Dnevni list Pobjeda 15.11.2020.

неђељом Neđelja, 15. novembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19756 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Vladimir Joković, predsjednik Socijalističke narodne partije i poslanik u Skupštini

KOVID-19: Klinički centar i bolnice u Kotoru i Baru imaju dovoljno kreveta, osoblja i medicinskog materijala

Glavni izazov neizvjesnost trajanja epidemije S. VASILJEVIĆ

SNP-u mjesto u vladi, ne možete tražiti podršku političara, a biti gadljivi na njih STR. 2. i 3.

Crnogorski vojnici položili testove borbene gotovosti

Spremni za učešće u NATO misiji STR. 3.

STR. 6. i 7.

POVODI: Direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova Marina Lutovac o posredovanju u porodičnim odnosima

I. BOŽOVIĆ

RAZGOVOR: Prof. dr Božo Mihailović, predsjednik borda jedne od najvećih crnogorskih kompanija

» U barskoj bolnici popunjeno je 70 odsto kreveta. Direktor te ustanove dr Dragoslav Tomanović ističe da u bolničku ambulantu iz domova zdravlja stižu pacijenti bez urađenih snimaka pluća i nalaza što im usložnjava posao

Str. 9.

STR. 8.

Pobjeda u posjeti Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju D. MIJATOVIĆ

Plantaže ne mogu opstati bez pomoći države

Mimo suda se ove godine dogovorilo 114 parova

STR. 4. i 5.

Novi detalji iz istrage pokušaja likvidacije vođe kavačkog klana Radoja Zvicera

Funkcioner ukrajinske policije Černobrivi dobio status svjedoka STR. 9.

STR. 12. i 13.

Konačno prostor za rad, oči i dušu

2

Politika

Sjednica Administrativnog odbora u utorak

Nova većina traži da radna tijela imaju 13 članova

Sa prve sjednice Administrativnog odbora

PODGORICA – Poslanički klubovi nove parlamentarne većine uputili su inicijativu Administrativnom odboru da se poveća broj članova u skupštinskim odborima sa 11 na 13 – rečeno je nezvanično Pobjedi u tom tijelu.

Inicijativu su podnijeli klubovi poslanika „Demokratski front – NSD, DNP, UCG, RP“, „Demokrate – Demos – Mir je naša nacija“, „Demokratski front – PZP“, Socijalistička narodna partija Crne Gore i „Crno na bijelo“, kako bi svi poslanički klubovi mogli biti zastupljeni u radnim tijelima. Odbor će o njoj raspravljati na sjednici u utorak, 17. novembra.

DPS će, kako nam je nezvanično rečeno, najvjerovatnije predložiti kandidata za zamjenika predsjednika Administrativnog odbora. Prema ranijim nezvaničnim najavama, to mjesto bi moglo pripasti bivšem šefu Odbora Luiđu Škrelji.

Odbor je trebalo na prošloj sjednici, koja je ujedno bila i prva, da izabere zamjenika predsjednika, ali zbog odsustva dijela članova ta tačka dnevnog reda je odgođena.

Na dnevnom redu sjednice u utorak biće pokretanje postupka za imenovanje devet članova Državne izborne komisije. Odbor bi, kako je planirano, trebalo da uputi ponovni javni poziv. Upućivanje ponovnog javnog poziva univerzitetima za podnošenje prijedloga kandidata za imenovanje jednog člana Savjeta Agencije za elektronske medije. Na dnevnom redu je razrješenje jednog člana Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Članovi Administrativnog odbora trebalo bi da se dogovore o terminu posebne sjednice tog tijela, na kojoj bi raspravljali o nadležnostima, metodu rada i različitim gledištima poslaničkih klubova o ulozi i funkciji Odbora.

I. K.

Ženska politička mreža obilježila tri godine rada

Nedovoljno žena u političkom životu PODORICA – Ženska politička mreža obilježava tri godine postojanja tokom kojih su, kako navode iz te organizacije, djelima pokazali kako je moguće prevazilaziti političke razlike radi opšteg dobra, te da dijalog kao oruđe demokratije nema alternativu.

Povodom trogodišnjeg rada, na Fejsbuk stranici ŽPM juče su predstavljena četiri video-spota u kojima članice te organizacije prenose poruke iz Proglasa o političkim pravima žena iz 1940. godine, a koje su kažu, aktuelne i danas.

Podsjećaju da trogošnjicu rada obilježavaju u vrijeme kada se slavi 40 godina od usvajanja CEDAW koncencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama, 25 godina nakon Pekinške deklaracije, 20 godina od usvajanja Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1325 Žene, mir, bezbjednost, te 75 godine nakon što su žene u Crnoj Gori prvi put ostvarile aktivno pravo glasa.

Danas je, kažu, osnaženi neo-liberalizam i populistički trend koji je zahvatio cijeli svijet, doveo do urušavanja dosegnutih ljudskih prava, a naglašeno ugrožava prava žena kreirajući sve više populističkog bavljenja ovom temom, bez suštinskog i sistemskog djelovanja koji uklanja strukturne barijere i stvara preduslove u borbi protiv rodno zasnovane diskriminacije.

- Cjelokupni ženski pokret se ciljano slabi značajnim smanjenjem ekonomskog, finansijskog i političkog prostora za rad i napredak žena, ujedno izostavljajući kontinuirano jačanja liderstva za prava žena na svim nivoima, ostavljajući tako prostor za sve snažniji populistički i retrogradni javni diskurs o položaju i pravima žena. Svjedočimo činjenici da je zastupljenost žena u političkom životu još uvijek nedovoljna, da su radna prava žena na udaru i da je diskriminacija u svim društvenim sferama svakodnevica pred kojom su nemoćne hiljade žena, jer nema adekvatnog sistemskog odgovora. Svjedoci smo da politika najčešće ostaje slijepa prema potrebama žena – ističu iz ŽPM. Napominju i da sve to ŽPM čini odlučnijom u borbi za ravnopravan položaj žena u Crnoj Gori.

- Odlučno se držimo opredjeljenja da osvajamo politički prostor i mijenjamo politike po mjeri svih njenih građana i građanki i stvaramo rezultate koji su jedini pravi odgovor na retrogradne trendove – poručuju iz ŽPM. ŽPM očekuje da će njihov zahtjev, koji podrazumijeva povećanje minimalne kvote žena na 40 odsto uz obavezni raspored minimum 1 u 3 kandidata na izbornim listama, biti usvojen kada za to uslove stvore parlamentarne partije vlasti i opozicije.

Poručuju da neće stati i da će nastaviti sa radom na promjeni i primjeni propisa u pravcu postizanja ravnopravnosti žena u Crnoj Gori.

- Jer na taj način doprinosimo izgradnji boljeg i pravednije društva za sve građanke i građane Crne Gore – zaključuju iz ŽPM. Đ. Ć.

Neđelja, 15. novembar 2020.

INTERVJU: Vladimir Joković, predsjednik Socijalističke narodne

SNP-u mjesto u vla ne možete tražiti podršku političar a biti gadljivi na nji Evropska praksa govori da su eksperti u vladi obično bili dio drugog ešalona jer nemaju političke odgovornosti, samim tim što nijesu izašli na izbore – kaže Vladimir Joković poručujući da političari ne smiju ostati po strani u formiranju vlade PODGORICA – SNP neće dozvoliti da se bilo ko igra imenom, ugledom i značajem naše političke borbe. Ne tražimo ništa, ne ucjenjujemo u procesu formiranja vlade, ali nećemo dozvoliti da nas niko ponižava, ostavi po strani ili zaboravi nemjerljiv doprinos naše partije posljednjim demokratskim promjenama. Ne možete u jednom trenutku tražiti otvorenu i javnu podršku političara, a u drugom biti gadljivi na njih – kazao je, u intervjuu za Pobjedu, Vladimir Joković, predsjednik SNP-a i poslanik u Skupštini Crne Gore.

Joković je rekao da je njegovoj partiji mjesto u vladi, jer ima, kako je kazao, vrhunske kadrove koji su spremni da odgovore svim izazovima.

POBJEDA: Što konkretno znači stav Izvršnog odbora SNP-a da proces formiranja vlade nije završen i da se mora „vrednovati udio SNP-a u zajedničkoj pobjedi“?

JOKOVIĆ: Kao što smo više od 20 godina vodili otvorenu bitku za neku novu, ljepšu Crnu Goru, bespogovorno zagovarajući svoje stavove i principe, tako smo i ovoga puta u demokratskoj atmosferi na organima partije razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji. Ponosan POBJEDA: Sjednica Skupštine na kojoj će Krivokapić predstaviti svoj kabinet i program zakazana je za 2. decembar. Mogu li mimoilaženja u okviru većine, kao i oštre kritike DF-a na račun mandatara i nezadovoljstvo njegovim prijedlogom, ugroziti formiranje vlade ili, kasnije, njeno funkcionisanje?

JOKOVIĆ: Imali smo prilike da čujemo od mandatara da je prijedlog vlade spreman. Što se tiče SNP-a mi smo spremni i već u

sam što sam trenutno na čelu ove partije, jer SNP diše kao porodica, jedinstveno, uz činjenicu koja me čini posebno ponosnim - nikome nijesmo dužni da polažemo račune, i potpuno sami, autentično vodimo politiku. Ono što je za nas prioritet jeste glas i mišljenje naših članova.

Poznato je da je naša partija nastala kao narodni pokret, bila i ostala simbol borbe za pravednost, demokratiju i evropske vrijednosti. To nikako ne smijemo zanemariti.

U takvoj atmosferi se i razgovaralo na posljednjoj sjednici partijskog organa.

Jedinstven je stav da postoje principi od kojih SNP nikada neće odustati. Ne tražimo ništa, ne ucjenjujemo, ne postavljamo ultimatume, ali nećemo dozvoliti da nas niko ponižava, ostavi po strani ili zaboravi nemjerljiv doprinos naše partije posljednjim demokratskim promjenama. Upravo, najviše dobronamjerna je i ta poruka koju smo poslali, a sve u cilju da se ispoštuje volja građana i naših birača. Nećete me pogrešno razumjeti, ali ne možete u jednom trenutku tražiti otvorenu i javnu podršku političara, a u drugom biti gadljivi na njih i njihove glasove. Znam da je u politici sve moguće, i da dva i dva nijesu uvijek četiri, ali ono što je krasilo SNP i naše birače

jeste iskrenost, otvorenost, pravednost i pošten odnos prema svemu. Siguran sam da su ove odlike duboko ukorijenjene u biću SNP-a doprinijele da istrajemo u borbi i zajedničkoj pobjedi.

POBJEDA: Sastaćete se sa mandatarom u ponedjeljak. Hoćete li tražiti mjesto za SNP u novoj vladi i da li ćete podržati Krivokapićev kabinet ako ne ispuni uslove Vaše partije?

JOKOVIĆ: Ne bih govorio rječnikom ucjena, ultimatuma, nije to svojstveno SNPu. Možda se i malo pogrešno, da ne kažem zlonamjerno, tumače naši iskreni i otvoreni stavovi koji samo mogu pomoći mandataru da što bolje i kvalitetnije sastavi vladu. Duboko smo svjesni činjenice da postoje elementi koji i dalje pokušavaju da minimiziraju ugled i značaj SNP-a. Jednostavno smatramo da SNP i građani koji su nam dali povjerenje, treba da daju doprinos u realizaciji svega što nam donose složenosti političkih, ekonomskih i zdravstvenih prilika u Crnoj Gori. Imamo vrhunske kadrove u svakom smislu: moralni, čisti, bez ikakvih mrlja u radnim i životnim biografijama, dokazani kao ljudi i profesonalci. Da zaključim, niko nikog ne uslovljava, radi se o najboljim namjerama organa naše partije,

Vjerujem da će izvršna vlast biti izabrana 2. decembra ponedjeljak ćemo razgovarati sa mandatarom. Cilj je postignut, DPS je razvlašćen, a SNP spreman da u mjeri u kojoj nam pripada i u kojoj smo zavrijedili pažnju birača, odgovorimo svim izazovima nove, demokratske vlasti u Crnoj Gori. Siguran sam da je to jedino rješenje, kao što sam uvjeren da će vlada biti izabrana na zakazanoj sjednici parlamenta. Smatram da prvi zadaci vlade

treba da budu donošenje zakona o slobodi vjeroispovijesti, zakona o lustraciji, kao i o porijeklu imovine.

Toliko dugujemo građanima, imajući u vidu da smo čvrsto obećali donošenje i realizaciju tih akata.

Mandatar je čovjek koji pravi svoj tim. SNP je jedino želio da se u potpunosti ispoštuje volja građana. Na tom fonu smo i imali najavu političkoekspertske vlade u kojoj

odnosno članstva.

Da budem do kraja jasan SNP hoće u vladu isključivo iz razloga što smo više nego sigurni da svojim kadrovskim rješenjima možemo odgovoriti svim složenostima na evropskom putu usvajanja standarda, borbe protiv kriminala i korupcije, stvaranju pravne države i svega što su temeljne vrijednosti naše države, a direktno su u korelaciji sa našim programskim opredjeljenjima. Sasvim je logično da sve što smo, sa ostalim partijama iz koalicije, ponudili građanima, i sprovedemo u djelo. Ako ćemo do kraja da budemo iskreni, političari su ti koji su dobili legitimitet, koji su izašli na izbore, kandidovali se svojim programom. Neka evropska praksa govori da su eksperti obično bili dio tog drugog ešalona iz prostog razloga što nemaju političke odgovornosti, samim tim što nijesu izašli na izbore. Oni, za razliku od nas, mnogo brže i lakše, mogu da se okrenu i odu, jer ne nose nikakvu političku odgovornost.

POBJEDA: Kako onda gledate na to što u predloženom sastavu vlade nema političkih lidera, niti bilo koga sa liste Koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, osim mandatara?

JOKOVIĆ: Što se tiče naše partije, nikada nije postojao bi partije delegirale svoje stručnjake za ministarska mjesta i čelne pozicije u državnim organima i tijelima, što je za nas bilo prihvatljivo. Naprasno, pojavila se potreba za formiranjem čisto ekspertske vlade. Mi smatramo da političari koji su stvarno doveli do promjena ne smiju ostati u drugom planu. Međutim, siguran sam da će se nova vlada formirati, kao što vjerujem u uspješnost njenog rada.

Očekujem vladu koja će za prioritete imati interes države i građana.

Politika

Neđelja, 15. novembar 2020.

Crnogorski vojnici položili testove borbene gotovosti

partije i poslanik u Skupštini Crne Gore

adi,

ra, ih Vladimir Joković

Nebitno ko će biti potpredsjednik parlamenta ako se ne riješi problem našeg učešća u vladi POBJEDA: Da li je unutar parlamentarne većine postignut dogovor o potpredsjedničkom mjestu u Skupštini? Ko će preuzeti tu funkciju?

JOKOVIĆ: U odgovoru na jedno od vaših pitanja podvukao sam da za SNP

ne postoji personalno rješavanje problema. Najmanje je bitno hoće li predsjednik, potpredsjednici ili neko od poslanika zauzeti finkciju potpredsjednika parlamenta.

Na tim principima ne želimo da razgovaramo i potpuno je nebitno kome će ovo mje-

problem liderstva i želje da na taj način rješavamo određene stvari. Postoje sasvim drugačiji načini da se rješavaju eventualne nesuglasice kada je riječ o načinu sastavljanja vlade. Da budem decidan, postoje načini da se putem dijaloga, kompromisa ili na nivou principijelno istog aršina prema bilo kojem liderstvu, dođe do rješenja prihvatljivog za sve. Nije cilj, niti poenta funkcionisanja buduće vlade da lideri po svaku cijenu i obavezno moraju biti u njoj, ali je preduslov svega - sjesti za isti sto i naći razloge, sa rješenjem prihvatljivim za svakoga. Nije ni problem da se zastupe pojedini ljudi, i da neko ne bude u vladi, ali mora se razgovarati i dogovarati. Povlačenje jednostranih poteza ne vodi ničemu dobrom, ponajmanje rješavanju problema.

POBJEDA: Rekli ste da bi rješenja u formiranju vlade trebalo tražiti na nivou „principijelno istih aršina“ prema liderima. Kako, u tom smislu, komentarišete to što je mandatar predložio lidera Ure Dritana Abazovića za potpredsjednika vlade i, moguće, ministra odbrane, a nikoga iz SNP-a iako kažete da Vaša partija ima dobre kadrove?

JOKOVIĆ: Sami ste rekli da je ovaj prijedlog isključivo od mandatara, ali suština problema nije u pojedinačnim prijedlozima, bilo koga od nas. Ono što ne možemo prihvatiti, i u tome je poenta zaključaka donesenih na našem Odboru, jeste činjenica

da se krupne odluke donose samostalno. Ja ne želim da stvaram sumnju i otvaram neke dileme prisutne u javnosti da neko drugi, neki lobiji, pojedinci, ne znam već ko, dominantno utiču na kadrovanje i povlačenje određenih poteza. Ali svakako da SNP neće dozvoliti da se bilo ko igra imenom, ugledom i značajem naše političke borbe. E, to je već uvreda i za mene kao predsjednika, i za naše cjelokupno članstvo.

Ja jednostavno nemam prava da prihvatim nešto što se kosi sa političkim stavovima, ali i nekom elementarnom političkom logikom. Dalje, sada već možemo da govorimo i o tome da vlada nije ni ekspertska, imajući u vidu činjenicu da se u njoj nalaze političari. Naravno, ništa lično, ništa protiv gospodina Abazovića nemam, ali principi izbora nijesu do kraja jasni.

POBJEDA: Mandatar je za ministra unutrašnjih poslova prvobitno predložio Nikolu Terzića, koji je bio potpisnik platforme „Crno na bijelo“. Kako gledate na to i kako komentarišete to što je Terzić povukao kandidaturu?

JOKOVIĆ: Priznaćete da nije na meni da komentarišem bilo čiji lični čin. Pročitao sam kao i vi gest gospodina Terzića, i na meni je da ga konstatujem i prihvatim.

Uostalom, nije ga moja partija predložila da bismo imali prava da govorimo na ovu temu. Ono što je očigledno i da se lako zaključiti jeste da

3

sto pripasti ako se ne riješi mnogo veći problem, a to je učešće SNP-a kao pobjedničkog subjekta u budućoj izvršnoj vlasti. SNP u punom kapacitetu, sa svojim vrhunskim kadrovskim rješenjima, mora biti dio proevropske budućnosti Crne Gore.

postoji ogroman pritisak javnosti da se što prije formira vlada, i to je razumljivo. Čekalo se pune tri decenije, da demokratija zakuca na vrata naše države. Narod je donio slobodu, on i očekuje, kao produkt te slobode, novu, bolju, moderniju vlast i prije svega što brži ekonomski oporavak.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav prema tome što je veći dio kandidata za ministre blizak SPC? JOKOVIĆ: Za kandidata za ministra najbitnije je da posjeduje moralne, profesionalne i druge kvalitete kojima može odgovoriti funkciji.

Nijesam ulazio u analizu moguće pripadnosti određenoj vjerskoj organizaciji. Mandatar bira sastav, predlaže ljude, a oni treba kvalitetno da obavljaju posao. Sve ostalo za mene ne predstavlja poseban problem, pa ni činjenica da pripadaju ili ne SPC. POBJEDA: Što mislite o objedinjavanju resora, poput prosvjete, kulture, nauke i sporta?

JOKOVIĆ: Mandatar je u više navrata potencirao potrebu racionalizacije, i sa tog aspekta objasnio fuziju ova četiri resora. Ono što svakako nije teško uvidjeti jeste da će ovaj resor imati izuzetno težak i odgovoran posao, kako bi odgovorio zadacima iz različitih oblasti. Ali opet, mandatar je taj koji predlaže personalna rješenja, i tim preuzima najveću odgovornost za njeno uspješno funkcionisanje.

Ivana KOPRIVICA

PODGORICA – NATO ocjenjivači, posmatrači i članovi ocjenjivačkog tima ocjenjivali su prošle sedmice u okviru vježbe ,,Odlučan odgovor“ deklarisane snage Vojske Crne Gore, koje će biti angažovane u NATO snagama za brzo reagovanje (NRF).

Iz NATO Vrhovne komande savezničkih snaga za Evropu, Pobjedi je saopšteno da su crnogorski vojnici, nakon testiranja, spremni za misiju NATO. - Deklarisane jedinice Vojske Crne Gore ocjenjivane su u skladu sa NATO sistemom testiranja (CREVAL), a NATO ocjenjivači, posmatrači i članovi nacionalnog ocjenjivačkog tima obučeni su za pripremu, validaciju i spovođenje borbene gotovosti u borbenim jedinicama i štabovima - saopšteno je Pobjedi iz SHAPE-a.

Iz Vrhovne NATO komande kazali su i da su nakon evaluacije, crnogorske jedinice koje su testirane, spremne za učešće u NRF 2021.

Crna Gora će, shodno ranijoj odluci parlamenta, uputiti do 30 pripadnika Vojske u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force – NRF).

NRF su visoko spremne i tehnološki napredne multinacionalne snage sastavljene od kopnenih, pomorskih, vazduhoplovnih i snaga za specijalne operacije, koje Savez može rasporediti brzo i gdje je to potrebno.

- Pored svoje operativne uloge, NRF se može koristiti za veću saradnju u obrazovanju i obuci, unapređenje vježi i bolju upotrebu tehnologije - kaže se u obrazloženju Odluke o učešću

Spremni za učešće u NATO misiji

Crnogorski vojnici

crnogorskih vojnika u misiji.

NRF je pokrenut 2002. godine i sastoji se od visoko sposobnih multinacionalnih sanaga koje su u kratkom roku sposobne da reaguju na bezbjednosne izazove, od upravljanja krizama do kolektivne odbrane.

NRF snage su pod komandom Vrhovnog komandanta Savezničkih snaga za Evropu.

Odluku o raspoređivanju, odnosno angažovanju NRF snaga donosi NATO Savjet ministara, konsenzusom članica Savjeta.

Operativno komandovanje NRF-a se rotira između savezničkih komandi združenih snaga u Brunsumu (Holandija)

Lider Nove poručio da će predložiti partijskim organima da podrže Krivokapićev kabinet

Mandić: Odluka nakon što saznamo konačan sastav vlade PODGORICA – Organi Nove srpske demokratije odlučiće o podršci novoj vladi čim dobiju informacije o njenom konačnom sastavu - kazao je lider te stranke Andrija Mandić, ističući da će partijskim organima predložiti da podrže kabinet Zdravka Krivokapića, te da nema dilemu da će oni to učiniti.

Mandić je rekao da mandatar nije završio svoj posao.

- NSD još ne zna da li će vlada imati potpredsjednike ili za-

mjenika, ko će biti ministar odbrane i unutrašnjih poslova. To su toliko važna pitanja da im ne možemo neozbiljno pristupiti, i pored činjenice da smo rekli da je dominantna odgovornost na Krivokapiću za sastav njegovog kabineta, pošto te ljude gotovo niko od nas ne poznaje - rekao je Mandić.

Istakao je da prati kako se javljaju oni koji nijesu imali veze sa izborom Krivokapića za nosioca liste.

- Oni koji su ga stvarno pre-

i Napulju (Italija).

- U slučaju da NAC donese odluku o raspoređivanju, odnosno angažovanju NRF snaga, pripadnici VCG će, u skladu sa odlukom, učestvovati u sprovođenju aktivnosti u sastavu snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje - kaže se u obrazloženju.

Navodi se da će upućivanjem pripadnika VCG u NRF, Crna Gora aktivno doprinijeti sistemu kolektivne odbrane, razvoju sposobnosti i kapaciteta Save z a , a t i m e d i re k t n o m uređenju bezbjednosti, prosperitetu i stabilnosti države.

J. Đ.

poručili jedino ćute. Istina je uvijek najbolja i najljekovitija za sve, tako da će DF i NSD prilikom donošenja odluke voditi računa o tome - naveo je Mandić.

Komentarišući poziv Krivokapića šefovima poslaničkih klubova parlamentarne većine da formiraju radnu grupu koja bi predložila odgovarajuće kadrove ,,po dubini“, Mandić je rekao da je u toj „prepisci“ uočio odgovore koji ga, kako je naveo, ni najmanje ne iznenađuje nakon svega što se desilo.

- Može mu se, neka radi. Neka odgovaraju šefovi klubova i poslanici kako misle da treba. Ja ću, nakon dobijanja imena ministara i informacija da li vlada ima potpredsjednika ili zamjenika predsjednika, predložiti stranačkim organima da je podrže - rekao je Mandić.

I.K.

CGO: Loš odnos prema zdravstvu i pandemiji odlazeće i nove vlasti

Političari doprinijeli eskalaciji epidemije PODGORICA - I pored toga što je parlamentarno nadmetanje održano tokom pandemije korona virusa zdravstvo nije bilo u fokusu izbornih aktera, saopštio je Centar za građansko obrazovanje analizirajući programe učesnika izbora.

- Kad je riječ o zdravstvu, a posebno u situaciji pandemije, nažalost, sudeći po programima i praksi odlazeća i nova vlast nedopustivo nisko drže ovo pitanje na listi svojih

prioriteta – naveli su iz CGO. Prema njihovoj analizi od 11 izbornih listi 10 je na određen način adresiralo zdravstvo.

- Generalni utisak je da su izostale dublje analize, a malo je i onih koji su ponudili konkretne mjere unapređenja u ovoj oblasti. Dodatno, još je manje onih koji su pominjali pandemiju korona virusa, a i kad su je pominjali obično je to bilo u kontekstu posljedica po ekonomiju – naveli su iz CGO. Prema njihovim podacima,

nijedna izborna lista nije predstavila mjere koje treba preduzeti kako bi se došlo do efikasnijeg odgovora na pandemiju, smanjenja opterećenja zdravstvenog sistema i jačanja svijesti javnosti o značaju poštovanja mjera u suzbijanju pandemije.

- Uz to, predstavnici svih listi, kad je to njima odgovaralo, odnosili su se relaksirano prema mjerama što je imalo uticaja i na eskalaciju ovog problema. Masovna okupljanja posljednjih mjeseci rijetko su prošla bez političara različitih profilacija uz prateće optuživanje onih drugih, a bez samorefleksije i samokritike – naveli su iz CGO. I. P.

4

Ekonomija

Neđelja, 15. novembar 2020.

Mandatar Krivokapić najavio da neće iznevjeriti građane i da je svjestan obaveza

Prijedlog budžeta do 20. decembra PODGORICA – Prijedlog budžeta za narednu godinu biće pripremljen do 20. decembra - najavio je mandatar za sastav vlade Zdravko Krivokapić i dodao da je u pitanju velika obaveza i da neće iznevjeriti građane.

Radiće, kako kaže, ako treba i 24 sata sa ekspertima koje će angažovati, najvjerovatnije iz inostranstva i taj budžet pripremiti do 20. decembra i time dočekati sljedeću godinu sa izvjesnim budžetom .

On je za agenciju Mina biznis ocijenio da bi sve drugo bila neprilika u koju ne žele da ulaze.

- Nacrt prijedloga budžeta je trebalo da bude završen do danas. Nemamo uvid ni u jedan jedini podatak, a mi smo zahtijevali i tražili posredstvom zakona koji nam daje jedinu nadu da možemo dobiti neke podatke - kazao je Krivokapić.

Kaže da nijesu mogli dobiti ni elementarne podatke o tome koliko je bilo zapošljavanja od 1. septembra do 20. oktobra.

- To se tretira kao interna tajna - dodao je Krivokapić.

Na pitanje ima li saznanja da je odlazeća Vlada pripremila prijedlog budžeta za narednu godinu, odgovorio je da misli da je to bila njihova zakonska obaveza, i to na osnovu onoga što su do sada imali po pojedinačnim resorima i vodeći računa o čitavoj administraciji ispod samih ministarstava.

- Prirodna obaveza je da neko ko odlazi ostavlja dobru mjeru onome koji dolazi. Nažalost, čini mi se da to neće biti trenutna praksa u Crnoj Gori, ali mi ćemo tu praksu mijenjati - poručio je Krivokapić.

Smatra da bi bilo potpuno prirodno da nova vlada, bez obzira ko je čini i predstavlja, u ova-

Zdravko Krivokapić

kvom vremenskom periodu, odnosno na kraju godine, bude dočekana sa nacrtom budžeta koji je pripremila prethodna, koji je realističan i obuhvata sve elemente dobrote za sve građane Crne Gore.

- Ja znam da se to najvjerovatnije neće desiti. Mi ćemo do 20. decembra naći načine i modalitete kako to da usaglasimo i predložimo jedan realističan budžet i krenemo sljedeću godinu sa optimizmom koji gajimo svi u okviru tima, koji intenzivno radi tokom ove zadnje tri sedmice - naveo je Krivokapić.

Dotaklo se, kako kaže, ,,dno dna“ u svakom pogledu i ne čudi što su svi građani pomalo razočarani, a to razočarenje ne proizilazi samo iz reakcije koju je prouzrokovao kovid-19.

- Ono je rezultat višegodišnjeg nemara i loše ekonomske politike koju je vodila prethodna vlast i zato mogu da kažem da se radi, čini mi se, o jednom organizovanom pristupu, da li zasnovanom na znanju ili neznanju, nesvjesnom ili svjesnom činjenju za nekoga ili činjenju protiv nekoga. To uopšte ne umanje osjećaj koji ja u ovom trenutku imam, a to je da se Crna Gora nalazi bukvalno pred bankrotom - saopštio je KrivoK. J. kapić.

Predsjednik PzP Medojević kaže da Krivokapić ne može da mijenja ključne stavke budžeta

Mandatar nema ideja ni znanja da spriječi bankrot države

PODGORICA – Prijedlog budžeta za 2021. je uradila Vlada Duška Markovića uz saglasnost MMF-a, a mandataru Zdravku Krivokapiću nije dozvoljeno da se uključi u pregovore i mijenja ključne parametre budžeta koji je već usaglašen, tvrdi predsjednik PzP-a Nebojša Medojević.

On navodi da Krivokapić ne može da mijenja ključne stavke budžeta koji je, kako kaže, napravila Vlada Mila Đukanovića, te da mu samo ostaje da već definisani okvir javne potrošnje, deficita i mjera štednje, raspodjeli.

Jasno je, kaže on, da će ova vlada biti vlada kontinuiteta „pogubne neoliberalne ekonomije Đukanovića“.

- Samo što će troškove oštrog programa štednje prenijeti na sirotnju, dok će interesi tajkuna prve i druge familije biti zaštićeni - navodi Medojević.

Kazao je kako je Krivokapić ponizno molio i Markovića i MMF da se on i njegov zet uključe u pregovore.

