Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

KIJEV: Premijeri Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije podržali inicijativu da Ukrajina dobije status kandidatkinje za članstvo u EU

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ASK proslijedila SDT-u prijave korupcije protiv predsjednika Odbora direktora i izvršnog direktora CGES-a kao i bivšeg državnog sekretara, koje je podnio šef službe za javne nabavke

Kuzman: Mijušković nezakonito uticao na postupak javne nabavke

Abazović: Ukrajina brani Evropu Imate podršku Crne Gore da u skladu sa željom vaših građana postanete dio evropske familije – saopštio je premijer Abazović na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kijevu sa predsjednikom Vlade Albanije Edijem Ramom i predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim Započeli smo dijalog i to je vrlo bitno. Zemlja koja je u ratu kao Ukrajina ima mnogo problema. Svakog dana je na stotine ranjenih. Apel za pomoć je STR. 2. upućen Crnoj Gori, ali i svim drugim partnerima – istakao je Zelenski Policajci nezadovoljni statusom u državi, prvi put u istoriji protestovali pred Vladom

Begić: Spremni smo za radikalizaciju protesta

Nejedinstvo komande i državnog rukovodstva i odsustvo planova obilježilo događaje na Cetinju - rekao je komandir stanice za obezbjeđenje diplomatskokonzularnih predstavništava Miodrag Begić STR. 9.

GI „21. maj“ reagovala zbog propusta policije i uprava škola nakon brutalne tuče u Nikšiću, u kojoj je, ispred objekta u kojem je organizovana proslava polumature, jedna osoba povrijeđena

Policija nije očekivala da može doći do incidenta

STR. 7.

Šef filijale koristeći službenike oštetio CKB za više od 130.000 STR. 10. i 11.

D.MIJATOVIĆ

Specijalno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv službenika Crnogorske komercijalne banke zbog zloupotrebe službenog položaja

Aleksandar Mijušković

Poslanici juče u Skupštini raspravljali o prijedlozima Socijaldemokrata

Ukinut PDV na hljeb i akciza na plastiku za ambalažu

STR. 5.

Politika

Četvrtak, 16. jun 2022.

Premijeri Crne Gore i Albanije boravili u posjeti Kijevu, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije tokom susreta uključio se preko video-bima

Abazović, Rama i Kovačevski podržali Ukrajinu da dobije status kandidatkinje za članstvo u EU Mir je najvažnija pretpostavka Na početku posjete Ukrajini Abazović i Rama obišli su Irpin i Borodjanku, mjesta na periferiji Kijeva koja su razorena na početku invazije. Lokalni zvaničnici informisali su ih koliko su ta mjesta oštećena u ratnim dešavanjima. Po završenom obilasku Abazović je za RTCG kazao da su imali priliku da posvjedoče velikoj humanitarnoj katastrofi. - Tragično je to što smo vidjeli i čuli, razorena je infrastruktura, a zaključak je jednostavan – treba da smo ponosni na građane Crne Gore što su izabrali mir. Mir nema cijenu, mir je sve što nam treba. Bez obzira na sve dileme i nedoumice koje imamo u društvu, najvažnije je da živimo u miru. To je najvažnija pretpostavka bilo čega – istakao je Abazović.

Dritan Abazović i Edi Rama juče u Borodjanki, gradu razorenom na početku invazije

Započeli smo dijalog i to je vrlo bitno. Zemlja koja je u ratu kao Ukrajina ima mnogo problema. Svakog dana je na stotine ranjenih. Apel za pomoć je upućen Crnoj Gori, ali i svim drugim partnerima – istakao je Zelenski PODGORICA – Premijeri Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije Dritan Abazović, Edi Rama i Dimitar Kovačevski usaglasili su zajedničku izjavu kojom su podržali inicijativu da Ukrajina dobije status zemlje kandidatkinje za

članstvo u Evropskoj uniji. To je saopšteno na konferenciji za novinare koju su u Kijevu održali Rama, Abazović i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Premijeri Crne Gore i Albanije, na poziv Zelenskog, posjetili su Ukrajinu, dok predsjednik

Sjeverne Makedonije zaista Ukrajina brani ipredstavlja nešto novo. Mi evropske smo se u potpunosti solidarisali sa njima, pokazali smo da vrijednosti nemamo nikakvu dozu onog, Premijer Dritan Abazović ocijenio je da njegova i Ramina posjeta Ukrajini znači mnogo, bez obzira na to što tamo znaju da naši kapaciteti nijesu preveliki. - Ovakav pristup zemalja Zapadnog Balkana, članica NATO-a, Crne Gore, Albanije

što bi se reklo, neke političke sebičnosti u odnosu na pitanje njihove potencijalne kandidature za EU – kazao je Abazović. Poručio je i da Ukrajina brani evropske vrijednosti, Evropu „od onoga što bi mogao da bude neki negativan prodor“.

ministracije Kuleba Oleksij, predsjednik gradske opštine Borodjanko Georgij Jerko i sekretarka lokalne skupštine Irpina Makeva Anžela, koji su im predočili kroz šta su sve njihovi sugrađani prošli u prethodnom periodu i kakvu su štetu gradovi pretrpjeli.

MORALNA I POLITIČKA OBAVEZA

Vlade Sjeverne Makedonije zbog ranije preuzetih obaveza nije mogao da otputuje, već se tokom susreta uključio preko video-bima. Delegacije Crne Gore i Albanije dočekali su predstavnici lokalnih samouprava: šef kijevske regionalne državne ad-

U zajedničkoj izjavi, kako je crnogorski premijer napisao na Tviteru, poziva se Evopska unija na djelovanje. - Na sljedećem samitu EU potrebno je donijeti politički hrabre odluke za sve naše zemlje na evropskom putu, zarad mira, stabilnosti i prosperiteta – istakao je. Obraćajući se javnosti na konferenciji za medije Abazović je istakao da se Crna Gora trudi da pruži pomoć ukrajinskim izbjeglicama koje borave u

- Mislim da je ta poruka vrlo jasno prenešena. Imamo veliku zahvalnost sa njihove strane. U potpunosti razumiju i našu poziciju i vezano sa sankcije i druge stvari i vezano za tu vojnu ili finansijsku pomoć koja ne može da bude velika – naveo je. Usaglasili su se, dodao je, da ukoliko zaista budemo radili zajedno i pomagali jedni drugima u teškim situacijama rezultat može da bude mnogo

veći, nego ako svi budu gledali isključivo svoje interese. - Ovo je momenat kada se borimo za demokratske principe i ja mogu da kažem da smo cijeli dan odradili ono što i naši građani od nas očekuju – da nekako učinimo i Crnu Goru važnim diplomatskim igračem u svijetu – rekao je Abazović. Pokazali smo, dodao je, da mala Crna Gora može da bude pretendent velikih zdravih inicijativa.

našoj državi, a kojih je, kako je rekao, 10 hiljada. Poručio je da je njegova posjeta Kijevu moralna i politička obaveza, kao i da ukrajinski narod u ovoj situaciji „u neku ruku čini čuda“. - Vi se borite za principe i mogućnost izbora načina života. Imate podršku Crne Gore da u skladu sa željom vaših građana postanete dio evropske familije – naglasio je Abazović. Kazao je i da je najbitnije da rat stane kako bi se spriječila dalja smrt i devastacija, te saopštio da se nakon toga nada početku obnove Ukrajine u čemu će Crna Gora pomoći koliko bude mogla. - Ovo je poruka i velikim silama da stanemo svi na istu stranu kada je u pitanju odbrana demokratskih principa – poručio je Abazović. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je Crnoj Gori na podršci koju je pružila i rekao da je svjestan da smo mala zemlja koja ima ograničene resurse kada je u pitanju humanitarna i vojna pomoć. - Započeli smo dijalog i to je vrlo bitno. Zemlja koja je u ratu kao Ukrajina ima mnogo problema. Svakog dana je na stotine ranjenih. Apel za pomoć je upućen Crnoj Gori, ali i svim drugim partnerima – istakao je Zelenski. Kazao je i da je pitanje bezbjednosti prioritet, zbog če-

ga je, kako je rekao, bitno što imaju podršku zemalja članica NATO-a, a naveo je i da bi Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija pitanje bezbjednosti Ukrajine mogle da pokrenu na sastancima Alijanse. Albanski premijer Edi Rama pružio je punu podršku davanju Ukrajini statusa zemlje kandidatkinje u EU. -Sve tri države vjeruju u evropsku budućnost Ukrajine – rekao je Rama.

SIMBOLIČNA PORUKA

Nakon susreta sa Zelenskim, Abazović i Rama su se sastali i sa premijerom Ukrajine Denisom Šmihalom koji je ocijenio da je njihova posjeta simbolična poruka da su uz njih. - Naše integracije u EU podržava ogromna većina stanovnika, to je i moralni argument u prilog našoj težnji da budemo dio EU – kazao je Šmihal. Naglasio je da Ukrajina vodi težak rat za slobodu i demokratiju, ali i rekao da je ta borba uz pomoć partnera lakša. Abazović je poručio da Crna Gora želi da promoviše ideal evropske solidarnosti i evropske budućnosti, te ocijenio da demokratija i principi slobode nemaju cijenu. - Mi razumijemo dobro šta su izbjeglice, rat, ratni zločini i agresija i zato i kažem da možete sasvim računati na našu podršku. Mislim da možemo uraditi dobre stvari, za sve nas i Evropu sveukupno – istakao je Abazović. Albanski premijer, sa druge strane, kazao je kako je moguće razmotriti ideju da se zemlje Balkana ponude i omoguće rehabilitaciju za ljude pogođene ratom. - To će biti od velike pomoći. Možete računati da smo potpuno uz vas. Nadamo se da ćemo uskoro vidjeti kraj ovog rata i kraj vašim nevoljama. Posao koji radite je veoma važan – poručio je Rama. Ž. ZVICER / Z. DARMANOVIĆ

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane učestvuje na dvodnevnom sastanku Sjevernoatlantskog savjeta

Jedinstvo u osudi agresije na Ukrajinu PODGORICA - Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane, mr Raško Konjević učestvuje na dvodnevnom sastanku Sjevernoatlantskog savjeta u formatu ministara odbrane (NAC) koji se održava u sjedištu NATO-a u Briselu. Ministri su tokom prvog dana sastanka razgovarali o važnosti jačanja saradnje, kako sa EU tako i sa partnerskim zemljama, a u cilju pružanja odluč-

nog odgovora na potencijalne bezbjednosne izazove. - Nedvosmisleno i jedinstveno je osuđena agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i iskazana solidarnost sa tom zemljom i ukrajinskim narodom. Naglašeno je da je ova invazija promijenila bezbjednosnu arhitekturu Evrope, zbog čega je važno nastaviti sa kontinuiranom podrškom u cilju snaženja kapaciteta Ukrajine u borbi za očuvanje svog teritorijalnog

integriteta - navodi se u saopštenju Biroa za komunikaciju i odnose sa javnošću Ministarstva odbrane. Ministar Konjević je istakao da će Crna Gora i u narednom periodu pružati pomoć Ukrajini i podsjetio na nedavnu odluku Vlade o upućivanju dodatne vojne pomoći. Dodao je da rat u Ukrajini poziva na razmatranje modaliteta koordinisane podrške obje organizacije i drugim partne-

rima, kao što su Gruzija, ali i BiH. U tom kontekstu, osvrnuo se na reperkusije koje, usljed ruskog uticaja, osjeća i cijeli region Zapadnog Balkana. Konjević je ponovio da je nedvosmisleno opredjeljenje Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, istakavši da je garant prosperiteta i sigurne budućnosti regiona upravo u njegovoj punoj integraciji u NATO i EU. - Na kraju sastanka prvog dana

NAC-a ministri su konstatovali da je agresija Ruske Federacije na Ukrajinu dodatno ojačala transatlantsku vezu, iako je primarna namjera Moskve bila upravo suprotno. Konstatujući da momenat iziskuje sprovođenje politike „otvorenih vrata“, ministri su izrazili optimizam da će se uskoro ostvariti uslovi da NATO porodica bude proširena za dvije nove članice, Finsku i Švedsku - navodi se u saopštenju. R. P.

Raško Konjević

Politika

Četvrtak, 16. jun 2022.

ASK proslijedila SDT-u prijave korupcije protiv predsjednika Odbora direktora i izvršnog direktora CGES-a kao i bivšeg državnog Korčok: EU je otvorena, sekretara, koje je podnio šef službe za javne nabavke U Podgorici razgovarali šefovi diplomatija Crne Gore i Slovačke

efikasno pravosuđe važno za napredak

Ivan Korčok i Ranko Krivokapić

PODGORICA – Vrata Evropske unije za Crnu Goru ostaju otvorena, a na nama je da ispunimo standarde za članstvo među kojima su ključni oni koji proizilaze iz poglavlja 23 i 24, poručeno je juče na zajedničkoj konferenciji za medije ministara vanjskih poslova Crne Gore i Slovačke Ranka Krivokapića i Ivana Korčoka. Slovački šef diplomatije je, nakon sastanka sa crnogorskim kolegom u Vili ,,Gorica“, naveo kako je Crna Gora od početka pregovora sa EU „uspješna priča“, ali i naglasio da je posljednjih godina primijećena određena stagnacija na tom putu. - Evropska unija je otvorena. Ohrabren sam načinom na koji ste me uvjerili da ste spremni da uradite sve što treba. Važno je da što prije završite proces uspostavljanja efikasnog pravosuđa, jer će to pokazati vaš stalni napredak - poručio je Korčok. Ocijenio je i da je dobro to što je Crna Gora odlučila da se uskladi sa vanjskom politikom Unije i pridruži se sankcijama protiv Rusije. - Crna Gora time pokazuje svoje stavove u ovoj teškoj situaciji u kojoj smo se našli - dodao je Korčok. On je, takođe, naglasio da se Slovačka i Crna Gora sada nalaze „u fazi u kojoj se jasno vidi koliko je članstvo u NATO važno“. Korčok je naveo da se sa crnogorskim kolegom saglasio da je neophodno uraditi više u oblasti privrede. - Jer to naši građani očekuju od nas. Uradiću sve što mogu da pomognem u tom zadatku naveo je Korčok. Kazao je da mu je drago što je

upravo Krivokapić na poziciji ministra vanjskih poslova naše zemlje. - Bio je prvi političar sa kojim sam se sreo dok je bio predsjednik Skupštine. Vrlo je glasan u ulozi odbrane nacionalnih interesa Crne Gore, a krasi ga i veliko političko iskustvo - kazao je Korčok. Krivokapić je podsjetio da je Slovačka veliki prijatelj naše zemlje i da nam je pomogla da na najbolji način prebrodimo izazove pred nama. - Slovačka je bila sa nama u vrijeme referenduma o nezavisnosti. Slovačka i Crna Gora imaju trajno prijateljstvo i to nam uliva snagu da se suočimo sa svim izazovima - poručio je Krivokapić. Izrazio je i uvjerenje da će Slovačka nastaviti da nam, kako je rekao, daje snagu, ali i obaveznost da ono što obećamo i ispunimo. I predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je ministra vanjskih poslova Republike Slovačke Ivana Korčoka. Istakao je važnost jasne i jedinstvene poruke Evrope prema Zapadnom Balkanu, da zemlje aspiranti imaju svoju stolicu u EU, koju će zauzeti kada završe reforme i dostignu standarde. - Ako nas je Ukrajina otrijeznila i ako smo shvatili da je u pitanju atak na evropski sistem vrijednosti i bezbjednost, onda je ZB u Evropi interes i Balkana, ali i EU, kazao je Đukanović. Ministar Korčok kazao je da visoko cijeni to što je primarni cilj Crne Gore pripadnost evropskom sistemu vrijednosti i integrisanoj Evropi. Ocijenio je da postoji dobar zamajac i elan da se ostvari napredak u ključnim poglavljima pregovora Crne Gore i EU. Đ.Ć.

Mađarska zainteresovana za obnavljanje pruge Bar –Beograd Šef crnogorske diplomatije Ranko Krivokapić razgovarao je juče na Cetinju i sa mađarskim kolegom Peterom Sijartom, a tokom tog sastanka je istaknuto da se jaka veze dvije zemlje temelji na savezništvu u NATO-u, ali i da postoji potreba ubrzanja integracije zemalja kandidata za članstvo u EU, posebno u kontekstu aktuelne narušene bezbjednosne situacije na evropskom kontinentu. Na sastanku je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, poručeno i da su

dvije bliske i prijateljske države posvećene unapređenju ekonomskih odnosa, čemu će, kako je rečeno, doprinijeti planirani sastanak Mješovite komisije za ekonomsku saradnju. Na sastanku je, kako je navedeno, istaknuta i želja Mađarske za angažman na obnavljanju željezničke pruge Bar – Beograd i povezivanje Budimpešte sa tom crnogorskom lukom, u sklopu promjene linije snabdijevanja proizvodima uzrokovanih ratom u Ukrajini.

Kuzman: Mijušković nezakonito uticao na postupak javne nabavke

Dopisi Ministarstva kapitalnih investicija i zaključak Odbora direktora CGES-a smišljeni su u stvari u cilju obračuna sa mnom i pokušaja mog uklanjanja sa mjesta šefa službe za javne nabavke, što je direktna osveta Aleksandra Mijuškovića na moju „drskost“ da se ne povinujem njegovim nezakonitim zahtjevima. Jedini razlog zašto u tome nije uspio jeste privremena spriječenost za rad, koja mi je određena od doktora specijaliste, a zbog torture koju sam preživio na poslu – istakao je Kuzman PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije, nakon prikupljene dokumentacije i izjašnjenja Crnogorskog elektroprenosnog sistema, proslijedila je Specijalnom državnom tužilaštvu prijavu korupcije protiv predsjednika Odbora direktora CGES-a Aleksandra Mijuškovića, izvršnog direktora CGES-a Ivana Asanovića i bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija Marka Perunovića, koju je podnio šef službe za javne nabavke CGES-a Ivan Kuzman. Kuzman je o tome dopisom, u koji je Pobjeda imala uvid, obavijestio ministre finansija Aleksandra Damjanovića i kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića.

POSTUPAK

U dopisu Kuzman je ustvrdio da je predsjednik Odbora direktora Mijušković, uz „svesrdnu pomoć“ Perunovića i Asanovića, nezakonito uticao na postupak javne nabavke usluge sječe stabala i rastinja u trasama dalekovoda, tako što je prvo poništio prethodni postupak javne nabavke. Zatim je, kako je napisao Kuzman, Mijušković „direktnim uticajem na pojedine članove nove komisije obezbijedio raspisivanje tenderskog postupka“ na način koji mu je odgovarao. Šef službe za javne nabavke CGES-a tvrdi da je zbog toga što nije htio da utiče na postupak bio izložen zlostavljanju na radnom mjestu. – Dopisi Ministarstva kapitalnih investicija i zaključak Odbora direktora CGES-a smišljeni su u stvari u cilju obračuna sa mnom i pokušaja mog uklanjanja sa mjesta šefa službe za javne nabavke, što je direktna osveta Aleksandra Mijuškovića na moju „drskost“ da se ne povinujem njegovim nezakonitim zahtjevima. Jedini razlog zašto u tome nije uspio jeste privremena spriječenost za rad, koja mi je određena od doktora specijaliste, a zbog torture koju sam preživio na poslu – istakao je Kuzman. Kako Mijušković nije uspio da utiče na promjenu njegovog stava, navodi Kuzman, obezbijedio je da bivši državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović

Aleksandar Mijušković

dopisima zatraži poništenje prethodnog postupka javne nabavke. Razlog pisanja dva dopisa Ministarstva kapitalnih investicija u svega šest dana je prema Kuzmanovim riječima, to što je u prvom „u očiglednoj žurbi i neznanju“ Marko Perunović dopisom od 7. septembra 2021. godine pogriješio gotovo sve, i tako Mijuškoviću, predsjedniku Odbora direktora CGESa, tražili i da poništi postupak javne nabavke CEDIS-a, od 26. avgusta 2021. „za nabavku radova – Sječa rastinja ispod bodova 10 i 0,4 kv (region 4 i region 5)“. Kada su, kako je napisao, vidjeli da su pogriješili uslijedila je ispravka 13. septembra 2021. godine. Ustvrdio je da, osim poništenja prethodnog postupka javne nabavke, ništa drugo nije ispoštovano iz dopisa Ministarstva kapitalnih investicija i Odbora direktora CGES-a. - Marko Perunović u dopisima, između ostalog, tražio da se smijene članovi komisija koji su učestvovali u prethodnim postupcima za ove usluge. Umjesto toga Aleksandar Mijušković i Ivan Asanović su svojim radnjama obezbijedili da u petočlanoj komisiji, koja je sprovodila novi postupak nabavke, ostanu četiri člana iz prethodnih komisija – naveo je Kuzman. Osim toga, dodao je on, tri člana su nagrađena nakon raspisivanja novog postupka nabavke i to tako što je jednom supru-

ga zapošljena u CGES-u (bez oglašavanja radnog mjesta, a na osnovu sporazuma o preuzimanju). Drugi je nagrađen radnim mjestom sa većim koeficijentom, a treći je zapošljen u CGES-u odmah nakon obavljenog stručnog osposobljavanja.

DOKAZI

Da je sve namješteno, kako tvrdi Kuzman u dopisu, potvrđuje i to da su predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija, među njima i rukovodilac Odjeljenja za borbu protiv korupcije Milorad Milošević, dva dana prije dostavljanja dopisa CGES-u, održali konferenciju za medije na kojoj su informisali da su za osam mjeseci predali tužiocima 12 informacija o postojanju mogućih krivičnih djela u državnim kompanijama. Osim toga, Kuzman kao dokaz navodi i dokument „365 dana – 365 izazova“ koji je Ministarstvo kapitalnih investicija objavilo na sajtu, a u kojem su predstavljene aktivnosti koje je ostvarilo Odjeljenje za borbu protiv korupcije. - Bitno je napomenuti da se u navedenom dokumentu nigdje ne spominje bilo koji tenderski postupak CGES-a, pa ni onaj koji je poništen po zahtjevu Ministarstva – istakao je Kuzman. Konačno, Kuzman u dopisu obavještava da je njegov punomoćnik, advokat Miljan Knežević Ministarstvu podnio zahtjev za slobodan pristup

informacijama kojim je tražio inicijative, krivične prijave ili druga akta koje je Ministarstvo predalo nadležnom tužilaštvu u cilju ispitivanja eventualnih nezakonitosti prilikom sprovođenja postupka javne nabavke. Iz Ministarstva su dobili odgovor da ovaj resor ne posjeduje traženi materijal, iz čega se zaključuje, kako ističe Kuzman, da u tom vladinom resoru ne postoje nikakva dokumenta kojima su utvrđene činjenice i dokazi za optužbe koje su iznijete u dopisima Ministarstva dostavljenim CGES-u. - A koje su poslužile kao osnov za poništenje postupka javne nabavke i raspisivanje novog postupka za iste uslove, ali pod dirigovanim uslovima – naglasio je Kuzman. Zatražio je od ministara da utvrde navode i dokumenta koja im je dostavio, a koja ukazuju na nezakonito postupanje. - Te da kao ministri u Vladi procijenite da li Aleksandar Mijušković i ostali članovi Odbora direktora CGES-a, imenovani od strane Vlade zaslužuju da ostanu na tim mjestima nakon 28. 6. 2022. godine, za kada je zakazana osma redovna skupštine akcionara ove kompanije – zaključio je Kuzman. Agencija za sprječavanje korupcije prikupila je dokumentaciju o ovom slučaju i koju je proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu. Pobjedi nije odgovoreno na upit iz SDT-a povodom ovog slučaja. Ž. ZVICER

Politika

Četvrtak, 16. jun 2022.

Bivši ministar finansija i socijalnog staranja odgovorio šefu crnogorske diplomatije

Makron predlaže formiranje evropske političke zajednice U non pejperu, u koji je Jutarnji list imao uvid, navodi se da se od Evropskog savjeta, koje se sastaje za sedmicu u Briselu, očekuje odluka o aplikaciji Ukrajine za članstvo, ali i upozorava na dugo trajanje procesa pristupanja pa predlažu da se još ove godine stvori evropska politička zajednica. - Koji god nivo postignemo na ovom Evropskom savjetu, politika proširenja, zbog zahtjeva za neophodnim reformama za pridruživanje Evropskoj uniji, i trajanja koje nužno slijedi, ne nudi danas neophodni politički okvir za odgovor na hitne istorijske i geopolitičke potrebe koje proizilaze iz rata protiv Ukrajine i za gradnju političkog strukturiranja našeg evropskog kontinenta - piše u tom francuskom dokumentu. Upravo ta dugotrajnost procesa je, kako prenosi Jutarnji list, poslužila Francuskoj kao argument za prijedlog o „evropskoj političkoj zajednici“ u kojoj bi bile sve zemlje koje su spremne dijeliti zajedničke demokratske vrijednosti i doprinijeti zajedničkoj bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu Evrope. Zajednica bi bila otvorena za sve evropske zemlje, bez obzira na to jesu li članice EU i bez obzira na to kakve odnose imaju s Evropskom unijom. Bilo onih koje

Evropska politička zajednica neće biti alternativa članstva u EU niti zamjena za proces proširenja. Za evropske države koje žele da uđu u EU to će biti prilika za jačanje veza s EU zemljama članicama i prije članstva, i političkih i učestvovanjem u određenim politikama EU, uključujući i postupnu integraciju, kada je to prikladno, u evropsko unutrašnje tržište, navodi se u francuskom dokumentu

Emanuel Makron

žele biti članice, one koje to ne žele ili su je napustili, ili su povezane s EU samo ekonomskim sporazumima. Države na koje se najviše misli pri raspravama o ovom francuskom planu su zemlje Zapadnog Balkana i one iz istočnog partnerstva, ali i Velika Britanija koja je napustila Evropsku uniju. Navodi se da evropska politička zajednica neće biti alternativa članstva u EU niti zamjena za proces proširenja. - Za evropske države koje žele da uđu u EU to će biti prilika za

jačanje veza s EU zemljama članicama i prije članstva, i političkih i učestvovanjem u određenim politikama EU, uključujući i postupnu integraciju, kada je to prikladno, u evropsko unutrašnje tržište - kaže se u dokumentu. Taj format bi, kako prenosi portal Jutarnjeg lista, omogućio izgradnju zajednice koja bi okupljala sve evropske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Unijom. Ova zajednica bi imala format „blage pravne strukture“ s ovlašćenjima donošenja odluka, ali

Poslanici u Skupštini raspravljali o regionalnoj inicijativi

Vuksanović-Stanković: Kroz „Otvoreni Balkan“ pišu se agende Velike Srbije i Velike Albanije PODGORICA – Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković poručila je juče u Skupštini da se kroz inicijativu „Otvoreni Balkan“ pišu agende Velike Srbije i Velike Albanije. Osvrnula se na podatke ankete koju je sproveo Centar za monitoring i istraživanje, a prema kojima 43 odsto građana Crne Gore podržava regionalnu inicijativu. - Prema toj anketi to su oni koji se nacionalno osjećaju kao Srbi, a pritom ne znaju šta ta inicijativa nudi – to je drugo ime za „srpski svet“ i Veliku Srbiju - ocijenila je Vuksanović-Stanković. Smatra da se kroz projekat Velike Srbije istovremeno piše i agenda za Veliku Albaniju. - Pa me baš interesuje koji pred-

stavnik Srba u Crnoj Gori, ili ko istakla je Vuksanović-Stanković. se osjeća kao Srbin, želi da piše Saglasan je bio i poslanik Deagendu Velike Albanije – rekla mokratske partije socijalista je Vuksanović-Stanković. Nikola Rakočević koji je u parOcijenila je da je nepotrebno da lamentu poručio da je važno rese pored CEFTA i Berlinskog alizovati sve regionalne politike procesa potencira pitanje ove u okviru postojećih inicijativa. regionalne inicijative, jer, ka- - To je put Crne Gore bez alzala je, „Otvoreni Balkan“ ne ternative. „Otvoreni Balkan“ ili pruža nikakav benefit, već Cr- druge inicijative koje ne podranu Goru vraća godinama zumijevaju participaciju svih unazad. država Zapadnog Balkana - Nama je mjesto u nijesu inicijative koje sluEvropskoj uniji i zaiže za integraciju Crne sta nema potrebe da Gore prema EU. To su se kroz „Otvoreni platforme za alternaBalkan“ ostvaruje tivu evropskom putu agenda „srpskog Zapadnog Balkana. sveta“ i da Nama to ne treba, ali se na bilo nam treba dijalog o koji način svim tim pitanjima ostvaruju – istakao je Rakovelikodrčević. ž av n i Da „Otvoreni Balkan“ nije dobar, projekti – Draginja Vuksanović-Stanković

Milojko Spajić

Spajić ustvrdio da ne koristi „beskorisni diplomatski pasoš“ PODGORICA – Bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić odgovorio je šefu crnogorske diplomatije Ranku Krivokapiću, koji je prekjuče kazao da Spajić, uz još nekoliko funkcionera bivše vlasti, ne želi da vrati diplomatski pasoš, ocijenivši da se ministar vanjskih poslova sveti jer su „zaustavili njegovu poharu države“.

uz poštovanje autonomije EU u odlučivanju. Sastanci u okviru takve zajednice bili bi redovni, nekoliko puta godišnje i to i na nivou šefova država ili vlada i na nivou ministara. U non pejperu se kaže da će stvaranje te zajednice pomoći, a ne spriječiti integraciju u EU za one države koje to žele. Francuski predsjednik Emanuel Makron tu ideju prvi put iznio je prije par mjeseci, a o njoj će se raspravljati na sljedećem sastanku Evropskog savjeta 23. i 24. juna u Briselu. Sličnu ideju je iznio i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel koji je nazvao nešto drugačije, kao „evropska geopolitička zajednica“. Pošto je Mišel, kako piše Jutarnji list, izuzetno blizak Makronu, očito se radi o istoj stvari pa će to biti i jedna od ključnih tema Evropskog vijeća krajem sljedeće sedmice. Podsjetili su da, kada je Makron iznio prvi put ideju o „evropskoj političkoj zajednici“, s obzirom na to da se on dokazao kao skeptičan prema procesu proširenja EU, mnogi su bili sumnjičavi. Z.D. ocijenila je i poslanica Demokrata Zdenka Popović. - Ako neko kaže da je to odskočna daska za ulazak u EU, Demokrate će podržati tu inicijativu. Međutim, nije, jer „Otvoreni Balkan“ podržavaju lideri samo tri države Zapadnog Balkana, a Berlinski proces lideri svih šest država – navela je Popović. Poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić bila je drugačijeg mišljenja. Ona je ocijenila da „Otvoreni Balkan“ pruža važne ekonomske benefite, i to, kako je rekla, „ne tajkunima i vlasnicima krupnog kapitala, već građanima koji imaju mogućnost da se zaposle na većem tržištu, mogu slobodno da putuju i liječe se“. - Vlada ne može oko toga da se složi. Čuli smo da DPS i SDP ne podržavaju „Otvoreni Balkan“, ali i kolege iz opozicije - Demokrata, SD-a, navodeći različite razloge. Međutim, zagovornici te politike moraju da znaju da odbijanjem regionalne saradnje vodite Crnu Goru u stanje izolacionizma koje je u istorijskim okolnostima dovelo državu u stanje zatvorenosti, u kojoj su građani živjeli kao u kasarni – kazala je Kordić. Ž. Z.

Krivokapić je na konferenciji za medije saopštio da je za manje od mjesec dana vraćeno više od 160 diplomatskih i službenih pasoša, ali da je ostalo još 35 isprava koje nijesu vraćene. - Ministar Leposavić još ne želi da ga vrati i biće sproveden upravni postupak. Još nekoliko vrhovnika te vlade to ne želi da uradi, među njima je i ministar Spajić i tako dalje, ali smo postigli osnovnu stvar: Zakon važi za sve, a zloupotreba diplomatskih pasoša ili nešto drugo što imaju na umu ne može biti tolerisano i u toj oblasti oni koji su imali pravo da predstavljaju Crnu Goru moraju se ponašati striktnije u skladu sa zakonom, nego što bi se to moglo dozvoliti nekom drugom – rekao je Krivokapić. - Nelegalni penzioner Ranya se sveti jer smo zaustavili njegovu poharu države od 100,000+ eura, pa tobože ne može da čeka da se vratim u Crnu Goru da poništi beskorisni diplomatski pasoš koji btw nikad ne koristim, a 130+ bivših funkcionera? Ne vrijedi ti, nelegalne penzije od €2000+ NO PASARAN – napisao je Spajić na Tviteru. R. P.

Potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova o regionalnoj inicijativi

Marović: „Otvoreni Balkan“ nećemo uzeti zdravo za gotovo I.MANDIĆ

PODGORICA – Francuska je članicama Evropske unije poslala non pejper u kojem iznosi ideju o stvaranju evropske političke zajednice.

S.VASILJEVIĆ

Francuska poslala non pejper članicama Evropske unije

Jovana Marović

PODGORICA - ,,Otvoreni Balkan“ ima i donosi određenu ekonomsku korist, kazala je Jovana Marović, potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova. - Ako neko zagovara da postoje pozitivne stvari, onda se vjerovatno neposredno i uvjerio u to. Ali ništa nećemo uzeti zdravo za gotovo, već će se pristupiti dubljoj analizi projekta ,,Otvoreni Balkan“, na osnovu koje će se donijeti konkretna i konačna odluka - istakla je Marović u razgovoru za RTV Nikšić. Marović napominje da se u javnosti stvara pogrešna percepcija da se zbog ,,Otvorenog Balkana“ zanemaruju obaveze Crne Gore

prema evropskim integracijama. - To nije tačno. Članstvo u EU je prvi i primarni cilj Vlade Crne Gore. Drugo, ukoliko bi se pristupilo ,,Otvorenom Balkanu“, to bi bilo na određeni kratak period zbog toga što Crna Gora kad jednom pristupi EU, ima posebnu politiku prema državama nečlanicama Unije. Kažem to hipotetički, ako bi Crna Gora pristupila ,,Otvorenom Balkanu“. Kada pristupite jednom zajedničkom tržištu EU, koje je ipak na većem stepenu integrisanja u odnosu na ,,Otvoreni Balkan“, onda vi utvrđujete druge uslove u odnosu na države koje nijesu u zajedničkom unutrašnjem tržištu EU - pojašnjava Marović. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 16. jun 2022.

Poslanici juče u Skupštini raspravljali o prijedlozima Socijaldemokrata

Ukinut PDV na hljeb i akciza na plastiku za ambalažu Ukidanje PDV-a moglo bi smanjiti cijene hljeba pet centi, dok se izuzimanjem od plaćanja akciza štite domaći proizvođači mlijeka i vode

PODGORICA – Poslanici su juče usvojili izmjene i dopune zakona o PDV-u i akcizama, kojima se ukidaju porez na hljeb i akcize na plastiku za ambalažu u industriji hrane i pića. Izmjenama, koje je predložio SD, ukida se PDV na hljeb od sedam odsto, što cijene te osnovne životne namirnice može pojeftiniti pet centi ili spriječiti njihov dalji rast. Ukidanje akciza na plastiku omogućiće da domaći proizvođači ostanu konkurentni na tržištu i izbjegnu povećanje troškova proizvodnje mlijeka, vode, sokova... Prijedloge SD-a podržale su sve partije, ističući da su oni u interesu građana.

INFLACIJA

Obrazlažući predložene izmjene, Damir Šehović (SD) kazao je da smo u aprilu zabilježili najveću stopu inflacije u regionu, te da će do kraja godine ona biti dvocifrena. - Dok nam cijene osnovnih životnih namirnica divljaju, dok

Sa jučerašnje sjednice

nam je hrana sve skuplja, a zakoni koje smo donosili su ostali mrtvo slovo na papiru, Dritan Abazović i njegova Vlada se češljaju i bježe od egzistencijalnih životnih problema

DPS se protivi odluci o naplati akciza na gorivo za jahte

Negativan uticaj na razvoj nautičkog turizma i ekonomiju

PODGORICA - Najava da će biti ukinuto snabdijevanje jahti gorivom oslobođenim od akcize je još jedna populistička mjera čiji će efekat biti izuzetno negativan za razvoj nautičkog turizma i ekonomiju, ocijenio je član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac. - Zahvaljujući ovoj mjeri i razvoju crnogorskih marina - Porto Montenegro, Portonovi i Luštica Bay, u prethodnih osam godina broj jahti koje uplove u crnogorske vode je udvostručen, došlo je do rasta turističke potrošnje, veće naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV) i poreza, odnosno do potrebe zapošljavanja većeg broja radnika i širenja uslužnih kapaciteta marina i drugih uslužnih servisa - naveo je Klikovac u saopštenju. Klikovac, koji je i potpredsjednik Savjeta mladih DPS-a, kazao je da je Crnoj Gori, umjesto populističkog promišljanja i kratkoročnog punjenja budžeta, potrebna održiva fiskalna politika, koja će unaprijediti konkurentnost države kao poželjne investicione turističke destinacije i osigurati realni rast prihoda u dugom periodu. - Ipak, vjerujem da će i ova mjera - ukidanje akciza na gorivo za jahte doživjeti istu sudbinu kao i program ekonomskog državljanstva, odnosno da dojučerašnji protivnici programa postanu najveći zagovornici, jer su shvatili pojam održivog razvoja i potrebe privlačenja stranih investicija - dodao je Klikovac. S. P.

Preliminarni podaci Monstata

Rast BDP u prvom kvartalu 7,2 odsto PODGORICA - Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u prvom kvartalu ove godine 7,2 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata. BDP je, prema preliminarnim rezultatima, u prvom kvartalu iznosio 1,03 milijarde eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 875,3 miliona eura. Prosječan rast ekonomije u ze-

mljama Evropske unije iznosio je 5,6 odsto. Kako se navodi u izvještaju, najveći rast ekonomije među evropskim zemljama su u prvom kvartalu zabilježili Portugal sa 11,1 odsto, Irska 11 odsto i Slovenija 9,8 odsto. Od zemalja iz susjedstva, Hrvatska je zabilježila rast ekonomije od sedam odsto, Srbija 4,4 odsto, a Sjeverna Makedonija 2,4 odsto. S. P.

građana i odgovaraju tako što zabijaju glavu u pijesak - rekao je Šehović i pozvao Vladu da poštuje zakone koje usvaja parlament. - Šta čeka ministar ekonomije

i zašto ne usvaja podzakonski akt kojim treba da budu definisane mjere i lista proizvoda čije se cijene mogu ograničiti - pitao je Šehović. Simonida Kordić (DF) ocije-

nila je da je kriza počela prije tri godine, sa početkom korone, a nastavila sa daljim događajima, koji nijesu nužno imali izvorište u našoj zemlji. - Teret nose građani koji imaju mala ili srednja primanja i koji najveći dio primanja troše na hranu ili račune - rekla je Kordić, dok je Predrag Sekulić (DPS) istakao da u toj partiji smatraju da ,,moramo biti socijalno odgovorniji“. - Obaveza je države da vodi računa o siromašnim i onima koji ne mogu da privređuju. Ako država nema dovoljno sredstava

u budžetu, teško da možemo da pomognemo onima koji su najsiromašniji - rekao je Sekulić.

CIJENE

Da Vlada ne zabija glavu u pijesak tvrdi Miloš Konatar (Ura), koji je ukazao da zahvaljujući pravovremenom reagovanju Vlade i poslanika imamo najniže cijene goriva u regionu. - Da li su one visoke? Jesu. A da li su najniže u regionu? Jesu rekao je Konatar. Branko Radulović (PZP) kazao je da je ta stranka ovakve mjere predlagala još 2007. godine, te da će glasati za sebe. Podršku je najavio i Suljo Mustafić (BS), koji na prijedloge SD-a gleda bez populizma. - Kad su u pitanju ovakvi zakoni, prevazilaze se političke razlike. Parlament u saradnji sa Vladom mora raditi na novim rješenjima koja će biti obuhvatnija, u cilju zaštite standarda građana - rekao je Mustafić, koji smatra da bi se trebalo pripremiti za porast cijene energenata. B. D.

Ministarstvo ekonomskog razvoja predstavilo biznis portal

Informacije o podsticajnim mjerama na jednom mjestu PODGORICA – Novi biznis portal www.biznis.gov.me, nastao u saradnji Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) i Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, uz finansijsku podršku EU, od juče je dostupan svim crnogorskim privrednicima. Cilj portala je, kako se čulo na prezentaciji, da svim privrednim akterima omogući kontinuiran uvid u centralizovanu i pouzdanu bazu informacija od značaja za njihovo poslovanje. Ukazujući da mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) čine 99 odsto ukupnog broja preduzeća, ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović je kazao da su svjesni važnosti potrebe unapređenja ambijenta kako bi se uspostavio sistem u kom bi se svi osjećali sigurno da započnu biznis. - MMSP su pokretači ekonomskog i društvenog razvoja, zbog čega je potrebno zajednički raditi na jačanju konkurentnosti i inovativnosti, a jedan od načina je skratiti im period za dobijanje informacija. Dostupnost važnih informacija na jednom mjestu olakšaće njihovo poslovanje i pojednostaviti proces dobijanja svih vrsta pomoći – kazao je Đurović. Očekuje da će ovaj portal do-

Trenutno su na portalu dostupni programi podrške koje nudi MERT, ali očekuju da bi uskoro trebalo da bude dopunjen podacima o podrškama koje nude druga ministarstva, ali i opštine

Sa prezentacije

datno ohrabriti privrednike da se prijave za podršku i skratiti vrijeme koje im je potrebno da dobiju informacije o svim administrativnim pitanjima. Trenutno su na portalu dostupni programi podrške koje nudi MERT, ali očekuju da bi uskoro trebalo da bude dopunjen podacima o podrškama koje nude druga ministarstva, ali i opštine. - MERT će dostaviti smjernice za saradnju svim zainteresovanim institucijama radi daljeg razvoja portala. Otvoreni dijalog s privredom i različitim poslovnim udruženjima je bitan, jer će zajednički uticati na

razvoj konkurentne privrede i ukazati na oblasti koje je potrebno unaprijediti – kazao je Đurović. Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je ocijenila da je razvoj MMSP ključni prioritet za održiv socio-ekonomski napredak i dodala da će olakšavanje pristupa informacijama biti od velike koristi za sve biznise koji žele da razviju svoje poslovanje i unaprijede konkurentnost. Šef EBRD-a u Crnoj Gori Remon Zakaria zadovoljan je nastavkom uspješne saradnje sa Vladom u unapređenju poslovnog ambijenta, dodajući

da su ova preduzeća pokretači ekonomskog razvoja te da je podrška njihovom rastu jedan od prioriteta EBRD-a. Predstavljajući mogućnosti portala, generalna direktorica za unapređenje konkurentnosti Olivera Vukajlović je ukazala da portal ne predstavlja samo informativni kontakt za privredu, već sveobuhvatni prikaz neophodnih koraka za konkurisanje kroz programe podrške. - Na ovaj način želimo da na jednostavan i brz način omogućimo korisnicima programa pristup različitim modelima podrške. Kroz digitalizovan i pojednostavljen sistem, na jednom mjestu, moći će da se informišu o svemu - kazala je Vukajlović. Na pitanja privrednika kada će sadržaj portala biti dostupan i na engleskom jeziku, Vukajlović je kazala da bi to trebalo da bude urađeno u naredna dva mjeseca. Apelovala je na ostala ministarstva i opštine da što prije odgovore na njihove upite u vezi sadržaja koji se odnose na njihove podsticajne mjere namijenjene privredi, kako bi sadržaj portala bio kompletiran. M.Lk.

Ekonomija

Četvrtak, 16. jun 2022.

Ministarstvo ekonomskog razvoja uputilo molbu Tosjali grupi

Traže da se željezarcima ne daju otkazi dok traju pregovori

PODGORICA – Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma uputilo je molbu Tosjali grupi, vlasniku nikšićke željezare Tosčelik, da ne daje otkaze radnicima, već da ih dok traju pregovori zadrže i isplaćuju im plate kao i do sada, kazao je ministar Goran Đurović novinarima nakon jučerašnje prezentacije biznis portala za privrednike.

Ipak, ukazao je da su njihove mogućnosti ograničene te da se nada da će jedna ozbiljna kompanija kakva je Tosjali imati razumijevanja za ovu molbu. Razumije, kako je naveo, probleme radnika, koji su i finansijske, ali i emotivne prirode. - Mnogi od njih su čitav svoj život i sudbinu vezali za željezaru i potpuno razumijem njihovu zebnju, ljutnju i želju da se riješi problem - kazao je Đurović. Ministarstvo bi voljelo da se nađe rješenje između dva privatna subjekta, Tosjalija i kompanije Miodraga Dake Davidovića koji je spreman da plati 15,1 milion eura, koliko je željezara prije deset godina i plaćena, ali ne i 25 miliona koliko Turci sada traže.

