Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

U ŽIŽI: U jeku istražiteljskog zemljotresa ni glasa od glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića S. VASILJEVIĆ

M.BABOVIĆ

INTERVJU: Branko Đorđevski, novinar i vjerski analitičar iz Skoplja

Izostanak komunikacije SDT-a sa javnošću otvara vrata lovu na vještice Vasilije Radulović: Stičemo utisak da su za pokretanje slučajeva Medenice i Jovanića više zaslužni predstavnici izvršne vlasti nego nadležno tužilaštvo

Tea Gorjanc-Prelević: Takva situacija dovodi do zaključka da informacije nezvanično ,,cure“ iz tužilaštva, što ukazuje na nedostatak kontrole koji može da ugrozi istrage

Veselin Radulović: Kada mediji nemaju pravovremene informacije o predmetima koji su pokrenuti, onda se borba protiv kriminala pretvara u rijaliti program

STR. 6. i 7.

DIPLOMATSKA POŠTA

Najvažnije je da je priznavanje crkava počelo Organizacija crkava slijedi mijenjanje državnih granica, formiranje novih država. Samo to treba da je dovoljan osnov za pravo Sjeverne Makedonije, pravo Ukrajine, Crne Gore da imaju svoje autokefalne crkve. No, Srpska i Ruska pravoslavna crkva to ne priznaju. Čuvaju svoje imperijalne jurisdikcije čekajući, djelujući u pravcu ponovnog mijenjanja državnih granica u cilju obnove imperije, carstva, kraljevstva... Znaju da se državne granice lako mijenjaju, da se lako mijenja etnička struktura stanovništva, u čemu daju svoj veliki doprinos STR. 8. i 9.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković kaže da dobar odnos sa stranim ulagačima mora biti prioritet svake izvršne vlasti

Odluke bivše vlade izazvale velike probleme investitorima

STR. 5.

Evropski Balkan: između tragedije i budućnosti Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Kada, prvoga jula, Češka bude preuzela predsjedavanje EU od Francuske, ne treba, u kontekstu evropskih prioriteta na Zapadnom Balkanu, pa i onih koji se tiču dobrosusjedske saradnje, potrebe i interesa za slobodnim protokom ljudi, roba, usluga i kapitala, kao i svih drugih formi zajedničkog djelovanja šest ZB zemalja, očekivati nikakve volšebne obrte. EU neće napustiti evropsku agendu za Zapadni Balkan, pa ni Berlinski proces, kao njegovu najuspješniju platformu STR. 2. i 3.

STR. 16. i 17.

D.MIJATOVIĆ

Košarkaši Budućnost Volija slavili u drugom meču polufinala plej-ofa ABA lige protiv Partizana (72:71)

Micov pogodio za majstoricu

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Politika

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Crnogorski šef diplomatije na prvom neformalnom sastanku NATO ministara vanjskih poslova u Berlinu

Krivokapić: Nakon udaljavanja od NATO-a, Crna Gora se vratila na politiku otvorenih vrata PODGORICA – Crna Gora se zalaže za politiku otvorenih vrata i raduje jačanju Alijanse, pogotovo sa istaknutim članicama Evropske unije koje će donijeti novi kvalitet kazao je Ranko Krivokapić, crnogorski šef diplomatije, na prvom neformalnom sastanku NATO ministara vanjskih poslova, održanom u Berlinu. Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) saopšteno je da su gosti iza zatvorenih vrata bili Švedska i Finska, koji su u završnoj fazi odlučivanja o aplikaciji za punopravno članstvo. - Crna Gora se poslije dvije godine udaljavanja od NATO saveznika vratila potpuno na politiku otvorenih vrata – navodi se u saopštenju i dodaje da će, po dobijanju zahtjeva za članstvo tih zemalja, Crna Gora brzo omogućiti izjašnjavanje Skupštine, kao i u slučaju Sjeverne Makedonije. - U sklopu javno iskazane želje Finske i Švedske da postanu punopravne članice NATO-a, Crna Gora je ponovila da se zalaže za politiku otvorenih vrata i raduje jačanju Alijanse, pogotovo sa tako istaknutim članicama EU koje će donijeti novi kvalitet - kazao je Krivokapić. On je potvrdio podršku Crne Gore potrebi da se sačuvaju tekovine najuspješnije politike NATO-a zahvaljujući kojoj je prošireno područje mira i bezbjednosti. - Istaknuto je da Crna Gora poštuje pravo svih suverenih država da biraju sopstvene bezbjednosne aranžmane - kaže se u saopštenju. Iz MVP su rekli da su ministri razmotrili aktuelnu bezbjednosnu situaciju u Evropi, naročito u kontekstu ruske invazije na

Radman, Blinken i Krivokapić

Ukrajinu, kao i posljedice koje rat ima za šire evroatlantsko područje. - Ministri NATO-a zajedno sa ministrima Finske i Švedske jedinstveni su u osudi ruske invazije i pozvali su na prekid vatre - naveli su iz MVP. Dodaju da je Krivokapić prenio ogorčenost Crne Gore zbog dešavanja u Ukrajini i istakao privrženost pozivima međunarodne zajednice o potrebi da se rat okonča. Navodi se da je novopokrenuti Berlinski format NATO država članica prilika da se bez javnosti obave otvorene diskusije o najosjetjivijim pitanjima bezbjednosti sa kojima se suočava evroatlantska teritorija poslije agresije Rusije na Ukrajinu. - U toj formi je puno prostora da se u ličnim kontaktima sa ministrima svih članica NATO saveza detaljno predstave prijetnje i izazovi sa kojima se susreće Crna Gora - navodi se u saopštenju. Kako se dodaje, posebno je važno da je to ovaj put bilo i sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom i ministrima vanjskih poslova Njemačke Analenom Berbok, Turske Mevlutom Čavušogluom, Ujedinjenog Kraljevstva Liz Tras. Saopšteno je da je van Berlinskog formata Krivokapić imao poseban sastanak sa ministrom vanjskih poslova Italije Luiđijem Di Majom. Na sastanku je ocijenjeno da Crna Gora i Italija imaju prijateljske i sadržajne odnose, koji se baziraju na kontinuiranom političkom dijalogu na visokom nivou. Di Majo je kazao da su veze između Italije i Crne Gore veoma jake, te da Italija u potpunosti podržava ulazak Crne Gore u EU. R. P.

DIPLOMATSKA POŠTA

» Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Evropski Balk tragedije i bu

Ministri vanjskih poslova zemalja G7

Rekli smo već - rat u Ukrajini je sve promijenio. Bila je potrebna ruska agresija na nezavisnu Ukrajinu, teški zločini i razaranja, pred očima cijeloga svijeta, da u vodu padnu mnoge strategije, političke projekcije i diplomatski planovi. Razdoblje povlađivanja ruskoj politici, ne samo u našem predgrađu Evrope, je prošlo. Jedna od ,,žrtava“ tog istorijskog otrežnjenja je, svakako, i tzv. ,,Otvoreni Balkan“. Mnogi su znaci da su toj namjeri Vučić-Rama odbrojani dani. Prestala ja otvorena podrška Sjedinjenih Država. Za posljednju zvaničnu izjavu američkih zvaničnika (G. Eskobar, ,,četiri stuba“ politike na Zapadnom Balkanu itd.) - treba se vratiti gotovo pet mjeseci unatrag, u doba koje je prethodilo ruskoj invaziji na Ukrajinu. Uz to, tokom nedavne posjete regionu, a prilikom razgovora u Podgorici, američki zvaničnici (gospođa Ronfild, pomoćnica državnog sekretara, i njen zamjenik, pomenuti g. Eskobar), ničim nisu pokazali interesovanje za dugo objašnjenje novog crnogorskog premijera o ,,Otvorenom Balkanu“. To znakovito ćutanje, izgleda, nije bio dovoljno jasni signal g. Abazoviću. On, po svemu sudeći, nastavlja sa lošom inercijom - po tragu kojeg nema u programu njegove manjinske vlade, što ozbiljno dovodi u pitanje nje-

,,Mi podržavamo napredak u inkluzivnoj regionalnoj saradnji i energetskoj tranzicji, posebno kroz Zajedničko regionalno tržište i kroz Zelenu agendu za Zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa“. Da li bi sada trebalo da neko uputi crnogorskog premijera na tu rečenicu, pa i njen zeleni dio - drugo je pitanje gov kredibilitet, već na početku jednogodišnjeg mandata. Njegov intervju kosovskim medijima, takođe, prepun je optimističkih projekcija o saradnji šest zapadno-balkanskih država, u kojoj će ,,najveću korist imati Kosovo“?! Te su poruke dočekane hladno i sa velikom rezervom i u Prištini. Nikakvo čudo, reklo bi se. Tu se ta diplomatsko-politička eskapada mladog premijera ne zaustavlja. Dok pišemo ovaj tekst, crnogorski portali bruje o njegovoj novoj varijaciji na tu - temu. ,,Otvoreni Balkan je prihvatljiv“ - uvjeren je premijer, mada svjestan da možda i nije u pravu, po sosptvenim riječima - ,,ukoliko je dio Berlinskog procesa“! Da je sada, recimo, 1968. godina, mogli bismo se našaliti: u pravu ste. g. predsjedniče Vlade, Varšavski ugovor je prihvatljiv kao dio Sjevernoatlantske alijanse! Možemo se, naravno, šaliti i sada, ali su mnogo važnija ozbiljnija pitanja. Među njima je, svakako, i jasni upit o tome koji su motivi da g. Abazović

i dalje promoviše pristupanje Crne Gore osovini VučićRama? Neznanje, politička inercija? Nedostatak drugih uvjerljivih tema i poruka - a koje nisu vezane za pojavne (i populističke) oblike borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala? Ranije preuzete obaveze prema srpskom predsjedniku i/ili albanskom premijeru? Sve to zajedno? Jer - objašnjenje da je sve to dominantno proizvod njegovog političkog i stručnog okruženja djeluje zaista … jeftino.

PORUKE KANCELARA ŠOLCA

U međuvremenu je srpskokosovski dvojac Vučić-Kurti, u pratnji visokog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine, g. Lajčaka, tokom posjete Berlinu, mogao da čuje vrlo jasne poruke. Novi njemački kancelar niti jednom riječju nije pomenuo ,,Otvoreni Balkan“, pa ni kao nekakav posredni mehanizam ili rezervnu platformu koja bi pomogla relaciji Kosova i Srbije. Sasvim suprot-

no - Šolc tokom razgovora, a njegov kabinet u kominikeu poslije susreta - jasno su naznačili da Njemačka ne odustaje od Berlinskog procesa. ,,Otvoreni Balkan“ nije pomenut ni u dalekoj indirektnoj asocijaciji. ,,Otvoreni Balkan“ nije tema ni u diplomatijama drugih evropskih članica. Stav je, najblaže rečeno, uzdržan. Ukoliko se ,,Otvoreni Balkan“ uopšte pomene, neki od evropskih diplomata, pa i oni u Podgorici, obično kažu da njihovo ministarstvo ,,o tome još nije raspravljalo“. Kada, prvoga jula, Češka bude preuzela predsjedavanje EU od Francuske, ne treba, u kontekstu evropskih prioriteta na Zapadnom Balkanu, pa i onih koji se tiču dobrosusjedske saradnje, potrebe i interesa za slobodnim protekom ljudi, roba, usluga i kapitala, kao i svih drugih formi zajedničkog djelovanja šest ZB zemalja, očekivati nikakve volšebne obrte. EU neće napustiti evropsku agendu na Zapadnom Balkanu, pa ni Berlinski proces, kao njegovu najuspješniju platformu. Zato je pokušaj davanja vještačkog disanja jednoj namjeri koja je imala ime Otvoreni Balkan (a koja je, da ponovimo, proizašla iz pregovora Vučić-MogeriniTači u vezi granica i zamjene teritorija, koji se, poslije, proizveli ,,Mini Šengen“) upravo uzaludno gubljenje vremena.

Politika

Poneđeljak, 16. maj 2022.

lkan: između udućnosti Kada, prvoga jula, Češka bude preuzela predsjedavanje EU od Francuske, ne treba, u kontekstu evropskih prioriteta na Zapadnom Balkanu, pa i onih koji se tiču dobrosusjedske saradnje, potrebe i interesa za slobodnim protokom ljudi, roba, usluga i kapitala, kao i svih drugih formi zajedničkog djelovanja šest ZB zemalja, očekivati nikakve volšebne obrte. EU neće napustiti evropsku agendu za Zapadni Balkan, pa ni Berlinski proces, kao njegovu najuspješniju platformu Prioritet crnogorske vanjske politike, sa novim šefom diplomatije i novom strukturom i logikom pregovaračkog tima sa EU je na sasvim drugoj strani. Crna Gora treba da se vrati u poziciju pouzdanog partnera EU (i NATO, naravno!) i da povrati svoje kandidatske kapacitete i pozicije. Praznome hodu - koji je imao i elemente povlačenja i koračanja unazad - mora doći kraj. Vrijeme je i bilo!

STAV G7 …

Da slika o situaciji, stavovima i projekcijama u Evropi i na Zapadnom Balkanu (tj. o Evropi i o Zapadnom Balkanu) u dobu poslije ruske agresije na Ukrajinu, bude jasnija, doprinio je i jučerašnji susret ministara vanjskih poslova zemalja G7 u Njemačkoj. Šefovi diplomatija sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD), zajedno sa visokim predstavnikom Evropske unije, sačinili su detaljno zajedničko saopštenje, koje počinje njihovim stavom o ruskoj agresiji na Ukrajinu, koju nazivaju vododjelnicom dvadeset i prvog vijeka, a koja ima posljedice mnogo šire i dalje od same Evrope. Zapadnom Balkanu je posvećen drugi segment njihovih stavova o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. Gotovo da je nepotrebno potvrditi da taj dokument niti jednim slovom, pa ni u naznaci, ne pominje ,,Otvoreni Balkan“. Što više, izjava se završava jasnom i nedvosmislenom porukom: ,,Mi podržavamo napredak

u inkluzivnoj regionalnoj saradnji i energetskoj tranzicji, posebno kroz Zajedničko regionalno tržište i kroz Zelenu agendu za Zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa“. Da li bi sada trebalo da neko uputi crnogorskog premijera na tu rečenicu, pa i njen zeleni dio - drugo je pitanje. Crna Gora se, što nije neočekivano, zapravo ne spominje u tom papiru, osim u početnom nabrajanju onih zemalja regiona, povodom uspješnog ispunjenja očekivane obaveze da u potpunosti usaglase svoje vanjske politike sa politikom EU, uključujući sankcije prema Rusiji i njihovu implementaciju. To su Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo i Crna Gora. Srbija je zbog, i ministrima G7 poznatih razloga, izdvojena u posebnu, narednu re-

,,Otvoreni Balkan“ nije tema ni u diplomatijama drugih evropskih članica. Stav je, najblaže rečeno, uzdržan. Ukoliko se ,,Otvoreni Balkan“ uopšte pomene, neki od evropskih diplomata, pa i oni u Podgorici, obično kažu da njihovo ministarstvo ,,o tome još nije raspravljalo“

čenicu: ,,Mi pozivamo Srbiju da učini isto“). Time su stvari sasvim jasno postavljene: Berlinski proces je prioritet, a Srbija treba da se ponaša evropski. Otvoreni Balkan je, dakle, kaputt.

… I GOVOR PREDSJEDNIKA MAKRONA

Nekoliko dana prije ovog susreta u okviru G7, francuski predsjednik Emanuel Makron imao je značajni govor u Strazburu. Jedan njegov dio je posebno uzburkao duhove - onaj koji se odnosi na krajnje konzervativan (nazovimo ga tako) stav da Ukrajina neće ,,decenijama“ biti spremna za ulazak u EU. Čak i više od toga, nastavio je francuski predsjednik, na početku svog drugog (i posljednjeg) mandata u Jelisejskoj palati, što mu daje veću slobodu i prostor da se posveti politikama i agendama u koje zaista vjeruje - bez opterećenja da ga to može koštati narednog mandata evropske zemlje na istočnim obodima kontinenta ne treba da traže budućnost u EU, već u nekoj drugoj, za sada nedefinisanoj zajedničkoj strukturi, koja će imati posebne odnose sa samom EU. Time je Makron, promptno podržan od strane prisutnog kancelara Šolca (da li samo kurtoazno ili i suštinski posebno je pitanje), ponovo otvorio svojevrsnu Pandorinu kutiju o ,,Evropi u dvije brzine“, ili o ,,drugoj EU ligi“ - odnosno o nekoj ne-EU strukturi koja bi ostala van EU, a sa njom imala specijalne odnose. Ranije su se takve ideje sporadično javljale i kada je Zapadni Balkan u pitanju: ovog puta, sva je prilika, predsjednik Francuske je reagovao na ideje i očekivanja o promptnom uključivanju Ukrajine (ali i Gruzije i Jermenije) u proces evropskih integracija. Da li se takav stav može pojaviti (ne samo u Francuskoj) i prema Crnoj Gori i našim susjedima - drugo je pitanje. Za sada takvih naznaka nema. Sasvim suprotno: evropski prijatelji govore o mogućnosti da naša zemlja, ukoliko bude ispunjavala obaveze iz svoje reformske evropske agende, u relativno kratkom roku ponovo zauzme pozicije kojima smo se isticali - ne samo za prigodne unutrašnjopolitike prilike - do prije dvije godine. Gvožđe se zato i kuje dok je vruće. Ako ima ko da ga kuje, to jest. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Premijer za Dojče vele poručio da je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ u skladu sa Berlinskim procesom

Abazović: Spreman sam da potpišem temeljni ugovor PODGORICA - Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je ocijenio da je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ u skladu sa Berlinskim procesom i poručio da je spreman da potpiše temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, navodeći da ne postoji problem da ugovor, koji je u skladu sa zakonom i Ustavom, bude potpisan.

u EU dobra stvar dodajući da je situacija jednostavna te da je ne treba dramatizovati. Naglasio je da inicijative poput Berlinskog procesa, CEFTA i ,,Otvorenog Balkana“ kao zajedničku poruku imaju regionalnu saradnju. - Oni su međusobno kompatibilni. Problem je što ljudi na Zapadnom Balkanu pokušavaju da dramatizuju svako pitanje kazao je Abazović. Ocijenio je da je regio-

- A ako govorimo o tome da li ću potpisati sporazum sa SPC? Da! Spreman sam da potpišem bez ikakvih problema. Želimo da promovišemo liberalni kontekst slobode vjeroispovijesti, gdje svaki vjernik ima ista prava - poručio je Abazović u intervjuu za Dojče vele. Govoreći o ,,Otvorenom Balkanu“, Abazović je kazao da je sve što se može iskoristiti kao sredstvo za brDritan Abazović zu integraciju

nu potrebno više povjerenja, bolja komunikacija, zajednički projekti i više saradnje među vladama, a manje tenzija i depolarizacija. Za to je, kako smatra, potrebno da vjeruju jedini drugima i da prijedloge koje dolaze preko granice ne vide kao nešto neprijateljsko, naglašavajući da Crna Gora susjede doživljava kao komšije i prijatelje. - Možda moja teza nije tačna, ali ja čvrsto vjerujem u nju, a to je da je nacionalizam duboko vezan za korupciju. A političke elite koje žele da promovišu nacionalizam, ne rade to zbog patriotizma, već da bi održale status kvo i spriječile izgradnju institucija. Jer kada budemo gradili institucije, a tu ne mislim samo na Crnu Goru, već i na region, kada budemo izgradili jake institucije onda će i odnosi među ljudima biti bolji, bez obzira koju državu ili vjersku grupu predstavljaju - naveo je Abazović. R. P.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković u Čikagu na poziv dijaspore, poslata jasna poruka

Ne smije biti daljih podjela i kleronacionalističke politike PODGORICA – Crna Gora, kao građanska i multietnička država, ostaje čvrsto na evroatlantskom i putu evropskih integracija sa ciljem što bržeg učlanjenja u Evropsku uniju, poručeno je sa svečane ceremonije u Čikagu povodom obilježavanja predstojećeg Dana nezavisnosti Crne Gore, a na kojoj je bila poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković. Vuksanović-Stanković je, na poziv crnogorske dijaspore u Americi, udruženja ,,Rumija“ u Čikagu, govorila na svečanoj ceremoniji. Na događaju je poručeno da u Crnoj Gori nema i ne smije biti mjesta daljim podjelama i sprovođenju kleronacio-

nalističke politike koja je u prethodnom periodu urušavala institucije sistema i tekovine građanske Crne Gore. Saopšteno je da se očekuje od Vlade da konačno stavi tačku na politiku koja dijeli crnogorsko društvo. - Crnoj Gori nije mjesto u ‘Otvorenom Balkanu’ već u EU. Sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju imati jednak tretman i crnogorska dijaspora snažno osuđuje agresiju Rusije na Ukrajinu poruke su sa ceremonije. Vuksanović-Stanković poručila je na svečanoj ceremoniji da je naša dijaspora najbolji ambasador širom svijeta. - Hvala im što su u teškim trenucima znali da sačuvaju čast i obraz naše Crne Gore

– poručila je VuksanovićStanković dodajući da su naši iseljenici u Crnoj Gori svoji na svome te da im niko i nikad ne može oduzeti pravo glasa u sopstvenoj državi. - Poslata je zajednička poruka da se glasova crnogorske dijaspore očito plaše oni koji pokušavaju da satru Crnu Goru i sve njene vrijednosti. Ali ljubav i snaga koju šalje crnogorska dijaspora i sve ono što za svoju domovinu rade naši iseljenici je vrijednost koju će Crna Gora znati da čuva i morati da sačuva. Naša dijaspora su naši najbolji ambasadori širom svijeta. I hvala im što su u teškim trenucima znali da sačuvaju čast i obraz naše Crne Gore - poručila je Vuksanović-Stanković. R. P.

Okupljanje u Čikagu povodom obilježavanja predstojećeg Dana nezavisnosti Crne Gore

Politika

Poneđeljak, 16. maj 2022.

STAV

Sitna knjiga grijehova suverene Crne Gore

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Pismo upućeno Aleksandru Vučiću i Ani Brnabić, koje potpisuju dvije predsjednice i pet predsjednika udruženja i asocijacija iz Crne Gore, koje se pojavilo u medijima, sjajan je materijal za analizu suštine političke i društvene zbilje u državi. Ta suština se, mislim, može sažeti u sljedećih sedam tačaka: 1) Ovakvo pismo nije unikatan zahtjev upućen Beogradu, jer je sličnih apela bilo i ranije; 2) Ne iznenađuju ton i sadržaj pisma, jer se radi o ponavljanju nacionalističkih vizura Crne Gore i njenih građana; 3) Autori sebe projektuju kao predstavnike, čuvare i njegovatelje raznovrsnih elemenata nacionalnog i kulturnog bića Srba u Crnoj Gori; 4) Ponavlja se narativ o poslovičnoj žrtvi (Srbi u Crnoj Gori) nesretnih istorijskih okolnosti kao i narativ o izdaji od strane onih političara kojima se vjerovalo; 5) Ova ponavljanja pokazuju da se, kada su u pitanju aspiracije srpskih nacionalista, politička stvarnost u Crnoj Gori vrlo malo promijenila u posljednje tri decenije; 6) Protekle dvije godine vlasti kleronacionalističke vlade koju je omogućila i u životu održavala Ura su rezultirale daljim intenziviranjem i radikalizacijom ovih nacionalističkih aspiracija; 7) Politička stvarnost se nije promijenila ni kada je u pitanju institucionalna utemeljenost i uokvirenost crnogorskog identiteta i kulturnog izraza na kojem on počiva. Ta utemeljenost i uokvirenost jos uvijek slabe, a na suverenističkom partijskom pazaru crnogorski identitet i kulturni izraz se još uvijek tretiraju kao politički veoma upotrebljiva roba.

,,Od vas molimo i očekujemo svaku vrstu pomoći kroz intenziviranje bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom na ostvarivanju legitimnih prava i potreba srpskog naroda, a do tog vremena i po mogućnosti nastavak materijalne pomoći kako bi se u Crnoj Gori očuvale kulturne, naučne i medijske organizacije srpskog naroda“. Tek na kraju ove nacionalističke tužbalice upućene Vučiću i Brnabić saznajemo da je novac ona pokretačka energija što motiviše i animira sve djelatnosti domaćih nacionalnih trudbenika

koja omogućava i punoruko pomaže osnivanje i rad asocijacija i organizacija što baštine različite vjere, kulture, tradicije, i različite socijalne matrice; o teroru države koja nije nacionalna i, što je za potpisnike ovog apela očigledno najbolnije - države koja nije srpska. Drugo, oni se osjećaju prevareni i izdani od partija i političara koji figuriraju kao predstavnici srpskog glasačkog korpusa u Crnoj Gori, pa se nadaju da će predsjednik Srbije, premijerka Brnabić, ali i nepomenuti primalac ovog pisma - patrijarh Crkve Srbije Porfirije - biti voljni da svoje političke, vjerske, i finansijske petokolonaše u Crnoj Gori dovedu u red, i podsjete ih na to što je konačni cilj njihovih mobeničkih napora. Jauci ugroženih i izdanih srpskih trudbenika koji pišu ovu sitnu knjigu grijehova građanske i multikulturne države Crne Gore koja stremi ka članstvu u EU će zasigurno imati odjeka. Čini se da poslovično osjetljiv politički njuh nije izdao lidera DF, koji je odmah s ushićenjem proglasio potrebu da se svi okupe ,,pod jednom kamilavkom“. Da li će se to okupljanje desiti ,,dogodine u Prizrenu“, kako bi želio jedan od potpisnika, u pećini nadomak Ostroga u kojoj je skončao dio štaba Pavla Đurišića, u pljevaljskoj

TRI STRUKA LAŽI

Autori su ovu tanušnu knjigu-optužnicu pisali na poslovičnom epskom koljenu koje drhti u panici od projektovane i pažljivo isplanirane asimilacije što prijeti da zanavijek strukturno promijeni nacionalni, vjerski i jezički kod onih Srba koji se, uprkos poražavajućoj stvarnosti, još uvijek nadaju da će za života moći da uživaju sve blagodeti etnički čiste i homogene Velike Srbije. Baš kako je tu rajsku baštu zamišljao ideolog četničkog pokreta i osuđeni kolaboracionista sa njemačkim okupatorskim snagama, Stevan Moljević, u svom pamfletu ,,Homogena Srbija“, napisanom u Crnoj Gori 30. juna, 1941. godine.



Potpisnici apela još se uvijek nadaju da će za života moći da uživaju sve blagodeti etnički čiste i homogene Velike Srbije. Baš kako je tu rajsku baštu zamišljao ideolog četničkog pokreta i osuđeni kolaboracionista sa njemačkim okupatorskim snagama, Stevan Moljević, u svom pamfletu ,,Homogena Srbija“, napisanom u Crnoj Gori 30. juna, 1941. godine

IMPERIJALNA LOGIKA

Jedna od brojnih svrha ove pisane intervencije je da se kroz raznovrsne mehanizme pritiska iz Beograda na aktuelnu crnogorsku vlast i srpske političke predstavnike isposluje ustavna promjena koja bi, de facto, promijenila Ustavom određen karakter Crne Gore kao države građana, a kojom bi Srbi obezbijedili dominantnu ustavnu poziciju kao konstitutivni narod. Ista logika i namjera su motivacija za problematizovanje ustavne pozicije srpskog jezika. Takva ustavna promjena bi, kako tvrde autori ovog pisma, srpskom narodu u Crnoj Gori otvorila put ,,snažnog kulturnog i ekonomskog povezivanja sa svojim sunarodnicima u Republici Srpskoj i Republici Srbiji“. Uprkos tvrđenjima i ocjenama koje papir jedva može da podnese, kako što su nedvosmislene manifestacije ekspanzionističkog nacionalizma, negiranje državne suverenosti i nezavisnosti Crne Gore, nepriznavanje i ismijavanje crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta, autori ovog pisma su smogli hrabrosti da kažu kako njihova očekivanja ,,nijesu usmjerena ka bilo kakvoj dominaciji“, nego da oni insistiraju na poštovanju univerzalnih standarda o slobodi i jednakosti?!

BRATSKA NOVČANA POMOĆ

DVOSTRUKA MUKA

Sudeći po prvoj dramatičnoj rečenici, autori ovog apela su, kao što to i dolikuje dobrovoljnim trudbenicima za kolektivno dobro ugroženog srpstva, savjesnim, i požrtvovanim baštovanima i čuvarima pravoslavnog srpskog suštestva, bili ,,prinuđeni“ da se ovako obrate političkom lideru svih Srba i predsjednici njegove vlade. Njih je, kao predstavnike ,,nepriznatog naroda“, na ovaj akt pismenog izliva nacionalističkih frustracija i očajanja prinudila dvostruka muka. Prvo, radi se o nepodnošljivom teroru države koja se bazira na građaninu; o asimilatorskoj želji države koja Srbe nastoji da ,,pocrnogorči“ u skladu s Ustavom koji ne diskriminiše po etničkoj, vjerskoj, nacionalnoj, polnoj ili nekoj drugoj osnovi; o škrtoj državi

opštini nadomak regiona takozvane muslimanske Bukovice i s pogledom na imanja s kojih su 1993. godine otjerani vlasnici, ili na Jezerskom vrhu kako to sanja mitropolit Joanikije, ostaje da se vidi.