- Ali su ga obje adrese odbile, jer je do izbora vlade samo običan građanin (koji doduše mislima

Razgovor o poslovanju u doba korona krize sa predsjednikom borda jedne od na

Plantaže ne mogu op bez pomoći držav PODGORICA - Glavni problem Plantaža u uslovima korona krize je likvidnost i taj problem mora da riješi većinski vlasnik kompanije, odnosno država, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu predsjednik Odbora direktora te kompanije prof. dr Božo Mihailović. On je poručio da Plantaže imaju perspektivu, jer izvoze vina u 40 država i ocjenio da je ova kompanija najveći crnogorski brend i ,,jedina globalna crnogorska svjetska kompanija“.

Berba grožđa 2. septembra ove godine

- Plantaže zbog uticaja pandemije ne mogu opstati bez pomoći države. Zato što se troškovi kompanije ne mogu znatno smanjivati, a prihodi su ove godine pali više od 50 odsto – kazao je Mihailović, koji očekuje pomoć u rješavanju problema likvidnosti.

POMOĆ

- Znam da su neke druge kompanije u većinskom državnom vlasništu dobile velika sredstva od države. Plantaže su do sada dobile samo 1,2 milona eura kredita od Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u uslovima djelovanja korona krize i ništa više – istakao je Mihailović i dodao da država treba da utiče na kreditne institucije kao bi Plantaže dobile zajam sa dužim grejs periodom i rokom otplate i nižim kamatnim stopama.

- Očekujem da dobijemo kredite koje kompanija može da podnese, jer je naša proizvodnja niskoakumulativna. U normalnim uslovima profitna stopa bila nam je pet do sedam odsto, nije to hajtek, nije to informatička industrija, nego niskoprofitna proizvodnja – naglasio je Mihailović.

Ističe da je potreban povoljan zajam prije svega od IRF-a ali i od nekih banaka.

- Očekujem zalaganje u tom smislu i fonda PIO kao akcionara da utiče kod nekih banaka da nam se pomogne – rekao je Mihailović.

Nada se pomoći ostalih akcionara, prvenstveno Zavoda za zapošljavnje, a i Crnogorske komercijalne banke, koja ima vlasništvo u

Plantažama.

- Ako hoće da Plantaže prežive moraju da obezbijede povoljne kredite. To je njihova, a ne moja kompanija – ističe Mihailović i nada se razumijevanju banaka zbog problema koje izaziva pandemija.

- Banke sada moraju biti partner sa privredom, da daju ruku privredi i da ne gledaju svoj profit sada nego u perspektivi. Kome će oni da daju kredite sjutra ako neke velike kompanije pođu u stečaj – kaže Mihailović.

Ističe da država treba da ih oslobodi plaćanja dijela dažbina.

- Očekujemo oslobađanje od plaćanja dijela poreza. Sada imamo odlaganje plaćanja poreza, ali očekujemo oslobađanje – poručio je Mihailović.

Smatra da bi uskoro na nivou države trebalo da imaju razgovore na kojima bi predstavnici menadžmenta prezentovali sve što radi uprava Plantaža.

- Plantaže su na ledini i na tržištu i nemaju zaštite. Od toga što smo državna kompanija nemamo ništa, iako su Plantaže ostvarile u zadnjih desetak godina 400 miliona prihoda, a državi dale 100 miliona eura i uložile ogromna

Prosječna plata u kompanijiP lantaže je pala na 580 eura, a Mihailović je najavio da se i dalje moraju smanjivati.

Očekuje i da država oslobodi Plantaže dijela poreza sredstva – naveo je Mihailović.

On tvrdi da Plantaže nekome smetaju.

- Plantaže im smetaju zbog toga što je bila i ostala uspješna crnogorska velika kompanija. Drugi razlog je vjerovatno političke prirode i treći razlog je što neki misle da Plantaže treba da smanje svoju vrijednost pa da ih oni kupe – kazao je Mihailović i naglašava da će aktuelna uprava sve da učini da Plantaže i dalje ostanu vrlo uspješna kompanija bez obzira na sve probleme sa kojima

Očekivanja od nove vlasti

Nebojša Medojević

pomjera planine) - piše u saopštenju Medojević.

Smatra da Krivokapić nema znanja ni ideja kako da spriječi bankrot i zaustavi recesiju.

- Dragi građani, kada vam smanje plate i penzije, kad ostanete bez posla, kad vas gazda izbaci iz stana, kad vam izvršioci krenu da naplaćuju dugove, kad ne budete imali da obezbijedite hranu za vašu djecu, znajte da su reforme spriječili vladari iz sjenke - Gojko, Vlado, Miško i Željko. Oni su odgovorni za sve što nas čeka. DF je imao plan za reforme. Nijesu nam dali da pomognemo - zaključio je Medojević.

K. J.

Odgovarajući na pitanja kakvu saradnju očekuje sa budućom vladom i očekuje li da će nova vlast smijeniti upravu Plantaža, Mihailović je naveo da se Odbor direktora može promijenti na Skupštini akcionara, koja se zakazuje po posebnoj proceduri i da odbor biraju vlasnici kompanije.

- Vjerujem da će personalni sastav zavisiti od kvaliteta rada pojedinih članova Odbora i njega kao timskog organa u cjelini, te da će to biti jedini kriterij za njegov rad u bilo kojem personalnom sastavu.

Što se mene tiče, u ovom odboru ću nastojati da dam svoj maksimalni stručni doprinos za uspješan rad ove velike crnogorske kompanije – poručio je Mihailović.

Podsjetio je da je aktuelni Odbor direktora, u ovom sastavu tek mjesec i po dana.

- Do sada smo održali pet sjednica za mjesec dana, što nije zabilježeno u praksi rada ove kompanije, a, vjerujem, ni kod jednog drugog preduzeća u većinskom državnom vlasništvu – rekao je Mihailović.

se susrijeću.

- Jer ako mi imamo dovoljno zaliha za puni obim prodaje predviđen u uslovima kada nema korona virusa, onda je to veliki garant za Plantaže kao kompaniju koja treba, mora i može da ima perspektivu – rekao je Mihailović.

REZULTATI

Naveo je da su Plantaže ove godine proizvele 14,4 miliona kilograma vinskog groždja, 1,6 miliona kilograma stonog grožđa, 7,9 miliona flaširanih proizvoda vina i prirodnih rakija, 900.000 kg breskve, 107.000 kg ribe i riblje mlađi.

- Iz ovih podataka se može zaključiti da su zaposleni i menadžment kompanije učinili izuzetne napore u organizaciji i vođenju ove specifične poljoprivredne proizvodnje, čime se obezbjeđuje tržišna perspektiva kompanije za narednu godinu – smatra Mihailović.

Naveo je da je kompanija, zahvaljući ovim rezulatima u prozvodnji, stvorila uslove za funkcionisanje u narednoj godini.

Ministarstvo saobraćaja reagovalo na izjavu mandatara da je tekst ugovora za auto-put

Dokument dostavljen svim posla

PODGORICA – Ministarstvo pomorstva i saobraćaja reagovalo je na izjavu mandatara za sastav nove vlade Zdravka Krivokapića koji je izjavio da ne može da dođe do ugovora o auto-putu, jer je navodno ugovor tajan.

- Obavještavamo ga da je tekst ugovora za auto-put dostavljen svim poslanicima Skupštine kada se raspravljalo o leks specijalisu za auto-put. I to istim onim poslanicima sa kojima danas Krivokapić konstruiše novu vladu - saopštili su juče iz Mini-

starstva saobraćaja i pomorstva.

Kako navode, u odnosu na ocjene o nepravilnostima tokom izgradnje auto-puta, te najavi antikoruptivnog djelovanja koje treba da sačuva i reputaciju Kine, pozivaju madatara i buduću

vladu da na projektu izgradnje auto-puta urade makar onoliko koliko je uradila ova Vlada.

- Crnoj Gori i njenim građanima to je pitanje od vitalnog interesa.

Ugovor o projektovanju i izgradnji auto-puta objavljen je u Službenom listu Crne Gore. Isto

Ekonomija

Neđelja, 15. novembar 2020.

ajvećih crnogorskih kompanija prof. dr Božom Mihailovićem

pstati ve Ne treba privatizovati Plantaže Mihailović smatra da Plantaže za sada ne treba privatizovati.

- Plantaže su velika kompanija, iskustva sa privatizacijom sličnih kompanija u regionu su pokazala da su to sve bile neuspješne privatizacije. Plantaže u ovom trenutku nijesu spremne za privatizaciju i ja kao profesor univeziteta smatram da Plantaže treba da ostanu u pretežnom državnom vlasništvu – rekao je Mihailović.

Božo Mihailović

- Jer da nemamo sirovinu, odnosno vinsko grožđe sve drugo bi bilo uzaludno. Ja odajem priznanje zaposlenima koji su radili na primarnoj proizvodnji jer gotovo da su rezultati kao da nije bilo korone - kazao je Mihailović.

Dodaje, ipak, da rezultati u proizvodnji nijesu bili dovoljni da se ostvari pozitivan poslovni rezultat u prvih devet mjeseci.

- To je razumljivo budući da su prihodi od prodaje smanjeni u prvih devet mjeseci u odnosu na isti period prošle godine sa 16,7 miliona na 10,4 miliona eura – rekao je Mihailović.

Precizirao je da su najviše smanjeni prihodi na crnogorskom tržištu i to sa 11,5 miliona u prošloj godini na 5,8 miliona u ovoj godini.

- Čime se pokazuje da vino Plantaža na crnogorskom tržištu pije najviše inostrani gost, a pad turizma je doveo do pada prodaje naših proizvoda – kazao je Mihailović.

Dodao je da su u ovu godinu ušli sa vrlo ambicioznim planom koji je predviđao da će Plantaže

tajan

anicima tako, bitno je naglasiti da je po Ugovoru o projektovanju i izgradnji auto-puta u slučaju spora nadležan Arbitražni sud Trgovinske komore u Cirihu i na ugovor se primjenjuje pravo Crne Gore - poručuju iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

K. J.

Nema otpremnina za Maraš i Vukovića Rekao je da za novog direktora Vukovića i za bivšu direktoricu Vericu Maraš nije predviđena otpremnina.

- Nema otpremnine za Maraš, čak i u odluci o njenom razrješenju piše da nema otpremnine. Vuković je dobio rok do 60 dana da napravi plan razvoja i tada ću ja kao predsjednik borda da potpišem ugovor o menadžementu sa njim ako mu se usvoji program razvoja. Ako mu se ne usvoji plan razvoja on više neće biti izvršni direktor. On neće u tom ugovoru imati nikakvu otpremninu – tvrdi Mihailović.

Neophodne godišnje investicije od tri do pet miliona Mihailović je naveo da su Plantaže u prosjeku imale godišnje investicije od tri do pet miliona eura.

- Ove godine su investicije bile projektovane na tri i po miliona. Do sada je realizovano 2,8 miliona eura investicija – kazao je Mihailović.

Između ostalog 1,2 miliona je uloženo u podizanje novih vinograda, kupljen je još jedan kombajn za berbu grožđa, a zatvorena je i investicija kotla na biomasu.

- Plantaže ne mogu bez investicija, te investicije moraju i dalje biti četiri do pet miliona godišnje da bi Plantaže opstale na tržištu. Jer loza nije bukva, zna se koliki je njen vijek trajanja – zaključio je Mihailović.

ostvariti prodaju svojih proizvoda u vrijednosti preko 30 miliona eura.

- A za prvih devet mjeseci mi smo ostvarili svega 10,5 miliona. U odnosu na plan to je ogromna razlika iako su u prva dva i po mjeseca ove godine ostvareni rezultati u prodaji i išli u tom smjeru i imali smo rast prihoda više od četiri odsto, ali je tada nastupila korona. Menadžment prodaje imao je izuzetne napore da se ostvari ovoliki obim prodaje – izjavio je Mihailović i dodao da je prodaja proizvoda Plantaža na inostranom tržištu smanjena za oko 15 odsto.

Podsjetio je da je kompanija ove godine ostvarili gubitak od 3,2 miliona eura, što je duplo više nego lani.

- Međutim taj gubitak će se do kraja godine sigurno povećati.

Mi ćemo povećati prodaju nadam se u novembru i decembru, međutim nema tog menadžmenta i nema tog odbora direktora koji u ovakvoj situaciji u uslovima pandemije može taj problem da riješi. Nemate svadbi, proslava rođendana, slava, nemate svih tih manifestacija na kojima se vino troši i mi smo kao kompanija više poIzgradnja dijela auto-puta

5

Još se ne zna kako će zemlje ,,podijeliti“ najavljenih devet milijardi iz Brisela

Pisonero: Nema raspodjele po zemljama, samo preliminarni investicioni troškovi

gođeni pandemijom nego truristička privreda u cjelini – smatra Mihailović.

TROŠKOVI

Naglasio je da pad prihoda nije mogao da prati pad troškova.

- Jer trećina su materijalni troškovi, trećina su zarade i jedna trećina su porezi i doprinosi, akcize prema državi – pojasnio je Mihailović.

I pored ovakvih ovogodišnjih rezulatata on smatra da kompanija ima perspektivu.

- Plantaže imaju perspektivu jer imaju asortiman koji je prihvatljiv za tržište. Plantaže izvoze svoja vina u više od 40 država. Plantaže su crnogorski brend – nagalasio je Mihailović.

Dodaje da je bord na zadnjoj sjednici 6. novembra donio odluku o ,,drastičnom“ smanjenju troškova.

- Imate branu jer postoje neki troškovi koje ne možete da smanjujete, to su troškovi sirovina, đubriva, zaštitnih sredstava, pa i radne snage – rekao je Mihailović.

Podsjetio je da Plantaže imaju 586 radnika. Prosječna ovogodišnja plata je 683 eura, lani je bila više od 700 eura, dok je prema njegovim riječima u ovom trenutku pala na 580 eura.

- Ne očekujem da se plata poveća nego da se smanji. Moramo se pružiti koliki nam je pokrivač, a to znači da možemo da trošimo za zarade onoliko koliko imamo. Plata se mora smanjivati, ali do jedne granice. Ako je pređete dolazi do demotivacije zaposlenih – kazao je Mihailović i upozorio da bi zbog toga neki vodeći menadžeri mogli da odu iz firme.

Podsjetio je da je bord usvojio preporuku Vlade da maksimalna plata može biti na nivou od tri prosječne u kompaniji.

- Maksimalna zarada je plata izvršnog direktora koja je na nivou tri prosječne plate. Aktuelni direktor Miroslav Vuković prima oko 2.000 eura sa minulim radom – precizirao je Mihailović i istakao da je bord i pred odluke skupštine akcionara da se povećaju naknade njegovim članovima, donio odluku da se ne povećavaju.

- Cijeneći situaciju u kojoj se Plantaže nalaze donijeli smo odluku da naše naknade budu onolike kolike su bile do sada. To znači da predsjednik OD ima jednu prosječnu platu u kompaniji na godišnjem nivo (koeficijent jedan), a članovi Odbora direktora imaju koeficijent 0,7, odnosno 70 odsto prosječne plate.

S.POPOVIĆ

PODGORICA - Evropska komisija predstavila je nedavno dugo najavljivani Ekonomsko- investicioni plan za Zapadni Balkan. U Komisiji kažu da su upravo te investicije od predloženih devet milijardi eura jedan od osnovna tri stuba obnovljene EU politike prema Zapadnom Balkanu.

Iako se očekivalo da će zemlje Balkana, među sobom podijeliti pomenutu sumu iz Brisela, to se, kako objašnjavaju iz EU neće uskoro desiti.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero, kazala je da trenutno postoje samo preliminarni ukupni troškovi, te da se za sada ne zna kakva će biti raspodjela novca među zemljama.

- U ovoj fazi nije moguće obezbijediti alokacije po zemljama, jer postoje samo preliminarni ukupni investicioni troškovi.

Takođe, mnogi projekti su prekogranični, regionalni su i koristiće čitavom regionu – rekla je Pisonero za Pobjedu.

Komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je nedavno da je zatvaranje „ogromnog jaza“ između ekonomskog razvoja Zapadnog Balkan i EU-fokus Evropske komisije – cilj Ekonomsko-investicionog plana.

Ekonomsko-investicioni plan Evropske komisije predviđa investicije od oko devet milijardi

eura za šest država regiona Zapadnog Balkana, koje ukupno imaju oko 18 miliona stanovnika. Pri tom nije jasno koliko od toga će biti grantovi, a koliko krediti.

Hrvatska, koja je članica EU i ima četiri miliona stanovnika u narednih sedam godina ukupno će od EU dobiti 20 milijardi eura bespovratno da ulaže u svoju ekonomiju.

Na pitanje postoje li posebni uslovi koje država mora da ispuni da bi bila dio ovog investicionog paketa, iz Evropske komisije napominju da će EU tražiti investicije koje mogu postati pokretači ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta u regionu u vrijeme oporavka od krize nakon kovida.

- Projekti moraju biti zreli kako bi se osiguralo brzo sprovođenje u kratkom i srednjem roku. Prioritet će biti identifikacija vodećih kompanija koje podstiču regionalnu povezanost i konvergenciju – napominje Pisonero.

Ovo je, kaže Pisonero, posebno važno jer će Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan imati za cilj približavanje regiona EU i podsticanje regionalne saradnje radi stvaranja prijeko potrebnih radnih mjesta u korist preduzeća i građana.

- Povezivanje, posebno u transportu i energetici, zelena tran-

Ana Pisonero

zicija, posebno dekarbonizacija proizvodnje energije, digitalna transformacija, koja uključuje širokopojasni pristup Internetu, biće okosnica plana – istakla je ona.

U Briselu su prilikom predstavljanja tog plana upozorili da je jačanje investicija i ekonomskog rasta u regionu moguće jedino ukoliko zemlje primijene fundamentalne reforme, posebno u oblastima jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i bolje javne administracije. To je podvukla i Pisonero, navodeći da investicije moraju biti praćene reformama.

- Sve procedure u okviru Instrumenta EU za pretpristupnu pomoć III (IPAIII) biće pravilno poštovane za konačni odabir projekata koje će podržati IPA III. Investicije takođe idu paralelno sa reformama – kazala je Pisonero, dodajući da je dobro upravljanje temelj održivog ekonomskog rasta.

- Podsticanje investicija i ekonomski rast biće, dakle, mogući samo ako se Zapadni Balkan čvrsto opredijeli i sprovede temeljne reforme u skladu sa evropskim vrijednostima – zaključila je Pisonero.

J. Đ.

Gzim Hajdinaga došao na čelo TO Ulcinj u drugom talasu epidemije

Situacija loša, ali imamo interesovanja iz drugih država ULCINJ - Novoizabrani direktor TO Ulcinj Gzim Hajdinaga rekao je da je svjestan nezavidne situacije sa kojom se suočavaju svi turistički poslenici.

- Ipak, uprkos nezavidnoj situaciji, već se naziru interesovanja iz drugih zemalja, pa mjesta predaji nema - rekao je Hajdinaga, u svom prvom medijskom obraćanju od kada je na čelu te organizacije, prenosi Info biro.

- Upoznati ste sa podacima koje smo juče dobili, da su kapaciteti u ukupnom finansijskom bilansu niži za 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Već imamo neke signale da ni zimska sezona neće biti onakva na kakvu smo navikli. Ali,

Gzim Hajdinaga

ima i dobrih vijesti. Obaviješten sam da su turoperatori iz Ukrajine već pokazali interesovanje i tražili su od nas da im damo naše smjernice i cijene kazao je Hajdinaga.

Podsjetivši da od 1. decembra startuje čarter linija na relaciji Kijev – Podgorica, novi direk-

tor TO izrazio je nadu da će to biti dobar početak, i da će time povući turiste iz drugih destinacija.

- Sve ovo zavisi i od našeg ponašanja, i da li će Crna Gora biti otvorena za dolazak domaćih i stranih turista. Nismo jedini, situacija nije sjajna, ali to nama ne daje za pravo da kažemo da ćemo se predati. Učinićemo sve da prebrodimo ove teške dane, uz podršku lokalne vlasti sa kojom već u startu imamo odličnu saradnju, zajedno sa drugim TO u Crnoj Gori, NTO i Ministarstvom turizma. Nadamo da ćemo uz pomoć našeg marketiga postići da se već od sjutra pojave pozitivni signali, i da turisti budu prisutni u našoj opštini - dodao je on.

R.P.

6

Društvo

Neđelja, 15. novembar 2020.

KCCG reagovao na navode Zdravka Krivokapića da je za prenošenje virusa kriv zdravstveni sistem

Mandatar kritikuje zdravstvo, a ne poštuje mjere PODGORICA – Mandatar Zdravko Krivokapić sebi je dao za pravo da proizvoljno i krajnje neutemeljeno optužuje zdravstveni sistem i zdravstvene radnike, poručili su juče iz Kliničkog centra Crne Gore, nakon što je Krivokapić u petak poručio da je za prenošenje korona virusa kriv „crnogorski zdravstveni sistem zbog korupcije starog režima“.

- Omaložavajući napore svakog

ljekara i medicinskog radnika da pomogne u spašavanju ljudskih života, nipodaštava sve što je urađeno i uloženo u KCCG, naše bolnice i domove zdravlja. Ne vidi mandatar Krivokapić koliko je nove, najsavremenije opreme kupljeno, koliko je uloženo u stručno usavršavanje naših ljekara i srednjeg medicinskog kadra, koliko je uloženo u rekonstrukciju objekata. Ne vidi ili ne želi da vidi ništa što je dobro u

zdravstvenom sistemu Crne Gore. Naprotiv, on priča da je jedan od najslabijih u Evropi i o nesposobnosti sistema u borbi protiv korona virusa, a sam sve vrijeme ne poštuje propisane zaštitne mjere - navodi se u reagovanju.

Kako ističu, srećom, građani znaju kako i koliko su zaposleni u KCCG, kao i u ostalim zdravstvenim ustanovama, posvećeni njihovom zdravlju.

- Dodaju da, zahvaljujući viziji i

dobroj organizaciji proteklih godina, kao i izuzetno kvalitetnom i stručnom kadru, KCCG danas može da odgovori brojnim izazovima.

- Treba nastaviti sa unapređenjem i modernizacijom kroz rekonstrukciju i opremanje, što je i predviđeno brojnim projektima, za koje je Vlada već opredijelila sredstva i čija je realizacija izvjesna. A Vlada mandatara Krivokapića ima obavezu da završi

Univerzitetski profesori u otvorenom pismu podržali kandidatkinju za ministarku prosvjete

Osuđuju „medijski linč“ PODGORICA – Profesori, istraživači i neakademsko osoblje Univerziteta u Crnoj Gori uputili su otvoreno pismo podrške kandidatkinji za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić, ističući da osuđuju medijski linč protiv nje.

Kažu da kao slobodni intelektualci, dižu glas protiv svakog oblika represije zasnovane na „brižljivo selektovanim izjavama i fotografijama“, preuzetih sa privatnog Fejsbuk profila Vesne Bratić.

Navode da je riječ o mizoginiji, generalizovanju i pogrešnom predstavljanju pojedinih izjava i stvaranju iskrivljene slike o podobnosti i demokratskom kapacitetu Bratić za mjesto ministarke u vladi za koje je kandidovana.

odbrana

- Napominjemo da se, takođe neosnovano, spekuliše i o pojedinim smjernicama budućeg programa rada ministarke (npr. uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem) samo na osnovu činjenice da je kandidatkinja vjerujuća, kao, uostalom, i većina stanovnika Crne Gore. Profesorica Bratić je takvim komentarima targetirana kao šovinista, što mi, kao kolege koje sa njom više decenija radimo, sa indignacijom odbacujemo kao potpuno neutemeljenu tvrdnju - ističu u pismu.

Smatraju da je Bratić pravi izbor za ovo mjesto u vladi budući da, kako navode, poznaju njene reference iz prve ruke.

- Bratić ima 20 godina iskustva rada u prosvjeti, ne samo u visokom, nego i na nivou srednjoškolskog obrazovanja. Autor je ili koautor devet naučnih radova koji su objavljeni u časopisima na SCI/AHCI listi, što je najveći broj radova među profesorima humanistike u Crnoj Gori, kao i tridesetak drugih naučnih radova objavljenih u regionalnim časopisima i zbornicima međunarodnih konferencija. U tendenciozno interpretiranim stavovima iskazanim u pojedinim medijima ili portalima prepoznajemo i nipodaštavanje kandidata koji dolazi sa društvenih nauka, koje mnogi, nažalost, ne doživljavaju kao nauke, pa je možda krajnje vrijeme da se prepozna značaj i mjesto ovih nauka u savremenom crnogorskom društvu - piše u pismu.

Kako dodaju, u ovoj kampanji prepoznaju opasne metode progona svakog kritičkog glasa i apeluju na svijest i solidarnost javnosti, te pozivaju akademsku zajednicu i političke predstavnike da obrate pažnju na opasne pojave i ne propuste da pravovremeno reaguju.

Vesna Bratić

Živković: Sramna pisma podrške Bivši predsjednik Liberalnog saveza Miodrag Živković juče je na svom Fejsbuk profilu osudio pismo podrške Vesni Bratić.

- Dešavaju se očekivani procesi i veoma je dobro da se dešavaju. Najbolje se vidi kada se zamućena voda razbistri, a to nam se upravo dešava. Davati podršku javno iznesenim stavovima Vesne Bratić koja za sebe tvrdi da je četnik, srpski nacionalista, nazivajući uglednog publicistu ustašom, a Crnogorce izmišljenim narodom i mnogo toga još, prevazilazi granice zdravog razuma svih potpisnika - smatra Živković.

Kako navodi, više je nego očigledno da su kao i u vrijeme litija, ovo potpisi upućeni „srpskoj okupatorskoj crkvi, koja sasvim sigurno stoji iza organizacije ovakve podrške“.

- Ne treba biti naivan pa vjerovati u spontanost i slučajnost ovoga što nam se dešava. Slobodan sam uz sve očekivane rizike i reakcije potpisnika konstatovati, da je ova akcija podrške najbrutalnije gaženje pojma i statusa intelektualca u jednom društvu. Nema tog normalnog intelektualca koji bi potpisom stao iza tako brutalnih, nacionalističkih i šovinističkih ispada navedene profesorice koja je zajedno sa svima koji je podržavaju zastiđe našeg obrazovnog sistema i svih univerziteta sa kojih stižu potpisi podrške - napisao je Živković.

Sve je ovo, kako navodi, tužna i sumorna slika naše ukupne izopačenosti u kojoj malo što funkcioniše osim „okupatorska, klero-fašistička crkva koja čvrsto stoji iza svojih novostvorenih besprizornih bogohulnika“.

- Ovakvima od mene samo jedna poruka: Neka je vječna antifašistička, građanska, multivjerska i multikonfesionalna Crna Gora, a ovi koji joj ovako prkose moraju završiti na smetlištu istorije - poručio je Živković.

potpisnici

Pismo je potpisalo više od 100 profesora. Potpisnici sa Filološkog fakulteta UCG su prof. dr Milica Vuković-Stamatović, doc. dr Marijana Cerović, lektor - profesor engleskog jezika Maja Milanović, prof. engleskog jezika i književnosti dr Gordana Kustudić, saradnica u nastavi dr Sanja Ćetković, prof. dr Vesna Vukićević Janković, viša saradnica dr Olga Vojičić Komatina, doc. dr Svetlana Kalezić Radonjić, doc. dr Jelena Knežević, mr Ljubomir Ivanović, mr Milan Ivanović, prof. engleskog i francuskog jezika i književnosti mr Marina Babić, dr Milena Mrdak Mićović, prof. dr Lidija Tomić, dr Dragana Čarapić, mr Radoje Femić, mr Jelena Gazdić, dr Nataša Jovović, prof. dr Draga Bojović, doc, mr Jovana Đurčević, prof. dr Neda Andrić, lektor

Marija Mujović, doc. dr Goran Radonjić, dr lingvističkih nauka, prof. engleskog jezika i književnosti Branka Živković, prof. dr Jelica Stojanović, prof. dr Miodrag Jovanović, doc. dr, profesor francuskog jezika i književnosti Spomenka Delibašić, doc. dr Sanja Šubarić, dr Sandra Vukasojević, dr Vesna Vukićević, prof. dr Ana Pejanović, mr Tamara Labudović, doc. dr Vanja Vukićević Garić , lektor mr Bernhard Unterer, Anastasija Vrbica, mr, bivši dugogodišnji saradnik ISJ i Filološkog fakulteta Danilo Alagić, bivši dugogodišnji saradnik ISJ UCG i trenutno doktorand -istraživač mr Stefan Bulatović, mr Julija Jaramaz, mr Mirko Leovac, računovođa Katica Antić, i IT administrator Dalibor Vukotić.

Potpisnici sa Filozofskog fakulteta UCG su doc. dr Vladimir

Bakrač, dr Predrag Živković, dr prof. sociologije Ljiljana Vujadinović, mr Obrad Samardžić, saradnik u nastavi, profes o r f i l o s o f i j e m r Darko Blagojević, doc. dr Goran Ćeranić, doc. dr prof. ruske filosofije Radoje Golović, prof. dr Drago Perović, (vanredni prof.), mr filoloških nauka Tomo Papić, doc. dr Dušan Krcunović, doc. dr Dijana Vučković, mr Nebojša Banović, prof. dr Rade Šarović, prof. dr Boris Brajović, saradnica u nastavi Nataša Skakavac, saradnik u nastavi, dr Jelena Mašnić, mr Milica Krtolica, dr Nataša Krivokapić, prof. dr Vladimir Drekalović mr Milica Jaramaz, dr pedagoških nauka Milica Jelić i IT sektor Vasko Milatović.

Sa Biotehničkog fakulteta UCG pismo su potpisali prof. dr Đina Božović, prof. dr Vučeta Jaćimović, dr Jelena Lazarević, prof. dr Zoran Jovović, a sa Elektrotehničkog fakulteta UCG prof. dr Igor Đurović, doc. dr Martin Ćalasan i dr Uglješa Urošević.

Sa Prirodno-matematičkog UCG potpisnici su prof. dr Slobodan Vujošević, prof. dr Vladimir Božović, doc. dr Miloje Šundić, prof. dr Milenko Mosurović, prof. dr Vladimir Pešić i doc. dr Božidar Popović, a sa Metalurško-tehnološkog fakulteta UCG prof. dr Zorica Leka, prof. dr Milisav Lalović, prof. dr Nada Blagojević, dr Nebojša Tadić i prof. dr Milena Tadić.

Sa Mašinskog fakulteta UCG podrška je stigla od prof. dr Radoslava Tomovića a sa Građevinskog fakulteta UCG od prof. dr Radomira Zejaka i prof. dr Milana Radulovića.

Iz Istorijskog instituta UCG potpisnik je naučni saradnik dr Ivan Laković, a sa Medicinskog fakulteta dr specijalista – pulmolog, asistent u nastavi Jelena Borovinić-Bojović.