Komentarišući ponudu MK grupe biznismena Miodraga Kostića da kupi preostale akcije Hotelske grupe Budvanska rivijera i kompanije Sveti Stefan, ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović je kazao da to zahtijeva temeljnu analizu i jasno definisan pristup i da u roku od 20 dana Vlada sigurno neće izlaziti sa stavom da li će prodati ili neće akcije u tim preduzećima

Goran Đurović

Upitan da prokomentariše ponudu MK grupe biznismena Miodraga Kostića, da kupi preostale akcije

U ponudi M-tela novi Urban Neo paketi

Snižena pretplata, neograničeni razgovori i više interneta PODGORICA - U ponudi Mtela su sasvim novi Urban Neo paketi, koji imaju više interneta od svih do sada čak do 1.000 GB mjesečno, zatim dodatne gigabajte za društvene mreže, dodatne gigabajte za WB6 zonu i uz najveći paket korisnici dobijaju i dva GB za sve države Evrope osim Sjevernu Makedoniju, potom za Tursku, SAD, Kanadu i Kinu. -U ponudi je novih pet paketa: Urban Neo 1, Urban Neo 2, Urban Neo 3, Urban Neo 4 i Urban Neo 5 sa pretplatom već od 14,99 eura mjesečno – kaže se u saopštenju. Povodom 15. rođendana iz Mtela preporučuju paket Urban Neo 3 sa pretplatom koja je sni-

žena i iznosi 15 eura mjesečno. -U okviru ovog paketa svakog mjeseca korisnik dobija 50 GB interneta, 15 GB interneta za WB6 (Srbija, BiH, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija), 200 GB za omiljene aplikacije i sve to uz ekstra snižene superiorne modele Flip i Fold uz poklon slušalice! Korisnici paketa Urban Neo 3 imaju i neograničene razgovore u M-tel mreži i ka drugim mrežama u Crnoj Gori. Navedeno je da su najsavremeniji Samsung modeli sniženi i u ponudi su na 24 mjesečne rate uz nove pakete. Mjesečna rata za Samsung Galaxy Z Flip uz paket Urban Neo 3 je 24 eura, a za Samsung Galaxy Z Fold je 40 eura. S.P.

Po 1.000 eura za Aleksandra Cvijovića i Milicu Petričević Povodom proslave 15. rođendana, kompanija M-tel je u aprilu objavila javni poziv za mlade autore na temu: „Zajedno ka vrhu“. Juče su iz M-tela saopštena imena pobjednika drugog kola nagradne igre koji su osvojili nagrade od po 1.000 eura.

Aleksandar Cvijović iz Bara je autor videa koji je dobio najveći broj glasova putem platforme zajednokavrhu.me. Dobitnica nagrade koju je izabrao žiri kompanije M-tel je Milica Petričević iz Podgorice za fotografiju na zadatu temu.

Hotelske grupe Budvanska rivijera i kompanije Sveti Stefan hoteli za ukupno 61,5 miliona eura, Đurović je

PODGORICA – Zanatstvo zahtijeva nove zakonske okvire, jedinstveno uređen sistem stručnog osposobljavanja i konjunkturne programe za generisanje tražnje. Majstorska akademija ima izuzetan značaj za Crnu Goru, jer će omogućiti praktične obuke za pripremu i polaganje majstorskih ispita kao najvećeg stepena i pečata obrazovanja, stručnosti i kvaliteta u zanatstvu – poručili su iz NVO Zanatsko-preduzetnička komora koja je juče proslavila 15 godina od osnivanja. Kako je kazao predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore Slobodan Starčević, majstorska preduzeća mogla bi onda da koriste slobode pružanja prekograničnih usluga, a majstori slobodu poslovnog nastana i pristup tržištu rada. - Mala i srednja preduzeća su kičmeni stub tržišne ekonomije. Iako nas naš obrazovni sistem ne prepoznaje, potrošači nas itekako vide i prepoznaju. Međutim, srednjoškolci imaju samo četiri puta po 15 dana

kazao da je ova kompanija imala zakonsku obavezu da, nakon sticanja većeg učešća od 30 odsto, objavi takvu ponudu, ali da Vlada o tome još nije odlučivala. - To zahtijeva jednu temeljnu analizu i jasno definisan pristup i mislim da u ovom roku, tih 20 dana, sigurno nećemo izlaziti sa stavom da li ćemo prodati ili nećemo - kazao je Đurović. Vlada će, kako je najavio, imajući u vidu da je riječ o opširnom i zahtjevnom pitanju, ozbiljno analizirati i u konsultaciji sa svim relevantnim faktorima donijeti odluku. Vlasnik 58 odsto akcija u ove dvije firme su Vlada i državni fondovi. Sveti Stefan hoteli su formirani izdvajanjem iz HG Budvanska rivijera 2019. godine. Komentarišući to što Sveti Stefan već drugu godinu ne radi, Đurović je izrazio nadu da će Arbitražni sud u Londonu u skorijem periodu do-

Zanatsko-preduzetnička komora proslavila ustanovljenje Majstorske akademije i 15 godina postojanja

Zanat treba da se uči, a ne da se krade

Slobodan Starčević

prakse, pa su priučeni zanatlije prinuđeni da kradu zanat, a ne da ga uče. U razvijenim zemljama zanat se uči. Potrebna nam

Dvije nove avio-linije iz Srbije

Stigli prvi avioni iz Kraljeva i Niša PODGORICA – Juče su na tivatski aerodrom sletjeli prvi avioni iz Kraljeva i Niša aviokompanije Er Srbija, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG). Putnici će, kako je navedeno, ka Crnogorskom primorju moći da lete srijedom i petkom u 9.40 sa aerodroma Lađevci u Kraljevu, dok će let iz Tivta biti u 9.10. Iz tivatske turističke organiza-

nijeti preliminarnu odluku, barem po nekim pitanjima. - Nadam se da ćemo možda u narednom periodu, uspjeti da izađemo iz toga galimatijasa i nađemo model kako da ponovo pokrenemo i otvorimo taj biser našeg turizma - rekao je Đurović dodajući da je teško voditi bilo kakve pregovore kada je arbitražni proces u toku. Očekuje dobru sezonu i dodaje da je prema podacima od prije pet dana bilo 60 odsto više turista nego prošle godine. - Ino prihodi su ove godine veći za 84 odsto, a blizu smo skoro ispunjenog prihoda iz 2019. Tu smo negdje, trka sa 2019. godinom je i dalje prisutna, a pokazatelji su dobri. Očekujemo dobru sezonu, šaljemo dobre poruke, očekujemo region i Evropu, najave su dobre, a ja vjerujem u potencijale našeg turizma – kazao je Đurović novinarima. M. Lk.

cije ovo ocjenjuju važnim događajem, jer je, prema riječima Tamare Krstović, naše tržište omiljena destinacija za odmor turistima sa ovog tržišta. - Prošle godine je sa ovog područja naše Primorje posjetilo 29 hiljada gostiju, što je za dva odsto više u odnosu na rekordnu 2019. godinu – kazala je Krstović dodajući i da je broj noćenja veći za 14 odsto u odnosu na tu godinu. M.Lk.

je politička volja da stvorimo sistem stručnog osposobljavanja. Lijepo je da svi mladi imaju visoko obrazovanje, ali treba da

prodaju srednje stručno obrazovanje – poručio je Starčević. Istakao je da trenutno imaju 11 aktivnih strukovnih udruženja koja žele da sarađuju. - Čekamo zakone kako bismo prenijeli iskustvo 15 godina i oformili majstorsku akademiju koja ne bi pravila konkurenciju bilo kojoj obrazovnoj ustanovi – kazao je Starčević dodajući da žele da svi profitiraju, a najviše mladi ljudi. - Oni ne treba da napuštaju zemlju. Spremni smo da podržimo svaku partiju koja bi organizovala ministarstvo zanatstva i malih i srednjih preduzeća. Zanatstvo ne gleda u prošlost nego u budućnost. I uz sinergiju svi mogu biti pobjednici – poručio je Starčević. N. K.

EPCG se uključila u trgovanje na berzi električne energije u Beogradu

Obavili prvu transakciju na SEEPEX-u

PODGORICA - EPCG Beograd, koje je zavisno preduzeće kompanija Elektroprivreda obavilo je prvu transakciju na SEEPEX-u (licencirani operator za organizovano tržište električne energije u Beogradu), čime je EPCG omogućeno da na toj berzi, neposredno, plasira višak, odnosno kupuje manjak električne energije. - Kako je riječ o tržištu danas za sjutra, ova novina nam omogućava da još bolje iskoristimo sopstvenu proizvodnju, prvenstveno onu iz HE ,,Piva“, budući da se ona nadalje može plasirati po najboljim mogućim cijenama, tj. najskupljim profilima. Na ovaj način se, postepeno, uključujemo u neposredno trgovanje na inostranim tržištima – kazali su iz EPCG. S. P.

Društvo

Četvrtak, 16. jun 2022.

Funkcioneri Građanske inicijative „21. maj“ oštro reagovali zbog propusta policije i uprava škola nakon brutalne tuče u Nikšiću, u kojoj je, ispred objekta u kojem je organizovana proslava polumature, jedna osoba ozbiljno povrijeđena PODGORICA – Iz Građanske inicijative „21. maj“ zahtijevaju od čelnika javne policije da preispitaju postupanje nikšićke policije u slučaju teškog incidenta 7. juna kada su u tuči, ispred ugostiteljskog objekta gdje je te večeri organizovana proslava polumature, potegnuti i noževi, a jedan mladić ozbiljno povrijeđen. U dopisu koji je dostavljen potpredsjedniku Vlade Rašku Konjeviću, ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću i ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću istakli su da upućuju najoštriji protest zbog saopštenja Uprave policije povodom ovog događaja, jer „nedostaju ključni elementi što ukazuje na postojanje namjere da se prikriju važne činjenice i izbjegne odgovornost“.

traže transparentnost

Na osnovu saopštenja, kako su ocijenili, ne može se saznati da se tuča mladića dogodila tokom proslave polumaturanata, pa je, smatraju, više nego prepoznatljiva namjera da se prikrije suštinska pozadina problema odgovornost organizatora proslave i izostanak preventivnih aktivnosti policije. U dopisu koji su uputili funkcioneri GI „21. maj“ - Aleksandar Saša Zeković, Andro Martinović, Rade Ratković i Nikola Belada, traže od ministara unutrašnjih poslova i prosvjete da insistiraju „na unapređenju odgovornosti, odnosno da pošalju jasne instrukcije da je na školskim autoritetima i centrima/odjeljenjima bezbjednosti odgovornost da proslava za sve maturante i maturantkinje protekne srećno i bezbjedno“. Kategorični su da je proslave mature više srednjih škola u Nikšiću pratila „neblagovremena i neadekvatna reakcija policije“, te da je CB Nikšić blagovremeno obaviješten, elektronskom poštom, o mjestu, vremenu i organizaciji ove proslave. - Informacije koje posjedujemo su zabrinjavajuće i ukazuju

Policija nije očekivala da može doći do incidenta da niko u CB Nikšić nije provjerio i pročitao pristiglu poštu – naveli su oni. Ocjenjuju da je policija morala samoinicijativno da preduzme mjere iz svoje nadležnosti, ističući da je „dosadašnja praksa bila da se obezbijedi i reguliše saobraćaj na toj lokaciji đe se organizuje proslava, kao i da se osigura povećano prisustvo uniformisanih i službenika policije u civilu u cilju sprečavanja pojedinačnih incidenata, vršnjačkog nasilja i drugih oblika maloljetničke delinkvencije“. - Ovog puta sve to je izostalo – naglasili su oni, uz konstataciju da je jedna patrola policije koja je bila angažovana nedovoljna. Pozivajući se na očevice, upozorili su „da je tuča između dvije veće grupe mladića/učenika trajala duže od 15 minuta, da policije nije bilo ni u blizini, a da su policijski službenici na lice mjesta stigli tek nakon upotrebe noža i ranjavanja dvije osobe“. - Učesnici tuče su navodno od ranije u konfliktu i izloženi međusobnom vršnjačkom nasilju zbog čega i kažemo da je do izražaja naročito trebalo da dođu preventivne aktivnosti policije – ukazali su u dopisu. Uputili su niz pitanja mini-

Čelnici nikšićke policije negiraju bilo kakvu odgovornost

strima – od toga zašto javno nije saopšteno koje su škole organizovale proslavu, imena direktora tih ustanova koji su, navode iz GI „21. maj“, sa policijom bili dužni da osiguraju bezbjedno i zakonito održavanje proslave, te „zašto se ne saopšti koje je konkretne aktivnosti preduzeo vlasnik objekta u kojem je organizovana proslava“. Smatraju i da je trebalo javnost obavijestiti da li je pregledan video nadzor u

Ranija praksa Nekoliko nezvaničnih sagovornika Pobjede iz policije kazali su kako je ranije praksa bila da se sastanu sa direktorima škola prije organizovanja polumatura i matura i da definišu međusobne obaveze, ali i da kroz razgovor dođu do informacija jesu

li mogući i incidenti. Kategorični su i da je Zakon jasan – javno okupljanje je svaki skup kojem prisustvuje više od 20 ljudi, navodeći da do ovog incidenta sigurno ne bi došlo da je policija adekvatno obezbijedila proslavu i djelovala preventivno.

objektu, „ko je kontaktirao i na koji način policiju“. Uvjereni su da se zataškava odgovornost ljudi u CB Nikšić, kao i čelnika škola. Potpisnici dopisa zahtijevaju da se u ovaj slučaj uključe Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije i Savjet za građansku kontrolu rada policije. Pozvali su ministre da nalože dodatne provjere i preduzmu „u okvirima svoje nadležnosti, na nivou cijele zemlje, dodatne aktivnosti kako bi se u budućnosti učeničke proslave i drugi događaji planirali i organizovali uz pojačanu pažnju za bezbjednost svih“.

pojaŠnjenje policije

Pobjedi su povodom dopisa funkcionera GI „21. maj“ iz Uprave policije odgovorili da je polumatursko veče učenika dvije osnovne škole – „Milija Nikčević“ i „Dušan Bojović“ održano u restoranu „Eksklu-

ziv“ u Nikšiću, te da su obavještenje o proslavi iz jedne od tih škola mejlom dobili 6. juna u 13.04 časova. Napominju i kako su od škole „Milija Nikčević“ samo obaviješteni o polumaturskoj svečanosti, odnosno da to nije bila „prijava skupa u smislu Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, gdje se traži policijsko obezbjeđenje, kako je to navedeno u dopisu, već se konkretnom prilikom policijska procjena odnosila na praćenje bezbjednosne situacije, održavanja stabilnog javnog reda i mira, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja“. - Imajući u vidu da je u pitanju polumaturska svečanost, službenici Uprave policije nijesu raspolagali saznanjima da prilikom ovoga događaja može doći do narušavanja javnog reda i mira i drugih incidenata - saopštili su Pobjedi iz Uprave policije i dodali da

su preventivno „bila prisutna dva policijska službenika, vođe bezbjednosnog sektora, u civilnom odijelu“. Ističu i da su ispred restorana bile „prisutne dvije saobraćajne patrole koje su vršile regulisanje saobraćaja, koji je za sve vrijeme trajanja polumaturske svečanosti funkcionisao nesmetano“. - Značajno je naglasiti da učesnici incidenta koji se dogodio nakon ulaska učenika koji su proslavljali polumaturu, u restoran, nijesu učenici nijedne od škola organizatora polumature, već su i učenici srednjih škola i punoljetna lica, tako da samim tim nijesu ni učesnici ove svečanosti – istakli su oni. O incidentu su policiju, kako navode, obavijestili građani, „jer se isti dogodio van objekta gdje se svečanost održavala, a nakon ulaska učenika unutar objekta i razilaska velikog broja prisutnih građana“. Naglasili su i da incident nije trajao duže od 15 minuta, već je „pregledom video nadzora konstatovano da je trajao oko jednog minuta“. Iz Uprave policije ističu i kako organizatori polumaturske svečanosti i vlasnik objekta, „shodno Zakonu o javnim okupljanjima i javnim priredbama, nijesu bili obavezni da preduzmu posebne mjere bezbjednosti, s obzirom na to da shodno odredbama istog zakona konkretna svečanost ne predstavlja ni priredbu, ni javno okupljanje, dok je vlasnik pružao usluge izdavanja prostora i pružanja ugostiteljskih usluga“. Naveli su i da je bilo „irelevantno navoditi imena direktora škola ove svečanosti i vlasnika ugostiteljskog objekta, imajući u vidu da nijesu bili učesnici navedenog incidenta“. K. K.

Obrazovni sistem godinu ispaštao tokom mandata Vesne Bratić jer nije bilo tijela koje donosi odluke

Počelo formiranje nacionalnog savjeta PODGORICA – Ministarstvo prosvjete poslalo je zahtjev relevantnim institucijama da predlože svoje predstavnike za članstvo u nacionalnom savjetu za obrazovanje, saopšteno je Pobjedi iz resora kojim sada rukovodi Miomir Vojinović.

visokog obrazovanja za obrazovanje nastavnika, i ostatak reprezentativno udruženje poslodavaca, Privredna komora Crne Gore, Zavod za zapošljavanje, reprezentativni sindikat prosvjetnih radnika, profesionalna strukovna udruženja nastavnika i učenički parlament.

Nacionalnom savjetu za obrazovanje istekao je mandat u septembru prošle godine za vrijeme mandata Vesne Bratić. Ne zna se zašto nije formirano novo tijelo, ali zbog toga ispašta obrazovni sistem. Osnovci, na primjer, neće imati od septembra novi izborni predmet – medijsku pismenost. Iz Ministarstva su ranije kazali da je na čekanju i odobrenje za ,,neke udžbenike“... Jednu trećinu članova nacionalnog savjeta predlažu Ministarstvo i Zavod za školstvo, drugu trećinu ustanove

- Ovih dana će, nakon dostavljanja svih prijedloga relevantnih institucija, Ministarstvo napisati mišljenje i dostaviti ga Sekretarijatu za zakonodavstvo, koje zatim prosljeđuje Ministarstvu finansija. Sa kompletnom dokumentacijom imenovanih predstavnika, mišljenjem Ministarstva prosvjete, ocjenom Sekretarijata i procjenom budžeta Ministarstva finansija, komisija Vlade daje odobrenje – saopšteno je Pobjedi. Prema Opštem zakonu o obrazovanju

prijedlog

i vaspitanju, Vlada osniva nacionalni savjet na period od četiri godine. Procedura nalaže da Ministarstvo upućuje poziv svim relevantnim institucijama da izaberu svoje predstavnike u Savjetu. Prethodno ministarstvo to nije učinilo. Nacionalni savjet donosi odluke o svim stručnim pitanjima. Daje stručnu pomoć u postupku donošenja odluka i priprema propise iz oblasti obrazovanja i vaspitanja. Obrazovni sistem je tako bio bez organa koji donosi obrazovne i vaspitne programe, ispitne kataloge, standarde za pripremu udžbenika, programe stručnog osposobljavanja i usavršavanje nastavnika.

Šta sve radi savjet

Iz Ministarstva su detaljnije objasnili šta je sve posao ovog tijela. Donosi obrazovni program za obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potre-

bama, vaspitni program za domove učenika, prilagođene obrazovne programe za obrazovanje odraslih, ispitne kataloge za provjeru nacionalne stručne kvalifikacije, standarde za pripremu udžbenika za predškolsko, osnovno, srednje opšte i stručno obrazovanje i za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama. Donosi i program stručnog osposobljavanja i usavršavanja direktora ustanova, program rada stručnih saradnika, uputstvo za izradu obrazovnog programa, te za prilagođavanje obrazovnog programa za sticanje nivoa obrazovanja odraslih, standarde kompetencija nastavnika i direktora. Utvrđuje, takođe, posebni dio obrazovnog programa za predškolsko, osnovno, srednje opšte i stručno obrazovanje. Predlaže opšti dio obrazovnog programa za osnovno, srednje opšte i stručno obrazovanje,

posebne programe osposobljavanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije, usavršavanja i specijalizacije zaposlenih i nezaposlenih. Uređuje standarde školskog prostora, nastavnih sredstava i opreme za rad ustanova u kojima se ostvaruje predškolsko, osnovno, srednje opšte i stručno obrazovanje, profil nivoa obrazovanja za nastavnike za osnovne škole, listu obaveznih izbornih predmeta za osnovnu školu i gimnaziju. Kako je Pobjeda ranije pisala, bez stava Nacionalnog savjeta nedavno je ministarka Vesna Bratić potpisala dozvole za rad dvijema privatnim vjerskim srednjim školama, u Podgorici i Nikšiću. Prema Opštem zakonu o obrazovanju, međutim, program privatnih škola postaje važeći kada Nacionalni savjet utvrdi da odgovara javno važećem programu za pojedinu oblast obrazovanja i vaspitanja. j.M.

Društvo

Četvrtak, 16. jun 2022.

Izbor predsjednice i članova žirija za dodjelu najvećeg državnog priznanja u parlamentu prošao u znaku polemike o identitetu

Potvrđeno pisanje Pobjede o kadrovskim rješenjima Fonda za zdravstveno osiguranje, izmijenjen Pravilnik o sistematizaciji

Svi za to da se baštini 13. jul, ali ih dijele zastave i nagrade Vuk Kadić izabran  za v.d. direktora Vuk Kadić

PODGORICA - Skupština Crne Gore izabrala je predsjednicu i članove žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, a razmatranje prijedloga odluke, koju je prethodno usvojio Administrativni odbor, na plenumu je obilježila proceduralna polemika koja se pretvorila u raspravu o pitanju identiteta i odnosu prema državnim obilježjima.

Većinom glasova prof. dr Jasmina Nikčević izabrana je za predsjednicu žirija, dok su za članove imenovani dr Maja Kostić-Mandić, dr Ivan Jovović, dr Filip Ivanović, Aldemar Ibrahimović, mr Jadranka Selhanović i prof. mr Janko Ljumović. Za izbor je glasalo 43 poslanika većine, protiv je bilo šest, a prijedlog je usvojen bez uzdržanih. Izbor, kako su najavili u udvojenim izlaganjima, nijesu podržali iz DF-a zbog, kako su naveli, činjenice da među članovima nije bilo onih koje je predložila opozicija. Poslanik DF-a Jovan Vučurović pošao je korak dalje i obrazložio da je protiv sastava žirija jer su na listi i oni koji su, kako je kazao, jastrebovi DPS i pokazali su ekstremističko raspoloženje prema drugim narodima i u tom kontekstu pomenuo predsjednicu Nikčević. Ujedno, naveo je da se podrškom ovakvom žiriju daje mogućnost povratku DPS-a na mala vrata. Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković kazala je da Trinaestojulska nagrada zaslužuje da se o njoj ozbiljno govori, ,,a kada se biraju članice i članovi ovoga žirija teži se da to budu najreprezentativniji ljudi našeg društva i smatram da u ovom momentu taj žiri ima takav sastav“. Komentarišući to što je Vučurović kazao da Jasmina Nikčević pripada ,,ekstremističkom pokretu“, Vuković je rekla da je dugo trajalo crtanje meta onima koji su se godinama borili za građansku Crnu Goru. - Do sada smo vam ćutali, od sada nećemo - poručila je ona.

Komentarišući to što je Vučurović kazao da Jasmina Nikčević pripada ,,ekstremističkom pokretu“, Vuković je rekla da je dugo trajalo crtanje meta onima koji su se godinama borili za građansku Crnu Goru. - Do sada smo vam ćutali, od sada nećemo poručila je Vuković

Aleksandra Vuković

Jovan Vučurović

On je istakao da Nikšić danas vode ljudi koji sa naše opštine skidaju državni simbol – zastavu Crne Gore. - Samo zato što se ona prvacima i prvakinjama DF-a ne dopada - navela je Vuković. Vučurović je kazao da 13. jul budi pozitivne emocije kod većine građana Crne Gore i, po njegovom mišljenju, taj datum je tačka koja može dovesti do spajanja u Crnoj Gori. - Svi smo ponosni na ustanak 13. jula i čin naših predaka koji su bili i komunisti i monarhisti, a bilo je i onih koji nijesu pripadali nijednoj ideologiji ali su, vođeni onim instinktom slobode, ustali da se bore protiv okuparora. To nije ustanak koji je podigla samo Komunistička partija ili samo monarhistički pokret, već je to bio opštenarodni ustanak protiv italijanskih fašista, ali i protiv crnogorskih separatista sa Cetinja pod komandom Sekule Drljevića, koji su

dan ranije na Petrovdanskoj skupštini proglasili nezavisnu Crnu Goru pod patronatom italijanskih fašista - rekao je Vučurović. Ovaj datum ne može da nas spaja sa onima kojima je, kako kaže Vučurović, isti i 12. i 13. jul. - Ne može da se kliče ,,eviva“, kao što su klicale sluge okupatora 12. jula, i da se kliče Ljubu Čupiću 13. jula. Tu će nešto morati da razgraniče - naglasio je Vučurović, dodajući da se nijesu borili pod ,,ovom crvenom zastavom koja nam je poznata tek nekih 15 godina“. Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković zamolila je predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da, kada se pokušava na bilo koji način relativizovati ili vrijeđati identitet Crne Gore, reaguje, a ne da kaže da će o tome odlučivati nadležni organi. - Kolege iz DF-a zajedno sa nama treba da slave Belveder jer je na njemu pala Vlada Zdrav-

Vuksanović-Stanković: Bećir Vuković simbol vrijednosti koje baštini DF Poslanica Socijaldemokratske partije kazala je povodom diskusija da smo danas svjedoci da se usred Crne Gore moramo boriti za Crnu Goru. - Umjesto da svi pripadamo Crnoj Gori, a da nas ne interesuje ko je kakve vjere i nacije, ovdje ima onih koji su protiv svoje nacije - rekla je Vuksanović-Stanković i navela da očekuje od predsjednice parlamenta da zaštiti državu i njena obilježja od ataka onih koji ne poznaju istoriju.

Osvrćući se na kandidate za članove žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, ona je rekla da se radi o sjajnim ljudima, sa časnim biografijama koji pripadaju Crnoj Gori. - Neće nam valjda u žiriju biti prošlogodišnji predsjednik Bećir Vuković. To su vrijednosti koje dijele kolege iz DF-a. Oni su glasali za čovjeka koji je izjavio da je crnogorska nacija izmišljotina Đilasa. To je njihov reper - kazala je Vuksanović-Stanković.

ka Krivokapića protiv koje ste bili. Zato treba da slavite s nama Belveder, odbranjena je čast i slava Crne Gore. Mene je vas žao, vi ne znate istoriju svoje države. Vi ne znate što je crveni barjak, a što trobojka - rekla je Vuksanović-Stanković, nakon čega su je poslanici DF-a prekidali žučnim reagovanjem iz poslaničkih klupa, nakon čega je uslijedila i pauza. Prethodno, poslanik DF Predrag Bulatović reagovao je zbog, kako je naveo, toga što predsjednica parlamenta nije opomenula poslanicu DPS Aleksandru Vuković za, kako je naveo, brutalno kršenje poslovnika. Prema njegovim riječima, Vuković je izbore 30. avgusta nazvala prevratom. - Prevrat je počeo terorističkim aktom Mila Đukanovića i Veselina Veljovića na Cetinju, a završen političkom korupcijom i čime sve ne i dolaskom DPS u dio vlasti. Dok to ne riješimo, pomirenja nema - naveo je Bulatović. Reagovala je predsjednica parlamenta opomenom da se takve kvalifikacije ne mogu iznositi, već da o događajima na Cetinju treba da se izjasne sudski organi. Poslanica Vuković pojasnila je da nijednom riječju same izbore nije nazvala prevratom, već je razjasnila da se tada dogodila promjena društvenog ambijenta u kojem se moglo dogoditi i uriniranje po spomeniku Ljubu Čupiću u Nikšiću. Branka Bošnjak iz Pokreta za promjene istakla je da bi ubuduće trebalo razmotriti mogućnost da se za članove žirija glasa pojedinačno, a ne u sklopu liste. Obrazložila je da je među kandidatima bilo kvalitetnih rješenja, ali da klub koji predstavlja nije mogao glasati za kompletnu listu prijedloga jer nije prihvaćen nijedan od prijedloga opozicionih stranaka. I. P.

PODGORICA – Specijalista radiologije dr Vuk Kadić novi je vršilac dužnosti direktora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), odlučeno je na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora. Dosadašnja v.d. direktorice Vukosava Pejović je podnijela ostavku na istoj sjednici. Pejović je za v.d. direktorice FZO izabrana 25. maja. Pobjeda je tada objavila da Pejović nema ambiciju da rukovodi Fondom za zdravstvo, već je prelazno rješenje kako bi izmijenila Pravilnik kako bi se omogućilo da Kadić bude izabran za direktora FZO. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je propisivao da je za to radno mjesto potrebno zvanje diplomirani ekonomista ili pravnik. Prema informacijama Pobjede, za vrijeme svog mandata Pejović je izmijenila akt o sistematizaciji i više nema prepreka da dr Kadić bude imenovan za direktora. Na taj način je završena jednomjesečna saga o imenovanju dr Kadića za v.d. direktora Fonda za zdravstveno osiguranje. Mediji su prije mjesec dana, 16. maja, objavili da je dr Vuk Kadić kandidat za v.d. direktora FZO, ali da na tada zakazanoj sjednici Upravnog odbora nije imenovan jer nije bilo kvoruma. Pobjeda je tada pisala da glasovi nijesu obezbijeđeni zbog Pravilnika. Naredna sjednica UO FZO je održana 25. maja, kada je dobijeno negativno mišljenje Ministarstva javne uprave, prema kojem moraju poštovati Pravilnik kojim dr Vuk Kadić ne može biti izabran za direktora. O kandidaturi dr Kadića je UO raspravljao dva puta, ali nije mogao biti imenovan jer je ljekar. Dr Vuk Kadić je specijalista radiologije, a u njegovoj biografiji piše da je specijalizovan za preglede želuca, tankog i debelog crijeva na skeneru i magnetnoj rezonanci (CT ili MR): gastrografija (pregled želuca); enterografija (pregled tankog crijeva) i kolonografija (pregled debelog crijeva). Prethodno je funkciju direktora Fonda obavljao funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP) Dragoslav Šćekić, koji je u međuvremenu izabran za ministra zdravlja. Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, direktora Fonda imenuje Upravni odbor na pet godina, na osnovu javnog konkursa. J.M. / K.J.

U Petnjici iscijepan bilbord Savjeta Muslimanskog naroda u Crnoj Gori

Uništeni bilbord u Petnjici

Potvrda ugroženosti PODGORICA- Bilbord Savjeta Muslimanskog naroda u Crnoj Gori u Petnjici koji je tek postavljen, iscijepan je, saopšteno je iz tog udruženja. Savjet je apelovao na nadležne organe da što hitnije otkrije i adekvatno kazni počinioce. Prema njihovim riječima, događaj koji se desio samo je potvrda da su nacionalni Muslimani u Crnoj Gori žestoko ugrožena kategorija stanovništva naše zemlje. Ovim činom, ističe se u saopštenju, pojedinac ili grupa počinilaca pokušala je da iscijepa istoriju Crne Gore u koju su Muslimani duboko utkani , jer i datum kojim se obilježava nacionalni Dan Muslimana vezan je za Crnu Goru i muslimanski narod. - Ko će da nas brani ? Vlast u kojoj nema niti jednog predstavnika našeg naroda, Skupština u kojoj, barem koliko mi znamo takođe nema niti jednog autohtonog predstavnika Muslimanskog naroda. Potrudićemo se svim demokratskim sredstvima da se zaštitimo sami, a bilbord koji je iscijepan obnovićemo opet i podsjetiti na 20. jun kada je Crna Gora dobila prvog domicilnog reisa u Kraljevini Crna Gora - zaključuje se u saopštenju. R.D.

Društvo

Četvrtak, 16. jun 2022.

Begić: Spremni smo za radikalizaciju protesta Plate policijskim službenicima nijesu povećavane od 2013. godine, dok su, sa druge strane, u prosvjeti i zdravstvu plate rasle nekoliko puta, a planiraju se i nova povećanja, tvrdi komandir stanice za obezbjeđenje diplomatsko-konzularnih predstavništava Miodrag Begić Rok do 1. septembra, kada se, kako je kazao Begić, očekuje priliv novca u budžet od turističke sezone, daju Vladi za povećanje plata od 20 odsto neto zarade zbog rasta cijena i povećanja troškova života. Begić je naglasio da plate policijskim službenicima nijesu povećavane od 2013. godine, dok su, sa druge strane, u prosvjeti i zdravstvu plate rasle nekoliko puta, a planiraju se i nova povećanja. - Pripadnik Specijalne terorističke jedinice prima oko 600

eura, sa noćnim satima, što je manja plata od čistačice u Kliničkom centru Crne Gore – kazao je Begić. On je naveo da od Vlade zahtijevaju i vraćanje beneficiranog radnog staža svim policijskim službenicima, kao i dodjele otpremnina prilikom odlaska u penziju u iznosu od 12 neto zarada u mjesecu koji prethodi penziji. Kao uslove za penziju traže 50 godina starosti i 30 godina penzijskog staža uz uvećanje od 30 odsto ili 40 godina penzijskog m. babović

Okupljeni policajci od Vlade su tražili povećanje zarade u iznosu od deset odsto neto zarade kroz izmjenu Odluke o dodatku na zaradu kako bi se anuliralo smanjenje na osnovu brisanja beneficiranog radnog staža iz minulog rada sa rokom do 1. jula, što je i obećano nakon nedavnog sastanka potpredsjednika Vlade Raška Konjevića sa predstavnicima MUP-a, Uprave policije i Sindikata UP. Policijski službenici takođe zahtijevaju da im se do 1. jula vrate iznosi koji su im, kako tvrde, oduzeti od posljednje dvije plate obračunom kojim nije obuhvaćen beneficirani radni staž, što je rezultiralo umanjenjem zarada u iznosima između 40 i 100 eura.

Policajci nezadovoljni statusom u državi, prvi put u istoriji protestovali pred Vladom

Pozvali GST-a Novovića da ispita rad Sindikata Uprave policije

BIJELO POLJE - Ispred zgrade Pravnog fakulteta u Ulici slobode u Bijelom Polju juče je organizovano protestno okupljanje studenata i poručeno je da gašenje jednog fakulteta nije poraz samo studenata i grada, već cijele države. Zatraženo je od ministra prosvjete Miomira Vojinovića i Vlade Crne Gore da raspišu konkurs za licencirani i akreditovani studijski program u Bijelom Polju. Poručili su da će u suprotnom radikalizovati proteste. Predstavnica studenata Ksenija Gazivoda ukazala je da sve više mladih sa sjevera odlazi. - Jedan od načina da ih zadržimo jeste da im obezbijedimo studiranje i školovanje u svom gradu. Zato ne smijemo dozvoliti zatvaranje Pravnog fakulteta u Bijelom Polju. Ipak, nadamo se da neće doći do gašenja Pravnog fakulteta - poručila je Gazivoda navodeći da imaju obećanje i ministra prosvjete Miomira Vojinovića, ali i podršku predsjednika Opštine Petra Smolovića.

staža uz uvećanje od 30 odsto. - Posljednjih godina policijska profesija je unižena. Bezuspješni su bili apeli užeg rukovodstva sindikalne organizacije da se glavno rukovodstvo okrene zaštiti svih zaposlenih i njihovih prava. Do toga nije došlo, a mi smo satjerani uza zid i došli smo u poziciju da svoja prava tražimo na ulici – kazao je Begić. Prema njegovim riječima, na sastanku od prije nekoliko dana kod potpredsjednika Vlade Konjevića donekle im se izašlo u susret, ali ne u mjeri koju su tražili. On je pozvao i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da uđe u prostorije Sindikata Uprave policije prije nego, kako je kazao, iz njih nestanu dokazi. - Sindikat je radio za nekog drugog ko je njime gazdovao, a nebrigu sindikalne organizacije osjećaju pripadnici Uprave policije svakodnevno – kazao je on naglašavajući da im nije odgovoreno čak ni na zahtjeve za dodjelu uniformi shodno potrebama i vremenskim uslovima. On je kazao da već godinama nedostaje priliv mladog kadra, da je veliki broj službenika, njih preko 1.000, stekao uslove za penzionisanje ove godine, te da će usljed činjenice da je plata prosječnog službenika oko 550 eura penzioni prosjek biti veoma mali. - Ogromno je nezadovoljstvo

m. b.

PODGORICA – Policajci su satjerani uza zid i došli su u poziciju da svoja prava traže na ulici, poručeno je juče sa protestnog skupa policijskih službenika pred zgradom Vlade, a Miodrag Begić, komandir stanice za obezbjeđenje diplomatsko-konzularnih predstavništava je kazao da će ukoliko Vlada ne ispuni njihove zahtjeve do naznačenih rokova, radikalizovati proteste u skladu sa zakonima, što podrazumijeva i štrajk pasivnim radom.

Miodrag Begić

Odsustvo planova, nejedinstvo državnog rukovodstva i komande tokom događaja na Cetinju Begić je govoreći o događajima na Cetinju iz septembra prošle godine kazao da su oni, u posljednjih 30 godina svakakvih dešavanja, bili vrhunac rizika. - Hiljadu i po policajaca na Cetinju, dva dana i dvije noći, na jednom sendviču i jednoj boci vode, su sačuvali mir u Crnoj Gori. Na svakih 15 metara je postojala mogućnost da izbije građanski rat. Podijeljeno državno i političko rukovodstvo, nejedinstvo komande, odsustvo planova i nedostatak ideja, rezultiralo je time da su policijski službenici u momentu bili prepušteni sami sebi – kazao je Begić. Prema njegovim riječima, Crnu Goru je spasilo jedinstvo običnog policajca, ne rukovodstva. - Mi smo sačuvali mir, jer bi Crnom Gorom tekli potoci krvi i danas ne bi bili ođe niti mi, niti oni gore – kazao je Begić pokazujući na zgradu Vlade i dodajući „da bi bili po šumama i gledali se preko nišana“.

među policijskim službenicima. Nećemo odustati od svojih zahtjeva za koji su naglašeni rokovi. Ukoliko se zahtjevi ne ispune do naznačenih rokova, mi ćemo preći u radikalni-

je proteste u skladu sa onim što nam zakoni dozvoljavaju, a to je štrajk koji podrazumijeva i pasivni rad, što nikome ne ide u prilog – poručio je on. D.MIHAILOVIĆ

Protestno okupljanje u Bijelom Polju povodom zatvaranja Pravnog fakulteta

To nije poraz samo studenata nego grada i cijele države Kazala je da su se već sastali sa predsjednikom Smolovićem, koji je obećao da će Opština finansirati ručak, smještaj i prevoz profesorima, ukoliko to budu zahtijevali. Ministar Vojinović, sa kojim su takođe razgovarali, obećao je da će učiniti sve da se Pravni fakultet u Bijelom Polju ne zatvori. Takođe je napomenula da na Pravnom fakultetu u Bijelom Polju trenutno ima oko 100 studenata. - Ne smijemo zaboraviti činjenicu da u posljednje tri godine uopšte nije bilo konkursa za upis, koji su se inače raspisivali za samo 20 studenata, umjesto za 70 licenciranih mjesta - dodala je Gazivoda. Studentkinja Pravnog fakulte-

ta Amina Šabanović poručila je da obrazovanje nije trošak, već najvrednija investicija koju država može da pruži svom narodu. - Snagom diplome su nam otvorena sva vrata. Pravni fakultet je izuzetno težak studijski program, zahtijeva izuzetan napor i kriterijumi su jako visoki, pa je samim tim i procenat studenata koji uspijevaju da završe u roku osnovne studije prilično mali. Uz sve to, oni koji nijesu na budžetu moraju plaćati školarinu u iznosu od 500 eura – rekla je ona. Ukidanje Pravnog fakulteta u Bijelom Polju predložio je Pravni fakultet iz Podgorice krajem prošle godine. Peticiju za njegovo održanje je tada potpisalo

Sa jučerašnjeg protesta u Bijelom Polju

oko 600 studenata sa sjevera Crne Gore, koja je dostavljena Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta. Kao glavni razlog očuvanja te institucije naveli su nedostatak visokoobrazovnih ustanova na sjeveru Crne Gore.

Zatvaranje Pravnog fakulteta u Bijelom Polju je predviđeno prijedlogom programa razvoja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore za period 2022. do 2025. godine. U obrazloženju iz 2021. godi-

ne je navedeno da odjeljenje Pravnog fakulteta u Bijelom Polju, na osnovu odluke Vijeća Pravnog fakulteta, već dvije generacije unazad ne upisuje prvu godinu studija uz projekciju i plan zatvaranja ovog odjeljenja i upućivanja preostalog broja studenata na Pravni fakultet u Podgorici. Analiza je pokazala da za 16 godina postojanja odjeljenja (od 2005. do 2021) 74 odsto upisanih kandidata nije aktivno na ovom studijskom programu. - Po planu i programu, akreditovanom 2017, upisano je 70 studenata (50 studenata 2018. i 20 studenata 2019). Od ovog broja nijedan student nije završio studije, trenutno ih je aktivno 29, pet se ispisalo, 36 se nije ni upisalo ni obnovilo godinu. Od od ukupnog broja studenata (70), njih 11 je iz Podgorice i Herceg Novog (oko 17 odsto studenata nije iz opština koje gravitiraju Bijelom Polju) – piše u analizi Pravnog fakulteta. B.Č./J.M.

10 Hronika

Četvrtak, 16. jun 2022.

Vrhovni sud ukinuo presudu novinaru osuđenom na godinu zatvora za posredovanje u švercu droge

Specijalno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv službe banke zbog zloupotrebe službenog položaja

Jovu Martinoviću će se ponovo suditi Šef filijale koristeć PODGORICA – Vrhovni sud Crne Gore ukinuo je drugostepenu presudu Apelacionog suda kojom je novinar Jovo Martinović pravosnažno osuđen na godinu zatvorske kazne za optužbe Specijalnog tužilaštva da je posredovao u švercu droge. Sudije Vrhovnog suda su na sjednici održanoj 25. maja usvojile zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnio Martinović nakon čega je osuđujuća presuda protiv njega ukinuta, a predmet vraćen na ponovno odlučivanje. - Vrhovni sud je na sjednici vijeća zaključio da Apelacioni sud Crne Gore, kao drugostepeni sud, nije odgovorio na neke odlučne navode žalbe izjavljene protiv prvostepene presude. Žalbom je ukazivano da su postojali razlozi za izuzeće sutkinje koja je postupala kao predsjednik vijeća u prvostepenom postupku i da su neopravdano odbijeni prijedlozi za izvođenje dokaza podnijeti od okrivljenog i njegovog branioca. Time je povrijeđeno pravo okrivljenog na jednakost sredstava u sudskom postupku. Vrhovni sud zaključio da je učinjena bitna povreda postupka u žalbenom postupku, a što je bio razlog za ukidanje drugostepene presude i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje – pojašnjavaju iz Vrhovnog suda.

Jovo Martinović

Apelacioni sud je krajem marta prošle godine potvrdio presudu Višeg suda kojom je novinar Jovo Martinović osuđen na godinu zatvora za optužbe da je posredovao u švercu droge. Vijeće sudija Apelacionog suda nije prihvatilo žalbu Martinovića u kojoj navodi da je prvostepeni sud donio odluku zasnovanu na zamjeni teza i pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. - Obrazloženje prvostepenog suda je konfuzno, protivrječno, a u određenim elementima vrijeđa zdrav razum i inteligenciju i čak pokazuje ličnu netrpeljivost prema mojoj profesiji i meni – naveo je Martinović u žalbi. Apelacioni sud je ranije ukinuo presudu kojom je Martinović u januaru 2019. godine osuđen na godinu i po zatvora jer je prvostepeni sud prihvatio optužbe specijalne tužiteljke

Mirjane Samardžić da je ovaj optuženi, iskorištavajući svoja poznanstva iz novinarske profesije, spojio krijumčare droge, organizujući sastanak u Ulcinju. U ponovnom postupku Jovo Martinović je oslobođen od optužbe za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Duška Martinovića, ali je ipak osuđen na godinu zatvora zbog posredovanja u švercu droge. Odbrana se žalila na ovu odluku koju je Apelacioni sud ipak potvrdio. Martinović je ranije prilikom davanja odbrane tvrdio da je bio na novinarskom zadatku zbog koga je morao da kontaktira i sa ljudima iz kriminalnog miljea, odnosno da je u ulcinjski lokal došao po kameru od Selmanovića i da istome saopšti da će u filmu učestvovati Duško Martinović. Potom se, kako je kazao, udaljio od stola jer nije želio da sluša privatne razgovore. - Radio sam novinarski posao. Meni je jasno da sam ja na mjerama od 1999. godine zbog toga što radim za medije na Zapadu. Sva moja komunikacija sa Duškom odvijala se preko obične telefonske linije, da sam htio šta da krijem, ne bih tako razgovarao. Radi zaštite nijesam želio da znam imena švercera, a bilo bi suludo da se upuštam u šverc marihuane – kazao je Martinović. B. R.

službenike CKB o za više od 130.000

PODGORICA – Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv rukovodioca u filijali Crnogorske komercijalne banke u Podgorici Vlada Pavićevića i još četiri osobe koje su mu pomogle da zloupotrebom službenog položaja otuđi više od 130.000 eura novca banke. Pored Pavićevića na optužnici blagajnice CKB-a su Milica Strugar, Maja Novosel i Branka Bulatović koje su optužene za saizvršioce u krivičnom djelu zloupotreba službenog položaja dok se Marko Miković tereti za pomaganje Pavićeviću u malverzacijma gdje je oštećena CKB. Prema navodima optužnice, blagajnica Milica Strugar je 21. februara u dogovoru sa Pavićevićem iz blagajne neovlašćeno zadužila 56.000 eura u gotovini iako za to nije imala osnov niti je to evidentirala. Strugar je novac predala Pavćeviću čime je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.