Drugi paragraf sadrži trostruku laž i jednu istorijsku manipulaciju. Njime se takođe jasno definiše jedna od svrha ove javne intervencije srpskih nacionalista u Crnoj Gori. Prvi struk laži se ogleda u tvrdnji da su prošli parlamentarni izbori utvrdili većinsku volju građana kao apsolutnu kategoriju. Ako pogledamo izborne rezultate i procentualna dostignuća političkih partija koje su na njima učestvovale, jasno je da se ne može utemeljeno govoriti o ,,većini“ na način na koji to čine autori ovog pisma, ali se može i treba govoriti o postizbornim računicama i koalicijama koje su proizvele vladu pod nominalnim predsjednikovanjem Zdravka Krivokapića. Drugi struk laži se odnosi na tvrdnju da je izborni rezultat bio primarno, ako ne ekskluzivno, usmjeren ka stvaranju uslova za ,,promjenu višedecenijskog poništavanja identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori“. Iako je moguće da su se organizatori litija i dio učesnika nadali takvom ishodu, istina, kada su u pitanju tvrdnje autora ovog pisma, je mnogo kompleksnija. Naime, izborni rezultat iz septembra 2020. je pokazao mnogo stvari kao što su snaga koju na političkom terenu ima Crkva Srbije; politička servilnost DF-a prema Crkvi Srbije i Vučićevoj administraciji; politički oportunizam Ure, nedostaci i greške koje je DPS ponavljala tri decenije; pogrešna procjena političkih suparnika DPS koju je napravilo partijsko rukovodstvo; želja građana da makar-kako zaustave slobodni pad u grotlo korupcije, nepotizma i partitokratije. Naravno, ne smijemo zaboraviti ,,poništavanje identiteta“. Ovaj komentar

predstavlja poluistinu, jer ne otkriva: čiji identitet je poništavan i još uvijek se poništava? Poništavanje crnogorskog identiteta je bilo svakodnevno (i ono ne prestaje); bilo je i ostalo agresivno, umotano u zastave druge države i namirisano tamjanom Crkve Srbije, a potom začinjeno cinizmom i oportunizmom Ure. Konačno, laž trećeg struka se odnosi na rezultat referenduma o crnogorskoj nezavisnosti, jer autori ovog pisma tvrde da se radilo o ,,nasilnom“ izdvajanju Crne Gore iz državne zajednice. Ova treća laž je istovremeno i manipulisanje istorijskim događajem i činjenicama koje se odnose na taj događaj. U ovoj tački se pokazuje osnovna ideološka matica kojom splavare potpisnici ovog apela i njihovi istomišljenici: nepriznavanje državne suverenosti i nezavisnosti Crne Gore. Oni se čak ni ovdje nijesu mogli uzdržati od vrijeđanja svih koji svoj etnički, kulturni i nacionalni identitet osjećaju, doživljavaju, vide, promišljaju, i definišu kao crnogorski, kao i onih koji su vjernici CPC, ili su ateisti. To je razlog upotrebe termina Montenegrini, koji je u pismu stavljen u zagradu.

Vučić sa liderima DF-a

Ovakva izjava je divan primjer iskorištavanja koncepata slobode i jednakosti u društvu kako bi se lažno predstavila želja upravo za onim što potpisnici negiraju - hegemonom dominacijom u Crnoj Gori. Koncepti slobode i jednakosti su ovdje slab zaklon za omnivorske apetite koje budi atavistička strast srpskog nacionalizma. Prava i najvažnija svrha ovog pisma postaje očigledna nakon što se pročita posljednja rečenica, odnosno posljednji dio te posljednje rečenice: ,,Od vas molimo i očekujemo svaku vrstu pomoći kroz intenziviranje bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom na ostvarivanju legitimnih prava i potreba srpskog naroda, a do tog vremena i po mogućnosti nastavak materijalne pomoći kako bi se u Crnoj Gori očuvale kulturne, naučne i medijske organizacije srpskog naroda“. Tek na kraju ove nacionalističke tužbalice saznajemo da je novac ona pokretačka energija što motiviše i animira sve djelatnosti ovih nacionalnih trudbenika. Sve ostalo je šarena laža za naivne.

Ekonomija

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Odluke bivše vlade izazvale velike probleme investitorima Investitori sa kojima je Pobjeda razgovarala nijesu željeli zvanično da govore o problemima sa kojima su se susretali tokom mandata Krivokapićeve vlade. Nezvanično kažu da su teško ili nikako stupali u kontakt sa bivšim premijerom i ministrima, te da nijesu bili spremni da ih saslušaju PODGORICA – Jasno je da su određene odluke Vlade Zdravka Krivokapića izazvale velike probleme, zatvaranje preduzeća ili dovele do smanjenja aktivnosti investitora, ocijenio je u izjavi za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković. On ističe da dobar odnos prema investitorima mora da bude prioritet svake vlade i svih aktera crnogorskog društva jer je Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, veoma zavisna od direktnih stranih investicija i bilo koje ekonomske komunikacije sa međunarodnim partnerima. - Zbog toga država mora uz dijalog sa investitorima doći do rješenja koja će biti u obostranom interesu - smatra Mulešković, koji kaže da je teško dati ocjenu odnosa Krivokapićeve vlade prema investitorima.

MILIONSKE ODŠTETE

Investitori sa kojima je Pobjeda razgovarala nijesu željeli zvanično da govore o problemima sa kojima su se susretali tokom mandata Krivokapićeve vlade. Nezvanično kažu da su teško ili nikako stupali u kontakt sa bivšim premijerom i ministrima, te da nijesu bili spremni da ih saslušaju. Da ,,eksperti“ nijesu stvorili povoljan ambijent za razvoj biznisa u Crnoj Gori pokazuje to što nijesu obezbijedili nijednu veliku investiciju, dok su ugrozili poslovanje ne malom broju ulagača. Primjer toga je zakupac Svetog Stefana Adriatic properties koji nije mogao

da ostvari prava zagarantovana ugovorom, a bivša vlada oglušila se na upade, uznemiravanja, pa i oštećenja luksuznog rizorta. Zbog toga je Aman zatvoren prošle godine, dok je protiv države pokrenuta arbitraža pred sudom u Londonu, vrijedna 100 miliona eura. Šteta koja je time proizvedena državi i njenom imidžu teško da može biti mjerljiva. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, tužbu protiv države pokrenuo je i američki biznismen Nil Emilfarb, predsjednik Stratex grupe, kojem je Krivokapićeva vlada prošle godine ukinula pravo na korišćenje Luke Budva. Emilfarb je tada komentarisao da je odluka Vlade nepromišljena i bez pravnog osnova. Na pitanje koliko ovakvi sporovi utiču na reputaciju države i jesu li prijetnja stabilnosti javnih finansija, Mulešković odgovara da oni ne mogu donijeti

negativne konotacije - smatra Mulešković. Odbijanje Krivokapićeve vlade da sarađuje sa investitorima zatvorilo je i Novi duvanski kombinat. Kompanija Grand international FZ-LLC o tome je obavijestila javnost u novembru prošle godine, navodeći da zatvaraju fabriku jer nijesu naišli na razumijevanje Vlade, ali ni na korektan odnos carinika u Slobodnoj zoni Luke Bar. Uznemirile su ih i objave u medijima, u kojima su povezivani sa švercom cigareta. Nedugo potom na red je došao i Kombinat aluminijuma. Najveći industrijski pogon u Crnoj Gori ugašen je poslije 50 godina rada, a bez posla je ostalo 500 radnika. Domaći investitor, biznismen Veselin Pejović, tada je saopštio da ne pristaje na manipulacije EPCG i Vlade, te da neće dozvoliti da građani zbog njega plaćaju skuplju struju. Jasno je, međutim, bilo da su politički razlozi imali velikog uticaja na to da doskorašnja vlast pusti KAP ,,niz vodu“. Novo rukovodstvo EPCG pokušava da pomrsi konce i Prvoj banci odlukom da će povuče sve depozite koje imaju u toj finansijskoj instituciji, ali i tvrdnjama da njihovi bilansi nijesu vjerodostojni, te da je poslovanje ugroženo.

Kritike poslanika DPS-a Jevta Erakovića na program ,,Evropa sad“

Ukidanje doprinosa ubija zdravstvo PODGORICA – Program ,,Evropa sad“ ubija crnogorsko zdravstvo jer je ukinuo doprinose. Upozoravam na to od kada je predložen. Spajić i svi koji su glasali direktno su odgovorni. Hoćemo li se i dalje praviti da nije tako – objavio je poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković. On je na Tviteru komentarisao izjavu ministra finansija Aleksandra Damjanovića da Fond za zdravstveno osiguranje nema održivo finansiranje nakon ukidanja plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje kroz program ,,Evropa

I.BOŽOVIĆ

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković kaže da dobar odnos sa domaćim i stranim ulagačima mora biti prioritet svake vlade

Jevto Eraković

sad“, a kojim je Ustavom garantovano socijalno osiguranje. R. P.

Privredna komora o novini koja je uzburkala javnost

POSAO NOVE VLASTI

Mirza Mulešković

nikakve benefite ni za jednu državu. - Ovakvi postupci mogu donijeti isključivo negativne efekte, kako lošu reputaciju, tako i neplanirane troškove koje plaća država. Jasno je da bilo koja presuda, bilo pozitivna ili negativna za Crnu Goru, ne šalje lijepu poruku ostalim investitorima - istakao je Mulešković. Ovo, kako navodi, treba da nas upozori da prilikom svih investicija država mora na transparentan način da definiše sva prava i obaveze i da se obje strane pridržavaju istih kako ne bi dolazili u ovakve situacije. - Sama činjenica da ovakvi postupci odbijaju buduće investitore opominje nas da moramo pažljivije voditi politiku upravljanja privlačenja stranih investicija. Crna Gora je bila i biće veoma atraktivna za sve strane investitore, te trebamo dodatno uložiti napor kako bismo izbjegavali ove

Da bi nova vlada ispravila greške prethodne moraće da uradi veliki posao. Mulešković kaže da je u ovom trenutku najbitnije obezbijediti političku stabilnost. - Jasno je da je neophodno da svi akteri u društvu dodatno rade da se pokrene proces pristupanja EU i da u narednom periodu izbjegnemo negativne izvještaje o Crnoj Gori jer oni predstavljaju glavne izvore informisanja kvalitetnim stranim investitorima - ukazuje Mulešković i dodaje da investitori traže stabilan zakonodavni okvir. - Svi investitotri žele i hoće da znaju kakva ih zakonska regulativa očekuje u državi gdje planiraju da investiraju. Česte promjene, skupo poslovanje, te nedostatak informacija o troškovima poslovanja ih odbijaju. Na kraju, jedna od glavnih aktivnosti države bi trebala da bude i nastavak promocije Crne Gore kao atraktivne destinacije, posebno na tržištima gdje još nijesmo jedna od glavnih država za investiranje, poput SAD i zemalja članica EU - zaključio je Mulešković. B. D.

Sa sastanka u Privrednoj komori

Nije posrijedi bakšiš nego naknada za uslugu PODGORICA - Nakon sjednice Udruženja odbora turizma i ugostiteljstva, kojoj je u petak prisustvovao i novi ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović, Privredna komora Crne Gore je pojasnila da je u javnosti došlo do miješanja između kategorije ,,service charge“ odnosno naknade za uslugu i napojnice. - Da bi dodatno uvećali zarade zaposlenih, grupacija ugostitelja pri Privrednoj komori je inicirala uvođenje kategorije ,,service charge“. To nije napojnica ili bakšiš i ne isključuje je, već

je to naknada za uslugu, koja bi se obračunavala u određenom procentu na iznos fiskalnog računa. Sredstva sa te pozije bi se koristila isključivo za uvećanje zarade svih zaposlenih - kuvara, konobara, spremačica, recepcionera, sa izuzetkom menadžmenta – precizirali su iz PKCG dodajući da bi dinamika isplate ovog dodatka bila definisana internim aktima. Ukazuju na deficit kadrova u gotovo svim segmentima turizma, posebno na sezonskim poslovima u turizmu, ocjenjujući to jednom od biznis barijera. R. E.

Podaci Centralne banke

U blokadi 19,43 hiljade preduzeća i preduzetnika PODGORICA- U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke, na kraju aprila u blokadi bilo 19,43 hiljade preduzeća i preduzetnika, 0,12 odsto manje nego u martu. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 922,18 miliona eura, što je 0,06 odsto više nego u martu.

Plaža Sveti Stefan Aman rizort

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 24,37 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 224,71 milion eura. Oko 45,22 odsto ukupnog iznosa blokade ili 417,06 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,26 odsto svih evidentiranih. U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,62 hiljade dužnika čija je blokada iznosila 26,34 miliona eura, što je 2,86 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 17,81 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 895,84 miliona eura. R.P.

Društvo

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković objavio na Tviteru dokumenta o donacijama predsjednika Opštine Nikšić

Za obnovu crkve i nabavku crkvenih knjiga Kovačević dodijelio 10.500 eura PODGORICA - Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković objavio je na Tviteru dokumenta iz kojih se vidi da je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević donio odluke o dodjeli novca iz budžetske rezerve za obnovu crkve u selu Muževice i nabavku knjiga za biblioteku Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog. U dokumentima se navodi da se odbor za obnovu crkve Kovačeviću obratio krajem aprila, koji je odlučio da im dodijeli deset hiljada eura, dok je za biblioteku opredijelio 500 eura. -Dok lokalni sport trpi, za

SPC u Crnoj Gori ne može da nema. Da li će slične zaključke o finansijskoj pomoći gradonačelnik Nikšića donijeti i po zahtjevu Crnogorske pravoslavne crkve? Što mislite -

pita se Zeković na Tviteru. Pobjeda je nedavno objavila da je Elektroprivreda Crkvi Srbije i njoj bliskim organizacijama za godinu donirala više od 62 hiljade eura. R. P.

Crkva Srbije organizovala svečanost u Sremskim Karlovcima

Kačavenda slavio sa Porfirijem i Joanikijem

Sa proslave jubileja Crkve Srbije

PODGORICA - Liturgijski svečano proslavljamo veliki jubilej koji zbog epidemije nijesmo mogli da obilježimo 2020. godine, stogodišnjicu obnove drevne Pećke patrijaršije, odnosno ujedinjenja svih srpskih crkvenih oblasti, dotad u različitim statusi-

ma i jurisdikcijama, u jednu i jedinstvenu Srpsku patrijaršiju – saopštio je juče Porfirije Perić, patrijarh Crkve Srbije (SPC) u Sremskim Karlovcima. Obraćajući se okupljenima, on tvrdi da je „Srpska pravoslavna crkva od nezakonitog i nasilnog ukidanja Pećke patrijaršije

1766. godine, živjela podijeljena u mitropolije i episkopije u granicama različitih država“. U stvarnosti, Pećka arhiepiskopija („patrijaršija“) nikad nije priznata kao autokefalna crkva – kao takve je nema niti u jednome sveštenome diptihu – nego je, dok je postojala, bila samoupravna jurisdikcija unutar Vaseljenske patrijaršije; a do ukidanja 1766. došlo je nakon pismene i od većine arhijereja Pećke arhiepiskopije potpisane i pečatima ovjerene molbe majci-crkvi – Vaseljenskoj patrijaršiji, napisao je, između ostalog, Vladimir Jovanović za Antenu M. Perićevu poslanicu potpisuju, između ostalih, Joanikije Mićović, koji je takođe bio u Sremskim Karlovcima, kao i svi srpski arhijereji, a među njima – Vasilije Kačavenda, „umirovljeni episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije“. Kačavenda, koji je umiješan u javno obznanjene pedofilske i homoseksualne afere, ostao je, kako vidimo, i dalje svetosavski episkop. R. P.

DPS reagovao zbog učešća direktora danilovgradske gimnazije na skupu podrške Rusiji

Takvima nije mjesto u obrazovnim institucijama PODGORICA – Prosvjeta je resor koji je klero-nacionalistička vlada urnisala, pokušavajući revanšizmom da indoktrinira najsenzibilnije slojeve ovog društva, djecu i omladinu – ocijenili su iz Demokratske partije socijalista osvrćući se na učešće direktora danilovgradske gimnazije Miloja Aranitovića na skupu podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu. Saopštili su da taj primjer najbolje govori kakvog su profila kadrovi koje je prethodna vlada postavila. - Ovaj skandalozan potez direktora gimnazije, pokazatelj je kakvi nedostojni ekstremisti su imenovani na rukovodeće

PODGORICA – Činjenica da ni nakon dva mjeseca od izbora Vladimira Novovića na poziciju glavnog specijalnog tužioca najšira javnost nije imala priliku da iz usta prvog čovjeka SDT-a, pa ni same institucije, ne čuje ni riječ o nekoliko velikih istraga, od kojih su dvije slučajevi Medenica i Jovanić, koji potresaju pravosuđe, prema mišljenju sagovornika Pobjede, otvara prostor za spekulacije, lov na vještice i pripisivanje zasluga za borbu protiv kriminala činiocima izvršne i zakonodavne vlasti. Tokom intervjua u Tužilačkom savjetu, uoči izbora novog GST-a, Novović je apostrofirao da će politiku odnosa prema medijima promijeniti u odnosu na prethodnika Milivoja Katnića, ali sa druge strane i kao jedan od izazova identifikovao povećanje transparentnosti rada Specijalnog državnog tužilaštva. Nekoliko velikih akcija, među kojima i one direktno vezane za pravosuđe, protiču bez ijedne jedine zvanične informacije iz SDT-a. Imajući u vidu značaj ovih slučajeva i interes javnosti da zna, sa našim sagovornicima smo razgovarali o tome koliko je važno da se u takvim slučajevima institucija SDT-a obrati javnosti sa zvaničnim i preciznim informacijama, kako bi se izbjegle eventualne spekulacije i nagađanja. Takođe, crnogorska javnost, takoreći svakodnevno, ima priliku da gleda i mnogobrojne političke aktere koji ove akcije pripisuju sebi kao zaslugu. Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Vasilije Radulović za Pobjedu kaže da prije svega treba istaći da učestalost medijskih nastupa predstavnika institucija nije nikakvo mjerilo rezultata koje ta institucija postiže, da je praksa prethodnog GST-a Milivoja Katnića, koji je imao priličan intenzitet medijskih nastupa, ekstrem druge vrste koji ne treba slijediti, ali i da nije primjereno ni da ne znamo boju glasa novog GST-a poslije dva mjeseca.

TRANSPARENTNOST

Prema njegovoj ocjeni, kada je riječ o Specijalnom državnom tužilaštvu i glavnom specijalnom tužiocu Novoviću komuniciranje sa javnošću nesumnjivo mora biti značajno unaprijeđeno. - Ovo se naročito odnosi na slučajeve koji s pravom izazivaju ogromnu pažnju javnosti, poput slučaja Medenica ili slu-

U jeku istražiteljskog zemljotresa

Izostanak k sa javnošću spekulacija

Vladimir Novović

čaja Jovanić, gdje se kao glavni osumnjičeni nalaze osobe koje su godinama upravljale crnogorskim pravosuđem i prema navodima koje smo imali priliku da čujemo, pravdu krojili prema sopstvenim interesima – navodi Radulović. Ti slučajevi, prema njegovom mišljenju, nanose veliku štetu pravosuđu i udaraju na temelje pravne države, pa je tu naglašena obaveza SDT-a, kao nadležnog tužilaštva koje se bavi najtežim krivičnim djelima, da javnost blagovremeno i precizno, u obimu koji neće ugroziti istragu i krivični postupak, upozna sa činjenicama. - Nažalost, ovako stičemo utisak da su za pokretanje ovih slučajeva više zaslužni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, nego nadležno tužilaštvo. Time Tužilaštvo daje materijal kritičarima da je sporedno i pod neprimjerenim uticajem drugih grana vlasti, što nije dobar način građenja integriteta i kredibiliteta te institucije – kažu u CGO-u. Radulović kaže da GST Novović, ukoliko je želio da poveća

Vasilije Radulović

transparentnost Tužilaštva, što je realna potreba, do sada to nije radio na valjan način.

CURENJE INFORMACIJA

- Zabrinjava i „curenje“ informacija pojedinim medijima iz Tužilaštva, bez adekvatne obrade Tužilaštva, jer to može ugroziti određene postupke, ali i nanijeti štetu nekim ljudima koji nijesu počinili nikakva krivična djela – ocjenjuje Radulović i dodaje da je dobro što mediji otvaraju pitanje komuniciranja GST sa javnošću. On je dodao da Novović zbog dosadašnjeg izostanka komunikacije, počevši od dana njegovog izbora, kada medije koji su ga čekali nije ni pozdravio, pa preko ovakvih dešavanja mora zajedno sa službom za odnose sa javnošću komunicirati sa medijima direktno, bilo da se radi o intervjuima i konferencijama za medije GST-a, ili saopštenjima za javnost, te da to može djelovati ljekovito kako bi se u budućnosti prevenirale slične situacije. Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-

Sjećanje na posljednju partizansku bitku u mjestu Poljane u

Hodžić: Novi oblici fašizma

Sa skupa podrške ruskoj agresiji u Danilovgradu

pozicije u školama, nakon protivzakonite čistke i revanšizma koji je sprovela bivša ministarka Vesna Bratić – navode iz DPS-a.

Ocjenjuju da ,,takvi ljudi, sa izopačenim sistemom vrijednosti, koji slave agresiju na suverenu državu, ne smiju voditi obrazovne institucije u Crnoj Gori“. R. P.

PODGORICA - Više hiljada građana Slovenije sa gostima iz okruženja i cijelog regiona obilježilo je prigodnom akademijom u mjestu Poljane 77 godina od posljednje bitke jugoslovenskih partizana u Drugom svjetskom ratu. Nakon polaganja vijenca delegacije boraca i antifašista bivših jugoslovenskih republika obratio se Marijan Križman, predsjednik Saveza združenih boraca za vrijednosti narodnooslobdilačke borbe Slovenije, podsje-

Na zajedničkom sastanku delegacija boračkih i antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika dogovoreno je da na centralnoj svečanosti ,,Dani mladosti i radosti“ u Kumrovcu 21.maja povodom 130 godina od rođenja Josipa Broza Tita u ime svih govori predstavnik Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore ćanjem ,,da su i nakon 9. maja i kapitulacije Njemačke i njenih saveznika na ovom prostoru vođene teške borbe sa okupatorom i domaćim izdajnicima“. - Zato je velika obaveza da se

sjećamo partizanskih jedinica iz svih bivših jugoslovenskih republika koje su nam donijele slobodu. Ali da, poučeni novim iskustvom, da mir nikada nije zauvijek dat već da ga moramo

Društvo

Poneđeljak, 16. maj 2022.

ni glasa od glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića

komunikacije SDT-a u otvara vrata ama i lovu na vještice Vasilije Radulović: Nažalost, ovako stičemo utisak da su za pokretanje ovih slučajeva više zaslužni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti nego nadležno tužilaštvo

Tea Gorjanc-Prelević: Takva situacija dovodi do zaključka da informacije ili nezvanično ,,cure“ iz tužilaštva, što ukazuje na nedostatak kontrole koji može da ugrozi istrage, ili da se informacije dostavljaju medijima s kojima postoje neke nepoznate veze Veselin Radulović: Kada mediji nemaju pravovremene informacije o predmetima koji su pokrenuti, onda u Prelević takođe ukazuje da bi SDT trebalo redovno da ko- prvi plan izbijaju takve pojave i takvi municira sa javnošću, ne nužno GST lično, ali da je važno da pojedinci, a onda se borba protiv svim medijima ravnopravno kriminala javno pretvara u rijaliti program Tea GorjancPrelević

Veselin Radulović

dostavljaju informacije koje u tom trenutku mogu da objave, uključujući i to ko je i zašto uhapšen, i ko je i zašto saslušan, umjesto da takve informacije javnost saznaje samo od pojedinih medija. - Činjenica je da je sajt SDT-a prazan, da su na njemu od izbora novog GST samo dvije objave, od kojih jedna iz marta o sastanku sa šeficom Delegacije EU Popom, i posljednja od 4. aprila o otvaranju predmeta u vezi navodnih zloupotreba u vezi izbora u Ulcinju, dok su mediji pojedinačno u međuvremenu već objavili raznorazne informacije iz istraga – ukazuje Gorjanc-Prelević. Prema njenim riječima, takva situacija dovodi do zaključka da informacije ili nezvanično ,,cure“ iz Tužilaštva, što ukazuje na nedostatak kontrole koji može da ugrozi istrage, ili da se informacije dostavljaju medijima s kojima postoje

neke nepoznate veze, što ne stvara sliku da SDT prema svakome u principu postupa jednako, iako treba da gradi takav utisak. - Crna Gora ne pamti ovakav istražni ,,zemljotres“ i prirodno je da javnost o tome očekuje informacije. Iako opterećeno poslom, SDT mora da se organizuje tako da ih daje profesionalno, redovno i transparentno, kako je to uobičajeno u demokratskim zemljama – zaključuje Gorjanc-Prelević u izjavi za Pobjedu.

PRAVO JAVNOSTI DA ZNA

Advokat Veselin Radulović za naš list podsjeća da je SDT u posljednje vrijeme pokrenulo ozbiljno postupke, iako novom GST-u još uvijek nije omogućeno da kompletira sastav tima sa kojim treba da uđe u borbu protiv najtežih vidova kriminaliteta.

- Zato je moguće da SDT nije još uvijek organizovano na način koji bi obezbijedio i stalnu komunikaciju sa medijima i javnošću. Ovo kažem zato što GST ne mora nužno da bude osoba koja će to raditi, ali je važno da institucija ima osobu koja će obavještavati javnost i komunicirati sa medijima u mjeri koja neće ugroziti postupanje Tužilaštva – navodi Radulović. Međutim, kaže on, činjenica je da se SDT nije zvanično oglasilo povodom posljednjih akcija koje su opravdano privukle veliko interesovanje javnosti. - Moguće je da se to radi u interesu postupka. Međutim, važno je da javnost bude pravovremeno informisana, kako bi se izbjegle spekulacije, nagađanja i licitiranja, kojih je posljednih dana bilo prilično i koje upravo predstavljaju jednu vrstu neprimjerenog priti-

ska na Tužilaštvo – ocjenjuje podgorički advokat. Upravo zbog toga, prema njegovom mišljenju, SDT je trebalo na pogodan način da informiše javnost sa podacima koji ne mogu ugroziti istragu, ali koji će uvažiti i pravo javnosti da zna koje aktivnosti je Tužilaštvo preduzelo u posljednjim predmetima.

PRIPISIVANJE ZASLUGA

- Sa raznih adresa svakodnevno slušamo komentare koji idu toliko daleko da se prave i šeme kako neka kriminalna organizacija djeluje, sugeriše se ko bi trebao biti uhapšen, pritvoren i procesuiran, a u sopstvene zasluge se pripisuju rezultati kojih još uvijek nema. Takve izjave predstavljaju neprimjeren pritisak na tužilaštvo i istovremeno krše pretpostavku nevinosti lica čiju krivicu može utvrditi samo sud na osnovu zakonito pribavljenih dokaza u fer i zakonitom postupku – tvrdi Radulović. Prema njegovim riječima, kada mediji nemaju pravovremene informacije o predmetima koji su pokrenuti, onda u prvi plan izbijaju takve pojave i takvi pojedinci, a onda se borba protiv kriminala javno pretvara u „lov na vještice“, paparaco lov i rijaliti program koji mogu samo zadovoljiti nečiju radoznalost i niske pobude ili nekoga lažno promovisati kao borca protiv kriminala. - Pravovremena komunikacija SDT-a sa medijima i javnošću doprinijela bi da ovih pojava bude manje i vjerujem da bi obeshrabrila mnoge laike, koji nemaju ni elementarna znanja o procedurama i pravima koja se moraju poštovati, da se uzdrže od svojih analiza i prijedloga ko bi, kada i kako trebao biti uhapšen i procesuiran i da svoje političke i lične ambicije i želje pokušaju zadovoljiti na drugi način – zaključio je Radulović. D.MIHAILOVIĆ

u Sloveniji

a su veoma opasni čuvati, imamo obavezu da se otvoreno i hrabro suprotstavimo svim vidovima neofašizma, koji uveliko na evropskom prostoru posebno diže glavu – rekao je Križman. Radost da se rijetki borci, ali sve brojniji antifašisti sa prostora bivših jugoslovenskih republika ponovo sve masovnije okupljaju izrazio je i Zuvdija Hodžić, predsjednik Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, siguran, kako je rekao, da su novi oblici fašizma vrlo opasni,

ali da antifašisti i napredni demokratski svijet neće dozvoliti njegov dalji napredak. Na zajedničkom sastanku delegacija boračkih i antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika dogovoreno je da na centralnoj svečanosti ,,Dani mladosti i radosti“ u Kumrovcu 21. maja povodom 130 godina od rođenja Josipa Broza Tita u ime svih govori predstavnik Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. R.U.-I.

Cetinjani nastavljaju sa podrškom Kijevu

Sljedeće godine da slavimo u slobodnoj Ukrajini

CETINJE – Glavni transparent na jučerašnjem okupljanju građana Cetinja radi podrške ukrajinskom narodu bio je ,,Iduće godine da slavimo u oslobođenoj Ukrajini“, kao reakcija na pobjedu ove zemlje na preksinoćnoj Pjesmi Evrovizije. Cetinjani su, minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole, odali počast svim stradalima u ratu u nadi da su juče prefarbali posljednju ploču. Pred zgradom bivšeg Ruskog poslanstva puštena je ukrajinska himna, koju su građani pozdravili aplauzom. Skupovi podrške će, kako je najavljeno, biti organizovani svakog dana u 17.30 sve do prekida rata. R. P.