Sa Fakulteta dramskih umjetnosti UCG podrška je pristigla od prof. dr Siniše Jelušića, sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo UCG od prof. dr Andriele Vitić Ćetković, a sa Ekonomskog fakulteta UCG od prof. dr Milivoja Radovića.

Podržao je i prof. dr Vlado G. Vukasović - Fakultet za menadžment Herceg Novi, doc. dr Pavle Popović - Pomorski fakultet Bar Luka Kotor, prof. dr Milenko Popović - Fakultet za ekonomiju i biznis, Univerzitet Mediteran, prof. dr Miloš Vulanović- Edhec Business school, prof. dr Savo Marković, dr Tamara Jovović, dr Nada Petković sa Univerziteta Mediteran i prof. dr Radojka Vukčević - Univerzitet u Beogradu, angažovana na UDG-u. K. J.

započeto i da se fokusira na nove projekte i njihovo sprovođenje, a u međuvremenu neka ne otežava, i tako težak i odgovoran posao zdravstvenim radnicima, koji danonoćno brinu o zdravlju i životu svakog građanina Crne Gore -poručili su u reagovanju.

Nakon ovog reagovanja, ponovo se oglasio Krivokapić na Tviteru i naveo da odlazeći režim ne preza od zloupotrebe svega, pa i zdravstvenih radnika koji

su heroji našeg vremena.

- Kada sam govorio o slabosti zdravstvenog sistema, koji je takav zbog korupcije, i Đukanovićev režim i građani znaju šta sam tačno rekao i na koga se stav odnosio - naveo je Krivokapić.

Kazao je da je njegov apel bio u funkciji podrške zdravstvenim radnicima „čija snaga je na izmaku i kojima treba da budemo podrška“.

K. J.

KOVID-19: Klinički centar i bolnice u

Glavni izazo U nekim bolnicama, poput barske, do sada je popunjeno 70 odsto kreveta.

Direktor te ustanove dr Dragoslav Tomanović ističe da u bolničku ambulantu iz domova zdravlja stižu pacijenti bez urađenih snimaka pluća i nalaza što im usložnjava posao PODGORICA - Klinički centar Crne Gore ima 110 kreveta za kovid pacijente, kovid bolnica u Kotoru ih ima petnaestak, dok Opšta bolnica u Baru ima 105 postelja namijenjenih oboljelima od korona virusa.

U tim ustanovama tvrde da za sada imaju dovoljno resursa, ljekova i medicinskih sredstava i da su spremni da odgovore izazovu koji nameće epidemiološka situacija.

Iz Kliničkog centra Crne Gore navode da je broj kreveta određen prema akcionom planu KCCG, a u skladu sa trenutnom situacijom.

- U slučaju daljeg porasta broja oboljelih kojima je neophodno bolničko liječenje kapaciteti bi bili povećani kako je i definisano navedenim

Za sada dovoljno kreveta i resursa:

akcionim planom – saopšteno je Pobjedi iz te zdravstvene ustanove.

Takođe, potvrdno su odgovorili na naše pitanje da li u ovom trenutku imaju dovoljno tehničkih i ljudskih resursa.

Medicinski kadar

Prema podacima Kliničkog centra u toj ustanovi je do petka bilo 69 zdravstvenih radnika pozitivnih na novi korona virus od čega 17 ljekara, 40 medicinskih sestara/ tehničara i 12 osoba iz sektora nemedicinskog kadra.

Menadžment te ustanove, navode, sa posebnom pažnjom se odnosi prema zaštiti zdravstvenih radnika od mogućnosti inficiranja korona virusom. To je, kažu, od značaja ne samo za KCCG, već i za cio zdravstveni sistem države.

KCCG: Uprkos svemu ne trpi kvalitet usluga Iz Kliničkog centra su naglasili da i pored činjenice da u posljednje vrijeme postoji širenje infekcije i među zaposlenima, te da su veoma opterećeni, uspjeli su da uz dobru organizaciju izvedu da ne trpi „kvalitet pružanja zdravstvenih usluga svim pacijentima kojima su bile potrebne“.

- Svi zaposleni se na visoko profesionalnom nivou odnose prema liječenju i kovid i svih drugih pacijenata - saopštili su iz Kliničkog centra.

Menadžment te ustanove formirao je komisiju koja treba da utvrdi što se dogodilo na dan smrti mitropolita Amfilohija, koji je u KCCG preminuo od posljedica kovida, kada je između 200 i 300 zaposlenih ljekara i medicinskog osoblja ušlo bez zaštite opreme u kovid odjeljenje da mu se pokloni. Svi oni su se nakon toga vratili na svoja radna mjesta, na ostala odjeljenja.

Društvo

Neđelja, 15. novembar 2020.

7

Institut za javno zdravlje analizirao 1.808 uzoraka na korona virus

Preminulo osmoro, novih 577 slučajeva infekcije PODGORICA – U Crnoj Gori juče je od posljedica korona virusa preminulo osam osoba, a potvrđeno je 577 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Kako navode, u Institutu i drugim javnim i privatnim laboratorijama koje rade PCR testove, obrađeno je 1.808 uzoraka na korona virus među kojima je ukupno registrovano 577 novopozitivnih slučajeva infekcije, a

najviše iz Podgorice i to 264 novooboljelih.

U Tivtu je 40 briseva bilo pozitivno na kovid-19, Bijelom Polju 36, Kotoru 35, Budvi 33, Pljevlji-

ma 29, Beranama 26, Nikšiću 22, Baru 20, Herceg Novom i Cetinju po 19, Danilovgradu 11, Plavu i Rožajama po pet, Petnjici četiri, Mojkovcu i Tuzima po tri, Ulci-

nju dva i Žabljaku jedan.

Kada su u pitanju pacijenti koji su preminuli od posljedica korona virusa, iz Instituta navode da ih je iz Podgorice, Ulcinja i Bije-

u Kotoru i Baru imaju dovoljno kreveta i osoblja

S. VASILJEVIĆ

ov - neizvjesnost

Detalj iz jedne od kovid bolnica

- U tome veoma važnu ulogu ima i neumorna ekipa Odjeljenja za bolničku epidemiologiju KCCG koja brine o sprečavanju daljeg širenja infekcije i među zaposlenima i pacijentima koji se liječe od drugih bolesti – odgovorili su iz Kliničkog centra.

U toj ustanovi se do petka liječio 71 pacijent sa kovid-19 infekcijom od kojih je 29 životno ugroženo.

Od pojave epidemije do danas raspolažu sa dovoljnom količinom ljekova i medicinskih sredstava kao i ličnom zaštitnom opremom za zaposlene.

- Ovo je sve postignuto pravovremenom reakcijom menadžmenta na pojavu epidemije, prije svega u Kini – saopšteno je Pobjedi iz te ustanove.

NOVE KOVID BOLNICE

Nove kovid bolnice su u Kotoru i na Cetinju. Direktor Opšte bolnice u Kotoru dr Davor Kumburović kazao je da je ta bolnica kao jedna u nizu kovid bolnica u Crnoj Gori, aktivno sa radom počela u srijedu zbog usložnjavanja epidemiološke situacije iz dana u dan.

- Imamo petnaestak kreveta.

U ovom momentu u našoj mini-kovid bolnici nalazi se 11 pacijenata od kojih su četiri sa teškom kliničkom slikom dok su preostalih sedam sa srednje teškim simptomima.

Svi pacijenti su sa komplikacijama na respiratornom sistemu - kazao je dr Kumburović.

Kovidom-19 inficirano je 115 zdravstvenih radnika u crnogorskim bolnicama, među kojima ima ljekara i nemedicinskog kadra. Dio njih je bio i na bolničkom liječenju Kada je u pitanju medicinski kadar, Kumburović kaže da shodno kapacitetima koje kotorska bolnica pruža, imaju zadovoljavajući broj medicinskog kadra.

- Isto važi i za zaštitnu opremu i sve propratne medikamente koji su neophodni u liječenju ovakvih pacijenata.

Dakle apsolutno smo spremni za svaki izazov koji nas čeka - kaže Kumburović.

On je dodao da će se u skladu sa razvijanjem epidemiološke situacije, moguće ovaj broj eventualno proširiti, te da su spremni ukoliko dođe do pogoršanja situacije.

STANJE U BARU

U Nikšićkoj bolnici su hospitalizovana 64 pacijenta, od čega je osmoro životno ugroženo i nalazi se u Jedinici intenzivnog liječenja. Nema pacijenata na respiratoru.

- Ostali pacijenti su stabilnih vitalnih parametara i trenutno se dobro osjećaju - nave-

deno je u saopštenju.

U Opštoj bolnici Bar, koja raspolaže sa 105 kreveta, trenutna popunjenost je 70 odsto. U ambulanti ove zdravstvene ustanove su u petak imali 70 pregleda što, kako ističe direktor dr Dragoslav Tomanović, ukazuje da ambulante Domova zdravlja na Crnogorskom primorju ne obavljaju svoj posao onako kako bi trebalo.

- Šalju nam neobrađene pacijente pa mi, pored ogromnih obaveza koje imamo, moramo da im 'slikamo' pluća, odrađujemo nalaze i obavljamo preglede... - kaže dr Tomanović.

Najveći problem je, prema njegovim riječima, neizvjesnost.

- Tokom sastanaka sa osobljem od menadžmenta se očekuje odgovor do kada će ova situacija trajati. Pitaju nas hoće li se okončati do Nove godine, do narednog proljeća ili će potrajati još godinu-dvije... Niko odgovor na to pitanje ne zna, ništa nije izvjesno - navodi direktor barske bolnice.

Ova zdravstvena ustanova raspolaže sa dovoljnom količinom ljekova koji se koriste i u ostalim ustanovama tog tipa. Što se tiče ostalih bolesnika, direktor Opšte bolnice ističe da uspijevaju da medicinski zbrinu hitne slučajeve.

- Naši ljekari operišu bolesnike koji su u stanju hitne potrebe. Sve funkcioniše na odjeljenjima pedijatrije, ginekologije, intenzivne njege, hirurgije - ističe dr Tomanović.

PODACI ZA BRIGU

Šef kriznog medicinskog štaba dr Nermin Abdić naveo je prije dva dana da je do petka hospitalizovano 213 pacijenata u bolnicama u Crnoj Gori. Na mehaničkoj ventilaciji je 36 pacijenata.

- Zdravstveni radnici daju sve od sebe da pruže zdravstvenu pomoć, po svim protokolima i standardima, ali su oni nečijom nebrigom došli u stanje da se bore za svoj život. Ako ne budemo poštovali mjere broj pacijenata u bolnicama će biti veći. U kovid ambulante dolazi sve više pacijenata sa težom kliničkom slikom. U Podgorici se oko 450 pacijenata liječi putem patronažne službe - istakao je Abdić.

On je kazao da je 115 inficiranih zdravstvenih radnika, među kojima ima ljekara i nemedicinskog kadra, a dio je na bolničkom liječenju.

Iv. K.-V. K. V. - J.M.

log Polja po dvoje, i po jedno iz Budve i Berana.

- Najstariji je imao 89 (1931. godište), a najmlađi 51 godinu (1969. godište). Ukupan broj preminu-

lih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 376, a od početka godine 385 - navode iz Instituta.

Kako preciziraju oporavilo se 247 pacijenata, pa je ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva koji su pozitivni na korona virus u Crnoj Gori 9.151.

- Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom je 26.686 - navode iz Instituta.

K. J.

NKT ažurirao epidemiološke mjere za čitavu Crnu Goru

Od danas zabranjeno van opština vikendom PODGORICA – Međugradski saobraćaj zabranjen je od petka u 21 sat do ponedjeljka u pet sati ujutru, pojasnilo je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, i ova mjera počela je da važi u ponoć.

Ažurirane mjere važe do 1. decembra, a NKT navodi da one mogu biti produžene.

Mjera koja se odnosi na zabranu međugradskog saobraćaja ne važe za motorna vozila kojima se obavlja promet robe, snabdijevanje i dostava ljekova, hitna medicinska pomoć, komunalne djelatnosti, snabdijevanje gorivom i električnom energijom, kao ni za prevoz zaposlenih - koji moraju posjedovati potvrdu poslodavca i putni nalog za službeno putovanje. Mjera ne važi ni za one koji su bili van mjesta boravka, ako posjeduju voznu kartu za povratak u međunarodnom linijskom ili avio-saobraćaju ili su to mjesto napustili prije 14. novembra.

Mjera se ne odnosi ni na tranzitni prevoza putnika i putovanja međunarodnim redovnim ili linijskim prevozom ili avio-saobraćajem.

- Mjera se ne odnosi ni na one koji njeguju osobe koje zbog bolesti, stanja ili posljedica povrede nijesu sposobni da samostalno obavljaju svakodnevne aktivnosti, što se dokazuje potvrdom

Nove mjere startovale u ponoć

Ugostitelji ponovo rade, ali se nadaju korigovanju mjera Ugostitelji će, prema odluci NKT-a otvoriti danas objekte i radiće do 20 sati. Udruženje ugostitelja saopštilo je da im nijesu prihvatljive mjere koje je u petak uveo NKT i da se nadaju njihovom korigovanju.

Iz Udruženja kažu da ne mogu da naprave barijeru (pleksiglas) između stolova unutar objekta, te da nijesu saglasni sa tim da za stolom sjede najviše četiri osobe, s tim da razmak između njih u svim pravcima bude najmanje dva metra.

Navode i da je mjera kojom se predviđa mogućnost usluge keteringa i izdavanja hrane samo do 22 sata „apsolutno bespotrebna“.

Ugostitelji su zamolili i inspekcijske organe da kontrolišu samo opravdane mjere, a da u vezi spornih mjera, pričekaju sa kontrolom do usaglašavanja sa nadležnim institucijama.

koju izdaje izabrani doktor i izvodom iz odgovarajućeg matičnog registra građana kojim se dokazuje međusobno srodstvo – navodi se u mjerama.

Zabranjeno je i okupljanje u objektima stanovanja osim za članove zajedničkog porodičnog domaćinstva i za

Bez vozova do sjutra Lokalni putnički željeznički saobraćaj danas će biti obustavljen zbog mjera NKT-a - saopštio je Željeznički prevoz Crne Gore.

Kako su pojasnili, zbog mjera koje je sproveo NKT, a koje su stupile na snagu u ponoć i tiču se zabrane putovanja vikendom između opština, obustavlja se lokalni putnički željeznički saobraćaj od 14. novembra u ponoć do 15. novembra u ponoć.

- U ponedjeljak, 16. novembra, svi vozovi saobraćaće po važećem redu vožnje – saopšteno je.

osobe koje njeguju one koji su bolesni i ne mogu da se staraju o sebi.

Privredna društva i preduzetnici koji se bave trgovinom na malo (marketi, supermarketi, hipermarketi, tržni centri, zelene pijace) kao i državni i organi državne uprave, organi uprave i lokalne samouprave, javne ustanove i drugi subjekti koji vrše javna ovlašćenja, banke, pošte i druga pravna lica, koja neposredno pružaju usluge građanima u šalter salama, obavezna su da odrede jedno ili više odgovornih osoba da kontrolišu da li građani prilikom ulaska u ove objekte nose zaštitne maske i u objektima poštuju mjeru minimalne međusobne fizičke udaljenosti. K. J.

Preminuo Slobodan Pejović U sedamdeset drugoj godini preminuo je 12. novembra inspektor u penziji i svjedok slučaja deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica Slobodan Pejović.

Slobodan Pejović je prvi javno progovorio i svjedočio o zločinima deportacije, zbog čega je dobio priznanja za humanost i građansku hra-

brost, fizički i verbalno napadan i osporavan.

Policijska akcija hapšenja izbjeglica iz BiH u Crnoj Gori izvedena je karajem maja 1992. godine kada su deportovani i predati vojsci bosanskih Srba. Većina deportovanih je ubijena, a malobrojni preživjelih su mučeni u logorima.

Pejović je sahranjen na Cetinju 13. novembra.

R.P.

8

Društvo

Neđelja, 15. novembar 2020.

POVODI: Direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova Marina Lutovac o posredovanju u porodičnim odnosima

Mimo suda se ove godine dogovorilo 114 parova

PODGORICA - Medijacija u porodičnim sporovima je preporučljiv način alternativnog rješavanja ove vrste sporova. U ovoj godini je bilo 114 porodičnih predmeta – razvoda braka koji su završeni postizanjem sporazuma kazala je u razgovoru za Pobjedu direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova Marina Lutovac.

njih i njihovo dijete važna.

Medijacija je posebno preporučljiva metoda u rješavanju porodičnih sukoba zato što porodični sporovi utiču na sve članove porodice, posebno na djecu. Medijacija pruža dobru šansu za dalji život razvedenih roditelja, prvenstveno za dobar rast i razvoj njihovog djeteta – objasnila je Lutovac.

S obzirom na složenost i zahtjevnost medijacije u porodičnom sporovima, kako je kazala naša sagovornica, medijatori su uložili puno truda u sprovođenju pomenutih porodičnih medijacija.

Empatija je, kako je navela, jedan od osnovnih preduslova da bi neko mogao da bude medijator, jer on mora imati kapaciteta da razumije stranku i saosjeća sa njom, a da istovremeno bude neutralan i nezavisan.

- Medijator mora voditi računa o balansu moći među strankama, da bi obezbijedio da stranke budu ravnopravne.

U porodičnim sporovima se u odnosu na medijaciju u drugim vrstama sporova češće pored zajedničkih organizuju i individualni sastanci i to ukoliko postoji velika netrpeljivost i nerazumijevanje među strankama – ističe Lutovac.

Medijacija u porodičnim sporovima omogućava, dodaje, roditeljima da sami odluče o svim pitanjima važnim za njihovo dijete, a sud na kraju mora verifikovati postignuti sporazum vodeći računa o najboljem interesu djeteta.

- Medijator usmjerava partnere da zajednički razmotre sve posljedice razvoda braka.

Tako pomaže partnerima da sa što više sporazumijevanja i odgovornosti urede svoje lične i imovinske odnose. Takođe, medijator usmjerava partnere da razmisle i sporazumiju se o načinu na koji će brinuti o svojoj djeci nakon razvoda, posebno o roditeljskim obavezama i pravima prema djeci – kazala je Lutovac.

Stranke, kaže Lutovac, mogu prije pokretanja sudskog postupka da se prijedlogom za pokretanje postupka medijacije obrate Centru za alternativno rješavanje sporova, a može i sud da ih uputi na prvi sastanak sa medijatorom.

- Sud upućuje stranke na prvi sastanak sa medijatorom

POSTUPAK

Medijacija je, kako je precizirala Lutovac, „neformalan, ali strukturisan postupak u kome neutralna osoba - medijator pomaže stranama u sporu da dođu do zajedničkog rješenja kojim će obje strane biti zadovoljne“.

U medijaciji, ističe naša sagovornica, stranke rješavaju svoje životne ili poslovne probleme, a ne pravne.

- Medijacija, kao način rješavanja spora, je dopuna sudskom postupku i građanima se pruža mogućnost izbora, tj. da li će riješiti svoj spor u medijaciji ili u sudskom postupku.

Ukoliko se u postupku medijacije ne zaključi poravnanje, odnosno ne postigne sporazum, stranke se mogu obratiti sudu – kaže Lutovac.

Medijacija je, dodaje ona, preporučljiv postupak u rješavanju porodičnih sporova jer omogućava jasnije sagledavanje situacije, donošenje rješenja koje je podjednako prihvatljivo za obje strane, čuva ili uspostavlja komunikaciju i povjerenje između strana u sporu, čuva lične i imovinske interese, a štedi i vrijeme i finansije.

- Rješavanje spora u postupku medijacije donosi dobrobit svima – i strankama i pravosuđu i državi, jer je postupak efikasan, jeftiniji i brži. Umnogome zavisi od spremnosti obje strane da razgovaraju i da na kraju zaključe poravnanje kojim će biti zadovoljne. U medijaciji nema ni pobjednika ni pobijeđenih – ističe Lutovac.

Porodična medijacija je, navodi naša sagovornica, veoma zahtjevna i kompleksna, jer se medijator suočava sa bolnim porodičnim i životnim pričama i jakim emocijama.

- Roditelji mogu da odluče da porodične sporove (razvod, vršenje roditeljskog prava, održavanje ličnih odnosa između djece i roditelja i drugih djetetovih srodnika, izdržavanje, podjela imovine) rješavaju postupkom medijacije – mirnim dogovorom o svim pitanjima koja su za

I. BOŽOVIĆ

Medijacija je dopuna sudskom postupku kojom se građanima pruža mogućnost izbora, tj. da li će riješiti svoj spor u posredovanju ili u sudskom postupku. Ukoliko se u postupku medijacije ne zaključi poravnanje, odnosno ne postigne sporazum, stranke se mogu obratiti sudu – kaže Marina Lutovac

EMPATIJA

Marina Lutovac

radi postizanja sporazuma bračnih supružnika o vršenju roditeljskog prava poslije razvoda braka i sporazuma o podjeli zajedničke imovine, ako ne dođe do mirenja u toku medijacije. Izuzetno, sud neće uputiti bračne supružnike na prvi sastanak sa medijatorom u slučajevima u kojima zbog sumnje na postojanje nasilja u porodici medijacija ne bi bila svrsishodna. Bez obzira na koji način i na čiju inicijativu je pokrenut postupak medijacije u porodičnim sporovima, sud je taj koji verifikuje poravnanje/sporazum postignut pred medijatorom, unoseći ga u tekst presude i vodeći računa o najboljem interesu djeteta – ističe Lutovac.

NORMATIVNI OKVIR

Vlada Crne Gore je, kako je podsjetila, u julu ove godine donijela Zakon o alternativnom rješavanju sporova koji je donio mnoga nova rješenja u cilju unapređenja primjene alternativnih načina rješavanja sporova i uspostavljanja balansa između broja predmeta rješavanih u medijaciji i pred

Besplatan postupak Još jedna pozitivna strana porodične medijacije je i to da je porodična medijacija za strane u sporu besplatna, odnosno troškovi se pokrivaju iz budžeta čime država, ističe naša sagovornica, i na taj način podstiče mirno rješavanje sporova.

- Zakon o alternativnom načinu rješavanja sporova predviđa da u slučaju sprovođenja medijacije u sporovima za razvod braka i drugim sporovima u vezi sa porodičnim odnosima, kao i sporovima u kojima je tužena Crna Gora troškovi na ime nagrade za rad medijatora i troškovi koje je medijator imao u vezi sa postupkom padaju na teret budžeta države. Troškovi na ime nagrade za rad medijatora i troškovi koje je medijator imao u vezi sa postupkom medijacije u sporovima u kojima je tužena jedinica lokalne samouprave padaju na teret budžeta te jedinice lokalne samouprave - objasnila je Lutovac.

sudom.

Zakonom se, dodaje Lutovac, uređuje alternativno rješavanje sporova u u građansko-pravnim odnosima medijacijom i ranom neutralnom ocjenom spora.

Uz donošenje Zakona o alternativnom rješavanju sporova donešen je u istom periodu i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku kojim je propisano da sud može, ako to smatra opravdanim, stranke da uputi na prvi sastanak sa medijatorom kako bi strane dobile sve potrebne informacije o institutu medijacije i donijele odluku da li pristupiti medijaciji ili ne, shodno načelu dobrovoljnosti, da li će pokušati da svoj spor riješe u medijaciji ili ne.

Dalje, shodno pomenutom zakonu, Sud je dužan da posebnim rješenjem uputi stranke na prvi sastanak sa medijatorom ako je jedna od stranaka Crna Gora, odnosno jedinica lokalne samouprave, u privrednim sporovima, osim u sporovima sa međunarodnim elementom, u statusnim sporovima, u sporovima u kojima je

Prvi susret obavezan Porodični zakon propisuje da sud upućuje stranke na prvi sastanak sa medijatorom radi postizanja sporazuma bračnih supružnika o vršenju roditeljskog prava poslije razvoda braka i sporazuma o podjeli zajedničke imovine ako ne dođe do mirenja u toku medijacije.

Obaveza upućivanja na prvi sastanak sa medijatorom ne znači da su stranke obavezne da prihvate da se upuste u postupak medijacije.

- U rješenju suda o upućivanju na prvi sastanak sa medijatorom sud će pozvati stranke da se u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja obrate Centru. Kad sud uputi stranke na postupak medijacije u skladu sa odredbama ovog zakona stranke su dužne da lično prisustvuju prvom sastanku sa medijatorom. Sastancima sa medijatorom, pored stranaka, mogu prisustvovati i njihovi punomoćnici.

Ako se stranka bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za sastanak dužna je da nezavisno od ishoda postupka nadoknadi protivnoj stranci troškove koje je prouzrokovala svojom krivicom. Troškove čine svi izdaci učinjeni povodom prvog sastanka sa medijatorom, uključujući nagradu za rad advokata i drugih osoba kojima, shodno zakonu, pripada nagrada - ističe Lutovac.

stranka u stečajnom postupku upućena na parnični postupak i u slučajevima predviđenim zakonom kojim se uređuje alternativno rješavanje sporova i u drugim slučajevima u kojima je to posebnim zakonom propisano (porodično-pravnim sporovima) – navodi Lutovac.

Naša sagovornica dodaje da postoji nekoliko ključnih načela medijacije, među kojima se izdvajaju načelo dobrovoljnosti i povjerljivosti.

- Prvo načelo znači da su stranke te koje odlučuju da li će ući u postupak medijacije. Stranke imaju i mogućnost da u bilo kojoj fazi medijacije odustanu. Načelo povjerljivosti podrazumijeva da sve strane u postupku, uključujući i medijatora, ne smiju iznositi van kancelarije ono što je rečeno u postupku. Stranke koje učestvuju u postupku alternativnog rješavanja spora dužne su da se ponašaju u skladu sa načelom savjesnosti i poštenja. U postupku alternativnog rješavanja sporova sa strankama se postupa u skladu sa načelima jednakosti i pravičnosti – objasnila je Lutovac.

Kao i kod ostalih pokušaja rješavanja sporova i medijatori nailaze na probleme. Prvi problem sa kojim se susreću u praksi je, kako je navela naša sagovornica, nedovoljna prihvatljivost medijacije od stranaka u sporu, i pored toga što se medijator trudi da predoči dobrobiti i prednosti medijacije.

- Problemi sa kojima se medijatori susreću su neopravdana

očekivanja stranaka, stepen povrijeđnosti i priroda njihovog sukoba. Ukoliko su stranke spremne da ulože napor da se dođe do rješenja, ukoliko su svjesne svoje roditeljske odgovornosti, sposobni da zanemare narušene partnerske odnose, onda je situacija jednostavnija. S druge strane, pokazalo se da na prihvatanje medijacije utiču i naše mentalitetske karakteristike i stav pojedinih građana da jedino sud može riješiti njihov spor – kaže Lutovac.

REZULTAT

Primjena medijacije u porodičnim i u drugim vrstama sporova već daje evidentne rezultate, kaže Lutovac, mada za sada to još nije na zadovoljavajućem nivou i to iz više razloga.

- Jedan od razloga je u svakom slučaju nedovoljna informisanost građana i pravnih subjekata o medijaciji i njenim prednostima za strane u sporu, iako Centar preduzima niz aktivnosti da bi se to promijenilo.

Ono što je veoma ohrabrujuće je da se sve veći broj građana obraća Centru sa prijedlozima za pokretanje medijacije prije pokretanja sudskog postupka, što omogućava stranama da brže i jeftinije riješe svoj spor, a sudovima da se rasterete od velikog broja medijabilnih predmeta. Zainteresovani građani mogu na sajtu Centra naći obrazac prijedloga za pokretanje medijacije – rekla Zilha KALAČ je Lutovac.

Hronika

Neđelja, 15. novembar 2020.

9

Novi detalji iz istrage pokušaja likvidacije vođe kavačkog klana Radoja Zvicera PODGORICA/ KIJEV - Visoki službenik ukrajinske policije Rostislav Černobrivi, koji je priveden u noći, 27. maja, u blizini Odese sa četvoricom Balkanaca osumnjičenih da su pokušali da likvidiraju navodnog vođu ozloglašenog kavačkog klana Radoja Zvicera, dobio je status svjedoka u ovom slučaju. Černobrivi je, navodno, sa misterioznim strancem po imenu Semen, pomogao napadačima da pobjegnu ka Odesi, kazao je izvor ukrajinskog portala Detektiv-info.

Ovaj portal piše da su sudski dokumenti potvrdili da je Černobrivi zaista bio „zarobljen“ sa osumnjičenima za pokušaj ubistva - Baraninom Stefanom Đukićem, Podgoričaninom Emilom Tuzovićem i srpskim državljanima Petrom Jovanovićem i Milanom Brankovićem, ali da je ubrzo pušten bez ikakve zvanične sumnje za učestvovanje u ovom zločinu.

Službenik ukrajinske policije, koji je bio član dobrovoljačkog bataljona „Kijev-1“ (u

Funkcioner ukrajinske policije Černobrivi dobio status svjedoka Prema odluci istražnog sudije, istraga pokušaja atentata na Radoja Zvicera „zbog izuzetne složenosti slučaja“ produžena na deset mjeseci - do 27. marta 2021. godine narodnog poslanika 8. saziva Jevgena Dejdejeva.

Detektiv-info ranije je objavio fotografiju crnog automobila ,,tojota sekvoja“ u kojem su se nalazili osumnjičeni prilikom privođenja u Odesi.

Prema izvorima Detektiv-infoa, vlasnik ,,tojota sekvoje“ je 20-godišnji Viktor Grabar koji je registrovan u studentskom domu Akademije

jesen 2015. godine ova formacija je, zajedno sa još nekoliko jedinica, postala dio puka patrolne službe „Kijev“), rekao je da je na dan napada bio u društvu osumnjičenih zajedno sa misterioznim strancem po imenu Semen.

Napadači na Zvicera su navodno sa mjesta pucnjave pobjegli u automobilu izdatom bratu pomoćnika ukrajinskog

Tamara Zvicer spriječila likvidaciju supruga

Radoje Zvicer

Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine. Njegov brat Ivan Grabar služio je u policijskom vodu u kijevskom puku, a za vrijeme mandata Jevgena Dejdejeva, radio je kao pomoćnik na dobrovoljnoj osnovi.

- Navodno su Semen i Černobrivi ,,izveli“ četiri osumnjičena u pravcu odeske oblasti.

Međutim, tokom njihovog bijega nijesu svi komunicirali, a konačnu rutu znala su samo „braća“- piše ovaj ukrajinski medij.

Detektiv-info dodaje i da je Černobrivijev iskaz na okolnosti događaja zadovoljio istražne organe, te su mu dodijelili status svjedoka u ovom postupku.