Tri dana kasnije, 24. februara, Pavićević je, znajući da će biti vanredni popis blagajni u svim filijalama CKB-a, a koristeći položaj rukovodioca Odjeljenja pozadinskih operacija za podršku biznisu,

ručno kreirao nalog za knjiženje kojim je umanjio knjigovodstveno stanje glavne blagajne iz koje je prethodno Strugar neovlašćeno podigla 56.000 eura. Istraga je pokazala da je Pa-

Viši sud usvojio zahtjev odbrane optuženog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Na sastanku ministra unutrašnjih poslova i

Tri predmeta protiv Dejana Peruničića spojeni u jedan

PODGORICA – Tri postupka koja se protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića vode pred Višim sudom spojena su u jedan, na zahtjev njegovog branioca, advokata Zdravka Begovića. To je za Pobjedu potvrdio Begović, saopštivši da je takva odluka donijeta na njegovu inicijativu i u skladu je sa Zakonom. Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević kazao je da je sa funkcionerima tog političkog saveza napustio juče sudnicu Višeg suda nakon što je Begović zatražio spajanje postupaka koji se vode protiv Peruničića u slučajevima prisluškivanja funkcionera DFa i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Protiv Peruničića se vodi postupak povodom navoda DF-a da su članovi tog političkog bloka prisluškivani u hotelu ,,Palas“ od 5. do 7. jula 2020. godine. Knežević je rekao da taj postupak nikako da počne jer se Dejan Peruničić ne pojavljuje na ročištima, a na jučerašnjem, kako kaže, Front je dobio informaciju da se po zahtjevu advokata Peruničića spajaju postupci protiv njega na način da poslanici i

Dejan Peruničić

funkcioneri DF-a bivaju u istom postupku oštećeni kao Katnić. - Pošto je jasno da se radi o još jednoj opstrukciji i relativizaciji krivice ANB-a i samog Peruničića, mi smo danas napustili sudnicu u Višem sudu, jasno ukazavši sudiji Vesni Kovačević da se radi o jednoj besprizornoj sramoti, kriminalnoj odluci kojom se pokušavaju izjednačiti dželat i žrtva i u isti kontekst staviti Milivoje Katnić i poslanici DF-a - rekao je Knežević u video obraćanju dostavljenom medijima. On je poručio da neće prihvatiti ovakav pristup, posebno zato što, kako je rekao, ,,svi oni koji treba da odgovaraju za svoja ne-

počinstva za vrijeme vlade Markovića i Đukanovića su rehabilitovani i sudovi rade u njihovu korist“. - Više je nego očigledno da je Sudsko vijeće, koje je donijelo odluku da izjednači Katnića sa nama, to uradilo iz razloga relativizacije i krivice Dejana Peruničića i onoga što se desilo u julu 2020. godine, a predstavljalo je najmasovnije prisluškivanje u istoriji svih presluškivanja na planeti jer je prisluškivano 237 ljudi dva dana po nalogu Peruničića. I mi nikako ne možemo da utvrdimo ko mu je dao taj nalog, a fotografije i snimci su se objavljivali na portalu Udar, za koji osnovano sumnjamo da

ga je osnovao ANB - poručio je Knežević. Peruničiću se sudi za zloupotrebu službenog položaja, odnosno za nezakonito prisluškivanje funkcionera i aktivista Demokratskog fronta u martu i julu 2020. godine. Riječ je o slučaju koji su početkom novembra 2021. godine objelodanili funkcioneri DF-a kada su tvrdili da je skoro 300 njihovih funkcionera i aktivista prisluškivano tokom dvodnevnog seminara u hotelu „Palas“ u Petrovcu tokom jula 2020. godine. Peruničić je optužen i da je u vrijeme njegovog mandata prisluškivao tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i da je uz pomoć bivšeg agenta tajne pratnje Srđe Pavićevića nezakonito snimao i pratio više osoba. Kako je saopšteno, Peruničić je od januara do septembra 2020. godine u više navrata davao usmene naloge Pavićeviću da na području Podgorice, Budve i Cetinja, bez prethodno izdatog pisanog naloga za praćenje i osmatranje, uz korišćenje tehničkih sredstava za foto-dokumentovanje, prati i osmatra A. R, Z. K, A. M, M. K, V. J, S. R, G. D, A. B, B. B, M. B, M. C, N. Ć. i P. K. Pavićević se tereti da je po nalogu Peruničića koordinirao tim aktivnostima iako je bio dužan da zna da je to suprotno članu 11 Zakona o ANB-u. A. R.

britanske ambasadorke u Crnoj Gori razgovarano o zapljeni u Slobodnoj zoni

Medoks: Fokus staviti na finansijske istrage

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić informisao je juče britansku ambasadorku u Crnoj Gori Karen Medoks o aktivnostima policije koje se tiču zapljene cigareta, dok je v. d. pomoćnika direktora Dejan Knežević naglasio da je već godinu stopirano krijumčarenje cigareta. Sastanak, kojem su prisustvovali i v. d. generalnog direktora Direktorata za evropske poslove, međunarodnu saradnju i programe podrške Sergej Mučalica, kao i v. d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala, Dejan Knežević, bio je prilika da sagovornici apostrofiraju izvanrednu saradnju dvije zemlje, naročito kada je u pitanju policijska saradnja. Na toj liniji, ambasadorka Medoks je kazala da fokus treba staviti na finansijske istrage, jer se jedino tako može u potpunosti iskorijeniti problem krijumčarenja cigareta, kao i ostalih oblika kriminala. Ambasadorka Medoks je saopštila da je Britanska ambasada spremna da nastavi da pruža pomoć i podršku Crnoj Gori,

Filip Adžić i Karen Medoks

te da mogu računati na pomoć u osnaživanju kapaciteta prilikom finansijskih istraga. Ministar Adžić je izrazio spremnost Ministarstva za intenziviranjem saradnje sa Nacionalnom kriminalističkom agencijom Ujedinjenog Kraljevstva, naročito u dijelu jačanja operativnih kapaciteta Uprave policije u oblasti istraživanja ilegalnih finansijskih tokova. Na sastanku je zaključeno da postoji obostrana otvorenost da se saradnja i dalje proširuje, naročito kroz zajedničke projekte. C. H.

Hronika/Svijet

Četvrtak, 16. jun 2022.

enika Crnogorske komercijalne

ći oštetio 0 eura

vićević 29. decembra prošle godine samoinicijativno i bez osnova kreirao nalog za knjiženje kojim je prenio 7.000 eura novca CKB-a na štedni račun Luke Kalezića bez njegovog znanja i saglasnosti.

Istog dana je sa računa štednje Kalezića ovih 7.000 eura prenio na transakcioni račun otvoren takođe na ime Luke Kalezića. Potom je pozvao blagajnicu Maju Novosel koja je mimo bankarskih procedura sa transakcionog računa Kalezića podigla iznos od 4.000, a potom još 2.997 eura i predala ih Pavićeviću van poslovnih prostorija CKB-a. Pavićević je 10. janura 2022. godine po istom scenariju prebacio oko 1.000 eura na račun Kalezića. Pozvao je koleginicu Bulatović, koju je zamolio da sa računa Luke Kalezića koji nije u mogućnosti da dođe do banke, podigne novac sa njegovog računa i preda ga njemu, kako bi ga lično ponio prijatelju. Pavićević je 24. februara na račun Nemanje Bulatovića prebacio 14.500 eura CKB-a nalogom koji je kreirao samoinicijativno i bez osnova, a kasnije taj novac prisvojio. SDT je prikupilo i dokaze prema kojim je Pavićević od 20. oktobra prošle godine do kraja februara 2022. godine samoinicijativno formirao deset naloga za knjiženje preko kojih je prenosio novac u vlasništvu CKB-a na račun Marka Mikovića. Miković je prethodno kod CKB banke otvorio račun koji je stavio na raspolaganje Pavićeviću za njegove malverzacije. Pavićević je lažnim nalozima prenio ukupno 52.650 eura Marku Mikoviću. B. r.

U akciji policije u Baru i Ulcinju pronađeno oružje i osumnjičeni za nasilničko ponašanje

Uhapšena dva maloljetnika zbog oružja i tuče BAR/ULCINJ - Maloljetnici H. L. i J. L. (16) uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, odnosno krivično djelo nasilničko ponašanje. Pripadnici barske i ulcinjske policije su, postupajući po naredbama Osnovnog suda u Ulcinju, pretresli kuće i druge prostorije koje koristi porodica S. L. (49) iz Bara, u barskom naselju Zaljevo i ulcinjskom Štoju. - Tom prilikom je u Baru u naselju Zaljevo pronađena automatska puška M70 kalibra 7,62 mm, pištolj valther PPK kalibra 7,65 mm, dva okvira sa ukupno 11 komada municije, 33 komada puščane municije, lovačka puška sa dva komada municije u cijevima, četiri komada municije za lovačku pušku, kao i startni pištolj sa okvirom i pet komada municije - saop-

šteno je iz Uprave policije. Od S. L. i H. L. (17) su prikupljena obavještenja, pa su policijski službenici došli do sumnje da su pronađeni predmeti vlasništvo maloljetnog H. L. Po nalogu osnovnog tužioca u Baru H. L. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Osim toga, pripadnici policije su tokom pretresa kuće i drugih prostorija koje se nalaze u naselju Štoj, pronašli i uhapsili J. L. (16). On se prethodno potraživao zbog sumnje da je 9. juna u tom mjestu fizički napao B. Z, zadajući mu više udaraca rukama i nogama u predjelu tijela. - Takođe, on se sumnjiči da je 10. juna, pri tuči i svađi sa tri osobe, zamahivao opasnim oruđem u namjeri da ih teško povrijedi – saopšteno je iz policije. C. H.

STO DVANAESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage kontrolišu 80 odsto teritorije Sjeverodonjecka, Zelenski traži moderno protivraketno oružje

Najavljena evakuacija civila iz fabrike Azot KIJEV/MOSKVA - Ruske snage kontrolišu veći dio, odnosno 80 odsto teritorije Sjeverodonjecka, uprkos žestokom otporu ukrajinskih snaga koje trpe bolne gubitke u višenedjeljnoj borbi za ključni istočni grad.

Rusija je poručila ukrajinskim borcima koji se skrivaju u hemijskoj fabrici ,,Azot“ u Sjeverodonjecku da polože oružje, obećavajući da će osigurati humanitarni koridor za civile koji su, takođe, u toj fabrici našli sklonište. Ukrajina još nije odgovorila na ovu ponudu Moskve. Britanska vojna obavještajna služba objavila je u svom dnevnom biltenu da se nekoliko stotina civila trenutno nalazi u podzemnim bunkerima u hemijskoj fabrici ,,Azot“ zajedno sa ukrajinskim borcima. U biltenu koji je izdalo britansko Ministarstvo odbrane navodi se i da Rusija, suočena s odlučnim ukrajinskim odgovorom, pribjegava taktikama urbanog ratovanja koje se oslanjaju na intenzivnu upotrebu topova, uzrokujući veliku kolateralnu štetu u cijelom gradu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajini sada treba moderno protivraketno oružje, dodajući da ne može postojati opravdanje da partnerske zemlje odlažu isporuku. Stalno govorimo našim partnerima da Ukrajini treba moderno protivraketno oružje, rekao je Zelenski. - Naša zemlja ih još nema na dovoljnom nivou i upravo sada postoji najveća potreba za takvim oružjem. Odugovlačenje ne može da se opravda - dodao je ukrajinski predsjednik. U regiji Donbas traju višenedjeljne bitke i ,,gubici su, nažalost, bolni“, rekao je Zelenski. Šef ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom, general Mihail Mizincev,

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajini sada treba moderno protivraketno oružje, dodajući da ne može postojati opravdanje da partnerske zemlje odlažu isporuku

Bajden: Duž granice sa Ukrajinom gradiće se privremeni silosi Detalj sa ratišta u Ukrajini

obećao je da će humanitarni koridor biti otvoren za evakuaciju civila iz fabrike Azot 15. juna od 8 sati ujutro po moskovskom vremenu. Mizincev je rekao da će evakuisani biti odvedeni u grad Svatovo, 60 kilometara na sjeveru na teritoriju pod kontrolom ruskih i separatističkih snaga. Ukrajina nije odgovorila na prijedlog Mizinceva, kojeg Kijev optužuje za kršenje ljudskih prava dok je zapovijedao tokom duge opsade Marijupolja, ključne ukrajinske luke na Azovskom moru koju su preuzeli Rusi. Zelenski je rekao da Ukrajina, takođe, doživljava ,,bolne gubitke“ u regiji Harkov istočno od Kijeva, u kojoj Rusija pokušava da ojača svoju poziciju nakon što je potisnuta. Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Ana Maliar ranije je rekla da je Ukrajina dobila samo deset odsto oružja koje je zatražila od Zapada za pomoć u borbi protiv ruske invazije. - Koliko god se Ukrajina trudila, koliko god naša vojska bila profesionalna, bez pomoći za-

padnih partnera nećemo moći pobijediti u ovom ratu - rekla je Maliar na televizijskom brifingu. Dodala je i da bi Zapad trebao da ubrza isporuku oružja. Zapadne zemlje obećale su da će poslati sofisticirano oružje, uključujući napredne rakete, ali treba vremena za njihovo postavljanje. Maliar je istakla da bi trebao postojati ,,jasan vremenski okvir“ za isporuke. Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev izrazio je sumnju da će Kijev u narednom periodu moći da ispunjava svoje ugovorne obaveze i doveo u pitanje samo postojanje ukrajinske države u budućnosti. - A ko je rekao da će za dvije godine Ukrajina uopšte postojati na mapi svijeta. Amerikancima već nije stalo. Oni su toliko uložili u antiruski projekat da im je sve ostalo sitnica - napisao je on na svom Telegram kanalu. Američki ministar odbrane Lojd Ostin predsjedavaće u Briselu sastankom na kojem

Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da će privremeni silosi biti izgrađeni duž granice sa Ukrajinom kako bi se pomoglo izvozu žitarica. - Blisko sarađujem sa našim evropskim partnerima kako bismo 20 miliona tona žitarica zaključanih u Ukrajini plasirali na tržište i pomogli u snižavanju cijena hrane. Pošto ne može proći Crnim morem, gradićemo privremene silose na ukrajinskim granicama - rekao je Bajden. Bajden je rekao da Sjedinjene Države rade na planu za izvlačenje žitarica iz Ukrajine željeznicom, ali je napomenuo i da su širine ukrajinskih željezničkih kolosijeka različite od onih u Evropi, pa se žito mora prebaciti u druge vozove na granici.

će učestvovati ministri gotovo pedeset nacija posvećenih podršci Ukrajini kako bi se istražilo što se još može učiniti. U znak solidarnosti prisustvovaće i ukrajinski ministar odbrane. Ministri NATO-a takođe će raspravljati o zahtjevu Švedske i Finske za članstvo u NATO-u.

Pucnjava u gradu El Monti u južnoj Kaliforniji

Troje ubijenih, među njima i dva policajca

EL MONTI - Tri osobe, među kojima su dva policajca i osumnjičeni, poginule su u pucnjavi u gradu El Montiju u južnoj Kaliforniji, saopštile su vlasti, dodajući da su policajci upucani na dužnosti dok su odgovarali na izvještaj o mogućem ubodu nožem. Do pucnjave je došlo kada je policijska uprava El Montija reagovala na moguće ubadanje nožem, navodi se u saopštenju policije. Dvojica policajaca koji su upucani prebačeni su u Medicinski centar gdje su preminuli od zadobijenih povreda, saopštile su vlasti. Osumnjičeni za pucnjavu, neidentifikovani muškarac, takođe je ubijen tokom razmjene

Sa mjesta pucnjave

vatre, saopštilo je odjeljenje šerifa okruga Los Anđeles. Imena ubijenih nijesu saopštena. Lokalni medij KTLA javio je da je jedan od policajaca

22-godišnji veteran policijske uprave El Monti, dok je drugi bio pripadnik policijskih snaga manje od godinu dana. - Grad El Monti je tužan i šoki-

ran zbog tragične pucnjave u kojoj su poginula dva naša policajca - dodaje se u saopštenju policije. Odjeljenje šerifa okruga Los Anđeles istražuje incident. Nasilje oružjem u Sjedinjenim Američkim Državama je pod lupom nakon prošlomjesečne pucnjave u osnovnoj školi u Juvaldeu u Teksasu, u kojoj je poginulo 19 djece i dvoje nastavnika, i pucnjave u supermarketu u Bafalu u Njujorku, u kojoj je ubijeno 10 ljudi. Masovna pucnjava u Juvaldeu i Bafalu podstakla je nove napore u američkom Kongresu da donese strožije savezne zakone o kontroli oružja. Priredila: Bojana Prelević

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 16. jun 2022.

Akcenti sa panel diskusije o značaju multikulturalnog dijaloga

KoLAšIN: Novina u radu lokalnog parlamenta OPŠTINA

Bijelo Polje afirmiše politiku evropskih SO prenosiće vrijednosti i načela Sjednice na Jutjub kanalu Šćepanović i Đukić

Misija OEBS-a u Crnoj Gori nam je dodijelila nagradu za najtolerantniji grad 2004.godine. Dijalog, tolerancija, vladavina prava i rodna ravnopravnost ne smije biti stvar trenda jer zrelo društvo podrazumijeva odgovornosti u svim segmentima – poručio je potpredsjednik Opštine Ernad Suljević

Izvršni direktor te NVO Zdravko Janjušević ukazao je na cilj projekta koji podrazumijeva da se na potpuno nov način razgovara sa ljudima različitih vjera i nacija o pitanjima tolerancije, zajedništva i suživota.

S.ADAMOVIĆ

BIJELO POLJE – U okviru projekta ,,Ravnopravni u pravima – pravi put ka Evropi“, održana je panel diskusija ,,Značaj multikulturalnog dijaloga“ koji realizuje Nevladina organizacija ,,Bjelopoljski demokratski centar“

Šćepanovć i Đukić takođe su usaglasili da će prije samog utvrđivanja prijedloga odluka, putem ,,javnog slušanja“ konsultovati odbornike u vezi određenih dokumenata koji se nađu na dnevnom redu SO. - U cilju unapređenja rada lokalnog parlamenta, Đukić će se obratiti predstavnici OEBS-a u Crnoj Gori povodom mnogobrojnih edukacija namijenjenih odbornicima, što će unaprijediti njihovu kontrolnu ulogu i uspostaviti bolju ravnotežu u saradnji sa ostalim institucijama – saopšteno je iz lokalne uprave. Dr.D.

projekat

– Bijelo Polje je vazda krasilo taj epitet grada tolerancije i zajedničkog suživota svih građana. Kroz realizaciju ovog projekta želimo da građanima Bijelog Polja približimo sve teme koje su važne i značajne za toleranciju, ravnopravnost, multikulturalizam i na taj način postavimo nove temelje kako bi se kroz naredne aktivnosti više pažnje posvetilo ovoj temi. Željeli smo da razgovaramo i sa mladima koji nijesu u dovoljnoj mjeri upućeni u ovu problematiku, jer još dolazi do određene podjele, kako sa političkog, tako i sa drugog aspekta. Nadam se da ćemo u narednom periodu, kroz sagledavanje cjelokupnog ambijenta u kome djeluju organizacije civilnog društva, doprinijeti da Bijelo Polje bude zajednički grad svim građanima – istakao je Janjušević. Potpredsjednik Opštine Ernad Suljević kazao je da je Bijelo Polje odavno prepoznato kao grad koji afirmiše politiku evropskih vrijednosti i načela, zasnovanih, prije svega, na dijalogu, međusobnom razumijevanju i napretku ka punom poštovanju ljudskih prava i sloboda. – Zato postoji međunarodna

KOLAŠIN – Skupštinska zasijedanja biće ubuduće prenošena preko Jutjub kanala – sapšteno je nakon sastanka predsjednice Opštine Marte Šćepanović sa predsjednikom lokalnog parlamenta Milanom Đukićem. To će, kako su ocijenili, građanima omogućiti bolji uvid u rad svojih predstavnika, ali i doprinijeti jačanju kontrolne i nadzorne uloge lokalnog parlamenta.

Kotor: Stupila na snagu opštinska odluka

Zabrana gradnje do septembra

DoKAZANo GrAD toLErANCIJE I SUŽIVotA: Bijelo Polje



Na panelu su govorili i istraživač ljudskih i manjinskih prava Salko Čoković, civilni aktivista i nekadašnji pomoćnik ministra kulture Rifat Vesković, kao i novinar Beća Čoković

potvrda u vidu nagrade za najtolerantniji grad, koju je Opština Bijelo Polje dobila od Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Srbiji 2004. godine. Lokalno, ali i na državnom nivou, društvo smo dijaloga, tolerancije, vladavine prava i rodne ravnopravnosti. Ova mjera ne smije biti stvar trenda jer zrelo društvo podrazumijeva odgovornosti u svim

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 16. juna radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h dio sela Konjuhe i dio sela Gnjili Potok. Bar: od 9 do 14 h dio sela Litine i područje u blizini željezničke stanice; od 10 do 12 h naselje Dubrava. Bijelo Polje: od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac i repetitor Kurilo; od 9 do 16 h Ribarevine; od 14.30 do 19 h Nedakusi; od 9 do 16 h Kanje i Ograde. Budva: od 8 do 15 h Gradilište hotela

segmentima, te je neophodno i dalje otvoreno razgovarati i ukazati na probleme, ali isto tako afirmisati sve one pozitivne i dobre stvari koje kao društvo njegujemo – poručio je Suljević. Građanski aktivista, dugogodišnji bivši odbornik u lokalnom parlamentu Slavko Fuštić kazao je da diskriminacija mora da bude svedena na najmanju moguću mjeru, ukoliko društvo želi da se razvija u punom kapacitetu kao građansko.

politika

– Ono što je karakteristično za Bijelo Polje i Crnu Goru jesu dvije vrste diskriminacija, politička diskriminacija i nepotizam. Politička diskrimi-

nacija je veoma prisutna, onaj koji ima drugačije političko mišljenje veoma teško dolazi do ostvarivanja svojih prava, a najbolje sredstvo za borbu protiv nepotizma jeste javnost, odnosno, transparentnost rada državnih organa, lokalnih samouprava, preduzeća i ustanova čiji su osnivači država i lokalna samouprava – kazao je Fuštić. Na panelu su govorili i istraživač ljudskih i manjinskih prava Salko Čoković, civilni aktivista i nekadašnji pomoćnik ministra kulture, Rifat Vesković, kao i novinar Beća Čoković. Projekat ,,Značaj multikulturalnog dijaloga“ realizuje se uz finansijsku podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava. p.D.

KOTOR - Od 15. juna do 1. septembra zabranjeno je otpočinjanje i izvođenje građevinskih radova na objektima i javnim površinama, na području Starog grada, Dobrote, Orahovca, Dražinog Vrta, Perasta, Risna, Vitoglava, Strpa, Lipaca, Morinja, Kostanjice, Stoliva, Prčanja, naselja Muo, Škaljara, Lastve Grbaljske, Bigove, Krimovice, Radanovića, Zagore, Glavatičića i Kavča.

To je predviđeno opštinskom odlukom koja je juče stupila na snagu. Iz Komunalne policije je saopšteno da je izuzetno moguće izvoditi građevinske radove na pojedinim objektima ukoliko za to izda odobrenje organ lokalne uprave nadležan za poslove urbanizma i građenja po prethodno pribavljenoj saglasnosti predsjednika Opštine, pod uslovom da je za objekat izdato posebno odobrenje za građenje od strane nadležnog

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 16 opština „AS“; od 1 do 6 h kompletno područje opštine (radove izvodi CGES - informacija važi i za 17. jun). Danilovgrad: od 8 do 15 h Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Grlić, Glavica, Voštar, vodoizvorište Oraška Jama i privatna preduzeća: Montenomaks, Stefani 91, Vuković, Okov, Kasarna, Garmin, Ramini, Jovović i Đurović (kratkotrajna isključenja); od 8 do 15 h Zagreda, Ivanj Uba, Jablan i Dolovi Kovački. Herceg Novi: od 7 do 17 h Mojdež, Tijesni Klanac i Kulinovići. Kolašin: od 8 do 16 h Dulovine, Šljivo-

vica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora i Vranještica; od 8 do 15 h Selišta i Smrčje; od 7 do 20 h market Voli, ul. IV Proleterske i dio ul. Palih partizanki. Mojkovac: od 9 do 16 h Ravni; od 8 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac i Žari; od 8 do 14 h Kraljevo Kolo; od 9 do 15 h Gornja Polja. Nikšić: od 8 do 15 h Bršno, Kazanci, Bršno, Ozrinići, Gračanica (Romsko naselje), mljekara „Srna“, Žirovnica,

dio naselja Buda Tomovića (Janjušević) i ,,Metalik Miljanić“. Plav: od 8.30 do 14.30 h dio sela Brezojevice, dio sela Velika i Korita. Pljevlja: od 9 do 17 h selo Odžak, lići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Gradac, Pupovići, Crnci i Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica i Potkovač. Plužine: od 8 do 15 h Crkvičko Polje. Rožaje: od 7 do 15 h kompletno područje opštine; od 9 do 14.30 h Bandžovo Brdo. Šavnik: od 9 do 17 h Dobra Sela, Previš, M-tel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel „Ivica“, motel „Provalija“,

organa uprave u skladu sa posebnim propisima. Zabrana se ne odnosi na obavljanje hitnih i interventnih radova na javnim površinama, infrastrukturnim i drugim objektima. Komunalni nadzor nad sprovođenjem ove odluke vršiće organ lokalne uprave nadležan za poslove Komunalne policije a inspekcijski nadzor Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor. Za prekršioce odluke predviđene su novčane kazne, za pravna lica novčana kazna je od 150 do 10.000 eura, a odgovorno lice u pravnom licu od 20 do 1.000 eura. Novčanom kaznom u visini od 50 do 3.000 eura može se na licu mjesta kazniti preduzetnik. Kazna za fizičko lice iznosi od 20 do 1.000 eura ukoliko izvodi radove u periodu zabrane izvođenja građevinskih radova. - Nadležne službe će svakodnevno vršiti kontrolu i postupati u skladu sa ovlašćenjimasaopšteno je iz Komunalne policije. iv. k.

Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode „Diva“, Borovac i Strug. Ulcinj: od 7.45 do 15 h dio Ul. 28. decembar od Doma kulture prema pijaci i naselje Kruče Hije. Žabljak: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj - Šarović, Stijepović CHF, restoran „Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić i Provalija; od 9 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora i Tepca. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 16. jun 2022.

Herceg novi: U okviru projekta „ReLoaD 2“ istraživane potrebe mladih

Država najpoželjniji šef, smeta im zapošljavanje preko veze HERCEG NOVI - Mladi su opšte zadovoljstvo životom u Herceg Novom na skali od jedan do 10 ocijenili prosječnom ocjenom 6,6. Oni koji su dali ocjenu pet ili nižu kao najznačajniji razlog naveli su mogućnost za zapošljavanje, kvalitet života i obrazovanja koji im se nudi. U generalnom ispitivanju glavni razlog za nezadovoljstvo jesu loši uslovi života i nemogućnost zaposlenja nakon završetka školovanja. To su rezultati istraživanja i procjena omladinskih politika i potreba mladih koji su sprovedeni u 15 lokalnih uprava u okviru projekta „ReLoaD 2“, koji realizuje UNDP u saradnji sa lokalnim upravama u Crnoj Gori, na uzorku od 114 ispitanika uzrasta od 15 do 30 godina u Herceg Novom. Predstavio ih je Andrija Leovac iz Instituta za strateške studije i projekcije.

I.BOŽOVIĆ

Polovina ispitanih smatra da znanje koje stiču kroz formalno obrazovanje nije dovoljna osnova za pronalaženje posla. Kada je riječ o kulturi, Herceg Novi se ističe kao grad koji ima bogatu ponudu, ali gotovo polovina ispitanika nikada ili eventualno jednom godišnje prisustvuje nekom događaju – pokazalo je istraživanje

Tamara Čirgić iz UNDP kazala je da je istraživanje bilo usmjereno na rezultate, kako bi na osnovu njih sprovodili aktivnosti u okviru omladinske komponente projekta „ReLoaD 2“. – Ispostavilo se da nam je istraživanje došlo u pravom trenutku, konkretno za lokalne samouprave, jer Crna Gora nema nacionalnu strategiju za mlade, a od usvajanja tog dokumenta zavisi i usvajanje lokalnih strategija, koje predstavljaju okosnicu za unapređenje položaja mladih u lokalnoj samoupravi – kazala je Čirgić. MlaDi neMaJU PovJerenJa U inSTiTUciJe: Herceg Novi

Teme istraživanja bile su poznavanje omladinskog zakonodavnog i strateškog okvira, obrazovanje, zaposlenje – ekonomska i socijalna sigurnost, proaktivnost mladih, zdravlje, kulture i socijalna inkluzija. - Istraživanje je pokazalo da mladi nemaju povjerenja u institucije, dok sa druge strane žele zaposlenje u državnim preduzećima. Polovina ispitanih smatra da znanje koje stiču kroz formalno obrazovanje nije dovoljna osnova za pronalaženje posla. Kao glavne prepreke ističu nedostatak poslova i neophodnost „veze“ za dobijanje posla – kazao je Jelovac.

Kada je riječ o kulturi, Herceg Novi se ističe kao grad koji ima bogatu ponudu, ali gotovo polovina ispitanika nikada ili eventualno jednom godišnje prisustvuje nekom događaju. Leovac je iznio i neke od opštih zaključaka ovog istraživanja. – Evidentno je da se u lokalnom Birou rada susrijeću sa brojnim poteškoćama, kako u redovnom radu, tako i u radu sa mladima. Kada je riječ o mladima, glavni problemi su pasivnost pri traženju posla, nedostatak praktičnih znanja, nedostatak ponude na tržištu rada i sezonalnost poslova. Glavni problemi mladih iz prespektive lokalne uprave su nezaposlenost, slobodno vrijeme koje mladi ne mogu uvijek

DanilovgraD

UlcinJ: Volonterska akcija „Samo jedna planeta“

PITANJA

Crna Gora nema strategiju za mlade

Opština ima posebnu budžetsku liniju - Uz kulturna dešavanja, kako je pokazalo istraživanje, Herceg Novi se izdvaja kao Opština koja brine o mladima. U lokalnoj upravi u Herceg Novom izdvajaju se određene pojedinosti u oblasti rada sa mladima, koje ne postoje u drugim opštinama. Naime, ovo je jedna od rijetkih opština koji ima lokalni akcioni plan za borbu protiv vrš-

da utroše na kvalitetan način, kao i narkomanija i druge zavisnosti, koje proističu iz tog problematičnog slobodnog vremena – naveo je Leovac.

INTERESI

Lokalnu upravu, kako je kazala sekretarka za kulturu i obrazo-

njačkog nasilja i pravilnik za pomoć talentovanim mladima. Opština ima i posebnu budžetsku liniju za mlade, koja se ne preklapa sa sredstvima koja Opština izdvaja za NVO koje tim sredstvima, takođe, finansiraju projekte za mlade – saopštila je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana ZambelićPištalo.

vanje Ana Zambelić- Pištalo, najviše interesuju potrebe i prakse mladih. – Istraživanje je posebno dragocjeno za aktivnosti koje Sekretarijat realizuje u okviru omladinske politike, tako da nam je ovo značajan predložak za izradu lokalnog akcio-

nog plana za narednu godinu, koji će biti rađen po usvajanju nacionalne strategije za mlade – kazala je ona. Realizacija drugog dijela projekta „ReLoaD“ započeta je u januaru 2021. godine, a traje 24 mjeseca. C. G.

TivaT

Za 39 klubova 360.000 eura TIVAT – Iz budžeta grada za finansiranje sporta namijenjeno je 400.000 eura. Opštinska komisija je donijela odluku prema kojoj je 39 klubova dobilo 360.000 eura. Fudbalski klub ,,Arsenal“ je dobio 110.000 eura. Košarkaški klub ,,Teodo“ dobio je 70.000 eura, Rukometni klub ,,Partizan 1949“ 42.000 eura, Jedriličarski klub ,,Delfin“ 30.000 a ženski jedriličarski klub ,,Tivat“ 17.000 eura. Po 7.000 eura su dobili košarkašice kluba ,,Sea Star“ i kik-bokseri ,,Rebel“. Košarkaški klub ,,Pro Basket“ podržan je sa 5.800 eura, šahovski klub ,,Mimoza“ sa 5.400 eura a FK ,,Sloga“ sa 5.000 eura. Džudo klub ,,Tivat“ je dobio 4.600 eura, Omladinski karate klub ,,Mawashi 2015“ i odbojkaški klub ,,Akademija“ po stotinu eura manje a stonoteniski klub ,,Tivat“ 4.400 eura. U Tivtu postoji osam bućarskih klubova ( ,,Vrmac“, ,,Palma 1972“, ,,Bacchus“, ,,Kalimanjac“, ,,Budućnost“, ,,Mladost“, ,,Češljar“ i ,,Brđanin 1926“), ukupno su dobili 14.500 eura. Najviše novca, 5.200 eura, je dobio klub ,,Palma 1972“. I. R.

Čistili od Port Milene do Velike plaže

U subotu akcija ULCINJ – Oko 30 volontera Menadžerka eksternih komučistilo je juče prostor od mou kompaniji Cocadobrovoljnog sta Port Milena do Velike nikacija Cola HBC Crna Gora Mileva U akciji pod nazivom Seratlić ističe da je akcija ostadavanja krvi plaže. „Samo jedna planeta“ su vila pozitivan utisak. DANILOVGRAD - Opštinska organizacija Crvenog krsta Danilovgrad u saradnji sa Klubom dobrovoljnih davalaca krvi Danilovgrad organizuje u subotu akciju davanja krvi. Kako je objavljeno na Fejsbuk stranici te humanitarne organizacije akcija će se održati u prostorijama Centra za kulturu u Danilovgradu, od osam do 14 sati. - Pozivamo građane da budu dio ove akcije. Spasiti čovjeku život predstavlja najviši izraz humanosti – poručili su organizatori. C. G.

učestvovali zaposleni Agencije za zaštitu životne sredine, kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i JP Komunalne djelatnosti Ulcinj. Savjetnik za komunikaciju u Agenciji za zaštitu životne sredine Bojan Bašanović je kazao kako zaposleni u toj instituciji rado učestvuju u volonterskoj akciji svjesni da je svaka aktivnost koja je usmjerena na zaštitu prirode od izuzetnog značaja. - U susret početku ljetnje sezone, želimo da čista priroda bude prva slika koja dočekuje turiste i goste - poručio je Bašanović.

- To najbolje govore reakcije Ulcinjana, koji su naše volontere iznenadili donoseći im osvježenje u znak zahvalnosti što pomažemo da najjužnija opština bude čistija. Ujedno, ovom akcijom najavljujemo i veliku ekološku kampanju, ,,Uhvati čist talas“, koju ćemo uskoro pokrenuti upravo u Ulcinju – najavila je Seratlić. Cilj ekološke kampanje „Uhvati čist talas“ jeste prevencija stvaranja morskog otpada i uspostavljanje zakonskog, sa ekološkog i ekonomskog aspekta održivog sistema upravljanja ambalažnim otpadom. C. G.

PriPreMe Za aKciJU ,,UHvaTi ČiST TalaS“: Juče u Ulcinju

14 Kultura

Četvrtak, 16. jun 2022.

Sastanak ministarke i predstavnika Opštine u Kotoru

KOTOR – Ministarstvo kulture i medija podržaće inicijativu Opštine Kotor o osnivanju pozorišta za djecu. To je juče potvrdila ministarka Maša Vlaović, na sastanku sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem. Jokić je kazao da Opština ima namjeru da osnuje pozorište baš tokom predstojećeg održavanja 30. izdanja Međunarodnog kotorskog festivala pozorišta za djecu. Ministarka je izrazila spremnost da Opštini pruži svu neophodnu podršku u realizaciji ovog procesa. Vlaović je, kako prenosi PR centar, istakla da je cilj Ministarstva da se kreira što više kulturnih sadržaja za djecu i mlade i da je odluka Opštine Kotor o formiranju pozorišta u skladu sa planovima Ministarstva za naredni period. Na sastanku je bilo riječi i o

Kreativnom habu u Kotoru, a konstatovano je da još uvijek nije zaživio u programskom smislu, te da može biti generator novih ideja u kulturi ne samo Kotora, već cijele Crne Gore i podsticati međunarodnu saradnju i razmjenu umjetnika. Ministarstvo kulture i medija izrazilo je spremnost da u saradnji sa Opštinom Kotor zajednički kreira programske sadržaje za Kreativni hub koji će doprinijeti jačanju međunarodne saradnje i podsticati razmjenu umjetnika. Na sastanku je bilo riječi i o Upravi za zaštitu kulturnih dobara i radu područnog odjeljenja u Kotoru, te je zaključeno da je neophodno kadrovski osnažiti i unaprijediti rad Uprave kako bi odgovorila brojnim zahtjevima koji dolaze sa područja koje se nalazi pod zaštitom UNESCO. R. K.

Predstavljanje knjige Nikole Belade

„Jevanđeoski nacionalizam“ večeras u Bijelom Polju PODGORICA – Predstavljanje knjige „Mrak – Jevanđeoski nacionalizam“, autora mr Nikole Belade, biće priređeno večeras u 19 sati u maloj sali Centra za kulturu u Bijelom Polju. O djelu će govoriti građanski aktivista Aco Srdanović, moderator večeri biće književnik i publicista Božidar Proročić koji će i razgovarati sa autorom djela. Knjiga predstavlja skup autor-

skih članaka, studija i razmišljanja advokata Nikole Belade o pravnom statusu i položaju CPC, ali i vjerskih zajednica pa samim tim i Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Djelo obiluje i brojnim arhivskim dokumentima koji ukazuju i na odnos Srpske pravoslavne crkve prema kulturnoj baštini Crne Gore. Belada je poznat kao dugogodišnji indipendista i pravnik u borbu za pravni status CPC. R. K.

„Džentlmen“ u Dodestu PODGORICA - Poetsko-muzički performans - antikabare „Džentlmen“, čiji koproducenti su KIC „Budo Tomović“ i Kulturni centar iz Bara, biće premijerno izveden večeras u 20 sati, u sali Dodest. Režiju i poeziju potpisuje pisac i dramaturg Obrad Nenezić,

kompozitorka i izvođač je Slobodanka Bobana DabovićĐurić, a uloga je povjerena glumcu Jovanu Daboviću. Repriza je zakazana za 17. jun, a nakon Podgorice poetskomuzički performans biće premijerno izveden i na Ljetnjoj sceni Starog Bara. R. K.

,,Odrazi“ u Podgorici PODGORICA - Izložba ,,Odrazi“ profesora na Fakultetu vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran Balše Gobovića biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji Perjanički dom. Izložbu će otvoriti dekanica FVU Marija Džoganović. Profesor fotografije Balša Gobović je dio FVU tima od

2018. godine. Diplomirao je na Fakultetu za medije i dizajn u Čarlstonu, a 2015. godine magistrirao na prestižnom SCAD-u (The Savannah Colledge of Art & Design) u Atlanti. Ovo je njegova osma samostalna izložba. Izložba se može pogledati do 23. juna. A. Đ.

PODGORICA - Promocija Leksikona likovne umjetnosti Crne Gore, koji je objavljen nedavno u dva toma u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, održana je juče na privremenoj lokaciji CANU, u Muzičkom centru Crne Gore. Na preko 1.100 strana, u više od 1.500 odrednica i uz 919 ilustracija, po prvi put je u enciklopedijskoj formi sintetizovano i prezentirano znanje o likovnoj umjetnosti Crne Gore do današnjih dana. Devetnaest uglednih autora, predvođenih akademikom i glavnim i odgovornim urednikom ovog izdanja Nikom Martinovićem, tri godine je oblikovalo Leksikon. Na promociji su govorili neki od njegovih autora - pored Nika Martinovića, obratili su se i vanredni član CANU i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona prof. dr Aleksandar Čilikov, redovna profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Saša Brajović, vanredna profesorica Fakulteta umjetnosti Univerziteta Donja Gorica prof. dr Maja Đurić i arhitekta Slobodan Mitrović.

Sveobuhvatni pre izuzetnog umjetn bogatstva Crne G i. mandić

PR centaR

Uskoro osnivanje pozorišta za djecu

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti juče predstavila Leksikon liko

JEDINSTVENOST

Martinović je podsjetio da je Leksikon jedinstvena publikacija koja po prvi put predstavlja ukupnu umjetničku kulturu naše zemlje nastalu od praistorije do savremenog doba. - Ovaj sveobuhvatni pregled izuzetnog umjetničkog bogatstva temelji se na iskustvima generacija istraživača, novim saznanjima i savremenim naučnim pristupima - kazao je Martinović. Prema njegovim riječima, uz tradicionalne umjetničke discipline - slikarstvo, vajarstvo i arhitektura - obrađena je građa iz kulturne povijesti, vezana za pojedine stilove i stilske epohe, sljedstveno standardnoj periodizaciji i denominaciji - praistorija, antika, srednji vijek, novi vijek, moderna i postmoderna. Takođe, prezentovani su elementi iz šireg kulturnog konteksta: muzeji, galerije,

Sa predstavljanja Leksikona juče u Podgorici

akademije, umjetnička udruženja i umjetnički časopisi. Brajović je kazala da su se, dok su pisali tekstove, suočili sa nedostatkom građe, kako pisane, tako i vizuelne. - Suočavali smo se sa nekim greškama koje se lančano proizvode i ponavljaju u nauci, a tiču se neke osnovne faktografije, datiranja, atribucija, lociranja, ali i greškama u vezi sa metodološkim postupkom. Sa druge strane, bili smo zatrpani obiljem podataka koje smo morali klasifikovati. Dugo smo sastavljali abecedar, razmatrali koncept. U početku je postojala misao da se posvetimo samo autorima i njihovim ostvarenjima, ali smo potom došli do zaključka da moramo pisati o

Dva toma Leksikona likovne umjetnosti Crne Gore

morfološko-fenomenološkim konceptima ostvarenim u sakralnim i profanim zdanjima, u urbanističkim projektima, u

slikama različitih medija i žanrova, skulpturama... - istakla je Brajović. Čilikov je naglasio da je Leksi-

Održana komemorativna sjednica povodom smrti Radovana Papovića PODGORICA - Komemorativna sjednica povodom smrti profesora Muzičke akademije i dirigenta Radovana Papovića održana je juče u Rektoratu Univerziteta Crne Gore. Minutom ćutanja, omiljenom horskom pjesmom i anegdotama počast su, nedavno preminulom dirigentu, odali kolege i bivši studenti. Dekan Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore Bojan Martinović se u ime studenata i profesora Muzičke akademije UCG oprostio od profesora, čovjeka, prijatelja i kolege. Podsjetio je na Papovićevu bogatu pedagošku i izvođačku biografiju, koja uključuje rad na Akademiji (na predmetima horsko pjevanje, osnovi vokalne tehnike i orkestar) i rukovođenje orkestrima (među kojima su najvažniji Simfonijski orkestar RTV Titograd i hor KUD „Stanko Dragojević“). - Od osnivanja Ženskog kamernog hora Muzičke akade-

Ostala je posljednja, nedovršena simfonija UcG

Ministarstvo kulture i medija podržaće inicijativu Opštine Kotor

Vili Ferdinandi govori na komemoraciji Papoviću

mije 1980. godine, Radovan Papović je našem i inostranom auditorijumu predstavio širok i raznovrstan repertoar, a sam

ansambl je bio jedan od najreprezentativnijih u SFR Jugoslaviji o čemu, osim pozitivnih kritika, govore brojne domaće

i inostrane nagrade, kao što su „Treća nagrada na velikom Međunarodnom horskom takmičenju u Midlesbron (Engleska), 1986“ i „Prva nagrada na Jugoslovenskom takmičenju muzičkih akademija u Sarajevu 1988“ – rekao je Martinović. Prema riječima Martinovića, Papović je posljednju deceniju svog života proveo kao penzioner na Cetinju i za to vrijeme se intenzivno bavio muzikom i trudio da oplemeni prostor u kom živi. - Projekat sa horom „Luča“ bila je njegova posljednja, „nedovršena“ simfonija - rekao je Martinović. Članica Crnogorskog simfonijskog orkestra Tijana Jovović rekla je da je Papović

Kultura

Četvrtak, 16. jun 2022.

ovne umjetnosti

regled ničkog Gore kon likovne umjetnosti Crne Gore kapitalno djelo. - Čitavog života se dominantno bavim umjetničkom kulturom Crne Gore i mislio sam da o njoj znam sve. A bogami nijesam bio u pravu. Ovaj Leksikon mi je otvorio oči za mnoge stvari. Tu je sve - od arhitekture, slikarstva, skulpture, grafike... - rekao je Čilikov.