Tehnička greška RTCG tokom prenosa Evrovizije

Gledaoci su umjesto prenosa vidjeli Zombijanu kako zijeva

PODGORICA - Još jedan propust Radio-Televizije Crne Gore desio se u subotu veče tokom prenosa finala Eurosonga. Nekoliko minuta prije saopštavanja kako je glasala Crna Gora, u kadru se, prije vremena, pojavila umjetnica Andrijana Vešović, na društvenim mrežama poznatija kao Zombijana, koja je zijevala i dozivala kolege, čekajući da se obrati na Evroviziji. Zombijana Bones se oglasila ovim povodom. - Prije nego će išta da se desi, bila sam na više sastanaka u RTCG-u, gdje mi je svaki put skrenuta pažnja da je u pitanju 200 miliona gledalaca, da ne-

što ne bih pogriješila. Ne lezi vraže. Studio je bio ogroman, ja sama u studiju, stajala sam od momenta kada je počelo glasanje, dok me voditelji ne prozovu. U tim momentima vidim samo sebe u monitoru, na drugom Evroviziju i tiho je čujem u uvetu - napisala je Zombijana. Zatim je dodala da joj se prispavalo čim je ušla u studio. - Poprilično sam bila opuštena, ali sreća moja da nijesam bila opuštenija u komunikaciji i generalno saradnji sa režijom, jer bi ekipa koja je gledala RTCG sinoć mogla da vidi nešto sramnije od zijevanja - napisala je Andrijana na Tviteru. Niko iz RTCG-a se nije oglašavao ovim povodom. B. P.

Crna Gora među izuzetima iz glasanja zbog nepravilnosti

Predstavnici boračkih i antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika pored Spomenika slobodi i miru u Poljanama

Neposredno prije nego što je krenulo glasanje, EBU je objavio da je došlo do nepravilnosti u glasanju žirija iz šest evropskih zemalja - Azerbejdžana, Gruzije, Crne Gore, Poljske, Rumunije i San Marina. U saopštenju Evrovizijskog

tima RTCG navode da su ovlašćenim predstavnicima Evropske radiodifuzne unije (EBU) uputili zahtjev za pojašnjenje, kao i da je glasanje u studiju RTCG proteklo u redovnoj proceduri, a nakon toga uredno ovjereno od strane EBU.

Društvo

Poneđeljak, 16. maj 2022.

INTERVJU: Branko Đorđevski, novinar i vjerski analitičar iz Skoplja PODGORICA - Primjeri Ukrajine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore najbolje pokazuju koliko su crkve sa svojom infrastrukturom moćna platforma za političku ekspanziju i uticaj na susjede, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu novinar i vjerski analitičar iz Skoplja Branko Đorđevski. Prema njegovim riječima, upravo su Ruska i Srpska pravoslavna crkva tipični primjeri za to sa svojim negiranjima ukrajinskog, makedonskog i crnogorskog identiteta koji su se dešavali i još uvijek dešavaju sa malim promjenama. - Nema dileme da to nema veze sa hrišćanskom misijom Crkve, da je to politička poruka, agenda tokom koje se manipuliše osjećajima vjernika, no koja se mora razobličavati i kojoj se treba suprotstavljati. U makedonsko-srpskom crkvenom sporu mnogo godina se izgubilo da bi se dokazalo srpskim vladikama da su Makedonci poseban narod, a ne dio srpskog. Koliko je, onda, hrišćanski kada srpske vladike negiraju crnogorski identitet i pravo crnogorskog naroda na svoju crkvu. Nimalo – ocjenjuje Đorđevski. U tom kontekstu, on ističe da je razvoj događaja oko Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije, zapravo bio posljedica činjenica da je postojao rusko-srpski crkveni plan kojim se želio eliminisati uticaj Vaseljenske patrijaršije i, kroz određene ustupke, privlačenje Makedonske crkve u „svoju“ orbitu... POBJEDA: Znači li to da se odluka Vaseljenske patrijaršije u odnosu na Makedonsku pravoslavnu crkvu dogodila ranije nego je bilo očekivano i na način koji nije sasvim očekivan za mnoge aktere? ĐORĐEVSKI: Nije bila neočekivana, no očigledno je bila ubrzana da se donese 9. maja. Odluka je počela konkretno da se kreće prije tri godine kada je Sinod Vaseljenske patrijaršije odlučio da u proceduru rješavanja stavi zahtjev MPC-OA da joj se priznaje autokefalnost. U suštini, radilo se o zahtjevu MPC-OA da Vaseljenska patrijaršija ima ulogu drugostepene sudske crkvene instance u njenom sporu sa SPC dugom cijelih 55 godina. Samo stavljanje tog zahtjeva u proceduru bio je jasan signal da je VP pozitivno naklonjena. Ako nije bila, mogla je lako odgovoriti da ‘nije nadležna’. Od tada do sada bilo je mnogo pozitivnih signala, susreta, prijema, dočeka gostiju iz Makedonije sa visokim počastima. Dodatnu nadu su davale česte izjave vaseljenskog patrijarha da želi da ‘sakupi sve pravoslavce koju su van pravoslavlja’. Poslije je slijedilo priznavanje autokefalnosti Pravoslavne crkve u Ukrajini i već je bilo jasno da je na redu Makedonska pravoslavna crkva... No, mislim da je ključnu ulogu odigralo ono što se dešavalo oko Svepravoslavnog sabora na Kritu, 2016. godine. Sve je bilo dogovoreno, osnovni dokumenti pripremljeni, a mediji

Najvažnije je da je priznavanje crkava počelo

Branko Đorđevski

Organizacija crkava slijedi mijenjanje državnih granica, formiranje novih država. Samo to treba da je dovoljan osnov za pravo Makedonije, pravo Ukrajine, Crne Gore da imaju svoje autokefalne crkve. No, Srpska i Ruska pravoslavna crkva to ne priznaju. Čuvaju svoje imperijalne jurisdikcije čekajući, djelujući u pravcu ponovnog mijenjanja državnih granica u cilju obnove imperije, carstva, kraljevstva... Znaju da se državne granice lako mijenjaju, da se lako mijenja etnička struktura stanovništva, u čemu daju svoj veliki doprinos

Gdje je to trajno zapisano da u svijetu treba da ima samo 14 autokefalnih crkava, da nekoliko desetaka hiljada pravoslavnih vjernika u Pravoslavnoj crkvi Slovačke i čeških zemalja imaju više prava na autokefalnu crkvu nego milioni vjernika iz Ukrajine, Makedonije, Crne Gore... Srpski patrijarh Porfirije kaže da se „granice Crkve nužno ne mijenjaju sa granicama države“. No, postavlja se pitanje zašto su se crkvene granice za njih promijenile i proširile u 1922. godini upravo sa širenjem državnih granica Kraljevine SHS su već informisali da je Ruska se odrekne ingerencije da dapravoslavna crkva ostvarila je tomose za autokefalnost, do veliki uspjeh, nadmoć, kada je čega bi doveo princip konsenna red za usvajanje došao do- zusa koji bi betonirao i sahrakument o uspostavljanju prin- nio želje nepriznatih crkava cipa „konsenzusa“ među 14 au- - Ukrajinske, Makedonske, Crtokefalnih pravoslavnih crkava nogorske...- da jednog dana bupo pitanju priznavanja autoke- du autokefalne, jer bi za to bila falnosti novih. To je, praktično, potrebna i saglasnost i potpisi značilo da vaseljenski patri- poglavara svih 14 autokefalnih jarh više neće moći sam davati crkava. tomose za autokefalnost, kao Nastali zaokret je doveo do kado tada. No, desilo se drugo. nonskog prihvatanja 55 godina Ruska crkva predvodila je boj- šizmatičke i nepriznate Makot Sabora, jer je željela da na kedonske crkve. No, ubijeđen dokumentu kojim se uvodi taj sam da je tu odluku ovih dana konsenzus piše: da ta i druga ubrzalo saznanje da postoji pravoslavne crkve „odlučuju“ srpsko-ruski crkveni plan u o novoj autokefalnosti a ne sa- kojem bi se Makedonska pramo da „suodlučuju“, iako je i voslavna crkva stavila u potakva saglasnost potrebna da ziciju da dobije ponudu koju se utvrdi konsenzus. Tražilo se ‘ne može odbiti’, da i ruski i drugi patrijarsi ima- prema kojoj bi ju moć da „odlučuju“ kao i va- dobila ‘saseljenski patrijarh, a što je već mostalni’ značilo da se želi oduzimanje status... i i njegove počasne ingerencije još druda bude prvi, odlučujući, pot- gih nekih stvari, no pisnik novih autokefalnosti. Tada, poslije bojkota, je i va- ne bi bilo seljenskom patrijarhu posta- m o g u ć e lo jasno da je istinski cilj preda dobije mještanje centra pravoslavlja i tomos za iz Carigrada u Moskvu, a to a u t o k e se nije htjelo dozvoliti. Tada falnost je, u stvari, nastupio zaokret kod njega. Već postojeća konfrontacija između Moskve i Carigrada postala je još dublja, a patrijarh Vartolomej okrenuo se rješavanju dugogodišnjih problema nepriznatih pravoslavnih crkava. Optužuju ga da radi po diktatu Zapada, da ostvaruje zapadne političke i geostrateške interese, da želi biti pravoslavni papa... a Porfirije on je bio spreman da

koji može dati samo Vaseljenska patrijaršija. Tako bi MPC-OA i nadalje ostala u rusko-srpskoj interesnoj državno-crkvenoj sferi sa svim onim što iz toga proizilazi. Takav razvoj događaja je ubrzao odluku Vaseljenske patrijaršije i desio se taj istorijski čin. No, predstojeći period će biti ne manje istorijski. Treba samo pratiti što će se riješiti na predstojećem Saboru SPC, što će se predlagati na sastancima makedonskih i srpskih crkvenih predstavnika, ako dođe do njih, a siguran sam da će doći. Znači, nije ovdje riječ o očekivanom i postepenom redu događaja nego o realnim dešavanjima, sukobima, interesima, odbrani od želje da se nametne nečija sila proizašla iz brojnosti i državne moći, posebno Rusije a podržane od Srbije. Kada je to na sceni, onda se i dešavaju i donose važne odluke. POBJEDA: Kakva je trenutno pozicija Ohridske arhiepiskopije, što znači ovaj međukorak između priznanja kanonskog ustrojstva i autokefalije? ĐORĐEVSKI: ĐORĐEVSKI Pozicija je takva da je naša crkva sada kanonska crkva, živi i priznati crkveni organizam sa svojim priznatim dostojanstvenicima. To znači da dostojanstvenici svih drugih pravoslavnih crkava mogu sasluživati sa makedonskim, a što do sada uopšte nije bilo moguće. No, to je i crkva koja još ima neuređen status, ima još uvijek nedefinisano ime, odnos

prema dosadašnjoj dijaspori, jer se odluka Vaseljenske patrijaršije odnosi samo na pravo da ima jurisdikciju samo u državnim granicama Sjeverne Makedonije. Sve ovo sada treba da se rješava i biće, izvjesno, ne manje istorijsko dešavanje. Najvažnije je da je proces krenuo iako tako neće misliti sve pravoslavne crkve. POBJEDA: Očekujete li da će SPC prihvatiti, odnosno na kraju ipak prihvatiti kanonski priznatu Makedonsku crkvu ili će ponovo na potezu biti Vaseljenska patrijaršija? ĐORĐEVSKI: VP je odlukom ostavila SPC da uredi ‘upravna pitanja’ između nje i Crkve u Sjevernoj Makedoniji. Ja uopšte ne očekujem da će SPC takvo nešto prihvatiti. Ubijeđen sam da će na predstojećem Saboru biti osuđena odluka VP, da će se okarakterisati kao nedozvoljeno miješanje i upad u jurisdikciju, da se neće prihvatiti kanonsko priznavanje makedonske crkve. No, biće pregovora. SPC i MPC-OA su prije dvije nedjelje već pregovarale i imale napredak, a vladika Fotije je već najavio vraćanje u ‘kanonsko jedinstvo’ makedonske crkve. No, tada je uslijedila odluka Vaseljenske patrijaršije koja je, očigledno, bila brza reakcija na nešto već dogovo-

reno. Pitanje je šta je to što su makedonske vladike prihvatile i šta im je bilo ponuđeno? Prije 20 godina tzv. ‘Niškim dogovorom’ bilo je ponuđena najšira crkvena autonomija, no ne i autokefalnost. Da li je sada ponuđena autokefalnost, samostalnost, jer ne možete nuditi isto, ono što je već odbačeno. Je li ponuđeno zadržavanje ustavnog imena MPC-OA jer Srpska i Ruska crkva znaju da to znači mnogo makedonskim vjernicima a VP ne dozvoljava upotrebu termina ‘Makedonija’ , ‘makedonska’... Da li je ponuđeno zadržavanje crkvene dijaspore... Sve je to u kontekstu zadržavanja Makedonije i makedonske crkve u srpsko-ruskoj interesnoj sferi i odvajanju od Carigrada. Makedonske vladike su pred velikim iskušenjem: da li prihvatiti ovako spakovane prijedloge sa kojim ne mogu dobiti tomos o autokefalnosti ( jer i Srpska i Ruska crkva ga ne mogu dati) ili prihvatiti put koji nudi Vaseljenska patrijaršija. Jer, ako se ne postigne dogovor između SPC i MPC-OA tada proces priznavanja ide pred VP koja će, kao i u slučaju Ukrajine, donijeti konačnu odluku no i unijeti mnogo svojih zahtjeva u Tomos. Da su u makedonske vladike u velikoj dilemi pokazuje i nedavna izjava vladike

Selektivno tumačenje kanona POBJEDA: Može li se, kako je to protumačeno u dijelu crnogorske javnosti, pa i iz redova Crnogorske pravoslavne crkve, tumačiti da je potezom priznanja Ohridske arhiepiskopije za kanonsku, faktički derogiran tomos iz 1922. godine kojim je ustanovljena crkvena jurisdikcija koju je u Kraljevini Jugoslaviji obuhvatala Beogradska patrijaršija, odnosno SPC? ĐORĐEVSKI: Može, svakako. No, ovdje treba reći da je taj tomos iz 1922. godine derogiran jer je utemeljen

na jednoj sramnoj, nedozvoljenoj i sasvim nekanonskoj trgovini sa eparhijama. Poznato je da je Carigradska patrijaršija sa odlukom iz marta 1920. godine makedonske eparhije koje je svojevremeno nepravedno oduzela od Ohridske arhiepiskopije prodala Srpskoj pravoslavnoj crkvi za sumu od 1,5 miliona zlatnih franaka. I tada i sada takva trgovina sa kupovanjem i prodavanjem svetih i blagorodnih stvari kao što su eparhije je nedozvoljiva, neispravna i protivkanonska. No, stanje je ostalo tako svih

Društvo

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Posljedica loše odluke resora kojim je rukovodila ministarka Vesna Bratić - nijesu formirali nacionalni savjet za obrazovanje Namjera obezvlašćivanja, odnosno oduzimanja ingerencija vaseljenskog patrijarha je korijen svih sukoba. Oko ovog će se i nadalje voditi konfrontacije i podjele jer će se pravoslavne crkve priklanjati jednom ili drugom bloku. A jasno je da je ruski patrijarh Kiril, poslije njegove podrške ratu i zločinima ruske vojske u Ukrajini, izgubio mnogo od dostojanstva među pravoslavnim liderima. Vidjeli smo osude mnogih poglavara koji postaju sve bliži Vaseljenskoj patrijaršiji. Znači, tu će se dešavati mnoge promjene Timoteja koji je rekao da „ne ide nam u prilog da ne budemo nepriznati od Ruske pravoslavne crkve“ čime je otvorio sumnje u to što se dogovara. A zna se da tako spakovan srpskoruski prijedlog neće moći biti prihvaćen od Carigrada. POBJEDA: Kakvo je stajalište Bugarske pravoslavne crkve u odnosu na pitanje makedonske autokefalije, nedavne izjave ukazuju na podršku? ĐORĐEVSKI: Bugarska pravoslavna crkva oficijalno još ćuti, ne izjašnjava se. Vjerovatno se čeka prvo da reaguje crkveni Beograd. Inače, nema dilema da je bugarska strana najviše zasegnuta imenom ‘Ohridska arhiepiskopija’. U njenom crkvenom Ustavu piše da je BPC nasljednica i Ohridske arhiepiskopije no za čiju nasljednicu VP sada proglašava MPC-OA, tačnije „Ohridska“ crkva. Dilema je i da li ovo ime predstavlja upravo Ohridsku arhiepiskopiju, da nije riječ o nekakvoj igri riječi. Sve to treba raščistiti i vjerovatno je to razlog muka bugarskih vladika koji prije pet godina, kada je MPC-OA tražila od njih priznavanje autokefalnosti, u korespondenciji uopšte nijesu koristili termin Ohridska arhiepiskopija nego samo MPC. Odnosno, smatrali su OA kao svoje nasljedstvo, kao bugarsku crkvu. Nijesam siguran da će crkvena Sofija dati podršku i pravo makedonskoj crkvi da se zove kao Ohridska arhiepiskopija. POBJEDA: Dio javnosti u Srbiji je oštro kritikovao potez kanonskog priznanja crkve u Sjevernoj Makedoniji, uz izgovor da „patrijarh u Carigradu“ krši kanon, odnosno nema ovlašćenja jer se, prema tom objašnjenju, nameće 100 godina. Interesantno, upravo je politička promjena državnih granica poslužila kao izgovor za prodaju onog što nikako se ne smije prodavati. Neki kažu da ako se stanje ne promijeni 20 godina onda je realnost priznata. No, kako se onda ne priznaje realnost postojanja makedonske crkve 55 godina nego se drži van pravoslavlja iako ima svoju državu, svoj narod, sveštenstvo... Očigledno, kanoni se tumače onako kako odgovara SPC. A, izvjesno, derogiranje ovog tomosa neće se završiti samo sa Makedonijom.

Osnovci neće imati medijsku pismenost od septembra

Kiril

Sličnosti i razlike sa CPC POBJEDA: Generalno, mogu li se povući paralele između makedonske i crnogorske situacije po pitanju crkve, koje su razlike i gdje u formalnim istupima griješi jerarhija, a gdje političari? ĐORĐEVSKI: Paralele se mogu povući, no postoje i razlike. U obje zemlje postoji stremljenje ka autokefalnoj crkvi makedonskog i crnogorskog naroda, no koji se osporava i negira. Realnost u Crnoj Gori je različita jer određeni dio građana crkvuje u Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja tu ima svoje eparhije i druge institucije i sprovodi aktivno negiranje crnogorskog identiteta. Takvo nešto ne dešava se u Makedoniji jer poslije 1945. godine makedonske vlasti su bile odlučne u građenju makedonske države, državnosti, jačanju nacionalnog i vjerskog identiteta, u odnosu na sopstvenost nad crkvenim hramovima. Potezi koju su pravljeni bili su usmjereni ka tome da se crkvena autokefalnost dobije na kanonski način. Proces je tekao legalno, dogovorno, no sve to je teklo do onda kada je Srpska crkva riješila da ne dozvoli makedonskom narodu da ima svoju crkvu. I tako je predugih 55 godina. Znači, kada se ima takav otpor ne smije se stati i predati jer se okolnosti mijenjaju, kako za Makedoniju tako i za Crnu Goru.

kao arbitar, umjesto da bude „prvi među jednakima“. Kako to komentarišete? ĐORĐEVSKI: To će biti osnova svih odbacivanja odluke VP. Da su prekršeni kanoni, da je napravljen upad u jurisdikciju SPC... S time se negira pravo vaseljenskom patrijarhu i Sinodu da nose ovakve odluke. A oni su se javili kao sudska, kao drugostepena, apelacijska crkvena instanca koja treba da rješava spor koji je star već 55 godina. SPC odavno osporava vaseljenskom patrijarhu pravo da nosi ovakve ili druge odluke u smislu davanja tomosa o autokefalnosti. Tu je na istoj liniji sa Ruskom pravoslavnom crkvom, na liniji smanjivanja i oduzimanja ingerencija patrijarha Vartolomeja i to je, kao što sam prethodno pomenuo, kulminiralno bojkotom Svepravoslavnog sabora na Kritu. Sada će se te konfrontacije, potencirane u slučaju priznavanja pravoslavne crkve u Ukrajini, još i više produbiti u slučaju MPC-OA. Namjera obezvlašćivanja, odnosno, oduzimanja ingerencija vaseljenskog patrijarha je korijen svih sukoba. Oko ovog će se i nadalje voditi konfrontacije i podjele jer će se pravoslavne crkve priklanjati jednom ili drugom bloku. A jasno je da je ruski patrijarh Kiril, poslije njegove podrške ratu i zločinima ruske vojske u Ukrajini, izgubio mnogo od dostojanstva među pravoslavnim liderima. Vidjeli smo osude mnogih poglavara koji postaju sve bliži Vaseljenskoj patrijaršiji. Znači, tu će se dešavati mnoge promjene. POBJEDA: U pravoslavlju crkve mnogo teže prihvata-

ju da suze svoj prostor nakon disolucija država na čiju su teritoriju ranije, po kanonima, proširile ingerencije? Zašto je teži obrnuti proces, kako se to vidi na primjeru pozicija SPC i RPC, odnosno Moskovske patrijaršije? ĐORĐEVSKI: Upravo je tako, teži je proces kada se desi disolucija države iako su kanoni jasni: svakom novom gradu (odnosno državi) sljeduje i nova crkva. Organizacija crkava slijedi mijenjanje državnih granica, formiranje novih država. Samo to treba da je dovoljan osnov za pravo Makedonije, pravo Ukrajine, Crne Gore da imaju svoje autokefalne crkve. No, Srpska, Ruska pravoslavna crkva to ne priznaju. Čuvaju svoje imperijalne jurisdikcije čekajući, djelujući u pravcu ponovnog mijenjanja državnih granica u cilju obnove imperije, carstva, kraljevstva... Znaju da se državne granice lako mijenjaju, da se lako mijenja etnička struktura stanovništva, i u čemu daju svoj veliki doprinos. A šta je sa pravom drugih naroda da imaju svoju autokefalnu crkvu? Gdje je to trajno zapisano da u svijetu treba da ima samo 14 autokefalnih crkava, da nekoliko desetaka hiljada pravoslavnih vjernika u Pravoslavnoj crkvi Slovačke i čeških zemalja imaju više prava na autokefalnu crkvu nego milioni vjernika iz Ukrajine, Makedonije, Crne Gore... Srpski patrijarh Porfirije kaže da se „granice Crkve nužno ne mijenjaju sa granicama države“. No, postavlja se pitanje zašto su se crkvene granice za njih promijenile i proširile u 1922. godini upravo sa širenjem državnih granica Kraljevine SHS. Igor PERIĆ

PODGORICA – Osnovci od septembra, iako je bilo planirano, ipak, neće imati mogućnost da biraju novi izborni predmet – medijsku pismenost. Razlog je što nije formiran nacionalni savjet za obrazovanje koji je trebalo da odobri i uvede predmet u škole, saznaje Pobjeda. Ranije smo pisali da su nadležni imali u planu da ovu novinu od septembra ponude đacima trećeg ciklusa - VII-IX razreda. Ovaj predmet je kao izborni aktuelan u srednjoj školi, odnosno samo u gimnazijama, što su pojedini stručnjaci kritikovali. Resor, kojim je do skoro rukovodila ministarka Vesna Bratić, nije formirao nacionalni savjet skoro godinu. Kroz medijsku pismenost, između ostalog, uče se đaci kako kritički da sagledaju sadržaj koji plasiraju mediji, ali i prepoznaju lažne vijesti. Iz Ministarstva prosvjete, na čijem je čelu ministar Miomir Vojinović, kažu da će se medijska pismenost ponuditi učenicima kao izborni predmet za narednu, školsku 2023/2024. godinu. Podsjećaju iz tog resora da procedura uvrštavanja nekog predmeta na listu izbornog podrazumijeva, pored ostalog, i verifikaciju nacionalnog savjeta za obrazovanje. - Ako je to konačni stav Ministarstva, onda je to šteta, jer se gubi dragocjeno vrijeme – rekla je Pobjedi izvršna direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić. Ministar Vojinović je ove sedmice saopštio da će iskoristiti zakonske mogućnosti da se formira novo tijelo.

PROPUSTI

Sudeći prema riječima Nikolić, postoje opcije da se ovaj predmet uvede i ove godine - da nacionalni savjet, čim se formira, odobri predmet i uvede ga u osnovne škole od školske godine 2022/2023. godine. - Činjenica je da je zbog nepostojanja nacionalnog savjeta za opšte obrazovanje propuštena šansa da se učenicima/cama medijska pismenost ponudi od naredne školske godine, ipak, skora odluka bi omogućila školama da naprave operativni kalendar i „rezervišu“ nastavnici za školsku 2023/2024. godinu. Istovremeno, Ministarstvo bi moglo da „pilotira“ novi program i ponudi ga osnovnim školama koje to žele i mogu da provedu - poručuje Nikolić, dodajući da to ne zahtijeva velike promjene u sistemu, a dobit je višestruka. U pitanju je, objašnjava ona, predmet koji izrazito snaži kritičko mišljenje i kao takav je kvalitetna priprema za PISA testiranje - testove koji mjere funkcionalnu pismenost đaka, a rezultati tog testa u Crnoj Gori se mogu okarakterisati kao stagnacija ili čak nazadovanje. - Iskreno se nadam da stav Ministarstva prosvjete nije konačan i da, imajući u vidu promjene na čelu resora, novi ministar Miomir Vojinović nije imao priliku da se upozna sa mogućim opcijama u ovom slučaju – ističe Nikolić. Kaže i da sa žaljenjem konstatuje da je nepostojanje nacionalnog savjeta za opšte obrazovanje nedopustiva blokada. Država koja prilagođava školski sistem reformi i potrebama savremenog društva ne bi smjela sebi da dozvoli tu vrstu luksuza, poručuje ona. - Neozbiljno je što prethodno rukovodstvo Mini-

Olivera Nikolić

starstva nije insistiralo na formiranju nacionalnog savjeta, koji ne funkcioniše od avgusta prošle godine, zbog čega su mnogi važni procesi i odluke blokirani. U tom smislu ohrabruje najava novog ministra Vojinovića o skorom formiranju tog tijela – rekla je Nikolić. Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da je Zavod za školstvo sačinio program i obavio evaluaciju, tako da će, uz odobrenje Nacionalnog savjeta, medijska pismenost biti ponuđena učenicima kao izborni predmet školske 2023/24.godine. - U međuvremenu, planiramo da bude završen i priručnik za nastavnike koji će predavati ovaj predmet. Takođe, učenicima će biti na raspolaganju odgovarajući elektronski materijal, koji će im pomoći da se upoznaju s materijom i na teorijskom i na praktičnom nivou – rekli su oni.

VAŽNA TEMA

Nikolić podsjeća da predmet i dalje ostaje povlašćeno znanje samo dijela učenika/ca škola u Crnoj Gori (giminazijalaca), a ovako važna tema za razvoj kritičkog mišljenja i dalje je ,,zakovana“ na margini školskog sistema. Kaže da učenici/ce gube priliku da se edukuju na teme koje su dio njihove svakodnevnice, a škole vrijeme da pripreme teren za nastavu iz oblasti medijske pismenosti i da uz pomoć ostalih društvenih aktera (Zavdoda za školstvo, edukovanih nastavnika/ca, NVO sektora i drugih) promovišu predmet u školama. - Tim prije što je program medijske pismenosti za osnovne škole, a čijom izradom je koordinirao Institut za medije, dobio pozitivno mišljenje Zavoda za školstvo – rekla je ona, podsjećajući da je Institut za medije na vrijeme, još početkom marta, dostavio Zavodu za školstvo program medijske pismenosti na mišljenje. Nikolić smatra da se ovom vrstom odlaganja mladi i dalje prepuštaju da sami i bez orijentacije „navigare“ okeanom informacija kojima su svakodnevno i u ogromnoj količini izloženi. Da bez usmjeravanja troše ogromno vrijeme na internetu prepušteni rizicima ugrožavanja sigurnosti, kampanjama laži, dezinformacija, manipulacija, stereotipima. - Istovremeno izostankom edukacije uskraćujemo im mogućnost da maksimalno i za svoje dobre iskoriste potencijal novih tehnologija i da ih pripremimo da budu akteri, a ne pasivni posmatrači društvene zbilje -rekla je Nikolić. N.Đ.

Nacrt medijske strategije predviđa uvođenje obaveznog izbornog predmeta

Institut za medije, koji je koordinirao radom izrade predmetnog programa medijska pismenost za osnovne škole, neće zaustaviti formalno-pravne prepreke, poručuje izvršna direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić. Kaže da će, uz pomoć i podršku djelova sistema koji su i pored blokada i opstrukcija sve ovo vrijeme profesionalno radili svoj posao, te svih onih koji su prepoznali značaj i suštinski rade na terenu na medijskom obrazovanju mladih, nastaviti sa obukom nastavnog kadra, pripremom priruč-

nika za nastavnike i đake. Promovisaće predmet medijska pismenost u školama. - Do sada je te obuke prošlo više stotina nastavnika/ca iz čitave Crne Gore, a sa konceptom su upoznate uprave velikog broja škola. Od velikog je značaja i to što Nacrt medijske strategije, predviđa uvođenje obaveznog izbornog predmeta medijska pismenost u sve osnovne škole u Crnoj Gori, što je signal i ohrabrenje da su nadležni spremni da se temeljnije posvete ovoj temi – poručila je ona.