Istovremeno, istraga je, posebno tokom razmatranja produženja pritvora osumnjičenima, naglasila da nastavlja operativne i istražne radnje kako bi identifikovali i ispitali one koji su olakšali ilegalnu trgovinu preko granice, napad na Zvicera i obezbijedili oružje, municiju i sredstva za komunikaciju koji su bili neophodni za izvršenje zločina.

Trenutno je, prema odluci

Uhapšeni napadači

istražnog sudije, istraga pokušaja atentata na Radoja Zvicera „zbog izuzetne složenosti slučaja“ produžena na deset mjeseci - do 27. marta 2021. godine.

Dosadašnja istraga utvrdila je da je Baranin Stefan Đukić (koji je prvookrivljeni za ubistvo sugrađanina Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića, a sumnjiči se i za ubistvo u Španiji) stigao u Ukrajinu sa lažnim pasošem na ime 29-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije da bi početkom maja ove godine izvršio atentat na vođu kavačke kriminalne organizacije.

Osim njega, još trojica kriminalaca su ilegalno prešla granicu: 30-godišnji Crnogorac Emil Tucović i Srbi Milan Branković i Petar Jovanović.

Nakon tri nedjelje, napadači su ušli u trag Zviceru i 26. maja uveče ga presreli dok je džogirao u elitnom dijelu Kijeva, gdje je inače živio.

Napadači su u Zvicera ispalili sedam metaka iz pištolja ,,fort“ i ,,škorpion“. Pet metaka pogodilo je Zvicera u grudi.

Dan nakon napada osumnjičeni su uhapšeni u Odesi, a tom prilikom pružali su otpor i pokušali da pobjegnu.

Vjeruje se da je Zviceru život spasila njegova žena Tamara.

Kako je ranije objavljeno, Tamara Zvicer je pucala iz pištolja u trenutku kada su napadači, presreli šefa kavačkog klana i pokušali da ga ubiju.

Kijevske snage bezbjednosti nijesu uspjele da pronađu pištolj koji je Zvicer koristila tokom ovog obračuna.

T. KliKovac

Iz policije reagovali na tvrdnje Andrije Mandića da su htjeli da zataškaju akciju u kojoj su zaplijenjene cigarete vrijedne 220.000 eura

UP: Mandić iznosi neistine  da bi obmanuo javnost

Aktivnost je, kako naglašavaju u policiji, sprovedena u petak uz poštovanje svih zakonom utvrđenih procedura i o svemu je odmah obaviješten nadležni državni tužilac.

-Niko u policiji nije želio da zataška akciju, jer to nije u duhu rada policije nikada bilo, tako da navodno spektakularno obraćanje gubi smisao u argumentima i činjenicama.

Uprava policije će kao i do sada transparentno obavještavati javnost o aktivnostima koje sprovodi u interesu javnosti i svih građana Crne Gore - poručuju u reagovanju.

Mandić je na jučerašnjoj konferenciji za novinare pokazao snimak kamiona i policijske akcije, objašnjavajući da ga je dobio sa „nepotkupljivih adresa“ i da su to poslali odgovorni ljudi koji se, iz ranijih iskustava, plaše da će se to zataškati.

-U mjestu Dapsići kod Berana jedna patrola policija presrela kamion koji je krenuo iz Podgorice i koji je švercovao cigarete. Policajci su odradili posao profesionalno. Za razliku od mnogih drugih akcija policije, koje su veoma nepopularne, gdje hvataju djecu koji slikaju trobojke i kapelu na Lovćenu i to odmah distribuiraju, u ovom slučaju gdje treba dominantno pohvaliti te odgovorne policajce, mi nemamo nikakave informacije i niti bilo kakvog obavještenje - rekao je Mandić.

On je dodao da javnost nije obaviještena kako bi akcija mogla da bude „zagubljena“ i da bi oni koji švercuju cigarete mogli da nastave da rade ovaj posao koji

fejsbuk: Df

BERANE – Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić iznio je nistinu s ciljem obmane javnosti kada je na jučerašnjoj pres konferenciji ustvrdio da policija želi da zataška informaciju o akciji u kojoj su zaplijenjene cigarete vrijedne 220.000 eura, kazali su iz Uprave policije.

Mandić je na jučerašnjoj konferenciji za novinare pokazao snimak kamiona i policijske akcije, objašnjavajući da ga je dobio sa „nepotkupljivih adresa“ i da su to poslali odgovorni ljudi koji se, iz ranijih iskustava, plaše da će se to zataškati

Zaplijenjene cigarete

u Crnoj Gori cvjeta 25 godina.

Iz policije su juče poslije 13 sati poslali saopštenje u kome se navodi da je Admir Kalač (41) iz Rožaja uhapšen u petak nakon što su mu beranski inspektori u petak stavili lisice na ruke kada su u njegovom

kamionu našli cigarete bez akciznih markica, vrijedne 22.000 eura.

Tužilac portparol Osnovnog tužilaštva u Beranama Marko Bojović kazao je za Pobjedu da je Kalač povodom zapljene cigareta priveden na saslušan-

je u svojstvu osumnjičenog nakon čega mu je određeno zadržavanje do 72 sata.

Prema navodima saopštenja Uprave policije, šverc cigareta je otkriven kada su beranski inspektori u mjestu Dapsiće zaustavili teretno vozilo sa

prikolicom podgoričkih registarskih oznaka i pregledom pronašli bunker u kome je bilo smješteno 370 paketa cigareta.

Sumnja se da je Kalač 13. novembra pribavio 370 paketa cigareta ,,kosmopolitan“ sa namjerom da ih proda na Kosovu.

- Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da je A. K. 13. novembra preuzeo cigarete u Podgorici od, za sada, nepoznatih osoba sa namjerom da ih preda nepoznatim osobama sa Kosova u Rožajama – kazali su iz policije.

Cigarete i vozilo su u petak predati Upravi za imovinu.

B. R.

10

Društvo

Neđelja, 15. novembar 2020.

Vuk Iković iz KOD-a o projektu sadnje drveća za koje kaže da je zaštitni znak ovog podneblja

Hrastovi su prva linija naše odbrane Zelena infrastruktura grada planira se na isti način kao i saobraćajna ili vodovodna mreža. S obzirom na to da smo prostor i život osiromašili betonizacijom i požarima šume su zamijenile goleti. Autohtono drveće otporno je na lokalne vremenske uslove, pa je njegova sadnja opravdana. Ujedno, izvorna vegetacija dio je originalne turističke ponude jednog grada – ističe Iković PODGORICA - Sakupljanje žirova trojanskog hrasta i proizvodnja sadnica te autohtone vrste drveća kojom planiraju da pošume goleti u okolini Podgorice način je da se na društveno odgovoran način doprinese očuvanju prirodne sredine - kazao je za Pobjedu Vuk Iković iz organizacije KOD. Uzgajaju primarno hrast (dub) jer je on, kako je naveo „bio graditelj šuma koje su okruživale Podgoricu kao i mnoge naše gradove“.

- Kako su zahtjevi čovjeka rasli tako su se šume smanjivale.

Toliko su se smanjile, da danas umjesto šuma imamo goleti koje okružuju Podgoricu. Nije isto kad sunce obasjava go kamen ili šumu. Tokom ljeta goleti emituju veću temperaturu a zimi manju. Jedna takva golet je Dajbabska gora koju ćemo prvu pošumiti – kazao je on.

Cilj im je, kako kaže, da sakupljanjem i sadnjom žirova pretvore goleti u šume koje će činiti grad otpornim. Počeli su 2018. godine prikupljanje žireva trojanca, ili makedonskog hrasta u prigradskim djelovima Podgorice. Dio su stavili u zasad za gotove sadnice, a dio će posaditi direktno na Dajbabskoj gori. Cijela priča dio je njihove šire akcije u okviru koje su promovisali ideju sadnje 100.000 stabala.

Autohtone vrste

-Sadimo izvorne tj. autohtne vrste jer su one otpornije na naše vremenske uslove, samim tim su manje zahtjevne, a u isto vrijeme mnogo funkcionalnije – npr. za kraće vrijeme će dati više kiseonika – pojasnio je on.

Prema njegovim riječima, životinjske vrste u urbanim područjima preferiraju boravak u krošnjama drveća sa našeg podneblja i tako grade urbane ekosisteme koji formiraju otporan grad.

-Kada bi Podgoricom dominirali hrastovi, košćele i lipe ne bi nam se desio veliki pomor

rodnog udruženja za drvorede čovjeku treba u prosjeku 30 odraslih stabala da bi imao dovoljno kisenika za godinu. Ako gradsko naselje Podgorice ima 150.000 stanovnika to znači da taj prostor treba da ima 4,5 miliona odraslih stabala. Do tada ćemo pozajmljivati kiseonik od sve udaljenijih šuma i travnjaka. Čovjek je dio prirode, pa ako postoji kriza prirode postoji i kriza čovjeka. Što smo više svjesni da nam osnovni uslovi za život (hrana, čista voda i vazduh) dolaze od prirode to ćemo sve više poštovati svako stablo. Jedno drvo može da nam da hlad, list i plodove i mjesto za igru i dasku za kuću.

Ako tražimo više od toga onda ćemo izgubiti čitavo drvo – ističe sagovornik.

Prema njegovim riječima, odraslo stablo hrasta lužnjaka u toku godine akumulira





1,7 tona CO2, veže 1,36 kg zagađujućih čestica iz vazduha i uštedi 1.460 kWh energije.

Vrijednost ovih usluga koje nam besplatno daje jedno stablo se procjenjuje na oko 200 eura godišnje.

-Jedan hektar odraslih stabala može da upije količinu CO2 koju proizvedemo vozeći putnički automobil u dužini od 42.000 kilometara. Kada pošumimo Dajbabsku goru imaćemo zasad za novih 200 hektara šuma – ističe on.

Iković navodi da Podgorica ima 3m2 zelenila po stanovniku, što je, dodaje, daleko od prakse u uređenim zemljama Evrope gdje se teži da minimum bude 50 m2.

-To govori koliko smo osiromašili svoj prostor i život betonizacijom i požarima. U bogatim i uređenim gradovima Evrope svaki slobodan prostor se koristi ili za urbane bašte ili grad-

ske parkove i tako grad postaje otporniji. U ovim gradovima industrijske zone se izmještaju ili ukidaju i na njihovom mjestu fromiraju gradski parkovi, a na prostoru našeg industrijskog zemljišta (nekadašnji „Radoje Dakić“ i „Duvanski kombinat“) umjesto gradskog parka stvoren je park betonskih blokova – smatra on.

Korijen i vodA

Sagovornik pojašnjava da šume nijesu samo odgovorne za čist vazduh, već svojim korijenom spašavaju tlo od erozije i bujica.

-Korijen jednog odraslog stabla hrasta može u toku godine da preusmjeri 10.410 litara atmosferskih voda. Šume su, zapravo, glavni prirodni prečišćivači voda. Korijenov sistem zadržava vodu u gornjem sloju zemljišta, filtrira je i čini izvore stalnim. Ukoliko posiječe-

Odraslo stablo hrasta lužnjaka u toku godine akumulira 1,7 tona CO2, veže 1,36 kg zagađujućih čestica iz vazduha i uštedi 1.460 kWh energije. Vrijednost ovih usluga koje nam besplatno daje jedno stablo se procjenjuje na oko 200 eura godišnje

PlućA i filter

Iković podsjeća da su šume ne samo fabrika kiseonika, već i „sunđer“ koji upija ugljendioksid koji proizvedemo.

-Prema istraživanju Međuna-

Kako do 100.000 stabala KOD je pokrenuo samostalnu akciju (uz podršku građana) sadnje 100.000 stabala. Cilj im je bio da, kako kaže, podstaknu građane da traže ono što im pripada, a to je potreba za više zelenih površina, ljepšim i ugodnijim prostorom za život.

-Sve je započeto kako bi se zaustavio trend širenja betonskih blokova na račun zdravlja građana. Do sada smo zasadili oko 2.000 sadnica. Najveći dio aktivnosti je vezan za Podgoricu ali smo započeli dio njih i u drugim gradovima, Baru, Ulcinju i Beranama.

Najveću podršku imamo od građana, a jednim dijelom od privrednog sektora. Do sada više od 300 građana je učestovalo u sadnji. Građani i privrednici su donirali što uplatama što direktnom kupovinom stabala u rasadnicima oko 14.000 eura a uspostavili smo saradnju i sa 18 upravnika ulaza stanara – kazao je Iković.

Iković ističe da je naše podneblje bogato endemima - vrstama koje su zastupljene samo kod nas i kod naših susjeda, ali ne dajemo dobre primjere kako se njihova staništa čuvaju.

-Gubitkom tih vrsta gubimo dio svog prirodnog i kulturnog nasleđa jer te vrste učestvuju u formiraju našeg identiteta. Ne obraćamo pažnju ni na čovjeka a još manje na takve vrste. Primjer za to je da je nedavno rekonstrukcijom puta kroz kanjon Cijevne oštećeno stanište endemske biljke feniks – naveo je on.

Iković upozorava da brojnost većine naših vrsta opada.

-Tako se smanjuje biomasa koja upravo u interakciji sa našom sredinom gradi prostor koji nam je prihvatljiv za život. Najveću korist od tih vrsta imamo mi koji živimo sa njima. Uzročnici ovome su brojni ali prednjače požari neprečišćene vode i neplanska gradnja. Samo 2017. u Crnoj Gori je potvrđeno više od 3.000 požara – kaže on.

Zahvaljujući šumama vode se postepeno slivaju ka potocima i rijekama.

To omogućava ujednačeni priliv vode i sprečavanje naglog punjenja riječnog korita. Tako nas šuma čuva od poplava jer akumulira poplavne vode i amortizuje bujice

Od žira dO šume: Vuk Iković

vrabaca zbog jedne jače ljetnje oluje. Nije bilo hrastova pa vrapci utočište nijesu mogli naći u palmama niti magnolijama, niti na otvorenom betonu, zato je došlo do velikog uginuća za kratko vrijeme. Kada bi imali mrežu hrastovih drvoreda i parkova, koji povezuju sve djelove grada u jednu cjelinu, grad bi bi ljepši, sa više hlada, manje olujnih vjetrova i više ptica. Tako bismo mogli ljeti ići biciklom s periferije do centra grada hladom i bili bi izloženi 50 odsto manjem UV-B zračenju. Zato se zelena infrastruktura planira na isti način kao i saobraćajna ili vodovodna infrastruktura – naveo je Iković.

Nije isto, kako kaže, ako se zasadi drvored kamfore ili magnolije jer one ne daju priliku da se osjeti i uživa u smjeni godišnjih doba u jednom bulevaru.

-Takođe to je turistički neinteresantno za nekog ko dođe iz zemlje u kojoj su magnolije ono što je za nas hrast. Izvorna vegetacija je dio originalne turističke ponude jednog grada – naglašava sagovornik.

Bez endemskih vrsta gubimo dio identiteta

Građani podržali akciju

mo ili zapalimo šumu voda će otići na veću dubinu pa će izvori nestati ili će presušiti tokom ljeta – objašnjava Iković.

On podsjeća da je još prije 100 godina dokazano da je pošumljavanje golog Velebita uticalo da se vrate izvori koji su bili nestali nakon uklanjanja šumskog pokrivača.

-Zahvaljujući šumama, vode se postepeno slivaju ka potocima i rijekama pa imamo ujednačeni priliv vode i sprečavanje naglog punjenja riječnog korita. Tako nas šuma čuva od poplava jer akumulira poplavne vode i amortizuje bujice.

U isto vrijeme šuma svojim biološkim ciklusima hrani zemlju, povećava se količina humusa, a svojim korijenom fiksira zemlju pa ne dolazi do pojave klizišta tokom naglih padavina. Što je veća količina humusa i suvog lišća to je veća moć upijanja kiše. Tako jedan kubik lisne stelje može da upije oko 200 litara vode – navodi sagovornik.

PronAći bAlAns

Prema njegovim riječima, poštovanjem bioloških zahtjeva jedne šume imali bi dovoljno zelenila i dovoljno sirovine koju ćemo prvo koristiti kao osnov za stvaranje novih radnih mjesta.

-Crna Gora je u zadnjih deset godina uvezla gotovo 500 miliona eura namještaja, dok smo izvezli svega osam miliona eura. Ali smo zato u istom periodu izvezli plute i drveta u vrijednosti višoj od 234 miliona eura.

Drugim riječima, izvozili smo sirovinu, uvozili gotov proizvod i tako gubili stotine miliona eura - koje su nam trebale i trebaju za zdravstvo, školstvo, nova radna mjesta – ističe on.

Iković smatra da sve može da izgleda potpuno drugačije ako se, primjera radi, uvede porez na luksuz na svaki komad namještaja sa cijenom od preko 1.000 eura.

-Tako prikupljen porez i se mogao usmjeriti kao direktna subvencija za nabavku opreme i obuku potrebnih za rad pogona i fabrika za izradu namještaja. Na ovaj način bi se u drvopreradi i proizvodnji namještaja moglo zaposliti u narednih nekoliko godina i do 4.000 ljudi. Osim toga smanjili bismo uvoz namještaja u narednoj deceniji za oko 400 miliona eura – ističe on.

Navodi da uvijek postoji način da se nađe balans između eksploatacije i obnavljanja šuma.

-Zato nam treba primjenjiva strategija, počev od pošumljavanja, pa sve do potpuno drugačijih koncesionoih politika i zaštite prostora od požara. Naša inicijativa sadnje 100.000 stabala je korak u tom pravcu –zaključio je Iković. i. Perić

Svijet

Neđelja, 15. novembar 2020.

11

istorijski potez: Novi predsjednik Džozef Bajden postavlja ženu za ministarku odbrane

Mišel Flernoj za čelo Pentagona VAŠINGTON - Novoizabrani američki predsjednik Džozef Bajden će, kako se očekuje, napraviti istorijski potez i postaviti ženu na čelo Pentagona, što će biti prvi put, razbijajući tako jednu od rijetkih preostalih barijera za žene u vlasti.

Mišel Flernoj (59), politički umjerena veteranka Pentagona, smatra se vrhunskom kandidatkinjom za ministarku odbrane.

Pentagon je za vrijeme Trampovog mandata imao čak petoricu šefova, od kojih je Mark Esper otpušten posljednji, u ponedjeljak, jer se protivio Trampovoj namjeri da ubrza povlačenje američkih vojnika iz inostranstva i upotrebi vojske za gušenje građanskih protesta u SAD. Ko god dođe na čelo Pentagona, odmah mu predstoji smanjenje budžeta i učešće vojske u distribuciji vakcine protiv korona virusa.

Politika demokratske stranke čiji je Bajden kandidat dugo je bila za postavljanje žena na ključnim mjestima u vojsci, a Flernoj je bila i izbor Hilari Klinton kada se

kandidovala na prethodnim predsjedničkim izborima 2016. godine.

Biografija

Flernoj je za snažnu vojnu saradnju u svijetu, više puta je radila u Pentagonu od 1990-ih godina, i 2009-2012. bila podsekretarka zadužena za politička pitanja. Ona sada radi u upravnom odboru konslutantske kompanije za informatiku ,,Booz Allen Hamilton“ koja sarađuje s državnim sektorom odbrane SAD, što bi mogla biti prepreka za njen izbor.

Ona je u martu izjavila da ko god bio sljedeći predsjednik Tramp ili Bajden, moraće da radi na promjeni mišljenja u svijetu da ,,Amerika više nije pouzdan partner“, za šta će trebati mnogo strpljivog rada.

Ministarstvo odbrane jedna je od svega tri agencije savezne vlasti - druge su ministarstva finansija i za pitanja vojnih veterana, kojima nikada nije rukovodila žena. Neki od 28 sekretara koji su obavljali najviši posao u Pentagonu od kada je stvoren 1947, bili su vojni veterani, a Flernoj nije služila vojsku.

Mišel Flernoj

izazov prevlasti

Flernoj na Kinu gleda kao na najznačajniji dugoročni izazov prevlasti SAD na svjetskoj sceni. U julu je rekla da Sjedinjene Države gube svoju vojnotehnološku prednost nad ključnim konkurentima poput Kine, i

da preokret tog trenda mora biti glavni prioritet Pentagona.

Ona je, međutim, takođe upozorila protiv vojnog napuštanja Bliskog Istoka i umjesto toga zalaže se za ,,skromniji nivo kontinuiranog prisustva“. Kao primjer,

Problemi u usvajanju finansijskog okvira Evropske unije

podržala je ograničenu ulogu u Avganistanu koja se više fokusira na suprotstavljanje terorizmu, a manje na obnovu te zemlje.

U vezi sa Sjevernom Korejom, rekla je na jednom oktobarskom internet forumu da, iako nuklearno razoružan-

je treba da ostane krajnji cilj, ona smatra da je teško očekivati da Kim Džong Un prihvati da se odrekne svog nuklearnog arsenala koji ona smatra režimskom ,,kartom za opstanak“.

U vezi s Iranom, Flernoj se založila za revidiran pristup odvraćanja Islamske republike prekidajući poznati obrazac slanja više američkih snaga u Zaliv kao odgovor na iranske provokacije, što Trampova administracija učinila u maju 2019. godine.

Flernoj je suosnivačica konsultantske kuće ,,Westexec Advisors“ koja kompanije savjetuje i analizira geopolitički rizik. Ona radi s mješavinom kadrova među kojima ima bivših visokih državnih zvaničnika, uključujući Entonija Blinkena, bivšeg zamjenika državnog sekretara i sada Bajdenovog glavnog spoljnopolitičkog savjetnika, i vojnih stručnjaka poput penzionisanog generala Kopnene vojske Vinsenta Bruksa koji je komandovao američkim snagama u Koreji do 2019. godine. Flernoj je 2007. godine pomogla formiranje analitičkog ,,Centra za novu američku bezbjednost“.

Uoči predaje teritorije Azerbejdžanu

Mađarski i poljski premijer najavili su blokadu budžeta BRISEL - Zapadni Balkan mogao bi da ostane bez sredstava za evropski investicioni paket ako dođe do blokiranja usvajanja novog evropskog budžetskog okvira za period od naredne do 2027. godine.

Mađarski premijer Viktor Orban i njegov poljski kolega Mateuž Moravjecki najavili su ulaganje veta na prijedlog budžeta EU za period od naredne do 2027. ako uslov za dobijanje sredstava iz budžeta bude vezan za poštovanje vladavine prava, prenosi Capital. ba.

Orban smatra da bi takvo uslovljavanje bilo miješanje u unutrašnje stvari Mađarske, te je zbog toga najavio da neće dozvoliti usvajanje budžeta.

On je u pismu njemačkom predsjedništvu EU naveo da je mađarski pravni sistem prošao sve kontrole i da je Mađarska u potpunosti sarađivala u vezi s procedurama koje je Bris-

el pokrenuo kad je u pitanju pravni sistem u toj zemlji.

Orban je rekao da Mađarska neće imati drugog izbora osim da uloži veto, ako se ne uzmu u obzir napori koje ulaže.

Moravjecki je saopštio da Poljska ne može da prihvati taj uslov zato što je, kako je rekao, politički motivisan, a primjenjivao bi se arbitrarno.

On smatra da bi takva formulacija značila uvođenje duplih standarda i podsjeća da tako formulisan uslov nije bio u prijedlogu koji su lideri EU prihvatili u julu.

Ukoliko dođe do veta, to bi moglo imati negativne posljedice za investicije u Zapadni Balkan, s obzirom na to da je novac za njega uslovljen usvajanjem evropskog budžeta.

Ukoliko dođe do problema s

njegovim usvajanjem, neće biti novca za devet milijardi eura iz novog paketa za proširenje Evropske komisije (EK).

Na sajtu EK se navodi da će devet milijardi eura grantova za Zapadni Balkan biti uslovljeno usvajanjem narednog višegodišnjeg budžetskog okvira EU za period od naredne do 2027. godine. Uz ovih devet milijardi, predviđena je mobilizacija dodatnih 20 milijardi kroz projekte javno-privatnih partnerstava.

- EU planira da pruži garancije kako bi smanjila teret finansiranja za javne i privatne investitore, kako bi se smanjio rizik za njih. Podrška garantnom fondu ima potencijal da mobiliše 20 milijardi eura navodi se u saopštenju.

Kineske firme grade najveći most u Južnoj Americi

Projekat vrijedan 1,2 milijarde dolara SALVADOR - Konzorcijum kineskih kompanija potpisao je ugovor sa vladom brazilske savezne države Baije o gradnji 12 kilometara dugog mosta, najvećeg u Latinskoj Americi.

Prelaz će povezati njen glavni grad Salvador sa susjednim ostrvom.

Most na ulazu u Zaliv Svih svetih gradiće se pet godina, a koštaće 1,2 milijarde dolara, saopštili su zvaničnici Baije.

Posao je povjeren konzorcijumu koji čine China Commu-

nications Construction, Regionalna kompanija za Južnu Ameriku i China Railway 20 Bureau Group, deo China Railway Constructiona.

Pribavljanje potrebnih dozvola i građevinske opreme trajaće godinu, prenosi SeeBiz. - To je najveće ulaganje kineske grupe u Brazilu - rekao je guverner Baije Ruj Kosta prilikom potpisivanja ugovora, ističući da su članice konzorcijuma najveće građevinske i infrastrukturne firme u svijetu.

Zapaljene kuće u Nagorno-Karabahu

Jermeni pale svoje kuće ŠAREKTAR - Brojne kuće u selima u Nagorno-Karabahu gdje Azerbejdžan treba da preuzme kontrolu juče su zapaljene. Zapalili su ih njihovi vlasnici prije odlaska za Jermeniju, prenose novinari agencije Frans pres.

Mirovni sporazum potpisan između Jermenije i Azerbejdžana pod pokroviteljstvom Moskve prekinuo je sedmonedjeljne jake borbe u Nagorno-Karabahu, planinskoj enklavi oko koje se decenijama spore te dvije zemlje.

Prema sporazumu Azerbejdžan će vratiti veliki dio teritorije koji je bio pod jermenskom kontrolom od početka 1990. godine.

Azerbejdžan od sjutra treba da preuzme kontrolu nad tom teritorijom.

- Danas je posljednji dan, sjutra će azerbejdžanski vojnici biti tu - rekao je jedan vojnik u selu Šarektar, u oblasti Kalbadžar koja treba da bude prepuštena Bakuu.

Samo u tom selu, koji označava granicu sa susjednom oblašću Martakert koja treba da ostane pod jermenskom kontrolom, najmanje šest kuća jutros je gorjelo.

- To je moja kuća, ne mogu je ostaviti Turcima - rekao je vlasnik jedne od kuća bacajući zapaljene daske i krpe natopljene benzinom unutra.

Rekao je da su čekali da se nešto sredi, ali kada su vidjeli da se demontira hidro centrala da su razumjeli.

- Svi će zapaliti svoju kuću danas. Dali su nam do ponoći da odemo - rekao je on.

Dodao je da su takođe premjestili grobove svojih roditelja smatrajući da će Azerbejdžanci sa zadovoljstvom da ih oskrnave.

Juče je najmanje desetak kuća zapaljeno u tom istom selu i okolini.

12

Kultura

Neđelja, 15. novembar 2020.

Pobjeda u posjeti Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, koji se uselio u novu zgradu u okviru uni PODGORICA - Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju (FLU) poslije dugog niza godina uselio se u novu zgradu u okviru univerzitetskog kompleksa umjetničkih fakulteta. Mijenjala je ova obrazovna ustanova do sada više radnih prostora, a tim su se mijenama i ,,seobama“ prilagođavali i profesori i studenti. Useljenje u novu zgradu bio je povod da na stranicama Pobjede dočaramo novi ambijent u kojem oni rade.

Fakultet likovnih umjetnosti 2018. godine proslavio je jubilej - 30 godina od osnivanja.

I tada, kada je FLU bio smješten u zgradi nekadašnjeg Austrougarskog poslanstva, bili smo u posjeti ,,likovnjacima“ kako bismo čitalačkoj publici prenijeli utiske o životu i radu na fakultetu. Govorili su nam tada o nedostatku prostora i opreme za rad, malim ateljeima, starim štafelajima…

- Zgrada u kojoj je fakultet je lijepa i ima dušu, ali svi priželjkujemo da se preselimo u novu zgradu - bili su tada saglasni mladi umjetnici.

Sada, kada su u novoj zgradi, ne kriju zadovoljstvo radnim prostorom i opremom. Sve to, kako kažu, motiviše ih da rade više i bolje.

Konačno prostor za ra

Sama zgrada Fakulteta likovnih umjetnosti podijeljena je i C. Na samom ulazu dočekuje nas dekan FLU Marko M kreće u obilazak. Govori nam da je prostor zgrade p koncipiran za Fakultet likovnih umjetnosti

Azra Mehonić

Aleksandra Drecun

Jovana Popović

Valentina Dronjak

VAJARSKE PRIČE

Sama zgrada Fakulteta likovnih umjetnosti podijeljena je u tri sektora - A, B i C. Na samom ulazu dočekuje nas dekan FLU Marko Marković.

Sa nama kreće u obilazak. Govori nam da je prostor zgrade prvi put namjenski koncipiran za Fakultet likovnih umjetnosti.

- Sam projekat je izrađen tako da služi za rad studenata fakulteta. Do sada smo bili u zgradama ili ambasadama koje su arhitektonski lijepe, ali ovo je prvi put da zaista imamo priliku da studenti rade u prostorima koji su namjenski napravljeni za umjetnički rad. Ima dosta ateljea namijenjenih za realizaciju umjetničkih projekata, tu su i radionice, učionice, sale za prezentacije, prostori laboratorijskog tipa… Preseljenjem u novu zgradu, pored prostornih kapaciteta, dobili smo i najsavremeniju opremu koja je nabavljena baš za rad studenata u ovim prostorima - rekao je Marković.

Prolazimo pored sektora B, namijenjenog administraciji, i krećemo se ka sektoru C. U njemu studenti Studijskog programa vajarstvo rade na

donjem spratu, dok su na gornjem prostori za studente grafičkog dizajna. Tu je i fotolaboratorija i segment koji je predviđen za konzervaciju i restauraciju. Ulazimo u glavni atelje, najveći prostor predviđen za vajarstvo. Tu se radi modelovanje i postoje uslovi za izradu monumentalnih skulptura i instalacija.

Prostor je prilagođen radu sa različitim materijalima i studenti sada imaju mogućnost da se bave skulpturom koja formatom izlazi iz standardnih galerijskih okvira.

Ulazimo u jedan manji atelje u kojem se radi u kamenu. Nakratko smo prekinuli studenta specijalističkih studija na Studijskom programu vajarstvo Milutina Kasoma. Završava još nekoliko skulptura u kamenu koje će biti dio njegovog diplomskog rada na temu ,,Animalistička skulptura - plemenitost i trajanje“. Kaže da je Fakultet likovnih umjetnosti odavno zaslužio jedan ovakav prostor.