APEL

Đurić je pojasnila da je u Leksikonu obuhvaćeno oko stotinu biografija fotografa. - Najljepši je bio istraživački dio posla. Nije bilo jednostavno kompresovati životne, radne vjekove umjetnika od šezdeset, sedamdeset godina u nekoliko rečenica, a da opet budu za dalje otključavanje. Inspirativana i značajna su i otkrića. Otkrila sam mnogo novih imena svjetskih fotografa koje je privukla ikoničnost naših pejzaža, narodnih tipova, običaja. Rad na ovom kompleksnom projektu predstavlja i jedno važno upozorenje - da bolje čuvamo i arhiviramo građu jer u pojedinim slučajevima niko do nasljednika nije imao materijale stvaralaca. Ujedno to je i apel institucijama da se podrobnije pozabave arhiviranjem i čuvanjem vizuelnog materijala, kako zvanične, tako i privatne - lične istorije na jednom mjestu - istakla je Đurić. Mitrović je kazao da je Leksikon baza podataka za sve što do sada nijesmo znali, a bili smo skloni da improvizujemo. - Zato je ovaj Leksikon jedan podvig - on je skup svih pouz-

Odsustvo Leksikona doprinijelo mnogim pogrešnim usmjerenjima Arhitekta Slobodan Mitrović podsjetio je da je u Leksikonu likovne umjetnosti Crne Gore sabrano preko 300 arhitekata i isto toliko graditeljskih djela. - Ovaj posao je bio istovremeno istraživački i tražio je neko vrijeme. Nijesmo mogli doći do nekih podataka. Nećete vjerovati - ne znamo ko je projektovao bivši dom JNA. Grdno sam vrijeme potrošio tražeći taj podatak, komunicirao desetine kolega, institucija... Takođe, hotel ,,As“ u Perazića Dolu je jedno graditeljsko čudo, ali ne znamo autora. Ne znamo ni autora projekta Instituta ,,Simo Milošević“ u Igalu. Navodim te primjere zbog neprofesionalnog odnosa raznih institucija sistema. Stalno se navodi da je hotel ,,Park“ u Zelenici prvi hotel u Crnoj Gori (1902. godina), a hotel ,,Lokanda“ na Cetinju je napravljen 1864. godine. Sve te podatke mi šaljemo u Evropu. Odusustvo Leksikona je doprinijelo mnogim takvim pogrešnim usmjerenjima i zaključcima. Nadam se da će sada budući istraživači imati lijepog posla da se bave istraživanjem urbanističke i arhitektonske misli na tlu Crne Gore istakao je Mitrović.

danih stručnjaka koji su integrisali svoja znanja, iskustva i saznanja u jednu sintezu umjetnosti na tlu Crne Gore - od antike do današnjih dana - kazao je Mitrović. A. Đ.

Senad Gačević i Vili Ferdinandi podsjetili su na ogromnu energiju pregalaštva i rada umjetnika u čiji „dan staje potpuna posvećenost muzici i dijeljenje te ljubavi sa kolegama“ jako rano prepoznao vrijednost crnogorskog muzičkog nasljeđa. - Bio je prvi koji će skinuti i obrisati prašinu sa partitura „Polke Milene“, marša kralja Nikole, „Balkanske carice“, muzike sa crnogorskog dvora, duhovne muzike zaboravljenih autora i epoha, i Jovana Ivaniševića, i Špira Ognjenovića, Redža Mulića, ali i Ludviga Minkusa, i Dionizija de Sarna i drugih izvanjaca bez kojih crnogorska muzika ne bi bila to što jeste. Mnogo smo proba i programa pod njegovim vođstvom u orkestru Radiotelevizije posvetili i crnogorskim kompozitorima 20. vijeka, od Bora Tamindžića do Mirkovića, Gačevića, Perunovića. I uvijek je besprekorno znao izvući ono najbo-

lje, i od orkestra i od djela koje izvodimo – rekla je Jovović. To je potvrdio i Martinović. - Uz učešće nekoliko poznatih solista, među kojim je i sopran Vjera Miranović-Mikić, zatim sa združenim orkestrom, u Beogradu je 2000. godine snimio CD „Muzika na crnogorskom dvoru“ sa djelima crnogorskih i svjetskih kompozitora XIX vijeka. Poslije decenija rada uspio je da oživi operu ,,Balkanska carica“, jedno od rijetkih operskih djela crnogorskog muzičkog nasljeđa – rekao je Martinović. Senad Gačević i Vili Ferdinandi podsjetili su na ogromnu energiju pregalaštva i rada umjetnika u čiji „dan staje potpuna posvećenost muzici i dijeljenje te ljubavi sa kolegama.“ Od Papovića su se oprostili i članovi hora „Luča“. D. E.

U Nikšiću sjutra počinje prvi Fort Blues Rock Fest, organizatori obećavaju kvalitet

Tvrđava je takva da se u nju bluz uklapa savršeno PODGORICA - Američka kantautorka Barbara Blu, Vlatko Stefanovski trio i Crossroads Blues Band otvoriće sjutra prvi Fort Blues Rock Fest u Nikšiću. Ova trodnevna manifestacija biće održana na čuvenoj gradskoj tvrđavi koja je i ranije bila pozornica za slavne muzičare. Drugi dan festivala je rezervisan za veterane, YU grupu i kolašinski bend Rudolf koji spaja rok i bluz, dok će treće večeri nastupiti neki od najboljih crnogorskih bendova.

DRUGI IZBOR

Barbara Blu je pravim ljubiteljima klupskih svirki i otvorenih pozornica i sirovog, grubog bluza i te kako poznata. Nerijetko se uz njeno ime vezuje komparacija sa Dženis Džoplin, a osvojila je i nagradu na 14. godišnjoj manifestaciji koja se u Teksasu organizuje povodom rođendana slavne i prerano preminule pjevačice. Iako je iz Pitsburga, svoj debi je imala u Memfisu u okviru programa „Otvoreni mikrofon“. Danas iza sebe ima devet albuma, stalni angažman u Memfisu, a od 2007. godine je počela da nastupa i u Evropi. Barbara Blu nije, prema riječima idejnog tvorca manifestacije Peđe Nikolića, bila prvi izbor. Kada se situacija sa ne-

Više bluza od iduće godine Iako je u odrednici bluz na prvom mjestu, najmanje je bluza na ovom festivalu. Peđa Nikolić, koji je idejni pokretač festivala, je za Pobjedu rekao da su na to uticale okolnosti. - Nadam se da će sljedeće godine biti baš isključivo bluz, amerikana, kantri. Nažalost, jedan naš bend koji mnogo

volim je završio s radom, to je Light Under the Black Mountain i nadam se da će se jednom vratiti. Od crnogorskih bendova trenutno znam da Rudolf najviše naginje bluz-roku, a čuo sam i da neki klinci po Primorju rade neke zanimljive stvari s amerikanom i u planu je da to preslušamo da bi iduće godi-

koliko željenih imena iskomplikovala, prijatelji koji se bave menadžerskim poslovima iz Beograda su izlistali nekoliko izvođača među kojima je bila i zvijezda prvog izdanja Fort Blues Rock Fest. Ona je za ovaj period godine već imala više dogovorenih nastupa u Evropi. Nikolić je priznao da prije priprema za ovaj događaj nikada nije čuo za Barbaru Blue ali da je već kod prvih snimaka koje je pustio sa Jutjuba osjetio magiju. Ona je festivalu dala i taj međunarodni karakter i zauvijek će njeno ime biti važno, posebno ako se manifestacija održi. Organizatori još ne znaju kako će se ona svidjeti publici u Nikšiću, ali napraviće ambijent u kome će svima biti prijatno. - Već je i sama tvrđava takva da se u nju bluz uklapa savršeno. Nažalost, druga je priča to što

je tvrđava zapuštena i u lošem stanju, nije funkcionalna za neke stvari, ali potrudićemo se da je malo prilagodimo. Sređuje se koliko se može, vječiti problem tvrđave su, između ostalog, toaleti koji nijesu funkcionalni i osvjetljenje koje je rastureno i svake se godine ispočetka radi – rekao je Nikolić.

DOMAĆI DOMINIRAJU

Prvaci makedonske bluz scene, Crossroads Blues Band iz Prilepa, nakon kratke pauze su se vratili na scenu, i nastupiće nakon Barbare Blu, a prvu festivalsku noć će otvoriti slavni Vlatko Stefanovski čiji je repertoar multižanrovski, ali posljednjih godina sve više naginje ka bluzu. On na nikšićki bedem stiže sa mladom ritam sekcijom koju čine Ivan Kukić i Jan Stefanovski. Festival će zaključiti Autoge-

Dani humora i satire „Vuko Bezarević“ od 16. do 18. juna u Pljevljima

Raznovrstan program i nagrade u tri kategorije PODGORICA - Dani humora i satire „Vuko Bezarević“ koje Opština Pljevlja organizuje 36. put, biće otvoreni danas i trajaće do 18. juna. Prvog dana festivala u 9 sati polaznici radionice „Uvertira i vodič u svijet karikature“ crtaće karikature na Trgu 13. jul. Pljevaljska publika biće u prilici da 16. juna isprati i premijerno izvođenje pozorišne predstave „San ljetnje noći“, rađene u produkciji JU Centar za kulturu iz Pljevalja.

U petak, 17. juna, u 19.30 sati, u pljevaljskoj Milet-bašti biće održano humorističko-satirično „Miletisanje“. U okviru dječjeg programa nastupiće Uroš Petrović, Jovo Čulić i Tode Nikoletić, dok će se na tradicionalnoj večeri „Miletisanja“ predstaviti Igor i Aleksandar Šuković, Marko Puljiz i Big mama-Selma. U nastavku programa održaće se koncert YU grupe. Posljednjeg dana programa biće održana tri događaja. Pjesnič-

ko veče posvećeno satiri biće održano u Narodnoj biblioteci „Stevan Samardžić“, izložba karikatura sa konkursa „Risto Pejatović“ i mladih pljevaljskih karikaturista biće postavljena u prostorijama JU Galerija „Vitomir Srbljanović“, a svečani program 36. dana humora i satire biće upriličen u Centru za kulturu. U toku trodnevne manifestacije biće dodijeljene i nagrade. Poslije detaljnog razmatranja knjiga koje su stigle na konkurs za nagradu „Tipar“ za 2022. go-

ne mogli da njih pozovemo. Što se tiče stranaca i tu je bilo zategnuto do krajnjih granica jer svi su bili izašli iz pandemije ili su bili previše bukirani ili su preskupi za ovaj prvi festival, tako da smo uspjeli da dovedemo Barbaru, a što se tiče regiona tu su Zona B i Crossroads. Žao nam je što nikoga iz Hrvatske nijesmo doveli, ali za iduću godinu obećavamo – rekao je Nikolić.

ni trening koji nakon nekoliko godina ponovo svira u svojoj najboljoj postavi, zatim nikšićki Punkreas čija su posljednja dva albuma bila visoko kotirana kod pank publike i kritike, kao i Parampaščad i Bubnjivi i psi, dva benda koja se poklapaju personalno, ali poetikom su otklon jedni od drugih. Prema riječima Nikolića, svi iz ekipe prvi put organizuju festival ovog kapaciteta. Imaju u svojim biografijama pojedinačne nastupe i shvataju da se radi o neuporedivo većem poslu, ali entuzijazma, želje i volje im ne fali, iako je ovih dana već prilično napeto. Finansijska podrška je, iako Nikolić konkretne cifre ne pominje, stigla sa važnih adresa, a Opština Nikšić je dala najveću. Program festivala Fort Blues Rock svake večeri počinje u 20 sati. D. ERJAVŠEK

dinu, žiri u sastavu: mr Zorica Jestrović, Milorad Joknić i Gojko Božović (predsjednik) odlučio je većinom glasova da nagradu za 2022. godinu dodijeli Milanu R. Simiću iz Velike Plane za knjigu aforizama „Kapa dole“ u izdanju „Nove artije“ iz Paraćina. Nagradu „Vuko Bezarević“ za neobjavljenu satiričnu priču dobio je rad „Upoznavanje sa sobom“, pod šifrom „Čaprijez“, autora Janka Jelića iz Nikšića. Nagrada „Mladi Tipar“ za ciklus od 10 aforizama, za autore do 30 godina sa prostora bivše SFRJ, dodijeljena je ciklusu aforizama po šifrom „SATIRA SATIRE“, autora Jovana Zafirovića, studenta sociologije na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici. D. E.

16 Hronika Podgorice Na Gorici izgrađena još jedna manja pumpna stanica

Četvrtak, 16. jun 2022.

U Ministarstvu prosvjete sastali se ministar Miomir Vojinović i gradonačelnik Ivan Vuković

I. MITROVIĆ

U fokusu dobrobit učenika i obrazovnog sistema

Nova pumpna stanica

Za bolje snabdijevanje vodom Mediteranskog vrta i avanturističkog parka Za potrebe poboljšanja vodosnabdijevanja botaničke bašte Mediteranskog vrta i avanturističkog parka na Gorici, koji se nalaze na višim kotama, gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija izgradilo je manju pumpnu stanicu, pedesetak metara uzbrdo od ulazne kapije na Gorici. Navodeći da ovi radovi nijesu povezani sa unapređenjem hidrantske mreže na Gorici, podsjećaju da su za potrebe ispumpavanja vode u sistem protivpožarne zaštite na Gori-

ci u prethodnom periodu izvodili radove na novoj pumpnoj stanici u Zagoriču. - Pumpna stanica povezana je na glavni cjevovod vodoizvorišta Zagorič i njena osnovna funkcija je obezbjeđivanje određenih količina vode do druge prepumpne stanice, koja se nalazi neposredno uz rezervoar Zagorič, a sa koje se snabdijeva hidrantska protivpožarna mreža na Gorici – objasnili su iz gradskog privrednog društva Vodovod i kanalizacija. I. M.

Intenziviranje svih aspekata saradnje Ministarstva prosvjete i Glavnog grada koji su značajni za oblast prosvjete bila je glavna tema jučerašnjeg sastanka ministra prosvjete Miomira Vojinovića i gradonačelnika Ivana Vukovića sa saradnicima. Zahvaljujući Glavnom gradu na brojnim projektima i aktivnostima koje su usmjerene isključivo na korist i opštu dobrobit učenika i obrazovnog sistema uopšte, ministar Vojinović apostrofirao je značaj ovakvih sastanaka na kojima se kroz otvoren dijalog traže rješenja aktuelnih problema u prosvjeti. Gradonačelnik Vuković konstatovao je da sastanak implicira buduću saradnju na najvišem nivou, te da će aktivnosti koje su u nadležnosti Ministarstva, a koje su u opštem interesu djece i društvene zajednice, imati punu podršku Glavnog grada. Kao goruća pitanja, na koja se u budućem periodu treba fokusirati, označeni su situacija u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ i planovi opremanja objekta nove škole u Tološima, čiji radovi su privedeni kraju. Savjetnica u Službi investicija

U toku pripremne aktivnosti na uređenju brda Gorica u Lješkopolju

Građani odlučuju o sadržaju Glavni grad je započeo aktivnosti na uređenju još jedne površine u gradu, sa ciljem kreiranja savremene park šume sa raznim sportsko-rekreativnim sadržajima. Brdo Gorica u Lješkopolju (između Donje i Gornje Gorice) dobiće zelenu površinu sa sadržajima koji će obezbijediti uslove za odmor i rekreaciju. Brdo Gorica u Lješkopolju od centra grada udaljeno je pet kilometara. S istočne strane je rijeka Morača i Bulevar 21. maj, sa južne i jugozapadne strane okruženo je naseljem Donja Gorica, dok je sa sjevera i sjeverozapada Gornja Gorica. Kako bi se došlo do što kvalitetnijeg urbanističko-arhitektonskog rješenja park šume na tom prostoru, Glavni grad je pokrenuo postupak pripreme izrade tehničke dokumentacije za realizaciju ovog projekta. Tim povodom, u prostorijama Mjesne zajednice Donja Gorica održana je diskusija kojoj

Brdo Gorica u Lješkopolju

su prisustvovali stanovnici tog naselja i naselja Gornja Gorica. Predstavnici Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj i Službe glavnog gradskog arhitekate građanima su predstavili nacrt projektnog

zadatka sa ciljem podsticanja njihovog učešća u osmišljavanju i planiranju uređenja pomenutog prostora. Sekretar za planiranje prostora i održivi razvoj Miljan Barović kazao je da će, kroz

Sastanak u Ministarstvu prosvjete

Ministarstva prosvjete Vesna Krivokapić predstavila je proces dobijanja urbanističko - tehničkih uslova za izgradnju novog školskog objekta za OŠ „Vladimir Nazor“, odnosno izradu projekta u skladu sa zakonskom regulativom, čija će realizacija početi narednih dana. Ministar Vojinović zahvalio je Glavnom gradu za novčanu pomoć od 50.000 eura, koja je bila izdvojena za prevoz učenika te škole tokom protekle školske godine.

komunikaciju sa stanovnicima ovog dijela grada, koji najbolje poznaju ovaj prostor, ali i sa svim drugim zainteresovanim građanima, biti osmišljeni odgovarajući sadržaji, pozivajući ih da budu dio ovog projekta od samog početka. - Nakon izrade ovog projektnog zadatka, slijedi izrada idejnog rješenja kompletnog brda, kroz koji imamo namjeru da ga zajedno analiziramo i osmislimo, uz sve inpute koje dobijemo od vas - kazao je Barović. Stefan Đukić iz Službe glavnog gradskog arhitekte predstavio je upitnike kroz čije ispunjavanje se očekuje da građani sagledaju prostor i svoje potrebe, odnosno da upute prijedloge za uključivanje sadržaja koje bi, pored podrazumijevanih (zelenilo, šetalište, biciklistička staza, dječja igrališta...) trebalo da ima budući park. - Brdo se izdiže iznad naselja i ima jako lijepe vizure, a kada na to dodamo buduću šumu koju ćemo saditi, to je već jedan jako lijep i privlačan prostor koji ćemo dalje skupa uređivati - poručio je Đukić. H. P.

Prvu ratu poreza na imovinu uplatiti do jula od kojih prva dospijeva 30. juna, odnosno 10 dana od dana dostavljanja rješenja, a druga 31. oktobra 2022. godine. - Pozivamo poreske obveznike da blagovremeno izmire svoje obaveze kako bi izbjegli postupke prinudne naplate poreske obaveze i plaćanja kamata za neblagovremeno plaćanje

i troškova postupka. Obavještavamo da je uspostavljena aplikacija eTAX portal koja daje mogućnost uvida u rješenja o utvrđenom porezu na nepokretnosti. Pristup portalu imaju svi obveznici koji su upisani u bazu podataka, a isti se vrši preko portala www. laris.me – naveli su iz Uprave

školskim objektima, prevoza učenika u ruralnim područjima, kao i mogućnostima za intenzivniju saradnju opštinskih ustanova kulture sa osnovnim školama i vrtićima. U ovom kontestu, dogovorena je saradnja Glavnog grada sa upravama škola i Savjetom roditelja, kako bi se što preciznije identifikovali problemi, i zajedno sa nadležnim organom, odnosno Ministarstvom prosvjete, definisao dinamičan plan njihovog rješavanja. H. P.

Ambasador Azerbejdžana gost Glavnog grada

Obavještenje Uprave lokalnih javnih prihoda za poreske obveznike

Uprava lokalnih javnih prihoda donijela je rješenja o utvrđenom porezu na nepokretnosti za 2022. godinu. Navode da su rješenja dostavljena Pošti Crne Gore, koja će ih narednih dana uručiti poreskim obveznicima. Godišnji porez na nepokretnosti plaća se u dvije jednake rate,

Povodom izgradnje škole u Tološima, ministar Vojinović je kazao da su u toku ubrzane procedure za opremanje i izvođenje svih završnih radova, kako bi bili stvoreni uslovi da škola počne da radi 1. septembra. Istovremeno, on je najavio da će, cijeneći značajnu donaciju Bemaxa, u četvrtak sa predstavnicima te kompanije obići novoizgrađenu školu. Na sastanku su otvorene i druge teme koje se tiču unapređenja infrastrukturnih uslova u

lokalnih javnih prihoda. Dolaskom na portal, u dobijenu formu unosi se jedinstveni matični broj (fizička lica) ili PIB (pravna lica), određuje se opštine u kojoj se nalazi nepokretnost, nakon čega se može obaviti uvid u sva donijeta rješenja o porezu na nepokretnosti. H. P.

Kamil Hasijev i Ivan Vuković

Jačati odnose između Podgorice i Bakua Gradonačelnik Ivan Vuković razgovarao je juče sa ambasadorom Republike Azerbejdžan Kamila Hasijeva. Sagovornici su podsjetili da je Azerbejdžan važan za Crnu Goru, naročito u ekonomskom smislu, imajući u vidu pozitivna iskustva saradnje sa kompanijom Azmont investment. Istaknut je optimizam na planu unapređenja odnosa između dva grada, kako na ekonomskom i kulturnom, tako i na obrazovnom i turističkom planu, imajući u vidu obostrano interesovanje, korisne inicijative, dobro razumijevanje i zajedničke ciljeve. Podsjećajući da je Azerbejdžan za Crnu Goru zemlja partner i prijatelj i da već imamo snažne temelje za saradnju u ekonomskom smislu, gradonačelnik Vuković je iskazao uvjerenje da će u narednom periodu obje strane dati puni

doprinos ka produbljivanju te saradnje. On je istakao da u centru Podgorice, u Kraljevom parku čiju je rekonstrukciju pomogla vlada Azerbejdžana, od 2013. godine stoji bista azerbejdžanskog pjesnika i dramaturga Huseina Džavida, kao i da jedna od ljepših ulica nosi ime glavnog grada te države, Bakua. Ambasador Hasijev se složio da treba raditi na uspostavljanju tješnje saradnje čiji pravci bi detaljnije bili definisani nakon zvanične posjete gradonačelnika Podgorice glavnom gradu Azerbejdžana, za koju je gradonačelniku Vukoviću uputio i formalni poziv. On je dodao da je Baku grad koji se dinamično razvija i da postoje brojni potencijali za saradnju, te da u budućnosti Podgoricu i Baku vidi kao gradove pobratime. H. P.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 16. jun 2022.

Druge večeri tradicionalne manifestacije ,,Dan najboljih“ uručene nagrade najboljim podgoričkim maturantima

m. babović

Srednje škole dale 333 lučonoše Uspješni na državnom takmičenju

Nagrade za prvo, drugo ili treće mjesto na državnom takmičenju srednjih škola Crne Gore dobilo je 18 učenika. GIMNAZIJA ,,SLOBODAN ŠKEROVIĆ“: Danilo Konjević – 1. mjesto iz francuskog jezika, Ana Slavić – 1. mjesto iz italijanskog jezika, Marija Ćetković – 1. mjesto iz njemačkog jezika, Jelena Sekulić - 2. mjesto iz biologije, Anja Pavićević – 2. mjesto iz italijanskog jezika, Aleksa Šćepanović – 3. mjesto iz matematike, Vuk Ljumović – 3. mjesto iz hemije, Nina Giljanović – 3. mjesto iz francuskog jezika, Nađa Lalović – 3. mjesto iz francuskog jezika. ZNANJE JE APSOLUTNA VRIJEDNOST: Dio nagrađenih maturanata na sinoćnjoj svečanosti

Drugo veče tradicionalne manifestacije ,,Dan najboljih“ upriličeno je sinoć na Trgu nezavisnosti, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport. Dodijeljene su nagrade najboljim učenicima srednjih škola - dobitnicima diplome ,,Luča“ i onima koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnom takmičenju. Nagrade je uručio gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. - Ne postoji obaveza kojoj se kao gradonačelnik više radujem od uručenja priznanja najboljim učenicima grada. To je zato što u ovakvim prilikama slavimo znanje i odajemo priznanja onima koji su se istakli u potrazi za znanjem, a ja kao gradonačelnik i univerzitetski profesor duboko vjerujem da je znanje apsolutna vrijednost, temelj ljudske civilizacije, te da znanje povezuje svijet - kazao je Vuković. On je naglasio da znanje mijenja društvo na bolje, intelektualno i duhovno obogaćuje. - Znanje je putokaz na putu našeg moralnog razvoja i preduslov za slobodu - poručio je gradonačelnik Vuković. Diplomu Luča iz srednjih škola dobilo je 333 učenika. UMJETNIČKA ŠKOLA ZA TALENTE ,,ANDRE NAVARA“: Luča I - Vasilije Basarab; Luča II - Ema Vuković, Amina Bahović, Lara Bulatović i Marija Nedić. UMJETNIČKA ŠKOLA ZA MUZIKU I BALET ,,VASA PAVIĆ“: Luča I - Matija Sušić i Anika Pavićević, Luča II - Doria Nedović, Jovan Spalević, Vuk Radunović, Nikolina Dobrašinović, Ema Vuković, Dušanka Jaramaz, Sofija Marković, Jovana Pavlović i Lola Stanišić. SREDNJA GRAĐEVINSKO-GEODETSKA ŠKOLA ,,MARKO RADEVIĆ“: Luča I - Nina Tiodorović; Luča II - Aleksa Obradović, Katarina Blagojević, Balša Dragović, Teodora Popović, Jovan Pantoš, Slađana Kasalica, Dimitrije Kasalica, Merima Orahovac i Aldijana Šabović. STRUČNA MEDICINSKA ŠKOLA: Luča I - Nikola Jokić, Anđela Šekularac, Dobrila Ratković, Ksenija Šćepanović, Matija Radulović,

SREDNJA GRAĐEVINSKOGEODETSKA ŠKOLA ,,MARKO RADEVIĆ“: Matija Grozdanić – 3. mjesto iz geografije. UMJETNIČKA ŠKOLA ,,ANDRE NAVARA“: Atina Denda – 1. mjesto disciplina violončelo, druga kategorija, Iva Uskoković – 2. mjesto disciplina violončelo, druga kategorija i Ema Vuković – 3. mjesto disciplina violina, druga kategorija.

Milica Šarčević, Sara Lukač, Valentina Zogović, Ljiljana Medojević, Jovana Lašić, Sajma Frljukčić, Amila Rastoder i Jovana Martinić; Luča II - Andrea Kovačević, Anđela Vulević, Petar Stijepović, Dražen Vukčević,Tamara Marinković, Tijana Nedeljković, Andrea Šarac, Jovana Minić, Sanja Popović i Rijad Mandić. SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ,,VASO ALIGRUDIĆ“: Luča I - Bojan Petranović, Miloš Đukić i Dragan Mijatović; Luča II - Jovan Popović, Bogdan Babović, Katarina Popađić, Stefan Radoman, Ivan Vukčević, Petar Klikovac, Milivoje Sinđić, Nikola Ivanović, Vladimir Maraš, Dragan Petranović, Ognjen Popović i Aleksa Miks. SREDNJA EKONOMSKA ŠKOLA ,,MIRKO VEŠOVIĆ“: Luča I - Milena Vidaković, Milica Mandrapa, Andrea Sekulić, Željka Bojić, Anastasija Durković, Vladan Vujadinović, Ksenija Ristić, Anja Laković, Teodora Korać, Nina Abramović, Anđela Ana Marijanović i Mina Milićević; Luča II - Maja Mugoša, Aleksandra Stojanović, Veljko Šćepanović, Pavle Pavićević, Marko Stanović, Milena Vuković, Ilija Vukčević, Anastasija Joličić, Jovana Ostojić, Ivana Medojević, Gordana Spaić, Ana Marija Dašić, Jovana Šćepanović, Marko Komatina, Nikola Bigović, Maja Živković, Nina Marković, Iva Milačić, Aleksandra Petričević, Marija Radusinović, Jovana Jaćimović, Milica Žarić, Jelena Mišnić, Kristina Abramović, Mladen Vojinović,

Marjan Dragaš, Vuk Radinović, Maša Šljukić, Dalila Osmanagić, Filip Došljak, Luka Miranović, Sara Marković, Nikoleta Đurašinović, Damjana Glomazić, Anđela Laković, Ana Vujović, Hana Rovčanin, Milan Brnović, Teodora Jelušić i Jelena Boričić. ŠKOLA ZA SREDNJE I VIŠE S T RUČ NO O BR A Z OVA NJ E ,,SERGIJE STANIĆ“: Luča I - Tijana Janičić i Maša Vukčević; Luča II - Balša Bošković, Marija Bukorović, Darija Dujović, Haris Ećo, Marija Ivanović, Maša Simić, Miloš Šljivančanin, Sofija Knežević, Anica Igumanović, Saša Komarica i Jovana Petričević. SREDNJA STRUČNA ŠKOLA ,,IVAN USKOKOVIĆ“: Luča I - Dragana Dulović. GIMNAZIJA ,,SLOBODAN ŠKEROVIĆ“: Luča I - Milica Fuštić, Ana Slavić, Milan Matović, Katarina Kovačević, Luka Šćepanović, Matea Ivanović, Relja Nikčević, Lana Aković, Elena Mijatović, Jovana Popović, Jovan Aleksić, Danilo Mrdak, Nastasja Novović, Filip Vuksanović, Jelena Miranović, Jovana Boljević, Emili Radonjić, Marija Ćetković, Jelena Kankaraš, Relja Savić, Darka Đorović, Bojana Popivoda, Dunja Bracanović, Ana Mijušković, Nađa Kuzmanović, David Dedić, Valentina Špirić, Sonja Mališić, Lejla Husović, Nina Giljanović, Andrijana Božović, Sava Raičević, Ilija Vukić, Sara Stamatović, Nađa Novak, Aleksandra Marić, Lara Aligrudić, Danilo Konjević, Nađa Popović,

Jovana Blečić, Dino Kožar, Asija Kožar, Andrija Babović, Anastasija Mojašević, Ksenija Božović, Lazar Božović, Jana Radunović, Ognjen Perunović, Iva Marković, Ilija Bošković, Anastasija Đačić, Saša Krstović, Sara Raičević, Jovana Raičević, Ana Cicmil, Anja Raičević, Neda Gačić, Luka Prelević, Selma Đurković, Una Bakoč, Luka Lazarević, Petar Đuričković, Tea Pješčić, Petar Pješčić, Tamara Mitrić, Jana Đurović, Đorđe Irić, Sofija Mirković, Danilo Vuković, Anastasija Rutešić, Sofija Stanišić, Andrija Gujić, Lika Arijana, Mia Radović i Ljubica Vuković. Luča II - Slađana Peković, Boris Rašović, Luka Nikolić, Danilo Spasojević, Milica Kontić, Anja Bukvić, Milica Damjanović, Mima Pavićević, Marija Đurović, Sara Stanišić, Luka Jovanović, Kosta Novosel, Petar Milić, Andrija Koprivica, Vasilije Kojović, Stevan Ražnatović, Balša Stanišić, Lena Stanišić, Nađa Mrkić, Nikola Blečić, Đorđe Drljević, Vladimir Krstić, Jovana Božović, Staša Šoškić, Haris Đoković, Danilo Sekulić, Marija Đurović, Mina Kuzmanović, Marija Radenović, Iva Vučetić, Vladana Vujanović, Mija Vujović, Iva Zečević, Milica Lekić, Sara Arifović, Maša Rolović, Elmina Purišić, Igor Vujošević, Nađa Petrić, Mia Sekulović, Jovana Popović, Ana Gogić, Iva Spasojević, Nađa Bakić, Vladica Medojević, Maša Mišurović, Nađa Lalović, Darja Miljanić, Tea Mandić, Filip Zejak, Ena Begović, Anđela Mušikić, Lana Brtan, Pavle Nikolić, Helena Bulatović, Mia Kiković, Višnja Joksimović, Danilo Sredanović, Petar Jovanović, Mila

UMJETNIČKA ŠKOLA ,,VASA PAVIĆ“: Damir Vreva – 1. mjesto, harmonika, druga kategorija, Sofija Marković – 2. mjesto, kamerni duo, druga kategorija i Dušanka Jaramaz – 2. mjesto kamerni duo, druga kategorija, Nikolina Dobrašinović – 3. mjesto, gitara, druga kategorija. ŠKOLA ZA SREDNJE I VIŠE STRUČNO OBRAZOVANJE ,,SERGIJE STANIĆ“: Tamara Baošić – 2. mjesto iz engleskog jezika.

Pavićević, Jovana Bošnjak, Jelena Marsenić, Teodora Stijepović, Milica Popović, Milan Popović, Dunja Stojović, Daria Ostojić, David Kankaraš, Ana Andrijašević, Anika Vilotić, Marko Pavićević, Manja Popović, Nikolina Ćoso, Bojan Bošković, Jana Vuković, Nina Vukoslavčević, Jovan Dašić, Sara Bogojević, Tamara Raičević, Nikolina Knežević, Marko Vučinić, Nemanja Božović, Ljubomir Fatić, Milena Jovanović, Benjamin Šabotić, Dunja Sekulović, Mina Raonić, Nina Mugoša, Varja Đonović, Nikola Šoškić, Radovan Šarac, Jovana Mujović, Ana Kovačević, Anastasija Arsović, Miljan Rajković, Pavle Jovović, Andrija Ivanović, Una Gužvić, Petar Rakočević, Teodora Senić, Mirko Dragojević, Andrija Glomazić, Aleksa Šćepanović, Nikola Knežević, Sara Stijepović, Ajla Šukurica, Jelena Sekulić, Matija Tomić, Maša Jovanović, Staša Jovanović, Jovana Vukićević, Jelena Jovićević, Viktor Peruničić, Nevena Bojić i Feđa Čičić. U drugom dijelu večeri, manifestacija je upotpunjena koncertom bendova ,,Lombelico“ i ,,Adrian i Crveno i crno“. Nj. ŽIVANOVIĆ

Arena

Mađari slave istorijski trijumf nad Engleskom

Četvrtak, 16. jun 2022.

MIODRAG RADULOVIĆ PREPORODIO REPR

Kada igrate po PODGORICA – Puno srce Crne Gore, zadovoljstvo zbog gromke pobjede protiv Rumunije (3:0), aplauz za igru u Bukureštu i generalno prikazano u junskom terminu B3 grupe Lige nacija.

ODJECI JUNSKIH MEČEVA LIGE NACIJA: Patnje Engleza i Italijana, UEFA na udaru igrača

Nehuman raspored i mađarske lekcije

PODGORICA – Zimski termin održavanja Svjetskog prvenstva u Kataru natjerao je Evropsku fudbalsku uniju (UEFA) da četiri uvodna kola Lige nacija ,,sabije“ u prvu polovinu juna. Neuobičajen, paklen raspored, najviše je po čemu će se pamtiti start trećeg izdanja najmlađeg Uefinog takmičenja za reprezentacije, iako je u 103 meča bilo dosta uzbuđenja i iznenađenja... O problematici igranja četiri meča u 11 dana, poslije naporne sezone, i to u takmičenju koje nema (veliki) značaj, oglasilo se nekoliko vrhunskih fudbalera (Kevin de Brujne priznao da ih nerado igra), posljednji od njih hrvatski velemajstor Luka Modrić koji je 28. maja s Real Madridom igrao finale Lige šampiona, a potom nastupao u sva četiri meča Lige nacija. Protiv Austrije je trideset šestogodišnji vezista na terenu proveo 32, u meču sa Francuskom 78, na gostovanju Danskoj 45, pa u uzvratnom duelu sa ,,trikolorima“ svih 90 minuta. - Svaka utakmica za reprezentaciju je bitna, nema veze je li prijateljska ili Liga nacija. Smeta mi samo termin i pretrpanost utakmica. Nije normalno da nam staviš deset utakmica u četiri dana nakon ovakve sezone. Ovo je nehumano. Ali kad se obuče ovaj dres moraš dati maksimum – kazao je Modrić. Hrvatska uoči dva posljednja kola, koja će se igrati u septembru, ima sedam bodova, dva manje od Danske. Austrija je sakupila četiri, Francuska svega dva boda. ,,Vatreni“ su dugo čekali pobjedu protiv Francuza, koji su im nanijeli neke od najtežih poraza, poput onog u polufinalu Mundijala 1998. ili u finalu SP 2018. - Bili su nam crna mačka, nika-

 262

Norvežanin Erling Haland sa pet pogodaka prvi je strijelac Lige nacija, ispred našeg Stefana Mugoše, Letonca Vladislavsa Gutkovskisa i Turčina Serdara Dursuna koji su dali po četiri

pogotka postignuta su u 103 junska meča Lige nacija, odnosno 2,55 po utakmici u prosjeku

ko da ih dobijemo. Uvijek smo bili blizu, ali nikad nijesmo uspeli. Napokon se to dogodilo, i to na njihovom stadionu (1:0). Sigurno da je jedna od dražih pobjeda. Srećni smo, sad se ide na odmor i pripreme za sljedeću sezonu. Znači ovaj rezultat puno, ovaj posljednji, i u Danskoj, i u Splitu s Francuzima – naglasio je Modrić, strijelac pobjedonosnog gola u Francuskoj. U grupi 2 divizije A, poredak na tabeli nije iznenađujući. Španija je u četiri meča osvojila osam bodova, Portugal sedam, Češka četiri, Švajcarska bod manje. Ništa iznenađujuće nema ni u grupi 4, gdje je poredak sljedeći: Holandija 10, Belgija sedam, Poljska 4, Vels jedan bod. Pogled za grupu 3 je zato zapanjujuć – Njemačka (6), Italija (5) i Engleska (2) gledaju u leđa Mađarskoj koja ima sedam bodova. Dva puta su Mađari savladali Engleze, a ono što su uradili prije dvije noći u Vulverhemtponu dugo će biti mrlja na fudbalskom obrazu ,,gordog Albiona“ – kao nekada generacija ,,lake konjice“, tim Marka Rosija letio je po terenu i deklasirao velikog rivala (4:0). Selektor Garet Sautgejt našao se na udaru javnosti, a u njegovu odbranu stao je kapi-

ten Hari Kejn. ,,Gordi Albion“ pretrpio je najteži poraz na Ostrvu još od 1928. godine. Sautgejt je tokom šokantnog poraza bio suočen sa skandiranjem navijača: ,,Uopšte ne znaš što radiš“. – Iza nas je noć razočaranja. U prvom poluvremenu smo stvorili dovoljno šansi da postignemo gol, to je izgleda naša priča u ovoj Ligi nacija. U drugom, kada smo primili drugi gol, sve je otišlo nizbrdo. Mislim da nema prostora za paniku, da treba da koračamo uzdignute glave i da se od septembra vratimo jači. Ovo je naš prvi veliki poraz nakon mnogo vremena. Razumijem frustraciju navijača, ali svako od nas u timu želi da Sautgejt ostane selektor. To uopšte ne dolazi u pitanje, za nas je on pravi izbor – rekao je Kejn. Teške dane proživljava i Italija, evropski šampion koji nije uspio da se kvalifikuje za Mundijal u Kataru, da bi u pet junskih mečeva upisao samo jednu pobjedu, računajući i takozvanu Finalisimu, duel sa južnoameričkim šampionom Argentinom. Pravi debakl kombinovani sastav ,,azura“ doživio je prije dvije noći, kada ga je Njemačka pobijedila čak 5:2. U jeku ruske agresije na teritoriju njihove države, fudbaleri Ukrajine s vrha gledaju dešavanja u grupi 1 divizije B, gdje su pobijedili Republiku Irsku (1:0) i Jermeniju (3:0), pa remizirali s Ircima (1:1). Od selekcija iz našeg okruženja, Albanija je u grupi 2 sakupila bod iz dva meča, dok su u grupi 4 rivali Srbija i Slovenija – ,,orlovi“ imaju sedam, ,,dežela“ dva boda... Ne. K.

Neki novi ,,sokoli“. Hrabri, energični, samouvjereni, disciplinovani i tačni, momci koji idu punim gasom, uklizavaju, kost u kost, a sa druge strane igraju fudbal, napadaju smišljeno, priređuju akcije i šanse, daju golove. Partije pod Goricom pokazale su ogroman timski rast, ali i od toga može dalje. Granica je pomjerena na Đulesti stadionu, đe je viđeno jedno od najboljih gostujućih izdanja našeg državnog tima. Crna Gora kao da je prevazišla sebe. Bez ključnih igrača – Stevana Jovetića i Stefana Savića, bez prvog poslije njih – Adama Marušića, bez više od pola prvotimaca, ,,sokoli“ su držali čas na terenu. Heroji su svi, ali se izdvojio trostruki strijelac – Stefan Mugoša. Magična noć našeg napadača kojeg će golman Florin Nica pamtiti doživotno. Bila je to kruna ciklusa od četiri utakmice u desetak dana – za drugo mjesto i sedam bodova na tabeli, jedan manje od vodeće BiH, tri ispred Finske, a četiri više od Rumunije. ,,Grande“ pobjeda, simultanka, šou, veče za sva vremena – sve stoji, sve može da se kaže i napiše nakon Bukurešta, ali onaj koji je posložio stvari i vratio vjeru u reprezentaciju,



Treba znati izgubiti u prošlosti, da bi se pobijedilo u budućnosti. Kroz ovaj posao dobro sam naučio tu lekciju – rekao je selektor Radulović selektor Miodrag Radulović, nije nam podario spektakularan naslov. Iskusni stručnjak je ponosan, ali prije svega – pribran. Neće euforiju. Spušta loptu. – Samo ću reći: Jednostavno – pobjeda, koju su ovi momci iznijeli na pravi način. Govorio sam, ali nijesam bio shvaćen od većine u javnosti, da imamo igrače koji u toku utakmice mogu da se transformišu u razne sisteme za koje su obučeni taktički. Od kada sam došao imamo hendikep sa izostancima, ali pojavila se Grčka nakon godine zajedničkog rada. Sastavili smo tim uz mnogo peripetija, ali smo odigrali jako, kvalitetno, muški i pobijedili pod Goricom. Dosta nam je ta utakmica pokazala i pomogla pred početak Lige nacija. Krenuli smo dobro, imamo hemiju, atmosferu, svi dišemo kao jedan, ozbiljno izgledamo na terenu, a potvrda je stigla u Bukureštu. Momci zaslužuju sve pohvale i čestitke. Svi do jednog – rekao je Radulović, koji nastavlja u jednom dahu: – Ovo je pobjeda igrača. Ostavili su srce na terenu u ovih 15 dana druženja. Vrijeme je da se sabe-

SAVIĆEVIĆ: Možemo na veliko takmičenje

Vukan Savićević je bio starter u Bukureštu. Dao je sve što ima i pomogao Crnoj Gori da ubjedljivo savlada Rumuniju (3:0). – Nijesam bio dugo u reprezentaciji, ali uvijek kada sam tu – vidim da ovaj tim ima kvalitet. Ne govorim to zbog ove pobjede, već stvarno mislim tako i da svaku utakmicu treba da igramo napadački. Možemo da uradimo mnogo, bez obzira na to ko je na terenu. Znate da nijesmo na ovom meču imali dva najbolja igrača – Jovetića i Savića, ni Marušića i Hakšabanovića, ali smo znali što želimo. Optimista sam po pitanju svega i vjerujem da možemo da odemo na jedno veliko takmičenje. Ako je Island otišao na Evropsko prvenstvo, onda možemo i mi, jer smo talentovaniji. Trebalo bi samo u septembru da nastavimo tamo gdje smo u Bukureštu stali – kazao je Savićević, dvadeset osmogodišnji vezista ,,hrabrih sokola“.

FSCG

MLSZ.HU

18 Fudbal

Startnih 11 iz Bukurešta

ru utisci. Euforije ne smije da bude. Krenuli smo nešto da gradimo. Nastavljamo dalje. Posebno mi je drago zbog fudbalskih navijača. Konačno imaju razloga da slave. Bilo je zapaženih učinaka u ostalim sportovima, a ovo je prilika da i mi podarimo našim ljudima pozitivne trenutke, momente za uživanje. Njihova podrška mnogo nam znači – ističe pedeset četvorogodišnji Podgoričanin.

POENTA PORAZA U HELSINKIJU Crna Gora je ljetnji prozor otvorila i zatvorila trijumfima nad Rumunijom – 2:0 pod Goricom, 3:0 na strani. Između je bio remi sa BiH na svom terenu (1:1) i poraz sa svjesno kombinovanom postavom u Helsinkiju (2:0). – Startna pobjeda nam je dala ,,vjetar u leđa“ i znao sam da je domaćin pod imperativom, da mora da nas pobijedi. Oni su bili optimisti i favoriti, ali bio sam uvjeren da imamo dobru šansu da ponovo slavimo. Onih 2:0 u Podgorici su nam podigli samopoudanje i rekao sam momcima da odigraju najbolje što mogu, da daju sve što imaju, a vidjeli smo svi kako je to izgledalo. Moramo da budemo zadovoljni postignutim u junu – poručio je Radulović. Selektor je dobio mnogo pohvala za izbor tima, analizu rivala, taktiku i formaciju protiv Rumuna i BiH pred domaćom publikom. Kritika je bilo nakon gostovanja Finskoj zbog devet promjena u sastavu i prelaska na sistem ,,s tri pozadi“. Tada se to možda nije razumjelo, ali sada je jasno da je svjesna žrtva meča u Skandi-

Arena

Četvrtak, 16. jun 2022.

