa mi se taj način razmišljanja. Mislim da nikad nijesam napisao pjesmu koja je romantičnija od ove - objasnio je Flovers za NME magazin.

- Zahvalan sam i uzbuđen zbog ove prilike. Srećan rođendan. Nedostaješ nam ti i tvoj genij napisao je na društvenim mrežama Leto na rođendan Endija Vorhola, 6. avgusta. Za sada nije poznato više informacija o filmu, iako je još 2016. godine njegovo ime bilo vezano uz biografski film o Vorholu koji je trebalo da radi Terens Vinter. Ne zna se ni sada da li je u pitanju isti projekat ili neki drugi. Endi Vorhol postao je poznat šezdesetih prošlog vijeka godinama zbog umjetničkog doprinosa zvjezdanoj kulturi, oglašavanju i konzumerizmu poput slika „Kembel supa“ i „Osam Elvisa“. Njegov studio u Njujorku, The Factory, postao je poznat zbog velikih zvijezda, intelektualaca, boema i čudnih članova društva, zbog činjenice da su oni tamo dolazili, ali i zbog

Džared Leto

Endi Vorhol

činjenice da su tamo nastajala velika umjetnička djela. Vorhol nije samo bio vezan uz slikarstvo, nego i uz film i muziku, a čak je bio i jedan važan dio benda The Velvet Underground tako što je plaćao njihovo korišćenje studija i bio njihov menadžer. Dizajnirao je omote albuma ,,Sticky Fingers“ i ,,Love Yo u L i ve “ Ro l i n g st o n s a , ,,Aretha“ Arete Frenklin i ,,The Academy in Peril and Honi Soit“ Džona Kejla. Vorhol je bio vodeća ličnost pop kulture, ali bilo je i onih koji nijesu trpjeli njegovu slavu ili nje-

govu umjetnost. Preživio je i atentat koji je na njega izvršila radikalna feministkinja Valeri Solanas nakon čega se nije nikada zdravstveno oporavio. Otvoreno je govorio o svojoj seksualnosti. Bio je gej u vremenima kada je društvo tek pokušavalo da prihvati druge i drugačije. I tu dolazimo do Leta koji će se vjerovatno savršeno uklopiti u ovu ulogu jer je već dobio Oskara zbog uloge ,,drugog i drugačijeg“ člana društva, a u pitanju je bila uloga transvestita s AIDS-om u filmu ,,Dobri dileri iz Dalasa“ 2013. godine.

Forbs objavio listu glumaca koji su najviše prihodovali u protekloj godini

Džesi Ver ekranizovala singl ,,What’s Your Pleasure?“

Dvejn Džonson ponovo najplaćeniji

Ostrvski disko glamur

NJUJORK - Dvejn Džonson je drugu godinu zaredom proglašen za najplaćenijeg muškog glumca, prema magazinu Forbs. Bivši rvač je, kako se navodi, zaradio 87,5 miliona dolara od 1. juna 2019. do 1. juna 2020, uključujući 23,5 miliona dolara za Netfliksov triler ,,Crvena potjernica“. Novac je zaradio i zahvaljujući liniji za fitnes odjeću „Prodžekt rok“. Deset najplaćenijih glumaca ove godine zaradili su ukupno 545,5 miliona dolara. Više od četvrtine zarade došlo je od Netfliksa, navodi Forbs.

Rajan Renolds, Džonsonov kolega iz filma ,,Crvena potjernica“, bio je drugi najplaćeniji glumac, sa zaradom od 71,5 miliona dolara. Treći na listi bio je glumac i producent Mark Volberg, koji je zaradio 58 miliona dolara, Ben Aflek je na četvrtom, a Vin Dizel na petom mjestu. Indijski glumac Akšej Kumar je bio jedina zvijezda Bolivuda među prvih 10. On je šesti po visini zarade od 48,5 miliona dolara, za koje Forbs navodi da većinom potiče iz ugovora za promociju brendova. Na listi su se našli i tvorac filmskog mjuzikla ,,Hamilton“, Lin-Manuel Miranda, glumci Vil Smit i Adam Sen-

LONDON - Četvrti studijski album britanske muzičarke Džesi Ver svakako je jedno od vodećih studijskih izdanja ove godine – album donosi osvježavajući spoj pop i disko žanrova, pa je ubrzo osvojio i fanove i kritiku širom svijeta.

Dvejn Džonson

dler, kao i veteran Džeki Čen. Imena najplaćenijih glumica za isti period objavljuju se na posebnoj listi, a ona će tek biti saopštena. Prošle godine je Skarlet Johanson bila na vrhu liste sa prihodima od 56 miliona dolara - što je manje od onog sedmoplasiranog glumca te godine.

Kao novi singl sa pratećim spotom ovih je dana predstavljena naslovna pjesma ,,What’s Your Pleasure?“. – Presrećna sam što mogu da vam predstavim ovaj novi svijet fantazije, senzualnosti i zavodljivosti. Vjerujem da sam konačno sazrela kao muzičarka i zbog toga se osećam prokleto dobro – kazala je Džesi Ver. Njen četvrti album je kolekcija sofisticiranog i dinamičnog

pop zvuka, na prvo mjesto stavljajući ljubav prema klupskoj kulturi sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina. Vokal Džesi Ver udružio se sa intuitivnom produkcijom dugogodišnjeg prijatelja Džejmsa Forda. Od 12 numera, četiri su predstavljene u vidu singlova. ,,Save A Kiss“ izvjestan je omaž disko divama naše prošlosti, ujedno oslikavajući energiju prvog susreta na plesnom podijumu. ,,Ooh La La“ vjerovatno je i idealan prikaz vrhunca jednog dobrog provoda, a ,,Spotlight“ savršeno parče koje stiže pravo iz elegantnog nu disco pravca. Naslovna pjesma ,,What’s Your Pleasure“, zajedno sa pratećim spotom nastala je u saradnji sa rediteljkom Viki Lajton.