- Uslovi su neuporedivi u od-

Nova zgrada Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju

Jedna od mašina u radionici za grafiku

nosu na zgradu u kojoj smo bili. Ovdje smo u prilici da radimo u prostoru koji je baš namijenjen za FLU. Meni je drago što ovdje nijesmo ograničeni formatom koji možemo da realizujemo, već imamo umjetničku slobodu da se izrazimo što bolje. Jako sam zadovoljan i drago mi je da se napravila ovakva zgrada. Takođe, drago mi je da je ustanova i dalje ostala na Cetinju.

Ovakav prostor, sa ovakvom

opremom veliki je podsticaj i motivacija za rad. Čast mi je da ovdje studiram - kazao je Kasom.

MODERNA OPREMA

Krećemo se ka gornjem spratu na kojem rade studenti grafičkog dizajna. Kroz velike prozore vidimo terase i zajednička mjesta za druženje studenata. Na spratu su različiti prostori, a mi ulazimo u učionicu za ilustraciju. StuMarko Marković podsjeća da je FLU godinama unazad fakultet sa najvećim brojem stranih studenata u Crnoj Gori. To je, kako kaže, izuzetno dobro jer fakultet može da im pruži kvalitetne uslove i da na taj način više promoviše i akademiju i Crnu Goru i našu umjetnost i obrazovanje.

- Studentkinja iz Portugala Beatriz Neto sa Fakulteta likovnih umjetnosti iz Lisabona je prethodnog semestra boravila na FLU i napravila site-specific instalaciju koja je osmišljena da bude ovdje u prostoru umjetničkog kampusa. Koncipirana je kao uokvirenje pogleda na Lovćen. Napravila je obje-

Glavni atelje, najveći prostor predviđen za vajarstvo

dentkinja treće godine grafičkog dizajna, na modulu grafičke komunikacije Aleksandra Drecun kaže da je nova zgrada jako uslovna.

- U prošloj zgradi smo imali problema oko prostora. Nas petnaestoro bi bilo smješteno u jednu malu prostoriju, a sada svaki predmet ima svoj kabinet. I to što je uslovnije utiče da naš rad bude kvalitetniji i da smo mnogo više posvećeniji radu - kazala je Drecun.

Novi prostor je za nju veoma podsticajan za rad, pogotovo kada je riječ o modernoj umjetnosti.

- Čitav kompleks je moderno odrađen sa nekim industrijskim šmekom. Malo mi jedino fali neke atmosfere sa stare akademije. Tamo je bila stara zgrada, stari namještaj i onda je to imalo neki svoj ’šmek’. Ali ono što trenutno imamo je svakako mnogo bolje. Ovdje imamo mnogo više nego što smo imali ranije. Recimo, foto-studio je skroz obnovljen sa modernijom i jačom opremom. Takođe,

biblioteka ima odličan sadržaj - kazala je ona.

I njena koleginica, studentkinja druge godine grafičkog dizajna Valentina Dronjak vrlo je zadovoljna uslovima u novoj zgradi.

- Stara zgrada je imala neki duh, ali nova zgrada je rađena po svjetskim standardima i onda kako ne biti zadovoljan?! Potpuno je uslovna. U staroj zgradi nam je bilo zbijeno, bili smo u malim prostorijama. Ovdje je više izražen individualizam, a i rasporedi su rasterećeniji. U staroj zgradi smo uvijek morali da razmišljamo ko ima predavanje prije nas u nekoj od učionica. Ovdje sada jednostavno uđete u neku koja je slobodna - istakla je Dronjak, dodajući da joj se posebno dopada što je zgrada prozračna i to je veliki podsticaj za stvaralaštvo.

DATI DUŠU

Nakon razgovora sa studentima grafičkog dizajna krećemo ka sektoru A. Čine ga prostori namijenjeni za studente

Instalacija Beatriz Neto sa pogledom na Lovćen kat u koji posmatrač može da uđe i dobije uokvireni pogled na vrh Lovćena i mauzolej. To je dodatna, lijepa stvar jer studentima koji dođu imamo mogućnost da ponudimo uslove da konkretno reaguju na ono što je okruženje, istorija i društveni kontekst. Samim tim se upoznaju sa tim, nose iskustvo i prenose ga dalje drugima – rekao je Marković.

Nije bitno, kako ističe, samo da naši studenti žele da pođu negdje drugo nego je izuzetno važno i

da studenti iz inostranstva dolaze ovdje.

- To je potvrda kvaliteta i onoga što se ovdje radi u obrazovnom sistemu.

Postoji ideja, pošto nam dugi niz godina dolaze studenti sa strane, da u budućnosti kampus zaživi kao mjesto gdje ćemo imati prostor skulptura u javnom prostoru. Voljeli bismo da studenti koji dolaze kod nas, tu ostave svoje radove. Da to bude mjesto za interakciju sa publikom i Cetinjem - kazao je Marković.

Kultura

Neđelja, 15. novembar 2020.

13

iverzitetskog kompleksa umjetničkih fakulteta

e u tri sektora - A, B Marković. Sa nama prvi put namjenski

D. MIJATOVIĆ

ad, oči i dušu Upisan najveći broj studenata od kada postoji FLU Dekan Marko Marković kazao je da Fakultet likovnih umjetnosti sarađuje sa velikim brojem evropskih škola.

- Imamo 15 akademija iz različitih evropskih zemalja sa kojima ostvarujemo saradnju. Iz našeg iskustva o uslovima koji postoje na tim evropskim akademijama, možemo reći da mi kao akademija apsolutno imamo one uslove koji su standard umjetničkog obrazovanja. Zadovoljni smo jer možemo našim studentima da pružimo sve ono što se pruža na evropskim akademijama. Studenti sada nemaju potrebu da negdje idu jer te uslove mogu da pronađu ovdje kod nas kazao je Marković.

On je naglasio da je ove godine FLU upisao najveći broj studenata od njegovog osnivanja.

- Imamo 40 studenata koji

Milutin Kasom

slikarstva, grafike i intermedijalne umjetnosti. Tu je multimedijalna sala za intermediju, učionice, radionice za grafiku, te zajednička biblioteka sve tri umjetničke akademije - FLU, Muzičke akademije i Fakulteta dramskih umjetnosti. Na donjem spratu su učionice i radionice za grafiku - litografiju, sito štampu…, a na gornjem individualni slikarski studiji. Ulazimo u jedan od njih. U nje-

Atmosfera u ateljeu u kojem rade studenti prve godine slikarstva Dekan FLU Marko Marković

su upisani na prvu godinu osnovnih studija i 27 studenata na prvu godinu master studija, što je ukupan broj mjesta koje smo ponudili.

Tradicionalno, na slikanju i dizajnu bude više kandidata, ali ove godine smo imali apsolutno popunjene kapacitete i na Studijskom programu vajarstvo. Naravno, upis tih studenata opravdava ono što su sada prostorni kapaciteti koje imamo.

Naš cilj je da u budućnosti širimo akademsku ponudu i razvijamo naše studjske programe kako bismo našim studentima ponudili različite oblasti u kojima mogu da se obrazuju kazao je Marković.

Prostor zgrade prvi put je namjenski koncipiran za Fakultet likovnih umjetnosti. Sam projekat je izrađen tako da služi za rad studenata fakulteta.

Preseljenjem u novu zgradu, pored prostornih kapaciteta, dobili su i najsavremeniju opremu koja je nabavljena baš za rad studenata u ovim prostorima

Saška Bojić

mu rade Jovana Popović, Marija Nikolić i Jelica Joksović. Dogovaraju se ko će da razgovara sa nama. Pitaju: ,,Možemo li nas tri zajedno?“.

Jovana Popović šaljivo kaže: ,,Hajde ja ću, a vi ’dobacujte’“.

Ona je studentkinja treće go-

dine na Studijskom programu slikarstvo. Jako je zadovoljna uslovima na fakultetu i kaže da je velika razlika u odnosu na zgradu u kojoj su bili prethodno.

- To nije zgrada koja je namijenjena za FLU, dok ova jeste

Sada, kada su u novoj zgradi, studenti ne kriju zadovoljstvo radnim prostorom i opremom. Sve to, kako kažu, motiviše ih da rade više i bolje

Radovi studenata

i mnogo nam više odgovara.

Sam prostor utiče na stvaranje. Sa tog apsekta je mnogo bolje. Puno je svjetla i imamo više želje za radom. Ovaj ambijent je svakako podsticajniji za rad - kazala je Popović.

Krećemo ka velikom ateljeu u kojem rade studenti prve godine slikarstva. Na putu smo sreli Azru Mehonić, studentkinju druge godine, koja je prezadovoljna uslovima na fakultetu.

- Ovo je mnogo više od onoga što smo očekivali. Prije nego što je zgrada bila završena mi smo obilazili radove, pokušavali da vidimo kroz prozore što se dešava, kako će ona da izgleda. Svi smo bili uzbuđeni oko prelaska. Situacija sa korona virusom je usporila situaciju, jer čim smo prešli ovdje počeli smo sa onlajn nastavom. Ovaj semestar je počeo savršeno. Uslovi su odlični.

Svi smo mnogo zadovoljni kazala je ona.

Zgrada Austrougarskog poslanstva je, kaže ona, imala ,,dušu“, svoju istoriju i nešto što je studentima jako prijalo kao umjetnicima i davalo im inspiraciju.

- Ali što se tiče uslova, nama u ateljeu, recimo, nije radio lavabo. Nijesmo imali neke osnovne uslove. Što se tiče te ’duše’ koju je imala stara akademija, vjerujem da ćemo je mi godinama dati ovoj zgradi i da ćemo na neki način obilježiti ovo mjesto. Ovdje imamo atelje koji je toliko prostran i koji je dva puta veći od onoga u kom smo bili ranije, koristimo nove štafelaje i nemamo problema kako ćemo ih podići i spustiti. To daje dosta podsticaja i inspiracije kazala je ona.

Pomalo nostalgično prisjeća se dvorišta oko zgrade Austrougarskog poslanstva.

- Tamo nam je bilo zanimljivo da izađemo u dvorište u toku pauze. Imali smo fine klupe, puno ogromnog drveća koje je u proljeće bilo skroz ljubičasto. To je bilo inspirativno.

Ovdje sada ima dosta drveća, ali je ono dosta mlado – kaže Mehonić.

Ulazimo u atelje u kojem rade studenti prve godine slikarstva. Nakratko smo prekinuli radnu atmosferu. Vidimo nove štafelaje koji sada mogu da se pomjeraju, da se okreću.

Primjetno je poštovanje mjera NKT-a - poštuje se fizička distanca i nošenje maski. U toku je vježba ,,Crna i bijela monohromno slikarstvo“. Sa studentima radi saradnica u nastavi Lidija Nikčević. Prilazi radu Saške Bojić. Dekan Marković pita: ,,Ko će da razgovara se ekipom Pobjede?“ Vidno raspoložena Saška nekoliko puta ponavlja: ,,Mogu li ja?” Ona dolazi iz Bijelog Polja i nakon završene Srednje likovne škole ,,Petar Lubarda“ na Cetinju je upisala FLU. - Iskreno, mislila sam da me neće ’zapasti’ ova zgrada, nego da ćemo biti u staroj zgradi. Dopada mi se kako nam profesori posvećuju punu pažnju. Trude se da nam na što bolji način pokažu kako da gledamo, ne da radimo, nego

Lidija Nikčević

da gledamo. Ovaj ambijent mi je veoma podsticajan za rad. Prostor je veći i samim tim imate veću želju za radom. Kada gledate ljude koji rade oko vas, tako i vi imate motivaciju da radite - rekla je Bojić.

POMAK

Lidija Nikčević kaže da su se do sada, u prethodnim prostorima, prilagođavali i to nikad nije bilo u skladu sa onim što bi studenti likovne akademije trebali da imaju što se tiče opreme, svjetlosti, velikih prostora, štafelaja…

- Konačno su studenti dobili prostor koji je namjenski napravljen i za vježbe i za tehničke stvari koje su ranije predstavljale prepreku. To je ove godine napravilo pomak u interesovanju, pa se prijavilo mnogo više studenata nego prethodnih godina - kazala je Nikčević.

Na samom izlasku iz zgrade, dekan Marković nam je kazao da smatra da će puni kapacitet projekta univerzitetskog kompleksa umjetničkih fakulteta tek doći do izražaja kada se napravi i zgrada Fakulteta dramskih umjetnosti i Muzičke akademije.

- Onda ćemo imati umjetnički kampus na Cetinju, a studenti umjetničkih akademija biće upućeni jedni na druge.

Mislim da će se na taj način ostvariti ideja objedinjenih različitih umjetnosti - kazao je Marković.

Ispred zgrade Fakulteta nalazi se jedan zajednički objekat za sve tri akademije.

- To je prostor koji će, nadamo se, uskoro dobiti upotrebnu dozvolu gdje će sve tri akademije moći da ga koriste za zajedničke projekte izložbe, predavanja, radionice, za prezentaciju umjetničkog rada sa sve tri akademije.

FLU ima svoju galeriju i tu imamo projekte i izložbe koje realizujemo, ali u sklopu kampusa je predviđen ovaj objekat - kazao je Marković.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

14

Pogledi

Neđelja, 15. novembar 2020.

„IDENTITETSKE APORIJE“ MILORADA NIKČEVIĆA: Prilog odbrani crnogorskog identiteta

Hronika asimilatorskih pokušaja Milorad Nikčević pripada krugu crnogorskih naučnika i intelektualaca koji su u potonjih pet decenija odigrali ključnu ulogu u učvršćivanju svijesti o posebnosti crnogorskoga jezika, književnosti i kulture. Za sve to vrijeme Nikčeviću je pripadala osobena pozicija - budući da je cijeli svoj radni vijek proveo u Hrvatskoj, tu stekao univerzitetsku karijeru i potpunu naučnu afirmaciju, osim što je doprinosio naučnoj promociji temeljnih odrednica crnogorskoga nacionalnog identiteta, on je bio i dragocjena spona između dviju kultura crnogorske i hrvatske.

Nije prećerano reći da je njegov angažman u tome pravcu bez presedana u novijoj istoriji dviju zemalja. No, od ne manjega je značaja i Nikčevićev doprinos fundiranju savremene montenegristike. Vrijedan prilog toj oblasti Nikčević nije ponudio samo naučnim monografijama i istraživačkim radom, već i brojnim raspravama, esejima i polemikama, o čemu svjedoči i njegova najnovija knjiga Identitetske aporije publikovana u izdanju Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva „Croatica – Montenegrina“ iz Osijeka i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost s Cetinja.

Knjiga Identitetske aporije sabira važnije Nikčevićeve rasprave, eseje, kolumne i intervjue nastale uglavnom u potonjih desetak godina, uz nekoliko prijašnjih tekstova koji su ovđe uvršteni kako bi se ukazalo na kontinuitet njegova intelektualnog angažmana. Odbrana identiteta konstanta je Nikčevićeva javnog angažmana, pa ne čudi što je najveći broj njegovih tekstova te vrste posvećen crnogorskome jeziku, crkvi i kulturi.

Jedna od čestih tema Nikče-

Milorad Nikčević

Knjiga sabira važnije Nikčevićeve rasprave, eseje, kolumne i intervjue nastale uglavnom u potonjih desetak godina, uz nekoliko prijašnjih tekstova koji su ovđe uvršteni kako bi se ukazalo na kontinuitet njegova intelektualnog angažmana

vićevih javnih istupa je ključna ispostava kolonijalne politike u Crnoj Gori,

Srpska pravoslavna crkva. I u najnovije doba, kad je gotovo sva crnogorska intelektualna elita

zamukla pred kleronacionalističkim pokušajem rušenja crnogorske države preko političkih protesta zamaskiranih u litije tokom prve polovine 2020. godine, Nikčeviću je bastalo da se ne jednom javno oglasi i upozori crnogorsku javnost na zlokobne planove SPC u Crnoj Gori i njenih nalogodavaca. Oglasio se među prvima i nakon nedavnih izbora da osudi šovinističko orgijanje i prijetnje temeljnim vrijednostima savremene civilizacije, upozoravajući na opasnosti od nestanka i asimilacije koje su se nadvile treći put za nešto više od 100 godina nad Cr-

nom Gorom.

Druga česta tema Nikčevićevih tekstova jeste crnogorski jezik. U vrijeme donošenja crnogorskoga ustava 1992. godine samim je naslovom svojega članka ukazao na jednu istorijsku neumitnost – „U crnogorskom ustavu – crnogorski jezik“. Nije propustio priliku ni da ukaže na perfidne, zakulisne pokušaje zatiranja crnogorskoga identiteta ni onda kad su takve inicijative dolazile iz same Crne Gore. Tako je 2006. u tekstu „Crnogorska književnost na stranputicama Bolonje“ ukazao na kulturocidno brisanje predmeta Crnogor-



Jedna od čestih tema Nikčevićevih javnih istupa je ključna ispostava kolonijalne politike u Crnoj Gori, Srpska pravoslavna crkva. I u najnovije doba, kad je gotovo sva crnogorska intelektualna elita zamukla pred kleronacionalističkim pokušajem rušenja crnogorske države preko političkih protesta zamaskiranih u litije tokom prve polovine 2020. godine, Nikčeviću je bastalo da se ne jednom javno oglasi i upozori crnogorsku javnost na zlokobne planove SPC u Crnoj Gori i njenih nalogodavaca

ska književnost iz programa osnovnih studija Filozofskoga fakulteta u Nikšiću.

U odbranu standardizacije crnogorskoga jezika stao je snagom svoga autoriteta u nekoliko tekstova kad su, paradoksalno, napadi na crnogorsku jezičku normu krenuli sa Studijskoga programa za crnogorski jezik i književnost u Nikšiću. Uključio se Nikčević i u jednu od najznačajnijih savremenih naučnih i društvenih polemika u Crnoj Gori, onu o Rječniku crnogorskoga jezika Crnogors ke a ka d e m i j e n a u ka i umjetnosti, pokazujući svojim preciznim analizama koliko je taj projekat duboko protivan multikulturnom biću Crne Gore i naučno skaredan.

Najposlije, nije ćutao ni kad su prije neku godinu krenuli orkestrirani napadi s ciljem rušenja crnogorske države.

Naprotiv, među prvima je ukazao na pogubnost lažnih građanskih protesta i njihovih predvodnika, kojima je socijalna demagogija bila samo maska za realizaciju imperijalnih planova što su Crnu Goru trebali trajno udaljiti od započetih procesa društvene i kulturne emancipacije i dovesti je u poziciju satelita ruskih i srpskih interesa na Balkanu. Ti su njegovi tekstovi nerijetko opore slike crnogorske zbilje, nekad možda i odveć pesimistične projekcije budućnosti, no uvijek precizne društveno-istorijske analize i dragocjeni apeli na očuvanje vlastitoga identiteta, građanskoga ustrojstva društva, antifašizma i multikulturalnosti kao najvećih vrijednosti savremene Crne Gore.

Danas kad se svako pisanje na tu temu od strane uticajnih predatorskih medija i nevladina sektora kastiga kao „služenje režimu dvorskih intelektualaca“, Milorad Nikčević svojim hrabrim istupima i beskompromisnim stavovima obesmišljava strategije kojima se svaki pokušaj odbrane crnogorskoga identiteta i kulture od kolonijalnih nasrtaja targetira kao nečasna „udbaška“ rabota.

Autor koji je u zemlji svoga prebivališta ostvario najviša naučna zvanja i najznačajnija društvena priznanja, u zemlji svoga rođenja, onoj kojoj je posvetio cijeli svoj zamašni naučni i intelektualni angažman, nije dobio ni jednu jedinu državnu (društvenu) nagradu! Dok sinekuristi iz Crnogorske akademija nauka i umjetnosti, poznati ili po tome što su cijeli radni vijek posvetili razuru Crne Gore ili po tome što ni Crnoj Gori ni nauci ni umjetnosti nijesu dali ništa, mudro ćute o crnogorskoj društvenoj zbilji, Milorad Nikčević s nesmanjenim elanom ukazuje na sve devijacije aktuelnoga društvenog trenutka, nepokolebljivo braneći visoke postulate humanizma. Uz još nekoliko crnogorskih autora spremnih da odgovore izazovima trenutka, Milorad Nikčević pokazuje nam se tako kao intelektualna i moralna savjest ovoga društva.

Aleksandar RADOMAN

Neđelja, 15. novembar 2020.

Marketing

15

16

Neđelja, 15. novembar 2020.

Objektiv serije

Roadkill

Lik nedokučivog ministra Hjua Lorija jedino svježe što nudi solidna, ali već viđena BBC mini-serija

deadline.com

Politički triler bez portfelja Hju Lori savršen izbor za ambivalentnog ministra Pitera Lorensa

Serija ima žanrovsko usmjerenje i ne šeta mnogo, ali oštrica joj je prilično tupa.

Dejvid Her skakutao je sa jednog na drugo mjesto, bez zasebnog resora na koji bi se fokusirao i zakucao jaku poentu u vezi sa vremenom u kojem živimo

thetimes.co.uk

stylist.co.uk

Helen Mekrori briljira kao hladnokrvna premijerka Davn Elison

B

ombiranje je redovna pojava na sajtu IMDB. Onima koji ga redovno koriste bar znaju da ocjene filmova i serija tamo često nemaju veze sa realnošću. Razloga za bombiranje je mnogo, pa čak i prije zvanične premijere: od ljutnje fanova jer im neki novoubačeni element nije po volji, do žustrih reakcija koje nemaju toliko veze sa kvalitetom koliko sa reputacijom, ideologijom ili političkom (ne)korektnošću autora.

I sve je to očekivano, posebno kad su u pitanju popularni naslovi koje ocjenjuje najšira svjetska publika. No, kad se to dogodi sa manje poznatim filmovima i serijama, često poznatim samo na nivou jedne zemlje, tada te ocjene najviše govore o stanju društva u kojem žive ocjenjivači.

TORIJEVSKI SKANDAL

Najsvježiji primjer toga dobili smo uz novu BBC mini-seriju „Roadkill“ (kod nas dostupna na servisu HBO GO pod nazivom „Na udaru“), koja nije ubrala preveliku popularnost van Ostrva, uprkos velikim imenima iza i ispred kamere.

Prosječna IMDB ocjena 6.6 znatno je manja od one koju je „Roadkill“ zaslužio. Ta brojka rezultat je nadgornjavanja relativno malog broja (približno 1.100) žestoko polarizovanih korisnika.

Oni mu pretežno daju jedinice ili čiste desetke, uz klasične ili-ili komentare: od toga da je ovo „bezvrijedna antidesničarska propaganda“, do onoga da je najbliži izvanrednoj britanskoj seriji „House of Cards“ koliko su joj kreator Dejvid Her i režiser Majkl Kejlor mogli prići u 2020. godini. Pa, hajde da vidimo zašto ih je solidni, iako već viđeni politički triler baš toliko iziritirao...

Postbregzitovski „Roadkill“ vrti se oko Pitera Lorensa (Hju Lori), mutnog ministra zdravlja koji je jedan uspješno ugašeni skandal brzo zamijenio drugim. Popularni torijevac, uz pomoć vrlo opasne advokatice Rošel Madelej (Pipa Benet-Vorner iz „Gangs of London“) uspio je da pobijedi novinarku Šarmejn Peper (Sara Grin iz serije „Dublin Murders“) u sudnici.

Nakon što je novinarka povukla svjedočenje kako bi zaštitila svjedoka, presuđeno je u Lorensovu korist, ali Peper svakako nije odustala od toga da raskrinka njegovu utaju poreza pod maskom „transatlantskog razumijevanja“ i dobrotvornog rada u oblasti zdravstva. Međutim, uporna novinarka brzo postaje najmanji problem koji Lorens ima na tanjiru.

NOVINARSKI KLIŠE

Lorens je upravo saznao ne samo da ima vanbračnu kćerku, nego i da je ona u zatvoru. I to možda ne bi ni bio toliko razoran skandal po nje-

govu karijeru koliko bi bio štetan po odnos koji ima sa suprugom i njihove dvije kćerke... Ali, tog istog dana saznaje i da ga čeka unapređenje od premijerke Don Elison (izvanredna Helen Mekrori, tetka Poli u BBC hitčini „Peaky Blinders“, a ovdje dokazni materijal da zaslužuje poziv za rojalnu dramu „The Crown“).

Opasna dama iz Dauning strita želi da prepusti Lorensu ni manje, ni više nego ministarstvo pravosuđa, u čijoj je nadležnosti problematični, pobunama zapaljeni zatvor Šefild. Pogađate, baš onaj u kojem se nalazi njegova vanbračna kćerka.

Ne zvuči loše, zar ne? Naprotiv. Herov svijet pohlepnih, ambicioznih, ciničnih političara bez griže savjesti djeluje vrlo stabilno na početku.

Sve smo to - tu mrežu laži, korupcije i populizma u kojoj se spretno kreću apartčici i ministri željni premijerske stolice, već vidjeli, naročito na televiziji BBC. Ali, Her drži pažnju i budi znatiželju. Želite da čujete što čuveni sedamdeset trogodišnji ljevičar i scenarista Daldrijevih oskarovskih hitova „The Hours“ (2002) i „The Reader“ (2008) ima da kaže o postbregzitovskoj Britaniji. I strpljivo čekate poentu, iako vam smetaju neka opšta mjesta. Najviše neupotrebljiva gluma Sare Grin i lik njene toliko puta rabljene novinarke koja krvnički grize važnu priču, poštuje kodeks i bori se za istinu dok muku muči sa (kliše, kliše, kliše) - alkoholizmom.

UPITNA TEZA

Opet, činjenica je da „Roadkill“ vozi uredno i udobno, prema svim propisima, čim novinarski rukavac priče nije u fokusu. Dejvid Her daje neke odlične opservacije o Velikoj Britaniji kao zemlji koju muče isti problemi kao prije 20-30 godina. Na primjer, broj zatvorenika koji je najveći na evropskom nivou i loše stanje u zatvorima, uprkos pokušajima reforme sistema („Mi, Britanci, zatvaramo ljude. Tako je oduvijek bilo i biće. To je nešto u čemu smo dobri.“) Ova i njoj slične opaske služe Heru da potvrdi (upitnu?) tezu da se svijet politike nije promijenio od pamtivijeka. I da će u njegovoj zemlji uvijek svaki ministar težiti ka tome da postane premijer, iako zna da je svaki šef u Dauning stritu broj deset apsolutno nevažan, prolazan, zamjenljiv, te da birokrate koje ih opslužuju zapravo imaju mnogo veću moć i mogućnost dužeg staža u kabinetu.

Možda se nećete složiti (sa Herom se ne slaže ni cijela britanska istorija, puna kontroverznih političkih figura o kojima raspravljamo i dan-danas, poput Čerčila i Tačerke), ali to je suština onoga što kreator „Roadkilla“ zagovara. Sve

ostaje isto, samo se mijenjaju ljudi u fotelji – i niko ko u nju sjedne ne može da promijeni sistem iznutra.

Zbog toga je, vrlo vjerovatno, i učinio svog Pitera Lorensa takvim, da ga gledaoci mogu povezati i sa Tonijem Blerom, i sa Borisom Džonsonom, i sa Najdželom Faražom. Ni sa jednim nema previše očiglednih sličnosti, a opet ih ima sasvim dovoljno da bi se Lorijev lik posmatrao kroz prizmu kritike popularnosti takvih političkih fugura.

MONSTRUM ILI NE

Jedno je sigurno: koncept Lorensovog lika najsvjetlija je tačka Herove nove serije. Sve do samog kraja ne znate što da mislite o Piteru. U startu, on je cinik, muljator, namazani političar koji bi rekao najslađe stvari pred kamerom da bi mu guzica ostala u fotelji; monstrum koji bi, zbog niskih ciljeva, možda gazio i po leševima...

Ali, vremenom raste sumnja da je Lorens možda i subverzivni, nepripitomljeni ljevičar u torijevskom odijelu. Neko ko zaista želi da učini zemlju boljom i pomogne onima kojima je pomoć potrebna. Čudan je, previše je blag za konzervativca, ipak ima vrlo liberalan odnos prema ženi, kćerkama i njihovoj slobodi (od zadrtog torijevca očekujete da poludi vidjevši fotografiju sopstvenog djeteta na naslovnici tabloida kako šmrče kokain, zar ne?), pa čak i prema slobodi sopstvene ljubavnice (!).

Naravno, to što Lorens smatra pružanjem slobode onima koje voliš, oni koji ga vole shvataju više kao zanemarivanje. Isto tako, konzervativci sa kojima, tobož, dijeli političko uporište, zaziru od njega zbog „naklonosti“ prema „preliberalnim“ reformama.

OGRANIČENA POENTA

Tretirajući Lorensa baš tako – kao spoj kontradiktornosti, Her je uspio da održi lik intrigantnim. I što je najbitnije u svijetu u kojem konzervativci, blago rečeno, postaju sve popularniji: da navede gledaoce da se zapitaju mora li svaki, ama baš svaki konzervativni čovjek da bude nužno loš, korumpiran, vulgaran, besprizorno glup?

Ili mora, pa je sve ovo što Piter Lorens radi samo puko, monstruozno pretvaranje?

Nažalost, odgovor je prilično konfuzan i razočaravajući. Do kraja serije, postaće jasno da Hju Lori zaista jeste rođen za ulogu ovakvog ministra, ali u nekoj mnogo prodornijoj seriji nego što je „Roadkill“.

Lik Pitera Lorensa, na koncu, ostaće daleko od Lorijevog kultnog doktora Hausa, a negdje između glumčeve izuzetne role u sjajnoj mini-se-

Sara Grin u stereotipnoj ulozi novinarke koja se bori sa alkoholizmom

riji „The Night Porter“ i bezveznog kapetana svemirskog broda u ovogodišnjem HBO razočaranju „Avenue 5“.

Teško možete biti zadovoljni nakon ovakvog finala, čak i ako od Herove političke drame nijeste željeli ništa značajnije od poente da nijesu možda „svi političari isti“, ali jesu politički sistemi u kojima orbitiraju. O tome da kraj, pritom, stvara utisak kao da je priča tek počela, bolje i da ne govorimo. Nastavka teško može biti, čak iako Her možda ima plan, osim ako BBC ne odustane od limitiranog formata mini-serije, što se skoro nikad ne događa.

NEDEFINISANA FUNKCIJA

Da bismo objasnili zbog čega je Herov zaključak prilično nedefinisan, poslužićemo se ministarskom paralelom. Ako posmatramo svijet političkih trilera i drama kao vladu, a Lorija i Herovu seriju kao ministre – onda je „Roadkill“ serija bez portfelja. Ima ona žanrovsko usmjerenje i ne šeta mnogo, ali oštrica/funkcija joj jeste prilično tupa.