Fudbal 19

REZENTACIJU: Crna Gora deklasirala Rumuniju i ostala u trci za plasman u najbolji rang Lige nacija

ošteno – fudbal uvijek vrati 

Stefan Mugoša je postao tek drugi fudbaler koji je u dresu ,,hrabrih sokola“ postigao hettrik – protiv Rumunije u Bukureštu (3:0). Prethodno je to uradio Stevan Jovetić u meču sa Jermenijom, 2017. godine pod Goricom (4:1)



Štoperi Žarko Tomašević i Igor Vujačić jedina su dva fudbalera Crne Gore koji su bili starteri u sva četiri meča junskog izdanja Lige nacija



Viktor Đukanović je u finišu zaigrao protiv Rumunije i Radulović. sa 18 i po godina postao dva duela najmlađi debitantOstaje u ,,A“ septembar, reprezentaciji za rasplet grupe. Crne Gore iz Telekom 1. CFL Crna Gora i BiH su najozbilj-

JANKOVIĆ: Naše zajedništvo pravi razliku Marko Janković izrastao je u igrača koji ima važnu ulogu u reprezentaciji Crne Gore. Selektor Miodrag Radulović promijenio je ulogu dvadeset šestogodišnjem Cetinjaninu koji u timu ,,sokola“ djeluje u centralnom dijelu veznog reda. Opšti je utisak da daje više u sredini, nego na krilu. – Sve što smo postigli do sada u Ligi nacija je plod i pečat sjajne atmosfere kakvu nikada nijesam imao priliku da vidim. Igrao sam i u velikim klubovima, ali ovo zajedništvo koje nas krasi pravi razliku. Nekada ide bolje, nekada gore, ali u ovom trenutku treba da budemo zadovoljni i da slavimo – rekao je Janković. Crna Gora i kada je drastično oslabljena može da izgleda ozbiljno na terenu,

da pobjeđuje... – Godinama sam tu i ne pamatim da smo jednu ili dvije utakmice odigrali u najjačem sastavu. Navikli smo na kadrovske probleme i moramo da se suočavamo sa njima. Ali, tu je sada bilo 30 momaka koji su čekali svoju šansu, bili željni dokazivanja. Kada ste pošteni prema sebi i kada radite kako treba, rezultat ne može da izostane – ističe Janković. ,,Crveni“ nakon četvrtog kola imaju sedam bodova... – Ostaje žal za propuštenom prilikom da slavimo protiv BiH u Podgorici. Mislim da smo imali par dobrih šansi, iako je utakmica bila otvorena i mogla je da se završi bilo kojim rezultatom. Šteta je što nijesmo imali malo više sreće i koncentracije u datom trenutku. Ali,

naviji – bila na mjestu, apsolutno opravdana. Radulović je sačuvao igrače, održao svježinu i tonus ekipe, skratio mogućnost povreda... – Postoji nešto što se zove fiziologija i metodika, a ja to dobro poznajem. Da smo tada pogriješili, ne bismo onako mogli da odigramo protiv BiH ili ovako kao u Rumuniji. Nije to lako. Treba znati izgubiti u prošlosti, da bi se pobijedilo u budućnosti. Kroz ovaj posao dobro sam naučio tu lekciju – naglašava kormilar nacionalnog tima. – Bod protiv BiH je mogao da se pretvori u tri, a pobjeda u Bukureštu dobija na značaju ako se zna da smo izašli bez

najboljih igrača, bez nekoliko prvotimaca. I to je pokazatelj napretka i rasta ove grupe. Rekao sam im: ,,Momci, izađite večeras i pobijedite. Mogli smo u Podgorici, možemo i u Bukureštu“. Još kada sam vidio sastav koji je rival izveo. Oni su imali jaču postavu pred našim navijačima. Domaćin je htio da se revanšira po svaku cijenu, ali mi smo se postavili dobro. Blokirali smo i neutralisali njihove glavne igrače. Bili smo vrlo opasni u tranzicijama – dodao je Radulović.

SVI KAO JEDAN Još jednom je pohvalno pričao o fudbalerima sa kojima

ovo je dobar rezultat. Ostale su nam još dvije utakmice – protiv BiH u gostima i Finske u Podgorici. Borićemo se za prvo mjesto u grupi – kazao je Janković. Očigledno je da se vraća kult reprezentacije, vjera u nacionalni tim... – Svima prija kada se publika poslije dužeg vremena vratila

na stadion. Vidjeli smo da protiv Rumuna nije bio dobar odziv, ali već poslije jedne dobre utakmice i pobjede, stadion je bio puniji. To nas raduje i znamo da smo to zaslužili. Mi smo mala država, sa malim fondom igrača i svaki uspjeh treba da se gleda na jedan poseban način – ističe Janković.

je ostvario izuzetan odnos, napravio atmosferu koja je uvijek bitan faktor uspjeha. Ekipa funkcioniše po principu – svi za jednog, jedan za sve. – Sa kakvom energijom, entuzijazmom, motivom, odnosom prema državi ovi momci pristupaju – to je zaista za primjer. Iza nas je napornih 15 dana. Završava se sezona, živci su pri kraju, mnogi su mislima na odmoru, ali niko nije mrko pogledao. Jednu zamjerku nemam. Kada pošteno uđete u fudbal – uvijek vam vrati. Preponosan sam i srećan zbog svega. Ne bih mijenjao moje igrače ni za jednog u Evropi – kazao je

niji kandidati za prvo mjesto. Razlika na tabeli je bod u korist ,,zmajeva“. Nakon međusobnog sudara u Sarajevu ili Zenici, ,,sokoli“ će dočekati Finsku, a BiH igra u Rumuniji. – Potajno smo se nadali i interno govorili da možemo da se borimo za plasman u A diviziju Lige nacija. Šansu imamo. Vjerovaćemo u ono što radimo. Svi se nadamo povoljnim rezultatima u septembru i uspjehu Crne Gore. Naredne godine dolaze kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Svi sanjamo odlazak na veliko takmičenje – zaključio je Radulović. Davor KAŽIĆ

Crnogorski ultrasi juče u Sarajevu

Crnogorski ultrasi uručili novac za kombi navijaču ,,Zmajeva“

Da su nam vječne BiH i Crna Gora! Navijačka grupa Ultra Crna Gora održala je obećanje i juče uručila novac za kupovinu vozila navijaču BiH kojem je u Podgorici zapaljen kombi. Pozitivna priča o navijačima Bosne i Hercegovine i Crne Gore i dalje traje. Na Tviteru je objavljena fotografija grupe navijača Ultra Crna Gora koji su oduševili regiju korektnim gestom uz natpis: ,,Braća koja su donijela novac za kombi. Da su nam vječne BiH i Crna Gora!“ Samo dan je bio dovoljan da se skupi novac, a navijači iz Crne Gore juče su bili u Sarajevu kako bi ga uručili navijaču ,,Zmajeva“. On je za portal ,,Avaza“ rekao da je zahvalan crnogorskim ultrasima, ali i srećan što je na kraju sve ispalo kako treba, a osim novca za kombi dobio je i – prijatelje iz Crne Gore. – Stvarno su osvjetlali svoj obraz, što se tiče ljudstva i čojstva. Zahvaljujem im se mnogo. Kako su oni osvjetlali svoj obraz, tako želim i ja osvjetlati svoj obraz i da ih ugostim. Pokušali smo to uraditi odmah juče, ali oni su imali svojih obaveza, pa ćemo to ostaviti za septembar. Za taj burek sa sirom – rekao je bosansko-hercegovački navijač za portal ,,Avaza“. – Baš im se zahvaljujem od srca, srdačno ih pozdravljam. Dobrodošli su uvijek u našu domovinu kao gosti, kao prijatelji, kao braća – poručio je on. Podsjećamo, navijači naše reprezentacije - Ultra Crna Gora su pokrenuli akciju za kupovinu novog kombija. Za manje od 24 sata novac je prikupljen, a najviše zahvaljujući crnogorskoj porodici iz Berlina. – Na dobro se vratilo svim donatorima. Što pretekne van cijene kombija biće upućeno u humanitarne svrhe. Živjeli nam i vidimo se na stadionu. Postojaće Crna Gora – poručili su crnogorski ultrasi na Fejsbuku. Na dan utakmice u Podgorici je zapaljen kombi sa bosanskohercegovačkim tablicama. Istražni organi Crne Gore priveli su nekoliko osoba zbog sumnje na počinjeno krivično djelo, a istraga još traje.

Objava navijačke grupe na društvenim mrežama

Arena

SPORTBARINFO

20 Fudbal

Sa prozivke na ,,Topolici“

Četvrtak, 16. jun 2022.

Crnogorski timovi saznali potencijalne riva

Dečić oba puta ig Barani hvataju zalet za buduće izazove PODGORICA – Poslije odličnog rezultata minule sezone, nikad kraće pauze i određenih promjena u timu, Mornar je počeo pripreme za novu sezonu. Na prvom okupljanju bilo je 24 fudbalera, a prvi trening pokazao je da će biti izmjena u timu, jer je već bilo i dolazaka i odlazaka… - Učinili smo veliku stvar što smo zadržali 80 odsto ekipe iz prošle godine. Malo će nam trebati rada i truda jer poznajemo osobine igrača koji su činili gro ekipe iz prošlog prvenstva. Takođe, tim će dobiti na kvalitetu jer je još jednu godnu duže zajedno. U prošlom prvenstvu naročito pred kraj napravili smo dobar posao, kada smo postigli najveći uspjeh Mornara od vremena nezavisnosti. Naravno da mi to pričinjava zadovoljstvo. Nećemo mijenjati puno kada je u pitanju igrački kadar, a sa pojačanjima nećemo žuriti – rekao je trener Mornara Andrija Delibašić. Barani će do kaja mjeseca trenirati u Baru i odigrati nekoliko kontrolnih mečeva, a potom baš kao i prošle godine odlaze na Zlatibor. Predstojeća dva dana slijede prvo ljekarski pregledi da utvrdimo koliko su igrači spremni došli na početak priprema. Imamo odlične uslove ovdje u Baru, treniraćemo dva puta dnevno, prije podne ćemo koristiti teretanu, a popodne, odnosno u večernjim satima boraviti na terenu. Od 28. juna do 10. jula pripreme nastavljamo na

Stigao Popović, otišli Sekulović, Bakić, Pajović… Mornar je već uspio da angažuje pouzdanog čuvara mreže Stefana Popovića iz Dečića. Delibašić je otkrio i ostala imena. - U međuvremenu smo angažovali Lazara Lambulića koji je prošle sezone igrao u ekipi Jezera mada za njega postoji interesovanje i inostranih klubova pa ćemo vidjeti kako će se to završiti. Takođe smo angažovali mladog reprezentativca Rastka Marsenića, bivšeg igrača TSC, koji igra na poziciji štopera, a došao je i golman Stefan Popović. Generalno, ako već moramo nekog da angažujemo onda će to biti na mjestima gdje ćemo nastojati da budemo bolji nego prošle godine. Ono što ćemo morati da tražimo su bonus igrači – jasan je Delibašić. Sa druge strane, klub je napustio Petar Sekulović, koji karijeru nastavlja u kruševačkom Napretku, a još nekoliko igrača promijeniće sredinu u traženju veće minutaže. Tako je Danilo Bakić otišao u Arsenal iz Tivta, a novi klub traže Jovan Pajović, Malić Mucević, Marko Bugarin, Matija Lambulić … Zlatiboru, a do tada ćemo znati i sastav sa kojim raspolažemo. Svakako još uvijek nijesmo kompletirali listu naših protivnika na Zlatiboru – naglasio je Delibašić, uz napomenu da se rivali tokom priprema u Crnoj Gori već znaju. - Sa Adrijom igramo 21. juna, 25. ili 26. sa sa novim prvoligašem Arsenalom, dok ćemo na Zlatiboru igrati sa jednim prvoligašem iz Jermenije koji je ovu sezonu završio na 5. mjestu, i to 1. jula, zatim 4. jula sa Zvijezdom iz Druge lige Bosne i Hercegovine. a pred kraj priprema tražićemo neke jače protivnike, dok ćemo u Baru imati generalnu probu protiv

nekog od domaćih prvoligaša – analizirao je plan šef stručnog štaba Barana. Kada je riječ o ciljevima za narednu sezonu, Delibašić je bio umjeren. - Nećemo za sada postavljati ciljeve! Nemamo dobar raspored, naročito na startu sezone, pa ćemo morati malo da sačekamo sa pričom o tome što očekujemo. U principu želja nam je da nastavimo tamo gdje smo stali u posljednjem kolu protiv Sutjeske u Nikšiću, sa dobrim igrama i atmosferom. Idemo utakmicu po utakmicu, a taj prvi dio prvenstva će odrediti naš naredni cilj - dodao je R. P. Delibašić.

Gigant Premijer lige želi dvojicu vezista ovog ljeta

Junajted blizu dovođenja Eriksena i De Jonga Mančester junajted je u aktivnim pregovorima oko dovođenja Frenkia de Jonga i Kristijana Eriksena ovih dana, objavio je Dejli Mejl. Po pisanju londonskog lista, dobre su šanse da se oba ugovora realizuju. Zvijezda Barselone, holandski reprezentativac De Jong, u posljednjim sedmicama je prihvatio da će morati da napusti redove jednog od najvećih klubova u Primeri i na kontinentu. Cijena transfera iznosiće oko 80 miliona eura za obeštećenje, uz klauzule. Eriksen, slavni Danac koji je slobodan u izboru sredine ovog ljeta, imao je odličnu sezonu u Brentfordu u Premijer ligi nakon oporavka od srčanog udara. Na stolu ima ponude Junajteda i bivšeg kluba Totenhema, ali je klub sa ,,Old Traforda“ u pregovorima za sada konkretniji, uz po-

Žrijeb je odlučio da pobjednik dvomeča Ludogorec – Sutjeska na startu kvalifikacija za LŠ igra protiv boljeg iz duela Šamrok – Hibernijans. Utakmice drugog kola igraju se 19/20. jula, revanši sedam dana kasnije. Ako izgubi od Ludogoreca, Sutjeska nastavlja takmičenje u drugoj rundi kvalifikacija za Ligu konferencija. U tom slučaju, Nikšićani će se sastati sa poraženim iz meča između Klaksvika sa Farskih ostrva i norveškog Bodo Glimta. Mečevi drugog kola igraju se 21. i 28. jula. Fudbaleri Dečića najvjerovat-

nije će biti ,,dvostruki domaćini“ u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija protiv

Dinama iz Minska. S obzirom na to da klubovi i nacionalne selekcije Bjelorusije ne mogu

Prijedlog švajcarskog tužilaštva

Blateru i Platiniju 20 mjeseci uslovne kazne? PODGORICA – Švajcarsko savezno tužilaštvo u Belinconi zatražilo je uslovnu zatvorsku kaznu od 20 mjeseci za bivše predsjednike Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) Sepa Blatera i Evropske fudbalske unije (UEFA) Mišela Platinija, zbog prevare, lošeg upravljanja, pronevjere sredstava i falsifikovanja dokumenata. Švajcarski Savezni sud u Belinconi donijeće presudu u ovom slučaju 8. jula. Tamošnje tužilaštvo je u novembru prošle godine podiglo optužnicu protiv njih dvojice zbog nezakonitog pribavljanja milion i 800 hiljada eura. Blater je kao prvi čovjek Fife taj novac uplatio Platiniju za konsultantske usluge od 1998.

THESCORE.COM

Mornar počeo pripreme za novu sezonu

PODGORICA – Fudbaleri Sutjeske će, ukoliko naprave iznenađenje na startu kvalifikacija za Ligu šampiona, igrati protiv ekipe iz Republike Irske ili sa Malte, a ako izgube od Ludogoreca vjerovatno ih čeka duel sa ekipom sa Farskih ostrva.

do 2002. godine. Platini (66) i Blater (86) od početka istrage tvrde da se radilo o usmenom dogovoru, prema kojem je godišnja plata Platinija iznosila milion švajcarskih franaka, ali i da to tada

nije bilo moguće isplatiti. Međutim, tužilaštvo je tvrdilo da se radilo o neutemeljenom plaćanju, dobijenom vještim dovođenjem u zabludu unutrašnje kontrole Fife lažnim tvrdnjama dvojice čelnika. R. A.

Štoper Francuske i Sevilje uskoro donosi odluku o novom klubu

Kinde odbio Čelzi, želi u Barsu Žil Kinde (23), jedan od najboljih defanzivaca španske Primere i prvotimac Sevilje, stopirao je pregovore sa Čelzijem, kako bi pokušao da obezbijedi transfer u Barselonu.

nuđenu bitniju rolu u sastavu. Novi menadžer Junajteda Erik ten Hag želi da dovođenjem njih dvojice riješi ključni problem kreativnosti i nedostatka jasnog identiteta i prepoznatljivosti u igri na sredini terena. Tim su napustile zvijezde Matić i Pogba na kraju sezone za nama, a De Jong i Eriksen su planirani kao direktne zamjene. R. A.

Francuski reprezentativac i prošlog ljeta imao je odlične ponude iz Premijer lige, pored Čelzija za njega se interesuje i Njukasl junajted. Ipak, njegova želja je da zaigra za tim Ćavija Ernandesa, objavio je list Mundo Deportivo. Kinde je svjestan da neće lako doći do angažmana u Barseloni, koja je u velikoj ekonomskoj krizi. Takođe, Sevilja traži visoko obeštećenje za njega, od makar 60 miliona eura. Tek kad i ako se iscrpe sve opcije za prelazak u Barsu, Kinde će razmišljati o transferu u Premijer ligu. Parižanin je standardan štoper Sevi-

lje već tri sezone, a u sezoni za nama odigrao je 44 meča u svim takmičenjima za andaluzijski tim (tri gola). Ima 11 nastupa za reprezentaciju Francuske, sve u posljednje dvije godine. R. A.

Arena

Četvrtak, 16. jun 2022.

Sportski miks 21

ale za drugo kolo na evropskoj sceni

Naš tim na treningu u Danilovgradu

gra u Podgorici? Stanišić pojačao Tuzane Dečić je dobio drugo pojačanje - nakon štopera Igora Ćukovića, koji je došao iz Budućnosti, tim iz Tuzi je doveo i 18-godišnjeg Lazara Stanišića, omladinskog reprezentativca Crne Gore, koji je došao iz Koma.

da igraju utakmice Uefinih takmičenja na teritoriji svoje zemlje (reprezentacija je

PODGORICA – Sutjeska nastavlja sa pojačanjima. Bugarin Julijan Nenov četvrto je pojačanje crnogorskog šampiona. Krilni napadač dolazi iz Boteva kao slobodan igrač, a u prethodnoj sezoni 27-godišnji fudbaler je odigrao 28 utakmica u prvenstvu i postigao šest golova. Profesionalnu karijeru počeo je 2012. godine u ekipi CSKA iz Sofije, nakon toga promijenio nekoliko klubova u Bugarskoj, da bi prethodne dvije sezone bio član Boteva. Nenov je prošao sve mlađe selekcije Bugarske, a igrao je i za mladu reprezentaciju. Prije Nenova, Sutjeska je dovela tandem iz Zete – Srđana Krstovića i Ognjena Đinovića, te Adrijana Rudovića iz Dečića. Lista pojačanja tu nije zaključena – novi član Nikšićana biće Vuk Striković, nekadašnji napadač Budućnosti i Rudara, koji kraj Bistrice treba da dođe na pozajmicu iz Mlade Boleslav, a očekuje se i potpis Ilije Tu-

utakmice Lige nacija igrala u Novom Sadu), oba meča će se, po svemu sudeći, igrati u Podgorici. Klubovi su, naime, blizu dogovora da se na ovaj način riješi eventualni problem oko organizacije utakmice na neutralnom terenu, a Dinamo bi i

pripreme za utakmice obavio u Crnoj Gori. U prvom, 7. jula, Dinamo bi trebalo da formalni domaćin i to na ,,DG areni“ u Lješkopolju, sedam dana kasnije Dečić će rivala ugostiti na stadionu pod Goricom. Pobjednik ovog dvomeča u drugom kolu kvalifikacija igraće sa izraelskim Hapoelom iz Ber Ševe, 14. i 21. jula. Budućnost, koja na startu igra sa kosovskim Lapijem, u drugom kolu sastala bi se sa pobjednikom meča između islandskog Brejdabika i Santa Kolome iz Andore. Ako u prvom kolu eliminiše ekipu albanskog Lačija, Iskra će se u drugoj rundi sastati sa boljim iz duela Florijane sa Malte i moldavskog Petrokupa. Dečić u prvoj rundi igra sa Dinamom iz Minska, a ako iznenadi bjeloruskog rivala u drugom ga čeka izraelski Hapoel iz Ber Ševe. Mečevi drugog kola igraju se R. P. 21. i 28. jula.

Nastavljaju se promjene u šampionu Crne Gore

Nenov potpisao, stižu Tučević i Striković

čevića. Bivši član Budućnosti, Grblja, Rada, Armavira i Iskre bio bi idealno rješenje

Juniorke finiširaju pripreme, Katarina Džaferović preskače SP

Puno problema pred put u Sloveniju PODGORICA – Crnogorska juniorska reprezentacija neće računati na desnog beka Katarinu Džaferović za predstojeće Svjetsko rukometno prvenstvo u Sloveniji. Mlade rukometašice će 22. juna protiv Danske (u grupi su još Argentina i Italija) bez djevojke koja je bila profilisana u lidera, nakon što je poslije dugog oporavka od operacije prednjih ukrštenih ligamenata pred kraj sezone odigrala za ,,plave“ finale Kupa i mečeve za titulu. Veliki talenat crnogorskog rukometa i dalje ima problema sa koljenom, pa se došlo do dogovora da je najbolje da se posveti oporavku kako bi bila spremna za ono što je čeka u daljoj karijeri. Zbog situacije koja ne ide u prilog našem timu, trener Igor Marković moraće da pravi pretunbacije, a kako će to da izgleda pokazaće premijerni meč sa reprezentacijom iz Skandinavije.

Sve drugo ide po planu. Nakon mini-priprema na Cetinju, juniorke su nastavile sa radom, treniraju u Danilovgradu, a do puta za Sloveniju odigraće drugi prijateljski meč sa mlađim sastavom Lovćena. – Pripreme teku na lijep način, jer dajemo maksimum. Bile smo na Cetinju, odigrale prijateljsku utakmicu sa Lovćenom – da vidimo gdje smo. Tamo smo se kompletirale. Nije bilo loše, moraćemo, naravno, još da radimo na nekim stvarima, ali smo sve bolje i bolje. Kolektiv je odličan, što je veoma važno za ovo i svako takmičenje – kazala je Andrijana Popović. Sa dvije kontrolne utakmice, i to sa muškim timom sa Cetinja, naše rukometašice sačekaće obaveze na SP. Dobra stvar je što se poznaju od ranije i što samo uigravanje nije problem. – Znamo se, dugo smo igrale zajedno, što je još jedan plus jer nemamo puno vremena za obaveze koje nas očekuju. Mlada rukometašica Buduć-

nost Bemaxa vidi opasne rivale, izdvaja Dansku. – Zanimljiva grupa. Biće teško, ali pratimo rivale, gledali smo neke njihove utakmice. Sada kada je finiš sprovodimo neke od taktičkih zamisli. Na nama je da damo sve od sebe u Sloveniji – poručila je Popović. U našem timu se nadaju da su povrede prošlost. – Posljednjih dana smo se kompletirali, imali smo problema sa povredama, ali sve je to sada iza nas. Ostale smo bez Kaće, moraćemo da pokrivamo poziciju desnog beka sa dešnjacima. Sve ostalo djeluje dobro. Atmosfera je odlična, radimo kvalitetno, imamo ono najvažnije – slobodu i mogućnost da na terenu budemo što kreativnije. I upravo je to jedan od uslova za dobru atmosferu i osjećaj na terenu. Kako se put za Sloveniju bliži, uzbuđenje je veće – istakla je Mela Mehmedović nakon odlične prvoligaške sezone u dresu Mornara 7. A. M.

za Miliju Savovića, jer može da pokriva više mjesta u timu. R. P.

Mančester siti i Liverpul otkrili detalje ugovora novih napadača

Poznate plate Halanda i Nunjeza Erling Haland (21), mlada norveška zvijezda i novi napadač Mančester sitija, u šampionu Premijer lige zarađivaće čak 500 hiljada eura sedmično. Na taj način će, po mnogima najtalentovaniji fudbaler današnjice, biti drugi najplaćeniji fudbaler planete – iza Kristijana Ronalda u Mančester junajtedu. U Sitiju vjeruju da će angažovanje Halanda pomoći za nastavak dominacije u eliti na Ostrvu. S druge strane, i Liverpul je objavio detalje ugovora novog napadača, Urugvajca Darvina Nunjeza (22). Doskora igrač portugalske

Erling Haland

Završena Kod-io pionirska liga za rukometašice

Budućnost Bemax ispred svih Benfike u vicešampionu Premijer lige i kontinenta zarađivaće drastično manju platu – od ,,samo“ 163 hiljade eura sedmično. Haland je za njemačku Boru-

siju Dortmund u sezoni za nama postigao 29 golova na 30 nastupa u svim takmičenjima. Nunjez je za Benfiku u svim takmičenjima na 41 utakmici bio strijelac 34 pogotka. R. A.

PODGORICA – Pionirska Kod-io sezona je završena, rukometašice Budućnost Bemaxa (godište 2006. i mlađe) podigle su juče pehar učinkom od 17 pobjeda uz jedan remi. Podgoričanke su posljednjeg dana turnira slavi-

le protiv Komova 20:9. I vicešampion Trebjesa je bila bolja od ekipe iz Andrijevice (20:11) kojoj je pripao pehar za treće mjesto. Barski Mornar 7 osvojio je četvrto, Podgorica 2013 peto, Feniks šesto, a Maestral sedmo mjesto. A. M.

Arena

Četvrtak, 16. jun 2022.

ŠAH Poslije 17 godina Crna Gora dobila još jednog velemajstora

Luka Drašković u društvu kolega sa najprestižnijom titulom Montenegro Chess festival na Cetinju otvorio je novo poglavlje u biografiji drevne igre na našim prostorima. Upravo na ovom kvalitetnom međunarodnom turniru šahovska Crna Gora je poslije 17 godina dobila još jednog igrača sa najvećom titulom. Barski vunderkind, avangardni predstavnik svoje generacije Luka Drašković osvojio je prvo mjesto sa 6,5 poena koliko mu je bilo potrebno za treći vele-bal. On je takmičenje završio bez poraza sa četiri pobjede i pet remija. Tako je naš reprezentativac i standardni prvotimac nikšićke Elektroprivrede prešao magičnu cifru od 2.500 rejting poena i upisao prefiks ,,GM“ pored svog imena za još blistaviju karijeru na domaćoj i internacionalnoj sceni. Inače, Luka je titulu FIDE majstora osvojio 2012, dok je internacionalni majstor postao dvije godine kasnije. Prvu normu za velemajstora osvojio je u Beogradu 2017, dok je drugu zavrijedio u

GM Luka Drašković

januaru ove godine u turskom Ajvaliku. – Startna lista učesnika obećavala je mnogo. Na čelu tri poznata velemajstora, zatim nekoliko jakih intermajstora, kao i naši najbolji mladi igrači. Ne pamtim da je na zatvorenom tipu turnira skorije bilo dovoljno 6,5 poena za normu, jer je uglavnom trebalo da se

uknjiži sedam iz devet partija, što dovoljno govori o snazi učesnika i samog takmičenja – ističe na početku priče za Pobjedu Luka Drašković. On ističe, da mu je dobar start olakšao posao u nastavku i dao dodatno samopouzdanje. - Čak i nakon tri pobjede i jednog neriješenog ishoda osjećao sam da tek predstoji

gxf6 34.Ke3 Tbc8 35.Tb3 T8c7 36.Kd4 e5+ 37.fxe5 fxe5+ 38.Kd3 Td7+ 39.Ke3 Tdc7 40.Tb8 Txc4 41.Txc4 Txc4 42.Tb7+ Ke6 43.Txa7 h5 44.Th7 Tc3+ 45.Ke4 Tc4+ 46.Kf3 Tc3+ 47.Kg2 Tc2+ 48.Kh3 e4 49.Txh5

e3 50.Th8 Kd5 51.Kg4 Ke4 52.Te8+ Kd3 53.h4 Th2 54.h5 e2 55.Kf3 Kd2 56.g4 Th3+ 57.Kf4 Txa3 58.g5 Th3 59.g6 Txh5 60.g7 (dijagram) Th1 61.Txe2+ Kxe2 62.g8D Th4+ 63.Kg3 Te4 64.Da2+ Kd3 65.Kf3 Te3+ 66.Kf4 Te4+ 67.Kf5 Tc4 68.Da6 Kd4 69.Dd6+ Kc3 70.Ke5 Ta4 71.Dc5+ Kb3 72.Kd5 Tb4 73.De3+ Ka4 74.Dd3 Tb3 75.Da6+ Kb4 76.Kd4 Tb2 77.Db6+ Ka3 78.Da5+ Kb3 79.Kd3 Tb1 80.Db5+ Ka2 81.Da4+ Kb2 82.Kd2 Ta1 83.Db4+ Ka2 84.Kc2 Tc1+ 85.Kxc1 1–0

Drašković 1 Sarić 0 1.e4 e6 2.d4 d5 3.Sc3 Lb4 4.e5 b6 5.Dg4 Lf8 6.Sf3 Dd7 7.a3 La6 8.Lxa6 Sxa6 9.0–0 c5 10.dxc5 bxc5 11.Td1 Dc6 12.Se2 Sc7 13.c4 Da4 14.Sc3 Dxc4 15.Dxc4 dxc4 16.Le3 Se7 17.Lxc5 Sed5 18.Ld4 Sxc3 19.Lxc3 Sd5 20.Tac1 Lc5 21.Ld4 Lxd4 22.Txd4 c3 23.bxc3 Ke7 24.c4 Thc8 25.Sd2 Tab8 26.Tc2 Tc5 27.g3 Sb6 28.f4 Ta5 29.Td3 Sd7 30.Se4 Sc5 31.Sxc5 Txc5 32.Kf2 f6 33.exf6+

Sjutra u Madridu počinje turnir kandidata

Liren umjesto Karjakina Ranije je FIDE diskvalifikovala ruskog velemajstora Sergeja Karjakina na šest mjeseci zbog objavljivanja političkog stava, pa će umjesto njega nastupiti kineski reprezentativac Ding Liren, inače drugoplasirani na FIDE rang listi. Ovo je saopštila pres služba Međunarodne šahovske federacije. Treba napomenuti da je žalbeno vijeće komisije za etiku i disciplinu FIDE odbilo Karjakinovu žalbu na njegovu suspenziju. Podsjećanja radi, Karjakin je u februaru objavio otvoreno pismo u kojem podržava specijalnu vojnu operaciju Rusije u Ukrajini. Turnir kandidata održaće se od 17. juna do 7. jula u Madridu. Uglavnom gradu Španije, pored Lirena, nastupiće Rus Jan Nepomnjašči, Azerbejdžanac Tejmur Radjabov, Amerikanci Fabijano Karuana i Hikaru Nakamura, Poljak Jan-Krištof Duda, naturalizovani Francuz Alireza Firouzja i Mađar Rihard Raport. Pobjednik ovog grandioznog turnira pokušaće da sa trona svrgne aktuelnog svjetskog prvaka Norvežanina Magnusa Karlsena. Priredio: B. KADIĆ

prava borba. Uspio sam pobijediti još jednu partiju uz četiri remija i time napravio performans od 2.600 rejting poena, dovoljno za velemajstorski bal. Drašković napominje, da je ovo bio veliki ispit za Šahovski savez Crne Gore, ali i velika prilika za sve učesnike da odigraju devet jakih partija. - Iskoristiću priliku da i ovim putem čestitam titulu FIDE majstora mom mlađem kolegi Milu Poboru. Mislim da je to samo jedna njegova stepenica više, a biće ih još dosta jer ne sumnjam da će nastaviti sa predanim radom – rekao je Drašković, koji nije štedio komplimente na račun uspjeha ovog talentovanog prvotimca cetinjskog ,,Crnogorca“. Ovom veoma predanom diplomiranom ekonomisti, velemajstorska titula će mnogo značiti u nastavku karijere. – I dalje nijesam pretjerano euforičan, možda i zbog iscrpljenosti od te duge, ali i uzbudljive „jurnjave“ ka 2.500 ELO. Sad kad je ta priča na neki način zaokružena, trudiću se da i dalje unapređujem svoju igru. Slijedi Premijer liga Crne Gore od 9. do 17. jula na kojoj ću, sa svojom Elektroprivredom, pokušati da odbranim prošlogodišnju titulu u konkurenciji koja garantuje tijesnu i neizvjesnu borbu za najviši plasman. Uvijek se radujem tom takmičenju, druženju i lijepim partijama. Krajem jula očekuje me i nastup za reprezentaciju na Olimpijadi u indijskom Čenaju. Uvjeren sam da ćemo u novom sastavu imati šta da pokažemo na najprestižnijoj planetarnoj šahovskoj manifestaciji – istakao je prvi crnogorski predstavnik na Svjetskom kupu.

Nebojša Bogavac, nakon da od 25. juna do 1. jula imamo otvorene dane, gdje će doći mini-pauze, okupio uglavnom mlađe igrače određeni igrači iz Crne Gore i

Podgorica ponovo na okupu

PODGORICA – Košarkaši Podgorice, poslije mini-pauze, ponovo su na okupu. Trener Nebojša Bogavac, sa svojim stručim štabom, okupio je grupu mlađih igrača, odnosno juniora, među kojima su bili i prvotimci iz prošle sezone Vladan Kaluđerović, Marko Kljajević i Andrej Vulević. Bogavac je kazao da je stručni štab odlučio da u periodu od 15 dana prije pauze okupi uglavnom mlađe igrače koji su se nametnuli i dobili poziv za juniorsku reprezentaciju. – Zato smo odlučili da bude i dosta košarke, ali i motivacionih treninga prema tim mlađim igračima, jer i oni ulaze u priču prvog tima. Planirano je

regiona da pokušaju da se nametnu i kroz tu probu možda vidimo nešto što može biti interesantno – rekao je Bogavac. Sredinom avgusta kreću i zvanično pripreme za narednu sezonu, gdje će Podgorica, kako je najavljeno iz kluba, imati istu viziju. – Manje-više biće to iste ambicije, gdje ćemo imati mladu ekipu u kojoj će biti jedan ili dva igrača iz naših mlađih selekcija. Planirana je pauza od 1. jula do 15. avgusta, kada ćemo nadam se biti kompletni, odnosno od prvog dana priprema imatćemo tim koji treba da opravda ciljeve koji budu zacrtani. Tokom pauze očekuju nas pregovori, imamo određena imena koja su nam interesantna, ali ostaje da vidimo šta će biti. Svakako očekujem da ćemo sa četiri-pet igrača potpisati – rekao je Bogavac. U stručnom štabu Bogavca su Dragan Radović, Vladan Vuković, Nikola Bulatović, Nemanja Marković i Stefan Lutovac. R. P.

U Podgorici održana završnica prvenstva za mlađe odbojkašice

Kadetkinje Luke Bar prvakinje Crne Gore PODGORICA – Odbojkašice Luke Bar osvojile su titulu prvaka Crne Gore u kadetskoj konkurenciji. Mlade „sirene“ su u finalu pobijedile Moraču rezultatom 3:0 (25:15, 25:8, 25:12). Treća je završila Budućnost volej, koja je u meču za treće mjesto bila bolja od bjelopoljskog Jedinstva 3:1 (25:20, 23:25, 25:13, 25:23). Luka Bar je u polufinalu porazila Budućnost volej 3:0 (25:23, 25:10, 25:18), dok je Morača bila bolja od Jedinstva 3:0 (25:19, 25:23, 25:21). Pehar šampionu i medalje za tri prvoplasirane ekipe uručio je Nikola Kažić, direktor repre-

zentativnih selekcija OSCG. Za najbolju igračicu kadetskog prvenstva proglašena je Nađa Martinović iz Luke Bar. Iz barskog tima su i najbolji tehničar (Vjera Zarubica), bloker (Lana Marković) i libero (Zoja Džeferović). Lara Jovović iz Morače je najbolji primač prvenstva. Pojedinačne nagrade uručio je Mladen Miladinović, selektor ženske kadetske reprezentacije Crne Gore. Finalni turnir za kadetkinje odigran je u sali Srednje mješovite škole „Golubovci“ u Podgorici, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore i uz podršku Ministarstva sporta i mladih. S.J.

Feljton 23

Četvrtak, 16. jun 2022.

ULOGA VJERSKIH USTANOVA U OBLIKOVANJU DUHOVNOG PROSTORA CRNE GORE

Čas u kome je Crnogorska crkva postala obična filijala » Piše: Ivan JOVOVIĆ Esej je objavljen u časopisu Matica, br. 89

Već 1878. godine crnogorski muslimani su dobili svog poglavara – muftiju, kojeg je postavio knjaz Nikola, uz saglasnost osmanskih vlasti, a vjerski život islamske zajednice, naročito u gradovima, nastavio se neometano odvijati u postojećim objektima, džamijama, medresama i dr. Uspostavljanjem austrijske vlasti 1814. godine u Boki i na budvansko-paštrovskom području započinje postepeni proces državnog centralizma, kojim se prekida sa praksama i privilegijama stečenim u feudalnom razdoblju gradskog i seoskog stanovništva navedenog podneblja. Austrija, da bi se legitimisala kao nasljednik venecijanske zaostavštine (1420–1797), u jednom periodu zadržava i preimenuje administrativni naziv ovog područja Mletačka u Austrijska Albanija, koja postaje integralni dio nove administrativne jedinice Kraljevstva Dalmacije. Promjena državne vlasti izvjesno je uticala na organizacionu strukturu, odnosno jurisdikciju Katoličke i Pravoslavne crkve na predmetnom prostoru, jer je austrijska vlast zahtijevala da i duhovna kompetencija nad crkvenim ustanovama bude pod njenom nadležnošću. Naime, od 1828. godine Kotorska biskupija je izuzeta iz nadležnosti Nadbiskupije Barija – Pulja poslije sedam stoljeća i stavljena pod jurisdikciju Zadarske nadbiskupije. Istoj biskupiji su 1839. godine dodijeljene župa Kastel Lastva (Petrovac) i budvanski vikarijat, a nakon odluka Berlinskog kongresa od 1880. godine i župe Spič i Šušanj, a koje su sve do navedenih datuma bile u sastavu Barske nadbiskupije. Promjene su se takođe odnosile i na Pravoslavnu crkvu, s obzirom da je još od francuske uprave ovim područjem prestala jurisdikcija Cetinjske mitropolije, tako da su austrijske vlasti povjerile crkvenu upravu pravoslavnom bokokotorskom vikarijatu koji se nalazio u Manastiru Savina, a koji je bio u sastavu Dalmatinske eparhije sa sjedištem u Zadru, u okviru Karlovačke mitropolije. Iako su tokom prvih decenija austrijske vladavine zabilježene prozelitske namjere prema pravoslavnom kleru i vjernicima, od 1849. godine izdat je carski patent o ravnopravnosti pravoslavne crkve u Habsburškoj monarhiji. U tom kontekstu treba posmatrati pozitivan odnos austrijskih vlasti koje su uvažavale konkretne potrebe pravoslavne crkve i njenih vjernika. To najbolje ilustruje primjer utemeljenja episkopske katedre u Kotoru 1870. godine, kada je osnovana Pravoslavna bokotorska, dubrovačka

18.1.

Od 1828. godine Kotorska biskupija je izuzeta iz nadležnosti Nadbiskupije Barija – Pulja poslije sedam stoljeća i stavljena pod jurisdikciju Zadarske nadbiskupije. Istoj biskupiji su 1839. dodijeljene župa Kastel Lastva (Petrovac) i budvanski vikarijat, a nakon odluka Berlinskog kongresa od 1880. i župe Spič i Šušanj, a koje su sve do tada bile u sastavu Barske nadbiskupije

Kralj Nikola Petrović Njegoš

i spičanska eparhija, koja je pod pomenutim nazivom djelovala od 1880. do njenog ukidanja 1931. godine. Uostalom, austrougarske vlasti, uključujući samog cara Franja Josipa, su materijalno pomagale gradnju katoličkih i pravoslavnih crkava na ovom području, pa samim tim i izgradnju saborne crkve Sv. Nikole u Kotoru 1906. godine. O vjerskom životu imamo konkretna saznanja u Šematizmu Kotorske biskupije i Pravoslavne bokotorske, dubrovačke i spičanske eparhije. Na osnovu tadašnje štampe i mnogih drugih publikacija, nameće se zaključak da je ova oblast za vrijeme austrougarske vladavine dobila obilježja građanskog društva. Značajan doprinos tome dale su crkvene ustanove, koje su gradile vjersku toleranciju, ali i njegovale reprezentativnu zaostavštinu koju su stvarale generacije Bokelja, a koja predstavlja navredniju riznicu kulturne baštine Crne Gore. Na prostoru sjevera Crne Gore,

Manastir Savina



Nakon nasilne aneksije 1918. godine, Crna Gora je bila svedena na upravnu jedinicu – Zetsku banovinu, u kojoj nijesu postojale kulturne i naučne institucije, dok je organizaciona struktura tradicionalnih vjerskih zajednica u jugoslovenskom okviru bila podređena ideologiji, odnosno interesima nove države

tj. onog dijela kojeg tradicionalno prepoznajemo i pod nazivom Sandžak, od markiranja državnih granica između Knjaževine Crne Gore i Osmanskog carstva (1878–1912) u kontinuitetu, ali različitim intenzitetom vladala je politička nestabilnost u tim krajevima, koja se manifestovala pojačanim vjerskim animozitetom između pravoslavnog i muslimanskog stanovništva, naročito kod muhadžira koji su bili doseljeni iz Crne Gore na rubne krajeve Osmanskog carstva. U Osmanskom carstvu već od druge polovine XIX vijeka započela je transformacija društvenog uređenja, reformama u oblasti uprave, sudstva, vojske, prosvjete, pa i u dome-

nu položaja vjerskih zajednica. Naime, tzv. tanzimatskim reformama zagarantovana je jednakost nemuslimanskom stanovništvu, pravo na slobodu javnog iskazivanja vjere, mogućnost gradnje i obnove sakralnih objekata i dr. Iako su navedene reforme proklamovane sa najviših državnih adresa, postojale su brojne opstrukcije u njihovom sprovođenju od strane lokalnih osmanskih vlasti, zbog čega su dometi ovih reformi u pograničnim krajevima bili ograničeni, što značajnije nije uticalo na društveni ambijent Sandžaka. Stoga je navedeno područje sve do Balkanskih ratova zadržalo gotovo sve karakteristike srednjovjekovnog



Postoje jasni indikatori da je najveći dio književnog i umjetničkog stvaralaštva, a naročito onog muzičkog, tokom minulih stoljeća uništen, devastiran ili netragom nestao

Crnogorski sveštenici i oficiri na sprovodu

osmanskog društva. Izuzetak od ovog konteksta predstavlja urbana zona Pljevalja, gdje se u okviru vjerskih ustanova oblikovao kulturno-umjetnički život u toj sredini. Nakon nasilne aneksije 1918. godine, Crna Gora je bila svedena na upravnu jedinicu – Zetsku banovinu, u kojoj nijesu postojale kulturne i naučne institucije, dok je organizaciona struktura tradicionalnih vjerskih zajednica u jugoslovenskom okviru bila podređena ideologiji, odnosno interesima nove države. Ujedno je njihov položaj izmijenjen, jer su sa promjenom državnog statusa izgubile samostalnost i postale filijale, čiji su centri bili izvan

Crne Gore. Tako je Crnogorska pravoslavna crkva izgubila autokefalnost i pripojena Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Barska nadbiskupija je bila samo jedna u nizu biskupija u Kraljevini Jugoslaviji, dok je zvanje muftije crnogorskih muslimana ukinuto, a islamska zajednica potčinjena Vrhovnom muftiji u Beogradu. Teritorijalno proširenje Kraljevine Crne Gore završeno je balkanskim ratovima. Nastupanjem Prvog svjetskog rata, te gubitkom međunarodnog subjektiviteta Crne Gore nakon 1918. godine, crnogorski prostor je ostao nedovoljno integrisan u političkom, ekonomskom, kulturnom i vjerskom pogledu. To je bila odlučna činjenica koja je uticala na oblikovanje crnogorskog identiteta, mada je gubitkom državnosti naslijeđen prethodni narativ baziran na nacional-romantizmu, tj. ideologiji autentičnog crnogorskog srpstva. Treba napomenuti da su se mnogi djelovi Crne Gore dugo nalazili izvan matice, pod osmanskom i mletačkom, a potom austrougarskom dominacijom, pa je proces integracije crnogorskog stanovništva bio veoma usporen. U kolektivnoj svijesti naroda Crne Gore opstajali su razni oblici regionalizama, a čiju matricu možemo prepoznati i u djelatnostima tradicionalnih vjerskih ustanova. Da bismo bili u prilici da sagledamo neke bitne kulturološke vrijednosti nastale u prethodnim stoljećima unutar ustanova tradicionalnih vjerskih zajednica na tlu Crne Gore, trebalo bi ukazati da predmetna tematika obuhvata procese dugog trajanja, u kojima je dolazilo do promjena organizacione strukture unutar vjerskih zajednica, njihove jurisdikcije, gradnje i obnova sakralnih objekata, odnosa sa svjetovnim vlastima i sl. Svi navedeni činioci vjerskog života uticali su na tokove, odnosno proizvode ljudskog duha nastalim u okrilju vjerskih ustanova. Postoje jasni indikatori da je najveći dio književnog i umjetničkog stvaralaštva, a naročito onog muzičkog, tokom minulih stoljeća uništen, devastiran ili netragom nestao. Stoga publikovanje istraživanja koja imaju u osnovi sintetički pristup u interpretaciji dostupnih spoznaja o duhovnom iskazu u oblasti muzičkog nasljeđa na tlu Crne Gore otvara neke nove perspektive ne samo za sagledavanje nekih novih sastavnica u istoriji umjetnosti Crne Gore, nego i savremenog crnogorskog kulturnog identiteta, utemeljenog na multivjerskom mozaiku. (Kraj)

24 Marketing

Četvrtak, 16. jun 2022.