10 Društvo PODGORICA – Kada se pomenu lignje mnogima je jedina asocijacija ona uvozna, zamrznuta – patagonijska, iako u Jadranu povremeno ili stalno pliva više raznih vrsta ovih krakatih stvorova. Primorci i bolji poznavaoci znaju da razlikuju dvije ključne: domaću, odnosno običnu lignju, od lignjuna ili totnja. Osim izgledom i karakteristikama, brojne vrste jadranskih lignji i totnjeva razlikuju se po kvalitetu mesa. Tu je obična lignja neprikosnovena. Kad ovome dodate podatak da u kočarskim ribarskim alatima redovno bude i srodnih vrsta koje prođu „ispod radara“ čak i poznavaocima glavonožaca, kao i da se minulih godina u našem moru love „lignjoliki“ stvorovi teži od pet, šest, pa čak i osam kilograma - onda zbrka tek počinje. Posebno ako se ima u vidu da tako veliki primjerci ne dođu do naučnika na zvaničnu verifikaciju prije nego budu istranžirani. Zato ostaje nedoumica da li je riječ o velikim totnjevima (Todarodes sagittatus), ili rijetkoj za naše vode vrsti totnja Ommastrephes bartramii, koji se u literaturi zbog prevoda sa engleskog zove neonska leteća „lignja“, jer je naziv dobio zahvaljujući svjetlećem organu i činjenici da juvenilni primjerci znaju da „uzlete“ iznad površine mora... No, prije priče o jadranskim džinovima, prvo treba znati koje su to standardne „lignje“ koje redovno završe na trpezi i po čemu se razlikuju od totnjeva.

OBIČNE

- Najčešće vrste u ulovu u našim vodama su obična lignja (Loligo vulgaris) i dvije vrste totnja, mali totanj (Illex coindetii) i leteći totanj (Todaropsis eblanae). Iako su vrste naizgled slične, spadaju u dvije različite taksonomske grupe – kaže za Pobjedu viši stručni saradnik na Institutu za biologiju mora u Kotoru Zdravko Ikica. Prema njegovim riječima, najjednostavniji način da se razlikuje obična lignja od totnja je na osnovu peraja.

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Koje sve vrste glavonožaca sa deset krakova plivaju Jadranom

Nekako čudno piše riječ lignja...

Svi totnjevi ubrajaju se u red Oegopsida, dok lignje pripadaju redu Myopsida. Razlikuju se i načinom života: totnjevi su uglavnom pelagički, tj. dobri su plivači koji svoj životni vijek provedu plivajući slobodno u vodenom stubu, dok su lignje uglavnom neritički organizmi, odnosno žive u dijelu mora manjih dubina, do 200 m. Popularna divovska lignja (Architeuthis dux) zapravo se ubraja u totnjeve – kaže Zdravko Ikica iz IBM u Kotoru

Kako razlikovati velikog totnja od „neonskog“

Kraci velikog totnja

- Kod obične lignje, peraje se pružaju gotovo čitavom dužinom tijela - ili plašta, kako se naziva u stručnoj literaturi dok su kod totnja peraje kraće od polovine dužine plašta i smještene više prema kraju tijela. Ipak, ova jednostavna metoda efektivna je kad pričamo o domaćim vrstama. Patagonijska lignja (Doryteuthis gahi, nekad poznata po danas zastarjelim imenima kao Loligo gahi ili Loligo patagonica) ima peraje slične totnju, ali ipak je u pitanju prava lignja – kaže Ikica. Dodaje da je sa gastronomskog aspekta, lignja puno više cijenjena nego totanj. Meso totnja je žilavije i čvršće od mesa lignji, ali su obje grupe vrsta jestive. Upravo su lignje i neki od vrsta totnjeva, uz sipu, najčešće vrste glavonožaca sa deset kra-

Prema riječima Zdravka Ikice, razlikovanje velikog totnja ili lignjuna (Todarodes sagittatus) i neonske „lignje“ O. bartramii (koja je isto vrsta totnja) olakšava nekoliko stvari. - Ako je u pitanju ženka O. bartramii, determinacija je jednostavna, jer one na trećem paru krakova (tj. treći lijevi i treći desni krak) imaju velike, trouglaste membrane. Kod mužjaka su te membrane proširene, ali znatno manje nego kod ženki. Duž trbušne (ventralne) strane ova vrsta ima dugačku srebrnkastu ili zlaćano-sedefastu prugu, ispod koje se nalaze svjetleći organi. Na proširenom dijelu (manus ili buzdovan) lovnih krakova (tentakula), najveće prianjalke imaju nazubljen prsten sa četiri zuba, ravnomjerno raspoređena – kaže Ikica. Veliki totanj, pak, na lovnim krakovima ima prianjalke ne samo na proširenom dijelu, već se pružaju i dijelom samih krakova. - Prianjalke na centralnom dijelu manusa imaju 17-20 izraženih, šiljastih zubaca. Obično je tamnoljubičaste boje – kaže Ikica.

kova (dekapoda) s kojima se možete susresti u ribolovu ili na ribljoj pijaci. Ikica kaže da, pored uobičajenih i prepoznatljivih, postoji veći broj lignji i totnjeva koji se mogu susresti u Jadranskom moru, ali nijesu zastupljeni u ribolovu u značajnijim količinama, pa dosta ljudi nije upoznato s njima. - Jedan od njih je lignjica (Alloteuthis media), koja je često prisutna u kočarskim lovinama, ali je toliko slična malim, običnim lignjama, odnosno totnjevima, da je vrlo rijetko prepoznata kao posebna vrsta. Uz njih tu je i šiljasta lignjica (koja može biti samo varijanta lignjice) i vrlo rijetka pučinska lignja (Loligo forbesi). Od totnjeva, uz spomenute mogu se susresti veliki totanj (Todarodes sagittatus), dugokraki totanj (Chiroteu-

Terminologija unosi dodatnu zbrku U pogledu terminologije, stručnjak Instituta za biologiju mora ističe da bi u našem jeziku trebalo praviti razliku između lignji i totnjeva/lignjuna. - Mislim da konfuzija dolazi iz engleskog jezika, gdje „squid“ u širem smislu označava i jedno i drugo, a „flying

PODGORICA – Milorad Mitrović iz Ekološkog društva Breznica ocijenio je da je „masakr 270 stabala u NP Prokletije radi izgradnje puta od jednog kilometra usred zaštićene zone i odsustvo reakcije nadležnih za svaku osudu“. - U kontaktu sa nadležnim inspektorom za šume i lovstvo iz Plava, dobili smo informaciju da je on izlazio na teren, da je upoznat sa dešavanjem, ali da on ne može da reaguje jer su navodno sva stabla samo izvaljena prilikom proboja novog puta, a da bi on reagovao neophodno je da se

squid“ obuhvata dio onoga što mi zovemo totanj/lignjun. Da zakompliciramo stvari dodatno, onaj najobičniji totanj iz kočarskih ulova (Illex coindetii) na engleskom se naziva „shortfin squid“. Zato ne bih European flying squid prevodio kao evropska leteća lignja, kad već imamo

termin - veliki totanj/lignjun. Za O. bartramii je naziv leteći totanj donekle opravdan, jer juvenilni primjerci (dužine plasta 120-160 mm) imaju sposobnost da iskaču iz vode i jedre određenu udaljenost zrakom. Meni lično sviđa se naziv lignjavac, koji se koristi u Hrvatskoj – kaže Ikica.

Ulov Stefana Božovića – veliki totanj

Invazivne vrste U Sredozemnom moru zabilježeno je 13 novih vrsta glavonožaca. Kako navodi Ikica, dosadašnji podaci pokazuju da vrste koje dolaze iz Atlantika, kroz Gibraltarski prolaz, ne uspijevaju formirati trajne populacije i ograničene su isključivo na zapadni Mediteran. - S druge strane, lesepsijski migranti, odnosno vrste

koje dolaze iz Crvenog mora kroz Suecki kanal, puno su uspješnije u formiranju populacija. U istočnom Sredozemlju tako su zabilježene populacije vrsta Sepioteuthis lessoniana (Bigfin reef squid) i Amphioctopus sp., a prisustvo pelagične hobotnice Tremoctopus gracilis pripisuje se ljudskom uticaju – kaže on.

this veranyi), kratkokraki totanj (Histioteuthis reversa) itd. – navodi sagovornik.

VELIKI TOTANJ

U Jadranu živi, dakle, nekoliko vrsta dekapoda koje rjeđe isplivaju na svjetlo dana, o čemu svjedoče sporadični ulovi minulih godina, a među njima uvijek pažnju izazove - veliki totanj. Takvog je, sudeći prema fotografijama, posebno snimka krakova, prije nekoliko dana ulovio budvanski ribar Stefan Božović. Totanj je bio slučajan ulov u mrežu za lov ribe. Iako je na osnovu prve objavljene fotografije na društvenim mrežama prva asocijacija bila da je riječ o Ommastrephes bartramii, dopunska analiza ukazuje ipak da je riječ o velikom totnju (Todarodes sagittatus), kaže Ikica. - Određivanje vrste na osnovu fotografije nikad nije zahvalan posao. Zato često apelujemo na ribare da nas obavijeste, kako bismo na licu mjesta pregledali ovakve ulove i znali tačno o čemu je riječ – kaže sagovornik. On pojašnjava da su Ommastrephes bentopelagične vrste, a u literaturi se navodi da se mogu susresti na dubinama od 0 do 2200 m. - O. bartramii je visoko migra-

Obična lignja redovan je ulov ribolovaca

torna vrsta, proširena u umjerenim i suptropskim okeanima (Atlantik, Pacifik, Indik), ali rijetka u Sredozemnom moru. Radi se o vrlo rijetkoj vrsti totnja u Jadranu, a gotovo uvijek je u pitanju slučajan ulov. Ponekad se zna dogoditi da se u mrežu uhvati više primjeraka manjih jedinki, a veće jedinke uglavnom pojedinačno. U Dubrovačkom akvarijumu izložen je konzervirani primjerak ove vrste – objašnjava sagovornik. Prema njegovim riječima, engleski naziv za ovu vrstu je ,,neon flying squid“ ili ,,red flying squid“. - Naziv ,,flying squid“ dobili su jer mladi primjerci iskaču iz mora, a širenjem membrana na krakovima mogu ‘preletjeti’ određenu udaljenost. Naziv

koji se može sresti u Hrvatskoj je ‘lignjavac’ – kaže on.

I DIVOVSKA JE TOTANJ

Sa druge strane, veliki totanj ili veliki lignjun (Todarodes sagittatus) je takođe vrsta iz porodice Ommastrephidae, ali pripada drugom rodu. - Svi totnjevi ubrajaju se u red Oegopsida, dok lignje pripadaju redu Myopsida. Razlikuju se i načinom života, jer su totnjevi uglavnom pelagički, tj. dobri su plivači koji svoj životni vijek provedu plivajući slobodno u vodenom stubu, dok su lignje uglavnom neritički organizmi, odnosno žive u dijelu mora manjih dubina, do 200 m. Popularna divovska lignja (Architeuthis dux) zapravo se ubraja u totnjeve – zaključuje Ikica. Igor PERIĆ

Apel nevladine organizacije Breznica i planinarskog vodiča Jetmira Gocaja

Zaustavite nelegalno krčenje puta NP Prokletije

ista isijeku i „pomjere“. Mi imamo informaciju od kolega koji su izlazili na lice mjesta, da su neka od oborenih stabala ipak sječena i uklanjana – saopštio je Mitrović, pozvajući nadležne na hitnu reakciju i privođenje odgovornih pravdi. - Praksi nemiješanja u svoj posao mora se stati na kraj i bar ovoga puta neko mora odgovarati za ovakva dešavanja – poručuje Mitrović.

Ocijenio je da je očigledno da nema pomaka u očuvanju životne sredine, ali da je posljednji u nizu slučajeva devastacije unikat, jer ga nadležni, kako je kazao, nijesu ni primjetili. - Ako je moguće posjeći 270 stabala i napraviti put usred zaštićene zone nacionalnog parka, a da to niko ne vidi i ne spriječi, onda se zaista postavlja pitanje šta uopšte možemo da sačuvamo – pita se Mitrović.

Podsjetio je na slučajeve probijanja puta od 11 kilometara u NP Durmitor, krčenje zaštićenog područja Dragišnjice te sudsko oslobađanje počinioca kojem je isplaćena naknada štete od 900 hiljada eura. - Ako se prisjetimo pustošenja i besomučne sječe na takođe zaštićenom području na Durmitoru, pod izgovorom sanitarne sječe i uz to dodamo požare koji su uništili kanjon Drage, Alu-

ge, Ujač, jedne od posljednjih evropskih prašuma Crna poda i druge lokalitete, koji se nalaze u kanjonu rijeke Tare i koji su pod dvostrukom zaštitom UNESCO-ve kulturne i prirodne baštine, onda nije ni čudo da će i skandalozno i nelegalno krčenje puta i obaranje 270 stabala u NP Prokletije proći nekažnjeno – stoji u saopštenju. Apel da se zaustave nelegalne aktivnosti u ovom području uputio

je i planinarski vodič i stanovnik Grebaje Jetmir Gocaj. - Šteta je već napravljena, ali smatram da smo još na vrijeme da se spriječi nepovratna devastacija ovog područja – kazao je Gocaj. Prokletije su, kako navodi, planinski masiv na pograničnom području Crne Gore i Albanije, proglašene nacionalnim parkom 2009. godine i tek posljednjih deset godina otkrivaju ga domaći i inostrani planinari. R. P.

Svijet

Poneđeljak, 16. maj 2022. KIJEV - Rusija je bacila fosforne bombe na čeličanu Azovstal u Marijupolju nakon ukrajinske pobjede na Eurosongu, tvrde ukrajinski izvori. - Pakao je došao na Zemlju. U Azovstal - napisao je poslanik u gradskoj skupštini Marijupolja Petro Andriuščenko na Telegramu. Fosforne bombe su zapaljive bombe koje se zapale pri dodiru s kiseonikom i izazivaju ogromnu štetu. Njihova je upotreba u naseljenim područjima zabranjena međunarodnim pravom. Andriuščenko navodi da su bombe bačene kao odgovor na ukrajinsku pobjedu na Eurosongu. Navodno, ruski tekst na oružju glasi: ,,Kaluša, kao što je zatraženo! U Azovstal“, a engleski dio: ,,Pomozite Marijupolju - pomozite Azovstalu sada“ uz datum 14. maj. To su bile riječi pjevača sastava Kaluš orkestra, koji je apelovao na svjetsku javnost na pozornici u Torinu.

Osamdeset prvi dan invazije na Ukrajinu

Rusi bacili fosforne bombe na Azovstal

Ovi ekspolozivi se zapale pri dodiru sa kiseonikom i izazivaju ogromnu štetu. Njihova je upotreba u naseljenim područjima zabranjena međunarodnim pravom. Poslanik u gradskoj skupštini Marijupolja, Petro Andriuščenko, navodi da su bombe bačene kao odgovor na ukrajinsku pobjedu na Eurosongu

Švedska vladajuća stranka: Želimo u NATO Vladajuće socijaldemokrate objavile su da podržavaju ulazak zemlje u NATO. S obzirom na to da je Finska već spremna da preda svoju prijavu, švedska premijerka Magdalena Anderson sada kaže da je sasvim sigurna da će za nekoliko dana pokrenuti zvaničnu prijavu - prenosi Rojters. I švedska ministarka vanjskih poslova An Linde na Tviteru je napisala: - Švedska socijaldemokratska stranka donijela je danas istorijsku odluku da kaže ‹DA› zahtjevu za članstvo u NATO savezu. Ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je bezbjednosnu situaciju u Švedskoj i Evropi u cjelini - objavila je Linde.

RAKETNI NAPAD

U raketnom napadu na zapadni ukrajinski region Lavov, juče ujutro pogođen je vojni objekat ukrajinske vojske, objavio je regionalni guverner Maksim Kozicki. - Četiri neprijateljska projektila pogodila su vojni objekat u regionu Lavov. Objekat je potpuno uništen. Prema preliminarnim informacijama, nema žrtava, niko nije tražio medicinsku pomoć - naveo je Kozicki na Telegram kanalu, prenosi Rojters. Britanska novinska agencija navela je da nije mogla nezavisno da potvrdi ovaj izvještaj, a zasad nema odgovora iz Moskve. Jedna osoba je ranjena nakon što su snage u Ukrajini pucale na rusko selo blizu granice, tvrdi lokalni ruski zvaničnik. Guverner Belgorodske regije Vjačeslav Gladkov objavio je tvrdnju na Telegramu. - Na selo Sereda, naselje Šebekinski, pucano je s teritorije Ukrajine - napisao je. - Civil je povrijeđen - dodao je.

ODBRANA DONBASA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusija djeluje ludo jer i dalje pokušava odnijeti pobjedu u regiji Donbasu. Zelenski je rekao da je zahvalan svakome ko i dalje brani Donbas i druge istočne i južne regije, dodajući da Ukrajina ,,tjera ruske okupatore da napuste ukrajinsku zemlju korak po korak“. U subotu je, podsjetimo, ukra-

Azovstal pod stalnom paljbom

jinska vojska saopštila da se ruske trupe povlače iz okoline Harkova, drugog najvećeg ukrajinskog grada, nakon što su ga sedmicama bombardovali. Britanski obavještajci objavili su novi izvještaj.

- Vjerovatno je da je Rusija izgubila jednu trećinu kopnenih snaga koje je poslala u invaziju na Ukrajinu - stoji u izvještaju koje je objavilo ministarstvo odbrane Velike Britanije. U svom najnovijem ažurira-

Istorijska odluka Finske: Službeni zahtjev za članstvo u NATO-u Finski predsjednik Sauli Ninisto objavio je juče da njegova zemlja formalno pokreće proceduru podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u. Predsjednica finske vlade Sana Marin izjavila je da se nada kako će tamošnji parlament vrlo brzo potvrditi ovakvu odluku, već u sljedećih nekoliko dana te vjeruje da će podrška poslanika biti velika. U zajedničkom obraćanju sa predsjednikom države u Helsinkiju, Marin je rekla da su i ona i Ninisto bili u bliskom kontaktu sa članicama NATO-a kao i s NATO-om, samim te da su zahvalni na podršci koju su dosad dobili. - U Finskoj je još pred nama parlamentarna procedura, ali vjerujem da će naš parlament raspraviti ovu istorijsku odluku s odlučnošću i odgovornošću - izjavila je.

nju, Ministarstvo odbrane izvijestilo je da je ruska ofanziva u Donbasu, istočnom industrijskom srcu Ukrajine, ,,izgubila zamah i značajno zaostala za rokom“.

IZBJEGLICE KRENULE IZ MARIJUPOLJA

Veliki konvoj automobila i kombija u kojima su izbjeglice krenule iz Marijupolja stigao je sinoć u grad Zaporožje na-

kon što je danima čekao rusko dopuštenje da krenu iz južnog lučkog grada koji je već duže vrijeme pod kontrolom ruskih snaga, izuzev čeličane Azovstal, posljednjeg uporišta ukrajinskih branitelja u tom gradu. Izbjeglice su prvo morale izaći iz Marijupolja, a zatim se probiti do Berdjanska, koji je 70-ak kilometara dalje te još naselje da bi na kraju stigli u 200-tinjak kilometara udalje-

no Zaporožje. Ukrajinski Euromaidan pres objavio je da je velik konvoj automobila uspio da napusti Marijupolj. Kaže se da je između 500 i 1000 automobila propušteno da otputuje prema Zaporožju. Rečeno je i da su Rusi blokirali odlazak protekla tri dana.

Ambasadorka Crne Gore se vratila u Kijev Ambasadorka Crne Gore u Ukrajini Dragica Ponorac se u subotu vratila u Kijev – saopšteno je na Tviter nalogu Ministarstva vanjskih poslova. Zahvalili su joj na hrabrosti što je među prvim diplomatama iz našeg regiona koja se vratila u Ukrajinu, zemlju, koja, kako su naveli, stoji na braniku vrijednosti euroatlantizma, za sve nas. Nakon što je započela ruska

agresija na ovu zemlju, Ponorac je povučena i od tada je u crnogorskoj ambasadi u Kijevu bilo samo lokalno osoblje. Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori zahvalila je na podršci državi i ambasadorki Dragici Ponorac. -Zahvalni smo Crnoj Gori i ambasadorki Dragici Ponorac na podršci. Prijatelji se prepoznaju u teškim trenucima - napisali su na Tviter profilu.

Dragica Ponorac

Masakr u supermarketu u SAD-u

Mladić ubio 10 ljudi, zločin rasno motivisan BUFALO - Osamnaestogodišnji bijelac ubio je deset i ranio troje ljudi u supermarketu Tops u Bufalu, u SAD-u, prije nego što se predao vlastima koji zločin smatraju rasno motivisanim. Policija smatra da je osamnaestogodišnjak, naoružan puškom, djelovao sam.

Privođenje Pajtona Gendrona

FBI je, pak, saopštio da će njegov zločin istraživati kao zločin iz mržnje i ,,rasno motivisani nasilni ekstremizam“. 11 od 13 ubijenih ili ranjenih su crnci, supermarket je u većinski crnačkom naselju.

Osumnjičeni, kojem policija nije objavila ime, nije iz Bufala nego se do tamo ,,vozio satima“. Američki su mediji, pozivajući se na nezvanične policijske izvore, ipak objavili njegovo ime Pajton Gendron i da dolazi iz Konklina, gradića u državi Njujork, koji je oko 300 kilometara udaljen od Bufala. Svoj je zločin direktno prenosio na internet servisu Twitch putem kamere koju je instalirao na kacigu. Bio je teško naoružan, u vojnoj opremi i s pancirkom, objavila je policija.

Kad ga je policija opkolila prvo je prislonio pištolj na svoj vrat, ali su ga policajci ipak nagovorili da baci oružje i preda se, rekao je na konferenciji za medije šef policije Džozef Gramaglia. Američki mediji su objavili da je četvoro ljudi ubio na parkiralištu, a potom se sukobio sa radnikom obezbjeđenja supermarketa koji ga je pogodio metkom u razmjeni vatre, ali je napadača zaštitila pancirka. Zaštitar je kasnije smrtno pogođen. Ostale žrtve ubio je u supermarketu.

12 Kultura

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Na Primorju počelo snimanje dugometražnog igranog filma „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića

Priča počinje kada Dragana, buntovna mlada odluči da ne želi da se uda, dva dana pred vjenčanje. Njen lik tumači Tihana Lazović iz Hrvatske, a mladoženju Moma igra novljanski glumac Goran Slavić. Ekipu čine i drugi poznati glumci, te kuma igra Goran Bogdan, mladoženjine roditelje Snježana Sinovčić-Šiškov iz Splita i Momčilo Pićurić iz Podgorice. Sa mladine strane su tu njeni roditelji, srpska glumica Mirjana Joković i novljanski glumac Dejan Đonović, dok njenu kumu igra Dragana Dabović, takođe iz Herceg Novog.

MILENIJALCI

Reditelj i scenarista Ivan Marinović, kako prenosi Media Biro, kazao je da se flm bavi svadbom, generacijom milenijalca i njihovim odlukama i dilemama o stupanju u brak i formiranju porodice. - Uvijek kroz rad prikupljam anegdote, likove uz koje sam odrastao, a volim i da obradim prostor u kojem živim, a to su konkretno Boka, Herceg Novi, Luštica. Mislim da je to zanimljiv univerzum za kinematografiju, kojeg se držim - naveo je Marinović. Gotovo cijeli film se snima na teritoriji Herceg Novog, a sami početak je u Portonovom. - Jako smo srećni što smo

Duhovita priča koja će da traje

dobili podršku Portonovog. Vjerujem da će film biti vrlo afirmativan za grad i za Crnu Goru. Riječ je o komediji, o filmu koji će biti lijep, estetski... Projekat je vrlo ambiciozan, kolektivno su velika očekivanja. Imamo sve preduslove da film bude gledan, a meni je cilj da snimim duhovitu i dirljivu priču koja će dugo da traje, i kojoj će se publika vraćati više puta - poručio je Marinović. Tihana Lazović je izuzetno zadovoljna filmskom ekipom, prvi put je u Portonovom, a kako je kazala, srećna što će tokom snimanja imati mogućnost da bolje upozna Crnu Goru, budući da je crnogorskog porijekla. - Jako sam uzbuđena, svi su pozitivni, mislim da ćemo uživati. Ja tumačim lik Dragane, mlade žene u kasnim dvadesetim godinama, koja kao sve mlade žene koje dođu u te godine osjeća pritisak patrijarhalnog društva i familije da se ona sada mora ostvariti kao supruga i majka. Dragana ima pitanja na koja nije dobila odgovor ni od društva, ni od porodice, i ona je u nekoj borbi između onoga šta ona želi i osjeća, i onoga šta društvo od nje očekuje - otkrila je Lazović.

m.biro

PODGORICA – Prve scene dugometražnog igranog filma „Živi i zdravi“, hercegnovskog scenariste i reditelja Ivana Marinovića snimljene su u Portonovom, atraktivnoj lokaciji koja je svojim šarmom i duhom Mediterana dočarala atmosferu u ovoj živopisnoj komediji.

Sa snimanja filma „Živi i zdravi“

DESTINACIJA

Jedan od pokrovitelja filma je Portonovi, pa menadžerka za marketing i komunikacije Adrijana Husić smatra da je za Portonovi, ali i za Crnu Goru, interesantno pozicionirati se na mapi destinacija koje su prepoznate kao zanimljive lokacije za snimanje filmova. - Nama je veliko zadovoljstvo

što se film Ivana Marinovića „Živi i zdravi“ snima u Portonovom, i što će i Portonovi, ali i lokacije širom Herceg Novog biti dio ove priče. Vjerujemo da je ovo jedan od načina kako možemo da dodatno promovišemo Crnu Goru i sve ono što kao destinacija nudimo. Upravo ovaj film, kao i neke druge saradnje koje pokreće-

Bojan Martinović potpisao ugovor sa poljskom izdavačkom kućom

Snimiće Elsnerovu klavirsku muziku

PODGORICA - Crnogorski pijanista Bojan Martinović potpisao je prošle sedmice ugovor sa poljskom izdavačkom kućom „Musica Silesia“ za koju će snimiti kompletnu klavirsku muziku Jožefa Elsnera. Vijest je objavio na svom Fejsbuk profilu.

Józef Antoni Franciszek Elsner (1. jun 1769 - 18. april 1854) bio je kompozitor, muzički pedagog i teoretičar muzike koji je djelovao uglavnom u Varšavi. Bio je jedan od prvih kompozitora u Poljskoj koji je u svoja djela utkao elemente

Bojan Martinović

folklora, prevashodno legende i značajne istorijske momente. Komponovao je veliki broj djela, uključujući 100 misa, oratorijuma i kantata, osam simfonija, tri baleta i 38 opera. Iako je njegovo stvaralaštvo obimno, najčešće se pominje kao glavni profesor kompozicije mladog Frederika Šopena (1823-1829). Martinović je najavio da će nakon nakon snimanja CD-a prirediti i redakciju Elsnerove klavirske muzike. Bojan Martinović rođen je 1981. godine na Cetinju. Potiče iz muzičke porodice. Nižu

i srednju školu je završio je u Kotoru u klasi prof. Ilije Miloševića. Kao izrazito darovit mladi pijanista 1996. godine primljen je na studije klavira na Muzičkoj akademiji na Cetinju u klasi prof. Vladimira Bočkarjova, u čijoj klasi je diplomirao i magistrirao sa najvećom ocjenom. Tokom 2002. i 2003. usavršavao se na državnom Konzervatorijumu u Beču. Intenzivno i sa velikim uspjehom nastupa i djeluje u okviru raznih kamernih ansambala i sarađuje sa brojnim domaćim i stranim umjetnicima. Na svom repertoaru ima preko 30 programa solističke, kamerne i orkestarske muzike. Nastupao je u gotovo svim najprestižnijim dvoranama bivše Jugoslavije, kao i na brojnim festivalima u svijetu. Profesor je klavira i dekan na Muzičkoj akademiji na Cetinju. D. E.

mo, pokazuju da smo na pravom putu, i da Crna Gora ima veliki potencijal kada je riječ o filmskoj industriji - kazala je Husić. Većinski crnogorski film koji producira Adriatic Western, „Živi i zdravi“ su ko-produkcija sa još pet zemalja. Partneri su Sense Produkcija iz Srbije, Analog Vision iz Češke, Kino-

rama iz Hrvatske, Krug Film iz Sjeverene Makedonije i Spok Film iz Slovenije. Glavna producentkinja filma Marija Stojanović vjeruje je da je ovo „pravi jugoslovenski film“, a podržali su ga i panevropski fondovi – Kreativna Evropa (Media) i EU komisija (Eurimaž). - Posebno mi je zadvoljstvo da se zahvalim lokalnoj samoupravi, Opštini Herceg Novi, Turističkoj organizaciji HN i Portonovom koji, osim što nas je zdušno podržao, takođe nas je i ugostio - kazala je Stojanović. Kako je dodala, vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti da naprave dobar film. - Projekat razvijamo već pet godina. Mislim da smo obavili sve neophodne pripreme i da su se stekli uslovi za šestonedjeljno snimanje koje nam predstoji na potezu Herceg Novi – Igalo, početak u Portonovom, a kasnije se selimo na Lušticu gdje će se ta fantastična svadba odviti - dodala je Stojanović. Projekat „Živi i zdravi“ je već tokom razvoja osvojio dvije nagrade: Krzysztof Kieslowski nagrada za najbolji scenario na Kanskom festivalu i Excelence Award u okviru Sarajevskog Filmskog festivala. Film su podržali Filmski centar Crne Gore, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Sjeverne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimages, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network. R. K.