Njen kreator skakutao je sa jednog na drugo mjesto, bez zasebnog resora na koji bi se fokusirao i zakucao jaku poentu u vezi sa vremenom u kojem živimo. Tako smo u razočaravajućem finalu serije i došli do onog: „Bez zanata, ministarska plata.“, narodskog opisa za mnoge ministre bez portfelja.

No, da se vratimo na IMDB priču sa početka. Na koncu, „Roadkill“ jeste ispao pokazatelj ideoloških strujanja u zemlji čiji je politički DNK želio da razloži Her. Nažalost, samo ostrašćene reakcije onih koji su ga napali za širenje propagande rekle su nešto bitno o „konzerviranju“ Britanije i ostatka svijeta.

Sadržaj serije učinio je to u mnogo manjoj mjeri.

Zbog toga se može i zaključiti, mirna srca, da „Roadkill“ jeste serija koju možete pogledati.

Ali, baš i ne morate, uz toliko dobrog materijala za bindž u eri peak televizije.

M. I.-N.

OCJENA: 3,6/5

Neđelja, 15. novembar 2020.

zerkalo

17

Objektiv Kopolina slatka dramedija „On the Rocks“ ostala je u sjenci svoje najveće zvijezde imdb.com

Rašida Džouns i Bil Marej sijaju u najbezazlenijem filmu Sofije Kopole

Izgubljeni u Bilu Mareju Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

K

RADOST ŽIVOTA

Marej definitivno nije jedini razlog zbog kojeg su filmofili pojurili da pogledaju novu Apple TV+ dramediju „On the Rocks“. Režiju i scenario još jednog

hita indi-studija „A24“ ipak potpisuje jedna Sofija Kopola, uz koju nam je i dao predivni „Lost in Translation“ (2003) i Netfliksov božićni specijal „A Very Murray Christmas“ (2015). Ali, ako se filmofili ikada vrate dramediji „On the Rocks“, biće to baš zbog njega.

Jer, Marej ipak sija jače nego išta što je Kopola uradila u najbezazlenijem filmu u dosadašnjoj karijeri.

Sve pomenute i nepomenute priče o Mareju, od onog šankerisanja u sinovljevom restoranu u Bruklinu, preko krađe pomfrita totalnom strancu, do foto-bombiranja stranaca – krive su za to što u svakom filmu imamo utisak da zapravo igra sebe. Ni „On the Rocks“ se po tome ne razlikuje od njegovih prethodnih ostvarenja. Uloga Feliksa, iz čijeg svakog pokreta izbija radost života, stvorena je za njega. I za nas, da se izgubimo u njemu.

Feliks je imućni, penzionisani galerista iz Njujorka koji je proveo život putujući, družeći se sa slavnim ličnostima poput Baraka Obame i Endija Vorhola – i zapostavljajući porodicu. Ipak, sva ta

kalendar

boemija nije mnogo uticala na bliskost sa kćerkom Laurom (Rašida Džouns).

Tako makar izgleda na početku...

U trenutku kada se Feliks vraća u Njujork, Laura je u krizi identiteta. Da, ona ima skupocjeni stan u Sohou, divnu porodicu, uspješnu književnu karijeru...

Ali, osjeća se zaglavljeno u ulozi domaćice, supruge i majke dvoje djece. Muči je i kriza pisanja, a u posljednje vrijeme i sumnjivo ponašanje supruga Dina (neubjedljivi Marlon Vajans iz „White Chicks“, Kopola nije trebalo da dozvoli sebi ovako neozbiljnog glumca).

ĐAVO NA RAMENU

Feliks se vraća u kćerkin život baš u trenutku kada Laura počinje da sumnja da je Din vara. I tu se otvara vrlo simpatični koncept Kopolinog filma. Umjesto da uhodi supruga sa drugaricama, majkom i sestrom, kako to obično biva u tematski sličnim dramedijama – sumnjičava supruga upušta se u detektivsku istragu sa ocem. I to sa beznadežnim plejbojem koji ne samo što je varao njenu majku, nego i sada, dok gazi

I BOGATI PLAČU

Da li je Kopola mogla da nam pruži bolji razlog da se provozamo u oldtajmeru sa Bilom; da ga vidimo na plaži kako, okružen očaranim strancima, pjeva „Mexicali Rose“; da ga čujemo kako zvižduće Bejkerovu „I Get

Along Without You Very Well“; da se smijemo dok šarmira mrgodnog policajca koji mu piše kaznu za vožnju?

Vjerovatno ne. Ali, njen film jeste mogao da bude bolji.

To što je „On the Rocks“ ravna linija u svakom trenutku kada Marej nije u kadru ne može se opravdati čak ni željom da se, na ovaj način, stavi do znanja koliko je neustalasan Laurin život.

Najveći obrt do kraja jednoipočasovne priče biće na kraju to – što obrta nema.

To nije nužno loša stvar – jer, vrlo su rijetke filmske priče o problematičnim očevima i kćerkama u kojima dijete ne traži od roditelja da se promijeni, da bude bolji nego što jeste. I ako iko zna išta o tome što znači biti kći čovjeka većeg od života, to su i Kopola i Džouns. Ali, filmu „On the Rocks“ svakako fali jačine koju su ovakvoj priči i odnosu, bez sumnje, mogli dati „mumblecore“ majstori poput Noe Baumbaha i Ričarda Linklejtera.

Kopola je svakako uradila dovoljno dobar posao da bi vam lijepo legla jedna vrlo prizemljena varijacija na temu „i bogati plaču...“. Ali, činjenica je da je njen film pao u sjenku sopstvene zvijezde. „On the Rocks“ jeste gladak i sladak kao martini... Ali, nije dovoljno kul kao Bil Marej sa martinijem u ruci.

OCJENA: 7.2/10

Trideseti rođendan porodičnog klasika „Home Alone“

Hrabriša u avanturi iz snova Zlatokosi vragolan koji je spletom okolnosti za božićne praznike ostao zaboravljen kući, živio je san sve djece na planeti. Radio je sve što je želio i pritom imao cijelu kuću samo za sebe

B

iti sam u kući za jedno dijete (čitajte: za svako dijete), ponuda je slađa i od vožnje najvećim rolerkosterom, i od akcione figurice omiljenog superheroja, možda čak i od pisma iz Hogvortsa. Kada smo bili djeca, ostati sam čak i na pola sata značilo je najnevjerovatniju avanturu na svijetu.

Tih pola sata bilo je 1.800 sekundi (!) koje možemo iskoristiti da pronađemo sve one slatkiše koje su ukućani spretno sakrili od nas.

LOPOVSKI ZAPLET Zatim, da popijemo mlijeko direktno iz tetrapaka, otkrijemo sadržaj misterioznih fioka, skačemo po krevetu, možda napravimo i neki kolut ne slušajući gunđanje kako će se slo-

miti. A onda, što da ne, da otvorimo ormar i izvučemo mekani kaput naših roditelja čuvan u posebnoj najlonskoj kesi, samo da bi ga dotakli prstom. Zato što nam se može, naravno.

Kevin Mekalister (Mekoli Kalkin), zlatokosi vragolan iz filma „Home Alone“, koji je prije 30 godina, spletom okolnosti, za božićne praznike ostao zaboravljen kući - živio je naš san.

Radio je ono što su željeli svi klinci na planeti i pritom imao cijelu kuću samo za sebe! Ipak, Kevinova avantura imala je i mali zaplet - dvojicu lopova.

Iako bi u pravom životu svako dijete u ovakvoj situaciji vjerovatno premrlo od straha, ovo je bio film Džona Hjuza.

To je značilo da su se on i Kris Kolambus, kojem je povjerio

režiju, dobro potrudili da apsolutno svaki detalj u filmu bude savršen.

twitter.com

ad bi vas neko probudio usred noći i pitao ko je najkul osoba na planeti, kolike su šanse da ne biste rekli – Bil Marej? Odgovor bi stigao kao iz topa, koliko god ne znali gdje ste. Jer, najslađi bonvivan na planeti davno je zacementirao status žive legende – i izuzetnim filmskim ulogama, i očaravajućim ekscentričnostima. Između ostalog, kada je poslije eksplozije planetarnog hita „Ghostbusters“ (1984), umjesto brojanja novca sa producentima - izabrao Pariz. I proveo pola godine na Sorboni izučavajući Gurđijeva i gledajući filmove Čarlija Čaplina u francuskoj kinoteci...

Priča o tome koliko je Marej, prije svega, ničiji i svoj, ima koliko god hoćete.

Eto ih, ažuriraju se bez prestanka na vebsajtu billmurraystory.com. I te su priče i anegdote, uz njegovu glumu, glavni krivci za to što može da se izvuče sa bilo kojim filmom. Koliko god bio loš, pogledaćete ga zbog Bila Mareja...

Zbog „najkul osobe na planeti“.

osmu deceniju, i dalje flertuje sa svim ženama, čak i sa onima koje mu mogu biti unuke.

Kopolin film počinje da vibrira u 18. minutu, kada Marej otvori vrata limuzine izgledajući senzacionalno kako to samo Bil Marej može biti – i Feliks postane đavo na ramenu sopstvene kćerke.

Jedan labradorski pogled dovoljan je da je ubijedi da sjednu u njegov starinski, crveni „alfa romeo“ i pojure Dina i onu njegovu „koleginicu sa nogama“.

Zatim, da popiju martini analizirajući tragove... Pa i da otputuju u Meksiko, gdje Din navodno ima konferenciju, da za svaki slučaj premjere njegovu sobu.

Rašida Džouns je sasvim okej u ulozi koja opravdava onu staru: „Iza svakog posramljujuće šarmantnog oca stoji kćerka koja prevrće očima.“ – posebno kada uzmete u obzir to da igra pored gargantuanskog glumca. Ali, Marej je ipak duša filma i svakog zabavnog momenta dramedije „On the Rocks“. Uz takvu energiju, čini se kao da scenario nije ni postojao, kao da je sve nastalo improvizacijom, u hodu.

ČUDO OD DJETETA Priča o „Home Alone“ dobija poseban šmek ako znate da je ovaj porodični klasik stvoren kao niskobudžetni film i da je gotovo cijeli snimljen u sali za fizičko škole u okolini Čikaga. Ili, da je početnih 10 miliona u jednom trenutku postalo 14.7, što je i dalje bila više nego pristojna cifra, ali i dovoljno da Warner Brothers odbije saradnju. Srećom, studio 20th Century Fox je na vrijeme nanjušio dobru priču i uprkos tome što tu nije bilo zvučnih imena poput Švarcenegera, stao iza filma. „Home Alone“ stigao je u američke bioskope 10. novembra 1990. i za samo šest mjeseci zaradio 285 miliona dolara, što su do tada uspjela samo dva filma u istoriji, „Star Wars“ i „E. T.“. Svima koji su radili na filmu omogućio je nevjerovat-

Mekoli Kalkin u nezaboravnoj ulozi Kevina Mekalistera

ne karijere, a Kalkinu podario status čuda od djeteta na koji i dan-danas gledamo s malenom dozom melanholije.

Već 30 godina, priča o malenom hrabriši koji se igračkama

i dječjim smicalicama brani od strašnih bandita Herija Lajma (Džo Peši) i Marija Marčinsa (Danijel Stern) jedan je od omiljenih prazničnih filmova na svijetu. Za takav film možda i

nema većeg laskanja od činjenice da ljudi širom planete krenu odbrojavati dane do Božića tek kada listajući kanale naiđu na „Love Actually“... Ili „Home B. MARTINIĆ Alone“.

18

Arena

Fudbal

Neđelja, 15. novembar 2020.

Crna Gora odigrala bez golova protiv Azerbejdžana, ali se vratila na prvo mjesto u C1 grupi Lige nacija nakon p

Plasman u bolju B diviziju najmlađeg Uefinog takmičenja sada ponovo zavisi od našeg najboljeg državnog tima koji ima bod više od najbližeg pratioca. Za ispunjenje cilja biće potrebno da ,,crveni“ u utorak veče pod Goricom trijumfuju protiv Kipra.

Nijesu fudbaleri Crne Gore pokazali mnogo na neutralnom terenu u Hrvatskoj. Štaviše - igra teško može da dobije prelaznu ocjenu, a stvari su se tek zakomplikovale na kraju prvog poluvremena kada je Ivanović isključen zbog dva žuta kartona u rasponu od tri minuta.

Kada već nijesu mogli da pogode mrežu rivala, ,,sokoli“ su imali sreće da stigne pomoć Kiprana koji su sa igračem više okrenuli meč protiv Luksemburga - od brzih 0:1, do konačnih 2:1.

Ni novembarski ciklus ne prolazi bez kadrovskih problema za Crnu Goru - Vešović je odavno van stroja, Vukčević je otpao zbog povrede, dva igrača su pozitivna na korona virus, od kojih bi jedan gotovo sigurno bio u startnoj postavi, a neprijatno iznenađenje pred početak samog meča stiglo je u vidu informacije da Savića nema u početnih 11.

Stub odbrane našeg najboljeg državnog tima nije bio ni na klupi usljed bola u nozi koji je osjetio na treningu noć uoči meča.

Oslabljeni ,,hrabri sokoli“ nijesu imali izbora, niti su što mijenjali po pitanju ambicija - činilo se da samo pobjeda na malom stadionu Intera, nadomak Zagreba - u Zaprešiču, ostavljala nadu u prvo mjesto u grupi.

Dva puta su momci Đanija de Bjazija pogriješili u opasnoj zoni prilikom predaje lopte u

Azerbejdžan

Crna Gora

0

0

Stadion: u Zaprešiću.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Sergej Ivanov (Rusija). Žuti kartoni: Mustafajev, Medvedev, B. Huseinov, Sejdijev (Azerbejdžan), Ivanović, Boljević (Crna Gora).

Crveni karton: Ivanović (Crna Gora) u 45+1.

Azerbejdžan Crna Gora Magomedalijev Medvedev Bedalov (od 67. Isgandarli) Badavi B. Huseinov Salahli A. Huseinov (od 43. Sejdijev) Garajev Mustafajev (od 46.

Džamalaov) Sadikov (od 46. Šejdajev) Mutallimov (od 81. Nadžafov) Emreli

Mijatović Marušić Šofranac Vujačić Radunović Bakić Šćekić (od 81. Savićević) Hakšabanović Ivanović Jovetić (od 90+3.

Islamović) Mugoša (od 58. Boljević)

GRUPA C1 Azerbejdžan - Crna Gora Kipar - Luksemburg

0:0 2:1

1. Crna Gora 5 3 1 1 6:2 10 2. Luksemburg 5 3 0 2 7:5 9 3. Azerbajdžan 5 1 2 2 2:4 5 4. Kipar 5 1 1 3 2:6 4 U posljednjem kolu (17. novembar) sastaće se: Crna Gora - Kipar, Luksemburg - Azerbejdžan.

uvodnih desetak minuta, ali je to prošlo nekažnjeno. Nije čak ni zaprijetila Crna Gora iz tih obećavajućih situacija - izostao je brži napad, bolja saradnja ofanzivaca koji su bili bezopasni.

Prvu veliku situaciju za vođstvo naša selekcija imala je u 18. minutu kada je Jovetić šutirao lijevom nogom sa dvadesetak metara. Evrogol spriječio je golman Magomedalijev koji je bravurom sačuvao mrežu, a gostima dao korner.

Iz prekida nijesu ,,crveni“ uradili ništa, a malo je falilo da na drugoj strani prime gol. Rezultatskog minusa Crnu Goru je poštedio golman Mijatović koji je fantastičnom reakcijom

Sead Hakšabanović na meču u Zaprešiću

Vujačić: Sve je u našim rukama

FSCG

Crna Gora nije savladala Azerbejdžan, ali je i remi bez golova kao pobjeda u Zaprešiću - ,,hrabri sokoli“ su se vratili na prvo mjesto u C1 grupi Lige nacija nakon što je Luksemburg poražen u Nikoziji.

FSCG

Remi u Zaprešiću kao pob

Nije slučajnost - kad je Igor Vujačić u prvoj postavi, fudbalska reprezentacija Crne Gore ne prima gol.

Sinoćnji meč sa Azerbejdžanom bio je četvrti u Ligi nacija ove godine u kojem su ,,sokoli“ - sa štoperom Partizana u timu - ostali nesavladani.

Vujačić je u tandemu sa Aleksandrom Šofrancem učinio zaustavio udarac Emrelija glavom. ,,Sokoli“ nijesu igrali ništa sporo, bezidejno, bez protoka lopte, nije bilo kreacije prema naprijed. Hadžibegićevi izabranici ničim nijesu nagovijestili da do odmora mogu da povedu.

Pojavila se, doduše, prilika

u 38. minutu - eventulno da nešto Jovetić napravi na suvi indivudalni kvalitet. Ipak, udarac kapitena iskosa sa lijeve strane bio je neprecizan.

Malo toga pozitivnog pokazala je Crna Gora, a nova briga dogodila se u nadoknadi prvog poluvremena - naš tim ostao je sa igračem manje.

da se ne osjeti neočekivani izostanak Stefana Savića.

- Bio je to veliki hendikep, on je naš najbolji odbrambeni igrač. Ali ko god da izađe na teren uvijek pruži maksimum, a to je u ovom meču bilo dovoljno za bod - rekao je Vujačić.

- Selekcija Azerbejdžana napadala je skoro cijelo drugo poluvrijeme, ali i mi smo imali

Ivanović je dobio prvi žuti karton zbog šuta nakon sudijskog zvižduka, a tri minuta kasnije još jedan zbog faula nad Garajevom. Po automatizmu je uslijedio crveni, a ekipa je u nastavku morala da krene brojčano slabija.

Nije išlo na terenu hladnog i maglovitog Zaprešića, a sami

Malo je falilo da kapiten Crne Gore pogodi mrežu Azerbejdžana skoro sa centra

Stevan Jovetić je imao dvije prilike da postigne gol protiv Azerbejdžana - prvi put je njegov udarac lijevom nogom odbranio golman krajnjim naporom, a drugi put je protivnika spasila prečka.

Drugi pokušaj je bio spektakularan - lob skoro sa centra. Imao je sreće Mahmadalijev…

- Šteta što nije ušla. Još u prvom poluvremenu sam vidio golmana da stoji daleko od linije, ali nijesam imao šansu da probam. Otvorilo se u drugom dijelu. Zaista šteta što lopta nije ušla. Bio bi sjajan gol, jedan od ljepših u karijeri - rekao je Jovetić nakon remija bez golova u Zaprešiću.

Crna Gora nije pobijedila, ali se iz Zagreba vraća zadovoljna.

Ponovo je prva u grupi, sama odlučuje o plasmanu u bolju B grupu Lige nacija.

Za to je potrebna pobjeda protiv Kipra u utorak veče (20.45 h) pod Goricom.

- Svaka utakmica je priča za sebe. Pobijedili smo Kipar 2:0 u gostima, ali to ne znači ništa. Novu pobjedu moramo da zaslužimo. Dobili smo šansu, na nama je da je iskoristimo. Ako je ne iskoristi-

FSCG

JOVETIĆ: Šteta, bio bi to jedan od najljepših golova u karijeri

mo kao da ništa nijesmo uradili - poručio je Jovetić. ,,Sokoli“ su u finišu meča čuli da Luksemburg gubi u Nikoziji. Ta vijest uticala je i na igru ,,crvenih“ u završnim minutima.

- Dvadesetak minuta prije kraja rečeno nam je koji je rezultat drugog meča i da

Luksemburg ima igrača manje. Odlučili smo da čuvamo to što imamo, i mi smo bili sa desetoricom - rekao je Jovetić, a potom dodao: - Ušli smo u utakmicu sa ciljem da pobijedimo, dobro smo je otvorili, ali poremetilo nas je isključenje. Nije bilo kako cijelo drugo poluvrijeme sa

igračem manje. Na kraju smo odigrali na rezultat i to sasvim dobro, što me raduje. Nijesmo često igrali na rezultat, a u Italiji, gdje sam igrao šest godina, to te uče od početka karijere - da igraš na rezultat, a ne na ljepotu. Mi nemamo taj pristup, ali sada smo sačuvali što smo htjeli. Zadovoljni smo, prvi smo, od nas zavisi i vjerujem da ćemo u utorak sve to riješiti na pravi način - ističe kapiten Crne Gore.

Jovetić je izašao u sudijskoj nadoknadi.

Jesi li umoran?

- Umorio sam se, vraćao sam se dosta u odbranu, pomagao... Ali to je normalno, najvažnije je da smo ostvarili rezultat koji je povoljan.

Goran Pandev je u 37. godini odveo Sjevernu Makedoniju na Evropsko prvenstvo.

Sanjaš li nešto slično?

- Drago mi je zbog njega i Makedonije.

Goran je sjajan igrač, sjajan momak, na briljantan način godinama vodi selekciju, igra odlično u Seriji A. Nadam se da će i mene Bog pogledati da to doživim sa Crnom Gorom - zaključio je Jovetić.

kontre, mogli smo i do gola.

Osvojili smo važan bod, sada je sve u našim rukama.

Pobjeda u utorak nad Kiprom garantuje ,,sokolima“ plasman u viši rang, diviziju B. - Neće biti opuštanja, u utakmicu ulazimo sa željom da osvojimo tri boda i da cijelu priču zaokružimo pobjedom i plasmanom u B diviziju. Moramo da budemo fokusirani svih 90 minuta kako bismo osvojili tri boda - kazao je Vujačić.

start nastavka najavio je još teži posao za goste.

Samo što je krenulo drugo poluvrijeme Sejdijev je imao veliku šansu, ali srećom po naš tim nije reagovao kada je bio ispred Mijatovića, a nije dobio ni penal nakon pada.

Crna Gora se mučila sa posjedom, nije mogla da veže nekoliko preciznih pasova, već mnogo češće pokušavala dugim loptama da pomjeri težište igre na protivničku polovinu.

U 58. minutu je izašao špic Mugoša, a ušao krilni ofanzivac Boljević. Centralno, kao najistureniji, ostao je Jovetić, ali je bio odsječen, sam protiv svih, bez podrške saigrača.

Daleko je ,,Jo-Jo“ bio od gola, ali mu to nije smetalo da iz daljine, skoro sa centra ,,za dlaku“ pogodi mrežu - lobovao je protivničkog golmana koji je u 68. minutu ostao nesavladan uz pomoć prečke.

Ubrzo je stigla i prilika Vujačića koji nije najbolje reagovao glavom u šesnaestercu rivala.

Crna Gora je ušla u finiš sa saznanjem da Luksemburg gubi na Kipru, te da joj je 0:0 dovoljno da povrati ulogu lidera u grupi.

A remi je sačuvao Mijatović koji je spektakularno odbranio udarac Nadžafova u 84. minutu.

Veliki bod - vrijedan prvog mjesta. Igra - mora bolje.

D. KAŽIĆ

Neđelja, 15. novembar 2020.

poraza Luksemburga

bjeda FSCG

Hadžibegić: Momci su ostavili srce za dres Crne Gore

PODGORICA - Svih pet mečeva 16. kola Amplitudo Druge lige biće odigrani danas, a najveću pažnju privlači duel u Tivtu, gdje se sastaju Arsenal i Kom. Ova dva tima su od starta šampionata u samom vrhu, a do prošlog kola bili su prilično izjednačeni, ali je Arsenal minulog vikenda neočekivano poražen u Radanovićima od Grblja, pa je Kom dočekao poklon za bijeg na + 3. Zlatičani su tako dobili šansu da danas u derbiju kola eventualno dupliraju tu prednost, čime bi jasno pokazali da su bolji od Arsenala i da su bez dileme glavni kandidati za prvo mjesto, odnosno plasman u Prvu ligu. Tivćani se nadaju reakciji, jer bi ih novi neuspjeh praktično usmjerio ka baražu.

Važan duel igra i Mornar, koji gostuje direktnom konkurentu, ekipi Jedinstva. Bjelopoljci su sezonu otvorili ispod očekivanja, ali su uspjeli da se konsoliduju, da uđu u ritam i sada su blizu zone baraža, kojoj se nadaju posebno ukoliko savladaju Mornar.

Barani, sa druge strane, žele da prekoče ovu prepreku, a s

Arena

Sportski miks

Raspored i tabela

AMPLITUDO DRUGA LIGA, 16. KOLO:

Sudar vodećih u Tivtu

B. POLJE: Jedinstvo - Mornar SPUŽ: Drezga - Bokelj ROŽAJE: Ibar - Berane IGALO: Igalo - Grbalj TIVAT: Arsenal - Kom Sve utakmice počinju u 13 časova 1. Kom 2. Arsenal 3. Mornar 4. Igalo 5. Jedinstvo 6. Berane 7. Bokelj 8. Ibar 9. Grbalj 10. Drezga

obzirom na to da se sastaju Arsenal i Kom imaju šansu da se dodatno primaknu vode-

19

ćem tandemu.

Zoni baraža nada se i Igalo, koje je na pet bodova minusa

od Mornara i baš zbog toga danas nema mnogo opcija, mora savladati Grbalj i čekati

15 11 2 2 15 10 2 3 15 8 4 3 15 5 8 2 15 5 5 5 15 6 2 7 15 3 7 5 15 3 4 8 15 3 3 9 15 1 3 11

25:10 26:15 24:13 19:10 20:14 14:21 16:17 9:27 11:20 12:29

35 32 28 23 20 20 16 13 12 6

šansu da bude još bliže toj zoni. Grbalj je, međutim, najavio izlazak iz krize pobjedom protiv Arsenala, pa se očekuje zanimljiv primorski derbi.

Osim primorskog derbija u ovom kolu imamo i derbi sjevera - Ibar - Berane. Rožajci su težoj poziciji, pod velikim su imperativom, dok je Berane u sjajnom nizu pa sanja brejk kako bi sačuvali nadu da se mogu dodatno približiti gornjem dijelu tabele.

U Spužu Drezga traži prekid loše serije protiv Bokelja. Milorad Malovrazić protiv bivšeg kluba pokušaće da nađe dobitno rješenje kako tim iz Pipera već na polusezoni ne bi bio otpisan.

R. P.

F1: Vozač Rejsing pointa kreće prvi na VN Turske

Bod u Zaprešiću vratio je Crnu Goru na prvo mjesto u grupi 1 C Lige nacija.

Nijesu ,,hrabri sokoli“ odigrali dobru utakmicu protiv Azerbejdžana, ali su iskoristili pomalo neočekivan poklon iz Nikozije, gdje je Kipar savladao Luksemburg (2:1).

- Momci su sa igračem manje ostavili srce na terenu za dres Crne Gore i zasluženo osvojili bod.

Presrećan sam zbog rezultata na Kipru i poraza Luksemburga, ali ne bih da minimiziram naše izdanje i naš napor. Azerbejdžan nije bolji od nas, ali nas je namučio. Pred utakmicu smo bili gotovo bez tračka nade, ali sve se promijenilo, nagrađeni smo na neki način - rekao je Hadžibegić.

Naš najbolji državni tim u utorak dočekuje Kipar pod Goricom. Pobjeda garantuje plasman u B Ligu nacija.

- Nema mnogo filozofije, znamo što nam treba.

Prvo da vidimo kako ćemo se oporaviti, iz kartona izlaze Simić i Raspopović, ali smo izgubili Ivanovića. Hiljadu stvari utiče, imamo dosta pehova. Za mene je šokantno bilo kada je Savić, neposredno pred utakmicu, shvatio da ne može da igra, a znamo koliko nam znači.

I kada se sve to sabere, svi problemi, moram da pohvalim angažovanje i želju momaka, njihovu radnu etiku, njihov odnos, a da može bolje – sigurno može - ističe selektor.

Prvi put od kada Hadžibegić vodi reprezentaciju - ekipa je počela meč u sistemu ,,4-4-2“.

- Ovoga puta smo odlučili da igramo tako, zbog okolnosti, a deset dana smo spremali nešto drugo. Zadovoljan sam kako je izgledalo, a biće bolje kada budemo napokon kompletni - zaključio je kormilar ,,crvenih“.

Prvi pol za Strola Na kišom natopljenoj stazi u Istanbulu, Lens Strol osvojio je pol poziciju pred današnju trku na Velikoj nagradi Turske.

Vozač Rejsing pointa odvezao je sjajno posljednji krug u trećem dijelu kvalifikacija i zasluženo stigao do prve pol pozicije u karijeri.

Maks Ferstapen, koji je dominirao od prvog do trećeg dijela, startovaće sa drugog mjesta.

Treće vrijeme ostvario je Serhio Peres, dok su Luis Hamilton i Valteri Botas, vozači Mercedesa, razočarali završivši šesti i deveti. Četvrto mjesto pripalo je Aleksanderu Albonu, peti je Danijel Rikardo, šesti Hamilton, sedmi Okon, Kimi Raikonen je zauzeo osmo mjesto, Botas deveto, a Đovinaci je završio kao deseti.

Trka je na programu danas u 11 sati.

R. A.

Primorac odigrao neriješeno sa liderom grupe na kvalifikacionom turniru Lige šampiona

Adžić dao gol za remi Ortiđa Primorac

8 8

SIRAKUZA - Gradski bazen.

Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Henšel (Njemačka) i Raković (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 3:2, 2:2, 2:1, 1:3.

ORTIĐA: Tempesti, Kasija, Abela 1, Di Lućijano, Ferero 1, Roči, Gikapo 1, Galo 1, MIrači 1, Rosi 1, Giribaldi,

Napolitano 2, Pičioneti.

PRIMORAC: Kralj, Drašković 3, Crepulja, Gopčević 1, Kljajić, Sekulić, Adžić 3, Janović, Stanovević, Da Silva, Matković 1, Šekarić, Isljamović.

Vaterpolisti Primorca odigrali su 8:8 sa Ortiđom i nakon pobjede u 3. kolu protiv Steaue, ostavili odličan utisak na kvalifikacionom turniru Lige šampiona u Italiji.

Iako je italijanski tim, za koji

Evropsko prvenstvo u boksu za mlade

Lambulić poražen u osmini finala Crnogorski bokser Andrija Lambulić nije uspio da se plasira u četvrtfinale Evropskog prvenstva u Budvi, u konkurenciji mladih. Član Budve je juče u osmini finala, u kategoriji do 91 kilogram, prekidom u drugoj rundi izgubio od Izraelca Manuhara Krihelija.

Borbu je prekinuo sudija nakon inicijative izraelskog borca.

Sudija je u drugoj rundi brojao Lambuliću, a nakon što je inicijativa Krihelija nastavljena odlučio je da prekine borbu.

Izraelca u četvrtinalu čeka borba protiv Kosovara Remza Mustafića za medalju.

Danas će na ring, u mečevima osmine finala, Bjelopoljci Luka Gačević u kategoriji do 60 i Đorđe Smolović do 69 kilograma.