Oglasi i obavještenja 25

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. jun 2022.

Poslovni broj: I.br. 2746/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Lalatović Bora, iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.957,33 eura, dana 15.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2746/16 od 16.01.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11660/2008 dana 19.08.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

Poslovni broj: I.br. 325/2018 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO ,,EURO-PIPE,, iz Nikšića, ul. VI Crnogorske bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 113.335,53 eura, dana 15.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 325/2018 od 07.03.2018.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br.647/2014 od 25.11.2014.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I Određuje se trideset peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 3265 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 147 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 2, površine 44 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 3, površine 138 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 4, površine 22 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 6, površine 20 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 7, površine 155 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 9, površine 162 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za trideset petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 12.07.2022.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 328.660,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 328/18 od 12.11.2018.godine, i to iznos od: 44.100,00 eura za PD1, 8.800,00 eura za PD2, 82.800,00 eura za PD3, 4.600,00 eura za PD4, 12.960,00 eura za PD6, 62.000,00 eura za PD7 i 113.400,00 eura za PD9. IV Na trideset petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od: 4.410,00 eura za PD 1, 880,00 eura za PD 2, 8.280,00 eura za PD 3, 460,00 eura za PD 4, 1.296,00 eura za PD 6, 6.200,00 eura za PD 7, 11.340,00 eura za PD 9. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.350/14 od 15.10.2014.god za iznos duga 177.048,86 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja i zabrana raspolaganja nepokretnostima –obavještenje br.24-01/2415 od 05.06.2017.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.350/14, te podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.647/14 od 25.11.2014.god za iznos duga 144.400,65 eura i podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.647/14, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Za objekat PD 9 postoji napomena da nema upotrebnu dozvolu. Dana 15.06.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba, iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, dana 15.06.2022. godine, polazeći od rješenja poslovne oznake I.br.1859/15 od 10.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

I.br.847/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca Država Crna Gora-Viši sud Podgorica,koju zastupa zakonski zastupnik Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore,Bulevar Mihaila Lalića br.1, protiv izvršnog dužnika Lambulić Jugoslava iz Podgorice,ul.Džodrža Vašingtona bb, koga zastupa Dragoljub Đukanović advokat iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 161.065,00€ dana 15.06.2022.godine, u skladu sa odredbama čl. 169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I Određuje se trideset prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2740 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 882, broj zgrade 9, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 43, površine 62m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za trideset prvu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 11.07.2022.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati po dogovoru sa javnim izvršitelejm. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 36.580,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1859/15 od 15.05.2018.godine. IV Na trideset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.658,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.9199/08 od 03.07.2008.god, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca i zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja -obavještenje br. 49 od 26.12.2008.god, a na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

IOdređuje se prvo ročište za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem, izvršnog dužnika Lambulić Jugoslava u obimu prava 1/1 koje su upisane u Listu nepokretnosti broj Listu nepokretnosti broj 993 KO Mahala,koju čini kat.parcela br.4463, Potes Goričani, po načinu korišćenja livada 3.klase, površine 3264m2, kat.parcela br.4463, Potes Goričani, prirodno neplodno zemljište,površine 278m2, kat.parcela br.4464/1, Potes Goričani, pašnjak 3klase, površine 196m2, kat.parcela br.4464/1, Potes Goričani, negategorisani putevi, površine 120m2,kat.parcela br.4465, Potes Goričani, pašnjak 3.klase,površine 376m2, kat.parcela br.4466, Potes Goričani, šume 4.klase, površine 680m2. IIRočište za prodaju nepokretnosti navedenih u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 11.07.2022.godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović). IIIVrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem I.br.847/21 od 22.08.2021. godine, na osnovu procjene vještaka građevinske struke, na iznos od 91.500,00€. IVZainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem. VNa prvom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. VIPonudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca kao eventualnog ponuđača , da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 9.150,00€, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti navedenih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom i trećem ponuđaču. VIINajbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila i na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene. VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346. IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se četrdeset četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 832 KO Ozrinići PJ Nikšić i to: blok 0, broj 1771/2, RB 1, plan 000, skica 000, potes Gornji kraj, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 60m2, blok 0, broj 1771/2, RB 0, plan 000, skica 000, potes Gornji kraj, po kulturi dvorište, površine 465m2 -sve u obimu prava sopstvenika- posjednika izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za četrdeset četvrtu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 12.07.2022. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 3.060,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2746/16 od 02.04.2018.godine. IV Na četrdeset četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 stav 5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 306,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.76/11, te podatak o zabrani otuđenja i obavještenja o početku namirenja potraživanja broj 6221, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 15.06.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Dana 15.06.2022. godine. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

U Podgorici, dana 15.06.2022. godine

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 16. jun 2022.

Obavještenje o sazivanju ponovljene redovne skupštine akcionara AD „Jadranski sajam“ Budva Na osnovu Zakona o privrednim društvima i Statuta AD „JADRANSKI SAJAM“ BUDVA, saziva se

“MERMER” AD ZA SJEČENJE OBLIKOVANJE I OBRADU KAMENA DANILOVGRAD, Broj:870 Danilovgrad, 15.06.2022. godine

PONOVLJENA REDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA AD „JADRANSKI SAJAM“ BUDVA

Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima ( “Službeni list Crne Gore”, br.065/20 od 03.07.2020.), člana 47 Statuta “MERMER” A.D. ZA SJEČENJE, OBLIKOVANJE I OBRADU KAMENA DANILOVGRAD i Odluke Odbora Direktora br. 869 od 15.06.2022. godine, objavljuje se

Ponovoljena redovna Skupština akcionara AD »JADRANSKI SAJAM« BUDVA, održaće se dana 30.06.2022. godine u prostorijama AD Jadranski sajam Budva, Trg slobode broj 5 sa početkom u 11 časova. Za ponovljenu redovnu skupštinu akcionara predložen je isti

OBAVJEŠTENJE O PROŠIRENJU DNEVNOG REDA XVI REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA

DNEVNI RED 1.Otvaranje redovne Skupštine akcionara i izbor radnih tijela; 2.Usvajanje zapisnika sa redovne skupštine akcionara od 19.05.2021.godine; 3.Razmatranje i usvajanje godišnjeg finansijskog iskaza, izvještaja o poslovanju za 2021.godinu; 4.Razmatranje i usvajanje konsolidovanog bilansa povezanih društava sa AD Jadranski sajam za 2021.godinu; 5.Razmatranje izvještaja o reviziji za 2021.godinu; 6.Donošenje odluke o rezultatima finansijskog poslovanja u 2021. godini; 7.Donošenje odluke o pokriću gubitka; 8.Donošenje Odluke o razriješenju članova Odbor direktora AD Jadranski sajam; 9.Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbor direktora AD Jadranski sajam; 10.Donošenje Odluke o visini naknade za rad članovima Odbora direktora AD Jadranski sajam; 11.Donošenje Odluke o razriješenju članova Revizorskog odbora AD Jadranski sajam; 12.Donošenje Odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora AD Jadranski sajam; 13.Izbor revizora za 2022.godinu; Svi materijali za Skupštinu akcionara društva u zakonom predviđenim rokovima dostupni su akcionarima na uvid u prostorijama AD Jadranski sajam, Trg slobode br. 5, Budva, kancelarija Službe za pravna i opšta pitanja, u vremenu od 10-12 sati radnim danima. Identifikacija i verifikacija akcionara i njihovih punomoćnika (Punomoćje mora biti ovjereno) za Skupštinu akcionara, vršiće se na osnovu lične karte u prostorijama poslovne zgrade AD Jadranski sajam, trg Slobode broj 5 u Budvi. Informacije o Redovnoj skupštini akcionara dostupne su i na internet stranici Društva: www.adriafair.co.me. Miomir Radifković, PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „SKI RESORT KOLAŠIN-1600“ doo, Kolašin, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu Apartmanskog objekta „R“ kao depadensa hotela „S“ čija je izgradnja planirana na urbanističkoj parceli UP 4, koju čine katastarske parcele br. 1057/7, 1060/17, 1060/27 i 1069/4 KO Smrčje, Opština Kolašin, u zahvatu PPPN „Bjelasica i Komovi“, DRL „Kolašin 1600“. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, do 11.07.2022. godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u maloj Sali Centra za kulturu Kolašin, I sprat, ul. Mirka Vešovića bb, opština Kolašin dana 08.07.2022.godine, sa početkom u 10 časova.

I. U dnevnom redu XVI redovne Skupštine akcionara Mermer AD ZA SJEČENJE OBLIKOVANJE I OBRADU KAMENA DANILOVGRAD sazvane za 30.06.2022. godine sa početkom u 10. časova, dodaju se dvije nove tačke dnevnog reda, tako da nakon izmjene i proširenja, konačan dnevni red glasi: 1.Usvajanje finansijskih iskaza Društvа sa izvještajem revizora za 2021. godinu; 2.Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2021.godinu; 3.Izbor nezavisnog revizora za 2022. godinu; 4.Razrješenje članova Odbora direktora Društva; 5.Imenovanje članova Odbora direktora Društva. II. Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke po svim tačkama predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, od kvoruma koji čini najmanje polovinu od ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa. III. U skladu sa odredbama č!апа 143 stav 6 Zakona о privrednim društvima, glasanje putem glasačkih listića је obavezno prilikom izbora članova odbora direktora ро tački 5 dnevnog reda. Prilikom izbora člапоva Odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje bгој glаsova јеdпak broju članova odbora direktora koji se biraju - kumulativno glasanje, ро formuli: bгој glasova akcionara = Ьrој akcija x broj članova odbога direktora. IV. Akcionari su dužni da svoje prisustvo na redovnoj sjednici Skupštine akcionara najave najkasnije 24 časa prije održavanja redovne sjednice na telefon 382-20-812-719 ili e-mail adresu: office.maljat@fhgroup.eu Materijal i predlozi odluka za redovnu sjednicu Skupštine akcionara, su stavljeni na uvid akcionarima u prostorijama sjedišta Društva ulica Druge Dalmatinske bb, Danilovgrad, ili mogu biti dostavljeni na e-mail adresu akcionara, na zahtjev akcionara, u skladu sa Zakonom i Statutom Društva. Akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD koji je pribavljen dva radna dana prije održavanja sjednice skupštine akcionara mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara. Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na sjednici Skupštine akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice, osim kontrolni akcionar i revizor društva. Prijave za učestvovanje na Skupštini elektronskim putem, kao i pisana punomoćja za glasanje ovjerena u skladu sa Zakonom, poslati na email office.maljat@fhgroup.eu najkasnije 24h prije održavanja Skupštine, radi evidencije sa tim da punomoćja poslata elektronskim putem moraju biti potpisana kvalifikovanim potpisom u skladu sa Zakonom kojim se uređuje elektronski potpis, a uz prijavu za učestvovanje i punomoćje punomoćnik je obavezan da dostavi dokaz o kvalifikovanom elektronskom sertifikatu izdat od strane sertifikacionog tijela koje je upisano u registar koji vodi nadležni organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronsko poslovanje i elektronski potpis. Prisutnim akcionarima za svrhu održavanja skupštine akcionara smatraće se samo akcionari koji su dostavili prijavu za učestovanje na Skupštini u skladu sa gore datom instrukcijom. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Sašo Radilović

Poslovni broj: I.br.2746/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Lalatović Bora iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.957,33 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11660/2008 dana 19.08.2008.godine, dana 15.06.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Lalatović Boru iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXXIII prodaji nepokretnosti izvršnog dužnika od 15.06.2022.godine i Zaključka o XXXXIV prodaji nepokretnosti I.br.2746/16 od 15.06.2022.godine. Izvršni dužnik Lalatović Boro iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXXIII prodaji nepokretnosti izvršnog dužnika od 15.06.2022.godine i Zaključka o XXXXIV prodaji nepokretnosti I.br.2746/16 od 15.06.2022.godine.Upozorava se izvršni dužnik Lalatović Boro iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 15.06.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, dana 15.06.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXX prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 15.06.2022.god, i Zaključka o XXXI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 15.06.2022.god. Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXX prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 15.06.2022.god, i Zaključka o XXXI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 15.06.2022.god. Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 15.06.2022.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. jun 2022.

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 16. jun 2022.

Naša draga majka, baba i tašta,

Дана 15. јуна 2022. у 70. години живота преминуо је наш драги

MILANKA MAMIĆ - GUCINOVSKI rođena Rakočević

МОMЧИЛО Костов ВУЈАЧИЋ

Саучешће примамо у капели на Грахову дана 16. јуна од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на гробљу код цркве Св. Николе.

Preminula je 9. juna 2022. godine u Ahenu – Njemačka, poslije duge i teške bolesti. Sahrana će se obaviti na Centralnom groblju u Beogradu u četvrtak 16. juna u 13 časova. Kuća žalosti – 11306 Grocka, Ul. 17. oktobra br. 15.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: брат НОВИЦА, братанићи ПЕТАР и АЛЕКСАНДАР, сестрић ЖЕЉКО, братанична ГОРДАНА, снаха ЗАГОРКА и унучад

Ožalošćeni: DANIJELA, unuci LUKA, NIKO i DAMIJAN, unuka LEA, zet GORAN VRATNICA

612

620

Sa bolom u duši opraštamo se od naše drage sestre, zaove i tetke

Dana 15. juna 2022. u 64. godini preminuo je naš dragi

SONJE DUKIĆ Rođene Keilj

RADISLAV – RADE Vasilija OBRENOVIĆ Ožalošćeni brat BORO sa porodicom Saučešće se prima u seoskoj kapeli Blatina – Kolašin dana 16. juna od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.

624 Ožalošćeni: sestre RADMILA i STANKA, bratanić ALEKSANDAR i bratanična ANA, sestrići ŽELJKO i RADOSAV, sestrične TATJANA i IVANA, braća i sestre od stričeva i ostala mnogobrojna rodbina OBRENOVIĆ i KATNIĆ

Sa bolom se opraštamo od naše voljene sestre i tetke

607

SONJE Viktora DUKIĆ Rođene Keilj

Ožalošćeni Sestra ZAGORKA sa porodicom

625

Navršava se pola godine od smrti voljenog supruga i oca

RADIVOJA – RADA ADŽIĆA Navikavamo se da živimo bez tebe, tvoje ljubavi, dobrote i pažnje. Hvala ti za sve. Dana 16. juna poklonićemo se tvojim sjenima na groblju u Đinovićima. 621

Supruga VESNA i ćerka SAŠKA sa porodicom

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. jun 2022.

Тужним срцем и са болом у души јављамо родбини, кумовима и пријатељима да је дана 14. јуна 2022. преминула у 93. години живота наша драга

ГОСПАВА пок. Сава РАДОВИЋ рођ. Дабовић

Саучешће примамо дана 16. јуна од 12 до 16 часова у градској капели на Савини – Херцег Нови. Сахрана драге нам покојнице обавит ће се истог дана у 17 часова код цркве Св. Николе у Крушевицама.

Ожалошћени: синови ДРАГО и СЛОБОДАН – КРУШО, кћерка АНГЕЛИНА, брат МИРКО, снаха СЛАВИЦА, унучад АЛЕКСАНДРА, САВО и ЈЕЛЕНА, братанићи ДУШАН и МИЛЕНКО, братаничне ДРАГАНА, ГОСПАВА, ВУКОСАВА и БОРКА, ђевер КРСТО РАДОВИЋ, праунучад и остала многобројна родбина

609 Посљедњи поздрав вољеној баки

Посљедњи поздрав драгој

ГОСПАВИ РАДОВИЋ

ГОСПАВИ

1930–2022.

Драга наша бако, Хвала ти за сву љубав и пажњу коју си нам пружила. Твој ведри лик и осмијех који је пленио остаће уткан у нашим срцима и мислима, а твоја чиста душа вјечна успомена. Била си оличење храбрости, борбености, доброте и мудрости. Захвални што смо имали ту привилегију да кроз твој племенити дух и топло срце спознамо најбоље људске квалитете и особине које никад не умиру.

СЛАВКО ВАВИЋ са породицом Памтићемо те и вољети заувијек,

Твоја унучад: АЛЕКСАНДРА, САВО и ЈЕЛЕНА

611

614

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. jun 2022.

Посљедњи поздрав вољеној

ГОСПАВИ пок. Сава РАДОВИЋ

Тужна је истина да те више нема са нама, да те нећемо гледати, али ћемо те осјећати док год живимо. Нема ријечи којом би описали нашу бол и тугу. Хвала ти за љубав и топлину коју си нам несебично пружала. Никада те нећемо заборавити. Почивај у миру у твојим родним Крушевицама. Нека ти је вјечна слава и хвала.

Заувијек твоји: син СЛОБОДАН КРУШО, снаха СЛАВИЦА, унучад АЛЕКСАНДРА, САВО и ЈЕЛЕНА

610

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. jun 2022.

Draga bako

Посљедњи поздрав драгој Дана 15. јуна 2022. преминуо је у 80 години наш драги

ANĐE Hvala ti za neizmjernu ljubav. Čuvaćemo tvoj osmijeh od zaborava. Tvoja UNUČAD

НЕЂЕЉКО – МИШКО Радомиров ЋУЋИЛОВИЋ

622

ГОСПАВИ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Саучешће примамо у Горњој Буковици дана 16. јуна од 8 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга АЛБИНА, снаха САВКА, синовац РАДЕНКО - Рацо, сестрић ВУКАДИН - Саша, сестричина САЊА, сестра од стрица САРА, братаничне МИЛКА и СТОЈАНКА и остала родбина

JELISAVKI KNEŽEVIĆ Voljeni nikad ne umiru. Ćerka VERA, unučad: SAŠA, SANjA i ALEKSANDRA

619

605

ОПШТИНСКИ ОДБОР ДПС ХЕРЦЕГ НОВИ

Poslednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

JELISAVKA KNEŽEVIĆ

STANI Perovoj MRAČEVIĆ Rođena Bulajić

Počivaj u miru, neka ti naše suze ne remete mir. Ćerka NATAŠA, zet STEVO, unučad LUKA, TOMISLAV, ANĐELA i sestra JELENA 604

Hvala ti za iskrenu ljubav i pažnju. Po dobroti ćemo te pamtiti i u srcu nositi. Počivaj u miru.

613

Brat ZORAN BULAJIĆ, snaha RADA, bratanići LUKA i VUK sa porodicom i bratanična ANĐA sa porodicom

Dana 14. juna u 62. godini umrla je naša draga

618

POMENI

Дана 14. јуна 2022, послије краће и тешке болести, у 55. години живота, умро је наш драги

Četiri godine od smrti našeg voljenog oca, đeda, tasta

EMA ŠOĆ

rođena Boljević

МАРКО Миладинов МИЛИЧКОВИЋ Саучешће примамо дана 15. јуна од 10 до 16 часова и 16. јуна од 9 до 13.30 часова у капели Загорич. Сахрана ће се обавити 16. јуна у 15 часова на сеоском гробљу Петровићи – Пипери. Ожалошћени: мајка МИЛОДАРКА - ДАРКА, супруга САЊА, син МИЛОШ, кћерке АЛЕКСАНДРА и МИЛИЦА, брат МИОДРАГ, сестра МИЛАНКА, унучад МАТИЈА и МАТЕА, снаха ДРАГАНА, братанић ГОРАН, братанична ИСИДОРА, сестрић ЛАЗАР, сестрична АНДРЕА, стриц СЛОБОДАН, стрина БРАНКА, ујак ЛАБУД, тетке ДЕСАНКА, НЕВЕНКА, РАДМИЛА и ЖЕЉКА, брат и сестре од стричева, браћа и сестре од ујака, браћа и сестре од тетака и остала многобројна родбина МИЛИЧКОВИЋ и БРКОВИЋ 599

u državi Merilend – U.S.A.

BUDIMIRA RADOMANA

Sahrana će biti obavljena u krugu svoje porodice u Americi.

Ožalošćeni: majka KATICA, ćerke MILENA i MARIJA i brat RAJKO sa porodicama BOLJEVIĆ i ŠOĆ

Sa ljubavlju, poštovanjem i ponosom te čuvamo u našim srcima i mislima.

Tvoji: ćerke NATAŠA i IRENA, unučad MILJAN, MILICA i VLADIMIR i zet MIHAILO

601

608

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 16. jun 2022.

STEVAN – BATO POPOVIĆ

Šest je mjeseci kako se smjenjuju bol i nedostajanje, ljubav i ponos što si naš. Nema te smrti kojoj umijemo povjerovati da nijesi dio svakog našeg dana, udaha i uzdaha. Nema tog rastanka koji može potisnuti beskrajnu ljubav, toplinu i pažnju koje si nam darovao.

Porodica POPOVIĆ

617 Našoj

Danas se navršavaju tri godine otkad nije sa nama naš voljeni

Čuvamo Vas od zaborava

LAKIĆEVIĆI 15. 6. 2010.

1. 8. 2006.

11. 9. 2013.

DARA rođ. MARKOVIĆ

VIDAK

MILORAD - MIŠO

TEODORI

Nedostaješ. Mnogo. „I nema praznih svetova. To, čega nismo svesni, nije nepostojanje, već postojanje bez Nas“ U nama živiš zauvijek.

vojni penzioner

prof. književnosti

Uvijek ćete biti u našim mislima i srcima.

602

VELIZAR Marka BRAJOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj plemeniti lik.

PORODICA

Prošlo je trideset godina od smrti našeg oca

Tvoji: supruga SLAVICA, brat BOŽIDAR, djeca MARINA, MLADEN, MARKO i MIRKO, snaha KRISTINA, zet GORAN i unučad MIA, KATARINA, TARA i KOSTA

III F

615

606

PANTA JOKOVIĆA ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

Vrijeme prolazi ali sjećanja ne blijede. Uvijek ćeš biti u našim srcima voljen i nikad zaboravljen. Počivaj u zagrljaju tvojih najdražih None i Olge. 603

Dana 15. juna 2022. navršava se 40 tužnih dana od kada me zauvijek napustila voljena majka

Tvoja ĐECA sa porodicama

ДРАГИЦА Славкова ШЋЕПАНОВИЋ рођена Николић 16. 6. 2004 – 16. 6. 2022.

С љубављу, поносом и поштовањем,

DUŠANKA KOVAČEVIĆ Koja je sahranjena u Inđiji. Sa ponosom i tugom čuvaću te u srcu do kraja života.

ЗАХВАЛНА ПОРОДИЦА 600

616

Kćerka DRAGICA ĐIKANOVIĆ sa porodicom

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četvrtak, 16. jun 2022. Iv.br.488/22, Iv.br.489/22, Iv.br.490/22, Iv.br.491/22, Iv.br.492/22, Iv.br.640/22, Iv.br.643/22, Iv.br.644/22, Iv.br.645/22, Iv.br.718/22, Iv.br.1225/22, Iv.br.1229/22, Iv.br.1230/22, Iv.br.1232/22, Iv.br.1233/22, Iv.br.1234/22, Iv.br.1236/22, Iv.br.1238/22, Iv.br.1240/22, Iv.br.1509/22, Iv.br.1510/22, Iv.br.1513/22, Iv.br.1516/22 JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “CRNOGORSKI TELEKOM” A.D. Podgorica, Moskovska br.29, koga zastupa Šofranac Marija, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Radunović Milene iz Podgorice i drugih, dana 07.06.2022. godine, shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donijela je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici: 1. Radunović Milena iz Podgorice, Nikca od Rovina br.2, 2. Popović Duško iz Podgorice, Dalmatinska br. 135, 3. Miličković Tomaš iz Podgorice, Novosadska br.31, 4. Turović Jadranka iz Podgorice, Žrtava Fašizma br.80. 5. Pešić Krsto iz Podgorice, Fruškogorska bb, 6. Rajković Bojan iz Podgorice, Vjenac kosvskih junaka br.1, 7. Paljaj Toni iz Podgorice, Vojvode Mirka Petrovića br. 38, 8. Božović Jelena iz Podgorice, Josipa Broza Tita br.1, 9. Božović Aleksandar iz Podgorice, Zmaj Jovina br. 159, 10. Damjanović Saša iz Podgorice, Aleksandra Puškina br.91, 11. “SCRAP” D.O.O. Podgorica, Njegoševa br. 30, 12. Rakočević Mirko iz Podgorice, Bratstva i jedinstva br.77, 13. Savović Srđan iz Podgorice, Dušana Vukotića br.1, 14. Vulanović Milinko iz Podgorice, Dalmatinska br.62, 15. Vučinić Cerini Biljana iz Podgorice, Ul. Steva Boljevića br. 18, 16. Radović Bojana iz Podgorice, Save Kovačevića br.54, 17. Radosavović Stefan iz Podgorice, Đoka Miraševića br.61, 18. Ristić Nikola iz Podgorice, Vladike Danila br.29, 19. Milićević Danilo iz Podgorice, Hercegovačka br.109, 20. NEVLADINA FONDACIJA “FONDACIJA RUSKA STRANICA” Podgorica, V Proleterske bb, 21. Ilinčić Goran iz Podgorice, Marka Milljanova 58, 22. “GLOBAL RESOURCES DEVELOPMENT” D.O.O. Podgorica , Ul. Slobode br.64,I sprat, 23. “EAGLE FOREST” D.O.O. Podgorica, Pera Ćetkovića br.301, da se u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate postupajućoj javnoj izvršiteljki na adresi 13. jula br.18, Podgorica ili pozivom na broj telefona 067/500-840, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, i to: Iv.br.488/22, Iv.br.489/22, Iv.br.490/22, Iv.br.491/22, Iv.br.492/22, Iv.br.640/22, Iv.br.643/22, Iv.br.644/22, Iv.br.645/22, Iv.br.718/22, Iv.br.1225/22, Iv.br.1229/22, Iv.br.1230/22, Iv.br.1232/22, Iv.br.1233/22, Iv.br.1234/22, Iv.br.1236/22, Iv.br.1238/22, Iv.br.1240/22, Iv.br.1509/22, Iv.br.1510/22, Iv.br.1513/22, Iv.br.1516/22, kao i rješenja o ispravci Iv.br.1232/22. Ukoliko se izvršni dužnici u ostavljenom roku ne obrate postupajućoj Javnoj izvršiteljki, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi same stranke, odnosno izvršni dužnici.

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR kod ugla dvije glavne ulice jedinstvena poslovna zgrada oko750m2 (delux penthaus na vrhu) sa 8 parkinga i garažom po želji. Ima niz veoma bitnih prednosti za biznis. Izuzetna po svemu. Prodajem. Tel. 069/867-791 1 PRODAJEM stan zbog selidbe u Ameriku 50 m2, stara gradnja, kvalitetan. Ulica Georgija Dimitrova 58 iznad škole Marko Miljanov. Tel. 067-495-448 2

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih

cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 3 OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 4

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, „Crnogorski Telekom“ a.d, iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: 08-331/22-351 od 10. juna 2022. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za fiksnu radiokomunikacionu stanicu „Fudbalski savez Crne Gore (FSCG)“, koja je planirana na dijelu kat. parcele br. 7893/79 KO Podgorica III, u Podgorici. Predmetni Elaborat i Rješenje dostupni su na internet stranici Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj na adresi http:// www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/2022/06/16/obavjestenjeo-donijetom-rjesenju-nosiocu-projekta-crnogorski-telekom-a-dkojim-je-data-saglasnost-na-elaborat-uticaja-na-zivotnu-sredinu-9/

e-mail: oglasno@t-com.me

Četvrtak, 16. jun 2022.

Marketing 35

36 Marketing

Četvrtak, 16. jun 2022.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 16. jun 2022. • broj 326.

ili:

zbog čega je ,,Irma Vep“ hiperinteligentni projekat Olivijea Asajaza i predivna posveta modernom autorstvu Str. 12, 13. i 14.

Film i serija, kako to gordo zvuči

Četvrtak, 16. jun 2022.

A cappella

Burek D

ok je s početka devedestih titogradska rok grupa Gospoda (Glembajevi) harala sutomorskim okrugom i priređivala svirke za nezaborav u toku turističke sezone, koje su nekada trajale do jutra, paralelno s tim procesom, odvijao se život u „malom“ turističkom mjestu. Mi iz benda, koji smo tih nekoliko mjeseci živjeli „uKontru“ - danju spavali a noću svirali, imali smo status mještana. Proveli smo tamo nekoliko sezonskih godina i povukli najljepša sjećanja.

*** Iako su devedesete nosile razne rizike, razna ludila, bili smo valjda mlađi i lakše ih apsorbovali. Štaviše, moguće da ih nijesmo ni bili svjesni. Tadašnji klub ,,Bumerang“, pa ,,Olive“, pa ,,Slama bar“ na plaži podno ,,Korala“, vrvili su od turista iz zemalja bivše Jugoslavije. Mladi, ludi, slobodni ljudi, dolazili su u Sutomore što zbog transporta šinama, što zbog možda i najboljeg provoda na Crnogorskom primorju. Razni poznati izvođači iz drugih gradova dolazili su kod nas nakon završetka svojih tezgi, pola sata ili sat nakon ponoći, pa su se nerijetko i penjali na našu binu i svirali zajedno s nama. Bio je to zaista mali Vudstok na moru. Jedan od simbola svakog noćnog provoda tih dana (a možda i dan-danas) svakako je rani jutarnji odlazak na burek. S prvim svitanjem, njegovo veličanstvo bio je rana jutarnja večera hiljadama turista nakon ludog noćnog provoda. Pekara nije bilo previše, ali se tačno znalo đe se kupuje ljeb, a đe burek u pet ujutro. Uz njegovo veličanstvo burek, jogurt ili dva bili su nezaobilazni aksesoar. Osim logičnog i prirodnog dvojstva burek - jogurt, jogurt je služio i kao nevjerovatan neutralizator posljedica prevelikog unosa alkohola od prethodne noći. Tako da, sve te generacije koje su devedesetih uživale na taj način, živjele svoje školske i studentske raspuste ne štedeći se, s posebnom zahvalnošću se sjećaju i bureka i jogurta. Nije to bio samo burek – bio je to ritual. Sjećam se, bio

Piše: Vladimir MARAŠ

Sa svim ostalim sastojcima, više je semantička, govorna navika, nikako degradacija institucije. Jašta, burek je s mesom, a sve ostalo, sirnice i ostali mutanti tog brenda više su rezultat civilizacijskih posrnuća, nego želje da sumnjamo u suštinu sadržaja

je na meniju i prazni burek. Nijesam ga mećao na brke, ali ovi što su ga jeli, bijahu oduševljeni. U međuvremenu, sve se to promijenilo. Danas imamo razne vrste bureka – sa sirom, s čokoladom, s nutelom, s borovnicama, s marmeladom, s krastavcima, pizza burek i sve tako ukrug. Potpuno je jasno da kada kažete burek, podrazumijeva se da se misli na burek s mesom. Tako

makar kažu naše komšije Bosanci. I ja im vjerujem. Burek sa svim ostalim sastojcima više je semantička, govorna navika, nikako degradacija institucije bureka. Jašta, burek je s mesom, a sve ostalo, sirnice i ostali mutanti tog brenda više su rezultat civilizacijskih posrnuća nego želje da sumnjamo u suštinu sadržaja bureka. Utakmica koju je naš nacionalni fudbalski tim igrao prethodnog vikenda protiv selekcije Bosne i Hercogovine, s početka tog dana nije obećavao. Jake policijske snage, okršaji navijača po glavnom gradu (ako sam dobro informisan među frakcijama unutar bosanskog navijačkog korpusa), manji incidenti s domaćim navijačima… Sve je mirisalo na zatvaranje centra grada, a većina mojih prijatelja i ja među njima, čudili smo se odakle toliki animozitet prema državi i zemlji koju većina građana Crne Gore smatra prijateljskom. Bosanci su uvijek bili dobrodošli i biće vazda. Kako je odmicao dan, stvari su se vraćale u normalu a kasnija podjela bodova na utakmici dodatno je smirila sve tenzije.

*** Ono što je kao „bomba“ odjeknulo regionom, bilo je skandiranje navijača crnogorske reprezentacije, u kome je vrhunac provokacije glasio – „Burek je sa sirom“. Na portalima i društvenim mrežama, duhoviti Bosanci spremili su uzvratnu kletvu – „Dabogda vas zvali s biroa rada“, pa je to u nekom trenutku, osim logične, sportske tenzije, preraslo u cunami duhovitih komentara, od kojih su neki bili zaista za ozbiljan napad smijeha. Uz nemili događaj u kome je zapaljeno kombi vozilo nekih bosanskih navijača, uslijedila je odmah nakon nekoliko dana reakcija najvatrenijih navijača crnogorske reprezentacije, o žiro računu na koji se mogu uplatiti sredstva za kupovinu novog kombija za te ljude. I gle čuda, u roku od 24 časa, novac je prikupljen. Za trenutak, život na ovom surovom Balkanu izgledao je podnošljivo i poželjno. Znači da može. Uz pomoć njegovog veličanstva bureka – izgleda da je samo nebo granica.

Četvrtak, 16. jun 2022.

Cane na nastupu Partibrejkersa

Festival kulture Zabjelo/Mediatag

U FOKUSU

Biti isti, poseban, slobodan, Zabjelo Festival stane i pamtiće se kroz male detalje i slike. Na primjer, jednog klinca od četiri ili pet godina, koji na tatinim ramenima, sa podignutim ručicama uči prve protestne lekcije, onda kad Partibrejkersi komanduju ,,Noćas u gradu“

to je fora sa Partibrejkersima: Kad Cane sa bendom spakuje svirku u sat, onda to nikako nije otaljavanje. To je više stav, onako pankerski – jezgrovito, jasno, bez uvijanja. Direkt u pleksus, pravo iz grudi. I ima u tome nešto savršeno zabjelski. Koji sat ranije, dok je nastup Partibrejkersa na Festivalu kulture Zabjelo visio u vazduhu, Zoran Kostić Cane je na aerodromskom terminalu i dalje čekao za 14 časova zakazani let za Podgoricu. Dojava o bombi, pa još lažna, baš u njegovom avionu, koji će ipak poletjeti, tek negdje oko 21 čas... I onda tutanj, sa aerodroma u kombi, pravac Zabjelo, pa praktično pravo na binu.

- Zamisli, dojava, lažna bomba, baš u mom avionu. Kakvo gubljenje vremena – bilo je sve što je, sa bine, kazao Cane o svoj toj vrtutmi. I u tri riječi sažeo, što sve misli i o ratu u Evropi i pandemijskoj eri i svemu onome, od čega smo te noći našli zbjeg, na Festivalu kulture Zabjelo. I zato je ono ,,Hoću da znam kuda vodi ovaj put“ sa početka njegove najveće pjesme djelovalo iskreno, domaće; kao da baš pripada Zabjelu. Jedan kultni rokenrol tip, fudbalski strastvenik koji je mnogo puta javno isticao da na mečeve u ovoj uzavreloj balkanskoj čorbi odavno ne ide (razlozi estetike i etike!) - je bio tu, u akciji podrške jednom crnogorskom trećeligašu. A budite sigurni, Zoran Kostić Cane i

ekipa iz benda sigurno neće šest-sedam sati čekati na aerodromu zbog nečega što ne doživljavaju kao potpuno iskrenu i blisku priču. - Biti isti, biti poseban, biti slobodan, biti samo svoj – zagrmjelo je u rokenrol koračnici hiljada prijatelja Zabjela, tu pred binom. I mogli smo se zakleti da smo tu, na kraju posljednjeg stiha, čuli i jedno ,,Zabjelo“.

***

Taman u onom dugom periodu dok su se Partibrejkersi čekali (hoće ili neće poletjeti taj avion iz Beograda!), od Janka Popovića, organizatora prvog Festivala kulture Zabjelo, tipa koji je organizaciono i logistički, pred licem medija i na svaki način

Četvrtak, 16. jun 2022.

Festivalski debi i noć jake simbolike u podgoričkom predgrađu

Festival kulture Zabjelo/Mediatag

Navijački kredo zabjelskih ,,republikanaca“

Novopečeni rok buntovnik u prvim redovima

Pa još objašnjava, zbog čega mu je bitna i akcija podrške za Fudbalski klub Zabjelo. - Ma, Treća liga Crne Gore, nema tvrđe od toga! A ko se na ovoj travi dokaže i istakne, ja mislim može komotno i na ,,Nou kampu“ – smije se Mario Knezović.

***

I neka oprosti Cane i urnebesna kulminacija sa ,,Hoću da znam“ i onim pankerskim prašenjem. ,,Meni je, ipak, najdraži početak“. Taj momenat u suton, kada je Zoster okupio neku podgoričku mladost, za ples pred binom. Jednim: ,,Odronio se čovjek na moje oči, odronila se cesta po kojoj kroči... I jaz, između nas“. Tako jasno i štosno može samo muzika, da odmah podsjeti, da smo tu u inat nekog ratnog svijeta, što je u ovim mjesecima potjerao planetu po zlu. ,,Na putu tom ostat će moj trag, reče i pređe u prah... I jaz, između nas. Kuda idu svi ti ljudi kada umru? Dobri odlaze u raj, a loši će u pak’o... I to ti je tako“. - Dogma je takva, da najlošiji idu u pakao... A mi smo uvjetno rekli, ,,Ok, to ti je tako“. E, onda se Šou Zostera u podgoričkom sutonu

postavlja pitanje, ko je u cijeloj toj priči dobar. Jer, većina ljudi misli da su dobri zato što postoji lošiji od njih. A nekako... Znaš, možda bi se svako od nas trebao malo zapitati o sebi i tom što čini. Bez ozbira na druge. A najlošiji je, vjeruj, onaj što je najgori spram sebe – objašnjava Mario. I potpuno jednostavno govori, kako se to Zoster dogovorio pred samu svirku i prihvatio, da mimo plana produži nastup. - Ma, to je i naš lični i energetski odnos. I prije svega to je prilika koja nam se otvorila, da imamo vremena da sviramo, i to da iskoristimo, jer se čekao drugi bend... Mi smo to vidjeli kao šansu – kazao je Mario.

***

Festival, konačno, stane i pamtiće se kroz male detalje i slike: na primjer, jednog klinca od četiri ili pet godina, koji na tatinim ramenima, sa podignutim ručicama uči prve protestne lekcije, onda kad Partibrejkersi komanduju ,,Noćas u gradu“. U završnicu Rundekove svirke, koja u posljednjih pola sata postaje i jedno potpuno komotno đuskanje i druženje - u prostoru Festival kulture Zabjelo/Mediatag

iznio najveći teret, zamolili smo za anegdotu. Neki detalj: kako je Canetu, Darku Rundeku, likovima iz Zostera, uopšte ,,prodao“ priču o festivalu... - Hajde, umjesto anegdote, nešto što mi je posebno milo: Mario iz Zostera insistirao je da već noć ranije bude tu, da vidi stadion, osjeti binu, da vidi i Zabjelo... E, to je nešto što je više od profesionalnog, to je ljudski odnos – smije se Janko, kao da mu u tom momentu zbog jedne lažne dojave o bombi u Beogradu ne ,,visi“ nastup hedlajnera. E, Mario Knezović i Zoster ne da su svirali: njihov panki-rege već je od samog starta, za nekoliko hiljada okupljenih, bio dokaz da će Festival kulture Zabjelo biti pun pogodak. Poziv za komotan ples, na širini jednog stadionskog terena koji se, tamo nekim Zabjelčanima, čini veći i dragocjeniji i od Barsinog ,,Nou kampa“. I ne samo to: na vijest da avion sa Partibrejkersima izvjesno kasni, Mario je bez riječi ponudio da produži svirku. Da od nje u posljednjem dijelu dvočasovnog nastupa učini jedan, maltene, psihodelični šou. Sa svim karipskim ukusima i bljeskom bjeline hercegovačkog kamena... - Znaš, bilo mi je bitno da ne dođemo ‘vamo pet minuta pred svirku. A Zabjelo, pa to jedan poseban dio Podgorice, drugačiji na više načina. Nije samo to fudbal, nego neki njihovi načini djelovanja, druženja, života – govori posle svirke Mario; ne želi mnogo o Zosteru, više o tome što je ovdje doživio, vidio...

između same bine i zaštitne ograde. U momentu kada Darko izgovori ono ,,Ispod svih tih zastava što vijore svud oko nas“ – pa se svima učini da bi mogli i da bi im valjalo stati tu, ispod dvije zastave istaknute na bini. Jednog crnogorskog trećeligaša - i jednog podgoričkog predgrađa, koje je imalo petlje i kičme, da sebe prije tri decenije nazove republikom. U drugarski susret sa Džilom, sa najvećom facom u publici – jer dojučerašnjem treneru košarkaša Budućnosti Aleksandru Džikiću bio je merak da te večeri bude tu i đuska uz muziku i neke njemu drage ljude. U jednu komandu, u zapovijest i pozivnicu ,,gde si sad, dok gledamo u mrak“ – kad cijelo rokenrol Zabjelo poruči, da je baš svakom i svemu u ovom i ovakvom svijetu naredno... I u jedan Zosterov kredo, u koji je stao cijeli inat i damar, što pokreće Festival kulture Zabjelo. ,,Sve čega nema i što mi fali... U meni je, u tebi je“. E zbog toga, te priče o jednom Zabjelu, o ljudima kojima je dovoljan stari stadion koji tek treba da dobije pravu tribinu, pa da im baš ništa ne fali... Zbog njihovih navijačkih i jednog novog, umjetničkog murala, zbog priče o kapitenu Šćepu, zbog svih njihovih zajedničkih uspomena... I onih drugih uspomena, koje ćemo svi zajedno odatle nositi. Zabjelo čuva svoje male radosti, tu iza Krivog mosta. I budite sigurni, Festival kulture Zabjelo neće se, u godinama pred nama, bilo kome pomjeriti. Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 16. jun 2022.

Darko Rundek, rok gerilac i proslavljeni hrvatski i jug

Ruh od fin meko

Darko Rundek na bini Festivala kulture Zabjelo

ve ono što stane na putu od ,,Ruka“ od ,,Šala od svile“ na nastupu Darka Rundeka i Ekipe, za publiku je komotna i bezbjedna, dobro poznata ruta. Pa ipak, sve ono što stane tu između, za njega i njih, svaki put neka je nova i drugačija intima, mala privatna afera i poduhvat. Na primjer, pred binom Festivala kulture Zabjelo: onda kad cijelu stadionsku širinu, i jezu sitnih sati junske noći u podgoričkom predgrađu, Darko jednim potezom zaogrne i ušuška u svoj šal od svile. I za svoje ljude, sebi slične, rastjera svu tutnjavu nekih oštrih vjetrova iz daljina. - Welcome to the new world – izgovara i začikava Darko, što je jedna od ključnih parola njegovog pandemijskog albuma ,,Brisani prostor“.

Usidrena barka

Rundek, tu na velikoj festivalskoj bini, zna da ponese oreol uzvišene prekaljenosti. I pravedničkog iskustva jednog autora, čiji je put počeo još 1981, nezaboravnim prvim albumom ,,Haustora“... Dirljivo

Onom Darku od prije 50 godina bih poručio, tada kad je počinjao, da je mogao bit svjesniji da sudjeluje i svjedoči jednom valu koji vodi čovječanstvo na rub opstanka... Ne opstanka života - ma, život će opstati na ovoj planeti. Ali valu koji vodi na rub duhovne, pa i prirodne katastrofe je Rundeka gledati neposredno nakon nastupa: kako mu se i dalje dugo ne silazi sa bine. Kako i dalje kormilari već sigurno usidrenom barkom, pa ribari neku novu priču sa muzičarima, prijateljima. Sa te visine, imao bi on i onom 40 godina mlađem Darku, što ispričati. - Poručio bih mu, tada kad je počinjao, da je mogao bit svjesniji da sudjeluje i svjedoči jednom valu koji vodi čovječanstvo na rub opstanka... Ne opstanka života – ma, život će opstati na ovoj planeti. Ali valu koji vodi na rub duhovne, pa i prirodne katastrofe. Bit će interesantno vidjeti koje vrijednosti će nositi oni koji sve to prežive – započinje Darko naš ponoćni razgovor; ne od-

stupajući od one angažovanosti, koju je za sebe u muzici davno zacrtao. Ipak, Rundek nije gorak tip; ni u ovakvom vremenu, ne bi se reklo da je za bilo čime ili bilo kojim svojim postupkom zažalio. - Vjerujem da sam ipak... Da posle svega i ovih 40 godina, nemam nekih zamjerki za sebe. Da sam kroz život išao i da hodam tako, da pokušavam ohrabriti i čuvati nešto što je ljudski vrijedno. Vrijedno u iskustvu, u toplini, u zajedništvu – smije se Darko. Za jednog od ključnih, pravih aktivista regionalne muzike, ovo vrijeme pandemije, pa rata u Evropi, samo je ono o čemu je mnogo puta u svojim najboljim pjesmama još davno proricao.