Predstava po najpoznatijem Tolstojevom djelu na Cetinju

„Ana Karenjina“ u Zetskom domu PODGORICA - Predstava „Ana Karenjina“, koju je prema istoimenom romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja režirao Mirko Radonjić, biće izvedena večeras u 19 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Predstava je nastala u koprodukciji Zetskog doma sa dramskim studiom „Prazan prostor“, a uloge tumače Sanja Vujisić, Pavle Prelević i Aleksandar Gavranić. Kako je ranije za Pobjedu kazao reditelj Radonjić, svi znamo šta se desilo sa Anom, ali se uvijek prisjećamo i pričamo od početka. - U tom beskonačnom krugu

ponavljanja priče, predstave života, uvijek se pomjeramo za po jedno novo iskustvo, emociju, znanje. Tako ponavljanje prestaje biti krug i postaje magnetni talas čija se putanja u ovom slučaju ne može predvidjeti. Dramaturg Ilija Đurović i ja smo čitali Tolstojev tekst u svom vremenu, tako da je već u samoj dramskoj adaptaciji, priča „nagrađena“ našim iskustvima u ljubavi, braku, roditeljstvu, smrti, temama koje Tolstoj otvara – kazao je Radonjić. Karte za predstavu dostupne su na biletarnici Zetskog doma, a broj za više informacija je 067/428-655. S. V.

Kinematografska revija „Scenario – filmski roman“ u KIC-u „Budo Tomović“ PODGORICA – Drugo izdanje kinematografske revije „Scenario – filmski roman“, u okviru koje će biti prikazivana filmska djela nagrađivana za scenario, biće upriličeno od danas do srijede u sali Dodest, u KIC-u „Budo Tomović“. Projekcije će počinjati u 20 sati, a reviju će večeras otvoriti

Tri filma za podgoričku publiku ostvarenje „Filadelfija“ (1993), dobitnik dva Oskara za najbolju mušku ulogu (Tom Henks) i za pjesmu „Streets of Philadelphia. Film je inspirisan istinitim događajem iz 1987. godine, kada je advokat Geo-

ffrey Bowes tužio advokatsku firmu Baker & McKenzie zbog diskriminacije i otkaza koji je dobio zbog AIDS-a. Američku drama „Mjesta u srcu“ (1984) Roberta Bentona, o mladoj udovici i njenoj

neprekidnoj borbi biće prikazana sjutra veče. Seli Fild igra Oskarom nagrađenu ulogu Edne Spalding, žene i majke dvoje djece koja je prisiljena preuzeti kontrolu nad svojom farmom nakon smrti supruga.

Nepredviđene okolnosti glavnu junakinju suočavaju sa zbunjujućim nizom problema sa kojima nikada nije ni zamislila da će morati da se bori. Reviju će u srijedu veče zatvoriti projekcija trilera Dej-

vida Kronenberga „Istorija nasilja“ (2005) baziranog na istoimenom stripu Džona Vagnera i Vinsa Loka. Glavne uloge donose Vigo Mortensen, Marija Belo, Ed Haris i Vilijam Hart, a u fokusu filma je priča o skromnom porodičnom čovjeku koji u malom gradu postaje lokalni heroj nakon sprečavanja pljačke. S. V.

Kultura

Poneđeljak, 16. maj 2022.

INTERVJU: Zvonko Karanović, pisac i predavač u školi kreativnog pisanja „Enklava“

Sve je dozvoljeno u borbi za dobar stih

PODGORICA - Zvonko Karanović, pjesnik i prozni pisac, jedan je od rijetkih autora u srpskoj književnosti koji je svoju poetiku počeo ispisivati ( još od zbirke „Srebrni surfer“, 1991) po uzoru na pisce američke bit generacije, prije svega, Ginzberga, Ferlingetija, Majkla Mc. Luria i drugih. Kao pjesnik kultivisanog izraza i urbane melanholije uvijek je bio daleko od nacionalističke buke i nacionalnih barbarogenija, na „suprotnoj strani gomile“, poput onog Onetijevog „usamljenog čovjeka koji stoji i puši u nekom kutku grada“. Karanović je objavio dvadesetak knjiga poezije i tri romana od kojih su „Četiri zida i grad“ i „Tri slike pobede“, bili u najužoj konkurenciji za NINovu nagradu. Poezija i proza prevedeni su mu na šesnaest jezika, dobitnik je nagrada „Biljana Jovanović“, „Dušan Vasiljev“ i dr, osnivač je i urednik izdavačke kuće i škole kreativnog pisanja „Enklava“. POBJEDA: Vaše posljednje četiri pjesničke knjige, „Mesečari na izletu“, „Kavezi“, „Zlatno doba“ i „Iza zapaljene šume“ označene su kao tetralogija kojom ste se, nakon „brenidrane poetike urbane melanholije“ okrenuli pisanju pjesama u prozi. Što se promijenilo da ovako očigledno uđete u novu stilsku vizuru poezije i novo razdoblje svog opusa? KARANOVIĆ: Promjena pjesničkog izraza prije svega rezultat je promišljanja u izazovu koji sam uputio sam sebi. Smatram da recikliranje istih pjesničkim matrica, baškaranje u toplom brlogu već osvojenih poetičkih teritorija ničemu ne vodi do samozadovoljstvu. Volim da se igram, istražujem, izazivam sebe. Interesovale su me teme dvostrukih identiteta, distopijsko vrijeme bliske budućnosti, kao i smisao pisanja poezije; zašto je ona važna, kome je ona potrebna kada je moderni čovjek usmjeren na bjesomučno sticanje materijalnog, promovisanje sebe po svaku cijenu, opsjednut fizičkim izgledom, itd… I tako sam krenuo za mene s novom

formom pjesme u prozi koja mi je otkrila mnogobrojne mogućnosti u građenju strukture zbirke poezije koju sam tretirao kao zbirku priča, roman, biografiju ispričanu unazad, film. Iako nijesam planirao, iz tog poigravanja formom nastala je pomenuta tetralogija. POBJEDA: U posljednjoj zbirci „Iza zapaljene šume“ bavite se fantazmagoričnim poetskim krajolicima i likovima gdje se multiplikovani identiteti kreću kroz jezik poezije koja govori o ljubavi, pripadanju, sopstvenoj magiji itd. Da li je naslov „Iza zapaljene šume“ zapravo neka vrsta Vaše granične metafore? KARANOVIĆ: Šuma je metafora za svijet, zapaljena šuma slika današnjeg trenutka, civilizacije koji svim sredstvima, oružjem, resursima, medijski, vodi neprekidan rat na svakom djeliću planete. Nije to ništa novo. Rat je permanentno stanje čovjeka, on to čini neprestano već šest hiljada godina. Iskusan je u temeljnom uništavanju prirode, otimanju od slabijih. Gdje to vodi? Šta ostaje kada šuma najzad izgori? Ljubav? Saosjećanje? Umjetnost? Kajanje? Postupkom gdje je svaka pjesma svojevrsni film ili narativ pokušao sam da se poigram ovim temama, zamislio poeziju kao hotel koji je ostao čitav usred devastirane šume, mjesto spasa za pojedince, uveo i likove u priču, pjesnika i njegovu animu koji vode dijalog, jedno drugog zavode, pišu ljubavna pisma, ispovijedaju se, skrivaju se jedno od drugog, traže se. Dakle, još jedna priča o ljubavi i potrebi za bliskošću i poezijom u materijalnom svijetu. POBJEDA: Jednom ste, govoreći o sprezi neoavangarde i novog talasa, rekli da je centralna stvar za Vaše stvaranje bila muzika, preko koje ste dolazili i do književnosti i nekih autora. Koji su muzičari i književni autori bitno uticali na Vašu poeziju, posebno u ranim knjigama? KARANOVIĆ: Odrastao sam u vremenu bez interneta u gradu bez kinoteke. Jedini prozori u svijet bile su biblioteka, knjižare i prodavnice ploča. U odnosu

na današnji trenutak bio je to skučen izbor, ali dovoljan da se pronađe nešto što te pokreće, sa čim možeš da se identifikuješ, pronađeš stihove koji se obraćaju baš tebi i koji govore nešto o tvom životu. Takve pjesme sam pronašao kod autora bit generacije, Ginzberga, Boba Kaufmana, Korsoa, Ferlingetija, kao i u tekstovima Boba Dilana, Lenarda Koena, Lua Rida, Igija Popa, Dejvida Bouvija. Pjesnici kao što su Momčilo Nastasijević, Vasko Popa ili Branko Miljković u to vrijeme su mi bili nekomunikativni i nerazumljivi, da bih tek s ozbiljnijim čitanjem otkrio čitave univerzume iza njihovih stihova dok sam, na primjer, nekada volio poeziju Džima Morisona i smatrao ga velikim pjesnikom. Danas mislim da je pretenciozan, isprazan i pun opštih mjesta, i da njegova poezija ne funkcioniše na papiru već samo uz muziku. POBJEDA: Maloprije ste pomenuli film, kao medij koji je bio bitan za Vaše pisanje. Što još možete reći o tom multimedijalnom odnosu poezije i drugih umjetnosti, prije svega muzike i filma? Da li je to jedna od važnijih tema kojom se bavite na seansama kreativne škole pisanja? KARANOVIĆ: Sentenca da književnost proizilazi iz književnosti i dalje važi, ali nije jedini i neophodan uslov da bi se pisalo. U doba sveopšteg ataka slika iz ovog, kao i iz virtuelnog univerzuma, mnoge vanknjiževne stvari su počele da se prelivaju u pisanje. Još su Alen Ginzberg i bitnici srušili zidove između visoke i niske kulture, izveli poeziju iz biblioteka među ljude. Bio je to veliki prasak koji je danas, sedamdesetak godina kasnije, nastavio širenje univerzuma umjetnosti. Aproprijacija se vrši na svim nivoima, uticaji književnosti, muzike, filma, stripa, fotografije, digitalne umjetnosti se međusobno prepliću, ukrštaju, čineći nove forme. Svi mogu da koriste sve, sve je dozvoljeno što širi referentno polje umjetnosti čime se ona obnavlja i podmlađuje, ostaje svježa. Isto važi i za poeziju, sve je dozvoljeno u borbi za dobar

IVAN MIJATOVIĆ

Za današnje mlade pjesnikinje i pjesnike karakteristično je da pišu direktnije, jednostavnije. Uronjeni u sadašnji trenutak poput osjetljivih seizmografa precizno registruju duh vremena. I ne plaše se tema koje uglavnom izbjegavaju njihove starije kolege – rekao je Karanović

Na čarobnoj nizbrdici U slavu jednog sasvim slučajno pronađenog poverenja otkrili smo svoje trbuhe svetu, mi, ptice, ptičice, s metalnim cvećem pod lopaticama, kročili smo u zamračenu sobu pomalo oprezno, dočekale su nas razdragane njuške zverinja, ispijeno drveće pod očnjacima strobo-mesečine, spustili smo karnevalske maske s lica i milovali crnu mačkastu noć punu elektriciteta, noć punu ljubičastih molekula koji su se selili s gornje na donju usnu, s levog na desno bedro, mi, zarobljenici peščane plaže i vetra s vrhova topola, ljubitelji pospanih školjki i belih začuđenih riba, plesali smo obrnuti tango, trčali po hleb ne ustajući iz kreveta, primali darove od zalutalih poštara, sastavljali nekrologe pune brilijantnih laži, na čarobnoj nizbrdici otključali zaključanu noć. (Iz knjige „Iza zapaljene šume“)

stih. Sve metode, postupci, uticaji bez obzira odakle dolaze. Osim tih spoljašnjih faktora, kao i brige oko jezika koji je i materijal i alat poezije, od presudne važnosti je i radoznalost pjesnika. Na svojim radionicama poezije gledam da kod polaznika podstičem upravo tu osobinu, jer kako je rekao Ezra Paund pjesnik mora imati stalnu radoznalost, što ga naravno ne čini piscem, ali uvenuće ukoliko je nema. POBJEDA: Vodite izdavačku kuću „Enklava“ koja objavljuje i daje šansu za afirmaciju mladim pjesnicima. Osim što smatrate da su mladi strastveni, željni igre i eksperimenata u književnosti, što Vas posebno motiviše da svoja znanja i iskustvo prenosite na mlade autore i što su glavne teme u poeziji mladih pjesnika danas? KARANOVIĆ: Najprije, volim rad s ljudima. Pričinjava mi veliko zadovoljstvo ukoliko mogu da pomognem bilo kome u skraćivanju puta do pronalaženja sopstvenog pjesničkog

Crna Gora ne mora da brine za svoju književnu budućnost POBJEDA: Nedavno ste u Budvi predstavili roman „Deca“, dobitnice NIN-ove nagrade Milene Marković. Da li smatrate da bi crnogorsku književnu scenu trebalo više istorijski, stilski i tematski sistematizovati, da bi mogla potpunije da dođe do izražaja, kao jedna od najzanimljivih u regionu? KARANOVIĆ: Upoznat sam

sa crnogorskom književnom scenom, no moram priznati da posljednjih pet godina pratim uglavnom mlade pejsnike. Veliki talas novih pjesničkih glasova, koji je zapljusnuo region, prelio se i na Crnu Goru; Jovana Bojović, Barbara Delać, Jana Radičević, Nataša Gudelj, Luka Boljević, Nikola Ćorac, te Marija Dragnić i Ilija Đurović koji

žive van matice, da pomenem samo neka imena, uveliko se afirmišu, ili su već afirmisana i van džavnih granica. Mislim da KIC „Budo Tomović“ radi odlične stvari, tu se čita, diskutuje se, redovno se objavljuju zbornici poezije, a ni doprinos festivala „Literitorija“ nije zanemarljiv. Uz već klasične manifestacije kao što su festival „Odakle zovem“, knjižare Karver, „Ratkovićeve

večeri poezije“, „Trg pjesnika“ u Budvi, časopis „Ars“ i izdavačka kuća „OKF“, aktivne uloge biblioteka, kao i same države u vidu potpore pojedincima i objavljivanju knjiga poezije, Crna Gora ne mora da brine oko svoje književne budućnosti. Stabilna infrastruktura postoji, talentovanih autorki i autora ima, a kako će se svi oni stilski razvijati zavisi samo od njih.

glasa. Podrška je veoma važna, naročito na početku avanture pisanja, znam iz ličnog iskustva. Bilo mi je potrebno sedam godina tapkanja u mraku dok nijesam pronašao svoj izraz, možda otuda potreba da ohrabrim sve one koji počinju s pisanjem pjesama. Za današnje mlade pjesnikinje i pjesnike karakteristično je da pišu direktnije, jednostavnije. Uronjeni u sadašnji trenutak poput osjetljivih seizmografa precizno registruju duh vremena. I ne plaše se tema koje uglavnom izbjegavaju njihove starije kolege; pjesnikinje otvoreno pišu o svojoj seksualnosti, suprotstavljaju se patrijarhalnim stereotipima, pjesnici se ne ustežu da progovore o emocijama i otvoreno pokažu svoju ranjivost. Iako su teme kojima se bave klasične, poput ljubavi, nesigurnosti, usamljenosti, nesporazuma s društvom, roditeljima, svježi načini njihove obrade čine mlade pjesnike trenutno najuzbudljivijim dijelom današnje pjesničke scene. POBJEDA: Što je potrebno da se pokrene talenat u školama kreativnog pisanja i kakva je njihova funkcija u odnosu na one koji počinju pisati i one druge, koji ostaju vječiti pobornici i strasni čitaoci književnosti? KARANOVIĆ: Ne volim naziv „škola kreativnog pisanja“, to je doslovan prevod američkog izraza „creative writing“. Niko nikoga ne može da nauči kako da bude kreativan. To su kursevi, radionice poezije koje prije svega služe da pruže podršku i ohrabrenje mladićima i dje-

vojkama koji tek počinju sa pisanjem stihova. Prva rečenica koju kažem polaznicima je da od njih ne mogu da stvorim pjesnike, jer to zavisi od njihovog talenta, strasti, mašte, kontinuiranog čitanja, rada, dakle, od njih samih. Ono čemu ih učim su tehničke stvari, kako da što bolje počnu i završe pjesmu, kako da ona ima bolji ritam, bude stilski pročišćenija, zašto je važan naslov, itd, a tu je i lektira u vidu čitanja određenih pjesnika i eseja u cilju proširivanja književnog horizonta, savjeti oko objavljivanja i još mnogo toga vezanog za uključivanje i aktivno djelovanje na književnoj sceni. POBJEDA: Bilo je, svakako, drugačije kad ste Vi počinjali. Pa, ipak, što je presudno uticalo da se već sa prvom knjigom poezije nađete na suprotnoj strani od nacionalističkih histerika i barbarogenija, tj. u ulozi književnog usamljenika i buntovnika? KARANOVIĆ: Pitanja nacionalnosti ili vjeroispovijesti nijesu me doticala jer sam odrastao u porodici gdje to nije bilo važno. Kao i sve mlade ljude krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih zanimala me je jedino „sloboda“, kako otići u London ili Njujork, kako što više putovati, družiti se i „pripadati svijetu“. Naivna utopija na koju je pala cijela moja generacija. No, zahvaljujući ukusu formiranom na američkoj književnosti, rok muzici i filmovima, formirao se moj senzibilitet koji se jasno prelio i na poeziju. Ljubeta LABOVIĆ

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 16. maj 2022.

U rekonstrukciju poligona iza ,,Vampirice“ uloženo 35.000 eura

Uređeno igralište okupilo veliki broj mališana Na poligonu iza ,,Vampirice“ privredno društvo Putevi uradilo je novu asfaltnu podlogu, dok su kolege iz Agencije za stanovanje uradile novu ogradu, postavile tartan podlogu i obnovile mobilijar - nove table na koševima, obruče, klupe, golove i zaštitne mreže Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima prije dva dana je obišao poligon iza zgrade ,,Vampirica“ u Ulici Bracana Bracanovića na Pobrežju, koji je nedavno rekonstruisan zahvaljujući projektu Agencije za stanovanje, a uz podršku Uprave za sport i mlade.

ULAGANJE

- Na ovaj način želimo da kreiramo što bolje uslove mladim Podgoričankama i Podgoričanima za bavljenje sportom i doprinesemo jednoj lijepoj tradiciji kojom se naš grad ponosi - kazao je Vuković. Osim poligona na Pobrežju u čiju rekonstrukciju je uloženo 35.000 eura, gradonačelnik je istakao da je tartan podloga

postavljena na još šest lokacija u gradu - na Bulevaru crnogorskih serdara, Bulevaru Ivana Crnojevića, u Ulici Buda Tomovića, Karađorđevoj ulici, Zmaj Jovinoj i Ulici serdara Jola Piletića. Na poligonu iza ,,Vampirice“ privredno društvo Putevi uradilo je novu asfaltnu podlogu, dok su kolege iz Agencije za stanovanje uradile novu ogradu, postavile tartan podlogu i obnovila mobilijar. Od mobilijara postavljene su nove table na koševima, obruči, klupe, golovi i zaštitne mreže. - Kao što vidite, trenutno se ovdje nalazi stotinjak mladih i, sudeći po njihovim reakcija, mislim da smo napravili pravu stvar - zaključio je Vuković. Iz gradske uprave poručuju

da nastavljaju sa realizacijom brojnih projekata i aktivnosti koje za cilj imaju kreiranje dobrih uslova kako za rekreativno, tako i za profesionalno bavljenje sportom.

Rekonstruisani poligon iza ,,Vampirice“

ZADOVOLJSTVO

Jedanaestogodišnji Matija Šćekić kazao je da je veoma zadovoljan kako je uređen poligon i da će od sada češće dolaziti sa drugarima da igra fudbal i košarku. Aleksija Vujošević kazala je da joj se mnogo sviđa kako teren sada izgleda i iskazala uvjerenje da će, zahvaljujući tome, biti mnogo više djece na njemu. Milan Filipović, koji je na poligon došao sa unukom Filipom, pohvalio je rad grado-

Ulaganje U zdravijU bUdUćnost: Gradonačelnik Vuković sa mališanima

načelnika Ivana Vukovića i zahvalio mu na tome što omogućava da se djeci obezbijede uslove za bavljenje sportom kakve zaslužuju. Povjerenica MZ Ljubović Milena Jovović iskazala je zado-

voljstvo zbog dobre saradnje sa gradskom upravom. - Zahvalni smo gradonačelniku koji je omogućio da se rekonstruiše ovaj teren, koji je bio veoma potreban mlađima – kazala je Jovović. I. M.

Osim poligona na Pobrežju, tartan podloga postavljena je na još šest lokacija u gradu - na bulevarima Crnogorskih serdara i Ivana Crnojevića, kao i u ulicama Buda Tomovića, Karađorđevoj, Zmaj Jovinoj i Serdara Jola Piletića

Promocija zdravih stilova života u osnovnim školama ,,Dr Dragiša Ivanović“ i ,,Božidar Vuković Podgoričanin“

Do škole trotinetom, biciklom i pješice Članovi Udruženja biologa Crne Gore - Celula sa partnerskom NVO Sistem promovisali su osnovcima zdrave stilove života pokrenuvši inicijativu da se na makar jedan dan ne koriste automobili, te da se u školu i na posao dođe pješke, biciklom, električnim trotinetom, na rošulama i skejtbordu. - U vremenu u kojem živimo, sticanje ekološke svijesti i postupanje u skladu sa njom izuzetno je važno, a svaka promjena, čak i ona najmanja, nesumnjivo doprinosi očuvanju životne sredine. Ovu inicijativu su podržali nastavnici, učenici osnovnih

ProMoCija alternativnog Prevoza: Biciklom do škole

Nova oprema preduzeća Čistoća

Nabavili još pet električnih trokolica Kao rezultat sprovedene tenderske procedure i potpisanog ugovora sa Crnogorskim Telekomom Ćistoća Podgorica nabavila je još pet teretnih električnih vozila – trokolica. Iz ovog gradskog prduzeća podsjećaju da je ovo nastavak ulaganja u opremu na elektro pogon, jer Čistoća već posjeduje tri trokolice, dvije elektročistilice i električni mobilni usisivač, koji koriste za redovno čišćenje i održavanje javnih površina, u cilju što efikasnijeg rada ekipa na terenu. - Upotrebom trokolica, osim kvalitetnijeg i bržeg ispunjavanja osnovne djelatnosti, nastavićemo da dajemo doprinos zaštiti životne sredine, s obzirom na to da je riječ o vozilima na električni pogon – poručuju iz Čistoće. I. M.

škola ,,Dr Dragiša Ivanović“ i ,,Božidar Vuković Podgoričanin“, kao i lokalno stanovništvo - poručili su iz Udruženja. Kao nagradu dobili su poklone poput majica, ID kartica i flajera. - Tako smo makar na jedan dan promijenili sopstvene navike i bili odgovorni građani u cilju zaštite vazduha od zagađivanja. Navike se teško i sporo mijenjaju, ali napravili smo jedan važan korak ka promjenama poručili su iz Udruženja. Projekat „Život je pokret“ finansijski je podržalo Ministarstvo kapitalnih investicija - oblast zaštita životne sredine u saobraćaju. Nj. Ž.

Upozorenje i apel preduzeća Vodovod i kanalizacija

Nove slavine na javnim česmama na meti vandala

Vodovod i kanalizacija d. o. o. Podgorica održava 40 javnih česama na teritoriji glavnog grada.

U proteklom periodu, saopštavaju iz ovog gradskog preduzeća, njihova ekipa je pristupila zamjeni slavina na česmama i postavljanju slavina na potisak, kako bi građanima bile pristupačnije za korišćenje. - Međutim, suočili smo se velikim brojem prijava dežurnoj službi da česme nijesu u funkciji, usljed neodgovornog po-

našanja određenog broja građana. Javne česme su na meti vandala, koji lome ili kradu slavine. Ove stvari se događaju u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim časovima i osim prijave protiv nepoznatih lica ne možemo mnogo da preduzmemo – poručuju iz Vodovoda i kanalizacije. Apeluju na građane da čuvamo javna dobra glavnog grada, jer pored toga što služe građanima za osvježenje u toplijim danima koji predstoje, česme predstavljaju i ukras Podgorice. I. M.

MRK Budućnost

Pred odbornicima gradskog parlamenta prijedlog odluke o preuzimanju MRK Budućnost

Pojačavaju tim klubova čiji je Glavni grad osnivač Sportska porodica Glavnog grada uskoro će biti bogatija za još jedan klub – na narednoj sjednici Skupštine, pred odbornicima će se naći prijedlog odluke o preuzimanju Muškog rukometnog kluba Budućnost. - Na taj način bi se pojačao tim klubova čiji je Glavni grad osnivač, a MRK Budućnost pridružio bi se odabranom društvu - Fudbalskom klubu Budućnost, Košarkaškom klubu Budućnost, Odbojkaškom klubu Budućnost i Plivačkovaterpolo klubu Budućnost – saopšteno je iz PG biroa. Prijedlog ovakve odluke, objašnjavaju iz gradske upra-

ve, stiže iz razloga što Glavni grad želi da aktivno učestvuje u radu ovog kluba, maksimalno olakša i poboljša funkcionisanje, stvori najbolje moguće uslove i na taj način dodatno popularizuje muški rukomet. Muški rukometni klub Budućnost osnovan je prije tri godine i za vrlo kratak period ostvario je zavidne rezultate. Plasman seniorskog tima u Prvu ligu došao je kao plod predanog rada, a rezultati u elitnom takmičenju, kao i u Kupu Crne Gore, dokaz su da se u Podgorici igra i atraktivan muški rukomet. Uz to oformljena je i kvalitetna baza, a sve više dječaka odlučuje se da se bavi rukometom. I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Četvrti Porodica fest okupio nekoliko desetina hiljada roditelja i djece ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu

U okviru Porodica festa, koji se u svijetu obilježava 15. maja, organizovan je program sa više od 70 sadržaja, koji je privukao ogroman broj posjetilaca, pa se činilo da je jedna od najljepših zelenih oaza u gradu bila mala za sve što je bilo upriličeno. Zahvaljujući izvanrednoj organizaciji i ovo cjelodnevno druženje će brojnim posjetiocima, naročito najmlađima, ostati u najljepšem sjećanju. Najveći porodični događaj u zemlji organizovali su Udruženje Roditelji i njegovo socijalno preduzeće Kreativa lab, u partnerstvu sa Glavnim gradom i firmom PG saund i uz podršku TC Delta siti i firme Kod.io.

Epicentar dobre zabave i okupljanja porodica U okviru ovogodišnjeg Porodica festa organizovan je program sa više od 70 sadržaja, koji je privukao ogroman broj posjetilaca, pa se činilo da je jedna od najljepših zelenih oaza u gradu bila mala za sve što je bilo upriličeno. Zahvaljujući izvanrednoj organizaciji i ovo cjelodnevno druženje će brojnim posjetiocima, naročito najmlađima, ostati u najljepšem sjećanju I. MITROVIĆ

Nekoliko desetina hiljada roditelja i djece iz različitih gradova Crne Gore proslavilo je prije dva dana u parku ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu Međunarodni dan porodice, u toku četvrtog izdanja festivala roditeljstva.

UŽIVANJE

Otvarajući festival, zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić je kazala da je važno da postoje događaji koji pružaju kvalitetne sadržaje za djecu i roditelje, kao i da se lokalna uprava trudi da povećanjem broja parkova i igrališta obezbijedi što više prostora da članovi porodice provode vrijeme napolju. - Danas slavimo radost zajedničkih trenutaka koji nam često nedostaju. Zato želim da iskoristimo ovaj dan i sve naredne koji dolaze - kazala je Vujačić. Na to, kako je istakla, podsjeća i Udruženje Roditelji koje svakodnevno pokušava da nam ukaže na značaj porodice i zajedničkih trenutaka koji nas čine radosnim. - To činimo i mi kao lokalna samouprava stvarajući ambijent koji je ugodan za život porodica, i otuda svi ovi parkovi, igrališta, sportsko-rekreativne zone koje vas zovu da provodite vrijeme zajedno sa članovima vaših porodica. Želimo vam i u ime Glavnog grada da danas uživate. Iskoristite ove trenutke i neka svaki novi dan bude razlog za radost i nova prilika da što više vremena provodite sa porodicom - poručila je Vujačić i iskazala posebnu zahvalnost Kristini Mihailović

UŽIVALI I DJECA I ODRASLI: Sa Porodica festa

iz Roditelja.me, zbog veoma dobre organizacije festivala. Tradicionalnom promenadom najmlađih biciklista, koju organizuje NVO Biciklo.me, i nastupom hora ,,Zvjezdice“ svečano je počelo cjelodnevno druženje, koje će brojnim posjetiocima, naročito najmlađima, ostati u najljepšem sjećanju.

DRUŽENJE

Bojana i Mirko Jovanović ispred Dvorca Petrovića došli su sa sinom Matijom. - Bili smo i prethodnih godina na ovom festivalu. Matija je sada stariji, pa mu je puno ljepše nego ranije. Uživamo i mi. Tu smo već dva sata, brzo ćemo kući, ali ćemo doći opet poslijepodne, jer mislimo da danas u gradu nema zanimljivijeg mjesta za provod – kazala je Bojana.