Gačevića čeka Orgito Lahi iz

Bokserska reprezentacija Crne Gore

Albanije, dok će se Smolović boriti sa Aleksandrom Trofimčiukom iz Litvanije.

Dan kasnije Budvanin Damjan

Liješević u osmini finala kategorije do 64 kilograma boriće se protiv Estonca Matveja Starikova.

Sestre Radenović - Nela i Nina na ring će u utorak u četvrtfinalu.

Protivnica Nele Radenović u

nastupa Stefan Vidović, prije meča osigurao prvo mjesto u grupi i važio sa favorita, oslabljeni kotorski tim pokazao je klasu. Gol za remi postigao je Danila Adžića tri minuta i 32 sekunde prije kraja. Upravo su Adžić i Vuk Drašković sa tri gola bili najefikasniji u kotorskoj ekipi.

Dušan Matković i Marko Gopčević postigli su po gol.

Primorac sezonu nastavlja u Evrokupu.

A. M.

kategoriji do 60 kilograma biće Julija Šeremeta iz Poljske, dok će se Nina za medalju u kategoriji do 64 boriti protiv Kristine Vaclavikove iz Češke.

Blizu medalja su Budvani Petar Liješević i Miloš Krasnići, koji će na ring u srijedu u četvrtfinalnim mečevima.

Protivnik Liješevića u kategoriji do 81 kilogram je Čeh Mihal Lanika, dok će rival Krasnićija do 75 biti Litvanac Arvidas Dainis.

Voljom žrijeba bronzano odličje obezbijedila je dvostruka uzastopna šampionka Evrope, Bojana Gojković u kategoriji do 57 kilograma.

Ona je slobodna na startu i svoj nastup počeće u polufinalu, gdje će joj protivnica 21. novembra biti uspješnija iz četvrtfinalnog meča između Bosanke Tare Bohatjuk i Najare Arojo Rodriges iz Španije. Šampionat je okupio 175 boraca, 113 u muškoj i 62 u ženskoj konkurenciji.

Pravo nastupa imaju takmičaru rođeni 2002 i 2003 godine. R. A.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 15. novembar 2020.

LIGA ŠAMPIONA (8. KOLO): Podgoričke rukometašice uz veliku

Mogle su bez drame, ali i ovako nije loše ispalo rukometašice Budućnosti u uzbudljivoj završnici 8. kola Lige šampiona slavile su 29:28 protiv Valčee, čija je igračica, španska reprezentativka Gonsales Alvares pogodila stativu osam sekundi prije kraja utakmice!

Prva liga za rukometaše (7. kolo)

Lovćen slomio Partizan na krilima Markovića Partizan 1949 23 (15) Lovćen 25 (13) TIVAT - Dvorana ,,Župa“.

Igrano bez prisustva publike. Sudije: B. Kaluđerović i I. Vujačić (obojica sa Cetinja). Sedmerci: Partizan 3 (2), Lovćen 6 (6). Isključenja: Partizan 16, Lovćen 8 minuta.

PARTIZAN 1949: Čolo (jedna odbrana), Čule, Mudreša (šest odbrana), Marković 1, Pejović, Međedović 5, Manojlović, Mrvaljević 1, Živić, Drakulović 3 (1), Došković, Drašković, Mandić 2, Barac 4, Peruničić 7 (1), Kaluđerović.

LOVĆEN: Borilović (šest odbrana), Borozan (četiri odbrane), Beloica, Ćorsović 2, Marković 12 (6), Kaluđerović 3, Pejović 1, Drakulović 3, Latković 2, Lakićević, Pravilović, Mrvaljević, Eraković, Bulajić 2.

Partizan 1949 je pokazao zube Lovćenu, u posljednjem minutu prvog poluvremenu imao tri pogotka prednosti (15:12), ali nije imao snage za veliko iznenađenje u sedmom kolu Prve lige za rukometaše.

Tivćani su u 35. minutu vodili 17:15, nakon čega je uslijedila serija Cetinjana od čak 7:0, koja je i odlučila pobjednika.

U pobjedi aktuelnog šampiona gotovo perfektan bio je Igor Marković. Nekadašnji crnogorski reprezentativac, koji se proteklog ljeta vratio u matični klub, imao je samo jedan promašaj iz 13 šuteva polovinu pogodaka dao je iz sedmeraca.

Lovćen je na čelu tabele sa svih šest pobjede, dok Partizan 1949 ima trijumf i četiri poraza.

Rezultati i tabela Partizan 1949 - Lovćen Komovi - Jedinstvo Večeras 18.00 - Berane - Danilovgrad Odgođeno Rudar - Mornar 7 Slobodna je Budvanska rivijera.

1. Lovćen 2. B. rivijera 3. Komovi 4. Berane 5. Rudar 6. Mornar 7. Partizan 8. Danilovgrad 9. Jedinstvo

6 6 6 6 6 5 5 5 5

6 5 5 3 2 2 1 1 0

Komovi Jedinstvo

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 1 1 3 4 3 4 4 5

23:25 29:22

195:150 197:147 164:149 147:138 159:166 136:155 113:134 137:172 121:158

12 10 10 6 4 4 2 2 0

29 (15) 22 (14)

BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: S. Ivanović i M. Vujisić (obojica iz Podgorice). Sedmerci: Komovi 6 (6), Jedinstvo 2 (1).

Isključenja: Komovi 8, Jedinstvo 20 minuta.

KOMOVI: A. Kastratović (16 odbrana), Filipović, Stojanović, Zeković, Milović 1 (1), Račić 2, Stojanović, Radojević, Zonjić 8 (5), Elezović, Marsenić 9, Ćirović, Vojvodić 2, V. Kastratović 2, Varagić, M. Kastratović 5.

JEDINSTVO: Medojević (jedna odbrana), Ljaljević (šest odbrana), Babović, Vojinović 1, Dulović, Laličić 1, Popović, Medojević 2, Kučević 2, Kruščić 5, Jelić 3, Ljaljević, Tomović, Đurđević 3, Joksimović 5.

Posljednjeplasirano Jedinstvo pariralo je Komovima cijelo prvo poluvrijeme, poslije kojeg je gubilo samo 15:14, ali je već u 34. minutu bilo pet razlike za nominalnog domaćina u Beranama.

Bjelopoljci su u 48. minutu prišli na dva pogotka zaostatka (22:20), što im je bio i maksimum u drugom poluvremenu, pa je sastav iz Andrijevice bez problema priveo meč kraju.

Ne. K.

Drhtale su ,,plave“ do kraja, iako su već u 23. minutu, preciznom i ozbiljnom igrom u napadu, otvorile vrata ubjedljivom trijumfu. Vodile su rukometašice Budućnosti u 18. minutu 9:4, a istu prednost imale pet minuta kasnije (13:8). Dobro su u ovom periodu igrale u napadu, pogađale praktično sa svih strana i ono najvažnije, od prvih šest golova, četiri su postigle iz kontri. Sjajna na golu bila je Atingre, koja je čak uspjela da zatrese mrežu gošći u 16. minutu (8:4). Ovakva igra nije nagovještavala preokret, koji je uslijedio na isteku 23. minuta. Valčea je i do tada pogađala preko najraspoloženije pivotkinje

Matea odlična, Bukurešt drhtao Matea Pletikosić je u odličnoj formi, postigla je šest golova za Krim u remiju sa Bukureštom (22:22), što može da obraduje selektora ,,lavica“ pred okupljanje za EP. Domaći tim je u finišu gubio dva gola, a Dragana Cvijić donijela

Rukometašice Rudara zaustavljene u 3. kolu Čelendž kupa

Oslabljene nijesu mogle više Rudar Grude

22 (11) 30 (17)

PODGORICA - Univerzitetska dvorana. Utakmica odigrana bez prisustva navijača. Sudije: Božinovski i Načevski (Sjeverna Makedonija).

RUDAR: Škerović (9 odbrana), Radović, Ražnatović, Kuzmanović 1, Rakočević,

I. BOŽOVIĆ

Stativa obradov

Elgaui, a onda su se probudila krila, srednji bek Liščević, uz zapaženu Martu Batinović sa gola, serijom 6:2, za manje od sedam minuta, otišle na odmor sa minusom od gola. Pauza nije donijela novu energiju ,,plavima“ u je bod Bukureštu. Barbara Lazović postigla je osam golova u domaćem timu, koji je nastupao bez Kristine Neagu.

U grupi B, gdje nastupa Budućnost, do novih bodova stigao je Brest u Koprivnici. Đurđina Jauković bila je uspješnija od koleginice iz reprezentacije Dijane Mugoše. Brest je slavio 33:29, Mugoša je postigla četiri, a Jauković gol.

U grupi B očekivano je CSKA savladao Odenze 27:23.

Vukčević 5, Vujadinović 2, Marković 1, Milošević, Peruničić, Brajović, Pavićević 1, Radmanovuć 3, Mitrović 4, Lutovac 2, Brković 1.

GRUDE: Lese (11 odbrana), Čutura 6. Miloš, Stamatović, Nikić 5, Boban, Petković 1, Lugonjić 1, Vujić 3, Globarević 1, Lovrić 5, Karačić, Boras 2, Brnada, Zubac, Ilić 6.

Rukometašice Rudara zaustavljene su u 3. kolu Čelendž kupa. Mlade igračice, filijala Budućnosti, izgubile su u revanšu od ekipe Grude 30:22.

Oslabljeni mladi tim dan ranije je izborio neriješen ishod, ali nije imao snage da se nosi sa iskusnijim i očigledno kvalitetnijim timom. Gošće su od 11. minuta preuzele stvari u svoje ruke i na kraju lako stigle do željenog trijumfa.

A. M.

nastavku utakmice, naprotiv, gošće su u 38. minutu prvi put uspjele da povedu - 21:20.

Dobro su u ovom periodu koristile prvotimke rumunske ekipe igračicu više, a ,,plave“ su sve manje imale rješenja za Lišćević koja je i pogađala, ali i asistirala saigračicama.

Peh, uz slabo snalaženje u odbrani, za Budućnost, desio se u 41. minutu kada je Alison Pino u duelu sa Liščević, dobila udarac u lice i napustila igru. Manja rotacija, na sreću, nije se puno osjetila na igru, jer je Itana Grbić, sa srednjeg beka, uspjela u razmaku od dva minuta (52. i 53.

9

golova postigle su gošće iz tranzicije

Marta tužna i sreć Marta Batinović bila je odlična u porazu Valčee. Kapitenka rumunske ekipe čestitala je ,,plavima“ na pobjedi. Emocije nakon uzbudljivog meča nije skrivala.

- Tužna sam što smo izgubili, a srećna što smo pokazali da možemo da igramo bez obzira što nijesmo kompletni. Bila je super utakmica, minut) da pogodi i donese ,,plavima“ prednost od ,,plus 2“ (28:26).

Mogle su i tada ,,plave“ da odu u mirniju završnicu, kada je Barbara Arenhart odbranila zicer Lupei, ali je u napadu grešku napravila Valerija Maslova, a na drugoj strani, iz kontre, Gonsales nije pogriješila.

Brzo je trener Dragan Adžić pozvao tajm aut, ali sve što je bilo zamišljeno, Batinović

Prva liga za košarkašice, 2. kolo

Podgorica silna u Igalu Primorje Podgorica

55 74

HERCEG NOVI - Dvorana: SC ,,Igalo“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: M. Kaluđerović, R. Bubanja i V. Lepetić. Rezultat po četvrtinama: 12:16, 23:22, 11:21, 9:15.

PRIMORJE: Radnjić 2, Vuković 3, Delić 6, Kojčinović 15, Bulajić 21, Je. Radosavljević, Jo. Radosavljević, Tripović, Ilić, Ječmenić 4, Jevtović, Đuranović 4.

PODGORICA: Bigović 2, Čanović 7, Vujačić 9, Kuzmanović, Pavićević 8, Baošić 17, Ilić 17, K. Šćepanović 7, Vujović 2, H. Šćepanović 2, Milošević, Radulović 3.

Košarkašice Podgorice savladale su Primorje u premijernom meču 2. kola Prve lige.

Novljanke su bile ravnopravne samo u prvom poluvremenu nakon poena Radnjić domaće su u petom minutu prvi put došle do egala (8:8), a zatim preko Đuranović i prvog (i jedinog) vođstva. Ipak, kada je Teodora Pavićević pogodila trojku za preokret u devetom minutu, od tada je Podgorica držala prednost, mada su domaće do odmora bile u igri 35:38. U 24. minutu Bulajić je postigla trojku za 42:44, a onda je uslijedila dominacija gošći, koje su serijom 24:4 (zaključila je Ksenija Šćepanović trojkom u 32. minutu) prelomile meč.

R. P.

Arena

Neđelja, 15. novembar 2020.

Sportski miks

21

u sreću do dva boda protiv šampiona Rumunije

vala ,,plave“ Dvorana ,,Bemax arena“ Igrano bez prisustva publike

Budućnost

29

15

Sudije: Ilijeva, Karbeska (Sjeverna Makedonija)

Valčea

Sedmerci: Budućnost 1 (1), Ramniku Vlčea 4 (3) Isključenja: Budućnost 10, Ramniku Vlčea 2 minuta.

14

28

BUDUĆNOST

VALČEA

Atingre ..................... 1 (šest odbrana) Arenhart ..................(četiri odbrane) Radičević ................................................ 1 Popović .....................................................Džaferović ............................................. 2 Novović .....................................................Marsenić ...................................................Pino ........................................................... 3 Maslova .................................................. 2 Ramusović...............................................Lekić .......................................................... 7 Mehmedović ...................................3 (1) Kadović .....................................................Grbić ......................................................... 4 Vukčević .................................................6

-Batinović . ...................... (10 odbrana)

Trener: Dragan Adžić

Trener: Marian Joita

ćna oba tima dala su maksimum, čestitam domaćinu na trijumfu, a nama želim da što prije osvojimo bodove i to već u Dortmundu. Nadam se da ćemo se brzo oporaviti jer smo u posljednje dvije, tri sedmice imali problema oko virusa. Nadam se, takođe, da ćemo sve zdrave doći i na okupljanje reprezentacije.

14

tehničkih grešaka napravile su ,,plave“

je klasom spriječila. Dobru odbranu crnogorske reprezentativke saigračice iz Valčee nijesu iskoristile, Nikolina Vukčević je ukrala loptu

Ćuka ............................................................ Trifunović ................................................ 1 Elgaui 8 ...................................................... Daskalet .................................................... Lopes Erero ........................................... 6 Bukur ............................................................

Nergord Osterbale ........................1 (1) Marin........................................................... Liščević............................................. 6 (2) Rus ............................................................... Lupei ..........................................................2 Gonsales Alvares.................................4

Pino slomila nos, pauza četiri sedmice Alison Pino u 41. minutu dobila je udarac u predjelu lica i napustila teren, a informacije o povredi nijesu lijepe. Francusku reprezentativku čeka pauza od četiri sedmice jer je slomila nos. Igračica ,,plavih“ je u duelu sa Kristinom Liščević iz Valčee izvukla deblji kraj, a u finišu je i Majda Mehmedović dobila udarac, takođe u lice, i morala je da napusti teren.

ADŽIĆ: Osvojili smo značajne bodove - Očekivao sam težak meč bez obzira na personalne probleme, jer cijenim igračice koje su izašle na teren i stručni štab koji ih predvodi i način na koji igraju. Nijesam ničim iznenađen, a zadovoljan sam što smo uspjeli da izdržimo i pored problema koje smo imali tokom samog meča sa izlaskom Alison Pino. Naravno, da ni mi nijesmo u posebnom ritmu, nijesmo igrali utakmice posljednja tri vikenda, ali u svakom slučaju, drago mi je što smo izdržali i osvojili značajne bodove za prolazak iz grupe - rekao je trener Budućnosti Dragan Adžić. i na četiri minuta i 25 sekundi pogodila za 29:27. Međutim, velika razlika u finišu nije bila garancija za pobjedu. Za to se potrudila Batinović koja je dva puta odbranila šut Grbić i jedan Andrei Lekić, ali je i Brazilka znala da odgovori raspoloženoj Liščević. U međuvremenu, Elgaui je smanjila prednost na 29:28,

da bi na 47 sekundi prije kraja klupa Valčee zatražila tajm-aut. U pravo vrijeme, jer je Liščević lako iznudila dva minuta, ali u ostatku vremena - 35 sekundi, sreća je bila na strani domaćih igračica.

Lopta je, nakon što je španska reprezentativka pogodila stativu, završila kod Eme Ramusović.

A. M.

ABA 2 LIGA, 3. KOLO: Crnogorski derbi na Zlatiboru

Podgoričani žele reakciju, Nikšićani prvijenac Danas (15h): Podgorica - Sutjeska Prvi put tokom ,,balona“ na Zlatiboru, odnosno prvog ovosezonskog turnira ABA 2 lige, košarkaši Podgorice i Sutjeske imali su dva dana pauze, odnosno dva dana bez utakmica.

Nakon dva kola crnogorski timovi dobili su nešto malo više vremena da se spreme za treći okršaj, koji ujedno donosi crnogorski derbi - Podgorica i Sutjeska danas (15 h) igraju premijerni meč regionalnog takmičenja.

Podgorica je debitantski nastup u ABA 2 ligi otvorila pobjedom protiv MZT-a i porazom od Rabotničkog, a nakon mečeva protiv dva makedonska tima, sada je očekuju dva crnogorska derbija - protiv Sutjeska, a na kraju turnira protiv Lovćena.

Podgorica je na startu sezone domaće lige poražena od Sutjeske, ali se danas svakako očekuje potpuno drugačiji meč i zbog forme i zbog izmijenjenih rostera usljed promjena i povreda.

- Sutjesku poznajemo jako dobro. Ono što je dobro jeste da smo nakon poraza od Rabotničkog imali nešto više vremena za pripremu i analizu, tako da smo svi jako moti-

visani da sada napravimo reakciju. Svjesni smo da nam se ne smije ponoviti početak duela iz prethodnog kola kada je protivnik postigao 30 poena za 10 minuta - istakao je Vasilije Vučinić, mlada nada Podgorice.

Mladi centar (208 cm, 2001) pokazao je da se radi o velikom potenijalu, vjeruju da njegov tim može do druge pobjede, ali je svjestan težine zadatka.

- Sutjeska je turnir otvorila sa dva poraza.

U prvom meču imala je veliku prednost, u drugom bila u igri do samog kraja, tako da je lako moglo biti potpuno drugačije. Neće nas to zavarati, znamo njihove kvalitete i spremamo se da pružimo još bolju partiju.

Sigurno je da smo svi jako motivisani i željni da u crnogorskom derbiju dođemo do pobjede - naglasio je Vučinić.

SUTJESKA SA DOSTA BRIGA

Sutjeska je krenula odlično, a onda upala u probleme. Imali su Nikšićani + 17 protiv Zlatibora, ali su doživjeli poraz, zatim su upisali poraz i nakon neizvjesne završnice meča sa MZT-om. Oba meča propustio je Radosav Spasojević, a u drugom meču povrijedio se i Marko Ćalić, pa sa dosta briga u Sutjesci očekuju derbi.

- Prate nas problemi, ne znamo još kakva je situacija sa Ćalićem, ali kako god borićemo se - zabrinuto je istakao Velimir Gašić, trener Sutjeske.

ABA LIGA, 7. KOLO: Očekivana pobjeda Barana

Rutina Mornara kao zagrijavanje pred Brešu BAR - Mornar je opravdao očekivanja i bez problema savladao Primorsku u okviru 7. kola ABA lige.

Barani su konstatno bili u prednosti, ali su gosti iz Slovenije pružali dobar otpor sve do finiša treće dionice, kada je trener domaćih Mihailo Pavićević zatražio tajm-aut (pri rezultatu 55:50), a Mornar tek nakon Pajovog ,,ribanja“ pokazao klasu. Barani su napravili seriju 23:7 i u 34. minutu poveli čak 78:57 i prelomili meč.

Bilo je jasno i prije početka u kojem će se pravcu odvijati ovaj susret i da je domaćin apsolutni favorit, ali Mornar je dozirao svoju ,,potrošnju“, svjesno čuvajući se za gostovanje Breši u srijedu, jer taj duel može biti presudan u borbi za Top 16 fazu Evrokupa.

Barani su od starta imali prednost, često pravili egzibicije (Nidam i Luković bili su zaduženi za ,,alej-up“), prepoznatljvi flouter Vranješa i

Vasilije Vučinić, košarkaš Podgorice

Dvorana: SC ,,Topolica“ Odigrano bez prisustva gledalaca Sudije: M. Majkić, A. Milojević, E. Karović

Pulen Gabrijel Živanović Nidam Jeremić Šehović Smit Vajthed Lazić Vujošević Vranješ Luković

5 15 4 11 9 6 9 3 5 11 9

66

(25:18, 23:23, 18:12,21:13)

70% (27-19) 60% (32-19) 29% (34-10)

za 1 za 2 za 3

70% (10-7) 45% (42-19) 35% (20-7)

39 (27+12) Skokovi 33 (28+5) Blokade 13 3 Asistencije 20 11 10 Ukradene lopte 4 10 Izgubljene lopte 15 Faulovi 17 23

naravno šuterska ,,paljba“ van linije 6,75. Ali razlika je išla do sedam poena (16:9, 25:18), Primorska se vraćala (27:25), da bi nakon serije 11:1 (vezane trojke Šehovića, Vajtheda i Gabrijela) Mornar u 15. minutu prvi put stigao do dvocifrene razlike (38:26). Imao je domaćin u par navrata tu prednost, ali su se gosti dva puta nakon serija 7:0 vraćali u igru, a kada je Macura pogodio za 55:50 u 26. minutu, činilo se da će se gledati dramatičan finiš.

Šuster Durnik Flerin Roc Kastrati Radulović Hrabar Macura Nemanič Vončina

6 20 4 18 9 9

Ipak, od tog trenutka na terenu je postojao samo jedan tim Mornar je prvo serijom 11:1, koju je zaključio Gabrijel trojkom, došao do 65:51. Nakon izuzetne odbrane domaćih, te blokada Smita i Lukovića, ali i serije faulova u napadu gostiju, već u 34. minutu kada je Vranješ pogodio, takođe trojku, bilo je 78:57. Posljednja četiri minuta šansu je dobio i mladi Balša Živanović, koji je odmah po ulasku vezao četiri poena za R. P. 85:64.

ABA 2 liga, 3. kolo: Drugi vezani poraz Cetinjana

Potop u nastavku Rabotnički Lovćen

Sutjeska je djelovala dobro u drugom meču, bila na pragu preokreta, ali je ipak poražena.

- Imali smo jako dobro periode, imali dobru reakciju nakon poraza u prvom kolu, ali…- nadovezao se Gašić.

Sutjeska je tako u mat poziciji - ako izgubi i treći meč, već na startu sezone pokazaće da je daleko od velikih ambicija.

- Naše aspiracije nijesu megalomanske. Želimo da budemo dio ove priče i važno je da se ABA 2 liga uopšte igra. Čestitke svima za ovaj format takmičenja, jer sve protiče na zavidnom nivou. Što se tiče Podgorice, poznajemo se dobro i neće biti jednostavno za nas, prije svega zbog poteškoća, ali borićemo se do kraja - dodao je Gašić. R. P.

87

82 77

ZLATIBOR - Dvorana: STC ,,Wai Tai“. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudije: I. Stefanović, D. Matić, D. Sedlar. Rezultat po četvrtinama: 17:16, 22:16, 18:17, 25:28.

RABOTNIČKI: Bošalevski, Vašington 11, Nikolić 2, M. Mladenović, Nikolovski 13, Srbinoski, L. Mladenović 2, Balzamović 18, Vragović 9, Efremovski 8, Pits 19.

LOVĆEN: Đ i t e 1 0, B o gdanović, Parača, Vlahović, Lopičić 2, Popović 14, Đukanović 27, Knežević, Piters 4, Šarenac 11, Vuković 2, Grušanović 7.

Lovćen nije uspio da odreaguje nakon poraza od Studentskog centra, već je doživio i drugi poraz na turniru ABA 2 lige na Zlatiboru. Cetinjani su u meču sa dosta grešaka poraženi od Rabotničkog, pa sa skorom 1-2 čekaju duel sa Podgoricom na kraju prvog ,,balona“ regionalnog takmičenja.

U prvom poluvremenu viđena je izjednačena igra u kojoj je makedonski tim od osmog minuta bio u konstantnoj prednosti (do sedam poena - 39:32), pa se i u nastavku očekivala drama. Ali baš ništa od neizvjesnosti. Cetinjani su imali 23 izgubljene lopte , pa je Rabotnički već u 25. minutu stigao do prve dvocifrene prednosti 45:35. Lovćen je bio u kontraritmu, sa dosta nervoze i lošim rješenjima u odbrani i napadu, pa je sedam minuta prije kraja tim iz Skoplja vodio 68:52. Ipak, na 2,25 prije kraja Šarenac je ulio nadu ,,crvenima“ kada je pogodio trojku za 73:66, ali je promašio dodatno bacanje, a iako su se Cetinjani do kraja borili i produžili meč penal serijom Rabotnički je rutinski R. P. slavio - 80:72.

22

Feljton

Neđelja, 15. novembar 2020.

1.

JOŽEF BAJZA I CRNA GORA

Ubijanje istorijske i nacionalne svijesti crnogorskog naroda Donosimo izvode iz nove knjige Nenada Stevovića ,,Jožef Bajza i Crna Gora“, posvećene velikom prijatelju crnogorskog naroda i borcu za pravo, čast, državnost i nezavisnost Crne Gore. Stevović je u svoje djelo unio mnoštvo nepoznatih detalja o Bajzinom životu i publicističkoj djelatnosti

» Piše: Nenad STEVOVIĆ

PREDGOVOR

Nasilna aneksija Kraljevine Crne Gore od strane Kraljevine Srbije u predvečerje stvaranja nove državne zajednice Kraljevine SHS/Jugoslavije predstavlja početak jednog od najtežih perioda u crnogorskoj istoriji. Crna Gora je izgubila svoju državnost, vojsku i dinastiju. Njena teritorija unitaristički je sjedinjena sa teritorijom države Srbije, a njen narod inkorporiran je u srpski. Poslije više vjekova ime Crne Gore je nestalo sa političke karte Evrope. Pored svih poznatih metoda djelovanja okupatora u cilju denacionalizacije, asimilacije i devastacije države i naroda prema kojima djeluje, zvanični Beograd je u slučaju Crne Gore poseban akcenat dao na brisanju svih osobenih identitetskih karakteristika crnogorskog naroda. Sve je bilo podređeno tome da se ubije istorijska, nacionalna i državotvorna svijest i memorija crnogorskog naroda. Evo nekoliko eklatantnih primjera.

Mitsko crkveno zvono Ivana Crnojevića skinuto je sa Cetinjskog manastira i kako je

pisao dr Radoslav Rotković: „To staro zvono smetalo je brisačima crnogorske istorije, pa su ga pod izgovorom da je napuklo, poslali u Vojvodinu da se pretopi, i od njega su mesingane kvake na kapijama vojvođanske gospode”. A to zvono se nekoliko vjekova oglašavalo u svim važnim, tužnim i svečanim trenucima crnogorske istorije. Takođe, 1918. pośekli su i čuveni stari brijest ispred Njegoševe Biljarde, tu od naroda poštovanu sudnicu pod otvorenim nebom u središtu crnogorske prijestonice. Pośečeno je u inat tradiciji i pozitivnom odnosu naroda prema stablu koje je bilo vitalan simbol nacionalnog identiteta Crnogoraca i pod kojim se sastajao i sudio Senat, knjaz Nikola srijetao sa narodom, svojim podanicima i strancima da bi razmatrao važna javna pitanja, ali i individualne molbe i žalbe.

Zatim, rušenje Njegoševe stare kapele na Lovćenu i izgradnja nove kapele sa pečatom kralja Aleksandra Kar a đ o rđ e v i ć a , z a b r a n a nošenja crnogorske kape sa tradicionalnim obilježjima i namećanje na njima simbola sa 4 ocila, sa četiri ćirilična slova s na glavi kao simbolični dokaz potpune dominacije nove ideologije nad crnogorskom nacionalnom svijesti.

Naslovnica Stevovićeve knjige ,,Jozef Bajza i Crna Gora“

La Tribuna Illustrata - Borbe kod Podgorice između crnogorskih pobunjenika i srpske vojske 1918.

Ponižavajući odnos prema crnogorskoj ratnoj zastavi, alaj barjaku; ukidanje Crnogorske crkve i tortura prema svještenicima koji nijesu prihvatili srpsku crkvu kao novi vjerski autoritet. Pritisak i zahtjev novih učitelja da đaci u školama u Crnoj Gori moraju govoriti ekavicu…

Sve nabrojano samo su neki od primjera smišljene, jasno koncipirane metode udara na kolektivno pamćenje crnogorskog naroda o sopstvenim, vjekovima stvaranim, osobenim identitetskim karakteristikama. Posljedice takvog ponašanja ośećaju i današnje generacije građana Crne Gore, i Crnogoraca širom svijeta, i one se ispoljavaju kroz zaborav, nejasnoće pojedinih procesa i događaja iz tog perioda i kroz „crne rupe” u kolektivnom śećanju.

Tokom te nacionalne agonije koja je trajala četvrt vijeka (1916-1941) crnogorski narod i njegova nepravedno izbrisana država nijesu bili sami. U svijetu je postojao značajan broj intelektualaca, stranaca, prijatelja Crne Gore, koji su sa puno entuzijazma, požrtvovanosti, sopstvenim sredstvima, dali doprinos afirmaciji crnogorskog pitanja.

ljeg istraživanja života i djela ovog evropskog intelektualca. Jožef Bajza je bio priznati stručnjak za južnoslovensko pitanje između dva svjetska rata i dugogodišnje istraživanje koje prezentuje knjiga Jožef Bajza i Crna Gora dokazuje da je njegovo naučno i publicističko interesovanje za Crnu Goru bilo značajno obilnije i sadržajnije od saznanja koja smo imali do sada. Ovaj tekst ima za cilj da pruži doprinos potpunijem osvijetljavanju lika i djela mađarskog lingviste, akademika Jožefa Bajze dosljednog zagovornika crnogorske državne nezavisnosti i do kraja života odanog prijatelja Crne Gore i crnogorskog naroda.

Bilingvalni koncept izdanja, na crnogorskom i mađarskom jeziku, omogućiće da se crnogorska i mađarska stručna, naučna i laička javnost upozna sa odnosom prema Crnoj Gori ovog kulturnog i naučnog pregaoca.

Kroz istoriju kultura je oduvijek bila važan segment crnogorsko-mađarskih odnosa. U Crnoj Gori su više puta štampana djela Šandora Petefija i drugih mađarskih pisaca, koji su često izvođeni na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski

 Spomenica za pravo, čast i slobodu Crne Gore iz 1919.

Njihove publikacije, proglasi i članci u svjetskoj štampi nijesu dozvoljavali da talog zaborava prekrije nepravdu velikih sila prema herojskoj državi koja je duboko iskrvarila u čast pobjede saveznika u Prvom svjetskom ratu. Ti plemeniti napori da crnogorsko pitanje vrate u agendu visoke međunarodne politike, možda nijesu uspjeli u trenutku pokušaja, ali su ostavili neizbrisiv trag koji je decenijama kasnije doprinio prvo reaktualizaciji, a zatim i pobjedi crnogorske državotvorne ideje. Jedan od tih iskrenih prijatelja Crne Gore je bio i mađarski intelektualac, univerzitetski profesor dr Jožef Bajza. Ime ovog naučnika nije nepoznato crnogorskoj javnosti. Jedno od njegovih djela, kraća studija Crnogorsko pitanje, je imalo tri reizdanja, na srpsko-hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku (2001, 2006. i 2011. godine). Na afirmaciji imena Jožefa Bajze u Crnoj Gori najviše je doprinio crnogorski književnik, publicista i bibliotekar Marijan Mašo Miljić, koji je bio među priređivačima sva tri izdanja.

Spomenuta studija je bila inicijalna kapisla za početak da-

Crna Gora je 1918. godine izgubila svoju državnost, vojsku i dinastiju. Njena teritorija je nasilno i unitaristički je sjedinjena sa teritorijom države Srbije, a njen narod inkorporiran je u srpski.

Pored svih poznatih metoda djelovanja okupatora u cilju denacionalizacije, asimilacije i devastacije države, zvanični Beograd je u slučaju Crne Gore akcenat dao na brisanje svih osobenih identitetskih karakteristika crnogorskog naroda

dom na Cetinju u 19. i 20. vijeku. Posebno su bili aktuelni dramski pisci Ferenc Molnar i Ede Sigligeti. Proučavanjem Njegoša i prevođenjem na mađarski jezik bavio se pisac i prevodilac Zoltan Čuka. A poznati mađarski romanopisac Lajoš Zilahi, autor kultnog romana Rano proljeće, 60-tih godina prošlog vijeka boravio je duži period na Cetinju proučavajući život i djelo Petra II Petrovića Njegoša.

Važno je napomenuti da su u Budimpešti nakon 1918. godine štampana djela crnogorskih suverenista i boraca za obnovu državnosti Crne Gore Vladimira Popovića, Pavla Popovića i dr Pera Đ. Šoća.

Ovaj istraživački rad je doprinos daljoj afirmaciji života i djela dr Jožefa Bajze, a samim tim i doprinos jačanju razumijevanja, prijateljstva i saradnje između dvije stare evropske države, Mađarske i Crne Gore, njihovih naroda i kultura. Za podršku tokom istraživanja i pomoć u realizaciji projekta autor se posebno zahvaljuje saradnicima iz Vojvodine, Otiliji Šarkezi publicistkinji iz Feketića, Marti Molnar prevoditeljki iz Malog Iđoša, Aleksandri Vučinić prevoditeljki iz Lovćenca i Gaboru Viragu direktoru Izdavačkog zavoda „Forum” iz Novog Sada. Takođe, autor se zahvaljuje Prutkai Janošu, zamjeniku direktora u Institutu za nacionalno nasljedstvo u Budimpešti i Danijeli Đurđević, prevoditeljki sa italijanskog jezika iz Peruđe.

(Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 15. novembar 2020.

23

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (16. 11 - 22. 11) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog Da biste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i Mjesečeve nakšatre možete poznatog vedskog astrologa Mlade- lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/ tako ćete imati korektan rezultat calculate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te istinsku uzmete besplatan đotiš program na

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

www.vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

UTORAK I SRIJEDA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, nove početke…

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi

dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Ovaj tranzit počinje u četvrtak od 11:00 sati i završava u subotu 17:56. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjim. Inteligencija može zakazati.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

24

Enigmatika

Neđelja, 15. novembar 2020.

Neđelja, 15. novembar 2020.

Marketing

25

26

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM stan 35m2.

Cijena povoljna.

Ul. Georga Dimitrova br. 58 Tel.068/040-754 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel: 069/269-550, 067/579-709 3 ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i

šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 4 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesionalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 5

Neđelja, 15. novembar 2020.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. novembar 2020.

27

Godina je od kada nisi sa nama Прошло је тужних три године од смрти нашег драгог

Tužnim srcem obavještavamo braću, prijatelje, kumove i rođake da je naša draga

NEĐO Tomislavov BOŽOVIĆ

МИЛАДИНА Миша НОВОВИЋА

STANE Radovanova VUJOVIĆ rođena Adžić

Туга и бол не јењавају за тобом, драги наш тата. Вријеме не лијечи губитак, већ само потврђује колико нам недостајеш и колико у нама трајеш. Твоји: супруга МИЛЕНА, синови НЕНАД и ЖЕЉКО, кћерке ТАЊА, МИЛА и ДАНКА, сестра СОЊА, унучад МАЈА, НИНА, ДАНИЈЕЛА, ПРЕДРАг, АНЂЕЛИЈА, АННАЛУИС ЛУ, УРОШ и ТАРА, снахе КРИСТИНА И ЗОРИЦА

Danas je godina puna tuge, suza, molitve, pokušaja da se priviknemo na pomisao da nisi sa nama, da te nema, da više nećemo osjetiti tvoj blaženi osmijeh, tvoju brigu i toplinu koja nam je svima bila veranda.

Hvala ti na svemu, vječno ćemo te čuvati od zaborava.

U skladu sa trenutnom situacijom, a poštujući mjere NKT-a, Neđovu vječnu kuću ćemo posjetiti u najužem krugu porodice.

Tvoji NAJMILIJI sa porodicama

preminula 14. novembra 2020. u 91. godini.

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u užem krugu porodice na Novom groblju na Cetinju Ožalošćena familija: sin VESELIN - VESO, šćeri NADA i SONJA, brat PETAR, sestre ROSE i ĐINA, snahe RAJA i OLGA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna familija VUJOVIĆ i ADŽIĆ 838 Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi i prababi

Umro je naš dragi u 77. godini 849 Voljeni

STANI Radovanovoj VUJOVIĆ ALEKSANDAR Mirkov VUKANIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 15. novembra 2020. godine u 12 časova na groblju Čepurci.

Ožalošćeni: kćerke SVETLANA i SNEŽANA, unučad ALEN, ANDREA, MILOŠ i ADIN i ostala mnogobrojna rodbina VUKANIĆ

Počivaj u miru i nikad te nećemo zaboraviti.

Nedostajaćeš nam dok smo živi.

NEĐO Boliš kao prvog dana kada je zauvijek stalo da kuca plemenito srce i vječnim snom zaspala najbolja duša.

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena. Bole suze. Bole uspomene. Boli ćutanje. Boli to što ćeš svuda da nam fališ i što ćeš uvijek biti taj koji nedostaje.

Sin VESO, snahe RAJA i DANIJELA, unučad RATKO i RAJKO, praunučad LUKA, MILAN i PAVLE 843 Posljednji pozdrav našoj dragoj

Supruga TANJA 851

848

STANI VUJOVIĆ

Voljeni

Počivaj nam u miru, ljubavi i bez bola. Nedostajaće nam tvoja vedra i oštroumna riječ i ti kao centar familije oko koje smo se svi sastajali.

U velikom bolu i tuzi.

Дана 14. новембра 2020. преминула је у 77. години наша драга

ĐEDO

Ćerka NADA i zet PERO BOROZAN, unučad SAŠA i SUZANA i praunučad MARKO i SARA 844

СЕНКА Живкова СЕКУЛИЋ рођ. Стојановић

Slijedićemo tvoj put plemenitosti i dobrote i ponosno čuvati ugled svojih predaka!

Tvoji unuci TOMISLAV i BOŽIDAR

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити 15. новембра у кругу уже породице на сеоском гробљу Бијела рудина - Бандићи. Ожалошћени: син БОРИСЛАВ – БОРО, снаха САЊА, унучад МИЛОВАН, МИА и ЛУКА, браћа МИЛАН и ДУШАН, сестра ЈОВАНКА, ђевери МИЛИВОЈЕ и ВЕСКО, јетрве ПЕРСА и МИЛАНКА, заове МИЛКА, ДАНИЦА и СТАНКА, снахе ИВАНКА и РАДМИЛА, ђеверичић ЖЕЉКО, ђеверична АНА и остала многобројна родбина СЕКУЛИЋ и СТОЈАНОВИЋ

Posljednji pozdrav dragoj majci, tašti, babi i prababi

850

STANI VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav strini

Draga naša, preživjela si dug i težak život. Počivaj u miru i neka ti je laka crnogorska zemlja, a mi te čuvamo od zaborava.

Tvoji: kćerka SONJA, zet IVO, unučad MIŠO i MILENA, snaha MILENA i praunučad IVA i SARA

852 841

STANI VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Od BOŽA, MIĆA i BOSE sa porodicama 839

STANI Radovanovoj VUJOVIĆ

Voljenoj babi i prababi posljednji pozdrav

rođenoj Adžić Draga sestro, sa tugom se opraštam od tebe iako su velike godine, ali ću te se zauvijek sjećati sa tugom i ponosom.

Tvoja sestra ROSE RADOVIĆ sa porodicom 842

STANI VUJOVIĆ 840

JASNA BOGDANOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

28

Oglasi i obavještenja

Дана 13. новембра 2020. у 82. години преминула је

Neđelja, 15. novembar 2020.

Opraštamo se od našeg dragog i iskrenog prijatelja, velikog čovjeka i vrhunskog umjetnika i jednog od najstarijih i najvjernijih navijača našeg kluba

Posljednji pozdrav

JOZI ĐUROVIĆU Sa tugom se opraštamo od dragog prijatelja i velikog čovjeka.

MIRKO i RADA ĆUKOVIĆ sa porodicom

РАДМИЛА – РАДА Димитријева МИЈОВИЋ

NIKOLE VUJOŠEVIĆA

Posljednji pozdrav

Сахрањена је уз тугу и поштовање у присуству уже породице 14. новембра на сеоском гробљу Убли - Кучи.

Ожалошћени: брат СТЕВАН са породицом, породице покојне браће МИОДРАГА, МИЛОРАДА и МИРОСЛАВА и породица покојне сестре РАТОМИРКЕ - ШАНЕ ПАВИЋЕВИЋ

846

Čika Nikola, Bili ste svjedok naših velikih uspjeha i znali se iskreno radovati svakoj novoj utakmici i pobjedi. Itekako cijenimo i zahvalni smo za vaša umjetnička djela poklonjena klubu.

S poštovanjem 831

KOŠARKAŠKI KLUB BUDUĆNOST VOLI

JOZI ĐUROVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

799

ANI ORMAN

Izgubili smo odavnog kuma i iskrenog prijatelja.

Професоре

Svojim pregalaštvom, vedrim duhom i energijom plijenila si sve nas.

Sjećaćemo se tvog velikog srca i dobre duše.

Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

Familija pok. BRANKA RADOVIĆA

KOLEKTIV JU OŠ „JAGOŠ KONTIĆ“ STRAŠEVINA 828

НИКОЛА S tugom u srcu, posljednji put se opraštamo od Наше велико искрено пријатељство ће остати најљепша успомена на тебе. С поштовањем МАРКО ЂУКИЋ са породицом

RUSA NOVAKOVIĆA Našeg dragog prijatelja i dobrog čovjeka.

794

VESNA NIKOLIĆ sa porodicom

815 Dragi ujače

798 Posljednje zbogom voljenom ocu, svekru i đedu

JOZA ĐUROVIĆ Neka tvoja blaga duša počiva u miru.

Tvoji BOBIČIĆI

797

DŽAVID LEKIĆ Bio si naš ponos i ponos ovoga grada.

Ostavio si veliku prazninu u našim srcima.

Hvala ti na svemu. Čuvaćemo te u našim srcima od zaborava.

Allah ti podario široki dženet.

Tvoj brat MUSTAFA – ĆAPA, GARA, EDIN, EMIRA i ERMINA

DŽAVIDU LEKIĆU

Posljednji pozdrav dragoj

Vrijeme nije lijek, već samo svjedok velike ljubavi, poštovanja i zahvalnosti prema tebi.

Vječno ponosni što smo te imali.

847

ZORKI S velikim poštovanjem ponosni na iskreno prijateljstvo

Tvoji: JUSUF, ILDA i ALI

Počivaj u miru.

Sa tugom i poštovanjem.

NEĐO GARDAŠEVIĆ sa porodicom

DŽAVID LEKIĆ

793

834

S poštovanjem i tugom, posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

FUAD RAMOVIĆ sa porodicom 800

796

DŽAVIDU LEKIĆU

RADOJKU ĐURIČANINU

Porodica MITROVIĆ

Porodica BOŠKOVIĆ

816

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 15. novembar 2020.

Uvaženom kolegi

14. 11. 2010.

29

Dana 15. novembra 2020. godine je 40 dana od smrti našeg dragog i nikad prežaljenog supruga i oca

RAJKU RADINOVIĆU

DUŠANA – DULA Krstovog VUJOVIĆA

S plemenitim osobinama koje su te krasile, čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj dragi lik.

Tvojim iznenadnim odlaskom ostali smo bez stuba porodice. Tužni što si otišao, a ponosni što smo tvoji. Vječno ćemo te čuvati od zaborava. Voljeni nikad ne umiru.

BRANISLAVKA JOVANOVIĆ SINDIKALNA ORGANIZACIJA UPRAVE CARINA

822

Tvoji: CECA, MARKO, OLJA i MILOŠ

Četrdeset tužnih dana je od smrti našeg voljenog

791

Draga Banjora,

Brate

Deset je godina od kada si nas napustila. Ljubav te je nadživjela. Beskrajno i neutješno nedostajanje.

DULA Tvoji NAJMILIJI

ZOKI

Tvoja majka MILANKA i sestra NADA

Tvoj odlazak ostavlja tišinu.

Slike mladosti, zvuci pjesme, folklor, smijeh do rane zore ostavili su neizbrisiv trag, trag najljepšeg prijateljstva.

Počivaj u miru.

ASKO MARIĆ sa porodicom 792

Ode bez pozdrava. Ostavi nas da vječno patimo za tobom.

821 Četrdeset je dana od smrti mog voljenog oca

805 Osam je bolnih godina od kada nije sa nama naša voljena

Опраштам се од искреног пријатеља наше куће

DUŠKA VUJOVIĆA Tata, zašto ode bez pozdrava? Ode da ne vidiš svoje unuče.

820

VESNA Brankova KAŽIĆ ПРЕДРАГА Чедовог БЈЕЛАДИНОВИЋА

rođena Tomašević

ГОЈКО ЛОПИЧИЋ са породицом

Nedostaje tvoj topli zagrljaj skrhanim roditeljima, sestrinska ljubav i pažnja, nježnost i blagost tetke…

Uvijek si sa nama i u srcu i mislima.

795

POMENI

Tvoja neutješna ćerka OLJA i zet MIŠKO TODOROVIĆ

Četrdeset tužnih dana je od smrti voljenog ujaka

Četrdeset je dana od smrti našeg dobrog i plemenitog zeta

DUŠKA

DULA VUJOVIĆA

I ti nas napusti i ode bez pozdrava, dragi i jedini ujače.

Bio si čovjek i takav ćeš i ostati u našim srcima.

Tvoji roditelji: DRAGOLJUB i VOJISLAVKA, sestra DRAGANA, braća DEJAN i ĐOLE, bratanići BRANKO i ALEKSA

Četrdeset dana je od smrti naše drage i voljene

829 Dragi naš

Tvoji KRISTINA i ČEDO 817

PERSIDE Radomira - Mića ĐURETIĆ Draga majko, vrijeme od kada si otišla prošlo je u tišini.

Sjećanje na tebe živi i tvoja djeca, unučad i svi koji su te voljeli ne daju da iščezne.

Nedostaju nam tvoja dobrota i vedra narav i tvoj veseli osmijeh kojim si nas bodrila i hrabrila kroz život. Iskreno ti hvala na časnom i nadasve ljudskom življenju.

Počivaj u miru.

803

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i MLADEN i kćer DARA sa porodicama

ZORANE

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog i plemenitog prijatelja

S poštovanjem, Porodica pokojnog MIOMIRA ĐURKOVIĆA 818 Četrdeset je dana od smrti

Danas je tvoj rođendan. Prolaze godine, a ne prođe nijedan dan da te ne pomenemo.

Sa tobom uvijek: RANKA, BLAŽO, MAJA, KAĆA i MIA 830 Posljednji pozdrav dragom drugu i velikom prijatelju

DUŠKA VUJOVIĆA Prile moj, ne možemo da vjerujemo da te više nema sa nama. Počivaj u miru.

Pet godina je od kada nije sa nama naš voljeni otac i suprug

NIKOLI KALUĐEROVIĆU

Tvoj prijatelj MIĆO TODOROVIĆ sa porodicom 819

DUŠKA VUJOVIĆA Čuvaćemo te od zaborava u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru.

Tvoj stric LUKA sa porodicom 824 Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

Od NENA M. KALUĐEROVIĆA sa porodicom 833

MILUTIN – MIŠO Krstov JOVANOVIĆ Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na tebe nikada.

809

Četrdeset je dana od smrti mog voljenog oca

Tvoji: JOVAN, JOVANA i VESNA

DULU VUJOVIĆU

Sjećanje na mog brata

Četrdeset je dana od kada nas iznenada napusti naš dobri Dule.

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

MILANA

MIŠA Tuga i bol su mi velike za tobom.

845

BOBO sa porodicom

Kako vrijeme prolazi sve više mi nedostaješ. Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava Tvoj sin VESELIN 823

Tvoji: strina VESNA, braća ŽELJKO i MILAN, bratanična JOVANA, bratanići PAVLE i STANKO 825

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DUŠKA VUJOVIĆA Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DARKO VUKAJLOVIĆ sa porodicom 826

30 Oglasi i obavještenja Navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog

ČEDOMIRA Milutinovog PEJOVIĆA

S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tvoju plemenitu dušu.

Neđelja, 15. novembar 2020.

Četrdeset je tužnih dana od kada nisu sa nama naši voljeni

VASILIJE Miladinov CICMIL

VERA Vasilijeva CICMIL rođena Lainović

Neka vaše dobre duše počivaju u miru.

Sa ponosom ćemo vas pominjati i čuvati od zaborava u našim mislima i srcima.

Porodica će u nedjelju, 15. novembra 2020. godine posjetiti njegovu vječnu kuću u Predišu -Bjelice.

Vaši: MIŠO, ANA, BALŠA, NINA 810

TVOJA PORODICA

Navršavaju se tri godine od kako si nas napustio

IGORE PIRGA IVANČEVIĆU Voljeni naš, prođe još jedna godina bez tvog prisustva u našim životima. Bez tvog osmijeha, požrtvovanosti, ljubavi. Živiš u svakoj našoj misli, u svakom našem danu i trenutku, a mi sebično čuvamo najljepšu uspomenu na tebe!

Neutješni: BUDIMIR i IVANA 832 Dana 15. novembra 2020. navršava se pet godina od smrti naše voljene

Navršava se četrdeset dana od smrti mog brata

i

snahe

807

MARIJE L. CRNČEVIĆ Dana 15. novembra 2020. godine navršava se godina od smrti naše drage majke i bake

Uvijek si u našim srcima i mislima

VASILIJA – VASKA CICMILA

Porodica CRNČEVIĆ

VERE CICMIL rođene Lainović

837

Uvijek u mojim mislima.

TUŽNO SJEĆANJE 15. 11. 2015 – 15. 11. 2020.

ZORICA sa porodicom 811

DANICE Ljubomirove VUKOVIĆ

Navršava se 40 tužnih dana od smrti mog dragog brata i

snahe

Dan za danom prolazi a nijedan bez sjećanja na tebe.

Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam nedostaješ.

Počivaj u miru, naša draga majko.

MILUTIN – MIŠO Krstov JOVANOVIĆ

VASILIJA – VASKA TVOJA PORODICA

CICMIL

VERE

Neka vaše dobre i plemenite duše počivaju u miru.

OLGA CVETKOVIĆ sa porodicom

Voljeni brate, vrijeme brzo prolazi, a kao da je juče bilo.

Fališ, brate, svuda i te kako.

835

Tvoje sestre: MILKA, NADA i SONJA sa porodicama

Dana 15. novembra 2020. navršava se šest godina od smrti

836 802

15. 11. 2016 – 15. 11. 2020.

Deset godina je od kada nije sa nama naša majka

RADMILE Svetove MRVALJEVIĆ rođene Ražnatović Toga dana porodica će izaći na grob, zaliti suzama i okititi cvijećem.

NIKO Vladov KADIJA DARA ROGOŠIĆ Majko, sjećanje na tebe ne blijedi, tvoj lik i tvoja dobrota žive u nama za sva vremena.

Vole te tvoje LIDIJA i SONJA sa porodicama

Nema te, ali svuđe si.

Uvijek ćeš biti.

Voli te, tuguje i ne zaboravlja,

808

FAMELJA

814

Porodica MRVALJEVIĆ

Šest godina je od smrti naše drage

Četvrta godina prolazi

806

MILODARKE MILUTINOVIĆ rođene Rajović

Dana 15. novembra 2020. godine navršava se godina od kada nas je zauvijek napuštila naša draga majka, baba i svekrva

TATA Fališ... puno fališ.

812

MILICA sa porodicom

15. 11. 2016 – 15. 11. 2020.

Vrijeme odmiče, ređaju se godine, ali sjećanje i uspomene na Tebe traju.

Suprug MILADIN, ćerke SONJA, SANJA, NAĐA i RUŽICA, unučad FILIP, MAJA, MARKO, OGNJEN, LANA i PETRA 801 Navršilo se šest godina od kada nas je napustila naša

ŽIVANA POPOVIĆ rođena Gašović Zauvijek ćemo čuvati tvoju sliku i sjećanja na sve dobro što si uradila za svoju porodicu.

Tvoji: kćerka DUŠANKA, sin MILUTIN, snaha SANJA, unučad DANKA, NIKOLA, LUKA i SARA i praunuka IRINA 827

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456.

NIKO Vladov KADIJA S ljubavlju koju smrt ne prekida sa tugom koju vrijeme ne liječi čuvamo te od zaborava.

Tvoj časni život i plemenito srce zaslužuju da te pamtimo i sa poštovanjem pominjemo.

813

Tvoj brat FILIP sa familijom

MILODARKA MILUTINOVIĆ Žale za njom, Brat MIRKO sa porodicom i porodica pok. brata BRANKA RAJOVIĆA 804

31

TV program

Neđelja, 15. novembar 2020.

SERIJA

FILM

RTCG 2 22:00

PRVA TV 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

Tabu

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Skajfol

PODGORICA 19. decembar br. 5

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r.

11:00 Agosaznanje, e.

12:05 Dokumentarni program 13:00 ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 13:30 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

14:05 Sat tv, e.

15:00 Lajmet 15:25 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 U ritmu Bruklina, r.

18:00 Dokumentarni program 19:05 Program za djecu 19:15 Nacionalni parkovi, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Iza crvenih vrata, film 21:45 Viktorija III, s.

22:35 Dnevnik 3 23:05 Sportski dnevnik 23:20 Mektub, ljubavi moja, film 02:20 Agrosaznanje, r.

03:20 Koncert

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Muzika 06:30 ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, e.

07:00 Košarka: Mornar – Primorska, ABA liga, 7. kolo, snimak 09:00 Tajne našeg uma, dok. program 12:30 Žene iz Pariza, film 14:20 Šetland, s.

15:15 Ulica milosti, r.

17:15 Cirkus, r.

19:00 Igram svoju igru, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Šetland, s.

21:00 Skrivena kamera, e.

22:00 Tabu, s.

23:55 Dokumentarni program, r.

00:45 E sport

08:00 Crvenkapa, crtani film 08:45 Zvjezdice, emisija za djecu 09:30 Muzički program 11:30 Urgentni centar, r.

13:00 Prva intervju, r.

14:00 Smrtonosno oružje, r.

15:45 Auto moto show, e.

16:15 Muzički program 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka, s.

20:10 U kadru, e.

21:00 Muzički program 23:15 Skajfol, film 01:30 Diši duboko, film 03:00 Skajfol, r.

NOVA M

VIJESTI

06:10 Centralni dnevnik, r.

06:50 Sportisimo 07:00 Crna Gora – Azerbejdžan, liga nacija, r.

09:00 Nakit tv 11:00 Vijesti 11:10 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

12:15 Zoom, e.

12:45 Kapital, e.

13:00 Vijesti 13:20 Mješoviti brak, r.

14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravo misli, e.

16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 Mješoviti brak, s.

20:15 Tvoje lice zvuči poznato, e.

23:15 Muzički program 00:45 Šteta, r.

02:30 Mekgruber, film

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r.

07:40 Nuki i prijatelji, r.

08:05 Bejblejd, crtana serija 09:05 Pčelica, e.

10:05 Alo, alo, r.

12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r.

13:35 Putokazzz, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r.

18:00 M:tech, r.

18:30 Vijesti 19:10 Alo, alo, s.

20:00 Via Balcanica, magazin 20:30 Put osvete, dokumentarno – istraživački serijal 21:10 Serija 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e.

22:30 28 hotelskih soba, film 00:00 Loše ponašanje, r.

01:40 Sredi favorita, r.

03:10 Život sa morem, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

06:45 11:15 12:15 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r.

15:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

RTV BUDVA

PINK M 19:10 Film 21:15 Državni službenik, s.

22:15 Zadruga, pregled dana 23:00 Zadruga, izbacivanje

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

A1 TV

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 15. 11. 2020.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto

15° 21° 14° 13° 20° 17° 18° 20° 13° 19°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

3° -1° 3° -1° 6° -3° -2° 9° 9° -3°

16° 14° 13° 14° 18° 15° 14° 18° 19° 10°

Ponedjeljak 16. 11. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

6.34 sati

Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

-1° 10° 1° 2° 10° 0° 5° 9° -2° 8°

ZALAZAK SUNCA

16.20 sati

Sjutra promjenljivo oblačno, uglavnom krajem dana i tokom noći povremeno kiša a mogući su i pljuskivi i grmljavina. Na sjeveru, tokom prijepodneva, po kotlinama magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju, mjestimično umjeren do pojačan, južnih smjerova. www.meteo.co.me

Utorak 17. 11. 2020.

32

Magazin

Neđelja, 15. novembar 2020.

Bili Ajliš predstavila spot za singl ,,Therefore I Am“ LOS ANĐELES - Gremijem nagrađena tinejdž zvijezda Bili Ajliš predstavila je spot za novu pjesmu ,,Therefore I Am“.

Ajliš se ovom prilikom našla i u ulozi rediteljke spota, koji je sniman u praznom ,,Glendejl Galerija“ šoping centru, koji joj je bio omilje-

no mjesto za izlaske tokom ranih tinejdžerskih godina.

Nova pjesma dolazi kao rezultat radnih posljednjih mjeseci – posvetila se pisa-

nju i snimanju novog materijala, kao i raznim nastupima. Njena snažna lajv izvedba pjesme ,,My future“ odjeknula je tokom prenosa

Vlatko Stefanovski pjesmom ,,Ogledalo“ najavio novo izdanje

Demokratske nacionalne konvencije, a prošlog mjeseca je održala i svoj prvi globalni lajvstrim koncert.

Novu pjesmu će prvi put

Bend Hladno pivo objavio singl

Povratak u ,,zlatne“ sedamdesete ,,Kišna

BEOGRAD - Vlatko Stefanovski dugi niz godina poznat je i priznat kao jedan od najboljih gitarista regiona, ali i šire. Nenadmašnu tehniku i jedinstven senzibilitet

Vlatko Stefanovski

jednako je uspješno iskazivao u etnu i roku, ali i u bluzu, fanku i džezu – žanrovima koji su oblikovali njegov muzički put i obilježili ga kao umjetnika.

Poslije izuzetno uspješnog akustičnog albuma ,,Mother Tongue“, Vlatko se vraća zvuku i atmosferi sedamdesetih godina prošlog vijeka, a novi album ,,Taftalidze shuffle“, čiji

izlazak očekujemo sljedeće sedmice, sadrži sve ono zbog čega su sedamdesete bile posebne, prenosi headliner.rs.

Okosnicu novog studijskog izdanja čini trio, a ovom prilikom Vlatku su se pridružili njegov sin, Jan Stefanovski za bubnjevima i Ivan Kukić na bas gitari. Nova, mlada ritam sekcija zvuči nevjerovatno zrelo i entuzijastično, a čitavom albumu daje posebnu vrijednost.

Singl ,,Ogledalo“ odlična je najava novog albuma za koji muziku, tekst, aranžman i produkciju potpisuje upravo Vlatko Stefanovski, a radiofoničnu pjesmu prati i sjajan lyric-video.

Makedonski virtuoz ovim singlom je priredio uvod u novi, željno iščekivani kantautorski album koji će obradovati sve ljubitelje dobre muzike i kvalitetnog zvuka.

izvesti i uživo, u sklopu dodjele nagrada American Music Awards, 22. novembra na kojima je nominovana u dvije kategorije ,,Favorite Artist – Alternative Rock“ i ,,Favorite Social Artist“.

nedjelja“ najavljuje album karijere ZAGREB - Nova pjesma Hladnog piva ,,Kišna nedjelja“, spaja Džonija Keša, legendarno makedonsko vino i dilera korišćenih automobila. Ujedno najavljuje i novi album koji bend opisuje kao ,,album karijere“. Činjenica je da najbolje pjesme nastaju iz svakodnevnih situacija, a to je bio slučaj i sa novom pjesmom Hladnog piva koja je nastala iz jednog Kekinovog razgovora s prijateljicom koja je po drugi put

prekinula s istim dečkom.

Nakon što je frontmenu Hladnog piva objasnila da se nikada ne namjerava vratiti bivšoj ljubavi, Mile joj je kratko odgovorio: - Rekao sam: 'Zrile, reći ću ti samo jedno - čuvaj se prve kišne nedjelje!' Oboje smo se dobro nasmijali kakav sam mudrac, ali mi rečenica više nije izlazila iz glave. Došao sam kući i u roku od nekoliko dana napisao pjesmu koja je čekala dugih deset godina da joj Šuki, Suba i Zoki nađu zvučnu pratnju - prisjeća se Mile.

Spot će biti predstavljen uskoro.

Producent Denis Mujadžić Denyken, koji radi na novom albumu Hladnog piva, oduševio se pjesmom već na prvo slušanje i rekao im je da ovo mora biti prvi singl, iako je bend htio ići sa žešćom pjesmom.

- Dovoljno smo stari da znamo da poslušamo savjete starijih poručili su iz Hladnog piva.