Festival kulture Zabjelo/Mediatag

INTERVJU

Intimna afera sa dobro poznatom publikom

- A kako sebe čuvam od svega toga što nam se dešava... Jednostavno je, ma, pijem puno vitamina! – uz osmijeh se nadovezuje neumorni rok gerilac Rundek.

Najljepši motiv

Zbog toga je, u krajnjoj liniji, i stigao na Festival kulture Zabjelo. Jer je u ovoj festivalskoj misiji, za pomoć malom fudbalskom klubu u jednom autentičnom predgrađu, i sam prepoznao jednu svojevrsnu gerilu i akciju. - Prvo se nadam da će festival istrajati i nastaviti da postoji. A ako tako bude tako, da onda tu budu i neki drugi sadržaji. Ne orijentirati se samo ne muziku. I još više se fokusirati i orijentirati na generalnu situaciju, na sve ovo oko nas.

Četvrtak, 16. jun 2022.

goslovenski muzičar

ho ine ote

ZERKALO

NBA igrač Ernangomes i holivudska zvijezda Sendler na basket terenu

,,Hustle“: Košarkaška drama koju Adam Sendler drži na sasvim pristojnom nivou

Super je, prvo, da su ljudi zajedno, da im je dobro, da je dobra za*ebancija... A ima još i preko toga, toliko bitnog što se oko nas dešava u ovom vremenu. O čemu valja govoriti i na čemu valja raditi – ističe Rundek. I konačno, otkriva nam: što je motiv da za svoju publiku, u takvim noćima, iznova plete i pronalazi neki novi ,,Šal od svile“; u pjesmi koja je još prije 37 godina sletjela na kultni Haustorov album ,,Bolero“. - Šal od svile je mek, slobodan, lagan, fin... A kuda ćeš onda ljepših motiva i boljeg zadatka, nego da njim zaogrneš neki lijepi svijet – zaključuje Darko Rundek. I eto obećanja za neku novi ponoćni susret, ponovo u Podgorici, među sebi sličnima. S. STAMENIĆ

Od trnja do NBA obruča Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

oram da priznam da sam u teoretskom sukobu Bena Stilera i Adama Sendlera bio na strani prvog. Zašto, kada su oni praktično kao braća, makar što se tiče načina na koji grade karijere, uglavnom se fokusirajući na „tajpkast“ uloge na granici simulacije mentalnih poremećaja u komedijama „ćoravog“ tipa?

Otkrivanje glumca

U krajnjoj liniji, tu foru sa braćom najbolje je uočio Noa Baumbah, dajući im uloge braće-luzera i rivala, i to u ozbiljnijem, dramsko-komičnom registru u filmu ,,The Meyerowitz Stories“ (2017). Između njih su ipak postojale i

finese u pristupu likovima, a kod Stilera se ipak osećala doza ironije i odmaka prema tim tipskim ulogama koje je igrao za honorare kada bi dobio priliku da se pozabavi malo ozbiljnijim komičarskim materijalom. Za to ne treba ići dalje od njegovog ,,Tropic Thunder“ (2008) da bi bilo posve jasno o čemu se tu radi. Sendler je, pak, u principu ostajao zarobljeniji u tim tipskim ulogama, iako je i pokušavao da te okove pokida, makar sa ,,Punch-Drunk Love“ (Pol Tomas Anderson, 2002). Fakat je, međutim, da je on bolje iskoristio priliku za skok u dramski modus operandi koju mu je Baumbah pružio, pa je usledilo iznenađenje za najširu publiku u vidu njegove uloge kod braće Safdi u ,,Uncut Gems“ (2019). Posle te uloge, čini se, više ništa

neće biti isto za Sendlera, čak i kada bude primoran da se vraća kreveljenju za honorare. On je, naime, otkrio da je glumac, a ne samo komičar, iako mu gluma kao takva zapravo nije toliko predstavljala problem, koliko mu je problem bio „tajpkast“ i zabijanje u određene tipove uloga. I kao komičar, Sendler nije bez potencijala (premda, doduše, to na filmu nije baš često mogao da pokaže), a za to treba proveriti neke njegove ranije „stend-apove“. Kada, konačno, u taj miks glumačkog i komičarskog umeća dodamo i njegovu ljubav prema košarci, dobićemo ,,Hustle“, film u Sendlerovoj produkciji, a u režiji Džeremaje Zagara koji nam se upravo ukazao na Netfliksu. Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 16. jun 2022.

Sećate li se one prispodobe o konju koji ima hiljadu mana, od kojih su neke čak krupne, ali je ipak dobar konj jer se na drugu stranu kantara mogu staviti i vrline? Takav će konj odneti prevagu nad onim koji ima samo jednu manu, doduše krucijalnu – tu da je loš. E, pa, Hustle je takav konj, odnosno film.

Bajkoviti duel zvijezda Edvardsa i Ernangomesa na uličnom poprištu

Prva rečenica koju čujemo u filmu glasi „Ćao, Lepi, kako je?“, dok Sendler u pratnji srpskog vodiča ide kroz vlažni podrum da pogleda novu košarkašku nadu, nekog Jovanovića kojeg igra niko drugi do NBA centra iz Dalas Meveriksa Bobija Marjanovića. Sendler, naime, igra košarkaškog skauta Stenlija Šugermana koji radi za NBA tim Filadelfija 76ers, i čiji je posao da iskopava talente po evropskim ligama. Jovanović i njegovi srpski ortaci mu, naravno, muljaju nešto, ali šta drugo možemo očekivati od „filmskih“ Srba? Počeli smo, dakle, s jednim stereotipom i jednim lažnjakom. Štos sa stereotipima je taj da su u natpolovičnom broju slučajeva tačni (uostalom, da postoji savez za to „tante za kukuriku“ bi bio nacionalni sport u brojnim balkanskim državama), a lažnjak – taj da se glavni lik preziva Šugerman – ovde čak i ima smisla: on je sad taj koji traži. Elem, Stenli je na pragu da uspe u životu, makar da osigura poziciju pomoćnog trenera i da se „skine“ sa stalnih putovanja po vremenskim razlikama, spavanja po hotelima i žderanja loše hrane, pa da može nešto vremena da provede i sa porodicom, ženom Terezom (Kvin Latifa) i kćerkom Aleks (Džordan Hal). Gazda kluba Reks Merik (Robert Dival) ga gotivi, gazdina kćerka Ket (Hajdi Gardner)

mavs.com

Srpski NBA centar iz Dalasa Boban Marjanović sa bitnom rolom u filmu

netflixlife.com

Tante za kukuriku

Samu mehaniku pojedinog sporta film ne mora da poznaje niti da poštuje, premda poznavanje i poštovanje daje na autentičnosti. Kulturu koja taj sport okružuje, načine na koji se poslovi vode i kako stvari funkcionišu u medijskoj prezentaciji tog sporta, međutim, film mora da pogodi poštuje njegovu ekspertizu, ali ga gazdin sin (Ben Foster) baš i ne „zarezuje“. A pride, ima i ideju da bi s klubom pokušao da igra „manibol“, odnosno da se u donošenju odluka oslanja isključivo na statistiku. Kada gazda Reks umre, sin preuzima klub, a Stenli pada u ne-

milost, odnosno vraća se na staru poziciju skauta jer je junoša očito zeznuo nešto s dovođenjem perspektivnog, ali sebičnog Nemca Hasa. Stenlijev zadatak je da iskopa „kariku koja nedostaje“, što mu i uspeva na neočekivanom mestu, na basket-terenu u Španiji.

Huanćo u akciji

Mladić se zove Bo Kruz (Huanćo Ernangomes, NBA košarkaš, trenutno u timu Juta Džez), inače je građevinac i samohrani otac koji košarku „u sistemu“ nije igrao godinama, ali poseduje sve potrebne fizičke i poneki od psihičkih kvaliteta. U klubu nisu oduševljeni tako divljim izborom, pa novi gazda rešava da Stenliju i Bou postavi nogu u vidu mladog provokatora Kermita Viltsa ( još jedna NBA zvezda, Entoni Edvards iz Minesote, na glumačkom zadatku) koji

uspeva da dekoncentriše Boa na treningu-audiciji. Ipak, Stenli je uveren u svoj uspeh toliko da je spreman da napusti sistem, uzme mladog i temperamentnog Španca pod svoj krov i lično preuzme njegov trening, kako bi ga spremio za test amatera pred draft. Šta mislite, gledaoci sa iskustvom, hoće li u tome uspeti i hoće li na putu dotle doći do još nekih peripetija? Prvi od nedostataka koje ,,Hustle“ pokazuje je apsolutno evidentan manjak originalnosti: za svaki segment filma može se naći parnjak u nekom starijem i, na prvi pogled, boljem filmu. Tako imamo i ,,Trouble With the Curve“ (Robert Lorenc, 2012) i ,,Up in the Air“ (Džejson Rejtman, 2009), ponešto tragova iz ,,Jerry Maguirre“ (Kameron Krou, 1996), a o ,,Rocky“ serijalu i ,,Creed“ (Rajan Kugler,

firewireblog.com

Četvrtak, 16. jun 2022.

2015) da i ne govorimo, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog silnih citata u montažnim sekvencama treninga pred zoru. Nije naročito nov štos ni to da košarkaši igraju po filmovima, od onih bedastoća s najvišim NBA košarkašem svih vremena, Georgijem Murešanom, pa do igrano-animirane varijante oba ,,Space Jam“ filma. (Kao bonus, glavni producent filma, uz Sendlera je Lebron Džejms, a silni aktivni i bivši košarkaši igraju uloge u rasponu od kameo-pojavljivanja do onih integralnih za priču.) Drugi nedostatak, pak, preti da postane krucijalan, a to je nepoznavanje ili, bolje rečeno, negiranje poznavanja okruženja. Samu mehaniku pojedinog sporta film ne mora da poznaje niti da poštuje, premda poznavanje i poštovanje daje na autentičnosti. Kulturu koja taj sport okružuje, načine na koji se poslovi vode i kako stvari funkcionišu u medijskoj prezentaciji tog sporta, međutim, film mora da pogodi. Upravo bajkovitost koju propoveda ,,Hustle“ (od trnja do zvezda, odnosno od basket-terena direktno u NBA, iako bi takav

Sendler u pomalo stereotipnoj skautskoj i trenerskoj roli na posteru filma

igrač mogao da se nada nekim Harlem Globtrotersima u najboljem slučaju, dok za NBA ipak treba igrati u Realu, Po Ortezu, Partizanu ili makar Megi) na nekoliko mesta preti da potopi film. Ali ga angažman svih uključenih i pozivanje na neke druge sportske drame čiju smo bajkovitost tolerisali, tu spasavaju.

Ruka u gipsu

Režija Džeremaje Zagara, rođenog u Filadelfiji i verovatno fana Siksersa, iznimno je inteligentna, posebno u onim čisto košarkaškim scenama u kojima odstupa od dogme sportskog prenosa, postavlja kameru na manje pozicija i snima iz blizine, tako da ,,Hustle“ podseća na košarkašku verziju Skorsezeovog

,,Raging Bull“ (1980). U tome demonstrira i sjajnu sinergiju s direktorom fotografije Zakom Maliganom čije snimanje na tri različite RED kamere rezultira unikatnom, toplo-zrnastom slikom na tragu „lažnih sedamdesetihih“ (eto još jedne posvete ,,Rocky“ počecima) u kojoj čak ni umetnuti snimci iz drona i sa mobilnog telefona ne štrče previše. I glumački je skoro sve na mestu. Ben Foster jedini ostaje neiskorišćen u punoj meri, Kvin Latifa igra ulogu koja joj dobro stoji, a Robert Dival ima koloritnu počasnu epizodu. Vrlo dobro se snalaze i košarkaši, sadašnji i bivši, od Kenija Smita, sada TV voditelja, koji igra Leona, Stenlijevu „vezu“ s prvom ligom NBAja, preko Entonija Edvardsa koji

potencira drskost, pa do Huanća Ernangomeza koji ima nezahvalan zadatak da njegov lik bude talentovaniji košarkaš nego on sam, ali koji ima prirodan glumački talenat da to izvede bez po muke. A Sendler kao zvezda filma? On je odličan jer pruža celog sebe, od ljubavi prema košarci, preko dramskih dubina do komičarskog tajminga i kalibracije koliko daleko s nekim štosem treba da ide. Čak uspeva da isfura neke od svojih manirizama, recimo da isfura fizički hendikep (ovde je to ruka u gipsu) i da lagano sugeriše da je jadnik koji će nam se smiliti. Ali kao vezivno tkivo, on ,,Hustle“ drži na okupu, uvek iznad vode i sasvim blizu nivoa dobrog filma.

Ocjena: 6.6/10

Četvrtak, 16. jun 2022.

CELULOID

Regionalna kapsula

youtube.com

Tanke niti pripadan

,,Male istorije“ i lične priče u fokusu filma ,,Koreni“ Tee Lukač

vaj jun u Podgorici prolazi u znaku dokumentaraca, onih iz regije i onih iz nešto daljeg inostranstva, onih sasvim sveže „ubranih“ nakon premijere na nekom od značajnih festivala i onih koji su u festivalskom smislu provereni i potvrđeni. O nekim filmovima s programa ,,Underhill Festa“, čije je 13. izdanje održano od 7. do 15. juna u glavnom gradu, smo već pisali, makar kratko, o nekima ćemo tek pisati. Do tada, evo jednog ličnog izbora interesantnih regionalnih naslova.

KORENI

Film ,,Koreni“ srpske dokumentaristkinje Tee Lukač, suprotno naslovu, nema nikakve veze s „velikom istorijom“ i ispitivanjem nacionalnog identiteta. Umesto toga, imamo „male istorije“, odnosno sasvim lične priče i jasan lokalni identitet vezan za jednu specifičnu sredinu, kao što je gradić Dvor na Uni i njegova okolina. Primarno mesto radnje je jedan kombi koji se kreće kroz šume, sela i gradić, sa različitim putnicima koji pričaju pri-

Dok ,,Koreni“ govore o ispitivanju i održavanju veze sa zavičajem predaka, a ,,U potrazi za konjima“ o ponovnom uspostavljanju prekinutih veza sa istim, ,,Telenovela: Sivo u koloru“ Filipa Martinovića govori i o prekidu i ponovnom uspostavljanju veze s domovinom, odnosno domovinama, kao i sa dijelom porodice i njenim „korijenskim“ nasljeđem če u fiksno postavljenu kameru. Redosled putnika nije nimalo slučajan, od grupe dece koja se vraćaju s maškara i krckaju slatkiše, preko mladog stranca koji može da bude turista ili izbeglica, a ćutke gleda u svoj telefon, dve žene na pragu sredovečnosti, jedne sredovečne žene i njene rođake, folklorne skupine „mladih penzionera“ gde se pesma smenjuje s pošalicama, te jednog starca koji priča o situaciji iz svog detinjstva koju je jedva preživeo, a koja mu je donela izvesne beneficije, da bi se na kraju na zadnjem sedištu našla sama kesa s namirnicima, zak-

ljučujući tako pun krug od rođenja do praznine. Ni teme nisu izabrane slučajno, bilo da su dečije, aktuelne u smislu lokalne politike, sasvim lične poput istorije patnje, „lakih nota“ muzičkih i verbalnih, ili ujeda stršljena. Zanimljivo, „titule“ Srba ili Hrvata se nigde ne spominju, kao ni događaji iz ratova koji su ostavili dubok trag na mestu, bilo da je reč o Drugom svetskom ili onom iz 90-ih. S druge strane, u intermecima između segmenata u kombiju, Tea Lukač nas podseća kakva je ova sredina sama po sebi, čak i kada se apstrahuje ljud-

sko prisustvo: hukom reke ili vetra koji njiše grane drveća u šumi, ili kada je to prisustvo svedeno na tragove, poput panjeva koji su ostali za isečenim drvećem, stada ovaca bez nadzora ili tragova infrastrukture. Kraj je surov, ali fascinantno lep, a ,,Koreni“ su izvrsna, duboko lična posveta porodičnim korenima autorke.

Ocjena: 4-

U POTRAZI ZA KONJIMA

I ,,U potrazi za konjima“, debitantski dugometražni dokumentarac kanadskog autora jugoslovenskog porekla, Stefana Pavlovića, ima određene veze sa porodičnim korenima, pa makar oni bili tek povod da se ispriča jedna sasvim druga priča. Uvodna, o mutnim sećanjima na detinjstvo i selo u kojem je živela Stefanova baka, vodi nas do pravog protagoniste ove priče, ribara Zdravka. Zdravko živi sam na ostrvcetu usred jezera negde u Hercegovini, s prirodom i od prirode, uz minimalni kontakt sa spoljnim svetom. Pre toga je živeo

Četvrtak, 16. jun 2022.

a dokumentaraca sa podgoričkog ,,Underhill Festa“ youtube.com

nja

sam u jednoj crkvici. On, dakle, aktivno beži od civilizacije, a cilj mu je da uživo vidi krdo divljih konja koje je nekada posećivalo obalu jezera. Zdravko je imao tu nesreću da pripada generaciji koja je bila prinuđena da ratuje u svojoj mladosti, pati od posttraumatskog stresa i oštećenog sluha od tada, a jedno oko je izgubio u nesreći s akumulatorskom kiselinom nakon toga. Sa druge strane, i Stefan je u ratu nešto izgubio: svoju originalnu domovinu i maternji jezik, u nekoj meri čak i sposobnost govora, budući da od detinjstva muca. Mogu li dvojica muškaraca iz dve različite generacije i dva sveta prokomunicirati, svojim komplimentarnim hendikepima uprkos i koliko će to truda iziskivati od obojice? Upravo po tom pitanju „U potrazi za konjima“ je izuzetan film koji pleni ogoljenom iskrenošću i plemenitošću.

Ocjena: 4

TelenOvela: sivO u kOlOru

Dok ,,Koreni“ govore o ispitivanju i održavanju veze sa zavičajem predaka, a ,,U potrazi za konjima“ o ponovnom uspostavljanju prekinutih veza

rs.n1info.com

Ključni akter znakovite hercegovačke priče ,,U potrazi za konjima“

Prekid i ponovno uspostavljanje veze sa domovinom - tema filma ,,Telenovela: Sivo u koloru“

sa istim, ,,Telenovela: Sivo u koloru“ Filipa Martinovića govori i o prekidu i ponovnom uspostavljanju veze s domovinom, odnosno domovinama, kao i sa delom porodice i njenim „korenskim“ nasleđem. Motiv za to je, pak, potreba za svođenjem računa u trenutku kada autor počinje jedan novi život, zasnivajući porodicu sa ženom koja dolazi iz jednog sasvim drugog, a opet sličnog sveta. Radnja ovog filma skače između Barselone, Srbije i Korduna

u Hrvatskoj. Jedno je mesto gde je Filip kao emigrant odrastao i gde je upoznao ženu svog života, takođe emigrantkinju. Drugo je mesto koje je napustio. Treće je mesto odakle korene vuče njegov pokojni otac i gde Filip želi da premesti njegove posmrtne ostatke. Dok putuje i snima, Filip takođe provodi kasting za jednu sasvim specifičnu telenovelu (što je forma iz hispanofonog sveta koja se odomaćila u postjugoslovenskom televizijskom prostoru) kojom bi ispi-

tao okolnosti svoje emigracije. ,,Telenovela: Sivo u koloru“ jedan je od dokumentaraca koji potvrđuju da je stvarnost ponekad neverovatnija od fikcije i fabrikacije. Pored toga, reč je o izuzetno originalnom filmu čiji se autor ne plaši grešaka, pa čak i onih koje mogu delovati kao manipulacija, čak i kad nisu. Telenovela koristi različite forme da bi se na radikalan način pozabavila pitanjima kuda dalje i šta iz lične prošlosti tamo treba poneti.

Ocjena: 3+

Četvrtak, 16. jun 2022.

Irma Vep

Hiperinteligentni meta-proje

Film to g

imdb.com

SERIJE

akav je mangup među režiserima Olivije Asajas: u HBO mini-seriji ,,Irma Vep“ skoro će uspjeti da vas ubijedi, da je čudo samo po sebi to što su bilo koji film ili serija, snimljeni uopšte. Kao da slavni Parižanin za 35 godina karijere nije snimio 18 filmova; i kao da u njima nije uglavnom govorio – o filmskom autorstvu, samom po sebi.

Šarmantni cinizam

Poster briljantne Asajasove meta-serije

,,Irma Vep“ priča je koja Asajasa (kao, nijesmo do kraja sigurni) proganja, i on (kao, ni to ne možemo biti sigurni) pristupa toj opsesiji sa dozom šarmantnog cinizma. O čemu se radi: 1996. snimio je istoimeni film koji je otprilike bio ,,studija snimanja rimejka slavnog nijemog filma“. Asajas je, ukratko, fasciniran serijalom ,,Les Vampires“ Luja Foljada iz ratnih 1915. i 1916. godine. To je priča o bandi prevaranata, lopova i probisvijeta kojom, po mnogo čemu, komanduje mačkasta i mistična Irma Vep – prva dominantno seksualizovana negativka filma. Irma, sjajna rola Žane Roka, zapamćene pod pseudonimom Musidora (glumica, ali i režiserka, spisateljica) inspirisala je generacije budućih vanvremenskih autora – od Frica Langa do Hičkoka... Naravno, kao iščašen a duboko umjetnički odjek emancipacije i avangarde, prije više od vijeka. E, u filmu iz 1996, u Asajasov autorski univerzum upada velika kineska filmska diva Megi Čong koja glumi sebe. Sa zadatkom da bude Irma u rimej-

Četvrtak, 16. jun 2022.

jekat Olivijea Asajaza i predivna posveta modernom autorstvu

m i serija, kako gordo zvuči Ljubaznošću HBO dobili smo priliku da pogledamo uvodne četiri od osam planiranih epizoda (emitovane dvije). A utisak je takav da je ova serija Pandorina kutija iz koje kuljaju isključivo prava i dobra pitanja, koja su bilo kojoj studiji o modernoj filmskoj, TV ili vizuelnoj umjetnosti nasušno potrebna projekat. Nova ,,Irma Vep“ je ponovo rimejk ,,Vampira“, s tim što Irmu više ne tumači Megi – već moderna švedska diva Ališa Vikander!

Autor-čudak

Ovog puta u epizodnom formatu (uostalom, i sami ,,Les Vampyres“ mogu se posmatrati kao ,,nijema serija“ od deset jednočasovnih epizoda), sa novim prohtjevima iščašenog autora, drugačijim privatnim problemima glumice i svih oko nje... I da, gomilom pitanja koja se nameću sama po sebi. Na primjer: dokazuje li to Asajas da je televizija sve dominantniji medij u odnosu na film? Sveti li se on to na ovaj način Megi Čong? Ili ga to stara ljubav proganja? Ili hoće da dokaže da ga ne proganja? Ili želi da joj ovim projektom ispiše nekakvu čudačku posvetu?

Ljubaznošću HBO, dobili smo priliku da pogledamo uvodne četiri od osam planiranih epizoda (emitovane dvije): a utisak je takav da je ova serija Pandorina kutija iz koje kuljaju isključivo prava i dobra pitanja, koja su bilo kojoj studiji o modernoj filmskoj, TV ili vizuelnoj umjetnosti nasušno potrebna. I čak ih je mnogo više od svih onih, koje ste na prvu loptu i sa svim predznanjem o filmu ,,Irma Vep“ iz 1996, mogli i da naslutite! Jasno je da je ovo meta-ostvarenje (serija o snimanju rimejka stvarnog filma, ili serije; dakle efikasno brisanje svih jasnih granica između realnog i fiktivnog); i da će Asajas iskoristiti sve prilike, da sve to što je ,,meta“ efikasno iskoristi za svoje teze. Uvodnu igru postavio je otprilike ovako: sve što se dešava na te-

concreteplaygreound.com

ku ,,Vampira, koja u projektu čudaka-režisera (onako kako Asajas vidi samog sebe... ili ne vidi) mora da se izbori sa ličnim demonima, pa sa svim lavirintima od ega svih članova filmske ekipe – i da se saživi sa ulogom u rimejku. Konačno, i da sazna da je režiser u nju zaljubljen, pa da negdje usput oboje polude, a da u psihodeličnoj završnici potpuno druga ekipa dobije priliku da radi rimejk. Slijedi obrt iz realnog života: tri godine kasnije, Asajas i Megi Čong krunišu intimnu vezu u braku, koji nakon nekoliko godina puca pod pritiskom njihovih obaveza, težinom filmskog života... A sam Asajas opisuje film ,,Irma Vep“ ne kao sliku bilo kog modernog filmskog seta i stvaranja filmske umjetnosti - već kao paradigmu pogubljene, nadobudne i besciljne francuske politike, sredinom devedesetih! E da, oni koji su gledali tu ,,Irmu Vep“ se kunu da je to Megina najveća uloga, veća čak i od one u vanvremenskom ,,In the Mood for Love“ (2001) Vong Kar-vaja... I naravno da to ima veze sa intimom koju su dijelili Megi Čong i Olivije Asajas. Sa svim tim (pred)znanjem, biće vam jasno zbog čega je HBO mini-serija u samoj najavi vrlo potentan i interesantan, pa ako hoćete i bezobrazan

Fantastični Njemac Lars Erdinger savršen kontrast u odnosu na lik Ališe Vikander

levizijskom setu moderne francuske produkcije (ili države? To je motiv koji on efikasno i neskriveno rabi i gali) – je jedan haos od nesrećnih i uglavnom neostvarenih ljudi. I sve to je pritisnuto teretom svijesti o forsiranoj, istorijskoj veličini francuske kinematografije. U taj haos upada Vikander, koja apsolutno blista i potpuno je prirodna kao mlada američka filmska zvijezda Mira. Njena jedina želja je da ovim projektom počnu da je tretiraju kao ozbiljnu glumicu (apsolutno uspijeva da vas ubijedi da Mira to i jeste!), zato odbija silne ,,Marvelove“ ponude i ulijeće u ,,evropski arthaus“ u Parizu... E da, uz sve to, želi da pobjegne od jednog toksičnog i sasvim holivudskog raskida. Asajas se žestoko potrudio, da Vikanderina Mira potpuno zasijeni i pokaže se kao apsolutno superiorna i zrelija u odnosu na sve, ili skoro sve članove ekipe mini-serije ,,Irma Vep“. Zato je potpuno iskarikirao lik režisera Renea Vidala, koji tetura između ego-tripova, manjka samopouzdanja, opsesivno-kompulsivnih epizoda i teške melanholije... Vensan Makanj tog Renea (ili samog Asajasa) tumači sve ubjedljivije kako serija odmiče.

Groteska i spodoba

Ključni adut Asajasa, u ,,čeonom sudaru“ sa Vikanderinom Mirom, ipak je veliki njemački glumac Lars Ejdinger. Omiljeni negativac iz serije ,,Babylon Berlin“ ovdje ima sličnu, samo produbljenu rolu. On je destruktivni cinik, poročni bard sasvim uništenog privatnog života, jedna groteska i spodoba od osobe... Osim što, kada stupi na set snimanja mini-serije, postaje bolji od svih. E da, usput svima postavlja sjajne dijagnoze – pa i samoj Miri, naravno. Način na koji Ališa-Mira kanališe ženstvenost i proživljava emancipaciju delikatno je i kompleksno predstavljen. Daleko od toga da se tiče samo famoznog crnog pripijenog kombinezona od somota (na Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 16. jun 2022.

engleskom to sjajno zvuči: ,,catsuit“!), odnosa sa bivšim dečkom-glumcem, pa vrlo bolnog i komplikovanog raskida sa jednom dominantnom damom, takođe iz filmskog svijeta, sa kojom je dečka prethodno prevarila (Adrija Arđona, briljantna u svoj čeličnoj distanciranosti). Istovremeno je i vrlo asertivna mlada osoba, koja ima sposobnost da sve intimne impulse priguši, kako bi u komunikaciji sa svima i u radu na setu bila od koristi. A naravno da takva ne podnosi bilo kakve tuđe sebične momente i nesigurnosti... Uglavnom, Vikander to tako dobro kanališe i iznosi, da je jasan i očigledan krvavi rad sa Asajasom, da ova uloga uspije. Kompletna dinamika svih tih silnih likova (američki, evropski glumci, domaće zvijezde, režiser, kostimografi, koreografi, snimatelji itd.) je tako dobra, u tako žestokom stalnom klinču od igre dominacije i pokore, da ćete zaista biti zapanjeni kako se ,,Irma Vep“ snima i snimila! Ako tražite puku inteligentnu zabavu od iskustva filmskog snimanja, bolji izbor svakako je Paramauntov ,,The Offer“, sjajna serija koja je ovog proljeća zablistala sa pola vijekom starim iskustvom o peripetijama snimanja kultnog Kop o l i n o g , , Ku m a “ ( , ,T h e Godfather“, 1972). ,,Irma Vep“ na HBO je, sa druge strane, gozba koja je mnogo teža za varenje; kojoj morate pristupati pametno taktički, spremni na iznenađenja, suptilna skretanja, nove i neočekivane narativne vinjete...

Na terapiji

Na primjer: uvođenje Ejdinferovog lika Gotfrida je fantastično, jer na setu konačno i odjednom, neočekivano imate jednu jaču karakternu figuru od same Mire. Mirin odnos sa režiserom Vidalom klizi od poštovanja ka rezignaciji i gađenju – pa natrag. Privatni haos koji se oko svih njih dešava je i stereotipan i sasvim autentičan u isti mah... Najbolje što ,,Irma Vep“ radi je igranje sa vašim očekivanjima. Do pola prve epizode bićete ubijeđeni da prisustvujete jednoj vizuelnoj formi sasvim tipičnog francuskog arthaus TV projekta; u tom rangu će vam se kretati i očekivanja. A Asajas će usput, ,,kao da neće“,

ANIME PLAN

Dodir

mali smo priliku da gledamo dosta sportskih anime projekata u godinama za nama. Neki su bili dobri (,,Kuroko no Basket“), a neki bili toliko fantastični, da su zaslužili mjesto na listi najboljih (naravno da mislimo na ,,Haikyuu!“). U svakom slučaju, svaki od njih uspio je da osvoji naše srce. Ili ste možda zaboravili kako smo zbog ,,Yuri on Ice“ (2016) svi željeli da se bavimo umjetničkim klizanjem?

Talenat i rad

Nezaboravna Megi Čong na posteru filma ,,Irma Vep“ iz 1996. godine

promijeniti pravila igre vizuelnog tkanja, negdje do početka fantastične treće epizode. Ključni narativni i autorski obrti dešavaju se u momentima kada režiser Vidal (dakle, Asajas) pobjegne sa seta za snimanje – pravo u stolicu terapeutske seanse. Nemamo namjeru da pretjerano otkrivamo, ali to što se pred psihoterapeutom tu otkrije i desi, ,,Irmu Vep“ čini ultimativnim meta-projektom u svijetu televizije i filma! Recimo, onda kad se u cijelu igru o snimanju ,,serije rimejka nijemog filma“ – ubaci i priča o filmu ,,Irma Vep“ iz 1996. godine. Uglavnom, Asajas se žestoko potrudio da pokaže da je spreman da nakon svih tih godina pogleda Megi Čong pravo u oči. Do kraja četvrte epizode, nećete biti uopšte sigurni ni u to da je serijal nijemih filmova ,,Les Vampyres“ sredinom Prvog svjetskog rata uopšte i sniman! Provjeravaćete, između epizoda, sve detalje o tim filmovima. Kad jednom sebe ubijedite da ti filmski

,,Vampiri“ apsolutno jesu postojali – nećete vjerovati Asajasu da je iz njih koristio autentične kadrove (a kadrove iz originala koristi ekscesivno). Eto tako je francuski režiser uspio da namagarči svoju publiku, koliko god već znala o ,,Vampirima“, o ,,Irmi Vep“, o njemu i Megi Čong, o samoj Ališi Vikander... I tako namagarčeni, budite uvjereni, željećete samo i isključivo: još. Gomilu novih referenci i doskočica na račun modernog ili klasičnog filma; još novih detalja svakodnevice svih članova jedne filmske ekipe; još tehničkih detalja o tome kako se, recimo, snima jedna scena u suton, ili u vozu, ili... I svjedičićete: mini-serija ,,Irma Vep“ je potvrda, da je televizija u našem vremenu postala upravo ono što njeni junaci priželjkuju – potentna, bezobrazna, avangardna i svježa umjetnost. Jedva čekamo da svjedočimo, kakav nam je rasplet i kraj Asajas tu spakovao! Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.7/5

Bilo kako bilo, poslednjih nekoliko mjeseci imali smo priliku da gledamo i ,,Salaryman’s Club“ anime o badmintonu (simpatično, ali možete da preskočite) i ,,Slow Loop“, slice-of-life anime o pecanju. Kao i ,,Gunjou No Fanfare“ koji je pokrio konjske trke (ok, ali ništa posebno). I, dok je prošlu godinu obilježio skejtbording kroz anime ,,SK8 the Infinity“ (njega već toplo preporučujemo) ove anime godine, glavni sport je fudbal. Osim što će ,,Blue Lock“, anime rađen po sjajnoj mangi Kanešira Munejukija imati premijeru u oktobru (tu već imamo očekivanja), u aprilu je počeo da se emituje još jedan anime o sportu koji se smatra najvažnijom sporednom stvari na svijetu. U pitanju je ,,Aoashi“ (ili ,,Ao Ashi“, naići ćete i na jedan i drugi naziv) inspirisan mangom koju je napisao i ilustrovao Jugo Kobajaši i koju su ljudi imali priliku da čitaju iz sedmice u sedmicu u magazinu ,,Weekly Big Comic Spirits“ još od januara 2015. Produkcija je djelo kuće ,,Production I.G“ koji je zaslužan i za projekte poput ,,Psycho-Pass“ i ,,Moriarty the Patriot“ (zvuči obećavajuće, apsolutno). Pa, o čemu se tu radi? ,,Ao Ashi“ priča je koja prati trinaestogodišnjaka po imenu Ašito Aoi iz skromnog mjestašca Ehime, zabačenog grada u Japanu. Ono što je u startu jasno jeste da je Ašito vrlo talentovan

Četvrtak, 16. jun 2022.

NET

Ekranizacija popularne mange cilja već verziranu sportsku publiku

r fudbalske realnosti

igrač, ali uz to i jako tvrdoglav i pomalo sebičan na terenu. Zbog toga ga mnogi igrači ne vole i sa njim nije baš lako sarađivati (uz to je i jako bučan i pomalo podsjeća na Astu iz ,,Black Clover“ što onima koji nijesu ljubitelji Aste može predstavljati problem). Ipak, njegov talenat je neporeciv i razlog je što ovaj dječak zapadne za oko treneru omladinskog tima. Sjajni Tatsuja Fukuja (odmah ga zavolite zbog energije koja blago podsjeća na Aizavu iz ,,My Hero Academy“) ga vodi sa sobom u Tokio i manje-više odatle kreće čitava priča. Zašto je ,,Ao Ashi“ poseban? Kada bi rekli da je ovo najbolji anime o fudbalu, to ne bi bilo istina (tu titulu i dalje drži ,,Captain Tsubasa“), a nije ni da će se naći na top-listi najboljih sportskih anime projekata (iako treba da uzmete u obzir da je trenutna lista mnogo jaka). Ipak, nije da nema stvari koje ga čine primamljivim. Na prvom mjestu, izdvaja se sama činjeni-

Ao Ashi

shivsaga.com

Tempo anime izuzetno je dobar i nema onog osjećaja da glavni lik naglo postaje izuzetno jak, već sve teče na odgovarajući način. I što je jako bitno, svi su oko glavnog lika Ašita Aoija prilično simpatični, s posebnim naglaskom na majku, trenera i djevojčicu Hanu, trenerovu mlađu sestru kojoj je Ašito već omiljeni fudbaler

Omiljena fudbalska ekipa koju predvodi naš junak i veliki talenat Ašito Aoi

ca da je glavni protagonista priično realno prikazan. U pitanju je talentovan dječak, ali ne i nekakvo čudo od djeteta. On mora mnogo da radi na sebi, veoma je vrijedan i posjeduje nevjerovatnu volju i izdržljivost. Njegovi protivnici nijesu ništa manje talentovani. Temperament, na prvi pogled, djeluje malo egoistično, ali dok ga posmatrate polako postajete svjesni i drugih aspekata njegove ličnosti. Recimo, činjenice da je u pitanju i osoba koje je otporna i strastvena, i uz to jako zaštitnički nastrojena kada su u pitanju ljudi koje voli. Već u prvoj epizodi, za manje od 24 minuta će vas ubijediti da navijate za njega.

Životna stvarnost

Tempo anime je uz to izuzetno dobar i nema onog osjećaja da glavni lik naglo postaje izuzetno jak, već sve teče na odgovarajući način. I što je jako bitno, svi su oko njega su prilično simpatični (s posebnim naglaskom

na majku, trenera kog smo već pomenuli i djevojčicu Hanu trenerovu mlađu sestru kojoj je Ašito već omiljeni fudbaler). Stil animacije je pristojan i osvježavajući i za sada se čini da nema problema koji su brojni anime serijali imali kada je u pitanju fudbal, a to je da pokrete i loptu dovoljno dobro, a da ne osakate ovaj sport. Ali, ako tražite neki avangardni fudbalski anime, možda je bolje da sačekate jesen i ,,Blue Lock“. ,,Ao Ashi“ prilično je kliše manga o fudbalu i anime je isti takav. Nema bilo kakvih supermoći, nema spašavanja svijeta, nema čak ni nekih posebnih efekata pri prikazivanju šuteva ili golova. Samo dječak, sport koji voli, trener kojeg u životu održava pronalaženje novog talenta, porodica koja je svašta prošla zajedno, i neki mnogo kul drugari, menadžeri i protivnici. I mnogo taktike, da. Ako volite fudbal, dopašće vam se i ,,Ao Ashi“, to je sigurno. Ali, baš u tome je i caka. Mnogo sportskih

anime rađene su kao ,,anime (i) za ljude koji ne vole sport“, za što je dokaz i mnogo anime projekata ove godine. To je postala toliko česta stvar da su takve anime skoro pa poseban žanr. Ipak, ,,Ao Ashi“ nije jedna od njih. Njen cilj nije da zavolite sport koji ne volite, već da produbi interesovanje za sportom koji već ima vašu pažnju pričajući jednostavnu priču o djeci koja igraju fudbal. Ašito je užasan timski igrač. Ima jako lošu narav. Hvalisavac je. Ali, on je i mnogo dobar dječak, sjajan brat, požrtvovan sin i, više od svega, neko ko je mnogo dobar u fudbalu iz najjednostavnijeg razloga - zato što najiskrenije voli da šutira tu prokletu loptu. A to je jedino bitno. Odluku prepuštam vama, ali ako vas imalo zanima fudbal, moja je preporuka da pogledate i „Ao Ashi“ i „Blue Lock“ pa da krajem godine sve to zajedno komentarišemo! Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.8/5

Četvrtak, 16. jun 2022.

SERIJE

y The Bo

Nemoralni superheroji br

Savršen protivotr Piše: Iščašeni superherojski duel na posteru serije

Davor PAVLOVIĆ

ije lako održati korak u žanru superheroja, koji su sada previše eksploatisani od Marvela do DC Comicsa. Međutim, to uspijeva seriji ,,The Boys“, čija se treća sezona od osam epizoda ovog juna prikazuje na Amazonovom servisu Prime Video (četiri emitovane). ako je odavno napustila veliki dio originalnog materijala iz stripa, serija koju je kreirao Erik Kripke nastavlja da se ističe kao malo koja superherojska. Zasnovana na istoimenom stripu iz 2006. godine Derika Robertsona i Garta Enisa, nudi jedan od najsmješnijih i najnepoštenijih uvida u ono što se događa kada superheroji zloupotrijebe moći, tretirani kao slavne ličnosti.

Mangupi iz benda na posteru mini-serije

Šetnja u anusu

Prošlo je oko godinu od eksplozivnih događaja iz prethodne, druge sezone, koja je u najbukvalnijem smislu te riječi bila zapanjujuća, konstantno isporučujući novu divlju sekvencu za drugom. Ona je podstakla raspadnutu herojsku fasadu Homlendera i njegovo mentalno propadanje, čime je utrla put za nesavladiv scenario za naše heroje. A sve to obavijeno snažnom metakritikom ciničnog kapitalizma, govora mržnje, trampizma i savršenstva toksične moći. Lude uvodne scene iz prve epizode nove sezone nastavljaju istim žarom i dokaz su da se kreatori ove serije neće stidjeti ničega. Tu je kameo uloga Šarliz Teron, kao filmske Stormfront, a scene iz šetnje smanjenog superheroja unutar anusa, kao parodija na Antmena, odaju počast ludoj mašti irskog scenariste, za kojeg su takve ,,bolesne“ ideje normalne.

Četvrtak, 16. jun 2022.

riljiraju i u trećoj sezoni obožavane satire Erika Kripkea

rov za Marvel i DC Događaji treće sezone odvijaju se nakon što je otkriven tajni identitet superheroja Stormfronta (Aja Keš) kao naciste. Bili Bačer (Karl Urban) pruža sve od sebe da glumi surogat oca posinku Rajanu (Kameron Kroveti), čiji je biološki otac Homlender (Antoni Star), a čija je majka, kao i Bačerova supruga, Beka, morala tragično poginuti na kraju druge sezone. Bačer, Frenči (Tomer Kapone) i Kimiko (Karen Fukuhara) sada rade za Hjuija (Džek Kvejd), kojem je sumnjiva političarka Viktoria Nojman (Klaudija Dumit) obezbijedila dobar posao, gdje zajedno love sitne kriminalne superheroje. S druge strane, privatno, Hjui se još uparuje sa Starlajt (Erin Moriarti), dok su i Dip (Čejs Kravford) i A-Trejn (Džesi T. Ašer) prepušteni na milost i nemilost grupi Seven i Vot kompaniji sa njenim šefom Edgarom (Đankarlo Esposito). Osim u potrazi za oružjem koje će uništiti Homlendera, na meti Bojsa je i lik iz prošlosti za koji se dugo vjerovalo da je mrtav, a riječ je o legendarnom superheroju Soldžer Boju (Jensen Akles), koji je navodno žrtvovao svoj život da bi spasio Ameriku od nuklearne katastrofe. Autori serije se igraju poput dječaka sa ovom pričom, ali što je još važnije, oni su svjesni potencijala šta mogu da urade, tako da najveću kreativnost pokazuju u sferi superherojske satire. Oni se takođe ne suzdržavaju od ispucavanja metaka na neke od najžešćih debatnih tema našeg vremena, a serija prikazuje sve od #MeToo pokreta, rijaliti programa i lažnih vijesti, do Black Lives Matter pokreta, rasizma i rasplamsane fan histerije. Meta-komentari nijesu podjednako dobro izvedeni, ali generalno gledano, treća sezona ima jasnu dominaciju precizno upućenih žaoka. Uprkos

Serija je za svakoga ko je umoran od uobičajenih heroja sa nevjerovatnim moćima i bez bilo kakvih nedostataka, koji uvijek uspijevaju pobijediti dobro nad zlom. Zadržava visok nivo, gdje je satira oštra kao žilet, intenzitet pucketa, a likovi zadivljujući činjenici da i ova sezona nesumnjivo donosi mnogo nasilja i krvi, to je u potpunosti u duhu serije.