Šezdesetak učesnika za mališane je pripremilo kreativne, edukativne i sportske aktivnosti kao i zabavne sadržaje. U atrijumu ispred dvorca bio je organizovan raznovrstan zabavni program. U prvom dijelu programa nastupio je dječji hor „Zvjezdice“, ansambl Gradskog pozorišta Podgorica sa lutkarskim performansom „Lutka i njen svijet“, zatim solisti škole pjevanja „D-mol“, pjevačica Nina Žižić, plesna škola „Bjuti“ i učenici Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“. Tokom drugog dijela programa nastupe su imali centar „Don Bosko“, čiji su polaznici održali cirkusku tačku i radionicu, zatim plesači plesne škole „Art viva dens“, učenici OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, koji su izveli predstavu

Dobra prilika za udomljavanje životinja

„Naopačka priča“, zatim plesni klub „Sonrisa“, a na kraju programa organizovan je bioskop na otvorenom, u saradnji sa Fimskim centrom Crne Gore.

oRgANIzAcIJA

Održano je više od 70 kreativnih, edukativnih i sportskih radionica i aktivnosti u okviru 11 tematskih zona. U okviru umjetničke zone sadržaje su organizovali: Igračkoteka i razvojni centar, studenti i profesori Fakulteta vizuelnih umjetnosti, muzičarka Milica Milović, kreativna radionica ,,Srećna saksija“, škola crtanja ,,Van Gog“ i ,,Moj imaginarijum“. U naučno-istraživačkoj zoni program su organizovali Fondacija za promovisanje nauke PRONA i učitelj Sava Kovačević sa učenicima odjeljenja II-2 iz OŠ „Oktoih“. U zoni edukacije i zabave sadržaje su organizovali Centar za zaštitu i proučavanje ptica, animatori ,,Rent a parti“, ,,Ples uma“, biolog Aleksandar Perović, Marina Bokan, Žarko Žabac i klub mladih istraživača OŠ „Radojica Perović“ sa nastavni-

NTC poligon

cama Mirjanom Popović i Bojanom Miranović. U okviru čitalačke zone sadržaje su organizovali Čigralište i KS Art viva dens, a tokom dana je bila postavljena i otvorena biblioteka knjiga Igračkoteke i razvojnog centra. U zoni zdravlja sadržaje su organizovali Glavni grad i Kuća zdravlja kao i Odsjek za stomatologiju Medicinskog fakulteta Podgorica. U sportskoj zoni sadržaje su organizovali Sonrisa, Sportsko rekreativno

Posjetioci izrazili želju da se ovakvi događaji organizuju nekoliko puta godišnje Iz Udruženja Roditelji, organizatora Porodica festa, kažu da su prezadovoljni kako je sve proteklo i presrećni što je toliki broj porodica bio na okupu, zajedno provodeći kvalitetno vrijeme u prirodi. - Posebno nas je ispunilo srećom što smo vidjeli zadovoljstvo na njihovim licima, DRUŽENJE JE LJEPŠE UZ PJESMU: Hor „Zvjezdice“

a uputili su nam i brojne pohvale i izrazili želju da ovakve događaje organizujemo više puta godišnje. Zajedno sa svim učesnicima juče smo pomjerili granice i želimo da se zahvalimo svima koji su doprinijeli tome. Do sljedećeg druženja u prirodi - poručili su iz Udruženja Roditelji.

društvo korektivne gimnastike „M&M Iskra“ Podgorica, ,,S3“ školica sporta, Akademija plesa Podgorica, GK „Enigma“ Podgorica, rvački klub „Perjanik“, KK „Podgorica“ i ŽOK „Morača“. U izviđačkoj zoni Savez izviđača Crne Gore je organizovao izviđački dan. U okviru zone udomi me NVO „Kuća životinja“ je organizovala udomljavanje štenaca i promociju odgovornog vlasništva nad kućnim ljubimcima dok je NVO Ruka šapi organizovala edukativnu radionicu u popodnevnom dijelu programa. NTC Crne Gore organizovao je brojne sadržaje u NTC zoni dok je u okviru eko zone sadržaje pripremila Asocijacija eko vrtića. U parku je tokom cijelog dana bila postavljena i piknik zona u kojoj su posjetioci odmarali od brojnih aktivnosti u parku i uživali u porodičnom druženju u prijatnoj hladovini. Osim programa u atrijumu i u zonama, u parku je održan i proljećni maskenbal mališana iz PPU „Maša“, a gosti festivala bili su i vatrogasci Službe za zaštitu i spašavanje Podgorica. I. M.

Arena

16 Košarka

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Košarkaši Budućnost Volija košem M

Podgoričan Budućnost Bemax pobijedila Trešnjevku u finalu WABA lige do 17 godina

Male ,,vučice“ ugrabile trofej Bud. Bemax Trešnjevka

68 64

PODGORICA - Dvorana: ,,Bemax arena“. Gledalaca: 500. Sudije: Ćetković i Vuković. Rezultat po četvrtinama: 22:20, 20:15, 15:15, 11:14. BUDUĆNOST BEMAX: Grabovica 3, Begović 2, Dragišić, Radević 14, Bulajić, Zuber, Drobnjak 1, Bojičić, Milošević 4, Vukčević 11, Savković 21, Akšam 12. TREŠNJEVKA: Brtan 7, Banović 23, Arnautović 2, Lončar, Bilić 12, Bačevina 6, Valčić 14, Vukić. Istorija je ispisana - košarkašice Budućnost Bemaxa osvojile su titulu u WABA ligi do 17 godina. Na taj način podgorički klub postao je prvi crnogorski tim koji je u ovom uzrastu uspio da se domogne krune, a Budućnost Bemax tako je na najbolji način završila sezonu. Seniorski tim, sa nikad mlađim sastavom bio je vicešampion, a sada su male ,,vučice“ pokazale da ženska košarka u Podgorici ima budućnost… Tokom svih 40 minuta viđena je velika borbenost, prilično izjednačen meč, a želja, ener-

STOJANOVIĆ: Ponosan sam na igračice Nekada sjajni šuter, sada trener mlađih selekcija Petar Stojanović imao je razloga za zadovoljstvo. - Čestitke igračicama na velikom uspjehu. Imali smo dosta problema tokom sezone sa povredama, nije bilo lako ni da se skupimo da treniramo u kontinuitetu zajedno, ali smo imali veliku energiju, borbenost i zaista izuzetnu želju. Hvala igračicama što su zaista dale maksimum, borile se za svaku loptu i zaista sam ponosan na njih. Trešnjevka je višegodišnji prvak i zaista imaju dobar tim, ovo je bilo pravo finale, a na kraju drago mi je da smo kao domaćini uspjeli da dođemo do pehara - rekao je trener Budućnost Bemaxa Petar Stojanović.

gija i kvalitet ,,plavih“, koje su imale sjajnog vođu u liku Jovane Savković (ostvarila tripl dabl), presudili su u finišu da Podgoričanke dođu do velikog uspjeha. Petar Stojanović za razliku od prvog meča bio je bez Jelene Bulajić, ali su i pored toga Podgoričanke stigle do uspjeha. A krenulo je uzbudljivo. Trešnjevka je povela, domaće su imale problema u organizaciji napada na startu, ali su serijom 9:0 brzo odgovorile - 9:4. Trešnjevka je u finišu prve četvrtine vodila 16:15, a onda je sve bilo u znaku Podgoričanki. ,,Plave“

Dominacija Jovane Savković Kada su u pitanju individualne nagrade tu je izdominirala Jovana Savković. Sa 48 poena u dva meča proglašena je za najboljeg strijelca fajnal-fora, a sa 20 asistencija je najbolji dodavač završnog turnira. Savković je očekivano i MVP finalnog turnira. Najbolji skakač završnog turnira je Lucija Banović iz Trešnjevke (32), koja je istovremeno i najbolji skakač ligaškog dijela i MVP prvenstva. U idealnoj petorci fajnal-fora su Jovana Savković i Anastasija Begović iz Budućnost Bemaxa, Lucija Banović iz Trešnjevke, Lea Bartelme iz Celja i Iva Međugorac iz Zagreba.

su sredinom druge dionice nakon perioda gdje je dominirala Atina Radević uspjele da povedu 34:25, ali Hrvatice se nijesu predavale. Na šest minuta prije kraja gošće su nakon dugo vremena uspjele i da preokrenu - 62:61. Ipak, u najvažnijim trenucima Radević je pogodila trojku kao suzu, Akšam iz reketa lako stigla do poena, a zatim Savković sa dva bacanja stavila tačku na meč… R. P.

Željko Obradović na tribinama U finišu prve četvrtine finala WABA lige do 17 godina na tribinama ,,Bemax arene“ pojavio se i Željko Obradović. Legendarni Žoc iskoristio je priliku da nakon šuterskog treninga Partizana u ,,Morači“ isprati i duel dvije najbolje regionalne ekipe u ženskoj košarci.

Partizan je pao iz četvrtog pokušaja ove sezone, Vladimir Micov je pogodio najvažniju trojku u ne baš sjajnoj šuterskoj sezoni, i donio Budućnost Voliju pobjedu od 72:71, kojom su ,,plavi“ uzvratili na poraz u prvom meču u ,,Pioniru“ (82:66) i izborili majstoricu polufinala plej-ofa ABA lige. Još nema zvaničnih potvrda, ali moguće da će treći, odlučujući meč u Beogradu biti odigran u petak… Podgoričani su vodili tokom skoro cijelog meča, i do 13 razlike, ali je Partizan u posljednjoj četvrtini uspio da preokrene i košem Mura (71:69), na 20,6 sekundi prije kraja, stigne na korak od pobjede. Međutim, Budućnost je na najbolji način iskoristila posljednji napad, Kendrik Peri je mogao da ide na koš, ali je odlučio da asistira Micovu, koji je iz kornera pogodio trojku za 72:71, na 3,9 sekundi prije kraja. Nakon tajm-auta, Partizan je pokušao da organizuje napad za pobjedu, Zagorac je pokušao iz auta da pronađe Matijasa Lesora pod košem Budućnosti, ali je Zoran Nikolić osujetio tu akciju, zasmetao je koliko je trebalo francuskom internacionalcu da ne primi loptu kako treba, pa su ,,plavi“ mogli da slave pobjedu. A igrači su je dugo slavili sa ,,varvarima“, čak su se vratili iz svlačionice da trijumf proslave sa najvatrenijim navijačima Budućnosti…

UBRZANJE DO POLUVREMENA Izabranici Aleksandra Džikića su u prvom poluvremenu ostavili Partizan na nevjerovatnih 27 poena, u drugoj dionici su ,,crno-bijelima“ dozvolili da ubace svega 10 poena, odnosno svega četiri koša iz igre. Gosti su, međutim, sami dosta kumovali dvocifrenom zaostatku nakon 20 minuta (38:27), jer su promašili

Budućnost Voli čestitala Omaru Kuku odlazak u penziju

U Podgorici ćeš uvijek imati dom PODGORICA – Košarkaški klub Budućnost Voli čestitao je bivšem igraču Omaru Kuku odlazak u igračku penziju. Četrdesetogodišnji Kuk, koji je nosio dres ,,plavih“ od 2014. do 2016. godine, u subotu veče je u dresu španske Saragose odigrao posljednji meč u karijeri, dugoj 21 godinu. - Bio si dvije sezone dio ,,plavo-bijele“ porodice. Vežu nas brojne uspomene, radosti i tuge košarke koju smo zajednički slavili, iskreno i svim srcem. Jedan si od onih rijetkih igrača u košarci koji je boljim pravio svoje saigrače, pronalazeći ih

sjajnim asistencijama. Bio si ,,general“ na terenu u pravom smislu te riječi i neko ko je bio inspiracija i uzor našim mlađim igračima. Poslije 21 godine bogate karijere si odlučio da kažeš - dosta je, ali se nadamo da ćeš ostati i dalje u košarci. Srećna penzija Omaru Kuku od uprave i kluba Budućnost Voli! Uvijek ćeš imati mjesto u istoriji ,,Morače“, a u Podgorici svoj dom - saopšteno je iz podgoričkog kluba. Na kraju meča u dresu Saragose, Kuk nije mogao da sakrije suze. - Plačem, jer je ovo zadnji put. Više od 20 godina je trajalo...

- kroz suze je kazao bivši reprezentativac Crne Gore, prvi stranac u istoriji naše selekcije. Crnogorsko državljanstvo je dobio 2008. godine i dva puta igrao za našu selekciju na evropskim prvenstvima - 2009. i 2011. Po završetku univerzitetskog školovanja, Kuka je 2001. godine na draftu za NBA ligu, kao trećeg pika u drugoj rundi, uzeo Orlando, ali ga je kasnije trejdovao u Denver za koji nikada nije nastupio, navodno zbog nesposobnosti da efikasno šutira za koš. Kasnije je, ipak, zaigrao u NBA ligi, upisao 17 nastupa za

POGODIO ZA POBJEDU: Košarkaši Budućnost Volija slave koš Vladimira Micova za pobjedu protiv Partizana u „Morači“

Portland i pet za Toronto, a od 2005. godine je u Belgiji počela njegova evropska karijera. Strazbur, Crvena zvezda, Unikaha, Valensija, Olimpija Milano, Baskonija, Ritas i dvije godine u Budućnosti - samo su dio njegove biografije, u kojoj stoji i da je dva puta bio najbolji asistent Evrolige, a ukupno je četvrti na vječitoj listi najboljih asistenata najjačeg klupskog takmičenja. Nakon Budućnosti, 2016. godine se preselio u Španiju, gdje je nastupao za Estudijantes, Gran Kanariju, Burgos i Saragosu… S. J.

čak 10 slobodnih bacanja (niko od šestorice igrača koji su išli na liniju penala nije pogodio svako bacanje, a Koprivica ih je promašio sva četiri). Nije ni

Budućnost briljirala u napadu, trojke je šutirala 11-3 (gosti još gore, 10-1), ali je igrala dovoljno dobro u odbrani da konstantno drži prednost koja

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Arena

Košarka

Micova savladali Partizan u ,,Morači“, u drugom meču polufinala plej-ofa ABA lige

ni izborili majstoricu OBRADOVIĆ: Budućnost je bila bolja svih 40 minuta

Dvorana: SC ,,Morača“. Gledalaca: 4.550. Sudije: Javor, Hordov i Hadžić.

Kobs 13 Atić 2 Šehović Micov 8 Barović 3 D. Nikolić 2 Sili Z. Nikolić 8 Jagodić-Kuridža 6 Drobnjak Popović 15 Peri 15

(20:17, 18:10, 17:22, 17:22)

75% (24-18) 50% (36-18) 30% (20-6)

za 1 za 2 za 3

54% (26-14) 54% (28-15) 39% (23-9)

34 (10+24) Skokovi 32 (8+24) Blokade 2 1 Asistencije 7 15 13 Ukradene lopte 14 7 Izgubljene lopte 6 Faulovi 28 24

Panter Vukčević Ledej Zagorac Avramović Koprivica Smailagić Mur Glas Lesor Trifunović Madar

28 7 7 2 7 3 8 9

DŽIKIĆ: Velika je stvar dobiti Partizan Trener Partizana Željko Obradović rekao je da je Budućnost apsolutno zasluženo pobijedila. - Želim da čestitam ekipi Budućnosti na apsolutno zasluženoj pobjedi, mislim da su igrali bolje svih 40 minuta. Uspjeli smo na kraju da se vratimo u utakmicu, imali vjerovatno i mi šansu da pobijedimo, ali smo odigrali katastrofalno zadnju odbranu i veoma konfuzno zadnji napad rekao je Obradović. Obradović je ocijenio da će u narednom periodu analizirati ovaj meč i pokušati da izbore plasman u finale. - Kako god, rekao sam poslije prve utakmice ovo je plej-of, da li je jedan, 11 ili 21 razlike, nebitno je, bitno je da je sada 1:1, i da se serija seli u Beograd - rekao je on. u drugoj četvrtini nije silazila ispod pet poena. Jakom i agresivnom defanzivno su ,,plavi“ natjerali goste na veći broj izgubljenih lopti (8-5), Budućnost je imala dvije ukradene lopte više (4-2), i ukupno skok više (17-16). Trojka Perija nakon 20 sekundi bila je dobar predznak, Budućnost je iskoristila četiri od prvih pet napada i povela 9:4, nakon tri minuta igre. Podgoričani su tri i po minuta kasnije stigli i do ,,plus sedam“ (16:9), jer su pogodili oba šuta sa distance (drugu trojku je pogodio Džastin Kobs). Budućnost je tu prednost čuvala do nepuna dva minuta prije kraja kvartala (18:11), kada je goste probudila trojka Lesora (18:14), koji je osam sekundi prije kraja smanjio vođstvo Budućnosti na 20:17. Za razliku od nekih ranijih mečeva, Budućnost u drugoj četvrtini nije ispustila prednost, iako je do posljednjeg minuta promašila svih šest

šuteva za tri poena. ,,Plavi“ su prednost čuvali odbranom, jer su u prvoj polovini kvartala gostima dozvolili samo dva poena (koš Madara), a četiri do tri minuta prije kraja dionice, kada je Budućnost vodila 29:21. Partizan je na 30-ak sekundi prije kraja prišao na 33:27, a onda je sjajni Petar Popović za pet sekundi donio dvocifrenu prednost. Prvo je pogodio trojku iz ugla, a onda je u odbrani ukrao loptu ispred Trifunovića i položio za 38:27…

BUĐENJE GOSTIJU I DRAMA U FINIŠU Partizan se raspucao u trećoj četvtini, pogodio je trojku, i vratio se u igru, iako nijednom nije uspio da ugrozi vođstvo Podgoričana. Istina, Budućnost je u prvih šest i po minuta čuvala dvocifrenu prednost, koja je dostizala i 13 poena (49:36). Partizan je, međutim, serijom 7:0 prvo smanjio na 51:46, a onda i 53:49, nakon

trojke Avramovića, na 18,8 sekundi do kraja. Koš Kobsa uz zvuk sirene vratio je prednost ,,plavima“ na šest poena (55:49), ali to je bila samo uvertira za dramu u posljednjoj četrtini. Na krilima Zeka Ledeja (12 poena u posljednjem kvartalu), Partizan je u posljednjih 10 minuta uspio ne samo da se vrati u meč, već i da stigne na domak pobjede. Ledej je prvo

trojkom donio izjednačenja (67:67), minut i 41 sekundu do kraja, a onda i prvo vođstvo gostima (69:67). Poravnao je Popović sa linije penala, nakon čega je Mur samo privremeno doveo Partizan u situaciju da razmišlja o pobjedi, jer je Micov presudio iz pozicije koja mu je i donijela bogatu i uspješnu internacionalnu kariS. J.ONČIĆ jeru… Foto: D. MIJATOVIĆ

Aleksandar Džikić je nakon meča čestitao igračima, ali i poručio da mogu da igraju bolje nego večeras. - Velika je stvar dobiti Partizan, pogotovo što je ovo mogla da nam bude posljednja utakmica u ABA ligi. Mogli smo da igramo još bolje, naročito u momentima kad smo bili ispred, ali kao da smo čuvali prednost. Igramo bolje kad pomjeramo loptu i o tome ćemo da razgovaramo pred majstoricu. Cilj je da igrači izađu najjače moguće, jer smo došli do toga da jedna utakmica odlučuje i mislim da je to dobro - rekao je Džikić. ,,Plavi“ su na kraju nagrađeni za borbenu igru tokom cijelog meča. - Nije filozofija - ako hoćeš da dobijaš u ovoj ligi, moraš da pokažeš čvrstinu, skok, intenzitet... Samo tako možeš da budeš u igri. Nije pitanje koji tim je talentovaniji, moramo da se borimo. Pokazali smo više nego prošli put, ali mi možemo bolje i oni mogu bolje - dodao je Džikić.

Kraj u Ljubljani ili novi meč u Beogradu Drugi meč drugog polufinala između Crvene zvezde i Cedevita Olimpije igra se večeras u 18.30 sati u Ljubljani, u dvorani ,,Stožice“. Crvena zvezda je slavila na svom terenu 93:82 i ima šansu da završi seriju u drugom meču, dok će domaćin pokušati da se domogne majstorice. - Ako želite da igrate sa Zvezdom, morate dobro

da pokrijete igru ,,jedan na jedan“ i zatvorite skok. Nijesmo bili pravi u prvom meču, sa energijom, željom i ,,krvlju“ u očima. Imamo dovoljno rezervi u odnosu na prvu utakmicu, tako da na drugu utakmicu na domaćem parketu gledam pozitivno. Očekujem da ćemo igrati sa više energije, a ujedno će nam trebati pomoć navijača na tribinama

– rekao je trener Cedevita Olimpije Jurica Golemac. Dejan Radonjić, trener ,,crveno-bijelih“, ističe da je Zvezda ,,apsolutno svjesna velikog iskustva i kvaliteta koji posjeduje ekipa Cedevita Olimpije“. - Imaju ozbiljan napadački potencijal i dosta igrača sa puno poena u rukama. Mi, svakako, moramo da bude-

mo u drugoj utakmici, u Ljubljani, bolji u određenim segmentima igre u odnosu na prvi meč u Beogradu. Igrači Cedevita Olimpije kao domaćini imaće i podršku navijača, a na nama je da u takvom ambijentu budemo spremni da naša energija, koncentracija i odgovornost u igri budu na adekvatnom nivou kako bismo odigrali dobru utakmicu – rekao je Radonjić.

Arena

D. MIJATOVIĆ

18 Fudbal

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Iskra obezbijedila plasman u Evropu, trener Miliv

Sa jučerašnje utakmice Mladost DG - Kom

Druga liga, 34. kolo

Kada smo izglad opet dišemo kao

Nastavlja se bitka za baraž, Cetinje ispalo iz lige OFK Mladost DG Kom

1 2

PODGORICA - Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelac: Škrijelj u 16. (OFK Mladost DG), Filipović u 57. i I. Vukčević u 90+1. minutu (Kom). Žuti kartoni: Boričić, Naoaki, Orahovac (OFK Mladost DG), Filipović, Golubović (Kom). Crveni karton: Kristijan Filipović u 65.minutu (Kom). OFK MLADOST DG: Nikić, D. Mugoša (od 58. Peruničić), Pejović, Joković (od 79. Raičević), Škrijelj (od 65. Popović), Boričić, Banićević, Harada, Stanisavić, Naoaki, Orahovac. KOM: Radošević, Petrović, I. Vukčević, Mirković, Filipović, Vujošević (od 72. Mujović), Radulović, Hot (od 14. Knežević), M. Vukčević, Golubović, Dujović. Kom je uspio da napravi brejk u Lješkopolju. Zlatičani su savladali Mladost golom Vukčevića u nadoknadi i samim tim unijeli još veću neizvjesnost u borbi za baraž.

Arsenal Berane

5 1

TIVAT - Stadion Arsenala. Gledalaca: 200. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Pepić u 19, Muhović u 37, Bulatović u 40, Došljak u 41, Todorović u 77. (Arsenal), Lončar u 47. minutu (Berane). Žuti kartoni: Pepić, Došljak, Muhović, Todorović (Arsenal), Vulević (Berane). ARSENAL: Nikčević, Rašo (od 20. Mališić), Pepić, Došljak (od 60. Stijepović), Radenović, Bulatović (od 46. Kordić), Muhović (od 60. S. Mršulja), Montenegro (od 82. Bojanić), Mirković, Todorović, Manojlović. BERANE: Aković, Fujidža-

ma, Čikić (od 46. Lončar, od 66. Guberinić), Mićunović, Bujiša, Muković, Santos, Marsenić, Vulević (od 46. Đurišić), Tmušić, Vukićević (od 74. Popović). Arsenal se već sprema za baraž. Tivćani su uspjeli da savladaju Berane (5:1) i pokažu sve bolju formu.

OFK Titograd Cetinje

3 1

PODGORICA - Stadion Titograda. Gledalaca: 100. Sudija: Vasilije Ljumović. Strijelci: Radević u 32, Marković u 57. i Dapčević u 68. (OFK Titograd), Ljuca u 67. minutu (Cetinje). Žuti kartoni: Šušić (Titograd), Marković, Ajković, Milačić (Cetinje). TITOGRAD: De. Adrović, Ajković, Mugoša, Dapčević, Da. Adrović, Marković, Bracanović, Vukčević (od 71. Šušić), Božović, Radević (od 82. Turusković), Smolović (od 39. Bokan, od 82. Dragović). CETINJE: Bajković, Ajković, Bogićević, Milačić, Nikočević (od 82. Ražnatović), Mudreša (od 46. Bacan), Piranić, Vuković (od 58. Marković), Dinoša, Ljuca, Tomašević. Dva tima koja su ispala iz lige odigrala su meč bez značaja, a Titograd je nakon osam mečeva bez pobjede konačno uspio da trijumfuje.

Igalo Grbalj

1 1

IGALO - Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 100. Sudija: Dejan Cimbaljević. Strijelci: Perović u 45. (Igalo), Vujović u 50. minutu (Grbalj). Žuti kartoni: Perović (Igalo), Pajović, Vujović (Grbalj). IGALO: Kulinović, Dajević, Bigović, Vujičić (od 60. Đorđević), More, Kordoba, Kopitović (od 76. Ilić) Mučali-

Tabela 1. Jedinstvo 34 22 9 3 61:14 75 2. Arsenal 34 19 10 5 52:28 67 3. Mladost DG 34 16 10 8 47:34 58 4. Bokelj 34 15 12 7 40:20 57 5. Kom 34 17 6 11 49:39 57 6. Igalo 34 13 8 13 49:34 47 7. Berane 34 12 5 17 32:50 41 8. Grbalj 34 6 12 16 30:48 30 9. Cetinje 34 6 3 25 25:77 21 10. Titograd 34 4 5 25 22:62 17 U narednom kolu (20. maja) sastaju se: Bokelj - OFK Mladost DG, Jedinstvo - Igalo, Grbalj - OFK Titograd, Cetinje - Arsenal i Berane - Kom.

ca, Perović (od 85. Popović), Đurković, Petrović. GRBALJ: Bećić, Kalačević, Mladenović, Čađenović (od 75. Kadiri), Pajović, Bralić, Tmušić (od 75. Vučetić), Radović, Savković (od 59. Damjanović), Radulović (od 59. Carević), Vujović. Igalo i Grbalj u utakmici bez rezultatskog značaja podijelili su plijen. Grbalj je ovim bodom i definitivno osigurao opstanak.

Bokelj Jedinstvo

2 0

KOTOR - Stadion Bokelja. Gledalaca: 100. Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Macanović u 35. i Kovinić u 80. minutu. Žuti kartoni: Braunović (Bokelj). BOKELJ: Aković, Kovinić (od 86. Braletić), Popović (od 90+1. Đorđević), Braunović, Panič, Macanović, Obradović, Batuta, Škrelja (od 46. P. Čavor), Jeknić, Sklender (od 46. V. Čavor). JEDINSTVO: Pešić, Kriještorac (od 63. Kolić), Hadžibegović, Grandov, Ćulafić, Čujović (od 63. Vlaović), Dacić (od 63. Hajrović), Krulanović, Balić (od 72. Šekularac), Mušović, Šćepanović. Bokelj je očekivano savladao Jedinstvo i ostao u trci za baraž. Bjelopoljci su bili rasterećeni, a to je Bokelj iskoristio i uspio da dođe do važnih bodova. Priredio: R. PEROVIĆ

DANILOVGRAD - Kada je Balša Sekulić izvanrednim pogotkom u 58. minutu nagovijestio pobjedu Iskre protiv Mornara (1:0), uslijedile su višeminutne ovacije sa tribina, da bi se nakon posljednjeg zvižduka sudije zaorila pjesma na sredini terena i zaigralo pobjedničko kolo sa popularnim ,,serdarima“. ,,Evropa, Evropa“ - orilo se iz grla vjernih navijača koji će drugi put imati priliku da bodre svoje miljenike u okršajima sa nekim od klubova Starog kontinenta. Tačnije, slijedi novo poglavlje u istoriji jednog od starijih fudbalskih klubova u našoj zemlji, ispisuje se još jedna zlatna stranica u biografiji danilovgradskog prvoligaša. Poslije pobjede nad Baranima slavilo se do poslije ponoći, a trener Milivoje Novović nije krio zadovoljstvo na račun postignutog rezultata u tekućem šampionatu. Ako se zna da je već osam godina dio Iskre, da je crveno-bijeli dres nosio dvije i po sezone, bolje rečeno da se u Danilovgradu ostvario i kao

igrač, a zatim kao pomoćnik šefa stručnog štaba i na kraju kao trener, onda je suvišna priča o njegovoj ljubavi prema ovoj sredini za koju vazda u superlativu ističe da je maksimalno privržena najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu.

PREGRMJELI KRIZU Za uloženi trud nije mogao dobiti bolju satisfakciju od ove da ekipu izvede na međunarodnu scenu. Ipak, ne krije da je Iskra uoči susreta sa Petrovcem skoro mjesec bila na iskušenjima i da nije na pravi način odgovorila izazovima. - Tačno je da smo pregrmjeli period loših rezultata koji su se tada poklopili sa nekim drugim nepredviđenim okolnostima koje su uticale na sveukupnu atmosferu i hemiju među svima nama, tako da raspoloženje nije bilo baš na onom nivou po kojem smo bili prepoznati. Kada smo sve to prevazišli i izgladili međuljudske odnose, ponovo smo disali kao porodica. Žarko smo željeli i živjeli za zajednički cilj ostavljajući po strani sve lične interese i posvetili se samo klubu, gradu i navijačima. To je bio glavni okidač u pravom

Podsjetio je Novović da je utakmica u Petrovcu, koja je došla samo četiri dana nakon eliminacije u polufinalu Kupa, bila presudna za borbu za četvrto mjesto. - Nije nas demoralisalo emotivno pražnjenje nakon sjajnog izdanja, ali lošeg ishoda u Tuzima. Konsolidovali smo redove i smogli snage da istrajemo i budemo na visini zadatka u odlučujućim susretima. Kapa dolje igračima koji su sve mogućnosti podredili kolektivu i njima pripadaju najveće zasluge za postignuto. Pokazali smo da imamo i psihičku i fizičku spremu da u presudnim

Kristans Černovs i Roberts Bočs. - Odlično smo ušli u utakmicu, nametnuli svoj ritam, što je rezultiralo vođstvom od 2:0. Na poluvrijeme smo otišli sa re-

zultatom 3:1, da bi u nastavku opet imali momente u kojima nijesmo bili pravi i tako dozvolili protivniku da smanji na 3:2 i učini utakmicu neizvjesnom. U prethodna tri mjeseca nam je ovo bila deseta utakmica i moram reći da sam izuzetno zadovoljan kako smo igrali većinu od njih. Igrači se vraćaju obavezama u klubovima, a onda već 4. jula počinjemo pripreme za obaveze koje nas očekuju na jesen, a tu prije svega mislim na pripreme za kvalifikacije koje u oktobru igramo u Poljskoj - kazao je selektor Perišić. R. P.

UEFA razvojni turnir

Pobjeda za drugo mjesto Letonija Crna Gora

2 3

DERNEJA - Stadion ,,Anagenisi“. Gledalaca: 100. Sudija: Konstantinos Savides (Kipar). Golovi: 0:1 Perović u 8, 0:2 Vračar u 25, 1:2 Černovs u 45, 1:3 Pićurić u 45+1, 2:3 Bočs u 58. minutu. Žuti kartoni: Jermoljenko,

Breikšs (Letonija), Tomašević, Tadić (Crna Gora). LETONIJA: Auseklis (od 46. Žuravlovs), Jermoljenko, Boks, Jemeljanovs, Abramenko (od 46. Bomis), Kudrajšovs, Bočs (od 80. Radzenieks), Klavinš (od 46. Martinenko), Ivulans, Černovs, + Rubulius (od 57. Kelers). CRNA GORA: Nenezić, Ma-

raš (od 66. Turović), Kumburović (od 46. Đukanović), Tomašević, Vračar, Perović, Tadić (od 46. Camaj), Adžić, Šekularac, Pićurić (od 72. Skrobanović), Vukanić. Kadetska reprezentacija Crne Gore pobjedom nad Letonijom (3:2) završila je nastup na UEFA razvojnom turniru na Kipru. Ekipa Gorana Perišića za kraj

je odigrala još jedan dobar meč, u kojem su mrežu protivnika tresli Marko Perović, Miloš Vračar i Pavle Pićurić. Na drugoj strani, precizni su bili

momentu za nove pobjede i povratak na kolosijek koji vodi u Evropu. Uspjeli smo da budemo najbolji kada je najpotrebnije - priča Novović. - Nije lako ,,baciti na pleća“ Mornar koji raspolaže ogromnim igračkim potencijalom, a prije svega iskusnim pojedincima koji znaju i umiju da riješe meč. Posjeduju kvalitet na svim pozicijama, o čemu najbolje svjedoče njihove četiri uzastopne pobjede prije okršaja sa nama.

UVIJEK NAPADAČKI

Arena

dili odnose, o porodica

Fudbal 19

Napadač Budućnosti Lazar Mijović postigao evrogol u pobjedi protiv Sutjeske

TWITTER/PREMIER LEAGUE

voje Novović ponosan na ekipu

F. FILIPOVIĆ

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Najbolje sačuvali za kraj sezone

PREMIJER (37. KOLO): Siti od 0:2 do 2:2, Marez promašio penal

Kolo u slavu povratka u Evropu

okršajima budemo pravi profesionalci - govori Novović. - Kada se sumiraju utisci u prethodne dvije sezone, moramo istaći da nije bilo baš lako nakon baraža kada smo strijepili za ostanak među najboljima. Uslijedilo je brzo prilagođavanje i za svega godinu ponovo smo dobili igru i rezultate uz napadačku strategiju koja nam je uvijek na umu i kod kuće i na strani. Ostale su još dvije utakmice do kraja prvenstva, ali ćemo ih shvatiti kao da smo na početku, kao normalan slijed događaja. U prilici smo da pružimo šansu onima koji su donekle imali ili nijesu imali adekvatnu minutažu.

OPRAVDAO SAM POVJERENJE

TWITTER/AC MILAN

Novović ističe da mu je ukazana velika čast i povjerenje od strane uprave da se dokazuje i sa klupe na kojoj je brusio znanje kao pomoćnik. - Direktori Srđan Blažić i Blažo Perutović, a iznad svega predsjednik Blažo Šaranović su me praktično iz kopački uveli u trenerske vode i dali šansu da nakon pet sezona rukovodim eki-

pom. Bio je to hrabar potez Šaranovića koji se vjerovatno mnogima nije svidio, ali se na moju sreću kasnije ispostavilo da mogu istrajati u želji da napravimo evropski povratak. Hvala mu još jednom za odličnu saradnju i smatram da sam opravdao njegovo povjerenje. Takođe, hvala i najboljem stručnom štabu u našoj zemlji. Počeo sam zajedno sa Srđanom Nikićem, a sezonu završio sa Goranom Jovanovićem - podsjetio je Novović, uz zahvalnost svim članovima stručnog štaba i zaposlenima u klubu. Nekadašnji defanzivac navodi i da je Iskrina kruna sezone to što je njen član dobio poziv u ,,A“ reprezentaciju. - Vrsni golgeter Balša Sekulić nažalost nije mogao da debituje zbog povrede, ali će nadam se vrlo brzo dobiti priliku da obuče dres sa državnim grbom - zaključio je Novović, uvjeren da ovaj korpulentni centarfor nije daleko od laskavog priznanja za najboljeg strijelca sezone budući da je trenutno na diobi prvog mjesta sa Adnanom Bašićem iz Petrovca sa po 13 pogodaka. B. KADIĆ

Uvijek je lijepo kada se dobije derbi, makar to bila utakmica bez bitnog rezultatskog značaja, kao što je bio slučaj sa posljednjim sudarom Budućnosti i Sutjeske u sezoni. ,,Plavi“ su predali titulu najvećem rivalu, a to su uradili sa stilom - pobjedom koja je mogla da bude osjetno ubjedljivija od konačnih 4:2. Izabranici Aleksandra Nedovića izdominirali su pod Goricom, naročito u prvom poluvremenu kada su postigli tri gola, stvorili nekoliko zicera i promašili penal. U nastavku su Nikšićani nakratko uspjeli da se vrate, s tim što je to bilo kratkog daha. Sve nade gostiju da eventualno mogu do boda ugasio je Lazar Mijović spektakularnim pogotkom sa ivice kaznenog prostora. Devetnaestogodišnji napadač primio je loptu iz auta, okrenuo se i lijevom nogom ispalio topovski udarac kojim je od prečke proparao mrežu golmana Vladana Giljena. U 74. minutu stavljena je tačka na najmanje važan derbi od svih šest koje su odigrali dva najveća crnogorska kluba u 2021/2022. - Odigrali smo odličan meč. Naročito je bilo dobro prvo poluvrijeme tokom kojeg smo mogli da vodimo i ubjedljivije od tri razlike. Sve je u našoj igri funkcionisalo kako treba. Do odmora smo osigurali pobjedu koja dosta znači na psihološkom planu pred ono što nas čeka na kraju sezone. Znamo da meč nije mnogo toga donosio na tabeli, ali trijumf u derbiju je nešto što se pamti - rekao je Mijović za Pobjedu. Budućnost je u nastavak ušla malo komotnije, a Sutjeska je to kaznila sa dva pogotka za šest minuta. Ipak, mladi ofanzivac nije dozvolio protivniku da izjednači. Evrogolom je prelomio utakmicu petnaestak minuta

prije kraja. - Mogli smo da damo četvrti gol odmah na početku drugog poluvremena, a nakon toga smo bili malo ležerniji. Ne želiš to svjesno, nego te visoka prednost opusti. Srećom, reagovali smo u najboljem trenutku i poveli sa 4:2. Naravno, srećan sam zbog pogotka koji sam postigao. Stvarno je bio efektan, a najdraže mi je što smo sa njim osigurali tri boda - poručio je mladi reprezentativac. Podgoričani će odigrati još mečeve sa Jezerom i Petrovcem u ligi, a potom slijedi ključni duel za spas takmičarske godine. Budućnost će 29. maja pod Goricom braniti trofej Kupa protiv Dečića. - Ne možemo da se pomjerimo sa druge pozicije. Ali to ne znači da ćemo sa manjkom motiva dočekati preostale obaveze u ligi. Mi smo klub koji uvijek ima pobjedničke ambicije. Tako će biti u narednom kolu protiv Jezera u Beranama i u posljednjem sa Petrovcem pred našim navijačima. Važno je i da svi ostanemo zdravi za finale Kupa. Još 180 minuta prvenstva poslužiće nam da se što bolje spremimo za Dečić - ističe Mijović. Tuzani su u Telekom 1. CFL dva puta slavili pod Goricom. Unosi li to nemir pred novi duel sa Tuzanima? - Dečić je jako kvalitetna ekipa, sa dosta dobrih pojedinaca. Međutim, svi znamo važnost utakmice. Borimo se za trofej. Popravnog više nema. Vjerujem da smo ono najbolje sačuvali za finale Kupa. To je najljepša utakmica na domaćoj klupskoj sceni, očekujem dobar ambijent, pun stadion i - naš uspjeh. Ukoliko ponovimo pristup kao protiv Sutjeske u posljednja tri duela, koje smo riješili u svoju korist, neće biti problema da odbranimo trofej kojim spašavamo sezonu - zaključio je Mijović. D. K.

Fabijanski ostavio nadu Liverpulu PODGORICA - Možda će odbrana jedanaesterca golmana Vest Hema Lukaša Fabijanskog - nakon šuta Rijada Mareza u 86. minutu - biti detalj koji će prelomiti da se šampionska trka u Engleskoj završi dramatičnim obrtom u korist Liverpula. Realnije je, ipak, da će autogol defanzivca ,,čekićara“ Vladimira Cufala u 69. biti krucijalan da u foto-finišu Mančester siti odbrani titulu u Premijer ligi. Siti je remizirao na gostovanju Vest Hemu (2:2), nakon što je poslije prvog poluvremena gubio 2:0. ,,Građani“ imaju četiri boda i utakmicu više od Liverpula, koji sjutra gostuje Sautemptonu. Ukoliko ,,redsi“ izgube, Siti će biti šampion. U slučaju remija, ekipi Pepa Gvardiole će u posljednjem kolu u neđelju biti dovoljan remi, a možda bi mogla i da izgubi jer trenutno ima bolju gol razliku. Ako Liverpul opravda ulogu favorita za dva dana, Siti će morati da slavi u duelu s Aston Vilom na svom terenu. Vest Hem je poveo protiv Sitija u 24. minutu kada je Džerod Bouen pobjegao odbrani gostiju, zaobišao Edersona i pogodio iz teške pozicije iskosa. Isti igrač je u finišu pogodio na sličan način - ubacio se iz drugog plana i pogodio za 2:0. Liverpul je u tom trenutku vjerovao da bi u posljednje kolo mogao da uđe poravnat sa Sitijem, ali ,,građani“ nijesu dozvolili potpuno iznenađenje. Džek Griliš je u 49. volejom poslao loptu koju Fabijanski nije mogao da uhvati, a Vest Hem je pri rezultatu 2:1 propustio dvije šanse. Kazna je stigla, i to autogolom Cufala koji je glavom u 69. poslao loptu tamo gdje nije trebalo. Siti je pritiskao i dobio najbolju šansu da riješi 99 odsto dilema oko epiloga šampionske trke. Poslije primjene VAR tehnologije dosuđen je jedanaesterac zbog starta Dousona nad Gabrijelom Žezusom, ali Rijad Marez nije uspio da matira odličnog Fabijanskog. Siti je u svakom slučaju blizu titule... Lids je u 92. došao do boda protiv Brajtona (1:1) kojim je izašao iz zone ispadanja i na ,,minus jedan“, uz meč više, ispod sebe ostavio Barnli koji je poražen od Totenhema (1:0). ,,Pijevci“ su došli do četvrtog mjesta i napravili pritisak na Arsenala koji je na ,,minus dva“ pred večerašnje gostovanje Njukaslu. Everton je protiv Brentforda mogao da obezbijedi opstanak, vodio je 1:0 i 2:1, ali izgubio 3:2 i moraće da strahuje do kraja. ,,Karamele“ imaju dva boda više od Barnlija, prvog tima ,,ispod crte“. Aston Vila je remizirala sa Kristal Palasom (1:1), istim rezultatom završen je duel Vulverhemptona i Noriča, dok je Lester Ne. K. bio ubjedljiv na gostovanju Votfordu (5:1).

Serija A (37. kolo)

Milan na bod od Skudeta Devedeset minuta i samo bod dijele Milan od prvog Skudeta poslije 11 godina. ,,Rosoneri“ su na pretposljednjem koraku do trona srušili neugodnu Atalantu (2:0), a sve je moglo da bude gotovo sinoć da je Inter kiksao protiv Kaljarija. ,,Nerazuri“ su, međutim, opravdali ulogu favorita protiv ,,davljenika“ i slavili 3:1. Razlika između milanskih velikana je dva boda, pa će ,,rosone-

rima“ za dugo čekanu titulu biti dovoljan remi na gostovanju Sasuolu jer su u međusobnom skoru bolji od gradskog rivala, koji će u neđelju dočekati Sampdoriju. Milan je protiv Atalante poveo u 56. minutu kada je Rafael Leao poslije odličnog prvog koraka ,,razgrnuo“ čuvara i potom šutirao kroz noge golmana Mainjana. Sve je riješeno u 75. poslije izvanred-

ne role Tea Ernandesa - vukao je loptu od sredine svoje polovine i sa 15 metara je poslao u suprotni ugao. Inter je protiv Kaljarija poveo preko Darmijana u 25. minutu, u 51. je prednost udvostručio Martines, ali je već u 53. Likojanis vratio nadu Kaljariju, ali i Milanu. Lautaro Martines je u 84. otklonio sve dileme. O tituli će se odlučivati u posljednjem kolu. Ne. K.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Crnogorska atletičarka osvojila prvo mjesto sa preskočenih 193 centimetra

Marijin start iz snova Pobjeda uz povratak Katarine Džaferović Rudar 12 (6) Bud. Bemax 31 (13)

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Univerzitetska dvorana. Gledalaca: 200. Sudije: Veljović i Jokić. RUDAR: Škerović (12 odbrana), Marsenić, Bazović, Ražnatović, Radonjić 2, Vukčević 3, Vujadinović 1, Pavićević 1, Radmanović 2, Mitrović 2, Kuzmanović 1. BUDUĆNOST BEMAX: Antigre (14 odbrana), Šarančić ( jedna odbrana), Ćorović 3, Pletikosić 6, Zrnić 1, Popo-

vić 1, Džaferović 2, Marsenić 1, Bulatović 5, Anđušić 2, Pavićević 3, Kepić 3, Vukčević 4. Budućnost Bemax je na korak od titule. Izabranice Bojane Popović u prvom meču finalne serije očekivano su savladale Rudar i 18. maja mogle bi da podignu trofej. Dobra stvar, osim trijumfa, je što se nakon deset mjeseci na teren vratila desni bek Katarina Džaferović i biće na raspolaganju nacionalnom timu na juniorskom Svjetskom šampionatu u junu. A. M.

Tabela

Trener Rudara Nedim Selmanović

1. B.rivijera 21 21 0 0 697:519 42 2. Lovćen 21 18 0 3 667:455 36 3. Budućnost 21 13 1 7 536:535 26 4. Berane 21 12 1 8 583:559 25 5. Rudar 21 11 2 8 564:542 24 6. Partizan 21 10 3 8 534:560 23 7. Mornar 21 11 0 10 548:575 22 8. Jedinstvo 21 10 0 11 538:529 20 9. Komovi 21 5 2 14 507:537 12 10. Brskovo 21 5 1 15 558:595 11 11. Sutjeska 21 4 0 17 549:668 8 12. Danilovgrad 21 1 0 20 547:754 2 U posljednjem kolu (28-29. maja) sastaće se: Lovćen - Sutjeska, Partizan 1949 - B. rivijera, Brskovo - Berane 1949, Rudar - Jedinstvo, Mornar 7 - Danilovgrad, Budućnost Podgorica - Komovi.

SBbet Prva liga za rukometaše (21. kolo)

Rudaru derbi sjevera, četvrti trijumf Sutjeske Rukometaši Rudara i Sutjeske upisali su pobjede u pretposljednjem, 21. kolu SBbet Prve crnogorske lige. Sastav iz Pljevalja u derbiju sjevera bio je bolji od Komova (24:23), a odlučujući pogodak postigao je Dragan Jelušić 20 sekundi prije kraja. Jelušić je meč završio sa šest pogodaka, dva više dao je

Denijal Vukas koji je bio bez promašaja. Kod Komova, Duško Trifunović bio je najefikasniji s osam golova, Aleksandar Kastratović imao je 15 odbrana. Sutjeska je s najmlađim sastavom u ligi stigla do četvrte pobjede u sezoni. Ekipa Božidara Mušikića savladala je Brskovo (31:30), uz po sedam

pogodaka Vladana Lončara i Andrije Radovanovića. Sutjeska je tri minuta prije kraja vodila 31:29, smanjio je Nemanja Barac svojim 12. golom, a Miloš Rakočević na isteku meča propustio idealnu šansu za remi - šut iz sedmerca odbranio mu je Svetozar Pejović, kojem je to bio treći zaustavljeni šut iz penala. Rudar će 20. maja igrati polufinalni meč Kupa s Budućnost Podgoricom. Novi šampion Budvanska rivijera u petak je pobijedila Mornar 7 (40:27), Lovćen bio bolji od Jedinstva (29:22), a Budućnost Podgorica od Danilovgrada (38:31). Berane 1949 je u subotu nadigralo Partizan 1949 (34:28). Ne. K.

MOTOGP

Bastijani osvojio VN Francuske Vozač Gresinija Enea Bastijanini pobjednik je Velike nagrade Francuske, sedme trke Moto GP šampionata. Bastijanini je u Le Manu do treće pobjede ove sezone došao u vremenu 41 minut, 34 sekunde i 61,3 stotinke i ostvario treću pobjedu u sezoni. Vozač Dukatija DžekMiler zauzeo je drugo mjesto, dok je treći bio Aleš Espargaro iz Aprilije. Zvanični šampion i vodeći u generalnom plasmanu Fabio Kvartararo na Jamahi bio je peti, šesto mjesto osvojio je Žoan Zarko iz Pramak Dukati-

ja, a sedmi Mark Markes iz Repsol Honde. Kvartararo je prvi u generalnom plasmanu sa 102 boda. Espargaro je osvojio 98 i ima četiri više od trećeplasiranog Bastijaninija. Naredna trka u šampionatu na programu je 29. maja u Muđelu, za Veliku nagradu Italije. R. A.

Karate prvenstvo Crne Gore za kadete, juniore i mlađe seniore

Omladinac najuspješniji u Nikšiću PODGORICA - Karatisti podgoričkog Omladinca sa deset zlatnih i jednom bronzanom medaljom najuspješniji su učesnici prvenstva Crne Gore za kadete, juniore i mlađe seniore u Nikšiću. Karatistima Bara pripalo je

drugo mjesto sa sedam zlatnih, devet srebrnih i šest bronzanih. Pobjedničko postolje kompletirala je Budućnost sa pet zlatnih, jednom srebrnom i devet bronzanih medalja. Kao četvrtoplasirana završila je Iskra (4z, 5s i 7b), peti je bio Gorštak (3z,1s,2b), a šesti Ris

(2z,2s i 3b). Po dva prvaka Crne Gore imaju i Fokus, Bijela, Ulcinj i Budva, a po jednog Šotokan tim i Bratstvo. Medalje su na šampionatu osvajali takmičari 19 klubova. Šampionat u Nikšiću okupio je 144 takmičara iz 22 kluba. R. A.

Novak Đoković bolji od Stefanosa Cicipasa u finalu mastersa u Rimu PODGORICA - Novak Đoković ponovo pobjeđuje - srpski teniser osvojio je prvi trofej u 2022. godini, slavivši na mastersu u Rimu. U finalu je pobijedio Stefanosa Cicipasa 2:0 (6:0, 7:6) sjajnom igrom u prvom i preokretom u drugom setu. Đoković je prvi set protiv petog igrača svijeta dobio za samo pola sata, ali je Grk pokazao reakciju, poveo 4:1 u drugom i imao brejk loptu za 5:1. Propustio ju je i potom izgubio meč, iako je kod 5:3 servirao za odlazak u treći set. Stiglo se do taj-brejka u kojem je Đoković poveo 5:5, Cicipas izjednačio, ali nije mogao da spriječi Srbina da dođe do šestog trofeja u Rimu, ukupno 38. masters titule u karijeri i potvrde da je spreman za Rolan Garos. - Prvi set je bio perfektan, vjerovatno najbolji ove godine. Prijatno sam iznenađen. Imao sam strategiju, ali sve je bilo savršeno. U drugom setu sam bio malo stegnut, on je to iskoristio. Bio je bolji u većem dijelu seta, ali pronašao sam prave udarce u pravom momentu, a na ovom nivou jedna ili dvije lopte mogu sve da promijene.

Trijumfalna poruka pred Rolan Garos TWITTER/INTERNAZIONALIBNL

,,Plave“ na korak od titule

PODGORICA - Marija Vuković sjajno je počela sezonu na otvorenom - crnogorska atletičarka slavila je na mitingu ,,Vergotia 2022“ u grčkoj Kalitei sa preskočenih 193 centimetra. Marija je u disciplini skok uvis dominirala, nije imala pravu konkurenciju, pa je dugo bila sama na zaletištu, ali je važnije od svega rezultat koji je ostvarila na prvom nastupu u ljetnjoj sezoni. Zanimljivo je da je i prošle godine na istom mitingu slavila sa istim rezultatom, a nekoliko dana kasnije izborila olimpijsku normu visinom od 197 centimetara. Ovim nastupom kreće serija takmičenja za Mariju. Vuković već narednog vikenda učestvuje na mitingu u Kalamati (21. maj), pa u Kalitei (25. maj), da bi prvog dana narednog mjeseca zaokružila uvod u još ozbiljniju priču učešćem na mitingu ,,Filothei Women Gala“ u Atini. Deset dana kasnije je nastup za Crnu Goru na Igrama malih zemalja na Malti, da bi 18. juna izašla na najveću moguću scenu. Nastupiće na mitingu Dijamantske lige u Parizu, na kome je trebalo da se takmiči i prošle godine, nakon sjajnog nastupa na Olimpijskim igrama, ali je morala da otkaže, jer je bila pozitivna na korona virus. R. P.

Moglo je da uđe u treći set, a u taj-brejku sam bio bolji za milimetar - rekao je Đoković. - Ovo je bila savršena sedmica. I u Madridu sam igrao odlično, igrao sam odlično i

u polufinalu, gradim formu. Znao sam iz iskustva da će moj najbolji tenis na šljaci doći u ovo vrijeme. Ne može da bude bolja uvertira za Ne. K. Rolan Garos.

Feljton 21

Poneđeljak, 16. maj 2022.

JEDAN PRIMJER POLITIZACIJE I KRIVOTVORENJA CRNOGORSKOG SAKRALNOG NASLJEĐA

1. 10.

Korać je falsifikovao sliku o starini i ulozi svačkih crkava » Piše: Vukota VUKOTIĆ U svakom slučaju, što god da je Vojislav Korać zatekao od skulptura na istočnom zidu apside, predstavlja umjetničko i sakralno blago Crne Gore, pa je bio u dužnosti da ih spomene u odjeljku Istorije Crne Gore, kako bi dalji istraživači i istoričari umjetnosti dobili priliku da ih proučavaju i daju sud o tome. U skladu s time se može uzeti i njegov podatak o nađenim ostacima dijela kropionice u obliku školjke. Uzimajući u obzir način kako je Vojislav Korać riješio i objasnio postojanje krstionice na Martinićkoj Gradini, sa velikom rezervom možemo uzeti njegove nalaze. (O cijelom problemu utvrđivanja arheoloških slojeva na Martinićkoj Gradini i svemu onome što je Korać tamo „utvrdio“, postoji dosta velika literatura. Pogledati: Branislav Borozan, Nauka, ideologija, kulturni identitet, Arhivski zapisi, br. 1/2016, Cetinje, 2017; Isti, Martinićka Gradina – Civita Diocletiana, Slobodan Čukić, Podgorički brevijar, Podgorica, 2017).

ZAKLJUČAK

Da je Vojislav Korać pogrešno utvrdio ktitore dvije crkve u Svaču naučnoj javnosti u Crnoj Gori je odavno stavljeno na znanje (Srđan Pejović, Kako su utvrđeni ktitori dvije crkve u Svaču u Istoriji Crne Gore, Tom I, Knj. 2, Arhivski zapisi, br. 1/2011, Cetinje, 2011, str. 34). Vodeći se tim tragom, došli smo na ideju da preispitamo i druge njegove navode koje iznosi u Istoriji Crne Gore, Tom II, u odjeljku o svačkim crkvama. Upoređujući njegove iznešene stavove sa dostupnom literaturom utvrdili smo veliki niz pogrešnih zaključaka, tendenciozno interpretiranih činjenica, brkanje pojmova i zlonamjernih stavova. Konstruišući svoj narativ o sakralnom nasljeđu grada Svača, Korać se uporno trudi prikaže njegovu vezanost za donatorske i graditeljske ambicije dinastije Nemanjića. Sve to u svrhu dokazivanja teze da se ovo značajno kulturno i istorijsko nasljeđe otrgne iz okrilja crnogorske kulture i pripiše tradiciji suśednih naroda. Otuda i njegove formulacije da je „kralj Uroš podigao u Svaču za katolike Bogorodičinu crkvu“ iako je sasvim dobro poznata i neosporna činjenica da u Svaču u XIII vijeku nema

Upoređujući Koraćeve stavove sa dostupnom literaturom utvrdili smo veliki niz pogrešnih zaključaka, tendenciozno interpretiranih činjenica, brkanje pojmova i zlonamjernih stavova. Konstruišući narativ o sakralnom nasljeđu grada Svača, Korać se uporno trudi da prikaže njegovu vezanost za donatorske i graditeljske ambicije dinastije Nemanjića, sve u svrhu dokazivanja teze da se ovo značajno kulturno i istorijsko nasljeđe otrgne iz okrilja crnogorske kulture

Ostaci crkve u Svaču



Neodrživa je Koraćeva formulacija da je „kralj Uroš podigao u Svaču za katolike Bogorodičinu crkvu“ jer je sasvim dobro poznata i nesporna činjenica da u Svaču u XIII vijeku nema drugog stanovništva sem katoličkog. U ovakvim tendencioznim stavovima najbolje se vidi njegova zla namjera da prekroji istorijsku stvarnost

Ostaci male crkve u Svaču

drugog stanovništva sem katoličkog. U ovakvim tendencioznim stavovima najbolje se vidi sva zla namjera dr Koraća da prekroji istorijsku stvarnost i uvede pogrešan narativ. Zarad održavanja svojih logičkih konstrukata Korać se, kao što smo vidjeli, poziva na „mutno narodno sjećanje“, pri tom odbacujući dostupnu literaturu o istoj temi. Kao što smo naglasili, kvazinaučnom metodom prepisivanja sa samog sebe, želi uspostaviti jedan manir politizacije i prevrednovanja crnogorskog sakralnog nasljeđa. Tako se dešava da „nepoznato lice“ otuče natpise sa crkve Sv. Spasa i Sv. Jovana, jer mu navodno smetaju pomeni Uroša i Jelene. Na taj način, vještački se stvara jedan narativ o ugroženosti ovog sakralnog nasljeđa i potrebe njegove „odbrane“ tako što će se pripisati drugim narodima. Efektivno zaobilazeći postojeću literaturu o sakralnom blagu Svača, Korać gradi falsifikovanu sliku o starini, namjeni i funkciji njegovih crkava. Kao što smo pokazali, obije crkve se mogu smatrati starijim od onoga što je on utvrdio. Uključujući podatke koje smo pronašli u izvještaju rimskoj kuriji barskog nadbiskupa

Vicka Zmajevića iz 1703. godine, nastojali smo dokazati da su informacije iznešene u Istoriji Crne Gore, Tom II, u potpunosti pogrešne. Katedralna crkva Sv. Jovana Krstitelja u Svaču nastala je u XI, a ne oko 1300. godine, kako se tamo tvrdi. Dok Korać sumnja da li je crkva Sv. Jovana bila katedrala, izvodeći svoje zaključke samo iz njene lokacije, nedvosmisleno smo utvrdili da jeste i to na osnovu dostupnih izvora. Natpis koji je na njoj pročitao nadbiskup Zmajević, jasno pokazuje njen datum izgradnje i ktitora crkve. U tom smislu, pošto je nastala početkom ili sredinom XI stoljeća, po svojim stilskim karakteristikama nikako ne može odgovarati Koraćevom izmišljenom prelaznom stilu, već očigledno romanici. Na ovo upućuju i svi nađeni elementi na njoj. Prema istom principu, vidimo da je i druga crkva u Svaču pogrešno „interpretirana“. Pored nemušto utvrđenih ktitora, pokazali smo da je na isti kvazinaučan način pogrešno utvrđen i patron crkve. Iako se niko od prethodnih istraživača nije usudio odrediti patrona najveće i najočuvanije svačke crkve, Korać je samohvalno proglašava crkvom Sv. Mari-

je. Pozivajući se na podatak nadbiskupa Leonardija, koji pogrešno prenosi narodno predanje o kralju Urošu i Bogorodičnoj crkvi, utvrđuje patrona crkve, jer mu se najbolje uklapa u opšti cilj djela. Međutim, uvidom u izvještaj Zmajevića, imamo priliku da saznamo da je najveća gotička crkva bila posvećena Sv. Spasu. Takođe, Korać se poziva da je vidio lik Bogorodice u luneti crkve, iako niko od drugih istraživača to ne bilježi. Pokazali smo da je moguće nazreti lik Sv. Marije, jer je ona centralna figura u kompoziciji freske svetog Vaznesenja Gospodnjeg, pa stoga to nije u koliziji sa Zmajevićevim podatkom da se radi o crkvi Sv. Spasa. Određeno raspravljanje sa autorom odjeljka o crkvama u Svaču u Istoriji Crne Gore, Tom II, može se činiti sitniča-

vim i prevelikim ulaskom u detalje. To bi možda i bilo tačno da iz njegovog pisanja ne proističu krupne posljedice koje se tiču sakralne i kulturne istorije Crne Gore. Naime, u dosadašnjoj crnogorskoj istoriografiji djelo Istorija Crne Gore doživljavano je kao kapitalno i sve ono što je u njemu kao neosporna istina. Dosadašnji napori da se ukaže na sve mane i manjkavosti ovog djela ostale su skrajnute i malo poznate javnosti. Slijedeći taj manir uspostavljen u Istoriji Crne Gore, ali i u nekim prethodnim djelima, čemu kumuju autori poput Vojislava Koraća i Đurđa Boškovića, uspostavlja se skroz pogrešna stratigrafija kulturnih slojeva u Crnoj Gori. Promovišući takve logičke konstrukte, ispostavlja se da je crnogorska nacija, bez ikakvih prethodnih korijena „isplivala“ na istorijsku scenu krajem



Kvazinaučnom metodom prepisivanja sa samog sebe, Korać želi da uspostavi jedan manir politizacije i prevrednovanja crnogorskog sakralnog nasljeđa. Tako se dešava da „nepoznato lice“ otuče natpise sa crkve Sv. Spasa i Sv. Jovana, jer mu navodno smetaju pomeni Uroša i Jelene – čime se vještački stvara narativ o ugroženosti ovog sakralnog nasljeđa i potrebe njegove „odbrane“

Unutrašnjost katedralne crkve u Svaču

XV vijeka. Iz toga izvlači se zaključak da nikakva zaostavština nastala prije tog datuma ne pripada crnogorskom kulturnom nasljeđu, već da je treba pripisati drugim narodima (Branislav Borozan, Nauka, ideologija, kulturni identitet, Arhivski zapisi, br. 1/2016, Cetinje, 2017, str. 38). Postavlja se pitanje, da li je uopšte potrebno ukazivati na štetnost i zlu namjeru ovakvih stavova. Ipak, crnogorska istoriografija, uglavnom nije reagovala na ove teze i slijepo je prihvatila navedene zaključke. Sve to, stvorilo je dalekosežne posljedice po stanje kulturne baštine u Crnoj Gori i našoj svijesti o njenoj veličini i značaju. Time su brojni autori, kvazinaučnih i krajnje ideološki nacionalno obojenih shvatanja, dobili priliku da prema svojim potrebama i interesima prekroje crnogorsko nacionalno nasljeđe i otuđe ga od matičnog naroda. Ovaj rad ukazuje na jedan manir takvog ponašanja, iz kojeg proističu metodološke i teorijske osnove za proces utapanja crnogorskog kulturnog i sakralnog nasljeđa u neke druge forme i obrasce. Na žalost, svjesni smo da unazad par godina logički konstrukti na koje smo ukazali u ovom radu dobijaju i svoju praktičnu primjenu. Stoga je cilj ovog rada da pokaže očiglednu proizvoljnost i paušalnost „metoda“ kojim se opisuju dvije crkve u Svaču i time ukaže na sve pogrešno što je o njima iznešeno. (Kraj)

22 Enigmatika

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak, 16. maj 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za inspekcijske poslove 1. Glavni/a elektroenergetski/a inspektor/ ka - Odsjek za elektroenergetsku inspekciju, Sektor za zaštitu državnih resursa, - Izvršilaca: 1, Glavnog inspektora, uz saglasnost Vlade, postavlja starješina državnog organa, na vrijeme od pet godina. - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti Tehničko - tehnoloških nauka - Elektrotehnika, elektronika - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje četiri godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www. uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.

me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za inspekcijske poslove Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Milena Radonjić tel: +38267607509; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Centra za alternativno rješavanje sporova 1. Samostalni/a referent/kinja - Služba za opšte i finansijske poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen vozački ispit za “B” kategoriju - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www. uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Centra za alternativno rješavanje sporova Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Milena Radonjić tel: +38267607509; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Agencije za zaštitu životne sredine 1. Viši/a savjetnik/ca III - za praćanje kvaliteta vazduha -inventar gasova - Sektor za monitoring životne sredine, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka ili fakultet iz oblasti prirodnih nauka - Znanje engleskog jezika - nivo A2 - Poznavanje rada na računaru ( word, excel, internet i power point) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja 2. Viši/a savjetnik/ca III - Sektor za zaštitu prirode, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo - poznavanje rada na računaru (word i internet)

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

- položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja 3. Viši/a savjetnik/ca III - za hemikalije Sektor za izdavanje dozvola i saglasnosti, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka ili fakultet iz oblasti prirodnih nauka - Znanje engleskog jezika - nivo A2 - poznavanje rada na računaru (word i internet) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja 4. Viši/a savjetnik/ca III - obavljanje poslova iz oblasti zaštite od nejonizujućeg zračenja i vršenje ispitivanja nivoa zračenja - Odjeljenje za radiološku i nuklearnu sigurnost i bezbjednost i zaštitu od jonizujućeg i nejonizujećeg zračenja, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka ili fakultet iz oblati prirodnih nauka - Znanje engleskog jezika - nivo B1 - poznavanje rada na računaru (Word, Excel, Internet i Power Point) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završe nom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet straniciUpravezakadrovewww.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34

stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Agencije za zaštitu životne sredine Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović tel: 069/157-889; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za inspekcijske poslove 1. Elektroenergetsk/a inspektor/ka III Odsjek za elektroenergetsku inspekciju,

24 Oglasi i obavještenja Sektor za zaštitu državnih resursa, - Izvršilaca: 1, Inspektora/ku postavlja starješina državnog organa na vrijeme od pet godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti Tehničko - tehnoloških nauka - Elektrotehnika, elektronika - položen stručni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word) - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Upravezakadrovewww.uzk.gov.me). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za inspekcijske poslove Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Radulovic tel: 067/002-660; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

AKSIOS DOO CAFE PIZZERIA VENOM Adresa: SVETOZARA MARKOVIĆA 52A

Tel.: 068-221-133 Email: aksiosvenom2021@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. PIZZA MAJSTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

GLAVNI GRAD PODGORICA KOMUNALNA INSPEKCIJA Adresa: VAKA ĐUROVIĆA BB

Tel.: 020-447-180,020-447-193 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21 i 05/22) i Odluke načelnika Komunalne inspekcija Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj D 19-100/22-854/3 od 09.05.2022.godine, objavljuje JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Komunalnoj inspekciji Glavnog grada: Inspektor/ka - III za turizam i ugostiteljstvo, 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme, a postavlja ga načelnik na period od 5 godina. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: -crnogorsko državljanstvo; -navršenih 18 godina života; -zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; -propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: -VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -fakultet iz oblasti prirodnih, društvenih ili tehničko-tehnoloških nauka; -najmanje dvije godine radnog iskustva; -položen vozački ispit “B” kategorije. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); -CV; -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; -uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; -dokaz o položenom vozačkom ispitu “B” kategorije; -ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci). Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18). Popis propisa potreban za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22), Zakon o

Poneđeljak, 16. maj 2022. državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore- opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 05/22), Zakon o inspekcijskom nadzoru (“Službeni list Republike Crne Gore”, broj 39/03, “Službeni list Crne Gore” broj 76/09, 57/11, 18/14, 11/15 i 52/16), Zakon o prekršajima (“Službeni list Crne Gore”, broj 01/11, 06/11, 39/11, 32/14, 43/17 i 51/17), Zakon o turizmu i ugostiteljstvu (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 04/18, 13/18, 25/19, 67/19, 76/20, 130/21). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA KOMUNALNE POSLOVE Adresa: RIMSKI TRG 50

Tel.: 020-447-193/020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21 i 05/22) i Odluke sekretara Sekretarijata za komunalne poslove Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj D04 - 100/22-500/3 od 09.05.2022.godine, objavljuje JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Sekretarijatu za komunalne poslove Glavnog grada: Samostalni/a referent/kinja - vozač/ica – kurir/ka, 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: -IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje tri godine radnog iskustva; -vozački ispit “B” kategorije. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); -CV; -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; -uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; -dokaz o položenom vozačkom ispitu “B” kategorije; -ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci). Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi” broj 38/18,43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 5/22), Statut Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 08/19 i 20/21), Uputstvo o načinu vršenja kancelarijskog poslovanja (“Službeni list Crne Gore”, broj 59/19 i 03/20). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA PODRŠKU BIZNIS ZAJEDNICI Adresa: VUKA KARADŽIĆA 41

Tel.: 020-447-193/020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21 i 05/22) i Odluke v.d. sekretara Sekretarijata za podršku biznis zajednici Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj D 27-100/22-770 od 09.05.2022.godine objavljuje JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Sekretarijatu za podršku biznis zajednici Glavnog grada: Šef/ica Odjeljenja za turizam i ugostiteljstvo, 1 izvršilac/teljka na neodređeno vrijeme. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja; - fakultet za turizam i ugostiteljstvo; - najmanje pet godina radnog iskustva. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); - CV; - dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u

roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; - ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci). Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18). Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi” broj 38/18,43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 05/22), Zakon o unutrašnjoj trgovini („Službeni list Crne Gore“, broj 49/08, 40/11 i 38/19), Zakon o zanatstvu („Službeni list Crne Gore“, broj 54/09, 64/09 i 40/11), Zakon o turizmu i ugostiteljstvu („Službeni list Crne Gore“, broj 02/18, 04/18, 13/18, 25/19, 76/19, 76/20 i 130/21), Zakon o slobodnom pristupu informacijama („Službeni list Crne Gore“, broj 44/12 i 30/17), Zakon o Glavnom gradu („Službeni list Republike Crne Gore“ - opštinski propisi, broj 65/05 i „Službeni list Crne Gore“, broj 88/09, 72/10, 02/16 i 31/17), Zakon o arhivskoj djelatnosti („Službeni list Crne Gore“, broj 49/19 i 40/11), Uredba o kancelarijskom poslovanju organa državne uprave („Službeni list Crne Gore“, broj 47/19), Uputstvo o načinu vršenja kancelarijskog poslovanja („Službeni list Crne Gore“, broj 59/19 i 3/20), Statut Glavnog grada („Službeni list Republike Crne Gore“ - opštinski propisi, broj 08/19 i 20/21), Odluka o radnom vremenu („Službeni list Crne Gore“ - opštinski propisi, broj 23/19 i 29/20). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

GLAVNI GRAD PODGORICA SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE Adresa: NJEGOŠEVA 20

Tel.: 020-447-193,020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 6/20, 10/20, 36/21 i 05/22) i Odluke direktora Službe za zajedničke poslove Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 17-100/22-143 od 09.05.2022.godine, objavljuje JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Službi za zajedničke poslove Glavnog grada: Namještenik/ca, spremač/ica, 1 izvršilac/ teljka na neodređeno vrijeme. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo;

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 16. maj 2022. - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu. Posebni uslovi: - I-2 nivo kvalifikacije obrazovanja, bez radnog iskustva. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: - prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); - CV; - dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; - ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu. Provjera sposobnosti kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18). Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata. Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

-Poznavanje rada na računaru Mjesto rada Berane Trajanje konkursa 20 dana Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto -Curriculum Vitae (CV) -Uvjerenje o državljanstvu -Fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte) -Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti -Uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnom organu Provjera kompetencija,znanja i sposobnosti kandidata izvršiće se u skladu sa članom 121 Zakona o lokalnoj samoupravi (Službeni list CG br.2/18,34/19 i 38/20) i Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja,sposobnosti,kompetencija i vještina za rad u državnim organima (Službeni list CG br.050/18). O datumu,mjestu,vremenu i načinu provjere kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa će biti obaviješteni najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati: ime i prezime,adresu,kontakt telefon,naziv državnog organa i radnog mjesta) potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: SEKRETARIJAT ZA OPŠTU UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI OPŠTINE BERANE Ul.IV Crnogorske br.1 BERANE Sa naznakom: za javni konkurs za radno mjesto Sekretar/ka Sekretarijata za sport,kulturu,omladinu i saradnju sa NVO Opštine Berane.

TELEVEX DOO

OPŠTINA BERANESEKRETARIJAT ZA OPŠTU UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022 godine, sa 17 nastavnih časova. Uslovi: -završen prirodno matematički fakultet - nastavnik/ca matematike, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) -položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad (licenca) -crnogorsko državljanstvo Dokumenta slatu na adresu JU OŠ “Vuk Karadžić”, Bistrica, Bijelo Polje.

Adresa: UL IV Crnogorske br 1 berAne

JU OŠ ,,MARKO MILJANOV“

Adresa: 4. JUL 109/7

Tel.: 020-624-956 Email: televex@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KOMERCIJALISTA/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: VSS , Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Italijanski - viši ili konverzacijski nivo Rok za prijavljivanje: 10 dana

BERANE TEL.: 051/233-332

Tel.: 051/231-937 Email: opstauprava@berane.co.me Objavljuje JAVNI KONKURS za potrebe SEKRETARIJATA ZA SPORT, KULTURU, OMLADINU I SARADNJU SA NVO za radno mjesto SEKRETAR/KA Sekretarijata za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO Uslovi: -1 izvršilac,na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina -VII/1 nivo kvalifikacije obrazovanja (kvalifikacija visokog obrazovanja u obimu od minimum 240 kredita CSPK-a) profesor fizičke kulture -najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili 8 (osam) godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta za koje je objavljen konkurs -Položen stručni ispit za rad u državnim organima

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

JU OŠ ,,VUK KARADŽIĆ“ Adresa: bIsTrICA

Tel.: 050/471-100

Adresa: III sAnDŽAČke bb

Tel.: 050/486-582 Ispravka konkursa od 13/05/2022 godine za radno mjesto Profesor/ica matematike se odnosi na vrstu radnog odnosa i umjesto : “Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme,do povratka radnice sa bolovanja, a najduže do 31.08.2022 godine sa 6 nastavnih časova”, treba da stoji: “Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022 godine sa 6 nastavnih časova”. Ostali uslovi konkursa ostaju nepromijenjeni.

JU OŠ ,,MLADOST“ Adresa: kAnJe

Tel.: 050/479- 104 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA BIOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme

nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor biologije Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022 godine, sa 6 + 1 (izborni) časova sedmično. Uslovi: -fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) u skladu sa posebnim propisom, -položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad (licenca) -crnogorsko državljanstvo Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa. Dokumenta slatu na adresu JU OŠ “Mladost”, Kanje bb, Bijelo Polje. 2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022 godine, sa 16 časova sedmično. Uslovi: -fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII 1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) u skladu sa posebnim propisom, -položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad (licenca) -crnogorsko državljanstvo Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa. Dokumenta slatu na adresu JU OŠ “Mladost”, Kanje bb, Bijelo Polje.

BUDVA TEL.: 033/402-556

LUNA MNE DOO Adresa: ŽrTAVA FAŠIZMA bb

Tel.: 068/055-901 Email: tanja.jancer@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. MENADŽER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, VŠS, Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. KNJIGOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Knjigovođa Rok za prijavljivanje: 30 dana

LUX SUNRIOR DOO Adresa: DonJI bULeVAr Tre CAnne bUDVA

Tel.: 069/413-797 Email: vidnetov@mail.ru Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: Plata: ljeti 800 a zimi 600€

TINA TIME SHOES Adresa: TrŽnI CenTAr bb

Tel.: 030/315-038 Email: tina-time@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 30 dana Napomena: - poznavanje rada na kasi Slati CV na mail: tinatimeshoes@t-com.me Broj telefona 069/033-568

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

DOM STARIH DOO DANILOVGRAD Adresa: MArTInIćI bb

Tel.: 020-880-422 Email: domstarih-duga@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 3 dana 2. NJEGOVATELJ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: SŠS-IV. Rok za prijavljivanje: 3 dana

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

LOBELIA DOO Adresa: ŠeTALIŠTe PeT DAnICA bb, ToPLA

Tel.: 068/043-507 Email: lobeliatours@gmail.com Raspisuje konkurs za: 1. KUVAR/ICA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar. Rok za prijavljivanje: 30 dana

LOBELIA DOO Adresa: ŠeTALIŠTe PeT DAnICA bb, ToPLA

Tel.: 068/043-507 Email: lobeliatours@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Čistac prostorija Rok za prijavljivanje: 30 dana 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 5 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) Rok za prijavljivanje: 30 dana

PARKING SERVIS HERCEG NOVI DOO Adresa: MIćA VAVIćA 1

Tel.: 031/324-127 Email: parkinghn@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. INKASANT/KINJA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SSS-III.Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: -Prijava na slobodno radno mjesto i CV; -Uvjerenje o državljanstvu; -Izvod iz matične knjige rođenih; -Fotokopija lične karte; -Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti; -Diploma ili uvjerenje o potrebnom nivou kvalifikacije obrazovanja; -Uvjerenje nadležnog Suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti. Sva dokumentacija mora biti dostavljena u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, ne starije od 6 mjeseci. Dokumentaciju dostaviti na email: parkinghn@t-com.me Kandidati su dužni da u prijavi za slobodno radno mjesto specifikuju dokumentaciju, navodeći broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje uz prijavu.

PEKARA ZELENIKA DOO Adresa: ZeLenIkA bb

Tel.: 068/071-188 Email: cefil2008@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Trgovački tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 30 dana

PIYO CO DOO Adresa: VUkoV PoTok, bJeLske krUŠeVICe

Tel.: 069-042-662 Email: piyo-co@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA NA OBRADI KAMENA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

ŽELJEZNIČKI PREVOZ CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: Trg goLooToČkIH ŽrTAVA 13

Tel.: 020-441-476 Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi od 13.05.2022. godine, za radno mjesto: Blagajnik/ca u stanici Kolašin, 1 izvršilac. Ispravka se odnosi u dijelu roka za prijavljivanje i glasi: rok za prijavu je 8 dana, a ne 15, kako je greškom bilo objavljeno. Ostali dio teksta ostaje isti.

KOTOR TEL.: 032/325-732

JU OŠ ,,IVO VISIN“ PRČANJ Adresa: PrČAnJ bb koTor

Tel.: 032/337-214 Email: skola@os-ivisin.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Prcanj Uslovi: Profesor fizike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2022. godine, za 5 nastavnih časova fizike sedmično. Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JZU OPŠTA BOLNICA KOTOR Adresa: nJegoŠeVA bb, koTor

Tel.: 032/325-788 Vrši se ispravka konkursa objavljenog 13.05.2022. godine u dnevnim novinama i na sajtu ZZZ CG za radno mjesto medicinska setra/medicinski tehničar. Ispravka se vrši u dijelu broja izvršilaca gdje treba da stoji 1 izvršilac , a ne 2 kako je greškom objavljeno. Sve ostalo u konkursu ostaje isto.

PETNJICA TEL.: 068/053-335

DOO ,,KOMUNALNA DJELATNOST“ PETNJICA Adresa: PeTnJICA

Tel.: 069/290-083 Oglašava potrebu za: 1. PUTAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Petnjica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su zadati u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi”.

TUZI TEL.: 020/671-287

KORITA SIG DOO Adresa: kArAbUŠko PoLJe bb

Tel.: 068037126 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A FIZIČKI/A RADNIK/ CA , 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Tuzi Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole). Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Pomoćni/a radnik/ca pri izradi horizontalne i vertikalne signalizacije

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 16. maj 2022. Posljednji pozdrav dragom kolegi

Dana 15. maja 2022. godine napustila nas je naša voljena

Posljednji pozdrav

STOJKA Bobova BASTAĆ rođena Šćepović

DARKU KOVAČEVIĆU

VESNI VUKOVIĆ

Porodica će primati saučešće u gradskoj kapeli Čepurci 15. maja, od 9 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana.

Sa osjećajem tuge i poštovanja, ponosni što si bio dio nas. Počivaj u miru.

KOLEKTIV FIRME HELIOS CRNA GORA

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od drage Vesne. Ožalošćeni: ćerke SANDRA i SUZANA, sin MIHAILO, unučad MAŠA, MIA, ANJA i DANILO, zet BORIS KRGOVIĆ, brat VOJISLAV, sestre DESANKA i ĐURĐINA, snahe RADMILA i MILEVA, jetrva SLAVICA, bratanići, bratanična, sestrići, sestrične, đeveričići i ostala rodbina BASTAĆ i ŠĆEPOVIĆ

ANA i ACO ĐUKANOVIĆ

561 Posljednji pozdrav dragoj jetrvi, strini i babi

579

576

Dana 15. maja 2022. preminula je naša draga

Дана 14. маја 2022. у 66. години преминуо је наш драги

STOJKI BASTAĆ

DRAGINJA ŠIMON

od SLAVICE, ARSENIJA, NIKOLE i unučadi LAZOVIĆ

rođena VUJOTIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Zagorič 16. maja od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 15. маја од 12 до 17 часова и 16. маја од 10 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана на градском гробљу у Даниловграду.

562

OŽALOŠĆENI: sin IGOR, snaha SLAVICA, unuk VIKTOR, unuka VALENTINA, sestra ANGELINA-GINA i ostala rodbina.

ВЕКО - ВЕЛО Васов ПАВИЋЕВИЋ

Posljednji pozdrav dragoj i hrabroj

STOJKI BASTAĆ S ljubavlju i poštovanjem, JASNA i IGOR KRGOVIĆ 569

Ожалошћени: супруга НАТАЛИЈА - РАТКА, синови ДРАЖЕН и ДРАГАН, брат РАДИСЛАВ - РАЈО, сестра ИКОНИЈА - ИКА, снахе РАЈКА, МИЛЕНА и СНЕЖАНА, братанићи САША и СИНИША, братанична САЊА, сестрић ВУКО, брат од стрица РАДЕНКО, тетке ВУКОСАВА и МИЛОСАВА, унучад и остала многобројна родбина ПАВИЋЕВИЋ и ујчевина РАДУНОВИЋ

563

Нашем драгом

ВЕЛУ Породица покојног ПЕТРИСЛАВА ПЕЂЕ ПАВИЋЕВИЋА 565

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 16. maj 2022. Dana 15. maja 2022. preminula je naša draga

Posljednji pozdrav našem

KOVILJKA Perice PETRIČEVIĆ rođena Miljanić 1946–2022.

Saučešće primamo u kapeli na novom groblju na Cetinju 16. maja, od 12 do 14 časova, a potom na mjesnom groblju Meterizi do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

SIMU

Puno je neispričanog ostalo da se ispriča, ali je i puno srce kada se prisjetimo zajedničkog druženja i vremena provedenog s tobom.

Ožalošćeni: kćerka LJUBICA, zet STEVO RADOVIĆ, unučad ĐURO, ILIJANA, MARIJA i VUK, braća RADOVAN, BOGDAN i VASILJ, sestre DARINKA i DANICA, jetrva VJERA, đeveričići MIHAILO i DRAGAN, đeverična MILENA, zaova JELENA i ostala mnogobrojna rodbina PETRIČEVIĆ i MILJANIĆ

564 Posljednji pozdrav

DRUŠTVO SA KSV-a

KOVILJKI PETRIČEVIĆ 574

Draga sestro, kako da objasnim sebi da nas ni tuđina nije udaljila… Kako da objasnim sebi da me moja Kova nikad više neće sa osmijehom i raširenih ruku, onako kako samo sestra zna, iz daljine dočekati. Počivaj u miru sa tvojim dobrim Perom.

Posljednji pozdrav

VASILJ i HIDEGARD

Дана 15. маја 2022. у 89. години преминуо је наш драги 571

NENADU SINANOVIĆU

МОМЧИЛО Трипков МИЈАЧ

Vijest o tvojoj smrti nas je duboko pogodila. Bio si pravi drug i iskreni prijatelj. Počivaj u miru, dragi Neno.

Саучешће примамо у градској капели у Бару, 16. маја од 10 до 13.30 часова. Саучешће ће се примати истог дана од 14 до 16 часова на гробљу Света Госпођа у Вирпазару када ће се обавити сахрана.

Porodica VUKOVIĆ

575 Ожалошћени: Син РАДОВАН, снаха МАЈА, сестра МИЛКА, унук МАТИЈА, унука МИЛА и остала родбина МИЈАЧ

Posljednji pozdrav

KOVILJKI PETRIČEVIĆ

Kove moja, sestro moja… Boli rastanak sa tobom… Sestro, tvoja plemenita duša neka počiva u miru, a ja i moja djeca ćemo te čuvati od zaborava, sjećajući se tvoje dobrote koju si nam nesebično dijelila.

DARINKA KILIBARDA sa porodicom 578 572

KOVILJKI PETRIČEVIĆ

Posljednji pozdrav

Draga tetka, bila si dio mog djetinjstva, mog odrastanja… Ti si bila moja radost svih, do sada, dolazaka u Crnu Goru. Svoju nesebičnu ljubav, koju si gajila prema meni, prenijela si i na moju djecu. Tetka, počivaj u miru baš onako kako si i zaslužila.

MARKO, LISA, LOUIS, HENRI i LENNI

570

KOVILJKI Hvala ti za iskrenost i poštovanje nas i naših pokojnih roditelja. 573

Od kumova MOŠTROKOLA

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 16. maj 2022.

POMENI

Poslije kraće bolesti preminula je naša draga

Дана 14. маја 2022. у 51. години, послије краће болести, преминуо је наш драги

Dana 16. maja navršava se tri godine od kako nas je napustio naš voljeni

ILINKA - IKE Lazareva JOVOVIĆ

ДАРКО Трипков КОВАЧЕВИЋ Sahrana je obavljena 15. maja 2022. godine na mjesnom groblju u Milijevićima u krugu porodice

Ožalošćena porodica JOVOVIĆ

Породица ће примати саучешће 15. маја и 16. маја до 14 часова у породичној кући у селу Љајковићи - Зета, када ће се обавити сахрана на сеоском гробљу Српска

Ожалошћени: мајка СЛАВКА, супруга ЛАТИНКА - ЛЕЛА, син ИВАН, кћерка ЈАНА, брат ДРАЖЕН, сестра АНА, ујаци МОМЧИЛО и ДУШКО, тетке БОЖАНКА - ВОЈКА, ЈЕЛЕНА - ПЕРСА, СЕНКА, стричеви, браћа и сестре од стричева и тетака и остала многобројна породица КОВАЧЕВИЋ и КЛИКОВАЦ

SLOBODAN DŽANKIĆ

Vrijeme prolazi, a mi još učimo kako da živimo bez tebe... Bio si nam čvrst oslonac i sigurna luka satkana od hrabrosti, ljubavi i iskrenosti. Ostaješ naš uzor! S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu i velikodušnost. Zauvijek ćemo biti zahvalni na svemu što si učino za nas.

Kćerka SNEŽANA, unuka KARMEN i praunučad EVELIN, LEO i VAL

558 Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

557 Posljednji pozdrav

555 Година дана је прошла од смрти наше вољене Куме

IKI DARKU Stric SLAVKO sa porodicom

od brata ARSENIJE, bratanića ZORANA i bratanične TANJE sa porodicama 566

РАДМИЛЕ ВУЈАЧИЋ Posljednji pozdrav dragom 560 Драга кумо, бол и туга за тобом никада неће проћи, али ће лијепа сјећања на твоју људскост, племенитост, љубав и њежност заувијек живјети у нашим срцима. Почивај у рају, анђеле наш.

Posljednji pozdrav tetki

DARKU Našem bratu i drugu iz djetinjstva.

Твоји кумови: БОЖИДАР, СЛАВОЈКА, НЕНАД, ПРЕДРАГ, НЕМАЊА и ВЛАДИМИР КОПРИВИЦА

MILICA i NIKOLA 567

IKI Umro je naš nekadašnji igrač 568

Počivaj u miru.

Tužno sjećanje na naše voljene DUŠKO i SANJA sa porodicama

DARKO KOVAČEVIĆ 559 S tugom i poštovanjem, FK ZETA GOLUBOVCI

LJILJANA

DRAGA

BAŠO

2017–2022. rođena Vuković

2013–2022. rođena Stijepović

1994–2022.

BAŠANOVIĆ

577

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za vama. Vaša velika srca, plemenite duše i časni životi zaslužuju da vas vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo. Počivajte u miru. MIODRAG sa porodicom 556

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR Hercegovačka na korak od ulice Slobode – lokal 400m2 sa 4 privatna parkinga. Savremen, prostran sa visinama, više prilaza za sva vozila. Prodajem Tel.069/ 991-786 1 PRODAJEM ekskluzivan trosoban stan 127m2 zgrada „Mermer“ pored Ars Medice na 3. spratu, namješten, neuseljivan, okrenut prema Morači, cijena 1850/1m2. Garaža 21m2= 15,000e Tel.069/012-739 2

USLUGE OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 4 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena. Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd. Tel.069/051-526 5 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno

Vukčević. Tel.069/991-999, 067/000-008 6 STRUČNO I SAVJESNO radimo skoro sve vrste građevinskih poslova: adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalog. Tel: 069/926-382, 020/629-558 7

Poneđeljak, 16. maj 2022.

Marketing

32 Marketing

Poneđeljak, 16. maj 2022.