Igra dječaka

Jedna od scena je kada se dildo koristi kao oružje ubistva, a poseban plus i jedan od podzapleta je medijska pokrivenost koja je polje za podrugljive, izmišljene aktivnosti. Na primjer, kao što je talent šou ,,Američki heroj“ u kojem učestvuje i Starlajtov bivši momak Super Sonik (Majls Gaston Vilaneva), nekada član boj benda. Sama Starlajt takođe postaje ženski lik od sve većeg značaja u radnji serije, za razliku od Mev, koja se pojavljuje sporadično, kao i Stormfront. Ovdje superheroji nijesu tako fini kao što nas navode da vjerujemo i pravi su korumpirani marketinški proizvodi kojima Vot kompanija majstorski upravlja. Homlenderovo psihičko stanje se ubrzano pogoršava, a ako ga se neko plašio u prvoj i drugoj sezoni, treća sve to nadmašuje. Homlenderovi demagoški govori, koji dovode do sporog fašizma umova, teško da su pretjeraniji od onoga što se može čuti na političkim platformama ili televizijskim kanalima. Svjesni da ne mogu promijeniti svijet, autori ,,The Boys“ radije se smiju njegovim ekscesima. Za razliku od Homlendera, neki likovi su se mogli žrtvovati kako bi sezona bila dinamičnija, ali ovoga puta Kripke i društvo, što im je jedna od rijetkih mana, radije su igrali na sigurno, stavljajući nogu na kočnicu u trenucima kada bi mogli ubrzati i učiniti sezonu još nezaboravnijom, poput prethodne,

jer nekoliko puta radnja završi čak i kao mala sapunica sa vrlo predvidljivom dramom. Granice između antijunaka, negativca i heroja postaju sve nejasnije, međutim serija od samog početka gradi Homlendera i Bačera kao dvije strane istog novčića, čija je konačna konfrontacija uvijek bila jasna. Kripke u ovoj sezoni pokazuje prije svega koliko brzo se vlastiti moralni kompas može promijeniti kada je cilj blizu. Antoni Star sa izrazima lica superheroja koji se guši u emocijama, može natjerati da zadrhtite i bez konkretne akcije. Homlender ove sezone je bomba koja samo čeka da se ispali, a Star je u stanju da to prenese besprijekorno, ponekad kao psihopata, ponekad kao neposlušni učenik, ponekad kao superheroj svjestan svojih punih moći. On želi da ga svi vole, a istovremeno je u ratu sa cijelim svijetom, a samo njegovi kompleksi stoje na putu punoj eskalaciji nagomilanih emocija. Još jedna sjajna karta je ona Bačera koji, da bi postigao svoje ciljeve, mora postati ono što se zakleo da će uništiti. Ta jasna izdaja njegovog karaktera nakon dvije sezone u kojima njegovi napori nisu urodili plodom su doveli do toga da je u ovom trenutku sposoban za najgore. Naravno, neke stvari se ne menjaju, jer Hjui nastavlja da podnosi sve udarce, a Jensen Akles pruža impresivnu predstavu kao vojnik, nudeći mračni pogled na to kako bi Kapetan Amerika mogao izgledati u stvarnom svijetu. Iako glumi moralno osuđujući lik, Akles unosi iznenađujuću količinu nijansi u ulogu. Treća

sezona je poboljšala lik Stele, koja dobija na značaju, a čija je uloga malo transformisana. Krhka djevojčica iz prve sezone postala je profesionalni manipulator. Nažalost, nekoliko likova je gurnuto u drugi plan, uključujući kraljicu Mev, koja je inače dosta ispunila drugu sezonu, a pomalo je predvidljivo pratiti u smislu radnje i sigurnosti Kimiko, A-Trejna i Viktoriju Nojman.

Krhka djevojčica

Dok Kimiko dovodi u pitanje mjesto u timu, A-Trejn je primoran da se nosi s posljedicama korupcije. U međuvremenu, Nojmanova politička motivacija postaje jasnija. Mnogi likovi se pojavljuju i odlaze ubrzo nakon toga, bez ikakve važnosti, što na kraju zvuči kao samo jeftin potez kako bi se zadovoljili najvjerniji obožavaoci stripa. Oni imaju zaplete koji ili zvuče usiljeno, ili ne dodaju ništa glavnoj priči, što ih čini veoma teško pratiti. Serija ,,The Boys“ je serija za svakoga ko je umoran od uobičajenih heroja, sa nevjerovatnim moćima i bez bilo kakvih nedostataka, koji uvijek uspijevaju pobijediti dobro nad zlom. Ona nastavlja visok nivo, gdje je satira oštra kao žilet, intenzitet pucketa, a likovi su zadivljujući, predvođeni fascinantnim Antonijem Starom. Tu su i jezive scene, ponekad čak i odvratne, ali uvijek u stanju da vam bude neugodno u ophođenju s najgrubljim i najživotinjskijim dijelom ljudi. Neki će pomisliti da se serija odavno pretvorila u neukusnu, možda i jeste, ali je jako zabavna.

Ocjena: 4.2/5

Četvrtak, 16. jun 2022.

PREPORUKA

Dina Pokrajac, filmska kritičarka, kustosica i urednica

U objektivu Krisa Markera ZGRABI

Dina Pokrajac: Odrasla uz američke indi filmove

Zanimaju me filmovi koji izvrću naš dominantni okvir promišljanja i gledanja, otkrivajući ono što je skriveno. Autori koji gaje poetičnost ali pritom ne zaboravljaju biti politični. Volim filmove Lukrecije Martel, Pedra Koste, Apičatponga Verasetakula, Sergeja Dvorcevoja, Angele Šanelek i Kler Denis. Posebno mjesto u mojem filmofilmskom srcu rezervirano je za „globtrotera s kamerom u ruci“ Krisa Markera. Njegovi filmski eseji prate sudbinu 20. vijeka kao stoljeća propasti svih utopija. Odrasla sam uz američke indi filmove kakve više ne rade i prema kojima me vuče posebna vrsta celuloidne sjete – „Buffalo ‘66“ (Vinsent Gal, 1998) „Simple Men“ (1992) „Trust“ (1990) i „Amateur“ (1994) Hala Hartlija, „Gummo“ (Harmoni Korine, 1997), „Velvet Goldmine“ (1998), „Poison“ (1991) i „Safe“ (1995) Toda Hajnesa. Kasnije otkrivam filmske klasike i nikad neću zaboraviti prvo gledanje Antonionijevog „Il deserto rosso“ (1964), Bergmanovog „Tystnaden“ (1963), Godarovog „Weekend“ (1967) i Pasolinijevog „Theoreme“ (1968) na retrospektivama u zagrebačkom kinu Tuškanac i prvom izdanju Subversive festivala. Poslije su došle mnoge druge filmske ljubavi i mržnje, no nevino oko ovdje je prvi put bilo zavedeno.

TV Ježim se od konstantnog slušanja o brojnim „genijalnim“ serijama na Netfliksu i sličnim platformama koje nikako ne smijem propustiti. Zasada ih vješto izbjegavam. Neki dan sam naletila na dokumentarac „Worlds of Ursula K. Le

Milica Nedeljković

FILM

Guin“ o kultnoj kalifornijskoj znan-fan autorici – takvi rijetki trenuci čine da podlegnem starim i neostvarenim snatrenjima o edukativnoj misiji televizije. Izdvojila bih dva takva utopistička projekta. „Dekalog“ Kišlovskog o etičkim i moralnim dilemama s kojima se susreću stanovnici jednog tmurnog varšavskog stambenog kompleksa. „The Owl’s Legacy“, podjednako je ingeniozna televizijska tvorevina Krisa Markera koja kroz 13 epizoda demistificira utjecaj antičke Grčke na zapadnu kulturu.

MUZIKA Prije nekoliko dana umrla je Džuli Kruz, dream-pop kantautorica anđeoskog glasa koji je kao tračak nedostižne svjetlosti obasjavao košmarne Linčove svjetove. Često slušam i soap&skin, dark ambient inkarnaciju austrijske umjetnice Anje Plaschg koja me oduševila u filmu „Die Geträumten“ (Rut Bekerman, 2016). Jako volim i njezinu gorko-slatku elektro-baladu „Italy“ snimljenu za „Sicilian Ghost Story“ (Fabio

Grasadoni, 2017). Nikad se ne odvajam od „Blonde on Blonde“ Boba Dilana – obožavam njegov neuhvatljivi merkurijanski zvuk. Vrlo mi je drag i „Grievous Angel“ Grama Parsonsa. Od domaće scene izdvajam zagrebačko-sisačke elektro uzdanice Microslava, Zarkoffa, Popsimonovu, Umrijeti za strojem i Florence Foster Fan Club.

ZAOBIĐI FILM Filmovi kakve ne volim su proračunati i beskrvni „festivalski“ uradci koji idu od pitching foruma do pitching foruma sve dok od izvorne ideje i autorskog potpisa (ako ga je u startu uopće bilo) ne ostane ništa. Filmovi su to koje karakterizira nedostatak identiteta i integriteta, jalova politička korektnost i mizantropija zamaskirana u toleranciju, a umjesto filmskog jezika bliži im je jezik reklama ili video-spotova. Ne volim ni filmove Selin Skijame, Luke Guadanjina, Jorgosa Lantimosa.

TV U video-radu „Reverse Television“ (1982) Bil Viola snimio je stanovnike Bostona kako gledaju televiziju u dnevnim boravcima. Ovi portreti trebalo je da se pojave na jednom javnom televizijskom kanalu u vrijeme koje je izvorno namijenjeno oglašavanju bez ikakve naznake koja bi gledaocu govorila o čemu je riječ. Umjesto toga, njegov je rad uvijek bio prikazivan u okviru emisija posvećenih video-umjetnosti, čime je onemogućena ikakva subverzija. Toliko o emancipacijskom potencijalu televizije.

MUZIKA Živciraju me cover bendovi poput Nouvelle Vague koji bezličnim glasovima i bezdušnim izvedbama generiraju brojne nepotrebne obrade. To je onaj osjećaj kad se poveseliš što si čuo neku dragu stvar i istog trena požališ što jesi. Iz nekog razloga te obrade postale su sveprisutni muzak koji ispunjava kafiće, dućane i razne gradske radnje te plaštom banalnosti obavija naše svakodnevne interakcije.

Četvrtak, 16. jun 2022.

d ž uboks rry

Styles

Britanski pop superstar ponovo prevazišao očekivanja

Heri Stajls na albumu ,,Harry’s House“ je veliki i pravi šmeker, neodoljiv upravo zato što od jedne skučenosti skromne garaže u predgrađu umije da napravi vrhunsku žurku

ema ni mrve glamura na albumu ,,Harry’s House“. Sve ono što jeste privatni život Herija Stajlsa, od spekulacija o prosidbi glumice Olivije Vajld, beskrajnog medenog mjeseca u San Tropeu, do najskupljih vina točenih u finom kristalu i limuzine što vijuga niz obod i suton Mediterana... ovdje ne postoji. Umjesto toga, Hari vuče za rukav u garažu iza doma u predgrađu; u prostor haosa i samodestrukcije, u limbo između dvije afere, na ono mjesto gdje se krivica i žaljenje sudaraju sa iskrom potencijalne nove romanse. U jedan zanos noći pre-

yT rucker

Drive-B

zrelog proljeća, na koji se tako lako navići... ,,Answer the phone, Harry... You’re no good alone“ – zapovijeda prvi singl, megahit godine ,,As it Was“. Heri Stajls je, naravno, veliki i pravi šmeker, neodoljiv upravo zato što od jedne skučenosti skromne garaže umije da napravi vrhunsku žurku. Da od nečeg tako banalnog, kao što je tema uvodne ,,Music for a Sushi Restaurant“ (,,green eyes, fried rice... I could cook an egg on you“) napravi nešto uzvišeno i zabavno; banalno i čisto. I eto recepta za dobar, šarmantan i zarazan pop koji će da traje – koji je na našim prostorima

wikipedia.org

Zanos prezrelog proljeća

Uvrnuta intima ličnog prostora na sjajnom omotu albuma

slabo ko prokljuvio na duže staze, liše Čole. Na ,,Late Night Talking“, maloj disko paranoji, Hari je idealan dobri Samarićanin. U ,,Little Freak“ i ,,Daylight“ već je sasvim na alt-pop terenu sa elegenatnim soul i r&b udarima; da znate da je ovo žestoko promišljena muzika. U suštini, Hari Stajls je u ,,Harry’s House“ minimalno sebicentričan, pruža mnogo vi-

še nego što uzima. Sve što želi je možda samo da ga i dalje osjetimo i doživljavamo kao jednog od nas, ,,običnjaka“. A takvom mu se oproste i lagane koktel limunadice poput ,,Cinema“ i ,,Daydreaming“, koje suštinski umrtve album. I ponovo je prevazišao očekivanja; i zaista svakom može biti komotno i ugodno u Harijevoj pop garaži. S. S.

Ocjena: 75/100

Veliki bend južnjačkog roka pronašao fokus na novoj ploči

Povratak Alabami čali kao neko neželjeno i ćudljivo dijete kultnog benda Lynyrd Skynyrd – Trakersi su uvijek ciljali društveni, aktuelni kontekst. Uvijek pronalazeći novi prostor za priče o klasama, o teretu grešne istorije američkog Juga, naravno o rasi. O transgeneracijskim traumama ipak se najbolje govori onda kad se tiču ličnog iskustva. Na

riffmagazine.com

ajveći southern rock bend izgleda je shvatio: što su manje Drive-By Truckers direktno politični, što manje direktno zbore o Trampu i Džordžu Flojdu, a što su više lični, svakodnevni, to su i kvalitetnije i ubjedljivije – politični. Čak i kad su, na primjer na albumu ,,Southern Rock Opera“ (2001) koji ih je proslavio, zvu-

Paterson Hud opet na drumu na kaveru ploče

albumu ,,Welcome 2 Club XII“ pjevač i gitarista Paterson Hud i briljantni gitarista Majk Kuli (najkul lik u poznatom dijelu univerzuma!) konačno su se sjetili da zajedno stvaraju i kroz život grabe lijepih 37 godina. I da je vakat da se okrenu sebi, svom iskustvu. Tako je naslovna pjesma preludo sjećanje na mladalačko spoticanje sa poslom u krajputaškom baru, sa mnogo lošeg, toplog i bljutavog piva i nekakvim groteskama od kaver bendova. Taj ton nose i ključne, završne pjesme albuma ,,Billy Ringo in the Dark“ i ,,Wilder Days“. A tiču se onih ličnih promašaja za koje Paterson i Majk znaju da ih se nikad neće otresti; jer su dio karaktera, genetskog nasljeđa, usuda i blagoslova jednog predivnog, tako osobenog prostora. Trakersi naravno blistaju, onda kad na širokom drumu i u re-

Na albumu ,,Welcome 2 Club XII“ pjevač i gitarista Paterson Hud i briljantni gitarista Majk Kuli konačno su se sjetili da zajedno stvaraju i kroz život grabe lijepih 37 godina. I da je vakat da se okrenu sebi, svom iskustvu trovizoru hvataju horizonte jednog zaboravljenog svijeta, njihove Alabame i Misisipija. Nakon godina tumaranja po bitkama neke Amerike koja njih suštinski i ne razumije, Drive-By Truckers opet su na pravom putu. S. S.

Ocjena: 77/100

Četvrtak, 16. jun 2022.

Nikola Čuturilo, muzičar

33 OBRTAJA

film

Ah, taj Klint Istvu

z ika

Film koji Vas čini srećnim? - Svaki u kome je igrao, režirao, pisao scenario ili muziku Klint Istvud. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Ne bih znao, te filmove nisam nikad odgledao do kraja. Film koji uopšte nijeste skapirali? - To bi bio moj sopstveni život o kom nije, niti će biti snimljen film! Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - To bi bio neki pitki i bezbrižni film u kome bi se ljudi i narodi poštovali, uvažavali, pomagali i verovali jedni drugima. Tako dosadno i tako daleko. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Svi filmovi u kojima igra Miki Rurk i svaka scena sa njim. Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Drugi jebu, a ti se kupaj, Muzafere“ - legendarni Paja Vujsić u filmu „Otac na službenom putu“ (Emir Kusturica, 1985). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Džeri, svakako, jer uspeva da maltretira Toma protivno svim zakonima verovatnoće. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - „Tomorrow Never Dies“ (Rodžer Spotisfud, 1997) jer nepopravljivi sam optimista. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Ne bih znao, ali svaki put kad zakačim „Nacionalnu klasu“

(1978) Gorana Markovića poželim da se vratim u tu zemlju. Omiljeni filmski rivali? - Dimnjačar i Riđan. Radi se o staroj TV seriji „Kapelski kresovi“ koja me podseća na detinjstvo. To je verovatno prva serija lascivnog naslova, sastavljenog od reči kapela i kresanje. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - „Ta r z a n “ ( Rober Kulzer,1999) koga igra Džoni Vajsmiler, za kog smo mnogo kasnije saznali da je poreklom sa ovih naših prostora. Razumljivo i logično! Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Frensis Ford Kopola, Oliver Stoun i Dušan Makavejev. Zbog njih je život bio vredan pa bi ih ugostio u mom omiljenom noćnom baru u Ul. Knjeginje Zorke 71. Nalazi se u Beogradu i zove se „Monks“. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Mrtva trka u kojoj bi u foto-finišu pobedio Kventin za dlaku. Imao sam na umu Milana Kunderu i „Priče o običnom ludilu“.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Keep on Rockin in the Free World“, Nil Jang. Jedan od mojih heroja! Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Whiskey in a Jar“, da se pošteno nazdravi!

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „Ostaću slobodan“, Riblja Čorba - sve objašnjeno. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Layla“, Erik Klepton, one and only. Vaša pjesma za karaoke? - Neka od Marčela. Bilo bi interesantno slušati kako neko izgovara tekst kraće novele za tri minuta. Bilo bi zabavno slušati i gledati tog mučenika… Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? Brus Springstin i možda ipak Arsen Dedić! Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Biće da realno nisam adresa za ovo pitanje. Sva moja koncentracija i emocije idu ka onima koje volim i čijem delu se divim. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Ne mogu da razdvojim Lazu Ristovskog, Vladu Divljana, Dragoljuba Đuričića, Mišu Aleksića, Nešu Japanca, Dina Dvornika, Bojana Pečara i još mnogo prerano otišlih prijatelja sa kojima sam bio blizak i koji mi užasno nedostaju. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „I Will Always Love you“ iz filma „The Bodyguard“ (Mik Džekson, 1992). Malo toga može tako da mi digne pritisak. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Priznajem da nisam kačio postere kao klinac. Zato sada zid mog studija krasi poster filma „Tekila Joe“ (Enco del Akuila, 1968) koji je preveden kao „Šerif zvan Čutura“ sa Dragomirom Bojanićem Gidrom ili Entonijem Gidrom njegovim umetničkim imenom u ovom špageti vesternu! Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Trebalo bi, bar se svi nadamo!

Serija idealna za kišni vikend? - „The Bureau“ sa Matjeom Kasovicem, sve sezone. Vrhunski u svakom smislu. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Dugo toplo leto“ prvi crno beli televizori i ritualno okupljanje komšija ispred malog ekrana. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - One najbanalnije i najgluplje imaju najširu publiku, tako da gore-dole, sve je to po meri. Serija koju nikada nijeste završili? - Ogroman spisak uglavnom proizvedenih poslednjih godina. Uveliko se dešava hiperprodukcija a samim tim i manjak ideja i originalnosti. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - „Meso“ Nikole Pejakovića, koja je izvrsna sve do poslednje episode. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Sanjao sam Tarzanov nož, ali ga nikad nisam imao… Najdraži par iz serije? - Del i Rodni iz „Only Fools and Horses“ ili Čarli i Alan iz „Two and a Half Man“. Mrtva trka. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - „Later with Jools Holland“ muzički serijal, neprevaziđen! Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Rekoh Džeri, jer obratno bi bilo neinteresantno. M. ČAVIĆ

ud! Rok muzičar (čitaj: pjevač, gitarista, kompozitor) Nikola Čuturilo ovih dana promoviše album „Priče iz depoa“ koji je objavila izdavačka kuća Lampshade krajem prošle godine. Spot za treći singl sa albuma možete pogledati na Jutjubu, a Nikola je ljetnju turneju otvorio koncertom u beogradskom Domu omladine. Raduje se nastupima i poručuje da bi volio da svira u Crnoj Gori. Čuturilo osim dugog staža u rokenrolu ima udjela i u pisanju muzike za pozorište („Ukroćena goropad“, „Baš Čelik“, „Najbolji ljudi“) i film („Potraga za Srećkom“). A koje filmske kompozicije strane produkcije mu povise pritisak, ko je njegov muzički heroj i koga čeka u Ulici knjeginje Zorke, saznajte u Nikolinim „Obrtajima“. Ukoliko se prepustite odgovorima „nepopravljivog optimiste“, otkrićete koji snagator je porijeklom sa naših prostora i koja serija lascivnog naziva našeg gosta vraća u djetinjstvo.

Nikola Čuturilo: Srećnim ga čine Istvudovi filmovi

21 Brian Rašić

Četvrtak, 16. jun 2022.

,,Storytellers“, nezaboravni akustični šou k pinterest.com

kalendar

Vili Nelson i Džoni Keš, savršeni američki odmetnici

Galop sa duhovima prokletih kauboja Džoni objašnjava da je ,,Folsom Prison“ pisao u Njemačkoj, nakon što je gledao film o tom zatvoru. ,,Znaš, pisao sam je iz perspektive, kao da sam ja taj kriminalac...“. ,,Je li? E, ko bi to mogao uopšte pomisliti“ – bocne ga Nelson, i Džoni se smijao i svi su se smijali, odatle od VH1 scene do svakog zatvorskog radija američkog juga

udo je pjesma ,,Riders in the Sky“: vizija bijesnog krda krvavih očiju, koje po tmurnom nebu jure duhovi prokletih kauboja. ,,Ako se ne promijeniš, i ti ćeš nam se pridružiti“ – opominje jedna od utvara našeg naratora, tako da cijela vestern mitologija stane u nekoliko stihova. Džoni Keš je bio, a Vili Nelson i dalje jeste, ponosan i uzvišeno gord kantri tip. Nije

tu nikad bilo ni mrve arogancije; već prosto iskustvo, utemeljenje... O, niko bolje od njih dvojice nije znao da li i koliko vrijede njihovi najbolji stihovi. Pa ipak, kad su stupili na zajednički ,,Storytellers“ šou, prije četvrt vijeka, nijesu ga htjeli otvoriti sa nekom od svojih pjesama. ,,Riders in the Sky“ još 1948. napisao je glumac Sten Džons; Džoni i Vili tek su hvatali prve stihove i te-

Četvrtak, 16. jun 2022.

kantri ikona Džonija Keša i Vilija Nelsona, održan prije četvrt vijeka že akorde, kad su nad tom pjesmom, svaki za sebe, ostali duboko i mladalački upitani.

Susret u Švajcarskoj

osobenom manifestacijom američke stvarnosti. I veći od samog kantrija; ,,Highwaymen“ je biser posebnog sjaja na zvjezdanom nebu muzičkih osamdesetih. Potom se, sa pločama ,,Highwaymen II“ (1990) i ,,The Road Goes on Forever“ (1995) nijesu proslavili – svijetu nije bilo do kantrija i folka. Čak i u mnogo manjoj mjeri nego sada. Sa trećom pločom, već su se plašili da postaju starci čija se autorska oštrica istupila. I razlaz jahača u muzičkoj preriji bio je neminovan; svejedno, ostali su sjajni prijatelji. Iako se šuškalo o sitnim kavgama: recimo, Kristoferson i Keš bili su pokondireno uvrijeđeni onda kad bi, za album, Nelson uvijek gurao jednu svoju pjesmu više od njihovih. Pa bi se mirili i sve je to ličilo kao jakanje braće što jedni druge čeliče i jedni bez druge nikako ne mogu. Tu dolazimo do činjenice, da je ,,Storytellers“ sa Nelsonom i Kešom prosto imao savršen tajming. Nakon Highwaymen razlaza a prije teških zdravstvenih problema koji će Džoniju, konačno, okrutnim i divn i m o ž i l j ko m o b i l j e ž i t i posljednje kreativne i godine života. VH1 je naravno sa cijelim ,,Storytellers“ konceptom želio da parira suparničkom i moćnijem MTV-u i kultnim

,,Unplugged“ koncertima. I bilo je teško tu ne skliznuti u kopiranje i reciklažu. Jedan drugačiji pogled i horizont muzičke intime ponudili su Keš i Nelson. I svašta se tu, na sceni koju su sa sve četiri strane okruživali fanovi, dvojica kauboja u crnom ispričali. Na primjer, Džoni Viliju povjerava: recimo, prije svog klasika ,,Country Boy“, da Nelsona njegova žena često zna nazvati propalicom, prije nego doda ,,da je taj Vili propalica koju Isus mnogo voli“. Na što Vili prosto i samo odgovori: ,,Ma znaš, meni je u suštini samo teško ugoditi“... Pa o alkoholu, kad Keš tvrdi: ,,Ma nije istina to što pišu da ne pijem više... Ili, možda ako je istina da sad pijem manje, onda jeste istina da ne pijem – više“. I Nelson se tu smije kao neki pitomi, a duboko promišljeni i mnogo namazaniji stariji brat; uglavnom izvodeći minijature od minut-dva. I sve treperi u potpuno laganoj, banalnoj i bezbrižnoj atmosferi; u kojoj dva velikana mogu da priušte i to da u suštini ništa pretjerano značajno o sebi i jedan o drugom ni ne otkriju. Da mnogo toga ostane samo nagovješteno u smijehu, uhvaćenom lupeškom pogledu i internim šalama koje, realno, samo njih dvojica i mogu

wikipedia.org

Ta pjesma biće i uvodna na live albumu sa ,,Storytellers“ nastupa, objavljenom 9. juna 1998. godine. Suštinski, album je priča o sudbinskim životnim susretima; a prvi pravi susret Džonija i Vilija čekaće se skoro četiri decenije nakon Džonsove pjesme. I priča o samom ,,Storytellers“ konceptu kreće izdaleka. Slavni Englez ser Rej Dejvis, pjevač i glavni tekstopisac kultnog rokenrol benda šezdesetih The Kinks, promovisao je izuzetnu ,,X-Ray“ autobiografiju serijom intimnih koncerata. Svaku pjesmu bi začinio anegdotom, šalom, ili pričom o nastanku pjesme; uz to bi se malo i ispričao sa publikom... I to se dopalo čelnicima televizije VH1, toliko da su željeli da druge muzičke zvijezde, pod njihovim krovom, bljesnu u istom pripovjedačkom ruhu i manire. Niko to nije učinio tako dobro kao Nelson i Keš. Prvi put su se sreli 1958. na susretu disk-džokeja u kantri prijestonici Nešvilu. Keš je o Nelsonu znao mnogo, Vili je bio već zvijezda a Džoni ga doživljavao kao već velikog, ostvarenog američkog pjesnika. Njihove životne i autorske putanje decenijama su bile bliske, ali se nijesu sjekle. A onaj pravi kaubojski susret starih odmetnika desio se na potpuno neočekivanom mjestu: u Švajcarskoj. Za božićni šou krajem 1984. Keš je pozvao one kantri kolege koje je najviše cijenio: Nelsona i bliske prijatelje, glumca i muzičara Krisa Kristofersona i nepopravljivo poročnog mangupa Vejlona Dženingsa... Lagano se zabavljajući uz gitaru, u hotelskom lobiju pod Alpima, shvatili su da im je potreban zajednički poduhvat. I tako su nastali Highwaymen. Prvi, nezaboravni album iz 1985. bio je jedan od onih mitoloških momenata koji kantri čine tako Omot zajedničkog lajv albuma objavljenog nakon ,,Storytellers“ nastupa

razumjeti i u grob će ponijeti. Baš je tako i bilo savršeno, i moralo biti. Tako se i oni tmurni oblaci sa početka, sa kojih prijete duhovi prokletnika, u cijeloj jednoj muzičkoj vječnosti razmiču. Prije nego, u finišu, Keš za gitarom prizna jednu baladu ,,I Still Miss Someone“. I nakon što, nakon predvidivih ,,Funny How Time Slips Away“ i ,,Always on My Mind“ standarda, njih dvojica odsviraju svoje najveće pjesme: Kešovu ,,Folsom Prison Blues“ i Nelsonovu ,,On the Road Again“.

Isusova propalica

Tada, na primjer, Džoni objašnjava da je ,,Folsom Prison“ pisao u Njemačkoj i nakon što je gledao film o tom zatvoru. ,,Znaš, pisao sam je iz perspektive kao da sam ja taj kriminalac...“. ,,Je li! E, ko bi to mogao uopšte pomisliti“ – bocne ga Nelson, i Džoni se smijao i svi su se smijali, odatle od VH1 scene do svakog zatvorskog radija američkog juga. ,,Ali znaš, to mi je bilo u glavi... Što to čovjeka natjera i što mu u duši ostane, kad digne ruku na drugog čovjeka“. I onda, u 92 sekunde oproštaja predivne i radosne Nelsonove melanholije ,,On the Road Again“, Amerika dočekuje momenat otkrovenja: ubijeđena, da je to u suštini uvijek bila pjesma o Kešu, ili Kešova pjesma. Onda kad konačno prihvati poziv za galop sa duhovima svih prokletih konjanika prerije. Bez imalo straha i gorčine, sa čašom viskija ili kaubojskim šeširom u podignutoj ruci. ,, Like a band of gypsies we go down the highway...“. I tu, na kraju ,,Storytellers“ koncerta, prije četvrt vijeka, to nikako nije zvučalo kao predaja. Već kao proricanje sudbine potpuno ostvarenih i divnih Vilija Nelsona i Džonija Keša, i cijele Amerike. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 16. jun 2022.

Decenija od premijere neodoljive i strašne fantazije ,,Beasts of the Southern Wild“

afcinema.com

kalendar

Mala Kuvenžane Volis u nezaboravnom kadru

Bajka nestajućeg svijeta D

ijete ne možete prevariti. Na audiciji za ,,Beasts of the Southern Wild“, petogodišnja Kuvenžane Volis odbila je ,,naredbu“ da bočicom gađa drugog glumca. Tada su shvatili da je ona savršena, jer je cijeli film o tome: o djevojčici koja vjeruje u pravdu, u dobro i zlo.

Iza brane

Ona se u filmu zove Hašpapi i cijeli je film njeno sazrijevanje u svijetu koji propada, koji nestaje. U tom odrastanju, ne jednom staće nasuprot svog oca Vinka; Vink je sve što Hašpapi ima i jedini na kog može da se osloni u životu, pa svaki njihov sukob i rastanak djeluje kosmički važan. Dvajt Henri igra Vinka, a u filmu je do tada imao taman toliko iskustva koliko i petogodišnja Kuvenžane Volis. Nije ni tražio bilo kakvu ulogu. Bio je vlasnik male pekare prekoputa kasting studija u Nju Orleansu; filmadžije su kod njega ponekad dolazile na pauzu, ponekad dovodili i klijente... Na prvu ponudu da dođe na probu za rolu, bio je izričit da nikako ne može ostaviti posao u pekarici. Nakon toga su još navalentniji, da dođe i proba. Svijet male Hašpapi i tate Vinka je prostor propadanja, ne-

Kraj je i surov i optimističan u podjednakoj mjeri. Djevojčica Hašpapi na teži način uči kome istinski pripada, ali i pronalazi način da rastjera sve zvijeri ovog svijeta. Zato je ovo film koji iskreno uvjerava da će neka nova mladost uspjeti da spasi svijet stajanja i katastrofe. Oni žive u izolovanoj zajednici u močvari Luizijane, na prostoru u kojem voda grabi, otima i nadire sve više, mic po mic. Sistem brana za njih je jedini spas, ali i usud; ono što ih čini izolovanim. Hašpapi mamu nikad nije upoznala, uz obećanje da je ona tamo negdje, možda, iza brane. I jasno je koliko je tu prostora za životno trenje, između jedne karakterne i senzitivne djevojčice i njenog ćutljivog i zaštitničkog tate. U skučenom prostoru jedne siromašne zajednice, dešava se cijeli kosmos od mitologije. Recimo, strašna legenda o zvijerima (,,aurochs“), koje su terorisale pećinske ljude, tu davno nastanjene, i njihovu djecu proždirale. Sve to sluša mala Hašpapi, a svi oko nje su nekako iščašeno uvjereni, da im upravo takvo vrijeme dolazi. Kakve samo životne lekcije servira ,,Beasts of the Southern Wild“! I jedna takva fantazija djeluje potpuno realno, najmanje zbog toga što je režiser Ben

Cejtlin sve ,,sirovo“ snimao 16-milimetarskom kamerom, sa malom ekipom na setu i isključivo naturščicima kao glumcima. Više zato, što se radilo o lokalcima iz male zajednice Montegu u Luizijani. Što su priče o prijetnjama strašnih poplava i katastrofa oni mnogo puta slušali; živjeli sa njima, na koncu ih i osjetili na svojoj koži.

Podivljala voda

Taj Dvajt Henri je, na primjer, za vrijeme katastrofe u Nju Orelansu i uragana Katrina, spašavao život do vrata u mutnoj i podivljaloj vodi. Imao je, prije toga, dvije godine – kada je za vrijeme uragana Betsi sa roditeljima čekao sudbinu, na krovu doma svog odrastanja... To je i najranija uspomena i sjećanje, koje uopšte nosi u životu. Kada sve to znate, lako je shvatiti zbog čega mala Kuvenžane Volis uopšte i ne glumi u filmu, koji je oduševio i inspirisao Ameriku prije deceniju, nakon premijere. Nego je sve to upra-

vo i isključivo ona sama, kakva je jedino i mogla biti, sa taloga iskustva generacija u jednom surovom svijetu Luizijane. Kraj ,,Beasts of the Southern Wild“ je i surov i optimističan u podjednakoj mjeri. Hašpapi na teži način uči kome istinski pripada – ali i pronalazi način da rastjera sve zvijeri ovog svijeta. Zato je ovo film koji iskreno uvjerava, da će neka nova mladost uspjeti da spasi svijet. I da ga imamo kome ostaviti. Konačno, ,,Beast of the Southern Wild“ film kosmički velike empatije. Hašpapi je djevojč i c a ko j a b i o s m i j e h o m šarmirala i ribu iz najmutnije kaljuge Misisipija, i tako karakterna da pred njom zadrhte sva prapotopska zla svijeta... To je film silnog, razuzdanog nasilja, u kom cijelo jedno humano čudo znaju da ispričaju, otplešu i prožive neki potpuno nepoznati, filmski neuki ljudi. Bajka jednog nestajućeg svijeta, u propadanju; koji ipak pronalazi iskru nesalomive nade. S. S.

Četvrtak, 16. jun 2022.

,,The Dirty Dozen“ Roberta Oldriča slavi 55. rođendan

Preokret iz herojskog u moralno upitno okom slavne režiserske karijere, američkom autoru Robertu Oldriču nije bilo teško da ,,osvoji“ dobar scenario, okupi stelarnu glumačku ekipu, ali i osmisli kontroverzan pristup jednoj od mnogih tema ,,pozajmljenih“ iz Drugog svjetskog rata. A ono što je odlučio istražiti adaptacijom bestselera ,,12 žigosanih“ američkog autora Ervina Nejtensona 1967. godine ostavilo je poseban trag u tadašnjem Holivudu. Koncepcijski, fabula ,,The Dirty Dozen“ precizno staje u jednu od slavnih rečenica iz filma, koju izgovara Čarls Bronson: ,,Ubijanje generala bi moglo da mi pređe u naviku“. Kompleksno i izuzetno scenaristički precizno ostvarenje opisuje violentno dramatičnu situaciju. Američki major dobija zadatak da disciplinski i strategijski spremi 12 osuđenika na samoubilačku misiju, u zamku na sjeveroistoku Francuske, u kojoj su smještene neke od najznačajnijih figura nacističke vojske. Iako fenomenalni Li Marvin u ulozi majora ima skoro neizvodljiv zadatak da obuzda 12 izrazito loših moralnih figura, kojima se smrt inače smiješila zahvaljujući tadašnjem pravnom sistemu, on pronalazi nadasve precizan i efektan način kako da ih ,,osvoji“. I to iskoristivši njihovu mržnju prema njemu kao kolektivni trik.

Suštinski, Oldričova odluka da ne pobjegne od očiglednog zvjerstva u kojem grupa nasilnika hladnokrvo napada dvorac i ubija desetine Njemaca (među kojima su i civili), hrabar je i ne tako holivudski potez. Posebno ako uzmemo u obzir samu borbu na kraju filma, koja je za vrlo kratko vrijeme pretvorena u vizuelni masakr Dirty Dozen“ se s pravom posmatra kao ostvarenje fikcije. Ipak, pitanje autentičnosti filma nije uticala na kvalitet fabule, posebno ako se posmatra kao rijetko ostvarenje koje je usmjerilo kadrove i scenario na brutalnost rata, i to iz više oprečnih uglova. Suštinski, Oldričova odluka da ne pobjegne od očiglednog zvjerstva u kojem grupa nasilnika hladnokrvo napada dvorac i ubija desetine Njemaca (među kojima su i civili) hrabar je i ne tako holivudski potez. Posebno ako uzmemo u obzir samu borbu na kraju filma, koja je za vrlo kratko vrijeme pretvorena u vizuelni masakr. Takođe je izuzetno važno podsjetiti da govorimo o periodu prije 55 godina i činjenici da je manjak entuzijazma za rat u Vijetnamu sasvim sigurno uticao na dopad-

ljivost kadrova Oldričovog ostvarenja.

Linija razdvajanja Iako mnogi filmski kritičari u tom periodu nijesu pretjerano cijenili ovaj režiserov prikaz nasilja u Drugom svjetskom ratu, sa krajnje sadističkim pristupom, uticaj komada na publiku bio je sasvim jasan. Interesantno, u tipičnom stilu Američke akademije nauka i umjetnosti, na dodjeli Oskara ,,The Dirty Dozen“ nagrađen je samo u kategoriji najboljih zvučnih efekata, izgubivši u kategoriji najbolje montaže i zvuka. Interesantna

borba koju je vodio Džon Kasevec u kategoriji najbolje muške sporedne uloge, izgubljena je usljed popularnosti Džordža Kenedija u ,,Cool Hand Luke“ (1967) Stjuarta Rozenberga. ,,The Dirty Dozen“ možda nije jedno od onih ostvarenja koje ćete često vidjeti, ali Oldričov uticaj na režisere koji su željeli ,,brutalniju ratnu autentičnost“ jedan je od ključnih segmenata filma, čiji se obrisi vide i sada, nakon 55 godina. Dok je Vijetnam bio u fokusu u to vrijeme, Oldričov preokret iz herojskog u moralno upitno, bio je frešak pristup ratnim ostvarenjima. Na koncu: ,,12 žigosanih“ razbili su te barijere, pažljivo bacivši sjenku na izuzetno tanku liniju između imidža dobrih i loših aktera u ratnim okolnostima.

L. MURSELJEVIĆ

rogerebert.com

Šansa za pomilovanje Iako je Oldrič bazirao scenario na istoimenom bestseleru, a fabula tehnički nema istorijsku autentičnost, jasna je konotacija, s obzirom na to da je bilo uobičajeno da države šalju zatvorenike u rat, u zamjenu za pomilovanje. Bez obzira što se šuškanja oko istinitosti dešavanja iz filma još uvijek mogu čuti, ,,The

Kultna Oldričova ekipa ,,loših momaka“ na filmskom posteru

Četvrtak, 16. jun 2022.

PODGORI č ARENJE

Štimer i superstar u Titogradu

žulijus Kačen u svijetu klasične muzike bio je superstar, pijanista koji je toliko zakoračio u mejnstrim da su ga na čuvene žurke i šou koncepte zvali Rolingstonsi... E takav lik je sasvim neobičnu vinjetu karijere imao u Titogradu. I sada govore da niko Bramsa nije izvodio kao Kačen. Amerikanac iz Nju Džersija, prvo vunderkid koji je u velikim koncertnim dvoranama za klavirom debitovao već sa deset godina, a pa već tada nastupao sa cijelim Filadelfijskim orkestrom... Oko Džulijusa se fama u američkoj javnosti digla već činjenicom da su mu mentori bili čuveni gospodin i gospođa Svet; roditelji njegove majke, izbjelice sa istoka Evrope i najcjenjeniji predavači konzervatorijuma iz Moskve i Varšave. Uz silna znanja sa muzičkog

konzervatorijuma, Kačen se potrudio i da četvorogodišnje studije filozofije kompletira za svega tri godine. Ukratko, imao je reputaciju genijalca i apsolutnog autoriteta u svom poslu, u poslijeratnim godinama... Preminuo je prerano, u 43. godini, 1969. od kancera; a kako je zvučao i koliko je važan bio, najbolje da pogledate čuveni ,,The Rolling Stones Rock and Roll Circus“ spektakl iz 1968. Gdje se u Londonu pojavljuje uz najveće rokenrol zvijezde ere, kao ponosan, savršen autoritet. E taj Kačen je u Titograd sletio na proljeće 1963. Bio je to jedan u nizu koncerata na turneji u Jugoslaviji; od svih jugoslovenskih, samo je ovaj došao do svjetskih medija. Iz posve neobičnog i pomalo ciničnog razloga. Kačenu je po dolasku u mladi glavni grad najmanje

Zaglavi se

trove.nla.gov.au

Isječak iz lista ,,The Australian Jewish Herald“ 3. maja 1963. godine

socijalističke republike Jugoslavije rečeno – da će biti prvi pijanista koji će održati recital u gradu. Potom, da će biti prvi koji nastupa za koncertnim klavirom, koji je skoro nabavljen i naštimovan samo šest mjeseci ranije... I tu se Džulijus, pred domaćinima lupio po glavi – pa, kakvo pola godine, potreban je štimer! Vremena za angažovanje vrhunskog štimera avionom iz Beograda ili Zagreba naravno nije bilo. A Kačen se prvi put u velikoj karijeri našao u situaciji da štimuje klavir za svoj koncert. I da tako potroši vrijeme tokom kog bi uvježbavao i spremao se za nastup. Naravno, Džulijus Kačen je sve to odradio sa osmijehom i merakom, pa to po povratku na Zapad i pričao kao banalnu anegdotu. Što su svjetski mediji sa kraja na kraj svijeta iskoristili kao malu, na račun Jugoslovena ciničnu vijest (,,zamislite, nijesu imali štimera za velikog Kačena, niti su znali da je štimer potreban“). Takav tekst je stigao i do

Crta: Srđan Ivanović

dalekog Melburna: objavio ga je ,,The Australian Jewish Herald“, 3. maja iste 1963. godine. Naravno da se gospodinu Kačenu nije dopalo da tako njegovu titogradsku zgodu prenose. Zbog takvog ciničnog elitizma je i napuštao Ameriku. Tada je već godinama živio u Parizu i tamo pripremao svoje najveće nastupe. Kada su Kačena jednom pitali zbog čega je otišao iz Amerike, gdje je bio obožavan, odgovor je bio prost. ,,U Parizu sa kolegama ste prijatelji. Dođu vam na nastup i u jednom momentu ih uhvatite kako aplaudiraju, kako maltene navijaju... A u Americi? Sve što od kolege možete očekivati za vrijeme vašeg nastupa, je da se nada ćete tu na licu mjesta polomiti vrat“! Otprilike tu je i odgovor, sa kojim je merakom Džulijus Kačen izvodio Baha, Bramsa i Betovena u Titogradu, na jedinom koncertu na kom je sebi bio i štimer. Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

Najava za izložbu ispred „Vilijam Moris“ galerije

Sve boje društvene stvarnosti Gdje drugo koncipirati izložbu Altee Mekniš, prve dizajnerke sa Kariba koja je uspjela na međunarodnoj sceni, do u kući Vilijama Morisa, jedne od najznačajnijih figura tekstilnog dizajna na svijetu

oj dizajn je funkcionalan, ali slobodan - poruka je koja je sačekala posjetioce „Vilijam Moris“ galerije na istoku Londona u sedmici za nama. Citat iz jednog intervjua slavne umjetnice tekstilnog dizajna Altee Mekniš, Britanke iz karipske države Trinidad i Tobago, bio je onaj kojim se potencirala funkcionalnost njenih printova. Od nošenja do ležanja na njima. I bio je uvod u ono što su posjetioci vidjeli u okviru najveće britanske retrospektive njenih radova, pod nazivom ,,Colour is Mine“. A gdje drugo koncipirati izložbu ovakvog tipa, prve dizajnerke sa Kariba koja je uspjela na međunarodnoj sceni, do u kući Vilijama Morisa, jedne

od najznačajnijih figura tekstilnog dizajna na svijetu. Sa njenim specifičnim dizajnom, koji uključuje perfektan miks prirodne britanske botanike i karipskog sjaja, ukombinovan sa višedimenzionalnom paletom boja, Mekniš je uspjela ,,poništiti“ neka ustaljena britanska tekstilna pravila. I učinila da ono, što se smatralo nemogućim, vrlo brzo postane obavezno. Izložba ,,Colour is Mine“ reflektuje dizajnerkin transformativni uticaj na razvoj dizajna, sa posebnim fokusom na sredinu 20. vijeka. Ali i artističan uticaj na socijalni i kulturni život poslijeratne ere Ujedinjenog Kraljevstva. Njeni eksperimenti sa teksturom i visšeslojnostima paterna, donijeli su koloritni dizajn koji

Autentičan izraz karipskog i britanskog života

Ključni citat Altee Mekniš ,,Moj dizajn je funkcionalan, ali slobodan“

britanski konzumenti nijesu imali priliku da vide. Takođe, izuzetno bitno bilo je i njeno razumijevanje tehnologije, koja se koristila u tekstil-

noj industriji u tom periodu, sa kojom je testirala svoje umjetničke limite. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Jake i upečatljive palete boja na tekstilima

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić